Dnevni list Pobjeda 05.10.2024. by Pobjeda

POPLAVE: Vlada u Bosni i Hercegovini proglasila stanje prirodne nesreće, broj stradalih popeo se na 20, a nestalih na 40; šteta pričinjena u Šavniku, Nikšiću i na Žabljaku, u Podgorici enorman vodostaj rijeka

Ministarstvo nansija sugerisalo da Aerodromi Crne Gore, u saradnji sa Vladom preduzmu aktivnosti u cilju rješavanja problema oko katastarskih evidencija

Voda je u Šavniku odnijela dva mosta i put, pa je tridesetak kuća u selu Komarnica odsječeno.

Uništen je ribnjak Zdravka Kasalice. Na Žabljaku su se izlile podzemne vode usljed čega su poplavile kuće, imanja, hotel, benzinska pumpa, market...

Bivši šef države Milo Đukanović na panelu u okviru 2BS foruma

AKCIJA UP I ANB: Osujećeno krijumčarenje migranata, uhapšeno 12 lica

Naš domaći zadatak ne može obaviti niko drugi do mi. Crna Gora ima potencijal, ali ona traži ozbiljan državno-politički menadžment koji ona trenutno nema, ocijenio je Đukanović. On smatra da je Crna Gora ukupnim razvojem potvrdila da ima unutrašnje kapacitete da realizuje reforme i pridruži se EU, ali primjećuje regresiju tokom protekle četiri godine

INTERVJU: Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić

Lisice na ruke stavljene su Željku Bujišiću, Đoku Kovačeviću, Bobanu Krstonijeviću, Darku Boškoviću. Među uhapšenima su i Amar Hekalo i Sabina Hekalo-Bašić. Kako je Pobjedi saopšteno iz vrha bezbjednosnog sektora, presječen je važan krijumčarski kanal kojim su migranti ilegalno prebacivani preko Balkana na teritorije zemalja Zapadne Evrope

Toplija zima sa Pobjedom!

Nagradna igra

Šavnik

BUDVA - Kao članica NATO i najozbiljniji kandidat za članstvo u EU, Crna Gora se nalazi na kritičnoj tački koja će odrediti njenu budućnost. U zemlji koja je čvrsto opredijeljena za evroatlantski put, ne smije se dozvoliti zanemarivanje izazova koji dolaze spolja i koji veoma lako mogu prerasti u unutrašnje probleme.

To je istakla predsjednica Atlantskog saveza Crne Gore Milica Pejanović-Đurišić na otvaranju 14. 2BS foruma koji je juče održan u Budvi. Potcrtala je kako tema ovogodišnjeg skupa „World in Disorder: Turning Adversity into Opportunity“ najbolje oslikava našu stvarnost.

- Na globalnom nivou, suočavamo se sa velikim promjenama, uslovljenim kako ratovima koji se vode na evropskom kontinentu i na Bliskom istoku, tako i ostalim brojnim, a manje vidljivim, konfliktima u svijetu, što sve zahtijeva brzo prilagođavanje i čvršću saradnju transatlantskih partnera –navela je Pejanović-Đurišić.

CRNA GORA NA OPREZU

Ona je ukazala i na činjenicu da već dobro poznati regionalni izazovi „ponovo dobijaju na intenzitetu i predstavljaju značajno opterećenje za Zapadni Balkan“, jer usporavaju napredak u evropskim integracijama, pa i ukupan razvoj. Smatra i da se Evropa suočava s jednim od najsloženijih perioda u novijoj istoriji koji su, između ostalog, posljedica ruske agresije na Ukrajinu.

Pejanović-Đurišić dodaje da „propaganda i dezinformacione kampanje, koje iz Moskve često dolaze preko Beograda i Banjaluke“, ciljaju na destabilizaciju regiona, raspirivanje međuetničkih tenzija i usporavanje evropskih integracija. S druge strane, kineski ekonomski uticaj ostaje dio geopolitič-

Subota, 5. oktobar 2024.

Budva juče bila domaćin 14. 2BS foruma posvećenog odbrani i bezbjednosti

Pejanović-Đurišić: Nacionalističke i populističke manipulacije ugrožavaju stabilnost Crne Gore

Politička polarizacija, etnonacionalizam i ranjivost na spoljni maligni uticaj predstavljaju mnogo ozbiljnije prijetnje demokratskom razvoju i napretku nego što su to spremni da prepoznaju sa domaćih najviših adresa, potcrtala je predsjednica Atlantskog saveza Crne Gore

kog pritiska koji dodatno komplikuje regionalnu dinamiku. - Za Crnu Goru, ove tendencije znače da moramo biti oprezniji nego ikad. Kao članica NATO-a i najozbiljniji kandidat za članstvo u EU, naša zemlja se nalazi na kritičnoj tački koja će odrediti njenu budućnost. U zemlji koja je čvrsto opredijeljena za evroatlantski put, ne smije se dozvoliti zanemarivanje izazova koji dolaze spolja i

koji veoma lako mogu prerasti u unutrašnje probleme – istakla je Pejanović-Đurišić. Smatra i da politička polarizacija, etnonacionalizam i ranjivost na spoljni maligni uticaj predstavljaju „mnogo ozbiljnije prijetnje demokratskom razvoju i napretku ka punoj integraciji u evropske strukture“ nego što su to spremni da prepoznaju sa domaćih najviših adresa i da, saglasno tome, izvrše potrebna prilagođavanja javnih politika.

- Ne treba posebno ilustrovati činjenicu da je crnogorsko

Milatović: Zamjene, a ne suštinske promjene su problem naše političke elite

Predsjednik Crne Gore

Jakov Milatović bio je gost prvog panela na kome je govorio o evropskim integracijama, radu Vlade, ali i ulozi mitropolita Srpske pravoslavne crkve Amfilohija u Crnoj Gori. - Krupan korak u parlamentu napravljen je krajem godine i početkom ove, okupljanjem oko imenovanja u pravosuđu za koje je trebala dvotrećinska većina. Kao rezultat, Crna Gora je napravila korak koji nas je čekao više godina što joj je otvorilo vrata narednom, zahtjevnijem koraku na putu ka Evropskoj uniji, a to su zatvaranja pregovaračkih poglavlja - rekao je Milatović.

On je podsjetio da Crna Gora, nakon tri s nepunim mandatom, prvi put nakon

2020. godine ima političku vladu.

- Duboko smatram da je Crna Gora u toku tog procesa postala demokratičnije društvo, što su pokazali i izbori prije nekoliko dana u Podgorici. Ušli smo u proces demokratskog razvoja, gdje su izbori mjera, a građani slobodni da na njih izađu - ili ne izađu - i glasaju kako žele - kazao je predsjednik Crne Gore.

Govoreći o izborima u glavnom gradu, naveo je da je najveći politički rezultat oživljavanje „trećeg puta“ kao „puta građanskog centra i najvećeg političkog doprinosa ovih izbora“. Upitan kojim putem će krenuti njegova koalicija sa izbora u Podgorici, rekao je da će biti „tamo gdje je uvijek bio“. - Od trenutka kada sam

ušao u politiku, mislim da se prepoznaje kontinuitet djelovanja za suštinske promjene. Ono u čemu se politički akteri na crnogorskoj sceni razlikuju jeste to shvatanje 30. avgusta 2020. godine i šta je on značio za Crnu Goru. On je morao biti nada u promjenu. Nažalost, nakon dobijanja IBAR-a vidjeli smo drugačiji karakter Vlade, bez istinske posvećenosti promjenama – dodao je on. Govoreći o odnosima sa regionom, podsjetio je da su najviši državni funkcioneri proglašeni „personama non grata“ od strane susjedne zemlje koja je članica EU. Kritikovao je i odnos Vlade prema samitu „Brdo – Brioni“ i njenu odluku da ne podrži taj događaj. Na pitanje o podizanju spomenika pokojnom mitropoli-

društvo izloženo ogromnom pritisku u cilju slabljenja kohezije zasnovane na građanskim, sekularnim, evropskim vrijednostima, a na račun nacionalističkih i populističkih neodgovornih manipulacija kojima se dodatno slabe nedovoljno izgrađene institucije, čime se posljedično ugrožava stabilnost sistema u svim njegovim segmentima – ocijenila je Pejanović-Đurišić. Prema njenom mišljenju, ovi izazovi nijesu nepremostivi, već predstavljaju priliku da se ojačaju institucije, unaprijede

tu Srpske pravoslavne crkve Amfilohiju, uz podsjećanje na oštre i uvredljive poruke koje je često imao na račun Crnogoraca, Milatović je odgovorio da je riječ o „značajnoj ličnosti koja je nesumnjivo imala posebno važnu ulogu 30. avgusta 2020. godine“.

- Nemam dilemu da on zaslužuje spomenik. Upitno je da li bi došlo do nezavisnosti 2006. godine da je Amfilohije imao drugačiji stav u odnosu na nezavisnost - kazao je Milatović, tvrdeći da je u Crnoj Gori država odvojena od Crkve. Govoreći o odnosima Crne Gore sa Srbijom, rekao je da ne razumije političare kojima je Srbija važnija od Crne Gore.

- Uloga zamjena, a ne suštinskih promjena je problem naše političke elite. Da bi Crna Gora bila bolja, partije moraju biti bolje. Ja nemam drugu državu bez Crnu Goru

procesi i pokaže otpornost našeg građanskog društva. - Atlantski savez Crne Gore, kao jedan od vodećih zagovornika evroatlantskih vrijednosti u zemlji, nastaviće da bude partner svima koji rade na jačanju ovih procesa. U tom smislu se nadam da i iskazana podrška Vlade Crne Gore ne samo forumu, već i održavanju strateškog dijaloga nakon foruma, znači spremnost da se prevaziđe zastoj u promovisanju i usvajanju evroatlantskih vrijednosti i principa – zaključila je ona.

- ocijenio je Milatović, pozivajući na što skorije poboljšanje odnosa sa Hrvatskom. Zalaže se da one stvari koje su bile dobre u prošlosti ostanu sačuvane, a loše prakse kao što su uticaji kriminalnih struktura, način vođenja države i preduzeća, „ne smije postati dio prakse novih političkih struktura na vlasti“.

Zbog toga smatra da su Crnoj Gori potrebne suštinske promjene.

- DPS nije skinut s vlasti jer se tako zvao, već zato što je bio simbol loših praksi.

Nemojmo to da ponavljamo u okviru nečega što se zove Pokret Evropa sad ili Demokratski front - pozvao je predsjednik.

O dvojnom državljanstvu, Milatović kaže da je potrebno pronaći zajednički jezik između pozicije i opozicije, te da se „spriječi bilo kakva vrsta političkog inžinjeringa“.

RAJNKE: MOĆ POMIRENJA

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke poručila je da u potpunosti podržavaju dalji napredak u regionalnoj ekonomskoj i bezbjednosnoj saradnji, posebno u naporima Crne Gore ka evropskim integracijama. - Međutim, identitetska politika, koju podstiču i kojima manipulišu zlonamjerni akteri i njihovi proksiji, stvara klimu podjela koja bi mogla da hendikepira ovu zemlju - ali i svaku drugu zemlju u kojoj svi pripadnici različitih grupa nijesu poštovani i prihvaćeni – poručila je Rajnke na otvaranju 14. 2BS foruma u Budvi. Kako je navela, moć istinskog pomirenja je u rukama naroda.

- Svaki građanin ima moć poštovanja, tolerancije, inkluzije i praštanja, kao i sposobnost da odbije provokacije. Širenje tolerancije, praštanja i poštovanja jedan su od glavnih ključeva za sigurnu i mirnu budućnost – zaključila je Rajnke.

LAJČAK: PREVIŠE PROŠLOSTI

Specijalni izaslanik EU za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak ocijenio je da ono što trenutno postoji na Balkanu „nijesmo imali posljednjih 15 godina“ i da postoji napredak, ali da Crna Gora ima najbolje šanse da uđe u EU. Vjeruje da je najveći izazov to što region još nije pravazišao nasljeđe Jugoslavije.

- Još uvijek je previše prošlosti u sadašnjem životu i previše političara koji grade svoje karijere u tumačenju prošlosti, a ne u pripremama za budućnost. I nema osjećaja pomirenja i pravde, a takođe, mislim da je previše etničkih i vjerskih elemenata, što takođe koči napredak - rekao je on. Smatra da se deklarativan stav EU kako je posvećena regionu nije osjećao u evropskim prijestonicama, a da sada treba ubijediti cijeli region u to i da je to perspektiva zemalja Zapadnog Balkana. - Zanima nas kako će države Balkana iskoristiti trenutak. Crna Gora je u najboljoj poziciji, ali taj proces neće se ostvariti auto-pilotski, već traži rezultate - rekao je Lajčak. Lajčak je, govoreći o situaciji u BiH, rekao da je i tamo nova situacija koja je „zamajac za Zapadni Balkan“. - Ali postoji nekoliko izazova. Milorad Dodik jedan je

Milica Pejanović-Đurišić

od njih, ali ne i jedini. Ključno pitanje je kako osavremeniti Ustav, jer nije kompatibilan sa evropskim procesima - ocijenio je Lajčak.

KRAPOVIĆ: POLITIČKA NESTABILNOST

Ministar odbrane Crne Gore

Dragan Krapović je, govoreći o prioritetima u radu Vlade kojoj pripada, istakao da je to prije svega punopravno članstvo u EU.

- Dobijanje pozitivnog IBAR-a dalo nam je zamah da dalje nastavimo sa zadatkom koji će rezultirati zatvaranjem minimum četiri pregovaračka poglavlja do kraja godine. Drugi prioritet je kredibilno članstvo u NATO, što smo potvrdili izdvajanjem za odbranu. Treći prioritet su dobrosusjedski odnosi - rekao je Krapović. Govoreći o izazovima, Krapović je rekao da su za Crnu Goru to „politička i institucionalna nestabilnost, kojoj smo svjedočili posljednjih nekoliko godina“, zbog suočavanja sa demokratijom i političkim pluralizmom. Ukazao je i na opasnost od uticaja trećih strana, prije svega Rusije, i ostvarivanja njenih interesa na Balkanu, kao i refleksiji rata u Ukrajini. Krapović je pozvao EU i NATO da ostanu fokusirani na Balkan i da region ostane visoko na agendi. Ako ostavimo vakuum, otvorićemo prostor za treće strane. Upitan o usvajanju Rezolucije o Jasenovcu koja je zakomplikovala odnose sa Hrvatskom, Krapović je kazao da „sve što radi Vlada i odluke koje donosi, usmjereno je na pomirenje unutar društva“. Kazao je i kako ih „u potpunosti ne interesuje što misle o tome u Srbiji ili bilo kojoj drugoj državi“.

- Donosimo odluke samostalno i to je odluka crnogorskog parlamenta – zaključio je on. Na pitanje da li učešće proruskih snaga u Vladi utiče na kredibilno ispunjavanje obaveza u Alijansi, rekao je da je Crna Gora „u potpunosti posvećena ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz članstva u NATO, ali i onih koje se odnose na ugled zemalja u kolektivnom sistemu odbrane“.

ŠMIT: BEZBJEDNOST

KLJUČNO PITANJE

REGIONA

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit rekao je da je pred tom državom „godina političkih mo-

gućnosti“, ali da dosta toga zavisi od političkog djelovanja i odluka.

Govoreći o odnosima sa ključnim političkim liderima u BiH, Šmit je rekao da je u Crnoj Gori lako govoriti o NATO-u, ali da to nije slučaj u BiH. - Znamo svi da postoje snažne rezerve u pogledu stava da li neko želi da bude u NATO-u. Nemamo jedinstvene političke stavove o tome, imamo političare u RS, izvjestan uticaj iz Srbije i to je jedan od ključnih izazova, ali se NATO na pozitivan način bavi Bosnom i Hercegovinom - rekao je Šmit On je dodao da je bezbjednost jedna od ključnih pitanja regiona, a to, prema njegovim riječima, uključuje opredijeljenost za zajednički cilj - da se održi bezbjednost bez miješanja sa strane.

- Mislim da je vrijeme da ljudi shvate da su NATO i EU način da se spriječi da ono što se dešavalo više se nikad ne desi. Vjerujem u opredijeljenost ka ovome, ne od strane političara, već od strane običnog naroda – naveo je Šmit.

EU JE SPREMNA DA ČUJE GLAS BALKANA

Peter Grk, nacionalni koordinator za Zapadni Balkan u Ministarstvu spoljnih poslova Slovenije i generalni sekretar Bledskog strateškog foruma, kazao je da „zemlje Balkana ne mogu sebi priuštiti da ne sarađuju“, ali napominje da mentalitet regiona mora da se mijenja.

- Moramo da promijenimo način razmišljanja u svjetlu agresije Rusije na Ukrajinu, ali i mentalitet EU. Na Balkanu još uvijek čujemo glasove iz prošlosti, koji se ne osvrću na budućnost, pa političke elite moraju da shvate da otvaraju stare rane dok vrijeme letirekao je Grk.

On smatra da je važno i to što će Sloveniji biti povjeren portfolio za proširenje u Evropskoj komisiji.

- Već 20 godina pričamo da je proces nejasan, ne znamo kuda idemo. Ali sada imamo jasnu situaciju i naznačen proces. Znamo šta Crna Gora treba da radi i završi proces proširenja - istakao je Grk. Smatra da i one zemlje EU koje su nekada bile rezervisane prema proširenju, sada su okrenute tom cilju, te da je „EU potreban snažan glas sa Balkana“. No, Grk smatra da zemlje Balkana nijesu spremne za ulazak na jedinstveno tržište.

- Pravila jedinstvenog tržišta se ne poštuju na Balkanu. Nema jedinstvenog tržišta, ako nemate institucije vladavine prava koje će pokazati otpornost na strani uticaj - zaključio je Grk.

IGRE IDENTITETSKIM

PITANJIMA

Bivši američki ambasador pri NATO Kurt Volker kazao je da se na Balkanu ,,ne može pretpostavljati da se ništa loše ne može desiti“.

- Među liderima postoji opuštenost. Oni misle da mogu da se igraju identitetskim pitanjima, ali to je opasno jer može da izmakne kontroli. Ne mislim

da će doći do neposrednog nasilja, ali ne možemo biti sigurni da do toga neće doći - upozorio je Volker. Region je, prema njegovim riječima, opušten iz više razloga. Ističe da postoje lideri koji imaju korist od toga da igraju na nacionalističke karte.

- Potcjenjuje se namjera različitih aktera izvan regiona koji žele da stvore neku vrstu poremećaja. To se posebno odnosi na Rusiju, ali ne samo na državu, već i na Rusku crkvu, koja želi da destabilizuje region i tako ga drži daleko od Evropeistakao je američki diplomata. Nikola Lunić, izvršni direktor Savjeta za strateške politike u Srbiji, smatra da je vojna neutralnost na Balkanu - posebno u Srbiji – virtuelna.

- Ispada da Srbija na vojni budžet troši 3,5 odsto svog bruto domaćeg proizvoda, što je pozicionira kao drugu zemlju Evrope po vojnoj potrošnjeistakao je Lunić.

On smatra da je vojna neutralnost, bazirana na konceptu totalne odbrane - virtuelna, jer ne prati oni što je spoljna politika Srbije.

- Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da smo vojno neutralni, ali nijesmo spoljno-politički neutralni. To znači da nema ništa od takve vojne neutralnosti - zaključuje Lunić.

NE SMIJEMO

DOZVOLITI

NESTABILNOSTI NA

BALKANU

NATO je potpuno posvećen Crnoj Gori koja je njen ključni dio, a za Alijansu je važno da u Crnoj Gori postoji jako rukovodstvo, poručio je general-pukovnik Endrju M. Roling, zamjenik predsjednika Vojnog komiteta NATO-a.

Upitan da li NATO ima mehanizme da se odupre ruskom uticaju u regionu, kazao je da „ne treba razmišljati kako ćemo to uraditi, već vidjeti kako smo to već radili“.

- Rusija je imala snažan sajber napad na Crnu Goru, a NATO je sa Crnom Gorom i svim članicama preduzeo snažne mjere da se tome odupre. Rusija širi dezinformacije i koristi druge načine da oslabi našu odlučnost, ali Alijansa i Crna Gora obezbjeđuju sigurnosno kolektivno okruženje - kazao je Roling. Govoreći o drugim regionalnim rizicima, Roling je rekao da je NATO posvećen Zapadnom Balkanu.

- Iako je Crna Gora bezbjedna zemlja, postoje akteri koji to pokušavaju da podrivaju. Razloga za zabrinutost na Balkanu ima, jer postoje i elementi nestabilnosti, ali je zato NATO još više spreman za sve što nam može doći - istakao je Roling. On je ocijenio da je rat u Ukrajini neposredna prijetnja Balkanu, ali da je nestabilnost na Balkanu dugo prisutna.

- Važno je da ne dozvolimo nestabilnost, zato promovišemo stabilnost u ovom regionu - zaključio je Roling. Jovana ĐURIŠIĆ Kristina JERKOV

Bivši šef države Milo Đukanović na panelu u okviru 2BS foruma

Crna Gora je za četiri godine izgubila svoju političku stabilnost

BUDVA - Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović smatra da je naša zemlja ukupnim razvojem potvrdila da „ima unutrašnji kapacitet da realizuje reforme i pridruži se EU“, ali je u posljednje četiri godine „primjetna regresija“. S druge strane, bivši slovenački predsjednik Borut Pahor Crnu Goru vidi kao zemlju u sjajnoj poziciji koja bi mogla biti prva naredna u redu za proširenje.

Dvojica bivših predsjednika na panelu „Pogled nazad, pogled naprijed – budućnost regiona“ tokom 2BS foruma saglasili su se u ocjeni da je Evropa odškrinula vrata Balkanu, što treba iskoristiti.

- Postoji mišljenje da bi Crna Gora mogla biti prva na redu za proširenje. Ako postoji takva vizija i filozofija, treba je iskoristiti. Treba napraviti sve što je moguće da bi Crna Gora došla do pozitivne odluke za proširenje - rekao je Pahor.

PROMJENA

MENTALITETA

Kako je dodao, nakon agresije na Ukrajinu, promijenjen stav o proširenju koji je do tada važio u Briselu i smatra da „ne treba potcjenjivati takvu promjenu mentaliteta u Briselu“. - Ta promjena je stvarna. Sada postoji politička volja da se ide sa proširenjem na Balkan. Iz geopolitičkog ugla – to je apsolutno neophodno. Ali treba imati u vidu da Brisel traži stvarne reforme i da stabilnost nije poenta geopolitike. Sada stvarno vidimo šansu za proširenje u svim zemljama Balkana - ocijenio je on. Zato Pahor smatra da na nema razloga da na Zapadnom Bal-

Naš domaći zadatak ne može obaviti niko drugi do mi. Crna Gora ima potencijal, ali ona traži ozbiljan državno-politički menadžment koji ona trenutno nema, ocijenio je Đukanović

Borut Pahor i Milo Đukanović

kanu dođe do konflikata. No, ukazuje na mogućnost takvog uticaja van regiona, ističući da bi takav interes imala Rusija. Đukanović smatra da je Crna Gora ukupnim razvojem potvrdila da ima unutrašnje kapacitete da realizuje reforme i pridruži se EU, ali primjećuje regresiju tokom protekle četiri godine. - To je donijelo ozbiljno ruiniranje krhkih ostvarenja do kojih smo došli za 14 godina, i to na svim poljima: bezbjednosnom, političkom, na planu obrazovanja i zdravstva.

Crna Gora je izgubila ključnu pretpostavku onoga što je kvalifikovalo kao zemlju lidera i predvodnicu ovog regiona, a to je uzorna politička stabilnost – istakao je on.

Kao primjer je naveo činjenice da je zemlja za to vrijeme promijenila tri vlade, i to od kleronacionalističke do velikosrpske i populističke. Zato se plaši da Crna Gora „ne bi

Što i da sam pjevao „Jači smo od Srbije“?

Govoreći o rezultatima izbora u Podgorici, kazao je da su „indikativni“. - Pokazali su da vladajuća većina sa državnog nivoa - nema većinu. Primjećuje se i strmoglavi pad novih partija, koje sebe zovu „proevropskim“ – naveo je bivši predsjednik države i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović Na pitanje moderatora panela Adnana Rondića da li je tokom slavlja uspjeha DPS na lokalnim izborima u Podgorici pjevao: „Ne može nam niko ništa, jači

smo od Srbije“, Đukanović je kazao da - ne zna. - Moje pitanje je: što i da jesam? Ako bismo pjevali: „jači smo od Srbije, Amerike, Rusije“, da li bi to bila mržnja - upitao je. Reagovanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na ovaj događaj opisao je kao „bizarnu situaciju“. - Ne bih se upuštao u komentarisanje toga što predsjednik Srbije komentariše ko je što pjevao u kafani - poručio je Đukanović.

mogla da iskoristi šansu koja joj se sada ukazuje“. - Sada opet imamo odškrinuta vrata za proširenje. Ako ostanu odškrinuta, nema sumnje da je Crna Gora ispred ostalih kandidata. Naš domaći zadatak ne može obaviti niko drugi do mi. Crna Gora ima potencijal, ali ona traži ozbiljan državno-politički menadžment kojeg ona trenutno nema - ocijenio je Đukanović.

BALANSIRANJE SRBIJE

Na pitanje da li Srbija ima potencijal da bude na „evropskoj strani“, rekao je da u to ne treba sumnjati.

- Srbija ima unutrašnji potencijal da bude na evroatlantskoj strani, ali je problematična njena državna politika koja je obilježena ideologijom velikosrpskog nacionalizma - a to je ugrožavanje mira i stabilnosti u regionu. Srbija balansira između Istoka i Zapada. Takva politika ima uspjeha na kratak rok, jer se Vučić uspio održati na toj tankoj žici. Ali ne mislim da je to dobra politika, jer kada se ona završi, ta država je na istom mjestu na kojem je bila prije njenog početka - ocijenio je bivši crnogorski predsjednik. Kako je istakao, interes regiona je stabilnost.

- Ako ste neodlučnom politikom Zapada i uz jasnu destruktivnu politiku iz Moskve, dozvolili velikosrpskom nacionalizmu da se opet igra Miloševićevom mantrom: „Srbi su ugroženi, pa treba da ih Srbija zaštiti“, onda se takvom politikom ugrožava suverenitet susjednih zemalja, njihova stabilnost i zaustavlja razvoj. To je učinak međunarodne politike u ovom regionu u prethodnom periodu - zaključio je Đukanović.

J. ĐURIŠIĆ/ K. JERKOV

d. malidžan

Subota, 5. oktobar 2024.

KOMPLIKOVANA SITUACIJA U KOTORU: Državna izborna komisija usvojila prigovore DPS-a i koalicije Demokrate-PES, prigovor Kotorskog pokreta odbijen

Vraćeno na ponovno odlučivanje Opštinskoj izbornoj komisiji

DIK je usvojio i prigovor kotorskog DPS-a koji je tražio od te institucije da naloži OIK da ponovo odluči u vezi sa ponavljanjem izbora na biračkom mjestu Mirac, što je OIK prvobitno odbacio. Tako da će Opštinska izborna komisija u Kotoru ponovo odlučivati, a nakon što i zvanično dobije od DIK jučerašnje odluke

KOTOR - Državna izborna komisija (DIK) usvojila je juče prigovor predsjednika opštine Kotor i nosioca liste Demokrata i PES Vladimira Jokića, kojim je tražio da DIK poništi rješenje OIK Kotor o prihvatanju prigovora Demokratske partije socijalista (DPS) na rezultate izbornog procesa na biračkom mjestu broj 17 Prčanj - Dom kulture, odnosno odluku o ponavljanju izbora na tom biralištu.

DIK je poništio rješenje o ponavljanju glasanja jer ga Opštinska izborna komisija

(OIK) Kotor nije donijela potrebnom većinom. Za to je, od 16 članova OIK, glasalo njih osam, a prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika bilo je potrebno devet glasova. DIK je usvojio i prigovor kotorskog DPS koji je tražio od te institucije da naloži OIK da ponovo odluči u vezi sa ponavljanjem izbora na biračkom mjestu Mirac, što je OIK prvobitno odbacio.Tako da će Opštinska izborna komisija u Kotoru ponovo odlučivati, a nakon što i zvanično dobije od DIK današnje odluke. Državna izborna komisija odbacila je prigovor Kotorskog pokreta, a koji se odnosio na odluku kotorske izborne komisije da se ponovi glasanje na jednom biralištu u Prčanju. Pobjedi je iz Kotorskog pokreta rečeno da se njihov prigovor odnosio na proceduralne radnje OIK Kotora prilikom donošenja odluke o ponavljanju izbora.

DPS Kotor: Očajnički istupi lokalnih Demokrata

„Vruć krompir“ opet

u rukama OIK u Kotoru

Jokić je prethodno tražio da OIK poništi svoje rješenje o prihvatanju prigovora Demokratske partije socijalista na rezultate izbornog procesa na biračkom mjestu broj 17 Prčanj - Dom kulture, odnosno odluku o ponavljanju izbora na tom biralištu.

OIK Kotor je prvobitno prihvatila prigovor i zahtjev DPS da se opet glasa na biračkom mjestu u Prčanju zato što su u glasačkoj kutiji bila dva listića više (271 ukupno) od broja kontrolnih kupona (269). Ponovljeni izbori na biračkom mjestu broj 17 na Prčanju su zakazani za 8. oktobar. Što se tiče prigovora DPS na regularnost izbora na biračkom mjestu Mirac, OIK je taj prigovor odbacio kao neosnovan.

Na biralištu u Domu kulture u Prčanju, u nedjelju je glasalo je 266 birača (upisano ih je 495), od čega je DPS dobio 98 glasova, PES i Demokrate 58, „Za budućnost Kotora“ 29, Grbaljska lista četiri, Demokratska alternativa 24, Evropski savez 14, HGI 19 i Kotorski pokret 3. Ostatak glasova dobile su liste koje nijesu prešle cenzus - koalicija Socijalističke narodne partije i Demokratske srpske stranke (13), lista „Čuvari grada“ (dva), te Crnogorska građanska akcija i lista „Za Kotor“ (po jedan).

Ponavljanje izbora u Kotoru moglo bi da utiče na konačni rezultat jer bi DPS mogao da

Suočeni sa mogućnošću još većeg izbornog poraza od onog u nedjelju, a nakon što je postalo jasno da su razobličeni njihovi pokušaji malverzacija, kotorski vlastodršci sada na sve načine pokušavaju da uvjere javnost kako je rješenje u – bezakonju – poručeno je sinoć iz Opštinskog odbora DPS-a Kotor.

Ocijenili su da u minula dva dana vidimo očajničke istupe lokalnih Demokrata

koji, osim što pribjegavaju neistinama, pri čemu pokušavaju da vrše pritiske na OIK na sve moguće načine, brane da izborna volja građana i njihovo demokratsko pravo budu sprovedeni u potpunosti. Moguće je, kako kažu, ,,da Demokrate, nezadovoljne time što su im građani u nedjelju poručili što misle

Nakon upozorenja, Vlada odlučila i da skrati mandat

Berane

prinudnu upravu

PODGORICA - Berane će voditi Odbor povjerenika, nakon odluke Vlade na jučerašnjoj telefonskoj sjednici da uvede prinudu upravu u tom gradu na sjeveru zemlje, a odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.

Do konstituisanja Skupštine opštine, njenu ulogu vršiće Odbor povjerenika od sedam članova koji će činiti: Zlatko Gligorović iz Ministarstva državne uprave, Boban Jovović iz Ministarstva javne uprave, Snežana Mugoša iz Ministarstva finansi-

ja, Ljubica Radović iz Generalnog sekretarijata Vlade, Milena Strugar iz Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, te predstavnici građana Vasko Dragović i Nikola Babović

Iz Vlade su podsjetili kako Skupština duže od šest mjeseci „nije izvršila zakonom utvrđene obaveze, čime se narušavaju interesi građana na području ove opštine“, te da je 19. septembra uputila toj opštini upozorenje, koje je zvanično objavljeno 24. septembra.

- Ovom odlukom Skupština

o njihovom neradu u Kotoru, sada žele da im se na neki način svete, ali im to im neće proći“. - Tu smo da štitimo i zakon i ono što nalažu institucije – pa svima koji pokušaju da se ogluše o instrukcije DIK poručujemo da će krivično odgovarati. Razumijemo nezadovoljstvo Demokrata zbog lošeg izbornog

rezultata, ali eto u utorak i njima prilike da poprave izborni rezultat. Do tada ih molimo da budu makar malo dostojanstveni u porazu, da više ne iznose neistine, da ne pozivaju na kršenje zakona i da ne vrše pritiske na ljude koji žele ispoštovati nacionalno zakonodavstvo - zaključuju iz DPS Kotor.

ASK: Poslanici ne mogu istovremeno biti i čelnici opština i lokalnih skupština d. malidžan

opštine Berane je upozorena da u roku od deset dana izvrši zakonom utvrđene obaveze, i to: da donese strateški plan razvoja opštine Berane, Lokalni energetski plan opštine Berane i Lokalni akcioni plan za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti. S obzirom na to da beranski parlament nije ispunio sve obaveze za deset dana, izvršna vlast ima zakonsko pravo da uvede prinudnu upravu – zaključili su iz Vlade.

Iz SO Berane su još ranije izrazili očekivanje da će Vlada uvesti prinudnu upravu, čime će se skratiti mandat lo-

kalnoj skupštini. Time bi se ujedno odblokirale beranske institucije, a radnici primili plate. Naredna faza je priprema vanrednih izbora. Podsjećamo, nakon što su raniji predsjednik i potpredsjednik opštine Berane Vuko Todorović i Damjan Ćulafić podnijeli ostavke na te funkcije, došlo je do produbljivanja političke krize. Opština se našla u svojevrsnoj blokadi, s obzirom na to da nema odgovornog lica koje bi potpisalo dokumenta važna za funkcionisanje lokalne uprave. Uz to, vladajuća većina već mjesecima ne uspijeva da realizuje sporazum kojim je definisano da funkciju predsjednika opštine Berane prve dvije godine obavlja predstavnik Nove srpske demokratije (NSD), a onda funkcioner Demokratske Crne Gore (Demokrate). K. J.

dobije još jedan mandat, jedanaesti, a sa druge strane koalicija Demokrate i PES imala bi mandat manje, odnosno devet mandata. Na izborima je od upisanih 18.498 birača, glasalo njih 10.168, važećih listića bilo je 10.003, čime je izlaznost bila nešto manja od 55 odsto. Glasalo se za 12 izbornih lista. Prema privremenim rezultatima OIK na lokalnim izborima u Kotoru, liste ,,Vladimir Jokićza gradonačelnika - Demokrate – PES“ i ,,Kotor prije svega - Neđeljko Moškov“ Demokratske partije socijalista osvojile su po 10 mandata. Nakon njih najviše glasova dobila je lista ,,Za budućnost Kotora - grad svih nas“, lista „Demokratska alternativa - dr Davor Kumburović - Da se Kotor pita“ i Grbaljska lista, svi sa po tri mandata. Evropski savez (SD, SDP i LP) osvojili du dva mandata, a po jedan mandat Kotorski pokret - Siniša Kovačević i HGI. U lokalni parlament koji ima 33 odbornika neće ući izborne liste „U akciji budi svoj – CGA“, „Čuvari grada“, „Za Kotor“, kao i „Odgovorno“ koalicije Socijalističke narodne partije i Demokratske srpske stranke, jer nijesu ostvarile potreban cenzus. Jokić je na svom FB profilu sinoć objavio da „ako u Crnoj Gori važe crnogorski zakoni i univerzalni osnovi matematike, DIK će poništiti ove odluke i ponavljanja izbora neće biti“. - Ako to ne učini onda će 8 biti većina od 16, pa kad taj matematički zakon padne u vodu, onda će i slonovi početi da lete - objavio je Jokić na FB profilu. Ivana KomnenIć

Novom odlukom Agencije za sprečavanje korupcije poništene stare odluke

PODGORICA- Agencija za sprečavanje korupcije saopštila je da su poništene sve ranije odluke kojima je tumačeno da su funkcije predsjednika i potpredsjednika opštine, te predsjednika i potpredsjednika skupštine opštine spojive sa funkcijom poslanika.

Odluke koje su stavljene van snage, kako je navedeno u saopštenju, dostupne su na zvaničnoj internet stranici Agencije i biće dostavljene svim licima na koja se odnose.

-Pozivamo sve javne funkcionere koji trenutno obavljaju poslaničku funkciju i istovremeno funkciju predsjednika ili potpredsjednika opštine, kao i predsjednika ili potpredsjednika skupštine opštine, da podnesu ostavku na jednu od tih funkcija, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije. ASK će nastaviti sa sistematskim preispitivanjem svih pravnih tumačenja kako bi osigurala zakonitost, dosljednu primjenu propisa i spriječila sukob interesa u javnoj upravi - poručuju iz ASK. R.P.

Ministarstvo finansija sugerisalo da Aerodromi Crne Gore, u saradnji sa Vladom preduzmu aktivnosti u cilju rješavanja problema oko katastarskih evidencija

JAT Beograd vodi se kao nosilac prava korišćenja skoro 20.000 kvadrata zemljišta u Kotoru

U listu nepokretnosti 4 KO ,,Privredna zona“ Kotor, za zemljište površine 19.733 metra kvadratna, koje se vodi u poslovnim knjigama Aerodroma CG kao imovina tog preduzeća, kao nosilac prava korišćenja vodi se preduzeće JAT Beograd

PODGORICA - Ministarstvo finansija je sugerisalo da je neophodno da Aerodromi Crne Gore, u saradnji sa resornim ministarstvom, nadležnim institucijama, kao i sa Vladom Crne Gore u što kraćem roku preduzmu aktivnosti u cilju rješavanja problema oko katastarskih evidencija, u skladu sa važećim zakonskim okvirom, navodi se u finansijskom iskazu za prošlu godinu sa izvještajem menadžmenta o poslovanju i izvještajem nezavisnog revizora o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja za 2023. godinu za Aerodrome, koji je usvojen na sjednici Vlade u četvrtak.

- Nezavisni revizor je dao mišljenje sa rezervom da finansijski izvještaji daju istinit i objektivan prikaz finansijskih izvještaja, po svim materijalno

značajnim aspektima finansijske pozicije Aerodroma Crne Gore na dan 31. decembar 2023. godine – kaže se u dokumentu.

NeadekvatNa evideNcija Dodaje se da na osnovu prikupljene dokumentacije nije u mogućnosti da potvrdi poziciju nekretnine, postrojenja i oprema, zbog okolnosti koje proizilaze usljed neadekvatnih evidencija u posjedovnim listovima nekretnina.

- Naime, značajan dio imovine koja se u poslovnim knjigama preduzeća vodi kao imovina kompanije Aerodromi CG u posjedovnim listovima se vodi kao pravo svojine 1/1 Crna Gora, pravo raspolaganja 1/1 Vlada Crne Gore, dok je za pravo upravljanja 1/1 naznačeno preduzeće. U listu nepokretnosti 4 KO ,,Privredna zona“ Kotor, za zemljište površine 19.733 metra kvadratna koje se vodi u poslovnim knjigama

Opslužen milioniti putnik na aerodromu Tivat

Djevojčica Bejli iz Engleske je milionita ovogodišnja putnica aerodroma Tivat, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore (ACG). Iz ACG je saopšteno da je ona sa roditeljima, nakon odmora u Herceg Novom, krenula ka svojoj kući letom avio-kompanije Izidžet iz Tivta za London. Inače, ovo je prvi put od 2019. godine da je na tivatskom aerodromu opsluženo milion putnika, a tu vijest našim turistima saopštili su predsjednica Odbora direktora Jelena Maraš i izvršni direktor Roko Tolić

PODGORICA – Iz Saveza komunista Jugoslavije - Crne Gore poručili su penzionerima da ne dozvole da se bilo ko poigrava njihovom sudbinom, a Vladi da zaustavi planiranu reformu Fonda PIO, navodeći da će u suprotnom zajedno sa penzionerima, sindikatima i građanima organizovati masovne proteste.

-Tražićemo i vašu ostavku i odgovornost, jer vrijeme je da se narod pita, a neko i odgovara za promašaje, greške

preduzeća kao imovina Aerodroma CG, kao nosilac prava korišćenja vodi se preduzeće JAT Beograd – navodi se u dokumentu.

Preduzeće Aerodromi Crne Gore osnovano je 1999. godine, a od 2003. godine rukovodi aerodromima u Podgorici i Tivtu, koji su do tada bili u vlasništvu JAT-a.

Profit

Neto rezultat ostvaren u prošloj godini je 9,5 miliona eura, što je, kao se kaže, znatno bolji rezultat u odnosu na 2022.

Tolić je rekao da u ime

Aerodroma Crne Gore izražava veliko zadovoljstvo što nakon pet dugih godina ponovo imamo milionitog putnika u Tivtu. - Takođe, indikativno je što je upravo riječ o putnici na letu jednog od naših strateških partnera - Izidžet. Ova kompanija u Tivtu ostvaruje organski, sistematski rast - poručio je Tolić.

godinu, kada je neto dobitak iznosio 1,4 miliona eura.

Navodi se da su lani poslovni prihodi ostvareni u iznosu od 35,7 miliona eura, što je 36,6 odsto više u odnosu na 2022. godinu. U strukturi ostvarenih prihoda najveće učešće imaju prihodi od prodaje sa 28,9 miliona eura, odnosno 80,8 odsto ukupno ostvarenih poslovnih prihoda.

Poslovni rashodi u 2023. godini iznose 24,9 miliona, što je za 7,9 odsto više u odnosu na 2022. godinu.

- U strukturi rashoda najzna-

čajniju stavku čine troškovi zarada, naknada i lični rashodi koji iznose 17,99 miliona eura i za 9,3 odsto su veći u odnosu na 2022. godinu, razlog tome je uvećanje broja zaposlenih – precizira se u dokumentu. U 2023. godini nastavljen je trend rasta saobraćaja, čemu je u najvećoj mjeri doprinio rast saobraćaja na strateškim rutama.

- U prošloj godini na crnogorskim aerodromima je opsluženo 2,5 miliona putnika i 25.455 vazduhoplova. Na aerodromu Podgorica opsluženo je

Iz Saveza komunista Jugoslavije - Crne Gore poručuju da se planirana reforma Fonda PIO mora spriječiti

i neznanje na štetu građana i države Crne Gore – poručili su iz Saveza komunista nosiocima vlasti. Ukazuju da je crnogorska javnost s razlogom zabrinuta najavom transformacije Fonda

PIO, navodeći da je to velika nepoznanica i problem za sadašnje i buduće penzionere. - Svaka iole ozbiljna reforma u bilo kojoj oblasti, a posebno Fonda PIO, traži i ozbiljne argumentovane i provjerljive

činjenice. Ona mora da prođe javnu raspravu, na toj reformi mora da rade predstavnici Fonda, predstavnici Udruženja penzionera, Vladini stručnjaci, predstavnici sindikata, predstavnici poslodavaca

i građana. Ona mora biti krajnje transparentna da se ne bi dovodila u pitanje njena kredibilnost, odnosno da ne bi izazvala sumnju javnosti, da se nešto iza kulisa radi, posebno da se sa tom reformom ne bi nešto slično uradilo, kao što se radilo sa mnogim privrednim subjektima u Crnoj Gori u vremenu pohare, odnosno netransparentne pljačkaške privatizacije, čije posljedice će ovo društvo još dugo osjećatiporučili su iz Saveza. Ne spore da je reforma Fon-

1,65 miliona putnika i 14.678 vazduhoplova. Na aerodromu Tivat je opsluženo 848.188 putnika i 10.777 vazduhoplova – piše u dokumentu. Dodaje se da je na aerodromima Crne Gore u 2023. godini saobraćalo 35 avio-kompanija. - U prometu saobraćaja najviše su učestvovali ToMontenegro, Er Srbija, Vizer, Turkiš erlajnz, Austrian erlajnz, sa 64 procenta od ukupnog prometa preduzeća. Što se tiče prometa najviše je ostvario ToMontenegro i to 477.124 što predstavlja učešće od 19,04 odsto u ukupnom prometu putnika –kaže se u dokumentu. Aerodromi Crne Gore bili su povezani tokom 2023. godine sa 64 destinacije. Najveći promet vazduhoplova ostvaren je na sljedećim destinacijama: Beograd sa 26,5 odsto, Istanbul sa 11,6 odsto, Beč sa 5,7 odsto učešća u ukupnom prometu na aerodromima Crne Gore. U dokumentu se navodi da se na osnovu pokazatelja likvidnosti može vidjeti da je likvidnost preduzeća na zadovoljavajućem nivou.

- Takođe, pokazatelji zaduženosti govore da su koeficijent stabilnosti i zaduženosti na zadovoljavajućem nivou, kao i koeficijent pokriće kamate što govori da ne postoji rizik podmirenje obaveza po dospjelim kamatama. Uvidom u finansijske iskaze društva, koeficijent zaduženosti imovine i zaduženosti kapitala je na niskom nivou ukazujući na solventnost i pored zabilježenog visokog iznosa ukupnih obaveza preduzeća. Knjigovodstvena vrijednost imovine i kapitala preduzeća je mnogo veća od ukupnih obaveza kompanije – zaključuje se u dokumentu. Izvršni direktor Aerodroma CG lani je bio Vladan Drašković, dok je na čelu borda bio Eldin Dobardžić. S. PoPović

da PIO potrebna, ali smatraju da ona ne može biti ad hoc i u pravcu privatizovanja. -Uz dužno poštovanje nosilaca ove i ovakve reforme, prije svega predsjednika Vlade i njegovog ministra finansija, i najava da će ona biti korisna za njene uživaoce - neutemeljena je, sa posljedicama, priča za lakovjerne. Na to su ukazivali i ukazuju sa puno razloga kompetentni stručnjaci iz oblasti ovog posla, to se ne bi smjelo prenebreći i potcjenjivati –naveli su iz Saveza. r. e.

Aerodrom Podgorica

Milionita putnica sa roditeljima na aerodromu Tivat

Iznova krenuo postupak po tužbi konzorcijuma Bistrica Clean Energy protiv države zbog neizgrađene mHE

Poziv za svjedočenje

dobiće Žarko Burić i bivša ministarka Dragica Sekulić

PODGORICA – Nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu kojom je konzorcijumu Bistrica Clean Energy (BCE) dosuđeno 760.700 eura uloženih u projekat mini hidroelektrane (mHE) na rijeci Bistrici u Bijelom Polju, uz odbijanje izgubljene dobiti od 27,5 miliona eura, postupak protiv države je pred Privrednim sudom krenuo ispočetka.

Konzorcijum su prvobitno činile crnogorske kompanije Žarka Burića BP Hydropower i Normal company, te hrvatski EUCON, koji je dva mjeseca nakon potpisivanja ugovora o koncesiji, u martu 2017. godine, izašao iz ovog posla i mjesto ustupio crnogorskom Kronoru, koji je u većinskom vlasništvu kompanije Kroling biznismena Željka Miškovića. Učešće BP Hydropower u konzorcijumu je 98 odsto, dok ostale dvije članice imaju po jedan odsto.

Svjedoci

Sudija Filip Vujošević je odredio da se u ponovljenom postupku kao svjedoci saslušaju Burić, bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić i Sakib Čindrak koji bi pred sudom trebalo da se pojave 28. novembra.

Inicijalno je prvostepenom presudom utvrđeno da je država odgovorna za štetu zbog neosnovanog raskida ugovora, koji je utemeljen na protivljenju lokalnog stanovništva izgradnji mHE. Time je država, kako je navedeno u prvostepenoj presudi, pričinila stvarnu štetu BCE koja se odnosi na uložena sredstva. S druge strane, ukazano je da tužilac ne može tražiti naknadu za faktički rad koji nije obavio, jer bi to suštinski predstavljalo izvršenje obaveze iz ugovora koji je raskinut. Ipak, Apelacioni sud je ocijenio da su obje strane žalbama opravdano ukazale na bitne povrede parničnog postupka. Apelacioni sud je u ukidnom rješenju ukazao da u prvostepenoj presudi nijesu iznije-

ti jasni razlozi u vezi sa raskidom koncesije, imajući u vidu da ni zaključak Vlade u vezi sa raskidom koncesije ni sama izjava o raskidu ugovora nijesu sprovedeni kao dokazi. Sud takođe nije cijenio navode države da je BCE kriv za raskid ugovora zbog kršenja obaveza, niti BCE da su na osnovu dopisa institucija mogli smatrati da je koncesija faktički raskinuta krajem 2019. godine. Apelacioni sud takođe dovodi u pitanje ocjenu suda da je ugovor raskinut zbog protivljenja mještana, navodeći da se iz dokaza može zaključiti da je to bio povod za generalni zaključak Vlade koji se odnosio na iniciranje sporazumnog raskida za više projekata. Ostalo je nejasno, kako se navodi u odluci, da li je to u ovom konkretnom slučaju bila objektivna okolnost, imajući u vidu da iz BCE tvrde da nije bilo nika-

Privredni sud je, kako se ukazuje, trebalo jasno da utvrdi da li je BCE kasnio sa nekom obavezom te da li je država zbog toga imala pravo da raskine ugovor

kvog protivljenja. Privredni sud je, kako se ukazuje, trebalo jasno da utvrdi da li je BCE kasnio sa nekom obavezom te da li je država zbog toga imala pravo da raskine ugovor.

vje štačenje

Vještak ekonomske struke, kako je ocijenjeno, nije u potpunosti odgovorio na prigovore države na njegov nalaz u vezi sa stvarnom štetom i obračuna za izgubljenu dobit, a sud je ukazao na mogućnost da se uradi i dopunsko vještačenje ukoliko država i dalje bude osporavala da su određena plaćanja izvršena. - Osnovanost zahtjeva za naknadu izgubljene dobiti takođe zavisi od odluke o načinu raskida ugovora i krivice za raskid pa se zbog već navedenog prvostepena presuda ni u ovom dijelu nije mogla ispitati. Osim toga moraju se dati jasni razlozi i u odnosu na primjedbe tužioca da ovim zahtjevom ne traži izvršenje ugovora koji je raskinut, budući da nije ugovorna obaveza tužene bila da mu plaća garantovani prihod,

Subota, 5. oktobar 2024.

PODGORICA - Dan Regionalnog vodovoda 29. septembar nedavno je obilježen i bio je prilika da se osvježe sjećanja na postignuća i izazove s kojima se suočava ova ključna institucija za snabdijevanje vodom Crnogorskog primorja. Predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić poznat je po odlučnoj borbi protiv nelegalne eksploatacije prirodnih resursa, naročito u koritu rijeke Morače, što ga je suočilo s brojnim opstrukcijama i prijetnjama.

Intervju: Predsjednik

već da mu preda na korišćenje vodni potencijal, zbog čega se primjena pravnog standarda iz presuda na koje se poziva prvostepeni sud mora dodatno razmotriti i temeljiti na jasnim i valjanim razlozima –navodi se u ukidnom rješenju. U tužbi BCE se navodi da je pet mjeseci nakon što su startovali sa prvom fazom ugovora, u oktobru 2019. godine vlada Duška Markovića zaključila da je potrebno preispitati koncesije zbog protivljenja lokalnog stanovništva. Ministarstvo ekonomije (ME) ih je o tome zvanično obavijestilo početkom decembra, a na njihov zahtjev su ih poslije dva mjeseca obavijestili koliko su uložili u ovaj projekat. Aneks koji im je ME dostavio u junu 2020. godine u vezi pregovora o raskidu, nijesu htjeli da potpišu, navodeći da su pregovori već inicirani te da nema potrebe da se uređuju aneksom. Na takav njihov stav, kako su tvrdili u postupku, nije bilo reakcije ME ni nakon više obraćanja. Ukazivali su da je država obustavila koncesiju iz socijalno-političkih razloga koji im nijesu pomenuti ni prilikom kandidovanja za koncesiju ni kao potencijalna opasnost tokom realizacije. Iz države su pak tvrdili da je zbog izmijenjenih okolnosti Vlada naložila da otpočnu pregovore za sporazumni raskid koncesija, te da su oni to učinili krajem 2019, naglašavajući da to nije bila izjava o jednostranom raskidu, već poziv za pregovore. Odbijanjem BCE da potpiše aneks, kako navode, ova kompanija je preuzela poslovni rizik da država raskine ugovor zbog kršenja. Zato smatraju da pregovori oko sporazumnog raskida nijesu ni počeli, a time BCE nijesu bile suspendovane ugovorne obaveze. Vlada je ovaj, i još pet ugovora o koncesiji raskinula krajem decembra 2020. godine, na početku mandata Zdravka Krivokapića. Zastupnik države je tvrdio da zbog toga, BCE nema pravo na naknadu štete za uložena sredstva. Osim toga, tvrdili su i da se iz dopisa sa troškovima koje je BCE dostavio ME, zaključuje da su stvarni investicioni troškovi iznosili 160.600 eura bez PDV-a na osnovu ugovora, faktura i bankarskih izvoda. M. LeKoviĆ

- U Crnoj Gori, često je najveći grijeh uspjeh – ističe Lakušić u intervjuu Pobjedi. Lično je iskusio kako se nelegalne aktivnosti brane od onih koji ih pokušavaju zaustaviti. Njegova hrabra borba protiv tzv. šljunkarske mafije ne samo da štiti ekosistem i prirodne resurse, već i pokazuje da uspjeh, čak i kada je u službi javnog interesa, nailazi na zavist i otpor. U ovom razgovoru, Lakušić otkriva kako je izdržao pritiske moćnih interesnih grupa, zašto je važno nastaviti ovu borbu i kakvi su dugoročni planovi za očuvanje vode kao vitalnog resursa Crne Gore.

POBJEDA: Nedavno ste proslavili rođendan firme, možete li nabrojati najvažnije aktivnosti i postignuća u zadnjih godinu dana?

LAKUŠIĆ: Obilježavanje dana Regionalnog vodovoda 29. septembra podsjeća nas na našu posvećenost kvalitetnom snabdijevanju vodom i očuvanju prirodnih resursa. Od puštanja u rad sistema 2010. godine s ponosom pratimo postignuća, s posebnim fokusom na infrastrukturu, zaštitu izvorišta i životne sredine. Ove godine, uz podršku zaposlenih, partnera i Vlade, uspješno smo prevazišli izazove sušnog ljeta i osigurali dovoljne količine vode za primorske opštine, zahvaljujući timskom radu i saradnji. Posebno želimo da izrazimo zahvalnost zaposlenima, a naročito onima direktno angažovanim u distribuciji vode, kao i našim partnerima i Vladi, čija je podrška bila od presudnog značaja. Kao značajan infrastrukturni projekt, završen je cjevovod na trasi Prekidna komora Prijevor do Lastve Grbaljske, čija je vrijednost blizu dva miliona

Moja mafije već i

eura. Ovaj projekat omogućava povezivanje s novim cjevovodom koji se postavlja u sklopu izgradnje projekta Bulevara Jaz – Tivat (DN700) dužine 14 km. Time će se obezbijediti 750 l/s vode za opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi, čime će se osigurati stabilno vodosnabdijevanje i dalji razvoj Crnogrskog primorja. Ukupna vrijednost ovog infrastrukturnog projekta je oko devet miliona eura.

POBJEDA: Kakve mjere su preduzimane na zaštiti prirodnih resursa i sprečavanju nelegalne eksploatacije u koritu rijeke Morače? LAKUŠIĆ: Regionalni vodovod u saradnji sa Vladom, resornim ministarstvom, nevladinim sektorom i medijima uspješno je riješio problem nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka u koritu rijeke Morače, s posebnim fokusom na zone sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre. Sveli smo devastaciju ovih zona na nivo incidenata, čime su stvoreni uslovi za početak revitalizacije korita rijeke Morače u drugoj zoni sanitarne zaštite.

Preduzete mjere, uključujući izgradnju privremenih brana, značajno su poboljšale stanje u koritu rijeke Morače, doprinosivši očuvanju prirodnog ekosistema. Iako su prethodna istraživanja ukazivala da bi obnova korita prirodnim putem mogla trajati i do 120 godina, aktivnosti koje su preduzete pokazale su brže rezultate. Pored toga, pritisci za izgrad-

ePcG pregovaraju o

POBJEDA: Možete li nam otkriti više o budućim projektima koji su u planu za unapređenje vodosnabdijevanja u regiji?

LAKUŠIĆ: Planovi su ambiciozni i usmjereni na osiguranje dugoročne stabilnosti i održivosti vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja. Vizija Regionalnog vodovoda je da postane pouzdan partner svim opštinama na Primorju, obezbjeđujući sigurno i efikasno distribuiranje nedostajućih količina vode. Očekuje se i aktivan

doprinos lokalnih partnera u unapređenju njihovih distributivnih mreža i rezervoarskih kapaciteta. Samo zajedničkim naporima može se obezbijediti stabilan razvoj turizma i ekonomije Crne Gore. Regionalni vodovod vidi sebe u modernom, digitalizovanom i automatizovanom okruženju, s posebnim fokusom na zaštitu životne sredine i energetsku održivost. Poseban prioritet biće ulaganje u projekte koji uključuju korišćenje obnovljivih izvora energije,

Dragica Sekulić

Žarko Burić

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić

borba protiv šljunkarske

mafije nije samo ekološka, borba za pravnu državu

Ove godine, uz podršku zaposlenih, partnera i Vlade, uspješno smo prevazišli izazove sušnog ljeta i osigurali dovoljne količine vode za primorske opštine, zahvaljujući timskom radu i saradnji. Borba za očuvanje prirodnih resursa nije samo ekološka, već i borba za pravnu državu. Naša posvećenost kvalitetnom snabdijevanju vodom i očuvanju prirodnih resursa ostaje nepromijenjena, uprkos svim izazovima s kojima se suočavamo, poručuje Lakušić

nju industrijskih postrojenja u trećoj zoni sanitarne zaštite uz korita rijeka Cijevne i Morače, naročito onih sa tehnologijama koje nose visok rizik od zagađenja podzemnih voda, zahtijevali su pojačano angažovanje stručnih službi Regionalnog vodovoda. Aktivnim djelovanjem u skladu sa zakonima i propisima o zaštiti vodnih resursa, preduzeće je preduzelo brojne korake kako bi spriječilo dalje ugrožavanje ovih područja. Na osnovu zaključka Vlade, Regionalni vodovod trenutno radi na nastavku istražnih radova i unapređenju sistema za monitoring podzemnih voda. Ovi radovi uključuju preciznije određivanje i održavanje zona sanitarne zaštite, kako bi se obezbijedila dugoročna za-

izgradnji solarnih elektrana

poput solarne i hidro energije. Planiramo da smanjimo svoju zavisnost od eksternih energetskih izvora, čime bi dodatno doprinijelo smanjenju operativnih troškova i postizanju energetske efikasnosti. Jedan od ključnih projekata u narednom periodu je izgradnja stacionarnog postrojenja za prečišćavanje vode kapaciteta od 500 l/s, što bi dugoročno nadomjestilo problem pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre i unaprijedilo kvalitet vodosnabdijevanja za

opštine na Primorju. Intenzivni pregovori sa Vladom o obezbjeđivanju potrebnih finansijskih sredstava za ovaj projekat su u toku, a Regionalni vodovod vjeruje da će postrojenje biti realizovano u bliskoj budućnosti. Pored toga, razgovaramo sa Elektroprivredom o mogućnostima izgradnje solarnih elektrana na objektima Regionalnog vodovoda. Ovim projektom bi se ne samo povećala energetska samodovoljnost, već bi se i doprinijelo zaštiti životne sredine kroz smanjenje emisije

ugljen-dioksida i korišćenje čiste, obnovljive energije. Visoki standardi u upravljanju vodnim resursima, unapređenje infrastrukture i ulaganje u nove tehnologije obezbijediće dugoročnu stabilnost i održivost za buduće generacije. Održavanje i unapređenje postojećih kapaciteta, uz paralelno ulaganje u nove projekte, ostaje primarni cilj Regionalnog vodovoda kako bi se obezbijedila dugoročna stabilnost vodosnabdijevanja i razvoj turističke privrede Crne Gore.

štita izvorišta i stabilno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja. Planovi uključuju postavljanje dodatnih monitoring stanica i implementaciju novih tehnologija za bolje praćenje kvaliteta i kretanja podzemnih voda.

POBJEDA: Koje su bile najveće prepreke Vašoj borbi protiv šljunkarske mafije i korupcije, i kako su se te prepreke manifestovale kroz opstrukcije i prijetnje od strane različitih centara moći?

LAKUŠIĆ: Moja borba protiv šljunkarske mafije i korupcije nije bila nimalo laka. Od samog početka, suočavao sam se s ozbiljnim prijetnjama i sistematskim opstrukcijama koje su dolazile iz različitih centara moći. Ova orkestrirana kampanja imala je za cilj da me zaplaši, natjera na povlačenje i obeshrabri u namjeri da zaštitim javni interes i spriječim nelegalne aktivnosti koje ugrožavaju prirodne resurse, posebno eksploataciju pijeska i šljunka u koritu rijeke Mora-

če i izvorište Bolje sestre. Sinhronizacija između različitih aktera bila je očigledna. Njihov politički i finansijski uticaj bio je usmjeren na blokiranje svakog pokušaja borbe protiv nelegalne eksploatacije, jer je ta eksploatacija predstavljala izvor nelegalnog bogaćenja za određene pojedince. Suočavao sam se s prijetnjama, pritiscima i pokušajima diskreditacije, koji su dolazili sa raznih strana.

Ova borba nije bila samo ekološka, već i borba za pravnu državu. Bilo je ključno ne samo govoriti o problemu, već se aktivno suprostaviti, čak i kada se činilo da su protivnici nadmoćniji. I dalje nastavljam da se borim za očuvanje prirodnih resursa, uvjeren da je pravda moguća uz upornost i hrabrost.

U svom životu često sam se susretao s ljudima čiji su motivi bili vođeni ličnim interesima, a ne istinskim vrijednostima. Takvi pojedinci, vođeni zavišću, strahom ili neostvarenim ambicijama, često su pokušavali da naruše moj ugled, mir i dostojanstvo, pribjegavajući lažnim optužbama i podmetanjima.

U Crnoj Gori, sve se može oprostiti, osim uspjeha. Uspjeh se često doživljava kao prijetnja ustaljenim normama i interesima, a prati ga zavist i otpor. Oni koji postignu uspjeh često se suočavaju s kritikama i opstrukcijama umjesto podrške, jer njihov napredak otkriva slabosti sistema ili okoline. Ova društvena dinamika može obeshrabriti mnoge, ali upravo u tome leži snaga onih koji istraju. Jer pravi uspjeh nije samo postignuće, već i sposobnost da se prevaziđu prepreke koje dolaze s njim.

POBJEDA: Koji su glavni izazovi sa kojim se suočava Regionalni vodovod?

LAKUŠIĆ: Jedan od ključnih izazova je pad izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre. U cilju obezbjeđivanja neophodnih količina vode za opštine na Crnogorskom primorju, Regionalni vodovod je nastavio aktivnosti usmjerene na spreča-

vanje daljeg pada izdašnosti i povećanje kapaciteta vodoizvorišta.

Izvršena je izgradnja privremenog nasipa u koritu rijeke Morače, a u toku su aktivnosti na projektovanju i ugradnji mobilnog filterskog postrojenja kapaciteta 100 l/s na izvorištu Bolje sestre. Takođe, kroz IPA projekat AQUA nastavlja se sa proširenjem mreže monitoring stanica za praćenje kretanja podzemnih voda, s ciljem detaljnog mapiranja i zaštite zona sanitarne zaštite. Izgradnja privremenog nasipa u koritu rijeke Morače imala je pozitivan uticaj na povećanje nanosa iznad brane, što je podiglo nivo dna Morače i doprinijelo obnovi korita. Ovaj proces je indirektno stabilizovao izdašnost vodoizvorišta Bolje sestre. Iako postrojenje za filtraciju vode velikog kapaciteta 500 l/s nije realizovano zbog organizacionih i finansijskih izazova, planirano je da se završi u narednoj godini. Regionalni vodovod se suočava i s dugotrajnom finansijskom nestabilnošću koja traje već duže vrijeme. Ovaj izazov značajno utiče na sposobnost preduzeća da osigura stabilno poslovanje i unaprijedi infrastrukturu. Iako se razvojni projekti finansiraju iz sredstava koja Vodovod ostvaruje u skladu sa zakonom, rastući zahtjevi primorskih opština za sve većim količinama vode, naročito tokom ljetnjih mjeseci, stvaraju potrebu za dodatnim investicijama. Intenzivan pritisak na infrastrukturu tokom turističke sezone zahtijeva strateško planiranje i ulaganje u nove projekte. I pored izazova, Regionalni vodovod je ove godine uspio da održi finansijsku likvidnost. Međutim, ostaje ključni izazov u vezi sa usvajanjem inicijative za izmjenu Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju. Ova izmjena bi omogućila povratak obavezne naknade za hotele sa četiri i pet zvjezdica, što bi značajno poboljšalo prihode i omogućilo dodatna ulaganja u unapređenje infrastrukture. N. KOVAČEVIĆ

Zoran Lakušić

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija povećava broj zaposlenih medijatora koji rade sa djecom iz romske populacije, stručnjaci ukazuju i na problem u kvalitetu obrazovanja

I dalje ima nepismenih, potrebna dodatna nastava

PODGORICA – Značajan broj učenika, naročito iz romske zajednice, u višim razredima osnovne škole nije elementarno opismenjen. Ovaj problem može imati dugoročne posljedice na njihov dalji obrazovni i profesionalni razvoj, kao i na njihovu socijalnu integraciju, rekao je Pobjedi izvršni direktor NVO Koračajte sa nama – Phiren amenca

Elvis Beriša

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ove sedmice saopštilo je da su izmijenili Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe kojima se uređuje ova oblast, te je tim propisom predviđeno da jedan medijator u socijalnoj inkluziji pruža pomoć za 35 učenika RE populacije, umjesto za 70 kako se do sada odvijalo u praksi. da ne odustanu

Medijatori u socijalnoj inkluziji podržavaju djecu da se uključe u sistem obrazovanja, osiguraju kontinuitet i smanje odustajanja od obrazovanja, kao i poboljšanja školskih i socijalnih postignuća.

Beriša pozdravlja odluku Ministarstva da smanji broj učenika po jednom medijatoru, što je, kako kaže, bio prijedlog koji su ranije zagovarali. Smatra da je ovaj korak od izuzetne važnosti za unapre-

Beriša ističe da smanjenje broja učenika po medijatoru omogućava da se posvete individualnim potrebama svakog učenika, prate njihov napredak i pruže podršku koja je neophodna za njihovo uspješno uključivanje u obrazovni sistem

đenje kvaliteta obrazovanja, posebno za učenike iz romske zajednice, koji se suočavaju s brojnim izazovima u obrazovnom procesu.

- Neophodno je da škole preduzmu dodatne korake u organizovanju dodatne nastave i programa za opismenjavanje djece koja nijesu savladala službeni jezik i određeni dio gradiva. Po potrebi organizovati i individualni pristup učenja. Učenici koji zaostaju u opismenjavanju često zahtijevaju drugačiji pristup učenju, a to smo primijetili i tokom radionica koje realizujemo sa djecom u višenamjenskom centru na Vrelima

ribničkim uz učiteljicu koju smo angažovali da dodatno radi sa 20 djece, dok naš medijator radi sa grupom od desetoro djece u učenju crnogorskog jezika – rekao je on. Beriša is tiče da smanjenje broja učenika omogućava medijatorima da se posvete individualnim potrebama svakog učenika, prate njihov napredak i pruže podršku koja je neophodna za njihovo uspješno uključivanje u obrazovni sistem. Ovakva praksa doprinosi inkluziji i osigurava da nijedno dijete ne bude zapostavljeno, poručuje on. - Međutim, neophodno je kontinuirano raditi na osna-

živanju i jačanju kapaciteta medijatora kroz dodatne obuke, mentorstvo i podršku, kako bi mogli efikasno odgovarati na specifične izazove sa kojima se djeca iz romske zajednice suočavaju. Takođe, važno je izgraditi jače povjerenje roditelja u školu i medijatore, što bi doprinijelo boljoj saradnji i pozitivno uticalo na rezultate dece – naveo je Beriša. Dodaje da je potrebno da se sve škole koje imaju učenike iz romske zajednice jave Ministarstvu prosvjete i zaposle medijatore u svojim školama. Na taj način, kako objašnjava, osiguraća se da sva dje-

Iz Ministarstva socijalnog staranja kažu da su među članovima komisija koje donose rješenja o ličnoj invalidnini i pravu na tuđu njegu i onkolozi, što pacijenti demantuju

Komisije

donijele 4.500

rješenja, zasad nema žalbi

PODGORICA - Od sredine septembra, nova socijalno – ljekarska komisija, uradila je 4.500 nalaza i mišljenja na osnovu kojih centri za socijalni rad donose rješenja o pravu na materijalno obezbjeđenje, dodatak za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i za rad sa polovinom radnog vremena. Prema podacima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, koje je formiralo komisije, od početka rada nije podnijeta niejdna žalba na prvostepena rješenja centra za socijalni rad. Kazali su da trenutno radi sedam prvostepenih socijalno – ljekarskih komisija. Istakli su da su članovi komisija ljekari specijalisti iz različitih oblasti, između ostalog i iz oblasti onkologije. Sa druge strane u nedavnom razgovoru za Pobjedu predsjednica NVO ,,Diši” Maja Gardašević kazala je da su

pacijenti krajnje razočarani novim rješenjima o invalidnini, te da su čak i oni najteži bolesnici sa razvijenim metastazama odbijeni za istu,kao i da među članovima Komisije nema onkologa, što dokumentacija koja je Pobjedi data na uvid i potvrđuje. Gardašević navodi da je prethodnih dana imala više poziva pacijenata sa nimalo ohrabrujućim dijagnozama karcinoma i metastazama koji su odbijeni od strane ko-

misije za dodjelu invalidnine. Iz ministarstva rada i socijalnog staranja nijesu Pobjedi konkretno odgvorili zbog čega pojedini onkološki pacijenti nijesu dobili invalidninu. Pojasnili su propise, te su istakli da su medicinske indikacije za ostavrivanje prava propisana Pravilnikom o medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje , dodatak za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i za rad sa polovinom

ca iz romske zajednice dobiju adekvatnu podršku, što je ključno za njihov uspjeh i jednak pristup obrazovanju. Beriša kaže da je prepoznata potreba i da se prosvjetni radnici edukuju o borbi protiv diskriminacije i anticiganizma kada je romska zajednica u pitanju i u narednom periodu fokus će biti na edukaciji nastavnika i učitelja o preprekama sa kojim se svakodnevno suočavaju.

prevoz obezbijeđen

- Raduje me činjenica od ove školske godine nemamo problem organizovanja školskog prevoza za djecu kako je to bio slučaj u posljednjih desetak godina i pohvale za ministarku Jakšić-Stojanović koja je jedina do sada pokazala spremnost da se ovaj problem riješi – kazao je Beriša. Ranije su stručnjaci u više navrata ukazivali na probleme sa kojima se suočavaju djeca romske populacije kroz sistem osnovnog obrazovanja. Kritikovali su što i danas brojimo slučajeve da učenik završi osnovnu školu, a da nije pismen.

Iz Zavoda za školstvo tada su Pobjedi kazali da dobijaju izvještaje od direktora, nastavnika o uspjehu ovih đaka i redovnom dolaženju na nastavu. Jasno su poručivali da nijesu zadovoljni.

U praksi se bilježe primjeri da se dijete pojavi jednom tokom školske godine i da se bez problema upiše u naredni razred.

Iz Zavoda za školstvo navodili su da su svjesni da ne postoji kontinuitet u obrazovanju, jer se dešava da đaci dođu u školu samo jedan ili dva dana tokom sedmice.

Nadležni su poručivali da je ovo veliki izazov sa kojim treba da se suoče i riješe ga u korist djeteta. Ukazivali su i na poteškoće što se dešava da dijete krene redovno da pohađa nastavu, ali da ne zna jezik i onda gubi volju da uči, ne može da postigne i da savlada gradivo. U pojedinim školama su se organizovali dopunski časovi, ali roditelji su slabo bili zainteresovani za njih. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda izjasnio se da je zabrinut zbog ove situacije. Smatra da nema adekvatnog pristupa i dovoljne obučenosti nastavnog kadra, ali i da nema dovoljno medijatora. Iz UNICEF-a su, takođe, učestalo apelovali da se unaprijedi status ove populacije, te da se poveća broj asistenata koji rade sa djecom. Govorili su da je kvalitetno obrazovanje svakog djeteta iz romske i egipćanske zajednice jedini način da se osigura njihov izlazak iz siromaštva. n đurđevaC

Institut za onkologiju

radnog vremena. Pobjeda je ranije pisala da su onkološki pacijenti od novembra čekali rješenje jer komisije nijesu zasijedale, a tim povodom bio je organizovan i protest ispred Ministarstva socijalnog staranja. Nove komisije su najavljene od 16. septembra, kada su prema navodima iz Ministarstva socijalnog staranja brige o porodici i demografije početi da donose nova rješenja. b.p.

Beriša na jednom od ranijih protesta djece i roditelja zbog neorganizovanog prevoza

PODGORICA - Centar za građansko obrazovanje podnio je juče Agenciji za sprečavanje korupcije inicijativu za hitno donošenje mišljenja na Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju kojim je vraćena odredba po kojoj resorni ministar ima moć da bira i razrješava direktore javnih ustanova obrazovanja.

- CGO podsjeća da se kritički orijentisan NVO sektor duže od deceniju zalagao da se ukine odredba po kojoj se daje takva moć ministrima, jer je to bio dokazano zloupotrebljavan resurs od strane političkih partija. To je potvrdila i ASK, kroz svoje mišljenje iz 2021. godine – rekla je viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović

preporuke

Podsjeća da je ASK tada preporučila nadležnom ministarstvu da prilikom pripreme novog zakonskog teksta u ovoj oblasti izmijeni proceduru za izbor direktora obrazovno-vaspitnih ustanova tako da iste ne imenuje ministar, već da nadležnost izbora i razrješenja direktora bude jedna od nadležnosti školskog, odnosno upravnog odbora. Posebno imajući u vidu da su preko predstavnika u odborima zastupljeni interesi Ministarstva, a što je najvažnije i interesi zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama, đaka i roditelja, te bi njihova odluka oslikavala najbolji interes škole, ističe Kaluđerović. CGO cijeni da je vrlo važno da ASK ponovo izda takvo mišljenje, odnosno potvrdi ovaj rani-

Centar za građansko obrazovanje zatražio mišljenje na izmjene zakona kojim je propisano da ministar bira čelnike obrazovnih ustanova

ASK da stopira izbor direktora

ji stav, a imajući u vidu nerezistentnost obrazovnog sistema na partijske uticaje i posljedice koje to nosi.

- Uporno zagovaranje civilnog sektora i rijetkih političara koji su na ovo pitanje gledali bez lične koristi, ali i navedeno mišljenje ASK-a – doprinijeli su da konačno, prije oko godinu i po, budu izglasane izmjene i dopune koje su otvorile prostor za decentralizaciju i demokratizaciju ovog sistema –rekla je Kaluđerović. Dodaje da, nažalost, ,,to je svjesno i s lošom namjerom poništeno najnovijim izmjenama i dopunama ovog zakona koje su glasovima vladajuće većine, a na prijedlog grupe poslanika Pokreta Evropa sad (PES), usvojene tokom vanrednog zasijedanja u avgustu“.

- I nakon što ih je predsjednik države argumentovano jednom vratio upravo navodeći gore pomenute razloge, nakon čega su ipak ponovo usvojeni u septembru 2024. godine – navodi Kaluđerović.

CGO ukazuje da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija privodi kraju rad na izmjenama i dopunama Opšteg zako-

na o obrazovanju, a nacrt teksta je objavljen na njihovom sajtu za javnu raspravu, zbog čega je donošenje ovog mišljenja hitno i neophodno.

- Javni je interes da ASK da preporuku svojim mišljenjem predlagaču, kako postojeća loša rješenja, koja stvaraju istinske i razarajuće rizike od uru-

šavanja integriteta i korupcije, ne bi ostala na snazi – kazala je Kaluđerović. Nedavno je na inicijativu Pokreta Evropa sad u Skupštini izmijenjen Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, te je ukinuto rješenje da školski odbori biraju direktore škola. Vratilo se ono staro – da ga ubuduće

bira ministar, odnosno ministarka. Dio stručne javnosti i poslanici su kritikovali rješenje, navodeći da se otvara prostor za politizaciju sistema. Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović saopštavala je da neće biti političkog uticaja prilikom izbora direktora. Objašnjavala je da će se donijeti pravilnik kojim se reguliše postupak i način izbora, kao i transparentnost u sprovođenju kompletne procedure. Svi kandidati, pod jednakim uslovima, prolaze pisano testiranje, koji se prvi put uvodi u proceduru izbora direktora, a zatim usmeni intervju pred komisijom koju formira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Međutim, predstavnici nevladinog sektora ne odustaju od stava da to nije dobar pristup. Ranije je njihova predstavnica, koja je članica radne grupe Ministarstva koja se bavi izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, najavila da će tražiti da se koriguje rješenje. Smatraju da je bolje školski odbori da ih biraju, uz određena unapređenja zakona ili da se pronađe neko tre-

Sindikalna organizacija RTCG smatra da je odluka o visini zarade generalnog direktora sramna u odnosu na stanje Javnog servisa, ali i ostale zarade u toj medijskoj kući

Raonić nije dobio platu po pravilniku,

nepoštovanje

PODGORICA – Iz reprezentativne Sindikalne organizacije Javnog difuznog servisa Radio-televizije Crne Gore (RTCG), saopšteno je da je sramna odluka Savjeta RTCG o visini plate koju će primati generalni direktor RTCG Boris Raonić, te da je time to tijelo pokazalo nepoštovanje radnika i svih građana Crne Gore koji jedva preživljavaju.

-Nijesu mu dodijelili propisani iznos po pravilniku, nego mnogo više. Zašto? U uslovima kada i predsjednik države ukazuje na namješten konkurs za takvog direktora – saopšteno je iz Sindikata. Ističu da je prosječna zarada u RTCG daleko ispod one u državi, a podsjećaju da će se od narednog mjeseca uvećati razlika.

- Pa teško možemo govoriti o zadovoljnim radnicima. Pri-

zaposlenih i svih građana

je smo kolektiv na ivici egzistencije – poručuju iz tog sindikata. Smatraju da je Savjetu očigledno bitno da isključivo generalni direktor bude zadovoljan a da ih za radnike i građane, čiji su navodno predstavnici, nije briga. - Javni medijski servis, treba li reći, ima posebnu ulogu u informisanju. Za razliku od komercijalnih medija koji su orjentisani ka zaradi, dužnost RTCG je da građanima obezbijedi kvalitetne medijske usluge, raznovrsne informativne, kulturne, obrazovne i zabavne. Tih programa i sadržaja naravno nema bez novinara, urednika, reditelja, snimatelja, montažera i brojnih drugih kreativaca. Oni se pregalaštvom vremenom izdvoje, ostaju upamćeni po nesebičnom i talentovanom angažovanju i mnogima je ugled jedina satisfakcija jer većina zaradama teško izdržava sebe

i svoje porodice i osnova su za neku jadnu penziju – poručili su iz tog Sindikata. Dodaju da su zarade u Javnom servisu tolike da mogu obezbijediti podmirivanje osnovnih životnih troškova, za puko prehranjivanje, a da za nešto veće, liječenje, bezbrižno ljetovanje, automobil ili stan ne ostaje ništa.

-To ne važi za generalnog direktora RTCG kojeg je Savjet naše kuće na jučerašnjoj sjednici častio ni manje ni više nego mjesečnom platom od 3.500 eura. Primjera radi - plata urednika emisije sa 15 godina radnog staža je u RTCG - 815 eura, komentatora sa preko 30 godina 940 eura, naravno bez varijabile, koju dobijaju samo odabrani i poslušni. Varijabile su tajna ovog menadžmenta, podatke kriju. Popularnost, znanje, učinak i doprinos programu nijesu kategorije koje se vrednuju, smatra većina uglednih profesio-

nalaca u kući – poručili su iz Sindikata.

Najavili su otvorenu borbu za standard svojih članova. - Pozivamo sve dobronamjerne faktore i kolege u društvu da nam pomognu iako, nažalost, na prepreke na tom putu nailazimo i tamo đe ih ne bi smjelo biti – zaključuje se u saopštenju ovog sindikata. Mediji su juče objavili ugo -

vor o radu koji je Savjet RTCG prihvatio, kojim se Borisu Raoniću omogućava plata po koficijentu 20,25, te dvije prosječne plate u RTCG za prethodni mjesec. Time njegova zarad izlazi na oko 3.500 eura. On više nema prava na varijabile, ali ima na dodatke u skladu sa zakonom. Pored toga, omogućene su mu beneficije korištenja službenog au-

će rješenje. Nije im prihvatljivo da ministar bira direktore. Školskim odborima je oduzeta uloga izbora direktora, jer se u praksi ispostavilo da su ta tijela – štitila direktore. Broje se primjeri da direktori nijesu smjenjivani uprkos tome što je prosvjetna inspekcija tražila da se to učini, jer su evidentirali da su radili mimo zakona.

novi status

Članovi školskih odbora, prema Zakonu o sprečavanju korupcije, više nemaju status javnih funkcionera, saopšteno je prekjuče iz Agencije za sprečavanje korupcije. Već duže vrijeme se tražilo od nadležnih da regulišu status članova školskih odbora, a nakon što je uvedena novina da moraju da prijavljuju svoju imovinu, jer su javni funkcioneri. Ta obaveza je uslijedila nakon što je donešen novi zakon koji ih je obavezao da biraju i razrješavaju direktore škola. Pritužbe u javnosti su objelodanjivane učestalo, da se dolazilo do situacija da su članovi počeli i masovno da odstupaju sa tih pozicija, jer nijesu željeli da prijavljuju imovinu. Komentarisalo se da imaju previše odgovornost, a da posao koji obavljaju nije ni plaćen. Iz Agencije su saopštili da je nakon posljednjih izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju jasno definisano da članovi školskih odbora nijesu izabrana, imenovana niti postavljena lica, što znači da ne potpadaju pod regulative iz člana 3 Zakona o sprečavanju korupcije. n. ĐurĐevaC

tomobila i mobilnog telefona, te usavršavanja. Ukoliko se raskine ugovor o radu, može primiti šest bruto plata, a RTCG je dužna da mu nađe odgovarajuće radno mjesto u toj medijskoj kući, koje je odgovarajuće njegovom iskustvu i obrazovanju. S druge strane, prošlu godinu su obilježili višemjesečni pregovori dva sindikata RTCG sa menadžmentom, kojim su tražili da se povećaju plate zaposlenima. Nakon iscrpljujućih neuspješnih sastanaka organizovan je protest Sindikata zaposlenih u RTCG. Predsjednica Sindikata zaposlenih Jadranka Drobnjak je tada kazala da je menadžment k onstantno opstruirao i odugovlačio postizanje dogovora o povećanju zarada. U maju prošle godine je konačno potpisan kolektivni ugovor. Raonić je tada kazao da će zaposleni imati u prosjeku 100 eura veću platu, odnosno za oko četrdesetak eura veću od državnog prosjeka. RTCG se finansira iz bužeta Crne Gore, koji iznosi oko 20 miliona godišnje, odnosno, prema prošlogodišnjoj odluci će se Javnom servisu preusmjeravati 1,34 odsto tekućeg budžeta. J.M.

Snežana Kaluđerović.

Nesreća u Rafailovićima

se utopio u Budvi

BUDVA – Strani državljanin utopio se juče u Budvi, potvrđeno je Anteni M nezvanično u policiji.

Prema pisanju Primorskog portala, čovjeka su talasi sa stijena povukli u more.

Budvanska policija je po nalogu tužioca izvršila uviđaj. Iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) su apelovali na građane i turiste da ne rizikuju živote, te da poštuju pravila kada su istaknute crvene zastavice, da ne ulaze u more, ni-

ti da borave u blizini zbog velikih talasa.

- Pomorsko operativni centar je u 14:15 časova primio poziv od SGP Budva da su jednu osobu, koja je bila na stijenama, na plaži u Rafailovićima povukli talasi u more. Zbog nemogućnosti da se muškarac spase sa obale, nakon kratke pretrage spasilački čamac SAR-1 je u 16:00 časova pronašao tijelo na nekih 100 metara od obale i dopremio ga u Luku Budva gdje su istražni organi preduzeli radnje iz njihove nadležnost – kazali su iz UPSUL. J. r

Osnovno državno tužilaštvo odredilo zadržavanje osumnjičenom za porodično nasilje

Terete ga da je tukao suprugu pred njenim roditeljima

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata S. R. zbog osnovane sumnje da je učinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

- Osumnjičeni je lako tjelesno povrijedio suprugu tako što joj

je zadao više udaraca otvorenim i zatvorenim šakama u predjelu glave i tijela, čupao je za kosu, hvatao rukama za bradu, upućivao joj prijetnje, a istog dana, dok su se nalazili u kući njenih roditelja, zadao joj je više udaraca u njihovom prisustvu, navodi tužilaštvo. a. r.

Udes na putu Kolašin – Mateševo Povrijeđen vozač

KOLAŠIN – U saobraćajnoj nezgodi, koja se juče ujutru dogodila na magistralnom putu između Kolašina i Mateševa, povrijeđena je jedna osoba i prebačena u KBC. Povrijeđena osoba je upravljala putničkim motornim vozilom koje je ostvarilo kontakt sa kamionom na mjestu Jezerca. Na ovoj lokaciji, koja se nalazi na petom kilometru od Kolašina, proteklih mjeseci se dogodilo nekoliko saobraćajanih nesreća u kojima je bilo i poginulih i teško povrijeđenih. dr. d.

Sumnjiče ih da su

nelegalno prevezli

PODGORICA – Dvanaest osoba uhapšeno je u akciji Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Uprave policije (UP), dok se za jednom traga zbog stvaranja kriminalne organizacije, nedozvoljen prelazak državne granice i krijumčarenje ljudi.

Kako je Pobjedi saopšteno iz vrha bezbjednosnog sektora, presiječen je važan krijumčarski kanal kojim su migranti ilegalno prebacivani preko Balkana na teritorije zemalja Zapadne Evrope.

U okviru ove akcije, jedna osoba je uhapšena u Podgorici, a njih 11 u Pljevljima.

Lisice na ruke stavljene su Željku Bujišiću, Đoku Kovačeviću, Bobanu Krstonijeviću, Darku Boškoviću. Među uhapšenima su i Amar Hekalo i Sabina Hekalo-Bašić.

Iz SDT-a je saopšteno da su u istoj akciji slobode lišeni I. M., E. H., R. A., M. R., B. J. i B. G. te da tragaju za S. R.

Na čelu kriminalne organizacije je državljanin Pakistana

M. I. koji je razvio krijumčarsku mrežu iz Pakistana, Turske, Grčke, Albanije i Crne Gore iz koje je tokom ove godine ilegalno prevezeno više osoba.

Izvori iz istrage kazali su da su se migranti kretali rutom Turska - Grčka - Albanija - Crna Gora i dalje ka teritoriji BiH odakle su nastavljali kretanje prema zemljama Evropske unije.

Naš sagovornik navodi da je balkanska ruta godinama unazad prepoznata kao važan kanal krijumčarenja migranata, a Crna Gora se nalazi na južnom kraku.

- Međunarodne krijumčarske organizacije su tokom 2024. pokušale da dio svojih aktivnosti prenesu na crnogorsku teritoriju usljed akcija koje je protiv ovih organizacija spro-

vela Srbija u graničnom području sa Mađarskom, Bugarskom i Hrvatskom, navodi izvor iz vrha bezbjednosnog sektora.

Jedna osoba u b Jekstvu, podniJeta krivična priJava

Sat nakon pisanja Pobjede, oglasili su se iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i potvrdili da je po njihovom nalogu Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo 12 osoba i protiv svih, kao i S. R. koji je u

bjekstvu i još dvije nepoznate osobe podnijeli krivičnu prijavu. Predmet krivične prijave je, kako su kazali, djelovanje kriminalne organizacije u toku prošle do oktobra ove godine, a koju su, organizovali osumnjičeni I. M. i nepoznato lice, a čiji pripadnici su postali ostali osumnjičeni i druge nepoznate osobe.

- U cilju vršenja krivičnog djela nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi, a radi krijumčarenja ljudi iz

Šćepanović pojasnio da su se tvrdnje „da budno prate kretanje kriminalaca“ odnosile na jednu kriminalnu grupu

Na prošlonedjeljnoj pres konferenciji, v. d. pomoćnika direktora Sektora za borbu kriminala Lazar Šćepanović kazao je da pripadnici njegovog sektora budno prate kretanje kriminalaca, a samo tri sata kasnije dogodilo se teško ubistvo na Cetinju

gdje je stradao visokopozicionirani član škaljarske kriminalne grupe Vasko Lješković.

Na pitanje Pobjede kako komentariše taj slijed događaja, te da li su imali operativna saznanja o planiranju njegove likvidacije i ugroženosti bezbjedno-

sti, Šćepanović tvrdi da njegova prethodna izjava nije integralno i objektivno prenešena. Pojasnio je da je na prethodnom presu ukazao da su u Budvi spriječili kriminalne aktivnosti među kojima je uhapšena jedna osoba po međunarodnoj

Pakistana, Bangladeša, Indije, Nepala, Sirije i drugih država, do Crne Gore i koja se bavila nedozvoljenim prebacivanjem većeg broja ljudi preko granice Crne Gore i omogućavanjem drugima nedozvoljeni prelaz granice ili nedozvoljen boravak ili tranzit, i to za ukupno 352 lica, radi sticanja finansijske ili druge koristiporučili su iz SDT-a. Policija će, prema navodima SDT, osumnjičene sprovesti na saslušanje u zakonskom roku.

potjernici i to, kako je podvukao, visokopozicionirani član jedne kriminalne grupe.

- Mislim da je izvučena iz konteksta čitava percepcija moga presa i komentari i određene činjenice su se iznosile poput: „Dok Šćepanović drži pres, ubijaju lica koja su iz Budve“. To nije bilo tako, nego smo sprovodili aktivnosti prema jednoj kriminalnoj grupi – istakao je Šćepanović. Govoreći o ubistvu Lješko-

Budva

Sa mjesta udesa

Sa jučerašnjeg presa

krijumčarenje migranata, uhapšeno 12 osoba

preko granice

350 osoba

Pakistanac formirao gruPu koja je krijumčarila migrante

V. d. pomoćnika direktora Sektora za borbu kriminala Lazar Šćepanović kazao je da je uhapšeno 12 osoba zbog sumnje da su bili članovi kriminalne grupe koja je uspjela da prokrijumčari preko 350 osoba iz pravca Albanije, preko Crne Gore, a koji su trebalo da nastave dalje ka BiH.

- U Podgorici je uhapšen M. I. iz Pakistana koji je formirao ovu kriminalnu grupu. Proce-

suirano je i 15 lica za 17 krivičnih djela – kazao je Šćepanović na jučerašnjoj konferenciji za medije.

On je istakao da su u prethodnom periodu sprovođene aktivnosti usmjerene protiv presijecanja krijumčarskog kanala migranata.

- Osnovano se sumnja da je jedno lice formiralo kriminalnu grupu zajedno sa sedam lica koja su se bavila krijumčarenjem migranata. Ova lica su postala članovi kriminalne grupe koja je uspjela da prokrijumčari preko 350 osoba iz pravca Albanije, preko Crne Gore, koji je trebalo da nastave ka BiH. Druga lica su omogućila prelazak državne granice, a s tim u vezi, uhapšeno je više osoba – rekao je Šćepanović.

Naglašava da su jučerašnje aktivnosti potvrda da policija na globalnom nivou stoji rame uz rame sa svima širom svijeta i da može u realnom vremenu da vrši ovakve akcije.

- Pomenute aktivnosti su plod rada Uprave policije i dodatno očvršćuju operativni status u međunarodnim okvirima. Ulažemo u borbu protiv trafikinga i migracija – podvukao je Šćepanović.

Tokom istraga, kroz konkretnu i kvalifikovanu koordinaciju i podršku regionalnog projekta EU ,,Podrška jačanju borbe protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu - EU4FAST“, pripadnici Uprave policije Crne Gore učestvovali su u obavještajnoj fazi ‘EMPACT Prioritet za krijumčarenje migranata Dani zajedničke akcije Dunav 9, sprovedeni pod pokrovi-

vića, rekao je da ne može iznositi više detalja o tom slučaju jer bi time mogao ugroziti istragu. - Ono što mogu da kažem jeste da preduzimamo sveobuhvatne djelotvorne mjere i radnje na otkrivanju ovog krivičnog djela. Svjedoci ste da je ove godine počinjeno devet ubistava

od kojih je osam rasvijetljeno. To dovoljno govori o našoj posvećenosti u borbi protiv djelovanja i neutralisanju djelovanja kriminalnih grupa – naveo je Šćepanović. Na pitanje Pobjede šta policija radi kako bi spriječila izvršenja teških krivičnih djela na Cetinju kao i šta

Sredinom aprila zakazano suđenje 76-godišnjem vozaču đačkog kombija zbog nedozvoljenih polnih radnji

Dodirivao maloljetnicu

od 11 godina i tvrdio da to radi i drugim

Prema stavu SDT-a osumnjičeni su krijumčarili ljude iz Pakistana, Bangladeša, Indije, Nepala, Sirije i drugih država, do Crne Gore. Bavili su se i nedozvoljenim prebacivanjem većeg broja ljudi preko granice Crne Gore i omogućavanjem drugima nedozvoljeni prelaz granice ili nedozvoljen boravak ili tranzit, i to za ukupno 352 osobe

teljstvom evropske agencije FRONTEKS. - Štaviše, projekat EU4FAST je tokom EMPACT Akcionog dana 4. oktobra podržao učešće osoblja u operaciji i omogućio uspostavljanje, po prvi put u Crnoj Gori, Komandno-koordinacionog centra u kojem je učestvovalo osoblje projekta EU4FAST, Evropska agencija Europol Evropski centar za krijumčarenje migranata EMSC i eksperti FRONTEKS-a kao i osoblje crnogorske kriminalističke policije i NCB Interpol Podgorica koji su, u režimu „real time“, garantovali unakrsnu provjeru informacija privedenih subjekata prisutnih. u arhivama dvije evropske i međunarodne agencije. EMPACT okuplja zainteresovane strane iz različitih oblasti kako bi se zajedno bavili organizovanim i teškim međunarodnim kriminalom putem obaveštajne, strateške i operativne saradnje - saopšteno je na presu. nenad ZečeViĆ / jovana raičeViĆ

se dešava sa istragom o dvostrukom ubistvu Dragana Roganovića i Petra Kaluđerovića gdje su ranjene i tri osobe, kazao je da zbog interesa istrage ne može dati više informacija.

- Što se tiče istrage koja se vodi na Cetinju, a kojom rukovodi Više državno tužilaštvo, radi se o složenim i kompleksnim predmetima koji zahtijevaju posebne mjere – zaključio je Šćepanović.

PODGORICA – Vozač đačkog kombija M. V. (76) naredne nedjelje odgovaraće pred Višim sudom u Podgorici za optužbe da je 15. aprila kada je ostao sam sa jedanaestogodišnjom djevojčicom dodirivao po intimnim djelovima tijela. - Tada je djevojčici kazao da nikome ne priča šta se desilo i da on to radi i drugim djevojčicama koje prevozi, navodi se u optužnici koju potpisuje Viša tužiteljka Ana Kalezić Optužnica protiv M. V. potvrđena je još u julu, a početak suđenja ovom Danilovgrađaninu, kako saznaje Pobjeda, zakazana je za narednu sedmicu u podgoričkim Višem sudu. M. V. je 15. aprila oko 13.30 časova zaustavio kombi a ,,u cilju zadovoljenja svog seksualnog nagona od djevojčice je

zahtijevao da pređe na suvozačevo sjedište“. Pošto je privukao sebi i zagrlio, počeo je da je dodiruje i mazi po grudima da bi u jednom trenutku zadigao njenu majicu i počeo da je maže uljem po grudima govoreći da će joj od toga grudi narasti.

On je dodirivao djevojčicu i po drugim intimnim djelovima tijela nakon čega je poljubio u usta.

M ajka jedanaestogodišnje djevojčice je u izjavi za Dan kazala da ona i suprug poznaju vozača đačkog autobusa kome su povjerili bezbjednost djeteta kada su odlučili da ona više ne putuje gradskim prevozom, već tim kombi vozilom.

Istakla je da M. V. živi dva kilometra od njih.

- Dijete je vozio od septembra. Imamo gradsku liniju, ali kada

je prešla u drugu školu, smatrali smo da je mala, sitna i nije navikla, pa smo pomislili da bi bila sigurnija da ide tim privatnim prevozom. Iako je skuplje, nijesmo gledali na to, već na njenu bezbjednost – ispričala je majka za Dan. Djevojčica je tog dana došla kući uplakana. Majka je navela da nije sumnjala u priču djeteta jer taj strah, uzemirenost, plač i osjećaj gađenja koji je vidjela kod nje, nije mogla da odglumi sa nepunih dvanaest godina. Uprkos bijesu, roditelji djevojčice su se saglasili da sve ide zakonskim putem i slučaj su prijavili policiji.

Inspektori su, kako tvrdi majka, uradili sve iz njihove nadležnosti vodeći računa da zaštite djevojčicu od dodatnih trauma. B. r

Okončana istraga protiv optuženog za izazivanje teškog djela protiv opšte sigurnosti

Nikšićaninu

će

se suditi za pucanje na objekat benzinske pumpe

NIKŠIĆ – Osnovno tužilaštvo u Nikšiću podiglo je optužni prijedlog protiv sugrađanina Ivice Pajovića (37) zbog sumnje da iz puške pucao u benzinsku pumpu „Z Petrol“ na Bulevaru 13. jul u Nikšiću i vozilo koje se nalazilo u blizini. Pajović se tereti za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa nedozvoljenim držanjem i nošenjem oružja i eksplozivnih materija Optužni prijedlog protiv Pajovića se temelji na dokazima iz kojih, kako su kazali iz ODT Nikšić, ,,proizilazi osnovana sumnja da je u noći 2. septembra 2024. godine u Nikšiću, iz vatrenog oružja, koje je neovlašćeno nosio na javnom mjestu, ispalio više projektila u pravcu prodajnog objekta benzinske pumpe na Bulevaru 13. jul. kada je oštećen prodajni objekat i parkirani automobil“.

Na taj način, kako je rečeno, optuženi Pajović je ,,opšte opasnom radnjom i opšte opasnim sredstvom izazvao opasnost za živote ljudi koji su se nalazili u unutrašnjosti benzinske pumpe“.

Uz optužni prijedlog, nikšićko tužilaštvo je predložilo da se Pajoviću produži pritvor u kome se nalazi od 3. septembra kada je uhapšen.

Iz Uprave policije je tada saopšteno da ih je o incidentu obavijestio vlasnik benzinske pumpe

koji je kazao da su napadači nakon ispaljenih hitaca pobjegli.

Odmah nakon dojave o pucnjavi, policijske patrole su blokirale područje oko benzinske pumpe ,,Z Petrol“ a nedugo zatim i locirali Pajovića i prijatelja koji je bio sa njim u društvu. Kontrolom Pajovića, policija je kod njega pronašla pušku. Pajović i prijatelj su dovedeni u zgradu policije, a automobil u kojem su se nalazili privremeno je oduzet.

U međuvremenu, policija je došla do saznanja da je pucnjavi prethodila svađa Pajovića i njegovog prijatelja sa zaposlenima na benzinskoj pumpi. Pajović i prijatelj su nakon verbalnog sukoba napustili objekat i nedugo zatim se vratili na lice mjesta. Jedan od hitaca koje je Pajović ispalio izazvao je požar u prodajnom objektu koji su lokalizovali pripadnici Službe zaštite i spašavanja Nikšić B. r.

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću

d. malidžan

Sa mjesta zločina na Cetinju

NEVRIJEME: Obilne padavine izazvale probleme u više opština, najteža situacija

Bujice odnijele seoske puteve mostove, poplavile kuće,

PODGORICA – Kiša koja je satima gotovo neprekidno padala, praćena jakim olujnim vjetrom koji je dostizao brzinu i 90 kilometara na sat, uzrokovala je u noći između četvrtka i petka probleme u više opština.

Najveće probleme imali su mještani Komarnice (Šavnik), Župe (Nikšić) i na Žabljaku.

ŠAVNIK

Nabujali vodopad Skakavica nadomak Komarnice (Park prirode Dragišnica i Komarnica) napravio je veliku štetu. Predsjednik opštine Jugoslav Jakić saopštio je Pobjedi da je situacija u popodnevnim satima znatno bolja nego što je bila u petak ujutro. – Sreća je što nije bilo povrijeđenih. Jutro je bio haotično. Iz korita su se izlile Komarnica i Grabovica. Bujica je uništila poljopriovredne zasade, pomoćne objekte, kompletan ribnjak Zdravka Kasalice, odnijela je dva mosta... Usljed toga jedno vrijeme sela Komarnica i Kozarica bila su odsječena. Popodne se sitacija poboljšala ali je i dalje oko 30 domaćinstava nedostupno – kazao je Jakić.

Ekipe su, kaže, konstantno na terenu ali saniranje nije moguće dok se voda sasvim ne povuče. Tada će moći da naprave procjenu štete. – Već sada je evidentno da je šteta velika. Opština će pomoći koliko je u njenoj moći ali će nam biti potrebna pomoć države kako bismo sanirali po-

Voda je u Šavniku odnijela dva mosta i put, pa je tridesetak kuća u selu Komarnica odsječeno.

Uništen je ribnjak Zdravka Kasalice. Na Žabljaku se izlile podzemne vode usljed čega su poplavile kuće, imanja, hotel, benzinska pumpa, market... U Nikšiću posljedice nevremena osjetili su najviše

žitelji sela Kuta gdje je nabujali potok odnio put koji vodi do kuća. Lokalne uprave čekaju da se voda povuče kako bi započeli sanaciju i procijenili štetu za koju kaže da je ogromna

sljedice nevremena. Komarnica je turističko mjesto, Park prirode tako da to treba uraditi brzo – kaže Jakić.

ŽABLJAK

Obilne padavine (rekordnih 254 litra po kvadratnom metru) su na Žabljaku izazvale izlivanja podzemnih voda u stambene objekte i oštećenja infrastrukture. Poplavljen je, prenose lokalni mediji, hotel, bezinska pumpa, market...

Iz gradske uprave su naveli da su opštinske službe, predvođene Službom zaštite i spašavanja, na terenu i djeluju ulažući maksimalne napore kako bi se sanirala šteta.

– Na adresu Opštine do sada je pristiglo 27 prijava sa različitim stepenom ugroženosti, odnosno štete izazvane obilnom količinom padavina. Zaključkom predsjednika opštine Žabljak formirano je koordinaciono tijelo koje

će pratiti situaciju na terenu. Ulažu se svi ljudski i tehnički kapaciteti kako bi se nastala šteta sanirala što brže i efikasnije, u mjeri mogućeg – saopštili su iz Opštine.

Komandir Službe zaštite i spašavanja Drago Popović objasnio je u razgovoru za Pobjedu da su štete u kućama nastale zbog podzemnih voda.

– Imamo mnogo intervencija, ali se ne radi o bujicama na ulici ili velikim poplavama. Do kuća, u kojima je nastala materijalna šteta, prodrle su podzemne vode, pa su poplavljeni podrumi ili prizemlja – naveo je Popović.

NIKŠIĆ

Uprkos obilnim padavinama u gradu nije bilo problema. Posljedice nevremena, međutim, osjetili su žitelji Župe. Načelnik službe zaštite i spašavanja Nikšić Slavko Tadić kaže da je najrizičnija situacija bila u selu Kuta u Župi gdje je nabujali potok odnio put koji vodi do kuća u blizini rudokopa. Područje je prekriveno ,,crvenim“ blatom.

–Voda se još nije povukla pa ne možemo prići, čim se povuče izaći ćemo na teren i osposobiti ga za upotrebu – kazao je Tadić.

Predsjednik MZ Župa Dragoljub Radulović kaže da su usljed velikih padavina tim mjestom tekle bujice crvene vode iz jame Seoca, te da je voda odnijela mnoge seoske puteve. –Mnoge puteve u okolnim selima je odnijela voda ili je na njih nanijela materijal i praktično nijesu prohodni. Na terenu su mašine. Pokušavaju sanirati najurgentnije, pa kad stane nevrijeme, saniraće i ostalo – kazao je on. Iz Službe zaštite i spašavanja su apelovali na građane da ne koriste Brezovački put i put u Miločanima jer se zbog ve-

Nikšić, Kuta

Šavnik, Komarnica

Cetinje, oborena stabla u gradu Kolašin, pod vodom tek asfaltirani put

Danilovgrad, nabujala Zeta

Bar: Opština pripremila Nacrt

puteve i

hotel...

like količine vode i blata vozila zaglave pa su prinuđeni da intervenišu, da ih izvlače.

KOLAŠIN

Nevrijeme je najveću štetu pričinilo putevima na seoskom području. Kako nam je rekao potpredsjednik opštine Miodrag Bulatović oštećeni su putevi u Gornjoj Morači i Rovcima. – Najteža situacija je u Svrkama i Starči u Gornjoj Morači i u Veljem Dubokom u Rovcima. Vode koje su se izlile učinile su većinu puteva neprohodnim na ovom području. Oštećen je dio puteva i ka ostalim selima ali su prohodni –kazao je Bulatović. U gradu kiša nije donijela veće probleme.

CETINJE

Kiša je uzrokovala poteškoće u saobraćaju, a jak vjetar oštećenja na infrastrukturi te je oborio više stabala. Pojedine saobraćajnice privremeno su bile zatvorene. Sve nadležne službe, uključujući Službu zaštite i spašavanja, Komunalno preduzeće i Komunalnu policiju, nalaze se na terenu i intenzivno rade na sanaciji štete - saopšteno je Prijestonice. Tokom jučerašnjeg dana vatrogasci su intervenisali na Grudi, gdje je voda ispunila temelje i podzemni dio jedne kuće. Tokom popodneva situacija se normalizovala.

DANILOVGRAD

Nivo rijeke Zete kod mosta u Danilovgradu u četvrtak veče bio je 201 centimetar, a u petak ujutro 747. Iz Opštine je saopšteno da je obustavljen saobraćaj za sve kategorije vozila na mostu na Frutku, mostu na

Za vikend

oblačno, kiša

povremeno

Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju za danas je najavljeno umjereno do pretežno oblačno vrijeme, povremeno i mjestimično padaće slaba kiša. Tokom dana se očekuje i dosta suvog vremena. Duvaće slab vjetar promjenljivog smjera, u sjevernim predjelima umjeren južni. Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 5 do 17, najviša dnevna od 13 do 23 stepena. U nedjelju će biti umjereno do potpuno oblačno vrijeme povremeno slaba do umjerena kiša. Poslijepodne ili krajem dana padavine će postepno prestati. Duvaće slab do umjeren vjetar promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 6 do 15, najviša dnevna od 10 do 21 stepen.

BAR – Opština je predložila rebalans budžeta za ovu godinu prema kojem je gradska kasa sa planiranih 45,06 miliona uvećana na 64,71 milion eura. U obrazloženju nacrta odluke o izmjenama i dopunama odluke o budžetu navodi se da je glavni razlog za rebalans prihod od komunalija i kamate ostvaren prinudnom naplatom duga za Maljevik, a na osnovu sudske presude iz 2013. godine, kojom je kompanija „Sonuba Montenegro“ u obavezi da po osnovu glavnice duga na ime naknade za komunalije uplati od 9,34 miliona eura sa kamatom od 10,50 miliona.

Takođe, kod određenih prihoda izvršeno je usklađivanje sa procjenom njihovog ostvarenja do kraja godine.

PRIHODI

Prihod od prireza porezu na dohodak fizičkih lica rebalansom je uvećan sa 800.000 na 1.000.000 eura, a lokalne komunalne takse sa 211.000 na 246.000 eura.

Naknade od komunalija sa planiranih 6.000.000 uvećane su za 8.000.000 eura i od njih će opština prihodovati 14 miliona eura.

Manje od plana prihodovaće od poreza na promet nepokretnosti – 2,70 miliona eura (3.000.000 ), naknade od urbane sanacije i drugih izvora prihoda iznosu od 100.000 eura (200.000 eura), prodaje nefinansijske imovine 700.000 eura (1,20 miliona).

Veće prihode u odnosu na plan Opština očekuje od poreza na dohodak fizičkih lica - 4.000.000 (3,8 miliona), koncesionih i drugih naknada za korišćenje prirodnih dobara koje dodjeljuje država 1,23 miliona (1,16)... Pozajmice i krediti planirani su u iznosu od 80.000 eura (50.000 eura).

Od slučaja Maljevik u kasu 20 miliona više

eura, za administrativni materijal sa 189.000 eura na 196.000...

Rashodi za usluge su rebalansom planirani na iznos od 1,09 miliona (859.500 eura), povećani su izdaci po osnovu: službenih putovanja sa 65.000 na 67.000 eura, reprezentacije sa 46.200 na 46.700, komunikacionih usluga sa 182.300 na 232.300, advokatskih, notarskih i pravnih usluga sa 30.000 na 35.000 eura, konsultantskih usluga, projekata i studija sa 275.000 na 425.000 eura i ostalih usluga sa 222.000 eura na 250.000 eura.

Nivo rijeke Zete kod mosta u Danilovgradu u četvrtak veče bio je 201 centimetar, a u petak ujutro 747. Na Žabljaku su pala rekordna 254 litra kiše po kvadratnom metru

Brestici i putu Podanje - Klikovače, do Next auta, a zbog odrona na dionici Gorica - Manastir Ostrog, apeluju na vozače da vožnju prilagode stanju i uslovima na putu. Naselje Orja Luka je ostalo bez vode tokom noći, zbog kvara na cjevovodu koji se nalazi na nepristupačnom mjestu. –Velika količina vode, akumulirana padavinama tokom noći, onemogućava pristup mjestu kvara. Službe Vodovoda će čim se steknu uslovi i bude moguće prići mjestu kvara isti otkolniti – saopšteno je iz gradskog preduzeća.

I. RADONJIĆ, D. DRAŠKOVIĆ, J. ĐUKANOVIĆ - PETROVIĆ

Rebalansom su ukupni izdaci planirani na 64,71 miliona, što je u odnosu na plan uvećanje za 43,62 odsto (43,51 milion eura).

Na istom niovu su izdaci za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca - 5,69 miliona eura, izdaci za ostala lična primanja 317.000 eura.

Rashodi za materijal su uvećani sa 794.500 eura na 807.500

Rashodi za tekuće održavanje povećani su sa 442.500 eura na 830.000 eura, za tekuće održavanje javne infrastrukture sa 80.000 eura na 230.000 i tekućeg održavanja građevinskih objekata sa 280.000 eura na 510.000 eura. Subvencije (preduzetništvo, žensko preduzetništvo, agrobudžet 200.000 eura) su ostale na nivou planskih predviđanja i iznose 730.000 eura. Stavka ostali izdaci tekućeg budžeta povećana je sa 736.500 eura na 832.500 eura. Odnose se na ugovore od djelu – povećanje sa 240.500 eura na 283.500 eura, troškovi sudskih postupaka sa 140.000 eura na 145.000 eura, izradu i održavanje softvera sa 65.000 eura na 95.000 eura, komunal-

ne naknade sa 30.000 eura na 100.000 eura. Izdaci za transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru uvećani su sa 4,02 miliona eura na 4,97 miliona eura. Sektoru obrazovanja iznos je povećan sa 425.000 eura na 500.000 eura, institucijama kulture i sporta sa 2,23 miliona eura na 2,66 miliona eura (veći iznosi za FK Mornar, KK Mornar). Političke partije, stranke i udruženja dobiće 325.430 eura (planom predviđeno) 263.901, jednokratne socijalne pomoći uvećane su sa 90.000 na 130.000 eura, zarade pripravnika ostale su iste - 70.000 eura. Ostali transferi pojedincima povećani su sa 345.000 eura na 495.000 eura. Ostali transferi institucijama su povećani sa 384.000 eura na 589.000 eura. Za putarinu kroz tunel Sozina namijenjeno je duplo više novca110.000 eura. Na nivou plana ostali su transferi za UBNOR, Crveni krst i Caritas Barske nadbiskupije.

PREDUZEĆA

Zbog primjene granskih kolektivnih ugovora veće dotacije od onih predviđenih budžetom tražili su i dobili DOO Komunalne djelatnosti – sa 2,10 na 2,96 miliona eura, JU Kulturni centar sa 792.000

eura na 870.000 eura, a Vodovod i kanalizacija sa 150.000 na 750.000 eura. – Zahtjevom za povećanje dotacije preduzeće Vodovod i kanalizacija se osim primjene novog Granskog kolektivnog ugovora, koji je uticao na značajno uvećanje troškova rada, obratilo i zbog gubitaka izazvanih kontinuiranim padom cijena za utrošak vode i usluga za odvođenje otpadnih voda, te regulisanja komunalne djelatnosti. DOO Sportsko - rekreativni centar dotacije su uvećane sa 516.000 na 550.000 eura usljed povećanja troškova na održavanju dječjih igrališta i rekreativnih zona, koje su ovom preduzeću date na upravljanje. DOO Lovstvo dobiće uvećanje sa 360.000 eura na 375.000 eura, Lokalni javni emiter Radio Bar sa 345.000 na 360.000 eura, a Parking servis isti iznos koji je planiran budžetom – 95.000 eura. Dotacije namijenjene DOO Kuća maslina uvećane su sa 95.000 eura na 120.000 eura radi izložbenog salona u Kući maslina, održavanje Stare masline na Mirovici i troškova nastalih prilikom stavljanja u funkciju objekta – navedno je u obrazloženju nacrta odluke o rebalansu. Kapitalni izdaci su rebalansom povećani sa 23,65 na 34,15 miliona eura. D.ŠAKOVIĆ

PLJEVLJA - Kompanija M:tel otvorila je vrata renovirane, moderno opremljene poslovnice u Pljevljima. Presijecanjem vrpce početak rada su ozvaničili izvršni direktor kompanije Zoran Milovanović i predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš. Na otvaranju, kome je prisustvovao veliki broj građana i partnera M:tela, kompanija je poklonila nekoliko telefo-

na prvim korisnicima koji su potpisali ugovor o korišćenju usluga renoviranom objektu. –Otvaranjem vrata poslovnice, otvaramo vrata i nove budućnosti. Takođe, želim i da ekskluzivno najavim da će građani imati priliku da ubrzo koriste jednu od najmodernijih platformi koja je ikada bila realizovana na ovim prostorima, a koju je kompanija M:TEL obezbijedila u saradnji sa Telekom Srbija

Grupom – naglasio je Milovanović. Predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš zahvalio se kompaniji M:TEL doprinosu koji daju gradu, na čijem je čelu.

Šef poslovnice M:TEL-a u Pljevljima Mladen Minić podsjetio de da je na današnji dan, 4. oktobra prije 17 godina, otvorena prva poslovnica u tom gradu. C. G.

UVEĆaN KaPITaLNI BUDŽET: Zgrada opštinske administracije

Sa otvaranja poslovnice

U cg

Na Sajmu knjiga u Podgorici juče predstavljeno italijansko izdanje djela ,,Tim lavlje srce“ Čeda Vukovića

Veliki pisci su aktuelni u svakom vremenu

To je knjiga koja ima skoro 70 godina. Na prvu bi pomislili da je to nešto što nije aktuelno i što je dosadno mladim Italijanima. Međutim, kad sam pročitao knjigu shvatio sam da ova priča ima puno poruka i za sadašnjeg čitaoca –kazao je Mateo Sabato

PODGORICA - Promocija italijanskog izdanja romana ,,Tim lavlje srce“ („Cuor di leone. Una squadra bestiale“) crnogorskog književnika Čeda Vukovića održana je juče u okviru Internacionalnog sajma knjiga u Podgorici. Ovo izdanje štampano je povodom 10 godina od smrti poznatog književnika, u izdanju italijanske izdavačke kuće ,,Besa Muci“.

Promociji u Galeriji „Art“ prisustvovali su učenici 6, 7. i 8. razreda Osnovne škole ,,Savo Pejanović“, sa nastavnicima. Na promociji su govorili

Mateo Sabato, predstavnik izdavača ,,Besa Muci“ i proučavalac dječje književnosti, zamjenica ambasadora Italije Silvia Straffa i prevoditeljka Tereza Albano, osnivačica Italijanskog kulturnog centra u Podgorici, koja je razgovarala sa Sabatom. Ona je takođe pročitala pismo Čedove ćerke Vesne, koja je iz objektivnih razloga bila spriječena da prisustvuje promociji. Prisutnima se obratila i Svetlana Drobnjak iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

FUDBALSKA STRAST

Albano je kazala da je ,,Tim lavlje srce“ ranije prevela na

italijanski jezik jedna crnogorska profesorica koja je živjela u Italiji. - Poznati novinar Bato Kokolj, koji, nažalost, više nije živ, zamolio me je da pročitam taj prevod i onda smo ga

Marone: „Plavo pero“ je omaž svim nevinim žrtvama Kamore m.

Sajam knjiga u Podgorici, u prethodna dva dana, obilježila je i promocija romana ,,Plavo pero“ jednog od najznačajnijih savremenih italijanskih pisaca Lorenca Maronea. U pitanju je prvi prevod ovog njegovog romana na neki od južnoslovenskih jezika, koji je Sekretarijat za kulturu Glavnog grada izdao u 1.000 primjeraka. Glavni junak Maroneovog romana je

papagaj Toto, koji u Napulj stiže u kuću don Ćira, šefa Kamore.

Marone je izrazio veliko zadovoljstvo zbog dolaska u Podgoricu, kao i zbog prevoda djela na crnogorski jezik. Roman ,,Plavo pero“, prema njegovim riječima, nastao je iz želje da se ispriča priča o Kamori na nešto drugačiji način i predstavlja omaž svim nevinim žrtvama Kamore.

Premijerno izveden performans ,,Poezija tijela“ Spoj

PODGORICA - Studenti

Fakulteta dramskih umjetnosti premijerno su izveli plesno-poetski performans ,,Poezija tijela“, u holu zgrade tehničkih fakul-

teta, u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture (FUNK).

Glumci Anja Mišović, Nevena Penava, Ivona Raković i Luka Stanković, sa svojim

- Ideja je nastala u trenutku kada Italija počinje na nacionalnoj televiziji da emituje televizijsku seriju ,,Gomora“ Roberta Savijana. To je jedna naracija koja utiče na društvenu klasu koja živi u teškom okruženju, opasnim kvartovima i koja se svaki dan bori da pokuša da živi legalno, a s druge strane imate ovu priču koja je na neki način iskrivljena, izvrnuta i koja prikazuje ove

preradili. Godinu kasnije Kokolj je preminuo, a mi smo sa zadovoljstvom prihvatili to nasljedstvo i kada je Sabato predložio da mu damo ideju u vezi sa crnogorskom književnošću za djecu, predloži-

živote na avanturički način – kazao je Marone i dodao da je pokušao da prikaže kamorističku mafijašku potkulturu.

la sam da se ovaj tekst ponovo izda i da ga učinimo čitljivijim na italijanskom jeziku, budući da Italija i Crna Gora dijele tu fudbalsku strast - rekla je Albano, podsjećajući da je naziv prvog izdanja glasio ,,La squadra ՚Cuor di Leone՚“. Sabato je kazao da je Vukovićev roman preveden u sklopu edicije ,,Randevu“ izdavačke kuće ,,Besa Muci“, koja ima za cilj da se dječja književnost balkanskih naroda približi italijanskoj čitalačkoj publici. Kako je kazao, već su prevedene knjige iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Albanije i Rumunije, a ,,Tim lavlje srce“ je prva knjiga za djecu crnogorske književnosti koja je ikad prevedena na italijanski jezik. Prema riječima Sabata, u pitanju je roman koji je i te kako aktuelan i zanimljiv današnjim čitaocima iako je nastao pedesetih godina prošlog vijeka.

- To je knjiga koja ima skoro 70 godina. Na prvu bi pomislili da je to nešto što nije aktuelno i što je dosadno mladim Italijanima. Međutim, kad sam pročitao knjigu shvatio sam da ova priča ima puno poruka i za sadašnjeg čitaoca. Tako uviđamo da su veliki pisci u svim vremenima aktuelni i veliki, kad god da ih čitamo - istakao je Sabato. Čedova ćerka u pismu je poručila da je vrlo ponosna što je knjiga za djecu njenog pokojnog oca prevedena na italijanski jezik i zahvalila je Terezi Albano i izdavačkoj kući ,,Besa Muci“.

- Na taj način se crnogorska literatura za djecu približava mladim italijanskim čitaocima - zapisala je ona u pismu. Prema njenim riječima, njen otac je veći dio života proveo u Crnoj Gori.

- Njegova književna djela takođe obrađuju teme iz Crne Gore, bilo da se radi o Drugom svjetskom ratu, porodičnim ili temama iz mitologije. Pisao je drame, pripovjetke i eseje. Dobitnik je nagrade AVNOJ-a za književnost, dvije Trinaestojulske, Zmajeve nagrade, Nagrade Udruženja književnika Crne Gore i mnogih dtugih – zapisala je, između ostalog, Vesna Vuković.

PREVOĐENJE Straffa je rekla da se na ovaj način Ambasada Italije prisjeća Vukovića na desetogodišnjicu od smrti, ali i ističe značaj književnog prevođenja.

- Ova knjiga govori o fudbalu, to je tema koja je vrlo bliska kako Crnogorcima tako i Italijanima. Radi se o životinjskom fudbalskom timu koji vodi lav, jedna zanimljiva knjiga koja podstiče na razmišljanje - rekla je Straffa. Drobnjak je pozdravila mališane i istakla da ih je sve okupio Željko iz romana ,,Tim lavlje srce“.

- Svaki prevod našeg književnog djela na bilo koji svjetski jezik predstavlja priznanje ne samo za tog pisca i za to djelo nego i priznanje književnosti zemlje iz koje dolazi - kazala je Drobnjak. A. RADOVIĆ

mentorom Julijom Milačić-Petrović Njegoš , kroz predmet ,,Ples“, osmislili su koreografsku i glumačku minijaturu koja predstavlja spoj govorenja poezije i dramskog pokreta. Performans naglašava slobodu izraza i istovremeno služi kao podsjetnik na kultne ,,Večeri poezije“ koje su tokom osamdesetih godina dvadesetog vijeka obilježile tadašnji Univerzitet ,,Veljko Vlahović“. Predstava je uvod u raznovrstan program festivala FUNK, koji će tokom oktobra obogatiti kulturnu scenu nizom kreativnih i umjetničkih događaja. A. Đ.

„Evropa kroz pjesme“ u KIC-u

PODGORICA - Jesenja muzička sezona u KIC-u „Budo Tomović“ biće otvorena koncertom Sare i Aima Pagin večeras u 20 sati u Velikoj sali. Ulaz je besplatan.

Sopran Sara Pagin i pijanista

Aimo Pagin, potiču iz ugledne muzičke porodice, rumunsko-italijanskog porijekla. Brat i sestra uspješno grade lične karijere u Evropi – Sara živi u Ženevi, a Aimo u Beču. Program koncerta pod nazivom „Evropa kroz pjesme“ pružiće publici široku lepezu muzičkih stilova. A. Đ.

Čuveni svjetski reditelj na Siciliji Skorseze snima

drevne brodolome

PODGORICA - Novi projekat reditelja Martina Skorsezea nije još jedan igrani film o gangsterima, već dokumentarac o drevnim brodolomima, na kojem radi više od godinu na području Sicilije. Američki reditelj italijanskih korijena, kako piše N1, rekao je da osjeća da može „publici da otkrije nešto nepoznato“ i da je „zahvalan Siciliji i Sicilijancima na dobrodošlici koju su mu pružili“ tokom snimanja dokumentarca o starogrčkim i rimskim olupinama. Skorseze ima duboku vezu sa

Sicilijom,

Sa promocije knjige „Tim lavlje srce“ juče u Podgorici

Lorenco Marone

a tokom snimanja filma ponovo će se podsjetiti svojih korijena. Njegovi roditelji su porijeklom iz mjesta u blizini Palerma. R. K.

Scena iz performansa „Poezija tijela“

Martin Skorseze

Subota, 5. oktobar 2024.

Aforističar i dramski pisac Velizar Radonjić za Pobjedu povodom najnovije knjige

PODGORICA – Crnogorski satiričar i dramski pisac Velizar Radonjić jedan je od najboljih i najpriznatijih crnogorskih autora u sferi književnog teksta u kojem nema mjesta za uljepšavanje stvarnosti ili ignorisanje svojevrsnih ambisa našeg društva.

Njegova najnovija knjiga „Gluva dolina“ nedavno je predstavljena na festivalu „Nušićijada“ u Ivanjici, a pod krovom ove manifestacija objavljena je za osvojeno prvo mjesto na konkursu za najbolju neobjavljenu satiričnu priču. Ovaj neobičan i autentičan stvaralac, aktivan je i u teatru, pa se njegova predstava „Krst sa petokrakom“, u režiji Zorana Rakočevića, uspješno igra u Crnoj Gori i regionu, a 11. oktobra biće na repertoaru i Crnogorskog narodnog pozorišta. U intervjuu za Pobjedu, Radonjić je govorio o najznačajnijim aspektima nove knjige, satiri u Crnoj Gori, cenzuri i autocenzuri, crnogorskom društvu...

POBJEDA : Vaša zbirka

„Gluva dolina“ predstavlja hrabar odgovor na društvene anomalije kao što su nepravda, korupcija i licemjerje. Kako biste opisali ličnu odgovornost satiričara u vremenu kada su ove teme možda aktuelnije nego ikad?

RADONJIĆ: Slobodni i slobodno misleći ljudi nemaju pravo da ostanu gluvi, slijepi i nijemi na anomalije i nepočinstva koja se svakodnevno dešavaju oko nas. Moraju da reaguju, svako prema svojim mogućnostima i umijeću.

Dužni su to, možda prije svih ostalih, i satiričari, jer i oni, ako su pravi, spadaju u klasu slobodnih i slobodno mislećih.

Dužni su da upiru prstom na sva nepočinstva, anomalije, korupciju, licemjerje…, naravno, na način svojstven satiričarima. Ne samo da su dužni. Smatram da su i lično odgovorni za odgovor na pomenute anomalije i nepočinstva. Kao slobodan i slobodno misleći čovjek, novinar, publicista, dramski pisac, a posebno kao satiričar, imam i potrebu i odgovornost da, prema svojim mogućnostima, na meni svojstven način, komentarišem sveukupna društvena zbivanja. Ja to i činim na različite načine i u različitom obliku: nekad je to blog ili kolumna, satirična priča, satirična pjesma ili epigram, zatim aforizam ili dramski tekst. Mislim da to radim dosta uspješno.

POBJEDA: Može li satira imati konkretan uticaj na društvene promjene?

RADONJIĆ: Mislim da može. U društvima razvijene demokratije taj uticaj može da bude veliki. Ponekad i opredjeljujući. U društvima koja su u fazi tranzicije, društvima upitne demokratije taj uticaj je mali. Najčešće zanemarljiv jer je u takvim društvima uspostavljen sistem u kojem upravljaju pojedinci,

Diktatori se plaše satire

Slobodni i slobodno misleći ljudi nemaju pravo da ostanu gluvi, slijepi i nijemi na anomalije i nepočinstva koja se svakodnevno dešavaju oko nas. Moraju da reaguju, svako prema svojim mogućnostima i umijeću. Dužni su to, možda prije svih ostalih, i satiričari - kazao je Radonjić

često sumnjivog bekgraunda, još češće neobrazovani, diktatori… da ne nabrajam dalje. Diktatori se plaše javnog suda, satire pogotovo i njenog uticaja na društvene procese. Satira u takvim društvima je u zapećku, bez podrške, na ivici zabrane, samim tim i bez značajnijeg uticaja. Istovremeno, takva društva su jedan od najvećih obnovljivih izvora za stvaranje satire. Zbog položaja satire i satiričara u nedemokratskim društvima, satirični odgovor im najčešće dolazi od satiričara iz inostranstva.

POBJEDA: U jednom od aforizama u Vašoj knjizi „Gluva dolina“ kažete: „Na početku bješe mrak... I nasta mrak“. Kako doživljavate današnje društvene i političke prilike u Crnoj Gori i regionu? Da li je mrak metafora za stalan ciklus nepromjenljivosti ili vidite prostor za svjetlost i promjene?

RADONJIĆ: „Gluva dolina“ počinje aforizmom koji ste pomenuli: „Na početku bješe mrak. Onda reče Bog: Neka bude svjetlost. I bi svjetlost. I opet reče Bog: Neka budu izbori. I bjehu izbori. A mi smo glasali. I nasta mrak“. Ovaj aforizam nije samo uvod u šetnju „Gluvom dolinom“ već je i podsjećanje kako je nastao naš mrak. A mrak je počeo sa izborima na kojima smo glasali, umjesto da biramo. Umjesto nas birali su, pa i dan-danas biraju, drugi. Narodu je preostalo samo da glasa jer nema izbora. Taj mrak nije samo naš. Ponekad mi se čini da mrak postaje globalni jer, širom planete, retrogradni procesi preuzimaju primat. I ovaj mrak sa početka knjige je istovremeno metafora nepromjenljivosti ili retogradnih promjena, kako u kom društvu. Nijesam pesimista, ali mi se čini da je tunel suviše dug

ili je na njegovom kraju crna rupa, pa se svjetlo promjena ne nazire.

POBJEDA: Satira često zahtijeva, kako sami kažete, hrabrost i odlučnost da se progovori protiv uobičajenih normi. Da li ste se u svom stvaralaštvu susretali s cenzurom ili pritiscima, i ako jeste, kako ste se izborili sa tim izazovima?

RADONJIĆ: Svako ko se bavi stvaralaštvom, posebno satirom, razvija neki oblik autocenzure. Svako na svoj i svako na drugačiji način. Tako je i kod mene. Ja strogo vodim računa o tome da čuvam dostojanstvo drugih, da moja satira ne bude lični obračun sa pojedincima ili grupama koje su mi se zamjerile ili mi se ne dopadaju. Trudim se da se izdignem iznad ličnog da bi moja satira bila što je moguće više univerzalna, principijelna, angažovana… Sa cenzurom sam se sudarao mnogo prije nego što sam počeo da stvaram satiru. Prije skoro pola vijeka sam bio

novinar u listu građevinske kompanije. Odupro sam se cenzuri, pa su me nakon tri i po godine rada u redakciji premjestili na druge poslove. U drugoj kompaniji sam bio urednik lista, ali su mi veoma brzo ukinuli list, navodno zbog nedostatka novca. Spletom okolnosti ja sam u najranijem djetinjstvu, a zatim u ranoj mladosti potrošio sve moje strahove, pa mi nije bilo teško da se oduprem izazovima cenzure. Meni je uvijek veći problem predstavljala cenzura i autocenzura onih za koje stvaram satiru i pišem drame.

POBJEDA: Kako to mislite? Možete li navesti neki primjer?

RADONJIĆ: Navešću najsvježiji primjer. Od djelova mojih nagrađenih satiričnih priča napravio sam satirični igrokaz – pozorišnu predstavu „Oprosti, Druže Stari (Bezmetković)“. Teatar 303 iz Kotora je, uz podršku Ministarstva kulture i medija, ovaj tekst postavio na scenu. Premijera je bila u junu u Kotoru,

a kompletna predstava je poklonjena penzionerima Kotora. Prije dvadesetak dana je ova predstava gostovala u Podgorici. Kao i u Kotoru, najveći dio ulaznica je podijeljen Udruženju penzionera Podgorice. Besplatno, podrazumijeva se. Umjesto penzionera, došli su njihovi predstavnici da prije predstave vrate ulaznice. Oni, koji su odlučivali umjesto penzionera, uplašili su se satiričnog sadržaja i poruka pozorišne predstave. Htjeli su da penzionere sačuvaju, pogotovu što se bliže lokalni izbori u Podgorici. Da slučajno neko-

Uvijek će postojati ljudi spremni da nam otvore oči

POBJEDA: Može li satira opstati kao ozbiljan književni žanr u ovakvom okruženju?

RADONJIĆ: Satira je, po mom mišljenju, jedan od najtežih i najozbiljnijih književnih žanrova. Dobar aforizam u prosjeku ima najviše tridesetak riječi. U tih tridesetak riječi treba ispričati čitavu priču, ponekad i čitav roman. Ko misli da je to lako - neka proba. Dobra satira ne prašta gluposti i nepočinstva. Zbog toga ne praštaju ni satiri, pa se satira, ne samo kod nas,

tretira kao pastorče. Kao „trinaesto prase“. Rijetke su smotre i festivali satire. One koje postoje funkcionišu na guranje, na mišiće. Jedva krpe kraj s krajem. Da ne pominjem da skoro nijedan medij u Crnoj Gori nema rubriku namijenjenu satiri. Ruku na srce, mnogi nemaju ni rubriku za kulturu.

Ali, da ne pomislite kako je naš mrak jedini i najgušći, da pomenem da je u dugoj istoriji Nobelove nagrade samo jedan satiričar dobio ovo visoko priznanje. Dario

Fo, italijanski dramski pisac, režiser, glumac i satiričar, dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1997. godine. Ja sam, ipak, optimista. Vjerujem da će, bez obzira na okruženje, ili u inat okruženju, uvijek postojati poneki Don Kihot, koji će razgrtati mrak, pokušavajući da ga ugasi. Uvijek će postojati ljudi spremni da održe satirično stvaralaštvo, da ga unaprijede, podignu na viši nivo. Uvijek će postojati ljudi spremni da nam otvore oči i pomognu da progledamo.

me od njih ne otvorimo oči –„da ovčica koja ne zanese svoje runo u trn pokraj puta“… POBJEDA : U dramskom tekstu „Krst sa petokrakom“ bavite se tranzicijom i političkom dekadencijom. Koliko Vam je bilo važno da, pored satire, kroz ovu dramu prenesete i ozbiljnu kritiku političkih tokova u posttranzicionim društvima? RADONJIĆ: Radnja ove drame se dešava neposredno prije lokalnih izbora, u državi nastaloj na tranziciji, negdje na brdovitom Balkanu – sasvim svejedno – u Pirgištu, mjesnom centru, nekadašnjoj varoši, na mjestu gdje su u nekim srećnijim vremenima postojale palate i kule (pirgovi). Od nekadašnjih palata i pirgova ostali su samo poneki stari zid i sjećanja. Prema sjećanju na nekadašnje pirgove, nekadašnja varoš je i dobila ime Pirgište. Tranzicija je bila veoma učinkovita pa je čitav naš region pretvoren u jedno veliko pirgište. Ne samo po ruševinama koje su ostale od nekadašnjih fabrika, kula i pirgova, nego jedno veliko duhovno pirgište... Stari sistem vrijednosti je urušen, a novi nije izgrađen. U posttranzicijskim državama posebnu, često i najveću, pažnju javnosti izazivaju dva događaja: sahrane i izbori. Događaj je potpun kad se sahrana i izbori dešavaju u isto vrijemekao kad se planete poravnaju. Zato nije slučajno da se radnja ove drame dešava neposredno nakon smrti nekadašnjeg učitelja, djeda Mata, a neposredno prije lokalnih izbora u Pirgištu, mjesnom centru, u državi nastaloj na tranziciji, negdje na Zapadnom Balkanu. Tranzicija je na Zapadnom Balkanu donijela novo vrijeme, a novo vrijeme i nove običaje. Došlo je novo vrijeme u kojem potonja volja ne znači ništa ukoliko nije na liniji političke agende. Pokojnik je bio dobar i vrijedan poštovanja samo onoliko koliko partija na njegov račun može da osvoji glasova. Kad je partija u pitanju, obraz se ne računa i zato je sve dozvoljeno, nikome ništa nije sveto, pa se najrevnosnije krste oni koji su do juče najviše „petokračili“. Nije slučajno ni to što je radnja smještena u Pirgištu, jer sve je Pirgište. Nije slučajno ni što je dobila naslov „Krst sa petokrakom“, jer posttranzicijsko društvo i dalje luta između krsta i petokrake, priklanja se jednom ili drugom koliko mu je u kom trenutku to profitabilno, pa im ne smeta da se istovremeno i krste i petokrače. Tako je, u najkraćem, nastao „Krst sa petokrakom“. Neko će reći: komedija, satira, farsa ili sve zajedno. Ja, ipak, mislim da je ovo, prije svega, dijagnoza. J. NIKITOVIĆ

NARODU JE PREOSTALO SAMO DA GLASA JER NEMA IZBORA: Velizar Radonjić

Privatna arhiva

Naslovnica knjige „Gluva dolina“

Iz Ministarstva potvrdili da je zgrada na Malom brdu isprojektovana u skladu sa zadatim parametrima; Iz Udruženja KANA ukazuju na nedostatke planskog dokumenta

Namjera planera nije bila da zgrade budu jedna prekoputa druge

Objekat porodičnog stanovanja, koji na spajanju ulica Serdara Jola Piletića i Gavra Vukovića, na privatnoj parceli uz glavnu saobraćajnicu u Momišićima, koji gradi građevinska firma ,,Eurozox“ iz Danilovgrada, isprojektovan je u skladu sa zadatim parametrima po UTU i DUP-u. Udaljenost objekta, tj. građevinska linija prema susjedima (kao i ostali parametri) u skladu je sa zadatim parametrima – odgovorili su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na pitanja koja je Pobjeda uputila povodom gradnje na Malom brdu.

S druge strane, Sonja Dragović, iz Udruženja KANA, ukazuje na to da se iz grafičkog dijela plana može pročitati namjera planera da stambeni objekti na ovim parcelama budu postavljeni u nizu, duž ulice, što bi bilo bolje rješenje.

PO ZAKONU

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine naveli su da firma „Eurozox“ (koja je ujedno i investitor i izvođač radova) posjeduje validnu licencu projektanta i izvođača radova br. UPI 072/7-1054/12 od 8. marta 2021. godine (period važenja pet godina). Kako dodaju, imenovani ovlašćeni inženjer koji rukovodi

građenjem objekta u cjelini je Draško Bašović spec. sci. građ, koji posjeduje validnu licencu br. UPI 101/2175-68/4 od 5. februara 2018. godine. – Udaljenost objekta, tj. građevinska linija prema susjedima (kao i ostali parametri) j e u skladu s a zadatim parametrima iz UTU i DUP-a. (,,Minimalna udaljenost novoplaniranog objekta od susjedne parcele je dva metra, odnosno, minimalno četiri metra od postojećeg objekta na susjednoj parceli – tekstualni dio DUP-a za Uslove za objekte stanovanja sa djelatnostima [višeporodičnog stanovanja i višeporodičnog stanovanja sa djelatnostima]), dok uslovi za otvore

(prozori, balkoni…) nisu definisani. Zaključak – objekat je isprojektovan u skladu sa zadatim parametrima po UTU i DUP-u – navedeno je u odgovorima Ministarstva.

MIMO PLANA

Komentarišući ovaj slučaj, Sonja Dragović iz Udruženja KANA (Ko ako ne arhitekt), doktorantkinja na Odsjeku za urbanizam i arhitekturu na Univerzitetskom institutu u Lisabonu, izjavila je za Pobjedu da je stambena zgrada ,,Eurozox-a“ planirana kroz izmjene i dopune DUP-a ,,Momišići A – dio zone 1“, koje su donesene 2012. godine.

- Inicijativu za izradu izmje-

Sistemski problem plaćaju građani

Sonja Dragović, iz Udruženja KANA (Ko ako ne arhitekt), osvrnuvši se na to što se namjere planera dovoljno jasno tehnički ne definišu, kao i da se orijentacija objekata ne zahtijevaju od nadležnih u procesu projektovanja i izgradnje, ističe da na ovaj problem u Podgorici nailazimo veoma često. - To je definitivno simptom sistemskog problema koji se manifestuje kao nizak nivo brige o kvalitetu novoizgrađenog stambenog prostora. Ovi stanovi mnogo koštaju i one koji će živjeti u njima

i sve nas kao društvo, jer dozvoljavamo proizvodnju stanova lošeg kvaliteta kojima će morati da se bave i generacije koje dolaze poslije nas. Da li će neko u ovim stanovima za 50 godina moći da živi udobno i dobro? Koliko odgovornosti osjećamo i preuzimamo kao društvo? Proizvodimo loše stambene uslove i za sadašnjost i za budućnost, i to je velika šteta – ocijenila je Dragović. On je ukazala da ovakvo stanje planiranja i realizacije stanogradnje do sada ipak nije prolazilo bez insti-

Utvrđene nepravilnosti

u prijavi građenja objekta

Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine navode da su u prijavi građenja objekta utvrđene određene nepravilnosti. – Projektantska firma „Biro Vukčević“ d. o. o. Podgorica ne ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti iz čl. 122 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Istekao je period važenja licence br. UPI 107/7-1471/2 od 10. aprila 2018. godine. Licenca je istekla u trenutku elektronskog potpisivanja Glavnog projekta (el. potpis od 1. aprila 2024, dok je licenca važila do 10. aprila 2023. godine). Projektantskoj firmi „Biro Vukčević“ d. o. o. Podgorica je u međuvremenu izdata nova, validna licenca, koju projektant treba da preuzme. Polisa osiguranja od odgovornosti za firmu projektanta br. POL-00207854 nije validna, u smislu da je istekla u trenutku elektronskog potpisivanja Glavnog projekta. Prema čl. 122 stav 4 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, projektant je dužan da imenuje ovlašćenog inženjera koji rukovodi izradom cjelokupne tehničke dokumentacije, odnosno, ovlašćenog inženjera koji rukovodi građenjem objekta u cjelini – naveli su iz Ministarstva.

na i dopuna DUP-a ,,Momišići A – dio zone 1“ pokrenula je Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, a odluku o izradi donio je gradonačelnik, 2010. godine. Plan, kao glavnu namjenu prostora u ovom zahvatu, definiše ,,stanovanje većih gustina“ i predviđa izgradnju 16 objekata više u odnosu na prethodnu verziju plana iz 2007. godine. Kako stoji u tekstu plana, cilj je bilo formirati blokove kvalitetnog i savremenog stanovanja, omogućiti legalizaciju postojećih objekata, kao i rekonstrukciju, nadogradnju, dogradnju

tucionalne kritike. - U tekstu Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Podgorice iz 2014. godine stoji da bi, u slučaju revizije DUP-a ,,Momišići A – dio zone 1“ bilo potrebno voditi računa o namjeni površina - koje su u ovom DUP-u skoro u potpunosti predviđene za stanogradnju - kao i o definisanju, planiranju i širenju građevinskog zemljišta. To je u PUP-u izraženo kroz uputstvo da bi se u reviziji trebalo rukovoditi članovima Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta koji se odnose, između ostalog, na racionalnost zauzimanja prostora prilikom definisanja građe-

zatečenog stambenog fonda i uklapanje nove gradnje predviđene na neizgrađenim površinama. Do donošenja ovog plana, prosječna gustina stanovanja u ovom zahvatu bila je 203 stanovnika po hektaru. Kako je izmjenama i dopunama DUP-a iz 2012. godine planirana gradnja značajno povećana, tako je i planirana maksimalna gustina stanovanja porasla na 350 stanovnika po hektaru – podsjeća Dragović. Ističe i to da se planer (Arhient d. o. o. iz Podgorice) poziva na rezultate ankete sprovedene na terenu u procesu

vinskog zemljišta – navodi Dragović. Upozorava da je u Podgorici previše prostora predviđeno za stanogradnju i podređeno ovoj namjeni, na što i sam PUP iz 2014. godine izričito ukazuje. - To vidimo u načinu na koji Podgorica raste - skoro pa isključivo kroz nizove novih stambenih zgrada. Rješenje je u usvajanju javnih stambenih politika koje bi se ozbiljno pozabavile stvaranjem sistema u kojima bi stanovi bili planirani i građeni da služe za dobar život, a ne za finansijske špekulacije. No, po svemu što vidimo, i dalje smo daleko od toga –zaključila je Dragović.

analize postojećeg stanja, koja je pokazala da je većina postojećih objekata u privatnom vlasništvu i da su korisnici zainteresovani za povećanje horizontalnog i vertikalnog gabarita svog objekta. Plan je, kako dodaje, uvažio ove želje, te propisao povećanje spratnosti i izgrađenosti u ovom zahvatu. Privatne parcele na kojima je predviđena izgradnja stambenih zgrada su mahom sitne, a dozvoljena spratnost u najvećem dijelu zahvata plana su četiri nadzemne etaže. – Plan propisuje da bi minimalna udaljenost novoplaniranog objekta od susjedne parcele trebalo da bude dva metra, odnosno, minimalno četiri metra od postojećeg objekta na susjednoj parceli. Međutim, čak i ako je udaljenost od četiri metra ispoštovana, to ne ostavlja dovoljno prostora za osvijetljenost i osunčanost stambenih jedinica u ovim objektima. Iz grafičkog dijela plana može se pročitati namjera planera da stambeni objekti na ovim parcelama budu drugačije orijentisani, tj. da budu postavljeni u nizu duž ulice, što bi bilo bolje rješenje. Ta namjera, očigledno, nije dovoljno jasno tehnički definisana, niti je drugačija orijentacija zahtijevana od strane nadležnih u procesu projektovanja i izgradnje. U konačnom, moguće bolje rješenje nije izvedeno i sada imamo situaciju zbog koje će svima koji žive ili budu živjeli u ovim zgradama novi komšiluk biti previše blizu – zaključila je Dragović.

NEGODOVANJE STANARA

Podsjećamo, na pomenutoj parceli planirana je izgradnja stambene zgrade bruto površine 1.333 kvadratna metra, koja će se sastojati od suterena, prizemlja, dva sprata i potkrovlja. Trideset osam stanara okolne tri zgrade problematizovali su to što su ivice iskopa temeljne jame na svega nekoliko metara od zgrada u kojima žive, a čiji su balkoni stanova okrenuti prema višespratnici koja treba da bude izgrađena. Oni smatraju i da će, kad ovaj objekat bude završen, svakome u komšiluku ,,faliti i sunca, i vazduha, i mira, i tišine, najmlađima prostora za igru…“ Izvršni direktor i suvlasnik kompanije ,,Eurozox“ Zoran Drobnjak izjavio je za Pobjedu da se ona gradi u skladu sa zakonom, te da će objekat biti u okvirima građevinskih linija, odnosno, na udaljenosti ne manjoj od četiri metra od okolnih zgrada. Na građevinskoj tabli koja je vidno istaknuta na gradilištu navedeno je da se gradi objekat višeporodičnog stanovnja, da je početak radova septembar 2024. godine, a planirani rok za završetak posla april 2026. godine. I. MITROVIĆ

Gradilište zgrade na Malom brdu

Nevrijeme pogodilo glavni grad, najviše problema zbog poplavljenih ulica

Vodostaj Morače prešao 10 metara

Most na Širaliji i podvožnjak na

Staroj Zlatici zatvoreni za saobraćaj

Glavni grad ukazao da su od 2018. do juna 2023. godine lični podaci građana iznošeni mimo zakonskih propisa

Upravi za statistiku nezakonito davali podatke o sklopljenim brakovima

Glavni grad je juče saopštio kako je nadzorom

Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama u Sekretarijatu za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom utvrđeno je da je od 2018. do juna 2023. godine Glavni grad Upravi za statistiku nezakonito davao lične podatke iz registra vjenčanih, odnosno, podatke o sklopljenim brakovima. - Podaci su preuzimani i ustupani na šalteru matičarske službe Sekretarijata za lokalnu samoupravu na USB memoriji, uređaju koji nije bio u vlasništvu Glavnog grada i za koji nijesu obezbijeđene mjere zaštite. Ka-

ko je navedeno u zapisniku o nadzoru, ovakvim postupanjem došlo je do povrede četiri člana Zakona o zaštiti podataka o ličnosti jer za ovakvo davanje podataka ne postoji valjani pravni osnov iz Zakona o matičnim registrima i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti – navode iz Glavnog grada. U saopštenju se podsjeća kako je do 2019. godine na čelu Sekretarijata za lokalnu samoupravu bila Mišela Manojlović, nakon nje (do jula 2023. godine) Dragica Milačić, a da je od tada do danas na toj poziciji Slađana Anđušić, uz očekivanje da će nadležne institucije pokrenuti odgovarajuće postupke zbog ove zloupotrebe. H. P.

Iz Sekretarijata za saobraćaj juče je saopšteno da je zbog povećanog vodostaja privremeno zatvoren saobraćaj za sve vrste motornih vozila na dijelu saobraćajnice prema Rogamskom putu, preko mosta na rijeci Širaliji. Takođe, za saobraćaj je privremeno zatvoren i podvožnjak na Staroj Zlatici. Saopšteno je da će zabrana biti na snazi do stabilizacije vremenskih prilika, a građanima je upućen apel da opreznije voze zbog otežanih uslova za odvijanje saobraćaja i mokrih kolovoza, te da poštuju mjere sigurnosti i zabranu koja je na snazi.

U Crnoj Gori su tokom noći između četvrtka i petka zabilježene obilne padavine praćene jakim vjetrom. To je uslovilo nagli porast vodostaja rijeka, pa je u glavnom gradu za samo 24 sata (od četvrtka u devet sati do juče u istom terminu) Morača porasla gotovo 7,5 metara (744 centimetra). Zbog jakog vjetra i obilnih padavina, nešto veći obim posla imale su gradske službe i preduzeća, posebno Služba zaštite i spašavanja, kao i ekipe Vodovoda i kanalizacije, Čistoće i Zelenila.

V. d. komandira SZS Zdrav-

ko Blečić kazao je da nije bilo većih intervencija, ali da su vatrogasci u glavnom gradu pripravni i spemni da pomognu ako zatreba. - Imali smo intervenciju u vrtiću ,,Suncokrili“ u Bloku pet, gdje je poplavio magacinski prostor. Riječ je situaciji gdje često intervenišemo kad su malo obilnije padavine jer postoji sistemski problem, pa se nekako mora spriječiti taj dotok vode – kazao je Blečić. Podgorički vatrogasci juče ujutro su gasili i jedan požar – u Maslinama se zapalio jedan automobil, ali su ekipe SZS-a brzo intervenisale i ugasile vatru, a tom prilikom nije bilo povrijeđenih. Usljed obilnih padavina, nivo Morače u Podgorici od sinoć je drastično porastao. Mjerenja obavljena juče u podne govore kako je visina vodostaja u gradu prešla nivo od 10 metara. Rast Morače povezan je sa rastom vodostaja njenih pritoka, prvenstveno Zete, ali i Ribnice, Sitnice i Cijevne, ali kako je juče oko podneva prestala kiša, ne očekuje se veći rast vodostaja rijeka u gradu i okolini. H. P.

U starom srcu grada iznova se formirala gomila smeća, šuta i drugog komunalnog otpada Divlja deponija ponovo u centru Drača

Nije prošla ni sedmica otkako je Pobjeda upozorila na formiranje divlje deponije od smeća, šuta i drugog komunalnog otpada na Draču, nakon čega su je ekipe Čistoće i uklonile, na istom mjestu, na raskrsnici ulica Slobodana Škerovića i Đečevića, ispred nove džamije koja se gradi na mjestu nekadašnje Bejler bej džamije, ponovo ista slika. Stari namještaj, kese sa smećem i građevinski otpad nagomilani su u neposrednoj blizini raskrsnice ulica Đečevića (čija rekonstrukcija je u završnoj fazi) i Slobodana Škerovića, tik uz betonsku prepreku, postavljenu kako bi vozilima bio onemogućen ulazak u ulicu. Zaista je ružna praksa bacanje smeća i otpada đe se stigne, a ako postoji neka vrsta olakšavajuće okolnosti i kakvog takvog opravdanja za stanovnike jednog od jezgara iz kojih se formirala Podgorica, to bi mogla biti činjenica da niđe u blizini nema kontejnera. Pobjeda je juče, putem aplikacije Kasper, obavijestila gradsko preduzeće Čistoća o formiranju ove deponije, pa je za očekivati da njihove ekipe reaguju kao i prošle sedmice. Tada su uklonjene tri kiperske ture šuta, ali i drugog ot-

pada i najavljeno da biti upućen dopis Upravi za inspekcijske poslove kako bi bili sankcionisani počinioci, čija je obaveza da otpad odlažu na propisan način. - Građane ćemo zamoliti da ovaj prostor ubuduće čuvaju i nadležnim službama prijave ukoliko uoče ponovno de-

vastiranje - saopšteno je tada iz Čistoće. Nažalost, ovaj apel je očigledno bio uzaludan, baš kao i čekanje Pobjede na odgovor na pitanje da li je na toj ili nekoj lokaciji u blizini planirano postavljanje polupodzemnih ili nadzemnih kontejnera. N. S.

Potopljen lokal na plaži Labud

Morača ispod Vezirovog mosta

Podvožnjak na Staroj Zlatici

Most na Širaliji

Divlja deponija ponovo na raskrsnici ulica Slobodana Škerovića i Đečevića

ISTORIJSKE POUKE AKADEMIKA RADOSLAVA ROTKOVIĆA (DRUGI DIO)

Crna Gora i Boka kunu se jedna drugoj na vjernost

I dok su Francuzi još bili u Kotoru, u Dobroti su se 29. oktobra 1813. sastali predstavnici crnogorske države i kotorske pokrajine i donijeli odluku o ujedinjenju zagorja i primorja. „Dvije suśedne pokrajine, Crna Gora i Boka Kotorska, oslobođene i podstaknute rodoljubljem i istim ośećajima vjere i časti, a pomoću Božijom, stresle su sa svojih leđa francuski jaram, svojom krvlju i žrtvama, i zaklinju se jedna drugoj pred Bogom na vjernost i da će uvijek ostati sjedinjene u svakom slučaju i događaju. Pošto se iste sada nalaze pod visokom i moćnom zaštitom triju velikijeh sila saveznika: Rusije, Austrije i Velike Britanije, izjavljuju, u ime svojijeh glavara, da ako bi ikada političke kombinacije prisilile jedno od njih da se potčini bilo kojoj od ovijeh vlada, da obije slijede istu sudbinu, to jest da obije budu pod istom vladom, sa onijem privilegijama i pod onijem uslovima koje su imale i koje se nadaju da će imati i ubuduće“.

Na kraju se veli: „Potvrđujemo ovo naše ujedinjenje i našu nezavisnost i za buduća vremena, a ako to bude trebalo, to ćemo i krvlju našom potvrditi.“ Tako se željelo spriječiti ponovno odvajanje ova dva prirodna dijela iste teritorije i naroda. Odluku su potpisali: mitropolit Petar I, guvernadur Vukolaj Radonjić i predstavnici: Herceg Novog, Perasta, Prčanja, Stoliva, Grblja, Krtola, Luštice, Paštrovića, Kotora, Mua, Škaljara, Budve, Pobora, Maina, Brajića, i sekretar Frano Liepopili. Formi-

Crna Gora i Boka Kotorska, podstaknute rodoljubljem i istim ośećajima vjere i časti, zaklinju se jedna drugoj da će uvijek ostati sjedinjene u svakom slučaju i događaju. Potvrđujemo ovo naše ujedinjenje i našu nezavisnost i za buduća vremena, a ako to bude trebalo, to ćemo i krvlju našom potvrditi

ran je Pokrajinski savjet na čelu sa mitropolitom Petrom I. Već 1. novembra Pokrajinski savjet je donio odluke o načinu organizovanja vlasti, sažete u 22 člana, a u zadnjemu se ustanovljava Centralna komisija kao izvršni organ. Uspostavljen je Zdravstveni ured, za sprečavanje širenja zaraznijeh bolesti. Odobrena je prodaja boba starcima i bolesnicima. Zaveden je registar o kretanju brodova; određene plate stražarima; Pravilnik o carinama; utvrđena cijena soli; izvršeno saslušanje patruna Radovića koji je doplovio sa Bojane; a usput nije zaboravljeno ni blagodarenje u crkvama za pobjedu nad Francuzima. Petar I 8. novembra obaviještava Rusiju o ujedinjenju, traži materijslnu pomoć jer nijesu pokriveni ni troškovi zajedničkog ratovanja... U međuvremenu, Luka Antunović javlja da ga je pri-

je deset godina ostavila žena, a kako je prije 2 godine umrla, traži da mu se vrati ono što je odnijela. Ukratko, stvorena je normalna građanska vlast, u kojoj ni jedan organ nije mogao da se miješa u kompetencije drugoga. Tako je, primjera radi, tražena intervencija vlasti kod suda, ali to je odbijeno iz pravnih razloga.

Kotor se predao 4. I 1814, poslije desetodnevnog bombardovanja. Francuska vojska je prevezena u Italiju, a kap. Host je predao ključeve grada Petru I. No, Pariškim mirom 1814. Boka je, uz saglasnost Rusije, predata Austriji, koja je u njoj ostala 104 godine. Svako je gledao svoj interes. Samo je mala Crna Gora brinula o tuđijem interesima.

9. Ljekar Mazarović odlazi u rusku diplomatsku službu

U nas nepoznati Šimun Ivanov Mazarović, koji je prema ruskim izvorima bio godinama ljekar u Crnoj Gori, otišao je u Rusiju zajedno sa Senjavinom. O njemu bi se izgubio svaki trag, da nije bio poslat u Teheran kao ruski poslanik i da nije u njegovoj službi bio Gribojedov. Takođe, da nije napisao na francuskom jeziku jedan memorandum od 68 stranica o Crnoj Gori, koji je koristio ruski hroničar Bronjevski za svoje Zapise pomorskog oficira. I. S. Dostjan veli da je Bronjevski izostavio samo podatke o biljkama i ljekovima. Inače, pominje korisne informacije koje je dobio od jednoga doktora. I. S. Dostjan smatra da je Mazarović otišao u Rusiju upravo zato da bi napisao taj memorandum o Crnoj Gori za Ministarstvo inostranih djela. Mazarović piše o Crnoj Gori:

„Vidio sam u njoj Spartu, vidio sam u punom značenju te riječi republiku, domovinu ravnopravnosti i istinske slobode, đe običaj zamjenjuje zakon; hrabrost stoji na straži

slobode... Divio sam se uzvišenosti duha, gordosti i smjelosti toga naroda, čije ime ulijeva strah susjedima.“ Mazarović je, po I. Dostjan, završio jedan od italijanskih univerziteta a u Crnoj Gori je bio nekoliko godina, obavljajući ljekarski posao.

Dalje se kaže da je on 1807. sa ruskom eskadrom pošao u Rusiju i ubrzo stupio u Ministarstvo inostranih djela. Od 1818. do 1826. bio je ruski poslanik u Persiji (đe je i ubijen) i u njegovoj službi bio je poznati ruski pisac Gribojedov.

10. Oslobođenje Morače 1820.

Petar I je imao veliki uticaj na porobljena plemena u okolini, kojijema je savjetovao da ne plaćaju danak, jer time priznaju tuđu vlast. Zato su Turci iz Podgorice napadali na Brda, ali bez uspjeha, jer je Brdima uvijek dolazila pomoć sa zapadne strane Zetske kotline. Turci iz Hercegovine tlačili su Pivu i Drobnjake. Gatački aga Husein Abdurahman pisao je srdito vladici:

Donosimo djelove iz Kratke ilustrovane istorije crnogorskog naroda, akademika Radoslava Rotkovića, koja je objavljena u Podgorici 2005. godine

popalili. Ali kada je komandir Donjomoračana vojvoda Mina Radović potpomognut 22. avgusta od Pipera i Rovčana, a ubrzo zatijem i Bjelopavlića i Pješivaca, Turci su potučeni. Morača, koja i inače, od vremena Mahmut-paše Bušatlije nije plaćala harač, se i formalno pripojila slobodnome dijelu Crne Gore. Time je bilo završeno i ratovanje Petra I, kojega je narod, još dok je bio živ, nazivao svetim.

Šimun Mazarović piše o Crnoj Gori: „Vidio sam u njoj Spartu, vidio sam u punom značenju te riječi republiku, domovinu ravnopravnosti i istinske slobode, đe običaj zamjenjuje zakon; hrabrost stoji na straži slobode. Divio sam se uzvišenosti duha, gordosti i smjelosti toga naroda, čije ime ulijeva strah susjedima“

„Ne čudim ti se, vlaše, što u tim kršima siješ otrov protiv našeg dina, ali se čudim kako si obrlatio moju raju koja preko noći može da uskoči čak do Spuža, da plijeni i pljačka naše karavane i da druguje sa tamošnjom rajom. Alah je veliki i spržiće tvoju gordost da ti više ne pada na um da buniš moju raju“.

Bosanski vezir Dželaludin-paša naredio je svome delibaši u ljeto 1820. da sa 12.000 askera i bašibozuka preko Drobnjaka pritisne Moraču, ali tako kao da izgleda da kupi harač, pa u Morači nijesu očekivali napad. Iznenađenje je Turcima uspjelo. Upali su u Gornju Moraču i svu je

11. Grčki ustanak (1821-1830) i Vaso Crnogorac Iz poslanica Petra I se vidi da je on već 26. juna 1821. znao sve bitne podatke o grčkome ustanku za oslobođenje od Turaka. U poslanici Bjelopavlićima navodi da grci već imaju 300 brodova oružanijeh, i suviše 5 fregata i dvije velike đemije koje su oteli Kapetan-paši. I da je Ali-paša od Janjine digao barjak protiv sultana. I baš uz ovog pašu našao se i jedan od istaknutijeh Crnogoraca, porijeklom iz Bjelopavlića, Vaso Brajović, čiji je predak učestvovao u borbama za oslobođenje Herceg Novoga 1687. godine. Sredinom XVIII vijeka u Mojdežu je već 40 Brajovića a 1789. knez je bio Nikola Ivanov (Jovanov) Brajović. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Pogled na Boku Kotorsku sa risanskih strana

Ulaz u Boku, Grbalj, Budva i planinsko zaleđe, crtež

Posljednji crnogorski guvernadur Vukolaj Radonjić Bokelj

DRAMATIČNO U BOSNI I HERCEGOVINI: Katastrofalne poplave u više gradova i mjesta, Vlada proglasila stanje prirodne nesreće, 40 osoba se vode kao nestale

Broj stradalih porastao na 20, kritično u Donjoj Jablanici

Obilne padavine prouzrokovale su odrone i klizišta u Bosni i Hercegovini tokom noći s četvrtka na petak, područje opštine Jablanica je najteže pogođeno, a situacija je dramatična i u Konjicu, Kreševu i Kiseljaku gdje se dio kuća nalazi pod vodom

JABLANICA - U katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini stradalo je 20 osoba, od čega 16 u Jablanici. Kao nestale vode se 40 osoba.

Tu informaciju za N1 potvrdio je portparol MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona Ljudevit Marić koji je kazao da su u 14 sati pronašli još dvije osobe u Jablanici za koje su mogli konstatovati samo da su preminule.

- Najteža situacija je, prema saznanjima s terena, u Jablanici i okolnim mjestima (Buturović Polje, Ostrožac, Čelebići) gdje je došlo do velikog broja klizišta, odrona na putevima i plavljenja kuća koje se nalaze uz jezero - saopšteno je iz Civilne zaštite Najteža situacija je u Jablanici, a situacija je dramatična i u Konjicu, Kreševu i Ki-

seljaku gdje se dio kuća nalazi pod vodom.

Vlada Federacije BiH je na jučerašnjoj telefonskoj sjednici proglasila stanje prirodne nesreće, usljed katastrofalnih poplava.

Darko Juka, portparol Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, saopštio je ranije da je najkritičnije stanje na području Donje Jablanice, gdje je voda u nekim selima prešla preko krovova kuća, prenosi Radio Slobodna Evropa. Bujice su srušile mostove, odnijele automobile i uzrokovale odrone.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na vanrednoj sjednici 4. oktobra jednoglasno donijelo odluku o angažovanju svih resursa Oružanih snaga BiH. Urgentno su angažovane inženjerske jedinice, jedinice za spašavanje ljudi i helikopter Oružanih snaga BiH, u

cilju hitnog pružanja pomoći civilnim organima vlasti u reagovanju na prirodnu nesreću. Helikopteri misije vojnih snaga Evropske unije u BiH (EUFOR) vrše hitni prevoz teško povrijeđenih iz Jablanice. Damir Šabanović, načelnik Jablanice, kazao je: - Haos je. Imamo ljudskih žrtava, ne znamo koliko. Mate-

Preminuo Petar Matić Dule u 104. godini

BEOGRAD - Posljednji narodni heroj Jugoslavije, komandant Sremskog partizanskog odreda, a potom i Šeste vojvođanske brigade, general – pukovnik JNA Petar Matić Dule preminuo je juče u 104. godini. Matić je rođen 6. jula 1920. u Irigu. Potiče iz imućne zemljoradničke porodice. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu i do početka Drugog

svjetskog rata se bavio zemljoradnjom, prenosi Blic. Poslije Aprilskog rata i okupacije Jugoslavije 1941. godine, Matić je kao sekretar Mjesnog komiteta, a potom i sekretar Sreskog komiteta KPJ za Irig i član Štaba za pripremanje ustanka, aktivno radio na organizovanju ustanka u Sremu. U avgustu 1941. bio je zadužen za prihvat komunista pobjeglih iz sremskomitrovač-

kog zatvora. Kada je formirana Iriška partizanska četa, postao je njen prvi politički komesar. Po odlasku glavnine Trećeg sremskog partizanskog odreda u istočnu Bosnu, on je sa Četvrtim bataljonom ostao u Sremu. U prvo vrijeme je bio zamjenik, a potom i komandant bataljona. Tokom 1943. godine komandovao je brigadom koja je u jeku borbi prebacila u istočnu Bo-

rijalne štete su ogromne - kazao je Šabanović za RSE. Iz Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine kazali su da je otkazano saobraćanje vozova između Sarajeva i Čapljine, zbog oštećene pruge koja je u nekim djelovima ostala da ,,visi“ u vazduhu, što je dovelo do prekida glavne putne i željezničke veze između sjevera i juga zemlje.

Lamija Duranović, direktorica Kantonalne bolnice ,, Dr Safet Mujić“ u Mostaru, kazala je da pacijenti neprestano pristižu te da je, pored ostalih, primljeno dijete od desetak godina koje je dovezao helikopter EUFOR-a, a koje nije životno ugroženo.

- Trudnica, čije dijete je preminulo u njenoj utrobi, evakuisana je i operisana. Ona je životno ugrožena - kazala je Duranović i dodala da je suprug trudnice takođe povrijeđen, ali je izvan životne opasnosti.

Zbog velikih bujica i odrona ugroženo je mnogobrojno stanovništvo, uz informacije da ima žrtava kao i veliki broj po-

vrijeđenih i nestalih osobasaopšteno je ranije iz Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), prenosi N1.

- Saobraćajne, telefonske i internet veze su u prekidu. Počevši od Mostara, u Drežnici je velika bujica Drežanke srušila par mostova, odnijela 20-ak automobila i za sada nemamo podatak o ljudskim žrtvama na tom području. Zbog odrona, put M-17 prema Donjoj Jablanici je neprohodan - navedeno je u izvještaju.

Darko Juka, portparol Vlade HNK, kazao je da je u potpunom prekidu putna, a u djelimičnom prekidu je telefonska komunikacija na području Jablanice i Konjica. Precizirao je da je došlo do ozbiljnih odrona, klizišta i izlivanja rijeka i

da su ceste od Jablanice prema sjeveru i gradu Prozor-Rama urušene.

Iz Vatrogasne jedinice Jablanica su za RSE istakli da su ekipe na terenu, te da je situacija kritična, dok su iz Željeznica Federacije BiH kazali da je otkazano saobraćanje vozova između Sarajeva i Čapljine. Voda je donijela i neke mostove na području grada Mostara, prenosi RSE. Poplave u Bosni i Hercegovini su, pored regionalnih, tema i svjetskih medija. BBC je objavio da je najviše pogođen grad Jablanica, da su poplave pogodile i susjednu Crnu Goru, s tim da je šteta mnogo manja u ovoj zemlji nego u BiH. Njujork tajms ističe da se cijela sela nalaze u potpunosti pod vodom, te da je skoro nemoguće doći do njih. Ovaj američki list takođe navodi da su, prije ove oluje i ogromne količine padavina, Bosna i Hercegovina i ostatak regiona imali sušu tokom ljeta, te da su zabilježene rekordne vrućine.

snu 1.000 dobrovoljaca iz Srema i 100 seljačkih kola punih hrane, odjeće i sanitetskog materijala. Po tom događaju snimljen je film „Veliki transport“. Kraj rata dočekao je u Moskvi, gdje je prebačen na vojno školovanje. Drugi svjetski rat završio je kao potpukovnik, a 1953. godine, sa 33 godine, dobio je čin general-majora.

Petar Matić Dule

Priredila: R. U.-I.

Poplavljene kuće kod Fojnice

Poplave u selu Glogošnica kod Jablanice

Košarkašice Budućnost Bemaksa pobjedom nad Partizanom u Beogradu novu sezonu otvorile na pravi način

Početak koji obećava

PODGORICA – Košarkašice

Budućnost Bemaksa savladale su Partizan u Beogradu (78:61) na startu 24. sezone WABA lige. Dobra igra, doprinos i najmlađih igračica, te ubjedljiva pobjeda na premijeri nove sezone i debiju novog trenera Petra Stojanovića svakako su ostavili pozitivan utisak koji obećava. Podgoričanke su na startu bile u minusu, a onda su uspjele da preokrenu, uđu u dobar ritam, naprave razliku i na kraju rutinski stignu do prve pobjede. – Svaki početak je težak. Znale smo da neće biti lako, Partizan je jači nego minule sezone, ima ozbilje ambicije, ali sigurno da smo vjerovale u pobjedu i drago nam je da smo ispunile cilj – kazala je kapitenka Podgoričanki Zorana Radonjić ,,Plave“ su prvoj dionici konstantno jurile minus (najveću razliku Partizan je imao u finišu

prve četvrtine 20:11), a onda su ,,vučice“ polakao preuzele inicijativu, preokrenule i postavile stvari na svoje mjesto.

- Poznato je da nam se ekipa

podmladila, da smo zbog obaveza u reprezentaciji kasnili sa pripremama, tako da nije očekivano da odmah na premijeri sve bude idealno. Loše smo krenule, ali smo napravile brzu reakciju i uspjele da uvedemo meč u naš ritam – objasnila je Baranka, koja je obilježila duel - za 22 minuta imala 18 poena, 6 skokova i 5 ukradenih lopti za indeks 21. Crnogorski šampion sada će imati gotovo dvije sedmice da se pripremi za nastavak sezone. U narednom kolu ,,plave“ su slobodne, a onda će 16. oktobra ugostiti Trešnjevku u prvom meču nove sezone na svom terenu.

- Period do meča sa Trešnjevkom moramo da iskoristimo da se podižemo i da popravimo neke stvari. Pobjeda u Beogradu donosi lijep utisak i dodatni motiv da nastavimo da radimo – podvukla je Radonjić. R. P.

Podgoričanke slavile u crnogorskom derbiju na startu WABA lige (U17)

Vujović dirigovala ,,vučicama“

Sea Stars 66

Bud. Bemaks 67

TIVAT – Dvorana „Župa“. Gledalaca: 150. Sudije: Jovan Vujović i Rade Vlahović. Rezultat po četvrtinama: 13:17, 18:13, 17:17, 18:20.

SEA STARS: Kovačević 8, Praščević 24, Vučković 8, Bajo 13, Nikolić, Kaluđerović 10, Radulović, Kokotović, Petković, Plavšić, Begović, Adžić.

BUDUĆNOST BEMAKS: Dubljević 14, Jovović 5, Sekulović 7, Vujović 30, Nagornaja 2, Sekulić, Bijelović, Baković, Terić, Jovović, Vukčević 9, Janković.

Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su u crnogorskom derbiju Sea Stars (67:66) na startu nove sezone WABA lige do 17 godina.

Podgoričanke su, predvođene Milenom Vujović koja je postigla 30 poena, uspjele da tri-

jumfuju u dramatičnom meču i prvi turnir otvore pobjedom, jer ih u naredna dva dana očekuju mečevi protiv timova iz

Sjeverne Makedonije – Vardara i Badela. Sam početak nije nagovještavao dramu, jer je nakon pet minuta bilo 15:5 za male ,,vučice“, ali su domaće poenima Kovačević u 13. minutu prvi put povele (23:21). Sea Stars je imao pola koša prednosti na poluvremenu (31:30) i na kraju treće četvrtine (48:47), ali su Podgoričanke preko Dublje-

vić preokrenule u 31. minutu (51:48). Praščević je pogodila za egal, ali je Vujović trojkom na tri i po minuta prije kraja vratila vođstvo gostima (64:61). Minut kasnije Vučković je pogodila za egal, a pobjedu je osigurala Marija Sekulović koja je od četiri bacanja u posljednjih minut i po pogodila jednom – 66:67.

Danas od 17 časova ,,plave“ igraju u ,,Župi“ protiv Vardara, a dva sata kasnije počinje duel Sea Stars – Badel. R. P.

Košarkaši Budućnost Volija večeras (19 h) gostuju

Pravi ispit na serije od tri

PODGORICA – Ako budu nastavili trend s početka sezone, košarkaši Budućnost Volija će se vratiti sa pobjedom sa večerašnjeg gostovanja Igokei (19 časova), protiv koje počinju seriju od tri gostovanja, jer nakon Laktaša gostuju Trentu u Evrokupu i Zadru.

Podgoričani su u prethodna četiri zvanična meča upisali dvije pobjede i dva poraza. Slavili su u abaligaškim mečevima protiv Mornara i Splita, a izgubili su duele u Evrokupu od Bešiktaša i Gran Kanarije.

Tim Andreja Žakelja je imao veoma naporan duel sa Grankom u srijedu veče, fizički i psihički, koji je završen nakon produžetka, pa će ,,plavi“ morati da nađu novu snagu, posebno mentalnu, za duel sa Igokeom, koja je, takođe, slavila u prva dva kola i to u gostima protiv Splita i Zadra. Igokea je već nekoliko sezona tim iz gornjeg dijela tabele ABA lige, često za da pomrsi račune favoritima, pa je tako savladala Budućnost na domaćem terenu u prethodne dvije sezone (88:74, 103:101).

Prošle sezone je sa polovnim skorom (po 13 pobjeda i poraza) bila sedma u ligaškom dijelu, a abaligašku sezonu je završila u četvrtfinalu plejofa protiv Partizana, uz dobar otpor.

- Mislim da je Igokea napravila dobar tim, dobro su počeli sezonu. Pobijedili su u prvom kolu FIBA Lige šampiona, tako da su svakako respektabilan tim. Igraju dobro, agresivno i brzo. Nas sigurno

čeka teška utakmica poslije Evrokupa. Moramo se prvo regenerisati i spremiti maksimalno, koliko je to moguće. Sigurno je da i Igokea želi da nastavi dobar niz, ali želimo i mi – kaže trener Budućnosti Andrej Žakelj.

SVE KREĆE OD DŽONSA

Nakon višegodišnjeg rada sa Draganom Bajićem (ljetos preuzeo Sutjesku), Igokeu u novoj sezoni vodi talentovani srpski trener Nenad Stefanović, koji je ime izgradio u FMP-u, kao i u mlađim kategorijama reprezentacije Srbije. Igokeu su ljetos napustili Marko Nakić (prešao u Partizan), Kosta Kondić (Mega)

i Marko Jošilo (Borac). Stefanović je doveo Brajsa Džonsa, koji je započeo evropsku karijeru u Ulcinju, koga je trenirao u FMP-u i koji se nakon igranja u Limožu i Klužu (MVP-a finalne serije) vraća u ABA ligu. Stigli su američki centar Terel Karter , koji je većinu svoje profesionalne karijere proveo u Portugalu, krilni centri Strahinja Gavrilović i Boriša Simanić, koji je bio doživio tešku povredu na prošlogodišnjem Mundobasketu, zbog čega mu je odstranjen bubreg, pa njegov povratak na parket lijepa vijest za svakog ljubitelja košarke. Na bekovske pozicije stigli su Vasilije Pušica i Amerikanac

Kenan Kamenjaš na prošlosezonskom meču protiv Igokee

Zorana Radonjić

na početku gostovanja

Stefanović:

Vidi se rad i pečat trenera Žakelja

Nenad Stefanović, trener Igokee, ističe da ,,s obzirom na kvalitet protivnika, njegov tim ima ima jako malo vremena za pripremu utakmice“.

- To sigurno nije dovoljno da prođemo sve detalje vezano za jednu jako dobru ekipu Budućnosti. Bez obzira na dva poraza u Evrokupu, naročito sa Gran Kanarijom, odigrali su izvanredno. Mislim da se vidi rad i pečat trenera Žakelja, koji je sad već

puta su do sada igrali Budućnost i Igokea u ABA ligi, a Podgoričani su bili uspješniji sa 20 pobjeda, pa i u Laktašima sa pobjedom više (7-6)

Sakar Anim, koji je u Laktaše došao iz izraelskog Hapoela Eilata. Uz iskusne Dragana Milosavljevića i Marka Jeremića, Igokea, svakako, ima tim protiv kojeg mora da se pruži maksimum da bi se došlo do pobjede. - Sve kreće od Brajsa Džonsa. Imaju dobrog centra, iskusne igrače na pozicijama ,,dva“, „tri“ i „četiri“. Tu je Simanić koji se vraća poslije povrede, Milosavljević na poziciji „dva“, vrlo iskusan, i Jere-

mić kao šuter. Dakle, dobar i iskusan tim, igrali su zajedno i prošle godine, što se vidi i ove – dodao je Žakelj.

IGOKEA BEZ PORAZA

Igokea je bez poraza u sva tri zvanična meča, jer je, osim u ABA ligi, slavila i u Ligi šampiona, protiv Nantera. - Poslije teške utakmice sa Gran Kanarijom, emotivno i fizički smo ispražnjeni. Moramo da nastavimo dalje. Očekuje nas teška utakmi-

jedno kontinuirano vrijeme tu. Uloge su dobro posložene i čeka nas sigurno teška utakmica. Mi ćemo probati da se regenerišemo, oporavimo u ovom kratkom roku i nadam se da smo svojim odnosom zaslužili da dođe još publike u dvoranu i da nas podrži. Pokušaćemo da uradimo sve što je potrebno da dođemo do pobjede na domaćem terenu – rekao je Stefanović.

ca protiv vrlo dobrog protivnika, ekipe Igokee, koja je startovala maksimalno. U FIBA Ligi šampiona ostvarili su pobjedu, a u ABA ligi, kao i mi, imaju stoprocentan učinak, sa dvije pobjede. Počinje mini-turneja, kreću teže utakmice, teška gostovanja. Svi znamo da je Igokea vrlo nezgodna ekipa, svake godine, a naročito na svom terenu. Mi moramo da se fokusiramo prvo na Igokeu, sa maksimalnom koncentracijom na njih, a onda ćemo razmišljati o Trentu i Zadru – rekao je Kenan Kamenjaš, centar „plavih“, koji za sada na svojim plećima nosi centarsku liniju, čekajući dok Judoka Azubuki ne uđe u željenu formu. S. JONČIĆ

Većina čelnika klubova Evrolige dala podršku beogradskom klubu i bivšem evropskom šampionu

Partizan treba

da dobije licencu

PODGORICA – Značajna većina, 46,2 procenta generalnih menadžera klubova Evrolige, odabrali su Partizan kao klub koji treba da dobije dugoročnu licencu za učešće u takmičenju.

Beogradski ,,crno-bijeli“ u posljednje dvije godine imaju ubjedljivo najbolju posjetu u elitnom evropskom ta-

kmičenju. Na proljeće prošle godine bili su na korak od plasmana na fajnal-for, završni turnir za titulu. Nakon Partizana, Crvena zvezda i Monako dobili su po 15,4 procenta glasova čelnika takmičenja za dugoročnu licencu za učešće. Takođe, anketa među čelnicima Evrolige je pokazala da njih 30,8 procenata smatra da je dalje proširenje bro-

Dženkins na

sa Crvenom

Košarkaši Mornara Barsko zlato danas u ,,Topolici“ (17 h) dočekuju Cedevita Olimpiju u 3. kolu Admiralbet ABA lige

Barani vide napredak u

u Beogradu

ja učesnika najbolji naredni korak za napredak lige. Međutim, iz Evrolige su istakli da još nema zvaničnog i jasnog plana za ekspanziju iako je to već dugoročno cilj. Takođe, pitanje je i što će biti sa ruskim klubovima, koji su od početka ruske vojne agresije u Ukrajini 2022. suspendovani i nemaju pravo učešća. Trećina generalnih menadžera smatra da su ,,dvostrani“ NBA ugovori najveća spoljnja prijetnja za kvalitet Evrolige. Četvrtina njih je poručila da su neriješeni sporovi sa FIBA i dalje problem. R. A.

PODGORICA – U Baru se danas, od 17 sati, igra jedan od dva duela 3. kola ABA lige u kojem se sastaju timovi bez pobjede – Mornar Barsko zlato i Cedevita Olimpija. Ako za Barane to nije iznenađujuće, s obzirom na to da su pripreme za sezonu počeli desetak dana prije početka sezone, te da su u prva dva kola igrali protiv Budućnosti i mnogo bolje protiv Crvene zvezde, za tim iz Ljubljane je 0-2, svakako, neočekivan start. Tim Zvezdana Mitrovića je prvo u gostima izgubio od FMP-a, a onda je kod kuće poražen od Dubaija…

igri, gostima uloga favorita 11.

- Poslije svake dobre utakmice, raspoloženje u ekipi je bolje, a i kod nas u stručnom štabu, što je normalno. Vidi se napredak, što nam je i bio cilj na početku kratkih priprema da, pogotovo prve tri utakmice, sa tri od četiri najbolje ekipe u ligi, iskoristimo za uigravanje i podizanje forme. Cedevita Olimpija godinama pravi sjajne ekipe, a mislim da su ove godine napravili izvanredan tim, atletski izuzetno jak i neće me zavarati ta dva poraza koje su doživjeli na startu lige, pošto su u Evrokupu (dvije pobjede u dva meča) pokazali svoj kvalitet. Znamo da nemaju slabog mjesta, na svakoj poziciji imaju po dvojicu kvalitetnih igrača – kaže trener Mornara Mihailo Pavićević Trener Barana dodaje da će njegova ekipa dati sve od sebe u ovom meču, ali neće biti potpuno spremna dočekati ovaj duel. - Na sve probleme zbog kašnjenja sa početkom priprema, nadovezali su se i problemi sa stomačnim virusom, koji nas je dobro ,,pokosio“. Neki igrači su se vratili u trenažni proces, neki još nijesu, pa ćemo da vidimo u kakvom sastavu da istrčimo na teren. Tražiću od igrača da daju sve od sebe, da budu fokusirani, da u meč uđemo sa jednom idejom, a ne zavisi samo od nas nego i od

Adžić: Očekujem bolji učinak nego u prve dvije

utakmice

Pomoćni trener Zvezdana Mitrovića u Cedevita Olimpiji Đorđe Adžić, koji je svojevremeno bio član stručnog štaba Budućnost Volija, kada je tim u prvom mandatu vodio Aleksandar Džikić, ističe da se tim iz Ljubljane ne obazire na dva startna poraza.

- Pripremamo se za meč kao i svaki drugi. Pred nama su dva gostovanja, ali o Turk Telekomu još ne razmišljamo. Mornar je ekipa koja je imala problema na pripremama. Naši rivali su se kasno okupili i odigrali samo dva meča, pa smo detaljnije pratili njihov posljednji meč sa Crvenom zvezdom. Naš tim je još u fazi prilagođavanja ABA ligi, jer imamo dosta igrača koji do sada nijesu igrali na takvom nivou, pa im treba vremena da se prilagode i naviknu na ovakve mečeve. Prve dvije utakmice su nam pokazale šta možemo da očekujemo od regionalne lige, a već u Železniku smo mogli da okusimo gostujući teren. Očekujem reakciju igrača poslije dobre utakmice protiv Venecije i da se dobra atmosfera i pozitivna energija prenesu na cio tim. Ujedno očekujem i bolji učinak nego u prve dvije utakmice u regionalnoj ligi, i nadam se da ćemo zabilježiti pobjedu – rekao je Adžić, koji je, između ostalog, bio u stručnom štabu Bajerna, a svojevremeno je bio pomoćnik Dudi Ivkoviću u Efesu.

put će igrati Mornar i Cedevita Olimpija, koja vodi sa 6-4 u pobjedama, a ima i pobjedu više u Baru (3-2)

protivnika koliko ćemo uspjeti da je sprovedemo u djelo. Kao nikada ranije, podrška navijača nam je potrebna i ne sumnjam da će doći da nam pomognu, kao što su nam uvijek i pomagali – dodao je Pavićević. Brenden Dženkins je igrač koji je, uz Lovra Runjića, prvi stigao u Mornar ovog ljeta. Nakon adaptacije na ABA ligu u prvom kolu, Dženkins je protiv Crvene zvezde upisao 27 poena i bio najbolji skorer drugog kola. - Sviđa mi se ABA liga, kao i takmičarski duh moje ekipe. Ima-

mo nov tim, iz dana u dan bolje poznajemo jedni druge. Naredna utakmica će biti izuzetno takmičarska i teška, kao i svaka naredna. Kao mlad tim, treba da se skupimo i nastavljamo da guramo naprijed. Za pobjedu protiv Cedevita Olimpije će nam trebati timski napor igrača i stručnog štaba. Moramo da izađemo na teren i da se borimo, to je ono što trener traži od nas. Biće teško, ali dok god se budemo borili na obje strane terena, stvari će ići dobro – rekla je Mornarova ,,desetka“, a američki bek-šuter je objasnio zašto nosi dres sa brojem koji je popularniji u nekim drugim sportovima, posebno fudbalu. - ,,Desetku“ nosim od osnovne škole. Moj otac je nosio ,,desetku“. Znam da Mesi nosi taj broj. ,,Desetka“ je veliki broj za mene, imam ga istetoviranog na grudima – dodao je Dženkins. S. J.

Brenden

meču

zvezdom

Golmanka Anastasija Babović-Vujović dugo je čekala šansu, povrede su je dodatno usporile, a od ove sezone u Rumuniji stvari su krenule na bolje

PODGORICA – Dugo je trajalo putovanje Anastasije Babović-Vujović do prave šanse sa gola. Djevojka rođena 2000. godine, koja je još u najranijim rukometnim danima bila projektovana za velike stvaridebitovala u Ligi šampiona za Budućnost sa 15 godina (sezona 2016/17), prije svega su povrede spriječile da se do kraja iskaže. Gubila je samopouzdanje i zbog toga što su, iz objektivnih razloga, ispred nje bile iskusnije i starije, nije dobijala veliku minutažu. Nije imala sreće u mnogim klubovima - u Mađarskoj (Dunajvaroš) i Rumuniji dva puta (Krajova – gdje se povrijedila i Bistrice), ali od ove sezone stvari su se okrenule. Dočekala je svojih ,,pet minuta“ na golu. I samo je to tražila. Ponovo u Rumuniji i to u dresu debitanta u najjačoj ligi Evrope - CSM Jaši.

- Najbitnije je da sam zdrava i da sa koljenima nemam problema. Branim dobro - 60 minuta u ekipi koja nema prvoligaško iskustvo i koja će se boriti za ostanak. Lično se osjećam odlično i brzo sam se uklopila. Moja ekipa nije imala sreće u prva tri kola sa Rapidom, Bukureštom i Valčeom, ali u narednih pet vidimo šansu za bodove - kazala je Anastasija. Kuriozitet je da je sa šampionom Bukureštom (učesnik LŠ) i Valčeom upisala po 14 odbrana!

- Moj cilj je da branim, pokupim minutažu i da se spremim za nešto što dolazi u budućnosti. Sada sam i mnogo zrelija, a iskreno - mnoge stvari su se preko noći promijenile. Nakon dužeg perioda osjetila sam da neko vjeruje u mene i da ekipa računa na mene. Vidim povjerenje, dobila sam slobodu, što pokušavam i da vratim sa gola. Puno toga se poklopilo. Samopouzdanje je od ove sezone na nivou. Osjeća se važnom u klubu koji ne pripada vrhu, ali nastupa u jakoj ligi.

- Izgubila sam samopouzdaje u periodu poslije povreda i nakon mnogih drugih stvari. Sada se to vraća, prija mi sredina, a i konačno su koljena u

Konačano sam stala na noge

Protiv Bukurešta i Valčee, na startu šampionata, upisala je po 14 odbrana

dobrom stanju. Baš vodim računa o sebi. Najvažnije da sam konačno izašla iz lošeg perioda. Još sam došla u ekipu koja mi vjeruje. Konačano sam stala na noge. Kaže da nema prepreke koja joj, poslije svega, može stati na put.

- Sve ću izdržati, samo da branim. To je moj cilj. Najvažnije je da mi trener i ekipa vjeruju. Nadam se da ćemo sa ovako dobrom energijom izboriti ostanak. Liga je prejaka, kaže povremena crnogorska reprezentativka.

- Apsolutno mi ovaj rang i kvalitet odgovaraju. I čini mi se da je ovo prava sredina da izađem iz dugog i teškog perioda. Nadam se da ću konačno pokazati ono što se godinama priča o meni. Iskreno, ne namjeravam da stanem.

Babović nije bila na prvom

okupljanju nove selektorke

A tima - Suzane Lazović, ali...

- Prvi put sam u karijeri razgovarala sa selektorom A reprezentacije. Lazović je inače neko ko je bio trener mojoj generaciji. Cijenim je kao osobu, kao trenera i jako sam srećna što je tu. Ima prave ljudske vrijednosti i tim će voditi na pravi način. U razgovoru sam dobila informaciju da ćemo svi dobiti šansu, da prati sve, lično sam poslala neke utakmice... Znam da su trenutno u timu tri iskusnije i starije golmanke od mene, ali, je selektorka kazala da računa u budućnosti i na nas mlađe. I moj fokus je da branim i da se nametnem. Cilj je reprezentacija, kao i svakom igraču, a ja sam dugo tu, ali na periode. Znam da nisam dobila pravu šansu, a vjerujem da ću je dobiti - poručila je mlada golmanka.

A. MARKOVIĆ

PODGORICA – Đer stiže u Podgoricu – šampion Evrope i glavni favorit za odbranu trofeja biće ne samo izazov za rukometašice Budućnosti već i test koji će pokazati da li su vrlo dobra izdanja u gostima sa Rapidom i Odenzeom bila samo puka slučajnost ili kvalitet i snaga koje će ,,plave“ tek da iskažu u Ligi šampiona. Četvrti meč grupe B elitnog takmičenja zakazan je za sjutra (16 sati, ,,Morača“), a mađarski tim, sa čak 13 internacionalki, pokazao je sa tri startna trijumfa (Esbjerg, Ludvigsburg i Vajpers) da je u dobrom ritmu, ali i da ima ,,Ahilovu petu“. Ovaj velikan igra u južnoameričkom napadačkom ritmu sjajne Almeide de Paule, reprezentativke Francuske Minko, kao i skandinavskih i igračica iz Holandije. Sa gola ima ogromno iskustvo, ali ima i Budućnost. Ovog velikana sa klupe predvodi nekadašnji selektor ,,lavica“ Per Johanson, koji je stigao pred kraj prošle sezone i posrećilo mu se sa još jačim timom da osvoji veliki trofej. – Biće veoma teško. Igramo sa timom koji je šampion Evrope i koji ima sjajne igračice, a mi želimo da nastavimo naš progres kako sezona odmiče. Cilj je da ostanemo fokusirani na našu igru i ostanemo zajedno. Da više o nama razmišljamo nego o protiv-

Savršen za ,,plave“

niku – poručila je švedska internacionalka Klara Monti Danijelson

Pojačanje ,,plavih“ sa crte i igračica na koju se u odbrani može računati nada se da se

Počinje Prva liga Crne Gore za rukometaše

Lovćen favorit, debi Zabjela

Sa utakmice u Podgorici

PODGORICA – U subotu i neđelju počinje šampionat Crne Gore za rukometaše. Bez dileme, aktuelni prvak Lovćen sa Cetinja favorit je broj jedan za titulu.

Cetinjanima će i ove sezone planove pokušati da pomrse Budvanska rivijera i Rudar, ali ni u jednoj varijanti ne smijemo potcijeniti ambicije i želje Partizana iz Tivta, Mornara 7 i Budućnosti, koji imaju mlade sastave željne dokazivanja. Po prvi put u istoriji najkvali-

Argentinski krilni napadač Strahuju za bezbjednost pred meč Azijske lige šampiona

PODGORICA - Saudijski Al-Nasr, klub za koji nastupa legendarni Kristijano Ronaldo (39), ne želi da putuje za Iran na predviđeni meč. Kako je prenijela madridska Marka, u klubu su zabrinuti za bezbjednost zbog napete situacije na Bliskom istoku. Pred-

viđen je duel s Esteglalom u Azijskoj ligi šampiona 22. oktobra, a za sada nema opcije odigravanja meča na neutralnom terenu. Al-Nasr je spreman i da izgubi bodove i meč službenim rezultatom 3:0 u ovoj situaciji. Ronaldov tim je nakon dva ko-

la ostvario skor od četiri boda u Zapadnoj konferenciji (čini je 12 klubova), dok Esteglal ima poen manje. Portugalski velikan Ronaldo je sjajno počeo novu sezonu i na osam mečeva za klub u svim takmičenjima ima postignutih sedam golova. R. A.

u 4. kolu Lige šampiona

protivnik

,,plave“ i navijače

ekipa neće uplašiti drim-tima. Vjeruju da mogu ponoviti izdanja iz Rumunije, po-

Raspored

SUBOTA

BUDVA: Bud. rivijera – Sutjeska (15.00 h)

PLJEVLJA: Rudar – Berane (18.00)

NEĐELJA

BAR: Mornar 7 – Budućnost (15.30)

TIVAT: Partizan – Jedinstvo (19.30)

tetnija crnogorska rukometna liga će imati dva kluba iz Podgorice, Budućnosti će u glavnom gradu konkurent biti debitant Zabjelo. Upravo meč prvaka i debitanta jedini je koji je odložen – novi termin odigravanja utakmice zakazan je za 16. oktobar. Preostale utakmice prvog kola odigraće se za vikend. R. A.

sebno iz Danske. – Imali smo dvije dobre utakmice sa Rapidom i Odenzeom u gostima koje su putokaz kako treba da igramo ove sezone. Što ne možemo da kažemo za utakmicu sa Brestom u ,,Morači“. Mislim da treba da razmišljamo o našoj igri, uživamo u njoj, ali moramo da budemo ozbiljne. Vjerujem u borbu i važno je da vjerujemo u ovo što radimo – u sistem i filozofiju. Glava je, takođe, važna. Ako budemo fokusirane na to što radimo, onda će sve biti dobro – jasna je švedska internacionalka. Budućnost mora da odigra savršen meč ako želi da bude konkurentna favoritu na papiru.

– Đer ima iskusne igračice i odličan je tim. Na neki način možemo da kažemo da smo autsajderi, odnosno, da je Đer favorit. Ali to ne znači da treba da budemo uplašene, već da uživamo u igri. Meč u

Danskoj je pokazao da umijemo da budemo borbene i da se prikažemo u odličnom izdanju kada nastupamo kao tim. I igrale smo vrlo dobro u Danskoj, nadam se da ćemo tako igrati sa Đerom – kazala je golmanka Sakura Hauge Brz rukomet je poslastica šampiona Evrope. U pozicionom napadu ,,plavima“ će sa svih strana da prijeti opasnost. Od krila, pivota, bekova... Dalekometna paljba je nešto na čemu se šampion Evrope oslanja. – Imaju iskusnije igračice i internacionalke. To je miks brzih igračica i odličnih šuterki. Tim koji je odlično pokriven na svim pozicijama, suvišno je govoriti o slabim tačkama. Golmanka ,,plavih“ nema dilemu da je pred njenom ekipom veliki izazov. – Ali niko nije nepobjediv. Moramo da budemo fokusirane na našu igru – poručila je reprezentativka Japana. A. MARKOVIĆ

Selektor Goran Perišić objavio spisak Albanija testira omladince

PODGORICA – Selektor omladinske reprezentacije

Crne Gore Goran Perišić objavio je spisak igrača za prijateljske utakmice s Albanijom.

Perišić je pozvao 22 igrača – golmani: Ivan Božinović (Grbalj), Ognjen Milović (Kom); odbrana: Aleksa Karadžić (Iskra), Bodin Tomašević, Lazar Martinović (Budućnost), Lazar Maraš, Elez Adžović (Dečić Admiral bet), Miloš Vračar, Zarija Kumburović (Podgorica), Lazar Šekularac (Jedinstvo Franca), Bojan Damjano-

napadač nezadovoljan rolom u mančesterskom timu

Osmajić suspendovan osam utakmica

PODGORICA - Crnogorski fudbaler MilutinOsmajić suspendovan je osam utakmica i moraće da plati 15.000 funti (skoro 18.000 eura) jer je na utakmici Prestona sa Blekburnom ugrizao protivničkog igrača OvenaBeka za vrat.

Preston je prihvatio odluku nezavisne Regulatorne komisije, saopštio je klub iz engleskog Čempionšipa.

Nikšićanin je dobio žuti karton.

Crnogorski reprezentativac priznao je da je počinio nasilničko ponašanje na nedavnoj utakmici šampionata protiv Blekburn roversa, dodaje se u klupskom saopštenju.

ler Ajaksa bio suspendovan na sedam mečeva jer je ugrizao OtmanaBakala iz PSV-a. Ponovio je to na utakmici Liverpula protiv Čelzija 2013. godine, ugrizavši Branislava Ivanovića, nakon čega je propustio 10 utakmica.

vić (Mladost Lob.bet); vezni red: Stefan Đukanović, Andrej Camaj, Lazar Savović, Andrej Kostić (Budućnost), Danilo Vukanić (Podgorica), Danilo Ćetković (Iskra), Velid Škrijelj (Novi Pazar, Srbija), Matija Mijović (Iskra), Marko Perović (Almerija, Španija), (Budućnost); Marko Tadić (Partizan, Srbija), Filip Perović (Iskra). Prva utakmica na programu je 11. oktobra, sa početkom u 13 časova na stadionu FK Dečić u Tuzima, dok je druga dva dana kasnije u Skadru, sa početkom u 12 časova R. P.

Barsa spremna da iskoristi

frustraciju Garnaća u Junajtedu

PODGORICA - Alehandro

Garnaćo (20) potencijalno je veliko pojačanje Barselone narednog ljeta, jer je već duže nezadovoljan ulogom u Mančester junajtedu. Kako je objavio najtiražniji britanski list San, Argentinac od starta sezone najčešće nije starter i nezadovoljan

je ulogom. O tome je pisao i na društvenim mrežama, što mu je u stručnom štabu giganta Premijer lige zamjereno. Sa druge strane, u Barsi ga vide kao potencijalno idealnu opciju za lijevu stranu napada. Brzonogi Argentinac bi imao više slobode u igri u velikom klubu španske Primere. Spekuliše se da bi Junajted bio spreman da proda velikog ta-

lenta i miljenika navijača za obeštećenje od oko 70 miliona eura. Takođe, ukoliko mančesterski klub ne izbori plasman u evropsku elitu, Garnaćov odlazak je sve izvjesniji na ljeto 2025. Garnaćo je u novoj sezoni postigao četiri gola na deset nastupa u svim takmičenjima. Prošle sezone je odigrao 50 mečeva za klub i bio strijelac deset puta. R. A.

Oven Bek, koji igra na pozajmici iz Liverpula, isključen je u 89. minutu utakmice odigrane 22. septembra jer je odgurnuo DuanijaHolmsa iz Prestona. Dvadesetdvogodišnji defanzivac potom je burno protestovao kod sudije Metjuna Donoua pokazavši mu da ga je Osmajić ugrizao za gornji dio leđa.

Dok je čekao kaznu, Osmajić je postigao dva pogotka u pobjedi nad Votfordom (3:0) minule srijede, a naredni meč za člana drugog ranga engleskog fudbala moći će da odigra 23. novembra protiv Derbija kod kuće. Preimpulsivna reakcija Nikšićanina u namjeri da odbrani saigrača podsjetila je na nesportske poteze Luisa Suaresa koji je tri puta ostavljao trag svojih zuba na tijelu protivničkih igrača.

Prvi prekršaj Suares je napravio 2010, kada je kao fudba-

Zbog trećeg incidenta, na Svjetskom prvenstvu 2014. godine, gdje je ugrizao ĐorđaKjelinija na utakmici grupne runde između Urugvaja i Italije, kažnjen je neigranjem na devet utakmica reprezentacije i suspenzijom od četiri mjeseca za sve fudbalske aktivnosti.

Osmajićeva suspenzija ne odnosi se na mečeve reprezentacije, pa će 25-godišnji napadač biti na raspolaganju selektoru Robertu Prosinečkom za oktobarska gostovanja Turskoj i Velsu. Ne. K.

HADŽIĆI – Stadion FK Radnik. Sudija: Vesna Miletić (BiH). Strijelac: Janketić u 1. minutu. Žuti kartoni: Mozer, Kecojević (Crna Gora).

BOSNA I HERCEGOVINA: Rosić (od 70. Gojić), Radojčić (od 41. Slijepčević), Ljojić, Mehmedić, Brkić, Salamović (od 41. Efendić), Miladinović, Šutalo, Raonić, Avdić, Trako (od 41. Bajramović).

CRNA GORA: Orahovac, Mozer, Gardašević (od 65. Benić), Bošković (od 74. Alković), Vlaović (od 74. Delišumanović), Jovanović, Cebalović, Jovović (od 60. Kecojević), Janketić (od 65. Asović), Damjanović (od 74. Spajić), Milena Čukić (od 41. Orahovac).

Janketić na startu presudila domaćinu

Ženska pionirska reprezentacija Crne Gore savladala je Bosnu i Hercegovinu u drugom kolu UEFA Razvojnog turnira. Duel sa domaćinom turnira riješen je praktično na startu

meča, kada je Tina Janketić postigla jedini gol na

U posljednjem

naša

Sa jučarašnjeg presa u Podgorici

Crnogorski fudbaler platiće i 15.000 funti jer je ugrizao igrača Blekburna

utakmici.

kolu turnira,

selekcija sastaje sa Tanzanijom. Meč je na programu 7. oktobra od 11 časova. R. P.

Pionirke trijumfovale u drugom kolu UEFA Razvojnog turnira

BiH 0 Crna Gora 1

Subota, 5. oktobar 2024.

Važni bodovi za ono što slijedi

Članovi podgoričkog plivačkog kluba osoba sa invaliditetom na mitingu u Sarajevu

Mako predstavlja osam takmičara

PODGORICA – Članovi Plivačkog kluba osoba sa invaliditetom Mako nastupiće za vikend na međunarodnom paraplivačkom mitingu u Sarajevu. Na olimpijskom bazenu „Otoka“ nastupiće s osam takmičara.

Takmičiće se Nebojša Bulatović (S14, 50 slobodno i delfin i 100 slobodno), Nikola Bulatović (S14, 50 slobodno, prsno i leđno), Ognjen Rončević (S14, 50 slobodno i leđno), Sergej Bogojević (S14, 50 slobodno i leđno i 100 slobodno). Nastupiće i Nikola Đukić (S1, 50 slobodno), Tomas Radulović (S5, 50 slobodno i leđno i 100 slobodno), Iskra Dedivanović (S9, 50 slobodno, prsno i leđno i 100 leđno) i Miljan Lončar (S10, 50 slobodno i delfin i 100 slobodno).

Organizatori mitinga su plivački klubovi Spid i Sport Time. Takmičenje se nalazi u kalendaru Svjetske paraplivačke organizacije (World Para Swimming). R. P.

Sa jučerašnje utakmice u Budvi

Primorac 12

Primorje 11

BUDVA – Gradski bazen. Gledalaca 100. Sudije: Raković i Virijević. Igrač više: Primorac 9-5, Primorje 13-4. Peterci: Primorac 1 (1). Rezultat po četvrtinama: 3;2, 4:3, 2:2, 3:4. PRIMORAC: Masaro (sedam odbrana), D. Ćetković, Brguljan 2, S. Ćetković 2, Šušiasvili 2, Mršić 2, Murišić, Matković 3, Janović, Vico, Brkić 1, P. Ćetković, Perov, Vučković. PRIMORJE: Čubranić (11 odbrana), Jakov, Dragošević, Dujmić 2, Tončić 1, Brubnjak 4, Dašić 2, Snel, K. Babić 1, Burburan 1, L. Babić, Cripa, Tomić, Doknić. Primorac je stigao do tri boda pobjedom protiv Primorja (12:11) u 2. kolu Premijer Regionalne lige. Kotorani su mogli bolje od prikazanog, posebno

u posljednjoj četvrtini u kojoj su gosti imali šansu da dođu do peteraca. U posljednjem napadu za goste, na šest sekundi prije kraja, Frančesko Mararo odbranio je šut Karla Babića i sačuvao tim od peteraca. Gosti iz Rijeke gubili su 3:0 sredinom prve četvrtine, a početkom drugog minuta posljednje dionice ozbiljno su zaprijetili golom Tima Brubnjaka kada su i stigli do gola zaostatka (9:8). Domaćin je u ovom periodu igre bio opterećen ličnim greškama, ali, na sreću, hrvatska ekipa nije bila najspremnija za ovaj dio igre u kojoj su Kotorani bili odbrambeno na nivou. Igrači Vjekoslava Paskovića tek se uigravaju, ovo je bio drugi zvanični meč, a bolja igra se očekuje u srijedu kada će na startu Lige šampiona u Grčkoj odmjeriti snage s Olimpijakosom. A. MARKOVIĆ

Novljani žele pobjedu

Jadran m:tel će večeras (19 h) gostovati ekipi iz Šapca. Novljani su favoriti.

– Ove sezone je liga zahtjevna sa velikim brojem konkurentnih ekipa za visok plasman. Tako da ovu utakmicu najozbiljnije moramo da shvatimo. Šabac vrlo dobro igra na domaćem terenu, pokazao je to u Evrokupu gdje je pobijedio sve protivnike. Spremali smo se ovih dana, mislim da znamo šta treba da radimo. Cilj je da osvojimo nove bodove i potvrdimo pobjedu iz prvog kola protiv Mladosti – poručio je Vladimir Gojković, prvi stručnjak ekipe sa Škvera.

Sve dominantniji u dresu Borusije Dortmund

PODGORICA - Karim

Adejemi (22) je želja Liverpula za poziciju krilnog napadača – i zamjenu za Mohameda Salaha od narednog ljeta.

Po pisanju Dejli Mejla, veliki klub Premijer lige ozbiljno planira ekipu za budućnost, a u Adejemiju čelnici ,,redsa“ vide jednog od lidera nove generacije.

Zvijezda Borusije Dortmund je u prvom poluvremenu meča protiv Seltika u utorak postigao het-trik u Ligi šampiona.

Liverpul je spreman da za Njemca plati obeštećenje od 50 miliona eura, ali je izvjesno da će ,,milioneri“ tražiti veću svotu.

Sa druge strane, Salah je već javno istakao da igra posljednju sezonu za Liverpul,

Nakon nove blamaže i remija sa Portom 3:3 Ten Hag zamolio

za strpljenje

PODGORICA - Erik ten Hag poručio je da će Mančester junajted dostići željeni nivo forme nakon novog razočaranja i remija 3:3 u gostima Portu u Ligi Evrope.

Otkaz za holandskog trenera je sve bliži, a mogao bi mu biti uručen ako Junajted u nedjelju izgubi u teškom meču protiv Aston Vile u Premijer ligi. Međutim, menadžer tima insistira da ne razmišlja o odlasku.

Protiv Porta je Junajted vodio 2:0, da bi već do kraja prvog poluvremena ispustio prednost. Na kraju je morao da sa igračem manje juri remi... - Stići će forma. Nemojte nas osuđivati spram ovog trenutka, sudite nam na kraju sezone. I prošle sezone sam rekao –samo sačekajte. Ovo je proces, napredovaćemo, u posljednje dvije sezone igrali smo i pobijedili u dva finala. Molim vas za strpljenje, da se razvijamo i grabimo naprijed kao tim –rekao je Ten Hag. Poručio je da je odnos igrača i stručnog štaba vrhunski, što se lako vidi tokom mečeva, te da je mentalitet u ekipi dobar, ali da se u defanzivnim zadacima mnogo griješi. Nakon dva kola Lige Evrope mančesterski klub je i dalje bez trijumfa. R. A.

očekuje se da od ljeta 2025 postane član nekog od saudijskih klubova.

Od ljeta 2022. Adejemi je u Borusiji, za koju je na 74 nastupa u svim takmičenjima postigao 19 golova. Vrhunsku formu dostigao je na startu nove sezone, u kojoj je na osam nastupa pet puta bio strijelac. Ima četiri nastupa za njemački nacionalni tim. R. A.

Počeli pregovori sa Liverpulom

Real zvanično ušao u trku za Aleksander-Arnolda

PODGORICA – Real

Madrid kontaktirao je zvanično s čelnicima Liverpula u vezi s eventualnim transferom Trenta Aleksander-Arnolda (25), objavio je Liverpul Eho.

Ugovor defanzivca ističe na ljeto, a Englez je u odličnoj formi i javno je istakao ambiciju da ostane u klubu. Međutim, napretka u pregovorima o novom ugovoru u Premijer ligi nema. Kako je objavio glavni lokalni liverpulski medij, predstavnici madridskih ,,kraljevića“ već nekoliko puta razgovarali su sa Trentovim agentima, a na stolu je izu-

zetna ponuda za ugovor u španskoj Primeri. Takođe, navodi se da Aleksander-Arnold, iz poštovanja prema Liverpulu, nije odgovorio na bilo koju od ovih ponuda – niti će to činiti dok ne završi sve razgovore sa čelnicima matičnog kluba. Engleski reprezentativac je standardni desni bek ,,redsa“, pokriva odlično i poziciju defanzivnog veziste, ali i štopera u eventualnoj 3-43 varijanti. Za Liverpul je debitovao u sezoni 2016–17. i to je jedini klub za koji je nastupao u karijeri. Na 318 mečeva za tim postigao je 19 golova. R. A.

CAS se prvi put zvanično oglasio oko Italijana

Sineru prijeti

oštra kazna

PODGORICA – Sud za sportsku arbitražu (CAS) prvi put se zvanično oglasio oko slučaja Janika Sinera. Sud u Lozani je objavio zvanično saopštenje u kojem je potvrdio da je Svjetska antidoping agencija (WADA) uložila žalbu na odluku vezanu za Sinera. WADA se prethodno žalila na odluku Međunarodne teniske agencije za integritet (ITIA) da proglasi da je Siner nakon cijelog slučaja bio ,,bez krivice i bez nemara“ i da je prošao bez ikakve suspenzije. CAS dalje navodi da su Siner, ITIA i ITF obaviješteni o žalbenom procesu. Uz to da WADA zahtijeva od suda da potvrdi oduzimanje svih nagrada Sineru za rezultate u Indijan Velsu, ali i da ga suspenduje na period od godinu-dvije, kako je i ranije poznato.

– Arbitražni proces CAS je počeo – navedeno je u saopštenju, u kojem se dodaje da sada slijedi sagledavanje dokaza od strane Panela, kao i svjedočenja obje strane. – U ovom trenutku nije moguće odrediti kada će biti donijeta ova odluka. Odluka CAS će biti konačna, samo uz mogućnost da neka od strana uloži žalbu švajcarskom tribunalu u roku od 30 dana, moguću samo za neke stavke – podvukao je CAS u saopštenju.

Sa druge strane, Siner nije previše iznenađen žalbom WADA.

- Bio sam pomalo iznenađen žalbom WADA, ali sa druge strane, znao sam da bi to moglo da se desi. Desilo se, i dalje sam iznenađen, ali sarađivaću kao i ranije. Imao sam tri saslušanja, koja su mi išla na ruku. Bilo je dobro, ali sad da vidimo - rekao je Siner na konferenciji za medije u Šangaju. Italijan međutim, ne krije da je optimista.

- Veoma sam uvjeren da će se slučaj riješiti pozitivno, u moju korist. Bio bih veoma, veoma iznenađen kad bi se desilo suprotno. To nije situacija u kojoj se osjećam prijatno, to je sigurno jer sam mislio da je sve gotovo, tako da mi nije lako - zaključio je Siner. R. A.

Budva pobijedila Budućnost na startu sezone u EPCG Superligi

Šampion siguran u Podgorici

Budućnost volej 0

Budva 3

PODGORICA – SC „Morača“. Gledalaca: 85. Sudije: Slobodan Kovačević i Dragana Vučinić (oboje iz Podgorice). Poeni iz servisa: 23:25, 20:25, 18:25. BUDUĆNOST VOLEJ: Dubak, Poleksić 8, Milošević, Mašković, Silajdžić 10, Nikolić 7, A. Radić (libero), Lojić 14, Petričević, Kovačević, Jelić 1, F. Radić. BUDVA: Močić (libero), Miljanić, Lečić, R. Milenković 1, Stanojević, Radunović 15, Krivokapić ( libero), V. Milenković 7,

Tmušić, Milosavljević, Janković 7, Ćulafić 18, Babić 5, Ćaćić. Kako je završena prošla sezona u EPCG Superligi za odbojkaše, tako je počela i nova – pobjedom Budve u „Morači“ protiv Budućnosti, za set ubjedljivije nego u prošloj sezoni. Šampion je slavio sa 3:0. Sa četiri uzastopna poena na servis Vasilija Milenkovića, Budvani su poveli sa 13:6, kasnije i sa 18:12, i činilo se da su stekli nedostižnu prednost. Međutim, Podgoričani se nijesu predavali, pa su polako „topili“ prednost gostiju i stigli je i prestigli serijom 5:0 i poveli 21:20. Budućnost je čuvala minimalnu prednost do

23:22, a nakon servis greške Luke Lojića (23:23), Budva je blokom Luke Babića i kontrom Miloša Ćulafića stigla do vođstva od 1:0 u setovima. Budva je vodila i od početka drugog seta, sa 3:0, 7:2 i 11:6. Budućnost je uspjela da priđe na 14:16, nakon bloka Adnana Silajdžića, ali nije iskoristila kontru da smanji na poen razlike. Budvani su čuvali prednost od dva poena

Za mjesto vozača u 2025. godini ostala su još samo dva slobodna mjesta

Pritisak

PODGORICA – Za mjesto vozača u 2025. godini ostala su još samo dva slobodna mjesta, a konkurencija je ogromna. Sve je izvjesnije da će Formula 1 od naredne godine izgledati nešto drugačije, prevashodno zbog odlaska Luisa Hamiltona u ekipu Ferarija gde će voziti zajedno sa Šarlom Leklerom

Upražnjeno mjesto u Mercedesu će popuniti Kimi Antoneli i mladi talentovani vozač biće u ekipi uz Džordža Rasela, dok se očekuje da Maks Ferstapen i Serhio Peres i dalje budu članovi Red Bula. Ali... Peres bi mogao da dobije otkaz. Pritisak konstan-

tno raste i Lijam Loson u RB ekipi pokazuje veoma dobre vožnje pogotovo nakon što je uskočio umjesto Danijela Rikarda za posljednjih šest trka u sezoni. Aston Martin ima jednog od najboljih inženjera svih vremena Adrijana Njuija, dok će vozači ostati Lans Strol i Fernando Alonso Noris i Pijastri ostaju u Meklarenu, Has se okreće Estebanu Okonu i Oliveru Bermanu, Vilijams Albonu i Sajnsu, Alpina Pjeru Gasliju i Džeku Duanu (sin žive Moto GP legende Mika Duana). To znači da su jedina dva preostala mjesta Zauber, gdje je prvi vozač Niko Hulkenberg, i RB, gdje je Juki Cunoda, koji, takođe, može da

ode iz tima. Serhiju Peresu ističe ugovor krajem 2025. godine, sve su prilike da neće biti produžen i da će Lijam Loson biti novi vozač Red Bula, a spominje se i Juki Cunoda kome bi vrlo lako mogli da daju šansu u glavnoj ekipi. Valteri Botas bi mogao lako da ode iz Formule 1 i da se Zauber okrene nekom drugom vozaču, baš kao i Gvanju Džou koga možda čeka identična sudbina. Franko Kolapinto pokazuje izvrsne krugove u posljednje vrijeme i takva forma nije neprimijećena iako se radi o Vilijamsu, a u nižim kategorijama pažnju na sebe skreće i Gabrijel Bortoleto koji je član Meklarenove akademije. Dakle, pritisak raste, nikome nije idealno i neko će od pomenutih sigurno ostati bez posla jer Formula 1 ima ograničen broj mjesta za vozače... R. A.

do 22:20, a onda su sa tri uzastopne kontre, dvije Ćulafića i jedne Vasilija Milenkovića, stigli do prednosti od 2:0 u setovima.

Budućnost je pokušala i u trećem setu, povela je 7:5, ali je posljednji put vodila na 11:10. Od asa Luke Babića sa 12:11, Budva više nije ispuštala prednost, a set je odlučila sa tri uzastopna poena za vođstvo od 22:17.

Tim Miljana Boškovića je meč odigrao bez Vojina Ćaćića, a iskoristio ga je i kao generalnu provjeru pred meč prvog kola kvalifikacija za CEV kup, u gostima protiv finske Valepe, koji se igra u utorak. Danas se u Bijelom Polju sastaju Jedinstvo i Sutjeska (20 časova), dok će u neđelju u Baru igrati Mornar i Lovćen (20). U prvom kolu je slobodna ekipa Galeba. S. JONČIĆ

Počela EPCG Superliga za odbojkašice

Pobjede

Albatrosa

i Morače

PODGORICA – Pobjedama kod kuće Albatrosa i Morače, počela je sezona u EPCG Superligi za odbojkašice.

U primorskom okršaju, Albatros je sa 3:0 porazio ekipu Gimnazijalca iz Kotora. U ekipi iz Herceg Novog najbolja je bila Marija Tuševljak sa 15 poena, Karolina Pidhurska i Viktorija Položevets su dodale po osam. U poraženom timu istakle su se Tatjane De

Sousa Feliks sa 14 poena i Danijela Kilibarda sa devet. Nakon prvog seta na razliku, Morača je lako dobila i naredna dva za maksimalnu pobjedu kod kuće protiv Jedinstva. Moraču su do pobjede vodile Anastasija Koprivica sa 13, Anastasija Krgović i Aleksandra Bogojević sa po 12, te Sanja Rudan sa 10. U ekipi iz Bijelog Polja bolje od ostalih bile su Ivana Šebek sa 11 i Andrijana Merdović sa devet. Prvo kolo : Albatros – Gimnazijalac 3:0 (25:11, 25:13, 25:22), Morača – Jedinstvo 3:0 (27:25, 25:16, 25:18). Danas: Budva – Akademija (18). Sjutra: Galeb – Luka Bar (18), Herceg Novi – Budućnost volej (19). S. J.

Uvertira za Moto GP spektakl na japanskoj stazi Binder ispred Markeza

PODGORICA - Južnoafrikanac Bred Binder imao je najbolje vrijeme na treningu uoči Moto GP trke u japanskom Motegiju.

Vozač tima KTM je na čuvenoj stazi imao najbolje vrijeme kruga od 1:43,436 minuta – ispred legende motociklizma i šestostrukog šampiona svijeta u elitnoj klasi Marka Markeza, koji je kasnio 0,033 sekunde.

Lider u generalnom plasmanu Horhe Martin bio je treći sa 0,132 sekunde zaostatka za Binderom, dok je aktuelni šampion i drugi u trci za titu-

lu Banjaja bio sedmi. Trening je vožen u uslovima visoke temperature i velike vlažnosti. Obilježio ga je i pad Italijana Bastijaninija koji je izgubio kontrolu nad motociklom u krivini, srećom bez posljedica po zdravlje.

U subotu od četiri sata po našem vremenu voziće se kvalifikacije, a od osam časova sprint trka. U nedjelju od sedam časova na programu je glavna trka. Martin u generalnom plasmanu ima 366 bodova, ispred Banjaje (345), Batijaninija (291) i Markeza (288). Do kraja sezone ostalo je pet trka. R. A.

Sa sinoćnjeg derbija u SC ,,Morači“

Subota, 5. oktobar 2024.

Bar – Bjeliši prodajem uknjižene placeve 300 i 460 m2- 80 €∕ m2

Tel/069-332-332

Poslovni broj: Iv 4139/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika BOJIĆ STANKO, PETROVAČKI PUT 202, BR.14/PRIZ, SUTOMORE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 598,25 eura, dana 04.10.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik BOJIĆ STANKO iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 4139/24 od 09.09.2024. godine i rješenje o troškovima od 04.10.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Poslovni broj: I. 198/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Murić Muradija iz Ulcinja koga zastupa punomoćnik adv. Dino Murić iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Murić Sako iz Ulcinja, bul. Majke Tereze bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.250,00 eura, dana 04.10.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik, Murić Sako iz Ulcinja, bul. Majke Tereze bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo zaključak o prodaji javnog izvršitelja Ana Nikić Petričević iz Ulcinja I.198/23 od 03.10.2024.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Subota, 5. oktobar 2024.

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Tužnim srcem javljamo da je dana 4. oktobra 2024. godine nakon kraće bolesti preminula naša draga

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 5. oktobra od 9 do 14.30 časova. Pogrebna povorka kreće prema Starom gradskom groblju kod crkve Sv. Luke, gdje će biti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: sin PETAR, kćerka MARE, unuci MARKO i LUKA, unuka MAJA, praunuke PETRA i MARIJA, snaha MILICA, porodice MILOŠ i GUDELJ i ostala ožalošćena rodbina

Posljednji pozdrav voljenom ocu i suprugu

DUJU SIMONOVIĆU Hvala ti na neizmjernoj ljubavi, pažnji i podršci. Tužni što nam ostaju samo sjećanja i bolna praznina, a ti konačno spokojan jer odlaziš svom Željku u zagrljaj. ANA I DARA

180

Posljednji pozdrav dragoj

Hvala Vam za sve lijepe riječi i trenutke, počivajte u miru.

ANA MILOŠ

Našoj dragoj mami, babi i prababi, hvala ti na ljubavi koju si nam svima pružala, hvala ti za sve što si nas naučila, počivaj u miru na nekom boljem mjestu.

Nedostajaćeš nam.

PETAR, MARE, MARKO, MAJA, LUKA, PETRA i MARIJA

ANA MILOŠ

ANI

LJILJANA LJUBIŠA

Subota, 5. oktobar 2024.

OGLASNO

ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav dragom ocu VOJU

Otišao si mirno i dostojanstveno, baš onako kako si i živio.

Bio si čovjek velikog srca, časne i plemenite duše. Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji VLADAN i ACO

Посљедњи поздрав драгом куму

Почивај у миру.

Породица МАНДИЋ

Posljednji pozdrav dragom zetu, dobrom i čestitom čovjeku

VOJISLAVU JOVIĆU

Dragi Vojo, neka ti je laka gruda zemlje crnogorske koju si beskrajno volio.

PORODICA POKOJNOG DUŠANA ĐUKANOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom ujaku

VOJU JOVIĆU

Sa tugom se opraštam sa tobom. Neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. MICO, NINA i MILICA PERUĆICA

184

Posljednji pozdrav ocu naše uvažene koleginice

RADOSLAVU ČAĐENOVIĆU

Neka njegova plemenita duša počiva u miru.

KOLEKTIV DOO STADION

190

Posljednji pozdrav sinovcu

Od strica MATA i strine RADE

Posljednji pozdrav najboljem đedu VOJU

Hvala ti za najveću ljubav, najtoplije zagrljaje, osmijehe i suze kojim si me dočekivao i ispraćao. Počivaj u miru sa anđelima, a ja ću zauvijek biti đedovo srce.

Tvoja SOFIJA

Posljednji pozdrav našem dragom suprugu, ocu, svekru i đedu

VOJU JOVIĆU

Ne možemo se pomiriti sa surovom istinom da te više nema među nama, da više nećemo čuti tvoj glas i tvoj osmijeh. Nedostajat ćeš nam za sve trenutke koji tek dolaze i koje je trebalo da dijelimo zajedno.

Vječno ćemo čuvati uspomene na tvoj vedar lik i najbolje ljudske osobine.

Supruga GARA, sinovi VLADAN i ACO, snaha SANJA, unučad SOFIJA I JOVAN

189

176

Posljednji pozdrav voljenom bratu i stricu VOJU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava.

Od brata BUDA sa porodicom

187

147

188

Posljednji pozdrav višedecenijskom prijatelju naše kuće i nadasve dobrom čovjeku

VOJISLAVU ‒ VOJU JOVIĆU

PEĐA i SONJA ĆOROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom stricu VOJU

Pamtićemo te po tvojoj dobroti, ljubavi i podršci koju si uvijek nesebično pružao. Od bratanične NINE sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu

Tuge i bola je premnogo, a riječi malo zbog tvog odlaska. Tvoj bol je prestao, a moj za tobom neće nikada.

Sestra NADA

185

183

191

186

Subota, 5. oktobar 2024.

Posljednji pozdrav dragom zetu

Navršava se pola godine od smrti naše drage majke

ZORKE B. KOSOVIĆ

Draga majko!

Bila si nam i otac i majka, jedini pravi prijatelj. Ne pronalazimo riječi kojima bismo opisali koliko nam nedostaješ.

Vrijeme prolazi, ali ne i tuga zbog rastanka sa tobom. Fali nam tvoj osmijeh, tvoja topla riječ, tvoj zagrljaj, onaj koji samo može majka da pruži.

Počivajte, draga majko, ti i tata zajedno.

Znajte da vas puno volimo i uvijek ćemo vas voljeti. Nikada vas nećemo zaboraviti.

Tvoja djeca: RADOMIR, SLAVICA, SLAVKA, SVETLANA i SUZANA sa porodicama

BILJANA Bobova BOGDANOVIĆ rođena KUSOVAC

Počivaj u miru voljena sestro. Brat ŽELJKO

Voljena

BIKI

Tvoju plemenitost i dobrotu nikada nećemo zaboraviti.

Porodica KAPISODA LAZAR, OLGA, MARINA i MARIJA

U nedjelju 6. oktobra 2024. godine navršava se četrdeset dana od smrti naše drage

MILANKE Dragana VUKOVIĆ rođene VUKMIROVIĆ

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da ćemo toga dana u 10 sati posjetiti njenu vječnu kuću na mjesnom groblju Vrbice, okititi cvijećem i zaliti suzama.

OŽALOŠĆENE PORODICE: VUKOVIĆ I VUKMIROVIĆ 151

182 SJEĆANJE na drage

MIRJANA-MIRA VASILIJE-VASO 2019 – 2024. 2006 – 2024. ĐUROVIĆ

Sa ljubavlju i poštovanjem,

ZORICA i ZORAN sa porodicama

40. dana je od smrti voljenog oca, svekra i đeda

U subotu 6. oktobra 2024. navršavaju se dvije godine od kada je naša majka usnula u Gospoda

DANICA

Milorada KOVAČEVIĆ

Draga naša majko, prođe dvije godine otkako si nas napustila, ali ti si za nas uvijek sa nama i bićeš naš uzor i vodilja kroz naš život i čuvaćemo tvoj lik za života. Toga dana u 11 časova posjetićemo njeno grobno mjesto na gradskom groblju Čepurci i održati pomen.

TVOJI NAJMILIJI

Godina dana je od smrti

Tvoji: BOSA, NIKO i NELA 145

Vrijeme prolazi, ali tuga za tobom ne. Vječno ćeš živjeti u našim srcima i mislima. Počivaj u miru.

S ljubavlju i ponosom čuvamo sjećanje na tebe.

Tvoji BUDO, DIJANA, FILIP, STEFAN i LUKA

Navršilo se 40 dana od kad nije sa nama naš

ŽARKO DRAGIĆEVIĆ

Počivaj u miru, a mi ćemo te zauvijek čuvati u našim srcima. Brat MOMIR, snaha VESNA, bratanična MARIJA i bratanić NIKOLA

Godinu dana je od smrti moga oca

MILIJE MUMINOVIĆA

Počivaj u miru u Carstvu Nebeskom

Kćerka GRADIMIRKA MIJANOVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

192

RADOVANA SJEKLOĆE

ZAUVIJEK

Subota, 5. oktobar 2024.

157

Dana 11. oktobra 2024. godine navršava se godina od kada nije sa nama naša draga

BRANKA

Luke SIMANIĆ rođena FILIPOVIĆ

Prošla je godina od kada nije sa nama naša voljena majka i baba, ali sjećanje na njenu ljubav i toplinu živi u našim srcima. Uvijek će biti sa nama, vječno voljena i nezaboravljena.

Tvoji NAJMILIJI

Godina dana otkako nijesi sa nama

VUKAŠIN - TALE RADOVIĆ

Prođe godina kao tren, krećem na put, obuzima me tuga, znajući da me nećeš dočekati. Moja dobrota, ljubav, zaštita, oslonac. Znam da me čuvaš sa nekog boljeg mjesta. Moj veliki tata.

Tvoja TANJA

Navršava se četrdeset tužnih dana otkako nije sa nama naša draga

MILIJANA MARKOVIĆ

Svojom plemenitom dušom, poštenim i dostojanstvenim životom, zaslužila si da te pamtimo i čuvamo od zaborava.

Dana 5. oktobra 2024. godine u 10 časova na Novom groblju porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

TVOJI NAJMILIJI

Dana 7. oktobra navršava se godina od smrti naše voljene

177

MILIJANE Jovanove ČELEBIĆ rođ. BUGARIN

U srcima i mislima nosimo najljepše uspomene i sjećanja na tebe, tvoju ljubav, pažnju, dobrotu i plemenitost. Ponosni smo što smo te baš takvu imali, čuvamo te od zaborava.

Dragoj majci

Sin DRAGOSLAV, snaha VESNA sa porodicom 163

VLADIMIRKA NEDOVIĆ

Nikad ti se ne možemo dovoljno zahvaliti za ljubav toplinu i plemenitost kojom si nas nesebično obasipala. Sa posebnim ponosom i poštovanjem tvoj lik ćemo čuvati zauvijek u našim srcima. Ostaćeš voljena i nikad zaboravljena.

Tvoje ćerke MILEVA, MILA i NATAŠA sa porodicama 158

VLADIMIRKA NEDOVIĆ

Majko... Nema tvog dočeka toplog zagrljaja, suze radosnice. Prazno tvoje mjesto. Nedostaješ majko. Tvoj dragi lik dobrotu i plemenitost zauvijek ćemo čuvati u našim srcima. Počivaj u miru sa svojim Banikom.

Volimo vas

Sin LJUBISAV, snaha JAVORKA sa porodicom 159

Dana 6. oktobra 2024. navršava se 40 dana od smrti naše voljene majke

VLADIMIRKA NEDOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima, voljena i nikad zaboravljena. Hvala za neizmjernu ljubav, toplinu tvog Velikog srca u kojem je bilo jednako mjesta za sve nas. Neka tvoja duša počiva u miru sa svojim suprugom, našim tatom. Hvala što ste bili naši roditelji.

171

SRELE!

Tvoj smijeh, tvoj glas, tvoja dobrota je svuda oko nas. Uvjek ćeš biti u mom srcu.

SREĆKO SIMOVIĆ

Osam godina od kada zla sudbina i zla ruka prekide tvoju mladost i ljepotu a meni ostavi vječni bol i tugu u životu.

Za tobom ću plakati dok suze ne presuše. Tebi će biti posvećen i zadnji otkucaj moga srca i duše. U vječnom bolu,

170

Tvoja SLAVICA

S ljubavlju tvoja DJECA sa porodicama 178

168

Danas se navršava osam tužnih godina od smrti dragog i nikad prežaljenog

SREĆKO SIMOVIĆ

Tvoj lik nam je i dalje u mislima. Tvoja ujčevina porodica STOJANOVIĆ

Tužno sjećanje

SREĆKO

Čuvaćemo te od zaborava kroz naše uspomene, priče i sjećanja. LJILJANA, FILIP i STEFAN

Tvoj DUŠKO

Osam tužnih godina od kada sam ostala bez tebe sine

U duši i srcu je vječan bol i tuga za tobom, srećo moja jedina. Tvoja

179

SREĆKO

majka CAJO

Subota, 5. oktobar 2024. Oglasi

5.10. 2004. 15. 6. 2021. 5.10. 2024. 5.10. 2024.

ВУКОСАВА МИЛО Мила ПЕКИЋ Илије ПЕКИЋ рођ. ЛУКИЋ

Почивајте у миру, наши родитељи.

Ваша ДЈЕЦА

Četrdeset dana je od smrti našeg mnogo voljenog

VESKA RADULOVIĆA

Dragi naš kume, u nevjerici da više nijesi sa nama stalno si u našim mislima, pričama i srcima. Ostaćeš uvijek mnogo voljen i nikad zaboravljen. Mnogo nedostaješ tvojima

DRAGANU, VASILJKI i MARKU ŠEKARIĆU

Dana 5. oktobra navršava se godina dana od kada nas je zauvijek napustio naš dragi i voljeni

MIŠKO Petrov ZUBER

Velika je tuga i praznina, dragi Miško, ostala u našim srcima i dušama za tobom. Ljubav i sjećanje na tebe biće vječno, jer ti si bio i ostao dio svih nas. Voljećemo te i misliti na tebe do kraja naših života.

Umjesto godišnjeg pomena porodica prilaže određeni iznos novca za održavanje groblja na selu UgnjeCetinje.

Tvoja familija ZUBER

LJILJANE PERIŠIĆ rođene PERUĆICA

Majko, učila si nas da sve ponosno podnesemo i uzdignute glave. Ali sad se teško borimo sa tim, jer ti si bila nama sve, duša nas boli majko jer te volimo i ne možemo da se pomirimo sa tim.

Vole te tvoji JOVAN i MLADEN sa porodicama 166

LJILJANE PERIŠIĆ rođene PERUĆICA

Bako naša, mali smo i ne znamo što se desilo, ali nedostaješ nam mnogo. Fale nam bako tvoji zagrljaji i bezuslovna iskrena ljubav.

Jesmo mali, ali se sjećamo svakog trenutka i naše bake Ljike, tako će biti uvijek.

Pazićemo jedan drugog i voljeti kako si nas učila i kako si željela.

Volimo te, bako tvoji VUK i STRAHINJA

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog supruga i oca

VESKA RADULOVIĆA

Tata, kažu da vrijeme liječi sve, ali zapravo ono nas samo uči kako da živimo s bolom i tugom bez tebe. Svakim danom sve više nam nedostaješ. Za nas ti nijesi umro, već samo pošao na neko ljepše mjesto gdje te više ništa neće boljeti. Zauvijek ćeš biti najbolji tata na svijetu. Tvoji: SEKA, ANDRO i STRALE

Dana 5. oktobra navršava se tužna godina od smrti naše majke

– BEBE PETRIČEVIĆ

Mama, smrt je jača od života ali ne i od ljubavi prema tebi.

Tvoji: MIRKO i MILICA

Draga

Godina prođe, a boli sve više. Tvoja ćerka NINA sa porodicom

teta BEBO

Godina dana prođe od kada nema tvog plemenitog lika, tvojih toplih riječi i vedrog duha. Nedostaješ svakog dana sve više. Tvoja DIKA

169

Navršava se godina od smrti naše drage majke

Navršava se godina od smrti naše drage bake

RADMILE

DANICA SEKULIĆ

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

SRĐAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovna oznaka I.br.432/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore, osnovana 1901. godine” AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Ceinjskog 141, protiv izvršnih dužnika 1. Pekić Jelena iz Bara, Borska ulica 22, 2. Vojvodić Petar iz Bara, ul. Vojvodić Petra bb, 3. Vojvodić Maša Mišići bb, Bar, i 4. Vojvodić Luka iz Bara, Petra Vojvodića bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 04.10.2024.godine, donio je u skladu sa čl.45 ZIO, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Naslednicima izvršnog dužnika pok. Vojvodić Miloša i to: Vojvodić Petar iz Bara, ul. Vojvodić Petra bb, Vojvodić Luka iz Bara, Petra Vojvodića bb, Vojvodić Maša Mišići bb, Bar, vrši se dostavljanje Rješenja o pozivanju naslednika da preuzmu postupak izvršenja I.br.432/2019 od 13.01.2023.godine, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici.

S tim u vezi potrebno da se dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici. Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Na osnovu člana 13 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje

Obavještava zainteresovanu javnost

da je Nosilac projekta SZR“BATO-H“, Rožaje, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za montažni objekat Nadstrešnica-Auto perionica i pranje tepiha , na tastarskoj parceli br. 1137/17 KO Rožaje- opština Rožaje.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje, radnim danima od 8 do 11 časova, kao i na sajtu www.rozaje.me. Rok za javni uvid i davanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na adresu Opština Rožaje, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora ul,,M.Tita“ br.1, Rožaje ili na e-mail:urbanizamrozaje@t-com.me, je do 12.10.2024.godine. Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje

Na osnovu člana 13 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje Obavještava zainteresovanu javnost

da je Nosilac projekta DOO “POINT M“, Rožaje, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za montažni objekat Nadstrešnica-Auto perionica, na tastarskoj parceli br. 1171/5 KO Ibarac I- opština Rožaje.

Rok za javni uvid i davanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na adresu Opština Rožaje, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora ul,,M.Tita“ br.1, Rožaje ili na e-mail: urbanizamrozaje@t-com.me, je do 12.10.2024.godine. Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta „ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE

GORE“ AD iz Podgorice donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1710/7 od 27.09.2024. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat rekonstrukcije željeničke pruge Beograd – Bar, dionica Golubovci – Bar, od željeničke stanice Golubovci (km 415+347.47) do željezničke stanice Bar (km 455+546) u dužini od 39 km, na teritoriji Opštine Zeta i Opštine Bar U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije. „ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE“ AD iz Podgorice može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. „ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE“ AD iz Podgorice je dužan, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Subota, 5. oktobar 2024.

Nagradna igra

Sa puno žara

PRAVILA NAGRADNE IGRE

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom.

Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada. 10 x

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) biće izvučena 15. 10. 2024. godine, u 13h, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) biće izvučena 31. 10. 2024. godine u 13h.