Dnevni list Pobjeda 09.10.2024.

Srijeda, 9. oktobar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21139 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

U susret objavljivanju prvih zvaničnih podataka prikupljenih krajem prošle godine Završena kontrola

podataka sa popisa, dio Vlade već imao

uvid u rezultate

Bilo je 20 zahtjeva za slovnu ispravku, tri za promjenu latiničnog u ćirilično pismo, a nije zabilježena nijedna nepravilnost, istakli su iz Uprave za statistiku

Osnovno tužilaštvo u Pljevljima formiralo predmet u vezi sa zloglasnom ruskom sektom koja je boravila na Žabljaku, u Ulcinju i Baru, aktivnosti zabranjene organizacije na radaru i Specijalnog državnog tužilaštva

Novović zainteresovan

da istražuje djelovanje kulta ,,Ašram Šambala“

Kako Pobjeda saznaje, hotel koji je pretresen krajem prethodne sedmice je četvrti objekat koji su pripadnici ove sekte zakupili u posljednje četiri godine

Rudnev nije žalio kada je plaćao najam luksuznih objekata na Žabljaku i okolini za potrebe svoje sekte. Za jedan od luksuznih hotela sa četiri zvjezdice mjesečni najam plaćao je više od 10.000 eura

Završen Samit Brdo – Brioni u Tivtu, u sjenci plenarne sjednice prepucavanja na relaciji predsjednika Crne Gore i Srbije

Milatović: Unija nije cjelovita bez

našeg regiona

Učesnici plenuma bili su šefovi osam država: Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Albanije, Kosova i Bosne i Hercegovine, ali je izostao predsjednik Srbije, koji je došao tek sat kasnije

ŠAVNIK: Improvizovanim putem, nakon četiri dana, tridesetak domaćinstava povezano sa gradom Žitelji

Komarnice

dobili struju, vodu im dopremaju cistijernama

Direktor Uprave za tosanitarne poslove i veterinu najavio sastanak Stručnog tima

Toplija zima sa Pobjedom!

Nagradna igra

Srijeda, 9. oktobar 2024.

Završen Samit Brdo – Brioni u Tivtu, u sjenci plenarne sjednice prepucavanja na relaciji

TIVAT - O Crnoj Gori se odlučuje u Crnoj Gori, a ako bilo ko drugačije misli, ne voli Crnu Goru, istakao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obraćajući se juče novinarima nakon plenarne sjednice regionalnog Samita lidera Brdo - Brioni procesa.

Kako je dodao, Crna Gora ima istorijsku šansu i ne smije je propustiti.

- Volio bih da svi politički činioci u zemlji odlučuju sami, jer je samo i isključivo na njih prenijet legitimitet građana Crne Gore – naveo je on.

Milatović: Prostor zajedničkih vrijednosti

Plenarna sjednica Samita lidera Brdo - Brioni procesa gdje je centralna tema bila unapređenje saradnje država Zapadnog Balkana sa zemljama članicama Evropske unije (EU), juče je za istim stolom u Tivtu okupila Milatovića, zatim predsjednike Albanije i Hrvatske Bajrama Begaja i Zorana Milanovića, te predsjednice Kosova, Slovenije i Sjeverne Makedonije: Vjosu Osmani, Natašu Pirc-Musar i Gordanu Siljanovsku-Davkovu. Sjednici su prisustvovali i članovi predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Željko Komšić. Iako je bilo najavljeno prisustvo i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, on je u Tivat stigao tek nakon sastanka.

Prema riječima Milatovića, samit je bio prilika da ponove jedinstvenu poruku da je prostor Zapadnog Balkana „prostor zajedničkih vrijednosti, mira i prosperiteta i da Evropska unija (EU) nije cjelovita i potpuna bez tog regiona“. - Činjenica da tu zajedničku poruku šaljemo upravo iz Crne Gore, države koja je nedavno napravila važan korak dobijanem pozitivnog IBAR-a i koja je regionalnu saradnju postavila kao ključan priporitet spoljne politike,

Mnogo volim Crnu Goru, ali ne mogu da razumijem one koji se miješaju u unutrašnje stvari Srbije, kazao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare održanoj nakon plenarnog zasijedanja Procesa Brdo – Brioni u Tivtu, kome nije prisustvovao. On je, uobičajeno, na postavljena pitanja odgovarao konstatacijama i povratim pitanjima. Tako je rekao da se Srbija „ne miješa u lokalne izbore u Crnoj Gori“, te da „nije imao pojma ni ko je učestvovao u njima“. - Čime smo se to umiješali? Niko se u beogradskim medijima nije time bavio. Svaki put kad god kažete da se neko upliće - vi to radite. Uopšte nas ne interesuju lokalni izbori u Crnoj Gori - tvrdi on.

Milatović: Evropska unija cjelovita bez našeg regiona

Učesnici plenuma bili su šefovi osam država: Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Albanije, Kosova i Bosne i Hercegovine, ali je izostao predsjednik Srbije, koji je došao tek sat kasnije

ima posebnu vrijednost. Duboko sam uvjeren da će uspjeh Crne Gore biti podsticaj i drugim zemljama regiona i krupan korak naprijed za Zapadni Balkan – istakao je on. Ukazao je na činjenicu da dugoročna regionalna stabilnost podrazumijeva dobrosusjedske odnose, saradnju i konstruktivan angažman, „uz prisustvo EU kao pokretačke snage“. Naveo je i da će Crna Gora biti zemlja koja je u potpunosti posvećena regionalnoj stabilnosti.

On je istakao da je politika naše zemlje jasna, precizirajući da će svoj uspješan put nastaviti ka poziciji naredne članice EU do 2028. godine, za što najveću podršku ima od Hrvatske i Slovenije.

Jedino ga, kaže, zanima da od Crne Gore ima poštovanje.

- Ti koji mrze Srbiju i koji se diče i kojima je jedina politika da mrze Srbiju mnogo više govore o sebi, a ne o srpskom narodu i Srbiji. Nikada nećemo rušiti Crnu Goru, uvijek ćemo je poštovati i voljeti sve njene građane, ali nećemo dozvoliti nikome da se iživljava nad Srbijom samo zato što je pomislio da je to moguće - poručio je Vučić. Dodaje da nema razumijevanja za one koji se miješaju u unutrašnje stvari Srbije. - Pravite vi ovdje koalicije kakve god hoćete, samo nemojte da vam Srbija bude kriva za sve, jer nije Srbija učinila ništa protiv Crne

Milanović:

Crna Gora je na siGurnoM Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je da ta zemlja ima dobre odnose sa Crnom Gorom.

- Razumijem da neki poslanici u parlamentu Crne Gore imaju potrebu da stave naglasak na nešto što ih više tišti, radilo se o Rezoluciji o Jasenovcu. Po meni potpuno nepotrebno, to su stvari koje su iza nas - naveo je Milanović.

Upitan što misli o proglašenju političara iz Crne Gore za persone non grata, podsjetio je da u tome nije učestvovao.

- Niti ću to osuditi, niti podržati. Nijesam ulazio u motive zašto je to napravljeno. Treba biti oprezan kada se nekome daje

status non grata. Čak i najvećim nevaljalcima. Ovim ništa ne impliciram. Mislim da znam ime jednog od tih ljudi, drugog, za trećeg nijesam siguran. Do toga nije trebalo doći - naveo je Milanović.

O EU nije imao previše lijepih riječi, ističući kako je to „vrlo inertan sistem, u koju su Slovenija i Hrvatska uspjele da uđu i da od toga imaju korist“.

- Budemo li ovoliko čekali koliko čekamo, države će izgubiti strpljenje. Našu ulogu i zadatak vidim u tome da ih ohrabrujemo da ne klonu duhom i akcijom. U ime EU i Brisela i te ogromne i - u pravilu - neučinkovite administracije, ja neću govoriti - dodao je Milanović. Smatra da su ključni nedostaci inertnost i slabost u globalnoj

Gore. Srbija se nije ogriješila o Crnu Goru i nikada ništa nije učinila, ni strateški ni taktički – kazao je Vučić. Naveo je da „Srbiju ne zanima što je Crna Gora optužuje za teritorijalne pretenzije“. - Sami ste donijeli odluku da 2006. godine odete. Mi smo rekli - vaša volja. Jedino što nijesmo očekivali jeste da ćete da priznate nezavisnost Kosova. A što je to Srbija učinila protiv Crne Gore? Je li uzela ona 14 odsto teritorije Crne Gore? Da li Srbija poštuje međunarodne norme? Zašto Crna Gora ne poštuje Rezoluciju 1244? I opet ste vi ljuti nešto na nas - upitao je Vučić.

Upitao je i da li srpska mafija ubija u Crnoj Gori ili je to

obrnuto.

- Kavač i Škaljari su sela odavde, a ne mjesne zajednice u Srbiji. Možete da vodite hajku protiv mene, ali istinu ne možete da zaustavitekazao je Vučić. Na to je nadovezao odgovor o zastarijevanju kazne bivšem funkcioneru DPS-a Svetozaru Maroviću - Zamolio bih vas da nam manje šaljete ovih kavčana i škaljaraca, pa ćemo lakše da se dogovorimo oko pravnih procedura i svega drugog… Imali bismo jedno 120 manje mrtvih u Beogradu da je manje bilo narko biznisa. Molim vas da ubuduće malo uputite te ljude da im ne bude Beograd glavno mjesto djelovanja. Neka rade ovdje,

,,Penzionisao sam Đukanovića, nijesam vidio izjavu Vučića“

Upitan da prokomentariše izjavu bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića da se nalazi pred iskušenjem i da će vrijeme pokazati ima li hrabrosti za koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista u glavnom gradu, Milatović je kazao da se danas nijesu okupili oko razgovora o budućnosti gradske uprave u Podgorici.

- Mislim da sam Đukanovića politički penzionisao prošle godine – odgovorio je Milatović.

Kada je riječ o izjavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je ta zemlja „tema svih napada u Crnoj Gori“ i da će „Crnoj Gori odgovoriti upravo u Tivtu“, rekao da tu „izjavu nije vidio“.

- Znate da je Vučić, kao i svi ostali, bio uredno pozvan da prisustvuje plenarnoj sesiji. Koliko sam informisan, biće sa nama na radnom ručku – naveo je predsjednik Crne Gore i dodao da je Srbija danas na samitu aktivno učestvovala u dijelu izglasavanja deklaracije. Smatra da treba graditi mostove i pozvao je sve lidere u regionu da se na to fokusiraju.

- Pozivam sve lidere na odmjerene i primjerene izjave, koje su uvijek bazirane na međusobnom uvažavanju i poštovanju, kako bismo zajednički što prije ostvarili našu evropsku budućnost - naveo je Milatović. Na pitanje da li Vučićevu izjavu doživljava kao vid prijetnje u susret pregovorima o formiranju vlasti u Podgorici, naveo je da „domaću politiku ne treba iznositi izvan granica naših zemalja, što je, nažalost, često slučaj“. - Ja to ne radim i očekujem i od drugih da to ne rade. Što se tiče budućnosti gradske uprave u glavnom gradu, rekao sam da današnji samit nije mjesto razgovora o tome – zaključio je Milatović.

kompeticiji sa jačim igračima.

- Želim da naši susjedi - izdvojiću ovdje Crnu Goru kao domaćina - budu naši prijatelji. Da bi to tako bilo, mi moramo nešto uložiti, imati razumijevanja za njihove probleme, pa ponekad i „pomutnje“ unutrašnje politike, koje su prirodne i realnerekao je Milanović. Komentarišući nedavne stavove

tamo gdje su nastali – kazao je i dodao da „bezbjednosnih rizika nema jer crnogorska policija i moje obezbjeđenje odlično rade svoj posao“. Poručio je i kako će posjetiti Srbe sa teritorije Crne Gore i nastaviti da gradi dobre odnose.

Na pitanje zašto ne razmjenjuje podatke o dvojnim državljanima sa Crnom Gorom, kazao je ne zna ništa o tome.

- Mislim da je državljanstvo Srbije tako jedna veličanstvena stvar i ponosan sam na to. Srbi iz regiona bi željeli da imaju državljanstvo Srbije. Nekima to smeta. Ne smeta vama ni američko, ni albansko, hrvatsko. Vama smeta samo srpsko. Vi se zapitajte

hrvatske Vlade i dijela zvaničnika prema Crnoj Gori, kazao da je „ta epizoda dobar primjer kako se ne treba previše petljati u neke teme koje su prvenstveno hrvatske unutrašnje teme“. Odgovarajući na pitanje novinara kakav stav ima o miješanju Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore, ukazao je na činjenicu da je naša zemlja čla-

zašto je to tako - rekao je Vučić.

Za bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića je kazao da je „političar prošlosti“.

- Razgovarao sam sa Milatovićem i on me je kao domaćin zamolio da mu vratim uslugu za vrijeme kada je boravio u Beogradu. Zato ću - bez obzira na svoju namjeru da nekim političarima iz prošlosti, poput Mila Đukanovića, žestoko odgovorim – to da ostavim u prošlosti. To što je Srbija jedina tema i njen vožd - a to sam ja, govori o nedostatku sopstvenih tema. Neki misle da je dovoljan razlog napasti predsjednika Srbije ili napasti Srbiju, a da prva i druga familija ostanu na vlasti - zaključio je Vučić.

Učesnici Samita Brdo - Brioni

Crne Gore i Srbije

unija nije regiona

Polemika sa novinarom

Televizije E

- Ne postoji nikakva Republika Kosovo. Ne postoji po međunarodnom pravu, povelji Ujedinjenih nacija, po Rezoluciji 1244. Ne smeta mi to što se radujete i što želite namjerno da provocirate govoreći „Republika Kosovo“. Zamislite da ja govorim „republika Gusinje“ ili „republici Pljevlja“ - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanje novinara Televizije E. Novinar TV E mu je na to odgovorio da su to gradovi u Crnoj Gori, a Vučić mu je odbrusio: „Nemoj da me prekidaš, malo se upristoji“.

nica NATO i da to znači da joj „Srbija, Hrvatska, niti bilo ko treći neće i ne može ništa“, te da je „na sigurnom“.

PIRC MUsAR: NAReDNI

sAMIT BIće O

DeZINfORMACIJAMA

Istim povodom predsjednica Slovenije Nataša Pirc-Musar je rekla da razgovor o odnosima među državama „nikada ne uključuje unutrašnje političke prilike“. A ako toga ima, onda se to čini preko tet-a-tet diplomatije. Odgovarajući na pitanja novinara, najavila je da bi sljedeći samit morao biti više posvećen dezinformacijama, „koje su rak rana svake demokratije“.

- Na Zapadnom Balkanu je to problem, jer društvene mreže, algoritmi koji su u njihovoj pozadini, neki političari umiju veoma dobro da koriste. Važno je da se sljedeće godine dotaknemo i te teme - navela je Pirc-Musar.

Ona je ponovila da Crna Gora ima najveći potencijal za prijem u EU.

Početak ovogodišnjeg Samita obilježen je u ponedjeljak tradicionalnim kolom Bokeške mornarice na Trgu od oružja u Kotoru.

Proces Brdo - Brioni zajednička je slovenačko-hrvatska inicijativa pokrenuta 2010. godine, osnovana radi jačanja uzajamnog povjerenja i pomoći zemljama Zapadnog Balkana na putu ka EU. Članovi su, pored Crne Gore, i Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Kosovo. Redakcija POBJeDe

PODGORICA - Završenim dvostrukim kontrolama podataka o etničko-kulturološkim karakteristikama, koje su od 1. do 7. oktobra provjeravali i građani i političke partije - potpisnice Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, ispunjena su dva posljednja preduslova za objavu konačnih rezultata popisa 15. oktobra, saopšteno je juče iz Uprave za statistiku - Monstat. Kako su istakli, nije prijavljena nijedna nepravilnost u vezi sa vjerodostojnošću suštine podataka u bazi unijetih popisnih podataka.

Prema podacima ove institucije, registrovane su provjere koje se odnose na 20.684 popisana lica, od čega je skoro 70 odsto njih ili 14.600 građana to učinilo putem mobilnog telefona, nešto više od šest hiljada putem računara, a 253 putem tableta. Takođe, putem telefona su dobili oko 850 poziva, i još 277 zahtjeva pristiglih putem mejla. Iz Monstata su precizirali da su najčešće tražena pojašnjenja za proceduru provjere podataka, za ispravku slovnih grešaka, pogrešan unos identifikacionih podataka sa kopije popisnice, odnosno provjeru podataka u slučaju da su građani izgubili popisnice.

- Ukupno je bilo 20 zahtjeva za slovnu ispravku, tri za promjenu latiničnog u ćirilićno pismo, dok je 11 građana direktno u Upravi provjeravalo svoje podatke zbog gubitka identifikacionog broja. Zbog objektivnih razloga, zaposleni Uprave su posjetili tri domaćinstva, odnosno devet lica kod kojih je zamijenjen statistički ID broj, što je zapisnički konstatovano. Sve ovo ukazuje na visoko povjerenje građana u popisni proces, a u krajnjem implicira na visok kvalitet konačnih rezultata popisa – naveli su iz ove institucije.

Iz Monstata su takođe poja-

Završena kontrola podataka sa popisa, dio Vlade već imao uvid u rezultate

Bilo je 20 zahtjeva za slovnu ispravku, tri za promjenu latiničnog u ćirilično pismo, a nije zabilježena nijedna nepravilnost, istakli su iz Uprave za statistiku

snili da su partijama koje su potpisnice Sporazuma, omogućili kontrolu unijetih podataka i kontrolu ručnog brojanja podataka. Sve to, dodaju, učinjeno je uz strogo poštovanje zakonom definisane profesionalne nezavisnosti i zaštite individualnih podataka i internih uputstava Uprave za statistiku.

- Nije zabilježena ni jedna nepravilnost, što je konstatovano i sačinjenim zapisnikom koji će biti dostavljen Odboru za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održava-

nje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja popisa, zajedno sa izvještajem o aktivnostima popisa u prethodnom periodu.

VLADIN UVID

Istovremeno, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, dio vrha 44. Vlade imao je priliku da se upozna sa nekim od ključnih pokazatelja popisa koji je sproveden od 2. do 28. decembra prošle godine. Naime, dio užeg kolegijuma aktuelne izvršne vlasti, na

Duge pripreme za sedam dana provjere

Procedura koja je pratila provjeru i objavljivanje podataka prikupljenih tokom popisa sprovedenog krajem prošle godine, trajala je skoro četiri mjeseca, a pratilo je ponavljanje tenderskih procedura i iščekivanje izmjena zakonske procedure kako bi Uprava za statistiku mogla da uveže i uporedi svoju bazu podataka sa registrima koji su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. Podgorička kompanija „Codepixel“, čiji su suvlasnici Nenad Pejović i Mihailo Raspopović potpisala je 23. jula ugovor sa Monstatom o izradi

softvera koji će građanima omogućiti pristup vlastitim podacima o etničko-kulturološkim karakteristikama sa prošlogodišnjeg popisa. Softverom su kontrolisana pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori.

Iz kompanije „Codepixel“ za naš list su kazali da „imaju obavezu da softver, njegovo testiranje i kontrolu u prvih 12 mjeseci korišćenja izvode u skladu sa važećim zakonskim propisima, normativima i standardima za ovu vrstu posla“. Posebno su istakli

zaštitu privatnosti, kako prikupljenih podataka, tako i onih koji će željeti da koriste budući softver. - Uz to, svi podaci, informacije i dokumentacija do kojih bi došli pri izvršenju posla predstavljaju poslovnu tajnu, te se kao takvi čuvaju i obezbjeđuju. Pristup podacima imaće samo zaposleni Uprave u skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike - pojasnili su ranije za naš list. Kompanija „Secnora Ou“ iz Estonije izabrana je na drugom tenderu za izradu programskog rješenja kojim se provjeravala valjanost kontrolnog sof-

kontrolisan kvalitet podatka za ovaj dio popisanih stanovnika Crne Gore. Posljednja sjednica matičnog skupštinskog Odbora najavljena je za dan prije objavljivanja prvih konačnih rezultata popisa, i na njoj nije predviđeno učešće predstavnika Monstata. Jedini, ujedno preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023, objavljeni su 25. januara ove godine. Prikupljeni podaci odnose se na stanje koje je bilo 31. oktobra 2023. godine u 24 sata, što se smatra referentnim momentom popisa.

Dakle, na kraju oktobra prošle godine u Crnoj Gori je živjelo 633.158 stanovnika. Popis je obuhvatio 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima sada živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Inače, podaci su prikupljeni od 673.203 osobe.

PODACI 15. OKTOBRA

čijem je čelu Milojko Spajić, već je imao uvid u dio rezultata, i to prije nego što je zaokruženo uparivanje svih prikupljenih podataka sa onim u registrima koji su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. Kako je direktor Monstata Miroslav Pejović kazao tokom sjednice skupštinskog Odbora za praćenje popisa stanovništva održane 1. oktobra, dotadašnje uparivanje podataka sa bazama koje posjeduje MUP pokazalo je da podaci za oko dva odsto, odnosno 18.000 građana, nijesu bili identični. Zbog toga je kontrola nastavljena, a biće okončana najkasnije 14. oktobra. Ostaje otvoreno pitanje na koji način će se biti

tvera za podatke date prilikom popisa. Oni su do 9. septembra zaokružili provjeru softvera za kontrolu prikupljenih informacija, te dali svoje sugestije koje su se najviše ticale bezbjednosti ličnih podataka. Nakon što je „Codepixel“ uradio potrebne izmjene, softver za kontrolu podataka o etničko-kulturološkim karakteristikama je dobio „zeleno svjetlo“ za korišćenje. Najduže je „tapkalo u mjestu“ uparivanje baza podataka, jer Monstat dugo nije imao pristup podacima iz Ministarstva unutrašnjih poslova, a time ni mogućnosti da kontroliše eventualne unose podataka nepostojećih građana.

Kako je ranije rečeno Pobjedi iz Monstata, 15. oktobra biće objavljeni konačni podaci po opštinama i to po broju stanovnika, po polu i po starosti, zatim po etničko-kulturološkim karakteristikama i po državljanstvu. Svi ostali podaci biće kontinuirano obajvljivani prema dinamici koja će tek biti objavljena, i to do kraja ove, pa i tokom prvih mjeseci naredne godine. - Nakon toga, sukcesivno su obrađivani i objavljivani ostali podaci: bračno stanje, znanje stranih jezika, poznavanje rada na računaru, pitanja koja se odnose na invaliditet, ekonomska aktivnost stanovništva, te podaci o stanovima, domaćinstvima i porodicama – precizirali su iz Uprave za naš list, i pojasnili da će svi oni biti objavljeni kao konačni. Iako je od prikupljanja podataka prošlo više od deset mjeseci, Pejović je u više navrata isticao da „Monstat ne kasni“, jer cijeli proces prati prilično zahtjevna procedura čija su zakonska rješenja, koja su podrazumijevala dodatne provjere, izglasali upravo poslanici.

- Monstatu se ne mogu spočitavati ni neuspjeli tenderi za softvere, jer na to nijesmo mogli da utičemo. Sve su to stvari koje su tražene kroz Sporazum i Zakon o popisu. Svjesni koliko bi sve to moglo da traje, zato smo i kazali da će rezultati biti objavljeni u drugoj polovini godine –podsjetio je ranije direktor Uprave za statistiku. Takođe je potcrtao da je ovo „prvi popis koji je imao dodatne administrativne kontrole“.

- Zbog toga predstavlja dobru bazu za sve naredne registre i popise. Ali, moram napomenuti da će biti potreban dodatan novac da se ti registri usavrše – dodao je on. K.J. – N.Z.

Popisni listić

s. vasiljević

Reagovanje člana državne Komisije za projekat zaštite izvorišta Bolje sestre prof. dr

Mihaila Burića na tvrdnje predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda

Kopanje šljunka nema veze sa izdašnošću izvora, problem su klimatske promjene

PODGORICA- Član državne Komisije za projekat zaštite izvorišta Bolje sestre specijalista hidrogeologije prof. dr Mihailo Burić reagovao je na tvrdnje i stavove koje je u intervjuu

Pobjedi saopštio predsjednik Odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić.

Reagovanje Burića na tekst Pobjede ,,Moja borba protiv šljunkarske mafije nije samo ekološka, već i borba za pravnu državu“, koji je objavljen u subotu prenosimo integralno.

Predstavnici Regionalog vodovoda tekstom u Pobjedi od 5. oktobra uporno nastavljaju obmanjivati javnost o izvorištu Bolje sestre. Naša je obaveza, kao državne Komisije, čiji je stručni izvještaj usvojila Vlada, da upoznamo javnost sa istinom. Ukoliko na tom putu budemo sprečavani pokrenućemo adekvatne pravne procedure.

Projekat Regionalnog vodovoda je jedna od najdužih saga u crnogorskoj inženjerskoj praksi. Traje, od mojeg doktorata „Snabdijevanje vodom turističkih naselja Crnogorskog primorja“ iz 1982. godine, na osnovu kojeg je izvršen konačan izbor izvorišta - podzemne vode Malog blata, koje otiču rijekom Biševinom. Kako od tada, tako evo i danas, naši inženjeri uzaludno pokušavaju objasniti što treba raditi, da bi Regionalni vo-

Uzrok pada izdašnosti su klimatske promjene, a ne kopanje šljunka, što jasno pokazuje dijagram zakonomjernog smanjenja proticaja vode izvora Bolje se stre (prema podacima Regionalnog vodovoda). Tip dijagrama i poređenje sa padom proticaja naših vodotoka (Morače) jasno dokazuju da je pad izdašnosti izvora posljedica klimatskih promjena, naveo je Mihailo Burić

dovod mogao obavljati svoju funkciju.To se valjda, nakon 42 godine, mora više riješiti. Državna Komisija je dala svoje stručno tumačenje.

Podaci

U tekstu objavljenom 5. oktobra Regionalni vodovod je objavio stručno neutemeljene vijesti i optužbe da je ,,kopanje šljunka“ krivo za probleme izvorišta Boje sestre. Takva „stručnost“ je stvarno prevršila svaku mjeru ukusa, logike, struke i zakonskih normi, zato što kopanje šljunka prosto nema nikakve veze sa izdašnošću izvora. To je dokazano mnogim istraživanjima, ekspertizom Energoprojekta - Beograd, i konačno nalazima revizione Komisije Uprave za vode. Mnogobrojni projekti, naučne studije i analize, koje prezentira Regionalni vodovod, uporno i nestručno i netačno gotovo „svaki dan“, pokušava dokazati nedokazivo - da je osnovni uzrok pada izdašnosti izvora Bolje sestre nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska. I još veoma neshvatljivo i nestručno odbijaju Odluku Vlade o usvojenim nalazima Revizione komisije Uprave voda. Umjesto toga go-

tovo svakodnevno slušamo „visokostručne“ izjave (koje im valjda neko piše, jer ljudi koji sve objašnjavaju nijesu iz struke): „da je za dugoročno rješavanje vodosnabdievanja neophodno izvršiti remedijaciju korita rijeke Morače, aktivnostima koje uključuju i izgradnju svojevrsnih brana, koje će se finansirati uz podršku Svjetske banke (ko to, i na osnovu če-

ga predlaže SB da finansira ovako promašene projekte, bilo bi interesantno znati?). Podvala „stranog eksperta“ sa branama, koju zdušno štiti i sprovodi Regionalni vodovod, nije za ozbiljan komentar, da nije mnogo opasna. Danas je sasvim jasno da je neriješeni problem izvorišta Bolje sestre posljedica neznanja ili zle namjere, ili zlih para (što nije predmet rada Komisije). Na sceni su, u najmanju ruku, čudne stručnosti, koje liče na šale. Tako „oni“ tvrde da će problem riješiti nečesove privremene –povremene „brane“, u koritu rijeke Morače, što je svojevrstan nonsens.

Nalazi komisije

Uprava za vode formirala je, u skladu sa Zakonom, Revizionu komisiju za projekat zaštite izvorišta, koji je uradio „Geoprojekt“- Podgorica. U Revizionu komisiju Uprave voda imenovan je autor osnovnog rješenja izvorišta –prof. dr Mihailo Burić, a tim iskusnih stručnjaka predvodio je mr Darko Novaković (predsjednik komisije) inž. hidrogeologi-

je iz RHMZ. Članovi su još bili: Slavko Hrvačević inž. hidrogeologije iz EPCG, Neda Dević inž. hidrogeologije iz Geološkog zavoda Crne Gore i Pavle Đurašković, dipl. fizikohemičar iz RHMZS. Suština nalaza Komisije je - da rijeka Morača i kopanje šljunka nijesu povezani sa padom izdašnosti izvora, i da nije tačno utvrđen sliv izvora. Nalaze Komisije je potvrdila i osnivač i nekadašnji direktor CETI-ja Ana Mišurović, dipl. fizikohemičar. Uzrok pada izdašnosti su klimatske promjene, a ne kopanje šljunka, što jasno pokazuje dijagram zakonomjernog smanjenja proticaja vode izvora Bolje sestre (prema podacima Regionalnog vodovoda). Tip dijagrama i poređenje sa padom proticaja naših vodotoka (Morače), jasno dokazuju da je pad izdašnosti izvora posljedica klimatskih promjena. To je danas svakome jasno, samo ne stranom ekspertu Regionalnog vodovoda i „njegovoj ekipi iz Crne Gore“. Sa ovim konkretnim podacima i dokazima nema rasprave (sa dokazima se

ne raspravlja), pa ovu temu valjda treba samatarti završenom. Ali vodovod bez vode nije vodovod. Zato obezbjeđenje dopunskih-nedostajućih količina vode treba prepustiti našim iskusnim stručnjacima, koji to znaju, za razliku od dosadašnjih mnogobrojnih uzaludnih i nestručnih promašaja raznih timova Regionalnog vodovoda. Zato što ne mogu srednjoškolski nastavnici opštih predmeta rješavati ozbiljne inženjerske probleme. Dok se to ne shvati nema rješenja. Drugi problem projekta Regionalnog vodovoda jeste - utvrđivanje sliva izvora Bolje sestre. Prosto je frapantno što rade eksperti Regionalnog vodovoda. Oni odsijeku „odoka“ dio rijeke Morače i stave ga u sliv izvora. Gornjem i donjem dijelu rijeke Morače (znači te iste rijeke), iznad i ispod odsječenog dijela, su „naredili“ da teče „neđe drugo“, i „zabranili“ da budu dio rijeke Morače i sliva izvora Bolje sestre. Dalji komentar ovakve stručnosti zaista ne treba dopunski objašnjavati ni laicima. Zaključak Revizione komisije Uprave voda, od 22. avgusta 2023. godine, koji je usvojila Vlada glasi: „Polazeći od pojedinačnih izvještaja stručnog tima - Izvjestioca, i ukupne analize problematike tokom rada Komisije, stručna komisija je konstatovala da dokument naziva „Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje sestre Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje“ iz marta 2023. godine, koji je urađen od strane „Geoprojekt“ d.o.o. - Podgorica, nije odgovorio Projektnom zadatku Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, niti je utvrdio potrebne činjenice za utvrđivanje sliva - zona zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. Prikazani „dokazi“ u projektu suštinski su zasnovani na različitim, nepouzdanim i netačnim pretpostavkama i kontradiktornim tezama. Komisija predlaže Upravi za vode da ne prihvati razmatrani projekat, te da se izvedu novi istražni radovi koji će obezbijediti potrebne podatke za izradu novog dokumenta. „Fizikohemičari su potvrdili nalaze Revizione komisije: Ranije pretpostavke o mogućoj direktnoj povezanosti zasnovane na bilansnoj metodi, nijesu našle potvrdu u rezultatima istraživanja kvaliteta voda izvor Bolje sestre, se ne prihranjuje vodama površinskog vodotoka Morače“. I pored svega, još uvijek je u toku neki čudan „spor“ između Regionalnog vodovoda, „Geoprojekta“ - Podgorica i eksperta iz inostranstva, koji je sve ovo „zamutio“, sa jedne, i Revizione komisije Uprave voda, Uprave voda i Vlade, sa druge strane. Postavlja se pitanje, kako spasiti Regionalni vodovod ovakvoga zamešateljstva? Rješenje je ponudio sam Regionalni vodovod kroz njihov prijedlog za: „maksimalnu angažovanost svih nadležnih organa i institucija i punu uključenost naučne zajednice“. Potrebno je samo da Regionalni vodovod prihvati svoj prijedlog. Nastupom u Pobjedi to se ne može prepoznati. R. e.

Dijagram zakonomjernog smanjenja proticaja vode izvora Bolje sestre

Mihailo Burić

Odbor za ekonomiju podržao amandmane na Prijedlog zakona o elektronskim komunikacijama

Evropskoj komisiji više ne smeta da Savjet EKIP-a predlaže Vlada

PODGORICA – Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet je na jučerašnjoj sjednici dao zeleno svjetlo na 61 amandman Vlade i jedan amandman SNP-a na novi zakon o elektronskim komunikacijama (ZEK) koji bi uskoro trebalo da se nađe na plenumu.

Riječ je o amandmanima koje je Vlada predložila na osnovu sugestija Evropske komisije (EK), koje su stigle nakon što je Skupštini upućen prijedlog ovog zakona. Prema riječima Marije Čvorović iz Ministarstva ekonomskog razvoja amandmani su predloženi u cilju obezbjeđivanja uslova za privremeno zatvaranje poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji, čime će se tekst zakona uskladiti sa Evropskim komunikacionim kodom.

Ovaj zakon trebalo je da se nađe na dnevnom redu vanredne sjednice Skupštine, ali je predsjednik Andrija Mandić to otkazao nakon obavještenja Vlade da je predložen veći broj amadmana. Odbor je već podržao tekst zakona, a najveću pažnju poslanika izazvalo je to što će ubuduće članove Savjeta Agencije za elektronske komunikacije (EKIP) umjesto Odbora, predlagati Vlada, a birati ih Skupština.

Stav EK O tome je bilo govora i na jučerašnjoj sjednici, iako amandmani nijesu tretirali to pitanje, a Zdenka Popović

EK je u decembru prošle godine bila protiv prijedloga

Demokrata da članove Savjeta EKIP-a predlaže

Vlada, sada nema ništa protiv istog prijedloga Vlade. Prema aktuelnom zakonu, Odbor za ekonomiju je raspisivao javni poziv, sprovodio javne intervjue sa kandidatima i predlagao ih Skupštini

(Demokrate) je tražila objašnjenje kako je moguće da je EK bila protiv takvog načina izbora u decembru prošle godine kada je to ona predlagala, a sada je gotovo isti prijedlog Vlade podržala. Parlament je inicijalno krajem prošle godine usvojio takvo zakonsko rješenje, ali ga je predsjednik Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje, na-

kon čega ga je Zdenka Popović povukla.

-Kako je moguće da je u decembru 2023. godine EK dala negativno mišljenje, a sada dobijamo pozitivno mišljenje? Je li EK dala pozitivno mišljenje na to ili je to proisteklo iz stavova Ministarstva ekonomskog razvoja – pitala je Popović. Ministar ekonomskog razvo-

ja Nik Đeljošaj je objasnio da EK ne ulazi detaljno u svaki član zakona, već daje preporuke tamo gdje smatra da je potrebno intervenisati.

-Ono što EK ne preporuči da mijenjamo, to znači da su oni to prihvatili, tako da se to odnosi na izbor članova Savjeta. Tada je bila drugačija problematika, regulatori su tada vršili veliki pritisak, zbog

Institut alternativa ukazao da inspektori više nemaju pristup informacionom sistemu Potrošen milion eura za softversko rješenje koje se više ne može koristiti

PODGORICA – Jedinstveni inspekcijski informacioni sistem (JIIS) u koji je uloženo više od milion eura, a koji je bivša Uprava za inspekcijske poslove (UIP) izradila uz finansijsku podršku EU, više se ne može koristiti imajući u vidu da je UIP rasformirana prije desetak dana – ukazali su iz Instituta alternativa dodajući da je JIIS uspostavljen prije tri godine i u kontinuitetu unapređivan. UIP je izmjenom Zakona o inspekcijskom nadzoru od 1. oktobra prestao da postoji, a 26 inspekcija je nastavilo rad u nadležnim ministarstvima.

-Ministarstvo javne uprave i UIP su više puta ukazivali da

ne postoji mogućnost da se inspekcijski softver primijeni na toliko različitih organizacionih jedinica tj. ministarstava. JIIS je neprimjenjiv kako za inspekcije koje su bile pri UIP-u, tako i za inspekcije koje su i prije bile u sastavu nadležnih ministarstava – saopštili su iz IA. Ukazuju da je zaduživanje i praćenje nadzora u potpunosti bilo digitalizovano, a svi predmeti su bili unošeni u JIIS, nakon čega je direktor UIP-a delegirao predmet glavnom inspektoru koji zaduži inspektora.

-Inspektori su mogli da prate status predmeta, koriste univerzalne obrasce za izradu zapisnika o sprovedenim nadzorima, imaju kontrolne liste koje

uključuju odredbe zakona i raspon kazni koje su predviđene za kršenje označenih članova zakona. Inspektori su imali elektronski pristup istoriji nadzora i podršku pri izricanju upravnih i prekršajnih mjera, sugerisanjem mogućih od strane samog sistema, kao i pripreme nacrta zapisnika o inspekcijskom nadzoru, rješenja, prekršajnog naloga, zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka – navode iz IA. Dodaju da se u svakom trenutku mogao generisati izvještaj u odnosu na vremenski period, aktivne predmete, kontrolne nadzore te vidjeti opterećenost inspektora. Korišćenjem JIIS-a, kako navode,

Uprava je mogla da identifikuje problematične subjekte nadzora i uvrsti ih u godišnji program rada. Sistem je bio umrežen sa Centralnim registrom privrednih subjekata (CRPS) i Registrom obveznika fiskalizacije (ROF) što je olakšavalo nadzor inspektorima rada. -Napredan informacioni sistem koji je koristila Uprava za inspekcijske poslove, a u čije funkcionalnosti se uvjerio Institut alternativa kroz uvid u sistem, je predstavljao dobru osnovu za unapređenje planiranja nadzora, klasifikaciju rizičnih subjekata nadzora i efikasnije vršenje inspekcijskog nadzora. Nakon rasformiranja UIP-a, inspekcijski informacioni sistem nije dostupan inspekcijama, dok ne postoji druga informatička struktura koja pruža iste mogućnosti – ukazali su iz IA. Ovo je, kako dodaju, jedan u nizu aspekata o kojima se nije dovoljno razmišljalo prilikom Vladinog insistiranja na decentralizaciji inspekcija. M. Lk.

toga je bilo takvo mišljenje –kazao je Đeljošaj. Popović je kazala da će ona „punim srcem glasati za zakon“, jer je to bio njen prijedlog, ali se pita „kako će poslanici koji su tada glasali protiv sada dići ruku“.

-Da li mi postajemo protočni bojler, ne svi, ali jedna većina poslanika, za sve ono što dolazi iz Vlade? Ako ga predloži neko od poslanika, onda imamo ovakva ili onakva tumačenja. Meni je tada striktno rečeno da je EK bila protiv ovakvog rješenja. Kako se sada EK nije oglasila i kako sada nije rekla da to nije u skladu sa Direktivom iz 2018. godine?

Tada je striktno traženo da se zakon povuče, a ja sam ga povukla da ne bi ugrozili pregovaračko poglavlje 10 – kazala je Popović.

Nači N izbora

Dejan Đurović (NSD) problematizuje to što se smatra da će predstavnici Vlade kvalitetnije izabrati kandidate za Savjet, dodajući da je sadašnji sastav Savjeta najkvalitetniji. Đeljošaj je objasnio da su se odlučili za standard po kojem je ova oblast uređena u više država, navodeći da postoji više filtera.

-Imamo profesionalnu komisiju iz sistema institucija, kao prvi korak, na drugom koraku je Vlada i kao treći korak imamo Skupštinu koja na to može ili da da ili ne da saglasnost - kazao je Đeljošaj. Đurović je ostao pri stavu da se dosadašnji sistem ne

treba mijenjati, ukazujući da je komisija koju će Vlada imenovati da bira kandidate, mnogo bliža uticaju ljudi iz EKIP-a, nego što su poslanici. Poslanici SNP-a Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović su predložili amandman kojim će se zaposleni, čija se radna mjesta ukidaju ovim zakonom, rasporediti unutar EKIP-a u skladu sa kvalifikacijama, što je Đeljošaj u načelu prihvatio, ali najavio da će konačan stav dati Vlada. Kaluđerović je u međuvremenu predala i novi amandman, imajući u vidu da se Vladinim amadmanima, kako je navela, stvorila pravna praznina u dijelu kontrole operatora kada je riječ o bezbjednosti. Iz ZEK-a je brisan član koji se odnosio na ovo pitanje, jer Vlada planira formiranje Agencije za sajber bezbjednost koja će preuzeti te nadležnosti. Kaluđerović je ocijenila da se ne može dozvoliti da ta oblast bude neregulisana, čekajući da Agencija, koja još nije formirana, postane operativna, što može potrajati i preko dvije godine. Predsjednik odbora Boris Mugoša (SD) je najavio da će uskoro morati ponovo da raspišu poziv za tri člana Fiskalnog savjeta, imajući u vidu da su do sada odustala dva od tri prijavljena kandidata. Najavio je i da bi iduće sedmice trebalo da bude održano kontrolno saslušanje u vezi sa duplim negativnim mišljenjem Državne revizorske institucije koje je dato CEDIS-u. M. LEKoviĆ

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga demantovala spekulacije Nišić: Povećanje srazmjernih penzija na 450 eura izvjesno od januara

PODGORICA- Imajući u vidu da su se u javnosti pojavile određene spekulacije, koristimo priliku da informišemo građane da je povećanje srazmjernih penzija na 450 eura izvjesno od januara naredne godine, kako je i najavljeno iz ranijeg Ministarstva rada i socijalnog staranja, saopštila je ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić. - Naime, u cilju objektivnog informisanja zainteresovane javnosti obavještavamo da

je do pune realizacije ostalo još potpisivanje Sporazuma o socijalnom osiguranju sa Bosnom i Hercegovinom - navela je Nišić. Kako je dodala, imajući u vidu da je Vlada Crne Gore potvrdila taj Sporazum prema raspoloživim informacijama i procedurama sa strane BiH provodi se kraju. - Stoga, nema mjesta bilo kakvoj neizvjesnosti jer 44. Vlada upravo omogućava da se zaustavi dugogodišnja nepravda prema penzionerima sa srazmjernim primanjima - zaključila je Nišić. r. E.

Sa jučerašnje sjednice

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija saopštila da je od neprocjenjivog značaja da se osmisle mjere koje će omogućiti da se na nastavničke fakultete upisuju najbolji đaci

Znanje pojedinih učitelja sporno, poslove dobijali najpodobniji

PODGORICA - U crnogorskom obrazovnom sistemu postoji određeni broj sjajnih, posvećenih prosvjetnih radnika koji su najsvjetliji primjer ove profesije i koji vrlo ozbiljno i odgovorno odgovaraju svim izazovima koje ova profesija sa sobom nosi. Međutim, svi smo svjedoci da postoje i oni koji, da se blago izrazim, svojim znanjem, vještinama i kompetencijama ne mogu uspješno odgovoriti izazovima.

To je kazala Pobjedi ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović. Ministarka je komentarisala pojedine istupe stručnjaka koji ukazuju na primjere da u učionicama izvode nastavu učitelji/ice koji imaju problem i sa pismenošću.

- Od neprocjenjivog je značaja da se osmisle mjere koje će omogućiti da se na nastavničke fakultete upisuju najbolji đaci, ali i kroz zakonski okvir definišu kriterijumi za zapošljavanje kako bi posao u prosvjeti dobijali najbolji. Upravo je to jedan od ključnih problema sa kojima se decenijama suočavaju prosvjetni radnici, pa su u prošlosti, nažalost, često poslove dobijali najpodobniji, a ne najbolji, što je dodatno urušilo ionako urušeni obrazovni sistem – rekla je Jakšić-Stojanović.

Ističe da je neophodno u kontinuitetu raditi na edukaciji nastavnog kadra, pa je zato i ova kontinuirana edukacija i prepoznata kao prioritetan segment u Planu rasta.

- Mi smo tome već pristupili vrlo temeljno, pa su već u toku ljeta bile organizovane prve obuke za učitelje za rad po CLIL metodi, što nam je omogućilo i uvođenje dvojezične nastave u deset odjeljenja u Crnoj Gori, a planirano je da se obuke u toku godine realizuju u kontinuitetu, tako da će druga grupa imati priliku da se upozna sa CLIL metodom već od narednog mjeseca, što

će nam omogućiti i otvaranje novih dvojezičnih odjeljenja – rekla je ona.

CLIL nastavni pristup podrazumijeva podučavanje jednog ili više nastavnih predmeta na stranom jeziku, gdje strani jezik ima posredničku ulogu u prenošenju sadržaja tih predmeta, ali istovremeno i sadržaja tog stranog jezika.

Ministarka kaže da su pokrenuli i obuke za NTC sistem učenja koji predstavlja inovativan pristup, osmišljen kako bi stimulisao razvoj dječjeg mozga kroz igru i kreativne aktivnosti. Obuku je prošlo više od sto vaspitača i učitelja sa Ceti-

Savjet RTCG usvojio ključni dokument za rad Javnog servisa

u Statutu

nja i iz Podgorice, a biće realizovana i u ostalim gradovima u Crnoj Gori.

Jakšić-Stojanović navodi da se obuke nastavnog osoblja za sticanje digitalnih vještina i kompetencija realizuju u kontinuitetu, a u toku su i obuke za korišćenje 3D štampača, reciklatora i druge opreme u školama u kojima su otvorene Ed Tech laboratorije.

- Ulaganje u obuke nastavnog kadra jeste i biće jedan od ključnih prioriteta resornog ministarstva, tako da sam sigurna da ćemo sljedeću školsku godinu dočekati mnogo spremniji za primjenu novih

inovativnih modela u nastavi – rekla je ona. Upitana koji su to ključni instrumenti koji treba da se primijene kroz obrazovni sistem kako bi se on unaprijedio, kaže da tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija radi na izradi krovne strategije obrazovanja za period 2025-2035. godina koja se temelji na nalazima i preporukama sveobuhvatne analize obrazovnog sektora, koja je sprovedena u saradnji s UNICEF-om. Najavljuje da će strategijom definisati viziju obrazovanja, glavne dugoročne i kratkoročne ciljeve, kao i aktivnosti koje je potrebno sprovesti da bi oni bili postignuti i upravo ona treba da trasira ,,put reformi obrazovnog sistema koja nam je prijeko potrebna“. - Strategija će obuhvatiti sve nivoe obrazovanja i definisati finansijski okvir za njenu održivu i dugoročnu realizaciju. Izrada strategije se realizuje u saradnji sa UNICEF-om i podržala ju je Delegacija EU u Crnoj Gori koja je za ove namjene već odvojila milion eura. Dakle, prvi put ćemo imati strategiju koja se odnosi na desetogodišnji period, a koja je od neprocjenjivog značaja za naš obrazovni sistem. Na njoj se radi intenzivno, uži radni tim čini više od pedeset članova - predstavnika akademske zajednice, relevantnih institucija iz oblasti obrazovanja,

nevladinog sektora, nastavnika, učitelja, vaspitača, roditelja – rekla je ona. Dodaje da izrada teče planiranom dinamikom, tako da će ovaj dokument, u skladu sa Programom rada Vlade i resornog ministarstva, biti usvojen do kraja ove godine. U skladu sa tim, biće neophodno izvršiti reviziju nastavnih planova i programa koji treba da budu usmjereni na sticanje ne samo znanja, već i kompetencija, uz posebno posvećivanje pažnje prirodnim naukama, ali i umjetnosti koja nije dovoljno prisutna u planovima i programima, a samim tim i reviziju udžbenika. Kako bismo unaprijedili obrazovni sistem, neophodno je raditi i na intenzivnijem uvođenju digitalnih alata i tehnika u cilju unapređenja kvaliteta obrazovnog procesa, kao i kreirati sadržaje, metode i tehnike učenja koje će dovesti do unapređenja kritičkog mišljenja, rješavanja problema, socijalne i emocionalne inteligencije učenika. Svjedoci smo da se talentovanoj djeci ne posvećuje dovoljna pažnja, te je potrebno da ih podrže institucije i društvo u cjelini kako bi njihov talenat došao do izražaja. Jer samo podstičući i njegujući najbolje možemo kreirati ambijent u kojem će oni željeti da ostanu, da u njemu rade i stvaraju, za dobrobit cijelog društva. N.Đ.

PODGORICA - Savjet Radio-televizije Crne Gore usvojio je juče inovirani Statut javnog medijskog servisa, a u dokumentu su zadržane ili dopunjene pojedine odredbe iz prethodne verzije na kojima je prije dva dana insistirala potpredsjednica tog tijela Marijana Camović-Veličković, upozoravajući da bi bez njih Savjet sebi oduzeo ključne kontrolne mehanizme u odnosu na rad generalnog direktora.

Sa druge strane, predstavnici pravne službe i ostali članovi Savjeta saopštili su da se nije mnogo odstupalo od važećeg Statuta, a da su kontorlni mehanizmi definisani krovnim zakonom.

Uprkos tome, na jučerašnjoj sjednici održanoj putem Zoom sastanka, prihvaćene su

suges tije Marijane Camović-Veličković, uz napomenu da ne proizvode veliki efekat, jer su te pravne situacije normirane zakonom, ali i da ne smeta da ostanu.

Usvojena je njena primjedba da u članu pet Statuta treba da ostane definisano da pored religijske nije dozvoljena ni politička propaganda u RTCG. Marijana Camović-Veličković je prije dva dana tvrdila da će ukoliko se izbrišu neke stavke iz važećeg akta, a naročito ona koja je predviđala da je direktor dužan da obezbijedi sve tražene informacije Savjetu u roku od pet dana, kontrola biti nemoguća.

- Po novom nacrtu dužan je da to uradi ako ga ne spriječe objektivne okolnosti, što znači da ako bude spriječen, ispada da nije dužan uopšte – navela je ona. Dodatnom razjašnjenju i pre-

ciziranju obaveza generalnog direktora prema Savjetu svojim dopunama koje su usvojene juče doprinio je i član Savjeta Filip Lazović On se založio za to da u članu 24 stoji da je generalni direktor RTCG dužan da, po zaključku Savjeta, obezbijedi sve tražene informacije koje se odnose na poslovanje RTCG u roku od pet radnih dana od prijema zahtjeva, a da ukoliko zbog objektivnih okolnosti to nije moguće, taj rok bude produžen na 15 dana. Ostao je na snazi i član 21 koji se odnosi na mehanizme kontrole, odnosno vrednovanje učinka generalnog direktora, na čemu je insitirala Camović-Veličković. U tom članu se navodi da pored poslova utvrđenih Zakonom, Savjet: definiše „Principe rada i razvoja RTCG“ kao i način realizacije Principa. Ostala je odredba da Savjet

obavlja ocjenu radnog učinka generalnog direktora na osnovu: stepena realizacije programsko-produkcionih i finansijskih planova, poštovanja „Principa rada i razvoja“ kao i načina realizacije Principa, povjerenja slušalaca, gledalaca i čitalaca u programe koje proizvodi i emituje RTCG; stepena realizacije zaključaka Savjeta; ostvarenja osnovnih i komercijalnih prihoda RTCG rejtinga odnosno

gledanosti/slušanosti/jedinstvenih posjeta programa/internetske publikacije RTCG. Taj član precizira da se na prijedlog generalnog direktora imenuju članovi Revizorskog odbora. Član Savjeta Predrag Marsenić je kazao da ako nešto piše u zakonu nije neophodno da stoji u Statutu. -Ali, neka stoji, iako će se sjutra neko pozvati na Zakon a ne na Statut – naveo je on.

Za inovirani Statut glasali su svi članovi Savjeta koji su učestvovali u radu Zoom sjednice – predsjednik Veselin Drljević, te članovi, Amira Murić, Predrag Marsenić, Filip Lazović. Podsjetimo, na sjednici prije dva dana nije izabran ombudsman Javnog servisa, čime se nameće potreba raspisivanja petog javnog poziva, jer su četiri dosadašnja propala. I.PERIĆ

Anđela Jakšić-Stojanović

Sa posljednje sjednice Savjeta

Srijeda, 9. oktobar 2024.

PODGORICA – Posljedni slučaj u Baru, kada je teško povrijeđen osamnaestogodišnjak, a njegov godinu dana mlađi napadač uhapšen i osumnjičen za pokušaj ubistva, primorao je roditelje iz toga grada da planiraju protest za danas, a koji su u međuvremenu odgodili dok se stanje mladića ne stabilizuje. On je hospitalizovan u KCCG, a njegovo zdravstveno stanje je zabrinjavajuće.

Barska policija uhapsila je u ponedjeljak sedamnaestogodišnjaka osumnjičenog da je u ispred Gimnazije „Niko Rolović“ u Baru nožem teško povrijedio osamnaestogodišnjeg učenika te škole.

Maloljetnom Baraninu, osumnjičenom za pokušaj ubistva, Više državno tužilaštvo odredilo je pritvor od 72 sata. Tužilaštvo će u međuvremenu odlučiti da li će sudu uputiti predlog za određivanje pritvora za maloljetnika, kazala je tužiteljka Lepa Medenica za Primorski portal. Drugom maloljetniku, osumnjičenom za učestvovanje u tuči nakon što je saslušan od strane tužioca nije određeno zadržavanje Direktorica škole Marija Đonović rekla je Vijestima da je do incidenta došlo nekoliko minuta nakon 11 sati, tokom malog odmora. Ona je kazala da su u dvorište škole ušli maloljetnici koji nijesu njihovi učenici, da su napali mladića a sukob je brzom intervencijom profesora zaustavljen.

Posljednji slučaj u Baru je po-

Protestna šetnja Roditelji protiv nasilja u Baru odložena zbog kritičnog zdravstvenog stanja povrijeđenog mladića

Skupštinski odbor iniciraće povratak školskog policajca

novo otvorio pitanja neophodnosti postojanja školskog policajca. Uprava policije je tokom prošle godine saopštavala da nemaju kapaciteta da se u svakoj školi organizuje prisustvo policajca, s obzirom na to da postoji veliki broj škola, koje rade u smjenama.

Inspektori i policajci obilaze školska dvorišta, a sistematizacijom nije predviđen policajac kojem bi boravak u školskom dvorištu bio jedino zaduženje.

Ministarstvo prosvjete je 2015. godine, iniciralo formiranje Radne grupe kako bi se sproveo projekat „Školski zaštitar“. To je, kako kažu, podrazumijevalo da se formira posebna služba ili da se dodatno edukuju postojeći zaštitari, koji bi bili angažovani u školama, ali da je tada Ministarstvo prosvjete odustalo od navedenog projekta zbog nedostatka finansijskih sredstava. Školski policajci postojali su

u crnogorskim školama prije 15 godina. Tokom cijelog dana nadgledali su učenike u školi i dvorištu, pa je tako mogućnost za nastanak nasilja

među učenicima bila manja. „Školski policajac“ bio je pilot projekat Uprave policije koji je trajao od 2005. do 2008. godine. Tada je oko 150 policajaca

Novi multislajsni skener 4D imaće veliki značaj u liječenju karcinoma dojke

Maksimalno smanjuje dozu

zračenja u plućima i srcu

PODGORICA – U borbi protiv karcinoma dojke, veliki značaj će imati multislajsni skener (MCT) 4D za potrebe zračne terapije, koji je nedavno pušten u rad.

Ključna novina koju donosi ovaj aparat je to što omogućava, u ovom trenutku, maksimalno precizno planiranje i mapiranje površina zahvaćenih tumorom koje treba zračiti u respiratorno pokretljivim organima, uz povećanu zaštitu okolnih zdravih organa Jedna od tehnika zračenja sa kojom će se započeti u narednim mjesecima prema riječima dr Gordane Ristić-Bašović, specijaliste radiologa-sub. onkologa je tehnika dubokog udaha za tumore lokalizovane u lijevoj dojci.

-To će značiti maksimalno smanjenje doze zračenja u plućima i srcu, a dugoročno značajno smanjenje rizika od kasnih komplikacija na ovim organima koji se mogu javiti, 10 do 20 godina od sprovedenog zračenja, naročito kod pacijentkinja koje su primale

bilo zaduženo za bezbjednost u školama. Nakon talasa vršnjačkog nasilja u školama, koji je obilježio 2022. godinu, Akcija za

ljudska prava je podsjetila da školski policajac nikada nije ni bio predviđen sistematizacijom pa je ipak postojao četiri godine. Članica skupštinskog odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Branka Marković je juče kazala da će inistirati na tome da se angažuju policajci u školskim dvorištima, te da bi trebalo razmisliti i o strožim kaznama koje će biti propisane zakonom. Ona je Portalu RTCG rekla da ovaj događaj ukazuje da vršnjačko nasilje eskalira u Crnoj Gori. - Situacija je alarmantna i zato se ovaj problem mora rješavati sistemski, multisektorski i multiinstitucionalno – hitno i bez odlaganja. Jasno je da vršnjačko nasilje postaje izuzetno dubok problem i da se ne može riješiti sam po sebi, da ga ne može riješiti nijedan organ, nijedna institucija, kao ni nijedan zakon - rekla je ona. Zato bi, smatra, trebalo dobro razmisliti o strožim kaznama koje bi morale biti propisane zakonom, uz napomenu da je tu ključna zakonska politika suda i zahtjevi tužilaštva. Ministar sporta i mladih i predsjednik Savjeta za prava djeteta Dragoslav Šćekić kazao je da ovaj slučaj ponovo otvara važno pitanje nasilja među djecom školskog uzrasta i potrebe za prevencijom takvih oblika ponašanja. On je istakao da se djeca moraju osnažiti da prijave svaki vid vršnjačkog nasilja, te da je neophodno da se stvori bezbjedna atmosfera za mlade da se ne boje da prijave J. MARTINOVIĆ

Novi linearni akcelerator u junu 2025. godine

sistemsku terapiju sa kardio toksičnim efektima - rekla je Ristić-Bašović. Dodaje da je evidentno da se danas karcinom dojke dijagnostikuje u mlađim godinama, a ranim otkrićem i adekvatnom hirurgijom uz savremenu zračnu terapiju, može se očekivati dugogodišnja ili višedecenijska kontrola bolesti, pri tom su benefiti od minimalizovanja neželjenih efekata zračne terapije od neprocjenjivog značaja. - Ovdje prije svega mislim na preciznost kroz opciju mikrovoksel sa submilimetarskom debljinom presjeka, a time rezolucijom i dobijanjem više detalja u CT slikama. Zatim mogućnost ublažavanja i poništavanja atefakata od gušćih materijala kao što su ortopedski

materijali, metalna strana tijela, plombe, kroz smart MAR opciju, što utiče na bolju distribuciju planirane terapijske doze i na bolji CT slike- pojasnila je ona.

Doktorica pojašnjava da 4D opcija omogućava da se u toku skeniranja, bez posebne angažovanosti pacijenta, a u mirnom disanju registruju pokreti organa, a time i tumor u zavisnosti od faze

na radioterapija za tumore u respiratorno pokretljivim organima, a znači veću preciznost u samom zračenju, jer će isporuka doze biti samo u određenoj fazi respiratornog ciklusa, kao i veću zaštitu okolnih zdravih struktura. Posljednji benefit novog CT simulatora je mogućnost nadogradnje softverskih rješenja kroz dalji tehnološki razvoj - zaključila je dr Gordana Ristić-Bašović.

Prema riječima dr Gordane Ristić-Bašović za potrebe Klinike za radioterapiju u julu je potpisan ugovor za nabavku novog linearnog akceleratora. -Na ovom aparatu će se moći sa sigurnošću izvoditi, pored već ranije uvedenih novih slikom vođenih tehnika zračenja intenzitetom modulisana radioterapija, volumetrijski modulisana luna terapija, stereotaksička radiohirurgija i stereotaksička radioterapija stacinarnih meta tj. tumora mozga, koštanih struktura). I nove tehnike stereotaksičke radiohirurgije i stereotaksičke radioterapije tumora u respiratorno pokretnim organima (pluća, jetra, zid grudnog koša, nadbubreg, bubreg i tako dalje) koje se do sada nijesu izvodile kod nas. Zavrsetak instalacije aparata, edukacija kadra za nove tehnike zračenja I puštanje u rad očekuje se u junu 2025. Godine - kazala je dr Gordana Ristić-Bašović.

ju nove tehnike

rurgija i

zračne terapije, stereotaksična radiohirurgija i stereo-

IZ Kliničkog centra Crne Gore ranije su istakli da na Institutu za onkologiju KCCG ne postoje liste čekanja za sprovođenje radioterapije, a vrijeme od indikovanja primjene do sprovođenja zračenja je jedno od najkraćih u Evropi i iznosi od 10 do 14 dana, a u slučaju hitnih indikacija i kraće.

-S obzirom na ovo, slobodno možemo reći da se onkološki pacijenti u Crnoj Gori liječe radijacionom terapijom na izuzetno visokom nivou, koji je sličan onom u velikim zapadnoevropskim onkološkim centrima - navode iz KCCG Dr Ristić-Bašović pojašnjava

da je deinstalacija starog CT simulatora, i instalacija novog i uporedna edukacija završena za nepunih deset dana (po ugovoru rok dat za 40 dana), tako da čitav proces nije značajno uticao na rad na radioterapiji. Iz Ministarstva zdravlja Crne Gore i Menadžmenta KCCG istakli su da prepoznaju delikatnost trenutka kog karakteriše značajno povećanje pacijenata oboljelih od maligniteta u Crnoj Gori, što predstavlja globalni trend, i čini napore da i u budućnosti nastavi izuzetnu saradnju sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država, koja podstiče saradnju i interesovanje

američkih kompanija za učešće u nabavci savremene opreme za dijagnostikovanje i liječenje onkoloških bolesnika, kao i neophodnu edukaciju medicinskog kadra iz oblasti onkologije. -Zahvalni smo na tome što SAD pruža kontinuiranu podršku unapređenju i razvoju našeg zdravstvenog sistema. Nastavak osavremenjavanja medicinske opreme za liječenje onkoloških bolesnika i edukacija medicinskog kadra omogućiće nam da ostanemo lideri u ovoj oblasti, ne samo regionalno nego i šire - poručili su iz Kliničkog centra Crne Gore. B.PRELEVIĆ

Gimnazija„Niko Rolović“

Gordana Ristić-Bašović

Počelo suđenje bivšem direktoru Uprave policije, optuženom za zloupotrebu položaja

Veljović: Optužnica protiv mene politički motivisana

PODGORICA - Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović juče je u podgoričkom Višem sudu ocijenio da je optužnica protiv njega bespredmetna i politički motivisana.

On je ustvrdio da nema dokaza da je zloupotrijebio službeni položaj, da nije nikada koristio „Skaj“ aplikaciju i da je sa Aleksandrom Mrkićem, koji mu je navodni šef u kriminalnoj organizaciji, komunicirao putem obične telefonske veze, a čiji sadržaj ne ukazuje da nijesu pričali o bilo čemu protivno zakonu. Veljović je pred sutkinjom Vesnom Kovačević kazao da neće odgovarati na pitanja tužilaštva koje nije uvažilo njegove stavove u istrazi, ali da je spreman da odgovori na svako pitanje suda i advokata odbrane.

- Nijesam kriv. Nijesam koristio „Skaj“ aplikaciju. Sa optuženim Aleksandrom Mrkićem sam imao isključivo građansku komunikaciju. Optužnica je bespredmetna. Njen cilj je policijsko-tužilački progon. Zbog sticanja političkih poena. Vjerujem da će i ova optužnica, kao i prethodne tri krivične prijave protiv mene, biti odbačena - rekao je Veljović

Pored Aleksandra Mrkića i Veljovića na optužnici su Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Željko i Dušica Bulatović, Predrag Veljić, Borislav Lečić, Nemanja Anđelković, Goran Glušević, Nikola Bačilović i Sadig Elnagar

Bivši direktor Uprave policije uhapšen je 24. jula prošle godine zbog sumnje da je 2020. postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Njemu je 19. jula ukinut pri-

tvor uz mjeru zabrane napuštanja stana i prostorija u kojima boravi uz elektronsku kontrolu osim u slučajevima kada mu je neophodno liječenje ili to nalaže neka druga okolnost.

- U posljednje tri godine sam trpio mučenje i progon navodnih oslobodilaca.

Istinom ću braniti svoju i čast porodice. Nikada, tokom svoje 34 godine duge karijere, nijesam učinio ništa protivzakonito. Sve starješine i policajci mogu potvrditi da nikada ništa nijesam tražio za bezbjednosno-interesantna lica i kriminalne organizacije - kazao je bivši šef policije.

On je istakao da je tužilaštvu dobrovoljno dao svoja dva telefona i računar, kao i pristupne šifre.

- Tu su moje privatne prepiske. Ne bi me čudilo da osvanu u medijima – kazao je on. Odgovarajući na pitanje suda, Veljović je naveo da je znao da Mrkić ima fabriku cigareta u Mojkovcu, uz napomenu da u taj objekat nikada nije kročio. Sa Mrkićem je, kako tvrdi, pričao o toj fabrici, ali više informativno.

U tim razgovorima je, kako je kazao, saznao da proizvodi tri brenda cigareta i da redovno isplaćuje plate radnicima. Tvrdeći da nema veze sa švercom cigareta, Veljović je podsjetio da je policija dok je on bio na njenom čelu, a po nalogu tužiteljki Ranke Čarapić i Stojanke Radović upadala nekoliko puta u tu fabriku i izuzela svu dokumentaciju. - Kontrole su trajale godinama. Nijesu nađene nikakve ne pravilnosti. Sa Mrkićem sam razgovarao - rekao je Veljović.

On je na pitanje suda kazao da je za Mrkićev magacin u podgoričkom naselju Donja Gorica saznao nakon što ga je pozvao urednik jednog medija. - Rekao je da je ugrožena bez-

Osnovno tužilaštvo u Pljevljima formiralo predmet u sektom koja je boravila na Žabljaku, u Ulcinju i Baru, na radaru i Specijalnog državnog tužilaštva

Novović zainteresovan da istražuje djelovanje kulta ,,Ašram Šambala“

Kako Pobjeda saznaje, hotel koji je pretresen krajem prethodne sedmice je četvrti objekat koji su pripadnici ove sekte zakupili u posljednje četiri godine. Rudnev nije žalio kada je plaćao najam luksuznih objekata na Žabljaku i okolini za potrebe svoje sekte. Za jedan od luksuznih hotela sa četiri zvjezdice mjesečni najam plaćao je više od 10.000 eura

ispituju da li njihov boravak u našoj zemlji ugrožava nacionalnu bezbjednost. Pobjedi je nakon upada u hotel na Žabljaku rečeno da je policija otvorila izviđajni postupak u okviru kojeg je naložena provjera zaplijenjene tehnike i utvrđivanje porijekla pronađenog novca.

bjednost njegove novinarske ekipe, koja je htjela da pristupi tom magacinu. Odmah sam obavijestio Centar bezbjednosti Podgorica i poslao interventnu policiju, kako bi zaštitili novinarsku ekipu - ispričao je Veljović.

U Donjoj Gorici, kako su Vijesti objavile u februaru 2011. godine, odbjegli Mrkić i njegov brat Nikola, koji je u spuškom pritvoru zbog optužbe da je član njegove kriminalne organizacije, navodno, imali su pogon za izradu lažnih cigareta i štampariju u kojoj se pravila ambalaža za njih.

Veljović je negirao tvrdnju SDT-a da je Aleksandru Mrkiću javio da će policija pretresti kuću jednog od pripadnika njegove kriminalne organizacije, Podgoričanina Muja Nikočevića, iz razloga što nije imao pristup operativnim podacima.

Ustvrdio je da nikada na molbu Mrkića nije urgirao u Upravi za izvršenje sankcija da se nekom od pritvorenika omogući neka pogodnost.

I Nikola Mrkić negirao je članstvo u kriminalnoj organizaciji koju je navodno formirao njegov brat, tvrdeći da ne zna od čega se brani pred sudom. On je naveo da nije imao kriptovani telefon i da ni sa kim od optuženih nije imao poslovne kontakte.

- Švercovao sam samo jednom u životu, rješenja iz hemije u osnovnoj školi - naveo je Mrkić.

Nikola Mrkić je ustvrdio da poruke koje su navedene u optužnici nije pisao njegov brat Aleksandar jer se kose sa njegovim obrazovanjem.

On je istakao da sud i tužilaštvo sve odgovore mogu dobiti od Aleksandra Mrkića, koji će, kaže, ,,biti dostupan kada mu se omogući pravedno suđenje“.

Nastavak suđenja zakazan je za 30. oktobar. B.R.

PODGORICA – Specijalno tužilaštvo zainteresovano je da istraži djelovanje osnivača i vođe zabranjene zloglasne sekte ,,Ašram Šambala“ Konstantina Rudneva u Crnoj Gori, saznaje Pobjeda.

Za sada se sa sigurnošću ne zna mnogo o djelovanju ove sekte na teritoriji Crne Gore, ali, prema stavu ruskih vlasti u toj zemlji ona je odgovorna za nestanak najmanje 15 osoba, među kojima je četrnaestogodišnja djevojčica, kao i za grupna silovanja.

FORMIRAN PREDMET

Predmet koji je formiran u Osnovnom tužilaštvu u Pljevljima povodom zapljene više stotina telefonskih kartica, na desetine kreditnih kartica, laptopova i mobilnih telefona, vrijedne opreme za snimanje i 70.000 eura u gotovini u narednim danima, kako je rečeno Pobjedi, najvjerovatnije će preuzeti Specijalno tužilaštvo. Na zaplijenjenim kreditnim karticama se nalazi prema saznajima Pobjede najmanje nekoliko stotina hiljada eura.

Da je ,,Ašram Šambala“ već pod lupom SDT-a ukazuje i podatak dobijen od izvora iz bezbjednosnog sektora koji je našem listu saopštio da je Specijalno tužilaštvo od istražnih organa tražilo informacije o osnivaču i vođi sekte Rudnevu i njegovim sljedbenicima prije i nakon dolaska u Crnu Goru 2020. godine.

Kako Pobjeda saznaje, hotel koji je pretresen krajem prethodne sedmice je četvrti objekat koji su pripadnici ove sekte zakupili u posljednje četiri godine.

Rudnev nije žalio kada je plaćao najam luksuznih objekata na Žabljaku i okolini za potrebe svoje sekte. Za jedan

od luksuznih hotela sa četiri zvjezdice mjesečni najam plaćao je više od 10.000 eura Upadom u hotel na Žabljaku policija je u petak zatekla šest ruskih državljanki za koje se sumnja da su pripadnice kulta ,,Ašram Šambala“. Njima su nakon saslušanja u žabljačkoj policiji u subotu oduzete putne isprave, dok se za Rudnevim još traga. Rudnev se, prema tvrdnjama izvora Pobjede, najvjerovatnije nalazi na Žabljaku ili u nekom od okolnih mjesta s obzirom na to da je u proteklih nekoliko godina, koliko je boravio u Crnoj Gori, razvio jake socijalne veze sa lokalnim stanovništvom.

Ranije je saopšteno da istražitelji za sada nijesu prikupili dokaze na osnovu kojih bi članove ove sekte povezali sa nekim krivičnim djelom, ali da

Utvrđeno je da zatečene Ruskinje imaju prijavu boravka u Baru, a neke od njih imale su radne dozvole za poslove higijeničarki, dok je jedna direktorka firme u Crnoj Gori. Prema saznanjima Pobjede, ovaj objekat je početkom septembra na duži period zakupila ruska državljanka nastanjena u Kotoru kako bi navodno sa suprugom istraživala i uživala u ljepotama sjevera Crne Gore. Nekoliko dana kasnije, stakla na prozorima su bila prekrivena papirima, a spoljno osvjetljenje je stavljeno van funkcije, dok su brave na blindiranim vratima promijenjene. To su uočili građani Žabljaka, koji su ubrzo i čuli neobične zvuke iz iznajmljenog objekta, što je izazvalo sumnju da se nešto čudno dešava. Sagovornik Pobjede tvrdi da je u proteklih mjesec u objektu boravilo više od dvadesetak osoba, te da je policija zatekla samo dio grupe. Sumnje da se ova sekta bavila profitabilnim poslovima potvrđene su nakon policij-

Konstantin Rudnev

Veselin Veljović sa advokatom Mihailom Volkovim

u vezi sa zloglasnom ruskom aktivnosti zabranjene organizacije

zainteresovan djelovanje Šambala“

ske akcije sprovedene u petak, kada je otkriveno da su sljedbenici ,,Ašram Šambale“ iznajmljeni prostor koristili za onlajn snimanje filmova za odrasle.

Pipci ove sekte, kako tvrdi izvor iz bezbjednosnog sektora, sežu i do Crnogorskog primorja.

Rudnev je, prema informacijama naših bezbjednosnih službi, tokom protekle četiri godine boravio i u Baru i Ulcinju.

- Osim Žabljaka, aktivni su i na Primorju, konkretno u Baru i Ulcinju, gdje je bilo pretresa u aprilu ove godine. Kod nas su se uglavnom bazirali na iskorišćavanje mladih djevojaka za onlajn seks i prodaju video-materijala. Orgijanja su se organizovala pod maskom navodnih kurseva joge i seminara seksualnog oslobađanjakazao je izvor Pobjede. Upravo su, prema sumnjama policije, po nalozima Rudneva za snimanje onlajn orgija korišćena velika materijalna sredstva koja su naši istražitelji zaplijenili na Žabljaku. Aktivnos ti pripadnika ove sekte prijavljivane su posebno posljednjih mjeseci. Slučajem ruske sekte, odnosno njenog osnivača i finansijera bavila se i barska policija. U aprilu ove godine barski policajci su podnijeli prijavu protiv Rudneva upravo zbog snimanja porno sa-

Rudnev, koji je sebe nazivao reinkarnacijom Isusa Hrista, vodio je sektu više od 30 godina. Procjene su da je kult u svojoj primarnoj fazi brojao do čak 30.000 sljedbenika

držaja na nekoliko lokacija. On je od tada nedostupan našim istražiteljima. Za to vrijeme crnogorska policija prikupila je određena saznanja i utvrdila da se radi o zloglasnom vođi koji vrbuje žrtve i siluje ih. Osnivač ruskog kulta ,,Ašram Šambala“ Konstantin Rudnev 2013. godine osuđen je na 11 godina zatvora zbog silovanja svojih sljedbenica. Nakon sedmogodišnje zatvorske kazne, napustio je Rusiju i došao u Crnu Goru gdje je, kako se sumnja, nastavio da vodi sektu.

dokU me N t

Tada nije bilo osnova da mu se zabrani ulazak u Crnu Goru s obzirom na to da je zbog međunarodnih okolnosti bilo teško utvrditi da se radi o osuđivanoj osobi i da li je ta osoba stvarno vođa tog kulta.

Pobjeda je ekskluzivno došla u posjed dokumenta ruskih vlasti od 11. aprila 2014. godine kojim se zvanično zabranjuje ova sekta koja je bila i pod sumnjom za nestanak 15 osoba u Rusiji i Bjelorusiji. Bivši vojnik ruske vojske Rudnev se, kako se navodi u dokumentu o zabrani organizacije, a u koji je Pobjeda imala uvid, prije 30 godina samoproglasio ,,vanzemaljskim bogom“ koji je došao sa zvijezde Sirijus i osnovao sektu ,,Ašram Šambala“, u koju je primao sljedbenike koji imaju između 14 i 30 godina i od kojih je zahtijevao apsolutnu poslušnost. Od sljedbenika je traženo da prekinu sve veze sa porodicom i da doniraju svu svoju im ovinu. Žene sljedbenice su morale da učestvuju u ritualnim silovanjima i orgijama s Rudnevom i drugim vođama kulta. Ruske vlasti su prije 2013. čak 12 godina pokušavale da zatvore Rudneva, ali je većina njegovih žrtava odbila da svjedoči protiv njega, pa je puštan zbog nedostataka dokaza. Nakon hapšenja Rudneva 2013. godine, čak 15 članova njegovog kulta bilo je na listama nestalih, uključujući i 14-godišnju djevojčicu iz Bjelorusije.

Rudnev, koji je sebe nazivao reinkarnacijom Isusa Hrista, vodio je sektu više od 30 godina. Procjene su da je kult u svojoj primarnoj fazi brojao do čak 30.000 sljedbenika. b robović N. zeČević

Vozni park Uprave policije bogatiji za još 23 patrolna vozila marke „volvo“

Šaranović: Kupovinom novih automobila uštedjeli smo 173.000 eura

PODGORICA – Vozni park Uprave policije (UP) bogatiji je za još 23 patrolna vozila marke „volvo“, sa natpisima na latinici i ćirilici. Ovom nabavkom ostvarena je ušteda od 173.000 eura u odnosu na plan i biće otplaćena za tri godine - poručio je na jučerašnjoj konferenciji za medije ministar unutrašnjih poslova (MUP) Danilo Šaranović.

Dodao je da je u postupku javne nabavke pristiglo nekoliko ponuda te da je prihvaćena najpovoljnija. - Nova vozila policije će koštati 18 eura dnevno i biće otplaćena za tri godine, što je gotovo identična cijena koju je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) godinama plaćalo za vozila koja su bila ispod nivoa za obavljanje policijskih zadataka – istakao je Šaranović. On je naglasio da više nikad neće dozvoliti ponavljanje skandala od prije neku godinu, kada su država i policija ostali bez vozila.

Ministar je naveo da su tražena vozila koja mogu da se koriste u otežanim uslovima i u ruralnim područjima, te da će većina automobila biti ustupljena odjeljenjima bezbjednosti na sjeveru Crne Gore.

Nabavka vozila Šaranović je kazao da je nabavka sprovedena sistemom operativnog lizinga. - Dakle, dobavljač snosi sve

Vozila su ključno sredstvo za rad, naročito za javni red i mir i saobraćaj. Sjetićete se i podrugljivih komentara pojedinih političara za „škode“, kada su rekli da one neće stići ni do Cetinja, a mi smo danas zadovoljni njihovom funkcijom – rekao je Šaranović

troškove servisa i registracije, a naše je samo da obezbijedimo gorivo. Vozila su ključno sredstvo za rad, naročito za javni red i mir i saobraćaj. Sjetićete se i podrugljivih komentara pojedinih političara za „škode“, kada su rekli da one neće stići ni do Cetinja, a mi smo danas zadovoljni njihovom funkcijom – rekao je ministar, aludirajući na prethodnu nabavku 75 patrolnih vozila marke „škoda“, a koja je izazvala burne reakcije u javnosti.

Prioritet su, prema njegovim riječima, bili najpovoljniji uslovi i najviši kvalitet.

- Najbitnije je da su specifikacijama predviđene najbolje kvalifikacije vozila, a ne prema marki. Policija će sada imati nova i kvalitetnija vozila – rekao je on. Pored nabavke vozila, Šaranović je najavio i početak uvođenja sistema stacionarnih radara.

- Prvi je postavljen u Podgorici, a riječ je o sistemu koji će unaprijediti sigurnost u sao-

Uskoro javni poziv za rad u policiji

Na pitanje Pobjede koliko se kandidata javilo za rad u policiji, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je kazao da će u narednim sedmicama biti raspisan javni poziv. - U ovom trenutku donose se podzakonski akti koji su neophodni da bi se raspisao javni poziv, kada će svi zainteresovani mladi ljudi moći

da se, saglasno zakonskim uslovima, pridruže Upravi policije. Očekujemo da taj proces i formalno počne u narednih nekoliko sedmica – saopštio je Šaranović, odgovarajući na pitanje Pobjede koliko kandidata se prijavilo za rad u UP. Istakao je da je nije cilj samo ispuniti broj nedostajućih policijskih službenika, već

da su potrebni ljudi sa najvišim stepenom integriteta. - Nije prioritet da odgovorimo samo kvantitativnoj komponenti. Nama ne treba samo broj, već najbolji ljudi koji će postati dio UP, tkako se više nikada ne bi dogodilo da policijski službenici budu terećeni za organizovani kriminal u Crnoj Gori – zaključio je Šaranović.

policija podnijela krivičnu prijavu

braćaju, jer svaki spaseni život za nas ima najveću vrijednost – poručio je Šaranović. Načelnik Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja Nikola Janjušević kazao je da su novi automobili izuzetno važni za rad saobraćajne policije. - Sada imamo vozila koja možemo koristiti u svim vremenskim uslovima i terenima. Dobili smo moderna, savremena vozila koja će pružiti bezbjednost na našim drumovima. Ulaganjem u upravu policije, ulažemo u dobrobit građananaveo je Janjušević.

Firma „osmaNagić“ dobitNik teNdera Otvoreni postupak za nabavku 23 nova patrolna vozila putem lizinga bio je vrijedan 639.649 eura.

Na tender MUP-a prijavile su se tri firme, „Osmanagić“, uvoznik „Opela“ i „Volva“, koji je na kraju pobijedio, „Auto Čačak“, uvoznik „Škode“, koji je bio drugoragirani, i „Prokom“, uvoznik „Pežoa“, „Suzukija“ i „Micubišija“, čija je ponuda odbačena. Ponuda firme „Osmanagić“ bila je najpovoljnija, zbog čega je MUP i sklopio ugovor sa njom. U ugovoru se pojašnjava da je riječ o otvorenom postupku javne nabavke za nova patrolna vozila M1 kategorije putem operativnog lizinga, sa obavezom povraćaja predmeta lizinga davaocu lizinga nakon isplate svih rata lizing naknade.

Podsjećamo, u julu je Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki donijela rješenje kojim je usvojena žalba firme „Osmanagić“ i poništila kao nezakonitu odluku MUP-a o izboru 75 „škoda“ za patrolne automobile Uprave policije.

Rješenjem je odlučeno da se ponovi postupak javne nabavke i donese nova odluka o najpovoljnijem ponuđaču, a naloženo je MUP-u i da u roku od 15 dana otkloni uočene nepravilnosti, koje su pobrojali u obrazloženju rješenja. J. raiČević

BUDVA - Budvanska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv bivšeg službenika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) B. B. (48) zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Kako je saopšteno iz Uprave policije (UP), B. B. se sumnjiči da je omogućio nabavku oružja licu koje nije ispunjavalo uslove.

Dodaju da je bio zaposlen u Filijali Budva, odnosno Direktoratu za građanska stanja i lične isprave. Kako su naveli, sumnja se da B. B. nije provjerio da li

je lice koje tražilo dozvolu osuđivano, što je bio u obavezi. Naglašavaju da osoba koju je trebalo provjeriti nije ispunjavala propisane uslove.

- B. B. mu je izdao dozvolu za nabavku oružja 21. jula 2021. godine, na koji je način ovom licu pribavio protivpravnu korist – zaključuju iz policije. J.r.

Promocija novih vozila

Budvanska

Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove najavio sastanak stručnog tima

Đaković: Struka danas odlučuje o vakcinaciji protiv kju groznice

Ukoliko veterinari predlože vakcinaciju, ona će se sprovoditi isključivo na zdravim, ženskim steonim grlima. Vakcina je dostupna na tržištu i može se nabaviti za kratko vrijeme. Nakon Danilovgrada i Nikšića bolest se pojavila na dvije farme u Zeti, gdje je oboljelo pet grla

PODGORICA – Stručni tim za suzbijanje kju groznice sastaće se danas, a glavna tema biće vakcinacija goveda protiv te zarazne bolesti. Preciznije, sedam stručnjaka veterinara okupljenih u tom tijelu daće preporuku da li da se vakcinacija sprovede i u kojem obimu – rekao je Pobjedi direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.

U slučaju da stručnjaci okupljeni u timu koje je formirala Uprava predlože vakcinaciju ona će se, prema pravilima struke, sprovoditi isključivo na zdravim, ženskim steonim grlima.

Đaković kaže da je riječ o vakcini koja je dostupna na tržištu i može se nabaviti za kratko vrijeme. Doza košta nešto manje od deset eura, a daju se četiri doze.

Đaković nam je potvrdio informaciju koju je nedavno objavio sekretar Udruženja

stočara Danilovgrad Vlado Lakić da se nakon Danilovgrada i Nikšića kju groznica pojavila i u Zeti. Kaže da je riječ je o velikim proizvođačima koji prodaju mlijeko mljekarima, ne bave se proizvodnjom sira. – Bolest se pojavila na dvije farme u Zeti, na kju groznicu je pozitivno pet krava. Životinje imaju antitijela, ali bakterija nije pronađena u mlijeku, narodski rečeno, bolest je protutnjala kroz njih. Da bi se utvrdilo da su zaražene, mora se uraditi još jedno ispitivanje. Otprilike za dva dana znaćemo da li su ta grla inficirana. Antitijela protiv uzročnika kju groznice mogu se detektovati duže vrijeme nakon infekcije, odnosno, preboljenja –kaže Đaković.

Kju groznica u Crnoj Gori pojavila se u julu. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković saopštio je Pobjedi tokom vikenda da je testirano više od 1.500 uzoraka. Eutanazirana

su ili uginula 104 grla, a eutanaziju čeka još oko 60, dok se pod sumnjom od bolesti prati stanje još oko 200 životinja. Joković je kazao da situacija jeste ozbiljna, ali da stočni fond nije ugrožen.

jedno zdravlje

Iz Udruženje jedno zdravlje, koje okuplja stručnjake medicinske, veterinarske i ekološke struke, apelovalo je da se strogo pridržavaju mjera koje, povodom kju groznice, propisuju zdravstvene i veterinarske institucije u Crnoj Gori. Iz te nevladine organizacije su apelovali na nadležne da se problemi sa zoonotskim oboljenjima rješavaju sinergetskim radom institucija sve tri struke. Kako su kazali, pristup jednom zdravlju je izuzetno značajan, kako u ovoj tako i budućim sličnim situacijama, jer veliki broj zaraznih bolesti ljudi potiče upravo od životinja.

Iz Udruženja su savjetovali farmere i stočare sa zaraženih farmi da koriste zaštitnu opremu, pasterizuju ili prokuvavaju mlijeko, odvajaju bolesne i seropozitivne životinje i time zaštite zdrave životinje. Stočarima preporučuju da redovno čiste i dezinfekuju objekte, da ne rasprskavaju stajsko đubrivo po livadama, da ne prodaju, prevoze ili premještaju bolesne životinje i ne dozvoljavaju ulazak drugim osobama na svoje farme.

Kju groznica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Coxiella burnetii. Od te bolesti prvenstveno obolijevaju do-

UJZ: Tokom 2016. godine nije bio problem zakopati 550 goveda

Iz NVO Udruženje jedno zdravlje su apelovali na lokalne samouprave da hitno i bez odlaganja nađu adekvatno mjesto za zakopavanje eutanaziranih životinja. – Kod epidemije bolesti kvrgave kože goveda 2016. godine ubijeno je više od 550 goveda i da skoro da nije bilo problema oko zakopavanja. Stoga, kako

su rekli, ostaje nejasno zašto se toliko čeka oko određivanja lokacije. Neki ekološki aktivisti i građani, zbog nedovoljne informisanosti ili drugih razloga, sprečavaju zakopavanje na već određenim lokacijama, ometaju komunalne radnike i veterinarske inspektore, šire paniku netačnim i neprovjerenim informacijama, pa čak i prijete otko-

pavanjem leševa i sličnim neodgovornim akcijama. Molimo da se takve nedobronamjeme aktivnosti više ne čine, kako bismo svi zajedno doprinijeli suzbijanju te zarazne bolesti kroz ,,pristup jednom zdravlju“, u interesu zdravlja ljudi, životinja i očuvanja životne sredine – kaže se u saopštenju NVO Udruženje jedno zdravlje.

maće i divlje životinje, ali i ljudi – uglavnom veterinari, veterinarski tehničari, farmeri, mesari i radnici u klanicama.

PrenoS InFeKCIje Infekcija kod ljudi je obično asimptomatska (50–60 odsto), može imati blaži do umjereni tok sa simptomima sličnim gripu, rijetko teži i veoma rijetko smrtonosni

tok. Osim akutnog, rjeđe može razviti i hronična forma. Kju groznica je bakterijska, a ne virusna bolest kod ljudi se uspješno liječi antibioticima iz grupe tetraciklina. Kod životinja se mogu javiti abortusi i rađanje mrtvorođene teladi, jagnjadi i drugih mladunaca, kada je rizik za prenos bolesti na ljude i najveći, jer se bakterija oslobađa u veli-

kim količinama iz posteljice i plodove vode. Prenos je moguć i kontaktom sa kontaminiranim predmetima, organima ili izlučevinama. Pasterizacijom se bakterija uništava, pa je konzumacija pasterizovanih mliječnih proizvoda sigurna, kao i konzumacija prokuvanog mlijeka i proizvoda napravljenih od takvog mlijeka. d. ŠaKovIĆ

žili su po više lokacija u toku je provjera da li ispunjavaju uslove. Moguće je da u narednih dan-dva bude poznata lokacija u Nikšiću. Opštine Andrijevica i Herceg Novi poslale su upite, imaju dileme u vezi s lokacijama. Inače, podsjećam da je riječ o veoma zahtjevnom poslu jer lokacija mora da ispuni brojne uslove poput onih da je udaljena od kuća, vodoizvorišta, da se provjeri geologija terena – navodi Đaković. Bar,

Na današnjem sastanku stručnog tima za kju groznicu biće, kaže direktor Uprave za fitosanitarne poslove i veterinu Vladimir Đaković, riječi i o drugim pitanjima i problemima u vezi sa kju groznicom kao

što je određivanje lokacija za zakopavanje uginulih ili eutanaziranih životinja. Vlada je lokalnim samoupravama 19. septembra naložila da to urade bez odlaganja jer više desetina oboljelih grla eutanaziju

čeka na farmama i širi zarazu.

Đaković podsjeća da je zakopavanje usmrćenih životinja jedan od glavnih načina njihovog neškodljivog uklanjanja i kada se ispoštuju svi principi

ne predstavlja opasnost. Zadovoljno dodaje da se u tom dijelu krenulo sa mrtve tačke.Lokacije za zakopavanje odredilo je pet lokalnih samouprava: Kolašin, Podgorica, Zabljak, Zeta i Bar. Danilovgrad i Nikšić predlo-

NADLEŽNI PRIZNALI DA JE SITUACIJA OZBILJNA: Stočari moraju održavati higijenu farmi

Vladimir Đaković

M. BABOVIĆ

Šavnik: Nakon četiri dana blokade, izazvane poplavama. tridesetak domaćinstava povezano sa gradom

Od petka ujutro ekipe i kompletna mehanizacija su na terenu. Uz pomoć mještana saniramo što se sanirati može. Dragocjena je pomoć kompanije

Bemaks koja nam je ustupila dva bagera, a danas očekujemo dolazak četiri jedinice Vojske –kaže koordinator

Službe zaštite i spašavanja Šavnik Velimir Šobić

Žitelji Komarnice dobili struju, voda stiže cistijernama

ŠAVNIK – Situacija u Komarnici koja je četiri dana bilo odsječena, nakon što se istoimena rijeka izlila i odnijela put, znatno je bolja. Do tog sela od juče vodi

improvizovani put što je privremeno rješenje, mještanima se voda doprema cistijernama, uspostavljeno je napajanje električnom energijom – kazao je juče

Jakić: Opština nije pokrenula akciju prikupljanja pomoći

Na društvenim mrežama juče je objavljeno obavještenje da se prikuplja pomoć za Šavnik sa brojem žiro računa za uplatu. Jugoslav Jakić kaže da iza te inicijative ne stoji Opština. – Opština Šavnik nije pokrenula inicijativu koja kruži društvenim mrežama i poziva na uplatu pomoći. Ukoliko bude organizovana zvanična akcija prikupljanja pomoći,

pravovremeno ćemo javnost informisati zvaničnim kanalima – navodi Jakić.

Čelnik Kolašina dodaje da su ih juče podsjetili predstavnici Zajednice opština, te opština Bijelo Polje i Bar. – Iz oština Bar i Bijelo Polje pomoć su ponudili već u petak, a danas su došli u Šavnik da vide kakva je situacija. Ponovili su da će nam pružiti pomoć – navodi Jakić.

Plužine: Podrška Opštine obrazovanju Besplatan boravak u vrtiću i Domu učenika

PLUŽINE – Opština Plužine će od naredne godine finansirati troškove smještaja i ishrane djece u Domu učenika, kao i boravak i ishranu mališana u vrtiću ,,Jaglika Adžić“ – predviđeno je odlukama o kojima će se odbornici izjasniti na narednoj sjednici.

Iz Opštine objašnjavaju kako su uzeli u obzir da je mali broj djece i učenika te materijalne mogućnosti roditelja sa seoskih područja, kojima je jedini izvor prihoda poljoprivredna proizvodnja.

– Opština je i do sada na različite načine pomagala i vodi-

la računa o obrazovanju. Prepoznat je značaj smještaja i ishrane u Domu s obzirom na to da se radi o djeci iz udaljenih seoskih područja, a zbog velike udaljenosti Obrazovnog centra od mjesta stanovanja i malog broja učenika nije moguće organizovati prevoz naročito u zimskom periodu. Odluka koja se odnosi na vrtiće ima za cilj stvaranje povoljnijih uslova i unaređenja kvaliteta socijalne i dječije zaštite i vaspitanja kao i finansijske podrške roditeljima i djeci –naveli su oni. Dodaju da će sredstva biti obezbijeđena iz budžeta Opštine za 2025. godinu. I. R.

za Pobjedu koordinator Službe zaštite i spašavanja Šavnik Velimir Šobić. Snažno nevrijeme Šavnik je zadesilo između četvrtka i petka. Najviše je pogođeno selo

Komarnica. Rijeka je za kratko vrijeme nabujala i odnijela je sve što joj se našlo na putu. Služba zaštite i spašavanja i Komunalnog preduzeće gotovo danonoćno su na terenu. – Praktično od petka ujutro ekipe i kompletna mehanizacija su na terenu, u 24-časovnoj pripavnosti. Uz pomoć mještana saniramo što se sanirati može. Dragocjena je pomoć građevinske kompanije Bemaks koja nam je ustupila dva bagera odmah nakon nevremena, a u srijedu očekujemo dolazak četiri jedinice Vojske – bager, utovarivač i dva kamiona kipera – navodi Šobić.

Voda se povukla, rijeka vratila u korito, ali je ostalo dosta posla.

– Radi se na sanaciji prilaznih

nikŠiĆ: Traju posljedice prošlonedjeljnog nevremena

NIKŠIĆ – Četvrti dan zaredom voda u gradu pod Trebjesom nije za piće. Parametri mutnoće su veći nego što je dozvoljeno da bi se koristila, pa se prije upotrebe mora prokuvati.

Iz preduzeća Vodovod kažu da je situacija bolja nego tokom vikenda, stanje se stabilizuje, ali mutnoća još nije u granicama pedviđenim pravilnikom.

Naglašavaju da je uzrok mutnoće isključivo enormna količina kiše koja je pala između četvrtka i petka. Nevrijeme je tada pričinilo štetu u selima duž Zete i Gračanice.

U Župi Nikšićkoj nabujala Gračanica, koja kada su veće padavine zbog rude boksita pocrveni, nosila je sve pred

puteva zaseocima u Komarnici i Kozarici koji vode do oko tridesetak kuća. Građani pomažu u čišćenju bazena za vodosnabdijevanje koji je nakon povlačenja vode zatrpan muljem pa vodovod nije u funkciji. Ekipe Vodovoda su na terenu, očekujemo da vrlo brzo taj problem bude riješen. Produbljeno je korito, spremniji smo za najavljene padavine ali se nadamo da neće biti ni približnog intenziteta kao ne prošle sedmice – kaže Šobić.

Opština je formirala komisiju koja će procijeniti kolika je šteta pričinjena u nevremenu kakvo Šavničani ne pamte. Predsjednik Opštine Jugoslav Jakić kaže da ih čeka veliki posao, a da će ga otpočeti već danas. Ne sumnja da je velika. – Komisiju čeka veliki posao. Obići će svako domaćinstvo, utvrdi štetu nastalu na infrastrukturi, koja je ogromna jer je Komarnica odnijela dva mosta, puteve, oštetila vodovod, dalekovode, potopila je ribnjake koji su bili egzistencija naših sugrađana, odnijela poljoprivredno zemljište, pomoćne objekta... Uništeni su objekti na platou ispred kanjona Nevidio... Ne znamo koliko će trebati komisiji da okonča posao, ali je veoma bitno da dobijemo precizan izvještaj na osnovu kojeg se može procijeniti kolika je šteta i nakon toga započeti obnovu – poručuje Jugoslav Jakić. D. ŠAKOVIĆ

Četvrti dan voda u gradu nije za piće

sobom. Ipak, u poređenju sa šavničkom opštinom i selom Komarnica, to je zanemarljiva šteta. Stradali su putevi u Župi, brojne njive iz kojih još nije izvađeno povrće pod vodom su i juče bile, a tako je i u Brezoviku, Zavrhu, Miločanima, Rastovcu, velikom dijelu Gornjeg Polja. Čak i u pojedinim selima Duge i Golije poplavile su njive iz kojih nije izvađen krompir i pitanje je kada će se voda „povući“. Ra. P.

kORiTO kOMaRniCe PRODuBlJenO: Mehanizacija na terenu

SiTuaCiJa BOlJa neGO PReTHODniH Dana: Jedinice Vojske dolaze danas

Tekla CRvena GRaČaniCa: Nevrijeme prošle sedmice

Briljantno oličenje istorijske ličnosti

PODGORICA - Na Internacionalnom kamernom festivalu Most u Hanoveru, nagradu za „briljantno oličenje velike istorijske ličnosti“ u predstavi „Potonja ura Njegoševa“ dobio je glumac Slobodan Marunović, prvak Crnogorskog narodnog pozorišta.

Predstavu je prema tekstu Slobodana Tomovića režirao Blagota Eraković, a prikazuje posljednje trenutke života pjesnika, filozofa, vladike i gospodara Crne Gore, kroz njegovo dramatično suočavanje sa smrću te filozof-

skim propitivanjem o smrti, sudbini, bogu, ljubavi i smislu njegovog postojanja. Na festivalu su, pored ,,Potonje ure Njegoševe“ iz Crne Gore, učestvovale i predstave iz Litvanije, Sjeverne Makedonije, Izraela, sa Kosova, iz Armenije, Džordžije i Njemačke. Od premijere 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu, predstava je izvedena više od 1.600 puta, a Marunović je dobitnik najprestižnijih priznanja na domaćim, evropskim i svjetskim festivalima, među kojima i u Biškeku (Kirgistan) prije samo nekoliko dana. R. K.

Četiri knjige u igri za nagradu „Ćamil Sijarić“

Nikola Nikolić u najužem izboru

PODGORICA – Knjiga

„Posijecite visoko drveće“ crnogorskog pisca Nikole Nikolića našla se u najužem izboru za regionalnu nagradu „Ćamil Sijarić“. Pored ovog djela, u najužem izboru su još tri knjige od 17, koliko su predložili selektori i članovi žirija iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Nagrada će ove godine biti dodijeljena prvi put u Bijelom Polju 18. decembra, a pored djela „Posijecite visoko drveće“, u konkurenciji su i „Rat“ Miljenka Jergovića, „Rekapitulacija“ Svetislava Basare i „Anadolovo pismo“ Zlatka Topčića

Regionalnu književnu nagradu „Ćamil Sijarić“ za najbolje prozno djelo u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ove godine je ustanovio Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“ iz Bijelog Polja. Savjet Centra za kulturu imenovao je petočlani žiri za ovu nagradu – dva člana iz Crne Gore i po jednog iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Članovi žirija su istovremeno i selektori za svoje države i predlažu tri do pet proznih knjiga iz svoje zemlje.

Dobitnik regionalne književne nagrade „Ćamil Sijarić“ biće poznat početkom decembra.

An. R.

Nastavak festivala „Tollite portas“ u Kotoru „Labyrinthus“ u Katedrali

PODGORICA – Ansambl

„Labyrinthus“ održaće koncert pod nazivom „Carmina Normana Regni Siciliae“ (Normanske pjesme Kraljevine Sicilije), večeras u 19 sati, u Katedrali Sv. Tripuna, u okviru Festivala rane muzike „Tollite portas“. Ulaz je besplatan. Članovi ansambla, vokalisti

Anastasia Bondareva, Jasmina Črnčič i Karin Weston, uz umjetničkog vođu ansambla Danila Ryabchikova, koji svira gitaru latinu i chifonie, originalne srednjo-

vjekovne instrumente, izvodiće srednjovjekovnu muziku Kraljevine Sicilije. - Nekoliko preživjelih muzičkih rukopisa iz 12. vijeka sa Sicilije prenijelo nam je muziku ovog srednjovjekovnog normanskog kraljevstva koja je spojila najrazličitije kulturne tendencije u čudesan zvučni uzorak na kojem je zasnovan program ovog koncerta. Nekoliko kompozicija u ovom programu vjerovatno će biti izvedeno prvi put nakon 12. vijeka – saopštili su organizatori koncerta. R. K.

Marija Kapisoda za Pobjedu o izložbi ,,Eho zemlje - Psihološki

Bojama i koloritom protiv ružne slike svijeta

PODGORICA - Izložba radova umjetnice i profesorice Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju Marije Kapisode, pod nazivom ,,Eho zemlje - Psihološki pejzaži“, biće otvorena sjutra u 20 sati u Kuslevovoj kući. Očaravajući svijet prirode Kapisoda je pretočila u apstraktne forme.

Njen rad je okrenut ka prirodi i njenim univerzalnim kategorijama. Ali, to nije puko prenošenje doživljaja, impresija krajolika, već transponovanje u umjetničko polje vanvremenskih ritmova. Umjetnica je rođena 1976. godine na Cetinju, gdje je i diplomirala na Fakultetu likovnih umjetnosti - Odsjek grafika, u klasi profesora Jakova Đuričića. U njegovoj klasi je i magistrirala 2006. godine. Doktorske studije upisala je 2017. na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Radi kao vanredni profesor na FLU na Cetinju. Član je ULUCG od 2005. godine.

REAKCIJA

Sa Kapisodom smo se sreli uoči postavljanja izložbe. Pojasnila nam je da se od početka studija bavi pejzažom.

- Prvo su to bile preorane brazde. Fascinirao me je taj odnos svjetlosti i sjenke. Nekako sam ušla u dubiozu toga i radila sam grafike sa tom teksturom, pokušavala sam da tu preoranu zemlju prenesem na svoj način. Kasnije sam došla do toga da mi je falilo boje. Crnogorski pejzaž na mene ostavlja utisak i to sam pokušala da po-

Crna Gora je mala i lijepa zemlja, ali mislim da puno toga treba da promijenimo. Prvo treba da krenemo od sebe, pa onda dalje - kazala je Kapisoda

vežem sa tim brazdama. Između tih brazda su počeli da nastaju apstraktni pejzaži koje sam povezala sa nekim svojim emotivnim stanjima - istakla je Kapisoda. Ona je kazala svojim radovima reaguje na sve što se dešava oko nas.

- Trudim se da, nekad svjesno, nekad podsvjesno, reagujem na sve ono što se dešava oko nas. Zato i kažem da je to moja intima. Kada je bila korona, nijesam mogla ništa da stva-

ram. Neki ljudi su to vrijeme iskoristili na kreativan način, ali ja nijesam mogla da radim. I sada, svi ovi ratovi, nasilje i neke ružne slike... Pokušavam bojama i koloritom da skrenem sa nečega ružnog. Samu sebe pokušavam da utješim i da to ružno pretočim u nešto ljepše. Crna Gora je mala i lijepa zemlja, ali mislim da puno toga treba da promijenimo. Prvo treba da krenemo od sebe, pa onda dalje - kazala je Kapisoda. Kada je u pitanju ljubav prema

prirodi, može se reći da je sve krenulo iz njenog rodnog Cetinja. Od rođenja je okružena prirodom, život provodi u dijelu grada u kojem prirodu nije oštetila urbanizacija. - To je Gruda, ja uvijek kažem ,,moja rodna Gruda“. Tu se nekako osjećam najsigurnije. Kao dijete sam išla kod svoje babe u Cuce, na Trešnjevo, provodila puno vremena. Tek kasnije, kad sam sve sabrala, vidjela sam koliko je to sve imalo uticaja na moje odrastanje i umjetničko stvaranje. Mislila sam da ću nekada promijeniti tematiku, ali vidim da iz toga teško mogu izaći. Kad god uzmem da radim, vuče me ka tome - kazala je Kapisoda. Kada se sagledaju izloženi ra-

Projekcijom filma ,,Bauk“ i uručenjem nagrada završena 49. Mojkovačka filmska

PODGORICA - Mojkovačka filmska jesen, 49. po redu, završena je projekcijom filma „Bauk“ reditelja Gorana Radovanovića i uručenjem nagrada za najbolja glumačka ostvarenja. Za najbolje glavne uloge nagrađeni su hrvatska glumica Tihana Lazović i bosanskohercegovački glumac Senad Bašić. Nagrada za glavnu mušku ulogu pripala je Bašiću za lik Faruka u filmu „Bosanski lonac“ Pava Marinkovića, dok je isto priznanje za žensku ulogu dodijeljeno Lazović za lik Dragane u filmu „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića

Tako je odlučio žiri u sastavu Ana Sofrenović, Branka Bešović-Gajić i Draško Đurović. Obrazlažući Bašićevu nagradu, žiri je naveo da on „glumački precizno dočarava lik, bojeći ga nijansama da ni u životu, ni na filmu, ništa nije „crno-bijelo“. Nagrada za glavnu žensku ulogu Lazović je dodijeljena za slojevito građenje svog lika u Marinovićevoj komediji. - Krećući se tananom linijom od dramskih do komičnih elemenata, ovom ulogom osvaja gledaoce i ostaje u sjećanju još zadugo nakon projekcije filma - navedeno je iz žirija. Žiri je, takođe, nagradio za

epizodnu ulogu Vojina Ćetkovića za lik sveštenika u filmu „Bauk“ Gorana Radovanovića i Momčila Pićurića za lik Lesa u filmu „Živi i zdravi“. Nagrada za epizodnu žensku ulogu dodijeljena je Žani Marjanović za lik Selme u filmu „Djeda Mraz u Bosni“ Emira Kapetanovića, a specijalno priznanje dodijeljeno je i Vesni Trivalić za izuzetno glumačko ostvarenje za lik igumanije Serafime u filmu „Služba“ Andreja Šepetkovskog Specijalno priznanje za zadivljujuću glumačku vještinu otišlo je ansamblu filma „78 dana“ Emilije Gašić, a žiri

je, kako je navedeno, posebno vrednovao i upečatljivu glumačku igru Admira Glamočaka u tumačenju lika Mujice u filmu „Bosanski lonac“. SpeSa dodjele nagrada

Sa izvođenja monodrame „Potonja ura Njegoševa“ u Hanoveru

Slobodan Marunović nagrađen i u Hanoveru

Marija Kapisoda pored dijela svojih radova koji će biti predstavljeni u Podgorici

svijeta

Tretman grafike u

Crnoj Gori

trebao bi da bude bolji

Marija Kapisoda sma-

tra da izložbe grafika nijesu baš česte u Crnoj Gori.

- Mislim da je to do nas. Mislim da smo mi krivi što to više ne potenciramo. Publika u Crnoj Gori zaslužuje da se grafika što više promoviše. Nadam se da će ova izložba pokrenuti moje kolege, studente i ostale umjetnike. Mislim da nedostaje udruženje koje bi okupljalo grafičare. Smatram da bi status i tretman grafike u Crnoj Gori trebalo da budu bolji. Često sa studentima na FLU razgovaram o tome i kažem im da ih tek kad završe fakultet čeka ,,borba“ - kazala je Kapisoda.

dovi, stiče se utisak da je ova postavka zapravo neka vrsta emocionalnog odjeka njenog djetinjstva.

- Ja to tako i tumačim. Kad prođe vrijeme, to je taj neki eho. To selo Trešnjevo je ostavilo veliki uticaj na mene. Po-

cijalno priznanje žiri je dodijelio i Predragu Milojeviću za originalno ostvaren lik Matije Bana u filmu „Matija Ban“ Milice Bajić-Đogo An. R.

magala sam babi da vadi krtolu i te brazde su mi kao djetetu ostale u pamćenju. Bilo mi je interesantno kako su one u nekoj ravni. Bilo mi je izazov u grafici da tu teksturu zemlje prenesem na grafičke listove i mislim da sam to i uradila - kazala je Kapisoda.

Umjetnica je istakla da nikada nije voljela da njeni radovi budu čisti realizam. Apstrakcija joj je davala veću slobodu da iskaže ono što nosi u sebi. - Nekad krenem sa određenom namjerom što ću da radim, ali to uvijek odvede u neki drugi smjer. Sve je to povezano s emocijama. Sve ono što osjećam prenosim na papir. Čovjek što god da radi u životu ne može da radi bez emocija - kazala je Kapisoda i dodala da bi te emocije voljela da kroz radove prenese na publiku.

LITOGRAFIJE

Umjetnica je posljednjih nekoliko godina radila crteže, ali se u posljednje vrijeme fokusirala na grafike.

- Dužna sam grafici i crnogorskoj publici da ,,pokrenemo“ grafiku, koja je malo zapostavljena - kazala je Kapisoda.

S obzirom na to da su u postavci litografije, može se reći da publici fali izložbi na kojima mogu da se pogledaju radovi koji su urađeni u klasičnoj grafičkoj tehnici.

- Pronašla sam se u toj tehnici. Ona je više slikarska tehnika jer pruža mogućnost preplijetanja boja, što meni odgovara. Pokojni profesor Jakov Đuričić je, dok sam bila student, kroz moje crteže pronašao da mi je to najbliskija tehnika. Kada sam počela da radim litografiju, to mi je ,,ušlo pod kožu“. Tako je i danas - istakla je Kapisoda. Nema mnogo optimističan pogled na kulturnu scenu Crne Gore. Sve se, kako je kazala, svelo na politiku koja nas je zaokupirala i poklopila. Izložba će trajati do 5. novembra. A. ĐOROJEVIĆ

Gostovanje Teatra Okret iz Beograda

Novi

Dirljiva priča o snazi mašte

PODGORICA – Novi film crnogorskog reditelja Gojka Berkuljana „Planeta 7693“ biće premijerno prikazan večeras, u 20 sati, u Velikoj sali Muzičkog centra Crne Gore.

Dan kasnije, sjutra u 17.45 sati, ,,Planeta 7693“ biće prikazana u bioskopu Sinepleks u Podgorici, čime počinje bioskopski život filma na redovnom repertoaru. Zahvaljujući Mreži kinoprikazivača Crne Gore, film će biti prikazan i u 10 crnogorskih gradova: Pljevljima, Baru, Plavu, Tivtu, Kotoru, Mojkovcu, Beranama, Nikšiću, Danilovgradu i Herceg Novom, od 10. do 30. oktobra. To će ujedno biti i prvi put u istoriji savremene crnogorske kinematografije da film domaćeg autora ima premijerne i bioskopske projekcije širom Crne Gore. Takođe, ,,Planeta 7693“ će 12. oktobra imati svoju premijeru u Srbiji, kada će otvoriti jubilarni 20. Kids Fest, a od 17. oktobra biće u distribuciji u bioskopima širom Srbije.

Kako je navedeno u sinopsisu, film prati priču o maštovitom devetogodišnjem dječaku koji pokušava da popravi narušene porodične odnose uz posebnu pomoć svoje neobične drugarice 7693. U pitanju je nježan spoj fantazije i iskrene emocije koja će publici pružiti dirljivu priču o snazi mašte i ljubavi koja ujedinjuje porodicu.

- Njihova porodica je prilično harmonična i složna, ro-

Film prati priču o maštovitom devetogodišnjem dječaku koji pokušava da popravi narušene porodične odnose uz posebnu pomoć svoje neobične drugarice 7693

ditelji su na svoju djecu prenijeli ljubav prema naučnoj fantastici, kultnim knjigama i filmovima SF sadržaja. Samim tim, Lukina mašta je više nego živopisna. Kada dođe do turbulentnog perioda, koji biva izazvan majčinim gubitkom bebe u već naprednoj trudnoći, dolazi do nerazumijevanja, mimoilaženja i velikih svađa unutar porodice. Luka, ostavljen od svih ukućana, svoju usamljenost kanališe tako što se prepušta fik-

ciji – navedeno je u sinopsisu. Film je nastao u produkciji ,,Giggling Goat“, u saradnji sa ,,Cinnerentom“ iz Srbije i ,,Skopje Film Studiom“ iz Sjeverne Makedonije. Projekat su podržali Filmski centar Crne Gore, Filmski centar Srbije, Agencija za film Sjeverne Makedonije, kao i SEE Cinema Network. Glavnog junaka igra Ilija Pejaković, a glumačku ekipu čine i Andrija Kuzmanović, Kristina Obradović, Hana

Ivanišević i Mara Rakčević Producent filma je Marko Jaćimović, scenario je napisala Ana Vujadinović- Tomić, direktor fotografije je Aleksandar Jakonić, dok montažu potpisuje Vladimir Pavlovski. Originalnu muziku komponovali su Petar Vagner i Luka Jovanović, a dizajner zvuka je Miloš Drndarević Autorsku ekipu čine i scenografkinja Tamara Tričković i kostimografkinja Lina Leković An. R.

Danas na FLU na Cetinju počinje drugo izdanje Internacionalnog festivala performansa

Dijalog između studenata, umjetnika i institucija

PODGORICA - Drugo izdanje IPAF-a - Internacionalnog festivala performansa počinje danas i traje do 11. oktobra na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, koji je domaćin ovog događaja.

PODGORICA – Predstava „Autobiografija“ Branislava Nušića, u režiji Jovana Grujića, produkcija Teatra Okret iz Beograda, biće odigrana sjutra veče u 20 sati, u kino sali Spomen doma „Crvena komuna“ u Petrovcu. Radi se o predstavi koja je imala više od 200 igranja u regionu i koja uvijek privlači veliku pažnju publike. - Nušićeva autobiografija je jedinstvena prilika da vidimo Nušića iz ugla Nušića. Ovoga puta, ne štedeći sebe samog, opisuje svoje odrastanje, školske dane – istakao je Grujić. An. R.

Ovaj internacionalni festival, posvećen umjetnosti performansa, osmislili su i zajednički kreiraju Marko Marković (dekan Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju), Maja Šofranac (prodekanica Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju), Salvo Bitonti (direktor Akademije likovnih umjetnosti Albertina u Torinu) i Luigi Moio (umjetnik i profesor Tehnika performansa u vizuelnim umjetnostima na akademiji Albertina). FLU na Cetinju će biti pozornica za izvođenje različitih oblika performansa. Uživo i video performansima će se, pored ove crnogorske obrazovne ustanove, predstaviti i Akade-

mija Albertina iz Torina. Kao međunarodni gosti festivala tu su Nacionalna akademija za umjetnost iz Osla (KHiO), Atinska škola likovnih umjetnosti (ASFA), Grčka, Univerzitet Sister Nivedita, Kolkata, Indija i Institut za umjetnost iz Seula, Južna Koreja. Gostujuća umjetnica je Regina José Galindo iz Gvatemale. Poznata je po tome što koristi svoje tijelo u radovima kroz koje osuđu-

je socijalno, političko i kulturno nasilje, posebno rodno nasilje. Tokom festivala, Galindo će izvesti performans ,,Jedan metar ispod zemlje“, u trajanju od 12 minuta i tri sekunde, moćnu refleksiju o dinamikama potlačenosti i otpora. Na IPAF-u će radove predstaviti i istaknuti umjetnici i profesori sa akademije u Oslu, Pedro Gómez-Egaña i Ane Hjort Guttu . Profesor Gó -

Tokom festivala, Galindo će izvesti performans ,,Jedan metar ispod zemlje“, u trajanju od 12 minuta i tri sekunde, moćnu refleksiju o dinamikama potlačenosti i otpora

mez-Egaña će voditi radionicu u kojoj će učestvovati studenti iz Osla i Cetinja. Radionica istražuje kritični prostor između onoga što se anticipira i onoga što se doživljava, posebno iz perspektive ekonomije pažnje. Takođe, tokom trajanja festivala biće održano i predavanje dr Svetlane Racanović pod nazivom ,,Montenegro Performing the Past“, a fokus je stavljen na performativne aspekte cetinjskih bijenala.

Nakon Crne Gore, festival će nastaviti svoje putovanje u martu 2025. u Atini, u domaćinstvu Atinske akademije likovnih umjetnosti, a zatim u junu naredne godine na Akademiji Albertina u Torinu. A. Đ.

Plakat bioskopske distribucije filma „Planeta 7693“

Plakat festivala

Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena Džonu Hopfildu i Džefriju Hintonu za otkrića na polju mašinskog učenja i vještačkih neuronskih mreža

Hinton: Vještačka inteligencija mijenja način života, ali i stvara nove prijetnje

STOKHOLM - Švedska kraljevska akademija nauka dodijelila je Nobelovu nagradu za fiziku 2024 naučnicima Džonu Hopfildu sa američkog univerziteta Prinston i Džefriju Hintonu sa univerziteta u Torontu za ,,otkrića i pronalaske koji omogućavaju mašinsko učenje pomoću vještačkih neuronskih mreža“, objavljeno je juče u Stokholmu.

Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za fiziku koristili su alate iz fizike da bi razvili metode koje su osnova današnjeg moćnog mašinskog učenja. Džon Hopfild, rođen 1933. u

Čikagu, stvorio je asocijativnu memoriju koja može da skladišti i rekonstruiše slike i druge tipove obrazaca u podacima. Džefri Hinton, rođen 1947. godine u Londonu, izmislio je metodu koja može autonomno da pronađe svojstva u podacima i tako da izvrši zadatke kao što je identifikacija specifičnih elemenata na slikama. Kada govorimo o vještačkoj inteligenciji, često mislimo na mašinsko učenje korišćenjem vještačkih neuronskih mreža. -Ovogodišnji laureati su sproveli značajan rad sa vještačkim neuronskim mrežama od 1980-ih - navodi se u obrazloženju Švedske kraljevske akademije nauka.

-Rad dvojice laureata je već od velike koristi i u fizici se koriste vještačke neuronske mreže u širokom spektru oblasti, poput razvoja novih materijala sa specifičnim svojstvima - rekla je predsjednica Nobelovog komiteta za fiziku Elen Muns Naučnik Džefri Hinton izjavio je da veštačka inteligencija mijenja način života, ali i stvara nove prijetnje po čovječanstvo.

Hinton je kazao da će vještačka inteligencija imati ogroman uticaj na civilizaciju i da će poboljšati produktivnost u nizu oblasti, a i zdravstvene usluge. -Promjene će biti poput onih koje su se desile tokom industrijske revolucije - rekao je

on u razgovoru s novinarima i zvaničnicima Kraljevske švedske akademije nauka. Naučnik je kazao da ć e AI, umjesto da nadmaši ljude u fizičkoj snazi, premašiti čovjeka intelektualnim sposobnostima.

-Nemamo iskustva sa stvarima koje su pametnije od nas. Biće to divno iskustvo u mnogim aspektima. Međutim, moramo da brinemo o brojnim mogućim posljedicama, posebno o prijetnji da ove stvari izmaknu kontroli - rekao je Hinton. Nobelova nagrada se sastoji od zlatne medalje, diplome i čeka na 11 miliona švedskih kruna (oko 970.000 eura) koje dijele laureati.

Nobelovu nagradu za fiziku prošle godine su dobili Pjer Agostini (Francuska), Ferend Kraus (Mađarska) i An Luije (Francuska), za doprinos istraživanju svijeta elektrona unutar atoma i molekula.

Ovogodišnja sezona dodjeljivanja Nobelovih nagrada počela je juče. Imena dobitnika priznanja za oblast hemije biće saopštena danas, 9. oktobra, za književnost u četvrtak 10. oktobra, za mir u petak 11. oktobra, a za ekonomiju u ponedjeljak 14. oktobra.

Nobelove nagrade postoje zahvaljujući švedskom naučniku i industrijalcu Alfredu Nobelu, pronalazaču dinamita, koji je želio da se iz njegovog fonda svake godine izdvaja novac za pojedince koji su dali najznačajniji doprinos čovječanstvu.

Incident u Evropskom parlamentu, mađarski opozicionar nasrnuo na Orbana

BRISEL - Član mađarske

Demokratske koalicije Marton Đekićki izazvao je incident nasrnuvši na ma-

đarskog premijera Viktora Orbana tokom konferencije za medije u Evropskom parlamentu.

Incident je privukao veliku pažnju medija jer je Đekićki, vidno uznemiren, bacio papire prema Orbanovoj strani i vikao na njega prije nego što ga je obezbjeđenje brzo savladalo i srušilo na pod. Video-snimak objavljen na „CorriereTv“ prikazuje trenutak kada je Đekićki, dok je bio na podu, nastavio vikati: ,,Za koliko ste izdali državu, premijeru?“ Obezbjeđenje je potom Đekićkog izvelo iz sale, a premijer Orban je ostao pribran, nastavljajući konferenciju bez daljih prekida. Orban nije bio povrijeđen u ovom incidentu, a ubrzo nakon

događaja mađarskim medijima je prokomentarisao stil komunikacije u mađarskoj politici. - Mađarski jezik je vrlo direktan, a komunikacija zna biti gruba. Kada jedan političar drugome kaže da je „negativac“, to u našoj kulturi znači samo da se ne slažemo - rekao je Orban. Iako je incident završio bez većih posljedica, reakcije na društvenim mrežama su bile burne. Mnogi su osudili Đekićijevo ponašanje kao neprimjereno i destruktivno, dok su drugi smatrali da ovaj čin odražava sve veće nezadovoljstvo mađarskom politikom.

Završeno svjedočenje maloljetnika zbog masovnog ubistva u OŠ ,,Vladislav Ribnikar“ u Beogradu, zastupnik porodica ubijenih rekao da je to jedno od najtežih suđenja u karijeri

Božović: Iskaz ide u pravcu osude

BEOGRAD - Maloljetni K. K, koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi ,,Vladislav Ribnikar“ počinio masovno ubistvo, završio je juče svjedočenje u Specijalnom sudu u Beogradu na suđenju svojim roditeljima Miljani i Vladimiru Kecmanoviću

Proces je bio zatvoren za javnost, a K.K. je prvi put izveden iz medicinske ustanove u koju je smješten poslije zločina. On je odgovarao na pitanja tužilaštva, odbrane i punomoćnika porodica oštećenih, piše

Radio Slobodna Evropa. Zastupnik porodica ubijenih Ognjen Božović rekao je medijima poslije ročišta da iskaz maloljetnog K. K. ,,ide u pravcu koji će voditi osudi“.

- Ovo je bilo jedno od najstrašnijih suđenja kojima sam prisustvovao u karijeri. Bilo je jako teško - rekao je Božović Dodao je da su na ročištu postavljana pitanja u pravcu utvrđivanja motiva i zašto se zločin dogodio.

- Da li će se tu pronaći dodatni detalji za eventualna dodatna optuženja, ostaje da se vidi

- ocijenio je Božović

Saopštio je da će saslušanje K.K. biti nastavljeno 17. oktobra u zgradi Specijalnog suda. Advokatica porodice Kecmanović Irina Borović, izjavila je poslije ročišta da se ni u jednom postupku neće saznati razlozi zbog kojih se zločin desio.

- Ti razlozi su očigledno negdje duboko u duši dječaka koji je, nažaost, izvršio sve ovo, a koji je živio normalan život s aspekta svih koji ga poznajurekla je Borović Trinaestogodišnji učenik Osnovne škole ,,Vladislav Ribnikar“” je 3. maja 2023. očevim pištoljem ubio devetoro vršnjaka i čuvara škole. Ranio je još petoro učenika i nastavnicu.

Viši sud u Beogradu potvrdio je novembra 2023. optužnicu protiv roditelja dječaka koji je počinio masakr, a suđenje je počelo u januaru 2024. Optuženi su i vlasnik i instruktor streljačkog kluba u koji je maloljetni učenik, prema optužnici, sa ocem učio da puca. Napadač nije odgovoran pred zakonom, jer u momentu izvršenja napada imao manje od 14 godina. On je smješten u psihijatrijsku ustanovu.

Premijer Izraela potvrdio navode o likvidaciji Hašema Safiedina, ali i njegovog zamjenika

Netanjahu: Ubili smo nasljednika Nasralaha

BEJRUT – Premijer Izraela Benjamin Netanjahu potvrdio je da je Izrael ubio zamjenu vođe Hezbolaha Sajeda Hasana Nasralaha, Hašema Safiedina, ali je dodao i da je ubijen i Safiedinov zamjenik. - Izrael je ,,eliminisao“ nasljednika pokojnog lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha - izjavio je u izraelski premijer Benjamin Netanjahu On je dodao da je Izrael takođe ,,eliminisao na hiljade terorista“, kao i ,,samog Nasralaha, Nasralahovog nasljednika i nasljednika Nasralahovog nasljednika“.

Hezbolah je izgubio kontakt sa Hašemom Safiedinom nakon izraelskog napada u južnom predgrađu Bejruta u petak. Netanjahu se direktno obratio građanima Libana u utorak, pozivajući ih da se suprotstave Hezbolahu i ,,vrate svoju zemlju“. - Svi vi patite zbog uzaludnog rata u Izraelu - rekao je Netanjahu i dodao: - Imate priliku da spasite Liban prije nego što padne u ponor dugog rata koji će donijeti razaranja i patnje slične onome što vidimo u Gazi.

Priznanje naučnicima sa univerziteta u Prinstonu i Torontu

Priredila:

Benjamin Netanjahu

Rekonstrukciju Ulice Đečevića na Draču usporili nepredviđeni radovi, a dijelom i loši vremenski uslovi

Očekuju da kompletan posao završe do kraja ovog mjeseca

Radovi koji je trebalo da budu završeni do 20. septembra, prolongirani su zbog velikog broja podzemnih instalacija koje su bile plitko postavljene i morale su biti izmještane, zatim zbog ugradnje hidrantske mreže koja nije bila predviđena glavnim projektom, kao i priključenja jednog broja domaćinstava na vodovodnu i kanalizacionu mrežu

Rekonstrukcija oko 280 metara Ulice Đečevića na Draču, koja je počela sredinom maja, trebalo bi da bude završena najkasnije do kraja oktobra.

Radovi koji je trebalo da budu završeni do 20. septembra, prolongiorani su zbog neplaniranog posla, odnosno zbog velikog broja podzemnih instalacija koje su plitko postavljene i koje su se morale izmještati, ugradnje hidrantske mreže koja nije bila predviđena glavnim projektom, kao i priključenja određenog broja domaćinstava na vodovodnu i kanalizacionu mrežu (sprovedenu prije šest godina), ali dijelom i zbog ekstremnih vrućina tokom ljeta i obilnijih padavina u prethodnom periodu.

RADOVI

Ovlaščeni inženjer i vođa projekta rekonstrukcije Ulice Đečevića Irfan Bašović iz građevinske firme ,,Indel inženjering“ koja izvodi radove, kazao je za Pobjedu da je ugrađena atmosferska kanalizacija duž cijele ulice, sprovedene komplet TK instalacije i instalacije jake struje te da su sva domaćinstva koja do sada nijesu bila priključena, u okviru ovih radova priključe-

na na glavni vodovod i na fekalnu kanalizaciju. Navodeći da su u završnoj fazi radova, kaže da očekuju da sve bude završeno do 1. novembra. - Ostalo je da ugradimo još oko 600 kvadratnih metara kaldrme, od ukupno 1.800 kvadrata, da postavimo stubove rasvjete za koje smo instalacije već sproveli i uradimo trotoare od oblutka u cementnom malteru – kazao je Bašović. U ulicama ovog tipa, kako dodaje, nerijetko se suočavaju sa problemom plitko postavljenih podzemnih instalacija. – U pitanju su instalacije koje

su bile postavljene plitko i ulazilile u trup trase puta, tako da su ometale radove u gornjem stroju puta. Sve te instalacije koje su nađene, a nije ih bio mali broj, morale su ponovo da se odrade, tj. da se napravi novi rov, da se zakažu povremena isključenja struje kako bi se ti kablovi prebacili u novi, dublji rov. To nam je usporavalo radove – objasnio je Bašović. Navodeći da desetak kuća nije bilo priključeno na vodovodnu i kanalizacionu mrežu sprovedenu prije šest godina, kazao je da su od investitora tražili da završe i taj dio posla,

kako se nakon ugradnje kaldrme ne bi otvarali poslovi koji bi znatno više koštali.

KAŠNJENJE

Rok za završetak radova bio je 20. septembar ove godine. Podsjećamo, krajem jula, kada smo posljednji put posjetili ovo gradilište, iz građevinske firme ,,Indel inženjering“ nam je rečeno da se nadaju da će u planiranom roku, do 20. septembra, završiti skoro sve radove u ovoj ulici, te da je moguće da bude neki kraći produžetak radova, ali ne duže od 10 do 15 dana.

S obzirom da je i taj rok probijen, ovlaščeni inženjer i vođa projekta rekonstrukcije Ulice Đečevića juče nam je kazao da će završiti kompletan posao do 1. novembra.

U okviru rekonstrukcije Ulice Đečevića, čiji je investitor Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, radovi se odvijaju na oko 280 metara, od Ulice Vlada Martinovića do Ulice Slobodana Škerovića. Riječ je o ulicama koje su već rekonstruisane na način koji je prepoznatljiv u starijim gradskim jezgrima, sa kamenim kockama i oblutkom kao podlogom. Glavnim projektom Ulica Đečevića definisana je kao jednosmjerna, sa dozvoljenim smjerom kretanja od Ulice Vlada Martinovića prema Ulici Slobodana Škerovića, sa izuzetkom prvih dvadesetak metara saobraćajnice, gdje je dozvoljeno dvosmjerno odvijanje saobraćaja zbog korišćenja parking prostora na početku ulice. Radovi su vrijedni 396.000 eura. I. MITROVIĆ

U srcu Drača, na raskrsnici ulica Slobodana Škerovića i Đečevića (ispred Bejler –bej džamije), neodgovorni pojedinci već neko vrijeme u kontinuitetu odlažu otpad, na mjestu gdje je postavljena betonska barijera kako se ne bi moglo proći zbog radova u Ulici Đečevića. Zbog ovog problema, mještani ovog naselja obratili su se našoj redakciji 26. septembra. Kada smo ukazali

Moderna džamija kao ukras Ulice Đečevića

Izgradnja-rekonstrukcija Bejler-bej džamije, u narodu poznate kao Hadrovića džamija, na uglu ulica Đečevića i Slobodana Škerovića na Draču, u završnoj je fazi. Obnova nekadašnje džamije počela je prošle godine, a rok za završetak posla je kraj ove godine. Na parceli, koja je na raskršću ulica Omera Abdovića i Đečevića, prije toga su postojali samo ostaci temelja Bejler-bej džamije koja je porušena 1956. godine. Džamija je sagrađena početkom 18. vijeka. U narodu je poznata

kao Hadrovića džamija iz razloga što je, po odlasku Osmanlija, održavala bratstvo Hadrovića. Objekat je izgrađen na tri etaže, podzemna garaža, prizemlje i sprat, ukupne površine 328 kvadratnih metara. Nova džamija nije sagrađena po uzoru na onu koja se tu nalazila, već u duhu današnjeg vremena. Riječ je o prvoj džamiji izgrađenoj u Podgorici nakon više od 270 godina – posljednja je sagrađena Osmanagića džamija u Staroj varoši, u 18. vijeku. Radove je finansirao Medžlis Islamske zajednice Podgorice.

na ovaj problem i na njega skrenuli pažnju gradskom preduzeću Čistoća, njihove ekipe su istog dana izašle na teren i uklonile tri kiperske ture, dominantno građevinskog, ali i drugog otpada. Na problem nelegalno odloženog smeća i kabastog otpada na ovom mjestu, građani su ponovo ukazali našoj redakciji prije nekoliko dana. Tokom jučerašnjeg obilaska radova u Ulici Đečevića primijetili smo da je ponovo

bila odložena manja količina komunalnog otpada. Iz Čistoće je prije dvije sedmice za Pobjedu saopšteno da će zbog ovakvog odnosa uputiti dopis i Upravi za inspekcijske poslove kako bi sankcionisali počinioce, čija je obaveza da otpad odlože na propisan način. Uputili su apel mještanima da ovaj prostor ubuduće čuvaju i nadležnim službama prijave ukoliko uoče ponovno devastiranje.

Tokom jutarnjeg pražnjenja polupodzemnih kontejnera uz Bulevar 21. maj, juče je došlo je do oštećenja jednog od vozila gradskog preduzeća Čistoća. Iz tog

preduzeća naveli su da je oštećenje nastalo zbog toga

što je u kontejner bio odložen građevinski otpad - šut. No, da neodgovoran odnos pojedinaca nema granice poka-

zalo se i kada je nešto kasnije, tokom obilaska iste lokacije, ponovo zatečen šut u kontejnerima!?

- Još jednom su nesavjesni pojedinci pokazali nepoštova-

nje prema naporima koje ulažu ekipe Čistoće, a ovakvim nenamjenskim korišćenjem kontejnera prouzrokovali i štetu na vozilu – poručili su iz Čistoće. H. P.

Zbog planiranih radova na mreži śutra će od osam do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: željezničke stanica Bioči i Lutovo, Potkrš, Klopot, Pelev Brijeg, Orah, Boljesestre, Seoštica, Lutovo, bazne stanice Lutovo; Bratonožićka, dio naselja oko groblja u Zagoriču; Iveze Vukova, Đulje Jovanova, Valtazara Bogišića i CASNO-a.

Radovi u Ulici Đečevića

Bejler-bej džamija

Smeće na raskrsnici ulica Đečevića i Slobodana Škerovića

Kapiten i golman Sutjeske ostvario lijep jubilej u derbiju protiv Budućnosti

Giljenov broj 400

PODGORICA - Nikšićani su izgubili još jedan derbi. Budućnost je slavila minimalnom prednošću (1:0), meč nije opravdao očekivanja ljubitelja fudbala, ali ima pojedinaca koji će ga dugo pamtiti. Jedan od njih sigurno je kapiten Sutjeske Vladan Giljen, jer ovo je bila njegova 400. zvanična utakmica u ,,plavo-bijelom“ dresu. Uoči početka susreta direktor nikšićkog kluba Nikola Jovović uručio mu je suvenir –uokvireni dres sa brojem 400.

Vladanova fudbalska priča počela je kraj Bistrice davne 1996. godine. Naravno, u Sutjesku je došao zahvaljujući ocu Peru koji je decenijama, do kraja života, bio nerazdvojivo vezan za nikšićki fudbal. - Naravno, ovaj derbi zbog tog

ANALIZA ,,LIGA PETICE“: Najviše penala u Evropi svira se u Seriji A

Italijani zbunjeni odlukama sudija

PODGORICA - Od početka sezone navijači u Seriji A vidjeli su daleko najveći broj dosuđenih jedanaesteraca.

Na 70 utakmica u dosadašnjih sedam kola italijanskog prvenstva dosuđeno je čak 32 jedanaesterca, što je 0,46 u prosjeku po utakmici, pokazala je analiza italijanske Gazete. Primjera radi, u engleskoj Premijer ligi u dosadašnjih sedam kola sudije su pokazale na ,,bijelu tačku“ tek 12 puta ili 0,17 u prosjeku po utakmici - dakle 20 manje penala dosuđeno je na terenima najjače engleske lige nego u Italiji. Predsjednik Sudijske komisije Đanluka Roki svojevremeno je ovako pričao o spornim situacijama i penalima na mečevima Serije A. - Moramo biti dobri u dodjeljivanju onih penala koji zaista postoje U javnosti, kao i među igračima, trenerima, sada, nakon velikog broja penala na ovosezonskim mečevima, postoji opravdano pitanje da li su svi jedanaesterci zaista bili opravdano dosuđeni. - Penali koji se sviraju su cirkus... - rekao je nedavno trener Milana Fonseka, aludiraju-

Broj penala u ligama petice2024/25.

SERIJA A

70 utakmica/32 penala

(0,46 po meču)

LA LIGA

90 utakmica/28 penala

(0,31 po meču)

LIGA 1

63 utakmice/27 penala

(0,43 po meču)

BUNDESLIGA

54 utakmice/23 penala (0,43 po meču)

PREMIJER LIGA

70 utakmica/12 penala (0,17 po meču)

ći na broj dosuđenih kaznenih udaraca i prije svega povoda zbog kojih se sviraju. - Za više od 1000 utakmica koliko radim u fudbalu, nijesam vidio takve penale kao ove koji su svirani Fiorentini - izjavio je trener Lacija Marko Baroni, nakon meča dva tima u Firenci u 5.

rekorda odigranih utakmica za mene je bio poseban. Žao mi je što smo izgubili, ali... Biće dana i za pobjede, jer sam vezan ugovorom za Sutjesku još dvije i po godine. Došao sam kao šestogodišnji dječak kraj Bistrice, za prvi tim registrovan sam 2006. godine, a tri godine kasnije otišao sam u inostranstvo. U Nacionalu sam proveo četiri i po godine, pa u OFK Beograd pola godine, zatim polusezonu u Čeliku i u Albaniji godinu. Vratio sam se u klub koji mi najviše u životu znači u januaru 2015. i još sam tu - kaže Giljen za Pobjedu, najavljujući, uz osmijeh, da će kraj Bistrice ostati do kraja karijere. Na pitanje da li mu iskustvo pomaže da se nosi sa ulogom kapitena, iskusni čuvar mreže odgovara:

- Iskusan sam bio i sa 18 godina – našalio se Giljen.

- Naravno da je važno iskustvo i čast mi je što sam kapiten Sutjeske - zaključuje Giljen.

Ostaće upamćen i po tome što je u jednom derbiju, upravo protiv Budućnosti, u posljednjoj sekundi meča, nakon prekida, postigao gol. I po tome je Vladan Giljen jedinstven, ne samo kada se priča o Sutjesci, već i crnogorskom fudbalu. Ra. P.

kolu. Fiorentina je slavila u tom meču sa 2:1 i oba gola je postigla iz jedanaetseraca. Prosjek dosuđenih penala u aktuelnoj sezoni je veći nego u prethodne tri u Seriji A, pokazuje analiza. U sezoni 2021/2022. bilo ih je 0,37 po meču, sezonu kasnije 0,28 po meču, a

prethonu takmičarsku kampanju u prosjeku po utakmici svirano je 0,34 penala. Dakle, daleko manje nego ovosezonskog prosjeka, pa se na ,,čizmi“ prethodnih dana vodi polemika o razlozima tolikog broja sviranih jedanaesteraca. Neki jasniji zaključci još nijesu iznijeti. R. A.

Srijeda, 9. oktobar 2024.

PODGORICA - Stavljena je tačka na impresivnu karijeru – Andres Inijesta je na oproštajnoj konferenciji u Barseloni zvanično rekao zbogom fudbalu.

Maestro iz Fuentealbilje imao je čega da se prisjeti –bio je dio istorijske generacije Barselone sa Lionelom Mesijem i Ćavijem, osvojio četiri Lige šampiona i devet La Liga, sa Španijom je dva puta bio prvak Evrope, a donio joj je i jedinu svjetsku titulu pogotkom u produžecima protiv Holandije 11. jula 2010. na Mundijalu u Južnoafričkoj republici...

- Nijesam vjerovao da će ovaj dan doći. Nijesam mogao da ga zamislim. Sve ove suze koje su tekle danima su suze emocije, ponosa. One nijesu odraz tuge. To su suze momka iz Fuentealbilje, suze momka koji je sanjao da postane fudbaler i koji je uspio zahvaljujući velikom radu, žrtvi, neodustajanju, poštovanju osnovnih životnih vrijednosti. Ponosan sam na ovo putovanje, sa svim ljudima koji su me pratili – rekao je Inijesta u uvodu obraćanja na oproštajnoj konferenciji pod nazivom ,,Igra se nastavlja“.

- Srećan sam što sam ispunio san. Moja sportska karijera bila je poput bajke jer sam iskusio najbolje na profesionalnom nivou. Hajde da prođemo kroz to. Počelo je na trotoaru mog grada, u školi i svim putovanjima u Albasete. Moji prvi koraci su bili tamo. Pamtim to poglavlje kao veoma srećno. Sjećam se da sam gledao Albasete u Primeri. Iako nikada nijesam igrao na profesionalnom nivou za Albu, moja dva tima oduvijek su bili Albasete i Barsa. Moja zemlja je u mom srcu – dodao je Inijesta. Najveću snagu crpio je iz

porodice.

- Moja porodica je uvijek bila moja pokretačka sila, moja snaga na koju sam se uvijek oslanjao. Moja sestra, moji roditelji. Oni su mi sve. Toliko su mi davali sve ovo vrijeme. Imam divnu porodicu sa Anom, šestoro djece. Oni me pokreću. Posebna poruka za mog oca – on mi je bio inspiracija. Strast prema fudbalu dugujem njemu. Hvala ti za savjet, tišinu i za sve što si mi značio u životu – u suzama je kazao velikan svjetskog fudbala. Vjerovatno je zaslužio da 2010. osvoji Zlatnu loptu, ali pripala je Mesiju. - Zlatna lopta je veoma lijepa i dio je fudbala. Ponos ne dolazi zbog titula, već zbog sna o profesionalnom fudbaleru i dobijanju naklonosti i poštovanja ljudi. Slike Ćavija, Lea i mene, nas trojice na podijumu je veća od toga da sam je osvojio. Tri lokalca, na podijumu za Zlatnu loptu, to je nagrada na kraju dana – istakao je Inijesta, koji je iz Barselone otišao u japanski Visel Kobe gdje mu je saigrač bio naš Stefan Mugoša, a karijeru je završio u Emirejtsu iz UAE. Što dalje? Fudbalu treba genijalac poput Inijeste, a i on želi da se oproba kao trener.

- Volio bih da se vratim u Barselonu u nekon trenutku života. Imali smo toliko uticaja na klub, na ovaj ili onaj način. U momentu kada osjetim da mogu da doprinesem klubu kao što sam činio kao igrač u drugoj ulozi, biću privilegovan. Ako budem trener jednog dana, biće to isti onaj Inijesta –rekao je Andres i poentirao: - Nijesam ostavio ništa nedovršenim u karijeri i ne bih ništa mijenjao. Sve što sam uradio bilo je zato što sam tako želio. Ne. K.

Vladan Giljen sa direktorom Sutjeske Nikolom Jovovićem

Andres Inijesta zvanično završio karijeru

Andres sa porodicom

Da ovog puta stvarno bude ono što stalno najavljujemo

PODGORICA - Crnogorske fudbalere ,,žulja“ pozicija na tabeli B4 grupe Lige nacija i nula u koloni za bodove poslije dva kola.

Ne prija im što gledaju u leđa Turskoj i Velsu koji imaju po četiri boda, a kojima će gostovati 11. i 14. oktobra, kao i Islandu koji je sakupio tri iz okršaja s našom selekcijom u Rejkjaviku.

Da bi se osjećali prijatnije i ,,komotnije“, izabranici Roberta Prosinečkog moraće da slave u Samsunu i(li) Kardifu.

- Nadam se da je vrijeme za prve bodove. Čekaju nas dvije teške utakmice u gostima, prvo protiv Turske čiji kvalitet svi znamo, vidjeli smo na Evropskom prvenstvu ovog ljeta o kakvoj se ekipi radi. Potom nas čeka Vels s kojim smo igrali u Nikšiću, ali sada će biti potpuno drugačija utakmica, u drugačijem ambijentu.

Pred nama su veliki izazovi, ali nadamo se da ćemo uz dobru pripremu ostvariti povoljan rezultat – rekao je Marko Bakić. Samopouzdanje se stiče pobjedama, a ,,sokoli“ su u nizu od četiri poraza, računajući dva prijateljska meča u junu. Sada se već osjeća pritisak. - Nije lako poslije dva poraza na startu ciklusa. Pred nama su najbitnije utakmice u ovoj Ligi nacija i osjeća se doza pritiska, ali to ne treba da nas opterećuje. To je i normalno u ovom poslu, možda je taj pritisak pozitivna stvar – dodao je vezista OFI-ja sa Krita.

BOLJE DA IH NE ,,PROZIVAMO“...

Turska je minulog ljeta igrala četvrtfinale Evropskog prvenstva, dok je u septembru remizirala sa Velsom u gostima (0:0) i savladala Island kod kuće (3:1).

- Radićemo detaljnije analize, ali po viđenom do sada nijesmo uočili neke specijalne razlike u odnosu na ono kako su igrali na Euru, osim da iz okupljanja u okupljanje imaju kvalitetniji sastav. Ispratio sam da su poziv dobili neki novi igrači i sigurno će biti još bolji. Njihovi reprezentativci igraju na najvišem mogućem nivou evropskog fudbala, postižu golove u Ligi šampiona... Nema dileme da nas oče-

kuje izuzetno zahtjevan meč – podvukao je Bakić. Tim Vinćenca Montele, osim na klupi, ima zvijezde i na terenu – Hakan Čalhanolu je vedeta Intera, Arda Guler veliki talenat Real Madrida, Kenan Jildiz standardan u Juventusu...

- Ne bih izdvajao nikog od turskih reprezentativaca, nikada nije dobro da nekog ,,prozovemo“ pred utakmicu. Svi igrači su im vrlo kvalitetni, imaju

i jaku ligu, s tim da većina igra u inostranstvu, predstavljaju državu na najvišem nivou. Prijeti nam opasnost sa svih pozicija, treba biti izuzetno koncentrisan i pripremljen za sve što nas očekuje u Samsunu –podvukao je Bakić.

NIKAD VIŠE 0:2 U TREĆEM MINUTU

Turska je prvi favorit grupe, najveći kandidat za ulazak u A diviziju Ligu nacija, zbog toga

bi trebalo da bude i najteži ispit ,,sokola“ u takmičarskoj eri Roberta Prosinečkog.

- Dan po povratku iz Turske idemo u Kardif, pa i to čini komplikovanim ono što nas čeka ovog mjeseca. Ne treba mjeriti koja će utakmica biti teža, obje će biti teške, ali ovdje smo da pokušamo da predstavimo državu na najbolji način – istakao je iskusni Budvanin. Crna Gora je u prethodna dva meča pokazala da nije takmi-

Kifi sudi u Samsunu

Italijan DanijeleKifi, 39-godišnji arbitar iz Padove, sudiće meč B Lige nacija između Turske i Crne Gore u petak od 20.45 sati. Njegovi asistenti biće AlesioBerti i Luiđi

Rosi, dok će četvrti sudija biti MateoMarketi Kifi je u Seriji A debitovao 2014. godine i do sada je dijelio pravdu na više od 100 utakmica u elitnom rangu italijanskog fudbala.

Mečeve pod okriljem Uefe sudi od 2022.

čarski ,,podmazana“ jer je gubila onako kako ne priliči ekipama koje imaju ambiciju da kontrolišu stvari na terenu, da nadigraju i nadmudre rivale koji se bolje kotiraju.

- Ne sjećam se kad je neka ekipa gubila 2:0 poslije tri minuta – podsjetio je Bakić na ,,lomove“ na startu meča s Velsom u Nikšiću.

- To su stvari koje treba izbjeći i nadam se da nam se neće ponavljati. Teško je poslije toga vratiti se u meč koliko god kvalitetno igrao. I pristup utakmici od strane protivnika je drugačiji kada rano povede 2:0. Treba to da ostavimo iza sebe koliko je moguće i naučimo iz grešaka, da se potrudimo da se više ne dešavaju. Potrebno je da u dva naredna meča uđemo sa potpuno drugačijom motivacijom, kao što stalno pričamo, ali da ovog puta stvarno tako i bude, i da ostvarimo pozitivne rezultate – zaključio je Marko Bakić. N. KOSTIĆ

Marko Bakić na jučerašnjem treningu

Hadžibegović: Zadovoljni smo početkom sezone

PODGORICA – U najboljem meču od početka sezone, košarkaši SC Derbija su protiv Zadra (86:62) došli do druge pobjede u tri kola ABA lige.

Duel dva tima, koja su prošle sezone bili prijatna iznenađenja lige, više nego zasluženo je pripao „studentima“, koji su dobili sve četiri četvrtine, vodili 37 od 40 minuta (gosti su vodili jedino na startu, 2:0 i 4:2), i na kraju lakše od očekivanog stigli da važnog trijumfa.

Mijović, koji je mogao da računa na kompletnu ekipu (oporavio se Nikola Pavlićević), imao je mogućnost da na teren pošalje svih 12 igrača, od kojih se 10 upisalo u strijelce. - Poslije poraza od Cibone, spremali smo se da napravimo reakciju, i mislim da smo je napravili. Intenzivno smo se spremali za tranziciju Zadra i igru na niskom postu i mislim da smo naš posao odradili krajnje maksimalno – kaže za Pobjedu Emir Hadžibegović, krilo SC Derbija.

Tim Petra Mijovića je izgledao veoma dobro tokom najvećeg dijela meča, u oba pravca. Na kraju je bio bolji u skoro svim elementima – imao je bolji šut za dva (70,6 – 45,7 procenata) i tri poena (38,7 – 21,7 procenata), više skokova (3428), asistencija (15-13) i ukradenih lopti (10-5), te manje izgubljenih (11-13). Podgoričani su bolje koristili kontranapade (17-4) i bolje kažnjavali greške protivnika (17-14). Zadar je jedino bio bolji u ofanzivnom skoku (10-9), i bolje je koristio drugi napad (16-5).

Trener „studenata“ se nada da će i publika nešto da prepozna

U susret meču sa Partizanom, trener Petar Mijović je prvo govorio o rivalu, a onda i navijačima.

- Jedan od mojih fizioterapeuta iz prethodnog perioda je volio da kaže da je uvijek bolje dobiti nego izgubiti – uz osmijeh je kazao Mijović, i nastavio:

- Napravili smo dobru uvertiru za Partizan, sad ćemo sebe da častimo jednom, nadam se, dobrom predstavom protiv velikog tima. To je jedna od onih utakmica iz kojih, bez obzira na ishod, izlaziš bolji. Svi se radujemo tom meču i nadamo se da će i publika malo nešto da prepozna –dodao je Mijović. Strateg Podgoričana je potom objasnio da ekipa zaslužuje veću podršku sa tribina od oko 150 gledalaca koliko ih je bilo protiv Zadra (manje od zvanične brojke na sajtu ABA lige, gdje je pisao 550).

- Pitamo se kako nema crnogorskih igrača, a ja pitam - gdje je publika. Ne navijači, nego ljubitelji košarke da dođu u „Moraču“ i vide 11 crnogorsklih igrača. Kad ne znamo što da radimo, uzmemo tastaturu i počnemo da pišemo komentare, onda su nam usta puna tih nekih stvari koje su, uglavnom, u vezi sa kritikom. Evo jedna mlada ekipa koja trenira jako dobro, pošteno, koja ima svoje ambicije i na kraju krajeva je budućnost crnogorske košarke. Neki su reprezentativci, neki potencijalni, i to je lijepih dva sata da čovjek dođe i provede – istakao je Mijović.

- Nametnuli smo našu agresivnost i našu igru od početka. Poslije su nam i šutevi ulazili, jer iz dobre odbrane onda krene sve dobro i u napadu. Nadam se da ćemo da nastavimo u ovom ritmu – dodao je Hadžibegović, koji je protiv Zadra upisao 10 poena (trojke 4-3), te po skok i asistenciju.

SC Derbi je na startu sezone upisao dvije pobjede kod kuće, protiv Spartaka i Zadra, dok je poražen u Zagrebu od Cibone, u meču u kojem su Podgoričani mogli bolje da prođu.

- Zadovoljni smo početkom sezone, iako nam je izmakla pobjeda protiv Cibone u Zagrebu. Žalimo za njom, ali idemo naprijed, razmišljamo o narednim utakmicama, i nadamo se da će sve da bude kako treba.

SC Derbi u narednom kolu, u subotu, u „Morači“ dočekuje Partizan, protiv kojeg je prošle sezone upisao pobjedu u finalu ABA Superkupa, a bio blizu iznenađenja i na svom terenu u meču ligaškog dijela (poraz od 78:84). Partizan dolazi u

Mijović:

Nil

će uhvatiti

ritam, Grbović imao jako dobar učinak

SC Derbi je lako dobio Zadar i bez pravog učinku prvog pleja, Amerikanca Erika Nila (sedam poena, trojke 4-0, šest asistencija), kod koga je evidentno da još nije na maksimumu, nakon što je tokom priprema dosta pauzirao zbog povrede trbušnog mišića. - Ja sam prvi svjestan da on nije odradio pripremni period, jer se povrijedio poslije desetak dana priprema, na utakmici protiv Bosne. Četiri i po sedmice je bio van trenažnog procesa, protiv Spartaka je na svježinu odigrao dobro. Već protiv Cibone i Zadra mu je malo falilo vazduha, i ja očekujem da se on prvo fizički podigne, da uđe u kontinuitet dobrog treninga. Nema sumnje da će on u nastavku lige uhvatiti ritam, i biti ono što treba da bude, jedan od nosilaca igre u timu – rekao je trener Podgoričana Petar Mijović, koji je pohvalio i učinak Andrije Grbovića (šest poena, dvije trojke, sedam skokova), koji se polako vraća u ritam nakon zdravstvenih problema u dresu Budućnosti.

- Imao je jako dobar učinak. On nije igrao od nove godine, imao je mononukleozu i problem sa bubregom. Sigurno će da bude strpljenja za njega, on je momak koji, kao i svi drugi, zaslužuje šansu – dodao je Mijović.

Podgoricu kao jedan od tri tima sa maksimalnim učinkom u prva tri kola, uz Budućnost Voli i Megu. Zahvaljujući koš razlici, SC Derbi trenutno zauzima četvrto mjesto na tabeli, prevodeći grupu od četiri tima sa skorom 2-1. - Taj meč dočekujemo bez ikakvog pritiska. Očekujem da protiv Partizana odigramo u sjajnoj atmosferi, kao što je i svaka do sada bila. Nadamo se nekom novom čudu, što da ne – zaključio je Hadžibegović. S. JONČIĆ

PODGORICA – Pred večerašnje gostovanje Trentu (20 časova), Budućnost Voli je bez pobjede u prva dva kola Evrokupa (porazi od Bešiktaša i Gran Kanarije), prvi put od sezone 2019/20, kada je takođe krenula sa dva poraza, od kojih je jedan, interesantno, bio upravo od današnjeg rivala, i to u „Morači“.

Da bi izbjegli scenario od prije pet godina, kada su izgubili i treću utakmicu zaredom na početku grupne faze (u toj sezoni su „plavi“ prvu pobjedu upisali tek u 7. kolu, i to u Trentu), Podgoričani danas moraju da pobijede italijanskog protivnika i tako se „upišu“ i na evropskoj sceni, s obzirom na to da u ABA ligi znaju samo za pobjede (tri). Na tom putu moraće mnogo bolje u odbrani u odnosu na prva dva meča (91,5 poena prosječno primili po utakmici).

Za razliku od Budućnosti, Trento ima polovičan bilans nakon dva kola, poraz u gostima od Gran Kanarije (84:81) i pobjeda kod kuće protiv Trefl Sopota…

OPASNOST DŽORDAN FORD

Budućnost u Trento stiže nakon važne pobjede u gostima protiv Igokee u ABA ligi, u prvom od tri uzastopna gostovanja, pošto Podgoričane nakon Trenta očekuje i meč u Zadru.

- Poslije Igokee imamo još dva vezana gostovanja, koja moramo maksimalno da odradimo. Po mom mišljenju, Trento može da bude iznenađenje ove sezone. Igraju baš dobru košarku, napravili su dobar, atletski tim. Mislim da igraju najbržu košarku u našoj grupi. Biće to, sigurno, izazov za nas, da neke njihove igrače ograničimokazao je trener Budućnost Volija Andrej Žakelj Trento je ljetos promijenio dobar dio rostera. Plej Kamar Boldvin otišao je u Baskoniju, letonski reprezentativac Andrejs Gražulis novi je igrač Virtusa iz Bolonje, dok je američki bek Met Muni odlučio da se oproba u NBL-u, kao član Nju Ziland Brejkersa. Upravo iz Brejkersa u Trento je stigao Entoni Lemb, krilni igrač sa NBA iskustvom, koji je igrao za Hjuston i San Antonio, a najbolji utisak ostavio je u Golden Stejt Voriorsima, gdje je 2023/24. godine u prosjeku postizao 6,7 poena kao dio druge petorke. Ima titulu prvaka NBA G-lige kao član Rio Grande Vali Vajpersa. U veoma zanimljivoj NBL ligi,

Na sjeveru prekid

koja iz godine u godinu okuplja sve više talenata, Lemb je zauzeo mjesto u idealnoj petorci lige. U prvim mečevima je pokazao da će biti jedan od nosilaca igre Trenta, pošto je u dvije utakmice Evrokupa prosječno bilježio 11 poena, 5,5 asistencija i dva skoka. Centralna figura na startu sezone je Džordan Ford, iako je većinu sezone proveo u njihovoj razvojnoj ekipi Stoktonu. Ranije se kratko oprobao u Evropi kao član grčkog Peristerija, a prva dva kola u Evrokupu u ekipi Trenta ima prosjek od 26 poena, pri čemu je protiv Gran Kanarije upisao 32 poena, uz šut za dva 11-11 i samo jednu promašenu trojku (4-3). Stigli su bek/krilo Majls Kejl

Budućnost Volija večeras (20 h) gostuju Trentu, u utakmici 3. kola grupe A Evrokupa

sjeveru Italije žele

evropskog posta

iz belgijskog Limburg Junajteda, te centar Selom Mavugbe - Imaju slabosti, mi imamo neke prednosti, koje ćemo pokušati da iskoristimo. Moramo da obratimo pažnju na Forda, koji igra odlično, a na poziciji „četiri“ na Lemba. Mislim da su to dva ključna igrača.Ali i ostali igrači su kvalitetni i očekuje nas vrlo teška utakmica – dodao je Žakelj.

LIJEPO SJEĆANJE

TANASKOVIĆA

Večerašnji rival Budućnosti je iz Trentina, tirolskog grada, na krajnjem sjeveru Italije, koji je u svijetu sporta mnogo poznatiji po odbojkaškom klubu, evropskom i svjetskog gigantu. Odbojkaši Trentina aktu-

elni su osvajači Lige šampiona (četvrta titula), čak pet puta su bili prvaci Svjetskog klupskog FIVB prvenstva, te pet puta osvajali titulu prvaka Italije. Košarkaški klub je osnovan pet godina ranije (1995), a tek 2014. je prvi put izborio mjesto u italijanskoj eliti. Prošle sezone Trento je u Seriji A imao polovičan uspjeh, po 15 pobjeda i poraza, što mu je donijelo sedmo mjesto i plej-of, gdje je u četvrtfinalu eliminisan od šampiona Olimpije Milano sa 3-1 u seriji. U Evrokupu su bili, takođe, u grupi sa Podgoričanima, završili su mjesto iza „plavih“, bez plasmana u plej-of.

Trento je u seriji od tri pobjede, dvije u domaćem pr-

Raspored

VEČERAS

venstvu (Ređo Emilija kod kuće, Venecija u gostima) i jedne protiv Trefl Sopota u Evrokupu.

BONĐI: Budućnost

ima roster na visokom nivou

Trento ima kadrovskih problema pred duel protiv Budućnosti. Eigirdas Žugauskas, litvansko krilo, neće igrati zbog pobjede skočnog zgloba, kao ni duže povrijeđeni

Denis Badalau. Pod znakom pitanja je nastup beka Andree Pekje. - Meč protiv Budućnosti dočekujemo sa velikim samopouzdanjem i energijom, uprkos problemima sa povredama. Budućnost ima roster na visokom nivou, pun iskusnih igrača i izuzetno konkurentan paket visokih igrača. U prvim utakmicama sezone pokazali su da su složna grupa igrača, koji vole da dijele loptu i koji mnogo pomažu jedni drugima u odbrani – rekao je Fabio Bonđi, pomoćni trener Trenta.

Majls Kejl, koji igra na pozicijama „dva“ i „tri“, ističe da je svjestan da Budućnost dolazi odlučna nakon dva startna poraza.

OMIĆ: Nije bilo teško

odlučiti da se vratim

Budućnost će protiv Trenta biti jača za Alena Omića, koji se nakon šest godina vratio u Podgoricu, da pomogne centarskoj liniji tima, koja je uglavnom spala na Kenana Kamenjaša, jer Judoka Azubuki još nije uspio da se privikne na evropsku košarku i novu sredinu.

- Brzo sam se uklopio u ekipu. Od ranije znam neke momke i drago mi je da su tu i da su me dobro primili. Dobro se osjećam ovdje, kao što je bilo i prvi put. Nije bilo teško odlučiti da se vratim nakon poziva predsjednika i trenera – rekao je Omić.

Slovenački košarkaš dobro poznaje ABA ligu, s obzirom na to da je igrao u Crvenoj zvezdi i dva puta u Cedevita Olimpiji, drugi put prošle sezone.

- Moramo da idemo iz utakmice u utakmicu, svaka kući je veoma bitna za nas i naše navijače da se pobijedi. Na tome ćemo najviše da radimo. Došao sam sa puno energije i daću maksimum da ekipa pobjeđuje iz utakmice u utakmicu. Napredujemo zajedno i želimo da ostvarimo ciljeve.

Omić će u Budućnosti ponovo igrati sa Jogijem Ferelom, kao dvije sezone u Cedevita Olimpiji, od 2021. do 2023. godine.

- Jogi je fenomenalan momak. Uživao sam sa njim u Cedevita Olimpiji, bili smo baš bliski, na terenu i van njega. Jedva čekam da opet počnem da igram sa njim. Omić je istakao da je i prvi put, sa porodicom, uživao u Podgorici, kada se igrala i Evroliga. Na kraju je imao poruku i za navijače…

- Pred nama su dva jako bitna gostovanja nakon 0-2 na startu Evrokupa. U Trentu igramo veoma bitnu utakmica. Poznajemo protivnika, vrlo su agresivna ekipa, atletski sposobna, igraju dosta „jedan na jedan“, brzu košarku sa tvrdom odbranom. Spremni smo, idemo tamo da pokušamo da pobijedimo - rekao je krilni centar Budućnosti Ni-

- Imaju mnogo interesantnih igrača i mi moramo da ostanemo koncentrisani da se pripremimo što bolje možemo, noseći sa sobom entuzijazam iz posljednjih nekoliko utakmica. Nadam se da će mnogo navijača doći da nas podrži, jer je atmosfera u subotu, kada su svi počeli da skaču, bila divna – rekao je Kejl.

Trefl Sopot – Huventud (19) Trento – Budućnost Voli (20) Gran Kanarija – Bahčešehir (21) 6-2

- Budućnost igra mnogo lakše kada je dvorana puna. Nadam se da ćemo dobrim utakmicama i pobjedama učiniti da dvorana ponovo bude puna. Jer, navijači su naš šesti igrač, bez njih je mnogo teže, a sa njima mnogo lakše. Na nama je da počnemo da pobjeđujemo u Evropi, vjerujem da će do toga da dođe i da će navijači da se vrate u salu da nas podrže do zadnjeg – zaključio je Omić.

kola Tanasković Budućnost je prošle sezone oba puta savladala italijanskog predstavnika. Meč u Podgorici je ostao upamćen, jer

je to debi Žakelja na klupi Budućnosti, dok je utakmicu u Italiji obilježio upravo Tanasković, MVP meča sa 19 poena (10-9 za dva poena), osam

Radović novi

trener Podgorice Bemaks

PODGORICA – Dan nakon sporazumnog raskida sa Draganom Radovićem, košarkaši Podgorice Bemaks dobili su novog trenera – na

klupu člana ABA2 lige je čovjek sa istim prezimenom, selektor Crne Gore Boško Radović, koji će na klupi Podgoričana debitovati u

neđelju protiv Lovćena. Dragan Radović odlazi nakon poraza od Džokera u ABA2 ligi i Kotora na premijeri Prve A crnogorske lige. Ekipu je preu-

zeo 10. jula prošle godine, nakon odlaska Nebojše Bogavca, kome je prethodno dvije sezone bio prvi saradnik i koordinator mlađih selekcija.

Pod vođstvom Dragana Radovića, Podgorica je prošle sezone osvojila prvo mjesto na kraju ligaškog dijela Prve A crnogorske lige, gdje je zaustavljena od Sutjeske u baražu za plej-of, dok je pod njegovim vođstvom tim stigao do polufinala ABA2 lige, gdje je eliminisan od Vojvodine. Boško Radović je selektor naše muške selekcije od 20. decembra 2019. godine, od kada je ostvario odlične rezultate, posebno na prošlogodišnjem Mu-

vodi

skokova i asistencija. - Momci su mi u tome pomogli. Tada smo pobijedili, a nadam se da će tako biti i ovog puta – dodao je Tanasković. S. JONČIĆ

ndobasketu, kada je Crna Gora zauzela odlično 11. mjesto. Prethodno je bio pomoćnik Zvezdana Mitrovića u nacionalnom timu, pomagao je i Dušku Vujoševiću, Dejanu Radonjiću i Bogdanu Tanjeviću. Bio je selektor juniorske reprezentacije, član stručnog štaba kod Jelene Škerović u ženskoj seniorskoj selekciji Crne Gore. Osim na Mundobasketu, Crnu Goru je prije dvije godine vodio i na Evropskom prvenstvu. S. J.

Budućnost Voli u pobjedama protiv Trenta u Evrokupu, a Podgoričani su prošle sezone dobili oba duela

Nikola Tanasković na prošlosezonskom meču u Trentu

Prvi meč kvalifikacija za CEV kup u odbojci

Maksimalan

poraz

Budvana u Finskoj

Valepa 3

Budva 0

SASTAMALA – Dvorana: „Veksve arena“. Gledalaca: 612. Sudije: Taran (Rumunija), Stevanović (Srbija). Rezultat po setovima: 25:22, 25:11, 25:12. Poeni iz napada: Valepa 45, Budva 22. Poeni iz bloka: Valepa 10, Budva 4. Poeni iz servisa: Valepa 6, Budva 2. Greške: Valepa 22, Budva 14. VALEPA: Sivula 19, Penenen (libero 1), Parkinen, Mukonen 18, Maijala 1, Berg 6, Ripa (libero 2), Kaunisto 8, J. Leinonen 7, Grofer 1, M. Leinonen, Garsija 1.

BUDVA: Močić (libero), Miljanić, Lečić, R. Milenković, Stanojević 1, Radunović 11, Radonić, V. Milenković 5, Milosavljević, Janković 3, Ćulafić 6, Babić 2. Prva runda pripala je Fincima, odbojkaši Budve poraženi su u gostima od Valepe sa maksimalnih 3:0, u prvom meču kvalifikacija za CEV kup. Revanš je 16. oktobra u Budvi, kada timu Miljana Boškovića treba pobjeda od 3:0 ili 3:1 da bi izborili „zlatni set“ i mogućnost da se kroz njega bore za prolaz u glavnu rundu ovog takmičenja. Budvani su samo u prvom setu bili u igri za bolji konačan rezultat, u meču u kojem su, za razliku od kvalifikacija za Ligu šampiona (porazi od zagrebačke Mladosti sa 3:1 i 3:2), igrali bez Vojina Ćaćića, koji treba da potpiše ugovor sa ukra -

jinskim Epicentrom (imao je otvoreni ugovor sa Budvanima, što znači da može da ide kad nađe ino-angažman). Bez njegovog iskustva i kvaliteta, Budvanima je sve bilo mnogo teže, što su gosti osjetili, posebno u drugom i trećem setu. Osim starterima, tehničaru Rastku Milenkoviću, korektoru Milošu Ćulafiću, primačima servisa Balši Radunoviću i Vasiliju Milenkoviću, srednjim blokerima Luki Babiću i Stefanu Jankoviću, te liberu Lazaru Močiću, Bošković je tokom meča šansu pružio i svim ostalim igračima iz rostera… Počev od 3:0, Valepa je konstantno vodila u prvom setu, ali su Budvani stalno „disali za vratom“ domaćinu, i uspjeli da izjednače na 16:16, potom i 17:17. Tada je došlo do pada u igri crnogorskog šampiona, što su Finci iskoristili i serijom od 4:0 stigli do nedostižne prednosti od 21:17. Budva je u drugom setu jednom i povela (5:4), držala se do 7:7, a onda je Valepa sa šest poena u nizu pobjegla na 13:7, a nedugo zatim je novom serijom od 5:0 stigla do nedostižnih 19:9.

Kvalifikacije za Ligu šampiona za odbojkašice, poraz Novljanki od Budovlanija, takmičenje nastavljaju u CEV kupu

Ništa od podviga

Budovlani 3

Herceg Novi 0

LOĐ – „Sport arena“. Gledalaca: 1.050. Sudije: Sarikaja (Turska), Aro (Finska). Rezultat po setovima: 25:20, 25:20, 25:21. Poeni iz napada: Budvolani 45. Herceg Novi 37. Poeni iz blokada: Budovlani 6. Herceg Novi 2. Poeni iz servisa: Budovlani 4. Herceg Novi 5. Greške: Budovlani 17. Herceg Novi 16.

BUDOVLANI: Vilinska, Druzkovska 13, M. Lisjak 5, Venerska, Blagojević 5, Sobičevska 7, Planinšec 8, Enveonvu 10, Rozinska, Drozdovska (libero 2), J. Lisjak (libero 1), Grabka 1, Damaske 4.

HERCEG NOVI: Ozola 4, Cenović (libero 1), Vasileva 9, Radišković 11, Labović (libero 2), Gunčeva 1, Osadčuk 1, Madžgalj, Einarsdotir, Galić 16, Jandova 1, Bojić, Stevanović. Odbojkašice Herceg Novog nijesu uspjele da naprave podvig i plasiraju se u Ligu šampiona – u trećem kolu kvalifikacija, jedinom prije grupne faze, tim Srđana Crnojačkog je u revanšu poražen istim rezultatom kao u prvom meču u Herceg Novom – sa 3:0. Crnogorski šampion će, tako, evropski put

nastaviti u CEV kupu, a rival u 1/16 finala je turski Istanbul. Novljanke će biti domaćin u prvom meču, 5. ili 6. novembra, revanš je na programu sedmicu kasnije u Turskoj. Budovlani se plasirao u grupnu fazu Lige šampiona, gdje će igrati u grupi sa turskim Fenerbahčeom, francuskim Nantom i mađarskim Vašašom. Iako su gošće u dva tri seta došle barem do 20. poena, meč u Poljskoj je trajao 12 minuta kraće od prvog duela. Uku-

pno gledano, Novljanke su mogle do kojeg seta u dvomeču sa favorizovanim protivnikom. Herceg Novi je dobro otvorio meč, sa četiri poena u nizu je poveo 8:3 i 10:7, a onda je uslijedio preokret Poljakinja i vođstvo od 11:10. Naš tim nije padao u tim trenucima, nastavio je dobro da parira domaćinu, do 18:17 za Budovlani. Tada je uslijedila serija Poljakinja od 4:0 za nedostižnih 22:17. Herceg Novi je poveo 2:0 na startu drugog seta, ali od pre-

kreta na 3:2 Budovlani nije ispuštao prednost do kraja seta, u kojem se prednost domaćih kretala od dva do četiri peena, da bi na kraju seta bilo maksimalnih pet poena razlike za tim iz Lođa. Budovlani je bio češće u vođstvu tokom trećeg seta, ali se Novljanke nijesu predavale, pa su uspjele da preokrenu i povedu 20:19. Tu su, međutim, i stale. Budovlani je ponovo poveo, sa 22:20, a onda je i rutinski priveo meč kraju. S. JONČIĆ

Jedan od najboljih evroligaških centara oporavljen, na terenu naredne sedmice

Olimpijakos jači za Milutinova

S. J.

U trećem setu je sve bilo jasno na početku, kada je domaćin poveo 6:1, i nakon toga rutinski povećavao prednost do kraja seta, za konačnih 3:0. Pobjednik ovog dvomeča će u 1/16 finala igrati protiv turske Ziratbanke, a poraženi završava ovosezonski nastup u Evropi.

PODGORICA - Nikola Milutinov (29) trebao bi naredne sedmice da zaigra za Olimpijakos u Evroligi, potvrđeno je iz grčkog giganta. Startni centar pirejskog kluba se dugo oporavlja od povrede koju je zadobio u uvodnom dijelu priprema za ovu sezo-

Sutjeske i Teoda večeras igraju mečeve 2. kola ABA2 lige

PODGORICA – Nakon 15ak dana pauze, košarkaši

Sutjeske i Teoda se vraćaju i mečevima ABA2 lige.

Crnogorski predstavnici su na premijeri imali polovičan bilans, Nikšićani su slavili, a Tivćani su poraženi.

Sutjeska je imala odličan start, u gostima je pobijedila Rabotnički iz Skoplja (71:58), a tim Dragana Bajića je večeras gost i u drugom kolu grupe B, i to sarajevskoj Bosni (18), koja je u prvom kolu poražena u Novom Sadu od Vojvodine.

- Bosna je javno istakla da želi što prije da se plasira u ABA ligu. Shodno tome su napravili tim za respekt. Dosta kvalitetnih i jako dobrih igrača. Širina tima je zadovoljavajuća - kazao je trener Sutjeske Dragan Bajić. Ekipa na oba meča u dosadašnjem dijelu sezone nije bila kompletna, a Bajić ističe da je pitanje u kakvom će sastavu igrati protiv Bosne. - Mene brine naš zdravstveni bilten – u ovom momentu ne znam u kojem ćemo sastavu izaći na teren. Utakmica u Bi-

jelom Polju u domaćem šampionatu je dovela do toga da neki igrači imaju veliku potrošnju, što je veliki problem. Ali, šta je, tu je. Moramo biti suočeni sa tim problemom, da izađemo na teren i pružimo maksimalan otpor Bosni, koja je favorit na ovom meču. Ako nam se ukaže šansa da pobijedimo, ja se nadam da ćemo je znati iskoristiti - poručio je Bajić. Krilo Nikšićana Milić Starovlah poručuje da ekipa sa dosta optimizma ide u Sarajevo. - Ima razloga za optimizam.

nu. U ritmu je treninga, a naredne sedmice protiv Armani Milana bi mogao biti veliki adut jednog od favorita za titulu u evropskoj eliti. Takođe, uskoro se očekuje oporavak i drugog centra Mustafe Fala, pa bi Olimpijakos konačno mogao biti kompletan.

Specijalista za odbranu i igru u pik-en-rolu Milutinov dva puta bio je najbolji skakač Evrolige, 2020. i 2021. godine. Novosađanin visok 213 santi-

Bosna je kvalitetna ekipa, prije svega fizički, a onda i košarkaški. Na nama je da se što bolje pripremimo, od početka odgovorimo jakom odbranom, fizički dobro otvorimo utakmicu i pokušamo da ostvarimo pobjedu, koja bi nam mnogo značila u nastavku sezone - rekao je Starovlah.

Trener Bosne Zoran Kašćelan, bivši strateg Lovćena i Podgorice, ističe da je pred njegovom ekipom „zahtjevna utakmica protiv odličnog tima Sutjeske“.

- Posjeduju iskustvo i kvalitet na svim pozicijama. Želimo da na domaćem terenu odigramo dobar meč i pobijedimo – rekao je Kašćelan. Teodo je u prvom kolu izgubio u Skoplju od MZT-a (68:50), a večeras (20 sati) gostuje slovenačkom Heliosu.

- Poslije pobjede u domaćem prvenstvu i dana pauze, imali smo dosta vremena a i materijala da pripremimo utakmicu sa Heliosom. Radi se o ozbiljnoj ekipi koja je godinama u samom vrhu ABA2 lige, gdje su bili i blizu ulaska u ABA ligu. Njihovom kvalitetu ide u prilog i pobjeda protiv Cedevite junior u Zagrebu. Nama je ovo drugo teško gostovanje

na startu lige, pa ćemo se truditi da se prikažemo u što boljem svjetlu, a ako nam se ukaže šansa, da napravimo dobar rezultat – rekao je Dušan Dubljević, trener Teoda. Helios je na startu u gostima pobijedio Cedevitu junior sa 87:79. - Očekujemo prije svega jednu jako fizički zahtjevnu utakmicu, u kojoj moramo da budemo maksimalno koncentrisani i fokusirani svih 40 minuta. Ekipa Heliosa je odlično otvorila sezonu, igraju jako kvalitetno ali siguran sam da ćemo napraviti reakciju poslije poraza od MZT-a i pokušati da zabilježimo prvu pobjedu – rekao je Nemanja Vranješ, bek Tivćana. S. J.

Košarkaši

metara prošle sezone u takmičenju bilježio je 7,8 poena i 5,6 skokova po meču – za odličnih 14,3 indeksnih poena u prosjeku. R. A.

Kotorani se ne plaše favorita

PODGORICA - Nekadašnji šampion Evrope dugo je čekao da se priključi eliti - sada je tu, a žrijeb je tako namjestio da Primorac na premijeri gostuje Olimpijakosu - glavnom favoritu za trofej.

Kotorani su u proteklom periodu uradili puno na rekonstrukciji ekipe, a nakon dva zvanična meča u Premijer ligi (pobjeda i poraz), utisak je da fali još vremena da se ekipa do kraja uigra. - Olimpijakos je za mene, uz

Ferencvaroš, najbolja ekipa u Evropi ove godine i najveći kandidat za fajnal-for. Imaju osam ili devet grčkih reprezentativaca, tu je najbolji mađarski igrač Zalanki, jedan od najboljih bekova na svijetu Bušlje i Lončar kao najbolji centar svijeta. Biće ovo jedna dobra utakmica, kao što su bile protiv Novog Beograda i Primorja, gdje smo pokazali da možemo da igramo sa boljim ekipama od nas i vjerujem da ćemo u Grčkoj pružiti dobar otpor. Jedino što želim je da damo maksi-

Uspon forme Grka na mastersu u Šangaju Cicipas zakazao duel sa Medvedevom

PODGORICA - Stefanos

Cicipas (26) konačno je odigrao meč na vrhunskom nivou, u pobjedi nad Aleksandrom Milerom 6:3, 7:5 za plasman u osminu finala mastersa u Šangaju.

Dvostruki grend slem finalista se dugoročno muči sa lošom formom, a na najvećem takmičenju azijske turneje je postavljen za desetog nosioca. Protiv Francuza je završio posao za 89 minuta i nametnuo ritam u razmjenama koji mu odgovara od uvodnih poe-

na. Meč je mogao riješiti i već u devetom gemu drugog seta, ali nakon odgovora i naleta Milera ipak nije dozvolio taj-brejk. U narednom kolu Atinjanina čeka meč protiv nekada prvog igrača svijeta Danjila Medvedeva, što će biti i pravi test ambicija ove jeseni. Grk je u godini sa nizom problema u privatnom životu sveukupno igrao ispod očekivanja, pogotovo nakon završetka sezone turnira na šljaci. Na US openu je ispao već u prvoj, a na vimbldonskom turniru u drugoj rundi. R. A.

mum i da se borimo - poručio je Draško Brguljan Vaterpolisti iz Kotora bez opterećenja čekaju večerašnji okršaj koji je zakazan za 18.15 sati. - Ne sjećam se ko je posljednji put pobijedio Olimpijakos na njihovom bazenu i to je prilika za nas da uđemo rasterećeno u utakmicu. Oni su dosta statični, i u toj pozicionoj igri su najbolji na svijetu. Šansa je da izađemo iz toga i kroz kontranapade da pokušamo da ih svedemo na neku našu igru. Koliko će nam to uspjeti - vidjećemo, jer se radi o

Jadran

u Francuskoj protiv Marseja

Jadran će večeras od 20 sati odmjeriti snage sa Marsejom u Francuskoj. Rival je po mjeri, nije u krugu ozbiljnih favorita za osvajanje trofeja, ali ima individualnu klasu koju sa klupe predvodi nekadašnji golman ekipe sa Škvera i prvi saradnik bivšeg selektora ,,ajkula“ - Miloš Šćepanović - Očekuje nas teško gostovanje protiv ekipe koja će nas sačekati sa agresivnim presingom. Moramo im odgovoriti istom dozom agresivnosti i ulaziti čvrsto u svaki duel. Vjerujem da će nam se otvoriti prilika da ih iznenadimo i da ćemo donijeti kući bodove - kazao je Damjan Vujičić

vrhunskoj ekipi. Probaćemo sve i daćemo maksimum - zaključio je Brguljan. Kotorani bi mogli iz drugog plana da urade dobre stvari u Grčkoj. Nema predaje. - Očekuje nas teška i izazovna utakmica protiv Olimijakosa koji pretenduje na sami vrh Lige šampiona. U odnosu na prošlu, od ove sezone su jači, a mi u Atinu nijesmo došli da se predamo. Daćemo sve od sebe kako bi ostvarili što bolji rezultat - poručio je crnogorski reprezentativac Dušan Matković A.MARKOVIĆ

STAV

Trebinje im milije i bliže od Kotora i Budve

Vicešampion Crne Gore u vaterpolu – Jadran iz Herceg Novog će i ove sezone evropske utakmice kao domaćin igrati u Trebinju. To je juče potvrđeno iz Jadrana, koji već nekoliko godina kuburi sa bazenom - nakon urušavanja krova Instituta Igalo. Uslijedila je selidba na Škver. Međutim, LEN ne dozvoljava da se tamo igraju evropski mečevi.

Iz Vaterpolo kluba Jadran odluku pojašnjavaju time što u Nikšiću ne mogu da igraju jer tamošnji bazen već dugo nije u funkciji, a za Podgoricu nemaju para. U glavnom gradu troškovi su za njih jako visoki - prošle sezone su im, uoči finala Kupa Crne Gore, naplatili čak i trening.

Iz tog razloga – po njima očito samo finansijskog - ponovo su izabrali Trebinje. Jer, kako navode, troškovi za igranje u Trebinju su im samo – transport do tamo i nazad. Za klub Jadran - svakako velika ušteda, za državu Crnu Goru, Vaterpolo i plivački savez, za nove generacije vaterpolista, navijačanemjerljiv gubitak.

- U Trebinju smo naišli na izuzetnu podršku lokalnih vlasti, koji su prepoznali značaj takmičenja i mogućnost promocije grada (Trebinja ne Herceg Novog, prim.aut) te nam omogućili sve potrebne uslove za treninge i zvanične utakmice evropske Lige šampiona bez ikakve naknade uz veliku organizacionu podršku – stoji u obrazloženju odluke Vaterpolo kluba Jadran. Međutim, pitanje za čelnike Vaterpolo kluba Jadran, za ministra sporta Dragoslava Šćekića, predsjednika opštine Herceg Novi Stevana Katića - ima li još koji bazen u Crnoj Gori koji zadovoljava kriterijume LEN-a. Odgovor je - ima. A to znaju i u Jadranu, Ministarstvu i Opštini Herceg Novi. Ali, sve to ignorišu. Pitamo ih - što je sa bazenima u Kotoru i Budvi. Što su ih precrtali, što ih niđe ne pominju? U kotorski možda neće zbog rivalstva sa aktuelnim šampionom Crne Gore Primorcem, čak i ako bazen ispunjava sve evropske standarde za odigravanje utakmica, sa kapacitetom koji nema nijedan bazen u Crnoj Gori. Štaviše - predsjednici opština Herceg Novi i Kotor Stevan Katić i Vladimir Jokić su i politički na istom fonu – demokrate, ali se ne mogu, neće ili ne žele dogovoriti. Zbog takvog odnosa države, opštinskih funkcionera, ali i Vaterpolo i plivačkog saveza štetu trpe vaterpolisti crnogorskih klubova, mlade generacije kojima su aktuelni igrači uzori za napredak, ljubitelji vaterpola širom države. Ali i Crna Gora. Koja se, nažalost, krajnje ignorantski ponaša prema sportu koji joj je donio prvu zlatnu medalju od obnove nezavisnosti (Malaga 2008. godine), ali i još niz svjetskih i evropskih odličja u raznim kategorijama. Pa i nedavno. Gospoda Novljani dužni su crnogorskoj sportskoj, pa i drugoj javnosti da objasne zašto im je Trebinje bliže od Kotora i Budve, kome i zašto daju sredstva i plaćaju troškove. Za promociju koga, čega, čijeg grada i koje države...

PODGORICA - Gael Monfis je sa 38 godina postao najstariji teniser koji je izborio učešće na mastersu u Šangaju. Pobjedom nad zemljakom Igom Imberom 7:6, 2:6, 6:1 Francuz je oborio rekord legendarnog Rodžera Federera iz 2019. godine. Jednog od miljenika teniskih navijača čeka potencijalno naj-

teži posao u borbi za četvrtfinale – duel sa španskom zvijezdom Karlosom Alkarazom, četvorostrukim grend slem šampionom. Monfis odlično igra ove sezone i pokazuje da i dalje uživa u tenisu. Nekada šesti, a sada 46. igrač svijeta u karijeri je osvojio 12 titula a dva puta stizao je do polufinala najvećih grend slem takmičenja. R. A.

Na kraju, možda se i s pravom pitaju zašto ih danas, a ne prošle godine prozivamo za igranje njihovih evropskih utakmica u Trebinju. Iskreno, očekivali smo da će prošlogodišnje gostovanje u Trebinju biti sezonskog tipa, da će trajati dok se finansijski ne stabilizuju sa jakim sponzorom u sezoni koja dolazi. Ali, nova sezona - ista stvar. Bez obzira na finansijsku konsolidaciju, na jake sponzore - opet su izabrali komšiluk. I drugu državu.

Zato više ne ćutimo nego pitamo: Novljani, zašto vam je Trebinje milije i bliže od Kotora i Budve?

Jovan TERZIĆ

Najstariji učesnik osmine nala kineskog mastersa

ISTORIJSKE POUKE AKADEMIKA RADOSLAVA ROTKOVIĆA (DRUGI DIO)

Sve što je izgubio oružjem dobio je diplomatijom

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

5. Kosovski mit Istoriju Crne Gore od XV do kraja XVIII vijeka najupornije je proteklih decenija proučavao Gligor Stanojević. U knjizi Crna Gora u doba vladike Danila (1955) on konstatuje da u Crnoj Gori postoje dvije tradicije: narodna, o Crnojevićima i crkvena: o Kosovu. Uspomena na Crnojeviće, pogotovo na Ivana, u narodu se čuvala vrlo živo. Mletački dokumenti iz XVII vijeka, kao i izvještaji katoličkih misionara, o tome rječito govore. Početkom XIX vijeka Vuk Karadžić govori o toj tradiciji kao da su Crnojevići prije nekoliko decenija nestali iz Crne Gore. Uspomena na negdašnju svoju samostalnu državu jačala je otpornu snagu prema turskoj vlasti. No pored ove narodne tradicije o Crnojevićima, postojala je, tačnije, razvijala se, veli on, i kosovska tradicija. Nosilac ove tradicije bila je Cetinjska Mitropolija. „Da je ova tradicija bila živa u narodu, u njoj bismo svakako našli pomena u istorijskim izvorima“. I dalje: „Ona će se tek preko Gorskog vijenca i kasnije kralja Nikole i glavarskog sloja polako proširiti u narod“. Iako je tim putem proširena, ova tradicija mobilisala je seljačke mase u borbi za dovršenje oslobođenja od Turaka. Dok su seljačke mase Crne Gore u svojoj nacionalnoj naivnosti iskreno težile ka ujedinjenju sa bratskim narodom

Na Bogišićevo pitanje da li postoji „crnogorski dijalekat“, Milan

Rešetar je odgovorio: „Ja nikada ne bih rekao da su Crnogorci uskoci iz raznijeh srpskijeh krajeva, već pravi starosjedioci koji tamo živu otkada je uopće našega naroda u ovim krajevima“

iz Srbije i oslobođenju Makedonije od turskog ugnjetavanja, dotle je cetinjski dvor tu težnju naroda Crne Gore koristio za svoje uske, sebične interese, u borbi za prestiž sa velikosrpskom hegemonijom iz Beograda.“ (Stanojević, nav. djelo, 183-184)

Dalje Stanojević kaže: „Pa i plemena stare Crne Gore, izuzev Bjelopavlića, ne vode svoje porijeklo od ličnosti koja je na ovaj ili onaj način vezana za Kosovo.“

A nije to ni Bijeli Pavle, jer on dolazi iz Dukađina u vrijeme kraljice Jelene, krajem XIII vijeka, sto godina prije kosovskog boja!

Na Bogišićevo pitanje da li postoji „crnogorski dijalekat“, Milan Rešetar je odgovorio: „Ja nikada ne bih rekao da su Crnogorci uskoci iz raznijeh srpskijeh krajeva već pravi starosjedioci koji tamo živu otkada je uopće našega naroda u ovim krajevima. U toj nas misli utvrđuje što vidim da su se neke osobine sadašnjeg crnogorskoga govora tamo govorile mnogo ranije.“

Za Njegoševo tretiranje Kosova treba istaći da on u njemu nalazi dva draga motiva: borbu za slobodu i izdaju sa tragičnim posljedicama. Obije ove pojave bile su aktuelne u njegovo vrijeme.

U gvardiji je bilo oko 400 vojnika, sa 18 kapetana. Suprotno imenu (guardia = straža) ova je jedinica izvršavala odluke Senata, posredovala u rješavanju sporova, sudila i kažnjavala za manje prestupe, pronalazila prekršioce, dok je perjanika bilo od 8 do 30 i oni su bili lična pratnja vladara

Istorija je za njega građa za slobodnu kreaciju, ne za rekonstrukciju. Vladika Danilo je na uvodnom mjestu Gorskog vijenca predstavljen i fotografski, sa sopstvenim potpisom, ali lik je Njegošev! Čak je na litografiji potpisan Anastas Jovanović; navedena je i godina – 1847! Naravno, vladika Danilo nije mogao da se fotografiše u Beču 112 godina poslije smrti. Njegošev lik bio je poznat savremenicima!

A istraga poturica koja je, tema spjeva, nepoznata je i crnogorskim vladikama, pa je ne pominju u svojim istorijama ni vladika Vasilije (1754) ni Anonim u Kratkom opisu Zete i Crne Gore (1774). Za istragu ne zna ni jedan žbir, kojih je za pare bilo i među Crnogor-

Donosimo djelove iz Kratke ilustrovane istorije crnogorskog naroda, akademika Radoslava Rotkovića, koja je objavljena u Podgorici 2005. godine

cima, pa ni Turska koja bi bila za taj događaj više zainteresovana. Iako u Crnoj Gori nije bilo moguće čuvati nikakvu tajnu, jer je svaki Crnogorac smatrao da će uvećati svoj ugled ako kaže nešto što drugi ne znaju, ipak niko nije prenio drugima takvu novost. U Njegoša je, dakle, mnogo više ličnog i alegorijskog nego faktografskog. Čak je i za Luču mikrokozma J. Subotić još 1851. naglasio da je to „njegov sopstveni život u mitusu“! Otuda i naslov mikrokozam, osvjetljavanje čovjeka iznutra a ne makrokozam = osvjetljenje vasione. A kosovski mit i nije ništa drugo nego hvala izmišljenoga junaštva Obilićevog i osuda izmišljenog izdajstva Brankovićevog, uz uvijek aktuelno žigosanje nesloge.

6. Država i pravo

Poslije smrti Petra I Praviteljstvo suda cernogorskog i brdskog, sastavljeno od 50 „činonačelnikov“, na osnovu jednakog predstavništva svih plemena, pretvoreno je u Praviteljstvujušći senat. Između glavara izabrano je 12 ili 16 ljudi iz najjačih bratstava i plemena da upravljaju kao članovi „vijeća“, do organizovanja Senata. Time je, zajedno sa guvernadurom, smijenjena „stara garda“. Zatim su organizovani oružani odredi: gvardija i perjanici. U gvardiji je bilo oko 400 vojnika, sa 18 kapetana. Suprotno imenu (guardia = straža) ova je jedinica izvršavala odluke Senata, posredovala u rješavanju sporova, sudila i kažnjavala za manje prestupe, pronalazila prekršioce, dok je perjanika bilo od 8 do 30 i oni su bili lična pratnja vladara. Svi su oni imali posebna obilježja na kapama. Njihove funkcije su plaćane i time zadobijana njihova revnost, a kršena je samovolja plemena. Pored odredaba Zakonika Petra I na suđenju je korišćeno iskustvo običajnog prava a 1833. doneseni su Zakoni otačastva od 20 članova, koje je sastavio iz Rusije doseljeni predsjednik Senata Ivan Vukotić. Pojedine odredbe bile su stroge. Autoritet države Petar II štitio je ne samo svojim mjerama, već i proglašavanjem Petra Prvoga za sveca (1834), čime je pokazao ne samo samostalnost Crnogorske pravoslavne crkve već i smisao za turizam, budući da su učestali hodočasnici da se poklone novome svecu, a to je Crkvi donosilo prihode! Na Gospođin-dan 1836. kako piše kotorski načelnik, na poklonjenje

svetitelju „išlo je preko 15.000 duša, a milostinje je palo preko 2000 forinata“!

Da bi država imala sopstvene prihode, i time postala samostalnija od vanjskog uticaja, Njegoš je štampao i Objavlenije narodu (1838) o uvođenju poreskih klasa: prva klasa plaćala je talijer i po, druga talijer, a treća po talijera.

7. Oružje i diplomatija Iako lično hrabar (nije se sklanjao topovskim granatama sa Lesendra, uskakao je među zavađene i naoružane Crnogorce i mirio ih), Petar II je ostao kao jedini Petrović koji nije izvojevao ni jednu pobjedu na bojnom polju. Napadi na Podgoricu 1831. i 1832. nijesu uspjeli. Na Grahovu 1836. poginulo je 11 Petrovića, među kojijema i njegov brat Joko. Osveta za ovo stigla je Smail-agu Čengića na Mljetičku 1840. Septembra 1843. izgubio je i važno ostrvo Lesendro na Skadarskom jezeru. Teritoriju svoje države okrnjio je i sam, prodajući manastire Maine i Stanjeviće Austriji (1837. i 1839), ali tek kad je vidio da Austrija ima namjeru da ih sama otme. No sve to što je izgubio oružjem, on je dobio diplomatijom. Uspio je da se razgraniči sa Austrijom (1841) bez pitanja Turske. Imao je i ugovor između Crne Gore i Hercegovačkog pašaluka sastavljen „na ilirskom dijalektu“ sa Ali-pašom (24. IX 1842), potpisan u Dubrovniku, koji je predviđao uzajamno kažnjavanje prestupnika i ragraničenje! Nakon potpisa ugovora povukli su se njih dvojica u jednu sobu Antonija Čavre i tu se pobratimili. Ipak, povjerenja među njima nije bilo , pa su Ali-pašini emisari ubijeni u Bašinoj vodi (7. VIII 1843). Pričalo se da su oni pripremali klopku vladici Radu. (Nastavlja se)

Valtazar Bogišić

Lik vladike Danila Šćepčevića u Gorskom vijencu, rađen prema Njegoševom liku August Oro - Njegoš s pratnjom, 1838. godina

Njegošev ugovor o razgraničenju s Austrijom

godina

1944 - 2024

Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima – počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.

Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 7. oktobra 2024, poslije kratke i teške bolesti, u 78 godini preminuo naš voljeni otac, suprug, đed i stric

VOISLAV KUSTUDIĆ 1947 – 2024.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Tivtu 8 oktobra od 10 do 12 i od 15 do 17 časova i 9. oktobra od 10 do 15 časova, kada pogrebna povorka kreće prema gradskom groblju Brdišta gdje će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI: supruga JOVANKA, ćerka IVANA, unuka DOROTEA, bratanići ZORAN, STANKO i JOVO, bratanične LJUBICA, LJILJA i BRANKA, zet NEMANJA PAPIĆ i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav dragom kumu

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova orezivanje sadnica oko groba, i

Posljednji pozdrav dragoj

VOISLAV KUSTUDIĆ

MITAR ZEC sa porodicom

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

DRAGICI - DRAGI VELIMIROVIĆ

MUJO PEJOVIĆ sa porodicom

307

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Posljednji pozdrav voljenoj

Hvala ti za godine koje si provela sa nama.

Đever RAJKO, jetrva VESNA, đeverične MILENA, IVANA, NIKOLETA, JELENA i SUZANA

310

295

Čuvaću te od zaborava kroz najljepše uspomene. Zauvijek u srcu. NATAŠA BOŽOVIĆ sa porodicom 309

NANI

NANI

Posljednji pozdrav voljenoj supruzi

NANI

Hvala ti za sve dobročinstvo i ljubav koju si nesebično ispoljavala prema meni, našoj djeci i našim unučadima.

Tvoju pažnju nikada neću zaboraviti.

Nane, falilo je još samo nekoliko mjeseci da proslavimo zlatnu svadbu, pedeset godina braka, a ti pođe na put bez povratka.

Počivaj u miru, neka ti je laka ova naša crnogorska zemlja koju si svim srcem voljela.

Suprug RANKO

Voljena naša mama

MAMA

Ne možemo i ne želimo da prihvatimo da si nas ostavila i da moramo kroz život bez tebe.

Bila si primjer bezgranične majčinske ljubavi, dobrote, plemenitosti, riječi razuma i savjeta.

Ostavila si nas ponosne na tvoj časni život, veliko srce i borbenost. Zahvalne smo ti za svaki dan izdržljivosti teške bitke.

Borila si se zbog nas i tvojih pet anđelčića. Tvoja borba je prestala, a naša tek počela.

VOLIMO TE

Tvoje ćerke SANDRA i SANJA

Voljena naša

Srijeda, 9. oktobar 2024.

MORMOR

Već nam nedostaju tvoji topli zagrljaji, trenuci provedeni sa tobom, ljubav i pažnja kojom si nas obasipala.

Uvijek si nas zvala tvojim anđelčićima, a sada si ti naš anđeo koji nastavlja da nas čuva, ali sa ljepšeg i boljeg mjesta.

Kroz život ćemo te čuvati u našim srcima od zaborava.

MORMOR, vole te tvoji anđelčići

LUKA, KLARA, TEA, FILIP i EMA

Posljednji pozdrav dragoj snahi

NANI

Teško je naći riječi za oproštaj poslije toliko godina druženja. Pođe tiho, nečujno, kao što si živjela za tvoje srećice. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Tvoja zaova BEBA

Sa tugom i bolom opraštamo se od naše voljene

RADMILE - NANE KRALJEVIĆ rođene LJEŠKOVIĆ

Nadali smo se pobjedi sa bolešću, tražimo riječi, a duboko pogođeni što se opraštamo. U našim srcima i mislima živjeće sjećanje na tvoj plemeniti lik i dušu.

Tvoji: DRAGAN, BEBA, VESKO i NATAŠA

Posljednji pozdrav dragoj kumi

NANI KRALJEVIĆ

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tvoj nasmijan lik i plemenito srce. GROZDANA, TANJA i NATAŠA

Srijeda, 9. oktobar 2024.

LJILJANA KADIĆ

Spade još jedan biser prijateljstva, ljubavi, odanosti i bezrezervnog povjerenja, nanizan prije više od pola vijeka.

Ne plačemo, ne tugujemo, ne opraštamo se jer znamo da smo u ovom beskrajnom, bezvremenom prostoru zvanom vječnost uvijek zajedno.

VANJA, ANA i BRANKA

Ko se nadao da ćeš nas ostaviti i otići bez pozdrava? Ti, vječiti putniče, uvijek si se vraćao veseo, raširenih ruku, ozaren osmijehom, a danas cijela famelja tuguje za tobom.

Bio si potpora svima u porodici u teškim trenucima, na veseljima i svemu što nam se događalo u životu. Ostaje za tobom nenadoknadiva praznina u našim životima.

Počivaj u miru!

Brat GOJKO, snaha EVA, sinovci, snahe i unučad

LJILJANA KADIĆ

Moja draga sestro, počivaj u miru. Jer si to zaslužila, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava. Dragi naš anđele, putuj velikim morima i daljinama sa tvojim osmijehom na licu.

Sestra NATAŠA, VESNA, EROL, tvoji BALŠA i NIKŠA ŠĆEPANOVIĆ

KADIĆ

Moja dobra, hrabra drugarice, zauvek ćeš biti u mojim mislima i u

Posljednji pozdrav dragom bratu

DEJANU NOVOVIĆU od brata MIŠKA, sinovca BALŠE i snahe DANIJELE NOVOVIĆ

Posljednji pozdrav

BRANKU MARTINOVIĆU

Počivaj u miru

VOJO BRACANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

Hvala ti za svu dobrotu i pažnju koju si nam pružao sve ove godine. Počivaj u miru pored tvojeg i našeg Jova, laka ti ova naša paštrovska zemlja.

Tvoj brat BRANKO, snaha DRAGICA, sinovci, snahe i unučad

Tužno sjećanje

Milivojeva PELEVIĆ rođena VASOVIĆ

Draga majko, dvadeset dvije godine nijesi sa nama, ali si u našim srcima. Volimo Te, naš anđele.

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naša

BANJU

Pamtićemo te kao dobru i plemenitu dušu, neka ti je laka zemlja i neka te anđeli čuvaju Kum MILOŠ MILIĆ sa porodicom

Zahvalni na svemu.

i VESNA

SLOBA

LJILJANA

Nagradna igra Sa puno žara

5 x Alfa peć 55

PRAVILA NAGRADNE IGRE

10 x 5m drva

Toplija zima sa Pobjedom!

Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.

Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) biće izvučena 15. 10. 2024. godine, u 13h, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) biće izvučena 31. 10. 2024. godine u 13h.

SVAKI DAN, RUŽIČASTI DAN.

Nije samo oktobar ružičasti mjesec. Svaki mjesec može biti ružičast ako tako odlučimo!

Hvala vam što smo postali odgovornije društvo, što brinemo o zdravlju dojki kroz uredne kontrole i svakodnevno pričamo o ovoj važnoj temi. Preventivni pregledi su prvi i najvažniji korak u borbi protiv karcinoma dojke. Pregledajte se!

Ružičasti klofer f yt

Za Nju - kampanja za borbu protiv raka dojke u CG

Srijeda, 9. oktobar 2024.

I. br. 1134/20. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica/ Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, koju zastupa Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Mitrović Petar iz Bara/ Virpazar bb, na osnovu izvršne isprave– pravosnažne izvršne presude Osnovnog suda u Baru, P.br. 674/09 od 14.10.2010. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 08.10.2024. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika Mitrović Petra iz Bara, upisane u LN broj 391. KO Gluhi do, kao katastarska parcela br. 4666, potes - Reljići, po kulturi – livada 6. klase, površine 298 m2; kat. parcela 4666, potes - Reljići, po kulturi – vinograd 3. klase, površine 90 m2; kat.parcela 4668, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 209 m2; kat.parcela 4669, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 239 m2; kat.parcela 4674, potesReljići, po kulturi – ruševina, površine 42 m2; kat.parcela 4674, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 495 m2; kat. parcela 4680, potes - Reljići, po kulturi – vinograd 3. klase, površine 320 m2; kat.parcela 4680, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 7. klase, površine 1110 m2; kat.parcela 5596, potes - Reljići, po kulturi – šume 4. klase, površine 4452 m2. ikat.parcela 5597, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 697 m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika 1/2; 258. KO Limljani, kao katastarska parcela br. 4201, broj zgrade 1, potes - Ćereteš, po kulturi – pomoćna zgrada, površine 30 m2; kat.parcela br. 4201, potes – Ćereteš, po kulturi – livada 7. klase, površine 220 m2; kat.parcela br. 4202, potes – Ćereteš, po kulturi – šume 4. klase, površine 3892 m2; kat.parcela br. 4202, potes – Ćereteš, po kulturi – krš, kamenjar, površine 1668 m2; kat.parcela br. 4212, potes – Ćereteš, po kulturi – šume 4. klase, površine 3654 m2; kat.parcela br. 4213, potes – Ćereteš, po kulturi – livada 7. klase, površine 639 m2; kat.parcela br. 4214, potes – Ćereteš, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 249 m2; kat.parcela br. 4215, potes – Ćereteš, po kulturi – livada 7. klase, površine 1308 m2; kat.parcela br. 4216, potes – Ćereteš, po kulturi – njiva 6. klase, površine 1679 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/2. II Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 06.11.2024. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u ulici 24. Novembra bb. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom dopunskom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I.br. 1134/20 od 03.11.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 391 KO Gluhi Do to: Zabilježba dopunskog rješenja o izvršenju I.br. 1134/20 od 03.11.2022. godine Javnog izvršitelja Šćepanović Veselina iz Bara u korist izvršnog povjerioca Prve banke Crne Gore, a na osnovu zaključka I.br. 1134/20 od 04.11.2022. godine; nepokretnosti upisane u LN 258 KO Limljani imaju upisanih tereta: Zabilježba dopunskog rješenja o izvršenju I.br. 1134/20 od 03.11.2022. godine Javnog izvršitelja Šćepanović Veselina iz Bara u korist izvršnog povjerioca Prve banke Crne Gore, a na osnovu zaključka I.br. 1134/20 od 04.11.2022. godine. V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 1134/20 od 09.02.2023. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 22.169,00 €. VI Na prvom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.5. Zaključka. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st. 3. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 2.216,90 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 08.10.2024. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Javni izvršitelj Vasilije Mićović iz Podgorice, ulica Karađorđeva broj 15, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD „CRNOGORSKI TELEKOM “ Podgorica, ulica Moskovska 29, PIB 02289377, koga zastupa punomoćnik Dejan Vuković advokat u AOD „Vuković i partneri“ Beograd, Republika Srbija, ulica Teodora Drajzera 34, protiv izvršnih dužnika Miloš Dmitrić iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Triglavska 5 i dr., radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave-izvoda iz poslovnih knjiga, dana 01.10.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnim dužnicima: Miloš Dmitrić iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Triglavska 5, Aldo Alivodić iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Skopska bb, Milica Bogavac iz Mojkovca sa poslednjom poznatom adresom ulica Bjelojevići 11, Nikola Vukčević iz Podgorice sa poslednjom poznatom adresom ulica Goljemadi bb i Selma Haseta (Košuta) iz Zete sa poslednjom poznatom adresom XLI ulica Mahala 4, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima poslovne oznake: Iv.br 1624/24 od 30.07.2024. godine, Iv.br 1585/24 od 25.07.2024. godine, Iv.br 1410/24 od 04.07.2024. godine, Iv.br 1623/24 od 31.07.2024. godine Iv.br 1412/24 od 04.07.2024. godine, te dopunskog rješenja od 30.09.2024. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. Izvršni dužnici se mogu obratiti javnom izvršitelju Vasiliju Mićoviću na adresu ulica Karađorđeva broj 15 u Podgorici to u roku od 5 dana od dana isticanja na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici, radi podizanja predmetnih pismena. Upozoravaju se izvršni dužnici da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnici. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Podgorica 01.10.2024. godine,

JAVNI IZVRŠITELJ Vasilije Mićović, s.r.

Javna izvršiteljka Snežana Pavličić iz Podgorice -Ul. 13 jul br. 18-

I.br. 2469/19

JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari hipotekarnog povjerioca “FOLDANA FINANCIAL” D.O.O. Podgorica, Ul. Cetinjska br. 11, koga zastupa Valentina Dujović Radulović, advokat iz Podgorice, Špira Mugoše br. 4, protiv kreditnog/hipotekarnog dužnika Lačević Mirsade iz Podgorice, ul. Andrije Paltašića br.9, i hipotekarnog dužnika/suzajmoprimca Lačević Fuada iz Podgorice, ul. Andrije Paltašića br.9, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.09.2024. godine, sačinila je OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI

Prva vansudska prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Lačević Fuada iz Podgorice, održaće se putem javnog nadmetanja dana 23.10.2024.godine, sa početkom u 12 časova, u prostorijama Javne izvršiteljke Pavličić Snežane koje se nalaze na adresi ul. 13 Jula, br.18 Podgorica.

Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti upisane u LN br. 5702, KO Podgorica III, PJ Podgorica, i to: objekat na kat. parceli br. 4313, br. zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor u vanprivredi, PD 207, prva etaža podruma, površine 32m2, u obimu prava svojina 1/1 Lačević Fuada; i objekat na kat. parceli br. 4313, br. zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor u vanprivredi, PD 208, prizemlje, površine 16m2, u obimu prava svojina 1/1 Lačević Fuada, na kojim nepokretnostima je u korist Hipotekarnog povjerioca konstituisana hipoteka osnovom Založne izjave UZZ.br. 430/2011 od 13.12.2011.godine, radi obezbjeđenja potraživanja Hipotekarnog povjerioca prema kreditnom dužniku Lačević Mirsadi, osnovom Ugovora o kreditu br. LD/11342/00031 od 13.12.2011.godine.

Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 32.868,00€, i iste se na prvom ročištu ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke i založni povjerioci mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod ove Javne izvršiteljke da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o kreditu iznosi 30.498,75€, na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 01.08.2019. godine, pa do isplate.

Procijenjeni realni troškovi prodaje i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 8.072,61€. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 3.286,80€, što čini 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju” na žiro račun postupajuće javne izvršiteljka br. 51089464-47 kod “Crnogorska Komercijalna Banka” A.D. Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita i lične podatke, i to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnoj izvršiteljki Snežani Pavličić na adresu ul. 13 Jul, br. 18, najkasnije dva dana prije održavanja prodaje. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku “za javno nadmetanje - ne otvaraj”. Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čija su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 510-89464-47 kod “Crnogorska Komercijalna Banka” A.D. Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru.

Ukoliko najbolji ponudilac-kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javna izvršiteljka će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javna izvršiteljka će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povjeriocem i navedenom roku, javna izvršiteljka će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja.

Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodaje-Javne izvršiteljke Snežane Pavličić na adresi ul. 13 Jula, br. 18 Podgorica, ili putem telefona 067/500-840; 020/673-222.

U Podgorici, dana 24.09.2024 godine

Ovlašćeno lice

Javna izvršiteljka Snežana Pavličić

Na osnovu člana 36 st.2 Zakona o državnoj imovini („Službeni list Crne Gore“, br. 21/09 40/11), člana 3 st.5 i čl. 29, 30, 31 i 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list Crne Gore“, br.44/10), Zaključka Vlade Crne Gore br. 08-604/24-3225/2 od 27.06. 2024. godine i Odluke Školskog odbora br. 2734/3 od 31.07.2024. godine, JU Gimnazija „Slobodan Škerović“-Podgorica objavljuje

JAVNI POZIV za prikupljanje ponuda za davanje u zakup školske nepokretnosti - dvorišta

I ZAKUPODAVAC

JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ Ulica Vaka Đurovića broj 26, Podgorica

II PREDMET JAVNOG POZIVA

Predmet javnog poziva je davanje u zakup nepokretnosti (školskog dvorišta – otvoreni i zatvoreni sportski tereni) koje se nalaze na katastarskim parcelama broj 2237, 2238 i 2240 KO Podgorica II, koje su upisane u Listu nepokretnosti broj 589 i to:

1. zatvoreni sportski teren za košarku (balon sala), površine 656,12 m², za sportsko-rekreativne svrhe, minimalna cijena zakupa iznosi od 590,00 eura na mjesečnom nivou, u terminima od 07-24 h svakog dana; 2. zatvoreni sportski teren za tenis (balon sala), površine 655,83 m², za sportsko-rekreativne svrhe, minimalna cijena zakupa iznosi od 440,00 eura na mjesečnom nivou, u terminima od 07-24 h svakog dana; 3. otvoreni sportski teren za tenis, površine 683,40 m², za sportsko-rekreativne svrhe, minimalna cijena zakupa iznosi od 300,00 eura na mjesečnom nivou, u terminima od 07-24 h svakog dana.

Za navedene nepokretnosti koje se nalaze na gore navedenim katastarskim parcelama upisana je Crna Gora sa pravom svojine 1/1, JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ sa pravom upravljanja 1/1 i Vlada Crne Gore sa pravom raspolaganja 1/1.

III ROK ZAKUPA

Školska nepokretnost, čije davanje u zakup je predmet Javnog poziva, izdaje se u zakup u viđenom stanju, na period od 2 (dvije) godine, sa mogućnošću aneksiranja istog, a najduže do 5 (pet) godina od dana davanja saglasnosti Vlade CG.

IV USLOVI ZAKUPA

Sportski tereni koji su predmet zakupa se mogu koristiti isključivo za sportsko – rekreativne aktivnosti. Plaćanje zakupnine se ima vršiti na mjesečnom nivou, do 10. (desetog) u mjesecu za tekući mjesec, na osnovu uredno ispostavljene fakture. Troškovi struje, vode i druge komunalije idu na teret Zakupca, proporcionalno zakupljenoj kvadraturi.

V OPŠTI USLOVI

Način, mjesto i vrijeme podnošenja ponuda

Pravo učešća na javnom pozivu imaju sva domaća pravna i fizička lica, ako su dostavili ponudu i uplatili depozit. Ponude zajedno sa dokazom o uplati depozita se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom „Za prikupljanje ponuda po Javnom pozivu – ne otvaraj“, svakog radnog dana, na adresu: JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica, ul. Vaka Đurovića 26 ili predajom na arhivu škole u periodu od 08-14 h, zaključno sa 17.10.2024.godine do 14 časova.

Rok za prikupljanje ponuda je 8 (osam) dana od dana objavljivanja javnog poziva.

Ponuda treba da sadrži:

-Tačan naziv i adresu ponuđača;

-Ponuđenu cijenu izraženu u eurima za period od mjesec dana;

-Naznaku za koji sportski teren se podnosi ponuda;

-Broj žiro računa za povraćaj depozita;

-Dokaz o uplati depozita u iznosu od 10% od ukupnog minimalnog iznosa zakupnine na godišnjem nivou, na žiro račun zakupodavca broj 510-209211-94 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke; -Pečat i potpis ovlaćenog lica u privrednom društvu ili drugom pravnom licu, odnosno potpis ponuđača za fizička lica.

Učesnici Javnog poziva dužni su da uz ponudu dostave sledeće podatke: -za fizička lica: ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša, broj telefona; -za preduzetnike : rješenje o registraciji , ime i prezime , uvjerenje o prebivalištu , kopiju rješenja o dodjeljenom PIB – u PDV –u , ukoliko je u sistenu PDV –a i karton deponovanih potpisa ; -za pravna lica: naziv i sjedište ponuđača, potvrda o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata. Sva priložena dokumenta dostavljaju se originalu ili ovjerenoj kopiji. Neblagovremene, nepotpune i neuredne ponude neće se razmatrati. Podnesene ponude se ne mogu mijenjati ili dopunjavati. Zakupodavac će izvršiti povraćaj depozita svim ponuđačima u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, osim najpovoljnijem ponuđaču kome se uplaćeni depozit uračunava u zakupninu. Ukoliko učesnik postupka sa najpovoljnijom ponudom odustane od ponude nakon otvaranja ponuda, gubi pravo na povraćaj depozita.

Mjesto i vrijeme održavanja javnog otvaranja ponuda Javno otvaranje ponuda, kome mogu da prisustvuju podnosioci ponuda, njihovi zastupnici ili punomoćnici sa priloženim punomoćjem, biće održano dana 18.10.2024. godine u 10 h u prostorijama JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ - Podgorica, ulica Vaka Đurovića broj 26, o čemu se ovim putem obavještavaju ponuđači, te im se drugo obavještenje neće slati.

Obilazak nepokretnosti koje su predmet Javnog poziva

Zainteresovani ponuđači mogu izvršiti obilazak sportskih terena čije davanje u zakup je predmet Javnog poziva, za vrijeme trajanja javnog poziva svakog radnog dana u periodu od 09-10 h. Ponuđači su u obavezi da najave obilazak predmetnih sportskih terena pozivom na broj telefona 020/664-044.

Odlučivanje o izboru ponuđača

Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude je najveća ponuđena cijena zakupnine na mjesečnom nivou. Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup školske nepokretnosti vrši rangiranje ponuda za koje ocijeni da su formalno i finansijski ispravne i ukupno prihvatljive kada utvrđuje rang listu. Najpovoljnijim ponuđačem smatraće se ponuđač koji je dostavio ponudu sa najvećom cijenom mjesečne zakupnine.

Komisija je dužna da u roku od 5 (pet) dana od dana javnog otvaranja ponuda donese odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Svaki učesnik u postupku ima pravo prigovora na odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača Komisiji u roku od 3 (tri) dana od dana dobijanja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Komisija je dužna da odluči po prigovoru u roku od 5 (pet) dana od dana podnošenja prigovora.

Odluka Komisije po prigovoru je konačna.

Najpovoljniji ponuđač dužan je da sa zakupodavcem zaključi ugovor u roku od 10 (deset) dana od dana dostavljanja obavještenja o najpovoljnijem ponuđaču.

Ukoliko najpovoljniji ponuđač odustane od ponude gubi pravo na povraćaj depozita pri čemu zakupodavac ima pravo da zaključi ugovor sa drugorangiranim ponuđačem.

Prava zakupodavca

Zakupodavac zadržava pravo da Ugovorom o zakupu koji će zaključiti sa Ponuđačem dodatno precizira prava obaveze ugovornih strana shodno Zakonu o obligacionim odnosima.

Bliže informacije mogu se dobiti svakog radnog dana neposredno u prostorijama JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ - Podgorica u periodu od 08-14 h ili pozivom na broj telefona 020/664-044.

Srijeda, 9. oktobar 2024.