Dnevni list Pobjeda 03.10.2024. by Pobjeda

PODGORICA: Povodom obilježavanja 80 godina Pobjede, u dvorištu OŠ ,,Vuk Karadžić“ upriličena svečana predaja botaničke bašte

ODT u Podgorici formirao predmet protiv predsjednika biračkog odbora u Doljanima

Petra Globarevića zbog nedostajućeg materijala

KOMENTAR: U Crnoj Gori trebalo je da počne primjena zabrane upotrebe laganih plastičnih kesa, i dalje nejasno hoće li se u trgovine sa cegerom

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

CGO objelodanio da je Etički odbor Univerziteta Crne Gore utvrdio da je direktor Istorijskog instituta u naučnom radu prekršio načela akademskog pisanja, ali mu nije izrekao sankciju

Traže Šćekića,smjenu još tajac na Univerzitetu

Direktor Uprave za nekretnine Marko Bulatović

Direktor Instituta za javno zdravlje podnio ostavku, posvetiće se poslovima epidemiologa i profesora na Medicinskom fakultetu

Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ

Sekretar Udruženja stočara Danilovgrad nije zadovoljan razgovorom sa direktorom Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i tosanitarne poslove Vladimirom Đakovićem Lakić: Ako do petka ne

Nagradna igra

zima sa Pobjedom!

11.

Osim toga što nijesu određene lokacije za bezbjedno zakopavanje uspavanih životinja, problem je što struka nije dala mišljenje što da radimo sa onima koje su pozitivne, a ne moraju biti eutanazirane. Takva grla šire zarazu na farmama i prave trošak. Iako je dogovoreno, nijesu testirana grla na susjednim farmama, već je provjera urađena na osnovu odgovora vlasnika, a to nije pouzdano – kaže Vlado Lakić

Toplija

ODT Podgorica formirao predmet protiv predsjednika biračkog odbora u Doljanima Petra Globarevića zbog nedostajućeg materijala

PODGORICA - Osnovno

državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je juče predmet protiv Petra Globarevića, predsjednika biračkog odbora na biračkom mjestu 27 u Doljanima, a na osnovu prijave koju je dan ranije protiv njega podnio predsjednik Izborne komisije Glavnog grada Vladimir Filipović, nezvanično saznaje Pobjeda.

Osnova za prijavu bila je činjenica da Globarević, po završetku glasanja 29. septembra, nije IKGG vratio dio izbornog materijala.

- Molim za hitno postupanje po prijavi, zbog pokušaja narušavanja izbornog procesa – stoji u prijavi MUP-u koju potpisuje Filipović.

Kao razlog prijave navodi se „postojanje osnovane sumnje“ da je Globarević, inače predsjednik biračkog odbora na biračkom mjestu broj 27, koji se nalazi u područnoj jedinici OŠ „Dragiša lvanović“ u Doljanima, „otuđio izvod iz biračkog spiska“ koji mu je IKGG predala 26. septembra.

- Navedeni izvod iz biračkog spiska nije vraćen Izbornoj komisiji Glavnog grada Podgorica od strane imenovanog predsjednika prilikom predaje zapisnika i izbornog materijala u noći 29. septembra 2024. godine, što je bila njegova zakonska obaveza... Predlažem da se kao svjedoci saslušaju članovi biračkog odbora – precizirao je predsjednik IKGG.

On je MUP-u takođe dostavio kopije rješenja kojim se potvrđuje imenovanje Globarevića i zapisnik o primopredaji izbornog materijala“, navodi se u krivičnoj prijavi.

REZULTATI

Prema objavljenim privremenim podacima o rezultatima izbora u Podgorici, na pomenutom biračkom mjestu upisana su 953 birača. Ukupno je glasalo njih 519, od čega 506 na glasačkom mjestu, a preostalih 13 pismom.

Isti podaci ukazuju da je na glasačkom mjestu 27 najviše birača zaokružilo koaliciju „Za budućnost Podgorice“ – 190, a zatim koaliciju PES – Demokrate, za koju je glasalo 152; ukupno 342 glasa. Takođe, Pokret Naprijed osvojio je na tom biralištu 15

Izborni inženjering je i ranije isprobavan na loklanim izborima u Crnoj Gori, i to kroz ponavljanje izbora na određenim biračkim mjestima. Tako su u Kolašinu 2014. godine na glasanje ponovo izlazili građani u Donjoj Morači i obezbijedili treći mandat koaliciji „Za evropsko lice Kolašina“

Misterija nestalog biračkog spiska i rezultata izbora

glasova, Stranka evropskog progresa (SEP) 11, Evropski savez 12, Demokratska partija socijalista (DPS) 77, Preokret osam, lista „Za bolju Podgoricu“ 42, dok je Crnogorska evropska partija dobila četiri, Pokret podstanara tri, a Podgorička lista i Bošnjačka stranka po jedan glas. Lista Pokreta Naprijed, na čijem je čelu Vuk Kadić, odmah nakon izbora najavila je da će uputiti prigovore i zatražiti uvid u glasački materijal. Naime, njima su za prelazak cenzusa i ulazak u gradski parlament nedostajala (samo) 203 glasa (na već prikupljenih 2.233). Uz nestanak biračkog spiska sa glasačkog mjesta na kome su stranke aktuelne vlasti osvojile ubjedljivu većinu, pojedine opozicione partije smatraju da je zajednički imenilac tih događaja – izmjena izborne volje, odnosno „izborni inženjering“.

REAKCIJE

Sve je počelo 30. septembra, jutro nakon izbora, kada je Kadićev pokret Naprijed najavio da će IKGG tražiti uvid u birački materijal „zbog velikog broja nevažećih listića na određenim biračkim mjestima u Podgorici“.

- Imamo obavezu da zaštitimo svoje glasove, jer postoje ozbiljne sumnje da je dolazilo do nepravilnosti na određenim biračkim mjestima, naročito imajući u vidu neuobičajeni visok procenat nevažećih listića – naveli su tada i precizirali da ih je najviše upravo tamo gdje je ova glasačka lista imala rezultate daleko iznad prosjeka. Jedno od glasačkih mjesta za koje su zatražili uvid u materijal bilo je upravo ono sporno mjesto u Doljanima.

(Socijaldemokratska partija i Pozitivna Crna Gora), dok je istovremeno DPS ostao bez tog odbornika. Za pomenutu koaliciju tada su glasali gotovo svi tradicionalni birači nekadašnjeg Demokratskog fronata (DF) i Socijalističke narodne partije (SNP). Na sličan način je lista „Crno na bijelo“, čija je

Nigdje se ne navode uputstva kako izborna komisija treba da postupi u slučaju nestanka materijala sa glasačkog mjesta, uključujući i birački spisak – što je takođe aktuelno pitanje nakon izbora u glavnom gradu. Uostalom, za taj slučaj je protiv Globarevića podignuta krivična prijava, što nema dodirnih tačaka sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika

No, ponavljanje izbora je u isključivoj nadležnosti izbornih komisija – prvo Glavnog grada, a zatim one na državnom nivou.

Prema kalkulacijama političkih analitičara, eventualno ponavljanje izbora na pojedinim biračkim mjestima zaista može donijeti Pokretu Naprijed ulazak u lokalni parlament. S druge strane, u toj situaciji bi bez jednog odbornika najvjerovatnije mogla ostati Stranka evropskog

okosnica bio Građanski pokret Ura, zamalo dobila još jedan mandat – i to opet na uštrb liste DPS-a. Naime, tadašnji Demokratski front pozvao je svoje birače da na ponovoljenom glasanju na biračkom mjestu broj 82, u selu Javljen, u Goliji, podrže upravo listu „Crno na bijelo“, ali krajnji rezultat ipak nije bio u njihovu korist.

progresa (SEP) Duška Markovića

Iz te partije odmah su se oglasili, oštro osuđujući moguće izmjene odnosa u Skupštini glavnog grada. - Ono što bi bilo za najoštriju osudu jeste i sam pokušaj da se pribjegava izbornom inženjeringu kroz zahtjev za ponavljanje zakonito okončanog glasanja, koje je potvrđeno potpisanim zapisnicima ovlašćenih lica. Ne želimo da vjerujemo da to može biti namjera Vuka Kadića, ljekara i humaniste, koji se u kampanji predstavio kao evropejac, legalista i političar građanske profilacije. Ako se pak, takva stvar i pokuša, jasno je da bi ona bila otvoreno

bezakonje i nasrtaj na Stranku evropskog progresa i njene mandate – stoji u reagovanju iz SEP-a.

U slučaju da se to pokuša, dodaju, u cijeli slučaj uključiće ne samo nacionalne institucije, već i relevantne međunarodne organizacije i adrese.

- Tražimo reakciju prema podnosiocu takvog zahtjeva, ali i onima koji očigledno žele da svoj naum ostvaruju preko Kadića, a na njihovu štetu. To vam, jednostavno, ne može proći – zaključili su iz SEP-a.

Na to je odmah stigao i odgovor iz Pokreta Naprijed kako ih za izborni inženjering optužuju „oni koji su 30 godina

krali na svim izborima i za koje cijela Podgorica zna koliko su novca nudili za glas“. - Umjesto da bude prvi koji će stati u odbranu zakonitosti, Duško Marković mijenja teze i optužuje nas. Jasno je da ovo nema veze ni sa jednom političkom opcijom, već sa odbranom legalnosti i legitimiteta izbornog procesa i, koja god od zloupotreba, odnosno nepravilnosti bude uočena od strane liste Pokreta Naprijed, biće procesuirana u skladu sa zakonom – najavili su iz ovog pokreta. Direktna reakcija na saopštenje PES-a samo je „podgrijala“ spekulacije i praktično potvrdila mogućnost promjena odnosa snaga time što će Kadićev pokret biti „uguran“ u lokalni parlament.

NOVO GLASANJE? Zakonu o izboru odbornika i poslanika prilično jasno navodi u kojim slučajevima se ponavlja glasanje na nekom biračkom mjestu. Prema Članu 89, to je moguće u slučajevima kada je broj listića u glasačkoj kutiji veći od broja identifikovanih birača, veći od broja kontrolnih kupona, potpisanih odrezaka i potpisanih kupona, te ako postoji više kontrolnih kupona s istim serijskim brojem. No, ne postoje uputstva što učiniti kada u izbornu komisiju stigne izborni materijal, a članovi potpišu privremene rezultate – kao što je to slučaj u Podgorici. Takođe, nigdje se ne navode uputstva kako izborna komisija treba da postupi u slučaju nestanka materijala sa glasačkog mjesta, uključujući i birački spisak – što je takođe aktuelno pitanje nakon izbora u glavnom gradu. Uostalom, za taj slučaj je protiv Globarevića podignuta krivična prijava, što nema dodirnih tačaka sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika. Ako izbori u Doljanima budu ponovljeni i izlaznost na njima bila slična, ne bi bilo iznenađenje da koalicije PES - Demokrate i „Za budućnost Podgorice“ svoje glasače „poguraju“ ka Pokretu Naprijed. U slučaju da Kadićeva lista na taj način obezbijedi prelazak cenzusa, a ostali dobiju približno isti broj glasova, Markovićev SEP bi izgubio jedan od dva osvojena mandata. Nešto bi drugačija bila situacija ako bi broj glasača ovom prilikom bio znatno veći nego prvi put, i Kadić tako dobije više od 3,5 odsto glasova. Tada bi Marković mogao ostati možda i bez oba odbornička mjesta, jer bi se podigao prag za cenzus. U oba slučaja, postavlja se pitanje da li bi ostali učesnici u podgoričkoj izbornoj trci - naročito iz opozicionih redova – pristali bez otpora na potvrdu takvih rezultata u kojima najjači stranački subjekt gubi značajan potencijal za formiranje lokalne vlasti.

Kristina JERKOV

Birači glasaju na izbornom mjestu 9A u Osnovnoj školi ,,Sutjeska“ na lokalnim izborima u Podgorici

Opštinska izborna komisija u Kotoru usvojila prigovor Demokratske partije socijalista, na Prčanju ponovo glasanje 8. oktobra

DPS-u za 11. mandat nedostaje osam glasova

Predsjednica Opštinske izborne komisije Anka Perović kazala je da se prigovor odnosio na biračko mjesto 17, na kojem postoji višak glasačkih istića u odnosu na glasačke kupone. Prigovor DPS-a zbog neregularnosti na biračkom mjestu Mirac je odbijen kao neosnovan

KOTOR - Opštinska izborna komisija (OIK) u Kotoru usvojila je prigovor Demokratske partije socijalista, pa će lokalni izbori u tom gradu na biračkom mjestu 17 na Prčanju biti ponovljeni u utorak 8. oktobra.

Predsjednica OIK-a Anka Perović kazala je da se prigovor odnosio na biračko mjesto 17, na kojem postoji višak glasačkih istića u odnosu na glasačke kupone. Prigovor DPS-a zbog

neregularnosti na biračkom mjestu Mirac je odbijen kao neosnovan.

Iz DPS-a Kotor su saopštili da „odluka OIK-a predstavlja samo potvrdu naših tvrdnji da su nedjeljni izbori protekli u znaku ozbiljnih neregularnosti, kojima su vladajuće strukture bezuspješno na silu, grubo kršeći procedure, pokušale da ostvare najbolji rezultat“. -Nije im ni to pomoglo. Već u nedjelju smo svi vidjeli da su u slobodnom padu, iako su pokušali da prevare građane

Odbornica liste ,,Za bolju Podgoricu“ o formiranju vlasti

Ljiljanić: Naredne sedmice odlučujemo sa kim pregovaramo

PODGORICA- Odbornica sa liste „Za bolju Podgoricu“ Nađa Ljiljanić kazala je da nijesu u pregovorima ni sa kim povodom formiranja nove vlasti u glavnom gradu.

„Niko nas do sada nije pozvao tim povodom“, kazala je ona, a prenosi Nova M. Ljiljanić je, kako navodi taj medij, istakla da će oni sljedeće sedmice odlučiti sa kim će u pregovore o formiranju vlasti. Podsjećamo, Pokret za Podoricu, Građanski pokret Ura i Pokret za promjene nastupili su u sklopu koalicije ,,Za bolju

Podgoricu“ koja je na podgoričkim izborima osvojila šest mandata. R.P.

tvrdeći da su najjača lista. Ni skriveni iza koalicije sa Evropom sad, iz Demokrata nijesu uspjeli da izbjegnu kataklizmu – kažu u kotorskom DPS-u. Iz ove partije poručuju da „sada nakom usvojenih prigovora slijedi novi pad dosadašnje vlasti“.

-Pobrinućemo se da prilikom ponavljanja izbora, za razliku od nedjelje, sve protekne u skladu sa zakonom, da odlazeća vlast ne dobije nimalo prostora za nove mahinacije i da im pokažemo da idu u dubo-

ku političku penziju. U nedjelju smo pokazali da smo najjači politički faktor u Kotoru, a nakon ponovljenih izbora bićemo još jači -saopštili su iz ove partije.

Ponavljanje izbora u Kotoru moglo bi da utiče na konačne rezultate jer bi DPS mogao da dobije još jedan mandat, jedanaesti, za što mu fali osam glasova. Sa druge strane koalicija Demokrate i PES imala bi mandat manje, odnosno devet mandata.

Na lokalnim izborima u Kotoru od ukupno upisanih 18.498 birača, glasalo je njih 10.168, važećih listića je bilo 10.003, čime je izlaznost bila nešto manja od 55 odsto. Glasalo se za 12 izbornih lista.

Prema privremenim rezultatima OIK-a na lokalnim izborima u Kotoru, liste ,,Vladimir Jokić - za gradonačelnika - Demokrate – PES“ i „Kotor prije svega - Neđeljko Moškov“ Demokratske partije socijalista osvojile su po 10 mandata. Nakon njih najviše glasova dobila je lista „Za budućnost Kotora - grad svih nas“, lista „Demokratska alternativadr Davor Kumburović - Da se Kotor pita“ i Grbaljska lista, svi sa po tri mandata. Evropski savez (SD, SDP i LP) osvojio je dva mandata, a po jedan mandat Kotorski pokret-Siniša Kovačević i HGI. U lokalni parlament koji ima 33 odbornika neće ući liste „U akciji budi svoj – CGA“, „Čuvari grada“, „Za Kotor“, kao i „Odgovorno“ koalicije Socijalističke narodne partije i Demokratske srpske stranke jer nijesu ostvarile potreban cenzus. I. KOMNENIĆ

Predsjednik Milatović domaćin Brdo - Brioni samita u Tivtu 7. i 8. oktobra

Razgovaraće o saradnji zemalja Balkana sa članicama Evropske unije

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović biće domaćin Samita lidera Brdo- Brioni procesa, koji će se 7. i 8. oktobra održati u Porto Montenegru u Tivtu, saopšteno je iz kabineta predsjednika. Tokom trajanja Samita biće održana plenarna sjednica, na kojoj će se razgovarati o pitanjima unapređenja saradnje zemalja Zapadnog Balkana sa zemljama članicama Evropske unije. Nakon plenarne sjednice, uslijediće pres konferencija na kojoj će govoriti predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar i predsjednik Republike

Hrvatske Zoran Milanović. -Predstojeći samit lidera Brdo-Brioni procesa prilika je da se potvrde dobrosusjedski odnosi i ojača regionalna saradnja, te da se iskaže potreba za intenziviranjem strateškog dijaloga između Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkananavodi se u saopštenju. Proces Brdo-Brioni zajednička je slovenačko-hrvatska inicijativa pokrenuta 2010. godine, osnovana radi jačanja uzajamnog povjerenja i pomoći zemljama Zapadnog Balkana na putu ka Evropskoj uniji. Članovi inicijative su i Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, BiH i Kosovo. R.P.

Podaci istraživanja Regionalni indeks otvorenosti, koje sprovodi CDT sa partnerima Vlada Crne Gore treća najotvorenija u regionu

PODGORICA - Vlada Crne

Gore treća je najotvorenija u regionu, pokazalo je istraživanje Regionalni indeks otvorenosti, koje CDT sa regionalnim partnerima sprovodi već osmu godinu zaredom.

Ovo istraživanje mjeri učinak izvršnih vlasti i parlamenata u poštovanju principa dobrog upravljanja i to na osnovu četiri principa - transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost, s tim što se kroz ova četiri principa prožima još jedan domen - otvoreni podaci. Kroz oko 40 do 100 indikatora, u zavisnosti od institucije: CDT, Zašto ne iz Bosne i Hercegovine, Metamorfozis iz Sjeverne Makedonije i Partneri Srbija su analizirali otvorenost 233 institucije izvršne vlasti u periodu od sredine februara do juna 2024. godine. Kada je u pitanju otvorenost izvršne vlasti bolji rezultat od Vlade Crne Gore, koja je u 2023. godini ispunila 61,39 odsto kriterijuma, u 2023. godini ostvarile su Vlada Sjeverne Makedonije sa 78,33 odsto i Vijeće Ministara BiH sa 74,93 odsto ispunjenih indikatora otvorenosti. Slabije plasirane od Crne Gore u ovom istraživanju su Vlada FBiH, kao i Vlada Autonomne pokrajine Vojvodine koje zadovoljavaju 37,77 odsto indikatora, dok je za svoje građane najmanje otvorena Vlada Republike Srpske - 36,48 odsto ispunjenih kriterijuma.

Kada je u pitanju otvorenost ministarstava, Crna Gora se našla u donjem dijelu tabele dok je u crnogorskim organima uprave, po pitanju otvorenosti, situacija još gora. Najbolje rezultate u prosjeku ostvarila su ministarstva u Sjevernoj Makedoniji sa 64,36 odsto ispunjenih indikatora otvorenosti, slijede ministarstva u Srbiji sa rezultatom od 56,54 odsto, u Crnoj Gori 53,99 odsto i Bosni i Hercegovini 37,76 odsto.

I organi uprave najotvoreniji su u Sjevernoj Makedoniji gdje u prosjeku zadovoljavaju 58,09 odsto kriterijuma otvorenosti, dok u ostalim zemljama zadovoljavaju ispod polovine zadatih kriterijuma otvorenosti: Crna Gora 40,72 odsto, Srbija 36,28 odsto i Bo-

sna i Hercegovina 33,99 odsto ispunjenih indikatora. Podaci Regionalnog indeksa otvorenosti nedvosmisleno ukazuju da Crna Gora, ali i druge zemlje regiona i dalje zaostaju u ispunjavanju međunarodnih standarda proaktivne transparentnosti, ali i, što je još značajnije – ne ispunjavaju značajan dio obaveza iz domaćih zakona. Takođe, istraživanje ukazuje da, i kada imamo pojedinačni napredak određenih institucija, on je uglavnom posljedica inicijative pojedinaca na rukovodećim pozicijama. Svaka od prethodne tri Vlade u Crnoj Gori deklarativno se zalagala za unapređenje prava na slobodan pristup informacijama, ali u stvarnosti do tog unapređenja nije došlo. Izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama po treći put nijesu prošle skupštinsku proceduru, na Zakon o Vladi se i dalje čeka, a politike otvorenosti i transparentnosti nijesu integrisane ni u posebnim strateškim dokumentima. Finansijska transparentnost institucija vlada u regionu daleko je od zadovoljavajućeg nivoa, imajući u vidu da institucije nijesu razvile praksu objavljivanja čak ni nekih bazičnih informacija o planiranju i trošenju javnih sredstava. Ono što ukazuje na jako lošu situaciju u ovoj oblasti jeste činjenica da više od polovine institucija izvršne vlasti u regionu ne objavljuje čak ni svoje godišnje budžete i završne račune, a oko petine institucija objavljuje finansijske izvještaje (polugodišnje, kvartalne ili mjesečne). Takođe, samo tri vlade su objavile na internet stranicama polugodišnji izvještaj o izvršenju državnog budžeta. Iako većina vlada objavljuje informacije o javnom dugu, problem predstavlja transparentnost donošenja odluka o zaduživanju. Zabrinjava podatak da trećina institucija izvršne vlasti nije objavila čak ni godišnji plan javnih nabavki na svojim internet stranicama, a više od polovine njih ne objavljuje ni godišnje izvještaje o sprovodenim javnim nabavkama. Ugovore o javnim nabavkama smo pronašli na internet stranicama samo 30 odsto institucija u regionu. R. U.-I.

Vlada Crne Gore

Nađa Ljiljanić

Opština Kotor

Direktor Energetske zajednice obavijestio ministra energetike o preispitivanju odluke od 15. decembra 2022. godine

Postaviti realne ciljeve, a ne ugroziti rad Termoelektrane

PODGORICA - Direktor Energetske zajednice (EZ) Artur Lorkovski obavijestio je ministra energetike Sašu Mujovića da će preispitati odluku Ministarskog savjeta EZ od 15. decembra 2022. godine, kojom su definisani nacionalni energetski i klimatski ciljevi Crne Gore do 2030, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Iz Ministarstva energetike su naveli da se po osnovu te odluke Crna Gora obavezala da udio obnovljivih

Poreska uprava objavila podatke za prvih devet mjeseci

Naplaćeno za petinu više prihoda

PODGORICA - Poreska

uprava (PU) je za prvih devet mjeseci ove godine naplatila 1,2 milijarde eura bruto prihoda, što je za 208,3 miliona eura, odnosno 20 odsto, više nego u istiom periodu prošle godine. Plan je, kako navode, premašen za 130,4 miliona eura, odnosno 12 odsto.

Iz PU navode da je zabilježen rast u svim kategorijama, pa je po osnovu PDV-a naplaćeno 355,9 miliona eura, što je 64 miliona više u odnosu na lani i 15,7 miliona eura preko plana. -Naplata poreza na dobit pravnih lica iznosila je 204,6 miliona eura i premašila je prošlogodišnju za 63 miliona eura, rast je ostvaren i u odnosu na plan za 34 odsto, odnosno za 52 miliona eura. Naplata doprinosa iznosila je 443 miliona eura i veća je od naplate za prošlu godinu za 44,3 miliona eura ili 11 odsto, odnosno za 26

miliona eura od planirane naplate za ovu godinu – saopštili su iz PU.

U septembru je bruto naplata prihoda iznosila 141,8 miliona eura što je za 17,9 miliona eura ili 14 odsto više u odnosu na isti period lani, a za osam miliona eura odnosno šest odsto više u odnosu na plan za septembar. -Poreska uprava je tokom ljet-

nje turističke sezone ostvarila značajne budžetske prihode kroz aktivnosti usmjerene na povećanje stepena dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza i intenzivirani inspekcijski nadzor z asnovan na analizi rizika. Očekuje se nastavak trenda rasta naplate budžetskih prihoda i u narednom periodu –zaključuju iz PU. R. E.

lja, ili djelovati na sektor saobraćaja i zamijeniti u visokom procentu automobile e lektromobilima (hibridnim vozilima) - kaže se u saopštenju.

Iz Ministarstva energetike su naveli da su, uzimajući u obzir socio-ekonomski momenat u državi, obje opcije neprihvatljive.

Lorkovski je, kako su rekli iz tog resora, predložio da se odluka preispita i formira radna grupa koja bi definisala predlog za usvajanje, čime je pozitivno odgovorio na zahtjev koji je Mujović poslao 21. avgusta.

Iz Ministarstva su naveli da je Mujović, zajedno sa ekspertima angažovanim na izr adi Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, utvrdio da jedino Crnoj Gori nije uračunato umanjenje emisija iz sektora LULUCF (Land Use, Land-Use Change and Forestry - smanjenje emisije CO2 usljed djelovanja šuma) pri donošenju odluke i definisanju ciljeva.

Intervju: Direktor

Digitalizacija ka bržem

izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji bude 50 odsto, a ukupna emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) 2.420 kt CO2eq. Kako su rekli iz tog Vladinog resora, prvi kriterijum je ostvariv, dok redukcija emisije GHG sa aktuelnih 3.307 kt CO2eq na zahtijevanih 2.420 kt CO2eq nije ostvariva do 2030. godine. -Naime, da bi se dostiglo umanjenje od 27 odsto bilo bi potrebno ili značajno smanjiti nivo proizvodnje Termoelektrane (TE) Pljev-

-Drugim riječima, za Crnu Goru važe znatno stroža pravila nego za ostale evropske zemlje - kaže se u saopštenju.

Mujović je istakao da smatra da rade veliku stvar za Crnu Goru i da postavljaju realne ciljeve koje mogu ostvariti, a da se ne ugrozi nacionalna ekonomija, u prvom redu rad TE Pljevlja.

-Zahvaljujem Lorkovskom na podršci i smatram da smo na pravom putu da korigujemo svojevrsnu nepravdu učinjenu prema Crnoj Gori, a na koju je tada izostala reakcija od resorne ministarke Ane Novaković-Đurović - naveo je Mujović. S. P.

EPCG nudi Sporazum po povlašćenim uslovima - za potrošače iz privrede

I preduzeća mogu otplaćivati dug za struju na rate

PODGORICA- Elektroprivreda (EPCG) je potrošačima iz privrede ponudila povlašćene uslove za otplatu zaostalih dugova, uz mogućnost plaćanja na 30 rata. Iz elektroenergetske kompanije su precizirali da bi minimalna rata bila od 50 eura.

-Potrošačima iz privrede ponuđeno je više opcija za otplatu, počev od četvrtine duga odnosno 25 odsto, trećine, 33 odsto, i polovine do ukupnog iznosa duga – saopšteno je iz EPCG. Pravo priključenja akciji Sporazum po povlašćenim uslovima - za potrošače iz privredestiču kupci koji su platili posljednju fakturu izdatu u mjesecu potpisivanja sporazuma, kao i kupci koji poštuju sporazum o izvršavanju obaveza po osnovu duga za

utrošenu električnu energiju. Sporazumom je omogućena otplata dijela duga uz priznanje ukupnog duga, a tokom perioda otplate neće se obračunavati zatezna kamata. Iz kompanije su naveli da se povlače prijedlozi za izvršenje kod nadležnih sudova koji su podnijeti radi prinudne naplate potraživanja kod kupaca, kao i za izvršenje kod javnih izvršitelja koji su podnijeti radi prinudne naplate potraživanja kod kupaca nakon plaćanja predujmljenih troškova. -EPCG, FC Snabdijevanje neće primjenjivati mjere prinudne naplate odnosno obustavu snabdijevanja električnom energijom i podnošenje prijedloga za izvršenje, dok dužnik uredno ispunjava sporazumom definisane obaveze – poručili su iz EPCG. R. E.

PODGORICA - Uprava za nekretnine Crne Gore igra ključnu ulogu u regulisanju imovinskih prava, ali se suočava s izazovima u ubrzavanju administrativnih postupaka, digitalizaciji katastarskih podataka i unapređenju tržišta nekretnina. Direktor Uprave za nekretnine saopštio je u intervjuu Pobjedi koje korake preduzimaju kako bi pojednostavili procedure prenosa vlasništva, unaprijedili digitalne platforme za pružanje usluga građanima i investitorima. On ističe važnost saradnje sa drugim državnim institucijama u borbi protiv nelegalne gradnje i najavljuje dalji razvoj eKatastra i Geoportala, ključnih alata za poboljšanje transparentnosti i efikasnosti u radu Uprave.

POBJEDA: Što činite kako bi se ubrzali administrativni postupci u vezi sa prenosom vlasništva nad nekretninama? Postoje li planovi za dalja pojednostavljenja procedura?

BULATOVIĆ: Analizom postojećeg stanja uvidjelo se da su dosadašnji radni procesi koji su definisani zakonima i podzakonskim aktima prouzrokovali značajan broj neriješenih predmeta. Pojednostavljenje radnih procedura bi doprinijelo efikasnijem rješavanju zahtjeva, povećanju pravne sigurnosti, i kreiranju povoljnijeg poslovnog ambijenta pružanjem kvalitetnih usluga. Procedurama bi se definisao prijem elektronskih zahtjeva i izdavanje elektronskih dokumenata geodetskim organizacijama, notarima i izvršiteljima. Akcenat treba da se stavi na mogućnost elektronske razmjene podataka i dokumentacije između Uprave za nekretnine i drugih državnih organa, organa lokalne samouprave, kao i geodetskih organizacija.

POBJEDA: Postoje li planovi za unapređenje komunikacije sa građanima, posebno kada su u pitanju digitalne platforme i pružanje onlajn usluga?

BULATOVIĆ: Razvoj digitalnih platformi i onlajn usluga predstavljaju jedan od prioriteta u budućim poboljšanjima usluga koje pružamo, kako građanima tako i drugim korisnicima – privredi i javnoj administraciji. Uprava za nekretnine je prije skoro 20 godina omogućila onlajn pristup katastarskim podacima, a nakon toga su razvijene i platforme sa drugim prostornim podacima. Efikasnost javne uprave je uslovljena kvalitetom i pristu-

Poreska uprava

Saša Mujović

Termoelektrana Pljevlja d.

m. babović

vlada

Digitalizacija u katastru put bržem rješavanju predmeta

pačnošću javnih usluga kao i pojednostavljivanjem administrativnih procedura kroz koje prolaze građani. eKatastar i Geoportal Uprave predstavljaju dvije glavne platforme za pristup podacima iz nadležnosti Uprave, zajedno sa brojnim servisima za distribuciju podataka koje koriste javne institucije, a od efikasnosti servisa direktno zavisi i kvalitet usluga koje građanima pružaju te institucije. Dobro planiranje je neophodno za kvalitetan razvoj, pa nam je važan dio plana i što skorija izrada strategije razvoja informacionog sistema kojom ćemo pokriti kratkoročne i srednjoročne aktivnosti neophodne za postizanje više ciljeva, među kojima je jedan od najbitnijih obezbjeđivanje pouzdanih i jednostavnih elektronskih usluga za građane.

POBJEDA: Možete li nam reći nešto o trenutnom stanju tržišta nekretnina u Crnoj Gori? Koji su glavni trendovi i izazovi?

BULATOVIĆ: Bez naših podataka nije moguće imati zdrav i kvalitetan poslovni ambijent u koji je uključeno i tržište nekretnina. Jedan od ključnih ciljeva Uprave za nekretnine je uspostavljanje efikasnog sistema upisa koji uključuje evidenciju podataka o nepokretnostima i pravima na njima. Uprava za nekretnine kao organ državne uprave je institucija koja obavlja poslove državnog premjera, katastra nepokretnosti i upravljanja geoprostornim podacima. Unapređenje tržišta nekretnina nije moguće bez pouzdanih i ažurnih podataka, a to podrazumijeva implementaciju efikasnog sistema registracije, upravljanja i dijeljenja podataka o prostoru. Tržište nekretnina u Crnoj Gori pokazuje znakove rasta i razvoja jer je Crna Gora postala popularna destinacija za strance.

eKatastar i Geoportal Uprave predstavljaju dvije glavne platforme za pristup podacima iz nadležnosti Uprave, zajedno sa brojnim servisima za distribuciju podataka koje koriste javne institucije, a od efikasnosti servisa direktno zavisi i kvalitet usluga koje građanima pružaju te institucije

POBJEDA: Koliko se daleko odmaklo u procesu digitalizacije zemljišnih knjiga i katastarskih podataka? Koje su prednosti ovog procesa za građane i investitore?

BULATOVIĆ: Digitalizacija katastarskih podataka, ili bolje reći, digitalizacija cjelokupnog katastarskog sistema započeta je devedesetih godina i taj proces je još u toku. Cilj je da se postupak upisa u katastarske evidencije učini efikasnijim i jednostavnijim, a što

Značaj zelene gradnje

bi trebalo da dovede i do unapređenja ažurnosti upisanih podataka i povećanja pravne sigurnosti prilikom raspolaganja nepokretnostima. Tekuće aktivnosti na digitalizaciji katastarskog sistema (evidencija) realizuju se kroz projekte premjera i izrade katastra nepokretnosti za nepremjerena područja Crne Gore. Završetkom ovih projekata biće uspostavljena evidencija katastra nepokretnosti na cijeloj teritorije države.

POBJEDA: Kako se Uprava za nekretnine prilagođava novim trendovima na tržištu, poput povećanog interesovanja za zelenu gradnju i održive nekretnine?

BULATOVIĆ: Sve raspoložive informacije kojima raspolaže Uprava za nekretnine su ključne za procese kao što su zaštita životne sredine, klimatske promjene, nepogode, opšta bezbjednost, saobraćajna infrastruktura, snabdijevanje energijom, vremenska prognoza, javno zdravlje i slično. Uprava za nekretnine prepoznaje značaj novih trendova na tržištu nekretnina, uključujući značaj zelene gradnje i održivih nekretnina. Kako bi se prilagodila tim promjenama, Uprava može preduzeti korake u smislu promovisanja održivog razvoja u upravljanju nekretninama, uključujući zelene inicijative i energetske efikasnosti kroz uvođenje i ažuriranje kategorija u katastarskim zapisima koje se odnose na zelene građevine, kao što su energetski efikasne zgrade ili objekti koji koriste obnovljive izvore energije.

U saradnji sa lokalnim i državnim institucijama Uprava za nekretnine može raditi na definisanju standarda i smjernica za zelenu gradnju u smislu korišćenja GIS tehnologija - implementacija geoinformacionih sistema (GIS) za praćenje i analizu podataka o životnoj sredini, što može pomoći u promotivnim aktivnostima za zelenu gradnju.

Svi projekti su u završnoj fazi izrade i/ili izlaganja podataka na javni uvid, kvalitet digitalnih podataka se obezbjeđuje projektnim pristupom i redovnom kontrolom i praćenjem realizacije projekata. Kada govorimo o digitalnim katastarskim podacima treba imati u vidu da je značajan dio katastra nepokretnosti, iz perioda do devedesetih godina, izrađen i održavan u analognoj formi. Radi se o 456 katastarskih opština, što obuhvata oko 65 odsto od ukupnog broja parcela u evidenciji katastra nepokretnosti. Za ove katastarske opštine je izvršeno prevođenje analogne numeričke i grafičke dokumentacije u digitalni oblik, ali nije do kraja sproveden postupak kontrole kvaliteta digitalizacije, usklađivanja i integrisanja grafičkog i numeričkog dijela evidencije.

Korišćenje katastarskih podataka bez uvažavanja činjenica o kvalitetu podataka (godina nastanka, razmjera analognih planova, primijenjene metode i slično) može dovesti do pogrešnih zaključaka, a rezultat mogu biti nepotrebni sporovi ili štete za nosioce prava na nepokretnostima.

U okviru ovih aktivnosti potrebna je sveobuhvatna i detaljna analiza postojećih podataka u zavisnosti od vremena nastanka i primijenjenih metoda snimanja detalja, analiza usaglašenosti zvaničnih podataka sa stvarnim stanjem na terenu i mogućnost odgovora potrebama korisnika za tačnim i ažurnim podacima, identifikacija uzroka neusaglašenosti stvarnog stanja i zvaničnih podataka, definisanje rješenja za dobijanje tačnih i ažurnih geodetskih podloga, kao i primjenljivost drugih metoda za poboljšavanje kvaliteta postojećih katastarsih podataka. Poboljšanje kvaliteta podataka u postojećoj evidenciji je jedan od najvećih izazova koji su pred Upravom u predstojećem periodu. U Upravi su već započete aktivnosti na analizi i kontroli podataka u katastarskim evidencijama.

POBJEDA: Kako Uprava za nekretnine sarađuje s drugim državnim institucijama kada je riječ o suzbijanju nelegalne gradnje i upisu neispravnih podataka?

BULATOVIĆ: Uprava za nekretnine ima važnu ulogu u regulaciji i praćenju imovin-

skih prava, a saradnja sa drugim državnim institucijama je ključna u borbi protiv nelegalne gradnje i upisivanja neispravnih podataka. Jedan od dugoročnih ciljeva Uprave za nekretnine je razvijanje funkcionalnosti potrebnih za odgovor na zahtjeve različitih institucija, privrednih društava i građana Crne Gore. Važno je naglasiti neophodnost javnih institucija je da podaci budu slobodno dostupni. Mnoge institucije koje su nadležne za obezbjeđivanje geoinformacija i različiti nivoi korisnika imaju potrebu za saradnjom i razmjenom podataka o prostoru. Kvalitetna saradnja državnih institucija, privatnog sektora i privrede čini osnov za budući razvoj u ovoj oblasti. Kao primjer navodim Geoportal kao tačku pristupa za dijeljenje prostornih informacija koji može poslužiti kao podrška relevantnim institucijama da omoguće dostupnost sopstvenih podataka. Geoportal sadrži servise za pronalaženje, pregled i preuzimanje podataka.

POBJEDA: Koji su vaši glavni ciljevi u narednim godinama kada je u pitanju unapređenje rada Uprave za nekretnine?

BULATOVIĆ: Savremena tehnološka rješenja se primjenjuju u razvijenim administracijama širom svijeta nadležnim za različite vrste podataka o prostoru. Implementacija istih u Crnoj Gori mogla bi da donese mnoge prednosti, uključujući unapređivanje efikasnosti, tačnosti, pristupačnosti i transparentnosti poslovanja administracije.

U cilju realizovanja planiranih aktivnosti neophodno je donošenje zakona i podzakonskih akata kako bi se na sistematičan način pristupilo rješavanju postojećih nedostataka. U narednom periodu je planiran rad na uspostavi katastra vodova, analiza informacija sa tržišta i kreiranje registra cijena nepokretnosti; izrada novih kartografskih proizvoda, kreiranje modela za masovnu procjenu vrijednosti nepokretnosti itd. Neophodno je stvoriti mogućnosti za unapređenje kvaliteta katastarskih i drugih podataka u nadležnosti Uprave u smislu nadogradnje i poboljšanja informatičke infrastrukture i neophodnih alata, potrebna je dodatna izgradnja kadrovskih kapaciteta i ekspertize iz ovih oblasti, a sve sa ciljem uspostavljanja efikasnog i funkcionalnog sistema poslovanja. N. KOVAČEVIĆ

Marko Bulatović

d. malidžan

Više tužilaštvo odbacilo prijavu protiv dr Nikole Fatića za krivično djelo protiv zdravlja ljudi

Pribavljeni su i materijalni dokazi od Kliničkog centra Crne Gore

ODT da utvrdi da

li je ljekar iznio dio organa iz KCCG

PODGORICA – Ne postoji osnovana sumnja da je dr Nikola Fatić počinio teško krivično djelo protiv zdravlja ljudi, odlučilo je Više državno tužilaštvo i donijelo rješenje o odbacivanju krivične prijave.

O drugom krivičnom djelu da li u radnjama osumnjičenog ima elemenata bića krivičnog djela protivpravno uzimanje ljudskih organa ili djelova tijela odlučivaće sada Osnovno državno tužilaštvo, kome je Više dostavilo spise predmeta kao stvarno i mjesno nadležnom.

Ovaj segment predmeta je tako sada vraćen u ODT, iako je upravo to tužilaštvo krajem spetembra prošle godine dostavilo Višem spise predmeta formiranih protiv dr Fatića. Više državno tužilaštvo je juče saopštilo da je tokom izviđaja od strane Kliničkog centra Crne Gore pribavljena medicinska dokumentacija sa obdukcionim zapisnikom te da je sprovedeno sudsko-medicinsko vještačenje od strane Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Na osnovu te dokumentacije nedvosmisleno proizilazi, kako je saopšteno iz VDT, da ljekar N.F. nije primijenio očigledno nepodobno sredstvo ili očigledno nepodoban način liječenja kojim bi prouzrokovao pogoršanje zdravstvenog stanja pacijenta i u krajnjem njegovu smrt.

IstoRIja pRIjava

Osnovno državno tužilaštvo je prvobitno formiralo predmet, zbog toga što je Fatić, prema prijavi, nezakonito iznio iz Kliničkog centra dio aorte koju je operisao, a to je krivično

djelo - protivpravno oduzimanje ljudskih organa ili djelova tijela. Taj predmet je tada objedinjen sa prijavom za teško krivično djelo protiv zdravlja ljudi.

Ispitani su brojni svjedoci, osumnjičeni, predstavnici porodice a pribavljeni su i materijalni dokazi od Kliničkog centra Crne Gore, izvršeno je medicinsko vještačenje određenog materijala pronađenog u KCCG, te data naredba Institutu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu za vještačenje.

Klinički centar Crne Gore je 27. septembra saopštio da je tog dana završen nalaz patoanatomske obdukcije pacijenta kojeg je operisao Fatić, te da je konzilijum patologa ustanovio neposredni uzrok smrti pacijenta. Pobjedi je iz Uprave policije, nakon podnošenja prijave, nezvanično rečeno da je u prijavi protiv vaskularnog hirurga navedeno da je teglu sa odstranjenim dijelom organa odnio u svoju privatnu ordinaciju kako bi prikrio dokaze. Klinički centar Crne Gore je potvrdio tada Pobjedi da je dežurni ljekar zatražio obdukciju i da očekuju nalaz.

teglu IznIo Iz kccg Osim obdukcije pacijenta, rađeno je i vještačenje operacijom odstranjenog dijela tijela. Tom prilikom je utvrđeno da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa pacijenta - aorte, koju je operisaoneovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči i da je, nakon što je porodica u privatnoj ordinaciji vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju - to vratio u jed-

CGO objelodanio da je Etički odbor Univerziteta utvrdio u naučnom radu prekršio načela akademskog pisanja,

Traže smjenu Šćekića, još tajac na UCG

Pobjedi nijesu još odgovorili sa Univerziteta Crne Gore, iako su najavili da će to učiniti

VDT utvrdio da Fatić nije primijenio očigledno nepodobno sredstvo ili način liječenja kojim bi prouzrokovao pogoršanje zdravstvenog stanja i u krajnjem smrt pacijenta

nu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa. Kćerka preminulog, Jelena Perović-Stanjević je u pismu medijima kazala da patolozi u svom nalazu nijesu precizno utvrdili uzrok smrti njenog oca.

U pismu se navodi da je ,,nalaz obdukcije pokazao da je uzrok smrti infarkt bubrega, ali da nije naveden razlog zbog kojeg se infarkt bubrega desio“. Ona u pismu navodi i djelove izvještaja obdukcije i ističe da patolozi, koju su radili obdukciju, u svom nalazu navode infarkt bubrega kao uzrok smrti, ali ne i razlog infarkta bubrega. Porodica je prije u pismu dostavljenom medijima optužila Fatića da je napravio stručnu grešku, nakon čega je dio trbušne aorte odnio u privatnu ordinaciju kako bi sakrio tragove onoga što je učinio. Između ostalog, naveli su da je operaciju radio bez obaveznog prisustva drugog vaskularnog hirurga, ali i „da nije dozvolio pacijentu da napusti salu nakon što mu je rekao da odustaje od zahvata“. Tvrdili su i da je pacijenta lažno proglasio hitnim slučajem, iako „nije bilo znakova rupture i disekcije trbušne aorte, što je potvrđeno na čak dva snimka“. j. maRtInovIć

PODGORICA – Centar za građansko obrazovanje nakon devet mjeseci dobio je odluku Etičkog odbora Univerziteta Crne Gore kojom se utvrđuje da je direktor Istorijskog instituta UCG dr Radenko Šćekić prekršio načela akademskog pisanja, tako što je bez navodnika preuzeo djelove tekstova tuđeg rada i da njegov objavljeni rad nije napisan u skladu sa principima akademskog pisanja.

CGO je pozvao rektora i Upravni odbor UCG da smijene Šćekića sa rukovodeće pozicije, jer je dokazanim neakademskim postupanjem diskreditovao UCG i Istorijski institut. -U suprotnom se obesmišljava odluka Etičkog odbora, a javno šalje poruka da se nagrađuju oni koji se u akademskoj zajednici ponašaju suprotno akdemskim pravilima – saopštila je viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović Šćekić juče nije odgovarao na poziv i poruke Pobjede. Kaluđerović kaže da, iako je odluku Etičkog odbora dobio i prije CGO-a, Šćekić još nije podnio ostavku na mjesto direktora Istorijskog instituta. - To je nova ilustracija njegovog (ne)razumijevanja akademske čestitosti – rekla je ona. Pobjedi nijesu još odgovorili ni sa Univerziteta Crne Gore, iako su najavili da će to učiniti. -Proslijedio sam PR službi UCG sve informacije, pa se obratite njima. Hvala na razumijevanju – odgovorio je prekjuče Pobjedi predsjednik Etičkog odbora prof. dr Božidar Popović. Taj odgovor Pobjedi još nije proslijeđen.

Ima lI Š ćekIć za ŠtItu?

Iz CGO su saopštili juče da je Etički odbor utvrdio da je Šćekić plagirao rad ,,Bogatstvo različitosti: očuvanje kulturnog identiteta u vremenu globalizacije“, ali da je neobično da

u tome ne vidi razlog za izricanje sankcija. Etički odbor, kako ističe Kaluđerović, ide i korak dalje navodeći da Šćekić nije stekao ocjene, nagrade, zvanja i titule na osnovu plagiranog rada, a čime ,,neubjedljivo pokušavaju ublažiti i sopstvenu odluku da se radi o plagijatu“. Kaluđerović je podsjetila da je nadležnost Etičkog odbora da, u skladu sa zakonom, izriče mjere za kršenje akademskog integriteta koje se odnose na plagiranje, falsifikovanje, fabrikovanje, pozajmljeno autorstvo i citiranje izvan konteksta. U ovom slučaju, Etički odbor, navela je ona, nije izrekao mjeru za povredu Etičkog kodeksa za neakademsko postupanje Šćekića, iako se radi o licu iz akademske zajednice koje je napravilo ozbiljan prekršaj načela akademske etike. -Ostaje pitanje ko je to na UCG dovoljno moćan da štiti u ovom slučaju Šćekića – istakla je Kaluđerović.

ReakcIja se očekuje Šćekića je 29. decembra prošle godine UO UCG jednoglasno izabrao za direktora Istorijskog instituta. Tada je ocijenjeno da je neosnovana inicijativa CGO da se obustavi njegov izbor. Tadašnja predsjednica UO prof. dr Rajka Glušica rekla je na sjednici da su oni organ koji mora donositi odluku u skladu sa procedurom i da ne mogu da ignorišu većinsku volju Instituta, gdje je Šćekić predložen da bude direktor. Kazala je da nemaju pravo da intervenišu i da će reagovati ako se ispostavi da su tačne optužbe koje se stavljaju na teret Šćekiću.

Izbor Šćekića ranije je problematizovao mr Ivan Laković, viši naučni saradnik na Istorijskom institutu. Krajem prošle godine je kazao da je Šćekić prekršio niz osnovnih etičkih i naučnih normi. Laković je tada rekao da je Šćekić nekoliko puta bio interno opominjan zbog neakademskih postupaka i formalno kažnjen javnom opomenom Suda časti UCG zbog povrede Etičkog kodeksa. Laković je rekao da je tekst pod naslovom „Bogatstvo različitosti – očuvanje kulturnog identiteta u vremenu globalizacije“, objavljen u monografiji „Crna Gora na političkoj i kulturnoj mapi Evrope - CLIO MAP“ plagijat, što je utvrđeno kontrolom plagijarizma. – Nakon konverzije u latinicu utvrđen je procenat od 52 procenta poklapanja sa sadržajem već dostupnim na internetu –kazao je tada Laković.

ŠćekIć ne vIdI pRoblem Šćekić je krajem prošle godine kada je izabran za direktora Istorijskog instituta Pobjedi kazao da njegov izbor nije upitan, jer je izborna procedura sprovedena zakonski. Rekao je tada i da ,,vrednosni stavovi iskazani u optužbi kolege Ivana Lakovića predstavljaju njegovu ličnu impresiju i opterećeni su višegodišnjim ličnim animozitetom prema njemu, te su, stoga, iskazani u izrazito negativnom kontekstu“. Snežana Kaluđerović je juče podsjetila da je CGO protiv Šćekića podnio Etičkom odboru UCG inicijativu za preispitivanje kršenja akademskog integriteta krajem 2023. godine. Do danas je ta NVO kriti-

Radenko Šćekić

kovala Etički odbor što mu je trebalo dugo da utvrdi autentičnost rada.

Podsjećaju da je inicijativu pratila obimna i utemeljena dokumentacija kao dokazni materijal.

- Očekivali smo da ćemo kao predlagači biti pozvani i na raspravu pred Etičkim odborom što je izaostalo iz neobjašnjivih razloga. Time je Etički odbor, osim što je nevoljno prišao ovom slučaju i odugovlačio njegovo procesuiranje, prekršio proceduru jer je bio dužan da CGO kao predlagača pozove, odnosno dostavi poziv za raspravu u ovom predmetu. Naime, Etički kodeks UCG jasno propisuje da odsustvo predlagača nije smetnja za održavanje rasprave, ali samo ako je predlagač uredno pozvan – kazala je Kaluđerović.

Rekla je da u propisima ne postoji odredba da se predlagač ne poziva na raspravu, a ,,indikativno je da u donošenju ovakve odluke Etički odbor nije htio imati svjedoke niti one koji bi mogli dovesti do situacije da odluka bude stroža, odnosno u interesu pune zaštite UCG kao institucije“.

DUGO ČEKALI NA ODLUKU

CGO je ranije kritikovao u više navrata Etički odbor što ne donosi odluku u slučaju Šćekića. Centru za građansko obrazovanje je prof. dr Božidar Popović, predsjednik Etičkog odbora, saopštio da se rok za odluku Komisije produžava do 25. septembra. CGO je u saopštenju istakao i činjenice da je taj dopis datiran na 21. jun, a da je jula stigao na adresu CGO-a.

U dopisu predsjednika Etičkog odbora se navodi da je 11. juna Komisija iz društvenih nauka obavijestila to tijelo da za vrijeme koje joj je povjereno nije mogla da utvrdi da li su izvori koji se pojavljuju u analizi softvera (vebsajtovi) preuzeli sadržaj iz istih izvora koje je autor naveo u radu. Komisija je, piše u dopisu, zatražila dodatno vrijeme kako bi utvrdila sve činjenice.

U dopisu se navodi da je Etički odbor dužan da na osnovu izvještaja sa prijedlogom Komisije donese rješenje u roku od šest mjeseci od dana podnošenja prijedloga za utvrđivanje kršenja akademskog integriteta. Istaknuto je i da je Etičkim kodeksom UCG predviđeno da se na pitanja koja nijesu uređena primjenjuju

pravila upravnog postupka. A Zakon o upravnom postupku ističe da, ako se upravni postupak zbog složenosti ne može završiti u propisanom roku, taj rok produži za vrijeme koje je potrebno za donošenje rješenja, ali ne duže od polovine roka propisane zakonom, odnosno tri mjeseca u ovom slučaju. U CGO su tada problematizovali ovaj dopis i činjenicu da se rok produžava.

Isticali su da se radi o još jednom nevještom pokušaju rukovodstva UCG da ovaj slučaj zatvori bez profesionalnog pristupa u postupanju prema inicijativi koju je CGO predao, krajem decembra 2023, uz materijal koji upućuje da je Šćekić plagirao i time prekršio Etički kodeks UCG, kao i sa zahtjevom da se do razjašnjenja tog pitanja obustavi Šćekićev izbor na poziciju direktora Istorijskog instituta.

CGO je u aprilu ove godine, od predsjednika Etičkog odbora prof dr. Božidara Popovića dobio dopis u kome je on od njih tražio da konvertuju tekst prof. dr Radenka Šćekića na latinicu, jer softver ne prepoznaje ćirilicu te da UCG nema mogućnosti da provjeri autentičnost radova na ćiriličnom pismu.

Ovo je nakon nedjelju dana demantovao prorektor za nastavu na UCG, prof. dr Veselin Mićanović, koji je, objašnjavajući mjere i mehanizme zaštite od plagijata za Gradsku TV kazao:

– Mi rad sa ćiriličnog pisma prebacimo na latinično i izvršimo provjeru, tako da, ne dešava se da rad koji je pisan na ćirilici prođe bez provjere plagijata – kazao je tada prof. dr Mićanović Gradskoj TV. CGO je nakon toga javno zamolio rektora UCG Vladimira Božovića da decidno objasni akademskoj i široj zajednici što je tačno u dijelu zvaničnih izjava/dopisa nadležnih o mogućnosti provjere plagijata. – Sad imamo novo važno pitanje – ko govori istinu: Mićanović ili Popović? I, ako Popović ne govori istinu, da li je to bio još jedan način da, pored odugovlačenja u postupanju po inicijativi CGO, zaštiti Radenka Šćekića i po čijem je to nalogu – pitali su tada iz CGO rektora Božovića. Ponavljali su da se ovim potezima ne štiti ugled UCG, te da se prioritetno ne procesuiraju slučajevi plagijata. N. ĐURĐEVAC utvrdio da je direktor Istorijskog instituta

Komentar

U Crnoj Gori trebalo je da počne primjena zabrane upotrebe laganih plastičnih kesa, nejasno je hoće li se u trgovine sa cegerom

Plastični otpad je jedan od gorućih problema današnjice. I svaki put kada govorim na ovu temu, prisjetim se pjesme „Plastika“ poznate pop grupe Idoli iz 1981. godine, a čiji tekst je sledeći: „Ja nosim plastično odelo. I plastika je moja hrana. Možda sam plastičan i ja“. Tada je to bila futuristička pjesma, a danas je gotovo realnost. Plastika je osvojila svjetska mora, dostigavši vrhove planina. Plastika je svuda oko nas, na ulicama, na granama drveća, u rijekama. Plastika je ušla u lanac ishrane i u ljudsko tijelo. Evropska agencija za bezbjednost hrane saopštila je da se plastične čestice nalaze u svim morskim organizmima, odnosno da se mikroplastična vlakna nalaze u svemu, od morske soli do vode za piće, što sve posljedično završava na našem stolu. Kada pijemo vodu iz plastične flaše i bacimo je u kantu za smeće, nismo ni svjesni da će ona nadživjeti i nas i našu djecu, unuke, praunuke. Plastičnim flašama je potrebno nevjerovatnih 450 godina da se razgrade, a svaka plastična kesa ima životni vijek do 1.000 godina. Proizvodnja plastike porasla je 200 puta od 1950. godine, a od 2000. godine rasla je po godišnjoj stopi od četiri procenta. Naučnici tvrde da se u evropske vode svakodnevno baci oko 150.000 tona plastike koja uz pomoć vodenih struja može da putuje na velike udaljenosti i može se naći daleko od mjesta gdje je nastala. Ako se nešto ne preduzme, u okeanima će do 2050. godine biti više plastike nego ribe.

VELIKO OTKRIĆE

Ipak, da bismo bili potpuno fer prema plastici, treba reći da se njen pronalazak početkom 20. vijeka smatrao ogromnim otkrićem, zbog prednosti koje ima. Lagana je i jeftina, lako se oblikuje, a ono što se nalazi u njoj štiti je od kontaminacije. Može se uspješno koristiti u bilo kojem sektoru proizvodnje. Po svemu sudeći, plastika je kao materijal daleko od neprijatelja. Neprijatelj je otpad od plastike, a posebno plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu. Trenutni sistem obrade plastike dovodi do lošeg upravljanja odbačenom i nepotrebnom plastikom, te garantuje zagađenje planete. Posebno zabrinjava to što veliki dio ovog otpada završava u rijekama, morima i okeanima, gdje postaje gotovo nedostupan za tretman. Nesposobnost svijeta da upravlja plastičnim otpadom dovodi

Mali korak, ali značajan

Kako je izrada novog Zakona o upravljanju otpadom bila netransparentna, bez održane javne rasprave na kojoj bi se zainteresovana javnost mogla upoznati sa prijedlogom, nejasno je da li su građani Crne Gore do kraja svjesni da će za petnaestak dana odlazak u kupovinu biti drugačiji, odnosno da ćemo koristiti višekratne cegere, torbe, mrežaste vrećice u prodavnicama ili na pijacama prilikom kupovine voća i povrća, a što je do sada bilo rijetko

do toga da se 100 miliona tona plastičnog otpada odbaci bez adekvatnog tretmana, iako većina plastike može na neki način postati dio novih proizvoda. Takođe, sekundarna tržišta plastike ne funkcionišu onako kako bi mogla. Operativni troškovi reciklaže su previsoki zbog visokih troškova sakupljanja i odvajanja, kao i zbog ograničene ponude plastike koja se može reciklirati. Sakupljanje i selekcija je dugotrajan i radno intenzivan proces zbog visokog nivoa miješanog i kontaminiranog plastičnog otpada. Zbog nižeg kvaliteta, reciklirana plastika ima ograničenja u ponovnoj upotrebi, što smanjuje njenu potražnju, a samim tim i prihode reciklažnih kompanija.

ZABRANE

EU je 2021. preduzela prvi korak i zabranila upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu, kao što su plastični pribor za jelo, čaše i tanjiri, slamčice, štapići za miješanje i držači za balone. Upotreba ostalih plastičnih proizvoda „za koje ne postoji zelena alternativa“ trebalo bi da se smanji za 25 odsto u svakoj zemlji do 2025. godine. Nakon dužeg čekanja, konačno bi u Crnoj Gori trebalo da počne primjena zabrane upotrebe laganih plastičnih kesa debljine zida od 15 do 50 mi-

krona, a za deblje kese prodavci će morati da plaćaju naknadu, što bi trebalo da obeshrabri njihovo plasiranje na tržište. Ta naknada će biti prihod Fonda za zaštitu životne sredine, koji će ga koristiti za finansiranje aktivnosti podizanja svijesti i pružanja informacija javnosti i za kampanje o štetnosti upotrebe plastičnih kesa po životnu sredinu. Možda se čini malim korakom, ali ova zabrana je značajna, budući da je Crna Gora nažalost poznata po prizorima krošnji drveća i rijeka zatrpanih plastičnim kesama, što ugrožava zdravlje ljudi i životnu sredinu. U prosjeku koristimo godišnje od 60 do 100 kesa, a kako je već i napomenuto za razgradnju samo jedne od njih potrebno je nekoliko stotina godina.

U implementaciji zabrane upotrebe plastičnih kesa na koje smo navikli na tržištu, uloga nadležnih organa bi morala da bude presudna i da se oštro sankcioniše prodaja istih, odnosno neplaćanje naknade za deblje kese, a za što su u zakonu propisane novčane kazne od 1.000 eura do 20.000 eura.

U TRGOVINU SA

CEGEROM

Kako je izrada novog Zakona o upravljanju otpadom bila netransparentna, bez održa-

ne javne rasprave na kojoj se zainteresovana javnost mogla upoznati sa prijedlogom, nejasno je da li su građani Crne Gore do kraja svjesni da će za petnaestak dana odlazak u kupovinu biti drugačiji, odnosno da ćemo koristiti višekratne cegere, torbe, mrežaste vrećice u prodavnicama ili na pijacama prilikom kupovine voća i povrća, a što je do sada bilo rijetko. A vrlo brzo ćemo i sagledati kakva će biti implementacija ne samo ove odredbe, već i Zakona o upravljanju otpadom u cjelosti, posebno ostalih novina koje su stupile na snagu u aprilu. Jer, samo dosljednom primjenom moći ćemo da kažemo da smo počeli da pravimo određene korake naprijed u upravljanju otpadom i naročito u borbi protiv plastičnog otpada. Međutim, ako kao društvo pokleknemo pred ovom zabranom, koja bi trebalo da prikaže nivo naše civilizacijske razvijenosti u odnosu na najsavremenije globalne trendove u oblasti upravljanja otpadom i zaštiti životne sredine, bojim se da će nas čekati dug i neizvjestan put da stanje životne sredine u Crnoj Gori dovedemo u ravan željenih ekoloških standarda. (Autorka je direktorica Centra za klimatske promjene UDG)

Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ

Zabrana je značajna jer je Crna Gora poznata po prizorima krošnji drveća i rijeka zatrpanih kesama D.

Odluka Etičkog odbora

Direktor Instituta za javno zdravlje podnio ostavku, posvetiće se poslovima epidemiologa i profesora na Medicinskom fakultetu

Laušević: Odluka je lična,

ostajem u IJZCG

PODGORICA – Prof. dr Dragan Laušević podnio je juče ostavku na mjesto direktora Instituta za javno zdravlje. Dr Laušević je Pobjedi kazao da je ostavka njegova lična odluka.

Naglasio je da je imao dogovor sa ministrom zdravlja dr Vojislavom Šimunom da njegov boravak na čelu Instituta bude ograničenog trajanja. - Moja karijera je vezana prvenstveno za posao epidemiologa i profesora na Medicinskom fakultetu, a ne za poslove menadžera – kazao je dr Laušević. Istakao je da je sa Ministarstvom zdravlja imao dobru saradnju baš kao i sa svojim kolektivom čiji dio ostaje.

- Izvještaj o najvažnijim unapređenjima načina rada i postignućima Instituta za vrijeme od osam mjeseci koliko sam sa svojim saradnicima, njime rukovodio, dostavio sam ministru zdravlja koji će procijeniti vrijednost urađenog. Nadam se da je Institut i za vrijeme mog mandata, kao što je to činio i ranije, bio u službi građana i narodnog zdravlja, kao i da će sa takvim pristupom nastaviti i dalje da funkcioniše –

Dragan Laušević

Moja karijera je vezana prvenstveno za posao epidemiologa i profesora na Medicinskom fakultetu, a ne za poslove menadžera, kazao je dr Laušević

kazao je Pobjedi dr Laušević. Prof. dr Dragan Laušević je na mjesto direktora Instituta za javno zdravlje imenovan oslukom Vlade u januaru ove godine. Prije njega tu funkciju je obavljao dr Igor Galić koji je ostavku podnio nakon tri godine rukovođenja. Ostavka dr Galića je uslijedila kada je otrkiveno da pomoćnica direktora IJZ Miljana Pavličić nikada nije završila Hemijski fakultet Univerziteta u

Beogradu, a da je dokumentacija na osnovu koje radi na rukovodećoj poziciji falsifikat. Dr Galić je podnoseći ostavku kazao da će „i ovim činom zaštititi integritet ustanove, čast porodice i lični teško stečeni ugled“.

Vlada je za vršiteljku dužnosti direktora Instituta za javno zdravlje imenovala dr Vericu Osmanović, koja je funkciju obavljala do izbora Lauševića. J.MaRtinoviĆ

Skupština Crne Gore saopštila da plemeniti čin potvrđuje posvećenost spašavanju života

Dr Jevto Eraković spaspio život putniku na letu za Dablin

Iz parlamenta poručuju da ovaj plemeniti čin potvrđuje posvećenost spašavanju života, kako u njegovom profesionalnom radu, tako i u vanrednim okolnostima, pokazujući da je humanost univerzalna misija svakog ljekara

PODGORICA – Dr Jevto Eraković, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), spasio je juče američkog državljanina na letu za Irsku, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.

- Na letu delegacije Skupštine Crne Gore za Irsku, poslanik Jevto Eraković, poznati neurolog, pokazao je izuzetnu hrabrost i humanost prilikom spašavanja života putniku kome je iznenada pozlilo. Američki državljanin izgubio je svijest, ali je brzom reakcijom doktora Erakovića putniku pružena hitna medicinska pomoć, i on se zahvaljujući stručnoj intervenciji ubrzo vratio u stabilno stanje – saopšteno je iz Skupštine. Iz parlamenta poručuju da ovaj plemeniti čin potvrđuje posvećenost spašavanju života, kako u njegovom profesionalnom radu, tako i u vanrednim okolnostima, pokazujući da je humanost univerzalna misija svakog ljekara.

crne gore

Jevto Eraković

Eraković boravi u Dablinu kao dio skupštinske delegacije u Parlamentarnoj skupštini OEBS-a, povodom 22. jesenjeg zasijedanja ove zna-

čajne organizacije U delegaciji su i Jelena Nedović, Amer Smailović, Jevrosima Pejović i Momčilo Leković R.d.

TRI MJESECA OD ZLOČINA NA CETINJU: Prilikom i ranjene tri osobe, tužilaštvo sumnjiči samo Nikolu

PODGORICA – U istrazi o dvostrukom ubistvu Dragana Roganovića i Petra Kaluđerovića te ranjavanju tri osobe na Cetinju 20. juna još nema pomaka, a Cetinjanin Nikola Drecun jedini je osumnjičeni za ovaj zločin.

Iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Pobjedi je saopšteno da se preduzimaju mjere i radnje u rasvjetljavanju ovog teškog krivičnog djela.

- Tokom istrage, od strane tužilaštva donijete su naredbe za vještačenje tragova pronađenih na licu mjesta, te saslušano više lica, a preduzimaju se i sve druge neophodne radnje u cilju potpunog rasvjetljavanja predmetnog krivičnog djela i donošenja dalje odluke u predmetu – naveli su u saopštenju.

Na upit Pobjede da li je tužilaštvo dobilo nalaze iz Forenzičkog centra koji bi definitivno potvrdili da je Drecun neposredni izvršilac, iz VDT-a nijesmo dobili odgovor.

Takođe, tužilaštvo se nije izjasnilo da li je bilo poklapanja

DNK tragova sa mjesta zločina koji bi ukazali na još neke saučesnike u ovom teškom zločinu koji se dogodio u jutarnjim satima, naočigled građana koji su se u tom trenutku slučajno našli na tom mjestu.

Nikola Drecun se tereti da je pripadnik 23-člane kriminalne organizacije koju su formirali Radovan Mujović i Vasilije Rafailović, a koja se tereti za više krivičnih djela. Tužilaštvo ovu grupu povezuje sa pokušajem ubistva sada ubijenog Dragana Roganovića na Cetinju 2017. godine, napadom na ugostitelja Branka Rafailovića, napadom na lokal „Tani“ 2019. vlasnika Ranka Radulovića, podmetanjem požara na pet vozila Miloša Đuričkovića i Igora Vušurovića, planiranje ubistva Marka Ljubiše Kana.

Ubistvo nedaleko od osnovne škole

Cetinjanin Petar Kaluđerović (20) i njegov sugrađanin, bivši bokser Dragan Roganović (36), stradali su oko devet sati na Cetinju, kod Sportskog centra, na sedamdesetak metara od osnovne škole, kada je

Bez pomaka o ubistvu Roganovića i Kaluđerovića

Tužilaštvo se nije izjasnilo da li je bilo poklapanja DNK tragova sa mjesta zločina koji bi ukazali na još neke saučesnike u ovom teškom zločinu koji se dogodio u jutarnjim satima, naočigled građana koji su se u tom trenutku slučajno našli na tom mjestu

daljinskim upravljačem aktivirana eksplozivna naprava, nakon što su se parkirali i izašli iz blindiranog „mercedesa“. Tom prilikom su teško povrijeđeni njihovi prijatelji i sugrađani Tanasije Taso Jovanović (46) i Mihailo Borozan (29), ali i slučajna prolaznica Desanka Vujović (63), koja se zatekla u blizini eksplozije. Kaluđerović je preminuo odmah, a Roganović na putu do bolnice. Jovanović je zbog teš-

kih povreda prevezen u Klinički centar Crne Gore. Nekoliko sati nakon dvostrukog ubistva na konferenciji za medije čelnici policije ocijenili da su očekivali da će doći do zločina, ali nijesu saopštili da li su o tome obavijestili tada potencijalne žrtve ili saslušavali određene osobe za koje su sumnjali da planiraju egzekuciju. Prema evidencijama bezbjednosnih službi, Kaluđerović,

Krivična prijava zbog nezakonite gradnje u zoni morskog dobra

Terete je da je nanijela 11.000 eura štete državnom budžetu

PODGORICA - Protiv J.

D. (44) iz Bara službenici Regionalnog centra bezbjednosti,,Jug“ - Odjeljenja bezbjednosti Bar podnijeli su krivičnu prijavu zbog sumnje u nezakonitu gradnju u zoni morskog dobra, saopšteno je iz Uprave policije. Njoj se na teret stavlja krivično

djelo protivpravno zauzimanje zemljišta u sticaju sa krivičnim djelom građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje - saopšteno je iz policije. J. D. je zauzimanjem dijela nepokretnosti koja je dio morskog dobra pričinila materijalnu štetu budžetu Crne Gore u iznosu od oko 9.000,00 eura, a istovremeno građenjem objekta

bez prijave i dokumentacije za građenje izbjegla plaćanje poreza i drugih dažbina propisanih zakonom u slučaju građenja objekta. Tako je pričinila materijalnu štetu budžetu Crne Gore i Opštini Bar u iznosu od 2.160,00 eura, što predstavlja ukupnu materijalnu štetu u iznosu većem od 11.000 eurazaključuje se u saopštenju. a. R.

Sa uviđaja na Cetinju

Prilikom eksplozije stradale dvije

Nikolu Drecuna

u istrazi Roganovića

Kaluđerovića

Roganović, Jovanović i Borozan slove za osobe bliske škaljarskoj kriminalnoj grupi. Izvori iz istrage sumnjaju da je meta napada bio Jovanović.

Zločin detaljno isplaniran

Operativci koji rade na rasvjetljavanju zločina sumnjaju da je egzekutor „iznajmljen“, a da su ključnu ulogu imali „domaći“ logističari. Kako navode, sve je do tančina isplanirano, a na to ukazuje i praćenje žrtve duži period. Egzekutor i logističari, jasno je, pratili su kretanje žrtve i znali njene navike, ali i dalje nije poznato ko je, osim Drecuna, kojeg su označili kao neposrednog izvršioca, učestvovao u ovom zločinu.

Kako su nam saopštili, sumnja se da se napadač popeo na

drvo i na sedam metara visine postavio eksploziv koji je usmjerio prema vratima teretane, a onda, sa bezbjedne razdaljine posmatrao, čekao i daljinskim upravljačem aktivirao napravu u trenutku kada su se Kaluđerović, Roganović, Jovanović i Borozan sastali. Roganović je i ranije bio meta napadača. Izvori iz istrage navode da je upravo zbog toga koristio blindirani „mercedes“ i angažovao Kaluđerovića da ga obezbjeđuje. Zbog posljedica povreda ranjavanja Roganović je bio u kolicima i koristio vozilo za posebne potrebe.

Tanasije Taso Jovanović ranjen je 2013. godine na Cetinju, takođe kada je krenuo u teretanu. On je tada zadobio teške povrede opasne po život, a maskirani napadač je pobjegao automobilom.

Jovanović je ranjen u ruke, noge i stomak sa pet hitaca. Pucnjava se dogodila kod Sportskog centra.

Godinu kasnije, Jovanović je priveden i saslušan zbog sumnjivog paljenja automobila Ivana Latkovića na Cetinju. Njega je cetinjska policija ispitala u vezi sa tim. Jovanović je 2015. godine osumnjičen da je oko podneva ispred Osnovne škole „Njegoš“ u ovom gradu pucao u pravcu sugrađanina Neđeljka Perovića, ali ga nije pogodio. Taso Jovanović uhapšen je početkom 2019. godine jer je dva mjeseca ranije ponovo pucao na Neđeljka Perovića, a ranio i Aleksandra Jabučanina. Za njim je zbog ranjavanja bila raspisana potjernica, ali se on sam predao policiji, priznao krivično djelo i osuđen je na četiri godine i osam mjeseci zatvora. a raičKoViĆ/j raičeViĆ

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo zadržavanje osumnjičenom Prijetio ubistvom i otimanjem lanca zbog duga od 250 eura

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata S. B. zbog osnovane sumnje da je učinio krivično djelo samovlašće i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Apelacioni sud insistira na poštovanju sugestija Ustavnog suda

PODGORICA – Viši sud će treći put odlučivati o prijedlogu Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, da mu se, uz jemstvo od 1,4 miliona eura, omogući da se brani sa slobode od optužbi Specijalnog tužilaštva da je bio na čelu kriminalne organizacije preko koje je počinio više težih krivičnih djela.

Ponovno razmatranje jemstva za Medenicu naložio je Apelacioni sud Crne Gore pošto je uvažio žalbu njegovih branilaca i ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici od 21. juna, kojim mu je odbijeno jemstvo i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Višem sudu je naloženo da u ponovnom postupku u potpunosti postupi po razlozima iz prethodnog rješenja od 21. juna kojim je takođe ukinuta odluka o odbijanja jemstva Medenici.

Iz Apelacionog suda su pojasnili da su ukidno rješenje donijeli na temelju mišljenja Ustavnog suda.

- Odlučujući o žalbi branioca okrivljenog, ovaj sud je utvrdio da je prvostepeno rješenje zahvaćeno bitnom povredom odredaba krivičnog postupka, jer nedostaju potpuni, jasni i dovoljni razlozi o odlučnim činjenicama, što pobijano rješenje i zaključak suda čine nejasnim – navodi se u saopštenju suda.

Dodaje se da je naloženo prvostepenom sudu da u ponovnom postupku otkloni navedenu bitnu povredu odredaba

Viši sud će o jemstvu

Miloša Medenice odlučivati treći put

krivičnog postupka, nakon čega će biti u mogućnosti da donese novu na zakonu zasnovanu odluku.

Viši sud je krajem novembra prošle godine odbio prethodnu ponudu jemstva od od 788.800 eura koje je porodica Miloša Medenice ponudila u nekretninama za mogućnost da se brani sa slobode od optužbi Specijalnog tužilaštva.

Medenica je prilikom razmatranja prvog jemstva ukazao da sud prilikom odlučivanja ne treba da ima bojazan da će pobjeći s obzirom na to da se iz Beograda sa liječenja vratio u Crnu Goru, a znao je da će po slijetanju na podgorički aerodrom biti uhapšen, a potom i pritvoren.

On je kazao i da se ne bi usudio da bježi dodatno i zbog činjeni-

ce da bi njegova porodica u tom slučaju izgubila svu imovinu. Sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice Miloš Medenica nalazi se u pritvoru od 25. maja 2022. godine, kada je uhapšen na podgoričkom aerodromu nakon dolaska iz Beograda. Tereti se za organizovanje kriminalne organizacije radi vršenja više teških krivičnih djela. B.r

Osumnjičen da je falsifikovanom ispravom pokušao da odleti u London Državljaninu Kuvajta zadržavanje zbog lažnog pasoša

PODGORICA – Državljaninu Kuvajta A. A. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je pokušao da napusti Crnu Goru sa lažnim pasošem Kuvajta.

On je prekjuče uhapšen na podgoričkom aerodromu, prilikom granične kontrole putnika avio-kompanije koja saobraća na liniji Podgorica – London.

- Osumnjičeni je policijskim službenicima na Aerodromu Podgorica, prilikom pasoške kontrole na letu za London, predao falsifikovani pasoš navodno izdat na njegovo ime –navodi se u saopštenju ODT-a. A. A. je policijskim službenicima saopštio da je lažni pasoš nabavio u Kuvajtu za iznos od 6.000 eura koje je po dolasku u London trebalo da plati, kao i da je lice bez državljanstva. Nakon toga, on je po nalogu

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici

osnovnog tužioca u Podgorici uhapšen i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog

sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave. j r

Prema navodima ODT-a, on je prijetio M. B. da će ga ubiti i da će mu uzeti zlatan lanac ako mu ne vrati 250 eura.

- Pretresom policijski službenici su kod osumnjičenog pronašli u kući više komada municije i eksplozivne materije – zaključuju u saopštenju. j.r.

KOLAŠIN – Osnovno

Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu odredilo mjeru nadzora Zbog svađe bratanića udario bejzbol palicom

državno tužilaštvo u Kolašinu odredilo je mjeru nadzora I. D. zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici.

I. D. je, prema navodima ODT-a u Kolašinu, osumnjičen da je svog bratanića, nakon svađe, udario bejzbol palicom, čime mu je nanio lakšu tjelesnu povredu.

- Osumnjičeni je prema navodima prijave lako tjelesno povrijedio člana svoje porodice – bratanića, oštećenog I. B., na način što ga je nakon verbalnog konflikta udario bejzbol palicom nanijevši mu laku tjelesnu po-

vredu u vidu krvnog podliva lijeve polovine grudnog koša, dimenzija 10x3 cm – navodi se u saopštenju ODT-a Kolašin. Takođe, Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu odredilo je pritvor osumnjiče -

nom D. F. zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti. - Po prijedlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu dana 29. 9. 2024. godine određen je pritvor osumnjičenom D. F. od strane Osnovnog suda u Kolašinu zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu M. D. i J. M. – zaključuju u saopštenju. j.r.

Dolazak Medenice na suđenje

d. mijatović

Bijelo Polje: Opština pripremila rebalans budžeta

Veći prihodi od poreza, manji od taksi i naknada

BIJELO POLJE – Opština je pripremila nacrt odluke o izmjenama i dopunama Odluke o budžetu prema kojem je uvećan sa planiranih 18,25 miliona eura na 21,75 miliona eura.

U toku je javna rasprava o nacrtu odluke o izmjenama i dopunama Odluke o budžetu i traje do 9. oktobra.

Sekretarka za finansije Alida Nuhodžić saopštila je za Pobjedu da su razlog rebalansa budžeta tri stavke. Prva je povećanje ostvarenja poreza na dohodak fizičkih lica sa 3,8 na sedam miliona eura. Druga se tiče prenosa sredstava iz prethodne godine koja su uvećana sa 1,7 sa 2,41 milion eura.

Sekretarka Nuhodžić je kao treću stavku navela sprovođenje Programa Evropa sad 2. – Taj program diktira povećanje zarada odnosno izdvajanje više sredstava po tom osnovu. To još nijesmo definisali jer čekamo da se taj program stavi u funkciju – kazala je Nuhodžić.

Tri su razloga za uvećanje budžeta. Prvi je povećanje ostvarenja poreza na dohodak fizičkih lica sa 3,8 na sedam miliona eura, drugi sredstva prenešena iz prethodne godine, a streći je sprovođenje Programa Evropa sad 2 – kaže sekretarka za finansije Alida Nuhodžić

Rebalansom su ukupni izvorni prihodi povećani sa 15,5 na 18,9 miliona, a izdaci sa 17,6 na 20,7 miliona eura. Od poreza je planiran prihod od 8,67 miliona (5,4 miliona), od taksi 100.000 (130.000), naknada 1,20 miliona (1,63 miliona), ostali primici 286.000 eura (386.000), primici od imovine 80.000 (50.000), od donacija i transfera 8,70 miliona (8.000.000 miliona). Iz budžeta države Opština će dobiti 2.000.000 eura, što je duplo više nego što je bilo predviđeno planom budžeta, a iz Egalizacionog fonda 6,2 miliona odnosno 300.000 eura više od plana. Tekući izdaci su umanjeni –sa deset na 6,76 miliona. Za bruto zarade i doprinose je predviđeno 4,48 miliona eura

Rebalansom su ukupni izvorni prihodi povećani sa 15,5 na 18,9 miliona, a izdaci sa 17,6 na 20,7 miliona eura

(2,97), ostala lična primanja 150.000 eura (111.000), rashode za materijal 501.850 (462.150), rashodi za usluge 572.847 eura (379.280), rashodi za tekuće održavanje 118.000 eura (106.000), a kamate 527.000 eura (367.000). Za subvencije je namijenjeno 45.000 eura – pet hiljada manje nego planom. Ostali izdaci su povećani sa 356.550 eura na 368.950. Riječ je pored ostalog o izdaci-

K šić: Čelnici Župe ne zaboravljaju najstarije komšije

NIKŠIĆ – Rukovodstvo Župe nije zaboravilo da obiđe nastarije u svom kraju i to baš na Međunarodni dan starih. S predsjednikom Savjeta MZ Župa Dragoljubom Radulovićem bio je i šef mjesne kancelarije Milan Dragnić, a posjetili su desetak domova u koji-

ma pretežno žive samci. – Donirali smo im pakete sa osnovnim životnim namirnicama i sredstvima za higijenu. Ti ljudi žive sami, a mi smo željeli da pošaljemo poruku da oni ne smiju biti na margini i da zajednica koliko-toliko misli na njih. Kao što vodimo računa o mladi-

ma i podržavamo ih, moramo se okrenuti i najstarijima i to mnogo značajnije. Nažalost, kao društvo starimo, sve je više vremešnih i u župskim selima, a dugujemo im zahvalnost za sve dobro što su učinjeli za nova pokoljenja. Savjet naše mjesne zajednice će i ubuduće sa državnim in-

Ivović dobitnik Oktobarske nagrade

HERCEG NOVI – Dobitnik najvećeg opštinskog priznanja Oktobarske nagrade ove godine je proslavljeni crnogorski vaterpolista, Novljanin Aleksandar Leka Ivović, odlučio je žiri. Povelja, odnosno titula počasnog građanina Herceg Novog nije dodijeljena, piše portal RTHN.

ma za ugovore o djelu koji su uvećani sa 50.000 na 75.000 eura.

Stavka transferi za socijalnu zaštitu uvećana je sa 274.700 eura na 314.700 eura. Pored ostalog je predviđeno više novca za socijalno stanovanje umjesto 20.000 –50.000 eura. B. ČOKOVIĆ

Prema riječima predsjednice žirija Jadranke Bubalo, na sjednici kojoj su prisustvavali svi članovi, odlučeno je da se ove godine dodijeli jedna Oktobarska nagrada. Odluka o dodjeli nagrade Leki Ivoviću donijeta je većinom. – Leka je naš proslavljeni vaterpolista, nacionalni brend, svjetsko ime i veliko nam je zadovoljstvo što smo učestvovali

u Ivovićevom odabiru. Glasalo se tajno - kazala je Bubalo. Vaterpolistu Aleksandra Ivovića za Oktobarsku nagradu predložila je Mjesna zajednica Baošić. Priznanje će Ivoviću biti uručeno na Svečanoj sjednici Skupštine opštine 28. oktobra.

Podsjećamo, za Oktobarsku nagradu ove godine je stiglo osam, a za Povelju tri prijedloga. Oktobarsku nagradu Skupština opštine Herceg Novi tradicionalno dodjeljuje u znak priznanja za izuzetne rezultate u radu i stvaralaštvu i najviša dostignuća u oblasti privrede, društvenih i drugih djelatnosti. Skupština opštine proglašava i počasne građane opštine Herceg Novi i njima se dodjeljuje Povelja Herceg Novog. C. G.

c e T i Nje: Prijestonica podržava MPO

Tri para dobiće po 3.000 eura

CETINJE – Prijestonica je dodijelila 9.000 eura za medicinski potpomognutu oplodnju za tri bračna, odnosno vanbračna para.

Iz Prijestonice su naveli da se sredstva dodjeljuju na ime naknade dijela troškova u vezi sa ostvarivanjem prava na liječenje neplodnosti postupcima medicinski potpomognute oplodnje. – Odluka se odnosi na tri

stitucijama nastojati da organizuje aktivnosti koje će imati za cilj poboljšanje uslova za najstariju populaciju u Župi – kazao je Radulović. Istakao je da starih sugrađana ne treba samo da se sjetimo kada se zvanično obilježava njihov dan, već mnogo češće. Ra. P.

bračna, odnosno, vanbračna para sa prebivalištem u prijestonici, koji započinju ili su već započeli liječenje neplodnosti primjenom postupka MPO, ili donacijom polnih ćelija i embriona u skladu sa zakonom. Takođe, da su iskoristili sva prava na liječenje neplodnosti postupcima MPO na teret troškova obaveznog zdravstvenog osiguranja –navedeno je u tom dokumentu.

I. R.

U ToKU jAVNA RASPRAVA o ReBAlANSU: Bijelo Polje

Alida Nuhodžić

Aleksandar Leka Ivović

NAjViše iH SAMoćA Boli: Posjeta komšijama

Sekretar Udruženja stočara Danilovgrad nije zadovoljan ishodom razgovora sa direktorom Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimirom Đakovićem

Lakić: Ukoliko do petka ne ponude rješenje, krave ćemo dovesti pred vrata nadležnih

PODGORICA – Predstavnici Udruženja stočara Danilovgrad saopštili su da će ukoliko nadležni do petka ne nađu rješenje za zbrinjavanje oboljelih i uspavanih grla koja su oboljela od kju groznice, stoku dovesti ispred zgrade Opštine, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva ili Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Sekretar Udruženja Vlado Lakić kaže da su na takav korak prinuđeni jer nakon jučerašnjeg sastanka koji je održan u Podgorici sa čelnikom Uprave Vladimirom Đakovićem nije došlo do pomaka. – Imali smo sastanak kojem su prisustvovali predsjednik Udruženja stočara Danilovgrad Milan Iković i član Željko Radeč gdje nije došlo do pomaka po pitanju rješenja za aktuelnu kju groznicu koja hara na području Bjelopavlića i Nikšića. Tačnije, još nema ni dogovora o suzbijanju zaraze niti lokacije za zakopavanje uspavanih krava. Dobili smo obećanje da

će nadležne institucije pokušati narednih dana da odrede adekvatno mjesto za ukopavanje eutanaziranih životinja. Dakle, samo obećanje –navodi Lakić.

UZIMANJE UZORAKA

On objašnjava da određivanje lokacije za zakopavanje uspavanih životinja iako veliki nije jedini problem stočara. Tražili su mišljenje struke što raditi sa kravama koje su oboljele, a koje ne bi morale biti uspavane, ali farmerima nijesu od koristi. – U igri su tri metode ali nijedna ne rješava problem. Prva se odnosi na serološku metodu ispitivanja koja podrazumijeva utvrđivanje kju groznice uzimanjem uzoraka krvi, a druga PSR test iz fetusa ili

nekog drugog životinjskog organa. Ova prva ne daje za pravo eutanaziju bez obzira na to što takva grla više nijesu za uzgoj i potencijalna su opasnost za širenje zaraze. Mi tražimo od stručnog tima da se izjasni što da radimo sa takvim kravama koje nijesu za dalju reprodukciju. Niko neće da ih kupi. One su farmerima trošak i izvor zaraze. Već dvadesetak dana borave na farmama navodi Lakić. Naglašava da je takvih grla više nego onih spremnih za eutanaziju.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje (25. septembra), u Crnoj Gori je tokom ove godine registrovano 17 slučajeva obolijevanja od kju groznice. Dva su, navode, registrovana u junu i nijesu povezana sa posljednjim dešavanjima u veterinarskom sektoru (registrovanje većeg broja oboljelih goveda na farmama u Nikšiću i Danilovgradu)

DPS Nikšić: Zašto kriju podatke o

Iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista pozvali su nadležne da prekinu ćutnju i saopšte sve informacije u vezi sa kju groznicom - broj oboljelih građana, broj inficiranih grla stoke.

–Da li institucije u Crnoj

Gori postoje samo da bi neko zasjeo u fotelju?

Brojanje glasačkih listića očigledno je važnije od sagledavanja broja obolje-

lih i preduzimanja mjera za njihovu zaštitu. Zašto se bježi od saopštavanja informacija građanima po pitanju broja oboljelih od Q groznice? Da li je sprovođenje mjera sa zakašnjenjem i pod pritiskom javnosti dalo rezultate na terenu? Ovo pitanje je važno, jer se pojava bolesti željela sakriti od javnosti. Pozivamo nadležne da u što kraćem roku javnost

Prošle sedmice organizovano je testiranje životinja na okolnim farmama, ali nije, kaže, urađeno valjano. – Zahtijevali smo testiranje životinja na obližnjim farmama kako bi se utvrdio zdravstveni bilten životinja na faramma u krugu od kilometar koje gravitiraju područjima na kojima je utvrđena kju groznica. Jer naše farme su udaljene po svega oko 50 metara, iznosimo gnojivo, đubrivo bašte, zaraza se lako i brzo prenosi... I nemoguće je da se to nije desilo. Ali ni po tom pitanju ništa nije preduzimano na valjan način. Naime, sa vlasnicima tih gazdinstava samo su obavljeni razgovori, a domaćini su navodno rekli da nemaju nikakvih problema. To je mač sa dvije oštrice jer struka ne daje mišljenje i nema konkretnog stava već se oslanja na subjektivan stav stočara. Samo se kupuje vrijeme jer niko ne

kju groznici?

informišu o ukupnom broju zaraženih grla i ukupnom broju eutanaziranih grla, jer dosadašnje informacije su sporadične i ne daju precizan presjek stanja – navedeno je u saopštenju koje je potpisala poslanica Aleksandra Despotović. Ona konstatuje kako je očiglednoe da se preko ovog problema želi preći ćutanjem i njegovim

stavljanjem pod tepih, sa ciljem da se skrene pažnja sa ovog pitanja. – Za to vrijeme se zaraza širi po farmama, zaražene životinje se ne uklanjaju, nema ni najave o vakcinaciji i očigledno je da država ne kontroliše ovu bolest, prouzrokujući nesagledive posljedice po zdravlje ljudi i životinja, i devastaciju stočnog fonda – navela je Despotović.

snosi odgovornost, a situacija je sve teža iz dana u dan –upozorava Lakić.

On tvrdi i kako ima pouzdane informacije da je kju groznica registrovana u još jednoj opštini.

– Nije sigurno je li se bolest proširila ili je reakcija na vakcinu jer je riječ o uvezenim grlima, a to ne možemo utvrditi jer Crna Gora nema laboratoriju za to. Taj podatak i činjenica da ga nadležna uprava javno ne saopštava potvrđuje ono što mi tvrdimo odavno – država nema kontrolu zaraze i da će ako nadležni ovako nastave biti sve gore –kaže Lakić.

U danilovgradskoj opštini do sada je uspavano 15 grla inficiranih kju groznicom. Ta zaraza otkrivena je kod još oko 33 grla.

Lakić poručuje da su farmeri zbog kompletne situacije na izmaku strpljenja, te da nemaju vremena za čekanje. – Nešto se mora preduzeti.

Mnogi će farmeri, poput mene kojem je kju groznica odnijela 18 grla, koji se ozbiljno bave ovim poslom od kojeg žive, postati sirotinja, socijalni slučajevi. Zato, da bi nas nadležni čuli ako do petka nešto ne riješe sa stokom ćemo pred njihova vrata – poručuje Lakić u ime Udruženja stočara Danilovgrad.

INFORMACIJE

Kju groznica u Crnoj Gori se pojavila u julu, registrovana je u Danilovgradu i Nikšiću. Od tada su prema podacima Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove uspavana 102 grla. Podatak je saopšten 24. septembra kada se taj državni organ posljednji put zvanično oglasio povodom kju groznice. Vlada je 19. septembra obavezala sve opštine da bez odlaganja odrede lokacije za neškodljivo zakopavanje lešina životinja zaraženih kju groznicom. Tada je saopšteno da eutanaziju čeka 40 grla. U međuvremenu je samo u Nikšiću za eutanaziju spremno oko 40 grla. Opština Danilovgrad je, saopšteno je Pobjedi prije dva dana, između šest predloženih lokacija za zakopavanje lešina odredila Drenovicu. U Nikšiću su ,,u igri“ dvije lokacije koje su pod lupom nadležnih.

INFEKCIJA LJUDI

Prema podacima Instituta za javno zdravlje (25. septembra) u Crnoj Gori je tokom ove godine, registrovano 17 slučajeva obolijevanja od kju groznice. Dva slučaja su, navode, registrovana u junu i nijesu povezana sa posljednjim dešavanjima u veterinarskom sektoru (registrovanje većeg broja oboljelih goveda na farmama u Nikšiću i Danilovgradu).

– Od 15 slučajeva registrovanih u septembru, najviše je prijavljenih u opštini Nikšić (11), Danilovgradu (tri) i Podgorici (jedan). Kod oboljelih registrovanih u septembru, 14 slučajeva je među osobama koje su bile profesionalno eksponirane oboljelim životinjama (farmeri, veterinari i veterinarski tehničari), dok kod jedne osobe do sada nije utvrđen način ekspozicije – navedeno je u informaciji objavljenoj na sajtu Instituta za javno zdravlje.

B. KADIĆ

FARMERI STRAHUJU ZA EGZISTENCIJU: Bolest se brzo širi

Vlado Lakić

Zetski dom najavio repertoar za oktobar

PODGORICA – Prva premijera u novoj pozorišnoj sezoni Kraljevskog pozorišta Zetski dom „Slučaj virdžina“, koju po tekstu Stele Mišković režira Dora Ruždjak-Podolski, biće izvedena 28. oktobra i obilježiće ovaj mjesec u najstarijem crnogorskom teatru. Reprizno izvođenje biće upriličeno dan kasnije.

Predstava se realizuje kao koprodukcija Zetskog doma sa Centrom za kulturu Tivat. Uloge će tumačiti: Goran Vujović, Marija Maša Labudović, Anđelija Rondović, Marta Šćekić i Pavle Novaković Oktobar u Zetskom domu počeće koncertom Saveznog džez orkestra mladih „Bujazzo“, povodom Dana njemačkog jedinstva, koji će biti održan večeras u 19 sati. Ulaz je besplatan. Petog oktobra u 20 sati publika će moći da pogleda predstavu „Stub soli“,

koju je po tekstu Aleksandra Radunovića režirao Javor Gardev. Sa dramskim piscem i rediteljem snimljeni su podkasti „Art Department“, koje publika može pronaći na Jutjub kanalu Zetskog doma, za više informacija o tekstu, procesu, ideji, ali i samim autorima. Već dobro poznata predstava „Predsjednice“ Radmile Vojvodić biće odigrana 9. oktobra, a 17. oktobra će publika moći da pogleda predstavu „Obožavateljka“ (Mate Matešić) u režiji Ane Vukotić Posljednjeg dana u mjesecu na sceni Zetskog doma studentkinje glume u klasi profesora Branimira Popovića odigraće ispitnu predstavu „Dvije“, po motivima drame Tene Štivčić

Operska predstava „Jedino lice sreće“, koja je premijerno odigrana u prethodnom mjesecu, u oktobru će gostovati u Crnogorskom narodnom pozorištu. An. R.

Vajar Joveta Ljumović za Pobjedu uoči večerašnjeg otvaranja izložbe ,,Bestiarius“

PODGORICA - Cjelokupno stvaralaštvo crnogorskog vajara Jovete Ljumovića posvećeno je likovnoj interpretaciji životinjskog svijeta. Svoje inspirativne podsticaje vajar, izrazito suptilne likovne poetike, pronalazi u neposrednom okruženju. Na izložbi ,,Bestiarius“, koja će biti otvorena večeras u 19 sati u Modernoj galeriji, Ljumović će izložiti figure gmizavaca i insekata.

Ljumović, sa kojim smo se sreli uoči postavljanja izložbe, podsjetio je da je njegova inspiracija životinjski svijet, tačnije, predstave životinja. - U ovom slučaju izlažem ciklus skulptura koje sam objedinio pod nazivom ,,Bestiarius“. Bestijariji su stare knjige, zbornici koji potiču još iz antičkog perioda i opisuju životinje i fantastične zvijeri, poput feniksa - jednoroga. Bile su jako popularne i u srednjem vijeku, gdje su bile zastupljene ptice. Postoji podatak da je Leonardo da Vinči nacrtao jedan svoj Bestijarij, a da je Borhes napisao jedan svoj zbornik na temu životinja. Ono što će publika moći da pogleda večeras je moj Bestijarij u skulpturi - istakao je Ljumović.

NOVI CIKLUS

Postavku čine novi radovi koji su nastajali protekle tri godine. U ciklusu su zastupljeni gmizavaci i insekti - negdje su rađene cijele figure, a negdje samo detalji. - Rađeno je sve od kamena sa našeg podneblja. Tu je, recimo, primorski crveni kamen bokit (koji je dobio naziv po

Gmizavci i insekti novi život u kamenu

Od djetinjstva sam volio da se družim sa životinjama. To je neiscrpan izvor inspiracije i mogu da kažem da sam što se tiče likovnog opredjeljenja animalista –rekao je Joveta Ljumović za Pobjedu

Boki Kotorskoj) - to je takozvani đurički kamen iz okoline Kamenara, zatim imamo zeleni kamen - kvarc keratofir - koji je jedan od najtvrđih

vrsta kamena. Pripada jednoj vrsti granita i nalazi se u rijekama, ima ga u Tari, Morači. Tu je i bitulitski škriljac, kao i neke vrste krečnjaka, kao što je

ovaj sivi kamen... Ima raspon u nekoliko vrsta i boja i gledao sam da bojenost kamena prilagodim motivima - kazao je Ljumović.

Vajari i grafičari su najmanje zastupljeni na sceni

PODGORICA - Predstava ,,Lista za ljubav“ Norma Fostera, u režiji Branka Ilića, koprodukcija Teatra mladih i Hercegnovskog pozorišta, biće izvedena večeras, u 20 sati, u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović“.

U najavi predstave navodi se da se u današnjem internet svijetu na različitim portalima može pronaći mnoštvo blogova na temu ,,Da li savršen partner postoji“ ili ,,Mit o princu na bijelom konju“, te da je teško ne primijetiti

da se većina takvih tekstova obraća ženskoj populaciji. ,,Lista za ljubav“ otkriva što se dogodi kada dva muškarca - Bil i Leon - upadnu u zamku zvanu Justine - idealna partnerka. Kroz ovu simpatičnu komediju preispituje se da li u realnom svijetu, izvan bajki, postoji ,,komadić koji nedostaje“ skrojen po našoj mjeri, te što se događa kada poučeni iskustvima iz bajki žudimo za idealnim partnerom. U predstavi igraju Branko Ilić, Goran Slavić i Lara Dragović An. R.

Dodest raspisao poziv za ljubitelje teatra

Joveta Ljumović smatra da su vajarske izložbe rijetke jer su veoma zahtjevne za organizaciju.

- Biti vajar danas u Crnoj Gori dosta je teško. Treba dosta

napora da bi čovjek pokazao to što radi. Prije svega potrebna je ljubav prema ovom poslu. Nama je značajno kada nas galerije pozovu da izlažemo, kada nam odš-

tampaju katalog i dobijemo prostor, to je velika stvar. Da umjetnik sam oko toga radi, to su velika ulaganja. Skupi su alati, potrebno je dosta vremena da bi se skulptura u kamenu uradila – rekao je Ljumović. Likovna scena u Crnoj Gori, prema njegovim riječima, dosta je bogata, ima dobrih umjetnika, ali se danas dosta

Italijan godinama imao Pikasovu sliku na zidu, a da nije znao ni za autora, ni za njenu vrijednost

PODGORICA – Pozorišna radionica glume Dodest, koja djeluje u sklopu KIC-a ,,Budo Tomović“, organizuje audiciju za prijem novih članova. Testiranje zainteresovanih kandidata biće održano 5. i 6. oktobra, u 20 sati, u KIC-u. Audicija je namijenjena mladima - srednjoškolcima i studentima, a u svom radu pozorišna radionica primjenjivaće, kao i svih prethodnih godina, najsavremenije pozorišne metode. Radionicu će voditi afirmisani i nagrađivani dramski umjetnik Sejfo Seferović R. K.

PODGORICA - Slika koju je pronašao italijanski trgovac starim predmetima, čisteći podrum kuće na Kapriju, originalan je portret koji je naslikao Pablo Pika-

so, ustanovili su stručnjaci. Nakon što je 1962. sliku slučajno pronašao u podrumu kuće, Luiđi Lo Roso je platno ponio sa sobom kući u Pompeje, gdje je sljedećih nekoliko decenija visila na zidu dnevne sobe, premda je njegova supruga sliku smatrala „užasnom“, piše Gardijan. Danas se, kako prenosi portal Balkan Aldžazira, vjeruje da je riječ o portretu Dore Mar, francuske fotografkinje i slikarke koja je bila Pikasova dugogodišnja muza i ljubavnica. U gornjem lijevom uglu slike je karakterističan potpis slavnog umjetnika, no Luiđi Lo Roso to nije znao. Tek mnogo godina kasnije, kad se njegov sin Andrea počeo zanimati za sliku, nakon što je u enciklopediji istorije umjetnosti uočio slična umjetnička djela i počeo postavljati pitanja o njima, javile su se sumnje u porodici Lo Roso, pa su potražili savjet tima eksperata. Nakon višegodišnjeg istraživanja Ćincia Altieri, grafološkinja i članica naučnog odbora Fondacije „Arcadia“, koja se bavi procjenama, restauracijama i atribucijama umjetničkih djela, potvrdila je da je potpis na slici autentičan. Danas se vrijednost tog Pikasovog djela procjenjuje na šest miliona eura. Pikaso je često boravio na Kapriju i vjeruje se da je slika, koja je nevjerovatno slična slavnoj „Buste de Femme“ (Dora Mar), nastala između 1930. i 1936. godine. Luiđi Lo Roso je u međuvremenu umro, a Andrea, kojemu je danas 60 godina, nastavio je potragu. - Moj otac je bio porijeklom s Kaprija i često je skupljao svakojake starine koje je potom prodavao u bescjenje. Ovu je sliku pronašao prije nego što sam se ja rodio i nije imao poj-

Detalj sa prvih proba predstave „Slučaj virdžina“

Zetski

Vajar Joveta Ljumović među dijelom svojih skulptura u Modernoj galeriji

Novootkrivena Pikasova slika

,,Bestiarius“ u Modernoj galeriji

insekti našli kamenu

Kroz svoj rad želi da istakne ljepotu kamena, a sačuva njegovu unutrašnju snagu.

- Skulpture su svedene, stilizovane, neke su čak i apstrahovane. Jedan broj skulptura ima postament koji je sastavni dio rada. Neki su sastavni dio cjeline kao kod ovog rada ,,Horn“, a negdje sam ubacio postamente od prirodnog kamena da bih istakao formu i da bi taj rad došao još više do izražaja. Koristim taj postament da skulptura ne bi bila previše statična. Kamen nabavljam iz prirode, rijetko kada koristim industrijski - rekao je Ljumović.

Radio je i u drugim materijalima, ali njegova najveća ljubav ipak je kamen.

- On je kao prirodni materijal vrlo zahtjevan i ima svoje zakonitosti i ne trpi greške. Mora čovjek da ga ispoštuje i da bude veoma pažljiv. Ja kažem da svaki kamen koji se obradi nije više kamen, to je poludragi kamen, a neki čak i dragi kamen, sve zavisi od načina obradeistakao je Ljumović. On se prisjetio da je odmalena volio biologiju, koju je kasnije spojio sa umjetnošću.

- Od djetinjstva sam volio da se družim sa životinjama. To je neiscrpan izvor inspiracije i mogu da kažem da sam što se tiče likovnog opredjeljenja animalista. U našem poslu vrlo

teško baviti likovnom umjetnošću.

- Treba dosta novca i vremena. Fali malo više vajarskih izložbi i izložbi klasične grafike. Vajari i grafičari su nekako najmanje zastupljeni - kazao je Ljumović.

je teško napraviti neke drastične pomake, ali smatram da je na ovoj izložbi napravljen pomak u smislu nekih detalja koji su više apstrahovani. Takav je ovaj rad ,,Strš“ koji predstavlja glavu strša, ali i i rad ,,Gmaz“, sa ovim okom koje djeluje i malo hipnotički, a ujedno može da asocira na detalj fosilnog ostatka - istakao je Ljumović. Ono što se odmah primijeti je način na koji Ljumović obrađuje kamen. Perfektno je obrađen sa glatkim površinama.

- Kada publika vidi moje skulpture uvijek ih mame na dodir. Ne mogu da odole da ih ne dodirnu. Ljudima se sviđaju skulpture, ali mi je najčudniji komentar: „Koji je kamen i kako je lijep“. Kada bi vidjeli taj kamen prije obrade, sigurno ne bi rekli da je tako lijepkazao je Ljumović.

ISKRENO I POŠTENO

Ljumovićevi organski oblici nadahnuti su vezom čovjeka, prirode i umjetnosti.

- Gledam to da povežem kroz druženje sa prirodom i kroz rad u prirodnim materijalima kao što je kamen. Umjetnost predstavlja prirodu na neki svoj način. Da bi nas priroda inspirisala, moramo da je sačuvamo u najljepšem obliku - smatra on.

Ljumović spada u kreativce koji ne jure trendovske novotarije i ne praktikuje umjetničku hiperprodukciju.

- Ja se vodim ličnim osjećajem, polazim od toga da dok stvaram uživam u tome. Trudim se da iskreno i pošteno radim, prvo da ja budem zadovoljan, a onda je na publici da ocijeni je li to u redu ili nije - istakao je Ljumović. A. ĐOROJEVIĆ

vrijednost Bakrač gostuje u Biblioteci

ma ko je Pikaso. Nije bio pretjerano obrazovan. O Pikasovim sam djelima doznao listajući istorijsku enciklopediju. Uporedio sam i potpis. Neprestano sam ocu govorio da je sličan, no on se na to nije obazirao – rekao je Andrea Lo Roso. Nekoliko je puta kontaktirao s Fondacijom „Pikaso“ u Malagi, no njeni zaposleni nijesu pokazali interesovanje da preispitaju njegove tvrdnje, vjerujući da su neistinite. Fondacija ima konačnu riječ kada je posrijedi autentičnost slike, koja se sada nalazi u sefu u Milanu.

Pikaso je umro 1973. godine, a za života je naslikao više od 14.000 radova. Zbog toga Fondacija dnevno primi stotine poruka ljudi koji tvrde da posjeduju original. R. K.

Deseti jubilarni Internacionalni sajam knjiga otvoren juče u Podgorici

PODGORICA - Deseti jubilarni Internacionalni sajam knjiga u Podgorici, koji je okupio oko 70 izdavača i u okviru kojeg će biti organizovano četrdesetak pratećih programa, otvoren je juče na Trgu nezavisnosti i trajaće do 6. oktobra.

Na otvaranju Sajma govorili su ambasadorka Italije Andreine Marsel, Jelena Đurđić i Snežana Tomanović iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Svetlana Drobnjak iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Dobrila Vlahović iz Ministarstva kulture i medija.

Đurđić je istakla da posebnu pažnju ovogodišnjeg Sajma posvećuju djeci i mladima.

- Našim najvažnijim čitaocima i potencijalnim budućim stvaraocima u kreiranju kulturnog i društvenog ambijenta - kazala je ona. Drobnjak je rekla da je, osim knjiga, sve prolazno.

Dijalog o književnosti i slobodi

PODGORICA – Promocija časopisa „Majska zora“ i lirike crnogorskog književnika iz Vrbasa Momčila Bakrača biće upriličena večeras, u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u Podgorici. Na promociji će, pored pjesnika i književnih kritičara Jovanke Vukanović i Miljana Nikolića iz Podgorice, govoriti i Zoran Đukanović iz Ministarstva dijaspore. Bakrač je pjesnik, pripovjedač, putopisac i esejista. Član je Udruženja književnika Srbije, Društva književnika Vojvodine, Crnogorskog društva nezavisnih književnika, Matice crnogorske i Nezavisnog društva novinara Vojvodine. R. K.

- Spomenici se ruše, narodi nestaju, civilizacije se razviju pa izumru... Ali u svijetu knjiga se nalaze redovi koji su svemu ovome svjedočili i preživjeli, netaknuti i svježi kao onog dana kada su napisani - kazala je Drobnjak. Vlahović je istakla da sajmovi knjiga nijesu samo mjesta gdje se predstavljaju nova izdanja, već i platforma za dijalog i razmjenu ideja, te kulturološko povezivanje ljudi širom svijeta. Tomanović je kazala da pored književnog i obrazovnog, ovogodišnji sajam ima i humanitarni karakter.

- Svaki će posjetilac Sajma biti u prilici da pokloni jednu ili više knjiga Dječjoj bolnici ili Domu starih u Podgorici. Ovom akcijom želimo poka-

zati da knjiga može biti svojevrstan simbol brige, ljubavi i pažnje prema drugima – reka je Tomanović. Ambasadorka Marsel kazala je da će Sajam obogatiti savremenom italijanskom književnošću, a svakoga dana biće organizovana po jedna promocija. Započeli su sinoć sa Vinsom Galikom i njegovim romanom ,,Bog moreuza“, a večeras nastavljaju s jednim od najznačajnijih savremenih italijanskih pisaca Lorencom Maroneom, koji će promovisati svoju knjigu ,,Plavo pero“. Novinsko-izdavačko preduzeće „Nova Pobjeda“ takođe je jedan od izlagača na Sajmu knjiga, a posjetioce na štandu čekaju atraktivni naslovi sa sniženim cijenama do čak 70 posto, ali i specijalni poklon. Tako kapitalno djelo „Crnogorska istorija“ autora Živka

Andrijaševića na Pobjedinom štandu košta samo 30 eura, dok je monografija „WERK - austrougarske tvrđave“, autora Radojice Pavićevića na engleskom jeziku ponuđena za svega 30 eura. Ovo su samo neki najatraktivniji naslovi, jer su i sva ostala Pobjedina izdanja na popustu. Sa druge strane, građani koji obave bilo koju kupovinu na Sajmu knjiga, od kompanije MTEL na poklon dobijaju 100 GB inerneta ili licencu za korišćenje MOVE aplikacije putem mobilnog telefona do kraja godine. Pored interneta i praćenja preko 250 TV kanala putem telefona preko MOVE platforme kompanija MTEL, generalni sponzor sajma, poklanja građanima i korišćenje servisa „SiguranNet“, koji omogućava korisnicima da prilikom korišćenja interneta u svakom trenu budu potpuno bezbjedni. Sve što je potrebno za aktivaciju jednog od tri poklona je dokaz o kupovini. - Ulaganje u obrazovanje je najviši i najplemenitiji cilj koji neko može darovati društvu, zato sam danas ponosan jer je kompanija MTEL baš na ovom mjestu, dio jubilarnog Sajma knjiga – saopštio je izvršni direktor MTEL-a Zoran Milovanović An. R.

U Kolašinu predstavljena knjiga „Ognjište“ Dragana Mitova Đurovića Zlatnici

KOLAŠIN – Knjiga „Ognjište“, autora Dragana Mitova Đurovića, predstavljena je u Domu kulture u Kolašinu.

Prof. dr Draško Došljak istakao je da je ognjište najmoćnija crnogorska riječ, što donosi posebnu originalnost i vrijednost ovoj knjizi. - Nova Đurovićeva knjiga je sa razlogom tako naslovljena jer svih 55 priča ove knjige potvrđuju autora kao zaštićenog svjedoka crnogorskog narodnog govora. Kao što se crnogorsko vjekovima branilo i štitilo, tako se ovom knjigom brani crnogorski jezik. Ovo je knjiga koja nam prošlost približava. Ovo su lekcije iz crnogorskog jezika i etike, priče koje opominju - kazao je Došljak. Vladimir Lazović, pisac i nekadašnji novinarski kolega Đurovića sa Radija Crne Go-

re, „Ognjište“ vidi kao knjigu o „duhovnom svetilištu“, uz podsjećanje da je ognjište i embrion crnogorskog društva i crnogorske besjede. - Zapisi i priče u Draganovom „Ognjištu“ uobličeni su crnogorskim književnim jezikom, rečenice isklesane perom majstorskog zanata, a ja bih rekao i ehom radijskog mikrofona

koji osjećam u svakom kazivanju i priči njegovih junaka - istakao je Lazović. Novinarka Dragana Šćepanović rekla je da je na stranicama ove knjige objašnjenje zbog čega su nekada razgovori i besjede ljudi često pripadali književnosti, umjetnost, etici, više nego svakodnevnoj komunikaciji.

- Ognjište je na neki način i svojevrsna zbirka mojih uspomena, mjesto nostalgije, ali i vodič i opomena za svakodnevicu koju i danas živimokazala je Šćepanović. Knjiga „Ognjište“ je dio ambiciozne izdavačke djelatnosti Nacionalne zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj. Donedavni predsjednik te zajednice i rođeni Kolašinac Danilo Ivezić objasnio je da su prepoznali izuzetne vrijednosti ovog Đurovićevog rukopisa, čije poruke ukazuju na vrijednosti prošlosti Crne Gore, ali i promovišu vrijednosti kojih ne smije da se odrekne ni današnja Crna Gora.

Autor Dragan Mitov Đurović kazao je da su priče nastale tokom novinarske karijere koja traje više od pola vijeka.Dr. D.

Sa otvaranja Sajma knjiga u Podgorici

Veliki popusti na štandu Pobjede

Sa promocije knjige u Kolašinu

ISTORIJSKE POUKE AKADEMIKA RADOSLAVA ROTKOVIĆA (DRUGI DIO)

Kontakt sa Francuzima i opšta uzbuna u Rusiji

Priredio: slobodan ČukIĆ

Bitka na Martinićima bila je karakteristična i zbog toga što su se tu prvi put pojavili francuski instruktori (7 inženjeraca). Napoleon je poslao Mahmutu 7 ratnih brodova sa municijom i hranom. Time je, u stvari, otpočeo francusko-crnogorski rat! Koji će se nakon 11 godina razbuktati u Boki Kotorskoj. Što se tiče Mahmutove rane, ona je za dva mjeseca zarasla. Ali njegovo ranjeno samoljublje nije moglo da se izliječi bez pobjede koja bi izbrisala martinićki poraz, doživljen ne u gudurama đe se valja kamenje, nego u otvorenome boju. Zato se on spremao za novi napad. Pa se i Petar I pripremao, okupivši u svome odredu 3.590 boraca, sa logorom pod Sađavcem na desnoj obali rijeke Matice dok je guvernaduru prepušteno 3000 boraca sa logorom ispod brda Busovnika kod Krusa. Bušatlija je imao 23.000 boraca. Krenuo je iz Lješkopolja 22. IX 1796. sa planom da se probije u Lješansku nahiju, na putu ka Cetinju. Glavnina turske vojske, na čelu sa ozdravljenim Mahmut-pašom udarila je na Radonjićev odred. I u prvi mah je izgledalo da će uspjeti da se probiju, jer je odnos snaga bio drastičan. Ali prvu pomoć je Radonjić dobio od Riječana i Crmničana iz pozadine, što je zauzstavilo tursko napredovanje. A onda je s boka udario odred vladike Petra I. Mahmut-paša je ubijen. I prije nego je vojska za to saznala, počela je da se koleba i povlači, što je osokolilo Crnogorce koji su ih lovili i śekli. Đakon Aleksije je izbrojao: 3.400 turskih leševa, među kojijema 74 oficira. Zaplijenjeno je 15 turskih barjaka. Crnogoraca poginulijeh bilo je 132, a ranjenijeh 237. Crnogorska pobjednička vojska prvi put je ušla u Cetinje u paradnom stroju! Od glave Mahmut-paše napravljen je gipsani odljev, koji se i danas čuva u Muzeju na Cetinju.

5. Zakonodavna djelatnost

Poslije blistavijeh pobjeda na Martinićima i Krusima, Petar I se posvetio unutrašnjoj izgradnji države. Sazvao je Zbor na Cetinju, 1796. i predložio da se usvoji zakon na osnovu kojega će upravljati u svakome plemenu. Taj prvi pisani zakonik, poslije onoga Ivana Crnojevića, Zakonik op-

Mahmutova rana je za dva mjeseca zarasla. Ali njegovo ranjeno samoljublje nije moglo da se izliječi bez pobjede koja bi izbrisala martinićki poraz. Zato se on spremao za novi napad u kojem će izgubiti i bitku i glavu

šti crnogorski i brdski, imao je 16 paragrafa. Pisao ga je Vladika, uz konsultovanje osmorice najuglednijih glavara koji su poznavali običajno pravo. Zbor je usvojio zakon ali ga plemena nijesu primjenjivala! Zna se samo za jedan slučaj suđenja po ovome zakonu (na Čevu, jula 1797). Zato je Vladika sazvao „jedinokupni zbor“ na Cetinju 18. oktobra 1798. na kome je potvrđen prvi zakonik i dodato mu još 17 novijeh članova. Zakon je propisivao oštre kazne za ubistva „iz samovoljne osvete“, za zlostavljanja od „napasnika i samovoljnika“, za krađu i pljačku. U čl. 20 predviđeno je plaćanje poreza, jer „ni jedno praviteljstvo bez pomoći narodne stojati ne može, zato, dakle, svi narodi na svijetu, na svako godište daju u opštu miriju, po-

rez, koliko je u kojemu mjestu i državi rečeno“.

A navedeno je da je Petar I dao od manastirskijeh imanja u opštu blagajnu, da se od tijeh novaca „drži praviteljstvo, sudnici i vojska, koja će narod od neprijateljske napasti braniti i čuvati od svakoga zloga i opakoga čoeka“. To je na Zboru zaključeno ali se glavari nijesu toga držali. Oni su i kasnije, u vrijeme Pe-

tra II i knjaza Danila povezivali porez sa turskom okupacijom. Zato je Petar I, za pokriće troškova državne uprave, morao da traži pomoć od Rusije, koja mu je i poslala 5.000 rubalja i obećala da će za istu svrhu i dalje slati novca.

bez ikakvijeh dokaza, i na opata Dolćija. Ali organizaciju zavjere Rusija povjerava Rišnjaninu, svome generalu Marku Iveliću, koji je snijevao da postane guvernadur. A za jači utisak s njime i arhimandrit Vučetić, Grbljanin, koiji je, kao emisar Katarine II dolazio već 1788.

Donosimo djelove iz Kratke ilustrovane istorije crnogorskog naroda, akademika Radoslava Rotkovića, koja je objavljena u Podgorici 2005. godine

6. IZmeđu Francuske I rusIje Petru I kao slobodoumnom čovjeku nije smetao sekretar, katolički opat Frano Dolći, sve dok nije otkrio da je nešto pisao Francuzima krijući od njega. Zato je bio pristalica i pozitivnijeh tekovina Francuske buržoaske revolucije (1789). Procijenivši 1803. da mu Francuska može biti od koristi, on je svojega sinovca Nikolu poslao u Holandiju (!) da tamo kontaktira višega oficira francuske vojske Fenisa de la Prada, radi zajedničke odbrane od Austrije, koja je zauzela Boku. Vladika je, svakako, računao da je opasnija suśedna Austrija nego daleka Francuska. I da je Francuska dobila Boku 1814, sigurno se u njoj ne bi zadržala 104 godine. Takođe, ovi pregovori su podrazumijevali i otpor protiv Turske, iako su u turskoj vojsci bili francuski instruktori. Izgleda da je Nikola Petrović išao sa La Pradom i kod francuskog ministra spoljnih poslova Taljerana, jer je otuda stigao odgovor: da je crnogorska inicijativa primamljiva, ali da treba sačekati godinu dana prije konačne odluke. Na ovo je Rusija reagovala vrlo energično. Došlo je do njenoga drugoga otvorenoga sukoba sa Petrom I. Pridobila je za svoju intervenciju dvojicu crnogorskih emisara u Rusiji, Nikolu Davidovića-Ćirkovića i arhimandrita Stefana Vučetića. Sumnjalo se, naravno,

Petar I je sazvao Zbor na Cetinju 1796. i predložio da se usvoji zakon na osnovu kojega će upravljati u svakome plemenu. Taj prvi pisani zakonik, poslije onoga Ivana Crnojevića, pisao je Vladika, uz konsultovanje osmorice najuglednijih glavara koji su poznavali običajno pravo

Da ne bi bili primijećeni od žbira i diplomata, putovali su zaobilazno do Zadra, đe su od generala Rukavine dobili preporuku da mogu da idu u rodni kraj, jer će tamo biti više od koristi nego od štete. Slabljenje pozicije Crne Gore u odnosu na Rusiju svakako je procijenjeno kao njeno ugrožavanje. Austrijski car je već 27. I 1804. bio obaviješten o ovoj misiji, i to preko Ivelićevog priznanja Rukavini o karakteru misije. Ivelić je iz Risna i Kotora slao pisma crnogorskim glavarima, pozivao ih kod sebe, i predočavao im ruska dokumenta o Petrovome šurovanju sa Francuskom, a napuštanju „majke Rusije“, pa i za zapostavljanje Crkve. Aleksandar I šalje Crnogorcima gramatu, ali se ne obraća vladici nego glavarima. Obećava im podršku, ali tek ako uklone između sebe domaće neprijatelje koji ih odvajaju od Rusije. U tu svrhu šalje se tamo general Ivelić da uvjeri crnogorski narod i carsku milost i pomogne njegovo zaustavljanje pred ponorom do kojega je došao. Naravno, arhimandrit Vučetić trebalo je da zauzme mjesto mitropolita. A za ostvarivanje tijeh ciljeva imali su na raspolaganju i dosta novca, kojega je uvijek malo u krajevima đe je živa razmjena prirodnih dobara. Pošto Ivelić nije htio da dođe na Cetinje da sa Vladikom raspravi sporna pitanja, crnogorsko Upraviteljstvo je 1. maja 1804. uputilo pismo Kolegiju inostranih djela Rusije. U pismu se, možda, i izmišlja da su se upravo pripremali da pošalju u Rusiju delegaciju kod Cara, ali je to osujećeno pojavom Ivelića. A kakav je on čovjek vidi se po njegovoj misiji u Crnoj Gori 1788, kada je gurnuo Crnu Goru u rat sa Turcima, a od para koje je Rusija dala za naoružanje i municiju on je ozidao kuću! Prema tome, nema više razgovora s njime. Istoga dana upućen je memorandum i caru Aleksandru. Prepričava se ono što je poslato Kolegiju i posebno ističe rad vladike Petra, u kojega cio narod ima povjerenje, i koji nastoji da se učvrste već uspostavljene veze sa Rusijom. „Naš arhipastir nije zaslužio da bi u njegovoj kući i sopstvenoj nezavisnosti mogao iko s njim tako tirjanski postupati... Naš mitropolit nikada nije bio pod zapovijedi ruskog Sinoda, nego samo pod pokroviteljstvom Vašeg Imperatorskog Veličanstva, i to pod moralnim...“ (Nastavlja se)

Mjesto pogibije Mahmut-paše - u pozadini su Krusi i Busovnik

Posmrtna maska Mahmut-paše Bušatlije - Zbirka Narodnog muzeja Cetinje

General Marko Ivelić

Sablja Mahmut-paše Bušatlije

Četvrtak, 3. oktobar 2024.

Povodom obilježavanja

80 godina Pobjede, u dvorištu Osnovne škole ,,Vuk Karadžić“ na Zabjelu juče je upriličena svečana predaja botaničke bašte, tzv. arboretuma sastavljenog od 80 sadnica, koji je poklon najdugovječnijih crnogorskih dnevnih novina toj školi.

Ova akcija organizovana je u saradnji sa Crnogorskom komercijalnom bankom, a osim predstavnika Pobjede, CKB i OŠ ,,Vuk Karadžić“ akciji su prisustvovali i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović i ministar finansija Novica Vuković

DRUŠTVENA

ODGOVORNOST

Direktor i glavni urednik Pobjede Nenad Zečević rekao je da je ponosan što na ovaj simboličan način pokazuju da štite ne samo prirodu, već i vrijednosti kao što su antifašizam i slobodarstvo.

– Pobjeda 24. oktobra slavi 80 godina postojanja i ove godine imamo niz aktivnosti kojima obilježavamo taj veliki jubilej, jer smo druge najstarije novine na Balkanu. Nastali smo 1944. kao novine Narodnooslobodilačkog fronta Crne Gore i Boke, utemeljeni smo na ovim prostorima, trajemo već 80 godina i definitivno je Pobjeda više od novina – ona je simbol, brend Crne Gore, svjedočanstvo vremena i glas naroda. Upravo zato što smo glas naroda i što živimo sa narodom, kroz brojne izdavačke, ali i nekoliko ekoloških projekata, ove godine smo pokušali, zajedno sa našim prijateljima i pokroviteljima, zajednici u kojoj radimo i narodu sa kojim živimo i čiju sudbinu dijelimo dati svoj dodatni doprinos – kazao je Zečević.

Navodeći da su okrenuti najmlađima, na kojima ostaje svijet, naglasio je da je kao bivši đak ove škole izuzetno ponosan što je pohađao školu i što se ona vraća na staze stare slave.

Povodom obilježavanja 80 godina Pobjede, u dvorištu OŠ ,,Vuk Karadžić“ upriličena svečana predaja botaničke bašte

Dvorište škole oplemenili sa 80 sadnica drveća

Nastali smo 1944. kao novine Narodnooslobodilačkog fronta Crne Gore i Boke. Utemeljeni smo na ovim prostorima, trajemo već 80 godina i definitivno je Pobjeda više od novina – ona je simbol, brend Crne Gore, svjedočanstvo vremena i glas naroda. Upravo zato što smo glas naroda i što živimo sa narodom, kroz brojne izdavačke, ali i nekoliko ekoloških projekata, ove godine smo pokušali, zajedno sa našim prijateljima i pokroviteljima, zajednici u kojoj radimo i narodu sa kojim živimo i čiju sudbinu dijelimo dati svoj dodatni doprinos – kazao je izvršni direktor i glavni i odgovorni urednik Pobjede Nenad Zečević

le u Ulici 4. jula na Zabjelu (u Našem diskontu Voli) Mirko Vujović iskazao je zadovoljstvo što su bili u prilici da podrže ovako lijepu akciju. – Naš slogan je ,,Tu smo“ jer tu smo da pomognemo sve društveno-odgovorne aktivnosti i inicijative kako u Podgorici, na našem Zabjelu, tako i u drugim gradovima Crne Gore, sve što je vezano za ekologiju – kazao je Vujović. Iskoristio je priliku da čestita jubilej, 80 godina postojanja Pobjede.

- Samim tim što postoje 80 godina znači da su to neke vrijednosti koje su generacijski, tradicijski zastupljene u Crnoj Gori – poručio je Vujović

PARTNERSTVO

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović iskazala je veliko zadovoljstvo što je sa kolegom minis trom finansija Novicom Vukovićem prisustvovala ovom lijepom događaju i pomogla u sađenju.

– Mislim da je ovo primjer zaista sjajne akcije koji treba da se nastavi i da traje. Ovom prilikom čestitam kolegama iz Pobjede veoma značajan jubilej ne samo za ove dnevne novine, već i za cijelu Crnu Goru. Sigurna sam da ćemo u budućnosti imati još mnogo sličnih akcija koje ćemo zajednički realizovati za dobrobit naših najmlađih – poručila je Jakšić-Stojanović. Ministar finansija Novica Vuković kazao je da mu je veliko zadovoljstvo što je prisustvovao činu sadnje u OŠ ,,Vuk Karadžić“, koju je i on pohađao. – Ministarstvo finansija je veliki partner Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija i cilj je strateški i dugoročni – da prosvjetu moramo vratiti na nivo koji joj pripada i ulagati u naše mališane, srednjoškolce i uopšte u akademsku strukturu – kazao je Vuković. Direktor OŠ ,,Vuk Karadžić“ Budimir Vukićević iskazao je veliku zahvalnost Pobjedi. – Fenomenalna je ideja da Pobjeda na ovaj način obilježi svoj jubilej, da pokloni ovoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi 80 stabala, da se napravi jedna vrsta botaničke bašte.

- Danas smo posebno zahvalni Crnogorskoj komercijalnoj banci, koja je ekskluzivni pokrovitelj ove, podgoričke, botaničke bašte. Zahvalni smo i

– Poklanjamo danas botaničku baštu sa 80 sadnica, odnosno 14 vrsta biljaka, i drago nam je da damo skromni doprinos razvoju svijesti najmlađih o očuvanju prirode upravo – kazao je Zečević. Iskazao je izuzetnu zahvalnost svim pokroviteljima, koji su ih podržali u aktivnostima proslave velikog jubileja Pobjede.

Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija na svim njihovim naporima u resoru obrazovanja i radu sa mladim naraštajima, posebno ministarki Anđeli Jakšić-Stojanović i ministru finansija No-

vici Vukoviću koji su danas sa nama, kao i direktoru OŠ ,,Vuk Karadžić“ Budimiru Vukićeviću, koji se odazvao našoj akciji i omogućio nam ovaj skromni ekološki doprinos –zaključio je Zečević i najavio

je da će slične manifestacije biti organizovane vrlo brzo na Cetinju.

PODRŠKA

Predstavnik Crnogorske komercijalne banke, šef filija-

Dnevni list Pobjeda ove godine proslavlja 80. rođendan, nakon što je 24. oktobra 1944. godine prvi broj štampan u Nikšiću, kao list Narodnooslobodilačkog fronta Crne Gore i Boke. U sklopu obilježavanja velikog jubileja Pobjeda sprovodi niz događaja i značajnih izdavačkih poduhvata. Već je izdata knjiga „Frankfurtske priče“, autora Dejana Vukovića, ovih

dana izlazi iz štampe knjiga „Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“, autora Slobodana Čukića, a slijedi izdanje „Atlantida je pored nas“, Staniše M. Ivanovića Kao samo finale, 24. oktobra izlazi luksuzna monografija „80 godina Pobjede“. U najavi je i kapitalno djelo „Osmanske tvrđave u Crnoj Gori“, autora Radojice Raša Pavićevića, koje je kod Ministarstva kulture uvršteno u

program zaštite kulturnih dobara u Crnoj Gori. Obilježavajući jubilej, nakon Podgorice, zasadićemo još 80 sadnica i u krugu vrtića na Cetinju. Planirana je i digitalizacija sadržaja Pobjede iz prethodnih 80 godina. Dio sadržaja je već dostupan na platformi pobjeda.arhiva.me, gdje korisnici mogu besplatno pregledati naslovne strane... U susret značajnom jubileju – 80 godina od izla-

ska prvog broja 24. oktobra 1944. godine, Pobjeda je prepoznala 80. rođendan kao pogodan momenat za omogućavanje pristupa korisnicima kompletnoj arhivi lista. CKB je omogućila sađenje bašte u Podgorici, a preostale aktivnosti podržali su M:tel, Voli, Adriatic banka, Erste banka, UCB banka, Prva banka, Hemomont, Idea, Agencija za civilno vazduhoplovstvo, CEDIS i IRF.

To je potrebno ovom gradu, ovom naselju, ovoj djeci, jer ovo što su donirali ovoliko stabala, to su buduća pluća Podgorice. Nadam se da se neće stati na ovome, da će se još neko sjetiti da donira, jer ovoliko dvorište treba pretvoriti u park, to je davnašnja potreba – kazao je Vukićević. Podsjetio je da je OŠ ,,Vuk Karadžić“ otvorena 1962, te da će uskoro proslaviti 64 godine postojanja.

– To je dug period, ona je sada u fazi kada treba puno ulagati da se održe ovi objekti. Izgrađena je isto kada i škola ,,Vladimir Nazor“, koja je srušena i na čijem mjestu se gradi nova. Nadam se da je ovo početak nove ere ove vaspitno-obrazovne ustanove u smislu da se još više ulaže i stvore bolji uslovi u skladu sa standardima Evropske unije – zaključio je Vukićević. I. MITROVIĆ

Svečana predaja botaničke bašte u dvorištu Osnovne škole ,,Vuk Karadžić“

D. MIJATOVIĆ

Poklon u susret godišnjici

LIGA ŠAMPIONA (2. KOLO): Dinamo Zagreb remizirao sa Monakom, porazi madridskih klubova, Liverpul siguran

,,Modri“ ispustili dva gola prednosti

Dinamo Zagreb je ispustio dobijeno protiv Monaka –utakmica na Maksimiru u 2. kolu Lige šampiona završena je 2:2.

,,Modri“ su vodili 2:0 do 74. minuta, a onda je francuski tim smanjio, da bi u 90. minutu izjednačio iz penala. Istorijski debakl od Bajern Minhena (9:2), pa težak ligaški poraz u Koprivnici (4:1) – sve je sada zamijenila bolja, ljepša, prosperitetnija priča na Maksimiru. Doduše, ne skroz do kraja, jer je domaćin dozvolio rivalu da se izvuče u samom finišu meča.

Padala je kiša u Zagrebu, ali to nije smetalo Dinamu da se pokaže u lijepom svijetlu, da ispolji kvalitet u duelu ,,kraljevske klase“ – kako je Bjelica nazvao sudar sa bogatim francuskim timom.

Sučić je donio prednost domaćinu u trećem minutu nadoknade prvog dijela, a na 2:0 povisio je Baturina u 66. efektnim udarcem sa ivice šesnaesterca. Igrao je Dinamo na krilima mladih zvijezda, sa ozbiljnim

stažom u prvom timu, pogotovo 21-godišnjeg Baturine, koji je tražio gol baš onakav kakav je dao.

Možda je djelovalo da ,,modri“ kontrolišu stvari na natopljenom terenu, ali tako nijesu mislili momci iz Monaka koji su vjerovali do posljednjeg sekunda. Gol Salisua u 74. poremetio je domaćina čiji su planovi pokvareni izjednačenjem Zakarije u 90.

Madridski timovi su potopljeni u ovoj rundi – Atletiko je doživio težak poraz od Benfike u Lisabonu (4:0), dok je Real pao u Lilu (1:0).

Bajern Minhen nije se dobro proveo na Ostrvu, tačnije u Birmingemu, gdje je Aston Vila slavila sa 1:0.

Dušan Vlahović je sa dvije egzekucije predvodio Juventus do trijumfa u gostima kod Lajpciga (3:2). Liverpul je bio siguran protiv Bolonje (2:0), dok je Briž na strani bio bolji od Šturma (1:0).

Atalanta je do prve pobjede u Ligi šampiona stigla u Gelzenkirhenu, gdje je bila ubjedljiva protiv Šahtjora – 3:0.

Odigrani mečevi 10. kola Druge lige

Rezultati

MERIDIANBET 1. CFL (10. KOLO): Dečić i Sutjeska remizirali Jedinstvo slavilo protiv Arsenala, bez golova u Beranama

Začarane mreže u Tuzima, veliki preokret Barana

Ukrajinski tim nije imao što da traži protiv razigranog protivnika koji je riješio utakmicu do poluvremena – golovima Đimsitija u 21. i Lukmana u 44. minutu.

Zasipali su Italijani golmana Riznjika iz svih pozicija, a u statistici su imali 19 šuteva. U nastavku je pogodio još Belanova u 48. minutu.

Đirona je povela, pa stala protiv Fejnorda koji je odnio pobjedu iz Španije 3:2. Lopez je doveo u vođstvo domaćina, ali su Holanđani do odmora uspjeli da izjednače autogolom Herere, potom da povedu preko Milamba i promaše penal u režiji japanskog internacionalca Uede. Neprecizan sa bijele tačke bio je i Đironin napadač Milovki u 67, a novo izjednačenje stiglo je u 73. kada je pogodio Van de Bek. Špancima se nije dalo da makar osvoje bod, a sva tri su poklonili rivalu drugim autogolom – Krejči je u 79. savladao pogrešnog golmana. D. K.

PODGORICA – Ništa – ništa na „Tuškom polju“, po bod za Dečić i Sutjesku u derbiju 10. kola Meridianbet 1. CFL. Nakon poraza od Budućnosti, Tuzani nisu dobili ni drugi vezani derbi, što ih ostavlja na treću poziciju – trenutno na ,,minus sedam“ od prvog mjesta, a potencijalno na 10 bodova zaostatka ukoliko vodeća Budućnost slavi u odloženom duelu sa Petrovcem. Momci Milorada Pekovića bili su najbliži golu u finišu prvog poluvremena kada je Stijepović glavom pogodio prečku. Nikšićani su stvorili nekoliko obećavajućih situacija, ali nije bilo mirnoće i znanja u ključnim trenucima da se ostvari pobjeda i sustigne Dečić na tabeli. Jedinstvo je nastavilo seriju i u goleadi slavilo protiv Arsenala (3:2), Jezero je ponovo igralo bez golova, ovog puta protiv Bokelja, dok je Mornar pobjedom nad Otrantom u Podgorici (2:1) pobjegao sa dna tabele, a istovremeno produbio krizu novog prvoligaša...

OTVORENO, ALI BEZ GOLA Dvije ekipe su formacijski slično počele utakmicu u Tuzima –bez pravog špica, sa lažnim devetkama, Božovićem na jednoj i Kalezićem na kontrastrani. Sutjeska je bila nešto agilnija u uvodnom dijelu, više je prijetila, mada je sve to bilo jalovo, stihijski.

PODGORICA – Deseto kolo Druge lige donijelo je zanimljive mečeve, ali ne i promjenu na tabeli. Mladost je trijumfovala protiv Iskre (3:0) i ostala na liderskoj poziciji, Kom je došao do prve pobjede u sezoni protiv Rudara (1:0), čime su Pljevljaci osjetili gorčinu prvog poraza, Podgorica i Igalo igrali su neriješeno (1:1), dok je Grbalj upisao minimalac na gostovanju Ibru. Lider je lako došao do pobjede u Danilovgradu. Mladost je do vođstva došla u 25. minutu kada je Anđelko Jovanović pogodio sa bijele tačke. Iskra je bila bez prave reakcije, a Igor Vukčević u 62. minutu najavio

Rudar

Slobodna je bila ekipa Lovćena.

sastaju se: Rudar – Podgorica, Igalo – Ibar, Grbalj – Iskra i Mladost DG – Lovćen.

je brejk gostiju. Konačnih 3:0, dva minuta kasnije, postavio je Nikola Ukšanović

Kom je na Zlatici slavio protiv Rudara 1:0 i upisao svoju prvu pobjedu u sezoni. Meč je obilježio evrogol Vuka Ajkovića već u 4. minutu meča, koji je sa više od 25 metara loptu poslao u rašlje. Podjela bodova viđena je na ,,DG areni“ gdje je Podgorica remizirala sa Igalom 1:1. Već u 8. minutu domaćin je došao do prednosti golom Vojina Jeknića, dok je konačan rezultat, efektnim pogotkom postavio Jovan Popović početkom drugog poluvremena.

Na otvaranju, Grbalj je slavio u Rožajama, a tim iz Radanovića slavio je s minimalnim rezultatom (1:0) golom Andrije Vukoja R. P.

Loptu iza leđa odbrane domaćih uspio je da prihvati i povede Ivan Vukčević, ali nije mogao da završi akciju nakon bloka Drešaja. Sredinom prvog poluvremena u obećavajućoj poziciji bio je Miranović čiji je udarac bio slab, skoro pa traljav i neprecizan. Dalekometnu paljbu isprobao je Mirković u 28, za njim i Janjić Tuzani su bili usporeni, bez ideje, bezopasni, ne previše zahtjevni za kontrolu. Ali pred odlazak na odmor podigli su brzinu i mogli da povedu. Lijepo je tekao atak momaka Milorada Pekovića u 39. minutu –Mašović je centrirao, Bajović propustio, a Stijepović glavom pogodio prečku. Samo 60 sekundi kasnije izblokiran je Božović, dok je Tomašević pokušao atraktivno – polumakazicama, s tim što je egzekuciju spriječio Vlaho-

Arsenal ostao bez trenera, Dragićević

Spremna je druga promjena na klupi od početka sezone u Meridianbet 1. CFL – Radisav Dragićević napušta trenersku poziciju u tivatskom Arsenalu, saznaje Pobjeda. Vijesti sa Jadrana stižu neočekivano, iznenada, budući da rezultati nisu uzročno-posljedična veza ovakvog epiloga. Štaviše,

vić – intervencijom sa gol linije. U nastavku je bilo dinamičnije, još otvorenije, sa još izraženijom željom da se dođe do pogotka – i pobjede u krajnjem. Dečić je prešao na ofanzivniji sistem uvođenjem Matića i Strikovića od 46. minuta, ali je prva udarila Sutjeska. Dva puta u 56. minutu Nikšićani su imali šanse da povedu – Ivan Vukčević je primio loptu, okrenuo se i šutirao iz šesnaesterca, a potom i Mirković sa veće daljine. U oba navrata je golman Nikić bio dobro postavljen. Domaćin se trudio da prebaci igru na polovini rivala, ali nije napravio situaciju za nešto više, nije bilo prave prilike koja je mirisala na vođstvo. Desetak minuta prije kraja Nikić je spasio Tuzane odbranom

ekipa sa Primorja je pod vođstvom 53-godišnjeg Podgoričanina igrala čvrsto i bila u gornjem dijelu tabele. Razlog prekida saradnje je ponuda koju je iskusni kormilar dobio iz Grčke. Dragićević se seli u Lamiju, tamošnjeg član elitne Superlige, gdje će raditi kao asistent u stručnom štabu. Novi tim crnogorskog tre-

šuta nezgodnog Kalezića, koji je utrčao u prostor i opalio iskosa sa desne strane, desnom nogom. Težak ugao, ali dobar, rezantan udarac, nimalo jednostavan za golmana Dečića. Vrijeme je curilo, bilo je jasnije da će mreže na rekonstruisanom stadionu ,,Tuško polje“ ostati netaknute.

U 94. minutu, doduše, Đinović je dao gol za Sutjesku, ali nevažeći, podignut je ofsajd na ivici – je li bio ili ne, ali kako u Crnoj Gori nema VAR provjere, ostalo je zabetoniranih 0:0.

GOLEADA U BIJELOM POLJU Najviše golova viđeno je u Bijelom Polju, gdje je Jedinstvo dokazalo da je u usponu forme i da će na svom terenu teško prepu-

remizirali u derbiju, Beranama

mreže veliki Barana

Barani slave gol Kaluđerovića za pobjedu

Dečić

Sutjeska

Stadion: Tuško polje. Gledalaca: 725. Sudija: Dalibor Vujisić. Žuti kartoni: Božanović, Čagas, Maraš, Stijepović, Matić, Ljuljđuraj (Dečić), Vlahović, Šaletić, Krstović, Martinović (Sutjeska).

Dečić Sutjeska

Nikić

Tomašević

Mašović

(od 46. Striković)

Božanović

(od 46. Matić)

Maraš (od 93. Asović)

Milić

Stijepović (od 69. Ljuljđuraj)

Čagas

Bajović

Božović

(od 85. Sekulović) Drešaj

Jezero

Giljen Miranović

Janjić

(od 85. P. Vukčević)

Vlahović

(od 64. Pajović) Mirković

(od 85. Vujović)

Đukanović

Đurović I. Vukčević

(od 73. Martinović)

Kalezić (od 85. Đinović)

Šaletić

Krstović

Bokelj

Jezero Bokelj

Asanović

Krnić

(od 70. Moraci)

Đoljaj (od 60. Mačkić) Okamoto

Martinović (od 60. Pavlićević) Alić

Boričić (od 70. Bošković)

Bojović

Raičević

Osmanović

Kontić (od 79. Perović)

Dragićević ide u Grčku

nera je 11. na tabeli nakon šest kola, u prvenstvu koje broji 14 klubova. Dragićević je svojevremeno igrao u Grčkoj, a kao šef stručnog štaba predvodio je Budućnost, bjelopoljsko Jedinstvo, Iskru, Rudar iz Pljevalja, Kom, Mladost iz Donje Gorice i u dva navrata Arsenal. Bio je pomoćnik u stručnog

Spasojević Perović (od 66. Vilotijević) Poček (od 90+2. Kordić) Šipovac (od 78.Mori)

Suva M.Čavor

V. Čavor (od 90+2. Sklender) Bumbar

Vukotić Rašo Muković (od 66. Pepić)

stiti bodove. Nakon Sutjeske u Bijelom Polju, pao je i Arsenal – 3:2. Istina, sam početak nije nagovještavao takav epilog. Naime, gosti su poveli već u 6. minutu, kada je Arsenije Čepić igrao rukom u svom šesnaestercu, a sudija Miloš Bešović odmah je pokazao na bijelu tačku. Siguran sa 11 metara bio je Ćetko Manojlović – 0:1. Brzo su odreagovali domaći i već u 18. minutu stigli do egala, kada je Juković sjajno završio akciju koju je započeo De Souz –1:1. Od tog trenutka sve je bilo u znaku domaćina, koji su zasluženo došli do preokreta desetak minuta kasnije, kada je Korać postigao peti gol ove sezone, nakon dobre asistencije Bošnjaka – 2:1. U samom finišu prvog di-

štabu crnogorske A selekcije, a krajem 2023. godine dobio je najvrednije lično priznanje kada je u tradicionalnom izboru FSCG izabran za najboljeg domaćeg trenera. Prethodna smjena na kormilu prvoligaškog kluba dogodila se u Nikšiću, gdje je Milija Savović naslijedio Miljana Radovića u Sutjesci. D. K

jela Jedinstvo je došlo i do trećeg gola, nakon ,,poklona“ gostiju – veliku grešku napravio je Manojlović, što je kaznio Čepić i pogodio za 3:1. U nastavku su Tivćani preuzeli inicijativu, odlučili da idu na sve ili ništa, ali je golman Aković odreagovao izvanredno. Posao gostima bio je otežan u posljednjih pola sata, jer je Montenegro zbog prigovora dobio crveni karton. Ipak, i pored toga Arsenal je uspio da smanji zaostatak u 81. minutu, kada je Dulović pogriješio, a Kordić smjestio loptu u mrežu – 3:2. Iako su gosti u finišu napravili pritisak, nijesu mogli da izbjegnu poraz. Duel Jezera i Bokelja završen je bez golova, čime su Plavljani sada na samom dnu, dok je uz-

Otrant 1

Mornar 01

Trening kamp FSCG. Gledalaca: 200. Golovi: 1:0 V. Rudović u 12, 1:1 Vujačić u 84, 1:2 Kaluđerović u 86. Žuti kartoni: Đečbitrić, A.Rudović (Otrant), Vukotić, Ćetković (Mornar).

Otrant Mornar 2

Dragojević

Alhasan

Vujović

Vukčević

Gaši

Bugarin

Vico

Đečbitrić

A.Rudović

Škrelja

V.Rudović (od 76.Nišimura)

Pavličić

Đorđević

Zorić

Kiši

Đurišić

(od 68. Vujačić)

Vušurović

Vukotić

(od 59. Ćetković)

Mitrović

Ljutica

Stevanović (od 41. Vuković)

Kaluđerović

Gradski stadion. Gledalaca: 300.

Sudija: Miloš Bešović.

Golovi: 0:1 Manojlović u 6. (p), 1:1 Juković u 18, 2:1 Korać u 27, 3:1 Čepić u 43, 3:2 Kordić u 80. Žuti kartoni: Dulović (Jedinstvo), Merdović, Manojlović, Milić (Arsenal). Crveni karton: Hulijan Montenegro u 65.minutu (Arsenal).

Jedinstvo Arsenal 2 Arsenal 13

Aković

Bošnjak

(od 84. A. Cvijović)

Juković (od 84. Mušović)

Čepić

De Souza (od 74. Bogdanović)

Perošević

Idrizović (od 74. Kovačević) Dulović Korać

Šćepanović (od 20. Muzurović) Banda

Zogović

Bojović (od 58.Apija)

Imamović (od 13.Maraš)

Ćetković (od 73. Macanović) Petović

Dakić (od 46. Milić)

Merdović (od 73. Kašćelan) Kordić

Šahman Montenegro Manojlović

Rezultati i tabela

Dečić – Sutjeska 0:0

Jedinstvo – Arsenal 3:2

Jezero – Bokelj 0:0

Otrant Olimpik – Mornar 1:2

Petrovac – Budućnost (odloženo)

1. Budućnost 9 7 2 0 20:3 23

2. Petrovac 9 5 2 2 14:8 17 3. Dečić 10 4 4 2 9:9 16 4. Bokelj 10 4 2 4 8:11 14

5. Sutjeska 10 3 4 3 12:11 13

6. Arsenal 10 3 4 3 11:14 13

7. Jedinstvo 10 4 1 5 11:15 13 8. Otrant O. 10 2 3 5 12:15 9 9. Mornar 10 2 2 6 10:14 8 10. Jezero 10 1 4 5 6:13 7 U narednom kolu (6. oktobra) sastaće se: Sutjeska – Budućnost, Arsenal – Dečić, Otrant Olimpik – Petrovac, Mornar – Jezero, Bokelj – Jedinstvo.

buđenja bilo u Podgorici. Mornar je u samom finišu uspio da savlada Otrant (2:1). Ulcinjani su rano poveli golom Valentina Rudovića u 11. minutu i bili su na putu do pobjede. Međutim, finiš je sve pokvario, čime je jasno da je novi prvoligaš u velikoj krizi. U samom finišu Barani su blic krigom okrenuli meč – prvo je Vujačić pogodio u 84. minutu za 1:1, a samo dva minuta kasnije Kaluđerović je potpisao preokret. D. K. – R. P.

LIJEPA NOĆ POD GORICOM: Omladinci Budućnosti prošli dalje nakon pobjede nad Dinamo Tbilisijem u revanšu 1. kola kvali kacija LŠ mladih

Rapsodija u znaku

Andreja Kostića

Budućnost 4 (2) Dinamo Tbilisi 1 (1)

PODGORICA – Stadion: pod Goricom. Gledalaca: oko 2.000. Sudija: Johan Hendrik Elefsen (Farska ostrva). Strijelci: Kostić u 2, 6. i 95 (pen), Camaj u 85. minutu za Budućnost, Salia (pen) u 15. minutu za Dinamo Tbilisi. Žuti kartoni: Tomašević, Camaj (Budućnost), Meparišvili , Čikovani (Dinamo Tbilisi). Crveni karton: Giorgi Meparišvili (Dinamo Tbilisi) u 83. minutu.

BUDUĆNOST: Ilinčić, Mugoša, Tomašević, Martinović, Kumburović, Vukanić, Savović (od 46. Bulatović), Đukanović, Jovanović (od 70. Mujović), Camaj, Kostić. DINAMO TBILISI: Gagvišvili, Gvasalia, Meparišvili, Gobešia, Karebašvili, Ceckladze, Čikovani (od 70. Odikadze), Ceckladze, Mašava (od 70. Elisašvili), Bubuteišvili, Salia.

Talenat, širina i znanje omladinskog tima Budućnosti viđeni su pod Goricom, gdje su momci Marka Janjevića ubjedljivo savladali Dinamo Tbilisi u revanšu 1. kola kvalifikacija za Ligu šampiona mladih – 4:1.

Epilog meča na najvećem crnogorskom stadionu bio je više

nego dovoljan za ukupnu pobjedu ,,plavih“ koji su u Gruziji poraženi 3:2.

Noć je obilježio napadač Andrej Kostić, koji je postigao ,,het-trik“. U strijelce se još upisao Andrej Camaj. Jedini gol za goste dao je Salia iz penala.

Budućnost će u narednoj rundi kvalifikacija igrati sa turskim Trabzonom.

- Atmosfera je bila odlična.

Sve to nas je vodilo od starta. Krenuli smo odlično, postigli dva brza gola, uz visok pritisak. Nakon toga, taj rezultat nas je malo vratio, spustili smo se u srednji blok, protivnik je smanjio, imao još neke šanse.

U nastavku je bilo prilika na obje strane. Ulaskom Bulatovića smo se namjestili. U finišu smo pogodili još dva puta i Podgoricu učinili još ljepšom. Nije bilo lako, ovo je evropski nivo, igraju brzo, kvalitetni su. Protiv jednog takvog rivala Camaj je dao tri gola, što uvećava njegov učinak. Proslavićemo ovaj rezultat, ali brzo se okrećemo izazovima u prvenstvu, pa meču sa Trabzonom. Naredne tri sedmice biće veoma naporne jer će dosta momaka ima obaveze u prvom timu, reprezentaciji. To je fudbal – rekao je trener Budućnosti Marko Janjević. Spektakularno izdanje ,,plavih“, a i svoje lično, Kostić je

najavio u drugom minutu, kada je postigao evro gol – polumakazicama sa visine peterca. Veliki dio posla odradio je Savović, koji oduzeo loptu protivniku i centrirao saigraču iz napada. Euforičan početak domaćina nije se na tome završio – krenuo je da teče šesti minut, a na semaforu je pisalo 2:0. Realizator je ponovo bio Kostić. Ovoga puta je sve uradio sam – oslobodio se čuvara, izgradio poziciju i preciznim udarcem proparao mrežu.

Bili su Gruzini u totalnom nokdaunu, ali su se vratili u meč – egzekucijom iz penala preko Salie u 15. minutu. Sada rezultatski poravnati zbog gola prednosti iz prethodnog duela, fudbaleri Dinamo Tbilisija su se odvažili, krenuli jače i vratili ,,plave“ prema svom golmanu.

Neizvjesnost je trajala sve do finiša, moglo je da bude pogodaka na obje strane, ali u drugom poluvremenu efikasna je bila samo Budućnost. Sve nade protivnika ugasio je Camaj u 85. minutu – dobrom reakcijom sa druge stative. Dva minuta ranije Gruzini su ostali sa igračem manje nakon isključenja Meparišvilija Tačku na izuzetno izdanje, Kostić je stavio u 95. minutu sa bijele tačke. Za aplauz oko 2.000 navijača pod Goricom. D. K.

Gradski stadion. Gledalaca: 200. Sudija: Savo Vujović. Žuti kartoni: Alić (Jezero), Muković (Bokelj).

Jedinstvo

Kostić slavi het-trik pod Goricom

Podgoričani se digli

iz „mrtvih“, a onda poklekli u produžetku

Budućnost Voli je „zadržala“ ritam s početka sezone – na dvije pobjede u ABA ligi (protiv Mornara i Splita), nadovezala su se dva poraza u Evrokupu, drugi u „Morači“ od Gran Kanarije, nakon produžetka, sa 89:86.

Za razliku od meča sa Bešiktašem u Istanbulu, tim Andreja Žakelja bolje je odigrao u meču sa Grankom, ali je previše praznog hoda u drugom poluvremenu uticalo na to da „plavi“ nakon drugog kola u grupi A nemaju pobjedu...

TROJKAŠKI OBRAČUN

Prvo poluvrijeme je obilježio veliki broj šuteva za tri poena, zbirno 29 – Budućnost je šutnula 15 puta sa perimetra, uz sedam pogodaka, dok je Gran Kanarija šutirala 15-4. Da će tako biti moglo se zaključiti po početku utakmice, kada su prvih šest napada, po tri sa obje strane, završeni šutem za tri poena. Budućnost je prednost u prvoj četvrtini izgradila upravo poenima sa distance, jer je pogodila šest puta iz 10 pokušaja (Džuvan Morgan tri, Andrija Slavković dvije, Rašid Sulejmon jednu), dok je samo šest puta pokušala za dva poena, uz 50 odsto uspješnosti. Stekli su „plavi“ u prvoj dionici i prednost u skoku (9-4), uz sedam asistencija više od španskog tima (9-2). Gran Kanarija je u prvih 10 minuta samo jednom izjednačila (3:3), a od trojke Slavkovića za 6:3 samo je Budućnost vodila u ovom kvartalu, a prednost je dostizala i dvocifrenu razliku (22:12), na tri minuta i 43 sekunde prije kraja, kada je treću trojku ubacio Morgan. Gosti su do kraja četvrtine prepolovili minus (25:20) i u istom ritmu odigrali skoro cijelu prvu polovinu druge četvrtine, u kojoj su iskoristili napadačke probleme Budućnosti. Budućnost je, naime, na prve poene u ovoj dionici morala da čeka da prođu tri minuta i 11 sekundi, kada je Morgan zakucao nakon asistencije Sulejmona za 29:27, a nedugo zatim je Houmzli pogodio trojku za prvo vođstvo gostiju na meču (30:29). To je prodrmalo Podgoričane, koji su od tog trenutka, nošeni energijom Slavkovića i Kenana Kamenjaša u oba pravca,

prije svega „stisli“ u odbrani i do poluvremena dozvolili gostima svega pet poena, za više od šest minuta igre. Proradio je i napad, a zahvaljujući i ofanzivnom skoku (šest u drugoj četvrtini) Podgoričani su skoro povratili najveće vođstvo iz prvog poluvremena, kada je Mateo Drežnjak pogodio za 44:35, na minut i 52 sekunde do kraja. U preostalom vremenu, međutim, samo su gosti ubacili jednu trojku, pa je Budućnost na odmoru imala šest poena prednosti (44:38), uz veliku prednost u skoku (19-9), i dvocifreni učinak Morgana (13 poena) i Slavkovića (11)...

PAD, PA BUĐENJE

Budućnost je u trećoj četvrtini napadački potpuno stala, ubacila je svega 14 poena, od čega je četiri upisala sa linije bacanja (pogodila je i pet puta

za dva poena), a promašila je i svih pet šuteva za tri poena, ali je gore što je posustala i defanzivno. Gran Kanarija je to vješto iskoristila i sa četiri trojke preokrenula na dva minuta i 38 sekundi prije kraja četvrtine, kada je Albisi pogodio sa perimetra za kraj mini serije od 7:0 i vođstvo od 56:53, koje su Španci do kraja četvrtine uvećali na četiri poena (62:58). Izgledalo je da se igra „plavih“ potpuno „raspala“ u posljednjem kvartalu, u kojem su domaći prve poene postigli nakon dva minuta i 10 sekundi (Sulejmon). Prije tog koša, Gran Kanarija je već bila stigla do dvocifrene prednosti (69:58), koja je sredinom četvrtine iznosila i 12 poena razlike (75:63), kada je Žakelj morao da uzme i drugi tajm-aut u ovom kvartalu. Od toga trenutka Budućnost je zaigrala drugačije, na

sve ili ništa, nošena velikom podrškom sa tribina uspjela je da se vrati i serijom 9:0 prvo smanji na 75:74, na dva i po minuta prije kraja, a onda je Flečer Megi pogodio sva tri bacanja za izjednačenje (78:78), nakon što je bio fauliran u šutu za tri poena. Uslijedila je drama u posljednjih 70 sekundi, prvo je trojku promašio Alosen na jednoj, pa Sulejmon na drugoj strani, da bi Pelos pogodio trojku iz ugla za 81:78, na 14,1 sekundu do kraja. Ni tada se nije predavala Budućnost, krenula je u napad, u kojem je Ferel pokušao da izjednači, ali je promašio trojku. Međutim, plej Budućnosti je nakon promašaja uhvatio loptu u napadu, ponovo se izvukao na trojku i pokušao iz ugla, ali je tom prilikom bio fauliran, pa je imao tri bacanja za produžetak, na dvije sekunde prije kraja. Fe-

Žakelj: Igrači su pokazali karakter, padali smo nakon izmjena

Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj nakon meča je kazao da je „utakmica mogla da ode u oba pravca“. - Primili smo pet-šest trojki u posljednjim sekundama, na kraju nas je to koštalo pobjede. Igrači su imali pravi pristup, borili su se, a pokazali su i karakter u posljednjih pet minuta, kada su se vratili. Odigrali smo mnogo bolje ovu utakmicu nego prvu, ali moramo još jednu stepenicu da preskočimo da bismo dobijali ovakve mečeve - rekao je Žakelj.

Startna petorka - Ferel Sulejmon Slavković Morgan i Kamenjaš - igrala je bolje nego kada je neka druga kombinacija petorke bila na terenu. To je, međutim, dobro istrošilo startere, dok ovoga puta igrači sa klupe nijesu imali adekvatan doprinos, izuzev Megija, a posebno u odbrani. - Saglasan sam, pali smo kad smo pravili izmjene, zato su neki igrali i previše. Ali, ovo je timski sport i svi zajedno dobijamo i gubimo – dodao je Žakelj.

Budućnost još čeka na pravi učinak centra Azubukija, koji, očigledno, još nije potpuno spreman nakon povrede. - Siguran sam da sve može da se ispravi, nije loš igrač. Imao je pauzu zbog povrede, ali se vraća. Neke utakmice je odigrao dobro, ali nešto je i taktika. Na svakom treningu je sve bolji, kada mu dam malo više prostora, imaće i samopouzdanja i biće OK - zaključio je Žakelj.

rel je pogodio sva tri bacanja, a nakon tajm-auta Gran Kanarija nije uspjela da iskoristi preostalo vrijeme, pošto je Kamenjaš pod košem izblokirao Houmzlija, pa je meč otišao u produžetak...

BEZ SREĆE SA TROJKAMA

Ulazak u produžetak, međutim, nije bio dobar za Budućnost, koja je uporno šutem za tri poena pokušavala da završava napade, a promašila je sva četiri u prva dva minuta i 45 sekundi, tokom kojih je Gran Kanarija sa 5:0 stigla do prednosti (86:81) za ovaj meč. Nakon tajm-aut Žakelja ekipa je

odgovorila, iako su Sulejmon i Kamenjaš pogodili po jedno bacanje, ali je zato Ferel ubacio trojku za izjednačenje (86:86), na 41 sekundu prije kraja. Međutim, sudbina je htjela da meč bude odlučen šutem za tri poena, a odlučujući je postigao Šurna za goste (89:86), na 17,4 sekunde prije kraja. Za razliku od regularnog toga, Ferel iz dva pokušaja (između toga je Kamenjaš uhvatio loptu u napadu) nije uspio da pogodi, pa je Gran Kanarija mogla da proslavi pobjedu... Budućnost u trećem kolu, 8. oktobra, gostuje Trentu. S. JONČIĆ

M. BABOVIĆ

Sudije: Rižnik, Buber i Gordon

MALO JE FALILO ZA RADOST: Morgan i Sulejmon tužni zbog ishoda

WABA LIGA, 1. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa danas (15.30 h) gostuju Partizanu na premijeri nove sezone

Željom do brejka za idealan start

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa pokušaće danas (15.30 h) na gostovanju Partizanu, u Dvorani ,,Ranko Žeravica“, da pobjedom na najbolji način otvore novu sezonu WABA lige.

Crnogorski šampion u novu sezonu ušao je sa nekoliko promjena – kormilo tima preuzeo je mladi stručnjak Petar Stojanović, dok su određene rokade napravljene i u igračkom kadru. Ekipu je napustila internacionalka Bosne i Hercegovine Dragana Domuzin, zatim crnogorska reprezentativka Lana Vukčević, dok će cijelu sezonu propustiti Ksenija Šćepanović zbog povrede prednjeg ukrštenog ligamenta. Sa druge strane, nastavljena je praksom da se uvijek priključi neka igračica iz filijale, ekipe Podgorice, a ovog puta to je Janja Dragišić koja uz dvije Amerikanke Teri Brigs i Tiju Singlton čini sada roster podgoričkog tima. Nakon tačno mjesec od kada su kompletne, košarkašice Budućnost Bemaks otputovale su za Beograd, gdje su sinoć odradile posljednji trening uoči današnjeg meča... – Zadovoljan sam kako su protekle pripreme. Djevojke su vrijedno radile, bile su posvećene i siguran sam da spremni dočekujemo početak lige – kazao je trener Podgoričanki Petar Stojanović.

Prvi rival za ,,vučice“ biće Partizan, koji se u odnosu na prošlu sezonu pojačao. – Očekuje nas meč u Beogradu i slobodno mogu reći neugodno gostovanje na startu. Partizan je prošle sezone bio na korak od fajnal-fora, a sada ima

Rezultati i raspored

1. KOLO Beroe – Trešnjevka 81:71 Zadar – Zagreb 86:63

DANAS 15.30 – Partizan – Budućnost Bemaks 5. OKTOBAR Celje – Montana

još veće ambicije. Ipak, znamo šta nas očekuje tamo – dodao je Stojanović. Stručni štab ,,plavih“ pratio je tokom vikenda meč Partizana protiv Zvezde u okviru KLS, tako da imaju dosta informacija o rivalu.

– Imamo kristalno jasnu sliku o rivalu. Znamo da ćemo morati da imamo 40 minuta maksimalan pristup. Moramo da budemo fokusirani i igramo svoju igru, koju smo nametnuli tokom priprema. Svi se radujemo početku sezone, liga će biti dosta jaka, vratio se Beroe, tu su i najbolji hrvatski klubovi, tako da se očekuje zaista zanimljiva i neizvjesna liga – podvukao je Stojanović, koji će baš danas nakon četiri sezone provedene na klupi Podgorice debitovati u ulozi trenera Budućnost Bemaksa. Podgoričanke su tokom priprema odigrale šest utakmica, osvojile turnir ,,Davorin Dačo Popović“ u Sarajevu, savladale i učesnika Evrokupa, ekipu Crvene zvezde, ali Stojanović je oprezan.

- Početak je sezone, imamo mladu ekipu, oscilacije su moguće, tako da ne smijemo da se zavaravamo da smo već u idealnoj formi. Ipak, nadam se da ćemo izgledati dobro i da ćemo željom i energijom uspjeti da dođemo do brejka, što bi za nas bilo veoma važno – podvukao je Stojanović. R. PEROVIĆ

Košarkaši SC Derbija u Zagrebu protiv Cibone upisali

Nikolić: Krivo nam je, bila je to prilika da sezonu počnemo sa 2-0

PODGORICA – Treći put u četiri sezone SC Derbi se vratio poražen iz Zagreba sa gostovanja Ciboni.

Posljednji poraz je bio najmanje ubjedljiv (75:69) iako je utisak da „studenti“ u utorak veče, barem na planu igre, nijesu bili kadri da pobijede domaćina, koji je vodio 30 od 40 minuta.

Podgoričanima, koji su na skoru 1-1 nakon dva kola, nisu pomogli ni dobar početak meča (dobijena prva četvrtina sa 17:12), niti bolji šut za dva poena (67,7 – 50 odsto), više skokova (33-25), pa i ofanzivnih (8-3), nakon kojih više poena iz drugog napada (14-1), te uspješniji kontranapadi (12-4).

Na kraju, ispada da je tim Petra Mijovića poražen zbog četiri pogođene trojke manje (6-10), uz slabiji šut za tri poena (23,1 – 45,5 odsto), više izgubljenih lopti (16-13), ali i zbog sedam promašenih bacanja iz 16 pokušaja… - Na prvu loptu, mogu da kažem da nijesmo pogodili neke šuteve, oni jesu. Ali smatram da generalno svi mi nijesmo bili dobri u odbrani. Kad se pogleda konačan rezultat, izgleda kao da nam je zakazao napad. Međutim, mi smo ekipa koja kroz dobru odbranu kreira dobar napad. To nam je protiv Cibone bio najveći problem, jer nijesmo imali više nekih lakih poena, nakon dobre odbrane. Na kraju je pobijedila bolja ekipa, zasluženo. Nama je krivo, bila je to dobra prilika da sezonu počnemo sa 2-0 i da imamo dodatni nivo samopouzdanja za Zadar, protiv kojeg nas čeka teška utakmica kod kuće. Ali imamo dovoljno vremena da se konsolidujemo i pripremimo i damo sve od sebe da pobijedimo Zadar – kaže za Pobjedu Zoran Nikolić, centar SC Derbija. Iako je Cibona nakon tri minuta igre u posljednjoj četvrtini povela 14 razlike (69:55), SC Derbi je uspio da se vrati, serijom 10:0, ali onda u posljednja tri minuta nije pogodio šuteve niti iskoristio napade da dobije priliku da, možda, preokrene. - Osjećaj je da nam malo falilo da prelomimo i pobijedi-

Bjeloruskinja izborila plasman u četvrt nale WTA turnira u Pekingu

Ekipa i trener mi vjeruju

Brojke govore da je Zoran Nikolić bio najbolji igrač „studenata“ u prva dva kola, u kojima je oba puta bio blizu dabl-dabl učinka. Protiv Spartaka je upisao 10 poena, osam skokova, dvije ukradene lopte i asistenciju, a protiv Cibone 15 poena, bez promašaja (7-7 za dva, 1-1 sa linije bacanja), devet

skokova i asistenciju. Pokazao je da se brzo adaptirao na novu ekipu u koju je stigao ljetos, sa željom da bude igrač na kojeg trener i saigrači mogu da računaju i da se oslone… - Sve je odlično, ekipa i trener mi vjeruju. Dobijam loptu, igram kako leđima tako i u određenim situa-

Jedno poluvrijeme bilo je dovoljno Rašidu Sulejmonu da zavrijedi nagradu MVP-ja drugog kola ABA lige. Košarkaš Budućnost Volija je protiv Splita, za 23 minuta igre, upisao 21 poen (sve u prvih 20 minuta), pet asistencija i četiri skoka, za indeks korisnosti 29. Veći indeks od njega imao je samo Ognjen Kuzmić iz FMP-a (30), u porazu od Mege, ali je Sulejmonu pripalo priznanje jer je vodio tim do pobjede u ,,Morači“ (97:75).

Sulejmon je protiv Splita u prvom poluvremenu šutirao 3-3 za dva i 7-5 za tri poena, u prvih šest minuta prve četvrtine je upisao 14 poena, a u prve dvije četvrtine je imao i po tri skoka i asistencije. U nastavku je promašio jedini šut za tri poena…

mo, ali na kraju nijesmo uspjeli da iskoristimo taj prelomni momenat. I kad smo vodili, smatram da nijesmo igrali najbolje što možemo, našu najbolju košarku. Idemo dalje, nemamo puno vremena da razmišljamo o Ciboni. Ali sigurno je da ćemo da sagledamo greške koje smo imali, da nam se ne bi ponavljale u narednim mečevima. Mlada smo ekipa, te greške su i očekivane i u nekim bitnim momentima utakmice, kada je važno i iskustvo. Krivo

Sabaljenka nastavila pobjednički niz

PODGORICA – Druga teniserka svijeta Arina Sabaljenka (26) pobijedila je Medison Kiz 6:4, 6:3 za plasman u četvrtfinale WTA turnira u Pekingu. Bjeloruskinja je potvrdila vr-

hunsku formu, nakon osvajanja US opena u septembru. Pobjednički niz nastavljen je protiv odlične Amerikanke. Posao je završen za samo sat i šest minuta, a sada protiv Kiz

ima skor 4:1 u međusobnim duelima. Naredna protivnica biće joj Čehinja Muhova, koja je lako i za 70 minuta pobijedila Špankinju Busku 6:2, 6:0. Tako će Sa-

baljenka imati pravi test forme na početku jeseni. Trostruka grenD slem šampionka juri 17. titulu u karijeri, a do kraja sezone imaće priliku da se bori za prvo mjesto na svijetu. R. A.

nam je zbog poraza, ponavljam bila je to prilika da imamo 2-0, ali moramo da naučimo iz ovog poraza – dodaje Nikolić. SC Derbi se okreće narednom meču, u poneđeljak u „Moraču“ stiže Zadar, koji, takođe, ima 1-1 nakon dva kola. - Biće teško sigurno, Zadar je kvalitetna ekipa. Znam dosta momaka iz te ekipe, sa Vladom Mihailovićem sam igrao u reprezentaciji, protiv ostalih sam često igrao. Znaju da igraju košarku, Zadar je posljednjih

cijama „pik-en-rol“. Protiv Spartaka sam imao malo više promašaja, ali smo na kraju pobijedili, što je i najvažnije. Dobro se osjećam, igram sa samopouzdanjem i nadam se da ću tako nastaviti, da ću pomagati ekipi da pobjeđuje. Trudim se da budem dobar u oba pravca, odbrani i napadu, da nijedna strana ne trpi –rekao je Nikolić.

nekoliko godina bio prepoznatljiv po atipičnim ekipama. Moramo biti baš konstantno skoncentrisani, ne smijemo nikoga da potcijenimo. Možda imaju neke igrače koji nijesu konstantni šuteri i nemaju visoke procente za tri poena, ali nekad znaju da uđu u dobar ritam i pogode koš kad treba. Zato je bitno da se dobro pripremimo, da budemo mnogo bolji nego u Zagrebu da bismo pobijedili – zaključio je Nikolić. S. JONČIĆ

CIBONA/IVANA

DERGEZ

Zoran Nikolić na meču sa Cibonom u Zagrebu

Podvig heroine iz „doline bogova“ ŠAH

Najljepši pelcer cetinjske šahovske ruže, koja više od deceniju divno miriše u crnogorskoj bašti drevne igre, vratila se u rodno mjesto pod Lovćenom kao jedna od najuspješnijih „amazonki“ na nedavno završenoj 45. Olimpijadi u Budimpešti.

Nikolina Koljević sa titulom ženskog FIDE majstora uknjižila je na četvrtoj table naše najbolje selekcije, sedam poena iz devet partija pri čemu je šest riješila u svoju korist, dvije remizirala i samo jednu izgubila. Bio je to još jedan veliki podvig trostruke seniorske šampionke, koja je u društvu s Aleksandrom Žerebcovom, Alenom Skvorcovom Aleksandrom Milović i Matejom Popović pružila nemjerljiv doprinos odličnom nastupu reprezentacije Crne Gore koja je na kraju turnira završila na 30. mjestu – čak 12 stepenica više od prosječnog startnog rejtinga i s 14 osvojenih meč-bodova – među 183 selekcije sa svih meridijana. Ako se tome doda da je lični rejting Nikolina uvećala za 21 ELO, onda nema dileme da će uskoro biti i na pragu intermajstorske norme. Sa

opsežnim pripremama za najprestižnije i najmasovnije

šahovsko takmičenje na planeti standardna prvotimka ŠK ,,Crnogorac“ startovala je početkom godine pod budnim okom vrsnog instruktora i selektora, intermajstora Dušana Lekića - Svjesni žestoke konkurencije koja nas je očekivala u Mađarskoj radili smo od januara veoma ozbiljno i studiozno od dva do tri puta neđeljno, a tokom ljeta još intenzivnije. Pripremali smo naročito repertoar otvaranja sa crnim figurama i vježbali strategije u očekivanim pozicijama središnjica i završnica kako bi nam stečeno znanje olakšalo posao za tablom –kaže na početku sumiranja rezultata iz Budimpešte za Pobjedu Nikolina Koljević. Ona ističe da je rame uz rame uz nju na Olimpijadi bila Mateja Popović, a nastavi su prisustvovale i mlade nade Katarina Đukić, Milena Mosurović i Tara Ivanović Treba istaći da je Nikolina polaznica master studija ekonomskih nauka koja jedva da ima slobodnog vremena za neke druge aktivnosti od fakultetskih i šahovskih obaveza. Međutim, sa osmijehom kaže da se

Proglašeni najbolji na planeti

Karlsen i Polgar bez premca

Međunarodna šahovska federacija proglasila je nekadašnjeg planetarnog korifeja Norvežanina Magnusa Karlsena (2.831) najboljim velemajstorom stoljeća.

Genijalni mladić iz Tensberga je trenutno vodeći po rejtingu na svjetskoj FIDE

sve može kad se hoće. I tako je naša heroina iz „doline bogova“ krenula u još jednu avanturu sa puno energije i želje da se predstavi u najboljem izdanju u žestokoj konkurenciji. Naravno, uspjela je po ko zna koji put da svoj neosporni talenat i ogromni trud pretoči u djelo, ističući da je mnogo lakše ostvariti zacrtani cilj kad je atmosfera u ekipi uvijek pozitivna i drugarska.

- Radovale smo se svakoj pobjedi, a porazi nijesu uspjeli da nas obeshrabre. Naprotiv, još bolje smo zbijale redove i hrabrile jedna drugu uoči novih okršaja. Uživale smo u međusobnoj podršci i u vedrom i optimističnom okruženju nije bilo prostora za kajanje nad propuštenim prilikama – opisuje atmosferu s Olimpijade Nikolina.

Uvjerena je da je samo timski duh koji su crnogorske reprezentativke izgradile bio jedan od faktora uspješnog rezultata.

- Sa Lekićem je bilo zadovoljstvo sarađivati. Svakog dana je bio na raspolaganju za pripreme uoči partije. Rješavao je sa lakoćom sve moje nedoumice u oštrim varijantama, što mi je ulivalo dodatno samopouzdanje - nastavlja Koljević koja za sobom ima već dvije olimpijade u Batumiju i Čenaju. Istina, ne krije zadovoljstvo pojedinačnim učinkom na četvrtoj tabli, a posebno se raduje velikoj pobjedi nad reprezentativkom Gruzije, IM Meliom Salome - Jako sam ponosna na rezultat, ali uvijek može bolje. Bilo je grešaka u mojoj igri i nastojaću da ih postepeno otklanjam. Takođe, izuzetno sam ponosna na konačni plasman koji smo ostvarili kao ekipa, jer okititi se srebrnom medaljom u B grupi predstavlja istinski trijumf, a time smo i više nego opravdale očekivanja stručnog štaba, Saveza i cjelokupne šahovske javnosti

– ističe Koljević. Za nju je nastup Indije bio apsolutno dominantan u obje konkurencije.

- Takmičari i takmičarke iz postojbine šaha ostavili su najupečatljiviji utisak na ljubitelje drevne igre, a na mene posebno Domaraju Gukeš, 18-godišnjak koji je osvojio dvije zlatne medalje, za nevjerovatni rejting performans od 3.056 ELO. Rezultati koje ostvaruje tako mlad su za divljenje i uvjerena sam da će on biti sljedeći prvak svijeta. Njegov pristup šahu treba da bude za primjer mlađim generacijama - nije štedjela komplimente Nikolina na račun indijskog dvostrukog zlata. Za kraj ove priče Nikolina je najavila nove nastupe u mjesecima koji slijede. - U novembru planiram da učestvujem na individualnom prvenstvu Evrope, koje će ove godine biti u Crnoj Gori u Petrovcu. To je samo jedno u nizu velikih i prestižn-

Koljević 1

ih prvenstava koje organizuje ŠSCG. Šampionat Starog kontinenta kod nas prije svega vidim kao sjajnu priliku da svoju šahovsku karijeru obogatim za novo iskustvo, za jedno novo takmičenje za koje je već prijavljeno preko stotinu velemajstora. Dalje, u decembru me očekuje državno prvenstvo za žene čime ću zaključiti takmičarsku godinu. Konkurencija je iz godine u godinu sve jača i biće izazovno boriti se za titulu, ali, kao i uvijek, nastojaću da pružim maksimum i opravdam povjerenje roditelja, matičnog kluba i Saveza – rekla je ambiciozna Nikolina Koljević koja na krilima Kaise iz dana u dan vuče sigurne poteze i na životnim i na šahovskim poljima. Srećno, Nikolina! Radujemo se tvojim uspjesima.

rang-listi. Godine 2013. okitio se laskavim priznanjem u klasičnom šahu i četiri puta je branio tu titulu. Najboljom šahistkinjom vijeka proglašena je Judit Polgar, mađarsko čudo od djeteta, kako su je svojevremeno zvali ljubitelji drevne igre. Od 1989. do 2015. godi-

ne ona je bila na vrhu ženskog FIDE rejtinga, a karijeru je završila godinu ranije.

Priznanja su im uručena na svečanosti povodom stogodišnjice FIDE.

U Podgorici od 4. do 6. oktobra

ŠK Budućnost Cedis privodi kraju novi festival drevne igre, koji se sastoji od pet otvorenih kvalifikacionih turnira i finalnog na kojem će nastupiti osam najuspješnijih šahista sa uvodnih takmičenja, te najuspješniji dama i omladinac.

Uslov za učešće u borbi za pehar, medalje i novčane nagrade jeste da je igrač nastupao na najmanje tri kvalifikaciona turnira. Peti,

posljednji će se održati od 4. do 6. oktobra u prostorijama Budućnosti Cedis u Podgorici. Turnir će se rejtingovati, a predviđeno je da se odigra pet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od 60 minuta po igraču uz bonifikaciju od 30 sekundi za svaki odigrani potez. Upisnina iznosi 20 eura, a za učesnike do 18 godina deset. Prvo kolo je na programu 4. oktobra u 16.30 časova.

Priredio: B. KADIĆ

WFM Nikolina Koljević

Kvalifikacije za Ligu šampiona za odbojkašice

Herceg Novi prijetio u prva dva seta, Budovlani opravdao ulogu favorita

Herceg Novi 0

Budovlani 3

HERCEG NOVI – SC „Igalo“. Gledalaca: 150. Sudije: Mefozi (Mađarska), Kuculas (Grčka). Rezultat po setovima: 22:25, 25:27, 18:25. Poeni iz napada: Herceg Novi 41, Budvolani 47. Poeni iz blokada: Herceg Novi 6, Budvolani 8. Poeni iz servisa: Herceg Novi 4, Budvolani 1. Greške: Herceg Novi 21, Budovlani 14.

HERCEG NOVI: Ozola, Cenović (libero 1), Vasileva 16, Čabonenko 5, Radišković, Labović (libero 2), Gunčeva 2, Osadčuk 4, Madžgalj, Einarsdotir, Galić 19, Jandova 1, Bojić, Stevanović.

BUDOVLANI: Vilinska, Druzkovska, M. Lisjak 3, Venerska, Blagojević 3, Planinšec 6, Enveonvu 17, Sobolska 2, J. Lisjak (libero), Grabka 6, Damaske 19. Odbojkašice Herceg Novog nijesu uspjele da naprave iznenađenje protiv poljskog Budovlanija, u prvom meču 3. kola kvalifikacija za Ligu šampiona (jedinog prije grupne faze) –tim Srđana Crnojačkog je na svom terenu poražen od tima iz Lođa sa maksimalnih 3:0, za 91 minut igre, pa će crnogorskom šampionu trebati podvig u revanšu da bi se plasirao u grupnu fazu LŠ. Herceg Novi, naime, u revanšu, koji je na programu 8. oktobra, mora da

Mlada odbojkašica prvi put u inostranstvu

pobijedi sa 3:0 ili 3:1 kako bi izborio „zlatni set“ i šansu da se bori za prolaz. Novljanke su kod kuće propustile priliku da urade nešto više, da osvoje neki set, posebno u prvom i drugom setu. Domaćin je odlično otvorio meč, u prvom setu je sa tri poena u nizu poveo 9:4, i čuvao tu prednost od 11:6. Tada su Poljakinje zaigrale bolje, pa su uspjele da izjednače na 12:12. Herceg Novi nije tada potpuno pao, vratio je dva poena prednosti (15:13), vodio do 17:16, kada su gošće serijom 3:0 preokrenule na 19:17. Igralo se poen za poen do 22:20 za Budovlani,

koji je onda sa dva uzastopna poena stigao do prve set-lopte (24:20). Novljanke su dva puta spasile set, ali je tim iz Lođa realizovao treću priliku i poveo 1:0.

Uzbuđenja su viđena i u drugom setu, istina u finišu, jer je Budovlani vodio 11:6, 17:11, 21:16 i na 24:19 imao pet set-lopti. Međutim, tada je uslijedio odgovor Novljanki, koje su napravile sjajan niz od pet poena i izjednačile na 24:24. Gošće su ponovo stigle do set-lopte na 25:24, ali je domaćin i to anulirao (25:25), ali nije mogao više od toga. Poljakinje su sa dva uzastopna po-

ena stigle do vođstva od 2:0 u setovima.

Imale su Novljanke prednost u trećem setu do 7:4, ali je Budovlani preokrenuo na 8:7 i više nije ispuštao prednost u ovom setu, u kojem se sve znalo kada je tim iz Lođa poveo 16:10...

Pobjednik tog dvomeča plasiraće se u grupu D Lige šampiona, u kojoj su već turski Fenerbahče, francuski Neptun Nant i mađarski Vasas Obuda Budimpešta.

Poraženi će na evropskoj sceni put nastaviti u CEV kupu, gdje će se sastati sa ekipom Istanbula. S. JONČIĆ

Dobri signali i za crnogorsku rukometnu reprezentaciju

Đurđina Jauković debitovala za Bukurešt

PODGORICA – Početkom avgusta je stigla u Bukurešt, još nije bila spremna da nakon druge operacije prednjih ukrštenih ligamenata (istog koljena) i oporavka uđe u maksimalan rad, ali...

Ko čeka i dočeka – Đurđina Jauković je juče u 5. kolu rukometnog šampionata Rumunije upisala prve minute za ekipu koja nastupa u Ligi šampiona i brani domaći trofej.

Naša reprezentativka je u derbiju kola imala zapaženi odbrambeni učinak u trijumfu Bukurešta nad Bistricom (33:30). I to što je igrala – bilo je odlično. Vidjelo se da će Jauković brzo na teren tokom prošle sedmice kada je radila treninge sa crnogorskom reprezentacijom. Ovo su pravi signali za naš nacionani tim kojeg krajem novembra očekuje nastup na Evropskom prvenstvu. A. M.

Crnogorski odbojkaški reprezentativac ima novi klub u inostranstvu

Bojan

Strugar se vraća u Rumuniju, igraće za Krajovu

PODGORICA – Nakon osam

PODGORICA – Nakon dvije sezone u Budućnosti (tražila i dobila sporazumni raskid ugovora), crnogorska odbojkašica Anja Orlandić će se prvi put oprobati u inostranstvu.

Ova 19-godišnjakinja na poziciji korektora, visoka 186 cm, karijeru će nastaviti u Sloveniji, u Šentvidu, članu druge tamošnje lige. – Djevojke su Anju vec dobro upoznale i možemo reći da se odlično uklopila u tim i da

Naša odbojkaška reprezentativka otišla u Portugal

važi za veoma vrijednu i radnu djevojku – saopšteno je iz Šentvida. Anja je karijeru počela u tivatskoj Akademiji, odakle se 2022. godine preselila u Budućnost. Anja je, inače, kćerka Dragice Orlandić (eks Miličković), nekadašnje rukometašice Budućnosti i reprezentacije Crne Gore.

S. J.

PODGORICA – Nakon sezone u Crvenoj zvezdi, Saška Đurović je promijenila klub i zemlju - srednji bloker naše reprezentacije je novi član portugalskog Sportinga. Tim iz Lisabona je prošle sezone bio četvrti u prvenstvu, a u polufinalu plej-ofa je eliminisan od šampiona Porta sa 3-0 u pobjedama. Sporting nikada nije bio šampion zemlje, ali je tri puta osvajao Kup Portugala (1985, 1986, 2023) i jednom Superkup (1987)…

– Sjajno je što sam u ovom klubu, to mi mnogo znači. Ovo je veliki korak u mojoj karijeri i veoma sam srećna što sam postala dio ovog velikog kluba – kazala je Saška Đurović za klupski sajt. Saška Đurović je karijeru počela u Morači, a prije odlaska u Portugal je pet sezona nosila dres Tenta iz Obrenovca, a po sezonu je provela u francuskom Sen Rafaelu i Crvenoj zvezdi… S. J.

godina Bojan Strugar se vraća u Rumuniju. Crnogorski reprezentativac, koji igra na poziciji korektora, u narednoj sezoni će nositi dres Krajove, za koju već drugu godinu zaredom igra naš bivši reprezentativac, srednji bloker Gojko Ćuk. Strugar je u sezoni 2015/16. nosio dres Pjatra Njamca, koji mu je bio prvi klub u inostranstvu. Prošle sezone je u tom klubu nastupa korektor Miloš Ćulafić, koji je ljetos prešao u Budvu, a da je Krajova klub koji cijeni kvalitete crnogorskih odbojkaša potvrđuje i činjenica da su ranije dres ovog kluba nosili i Aleksandar Milivojević i Blažo Milić Nakon nekoliko sezona u vrhu rumunske lige (uvijek među četiri), počev od titule 2016. godine, Krajova je prošle sezone, nakon petog mjesta u ligaškom dijelu, eliminisana u

četvrtfinalu plej-ofa od Dinama iz Bukurešta, koji će biti rival i u prvom kolu u novoj sezoni, u poneđeljak, u kojem će Strugar moći da debituje za novi tim… Bojan Strugar je prošle sezone bio član turskog drugoligaša Milasa Beledijea. Karijeru je počeo u Budućnosti, a između Pjatra Njamca i Milasa Beledijea igrao je Italiji (Latina) i Grčkoj (Aiginiu), nakon čega je kratko bio i u bjelopoljskom Jedinstvu.

U sezoni 2019/20. ponovo se otisnuo u inostranstvo, u Finsku (Vanta), gdje je bio prvi poenter lige, nakon čega je dvije sezone proveo u Švajcarskoj, u Joni (bio najbolji poenter i MVP lige, te osvajač Kupa) i Nafelsu, da bi se 2022. godine vratio u Budućnost i odigrao sezonu u matičnom klubu, prije novog odlaska u inostranstvo, u Tursku… Prošle godine je sa reprezentacijom igrao na Evropskom prvenstvu u Skoplju. S. J.

Br.02-041/24-1907

Bar, 19.09.2024. godine

Na osnovu člana 39 Zakona o državnoj imovini (“Službeni list CG”, broj 21/09 i 40/11) i člana 30 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Službeni list CG”, broj 44/10), saglasno Odluci Savjeta JU Kulturni centar Bar br.02-041/24-1907/3 od 19.09.2024.godine, Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup poslovnog prostora u Domu kulture »Vladimir Popović Španac« obrazovana Rješenjem broj 01-041/24-2019 od 01.10.2024. godine oglašava

JAVNI POZIV za davanje u zakup poslovnog prostora u Domu kulture »Vladimir Popović Španac« prikupljanjem ponuda

IPredmet ovog javnog poziva je davanje u zakup na određeno vrijeme poslovnog prostora na prvom spratu u objektu Doma kulture ”Vladimir Popović Španac” u Baru, u površini od 85,60m2 označenog kao kat. parcela broj 5730/1 iz lista nepokretnosti br 473 KO Novi Bar, od ukupne površine 1114m2.

Poslovni prostor se daje u zakup u viđenom stanju. Učesnici postupka za davanje u zakup mogu biti samo organizacije koje se bave kulturno umjetničkim stvaralaštvom- prvenstveno dramskom umjetnošću.

Zakupljeni prostor se može koristiti isključivo za obavljanje djelatnosti za koju je zakupac registrovan i to u sljedećim intervalima :

-utorkom od 17h do 22h.

-nedelja od 17h do 21h

Izuzetno, u slučaju potreba procesa rada JU Kulturni centar Bar (održavanja filmskih, pozorišnih i muzičko scenskih predstava, javnih skupova i sl.) prostor se ne može se koristiti u navedenim terminima.

Početna cijena zakupa objekta iznosi 160,00 eura mjesečno sa PDV-om na mjesečnom nivou-za jedan mjesec zakupa.

Zakupac, koji bude izabran po pozivu, je obavezan da pri potpisivanju ugovora, uplati iznos zakupnine za najmanje 3 mjeseca unaprijed.

Prostor se daje u zakup na određeno vrijeme, na period od 1 godine sa mogućnošću produženja.

II Učesnici javnog poziva dužni su uz ponudu dostaviti i sljedeću dokumentaciju:

- naziv i sjedište,

- akt kojim je utvrđena osnovna djelatnost učesnika postupka, - potvrdu/rješenje o upisu u registar kod nadležnog organa (ne starije od 6 mjeseci)

Učesnici postupka su dužni da uz traženu dokumentaciju ili neposredno prije postupka otvaranja postupka dostave i priznanicu o uplati iznosa od 10% mjesečne zakupnine, sa naznakom “depozit za učešće po javnom pozivu prikupljanjem ponuda” . Učesnicima koji nisu uspjeli u postupku prikupljanja ponuda depozit će biti vraćen u roku od 10 dana od dana otvaranja ponuda. Učesniku koji je uspio u postupku, iznos plaćenog depozita će se uračunati kod plaćanja prve mjesečne zakupnine. Ukoliko učesnik koji je uspio na javnom pozivu odustane od zaključenja ugovora, iznos plaćenog depozita mu neće biti vraćen.

III

Javni poziv će biti objavljen na internet stranici JU Kulturni centar Bar (www. kulturnicentarbar.me) i u dnevnom listu „Pobjeda“.

Ponude se podnose u zatvorenoj koverti na adresu: JU “Kulturni centar“ Bar, ul. Maršala Tita 16, 85000 Bar, sa naznakom „Ponuda za zakup poslovnog prostora u Domu kulture-ne otvaraj“. Prijave se podnose u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva u dnevnom listu „Pobjeda“.

Javno otvaranje ponuda će se održati u prostorijama JU “Kulturni centar“ Bar, zgrada Doma revolucije, Maršala Tita 16, dana 17.10.2024. godine , sa početkom u 12:00h.

Postupak otvaranja ponuda će sprovesti Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup predmetnog poslovnog prostora.

Prednost pri izboru zakupca ima ponuđač koji ponudi najveći iznos zakupnine. Ukoliko nijedan od ponuđača ne ispuni pozivom predviđene uslove, javni poziv će biti ponovljen.

VII

Najpovoljniji ponuđač je dužan da u roku od 8 dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača sa JU“Kulturni centar“ Bar, zaključi ugovor o zakupu.

Ukoliko najpovoljniji ponuđač ne zaključi ugovor o zakupu i ne uplati iznos zakupnine za 3 mjeseca unaprijed u roku od 8 dana predmetni poslovni prostor će biti ponuđen u zakup ponuđaču koji je ponudio sljedeći najviši iznos zakupnine.

VIII

Bliža objašnjenja i obavještenja mogu se dobiti na telefon +382 30 312 431 svakog radnog dana od 08h do 15h sati ili neposredno u prostorijama JU“Kulturni centar“, ul. Maršala Tita 16, Bar.

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11…001/22) i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St.Br. 167/24 od 29.04.2024. godine, stečajna upravnica D.O.O. „ORO - MET” - u stečaju, Podgorica, dana 03.10.2024. godine

OBAVJEŠTAVA

Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine D.O.O. „ORO - MET” - u stečaju, Podgorica (matični broj 02273730) i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11..001/22, ), objavljuje treći OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

Mjesto i adresa: Sva imovina se nalazi u Opštini Danilovgrad

Predmet prodaje je nepokretna imovina stečajnog dužnika i to (www.nekretnine.co.me): DIO I

Imovina evidentirana je u LN 1019 na kat.parcelama 221/1, 221/2,221/3, 221/4, 221/5, 221/6, 222, 223, 227/5, 227/12 KO Jastreb, Područna jedinica Danilovgrad, ukupne površine 12.342 m2, od čega: -livade 4.klase – 11.780 m2 -nekategorisani putevi -562 m2 Prodaje se po početnoj i najnižoj cijeni...........................................................................................750.000,00€. Zemljište je neizgrađeno i djelimično uređeno i nalazi se u zoni koja je u poslednje vrijeme aktuelna sa stanovišta gradnje poslovnih objekata. Zemljište se nalazi uz novoizgrađeni bulevar Danilovgrad – Podgorica na 4-om kilometru iz pravca Danilovgrada i na 14-om kilometru iz pravca Podgorice.

DIO II

Imovina evidentirana je u LN 492 na kat.parceli 1889/5, KO Pažići, Područna jedinica Danilovgrad, ukupne površine 7194 m2, od čega: -poslovna zgrada u privredi, površine 2645 m2 -pomoćna zgrada u privredi, površine 47m2 -zemljište uz privrednu zgradu, površine 4502m2

Prodaje se po početnoj i najnižoj cijeni........................................................................................790.000,00 €. Predmetna nepokretnost nalazi se u nalazi se u dijelu grada u kojem su zastupljeni poslovni objekti većih kapaciteta i površina. Predmetne nepokretnosti se nalaze sa desne strane starog puta Danilovgrad - Podgorica na udaljenosti od oko 1,3km od centra grada. U blizini nepokretnosti se nalazi i željeznička stanica u Pažićima.

Napomena: Predmetne nepokretnosti su opterećene zabilježbom rješenja o izvršenju i teretom hipoteke u korist Prve banke A.D.

OSTALI USLOVI PRODAJE: 1)Prodaja imovine stečajnog dužnika, održaće se po sistemu javnog prikupljanja pismenih ponuda u zatvorenim kovertama, sa naznakom „NE OTVARAJ - JAVNA PRODAJA IMOVINE u St.br.167/247 D.O.O. „ORO - MET” - u stečaju, Podgorica. Razmatraće se samo ponude koje pristignu u pisarnicu Privrednog suda Crne Gore, najdalje do 13,00 časova dana 24.10.2024. godine.

Otvaranje ponuda obaviće se dana 25.10.2024. godine, sa početkom u 11:00 časova u kancelariji broj 20, Privrednog suda Crne Gore – I sprat. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici.

2) Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži: Za pravna lica: Ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj (PIB), PDV broj i dokaz o registraciji pravnog lica, dokaz o uplaćenom depozitu od 10% početne vrijednosti. Za fizička lica: Potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje ako se radi o ovlašćenom licu, dokaz o uplaćenom depozitu od 10% početne vrijednosti.

3) Ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu sa cijenom u eurima. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje ili određeni dio ( DIO I ili DIO II). Sva dokumenta u sklopu ponude moraju biti dostavljena u originalu ili ovjerenim kopijama. Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati.

4) Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajna upravnica ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. 5) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajna upravnica u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu (umanjenu za iznos depozita), u protivnom stečajna upravnica će smatrati da je ponuđač odustao od ponude (zadržati uplaćeni depozit), i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču. Imovina će se prodati ukoliko na javnu prodaju pristigne makar jedna ponuda koja zadovolji uslove utvrđene oglasom. 6) Poreze i troškove koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Zainteresovana lica mogu izvršiti razgledanje imovine, koja je predmet prodaje, u terminu koji se dogovori sa stečajnom upravnicom, uz prisustvo ovlašćenog lica stečajnog dužnika.

Sve potrebne informacije i specifikacije imovine mogu se dobiti na telefon: 069/101-905. Stečajni račun Društva je otvoren kod NLB banke a.d. br. 530-459863-55.

Stečajna upravnica Bar

Četvrtak, 3. oktobar 2024.

ZDRAVSTVENA USTANOVA

DOM ZDRAVLJA ANDRIJEVICA Br. 3923 Andrijevica, 02.10.2024. godine

Na osnovu člana 40 Zakona o državnoj imovini (“Sl. list Crne Gore”, br. 21/09, 40/11), člana 4 stav 1, člana 5 i 24 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list Crne Gore”, br. 044/10), Odluke direktorice Doma zdravlja Andrijevica o rashodu dva rendgen aparata broj 2200 od 07.06.2024. godine, i Saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore br. 4-427/24-2254/4 od 18.07.2024. godine, Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Andrijevica objavljuje

JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU POKRETNIH STVARI U DRŽAVNOJ IMOVINI i to dva RTG aparata kao sekundarne sirovine – reciklažnog materijala koji se nalaze u RTG kabinetu u Domu zdravlja Andrijevica

I Predmet zakupa

1. Pokretne stvari - dva RTG aparata RENDGEN DIASTATIX CAWO (proizvođač EI Niš, godina proizvodnje 1977. No: 220218) i stomatološki rendgen aparat – ortopan Elektro Industrija TRT1S) kao sekundarne sirovine – reciklažni materijal koji se nalaze u RTG kabinetu u Domu zdravlja Andrijevica u ul. Branka Deletića b.b. u Andrijevici. Rendgenske cijevi koje su bile integrisane navedene RTG aparate su demontirane iz istih, te stoga preostali dio navedenih aparata koji se putem javnog poziva prodaje kao sekundarna sirovina ne sadrži izvore jonizujućeg zračenja.

II Minimalna cijena zakupa

Na osnovu Elaborata procjene vrijednosti s nalazom i mišljenjem o funkcionalnosti aparata „Rendgen“ TIP DIASTATIX CAWO EI Niš, No: 220218 TRT1S, br. 7506215, EI Niš, No: 7506215 sudskog vještaka mašinske struke, Komisija Doma zdravlja Andrijevica za sprovođenje postupka prodaje pokretnih stvari na osnovu javnog poziva je utvrdila da ukupna procijenjena vrijednost – početna ukupna cijena prodaje oba aparata iznosi: 608,00 EUR sa PDV – om.

III Način, mjesto i vrijeme podnošenja ponude

Pravo učešća na nadmetanju imaju pravna lica koja su dužna da dostave sledeće dokaze: -naziv, sjedište, matični broj i kontakt telefon; -fotokopiju rješenja o registraciji iz Centralnog registra Privrednih subjekata; -dokaz o uplaćenom depozitu sa naznakom “učešće na javnom nadmetanju”, na žiro račun broj 535-11453-58 Prva banka Crne i -broj žiro računa za vraćanje depozita i broj telefona za kontakt.

Ponuda za nadmetanje treba da sadrži: naziv aparata, ponuđenu cijenu izraženu u eurima sa PDV-om, tačan naziv, adresu i broj telefona ponuđača, dokaz o uplati depozita (forma ponude može se preuzeti na linku: www.dom zdravljaandrijevica.com ili putem e-maila: jzudza@t-com. me).

Zainteresovani kupci svoje ponude mogu dostaviti preporučenom pošiljkom sa povratnicom, putem pošte (ponuda mora biti uručena od strane poštanskog operatora najkasnije do roka određenog za podnošenje ponude) ili neposredno predati na arhivu Doma zdravlja Andrijevica, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama, u zatvorenoj koverti sa naznakom: “Ponuda za javni poziv za prodaju dva RTG aparata kao sekundarne sirovine – reciklažnog materijala” i “NE OTVARATI prije javnog otvaranja ponuda”. Neblagovremene, nepotpune, nejasne i ponude u nezapečaćenim kovertama neće se uzeti u razmatranje.

Učesnici na javnom nadmetanju dužni su da uz ponudu uplate depozit u iznosu od 10 % od početne cijene na žiro račun Doma zdravlja Andrijevica broj 535-11453-58 kod Prve banke Crne Gore, sa naznakom “Učešće na javnom nadmetanju” (napomena: uplaćeni depozit se vraća ponuđačima – učenicima na javnom pozivu sa kojima nije zaključen ugovor o kupoprodaji predmetnih pokretnih stvari).

Rok za dostavljanje ponuda je 17.10.2024. godine do 14,00 časova. Otvaranje ponuda kojem mogu prisustvovati ponuđači ili ovlašćeni predstavnici ponuđača u Domu zdravlja Andrijevica sprovešće Komisija za sprovođenje postupka prodaje pokretnih stvari na osnovu javnog poziva, dana 18.10.2024. godine u prostorijama ove ustanove – kancelariji pravno kadrovskih poslova na prvom spratu, sa početkom u 12,00 časova. Lica koja prisustvuju javnom otvaranju ponuda u ime ponuđača, moraju prije navedenog termina dostaviti punomoćje.

Predmetna dva RTG aparata kao sekundarne sirovine – reciklažni materijal prodaju se u viđenom stanju, a izabrani kupac nema pravo na reklamaciju. Razgledanje RTG aparata omogućiće se svakog radnog dana, dok poziv traje u vremenu od 11,00 do 14,00 časova.

Odluka će biti donesena u roku od 7 dana od dana otvaranja ponuda.

Kriterijum za prodaju dva RTG aparata kao sekundarne sirovine – reciklažnog materijala je najveća ponuđena cijena izražena u eurima, koja ne može biti manja od najniže procijenjene vrijednosti. Troškovi prenosa predmetnih pokretnih stvari (porez, takse i ostalo), kao i troškovi prevoza, padaju u cjelosti na kupca. Sa najpovoljnijim ponuđačem biće zaključen ugovor o kupoprodaji i isti će biti obavezan da iznos uplati u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora. Ukoliko izabrani ponuđač odustane od zaključenja ugovora, uplaćeni depozit se ne vraća. U slučaju da 2 (dva) ili više ponuđača dostave istu cijenu, prednost će imati onaj ponuđač koji je prvi predao ponudu, odnosno onaj ponuđač čija je ponuda prva zavedena na arhivi Doma zdravlja Andrijevica.

Dokumentaciju za javni poziv ponuđači mogu preuzeti na linku www.dom zdravljaandrijevica.com ili na e-mail: jzudza@t-com.me.

Prijavu slati na sljedeću adresu: Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Andrijevica, ul. Branka Deletića bb, Andrijevica, Kontakt telefon: 051-243-407.

Komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja Opštine Šavnik, na osnovu člana 34 stav 3 člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini („SL.list CG“br. 21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl.list CG“, br. 44/10), Uredbe o prodaji akcija i imovine putem javne aukcije (,,Sl. list RCG’’, br. 20/04), člana 3 4 Odluke o prodaji nepokretnosti („Sl. list CG“- opštinski propisi br. 38/24), Saglasnosti Vlade Crne Gore broj 08-421/24-960/2 od 07.03.2024. godine, o b j a v lj u j e

JAVNI POZIV za javno nadmetanje za prenos prava svojine na nepokretnostima (aukcijska prodaja)

1.Predmet prodaje: Predmet javnog nadmetanja su sljedeće nepokretnosti:

-katastarska parcela broj 53, po kulturi dvorište, površine 835 m2, upisana u listu nepokretnosti broj 8 KO Šavnik, kao

svojina Država Crna Gora, subjekt raspolaganja Opština Šavnik i -stambena zgrada, površine 69 m2, na katastarskoj parceli broj 53, upisanoj u listu nepokretnosti broj 8 KO Šavnik, kao svojina Država Crna Gora, subjekt raspolaganja Opština Šavnik.

Iznos naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta je 3 €/m².

Stepen opremljenosti građevinskog zemljišta izražen je koeficijentom opremljenosti 1,5.

Površina budućeg objekta za koje je Investitor dužan platiti naknadu, u skladu sa Odlukom o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta (,,Sl. list Crne Gore - opštinski propisi”, br.25/21) će se utvrditi na osnovu revidovanog idejnog, odnosno glavnog projekta, u postupku prijave građenja.

2.Početna cijena

Početna cijena za nepokretnosti opisane u članu 1, utvrđena je na osnovu procjene Sjeverne komisije za procjenu vrijednosti nepokretnosti, formirane rješenjem Uprave za katastar i državnu imovinu, broj 01-012/21-8055 od 05.05.2021. godine, zavedene kod Opštine Šavnik, pod brojem 08-01-012/22-1305/2 od 18.09.2023. godine i ista iznosi 4.922,00€.

3.Opšti uslovi

Pravo učešća na javnom nadmetanju (aukciji) imaju sva pravna i fizička lica: -koja uplate depozit od 5 % za učešće na javnom nadmetanju, u iznosu od 246,10€; -otkupe aukcijsku dokumentaciju, -potpišu Nacrt ugovora prije održavanja aukcije; -registruju se kao učesnici na aukciji.

Depozit se uplaćuje na žiro račun Opštine Šavnik 535-1141-51. Prijave za Javno nadmetanje (aukcija) i dokaz o uplaćenom depozitu podnose se u zapečaćenoj koverti sa naznakom ,,Prijava po javnom pozivu za javno nadmetanje za prenos prava svojine na nepokretnostima’’ – ne otvaraj’’, Komisiji za sprovođenje postupka javnog nadmetanja (aukcijska prodaja), isključivo na pisarnici Opštine Šavnik, Šavnička III, broj 5 radnim danima od 10:00 do 14:00 časova, počev od 03.10.2024. godine do 11.10.2024. godine. Obrazac prijave za javno nadmetanje je sastavni dio aukcijske dokumentacije.

Aukcijska dokumentacija se može podići svakog radnog dana u periodu od 10:00 – 13:00 časova, na pisarnici Opštine Šavnik-prizemlje zgrade, počev od 03.10.2024. godine do 11.10.2024. godine. Na ime otkupa aukcijske dokumentacije potrebno je uplatiti iznos od 50,00€ na žiro račun Opštine Šavnik, broj 535-1141-51, sa naznakom ,,otkup aukcijske dokumentacije”.

Zainteresovana lica mogu izvršiti obilazak nepokretnosti koje su predmet aukcije, svakog radnog dana, počev od 03.10.2024. godine do 11.10.2024. godine, u terminu od 10:00 do 13:00 h. Registracija učesnika za nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva će se obaviti u Sali Skupštine Opštine Šavnik, drugi sprat, zgrada Opštine Šavnik, dana 15.10.2024. godine, sa početkom u 10:00 h. Podnosioci prijava koji se ne registruju za aukciju, gube pravo na povraćaj depozita.

Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.

Učesniku javnog nadmetanja koji ne uspije u postupku, uplaćen iznos depozita će povratiti u roku od 5 dana od dana zaključivanja kupoprodajnog ugovora.

Postupak javnog nadmetanje smatraće se uspjelim i u slučaju kada je podnesena jedna ispravna prijava, a podnosilac prijave se registruje i prisustvuje javnom nadmetanju u kom slučaju se lice koje je steklo status učesnika na javnom nadmetanju proglašava kupcem, a početna cijena može biti prodajna cijena, s tim ako učesnik odbije da prihvati prodajnu cijenu gubi pravo na povraćaj depozita.

Promjena raspona ponude u postupku javnog nadmetanja (aukcije)-licitacioni korak, iznosi 100,00 eura.

4.Posebni uslovi

Najpovoljniji ponuđač je dužan da sa Opštinom Šavnik, zaključi ugovor o kupoprodaji nepokretnosti u roku od u roku od 8 dana od dana dostavljanja obavještenja o izboru najpovoljnijeg ponuđača u postupku javnog nadmetanja. Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja, koji je ponudio drugu najveću cijenu.

Naknada za zemljište se plaća u cjelosti prije zaključenja ugovora o kupoprodaji.

Troškove prenosa imovine (porez, takse, izrada notarskog ugovora i dr.) snosi kupac.

5.Način i uslovi plaćanja

Kupac je dužan da u roku od 90 dana od dana zaključenja Ugovora o kupoprodaji odnosno uvođenja u posjed, kao budući Investitor izvrši prijavu građenja kod nadležnog organa za objekat iz tačke 1 ovog poziva i da prostor privede namjeni utvrđenoj planskim dokumentom u roku od tri godine od dana kada je izvršena prijava građenja.

Ukoliko kupac, kao budući Investitor planiranog objekta ne postupi u rokovima iz predhodnog stava opština Šavnik zadržava pravo jednostranog raskida ugovora i naknade štete za neizvršavanje istog.

Kupac je obavezan da o svom trošku izvrši izmještanje objekata komunalne infrastrukture ( nadzemne i podzemne) prilikom izgradnje objekta kao i da o svom trošku izvede radove na komunalnoj instalaciji prema uslovima za priključivanje i saglasnostima datim od nadležnih organa.

Kupac je obavezan da o svom trošku izvede radove na spoljnjem uređenju urbanističke parcele, u svemu prema odobrenoj tehničkoj dokumentaciji i saglasnostima datim od strane nadležnih organa preduzeća.

Kupac je obavezan da ukoliko se elektroenergeskim uslovima predviđa poseban izvor elektro napajanja, o svom trošku izgradi trafostanicu, obezbijedi ili izgradi prostor za trafostanicu, izvrši njenu nabavku i montažu sa poljem za javnu rasvjetu.

6. Sprovođenje postupka

Javno nadmetanje za nepokretnosti koje su predmet prodaje održaće se dana 15.10.2024. godine, sa početkom u 11:00 h u Sali Skupštine Opštine Šavnik, drugi sprat, zgrada Opštine Šavnik.

Ponuđač koji ponudi najveći iznos naknade za nepokretnosti potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu. Obavještenje o najpovoljnijem ponuđaču dostaviće se učesnicima postupka u roku od 5 dana od dana sprovođenja postupka. Učesnici javnog poziva za prikupljanje ponuda imaju pravo prigovora na Odluku, Komisije u roku od 5 dana od dana dobijanja obavještenja o rezultatima provedenog javnog poziva

Sva bliža obavještenja informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti svakog radnog dana od 10:00 -13:00, na telefon 040/266-108 ili neposredno u prostorijama Opštine Šavnik.

Broj: 02-01-082/24-2599/1 Šavnik, 02.10.2024. godine

ŠAVNIK

Četvrtak, 3. oktobar 2024.

I. broj 1540/17-143

Danilovgrad, 02.10.2024. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radulović Ranka, Pažići, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 11.185,86 €, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Danilovgradu poslovne oznake P. br. 317/12 od 24.05.2013. godine, donio je

ODREĐUJE SE trideset i peta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 175, KO Pažići, Danilovgrad: -katastarska parcela 1205, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 466 m², -katastarska parcela 1205, potes Taraš, šume 8. klase, površine 466 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 3183 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, pašnjak 7. klase, površine 3183 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 1581 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 678 m². Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke, iznosi 14.110,00 €.

Na trideset i petom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.411,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Trideset i peto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 25.10.2024. godine, u 12.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Dana 2. oktobra 2024. u 68. godini preminuo je naš dragi

DANILO – DRAGAN ĆETKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 3. oktobra od 12 do 16 časova i 4. oktobra od 9 do 11 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 13 časova na seoskom groblju u selu Tomići – Crmnica.

Ožalošćene porodice ĆETKOVIĆ i ĐONOVIĆ

Dana 1. oktobra 2024. u 85. godini preminuo je naš voljeni

MILINKO - DUJO Radomira SIMONOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 2. oktobra od 11 do 16 časova i 3. oktobra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju. Kuća žalosti: Ul. Marka Vujovića br. 6.

OŽALOŠĆENI: supruga DARINKA - BUCA, kćerka ANA, unuk MILOŠ, unuka MILENA, snaha GORDANA i ostala rodbina SIMONOVIĆ i MILUNOVIĆ

ALEKSANDAR CVETINOVIĆ

Hvala ti na bratskoj ljubavi. Počivaj u miru, dragi Aco.

PETAR KOVAČEVIĆ sa familijom

OGLASNO ODJELJENJE

„NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 2. oktobra 2024. u 81. godini napustila nas je naša voljena supruga, majka, baba

BOSILJKA – BOSE Donka VUKČEVIĆ rođena BOKAN

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 2. oktobra od 13 do 17 časova i 3. oktobra od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni:

Suprug MIODRAG – DONKO, kćerke DALIBORKATAŠA, ANĐELA i NIKOLETA, unuci NIKOLA i DANILO, kao i mnogobrojna rodbina VUKČEVIĆ i BOKAN

SAŠA KRUNIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju.

Dragi

MIĆA

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima

Braća JOKO i SRĐAN

Posljednji pozdrav našem bratu

MIĆI PERAZIĆU

Zajedno smo bili od samog početka!

Život hrabrih i odvažnih vječno se pamti!

STARA GARDA LSCG

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

BOSILJKA – BOSE VUKČEVIĆ

S ponosom ćemo pamtiti tvoj vedar lik i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas. Počivaj u miru.

Tvoji BAĆKO BOKAN i SANDRA SJEKLOĆA sa porodicama

Tata, nastavljam dalje da koračam po tragu koji ste za sobom ostavili ti i majka.

Da nijeste bili to što jeste ne bih znala što je to ljubav, čast i poštovanje.

Vaša snaga i duh su mjera mog pamćenja i trajanja. Počivaj u miru, dragi oče, i anđeli nek mi vas čuvaju kao što ste vi mene.

Posljednji pozdrav dragom

PORODICA FILIPIĆ

Voli vas vaša DUBRAVKA

Četvrtak, 3. oktobar 2024. Oglasi

MILADINA JOKSOVIĆA

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima

Tuguju za tobom supruga ĐORĐINA, sinovi DRAGOLJUB i ĐURO sa porodicama

BOŠKO VESNA BRALETIĆ VUKOTIĆ

BOSA i SVETO BRALETIĆ iz Spuža

Voljeni moj jedini brate, smogni snage da zagrliš našu sestru Veku, kao i drage nam roditelje. Moja ljubav, patnja, bol i suze za vama su vječni i svakim danom sve više i jače bole. Težak je život bez vas, najdraži moji – neprebolu moj.

S ljubavlju neutješna sestra i kćerka SLAVKA BRALETIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

SLOBODANU VUKOVIĆU

Zla sudbina nas rastavi od velikog čovjeka, čistog srca i duše, mog dragog brata Sloba.

Moje snage, podrške, savjetnika za svaku pomoć, bio uz mene i moju djecu. Davao mi savjete za sve samo ne kako da živim bez Tebe, moja uzdanice. Otišao si kod brata i roditelja. Mene si ostavio samu bez bratske ljubavi i zakletve. Moj Brate, ostavio si punu kuću, divno potomstvo: Ivana, Bojana i Sanju i dobru tvoju i moju Nadu. I oni će me dočekivati i pratiti mjesto tebe.

A tebi, dragi Brate, neka duša počiva u Carstvu Nebeskom

Sestra DARA sa porodicom

OBAVJEŠTENJE

dana je od smrti voljenog oca, đeda i svekra

NEĐELJKA – NEĐA BOŠKOVIĆA

Ponos i uspomene na tvoj častan i dostojanstven život su nam utjeha. Čuvamo te tamo gdje i pripadaš – u našim srcima.

Sin BOŠKO, unučad MARA, FILIP i BOGDAN, snaha MAJA

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

U subotu 5. oktobra 2024. godine navršava se tužnih četrdeset dana od smrti

Bio si naš oslonac i stub porodice, zaštitnik koji nas je uvijek pazio i bdio nad nama. Učio si nas pravom i poštenom životu, radnim navikama i iskrenom odnosu prema svima i svemu. Nama ostaje da pratimo put na koji si nas izveo i da sa ponosom izgovaramo tvoje ime i čuvamo uspomenu na tebe. Hvala ti na svemu što si učinio za nas. Obavještavamo rođake, komšije, kumove i prijatelje da ćemo tog dana u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na gradskom groblju u Mojkovcu. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćena porodica BOŠKOVIĆ

NEĐELJKA – NEĐA Boškovog BOŠKOVIĆA

Nagradna igra

Sa puno žara

PRAVILA NAGRADNE IGRE

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom.

10 x 5m drva 5 x Alfa peć

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) biće izvučena 15. 10. 2024. godine, u 13h, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) biće izvučena 31. 10. 2024. godine u 13h.

Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.

Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.

Kako se pravi

kobasica

zbog čega je Janučijeva satira „The Franchise“, koja 6. oktobra startuje na televiziji HBO i platformi Max, urnebesna sprdnja na račun holivudskog štancanja superherojskih franšiza ili : Str. 4. i 5.

3. oktobar 2024.

POBUNE UMA

Prvi padež

Biografije su uvijek omjer činjenica i kolektivnog sjećanja. Ove godine navršio se vijek od rođenja Krsta Škanate, šest decenija od nastanka filma „Prvi padež - Čovek“ i 57 godina od velike retrospektive njegovih radova u Muzeju moderne umjetnosti u Njujorku (MoMA).

Škanatin opus iz godine u godinu samo dobija na značaju u akademskom i širem smislu. U autorskim filmovima, secirao je socijalističku stvarnost do srži, ogoljavajući što suštinski znači biti građanin jednog društva. Ako se sada u njegova djela zagledamo, vidjećemo da je to ono što nam fali. Recimo, našem društvu očigledno nedostaju intelektualci ma kog profila koji imaju čvrst stav iza kojeg se ne skrivaju agende političkih stranaka. Brza pretraga na internetu dovešće vas do podatka da je Krsto Škanata bio jugoslovenski i srpski reditelj, međutim, ustvrdiću da Crna Gora i te kako polaže pravo na legat Krsta Škanate. A ko je bio Škanata? Rođen je u Tivtu 1924; s 18 godina, zbog saradnje sa partizanima, fašisti ga hapse i odvode u konc-logor. U jednom od tih logora u Italiji provodi godinu, da bi po izlasku pristupio vojnoj diviziji NOVJ-a, čiji je naziv „Garibaldi“, odnosno odredu „Gvido Pičeli“. Po završetku rata dobija čin oficira JNA i zapošljen je u Vojno-filmskom centru „Zastava film“. Godine 1955. debituje s ostvarenjem „U senci magije“, a do 1956. realizuje niz namjenskih dokumentarnih filmova. Škanata i dan-danas predstavlja nezaobilaznu figuru jugoslovenskog dokumentarizma. Filmovi Krsta Škanate su složeni i slojeviti. Prividno estetski nekoherentni, a u sebi do tančina etički i poetski iznijansirani. Njegova djela zadiru u najdublje slojeve socijalističkog društva; sazdana su u istinskom poretku novog jugoslovenskog društva, morala, izraza; satkana egzistencijalnim mukama i baš zbog toga otvorena i slobodarski nastrojena bez zlih i nečasnih namjera a opet u sukobu sa svim što je privremeno; na balansu između pozicije i opozicije, propagandne i autorske kinematografije.

Piše: Sead ŠABOTIĆ

Opus Krsta Škanate iz godine u godinu samo dobija na značaju. U autorskim lmovima, secirao je socijalističku stvarnost do srži, ogoljavajući što suštinski znači biti građanin jednog društva. Ako se sada u njegova djela zagledamo, vidjećemo da je to sve što fali modernom crnogorskom društvu

no sudaraju i nadopunjuju u svega 14 minuta. „Prvi padež“ je začetak najkreativnije faze Škanatinog stvaralaštva, koja će rezultirati remek djelima poput „Odričem se sveta“, „Uljez“, „Ratniče, voljno“ i „Nostalgija vampira“.

Škanatini filmovi sastavljeni su od živih komada života – bez uljepšavanja, bez okolišanja. To su slike čiste i uhvaćene za vječnost! Goli životi bez naturalističkog kolorita, čiste emocije oslobođene patetike i sentimentalizma. Film „Prvi padež – Čovek“ ima interesantnu dramaturšku i režijsku kompoziciju. Račva se u tri toka koja se naizmjenič-

U dotadašnjem radu, Škanata je eksperimentisao sa formom. U filmu „Prvi padež“ odbacio je prethodnu metodologiju rada shvativši da dokumentarnim filmom nije dovoljno ukazati na probleme, opisati događaje i/ili likove, iznijeti sopstveni sud... Tragao je za nečim većim od toga – za kretivnim prikazom stvarnosti.

Inicijalno, film je inspirisan sudbinom jednog čovjeka – rudar je u rudniku izgubio ruku. Praveći film, Škanata je od onog osnovnog, pojedinačnog, počeo širiti film ka opštem otkrivajući tako širu društvenu dimenziju. Pristupio je materijalu rustično i reporterski. Povreda rudara natjerala je njegove kolege na protest protiv preduzeća koje ne želi da finansira protezu sopstvenom radniku.

Taj čin naveo je Škanatu na ideju koja će ga mučiti do kraja karijere – što je čovjek za one koji ga ponižavaju ili su prema njegovoj sudbini i stradanju ravnodušni, a što je čovjek za one koji tek ulaze u život. Poređenja radi, radnici u današnjem društvu nerijetko zbog neadekvatnih uslova gube živote na radnom mjestu i o tome se uglavnom faktografski govori u nekom malom kutku dnevnih novina...

U jednom od brojnih intervjua, konstatovao je da je godinama snimao film na istu temu sa različitim narativima. Škanata se decenijama bavio suštinski važnim momentom: momentima kada se postaje čovjek ili kada se to prestaje biti.

Na kraju, za mene lično staralaštvo Krsta Škanate nije pitanje sposobnosti, osjećanja lične slobode i autorske nezavisnosti, već moralno opredjeljenje i stav da se dokumentarni film živi, promišlja i određuje i sopstvenim životom.

u

fokusu

Novinarstvo je sjajna profesija, ali samo ako se blagovremeno napusti – govorio je Vinston Čerčil koji je, prije nego što je postao jedan od najznačajnijih državnika u (britanskoj) istoriji, radio kao ratni reporter. I nije da se njegove cinične opaske ne sjetimo kad god rokovi krenu da stiskaju i/li upadnemo u „najmračnije časove“ ovog posla, ali fakat je da je ova njegova ocjena primjenljiva na većinu stresnih profesija.

Zavisnost od kamera

Sa tim bi se, recimo, bez ikakve sumnje složile mnoge filmadžije, i domaće i bjelosvjetske, a naročito unezvijerena filmska ekipa iz HBO serije „The Franchise“.

E, da je njima, crnim kukavcima što snimaju „Tecto“ - superherojski film o tipu koji može da izazove intergalaktičke zemljotrese koristeći nevidljivu rukavicu (?!) - da svijet filma napuste, da ih neko kenseluje, da konačno odmore od svjetlosti reflektora, kamera i anksioznosti. Pa, svaki bi im dan bio subota. Ponovo bi se rodili!

Pogledali smo urnebesnu prvu sezonu Janučijeve

Kako se pravi

No, jedna od prvih stvari koje ćete zaključiti u vezi sa junacima serije, čija prva sezona u nedjelju, 6. oktobra startuje na televiziji HBO i dolazi u ponudu striming servisa Max, jeste da je ta priča oko „preporođenja“ i želje za napuštanjem posla – totalna laž. Jer, ovi ljudi su prosto zavisni od tih reflektora, kamera i anksioznosti. „Let’s eat shit. Amen!“ Ma, ne da asistent režije Danijel (savršeno-zbunjeni Himeš Patel) ne bi svoj posao mijenjao; ne da mu izlazak iz šou-biznisa nije opcija; ne da želi da nastavi da gasi požare na svakom koraku i boravi u svijetu u kojem se konstantno „mjeri čiji je veći“ - nego čak izgleda kao da se nada da će mu svaki naredni filmski projekat izručiti još veću gomilu sranja na tanjir... Čisto, eto, da dokaže da je rođen spreman. Da sve to može da proguta i pobijedi. I da na svaki izazov može da odgovori. Nije Danijel jedina takva faca u novom projektu (pazite sad, kakva ekipa!) Armanda Janučija („Veep“), Sema Mendesa („1917“, 2019) i Džona Brauna („Succession“). Svi

Daleko je manje prljava i bezobrazna ova serija od kultne pečobraznice „Veep“. No, lako je zavoljeti njene likove. Svi točkići u velikom ludilu zvanom „kako preživjeti snimanje filma“ – beskrajno su smiješni i zabavni. I faliće vam žestoko nakon što skrckate nepuna četiri sata druženja sa njima

koji ga okružuju satkani su od sličnih tripova, a teško je razlučiti ko na stres reaguje urnebesnije. Stoga, standardni zahtjev od HBO, da se držimo van spoiler zone i pazimo da ne otkrijemo previše o osam epizoda (27 min) prve sezone, nikad nam nije teže pao. Jer, sve što želimo jeste da pričamo o njihovim sumanutim karakterima, fascinacijama, požarima koje gase svakog božjeg od čak 117 snimajućih dana... pokazujući nam kako se pune i prave „filmske kobasice“.

Anksiozne vibracije

No, što vam o Janučijevoj ekipi smijemo reći: uz Danijela, tu je Erik (genijalni Danijel

Bril), režiser koji je, molimo lijepo, uzeo Zlatnog leoparda u Lokarnu i koji ima „viziju“ u vezi s onim superherojem sa nevidljivom rukavicom. To što nema nikakvu kontrolu nad filmskom ekipom i što nikako ne voli da talasa na setu, pak, ipak će biti mnogo bitnije za gro radnje. I za potcrtavanje jedne od ključnih teza njegovog asistenta režije, da „dobre vibracije ne prave dobre filmove“. Možda ne, ali barem su urnebesno dobre i smiješne za nas sa druge strane ekrana. Glavnog lika u Erikovom filmu, pak, igra Adam (simpatični Bili Magnusen), totalni nesigurnjaković od glumca, čiji će napadi panike ko zna koliko puta gurnuti filmsku ekipu na rub provalije. Ali, i koji je jedna duša od čovjeka, čija će vas nesigurnost u svijetu u kojem je Kit Harington ključna mjera lajkabilnosti, na trenutke baš raznježiti. I natjerati vas da za Adama navijate, iako je pravi-pravcati šmokljo. Uz Adama, u filmu „Tecto“ igra i Patrik (fenomenalni Ričard E. Grant), apsolutna ladovina i bezobraznik koji je toliko dugo u šou-biznisu, da mu najveću zabavu predstavlja prženje cijele ekipe. Naročito Adama. E, to kako „broj dva“ pršti i u glavu sprckava „broja jedan“ –donijeće vam i najveću vrisku. Ričard E. Grant je, ukratko, bog! I biće vaša najjača doza serotinina kroz svih osam epizoda; skoro da ne postoji kadar u kojem će se pojaviti, a da nećete krepnuti od smijeha. Čo -

Apsolutno neodoljiva ekipa filmadžija na

Janučijeve satire „The Franchise“ koja 6. oktobra startuje na televiziji HBO

filmska kobasica

vjek sa takvim žarom i štetnim smiješkom iznosi na vidjelo licemjerje, duple standarde i kontradikcije u filmskoj industriji, da padate na koljena. Grant je, prosto, neodoljiv.

Traktor u svemiru

Dio filmske ekipe su i Stefani ( Džesika Hajns , britansko blago, motor kultne serije „Spaced“ i majstorka za awkward momente), zadužena za superviziju scenarija i šmekanje jednog od tipova u „zelenim odijelima“ koji se svakodnevno šeću po setu, a ima ih mali milion. No, ovaj je njen dasa baš poseban, pa tu nema „nikakvih priznavanja prepreka i par svađa sa stražarima“. Čak ni to činjenica da se za vikend ženi nije neka pretjerana prepreka za Stef. Dag (Loli Adefop) je, pak, priča za sebe. Nema te čorbice u koju se neće uvaliti cura koja je tek zakoračila u šou-biz, te koja je stigla na set da pomogne Danijelu oko logistike i šta-ti-ja-znam poslova u vezi sa produkcijom. Njene reakcije, savjeti, potezi i cjelokupno ponašanje kad nastane gungula, daju seriji potpuno novu dimenziju. A tek kada vidite sa kakve će dvije zvijezde proćaskati dok se ostatak mnogo iskusnije ekipe zbog treme bude krio iza prikolice – neće vam biti dobro. Sa produkcijske strane, neprocjenljiv dodatak seriji i ekipi su i nova producentkinja Anita (Aja Keš iz „The Boys“), njen šef Pet (sjajni Daren Goldstin) i njegov asistent Brajson (Ajzak Kol Pauel). Kroz njihovu dinamiku Januči i njegov tim možda i najuspjelije kanališu neke od ključnih tema u vezi sa franšiziranjem Holivuda, ali i serviraju najubojitiji sarkazam. Snažni ženski likovi i clam jam kao opozit za sausage party; što bi „negator Marvela“ Skorseze rekao da vidi „Tecto“ i smiju li se superherojski filmovi uopšte svrsta-

vati u sedmu umjetnost; kako odraditi product placement za kineski traktor (!) u saj-faj filmu čija se radnja odvija u dubokom svemiru – samo su neke od tema koje fenomenalno iznose.

„The Franchise“ je mnogo manje prljava i bezobrazna satira u odnosu na Braunov „Succession“ i Janučijev „Veep“, ali je i mnogo bolja od neujednačene serije „Avenue 5“ sa Hju Lorijem. Armando je i tamo dobro počeo, gradeći vrhunsku sprdnju na račun kapitalizma, eksploatacije svemira, ljudskog licemjerja i sklonosti padu čim u igru uđu novci. No, nije uspio da ojača humanu stranu svojih likova, većina njih završili su kao karikature.

U seriji „Franchise“, pak, glumački ansambl je perfektan, a skoro je takva i karakteriza-

cija. Svi točkići u velikom ludilu zvanom „kako preživjeti snimanje filma“ – beskrajno su smiješni i zabavni, ali ni u jednom trenutku ne zaliče na karikature. Grešni su, prosto, nesigurni i sluđeni, nesavršeni kako to samo ljudska bića mogu biti. Zbog toga se nikad ne smijete njima, nego uvijek i od srca sa njima. I zato ih i zavolite i poželite više zajedničkog vremena, mnogo duže od ova nepuna četiri sata prve sezone.

Frka sa Kinom

Situacije u koje članovi ove filmske ekipe upadaju najslikovitije se mogu opisati kao vožnja vozom po gusto načičkanim gradskim ulicama. Kad god očekujete kuršlum, nekako ga izbjegnu; kad pomislite da će se izvući – kukavci se skrkaju. Malo je tu ičega potpuno

očekivanog, pa čak i u postcredits scenama na kraju svake epizode, sa promo intervjuima članova filmske ekipe. Ti djelovi samo su višnjica na torti većinom sjajnih epizoda, poslije kojih ćete potpuno drugačije zamišljati producentsku „palicu“ za kontrolu budžeta, ili koncept režisera koji se opire studiju, ili odustaje od svojih kreativnih izbora da ne bi postao „slijepo crijevo u kofi“. Ili da ga ne bi zamijenio neko manje uvrnut i mračan, recimo, Ron Hauard! Golgote i štucavice kroz koje prolazi ova ekipa biće po meraku najširoj publici i ljubiteljima lagane, štosne satire, ali posebni merak donijeće ljudima koji se na ovaj ili onaj način – bave filmom. Bili režiseri, producenti, glumci, scenaristi, kamermani, motači kablova, nebitno, sigurno će uživati gledajući kako se drugi „pate“ i proživljavajući njihov i/li svoj PTSP udobno zavaljeni na kauču ili fotelji.

- Imam glavobolju i srećna sam što ću je podijeliti sa vama – kaže u jednom trenutku, neđe u prvoj polovini sezone, Anita dolazeći na snimanje, dok svi čekaju da ih najede sa znate-već-čim poslije ko zna koje frke. U tom trenutku, i ne sluti da će u njen život ući i jedan šiš-miš koji je morao biti „ubiven“, i rušenje mosta (na Neretvi), i štucavica zbog Kristofera Nolana, i frka sa Narodnom Republikom Kinom, i policija sa psima koji provjeravaju ima li podmetnute bombe na setu...

Ne znate za sve te detalje u datom trenutku ni vi, ali ono što već tada osjećate jeste da je „The Franchise“ serija koja tjera sve glavobolje. Teško da možete ispratiti išta zabavnije ove televizijske jeseni od ovog urnebesnog recepta za pravljenje „filmske kobasice“.

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4/5

Fantastična sprdnja na račun „zelenih ekrana“ i franšiziranja superheroja

Ričard E. Grant (skroz lijevo) , najšarmantniji izvor Janučijevog sarkazma

Piše:

zerkalo Azazel Džejkobs otvara i liječi duboke porodične

Zapanjujuće darežljiva kamerna drama

Možete

li da zamislite film u kojem se dotiču preteške teme; otvaraju i diraju ozbiljne porodične rane; u kojem se djeca opraštaju ili ne uspijevaju da se na pravi način oproste od umirućih roditelja - a koji je pritom duhovit i nježan; ljekovit i darežljiv; topao i mekan kao ćebence? Nakon što pogledate Netfliksov „His Three Daughters“, ova zapanjujuće jednostavna i elegantna kamerna drama režisera i scenariste Azazela Džejkobsa („Momma’s Men; 2008; „The French Exit“, 2020) postaće vam jedna od prvih asocijacija na takve filmove... a Keri Kun, Elizabet Olsen i Nataša Lion ubijediće vas da ponekad tri totalno razli-

čite glumice i glumačke energije mogu postati recept za nezaboravan filmski uragan.

Tipovi osoba

Džejkobsov film, premijerno prikazan na prošlogodišnjem festivalu u Torontu, vrti se oko tri otuđene sestre koje su primorane da se ponovo vide i da neko vrijeme borave u istom stanu zbog oca Vinsenta (Džej O. Sanders). Njihov tata umire od kancera, a do trenutka kada im predočavaju da je to-to i da će ih uskoro napustiti, sa njim je u njujorškom stanu živjela i o njemu brinula samo najmlađa Rejčel (Lion).

Niko nije ni sumnjao u glumačku snagu i kapacitete Keri Kun, Elizabet Olsen i Nataše Lion, ali to što se događa kada su zajedno na ekranu u ovom filmu – nalik je alhemiji

Najstarija Kejti (Kun) i srednja sestra Kristina (Olsen) posjećivale su oca tek s vremena na vrijeme, obje zauzete sopstvenim porodicama i poslovima van Njujorka. Zbog čega je to tako, kako se sve dogodilo, zašto su se tri sestre otuđile, Džejkobs počinje da pokazuje zatvarajući ih među četiri zi-

da, okrećući ih jedne ka drugima, suptilno dodirujući njihove ožiljke i polako otvarajući najdublje rane njihovog odrastanja. Otuđene sestre i „njegove kćerke“ u film i njujorški stan u kojem im umire otac ulaze kao „tipovi osoba“. Kejti je od one preodgovorne sorte, kontrol frik koji stalno drži sve konce u rukama i, svjesno ili nesvjesno, nabija drugima osjećaj krivice zbog toga što ne funkcionišu prema „uputstvima“. Djeluje ljuto i ogorčeno što „uvijek mora da bude negativac“, te što se uvijek na kraju zalomi da ona bude ta koja mora da obavi posao. Recimo, da napiše smrtovnicu. Ili da zabrani kćerki tinejdžerki izlaske zbog loših ocjena. Naravno da toj i takvoj, od odgovornosti oboljeloj Kejti –najmlađa sestra tancuje po živcima. Jer, Rejčel je takođe „tip osobe“: naizgled klasičan pothead. Puši travu a oči otvori, cigar ne vadi iz usta, nema ni muža ni đece, ni kučeta ni mačeta.... Ni posao nema, nego zarađuje za život igrajući kladionicu. I očigledno nije sposobna da skuva pošteno kuvano jelo, pa čak ni za tog bolesnog oca... Frižider joj zjapi prazan; jedino što Kejti u njemu pronalazi su jabuke. Tona jabuka. A Kristina? Srednje dijete ko srednje dijete – vječiti tas na

Marija IvanovIć-nIkIčevIć

Tri sestre koje fenomenalno iznose Lion, Olsen i Kun

porodične rane u „His Three Daughters“

darežljiva drama

vagi, diplomata i pomiritelj zaraćenih strana; neko za kog ćete primijetiti da se izvinjava i za najsitnije stvari, pa čak i onda kada ne napravi grešku... I trudi se da zadrži osmijeh, da uvijek priča o lijepom i učini da se svi osjećaju bolje, apsolutno nesvjesna da niko na taj način ne brine o njoj. Jer, svi misle da ima savršen život i sve o čemu je ikada sanjala, bio to studio za jogu ili dobri muž i divna kćerkica Mirabela.

Kintsugi tehnika

Da, tri sestre ulaze u film i stan kao „tipovi osoba“, ali vrlo brzo počinjete da primjećujete pukotine na njihovim ličnostima. Do samog kraja, sve će postati duboko ljudske. Do te mjere životne, da ćete se istinski i dubinski sa njima povezati i debelo brinuti hoće li biti dobro. Džejkobs njihove pukotine, vidljive i nevidljive lomove, slomljene iluzije i nade koje ipak ne umiru – tretira tehnikom koja najviše podsjeća na kintsugi. Nema kod njega sentimentalizma, patetike, melodrame, a kamoli umjetničarenja ili nekakvih torture porn momenata, u koje bi se odveć lako zapetljala gomila njegovih kolega... Džejkobs radi kao „muva na zidu“: sestre polako rastavlja, rasparčava, razdvaja, ali samo zbog toga da bi svaku zasebno ponovo sastavio kao jaču i plemenitiju osobu. I njihove svježe zalijepljene napukline premazao lijepkom boje zlata, da se jasno vide, da se njima zore nakon „popravljanja“. Po Kišovoj mantri: „Ožiljkom jednim obogaćen.“ Jer, nijedna od ovih divnih, prokleto nesavršenih i ranjivih žena – nije

dostojna toga da se kroz život provlači kao kišna glista. Ne postoji niti jedan trenutak kada „His Three Daughters“, kao mnoge kamerne drame, zaliči na pozorišni komad koji je zalutao na velike i male ekrane. Za to je, naravno, kriv Džejkobs, koji kamerom kreira cijeli mikrokosmos emocija zatvoren u malom njujorškom stanu. Snimao ih kako se svađaju, ili smiju, ili ćute, ili osluškuju što ova druga ili treća radi kada pređe u drugu prostoriju – režiser jasno odslikava prtljag koji nosi svaka od sestara. Ili, tačnije, prtljage. Jer, gotovo je nevjerovatno u koliko su drugačije osobe izrasle tri kćerke istog oca.

Hvata Džejkobs zaprepašćujuće ubjedljivo i prirodno, gotovo dokumentaristički, taj momenat koji je mnogima od nas dobro znan: kad dvoje ljudi iz iste porodice ne mogu jedno sa drugim, kad su kao ulje i voda. I kada nikako ne mogu da shvate onoga „sa druge strane“, i kako je ispao toliko drugačiji, kada je živio u istim uslovima. Samo što, eto, nije... Jer, okolnosti mogu biti istovjetne, ali ne i način njihovog procesuiranja. Svako od nas upija ih kroz svoje emocionalne filtere. I onda nastaje problem, ako se o tome ne razgovara.

Pačija kuća

Do trenutka kada se sestre zaista spuste lične bedeme, dok ne dozvole sebi da postanu ranjive, dok ne počnu čuju i puste blizu jedna drugu – Džejkobs će uspjeti mnogo puta da vas izvrti, nasmije, dotakne i iznenadi podižući ulog na neočekivanim mjestima... pa opet, za onaj kraj nećete biti spremni. Nadrealistička injekcija u samom finišu nešto je što film izdiže na potpuno novi nivo i pruža mu posebnu dimenziju. I ostavlja vas istovremeno srećne i tužne, te duboko za-

mišljene u vezi sa ličnim vezama i svim tim što svi mi, zapravo, (ne) radimo sa vremenom koje nam je dato. Ništa od toga, naravno, ne bi bilo moguće da Džejkobs uloge nije povjerio jednom od najneprobojnijih glumačkih trija (ne samo) ove filmske godine. Niko nije ni sumnjao u snagu i kapacitet Kun, Olsen i Lion, ali to što se događa kada su zajedno na ekranu u ovom filmu – nalik je alhemiji. Iako im energije i filmografije jasno govore zbog čega je svaka dobila svoj „tip sestre“, fakat je da nikada nijesu djelovale ranjivije na velikom platnu. Kun nije ovako iskoračila još od „The Leftovers“, a za Olsen u postmarvel fazi i Lion, koja je do sada najviše igrala na „Poker Face“, „Russian Doll“ i glas natopljen viskijem, cigaretama i sarkazmom, ovo je pravi iskorak. Ma, prava mala demonstracija sile za koju su sposobne na ekranu. Osim o tome koliko je i ružno i tužno pretpostavljati išta u vezi sa bilo kim, a kamoli s osobama sa kojima bi trebalo da smo najbliži – Džejkobsov film kazao je mnogo i o toj konkretnoj situaciji u kojoj čekate da dogori život nekoga koga beskrajno volite. Koliko se samo čudno i tjeskobno pomiču

tada kazaljke sata. Čini se, nikad sporije i mučnije, a opet –minuti brzo izmiču. I toliko je tu logistike, toliko je tu stvari koje odvraćaju misli od onoga što je u tom trenutku najbitnije. Sa tim da će vam kroz vrata uskoro proći „ona što uzima bez ruku“. I da će biti prekasno za sve.

I zamislite, kroz sav taj mrak, tenziju i anksioznost, koja sestre nekada tako stisne, da vam se čini da bi vam ljepše bilo da se sa kamerom preselite u sobu kod njihovog umirućeg oca – Džejkobs pronalazi mjesta i za crni humor u izobilju. I za nježnost, i za jednu pjesmicu o pačićima i povratku kući. Za ključni utisak da bolji spoj ne bi napravili ni Bergman i Vudi Alen da se spoje.

Ima mnogo vudijevskog i bergmanovskog šmeka u „His Three Daughters“; ima tu i nekih momenata kada će vam kroz glavu proletjeti i najbolje dramedije Noe Baumbaha ali film je ipak i do kraja – potpuni Azazel Džejkobs. Najljepši spoj svjetlosti i mraka koji se može zamisliti... ili poželjeti kao najtoplije ćebence, kao neočekivani dar, kao zlatni lijepak za pukotine, kao prijeko potrebni lijek, da se otvore i iscijele sopstvene rane.

Ocjena: 8/10

Plakat na kojem je moćno istaknut motiv porodičnog otuđenja

CELULOID

Daubermanov

dugo iščekivani „Salem’s

Bezuba adaptacija vampirskog

Opus Stivena Kinga jedna je od najnepresušnijih „krava muzara“ u televizijskoj i filmskoj produkciji, pa je pravo čudo kako je „Salemovo“ („Salem’s Lot“, 1975), jedan od njegovih najboljih romana i tek drugi koji je napisao u karijeri, toliko dugo čekao na prvu filmsku adaptaciju. Televizijsku je dobio već 1979, kada je emitovana istoimena mini-serija Tobija Hupera, autora horor klasika „The Texas Chain Saw Massacre“ (1974), a 2004. uslijedila je još jedna, pod kreatorskom palicom Mikaela Salomona No, vizija sa Dejvidom Soulom u ulozi čuvenog pisca Bena Mirsa, ostala je daleko superiornija od drugog „tejka“ sa Robom Louom, budući da je Huper perfektno odslikao jezovitu atmosferu i poentu knjige, ali i upisao dodatne bodove „koketirajući“ sa Nosferatuom i tako servirajući neočekivano (vizuelno) tumačenje Kingovog kultnog vampira Kurta Barloua (Redži Nalder).

Kritična satnica

U suštini, kada je preuzeo film „Salem’s Lot“, režiser Geri Dauberman, jedan od kreativnih točkića horor franšiza „The Conjuring“ i „Anabelle“, te (ko)scenarista dvodjelne kingovske adaptacije „It“ (2017/ 2019) – dobio je orah vrlo težak za razbiti. Prvo, zbog samog obima knjige koja prosto zahtijeva dužu satnicu i serijski prije nego filmski format. Drugo, zbog očekivanja koje je nametnula Huperova voljena adaptacija. I treće, zbog toga što živimo u eri sve brojnijih a sve slabijih „obračuna“ s opusom Stivena Kinga.

Probajte da se sjetite kada ste posljednji put gledali ubjedljivu adaptaciju njegovog djela i garantujemo da ćete morati da se vratite sve do devedesetih, uz napomenu da su „Pet

Svakodnevno zlo, to je najveći izvor strave u Kingovoj knjizi „Salemovo“. Vampir koji je došao u malo mjesto, samo je oblanda u koju pisac smješta priču o tome da su najveća čudovišta zapravo ljudi. Nažalost, to se u Daubermanovom filmu ne osjeća

Sematary“ (Kevin Kolš, Denis Vidmajer , 2019) i „It“ (Endi Muskjeti, 2017) bili sasvim okej iskustvo na velikom, a „Mr. Mercedes“ i „Castle Rock“ na malim ekranima. Uglavnom, Daubermanov horor, koji danas slijeće na platformu Max i biće emitovan na televiziji HBO, uopšte neće promijeniti ključni utisak da su Kingove adaptacije odavno u slobodnom padu. Štoviše, čim počnete da ga gledate biće vam jasno zbog čega je „Warner Bros.“, poslije niza produkcijskih komplikacija (pandemija, štrajk glumaca i scenarista i što-sve-ne) i odlaganja bioskopske distribu-

cije, odlučio da kina potpuno preskoči i otpravi film pravo u striming ponudu. Ukratko, „Salem’s Lot“ je previše generički i nerazigran da bi u bioskope privukao širu publiku, naročito u oktobru –mjesecu proslave horora, kada nas stravom i užasom zasipaju na svakom ćošku, i kada se najčešće u prve redove guraju filmovi kojima su gledaoci zagarantovani. Recimo, hororistični radovi producentske kuće „Blumhouse“, koja ovom prilikom i u ovo doba godine iz rukava uvijek vadi i organizuje „immersive film experience“ događaje, odlično kapirajući što najšira horor publika želi.

Da se vratimo na početak: Dauberman otvara „Salem’s Lot“ malim prologom, u kojem vidimo kicoša Ričarda Strejkera (Pilu Asbek, Juron Grejdžoj iz „Game of Thrones“) kako daje instrukcije dvojici nesrećnika oko prenošenja vrlo starog i dragocjenog drvenog sanduka. Kingova knjiga uopšte ne mora da vam bude poznata da biste odmah znali što je to toliko „dragocjeno“ i „lomljivo“ u njemu sakriveno. Jer, Dauberman bira prvoloptaška rješenja, pretjerano žuri, stiska gas i odmah igra na creature feature jezu... I, ne pokušavajući da podigne osjećaj strave odvraćajući pogled od neizrecivog, na blic prikazuje Kurta Barloua (Aleksander Vard). Okej, idemo dalje, možda ipak neće sve biti toliko generično. Hajde da vidimo što se događa sa Benom Mirsom ( Luis Pulman). Godina je 1975; pro-

Autsajderi u kultnom gradiću iz kojeg je iscijeđena kingovska suština

vampirskog klasika

slavljeni pisac vraća se u grad odrastanja u potrazi za inspiracijom ili, preciznije, za ukletom kućom koja bi mogla da mu pomogne da razbije kreativnu blokadu. Prvi transferi blama od dijaloga i karakterizacije kreću već tokom njegovog upoznavanja sa Suzan (Mekenzi Li), u kojoj su sublimirana dva lika iz knjige. I čiju će romansu sa Benom režiser i scenarista od starta pretjerano forsirati i natrljavati publici na nos, ne uspijevajući da izmami bilo kakvu emocionalnu reakciju.

Strahovi mještana

Da Dauberman ima veliki problem sa karakterizacijom pokazaće i većina ostalih likova iz kultnog Mejna, kako oni koji su ubačeni i pretrčani u filmu, tako i oni koje je potpuno izbrisao iz narativa ne bi li ubrzao radnju i sabio sve u 113 minuta. S ovlaš skiciranim mještanima, emocionalni ulog postao je gotovo nepostojeći, a kingovski klasik gotovo je iscijeđen i „oslobođen“ od suštine. Što je poenta Kingove knjige i Huperove mini-serije, a trebalo bi (valjda) da bude i Daubermanovog filma: to što mali živopisni gradić iz američkog predgrađa, inficiran vampirskim poljupcem, na kraju postaje – grad duhova. I to ne toliko krivicom „gospodara muva“, lorda tame, opasnog i manipulativnog stvorenja noći... nego upravo zbog nepovjerenja, strahova i predrasuda sopstvenih mještana. Jer, ksenofobija, podozrivost prema strancima, spremnost da se na sve što je drugačije –podigne kuka i motika, baš je ono zbog čega na vrijeme nijesu prepoznali opasnost. I to da su jedni drugima potrebni, ako žele da prežive. I ne postanu sluge i stvorenja noći. Svakodnevno zlo i njegova banalnost – to je izvor najnepodnošljivije strave i užasa u Kingovom „Salemovu“. Vam-

pir koji je došao tu, da napravi svoju vojsku i koloniju, samo je oblanda u koju pisac smješta jednu od svojih najboljih priča o tome da su najveća čudovišta u monster filmovima, knjigama i serijama – zapravo ljudi. Nažalost, to se kod Daubermana uopšte ne osjeća, kao ni u mnogim drugim jednako anemičnim Kingovim adaptacijama, najčešće operisanim od znalački upakovane analize ljudske prirode kroz horor žanr.

Režiser i scenarista isisao je krv iz klasika ne zadubljujući se u likove i njihovu motivaciju. Preletio je i Bena, i Suzan, i sporedne karaktere poput arhetipske figure sveštenika Kalahana (Džon Bendžamin Hiki), učitelja Meta Burka (Bil Kemp), doktorice Kodi (Alfre Vudard ), dječaka Marka (Džordan Preston Karter), štrebera kojem će Barlou brzo smaći dvojicu jedinih drugova (igraju ih Kejd Vudvard i Nikolas Korveti, najpoznatiji kao Homelanderov sin u „The Boys“)... Sve njih iskoristio je većinom samo kao vozila za pokretanje narativa.

Nezariveni očnjaci

Doduše, ako postoje dva lika, koja uspijevaju da vas ubijede da su zaista osobe od krvi, mesa i nadanja u „Salem’s Lot“, to su Met i Mark. I to ne zahvaljujući bilo kakvim Daubermanovim režiserskim i scenarističkim odlukama, nego zbog predanosti glumaca, Kempa i Kartera. E, njih dvojica uspjeli su da likovima pruže prijeko potrebnu težinu, i uvjere nas da zaista postoji istina u rečenici koja se u filmu izgovara: „Jedino što je potrebno za trijumf zla jeste da dobri ljudi ne urade ništa.“ Zbog toga je i šteta što glumci nijesu dobili bolji materijal, te što Dauberman nije otvorio prostor da se istraže stvari koje likove definišu, poput Benove spisateljske blokade,

krize vjere oca Kalahana, ili Markove opsesije horor filmovima, stripovima, Hudinijem

Jedan od rijetkih klišea u koje, pak, nije upao jeste pravdanje izbora da simpatičnog štrebera odigra afroamerički glumac. Jer, Mark je autsajder više zbog svojih fascinacija i karakternih osobina, nego zbog boje kože, pa je donekle okej što se ta njegova otuđenost nije svela na puki momenat rasizma u malom i prema strancima neprijateljski nastrojenom Mejnu.

Sve što je Dauberman uradio u filmu „Salem’s Lot“ više liči na imitaciju nego na punokrvnu adaptaciju Stivena Kinga. Film je narativno tanak, jedva se drži i na koncu, a skoro da je takav i vizuelno. Rijetka su inspirativna, istinski drugačija estetska rješenja poput one igre boja, sjenki i silueta tokom otmice jednog od dječaka, ili neobično riješeni kadar sa kolcem, u samom finišu filma.

I Kurt Barlou ovdje čak djeluje kao dosadnjikavo riješen lik poslije impresivnije deglamurizovanih vampirskih pošasti u serijama poput „Midnight

Mass“ Majka Flanegana ili horor filma „The Last Voyage of the Demeter“ ( Andre Overdal, 2023). Oba projekta imaju mana (naročito drugi), ali Dauberman bi od oba takođe mogao mnogo da nauči o tome kako se postepeno podiže i tempira hororistični ulog. I na koji se način može istinski „unovčiti“ potencijal salemovskih specifičnosti, od svijetlećih očiju i lebdjenja vampira, preko „eksplodirajućih“ krsteva, do momenta u kojem se automobili u drive-in bioskopu koriste kao kovčezi za stvorenja noći. To „veliko finale“ u bioskopu kod Daubermana ukrkano je na glomaznu akcionu sekvencu od kojih ne da se krv ne ledi, no joj se ništa ne događa u žilama. Prva filmska adaptacija Kingovog sjajnog „Salemovog“ toliko je bezuba, da je teško nazvati je čak i propuštenom šansom. Više je ovo fijasko nego bilo što što se moglo očekivati i od Daubermana, i od bilo kojeg režisera koji bi se usudio da zarije očnjake u Kingov vampirski klasik.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ Ocjena: 2/5

Najuspjeliji likovi - dječak Mark (Džordan Preston Karter) i nastavnik Met Burk (Bil Kemp)

CELULOID

Glavni glumci imaju hemiju ne mnogo različitu od one koju su, na kraju klasičnog doba Holivuda, imali Frenk Sinatra i Din Martin, a režiser Džon Vots inteligentno se poigrava sa njihovom starošću i percipiranom razlikom u godinama

Piše: Marko Stojiljković

Engleski jezik i njegova pravila, recimo, za množinu... Uglavnom treba „ovako“, a nekad, pak, „onako“. U svakom slučaju, „wolfs“ je gramatički nepravilan oblik množine imenice „wolf“, ali kod Džona Votsa (najnovija i prilično zabavna „Spider-Man“ trilogija), to je namerno upotrebljeno za naslov njegovog novog filma, i to iz najmanje dva razloga.

Dama u nevolji

Prvi je da su dva glavna junaka po efiniciji „vukovi samotnjaci“, koji su spletom okolnosti naterani da rade zajedno, što se čini nepravilnim pa to treba istaći i gramatički nepravilnim naslovom. Drugi je posao kojim se bave, a koji je čisti filmski konstrukt, i direktna referenca na najikoničniji filmski lik tog zanimanja, Vinstona Vuka, odnosno Vulfa ( Harvi Kajtel ) kod Kventina Tarantina u filmu „Pulp Fiction“ (1994).

Nije to Votsov jedini pokušaj da citira Tarantina u filmu „Wolfs“, ali je svakako najinteligentniji i figurira kao jedan od njegovih boljih skrivenih „uboda“. Problem je, doduše, da je Vots sa novim filmom promašio i medij

Džordž Kluni i Bred Pit – najjači

adut

Korektna akcija starog kova

(striming servis Apple TV+ umesto bioskopa), a i termin (početak jeseni umesto praznične sezone). No, makar ima dvojicu proverenih šarmera, Breda Pita i Džordža Klunija u glavnim ulogama, što svakako garantuje makar određeni interes publike. Film, međutim, ne počinje ni sa jednim od njih, već sa „damom u problemu“. Ona je Margaret (Ejmi Rajan), kan-

didatkinja za okružnu tužiteljku u Njujorku, koja je u sobi završila sa kombinacijom dve najgore noćne more za svaku osobu na političkoj funkciji – sa mrtvim (mlađim) muškarcem. Iako se tu zasigurno radi o nesrećnom slučaju, to nije nešto sa čime bi volela da se policija bavi i da to izađe u javnost, pa zove svoju vezu koja šalje svog čoveka da stvar sredi.

Taj čovek je stariji gospodin (Kluni) koji dolazi u svom BMW-u u kojem se, nimalo slučajno i nimalo ironično vrte hitovi Šade, od „No Ordinary Love“ do „Smooth Operator“. On dolazi, ispituje je o detaljima susreta sa pokojnim mladićem i detaljima njegove pogibije, pa joj daje instrukcije kako da se ponaša dalje tokom večeri. U tom trenutku, na vrata kuca drugi, nešto mlađi gospodin (Pit), predstavljajući se kao supervizor hotelskog obezbeđenja koji radi za njegovu misterioznu vlasnicu (glas Frensis Makdormand) i želi da čuje priču ponovo kako bi se postarao da nastala situacija ne postane problem za hotel.

Nesuvisla jurnjava

Dvojica „fiksera“/ „čistača“, naravno, ne veruju jedan drugome i svaki insistira na svojoj metodologiji rada, što definiše glavnu mehaniku u nastavku filma – njihovo međusobno prepucavanje. Ipak, oni će se složiti da Margaret pošalju kući (i sa kojom pričom), te šta će uraditi i kako će pospremiti mesto nesreće.

Tu ih, međutim, čekaju dva iznenađenja. Prvo, da je pokojnik kod sebe u rancu imao i četiri „cigle“ droge koje, sudeći po izgledu, pripadaju albanskoj mafiji. I drugo, otkriveno tek kada njegovo telo bude prebačeno u garažu i gepek automobila, da klinac (Ostin Abrams) uopšte nije mrtav. To dalje šalje film u pravcu nesuvisle jurnjave u kojoj se pominju Albanci, mafijaš zvani Hrvat (Zlatko Burić u jed-

Dvojica „čistača“ čije nadigravanje brzo postane monotono

akcija kova

noj sceni), izvesni Lagrandž za kojeg mali radi kao kurir, nekakav pejdžer (opet loš tajming, ovog puta gotovo sigurno slučajno) i primopredaja, dok naši posvađani junaci skloni međusobnom nadgornjavanju moraju da otkriju u kakvom su se zapletu našli i kako da se izvuku.

Glavni aduti filma su svakako Kluni i Pit, glumci koji imaju hemiju na ekranu ne mno-

go različitu od one koju su na kraju klasičnog doba Holivuda imali Frenk Sinatra i Din Martin. Njih dvojica su to već demonstrirali u Soderbergovoj „Ocean‘s“ trilogiji, te nakratko u onoj sceni u ormaru u filmu „Burn After Reading“ (2008) kod braće Koen. Uostalom, njih dvojica su i svaki za sebe jedne od poslednjih filmskih zvezda za koje se sada može reći da su „starog kova“, a Vots se čak inteligentno poigrava i sa njihovom starošću, ali i sa njihovom (percipiranom) razlikom u godinama.

Komični nabodi Tu, međutim, nailazimo na dva problema. Prvo, njihovo nadigravanje brzo se potroši, pa postane monotono jer ga zapravo očekujemo. Razlog je slaba dijaloška razrada koja se svodi na to da jedan ponavlja reči onog drugog po sistemu „Nemaš pojma! - Ne, ti nemaš pojma!“ ili „Zvaćemo

mog lika! - Ne, zvaćemo mog lika!“. To ponekad dovodi do komičnog „naboda“, kao kada se otkrije da zapravo posluju s istim likom, zapravo „likušom“ (Purna Jaganatan), ali to klinačko zadirkivanje često ne vodi nikuda. Zapravo, možemo reći da su njih dvojica isti filmski lik ili makar karakterni tip, ali to je poentirano već u naslovu, pa smo valjda shvatili, ako imamo malo znanja engleskog jezika. Drugi problem je taj što posle odlične Ejmi Rajan kao Margaret sa njima, a i sa nama kao gledaocima ostaje iritantni klinac kojeg Abrams igra iritantno za medalju. I to ima svoj „tarantinovski“ udarac pri kraju filma, kada se pojavi i mladićev otac (Ričard Kajnd) sa kolekcijom štorija iz starih vremena. Do tada treba trpeti klinca, za što „fikseri starog kova“ ne bi imali ni volje ni živaca, pa bi se svaka „moralna dilema“ između pragmatičnog i ispravnog rešila metkom

u glavu i betonskim cipelama, te jednosmernom kartom prema dnu Hadsona ili Ist Rivera. Vots tu pokušava da izvuče manjkavi i rastegnuti scenario razigravanjem režije, što mu ponekad i polazi za rukom. Za to treba zahvaliti direktoru fotografije Larkinu Sajplu („Everything Everywhere All at Once“, 2021) koji izvlači maksimum iz zimskih njujorških lokacija, a donekle i montažeru Endruu Vajsblumu koji je se trudi da film bude kompaktan kada mu se Vots ne meša u posao i tera da razvlači vreme trajanja „efektnim“ kadrovima u „slow motionu“.

Na kraju, „Wolfs“ je gledljiv, korektan, tek na momente zaista zabavan film koji će izdržati test jednog gledanja pre nego što utone u zaborav. Čini se, doduše, da ćemo dobiti i ničim izazvani nastavak koji je odobren i pre puštanja filma u promet.

Ocjena: 3/5

Kluni i Pit, odlični u lmu koji ipak nije za više od jednog gledanja

LISTALICA Najsočnije gastronomske scene,

Đakonije kao kapija

Karta

za ulazak u najluđi svijet animirane fantazije Hajao Mijazakija i mašte jedne djevojčice, na početku filma „Spirited Away“ (2001) – jeste raskošna trpeza. Ostavljena tu kao primamljiva prijetnja, znak upozorenja i savršena poslastica... I ima li ljepše filmske i oskarovske posvete hrani?

Ono što je tu, za djevojčicu Čihiro (istu onu čije samotnjačko ime nosi ovogodišnja mega-hitčina Bili Ajliš ), samo početak velike avanture u potrazi za roditeljima – mnogo je puta u filmskom svijetu bila kapija za nova poznanstva. Ne samo za upoznavanje kulture, koja se perfektno ogleda u gastronomskim običajima, receptima i ritualima zajednice.

U susret 16. oktobru, kada se obilježava Svjetski dan hrane, valja prije svega podvući – u kojoj mjeri je u filmskoj umjetnosti hrana bila simbol i katalizator promjene. Preporoda, koji bi, kao po pravilu, dolazio nakon gorkih saznanja koja nimalo nije lako svariti. I konekcija, lakih i radosnih poput izgovorenog „itadakimasu“ i japanskog naklona prije jela - kao skromne i divne zahvalnosti, što se taj obrok može dijeliti.

Sve te filmske priče, sa „Spirited Away“ na čelu, uvijek su svjedočile i podvlačile: zašto i zbog koga prostiremo te najraskošnije trpeze.

Mystic Pizza

Uzlet karijere Džulije Roberts , sve iz jedne, kao, naizgled obične picerije. Romantična dramedija „Mystic Pizza“ (Donald Petri, 1988) podsjetnik je, recimo, na to šta generacijama Podgoričana znači savršena mala i skučena referenca poput „Bonđorna“, ili kako po zubima savršeno udara samo sjećanje na jedan sos koji nijesmo godinama probali.

Prije svega toga, ta picerija je epicentar filma kakve više ne prave - nenametljive i skromne priče za koju treba strpljenja dok vas potpuno ne udari po nepcu. Jer, tiče se tri mlade žene, njihovog sazrijevanja, svih veza i raskida... I udari žestoko i ljuto, onda kada Džulija – iskipa pun kamion ribe, na „porše“ lika sa kojim je planirala dejt.

Parasite

Sva ta velika priča Bong

Džun-hoa o bogatoj i siromašnoj porodici, svi njeni klasni i civilizacijski i kulturološki spratovi – imaju hranu kao

savršeno vezivno tkivo radnje u filmu „Parasite“ (2019).

Jedan obrok tu je i moćno oružje i alatka velikog filmskog autora. Zove se „đapaguri“ – i miks je običnog ramena, udon nudli i stejk odreska vrhunskog kvaliteta. To je činija u koju, na kraju, stane sav raskorak života i stvarnosti dvije porodice. Najjeftinije nudle i najskuplje meso. Više od svega – taj momenat proslave jednog ubogog finansijskog uspjeha i iskoraka za one koji su čamili po svakakvim ćumezima i suterenima – jeste trenutak kada vam, do tada duhovit i lak film, izvuče tlo pod nogama. Bong vas tu pozove za trpezu, da vam majstorski kaže, koliko su samo stvari ozbiljne, a ulozi veliki!

Julia & Julia

Znate sve muke i traume čefa Karmija sa bivšim mentorima i bjelosvjetskim mudrijašima među kuvarima obožavane serije „The Bear“? Jedna manje gorka čorba o učiteljima i učenicima je „Julia & Julia“ (2009) Nore Efron . O, najmanje zbog toga što tu Meril Strip i Stenli Tući imaju neke strašne dijaloge o hrani. Najjači momenat tu je instant nervni slom i tajfun nemoći koji vas niđe neće obaliti, kao

u kuhinji. Sve to u Norinom filmu doživi Ejmi Adams –jedna od dvije bitne Džulije (druga je, naravno, Strip). Ima u tom rom-kom receptu dovoljno laganog i sunčano prozračnog vica, ali poseban ton realno potcijenjenoj komediji pružio je ukus divne nostalgije. I da, podsjetiće vas „Julia & Julia“ u kojoj je mjeri velika lična pobjeda – onda kada prvi put uspješno, bez greške i mnogo suza, oljuštite luk.

My Big Fat Greek Wedding

Tvrda međa, civilizacijska granica – sa kraja na kraj raskošno postavljenog stola. Sa svim grčkim đakonijama. Oko toga se vrti „My Big Fat Greek Wedding“ (Džoel Cvik, 2002), još jedan lagani rom-kom, koji smo prije dvije decenije i kusur gledali kao nešto mnogo ozbiljno i stvarno. Jer se, naravno, sve „veliko mrsno pravoslavno“ iz naslova ticalo i nas samih.

Sve znate: i da je Tula ( Nia Vardalos ) nevjesta pod teretom velike porodice; i da je Ian (Džon Korbet) tu nastavnik engleskog iz totale druge priče, spreman da prihvati sve njene taman kao i nju... Ali, kako, pobogu, da on objasni nje-

Picerija kao mjesto sazrijevanja u romantičnoj dramediji „Mystic Pizza“

Kirsten Danst u istorijskoj drami „Marie Antoinette“ Poslastice

sa velikog platna

za nova poznanstva

Hrana je u filmskoj umjetnosti mnogo puta bila simbol promjene; preporoda poslije gorkih saznanja, koja nije lako svariti... I konekcija, lakih i radosnih poput izgovorenog „itadakimasu“ i japanskog naklona zahvalnosti prije jela

noj omiljenoj tetki da je vegetarijanac – kad mu ona na to odgovori: „O, pa ništa ne brini, onda ću jagnje da ti ispečem“! Sve je to samo uvod za nezaboravno kulinarsko sučeljavanje njihovih majki... Ono, kad jedna stara Grkinja privali: „Pa šta je ovo, ova torta ima rupu posred nje“...

Parallel Mothers

Estetski biser dirljive stvarnosti Pedra Almodovara, melodrama „Parallel Mothers“ govori ne samo o intimi – već i o okidačima i prečicama bliskosti. I, naravno, o privlačnosti i seksualnoj tenziji, koje maestro Almodovar pušta da se ostvare i otkriju tačno u onoj mjeri koja je njemu potrebna za savršeno pogođen recept. Penelopa Kruz tu je modna foto-reporterka Janis suočena sa materinstvom nakon stihijske avanture sa jednim arheologom. Na porodiljskom upoznaje Anu (Milena Smit), mladu samohranu majku –sa kojom pronalazi konekci-

ju kakvu obje nijesu mogle ni slutjeti, onda kada je pozove u svoj dom i raskošnu kuhinju modernog apartmana u Madridu i nauči je prve i jednostavne lekcije kulinarstva.

I tu njih dvije prosto ljušte krompir, razgovaraju, puštaju da dvije podsvijesti teku i savršeno se upliću... Istovremeno ostavljajući po strani neke strašne tajne. Onako kako se samo u kuhinji svim velikim problemima može umaći.

Babette’s Feast

Na koji način hrana može da pomogne, da konačno pronađete mjesto koje znači dom? Odlično je to oslikao Gabrijel Aksel u klasiku divne estetike „Babette’s Feast“ (1987). Tiče se jedne divne Parižanke Babet ( Stefani Odran ) koja, u bjekstvu od velike Francuske revolucije, završava u zaboravljenom selu među nekim „zakopčanim“, natmurenim Dancima...

Hrana i kulinarstvo su savršeni načini, da Babet ne samo premosti sve razlike njene i

njihove kulture. Već da, kao autsajderka i „izvanjka“, tu pronađe mjesto gdje će potpuno pripadati, mnogo više nego u Parizu. Što, naravno, dostiže momenat savršene katarze u „gozbi u sedam činova“, kao zahvalnosti sjajne Babet onima koji su je prihvatili. Francuski recept sa čorbom od kornjače, preko kavijara, skupog šerija i najfinijeg lisnatog tijesta, do „foie gras“ pačetine... Uh, uh!

Birds of Prey

Kako samo strastvena i senzitivna duša zna da uživa u jednostavnom meraku, poput sendviča! I uz to je iščašena, u onoj mjeri u kojoj to antiheroina Harli Kvin (Margo Robi) može biti uz Džokera u „Birds of Prey“ (2020) Kati Jan. Margo je, naravno, savršena glumica da u nekoliko poteza oslika, u kojoj mjeri je Harli i strastvena i haotična u isti mah. Kada „otkači“ u susret jednom doručku – i svima na svijet’ pokaže koliko joj je to bitno. „Egg! Bacon! American

cheese! Soft, toasted buttered roll! Just a dash of hot sauce!“. A taj filmski recept, naravno, ne bi bio ni blizu savršen – bez debele trunke od začina žešće opsesije.

Marie Antoinette

Da po strani za čas ostavimo Diznijev „Ratatouille“ (2007) i neodoljivog šefa među miševima Remija sa nepogrešivim mirisom i ukusom za sve pariske đakonije. Svu raskoš i gizdavost, ali i karakter francuske kuhinje ipak nam otkriva Sofija Kopola u istorijskoj drami „Marie Antoinette“ (2006). E, ta Sofijina Marija Antoaneta nije ona koja je sirotinji bez hleba poručivala da jede kolače. Već osoba čiji je čitav svijet stao u geometriju palate u Versaju, u ugovorenom braku sa šmokljom od kralja. E, ta kraljica koju glumi Kirsten Danst svu egzistencijalnu muku i tovar na leđima zna da lako iznese – u svim tim danima u palati, gdje svaki obrok i svaki kulinarski banket postaje performans, neponovljiva umjetnost, teatar. Gdje svi kraljevski pastelni kostimi postoje samo zato, da bi se slagali sa tonovima kraljevske torte od jagoda... Pa đe će raskošnija filmska trpeza od te! Stojan STAMENIĆ

Poslastice su prolaz do čudesnog svijeta u remek djelu „Spirited Away“

Dekonstrukcija zbližavanja u Almodovarovoj melodrami „Parallel Mothers“

fantasy-animation.org

CELULOID

Queens of Drama

Jedno

od kanskih otkrovenja, o kojem se žamori još od svetske premijere u maju, jeste „Queens of Drama“ („Les reines du drame“), debitantski mjuzikl koji potpisuje Aleksi Longlua o destruktivnoj ljubavi dva fiktivna imena francuske muzičke scene, pop dive Mimi Madamor (Luiza Aura) i pank zvezde Bili Kolere (Đo Ventura).

Za one koji su upoznati o kratkim filmovima režisera, koji je osvojio Srebrnog leoparda u Lokarnu za „The Demons of Dorothy“ (2021), njegov narativni i vizuelni stil ostaje prepoznatljiv. U „Queens of Drama“, komedija je i dalje u službi socijalnog komentara datog kroz uvrnute karaktere i dijaloge oštrog jezika. I još jednom dobija izgled vintidž razglednice uz pozajmljivanje tropa iz klasika mjuzikla poput „All That Jazz“ (Bob Fose, 1979) i „The Girl Can‘t Help It“ (Frenk Tašlin, 1956), koje režiser kombinuje sa svim mo-

Sjećate li se džinovske kadionice koju je kroz paradu ponosa u Beogradu tjerao popovski kamion? Za srpsku premijeru ovog filma morali bi da dotjeraju makar pet takvih, mada je pitanje da li bi uspjeli da sakupe dovoljno tamjana

gućim verzijama filma „A Star is Born“, mada je kuperovska iz 2018. najočiglednija.

Langlua je scenario napisao sa Karlotom Koko, francuskom trans-glumicom sa kojom je prethodno sarađivao na filmu „The Demons of Dorothy“. Sa njom je i stigao u Beč na austrijsku premijeru, koja je doržana u okviru Sleš festivala žanrovskog filma, gde smo „Queens of Drama“ konačno i ulovili.

Prštanje referenci

Posle analize filmske industrije kroz kvir pogled u kratkometražnom „The Demons of Dorothy“, koji je rađen pod snažnim uticajem klasika „The

Wizard of Oz“ i serije „Buffy the Vampire Slayer“, došlo je vreme i za obračun sa muzičkom scenom epohe. Ta epoha liči na osamdesete, iako to ne može biti, makar ako se može verovati jutuberu Steevyshady (Bilal Hasani) koji otvara film histeričnim uvodom u sagu o najvećem pop idolu smene milenijuma, Mimi Madamor.

Od momenta njegovog pojavljivanja na ekranu do poslednje sekunde radnje, film pršti od referenci. Eminem verovatno ne bi ni trepuno na ovu nazovi-provokaciju, pa tako nismo ni mi, ali jesmo na performans Azije Arđento koja sija u ulozi

nekadašnje šansonjerske zvezde i prve otvorene (fiktivne) lezbejske umetnice u Francuskoj, čija se slava ugasila brzo nakon „izlaska iz ormara“. Ljubavna priča počinje aukcijom za francusku verziju emisije „Pop Idol“, koja je na engleski šarmantno prevedena kao „Fabrika starleta“, kada osamnaestogodišnjoj Mimi za oko zapada androgina pojava Bili, pank zvezda u usponu i kultna ličnost lezbejske scene koja u nekom sumanutom momentu veruje da bi joj „Idol“ mogao pružiti šansu za ozbiljnu karijeru. Kako to biva sa ljudima koji nisu krojeni za mejnstrim, kratki izlet u TV šou-biznis završava se napadom besa i izbacivanjem iz studija. Njihova veza je burna i osuđena na propast, jer su Mimi i Bili nebo i zemlja. Jedna se hrani popularnom pop kulturom i pevljivim hitovima, dok druga peva o mišićavim cicama (vodoinstalaterkama, bajkerkama i zidarkama), čiji guzevi mogu

Akteri ludačke ljubavne komedije koja šarmira originalnošću

3. oktobar 2024.

da krckaju orahe. Jedna brani

Barbi estetiku, druga se protivi plastičnoj hirurgiji. Svaka ima svoju interpretaciju feminizma i ženstvenosti.

Ovde ponovo niču reference ko pečurke: pop zvezda u krizi brije sebi glavu na ćelavo dok je socijalni mediji prate u stopu, a druga se botoksuje do neprepoznatljivosti dok istovremeno bifla mišiće do švarcenegerovskih proporcija.

Da li je vreme za zevanje? Nije. „Queens of Drama“ nije film za dremku, i to ne samo zbog prodornog, hektičnog glasa njegovog moderatora koji nas manevriše kroz priču pola vrišteći od uzbuđenja.

Mobilisana armija

Za arlauk je većina stihova napisanih za obe pevačice. Iza muzike koju interpretira Mimi stoji francuska zvezda Jel (Žili Bide), a njen hit „Pas touche“, koji se provlači kroz čitav film, teško je izbaciti iz glave, jer u pitanju je težak earworm od ružičaste šećerne vate. Ali ništa se ne meri sa lascivnim tekstovima Bili i njenog pank benda, koje je napisala Rebeka Vorior iz grupe Sexy Sushi.

Kakva Pičiz („Fuck The Pain Away“), kakva Lil Kim („How Many Licks?“), kakav Garfunkel and Oates („The Loophole“), kakvi bakrači... Muzika iz filma „Queens of Drama“ dolazi sa tekstovima koji mobilišu armiju raspomamljenih popova da okade biskope i isteraju demona „abnormalne pohotnosti“ iz ženskih sodomita. Sećate li se džinovske kadionice koju je kroz paradu ponosa u Beogradu terao popovski kamion? Za srpsku premijeru filma „Queens of Drama“ morali bi da doteraju makar pet takvih, mada je pitanje da li bi uspeli da sakupe dovoljno tamjana...

„Queens of Drama“ je ljubavna komedija ludačkog stila koja vozi manijačkom brzinom i šarmira originalnošću. Ali, kako to Steevyshady na početku kaže, nije za desničare i homofobe kojima bi hit-pesma

„Fisting to the Heart“ mogla da zastane u grlu. Jedini prigovor ide u pravcu dužine filma kome se moglo ošišati nekih desetak minuta u finalnoj fazi.

Marina D. RICHTER

Ocjena: 4/5

SERIJE

Rađen po istoimenom romanu Entonija Horovica, šestodjelni britanski projekat „Moonflower Murders“ svojevrstan je omaž zlatnom dobu detektivskih serija, posebno onima koji vuku na romane Agate Kristi . Sadrži dvije paralelne priče, a satim tim i misteriju unutar misterije.

Glavna junakinja je Suzan Rajlend (Lesli Manvil), bivša književna urednica koja sa partnerom vodi hotel na Kritu. Ona je napustila London pod teškim okolnostima zbog ubistva Alana Konveja, čije je romane uređivala. Kada engleski par stigne u njen hotel, zamoliće je da dođe u britansko selo kako bi istražila nestanak njihove kćerke Sesili, misleći da je povezan sa Konvejovim romanom i da se u njemu krije rješenje.

U tom romanu pojavljuje se detektiv Atikus Pund ( Tim Mekalan ), očigledno inspirisan Herklom Poaroom, a i ostatak priče sadrži sva obilježja potpisa Agate Kristi, uključujući i posljednje veliko otkriće, sa detektivom koji okuplja sve osumnjičene i obavještava ih o rješenju. Tako i Suzan stiže u selo i nastavlja da intervjuiše sve koji su bili tamo, kao i one koji bi mogli biti povezani sa Sesilinim nestankom. Usput čita i Konvejev roman....

Ono što „Moonflower Murders“ čini jedinstvenom jeste

Moonflower Murders

Ako želite da se lijepo zabavite, ovo je misterija ubistva za vas

neprimjetno preplitanje paralelnih narativa i stilova, od fotografije, do kostima i scenografije. Mnogo pažnje posvećeno je detaljima, pa tako nije teško ispratiti skokove kroz vrijeme, kada se priča prebacuje iz sadašnje istrage - u događaje koji se odvijaju u Konvejevom romanu, a suptilno se provlače i detalji koji povezuju i ta različita vremena. Ponekad se oni i preklapaju, a likovi stupaju u interakciju između priča u nadrealnim trenucima.

Priča i likovi su očaravajući od početka do kraja. Od glavnih protagonista do liste potencijalnih osumnjičenih, glumačka ekipa vodi gledaoca kroz niz emocija. Lesli igra Suzan vrlo suptilno i po principu „uradi sam“, dok je njen fiktivni pandan Atikus, pragmatičan i pronicljiv, totalna suprotnost. Dok se Suzan prvi put susreće sa pravim ubistvom, to je Atikusu prirodni habitus, pa se prema zločinu odnosi pomalo filozofski. Ovaj jedinstveni hibridni stil vrlo

je vješto urađen i drži napetost na nivou. Iako se narativ odvija po pravilima romana Agate Kristi, serija ima i mnogo elemenata iz modernog vremena, pa se kroz nju provlače i moralni problemi današnjice.

Iako je ovo klasična detektivska serija, u „Moonflower Murders“ nije zanimljiva samo potraga za odgovorom na pitanje „whodunnit“. Najinteresantniji element je pričanje paralelnih priča, doduše uzetih iz knjige, ali opet na vrlo vješt i simpatičan način prenesenih na ekran. Ako tražite seriju koja mijenja „pravila igre“ i osvježava žanr u svijetu detektivskih priča, nećete to pronaći ovdje. Ali, dok neki drugi pokušaji tradicionalnih detektivskih fantastika često padaju u kliše ili melodramu, fakat je da je „Moonflower Murders“ drugačija zvjerka. I da je mnogo zabavnija nego većina sličnih izdanaka žanra.. Davor PAVLOVIĆ

Ocjena: 3.5/5

Akteri priče koja će najbolje pasti fanovima Agate Kristi

SERIJE Twilight of the Gods Vizuelno raskošan, ali Tupom sjekirom nordijskoj mitologiji

Zamislite animaciju koja se pred vama pruža stihijski i na prepad, kao vikinški napad u zoru na neke pitome obale. Pripremite se za seriju koja će gomilom likova, njihovim relacijama, narativom, cijelom mitologijom, da vas od starta - propisno šamara.

To vam je na početku „Twilight of the Gods“, Netfliksova animirana serija u kojoj je Zek Snajder, njen mastermajnd, odlučio da se igra Tora. I da vam na glavu, kao to vikinško božanstvo gromova, odjednom sruši cijelu oluju od nordijske mitologije. Brzo, jako, žestoko i neočekivano, kao u najboljim momentima svoje režiserske karijere.

Kestenje iz vatre

Da se prisjetimo malo Snajderovog režiserskog puta: njegove najbolje priče uvijek su bile one koje titraju između granice mita i istorije, (nat)čovjeka i božanstva, simboličkog i individualnog; prolaznog i vječnog. U takvom trenju nastao je, recimo, film „300“ (2007), adaptacija velikog stripa Frenka Milera o spartanskoj odbrani Termopila... ali i, mnogo potentnija a suštinski na istom simboličkom terenu – superherojska poslastica „Watchmen“ (2009) rađena po kultnoj grafičkoj noveli Dejva Gibonsa

Nego, ostavimo po strani to što se Snajderova karijera rasplinula u žitkom sutlijašu od svakakvih „Batman vs Superman“ varijanti, totale klinačkom „300“ nastavku, mršavoj zombi apokalipsi „Army of the Dead“ (2021)... Snajder s osmodjelnom prvom sezonom animacije „Twilight of

Zaista će vas serija natjerati da istražujete ovaj veliki mitološki svijet... Ali neće vas emotivno angažovati. Ta distanca, koju Snajder perfektno ruši u filmu „Watchmen“, za ove nordijce nepromostivi je odbrambeni bedem

the Gods“ sada suštinski vadi kestenje iz vatre, nakon katastrofe od „Rebel Moon“, dva dijela svemirske sage za koju je bio i režiser i scenarista i producent i direktor fotografije. I skoro sve promašio.

Sa „Twilight of the Gods“ Snajder se, eto, vraća korijenima i fascinacijama iz one faze karijere, kada je u Holivudu stvarno djelovao kao nekakav divlji vikinški osvajač među režiserima. Umjesto grčke istorije i mita, na nordijskom smo terenu; srešćete tu i Odina i Lokija, i Tora i Freju, i mnoge druge i mnoge likove koje dobro znate iz Marvelovog filmskog univerzuma, a koji su u nordijskoj

tradiciji ipak mnogo raskošniji i komplikovaniji karakteri nego što to marvelovci mogu ili smiju da prikažu modernoj publici.

Ukratko, sve to mnogo više liči na „The Boys“, samo što su umjesto superheroja u modernoj areni - to božanstva najmračnijih vjekova Srednjeg vijeka... I na prvu loptu je sve mnogo interesantno.

Kako i zašto

Ono zbog čega Snajderu valja skinuti kapu jesu pitanja koja postavlja i teme kojima se bavi. Njegov cilj i koncept, koji je bliski prijatelj Džej Oliva osmislio prije više od pola

decenije, pa su ga zajedno kao Netfliksov projekat najavili još prije pandemije – nije samo da servira sočnu priču i jak skelet nordijske mitologije. Nego da odgonetne: zašto je sve to tako. Zbog čega je, na primjer, Tor upravo bog gromova, Freja boginja plodnosti, a Odin bog mudrosti i znanja; iscjeljenja ali i rata; bitke ali i poezije? Zbog čega je ta „generacija“ bogova prvo morala da pobijedi neke druge, starije koji su znali sve tajne prošlosti i budućnosti? Zbog čega je Freja kao simbol ženstvenosti morala biti – oteta? Zašto je Loki, Torov rođeni brat – morao biti bog laži i obmane? I konačno –

Tor, skoro preslikani Homelander iz serije „The Boys“

ali nedovoljno autorski razmrdan animirani serijal Zeka Snajdera

po mitologiji

zašto je ta mnogobožačka vjera ustupila mjesto hrišćanskoj, još u doba Vikinga?

Ne morate da u jednačinu ubacujete „300“ i poređenja sa tim filmom (iako su apsolutno očigledna): jasno je da je mitologija Snajderova opsesivna tema. I da je baš premala kvota (recimo, nekih 1.20 u imaginarnoj filmsko-serijskoj kladionici vašeg komšiluka) da je režiser, sada izvršni producent serije, u bitnoj formativnoj fazi mladosti čitao „Grčke mitove“ Roberta Grevsa.

Ratnica Sigrid

U toj knjizi, od samih mitova, još su interesantnija piščeva „zašto?“ objašnjenja i zapažanja. U kojima, recimo, sva ekipa oko Zevsa suštinski simboliše prodor Indoevropljana i njihovih vjerovanja (zasnovana na strogom patrijarhatu) na prostor starije Evrope i Grčkekoja je prije toga, sa starim božanstvima poput Geje i Urana, bila mnogo bliža matrijarhatu. Sve to se pretjerano očigledno preslikava na narativ Snajderovog „Sumraka bogova“. Gdje su sva ta nevaljala „nova“ božanstva poput Odina i Tora oslikana kao slika strogog patrijarhata, a kojima su, kao, prethodila neka još mističnija, sa mnogo jačom konekcijom sa prirodom – i mnogo inkluzivnija. Pa se sad svi ti pod Odinom i Torom podjarmljeni likovi sa mitološke margine prosto bune – za jednu veliku i sudbinsku bitku. Za jedan žestoki Ragnarok.

Ko su junaci serije „Twilight of the Gods“? Ukratko, najšarenija ekipa likova koji su u svom (ili ovom!) društvu „nečisti“, parije, skoro pa kužni i

okuženi. U centru priče je ratnica Sigrid; ona koja se nigdje ne uklapa ne samo zbog toga što je mač i ratnu oluju odabrala, već i porijeklom. Jer, Sigrid je pola čovjek i pola „Jotun“, mitološki narod divova koji je sa bogovima odavno na ratnoj nozi.

Pozajmljuje joj glas sjajna Holanđanka Silvija Houks, znamo je ne samo po roli u Vilnevovom filmu „Blade Runner 2049“ (2017) – već i po ulozi kraljice Kejn, bukvalno jedinog interesantnog lika u postapokalipsi serije „See“. Uz nju je kralj Lif (Škot Stiv Martin iz serija „Babylon“ i „Medici“), marginalac u svijetu Vikinga u onoj mjeri u kojoj to može biti jedan vladar koji duguje život ženi – i spreman je da bude isključivo sa njom, iako mu nije dala nasljednika. Uglavnom, Sigrid već na početku dobija debeo razlog da zamrzi Tora (Danac Pilu Asbek , sjajni spin-majstor Kasper Jul u klasiku političke drame „Borgen“, ali i Juron Grejdžoj u „Game of Thrones“!). A bog groma je i postupcima i namjerama i psihozama prikazan skoro kao preslikani Homelander iz „The Boys“. I da, dežurna zaprška, ne direktno ali uvijek prisutan je Loki, da i sve likove i nas kao publiku uhvati u raskoraku, obrlati – i svede nam račun, kakvi to zaista jesmo i moramo biti. Pa jedna ekipa dežurnih autsajdera kreće u pohod da oburda i Tora, i božanstva, i... E sad, gomila konkretnih mana. Snajder i Oliva kao producenti i kreatori projekta navrat-nanos uvode gomilu interesantnih likova – čije prisustvo do kraja osme epizode stignu da opravdaju, ali ih ni zere ne prodube. Sve njihove relacije su zanimljive i sočne u onoj mjeri u kojoj to jedna raskošna mitologija može biti. I zaista će vas „Sumrak bogova“ natjerati da istražujete ovaj veliki mitološki svijet... Ali vas neće emotivno angažovati. Ta distanca, koju Snajder perfektno ruši u filmu „Watchmen“, za ove Vikinge je praktično nepromostivi odbrambeni bedem. I džabe tu

theposterdb.com

Nordijski autsajderi krvoločno-spremni za obračun sa božanstvima

oni mlataraju sjekirama, i prskaju krv, i viču i buču i vitlaju isukanim spolovilima i guzicama po ovom animiranom horizontu; džaba je i sav taj svijet vibrantnih boja i oštrih ivica i smjelih vizuala... Jednostavno – ovi Nordijci i njihovi bogovi biće vam zanimljivi, ali ih nećete doživjeti ličnim. I sam svijet koji nastanjuju ostaviće vam trajniji utisak nakon gledanja, nego oni sami.

Nedostojan trona

A zašto je to tako? Zbog toga što Snajder, ipak i u dlaku, pati od iste boljke kao njegova glavna animirana junakinja. Njegova Sigrid u bitnom i pretjerano forsiranom momentu govori, kako je ,,uvijek na stolicama svojih roditelja osjećala da ne može nogama da dohvati pod“. E, tako i on, tokom cijele karijere: nikako da sazri, nikako da autorski doraste trpezama i tronovima svojih mejnstrim divova.

Pa se ponavlja i ona istina iz njegovih najboljih filmova: da ni takve Snajder suštinski ne zna da završi. Svoj „Twilight of the Gods“ prosuo je u priču o liberalizmu i slobodnim pojedincima koji se bore protiv predrasuda i patrijarhata, i koji bi i u svijetu nordijske mitologije da žive nekakve poliamorne ili nesvakidašnje veze, i da biraju svoj put i život... I od toga napravio takvu papazjaniju u završnici, da se u jednom momentu sam Odin (o, ovo je apsolutna hitčina) nađe na koljenima pred raspetim Hristom – na modernom Menhetnu.

Kraj je otvoren i nagovještaj je druge sezone, a po iskustvu rada na drugom dijelu filma „300“, bilo bi bolje Snajdera držati što dalje od tog scenarija. Jer će, bojimo se, ispasti opet slika o pijanom Vikingu među autorima, koji ne zna đe udara. S. STAMENIĆ Ocjena: 3/5

Amazonova mini-serija „A

Very Royal Scandal“, podijeljena na tri epizode, prati novinarsko istraživanje, intervju i posljedice emitovanja kontroverznog jednosatnog BBC razgovora Princa Endrua ( Majkl Šin ) sa novinarkom Emili Metlis (Rut Vilson), sa kojom je pričao o povezanosti sa serijskim seksualnim predatorom Džefrijem Epstinom. Zvuči poznato? Naravno, jer prije šest mjeseci gledali smo „Scoop“, Netfliksov film o ovom istom intervjuu, u kojem su princa i novinarku igrali Rufus Suel i Džilijen Anderson. Odakle dva konkurentska projekta o istoj temi za prilično kratko vrijeme? Pa, razlog vjerovatno valja tražiti u tome što postoje i dvije „konkurentske“ knjige u kojima je detaljno opisana drama iza scene o tome kako je „Newsnight“ pustio taj famozni intervju. Jednu je napisala BBC producentkinja Sem Mekalister, i poslužila je kao osnova filma „Scoop“, a druga je potekla iz pera same TV voditeljke Emili Metlis. „A Very Royal Scandal“ je inače dio antologije koja uključuje „A Very English Scandal“ sa Hjuom Grantom i „A Very British Scandal“ sa Polom Betanijem i Kler Foj Priča je jednostavna i, s obzirom na to da je dobila dužu mi-

A Very Royal Scandal

Osim dokumentovane priče o skandalu, ovo je i serija sa „sudarom polova“, kojoj ključni doprinos daju nokaut-performansi Majkla Šina i Rut Vilson

nutažu na Netfliksu, kazuje više o tome što se dešavalo iza kulisa uoči intervjua. Tri epizode traju otprilike 60 minuta; prva je fokusirana na uvod, pripremu intervjua i sukob; druga je intervjuisanje, a treća je posvećena prikazivanju posljedica kontroverznog razgovora s osramoćenim članom britanske kraljevske porodice. U seriji, stavljen je veći akcenat na Emili, princa Endrua i njihove privatne živote, uz detaljniji portret svakog od njih, a manje na pričanje priče o tome kako je došlo do intervjua. Za one koji ne znaju pozadinu priče

ili im je potrebno podsjećanje: veza Princa Endrua i Epstina dospjela je na naslovne strane 2019. godine, kada je Virdžinija Điufre objelodanila da je bila jedna od žrtava Epstinovog lanca trgovine seksom, a javno je izjavila da ju je 2001. princ seksualno zlostavljao. Kako je njena izjava počela da dobija na popularnosti u medijima, Metlis i njen tim zatražili su intervju, dajući kraljeviću priliku da objasni što se dogodilo sopstvenim riječima. Iako je u početku oklijevao, na koncu je pristao da ispriča svoju stranu priče.

Vizuelno, „A Very Royal Scandal“ siva je, hladna i ni po čemu nije autentična. Takođe je i scenaristički problematična: Džeremi Brok kao da se plašio da će otići previše na „gossip“ teritoriju, pa nije uspio da ponudi ništa vrijedno mimo nekoliko bljeskova duhovitosti.

Osim što Brok dokumentovano priča o skandalu, njegova „A Very Royal Scandal“ je na neki način i serija sa „sudarom polova“, kojoj ključni doprinos daju dva nokaut-performansa Majkla Šina i Rut Vilson. Metlis je majka i novinarka, i sa pojavom daje uvid u to ko je ona i zašto je ovaj intervju za nju toliko važan. Uz vrlo iskrenu i potresnu interpretaciju, Vilson nerijetko uspijeva da skrene pažnju sa princa i zasijeni njegov lik. No, i Šin je posebno impresivan dok slika detaljan portret čovjeka koji žudi da uvijek bude u centru pažnje. Njegov Endru izgleda kao frustrirano muško dijete, sa kojim se ne može saosjećati dok miješa momente superironosti sa ranjivošću i samodestruktivnim nedostatkom samosvjesti, ne kapirajući kako je život odjednom mogao tako da mu se raspadne nakon intervjua.

Sporedna glumačka ekipa, iako u podređenom položaju, takođe je jako dobra. Džoana Skanlan u ulozi prinčeve sekretarice Amande Tirsk posebno je istaknuta. Tirsk mora upravljati, ne samo prinčevim dnevnim rasporedom, već i njegovim promjenama raspoloženja i spasiti ga od škakljivih situacija. Epstina igra Džon Hopkins, i vrlo je kratko prisutan, s obzirom na to da ovo nije njegova priča. Ipak, to ne znači da nije jedan od ključnih igrača.

„A Very Royal Scandal“ je fino skrojena i napisana serija; nema sumnje da je zabavna, prvenstveno za gledaoce koji se prvi put susreću sa temom. Opet, postavlja se pitanje da li je mini-serija uopšte bila potrebna nakon filma, jer u njoj se ne servira ništa novo i bitno u vezi sa skandalom. A budući da stvarni intervju postoji i da ga uvijek možemo pogledati, postojanje još jedne dramatizacije nema previše smisla. D. PAVLOVIĆ

Ocjena: 3/5

Emili Metlis i Rufus Suel u Amazonovoj trodjelnoj mini-seriji

3. oktobar 2024.

PREPORUKA Kaća Žarić, režiserka

U kući sa Pojačanim prisustvom

a osim tretmana stalkera, i stanja do kojeg je ta situacija njega odvela, režiju takvog delirijuma prate vrlo zanimljiva rješenja. Guilty pleasure: „Sex and the City“. Naravno, staro izdanje, jer Samanta je srce te serije.

MUZIKA

ZGRABI

FILM

Nakon rečenice: „Preporuči mi nešto da gledam“, moj mozak samoinicijativno odluči da se ugasi i kao da nikad nije film odgledao.

Uvijek se vraćam filmovima Hajao Mijazakija. „Spirited Away“ (2001) dobio je Oskara, ali moj favorit je „Howls Moving Castle“ (2004). U njemu Mijazaki obrađuje tematiku ljubavi za koju se čovjek bori do smrti, ali i odricanja sebe radi drugih, nepravde u ratu, itd.

Od režisera igranih filmova preporučila bih rad Edgara

Rajta. Kombinacija britanskog humora i genijalne montaže najdominantnija je u filmu

„Scott Pilgrim vs The World“ (2010). Da bi očarao Ramonu, tu Skot mora da se bori sa sedmoricom njenih zlih bivših momaka. Film je pravi tinejdžerski - in the best way possible.

Što se regionalnih filmova tiče, imala sam privilegiju da prisustvujem sarajevskoj premijeri filma „Sigurno mjesto“ (2022) Juraja Lerotića. Često razmišljam o tom filmu.

Takođe bih voljela da pružim pažnju i mladoj režiserki Rejn Alen-Miler i njenom debiju „Rye Lane“ (2023), koji je priča o modernoj ljubavi. I za kraj, vrlo sladak film „Marcel the

Shell With Shoes On“ (Din Flejšer Kamp, 2021), priča o školjkici koja govori o svom životu.

Televiziju ne gledam, pa ću izdvojiti nešto sa Jutjuba. Tu preporučujem „Binging with Babish“, serijal u kojem on pravi i isprobava hranu iz filmova, praveći svoju verziju recepta za jelo. „The School of Life“ je takođe vrlo simpatičan kanal; tu možete dobiti neku vrstu odgovora na različita životna pitanja. Serije ne gledam često. Teško mi je da ne bindžujem, a kada bindžujem to su obično mini-serije. Posljednji bindž fest bio mi je „Baby Reindeer“ Ričarda Gada, koji je ujedno i glavni glumac. Priča je autobiografske prirode,

U posljednje vrijeme slušam naš bend Pojačano prisustvo i njihov album „U mojoj kući“. Takođe, Randomov „Origano“ je na replay. Emmanuelle i njene pjesme „Italove“, „L’uomo D’affari“ i „Free Hifi Internet“ topla su preporuka za italijanski disko-haus. I dobra fora za vožnju autobusom, idealno ako je gradski prevoz u pitanju i ako je autobus pun – Mocartova „Lacrimosa.“

ZAOBIĐI

FILM

Sve gledajte. Kako ćeš znat u čemu uživaš, ako sve ne probaš. Usput ukapiraš da nešto i nije tvoj senzibilitet, ili se iznenadiš koliko ti nešto prija.

Zaobiđi prenos sjednica Skupštine.

MUZIKA

Samo izbjegavaj mjesta đe je muzika prolongirano izuzetno glasna ili kupi čepiće. Guglaj „tinnitus“ - thank me later.

Kaća Žarić: Rado se vraća lmovima Hajao Mijazakija

Bojan Perović

Teško da, makar na papiru, neka uloga može nekome leći kao ruci rukavica, kao što je Harli Kvin pala Lejdi Gagi. Naravno da je Stefani Đermanoti bilo lako da taj lik pročita i dešifruje. Uoči premijere filma „Joker: Folie a Deux“ Toda Filipsa opisivala je Harli kao „dušu na strahu i opsesiji izniklu“. I ta Betmenova seksi šizika, supernegativka (a neđe i antiherojka) ide knap uz taj alter-ego, tu Gagu – onu koja godinama govori o „nečemu užasnom što se desilo u djetinjstvu“, a fanove naziva „svojim malim čudovištima“. „Harlequin“ je muzičko gorivo za Filipsov film, a takođe je i nastavak Gaginog krstarenja niz džezi vode, kojima ovog puta brodi sama, nakon sjajnih obrada starih standarda koje je pakovala sa njujorškom ikonom Tonijem Benetom. Pitanje je, međutim, što se ovdje stvarno tiče Harli i Džokera, kada se album već agresivno reklamira kao nezaobilazan dodatak filmu. Recimo, to je sjajna „Smile“, biser

DZUBOKS v Lady Gaga

iz rukava Čarlija Čaplina lično, iz posljednjih i sumornih godina uoči svjetskog rata. Koliko je tu melanholije Gaga spakovala za ludi osmijeh jednog psihopate – prije nego što zamakne iza ćoška, išunja se poput starih lopova i nad ulicom spusti mračnu koprenu zlokobnih dana.

Gomila pjesama je jednoznačno rasplesana i radosna: u obradama klasika poput

„Close To You“ benda The Carpenters nema ni mrve onog „bad romance“ oporog začina romanse sa Džokerom. „When the Saints“ momenat je i previše očigledan i nepotreban, a stiče se utisak da je Gaga na ovom albumu previše vremena potrošila na putu od Vegasa ili nekog lagodnog rizorta - do Gotama. I da je u premalo ovih pjesama ona tu stvarno Harli spram Džokera, i da je sve to premalo „Folie a Deux“; što je ironično, kada znamo koliko je to puta ona nehotice već bila, tokom karijere.

Harlequin

Svega dvije pjesme nijesu obrade: „Folie a Deux“ kao priznanje da je ,,do ušiju zaljubljena“ u ruhu jednog šašavog valcera, i „Happy Mistake“ koja akustičnom apatijom zazvuči čak i kao Radiohead. Sve to je totalno nebitno spram eksplozije u „The Joker“ obradi Širli Besi. Kada zagrmi: „This queen needs to ruffle the scene of the

Manu Chao

Viva Tu

Cijelih 17 godina bilo je potrebno da nam Manu Čao novim albumom prizna, da nema baš ništa novo da nam kaže o sebi.

Sve to već znate: aktivista, pank trubadur beskrajno uvjeren da je muzika jedna od onih sila što guraju svijet da postane bolji... I vagabond uvijek spreman da se u tom svijetu izgubi, da odluta – a opet ne previše daleko, da bi ga mogli bez pretjerane muke naći. I naravno da na ploči „Viva Tu“ ne može ponoviti onu magiju sa debija „Clandestino“; jer ta muzika bila je poput otkrovenja lika koji perfektno poznaje puls naše svakodnevice. I ovdje, i na obali rijeke La Plata, i na Andima i Karibima, i u Bantustanu,

Magrebu i Indokini... Sve to i onaj nepopravljivi optimizam probao je opet spakovati, a jedina razlika u odnosu na prije dvije decenije ili četvrt vijeka, jeste to što se nove pjesme direktno tiču sadašnjice. To u uvodnoj „Vecinos en el Mar“ djeluje skoro hipnotički, taj folk sa dodirom ciljano jeftine sintetike... I odatle, iz tog komšiluka na uzglavlju jedne biserne obale, Manu Čao kreće na putovanje, načinje svoju „emigranijadu“. Na ploči je najbolji veliki, čak ne pretjerano predvidljiv miks žanrova i jezika. Sve to zna da eksplodira u katarzičnim momentima, poput juriša bekvokala u „River Why“ ili radosti od sučeljavanja gitare

i perkusija u „Viva Tu“. Kolaboracije su uglavnom nepotrebne: kantri ikona Vili Nelson u svoj sili i kreativnom zamahu pruža raskošan pečat u „Heaven’s Bad Day“, koja je ipak u raskoraku s ostatkom materijala. Francuskinja Leti na dvojezičnoj „Tu Te Vas“ upada sa jednosmjernim pop skretanjem koje je objektivno i najmanje bitan momenat. „So Paulo Motoboy“ je možda i životno najaktuelnija, kao pjesma o svim tim kuririma i raznosačima hrane koje puštamo najdalje do praga. I samo je dio šire globtroterske priče u kojoj Manu Čao, realno, ipak ispada i malo naivan za naše

crime“, to je konačno Gaga i konačno „Folie a Deux“, a ne Kuperov ,,A Star is Born“ (2018).

I do pola pjesme, dok se već pitate, ko je tu stvarno Džoker a ko Harli Kvin – samo ćete poželjeti da je album „Harlequin“ imao više takvih momenata, upravo kao ,,The Joker“ i ,,Smile“. S. S. Ocjena: 68/100

vrijeme. Posebno kada u finalnoj „Tantas Tierras“ sempluje riječi argentinske aktivistkinje Karine Dijaz Moreno: „Aca estamos. No estamos solos!“ („Ovdje smo. Nijesmo sami!“) – i gomilu davno potrošenih parola. Trubaduru valja javiti, u kom god kutku planete sada osvitao – da po tim receptima još niko nije uspio liječiti ovaj svijet. S. S. Ocjena: 63/100

Leti

kalendar Osam decenija noara „Laura“ Ota Premingera

U oktobru 1944. godine, američki lmski velikan isporučio je efektnu psihološku studiju muškarčeve opsesije ženom koju nikada nije upoznao

Amerikanka Vera Kaspari postala je jedna od najmističnijih i najefektnijih književnica 20. vijeka „ljuljajući“, kroz cijeli svoj opus, imidž nezavisne žene. Sada bi se možda pozabavila feminizmom u novoj savremenoj formi, ali četrdesetih godina prošlog vijeka postala je jedan od omiljenih „tihih“ igrača zahvaljujući noar-romanima.

Jedan od tih romana bila je „Laura“, priča o istrazi ubistva zavodljive brinete, koju je američki režiser Oto Preminger, veliki ljubitelj noara, spakovao tako da su filmofili uspjeli da sagledaju novu stranu mistike ovog već prilično misterioznog žanra.

U istoimenom filmu, koji je lansiran 11. oktobra 1944. u Njujorku, Preminger je posegnuo za kreiranjem mentalne slike ubijene Laure (Džin Tirni) iz vizure detektiva Marka Mekfersona (Dana Endruz) koji, inicijalno ne poznajući žrtvu, sklapa slagalicu iz miksa intervjua s onima koji su je zaista poznavali, dok ga njena slika sa zida neprekidno proganja. I dok mu je prvi pik njen vjerenik Šelbi (Vinsent Prajs), oblak sumnje ne zaobilazi ni harizmatičnog zločesto-ljubomornog kolumnistu Valda (Klifton Veb). Od fenomenalne glumačke ekipe, preko monohromne fotografije i mistične scenografije, do čudnjikave i, na koncu, vrlo popularne muzičke teme Dejvida Raskina , Preminger je cjelokupan projekat uspio zatvoriti tako da „Laura“ zauzme posebno mjesto u istorijatu žanra. Dok je sa jedne strane Premingerov noar krajnje tipična filmska drama, sa druge

Kada brineta proganja

je i pronicljiva psihološka studija muškarčeve opsesije ženom koju nikada nije upoznao. Uz koncizne flešbekove i istančan vojsover, protkan Raskinovim nostalgičnim tonovima koji pojačavaju elemente „progona jedne slike“ – „Laura“ i jeste postala atipičan, ali efektan primjer moći jednog sasvim posebnog filmskog žanra.

Uprkos tome što je Preminger naišao na niz neočekivanih prepreka – od problema s adaptacijom romana, do nemogućnosti pronalaska zajedničkog jezika sa producentom Derilom Zanukom – „Laura“, iako katkad zaboravljena, ostaje jedno od ključnih filmskih djela iz prve polovine 20. vijeka. L. MURSELJEVIĆ

Premingerov noar završio je na listi nominacija Američke akademije filmskih nauka i umjetnosti u čak pet kategorija. I dok ni Preminger ni scenaristi, a ni Veb za sporednu ulogu, nijesu mogli da očekuju trijumf u svojim sekcijama, direktor fotografije Džozef Lašel uspio je da pobijedi ekstremno popularni mjuzikl „Going My Way“ Lea Mekerija. Kategorija crno-bijele fotografije bila je jedna od najkompetitivnijih, sa čak deset ostvarenja u igri za Oskara. Na koncu, to je ispao i jedini zlatni kip koji je Premingerov noar ulovio.

Detektiv (Dana Endruz) opsjednut ubijenom ljepoticom

Atipična demonstracija moći lm noara

kalendar Pola vijeka Huperovog nezaboravnog

Stvarnost iz ljudske

Koliko je samo bilo onih, koji su se na sva zvona ljutili što je „The Texas Chain Saw Massacre“ prije pola vijeka Tobi Huper reklamirao kao istinitu priču. Kako su samo bili slijepi kod očiju, ispred nosa ne primjećujući slične ili iste brutalnosti, koje im se u stvarnosti dešavaju.

Zvali su ga Kasapin iz Plejnfilda ili Plejnfildska utvara. Daleko sjevernije od Teksasa, u Viskonsinu, krajem pedesetih; Edi Gejn je bio lešinar grobova koji je od kože i kostiju sahranjenih pravio maske i svakakve zvrčke i drangulije za neke samo njemu znane rituale. Priznao je ubistvo dvije žene; do kraja života, lijepih četvrt vijeka, proveo u ludari. Nikad ni dana u zatvoru. Jedan neobilježen grob, tamo u Plejnfildu, strašno je počivalište lika po kom je portretisan i Norman Bejts u Hičkokovom klasiku „Psycho“ (1960), i Bafalo Bil u Demovom remek djelu „The Silence of the Lambs“ (1991)...

Zlo izolacije

Verner Hercog godinama je bezuspješno pokušavao da snimi intervju o Gejnu i svim tim lokalcima u Plejnfildu. U nekoj ladici prašinu skupljaju i trake intervjua s Edijem koji je tada već decenijama bio hospitalizovan; radio ih je, po Hercogovom naumu, sjajan američki autor dokumentaraca Erol Moris... Ali, prije svih, Edi Gejn je Lederfejs u filmu „The Texas Chain Saw Massacre“. Jedan čisti, destilovani užas; stvaran u onoj mjeri u kojoj je pametno osmišljen i još pametnije serviran. Strava kojoj nije bila potrebna filmska kupka od nekoliko hektolitara krvi, da je niz kičmu osjetite do vrhova prstiju, tu u bioskopu. Nego, Tobi Huper je početkom sedamdesetih pekao zanat kao asistent režije i kamerman na Univerzitetu Teksas. I tamo, u Ostinu, već je kuvao zamisao o

jednom svijetu zabačenosti, totalnog zapećka; o nekom mraku koji vreba iz tih šuma i zlu koje prijeti u izolaciji i iz izolacije.

Naravno da je već znao sve pojedinosti strašne priče o Ediju Gejnu. I naravno da to nije samo po sebi bilo dovoljno; bilo je potrebno da svakodnevno čita vijesti iz teksaške crne hronike, kriminala i zločina iz okoline San Antonija, pa da ostane zatečen u kojoj mjeri je taj užas postao svakodnevna, obična vijest. Baš kao i svi masakri i zločini Vijetnamskog rata, koji je za Amerikance polako išao po zlu. Svakodnevna brutalnost na koju je narod oguglao. Prosute lobanje – dakle ne krv, ne mišići i kosti – nego komadi mozga uhvaćeni na drumu, kamerom, u jednom vijetnamskom izvještaju, na televizi-

ji... Kada je to, jednog dana, na vijestima vidio, Tobi Huper je znao: biće to „Teksaški masakr“, biće isto neki drum... I jedna Amerika koja samu sebe jede iznutra. Koja prijeti da eksplodira, kao slijepo crijevo nabreklo u gnoju nekog na zlo otupjelog čovjeka.

Oruđe užasa

Sva ta govorancija o „istinitoj priči“, znate kako im je svima Huper odgovorio? „Prvo pođite do kancelarija svih tih političara, pa ih pitajte, što vas je sve to američka vlada lagala oko Votergejt skandala. Pa isto to pitajte oko naftne krize i cijena zbog rata Izraela i Egipta na Sinaju. Pa ih pitajte šta vas sve lažu oko brutalnosti i svih tih ubistava koja svakog dana gledate iz Vijetnama... E, kad dobijete te odgovore, onda dođite

Ovo je film o mesu i svemu što nam svakog dana u usta ulazi, a da je moralo biti ubijeno. I, naravno, priča o transgresiji kapitalizma; o tome kako se gubitnici velike trke za novcem pretvaraju u gnoj društva, prijeteći da ga pojedu iznutra

kod mene i pitajte da li moj film apsolutno istinita priča“. Stvarnost spakovana u budžet od nekih 140.000 dolara (otprilike 650.000 eura po kursu i vrijednosti, 50 godina nakon premijere, 1. oktobra 1979.) – i jedna motorna testera. Koja je „ničim izazvana“ upala u filmski koncept, onda kad je Huper, razmišljajući u filmu, trgovao neki alat... Jedan pogled na šljašteću reklamu za dično poperenu mašinu – bio je dovoljan da upadne kao sama alatka, kao oruđe užasa. Opet, zašto? Zato što se to Huperu, tako, prosto dopalo.

Koliko je tek bilo onih, koji su nakon odgledanog „Teksaškog masakra“ ostali zatečeni i zapitani – što je poenta tog takvog, silnog, estetizovanog, ekscesivnog, u svoj toj pretjeranosti raskošnog nasilja. I naravno da su promašivali poentu – jer kao da je za nasilje i zločin uopšte potrebno neko objašnjenje! Kao da nije samo po sebi apsurd... Opet, toliko je tu Huper spakovao istinitog i stvarnog. Neka mladost zalutala u zaboravljeni svijet centralnog Teksasa. Pejzaž poput pustare nakon nuklearne apokalipse. Neki lik

Famozni Lederfejs, glavni katalizator užasa na rođendanskom plakatu

theposterdb.com

Texas Chain Saw Massacre“

ljudske kasapnice

koji im ritualno, a da to ne shvate, praktično vrši inicijaciju za obred žrtve, klanice, čega li već. U kome su, naravno – ti putnici namjernici krunske žrtve. I to u mraku neke (kao) napuštene farme, u kojem čekaju neki, od svih zaboravljeni i napušteni ljudi. Mesari gladnih očiju, spremni na dugo iščekivanu gozbu. I jedan lik sa maskom od mrtvačke kože, sa motornom testerom u ruci. Pobjegni mu, ako možeš!

Strašna porodica

Vrlo ciljano – poprište zločina i terora prava je pravcata kasapnica. Naravno da je „Teksaški masakr“ film o mesu i svemu onom što nam svakog dana u usta ulazi, a da je moralo biti ubijeno. Naravno da je to i film o transgresiji jednog galopirajućeg kapitalizma; o tome kako se oni odbačeni, oni gubitnici velike trke za novcem, poput nekih radnika na običnoj i staroj seoskoj kasapnici – pretvaraju u sami gnoj jednog društva. Koji prijeti da ga zagadi i pojede iznutra.

I ta strašna porodica Sojer, ta groteska iz zaboravljene provincije – na kraju, samo kao slika obične američke porodice. I sve to igra na tankoj liniji između strave i užasa sa jedne, i parodije od jednog komšiluka sa druge strane. U kom je žena i najveća sadistička žrtva –i ona koja, jedina, sa sjenkom užasa na duši, uspije da preživi, pobjegne i odupre se. Što će, naravno, postati toliko ponavljani motiv svih velikih slasher horora. A neka druga neće biti te sreće, pa će u kasapnici naše stvarnosti ostati izložena, na nekoj kuki za sirovo meso... Uvijek, do kraja i do kosti – ta filmska stvarnost iz ljudske kasapnice je film o tome, u kojoj mjeri je naš svakodnevni život obilježen i čak utemeljen na surovostima, a da to i ne primjećujemo. „U svom srcu, ovo je film o mesu; o ovom našu lan-

cu života, u kom bjesomučno ubijamo neka svjesna bića, a da ne trepnemo, svakog dana, pa opet“ – govorio je Tobi Huper.

Islandski striper

I da, bilo je mnogo i onih koji njegov film nijesu preispitivali. Koji su u svim tim hrpama od mesa i kostiju, tim nesretnim likovima koji su sudbinu sreli na nekoj kuki za meso u posljednjoj zabiti Teksasa, i tom strašnom Lederfejsu – vidjeli stvarnost i istinu. Poput, recimo, velikog meksičkog režisera Giljerma del Tora, koji godinama nakon odgledanog

filma meso nije ni pomirisao.... Zbog te istine, vrijedilo je sedmicama snimati u nekoj kasapnici, sa zidovima pod mrljama od stvarne životinjske krvi, na 40 i kusur stepeni teksaške pustare, za najskromniji filmski budžet od 140.000 dolara. Vrijedilo je i publici podvaliti ono „po istinitoj priči“... I konačno, vrijedilo je vjerovati, da ultimativnog američkog horor-negativca može da odigra – jedan Islanđanin. Gunar Hansen, dijete iz Rejkjavika, sa diplomama matematičara i nastavnika engleskog, uz sve to i talentovani igrač ame-

ričkog fudbala, za potrebu i džeparac - i plesač na šipki u strip-klubu.

Sve dok se nije našao na audiciji Tobija Hupera – i posao savršen Lederfejs. U jedinoj velikoj ulozi karijere, u najstrašnijoj ulozi naše stvarnosti, o zlu kojem ne treba ni povod ni objašnjenje, koje je samo sebi cilj i prirodno je taman kao i onaj komad koji nam se svakog dana nađe na tanjiru... Na magistrali od našeg sljepila i zaborava, koju je Tobi Huper pronašao u centralnom Teksasu.

S. STAMENIĆ

Na „večeri“ kod Sojerovih

Žanrovski motiv jedine preživjele uspostavio Huper

Jelena Jelača, vizuelna umjetnica

Uvijek me razgali Štefica Cvek

Film koji Vas čini srećnom?

- Više filmova me čini srećnom, ali bih izdvojila Šteficu Cvek, odnosno „U raljama života“ (1984) Rajka Grlića. Uvek me razgali i ispuni optimizmom. Semka Sokolović u ulozi tete iz Bosanske Krupe je spektakularna u svakoj sceni. Volim i „Varljivo leto ’68.“ Što se stranih filmova tiče, to bi bio „ I Love You to Death“ (1990), crna komedija rađena po istinitom događaju, kao i „The Big Chill“ (1983). Oba filma su zabavna i duhovita na svoj način. U posebnim prilikama volim da se počastim sa „Fear and Loathing in Las Vegas“ (1998).

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Više puta mi se desio taj osećaj. Ne baš da bude ubistvo, ali bar ozbiljno ranjavanje. To bi , recimo, bio „Atomski zdesna“ (2014) Srđana Dragojevića. Imala sam utisak potpuno neopravdanog ponižavanja glumaca. Slična stvar mi se desila sa Terijem Gilijamom i filmom „The Man Who Killed Don Quixote“ (2018). Ne sećam se ni da li sam uspela do kraja da ga odgledam.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Kada sam bila dete, tata je čuo za Monti Pajton, pa nas je

odveo da gledamo „The Meaning of Life“ (1983). Ništa nam nije bilo jasno, nismo bili spremni na tu vrstu humora. Prvi i jedini put mi se dogodilo da izađem iz bioskopa pre kraja filma. Trebalo mi je mnogo godina i gomila sadržaja pajtonovaca, da se usudim ponovo da ga pogledam. Ispostavilo se da smo film odgledali skoro do samog kraja. Sada mi je vrlo drag. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Hm... nikad o tome nisam razmišljala, ali recimo da bih volela da vidim neki kvalitetan film o Njegošu . Sada mi pada na pamet tema vezana za različite verzije porekla mog prezimena, odnosno konkretno priča o ženi, od koje ono, navodno, potiče. Baš bih volela da to neko dobro ispita i ekranizuje. Retkost je, ne samo u našim krajevima, da od neke žene potekne loza, makar to bila i legenda. Omiljeni filmski rivali?

- Beti Djevis i Džoan Kraford u „What Ever Happened to Baby Jane?“ (1962) i Marlon Brando i Džek Nikolson u „The Missouri Breaks“ (1976).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Lav na N-tom spratu njujorškog nebodera, ali i ostale životinje koje se slobodno kreću po Njujorku, u filmu „12 Monkeys“ (1995). Lava sam i naslikala, za vreme pandemije, podstaknuta sličnim događajima tokom lokdauna.

Vizuelna umjetnica

Jelena Jelača istražuje odnos između pojedinca i društva kroz prizmu umjetnosti i psihologije. Slikanje je najviše usrećuje, iako se bavila animacijom (film „U ogledalu“) i skulpturom.

Izlagala je samostalno u zemlji i inostranstvu, a sublimaciju njenog rada predstavlja slojevito djelo ogromnog formata „The Truth is Shaped in the Darkness“. Noćima izmaštana, kreirana lica, likovi iz filmova, glumci, balerine, fotografi, tigar, žirafa, Karavađova „Meduza“ i mnogo ćudi živi na Jeleninom

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „A zašto peremo zube? - Dolaze nam gosti. - A šta ćemo da im radimo?“ iz filma „Varljivo leto ’68.“ Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Duško Dugouško, koji je šarmantno đubre. I Gustav, koji je nesvestan svoje štetnosti. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Ne sećam se tačno da li je to bio „For Your Eyes Only“ (1981), Džejms Bond sa Rodžerom Murom, ili De Palmin „Dressed to Kill“ (1980) sa Majklom Kejnom i Endži Dikinson. Ovaj drugi mi je jedan od omiljenih filmova. Ima izuzetno napetu atmosferu i vizualno je jako uzbudljiv.

platnu. Jelača je više od 120 likova (pa i sebe) smjestila na platno koje predstavlja „žurku prije smaka svijeta“. Gošća naših „Obrtaja“ ljubav prema filmu prenijela je na platno i serijalom slika „Kino oko“, kojima je odala počast remek djelima jugoslovenske kinematografije, jednom vremenu i načinu života.

Kada ne slika, Jelena bindžuje serije i gleda filmove, a neizostavan dio njene svakodnevice je i muzika. Upravo zbog toga, naša pitalica predstavlja odičnu priliku da Jelenu bolje upoznate.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Ovo je opasno pitanje. Pada mi na pamet muzika Majlsa Dejvisa u filmu „Lift za gubilište“ (1958), ali bih za soundtrack svog života ipak volela nešto manje simbolično i dramatično i znatno laganije. Neka onda bude „The Sting“ (1973) sa Polom Njumanom i Robertom Redfordom. Ili još nježnije, muzika iz „Amelie“ (2001).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Nakon svih filmova koje sam odgledala, a u kojima se radnja događa u Njujorku. Kada sam konačno tamo otišla, osećala sam se kao kod kuće. Slična

razgaliCvek

stvar mi se desila i nakon „Lisbon Story“ (1994) Vima Vendersa

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Nisam sigurna da bih želela da se družim s omiljenim autorima.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Mislim da bi se lokalna ekipa otimala ko će bolje da ga ugosti, a on bi se nervirao jer ga ometaju dok radi.

k a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

-„So What?“, Majls Dejvis. Tako se zvao prvi bend mog brata, koji je profesionalni muzičar, bubnjar. Slušanje džeza nas je jako zbližilo. Sa tatom sam se, sa druge strane, bondovala preko kafanske muzike, tamburaša i slično.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Jednom kada prođe sve“, domaća verzija pesme „Et si tu n’existais pas“ Džoa Dasina, koju peva Dragan Stojnić Može i „Adagio“ Albinonija. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Watching Alice“, Nik Kejv

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Good Morning Starshine“ iz Formanovog mjuzikla „Hair“ (1979).

Vaša pjesma za karaoke?

- To baš nije moja omiljena vrsta zabave, ali bih eventualno mogla da pokušam sa „Fly Me To The Moon“ Franka Sinatre , ili ako me još ponese atmosfera, moglo bi da mi se omakne i „Suspicious Minds“

Elvisa Prislija ili „Don’t Let Me Be Misunderstood“ Nine Simon

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Koga god bih odabrala, smučio bi mi se, ako bih morala da ga slušam zauvek.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Uh, ima ih više, ne bih da se zameram nikome. A i sve je stvar ukusa.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Ejmi Vajnhaus i Dejvida Bouvija Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Ne mogu ni jedne da se setim, a da ima te karakteristike.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Ako se dobro sećam, bili su to Robert Smit iz The Cure i Nik Kejv.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Sasvim verovatno.

TVSerija idealna za kišni vikend?

- „Jutro će promeniti sve“ kada mislim o Beogradu, „Girls“ kada mislim o Njujorku.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Grlom u jagode“, „Pozorište u kući“, „Boško Buha“, „Crime Story“, „The Gangster Chronicles“, „Dinasty“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Green Wing“ je britanska serija, puna istovremeno urnebesnog i morbidnog humora. Najdraži par iz serije?

- Karen Volker i Džek Makfarland iz „Will&Grace“. Dinami-

ka njihovog odnosa mi je mnogo zabavnija od naslovnih likova. Serija koju nikada nijeste završili?

- Ima ih mnogo, obično ih napustim kada treba da čekam sledeću sezonu. Trudim se da ne gledam serije dok su još aktuelne, jer najviše uživam u bindžovanju, pa je bitno da je završena kada rešim joj se posvetim.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Game of Thrones“. Poslednja sezona je, za publiku koja je obožavala prethodni tok razvoja likova i radnje, neizdrživo uvredljiva. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Nemam treutno ideje u vezi s ovim pitanjem. Neka bude odeća i obuća iz „That ‘70s Show“. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Moj poziv ne podrazumeva radno okruženje/tim, ali mi se sviđa razrada likova i međuljudskih odnosa u „Homicide: Life on the Street“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Ovo je trik pitanje. Ne sećam se. To je moj konačni odgovor! M. ČAVIĆ

Jelena Jelača: Voljela bi da pogleda kvalitetan film o Njegošu

Ana Glušica

Dukin Obodin v PODGORICARENJE

Ovako su nekad radile

dobre firme i fabrike u Crnoj Gori: u gradu se prepozna grupa mladih muzičara kojima basta da postanu bend – samo im oprema fali. Pa im uprava fino sve instrumente kupi. Jedan-jedini uslov: da sviraju makar jednom godišnje, na dan preduzeća.

Tako je, ima lijepih 55 godina, od kada je na jesen 1969. nastao Obodin – kao mnogo važna vertikala, koja veže silne decenije crnogorske i cetinjske rok i pop muzike. I naravno da je fabrika bila „Obod“, da je tada mnogo dobro poslovala i da je tada i gradu i fabrici bilo mnogo bitno da prijestonica ima ozbiljan bend. Tad su to zvali „omladinski orkestar“... Ali, spram repertoara – da ne zvuči tako zvanično ili zakopčano. Nego, bre, čistokrvni rokenrol.

Naravno, daleko od toga da je Obodin bio prvi cetinjski bend. Još pedesetih i šezdesetih svirali su Cetinjski kunetaši

(onako spram vremena, od napolitanskih i meksičkih pjesama, obavezno kancone sa San Rema – do izvornih crnogorskih)... I da, njihov pjevač od sredine šezdesetih bio je Miodrag Radunović Već možete naslutiti spram prezimena: otac Aleksandra – Popaja i Nikole iz Perpera. Potom su nastupali i pod imenom Cetinjani, pa sa posebnim merakom svirali muziku iz filmskih hitova... Sve neđe do posljednjeg nastupa, s osam muzičara na sceni, u sali Gradske kafane. Prava cetinjska legenda. Nego, Miodrag Radunović je u Cetinjskim kunetašima sredinom šezdesetih zamijenio Veselina Bastaća. To nam je prezime za ovu priču posebno bitno. Naš brižljivi hroničar crnogorske rok i pop muzike

Željko Milović ustanovio je da je to crnogorska familija sa najviše muzičara! Još od jednog Mijata Lukinog, u međuratnom periodu. Uglavnom, Venjo Bastać iz Cetinja-

Zaglavi se

na potom je pjevao u drugom gradskom bendu Fantasti, sve one momente koji su se ticali šlager muzike. Boris i Miro Bastać osnovali su osamdesetih grupu Krin... Ali, za ovu priču nam je bitna grupa Obodin. Venjo Bastać sa solo gitarom (mnogo bitna cetinjska faca, još poznati slikar!), Tomislav Bastać na klavijaturama, pa bubnjar Mirko Begović (potom Zoran Obradović). I mnogo mlađi – braća Zoran i Dušan Martinović na basu i ritam gitari. Pravi porodični bend, jer ujaci tim momcima Martinovićima, tinejdžerima – bili su Bastaći.

E sad, taj Dušan, to je isti onaj Duka Martinović, tako bitna faca crnogorske pop i rok muzike, unazad ohoho godina. Tada, kada je osnovan Obodin, imao je samo 14 godina! I početak na Cetinju: prvo sa svirkama na igrankama u gimnazijskoj sali ili u Medicinskoj školi. Pa već koju godinu kasnije, na hotelskim terasama od Bečića do „Plavih horizonata“... Repertoar, otprilike, možete da pogodite. Ono najbitnije od stranog roka i hard-roka, naravno, uz ukus italijanske pop muzike – za koju je doma-

ća publika decenijama imala poseban gušt. Pa na svirkama sve do kraja Bosne, pa jednom i na festivalu na Paliću, gdje su bili crnogorski predstavnici... I tako otprilike do 1975. godine. Ili: trajalo je otprilike dok Duka nije pošao na studije. U Beogradu je svirao u grupi Sving, potom za kotorske Soluse i Bisere Boke... Do grupe Val i bluz projekta Pasoš, nikšićkih Montenegrina (sa kojima je stigao i do Opatijskog festivala), benda Tvrd orah... Uslijedila je, osamdesetih grupa Muzička radionica kao mnogo bitna i nepravedno potcijenjena referenca vezana za tako osobenu muzičku scenu Kotora; naravno, i Plima, novi bend, osamdesetih na Cetinju, u kojoj je pjevao i Nikola Radunović. Samo bi Dukina solo karijera, od devedesetih, zasluživala i zaslužuje poseban tekst. A ona duga priča koja Obodin sa kraja šezdesetih spaja sa našim muzičkim vremenima jeste, recimo, njegov album „Sve moje godine“ (1995). A jedan instrumental „PG-CTKO“ tu, u svega nekoliko minuta, ispriča o crnogorskoj muzici i sceni tih gradova, kroz silne decenije, više negobilo koji tekst.

Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Nastup cetinjskog Obodina 1973. godine

LONDON CALLING Kenardov otpor

Retrospektiva radova londonskog umjetnika, aktiviste i profesora političke umjetnosti, koji više od pet decenija podiže glas protiv statusa kvo, privukla je brojne ljubitelje umjetnosti u Galeriju „Vajtčepl“

Uprkos tome što Vajtčepl automatski asocira na ozloglašenog ubicu Džeka Trbosjeka, ovaj kutak na istoku Londona sada je sinonim za kulturu i umjetnost. Krasi ga mnogo mjesta privlačnih kako za turiste, tako i za lokalce, ali jedno se posebno ističe. Galerija „Vajtčepl“ kotira se visoko na listama Londonaca zahvaljujući dobro centralnoj poziciji i besplatnim izložbama, ali i temama koje organizatori vole da pokriju. Jedna od njih sasvim sigurno je i „Archive of Dissent“ u sklopu koje su posjetioci imali prilike da pogledaju opus Pitera Kenarda, londonskog umjetnika, aktiviste i profesora političke umjetnosti.

Kroz petodecenijski rad, Kenard se pozicionirao kao jedno od centralnih umjetničkih imena baveći se društvenim problemima i političkom istorijom, te kontinuirano podižući glas protiv statusa kvo. Od sedamdesetih do danas, ovaj Londonac kreirao je neke od ikonskih radova koji definišu „razilaženje“ i otpor. Bavio se ratom u Vijetnamu, pokretom protiv aparthejda, kampanjom za nuklearno razoruža-

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Nenad Zečević

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

nje, ali i aktuelnim sukobima u Ukrajini i pojasu Gaze. Kad na sve to dodamo i njegovu upornu posvećenost ekološkom aktivizmu, možemo zaključiti i da je Kenard uspio da razvije jedinstvenu vizualizaciju spajajući umjetnost i politiku, a koja je, pritom, i dostupna svima. U moru vrlo efektnih radova izloženih u okviru Kenardove retrospektive, posebnu pažnju privukli su „Thatcher Unmasked“ (1986) i „Union Mask“ (2003). Izložba „Archive of Dissent“ pružila je uvid u proces umjetnikovog stvaralaštva sa posebnim pogledom na foto-montaže sa kojim je započeo karijeru sedamdesetih godina prošlog vijeka. Kenardov specifični umjetnički dodir stigao je kao rezultat inspiracije radovima Džona Hartfilda , pionira montaže kao političkog alata tridesetih godina. Tako su posjetioci u Galeriji „Vajtčepl“ imali priliku da pogledaju neke od njegovih najpoznatijih „rekonstrukcija“ koje uključuju moć, kapital, rat i uništavanje Zemlje, ali i potencijalne nove mogućnosti koje stižu kao rezultat tih „pukotina kroz istoriju“.

Leila MURSELJEVIĆ

Saradnici Leila Murseljević, Srđan Ivanović, Biljana Martinić, Milena Čavić, Sead Šabotić, Tijana Todorović, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Anja Drobnjak-Vukašinović, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

„Union Mask“, 2003.

Detalj sa retrospektive u Galeriji „Vajtčepl“

„Thatcher Unmasked“, 1986.