Četvrtak, 10. oktobar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21140 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Koalicija ZBCG inicirala donošenje zakona o stranim agentima po ugledu na totalitarne režime Rusije, Bjelorusije i Gruzije, čime bi se targetirala kritička mišljenja koja dolaze iz civilnog sektora
Predsjednik Udruženja agencija Crne Gore
Veselin Dragaš analizira tržište nekretnina
NVO sektor je zatražio da se vladajuća koalicija jasno i precizno izjasni o ovom prijedlogu kako bi domaća i međunarodna javnost bila potpuno načisto sa kim ima posla i tome prilagodila svoje dalje djelovanje. Vladajući PES i Demokrate izjasnili su se da neće podržati prijedlog koalicije ZBCG
Najskuplje nekretnine u Crnoj Gori su u ekskluzivnim rizortima u Tivtu, Herceg Novom i Budvi. One spadaju u premium segment nekretnina i ne možemo ih upoređivati sa drugim nekretninama. Ako govorimo o nekretninama koje se nalaze na ekskluzivnim lokacijama ili obali mora, cijene se kreću i do 10.000 eura po kvadratnom metru, naveo je Veselin Dragaš za Pobjedu
NIKŠIĆ: Lovačka organizacija „Dr Zoran Kesler“ primila veliki broj zahtjeva za naknadu štete koju je pričinila zaštićena zvijer Međedi se odomaćili u Goliji i
Banjanima, mještani zabrinuti
REVIZIONIZAM: Andrija Mandić samovoljno bez procedura i tendera odlučio o novom simbolu parlamenta iz vremena predratne države, kada je Crna Gora izgubila državnost
Odluka Mandića je provokacija za Crnu Goru i Cetinjane budući da je kralj Aleksandar odgovoran za ukidanje crnogorske države, Podgoričku skupštinu 1918, ukidanje ustavne Crnogorske pravoslavne crkve, ali i silom ugušeni Božićni ustanak. Građani Cetinja su bili i protiv vraćanja Aleksandrovog bronzanog kipa koji je postavljen 1938, a srušen 1941. godine od strane fašista i nikada nije vraćen. Kao zasluge kralja Aleksandra srpski istoričari uglavnom navode otvaranje novih institucija, višespratne zgrade, osnovne škole i vodovod
Politički analitičar o nastupu predsjednika Srbije i temama njegovog obraćanja u Crnoj Gori
PODGORICA: Voda
REVIZIONIZAM: Andrija Mandić samovoljno bez procedura i tendera odlučio o novom simbolu parlamenta iz vremena predratne države, kada je Crna Gora izgubila državnost
Odluka Mandića je provokacija za Crnu Goru i Cetinjane budući da je kralj Aleksandar odgovoran za ukidanje crnogorske države, Podgoričku skupštinu 1918, ukidanje ustavne Crnogorske pravoslavne crkve, ali i silom ugušeni Božićni ustanak. Građani Cetinja su bili i protiv vraćanja Aleksandrovog bronzanog kipa koji je postavljen 1938, a srušen 1941. godine od strane fašista i nikada nije vraćen. Kao zasluge kralja Aleksandra srpski istoričari uglavnom navode otvaranje novih institucija, višespratne zgrade, osnovne škole i vodovod
PODGORICA- U skladu sa Poslovnikom Skupštine Crne Gore, donio sam odluku o novom logu Skupštine Crne Gore, objavio je juče predsjednik parlamenta Andrija Mandić na prvoj sjednici Drugog redovnog zasijedanja održanoj na Cetinju.
Kako je kazao, novi vizuelni identitet oličen je u „reprezentativnom objektu zgrade nekadašne Zetske banovine u kojoj su se nalazile najvažnije institucije Republike Crne Gore“.
- Tako želimo uvažiti našu prijestonicu, nas kao poslanike i da govorimo o značaju ovog grada i koliko je bitno što imamo privilegiju da ovdje budemo - rekao je Mandić. ,,FAŠIZAM“
On je kazao da 9. oktobar predstavlja dan kada je prije 90 godina „pala prva žrtva fašizma u Evropi“.
- To je bio viteški kralj Aleksandar Karađorđević. Unuk kralja Nikole, velika istorijska ličnost koja zaslužuje da mu ovdje, na Cetinju, pomenemo ime i da kažemo da je bio prva žrtva fašizma u Evropi. Poštujući tu veliku istoriju, imamo privilegiju da ga
pozdravimo i sjetimo se da je prije 90 godina u Marseju fašizam ubio viteškog kralja Aleksandra Karađorđevićarekao je Mandić. Odluka Mandića je provokacija za Crnu Goru i Cetinjane budući da je kralj Aleksandar, iako rođeni Cetinjanin, odgovoran za ukidanje crnogorske države, Podgoričku skupš tinu, ukidanje ustavne Crnogorske pravoslavne
crkve ali i silom ugušeni Božićni ustanak.
Građani Cetinja su bili i protiv vraćanja Aleksandrovog b ronzanog kipa koji je postavljen 1938, a srušen 1941. godine od strane fašista i nikada nije vraćen. Kao zasluge kralja Aleksandra srpski istoričari uglavnom navode otvaranje novih institucija, višespratne zgrade, osnovne škole i vodovod.
PREOBLIKOVANJE
INSTITUCIJA
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kritikovao je odluka Mandića ukazujući na kršenje Poslovnika Skupštine.
- Simbolika je jasna, pozivate se na Zetsku banovinu u vremenu kad je Crna Gora izgubila ime, dostojanstvo i svoju teritoriju – dodao je predsjednik kluba poslanika najjače opozicione partije.
Premijer i predsjednik PES-a kaže da ne postoji animozitet prema predsjedniku države
PODGORICA- Premijer
Crne Gore Milojko Spajić kazao je da ne postoji animozitet sa njegove strane kada je riječ o predsjedniku Jakovu Milatoviću te da je spreman za saradnju i sa predsjednikom i parlamentom.
- Saradnja sa grupacijom koju je podržao predsjednik Jakov Milatović moguća je, ali da bude zasnovana na jasnim principima. PES će biti konstruktivan i neće odmagati u
procesima. Ministar i nosilac liste PES-Demokrate Saša Mujović najbolji je kandidat za gradonačelnika, kazao je premijer Crne Gore Milojko Spajić, gostujući u emisiji ,,Budimo budni - pitajte Vladu“ na RTCG. Ističe da postoje dva-tri demokratska principa kojih treba svako da se drži u politici. - Da po broju glasova dobijate odgovornost koju su vam građani dali i da se izbjegnu opstrukcije u budućnosti. Podgorica ne treba da bude talac
On je rekao da je „jasno što radi Mandić i što radi parlamentarna većina“, te da su na djelu „hajdučija i nasilje“. - Svi su dovoljno pametni i iskusni da znaju što je Vaša ideja vodilja. Pokušavate preoblikovati karakter ove institucije, pa onda i Crne Gore. Ne bavite se vi ovim temama slučajno. Malo zastave, malo Ustav, a sad mijenjate logo Skupštine. Ovakvo ponašanje aminuje parlamentarna većina. Vi gušite parlamentarnu većinu u tom zagrljaju, a građani Crne Gore to kažnjavaju. Nastavite to da radite, a onda ćemo da se pogledamo u oči i svedemo račune – dodao je Nikolić.
NASTAVAK PROVOKACIJA
Kako je istakao poslanik GP Ura Filip Adžić, žalosno je što Mandić „promoviše ljubav prema Cetinju pozivajući se na ljude koji ni u jednom Crnogorcu ne izazivaju ništa pozitivno“.
- Ovo je nastavak Vaše provokacije prema svima koji vole ovu državu i osjećaju se kao Crnogorci. Ja to od Vas očekujem, ali dobro je da građani vide i kakav je odnos vaših partnera u vlasti prema Cetinju i pokušaju prekrajanja istorije i promovisanju ljudi koji su sa ovog mjesta nanijeli najviše zla - rekao je Adžić. Još jedan Cetinjanin Oskar Huter iz DPS-a, odgovorio je na to što je upravo Zetska banovina novi simbol crnogorske Skupštine.
- Cetinje ima veliki broj simbola i oni bi trebalo da budu ispred Zetske banovine.
Ovo je nastavak Vaše provokacije prema svima koji vole ovu državu i osjećaju se kao Crnogorci. Ja to od Vas očekujem, ali dobro je da građani vide i kakav je odnos vaših partnera u vlasti prema Cetinju i pokušaju prekrajanja istorije i promovisanju ljudi koji su sa ovog mjesta nanijeli najviše zla - rekao je Adžić
A kontekst u koji hoćete da smjestite „Aca Palikuću“ je sraman – istakao je Huter i ponovio da je za prijestonicu „poniženje to što Mandić sjedi na mjestu na kojem je“. On smatra i da je ovakav potez predsjednika parlamenta još jedno Mandićevo „vraćanje duga prema Vučiću“.
Sinoć se oglasio i gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković. -Andrija Mandić koji je koliko juče Cetinje zvao malim selom ispod Lovćena današnjim performansom pokušava još jednom poniziti Cetinjane i Crnogorce kreirajući Zetsku banovinu Karađorđevića kao logo Skupštine Crne Gore. Cetinje i Crna Gora su opstali, a nesrećna banovina nestala taman onako kako će nakon vanrednih parlamentarnih izbora Mandić letjeti iz fotelje predsjednika parlamenta. Njegova navodna ljubav prema Cetinju ista je kao ona koju su srpske okupacione snage Karađorđevića pokazivale prema Crnogorcima kada su aneksirale Crnu Goru i sveli je na sramnu banovinu, ukidajući joj ime i Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Oslobodila se Crna Gora srpske okupacije, oslobodiće se i Mandića i njegovih sluga, rekao je Đurašković. N.ZEČEVIĆ / K.JERKOV
centralne vlasti, ali je jako bitno da centralna vlast i Glavni grad budu na istom fonukaže Spajić. Komentarišući rezultate lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru, kaže da to nije perfektan rezultat te da bi bilo pretenciozno da kaže da nije zadovoljan sa 22 i 26 odsto podrške građana. Na pitanje da li je izlazak na izbore sa Demokr atskom Crnom Gorom bio dobar potez, kaže da je kohezija u Vladi jako dobra.
-Svi uspjesi su potekli od toga - kaže Spajić. Smatra da je nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović najbolji kandidat za gradonačelnika Podgorice. -I Podgorica i Kotor zaslužuju stabilnu vlast - kazao je premijer. On je poručio da koalicija sa DPS-om nije opcija i dodao da ne učestvuje u pregovorima. - Želim da budemo konstruktivni, da ostavimo sujete sa strane i radimo u interesu građana - rekao je on. R.P.
podgorica - Izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na konferenciji za novinare održanoj tokom Samita procesa Brdio –Brioni u Tivtu trebalo je da pokažu njegovu nadmenost, a u stvari su pokazale političku slabost i umijeće da manipuliše, jer ne može da izdrži kritiku, smatra politički analitičar Srđan Vukadinović. Komentarišući način na koji se Vučić obraćao javnosti, kao i teme koje je praktično sam nametao, ističe da je sve dio njegovog uobičajenog nastupa. - Iza pokušaja manipulacije oko kriminalnih klanova, državljanstva i Kosova, krije se mnogo toga što tišti predsjednika Srbije i o čemu će morati jednog dana da odgovara –dodao je on.
No, ističe i da je reakcija njegovih domaćina bila neprimjerena situaciji u kojoj su se obje strane našle.
- S druge strane, zvaničnici Crne Gore kao da idolopoklono gledaju na njega. Dobro se sjećamo kako se sadašnji predsjednik države Jakov Milatović divio koliko Vučić zna o vinu. Shvatamo njegovo neiskustvo i nerazumijevanje, ali mora se imati znanje da bi se odgovorilo u nekim situacijama – ističe Vukadinović.
Zato odgovor Milatovića tokom iste konferencije, ali prije dolaska Vučića, vidi kao prilično blag.
- Jeste da je bio u duhu razvijanja dobrosusjedskih odnosa i saradnje, ali je ipak mlak i snishodljiv, dosta neuvjerljiv i neznaven. Treba imati mnogo znanja i biti mnogo uvjerljiv da bi se moglo odgovarati na Vučićevo klasično premještanje ciljeva i manipulaciju koje koristi – ističe sagovonik Pobjede.
PREDSJEDNIČKA
IZGUBLJENOST
Predsjednik Srbije bio je jedan od zvaničnika koji se obratio novinarima nakon plenarnog dijela Samita Brdo – Brioni, iako sastanku nije ni prisustvovao. No, njegov ton nastupa bio je daleko od primjerenog za jednog visokog državnika. - To pokazuje potpunu izgubljenost predsjednika Srbije, a na drugoj strani njegova beskrupuloznost, nepristojnost i sigurno nekultura. Ako je pozvan na Samit procesa Brdo –Brioni i potvrdio dolazak, mogao je stići na događaj. No, očito da je želio, u svom stilu, da drži monolog i napravi folklornu paradu od svega. Sve to što
10.
Analitičar Srđan Vukadinović o nastupu predsjednika Srbije i temama njegovog obraćanja u Crnoj Gori
Nije mu trebalo dozvoliti konferenciju za novinare ako nije mogao da prisustvuje Samitu Brdo – Brioni, jer to govori o potcjenjivanju svih učesnika, kaže sagovornik Pobjede
i radi u Srbiji predstavlja svojevrsni folklor i rijaliti, pa je isto uradio i ovdje. Smatram da mu nije trebalo dozvoliti konferenciju za novinare kada nije prisustvovao plenarnom skupu. Jer to govori, s jedne strane, o potcjenjivanju svih učesnika, među kojima su bili i predsjednici zemalja Evropske unije –kazao je Vukadinović. Kada je riječ o izostanku Vučića sa plenuma, za našeg sagovornika je razlog očigledan. - Nije udostojio svoje kolege, predsjednike zemalja regiona, da se na plenumu razgovara o nekim veoma bitnim stvarima, jer tu ne bi imao argumenata i vjerovatno bi mu neko oponirao – precizirao je on.
IZBORNI INŽENJERING
Kako je dodao, izjave Vučića nimalo nijesu u duhu dobro-
susjedskih odnosa i saradnje između Srbije i Crne Gore. To vidi kao pokazatelj da probleme nema samo sa našom zemljom, veći i svim ostalim u okruženju. - Njegove izjave, ali i obračun koji ima sa sobom – jer sve njegove konferencije za novinare su upravo to - nijesu obračuni sa nekom državom, ni sa opozicijom u Srbiji, a još manje onom u Crnoj Gori. To je obračun sa samim sobom, gdje on pokušava da se izvuče iz kandži nečega iz čega će se teško moći izvući. Sve će to doći na tapet na isti način kao što se to desilo i Slobodanu Miloševiću i Hašimu Tačiju... I Vučić će morati da objašnjava neke stvari koje se tiču njegovog učešća u zbivanjima 90-ih godina ili ljudi ispod fantomki kada se rušila Savamala – pojasnio je on.
Iako je Crna Gora uručila više protestnih nota kako bi nekadašnji visoki funkcioner DPS-a i bivši predsjednik državne zajednice Srbija i Crna Gora konačno odslužio dosuđenu kaznu, pravosudni organi Srbije ostaju nijemi. Prema Vukadinoviću, tu nije riječ o nepostupanju tamošnjeg pravosuđa, već o tome koliko Marović sada znači za Srbiju i za Vučića.
- Taj slučaj se ne može izjednačiti sa onim „kavčana“ i „škaljaraca“. Marović je pravosnažno osuđen, naša zemlja ga potražuje po svim notama pravosudnog sistema.On sigurno ne bi mogao boraviti u Beogradu, da se prema njemu blagonaklono ne odnose rukovodioci Srbije. Da li je on kao predsjednik SCG sa prvoslavom davinićem (bivšim ministrom
Smatra da su manipulacije osnovni način komunikacije Vučića, a sve to potvrdile su i njegove izjave u Tivtu. Kao jednu od ključnih navodi problematizovanje dvojnog državljanstva Crne Gore i Srbije. Ističe da nije sporno da
odbrane SCG), radio mnoge stvari koje su bile od interesa za Srbiju, zbog čega ga oni i štite – to je druga priča... Zbog toga će Srbija vjerovatno sačekati preostale dvije godine da kazna zastari, i Marović se normalno vrati u Crnu Goru. Dakle, očito ga štite zbog viših interesa, a ne zbog „škaljaraca“ i „kavčana“ – navodi sagovornik Pobjede. On napominje i to da srpski pravosudni organi nemaju nikakav značaj u cijeloj situaciji, jer „nijedna stvar se ne može riješiti bez Vučića“.
ljudi imaju više državljanstava, ako ispunjavaju potrebna prava, ali je boravište pojedinca odrednica na osnovu koje se može – ili ne može – vršiti izborni inženjering.
- Ono što mu dodatno otežava položaj jeste da, po svoj
- Vidjeli smo da je on sam objavljivao neke nesrećne slučajeve, umjesto policije i tužilaštva koji su to trebali da urade. Zato je isključivo odluka na Vučiću da li će Marović biti izručen. Crna Gora može uputiti još neku notu, ali to je samo da bi se zadovoljilo javno mjenje i da se zvaničnici ograde u smislu da su nešto uradili – ističe on, ali i insistira na tome da „ne treba vraćati na isti način“ kada Srbija sjutra bude potraživala svog bjegunca u Crnoj Gori.
Izjave Vučića ne doprinose dobrosusjedskim odnosima Srbije i Crne Gore, napominje Vukadinović. - Naprotiv, stvaraju još veći animozitet kod građana Crne Gore koji ne pripadaju onoj „litijaškoj kontrarevoluciji“. Zato Vučića treba pitati zbog čega stvara još jednog protivnika, konkretno Crnu Goru, kad ih već ima puno u regionu? On mora shvatiti da ljudi ovdje ne mrze Srbiju jer je mnogo njih upućeno upravo na tu susjednu državu iz najrazličitijih razloga. Ali mora shvatiti i to da Crna Gora, kao slobodarska i građanska tvorevina, teško može prihvatiti nešto što su „litijaška kontrarevolucija“ i kleronacionalistička politika i ideologija. Bilo bi bolje da Vučić korektno nastupi prema zvaničnicima Crne Gore, da ne potcjenjuje ni njih, ni novinare, kao što je to pokušao u Tivtu s nekakvim rijalitijem – dodaje sagovornik Pobjede.
klix ba Odluka Osnovnog suda u Podgorici nakon što je lider DNP tužio M portal i Danicu Nikolić jer su ga nazvali obavještajcem Knežević na sudu dobio M portal, visina kazne 3. 500 eura
podgorica - Lideru Demokratske narodne partije Milanu Kneževiću Osnovni sud u Podgorici je dosudio naknadu od 3.500 eura, pošto je tužio M portal i Danicu Nikolić, glavnu i odgovornu urednicu tog medija. Knežević je prije pola godine tužio ovaj portal zbog navoda da je identifikovani saradnik
stranih službi bezbjednosti. On je ranije govorio da su sporne tekstove o njemu pisali agenti ANB-a, a podaci su tajni. U više medijskih istupa tvrdio je da se M portal nalazi u prostorijama Bemaksa, da je nastavak rada portala Udar i da tužilaštvo treba da sasluša urednicu Nikolić. -ANB je bio udarna pesnica
DPS-a u obračunu sa neistomišljenicima - govorio je Knežević. Iz Osnovnog suda je naređeno da M portal ukloni tekst objavljen pod naslovom ,,ANB dala negativnu provjeru Jelene Maraš zbog bliskih veza sa organizovanim kriminalnim grupama“, u roku od 15 dana od pravosnažnosti presude. Osim toga, cijenjeno je da li je
objavljivanjem spornog teksta došlo do povrede načela proporcionalnosti između ograničenja prava tuženih na slobodu izražavanja s jedne strane i zaštite privatnosti, odnosno zaštite ugleda tužioca s druge strane. Tako prvostepeni sud nalazi da M portal nije dokazao da su istinite informacije u vidu činjeničnih tvrdnji na prikaziva-
nje Kneževića u negativnom kontekstu kao identifikovanog saradnika stranih službi, što na prvi mah, kako navode, implicira da je ,,obavještajac“, pa samim tim i državni neprijatelj koji radi protiv interesa svog naroda. -Zbog navedenog sud nalazi da je sadržina spornog teksta mogla biti od uticaja na kreira-
prilici, njegov izborni inženjering u Crnoj Gori ne ide onako kako on želi. Vidi se da sprski, odnosno kleronacionalni korpus „litijaške kontrarevolucije“ dobija oko 15 odsto u svim gradovima Crne Gore i da sa toliko ne može da predstavlja većinu. Uostalom, oni koji reprezentuju srpski korpus u Crnoj Gori u liku nekadašnjeg Demokratskog fronta imaju samo 13 poslanika u državnom parlamentu. Ali, nažalost, izgleda da imaju i političku grupaciju Pokreta Evropa sad (PES) sa kojom „udaraju u bandere“ kada je u pitanje ostvarivanje srpskih interesa. PES sada ne zna gdje je, potpuno su izgubljeni u prostoru i vremenu, nemaju potreban kapacitet, vide da idu ka marginalizaciji i ne znaju kojem će se jatu pripojiti – zaključuje Vukadinović za Pobjedu.
K.JERKOV
nje pogrešne slike u javnosti o kvalitetu vršenja društvenih funkcija Kneževića kao političara, književnika, a u krajnjem i građanina Crne Gore, kao i na kreiranje slike da isti radi protiv interesa svog naroda, čime je izvrgnut gubitku poštovanja od strane drugih članova društvene zajednice - ističe sud. R.P.
Postavljen kamen temeljac za proizvodni pogon kompanije TNA-ENERGIE
Dolazak novih kompanija i otvaranje radnih mjesta za Vladu je prioritet. Ovako zamišljamo da sjever ide naprijed, rekao je premijer Milojko Spajić
PODGORICA - U Petnjici
je postavljen kamen temeljac za proizvodni pogon kompanije TNA-ENERGIE, koja će proizvoditi djelove za dizel električne agregate. Kamen temeljac postavili su predsjednik Vlade Milojko Spajić, ministar finansija Novica Vuković, vlasnik kompanije TNA-ENERGIE Adis Ramdedović i predsjednik opštine Petnjica Samir Agović -Fabrika, u kojoj će se proizvoditi djelovi za dizel električne agregate, u prvoj fazi prostiraće se na površini od oko 2.800 metara kvadratnih, uz mogućnost proširenja do deset hiljada metara kvadratnih - navodi se u saopštenju.
U početku će zapošljavati oko 20 radnika, a planirano je da se taj broj duplira. Očekivanja investitora su da bi proizvodni pogon mogao zapošljavati i 200 ljudi.
Spajić je, kako je saopšteno iz njegovog Kabineta, kazao da je ovo velika vijest za Pet-
njicu i cijeli sjever Crne Gore, nevjerovatan signal koji su poslali svim investitorima - da je moguće razvijati biznise i u ovom dijelu države.
-Dolazak novih kompanija i otvaranje radnih mjesta za Vladu je prioritet. Ovako zamišljamo da sjever ide naprijed - rekao je Spajić, tokom svečanosti, kojoj je prisustvovao i ministar dijaspore Mirsad Azemović Fabrika će se nalaziti uz regionalni put Petnjica – Bioča – Bijelo Polje, a premijer je rekao da je upravo ta dionica žila kucavica za taj kraj, te da će biti rekonstruisana.
-Izgradnja i rekonstrukcija puteva biće novi impuls za dolazak još više kredibilnih investitora, koji će, siguran sam, biti podstaknuti i primjerom gospodina Ramdedovića – da se vraćaju i svoja poslovanja razvijaju i u Crnoj Gori - naveo je Spajić. Ramdedović je prvu godinu ETF-a završio u Podgorici, nakon čega je školovanje nasta-
vio u Njemačkoj, gdje od 2017. ima svoju kompaniju, jednu od vodećih u oblasti proizvodnje električnih agregata.
-U fabrici će se proizvoditi produkti isključivo za njemačko tržište, a ljudi koji u njoj budu radili imaće priliku da se tamo usavršavaju. Onima koji su na privremenom radu u inostranstvu i tamo imaju svoje poslove, poručujem da sve što radimo u tim zemljama zapadne Evrope, možemo raditi i ovdje. Uvidio sam da postoji razumijevanje državne i lokalne vlasti za pokretanje ovakvih projekata - rekao je Ramdedović. Agović je pohvalio saradnju sa Vladom, a investiciju označio kao pravi primjer patriotizma, usmjerenog u razvoj rodnog kraja.
-Odavno Petnjica nije dočekala ovakav dan, dan kada postavljamo kamen temeljac za poslovni pogon, što je preduslov za otvaranje novih radnih mjesta za našu omladinu. Ovo je izuzetan dan, za ponos - naglasio je Agović. S. P.
Sprovedena revizija finansijskog izvještaja DRI za 2023. godinu
Kolege iz Portugala dale pozitivno mišljenje
PODGORICA – Računski sud Republike Portugala (RS) izrazio je pozitivno mišljenje o godišnjim finansijskim izvještajima Državne revizorske institucije Crne Gore (DRI) za prošlu godinu. -Računski sud je takođe izvršio kontrolu usklađenosti
ključnih transakcija u Godišnjem finansijskom izvještaju za 2023. godinu i to za sljedeće oblasti: upravljanje ljudskim resursima, imovina, zgrada i oprema i nabavke. Na osnovu sprovedenih kontrola zaključeno je da su osnovne transakcije u godišnjim finansijskim izvještajima za 2023. godinu u
vezi sa navedenim oblastima izvršene u svim materijalno značajnim aspektima u skladu sa zakonima, drugim propisima i internim aktima – saopšteno je iz DRI. Kao članica INTOSAI i EUROSAI, DRI je dužna da u skladu sa Međunarodnim standardom vrhovnih revizorskih institucija, omogući dostupnost izvještaja koji bi trebalo da budu predmet nezavisne eksterne revizije ili skupštinske provjere. R. E.
Skupština ponovo izglasala zakon koji je predsjednik
PODGORICA – Apel opozicije da se ponovo ne glasa o prijedlogu Zakona o razvojnoj banci dok se ne sprovede javna rasprava i postigne širi konsenzus nije urodio plodom, pa je Skupština juče ponovo izglasala ovaj zakon koji je predsjednik države Jakov Milatović krajem avgusta odbio da potpiše i vratio parlamentu na ponovno razmatranje.
Prema riječima Miloša Konatara (Ura) ovaj zakon je u suprotnosti sa Ustavom i evropskim integracijama Crne Gore.
-Prema mišljenju Centralne banke Crne Gore (CBCG) prekršeno je nekoliko evropskih direktiva, a na što je ukazala i Evropska komisija (EK). Ako imamo zakon koji može blokirati ili usporiti evropske integracije Crne Gore, mi kršimo Ustav i molim da ne glasamo za ovaj zakon – kazao je Konatar, na što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić odgovorio da je Ustavni sud pozvan da reaguje ukoliko ima potrebe za tim.
Da je glasanje trebalo odložiti stav je i Nikole Milovića (DPS), koji je ocijenio da je zakon morao da prođe javnu raspravu, te da se uključi stručna javnost i ispoštuju evropski partneri, imajući u vidu da od EK nije traženo mišljenje. Tada bi se, kako je naveo Milović, moglo doći i do toga da ga većina parlamentaraca usvoji.
Rokovi Zakon će stupiti na snagu osam dana od objave u Službenom listu, kada prestaje da važi Zakon o Investiciono-razvojnom fondu (IRF), koji će biti transformisan u Razvojnu banku Crne Gore (RBCG). Zakonom je propisan rok od tri mjeseca za for-
Zakon će stupiti na snagu osam dana od objave u Službenom listu, kada prestaje da važi Zakon o Investiciono-razvojnom fondu (IRF), koji će biti transformisan u razvojnu banku Crne Gore (RBCG). Zakonom je propisan rok od tri mjeseca za formalno osnivanje razvojne banke, dok bi podzakonski akti trebalo da budu donijeti najkasnije za godinu
malno osnivanje RBCG, dok bi podzakonski akti trebalo da budu donijeti najkasnije za godinu. O ovom zakonu trebalo je da se glasa još prije lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru, ali je sjednica odložena na zahtjev parlamentarne većine koji su ukazali da bi se rasprava mogla iskoristiti za predizbornu kampanju te da bi „održavanje sjednice u trenutnoj političkoj atmosferi
Kritike parlamentu iz resora Maide Gorčević
Skupština je juče na zahtjev Vlade na dnevni red uvrstila i zakone o elektronskim komunikacijama i autorskim pravima, ali je jučerašnja sjednica zaključena nakon izglasavanja Zakona o razvojnoj banci, a nastavak najavljen za danas. Time nijesu bili zadovoljni u Ministarstvu evropskih poslova (MEP) kojim rukovodi Maida Gorčević (PES) iz kojeg je ocijenjeno da odlaganje izjašnjavanja nije
donijelo dobro nijednom političkom subjektu, a ponajmanje crnogorskom društvu i evropskom putu. -MEP očekuje da se tokom sjutrašnjeg zasijedanja Skupštine, poslanici odgovorno odnose i afirmativno odrede prema zakonima koji su na dnevnom redu, koji su odlučujući za zatvaranje pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine. Crnogorski evropski put više nema prostora za odlaganje, te
samo poslužilo neodgovornim strukturama da kršenjem Poslovnika insceniraju incident u Skupštini“. Zakon o RBCG izazvao je dosta polemike u javnosti, a iako je opozicija bila stava da je njeno formiranje opravdano, problematizovali su što prijedlog zakona nije prošao javnu raspravu niti je dobio mišljenje EK. Na to su ukazali i iz CBCG koji su u načelu podržali osnivanje banke, navo-
ako zaista postoji svijest i društvena odgovornost političkih aktera, zakoni ključni za ispunjavanje mjerila u poglavljima 7 - Pravo intelektualne svojine i 10- Informatičko društvo i mediji biće usvojeni sjutra i time će se omogućiti njihovo zatvaranje na sljedećoj Međuvladinoj konferenciji u decembru – poručili su juče iz MEP-a, dodajući da Crna Gora skoro sedam godina nije privremeno zatvorila nijedno poglavlje, a da je njihovim radom obezbijeđena prilika da do kraja godine budu zatvorena najmanje četiri.
ponovno razmatranje
deći da će podsticati razvoj biznisa osiguranjem razvojnih i infrastrukturnih projekata, te osigurati izvoz od netržišnih rizika. Ipak, s druge strane, problematizovali su više pitanja, među kojima su djelatnosti koje obavljaju i komercijalne banke. Poslanici prije prvog glasanja o ovom zakonu nijesu imali informaciju o stavu CBCG.
Povlašćeni P oložaj CBCG je ocijenila da bi RBCG, na način predviđen ovim zakonskim tekstom, bila u povlašćenom položaju što bi moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora. Problematizovano je pitanje uzimanja depozita, platnog prometa te načina izbora rukovodstva RBCG. Deponentni ne bi bili zaštićeni na način na koji su zaštićeni kod komercijalnih banaka, a ocijenjeno je i da bi to što će RBCG imati veću aktivu od šest banaka i osnivački kapital iznad ukupnog kapitala osam banaka, moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora i likvidnost banaka.
CBCG je ocijenila da bi trebalo da bude uključena u imenovanje članova organa RBCG, dodajući da bi njihovo djelovanje kroz stručan i profesionalan pristup u cilju procjene ispunjenosti uslova bilo od presudnog značaja za zaštitu svih povjerilaca i deponenata, kao i državnog budžeta. Mišljenje EK je, prema stavu CBCG, bilo potrebno kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
Da Fond za zaštitu depozita (FZD) ne bi garantovao za položene depozite građana,
PODGORICA - Tržište nekretnina u Crnoj Gori i dalje je aktivno, a cijene nekretnina pokazuju stabilnost. Predsjednik Udruženja agencija za nekretnine
Crne Gore Veselin Dragaš u razgovoru za Pobjedu pojašnjava da, uprkos povremenim spekulacijama u medijima, ne možemo očekivati pad cijena na kratkoročnom nivou.
Predsjednik Udruženja agencija Crne Gore
Veselin Dragaš analizira tržište nekretnina
Prema mišljenju
Centralne banke Crne Gore (CBCG) prekršeno je nekoliko evropskih direktiva, a na što je ukazala i Evropska komisija (EK). Ako imamo zakon koji može blokirati ili usporiti evropske integracije Crne Gore, mi kršimo Ustav i molim da ne glasamo za ovaj zakon – kazao je Miloš Konatar (Ura), na što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić odgovorio da je Ustavni sud pozvan da reaguje ukoliko ima potrebe za tim
Pobjedi je ranije potvrdio direktor Vojin Vlahović. U mišljenju CBCG se postavlja pitanje da li bi deponenti, koji nijesu dovoljno informisani, mogli razlikovati RBCG od drugih banaka, imajući u vidu da će ih motivisati veće kamatne stope te da li bi bili svjesni da za njihove depozite neće garantovati FZD. Vlahović je Pobjedi kazao da predloženim zakonskim rješenjem nije jasno definisano da li se planiraju depoziti fizičkih ili pravnih lica ili državnih organa i drugih subjekata.
-Pored toga, članom 4 Prijedloga Zakona predviđeno je da država jemči za obaveze RBCG, osim za depozite, dok je članom 9 stav 5 Prijedloga zakona propisano da primanje, raspolaganje i zaštitu depozita propisuje Vlada Crne Gore, iako je to materija koju treba regulisati zakonom. Dakle, prema odredbama predloženog zakona, RBCG ne bi bila dio uspostavljenog sistema zaštite depozita, niti bi Fond za zaštitu depozita garantovao za položene depozite - kazao je ranije Vlahović Pobjedi. Da je problem to što se RBCG poistovjećuje sa komercijalnim bankama te to što je isključena iz sistema kontrole bankarskog sistema, ukazao je i predsjednik Jakov Milatović koji je odbio da potpiše ukaz o zakonu koji je tada izglasalo 44 poslanika. I on je stava da je neophodno mišljenje EK kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
M. leKović
Prema njegovim riječima, tržište nekretnina ne reaguje odmah na oscilacije, već zahtijeva duži period smanjene potražnje da bi došlo do značajnog pada. Dragaš ističe da trenutno u Crnoj Gori postoje ekskluzivne lokacije, poput Tivta, Herceg Novog i Budve, gdje cijene dostižu i do 10.000 eura po kvadratu.
visoKa Potražnja Osim tržišnih trendova, Dragaš ukazuje na ključne probleme s kojima se suočava tržište nekretnina – nelojalna konkurencija i nedostatak zakonske regulative koja bi zaštitila kupce, prodavce i agencije. Dragaš otkriva i da se očekuje eventualni pad cijena zakupa ukoliko se smanjenje interesovanja za nekretnine od strane ruskih i ukrajinskih građana nastavi, ali naglašava da značajan pad cijena stanova u Crnoj Gori nije izgledan dok je potražnja i dalje visoka. Na cijene, kako ističe, najviše utiču ekonomski faktori, kao što su inflacija, kamatne stope i kupovna moć građana. - Cijene nekretnina ne reagu-
ju trenutno na oscilacije tržišta. Potrebno je da prođe duži vremenski period smanjene potražnje da bi došlo do pada cijena nekretnina. Postoje pojedinačni slučajevi kada prodavci spuste cijenu nekretnine, ali ne možemo govoriti da je došlo do pada cijena nekretnina. Na žalost u medijima se često pojavljuju netačni podaci koje novinari dobijaju od naših kolega koji se ne bave analizama tržišta što često javnost dovodi u zabludu. Takođe u medijima se navode podaci dobijeni od Uprave za statistiku - Monstata i Centralne banke Crne Gore o ukupnom prometu, broju i vrsti prometovanih nekretnina kojima ove institucije ne raspolažu - kazao je Dragaš dodajući da CBCG raspolaže podacima o prometu nekretnina dobijenim na osnovu prikupljenih podataka iz domaćeg i međunarodnog platnog prometa.
- Na osnovu ovih podataka imamo netačne statističke podatke o ukupnom prometu nekretnina jer se dio transka-
cija obavlja i u gotovom novcu. Prosječna cijena stana u novogradnji koju objavljuje Monstat nije mjerilo cijene stanova na tržištu nekretnina. Naglašavam da ni cijene navedene u medijima ne predstavljaju trenutne cijene na tržištu nekretnina. Nadamo se da ćemo u narednom periodu zajedno sa državnim organima raditi na umrežavanju Poreske uprave, Monstata, CBCG i drugih državnih organa kako bismo raspolagali relevantnim podacima - ističe Dragaš. Govori nam o tome i gdje su trenutno najveće cijene nekretnina.
- Najskuplje nekretnine u Crnoj gori su u ekskluzivnim rizortima u Tivtu, Herceg Novom i Budvi. One spadaju u premium segment nekretnina i ne možemo ih upoređivati sa drugim nekretninama. Ako govorimo o nekretninama koje se nalaze na ekskluzivnim lokacijama ili obali mora, njihove cijene se kreću i do 10.000 eura po kvadratnom metru - naglašava Dragaš.
ProbleMi
Kao glavne probleme u poslovanju agencija za nekretnine vidi u nepostojanju zakonske regulative i nelojalna konkurencija.
- U Crnoj Gori se veliki broj agenata nelegalno bavi posredovanjem u prometu nekretnina što nanosi štetu državi, kupci i prodavci su nezaštićeni u kupoprodaji nekretnina, a agencija za nekretnine nemaju fer uslove poslovanja. Uskoro očekujemo usvajanje zakona o posredovanju u prometu i zakupu nekretnina koji će uvesti red u posredovanju u prometu nekretnina - kaže Dragaš dodajući da imamo od početka godine i značajan pad interesovanja za zakup nekretnina od strane Rusa i Ukrajinaca, ali i da trenutno nema većeg pada cijena zakupa.
- U narednom periodu možemo očekivati pad cijena zakupa ako se ovaj trend nastavi - poručuje Dragaš. Kada su u pitanju nekretnine u Podgorici, nema značajnih promjena.
- Dok god imamo izraženu potražnju ne možemo očekivati pad cijene stanova. Tržište u prethodne tri godine ide uzlaznom putanjom tako da ove godine sigurno ne možemo očekivati pad cijene stanova - smatra naš sagovornik dodajući da na cijene nekretnina najviše utiče ekonomija odnosno platežna moć kupaca, inflacija, kamatne stope na kredite, solidarna stambena gradnja, zakoni, demografija kao i drugi faktori. n. KovaČević
Predsjednik Odbora direktora EPCG na energetskoj konferenciji u Pržnu
PODGORICA - Elektroprivreda (EPCG) kreće još snažnije da investira u energetski sektor Crne Gore, saopštio je predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović i dodao da je neophodno obezbijediti što više „zelenih“ megavata, koji znače čistu energiju za građane i manje emisije štetnih gasova. On je na konferenciji „Energy Week Western Balkans 2024“, koja se juče i danas održava u hotelu Maestral Resort u Pržnu, podsjetio da je EPCG potpisala memorandume sa prestižnim kompa-
nijama „Hyundai“ i UGRT. -Mi smo spremni za saradnju sa partnerima i međunarodnim investitorima, u cilju unapređenja elektroenergetskog sektora Crne Gore - rekao je Đukanović. Iz EPCG je saopšteno da je ta energetska konferencija strateški događaj za Crnu Goru. Okupila je vodeće stručnjake iz oblasti energetike, međunarodne investitore, predstavnike institucija i kompanija iz regiona i Evrope. Đukanović je apostrofirao značaj i razvoj obnovljivih izvora energije, naglašavajući ključnu ulogu EPCG u navedenom procesu.
-EPCG ima jasnu politiku. Postoje tri ključne poruke kojih se pridržavamo - proizvodi gdje trošiš, korišćenje hidroenergetske infrastrukture za priključenje solarnih elektrana i razvoj baterijskog elektro-skladišnog sistema - naveo je Đukanović. Kako su naveli iz EPCG, uvodno obraćanje Đukanovića na tako važnom međunarodnom događaju je još jedna potvrda posvećenosti kompanije unapređenju elektroenergetskog sektora, u skladu sa savremenim svjetskim standardima i trendovima. Na dvodnevnoj konferenci-
ji će se razgovarati i o regionalnoj strategiji integracija za unapređenje obnovljivih izvora energije na Zapadnom Balkanu, navigaciji tranzicije sa uglja na obnovljive izvore energije i investicijama u otpornost, obnovljive izvore energije i tehnologije skladištenja. r.e.
Pobjeda juče u posjeti Savezu udruženja penzionera
Naš cilj je da aktivno podržavamo
Savez ne samo kroz redovno izvještavanje o njihovim inicijativama, već i kroz blisku saradnju na projektima od zajedničkog interesa, saopštio je direktor i glavni i odgovorni urednik Pobjede Nenad Zečević. Osim toga, Pobjeda će se, kako je istakao, truditi da olakša komunikaciju penzionera sa državnim institucijama, pružajući platformu za raspravu o temama od značaja i stvarajući prostor za dijalog sa nadležnim organima
PODGORICA - Pobjeda je oduvijek imala prirodnu povezanost sa penzionerima, koji čine jednu od naših najvjernijih i najbrojnijih čitalačkih grupa. Prepoznajemo značaj njihove uloge u društvu i posvećeni smo tome da sa posebnom pažnjom pratimo sve aktivnosti Saveza udruženja penzionera i njegovih opštinskih podružnica – istakao je direktor i glavni i odgovorni urednik Pobjede Nenad Zečević tokom susreta sa predstavnicima Saveza udruženja penzionera.
Zečević je juče, zajedno sa saradnicima, prvi put kao predstavnik jednog crnogorskog medija zvanično posjetio Savez, najveću nevladinu i nestranačku organizaciju ko -
ja broji blizu 90.000 članova. Ova posjeta označila je početak intenzivnije saradnje između Pobjede i Saveza, sa ciljem pružanja dodatne podrške penzionerima i njihovim inicijativama.
- Naš cilj je da aktivno podržavamo Savez ne samo kroz redovno izvještavanje o njihovim inicijativama, već i kroz blisku saradnju na projektima od zajedničkog interesa. Bilo da se radi o humanitarnim akcijama, socijalnim projektima ili pitanjima koja utiču na kvalitet života penzionera, posvećeni smo pružanju pomoći u svakoj fazi - kazao je Zečević.
KomuniKacija
Osim toga, Pobjeda će se, kako je istakao, truditi da olakša komunikaciju penzionera sa državnim institucijama, p ružajući platformu za ra -
spravu o temama od značaja i stvarajući prostor za dijalog sa nadležnim organima.
- Na ovaj način, želimo ne samo da informišemo javnost o potrebama penzionera, već i da doprinesemo stvarnim promjenama koje će unaprijediti njihov položaj u društvu. Naša misija je da kroz medijsku podršku i saradnju doprinesemo jačanju Saveza penzionera i njihovog uticaja, jer vjerujemo da penzioneri zaslužuju da budu aktivni i cijenjeni članovi zajednice - poručio je Zečević.
Savez udruženja penzionera
Crne Gore je, kako je izvijestio predsjednik Branko Vešović, najbrojnija je nevladina organizacij koja okuplja 89.702 od
ukupno 109.372 penzionera. On je izrazio posebno zadovoljstvo time što je Zečević prvi predstavnik jednog crnogorskog medija koji ih je posjetio. Tom prilikom, Vešović je Zečevića detaljno izvijestio o radu Saveza, naglasivši ključne aktivnosti i projekte na kojima rade, kao i izazove s kojima se suočavaju u cilju unapređenja položaja penzionera.
- Savez je organizovan na lokalnom nivou kroz 277 mjesnih udruženja i 26 opštinskih udruženja, pri čemu najveći broj članova dolazi iz Podgorice, Nikšića, Bara i Bijelog Polja, gdje živi gotovo polovina svih penzionera u Crnoj Gori. Finansiranje Saveza obez-
Zajednički komitet CEFTA usvojio devet sporazuma za unapređenje trgovine u regionu
bjeđuje se kroz članarine koje iznose 0,60 eura po penzioneru. Članarina se nije mijenjala od 2009. godine, a sredstva se raspodjeljuju tako da 35 odsto ide u humanitarne svrhe, 45 odsto opštinskim udruženjima, dok ostatak ide na rad Saveza i kulturne aktivnostiizvijestio je Vešović.
aKtivnosti
On je napomenuo da Savez obezbjeđuje odmor i rekreaciju po povoljnim uslovima za svoje članove u tri odmarališta – Ulcinj, Žabljak i Institut „Simo Milošević“ u Igalu. - Savez takođe obezbjeđuje i zimnicu za penzionere, uključujući svježe meso, suhomesnate proizvode i polutke
PODGORICA- Zajednički komitet CEFTA usvojio je juče devet sporazuma, dizajniranih da transformišu trgovinu i ekonomsku saradnju. Ovi sporazumi donose stvarne, opipljive koristi – pojednostavljuju poslovne operacije, stvaraju nove prilike za zapošljavanje i jačaju zaštitu potrošača, saopšteno je iz CEFTA.
To, kako su naveli, predstavlja prekretnicu za ekonomsku saradnju u okviru CEFTA. Samo nekoliko dana uoči obilježavanja desetogodišnjice Berlinskog procesa, CEFTA pravi odlučan korak ka ostvarivanju vizije Zajedničkog regionalnog tržišta.
Utemeljeni na pravilima i najboljim praksama Evropske unije (EU), ovi sporazumi će približiti CEFTA tržišta je -
dinstvenom tržištu EU i otključati potencijal novog Plana rasta EU. Vršiteljka dužnosti direktora CEFTA Sekretarijata Danijela Gačević kazala je da je CEFTA od suštinske važnosti za slobodno kretanje robe i usluga, podstičući privredni rast i integraciju.
-Ovim odlukama stvaramo snažniji i ujedinjeniji ekonomski prostor u kojem preduzeća mogu brže rasti, a potrošači su zaštićeni čak i kada kupuju van svojih lokalnih tržišta. Ovo je značajan trenutak za CEFTA, jer se približavamo punom usklađivanju sa tržištem EU - rekla je Gačević. Prema njenim riječima, koristi će se osjetiti širom CEFTA.
-Mala i srednja preduzeća će biti osnažena za izvoz i maksimalno korišćenje digitalnih tržišta, dok ćemo svi mi imati koristi od većeg izbora, boljih
cijena i kvaliteta, kao i snažnije zaštite potrošača - dodala je Gačević. Sporazumi se odnose na priznavanje AEO programa, olakšavanje e-trgovine, dostavu paketa, sprečavanje neopravdanog geo-blokiranja, trgovinske aspekte prava intelektualne svojine (IPR), us-
postavljanje elektronskog sistema za upravljanje rizikom, olakšavanje trgovine uslugama turističkih agencija i turoperatora, mehanizam za rješavanje sporova (Dodatni protokol 7) i olakšavanje osiguranja od odgovornosti za treća lica u motornim vozilima (Preporuka).
Kada je riječ o priznavanju AEO programa, preduzeća sa carinskim pogodnostima u svojim matičnim tržištima sada će uživati ove privilegije u svih sedam CEFTA tržišta. Ovo znači brže i efikasnije carinske procedure, što dovodi do značajne uštede vremena i troškova.
Kada je riječ o olakšavanju e-trgovine, jedinstveni okvir omogućiće preduzećima da prodaju putem interneta bez problema, u svim CEFTA tržištima, olakšavajući potrošačima kupovinu bez ograničenja. Takođe, postavljeni su standardi za zaštitu potrošača pri kupovini putem interneta. Kod dostave paketa, nova pravila pojednostavljuju dostavu paketa između CEFTA strana, poboljšavajući regulatornu kontrolu i uvodeći standarde EU za transparentnost cijena i kvalitet usluge.
(teleće, juneće i svinjske). Što se tiče humanitarne pomoći, Fond PIO je obustavio raspodjelu pomoći preko Saveza, a sada jedini kriterijum za dobijanje pomoći postaje visina penzije. Savez se s time ne slaže, insistirajući da se uzmu u obzir dodatni faktori kao što su stambena i zdravstvena situacija penzionera, broj članova porodice i opšti imovinski status. Prema našim kriterijumima, humanitarnu pomoć su dobijali penzioneri s najnižim primanjima i najtežim uslovima života. Savez penzionera je takođe učestvovao i u stambenoj izgradnji, gdje su izgradili 526 stanova u više opština, uključujući Podgoricu, Nikšić i Bijelo Polje. Međutim, trenutna izgradnja je obustavljena zbog preispitivanja dosadašnjih ulaganja - kazao je Vešović koji smatra da bi bilo od velikog značaja da se izgradnja stanova nastavi. Sekretar Saveza Brano Milošević dodao je takođe da je njihovo udruženje izdavalo časopis Glasnik penzionera Crne Gore, koji je izlazio četiri puta godišnje u 2.500 primjeraka. List je bio besplatan za penzionere, ali se suočava s finansijskim problemima. - Savez nastavlja da traži podršku za svoje aktivnosti u cilju poboljšanja materijalnog i socijalnog položaja crnogorskih penzionera, ali suočava se s izazovima u komunikaciji s Fondom PIO i relevantnim institucijama - poručio je Milošević. n. KovaČEviĆ
Kod sprečavanja neopravdanog geo-blokiranja, pravila osiguravaju da onlajn prodavnice ne mogu blokirati pristup veb sajtovima, proizvodima ili uslugama na osnovu lokacije i porijekla potrošača, omogućavajući neograničenu kupovinu širom CEFTA tržišta. Usklađeni standardi IPR štitiće i preduzeća i potrošače od falsifikovane robe, podstičući inovacije i štiteći CEFTA tržište, dok će elektronska razmjena podataka omogućiti carinama da efikasnije ciljaju pošiljke visokog rizika, poboljšavajući bezbjednost trgovine i ubrzavajući kretanje robe. Turističke agencije i turoperatori će imati lakši pristup svim CEFTA tržištima, stvarajući nove mogućnosti za rast i privlačenje više turista u region, dok će novi mehanizam za rješavanje trgovinskih sporova garantovati pravičnost i transparentnost, povećavajući povjerenje preduzeća u sprovođenje CEFTA pravila za olakšavanje trgovine. s. P.
Učesnici međunarodne konferencije „Politički zatvorenici i progon novinara i pisaca u Crnoj Gori“ zatražili prestanak nehumanog odnosa prema Milivoju Katniću i zastrašivanja svih koji izvještavaju o postupanju SDT-a u ovom slučaju
PODGORICA – Prestanak nezakonitog postupanja prema Milivoju Katniću, poštovanje Ustava i ljudskih prava, kao i obustava progona novinara i medija koji izvještavaju o spornom postupanju državnog tužilaštva u ovom slučaju – ključne su tačke koje se zahtijevaju deklaracijom usvojenom juče na međunarodnoj konferenciji „Politički zatvorenici i progon novinara i pisaca u Crnoj Gori“.
Konferencija je održana u PR centru u organizaciji Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava i Crnogorskog PEN centra, a na njoj su učestvovali pisci, novinari, advokati, građanski aktivisti i intelektualci iz naše zemlje, Slovenije, Hrvatske, Srbije, sa Kosova i iz Turske. Dobitnica Nobelove nagrade za mir i advokatica za ljudska prava u Ukrajini Oleksandra Matvičuk naglasila je u video obraćanju da međunarodna zajednica pomno prati slučaj Milivoja Katnića i objasnila da je pravo na pravično suđenje od ključne važnosti, a države koje masovno krše ljudska prava treba da garantuju ta prava ne samo svojim građanima, već i u interesu sigurnosti i mira u cijelom regionu. U deklaraciji koja je usvojena navedeno je da slučaj Milivoja Katnića predstavlja flagrantno, besprizorno kršenje ljudskih prava.
-Arbitrarno, selektivno i revanšističko postupanje SDT, uključujući i samog glavnog specijalnog tužioca, vrhovnog državnog tužioca i Tužilački savjet, predstavlja negaciju svih postulata i principa zakonitog, profesionalnog i nepristrasnog postupanja –piše između ostalog u tom dokumentu.
Deklaracijom se zahtijeva i očekuje da se Milivoje Katnić, poslije šestomjesečnog maltretiranja i nehumanog odnosa (koji je uključivao boravak u samici, nedostupnu i/ili onemogućenu medicinsku zaštitu, medijsko šikaniranje i hajku od strane nosilaca političke moći) brani sa slobode „pošto ne postoji nijedan opravdani razlog za produženje pritvora i nehumani tretman kojem je izložen“.
Potpisnici očekuju da se protiv Katnića konačno podigne optužnica ukoliko je tužilaštvo u stanju da to učini, ili da
Slobodno i kritičko sagledavanje i komentarisanje rada i crnogorskog tužilaštva i pravosuđa doprinosi vladavini prava i pomaže izgradnji pravne države. Hajka na novinare i medije od strane tužilaca ukazuje na ozbiljne anomalije sa teškim i opasnim posljedicama po državu Crnu Goru i sve njene građane – zaključuje se u deklaraciji
se odustane od ovog postupka koji ima sve karakteristike politički montiranog procesa, sa motivima koji ukazuju na revanšizam i ličnu osvetu. Učesnici konferencije očekuju i zahtijevaju da SDT prestane sa targetiranjem i žigosanjem novinara, pisaca i javnih djelatnika koji izvještavaju o ovom slučaju i nezakonitom postupanju SDT-a. - Slobodno i kritičko sagledavanje i komentarisanje rada i crnogorskog tužilaštva i pravosuđa doprinosi vladavini prava i pomaže izgradnji pravne države. Hajka na novinare i medije od tužilaca ukazuje na ozbiljne anomalije sa teškim i opasnim posljedicama po državu Crnu Goru i sve njene građane – zaključuje se u deklaraciji.
Unošenje straha
Pisac Milorad Popović kazao je u uvodnom dijelu da je zbog ovog slučaja Crna Gora sebe svrstala uz Rusku Federaciju i Bjelorusiju, države koje imaju političke zatvorenike, a služe se represijom, permanentnom propagandom i izazivanjem straha i konfuzije i osjećaja nesigurnosti. - Opozicioni novinari i pisci su pod tajnim nadzorom policije, što je objelodanio tužilac Miloš Šoškić u obrazloženju za produženje pritvora Milivoju Katniću. Da bi potvrdio tvrdnje da je Milivo -
Crna Gora se još nije oporavila od moždanog udara iz 2020.
Analizirajući postupanje vlasti i pravosuđa u slučaju Katnić advokat Nikola Martinović je kazao da „ovolika količina nepravde, zlobe i mržnje nije viđena u Crnoj Gori od 1948. godine“.
- Ovdje nemamo predstavnike ni vlasti, ni institucija, jer se oni za svoje karijere boje, a bojati se za svoju karijeru odraz je ličnosti i situacije u kojoj se nalazite. Mi smo 2016. imali nešto što ima odlike državnog udara, ali je četiri godine kasnije, u avgustu 2020. Crna Gora imala moždani udar, od kojeg se do danas nije oporavila“, rekao je Martinović. Prema njegovim riječima, tužilaštvo ne posjeduje nijedan dokaz da su Marko Miljković i Veljko Belivuk u vrijeme boravka u Crnoj Gori izvršili bilo kakvo krivično djelo. - Sve vrijeme boravaka u Crnoj Gori opservirala ih je crnogorska policija i u tom trenutku, gle čuda, na njih je spreman atentat, što je crnogorska policija spriječila. Belivuk je iz Beograda poslat u Crnu Goru kako bi ovdje bio likvidiran, kako mu se ne bi sudilo u Srbiji za ono za što mu se danas sudi, a sudi mu se za vrlo teške zločine. I suđenje nije problematično, ali problematično je ono što Belivuk govori, a on iznosi ozbiljne optužbe protiv vlasti u Srbiji. Govori o sprezi navijačkih grupa i vlasti. A ničega od toga ne bi bilo da je Belivuk tada kada je došao u Crnu Goru likvidiran - kazao je Martinović. Rekao je da je dio uticaja i želje da se Katnić skloni iz društvenog života, a i sa lica zemlje dirigovan iz Beograda.
je opasan na slobodi naveo je njegove kontakte sa novinarima Draškom Đuranovićem, Tamarom Nikčević, Šekijem Radončićem, Samirom Rastoderom, Darkom Šukovi-
ćem i sa mnom. Nakon toga je od dnevnog lista Pobjeda tražio da mu dostave tekstove koji su vezani za krivični postupak protiv Zorana Lazovića i Katnića. Zahtijeva se i informacija
m. babović
u kojem periodu je Đuranović bio urednik – naveo je Popović. Istakao je da je SDT bio u posjedu traženih tekstova i podataka, koji su u današnje vrijeme lako dostupni, ali da je njihovo zahtijevanje „motivisano isključivo zastrašivanjem opozicije, nezavisnih medija i intelektualaca koji pišu o aferi Katnić“. Predsjednik Crnogorskog PEN centra Adnan Čirgić kazao je da je Katnić žrtva odmazde vlasti koju predvodi čovjek kojega je prije nekoliko godina upravo Katnić raskrinkao kao teroristu što je za interese Moskve pokušao krvavo spriječiti ulazak Crne Gore u NATO.
MoĆ Beograda i sPC Osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko smatra da je Katnić svojevrsni politički zatvorenik čija su elementarna ljudska prava dovedena u pitanje.
- Uz obračun sa svima koji su zastupali nezavisnu i suverenu Crnu Goru stradali su i mnogi novinari, koji su se kritički odnosili prema praksi nove vlasti, koja se ponaša po instrukcijama Beograda i Srpske pravoslavne crkve. Većina medija u Crnoj Gori je pod kontrolom Beograda, dakle stradaju oni koji glasno postavljaju pitanja i čiji zdrav razum iziskuje otpor takvoj vlasti. Ipak posljednji izbori u Podgorici i Kotoru pokazuju da se trend u Crnoj Gori mijenja i da je pitanje vremena kada će se Crna Gora vratiti na put ka Evropi – smatra ona.
Srpski političar i advokat Aleksandar Olenik ocjenjuje da se najvažnije odluke u Crnoj Gori donose u Beogradu, „jer oni koji vladaju, nažalost, idu po mišljenje u Beograd, u Srpsku pravoslavnu crkvu i onda se vraćaju ovdje i to izvršavaju“. - Jedan od najfrapantnijih je primjer kolege Katnića koji je bio baš na toj granici u borbi za sprečavanje državnog udara i za dobijanje članstva u NATO. To je nešto što mu ovdašnji, a ni režim u Beogradu nikada neće oprostiti – ocjenjuje Olenik. Kosovski političar i advokat Azem Vlasi smatra da ima nade dok postoje slobodni intelektualci, novinari, oni koji dižu glas protiv nepravde i pritisaka na suverenitet, nezavisnost, dostojanstvo i integritet Crne Gore. Humanitarni aktivista Vlado Bogdanić ocijenio je da je ovo što se događa u Crnoj Gori di-
rektan atak na evropske vrijednosti i onu vrstu evropske solidarnosti koja je napadom Rusije na Ukrajinu dovedena u pitanje. Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović ukazao je na zabrinjavajući nedostatak prisustva predstavnika ključnih institucija poput Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, tužilaštva i nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima. jedna noga U BlatU Predsjednik Hrvatskog PEN centra Tomica Bajsić istakao je da je Crna Gora već „jednom nogom“ zakoračila u Evropu, ali da druga noga ostaje zaglavljena u živom blatu takozvanog srpskog svijeta koji, po uzoru na ruski model, nastavlja da harči prostore bivše Jugoslavije i čini to bez prestanka. Srpski političar i psiholog Žarko Korać ukazao je da je u slučaju Katnića jasno da je optužen u znak revanša zbog procesa za pokušaj puča. - On je simbol toga. Njega, čak, ne proganjaju kao ličnost nego oni proganjaju cijeli proces u kojem je jedan od nepravosudno osuđenih sada predsjednik parlamenta Crne Gore - smatra Korać.
Hrv atski novinar Vlado Vurušić smatra da u ovom trenutku Crna Gora najviše liči na situaciju u Gruziji. - Aleksandar Vučić, prema Putinovom receptu koji primjenjuje u Gruziji, zapravo želi da izoluje Crnu Goru od bilo kakvih evroatlantskih integracija, od svih saveznika i susjeda koji bi joj mogli pomoći na putu prema Evropi, gdje Crna Gora sigurno i nedvosmisleno pripada - kazao je Vurušić.
Srpski političar Nenad Čanak naglasio je da su problemi Crne Gore rezultat uvoznih kriza i ideologija koje su se proširile iz Srbije i Kremlja.
- Politički zatvorenik u Crnoj Gori znači da je cijela Crna Gora zatvorena - naveo je Čanak. Pisac i novinar i borac za ljudska prava Šeki Radončić ocijenio je da su mediji u Crnoj Gori postali „veliki reality show“, gdje je pretpostavka nevinosti postala zgažena, a mediji su često koristili situacije da targetiraju pojedince. - U tom kontekstu, protesti građana ispred zgrade tužilaštva postali su simbol otpora protiv nepravde - rekao je Radončić i. PeriĆ
Tribina „Crnogorski jezik kao ogledalo identiteta“ održana u Matici crnogorskoj
Jovović je kazao da je u nedostatku nacionalne, odnosno državne strategije koja bi tretirala identitetska pitanja, crnogorski jezik u kontinuitetu bio izložen javnom omalovažavanju od strane političkih i parapolitičkih organizacija iz zemlje i regiona, koje se uglavnom temeljilo na pseudonaučnim interpretacijama uz dozu usiljenog humora
PODGORICA - Iako je od 2007. godine i zvanično službeni jezik u Crnoj Gori, crnogorski je neprestano predmet rasprava, negiranja i osporavanja, s namjerom da se primat prepusti srpskom u okviru kojeg je decenijama imao status dijalekatskog mlađeg brata, kao da se nije njime govorilo i pisalo od kraja 15. vijeka, istaknuto je na preksinoć održanoj tribini „Crnogorski jezik kao ogledalo identiteta“ koja je održana u Matici crnogorskoj.
Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske je kazao da tribina o crnogorskom jeziku ne bi bila ovako aktuelna da se u prethodnom periodu unutar ustanova prosvjete, nauke i kulture, kao i medija, prije svega, jotovana varijanta namjenski izbjegavala, što se jedino može tumačiti kao provincijski otklon od vlastite tradicije.
omalovažavanje
– U nedostatku nacionalne, odnosno državne strategije koja bi tretirala identitetska pitanja, crnogorski jezik je u kontinuitetu bio izložen javnom omalovažavanju od strane političkih i parapolitičkih organizacija iz zemlje i regiona, koje se uglavnom temeljilo na pseudonaučnim interpretacijama uz dozu usiljenog humora, poput onih skarednih objašnjenja da crnogorski jezik ima samo dva slova. Međutim, više zabrinjava od takvog eksplicitnog govora mržnje pasivan odnos nadležnih, Tužilaštva, Zaštitnika ljudskih prava, Ministarstva za ljudska prava i drugih institucija koje nikada nijesu po službenoj dužnosti pokretale postupke povodom ovakvih pojava, što ujedno predstavlja derogiranje ustavno-pravnog poretka Crne Gore, pri čemu se toleriše šovinizam prema više od jedne trećine građana Crne Gore koji su na Popisu stanovništva iz 2011. godine označili crnogorski jezik kao maternji – rekao je Jovović. Istakao je da je stvorena takva društvena klima u Crnoj Gori
da svaka nacionalna zajednica apsolutizuje svoja politička prava i interese, a jedino je Crnogorcima namijenjena uloga čuvara takozvanog građanskog koncepta. Podsjetio je i na inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredaba Zakona o obrazovanju i vaspitanju iz 2011. godine pred Ustavnim sudom koju je pokrenula Matica crnogorska glede naziva službenog jezika. – Iako je Ustavni sud uvažio argumentaciju Matice crnogorske u predmetnom slučaju, presuda je ostala mrtvo slovo na papiru, s obzirom da je nižim aktom od Ustava Crne Gore protivpravno preimenovan službeni jezik u nastavi pod nazivom crnogorsko-srpski; bosanski i hrvatski jezik i književnost – rekao je Jovović. Lingvistkinja Sanja Orlandić sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost je istakla da negiranje jezičkog u jednu ruku predstavlja negiranje i nacionalnog identiteta. Ona je kazala, da kada je riječ o standardnim jezicima, da je svaki standardni jezik na svijetu politički jezik. - Ne možemo braniti crnorski jezik govoreći da on nije politički – standardni crnogorski jezik jeste politički, ali isto tako standardni srpski je-
Ne možemo braniti crnorski jezik govoreći da on nije politički – standardni crnogorski jezik jeste politički, ali isto tako standardni srpski jezik, standardni hrvatski jezik, standardni bosanski itd, rekla je Orlandić
zik, standardni hrvatski jezik, standardni bosanski itd – rekla je Orlandić.
On a se osvrnula i na česte konstatacije da su u crnogorskom standardu izmišljena dva slova. Kazala je da je to argument koji će koristiti ljudi pozivajući se na Vuka Karadžića koji je uspostavio azbuku u kojoj tih slova nema. Podsjetila je da je on foneme ś i ź zabilježio u svom prvom izdanju Srpskog rječnika iz 1818, godine, te da koristi jotovane oblike do 1839. godine, a zatim odustaje od njih jer ih na široj ijekavskoj teritoriji koju je obišao i za koju je standardizovao jezik nije našao.
– Kako je koji pravopis srpskohrvatskog jezika izlazio, tako je određenu dijalekatsku osobinu, onu koja je bila zastupljena na crnogorskoj teritoriji ukidao, odnosno proglašavao je nestandardnom.
Samim tim kroz cijeli školski sistem prve, a zatim i druge Jugoslavije, brojne osobine crnogorskog jezika su nestale. Nijesu nestale zato što su bile ružnije, zato što su bile nekulturne, već su nestale zato što su bile proglašene nestandardnim – kazala je ona.
sreDstvo moći
Orlandić je kazala da je u tom tradicionalističkom pristupu jeziku standardni jezik postavljen kao sredstvo moći koje treba da se koristi u svim mogućim prilikama.
Pojasnila je da su određeni oblici preživjeli do današnjeg dana, jer se oni mogu koristiti u medijima, admi-
Koalicija ZBCG inicirala donošenje čime bi se targetirala kritička mišljenja
PODGORICA - Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) juče je saopštila da hitno treba pripremiti i donijeti zakon „koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje pod plaštom NVO pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku naše zemlje, saopštili su iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
nistraciji i obrazovanju, a u svim drugim prilikama koristi se dijalekat.
– Mi smo ubjeđivani da brojni oblici koje koristimo nijesu primjereni, da smo manje obrazovani ako ih koristimo, da smo seljaci... Čak su te kvalifikacije dolazile i od naučnika koji su porijeklom iz Crne Gore, a bavili su se srpskim jezikom u Srbiji – rekla je Orlandić.
Profesorica crnogorskog jezika i književnosti Snežana Vorotović je govorila o vremenu kad je počelo korišćenje pravopisa i gramatike crnogorskog jezika prije 15 godina. Tada je društvo bilo podijeljeno na nepomirljive pristalice ne samo crnogorskog i srpskog jezika, već i među govornicima crnogorskog jezika na one koji su za jotovanu i na one druge koji su se zalagali za nejotovanu normu. Kazala je da su učenicima kroz književna djela crnogorskih autora mogli da dočaraju ljepote crnogorskog jezika.
Jezik je u krizi, naročito jotovana varijanta kad je korišćenje u medijima i književnosti u pitanju, rekao je književnik i televizijski autor Boris Đurović
– Problem je što jotovanje poprima obrise nekakvog nacionalizma, nekih desnih Crnogoraca, a sve „zahvaljujući“ političkoj klimi. Oblici poput đed, śekira i slično su u širokoj upotrebi i to za mene nijesu sinonimi za identitet, već je dio mene i nemam potrebu da to ističem – rekao je Đurović. j.m.
Takav stav koalicije, koja je dio crnogorske vlade i parlamentarne većine, koju predvodi Andrija Mandić juče je izazvao oštre reakcije i nevladinih organizacija, političkih partija, javnih ličnosti. NVO sektor je zatražio da se vladajuća koalicija jasno i precizno izjasni o ovom prijedlogu kako bi domaća i međunarodna javnost bila potpuno načisto sa kim ima posla i tome prilagodila svoje dalje djelovanje. Ovaj zahtjev koalicije ZBCG je došao samo dan nakon što je predstavljen izvještaj Međunarodnog foruma za demokratske studije, čija je autorka Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorica MANS-a. U njemu je navedeno da je Crna Gora idealno probno tle za uticaj autoritarnih režima - Rusije, Kine, ali i Srbije, koje koriste političke podjele, kulturološke i vjerske veze i ekonomske kanale da podriju demokratiju u zemlji. Izvještaj je zvanično predstavljen u utorak, na virtuelnom skupu pod nazivom „Borba protiv autoritarnog uticaja na Zapadnom Balkanu: Crna Gora kao probni slučaj“.
Dukaj jeDini reagovao
Kada je riječ o institucijama i onima koji ih predstavljaju, reagovao je jedino ministar javne uprave Maraš Dukaj, koji je saopštio da se protivi ideji i namjeri ograničavanja rada nevladinih organizaciija po ugledu na nedemokratske države koje proganjaju aktiviste civilnog sektora.
- Nevladine organizacije nijesu nikakve „agenture“ nego su važan činilac u demokratizaciji i razvoju društva i ključni partner vlasti u sprovođenju reformi – poručio je ministar Dukaj. Kazao je i da nije bilo tako davno kada smo u neposrednom okruženju imali društva koja su se okretala traženju neprijatelja, umjesto razvoju. Pobjeda je juče uputila pitanja ministarki evropskih poslova Maidi Gorčević i potpredsjedniku Vlade Momu Koprivici i od njih očekujemo odgovore.
ZBCg selektivan u stranim interesima
U mejlu koji je došao sa adrese Nove srpske demokratije (centrala), a u kojem nijesu navedeni potpisnici, političke organizacije izjednačavaju sa nevladinim. U tom saopštenju se navodi da su političke organizacije zakonom obavezane da svoje finansije učine javnim i kontrolu sprovodi nadležna
NVO sektor je zatražio da se vladajuća koalicija jasno i precizno izjasni o ovom prijedlogu kako bi domaća i međunarodna javnost bila potpuno načisto sa kim ima posla i tome prilagodila svoje dalje djelovanje
Državna revizorska institucija (DRI), ali da to nije slučaj „sa ovim agenturama koje zloupotrebljavaju naziv NVO dok im se u budžet nesmetano ubrizgavaju injekcije od milion dolara na redovnoj osnovi“. Mandićeva koalicija, koja je u brojnim izvještajima i porukama međunarodne zajednice označena kao proruska i prosrpska, želi da u Crnu Goru unese scenario autoritarnih režima, što potvrđuje i dio saopštenja u kome piše da „NVO agenture podmeću, lažu i vode veoma preciznu kampanju za potrebe stranog naručioca za koga rade, dok ti naručioci imaju konkretne interese vezane za njihove uticaje u Crnoj Gori koji svakako nijesu interesi i želje građana“. O ovom zahtjevu ZBCG juče je govoreno i na međunarodnoj konferenciji „Politički zatvorenici i progon novinara i pisaca u Crnoj Gori“. Miodrag Vlahović, predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora je kazao da po jedan, po svim kriterijumima najznačajniji dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori pokreće usvajanje zakona o stranim agentima. Ukazao je da je to par ekselans način vladanja i princip zakonske regulative i državama kao što su Ruska federacija ili Bjelorusija Vlahović je kazao da se time pokušava kriminalizovati građansko djelovanje i rad nevladinih organizacija koje se prvenstveno bave pitanjem zaštite ljudskih prava.
Civilni sektor ZaBrinut
Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije „Heinrich Boll“ juče je saopštila da su duboko zabrinuti zbog poziva pro-Putinove i pro-Vučiće-
donošenje zakona o stranim agentima po ugledu na totalitarne režime Rusije, Bjelorusije i Gruzije, mišljenja koja dolaze iz civilnog sektora
ve koalicije, za hitno uvođenje zakona koji targetira tzv. strane agente u Crnoj Gori. Istakli su da je retorika ZBCG opasna i da podsjeća na već viđene autoritarne mjere u Rusiji i Gruziji, gdje su zakoni o „stranim agentima“ strogo ograničili rad NVO sektora, potkopavajući demokratske principe, utišavajući kritičke glasove i ugrožavajući ljudska prava. Upozoravaju da bi usvajanje zakona u Crnoj Gori moglo imati pogubne posljedice po civilno društvo, koje već funkcioniše u sve ograničenijem prostoru.
- Prijedlog ZBCG, koji neutemeljeno tvrdi da NVO djeluju „iznad zakona“ i u korist stranih interesa, ukazuje na upozoravajući korak prema praksama koje su daleko od osnivačkih principa EU, prema kojoj Crna Gora teži. Vremenski trenutak ovog poteza, upravo tokom Berlinskog procesa, takođe je zanimljiv jer naglašava jaz između eufemističkih samita i praznih deklaracija, i legitimnog nezadovoljstva stvarnim dešavanjima koja pogađaju civilno društvo – saopšteno je iz te strateške grupe. Pozvali su međunarodnu zajednicu, kao i demokratske države članice EU i NATO da brzo i odlučno reaguju u odbrani crnogorskih NVO. - Ovaj prijedlog ne samo da prijeti kritičkim glasovima unutar Crne Gore, posvećenim očuvanju ljudskih prava, demo -
kratije i transparentnosti, već i rizikuje da naruši proces EU integracija, koji je nedavno napravio napredak kad je EU dodijelila IBAR Crnoj Gori – poručili su oni.
I Građanska alijansa je sa zabrinutošču dočekala prijedlog ZBCG, pitajući se takođe da li Crnoj Gori slijedi „gruzijski scenario pod plaštom demokratije?“
- Autokratske zamisli pojedinih političkih subjekata ne smiju biti lična karta aktuelne vladajuće većine - koja mora pokazati da li samo formalno ili suštinski baštini evropske vrijednosti – kazali su iz te NVO.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica je kazao da najava donošenja „zakona o stranim agentima“ predstavlja još jednu antievropsku i antizapadnu zamisao dijela vladajuće koalicije kojoj su usta puna privrženosti učlanjenju u Evropsku uniju (EU) i prihvatanju njenih vrijednosti. CDT poziva sve članice vladajuće koalicije da se nedvosmisleno izjasne o ovom prijedlogu i javno kažu da li je ovo dio i njihove politike.
Gušenje slobode
Podsjetio je da je i Venecijanska komisija u prethodnim godinama analizirala usklađenost
ovih štetnih i autoritarnih zakonskih prijedloga sa važećim međunarodnim i evropskim standardima, i u više navrata upozoravala da ograničenja prava na slobodu izražavanja, slobodu udruživanja i privatnost, koji zakoni uvode nijesu u skladu Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao ni Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. Koprivica je kazao da se CDT zalagao da se u važeće zakonodavstvo ugrade odredbe koje zahtijevaju od NVO da se registruju i podnose finansijske izvještaje.
DFC: Ozbiljna prijetnja za EU integracije
U opsežnoj analizi koju je juče objavio Digitalni foreznički centar (DFC), zaključeno je da zahtjev Nove srpske demokratije za hitno uvođenje Zakona o stranim agentima predstavlja ozbiljnu prijetnju za evropske integracije Crne Gore. - Taj zakon je ključni alat koji autokratski režimi primjenjuju u cilju gušenja slobode govora i urušavanja demokratije – poručeno je iz DFC-a.
U brojnim analizama i studijama koje tretiraju ruski maligni uticaj u Crnoj Gori, upozoravali su na djelovanje ruskih i srpskih proksi
aktera, posebno naglašavajući problematiku Zakona o stranim agentima.
Podsjetili su da je u Rusiji, nakon usvajanja ovog zakona 2012. godine, a koji je više puta mijenjan, više od 500 organizacija, novinara, aktivista, umjetnika i drugih javnih osoba dobilo status stranog agenta. -Trenutno se svaka organizacija, medij ili pojedinac mogu označiti kao „strani agent“ jednostavno time što će ih rusko Ministarstvo pravde proglasiti da su „pod stranim uticajem“, ili zbog primanja bilo koje svote novca iz inostranstva (ili
iz entiteta koji sam prima strane fondove) – pojasnili su iz DFC.
Između ostalog su naveli i da zastupnici rusko-srpskog uticaja koji su dio aktuelne parlamentarne većine u Crnoj Gori pokušavaju pomjeriti granice. Po već ustanovljenoj metodologiji postepenog privikavanja crnogorskog društva na do juče neprihvatljive stavove i nezamisliva rješenja, pokušavaju da realizuju inicijativu čiji je cilj gušenje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija koji promovišu vrijednosti u skladu sa proklamovanim
- Ti zakoni omogućavaju da finansijsko poslovanje NVO, uključujući izvore njihovog finansiranja, bude predmet kontrola svih nadležnih organa, što se u praksi redovno dešava – naglasio je Koprivica. On je istakao da je cilj ovog prijedloga uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata. Centar za građansko obrazovanje (CGO) je ocijenio da zvanično lansirana inicijativa koalicije ZBCG predstavlja opasan pokušaj da se uguši sloboda govora i udruživanja, a što su osnovni stubovi svakog demokratskog društva. Kazali su da podsjeća na mračne prakse iz Rusije i Ukrajine, te da su te političke strukture predlagačima bliže od EU, što se sada jasno otkriva i pored mimikrije kojoj su u posljednjem periodu pribjegli.
- Zakon o „agentima stranog uticaja“ nije ništa drugo nego institucionalizovana represija prema NVO koje igraju ključnu ulogu u očuvanju demokratije. Umjesto da zajedno sa različtim akterima podstiče pluralizam i jača demokratiju, vlast očajnički stremi potiranju svakog oblika mišljenja koje se ne uklapa u njen svjetonazor - kazali su iz CGO. bez podrške pes-a i demokrata
U reagovanjima političkih partija ističe se da se protive ovoj represivnoj inicijativi. DPS, PES, SEP, Evropski savez i LP su osudile inicijativu ZBCG koja je navela da „politiku Crne Gore treba odvojiti
nacionalnim interesima i strateškim ciljevima koji se ogledaju kroz proces evropskih i evroatlantskih integracija Crne Gore. - Na taj način bio bi otvoren dodatni prostor za potpuno neometano djelovanje autokratskih režima, prije svih onog u Beogradu i Moskvi čija agenda, pored ostalog, podrazumijeva i uskraćivanje evropske budućnosti građanima Crne Gore. Blokiranje evropskog puta Crne Gore je jasan cilj Rusije koji je i javno saopštio doskorašnji ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori – smatraju u DFC.
od brutalnog agenturnog rada raznih međunarodnih bezbjednosnih struktura“. - Bilo je samo pitanje vremena kada ćemo na svojoj koži osjetiti diktaturu koja se sprovodi u zemljama poput Rusije, Kirgistana ili Gruzije. Sporno zakonsko rješenje omogućiće vlastima targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija, odnosno uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja. Upravo ovakav „ruski zakon“ Moskva koristi da stigmatizuje nezavisne medije, organizacije i pojedince koji su kritični prema Kremlju –istakli su iz iz DPS-a. Iz PES-a su istakli da neće podržati prijedlog za donošenje ovog zakona, jer je politici koju baštini ta partija strano svako ograničavanje javne misli i retorika koja sadrži recidive represivnih političkih režima. Istakli su da su orjentisani ka tekovinama koje predstavljaju EU standarde demokratije i slobode misli i jasnu opredijeljenost članstvu u NATO. Poručili su da neće dozvoliti civilizacijsko ni zakonsko skretanje sa tog puta, „tako da nevladine organizacije mogu nastaviti da rade kao i do sada, u okviru koji je već uspostavljen i u skladu je sa evropskim praksama“. Klub poslanika Demokrata smatra da inicijativa za donošenje zak ona o stranim agenturama nije dobra i stoga je neće podržati. -Analizom ove inicijative zaključujemo da bi uvođenje „ zakona o stranim agenturama“ moglo narušiti osnovna građanska prava, otežati rad nevladinih organizacija i nezavisnih medija i stvoriti atmosferu nepovjerenja – naveli su iz te partije. Mirko Stanić je u ime Evropskog saveza kazao da, ako nekome nije bio jasan pravac kojim ZBCG vodi Crnu Goru, da je sada potpuno načisto. - Ovaj naziv je koriščen od strane njihovog formalnog šefa Aleksandra Vučića, dok je kao ministar informisanja i propagande krajem devedesetih crtao mete NVO aktivistima, novinarima i opozicionim političarima. Crna Gora na sreću ima vrlo žilav i robustan NVO sektor kojem će Evropski savez pružiti svu moguću podršku – rekao je Stanić. j.martinoViĆ
Ispituju okolnosti nesreće u Nikšiću
NIKŠIĆ – Radnik Montekarga Nikola Vujadinović (35) stradao je juče kada ga je prikliještila opruga dok je spajao vagone u naselju Gračanica u Nikšiću. Nesreća se dogodila na uto-
varno-pretovarnoj rampi bivših Rudnika boksita.
Prema pisanju portala RTNK, on je radio na spajanju vagona kada se, navodno, otkačila jedna opruga i prikliještila ga. Dežurni tužilac u Osnovnom
državnom tužilaštvu (ODT) u Nikšiću obavio je uviđaj u prisustvu vještaka i službenika policije.
- Dalje službene radnje su u toku – kazali su iz ODT-a Nikšić. J.R.
Istražitelji obavili uviđaj, utvrđuju okolnosti nesreće kod Kotora
KOTOR - Ž. P. (41) iz Podgorice stradao je juče na gradilištu u Bigovi kod Kotora tokom izvođenja radova građevinskom mašinom.
Nesreća se dogodila oko 15.45 časova, dok je Ž. P. radio građevinskom mašinom.
Radnik poginuo na gradilištu u Bigovi
Policija je po nalogu tužioca obavila uviđaj na osnovu čijih rezultata će biti poznato pod
kojim okolnostima je došlo do stradanja Podgoričanina.
A. R.
Kontrolisani dokazi protiv advokata optuženog
U Tivtu uhapšena osumnjičena za napad na službeno lice
Gumama prešla preko stopala policajca, pa pobjegla
TIVAT – J. K. (55) iz Tivta uhapšena je juče nakon što se nije zaustavila na znak policajca, a zatim gumama od automobila prešla preko njegovih stopala i pobjegla, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Službenici policije regulisali su saobraćaj na magistralnom putu Budva – Tivat, radi bezbjednog prolaska vozila pod pratnjom u kojima su se nalazile štićene ličnosti. - Tokom sprovođenja ovih aktivnosti policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Tivat je oko 12.45 časova na kružnom toku u mjestu Kukoljina zaustavio saobraćaj za kretanje svih vrsta vozila, koja se sa lokalnog puta iz naselja Gradiošnica uključuju na magi-
stralni put – navodi se u saopštenju, U jednom trenutku, dok su prolazili automobili pod pratnjom sa štićenom ličnošću, policajac je uočio vozilo marke „škoda“ kako pretiče zaustavljenu kolonu vozila. Kako bi spriječio da to vozilo prođe, policajac je dao jasan znak vozaču da se zaustavi. - Nakon kratkotrajnog zaustavljanja, žensko lice koje je upravljalo vozilom – J. K. (55) iz Tivta, i pored izdatog upozorenja da ne može nastaviti kretanje, a zatim i naređenjapolicijskog službenika, ona je nastavila kretanje i tom prilikom pneumatikom prešla preko stopala policijskog službenika i bočnim dijelom vozila ostvarila kontakt sa njegovim tijelom – istakli su iz policije.
Policajac je zadobio lakše povrede.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru po čijem je nalogu J. K. lišena slobode zbog sumnje da je izvršila krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti – zaključuju u saopštenju.
Iz ODT-a Kotor su pojasnili da je J. K. uhapšena jer nije postupila po naredbi policajca koji je regulisao saobraćaj. - Osumnjičena nije zaustavila svoje vozilo kako bi prošla kolona vozila pod pratnjom, već je svojim vozilom nastavila kretanje i vozilom udarila u tijelo policijskog službenika, kojom prilikom je zadobio lake tjelesne povrede – stoji u saopštenju kotorskog ODT-a. J.R.
Nesvakidašnji incident u podgoričkom naselju Blok V Žena pogođena tastaturom sa solitera, zadobila povredu glave
PODGORICA – Srednjovječna žena zadobila je povrede u subotu, kada je za sada nepoznata osoba bacila iz stana solitera u Bloku 5 tastaturu koja je pogodila u glavu.
Iz Uprave policije Pobjedi je saopšteno da se preduzimaju radnje i aktivnosti na utvrđivanju kome pripada tastatura koja je pogodila ženu. Povrijeđena žena je odmah odvezena u Urgentni blok, gdje joj je pružena hirurška
pomoć i, kako nam je nezvanično saopšteno, ima veću posjekotinu.
Prema njihovim navodima, žena je prilikom ovog incidenta lakše povrijeđena.
- Sa predmetnim događajem upoznat je državni tužilac, koji će se izjasniti o pravnoj kvalifikaciji krivičnog djela – kazali su Pobjedi iz policije. Informacija o ovom događaju objavljena je na Fejsbuk stranici „Oči Podgorice“, gdje se oglasila i povrijeđena žena. Ona je apelovala na građane
da budu odgovorni članovi društva i ne ugrožavaju bezbjednost.
- O strahu i stresu je izlišno govoriti. Molim i apelujem na sve građane i stanare iz tog solitera da budu odgovorni, u blizini se nalazi škola, gdje je svakodnevno velika frekvencija djece. Ne želim ni da pomislim da se to desilo nekom djetetu. Budimo odgovorni članovi društva, čuvajmo i ne ugrožavajmo svoje komšije – stoji u komentaru.
J. R.
PODGORICA – Advokat
Dimitrije Dapčević juče je u podgoričkom Višem sudu zatražio da se usljed nedostatka dokaza obustavi krivični postupak protiv njega za optužbe Specijalnog tužilaštva da je za kriminalnu organizaciju Radoja Zvicera oprao 2,6 miliona eura. On je na ročištu za kontrolu dokaza naveo da je optužnica SDT-a paušalna, perfidna i zlonamjerna.
Sa druge strane, specijalni tu-
žilac Zoran Vučinić ostao je u cjelosti pri optužnici SDT-a i zatražio njeno potvrđivanje. Vanraspravno vijeće Višeg suda, kojim predsjedava sudija Zoran Radović, u narednih 15 dana donijeće odluku da li će se Dapčeviću suditi ili će obustaviti postupak u ovom slučaju. - Optužnicu razumijem leksički, ali ne logički, materijalno i formalno-pravno. Ona predstavlja fijasko postupajućeg tužioca - kazao je optuženi advokat.
KRŠENJE ZAKONA O KRIVIČNOM POSTUPKU
Istakao je da za optuženja koja mu se stavljaju na teret SDT nije koristilo propisane pravne kvalifikacije, već je pokušalo da prikrije prave okolnosti i time njemu išlo na štetu, kršeći Zakon o krivičnom postupku. On je podsjetio da je tužilac dužan da s jednakom pažnjom prikuplja dokaze protiv njega, ali i one koji mu idu u korist. Optuženi Dapčević i njegovi
Vuksanović i Dapčević osim nekretninama garantovali otkazom
Advokati Miloš Vuksanović i Draško Dapčević predložili su da se optuženom Dimitriju Dapčeviću ukine pritvor.
Advokat Draško Dapčević pred sudom je garantovao ličnom čašću da njegov brat Dimitrije neće pobjeći.
Optuženi Dapčević je podržao prijedlog svojih branilaca da ga sud, uz jemstvo od 1,2 miliona eura vrijednih nekretnina, pusti da se brani sa slobode.
- Oba moja advokata su garantovala otkazom u Advokatskoj komori ukoliko pobjegnem. A posebno neću bježati od nekog Zorana Vučinićarekao je Dapčević nakon čega je uslijedila opomena suda da ne proziva tužioca koji je potpisao optužnicu protiv njega. Advokat Vuksanović je
Policajac pravosnažno oslobođen optužbi za zloupotrebu položaja Lekić: Protiv Lukačevića vođen zlonamjeran, nezakonit i neosnovan krivični progon
PODGORICA - Inspektor za privredni kriminal Simo Lukačević pravosnažno je oslobođen optužbi da je Ivici Zlatičaninu omogućio skrivanje veće količine cigareta namijenjenih za prodaju na sivom tržištu, kazao je Pobjedi advokat Damir Lekić. Potvrđivanjem prvostepene presude koju je 25. marta 2022. godine izrekla sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Larisa Mijušković-Stama-
tović, kako je kazao advokat Lekić, stavljena je tačka na zlonamjeran, nezakonit i neosnovan krivični progon Lukačevića. - Krivični progon protiv Lukačevića je vođen iz nekih ličnih razloga i drugih niskih pobuda, a ne zbog prikupljenih dokaza iz kojih bi proizilazila osnovana sumnja da je on učinio bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Lukačević je ispao žrtva nezakoni-
tog i zlonamjernog krivičnog progona Osnovnog tužilaštva, a njemu i porodici je pričinjena nenadoknadiva šteta – kazao je advokat Lekić. On je pojasnio da je Lukačević pretrpio udar na čast i ugled objavljivanjem velikog broja tekstova u svim elektronskim i štampanim medijima, gdje je prema aktima Uprave policije i Osnovnog državnog tužilaštva prikazivan u izrazito negativnom kontekstu, ,,kao kriminalac koji je kao polica-
branioci, advokati Miloš Vuksanović i Draško Dapčević, ukazali su sudijama da se optužnica SDT-a temelji isključivo na porukama sa „Skaj“ aplikacije koji nije dokaz nego informativni materijal. -Specijalno tužilaštvo u kontinuitetu iz informativnog materijala sa „Skaj“ aplikacije izvlači teze kojima pokušava da me inkriminiše – kazao je optuženi Dapčević.
U želji da ga optuži, SDT je, kako je rekao, propustilo da analizira dokumentaciju o transakcijama novca njegovih klijenata, a što im je bila obaveza. Kao prvi od nedostataka optužnice podignute protiv njega on je naveo optužbu SDT-a da je pripadnik kriminalne organizacije.
- Da bi kriminalna organizacija postojala, pored mene bi u njoj trebalo da se nalaze još minimum dva člana. Tužilaštvo je moralo imenom i prezimenom da navede pripadnike te kriminalne organizacije, s opisom uloga i radnji koje su vršili. Toga u optužnici nema – kazao je Dapčević.
obrazlažući prijedlog za ukidanje pritvora naveo da je Dapčević mogao pobjeći u prethodne dvije godine dok se vodila finansijska istraga njegovog poslovanja što je ukazivalo da može doći i do krivičnog postupka, ali da to nije učinio. Sud će o prijedlogu o ukidanju pritvora odlučiti naknadno.
jac zloupotrebljavao svoj položaj sa ciljem neovlašćene prodaje duvanskih proizvoda – cigareta“.
Advokat Lekić navodi da su kolege iz policije Lukačevića neosnovano prijavile nakon čega ga je Osnovno tužilaštvo u Podgorici ,,potpuno zlonamjerno i nezakonito optužilo“. On je naveo da je Viši sud optužio Lukačevića da je 1. juna 2020. godine od 9.15 do 10 sati kod tržnog centra Gintaš omogućio jednoj osobi sakrivanje veće količine cigareta namijenjenih za sivo tržište. Prema navodima optužnog prijedloga, Lukačević nije preduzeo sve potrebne mjere da se zaplijenjene cigarete i vozilo obezbijede kao dokazi o učinjenom krivičnom djelu nakon što je sa kolegom Z. B.
Saslušanjem svjedoka nastavljeno suđenje Stefanu Đukiću i grupi u slučaju ubistva Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića
BEZ DOKAZA
Tužilaštvo, kako je naveo, nijednom rečenicom nije navelo kada je, navodno, postao član kriminalne organizacije.
- Vremenska odrednica prema kojoj sam to postao tokom 2020. godine ima širok vremenski dijapazon. Ne zna se ni kada je ovo djelo dovršeno. Nema nijednog dokaza da je meni neko dao ulogu, da sam je prihvatio i da mi je neko davao naređenja - rekao je Dapčević.
U optužnici, kako tvrdi, nema nijednog materijalnog dokaza da je primao i slao bilo koji novac preko svog bankovnog računa, posredno, preko ofšor destinacija, u Crnoj Gori i inostranstvu niti bilo koji dio kompromitovane „Skaj“ komunikacije konkretizuje bilo što u tom pravcu. - Nije dovoljno da tužilaštvo samo navede da sam držao novac od navodne prodaje kokaina. Iako nije pružio dokaz od koga i kada sam primio novac, tužilac nije pružio dokaz ni kada je kokain prodat. Mora da se opiše i dokaže radnja krivičnog djela kojim je pribavljen novac. Znači, dan, mjesto, vrijeme, počinilac i iznos novca. Toga ovdje nema - rekao je on.
Dapčević je uhapšen u aprilu zbog sumnje da je pomoću fiktivnih kupoprodajnih ugovora i ugovora o pozajmicama, sa of-šor destinacija i iz različitih evropskih država, lično ili preko svojih računa u poslovnim bankama, preuzimao novac kavačkog klana i potom ga uvodio u legalne tokove.
Istražitelji su do Dapčevića došli analizom poruka koje je on putem „Skaj“ aplikacije razmjenjivao s okrivljenim Draganom Kneževićem, navodno visokopozicioniranim pripadnikom kavačkog klana, i njegovom suprugom Draganom Knežević Zadatak budvanskog advokata, prema sumnjama SDT-a, bio je da pronalazi modalitete i načine prikrivanja porijekla novca stečenog prodajom kokaina.
B.ROBOVIĆ
u vozilu Ivice Zlatičanina pronašao različite vrste cigareta koje je ovaj neovlašćeno kupio radi prodaje. Iz tužilaštva su tvrdili, a što pred sudom nijesu dokazali da je Lukačević dozvolio Zlatičaninu da u više navrata otvori zadnja vrata automobila i sa zadnjeg sjedišta iznese nekoliko torbi i kesa sa cigaretama i preda ih neidentifikovanim licima koja su ih sakrila na nepoznatom mjestu i tako omogućio da mu ne budu oduzete sve cigarete, kao predmeti nedozvoljene trgovine. Tom prilikom zaplijenjene su samo 64 šteke u kojima je bilo 640 pakovanja, za koje je sud u pravosnažnoj presudi izrekao mjeru bezbjednosti oduzimanja predmeta.
B.R.
PODGORICA – Svjedoci
Marijan Ljuši i Ljiljana
Bigović-Osmanagić saslušani su juče pred Višim sudom u Podgorici, gdje su opisali muškarca koji je naoružan upao u barski restoran „Savoja“ 2019. godine. Ispričali su da je bio visok i da je imao masku i oružje.
Oni su saslušani u postupku u kojem je Stefan Đukić optužen da je naoružan automatskom puškom upao u barski lokal ,,Savoja“ 2019. godine da bi likvidirao Velizara Gardaševića. Međutim, njegov naum nije ostvaren jer se Gardašević nije nalazio u lokalu. Ljuši je ostao pri ranijem iskazu koji je dao kod tužioca i podsjetio da je tada bio menadžer restorana.
- Sjedio sam na terasi lokala „Savoja“ sa vlasnicom lokala Ljiljanom Bigović-Osmanagić. U jednom trenutku pored nas je prošao momak sa silikonskom maskom, kapom, u crnoj šuškavoj trenerci, sa puškom u ruci. Ušao je u restoran i zadržao se 10, 15 sekundi. Mislim da je došao do prvog separea, tu je nekog tražio, pogledao je, nije bilo nikog. Nakon toga je izašao iz lokala – saopštio je on.
Sudija Amir Đokaj koji vodi ovaj proces ga je podsjetio na raniji iskaz, koji je dao pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Baru 23. avgusta 2019. godine, gdje je svjedok ispričao da se događaj desio oko 14.35 časova i da je osoba koja je ušla naoružana u lokal bila izrazito visoka, oko metar i devedeset.
- Ljiljana je u jednom trenu rekla: „Kuku, što je ovo“. Momak koji je ušao u lokal ispred sebe je u rukama držao hekler. Rekao sam Ljiljani da bježi, ona je ostala - naveo je on, iz-
među ostalog, u prvom iskazu kod tužioca.
Svjedok Ljiljana Bigović-Osmanagić prisjetila se tog dana i kazala da je u tom trenutku bila na terasi lokala. - Ušao je momak u crnom, sa puškom u ruci i izašao. To je to čega se sjećam. Ostajem pri ranijoj izjavi – istakla je Bigović-Osmanagić Svjedok Momčilo Lakićević se pozvao na zakonsko pravo da ne svjedoči jer je u srodstvu sa optuženima: Vuk Lakićević mu je, kako je naglasio, rođeni brat, Stefan Đukić (Mandić) brat po majci, Danijela Mandić-Đukić snaha i Zorića Đurović majka. Podsjećamo, kao izvršilac ubistva Klisića i ranjavanja Gar-
daševića označen je Stefan Đukić. Optužnicom su za učešće u kriminalnoj organizaciji Đukića obuhvaćeni i njegova supruga Danijela Mandić, majka Zorica Đurović i polubrat Vuk Lakićević, zatim Marko Vujadinović (27), Hasip Murić (44), Andrija Glavičanin i Bojan Vuksanović. J.R.
BOX: Supruga Đukića optužila Katnića, Čađenovića i Lazoviće da su „policijski klan“ Na prethodnom ročištu, supruga Stefana Đukića Danijela Mandić negirala je krivično djelo koje joj se stavlja na teret i poručila da je svojevremeno pobjegla zbog tzv. „policijskog klana“ koji su, prema njenim riječima, činili tužio-
ci Milovoje Katnić i Saša Čađenoviću, kao i policajci Zoran i Petar Lazović - Nijesam kriva. Pobjegla sam zbog policijskog klana Katnić, Čađenović zajedno sa Zoranom i Petrom Lazovićem. Rekla sam da ću se predati onda kada se oni uhapse i to sam i učinila nakon toga. Bježala sam od navedenih koji su imali svoj klan, koji su zlostavljali mene, mog supruga i članove moje porodice. Sada se nalazim u zatvoru punom kavčana i srijećem ih svaki dan –ispričala je, između ostalog, Mandić.
Dodala je da je prilikom pretresa bila sama sa policijom te da je pretrpjela i fizičko maltretiranje.
- A u policijskoj stanici sam doživjela i psihičko maltretiranje. Nakon pretresa, nije mi određeno zadržavanje i to pokazuje koliko je bilo dokaza da sam član kriminalne grupe. Tek nakon dva mjeseca je raspisana potjernica za mnomrekla je Mandić. Ona je podvukla da joj je tužilac Saša Čađenović prijetio da će joj dijete završiti u Domu za nezbrinutu djecu.
- I rekao mi je da sam luda ako mislim da ću preživjeti ono što mi se sprema - poručila je tada Mandić. J.RAIČEVIĆ
Ministar unutrašnjih poslova Srbije kazao da crnogorske kriminalne grupe koriste Beograd kao mjesto za obračun i dodao da „svako selo u Crnoj Gori ima svoju organizovanu kriminalnu grupu“
Šaranović
PODGORICA - Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović podsjetio je svog srpskog kolegu Ivicu Dačića da Ritopek, mirno i vrijedno mjesto pokraj Beograda, ni na koji način nije odgovorno za stravične zločine koje je tamo počinio klan Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. Šaranović je to kazao reagujući na izjavu Dačića koji je, gostujući na Televiziji Pink, kazao da je Srbija sasjekla krake kriminalne hobotnice grupa iz Crne Gore i da posljednjih godina nije bilo mafijaških ubistava.
- Njihovi postupci, koje je svijet s pravom osudio, nemaju veze sa vrijednim građanima Srbije, kao što ni kriminalne aktivnosti pojedinaca nemaju veze sa poštenim građanima Crne Gore. Kriminal ne poznaje granice, naciju, niti vjeru i zato ne smijemo dozvoliti da neoprezne izjave naruše dostojanstvo naših građanakazao je Šaranović.
On je dodao da Crna Gora svjedoči istorijskim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala.
- Naša posvećenost saradnji sa međunarodnim partnerima, uključujući Republiku Srbiju, ostaje čvrsta i od prin-
cipijelne važnosti, jer samo zajedničkim snagama možemo zaustaviti ovu pošast. Takođe, žalimo zbog pojedinih struktura koje se povode za ovakvim izjavama i servilno prihvataju stavove nekih drugih zemalja koje zadiru u naš suverenitet i dostojanstvo naših institucija. Kada je trebalo, nijesmo im mogli čuti glasa, jer je politika dvostrukih aršina njihova magistrala djelovanja. Za razliku od njih, ja ću uvijek i na svakom mjestu čuvati dostojanstvo Crne Gore i njenih građana, bez obzira odakle dolaze neprimjerene poruke. Crna Gora je država časnih
ljudi i naša je obaveza da njihov ugled zaštitimo - istakao je Šaranović. Ministar Srbije je kazao da ne zna najbolje geografiju Crne Gore pošto nije iz naše zemlje. - Tamo svako selo ima svoju organizovanu kriminalnu grupu, a ja nikad nijesam čuo u životu za ta sela - kazao je Dačić i dodao da sve dok je na slobodi Radoje Zvicer, za koga se sumnja da je vođa kavačkog kriminalnog klana, postoji opasnost da on „crta metu na čelu“ predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Šaranović je naveo da crnogorska sela čine, prije svega, časni, vrijedni i pošteni domaćini, koji od svog rada žive dostojanstveno. - Izgovoriti bilo što što ih može dovesti u vezu sa kriminalnim grupama je, bez dileme, neoprezno i neprimjerenokazao je Šaranović.
A. R.
Iz Direktorata za zaštitu i spašavanje oglasili se povodom izjave čelnika Šavnika da država nakon poplava ne vodi računa o toj opštini
Naša reakcija je od jutarnjih sati 4. oktobra bila pravovremena i kontinuirana. Jedini zahtjev Opštine upućen je upravo na insistiranja Direktorata u nedjelju kada su izrazili potrebu za angažovanjem mehanizacije. Da je lokalna samouprava s aspekta zaštite i spašavanja ispunila svoje obaveze, postupanje bi bilo djelotvornije –poručili su iz Direktorata
DRAGOCJENA POMOĆ: Mehanizacija Vojske u Šavniku
ŠAVNIK – Povodom izjave predsjednika opštine
Šavnik Jugoslava Jakića, u kojoj je navedeno da niko iz Vlade Crne Gore ne vodi računa o situaciji na teritoriji ove opštine, reagovali su iz Ministarstva unutrašnjih poslova – Direktorata za zaštitu i spašavanje kojim rukovodi Miodrag Bešović.
U saopštenju dostavljenom medijima tvrde da su, povodom nevremena koje je zadesilo Šavnik između 3. i 4. oktobra, još od jutarnjih časova 4. oktobra započeli aktivnosti sa lokalnim službama.
U nevremenu koje je Šavnik zadesilo prošle sedmice, između četvrtka i petka nabujala Komarnica odnijela je puteve i mostove u tom selu, poplavila kuće, uništila dva ribnjaka, pomoćne objekte, potopila njive... Selo je četiri dana bilo odsječeno
Reakcija je, kažu, bila pravovremena i kontinuirana uz stalnu komunikaciju i otvorenost za podršku u dijelu angažovanja opreme i sredstava kojima raspolaže Direktorat. – Jedini zahtjev koji je upućen Direktoratu za zaštitu i spašavanje, a upravo nakon insistiranja pripradnika ovog direktorata, upućen je putem Vajber poruke u nedjelju 6. oktobra, u kojoj su izrazili potrebu za angažovanjem mehanizacije. Odmah nakon toga, stupili smo u komunikaciju sa Ministarstvom odbrane i već sjutradan sa predstavnicima Vojske obišli teren.
Milatović: Vlada da u većoj mjeri pruži podršku
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović objavio je na Iks nalogu da je razgovarao sa predsjednikom opštine Šavnik Jugoslavom Jakićem – Sanacija nastale materijalne štete i omogućavanje nesmetanog života građana i građanki Šavnika iziskuje angažovanost svih nadležnih organa. Apelujem na Vladu i druge relevantne institucije da, u većoj mjeri nego do sada, pruže podršku lokalnim službama u borbi sa dosadašnjim posljedicama vremenskih nepogoda, ali i prevenciji potencijalnih šteta do kojih može doći usljed novih padavina – zaključio je Milatović.
Nakon toga je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, zajedno sa načelnikom Direkcije za civilnu zaštitu i smanjenje rizika od katastrofa Ljubanom Tmušićem, pripadnicima Vojske i PJ Nikšić Direktorata za zaštitu i spašavanje, obišao pogođena područja. Tokom posjete, ministar Šaranović se sreo sa predsjednikom opštine Šavnik Jakićem, i zajedno su obišli pogođena područja, gdje su na licu mjesta dogovoreni naredni koraci pored ostalog da mehanizacija Vojske pomaže uspostavljanju saobraćajne povezanost između odsječenih sela – navedeno je u reagovanju Direktorata uz napomenu da su ponudili i stručnu pomoć u sprovođenju procesa procjene šteta i gubitaka nakon nepogode Na kraju naglašavaju da lokalna samouprava u Šavniku sa aspekta zaštite i spašavanja nije ispunila obaveze. – Opština nema izrađen plan za zaštitu i spašavanje od poplava, nije formiran tim za za-
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove o suzbijanju kju groznice
žiro račun za donacije
Lokalna samouprava je otvorila žiro račun za uplatu donacija. Predsjednik opštine Jugoslav Jakić kaže da su to uradili zbog velikog interesovanja. – Nevrijeme koje je zadesilo Šavnik pokrenulo je interesovanje značajnog broja građana i institucija za doniranje pomoći, kako ugroženim domaćinstvima, tako i pomoć samoj opštini. Uz zahvalnost za ukazanu brigu i napor da se ublaže posljedice vremenskih nepogoda, Opstina Šavnik za uplatu donacija na raspolaganje je stavila svoj račun uz molbu da uplatioci u svrsi naznače da se radi o pomoći/donaciji za elementarne nepogode
– naveo je Jakić. Broj žiro računa za uplate iz Crne Gore je 535–1141–51, a za uplate iz inostranstva ME25535005010000089796. Šavnik je juče posjetio predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović. On je najavio da će uplatiti 20.000 eura pomoći, a ustupio je na korišćenje pumpu za ispumpavanje vode.
štitu i spašavanja na čijem čelu bi bio predsjednik opštine, od petka 4. oktobra nije održan nijedan sastanak opštinskog tima za zaštitu i spašavanje a od februara 2022. godine, u ovoj opštini nije imenovan komandir Službe zaštite i spašavanje. Sigurni smo da bi, da nije bilo tih nedostataka, postupanje u ovoj opštini bilo djelotvornije – navode u reagovanju Direktorata. U nevremenu koje je Šavnik zadesilo prošle sedmice, između četvrtka i petka nabujala Komarnica odnijela je puteve i mostove u tom selu, poplavile su kuće, uništila dva ribnjaka, pomoćne objekte, potopila njive... Selo je četiri dana bilo odsječeno. D. Š.
PODGORICA – Stručni tim za suzbijanje kju groznice koji je formirala Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove juče nije, kao što je bilo najavljeno, donio odluku o tome da li treba sprovesti vakcinaciju krava.
Direktor Uprave Vladimir Đaković rekao je Pobjedi da su juče stručnjaci okupljeni u tom timu više sati razmatrali sve opcije – Situaciju sagledavaju sa svih aspekata – što po tom pitanju kaže nauka, kakva su iskustva država koje su primijenile taj način zaštite stočnog fonda, kako sprovesti vakcinaciju ako je preporuče itd. – kazao je Đaković.
On je ranije saopštio da će se, ukoliko je struka preporuči, vakcinacija sprovoditi isključivo na zdravim, ženskim steonim grlima. Vakcina je dostupna na evropskom tržištu. Doza košta nešto manje od deset eura, a daju se četiri doze.
Kju groznica kod krava pojavila se u julu. Potvrđena je
na farmama u Danilovgradu i Nikšiću. Đaković je prije dva dana kazao i da pet krava muzara u Zeti imaju antitijela, ali da će tek dodatnim ispitivanjem utvrditi da li su oboljele. Rezultate će dobiti do petka. Od jula je testirano više od 1.500 uzoraka. Eutanazirana su ili uginula 104 grla, a eutanaziju čeka još oko 60, dok se pod sumnjom od bolesti prati stanje još oko 200 životinja. Od kju groznice inficirano je i 15 osoba.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković saopštio je nedavno da je situacija sa kju groznicom ozbiljan problem, ali da stočni fond nije ugrožen. Naglasio je da je najveći problem to što lokalne samouprave nijesu odredile lokacije za zakopavanje uginulih i uspavanih životinja pa se postupak eutanazije zaraženih grla odgađa. U međuvremenu, lokacije je odredilo pet opština: Kolašin, Podgorica, Zabljak, Zeta i Bar. Danilovgrad i Nikšić predložili su po više lokacija u toku je provjera da li ispunjavaju uslove. D. Š.
C ETINJE: Zakazana popularna manifestacija ,,Njeguška trpeza“ u subotu na trgu
CETINJE - Manifestacija ,,Njeguška trpeza“ biće održana u subotu, 12. oktobra, na trgu na Njegušima. Program počinje u 15 sati besplatnom degustacijom njeguških specijaliteta. Posjetioci će imati priliku da uživaju u tradicionalnoj gastro ponudi ovog kraja, koja odražava duh i istoriju Crne Gore.
Pored gastronomske ponude, manifestacija će biti upotpunjena kulturno-zabavnim programom uz tradicionalnu crnogorsku muziku i igre KUD-a „Njegoš“, guslara Rajka Radovića i recitatorku Milicu Radović, dok će od 16 sati nastupiti Tanja Šeter i Dejan Škuletić sa bendom. C. T.
Nikšić: Lovačka organizacija „Dr Zoran Kesler“ primila veliki broj zahtjeva za naknadu štete koju je pričinila zaštićena zvijer
Prije nekoliko dana Zdravku Goranoviću je zvijer ugrabila ovcu i kad je on počeo da viče, okrenula se prema njemu, spasili su ga psi. Prije toga, porodicama Purović je svinju odnio i osam koza usmrtio, a Delibašićima kravu. U nekim mjestima stradali su pčelinjaci. Nažalost, mi mještanima ne možemo nadoknaditi štetu, a ne smijemo odstrijeliti zvijer iako ih ugrožava jer je zakonom zaštićena – kaže predsjednik Lovačke organizacije Milan Vujović
NIKŠIĆ – Nema sela u nikšićkoj opštini u kojem ove jeseni nije viđena najkrupnija, najopasnija, a zakonom zaštićena zvjerka - međed. Najviše štete pričinio je u Goliji, Banjanima, ali i nerijetko se srijeće i u naseljenijim mjestima, nedaleko od grada.
U prilog toj konstataciji govori i podatak da je u posljednjih deset dana Lovačkoj organizaciji „Dr Zoran Kesler“ stiglo više prijava za nadokadu štete nego u posljednjih deset godina.
ŽALBE MJEŠTANA
Predsjednik Lovačke organizacije Milan Vujović kaže da su se susreli sa velikim problemom.
– U svakom kraju naše opštine, a zna se koliko je prostrana, mještani se žale. U Goliji međed hara, pa bi se moglo reći i da su ljudski životi ugroženi. Eto, prije nekoliko dana, Zdravku Goranoviću je, kako bi narod rekao „na njegove oči“, zvijer ugrabila ovcu i kad je on počeo da viče, okrenula se prema njemu, tako da su ga samo psi spasli. Prije toga Purovićima, takođe u Goliji, svinju je međed iz svinjca odnio. Još jednoj prodici Purović međed je osam koza usmrtio, a kad se povratio, štalu je razbio i još nekoliko koza ubio. I kod Goranovića u Goliji dva je pčelinjaka uništio. Pri-
ZAšTićENA VRSTA: Mrki međed
javili su nam i Delibašići iz Kamenska da im je kravu usmrtio, a Janjuševićima, nedaleko od Dragovoljske ploče, tri noći zaredom je dolazio i svaku noć je po nekoliko košnica uništio. U Dragovoljićima je stado ovaca desetkovao, Bjelicama u Goliji...– kaže Vujović. Sagovornik Pobjede podsjeća i da povećanom prisustvu te zvijeri svjedoče brojni snimci na društvenim mrežama na kojima se mogu vidjeti međedi kako se slobodno kreću asfaltnim putevima i kroz naseljena mje-
Mrki međed (Ursus arctos L.) ima status krupne divljači. Trajnim zabranom lova zaštićena je mečka sa mečetom do dvije godine starosti, a mužjak je zaštićen lovostajem
sta ,,više nego što smo nekad gledali u specijalizovanim televizijskim emisijama“. Po Zakonu o divljači i lovstvu mrki međed (Ursus arctos L.) ima status krupne divljači. Trajnim zabranom lova zaštićena je mečka sa mečetom do dvije godine starosti, a mužjak lovostajem.
Mještani, kojima su međedi pričinili štetu, traže od Lovačkog udruženja, kao upravljača lovišta, nadoknadu. – Žao nam je poljoprivrednike, ali ne možemo im pomoć. Informisali smo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o zahtjevima, vidjećemo hoće li im ono izaći u susret, imaju li mogućnosti za to. Lovci jedino mogu da ubiju zvijer koja nanosi štetu, a u
Kolašin: ,,Posjetili“ i Trebaljevo, Sjerogošt, Gornje Lipovo
KOLAŠIN – Radojica Milošević, predsjednik Lovačkog društva ,,Lovac“ iz Kolašina, kazao nam je da je i na području te opštine uočeno više međeda nego prethodnih godina u ovom periodu. – Potvrđeno nam je njihovo povećano prisustvo u Treba-
ljevu, Sjerogoštu, Gornjem Lipovu, ali i u moračkom i rovačkom dijelu opštine. Našim članovima smo sugerisali da upozore mještane i domaćine da budu oprezni i organizovani – kazao je Milošević. Nedavno je pčelinjak Darka Medenice i
Vukosava Jeknića na Crkvinama, neočekivano posjetio medvjed. Rijetko se to dešava u tom kraju, u prvoj polovini oktobra. Međed je obalio košnice, pričinio dosta štete, a procjena je da se radi o mladom međedu koji je dolazio dvije noći zaredom... Dr. D.
Mrki međed zaštićen je Bernskom konvencijom (Konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa) koju je Crna Gora ratifikovala. Naveden je u Dodatku II jer ima stabilnu populaciju i vrsta nije ugrožena u mjeri koja bi zahtijevala strogu zaštitu.
U Planu gazdovanja mrkim međedom, koji je u junu usvojila Vlada, navedeno je da je u Crnoj Gori zabilježen trend porasta populacije mrkog međeda. Podaci se odnose na tri nacionalna parka - Prokletije, Durmitor i Biogradsku goru i okolna planinska područja (lovišta).
– Analizirajući dostavljena brojna stanja ove vrste divljači od korisnika lovišta, tokom deset godina broj je povećan za oko 15-ak jedinki, od 401 koliko je bilo 2014. godine do 419 jedinki 2022. godine – navedeno je u dokumentu uz konstataciju da je do toga došlo jer nije bilo odstrijela međeda.
tu i ugrožava ljude, nadležni bi donijeli odluku da se životinja ubije – objašnjava Vujović.
KJU GROZNICA
ovom slučaju to je nemoguće jer je riječ o zaštićenoj vrsti –kaže Vujović.
Kaže da su nekada zvijer mogli otjerati bacanjem petardi, ali da sada ni to ne pomaže. Podsjeća da je ranije problem rješavan tzv. osudom međeda.
– Kad se utvrdi da međed na nekom području pričinjava šte-
Priznaje da je broj prijava manji otkad je počela lovna sezona, psi i pucnjava su, vjerovatno privremeno otjerali zvijeri. Lovačko društvo „Dr Zoran Kesler“ broji oko 800 članova, gazduje najprostanijim lovištem na Balkanu, ali u toj organizaciji ni najstariji ne pamte da je opasne divljači bilo u nikšićkoj opštini kao u posljednje vrijeme. Prije nekoliko godina divlje svinje su pričinjavale ogromne štete poljoprivrednicima u selu Bršno, ali taj pro -
blem je riješen postavljanjem električne čobanice. S međedom je, očigledno, ovog puta teško izaći na kraj i na taj način. Lovce ove jeseni brine i pojava kju groznice. Boje se da će uginule krave, koje su zakopane u Pješivcima, otkopati divljač ili lovački psi i podstaći širenje zaraze. R. PEROŠEVIĆ
Marković: Populacija povećana u svim lovištima
Predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković potvrđuje da je povećan broj međeda. – Populacija međeda, po izvještajima korisnika lovišta, povećana je u svim lovištima, osim u primorskoj lovnoj oblasti. Štete koje ova populacija pravi prijavljuju se korisnicima lovišta. Pravilnikom o mjerama za sprečavanje štete i načinu i postupku za ostvarivanje naknade štete od divljači propisane su mjere koje su dužni da preduzimaju korisnici lovišta i vlasnici, odnosno korisnici stoke i zemljišta na kojima se prostire lovište, kao i načini i postupak za ostvarivanje naknade štete od divljaci – kaže Marković.
Dva crnogorska projekta selektovana za program „AGORA Works in Progress“ „Vidra“
PODGORICA – Dva crnogorska projekta selektovana su za industrijski program „AGORA Works in Progress“ u Solunu, koji će biti održan od 3. do 7. novembra, u okviru 65. izdanja Filmskog festivala u Solunu (Thessaloniki International Film Festival).
U pitanju su projekti „Vidra“ reditelja Srđana Vuletića i producenta Ivana Đurovića (Artikulacija Film), kao i manjinska crnogorska koprodukcija „Život u ritmu“ rediteljke Amerise Baste i crnogorskog koproducenta Marka Jaćimovića (Videa Production). Projekat ,,Vidra“ je, pored Filmskog centra Crne Gore, dobio i međunarodnu podršku od Ministarstva kulture Italije, Hrvatskog audio-vizuelnog centra (HAVC), Ministarstva kulture i sporta kantona Sarajevo, Fondacije za kinematografiju Sarajevo i Centra za kinematografiju Kosovo. „Vidra“ donosi priču o Hani, introvertnoj tinejdžerki koja je potajno zaljubljena u Balšu, školskog druga i manje poznatog člana ,,Street Self Defence“ stranice, popularne na društvenim mrežama. „Život u ritmu“ je debitantski dugometražni film grčke reditelj-
ke Baste, a snimljen je u koprodukciji kompanija iz Grčke, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Kipra i Crne Gore, uz podršku Filmskog centra Crne Gore. Priča se fokusira na odnose glavne protagonistkinje Lene sa okolinom u specifičnim i nimalo optimističnim okolnostima. U sinopsisu filma navodi se da je u pitanju gruba, a istovremeno osjećajna priča o mladoj djevojci koja je borac okružen nezrelim ljudima, a čija će je tvrdoglavost odvesti do konačnog cilja. U fokusu „AGORA Works in Progress“ programa nalaze se filmovi u post-produkciji koji su tematski vezani za Mediteran i region Jugoistočne Evrope, a primarni cilj ovog industrijskog programa je da pomogne producentima i autorima filmova da pronađu distributere i da pruži šansu da projekte i profesionalce otkriju drugi festivali i prikazivači. AGORA funkcioniše kao tačka umrežavanja, koja povezuje filmska ostvarenja sa prikazivačkom mrežom i to online putem. Filmovi koji budu dio ovogodišnjeg marketa biće ekskluzivno dostupni od 1. novembra do 31. decembra zainteresovanim profesionalcima, agentima prodaje i distributerima. An. R.
Opština Kotor su nansiraće likovno stvaralaštvo Podržali osam projekata
PODGORICA - Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti opštine Kotor finansiraće osam projekata iz oblasti likovne umjetnosti, koji su u potpunosti ispunili uslove javnog konkursa i koji su ostvarili propisan broj bodova. Prijedlog programa Sekretarijatu dostavila je komisija za vrednovanje projekata iz oblasti likovnog stvaralaštva, u kojem je navedeno da jedan projekat ne ispunjava uslove javnog konkursa, te da treba odbiti njegovo sufinansiranje. Tako je multimedijalna prezentacija ,,Svjetovi II“ Daliborke Kordić podržana sa 4.050,65 eura, dok je izložba portreta i figura Eleonore Appolonio Kocke podržana sa 1.500 eura. Projekat ,,Flora i akvarelno istraživanje“ Bosiljke Bakočević dobiće 273,20 eura, projekat ,,Od apstrakcije do figuracije“ Milenka Premovića podržan je sa 2.150 eura, dok će projekat Ruže Rebronje ,,Na drugi pogled“ biti sufinansiran sa 1.950 eura. Projekat Nedeljka Simanića ,,Koraci ka platnu“ imaće na raspolaganju 2.000 eura, projekat Dubravke Ivanović ,,Pečat sna o Boki“ 2.600 eura, a projekat Milodarke Stamatović ,,Portreti“ dobiće 4.000 eura. Projekat Mila Albijanića „Gravitacija budućnosti, veliki Karneval i druge priče - projekat koji spaja“ odbijen je uz obrazloženje da ,,autor nije sa teritorije opštine Kotor, što nije u skladu sa propozicijama javnog konkursa“, te da ,,autor nije predao projektni prijedlog na propisanom obrascu“. A. Đ.
podržana
PODGORICA - Tri likovna umjetnika iz Crne Gore - Mišo Vemić iz Nikšića, Momčilo Macanović i Ljubo Popadić iz Tivta - bili su učesnici likovne kolonije ,,Kolut-Mandić“ koja je održana od 29. septembra do 3. oktobra u Barseloni. Upriličena je i izložba radova nastalih u toku trajanja kolonije, a postavku su otvorile ambasadorka Srbije u Španiji Irena Šarac i otpravnica poslova Ambasade Crne Gore u Španiji Milica Đuričković.
Na izložbi je bio i gradonačelnik Santa Suzane, kao i generalni direktor tamošnjeg lanca hotela. Kolonija je trajala deset dana, a slobodno vrijeme učesnici su iskoristili za obilazak znamenitosti Barselone. Nakon povratka u Crnu Goru, Vemić, Popadić i Macanović za Pobjedu su govorili o utiscima sa kolonije, radovima koje su tamo stvarali, ali i svom doživljaju Španije i tamošnje likovne scene.
INSPIRACIJA
Macanović je tokom trajanja kolonije uradio četiri, pet akvarela sa motivima koje često slika.
- To je bilo namjenski rađeno zbog izložbe koja je organizovana u hotelu u kojem smo boravili. Na otvaranju izložbe bio je i gradonačelnik malog grada u kojem smo boravili - St. Suzane blizu Barselone. Iskustva sa ove kolonije su sjajna jer je Španija nevjerovatna zemlja u svakom pogledu. U kulturi tj. likovnoj umjetnosti oni su dali velike stvaraoce. Posebno je sjajan Gaudi, koji je napravio neka nestvarna arhitektonska djela - istakao je Macanović. On je naglasio da Španija ima raznovrsnu likovnu scenuod klasičnog izraza do nekih modernih tendencija i da je sve vrlo interesantno.
- Ne mogu reći puno o umjetnicima iz Španije jer je mali period našeg boravka tamo da bih mogao sve da ih upoznam. Umjetnost je tamo raznovrsna - ima figuracije, performansa, raznih likovnih izraza, ali svi oni egzistiraju istovremeno, niko nikome ne smeta. Ja sam figurativac i tamo sam vi-
Umjetnici Mišo Vemić, Momčilo Macanović i Ljubo Popadić
MACANOVIĆ: Iskustva sa ove kolonije su sjajna jer je Španija nevjerovatna zemlja u svakom pogledu
VEMIĆ: Publika je jako dobro reagovala na radove. To je kultivisana publika koja zna što je umjetnost
dio nekoliko sjajnih umjetnika koji su već uveliko priznati - istakao je Macanović.
Prema njegovim riječima, boravak u tako značajnoj kulturnoj zemlji kakva je Španija je veoma bitan jer može puno toga da se nauči.
- Tu je akumulirano ogromno blago jer je Španija bila velika kolonijalna sila, toliko moćna da je danas to nama nezamislivo. Tu je ogroman uticaj
mavarske kulture. Ta mješavina katolicizma i uticaj drugih kultura je fantastičan. Na svakom koraku vidite neke sjajne građevine prepune skulptura, reljefa i sl. Za mene to je neiscpran izvor inspiracije - istakao je Macanović.
Vemić je podsjetio da se likovna kolonija ,,Kolut-Mandić“ organizuje već 50 godina.
POPADIĆ: Za svakog umjetnika je važno da obilazi umjetničke centre kako bi vidio što se radi na polju umjetnosti
- Učestvovalo je deset umjetnika po njihovoj selekciji. Tokom trajanja kolonije uradio sam crteže na kojima su motivi kojima se godinama bavim - konji. Izložio sam tri crteža. Publika je jako dobro reagovala na radove. To je kultivisana publika koja zna što je
Danas će biti objavljeno ime novog laureata Nobelove nagrade za književnost
PODGORICA - Ove nedjelje dodjeljuju se Nobelove nagrade, a danas će biti poznat laureat priznanja koje tradicionalno pri-
4.000
vlači najveću pažnju javnosti – Nobelove nagrade za književnost. Prvi favorit je, prema kvotama Ledbrouksa, kineska avangardna književnica Čan Sje, sa kvotom 10/1.
Ona je takođe bila
love nagrade za književnost, koja je pripala norveškom piscu Junu Foseu. Švedska akademija u Stokholmu tada je pohvalila Foseove inovativne drame i prozu i to što je u djeli-
dišnje Nobe-
Kineska književnica Čan Sje
kojima je obično uskraćeno pravo da govore. Aleks Apati iz Ledbrouksa kazao je da je ovogodišnja trka za Nobelovu nagradu još otvorena. - Iako smo vidjeli veliko interesovanje za Geralda Murnanea i Cesara Aira, Džan Sjue ostaje najpopularniji izbor među igračima i kao rezultat toga nastavlja da bude favorit – saopštio je Apati. Sje, čije pravo ime je Deng Ksiaohua, prethodno je bila na široj listi za međunarodnu Bukerovu nagradu za roman ,,Ljubav u novom milenijumu“ i zbirku pripovjedaka ,,Živim
bivalentnost u srži“. U obrazloženju je navedeno i da Foseova djela daju glas onima iz-
u sirotinjskoj četvrti“. Njen pseudonim istovremeno znači „prljavi snijeg koji odbija da se istopi“ i „najčistiji snijeg na vrhu planine“. Smatra se jednom od najeksperimentalnijih autorki današnjice, a svoje radove opisuje kao „književnost za dušu“ i „životnu književnost“. Rođena je 1953. u kineskoj provinciji Čangši, a tokom Kulturne revolucije roditelji su je tjerali na težak rad na selu. Njena književnost je duboko ukorijenjena u kineskoj kulturi, ali je svojom popularnošću prevazišla granice Kine, zbog čega se smatra jednom od najvažnijih savremenih azijskih
za Pobjedu o likovnoj koloniji u Barseloni
nost na pijedestalu. Malo smo bili pod tremom kako će publika sve to prihvatiti. Međutim, zaista je sve bilo sjajno - istakao je Vemić. Umjetnik ne krije oduševljenje Barselonom.
- To je predivan grad, gotovo sam se šokirao kada sam sve vidio. Pomenuću Gaudijevu Sagrada familiju - to je nešto fascinantno, to je građevina koja hipnotiše, tu je i Dalijev muzej. Vidjeli smo još neke atraktivne kulturne spomenike u Barseloni - istakao je Vemić. On je podsjetio da Španija obiluje genijalnim umjetnicima poput Velaskeza, Goje, Gaudija, Dalija...
Roman o Crnoj Gori „Zemlja iza božjih leđa“ A. Dena Dolarda predstavljen u Londonu
PODGORICA – „Zemlja iza božjih leđa“, potresni roman A. Dena Dolarda o inženjeru Lazaru Jaukoviću, izgradnji mosta na Đurđevića Tari, o žrtvovanju da spasi svoj narod i domovinu, promovisan je u holandskoj ambasadi u Londonu.
blike Crne Gore u Ujedinjenom Kraljevstvu, prisutnim gostima predstavila je roman „Zemlja iza božjih leđa“, djelo koje je fasciniran crnogorskim narodom, običajima i junacima napisao Dolard daleke 1956. godine.
Tokom boravka u Španiji učesnici su imali priliku da posjete MEAM - Museu Europeu d’Art Modern.
- U toku je bila jedna jako značajna izložba sa puno radova umjetnika iz cijelog svijeta. Ono što konkretno mene zanima vezano je za figuraciju i primijetio sam da se figuracija potpuno vratila i da joj se poklanja puno pažnje. Riječ je o jednoj fenomenalnoj izložbi. Obišli smo i Muzej savremene umjetnosti u kojem je izložena stalna postavka - istakao je Popadić.
On smatra da je za svakog umjetnika važno da obilazi umjetničke centre kako bi vidio što se radi na polju umjetnosti u tim sredinama.
- Pablo Pikaso, Huan Miro, Salvador Dali - sve su to Španci koji spadaju u vrh svjetskog slikarstva. Važno je za umjetnike da se stručno usavršavaju, upoznaju druge umjetnike i šire vidike - kazao je Popadić.
umjetnost, koja je navikla na izložbe i kulturne događaje. Nije ni nama bilo lako da izlažemo u sredini gdje je umjet-
- Dovoljna su ta četiri velikana da nose svu umjetnost Evrope - istakao je Vemić. On smatra da je važno da umjetnici izlažu van granica Crne Gore.
- To je velika privilegija. To je odskočna daska za svakog umjetnika. Pogotovo u sredini koja obiluje umjetninama, u sredini koja je navikla na umjetnike različitih formataistakao je Vemić.
DALEKO SMO
Na naše pitanje može li napraviti paralelu između španske i crnogorske likovne scene, Vemić je odgovorio da je ,,to malo za razmišljanje“.
- Bogami smo daleko u odnosu na Španiju, ali ima ljudi koji ,,guraju“ to, koji se bore. Ima izvanrednih stvaralaca u Crnoj Gori. Treba im dati priliku, a prilika se, nažalost, rijetko ukazuje. Imamo sreću što je nas nekoliko iz Crne Gore organizator kolonije, Mišo Mandić iz Apatina, pozvao da učestvujemo - istakao je Vemić. Popadić je kazao da je ovo prvi put da boravi u Barseloni i da je oduševljen gradom.
- Iznenađen sam veličinom i ljepotom grada. Tokom trajanja kolonije uradio sam crtež na kojem je predstavljen detalj sa reljefa Gaudijeve Sagrada familije, a uradio sam i jedan portret kolege - istakao je Popadić. Izložba radova učesnika kolonije biće organizovana u narednom periodu u više gradova u Srbiji. A. ĐOROJEVIĆ
Figuracija se vratila ponovo prvi favorit
spisateljica na međunarodnoj sceni. Porede je sa Francom Kafkom, ali i Semjuelom Beketom zbog hermetičnog stila i neprestanog propitivanja kontradikcija ljudske egzistencije.
Ako bude proglašena za dobitnicu Nobelove nagrade, ona će biti 18. žena koja je dobila nagradu i treća kineska dobitnica Posljednji kineski autor koji je dobio nagradu bio je Mo Jan 2012. godine.
Nakon Sje, drugi na listi favorita, sa kvotom 14/1, jeste popularni japanski pisac Haruki Murakami. Potom slijede kanadska književnica Margaret Atvud i američki pisac To-
Promociju romana otvorio je Koen Guiking, ataše za kulturu u Ambasadi Holandije, koji je i pročitao dio romana na holandskom jeziku. Gostima se potom obratio Paul Huijts, ambasador Kraljevine Holandije u Velikoj Britaniji, i poželio dobrodošlicu i zadovoljstvo što se srijeće sa predstavnicima Crne Gore ovakvim povodom.
- Drago mi je što smo se okupili lijepim povodom u ovom problematičnom vremenu, kada se svuda u svijetu vode ratovi i kada su svi na to fokusirani. Ono što ne smijemo zaboraviti je da prijateljske odnose nikada ne uzimamo „zdravo za gotovo“, moramo investirati u njih. To važi ne samo u privatnom životu nego i u diplomatiji. Večeras želimo da istaknemo prijateljstvo između Crne Gore i Holandije kroz kulturu i hranu, jer i to je dio kulture jednog naroda - naglasio je Huijts. Nataša Jovović, otpravnica poslova u Ambasadi Repu-
PODGORICA - Crnogorska akademska umjetnica Jelena Jovančov jedna je od nagrađenih autora na sedmoj međunarodnoj izložbi savremene ilustracije i crteža pod nazivom ,,City Memory: Human Landscape“, u organizaciji Kineskog udruženja za promociju kulturne industrije. Njeni radovi iz ciklusa „Masline“ nagrađeni su priznanjem za izvrsnost „Pamćenje grada: ljudski pejzaž“.
- Prevod književnih djela prevazilazi puke riječi i poziva nas da premostimo jaz i bolje razumijemo jedni druge. Priča o „Zemlji iza božjih leđa“ više je od narativne veze između korica knjige - to je most između kultura, ogledalo koje odražava crnogorsku prirodu, bogate pejzaže, našu burnu istoriju i duh našeg naroda – kazala je Jovović.
Ona je ukazala da Dolardovo oslikavanje Crne Gore kao „zemlje iza božjih leđa“ može, u prvom trenutku, zvučati kao daleko i zaboravljeno mjesto, ali u realnosti govori o bezvremenosti i snazi našeg naroda.
- Pronašao je zemlju koja, iako udaljena i često zanemarena, nosi moćnu priču o postojanosti i tradiciji. Njegovo majstorsko pripovijedanje zahvata suštinu otpornosti, patriotizma i ponosa, velikodušnosti i gostoprimstva koji krase Crnogorce do današnjeg dana – rekla je Jovović. U ime izdavača, o romanu je govorila i Radmila Perović, direktorica Crnogorskog me-
đunarodnog instituta za štampu, koja je takođe zahvalila Ambasadi Kraljevine Holandije na gostoprimstvu i gospodinu Radu Mariću, crnogorskom biznismenu iz Londona, za finansijsku podršku ovom projektu. Gost ove večeri bio je i lord Džon Randal, britanski konzervativac iz Do -
ma lordova (House of Lords). Roman je sa holandskog jezika prevela Jelica Novaković-Lopušina Među gostima su bili i potomci Lazara Jaukovića, a promociju je upotpunio crnogorski pijanista Simo Šišević, koji već nekoliko godina živi i radi u Londonu. R. K.
Priznanje za Jelenu Jovančov na međunarodnoj izložbi savremene ilustracije i crteža u Kini
„Masline“
dobile nagradu za izvrsnost
mas Pinčon sa kvotom 16/1. Takođe, sa kvotom 16/1 su Aira, Murnane i Ersi Sotiropoulos Drugi autori koje je Ledbrouks naveo su En Karson (20/1), Don DeLillo (25/1), Ngugi va Thiong’o (25/1), Salman Ruždi (25/1), Karl Ove Knausgard (28/1) i Han Kang (33/1). Dobitnik nagrade biće objavljen danas u 13 sati i dobiće 11 miliona švedskih kruna (811.780 funti). Nobelova nagrada za književnost je dodijeljena 116 puta od 1901. godine, a njen prvi dobitnik bio je francuski pisac Sili Pridom, koji je važio za ,,pjesničkog mudraca“ svog vremena.
An. R.
Izložba će biti održana od 21. do 30. novembra u Pátio do Espinho (iza ruševina Crkve Svetog Pavla) u Makau. Osim izabranih radova, na izložbi će učestvovati 50 autora na poziv organizatora koji nijesu u konkurenciji za dodjelu nagrada. Jovančov je kazala da se pejzažni motiv sa maslinama, zelena i crvena koje zajedno zapisuju, prožimaju i crtaju ambijent prirode. - Zelena je topla i nerijetko se povezuje sa čovjekom, životom, prirodom, proljećem, biljnim svijetom, vodom itd. Korijenje ponire u zemlju, a na ovim crtežima korijenje izranja iz zemlje. Na površini je. Crteži ujedno imaju elemente sottorealizma, jer prikazujem ono što je iza ili ispod površine stvarne slike. Čovjekove oči nijesu objektiv fotoapara-
ta - one su „filteri“ naših misli. Crtež je stoga prikaz onog što znamo, a ne onog što vidimo. Krošnja i njene grane visoko se izdižu stvarajući tako poe-
tičku posrednost, odnosno povezivanje nebeskog svoda i tla – istakla je Jovančov. Prema njenim riječima, grandiozno, iznova inspirativno
mitsko stablo masline pokreće je da mu se vraća. - Izbrazdana površina, čvorovi, besprekorne pukotine i šupljine na njenoj kori daju autentičan i bezvremenski prizvuk ovom jedinstvenom stablu - kazala je Jovančov o ovom ciklusu radova. Ovogodišnji žiri radio je u sastavu: Shunyo Yamauch (Japan), Tiger Pan (Kina), Chao Sio Leong (Makao, Kina), Sabina Oberhalzer i Renato Tagli (Švajcarska) i Znang Yulian (Kina). Za izložbu su odabrana 194 autora i dodijeljene su nagrade. Organizatori izložbe istakli su da mjesta koja dodiruju ljudska srca nikada nijesu na mapi.
- Sedma međunarodna izložba savremenog crteža i ilustracije u Makau poziva vas da podijelite svoju priču, da upoznate sebe i mjesto kroz vašu perspektivu i da zabilježite te suptilne, ali veoma važne stvari - zaključili su organizatori izložbe. A. Đ.
Samit Ukrajine i zemalja Balkana U DUB rovnik U: Potpisana deklaracija, kao i sporazum lidera iz Kijeva sa hrvatskim premijerom Plenkovićem
DUBROVNIK – Lideri i predstavnici zemalja Jugoistočne Evrope potpisali su juče u Dubrovniku deklaraciju kojom su izrazili punu potporu nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine te osudili ruski rat protiv svog susjeda.
-Prošlo je skoro hiljadu dana od početka ruske vojne invazije punih razmjera na Ukrajinu. Osuđujemo ovaj ničim izazvan, neopravdan i nezakonit ruski agresivni rat protiv Ukrajine. Agresorski rat Rusije je zločin protiv ukrajinskog naroda; flagrantno kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju UN; velika pretnja za mir, sigurnost i stabilnost jugoistočne Evrope, cijelog evropskog kontinenta i svijeta u cjelini - navodi se u dokumentu.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je juče u Dubrovniku da bi pozivnica Ukrajini za članstvo u NATO predstavljala korak prema miru jer bi Rusija time pretrpjela geopolitički poraz. -Ima li Ukrajina svoje mjesto u NATO? Ako ima, ruski predsjednik Vladimir Putin će izgubiti geopolitičku bitku. Rusija će morati da prihvati da Evropa ima granice, da postoje nezavisne države koje imaju pravo da izaberu svoju budućnost - rekao je Zelenski u uvodnom govoru na Samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa, prenijela je agencija Hina. Na sastanku na vrhu u Dubrovniku okupili su se visoki funkcioneri zemalja regiona da bi dali podršku Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agre-
Ako Ukrajina ima svoje mjesto u NATO, ruski predsjednik Vladimir Putin izgubiće geopolitičku bitku. Rusija će morati da prihvati da Evropa ima granice, da postoje nezavisne države koje imaju pravo da izaberu svoju budućnostrekao je Zelenski u uvodnom govoru na Samitu u Dubrovniku
sije. Sastanku su prisustvovali predstavnici zemalja regiona - Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije, kao i članice Evropske unije Slovenije, Grčke, Bugarske i Rumunije, kao i Moldavije i Turske. Zelenski je, sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem, prije početka Samita potpisao bilateralni sporazum o dugoročnoj podršci i saradnji. Sporazum je fokusiran na iskustvima Hrvatske u procesuiranju ratnih zločina, podrške ratnim veteranima i uklanjanju mina. Predsjednik Ukrajine je rekao da do kraja godine postoje stvarni izgledi za približavanje miru i da tu priliku daje situacija na bojištu. -Moramo da donesemo hrabre odluke. Računamo na vođstvo predsjednika SAD Džozefa Bajdena, računamo na snažne i mudre korake Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, da bismo doni-
jeli sigurnost i mir u Evropu - istakao je Zelenski. Premijer Hrvatske Plenković, koji je sa Zelenskim domaćin sastanka, rekao je da Samit predstavlja koristan i iskren format za političku podršku Ukrajini. -Vrlo smo zadovoljni što se
Samit događa u Dubrovniku, gradu koji je kolijevka hrvatske diplomatije i svjetionik slobode. To je grad koji je u nedavnoj istoriji doživio rat, razaranja, ali danas uživa mir, blagostanje i napredak. To je upravo budućnost koju želimo Ukrajini - istakao je Plenković u uvodnom govoru. On je naveo da je Ukrajina bila jedna od prvih zemalja koja je priznala Hrvatsku 1991. istakavši da Hrvatska danas stoji uz tu zemlju. P lenković je ocijenio da podrška ukrajinskoj borbi protiv ruske agresije nije samo stvar solidarnosti s narodom
I prije nego je objavljena Dubrovačka deklaracija, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na samostalnoj konferenciji za novinare saopštio da je delegacija Srbije uspjela da izmijeni nekoliko stavova u tom dokumentu.
Kako je rekao, iz prvobitne verzije Deklaracije je izmijenjen stav o obavezi uvođenja sankcija Rusiji. -Podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, ali ćemo istovremeno ostati bez uvođenja sankcija Rusiji. To je naša politikarekao je Vučić. Kazao je da ne misle svi na Samitu isto o svim pitanjima, ali je važno da su razgovarali o principu poštovanja teritorijalnog integriteta Ukrajine. -Ja sam ukazao na neophodnost poštovanja
Objavljeni dobitnici Nobelove nagrade za hemiju
STOKHOLM - Švedska kraljevska akademija nauka odlučila je da Nobelovu nagradu za hemiju 2024. dodijeli Dejvidu Bejkeru „za računarski dizajn proteina“, kao i Demisu Hasabisu i Džonu M. Džamperu „za predviđanje strukture proteina“. Nobelova nagrada za hemiju 2024. govori o proteinima, genijalnim hemijskim alatima u životu. Kako se navodi u obrazloženju, Dejvid Bejker je uspio sa gotovo nemogućim podvigom
izgradnje potpuno novih vrsta proteina. Demis Hasabis i Džon Džamper razvili su AI model za rješavanje 50-godišnjeg problema: predviđanje složenih struktura proteina. Ova otkrića imaju ogroman potencijal.
Raznolikost života svjedoči o nevjerovatnoj sposobnosti proteina kao hemijskih alata. Oni kontrolišu i pokreću sve hemijske reakcije koje su zajedno osnova života. Proteini takođe funkcionišu kao hormoni, signalne supstance, antitijela i gradivni bloko-
vi različitih tkiva. Proteini se generalno sastoje od 20 različitih aminokisjelina, koje se mogu opisati kao gradivni blokovi života.
Dejvid Bejker je 2003. uspio da iskoristi ove blokove da dizajnira novi protein koji je bio drugačiji od bilo kog drugog proteina. Od tada, njegova istraživačka grupa proizvodi jednu maštovitu kreaciju proteina za drugom, uključujući proteine koji se mogu koristiti kao farmaceutski proizvodi, vakcine, nanomaterijali i sićušni senzori, navodi se u
Povelje UN i na držanje do tog principa, ne kada nekome odgovara da taj princip poštuje, a kada mu ne odgovara da se brže-bolje udalji od tog principa - rekao je Vučić novinarima. Istakao je da je važno što su na Samitu iskazivali želju da se uspostavi mir.
koji se bori za opstanak, već i ključni geopolitički i sigurnosni interes.
-Rusija nije samo napala Ukrajinu već je takođe potkopala temelje evropske bezbjednosti, kršeći glavna načela međunarodnog prava i međunarodnog poretka - rekao je hrvatski premijer.
Ranije juče, na početku Samita, Zelenski je poručio da, ukoliko Evropa nije ujedinjena, ne možemo očekivati mir.
-Nikoga u Evropi ne treba podsjećati koliko je mir, pogotovo ovdje na Balkanu, dragocjen. Ono što se događa na Balkanu i ono što se događa kod nas u Ukrajini na neki način određuje stabilnost čitave Evrope. Hvala na podršci i što ustajete protiv nastojanja Rusije da destabilizuje i ovaj region - rekao je Zelenski na početku Samita.
Domaćin Samita, hrvatski premijer Andrej Plenković, napomenuo je da ruska invazija na Ukrajinu traje gotovo 1.000 dana.
Odbrana protiv ruske agresije nije, kako je rekao, samo pitanje solidarnosti s Ukrajinom, već je riječ o ključnom geopolitičkom interesu za sve: -Time (pomaganjem Ukrajini) ulažemo u budućnost za našu djecu u cijeloj Evropi... Neosuđivanje Rusije u ovom napadu na Ukrajinu ohrabrilo bi i druge režime da učine slično ili isto. U jugoistočnoj Evropi ne smijemo dopustiti da se to događa. Zelenski se zahvalio Hrvatskoj za podršku Ukrajini i to što je, kako je rekao, od početka ruske agresije 2014. uz ukrajinski narod. Rusija je 2014. anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim. Rusija je u februaru 2022. započela invaziju na susjednu Ukrajinu. Inače, susret u Dubrovniku, gradu pod zaštitom UNESCO, koji prate visoke mjere bezbjednosti, treći je Samit Ukrajine i Jugoistične Evrope. Prvi je bio u Atini 2022, a drugi u Tirani u februaru ove godine, kojem je takođe prisustvovao ukrajinski predsjednik koji je pozvao na veću podršku ukrajinskim naporima u odvraćanju ruskih snaga.
obrazloženju. Drugo otkriće se tiče predviđanja proteinskih struktura. U proteinima, aminokisjeline su povezane u duge nizove koji se savijaju da bi napravili trodimenzionalnu strukturu, koja je odlučujuća za funkciju proteina. Od 1970-ih, istraživači su, kako navode, pokušavali da predvide proteinske strukture iz sekvenci aminokisjelina, ali je to bilo veoma teško. Međutim, prije četiri godine došlo je do zapanjujućeg prodora. -Hasabis i Džamper su 2020. predstavili AI model pod nazivom AlphaFold2. Uz njegovu pomoć, uspjeli su da predvide strukturu gotovo svih 200 miliona proteina koje su istraživači identifikovali. Od njihovog proboja, AlphaFold2 je koristilo više od dva miliona ljudi iz 190 zemalja. Među bezbroj naučnih primjena, istraživači sada mogu bolje razumjeti otpornost na antibiotike i kreirati slike enzi-
ma koji mogu da razgrađuju plastiku. Život ne bi mogao postojati bez proteina. To što sada možemo da predvidimo proteinske strukture i dizajniramo sopstvene proteine donosi najveću korist čovječanstvu - dodaje se u saopštenju Švedske kraljevske akademije nauka.
Voda sa izvorišta
Prvog dana uspio sam da nađem vodu u bidonima, ali narednog dana više je nije bilo. Morao sam da kupujem onu u flašama od litar i po, koja je skuplja u odnosu na bidon od šest litara koji plaćam po 1,39 eura. Da vam pravo kažem - potrošio sam ovih dana dosta novca na vodu. Ali što ću, morao sam, imamo bebicu kod kuće, osim za piće, treba nam voda i za kuvanje, pranje bočica, šerpica… Nadam se da će Vodovod srediti stvari da u 21. vijeku možemo, bez obzira na vremenske prilike, da pijemo vodu sa njihove mreže, a ne da je prokuvavamo –kazao je Ljubiša Jokić
Nakon što je usljed obilnih padavina u petak, 4. oktobra, došlo do značajnijeg zamućenja vode sa vodoizvorišta Mareza, iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija obavijestili su potrošače koji se snabdijevaju sa ovog vodoizvorišta da vodu ne koriste za piće ni poslije prokuvavanja.
Toga dana, a naročito u subotu, u marketima širom grada bilo je gotovo nemoguće naći vodu u bidonima. Neki od građana sa kojima smo razgovarali ističu da su zbog toga bi-
Odgovarajući na pitanja
Pobjede, iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija podsjetili su da je u petak, 4. oktobra, usljed obilnih padavina koje su zahvatile cijeli region došlo do značajnijeg zamućenja vode sa vodoizvorišta Mareza. Toga dana je dato obavještenje da građani koji se snabdijevaju sa vodoizvorišta Mreza vodu ne koriste za piće ni poslije prokuvavanja. - Obilne padavine tokom
li primorani da kupuju čak i onu u flašicama od pola litra, koja je znatno skuplja. S druge strane, dobavljači i vlasnici marketa ističu da je potražnja za vodom bila tolika da nijesu mogli postići da obezbijede dovoljne količine u svakom momentu.
POTRAŽNJA
Arsenije Popović iz diskonta pića ,,Brevi“ na Starom aerodromu kazao je za Pobjedu da su prethodnih dana imali znatno veću prodaju flaširane i vode u bidonima. - Prethodnih dana vodu smo
prodavali na palete. Od nas su kupovali i građani, i mali i veliki trgovci, prodavnice, veleprodaje… U komunikaciji sa ljudima iz marketa obaviješteni smo da su prethodnih dana vrlo brzo ostajali bez zaliha vode i da su bili zatečeni potražnjom. Tražili su nove
i nove količine, ali mi jednostavno nemamo toliki kapacitet da možemo po nekoliko puta na dan za nekoga da dostavljamo vodu. Prosto, prolazilo je toliko da se nije moglo stizati da se popune zalihe - naročito u petak, ali i u subotu s obzirom na to da je nedje-
lja neradna. Slično je i ovih dana, non-stop se dolazi. Ljudi u ovakvim situacijama najviše traže vodu u bidonima i to onu koja je najjeftinija… Imamo ogromnu veleprodaju u Dajbabama, velike zalihe vode, koliko god treba – kazao je Popović, uz napomenu da je kod njih voda u bidonima od šest litara po 1,10 i 1,30 eura, a u flašama od litar i po 45, 50 i 80 centi. Vlasnika marketa ,,Ada“ na Zabjelu Semir Nurković kaže da je iznenađen koliko brzo je prethodnih prolazila voda sa njihovih rafova, naročito u petak i subotu. - U petak, kada su javili da voda sa Mareze nije za piće, povećali smo zalihe vode za onoliko koliko smo mislili da će nam biti dovoljne za taj dan. Međutim, sve smo prodali za nekoliko sati, pa smo još dva – tri puta toga dana morali da nabavljamo nove količine. Veliki broj dobavljača sa kojima sam kontaktirao uopšte nijesu imali vode za prodaju. Poučeni iskustvom od petka, u subotu smo obezbijedili znatno više vode, ali nam je i toga dana prifalilo, jer su ljudi kupovali za nekoliko dana. I danas je potražnja velika. Ostalo nam je još malo vode u bidonima od šest litara, ne možemo obezbijediti više prije sjutra, jer je
nema. Ove u manjim bocama imamo – kazao je Nurković, uz napomenu da mušterije kupuju i flaširanu vodu od 1,5 litara kad nema one u bidonima.
POTROŠNJA
Ljubiša Jokić, koga smo sreli juče u jednom od većih marketa u gradu, kaže da od petka na vodu za piće potrošio dosta novca.
- Kako je kod nas voda s Mareze, od petka kupujem vodu. Prvog dana uspio sam da nađem vodu u bidonima, ali narednog dana više je nije bilo. Morao sam da kupujem onu u flašama od litar i po, koja je skuplja u odnosu na bidon od šest litara koji plaćam po 1,39 eura. Da vam pravo kažempotrošio sam ovih dana dosta novca na vodu. Ali što ću, morao sam, imamo bebicu kod kuće, osim za piće treba nam voda i za kuvanje, pranje bočica, šerpica… Nadam se da će Vodovod srediti stvari da u 21. vijeku možemo bez obzira na vremenske prilike da pijemo vodu sa njihove mreže, a ne da je prokuvavamo –kazao je Jokić. Savo Pavićević kaže da zbog toga što prethodnih dana u samoposlugama nije mogao da nađe vodu u bidonima od šest litara, pa čak ni onu u flašama od litar i po. - Nije bilo u svim marketima vode u bidonima, brzo su prošli. Morao sam da kupujem flaširanu, čak i onu od pola litra ili 0,75 litara. Danas sam kupio vodu u bidonu, znatno je povoljnije – kazao je Popović. I Slavica Radonjić kazala je da je prethodnih dana kupovala flaširanu vodu za piće. - Čim su u petak javili da voda sa Mareze nije za piće ni poslije prokuvavanja, pošla sam u nabavku. Tada sam našla bidone, ali ne znam kakva je situacija bila kasnije. Vidim da je danas imaju u marketima – kazala je Radonjić. I. MITROVIĆ
Zamućenje se u prvom naletu kretalo i do 50 NTU jedinica
petka uslovile su velike dotoke zamućene vode na vodoizvorište Mareza. To zamućenje se u prvom naletu kretalo i do 50 NTU jedinica, da bi se već poslije nekoliko sati spustila na oko 20 NTU. Sljedećih dana se nastavila tendencija pada, tako da je u ponedjeljak, 7. oktobra, izmjerena mutnoća bila oko dvije-tri NTU jedinice kada je i data preporuka
za korišćenje prokuvane vode. Vrijednost parametra mutnoće se tokom vikenda znatno smanjila, ali je i dalje ostala iznad Pravilnikom propisanih vrijednosti, tako da je od ponedjeljka na snazi preporuka da stanovništvo, a naročito djeca, trudnice, stariji i stanovništvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili kori-
ste bezbjedne alternative, tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flaširane vode, na odgovarajući način dopremljenu zdravstveno sanitarnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorišta i sl.) – poručuju iz Vodvoda.
Vodom sa Mareze snabdijevaju se Mareza, Tološi, Blok pet i Blok šest, dio grada Preko Morače, centar, dio
ispod Gorice, Malo brdo, Stara varoš, Zabjelo, Pobrežje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, Siti kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica i Donji Kokoti, Grbavci, Lekići, Zeta (zimi), dio Farmaka.
U ostalim djelovima grada, dodaju, distribuira se voda sa ostalih vodoizvorišta (Ćemovsko polje, Zagorič i Dinoša) koja se može bezbjedno koristiti.
ISKLJUČENJA STRUJE Foto-detalj
- Sektor kontrole kvaliteta vode za ljudsku upotrebu Vodovoda konstantno prati situaciju na terenu, i u skladu sa internim uputstvom za plan uzorkovanja u akcidentnim situacijama i preporukama IJZCG, vrši pojačanu kontrolu kako vode sa vodoizvorišta Mareza, tako i vode koja se distribuira sa ostalih vodoizvorišta –poručili su iz ViK-a.
Na skretanju iz Dalmatinske ulice ka Tržnom centru Bazar, odnosno Ulici Blaža Jovanovića, gomile građevinskog šuta blokirale su trotoar i onemogućavaju bezbjedan prolazak pješaka. Šut je ostao nakon radova koji su nedavno završeni na kolovozu u Dalmatinskoj ulici, dok je asfaltna podloga poslije završetka zemljanih radova dovedena u uredno stanje.
Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: Liješta, Dučići, Koći, Radan, Medun, Rašovići, Ljuari, Ledine, Lopari, Roždec,
H. P.
Rudine, Nikmaraš, Stijepovo, karaule Cijevna i Poprat, granični prelaz Cijevna, repetitor Zatrijebač, Benkaj, Poprat; Sarajevska, 8. jula, Zetskog odreda i Franca Rozmana; Iveze Vukova, Đulje Jovanova, Valtazara Bogišića i CASNO-a; dio Buruma,
Iveze Vukova, Vojvode Vasa Bracanova i Generala Sava Orovića; Bratonožićka, dio naselja oko groblja u Zagoriču; dio Donje Gorice (Kolovrat, vodovod Farmaci); - od 9 do 11: Marka Miljanova (moguća kratkotrajna isključenja). H. P.
PODGORICA - Ne pljušte promjene samo na prvoligaškoj sceni, novosti na klupi ima i u Drugoj fudbalskoj ligi. Lovćen je prekinuo saradnju sa Ivanom Jablanom i ekspresno imenovao Vladimira Savićevića za novog šefa stručnog štaba.
Mladi trener je u završnoj fazi školovanja za UEFA Pro licencu, a prethodno je vodio Internacional. Sada se iz tabora jednog od najmlađih, preselio na kormilo najstarijeg crnogorskog kluba. Savićević je kao fudbaler nastupao za Titograd, Crvenu stijenu, Iskru, Kom i Dečić, a igrao je i za Valetu sa Malte. Po završetku igračke karijere posvetio se trenerskom poslu.
Vladimir Savićević, koji je ranije bio asistent Antu Drobnjaku u Komu, u decembru prošle godine bio je gost italijanske Monce, gdje je usavršavao trenerske vještine kroz komunikaciju sa Rafaelom Paladinom, jednim od najperspektivnijih stručnjaka na ,,Čizmi“, a sada vođom Fiorentine. Slično iskustvo imao je i u oktobru 2022, kada je boravio u Frankfurtu, gdje je pratio rad Ajntrahta.
Lovćen je okončao priču sa Jablanom nakon što je u posljednje četiri utakmice upisao tri poraza i jednu pobjedu. Cetinjani su četvrti na tabeli, sa 14 bodova iz devet kola.
,,Stari“ ispred sebe ima Igalo, Rudar i Mladost DG, koja je lider sa 22 boda. D. K.
Selektor Minja Ljumović objavio spisak Pioniri na turniru u Poljskoj
PODGORICA - Selektor pionirske reprezentacije
Crne Gore Minja Ljumović objavio je spisak igrača koji će konkurisati za nastup na međunarodnom turniru u Poljskoj.
Ljumović je pozvao 22 igrača - golmani: Danilo Koljčević (Stari Aerodrom), Simon Sošić (Budućnost); odbrana: Amar Suljević (Jedinstvo Franca), Pavle Radusinović, Darko Matanović (Stari Aerodrom), Boris Janjušević (Kom), David Ivanović, Pavle Jovović , Uroš Joša-
Fudbalski klubovi iz Ulcinja, Plava i Tuzi brzo pronašli rješenja za šefa stručnog štaba
PODGORICA - Otrant
Olimpik i Jezero su istog dana otpustili trenere, istog dana imenovali nove – Miodrag Vukotić postavljen je za šefa stručnog štaba tima iz Ulcinja, dok će Miodrag Džudović predvoditi ekipu iz rodnog Plava.
Klub iz najjužnijeg crnogorskog grada rastao se od Dejana Vukićevića nakon serije od osam vezanih utakmica bez pobjede.
Jedan od najboljih domaćih stručnjaka imao je status heroja u Ulcinju nakon što je uveo Otrant Olimpik u najviši rang domaćeg takmičenja, prvi put u istoriji. Debitantski nastup u Meridianbet 1. CFL Muharemović i društvo počeli su korektno, na startu bili u gornjem dijelu tabele, ali potom je uslijedio slobodni pad. Ulcinjani su posljednji put slavili 17. avgusta protiv Jezera, a od tada su tri puta remizirali i pet puta izgubili.
Slabi rezultati odrazili su se na položaj u prvoligaškom karavanu, pa je Otrant na dvonedjeljnu pauzu otišao kao pretposljednji na tabeli, sa devet bodova iz 11. kola.
Uprava je reagovala ekspresno – u utorak je prekinula saradnju sa Vukićevićem, a već u srijedu ujutro imenovala Vukotića za novog vođu.
nović (Budućnost), Danilo Kovačević (Sutjeska); vezni red: Radomir Milić,Uroš Samardžić, Miloš Laković (Budućnost), DaniloKisić (Stari Aerodrom), Nemanja Kljajević (Grbalj), Andrija Pavićević (Akademija Siti); napad: Luka Vušurović, Aleksa Caušević, Nikola Milačić (Budućnost), Mihajlo Radović (Vojvodina, Srbija), Stefan Pejović (Akademija Siti), Nikola Vukoje (Grbalj). Na turniru u Poljskoj, osim domaćina i naše selekcije, učestvovaće Luksemburg i Letonija. ,,Sokolići“ će u prvom kolu, 15. oktobra, igrati sa Poljskom, dva dana kasnije rival je Luksemburg, dok će se u trećoj rundi, koja je na programu 20. oktobra, sastati sa Letonijom. Sve utakmice počinju u 11 časova. R. P.
Pedeset jednogodišnji Podgoričanin je ostavio trag u Titogradu, a zatim i u Budućnosti sa kojom je osvojio titulu. ,,Plavi“ su pod vođstvom Vu-
Sječa trenera u crnogorskom fudbalu, pet promjena na klupi nakon 11 kola u Meridianbet 1. CFL, a čak tri gotovo u jednom danu. Seriju otkaza šefovima stručnih štabova zaokružio je Dečić rastankom od Milorada Pekovića, na čije mjesto se vraća dobro
kotića u sezoni 2016/17. igrali napadački i lijep fudbal tokom jeseni, a ostaće upamćeno i da su pod Goricom u revanšu evropske utakmice sa 2:0 savladali Genk, koji je prošao na penale.
Vukotić je sa Rudarom izborio izlazak na ino scenu, a obavljao je i ulogu selektora mlade crnogorske reprezentacije. Sada se vraća u domaći fudbal sa misijom da održi Otrant u elitnom rangu.
Ni Jezero nije dugo tragalo za novim trenerom – poslije jučerašnjeg rastanka od Bo-
Veliko priznanje za ofanzivca i prvu zvijezdu Čelzija
poznato lice, čovjek koji je radio u Tuzima – Edis Mulalić Dečić nema ni igru ni rezultate, ekipa je neefikasna, fali pobjeda... Sve se to odrazilo na tabelu, gdje aktuelni šampion poprilično kasni za vodećom Budućnosti – u ovom trenutku devet bodova, a potencijalno 12, s obzirom na to da Podgoričani imaju utakmicu manje. Crnogorska liga puna je zavrzlama i nepredvidljivih okolnosti, pogrešno bi bilo na trećini prvenstva reći da je nešto za nekoga izgubljeno, ali kako stvari stoje – trebalo bi da se desi čudo, pa da Tuzani odbrane tron. To čudo pokušaće da
risa Miličkovića, uprava je ekspresno dala povjerenje
Miodragu Džudoviću Plavljani su u teškoj situaciji, drže fenjer u ligi, a upisali su samo jedan trijumf u prvenstvu, te sakupili svega sedam bodova.
Od povratka u elitu nikada nijesu strahovali za prvoligaški status kao ove jeseni. Ekipi ne ide, a šok terapiju trebalo bi da izazove promjena na klupi. Izbor je pao na Džudovića, koji je dugo godina bio internacionalac u Rusiji i nosio dres naše nacionalne selekcije.
donese Edis Mulalić, čovjek koji je u dva mandata predvodio Dečić. Četrdeset osmogodišnji stručnjak iz Sarajava jako dobro poznaje prilike u Tuzima, ali i generalno u crnogorskom fudbalu, budući da je radio kao kormilar Titograda i Rudara. Mulalić je prethodno bio trener Željezničara čiji dres je nosio tokom igračke karijere, a potom i Igmana. Sada se vraća među svoje, treći put na klupi Dečića, sa ciljem da probudi i pogura Tuzane.
Nakon 11 kola u prvoligaškom karavanu, aktuelni šampion je treći na tabeli, iza Budućnosti i Petrovca.
Radio je kao pomoćnik u stručnom štabu ,,hrabrih sokola“, a kao samostalni trener predvodio Budućnost. Rođeni Plavljanin sada je sjeo na klupu Jezera. Prethodno je trenersku rokadu napravila Sutjeska, koja je otpustila Miljana Radovića, a saradnju obnovila sa Milijom Savovićem. Arsenal jedini nije mijenjao trenera zbog slabih rezultata, nego je odlazak Radisava Dragićevića u grčku Lamiu (asistent) razlog zbog kojeg Tivćani traže novo rješenje na klupi. D. KAŽIĆ
PODGORICA - Kol Palmer (22), mladi ofanzivac Čelzija, izabran je za najboljeg engleskog fudbalera u sezoni za nama.
Nagradu je zaslužio iako je ljevonogi igrač izuzetne tehnike na šampionatu kontinenta odigrao svega 146 minuta za Engle-
sku (i upisao po gol i asistenciju). Lider tima londonskih ,,plavaca“, koji igraju sve bolje, u sezoni za nama u Premijer ligi je ostvario skor od 22 gola i 11 asistencija. U novoj sezoni, na sedam uvodnih mečeva, ima učinak od već šest golova i pet asistencija.
Palmer je napravio pravu odluku da napusti Mančester siti, klub u kojem je ponikao, na ljeto prošle godine – jer mu nije bila garantovana minutaža u ekipi ,,građana“. Sa Čelzijem je u prethodnim sedmicama potpisao novi višegodišnji ugovor. Na devet mečeva za nacionalni tim postigao je dva gola. Nagradu će primiti ove sedmice, a po mnogima je glavni kandidat da ove sezone dobije nagradu za najboljeg fudbalera PL. R. A.
PODGORICA - Turska je izraziti favorit protiv Crne Gore pred meč koji se igra sjutra u Samsunu (20.45 h) –po igračkom kvalitetu, istorijatu nastupa na velikim takmičenjima sa naglaskom na sjajnu rolu na Euru ove godine, kao i po poziciji na tabeli nakon dva kola u B4 grupi Lige nacija.
Tim Vinćenca Montele ima četiri boda, naša selekcija nijedan. Stvari su potpuno jasne – pobjeda ,,sokola“ bila bi veliko iznenađenje.
- Tek u utorak smo svi zajedno odradili trening, ali nadam se da ćemo biti spremni za meč. Znamo kakva je reprezentacija Turska, igrala je dobro na Evropskom prvenstvu i bila na pragu polufinala, što više da se kaže o njoj. Dobro je i startovala u Ligi nacija. Nemamo još mnogo vremena za analizu i uigravanje, ali putujemo u pozitivnom raspoloženju – kazao je
Nikola Krstović pred današnji odlazak na obalu Crnog mora.
FANATIČNOST BEZ
NAGRADE
Poraz ,,sokola“ na Islandu (2:0) bio je naivan, od Velsa u Nikšiću (2:1) nezaslužen, ali ništa se ne dešava tek tako, bez razloga – Crnoj Gori nedostaje čvrstine, koncentracije (u Rejkjaviku oba pogotka primljena nakon kornera), taktičke i takmičarske zrelosti, mada je ekipa prilično iskusna.
- Znam da možemo da odigramo dobro i ostvarimo pozitivan rezultat, a u posljednje vrijeme nam je sreća okretala leđa. Trudićemo se da je zaslužimo. Protiv Velsa smo, na primjer, igrali dobro, imali više od 20 šuteva za 90 minuta. Selektor Prosinečki nam je od početka njegovog mandata stavio do znanja da želi da igramo napadački i to smo pokazali. Svjesni smo što nas čeka i nadam se da nam se neće ponoviti Vels i ona pr-
va tri minuta – podsjetio je Krstović na košmaran start i dva primljena gola u uvodu meča.
- Mislim da nema što da se zamjeri ekipi. Otkad sam u reprezentaciji nijesam vidio toliku želju kakva je pokazana protiv Velsa. Bila je velika borba, ali nedostajalo je sreće – dodao je Krstović.
DOĆI ĆE POBJEDE
Crna Gora je u seriji od četiri poraza računajući prijateljske mečeve u junu. Situacija nije dobra, naročito jer je u Ligi nacija očito imperativ rezultat, a ne pravljenje tima za naredne kvalifikacione cikluse. Pobjeda u Turskoj mogla bi sve da promijeni.
- Nadamo se da ćemo napraviti podvig, velike utakmice odlučuju nijanse. Idemo u dobrom raspoloženju i nadam se da ćemo se vratiti s nekim bodom. Atmosfera nikad nije bila bolja, samo nam treba pobjeda da se još malo uzdi-
Problemi sa povredama prate crnogorske fudbalere u Ligi nacija – ,,virus“ izostanaka iz septembra prenio se na oktobar, a jedan od onih koji najviše pogađa ,,sokole“ odnosi se na MarkaJankovića
Dvadeset devetogodišnji fudbaler Karabaga, igrač koji je ,,srce“ našeg veznog reda i najveći kreativac na sredini, ni juče nije trenirao s ekipom i velika je vjerovatnoća da neće putovati danas u Samsun.
- Vidjećemo što je sa Jankovićem jer nam je vrlo bitan
u veznom redu – rekao je selektor Robert Prosinečki na okupljanju u nedjelju.
Prošla su još tri dana, Jankovića nije bilo na treninzima, što ukazuje da ga neće biti ni na terenu stadiona ,,19. maj“ na obali Crnog mora. Vrlo moguće ni tri dana kasnije na gostovanju Velsu... Janković je zbog povrede propustio i septembarske mečeve s Islandom i Velsom, a u timu Karabaga nije bio u protokolu na pet utakmica od kraja avgusta do sredine prošlog mjeseca. Vratio se na teren 20.
septembra u meču azerbejdžanskog prvenstva, potom upisao još četiri nastupa, ali povreda ga ponovo muči i pravi veliki problem Prosinečkom uoči nastavka Lige nacija.
Par centralnih veznih na Islandu su činili Marko Brnović i NovicaEraković, protiv Velsa je uz Brnovića bio VladimirJovović Činilo se da će protiv Turske tandem na sredini biti duo oporavljenih – EdvinKuč i Marko Janković, ali taj plan je izvjesno propao. Uz Jankovića, odranije je
gnemo. Stariji igrači daju savjete, uskoro će doći smjena generacija, tu smo da se pomažemo. Možda nas rezultati ne prate, ali doći će i to – uvjeren je napadač Lećea.
Dva turska fudbalera su zvijezde u Seriji A, gdje nastupa i 24-godišnji Zećanin. Hakan Čalhanolu je u Interu, Kenan Jildiz u Juventusu. - Jildiz je odličan, Čalhano-
poznato da neće igrati još jedan stub tima – štoper StefanSavić.
U sastavu nijesu ni Marko Vešović, Vasilije Adžić, Viktor Đukanović
lu pravi veliku razliku, ali vjerujem da ćemo se pripremiti za sve njih i upisati pozitivan rezultat. Znam da to možemo. Nažalost, kao i svaki put do sada imamo problema sa povredama i nikako da odigramo meč u najjačem sastavu. Ipak, daćemo sve od sebe, to mogu da obećam – poručio je Krstović.
MNOGO JE BITNO DA NE ISPADNEMO
U slučaju poraza u Samsunu, crnogorska selekcija bila bi skoro ,,s obje noge“ u nižem rangu, C diviziji Lige nacija. - Mnogo je bitno da ostanemo u B diviziji – podvukao je napadač Crne Gore.
- Ostala su još četiri meča i u svakom se nadamo povoljnom rezultatu. Naročito kod kuće možemo sa svima, a u novembru ćemo ugostiti Tursku i Island. Nadamo se najboljem ishodu ovog ciklusa – izjavio je Nikola Krstović. N. KOSTIĆ
Selektor košarkaša Crne Gore i novi trener Podgorice Bemaks vratio se u klupsku košarku nakon sedam godina
PODGORICA – Iako je sezona tek počela, Podgorica Bemaks je već napravila promjenu na klupi, pa je Dragana Radovića, koga su skupo koštala dva startna poraza, od Džokera u ABA2 ligi i Kotora u domaćem prvenstvu, zamijenio selektor naših košarkaša Boško Radović
- Sve se desilo prilično neočekivano. Prije par dana dobio sam poziv ljudi iz Košarkaškog kluba Podgorica Bemax, nakon smjene mog kolege i prijatelja Dragana Radovića, da dođem i da pomognem. Ali, poslije dva dana došli smo do dogovora da, ipak, ostanem i preuzmem ekipu. Na taj način ovo je moj povratak u klupsku košarku nakon šest-sedam godina, tokom kojih sam bio vezan za reprezentativne selekcije. Ovo je drugi momenat, nešto što je meni i trebalo, jer sam još mlad za penziju, odnosno da tokom godine nemam posla. Zahvaljujem se ljudima iz kluba na povjerenju – kazao je Boško Radović za klupski sajt. Podgorica Bemax je u pauzi između dvije sezone doživjela dosta promjena u igračkom kadru, ali i nikad mlađi tim želi da u novoj sezoni pokaže svoje vrijednosti.
- Ovo je veliki izazov. Podgorica ima mladu ekipu, koja igra dva takmičenja, odnosno nastupa u domaćoj ligi i ABA2 ligi. Ima dosta juniorskih i mladih reprezentativaca, tako da me
raduje što ću raditi sa mladim igračima – dodao je Radović. Radović će na klupi Podgoričana debitovati u neđelju protiv Lovćena, a zatim Podgoricu Bemax čeka i duel u ABA2 ligi protiv Pelistera. - Čeka nas naporan rad da bismo došli do željenih rezultata koje je klub zacrtao. Crnogorska liga ove sezone broji 14 klubova, što znači naporna i dugačka sezona. Osim toga, imamo ABA2 ligu u drugačijem formatu nego prethodnih godina, jer imamo na početku grupe i iz grupe dva tima prolaze dalje. Čeka nas prvo u nedjelju gostovanje Lovćenu, a onda već u utorak meč protiv Pelistera, koji može da odredi naš dalji tok u ABA 2 ligi, tako da moramo dobro da se pripremimo narednih sedam dana,
Zbog lažnog pasoša španski sud izdao nalog za hapšenje košarkaša Markusa Slotera
PODGORICA - Košarkaši
klub Real Madrid našao se u velikim problemima nakon što je španski sud izdao nalog za hapšenje bivšeg člana tog kluba Markusa Slotera, prenosi Marka.
Problem je navodni lažni pasoš Ekvatorijanle Gvineje sa kojim je Sloter igrao u Španiji, koja igrače iz te države računa kao domaće kako je riječ o bivšoj koloniji te zemlje, a i prema odredbama Spora-
prvo za Lovćen, a onda i za taj duel protiv Pelistera – zaključio je Radović. Boško Radović je selektor naše muške selekcije od 20. decembra 2019. godine, od kada je ostvario odlične rezultate, posebno na prošlogodišnjem Mundobasketu, kada je Crna Gora zauzela odlično 11. mjesto. Prethodno je bio pomoćnik Zvezdana Mitrovića u nacionalnom timu, pomagao je i Dušku Vujoševiću, Dejanu Radonjiću i Bogdanu Tanjeviću. Bio je selektor juniorske reprezentacije, član stručnog štaba kod Jelene Škerović u ženskoj seniorskoj selekciji Crne Gore.
Osim na Mundobasketu, Crnu Goru je prije dvije godine vodio i na Evropskom prvenstvu. S. J.
zuma iz Kotonua prema kom se 78 država u Africi, Karibima i Pacifiku smatra teritorijom Evropske unije.
Sloter je sa tim dokumentima igrao u sezoni 2014/15. kada je Real osvojio ,,tripletu“, ali su sporne samo titule prvaka Španije i Kupa kralja, kako u Evroligi nema ograničenja po broju igrača van EU. U tamošnjem šampionatu ima, i to dva, koja su zauzimali Fakundo Kampaco i Gustavo Ajon
Skoro deceniju kasnije, utvrđeno je kako je Ekvatorijalna Gvineja izdala još jedan pasoš tadašnjem košarkašu Fuenlabrade Endiju Panku. Brojevi njihovih pasoša se u potpunosti poklapaju.
Tri su moguća ishoda ukoliko se utvrdi krivica. Realu bi mogla da se oduzmu oba trofeja, drugi podrazumijeva to isto uz njihovo dodjeljivanje poraženom u Kupu i drugoplasiranom u ligi (Barselona u oba slučaja), kao i upisivanje poraza Realu u svakoj utakmici te sezone u kojoj je Sloter nastupao. R. A.
Nakon dva startna poraza, ubjedljivog od Bešiktaša i nesrećnog u produžetku od Gran Kanarije, košarkaši Budućnost Volija upisali su i prvi evropski trijumf u sezoni - tim Andreja Žakelja u gostima je savladao Trento 85:64 za prvi trijumf u grupi A Evrokupa.
Budućnost je dobila tri od četiri četvrtine, a do sedme pobjede u devet mečeva protiv Trenta (trećeg uzastopnog) došla je prije svega igrom u trećoj četvrtini. Crnogorski šampion je prvi put u sezoni „vezao“ dvije pobjede jer je proteklog vikenda u Laktašima pobijedio Igokeu, a u subotu u Zadru, u ABA ligi, ima priliku da uspješno završi i treće uzastopno gostovanje.
KONTROLA OD STARTA
Budućnost je nakon prvih 10 minuta imala posjed prednosti (18:16), manje nego što je izgledalo da će da bude nakon više od polovine četvrtine, koju je crnogorski šampion odigrao veoma dobro, u oba pravca. Međutim, Podgoričani su napadački stali u posljednja tri minuta, tokom kojih su upisali samo dva poena sa linije penala (Mekinli Rajt). Prvi poen na meču je ubacio Judoka Azubuiki (pogodio jedno od dva bacanja), a do vođstva od 3:2 „plavi“ su napravili seriju od 8:0, za tri minuta i pet sekundi, za vođstvo od 11:3, a tu prednost od osam poena su imali i na isteku sedmog minuta, kada je Rašid Sulejmon pogodio trojku (jedinu za goste u prvih 10 minuta) za vođstvo od 16:8. Do tog trenutka, Trento je ubacio tri koša iz igre. Međutim, Budućnost do kraja četvr-
tine više nije uspijevala da nađe put do koša (promašila je tri šuta za dva poena i izgubila jednu loptu), pa je Trento do kraja četvrtine uspio da smanji minus na dva poena. Druga četvrtina je bila nešto efikasnija, sa obje strane, a u tome su bili bolji Podgoričani, koji su u ovom kvartalu ubacili tri trojke iz četiri pokušaja (dvije Jogi Ferel i jednu Flečer Megi, obojica isto toliko pokušaja), dok je Trento promašio svih šest šuteva sa perimetra. Italijanima je trebalo nešto više od minut i po da dođu do prvog i jedinog vođstva na meču (21:20). Odmah je stigao odgovor Podgoričana, odnosno koševi Kenana Kamenjaša, Rajta i trojka Ferela za vođstvo od 27:21, a Budućnost je, preko u ovoj dionici raspucanog Fere-
Čikago bolji od Klivlenda, dabl-dabl Baranina
la (osam poena, ukupno 14 za poluvrijeme), na minut i 24 sekunde do odmora stigla i do prve dvocifrene prednosti (41:31). Trento je do kraja poluvremena samo smanjio minus za tri poena (42:35), i zbog toga što su gosti u tom intervalu upisali samo poen sa linije bacanja (Sulejmon). Budućnost je prvom poluvremenu odigrala veoma dobru odbranu, nije dozvolila ni poen najboljem strijelcu Trenta u prva dva kola Džordanu Fordu (do ovog meča imao prosjek od 26 poena). Na polovini je meča imala bolje procente šuta od Trenta i za dva (52 – 50 %) i posebno tri poena (57,1 – 16,7 %), skok više (19-18), iako četiri manje ofanzivna (4-8), što, međutim, nije mnogo uticalo jer su Podgoričani bolje kori-
Vučević dobar u prvoj
pripremnoj pobjedi Bulsa
PODGORICA - Naš Nikola Vučević (33) je u prvom pripremnom meču Čikago Bulsa, u pobjedi 116:112 nad Klivlend Kavalirsima, pokazao da će u dobroj formi dočekati početak NBA sezone.
U trijumfu ,,bikova“ slavni Olstar centar je upisao 12 poena, uz deset skokova i tri asistencije. U dabl-dabl učinku imao je dobar šut 10-6 za dva poena. U kvalitetnoj timskoj rotaciji i sa svim bitnim igračima i nosiocima igre koji su dobili minutažu na ovom meču, Čikago je pokazao kvalitet protiv izuzetnog rivala iz Istočne konferencije. Tim crnogorskog centra je uspio da preokrene deficit od 13 poena na poluvremenu.
Tokom ljeta američki mediji spekulisali su o eventualnom trejdu Baranina. Međutim, Vučević je u više navrata javno govorio da nema naznaka da će promijeniti klub. Već godinama je jedan od lidera šestostrukog NBA šampiona. Bulse u noći između subote i nedjelje čeka nova pripremna provjera na svom terenu protiv Memfisa. Sezonu će
stili drugi napad (8-2). Oba tima su imala po pet ukradenih lopti, a Budućnost asistenciju više (7-6), te izgubljenu loptu manje (8-9)...
ODLUKA U 3. KVARTALU
Treća četvrtina je odlučila pobjednika, Budućnost je posljednjih šest i po minuta odigrala onako kako to želi Žakelj, prije svega kroz odbranu i skok. Domaćin je, naime, u ovom kvartalu ostavljen na svega devet poena, odnosno četiri koša iz igre, ali Trento nije uspio da upiše ni poen u posljednjih šest minuta i 39 sekundi, tokom kojih je Budućnost serijom 18:0 stigla do nedostižnih 65:44. Trento je, inače, bolje otvorio četvrtinu, nakon prva tri i po minuta je imao tri poena minusa (47:44),
Dvorana: ,,T Kuotidijano arena“ Gledalaca: 1.819.
Sudije: Vilius, Kardum i Hadžić.
(9-8)
19:24, 9:23, 20:20)
Vaterpolisti Primorca ,,pali“ nakon peteraca u Grčkoj na startu LŠ
Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija, čestitao je svojoj ekipi na pobjedi.
- Ovo nije bila laka utakmica za nas nakon poraza kod kuće u prethodnom kolu. Mislim da je reakcija ekipe bila veoma dobra. Kada igramo jako u odbrani, onda smo opušteniji u napadu i možemo da postižemo koševe. Mislim da kao tim imamo dobar kvalitet i moramo da igramo timski. Večeras je to bilo tako, bili smo ekipa. Zaustavili smo tranzicionu igru Trenta, što je bio i jedan od ciljeva za ovu utakmicu. Ova pobjeda je važna za nas, velika motivacija za naredne utakmice – rekao je Žakelj.
a onda je Budućnost „zaključala“ svoj koš.
Gosti su nakon treće dionice preuzeli i primat u skoku (3127), iako su i dalje imali manje ofanzivnih skokova (6-11). U ovoj četvrtini je prve poene po povratku u Budućnost upisao i Alen Omić (četiri), a i u ovom periodu meča je Ferel napadački bio najraspoloženiji sa sedam poena, ukupno -6) 19 5 za dva, 3-4 za tri poena) pred posljednjih 10 minuta. Megi je trojkom na početku posljednjeg kvartala kompletirao seriju od 21:0 za maksi-
SC Derbi objavio koliko koštaju ulaznice za subotnji meč u ABA ligi
PODGORICA - Košarkaši SC Derbija u subotu (16 časova) dočekuju Partizan, u 4. kolu ABA lige, a cijena ulaznica za duel sa Beograđanima će biti 20 eura, saopšteno je iz podgoričkog kluba. - Prodaja karata će se vršiti na biletarnici SC „Morača“ u četvrtak, petak i subotu. U četvrtak prodaja kreće od 15 do 20
časova, u petak od 12 do 18 časova, dok će na dan utakmice biletarnica raditi od 10 časova do početka meča - saopšteno je iz SC Derbija. Pred subotnji duel, „studenti“ imaju dvije pobjede, protiv Spartaka i Zadra, te poraz u Zagrebu od Cibone, dok je Partizan zabilježio sva tri trijumfa. S. J.
malnih 68:44 (bilo je i 70:46), nakon čega je bilo samo pitanje kojom razlikom će na kraju Budućnost slaviti pobjedu... Ferel je meč završio sa 21 poenom, Nikola Tanasković je dodao 13 poena i četiri skoka, dok je Rajt imao 10 poena i četiri uhvaćene lopte. Sulejmon je imao najviše asistencija –četiri, uz pet skokova i osam poena, dok je najbolji skakač bio Kamenjaš (sedam uhvaćenih lopti)... Budućnost Voli u narednom kolu, 16. oktobra, dočekuje poljski Trefl Sopot. S. JONČIĆ
Olimpijakos 20 Primorac 19
ATINA – Gradski bazen. Gledalaca: 200. Sudije: Franulović (Hrvatska), Švarst (Izrael). Rezultat po četvrtinama: 3:4, 5:3, 2:2, 2:3. Serija peteraca: 8:7.
OLIMPIJAKOS: Zerdevas (sedam odbrana), Georgzatos (odbrana), Lončar, Gilas, Genidunias 5, Fontulis 4, Guvis, Puros 1, Bušlje 1, Dimou 4, Kakaris 3, Nikolaidis, Papanastasiu 2.
PRIMORAC: Masaro (devet odbrana), D. Ćetković, Brguljan, S. Ćetković 4, Šušiašvili 3, Mršić 1, Murišić, Matković 3, Perov, Vico 1, Brkić 3, P. Ćetković 1, Stanojević 3.
Primorac je odigrao hrabar meč protiv favorita na startu Lige šampiona - Kotorani su osvojili bod u Grčkoj protiv Olimpijakosa, koji je u osmoj seriji penala (regularni dio završen 12:12) slavio 8:7. Nažalost, ispostaviće se u posljednjoj seriji, Đorđije Stanojević nije bio precizan, iako je u če-
PODGORICA – Oba crnogorska predstavnika poražena su u drugom kolu ABA2 lige, i to u gostima.
Košarkaši Sutjeske upisali su prvi poraz nakon startne pobjede protiv Rabotničkog u gostima – Nikšićani su izgubili u Sarajevu od Bosne 78:74 (26:18, 19:15, 16:19, 17:22), u drugom kolu grupe B. Isti skor (1-1) sada ima i Bosna. Najefikasniji u ekipi Sutjeske je bio Milić Starovlah sa 16 poena, Jovan Vojinović i Stefan Mitrović su imali po 11, a Filip Barović i Radosav Spasojević po 10 poena. Kod domaćih su se istakli Andervud sa 16 i Lutete sa 15 poena.
Sutjeska u narednom kolu, 24. oktobra, u Nikšiću dočekuje Vojvodinu.
Teodo je izgubio u Domžalama od Heliosa 69:62 (16:14, 12:20, 21:12, 20:16), pa su Tivćani nakon dva kola bez pobjede u grupi A, pošto su na startu poraženi u Skoplju od MZT-a.
Samo dvojica igrača tivatskog tima bila su raspoložena za igru, Miloš Popović sa 23 poena i 10 skokova, i Nemanja Vranješ sa 18 poena, šest skokova i tri asistencije. U domaćem timu su se istakli Mahkovic (15), Urbiha i Knežević (po 12).
Teodo u narednom kolu, 22. oktobra, dočekuje Cedevita junior. S. J.
Vaterpolisti Jadrana poraženi su od Marseja 13:11 (4:4, 4:3, 2:1, 3:3) na startu Lige šampona.
Novljani su do uvodnih minuta posljednje četvrtine bili u igri za bodove, dobro su i počeli utakmicu, ali su posustali - na 5.21 do kraja meča domaćin je vodio 12:9. U novljanskoj ekipi najefikasniji je bio Dmitri Holod sa tri gola, dva puta su bili precizni Matija Sladović i Danilo Stupar, a po gol su dali Uroš Vučurović, Jovan Vujović, Đorđe Lazić i Aleksandar Ivović
tvrtoj pogodio za 16:16.
Šampion Crne Gore ne samo da je pružio snažan otpor domaćinu, već je imao prednost tokom većeg dijela meča i uspio je od 10:8 u finišu treće četvrtine, serijom 3:0, da dođe do ,,plus jedan“ (na 5.40 prije kraja meča). Imali su izabranici Vjekoslava Paskovića dobru šansu sa igračem više da uvećaju prednost na ,,plus dva“, ali je Nika Šušiašvili bio neprecizan na 3.15 prije kraja. U finišu utakmice Dimitrios Dimou je pogodio za 12:12. - Zanimljiva i muška utakmica do samoga kraja i sami kraj. Mislim da smo u regularnom dijelu meča bili bolji, imali
smo priliku da se odvojimo na dva gola razlike. Ali, što je tu je, glavu gore. Imamo dosta debitanata, ali ovo je veliko iskustvo za nas koje će nam poslužiti da podižemo formu i da budemo sve bolji i bolji. I mogu da kažem da se niko sa nama neće naigrati u ovoj sezoni - poručio je Marko Mršić U regularnom dijelu meča po dva puta su pogađali Savo Četković, Dušan Matković, Stanojević, Šušiašvili, a u strijelce su se upisali Mršić, Nemanja Vico, Nikola Brkić i Petar Ćetković Kotorani će 16. oktobra dočekati Savonu. A. MARKOVIĆ
Više od tri decenije, istaknuti šahovski radnik majstorski kandidat Vukoman Cerović edukuje najmlađe ljubitelje drevne igre u Herceg Novom.
Iako se bliži osmoj deceniji njegov entuzijazam ne jenjava, naprotiv sa istom voljom i elanom kao 1992. godine, kada je svoje bogato znanje i iskustvo počeo da prenosi na osnovce, pedantno priprema i realizuje program nastave za buduće prvotimce istoimenog uzornog šahovskog kolektiva na pjeni od mora. Od tada do danas Vukoman je početnim potezima naučio preko 270 mališana od kojih su mnogi osvajali brojne nagrade na opštinskim i državnim takmičenjima.
Sada šahovsku školu ,,Obrad Manojlović“ pohađaju Antonija Radović Todor Bjelica braća Sergej i Ivan Kolmakov, Pavel i Roman Izmailov, Danilo Mićunović, Oliver Tomić, Marko Srdanović, Lea Antunović, Roman Kuznjecov, Ivan Zimnicki, Vanja i Miša Žukov Vukoman ne štedi komplimente na račun truda koji polaznici ulažu da što više upiju korisnih savjeta i pripreme se za zvanične nastupe.
- Djeca su dobra, talentovana i ambiciozna, i što je najvažnije rado dolaze na časove dva puta nedjeljno - utorkom i četvrtkom od 17 do 20 časova. Raspolažemo solidnim uslovima za sprovođenje planiranih aktivnosti, iako nam nedostaju satovi koji su neophodni za održavanje turnira - ističe naš sagovor-
nik i podsjeća na uspjehe Sergeja Kolmakova koji je osvojio zlatnu medalju u kategoriji do deset godina. Cerović ističe i šampionski pehar Antonije Radović na prvenstvu južne regije i dvije titule Todora Bjelice sa takmičenja u Budvi i Baru. Njegov cilj je ne samo da učenici zavole ,,ratovanje“ za tablom nego da svaka porodica ima šahovsku garnituru. - U svakoj familiji makar jedno dijete treba da se posveti šahu. Moja misija se sastoji u tome da šahovski virus zarazi sve generacije i najmlađe i najstarije, jer je šah u suštini spoznaja ljudskog karaktera i sadrži elemente umjetnosti, filozofije, sporta, strategije i svih onih kreativnih faktora koji oplemenjuju čovjeka. Jednostavno rečeno šah je blagorodan za sve oblasti života - dodaje Cerović. Na tom planu Vukoman hvali
U organizaciji ŠK ,,Mladost”
Velemajstor Nikita Petrov odigrao je simultanku na 30 tabli sa mladim ljubiteljima drevne igre u u gradu pod Trebjesom. Iako nije bio popustljiv prema talentovanim pionirima i omladincima jer je sve partije riješio u svoju korist, aktuelni seniorski prvak Crne GORE i reprezentativac posebno je istakao zanimljiv okršaj sa
Vasilijom Mitrovićem koji će predstavljati Crnu Goru na svjetskom prvenstvu za mlade koje će se održati idućeg mjeseca u Italiji. - Srećan sam što imam priliku da učestvujem u šahovskom životu Crne Gore i Nikšića. Rad sa djecom koja imaju svoje uzore je izuzetno bitan za jednu šahovsku državu i drago mi je da mogu u svemu tome
napore matičnog saveza, klubova, vaspitno-obrazobnih ustanova i lokalnih zajednica da se što je moguće više organizuje raznih šahovskih manifestacija, takmičenja, predavanja i slično. Prema njegovim riječima Herceg Novi je već odavno dobio status šahovskog, kako državnog tako i međunarodnog centra.
- U našem gradu već nekoliko sezona se održavaju najznačajnija državna ekipna takmičenja na kojima nastupaju naši i strani vrhunski igrači. To svakako privlači šahovsku publiku i posebno motiviše mlade snage s obzirom na to da im se pruža prilika da direktno prate partije i upoznaju se sa svojim uzorima - zaključio je ,,vječiti šahovski mladić“ koji je na nedavno održanom prvenstvu crnogorskih penzionera osvojio nagradu za plasman
na devetom mjestu. I za agilnog sekretara ŠK ,,Herceg Novi 1949“ Miloša Bubanju pioniri i omladinci su ponos kluba.
- Kada je riječ o školi šaha koja nosi naziv jednog od legendi ne samo našeg kolektiva, nego i crnogorskog šaha uopšte, moram da priznam da sam izuzetno ponosan na masovnost djece koju sada imamo u nastavi i sam pristup rada naših šahovskih instruktora pred kojima prednjači, prekaljeni majstorski kandidat i najstariji član, Vukoman Cerovic - rekao Bubanja, napomenuvši da je rukovodstvo kluba 2024. godine stavilo poseban akcenat na podršku školi šaha, te stvaranje novih šahovskih talenata. Jedan od njih je zasigurno Mihailo Pušara koji već pretenduje za ulazak u seniorski pogon.
Alvarez prkosi godinama
Jedan od učesnika međunarodnog turnira Moratalaz Chess Open u Madridu ManuelAlvarezEskudero u subotu 12. oktobra
napuniće 103 godine! Ovaj šarmantni i krepki starac ne samo da uživa u nadmetanjima za tablom, već i dalje aktivno učestvuje na takmičenjima. Njegov trenutni rejting je 1746 ELO. Ipak, ono što ovu priču čini još fascinantnijom je činjenica da je Alvarez imao priliku da upozna četvrtog svjetskog prvaka Aleksandra Aljehina, jednog od najboljih šahista u istoriji drevne igre.
Zanimljivost sa 45. Olimpijade u Budimpešti
da dam svoj doprinos - rekao je Petrov Već ovog vikenda učsnici simultanke imaće novu šansu za okazivanje. Naime, u organizaciji šahovske škole ŠK ,,Elektroprivreda” i ŠK ,,Dama” u prostorijama ŠK ,,Nikšić” održaće se međunarodni rejting turnir sa pet kola po švajcarskom sistemu. Listu učesnika predvodi intermajstor Predrag Nikač.
Po mnogo čemu nedavno završena 45. Olimpijada u Mađarskoj ostaće upamćena u svjetskoj šahovskoj biografiji ne samo po masovnosti i kvalitetu, te dvostrukom trijumfu Indije, nego i po raznim zanimljivostima koje su ukrasile najprestižniju šahovsku smotru na planeti. Jedna od njih vezuje se za reprezentativku Bangladeša WIM Rani Hamid, koja je počela da igra šah tek sa 34
godine! Danas je ova baka na pragu devete decenije i po svemu sudeći godine joj nijesu problem da uspješno brani boje svoje zemlje. U Budimpešti je upisala sedam pobjeda i samo jednu partiju izgubila, što znači da je imala najbolji učinak u ekipi. Inače ona je aktivna na olimpijadama od 1984. godine, a čak 20 puta je dominirala na nacionalnim šampionatima Bangladeša!
Budvani poraženi u prvom meču kvali kacija za CEV kup, ali trener Miljan Bošković ne gubi nadu da u revanšu mogu do uspjeha
PODGORICA – Bez obzira što, zbog kasnog okupljanja i kompletiranja rostera, nijesu bili potpuno spremni da na startu evropske sezone pokažu koliko mogu, na mečevima Budvana protiv zagrebačke Mladosti u kvalifikacijama za Ligu šampiona se vidjelo koliko znači iskustvo jednog od igrača, koje tim Miljana Boškovića nije imao u prvom meču kvalifikacija za CEV kup. Odlazak Vojina Ćaćića u Ukrajinu (imao je otvoren ugovor da može da ide kad god dobije ponudu iz inostranstva) umnogome je oslabio Budvane pred dvomeč sa finskom Valepom, ne samo na planu kvaliteta, već prije svega kada je iskustvo u pitanju. Vidjelo se to već u prvom meču u Sastamali, u kojem je crnogorski šampiona poražen sa 3:0. Budva je jedino u prvom setu bila u igri za bolji konačan rezultat, dok su u drugom i trećem setu potpuno pali, pa su Finci lako došli do maksimalne pobjede.
- Otvorili smo dobro utakmicu i negdje na polovini prvog seta smo imali priliku da prelomimo set, ali je nijesmo iskoristili. Drugi i treći set smo loše otvorili, kao da smo ostali da žalimo za prvim setom, pa je protiv-
nička ekipa iskoristila naš pad u igri – kaže za Pobjedu Miljan Bošković, trener Budvana. Trener crnogorskog šampiona ističe da su njegovoj ekipi u prvom meču falili bolji servis (samo dva asa, Valepa šest) i blok (četiri poena, a Finci 10). Međutim, imali su i slabiji prijem servis, ali i puno problema u napadu, sa svega 29 odsto realizacije napada i kontranapada (domaćin 63 procenta).
- Njihov prijem servis je bio skoro idealan, što govori kako smo servirali, a i dosta smo griješili. To moramo da ispravimo u revanšu – dodaje Bošković. Revanš meč igra se 16. oktobra u Budvi, kada će domaćinu biti potrebna pobjeda od 3:0 ili 3:1 da bi izborio „zlatni set“ i šansu da se bori za prolaz.
- Poslije ovakvog poraza možemo samo jači da izađemo. Vjerujem da na našem terenu možemo da dođemo do „zlatnog seta“. Samo je potrebno da ekipa vjeruje u to i da pružimo maksimum. Tek smo na polovini ovog dvomeča, u Budvi, ponavljam, možemo i moramo da se izborimo za „zlatni set“ – zaključio je Bošković. Pobjednik ovog dvomeča će u 1/16 finala igrati protiv turske Ziratbanke, a poraženi završava ovosezonski nastup u Evropi. S. J.
Odbojkašice Herceg Novog eliminisane u kvali kacijama za Ligu šampiona, sad se okreću CEV kupu
PODGORICA – Uz bolji žrijeb i malo više sreće, Crna Gora je ove sezone, možda, mogla da prvi put ima i predstavnika u grupnoj fazi Lige šampiona za odbojkašice.
Zbog manjeg broja prijavljenih ekipa za elitno takmičenje, Evropska odbojkaška konfederacija je mogla da organizuje samo jednu rundu kvalifikacija (treću) za glavni dio takmičenja. Pet parova, nakon što su odigrani mečevi kod kuće i na strani, dali su imena pet timova koji će se takmičiti u evropskoj eliti.
Među odabranima nema našeg Herceg Novog, koji je eliminisan u dvomeču sa poljskim Budovlanijem. Tim iz Lođa je bio veliki favorit i prije mečeva, pa je na kraju opravdao tu ulogu favorita, sa dvije maksimalne pobjede.
Ipak, i Novljanke imaju za čim da žale, jer su prvo na svom terenu, a onda i u revanšu u utorak veče, mogle do nekog seta, kojim bi, vjerovatno, te duele učinile zanimljivijim.
Herceg Novi je u revanšu kvalifikacija za LŠ bio oslabljen neigranjem srednjeg blokera, Ruskinje Darije Čabonenko. - Nijesu je pustili da uđe u Poljsku, vratili su je iz
- I revanš je protekao slično kao meč u Igalu. U sva tri seta do 20 poena smo parirali protivniku, što je izuzetno teško kad je naspram vas jedna od najboljih poljskih ekipa, koja igra pred skoro punom halom na domaćem terenu. Što se tiče same utakmice, zadovoljan sam pristupom, energijom, borbenošću. Mislim da nam fali ovakvih jakih utakmica u kojima prolaziš kroz teške trenutke i moraš da se konstantno boriš i nadigravaš sa protivnikom. Iz takvih mečeva se stiče samopouzdanje koje je nama falilo da u ključnim
Crnogorski bokseri danas putuju u Bugarsku na Evropsko prvenstvo za takmičare do 23 godine
PODGORICA - Reprezentacija Crne Gore danas putuje za Sofiju, gdje će do 20. oktobra nastupiti na Evropskom prvenstvu do 23 godine.
Čast crnogorskog boksa braniće troje boksera – Bojana Gojković u kategoriji do 57, Tomislav Đinović (do 60) i Petar Liješević (do 86). Predvodiće ih selektor Nikola Ružić i trener BK Zlatičanin –Momčilo Zlatičanin. Selektor Ružić kazao je da crnogorski bokseri pripreme za
šampionat u Bugarskoj obavili u svojim klubovima – Bojana i Petar u BK Budva, a Tomislav u BK Zlatičanin.
-Uspješnu provjeru imali smo prije dvije sedmice na turniru u Madridu, gdje su sve troje odradili po dvije borbe pro-
tiv veoma kvalitetnih rivala, što je nama iz stručnog štaba dalo mogućnost da vidimo u kakvoj su formi i na čemu treba do poradimo do puta u Bugarsku - rekao je Ružić i naglasio da je period od turnira do šampionata iskorišćen da otklone
uočene nedostatke.
-Tako da spremni i u dobrom raspoloženju putujemo za Bugarsku - rekao je Ružić. Na šampionatu u Sofiji nastupiće bokseri iz 30 država Evrope, a žrijeb je u petak u večernjim satima. R. P.
Varšave, gdje je ostala na pasoškoj kontroli. Imala je sve papire, vizu Evropske unije, ali uzalud. Rekli su nam da ne primaju ruske državljane u Poljsku. Zvali smo sve i nijesmo uspjeli
trenucima mi rješavamo setove – kaže za Pobjedu Srđan Crnojački, trener Herceg Novog. Mladi strateg Novljanki ističe da je njegova ekipa „odigrala dvije dobre utakmice na koje mogu da budu ponosni“. - Zaslužili smo da osvojimo i neki set, ali dobro, to je velika lekcija za nas. Ponosan sam na ekipu i na to kako smo izgledali u ove dvije utakmice – dodaje Crnojački. Za Herceg Novi nije završena evropska sezona, jer našeg šampiona očekuje dvomeč u 1/16 finača CEV kupa protiv Turk Have Jolarija iz Istanbula.
u tome da uđe, ne interesuje ih sport, ni ništa, tako da sam bio bez prvog srednjeg blokera, to nam je bio ozbiljan hendikep. Možda bi bilo malo drugačije da je ona igrala, ali ko zna. Sad je gotovo, idemo dalje, daćemo sve protiv Turkinja – rekao je Crnojački
- Turski predstavnik je prošle sezone u domaćem prvenstvu završio na 4. mjestu, što govori o kakvoj ekipi je riječ. Sa klupe ih predvodi čuveni brazilski trener Ze Roberto Očekuju nas, u najmanju ruku, isto dva teška meča kao i sa Lođom. I prije kvalifikacija za Ligu šampiona sam rekao da ćemo se boriti, dati sve od sebe, pokazati da možemo da igramo sa najboljim ekipama u Evropi i to je moj tim i ispunio u ova dva meča protiv poljske ekipe. Mogu isto da obećam i što se tiče CEV kupa – zaključio je Crnojački. S. JONČIĆ
Iako nije uspijevao na bojnom polju, vladika Rade je učvrstio ugled svoje zemlje i pomenutim igovorima, i svojim pośetama Austriji, Rusiji i Italiji, i načinom kako je u Crnoj Gori dočekivao brojne ugledne strance, počevši od saksonskog kralja, botaničara Fridriha Augusta II (31. V i 1. VI 1838) i oduševljavao ih svojom fizičkom i duhovnom ljepotom. Ovome je doprinijela i izgradnja rezidencije ispred Manastira, koja je po prvom bilijaru na Cetinju nazvana Biljardom (1838).
Interesovao se za razne oblasti nauke, učio je jezike (naročito je dobro govorio i pisao francuski, s kojega je i prevodio), a na kineskom je, iako vladika, ispisao baš ove dvije riječi: go gai = ja volim; tražio stručnjaka za „skidanje obraza“ (fotografisanje), nabavio fotoaparat, mikroskop (možda se na to odnosi i pomen „uveličateljnog stakla“); tražio stručnjake za vatromet, kopanje arterskih bunara, a iz Napulja je nabavio mašinu za livenje medalja (1841); na Lovćenu instalirao vjetreni mlin. Usavršio je izradu baruta. Pokušao da nabavi brodove topovnjače (1844) vjerovatno radi oslobođenja Lesendra na Jezeru. Možda je od svijeh ovijeh prilagođavanja Evropi ipak najznačajniji bio pokušaj da se
Njegoš je govorio i pisao francuski. Na kineskom je, iako vladika, ispisao baš ove dvije riječi: go gai = ja volim. Tražio je stručnjaka za „skidanje obraza“ (fotografisanje), nabavio fotoaparat, mikroskop. Iz Napulja je nabavio mašinu za livenje medalja, na Lovćenu instalirao vjetreni mlin
kuje sopstveni novac, zlatni perun, u vrijednosti 2 talijera, o čemu je pronađen kalup, iz kojega se vidi i natpis i datum: Crna Gora 1851. U njegovo vrijeme radilo se i na geografskim kartama. Bio je svjestan činjenice da je „na kraju obrazovanog mira“ (8/20. X 1848). Godine 1838. piše da je „došao iz Evrope“. Radio je sve da dođe dan kada više neće morati tako da piše. Ali je umro mlad, žaleći što se nije kasnije rodio, nego u vrijeme kada su „sve naše stvari svekolike“ imale „veliku glavu, a male noge“ te nijesu mogle opstati.
8. Nade i razočarenja revolucionarne 1848. Takav jedan plan koji je imao veliku glavu a male noge, bio je i revolucionarni projekat 1848. godine. Kad se previše zagriju, ljudi sagore prije nego izvedu ono što su naumili. Njegoš se s pravom žalio da se sve naše stvari na obratni durbin gledaju, ali i on je gledao na plemena i narode obrnutim smjerom. Za njega je najširi etnički termin: pleme, i svi su mu Sloveni jedno pleme. I onda je jasno da su mu jedinoplemeni, dakle: iz istog plemena: i Rusi, i Srbi i Hrvati.
Da on tako tretira Ruse ima mnogo primjera. A najbolji je kad se obraća baš Rusima pri Moskovskom univerzitetu:
„Eto jednoga kruga u svijetu gdje duša Crnogorčeva može slaviti pobjedu i otkrivati svoju pravu iskrenost iz osjećaja pripadnosti istome plemenu.“
O stavu prema Hrvatima piše Bokeljima i Dubrovčanima 20. V 1848. I Johanu fon Turskom 17. XI 1848. Prvijema veli da budu srcem i dušom privrženi: „svojoj narodnosti i sasvijem vjerni i poslušni Jelačiću, svome jedinoplemenome banu od trojedne kraljevine...“
Fon Turskom:
„Istina je da su Crnogorci spremni da budu u pomoći svojoj braći Hrvatima, jedno po jedinoplemenosti, a drugo po njihovoj prirođenoj naklonosti vojničke trudove snositi. Videći ja da moja sabraća Srbi i Hrvati pokazuju se najedno da pravcem idu naklonjeni k narodnosti i k poretku, i mene je ista misao oduševljavala koja i Crnogorce, ako ustanak Srbah i Hrvatah ne bi bila slijepa neka podstreka, koja bi na opšte naše poruganije pred svijetom služila...“
Donosimo djelove iz Kratke ilustrovane istorije crnogorskog naroda, akademika Radoslava Rotkovića, koja je objavljena u Podgorici 2005. godine
Eto tu u jednoj rečenici tri naroda jednoga plemena. Tome se dodaju ne samo Rusi, nego i oni koji su nekada bili s nama jednoga plemena, kao u pismu Osman-paši Skopljaku 22. VIII 1845: „ti si s nama jedinoplemenik, iako si različita vjeroispovjedanija...“
A kada je, kao ujak, poslao Petra Perovića – Cucu u Beograd na školovanje, pisao mu je: „Nemoj ime crnogorsko posramiti među mladijem naraštajem jedinoplemenika.“
I tek nam ta širina njegovijeh pogleda omogućava da složimo kockice, shvatimo njegovo crnogorstvovanje, srbovanje, rusofilstvovanje i nadu da će Sloveni, ako se probude i ujedine, učiniti nešto veličanstveno u toj 1848. godini. Nekome Tršćaninu pisao je 2. XII 1848: „Ja se svagda čudim, a nigda se načudit ne mogu, kako nekima ljudima može postidno ropstvo toliko drago biti! Oni su podobni paščetu...“
Ali je akcija Srba i Hrvata protiv Mađara protumačena dogmatski kao pomoć Austriji.
To je objektivno bilo tako, ali krivica za to pada na Mađare, zato što je Košut odgovorio predstavnicima Srba i Hrvata: da njemu nije poznato da oni postoje kao narodi, a za svoju Republiku planirao je Beograd kao prijestonicu, zato što Beograda nije bilo u Dušanovome Carstvu, iako je bilo pola Grčke do Peloponeza, nego je Beograd tada bio njihov! Što su onda oni mogli da urade nego da se brane od te mađarske megalomanije?
I što je onda mogao da uradi Njegoš, nego da nudi Jelačiću, a ne Beču, kao pomoć jedan odred Crnogoraca? I da poruči Bokeljima i Dubrovčanima da ga slušaju, i da im se u tome pridruže Dalmatinci „da se jednom sastavimo“. I Jelačić mu je u odgovoru zahvalio: jer je vidio da je on uvažio razloge koji su ga prisilili da se okrene protiv Mađara,
Iako nije uspio da proširi granice svoje države, to jest dio onoga što je nekada bilo crnogorsko, Njegoš je ipak proširio uticaj Crne Gore na suśedne krajeve i pripremio ono proširenje izvršeno razgraničenjem 1859. godine
iako oni napadaju Beč. I što su mogli Bokelji, okupljeni u Prčanju na Velikoj narodnoj skupštini 13. juna 1848, nego da odgovore na poruke vladike Rada i Hrvatskoga sabora: da oni nemaju ništa protiv da se sve države slaveno-serbske, to jest, jugoslovenske, dakle, i Hrvatska, ujedine u jednu federaciju, ali da svaka od država postane samostalna, bez tuđeg upliva, kad se desi, ono što svi žele, da se osnuje Slovensko Carstvo. Naravno, oni su pomenuli da to sve bude pod Cesarskim Štitom, bez obzira da li su to iskreno željeli ili ne, jer se drukčije nije moglo javno komunicirati. A od prevelike koncentracije Slovena u svojoj državi strijepila je – Austrija! Austrijanci su i ovako bili manjina u svojoj državi! Pošto je sva ta revolucionarna aktivnost završila porazima, Njegoš je bio razočaran, i da je poživio još samo koju godinu, svo njegovo plemenito ali rasplinuto i utopijsko slavjanstvovanje bi splasnulo, i on bi se više posvetio razradi nacionalnoga programa, budući da i termin internacionalizam podrazumijeva saradnju nacija a ne njihovo brisanje. Iako nije uspio da proširi granice svoje države, to jest dio onoga što je nekada bilo crnogorsko, Njegoš je ipak proširio uticaj Crne Gore na suśedne krajeve i pripremio ono proširenje izvršeno razgraničenjem 1859, kada su po magli i kiši Crnogorci izmišljali zemljopisne nazive i pomijerali ih. U ostvarenju toga plana našao je protivnika u avanturisti Nikoli Vasojeviću, koji je maštao da osnuje nekakvu posebnu državu Holmiju, između Crne Gore, Srbije i Albanije. (Nastavlja se)
10. oktobar 2024.
Poslovna oznaka I.br. 5476/2017; 5476-2/2017
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore – osnovana 1901. godine, AD Podgorica, protiv izvršnog dužnika Vasiljević Dušan iz Podgorice, Mašana Božovića br.12 i Vasiljević Vesna iz Podgorice, Vranići bb ( Mašana Božovića br.12), radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.10.2024.godine, u smislu odredbe čl.154 i 169 ZIO, donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I ODREDJUJE SE prvo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem ½ idealnog dijela nepokretnosti Vasiljević Dušana i to: kat. parcela broj 1166/1, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, spratnosti 1P, razrađena kao PD1 i PD2, površine 94 m2 dograđeni dio objekta broj 1 površine 86 m2 ( koji nije upisan u listu nepokretnosti) sa zemljištom ispod objekta, kat.parcela br. 1166/1, broj zgrade 2, pomoćni objekat, površine 56 m2 sa zemljištem ispod objekta iznosi ( 1/1 obim prava na Vasiljević Dušana) i dio kat parcele – zemljišta br. 1166/1, koji nije pod objektima, površine 994 m2 ( 1/1 obim prava na Vasiljević Dušana), sve iz iz LN 2744 KO Tološi.
II PRVO ROČIŠTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 08.11.2024.godine u 09:00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama zainteresovanim licima jeste poziv.
Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića I.br.5476-2/2017 od 01.04.2024.godine, i iznosi ukupno 129.320,00 eura. Vrijednost pojedinačno: ½ idealnog dijela nepokretnosti Vasiljević Dušana i to: kat.parcela broj 1166/1, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, spratnosti 1P, razrađena kao PD1 i PD2, površine 94 m2 i dograđeni dio objekta broj 1 površine 86 m2 ( koji nije upisan u listu nepokretnosti) sa zemljištom ispod objekta iznosi 52.880,00 eura, kat.parcela br. 1166/1, broj zgrade 2, pomoćni objekat, površine 56 m2 sa zemljištem ispod objekta iznosi ( 1/1 obim prava na Vasiljević Dušana) iznosi 16.800,00 eura, dio kat parcele – zemljišta br. 1166/1, koji nije pod objektima, površine 994 m2 ( 1/1 obim prava na Vasiljević Dušana) iznosi 59.640,00 eura.
IV Na prvom ročištu za prodaju nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke založni povjeriocu mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim teče postupak izvršenja, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrdjene vrijednosti.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrdjene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što iznosi za sve nepokretnosti 12.932,00 eura.
Jemstvo pojedinačno: za ½ idealnog dijela nepokretnosti Vasiljević Dušana i to: kat.parcela broj 1166/1, porodična stambena zgrada iznosi 5.288,00 eura, za kat.parcela br. 1166/1, broj zgrade 2, pomoćni objekat iznosi 1.680,00 eura, za dio kat parcele – zemljišta br. 1166/1 iznosi 5.964,00 eura.
Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po VI Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene.
Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti.
Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj novoj prodaji. VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana 10.10.2024.godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
I.br.776/21
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara,ul Rista Lekića I 26, kancelarija u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca HOLDCO EAST DOO Podgorica PIB 03189414, Cetinjska br.11 (pravni sledbenik Heta Asset Resolution DOO Podgorica), koga zastupaju asvokati Miloš Komnenić, Nemanja Radović, Filip Kažić i Ivana Maraš iz advokatske kancelarije ,,Komnenić i saradnici’’, Ljubljanska br.16, I sprat, protiv izvršnih dužnika Kahari Gazmen iz Ulcinja, ul. S. Janković bb, Kahari Hodo iz Ulcinja, Pristan bb, na osnovu izvršne isprave – Pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda u Ulcinju P.br. 47/18 od 03.06.2019.godine i presude Višeg suda u Podgorici, donio je dana 09.10.2024.godine
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I ODREĐUJE SE druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika I reda Kahari Gazmen koje su upisane u: LN br. 1199 KO Ulcinj, označene u A listu kao kat. parcela br.2427 br.zgrade 1, porodična stambena zgrada u pov. od 87m2, u susvojini izvršnog dužnika Kahari Gazmena sa udjelom od 1/9 idealnih djelova, u V listu kao kat. parcela br. 2424 br. zgrade 1, porodična stambena zgrada, PD0, P u pov. od 87 m2, vr.2424, br. zgrade 1, stambeni prostor, PD1, P u pov. od 50m2, u susvojini izvršnog dužnika Kahari Gazmena sa udjelom od ¼ idealnih djelova.
II ODREĐUJE SE druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika II reda Kahari Hoda, koje su upisane u: Ln.br.1696 KO Ulcinj, označene kao kat.parc.br.2424, zgrada broj 1, prva etaža podruma, u površini od 124 m2, u obimu prava 1/1.
II Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 28.10.2024.god. u 14,00 časova u kancelariji javnog izvršitelja na adresi Mujo Ulcinjaku 71, Ulcinj, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.
III Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem od 02.03.2023.god, i to na iznos od 2.805,00 eura, vrijednost idealnog dijela susvojine 1/9 i iznos od 4.207,50 eura, vrijednost idealnog dijela susvojine ¼ izvršnog dužnika I reda.
-Utvrđena vrijednost nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika II reda iznosi 128,400,00 eura.
IV Na ovoj javnoj prodaji usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrdene vrijednosti, ali ne ispod 1/2.
V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 520-21903-35 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene. Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
Ulcinj, 09.10.2024.godine
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević
Četvrtak, 10. oktobar 2024.
Poslovni broj: Iv. br. 1265/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Kobernik Liudmila iz Bara, Nišice bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 019155 za period od dana 31.03.2020. godine do 20.06.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.10.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Kobernik Liudmila iz Bara, Nišice bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 019155 za period od dana 31.03.2020. godine do 20.06.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 28.08.2024. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 09.10.2024. godine.
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
Недостајаће нам Твој осмијех, ведрина и дуги разговори.
Sa bolom i tugom obavještavamo da je 9. oktobra 2024. u 64. godini preminula naša voljena i plemenita
LJILJANA LJILJA Nikole KRIVOKAPIĆ rođena VUKMIROVIĆ
Saučešće primamo u kapeli na Cetinju 10. oktobra od 12 do 16 časova i 11. poktobra od 12 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENI: majka DESANKA, đeca: MARIJA, MIRJANA, ANDRIJANA i STEFAN, brat DRAGAN, snahe JOVANA i ŽELJKA, unučad: MIKI, KATARINA, KRISTINA, SARA i OGNJEN, đeveri: PERIŠA i VASO, jetrve: ANĐE i JOVICA i ostala mnogobrojna rodbina KRIVOKAPIĆ i VUKMIROVIĆ
DOO PODGORICA
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
S velikom tugom obavještavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je naš voljeni otac
iznenada preminuo 6. oktobra 2024. godine. Sahranjen je 7. oktobra u rodnom Mojkovcu, na mjesnom groblju u Poljima.
Njegova pažnja i blaga riječ bile su oslonac u svakom trenutku. Iako više nije sa nama, sjećanje na njegovu toplinu i mudrost biće vječno sačuvano. Zahvalni smo na svemu što je bio i na svemu što je dao. Ovim putem izražavamo duboku zahvalnost svima za pruženu pomoć i podršku nakon Milovanove smrti, kao i na telegramima i riječima saučešća.
Neka počiva u miru.
Sinovi NEBOJŠA i ĐORĐIJE
Dana 7. oktobra 2024, poslije kraće bolesti, preminuo je u 72. godini naš voljeni
VESKO Mirkov DAPČEVIĆ
Sahrana je obavljena 9. oktobra na Novom groblju na Cetinju u krugu porodice i prijatelja.
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
OŽALOŠĆENA PORODICA DAPČEVIĆ
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Posljednji pozdrav dragoj
Dragoj tašti
od porodice SABLJIĆ
Počivaj u miru!
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Voljenoj, miloj i dragoj
Hvala ti za svu ljubav i toplinu koju si nam pružila. Počivaj u miru.
pozdrav dragoj sestri od strica
Od NENA LJEŠKOVIĆA sa porodicom
LJILJA sa porodicom
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav
d DAMIRA SABLJIĆA i MLADENA IVANOVIĆA
Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav
330
Posljednji pozdrav voljenoj bratanični
NANI
Od tetke MILEVE LJEŠKOVIĆ sa porodicom
Dragi tata
Beskrajno smo ti zahvalni što su nam životi bili puni osmijeha, nadanja, sanjarenja, a ponajviše što si od nas napravio dobre ljude.
Posljednji pozdrav dragoj kumi
- NANE KRALJEVIĆ
Sa tugom i bolom čuvaćemo najljepše uspomene na naše druženje i iskreno poštovanje.
Otišla je naša LJILJA
MEŠA i SEKA BOŽOVIĆ sa porodicom 348
Sin IVAN, ćerke JELENA i IVANA 318
Brate moj
Voljela bih da sam pokraj tebe da te dodirnem, poljubim i čvrsto zagrlim zadnji put.
Oprosti mi što me život odveo daleko od tebe pa ti ne mogu doći.
Tvoja ljubav za mene i moju porodicu je bila neizmjerna.
Zahvalni smo ti na svemu.
Posljednji pozdrav komšiji
Hvala za sve što si uradila za nas.
BOŠKO i SANDRA
Neka tvoja napaćena duša počiva sa Anđelima. VESNA, MLADEN i VICTOR 319
PAVLE i DUNJA PEJANOVIĆ sa porodicom
GIDO
U srcu i mislima ću nositi najljepše uspomene i sjećanja na tebe i tvoju dobrotu. Hvala ti što si dočekao moje najbitnije i najveće uspjehe i ponosna sam što sam imala đeda poput tebe. Unuka NAĐA PEROVIĆ
Po dobroti ćemo te pamtiti, a od zaborava čuvati.
Četiri
TVOJA PORODICA
Navršavaju se četiri godine od smrti mojih roditelja 10. oktobar 2021. godine 11. oktobar 2021. godine VASILIJA Miladina VERE Vasilija CICMILA CICMIL
S ljubavlju, poštovanjem i tugom, čuvam vas od zaborava. Vaša kćerka SANDRA sa porodicom
Dana 10. i 11. oktobra 2024. navršavaju se četiri godine od kada su nas napustili
VASILIJE VERA CICMIL
U mislima ste sa nama svakoga dana.
321
U subotu 12. oktobra 2024. obilježava se 40 dana od smrti mojeg dragog
16. 2. 1953 5. 9. 2024.
Uvijek pozitivan, spreman za šalu, harizmatičan, u duši avanturista, borac do zadnjeg trenutka svoje bolesti.
Bez tvojeg osmijeha, bez tvojeg poljupca, bez tvoje podrške moram naučiti da živim, bez mojeg dragog supruga, bez mojeg najboljeg prijatelja, ali je preteško, svakim danom sve teže i teže.
Toga dana u 10 časova posjetićemo njegov grob na mjesnom groblju Brdišta u Tivtu.
Tvoja supruga NADA
Navršava se 40 tužnih dana od kada nije sa nama naš dragi tetak
Tvoju dobrotu i plemenitost nikada nećemo zaboraviti.
Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima. Sa ljubavlju i poštovanjem ćemo te se sjećati. Tetak, hvala ti na svemu.
DUŠAN, ZORICA, OGNJEN i MIŠKO
10. oktobar
Osam godina je od smrti našeg
Uvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju i poštovanjem. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.
Tvoj stric PERO, strina SAVETA i sestre RAJKA i STANKA
Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i poznanike da ćemo našoj dragoj i voljenoj
rođenoj STANIŠIĆ
održati četrdesetodnevni pomen
Pomen će se održati u subotu 12. oktobra 2024. godine u 11 časova na groblju kod Manastira Banja u Risnu.
Osam godina je od smrti našeg voljenog RADOMIRA
Zauvijek ćeš biti u našim srcima.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Danas je godina dana od smrti cijenjenog supruga i oca
Milane, ti si na tvoj rođendan dušu svoju ispuštio, a kući nijesi svratio, no si pošao na drugu stranu u susret jedincu sinu Draganu. Nas dvije same ostaviste, kućna vrata zatvoriste, al' će za svakoga prijatelja vrata biti otvorena. Počivajte u miru, a mi ćemo se sa bolom i tugom boriti i nikada vas nećemo zaboraviti.
Supruga i majka MILICA, šćer i sestra DALIBORKA
5 x Alfa peć 55
PRAVILA NAGRADNE IGRE
10 x 5m drva
Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.
Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.
Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) biće izvučena 15. 10. 2024. godine, u 13h, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) biće izvučena 31. 10. 2024. godine u 13h.
Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima –počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.
Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.
1944 - 2024
Vodič kroz film, TV i muziku •
Četvrtak, 10. oktobar 2024. broj 443.
zbog čega Tod Filips, Hoakin Finiks i Lejdi Gaga nijesu uspjeli da „unovče“ vrlo rizičnu ideju u lmu „Joker: Folie à Deux“ ili : Str. 8, 9, 10. i 11.
Oktobar je mjesec u kojem dominira Noć vještica, vrijeme kada ikonična figura vještice zauzima centralno mjesto u našoj mašti. Ispod ovog modernog simbola leži duboko ukorijenjena istorija progona, mizoginije i straha od ženskih moći - nepredvidljivosti.
Sjetimo se lika Baba-vještice u ,,Gorskom vijencu“, koja kroz ironičan dijalog priznaje ritualnu transformaciju u vješticu. Njeno priznanje i opis rituala oslikavaju vješticu kao arhetipsku figuru sujeverja, koja pokušava unijeti razdor.
A ono što je neuobičajeno za Njegoševo uvođenje lika Vještice - je da ima pravo glasa i jednako učestvuje u diskusiji sa Knezom Jankom, među muškim zborom.
Interesantno u tom primjeru je što upravo oslikava kako istorijiski, tako biblijski, mitski strah - vjerovanje o ženama i vješticama. Provlači se i momenat tada aktuelnog lova na vještice i vješto filozofski se prenosi u djelo, dajući vještici ono što niti jedan ženski lik u „Gorskom vijencu“ nema, a to je glas prkosa i ironije! Nakon čega slijedi i pjesnikov komentar. Vuk Mićunović (vladici) - Ti, vladiko, znaš duboke knjige; nalaziš li u njima vještice?
Vladika Danilo - Đe vještice, što govoriš, Vuče! Nema toga ni u jednu knjigu. Svrh mene se svi ovđe kunite, to su babske priče i mudrosti; nego laže ova babetina, ali može nešto drugo biti!
Teško je odrediti kada su se vještice prvi put pojavile u zapisima, uz mitološka bića ili npr. Euripidovu Medeju, jedan od ranijih primjera nalazimo u Bibliji. Ovakvi zapisi otvorili su teme straha i mistifikacije ženskih moći. Tokom ranog modernog perioda, vještičarenje je postalo ozbiljan zločin. Na hiljade žena pogubljeno je zbog optužbi da su sklopile pakt sa đavolom i koristile magiju za zla djela, poput ubijanja đece, ometanja plodnosti - ili čak krađe muških genitalija.
Piše: Tijana TODOROVIĆ
Njegoš pruža vještici ono što niti jedan ženski lik u ,,Gorskom vijencu“ nema, a to je glas prkosa i ironije
Ovi pogledi na žene kao inherentno opasne i zle postali su osnov za brutalne progone. Od 15. do 17. vijeka suđenja vješticama bila su u velikoj mjeri pod uticajem religijskih previranja, uključujući reformaciju.
No, šta stoji iza ovih strahova? Predstavljale su prijetnju patrijarhalnim normama, bile su slobodoumne, često starije, neudate ili udovice, što je bilo suprotno očekivanjima društva. Predstavljale su simbol neukroćene ženske moći i slobode, a time i prijetnju.
Prokazivanje vještica bio je način da se ta prijetnja kontroliše i eliminiše. Ozbiljna propaganda i histerija nije mogla da se ne odrazi i na popularnu kulturu. Primjer nalazimo u Šekspirovom ,,Magbetu“ (1606) – u ovoj drami nisu samo zle, već moćne i manipulišu sudbinama, predviđajući i usmjeravajući Magbeta prema propasti (jer muškarca na zlo samo žena može navesti). Njihova zloba i moć dolaze iz natprirodnog svijeta, ali i iz samovolje. Kako se društvo mijenjalo, mijenjali su se i prikazi. Početkom 20. vijeka u ,,Čarob-
njaku iz Oza“ (1900), iako je zla Vještica sa zapada još negativan lik, pojavljuje se i pozitivna figura vještica Glinda. Dalju transformaciju nalazimo u noveli Roalda Dala ,,Vještice“ (1983), postaju organizovana sila, kao i na istoimenoj slici Voja Stanića. One su sada ,,kolektivna prijetnja“, što ukazuje promjene u društvenoj svijesti o ženskoj moći. I može se tumačiti kao metafora za rastuće feminističke pokrete. Jedan od najznačajnijih primjera pozitivnog prikaza dolazi iz Mijazakijeve animacije ,,Kikina dostavna služba“ (1989). Kiki je mlada vještica koja doprinosi društvu. I odražava promjene u načinu na koji kultura doživljava ženske moći - vještica više nije opasna i zla, već nezavisna, mlada žena u potrazi za identitetom. U serijalu ,,Hari Poter“, vještice i čarobnjaci čine paralelno društvo sa sopstvenim normamama. One više nijesu figure zla, već složeni likovi sa vlastitim moralnim dilemama i karakteristikama. Lik vještice ili transformacija ženskog pitanja u društvu ogleda se u evoluciji lika Malefisent (Grdane) kroz pop kulturu. Pamtimo je kao zlu vješticu, jedinu koju kralj nije pozvao na slavlje, koja iz bijesa baca strašne čini na kraljevstvo koje tone u vječni san... Pa sve do posljednje ekranizacije iz 2019 sa Anđelinom Džoli. Tako od najomraženijeg Diznijevog lika prelazi u idola generacija.
U pop-kulturi vještice su prikazane u svim svjetlima. Od benevolentnih junakinja do moćnih žena koje se bore za ravnopravnost.
I dok su nekada bile progonjene i spaljivane, sada postaju simbol emancipacije i ženske moći. Noć vještica, koja se sada slavi s osmijehom, ima duboke istorijske korijene u progonima žena – ali ujedno simbolizuje borbu za njihovu slobodu. I kod nas.
Spoj porodične drame i naučne fantastike, stilizovan, posut vizuelnim efektima i referencama na SF klasike od Spilberga i Donera do Skota i Kjubrika, primamljivo je zapakovan kako za djecu, tako i za njihove roditelje
Piše:
Jedno od većih i važnijih dostignuća savremene crnogorske kinematografije bilo bi to da njeni mlađi autori ne zaziru od poigravanja sa žanrovskim pristupom. To se čini kao još veći uspeh ako uzmemo u obzir da finansiranje domaće produkcije nije naročito izdašno, pa su režiseri primorani ili da provedu mnogo vremena u razvoju slažući međunarodnu ili makar regionalnu koprodukciju, ili da rade sa jako malim budžetima.
Ambiciozan spoj
Jedan od tih autora mlađe generacije koji ne zaziru od žanra je Gojko Berkuljan. Njegov dugometražni prvenac „Iskra“ (2017) bio je nezavisno producirani, niskobudžetni neo-noar s izraženim političkim uglom i kao takav je zaigrao na nekolicini filmskih festivala, od Srbije, Hrvatske i Slovenije, do Poljske i Meksika. Za „Iskru“ je, pak, vezan još jedan kuriozitet: ovaj crnogorski film doživeo je i srpski „ri-
mejk“ kao „Luča“ (2022) Ivice Vidanovića koji je, nakon prikazivanja na Paliću, završio u paklu distribucije preko servisa „Apollon“. Berkuljan je ostao na sličnom tragu političkog trilera koji se bavi društvenom nepravdom i u narednom filmu, trileru „Za našu djecu“ (2023), koji nije prikazan van granica Crne Gore, s obzirom na to da njegov autor, zbog TV formata, nije imao ambiciju da ga gura na festivale i u regionalnu distribuciju.
Uostalom, dok je radio na TV trileru, Berkuljan je privodio kraju i produkcijski najambiciozniji autorski projekat do sada. Reč je o „Planeti 7693“, koja danas počinje da se prikazuje u „Sinepleksu“ u Crnoj Gori, a ubrzo sledi i kino-distribucija i u dve koprodukcione države, u Srbiji i Severnoj Makedoniji, dok nije nezamislivo da film zaigra i na nekom od specijalizovanih međunarodnih festivala. Opis zvuči preambiciozno za produkcijske uslove u tri
zemlje čak i kada se udruže u koprodukciju. Jer, „Planeta 7693“ predstavlja spoj porodične drame i naučne fantastike namenjen deci i roditeljima, stilizovan, posut sa pozamašnom količinom vizuelnih efekata i začinjen referencama na filmove na kojima je Berkuljan, kao uostalom i svi mi, odrastao: od Spilbergovog klasika „E.T.“ (1982), preko „The Goonies“ (1985) Ričarda Donera i „Back to the Future“ Roberta Zemekisa , do ozbiljnijih kultnih
naučno-fantastični porodični
SF naslova kao što su Skotov „Blade Runner“ (1982) i Kjubrikov „2001: A Space Odyssey“ (1968). Opet, upornošću režisera a i producenata, film je završen i primamljivo zapakovan kako za decu, tako i za njihove roditelje.
Maštoviti dječak
Naš glavni junak je neobični dečak Luka (Ilija Pejaković) koji vreme najradije provodi u podrumskim prostorijama hotela, na bazenu i u kuglani, koji su predmet renovacije. Tamo vežba svoje supermoći teleportacije i telekineze, a u tome mu se pridružuje i misteriozna devojčica koja umesto imena ima samo broj – 7693 (Hana Ivanišević). Luka ima razloga za bežanje u takvu vrstu izolacije, budući da je, tako neobičan, postao predmet ruganja među decom u naselju na rubu grada. Vršnjaci ga posmatraju kao čudaka i zovu „weirdo“.
Kod kuće, pak, Luka ide na živce sestri Sandri (Mara Rakčević) koja je u pubertetu, želi da se uklopi u društvo i možda privuče pažnju momaka. Iako je drugarice unekoliko prihvataju, momcima zbog relativne „muškobanjastosti“ i socijalnog statusa nije naročito zanimljiva. Sandra za potonje krivi roditelje koji se nisu snašli u životu. Od njih je dalje na rubu samo komšija Sveto (Dejan Đonović) koji brblja o apokalipsi koja dolazi i prodaje svoje izume za zaštitu od sudnjeg dana. Roditelji, pak, imaju prečih briga u životu, budući da im je treće dete na putu, a očev posao recepcionara u hotelu visi o koncu zbog toga što se sprema privatizacija koja će pogoditi celo naselje nastanjeno hotelskim zaposlenicima. Stvari se dodatno komplikuju nakon spontanog pobačaja, pa i otac Boris (Andrija Kuzmanović) i majka Jasna (Kristina Obradović ) u fokus
stavljaju sami sebe dok njihov odnos i relacije u okviru cele porodice počinju da propadaju još i brže nego inače. Boris je zapravo neostvareni umetnik koji i dalje želi da se dokaže, dok Jasna shvata da je provela život u podređivanju drugima. Uz pomoć nove drugarice, Luka čudnim akcijama pokušava da ih pomiri i spasi od egzistencijalne pretnje, te da održi porodicu na okupu. Ali, može li se jedan čudni dečak, oslonjen samo na svoju inteligenciju i intuiciju, uz nešto magičnih moći, izboriti sa surovim svetom oko sebe, istim onim koji ga ne prihvata?
Doziranje emocija
Na vizuelnom planu, „Planeta 7693“ drži se vrlo dobro i izgleda mnogo bogatije i raskošnije od pretpostavljenog budžeta. Scenografija i kostimi su igrivi, vizuelni efekti i kompjuterska grafika sasvim solidni i pametno upotrebljavani, s akcentom na kvalitetu a ne na kvantitetu, dok pulsirajuća muzika Luke Jovanovića i Petra Vagnera na sintisajzerima „radi“ i u smeru nostalgije, i u smeru modernosti. Budžetska ograničenja se, pak, mogu osetiti tek u insistiranju na snimanju iz ruke u inače solidno osvetljenoj i kolorisanoj fotografiji Aleksandra Jakonića. Interesantan je i izbor glumaca u ulogama roditelja. Kristina Obradović precizno dozira emocije razočarane, zapostavljene žene i posvećene majke, dok Andrija Kuzmanović ima svoj šou kao sebični otac. Berkuljan solidno vodi i decu-glumce, pa od postave koja igra komšijsku decu uspeva da izvuče da oni funkcionišu i individualno, i kao grupni lik. Hana Ivanišević ima relativno malu, ali zanimljivo napisanu ulogu, dok su razlike između nabusite Sandre i povučenog Luke dodatno podvučene in-
terpretacijama Mare Rakčević i Ilije Pejakovića, koje možda nisu uvek najsuptilnije. Izbor glumaca iz različitih krajeva bivše države ima za rezultat i nekonzistentnost u govoru i akcentu. Berkuljan i scenaristkinja Ana Vujadinović-Tomić to mogu pravdati i ambicijom da film deluje univerzalnije od toga da bude vezan samo za jedno određeno vreme i mesto, što sve stoji. Opet, uhu osetljivom na razlike zasmetaće te diskrepance, naročito ako dvoje dece iz iste kuće govori različitim jezikom.
Drugi, mnogo značajniji problem oseća se na strukturalnom i narativnom nivou. Naime, u ponekad nepotrebnoj profilaciji čak i najsporednijih likova i repeticijama (doduše gradiranim) Lukinih poduhvata, čini se da tri četvrtine trajanja filma otpada na ekspoziciju pre nego što Vujadinović i
Berkuljan poentiraju. Istini za volju, makar mali deo od 110 minuta trajanja filma mogao je biti „ošišan“ i u montaži, ali čini se da Vladimir Pavlovski nije imao srca da reže oštrije. Opet, taj umereniji tempo odgovara tome da se ideje, čije je seme posađeno ranije, polako i organski razviju do emotivne poente.
Na kraju, „Planeta 7693“ dobacuje do dobrog i svrsishodnog filma u kojem Gojko Berkuljan solidno žonglira s idejama, kroz žanrove kreirajući jedan svoj svet. Taj svet funkcioniše u dihotomijama - nostalgije i modernosti, dece i roditelja, realnog i fantastičnog, lokalizovanog i univerzalnog. U tome film uspeva u svojoj primarnoj misiji da spoji različitosti u jednu koherentnu celinu i da ponudi nešto kvalitativno novo i drugačije crnogorskoj i regionalnoj publici. Marko STOJILJKOVIĆ
Piše:
Marija IvanovIć-nIkIčevIć
Remek djelo ili dozvola za ubistvo – to su dvije krajnosti za koje su se uhvatili dobar dio publike i kritike nakon što je „Joker“ (2019) Toda Filipsa ulovio Zlatnog lava u Veneciji, a onda šapom poklopio ostatak planete. Istina je, pak, da nam se tada dogodio tipičan scenario „Tresla se gora, rodio se film“, te da je narod pretjerano ekstremno reagovao na sasvim okej, ali nikako inovativnu a kamoli savršenu reinterpretaciju Džokera, koji je ipak više mirisao na Skorsezeove masterpise nihilizma nego na nešto potpuno originalno.
Kazna za fanove
Odatle i to tako pretjerano oduševljenje: jer, malo je ko očekivao da se DNK m aterijal klasika „Taxi Driver“ (1976) i „The King of Comedy“ (1982), sa sve Robertom de Nirom pred pomahnitalim „klovnovskim Princem kriminala“, ovaploti u jednom filmu sa DC etiketom. E, za standarde DiSi filmova, „Joker“ jeste bio i ostao čudo, ali mimo toga svijeta – baš i ne.
Bilo kako bilo, nastavak je bio neminovan: ipak je „Joker“ ispao ozbiljan pretendent na Oskara (potvrdio je dvije od čak 11 nominacija) i prvi blokbaster ocijenjen sa „R“ koji je zaradio više od milijardu dolara na boks-ofisu, te koji je taj rekord držao do ovog ljeta, k ada ga je pretekao „Deadpool&Wolverine“. No, „Joker: Folie à Deux“ dočekao je potpuno drugačiji scenario: u Veneciji je iskuliran, od kritičara većinom ispljuvan, a ni publika mu ne djeluje naklonjeno, sada kada je konačno stigao u „Sinepleks“ i kina širom svijeta. Razlog? Pa, ima ih više, ali recimo da je jedan od ključnih to što je Tod Filips dozvolio sebi da mu „licence to kill“ priča uđe u glavu. Jer, cijeli
Bez skorsezeovskog templejta po kojem je rađen prvi dio, nastavak nema pravu priču, ne može se nazvati čak ni skiciranim. No, veći problem je utisak da je Filips želio da kazni fanove koji su u njegovom Džokeru vidjeli heroja
„Joker: Folie à Deux“ djeluje kao režiserov predugački, pr enaporni i katkad odista dosadni i netalentovani odgovor na to što su mnogi gledaoci pogrešno pročitali njegovog Džokera. Filips kao da je želio da kazni fandom za to što su u Džokeru vidjeli heroja, a film shvatili kao ohrabrenje (naročito za insele) da se na nasilje nasiljem odgovori, umjesto upozorenja na to da smo opasno ogr ezli u radikalizam i skoro potpuno izgubili moć empatije. Živimo u svijetu toliko poremećenom, da ljudi više ne umiju da odvoje stvarnost od fikcije. I tačno je: Džoker je već jednom uspio da „išeta“ sa velikog platna i odnese živote u realnosti.
Dogodilo se to 20. jula 2012, na premijeri filma „The Dark
Knight Rises“, završnog dijela Nolanove „The Batman“ trilogije. Tada je 12 ljudi ubijeno u bioskopu u Aurori u K oloradu, a upravo članovi porodica žrtava pisali su kasnije čelnicima kompanije „Warner Bros.“ moleći ih, uo či premijere Filipsovog „Jokera“, da podrže zakone o razoružavanju i iskoriste popularnost filma da jasno i glasno adresiraju vrlo osjetljivu temu.
Tačno je i da je američka vojska bila pripravna uoči njujorške premijere Filipsovog hita, k ao i da se u javnosti mjesecima vodila debata o „sposobnosti“ filma – i ovog i bilo kojeg drugog - da izazove nasilje. Sve je to Filipsa očigledno jako pogodilo i iziritiralo, pa je u drugom dijelu dao sve od sebe da dokaže i pokaže da njegov Džoker nije neko za koga vrijedi navijati, a kamoli u njegovo ime pokretati revolucije i gurati društvo u anarhiju.
REŽIJA: Tod Filips
ULOGE: Hoakin Finiks, Lejdi Gaga, Brendan Glison, Ketrin Kiner
TRAJANJE: 138 min
Ta namjera da se „provjetri prostorija“ i direktno upre prstom u „slona u sobi“ bi možda ispala sasvim okej, da je poentu umio da spakuje kako valja i trebuje, i da ga je iš ta drugo zanimalo mimo nje. No, Filips je ovog puta debelo zaribao, pa „Joker: Folie à Deux“ više djeluje kao kazna za fanboi ekipu koja je Džokera shvatila i prihvatila kao idola, anarhistu, pravednika, palog anđela i revolucionara, nego kao prava filmska poslastica za brojne
hardkor fanove prvog dijela. Radnja „dvojke“ počinje dvije godine nakon događaja iz finala prv og dijela, kada je Artur Flek/ Džoker (Hoakin Finiks) izazvao pometnju na ulicama i završio u „Arkamu“ s optužnicom za pet ubistava, od čega je jedno obavljeno u lajv prenosu na televiziji. U trenutku kada se približava suđenje, najveća je zvijezda u Gotamu. Cijela kontrarevolucija vodi se u njegovo ime; glavna je vijest u medijima; o njemu se knjige pišu, dok ga slave i ljube hiljade i hiljade građana drugog reda, ornih da iskoriste njegov „recept“ za obračun sa bezobrazno bogatom elitom.
No, Arturu baš i nije do slavlja. Maltretiran od rođenja, od majke koja ga je seksualno zlostavljala, do one trojice siledžija kojima je presudio u metrou, i iza rešetaka je pao nečijih šak a. Čuvari „Arkama“ ne ostavljaju ga na miru; ako ga ne tuku, onda ga provociraju i nutkaju da priča viceve i „stavi osmijehe na njihova lica“. I to traje i traje, sve dok jedan od njih (Brendan Glison) ne odluči da ga odvede do drugog krila bolnice, na muzičku terapiju. I d ok tu ne upozna nju, svoj razlog i svoje sve, Li Kvinzel/ Harli Kvin (Lejdi Gaga).
Psihotična romansa
Prije ulaska u psihotični tango sa „ženskim Džokerom“, Artur je pokušao da ispr ati savjet advokatice Merijen S tjuart ( Ketrin Kiner ) da odbranu zasnuju na tvrdnji da je podvojena ličnost, da je ubistva počinio nesvjesno, da je sve uzrokovao mentalni poremećaj izazvan dubokom traumom iz djetinjstva. Ali, od trenutka kada u očima svoje Li prepozna obožavanje, fascinaciju i, može li to biti, ljubav koja mu je ta-
10. oktobar 2024.
ko dugo uskraćivana – sve se mijenja. I Artur je spreman da učini sve da je osvoji i zadivi tokom „suđenja vijeka“. Neće se suđenje završiti ka-
ko bi Arturova advokatica željela, niti kako je to zamišljao tužitelj Harvi Dent (Hari Louti iz serije „Industry“), ali neće biti ni po potpunom
meraku gospođice Kvinzel. No, prasak koji slijedi – prvo u sudnici, pa onda u ludnici –najmanje će biti po volji Džokerovih fanova. Jer, Filips se
debelo potrudio, i mnogo prije onog famoznog finala koje je razbijesnilo dobar dio bioskopske publike, da iz filma isisa čak i primjesu eskapizma, e ntertainmenta ili bilo kakvog užitka. Džoker iz kojeg je isisana džokerovska dijabolična suština – to je „Joker: Folie à Deux“. Filipsov izbor, da drugi dio filma smjesti u oblandu „netipičnog mjuzikla“, nije sporan zbog toga što taj žanr ne ide uz Džok era, Betmena i DC. Sama ideja, pa čak i pristup građenju muzičkih sekvenci – govore o postojanju autorske vizije.
Američka pjesmarica
Više od 15 segmenata u kojima Artur i Li izvode neke od najpoznatijih songo va iz „američke pjesmarice“, potpuna su suprotnost „stjedžovanim“, pažljivo orekstriranim i perfektno otpjevanim muzičkim tačkama. Sve „greške“ u njihovim muzičkim koracima vrlo su ciljane. Jer, Filips je želio da pjevanje bude nemelodično, da zvuči kao produžetak unutrašnjih solilokvija, misli i osjećanja protagonista, da odslika njihova mentalna stanja - a ne da zabavi i raspleše publiku. E, tu dolazimo do problema. Ideja i pristup nijesu sporni, ali izvedba je ta koja je problematična. Muzičke sekvence su preduge i toliko neinventivne, da ćete jedva čekati da se završe pa čak i ako volite datu pjesmu, bio to hit „For Once in My Life“ Stivija Vondera ili „To Love Somebody“ grupe Bee Gees. Muzika, pritom, ne doprinosi atmosferi i karakterizaciji; ni u jednom trenutku nemate osjećaj da ste dublje zavirili u Arturov ili Harlin poremećeni um. Džaba im je Filips i „tematski“ podijelio pjesme, dajući njemu da pjeva o ljubavi, a njoj o slavi, moći, power couple dinamici. Daleko od toga da ćete i pomisliti na ono što je režiseru bio cilj: da sve to izgleda i zvuči kao da su njih dvoje zapravo jedini uspjeli
koji te pjesme čuju i zamišljaju kako ih pjevaju u svojoj glavi. Nema tu niti jedne scene koja posjeduje uznemirujuću snagu kakvu, recimo, ima ona scena u prvom dijelu, u kojem Artur izvodi pobjedonosni ples pred ogledalom, tik nakon ubistva trojice siledžija.
Kroz muzičke, kao ni kroz druge segmente filma, Filips nije uspio da kaže i pokaže išta zanimljivo u vezi sa Džokerovim likom. Scenario, koji je napisao sa Skotom Silverom , bez skorsezeovskog templejta po kojem je rađen prvi dio, nema pravu
Tod Filips želio je, kako je objašnjavao u brojnim intervjuima, da publika dobije utisak kako su film radili –„ludi ljudi“, te da osjeti kako bi to moglo da izgleda kada bi „pacijenti preuzeli kontrolu u ludnici“. Stoga, osim što je ovog puta odabrao psihotični flert sa mjuziklom kao začin za očekivani žanr psiho-trilera, odlučio je i da se poigra sa filmskim prologom.
priču, nema „mesa“, ne može se nazvati čak ni skiciranim. Upravo zbog toga muzičke sekvence i liče na filere, kao nešto čime se film neprestano puni da bi se produžila m inutaža i sakrila praznina kojom odjekuje to famozno „ludilo udvoje“.
Filipsa, naprosto, kao da nije zanimalo da obradi teme načete prvim dijelom: ko je Artur, a ko Džoker; đe je granica đe jedan počinje a drugi nastavlja (i ima li je uopšte); može li obećanje ljubavi jednog takvog čovjeka da promijeni (ili je šteta već načinjena); da li je Flek taj koji
je boles tan ili je takvo, pak, društvo koje ga slavi i pretvara u zvijezdu...
Rušenje kanona
Nije Tod imao vremena da se bavi tim „trivijalnim“ stvarima, previše obuzet željom da sruši mit o Džokeru, da „kaže posa“ onima koji su prvi dio pogrešno shvatili... I da, skrivajući manjak vizije iza „inventivnog“ pristupa mjuziklu, priredi kaštig kako za takv e, tako i za one koje je Džoker zaveo mnogo prije 2019. i njegove interpretacije „Klovna-Princa kriminala“. Kako? Tako što će im upe -
Taj uvodni dio vrlo je interesantan; „Joker: Folie à Deux“ otvara mini-animacija rođena u umu Silvan Šomea, ni manje ni više nego autora vrhunskih animiranih filmova kratkog i dugog metra, od „The Old Lady and the Pigeons“ (1997), do beskrajno potcijenjenog tatijevskog masterpisa „The Illusionist“ (2010) i čuvenog „The Triplets of Belleville“ (2003), koji mu je donio dvije nominacije za Oskara. Kroz animiranu sekvencu sa Looney Tunes vajbom, Filip nagovještava i u njoj sublimira ono što slijedi u igranom dijelu: da je Artur Flek podijeljena ličnost, te da je Džoker njegov alter ego koji prvenstveno želi da ga zaštiti i ojača, ali bira nasilje kako bi ga osnažio i
riti srednji prst u facu potcrtavajući, opet pretjerano plastično, da Džoker nije čovjek, nego simbol. Prvo nihilizma i radikalizma onih koji bi radije spalili planetu nego dozvolili bogatašima da je „okreću“, a onda i frustracije svih nas uhvaćenih u raljama moderne stvarnosti, koja na dnevnom nivou pronađe način da demantuje da je ovaj i ovakav svijet –istinski vrijedan spašavanja. Odatle i onaj i onakav kraj, koji ne da odstupa od Betmenovog kanona, nego ima pretenziju da sruši sve što (mislimo da) znamo o Džokeru.
odlijepio od traume. No, ključni motiv ipak je nešto drugo: ne The Joker, nego sjenka koja se nadvija nad Arturom i tjera ga da radi nešto što uopšte ne želi, između ostalog, da ubije TV voditelja usred emisije koja se prenosi uživo. Što ta sjenka predstavlja, saznajemo u nastavku filma, u kojem se previše plastično natrljava na nos ta ista poenta, da smo Džokera kreirali svi mi, te da uopšte nije bitno ko
I opet, sama ideja nije loša, štoviše, toliko je rizična i hrabra, da samo zbog nje Filips zaslužuje poštovanje. No, realizacija je i tu problem. Jer, niš ta što prethodi toj „najluđoj karti“ koju je odigrao, otvarajući (ili zatvarajući?) potpuno nova simbolička vrata za Džokera, ne ide u prilog takvom finišu. Zbog toga kraj i djeluje, iako to nije, kao ples do kreativnog samoubistva.
Ak o je već uskratio publiku za priliku da vidi kako je n astao čuveni „klovnovski Princ kriminala“ prije nego što će Betmen dovoljno sa -
je bio čovjek koji je poslužio kao „inkubator“ za njegovo rađanje. Jer, sjenka je ta koja se pita, a ona će, poput svake radikalne ideje i simbola, nadživjeti i Artura Fleka, i sve nas.
Sve u svemu, kad se film završi, pa se u mislima vratite toj animaciji sa početka, preovladaju pomiješani utisci. Sve je to odveć plastično spakovano, iako barem vizuelno interesantno, za razliku
I 2019. godine, nakon što je „Joker“ pokorio planetu, Filipsov odgovor na pitanje da li je planiran nastavak bilo je - kategoričko „ne“. Studio je, naravno, u međuvremenu počeo da pritiska sa „muzičkim željama“, ali i nakon što je pristao, stvar je išla vrlo sporo zbog pandemije korona virusa. Na koncu, „dvojka“ je stigla, a Filipsov odgovor na pitanje u vezi sa potencijalnom trojkom ponovo je – kategoričko „ne“. U Filipsovu „odbranu“, ideja za drugi dio krenula je od Finiksa i njegovog sna o Džokeru koji pjeva i nastupa na pozornici, a na osnovu
zrijeti da mu se suprotstavi; ako nije namjeravao da je pripremi za njihov veliki „susret“; ako joj je uzeo skorsezeovsko uzbuđenje iz prvog dijela; ako je film osušio i iz njega isisao spektakl i entertainment – Filips je morao da umjesto svega toga ponudi nešto. Nije to učinio. Sa drugim dijelom filma publici ne da nije dao nešto što je željela, nego joj je pružio jedno veliko ništa. „Joker: Folie à Deux“ je trolovanje, čisto i vrlo svjesno roštiljanje fanova. Zato nije ni čudo što ga je gotovo unisono zamrzjela skoro cijela planeta.
Medalja za ludost
A Finiks i Gaga? Izobličen skoro do neprepoznatljivosti, mršaviji nego i u prvom dijelu, s onim lopaticama koje prijete da mu probuše leđa, Hoakin je nastavio da servi-
od dosadnjikavog igranog dijela.
Na koncu, bez obzira na to koliko Filipsova hazarderska igra vrijedi i što znači, izdiže se nada koju, vjerujemo, dijeli većina Šomeovih fanova. Bilo bi sjajno kad bi mu ovaj animirani Džoker otvorio još vrata u Holivudu. Odavno ga nije bilo, a trebalo bi da naredne godine predstavi animirani film „The Magnificent Life
kojeg je shvatio da još nije završio sa likom Artura Fleka. I ovog puta, kada je upitan za treći dio, Filips je kazao da ne bi želio da ga radi, ali da nije siguran za Hoakinovo i mišljenje Lejdi Gage
S onim krajem „Ludila udvoje“, može se reći da su za nastavak znatno bitnije njena želja i volja, te vizija koju bi rukovodioci DC studija željeli da ganjaju kada je u pitanju Betmenov univerzum i Džoker kao njegova najluđa karta. Naravno, najviše zbog toga što paralelno raste i razvija se i betmenovska vizija Meta Rivsa, čiji drugi dio filma „The
ra scene od kojih vam i fizički može pripasti muka, ali sve je to već i u prvom dijelu išlo ka manirizmu, te ka utisku da ova Oskarom nagrađena uloga nije njegov vrhunac, te da je njegov dar mnogo bolje izbrušen u filmovima poput „The Master“ ( Pol Tomas Anderson, 2012) i „You Were Never Really Here“ ( Lin Remzi, 2017). Dodatni problem sa drugim dijelom je i to što je njegov Artur ovog puta previše definisan traumom, te što mu Filips ne otvara prostor da se kreativno razmaše.
Nešto slično može se reći i za Gagu, čija Li u suštini funcioniše kao Mensonova grupi đevojka i djeluje mnogo realnije nego očekivana seksualizovana lutkica Harli Kvin. I nju i Artura Filips je zauzdao do te mjere, da im se nikakva wow scena ne omakne, tako
of Marcel Pagnol“, te da pokrene još neki od svojih najavljivanih ali nikad startovanih projekata, od filma „The Thousand Miles“ koji je zasnovan na Felinijevim neobjavljivanim crtežima i radovima, preko BBC sitkoma „The Clan“, do korejske adaptacije „Familiar Things“ za koju se zainteresovao nakon što je otkrio opus Park Čan-vuka
Batman“ stiže u bioskope u oktobru 2026. godine, a na televiziji HBO uveliko se vrti mini-serija „The Penguin“ sa Kolinom Farelom. Za Lejdi Gagu i njenu Harli u potencijalnom trećem dijelu još ima mjesta, a ona je kazala i da je zainteresovana da se vrati toj „vrlo intrigantnoj djevojci“. E sad, pitanje je što će di-sijevske glavešine prelomiti... ali recimo da Filipsova ideja, da se uloži u etiketu „DC Black“, u okviru koje bi se budžio mikrokosmos uspostavljen sa filmom „Joker“, možda ne zvuči toliko loše, pod uslovom da label padne u prave ruke.
da njihovo „ludilo utroje“, sa Filipsom iza i Finiksom i Gagom ispred kamere, ni u jednom trenutku ne zaliči na entertainment, ili Harli za spektakularnu zlicu za koju se može navijati. I to je problem, jer zbog deglamurizacije zlikovaca slabi i njihova hemija, a samim tim i snaga filma koji je, valjda, koncipiran kao psihotična romansa dvoje ljudi koji dijele iste ili slične iluzije.
Na koncu, naravno da Filips nije potpuno promašio poentu; rekao je „Joker: Folie à Deux“, svim manama uprkos, štošta o toksičnom obožavanju fanova ili modernoj publici čije su se entertainment pr eference znatno promijenile, pa je sklonija da kao zabavu isprati suđenje Trampu ili sudski slučaj „Depp vs. Heard“, nego bilo koji film, seriju, koncert ili predstavu.
U svakom slučaju, ako nije zaslužio za hrabrost, jeste medalju za ludos t. Snimiti nešto rizično i drugačije kao što je „Joker: Folie à Deux“ poslije prvog dijela u koji su se kleli i još se u njega zaklinju milioni, i to u eri jednih te istih nastavaka, prednastavaka i spin-of projekata – to je stvarno potez koji zaslužuje poštovanje. I zato je možda i najveća šteta to što Filips ipak nije uspio da ga „unovči“.
Ocjena: 5/10
Festival ,,Sandens“ ima reputaciju mesta gde se otkrivaju novi talenti koji će nam oblikovati film u budućnosti. Ni njegova ponoćna sekcija namenjena žanrovskom filmu tu nije izuzetak, budući da nam je u poslednje vreme otkrila talente Džordana Pila, Arija Astera, Roberta Egersa
Ove godine nade za veliko otkriće bile su uprte u do sada nepozatog TV-režisera Grega Žardina i njegov filmski prvenac ,,It‘s What‘s Inside“, te naročito podgrejane skupom kupovinom (reč je o svoti od 17 miliona dolara) prava za distribuciju njegovog niskobudžetnog filma od strane Netfliksa. Film nam je konačno sleteo na navedeni striming-servis.
Mašina i kablovi
Okosnica filma je visoki koncept koji uključuje igru „uljeza“ – ono što klinci igraju kao ,,Among Us“, a stariji kao ,,mafiju“ ili ,,vukodlaka“, te mašinu koja podiže uloge i igru prebacuje na novi, istripovaniji nivo. Iz te mašine idu kablovi koji se završavaju s elektrodama priključenim na slepoočnice
Vjerovatno je Žardin u glavi imao
„duboke“ misli o identitetu, što nas čini onime što jesmo, je li to tijelo ili um i sve u tom stilu, ali istraživanje tih filozofskih tema mu ne ide
igrača, a koji zbog toga mogu između sebe menjati tela, odnosno umove, kako vam drago. Cilj igre za svakog pojedinačnog igrača je eliminisanje ostalih, a to se izvodi otkrivanjem čiji je um završio u čijem telu.
Igra počinje tek nakon polusatnog uvoda u film koji nam služi da upoznamo igrače, kao i situaciju u kojoj će oni tu igru zaigrati. Centralni par su Šelbi ( Britni O‘Grejdi ) i Sajrus (Džejms Morosini), u dugogodišnjoj vezi, ali još ne u braku, dok je seksualna želja iščezla, makar sa njegove strane. Upoznajemo ih kako se svađaju u autu dok se voze na momačko veče svog prijatelja Rubena (Devon Terel) koje se u formi pijanke i okupljanja društva s koledža odvija na imanju koje je nasledio od svoje pokojne majke. Tamo ih prve dočekuju lajava
„stonerka“ Bruk (Rejna Hardesti ) i neo-hipi cura Maja (Nina Blumgarden), a ekipu zaokružuju još i „žurkadžija“
Denis (Gevin Ledervud) i influenserka Niki (Ališa Debnam-Keri) sa kojom Sajrus i Šelbi imaju komplikovan odnos iz prošlosti. Ona je, naime, njegova tiha patnja, a njoj je predmet ljubomore i animoziteta.
Dok se pije, duva i priča o prošlosti, nagađa se hoće li se na okupljanju pojaviti i njihov prijatelj sa studija Forbs (Dejvid Tomson), u to doba ludi „partijaner“ koji je, delom i njihovom krivicom, izbačen s koledža. Forbs se, njima neočekivano, a nama sasvim očekivano, pojavljuje, bez animoziteta, ali sa koferom u kojem nosi mašinu. Predlaže da svi zajedno zaigraju igru, ali stvari nakon kruga ili dva jako izmiču kontroli.
Verovatno je Žardin u glavi imao „duboke“ misli o identitetu, šta nas čini onime što jesmo, je li to telo ili um, i sve u tom stilu, ali istraživanje tih filozofskih tema mu ne ide, pa to sve ostaje na nivou rovito skuvane ideje koja se razlije instantno.
Prazni likovi
Problem su i likovi koji zapravo jedino mogu da funkcionišu kao grupni karakter jer nisu razrađeni iza jedne ili dve karakteristike za svakog, pa takvi deluju prazno i pritom nesimpatično. A sa praznim i nesimpatičnim likovima se teško povezujemo i zapravo nas nije briga za njihove neodrasle drame i animozitete koje oni među sobom imaju. Čak ni šta će im se desiti kada uđu u „cipele“ nekog drugog. Čak ni kada se situacija dodatno zakomplikuje mrtvim telima. Istini za volju, Žardin se tu ne može pouzdati ni u glumce koji su istog nivoa kao i on sam, onog televizijskog, bez puno karaktera, pa te kosture od uloga oni odrađuju tek korektno, ali ne i bolje od toga. Zato se režiser dosetio da nas zaspe „stilom“, neonskim osvetljenjem, podeljenim ekranima i montažama sačinjenim od fotografija u fejsbuk-stilu za „flešbek“ sekvence u kojima nam se otkriva pozadina odnosa. Ništa od toga ne funkcioniše dalje od toga da nam, poput nekog jeftinog trika, održi pažnju na par minuta do sledeće fore koju će autor pokušati.
Povrh svega, na narativnom nivou film ostaje neosmišljen, pa zaplet polako klizi od nekoherentnog do nebuloznog i na kraju na silu zapakovanog. I, što je najgore, sve što Žardin ima da nam kaže smo već čuli i videli u boljim filmovima kao što je to, recimo, bio dosta slično koncipiran ,,Bodies Bodies Bodies“ Haline Rejn. M. STOJILJKOVIĆ
Ocjena: 2.3/5
Kevin
Smit, taj pali heroj naše mladosti koji je jednom pokušao, pa nije uspeo da postane deo holivudskog mejnstrima... Taj ulični filozof iz predgrađa Nju Džersija koji nas je nekad zabavljao, ali nam i udelio koji mudri savet o ljubavi, prijateljstvu i sigurnosti u sebe. Taj naduvani ekscentrik koji još izbacuje filmove, često se koristeći starim poznanstvima i prijateljstvima, a koje kritika i publika koja nije deo zajednice Smitovih okorelih fanova po pravilu dočekuje na nož.
Šeprtlja i djevojka
Nesumnjivo, Smit je imao pobednički niz devedesetih, sa filmovima „The Clerks“ (1994), „Mallrats“ (1995), „Chasing Amy“ (1997) i „Dogma“ (1999), pa se čak i „Jay and Silent Bob Strike Back“ (2001) može smatrati čistom solidom iz ove perspektive.
Usledila je serija pokušaja ulaska u selebriti vode i kapitalizacije na staroj slavi, ponešto štancanja za račun drugih, „podkastovanja“ i reklamiranja marihuane, televizijskih skečeva i „specijala“, kao i nedovršena, nerazumljiva „Kanadska trilogija“ sa naslovima „Tusk“ (2014) i „Yoga Hosers“ (2016): jer, finale zvano „Moose Jaws“ još se čeka. Smit je pokušao i
10. oktobar 2024.
Film je daleko od najboljeg izdanja
Kevina Smita, ali za razliku od većine njegovih recentnih radova ima „ono nešto“. To je zrnce iskrenosti i auto-ironije
da se vrati Džeju i Sajlent Bobu, kao i Danteu i „The Clerks“ družini, sa polovičnim uspehom koji je umnogome zavisio od toga koliko bi neka od prvoloptaških humornih dosetki pogodila metu, dok je primarni cilj bio „valjanje“ nostalgije. Smit nam prodaje fore, nostalgiju i još ponešto (recimo, filmofiliju onog bazičnog nivoa) i u novom uratku „The 4:30 Movie“. Međutim, za razliku od mnogih prethodnih njegovih naslova, koji su od početka do kraja delovali usiljeno i isfolirano, ovde je baza iskrena. Zapravo, gotovo autobiografska, kao da je Smit hteo da napravi sopstveni „portret umetnika u
mladosti“, koristeći provereni mehanizam jednog posebnog dana u životu istog. Njegov „avatar“ ovde je Brajan Dejvid (Ostin Zahur), dežmekasti i u sebe nesigurni tinejdžer koji jako voli filmove i mnogo zna o njima, ali se zato boji da priđe devojci čak i kada je očito da joj se sviđa. Baš tog dana, konačno je skupio hrabrosti da pozove Melodi Barneget ( Siena Agudong ) na izlazak u bioskop na film u pola pet popodne, a plan je da se njih dvoje, kada već ne mogu na „Poltergeist 2“, uvuku na ekranizaciju jednog „aerodromskog“ detektivskog romana. Plan uključuje i dvojicu njego-
vih drugara, napaljenog krelca Bernija (Nikolas Ćirilo) i nespretnog čudaka Belija (Rid Nortrup) koji je talentovan da nesrećnim slučajem uleti u nevolje, te još dva filma, od klinačkog spektakla koji je zapravo kopija filma „Flush Gordon“ (sa sve kopijom muzičke teme grupe The Queen, viđaćemo isečke iz tog filma) kako bi se stvorili uslovi za provlačenje i uvlačenje na naslove za odraslu populaciju.
Prepreku će predstavljati odnosi u okviru momačke ekipe, ali i osoblje lokalnog bioskopa predvođeno arogantnim menadžerom Majkom ( Ken Džeong , poznat iz serije „Community“ i „The Hangover“ franšize). Hoće li simpatično-nespretni Brajan uspeti da osvoji Melodi (ili ona njega) u situaciji koja ne polazi po planu?
Opatica i milodari
Radeći i kao montažer, jasno je da Kevin Smit razvlači materijal za nekoliko ovlaš povezanih kratkih filmova na dugi metar. To vredi još od prvog telefonskog razgovora Brajana i Melodi u kojem se dogovaraju za izlazak, preko radijskih reklama za filmove i događaje u gradiću, nekoliko lažnih trejlera u kojima, primera radi, njegova kći Harli Kvin Smit igra opaticu koja noću „tezgari“ kao prostitutka da prikupi milodare, pseudo-mudrih ulomaka gde Berni ima susret s omiljenim kečerom, a Brajan sa retko posvećenom bioskopskom radnicom, sve do linklejterovske završnice šetnje Brajana i Melodi.
U okviru glavnog zapleta u bioskopu, Smit se trudi da „baca fore“ iz prošlosti koje, kao, imaju naplatu u sadašnjosti, ali one su zapravo očigledne, te da ubacuje glumce sa kojima je ranije radio (Džastina Longa i Rozario Doson, između ostalih) u kameo-uloge.
Na kraju, „The 4:30 Movie“ je daleko od najboljeg izdanja Kevina Smita, ali za razliku od većine njegovog recentnog opusa ima „ono nešto“. To je u ovom slučaju zrnce iskrenosti i auto-ironije. Zbog toga smo spremni da mu oprostimo i nekoliko loše napisanih fora i činjenicu da zapravo „nateže“ film. M. S. Ocjena: 3/5
Piše: Marina D. RichteR
Uusamljenom svetu sredovečne melanholične žene Grejs Pudl (Sara Snuk, velika zvezda serije ,,Succession“) postoji jedno sigurno utočište – kolekcija keramičkih i plišanih puževa kojoj se pridružuje i jedan pravi od stanica i sluzi.
Njemu će, posle poduže uvodne scene, hronološki ispričati svoju životnu priču od detinjstva za koje citira reči oca. On je običavao da kaže da je detinjstvo kao biti pijan: ,,Svi se sećaju šta si radio, sem tebe“. Ali, Grejs se dobro seća mnogih dešavanja: šikaniranja u školi zbog zečije usne sa kojom je došla na svet, protektivne ljubavi brata blizanca Gilberta (Kodi Smit-Makafi) i tragične, prerane smrti njhovog samohranog oca Persija (Dominik Pinon).
Očigledna simbolika
Seća se i jedne kobne večeri koja će je decenijama rastaviti od Gilberta, čija se piromanija otrgla kontroli. Posle požara u kome Služba za zašitu dece blizance stavlja u porodice na dva kraja Australije, Grejs odrasta u hipi, svinger familiji koja se nešto njome ni ne bavi, a Gilbert sa neo-hrišćanskim parom koji slavi bebu Isusa i mlati pare sa voćarstvom. ,,Memoir of a Snail“ otvara scena u kojoj Grejs sedi uz samrtnu postelju najbolje prijateljice Pinki (Džeki Viver), žene poznih godina koja podseća na animiranu verziju pokojne njujorške ahritektkinje, dizajnerke enterijera i modne ikone Iris Apfel. Sa predimenzioniranim crvenim naočarima i duhovitim komentarima o sopstvenim izborima, ona je sve ono što Grejs nije – neustrašiva, vickasta i spremna da prihvati sudbinu.
Ovo je film za koji nijesmo znali da nam je potreban, ali koji nam je srećom stigao na filmsko platno da nam objasni kako je za ono unutrašnje odrastanje takođe potreban crtać. I interesantno je posmatrati koliko pozitivne rezonance njegova fina tekstura ostavlja na šaroliku festivalsku publiku
Dok pratimo dešavanja u životu mlade Grejs, sve više se upoznajemo i sa Pinki koja ima veliki uticaj na njen život. Ne samo u naslovu filma, već naravno i u činjenici da su puževi centralne figure u zbilji njegove glav-
ne protagonistikinje,, se nalazi vrlo očigledna simbolika. ,,Povući se u svoju kućicu poput puža“ čitava je poenta priče o nekome ko čitavog života vuče breme iz daleke prošlosti i ne ume da ga strese sa pleća. Režiser Adam Eliot pokazuje fantastično scenarističko umeće koje je na jednako visokom nivou kao njegov rad na stop-animaciji. Psihološki dubok, ali sa pričom koja teče sa velikom lakoćom ,,Memoir Of A Snail“ je film za koji nismo znali da nam je potreban, ali koji nam je srećom stigao na filmsko platno da nam objasni kako je za ono unutrašnje odrastanje takođe potreban crtać. I interesantno je posmatrati koliko pozitivne rezonance njegova fina tekstura ostavlja na šaroliku festivalsku publiku, bez obzira na to da li se prikazuje na žanrovskim, animacionim ili tzv. ,,ozbiljnim“ internacionalnim festivalima.
Eliot: Ovo je film o mojoj majci
Australijska zvijezda Sara Snuk pronašla je, sada je već jasno, savršen projekat za nastavak karijere, nakon apsolutno zasluženog ,,Emija“ za glavnu žensku rolu u dramskoj seriji, prošle godine u finalnoj ,,Succession“ sezoni. Nakon premijere Eliotovog filma, govorila je o tome koli-
Četvrtak, 10. oktobar 2024.
Australijski mag stop-animacije Eliot se vraća na internacionalnu festivalsku scenu svojim drugim celovečernjim filmom ,,Memoir Of A Snail“, petnaest godina posle ,,Mary and Max“ koji mu je 2009. godine doneo četiri nagrade u Anesiju (,,Kristal“ za najbolji film, Nagradu publike, Speci-
ko joj je bilo bitno i inspirativno, da pozajmi glas glavnom liku Grejs.
- ,,Memoir of a Snail“ je priča o Grejsinom velikom putovanju kroz život. Sviđa mi se činjenica da ona na tom putu shvati u kojoj mjeri je snažna. Nadam se da će publika u Grejs vidjeti dio sebe, u toj maloj staroj dami koja i sama malo liči na puža –rekla je Snik, najavljujući film. Režiser Eliot je jasno podvukao motivaciju da radi na ovakvoj priči.
- Generalno gravitiram ka autsajderima, ljudima koji su
jalnu nagradu žirija i ,,Fipresci“) i ,,Kristalnog medveda“ na Berlinalu u selekciji ,,Generacija 14+“.
Tračak svjetla
Za razliku od prethodne animacije, ,,Memoir of a Snail“ nije porodičan film, sem ako ne želite da nastavite sa tradi-
percipirani kao drugačiji i zbog toga marginalizovani. Heroji me ne interesuju. To je sve vjerovatno i zbog toga što snimam projekte koji u krajnjem govore o meni. Zaista se identifikujem sa tim likovima –poručio je Eliot u intervjuu za ,,Vanity Fair“. Takođe, objasnio je i da je to priča o stvarnim ljudima, da je mnogo njemu bliskih ljudi, prijatelja ili bližnjih iz porodice, završilo u njegovim filmovima. - U ,,Mary and Max“, Maks je bio zasnovan na prijatelju sa kojim sam godinama razmje-
cijom svojih roditelja (izvinjavam se na paušalizaciji mlađim generacijama sa boljim iskustvima) koji su vas istraumirali sa ,,Dambom“, ,,Bambijem“, ,,Pinokijom“, ,,Snežnom Kraljicom“… I širim opusom Teksa Averija u detinjstvu, iz nedostatka nečeg deci , što ne ide uz paket papirnih maramica i
razvijanje fobija od svega i svačega.
Paleta boja filma je svedena i skoro monohromna, ali sivilo svakako paše prirodi priče u koju retko prodire tračak svetla, ali koja je jednako topla koliko i potresna. Eliot ruši četvrti zid i njegovi protagonisti uspostavljaju direktan kontakt sa kamerom, pogleda prikovanog za njen objektiv dok govore, nešto manje u stilu Džona Hjuza a više u onome od Vesa Andersona, po tome kako se o veoma ozbiljnim stvarima govori sa velikom dozom hrskavo suvog humora. Ima tu svega i svačega što čoveka nasmeje a da to što gleda nije klasična komedija, iako režiser ima smelost da se izruguje stvarima o kojima je danas teško i pričati a kamoli o njima praviti šale. U filmu nema ničega što je izrađeno prema modernim receptima, pa nema ni prečica već je svih sedam hiljada objekata i par stotina setova napravljeno ručno od strane animacijskog tima, a snimanje je trajalo devet meseci.
,,Memoir Of A Snail“ spada u najbolje filmove 2024, a nije nikakvo pitanje da li će ili neće postati klasik, jer je od one sorte koja se pamti.
Ocjena: 4.7/5
njivao pisma. A ovo j suštinski film o mojoj majci. Zovemo je ,,ozdravljenim sakupljačem
stvari“, ali znate, ona i dalje uporno sakuplja - kazao je Eliot. S. S.
Svepočne kao nekakav „Mulholland Drive“ omaž Dejvidu Linču (!), a do kraja druge epizode zatekne vas na onoj stazi koja vodi do Čarobnjaka iz Oza. Još sve to – nije sprdnja, nema laži, nema prevareu Marvelovom filmskom univerzumu. Vještičja posla.
Dogodi se tako, na svakih nekoliko godina, da marvelovske glavešine odluče da ugase svoj standardni narativni autopilot, mnogo puta već proklinjan na ovim i inim stranicama. Pa da, u korak sa devizom Mire Škorić, odrade jedno: „Otkači (‘kači) sa mnom do ludila“, odvrnu kreativne ventile sve u šesnaes’ i usput prežive produkcijski salto mortale. Dakako, na televiziji i striming servisima – đe je i eventualni pad, prema svim biznis logikama, lakše amortizovati.
Sjajni primjeri kako to može biti dobro, naravno, bile su mini-serija „WandaVision“ i prva sezona „Lokija“ (dok je druga/ finalna već upala u kreativnu slijepu ulicu, pa se do cilja jedva dokotrljala).
Nego, „Agatha All Along“ (Disney+), nakon pet emitovanih od devet snimljenih epizoda, kvalitetom i dometom djeluje neđe na pola puta između serija „WandaVision“ i „Loki“. Što se produkcijskog udaranja mašti na volju tiče: nećete pronaći seriju koja je već u uvodu uspjela da nabaci toliko različitih stilova, omaža, boja i ukusa. Da Ivica i Marica zalutaju u neku striming šumi, završe u kući ultimativne televizijske baba-vještice, pitanje na koje sigurno ne bi imali odgovor jeste da navedu seriju koja je žešći i luđi kreativni miks i pandan svega i svačega od Diznijeve „Agatha All Along“. Šta je „Agatha“: otprilike, odgovor na pitanje, što se desilo sa vješticom Agatom Harknes (briljantno otkačena i duhovita Katrin Han) na kraju mini-serije „WandaVision“, nakon što je pokušala da pakleno dobro zapapri čorbu i otme sve moći Vandi - Skarletnoj vještici (još briljantnija i beskrajno potcijenjena Elizabet Olsen, u stvarnosti holivudski potencijal za
Beskrajno
Oskara). Uglavnom, marvelovci to dobro znaju: Vanda se Agati osvetila tako što joj je priredila sve ono, što je Agata njoj pakovala - beskrajni „dan mrmota“ i životnu rolu neostvarene žene, u malom gradu iz kog nikad ne može otići, niti je svjesna toga.
Kobajagi noar
U „začaranom malom gradu“m koji neodoljivo baca na Linčov Tvin Piks, Agata je sada Agnes – zapuštena, gunđava, usamljena, u sebe nesigurna i uz sve to suspendovana detektivka. Koju iz suspenzije šefovi izvlače na teren, na mjesto zločina u „True Detective“ fazonu. Pa se ona, kao, baš spotakne o taj slučaj ubistva mlade žene, i iz nekog razloga joj je mnogo ličan. Dok glavu lomi oko sumnjivih dokaza sa mjesta zločina, u jednačinu upada i pečatno bezobrazna i sasvim ostvarena FBI agentica, da joj soli pamet i izokrene svakodnevicu.
Najbolji element za sada je upravo ta FBI agentica Rio Vidal – a Obri Plaza u samo nekoliko minuta već dokazuje, da je najbolji glumaki dodatak Marvelovom filmskom univerzumu unazad ohoho godina. Ozbiljno, ona je ta koja je sposobna da takvu (još sasvim marvelovsku) rolu iznese i krajnje iritantno, i blago oho-
Kada bi Ivica i Marica zalutali u striming šumu i završili u kući ultimativne televizijske baba-vještice, pitanje na koje sigurno ne bi imali odgovor: da navedu seriju koja je luđi kreativni miks i pandan svega i svačega od ove
lo, i potpuno emotivno, i užasno seksi. Da tačno znate, što je Gaj Riči od špijunske papazjanije „Operation Fortune: Ruse de Guerre“ (2023) napravio –bukvalno omaž njenim usnama.
Naravno da takva šatro-noarovska postava igre (šatro, jer je to ipak Marvel) mora i da sugeriše neku suptilnu erotiku. E, „Agatha All Along“ ne da suflira, nego vrišti tu homoerotsku varnicu između Agate-Agnes i agentice Rio. I da, ovo je Marvelov projekat s ubjedljivo najviše likova iz LGBTIQ+ spektra do sada, kao vrlo ciljano plasirana mini-serija koju će izvjesno jedna demografija obožavati i koja zbog toga sigurno neće doživjeti krah gledanosti.
Zečja staza
Nego, ono što je na početku serije sklepano kao marvelovski omaž Linču (još se ne možemo čudu načuditi), odjednom se i navrat-nanos izokreće u postavku nekakve ženske road trip igre u fazonu filma „Thel-
pomene da je ona najopakija vješturača s obje bande Atlantika, ona će imati nimalo forsiran ili očigledan odgovor. A kada je stara koleginica podsjeti na svakakva nečinjenja iz noćnih mora prošlosti, ona će prosto i šarmantno izbaciti: „Kako su male bebe slatke“. Pritom misleći na... ukus. I to stvarno ispadne smiješno, da.
Sestrinska estetika
ma and Louise“ (Ridli Skot, 1991). Samo što tu, umjesto Sarandonke i Đine Dejvis u bijegu od svijeta u kom se nijesu baš snašle – sada imamo (bukvalno, ničim izazvane) četiri neostvarene vještice i gej tinejdžera. Koji, svi đuture, niz onu zečiju rupu i stazu iz Oza treba da se spuste niz nekakav „The Road“. I tu pronađu magijske ili superherojske moći, stvarnu moć i silu i ostvarenje u životu, što ti ja znam.
Da to djeluje uglavnom pristojno zabavno, pa i onda kada je potpuno i zbrda-zdola nabacano, zaslužna je Katrin Han. Ozbiljno, glumica raskošnog talenta, u stanju da oslika ženu koja je krupnim greškama sebe pretvorila ne u ruinu, ne u osobu koja ne zna đe udara, nego u gomilu rasutih komada koje neko (prijatelji; lik Obri Plaze?) tek treba da sakupi.
Samo što sve to Katrin Han čini na onako dostojanstveno komičan način, sa mnogo humora na svoj račun. Pa kad joj mladi vještičji obožavalac ne jednom
Problemi serije, pak, ne tiču se samo toga što je najpotentniji lik Odri Plaze navrat-nanos skrajnut već pred kraj prve, da bi izvjesno bila ostavljena za neki „Deus Ex machina“ momenat u narednim epizodama. Ili, što je to sve previše očigledno naslagano kao priča o ženama koje, oblikovane sredinom i prošlošću, na svoj grešni način uspiju da ipak pronađu nešto za sebe – onda kada to voljno ili nevoljno učine zajedno. Problem je i to što nijedna Agatina „pomagačica“ na „The Road“ putešestviju (sve u skladu sa jednom Fleetwood Mac pjesmom i Stivi Niks estetikom) nije interesantna, ili – u najmanju ruku liči na stereotip iz gomile serija sa takvim „sisterhood“ momentima. Biće, na kraju, da je Marvel imao ciljanu računicu o „kontrolisanom haosu“ – da sada servira seriju koja može da smiri fanove što zapomažu „dajte nešto drugačije“, pa sve to uklopi u „Halloween“ estetiku knap u periodu (Ameri bi rekli: u sezoni!) pred Noć vještica. I još cijeli projekat zabiberi homoerotikom, za sve one koji su gunđali da u svim tim filmovima i serijama sa Marvel etiketom taj diversity nije uklopljen. Na kraju, „Agatha All Along“ djeluje kao vještičji lonac sa previše ukusa i sastojaka koji su tu nabacani mimo nekog reda i potrebe – nego eto, čisto, valja se... Ali opet, sve je to ipak dovoljno zabavno da televizijski Ivica i Marica mirne duše zalutaju kod tete Agate, kad već baba Vanda nije na repertoaru. A Katrin Han i Obri Plaza već znaju dobre vještičje trikove, da ne osjetite sve džombe i pogrešne trase na ovom zajedničkom putovanju - tjeranom već prilično potrošenim i žitkim gorivom Marvelovog kreativnog univerzuma.
S. STAMENIĆ
Ocjena: 3/5
Piše: Davor PAVLOVIĆ
revije, luksuzne kompanije, dizajneri...
Od početka godine moda je poznato igralište za ljubitelje serijala. U januaru je to bio Kristobal Balensijaga, da bi zatim „New Look“ u februaru bacio svjetlo na veličinu Kristijana Diora i Koko Šanel tokom Drugog svjetskog rata. U junu je to bio zaljubljeni i izmučeni Karl Lagerfeld koji je ponudio dah svježeg vazduha kući „Chloe“.
Razvijajući priču o preminulim dizajnerima, mitologizovanima kao genijiima sa prepoznatljivim stilovima, nijedna od ovih produkcija nije se usudila oslikati savremenu modnu industriju. To se dešava na neki način sa novom serijom „La Maison“ od deset epizoda (pogledano četiri) na „Apple TV“.
David ili Golijat „La Maison“ priča izmišljenu priču, tako da se ne bavi nikakvim stvarnim mitom, već modni svijet prikazuje kao uzbudljivu porodičnu dramu sa puno političkih prizvuka. Autori uspijevaju da oslikaju vrh modne industrije na zanimljiv način, ali ne pretjerano intrigantan. To je priča o nefunkcionalnim, toksičnim i samodestruktivnim porodicama, kakve datiraju iz doba grčke mitologije.
U prvom planu je vidljivo pitanje bratoubilačke borbe i rivalstva između dva glavna brenda, praistorijskog „Ledua“ i novog Rovelovog carstva. U „Leduu“ je glavna zvijezda i glava Vensan (Lambert Vilson), a odmah uz njega, njegova bivša muza Perl Foster ( Amira Kasar ), sestra Mari (En Konsinji) i mali brat Robinson (Antoan Reinarc) koji voli banahalije. U Rovelovom carstvu, glavna je Dijan (Karol Buke), matrijarh sa gvozdenim pesnicama i pijana od osvete, da bi rame uz rame sa njom stajala, njena vrlo samozatajna ćerka (Florens Luare-Kail ) i njen muž, Viktor
U uvodnom dijelu ovo je mnogo više partija šaha o moći i modi, nego jedna revija, iako su svi likovi dobro obučeni i šetaju lijepim salama
Ledu (Pjer Deladonšam). Između te dvije vatre je slobodni strijelac, Paloma (Zita Hanro ), mlada vizionarska kre -
atorka vješta na društvenim mrežama, koja će uzdrmati sve. Kada se pojavi snimak u kojem Vensan daje rasističke
primjedbe, nakon što je izgubio sedmocifren ugovor, uslijedila je eskalacija osuda i bojkota, ali i izdaja. Licem u lice poput Davida protiv Golijata, koji uključuje dva zanimljiva lika, slijedi borba do istrebljenja… Grandiozna vizuelna postavka, najavljena iz špica, u crno-bijeloj boji, kako se pra -
vi čipka, izgleda nacrtano naliv-perom i sadrži mnogo simbola koji upućuju na radnju. U tom kontekstu se ne može naći zamjerka. Režiseri Fabris Gober i Danijel Gru oživljavaju uglađeni svijet sa raskošnom scenografijom, elegantnim radom kamere i upadljivom kostimografijom, koja stalno podsjeća da smo u visokom sloju pariskog društva. Od zadivljujućih pariskih pozadina, do raskošno postavljenih modnih revija, serija uranja u svijet luksuza i ekscesa. Međutim, serija ne ostaje samo na tome. stvarima. Daje iznijansirane perspektive o modi, njenoj održivosti i neželjenim posljedicama. Scenaristi prikazuju različite elemente visoke mode, daleko od politički korektnih, ali se više fokusirajući na stvari iza kulisa i likove. Mnogo se više priča o spajanjima i akvizicijama, marži ili ponudama za preuzimanje, nego o stilu ili kreativnosti.
Korporativna glad
Na prvi pogled, likovima se vrlo brzo nalaze zajedničke tačke u njihovoj očajničkoj i patetičnoj potrazi za novcem, za vlašću, koja nije ništa drugo, duboko u sebi, nego neugasiva potreba za ljubavlju i priznanjem. Serija postavlja centralni sukob i prikazuje živopisnu sliku sukoba. Kako epizode prolaze, postepeno otkrivamo nedostatke u svakom od likova. Galerija likova je stereotipna kao u klasičnoj drami, svi zabijaju u leđa i izdaju i naracija podsjeća na laganu sapunicu.
Na vrhu je Vensan, koji krije ogromnu ranu ispod svog prezira i hladnoće i koji će malo po malo pustiti svoju masku da padne. On sjedi na vrhu sto godina stare modne kuće kao urođeni princ iz drevnog carstva. Bogata i nefunkcionalna porodica je ta koja je odluču-
jući akcionar. Luda sestra koja voli umjetnost i brat moraju pronaći zamjenu nakon što Vensan zasluženo završi u ogromnoj oluji. Perl, koja se izborila iz radničke klase, ima druge planove. Ona zna kako da igra igru i ubrzo ima mladu, aktivističku dizajnericu Palomu Kastel u poziciji da preuzme.
Paloma u izvedbi Zite Hanro je mlada žena koja uživa u neočekivanom uspjehu, ali je uvijek hrabra, posebna i kontroverzna kada sjedi u krojačkom položaju na svojoj kancelarijskoj stolici ili u crtanom zanosu kreativnosti smišljajući nove torbe. Ali ona je vanbračno dijete Vensanove najveće ljubavi. Njihova rivalka u seriji, Karol Buke, savršena je u ulozi manipulativnog i beskrupuloznog
vođe. Sa interesima koji nadilaze poslovanje, ona personifikuje korporativnu glad, kombinujući moć i ličnu osvetu u
kontekstu u kojem se uspjeh firme odigrava u nekoliko sekundi. Galerija likova je velika, ali tipovi su nacrtani jasno definisanom rukom.
Ono što najviše nedostaje seriji je malo narativnog glamura, koji bi nadopunio vizuelni. Paukova mreža porodičnih odnosa je više urađena ziheraški, bez nijansi humora, koje se nadopunjuju sa psihodramatičim tenzijama. Ovako nakon četiri odgledane epizode ostaje utisak kao da tempo opada i da se sukobi ponavljaju bez ikakve inovativnosti. Bez virtuoznosti, ona oscilira između porodične drame i sapunice. Uz vrhunsku glumačku ekipu i dobar soundtrack, odgovor na pitanje, koja će ljudska zmija izvući deblji kraj, tjera da se gleda i dalje. Modni svijet je oduvijek imao posebnu fascinaciju, sa svojom postavom ekscentričnih likova i osjećajem za visoku dramu. Francuski odgovor na serije u uvodnom dijelu je mnogo više partija šaha o moći i modi, nego jedna revija, iako su svi likovi dobro obučeni i šetaju lijepim salama, koja prerasta u dramsku sapunicu o ambiciji, osveti i visokoj cijeni održavanja carstva.
Ocjena: 3.3/5
FILM
horor koji je odomaćen naziv za nešto što obiluje nepotrebnim nasiljem i deformisanim likovima, već je više u pitanju napetost koja vlada scenom. „Penny Dreadful“ je samo jedna u nizu takvih serija, koja obuhvata svijet Frankenštajna, Dorijana Greja, Doktora Džekila i Mister Hajda, kao i mnogih drugih, u priči koja spaja više svjetova u jednu romantičnu priču, prožetu predivnim poetskim scenama.
U ovom slučaju moram da kažem da je pet minuta, sasvim slučajnog, gledanja rijalitija „Parovi“ ostavilo trajnu traumu na moju psihu. Pod ovom kategorijom spadaju i „Farma“ i „Elita“, a vjerovatno i drugi na koje sam imala sreće da ne naiđem na TV kanalima.
Na spisku ovih serija naći će se i: „Dexter“, „Criminal Minds“, „The Blacklist“, „Mentalist“, „Fringe“...
MUZIKA
O muzici koju treba zaobići, ne mogu mnogo da kažem jer ne znam ko su izvođači, ne znam
nazive pjesama, ne znam o čemu tekstovi govore, jer bez imalo pretjerivanja, mogu samo da kažem da je ne razumijem i da ne razumijem ljude koji je slušaju. Ovdje se radi o novijim izvođačima, koji su popularni među mlađim generacijama koje uživaju da ih neko bije patikom po glavi na nastupima uživo. Ovdje bih svrstala i sve pjesme koje obiluju psovkama, neprikladnim izrazima i ohrabrivanju nasilja i konzumiranja ilegalnih supstanci.
Kada kažem da sam umjetnik – vajar, ljudi uvijek pretpostave da je to isključivo moja sfera interesovanja: da gledam filmove na tu temu, slušam klasičnu muziku i čitam knjige poput monografija o umjetnicima. Zapravo, istina je potpuno drugačija. Ne želim da govorim o tome što bih preporučila, želim da govorim o filmovima koji u meni bude maštu, emociju i želju da živim u takvim svjetovima. Nažalost, u današnjem svijetu svi imamo momente u kojima bismo voljeli da pobjegnemo od stvarnosti, pa zašto ne bismo bili dio Narnije, čarobnog svijeta Marvela, ,,Avendžersa“, ,,Princa Egipta“ (,,The Prince of Egypt“, 1998), grčkih bogova i Diznijevog svijeta punog zmajeva, magije i čuda. Ne kažem da ponekad ne uživam u dobrim misterijama poput filma „Solace“, ili trilerima kao što je „Grimizne rijeke“ („Les riviers pourpres“, Metju Kazovic, 2000), ali uživam i u mjuziklima poput „The Greatest Showman“ (Majkl Grejsi, 2017) i „Moulin Rouge“ (Baz Lurman, 2001).
Volim da gledam filmove kroz koje sa djecom zaronim u svijet bajki i stripova, ali i filmove koji su komplikovani, „teški“ i koji me do poslednje scene drže u neizvjesnosti.
TV
Serije su svakodnevni dio mog života. Za razliku od filmova, moj izbor sužen je na misterije, horore i kriminalistiku. Kada kažem horor, ne mislim na
Spisak muzike koju slušam je vrlo raznovrstan i zavisi od prilike i raspoloženja. Abba i Queen su nezaobilazan dio mog dana, u neobičnoj kombinaciji sa Đorđem Balaševićem. Kada crtam ili vajam slušam muziku koju izvodi Andre Riju, sa svojim simfonijskim orkestrom, i u zavisnosti od kompozicija, mojim djelima dominiraju oštrije ili mekše, nježne crte.
Kada govorimo o filmovima koje treba zaobići, na prvom mjestu su niskobudžetni filmovi koji obiluju lošom glumom i nedostatkom adekvatne muzike. Na drugom su, za mene, horori koji se zasnivaju isključivo na krvoproliću, lošim pričama i jumpscare scenama. Na trećem mjestu se nalaze loše komedije kojima dominira besmislenost i nedostatak fabule.
Kako
samo glas Toma Jorka dobija elegantnu i dostojanstvenu patinu! I kako njegovom eksperimentalnom roku leži lagani dodir džeza, na ,,Cutouts“ ploči projekta The Smile.
Nikom ne treba nova Radiohead muzika - kad se Jork i Džoni Grinvud ovako dobro i kreativno zabavljaju sa side projektom. To je muzika koja je najbolja kad je glasna, koja je i energijom i maštovitošću široko prijemčiva. Dakako, primamljivija za onu mlađariju
Otprilike
koju njihov, epohalno i titanski veliki bend Radiohead, nikad nije pretjerano interesovao. Materijal na ,,Cutouts“ snimljen je u istom periodu kao i onaj sa prethodnog albuma; na ovih deset pjesama neočekivano djeluje i mnogo širi, stilski i tematski ekspanzivniji. Neka vas ne zavara smirenost uvodne ,,Foreign Spies“; sve to je ciljano lagani zalet do jedne
kao instant-savjeti motivacionih gurua sa Instagram rilova, tako se raspliću i od takve građe djeluju novi Coldplay stihovi, na albumu ,,Moon Music“.
To ne znači tu nema dobre energije, naprotiv. Neke od novih pjesama Krisa Martina i ekipe će nekoj mladoj osobi učiniti da se osjeća ispunjeno i ostvareno i sa cijelim svijetom od novih puteva i vidika – kao da je, maltene, sad
simfonijske eksplozije. Album ima dovoljno referenci i na slavne Radiohead momente, ,,Instant Psalm“ bi bila sasvim priladna svim onim šumovitim uspavankama sa ,,OK Computer“. Daleko od toga da je ovo muzika za drijemanje – naprotiv, ,,Zero Sum“ vas mrvi skoro hip-hop ritmom a ,,Colours Fly“ donosi miris pustinje u mračnjačkim i divljim bitovima.
Računajući u kojoj je mjeri prethodnik ,,Wall of Eyes“ bio u
Akongakvu ili K2 osvojila... I to Martin uopšte ne krije; album otvara jednim ,,find the flight in every feather... I’m trying to trust in the heavens above“ – kao zalog optimizma. Koji naravno, koji sekund prospe jeftinom rimom sa ,,world full of love“ –ali, bože moj, to je Coldplay. Problem sa albumom je najviše to što stvarno djeluje da se Martin nije pretjerano trudio da osmisli ove pjesme. ,,feelslike-
imfallinginlove“ je otprilike kao ChatGPT odgovor, kako bi izgledao i zvučio prosječan Coldplay hit. Apsolutno pogrešan izbor za singl. A neka sasvim predvidljiva i jednako forsirano dramatična gudala u ,,We Pray“ (na kojoj gostuje i sjajna Little Simz) su i primjer da se ni pop-mastermajnd, slavni producent Maks Martin, nije baš potrudio. ,,All My Love“ je zbirka najofucanijih zavjeta ljubavi, ali će po silnim koncertima tinejdžere izvjesno dobro da vozi i radi... Ali, mnogo interesantnija i realno životnija je ,,iAAM“, sa par momenata ,,otkinutih“ sa Springstinove (!) ,,Born in the USA“ ploče.
No Title as of 13 February 2024 28,340 Dead
Kako
Emperori, obožavani kanadski postrokeri, protestuju u modernom svijetu: prosto, isporučujući bučnu, grandioznu orkestarsku rok muziku, koja je uvijek više prkos akcija nego žaljenje i tuga.
Negdje tuna osmoj ploči ,, No Title as of 13 February 2024 28,340 Dead“ (kreativni sa nazivima pjesama i albuma taman kao i sa imenom benda)
je i njihov odgovor: šta znači ,,muzika kao umjetnost“ u našem vremenu. U lijepih 26 godina stvaranja su vrlo često bili eksplicitno politični – a ovaj se, naravno, tiče stradanju Palestinaca u Gazi.
Najduža, trinaestominutna ,,RAINDROPS CAST IN LEAD“ je jedan bjesomučni ritam rata koji prokleto nikad ne staje i neće stati dok je čovjeka. Prije
nego eksplodira u, praktičnu –vrisku gitarskih žica i neprekidnom maršu bubnja. Muzički, ovo je izvjesno njihov najpotentniji rad unazad dvije decenije, a tri desetominutne i duže pjesme su lud i opasan kovitlac od agonije i ekstaze... Sve do završnice ,,Grey Rubble – Green Shots“, svijeta prosutog u betonski prah i prašinu, koju presiječe genijalna violina Sofi Trudo.
I da – Godspeed You! Black Emperor su i jedan od rijetkih velikih bendova koji uopšte
ruhu neke delikatne ranjivosti, na prvu loptu je i teško vjerovati da su ove pjesme sa istih sesija... Ali, sve to je The Smile - a u ovom razigranom pakovanju nosi i zeru neke, skoro bouvijevske radosti. S. S. Ocjena: 80/100 hhv.de
eustore.coldplay.com
godspeedyoublackemperor.bandcamp.com
Naravno, nema tu ni mrve
stvarne angažovanosti ili društvenog konteksta, kad se već priziva Springstin – sve je to lament o ličnom razvoju ili trijumfu. Koji u par momenata ploče ,,klikne“, prije nego se totalno ne ušećeri. Ali, bože moj – Coldplay... S. S. Ocjena:57/100
i ima petlje da u aktuelnoj muzičkoj industriji izbaci album koji se bavi ratom u Gazi. Pa još i da se svrstaju. Sa mnogo petlje, koliko briljantno opominjuće i stvarno. S. S. Ocjena: 85/100
Film koji Vas čini srećnim?
- Razni filmovi u raznim momentima. Ovisi kako sam nasađen tog dana. Volim kad dobijem neku nadu, ali ni nihilizam mi nije stran.
Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? Šta Vas je u filmu izbacilo iz takta?
- S obzirom na to da sam producent, svakog režisera bih ubio u nekom trenutku, ali to uglavnom brzo prođe.
Film koji uopšte nijeste skapirali?
- I takvih ima mnogo, ali ako nešto ne skapiram, onda pričam sa ljudima, istražujem, kopam informacije, pa se na kraju pravim da sam skapirao. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?
- Još čekam da se netko prihvati ekranizacije „Jebo sad hiljadu dinara“ Borisa Dežulovića, a mislim da su i „Hansenova djeca“ Ognjena Spahića jako dobar materijal za filmsku obradu. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?
- U ovom trenutku padaju mi na pamet neki haskiji koji vuku neku zapregu, ali nemam pojma iz kojeg je to filma.
Posebno drag citat iz domaćeg filma?
- Obožavam citate iz „Balkanskog špijuna“, ali u posljednje vrijeme mi se vrti drugi Batin citat: „Ko se ženi na brzinu, taj se kaje natenane“. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?
- Pat i Mat, one dvije lutke koje sve što rade upropaste, ali im je i dalje dobro. Mislim da se kod nas prikazivao kao „A je to!“.
Prvi film koji ste gledali u bioskopu?
- Vjerojatno je to bio neki film o nindžama ili sa Brus Lijem. To sam gutao kao klinac. Dobra je šansa i da je moj prvi film u bioskopu „Central“ u Požegi bio neki iz serijala „Tesna koža“ ili „Hajde da se volimo“. Svakako se sjećam da sam u ljetnom bioskopu u Kumboru, negdje devedeset i neke godine, gledao Spilberga, a nakon što me nisu
istjerali van, na moje iznenađenje pustili su pornić. To je bio ujedno i prvi porno-film koji sam ikada pogledao. Zvao se „Priča o Joanni“. Mnogo stvari se više ne sjećam, ali toga se, eto, sjećam. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?
- Bilo šta rumunjskog romskog benda Taraf de Haidouks. Najbolje nešto što je hodalo zemljom. Nažalost, raspali su se.
10. oktobar 2024.
Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?
- U Novi Zeland nakon Džeksonove trilogije „The Lord of the Rings“, ali nisam tamo nikad otišao. Sviđa mi se soft-power koji za neku svjetsku silu čini kinematografija. Nakon prikazivanja sapunice „Sulejman Veličanstveni“ turistički aranžmani za Tursku su baš skočili. Omiljeni filmski rivali?
- Svi pojedinci i društvene grupe u svim filmovima koji se bore protiv kapitalizma. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?
- Ona tri koji hoće piti rakiju i neće pričati o filmovima. Kafanu mogu izabrati sami. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?
- Nije Tarantino dorastao Balkanu.
dre čine soundtrack našeg zajedničkog života.
Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?
- Uvijek Taraf de Haidouks. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?
- „Bella ciao“. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?
- „Bila mama Kukunka, bio tata Taranta“. J Pjesme s imenima koje ja volim stvarno nisu najljepše. To su uglavnom krkanske kafanske pjesme ili neki grozni pop.
Vaša pjesma za karaoke?
- Slabo pjevam u posljednje vrijeme, osim nekih svojih melodija. Ako baš mora, „Fairytale of New York“ (Pogues) i možda „Tamara“ (Magazin).
Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?
- Ne moram. Ne želim to ni zamisliti.
Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/ li mislite da je precijenjen?
Priča o porodici koja svoje tajne vješto čuva služeći se religioznošću, tradicijom i imetkom, osvojila je region. „Snajka, dnevnik očekivanja“, dokumentarac o preprekama s kojima se suočava hrvatsko-romski par i njihova kćerka, oduševilo je i publiku našeg Underhill festivala. Produkciju filma u režiji Tee Vidović Dalipi potpisuje naš gost Oliver Sertić. Osnivač „Restarta“, organizacije za produkciju, edukaciju i distribuciju dokumentarnog filma, može se pohvaliti izuzetno produktivnim periodom, festivalski gustim rasporedom, i dokumentarcima o kojima se uveliko govori. Osim „Snajke“, na ovogodišnjem Underhillu imali smo priliku da pogledamo
Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?
- Gotovo sam siguran da je bila neka Metallica. Nije baš bilo previše postera za vrijeme Juge dok nije počeo izlaziti „Ćao“. Znam da smo iz njemačkog „Brava“ koji je tu i tamo kapnuo u moju provinciju, izrezivali čak i sličice bendova i lijepili ih na zid. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?
- Neke hoće, ali neće baš sve.
još jedan film u produkciji Sertićevog „Restarta“. „Između revolucija“ rumunskog režisera
Vlada Petrija o razdvojenosti i čežnji, represivnom muškocentričnom društvu tokom turbulentnih političkih zbivanja. Osim produkcijom, Sertić se bavi edukacijom mladih filmadžija, selektovanjem filmova, a kao novinar i urednik objavljivao je za razne medije u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Ako ste pomislili da nema boljeg sagovornika, potpuno ste u pravu. Koju seriju bi svako trebalo da pogleda, kako se završio Sertićev prvi „Spilberg“ u bioskopu, te čije je filmove najviše gutao kada je bio klinac, saznajte u nastavku.
baš stvarno nisam gledao serije iz razloga koji sam spomenuo ranije. Ovo nešto to sam izbindžao bilo je za vrijeme kovida.
Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?
- „Bolji život“ i „Sivi dom“. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?
- Stvarno ne znam koliku publiku ima koja serija. „Squid Game“ bi svatko trebalo da pogleda, ako već nije.
Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?
- Nažalost, „The Handmaid’s Tale“ je sve gora iz sezone u sezonu, ali na nju sam se navukao i čekam finalnu da se pojavi.
Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?
Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?
- „Hej, tamburo!“ na mamu, nešto benda Dire Straits na tatu, a death metal grupe Obituary na brata. Sa partnericom stalno otkrivam nešto novo, ali osim Tarafa, koji sam spomenuo, Nej Matogroso, Paolo Konte, Marsel Kalif i Fabricio de An-
- Mnogo je onih za koje mislim da su precijenjeni zbog toga što popularnost ne znači kvalitetu, ali muzički agenti i mediji uvijek lako učine da najviše volimo neko potpuno sranje. Ako nekoga ne mogu smisliti, taj ili ta uglavnom nestanu iz mog vidokruga. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?
- Smrt Balaševića me je baš šokirala. On je obilježio moje postjugoslavensko tinejdžerstvo. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?
- „Janoš“, Lepa Brena
Serija idealna za kišni vikend?
- Ne gledam serije previše; teško se nosim sa dramaturškom „ucjenom“ da moram nešto nastaviti gledati do unedogled. Ali neke sam pogledao i pod bilo kakvim padalinama bih uvijek mogao gledati „Breaking Bad“.
Serija koju nikada nijeste završili?
- „My Name is Earl“, pogledao sam samo jednu sezonu. I zapravo mi se svidjelo, ali tada
- Vjerojatno neku ploču, ali to sam sada izmislio. Nisam baš od predmeta.
Najdraži par iz serije?
- Pat i Mat. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?
- Ovi iz serije „Breaking Bad“ bili su baš dobar tim, ali nisam si baš poželio takvo okruženje.
Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?
- Za onu babu sa metlom kojoj se vide samo noge.
Milena ČAVIĆ
„The
U samom centru lma, kao njegov puls, to nije priča o Endiju, nego o našem odnosu prema njemu. I dok budemo klizili od radoznalosti ka poštovanju, pa prema divljenju – dešava se ono istinsko „iskupljenje“ iz originalnog i „bjekstvo“ iz našeg prevoda naslova Darabontovog lma
Imajedno mjesto na okeanskoj obali gdje sva sjećanja umije i osjekom ponese pacifička tišina; gdje pučina miriše zaboravom a zaborav nudi oprost od grijeha.
Ima jedno mjesto na obali, odakle okean nekim dalekim sužnjima i tamnicama šapuće jedno „Sivataneho“... U toj riječi im stane sav užas i svo prokletstvo onog strašnog što znači – nada. A najradije bi bez nje ostali i nje bi se najprije odrekli, tamo u Šošenku. Nada je posljednja riječ, koja im je tu potrebna.
* * *
Nekada davno, Stiven King prodavao je nadu po cijeni od jednog američkog dolara. Ili: po cijeni od dolara prodavao je prava za neke od svojih najboljih priča – ukoliko neki mladi, neafirmisan režiser želi da je adaptira. Frenk Darabont je 1983. tako, po cijeni od dolara, došao do teksta i adaptirao Kingovu priču „The Wo-
man in the Room“ za jedan kratki film. Kada se već, skoro pola decenije kasnije, proslavio i dobro zaradio, radom na scenariju za treći dio „Strave u Ulici brijestova“ – vratio se Kingu. U ruci, pred slavnim piscem – ček od 5.000 dolara. I molba da adaptira novelu od 96 strana. Zvala se „Rita Hayworth and Shawshank Redemption“.
„Pa šta, bolan, misliš uopšte i šta će ti to, priča đe jedan stari zatvorenik Red nešto razmišlja o drugom zatvoreniku
Endiju? Kako to da adaptiraš...?“ – pitao je King, a Frenk Darabont se samo smijao. „Šta, zar ti nije očigledno...?“
Strašno je ironično i strašna je pobjeda i istina filma „The Shawshank Redemption“ (1994), to što učini da sve te bitne likove osjetimo kao članove porodice. Ironično - jer oni su zatvorenici. Sužnji jednog kazamata, obilježeni odlukom: da nikad odatle neće izaći. Ili, ako izađu, da to bude u nekom, za njih već nepoznatom i drugačijem svijetu. I Da-
rabont je poželio, da njegovoj filmskoj publici bude do tih i takvih stalo.
Na početku, to je Endi (Tim Robins): praktično u prvom kadru će mu Darabont na ramena sručiti dvije presude za doživotnu robiju. Prvu, za ubistvo supruge. Drugu, za ubistvo njenog ljubavnika. „Izgledao je, kao da će ga lagani vjetar sa zemlje oduvati i ponijeti“ – izgovara Red (Morgan Frimen), kad je prvi put Endija iza zatvorskih kapija ugledao, onako kako to samo
decenijski robijaši sve novajlije tu znaju odmjeriti. Kako se samo prevario. Ima jedna scena u „The Shawshank Redemption“, gdje Endi sa drugovima robijašima stari zatvorski krov izoluje i katranom premazuje. Kao sa renesansnih slika „Posljednje večere“ otkinuta. I svi su tu, prije tri decenije i nakon premijere Darabontovog filma, alegoriju o Isusu Hristu vidjeli. Priču o liku koji zatočnicima i beznadežnima, šljamu planete, pruža ono najstrašnije – nadu.
A u suštini, nije to ništa više nego jedan tihi i uporni primjer istrajnosti. Ono, čekaj, ne žali se, budi strpljiv i ostani primjer drugima. „Vidi, na kraju ti se sve svede na prost izbor“ – kaže Endi svom starom i olinjalom zatočniku Redu. „Ili ćeš se baviti životom... Ili ćeš se baviti umiranjem“. A šta ostaje tim zatočnicima kazamata u Šošenku, liše umiranja? Endi je tu, da im pokaže, da je pred njima – da je u njima samima - jedan drugačiji put. A samom Redu, obećanje: kao san, o jednom Pacifiku i mjestu na obali dalekog Meksika. Daleko od svih grijeha i osuda i nepravdi i krivica. Zove se: Sivataneho“.
Ako je Morgan Frimen bio stvarno savršen i prvi izbor za rolu Reda – onda Tim Robins za cijeli produkcijski tim nije bio ni na desetom mjestu... Sada bi i samo pominjanje duge liste holivudskih krupnih riba, koji su odbili ulogu prije nego je on zakučio, prema Robinsu bilo uvreda. Ono što je bitno: nakon rada na „The Hudsucker Proxy“ (1994) braće Koen, Tim je uletio u te zatvorske cipele sa samo jednim uslovom. Da direktor fotografije bude Rodžer Dikins Kako je samo taj dodir starog engleskog maestra vizuelnog pripovijedanja Darabontu dobro legao. Recimo, i za tu hri-
stoliku scenu „Tajne večere“ sa katranom na krovu...
Pa opet, nije Endi taj koji je u centru Darabontovog filma. Niti je to prosta slika o nekakvom junaku, nepravedno osuđenom, koji istrajnošću i ludim planom ugleda svjetlost slobode. Darabont je previše pametan lik, da u adaptaciji Kingove priče i režijom Endiju pruži ruho divne misterije. Da li je stvarno roknuo ženu i ljubavnika? Šta želi, šta mu je uopšte u glavi? Kako je istrpio i zatvorska silovanja i oholost zatvorskog upravnika i nepravdu gubitka jedne jedine realne šanse i prilike da možda izađe vani? Nećete znati, jer je Endi „crna kutija“ zapečaćena integritetom lika koji baš, ali baš ništa ne očekuje od drugih.
Ali želi da drugima pruža sebe. Pa ga to čini još primamljivijim i interesantnijim. * * *
Tako da, stvarno, u samom centru filma, kao njegov puls, to nije priča o Endiju, nego o našem odnosu prema njemu. I dok budemo klizili od radoznalosti ka poštovanju, pa prema divljenju – dešava se ono istinsko iskupljenje iz engleskog i bjekstvo iz našeg naslova Darabontovog filma. Dešava se, na koncu, jedno spiritualno iskustvo... Pakovano u samoj zatvorskoj podsvijesti, polako i brižno raskopavano. Kao bjekstvo u samo srce, ne nade – nego slobode. Iza jednog postera Rite Hejvort, u zatvorskoj ćeliji.
I zbog toga nam je toliko stalo, da Endi i njegov prijatelj Red dočekaju, zajedno, tu neku obalu i taj neki Sivataneho. Jer je to i film o prijateljstvu, kao rijetko koji u modernoj filmskoj eri, kojoj „Bjekstvo iz Šošenka“ jednako pripada i sad, kao i prije 30 godina. Jer ako je zatvor alegorija naših života, onda je sloboda i bjekstvo na pacifičku obalu Meksika, daleko od svih grijeha i krivice – poput vizije Raja. I onda ona priča o hristolikoj figuri i hrišćanskoj mistici dobije još više maha...
Veliki je filozof Žan-Pol Sartr slobodu opisivao kao „trajni projekat“, kao jednu veliku i beskrajnu istrajnost. A kad to ispustite, kad se prepustite –onda i dozvolite da vam život definišu drugi. Kontate zbog čega je ova Darabontova i Kingova priča morala biti o zatvorenicima Šošenka? Jer sav njihov život, do kraja, definiše jedna kazna. Oni su ultimativno, ne samo fizički – neslobodni ljudi.
I onda se tu pojavi jedan Endi, da podari jedan san o integritetu i o pacifičkom mjestu izvan dobra i zla. Gdje grijeh neće biti oprošten, već prosto – razoren... Pa mu jednako kao Hristovo, pripada poređenje - sa onim Ničeovim Zaratustrom. Svejedno, kako god voljeli i osjećali – to je priča o čuvanju ličnog integriteta i samopoštovanja, u bezizlaznoj situaciji. A takve su najbolji i najveći test karaktera. I takav je film Darabont želio da napravi: sa željom da se iz bioskopa izlazi ojačane kičme i sa krilima od ličnih uvjerenja. Svih onih, o koje smo toliko puta noge obrisali i ostavljali na otiraču od tuđih svjetova, očekivanja ili kazamata. * * *
Mnogo godina nakon premijere „Bjekstva iz Šošenka“, na adresu Frenka Darabonta stigao je ček od 5.000 dolara. Uokviren, sa potpisom Stivena Kinga. Nikad ga pisac nije iskeširao.
Na poleđini piše: „Ako ti ikada bude trebao novac za zatvorsku kauciju... Sa ljubavlju, Stiv“. S. STAMENIĆ
Lik je pružio ruku da plati kartu kondukteru na ulasku u autobus – i u glavi čuo saksofon. Na tom putu od kuće, od Bušija, do londonskog predgrađa u kom je bio didžej, već je imao skockanu onu melodiju i sve ono što će postati ,,Careless Whisper“. Ozbiljno, tako je radio Džordž Majkl
Sve je bilo lako i cijeli svijet im je te jeseni bio pod nogama; bili su Wham! I ništa nije bilo lakše nego da Jorgos Kirjakos Panajotu, alias Džordž – i drug iz srednje, Endrju Ridžli, spakuju dobru pop pjesmu. Takvo je bilo i vrijeme, jer ta 1984. je annus mirabilis, čudesna godina pop muzike; a tad prije 40 godina, muzička Britanija je bila grabila onuda gdje dva lika iz provincije pokažu kuda treba ići. I albumom ,,Make it Big“ pokorili su svijet; prije nego će isti taj svijet će uskoro shvatiti, da je Wham! mnogo više bio Džordž, a mnogo manje Endru.
Tjeskoba odrastanja
Ali, prvo ih je bila šestorica. I jedan Buši, grad ne veći od Pljevalja, na istoku Engleske, gdje su zajedno odrastali. I prvo se bend zvao Executive, kao neki lagani ska ritam. Od njih šest, jedino će pored njih dvojice, još samo Dejvid Ostin napraviti kakvu-takvu karijeru. Opet, zaslugom Džordža.
,,Make It Big“, ploča koja je grupi Wham! i Džordžu
Sve se, na kraju, vrtjelo oko prozračne lakoće i energije. Mislite da je bilo ko znao šta znači ,,Wham!“? Nijesu ni oni, prosto su izmislili riječ koja im je, na prvu i drugu i svaku loptu, sublimirala sve što znači njihovo drugarstvo i zajedničko vrijeme i energija kojom su jedni druge nosili. Tamo, u zaboravljenom Bušiju, na istoku Engleske
Malom Grku je bilo mnogo bitno da ne zaboravi drugove. I to, odakle je i iz koje ulice u London pošao. Svijet prije ,,Make it Big“ za Wham! nije čuo, ali Ostrvo godinu ranije već jeste – ploča ,,Fantastic“ je kući žestoko odjeknula. Onako, muzučki lagan, pitak pop – a ispod površine neke teme o bijesu i tjeskobi tinejdžerskog odrastanja i sve sumornijoj britanskoj ekonomiji, kada su mladi i prilike za lijepe poslove ili iole pristojne zarade u pitanju. Takva je, pri-
je 40 godina, ta Britanija bila. I oni su to pakovali u totale cool muziku za đuskanje. Pa upali u produkcijsku mašineriju, dobili šansu za nešto veće, luđe, žešće... I to se Džordžu Majklu mnogo dopadalo. Toliko, da je i na običnom ulasku u autobus za London mogla nastati ona saksofon-dionica iz ,,Careless Whisper“. Nego, kako su to samo lagane pjesme i koliko su se, u suštini, Džordž i Endi u svom tom njihovom druženju i još zelenoj slavi dobro zabavljali. Na
primjer, druga hitčina, ,,Wake Me Up Before You Go-Go“ nastala je zbog jedne – greške ispisane na cedulji! Ostavio je Endi, roditeljima tokom posjete (trebalo je pisati ,,Wake me up before you go“, ,,Probudite me prije nego pođete“ – ali je on greškom ispisao dva ,,up“ –pa su od toga napravili sprdnju i dodali još jedno ,,go“). Ali je muzičko utemeljenje te pop laganice bilo mnogo čvršće i ozbiljnije: Džordž je tih mjeseci ludovao istražujući pop muziku pedesetih i šezdesetih, svašta nešto semplovao, eksperimentisao – i u suštini tražio energiju i lakoću tog vremena mladosti njihovih roditelja, tu posljeratnu lagodnost. Sve se vrtjelo oko te prozračne lakoće i energije. Mislite da je bilo ko znao šta znači ,,Wham!“? Nijesu ni oni – prosto su izmislili riječ koja im je, na prvu i drugu i svaku loptu, sublimirala sve što znači njihovo drugarstvo i zajedničko vrijeme i energija kojom su jedni druge nosili. Tamo, u zaboravljenom Bušiju, na istoku Engleske.
Bračna klopka Naravno da nema priče o Džordžu Majklu, koja se neće dotaći njegovih intimnih izbora i seksualne orijentacije. To je priča koja će definitivan epi-
Četvrtak, 10. oktobar 2024.
log, i za njega i za silne fanove, u silnom sutlijašu od vijesti koje prate jednu mega-pop-zvijezdu, dobiti tek deceniju i kusur kasnije. Ali, otprilike: u vrijeme ,,Make it Big“ ploče Džordž Majkl se i dalje u žene zaljubljivao. I uglavnom ih ostavljao jer, bože moj, osjećao je da mu tu nešto ne štima. A to što nije štimalo je, eto, ono što će skontati koju godinu kasnije – da više voli muškarce. I sve to žestoko isijava kroz teme i dileme ključnih pjesama najveće Wham! ploče, prije četiri decenije.
Na primjer: ,,Everything She Wants“ pjesma je o liku koji je
već pola godine ili malo više u braku i konta da to baš ne ide, da uopšte ne ide... Ali je, eto, ona usput ostala trudna. Pa se, naravno, osjeća kao u klopci. ,,Freedom“ je Džordžova posveta ,,Motown“ muzici i svemu onom što mu je formativno značila; na albumu je za tu pjesmu potpisan kao jedini autor – što je, naravno, bio i nagovještaj skore solo karijere...
I jedne zvijezde koja će uzletjeti mnogo visočije od svega onog, što je sa Endijem zajedno stvarao.
U suštini, Džordž Majkl je već bio prerastao svu tu Wham! muziku, onda kad je ploča
izašla, u oktobru 1984. godine. Pa je ,,Wake Me Up Before You Go-Go“, iskreno, i nije volio toliko da pjeva, i gomilu nekih drugih pjesama... Ali je, eto, ,,Careless Whisper“, na samom kraju albuma i u šest i po minuta, ona u kojoj je kreativno potpuno ,,otkačio“. Pjesma o liku koji je curu prevario, pa je zbog neke neopreznosti ili čega li već, sve to ipak došlo do nje. Pa mu je, naravno, žestoko žao zbog tog nevjerstva. Ima tu i još jedna priča: o curi u koju je Džordž bio ludo zaljubljen kao klinac, godinama – a kad je ona konačno bila slobodna i nešto za njega, kao,
zainteresovana – on je već bio sa nekom drugom. O takvim pričama i nevjerstvima i ljubavima promašenog tajminga govori ,,Careless Whisper“. Naravno, mnogo bitnija je muzika: tog dana, na autobuskoj stanici u Bušiju, Džordž Majkl je u glavi imao ono što ćemo sada, mnogo kasnije, bez greške prepoznavati kao pop-soul osamdesetih. I što će postati ne samo zalet za njegovu soul karijeru i cijeli lični senzibilitet i prepoznatljivost; već i za gomilu drugih pop zvijezda i grupa, sve do na kraj devedesetih...
Gizdavo i blistavo I sve to je pred kraj muzički lude 1984. treperilo gizdavo, svježe, blistavo: novi talas pop-soula, pravo iz londonskog predgrađa u planetarnoj orbiti. Naravno: ,,Make It Big“ nije neka bog zna kako promišljena ili raskošna ploča. To je osam pjesama od kojih su četiri postale hitčine i kao takve traju i godinama nakon Džordžove smrti. A opet, sa druge strane, to je jedva 38 minuta muzike od kojih je pola materijala, maltene, u korpu bačeno odmah nakon prvog slušanja. Ali sve to, naravno, nije bilo bitno za Džordža Majkla; on se nakon ,,Make It Big“ više nije osvrtao. Manje od godinu kasnije njih dvojica će zajedno nastupati na najvećoj ,,Live Aid“ sceni legendarnog koncerta na ,,Vembliju“; među svim tim strašno ozbiljnim i titanskim rokerima i pop zvijezdama pružili su impuls jedne nove mladosti osamdesetih... One, koja na svu sumornu i industrijsku magluštinu Tačerkine Britanije odgovara - laganom muzikom za ples. Eskapizmom jednog radosnog predgrađa. Knap kako to čini i gomila pop zvijezda našeg vremena.
Zato je, naravno, Džordž Majkl muzička referenca koja pripada pop vječnosti. Uzletjela sa onog autobuskog stajališta u Bušiju; pravo u orbitu i u zvjezdanu daljinu, čije su koordinate na muzičkom nebu bez greške upisane na četiri decenije starom ,,Make It Big“ vinilu. S. S.
Pariski je pupak, i cilj i ishodište svega što jedan blistavi grad jeste, šta znači i značiće svijetu – Trijumfalna kapija. I prosuti po njoj biljezi i zvijezde: neka važna imena. Kao sazvježđa. Da na mapi neba Francuzima pokažu put. Šta zna sudbina, dokle mogu stići koraci slobodnog čovjeka? Recimo, od kapija tamnice Bastilje, u onoj noći najveće, najdivnije i najnevinije od svih revolucija, one prve – do kotorskih zidina i one staze koja je visoko, gore do Njeguša vodila, i dalje... I tu, na Trijumfalnoj kapiji, sada upisano i ime jednog starog Napoleonovog ratnika, koji je Crnu Goru prije 200 i više godina – pred licem zapadnog svijeta branio. ,,Vi optužujete za svirepost ovaj narod, koji ste sami izazvali nasilničkim i protivzakonitim činom! (...) Šta
je napravljeno od ovog izuzetnog naroda? Njemu je zaprijetila opasnost i on je na oprezu“ – pisao je pukovnik
Žak Luj Viala, kao da nije on taj na francuskoj strani; kao da nije, u vremenu Napoleonove vladavine Bokom, on bio crnogorski neprijatelj!
Pa onda dodavao: ,,sve mane jedne nepotpune civilizacije, li i sve vrline nenarušene prirode“. I spram one iste francuske revolucije pisao: ,,Divimo se, radije i podstičimo svuda, ono plemenito osjećanje nezavisnosti. Ne osuđujmo, ugledajmo se na držanje Crnogoraca protiv neprijatelja slobode“...
I bi to jedno vrijeme, gdje su ratni komandanti mogli istovremeno biti – i najbolji putopisci. Svaki je obrazovani Francuz 19. vijeka i mnogo kasnije, koji je držao do kasnije, čuo za Žak Luja Vijalu. Ili, znao je za ime De Somijer, kao dodatku
ratničkog, plemenitog dostojanstva. Primljen u 22. godini u francusku gradu. Na onaj najsvetiji dan jedne republike, Francuzima tako bitan 14. jul –bio je među prvima koji su, te 1789. jurišali na Bastilju. Već 1792. ratovao u Belgiji za spas republike. Pa sa posebnom ratnom misijom u Majncu. Krajem decenije već Napoleonov čovjek od povjerenja. Pa početkom 19. vijeka u misiji u Egiptu. U januaru 1808. komandant Herceg Novog, a dvije godine kasnije komandant Kotora. Od 1811. na Francuzima mnogo bitnom zadatku: da Crnu Goru upozna, da upozna i njihovog vladiku i vlada, da sve to opiše! Njegoš je mnogo godina kasnije pisao, da su za prikupljanje građe o istoriji Crne Gore mnogo bitni i, između ostalih, radovi De Somijera... Evo zašto: skoro deceniju nakon posjete Crnogorcima, pukovnik Žak Luj objavio je u Parizu ,,Voyage historique et politique au Montenegro“ (,,Istorijsko i političko putovanje u Crnu Goru“, 1820). U dva toma, kapitalno djelo – i slika svakodnevnog života Crnogoraca prije više od dva vijeka! Knjiga je donijela i 12 gravira u boji, ilustracija života u Crnoj Gori – da taj dokument bude još vredniji... Naravno, sasvim u duhu pokreta prosvijećenosti, sa jednom romantičnom crtom... Svašta tu pukovnik De Somijer opisuje: put od Kotora
Pro l pukovnika Žak Luja
Vijale de Somijera
ka planinama, crnogorsku porodicu, svakodnevne običaje, život i društvenu ulogu žene. Pa posjete nekim selima čija imena odlično znamo, pa manastiru Ostrog, Cetinju, vladici Petru Prvom, Zeti gdje su mu se jedino zamjerili i gdje jedino nije gostoprimstvo našao.
I sve to je stalo u dva toma knjige – u kojoj Francuz, komandant Kotora, Crnogorcima neprijatelj – Crnogorce opisuje kao svoje i sebi najbliže. Ili makar – kao one koji nikako ne zaslužuju poređenja sa divljacima, u Parizu ili bilo gdje na Zapadu. Preminuo je u dubokoj starosti 1849, vojnik koji je bio u službi kralja, revolucije, republike, imperatora Napoleona, pa opet kralja, pa opet imperatora... Strastven, posvećen i vjeran idealima; kvinesencijalni Francuz svog i bilo kog vremena. Pariski namjernici, potražite na Trijumfalnoj kapiji nađete ime ,,De Sommieres, Jacques Louis Vialla“; tu huči i odzvanja eho predaka, crnogorske i francuske slobode.
Stojan STAMENIĆ
10. oktobar 2024.
Razlog posjete ,,Spitalfilds“ marketu, kao jednom od najpopularnijih mjesta u britanskoj metropoli, uglavnom je ili želja da se žvakne nešto novo sa jedne od mnogobrojnih internacionalnih trpeza dostupnih na marketu, ili pak kao posljednja stanica za Londonce koji su zaboravili da kupe rođendanski poklon. No, sa vremena na vrijeme, desi se da je razlog posjete i neka umjetnička poslastica. Vikend za nama bio je jedan od tih scenarija pa su prolaznici u popularnom ,,Sitiju“ uživali u radovima britansko-bangladeških umjetnika u okviru izložbe ,,Bidrohi“.
Londonci su tako imali rijetku priliku da pogledaju neke od umjetničkih rješenja Mohameda Rahmana, Pur Duroma i Ejs Rahmana, čiji su izložbeni radovi adekvatno visili sa plafona marketa. Tako je vizualizacija njihovih krajnje ličnih priča, kroz upečatljive fotografije, autoportrete, ali i “hvatanje” svakodnevnih rituala i živahnosti gradova Bangladeša, ponudila uvid u njihove identitete i iskustva koje su njihove porodice donijele na ,,na putu ka Londonu“.
Vizualizacija autorskih krajnje ličnih priča ,,Bidrohi“ izložbe na ,,Spitalfilds“ marketu, kroz fotografije, autoportrete, ali i ,,hvatanje“ svakodnevnih rituala i živahnosti gradova, ponudila je uvid u njihove identitete i iskustva koje su porodice donijele na ,,na putu ka Londonu“
S obzirom na to da Londonci nijesu imali često priliku da pogledaju radove nekoga iz ove južnoazijske zemlje, izložba ,,Bidrohi“ bila je apsolutni hit na socijalnim mrežama. Igra različitih perspektiva u Rahmanovom radu ,,Four Sacks“ i Duromovoj fotografiji uslikanoj u starom dijelu glavnog grada Dake, pozivaju na dublje razmišljanje o njihovom lajfstajlu. Harmonično predstavljena svakodnevnica jednostavno ukazuje na njihovu kulturu, ali i socio-politički scenario u kojem je rad sa jedne strane kreiran, kao i sa druge - koji segment života i period konkretno reflektuje. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ
Direktor i glavni i odgovorni
urednik Nenad Zečević
Urednica
Ivanović-Nikičević
Zamjenik urednice
Stojan Stamenić
