Neđelja, 6. oktobar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21136 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
RAZGOVOR: General Endrju M. Roling, zamjenik predsjednika Vojnog komiteta NATO
Glavna prijetnja Balkanu nije invazija na Balkan, već unutrašnja nestabilnost u regionu. To je u intervjuu za Pobjedu poručio Endrju M. Roling. Visoki vojni NATO zvaničnik nije zabrinut zbog činjenice da u crnogorskoj vlasti participiraju i zakleti NATO protivnici
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Vladimir Joković kaže da je zarazna bolest krava pod kontrolom, te da ništa nije prepušteno slučaju
Mali drvoprerađivači koji su istrajali u avgustovskim zahtjevima tvrde da su ih Vlada i Ministarstvo poljoprivrede prevarili i doveli do kraha, najavljuju proteste
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja zabrinut za budućnost jedne od najvažnijih privrednih grana
Radulović: Loše odluke
kao ruski rulet sa turizmom
Do sada su eutanazirane ili uginule 104 krave, a eutanaziju čeka još oko 60, dok se pod sumnjom od bolesti prati stanje još oko 200 goveda. U toku je određivanje lokacija za zakopavanje uginulih ili uspavanih životinja u Danilovgradu i Nikšiću – navodi Vladimir Joković
INTERVJU: Miloš Đuričković, kandidat Evropskog saveza za odbornika u Skupštini glavnog grada i međunarodni sekretar Socijaldemokrata
katastrofalnih poplava u BiH
Nosilac liste „Za Kotor“, koji je nasmijao javnost izjavom da za njega nijesu glasali ni njegovi kod kuće, kaže da je učestvovao na izborima „sa skromnim sredstvima i iz ljubavi“
eura, smiješna priča
kotor - Nosilac liste „Za Kotor“ Miljan Popović, koji je nasmijao domaću, ali i regionalnu javnost svojom izjavom da za njega nijesu glasali ni njegovi kod kuće, za Pobjedu kaže da se nije uključio u izbornu trku zbog novca.
- Siguran sam da sam promijenio nešto. Ako ništa drugo, makar je to pogled na sve koji sam promijenio, vjerujem kod velikog broja ljudi. I da mi možemo da počnemo napokon drugačije da gledamo na stvari, ljude i događaje, da razmišljamo i radimo, međusobno komuniciramo - kaže Popović. Poručio je političarima da se malo ugledaju na njega i da shvate napokon da radimo nešto iz ljubavi i da svi zajedno promijenimo jer ovaj grad nam niko nije ostavio da ga vodimo privatno i lično.
INTERVJU: General Endrju M. Roling, zamjenik predsjednika
PoDGorICA - Glavna prijetnja Balkanu nije invazija na Balkan, već je glavna prijetnja unutrašnja nestabilnost u regionu. To je u intervjuu za Pobjedu poručio zamjenik predsjednika Vojnog komiteta NATO, general Endrju M. Roling.
Visoki vojni NATO zvaničnik, sa kojim smo razgovarali tokom 2BS foruma u Budvi, nije zabrinut zbog činjenice da u crnogorskoj vlasti participiraju i zakleti NATO protivnici. Očekuje, kako je rekao, da će Crna Gora i ubuduće ostati posvećana Alijansi.
da li će među njima biti i Crna Gora?
Miljan Popović ima 32 godine, bivši je vaterpolista, igrao je i za reprezentaciju, a posljednje dvije godine radi u ugostiteljstvu, a u ovu političku priču ušao je, kaže, iz čiste ljubavi i s namjerom da doprinese promjenama u Kotoru.
- Za mene nijesu glasali ni moji iz kuće. Čestitam svima i iz srca želim da Kotor krene naprijed. Ostavite ego iza sebe, izbacite mržnju koju njegujete i sjednite, popričajte zarad svih građana. Da živimo bolje i ljepše! Ispunjenije. Za Kotor - napisao je Popović nakon objavljivanja preliminarnih rezultata izbora. Objavom da za njega nijesu glasali ni njegovi iz kuće, Miljan je nasmijao javnost, a sada objašnjava da to ipak nije tako, odnosno da su ga podržali njegovi iz kuće.
- Naša lista „ Za Kotor“ osvojila je 71 glas, a moja prvobitna izjava je bila šala. To je bio moj način da pokažem, prije svega našim političarima, da poraz može da se posmatra drugačije, i našalio sam se u prvom tom obraćanju na svoj način i na svoj račun, s namjerom da svima stavim do znanja da ovo nije moje, niti ijednog političara. Ovo je grad svih građana i da treba da se građani pitaju, a da li će biti ova ili ona politika, sasvim je nebitno - kaže Popović. Naglašava da je i pored poraza, jer njegova lista nije osvojila potreban broj glasova za cenzus, ipak uspio u svojoj namjeri, da nešto promijeni.
- Građanska lista „ Za Kotor“, čiji sam nosilac, dobila je 882 eura i 18 centi za ovu kampanju. Ovo vam najbolje govori da li sam učestvovao na lokalnim izborima zbog novca. To je zaista smiješna priča. Da li su drugi politički konstituenti imali veći priliv novca, sponzorstva i logistiku, to je moguće. Ali lista čiji sam ja nosilac, nikakvog sponzora nije imala, privrednika koji će da stane za nas, nijesmo imali ni infrastrukturu niti logističku podršku. Sve što smo radili, radili smo iz sopstvenih skromnih sredstava i iz ljubavi, tako da na te priče stavljam tačku jer su smiješne - kaže Popović. Motiv da se politički angažuje bio je taj što je kao rođeni Kotoranin i dijete ovog grada posmatrao svakodnevnu devastaciju opštine. - Đe kao prvi među jednakima, moram dati doprinos da sačuvamo Kotor i vratimo mu stari sjaj. Svjedoci smo, decenijama unazad, da političke partije, lični interes, stavljaju ispred interesa građana i tim praksama se mora reći, dosta je! Zato što one dugoročno štete razvoju Kotora i našim sugrađanima. U ovu političku trku ušli smo iz čiste ljubavi prema našem gradu, bez logističke podrške i sponzorstava bilo kog vida - ponovio je Popović.
Miljan Popović kaže da u posljednjih nekoliko dana dobijaju prijetnje i ucjene i da se prave veliki pritisci iz njemu nepoznatih razloga. - Neke političke strukture u Kotoru, koje su objavile svoju pobjedu, naknadno su počele da šalju prigovore koji nijesu u skladu sa zakonom, OIK odbija, jer ovdje nije pravo glasa povrijeđeno i to treba svima da bude jasno, već je došlo do povrede izbornog procesa. I ono što je sigurno jeste da ja kao nosilac liste neću pristati na bilo koje kršenje zakona jer poštujem Ustav i zakon ove zemlje i ne treba da obmanjuju ljude i javnost, nego da se usprave i ako gube, da prihvate poraz kao što sam i ja prihvatio - zaključuje Popović, ne želeći da kaže na koje političke strukture aludira.
- Ovo ovdje je sve stvarano mnogo godina prije nas i kad mi nijesmo postojali, a mi treba da se usmjerimo da ovaj grad čuvamo, njegujemo i da napokon napredujemo za bolji život svih nas zajedno. I na kraju, u svemu ovome što sam radio, najponosniji sam na to, što je barem jedna osoba imala hrabrosti da kaže da je dosta, a to sam bio ja. I vidio sam da su i mnogi drugi krenuli da se bude, što znači da ipak se nešto dešava, postigao sam cilj - kaže Popović. Miljanov stric je Andrija Popović, jedan od najtrofejnijih crnogorskih vaterpolista svih vremena i prvi crnogorski sportista koji je kao član crnogorskog sportskog kolektiva nosilac zlatne olimpijske medalje. Sa vaterpolo reprezentacijom SFRJ osvajač je zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1984. godine, zatim zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu 1986. godine i srebrnih medalja na Evropskim prvenstvima 1985. i 1987. godine, a proglašen je za najboljeg sportistu Crne Gore 1985. godine. Popović je do skoro bio i poznati političar koji je karijeru započeo u Liberalnom savezu, a potom i u Liberalnoj partiji čiji je bio predsjednik dugi niz godina, kao i poslanik u Skupštini Crne Gore. Na pitanje Pobjede da li je krenuo stričevim stopama, i kada su u pitanju vaterpolo i politika, Miljan sa osmijehom kaže da je stric Andrija bio mnogo uspješniji vaterpolista od njega.
- On je naš olimpijac, a ja sam rano završio vaterpolo karijeru, zbog svojih nekih drugih životnih odluka. Ali kada je u pitanju politika, da li sam ja njegov nasljednik, ne znam, ali ajde da se vodimo time da, ako je on bio bolji sportista, ja ću sigurno biti bolji političar od njega - kaže s osmijehom Miljan.
Otkriva da sa stricem nikada nije pričao o ovoj temi, te da nije znao za njegovu namjeru da će učestvovati na izborima.
- To nije niko znao, osim malog kruga ljudi. Možda mnogi nijesu vjerovali u sve ovo, ali ovih 71 koji su mi dali glas učinili su to iz ljubavi prema meni - kaže naš sagovornik.
Iv. K.
P o BJEDA: Hvala na vremenu da govorite za Pobjedu. U medijima sam pročitala informaciju da će skoro 200 vojnika iz Snaga za brzo reagovanje biti raspoređeno u Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu. Ovo će, ako se ne varam, biti prvi angažman ovih snaga. Zašto baš ovaj region i Sjeverna Makedonija i Kosovo?
roLING: Postoje dva dijela. Prvo raspoređivanje je bilo zato što je to zapravo obuka samih trupa.
Kao što znate, 1. jula smo formirali Savezničke snage za reagovanje (ARF) sa sjedištem u Milanu i sada smo željeli da ih testiramo i da se to obavi kako treba.
Drugi razlog je taj što kapaciteti za obuku i vojni poligoni postoje u Sjevernoj Makedoniji.
To pokazuje njihovu spremnost i sposobnost NATO da dovedu svoje snage na Zapadni Balkan. Nije da im je danas bio potreban trenutni odgovor, ali sposobnost postoji i to pokazuje našu odlučnost i posvećenost ovoj oblasti.
PoBJEDA: Kada govorimo o misijima, Vaš šef admiral Bauer najavio je novu NATO misiju, u kojoj će zemlje članice obučavati ukrajinske vojnike (NSATU). Imate li više detalja o toj misiji? Koje zemlje će učestvovati i
roLING: NATO misija bezbjednosne obuke i treninga za Ukrajinu (NSATU) je ishod samita u Vašingtonu. Sve 32 zemlje članice su pristale na to. Dakle, sve 32 nacije kao dio NATO imaće ulogu u tome u ovom ili onom obliku. Neki će više učestvovati, neki možda neće uopšte, ali to je ipak misija NATO. Crna Gora, koliko znam, nema primjedbi na ovu misiju siguran sam da će u njoj učestvovati. Ali da budem jasan, ovdje se ne radi o tome da će NATO snage ići u Ukrajinu. Ovo je način da se bolje uskladi podrška koju danas dajemo Ukrajini u nekoliko različitih oblasti. Grupa za bezbjednosnu pomo ć , Ukrajina, uglavnom predvođena SAD uz dobrovoljne doprinose drugih zemalja - individualni centar za koordinaciju donatora, IDCC, takođe volonterska organizacija, koju uglavnom vode Britanci sa dobrovoljnim nacijama. U Poljskoj, gdje prikupljamo i popravljamo opremu prije nego što ode u Ukrajinu, rade volonteri, mnoge različite zemlje, uglavnom predvođene Sjedinjenim Državama. Zaista, cilj je da se sve to spoji pod NATO, kako bi se dobila što veća efikasnost. Osim toga, radi se na razvoju ukrajinskih snaga. Na putu da
Ukrajina postane članica NATO gledamo kako da oni vremenom obnove svoju vojsku. Dobrobit onoga što smo uradili za Ukrajinu je u tome što su sve zemlje donirale stvari. Izazov u tome je što smo donirali mnogo različitih stvari, nekoliko različitih verzija tenkova, nekoliko različitih verzija artiljerije. Dakle, dio misije biće usmjeren na to da
„Žalimo što Spajić nije
iskoristio
doprinese unapređenju
PoDGorICA – Predsjednik Vlade Milojko Spajić kritikovao je juče 2BS forum, navodeći da je očekivao eminentne stručnjake, ali da „smo dobili platformu za analizu lokalnih izbora“. Atlantski savez kao organizator 2BS foruma odgovorio je da žali što premijer nije prepoznao značaj tog foruma, niti je iskoristio priliku da doprinese unapređenju dijaloga u državi. Spajić je na mreži Iks napisao da je Vlada Crne Gore ove, kao i ranijih godina, bila pokrovi-
telj 2BS foruma očekujući da će Crna Gora ugostiti eminentne stručnjake iz odbrane i bezbjednosti. - Nasuprot očekivanjima, dobili smo uglavnom platformu za analizu lokalnih izbora vajnih stručnjaka Đukanovića i Milatovića koji su utušili strane goste tužakanjem protiv sopstvene države - naveo je Spajić.
Usljed očigledno neadekvatne kontrole kvaliteta sadržaja, dodao je Spajić, zabrinuti smo zbog načina trošenja novca poreskih obveznika, odnosno da li je forum postigao cilje-
ve i ispunio očekivanja stručne javnosti. Atlantski savez, kao organizator 2BS foruma, odgovorio je da žali što Spajić nije iskoristio priliku da doprinese unapređenju dijaloga u državi. - Žao nam je što premijer Milojko Spajić nije prepoznao značaj 2BS foruma kao prestižne regionalne platforme za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim izazovima, a posebno nam je žao što nije iskoristio priliku da lično doprinese unapređenju dijaloga u Crnoj Gori – navodi se u reagovanju Atlantskog saveza.
predsjednika Vojnog komiteta NATO
izgradimo Ukrajinu za budućnost koja je kompatibilna i interoperabilna sa NATO-om. Tako da mislim da sve te stvari idu zajedno.
POBJEDA: Da li će to biti slobodna Ukrajina ili Ukrajina koja je još uvijek u ratu?
ROLING: Mi ih sada obučavamo da pobijede Rusiju i zadrže svoju nezavisnost i slobodu kao država. A onda će razvoj
snaga biti način kako će njihova armija i vojska izgledati poslije, kako se budu kretali ka tome da budu dio NATO. Biće zaista teško za njih da se transformišu u sred konflikta.
POBJEDA: Kažete da vojnici iz NATO zemalja neće ići u Ukrajinu. Gdje će se njihove snage obučavati?
ROLING: Sada su obuke u Poljskoj, i u Njemačkoj i naj-
veći dio biće u ovim zemljama.
POBJEDA: Na panelu ste dosta govorili o bezbjednosnim izazovima na Balkanu. Mislite li da su veći izazovi oni koji dolaze spolja, ili oni koji se dešavaju unutar regiona?
R OLING : Rekao bih da su najveća prijetnja Balkanu različita uvjerenja ljudi unutar balkanskog prostora, da se ne ujedinjuju oko slobode i bezbjednosti svake pojedinačne zemlje.
Ne znam da li to zaista ima smisla. Vjerovatno nije najbolji odgovor na ono što pitate. Ako me pitate da li mislim da će neko izvršiti invaziju na Balkan - ne mislim da Rusija neće izvršiti invaziju na Balkan.
POBJEDA: Da, ali će širiti uticaj svoj uticaj.
ROLING: Da, oni mogu da šire maligni uticaj, kroz hibridne prijetnje, kroz botove na internetu. Ali ne mislim da je glavna prijetnja Balkanu invazija na Balkan. Mislim da je glavna prijetnja Balkanu unutrašnja nestabilnost.
POBJEDA : Ko izaziva tu unutrašnju nestabilnost?
ROLING: Rekao bih da postoji mnogo različitih ljudi i različitih organizacija sa različitim pogledima na to što je stabilnost i kako do nje doći. I prilično je zbunjujuće.
P
OBJEDA : Kažete da ne očekujete invaziju, ali koliko je opasna zapaljiva retorika, koja se često ovdje čuje. Plaši li Vas da ta retorika može da izazove konflikt?
ROLING: Da. Kad god i gdje god imate te vrste zapaljive retorike, to može izazvati dezinformacije, pogrešnu procjenu i definitivno će izazvati neke probleme. Tako da sam zabrinut zbog toga.
POBJEDA : Kako gledate na trku u naoružanju koja vlada u regionu posljednjih godina – Srbija kupuje francuske Rafale, Hrvatska takođe... Što je glavni razlog za to?
ROLING: Ja ne mogu da govorim u ime Srbije. Nadam se da ćemo u Crnoj Gori, ali i drugim NATO članicama, postići to da je naša odbrambena industrija sposobna da obezbijedi sopstvene potrebe i da je naša odgovorna nabavka u pravim rokovima sa pravom opremom koja je interoperabilna među saveznicima.
P
OBJEDA: Kazali ste da je NATO potrebno snažno crnogorsko liderstvo. Da li, u kontekstu NATO ali posvećenosti Alijansi, zaista mislite da u ovom momentu, Crna Gora ima snažno liderstvo?
ROLING: Sve moje interakcije sa rukovodstvom crnogorske vojske su bile apsolutno pozitivne, i mislim da su sada jake, i nadam se da će tako nastaviti i u budućnosti.
POBJEDA: Očekujete li da Crna Gora pokaže veći stepen angažovanosti u NATO kroz aktivnosti Alijanse. Ovo Vas pitam, jer posljednji pokušaj da crnogorski vojnici učestvuju u NATO misiji Sea Guardian nije uspio, zbog toga što odluka nije izglasana u parlamentu. Mislite li da ovo može da se ponovi?
ROLING: Ne mislim. Kao što sam i prije rekao, Crna Gora učestvuje u mnogim drugim NATO aktivnostima. Ne znam detalje zašto u ovoj misiji nije učestvovala, ali poenta je da Crna Gora doprinosi drugim misijama. Ovo je primjer za koji mislim da nije indikativan za podršku Crne Gore NATO.
POBJEDA: Da li ste zabrinuti i očekujete li da tako bude i ubuduće, imajući u vidu da su dio vlasti i oni koji su protivnici NATO?
ROLING : Nisam zabrinut. Mislim da je Crna Gora stabilna zemlja sa snažnom posvećenošću NATO i nemam dilemu da ć e ostati na tom putu.
Jovana ĐURIŠIĆ
već je bio „platforma za analizu lokalnih izbora“, stigao odgovor organizatora – Atlantskog saveza iskoristio priliku da
dijaloga
Dodaje se da je „2BS forum četrnaesti put zaredom pokazao da je najozbiljnija bezbjednosna konferencija u Jugoistočnoj Evropi, sa više od 400 učesnika iz više od 25 zemalja iz cijelog svijeta, među kojima su eminentni međunarodni profesori, eksperti, stručnjaci iz oblasti bezbjednosti, najviši predstavnici NATO i EU, koji su učestvovali u otvorenim diskusijama o temama bezbjednosti, vanjske politike i budućnosti regiona“. Navode da je primarni cilj 2BS foruma od osnivanja 2011. godine konstruktivna razmjena ideja
i rješenja za akutne probleme sa kojima se suočavaju sve zemlje regiona, pa i Crna Gora. Sa datumom održavanja foruma i svim relevantnim detaljima, kažu oni, premijer Spajić je upoznat na vrijeme, ali nažalost ni ove godine – ,,kao nijedne prethodne od 2020. – nije našao vremena da prisustvuje“. - Njegovo učešće svakako bi bilo dragocjeno, jer bi omogućilo priliku za direktnu komunikaciju s relevantnim međunarodnim partnerima i stručnjacima iz različitih oblasti, ukrštanje argumenata i ideja. Sada već simptomatična premijerova
odsutnost sa 2BS foruma, te odsutnost dijela predstavnika Vlade koji bi trebalo da se bave ovim važnim temama, ukazuje na nedostatak volje za učestvovanje u razgovorima na najvišem nivou, što bilježi kontinuitet od 2020. godine i što svakako nije u interesu ni Crne Gore ni njenih građanadodaju organizatori foruma. Oni će, poručuju, analizirati sve kritike kako bi konferenciju učinili još boljom i učvrstili njenu lidersku poziciju u ovom dijelu Evrope. - Međutim, fokusiranost na to što je rečeno, a ne na to ko je re-
Advokat Miloš Vukčević o stavovima predsjednika Jakova Milatovića
PODGORICA - U potpunosti sam saglasan sa stavom predsjednika države Jakova Milatovića da ako nakon smjene jedne vlasti dođe druga koja nastavi obrazac djelovanja prethodne - rezultat ostaje isti, naveo je za Pobjedu advokat Miloš Vukčević
Komentarišući izjave predsjednika Milatovića koje je saopštio proteklih dana na jednom od najznačajnijih regionalnih konferencija posvećenih odbrani i bezbjednosti - 2BS forumu u Budvi, kao i autorskom tekstu, naš sagovornik se osvrnuo na nekoliko ključnih mjesta. To je, prije svega, način na koji djeluje aktuelna vladajuća većina.
- Nova vlast nastavila sa još gorim obrascem ponašanja nego što je to bio slučaj prije 30. avgusta 2020. godine. Svakodnevno svjedočimo nastavku institucionalnog propadanja Crne Gore kao države, povampirenom nacionalizmu, korupciji, nepotizmu, finansijskom zaduživanju, zapošljavanju isključivo po partijskim ključu i opštem nazadovanju crnogorskog društva – istakao je Vukčević Posebno se osvrnuo na stavove koje je Milatović saopštio povodom prošlonedjeljnih vanrednih lokalnih izbora u glavnom gradu. - O stanju u državi i društvu najviše su rekli oni koji su 29. septembra ostali kući i nijesu glasali. A njih je skoro pedeset odsto od ukupnog biračkog tijela. Upravo su apstinenti pokazali da su izgubili vjeru u sve političke partije kao nosi-
oce promjena na bolje u Crnoj Gori. Dakle, ukupan politički sistem Crne Gore zahtijeva drastične promjene – potcrtava sagovornik Pobjede. Potvrđuje saglasnost i sa stavom Milatovića da su izbori u Podgorici takođe pokazali da građani ne žele „nastavak stare loše prakse“, ali sada u okviru novih, drugih političkih aktera. No, ukazuje na činjenicu kako sve to ne mora biti stvarni odraz stanja aktuelnog političkog trenutka. - Nadam se da je riječ o iskrenom stavu predsjednika države, a ne o pukom prepucavanju sa svojim dojučerašnjim partijskim saborcem, premijerom Milojkom Spajićem i želji da se privoli dio birčkog tijela Pokreta Evropa sad. Uostalom, odgovor na to da li je predsjednik bio iskren u nedavno javno iznesenim stavovima - poput učešća na 2BS forumu ili autorskog teksta - znaćemo vrlo brzo. I to već prilikom formiranja vlasti u Podgorici, kada ima priliku da ključno doprinese tome da glavni grad dobije savremenu i profesionalnu gradsku upravu – zaključuje Vukčević u razgovoru za Pobjedu. K.J.
Dvojno državljanstvo je izborni inženjering
kao, kritiku čini kredibilnijom i konstruktivnijom, bez obzira da li je ona pozitivna ili negativna. 2BS forum će ostati mjesto gdje se otvaraju ključne teme, i umjesto izbjegavanja diskusije, vjerujemo da je odgovornost svih nas, a naročito najviših funkcionera, da učestvujemo u tim diskusijama i aktivno doprinosimo jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore - naveli su organizatori. Naša vrata, kako još dodaju, ostaju otvorena za sve koji su spremni za ozbiljan i zajednički rad na izazovima s kojima se suočavamo.
- Nadamo se da će gospodin Spajić na narednom 15. 2BS forumu, u nekoj ulozi tu priliku iskoristiti. Samo kroz otvorenu komunikaciju možemo izgraditi bolju budućnost za našu zemlju – dodaje se u reagovanju. R. P.
To što Jakov Milatović smatra da bi, uz učešće partnera iz Evropske unije, trebalo razmotriti način uvođenja dvojnog državljanstva, a da se pritom „izbjegne politički inženjering“, Miloš Vukčević smatra nemogućim. - Kada je riječ o dvojnom državljanstvu, nijesam siguran da je uopšte moguće obezbijediti zaštitne mehanizme koji bi spriječili promjenu biračke strukture, odnosno izborni inženjering. Uostalom, ne vidim nikakvu potrebu da Crna Gora kao mala država uopšte uvodi dvojno državljanstvo. Ni jedna zemlja sa tako malim brojem stanovnika i koja ima dominatnog susjeda - poput Letonije, Estonije, Litvanije, Ukrajine, Monaka, ali i evropskih država Holandije i Austrije - ne dozvoljava dvojno državljanstvo – zaključuje Vukčević.
Raspisani izbori u Beranama
Glasaju 8. decembra
PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao je prijevremene izbore u Beranama za 8. decembar. - Raspisujem izbore za odbornike u Skupštini opštine Berane. Izbori će biti održani 8. decembra 2024. godine - piše u odluci. Učesnicima predstojećeg izbornog procesa poželio je uspješnu i fer kampanju, a građanima Berana da dobiju vlast koja će osigurati dinamičan razvoj grada. R. P.
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković kazao da se „trud i rad Bošnjačke stranke isplatio“
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić o kupovnoj moći i standardu građana
prosječne zarade nedovoljne da podmire potrošačku korpu
PODGORICA - Dvije prosječne zarade u Crnoj Gori nijesu dovoljne da podmire troškove sindikalne potrošačke korpe koja iznosi 2.000 eura - napisao je na platformi Iks poslanik DPS-a Mihailo Anđušić. - Fali poprilično, posebno ako uzmemo u obzir da prosječna zarada u javnoj upravi iznosi 686 eura. Ovdje staju sva objašnjenja i argumenti o kupovnoj moći, troškovima života i životnom standardu građana - navodi Anđušić u reagovanju na informaciju da sindikalna potrošačka korpa za period jul-septembar iznosi 2.000 eura. r. p.
PODGORICA - Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković kazao je juče da je raspisan tender za rekonstrukciju puta od ETC-a do mosta Zeleni u Rožajama.
-Obavještavamo građane i građanke Rožaja da je trud i rad poslaničkog kluba Bošnjačke stranke, kao i ministara iz redova Bošnjačke stranke urodio plodom kada su infrastrukturni projekti u pitanju, jer je tokom jučerašnjeg dana raspisan tender za rekonstrukciju puta od ETC-a do mosta Zeleni, u vrijednosti od
milion eura - naveo je Nurković u saopštenju dostavljenom medijima.
- Podsjećam da je klub poslanika Bošnjačke stranke prilikom usvajanja budžeta za 2024. godinu djelovao amandmanski sa zahtjevom da se izdvoje sredstva za rekonstrukciju puta od ETC -a do sada već novog kružnog toka kod Zelenskog mosta. Tada je nakon djelovanja poslanika Bošnjačke stranke, Vlada Crne Gore u formi zaključka prihvatila finansiranje ovog projekta u visini od milion eura - dodao je on.
Riječ je, kako je rekao, o dionici koja je vrlo kritična sa više aspekata, a na istoj je, kaže, bilo više saobraćajnih nezgoda sa više ishoda smrtnih slučajeva.
-Vlada Crne Gore je nakon usvojenog zaključka zadužila Upravu za saobraćaj za izradu projekta, a nakon rekonstrukcije Vlade, odnosno, nakon ulaska u Valdu ministara iz redova Bošnjačke stranke, Vlada je dodatno zadužila Upravu za saobraćaj da se raspiše i tender, što je juče i učinjeno na zadovoljstvo svih korisnika te dionice magistralnog puta, a posebno na zadovoljstvo građana opštine Rožaje - naglasio je Nurković. r.p.
Odbor izvršnih direktora Grupacije Svjetske banke
PODGORICA - Odbor izvršnih direktora Grupacije Svjetske banke (SB) odobrio je zajam od 80 miliona eura za pomoć Crnoj Gori u jačanju fiskalne održivosti i podsticanju održivog razvoja.
Iz SB je saopšteno da prvi zajam za finansiranje zasnovan na razvojnoj politici za otporan fiskalni i održivi razvoj Crne Gore (DPF) ima za cilj da podrži reforme koje jačaju njenu fiskalnu održivost kroz unaprijeđene prihode, nadzor potrošnje, smanjenje fiskalnih rizika i omogućavanje održivog razvoja kroz rješavanje degradacije životne sredine i izazova povezanih sa klimat-
PODGORICA – Tunel Sozina je od početka godine opslužio skoro 3,06 miliona vozila. Pr ema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, u 2022. godini 3,07 miliona, a 2021. godini 2,61 milion.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB). Tunel Sozina dugačak je 4.190 metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore. r. p.
skim promjenama.
Šef kancelarije SB za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Kristofer Šeldon rekao je da ta operacija igra važnu ulogu u podršci naporima Crne Gore da izgradi održiviju i otporniju budućnost.
- Sa fokusom na fiskalnoj održivosti i održivom razvoju pomažemo Crnoj Gori da ostvari napredak u ključnim reformama koje će biti od koristi i za ekonomiju i za životnu sredinu - kazao je Šeldon.
Novi program je blisko povezan sa ciljevima Crne Gore da pristupi EU, sa njenim Programom ekonomskih reformi do 2026. godine i preuzetim klimatskim obavezama
iz Pariskog sporazuma iz 2015. Program direktno podržava tranziciju zemlje ka zelenijoj ekonomiji, od koje se očekuje da će otvoriti nova radna mjesta, povećati konkurentnost, poboljšati životni standard i povećati otpornost na rizike povezane sa klimatskim promjenama.
Podrška SB u sklopu novog projekta dopunjena je paralelnim finansiranjem Francuske razvojne agencije (AFD) i OPEC Fonda za međunarodni razvoj, od kojih svaki obezbjeđuje po 50 miliona eura. Ta saradnja osnažuje posvećenost Grupacije SB, koja je izražena u nedavno usvojenom Partnerskom okviru za zemlju za period od naredne do 2029. godine, da pomogne Crnoj Gori u postizanju njenih fiskalnih i ciljeva održivog razvoja. r.p.
opslužio više od tri miliona vozila d. mijatović
Neđelja, 6. oktobar 2024.
PODGORICA - Crnogorski turizam nalazi se na rubu ozbiljne krize, a iz godine u godinu situacija postaje sve alarmantnija. Svake godine pomislim da smo dotakli dno, ali iznova tonemo još dublje - upozorava Žarko Radulović, suvlasnik Montenegro Starsa i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja, u razgovoru za Pobjedu.
Njegova analiza ovogodišnje turističke sezone oslikava brojne strukturne probleme koji duboko potresaju turističku industriju u Crnoj Gori, od loše predsezone i drastično skraćenog špica, do nedovoljno razvijene infrastrukture i saobraćajnih problema. Ono što posebno zabrinjava jeste rezultat ankete turoperatora, prema kojoj svaki drugi turista ne planira da se vrati u Crnu Goru. Ovaj podatak jasno ukazuje na neuspjeh u zadovoljavanju očekivanja posjetilaca i postavlja ozbiljno pitanje o budućnosti jedne od najvažnijih privrednih grana zemlje. Radulović takođe ističe da je povećanje PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto dodatno pogoršalo već tešku situaciju, što, kako kaže, predstavlja ogroman udarac za turističku industriju.
Opasna igra - Ovo je poput igranja ruskog ruleta s našim turizmom - dodaje Radulović, upozoravajući na dugoročne posljedice ukoliko se hitno ne preduzmu ozbiljni koraci kako bi se spasila budućnost crnogorskog turizma
Njegova kritika ne staje na lošim odlukama u vezi sa porezom i infrastrukturom, već se dotiče i ukidanja nacionalne avio-kompanije, što je, prema njegovim riječima, dodatno otežalo privlačenje gostiju i održivost crnogorske turističke industrije. Radulović detaljno objašnjava zašto ove promjene prijete dugoročnoj stabilnosti crnogorskog turizma, te ističe koliko je važno da se hitno reaguje kako bi se izbjegli katastrofalni efekti po ekonomiju zemlje.
- Ne znam gdje je kraj, ali se ozbiljno brinem za budućnost crnogorskog turizma - poručuje Radulović, dodajući da je ova sezona bila atipična u odnosu na sve prethodne.
- Ova opasna igra koju igramo s turizmom je kratkoročna i neodrživa. Pitanje je šta će se desiti kad ljudi konačno shvate posljedice. Govorim isključivo sa ekonomske tačke gledišta, jer me politika ne interesuje. Pred nama su ključne promocije na važnim tržištima, a ugovori sa turoperatorima obično se finalizuju u julu i avgustu. Septembar i oktobar su mjeseci u kojima se dogovaraju letovi za narednu sezonu, a odmah zatim slijede sajmovi. Ovi sajmovi nijesu mjesta gdje dolaze turisti, već okupljaju profesionalce – turoperatore, hotelijere i stručnjake – koji analiziraju tržišne trendove i postavljaju osnovu za cijene u sljedećoj sezoni. Naša destinacija mora biti
SVE TEŽE PRIVUĆI udruženja zabrinut
Anketa jednog turoperatora, koji je doveo znatan broj gostiju, dala je zabrinjavajuće rezultate. Na osnovu odgovora 100 ispitanih turista sredinom avgusta zaključeno je da svaki drugi gost ne planira da se vrati u Crnu Goru, što je ishod s kojim se do sada nijesmo susretali - kazao je Žarko Radulović
privlačna, mora inspirisati turiste i podržavati turoperatore da dovode goste. Biće nam potrebna ogromna doza sreće i dobre organizacije da bismo se vratili na pravi put i osigurali dugoročnu održivost crnogorskog turizma - poručuje Radulović, dodajući da se ovogodišnja sezona odvijala na neuobičajen način. - Predsezona je bila izuzetno slaba, dok špic sezone nije dostigao uobičajene standarde. Ova godina je, vjerujem, oborila rekord po najmanjem broju dana u vrhuncu sezone – bilo ih je manje od 30. Osim toga, suočili smo se s ozbiljnim problemima u saobraćaju i komunalnim uslugama. Za one koji su pažljivo posmatrali situaciju, problemi su bili očigledni. Anketa jednog turoperatora, koji je doveo značajan broj gostiju, dala je zabrinjavajuće rezultate. Na osnovu odgovora 100 ispitanih turista sredinom avgusta zaključeno je da svaki drugi gost ne planira da se vrati u Crnu Goru, što je ishod s kojim se do sada nijesmo susretali - kazao je Radulović. On je istakao da je problem sa taksi prevozom ponovo aktuelan.
- Taksisti su, zbog slabih rezultata ove sezone, često pokušavali iskoristiti svaku priliku za dodatnu zaradu, nerijetko na štetu posjetilaca. Iako Crna Gora u poređenju sa Hrvatskom može djelovati jeftinije, loša organizacija i sveprisutni haos čine da ostavljamo negativan utisak kod turista. Neuređeni pješački prelazi i nedostatak saobraćajne signa-
Neđelja, 6. oktobar 2024.
GOSTE: Suvlasnik Montenegro Starsa i predsjednik Crnogorskog turističkog za budućnost jedne od najvažnijih privrednih grana
lizacije pred početak sezone –to su problemi karakteristični za manje razvijene destinacije. Ovakvo stanje jasno ukazuje na dublje strukturne probleme koji, ako se ne riješe, ozbiljno ugrožavaju dugoročnu stabilnost crnogorskog turizma - kaže Radulović. Prve informacije o podizanju PDV-a na smještaj na 15 odsto, kako je dodao, negativno su djelovale na turističku privredu.
- Kada smo prvi put čuli za ovu odluku, sve je bilo obavijeno velom tajnosti – niko nije znao pravu pozadinu niti detalje. Tek prije otprilike mjesec, na jednom sastanku, dobio sam jasne informacije i odmah sam, u ime CTU, uputio pismo ministru turizma. Na sastanku u Privrednoj komori ukazali smo na štetne posljedice koje bi ovaj potez imao na turizam. Čak i dijete bi shvatilo koliko je ova mjera pogrešna, ali nadležnima to očigledno nije bilo od značaja. Izgleda kao da su uložili previše novca u pogrešne odluke, a sada pokušavaju to nadoknaditi – na naš račun, jer nema drugih privrednika od kojih bi mogli tražiti. Ne brinu se o tome kako to pogađa ne samo preduzeća, već i gradove i samu državu. Kada naša privreda padne, godinama ćemo se oporavljati. Ovo je poput ruskog ruleta s turizmom.
Izgleda da ne žele da čuju naše argumente. Imao sam direktan kontakt s premijerom, detaljno smo mu objasnili koliko je ova mjera pogrešna, i činilo se da smo ga uvjerili. Većina nas privrednika je očekivala barem djelimičnu promjenu odluke, ali to se nije dogodilo. PDV na smještaj ostao je na 15 odsto, što nam predstavlja ogroman finansijski teretporučuje Radulović, dodajući da trenutna vlast ne razumije da, iako možda na papiru sve izgleda održivo, to je samo pola priče. - Život je druga polovina, a oni su tu potpuno zanemarili. Podizanje PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto stvara ogroman pritisak. Do sada su hrana i piće imali stopu od 21 odsto, a sada je ona smanjena na 15 odsto, ali to se praktično ne osjeti. Alkoholna i gazirana pića ostaju na 21 odsto, a moja kompanija će uštedjeti 250.000 eura na porezima iduće godine, ali zbog povećanja PDV-a na smještaj, troškovi mi se povećavaju za 1,7 miliona eura. Kada oduzmem tih 250.000 eura uštede, ostaje mi 1,4 miliona eura manjka. To znači da bih morao povećati cijene smještaja za 13 odsto da bih pokrio troškove. Ali u ovako neorganizovanoj i nepristupačnoj destinaciji, niko neće prihvatiti tako veliko povećanje cijena. Prošle godine smo podigli ci-
jene za 3,1 odsto i to je bio maksimum koji smo mogli da izdržimo - objašnjava Radulović dodajući da mu je jedina opcija da smanji investicije.
Podigli Porez, nema ulaganja
- Svake godine ulažem do dva miliona eura u obnovu mašina, popravke i slično, ali ove godine to neće biti moguće. Moraću smanjiti ulaganja za 1,4 miliona eura kako bih mogao isplaćivati plate radnicima. A bez tih ulaganja, neću moći podizati cijene jer neću moći
ponuditi novu vrijednost gostima. Trenutno sve stagnira u turizmu zbog ove, po mom mišljenju, sulude odluke - smatra Radulović. Ukidanje naše nacionalne avio-kompanije smatra ozbiljnim udarcem za turizam, kao i za mnoge druge sektore.
- Sve nam postepeno oduzimaju, a situacija postaje sve kritičnija. Iskreno, teško mi je da razumijem kako iko sa dobrim namjerama ne vidi koliko su ove odluke pogrešne. Ako oni na vlasti ne shvataju posljedice svojih poteza, sve vi-
Žarko Radulović naglašava da su se ove godine gosti u Crnoj Gori jasno podijelili.
- Recimo, Kotor je bio značajno čistiji, ali je u saobraćajnom smislu bio pravi haos, stanje je bilo čak gore nego u Budvi. U Baru je situacija bila slična, saobraćajni problemi su eskalirali, dok je Budva, moram reći, potpuno ,,potonula“. Što se tiče Herceg Novog, iskreno, nemam dovoljno informacija, ali ono što je očigledno jeste da su platežno sposobniji gosti, posebno iz regiona, gravitirali ka Boki. Ona je ove godine postala destinacija za bogate turiste. Na drugoj strani, Budva polako ,,klizi“ prema nivou Sutomora i to je nešto što možete vidjeti golim okom. Gledajući prihode, zadovoljan sam, ali moram priznati da sam napravio jednu grešku u meniju – nijesmo imali gurmanske pljeskavice i ćevape, a upravo je to bila najtraženija hrana. To nam je na kraju definisalo profil gostiju ove godine – kaže Radulović.
S druge strane, ističe on, imamo apsurdnu situaciju. U Beču, ako želite da kupite flašu vode u centralnoj ulici, ne možete je kupiti bez sendviča, jer tamo nema ,,običnih“ prodavnica. A kod nas u Crnoj Gori imate mesare koje pripremaju ćevape i pljeskavice, a dva koraka dalje pečenjare koje ih besplatno peku. Tako možete spakovati 100 ćevapa i nekoliko pljeskavica, ponijeti ih do plaže u Miločeru i cijela porodica, bliža i šira, uživa u jelu.
še počinjem vjerovati da je ovo namjerno. Svakim danom sve sam sigurniji u to, jer ovo što se dešava ide direktno protiv interesa zemlje. Mnoge turističke destinacije širom svijeta su već prepoznale svoje greške i sada rade na njihovom ispravljanju. I mi moramo hitno vratiti stvari u normalu kako bi naš turistički proizvod ponovo bio konkurentan i privukao posjetioce. Na primjer, Aerodromi su promijenili svoj kurs. Vraćaju cijene aerodromskih taksi na prihvatljive nivoe i direktno pregovaraju s avio-pre-
voznicima. Jedan od glavnih problema bio je rast taksi za avio-prevoznike, ali sada se traži kompromis. No, gledati kako naša destinacija propada iz dana u dan postaje sve teže. Ovdje se ne radi samo o sadašnjosti, već o budućnosti naše djece - ističe Radulović. Po njegovim riječima Albanija postaje uzor mnogima. - Ovaj rulet koji igramo sa turizmom je kratkog ciklusa. Što će se desiti kad narod konačno shvati što se dogodilo? Pričam isključivo sa ekonomske strane, jer me politika ne zanima. Pred nama su promocije na ključnim tržištima. Ugovori sa turoperatorima se uglavnom potpisuju u julu i avgustu, dok se u septembru i oktobru dogovaraju letovi za sljedeću sezonu. Kreću i sajmovi – serija važnih sajmova u kojima se ne prodaje direktno, već se završavaju raniji pregovori. Na tim sajmovima nema turista, već su tu profesionalci – turoperatori, hotelska lica, stručnjaci – koji rade analize i postavljaju temelje za cijene u narednoj sezoni. Naša destinacija mora biti atraktivna, mora motivisati goste i podržavati turoperatore kako bi oni doveli turiste. Trebaće nam mnogo sreće da bismo ponovo stali na noge i osigurali budućnost našeg turizmaporučuje Radulović. n. KoVaČeViĆ
Saopštenje kandidata za generalnog direktora RTCG
PODGORICA – Kandidati koji su konkurisali za generalnog direktora RTCG traže od Advokatske komore da advokatica RTCG Zorica Đukanović bude procesuirana i da joj budu izrečene sankcije. Oni tvrde da je Đukanović prekršila više članova Kodeksa profesionalne etike advokata Crne Gore.
Prijavu protiv Đukanović potpisali su Časlav Vujotić, Andrijana Kadija, Slaven Knezović, Sabrija Vulić, Žarko Božović, Snežana Burzan Vuksanović, Srđan Čović i Vladimir Maraš. - Zorica Đukanović je od oktobra 2021. advokat RTCG. Plaćena da štiti interese klijenta, dakle RTCG, i javni inte-
res. Prijavljujemo je zato što je angažman koristila, ne da štiti svoju kuću, nego pojedinca iizvanjca: nelegalno izabranog generalnog direktora RTCG Borisa Raonića. U sporovima nije zastupala RTCG, nije se bavila utvrđivanjem ispravnosti sprovedenog konkursa nego opravdanjem izbora samo jednog od kandidata, i to po svaku cijenu. Nije pazila na ugled, reputaciju, a i finansijska sredstva RTCG. Osporavajući pravni kredibilitet onih koji su ukazivali da nešto nije u redu, pokušavala je da ospori legitimitet podnosilaca tužbi Nikole Markovića i Srđana Čovića kada su ukazivali na kršenje zakona - piše u saopštenju kandidata za generalnog direktora RTCG. Tvrde i da se Đukanović stavi-
la „u službu onog koji je uzurpirao kuću koja nju plaća“. - Pokušavala je da diskredituje ljude što zastupaju - procesi su potom pokazali - istinu. Nije provjeravala da li je „car go“ nego one koji na to ukazuju. Latinska poslovica glasi Ne nuntium necare (ne ubij glasnika). Takođe, zastupala je RTCG u slučajevima kada ni pravna služba nije našla razlog za podnošenje tužbi, korektno u slučajevima kada je trebalo da se od drugih zaposlenih bez ikakvog pravnog i logičnog utemeljenja naplati upravo suma koju su Raonić i pravna služba „ispregovarali“ i isplatili. Te radnje nijesu bile na korist RTCG već plod obijesti Borisa Raonića, sudski potom utvrđeno - nekvalifikovanog kandidata. Pokušao se
Kandidati koji su konkurisali za generalnog direktora RTCG
Gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković prihvatio inicijativu HRA, Antifašista Cetinja i CGO Prijestonici
Ulica na Cetinju zvaće se po kontraadmiralu Krstu Đuroviću
PODGORICA - Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković saopštio je da prihvata inicijativu da ulica u prijestonici nosi ime Krsta Đurovića, kontraadmirala Jugoslovenske narodne armije (JNA).
Juče su obilježene 33 godine od smrti Krsta Đurovića, koji je ostao zapamćen po rečenici da dok je živ nijedna granata neće pasti na Dubrovnik. Đurović je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u padu helikoptera 5. oktobra 1991.
godine, u prvim danima napada JNA na dubrovačko područje Republike Hrvatske. Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinja i Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputili su inicijativu Prijestonici Cetinje da se jedna ulica u tom gradu nazove po kontraadmiralu Krstu Đuroviću, rođenom na Cetinju. -Đurović zaslužuje barem jednu ulicu, jer je ostao zabilježen u istoriji kao častan oficir koji je pokušavao da spriječi sumanutu agresiju na Republi-
obračunati sa profesionalcima koji su objelodanili nezakonitost i štetnost njegovog imenovanja. I to uz saučesništvo Zorice Đukanović, mimo interesa Javnog servisa. Neodgovornost i nelojalnost prema RTCG je prešla u licemjerstvo tokom posljednjeg, četvrtog, imenovanja njenog miljenika za generalnog direktora. Suočivši se sa zakonskom činjenicom da jedna osoba može biti imenovana na to mjesto dva puta, na sjednici Savjeta RTCG od 29. avgusta razmatran je njen dopis gdje je tražila opravdanje za imenovanje preko te mjere - piše u saopštenju. Dodaju da je u prethodim sudskim slučajevima, izgubljenim po nju i Raonića, Đukanović zastupala stav kako je Raonić zakonito izabran.
- Sada, kontra njenoj tadašnjoj „istini“, upućuje kako je njen štićenik - nezakonito izabran. Što mu daje pravo da se opet kandiduje. Čas je nezakonito, čas zakonito imenovan u njenom nekonzistentnom ponašanju - kako pritreba njremu a ne javnom servisu. Prema posljednjoj varijanti ispada da dotični nikad nije ni bio direktor. A četiri godine njegove vladavine da su „pojeli skakavci“. Ispada da je to vrijeme RTCG provela bez direktora. Pardon, bez Borisa Raonića. Čiji su potpisi na brojnim ugovorima (štetnim?) ili otpuštanjima tog doba. Posljedice tog bezakonja su brojne - od finansijskih do ljudskih sudbina, a sve uz pomoć advokatice na čiji nesavjestan rad ukazujemo. Takvo ponašanje bi možda moglo da se relativizuje da je Zorica Đukanović lični advokat kandidata Raonića i od njega dobija novac za svoj angažman. Ali ne, jer ona je angažovana od RTCG, medijskog servisa svih građana. Radi se o klasičnom neetičkom ponašanju i nelojalnosti klijentu. Klijent je RTCG a ne Boris Raonić - piše u saopštenju. R. P.
Uhapšeni državljani Srbije Uz prijetnju nožem iz automat kluba ukrali 610 eura
PODGORICA - Dvojica
državljana Srbije uhapšena su nakon što su u jednom automat klubu u Petrovcu uz prijatnju nožem otuđili novac - 610 eura, a zatim pobjegli. -Naime, 27. septembra oko 4 sata dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Budva prijavljeno je od strane zaposlene u jednom automat klubu, koji se nalazi u Petrovcu, da su dva nepoznata lica, uz prijetnju hladnim oružjem – nožem, po njen život i tijelo, otuđila novac u iznosu od 610 eura, nakon čega su se dali u bjekstvo. Policijski službenici su odmah nakon zaprimljene prijave izašli na lice mjesta, sa događajem upoznali nadležnog tužioca, po čijem je nalo-
gu izvršen uviđaj - navedeno je u saopštenju policije. Postupajući tužilac je kvalifikovao krivično djelo razbojništvo i naložio preduzimanje daljih mjera i radnji u cilju identifikacije počinilaca i rasvjetljavanja događaja. -Preduzimajući niz operativno taktičkih mjera i radnji iz svoje nadležnosti policijski službenici Stanice kriminalističke policije Odjeljenja bezbjednosti Budva su identifikovali dva lica za koja se sumnja da su izvršioci ovog krivičnog djela – B.M. (28) i D.S. (27), oba iz Republike Srbije. Oni su juče lišeni slobode, te će uz krivičnu prijavu biti privedeni postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - naveli su u saopštenju. R. P.
Akcija policije na Žabljaku Oduzeto više stotina telefonskih kartica i 70.000 eura u gotovini
PODGORICA - Pripadnici
Uprave policije u petak su pretresom jednog objekta na Žabljaku koji su koristili strani državljani pronašli i privremeno oduzeli više stotina telefonskih kartica, na desetine kreditnih kartica, laptopova i mobilnih telefona kao i 70.000 eura u gotovini, saznaje Pobjeda. Prema nezvaničnim informacijama, policija je otvorila izviđajni postupak u okviru kojeg
je za sada naložena provjera zaplijenjene tehnike i utvrđivanje porijekla pronađenog novca. Nekoliko ruskih državljanki koje su zatečene u iznamljenoj kući saslušane su u policiji u svojsvu građana. Pobjeda saznaje da saslušane Ruskinje imaju prijavu boravka u Baru od kojih su neke imale radne dozvole za poslove higijeničarki. Jedna od njih je i direktorka jedne firme u Crnoj Gori. R. P.
ku Hrvatsku, zbog koje se na mitingu u organizaciji Liberalnog saveza na Cetinju tada pjevalo „Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!“ i zbog koje su se mnogo kasnije crnogorski zvaničnici izvinjavali hrvatskim zvaničnicimanavodi se u saopštenju HRA. HRA, Antifašisti Cetinja i CGO smatraju da kontraadmiral Krsto Đurović, shodno Zakonu o spomen-obilježjima, ispunjava kriterijume za istaknutu ličnost.
-Đurović je dao primjer čojstva od istorijskog i humanističkog značaja, a očuvanje uspomene na njega i njegovo protivljenje ratu bilo bi od izuzetne važnosti za državni, društveni i kulturni razvoj Crne Gore. Nazivanjem ulice po Krstu Đuroviću, Cetinje bi doprinijelo očuvanju sjećanja i na svoj antiratni pokret, kao i na vrijednosti koje karakterišu našu građansku državu, te bi
podsjećalo buduće generacije na obavezu suprotstavljanja svakoj vojnoj agresiji. Važno je podsjetiti da je u tim teškim godinama Cetinje bilo simbol otpora ratu u bivšoj Jugoslaviji. Grad se uzdigao protiv rata i nasilja, o čemu svjedoče dva čuvena antiratna mitinga održana na Titovom trgu (današnjem Dvorskom trgu) – 31. jula 1991. godine i 1. februara 1992. godine - navode u saopštenju. Nazivanje ulice po kontraadmiralu Đuroviću bilo bi, dodaju, i podsjećanje na duh slobode i pravde koji je Cetinje pokazalo onda kada je to i bilo neophodno. -Nažalost, mladi danas kroz obrazovni sistem nemaju priliku da uče o ljudima koji su se devedesetih hrabro suprotstavili ratu i zalagali za mir, pa je postavljanje spomen-obilježja, kao što je i imenovanje ulica, jedan od načina da očuvamo sjećanje na njihov doprinos i naučimo nove generacije da se zalažu za mir i pravdu - navodi se u saopštenju. R. P.
Reagovanje Uprave policije Na dan ubistva Lješkovića PTJ nije bila angažovana na Cetinju
PODGORICA - Protivteroristička jedinica - PTJ, shodno prethodno planiranim aktivnostima i strateški važnim međunarodnim obukama koje su se sprovodile u septembru, nije bila angažovana 27. septembra na ispomoći Odjeljenju bezbjednosti Cetinje. U skladu sa prethodno utvrđenim planom angažovanja, grupa pripadnika Posebne jedinice policije - PJP bila je angažovana na zadacima ispomoći Odjeljenju bezbjednosti Cetinje, sa angažovanjem koje se planira mjesec dana unaprijed i to krajem avgusta za čitav mjesec septembar. To je saopšteno iz Uprave policije (UP). Stoga, objašnjavaju, navedenog dana, specijalna jedinica policije - PTJ nije bila angažovana u Prijestonici Cetinje.
Iz UP reagovali su na navode lidera Građanskog pokreta URA i bivšeg premijera Dritana Abazovića da je oko sat i po prije ubistva člana škaljarskog klana Vaska Lješkovića, na Cetinju 27. septembra , iz tog grada povučena Specijalna jedinica policije. - Kontekst u kojem je gospodin Abazović saopštio određeni podatak sugeriše da je neko sa namjerom povukao specijalne jedinice policije neposredno prije ubistva koje je 27. septembra izvršeno na Cetinju, kao posljedica obračuna organizovanih kriminalnih grupa. Ovakav kontekst odbacujemo sa indignacijom, čuvajući i štiteći integritet kako Sektora policije posebne namjene, tako i Uprave policije u cjelini i svakog pojedinca u njoj - rečeno je iz policije. R. P.
Neđelja, 6. oktobar 2024.
PODGORICA – Situaciju u vezi sa kju groznicom pratimo iz dana u dan, ništa nijesmo prepustili slučaju. Postoje farme koje su već ,,očišćene“, kao i one za koje se čeka treće PCR ispitivanje iz mlijeka kako bi se proglasile bezbjednim. Ovih dana je po pozivu nadležnih laboratorija stiglo više uzoraka sa mnogih farmi za koje se dokazalo da se ne radi o kju groznici. Dakle, situacija jeste ozbiljna, naročito na farmama gdje se još nijesu sprovele mjere, ali stočni fond nije ugrožen – kaže za Pobjedu ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.
Uprkos uvjeravanju njegovog resora i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove da se u suzbijanju kju groznice poštuje struka te da je zaraza pod kontrolom, stočari nemaju povjerenja. Joković uzrok tome vidi u ,,velikom broju neriješenih problema koje su naslijedili iz perioda rukovođenja Ministarstvom prethodnih decenija“. – Prilikom ovakve krize isplivale su sve manjkavosti sistema i nerada, koji sadašnji menadžment pokušava da nadoknadi. Ne smijemo generalizovati i reći da svi stočari imaju nepovjerenje u institucije. Ne postoji poljoprivredni proizvođač koji nam se obratio a da nije naišao na otvorena vrata Ministarstva. U ovakvoj krizi, oni su naši svakodnevni saradnici, što mogu i oni potvrditi. Razlika između zadovoljnih i nezadovoljnih stočara je što ovi prvi savjesno sprovode naložene mjere za sprečavanje širenja zaraze. Ministarstvo i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove će uraditi sve što je u skladu sa zakonom i strukom da umanji štetne posljedice i spriječi širenje bolesti –navodi Joković.
ZAKOPAVANJE
Kju (Q) groznica je širom svijeta rasprostranjena infekcija, zoonotskog porijekla, uzrokovana bakterijom naziva Coxiella burnetii. Registruje se u brojnim zemljama Evrope (Francuska, Njemačka, Španija, Mađarska i druge). U Crnoj
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kaže da je zarazna bolest krava pod kontrolom, te da ništa nije prepušteno slučaju
Do sada su eutanazirane ili uginule 104 krave, a eutanaziju čeka još oko 60, dok se pod sumnjom od bolesti prati stanje još oko 200 goveda. U toku je određivanje lokacija za zakopavanje uginulih ili uspavanih životinja u Danilovgradu i Nikšiću, a još četiri lokalne samouprave dale su prijedloge koji će se razmatrati. Imamo svega 14 veterinarskih inspektora, što nije dovoljno ako uzmemo u obzir činjenicu da Crna Gora ima sedam graničnih prelaza – navodi Vladimir Joković
Gori pojavila se u julu. Do sada je registrovana u dvije opštine - Danilovgradu – na pet farmi i Nikšiću – na 11. – Napominjem da je do sada testirano više od 1.500 uzoraka. Eutanazirana ili su uginula 104 grla, a eutanaziju čeka još oko 60, dok se pod sumnjom od bolesti i uzorkovanje u skladu sa naredbom donijetom 15. avgusta prati stanje još oko 200 grla. Prema nekim podacima kju groznica prisutna na Balkanu još od Drugog svjetskog rata, a da je od 90-ih godina zabilježeno njeno prisustvo u Crnoj Gori, tako da se radi o bolesti koja je prisutna na ovim prostorima – ističe Joković. Zaražena grla koja čekaju eutanaziju, skoro mjesec bora-
Prilikom uvoza životinje provedu u karantinu 30 dana u matičnoj državi, kao i 30 dana kod nas. Ukoliko nemamo podatke o vakcinaciji, životinje se testiraju na zarazne bolesti, između ostalih i na kju groznicu. Države izvoznice, po našem zahtjevu, pružaju dodatne garancije i druge neophodne podatke o uvezenim životinjama
ve na farmama jer opštine nijesu obezbijedile lokacije za bezbjedno zakopavanje lešina iako je Vlada 19. septembra naložila svim lokalnim samoupravama da to urade bez odlaganja kako oboljele životinje ne bi širile zarazu. Joković kaže da postupak od predlaganja određene lokacije do odobrenja traje jer podrazumijeva postupak – potvrdu da se na tu lokaciju lešine mogu neškodljivo zakopati. – Opštine Nikšić i Danilovgrad predložile su nekoliko lokacija, ali se traže i druga rješenja.
Napominjem da su još četiri lokalne samouprave dale prijedloge koji će se razmatrati. Kako bi neka lokacija mogla da se koristi za ove namjene i ne bi izazvala sumnju da se leševi životinja odlažu na propisan način, potrebno je uraditi određena ispitivanja što lokalne samouprave rade i očekujemo ubrzo rezultate. Podsjećanja radi, kju groznica registrovana je kod nekoliko grla, manje od deset, na farmama koje su već bile zaražene. U međuvremenu, epizotiološkim istraživanjem otkriveno je njeno prisustvo na
Isplata naknada štete od naredne sedmice
Stočarima koji su pretrpjeli štetu od kju groznice šteta će biti nadoknađena na način kako je to predviđeno Zakonom o veterinartsvu - u visini tržišne vrijednosti životinje. Iz Udruženja stočara Danilovgrad insistiraju na dodatnoj pomoći države. Ministar Vladimir Joković kaže da će to naknadno razmotriti. – Ono što je zakonsko rješenje jeste nadoknada vrijednosti eutanazirane ili
još četiri farme u opštini Nikšić. Ali, one su zaražene mnogo ranije i ne postoji mogućnost da je zaraza stigla sa već zaraženih farmi u periodu iščekivanja lokacije za eutanaziju –objašnjava Joković.
UVOZ, VETERINARI
Pojedini stočari i uvoz životinja vide kao problem za širenje kju groznice, odnosno sumnjaju da država preduzima sve što je neophodno da spriječi uvoz bolesnih junica. Joković uvjerava da se sprovode sve zakonom predviđene mjere. – Prilikom uvoza životinje provedu u karantinu 30 dana u matičnoj državi, kao i 30 dana kod nas. Za vrijeme karantina, ukoliko nemamo podatke o vakcinaciji, životinje se testiraju na zarazne bolesti, između ostalih i na kju groznicu. Države izvoznice (Evropska unija i region), po našem zahtjevu, pružaju dodatne garancije pa i druge neophodne podatke o uvezenim životinjama – objašnjava Joković postupak kontrole tokom uvoza.
uginule životinje u punom iznosu tržišne vrijednosti, što će biti realizovano u najkraćem mogućem roku. Sa isplatama će se početi već od naredne sedmice. Sva ostala finansijska sredstva koja će izdvojiti Ministarstvo, a u saradnji sa lokalnim samoupravama, biće naknadno razmatrana kako bi se farmerima pomoglo da ublaže posljedice nastale štete – navodi Joković.
Ne smijemo generalizovati i reći da svi stočari imaju nepovjerenje u institucije. Ne postoji poljoprivredni proizvođač koji nam se obratio a da nije naišao na otvorena vrata Ministarstva. Razlika između zadovoljnih i nezadovoljnih je što ovi prvi savjesno sprovode naložene mjere za sprečavanje širenja zaraze
Trajno rješenje zbrinjavanja uspavanih i uginulih životinja jeste postrojenje za tretiranje otpada životinjskog porijekla o kojem se govori godinama. Vladimir Joković podsjeća da je o
neophodnosti izgradnje tog postrojenja Crna Gora od evropskih partnera obaviještena još 2009. godine. – Na tom planu, osim izrade nekih studija za koje je izdvojena značajna svota
novca, nije se mnogo uradilo do 2018. godine. Tada se pristupilo pregovorima sa Svjetskom bankom o podršci za izgradnju ovog postrojenja. Poslije odustajanja od lokacije Čelinska kosa u Bije-
lom Polju, koja je prvobitno bila određena za izgradnju postrojenja, postojala je opasnost da se ovaj projekat ne realizuje. Od 2021. godine uz tehničku pomoć Svjetske banke krenulo se ozbiljnije u aktivnosti. Sada imamo obezbijeđena sredstva, određena je lokacija u Nikšiću, formirana radna grupa i
raspisani tenderi za izradu idejnog projekta, procjene uticaja na životnu sredinu i kampanju podizanja svijesti. Sve to predstavlja 100 odsto od planiranih aktivnosti do sada. Očekuje se, a u skladu sa zaključkom Vlade, da će sve aktivnosti biti realizovane do 2027. godine – kaže Joković. Postrojenje za tretman životinjskog otpada 2027. godine
Crna Gora nema veterinarski fakultet, pa je deficit veterinarskog kadra evidentan. Kju groznica je aktuelizovala taj problem. – Veterinarska komora broji oko 150 članova, dok u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove radi još 22 doktora veterinarske medicine, od kojih su njih 14 veterinarski inspektori. Taj broj nije dovoljan, naročito ako uzmemo u obzir činjenicu da Crna Gora ima sedam graničnih prelaza koje oni moraju kontrolisati – navodi Joković. Ministarstvo, kaže, planira stipendiranje studenata veterinarske medicine koji studiraju van Crne Gore kako bi ih na taj način stimulisali da se, po završenom fakultetu, vrate i rade u organima državne uprave gdje je taj kadar neophodan. D. ŠAKOVIĆ
Udruženje roditelja djece sa dijabetesom Beta iniciraće sastanak sa predstavnicima Ministarstva socijalnog staranja, porodice i demografije kako bi ukazali na probleme sa kojima se suočavaju
PODGORICA - Udruženje roditelja djece sa dijabetesom Beta iniciraće sastanak sa predstavnicima Ministarstva socijalnog staranja porodice i demografije, sa ciljem da se pronađe zakonsko rješenje kako bi se djeci sa dijagnozom dijabetes tip 1 omogućilo pravo na inkluzivni dodatak.
Dr Nebojša Gulić, predsjednik Udruženja Beta, smatra da Crna Gora po ugledu na brojne zemlje iz regiona, u skladu sa ekonomskim mogućnostima, treba da obezbijedi jednu vrstu novčane pomoći o voj djeci, u vidu ostvarivanja prava na ličnu invalidninu ili tuđu njegu, što bi bio veoma značajan pokazatelj da roditelji nijesu sami i da država brine o njima. - Nikako ne smijemo zanemariti činjenicu da većina majki, nakon što dijete dobije dijabetes, napušta posao i porodica ostaje bez jedne plate.
Takođe, ni to da je u borbi sa ovom bolešću jedan od najvažnijih činilaca hrana, koja mora biti prilagođena djetetu s dijabetesom. Takva ishrana je veoma skupa za prosječnu porodicu u Crnoj Gori. Jedan dio djece s dijabetesom, kao udruženu bolest ima i celijakiju, koja višestruko povećava troškove ishrane – kaže Gulić.
Do daje da je u Crnoj Gori oblast koja se tiče zaštite i pomoći roditeljima djece sa dijabetesom prilično neregulisana, za razliku od susjedne Hrvatske.
- Kod nas jedan roditelj djeteta s dijabetesom, ima pravo na rad s pola radnog vremena do treće godine djeteta.
Jedna od važnih stavki u borbi sa ovom bolešću jeste hrana, koja mora biti prilagođena djetetu s dijabetesom. Takva ishrana je veoma skupa za prosječnu porodicu u Crnoj Gori. Jedan dio djece s dijabetesom, kao udruženu bolest ima i celijakiju, koja višestruko povećava troškove ishrane. Takođe, ne smijemo zanemariti i činjenicu da većina majki, nakon što dijete dobije dijabetes, napušta posao i porodica ostaje bez jedne plate - rekao je Gulić
Teško je očekivati da će dijete od pet ili sedam godina dati samo sebi insulin, izračunati ugljene hidrate u obroku i dozu insulina za taj obrok. U Hrvatskoj, jedan roditelj djeteta s dijabetesom ima pravo na rad s polovinom radnog vremena do 16. godine djeteta - pojašnjava Gulić. Upoređujći našu zemlju sa Hrvatskom, ističe da su roditelji djece sa dijabetesom u Crnoj Gori u nezavidnom položaju, te da bi za ovu dje-
Refundacija senzora
Nebojša Gulić kaže da je posebno ponosan na činjenicu da su zajedničkim snagama uz pomoć Fonda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravlja uspjeli da produže refundaciju senzora Libre do kraja 2025. godine. Roditelji djece sa dijabetesom su makar sa te strane odahnuli. Velika stvar za sve nas je i što je ministar zdravlja Vojislav Šimun obećao da će se lično
založiti za dolazak Libre senzora u Crnu Goru. Pored Fonda i Ministarstva, moramo se zahvaliti i redakciji Pobjede, koja nas je podržala u ostvarivanju ovog medicinskog sredstva, koje je svojom jednostavnošću, preciznošću i pouzdanošću, olakšalo svakodnevnu borbu roditelja i djece s dijabetesom - istakao je Gulić. Podsjećamo, proteklog mjeseca veliki broj rodite-
cu trebalo da postoji zakonski regulisana novčana pomoć u vidu inkluzivnog dodatka kao što je to slučaj sa brojnim državama u regionu i šire. - Borićemo se da se i kod nas u Crnoj Gori to pravo ostvari. Recimo, dijete s dijabetesom u Hrvatskoj ima pravo na inkluzivni dodatak, to je spoj lične invalidnine, dodatka za tuđu njegu i pomoć, dječjeg dodatka i naknade za zaposlenje. Time se, bar dijelom, pruži pomoć velikim troš -
lja djece sa dijabetesom negodovao je nakon što su od ljekara dobili vijest da postoji mogućnost da se od Nove godine ukine refundacija za senzore Libre, već da će morati da pređu na kineski Medtrum. Tom prilikom veliki broj roditelja u razgovoru za Pobjedu najavio je i pokretanje peticije ukoliko dođe do prekida refundacije senzora Libre. Istakli su da im se na ovaj način uskraćuje pravo na izbor senzora, koji se pokazao najdjelotvornijim u dugogodišnjoj praksi korišćenja.
Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore povećao efikasnost u postupcima izdavanja dozvola za medikamente
PODGORICA – Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED) povećao je efikasnost u postupcima izdavanja dozvola za ljekove, što je najvažniji korak da postanu dostupni na tržištu i budu na Listi ljekova Ministarstva zdravlja, kazala je direktorica Instituta Snežana Mugoša. CInMED, koji ima presudnu ulogu u unapređenju zdravstvene zaštite i dostupnosti kvalitetnih terapija za građane, danas obilježava 15 godina rada.
Mugoša, koja je na čelu Instituta od februara 2022. godine, kazala je da je jedan od najvećih uspjeha u njenom mandatu registracija oko 700 novih ljekova, od kojih je oko 170 generičkih ljekova stavljeno na Listu ljekova Ministarstva zdravlja.
- Radi se o ljekovima koji imaju istu efikasnost i bezbjednost kao originalni, ali su znatno jeftiniji u trenutku kad je originalnim ljekovima istekla patentna zaštita. To je, prema procjenama, budžetu koji se izdvaja za ljekove donijelo uštede od oko osam miliona eura - rekla je Mugoša u intervjuu agenciji Mina.
Ona je dodala da je važno da i građani uvijek pročitaju uputstvo koje dolazi sa lijekom, jer ono sadrži ključne informacije o bezbjednoj i efikasnoj upotrebi.
- Samo pravilna primjena lijeka, u skladu sa uputstvima koje procjenjuju i odobravaju stručnjaci Instituta, može osigurati maksimalnu efikasnost uz minimalne rizike od neželjenih efekata - rekla je Mugoša.
Ona je kazala da CInMED sprovodi i redovne inspekcije proizvođača i distributera, kako bi osigurao da su svi ljekovi proizvedeni u skladu sa propisanim standardima, te ispravno skladišteni i distribuirani.
kovima svake porodice, koja ima dijete s dijabetesom - kaže dr Nebojša Gulić. On ističe da dijabetes tip 1 zahtijeva višestruke doze insulina, koje se prilagođavaju trenutnoj vrijednosti šećera i obroku koji se planira uzeti. U pitanju je hronično i neizlječivo stanje, koje zahtijeva svakodnevno balansiranje insulina, hrane i fizičke aktivnosti. Stanje gdje se 24 sata dnevo, sedam dana u nedjelji bori s visokim šećerima, koji mogu dovesti do trajnih oštećenja i niskim šećera koji mogu trenutno ugroziti život djeteta.
- Zbog svega navedenog ovim putem apelovao bih na Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije da odvoji vrijeme za sastanak s Udruženjem roditelja djece oboljele od dijabetesa, da bi se razmotrili svakodnevni problemi djece s dijabetesom. Naknada koju primaju djeca s dijabetesom u raznim državama prilagođena je ekonomskim mogućnostima te države i kolika god bila, jedan je od pokazatelja da roditelji nijesu sami i da država brine za njih - zaključio je dr Gulić. B. PRELEVIĆ
Ona je istakla da su registracijom 70 inovativnih ljekova, koji se koriste za liječenje teških bolesti poput malignih tumora, dijabetesa, hemofilije i kardiovaskularnih oboljenja, omogućili njihovu dostupnost što je značajno unaprijedilo kvalitet života pacijenata i pristup najnovijim medicinskim dostignućima.
- Pored toga, uspostavili smo osnove za regulisanje tržišta veterinarskih ljekova, digitalizovali poslovne procese i uveli aplikacije u skladu sa evropskim standardima. Naša laboratorija i inspektorat aktivno rade na zaštiti tržišta od falsifikovanih i substandardnih ljekova, čime direktno štitimo zdravlje građana - navela je Mugoša.
Ona je kazala da su u Institutu posebno ponosni na transparentnost, jer su svi podaci o ljekovima sada redovno ažurirani i javno dostupni na njihovom portalu, što omogućava građanima i stručnjacima pristup tačnim i relevantnim informacijama.
Ona je objasnila da Institut strogo prati i kontroliše kvalitet ljekova u Crnoj Gori precizno uspostavljenim procedurama.
- Svaki lijek na tržištu mora biti bezbjedan, efikasan i kvalitetan. Sastavni dio dozvole za stavljanje u promet su i odobreni sažetak karakteristika lijeka za zdravstvene radnike i uputstvo za lijek koje je sastavni dio pakovanja - poručila je Mugoša.
- Aktivnosti našeg Inspektorata dodatno doprinose sprečavanju ulaska falsifikovanih ljekova u legalan lanac distribucije ljekova u Crnoj Gori. Zahvaljujući kontinuiranoj kontroli i strogoj regulativi, građani Crne Gore mogu biti potpuno sigurni u kvalitet i bezbjednost ljekova koje koriste - poručila je Mugoša. Ona je podsjetila da je Institut nezavisna regulatorna institucija čija je misija unapređenje zdravlja ljudi i životinja osiguravanjem dostupnosti efikasnih, bezbjednih i kvalitetnih medicinskih sredstava i ljekova koji ispunjavaju najviše standarde. Mugoša je objasnila da svaki lijek i medicinsko sredstvo prolazi kroz rigorozne evaluacije i stručne procjene naših eksperata prije nego što dobije odobrenje za upotrebu kod pacijenata.
- Proces obuhvata detaljnu analizu kvaliteta, bezbjednosti i terapijske efikasnosti, u skladu sa najstrožim evropskim standardima. Institut je odgovoran za informisanje stručne i opšte javnosti o ključnim aspektima ljekova i medicinskih sredstava, kao i za praćenje neželjenih dejstava putem sistema farmakovigilance - kazala je Mugoša. Ona je rekla da se tokom 15 godina rada CInMED suočavao sa brojnim izazovima koji su zahtijevali strateški pristup i stalno unapređenje, a da je jedan od ključnih bilo usklađivanje sa evropskim standardima u regulativi ljekova i medicinskih sredstava. - Da bismo postigli taj cilj, bilo je neophodno sprovesti sveobuhvatne reforme, organizacione promjene i unaprijediti sve aspekte našeg rada - navela je Mugoša.
Ona je istakla da su se od početka njenog mandata suočavali sa izazovom velikog priliva zahtjeva i još većeg broja naslijeđenih zaos tataka iz prethodnog perioda rada Instituta. R.P.
Mali drvoprerađivači koji su istrajali u avgustovskim zahtjevima tvrde da su ih
Vlada i Ministarstvo poljoprivrede prevarili i doveli do kraha, najavljuju proteste
Pojedini predstavnici udruženja malih drvoprerađivača iz više gradova sa sjevera zemlje navode da im ne preostaje ništa sem da mehanizaciju parkiraju ispred zgrade Vlade
PODGORICA – Desetak firmi iz više opština na sjeveru zemlje koje se ubrajaju u male drvoprerađivače, a pojedine od njih upošljavaju i po 20 radnika, glavni su gubitnik gotovo dvomjesečne sage i očekivanja da će država, kako je obećala, naći način da im obezbijedi sirovinu koju zbog propozicija tendera nijesu uspjeli da kupe pod uslovima kao ranijih godina.
Mali drvoprerađivači iz Berana, Rožaja, Pljevalja, Bijelog Polja i Plava s kojima je Pobjeda razgovarala naveli su juče da su „izvisili“ čekajući na obećanu podršku države i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, čime su došli u pat poziciju i godinu završavaju bez sirovine, sa neumoljivim ratama kredita i dovijanjem da obezbijede prosto preživljavanje do naredne sezone. Takav epilog je uslijedio nakon što na prvom javnom pozivu nijesu i pored bolje ponuđene cijene uspjeli da kupe sirovinu, jer su uslovi tendera protežirali velike firme sa više radnika i tarifu koja se uglavnom graničila sa početnom na tenderu, zbog čega su manje prihodovale i Uprava za šume i lokalna uprava na osnovu naknada.
Na drugi tender Uprave za šume na kojem je vraćen kriterijum „ko da više“, nijesu se prijavljivali jer su smatrali da su najbolje zone već rasprodate. Na kraju, tenderi su prošli, zima je na pragu, a sirovine za ovu godinu više nema.
Bez rješenja
Kako je Pobjedi potvrdilo više predstavnika udruženja koja su sredinom avgusta organizovala prvi protest ispred Vlade, sa kojeg su ispraćeni uz uvjeravanje da će država naći način da im obezbijedi sirovinu, propali su svi pokušaji da se u raz-
govorima sa ministrom Vladimirom Jokovićem dođe do rješenja.
- Preostaje nam da iduće sedmice zvanično obavijestimo Upravu policije i MUP da ćemo sa teškom mehanizacijom ispred zgrade Vlade, makar je tamo parkirali i ostavili. Prevareni smo. Nakon tri sastanka sa ministrom, ispalo je da je kupovano vrijeme da bi se razvodnila energija i bunt drvoprerađivača. Sada smo dovedeni u situaciju da najveći među nama teško da mogu da prežive – rečeno je Pobjedi iz udruženja koje okuplja beranske i rožajske male drvoprerađivače. Razočaranje dijele njihove kolege iz Pljevalja i Bijelog Polja, među kojima i firme koje, kako ističu njihovi vlasnici, nijesu imale kud nego da nevoljno prihvate uslove drugog tendera i kupe sirovinu lošeg kvaliteta, samo da bi pokušali na neki način da opstanu.
- Najviše vrijeđa odnos prema radniku-težaku, koji pokušava da nastupa regularno, s mukom se izbori za euro i vrati bankama i institucijama kredite za koje ga je sama država stimulisala da ih uzme, obećavajući razvoj malih firmi i lokalne privrede. Umjesto svega, dobili smo protežiranje monopola velikih, potencijalnu korupciju i lokalni jad i čemer – kazao je jedan od drvoprerađivača iz pljevaljskog kraja.
Protesti
Podsjetimo, tokom avgusta su počeli protesti malih drvoprerađivača koji su tražili poništavanje julskog tendera Uprave za gazdovanje šumama i lovištima za davanje na korišćenje drveta prodajom u dubećem stanju. Uprava za šume, sa druge strane, poručila je da je riječ o politički motivisanim protestima „prvenstveno iz razloga što su spriječene sve krađe u državnim šumama“ i zbog toga što nema više ne-
Korišćenje šuma u državnoj svojini ima za cilj razvoj šumarstva i drvne industrije u Crnoj Gori, veću zapošljenost u ovim oblastima, podsticaj razvoju malih i srednjih preduzeća iz oblasti drvoprerade, podsticaj razvoju lokalnih ekonomija i eliminisanje izvoza drvnih sortimenata, tehničkog drveta (trupaca i sl.), iz Crne Gore – kaže se u članu 2 javnog poziva koji, prema ocjeni malih drvoprerađivača, nije ispoštovan
legalnog otkupa.
Mali drvoprerađivači na protestima u Pljevljima, na putu Berane - Rožaje i u bjelopoljskoj opštini poručili su u nekoliko navrata da će istrajati u svojim zahtjevima i radikalizovati proteste ukoliko država nastavi, kako su kazali, da žmuri na otvorenu korupciju koja protežira velike firme, a njih dovodi u položaj da stave ključ u bravu i radnike, mahom iz opština u kojima žive i rade, ostave bez hljeba. I pored najave od državnog sekretara iz Ministarstva pojoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Andrije Delića da će država na relaciji između ministra Vladimira Jokovića i premijera Milojka Spajića nastojati da nađe rješenje koje neće ostaviti male firme bez sirovine – od te najave nije bilo ništa.
Iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima su u avgustu raspisali i drugi javni poziv, za redovne sječe na kojem je jedini kriterijum za učešće bila - ponuđena cijena.
Na njemu, kako je pojašnjeno, moglo se uzeti više od 100.000 kubika.
- Kao i prethodnih puta, po-
Najviše vrijeđa odnos prema radniku-težaku, koji pokušava da nastupa regularno, s mukom se izbori za euro i vrati bankama i institucijama kredite za koje ga je sama država stimulisala da ih uzme, obećavajući razvoj malih firmi i lokalne privrede. Umjesto svega, dobili smo protežiranje monopola velikih, potencijalnu korupciju i lokalni jad i čemer – kazao je jedan od drvoprerađivača iz pljevaljskog kraja
ručujemo da je Uprava obezbijedila i više nego dovoljno sirovine za rad svih drvoprerađivačkih pogona, a neprijavljivanjem na javni poziv 2 javnost će do kraja moći da razotkrije namjere i motive ove kompletne medijske predstave, na što smo od samog početka i upozoravalikazali su tada iz Uprave.
Pare ne P omažu
Cijela zbrka i haos u drvopreradi, koji su u drugi plan potisnuli i problematične izmjene Zakona o šumama, nastali su nakon što je Uprava za šume javni poziv 1 ove godine koncipirala tako da ponuđena cijena nije odlučujući faktor za kupovinu drveta, već su po bodovnom sistemu prednost dobile firme sa više radnika.
Po toj računici, u pojedinim odjeljenjima ni dva i po puta viša cijena nije mogla male drvoprerađivače dovesti u priliku da kupe sirovinu koju će preraditi u svojim pogonima.
Mali drvoprerađivači su ranije ukazali da je, kada se ima u vidu ukupna ponuđena šuma na prodaju, država prihodovala nekoliko miliona eura manje, a posječeno je ili će biti – mnogo više šume.
Uporedo, udruženje koje okuplja male drvoprerađivače Rožaja i Berana obratilo se pismom Agenciji za zaštitu konkurencije tražeći da se
uključi u priču i utvrdi da li je konkurs, kako tvrde, narušio pravila konkurentnosti i učesnike doveo u nejednak položaj, suprotno ranijem modelu vrednovanja ponuda koji je utvrđen 2021. godine uz učešće Ministarstva, drvoprerađivača i Privredne komore. Iz pojašnjenja koje se navodi u obraćanju Agenciji, kao i obračuna po modelu bodovanja koji je ove godine primijenila Uprava za gazdovanje šumama, proističe da je vlasnik malog preduzeća sa 10 radnika trebalo da ponudi dva i po puta višu cijenu da bi uopšte bio u prilici da kupi sirovinu. Ili, matematički rečeno, ako je firma sa 100 radnika za kubik drveta davala 50, mali drvoprerađivači trebalo je, prema bodovnom sistemu, da ponude 120 eura za metar kubni drveta da bi uopšte došli u priliku da dobiju jednogodišnju koncesiju. Potom bi im preostalo da aktiviraju mehanizaciju, posijeku drvo koje će, sljedstveno ugovoru sa Upravom za šume, preraditi u sopstvenom pogonu. Ranije je čelnik Uprave za šume Miloš Rajković u nekoliko navrata obrazložio da je poenta ovogodišnjih pravila javnog poziva bila upravo stimulisanje razvoja drvoprerade i upošljavanja u tom sektoru, a pohvalio se da su postignute i najbolje cijene do sada. U praksi se, međutim, doga-
đalo da šuma bude prodata velikim firmama po cijeni većoj za euro od početne ili početnoj, dok manji drvoprerađivači nijesu ispunili uslove konkursa iako su davali i po 30 eura višu cijenu od početne Kao primjer povlašćenog položaja velikih firmi na tenderu, mali drvoprerađivači su naveli odluku Uprave za gazdovanje šumama i lovištima u kojoj se vidi da firma sa 17 radnika nije pobijedila na tenderu firmu sa 135 radnika iako je nudila oko 300.000 eura, dok je druga firma ponudila 100.000 eura manje.
Cilj jedan, P ravila druga
U obraćanju malih drvoprerađivača Agenciji, u koje je Pobjeda imala uvid, ističe se da je Uprava oblikovala model vrednovanja ponuda uprkos proklamovanom cilju iz člana 2 samog javnog poziva kojim se definiše svrha davanja šuma na korišćenje. - Korišćenje šuma u državnoj svojini ima za cilj razvoj šumarstva i drvne industrije u Crnoj Gori, veću zaposlenost u ovim oblastima, podsticaj razvoju malih i srednjih preduzeća iz oblasti drvoprerade, podsticaj razvoju lokalnih ekonomija i eliminisanje izvoza drvnih sortimenata, tehničkog drveta (trupaca i sl.), iz Crne Gore – kaže se u citiranom članu 2 javnog poziva. Prema navodima malih drvoprerađivača, samim načinom bodovanja su jasno privilegovana velika preduzeća, jer je malim onemogućeno da dođu do sirovine po cijeni koja je na tržištu konkurentna. - Bodovanje na spornom tenderu je, za razliku od prethodnih godina, izmijenjeno i to bez saglasnosti Direktorata za šumarstvo, na način da umjesto 80 bodova koje nosi cijena i 20 bodova (10 uticaj na lokalnu ekonomiju i 10 broj radnika) koje nosi tehnička opremljenost, ove godine 55 bodova nosi cijena, a 45 bodova (10 uticaj na lokalnu ekonomiju i 35 broj radnika) nosi tehnička opremljenost. Dodatno je promijenjeno, kako ističu, što je umjesto ranijih godina kada su sva preduzeća mogla dobiti maksimalno 250 kubnih metara po radniku, ove godine preduzećima sa više od 10 radnika omogućeno da dobiju količinu od 450 metara kubnih po radniku.
i.PeriĆ
Neđelja, 6. oktobar 2024.
INTERVJU: Miloš Đuričković, kandidat Evropskog saveza za odbornika u Skupštini glavnog grada i
Kada su, početkom jula ove godine, Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija Crne Gore i Liberalna partija zajedno sa nepartijskim udruženjima i pojedincima formirali „nadstranački pokret“, nazvan Evropski savez, bilo je jasno da će prvi test političke snage ove grupacije biti vanredni izbori u Podgorici. Ideja građanske Crne Gore na Zapadu, kao temelj politike Evropskog saveza, na lokalnim izborima, održanim 29. septembra ove godine, osvojila je 5,5 procenata glasova Podgoričana.
Kandidat na listi „Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) – Podgorica za primjer“, međunarodni sekretar SD-a Miloš Đuričković, za Pobjedu kaže da je Evropski savez (ES) zadovoljan rezultatima podgoričkih izbora.
„Naša tri osvojena odbornička mandata još su vrednija ako znamo da je na proteklim izborima učestvovao ne samo veliki broj aktera, nego i partija sličnog programa. Iako je ES malo nedostajalo za četvrti mandat, rezultat koji smo dobili zalog je za budućnost i temelj djelovanja na državnom nivou“, kaže Đuričković za Pobjedu. „Naravno, ohrabruje i to što su sve građanske, prozapadne i procrnogorske partije ostvarile rast. Za razliku od njih, stranke koje čine vlast na nacionalnom nivou, a koje nazivam i antidržavnim blokom, nakon debakla na izborima u Budvi, Andrijevici i Gusinju, dramatično su pale u Podgorici i u Kotoru“.
P
OBJEDA: Zašto?
ĐURIČKOVIĆ: Građani su očito reagovali na haos kojem svjedoče, na što smo upozoravali od prvog dana. Politička grupacija o kojoj govorim je 30. avgusta 2020. vlast osvojila zahvaljujući podršci nominalno procrnogorskih glasova Dritana Abazovića i Ure. U međuvremenu, ta se većina više puta prepakivala; posljednji put formiranjem Pokreta Evropa sad, koji je od početka obmanjivao građane ne samo nerealnim i neodgovornim obećanjima o ekonomskom blagostanju, nego i manipulacijama koje su prerastale u afere. Sjetimo se obećanja Milojka Spajića da ne-
Sjetimo se obećanja Milojka Spajića da neće ići u koaliciju s Andrijom Mandićem, da bi to mogao da uradi „samo lud čovjek“. Gdje je danas Spajić? Ko mu je ključni politički partner? Podgoričani su kaznili
PES, shvativši da je riječ o strukturi bez političke kičme i bez hrabrosti da se suprotstavi Andriji Mandiću i Demokratskom frontu – kaže Miloš Đuričković, poručujući da između
PES-a, Demokrata i DF-a nema suštinske razlike, te da se nada da su Dritan Abazović i Jakov Milatović shvatili da je svaki aranžman ili kolaboracija sa režimom Aleksandra Vučića izuzetno štetan i opasan po Crnu Goru
će ići u koaliciju s Andrijom Mandićem, da bi to mogao da uradi „samo lud čovjek“. Gdje je danas Spajić? Ko mu je ključni politički partner? Podgoričani su kaznili PES, shvativši da je riječ o strukturi bez političke kičme i bez hrabrosti da se suprotstavi Andriji Mandiću i Demokratskom frontu. PES-ovi eksperti, dekani, profesori pokazali su da u realnom životu nijesu kadri da upravljaju ni opštinskim, a ni državnim sistemom.
POBJEDA: Ko je Evropskom savezu prihvatljiv partner u eventualnim pregovorima o formiranju vlasti u Podgorici?
ĐURIČKOVIĆ: Evropski sa-
vez sa DF-om ima vrednosni problem, pa sa njima ne možemo biti partneri ni na državnom, a ni na lokalnom nivou. Nema saradnje sa onima što su protekle gotovo dvije godine uništavali Biblioteku „Radoslav Ljumović,“ puteve, Kakaricku goru i zapošljavali kadrove proput Emila Labudovića, koji su vršili pritisak na zaposlene i na građane kako bi sproveli svoju nacionalističku politiku.
POBJEDA: Sličan stav imate prema PES-u i Demokratama?
ĐURIČKOVIĆ: Između političke strukture koju pominjete i DF-a nema suštinske razlike. Da je ima, ne bi, umjesto
da im se suprotstavi, branila teško razumljive poteze Demokratskog fronta. Rezoluciju o Jasenovcu, na primjer, nije napisao DF, nego kabinet Milojka Spajića; kabineti ministra vanjskih poslova i Milojka Spajića pisali su i amandmane povodom Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, pokazavši time da su, zarad ostanka na vlasti, spremni da trguju sa vrijednosti-
Da je Crna Gora prava demokratija, Spajić bi podnio ostavku, a Milatović raspisao izbore
POBJEDA: Predsjednik
DPS-a Danijel Živković najavio je pad vlade premijera Milojka Spajića. Koliko je ova vlada stabilna?
ĐURIČKOVIĆ: Da je Crna
Gora prava demokratija, nakon 29. septembra Spajić bi podnio ostavku, a Milatović raspisao vanredne
parlamentrane izbore. Nažalost, u Spajićevoj vladi s jedne strane imamo ministre izuzetno neprijateljski raspoložene prema Crnoj Gori, a sa druge gomilu nezrelih ljudi, vođenih isključivo ličnim interesom. Ni jedni ni drugi ne osjećaju moralnu obavezu da, usljed ovakvih rezultata izbora,
ponude ostavku, već imaju ambiciju da vladaju do kraja mandata. Naš zadatak je da ih u tome spriječimo.
POBJEDA: Kako?
ĐURIČKOVIĆ: Tokom prethodne četiri godine, pokazali smo ozbiljnu žilavost. U decembru 2024. trebalo je da istekne mandat vladi Zdravka Karivokapića
Kada je formirana, malo ko je vjerovao da će za tako kratko vrijeme promijeniti čak tri vlade. Uskoro ćemo dobiti i četvrtu. U međuvremenu, svaku odluku vlade Milojka Spajića, svaki zakon koji predloži, svaki dokument koji potpiše neće imati legitimitet, jer ta vlada nema podršku građana.
ma za koje se navodno zalažu. Kada je riječ o Podgorici, kao struktura koja je imala i mjesto gradonačelnice i njenog zamjenika, izuzetno su odgovorni za stanje u glavnom gradu. Haos koji su napravili pokušali su da prikriju izborom Saše Mujovića za nosioca liste. Građani im nijesu povjerovali.
POBJEDA: Ali su povjerovali, kažete, strankama procrnogorske i prozapadne orijentacije. Kojima konkretno?
ĐURIČKOVIĆ: Demokratska partija socijalista zaslužila je poštovanje zbog rezultata koji je osvojila, posebno imajući u vidu da je bila meta gotovo svih učesnika izbora koji dolaze sa druge strane crnogorskog političkog spektra. Ipak, zahvaljujući odličnom izboru kandidata za gradonačelnika i činjenici da je kampanju vodila nova generacija mladih političara - što pokazuje i u kojoj je mjeri ta stranka reformisana - uspjeli su da ostvare sjajan rezul-
tat. Takođe, iako imate i one koji vjeruju da je SEP mogao proći bolje s obzirom na to da je Duško Marković bio premijer, šef Agencije za nacionalnu bezbjedost i potpredsjednik DPS-a, Markovićeva nova stranka ostvarila je respektabilan rezultat.
Na kraju, ne sporeći bilo kome pravo da se kandiduje, mislim da je greška to što su neke procrnogorske stranke, iako svjesne da neće preći cenzus i da će time nanijeti veliku štetu onima koji imaju ozbiljnu šansu da Crnu Goru vrate na pravi kolosijek i izvuku je iz okova velikosrpstva, učešćem na izborima „prosule“ dio crnogorskih glasova, oštetivši prozapadni blok.
POBJEDA: Koliko je realno da Evropski savez, DPS, SEP i lista „Za bolju Podgoricu“, koju je podržao predsjednik Jakov Milatović, formiraju vlast u glavnom gradu?
ĐURIČKOVIĆ: Milatović i Abazović imaju novu šansu. Ura ju je propustila dok je
međunarodni sekretar Socijaldemokrata
vodila manjinsku vladu i sada će morati da odluči hoće li biti dio zdravih i progresivnih snaga u Crnoj Gori. Koliko god se razlikovali u odnosu na neke važne teme, imamo i dosta zajedničkog.
POBJEDA: Što?
ĐURIČKOVIĆ: Saglasni smo da je Crnoj Gori mjesto u EU; slično mislimo o životnom standardu i ekonomskom uređenju Crne Gore, o borbi protiv kriminala i korupcije… Ako već imamo određeni stepen saglasnosti, prirodno je da radimo u interesu i Podgorice i Crne Gore. Od njih zavisi.
POBJEDA: Pitala sam Vas - koliko je to realno. Tim prije što, sa svega dva odbornika u Skupštini glavnog grada, Ura traži mjesto gradonačelnika Podgorice.
ĐURIČKOVIĆ: Nadam se da su Dritan Abazović i Jakov Milatović shvatili da je svaki aranžman ili kolaboracija sa režimom Aleksandra Vučića izuzetno štetan i opasan po Crnu Goru. To bi, prije svih, trebalo da shvati Dritan
Abazović, koji je kroz nešto slično već prošao, i to bez posljedica po sebe. Koliko je to koštalo Uru, drugo je pitanje. Pogrešno je političke odluke donositi isključivo na interesnoj osnovi: koliko dobijamo, koliko gubimo, koliko možemo prodati svoje mandate i pozicije, za koliko novca i privilegija. Ako je Ura naučila lekciju, ako je razumjela da joj je obaveza da se okrene Crnoj Gori, lako ćemo se dogovoriti.
P
OBJEDA: Prihvatljiva Vam je nova ucjena UreLuka Rakčević gradonačelnik Podgorice?
ĐURIČKOVIĆ: Taj mi je princip neprihvatljiv, jer pokazuje da, umjesto o interesima građana, opet vodite računa isključivo o partijskim i ličnim interesima. Ne možete samo političkom trgovinom stići do cilja, iako u politici nije neobično da neko ko je manji dobije više.
POBJEDA: Ali ne i vodeću poziciju. Zelenima u Njemačkoj, na primjer, nikada na pamet nije palo da traže mjesto kancelara.
ĐURIČKOVIĆ: Čak i to vodeće mjesto bilo bi moguće u slučaju da je Luka Rakčević, na primjer, dobitnik Nobelove nagrade, doktor nauka, da je ranije uspješno rukovodio Podgoricom ili nekim evropskim gradom. U tom bismo slučaju možda rekli – u redu, bez obzira na malu podršku građana, taj čovjek ima znanje, zaslužuje čelnu poziciju.
POBJEDA: Ako izuzetnost o kojoj govorite nijesu prepoznali građani, imate li mandat da naknadno prekrajate izbornu volju?
Izuzev u Srbiji, kažite mi državu u Evropi u kojoj je moguće da stranka sa najmanjom podrškom dobije mjesto premijera ili gradonačelnika. Ura je već jednom srušila sve principe demokratije, zar nije vrijeme da se crnogorsko društvo vrati u normalnost?
ĐURIČKOVIĆ: To su izazovi demokratije. Tamo gdje imate demokratske principe i pravila, imate logičnu i racionalnu organizaciju vlasti. SD i SDP su, tokom protekle dvije decenije, više puta bile „tas na vagi“ i odlučivale o tome ko će
Dio vlasti nastavlja da se bavi izbornim inženjeringom
POBJEDA: Ima li Crna Gora odgovor na ,,izborni turizam“? Postoji li šansa da se izbori u državama regiona održe bez aktivnog miješanja Srbije?
formirati vlast. Da li su u toj situaciji dobijali veći udio u vlasti? Jesu, što su opravdali svojim kadrovskim rješenjima, koja su možda bila kvalitetnija u odnosu na neke veće partije. Ipak, nikada nijesmo tražili manjinsku podršku kako bismo imali apsolutnu vlast i moć: premijer, naime, nikada nije dolazio iz redova SD-a i SDP-a. Naprosto, to nije bilo u skladu sa zdravim razumom i zdravom logikom. Kada je riječ o konkretnom slučaju, DF je pokazao da u glavnom gradu nije najvažnija pozicije gradonačelnika, budući da ju je ustupio Oliveri Injac, a onda preuzeo sve funkcije u gradu.
POBJEDA: Čekajte! Vaš odgovor razumijem kao pokušaj relativizacije, pa moram da Vas pitam direktno: da li je Evropskom savezu prihvatljiva ucjena Ure?
ĐURIČKOVIĆ: Naveo sam primjer, ne kažem da je najbolje rješenje. Ali ako govorimo o najboljim rješenjima, imamo dva relevantna principa koja isključuju političku trgovinu i podrazumijevaju zdravu logiku. Prvo, gradonačelnik bi trebalo da dolazi iz redova partije koja je osvojila najviše glasova i najveće povjerenje građana. Naročito ako je riječ o opozicionim strankama, koje nijesu imale nikakvu institucionalnu prednost i resurse. Drugo, s obzirom na to da imamo prilično različite političke subjekte koji nikad nijesu koalirali ili zajedno funkcionisali, drugi princip je – OK, imamo tri ili četiri kandidata, neka svaki pokaže svoj CV, objasni što je radio, šta ima od zvanja, koje je funkcije obavljao i lako ćemo doći do toga ko je, u profesionalnom i kadrovskom smislu, najbolji kandidat za gradonačelnika Podgorice. Ako stvari na taj način posložimo, možemo doći do
ĐURIČKOVIĆ: Taj se problem najefikasnije rješava razmjenom podataka između država. Često slušam novinare, analitičare, političare, javne ličnosti koji ponavljaju da su i ranije glasači u Crnu Goru dolazili iz inostranstva, iz Njemačke i Amerike, pa zašto bi nam sada smetalo da dođu i iz Srbije. Crna Gora sa Njemačkom i Amerikom uredno razmjenjuje podatke o državljanstvu, o prebivalištu, sve relevantne činjenice na osnovu kojih možemo jasno i precizno utvrditi da li neko ima biračko pravo u Crnoj Gori. Jedina država sa kojom nemamo razmjenu podataka je Srbija.
POBJEDA: Zašto?
ĐURIČKOVIĆ: Srbija tu bazu podataka ne želi da podijeli sa Crnom Gorom, jer bi je to onemogućilo da aktivno učestvuje na crno-
međurješenja, po kome je gradonačelnik...
POBJEDA: Boris Mugoša?
ĐURIČKOVIĆ: Tako je. Boris Mugoša je šest godina poslanik, bio je zamjenik gradonačelnika Podgorice, rukovodio gradskim Sekretarijatom za socijalno staranje. Ako uzmemo CV Borisa Mugoše, njegovo iskustvo, reference i sl., uz puno poštovanje i kandidata koji je osvojio najviše glasova i kandidata od čije podrške zavisi formiranje vlasti u Podgorici...
POBJEDA: Koliko glasova je dobio Boris Mugoša?
ĐURIČKOVIĆ: 4.411.
POBJEDA: Koliko glasova je dobio Nermin Abdić?
ĐURIČKOVIĆ: Trideset procenata, ne znam koliko je to tačno glasova.
POBJEDA: Tačno 24.310.
ĐURIČKOVIĆ: Saglasan sam da bi onaj ko je dobio najviše glasova trebalo da bude gradonačelnik, to je prirodno. Evropski savez nikada neće reći da odbija podršku ako ne dobije mjesto gradonačelnika, nikada! Samo kažemo da, prilikom formiranja vlasti, ne bi trebalo uzimati u obzir samo jedan kriterij, nego njih više - kvalitet, politička snaga, raspodjela odgovornosti.
Ne sporeći bilo kome pravo da se kandiduje, mislim da je greška to što su neke procrnogorske stranke, iako svjesne da neće preći cenzus i da će time nanijeti veliku štetu onima koji imaju ozbiljnu šansu da Crnu Goru vrate na pravi kolosijek i izvuku je iz okova velikosrpstva, učešćem na izborima „prosule“ dio crnogorskih glasova, oštetivši prozapadni blok
gorskim izborima. Dijelom taj problem može da se riješi mehanizmima kojima raspolaže država Crna Cora; uslov je - odgovorna vlast. Trenutno je nemamo, naprotiv: dio vlasti nastavlja da se bavi izbornim inženjeringom. Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo, pa i sama Srbija nemaju kapacitet da se sa ovim problemom izbore. Zato tako poražavajuće djeluje činjenica da srpska parlamentarna opozicija ćuti na ono što se događa u Podgorici, ignorišući pruženu ruku partnera u državama regiona.
POBJEDA: Toj opoziciji ne smeta destabilizacija regiona koju sprovodi režim u Srbiji; o Crnoj Gori, BiH i Kosovu oni misle isto što i predsjednik Vučić. Ali ima li crnogorska opozicija odgovor na najavu režima o usvajanju zakona o dvojnom državljanstvu?
ĐURIČKOVIĆ: Ima. Dio vlasti nastavlja svoju politiku iz devedesetih, jer im je cilj potpuna utapanje Crne Gore u Srbiju. Ne
POBJEDA: Imajući uvid u reference svih kandidata, građani su ubjedljivo najviše glasova dali jednom. Ko onda odlučuje o tome ko je najbolji? Najzad, čemu izbori, ne razumijem.
ĐURIČKOVIĆ: Ovo je lični stav, utemeljen na demokratskim principima.
POBJEDA: Kojim demokratskim principima?
ĐURIČKOVIĆ: Sudeći po aktuelnom zakonu o lokalnim izborima, gradonačelnik se ne bira direktno glasovima građana. Kada promijenimo zakon, možemo razgovarati o tome ko će biti gradonačelnik, ko ima koliku podršku, a ko najbolje kvalifikacije
POBJEDA: Tačno se zna ko su bili nosioci lista, koliko je glasova dobila koja lista. Pokušavam da Vam kažem da ne možete normalizovati nešto što je izmislio Dritan Abzović, a čega nema „niđe na svijet“. ĐURIČKOVIĆ: Volio bih da je tako. Ipak, dobar dio građana ne odlučuje kome će dati glas tako što pogleda CV kandidata ili pročita program stranke koja ga kandiduje, nego vođen ličnim afinitetima prema onome za koga je prethodno već odlučio da glasa. Značajan dio glasača u Podgorici pri izboru ne opredjeljuju teme i problemi na lokalnom nivou, nego državna politika.
POBJEDA: Može li se u Podgorici dogoditi „budvanski scenario“?
ĐURIČKOVIĆ: Evropski pokret ponudio je građanima stabilnu, odgovornu vlast u Podgorici. Nešto slično ponudili su DPS i SEP. S druge
tako davno, Milojko Spajić i PES obećavali su da će biti garant da do toga neće doći. Danas Spajić najavljuje mogućnost dvojnog državljanstva i uvođenja armije birača iz Srbije. DF-u je to strateški cilj; motiv PES-a da podrži takvu inicijativu je čisto političko preživljavanje. Ti ljudi bez političkih biografija, bez ideala, bez ideologije jedino žele da što duže ostanu na vlasti. Građani su to prozreli, nemaju u njih povjerenja. Jednako kao ni u Bošnjačku stranku, koja nije prešla cenzus.
POBJEDA: Zašto nije? ĐURIČKOVIĆ: Građani su ih kaznili zbog saveza sa DF-om. I to ne blago, nego brutalno: Bošnjačka stranka izgubila je čak pedeset procenata glasača u Podgorici. Pritom, BS u kampanju nije ušla kao opoziciona partija, nego kao stranka koja u Vladi Crne Gore ima šest ministara i koja ozbiljno participira u svim strukturama vlasti. Pad od pedeset procenata jasan je signal da birači ne odobravaju politiku BS na državnom nivou.
strane, nezadovoljni funkcionisanjem vlasti čiji su bili dio, tzv. Blok 11, koji je na izbore izašao kao koalicija, srušio je prethodnu lokalnu upravu, pa bi bilo prilično nelogično da sada sa istima ulaze u isti aranžman. Tim prije što su četiri mjeseca ranije imali jedanaest odbornika, koji su mogli da se dogovore sa PES-om, Demokratama i DF-om, a danas ih imaju šest. Zašto su, dakle, rušili vlast, zbog čega su išli na izbore? Nema logike. POBJEDA: Mislite da se te odluke donose u Podgorici? Jesu li lideri te koalicije sposobni da se odupru eventualnom pritisku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji kontroliše značajan dio vlasti u Crnoj Gori?
ĐURIČKOVIĆ: Veoma sam svjestan Vučićevog uticaja, ali hajde da vidimo šta je alternativa. Nestabilna vlast kakvu smo imali prije izbora ili dogovor u interesu građana!?
POBJEDA: Da, ali koliko su predsjednik Jakov Milatović i Dritan Abazović otporni na „faktor Parezanović“, što mislite?
ĐURIČKOVIĆ: Ne bih se usudio da prognoziram. Jedino mogu da ponovim da Milatović i Abazović imaju istorijsku šansu da budu svoji, da budu na svome, da budu ono što su vazda bili njihovi preci - ljudi odani i lojalni svojoj državi, kojima niko iz Beograda, Zagreba ili Moskve ne može biti bliži od mene. Kada to definišemo kao prioritet, „faktor Vučić“ ili „faktor Putin“ više neće imati značaj. Tamara Nikčević
Da se odmah razumemo, mi reč ,,fukara“ ne upotrebljavamo u svakodnevnom crnogorskom etičkom, pogrdnom značenju, već u izvornom arapskom jezičkom smislu. Reč ,,fuqara“ je kod njih množina od ,,faqir“ i označava socijalno siromašne, bedne i jadne ljude. Ovi siromasi su u islamskoj tradiciji često nazivani i ,,ljudima u vuni“ - suf, arapski - dok su kod nas u Evropi nazvani ,,sufistima“ u 19. veku. Ti ljudi su bili rane islamske askete, ali danas, u Evropi, u SAD, na Balkanu, a posebno u Albaniji, nisu. Nekada su bili suni muslimani, a sada su šiiti. Ne baš jednaki iranskim muslimanima.
Pominjemo ih stoga što je predsednik Albanije Edi Rama izneo 21. septembra, 2024. godine na Generalnoj skupštini UN jedan od najsmelijih planova za osnivanje države koji smo čuli posle Drugog svetskog rata do danas. On hoće da albanskoj šiitskoj sufističkoj zajednici, bektašima, pokloni nekoliko kvartova u Tirani da tamo osnuju svoju državu i dobiju mesto u Ujedinjenim nacijama. To je na Balkanu gotovo isto kao da ste bacilli atomsku bombu. Još nismo čuli da ijedna država, posle Musolinijeve Italije, hoće da svoj deo glavnog grada poda za osnivanje druge države! Mi obično, ovde na Balkanu, razmišljamo kako da jedni drugima otmemo teritoriju, a ne da je poklanjamo drugima. Da niste već sada počeli da razmatrate Raminu ideju da i nekima u Crnoj Gori podate teritoriju samo da ih više ne gledate u svojoj državi? He, he, Crna Gora nije Albanija. Ona nema sufiste bektašije, a kome drugom bi dala?
KO SU BEKTAŠI
Edi Rama hoće da albanski sufisti bektaši dobiju državu i da ona bude verska matica svim bektašima širom sveta. Sufista ima i kod nas, posebno na Kosmetu, u Makedoniji, novopazarskoj oblasti i u Bosni i Hercegovini. Šta je to kod njih tako zanimljivo da su zaslužili državu na albanskom tlu? Mi to ne tvrdimo, ali Rami se to dopada, i ideju nije izneo bez prethodnih savetovanja. Bektaši su liberalni šiitimožda najveći za koje znamo. Totalno su sekularni. Oni su islamski protestanti jer ne postaju muslimani rođenjem, po roditeljima, već to postaju po ličnoj odluci - ili ne. Ima i drugih sufista koji su takvi. To ih suprotstavlja konzervativnim sunitima i persijkim šiitima. Bili su suni muslimani sve do 16. veka kada su pomešali
POGLED SA STRANE: Predsjednik Albanije na Generalnoj skupštini
Mi nemamo Ramu jer nemamo ni albansku istoriju. Njegov prijedlog za osnivanje ,,države“ bektašija mi nijesmo shvatili kao prilog secesionizmu u Albaniji. Njega tamo ni nema. Više smo ga shvatili kao priznanje jednoj sekularnoj vjerskoj zajednici koja je uprkos svom malom broju dala veliki doprinos političkom i kulturnom usponu Albanije. Njen politički značaj van Albanije je mali. A on nije mali zato što bi teritorija države bektašija bila više nego upola manja od vatikanske, već zato što su albanski bektaši sa svojih oko 100.000 vjernika frakcija miroljubivih muslimana bez pretenzija na teritorijalna osvajanja. Njihova parodijska država bi bila više simbol zahvalnosti albanskog naroda Turcima, koji su postali Albanci, nego išta dalje od toga. A možda ni od toga neće biti ništa
nasleđenu veru sa persijskim šiizmom i sa hrišćanstvom. Po odeći su potpuni civili. Žene nose obične suknje i piju vino i rakiju , a muškarci - ne jedino vrtuljasti derviši, mogu da igraju do mile volje sve od kola do treskavaca u disko-klubovima. Nijedna muzika i kompozitorstvo im nisu zabranjeni. Ne teže crkvenoj organizaciji i stoga nemaju čvrstu popovsku hijerahiju kao izraz monopolskog svešteničkog sveznanja o smislu života i obaveznim obredima. Pop ih ne vodi pod disciplinskom pretnjom jer oni ne priznaju ni bezgrešne persijske ajatolahe, već imaju ,,babu“ i ,,dedebabu“, glavnog učitelja i dirigenta reda. Uvereno ističu prvenstvo ličnog odnosa sa Bogom kako bi osetili njegovu ljubav i čuli reč znanja. Oni slave četvrtog ubijenog kalifu Alija posle Muhameda kao navodno prvog rašidunskog cezaro-papistu. On, Ali, usvojeni je Muhamedov sin i bio je Muhamedov zet, oženjen njegovom ćerkom Fatimom. Bektaši slede Alija i zbog ove navodne Muhamedove reči iz jednog od hiljada hadisa (legendi o Muhamedu), gde on govori: ,,Ja sam Grad Znanja, a Ali je njegova
kapija. Niko u Grad ne može ući, a da ne prođe kroz kapiju“. Bektaši drže da je Ali bio arhivski čuvar Muhamedovog znanja, sahib-i risala i on je otkrivač ezoteričnog poznavanja Korana, školske egzegeze Korana. Dok je Muhamed bio natiq-i risala, usta samog Boga. Bektaši ispovedaju iransku legendu o 12 rašidunskih kalifa sa dvanaestim kalifom, koji je nestao na sahrani svog ubijenog oca, takođe kalife, kao petogodišnji infant. Svi šiitski kalifi su ubijeni. Ali ovo dete je ipak živo već hiljadu godina, samo što je u okultaciji. Ono će jednog dana po Božjoj volji sići među nas da neko vreme obnavlja islam i objavi kraj sveta. To dete je Mahdi, Spasilac. Kao i Isus-Spasoje kod hrišćana, koji će u Apokalipsi pobiti sve protivnike jevrejskog boga, i zajedno sa Mahdijem će i doći. Njih dvojica će biti složni završetak dosadašnje istorije. Bektaši poštuju hrišćanski ,,epiklesis“ i mogu piti vino kao Isusovu krv i jesti hleb kao Isusovo meso. Slave i Božić. Svi sufisti su manje-više mističari iako tvrde da nisu. Oni mogu adolescentima u kolektivnom ritmičkom zanosu da
dugačkim iglama probodu jezik i obraze, a da njih to ne boli, i da se rane od uboda ne vide. A tu ritualnu ritmičku muziku i poetičnu literaturu vole više od ičeg, jer one ekstazom vode čoveka ka Bogu. To je u Evropi, naročito kod Francuza, voleo Blez Paskal. Kod nas je taj ritual, koji se izvodi svakog 22. marta, na dan proleća, snimio krajem šezdesetih godina prošlog veka, za svoju izuzetnu jugoslovensku putopisnu seriju ,,Karavan“, Milan Kovačević, rodom Kotoranin, čuveni beogradski novinar. Danas se redovno i javno izvodi u Prizrenu kod rufaija, drugačijeg derviškog reda. Tih redova, inače, ima dvanaest - bektaši su jedan od njih. A deda pređašnjeg beogradskog muftije Muhameda Jusufspahića (2008-2016) je bio egipatski rufaijski šejh (kod bektašija baba), dok je sam unuk Jusufspahić potom postao ambasador Republike Srbije u Saudijskoj Arabiji. Sjajan potez Beograda!
PAD I USPON
BEKTAŠIJA
Sufijska ,,asketska“ interpretacija islama je posebno očarala turske janičare u 15. veku još dok je ona bila sunitske pri-
PONOVNI PAD
BEKTAŠIJA - I KOD NAS Međutim, bektaši su u Albaniji postali Enver Hodžin trn u oku još od njegovog dolaska na vlast posle Drugog svetskog rata i ukinuo ih je Ustavom iz 1967. godine zajedno sa svim
rode. Zahtevala je skromnost i odustajanje od samoljublja. Janičari su poreklom većinom sa hrišćanskog Balkana. I ta verska struja je postala njihova inatska ,,doktrina“ protiv sultanskog anti-šiitskog i centralističkog sunitskog islama u Carigradu. A bilo je i krvavih ratova između derviških redova i Carigrada. I bektaši su opstali kao verska pokretna snaga janičara sve do 1826. godine kada je ovu vojnu elitu ukinuo sultan Mahmud Drugi. Neuspešno je zabranio i bektašije. Janičari jesu ,,čuvali“ bektašije do tada, ali su ovi ipak uspeli da se održe u Turskoj i bez njih, preobražavajući svoje ,,teke“ (tekije, sastajališta), u ,,šerijatske“ građevinske oblike i šireći novu literaturu. Već tada, u 19. veku, krenuli su u Albaniju. I tamo su prihvatili albanski jezik kao svoj i postali saveznici Albanaca protiv prinude da zbog islama govore na arapskom jeziku i da se mire sa turskom okupacijom. Postali su politički deo albanskog patriotskog pokreta, a zbog svoje ljubavi prema umetnosti i literaturi doprinosili su prosveti i kulturi Albanaca, njihovoj ,,Rilindja“. A zbog antiturkizma u Albaniji ih je Kemal Ataturk zabranio u samoj Turskoj 1925. godine. Oni su i inače vekovima bili napeta protivsila suni islamu i sultanovom centralizmu. Tada su milioni bektašija napuštali Anadoliju i svoje uporište Hadžibektaši i krenuli u svet i na Balkan useljavajući se posebno u Albaniju kod svojih prethodnih generacija. Danas ih u celom svetu ima između osam i 10 miliona. Albanija im je posebno godila jer je tamošnji narod verski vekovima tolerantan, a sama religija, uključujući i islam, među Albancima nije onoliko snažno uticala na život koliko je to činilo hrišćanstvo na Balkanu i u Evropi. I stoga su bektaši predvođeni svojim tadašnjim verskim vođom - ,,dedebabom“, Salihom Nijazijem, poreklom Albancem, krenuli u balkanski egzodus . Tirana je postala njihovo novo svetsko središte, koja ih je 1930. godine i službeno priznala za versku ustanovu.
Neđelja, 6. oktobar 2024.
religijama. Enver im je rušio sva kulturna zdanja ili ih je pretvarao u radionice, štale, bioskope i drugo, i jedva da je nešto od njihovih dostignuća ostalo da dočeka 1991. godinu, kada je albanski socijalizam pao.
Sara Kuen sa Odeljenja za islamsku teologiju Univerziteta u Beču je 2021. godine iznela i neke podatke o stradavanju bektašija na Kosmetu i Makedoniji posle 1998/1999. godine. Pre toga je iznela tvrdnju da su i za vreme jugoslovenske socijalističke ere ustanove bektašija ,,pretrpele ozbiljna oštećenja“, ali to nije potkrepila podacima. Možda je mislila na agrarnu reformu i nacionalizaciju vakufa kod nas. Nije kazala ni ko je odgovoran za teško rušenje tekijskog kompleksa u Đakovici 1999. godine, ali je kazala da su u Tetovu 2002. i 2010. godne naoružani članovi Makedonske islamske zajednice razrušili najveći bektaši verski kompleks ne samo na Balkanu, već i u Turskoj, a od preostalog dela sačinili su svoju suni džamiju. To je verovatno bio ne toliko verski, koliko nacionalni sukob. Ali Kuenova nije otkrila ko je bio nacionalni napadač sa makedonske strane. Nažalost, dio srušenog kompleksa je bila i tekija bektašija iz 16. veka.
SAN EDIJA RAME
Edi Rama je, povodom predstojećeg usvajanja deklaracije ,,Pakt o budućnosti“, u Njujorku ovim rečima opravdao osnivanje države bektašija: ,,Albanija je možda mala zemlja, ali je svetu dala dobre primere. Mi smo to pokazali sa Jevrejima, sa Avganistancima, i mi smo svetu dali sveticu Majku Terezu čiji je život bio prožet ljubavlju prema humanosti i podsećanjem da mnogi od nas ne mogu učiniti velika dela, ali možemo učiniti male stvari sa velikom ljubavlju. To je princip na kojem Albanija stoji, to je izvor našeg nadahnuća da podržimo pretvaranje Svetskog centra reda bektašija u suverenu zemlju u okviru Tirane, kao novog centra ujedinjavanja i miroljubive tolerancije“.
Država bektašija bi se rasprostirala na tri tiranska kvarta, na svega 21 ar, objavila bi svoje pasoše i zatražila članstvo u UN. No, albanska vlada još nije objasnila da li će ta država imati svoju vojsku, policiju, sudove, poreze, carine i odgovarajuću admini-
straciju, ili će se osloniti na albanske ustanove kao što je to, delimično, slučaj sa italijanskim servisom Vatikana. Albanski ustav u članu 1 govori da je ,,Republika Albanija unitarna i nedeljiva država“, ali je to promenljivo ukoliko se 2/3 poslanika izjasni u prilog Raminog predloga. Možda to neće ići lako. Sunitska Muslimanska zajednica je već izašla sa stavom da je ona u Albaniji ,,službeni predstavnik islama“, a da bi državno teritorijalno cepanje zemlje po verskom osnovu bio ,,opasan presedan po budućnost zemlje“. Bektaši čine oko 10 odsto muslimana u zemlji, a pet odsto stanovništva. Iznosi se i strah da će albanska verska tolerancija sa državom bektašija pretrpeti novi udarac po svoj ugled u svetu koji je okrnjen već i time što njena tolerancija ,,ugošćava“ razne verske organizacije koje se u delu međunarodne zajednice drže za terorističke. No, kod najvećih sila nije tako. U septembru 2022. godine Albanija je prekinula diplomatske odnose sa Iranom zbog njegovih sajber napada na Tiranu u kojoj se nalazi iranska anti-vladina organizacija ,,Mudžahedini Irana“. Ovi mudžahedini su u Duresu od 2013. godine i imaju tamo veliki štabni kompleks - na osnovu zahteva SAD i UN da se u Albaniji smeste. Teheran-
Nijedna naša teritorija nije postigla asimilacionu snagu savremene Albanije, a do juče smo joj se podsmijevali kao zaboravljenom džepu Evrope i civilizacije. Nastup predsjednika Rame mi vidimo kao njegovo shvatanje dubine sigurnosti i perspektive albanske države. Taj potez je simbol samouvjerene države, i on je diploma povjerenja u dobru budućnost Albanije. Vjerovatno je preuranjen i povučen je bez dovoljno pripremljene potvrdne volje u narodu. Ali nama se Ramin prijedlog dopao. Ljepše je slušati vizionare, a ponekad i avanturiste, umjesto fanatike prošlosti
ski osvetnički napad je izbacio albanske policijske kompjutere iz operacije, a možda je preuzeo i njihove podatke.
U Tirani su po zahtevu SAD i bivši zatvorenici iz Gvantanama - iz njihove baze sa Kube kojima Amerikanci ne daju da se vrate u svoje zemlje porekla. A Erdoganova vlada neprekidno negoduje što je Albanija veliko utočište mnogim Gulenovim beguncima iz Turske koga Istanbul optužuje za vojni puč 2016. godine. Osim toga, Albanija je postala azilno utočište i za avganistanske begunce i protivnike talibanske vlasti.
U stvari, Albanija je postala jedan od operativnih evro-američkih centara protiv religijskih vlada, pre svega onih u Teheranu i Istanbulu. Ona će
to savezništvo da i dalje širi sa otvaranjem centara za prihvatanje ilegalnih imigranata iz Afirke i sa Bliskog istoka u Zapadnoj Evropi poput već izgrađenog u luci Šengđin i Đadru. Te centre će finansirati i njima administrirati vlada Đorđe Meloni.
MI NEMAMO RAMU
Mi nemamo Ramu jer nemamo ni albansku istoriju. Njegov predlog za osnivanje ,,države“ bektašija mi nismo shvatili kao prilog secesionizmu u Albaniji. Njega tamo ni nema. Više smo ga shvatili kao priznanje jednoj sekularnoj verskoj zajednici koja je uprkos svom malom broju dala veliki doprinos političkom i kulturnom usponu Albanije. Njen politički zna-
čaj van Albanije je mali. A on nije mali zato što bi teritorija države bektašija bila više nego upola manja od vatikanske, već zato što su albanski bektaši sa svojih oko 100.000 vernika frakcija miroljubivih muslimana bez pretenzija na teritorijalna osvajanja. Njihova parodijska država bi bila više simbol zahvalnosti albanskog naroda Turcima koji su postali Albanci nego išta dalje od toga. A možda ni od toga neće biti ništa. U Evropi ima malih država poput Monaka, Lihtenštajna, Andore i Vatikana, i one su nastale pod sporazumnim protektoratom okružnih sila bez pretenzija da ih guraju jedna protiv druge. Mali su te teritorije plen. A Švajcarska neutralnost je potreba velikih
sila - da postoji bar jedno mesto na kontinentu gde možemo pouzdano čuvati bogatstvo i pregovarati. Kod nas bi to bilo nemoguće. U balkanskom i jugoslovenskom prostoru nema volje da se ijedna teritorija pokloni bilo kom delu naroda ili versko-socijalnoj grupaciji unutar zemlje. Mi, u jugoslovenskom prostoru, i dalje radije gledamo šta možemo jedni od drugih da prevarno uzmemo. Otuda, zbog straha od slobode i solidarnosti među nama, nismo ni unutar svojih država razvili poverenje u autonomije i snažne lokalne samouprave. Ni Srbija, a ni Hrvatska nisu federalizovane na stepen teritorija sa zasebnim ustavima, zakonima, policijom, teritorijalnom odbranom, porezima, školama, zdravstvenim osiguranjem i drugo. Velike evropske federacije su daleko od nas. Strah od secesije je veliki. Srbija ne da Vojvodini nikakvu zakonsku autonomiju, ali zahteva od Prištine da joj odobri Zajednicu srpskih opština sa finansiranjem iz Beograda. Kako će onda Beograd sutra da se odbrani od mogućeg zahteva Mađarske da se u Bačkoj osnuje zajednica mađarskih opština pod protektoratom Budimpešte? Beograd vodi politiku celokupnog preuzimanja Crne Gore tako da zbog srpske iredente u toj državi, Vlada Crne Gore ne sme ni da pomisli da pojača stepen opštinskih autonomija na temelju nacionalnog i verskog sadržaja zemlje. A u situaciji opšte lojalnosti stanovnika Crne Gore svojoj nezavisnosti to bi bilo korisno i moguće. Zašto gradovi ne mogu imati i svoju policiju - pored državne, kojom bi komandovali gradonačelnici? Zar policija nije gradska redarstvena služba, kako joj i ime glasi? A kako ćete Nikšiću i dati veću samostalnost ako će tamošnja srbijanska iredenta da je koristi za državni udar, a ne za povećavanje blagodeti domaćeg stanovništva? Bosna i Hercegovina se održava samo zbog međunarodnog vojnog pritiska iako ima političkih snaga za obnovu zajednice. Ali su nacionalisti jači od njih i ne bi deo svoje teritorije dali ni roditeljima ni rođacima, a kamoli ljudima van porodice. Nijedna naša teritorija nije postigla asimilacionu snagu savremene Albanije, a do juče smo joj se podsmevali kao zaboravljenom džepu Evrope i civilizacije.
Nastup predsednika Rame mi vidimo kao njegovo shvatanje dubine sigurnosti i perspektive albanske države. Taj potez je simbol samouverene države, i on je diploma poverenja u dobru budućnost Albanije. Verovatno je preuranjen i povučen je bez dovoljno pripremljene potvrdne volje u narodu. Ali nama se Ramin predlog dopao. Lepše je slušati vizionare, a ponekad i avanturiste, umesto fanatike prošlosti. •
DANILOVGRAD - Povodom 5. oktobra Međunarodnog dana učitelja Fondacija ,,Učitelj“ na svečanosti u Osnovnoj školi ,,Vuko Jovović“ u Danilovgradu uručila je priznanja zaslužnim prosvjetnim radnicima, školama i institucijama koje brinu o vaspitanju i obrazovanju mladih.
Povelje su dobile osnovne škole ,,Milorad- Musa Burzan“ iz Podgorice i ,,Šunjo Pešikan“ iz Trešnjeva, zatim Dušanka Barjaktarović iz OŠ ,,Vukašin Radunović“ iz Berana, Dragica Kastratović iz OŠ ,,Šunjo Pešikan“ iz Trešnjeva, Ajkuna i Safet Durović iz Goduše kod Bijelog Polja i Stevan Škuletić iz OŠ ,,Ogla Golović“ u Nikšiću.
Povelja za izuzetan doprinos vaspitanju i obrazovanju mladih generacija pripala je i redakciji književnog lista ,,Osmijeh“ iz Podgorice.
Prve tajne znanja Nagrade su uručili Ljudmila Radović, pomoćnica direktorice OŠ ,,Vuko Jovović“ i članovi Upravnog odbora Fondacije ,,Učitelj“ iz Danilovgrada Goran Zeković i Dragan Mitov Đurović, koji je naglasio izuzetnu važnost učiteljica i učitelja u početku školskog obrazovanja najmlađih, kojima oni pružaju ruku i upućuju prve tajne znanja i vaspitanja, uz
Najmlađi su čisti bijeli papir na koji roditelji i učitelji, kasnije društvo, ispisuju puteve kojima treba da koračaju. To je velika odgovornost koje moramo biti svjesni – kazala je Dušanka Barjaktarović iz OŠ ,,Vukašin Radunović“ iz Berana Ja se kao direktorica škole osjećam ,,dvostruko“ srećnom kada sretnem moje učitelje i kada mi se ljubazno jave moji đaci – rekla je direktorica OŠ ,,Milorad Musa Burzan“ u Podgorici Milica Vuković
poruku da prosvjetni radnici, posebno oni koji na seoskom području provode radni vijek, moraju od društva imati mnogo bolju podršku. Dušanka Barjaktarović iz OŠ ,,Vukašin Radunović“ iz Berana rekla je da je za četiri decenije rada u učionici i ona mnogo naučila.
-Najmlađi su čisti bijeli papir na koji roditelji i učitelji, kasnije društvo, ispisuju puteve kojima treba da koračaju. To je velika odgovornost koje moramo biti svjesni – kazala je Barjaktarović za Pobjedu. Kaže da se zbog toga i danas sjeća mnogih učenica i učenika koji su odrasli i postali do-
bri ljudi i osjeća se ponosno. - Kada se jave i svojoj djeci kažu da sam ja bila njihova učiteljica, kažu to tako toplo, kao da sam im bila druga majka. Kao penzionerka pratim njihov napredak i radujem se njihovim uspjesima – rekla je Barjaktarović. Podsjeća da je u njihovom gra-
Direktor Fondacije ,,Učitelj“
Dragan Mitov Đurović podsjeća da je skoro tri decenije od organizovanja susreta ,,starih učitelja i učiteljica“ i otkad se rodila ideja o podizanju Spomenika, za što se posebna zahvalnost duguje izuzetnom prosvjetnom i društvenom posleniku Rajku Rajoviću. -Sada kada nema te učiteljske poslijeratne generacije, naši susreti imaju posebnu obavezu. Ne samo da uručimo priznanja i kažemo
hvala istaknutim prosvjetnim radnicima i školama, već da se prisjetimo naših vaspitača. Zato i ja ponosno čuvam sjećanje i njedrim poštovanje na moje prve školske dane, na učiteljice Jošu Kalezić i Vuku Dragoviċ, na učitelje Miloša Kaleziċa, Ljuba Đurišića i Jovana Dragoviċa Đurović je rekao da i sada na posebnom mjestu čuva fotografije iz vremena kada je u malu školu ,,Vlajko Brajović“ na Lazinama kod
Danilovgrada na početku i na kraju školske godine dolazio fotograf Savić Ičeviċ i slikao cijeli razred.
-To su sada vrijedne i drage uspomene – naglasio je Đurović.
Podsjetio je da je u Danilovgradu od 1919. godine, čitavu deceniju radila prva učiteljska škola u Crnoj Gori, a kasnije su škole bile u Herceg Novom, Beranama i Nikšiću.
-Učiteljice i učitelji iz tih škola opismenili su poslijeratnu
Crnu Goru i dio susjednih, tada republika, posebno u Bosni i Hercegovini i Srbiji. I sada u mnogim krajevima živi sjećanje na učitelje iz Crne Gore, čije su porodice mahom nastavile život u tim krajevima – kazao je Đurović. Dodao je da duguju zahvalnost Osnovnoj školi ,,Vuko Jovović“ za izuzetan susret, program i doček povodom Međunarodnog sana učitelja, uz čestitke za odlične rezultate u nastavi i vannastavnim aktivnostima.
du nakon Drugog svjetskog rata bila Učiteljska škola, koju je završio veliki broj mladih i mnogo doprinijeli opismenjavanju i izgradnji zemlje. -Raduje me i zahvalna sam Fondaciji ,,Učitelj“ što čuva sjećanje na učitelje i posebno što je podignut spomenik koji podsjeća na brojne generacije prosvjetara koji su širom bivših jugoslovenskih prostora brinuli o vaspitanju i obrazovanju mladih – rekla je Barjaktarović.
Kad olovKe zamijene telefoni
Direktorica Osnovne škole ,,Milorad Musa Burzan“ u Podgorici Milica Vuković kaže za Pobjedu da je i tokom svoga školovanja osjećala i da sada, kada sa saradnicima rukovodi uspješnom školom sa dugom tradicijom, osjeća duboko poštovanje prema učiteljima i učiteljicama.
-Nastojim da njihov roditeljski odnos pokažemo i mi prema našim učenicima, što nije lako u novim uslovima. Sve je drugačije - olovku i sveske, tablu i kredu, knjigu i čitanje zamjenjuju telefoni, tableti…Ipak, nastojimo da ostane živa riječ, razgovor i savjet kao ,,Znakovi pored puta“ i poduka za odrastanje –kazala je direktorica Vuković. Naglašava da stasavaju dobre generacije, kojima je potrebna podrška posvećenih prosvjetnih radnika, a društvo im mora stvoriti bolje uslove za rad i život.
-Posebno to važi za djecu i njihove vaspitače koji žive na seoskom području. Ja se i kao direktorica škole osjećam ,,dvostruko“ srećnom -kada sretnem moje učitelje i kada mi se ljubazno jave moji đaci – rekla je direktorica OŠ ,,Milorad Musa Burzan“ u Podgorici Milica Vuković.
,,Osmijeh“ prati dječje potrebe
Povelja za izuzetan doprinos vaspitanju i obrazovanju mladih generacija uručena je Goranu Radojičiću glavnom i odgovornom uredniku književnog časopisa za djecu „Osmijeh“. Udruženje crnogorskih pisaca za djecu i mlade je prije tri godine obnovilo čuveni „Osmijeh“ koji je osnovao i uređivao poznati Dušan Đurišić, a članovi redakcije bili su velikani poput Milenka Ratkovića, Čeda Vukovića, Dragana Radulovića Od tog perioda do danas mnoge su se stvari promijenile. Urednik i redakcija trude se da ostanu na tragu pozitivnih aspekata koje časopis za djecu nudi i tada i danas, imajući u vidu da su potrebe djece sada drugačije i da ih treba uvažiti da bi „Osmijehu“ posvetili vrijeme. -Djeca i pisci iz regiona su pozitivno reagovali na svaki broj „Osmijeha“, ali je priznanje od učitelja potvrda da ovaj časopis može biti i korisno nastavno sredstvo, što nas raduje i obavezuje da stvaramo i radimo još bolje. Hvala Draganu Mitovom Đuroviću i UO Fondacije „Učitelj“ što su na ovaj način skrenuli pažnju na rad Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade i časopis „Osmijeh“ – rekao je Radojičić.
Nagrađeni i delegacija Fondacije ,,Učitelj“ nakon svečanosti položili su cvijeće na spomenik ,,Učitelju“ u Danilovgradu. r.U.-i. U Danilovgradu povodom
PODGORIcA - Nevrijeme je napravilo veliku štetu domaćinstvima u opštini Šavnik a Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda preduzeće neophodne aktivnosti kako bi se mještanima ugroženih šavničkih sela pružila adekvatna podrška u saniranju posljedica nevremena – saopštio je predsjednik Vlade Milojko Spajić na mreži Iks.
Premijer Milojko Spajić najavio pomoć Šavniku u sanaciji posljedica poplava
-Jučerašnje nevrijeme napravilo je veliku štetu i domaćinstvima u opštini Šavnik. Zadužićemo Komisiju za
procjenu šteta od elementarnih nepogoda da preduzme neophodne aktivnosti kako bi se mještanima ugroženih
šavničkih sela pružila adekvatna podrška u saniranju nastale štete - naveo je Spajić. r.P.
U prigodnom programu učestvovali su učenici Andrej Čović, Manja Mitrović, Lara Bečanović i Stevan Žižić, uz podršku i pozdravne riječi profesorica Nađe Milović i Nevene Vlahović -Učitelji su mnogo više od onih koji prenose znanje. Oni
su mentori, inspiracija, podrška i često uzori učenicima. Njihov rad nije ograničen na školske časove, jer učitelji svakodnevno ulažu svoje srce, vrijeme i energiju u svakog učenika, prepoznajući njihove talente i pomažući im da ih razviju – kazala je Nađa Milović. Dodala je da se posvećenost učitelja ogleda u svakom trenutku kada pružaju ruku pomoći, kada ohrabruju i podstiču na radoznalost, kreativnost i samopouzdanje.
Posljedice katastrofalnih poplava u Bosni i Hercegovini
SARAJEVO – Broj stradalih u poplavama u Bosni i Hercegovini porastao je na 18. Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona objavila je juče da je u katastrofalnim poplavama poginulo 16 osoba, ali je sinoć MUP saopštio da su nađena još dva tijela. Potraga za nestalima u poplavama koje su pogodile područje Jablanice, Konjica, Kiseljaka, Kreševa i Fojnice u BiH nastavljena je i juče. Portparol Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Darko Juka rekao je na konferencji za medije da je u katastrofalnim poplavama, odronima i klizištima na prostoru Jablanice i Konjica zvanično nastradalo 13 osoba, a da se 10 vodi kao nestalo. On kaže da su neke osobe više puta prijavljivane kao mrtve, što je dovelo do zabune u ukupnom broju žrtava. Juka je potvrdio da je trudnica, koja je prekjuče izgubila bebu, u stabilnom zdravstvenom stanju. Za sada se traga za deset osoba.
Majda Kovač iz Federalne uprave civilne zaštite, kazala je za N1 da je za područje Konjica i Jablanice napravljen plan za korišćenje teške mehanizacije i od ranih sati se počelo sa radovima. Više od 80 trafostanica je van funkcije na ovom području. Kada je riječ o Varešu, prema informacijama s kojima Kovač raspolaže, rijeka Stavnja se povukla u svoje korito.
- Lokalni putevi koji su bili juče blokirani raščišćeni su. Sve putne komunikacije su prohodne - kazala je.
Prema informacijama CZ Kiseljak stanje u tom mjestu se popravlja. Vodostaj rijeka se snizio, te se voda polako povlači.
- Trenutno padavina nema. Klizišta koja su bila aktivna u Rotilju i prema naselju Višnjica se saniraju. Oko 50 pripadnika Oružanih snaga Bosne i Her-
Crnogorski zvaničnici uputili su telegrame saučešća i ponudili pomoć Bosni i Hercegovini. Saučešće porodicama uputio je premijer Milojko Spajić i poručio da je Crna Gora spremna da pomogne na svaki mogući način. Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković uputio je pismo solidarnosti i izrazio saučešće predsjednicima opština koje je zadesila nesreća. Akciju prikupljanja pomoći pokrenule su humanitarne i nevladine organizacije
cegovine pomažu pri čišćenju i saniranju klizišta i putnih komunikacija. Životi ljudi nijesu ugroženi. Pored pripradnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine na terenu su i službe Civilne zaštite Kiseljak i pripadnici Vatrogasnog društva Kiseljak - kazala je Kovač. Stanje u Kreševu se popravlja, vodostaj rijeke se povlači.
- Najviše su ugrožena mjesta Crnački kamenik, Vranci i Deževice. U mjestu Deževice putna komunikacija je totalno odsječena. Voda nije preporučljiva za piće. Na terenu su službe Civilne zaštite Kiseljak, kao i vatrogasci Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kreševo - navela je Kovač. Prema informacijama Civilne zaštite Fojnica, stanje u tom naselju se popravlja. Vodostaj je opao. Rijeka Fojnica se vra-
ća u svoje korito. Rijeka Željeznica je malo kritična.
- Telefonska komunikacija sa dosta naselja je prekinuta. Most koji vodi ka naselju Hotigošće je oštećen i putna komunikacija je prekinuta - navela je Kovač. Crna Gora ponudila pomoć Crnogorski zvaničnici uputili su telegrame saučešća i ponudili pomoć Bosni i Hercegovini. Premijer Milojko Spajić izrazio je saučešće porodicama nastradalih. Kazao je da je sa velikom tugom primio vijesti o katastrofalnim poplavama koje su pogodile BiH.
- Crna Gora je svim srcem uz vas i spremna je da pomogne na svaki mogući način. Nadamo se da ćete pronaći utjehu i snagu u ovom teškom momentunapisao je Spajić na mreži Iks. Gradonačelnik Cetinja Niko-
Prikupljanje pomoći
Platforma Humanost.com pokrenula je akciju prikupljanja pomoći za građane u poplavljenim odručjima u BiH. Svi koji su u mogućnosti mogu poslati 54 na 14565. Tragedija je, naveli su, sama po sebi ogromna, a kako bismo spriječili još veću, te uputili podršku i pomoć našim komšijama koji se nalaze u jednom od najtežih momenata, platforma humanost.com pokrenula je akciju za prikupljanje humanitarne pomoći. Pozvali su na prikupljanje pomoći platnim karticama putem linka: https://humanaost.com/Pomoc_za_ BiH, zatim uplatom na žiro račun 520-44402-50, devizni račun 520004200000315503, IBANME25520004200000315503, SWIFT: HBBAMEPGXXX, SMS: 54 NA 14565 – 1, Poruka = 1 euro. - Sva prikupljena sredstva biće usmjerena humanitarnoj organizaciji iz BiH - pomozi.ba koja će pomoć usmjeriti prema najteže pogođenim ovom prirodnom katastrofom - navodi se u saopštenju te organizacije.
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini (BiH), koji su zakazni za danas, odgođeni su u Jablanici, Konjicu, Kiseljaku i Kreševu, zbog poplava koje su zahvatile te opštine, odlučila je Centralna izborna komisija (CIK).
U Fojnici izbori su odgođeni na tri biračka mjesta, prenosi Radio Slobodna Evropa. Odluka o datumu održavanja odgođenih izbora će biti donesena kad se steknu uslovi za njihovo održavanje.
la Đurašković uputio je pismo solidarnosti i izrazio saučešće predsjednicima opština Jablanica, Fojnica, Kreševo, Kiseljak i Konjic povodom nezapamćene nesreće i tragičnih posljedica poplava i klizišta koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu. - S tim u vezi, želimo da znate da smo na raspolaganju vama i vašim građanima u ovim iza-
zovnim vremenima, spremni da reagujemo u bilo kom obliku pomoći koji smatrate potrebnim. Bilo da je riječ o humanitarnim, tehničkim ili logističkim resursima, spremni smo da pružimo svu podršku kako bismo doprinijeli oporavku vaše opštine i olakšali teret koji ova tragedija donosi - kazao je Đurašković.
Predsjednica podgoričkog parlamenta u tehničkom mandatu Jelena Borovinić-Bojović izrazila je, u ime Skupštine glavnog grada i lično ime, duboko saučešće građanima BiH i porodicama koje su izgubile svoje najmilije usljed nezapamćenih poplava. Bošnjačka stranka pozvala je Crveni krst i mobilne operatore da otvore donatorske linije za prikupljanje pomoći, kako bi građani Crne Gore imali mogućnost da pomognu žiteljima pogođenih područja BiH. Crna Gora je u prošlosti više puta bila suočavana sa sličnim izazovima, i ovo je prilika da svi zajedno pokažemo solidarnost i pomognemo stanovnicima BiH, čiji su životi ugroženi vremenskim nepogodama - poručio je portparol BS Adel Omeragić
Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić u ime Kotora ponudio je pomoć u otklanjanju posljedica prirodne katastrofe koja je zadesila djelove Bosne i Hercegovine, kao i da djeca Jablanice borave u Kotoru dok se situacija ne stabilizuje. -Nakon što sam primio vijest o katastrofi koja je zadesila djelove Bosne i Hercegovine, sinoć sam stupio u kontakt sa načelnikom Jablanice Damirom Šabanovićem i u ime Kotora ponudio svu pomoć u otklanjanju poslijedica ove prirod-
ne katastrofe, kao i da djeca Jablanice borave u Kotoru dok se situacija ne stabilizuje. Duboko žaleći zbog izgubljenih života i katastrofe koja je zadesila ove krajeve, uz nadu da će se posljedice brzo otkloniti, spremni smo da u svakom trenutku solidarno pomognemo - saopštio je Jokić. Zbog nemilih događaja koji su zadesili Bosnu i Hercegovinu, NVO „Caritas Kotorske Biskupije“, DVD „Tivat“, NVO „Naša Akcija“ i Volonterski centar Herceg Novi pokrenuli su zajednič-
ku akciju prikupljanja pomoći za ugrožene stanovnike i organizovaće konvoj koji će nositi ime „Edvin“, u čast mladiću koji je nastradao nakon što je sa svojim ocem spasio desetoro ljudi iz bujice.
Direktor „Caritasa Kotorske Biskupije“ don Željko Pasković pozvao je građane da od namirnica doniraju isključivo, vodu, konzerviranu hranu, meso koje nije svinjskog porijekla, higijenu i deke (ćebad).
-Garderoba za sada nije potrebna, jer se nalazi u većim količi-
nama u skladištima i distribuira se ugroženim osobama. Poseban značaj stavljamo na to da meso i mesne prerađevine budu isključivo NEsvinjskoga porijekla, kako bi ispoštovali ugrožene stanovnike islamske vjeroispovjesti- saopštio je Pasković.
Adrese sabirnih centara i termini u kojima se mogu dostaviti donacije su NVU „Caritas Kotorske Biskupije“: Samostanski kompleks Sv. Nikola, Prčanj bb, Kotor (ned/pon: 08-20 h, uto: 8-12h), zatim NVO „Naša Akcija“
Kotor: Kafe „Bahus“ (preko puta KBC „Kotor“) (ned-uto: 8-20 h), Volonterski Centar Herceg Novi : Ulica Mića Vavića 1, Topla, Herceg Novi (pon-uto: 14 h-20 h), DVD „Tivat“, Omladinski tim Tivat : Jedriličarski klub „Delfin“, šetalište Seljanovo, Tivat (ned-uto: 09-20 h). Pasković se zahvalio za podršku kafe „Bahus“ iz Kotora i Jedriličarskom klubu „Delfin“ iz Tivta, koji su ustupili svoje prostorije za ove potrebe. -Apelujemo na sve ljude da pruže podršku i pomognu svojim donacijama. S vjerom u Boga šaljemo obilje blagoslovasaopštio je direktor „Caritas-a Kotorske Biskupije“. Iv.K.
Crveni krst Crne Gore pokrenuo je akciju prikupljanja novčane pomoći za stanovništvo koje je prethodnih dana pogođeno katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini. - Pomoć možete donirati putem žiro-računa: -5188-520 31, kod Hipotekarne banke, a uskoro će građani moći donirati i putem sms koda na broj 15888 , kod sva tri mobilna operatera, o čemu ćemo javnost blagovremeno obavijestiti (sms kod za korisnike Telenor mreže je već aktivan) - saopštili su iz Crvenog krsta. Prikupljena sredstva će biti uplaćena na račun Društva Crvenog krsta/ križa Bosne i Hercegovine.
Neđelja, 6. oktobar 2024.
INTERVJU: Slikar Dževdet Nikočević za Pobjedu o izložbi ,,Dodir svjetlosti“, koja je otvorena u Baru
PODGORICA - Samostalna izložba radova ,,Dodir svjetlosti“ slikara Dževdeta Nikočevića otvorena je u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“. Njegov likovni opus je raznovrstan i šarolik, a na izložbi u Baru predstavio je 17 ulja na platnu.
Nikočević na vrlo specifičan način tretira boju, a vrlo je zanimljiv i način na koji postiže fluidnost svjetlosti. Izložba predstavlja presjek njegovog stvaralaštva posljednjih deset godina, a njegovo umjetničko istraživanje uvijek je vezano za boju i likovne probleme - kontraste svjetlosti i tame, kompozicije…
Nemamo adekvatnih i originalnih zvukova istine i snažnih zvukova znanja, jer se za znanje treba boriti. Ljudi misle da ako imaju određene informacije o nečemu, da imaju i znanja, a ogromna je razlika između znanja o nečemu i podataka o nečemu - smatra Nikočević
NIKOČEVIĆ: Da bi mogao da prevaziđe svoj rad, on mora da ga ,,uništi“ da bi stekao novi nivo i krenuo u nove svjetove koji su nove nadogradnje. Ako radimo samo jednu vrstu rada, mi se vrtimo oko djela koja su nam bliska i koja nam odgovaraju, ali se zapravo vrtimo ukrug. Treba sumnjati. Ne treba se zaljubljivati u svoj rad, čak i ako su oko njega nagrade. To je samo jedna stepenica u tom nizu.
Nikočević (1961, Gusinje) Akademiju likovnih umjetnosti i postdiplomske studije završio je u Sarajevu, Odsjek za slikarstvo. Član je Udruženja likovnih umjetnika BiH, Udruženja likovnih umjetnika Sandžaka, Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i Uneskove internacionalne asocijacije umjetnika. Do sada je izlagao na 35 samostalnih i više od 250 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Učestvovao je na brojnim, relevantnim i selektivnim izložbama i često predstavlja Bosnu i Hercegovinu na međunarodnim seminarima i izložbama. Za svoj umjetnički rad je dobio znatan broj nagrada i priznanja. Živi i stvara u Sarajevu. U intervjuu za Pobjedu govori o izložbi u Baru..
POBJEDA: Izložba u Baru nosi naziv „Dodir svjetlosti“, a čini mi se da upravo
POBJEDA: S obzirom na to da izložba predstavlja presjek Vašeg stvaralaštva posljednjih deset godina, kako Vam sada, kada radove sagledate na jednom mjestu, izgleda taj stvaralački put?
svjetlost ima značajnu ulogu u Vašem stvaralaštvu?
NIKOČEVIĆ: Kao vrlo mlad skrenuo sam pažnju na sebe i na svoje radove jer sam nekoliko puta dobio nagradu za najboljeg mladog umjetnika Jugoslavije. I tada sam shvatio da to nije dovoljno. Ono što je vrlo važno - shvatio sam da je vrijeme da prestanem da pravim „pametne slike“.
POBJEDA: Što to znači?
NIKOČEVIĆ: Ako slika nema damara, ako nema neki kontakt sa trenutkom u kojem je stvarana, sa ljudima koji je okružuju, onda je to slika za jedan uski krug ljudi koji misle da znaju, a znati u umjetnosti je vrlo teško. Evo, ja sam skoro 50 godina u svijetu likovne kulture, ali i dalje sumnjam i dalje učim.
NIKOČEVIĆ: Svjetlost je jedan od najvećih problema u likovnosti. Podsjetiću na
dgorici nekoliko puta. To su u stvari tanki, transparentni nanosi boje da bi se stvorila vizuelnost u našem oku. Naše su oči nesavršene i ta pikturalnost slike stvara iluziju neke jarke svjetlosti. Sjećam se da sam na izložbi u Podgorici koristio reflektor iz pozorišta da bih stvorio još jači utisak isijavanja te žute boje. Nakon toga sam uvidio da ne mora sve biti idealno i tačno na slici i trudio sam se da pravim ,,kreativne greške“, da moj potez, boja i površina slike imaju taj neki damar nezavršenosti i nesavršenosti, jer tek tada u pravom smislu moja slika ,,zamiriše“.
gledaoce. Sa tom serijom sam se pojavio na početku karijere i izlagao
POBJEDA: kon akademije u Sarajevu Vi se vraćate u Podgoricu i tu, pod uticajem mediteranske svjetlosti, nastaje ciklus tih Vaših žutih slika po kojima postaje i prepoznatljivi.
NIKOČEVIĆ: Zato što je ona najteža u paleti boja. Prije žute su bile druge boje, bio sam u svijetu tamnih tonova. Moje umjetničko oko napravilo je korak naprijed i prešao sam na crvenu, koja je još teža na toj listi kolorita. Poslije toga je došla žuta. Ono što razlikuje izuzetnog slikara od ostalih je ekspresija njegovog rada. Nije neophodna ekspresija poteza koliko je potrebna ekspresija snage izraza unutar same slike. Za to je potrebna hrabrost. Slikati crvenom, pa onda žutom je teško jer traži posebnu likovnu senzibilnost.
POBJEDA: Kad već pominjete sumnju, zbog čega smatrate da je za svakog stvaraoca, ako želi da napravi nešto ozbiljno u svom radu, važno da ne bude po svaku cijenu zadovoljan svojim radom?
POBJEDA: Iz Vašeg prethodnog odgovora stičem utisak da je Vaše slikarstvo neprestano istraživanje tehnika, motiva i slikarskih finesa. Da li je tako?
NIKOČEVIĆ: Mi stalno učimo. Nijesam od onih umjetnika koji napravi jednu vrstu prozora i onda ga čitav život oponaša i vraća mu se u različitim formatima. Za mene je umjetnost poput nauke, istraživanja. Pokušavam da dam neki novi način pristupa slici, neki novi ugao posmatranja. Naročito sam to uspio na crtežima.
POBJEDA: Likovna kritika sklona je ocjeni da Vi djelima ,,apostrofirate dijalog koji vodimo kao nadu za izlaz iz kolopleta današnje svakodnevice“. Koliko Vas svakodnevica inspiriše?
nu kvaziinformacija i kvaziimprovizacija, u vremenu jeftinih prepisivača. Nemamo adekvatnih i originalnih zvukova istine i snažnih zvukova znanja, jer se za znanje treba boriti. Ljudi misle da ako imaju određene informacije o nečemu, da imaju i znanja, a ogromna je razlika između znanja o nečemu i podataka o nečemu. Često kažem prijateljima, studentima i kolegama: ,,Nije isto imati adresu u jednom gradu ili podatke o osobi koja živi u tom gradu“. U ovom slučaju bi znanje bila adresa. Jer, bez obzira koliko je veliki grad, puno je lakše naći osobu ako imamo adresu, a ako je nemamo, potrošićemo jako puno vremena i pitanje je kada ćemo naći tu određenu osobu. Tako je i sa likovnošću.
NIKOČEVIĆ: Nažalost, nijesam baš zadovoljan svakodnevicom - ja koji sam bio vječiti optimista i koji sam se borio sa surovom bolešću i izašao kao pobjednik. Nijesam zadovoljan jer živimo u vreme-
POBJEDA: Na Vašim platnima prepoznajemo ambijent Sarajeva, Mostara i drugih gradova, ali u Vašem slikarstvu na prvom mjestu nije motiv, nego slikovnost, način na koji se određeni motiv prikazuje?
NIKOČEVIĆ: Tako je. Imao sam nekoliko slika Mostara sa Starim mostom. Htio sam da iskoristim most kao metaforu monumentalnosti, veličine uzdizanja, u smislu prosvjetljenja, ljudske uzvišenosti. E sad, kako slikati most, a da to ne bude tipični, sivi, pastelni kolorit. Htio sam da mu dodam tu dramatiku, taj kontrast, htio sam da bojom dočaram sukobe svjetlosti i tame. Zadovoljan sam tom serijom slika. Što se tiče Sarajeva, to je dosta težak izazov jer je to tako čaroban grad. Ja sam čak 1996. godine i život rizikovao kada sam ulazio u taj grad i imam jednu posebnu konekciju sa njim. Posljednjih godina počeo sam da radim malu seriju motiva iz Sarajeva, kojima i jesam i nijesam zadovoljan. Svaki korak, svaki pogled u Sarajevo je jedna mala likovna i vizuelna senzacija.
POBJEDA: S obzirom na to da ste rođeni u Gusinju, da li na Vašim platnima ima motiva iz Crne Gore?
NIKOČEVIĆ: Ovih dana bio sam u Ulcinju na jednoj internacionalnoj koloniji. U Ulcinj se svake godine vraćam sa svojom porodicom. Imalo je tih mojih zapisa, slika i crteža. Ali, ako već vežem period za moj boravak u Crnoj Gori, ipak je to period kada sam radio seriju apstraktnih slika po kojima sam bio brzo prepoznat na likovnoj sceni Crne Gore. To su te žute slike o kojima sam govorio. Iako sam bio mlad, ostavio sam interesantan trag u Crnoj Gori. S obzirom na to da je politička situacija bila dosta, da kažem, lucidna, odlučio sam da dođem u grad u koji sam studirao i od 1996. godine sam u Sarajevu.
POBJEDA: Kazali ste jednom prilikom da ste bili svugdje po svijetu, ali da su jedna od Vaših najvećih inspiracija Prokletije. Zašto?
NIKOČEVIĆ: Ima jedna zanimljiva priča, jedan od mojih profesora sa likovne akademije bio je oduševljen mojim crtežima i pitao me je odakle sam. Ja sam mu rekao da sam rođen u Gusinju, blizu Prokletija i odmah mu je sve bilo jasno. Zašto Prokletije? Svi koji pokušavaju da stvore nešto što će da ostavi traga trude se da taj njihov rad bude što monumentalniji. Osobe koje su bile na Prokletijama znaju o čemu govorim. Ta monumentalnost prirode je nešto što nas uzdiže. Sam naziv Prokletije ima u sebi neku snagu, pa i nije ni čudo što su ljudi sa tih krajeva malo drugačijeg kova.
POBJEDA: Posljednjih decenija živite i stvarate u S arajevu, ali ste redovno prisutni na crnogorskoj likovnoj sceni. Kako Vam ona danas izgleda?
NIKOČEVIĆ: Ono što je ranije karakterisalo crnogorsku likovnu scenu je snaga izraza autora poput Lubarde, Đurića... Danas je došlo do nekih promjena - ušli su neki ljudi koji su unijeli naturalnu priču koja nije toliko neophodna u slikarstvu, u likovnom izrazu. Kada na umjetničkom djelu ima više priče nego likovnosti, to je znak da se radi o oskudnom djelu. Stalo mi je da se potencira likovnost u izrazu. Gledao sam veliki broj djela mladih umjetnika sa prostora Crne Gore i nijesam baš zadovoljan jer se ušlo u neke kompromise, a ništa nije tako žalosno nego kada umjetnici probaju da traže načine kako
Dragan Markovina i Ris Hjuz obilježili glavni program Sajma knjiga u Podgorici
PODGORICA - Nova knjiga istoričara Dragana Markovine „Programirani zaborav – podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja“ predstavljena je prvi put u Podgorici, u okviru programa X Internacionalnog sajma knjiga. Markovina je odabrao da se u knjizi bavi sa 11 gradova za koje je smatrao da su simbolički najvažniji.
POBJEDA: Što je za Vas umjetnost?
NIKOČEVIĆ: Za mene je umjetnost poput okeana u kojem postoje milioni različitih riba, ne bi bilo fer da se samo jedna riba odvaja. Bogatstvo i ljepota okeana je upravo u toj njegovoj raznolikosti. Svijet likovnosti je svijet parametara koji imaju neku unutrašnju strukturu i logiku koje nijesam ja izmislio, izmislilo je vrijeme. Ono što je prošlo kroz sito vremena najbliže je istini. Ako spomenemo Egipat, antičku Grčku, Rim... Međutim, živimo u vremenu ljudi koji žele sve da stave u određene fioke, u vremenu ljudi koji misle da ako imaju podatke iz života nekog umjetnika, da je to dovoljno da mogu da donesu neki sud o njemu kao autoru. Teško je napraviti tri kvalitetna crteža, a kamoli napraviti opus od stotinjak ili više radova.
da se nekom naracijom na slici približe posmatraču. I slika je poput pjesme, muzike, ona šalje vibraciju i to publika koja gleda ili osjeti ili ne osjeti. Vrlo je teško varati publiku.
POBJEDA: Upravo se to nadovezuje na jednu Vašu izjavu da umjetnik koji dozvoli da motiv pobijedi likovnost neće dugo trajati?
NIKOČEVIĆ: Uvijek sam smatrao da je umjetnost malo više od života i da traži puno ozbiljnosti i rada. Nije me bilo na naslovnim stranicama, svjesno sam izbjegavao tu neku popularnost, ali evo i dalje trajem, 50 godina sam aktivan. Mladim kolegama želim da poručim da ako vjeruju u svoj rad, on će pobijediti sve kritičare. Nije lako, ali je lijepo baviti se umjetnošću.
Adrijana ĐOROJEVIĆ
- Knjiga je sadržajno drugačija nego što je bila početna zamisao. Prvo su to samo bila četiri grada - Mostar, Vukovar, Kosovska Mitrovica i Novi Travnik, a onda sam shvatio da mi to nije dovoljno, pa su ušli još neki među kojima su Rijeka, Pula Zadar, Knin, Sarajevo, ali i Beograd, što će, vjerujem, mnogima biti čudno - kazao je Markovina.
Markovina je, kroz razgovor sa moderatorom Stojanom Stamenićem, govorio o Mostaru u kojem je odrastao, što je, kako je rekao, dosta uticalo na to da se bavi istorijom, ali i o Sarajevu, za koje je kazao da je grad koji je i danas obilježen opsadom više nego ikada. - Sarajlije danas pate od posttraumatskog sindroma. Ni oni koji su se rodili poslije rata ne mogu pobjeći od rata. Iz toga osjećaja ljutnje, tuge i bola. Komadić urbanog dijela Sarajeva danas jeste u istočnom Sarajevu, ali dosta Sarajlija ne žele da priznaju da je i to dio Sarajeva - kazao je Markovina.
Istakao je da je poruka knjige da nakon svakog egzodusa i egzila uvijek neko ostane, neko preživi i baš ti tragovi su, dodaje, ono što ga kao autora najviše zanima. - Optimizam bude gradovi u kojima su se kroz istoriju desili veliki egzodusi, poput Pule, Trsta ili Rijeke, a koji su danas gradovi za poželjeti - zaključio je Markovina. Zavjesu na treći dan Sajma spustio je velški književnik Ris Hjuz, koji se podgoričkoj publici u Galeriji Art predstavio romanom „Postmoderni mornar“, u izdanju Partizanske knjige. „Postmoderni mornar“ knjiga je „o neubjedljivim pustolovinama“ u kojoj se po-
javljuju „apsurdnosti, anahronizmi, pretjerivanja“, ali autor ovdje ipak pomalo pretjeruje –namjerno, naravno – jer tekst koji slijedi nije toliko niz apsurdnosti, koliko niz demonstracija iz umjetnosti pripovijedanja, takvih koje će ostaviti utisak i na čitaoce koji obično biraju Dostojevskog umjesto Džona Barta Autor, koji je studirao inžinjering i matematiku, otkrio je da su fikcija, poezija i umjetnost uopšte za njega predstavljali potpuno drugačiji svijet. - Ipak, bez obzira na to što sam studirao, želio sam da pišem avanturističke priče i, na kraju, sve se to uklopilo nekako. Ja sam jako plodan pisac, mnogo
pišem, ali i strastveni čitalac. Puno stvari radim istovremeno, što nikako ne preporučujem, to je haotično i jako neorganizovano. Ideje mi stalno naviru, čak iako ih ne želim, ako ih ne zapišem, ne ostavljaju me na miru - istakao je Hjuz. Dodao je da svoje kratke priče nerijetko voli da povezuje. - Napisao sam puno kratkih priča, i kod njih sam primijetio da su povezane. Ako je u jednoj kratkoj priči npr. jedan od likova doktor, a i u drugoj se pojavi neki ljekar, pomislim, zašto bi bio različit junak, bolje da vratim starog, poznatog lika. Na taj način je nekoliko mojih kratkih priča i povezano - otkrio je Hjuz. R. K.
PODGORICA - Internacionalni teatarski festival
MESS u Sarajevu otvoren je 4. oktobra video-porukom djece iz palestinskog izbjegličkog kampa u Dženinu na Zapadnoj obali i apelom za pomoć stradalima u katastrofalnim poplavama koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu usljed obilne kiše. Reditelj Herve Loichamol, čijom je predstavom „Metro Gaza“, 64. MESS počeo, kao i rediteljka Lee Delong dobili su nagradu Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra. - Što je za tebe umjetnost? Da drugim zemljama pokažemo svoju borbu kako bi ljudi razumjeli i nas i ono što proživljavamo. Šo biste poručili svijetu? Da saosjećaju s nama. Spasite našu djecu i tinejdžere. Ne dajte da nam okupator uzme dušu prije nego što nam uzmu živote - riječi su iz video-poruke djece iz izbjegličkog kampa u Dženinu kojom je otvoren 64.
MESS u Narodnom pozorištu u Sarajevu.
Video je, kako prenosi portal SEEcult, specijalno za otvaranje 64. MESS-a snimio Eyad Hourani, istaknuti palestinski filmski i teatarski glumac. Direktor MESS-a Nihad Kreševljaković pozvao je publiku u sali i pored TV ekrana da pozivanjem broja 17039 i 17023 učestvuje u humanitarnoj ak-
ciji za pomoć stradalima u poplavama u BiH i izrazio najdublje saučešće porodicama preminulih. Kako je naglasio, ravnodušnost i strah su epidemija vremena u kojem živimo. - Umjetnost ne smije okretati glavu od obespravljenih jer je empatija najbolji pokazatelj vlastite ljudskosti, pokazatelj da kao ljudi još postojimo i da nijesmo izgubljeni u
virtuelnoj pustinji koja se širi oko nas. Slogan ovogodišnjeg festivala je „Nezaustavljivi život“, a ideja koja stoji iza toga jeste da nijedno zlo, nijedna destrukcija, ne može zaustaviti život, kao ni nadu! - poručio je Kreševljaković tokom ceremonije otvaranja.
Dobitnicima Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra uručeno je to najviše priznanje MESS-a, koje dodjeljuje festivalska Direkcija.
- Umjetnost je najjače oružje protiv svega onoga što među nama stvara podjele. Vaš grad je osvojio moje srce još 1987. godine, kada sam prvi put ovdje došla. Stekla sam utisak da ste najkulturniji i najnapredniji grad u regiji. Nesrećni rat mi je pokazao vašu hrabrost i jedinstvo, a ono što je nakon njega uslijedilo pokazalo mi je vašu ustrajnost. Vjerujem u ovaj grad - rekla je, između ostalog, u video-poruci Lee Delong. U žiriju ovogodišnjeg MESS-a za glavni takmičarski program su crnogorska rediteljka Ana Vukotić, bosanskohercegovački glumac Izudin Bajrović i srpski reditelj Gorčin Stojanović R. K.
PODGORICA - Još jedan težak meč je ispred nas, a kao što smo najavili na početku sezone, svi će biti takvi i svi su manji ili veći favoriti sa nama.
Uglavnom su veći - na ovaj način je Bojana Popović, koja predvodi sa klupe Budućnost, počela konferenciju za novinare pred današnji duel sa Đerom, četvrtim u B grupi Lige šampiona.
Sve što Popović traži od svojih igračica je da budu hrabre, posebno u defanzivi koju će napadati neke od najboljih igračica na svijetu.
IGRAĆE KAO DA JE DERBI - Đer dolazi uvijek u punom sastavu, ima baš puno igračica. Tako i pravi tim što kupuju igračice kako bi imali i treću, rezervnu postavu ako se nešto desi tokom sezone. A sve da ne bi došli u situaciju da ne mogu da nabave igračice. Tako da su oni uglavnom u ozbiljnoj, možda i najozbiljnijoj rotaciji trenutno u Evropi i godinama se toga drže - napomenula je Popović.
Ne vidi Popović ništa sporno u činjenici da će Đer sa istim osjećajem kao deceniju i neku godinu prije, sa maksimalnim zalaganjem igrati od prvog do posljednjeg minuta. Bukvalno kao da je finale.
Rezultati
internacionalki nastupa za Đer i sve su uglavnom vodeće u svojim reprezentacijama
ti sa velikim igračicama i timovima. U Danskoj su manje dobijale šansu, iz razloga što je Budućnost bila u egalu i pred pobjedom ili remijem.
- Malo manje smo rotirali u Danskoj jer smo bili blizu da osvojimo bodove. Teško je bilo ubaciti mlađe snage i da se malo rizikuje. Ali da bi se održao ritam sa Đerom, mora se malo miksati, a koliko će to moći - vidjećemo. Iskreno, voljela bih da mlađe uđu u teren i osjete sve to. A ako nijeste na 300 odsto, Đer sve kažnjavajasna je Popović. Napomenula je Popović da će samo one igračice koje budu spremne za borbu biti na terenu.
- Uvijek je teško igrati protiv Budućnosti u Crnoj Gori. Ova ekipa je borbena, tako da ćemo i mi morati da se borimo cijelu utakmicu za dva boda koja želimo da odnesemo kući - poručila je rukometašica mađarske
ekipe Lin Blom
Budućnost (323) i Đer (293) su prvi i treći na tabeli svih vremena EHF Lige šampiona po broju odigranih mečeva u takmičenju
- Mladi tim bi opteretio previše glavu ako bi se nosio sa svim informacijama - da svaku igračicu Đera, njih 14, posebno analiziramo. Tako da svedemo na dio da mogu sve to da pohvataju i 60 minuta drže fokus. I dok je bila na terenu, Popović je pričala da je Đer protivnik zanimljiv za igru. I sada isto razmišlja.
ko da nema čega da se boje. Realno, nemaju što da izgube, već samo mogu da dobiju. Treba da pokažu hrabrost i znanje koje je trenutno na nivou na kojem je. I potrebno je da su svoje i da rade ono što najbolje znaju na terenu i ne daju na sebe.
- Kada dolaze u Podgoricu, dolaze sa osjećajem da igraju derbi od prije 10 ili 12 godina, kako je i stvarno tada to izgledalo. I znaju da će ovdje da očekuju otpor i borbu i uvijek
se spremaju maksimalno, bez obzira na to što smo najmlađi i što nije isti tim iz ranijih godina. Znam da Đer ovakvim utakmicama uvijek pristupa maksimalno i da će danas biti strašno teško sa njima. Mnogo bi vremena trebalo stručnom štabu i rukometašicama podgoričke ekipe da analiziraju sve djevojke koje nose dres šampiona Evrope. U suštini, a na čemu insistira upravo Popović, jeste da iz svog dvorišta kuju planove. - Na sebe smo fokusirani. Teško je analizirati ovakvu ekipu. Imaju takve i toliki broj igračica da je dovoljno da postave stvari i da igra samo klizi. Imaju odlične individualce, fintere, postavu koja brže igra i koja više šutira spolja. Tako da takvim miksom na 15 minuta održavaju tempo čitave utakmice. I na taj način polako rješavaju utakmice u svoju korist. Pokušaćemo da damo maksimum kao u Danskoj sa Odenzeom i da im pružimo dobar otpor koliko je to u našoj moći.
PRAVA INSPIRACIJA
- Rotiraćemo onoliko koliko budu spremne za borbu. To se osjeti i na zagrijavanju i pogledima. Samo da se ne boje i da budu svoje i da igramo ono što radimo na treninzima. Ima igračica koje na treninzima mnogo stvari dobro rade, ali kada krene LŠ, taj kvalitet se malo prepolovi u smislu nekog adrenalina ili straha.
Ovo je šansa i za mlade, one najmlađe, da vide kako je igra-
A da bi zadatke iznijeli do kraja, Budućnost mora na sebe da se fokusira.
- Đer je Đer - prava je inspiracija za mlade igračice da osjete kvalitet sa druge strane terena. I da shvate da je sve moguće i da sa svima može da se igra ukoliko su sve prave u datom momentu. Da sam u njihovoj koži, kao što sam i bila kada sam dolazila u Budućnost, znala bih kako bih i iz tog nekog iskustva im pričam i dajem instrukcije. Ovo su momenti o kojima se sanja kada počinješ da se baviš ovim sportom. Ta-
U odbrani je i dalje ključ. Kako zaustaviti neke od vrhunskih šutera, fintera i igračica koje dalekometnom paljbom mogu da riješe meč?
- Odbranu može svako da igra. I neko ko puno ne prelazi centar i ko je bez velikog rukometnog znanja. Srcem i stavom se igra. Morate da imate volju i želju i to nešto taktički da bi se nešto pokazalo. Napad je mnogo teži, u tim nekim godinama potrebno je iskustvo da bi se donijela brza i dobra rješenja. Odbrana i borba - ko to pokaže biće mnogo duže na terenu.
Tatjana Brnović postigla je četiri gola iz pet pokušaja za Krim u pobjedi nad Storhamarom, a još jedna reprezentativka - Matea Pletikosić je u porazu Podravke od Meca upisala osam asistencija, šutirala je dva od dva
IGRAĆE KO SE BUDE BORIO
To što je Budućnost najmlađi tim u eliti je dobra situacija za budućnost ekipe i reprezentacije, a Popović je u svom stilu objasnila ,,fenomen“ mladosti. - Istina je - 18 godina je mladost, ali kažu da nakon nekoliko utakmica ili jesi ili nijesi, igraš ili ne igraš, tako je bilo u naše vrijeme. A sada su mladi kada napune 20, 21, 22 ili 23 godine. Sve se svrstava u mlado. Sve znam, kada krene LŠ, jesu mlade, ali kada uđu u vatru i u to kolo, moraju brzo da se snalaze. One koje uđu u prvi tim treba da su srećne i zahvalne, da uhvate voz i to što im je ponuđeno, da budu velike i uz velike da uče. Ukoliko je glava spremna, sve možeš – poručila je Popović. A . MARKOVIĆ Bojana Popović najavila
Košarkaši Budućnost Volija uspješno su počeli mini turneju na kojoj će odigrati tri meča van Podgorice, dva u ABA ligi i jedan u Evrokupu – tim Andreja Žakelja je slavio protiv Igokee sa 76:71 (20:15, 22:12, 14:18, 20:26), u trećem kolu ABA lige i zadržao maksimalan učinak u regionalnom takmičenju.
Ako su pobjede protiv tada nespremnog Mornara u Baru i Splita kod kuće bile lake i očekivane, onda je trijumf u Laktašima protiv kvalitetnog rivala bio odličan „plavih“ na poraz od Gran Kanarije.
Iako je ponovo nije služio šut sa distance (11-2), kao što je bio slučaj od druge četvrtine meča sa Gran Kanarijom (27-5), Budućnost je u prvom poluvremenu imala elemenat igre koji joj je nedostajao u meču Evrokupa – odbranu. „Plavi“ su ostavili domaće na 27 poena, pa su, uz visoke procente šuta za dva poena (23-16), odnosno mnogo veći broj poena iz reketa (24-10) i dominaciju u skoku (18-6), pa i ofanzivnom (6-2), na polovini meča imali velikih 15 poena prednosti (42:27).
Igokea je vodila samo na startu, sa 4:0, a onda je Budućnost, serijom 6:0, preokrenula i do kraja meča nije ispuštala prednost, koja je u prvoj četvrtini najviše iznosila šest poena, u dva navrata (16:10, 18:12).
„Plavi“ su najbolje odigrali u drugoj četvrtini (22:12), u kojoj su do prve dvocifrene prednosti došli nakon nešto više od dva minuta, kada je Mekinli Rajt (sedam poena, bez promašaja u prvom poluvremenu) ubacio dva slobodna bacanja za 26:16. Zahvaljujući trojkama Matea Drežnjaka i Rajta u finišu poluvremena, Podgoričani su na polovini meča stigli do prednosti od 15 poena… A koliko je Budućnost igrala agresivno u odbrani u prvom poluvremenu, govori i podatak da je Igokea imala čak 19 slobodnih bacanja (pogodila je 13). Podgoričane je predvodio Kenan Kamenjaš sa 10 poena, sedam skokova, dvije asisten-
cije i ukradenom loptom, a doprinos je dao i kapiten Aleksa Ilić sa šest poena, iz četiri šuta, kome je Žakelj u ovom meču dao veliku minutažu, kako bi pomogao u igri pod košem, u odsustvu Džuvana Morgana (sitna povreda, na poštedi je za Trento), te zbog toga što centar Judoka Azubuki (odigrao četiri i po minuta) još nije spreman da pruži adekva-
Košarkaši Mornara Barsko zlato poraženi od Cedevita Olimpije u 3. kolu ABA lige
Zbog petominutnog posta ostali bez nade u prvi trijumf
Košarkaši Mornara upisali su i treći poraz u isto toliko kola ABA lige, ali su nastavili da rastu i nadoknađuju propušteno zbog kasnog početka priprema – u svom najboljem meču od starta sezone tim Mihaila Pavićevića je poražen u „Topolici“ od Cedevita Olimpije sa 92:82. Barane je poraza, paktično, koštao petominutni „prazan hod“ u drugoj polovini treće četvrtine, u kojoj su gosti napravili seriju od 17:0, pa je Mornar od vođstva od 57:54 otišao u minus od 14 poena (57:61). Nakon to-
ga, tim iz Ljubljane je rutinski sačuvao prednost i stigao do prve abaligaške pobjede u sezoni. Mornar je dobro parirao favorizovanom rivalu u prvih 20 minuta, iako je vodio samo u prvoj četvrtini, u dva navrata do sedam poena (20:13, 22:15). Gosti su, međutim, bolje odigrali posljednja skoro tri minuta i dobili ovu dionicu sa 25:23, pošto su Barani jedini poen upisali sa linije bacanja (Lazar Radetić). Cedevita Olimpija je konstantno vodila u drugom kvartalu, do devet razlike (36:27), ali se Barani nijesu pre-
tan i očekivan doprinos timu… Iako je prva ubacila koš u drugom poluvremenu (Nikola Tanasković), Budućnost je u trećoj četvrtini imala velike probleme sa realizacijom napada. Koš krilnog centra „plavih“ bio je jedini iz igre u prvih skoro šest minuta, tokom kojih je Igokea uspjela da smanji minus na pet poena (45:40). Od trojke Fleče-
ra Megija za 49:40 (prethodno je ubacio jedno bacanje zbog tehničke greške Jeremića, koji je prilikom pogođene trojke za domaće ispružio nogu namjerno tražeći kontakt za faul), međutim, proradila je i ofanzivna igra crnogorskog šampiona, koji je do kraja ovog kvartala, zahvaljujući i odbrani u posljednja četiri minuta, vratio dvo-
davali, pa su minus do poluvremena sveli na tri poena (46:43) trojkom Brendena Dženkinsa uz zvuk sirene. Koševima Ilije Đokovića i Džamarija Smita Mornar je početkom drugog poluvremena preokrenuo na 49:48, a pogotkom Džejdena Bedijaka je poveo sa tri poena razlike (57:54), sredinom četvrtine.
Tada je, međutim, domaćin stao u napadu, bio je pet minuta bez poena, što su gosti iskoristili i sa 17 poena u nizu uhvatili zalet za pobjedu, pošto se do kraja meča pitanje pobjednika više nije postavljalo, a Cedevita Olimpija je u posljednjem kvartalu u dva navrata imala i „plus 15“ (80:65, 82:67). - Teško je biti zadovoljan posli-
Anim 2
Radišić 1
Gavrilović 11
Džons 7
Pušica 4
IlićStanković 5
Antunović -
ŽAKELJ: Došli smo da pobijedimo, to smo i uradili
Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj je nakon meča prvo čestitao Igokei.
- Mislim da su odigrali dobar meč, pogotovo drugo poluvrijeme, u kojem smo mi malo pali. Očekivao sam poslije utakmice u srijedu da ćemo imati ovakve minute, ali na kraju smo odigrali dosta dobru odbranu, a u napadu ni mi ni oni nijesmo bili raspoloženi. Mnogo promašenih šuteva, ali poslije srijede (meč sa Gran Kanarijom), koja je za nas bila baš teška, dobro smo odreagovali. Došli smo ovdje da pobijedimo, to smo i uradili, a sada moramo da se regenerišemo i nastavimo dalje – rekao je Žakelj.
cifrenu prednost (56:45), koja je mogla biti i veća da je Rašid Sulejmon pogodio trojku u posljednjoj sekundi. Podgoričani su u posljednjih 10 minuta kontrolisali igru i rezultat sve do finiša meča, kada su od „plus 13“ (73:60), brzopletim napadima i padom koncentracije dozvolili domaćinu da smanji na četiri poena (73:69), košem Gavrilovića u
kontri 29 sekundi prije kraja. Sve dileme je otklonio bivši igrač Igokee, Tanaković košem i pogođenim dodatnim bacanjem za nedostižnih 76:69, na 17,8 sekundi prije kraja… Budućnost Voli u narednom kolu, 12. oktobra, gostuje Zadru. Prije toga, „plave“ u srijedu očekuje gostovanje Trentu, u trećem kolu grupe A Evrokupa. S. JONČIĆ
Alen 6
Đoković 15
ĆubićRunjić 10
Buljević 2 Dženkins 25 Smit 15 Bedijako 3 Komnenović –
6
je poraza, ali iskren da budem, ne mogu biti nezadovoljan. Čestitam ekipi Cedevita Olimpije na zasluženoj pobjedi, isto tako i svojim igračima na dobroj utakmici. Bilo je u jednom periodu i padova, koje je iskusna ekipa Cedevita Olimpije iskoristila i napravila razliku koja je bila nedostižna. Mislim da su ljubitelji košarke prisustvova-
li kvalitetnoj utakmici. Pomak u našoj igri je evidentan, to me raduje, ali trebaće još vremena da se uigramo da svako zna što treba da radi na terenu i da nemamo crne minute, kako neki vole da kažu. Kada padne koncentracija, onda krene, ja kažem, uličarska košarka, i rival to kazni – rekao je trener Mornara Mihailo Pavićević. S. J.
Fudbalska reprezentacija Crne Gore počinje pripreme za utakmice sa Turskom i Velsom u UEFA Ligi nacija
PODGORICA - Fudbalska reprezentacija Crne Gore počinje pripreme za treće i četvrto kolo u UEFA Ligi nacija.
,,Hrabri sokoli“ će 11. oktobra igrati sa Turskom u Samsunu od 20 i 45 časova, dok će tri dana kasnije u istom terminu gostovati Velsu u Kardifu.
,,Crveni“ će danas pod Goricom (17 h) odraditi prvi trening za predstojeći blok utakmica na strani.
- Dvije veoma zahtjevne i teške utakmice su pred nama. Dueli sa protivnicima koji su u prva dva kola UEFA Lige nacija prikazali dobre igre i osvojili po četiri boda, što ih stavlja na diobu prvog mjesta na tabeli na-
še grupe. Turska se na Evropskom prvenstvu prikazala u izuzetnom izdanju, igrali su veoma dopadljiv fudbal i upisali dobre rezultate, a u sličnom ritmu su nastavili i na startu nove sezone. Sa Velsom smo već odigrali jedan susret u kojem smo, uprkos dobroj igri i velikom broju stvorenih prilika, poraženi u Nikšiću. Vjerujem da u duelima koji nas očekuju u oktobru možemo ponoviti dobru igru iz duela sa Velsom, koju će ovog puta ispratiti i dobri rezultati - rekao je Prosinečki za sajt Saveza. Kormilar našeg najboljeg državnog tima ne može da računa na Stefana Savića, Marka Vešovića, Vasilija Adžića i Novicu Erakovića
Danas se igraju mečevi 11. kola Druge lige
PODGORICA – Samo četiri dana nakon 10. runde igraju se mečevi 11. kola Druge lige, a centralni meč igra se u večernjem terminu (18 h) na „DG areni“ u Lješkopolju, gdje se sastaju vodeći timovi – Mladost DG i Lovćen. Mladost je jedini tim bez poraza, uz meč više ima pet bodova prednosti u odnosu na Lovćen, pa je jasno da večeras ima priliku da prednost na vrhu dodatno uveća. Sa druge strane, Lovćen, koji je bio slobodan u prošlom kolu, sa dosta motiva čeka derbi, jer vidi šansu da se dodatno primakne samom vrhu.
Ostali mečevi počinju u 15 časova. Rudar će pod vođstvom novog – starog trenera Vuka Bogavca tražiti izlaz iz rezultatske krize protiv Podgorice. Rudar je u prošlom kolu do-
Raspored i tabela
PLJEVLJA: Rudar – Podgorica (15 h) IGALO: Igalo – Ibar (15 h) RADANOVIĆI: Grbalj – Iskra (15 h)
PODGORICA: Mladost DG – Lovćen (18 h) Slobodna je ekipa Koma.
1. Mladost 9 5 4 0 17:6 19
2. Lovćen 8 4 2 2 13:6 14
3. Rudar 9 3 5 1 10:5 14
4. Igalo 9 3 4 2 12:210 13
5. Podgorica 8 2 5 1 13:10 11
6. Grbalj 9 3 2 4 8:14 11
7. Ibar 9 2 3 4 6:9 9
8. Iskra 8 2 1 5 5:13 7 9. Kom 9 1 2 6 3:14 5
živio prvi poraz, ali je u devet mečeva ostvario samo tri pobjede, pa je jasno da nekadašnjem šampionu treba trijumf. Na jugu naše zemlje igraju se dva meča. Igalo će ugostiti Ibar i pokušati da nastavi prodor ka gornjem dijelu, dok u derbiju začelja Grbalj u Radanovićima dočekuje Iskru. R. P.
Na spisku su Igor Vujačić, Edvin Kuč i Marko Janković, koji su propustili utakmice sa Islandom u Rejkjaviku i Velsom u Nikšiću. Poziv je dobio i debitant na golu, čuvar mreže OFK Beograda - Balša Popović Prosinečki je uputio pozive golmanima Danijelu Petkoviću (Liepaja, Letonija) i Balši Popoviću (OFK Beograd, Srbija).
Od igrača iz odbrane tu su: Adam Marušić (Lacio, Italija), Risto Radunović (FCSB, Rumunija), Igor Vujačić (Rubin, Rusija), Marko Vukčević (Borac Banja Luka, BIH), Andrija Vukčević (Kartahena, Španija), Nikola Šipčić (Kartahena, Španija), Slobodan Rubežić (Aberdin, Škotska) i
Marko Tući (Gangvon, Južna Koreja).
Povjerenje iz veznog reda zaslužili su: Vladimir Jovović (Sogdiana, Uzbekistan), Marko Janković (Karabag, Azerbejdžan), Marko Bakić (OFI Krit, Grčka), Driton Camaj (Kišvarda, Mađarska), Edvin Kuč (Nefči, Azerbejdžan) i Ilija Vukotić (Boavista, Portugal). U napadu su očekivana imena: Stevan Jovetić, Stefan Mugoša (Inčon junajted, Južna Koreja), Milutin Osmajić (Preston, Engleska) i Nikola Krstović (Leće, Italija).
Spisak će biti dopunjen fudbalerima iz crnogorske lige. Crna Gora nije osvojila nijedan bod nakon dva kola Lige nacija. D. KAŽIĆ
PODGORICA - Šampion je kiksao u šestom kolu Bundeslige i to nakon vođstva od 2:0, kada je djelovalo da će se Holštajn teško oporaviti.
Ekipa iz Leverkuzena je u četvrtom minutu vodila 1:0 (strijelac Viktor Bonifejs), a samo četiri minuta kasnije argentinski vezista Palasios ponovo je bio asistent, a strijelac Jonas Hofman. Bajeru je poništen gol u 26. minutu zbog ofsajda, a onda je povukao ručnu. Istina, kontrolisali su stvari na terenu, ali do gola su, ipak, stigli gosti iz Kila i to u petom minutu nadoknade prvog poluvremena. Strijelac je bio defanzivac Maks Gešvil Nakon odmora igrači španskog stručnjaka Alonsa ponovo su krenuli u ofanzivu, ali bez rezultata. Prijetili su ozbiljno, a onda je gost šokirao domaćina i navijače. U 69. minutu dosuđen je penal za Holštajn i to onda ka-
da je Džeremi Frimpong srušio internacionalca iz Bosne i Hercegovine - Armina Gigovića. Siguran je bio Jan-Fite Arp za 2:2. Dortmundu ne ide iako se, s obzirom na silna pojačanja i ozbiljnu priču oko titule, očekivalo više. Borusija je u gostim izgubila 2:1, a Union je praktično riješio posao do poluvremena. Domaćin je pogodio iz penala u 24. minutu, a do pauze siguran je bio i napadač Jorbe Vertesen (2:0). Gol za goste postigao je Julijan Rajerson u 62. minutu. Do tri boda stigao je Frajburg u gostima, zasluženo, jer je od starta bio konkretniji, u odnosu na fudbalere Verdera. Gol za slavlje gostiju postigao je Rits Doan u 75. minutu. Do gostujućih bodova stigao je Volfsburg. Igrači Bohuma tri puta su vadili loptu iz mreže, a jedini gol domaćini su postigli u 72. minutu. A. M.
Liverpul i sa malo može puno
PODGORICA - Leće je u kontra ritmu. Treći poraz u nizu, juče od Udinezea - 1:0 u sedmom kolu Serije A. Ofanzivno je ova ekipa krenula, riješena da u gostima osvoji bodove, ali Nikola Krstović i Ante Rebić nijesu uspjeli sa saigračima. Nažalost, od 31. avgusta Leće čeka na pobjedu, a domaćin je nakon dva poraza golom Zemura u 75. minutu prekinuo negativan niz. R. A.
PODGORICA - Liverpul će sa prve pozicije sačekati reprezentativnu pauzu, a 20. oktobra - u 8. kolu Premijer lige, Salaha i drugove očekuje derbi sa Čelzijem. Prvi meč 7. kola donio je očekivanu pobjedu gostiju koji su minimalnim rezultatom (1:0) savladali Kristal Palas. Domaćin će do neke naredne prilike sačekati na prvu ligašku pobjedu, mada nijesu bili loši ni u porazu od favorita. Liverpul je od starta bio bolji, iako je imao samo šut više (pet) u okvir gola od domaćina. Pitanje pobjednika lider je riješio u devetom minutu, kada je Diogo Žota, na dodavanje Kodija Gapka, postavio, ispostaviće se, konačan rezultat.
Arsenal i Mančester su bili na nivou.
Arsenal je nakon slabog po-
luvremena (0:0) u nastavku nadigrao igrače Sautemptona (3:1). Prvi je gol dao Kameron Arčer u 55, a samo tri minuta kasnije Kaij Haverc je izjednačio. Ali i slavlje gostiju je kratko trajalo - Martineli je u 68. donio prednost Arsenalu, a pobjedu potvrdio Saka u 88. minutu. Pep Gvardiola bio je u šoku nakon velikog broja neiskorišćenih zicera, a ljut nakon kazne i gola Fulama u režiji Andreasa Pereira. Ali, kvalitet Sitija je brzo potpisao trijumf. Mateo Kovačić je sa dva gola
uveo domaćina u sigurnu luku, a Doku u finišu potvrdio pobjedu (3:1). Očekivala se mirnija završnica, ali gosti su mislili drugačije - Muniz je na minut do kraja smanjio na 3:2... U festivalu golova Brentforf je savladao Vulverhempton 5:3, a Evropa je juče pričala o čak šest golova dva tima u prvom poluvremenu! U prva četiri minuta postignuta sa dva gola (po jedan sa obje strane)... U ostalim mečevima postignuti su sljedeći rezultati: LesterBornmut 1:0, Vest Hem- Ipsvić 4:1, Everton-Njukasl 0:0. A. M.
6. oktobar
Prvoligaški karavan ozbiljno se zahuktava, fudbala ima vikendom i radnim danima, pa je Meridianbet 1. CFL odmakla do 11. kola.
Kompletna runda uoči reprezentativne pauze na programu je ove neđelje, a stari i najveći crnogorski derbi odigraće Sutjeska i Budućnost kraj Bistrice od 19 časova.
U terminu od 15 sati u Tivtu snage će odmjeriti Arsenal i Dečić, u Kotoru će Bokelj ugostiti Jedinstvo (16 h), a na terenu FSCG na Starom aerodromu sastaće se Otrant Olimpik i Petrovac (18 h). Derbi začelja je u Baru, a akteri će biti Mornar i Jezero od 18 časova.
DOBAR FUDBAL U NAJAVI
Sutjeska kaska u ligi, zaostaje 10 bodova za ekipom Budućnosti, ali možda je baš derbi prilika da Nikšićani promijene sezonu i krenu ka vrhu. Bilo koju poziciju na tabeli da zauzimaju, pa čak i da su u različitim ligama, kad god su se sreli „vječiti“, to je obećavalo dobar fudbal.
- Budućnost ima dobru ekipu i ide im ove sezone, što potvrđuje i situacija na tabeli, dok smo mi imali oscilacija, promjenu trenera. Meč sa Dečićem daje nam za pravo da imamo pokriće za optimizam. Dakle, nadamo se bodovima. Nadamo se i vatrenoj podršci naših navijača - kazao je golman „plavo-bijelih“ Vladan Giljen Kapiten Sutjeske proslaviće poseban jubilej – 400. utakmicu u dresu kluba iz Nikšića.
- Lijepa stvar, pogotovo što sam do te brojke došao u klubu u kojem sam ponikao, u gradu u kojem sam rođen – ističe Giljen. Trener Milija Savović smatra da su ovo najljepše utakmice u crnogorskom šampionatu. - Očekujemo dobar ambijent, publike više nego uobičajeno, ali i značajnu podršku najvjernijih navijača. Naravno, ne odričemo se bodova, već želimo pobjedu. Zdravstveno smo nešto bolji, ali sada imamo problema s kartonima. Krstović je protiv Dečića dobio opomenu, ali trudili smo se u ovoj kratkoj pauzi između dvije utakmice da pripremimo najbolje ekipu, da se osvježimo i zaigramo u najljepšem svijetlu – poručio je Savović.
BUDUĆNOST MOĆNA
Superiorna na tabeli i terenu
– Budućnost sa mnogo samopouzdanja putuje za Nikšić, željna da održi respektabilne
Derbi Sutjeske i Budućnosti imaće predznak humanitarnog, jer će sav prihod od prodatih ulaznica biti usmjeren za pomoć djeci oboljeloj od Laforine bolesti, među kojima je i trinaestogodišnji Nikšićanin Radoje Mrvošević. Ova inicijativa potekla je od navijačke grupe „vojvode 1988“, a podržali su je i fondacija Volonteri Crne Gore, kao i oba kluba.
brojke i komfor na vrhu prvoligaškog karavana. ,,Plavi“ su jedini tim bez poraza u ligi, ali to nije prvi motiv uoči sudara sa Sutjeskom, već nova pobjeda – osma nakon 10 utakmica.
Izabranici Ivana Brnovića imaju i zaostali duel sa Petrovcem, što je prilika za još ubjedljiviji bijeg pratiocima. - Derbi je uvijek nepoznanica i neizvjesnost. Nije važna trenutna forma, niti stanje na tabeli. U derbiju se pojavljuju novi igrači, dođe do inspiracije pojedinca. Motiva ima, zbog terena, zbog publike, nadamo se i dobrom vremenu, tako da u principu očekujemo kvalitetnu fudbalsku predstavu. Počeli smo da igramo malo i na dobrim terenima - prošli meč u Tuzima, na sjajnom terenu, očekujemo takav i u Nikšiću. Što se nas tiče, nema euforije, oprezni smo, skromni, vlada radna atmosfera i tako ćemo i nastaviti – rekao je Brnović, trener Budućnosti. Strateg podgoričkog tima respektuje Nikšićane. - Oni su u znatnoj mjeri promijenili i podmladili ekipu. Imajući u vidu da je u pitanju
Sutjeska, po redu drugi najrenomiraniji klub u našoj državi, to je opet za respekt, to je znak da vjerovatno imaju opciju da rade na duže staze. Pokazali su određene oscilacije kada je u pitanju rezultat tokom ovih deset kola, ali su zadržali igru, u mnogim mečevima su se oni pitali, kontrolisali... Sutjeska igra dobro – jedna mlada, poletna ekipa koja ima puno energije, očigledno da im fali malo iskustva, ali dosta toga upravo nadomjeste svojom željom, borbenošću, agresivnošću, tako da će biti, nadam se, derbi po mjeri fudbalskih sladokusaca - kazao je Brnović. Plan Budućnosti je jasan. - Nema velike filozofije, igraćemo našu igru, samo je pitanje na koji način, da li ćemo promijeniti neke detalje. Igramo otvoreno i za gol više, naravno, kada nam protivnik to dozvoli. Ići ćemo na pobjedu, imamo samopouzdanje, motivisani smo, imamo sve što nam treba i daćemo sve od sebeističe Brnović.
DEČIĆ POD PRITISKOM
Arsenal je u prošlom kolu izgubio od Jedinstva u Bijelom Po-
lju i ostao bez trenera Radisava Dragićevića, koji karijeru nastavlja kao asistent u stručnom štabu grčke Lamije. Kormilo Tivćana preuzeo je Božidar Tujković, koji će danas predvoditi ekipu protiv Tuzana.
Dečić je ozbiljno doveo u pitanje odbranu titule, budući da je već sada na sedam bodova minusa u odnosu na vodeću Budućnost, koja ima i utakmicu manje.
Momci Milorada Pekovića nijesu u obećavajućem ritmu, o čemu neumoljivo svjedoči statistika – samo jedna pobjeda u posljednjih pet ligaških duela. Aktuelni prvak je pod novim imperativom uoči utakmice na Jadranu.
U KOTORU – DUEL
EKIPA U FORMI
U Kotoru sudar ekipa koje su u formi – Bokelj je uzeo sedam bodova iz posljednja tri meča, dok je Jedinstvo vezalo dvije pobjede pred svojim navijačima. Zanimljivo je da su Bjelopoljci od početka sezone samo jednom izgubili na domaćem terenu – i to upravo od izabra-
Omladinski tim Budućnosti zablistao je u evropskom dvomeču prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona mladih. ,,Plavi“ su ubjedljivom partijom pod Goricom protiv Dinamo Tbilisija izborili plasman u naredno kolo, a za rivala će imati turski Trabzon. Trener prve ekipe Ivan Brnović čestitao je omladincima uspjeh na ino sceni. - Želio bih da čestitam našim omladincima na sjajnom uspjehu, prolazu u naredno kolo kvalifikacija za Ligu šampiona. Divna noć, za pamćenje, sjajni golovi, sjajna predstava naših momaka. Sve čestitke stručnom štabu i igračima. Ovo je velika stvar za naš klub, poslije toliko godina, u novijoj istoriji, bar kad su mlađe selekcije u pitanju, sigurno najveći uspjeh - rekao je Brnović, šef stručnog štaba Budućnosti.
nika Slobodana Draškovića - Ušli smo u dobar ritam i novi trijumf nad Jedinstvom bio bi kruna svega što smo napravili između dvije reprezentativne pauze. Ipak, mnogo je to lakše reći nego ostvariti na terenu. Za protivnika imamo ekipu koja je puna kvaliteta, uigrani su i dugo na okupu. Dvadesetak igrača je zajedno dvije-tri godine. Respektujemo Jedinstvo, ali uradićemo sve da ostvarimo svoj cilj – rekao je Drašković, trener Kotorana. Mnogo kiše palo je u Crnoj Gori, a padavine su najavljene i u neđelju. Od toga će u velikoj mjeri zavisiti uslovi za igru. - Nadamo se da će teren biti zadovoljavajući. To je uslov za kvalitetnu utakmicu. Imamo kadrovskih problema, ali spremni smo za borbu. Idemo na pobjedu, da probamo sa 17 bodova da odemo na mini odmor. Značilo bi nam na planu samopouzdanja i elana za drugu polovinu jesenje polusezone – poručio je Drašković, koji ne može da računa na povrijeđene Balšu Ćetkovića i Žarka Vilotijevića
nastupa na golu Sutjeske imaće Vladan Giljen nakon današnjeg derbija protiv Budućnosti
TEŽAK ISPIT
ZA ULCINJANE
Otrant Olimpik nije slavio u prethodnih sedam kola – i odmah je drugačiji pogled na tabelu.
Ulcinjani su skliznuli u opasnu zonu, a za rivala imaju tim koji je drugi na tabeli.
Težak ispit za izabranike Dejana Vukićevića protiv Petrovca, koji se profilisao kao najbliži pratilac lidera.
Ulcinjani i ovoga puta glume domaćina van svoga doma... - Odsustvo sa našeg terena je glavni razlog nešto slabijeg učinka u posljednje vrijeme. Stadion bi bio pun da nastupamo kući, a podrška navijača bi mnogo značila. Ali, to je nešto što moramo da prihvatimo do kraja jeseni. Drugi razlog je –manjak sreće. Ispustili smo nekoliko bodova u mečevima gdje smo bili bolji. Okrenuli smo prvi krug prvenstva i vidjeli da možemo sa svima da se nosimo. Vjerujem da ćemo to pokazati i protiv Petrovca. Oni su odličan tim, zasluženo u vrhu, ali uzdamo se u svoje mogućnosti. Idemo na sva tri boda – rekao je golman Otrant Olimpika Jasmin Agović D. K. – Ra. P.
Novljani izgubili u Šapcu u 2. kolu vaterpolo Premijer lige
Šabac 6
Jadran M:tel 5
ŠABAC - Gradski bazen. Gledalaca: 200. Sudije: Bura i Copić. Igrač više: Šabac 9-3, Jadran M:tel 12-4. Peterci: Šabac 2 (2), Jadran 1 (0). Rezultat po četvrtinama: 0:1, 3:3, 2:0, 1:1. ŠABAC: Gavrilović (četiri odbrane), Tomić, Novaković, Kovačević, Repanović 1, Krug, Barać, Pljevančić, Mačić 1, Dragović, Stojanović 2, Korać 2, Toholj.
JADRAN M:TEL: Đurović (dvije odbrane), I. Radović, Holod, Vučurović, Gojković, Vujović 1, D. Radović, Lazić 1, Vujičić, Ivović 1, Sladović 1, Milojević 1, V. Radović, Stupar.
Jadran je podbacio, trener Vladimir Gojković je upozoravao na snagu Šapca, koji je sinoć odbranom zaustavio goste iz Herceg Novog i slavio 6:5 u 2. kolu Premijer vaterpolo lige. Novljani su nakon odmora postigli samo gol! - Teška utakmica, kao što smo očekivali na gostovanju, koje
je uvijek nezgodno. Imali smo dobro otvaranje, vođstvo, mislim da nijesmo polovinom druge četvrtine iskoristili priliku da se odlijepimo, a početkom treće četvrtine imali smo lošu realizaciju igrača više. Na kraju smo ušli u egal završnicu, gdje je gol presudio. Čestitam domaćinu, zasluženo su pobijedili. Imali su odličnu odbranu - sveli su nas na pet golova. Okrećemo se Li-
Prvo kolo EPCG Superliga za odbojkašice
PODGORICA – Na debiju u EPCG Superligi, odbojkašice Budve savladale su na svom terenu ekipu Akademije sa 3:1. Budvanke su do pobjede vo -
EPCG Superliga za odbojkaše (1. kolo)
dile Elena Čolaković (19 poena), Vanja Matunović (16), Majda Čakar (11) i Staša Mitrović (10), dok se u poraženom timu istakla Maša Milošević sa 15 poena. Prvo kolo: Budva – Akademija 3:1 (25:18, 25:22, 21:25, 25:14). Petak: Albatros – Gimnazijalac 3:0 (25:11, 25:13, 25:22), Morača – Jedinstvo 3:0 (27:25, 25:16, 25:18). Danas: Galeb – Luka Bar (18), Herceg Novi – Budućnost volej (19). S. J.
PODGORICA – Iako bez šestorice igrača iz startne postave iz prošle sezone, i pored odlaska dugogodišnjeg trenera Darka Prebiračevića (u Katar), odbojkaši Jedinstva uspješno su otvorili novu sezonu u EPCG Superligi. Bjelopoljci su na premijeri savladali novajliju u ligi Sutjesku
sa maksimalnih 3:0. Vladan Stojanović sa 18 poena, Stefan Bugarin sa 10 i Uroš Konatar sa devet bili su najzaslužniji za pobjedu domaćina. U poraženoj ekipi najviše poena su osvojili Mladen Novović (7) i Branko Rosandić (5). Prvo kolo: Jedinstvo – Sutjeska 3:0 (27:25, 25:21, 25:17). Petak: Budućnost volej – Budva 0:3 (23:25, 20:25, 18:25). Danas: Mornar i Lovćen (20). Slobodan je Galeb. S. J.
gi šampiona i meču sa Marsejom - kazao je trener Vladimir Gojković. Tim bivšeg selektora crnogorske reprezentacije bolje je otvorio meč – vodio je 2:0, 3:1 i posljednji put 4:3 u finišu druge četvrtine. U posljednje dvije Novljani su postigli samo gol i to Matija Sladović za 5:5 na tri minuta i tri sekunde prije kraja meča. Gol za goste, ispostavilo se pobjedo-
nosni, dao je Mihajlo Repanović na 35 sekundi do kraja. Nakon šestog gola domaćina Gojković je pozvao tajm-aut, Vasilije Radović je asistirao Aleksandru Ivoviću, kojem je lopta ispala. Novljani će vrlo brzo na megdan Marseju na premijeri Lige šampiona. Do sada je naš tim odigrao dva meča u Regionalnoj ligi, upisao je pobjedu i poraz. A. MARKOVIĆ
PODGORICA – Trebjesa je upisala prvu pobjedu u 2. kolu Prve SBbet lige za rukometašice.
Mlade Nikšićanke savladale su Tivat 27:25, a meč je obilježila Aleksandra Kecojević sa 17 odbrana, a najefikasnija je bila Anđela Gezović sa šest pogodaka. U gostujućem timu istakla se Danica Pandurević sa 12 odbrana, a Božidarka Delibašić završila je meč sa sedam golova. Zećanke su bile raspoložene u pobjedi protiv Mornara 7 (32:27), a dvocifrena je bila Maja Ceklić sa 11 golova iz 14 pokušaja, a Martina Mirotić je upisala 12 odbrana. Kod Baranki sa 11 golova blistala je
Ivana Maljević. Do pobjede je došao još jedan domaćin – Levalea 2010 savladala je Ulcinj 29:23, uz 10 golova Sanje Andrijašević, a kod gošći najraspoloženija sa 11 pogodaka i 14 pokušaja bila je Nikoleta Radmanović Ksenija Pajović je odbranila 14 šuteva. Rudar je izgubio od Budućnosti II (27:16), a do odmora mlade rukometašice vodile su 12:8. U talentovanoj ekipi Ivana Terzića Mia Vuksanović je imala 13 odbrana, stoprocentna (pet od pet) je bila Andrea Čarapić, a u pobjedničkoj ekipi Lucija Jovanović je zaustavila 17 šuteva od mogućih 25! A. M.
PODGORICA - Ilija Rafailović je 10. golom iz 12 šuteva na tri sekunde prije kraja meča iz sedmerca pogodio za slavlje Budvana (29:28) protiv Sutjeske na otvaranju prvoligaškog rukometnog karavana. Domaćin je zamalo prokockao prednost od dva gola sa kojom je i ušao u posljednja dva minuta meča, a gosti iz Nikšića bili su blizu da osvoje bod.
Nikšićani su u prvom poluvremenu vodili pet golova razlike (13:8), ali nijesu uspjeli da sačuvaju prednost. Uzbuđenja u
Crnogorski timovi ubjedljivi u drugom kolu WABA lige do 17 godina
TIVAT – Crnogorski predstavnici u WABA ligi za košarkašice do 17 godina ostvarili su ubjedljive pobjede.
Na prvom turniru, koji se održava u Tivtu, u okviru drugog kola, Budućnost Bemaks savladala je Vardar 80:48, dok je Sea Stars deklasirao Badel 110:36. Male „vučice“ jako su ušle i već u 12. minutu vodile 31:9. Ipak, tim iz Skoplja uspio je da se vrati i u 17. minutu smanji zaostatak na 34:24, dok je u 26. minutu bilo 46:39. Uslijedilo je „buđenje“ Podgoričanki, koje su za četiri minuta napravile seriju 14:0 za +21 (60:39), pa je bilo jasno da će doći do druge
pobjede, nakon što su na startu savladale Sea Stars. Ponovo se istakla Milena Vujović sa 20 poena, uz 5 asisten-
Budvi nije falilo, a pored Rafailovića, raspoložen je bio Vasilije Divanović sa šest golova, pet je postigao Aleksandar Mrvaljević... U ekipi iz Nikšića sa osam golova iz devet pokušaja najefikasniji je bio Vladan Lončar Manje uzbuđenja bilo je u meču Rudara i gostiju iz Berana. Pljevljaci su slavili 29:23, a sa 10 golova (uz samo tri promašaja) odskočio je Nemanja Vuković Andrija Radovanović postigao je sedam, Filip Gazdić četiri gola... U gostujućem timu Predrag Stojanović i Milija Kastratović po pet puta bili su precizni, gol manje je postigao Nikola Babović Danas od 15.30 sati Mornar 7 u Baru će dočekati Budućnost, a u Tivtu će se sastati (19.30 h) Partizan 1949 i Jedinstvo Bemaks. A. M.
8,
7,
4,
po 6,
Ko
i Irena
2. U
kolu prvog turnira, Budućnost Bemaks će u nedjelju od 11 časova igrati protiv Badela, a dva sata kasnije Sea Stars igra protiv Vardara. R. P.
cija, Blanka Jovović i Valerija Nagornaja dodale su po 13, a u strijelce su se upisale još Nađa Dubljević i Ana Jovović po 6, Anđela Janković 5, Lucija Baković 4, Milena Bijelović 3, Martina Terić, Marija Sekulović i Lora Vukčević po 2. Tivćanke su imale lak posao, pa je već nakon prve dionice bilo 42:3. Sofija Vučković postigla je 20 poena, Maša Praščević 16, Elena Begović 15, Vanja Kaluđerović 14, Mia Bajo 12,
Neđelja, 6. oktobar 2024.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Vaso Brajović je rođen u Mojdežu 1795. Kao mladić (1817) otplovio je za Carigrad u potrazi za poslom, odnosno, kao tadašnji Crnogorac, da vidi ima li đe da se gine. Tako se, iz Janjine, priključio prvim grčkim ustanicima. Ali, našavši se među stotinama stranaca prvi put u Grčkoj, on nije mogao da objašnjava da je iz Mojdeža, i đe su Bjelopavlići, već je jednostavno rekao da je Crnogorac, što je svima bilo poznato, i tako je dobio grčko ime i prezime... U nekim memoarskim spisima samo je Vasos. I istakao se prvo kao barjaktar. Naime, u napadu na Tripolicu na Peloponezu, barjaktar je bio neki Krsto iz Brajića. I baš kad su bili blizu osvajanja utvrđenja, Brajić je poginuo i Vaso Brajović je pośekao Turčina koji je bio ugrabio barjak. Kad su ustanici viđeli da njihov barjak ponovo vijori, učinili su novi juriš i osvojili prijestonicu Peloponeza, koju je branilo 10.000 Turaka. To je, vele svjedoci, bio početak Vasove slave. Potom je na velikom ostrvu Eubeja, istočno od Atine, zajedno sa Diamantisom vršio civilnu vlast. Zatijem je učestvovao u opsadi Akropolisa i Atine, na ostrvima, u snabdijevanju vojske, i na nekoliko mjesta se pokazalo da su strani komandanti-dobrovoljci vodili frontalne bitke i gubili ih, jer nijesu slušali Vasa, koji je savjetovao gerilski rat. I tek je poslije smrti Meterniha, došlo do jače podrške Grcima od strane velikijeh sila, i do značajne pobjede nad turskom flotom kod Navarina na jugu Peloponeza, 1827. uz učešće ruske, francuske i engleske flote, što je otvorilo vrata pregovorima sa oslabljenom Turskom, 1830. godine. Grcima je nametnut bavarski kralj Oton I, a Vaso Brajović je postao njegov ađutant. Nije imao nego 52 godine kad se razbolio od upale pluća i umro 9. juna 1847. Svojom hrabrošću i svojim imenom proslavio je svoju Crnu Goru.
12. Visoki književni nivo Petrovijeh poslanica Petar I je pisao pjesme na narodnu i u njima nema posebnih literarnih kvaliteta. Zatijem, Kratku istoriju Crne Gore, jer su i Milaković, koji ju je objavio u „Grlici“ (1835-
U napadu na Tripolicu na Peloponezu, barjaktar je bio neki Krsto iz Brajića. I baš kad su bili blizu osvajanja utvrđenja, Brajić je poginuo i Vaso Brajović je pośekao Turčina koji je bio ugrabio barjak. To je, vele svjedoci, bio početak Vasove slave
38) i Medaković koji je objavio Petrov govor pred bitku na Martinićima (u „Povjestnici Crne Gore“, Zemun, 1850) uzimali rukopise, koji su ostali nepoznati, i prepravljali njihov sadržaj, tako da ne možemo biti sigurni u potpunu autentičnost tijeh tekstova. Čedo Vuković je u izbor djela Petra I unio odlomke iz Kratke istorije koji imaju više pripovjedačkih elemenata. Ali sve to, i ako je autentično, blijedi pred Petrovim poslanicama, koje spa-
daju u sami vrh svjetske epistolarne književnosti.
Često se dešava da društvene krize pogoduju razvoju umjetnosti, jer predstavljaju onaj udar koji nađe iskru u kamenu, bez kojega bi u kam očajala! Tako je i Petar I, za kojega je Marko Miljanov rekao da se posvetio: čineći on narodu dobro, a narod njemu vraćajući zlom, pa su od toga stradale i tigle na manastirskoj crkvi, postao istaknuti književnik, bez ikakve namjere da to bu-
Često se dešava da društvene krize pogoduju razvoju umjetnosti, jer predstavljaju onaj udar koji nađe iskru u kamenu, bez kojega bi u kam očajala! Tako je i Petar I postao istaknuti književnik, bez ikakve namjere da to bude. Tvrdio je da u njega, osim pera i jezika, nema druge sile „za privesti nepokorne na poslušanije“
de. Tvrdio je da u njega, osim pera i jezika nema druge sile „za privesti nepokorne na poslušanije“, pa je morao da piše, savjetuje, moli, preklinje, proklinje, i iz te dubine vjekovnih međuplemenskih trzavica i plemenskoga otpora natplemenskoj, državnoj vlasti; iz te materijalne bijede koja stalno dovodi ljude u iskušenje i iz potrebe da te samovoljne, hrabre, ali neobuzdane ljude predstavlja pred inostranstvom i za njih odgovara, iako ga oni slabo slušaju, nastale su situacije koje su iziskivale njegovo reagovanje poslanicama, slatim glavarima i plemenima, stranim državnicima. I, u zavisnosti vrste i težine problema, čuje se i njegov glas o tome, i njegov savjet, misao, blagoslov ili zapovijest. I pišući tako svakoga dana, on je toliko izbrusio svoj stil, da je, poput Prusta ili Foknera, ali poslije njega, uspijevao da ispuni cijelu stranicu jednom rečenicom. Ali u njih nema onoga što ima on: jakijeh emocija koje su izazvale potrebu da se piše; važnoga ratloga, značajnoga pitanja; dinamike i arhitekture, zaobljenosti, zasvođenosti rečenice. Katarze. I najbolje od tijeh poslanica mogu se razlučiti kao stihovi: „Ne bješe već domaće rati ni boja, ne bješe pokliča: ko je vitez, ni viteza ni domaći boj, ne čujaše se koleža ni tužbanja, ne viđaše se lica muškoga ni
Donosimo djelove iz Kratke ilustrovane istorije crnogorskog naroda, akademika Radoslava Rotkovića, koja je objavljena u Podgorici 2005. godine
ženskoga ogrebotinah krvava i nagrđena, ni glave crnom krpom ni crnom mahramom pokrivene, ni peršina muškoga ni ženske kose ostrižene, ne oblivaše se zemlja, drvo i kamen krvlju vaše braće i ne kipjaše bratska krva iz ustah vašijeh, ne kukahu majke za svojijem sinovima, ni sestre za svom braćom ošišane, ni sirote udovice za svojijem muževima ogrebene, ni žalosna dječica za svojim roditeljima suzama iblivena. Putnik mirno putovaše, Trgovac slobodno trgovaše, rabotnik svoju rabotu slobodno rabotaše i Čoban svoju stoku bez straha pasijaše I Bogom blagoslovena tišina na sve strane prebivaše. No budući vama milije zlo nego dobro, ne mogaste praviteljstvo među sobom trpjeti, želeći da se opet na obična vaša zla i samovoljna djela povratite i
da jedan drugome krv pijete...“ Ovakve raskoši nema u drugim literaturama.
EPOHA PETRA II PETROVIĆA NJEGOŠA (1830-1851)
1. „Ni dozreo ni dospreman“ Kad je Petar I umro, Radivoje Tomov imao je 17 godina i sam se smatrao nedozrelim i nedospremnim. Na silu su mu obukli mantiju. Po pričanju Stevana Perkova Vukotića, morali su da ga dobro udare, da bi pristao, i da nije bio doručkovao, ćaše pasti u nesvijest. Onda su ga izveli pred Manastir i predstavili glavarima koji su mu se, po volji Svetoga Petra i njegova testamenta, poklonili i poljubili ruku. Januara 1831. žali se ruskom poslaniku Gagiću koji živi u Dubrovniku, na svoga učitelja Milutinovića, kojega inače uvijek kritikuje u pismima a hvali u stihovima: „Vi znate da ja nijesam imao časova učenija, niti sam nimalo svijeta vidio, pa mišljah da će ni što pomoći u ovu našu žestoku muku, a on ne stade nego dva dana i pođe bez pitanja nekud put Boke Kotorske.“ I dalje: „A naš Milutinović uzeo je nečesovu slobodu otkad se prestavio mitropolit, koja bi mu slomila vrat, da se ne gleda na njegovo inostranstvo, pak i na Vaše pismo s kojim ste ga propratili k mojem po(kojnome) – dondu“, to jest stricu, Petru I. Iz ovoga se vidi da je Simo došao na Cetinje 1827. godine s Gagićevom preporukom.
2. Učenik i učitelj Milutinović je donio na Cetinje sve ono što je kasnije karakterisalo Njegoševu idejnu preokupaciju: oslobođenje svih Srba i svih Slovena, kosovsku tragediju o kojoj je, gledajući nekoliko dana podno Lovćena, napisao dramu, kultu Karađorđa kojega je lično poznavao, i tezu o Crnoj Gori kao „ubježištu Srba“. U uvodu Serbianke Simo ističe da je Crna Gora „starog srpstva gnezdo, materica začetka dike (slave), ona je zbijeg odabranog Srpstva. U spjevu glavni je junak narod, ali ispred njega je Vožd: On kreće u boj „a za njime svi Srbaci listom“. Tako je mladi Njegoš sve više zaboravljao ono što je slušao na Cetinju, a sve češće maštao o onome što je pričao učitelj, za kojega Sterija veli da je čedo magnovenja i da „leti s jednog predmeta na drugi“. Kroz njegovu priču skakalo se od Mojsija do Ahila i Isusa, Odiseja, Katona, Skenderbega, Hajduk Veljka (Nastavlja se)
Davno je neko rekao da u svetu u kojem živimo nema besplatne večere. Predstojeći lokalni izbori u Bosni i Hercegovini su prilika da Srbija “dobrom” vrati sve ono što su građani BiH, odnosno RS-a uradili za dobrobit Aleksandra Vučića u prethodna dva izborna dešavanja u Srbiji.
Sećamo se da su mnogobrojni birači iz BiH glasali i na lokalnim izborima u Beogradu. Centar okupljanja je bila beogradska Arena, a mnogi od birača iz RS-a nisu znali gde oni to u Beogradu “žive”, pa su morali da ih voze ne bi li ostvarili svoje fantomsko biračko pravo koje je očigledno moguće u Srbiji.
Za sada, pomoć Srbije bratskoj vlasti u RS-u i Miloradu Dodiku se ogleda institucionalno. Ministri u Vladi Srbije ne samo da nisu mnogo sposobni da vode resore koji su im povereni, nego imaju toliko slobodnog vremena da ga provode u Bosni i Hercegovini, tačnije Republici Srpskoj, i to u okviru kampanje Dodikovih nezavisnih socijaldemokrata. Svom delu kolača se ponadao i Draško Stanivuković,
Mišljenja
Predstojeći lokalni izbori u Bosni i Hercegovini su prilika da Srbija ‘dobrom’ vrati sve ono što su građani BiH, odnosno RS-a uradili za dobrobit
Aleksandra Vučića
gradonačelnik Banjaluke, ali ga, što bi naš narod rekao, to „june nije munulo“. Ovakva „rekreacija“ ministra iz Beograda, naravno da ne može da prođe bez Aleksandra Vulina, koji u pauzi između dva putovanja u Moskvu poseti i RS. Odavno se ideolog srpskog sveta uživeo u ulogu vuka sa Manjače tako da to i nije neočekivano.
Biseri među ministrima
Nejasno je malo šta u BIH, odnosno RS-u, traži ministar zdravlja Zlatibor Lončar. Iako je poznat po ne baš dobroj reputaciji i odličnim vezama sa nekadašnjim Zemunskim klanom, ministar Lončar hrabro istrčava drugu priliku u svom
resoru, mada nema baš po čemu da se pohvali. Liste za čekanje na operaciju u Srbiji su već postale urbana legenda, ali njemu je sigurno preče u ovoj situaciji pomoći Dodiku nego da radi nešto u svom resoru. Realno, i lakše je. Pojaviš se tamo, kažeš koju, ništa te ne obavezuje, a onda se uzdaš u to da će domaćin da obezbedi više nego dobru janjetinu i sve je kao pod konac. Problem sa Lončarom je taj, što on retko šta, pa i u svojem resoru, može da uradi bez Vučića. Kako je stigao do RS-a, bez njega, ostaće večna enigma. Ono što će se tek pamtiti je činjenica da je kom-
pletna ideja o ukidanju listi čekanja na operacije u Srbiji, pored živog i zdravog ministra zdravlja, bila na stand by dok je predsednik Srbije bio u Njujorku na zasedanju Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija. Ako već nije sposoban da reši problem sa tim listama, barem može da ide u RS i pomogne kome treba. Najveći biser među ministrima koji su posetili RS tokom ove izborne kampanje je ministarka za brigu o porodici i demografiji Milica Đurđević Stamenkovski. Ona je obišla čak tri opštine u RS – Višegrad, Rogaticu i Pale. Nema sa Milicom šale, ta šparta po RS
bez da trepne. Ona je, inače, u treningu, kada je reč o kampanjama. Malo toga zna kada je reč o izborima, jer njoj izbori nisu bili potrebni da bi postala ministarka. Ona je jedinstveni slučaj šefa partije koja nije prošla izborni cenzus, ali se zato našla u Vladi Srbije. Uradila je jedan prljavi poslić za Vučića i završila u Vladi.
Vraćanje usluge
Kada je reč o utreniranosti ministarke za brigu o porodici, ona je u punoj formi, jer je aktivni učesnik kampanje u Srbiji u kojoj nas ubeđuje da pravimo i rađamo decu u većem broju, pošto država plaća za svako novorođeno dete, i top najviše u ovom delu sveta. Teško da se bilo gde na svetu deca rađaju zbog para, ali ko zna, možda to uspe u Srbiji. Do sada, u poslednjih nekoliko godina, takav narativ nije doneo rezultate.
I tako je Milica iz jedne kampanje, ušla u drugu. U toj drugoj je mnogo uspešnija, jer su temelji te kampanje duboko usađeni u nju. Ideja o Srpskom svetu joj nije strana, a šta je RS nego deo tog sveta, barem u njenim mislima. Ako je po pitanju politike nataliteta,
kao riba na suvom, onda je po ovom drugom ajkula u okeanu. Dobro zna kada, gde, kome i šta da kaže, a Dodiku to savršeno paše. Ništa mu drugo i ne treba. Ono što Dodik, međutim, dobro zna to je činjenica da će teško doći do već viđene migracije birača na dan izbora i zato se nada da će mu institucionalna pomoć Srbije biti sasvim dovoljna da očuva, ali i da povrati vlast tamo gde ju je pre četiri godine izgubio, poput Banjaluke i Bijeljine. Moramo da primetimo da je ovo prvi put da Srbija ovako otvoreno podržava Dodika. Ranije baš i nije bilo tako, naročito se Vučić držao podalje. On se, ipak, veoma uživeo u ulogu gospodara Srpskog sveta i veruje da je za taj svet važno samo ko je na njegovom čelu, a ne ko je pobedio u gradovima u RS, primera radi.
Jasno je da se Dodiku mora, na neki način, vratiti usluga sa izbora u Srbiji i tu nema nikakve dileme. To Vučiću nije nikakav problem, jer se još nije rodio taj koji će njega sprečiti da na izborima omane u onome što je naumio. A, dug se vratiti mora. •
za dodatnih objavite čitulju odmah na portalu pobjeda.me
Na našem ili na šalteru naših saradnika naglasite da se čitulja objavi odmah. Cijena od 5€ se dodaje na cijenu koju plaćate za objavu čitulje u novinama
јетрве ВЕСНА и РАДМИЛА, унучад ДАНИЈЕЛА, ИГОР, СВЕТИСЛАВ, МИЛИЦА, МАРИЈАНА и МИРЈАНА са породицама, братанићи, братаничне, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне и остала родбина МИЛИЋ и
5.
2024. godine, poslije kraće bolesti, preminuo je naš dragi
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Kolašinu 6. oktobra od 9 do 14 sati, kada krećemo za Vladoš, gdje će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Đuraševica u 15 sati.
Ožalošćeni:
braća ALEKSANDAR - ACO i NIKOLA, sestra ŽELJKA, sestre od strica BRANKA, DUŠICA i RANKA, snahe NJEGOSAVA i BILJANA, sinovice TANJA i MILENA, sinovci RAJKO, MARKO i MILOŠ, sestrići, sestrične i ostala rodbina RADOVIĆ i ŽURIĆ
212
Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju
UROŠU
Počivaj u miru.
NIKOLA VUKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini
Posljednji pozdrav voljenom
Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tebe. Počivaj u miru. ACO TODOROVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav UROŠU ŠĆEPOVIĆU ŽELJO BOŽOVIĆ
210
Posljednji pozdrav dragom bratu
VOJISLAVU JOVIĆU
Počivaj u miru.
VERA sa porodicom
209
Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu
VOJISLAVU JOVIĆU
Počivaj u miru.
BATO i VANJA JOVIĆ sa porodicom
Dana 4. oktobra 2024. u 85. godini preminula je naša draga
STOJA Vukašina – Baja KRIVOKAPIĆ rođena NIKOLIĆ
Sahrana je obavljena u krugu porodice 5. oktobra na mjesnom groblju u Glibavcu.
OŽALOŠĆENE PORODICE KRIVOKAPIĆ i NIKOLIĆ
Posljednji, tužni pozdrav dragoj majci, svekrvi i baki
STOJI KRIVOKAPIĆ
Hvala ti za svu ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam pružala.
Vječno ćeš živjeti u našim uspomenama i sjećanjima.
Sa tugom i zahvalnošću: sinovi ĐOKO i MILORAD, snahe SNEŽANA i MILJA, unučad BOJANA, ANA, KATARINA i ANDRIJA
Dragom bratu, đeveru i stricu
VOJISLAVU - VOJU JOVIĆU
Po dobroti ćemo te pamtiti i od zaborava čuvati. Vole te tvoji
NIKO, ANĐA, DADO, IVANA i ANDRIJA
IKONIJI Svetislava-Ljaka MILIĆ
Hvala ti za odnos pun uzajamnog poštovanja i ljubavi. Ožalošćeni: VESNA, SANJA i SAŠA
Posljednji pozdrav dragom zetu VOJU JOVIĆU
Mnogo je lijepih uspomena da te pamtimo, da o tebi pričamo i da te nikad ne zaboravimo. BATA ĐUKANOVIĆ sa porodicom
216
201
Neđelja, 6. oktobar 2024.
DOO PODGORICA
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje prevoz pokojnika; • Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
220
Navršava se četrdeset tužnih dana od odlaska naše voljene i neprežaljene sestre
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Posljednji pozdrav dragoj
BILJANI
Neka tvoja blagorodna duša počiva u miru. ZORE i VOJO sa porodicom 231
Voljenom bratu
SALETU
Ljepoto naša, mnogo smo tužni, volimo te.
Tvoji IRENA i IVANA sa porodicama
MARKOVIĆ rođene VULAŠ
Draga sestro, Tvoj odlazak nas je duboko ranio. Neka tvoja plemenita, časna i dostojanstvena duša počiva u spokoju. Čuvamo te od zaborava.
Tvoji: braća i sestre BRANKO, MIODRAG, DARE, RADMILA, JELENA i RUŽICA sa porodicama
Prošla je godina od kada nije sa nama
Teško je naći sve riječi kojima bismo opisali koliko nam nedostaješ. Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav - u nama živi snažno sjećanje na tebe. Sa ljubavlju te pominjemo, pamtimo tvoju dobru i plemenitu dušu. Zauvijek ponosni na tebe.
TVOJA PORODICA
215
Dana 6. oktobra 2024 navršavaju se tri godine od smrti našeg dragog oca, đeda i svekra
VOJIN DAMJANOVIĆ
Sjećanje na tebe čuvamo sa ljubavlju i poštovanjem. Uvijek ćeš biti sa nama vječno voljen i nikad zaboravljen.
TVOJI NAJMILIJI
6. oktobra navršava se godinu dana od smrti naše voljene babe
STANE Mitove VUJANOVIĆ
Draga baba, ponosni na tvoj častan život, čuvaćemo te od zaborava. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.
Tvoji ANA, SVETLANA i VESKO
Godina je prošla kao tren. I danas i uvijek si sa nama. Volimo te. Tvoja PORODICA
Godina dana je od kada je otišao
S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. BORKO i IVANA sa djecom 203
224
Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog oca, brata, đeda i tasta
Dragi naš, nikad prežaljeni, teška je pomisao da više nikad nas nećeš zagrliti, posjetiti i razveseliti nas. Tvoja smrt nas je jako potresla jer nijesmo ni tad ni sad vjerovali da možeš da nas napustiš. Nadamo se da si našao svoj mir i da te ništa više ne boli, a mi ćemo se truditi biti dobro i nekako naučiti da živimo bez tebe. Bila je čast poznavati te, a ne biti tvoja sestra, sin, kćer, unuka i zet. Nek ti je laka crna zemlja, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoji: sin MARKO, ćerka MARIJA, sestra VASILJKA, unuka EMA i zet ACO
197
Dana 5. oktobra 2024. navršava se deset godina od kada nas je napustio naš dragi brat i stric
Sjećanje na tebe čuvamo sa ljubavlju i poštovanjem. I dalje živiš u našim sjećanjima i srcima. Tvoji: MIJOMIR - Miško, ĐOKO i ANASTASIJA 199
SLOBODAN - BATO MITROVIĆ
Šest godina je, srećo naša
S nama si uvijek u svakom danu, mislima i osjećaju. Nijesi otišao, samo si se sakrio u naša srca.
dana je od smrti naše strine i babe
Dušanove PETROVIĆ
U našim si mislima i srcima. Počivaj u miru.
NENO, BEBA, BILJA, NEVENA
Neđelja, 6. oktobar 2024.
Četrdeset je tužnih dana otkad smo ostali bez našeg voljenog
Nije bilo ni jednog dana bez riječi o tebi, bez misli o tebi, bez sjećanja na tvoj neponovljivo vedri duh. Nemilosrdna bolest te prerano otrgla od nas. Sigurni smo da je tvoja duša našla spokoj u nekom novom sazvučju akorda koje si toliko volio.
Nama ostaju tuga i ponos.
Sjećanje na naše roditelje
DRAGA RADONJIĆ ILIJA RADONJIĆ
6. 10. 2016 - 6. 10. 2024. 16. 1. 2006 - 6. 10. 2024.
Ponosni na Vaše čestito življenje, doživotno zahvalni. Sinovi ĐURO i DRAGAN sa porodicom
Tvoji: LJILJA, SARA i JOVAN 213
Deset godina od kada nije sa nama naš
Ne postoji vrijeme koje ne donosi sjećanja na tebe. Neka tvoja dobra duša odmara i nađe spokoj u zagrljaju naših voljenih. Dobri ljudi nikada ne umiru, živiš i živjećeš kroz naša sjećanja. Ponosni smo na tebe, jer si ostavio tragove koji ostaju zauvijek.
Sa ljubavlju i tugom, TVOJI NAJMILIJI
232
Voljeni moj tata
SLAVKO
Sjećanja na tebe čuvam sa ljubavlju i poštovanjem. Trenutak kada je tvoje srce stalo, moje se promijenilo zauvijek.
Tvoja VAKI
Prođe godina moj SLAVKO
Nedostaješ... Za sve što je bilo i što nikad proći neće... Što se posjeduje duboko u svom srcu, ne može se izgubiti smrću. Supruga LJILJA
40 dana od kada nije sa nama
Nemamo riječi kojom možemo opisati bol i tugu koju osjećamo zbog tvog iznenadnog odlaska. Čuvaćemo te od zaborava dok smo živi...
SANJA, GORAN, MAJA, TINA, KOSTA
DESE VASO LAGATOR LAGATOR
6. 10. 2016. 24. 5. 2001. Iako ste otišli iz naših života, ostaju da žive topla sjećanja obojena ljubavlju, toplinom i pažnjom. Vaše ćerke: VJERA, SLAVICA i MILKA sa porodicama
218
Godinu dana je od kada sa nama nije naš voljeni RALE
Tvojim odlaskom otišao je i dio našeg srca. Bol ne jenjava kako vrijeme prolazi. Počivaj u miru, u carstvu nebeskom među anđelima kao što si to uvijek činio.
Tvoji voljeni JELENA, VUK, MAKSIM i MARIJA
226
Trinaest je godina prošlo od smrti moje drage majke
Prolazi još jedna godina od kada te nema, a bol i tuga su sve veći i jači. Želim da znaš da mi mnogo nedostaješ.
TVOJ SAŠA
Mili naš
NEBOJŠA
Da si znao koliko ćeš nas rastužiti, nikad ne bi ni pomislio ovako da nas napustiš. Boli nas tvoja prerano ugašena mladost i dobrota i tuga koju si odnio sa sobom. Tetka RAJKA sa porodicom
Godinu dana je od smrti dragog brata, đevera i strica RATKA BALETIĆA
Počivaj u miru.
MIODRAG, STANKA, MARKO i MARINKO sa porodicama
225
Godinu dana je od smrti dragog kolege RATKA BALETIĆA
KOLEKTIV UNIPROM - LIVNICA SLANO
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Bar – Bjeliši prodajem uknjižene placeve 300 i 460 m2- 80 €∕ m2
Tel/069-332-332
banku CG AD - osnovana 1901. godine posjetili su budući korisnici Programa stručnog osposobljavanja
Banka je, kao društveno odgovorna finansijska institucija, ponosno podržala Mentorski program
Komisije za tržište kapitala - ”Two minutes for career“, koji promoviše finansijsko obrazovanje i podstiče nove generacije.
Najstariju finansijsku instituciju u Crnoj Gori, Prvu banku CG AD - osnovana 1901. godine, posjetili su budući korisnici Programa stručnog osposobljavanja - studenti magistarskih i osnovnih studija Ekonomskog fakulteta, Pravnog fakulteta i Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis, a u cilju upoznavanja bankarskog sektora.
Ispred Banke, sa studentima su se sastali član Uprav-
nog odbora, gospodin Edin Ćeranić, izvršni direktor za Poslovno područje prodaje, gospodin Radomir Rudanović, direktor Sektora za poslovanje sa fizičkim licima i malim i srednjim preduzećima, gospođa Milica Ljumović i rukovodilac Službe ljudskih resursa, gospođa Ana Radulović.
Predstavnici Banke su upoznali studente sa dugogodišnjom istorijom i razvojem ove institucije i predstavili način funkcionisanja, organe, službe, sektore i odjeljenja Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine. „Glavni princip poslovanja je konstantno i čvrsto održavanje povjerenja naših klijenata, a što upravo svjedoči postojanje naše Banke, i to preko
120 godina“, istakli su tokom razgovora.
Studenti su iskazali svoja interesovanja, nakon čega im je omogućeno da, u prvoj i
jedinoj domaćoj banci, pojedinačno, u toku 30 dana prate rad zaposlenih u službama i sektorima koji odgovaraju njihovoj stručnoj spremi i iskazanom interesovanju.
Ono što posebno raduje je činjenica da su studenti sa oduševljenjem prihvatili priliku koju im je pružila Prva banka CG AD - osnovana 1901. godine.