Dnevni list Pobjeda 11.10.2024. by Pobjeda

Ministri u Vladi Crne Gore Maida Gorčević i Ernad Suljević oštro protiv Mandićeve inicijative za zakon o stranim agentima, ističu da već postoje akti koji kontrolišu rad civilnog sektora

Crnogorske

NVO dokazale da su partneri i prijatelji države

SULJEVIĆ: Dok sam na čelu ovog ministarstva nijednim potezom nećemo doprinijeti da se uspori proces pristupanja Crne Gore EU

GORČEVIĆ:

Prijedlog da se usvoji zakon koji bi organizacije civilnog sektora označio kao agente stranog uticaja ne može imati moju, a ni Vladinu podršku

Politički analitičar o nedavnim potezima vladajućih stranaka, posebno bivšeg DF-a

Kalezić: Dimna zavjesa za postpopisni period

Kakvi god da budu popisni rezultati, biće iskorišćeni da se atakuje na državnu i nacionalnu svijest Crne Gore i Crnogoraca. Ovo što danas gledamo jeste generalna priprema za takav čin. Neka niko ne sumnja i ne bude u dilemi što je suština. To je upravo ono što je uradio Mandić promovišući novi logotip Skupštine - svođenje Crne Gore na provinciju „srpskog sveta“, oduzimanje svakog državnog i nacionalnog smisla, kaže Danilo Kalezić

Lazarević: Krapović sa partijskim kolegama

Toplija zima sa Pobjedom!

Nagradna igra

Politički analitičar o nedavnim potezima vladajućih stranaka, posebno bivšeg Demokratskog fronta

Kalezić: Dimna zavjesa za postpopisni period

PODGORICA - Sve ono čemu svjedočimo posljednje sedmice, poput novog logoa Skupštine i prijedloga zakona o stranim agenturama, zapravo je uvod u ono što će se dešavati nakon objave rezultata popisa, smatra politički analitičar Danilo Kalezić.

Za njega su aktuelna događanja samo potvrda neprikosnovenih pozicija predsjednika državnog parlamenta Andrije Mandića (Nova srpska demokratija), i njegovog „političkog saborca“ Milana Kneževića (Demokratska narodna partija) sa kojih diktiraju put Crne Gore. Konkretno, to je namjera čelnog čovjeka Skupštine da potpuno samostalno, bez ikakvih procedura, donese odluku o novom vizuelnom identitetu najvišeg zakonodavnog doma. Kako je pojasnio, riječ je o konturama zgrade nekadašnje

Zetske banovine koja se nalazi na Cetinju. Uz to, plava pozadina je u skladu sa logoima svih centralnih institucija koje se nalaze u Srbiji i Republici Srpskoj; riječju – ostatku „srpskog sveta“.

U izjavi za Pobjedu, Kalezić podsjeća da su upravo Mandić i Knežević presonifikaci-

Skupštine - svođenje Crne Gore na provinciju „srpskog sveta“, oduzimanje svakog državnog i nacionalnog smisla, kaže Kalezić

ja velikosrpske politike u Crnoj Gori, te da, samim tim, u Zetskoj banovini vide ideal i optimalan model za funkcionisanje Crne Gore. - Njihova politika usmjerena je ka tome da Crna Gora opet –ako ne formalno, onda barem suštinski – bude Zetska banovina. To znači: jedna teritorija uklopljena u „srpski svet“ u kome će živjeti ljudi nedovršene nacionalne svijesti – ističe naš sagovornik.

On podsjeća da upravo tri decenije u kojima je postojala Zetska banovina predstavljaju crnu tačku u nacionalnom i državnom razvoju Crne Gore. - Nije slučajno da se baš simbolika tog institucionalnog okvira danas aktuelizuje, jer je upravo to uloga koja je Crnoj Gori dodijeljena od zvaničnog Beograda. To smo vidjeli ne samo kroz simboličke gestove koji sada dobijaju i svoju materijalizaciju kroz logo-

tipe, već i – još važnije – kroz posjetu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji u Crnu Goru dolazi na kolonijalan način i demonstrira svoju moć – potcrtava Kalezić.

ZATEZANJE I POPUŠTANJE

zultata podgoričkih izbora, i to im sada dolazi na naplatu. Ali ciljevi su im isti i ne mijenjaju se. Jer, kako vrijeme odmiče, umjesto institucionalne reakcije, vidimo da Knežević i Mandić postaju sve agresivniji i sve više eksplicitni u onome što žele da postignu. Više niko nema dilemu što je njihov cilj, a to je – Crna Gora kao banovina – kaže naš sagovornik.

ASISTENT

ski front (DF) računa da će proći, već je upravo dimna zavjesa kojom se priprema javnost za sve aktivnosti oko popisa i nakon njega. To rade po modelu zatezanja na jednoj i popuštanja na drugoj strani. Iz DF-a znaju da to nije nešto što će proći, što će bilo ko podržati, ali jeste dobra tema. Svi se uplašimo, pa nakon nekih drugih poteza kažemo da je dobro što nijesu sproveli u djelo osnovnu ideju – dodaje

svođenje Crne Gore na provinciju „srpskog sveta“, oduzimanje svakog državnog i nacionalnog smisla – potcrtava Kalezić.

SPAJIĆ No, da li je predsjednik Pokreta Evropa sad i premijer Milojko Spajić zaista sveden samo na figuru, bez obzira na prošlogodišnje izborne rezultate? Kalezić ističe da se oduvijek znalo ko je šef parlamentarne većine i da ne treba imati dilemu.

On dodaje da su im trenutne aktivnosti „najbolji put“ ka njihovim ciljevima, a da nam tek predstoji da vidimo na koji način će na sve to reagovati opozicione partije.

- Očigledno je da kod Mandića i Kneževića postoji izvjesni bijes, možda baš zbog re-

Da li će nakon objavljenih rezultata popisa biti nove preraspodjele pozicija unutar vlasti ili čak vanrednih parlamentarnih izbora, ne može se sa sigurnošću tvrditi.

- Kakvi god rezultati popisa da budu, oni će otvoriti

Istog dana objavljena je i namjera da nekadašnja koalicija „Za budućnost Crne Gore“ želi da u skupštinsku proceduru uvrsti zakon koji će, prema ruskom modelu, zabranjivati rad onim nevladinim organizacijama za koje nadležni procijene da predstavljaju opasnost zbog finansiranja iz drugih država. Ovaj zakon, kojim bi se targetirale određene NVO kao „strane agenture“, predstavlja još jedno prebacivanje fokusa sa rezultata popisa. - Sami zakon koji je, cellance je“ i „putinizacije“, nije nešto na što nekadašnji Demokrat-

Apsolutna vlast i minimalna odgovornost par ex, pokušaj „rusifikaci-

nacionalne i identitetske teme od koji bivši DF nikada nije odustao, već ih ostvaruje drugim ciljevima. On je dovoljno superioran u odnosu na Milojka Spajića i PES, pa ne vidim razlog da će DF insistirati na novim izborima, u kratkom

Poslanik SD Nikola Zirojević ocijenio da je dato malo vremena za provjeru unijetih podataka Monstat da omogući korišćenje softvera i 15 dana nakon objave rezultata

PODGORICA - Imajući u vidu prilično kratak vremenski period za provjeru tačnosti unijetih podataka sa popisa stanovništva, te probleme sa pristupom i pronalaženjem lica koja su identifikovana, vremenski period od sedam dana za korišćenje softvera za kon-

trolu je neopravdano kratak, ocijenio je poslanik SD i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević. - Imajući u vidu da jedan dio stanovništva nije dovoljno informatički pismen i da im je za korišćenje softvera potrebna pomoć, kao i činjenicu da su se nerijetko javljali proble-

naš sagovornik. Kako dodaje, za predstavnike takve politike na crnogorskoj javnoj sceni, „logika i činjenice nijesu ni saveznik ni prepreka“. - Kakvi god da budu popisni rezultati, biće iskorišćeni da se atakuje na državnu i nacionalnu svijest Crne Gore i Crnogoraca. Ovo što danas gledamo jeste generalna priprema za takav čin. Neka ni-

- Od trenutka kada je Spajić popustio pod pritiscima zvaničnog Beograda i uveo DF u Vladu – prvo na mala vrata, a onda i na velika na ministarskom nivou - Mandić je taj koji sada sasvim očigledno postaje formalni šef vladajuće koalicije. Spajić i PES, u kontekstu loših rezultata na lokalnim izborima, svakog dana gube sve više uticaja na proces donošenja odluka. Vjerujem da su magistralne stvari Vlade sada žević najviše vode računa, dok

tu „srpskog sveta“. Spajić niti ga razumije. A sve i da hoće –mudrost za to. Jer, sve se radi

Spajiću, zapravo najviše onu pozitivnu klimu i

ili srednjem roku. Njima ova situacija, u kojoj imaju apsolutnu vlast, a minimalnu odgovornost i gdje se sva eventualna krivica piše Spajiću, zapravo najviše odgovara. Ostaje samo žal za tim što Crna Gora opet propušta onu pozitivnu klimu i impulse koji su dolazili iz Brisela – ističe naš sagovornik.

movišući novi logo-

mi sa pronalaženjem lica na osnovu traženih parametara, vjerujem da je sasvim opravdano, a da sa druge strane ne predstavlja apsolutno nikakav problem ili prepreku, da se korišćenje softvera produži i traje do 15 dana nakon objave rezultata. Imajući u vidu korektan i konstruktivan odnos Monstata u periodu koji je iza nas, ovim putem ih pozivam da izađu u susret i ovom zahtjevu građana i nas koji ih predstavljamo, kako bismo u narednim danima do kraja uspješno završili proces sprovođenja popisa stanovništva u Crnoj Gori - saopštio je Zirojević. R.P.

tip Skupštine:

Reagovanje Monstata na tekst objavljen u Pobjedi Tvrde da niko nije imao uvid u rezultate popisa koji će biti objavljeni 15. oktobra

PODGORICA - Netačne su tvrdnje Pobjede, temeljene na osnovu nezvaničnih informacija, da je određeni dio Vlade imao priliku da se upozna sa nekim od ključnih pokazatelja popisa koji je sproveden od 2. do 28. decembra prošle godine, saopštili su iz Monstata reagujući na tekst Pobjede pod nazivom „Završena kontrola podataka sa popisa, dio

Vlade već imao uvid u rezultate“.

- Od Uprave za statistiku niko nije mogao imati bilo kakav uvid, ni dobiti bilo koji pokazatelj, odnosno dio rezultata, kako se navodi u tekstu, jer to nije moguće do objavljivanja zvaničnih podataka. Apsolutno smo se rukovodili isključivo profesionalnim standardima i poštovanjem zakona, te nijedan akter društva od Monstata nije mogao

saznati bilo koji podatak, koji je predmet sveobuhvatne analize i kontrole, do objavljivanja konačnih rezultata. Monstat od početka do kraja sprovodi ovaj proces profesionalno i nezavisno, bez mogućnosti da bilo ko ima privilegovan status, te će tako i ostati do zvaničnog objavljivanja svih podataka iz popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, zaključuje se u reagovanju. R. P.

one o kojima i Mandić i Kne-

Vanredna konferencija za novinare ministra odbrane koji je teško optužio načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore

Krapović: Obavijestio sam VDT o saznanjima o nezakonitim radnjama generala Lazarevića

PODGORICA - Ministar

odbrane Dragan Krapović saopštio je na vanrednoj pres konferenciji da je juče (četvrtak) obavijestio vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da ima saznanja o nezakonitim radnjama načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore brigadnog generala Zorana Lazarevića

- VDT-u sam uputio obrazloženje sa detaljnim informacijama – kako bi se preduzele potrebne mjere za krivičnu odgovornost Lazarevića - rekao je Krapović, piše CdM. Prema njegovim riječima, postupajući suprotno zakonima, Lazarević se obratio predsjednicima Crne Gore, Skupštine i Vlade Jakovu Milatoviću, Andriji Mandiću i Milojku Spajiću, ali ne i Savjetu za odbranu u bezbjednost.

- Na pismo nije stavljena oznaka tajnosti, podaci se po Zakonu o Vojsci ne smiju javno iznositi bez odobrenja i ovlašćenja ministra odbrane. U pismu polemiše o izradi plana Vojske Crne Gore, dnevnim dešavanjima, realizaciji budžeta, izradi sistemskih propisa, popuni vojske, borbenoj gotovosti, komandovanju, kadrovanju, disciplinskim postupcima… Polemiše i sa odlukama ministra uz opasku da je krajnje vrijeme da se sa ovakvim ponašanjem prestane - tvrdi Krapović. Krapović smatra da postoji sumnja da je Lazarević dokument proslijedio medijima. - Ovakvo postupanje generala Lazarevića je protivno svim zakonskim normama, s obzirom na to da on obavlja funkciju načelnika Generalštaba. Posebno se mora imati u vidu da se na ovaj način šalje jako teška i opasna poruka cjelokupnom sastavu Vojske i to da, kada nijesu saglasni sa zakonskim normama, naredbama i odlukama, mogu naše naredbe i odluke objaviti, što Vojsci čini štetu - rekao je Krapović.

On je ocijenio da je posebno problematično to što se ovakve poruke šalju iz Generalštaba, te da to može da vodi anarhiji u Vojsci. -Zbog očuvanja vladavine prava očekujem da tužilaštvo sprovede istragu da li u postupcima Lazarevića ima elemenata krivičnog djela zloupotreba položaja, neizvršenja i odbijanja izvršenja naređe-

Zbog očuvanja vladavine prava očekujem da tužilaštvo sprovede istragu da li u postupcima Lazarevića ima elemenata krivičnog djela zloupotreba položaja, neizvršenje i odbijanje izvršenja naređenja, samovlašće, pozivanje na otpor ili drugih krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti, kazao je Krapović

nja, samovlašća, pozivanja na otpor ili drugih krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti - kazao je Krapović. Odgovarajući na pitanje što je krupno Lazarević uradio prije pisma da mu se ne odobre aktivnosti u inostranstvu, Krapović je rekao da on odobrava aktivnosti vojske i da se bez njegovog odobrenja ne može ništa raditi.

-Ja sam odlučio da mu kretanja u inostranstvo ograničim jer je grubo prekršio svoja ovlašćenja i upuštao se u neke vrste kontakata i razgovora za koje nije ovlašćen,pritom kritikujući zvaničnu politiku državnih organa Crne Gore. To je s aspekta ustavne podjele vlasti i univerzalne kontrole civilnih snaga apsolutno nedopustivo - naglasio je Krapović.

Komentarišući situaciju da je Lazarević vojnim vozilom prevezao privatni motor, Krapović je rekao da je, kada je to saznao, htio da predloži razrješenje načelnika Savjetu za odbranu i bezbjednost.

-To je bio samo jedan od mnoštva razloga koji je prelio čašu - tvrdi on.

Lazarevićev zahtjev je, kako je rekao, bio da se niko ne saslušava, ali je istraga sprovedena do kraja.

-Nijesam javno govorio jer sam htio da sačuvam integritet Vojske i države. Nijesam želio da se zbog ovakvog postupa-

nja stidi država pred svijetom, NATO saveznicima, članicama EU – naveo je Krapović. Istakao je da je sjednica Savjeta odlagana više puta i zbog toga nije predložio razrješenje.

-Možda su general Lazarević i politički centri koji stoje iza njega mislili da mogu sve, ali sada će se svi oni koji su zloupotrebljavali Vojsku u privatne i partijske svrhe suočiti sa zakonom - kazao je. Krapović je između ostalog rekao da smatra da je Lazarević bio direktno instruisan od dijela opozicionih partija po zahtjevima bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Odgovarajući na pitanje što će uraditi ako predsjednik Jakov Milatović ostane pri stavu da Lazarević ostane na čelu Generalštaba, Krapović je rekao da ga interesuje kako

će se tri člana Savjeta odnositi prema onome što je izjavio, te da ne želi da utiče na odluke predsjednika.

-Ja ću uraditi sve da Vojska funkcioniše nesmetano - poručio je Krapović.

Prema njegovim riječima, kao odgovoran ministar predložio je adekvatnu zamjenu nakon što je tražio smjenu Lazarevića.

-Prijedlog je pred Savjetom, i u njihovoj je nadležnosti, ne bih sebi dozvoljavao da unaprijed komentarišem njihove stavove - istakao je on.

Na pitanje o optužbama koje je Lazarević iznio na njegov račun, Krapović je odgovorio da ne namjerava da polemiše sa Lazarevićem, te da su one, kako je kazao, na nivou desetara, a ne generala.

On tvrdi da Lazarević nema nadležnost za donošenje zakona, te da je zakon o Vojsci u fazi nacrta. Rok za izradu dokumenta je četvrti kvartal ove godine.

Krapović je odgovorio da nije služio vojni rok.

Ministar Krapović je 28. avgusta Savjetu za bezbjednost i odbranu dostavio prijedlog o smjeni Lazarevića zbog kako je naveo procjene da je potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra u Vojsci ali je vrhovna komanda to odbila jer nije bilo konsenzusa njenih članova o tome.

Prije nekoliko dana Lazarević je uputio pismo članovima Savjeta za odbranu i bezbjednost, predsjednicima Crne Gore, Skupštine i Vlade Jakovu Milatoviću, Andriji Mandiću i Milojku Spajiću u kome objašnjava koje probleme ima u saradnji sa Krapovićem i kakve štetne posljedice iz toga proističu i tvrdi da aktuelni ministar odbrane urušava borbenu gotovost Vojske Crne Gore. Predsjednik Jakov Milatović zakazao je sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost za danas. R.P.

Lazarević: Krapović sa partijskim kolegama podriva sistem odbrane

Ministar odbrane Dragan Krapović, zajedno sa pojedinim partijskim kolegama, podriva sistem odbrane i bezbjednosti, kazao je načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Zoran Lazarević

On je novinarima rekao da se posljednjih dana svjedoči orkestriranom napadu, ne samo Krapovića, nego i pojedinih drugih članova njegove partije.

- U namjeri da se diskredituje načelnik i napravi uvod u sjutrašnju sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednostkazao je Lazarević.

Kako je naveo, svi koji sumnjaju u njegove tvrdnje treba da pogledaju snimak Televizije Crne Gore sa Dana VCG, koji je emitovan dan poslije.

Lazarević je kazao da su sa snimka izrezani djelovi na kojima on drži govor, a nema ni dijela gdje su nagrađeni i pohvaljeni, kao ni Kic pop hor koji je pjevao crnogorske pjesme. On je istakao da je to bio politički skup Demokratske Crne Gore.

Komentarišući optužbe da je pismom objavljenim u medijima prekršio naredbu Krapovića, Lazarević je rekao da je bila zabranjena komunikacija sa kabinetima, a ne sa predsjednicima države, Vlade i Skupštine.

- A i da je zabranio sa predsjednicima, isto bih učinio, jer sam ubijeđen da Krapović i neko još uz njega, da ne targetiram, smišljeno urušavaju sistem odbrane i bezbjednosti ove države - rekao je Lazarević.

Kako je kazao, razlog pisanja pisma je to što se Krapović miješa u komandovanje VCG i preduzima njegovu i nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost.

- Jedino član Savjeta za odbranu i bezbjednost i ja možemo da komandujemo Vojskom. On kao ministar obezbjeđuje izvršenje odluka, odnosno pruža logističku podršku - rekao je Lazarević.

Prema njegovim riječima, drugi razlog zbog kog je pisao pismo je zabrana putovanja u inostranstvo i prisustva na konferencijama.

- Prvi put u višegodišnjem trajanju tijela NATO-a i Evropske unije stolica Crne Gore će ostati prazna. To je presedan i bruka za Crnu Goru, ja o tome neću da ćutimporučio je Lazarević.

On je naglasio da će na sjednici Savjeta iznijeti sve što ima i predstaviti ,,sva Krapovićeva nepočinstva, koja se ne završavaju samo ovim“.

- Neka objasni i članovima Savjeta i javnosti zašto još nije pokrenuo proceduru za instaliranje NATO radara na Zekovoj glavi - rekao je Lazarević.

On je kazao da ga Krapović mjesecima prati i provjerava da li sa generalima iz drugih država razgovara o njemu.

- Zaista ne, niti bih ikad sebi dozvolio da političke prilike u Crnoj Gori komentarišem i raspravljam sa generalima drugih država - rekao je Lazarević.

Odgovarajući na pitanje o namjerama koje stoje iza njegove eventualne smjene, Lazarević je podsjetio da je prvi razlog bilo podmlađivanje VCG, a da su kasnije dodate razne druge stvari, koje su, kako je naveo, apsolutno netačne.

- Mislim da on ovim podriva sistem bezbjednosti i odbrane, zajedno sa svojim partijskim drugovima, a neka organi ove države o tome donesu sud - poručio je Lazarević. Na pitanje o optužbama za transport motora, Lazarević je rekao da je Krapović bio obaviješten o transportu, kao i da se i on raspitivao za mogućnosti transporta.

- O motoru je sve znao istog momenta kad sam iskoristio prazan prostor da dopremim taj motor u Crnu Gorurekao je Lazarević, dodajući da je konstatovao da je ,,sve čisto“.

Dragan Krapović

Zoran Lazarević

m. babović

ministarstvo odbrane

Vlada usvojila Informaciju o rezultatima pregovora i zaključivanju okvirnog sporazuma sa Francuskom razvojnom bankom

Moguća realizacija dva kredita od ukupno 100 miliona eura

U skladu sa ovim sporazumom, postoji mogućnost realizacije dva kredita, prvog DPL kredita u ovoj godini u iznosu od 50 miliona eura i drugog u narednoj godini u istom iznosu, naveli su iz Vlade

PODGORICA - Okvirnim sporazumom sa Francuskom razvojnom bankom (AFD) u vezi sa kreditiranjem zajma za razvojne politike (DPL aranžman) postoji mogućnost realizacije dva kredita, u cilju podrške sprovođenju reformi, saopšteno je iz Vlade, koja je juče usvojila Informaciju o rezultatima pregovora i zaključivanju okvirnog sporazuma sa AFD-om.

-Okvirni sporazum predstavlja ugovor kojim se definišu uslovi i načela buduće saradnje između zajmodavca i zajmoprimca, pri čemu on ne obavezuje zajmodavca da odobri kreditne linije (kredite), već pruža mogućnost za potencijalno odobravanje kredita, u zavisnosti od ispunjenja svih definisanih uslova i procedura - navodi se u saopštenju nakon sjednice Vlade. U skladu sa ovim sporazumom, postoji mogućnost realizacije dva kredita, prvog DPL kredita u ovoj godini u iznosu od 50 miliona eura i drugog u narednoj godini u istom iznosu.

USlovi

Tokom zvaničnih pregovora sa predstavnicima Francuske razvojne agencije utvrđeni su uslovi po kojima je ukupan iznos kreditnog aranžmana 50 miliona eura, na period otplate od deset godina, uz planirani grejs period od 18 mjeseci. -Otplata će se realizovati polugodišnje, počev od 30. aprila 2026. godine, sa konačnim datumom otplate 30. oktobra 2034. Kamatna stopa biće definisana prilikom povlačenja

kreditnih sredstava, a Ministarstvo finansija će se opredijeliti za fiksnu ili varijabilnu kamatnu stopu, u zavisnosti od ponuđenih uslova. U slučaju varijabilne kamatne stope, ista će se sastojati od šestomjesečnog EURIBOR-a, uvećanog za fiksnu maržu od 0,8 odsto - precizira se u saopštenju.

U Informaciji se podsjeća da su dugoročni zajmovi za razvojne politike finansijski ins trumenti koje međunarodne finansijske institucije, poput Svjetske banke, pružaju zemljama u cilju podrške sprovođenju političkih i ins titucionalnih reformi.

-Cilj ovih zajmova je da pomognu zemljama u sprovođenju strukturalnih promjena koje će podstaći ekonomski rast i smanjenje siromaštva. Sredstva Francuske razvojne agencije predstavljaju dio podrške za razvojne politike - navodi se u saopštenju.

obnovljivi izvori

Na sjednici je usvojena Informacija o aktivnostima na realizaciji projekata obnovljivih izvora energije. U Informaciji se, pored ostalog, ističe da je Crna Gora, kao članica Energetske zajednice i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ispunila obavezu da svoju energetsku politiku uskladi sa energetskom politikom Evropske unije i transponuje i implementira Direktivu (EU) 2018/2001. o promociji korišćenja energije iz obnovljivih izvora, kojom se za članice Energetske zajednice utvrđuje zajednički okvir za promociju korišćenja energije iz obnovljivih izvora i po-

Skupština usvojila Zakon o elektronskim komunikacijama autorskim i srodnim pravima

Ispunjeni preduslovi zatvaranje poglavlja

PODGORICA – Poslanici parlamentarne većine i opozicije juče su sa 54 glasa usvojili Zakon o elektronskim komunikacijama (ZEK) i izmjene Zakona o autorskim i srodnim pravima koje je Vlada predložila u cilju ispunjavanja evropske agende odnosno mogućnosti da do kraja godine privremeno zatvore četiri poglavlja.

šljivančanin

stavlja cilj za udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije u 2030. godini, koji za Crnu Goru iznosi 50 odsto.

U dijelu realizacije projekata izgradnje malih hidroelektrana se navodi da je trenutno aktivno 29 ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) kojima je omogućena izgradnja i eksploatacija ukupno 42 objekta mHE, od kojih je završena izgradnja 33 mHE.

-Ukupna instalisana snaga izgrađenih mHE je 52,6 MW, sa planom proizvodnje od 182,4 gigavat sata (GWh). Budući da se tokom praćenja realizacije ugovora o koncesijama za izgradnju mHE resorno ministarstvo zbog brojnih problema naslijeđenih iz prethodnog perioda susrelo sa brojnim otvorenim pitanjima, u Informaciji je ocijenjeno da je neophodno detaljno sagledati svaki pojedinačni slučaj i donijeti adekvatna dugoročna rješenja - dodaje se u saopštenju.

Vlada je usvojila Informaciju u vezi sa drugom fazom tendera za projekat koncesije Aerodroma Crne Gore.

U Informaciji se navodi da je zbog organizacionih promjena u državnoj upravi donijeto novo rješenje o Tenderskoj komisiji za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, budući da je prethodno formirana Komisija sastavljena od članova kojima je u međuvremenu istekao mandat, nijesu više zaposleni u državnoj upravi ili su sada na novim radnim mjestima sa kojih ne mogu biti imenovani za člana Komisije. S. P.

Prema riječima ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja, novim Zakonom o elektronskim komunikacijama se transponuje EU direktiva iz 2018. godine, što je preduslov za privremeno zatvaranje poglavlja 10 – Informatičko društvo i mediji. Kazao je da novi zakon donosi značajna unapređenja u dijelu olakšavanja i podsticanja izgradnje mreža velikog kapaciteta, zaštite korisnika, te se obezbjeđuje veća transparentnost podataka i nezavisnost Agencije za elektronske komunikacije (EKIP) u institucionalnom, organizacionom, političkom i finansijskom smislu. Poseban naglasak je, kako je kazao Đeljošaj, na zaštiti od političkog i tržišnog uticaja EKIP-a u donošenju odluka, raspodjeli frekvencija i nadzoru tržišta. Poslanike je zanimalo zbog čega su iz ZEK-a brisani članovi koji regulišu nadzor tržišta uz izraženu zabrinutost da može doći do toga da u odr eđenom periodu ovu nadležnost ne obavlja nijedna insitucija.

Sajber bezbjedno St Đeljošaj to objašnjava Zakonom o informacionoj

Novi zakon o elektronskim komunikacijama donosi značajna unapređenja u dijelu olakšavanja i podsticanja izgradnje mreža velikog kapaciteta, zaštite korisnika, te se obezbjeđuje veća transparentnost podataka i nezavisnost Agencije za elektronske komunikacije (EKIP) u institucionalnom, organizacionom, političkom i finansijskom smislu, saopštio je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj

bezbjednos ti koji predviđa formiranje Agencije za sajber bezbjednos t koja bi trebalo da preuzme taj posao, a za koji je očekivao da će biti usvojen prije ZEK-a, imajući u vidu da je već u skupštinskoj proceduri. -Tim članovima se definišu radnje nadležnosti jedne institucije koja je u procesu formiranja, a na taj zakon je EK već dala pozitivno mišljenje i on je mjesecima u skupštin-

Pojašnjenje EKIP-a zbog najavljenih poskupljenja elektronskih komunikacionih Korisnik

PODGORICA-Korisnik elektronskih komunikacionih usluga može da raskine pretplatnički ugovor prije isteka roka i bez plaćanja naknade, ukoliko operator promijeni uslove pružanja usluge u nepovoljnije, objašnjeno je iz Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

-Zbog najavljenih promjena uslova pružanja elektronskih komunikacionih usluga fiksnih i mobilnih mreža, koji u pojedinim slučajevima obuhvataju i povećanje cijena usluga, EKIP je ponovo upo-

znao korisnike sa pravima i obavezama operatora elektronskih komunikacija - navodi se u saopštenju.

Iz EKIP-a su objasnili da je operator dužan da, najmanje 30 dana prije izmjene uslova utvrđenih pretplatničkim ugovorom, o planiranim izmjenama obavijesti pretplatnike na jasan, vidljiv i nedvosmislen način, obavezno pisanim putem, kao i putem SMS-a, kada je to moguće. -U slučaju da su izmjene ugo-

vorenih uslova za pretplatnike nepovoljnije u odnosu na one utvrđene pretplatničkim ugovorom, pretplatnici podnošenjem pisanog zahtjeva operatoru u roku od 30 dana dostavljanja obavještenja, mogu otkazati pretplatnički ugovor bez plaćanja naknade zbog prijevremenog raskida ugovora - rekli su iz EKIP-a. Ukoliko pretplatnik u roku od 30 dana ne podnese zahtjev za raskid ugovora smatraće se da je saglasan sa nastalim

Predstavnici Ministarstva ekonomskog razvoja na jučerašnjoj sjednici

Sjednica Vlade

preduslovi za poglavlja 7 i 10

skoj proceduri – kazao je Đeljošaj dodajući da očekuje da i Zakon o informacionoj bezbjednosti bude usvojen do kraja mjeseca.

Očekuje da će Agencija profunkcionisati u ovoj godini te da neće biti prostora u kom niko neće nadzirati ovaj sektor.

Izbor Savjeta e KIP-a Odgovarajući na kritike opozicije da je način izbora Savjeta EKIP-a hibridan, imajući u vidu da Vlada predlaže kandidate i šalje Skupštini na procedure izbora, Đeljošaj je kazao da nije saglasan sa ocjenom da se na taj način od Skupštine pravi „protočni bojler“.

- Skupština može da odbije, može da interveniše i da vrati da se ponovo iz te liste utvr-

komunikacionih usluga

de drugi kandidati, tako da ja mislim da to donosi još veću transparentnost i kontrolu između institucija, kako bi se dobio što profesionalniji Savjet – kazao je Đeljošaj. Boris Mugoša (SD) je bio stava da bi Savjet trebalo da bira ili Vlada ili Skupština, odnosno da odgovnorst za to preuzmu ili jedni ili drugi. -Ovaj model u praksi znači da Vlada obrazuje komisiju, ona raspisuje javni poziv, ispituje kandidate, predlaže Skupštini, a mi služimo kao protočni bojler, jer nam iz vlade stiže gotov prijedlog. Ja znam da je ovo neka vrsta kompromisa, ali je on na štetu samog EKIP-a – kazao je Mugoša. Ukazao je i da na našem tržištu imamo nekoliko operatora, ali da suštinski ne postoji konkurencija, imajući u vidu da se u više navrata dešavalo da sinhronizovano podižu cijene.

-Da li imamo mehanizama da kažemo u tim situacijama –polako te - može li se desiti da se oni dogovore da povećaju cijene usluge za 150 eura i kod koga onda da pređemo?

Nijesam dobio odgovor da li se to može spriječiti ovim zakonom – kazao je Mugoša. Usvajanjem izmjena Zakona o autorskim i srodnim pravima kojim se usklađuje sa E U direktivom iz 2019, kako je naveo Đeljošaj, otvara se mogućnost privremenog zatvaranja poglavlja 7- Intelektualna svojina. Najznačnije novine se, između ostalog, odnose na dijeljenje internet sadržaja, uvođenje prava izdavaoca štampanih publikacija, razradu sistema kolektivnog ostvarivanja prava, tarife i naknade za korišćenje autorskih djela. M. LeKovIĆ

Održana konferencija USSCG „Nužnost reforme stambene politike u Crnoj Gori“

PODGORICA - Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) od 2008. godine intenzivno radi na unapređenju stambene politike, sa posebnim fokusom na socijalno stanovanje i održivo zbrinjavanje građana. Prema riječima generalnog sekretara ove sindikalne organizacije Srđe Kekovića, njihova kampanja ima za cilj stvaranje pristupačnog stambenog fonda u državnom vlasništvu, kojim bi se gradili stanovi i iznajmljivali građanima po povoljnim uslovima.

Međutim, uprkos naporima i rezolucijama koje su podnijeli, stambena politika ostaje neadekvatno riješena.

Problemi s kojima se suočavaju građani, poput nemogućnosti dobijanja stambenih kredita i rasta cijena nekretnina, dodatno otežavaju njihovu egzistenciju, čime se povećava i trend iseljavanja i smanjenje prirodnog priraštaja.

- Stanovi koji bi bili u državnom vlasništvu rentirali bi se građanima po povoljnim uslovima. Država nema riješen stambeni problem građana, ako izuzmemo projekat ,,Hiljadu plus“ koji je samo obezbijedio povoljne kredite za stanove, a koji mnogi građani ne mogu da uzmu zbog malih zarada. Naime pored pokušaja da lokalne samouprave obezbijede koncepte povoljnijeg stanovanja za najugroženije i najranjivije kategorije stanovništva, država nema adekvatnu viziju stambene politike, niti namjeru da po ugledu na razvijene zemlje posveti pažnju jednom od najznačajnijih egzistencijalnih pitanja svojih građana. Ako znamo da 60.000 građana prima minimalac od 450 eura i 45.000 ljudi zarađuje do 600 eura, a da će primjenom programa „Evropa sad 2“ će 100.000 građana imati minimalac od 600 eura, onda to govori dovoljno o mogućnosti uzimanja stambenih kredita -

Socijalni stanovi umjesto nedostižnih kredita za građane s niskim primanjima

Stanovi koji bi bili u državnom vlasništvu rentirali bi se građanima po povoljnim uslovima. Ako znamo da 60.000 građana prima minimalac od 450 eura i 45.000 ljudi zarađuje do 600, a da će primjenom programa „Evropa sad 2“ 100.000 građana imati minimalac od 600 eura, onda to govori dovoljno o mogućnosti uzimanja stambenih kredita, saopštio je generalni sekretar USSCG Srđa Keković

saopštio je generalni sekretar USSCG Srđa Keković na konferenciji za štamupu gdje su predstavljeni modeli socijalnih stanova u Austriji od strane njihovih eksperata. On je podsjetio da je njihova rezolucija o nužnosti reforme stambene politike trebala u dogovoru sa Vladom 2020. godine da pređe u zakon, međutim zbog promjene vlasti i mijenjanja tri vlade za četiri zadnje godine nijesu mogli da se dogovore o ovom problemu. Nadaju se da će aktuelna vlast prepoznati ovaj važan problem kako bi njihova rezolucija našla zakonsko rješenje. - Neadekvatna stambena politika, koja je u potpunosti regulisana slobodnim tržištem u kojem mali broj stanovništva može da priušti kupovinu stambenog prostora, jedan je od razloga koji najdirektnije utiče na neke od zabrinjavjućih pojava u našem društvu: sve kasnije stupanje u brak, smanjenje prirodnog priraštaja, zavisnost od roditelja, trend iseljvanja, nekontrolisana gradnja stanova od strane privatnih građevinskih frimi

koje diktiraju cijene na tržištu... – navode sindikalci u rezoluciji o nužnosti formiranja stambene politike.

- Zalažemo se za izgradnju stanova u državnom vlasništvu koji bi po povoljnim uslovima bili rentirani građanima koji ne mogu ostvariti pravo na stan po tržišnim uslovima, a bez mogućnosti sticanja prava vlasništva nad stanom. Formiranje nacionalnog stambenog fonda kao krovne institucije koja bi pored ostalog generisala prihode i redistribuirala ih stambenim fondovima na lokalnom nivou, određivala

prostor za podršku stanovanju, upravljala stanovima u državnom vlasništvu (ubirala rentu, vodila računa o održavanju itd); starala se o privatno javnim partenrstvima i kreditnim aranžmanima za građenje novih stambenih objekata; starala se o saradnji sa lokalnim samoupravama radi ustupanja zemljišta gradnji socijalnih stanova oslobođenog od komunalija itd - stoji u rezolucji. Na konferenciji za štampu svoj model socijalnih stanova predstavili su eksperti iz Beča. Oni tvrde da je taj model održiv i u Crnoj Gori. N. K.

Država dužna da isplati 53.000 eura zbog dužine trajanja sudskog postupka

Podnosioci predstavke, njih 48, prituživali su se Evropskom sudu na prekomjernu dužinu trajanja postupka pred Ustavnim sudom, od četiri godine i osam mjeseci, a koji se odnosio na pitanje iz radnog odnosa izmjenama.

Crnogorski Telekom od 1. decembra namjerava da za pakete Magenta TV M, Magenta TV L, TV Duo L i TV Duo XL poveća mjesečnu pretplatu za jedan euro, a za Extra T Start i Extra TV Mini za dva. Crnogorski Telekom, takođe, unapređuje resurse u paketima postpejd mobilnog interneta za građane i preduzeća i planira da za pakete Net Biz Mini, Net Biz Intro, Net Biz Regular i Net Biz Superi-

or poveća mjesečnu pretplatu za dva eura, a Libero Plus M, Libero Plus M2 i Libero Plus L za jedan. -EKIP, kao regulator tržišta elektronskih komunikacija, kontinuirano sprovodi aktivnosti koje imaju za cilj veću ekonomsku dostupnost elektr onskih komunikacionih usluga za građane, ali shodno Zakonu o elektronskim komunikacijama nema nadležnost da daje saglasnost ili na drugi način reguliše i utiče na maloprodajne cijene elektronskih komunikacionih usluga, osim ukoliko se utvrdi da na nekom relevantnom tržištu konkurencija nije efikasna. Kod ovog tržišta usluga to nije slučaj - rekli su iz Agencije. r. e.

PODGORICA - Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je danas odluku u predmetu Alić i drugi protiv Crne Gore, na osnovu koje je država dužna da podnosiocima predstavke isplati 53.000 eura zbog prekomjerne dužine trajanja postupka pred Ustavnim sudom.

Iz Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom su kazali da je sud predstavku izbrisao sa liste predmeta u skladu sa članom

39 Konvencije, nakon što se uvjerio da je prijateljsko poravnanje koje su postigle strane u sporu zasnovano na poštovanju ljudskih prava i da ne postoje razlozi koji bi opravdali dalje ispitivanje predstavke. Kako se navodi, podnosioci predstavke, njih 48, prituživali su se Evropskom sudu na prekomjernu dužinu trajanja postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore, od četiri godine i osam mjeseci, a koji se odnosio na pitanje iz radnog odnosa. - Evropski sud je predložio

državi Crnoj Gori i podnosiocima predstavke da zaključe prijateljsko poravnanje kojim bi se država obavezala da podnosiocima predstavke zbog prekomjerne dužine trajanja postupka isplati po 1.100 eura na ime naknade nematerijalne štete i ukupno 250 eura na ime troškova postupka pred Evropskim sudom - kaže se u saopštenju. Iz Kancelarije zastupnika Crne Gore su rekli da su taj prijedlog prihvatile obje strane u sporu.

Iz Kancelarije su podsjetili da je Vlada preporučila Ustavnom sudu da u cilju smanjenja dužine trajanja postupaka sačini analizu predmeta koji su u radu pred tim sudom duže od tri godine i da takve predmete označi kao prioritetne i definiše fiksne rokove za njihovo okončanje. S. P.

Sa jučerašnje konferencije

Evropski sud u Strazburu donio je odluku u predmetu Alić i drugi protiv Crne Gore

Obezbijediti transparentan proces pri imenovanju na ključne pozicije u RTCG

PODGORICA – Ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke kazala je da i dalje postoje problemi u vezi sa jačanjem profesionalnog izvještavanja, postizanjem nezavisnosti od uticaja političkih i poslovnih krugova, otvarajući juče BMAP Forward, godišnji Medijski forum u Podgorici.

- Novinari u Crnoj Gori suočavaju se sa značajnim preprekama, uključujući manipulaciju informacijama, političku propagandu i direktne napade – kazala je ona.

Potreban nezavIsnIjI javnI servIs Ambasadorka je, kako je navedeno u saopštenju, istakla neophodnost osnaživanja nezavisnosti javnog medijskog servisa, uključujući obezbjeđivanje zakonitog i transparentnog procesa imenovanja na ključne pozicije. Izbori i reizbori Borisa Raonića za generalnog direktora Javnog servisa Radio-televizije Crne Gore su već bili predmet opservacija u izvje-

PODGORICA - Dosadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore Miloš Rajković nastaviće da obavlja tu funkciju i u narednih šest mjeseci, odlučila je Vlada Rajkovića je za tu poziciju kandidovala Komisija za kadrovska i administrativna pitanja na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Ministar Vladimir Joković je u obrazloženju naveo da Rajkovića za v. d. predlaže imajući u vidu da je mjesto direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima upražnjeno, a da slijede brojne reforme u sektoru šumarstva koje je neophodno sprovesti.

Istakao je da Rajković ispunjava propisane uslove, da je u dosadašnjem radu pokazao sposobnost rukovođenja ovom upravom, te da ga predlaže za vršioca dužnosti do postavljenja direktora u skladu sa zakonom, a najduže do šest mjeseci.

Rajković je preuzeo upravljanje Upravom u vrlo turbulentnom periodu, nakon gotovo jednogodišnjeg vakuuma u kojem je prethodni direktor podnio ostavku koju Vlada nije usvajala sve do aprila ove godine.

štajima međunarodnih tijela, u kojima se upozoravalo na obaveznost poštovanja sudskih presuda. Pet sudskih presuda je pokazalo da je Raonić nezakonito izabran na mjesto generalnog direktora, što Savjetu te kuće nije smetalo da ga krajem avgusta ponovo izabere na tu poziciju, kao i 2021. godine. Raonić je u međuvremenu podnio ostavku nakon izmjena Zakona o RTCG, a Savjet ga

je postavio istog dana za v. d. On se tada ponovo prijavio na konkurs, na kome je izabran, uprkos tome što je osam kandidata izrazilo protest i nije se pojavilo na razgovoru sa Savjetom da predstave svoj program. Kandidati su, kako su pojasnili, zbog netransparentnog procesa na ovaj način protestovali, pisali međunarodnoj zajednici i medijskim tijelima, ali i podnijeli krivične prijave.

nova krIvIčna PrIjava

Srđan Čović, Časlav Vujotić, Snežana Burzan, Slaven Knezović, Andrijana Kadija, Žarko Božović, Sabrija Vulić i Vladimir Maraš koji su bili i kandidati za generalnog direktora, juče su podnijeli tužbu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici protiv Borisa Raonića - generalnog direktora RTCG, Veselina Drljevića - predsjednika Savjeta RTCG, Željk a Mićovićarukovodioca Pravne službe RTCG, te članova i članica Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, kao i protiv advokatice RTCG Zorice Đukanović Osam kandidata je prijavu podnijelo zbog osnova sumnje „za koruptivno ponašanje, zloupotrebu službenog položaja, te kršenje ljudskih i rad-

nih prava, uz diskriminaciju“. Oni su u prijavi naveli da generalni direktor RTCG i Savjet RTCG nijesu prezali od nezakonitih imenovanja što su potvrdili pravosudni organi.

- Ponovo je sada beskrupulozno pređena granica poštovanja prava, što predstavlja bezočno vrijeđanje javnog interesa. Ukazujemo na namještene izbore od 31. avgusta 2024. i novi dokaz kontinuiranog rada kriminalne grupe na čelu sa Borisom Raonićem – piše u toj prijavi. Ističu da je Savjet prilagodio kriterijume Raoniću, omogućujući mu put do čelne funkcije, umjesto da biraju najboljeg među jednakima.

- Zakon o nacionalnom javnom emiteru predviđa da jedna osoba može biti imenovana dva puta. Pošto je do sada Boris Raonić imenovan tri puta, predsjednik Savjeta RTCG Ve-

Ambasadorka je, kako je navedeno u saopštenju, istakla neophodnost osnaživanja nezavisnosti javnog medijskog servisa, uključujući obezbjeđivanje zakonitog i transparentnog procesa imenovanja na ključne pozicije

selin Drljević i članica Amina Murić angažovali su advokate da protumače u korist Raonića zakonski limit, bolje reći da nađu način da premoste nekako stavku od maksimalno dva imenovanja, i da se tako omogući da se među kandidatima nađe, rekli bismo njihov suštinski - vođa Raonić. Time su mu pomogli da opet bude đe mu nije mjesto - prema odluci sudova – navode podnosioci prijave. Tražili su, shodno odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a štiteći javni interes, da im se dostavi u najkraćem mogućem roku ono što bi ukazalo na, kako kažu, namještaljku, a to je dokumentacija koja se tiče kandidature Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, izvještaj Komisije obrazovane od strane Savjeta RTCG; potvrda o radnom iskustvu Borisa Raonića i izvještaj advokata Zekovića i Đukanovićke o mogućnosti trećeg imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG. Osmoro kandidata u krivičnoj prijavi zaključuje da je odluka o posljednjem izboru Raonića nastavak djelovanja kriminalnog udruženja pod njegovim vođstvom, nauštrb javnog interesa, uz velike reputacione i finansijske posljedice po RTCG.

- Ovo je ne samo slučaj suptilnog kriminala, nego opšta sprdnja sa državnim institucijama uz sticanje, na račun javnog sektora, enormnih prihoda – piše u krivičnoj prijavi koju potpisuje osam kandidata.

j.MartInovIĆ

Vlada na prijedlog Ministarstva poljoprivrede produžila v. d. mandat direktoru Uprave za šume

Rajković uz podršku

Najavio je beskompromisnu borbu protiv ilegalne sječe, pokrenuo niz prekršajnih postupaka za zloupotrebu položaja u područnim jedinicama Uprave. Sa druge strane, odlukama za koje je dobio podršku Ministarstva poljoprivrede izazvao i revolt malih drvoprerađivača mijenjajući uslove ovogodišnjeg julskog javnog poziva za redovnu sječu na način što je u startu favorizovao velike firme uz obra-

zloženje da se time doprinosi razvoju šumarske industrije i stimuliše zaposlenje.

To je rezultiralo nezadovoljstvom vlasnika malih firmi i preduzeća koja su tražila poništavanje tendera jer ne ispunjava osnove uslove propagirane u članu 2 javnog poziva kojima se precizira da je krajnji cilj – podrška lokalnoj privredi i malim drvoprerađivačima... S obzirom na to da je Rajković ponovo dobio podršku Mini-

starstva, Jokovićev resor je bez dvojbe stao iza njegovih odluka i tendera koje je organizovao, uključujući i drugi javni poziv tokom kojeg je, za razliku od prvog, vraćeno u igru pravilo „ko da više“. Ujedno, povodom tendera za dodjelu drveta u dubećem stanju, ostao je otvoren jaz u vladajućoj koaliciji, budući da su predstavnici PES-a tražili da se iznađe rješenje za male drvoprerađivače, odnosno da im

se obezbijedi sirovina, omogući poslovanje i sačuvaju radna mjesta. Rajković je sa druge strane bio istrajan da je tender, koji je osporavan, najbolji ikada, da je onemogućio da firme sa po jednim radnikom dobiju sredstva, a usput se otvoreno ostrvio i male drvoprerađivače otvoreno etiketirao kao kriminalce koji su navikli da dobijaju sirovinu po povoljnim uslovima. Pritom je prozvao i neimeno-

vanog državnog sekretara i još nekoliko javnih funkcionera koji su dali podršku malim drvoprerađivačima za korupciju i nezakonite radnje. Nakon što je dobio podršku Vlade za očekivati je da se institucije pozabave njegovim tvrdnjama, jer, kako je najavio ,,neće stati“ niti će bilo ko moći da utiče na njegove stavove. Sa druge strane, upravo mali drvoprerađivači ukazali su da je javni poziv 1 za redovnu sječu narušio pravila zdrave tržišne konkurencije i značajno umanjio prihode Uprave i opština na ime naknada od sječe, a pritom male firme izbacio iz igre, ugrožavajući im poslovanje. U prvom javnom pozivu, raspisanom 11. jula, tokom kojeg je prodata glavnina drveta u dubećem stanju, ponuđena cijena nije bila ključna za kupovinu sirovine, već su prednost imale firme sa većim brojem radnika. To je dovelo do situacije da je malim drvoprerađivačima bilo potrebno da ponude dva i po puta višu cijenu da bi parirali velikim firmama. U praksi, cifre od 300.000 eura više za ista šumska odjeljenja, nijesu im obezbijedila da kupe sirovinu zbog čega su se uzalud žalili i Agenciji za zaštitu konkurencije. I. P.

Miloš Rajković

Vladimir Joković

Rajzing Rajnke na otvaranju medijskog foruma

Ministri u Vladi Crne Gore Maida Gorčević i Ernad Suljević oštro protiv Mandićeve inicijative za zakon o stranim agentima, ističu da već postoje akti koji kontrolišu rad civilnog sektora

Crnogorske NVO dokazale da su partneri i prijatelji države

PODGORICA – Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević neće dati podršku inicijativi koalicije „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG), koja je tražila hitno pripremanje i usvajanje zakona o stranim agentima.

Ta koalicija, predvođena Andrijom Mandićem, traži da se donese zakon „koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje pod plaštom NVO pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku naše zemlje“.

Inicijativa je izazvala oštre osude NVO sektora, aktivista, ali političkih partija, kako onih u vlasti, tako i opozicionih.

U mejlu koji je došao sa adrese Nove srpske demokratije se navodi da su političke organizacije zakonom obavezane da svoje finansije učine javnim i kontrolu sprovodi nadležna

Državna revizorska institucija (DRI), ali da to nije slučaj „sa ovim agenturama koje zloupotrebljavaju naziv NVO dok im se u budžet nesmetano ubrizgavaju injekcije od milion dolara na redovnoj osnovi“.

Zakoni već postoje ZBCG na ovaj način pokušava da izjednači djelovanje NVO i političkih partija.

Ministar Suljević je kazao da u Crnoj Gori već postoje zakoni koji regulišu djelovanje nevladinih organizacija i političkih partija i to Zakon o nevladinim organizacijama i Zakon o političkim partijama. Zakonom o NVO je određeno da inspekcijski nadzor nad sprovođenjem

SULJEVIĆ: Dok sam na čelu ovog ministarstva nijednim potezom nećemo doprinijeti da se uspori proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji

ovog Zakona vrše poreski inspektori i inspektori rada, te da je definisano, pored ostalog, i pitanje finansiranja NVO. Na pitanje Pobjede da li političke partije i nevladine organizacije treba da rade po identičnim zakonskim uslovima ili postoji razlika u karakteru ovih subjekata pa se stoga i uređuje njihov rad na različit način, ministarka Gorčević je kazala da svako javno djelovanje treba da bude regulisano i pravno uokvireno, ali uz najviši stepen afirmacije prava na slobodu izražavanja.

- Nevladine organizacije nemaju priliku i mogućnost da kroz mehanizme vlasti utiču

GORČEVIĆ: Prijedlog da se usvoji zakon koji bi organizacije civilnog sektora označio kao agente stranog uticaja, ne može imati moju, a ni Vladinu podršku

na sprovođenje i donošenje politika, što ih bitno razlikuje od političkih subjekata. Svakako, zakonodavne inicijative treba da podstiču veću transparentnost i odgovornost u radu organizacija civilnog sektora, ali se one ne mogu poistovjetiti sa političkim subjektima, te ne bi trebalo da podliježu jednako restriktivnom regulacionom okviru – kazala je ona.

Ministri ne daju podršku

A da Mandićeva koalicija, koja je u brojnim izvještajima i porukama međunarodne zajednice označena kao proruska i prosrpska, želi da u Crnu Go-

Razumno je pribojavati se efekta zakona koji predlažu proputinovske stranke

Koalicija „Za budućnost Crne Gore“, koju čine Nova srpska demokratija na čelu sa Andrijom Mandićem i Demokratska narodna partija Milana Kneževića, zalaže se za donošenje zakona kojim bi se, kako su naveli, „više“ NVO „koje pokušavaju da utiču na spoljnu i unutrašnju politiku naše zemlje“, „koje funkcionišu izvan i iznad zakona“, koje „podmeću, lažu i vode veoma preciznu kampanju za potrebe stranog naručioca“ i „sebi daju za pravo da nonšalantno dijele moralne lekcije i etikete gotovo svim političkim, ali i državnim

institucijama“ proglasilo „agentima stranog uticaja u Crnoj Gori“, i to, kako je danas saopšteno, po uzoru na Zakon o registraciji stranih agenata u Sjedinjenim Američkim Državama – piše u reagovanju koje potpisuju HRA, CEDEM, CŽP, CRNVO, CDT, Institut za medije Crne Gore, UZOR i Udruženje pravnika Crne Gore. Istakli su da je iz saopštenja jasno da je cilj pomenute koalicije srpskih nacionalističkih stranaka u Crnoj Gori da bar najglasnije NVO u državi proglasi „agentima stranog uticaja“ samo zato što primaju donacije

iz inostranstva, iako to nije ono što predviđa Zakon o registraciji stranih agenata (FARA) u SAD. Taj zakon se primjenjuje samo na organizacije i pojedinačne osobe koje u SAD rade pod upravljanjem i kontrolom iz inostranstva i ne izjednačava takvo upravljanje sa prijemom inostranih donacija, kako je to očigledno koalicija ZBCG shvatila. Podsjetili su da je osnivanje i rad nevladinih organizacija u Crnoj Gori već u potpunosti regulisan važećim Zakonom o nevladinim organizacijama, koji je u skladu sa evropskim stan-

ru unese scenario autoritarnih režima, što potvrđuje i dio saopštenja u kome piše da „NVO agenture podmeću, lažu i vode veoma preciznu kampanju za potrebe stranog naručioca za koga rade, dok ti naručioci imaju konkretne interese vezane za njihove uticaje u Crnoj Gori koji svakako nijesu interesi i želje građana“. Gorčević i Suljević ističu da je primarni cilj zvanične Crne Gore punopravno članstvo u Evropskoj uniji. - Svi prijedlozi koji će Crnu Goru udaljiti sa tog puta, nikada neće imati moju podršku kao resornog ministra ni Bošnjačke stranke kojoj pripadam

dardima i EU acquis communautaire.

- Pored toga, svaka NVO je obavezna da, u skladu sa Zakonom o računovodstvu, podnosi godišnje finansijske izvještaje nadležnim organima, uključujući Poreskoj upravi Crne Gore, te su u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u obavezi da izvrše registraciju „stvarnog vlasnika“. Ove obaveze obezbjeđuju transparentnost u radu NVO sektora, a svako odstupanje ili nepoštovanje zakona povlači zakonske sankcije – saopštili su potpisnici reagovanja.

Istakli su da je razumno pribojavati se efekta koji je ovakav zakon imao u Rusiji,

– rekao je Suljević Pobjedi. Ministarka Gorčević ističe da je ovakvo zakonsko rješenje prije svega nedemokratsko i loše van konteksta evropskih integracija.

- Dodatno je suprotno postulatima savremene evropske političke kulture, i svakako bi predstavljalo korak nazad u reformama koje sprovodimo u klasteru temeljnih poglavlja. Vjerujem da ne postoje izgledi da ovaj prijedlog bude usvojen u Skupštini Crne Gore, samim tim neće ni moći da utiče na evropske integracije Crne Gore – kazala je ona. vlada nije konsultovana

U reakcijama na incijativu ZBCG su unisono od strane političkih partija i NVO istaknute opasnosti od udaljavanja Crne Gore sa evropskog puta, putinizacija i prijeteći gruzijski scenario. ZBCG nije konsultovao Vladu niti resorna ministarstva povodom inicijative o zakonu o stranim agentima. Suljević je Pobjedi kazao da resorno Ministarstvo, u čijoj je nadležnosti saradnja sa NVO i političkim partijama, nije konsultovano od ZBCG na temu zakona o stranim agentima, te da su se o tome informisali iz medija. Gorčević je na pitanje Pobjede da li je u Vladi bilo konsultacija na ovu temu ili je ZBCG izašla sama sa ovim prijedlogom, bez prethodnih razgovora sa ostalim članovima Vlade, kazala da je pravac političkog djelovanja 44. vlade definisan koalicionim sporazumom, i oslanja se na evroatlantski i savremeni liberalno-demokratski vrijednosni okvir. - Ova vlada i skupštinska veći-

imajući u vidu da koaliciju ZBCG čine političari proputinovske orijentacije. - Iskustva primjene ovakvih zakona u Rusiji, Mađarskoj, Gruziji, Slovačkoj, Turkmenistanu, Kirgistanu pokazuju da su ih države zloupotrebljavale tako da uguše kritiku i zavedu teror u organizovanom civilnom društvu, medijima i među građanima pojedinačno – poručeno je iz ovih NVO. Pozdravili su odlučnu i hitnu reakciju svih ostalih parlamentarnih političkih partija koje su prepoznale opasnost ovog prijedloga i založile se za odbranu slobodnog i demokratskog društva, te decidno i javno uskratile podršku ovom prijedlogu.

na mogu postići dogovor, a time i sprovoditi politike, isključivo ako inicijative činilaca koalicije odgovaraju dogovorenom pravcu. U tom smislu, prijedlog da se usvoji Zakon koji bi organizacije civilnog sektora označio kao agente stranog uticaja, ne može imati moju, a ni Vladinu podršku - kazala je Gorčević. Ministar Suljević je kazao da je njegov stav po pitanju usvajanja ovakvog zakona jasan.

- Sve dok sam ja na čelu ovog ministarstva nijednim potezom nećemo doprinijeti da se uspori proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Evropeizacija našeg društva mora postati prioritetni zadatak svih institucija u Crnoj Gori ali i civilnog sektora – rekao je Suljević. Osvrnuo se i na iskustvo određenih država, u kojima je u proceduri ili su usvojile takav zakon.

- Naime, te države su dobile jasne smjernice od Evropske komisije i praktično im je zaustavljen put ka EU integracijama – kazao je Suljević. nvo deMokratiZuju društvo

On je istakao da su nevladine organizacije pokazale da su prijatelji i partneri državi Crnoj Gori i da kontinuirano pružaju podršku demokratizaciji društva, s posebnim akcentom u dijelu koji se odnosi na proces pristupanja u EU. Gorčević je na pitanje Pobjede da li misli da su NVO „agenti stranog uticaja“, s obzirom na to da je kao ministarka često govorila na različitim skupovima koje su organizovale nevladine organizacije, kazala da rijetko koja zemlja, poput Crne Gore, ima tako agilan i uticajan NVO sektor, što je posebna vrijednost. - Često sam učesnik panela u organizaciji civilnog sektora, ali i kroz ministarsko djelovanje svakodnevno insistiram na njihovoj participaciji u procesu evropskih integracija, u čemu je njihov doprinos neprocjenjiv. Akteri NVO sektora, baš kao i političari i opšta javnost imaju pravo na slobodno izražavanje njihovih stavova u javnom diskursu, i ne može ih svrstati u strane agente samo zbog toga što nam se neki stav ne dopada - kazala je ona. Gorčević ističe da, nažalost, narativ o „agentima stranog uticaja“ podsjeća na odnos hibridnih i autokratskih režima prema slobodnim pojedincima koji kritikuju vlast, a put političkog razvoja Crne Gore je svakako suprotnog pravca. j.Martinović

Opština Pljevlja potpisala memorandum o otvaranju univerziteta kroz privatno-javno partnerstvo, u planu je da primi studente naredne godine, nadležni za visoko obrazovanje nemaju informaciju o tom projektu

PODGORICA – Opština Pljevlja kroz privatno-javno partnerstvo sa prof. dr Vojom Lakovićem planira naredne godine da otvori univerzitet. Laković je kazao Pobjedi da će na fakultetima da radi većina profesora iz Crne Gore, te da planiraju da otvore smjerove koji su potrebni tom gradu.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kazali su Pobjedi da nijesu upoznati da se u Pljevljima otvara univerzitet.

Profesor Laković kaže i da ne mogu biti upoznati, jer im nijesu dostavili još zvaničan zahtjev. Rekao je da je prije mjesec pisao Ministarstvu i Agenciji za kontrolu kvaliteta visokog obrazovanja interesujući se koji uslovi treba da budu ispunjeni da bi se mogao otvoriti univerzitet kroz privatno-javno partnerstvo, ali da im nije rekao da je u planu da otvore univerzitet u Pljevljima. Dobio je, kako kaže profesor, tada uputstva što sve treba po zakonu da bude ispunjeno. Direktor Agencije za kontrolu kvaliteta visokog obrazovanja Goran Danilović kazao je kratko Pobjedi da im nije dostavljen zvanično zahtjev za akreditaciju.

- Ukoliko nam zahtjev bude dostavljen, Agencija će postupiti kao i u ostalim slučajevima, a u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i podzakonskim aktima – naveo je Danilović.

Laković se obratio i Ministarstvu, ali nije pominjao prostor

Jedan od ključnih uslova za osnivanje univerziteta jeste da postoji prostor za takvu ustanovu. Predstavnici Opštine su sa profesorom juče potpisali memorandum o otvaranju univerziteta. Predviđeno je da se otvori ekonomski fakultet, pravni fakultet, fakultet za korporativnu bezbjednost, psihologiju i turizam.

Profesor Laković kaže da primjenjuje isti model otvaranja univerziteta, kao što je otvoren fakultet kojim rukovodi prof. Đorđe Blažić u Podgorici.

- Da bih se obratio Agenciji za akreditaciju i Ministarstvu moram da ispunim preduslove da bih mogao da podnesem zahtjeve, a to su da imam obezbijeđen prostor, sva pomagalalaboratoriju i ostalo... Naredne godine je u planu da se otvori univerzitet – rekao je on. Dodaje da još nije odlučeno na kojoj lokaciji bi mogao da se nalazi budući univerzitet.

- Ako nemam prostor, ne mogu nijedan zahtjev srediti. Tražim da bude sve do kraja profesionalno, zakonski. Pokušaću da angažujem što više naših, domicilnih profesora. Našao sam većinu naših doktora nauka, za neke, na

primjer, za korporativu bezbjednost, mi to nemamo, uzimaćemo profesore sa strane. Još definitivno ne znamo koliko fakulteta ćemo da imamo. Moramo da imamo pet da bismo bili univerzitet – kazao je Laković. Kaže da pregovaraju sa Opštinom da vide šta nedostaje privredi, koji kadar.

- Ne moramo na ekonomskom otvarati sve menadžmente koji svi otvaraju. Možda smjer bankarstvo, carine i poreze. To je u pregovorima – rekao je on. Ističe da ima bazu licenciranih profesora, ali i iz regiona – Hrvatske, Bosne i Hercegovine. Kaže da će aktivirati ugovor sa Hrvatskom, te da će studenti moći da idu tamo na razmjenu.

- Onda će na diplomi koju dobiju, pored grba Crne Gore, imati i grb Hrvatske. Imaće evropske diplome – rekao je on. Univerzitet, kako dodaje, funkcioniše tako što Opština ustupi prostor, a Laković finansira sve ostalo sa kolegama. Nakon što je juče potpisan memorandum najavljeno je da će predavači biti najeminentniji stručnjaci sa područja bivše Jugoslavije. Iz kabineta predsjednika opštine dr Darija Vraneša rečeno je da je osnivanje univerziteta Pljevlja u formi javno-privatnog partnerstva između Opštine Pljevlja i prof. dr Voja Lakovića. Saopšteno je da ovaj projekat ,,ima za cilj pružanje širokog spektra visokog obrazovanja i stvaranje akademskih mogućnosti za dalji rast i razvoj ne samo Pljevalja kao grada, sjevera i države, već i regije“. N. ĐURĐEVAC

Svi ispitanici u Pljevljima smatraju da djeca sa smetnjama u razvoju nemaju adekvatan pristup zdravstvenoj zaštiti

PODGORICA – Djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori nemaju adekvatan pristup zdravstvenoj zaštiti smatra 100 odsto ispitanika u Pljevljima. Iako 97 odsto djece sa smetnjama u razvoju u tom gradu ima potrebu za uslugama logopeda, niko od njih nema individualne tretmane.

Ovo su, kako je objavio PR centar, neki od rezultata istraživanja, koji su predstavljeni na konferenciji o unapređenju položaja, poštovanju prava i zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom, u okviru projekta „Stvaranje uslova za eliminaciju diskriminacije i društvene isključenosti sa kojima se suočavaju djeca i mladi sa smetnjama u razvoju i lica sa invaliditetom kroz obezbjeđivanje adekvatnih usluga i aktivnosti na lokalnom nivou“, koji sprovode NVU Zračak nade i Oaza, a finansira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Predstavnica NVU Zračak nade Sanela Žiga kazala je da je tokom projekta petnaestoro djece sa smetnjama u razvoju dobilo adekvatnu dodatnu

Nedostaju individualni tretmani kod logopeda, defektologa...

stručnu pomoć na period od šest mjeseci, a 15 učesnika je pohađalo dvodnevnu akreditovanu obuku za primjenu konkretnih postupaka u radu sa osobama iz autističnog spektra i sa kombinovanim smetnjama. U okviru projekta, kako je istakla, urađeno je istraživanje o položaju osoba s invaliditetom i stepenu diskriminacije u pristupu uslugama zdravstvene zaštite u Pljevljima. - Došli smo, nažalost, do zaključaka da su djeca sa smetnjama u razvoju i osobe s invaliditetom diskriminisane u pristupu uslugama zdravstvene zaštite. Ovo je vrlo težak zaključak. Ostali rezultati istraživanja pokazuju da 97 odsto djece sa smetnjama u razvoju ima potrebe za individualnim tretmanom kod defektologa, 55 odsto djece od onih koji imaju potrebu nema individualne tretmane kod defektologa. Nijedno dijete nema

tretmane jednom sedmično ili više puta sedmično, 31 odsto djece ima tretmane jednom mjesečno, a 10 odsto djece dva puta mjesečno - kazala je Žiga. Predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava Milica Rajković kazala je da se lica s invaliditetom suočavaju sa brojnim preprekama u svakodnevnom životu, koje nijesu samo fizičke prirode, već su često društvene, institucionalne i ekonomske.

- Naša obaveza je da kao zajednica radimo na prevazilaženju prepreka i stvaramo okruženje u kojem će svaka osoba bez obzira na invaliditet imati jednake mogućnosti za ostvarenje svojih potencijala. Pravo na obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvenu zaštitu, učestvovanje u društvenom životu mora biti jednako dostupno svima. Zakonske promjene su samo prvi korak i naš zadatak je da mijenjamo svijest društva,

edukujemo ljude o važnosti jednakosti i inkluzije, kao i da podržimo sve inicijative koje vode ka većoj ravnopravnosti - naglasila je Rajković. Predstavnica partnerske organizacije NVU Oaza Rasema Hekalo kazala je da u Bijelom Polju imaju dobru saradnju sa lokalnom zajednicom, ali je istakla da u posljednje četiri godine roditeljska udruženja

i organizacije osoba s invaliditetom ne dobijaju podršku od ministarstava. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković smatra da je donošenjem Zakona o zabrani diskriminacije osoba s invaliditetom počinjena sistemska greška, jer je diskriminacija samo jedno od načela UN Konvencije o pravima o osoba s invaliditetom.

- Što ćemo sa ostalim? Zar ne bi bilo pravilnije da se taj zakon nazvao zakon o pravima osoba s invaliditetom. Da bismo prepoznali položaj svih osoba s invaliditetom, trebalo bi da znamo sve principe UN Konvencije, ne samo zabranu diskriminacije - pojasnio je Bjeković. Generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Irena Rakočević vjeruje da ako se ljudska prava samovoljno odobravaju ili odriču ljudima, zakoni nemaju značenje i ne duguje im se poslušnost.

- Moramo imati sistemski odgovoran i koherentan pristup prilikom izrade propisa koji će da obavežu naš sistem. Međutim, to je samo početak. Čemu zakoni ako ih nijesmo adekvatno primijenili - pojasnila je i upitala Rakočević. R. D.

Sa potpisivanja memoranduma

Djeca sa smetnjama u razvoju teže dolaze do zdravstvenih usluga

Dopis Sudskom savjetu, Vrhovnom sudu, Ministarstvu pravde, predsjedniku, premijeru i poslanicima Skupštine

Sudije Specijalnog odjeljenja traže izmjene ZKP jer se ne mogu izboriti sa prilivom predmeta

PODGORICA - Sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici uputile su dopis Sudskom savjetu, Vrhovnom sudu, Ministarstvu pravde, predsjedniku, premijeru i poslanicima

Skupštine tražeći hitne izmjene Zakona o krivičnom postupku (ZKP) jer se, kako ističu, ne mogu izboriti sa prilivom predmeta iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Napominju da broj sudija Specijalnog odjeljenja broji svega šest članova.

- Prosto upoređenje broja izvršilaca u Specijalnom odjeljenju i SDT-u pokazuje da šest sudija koji su zaduženi specijalnim predmetima i dvoje sudija koji postupaju kao sudije za istragu ne mogu da se izbore sa prilivom predmeta Specijalnog državnog tužilaštva u kome trenutno postupa 18 specijalnih tužilaca – istakli su u saopštenju.

Porast broja

nezavršenih

Predmeta

Podsjećaju da je početkom 2020. godine u Specijalnom odjeljenju bilo nezavršeno 56 predmeta, te da je na kraju godine broj nezavršenih predmeta porastao na 82.

- Veliki porast broja nezavršenih predmeta trebalo je da predstavlja alarm za nadležne državne organe za preduzimanje hitnih mjera u cilju smanjenja broja nezavršenih predmeta. Zbog objektivnih problema uzrokovanih virusom kovid-19, obustava rada advokata, zamjene sastava kompletnog Specijalnog odjeljenja i drastičnog povećanja priliva novih predmeta, broj nezavršenih predmeta se povećavao, pa je, primjera radi, na kraju 2022. godine ostalo nezavršeno 120 predmeta – naglasili u saopštenju koje potpisuju sudije Specijalnog odjeljenja. Dodaju da se broj nezavršenih predmeta tokom nekoliko godina uvećao u obimu koji postojeći broj sudija ne može da savlada. - Naprijed navedeno, ali i početak dostavljanja materijala pribavljenog putem SKY ECC aplikacije trebalo je da bude pokazatelj za sve nadležne u državnim organima koji imaju veze sa pravosuđem da će postupanje u tim predmetima uz povećanje broja specijalnih tužilaca dovesti do povećanog priliva, a samim tim

- Nadamo se da nećemo dobiti odgovor koji nam je dao jedan raniji ministar pravde koji je zaključio da sudije Višeg suda u Podgorici nemaju pravo da se ljute na loše uslove rada i nedostatak kadra jer su prilikom konkurisanja za mjesta sudija bili svjesni loših smještajnih kapaciteta i uslova rada u tom sudu – navodi se u dopisu

i broja nezavršenih predmeta, a koja situacija je iziskivala preduzimanje hitnih mjera u pogledu značajnog povećanja broja sudija koje postupaju u ovom referatu, što je izostalo – podvukli su u obraćanju. Posebno ukazuju na to da se u Crnoj Gori još uvijek faktički primjenjuje Zakon o krivičnom postupku Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koji je donijet 1976. godine koji se u pogledu odredbi glavnog pretresa nije mijenjao i koji ne može predstavljati oruđe za borbu protiv organizovanog kriminala u svijetu koji doživljava nezabilježeni tehnološki progres, koji se koristi i za kriminalne aktivnosti.

- Sudije Specijalnog odjeljenja su više puta, a zadnji put prije samo nekoliko mjeseci dostavile prijedloge za izmjene odredbi Zakonika o krivičnom postupku, međutim, Skupština Crne Gore iste nije još uvijek usvojila – podsjećaju oni.

Uslovi za rad neadekvatni

Sudije Specijalnog odjeljenja ukazuju i na problem smještajnih kapaciteta Višeg suda u Podgorici, dodajući da su uslovi za rad neadekvatni, posebno uzimajući u obzir ulogu koju ovaj sud ima za članstvo u Evropskoj uniji.

- Ali u tom pravcu se ne preduzima ništa, osim ideje za izgradnju palate pravde koja godinama ostaje samo ideja. Ono

u čemu se većina učesnika u ovom procesu slaže jeste da treba pronaći krivca za ovakvo stanje. Od raspoređivanja novih sudija u ovo odjeljenje, što je prvi i najvažniji korak, usvajanja izmjena zakona i stvaranja boljih uslova za rad lakše je krivicu za stanje adresirati na sudije Specijalnog odjeljenja, koji i pored vanrednih napora ne mogu da se izbore sa ovim problemom koji je očigledno postao samo njihov problem – stoji u obraćanju. Pojedini, kako navode, rješenje vide u formiranju specijalnog suda, drugi u vetingu, a sudije Specijalnog odjeljenja poručuju da u datoj situaciji mora da se reaguje hitno.

- Nemamo vremena za rješenja koja ne mogu dati rezultate u kratkom vremenu. Ukoliko neko smatra da će veting biti rješenje problema, sudije ovog odjeljenja predlažu da prvi budu predmet takvog postupka i da se prvo ispita sva njihova imovina, kako bi se u krajnjem stavila tačka na to pitanje i kako bi prestalo kontinuirano medijsko predstavljanje sudija ovog odjeljenja kao korumpiranih, pristrasnih, potkupljivih itd. – jasni su u saopštenju.

Očekuju da se im nakon toga obezbijede svi uslovi za dostojanstveno obavljanje funkcije. Evropske institucije su, napominju, ocjenjujući kadrovske kapacitete navele da je Crna Gora država sa ograničenim

administrativnim kapacitetima što je diplomatski izraz za nedostatak stručnog kadra. - Izražavamo bojazan da će se ispostaviti da je zbog pogrešnih sistemskih rješenja u pogledu izbora sudija ranijih godina i njihovog statusa u Crnoj Gori nemoguće izabrati ne samo dobre potencijalne sudije Specijalnog odjeljenja, već da nećemo moći da izaberemo bilo kakve sudije, jer sudijski poziv pri ovakvim uslovima nije privlačan mladim i stručnim kadrovima, a postojeće sudije ne žele da rade u Specijalnom odjeljenju - saopštile su sudije. Ponovili su da problemi sa kojima se suočava Specijalno odjeljenje zahtijevaju hitno reagovanje.

- To reagovanje mora biti sveobuhvatno i odnosi se na izmjene Zakonika o krivičnom postupku, izbor novih sudija i saradničkog kadra i rješavanje prostornog i tehničkog kapacitete za rad sudija, a koji uslovi jedino mogu dovesti do rješavanja trenutnog problema u kojima se nalazi ovo odjeljenje – smatraju oni. Kao primjer navode odjeljenje Višeg suda u Beogradu koje postupa u predmetima organizovanog kriminala, a ima 18 sudija koji poslove obavljaju u pet modernih sudnica u kojima je instalirana savremena tehnika.

- A broj predmeta u kojima postupaju je po tri predmeta što je mnogo manji od broja predmeta Specijalnog odjeljenja Višeg

suda u Podgorici koji pojedinačno ima od 25 do 30 predmeta u radu. U Albaniji, ali i drugim zemljama u regionu, slična je situacija kao u Beogradu gdje jedan sudija postupa u tri do četiri predmeta, ima obezbijeđene sve uslove za rad u pogledu saradničkog kadra, prostornih uslova, bezbjednosti… - kazali su u saopštenju.

niske zarade U odnosU na region

Problematizovali su i pitanje materijalnih uslova poručujući da su zarade sudija koje sude ovu vrstu predmeta, u zemljama okruženja veće i za više od 50 odsto od zarada sudija u Crnoj Gori. - Na nedavno održanoj obuci sudija Specijalnog odjeljenja jedan evropski sudija, da bi pokazao koliko on obavlja odgovoran posao upoznao je sudije ovog suda da ima u radu jedan predmet sa više desetina optuženih lica, navodeći da postupanje u više predmeta te složenosti nije moguće. Nije imao odgovor na pitanje kako se može efikasno organizovati rad sudija Specijalnog odjeljenja koji u radu imaju i po tridesetak predmeta sa nekoliko desetina optuženih lica, pri čemu se svako odbijanje dokaznog prijedloga od strane branilaca ocjenjuje kao pristrasnost suda, uz podnošenje zahtjeva za izuzeće, a u konačnom napuštanje sudnice od strane branilaca, kao i druge vrste zloupotreba sud može sankcionisati novčanim kaznama koje su postale toliko niske da su izgubile svoju svrhu – istakli su u saopštenju.

Ukazuju na alarmantnu situaciju u ovom odjeljenju u smislu nemogućnosti da se sa postojećim brojem sudija i uslovima rada koji su prethodno opisani, odgovori postojećem izazovu i upozoravaju da će broj predmeta u budućnosti, ukoliko se stanje hitno ne promijeni, samo rasti i da Crna Gora posmatrano u cjelini neće pružiti adekvatan odgovor u smislu pravosnažnog okončanja postupaka koji su od izuzetnog značaja za ovo društvo. - Pri ovakvom stanju ne trpe samo sudije ovog odjeljenja, trpe i okrivljeni, branioci, tužilaštvo, a posebno društvo u cjelini koje od ovog suda i Specijalnog odjeljenja očekuje nadljudske rezultate u situaciji kada oni objektivno nijesu mogući - navodi se u saopštenju. Sudije su izrazile nadu da ovo obraćanje neće doživjeti sud-

binu prethodnih, jer, kako podsjećaju, u posljednje tri godine od kada se povećava značajno priliv predmeta niko od nadležnih organa nije na bilo koji način reagovao ili preduzeo bilo kakav potez da se poboljšaju uslovi rada u Specijalnom odjeljenju.

- A posebno ne oni koji nas konstantno pominju u negativnom kontekstu, koji konstantno pričaju o borbi protiv organizovanog kriminala, već se sve svodi na samo obećanje, a ništa se ne preduzima kako bi se situacija popravila – naglašavaju u dopisu.

Poručuju da od uspješnog rada Specijalnog odjeljenja zavisi u konačnom ispunjavanje uslova u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji. - Nadamo se da nećemo dobiti odgovor koji nam je dao jedan raniji ministar pravde koji je zaključio da sudije Višeg suda u Podgorici nemaju pravo da se ljute na loše uslove rada i nedostatak kadra jer su prilikom konkurisanja za mjesta sudija bili svjesni loših smještajnih kapaciteta i uslova rada u tom sudu – navodi se u dopisu. za devet mjeseci okončano 29 Predmeta

Sudije Specijalnog odjeljenja su istakli da je, na nedavno održanoj sjednici sudija Višeg suda u Podgorici, konstatovano da je za prvih devet mjeseci 2024. godine okončano 29 predmeta, što je za 11 predmeta više nego što je završeno u istom periodu 2023. godine. - Sudije ovog odjeljenja su na početku godine iznijele svoje interne planove u pogledu broja završenih predmeta i sa zadovoljstvom možemo da konstatujemo da su planovi bili realni i da sudije ulažu izuzetne napore kako bi se smanjio broj nezavršenih predmeta –stoji u saopštenju. Dodaju i da je trenutno zaključeno još osam glavnih pretresa, u kojima će biti izrađene presude.

- Sudije Specijalnog odjeljenja će uraditi i više od potrebnog broja predmeta, međutim, navedeni pozitivni rezultati ne mogu se pozitivno odraziti na rad Specijalnog odjeljenja kod činjenice da je samo u septembru 2024. godine Specijalno odjeljenje primilo sedam predmeta, a da su na dan ovog obraćanja nezavršena 162 predmeta – zaključuje se u dopisu sudija Specijalnog odjeljenja. j. raičeviĆ

Viši i Apelacioni sud

Apelacioni sud uvažio žalbu Višeg državnog tužilaštva

Ukinuta

PODGORICA – Apelacioni sud uvažio je žalbu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i ukinuo oslobađajuću presudu B. B. optuženom za višestruko silovanje petnaestogodišnje djevojčice i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. - Prvostepeni sud je presudu koja se osporava žalbom zasnovao, između ostalog, na dokazima na kojima se po odredbama Zakonika o krivičnom postupku ne može zasnivati

presuda, što predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, koja je razlog za ukidanje presude – stoji u saopštenju. Prema ocjeni Apelacionog suda, prvostepeni sud je propustio da, kako navode, utvrdi da li je oštećena dala saglasnost sa pravljenjem fotografija i video-zapisa koji su provedeni kao dokaz tokom postupka. - Pogotovo ako se ima u vidu da je optuženi pravnosnažnom presudom prethodno osuđen za krivično djelo proganja-

nje na štetu iste oštećene i kako proizilazi iz pravosnažne presude prijetio oštećenoj da će objaviti njene intimne fotografije i video-snimke, kada je odbila kontakt sa njim dolazio je na njeno radno mjesto, pratio je i fotografisao – istakli su iz Apelacionog suda. Prvostepenom sudu je naloženo da u ponovnom postupku nesumnjivo utvrdi da li su fotografije i video-snimci nastali u vremenskom periodu u kome je oštećena proganjana.

J. R.

Policija nastavlja aktivnosti na suzbijanju ulične prodaje narkotika

Uhapšen Pljevljak kod kojeg je pronađena marihuana

PLJEVLJA - S. P. (20) iz

Pljevalja uhapšen je juče nakon što je policija kod njega pronašla četiri pakovanja marihuane. Kako je saopšteno iz Uprave policije (UP), dvadesetogodišnjak je uhapšen u sklopu aktivnosti na suzbijanju tzv. ulične prodaje narkotika koje sprovode službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja. - Policija je slobode lišila S. P. (20) iz Pljevalja kod kojeg su

pronađena četiri manja pakovanja sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana. On će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost – navodi se u saopštenju policije. J. R.

Bjelopoljska policija uhapsila dvadesetogodišnjaka zbog prekoračenja brzine

Vozio 144 kilometra na sat

BIJELO POLJE – Dvadesetogodišnjeg V. Ć. uhapsila je bjelopoljska policija zbog brze vožnje, saopštili su iz Uprave policije.

- Naime, saobraćajna policija, u mjestu Rakonje sinoć je kontrolisala i uhapsila mladog vozača V. Ć. koji se kretao brzinom od 144 kilometra na sat na dijelu puta gdje je brzina ograničena na 50 km/h - saopštila je Uprava policije na društvenoj mreži Iks. C. H.

Osumnjičen za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga Krivična prijava protiv zaposlenog u Domu zdravlja u Baru, pronađeni ,,bensedin“ i ,,diazepam“

BAR – Barska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv V. N. (36), zaposlenog u Domu zdravlja u tom gradu, zbog posjedovanja narkotika, saopšteno je iz Uprave policije.

Policija je kod njega pronašla tablete ,,bensedin“ i ,,diazepam“, koje se nalaze na listi opojnih droga psihotropnih supstanci, kao i drugi sanitetski materijal, koji se može koristiti za proizvodnju opojnih droga.

- Postupajući po prijavi direk-

torice Doma zdravlja u Baru, da je u službenom vozilu koje duži zaposleni V. N. (36) pronađena veća količina tableta, 26 ampula ,,diazepam“, 157 ampula ,,bensedin“. Policijski službenici su shodno naredbi suda izvršili pretres stana koji koristi V. N, kao i pretres vozila u njegovom vlasništvu – navodi se u saopštenju. Pretresom stana pronađeno je i 108 ampula ,,bensedina“ i osam ampula ,,diazepama“, dok je pretresom automobila pronađeno 30 farmaceutskih tableta ,,diazepam“.

- V. N. je, kako se sumnja, u službenom i privatnom vozilu, kao i stanu koji koristi, držao, radi dalje prodaje, ukupno 265 ampula ,,bensedina“, 34 ampule ,,diazepama“ i 30 farmaceutskih tableta ,,diazepam“ od 5 miligrama. Krivična prijava protiv V. N. podnijeta je po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, zbog sumnje da je počinio krivično djelo - neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga – zaključuju iz policije. J. R.

U Višem sudu kontrolisana dorađena optužnica Specijalnog tužilaštva protiv kriminalne grupe označene kao kavački

Knežević: Novović odgovoran ukoliko mi se nešto desi

PODGORICA – Bivši predsjednik opštine Budva Milo Božović i suspendovani pomoćnik Uprave policije Dejan Knežević juče su u Višem sudu u Podgorici dorađenu optužnicu Specijalnog tužilaštva ocijenili kao ,,roman u vidu predrasuda“ uz napomenu da, ukoliko se u SDT-u nastavi sa ovakvim radom, u Crnoj Gori niko nije siguran.

Božović je sa druge strane naveo da je apsurdna optužba SDT-a da je pripadao kriminalnoj organizaciji koja je pomagala DPS-u kada je poznato da je njegovim glasom 2020. godine smijenjena ova partija, dok je Knežević upozorio da ukoliko se njegovoj porodici ili njemu nešto desi za to je direktno odgovoran glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

OPTUŽNICA

Božović, Knežević, kao i branioci ostala 22 optužena za pripadništvo kriminalnoj organizaciji koju su navodno formirali policajac Ljubo Milović i Mileta Ojdanić zatražili su od suda da ostane dosljedan i obustavi postupak u ovom predmetu iz razloga što SDT nije uvažilo nijedan nalog suda u vezi sa dopunom istrage u ovom slučaju. Pored Božovića, Kneževića, Milovića i Ojdanića na optužnici Specijalnog tužilaštva nalaze se i Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović (koji se ranije prezivao Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović, Dražen Milović, Bojan Ojdanić, Vjekoslav

Milo Božović je naveo da SDT preko medija plasira dezinformacije kako bi stvorilo lošu sliku o njemu i ostalim optuženima, a onda dodao da ima informaciju da je na sutkinju Vesnu Kovačević, nakon prve kontrole ove optužnice, vršen pritisak da potvrdi optužbe SDT-a. Na ovu tvrdnju Božovića, reagovala je sutkinja Vesna Kovačević navodeći da to nije tačno

Lambulić i Radovan Perović. Božović je juče na ročištu za kontrolu optužnice optužio SDT da ,,vrši direktan i indirektan uticaj da se optužnica u ovom predmetu potvrdi“. On je naveo da SDT preko medija plasira dezinformacije kako bi stvorilo lošu sliku o njemu i ostalim optuženima, a onda dodao da ima informaciju da je na sutkinju Vesnu Kovačević, nakon prve kontrole ove optužnice, vršen pritisak

Lambulić tražio da ga izruče Belgiji ili Ekvadoru

Vjekoslav Lambulić zatražio je juče od suda da ga izruče Belgiji ili Ekvadoru kako bi mu se sudilo u tim državama s obzirom na to da je prema stavu SDT-a počinio krivična djela u tim zemljama. - Spreman sam da se odreknem i crnogorskog državljanstva kako bih bio izručen Ekvadoru i Belgiji budući da sam krivična djela počinio na teritoriji ovih država –kazao je Lambulić.

da potvrdi optužbe SDT-a. Na ovu tvrdnju Božovića, reagovala je sutkinja Vesna Kovačević navodeći da to nije tačno. On je istakao da je paradoks što se na optuženičkoj klupi našao po optužnici koju je protiv njega podigao nekadašnji pripravnik Milivoja Katnića koji je smijenjen upravo njegovom zaslugom. - Ovaj tužilac ne bi sjedio gdje sjedi da nije bilo mene. Izglasali smo zakon za smjenu Katnića, a onda je doveden Novović koji je Vukotića povukao u SDT – kazao je Božović. On je naveo da je besmisleno da ga tužilaštvo svrstava u bilo koju kriminalnu grupu, a pogotovo onu koja je radila u korist DPS-a.

KONTRAOPTUŽBE

Optuženi Knežević je tvrdnje Specijalnog tužilaštva da je odavao povjerljive podatke kavačkom klanu ocijenio kao ,,neutemeljene, zlonamjerne i

Dejan Knežević

M. BABOVIĆ

Bijelo Polje B

Specijalnog državnog kavački klan

Novović ukoliko desi

paušalne i koje su, uprkos svemu što će se dokazati, ukaljale njegovu čast kao i lični i profesionalni ugled.

On je kazao da je SDT, zaustavljanjem realizacije predmeta ,,Budva“ gdje je trebalo da se optuži 11 osoba za šverc više tona droge, a koji je dogovorio sa tužiocem Zoranom Vučinićem, njemu nacrtalo metu.

- S ve je bilo dogovoreno i odjednom SPO preuzima taj predmet koji još uvijek nije realizovan. To mi daje pravo na sumnju da se na realizaciju čeka dok se ne potvrdi optužnica protiv mene. U slučaju da se nešto desi meni i porodici za to je direktno odgovoran Vladimir Novović jer sam ovdje primoran da odajem operativne podatke - kazao je Knežević.

On je istakao da se, iako mu se život uništava jer poznaje Ljuba Milovića, on poznanstva sa njim nikada neće odreći.

- Ako je Ljubo Milović za nešto kriv, neka odgovara. Ja se poznanstva ne odričem, to sad kažem pred svima. Odgovarati za druge neću, svako ko je kriv i ako je kriv neka odgovara - poručio je Knežević pred sudom i podsjetio da je Milović pomogao u jednoj zapljeni više tona kokaina zbog čega su dobili priznanje kolega iz inostranstva.

On je naveo da ga SDT i u dopunjenoj optužnici i dalje na pretpostavkama optužuje da je odavao povjerljive informacije kavačkom klanu.

Knežević je kazao da se na optuženičkoj klupi našao jer mu je SDT pripisalo da je počinio krivično djelo samo na osnovu toga što se njegovo ime pominjalo u komunikacijama ostvarivanim preko ,,Skaj“ aplikacije.

- Optužen sam da sam odao informaciju sa sastanka kojem nijesam prisustvovao, a kako bih, navodno, zaštitio organizatora kriminalne grupe. Zašto tužilaštvo nije saslušalo učesnike tog sastanka kako bi provjerilo šta se na njemu pričalo i da li je, navodno, odata tajna informacija uopšte pominjana na sastanku. Imali su vremena da to urade i tokom istrage i nakon mog hapšenja prije godinu i sedam mjeseci – kazao je Knežević. On je podsjetio da se u izvještaju Europola, a na osnovu kojeg je podignuta optužnica protiv njega jasno navodi da nema dokaza da je umiješan u bilo koje kriminalne aktivnosti.

- Siguran sam da Europol nije naveo da nema dokaza da sam povezan sa kriminalnim aktivnostima jer, eto, voli tamo nekog Dejana Kneževića, već da su dobro razmotrili sve informacije u kojima se pominjem – kazao je Knežević dodajući da se ispostavlja da SDT samo u tom djelu ne vjeruje Europolu. Kneževiću je nevjerovatna tvrdnja tužioca Jovana Vukotića da ne zna za taj izvještaj iako su ga zajedno čitali prije dvije godine.

- Isti taj tužilac je na osnovu baš tog izvještaja i informacija iz njega podigao nekoliko optužnica, pa i ovu protiv mene – precizirao je Knežević.

Nije mu jasno ni zašto u optužnici nijesu navedeni svi djelovi prepiske u kojima se pominje, uključujući i onaj da su njegovi, kako mu se to spočitava optužnicom, drugovi iz kriminalne organizacije, u sjeckalici uništavali dokumentaciju, kako bi je sakrili od njega. - Zašto se tužilaštvo nije zapitalo zašto, navodno, moj klan krije bilo što od mene, kad sam s njima – pitao je Knežević. ,,SKAJ“

KOMUNIKACIJA

On je ponovio da je uživo pratio ,,Skaj“ komunikaciju između pripadnika više različitih kriminalnih grupa i zahvaljujući tome, spriječio dva ubistva i jedan napad na sudiju. Tužilaštvo, kako je naveo, ni u dopunjenoj optužnici nije ispoštovalo zahtjev suda, i pružilo prisluškivane komunikacije koje bi ukazivale da je zaista odavao tajne podatke, a što je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezb jednost Crne Gore. -Tužilaštvo, ponavljam, tu sadržinu nije dostavilo jer moja komunikacija sa pripadnicima kriminalne grupe ne postoji. Da li je to neko drugi učinio, ne znam. Ali se pitam, ako je to neko drugi učinio, koje su to štetne posljedice nastale po bezbjednost Crne Gore u konkretnom slučaju – kazao je on. Bojana ROBOVIĆ

Okončan dokazni postupak u predmetu protiv Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, optužene za zloupotrebu položaja

Odgođene završne riječi za

23. oktobar, tužiteljka tražila vrijeme da se pripremi

PODGORICA – Završne riječi u predmetu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, optužene za zloupotrebu službenog položaja, odložene su juče u Višem sudu u Podgorici za 23. oktobar na zahtjev tužiteljke Maje Janković, koja je nedvno zadužila predmet.

Dokazni postupak okončan je čitanjem zapisnika sa sjednica Sudskog savjeta od 18. februara 2019. do 20. jula 2020, nakon čega je sutkinja Sonja Keković pozvala stranke u postupku da daju završnu riječ. Tužiteljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici upućena na rad u Specijalno državno tužilaštvo Maja Janković zatražila je da se odlože završne riječi za kratak vremenski period kako bi se pripremila, uz obrazloženje da nije od početka u predmetu, te da nema sve zapisnike sa suđenja, koji su joj potrebni za pripremu.

Prema stavu Specijalnog državnog tužilaštva Medenica je sredinom februara 2019. godine, kao predsjednica Vrhovnog suda i tadašnja članica Sudskog savjeta, omogućila

nekadašnjem sudiji Osnovnog suda u Rožajama Milosavu Zekiću da ne bude privremeno udaljen sa posla, iako se protiv njega vodio krivični postupak pred kotorskim sudom. Medenica je predložila sudu da se odgodi ročište za nekoliko sati, jer kako je navela ima medicinsku intervenciju koja zahtijeva oporavak. Branilac Medenice, advo -

kat Zdravko Begović istakao je da je odlaganje pokazatelj da Medenica ne odlaže ročišta, kakva je nerijetko percepcija javnosti. Specijalno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv Medenice kojim se tereti da je nezakonito i mimo znanja članova Sudskog savjeta donijela odluku i arhivirala predmet sudije

Osnovnog suda u Rožajama. Kako SDT navodi, tim činom je Milosava Zekića spasila sigurnog razrješenja sudijske funkcije, omogućila mu da nastavi da obavlja sudijski posao i godinu i po nakon te odluke prima punu zaradu. Time je, kako piše u optužnom prijedlogu, počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja. A. R.

Odloženo suđenje optuženima za falsifikovanje isprave u postupku podnošenja dokumentacije za radno mjesto zamjenika izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore

PODGORICA - Početak suđenja Petru Raduloviću i Darku Đondoviću zbog falsifikovanja isprave u postupku podnošenja dokumentacije za radno mjesto zamjenika izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore odloženo je juče u Osnovnom sudu u Podgorici za 31. oktobar.

Glavni pretres je odložen jer je branilac Đondovića, advokat Dragoljub Petrović podnio zahtjev za kopiranje spisa predmeta neposredno pred ročište, a sudija Borko Lončar, koji vodi proces, još uvijek nije primio taj zahtjev. Zastupnik optužnice, tužilac Marko Mugoša kazao je da se ne protivi prijedlogu za odlaganje pretresa, u cilju vođenja pravičnog postupka. Podsjećamo, protiv Radulovića i Đondovića je u septembru podnijet optužni prijedlog zbog falsifikovanja isprava u postupaku podnošenja dokumentacije za radno mjesto zamjenika izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, objavljenog javnim konkursom od 31. maja 2021. godine. Specijalno državno tužilaštvo je u februaru 2023. godine sa-

opštilo da postoji sumnja da je direktor kompanije Wir metaloprerada Darko Đondović svojim potpisom i službenim pečatom ovjerio potvrdu sa neistinitim sadržajem, a koju je, kao lažnu javnu ispravu, Petar Radulović upotrijebio prilikom apliciranja za mjesto zamjenika direktora Aerodroma Crne Gore. To se navodi i u dopisu specijalnog tužioca Miloša Šoškića upućenom Biljani Knežević, koja pred Osnovnim sudom vodi spor protiv Aerodroma tvrdeći da je Radulović nezakonito izabran na tu poziciju, za koju je i ona aplicirala. U dopisu Šoškića stoji da ovo proizilazi iz dokaza prikupljenih u izviđaju.

- Obavještavam Vas da su spisi predmeta SDT-a dostavljeni Osnovnom državnom tužilaštvu Podgorica, s obzirom na to da je iz njihove sadržine proizilazilo da nema osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo iz nadležnosti SDT-a, već bi

se eventualno radilo o krivičnom djelu falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi sa stavom 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, za koje krivič-

no djelo je nadležan Osnovni sud u Podgorici pred kojim postupa Osnovno državno tužilaštvo – stoji u dopisu Šoškića. J. R.

Zdravko Begović i Vesna Medenica

Osnovni sud

Lokalne uprave odazvale se apelu Zajednice opština Bar

40.000

eura pomoći, Bijelo Polje 20.000

PODGORICA – Najavom da će uplatiti 40.000 eura Šavniku Opština Bar je prva odgovorila na poziv Zajednice opština Crne Gore svojim članicama da upute pomoć kako bi se olakšalo prevazilaženje posljedica velikih poplava koje su prethodne sedmice pogodile to područje.

Iz Zajednice opština saopštavaju da su finansijsku pomoć najavili i Glavni grad Podgorica, kao i opštine Bijelo Polje, Danilovgrad, Budva i Žabljak.

Delegacija Zajednice opština, koju su činili predsjednik Odbora za finansiranje lokalne samouprave ZOCG i predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović, predstavnici Opštine Bar, kao i generalna sekretarka ZOCG Mišela Manojlović, posjetila je ove sedmice ugroženo područje Šavnika, gdje je rijeka Komarnica, koja se izlila iz korita, odnijela 3. i 4. oktobra most i uništila djelove saobraćajnica, zbog čega je odsječeno 50 domaćinstava. Smolović je tom prilikom na-

javio da će uplatiti 20.000 eura, a ta Opština Bijrelo Polje je ustupila pumpu za ispumpavanje vode.

Generalna sekretarka ZOCG Mišela Manojlović upozorila je da su Šavniku potrebna brza rješenja jer će do izgradnje novog mosta na Komarnici dio domaćinstava ostati odsječen u nedos tatku saobraćajne komunikacije. Ona je poziv za pomoć Šavniku proslijedila svim predsjednicima opština, odnosno gradonačelnicima u Crnoj Gori.

– Obraćamo vam se u vezi sa teškom situacijom koja je zadesila opštinu Šavnik usljed nedavne elementarne nepogode koja je izazvala ozbiljne posljedice po imovinu, kako infrastrukturu tako i domaćinstva, te je potrebna brza i zajednička akcija kako bismo pravovremeno pomogli. U svjetlu ovih okolnosti, slobodni smo da vas zamolimo da razmotrite mogućnost finansijske podrške. Vaša podrška će biti od velike važnosti i pokazati solidarnost u ovim teš-

Stručni tim Uprave za veterinu donio preporuku za kju groznicu

kim vremenima. Samo ujedinjeni, možemo učiniti mnogo i pružiti potrebnu pomoć onima kojima je najpotrebnija –navodi se u dopisu koji je rukovodiocima opština uputila Manojlović. Lokalna samouprava Šavnik je otvorila žiro račun za upla-

Prvo suzbiti zarazu pa pristupiti vakcinaciji

PODGORICA – Stručni tim za suzbijanje kju groznice koji je formirala Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove dao je preporuku da se prvo suzbije zaraza pa tek onda pristupi vakcinaciji goveda.

To je Pobjedi potvrdio direktor Uprave Vladimir Đaković.

EFIKASNOST

– Stručni tim sastavljen od sedam doktora veterine, prethodna dva dana sa svih aspekata razmatrao je da li treba pristupiti vakcinaciji, kada to učiniti, u kom obimu... Odlučeno je da taj postupak može biti svrsishodan i efikasan samo ako se prvo suzbije zaraza. Glavni uslov da se zaraza suzbije jeste eutanazija oboljelih životinja a potom njihovo neškodljivo zakopavanje –kazao je Đaković.

On podsjeća da je to najveći problem jer nijesu određene lokacije pa eutanaziju još nije moguće sprovesti, a na taj postupak čeka oko 60 oboljelih životinja u Danilovgradu i Nikšiću. – Do sada su lokacije za za-

FALE LOKACIJE ZA ZAKOPAVANJE: Na zaraženim farmama mora se suzbiti zaraza

Da bismo zarazu suzbili moramo eutanazirati bolesne životinje, njih oko 60, a to se ne može uraditi jer nijesu određene lokacije za zakopavanje. Dodatne analize pokazale su da na farmama u Zeti nema grla oboljelih od kju groznice – kaže direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković

kopavanje predložile opštine Kolašin, Podgorica, Žabljak, Zeta i Bar. Opštine Danilovgrad i Nikšić predložile su po

više lokacija, u toku je provjera da li ispunjavaju uslove. Andrijevica i Herceg Novi imaju dileme u vezi sa loka-

cijama – kazao je Đaković. Vakcinacija će se, kad do nje dođe, sprovoditi isključivo na zdravim, ženskim nesteonim

grlima. Inače, ta vakcina je dostupna na evropskom tržištu. Doza košta nešto manje od deset eura, a za zaštitu je potrebno četiri doze.

FARME U ZETI

Kju groznica pojavila se u julu. Do sada je potvrđena na farmama u Danilovgradu i Nikšiću. Na dvije farme muzara u Zeti, kod pet grla, prvom analizom uzoraka pronađena su antitijela ali bakterije koja izaziva kju groznicu nije bilo u mlijeku. Đaković kaže da novi nalazi pokazuju da zaraze nema. – Urađena je dodatna analiza i potvrđeno je da na tim farmama nema zaraze, nema kju groznice, dakle, ta grla nijesu oboljela – kazao je Đaković. Od jula je na kju groznicu testirano više od 1.500 uzoraka. Eutanazirana su ili uginula 104 grla, dok se pod sumnjom na bolest prati stanje još oko 200 životinja. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković saopštio je nedavno da je situacija u vezi sa kju groznicom ozbiljan problem, ali da stočni fond nije ugrožen. D. ŠAKOVIĆ

tu donacija. Predsjednik opštine Jugoslav Jakić kaže da su to uradili zbog velikog interesovanja. Br oj žiro računa za uplate iz Crne Gore je 535–11 41–51, a za uplate iz inostranstva ME25535005010000089796. C.G.

NIKŠIĆ – Povodom najave Savjeta MZ Bogetići da će, ukoliko Opština do ponedjeljka ne ogradi lokaciju u Ljeskovom dolu na koju su zakopana uspavana ili uginula goveda zaražena kju groznicom, naredne sedmice protestovati, reagovali su iz lokalne samouprave – Sekretari-

jata za komunalne poslove i saobraćaj. Kažu da je lokacija u Bogetićima ograđena kako je dogovoreno na sastanku sa predsjednikom Skupštine opštine Nemanjom Vukovićem.

– Razumijevajući zabrinutost građana MZ Bogetići, bili smo u stalnoj komunikaciji sa njihovim izabranim

predstavnicima. Lokacija na kojoj je zakopan prvi kontingent eutanaziranih životinja nalazi se na obodu MZ Bogetići, te smo, u skladu sa zahtjevom, postavili svjetlosnu signalizaciju radi odvraćanja divljih životinja. Ova signalizacija imala je za cilj da spriječi potencijalno ugrožavanje lokacije, sve do postavljanja zaštitne ograde specifičnih karakteristika, koja će obezbijediti trajnu zaštitu. Predstavnike mjesne zajednice smo bla-

POSTAVLJENA MREŽA: Lokacija u Ljeskovom dolu

govremeno obavijestili o poteškoćama s kojima smo se suočili u procesu nabav-

ke ograde – naglasili su iz Opštine Nikšić. Ra. P

KOLAŠIN – Većinski odbornički sastav koji čine DF, PES, SNP i Ura dao je na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine saglasnost za povećanje cijena vode koja će biti skoro duplo veća - 83 centa po metru kubnom, a fiksna cijena će ubuduće biti 2,04 eura.

Predsjednik opštine Petko Bakić kazao je da bi alternativa povećanju cijena bila da Opština iz budžeta obezbjedi sredstva za funkcionisanje preduzeća, odnosno da Opština plaća račune građana i privrednika. Direktor JP Vodovod i kanalizacija Miloš Peković rekao je da je saglasnost na povećanje cijena dala Regulatorna agencija za energetiku u regulisane komunalne djelatnosti.

On je podsjetio da su cijene vode godinama mirovale i da građani nijesu bili zainteresovani za javnu raspravu o povećanju cijena vode. Jedan od parametara koji je uticao na povećanje cijena jeste i Granski kolektivni ugovor kojim su zarade zaposlenih znatno povećane. Marta Šćepanović (Pokret Zajedno gradimo KolašinDPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti) je kazala da je poskupljenje vode zasluživalo temeljniju analizu.

– Trebalo je da imamo uslove za odluku koja neće ugroziti održivost preduzeća. Razloge poskupljenja vode trebalo je da tražimo u informacijama o tome koliki je dug građana i preduzeća, kolika je naplata, koliki su fiksni i varijabilni troškovi preduzeća – kazala je Šćepanović. Bojan Zeković (Pokret Zajedno gradimo Kolašin) kaže kako je neprihvatljivo da za obrazloženje poskupljenja vode dobiju jednu rečenicu. –Zbog ovoga, pored ostalog, neophodni su direktni prenosi zasijedanja SO – kazao je odbornik Zeković. Dr. D.

VODA SE POVUKLA: Komarnica juče

KOLAŠIN Voda skuplja skoro duplo

BU DVA: Učesnici konferencije o vodama upozorili

Vodovodna

preduzeća na ivici održivosti

BUDVA – Zabrinjavajuća situacija u vodnom sektoru i činjenica da u ovoj godini vjerovatno nijedno vodovodno preduzeće u državi neće moći pozitivno da posluje bila je u fokusu Pete međunarodne konferencije o vodama, koja je počela juče u Budvi, u organizaciji Udruženja vodovoda Crne Gore i Zajednice opština Crne Gore.

Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović ocijenila je da vodovodna preduzeća dijele sudbinu lokalnih samouprava kao svojih osnivača, napominjući da one funkcionišu u teškom ambijentu na koji se drastično odražava svjetska ekonomska kriza.

Kada je riječ o funkcionisanju vodovodnih društava, među različitim problemima izdvaja se tpitanje investicionog ulaganja u zastarelu vodovodnu infrastrukturu, a naročito pitanje cijene vode, koju zakon posmatra kao neku vrstu socijalne kategorije jer ne pokriva opravdane troškove poslovanja vodovodnih društava u skladu sa važećom metodologijom.

Manojlović je navela da će Zajednica opština i Udruženje vodovoda obnoviti svoju raniju inicijativu za izmjenu metodologije utvrđivanja cijene vode i Zakona o komunalnim djelatnostima podnijetu početkom 2023. godine. Potencirala je značaj izbora stručnog kadra prilikom izbora upravnih odbora i izvršnih direktora vodovodnih preduzeća, kao i zapošljavanja eksperata iz ove oblasti na ključnim pozicijama.

Predsjednik UO Udruženja vodovoda Milan Bulatović istakao je da je u godini kada ova organizacija obilježa-

Zajednica opština i Udruženje vodovoda će obnoviti svoju raniju inicijativu za izmjenu metodologije utvrđivanja cijene vode i Zakona o komunalnim djelatnostima podnijetu početkom 2023. godine

va četvrt vijeka rada, situacija u vodnom sektoru sve teža. - Djelatnost koja je nezamjenjiv uslov za život i rad građana i funkcionisanje privrede je opasno ugrožena, i na samoj ivici održivosti kako vodovodnih društava, tako i vodovodnih i kanalizacionih sistema – poručio je Bulatović. On je govorio o inicijativi Udruženja za kreiranje povoljnog okruženja u vodnom sektoru u kojoj su kao najvažniji izazovi prepoznati: neprihvatljivo veliki gubici u vodovodnom sistemu, nedovoljno obučen kadar, nedovoljno korišćenje inovativnih softverskih rješenja, kao i korišćenje zastarjele tehnologije u radu postrojenja za tretman otpadnih voda. Među mjerama koje treba preduzeti u inicijativi se izdvajaju izmjene zakonske regulative o komunalnoj djelatnosti i vodnim uslugama, u vođenje moratorijuma na rad Regulatorne agencije za energetiku do stvaranja adekvatnih uslova za njeno funkcionisanje, transformacija vodovodnih društava iz DOO u javna preduzeća i izbjegavanje uvođenja jedinstvene tarife za obračun cijene vodnih usluga. K onferencija se završava 11.oktobra. C.G.

Nikšić: Sanitetska jedinica Doma zdravlja traži od resornog ministarstva da se uključi u rješavanje problema u toj ustanovi

Kažu da im je svakog dana ,,glava u torbi“, a da trpe i pacijenti

Odgovor menadžmenta o plaćenom dežurstvu čekamo od maja. Posljednje dvije godine non-stop trpimo pritiske i napade od uprave. Vozila su u lošem stanju. Iz svog džepa smo plaćali popravke, putarinu za auto-put, tunel Sozinu, a refundacije smo čekali po par mjeseci – navode u pismu upućenom ministru Vojislavu Šimunu

NIKŠIĆ – Zaposleni u Jedinici za sanitetski prevoz Doma zdravlja Nikšić upitili su zatjev ministru zdravlja Vojislavu Šimunu da se što prije sastanu kako bi mu predočili u kakvim uslovima rade, a za koje je, kažu, odgovoran menadžment na čijem je čelu direktorica Vera Bulatović koja mjesecima ne odgovara na njihove upite. U zahtjevu koji je potpisalo 11 zaposlenih navode da odgovor uprave Doma zdravlja čekaju od maja.

ĆUTANJE

– Uputili smo dopis kojim smo tražili prava, koja su obezbijeđena u svim domovima zdravlja širom Crne Gore. Svi vozači su se uredno potpisali i predali ga na ruke direktorici Veri Bulatović 31. maja. Pravna služba nas je obavijestila da je zahtjev proslijeđen Ministarstvu zdravlja i da očekujemo konačan odgovor. Zatim smo, 30. jula dobili odgovor da ,,shodno preporukama Ministarstva ne mogu da nam izađu u susret jer nemamo dovoljan broj uslu-

ga vikendom“. Obratili smo se pravnim zastupnicima da službeno traže pisani odgovor od Ministarstva zdravlja, koji još nijesmo dobili – objasnili su zaposleni.

Dodaju da su 25. septembra saznali da je smijenjen pravnik njihove službe te to dovode u vezu sa njihovim zahtjevom. Oni tvrde da posljednje dvije godine non-stop trpe razne pritiske i napade od uprave. – U upravi smatraju da ne radimo dovoljno dobro svoj posao, iako smo jedina služba koja nema primjedbi pacijenata – naglašavaju u pismu. Na raspolaganju imaju pet vozila, koja su dotrajala i neispravna pa svakodnevno imaju probleme..

– Svaki dan nam je ,,glava u torbi“, kako nama, tako i pacijentima. Kako nemamo adekvatne uslove za rad sve manje može-

mo da izlazimo u susret pacijentima, koje čak vozimo i malim, ne sanitetskim vozilom. Pacijenti se na to žale. Moramo da naglasimo i da smo na raspolaganju za rad imali dva sanitetska vozila i dvoje malih kola za čitav Nikšić, koji broji 80.000 stanovnika. Ljekare svakog dana vozimo u Banjane, Župu, Šavnik i Plužine. Poslije toga radimo međugradske i gradske transporte i kućne posjete sa ljekarima i za imamo dva kombija i troje malih vozila – objasnili su oni.

PROBLEMI

Da služba radi u teškim uslovima potkrepljuju tvrdnjom da 25. septembra nijesu mogli organizovati posao zbog nedostatka vozila. – Vozila su bila zauzeta, zbog čega se direktorica obrušila na šefa voznog parka i tražila da

Direktorica Doma zdravlja Vera Bulatović juče nije imala komentar na navode zaposlenih Jedinice za sanitetski prevoz. Pobjedi je kazala da menadžment konačan stav još nije zauzeo, da je postupak po tom pitanju u toku

napiše izjavu povodom toga. Vozilo kojim je trebalo povesti specijaliste u Plužine, korišćeno je da bi smo prevezli ćerku našeg kolege, koja je u ozbiljnom zdravstvenom problemu, jer nijesmo imali sanitetsko vozilo i na koje su se, sa pravom, pobunili roditelji djeteta za što imamo dokaz. Vodili smo računa o vozilima kao da su naša, i kad nije htjela da potpiše nalog za popravku, mi smo o svom trošku popravljali. Isto tako smo, iako nemamo dnevnice, jedini u Crnoj Gori iz svog džepa plaćali auto-put, trajekte, tunel Sozinu, a refundacije smo čekali po par mjeseci – poručili su zaposleni u Sanitetskoj jedinici.

Pismo ministru su potpisali: Branislav Gudelj, Branislav Mirković , Vojislav Drobnjak, Dejan Vukčević, Nikola Todorović, Miljan Jelić, Saša Kovijanić, Novak Vasović, Zdravko Pejović, Boban Perošević i Miodrag Tešović Očekuju da ministar Vojislav Šimun hitno reaguje i da zajedno nađu rješenje kako ne bi bili prinuđeni da sprovedu radikalne mjere. Direktorica Doma zdravlja Vera Bulatović juče nije imala komentara na navode zaposlenih iz Jedinice za sanitetski prevoz. Pobjedi je kazala da je postupak po ovom pitanju u toku, te da menadžment konačan stav još nije zauzeo. I. RADONJIĆ

TVRDE DA Ni PACiJENTi NiJESU ZADOVOLJNi: Vozila sanitetske jedinice Doma zdravlja

Ekspertkinja u muzejskoj djelatnosti iz SAD boravi u Crnoj Gori

Žilespi savjetuje kako modernizovati muzeje

PODGORICA – Stipendistkinja američke vlade, ekspertkinja u muzejskoj djelatnosti i direktorica Nevada državnog muzeja u Las Vegasu, Holis Dž. Žilespi, boraviće u Crnoj Gori od 7. do 19. oktobra, kao ekspertska pomoć koju obezbjeđuje Fulbrajtova stipendija.

Ona će, na kraju studijske posjete predložiti konkretne modele za modernizaciju muzejskih sadržaja, pokazati primjere dobre američke prakse, kao i pospješivanje razvoja publike i motivacije stručnog kadra. Žilespi se sastala sa ministarkom kulture i medija dr Tamarom Vujović. Gošća iz SAD je upoznala ministarku sa svojim bogatim iskustvom u oblasti muzeologije, koje je stekla kroz rad u brojnim kulturnim institucijama, gdje je dala značajan doprinos njihovom unapređenju.

Uvjerena je da će tokom boravka u Crnoj Gori, u saradnji sa rukovodstvom četiri nacio-

nalna muzeja i u skladu sa postojećim zakonskim okvirom, predložiti konkretne modele za unapređenje rada muzeja, postavki i komunikacije sa publikom. - Veoma nam je važno unapređenje muzejske djelatnosti kroz upotrebu savremenih tehnologija, razvoj i kapaciteta i motivisanosti stručnog kadra, te kreiranje programa za sve kategorije posjetilaca, a u ovome će nam pomoći saradnja sa Žilespi - rekla je Vujović. Vujović i Žilespi su razgovarale o važnost povezivanja kulture i turizma, i istakle su da festivali i drugi događaji u oblasti kulture, doprinose ekonomskom rastu, ali i da je posebno u razvoju u svijetu „heritage“ turizam. Sagovornice su saglasne da Crna Gora, sa svojim bogatim kulturnim nasljeđem i savremenim stvaralaštvom ima veliki potencijal da dodatno unaprijedi turističku ponudu zemlje, zbog čega je podrška međunarodnih eksperata u ovoj oblasti uvijek dobrodošla. R. K.

„Krst sa petokrakom“ na sceni CNP-a

PODGORICA - Predstava ,,Krst sa petokrakom“ Korifej teatra iz Kolašina, koju je prema tekstu Velizara Radonjića režirao Zoran Rakočević, biće izvedena večeras, u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Biće to prvi put da nezavisna produkcija Korifej teatra nastupa u nacionalnom pozorištu. - Ovo je priča o društvu koje je do te mjere izgubilo ljudsko dostojanstvo da ne može svijet da posmatra bez kroz oči uskih političkih interesa –

zapisao je reditelj Rakočević. Radonjićev tekst jedan je od tri izdvojena na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta 2019. godine, a predstava je nastala u znak sjećanja na Gorana Bulajića, nedavno preminulog crnogorskog pozorišnog stvaraoca, prijatelja i velikog podržavaoca Korifej teatra U predstavi igraju: Đorđije Tatić, Anđelija Rondović, Pavle Bogojević, Milica Šćepanović, Nemanja Todorović, Lazar Đurđević i Luka Stanković An. R.

„Gospodari snova“ večeras u Biblioteci

PODGORICA - Knjiga za djecu pod nazivom „Gospodari snova“ autorke Savke Gudović-Parađine biće predstavljena večeras, u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

O knjizi će govoriti mr Natalija Đaletić i književnica Olga Dabović-Klikovac. Moderatorka večeri će biti novinarka Ivana Gudović. Poeziju će govoriti djeca recitatori. R. K.

PODGORICA – Film crnogorskog režisera Gojka Berkuljana ,,Planeta 7693“ premijerno je prikazan u prepunoj Velikoj sali Muzičkog centra Crne Gore. Podjednako za roditelje i djecu, ovo ostvarenje prvenstveno preispituje dječju maštu i nerazumijevanje odraslih prema svijetu koji su odavno zaboravili, potisnuvši dijete duboko u sebi.

Berkuljan je iskoristio naučno-fantastični okvir, prepun zapanjujućih specijalnih efekata i kompjuterskih grafika, za turbulentnu i emotivnu porodičnu priču, te dokazao da se kvalitetan naučno-fantastični film može snimiti i u Crnoj Gori.

DRAMA

Radnja ove drame prati priču četvoročlane porodice koja čeka prinovu – treće dijete. Majka Jasna je nesrećna žena koja je zaboravila na sebe i podredila život porodici, otac Boris neostvareni slikar koji radi kao recepcioner u hotelu kojem prijeti privatizacija koja bi ugrozila egzistenciju porodice. Ćerka Sandra je u pubertetu i daje sve od sebe da se uklopi u društvo, a glavni junak Luka je neobičan dječak koji voli da se igra sam, te ga zbog toga drugovi nazivaju ,,weirdo“. U podrumskim prostorijama hotela u kojem radi njegov otac, Luka se igra u praznom bazenu i kuglani, koji su u fazi renoviranja, i uvježbava svoje supermoći – teleportovanje, telekinezu i putovanje kroz vrijeme. Uz pomoć svoje izmaštane prijateljice, koja nema ime, već se predstavlja kao ,,7693“, Luka pokušava da supermoćima pomogne svojoj porodici i vrati stvari u normalu. U svijet mašte Luka bježi od podru-

Maštu nam niko ne može oduzeti

givanja drugova iz kvarta, ali i od uskovitlanih porodičnih zbivanja. Priča kulminira kada Jasna doživi spontani pobačaj, što produbljuje njen ionako nestabilan odnos sa mužem i otvara Pandorinu kutiju nezadovoljstva u porodici koju Luka neće moći da posmatra ravnodušno. Berkuljan je istakao da su od samog starta željeli na naprave priču koja posmatra svijet iz drugačije, dječje perspektive, a u tom dječjem mikrokosmosu mašta uvijek ima posebno mjesto.

- U samoj inicijalnoj razvojnoj fazi smo znali da maštovitost

Samo želim da svaka odrasla osoba koja bude gledala ovaj film uspije da, makar nakratko, pronađe to dijete u sebi. Da se prisjeti tog malo bezbrižnijeg perioda života, punog ljubavi i mašte – kazao je Berkuljan

tog jednog devetogodišnjeg dječaka mora biti posebna, a s obzirom na to da sam lično zaljubljenik u naučnu fantastiku, znao sam da ću se najprijatnije osjećati upravo u tom žanrovskom okviru – kazao je Berkuljan. Njegova želja da svaka odrasla osoba koja bude gledala

Projekcije u deset crnogorskih gradova

,,Planeta 7693“ juče je započela i bioskopski život u podgoričkom bioskopu Sinepleks, gdje će se ubuduće nalaziti na redovnom repertoaru. Film će, zahvaljujući Mreži

kinoprikazivača Crne Gore, biti prikazan u 10 crnogorskih gradova, u Pljevljima, Baru, Plavu, Tivtu, Kotoru, Mojkovcu, Beranama, Nikšiću, Danilovgradu i Herceg Novom.

Pored toga, ,,Planeta 7693“ će sjutra imati svoju premijeru u Srbiji, kada će otvoriti jubilarni 20. Kids Fest, a od 17. oktobra biće u distribuciji u bioskopima širom Srbije.

film uspije da, makar nakratko, pronađe to dijete u sebi. - Da se prisjeti tog malo bezbrižnijeg perioda života, punog ljubavi i mašte. Nadam se da će to mnoge natjerati i da malo više pažnje obratimo na najmlađe, jer oni sve vide, sve čuju, samo im je ponekad potrebno malo razumijevanja i nježnosti – rekao je Berkuljan.

SUPERMOĆI

Glumac Andrija Kuzmanović , koji u filmu tumači lik muža i oca Borisa, kazao je da ga je film izuzetno pogodio, te da je osjetio emocije koje su jače od samog plakanja. - Nekako sam se vratio u vrijeme kad sam ja bio klinac tih godina, kao glavni junak Luka

PODGORICA - Nobelova nagrada za književnost dodijeljena je juče 53-godišnjoj južnokorejskoj književnici Han Kang za njenu „intenzivnu poetsku prozu koja se suočava sa istorijskim traumama i otkriva krhkost ljudskog života“. Njena djela uključuju „The Vegetarian“, „The White Book“, „Human Acts“ and „Greek Lessons“.

- Uspio sam da razgovaram s Han Kang preko telefona - rekao je stalni sekretar Švedske akademije Mats Malm na-

kon objave pobjednika. - Izgledalo je da je imala sasvim običan dan – upravo je završila večeru sa svojim sinom. Nije bila baš spremna za ovo, ali smo počeli da razgovaramo o pripremama za decembar, kada će Han biti uručena Nobelova nagrada – dodao je Malm. Hanini romani, novele, eseji i zbirke kratkih priča, kako prenosi Guardian, istražuju teme patrijarhata, nasilja, tuge i ljudskosti. Njen roman „The Vegetarian“ (Vegetarijanka) iz 2007. godine, koji je na engleski prevela Debora

Smit 2015. godine, osvojio je međunarodnu Bukerovu nagradu 2016. godine. Hanina „empatija prema ranjivim, često ženskim, životima je očigledna i osnažena njenom metaforički bogatom prozom“, rekao je Anders Olson, predsjedavajući Nobelovog komiteta. Kako je dodao, ona „ima jedinstvenu svijest o vezama između tijela i duše, živih i mrtvih, a kroz poetski i eksperimentalni stil postala je inovator u savremenoj prozi.“ Han je rođena u Gvangdžuu, gradu na jugozapadu Južne

Koreje, 1970. godine. Kada je imala 10 godina, njena porodica se preselila u četvrt Suju-dong u Seulu. Studirala je korejsku književnost na Univerzitetu Jonsei u glavnom gradu. Godine 1993. Han je debitovala u književnosti serijom od pet pjesama objavljenih u korejskom časopisu „Književnost i društvo“. Sljedeće godine je pobijedila na proljećnom književnom konkursu lista „Seoul Shinmun“ sa pričom „Crveno sidro“. Njena prva zbirka kratkih priča, „Ljubav iz Jeosua“,

Ministarka Tamara Vujović i Holis Dž. Žilespi

Kadar iz filma „Planeta 7693“

sali Muzičkog centra Crne Gore

niko oduzeti

u filmu koji putuje kroz vrijeme, koliko sam maštao. Sve mogu da nam uzmu, ali maštu ne mogu – rekao je Kuzmanović.

Ovaj film je, prema njegovim riječima, bitan jer budi vjeru u bolje sjutra.

- U ljudsko bolje sjutra, ne na nivou društva nego na nivou bića – kazao je on. Supermoći prikazane u filmu, kako je kazao, zapravo su neki normalan život koji smo svi mi živjeli kao djeca.

- Mislim da su to supermoći porodice, da nas drže sve na okupu. S upermoći moramo da čuvamo u sebi, prevashodno to neko razumijevanje prema ljudima – rekao je Kuzmanović.

Današnje društvo, smatra Kuzmanović, samo u obrisima poznaje te supermoći.

- Ali ljudi su i dalje tu dok god postoje - može nešto da se promijeni. Nadam se da će ovaj film da zapita ljude, što i jeste bila naša ideja – da ih zapitamo i da im u talasima

pojavila se 1995. godine. Godine 1998, učestvovala je tri mjeseca na Međunarodnom programu pisanja Univerziteta u Ajovi, uz podršku Korejskog savjeta za umjetnost.

vraćamo ono što su odavno zaboravili – istakao je Kuzmanović.

Kristina Stevović-Obradović, koja tumači lik majke Jasne, istakla je da je važno da roditelji iz sale izađu sa mišlju da ne postoji nijedan validan ni dobar razlog koji bi trebao da natjera dijete da na svojim leđima nosi takav teret kakav nosi Luka u filmu. - Niti da vodi takve borbe, da pokušamo da se prisjetimo da smo mi ti koji moramo držati kormilo – kazala je Stevović-Obradović

Prema njenim riječima, bili bismo mnogo čistiji, plemenitiji i bolji u životu kad bi se povremeno sjetili da pogledamo svijet djetinjim očima i da spasimo svoj unutrašnji svijet prisjećajući se supermoći.

EKIPA

Osim Kuzmanovića i Stevović-Obradović, glumačku podjelu čine: Ilija Pejaković, Mara Rakčević, Hana Ivanišević, Dejan Đonović, Ivona Čović-Jaćimović, Nikola Perišić, Roza Kestmer, Mia Vojvodić, Strahinja Radonjić, Vuk Bulajić, Ognjen Vujović, Ema Mrdak, Staša Vučinić, Marta Marsenić, Uglješa Majstorović, Srđan Dragović i Isidora Vuković Producent filma je Marko Jaćimović, scenario je napisala Ana Vujadinović- Tomić, direktor fotografije je A leksandar Jakonić, dok montažu potpisuje Vladimir Pavlovski. Originalnu muziku komponovali su Petar Vagner i Luka Jovanović, a dizajner zvuka je Miloš Drndarević. Autorsku ekipu čine i scenografkinja Tamara Tričković i kostimografkinja Lina Leković ,,Planeta 7693“ nastala je u produkciji kompanija ,,Giggling Goat Production“ (Crna Gora), ,,Cinnerent“ (Srbija) i ,,Skopje Film Studio“ (Sjeverna Makedonija). Podržan je od strane Filmskog centra Crne Gore, Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Filmskog centra Srbije, Agencije za film Sjeverne Makedonije, kao i od strane SEE Cinema Network. A. RADOVIĆ

Han Kang je 18. žena koja je dobila Nobelovu nagradu od 1901. godine, od kada je dodijeljena 117 puta, pri čemu su četiri nagrade dodijeljene ravnopravno dvijema osobama. Prethodno je 2022. godine nagrađena francuska književnica Ani Erno Najmlađi laureat bio je 41-godišnji Radjard Kipling, najpoznatiji po „Knjizi o džungli“. Najstariji dobitnik bila je Doris Lesing, koja je imala 88 godina kada je nagrađena 2007. Nobelova fondacija odlučila je prošle godine da poveća novčani iznos nagrade u svim kategorijama za milion švedskih kruna, pa sada iznosi 11 miliona (oko 948.000 eura). R. K.

Avantura između

fikcije i stvarnosti

PODGORICA – Premijerno izvođenje predstave za djecu ,,Dulsineja i Servantes“ (12+) sa Dramske scene za djecu Gradskog pozorišta, koju je po tekstu Dragane Tripković režirala Snežana Trišić, biće priređeno u ponedjeljak, 14. oktobra u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“.

Repriza je dan kasnije, na istoj sceni, u istom terminu. Karte su dostupne na biletarnici KIC-a, radnim danima od 9 do 20 sati i vikendom dva sata prije početka predstave. Rediteljka Trišić je na pres konferenciji povodom premijere kazala da su se radeći na ovoj predstavi odlučili za specifičan pravac – poetsku avanturu.

- Ovo je priča o ljubavi i herojstvu, o dvije zaraćene stranesukobu između Ulcinjana gusara i Španaca koji ih napadaju – kazala je Trišić. Prema njenim riječima, ,,Dulsineja i Servantes“ je i priča o promjeni.

- O ličnoj promjeni, ali i promjeni sredine. O tome šta se dešava kada se susretnemo sa problemima, koliko smo spremni da ih rješavamo i izvlačimo se iz njih – rekla je Trišić. Legenda o Dulsineji i Servantesu, kako je kazala, pokrenula je u ovoj predstavi niz pitanja koja su i danas važna.

- Ono što su problemi današnjice, našeg društva i prije svega pojedinca, kao i ono što nosimo zaključano u sebi je ono

što je veza ovog teksta sa nama danas - istakla je Trišić. V. d. direktorice Gradskog pozorišta Ivona Čović-Jaćimović je istakla da je ljetos kazala Dragani Tripković da bi voljela da rade predstavu koja se tiče našeg podneblja i naše istorije, a da je tema ljubav i pomirenje. Tripković je rekla da je priča o Dulsineji kombinacija istorije i fikcije koja je dugo opsjedala.

- Mislim da je to prava riječ, jer u umjetnosti mora nešto da vas opsijeda i progoni, na najbolji mogući način - kazala je Tripković.

Dulsineja je, prema njenim riječima, vječita Servantesova muza i jedna od najvećih knji-

ževnih muza naše civilizacije. Govorila je o istorijskim podacima iz tog perioda i mogućnosti da je junakinja kultnog romana ,,Don Kihot“ zapravo bila iz Ulcinja.

- Puno sam istraživala tu temu kroz različite istorijske knjige lokalnih autora i drugih izdavača. Moram da pomenem knjigu Mustafe Canke koja mi je dosta pomogla u situacijama kada je trebalo razgraditi šta je gusarstvo a šta građanstvo tog vremena - kazala je Tripković. Na pres konferenciji govorili su i scenograf Darko Nedeljković i glumci Lara Dragović, Emir Ćatović, Goran Slavić, Miloš Pejović, Vukan

FLU na Cetinju počeo Internacionalni festival performansa

Promocija savremene umjetnosti

PODGORICA - Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju domaćin je drugog izdanja Internacionalnog festivala performansa (IPAF) koji teži da bude platforma za kulturnu i umjetničku razmjenu između studenata i već ostvarenih umjetnika, kao i gostiju iz Osla, Grčke, Indije i Južne Koreje. Prema riječima prodekanice

FLU Maje Šofranac, cilj festivala, koji je počeo na Cetinju, jeste promocija savremene umjetnosti.

- Mi kroz to promovišemo performans, promovišemo savremenu umjetnost i dajemo našim studentima priliku da pokažu svoje radove, da vide radove drugih studenata, da se upoznaju, da se umrežimo, povežemo i da jačamo

snage za dalje festivale - kazala je Šofranac, prenosi Cetinjski list.

Festival je, kako je istakla, pokrenut prošle godine u saradnji s Akademijom Albertina iz Torina i partnerima iz Osla.

- To je Nacionalna akademija umjetnosti u Oslu, koji gostuju ovdje sa svojih sedamnaest studenata i dva profesora i učestvuju u bogatom programu - kazala je Šofranac.

Program festivala je raznovrstan i podrazumijeva performanse uživo koje izvode domaći i internacionalni studenti.

- Prezentuju se i video radovi, koji su vezani u širokom smislu za performans, koji su takođe internacionalnog karaktera i od strane naših studenata i od gostujućih studenata. Izvode se i radionice koje vodi profesor iz Osla zajedno sa svojim i sa cetinjskim studentima i te radionice su tokom cijele ove nedjelje, a prezentacija radionica će biti održana danasistakla je Šofranac. A. Đ.

Pejović, Pavle Ilić, Mina Mićović i Srefan Vuković. Osim njih, u predstavi igraju: Vanja Jovićević, Omar Bajramspahić, Itana Dragojević, Miloš Kašćelan, Milo Perović, Nada Vukčević, Ivona Raković, Anđela Radović, Danica Rajković, Sejfo Seferović i Andrea Drašković. Kostime potpisuje Tijana Todorović, muziku Irena Dragović, scenski pokret i koreografiju Slavka Nelević, autorka songova je Dragana Tripković, lektorka Dubravka Drakić, korepetitor Davor Novak, asistentkinja kostimografije Mia Đurović, a asistentkinja scenografa Vida Nedeljković An. R.

Izložba u Pomorskom muzeju

Istorija regate „Krčka jedra“

PODGORICA – Izložba ,,Plovili smo; plovimo i ploviti se mora - Navigare necesse est“, na kojoj će biti predstavljene fotografije koje bilježe istoriju regate tradicionalnih barki „Krčka jedra“, biće otvorena večeras u 19 sati u galeriji Pomorskog muzeja u Kotoru. Izložba je rezultat međunarodne kulturne saradnje na relaciji Krk – Kotor, u čemu su već trinaestu godinu za redom istrajni Centar za kulturu Grada Krka i Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru. U programu otvaranja izložbe učestvovaće i članice krčke klape „Vejanke“ koje će sljedećeg dana, 12. oktobra, u 19 sati, koncert održati u Koncertnoj dvorani Crkve Sv. Duha. Izložba dokumentuje istoriju i razvoj regate „Krčka jedra“, od njenih početaka pa sve do danas. A. Đ.

Publika na jednom od programa festivala

Cetinjski list

Sa konferencije za novinare u KIC-u

Han Kang

Nakon nastavka izgradnje Bulevara Veljka Vlahovića, uskoro kreću radovi u još dvije ulice na Starom aerodromu

U novembru počinju radovi na rekonstrukciji Kozaračke, a u decembru Ulice Miloša Obilića

Nakon što je ove sedmice nastavljena izgradnja Bulevara Veljka Vlahovića na Starom aerodromu, narednog mjeseca počeće i rekonstrukcija Kozaračke ulice, a u decembru i Ulice Miloša Obilića u tom naselju.

Završetak radova na Bulevaru Veljka Vlahovića očekuje se u aprilu naredne godine, do kada bi trebalo da bude završen i posao u ulicama Kozaračkoj i Miloša Obilića.

KOZARAČKA

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Agencije za izgrad-

Završetak radova na Bulevaru Veljka Vlahovića očekuje se u aprilu naredne godine, do kada bi trebalo da bude završen i posao u ove dvije ulice

nju i razvoj Podgorice su izjavili da se početak izvođenja radova na rekonstrukciji Kozaračke ulice očekuje u novembru ove godine. Vrijednost ugovorenih radova, kako navode, iznosi 939.465 eura, sa PDV-om, a finansiraju se sredstvima iz budžeta Glavnog grada Podgorica. Radove će izvoditi preduzeće ,,Ilija Novaković Ico“. Glavnim projektom predvi-

đena je rekonstrukcija Kozaračke ulice, u zahvatu DUP-a ,,Konik-Stari aerodrom“, od Bulevara Josipa Broza Tita do uklapanja na ranije rekonstruisanu raskrsnicu sa Zmaj Jovinim bulevarom.

- Dužina planirane saobraćajnice je oko 660 metara, dok širina kolovoza iznosi sedam metara. DUP-om je planirana saobraćajnica sa dvosmjernim režimom sao-

Vakcina je najbolja prevencija komplikacija

braćaja. Od prateće komunalne infrastrukture planirana je izgradnja vodovoda, atmosferske kanalizacije, TK kanalizacije, nivelacija poklopaca na postojećoj fekalnoj kanalizaciji i izgradnja bočnih priključaka do postojećih objekata i javna rasvjeta. Trotoari su obostrani i promjenljive su širine od tri do tri i po metra. U sklopu radova, planirana je izgradnja dva manja parkinga na lijevoj strani saobraćajnice sa upravnim parkiranjem, prvi u blizini Hipotekarne banke, sa osam parking mjesta (od čega je jedno za lica sa invaliditetom i osobe smanjene

pokretljivosti) i drugi u blizini trafostanice, sa sedam parking mjesta (od čega je jedno za lica sa invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti).

Postojeći parking na početku saobraćajnice, na desnoj strani se zadržava – naveli su iz Agencije za izgradnju i razvoj.

Rok za izvođenje radova 130 kalendarskih dana od dana uvođenja izvođača radova u posao.

MILOŠA OBILIĆA

Iz Agencije za izgradnju i razvoj za decembar najavljuju početak izvođenja rado-

U sklopu radova u Kozaračkoj ulici, planirana je izgradnja dva manja parkinga na lijevoj strani saobraćajnice sa upravnim parkiranjem – u blizini Hipotekarne banke, sa osam parking mjesta i u blizini trafostanice, sa sedam parking mjesta

va na rekonstrukciji Ulice

Miloša Obilića. Vrijednost ovih radova je 488.730 eura, sa PDV-om, a finansiraju se sredstvima budžeta Glavnog grada. - Objavljena je odluka o izboru najpovoljnije ponude, koju je dostavilo preduzeće ,,Crnagoraput“ a. d., nakon isteka predviđenog roka za podnošenje eventualnih žalbi, pristupiće se zaključivanju ugovora – naveli su iz Agencije. Glavnim projektom predviđena je rekonstrukcija Ulice Miloša Obilića u okviru DUP-a ,,Konik- Stari aerodrom“, od Zmaj Jovinog bulevara do uklapanja na ranije rekonstruisanu raskrsnicu sa Cvjetnom ulicom. - Dužina planirane saobraćajnice je 385 metara, dok širina kolovoza iznosi sedam metara. DUP-om je planirana saobraćajnica sa dvosmjernim režimom saobraćaja. Od prateće komunalne infrastrukture planirana je izgradnja vodovoda, atmosferske kanalizacije, TK kanalizacije i javne rasvjete –saopšteno je iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice. I. MITROVIĆ

JZU Dom zdravlja Podgorica počela kampanju vakcinacije protiv sezonskog gripa ,,Senior fest 2024“ u subotu i neđelju na Trgu nezavisnosti Vikend

Dom zdravlja Podgorica saopštio je da je otpočela vakcinacija protiv sezonskog gripa za 2024/2025. godinu. Vakcinacija će biti sprovođena na svim punktovima DZP-a, kod timova izabranog ljekara za odrasle i timova izabranih ljekara za djecu. Prijavljivanje za vakcinaciju obavlja se putem telefona izabranih timova domova zdravlja, kao i dolaskom u objekte DZP-a gdje je pacijent registrovan. Vakcinacija će se sprovoditi u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje.

- Glavni cilj vakcinacije protiv sezonskog gripa je smanjenje učestalosti obolijevanja, a prije svega teških formi bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda među grupama stanovništa koje su u povećanom riziku – naglašeno je u saopštenju DZP-a. Vakcinacija se preporučuje se svim osobama starijim od šest mjeseci sa hroničnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, osobama koje se liječe od metaboličkih poremećaja (kao što je šećerna bolest), licima sa smanjenom funkcijom imunološkog sistema uključu-

Vakcinacija će biti sprovođena na svim punktovima DZP-a, kod timova izabranog ljekara za odrasle i timova izabranih ljekara za djecu

jući i lica sa HIV/AIDS-om, kao i osobama koje imaju transplantirane organe i/ili ćelije. - Vakcinacija se preporučuje i osobama starijim od 65 godina, hronično oboljelim osobama koje žive u kolektivnom smještaju, zdravstvenim radnicima i saradnicima, jer na taj način ne samo da štite svoje zdravlje i zdravlje svojih ukućana već značajno doprinose zdravlju onih koje liječe i o kojima brinu. Pored navedenih grupa,vakcinacija se preporučuje i trudnicama, kao i djeci uzrasta od šest mjeseci do pet godina, posebno imajući u vidu njihov značaj u širenju obolijevanja u opštoj populaciji – poručili su iz DZP-a, uz poruku da je vakcinacija protiv gripa važna za očuvanje individualnog, ali i zdravlja cijele zajednice. H. P.

Sekretarijat za socijalno staranje u partnerstvu sa NVO Montenegro education i JU Dom starih ,,Podgorica“ na Trgu nezavisnosti 12. i 13. oktobra organizuje manifestaciju ,,Senior fest 2024“.

Svečano otvaranje je u subotu u 11 sati, nakon čega su planirane sportsko-rekreativne aktivnosti (šah, pikado, fudbal, itd.), prodajna izložba rukotvorina penzionera, besplatno mjerenje krvnog pritiska, šećera i indeksa tjelesne mase. U večernjim časovima, od 18.30 penzioneri će se takmičiti u modernom plesu, nakon čega će u 19.30 biti upriličen koncert na kojem će nastupiti poznati podgorički pjevači Šukrija Žuti

Serhatlić, Zdravko Đuranović i Esko Merulić

U neđelju, 13. oktobra, u 19 sati modna kreatorka Seka Martinović predstaviće ekskluzivnu modnu reviju ,,U slavu godina“ gdje će manekeni i manekenke biti korisnici Doma starih u Podgorici. Nakon modne revije, ,,Senior

fest 2024“ zatvoriće ,,KIC pop hor“ svojim koncertom. ,,Senior fest 2024“ podržali su EPCG, Universal Capital banka i Ministarstvo sporta i mladih, a prijatelji manifestacije su Šahovski savez Crne Gore, Odbojkaški savez Crne Gore, Košarkaški savez Crne Gore, Fudbalski savez Crne Gore, Atletski klub „Milenijum“ iz Podgorice, Udruženje „Sport za sve“, Sportsko-rekreativ-

no društvo Podgorica, Žičara „Kotor – Lovćen“, Plesni klub „Džet set“, KIC pop hor, Fizikalna ordinacija „Vertebra“, Udruženje studenata medicine, Institut za javno zdravlje Crne Gore, Crveni krst CG, Putevi, „Veletex“, restorani „Mayka“, „Radovče“, Ambasada i Salaš, Etno-selo ,,Montenegro“, Modni studio ,,Zoran“, „Cotton“. H. P.

Kozaračka ulica

Ulica Miloša Obilića

m. babović

ISTORIJSKE POUKE AKADEMIKA RADOSLAVA ROTKOVIĆA (DRUGI DIO)

Je l’ istina da se ne boje sile naše - pitaše se Bonaparta

9. Istočna politika vladike Rada i sukobi sa Srbljacima u dolini Lima

Vladika Rade je na tome prostoru imao svoga čovjeka, mudruga igumana Mojsija Zečevića, koji je radio vrlo skromno i uporno u skladu s Njegoševim planovima, pa Rovinski smatra da su „Vasojevići ... iako ne formalno, bili savršeno ujedinjeni s Crnom Gorom za vrijeme Petra II“ a M. Cemović u memoarima kaže kako se mislilo da je duhovnik Mojsije 1837. sklopio i tajni sporazum o ujedinjenju Vasojevića sa Crnom Gorom. Mojsije Zečević bio je na Cetinju u emigraciji 1825-1832. jer su Đurđevi Stupovi bili razoreni, a stanje se smirilo poslije smrti Đul-bega Šabanagića, dok su njegovi nasljednici željeli izmirenje sa Mojsijem. „Bio je čovjek s jasnom vizijom da je budućnost Vasojevića i cijelog Gornjeg Polimlja u odlučnoj borbi za oslobođenje od Turaka, sa čvrstim osloncem na Crnu Goru i Rusiju“, piše Dašić Vasojevići, međutim, nijesu bili starinci u dolini Lima već je njihova matica u Brdima (Lijeva Rijeka). Prema Cvijiću oni su se širili tako što su „asimilovali ... arhaično stanovništvo koje se bavilo zemljoradnjom i sebe zvalo Srbljaci.“ Ovi su zemljoradnici, u stvari, obrađivali zemlju na carskom hasu, kao poluzavisni seljaci, dakle – sebri, pa su ih po hasu okolni stanovnici nazvali Hašanima – Ašanima. Kada su Vasojevići išli u četovanje, pljačkali su i nasrtali na srbljačke kuće i rodove, što se ponekad završavalo obostranom krvlju. Brđani, ratnici, nipodaštavali su Srbljake zato što se bave „manje viteškim“ zanimanjem. U podsticanje na otimanje ašanskih imanja, po M. Cemoviću, uključivao se i Miljan Vukov, koji je tada bio crnogorski barjaktar a zatim kapetan. Na ove zulume, zbog kojih su se Ašani (Srbljaci) selili i turčili da se zaštite, žalili su se i Karađorđevom sinu Aleksandru, koji je bio srpski knez od 1842. do 1858. Aleksandar piše Njegošu 28. X 1850. da su mu se žalila dva „Srbina iz Hasa, kod predje-

Počelo je pobjedama kneza Vojislava nad Vizantijom 1040. i 1042. i nastavilo se preko Careva Laza (1712), Martinića i Krusa (1796), pa sukobom sa Napoleonom u Boki. Volter je, koreći Grke koji čame pod ropstvom, pitao: ima li tamo iđe ikoga živa, sem one šake Crnogoraca, da se bori pod orlom, simbolom slobode?

la vasojevićkog“ na grube postupke „Vasojevića crnogorskih“. Knez piše da su mu ovi ljudi čudesa protivu Vasojevića ispričali. Ako bi se oduprli oružjem, onda bi na njih skočili ne samo Vasojevići koji tamo uskaču već i oni koji su se već naselili u dolini Lima. Ašani se preko Beograda žale Cetinju, pa ako to i ne pomogne, onda će ih natjerati da se svi listom isturče. Dašić kaže da nije mogao utvrditi kako je na ovo pismo reagovao vladika Rade, ali se mora pretpostaviti da je djelovao u pravcu smirivanja stanja. Ovo je jedan od očitih dokaza kako se u različitim uslovima života, u brdima i u ravnici, u slobodi i pod okupacijom, razvijaju različiti mentaliteti.

10. Crna Gora u Evropi Za upoznavanje Evrope sa Crnom Gorom zaslužne su, prije svega, stalne i teško objašnjive pobjede Crnogoraca nad brojno nadmoćnijom i bolje naoružanom stranom vojskom. To je počelo pobjedama kne-

Saksonski kralj je došao sa 30 pratilaca krajem maja. Njegoš ga je dočekao na Mircu, u narodnome odijelu. Na planini su imali poljski ručak. Kralj je vidio da se pečenje siječe sabljama, i to mu se dopalo. A u Manastiru, đe ih je ugostio kuvar iz Zadra, pili su francuski šampanjac. Bilo je i kolača

za Vojislava nad Vizantijom 1040. i 1042. i nastavilo se preko Careva laza (1712), Martinića i Krusa (1796), pa sukobom sa Napoleonom u Boki. Ali prije Napoleona za Crnogorce je saznao Volter i pitao se, koreći Grke koji čame pod ropstvom: ima li tamo iđe ikoga živa, sem one šake Crnogoraca, da se bori pod orlom, simbolom slobode? Pa se onda pojavio Viala de Somijer sa svojom voluminoznom knjigom o Crnoj Gori i Crnogorcima kao autohtonom narodu i na francuskom i na engleskom jeziku (1820), i to kao francuski pukovnik koji poštuje neprijatelja. Pa onda Prosper Merime već 1827. u knjizi La Guzia objavljuje pjesmu Les Montenegrins o neustrašivim Crno-

gorcima i Napoleonu, koju će Puškin (već 1834) vjerno prevesti na ruski, da bi je s velikim zakašnjenjim, ali vjerno, i mi preveli na naš jezik: Crnogorci, koji su to? Bonaparta se pitaše. Je l’ istina, pleme ljuto Ne boji se sile naše? Vjerovatno je, ipak, da je dolazak saksonskog kralja i botaničara Fridriha II Avgusta u pośetu Njegošu 1838. učinila više nego pojedine knjige da se evropska javnost zainteresuje za ovaj gortački, slobodarski narod i njegovu državicu, koju je V. Gledston (1877) nazvao jednim čudom u istoriji. On je svakako čitao i Vialu na njemačkom (1821), i A. Rojca (Reuz) u „Dorpater Jahrbűcher“ (1833), pa Vu-

kov nepotpisani tekst: Jedan pogled na Crnu Goru, na njemačkom u „Auslandu“ i studiju: Crna Gora i Crnogorci, takođe na njemačkom (1837). I tome je vjerovao više nego Brockhausu iz 1827. koji je Crnogorce nazvao „neobuzdanim razbojnicima“ („eines freies Raubervolk“). Osim toga zanimale su ga i biljke. I tri crnogorske biljke su nakon njegovog odlaska dobile njegovo ime: Saxi fraga Frederici Augusti. Kralj je došao sa 30 pratilaca krajem maja i austrijske vlasti nijesu uspjele da ga odvrate od odlaska na Cetinje. Njegoš ga je dočekao na Mircu, u narodnome odijelu, i dodao mu svojijeh 30 pratilaca. Tada je već na putu od Mirca preko Koložunskog ždrijela, pa kroz Majstore bilo snijega! Ali, đe god se viđela zemlja, kralj je tražio bilje. Na planini su imali poljski ručak. Kralj je vidio da se pečenje siječe sabljama, i to mu se dopalo. A u Manastiru, đe ih je ugostio kuvar iz Zadra, pili su francuski šampanjac. Bilo je i kolača. To se, zajedno sa kuvarom, nije moglo nabaviti za kratko vrijeme od saznanja da će kralj doći, do njegovog dolaska. Za večerom Njegoš se pojavio pred Kraljem u vladičanskoj odori. I to dvojstvo svjetovnoga i crkvenoga poglavara dopalo se Kra-

lju, i zbog živopisnosti nošnje, jedne i druge, i zbog „očigledne nastave“, da je njegov domaćin i jedno i drugo. I lijep ne samo spolja nego i iznutra. A oni koji su pratili Kralja, prvenstveno Italijan Biazoleto (Biasoletto), koji je o tome odmah objavio putopis i obavještajni oficir Orešković, koji je o svemu izvještavao svojega cara, to su vjerno zabilježili. Njegoš je pred smrt boravio u Italiji. U Napulju su 4. marta 1851. u toku iskopavanja, to jest, skidanja tona vulkanske prašine sa starih zdanja, otkrili jednu kuću koju su nazvali: Casa Principe di Montenegro. Sa zida je skinuta velika freska koja je, kao i sve ostale, radi zaštite od slanih isparavanja sa bliskog mora, odnesena u Museo Nazionale. Mi smo je otkrili prema tačnome opisu Lj. Nenadovića Njegoš je želio da pośeti i Pariz (i SAD), ali to se posrećilo tek njegovome nasljedniku knjazu Danilu I, kao vladaru i Danilovome nasljedniku knjazu Nikoli I, kao đaku Liceja Luja Velikoga. No Crnogorci su se pojavili u Parizu 31. III 1849. u operi Les Montenegrins, rađenoj po libretu Alboaza i Žerara de Nervala, a muziku je komponovao M. Limnander Radnja ove opere odvija se 1807. godine, u vrijeme francusko-crnogorskoga rata i po ideji je antiratna! Sve je u njoj izmišljeno – sem suštine. Glavno lice je bard = guslar Žiška (?), vjerovatno inspirisan češkim junakom, jer oni nijesu dobro razlikovali Slovene, a za njime glavar Andrija a sa francuske strane kapetan Serži (Sergis) i njegov ađutant Folike (Foliquet). Od ženskih lica tu je jedna usvojenica Žiške, Beatrix (Blaženka) i druga Crnogorka, Režin (Regina = kraljica), zatijem Crnogorci i Francuzi, vojnici. Tema je: ljubav a ne rat. Razlike nijesu opravdanje za prolijevanje krvi. Ne bismo se ovđe bavili ovom operom, da u njenom finalu nema himne Crnoj Gori: Na gorama bliskim Bogu Podiže se soj junaka, Što njeguju bratsku slogu, Radi borbe protiv mraka. Recitativ:

Crna Goro, Bog neka te čuva! Crna Goro, Bog neka te čuva! Dakle, prva himna Crnoj Gori pjevana je u Parizu 1849. godine. U Parizu koji nije znao da Njegoš citira Igoa i Lamartina, ali je znao za njegovu državicu, jedno čudo u istoriji kroz koju je slobodno prošao saksonski kralj, tražeći rijetke biljke. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Prosper Merime

Aleksandar Puškin

Spomenik igumanu Mojsiju Zečeviću na groblju u Lijevoj Rijeci

Mlada fudbalska reprezentacija danas (16 h) kraj Bistrice dočekuje Rumuniju u kvalifikacijama za EP

PODGORICA – Mlada fudbalska reprezentacija uskoro će staviti tačku na ovaj ciklus. Izabranici selektora Nikole Rakojevića nijesu uspjeli da budu ni blizu borbe za prolaz dalje, ali su kvalifikacije pokazale i dobre strane ove generacije. Tokom naredna četiri dana ,,putešestvije“ pod nazivom kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, koje se održava naredne godine, biće završeno.

Popraviti utisak na kraju

,,Sokoli“ će danas (16 h) na Gradskom stadionu u Nikšiću dočekati Rumuniju, dok će četiri dana kasnije gostovati Finskoj u Tampereu. U posljednjem meču u ulozi domaćina Crna Gora tražiće priliku da popravi utisak u kvalifikacijama, gdje su ostvarene samo dvije pobjede (oba puta minimalne) protiv Albanije i Jermenije. – Uvijek je lijepo biti u reprezentaciji. Svako okupljanje izaziva posebne emocije. Ovo je sjajna grupa momaka, imamo vrhunsku atmosferu i sa dosta motiva čekamo kraj kvalifikacija – kazao je za Pobjedu Andrej Bajović, vezista Crne Gore. Crna Gora je odavno lišena rezultatskog imperativa u grupi E, dok Švajcarska, Finska i Rumunija vode veliku bitku, pa će za Rumune ovo biti vjerovatno presudni meč u kvalifikacijama. – Sigurno se očekuje dobar meč. Znamo da je situacija u grupi takva da sudbina reprezentacije Rumunije zavisi od utakmice sa nama. Njima je neophodna pobjeda. Samim tim, jasno je da će nas napasti i

izaći maksimalno motivisani. Ali naravno da ćemo se hrabro suprotstaviti i dati sve od sebe da dođemo do pobjede – objasnio prvotimac Dečića. Naša reprezentacija do 21 godine u ovom ciklusu rezultatski nije napravila iskorak, niti je bila u borbi za nešto više,

ali sigurno da će ovoj generaciji svaki meč značiti mnogo. – Svjesni smo da rezultatski nijesmo napravili iskorak, ali ne smije nas to obeshrabriti. Za nas svaki naredni meč znači mnogo. Želimo da se mjerimo sa kvalitetnim reprezentacijama i da se u tim

Grupa E

16.00 – Crna Gora – Rumunija 20.00 – Švajcarska – Finska

1.Švajcarska

LIGA NACIJA: Crna

Za Arenu iz Samsuna : Neđeljko Kostić

mečevima dokazujemo i napredujemo. Samim tim sigurno da će ovo za nas biti dobra provjera – naglasio je Bajović. Crna Gora će danas (16 h) igrati posljednji meč u ulozi domaćina i to kraj Bistrice, na Gradskom stadionu u Nikšiću. Za rođenog Nikšićanina samim tim duel protiv Rumunije ima posebnu težinu. – Počeo sam da se bavim fudbalom upravo u Sutjesci, živio sam u Nikšiću, tako da će ovaj meč kraj Bistrice meni dosta značiti. Sigurno je da ću imati poseban motiv, a vjerujem i podršku. Lijepo je što ću baš na tom terenu predstavljati svoju državu – kazao je na kraju Andrej Bajović. Sudija utakmice biće Džeremi Pinard iz Francuske, a njegovi sunarodnici Mikael Berhebru i Laurent Koniljo biće mu asistenti. R. P.

Luka Mirković na meču protiv Sutjeske postavio rekord kluba od povratka nezavisnosti

Brojka od 300 mečeva za ponos

PODGORICA – „Plavo-bijeli“ su se, nakon sigurne pobjede nad Sutjeskom u najvećem derbiju (1:0), vratili svakodnevnim obavezama na Kampu – bez gotovo pola tima zbog odsustva reprezentativaca, ali na to su već navikli – čekajući nastavak šampionata u kvalitetnom radu i sjajnoj atmosferi.

Zadovoljstvo na licima prvotimaca je očigledno zbog odličnih rezultata na startu sezone: „plavi“ su prvi na tabeli, imaju najviše postignutih golova (21), najmanje primljenih (tri), nemaju poraz, vezali su četiri pobjede bez primljenog gola, upisali najbolji start nakon deset kola u četvorokružnom sistemu (26 bodova, izjednačili taj rezultat sa generacijom Miodraga Grofa Božovića iz sezone 2006/07, te Miodraga Radulovića iz sezone 2011/12), ostvarili 15. pozitivan rezultat u međusobnom okršaju protiv najvećeg rivala Sutjeske (osam pobjeda, sedam remija)... A okršaj kraj Bistrice je bio 300. nastup u „plavo-bijelom“ dresu za Luku Mirkovića , koji je rekorder od obnove nezavisnosti po broju nastupa za Budućnost.

– Znači mi mnogo, nije mala stvar, a da sve bude još ljepše – stigla je pobjeda u derbi-

ju, tako da mi je još draže. Budućnost za mene predstavlja ostvarenje sna, jer mislim da većina djece koja počne da se bavi fudbalom poželi da jednog dana obuče plavo-bijeli dres. Meni je pošlo za rukom, stigao sam i do nekih rekorda i presrećan sam zbog toga – govori 33-godišnji vezista. Bivši A reprezentativac Crne Gore je svojih dvadesetak minuta u jedinom pravom domaćem derbiju odradio na sebi svojstven način – mirno, čvrsto, jako, tačno... Bez velike pompe je odradio nevidljivi posao i zatvorio prilaze golu protivnika. Za velika tri boda... – Svjesno smo bili malo oprezniji, jer smo znali da se

radi o mladoj i spremnoj ekipi, a i svaki derbi je drugačiji i donese nešto novo. Kako je vrijeme odmicalo, dolazili smo do svoje igre, oduzimali lopte, imali posjed... Iz jednog posjeda smo, iz lijepe akcije –doduše uz malo sreće – došli do vođstva, da bismo u drugom dijelu odigrali pametno i požrtvovano. Sutjesku smo sveli na tu jednu šansu i mislim da smo zasluženo slavili i bili bolji taman za taj jedan gol – govori Cetinjanin. Budućnost je definitivno pokazala najviše na početku sezone, a krajnji cilj se zna –povratak titule... – Taktički stojimo odlično, igramo čvrsto, a sve linije tima funkcionišu besprekorno.

Ni ne pomišljamo da je nešto gotovo ili da smo uradili neke velike stvari, jer ima još dosta da se igra, a u fudbalu je najgore kada se opustite – rekao je Mirković, koji je imao jasnu poruku: – Tek sad treba da radimo još jače i bolje kako bismo došli do zajedničkog cilja. Drugoplasirani tim je udaljen šest bodova, prošlogodišnji šampion Dečić je sa utakmicom više na „minus devet“, najveći rival Sutjeska na „minus 13“ – takođe sa utakmicom više... – Generalno na sve je najveći utisak ostavio Petrovac, ali to i ne treba da nas čudi, jer je sastavljena dobra i čvrsta ekipa predvođena kapitenom Boljevićem i iskusnim Kapisodom. Međutim, i dalje mislim da će Dečić da nam bude najveći rival u borbi za titulu, jer ima odlične igrače i kao tim će sigurno brzo izaći iz krize. Borbeni vezista je počeo svoju 10. sezonu u plavom, ali u aktuelnoj sezoni ima drugačiju ulogu i naravno nema problem sa tim, jer...

– Prihvatio sam da je došlo vrijeme za neke mlađe momke, što je sasvim logično. Mladi Bulatović, po meni, igra u najboljoj formi i konstantan je, uz njega je tu Savović koji ima ogroman potencijal i kroz koju godinu će se iskazati u punom sjaju, a tu su još

Đukanović, Brajović, Vukanić..., koji su kroz pripreme i utakmice pokazali da može da se računa na njih. Svojim iskustvom, konstantnošću i požrtvovanošću je na neki način mentor svima mlađima, koji sigurno mogu da nauče kako se treba odraditi svaki trening, kako se treba ponašati i kada je loše i kada je dobro, zato su savjeti Mirkovića značajni. – Prije svega, moraju da budu strpljivi. U fudbalu morate da budete vrijedni i samo se trud isplati, a na svakom treningu morate da pružite sve od sebe jer jedino se tako može napredovati. Svi talentovani momci u našem klubu moraju da budu svjesni da su u najboljem klubu u državi i da jedino u Budućnosti mogu da napreduju na pravi način. Klub iz godine u godinu ulaže u mlađe selekcije, stvorio je veliki broj igrača, a kao najbolji pokazatelj svega toga došao je prelazak Vasilija Adžića u Juventus – jasan je Mirković. Četiri titule, pet kupova, Genk, Astana... I lijepe i teške trenutke je Luka Mirković proživio sa plavo-bijelima za ovih 300 utakmica, a nešto će posebno pamtiti: – Proslava 30. rođendana naših vjernih navijača „varvara“, fešta pod Goricom i gol na tom meču. R. PEROVIĆ

Crna Gora je poslije poraza od Islanda (2:0) i Velsa (2:1) na početku Lige nacija sabijena uza zid i izlaz mora da traži tamo gdje je najteže – prve bodove u četvrtom izdanju najmlađeg Uefinog takmičenja za reprezentacije pokušaće da osvoji na gostovanju najboljoj ekipi u grupi B4, Turskoj.

Realnost je da večerašnja utakmica u Samsunu (20.45 sati) u najavi ne nudi mnogo toga našim fudbalerima jer je domaćin u prednosti po gotovo svim parametrima, ali takvi mečevi znaju da ,,izrode“ i najljepše autsajderske priče. ,,Sokoli“ nemaju kud, situacija na tabeli tjera ih da se ,,isprse“ domaćinu koji će imati paklenu podršku 30.000 i nešto više navijača na stadionu ,,19. maj“, nazvanom po datumu koji budi ponos kod cijele nacije (početak formiranja Republike Turske).

Za Crnu Goru je duel na obali Crnog mora takođe pitanje ponosa – treći vezani poraz, a ukupno peti računajući prijateljske mečeve, bio bi jak udarac za samopouzdanje.

- Evidentan je pritisak kad kreneš sa dva poraza, bodovi odlaze, a nije ostalo mnogo utakmica, postoji opasnost da se ispadne u C diviziju. Potrebni su nam bodovi, ako igraš dobro, a ne pobijediš, ništa ne vrijedi – rekao je selektor Robert Prosinečki na konferenciji za medije. Hrvatski stručnjak najavio je da neće odustati od napadačke filozofije, mada su prethodni mečevi pokazali da Crna Gora nema kvalitet da se uvijek tako nametne.

- Turska je favorit, naročito jer igra kod kuće. Znamo koga sve imaju i kako igraju, međutim, nećemo se braniti ni u jednom trenutku. Probaćemo da im pariramo u veznom redu, gdje je ključ. Kad budemo imali loptu da nešto napravimo. Neće biti nimalo lako, momci su svjesni težine zadatka. Mora se imati i sreće, nadam se da ćemo je zaslužiti i da će nam biti naklonjena –dodao je Veliki Žuti.

MONTELA VELIKA

SNAGA DOMAĆINA

Turske vedete su Hakan Čalhanolu iz Intera, Arda Guler iz Real Madrida i Kenan Jildiz iz Juventusa, ali sastav Vinćenca Montele ima još mnogo aduta. – Odlična su generacija. Ima tu mnogo mladih, kvalitetnih igrača, u velikim klubovima su, a sa selektorom Montelom su dobili mnogo. Odlična reprezentacija, pokazala je na Evropskom prvenstvu da može sa svima da igra. Skoro da su ušli u polufinale, znamo mno-

Andrej Bajović u akciji

Luka Mirković

U napad na Tursku

go o njima. Imaće veliku podršku, što vrlo dobro koriste. U naletu su – naglasio je Prosinečki.

Selektor Crne Gore često ističe koliko je Turska dobila dolaskom Vinćenca Montele.

- Analizirali smo ih mnogo. Sa Montelom su dobili disciplinu, agresivnost i dobru atmosferu, što je preduslov za dobar rezultat. Željni su dokazivanja, velika nacija koja ima veliki broj igrača, ali i jaku ligu, a to je, takođe, vrlo bitno. Na nama je da damo maksimum, mada opet imamo problema sa povredama kao sve vrijeme od starta Lige nacija. Ko god bude igrao, moraće dati maksimum – poručio je naš selektor.

VELIKA NOĆ ZA IGORA

NIKIĆA

Sastav iz Crne Gore u prva dva meča Lige nacija otkrio je da je imperativ ,,sokola“ u ovom ciklusu rezultat, a ne pravljenje tima za naredne kvalifikacione cikluse.

Ipak, desila se (blaga) promjena u razmišljanju, pa će vatre-

Montela: Crna Gora može da iznenadi

Turska je veliki favorit protiv Crne Gore, a pobjedom bi napravila važan korak ka prvom mjestu. Tim Vinćenca Montele ima četiri boda, koliko i Vels koji večeras gostuje Islandu (3). – Crna Gora se ne smije potcijeniti. To je tim koji može da iznenadi. Fudbal ne prašta neozbiljnost, moramo da igramo disciplinovano. Treba nam konkretnija igra u napadu i bolja završnica jer smo zbog toga mogli da dođemo u krizni momenat na utakmici s Islandom. Ne smijemo dozvoliti da se isto desi i protiv Crne Gore – rekao je Montela, nekadašnji golgeter Rome.

ni debi u Turskoj imati Igor Nikić

Legendarni Hrvat odlučio je da 24-godišnji čuvar mreže Dečića stane među stative u Samsunu, dok će standardna ,,jedinica“ MilanMijatović biti na klupi.

- Promijenili smo sastav, ali nemam problem da saopštim startnih 11, ionako su nas Turci analizirali. A i dolazi vrijeme za neke promjene – rekao je Prosinečki. Nekadašnji maestro sa loptom

otkrio je i ostalih 10 iz prve postave – u odbrani će biti Adam Marušić, IgorVujačić, NikolaŠipčić i AndrijaVukčević U veznom redu djelovaće Edvin Kuč, MarkoBakić i Vladimir Jovović, a napadački trio činiće DritonCamaj, Stevan Jovetić i NikolaKrstović MarkoJanković je doputovao u Samsun, ali pitanje je koliko može da pomogne.

- To je veliki problem, Marko je igrač koji nam mnogo znači. Nadam se da će biti u protoko-

Kuč: Zašto bismo

se plašili?

Frenetična podrška sa tribina je veliki impuls za Tursku, ali i motiv za Crnu Goru.

- Nije prvi put da igramo pred punim stadionom, znamo da je Turska zemlja koja voli fudbal i radujemo se što će biti ispunjene tribine. Nadam se da ćemo ostvariti prvu pobjedu. Svjesni smo da nas očekuje teška utakmica, Turska je pokazala da ima sjajnu generaciju, pokazala je to na Euru. Sigurno da će im biti lakše kod kuće. Poslije dva poraza moramo pokazati da imamo kvalitet i uraditi sve da izvučemo povoljan rezultat – izjavio je EdvinKuč

lu. Jedan je od naših najboljih vezista, nadam se da će možda ući – kazao je Prosinečki, ko-

Vezista Nefčija zbog povrede nije igrao u porazima od Islanda i Velsa.

- Nijesam dugo u reprezentaciji, ali znam da uvijek imamo problema sa povredama. Jedini put kad smo bili kompletni bilo je na pripremama u Antaliji u martu, na prvom okupljanju kod novog selektora, i ostvarili smo dvije pobjede. Svaki povrijeđeni igrač predstavlja

nam veliki problem. Sigurno bi i u septembru sve bilo drugačije da smo bili kompletni. Opet imamo problema, ali nadam se da ćemo sjutra imati sreće i izvući pozitivan rezultat – podsjetio je Kuč na izostanke Savića, Vešovića Adžića Kako nadmudriti i nadigrati Tursku?

- Svjesni smo da Turska ima sjajnu generaciju, igrače u najvećim evropskim klubovima. Ovo je za mene izazov, radujemo se punom stadionu i nema potrebe da se plašimo ili da osjećamo pritisak. Ako bude naš dan, možemo ostvariti pozitivan rezultat. U prošle dvije utakmice smo imali dosta kadrovskih problema, imamo ih opet, ali ako budemo pravi, možemo očekivati dobar rezultat – poručio je Kuč.

ji je radio u Turskoj kao trener Kajserispora i Denizlispora. - Moj period u Turskoj bio je vrlo lijep. Radio sam u odličnoj ligi, tako da gledam vrlo pozitivno na taj period života.

Naši najbolji fudbaleri sinoć na treningu na stadionu ,,19. maj“ u Samsunu

Jadran M:tel se oglasio nakon povrede ovosezonskog pojačanja na utakmici lige šampiona u Marseju Milojević na sreću nema prelom vilice, ali će pauzirati od sedam do osam sedmica

PODGORICA – Nakon dodatnih pretraga utvrđeno je da igrač Jadrana M:tel Vuk Milojević na svu sreću nema prelom vilice, ali ima povredu tri prednja zuba, što će ga odvojiti od takmičenja od sedam do osam sedmica, saopšteno je iz novljanske ekipe.

Vicešampion Crne Gore je prije dva dana na premijeri Lige šampiona poražen od Marseja 13:11, a ovosezonsko pojačanje

Jadrana je u drugoj četvrtini dobilo snažan udarac od stra-

ne Vladana Spaića Naš reprezentativac u kapici Marseja je nakon što je postigao gol za 7:5 u produženom kontaktu udario Milojevića. Nakon udarca Spaić je isključen, vrlo brzo će se i LEN oglasiti povodom ovog događaja. A. M.

Portugalac ostvario velike uspjehe u Sporting Lisabonu Vijana novi sportski direktor Sitija, dovodi Amorima za trenera?

PODGORICA – Hugo Vijana biće novi sportski direktor Mančester sitija, nakon što je Španac Begiristajn najavio odlazak iz kluba na kraju sezone, objavio je londonski San.

Najtiražniji britanski list je objavio da je Portugalac izbor vlasnika šampiona Premijer lige, nakon velikih uspjeha koje je sa Sporting Lisabonom na istoj poziciji ostvario u domovini. Takođe, očekuje se da nakon Vijaninog imenovanja, koje je sada samo formalnost – dođe i do rotacije na poziciji me-

nadžera. Legendarni Katalonac Gvardiola će napustiti klub kada i njegov prijatelj i bivši saigrač Begiristajn. Kako je objavio San, sa Vijanom će u Siti doći i trener Sportinga Ruben Amorin, koji je tokom ljeta bio kandidat za klupu Liverpula. Amorima i sam Gvardiola izuzetno cijeni i smatra ga trenutno jednim od najprogresivnijih i najboljih trenera mlađe generacije na svijetu. Ukoliko se desi njegov angažman, doći će i do potpune promjene sistema igre – Amorim sa Sportingom igra u formaciji 3-4-3.

PODGORICA – Od šest timova koji su u Evrokupu, u obje grupe, bili bez pobjede nakon dva kola, jedino je Budućnost Voli u trećem kolu prekinula evropski post. Tim Andreja Žakelja je to uradio na impresivan način, pobijedivši Trento u gostima (85:64), u meču u kojem su „plavi“ kontrolisali igru i rezultat od prvog do posljednjeg minuta (domaćin je vodio samo jednom na meču sa 21:20), protiv rivala sa kojim su Podgoričani najčešće izlazili kao pobjednici proteklih godina (sedam pobjeda u devet mečeva).

Tako je crnogorski šampion probio led nakon dva startna poraza, od kojih je prvi, u Istanbulu protiv Bešiktaša, bio ubjedljiv (94:76), dok su Podgoričani, uz malo više sreće i koncentracije, ali i bolje selekcije šuta, mogli bolje da prođu od poraza nakon produžetka u „Morači“ od Gran Kanarije (89:86).

Upravo nakon takvog poraza, a poslije gostujuće pobjede u ABA ligi protiv Igokee, Budućnosti je trebala jedna pobjeda kao u Trentu, zbog samopouzdanja za nastavak sezone. Jer da je izgubila u Trentu i imala 0-3 poslije trećeg kola, Budućnost bi već na startu ozbiljno ugrozila borbu za mjesto u plej-ofu, što je ove sezone proklamovani cilj kada je Evrokup u pitanju... – Znači nam mnogo ova pobjeda. Imali smo težak poraz poslije produžetka od Gran Kanarije i uspjeli smo da nađemo ritam prvo protiv Igokee, a zatim i Trenta – kaže za Pobjedu Aleksa Ilić, kapiten „plavih“. ODLIČNA UTAKMICA

Nakon dva meča u kojima je prosječno primila 91,5 poena, računajući i produžetak protiv Gran Kanarije, Budućnost je u protiv Trenta defanzivno odigrala onako kako to

Ilić: Mnogo znači ova

želi trener Andrej Žakelj, i kako Podgoričani treba da igraju, da bi onda i u napadu imali potreban mir. Da nije bilo opuštanja u finišu meča, zbog čega je Trento uspio da posljednju četvrtinu završi neriješeno (20:20), Podgoričani bi u sve četiri dionice spustili rivala na ispod 20 poena. A u trećoj su ostavili domaće na svega devet poena (četiri koša za dva poena i jedno bacanje), pri čemu više od sedam minuta, odnosno, posljednjih šest minuta i 39 sekundi treće četvrtine i prvih 35 sekunde posljednje, „plavi“ nijesu primili ni poen. U tom intervalu su serijom 21:0 stigli do nedo-

stižne i maksimalne prednosti od 24 poena (68:44) i riješili pitanje pobjednika. - Odlična utakmica je iza nas. Ostvarili smo jako bitnu pobjedu, prije svega poslije dva poraza u Evrokupu. Mislim da smo od prvog minuta postavili naš ritam i kontrolisali meč do kraja – ističe Ilić, koji je u Trentu bio skoro 15 minuta na terenu i dao doprinos pobjedi sa četiri blokade (od ukupno pet timskih), tri skoka i dva poena.

ZADOVOLJSTVO

ODBRANOM Na kraju je Budućnost imala skoro sve bolje elemente u

Sporting ima maksimalan skor nakon osam kola domaćeg prvenstva Primeire, a u posljednje četiri sezone osvojene su dvije titule i ukupno pet trofeja.

R. A.

Bez obraćanja javnosti nakon sastanka vlasnika i čelnika Junajteda Uprava ćuti, Ten Hag radi do daljnjeg

PODGORICA – Erik ten Hag očekuje i da će nakon mečeva reprezentacije voditi Mančester junajted, nakon kriznog sastanka novih vlasnika i čelnika giganta Premijer lige. Holanđanin je žestoko kritikovan u ostrvskoj javnosti, koja sedmicama očekuje otkaz,

nakon najlošijeg starta mančesterskog kluba u istoriji PL kada je uvodnih sedam kola u pitanju. Junajted ima samo dva trijumfa i na 14. je mjestu

na tabeli. Nakon sastanka, niko od prisutnih nije želio da se obrati medijima. Spekuliše se da novi vlasnik, najbogatiji Britanac ser Džim Retklif najviše zagovara smjenu Ten Haga – ali da, za sada, na tržištu nema odgovarajuće rješenje za zamjenu i da je to jedini razlog zbog kog je odluka odložena

Tim čeka nešto povoljniji raspored mečeva, nakon duela sa Brentfordom 19. oktobra na svom terenu gostovaće Vest Hem junajtedu, pa dočekati Čelzi. R. A.

Posljednja velika trka sezone na programu u subotu Tadej Pogačar cilja istorijski četvrti trijumf u Lombardiji

PODGORICA – Tadej Pogačar istakao je jasnu ambiciju da u subotu postane prvi biciklista sa četiri trijumfa zaredom na čuvenoj trci ,,Mo-

numento Il Lombardija“. Radi se o posljednjoj velikoj trci sezone, koja je već apsolutno za pamćenje za slovenačkog superstara. Prva zvijezda bicikliz-

ma Pogačar ove sezone postao je svjetski prvak, u velikom stilu osvojio je i Tur de Frans i Điro dˇItaliju. Trka od Bergama do Koma na italijanskom sjeveru je duga 252 kilometra, imaće osam uspona i po mnogima je najteži jednodnevni klasik sezone kada su usponi u pitanju. – Za mene i tim ovo je bila perfektna godina. Radilo se žestoko, stvari su ,,kliknule“ napravi način... U budućnosti ću se, vjerujem, osvrtati na ovu godinu kao na poseban period života i karijere. Ali još nije gotovo. Želim da sezonu završim na najbolji način i ciljam dobar rezultat u subotu u Lombardiji – rekao je Pogačar. Očekuje se da mu najveći rival ponovo bude dvostruki olimpijski šampion Remko Evenpol, treći sa Tur de Fransa, belgijski specijalista za jednodnevne trke. R. A.

Rezultati i tabela

nam

pobjeda

odnosu na Trento. Bolje procente šuta za dva (52 – 43,1 odsto) i posebno tri poena (50 – 19 odsto), imala je skok više (38-37), više ukradenih lopti (10-9) i manje izgubljenih (1417). Iako su imali manje ofanzivnih skokova (8-15), Podgoričani su bolje koristili drugi napad (12-5), a upisali su i po dva poena više nakon izgubljenih lopti protivnika (1917) i iz kontranapada (10-8). Osim ofanzivnog skoka, Trento je imao i više asistencija (14-12), te je bio precizniji sa linije slobodnih bacanja (89 – 75 odsto).

Bahčešehir – Trento, Budućnost Voli

Trefl Sopot, Huventud

Zadar je nezgodna ekipa, ali mi smo uhvatili ritam

Košarkaše Budućnost Volija u subotu očekuje posljednje od tri uzastopna gostovanja na dva fronta, meč sa Zadrom u Dvorani „Krešimir Ćosić“. Zadrani su u prva dva kola upisali pobjedu i dva poraza, dok Budućnost ima maksimalan učinak nakon tri kola. – Zadar je nezgodna ekipa. Imali su lošije izdanje protiv SC Derbija u prošlom kolu i željeće da naprave reakciju. Igraju kod kuće, pred svojim navijačima. To je godinama teško gostovanje, ali mi smo uhvatili neki ritam i ići ćemo na pobjedu – rekao je Aleksa Ilić

Odlična utakmica je iza nas. Ostvarili smo jako bitnu pobjedu, prije svega poslije dva poraza u Evrokupu. Mislim da smo od prvog minuta postavili naš ritam i kontrolisali meč do kraja, ističe Ilić, koji je u Trentu bio skoro 15 minuta na terenu i dao doprinos pobjedi sa četiri blokade (od ukupno pet timskih), tri skoka i dva poena

- Najviše sam zadovoljan odbranom, Trento je poletna ekipa, napadački orijentisana, ima dobre individualce i na to se oslanja njihova igra. To smo sveli na minimum i to se najviše odrazilo na rezultat, uz dobar napad koji je došao uz to – zaključio je Aleksa Ilić. S. JONČIĆ

Amerikanka stiže kao zamjena za Tiju Singlton koja je napustila redove Podgoričanki

Budućnost Bemaks jača za Tes Amundsen

PODGORICA - Tes Amundsen nova je košarkašica Budućnost Bemaksa.

Ferel: Bili

smo ekstra motivisani

Jogi Ferel je protiv Trenta odigrao najbolji meč od početka sezone. Meč je završio sa 21 poenom (8-6 za dva, 4-3 za tri poena, tri asistencije, dva skoka i asistencija), za indeks korisnosti 22.

– Cijela ekipa je odigrala odličnu utakmicu. Znali smo da moramo da ostvarimo prvu pobjedu u Evrokupu i bili smo ekstramotivisani protiv Trenta. U dvorani nas je čekao sjajan protovnik, ali smo uradili sjajan posao što smo ostali zajedno, slušali trenerov plan igre i meč završili sa pobjedom – rekao je Ferel.

Sutjeska i Teodo doživjeli poraze u drugom kolu ABA 2 lige

PODGORICA – Košarkaši Sutjeske nijesu uspjeli da se sa pobjedom vrate i sa drugog gostovanja u ABA 2 ligi. Nikšićani su prvi poraz u regionalnom takmičenju doživjeli u Sarajevu od Bosne (78:84), koja sada ima isti skor u grupi B kao Nikšićani (1-1).

Dubljević: Dobili bismo da smo igrali kod kuće

Teodo je nakon dva kola na nuli, pošto je izgubio na oba gostovanja, prvo Rabotničkom, a onda u utorak i protiv slovenačkog Heliosa (69:62) iako su Tivćani vodili na poluvremenu (34:28). – Prvo poluvrijeme smo igrali na višem nivou, ali nas je pad koncentracije u prvih par minuta nastavka koštao prednosti koju smo stekli, a domaći su postigli dosta trojki u nizu i tako se vratili. Naš šut za tri poena je bio

– Bosna je većim dijelom utakmice bila kvalitetniji i bolji protivnik i, možda, i zasluženo pobijedila. Ali i to nije bio garant pobjede. Vidjeli smo kako je završnica tekla i neki naš pad koncentracije u tim momentima je dozvolio da ostavimo dobrog igrača na šutu za tri poena i primimo trojku. Međutim, mislim da je problem bio, pogotovo u prvom poluvremenu, defanzivni skok i tranzicija Bosne, gdje smo primili lakih 14 poena u prvom poluvremenu. Mislim da je to bio uzrok – rekao je Dragan Bajić, trener Sutjeske. Nikšićani su u nastavku bolje odigrali nego u prvom poluvremenu, nakon kojeg su imali 12 poena minusa (45:33), ali nijesu uspjeli da preokrenu rezultat.

- Na otvaranju drugog poluvremena smo pokazali neku energiju u odbrani, međutim, opet je uslijedio pad koncentracije. Jer su nam opet igrači Bosne skakali i iz drugog-trećeg pokušaja dolazili do poena. Mi smo se opet kao tim vratili u utakmicu. Imali smo, možda, šansu da

Naime, nakon što je zbog privatnih razloga Tija Singlton tražila sporazumni raskid saradnje, crnogorski šampion bio je prinuđen da traži novo rješenje na poziciji krilnog centra. Čelnici podgoričkog kluba brzo su reagovali i potpisali Amundsen (185, 1999). Riječ je

o Amerikanki, koja je do prije samo par dana bila članica Laresa iz Portorika. Za Lares je upisala 15 nastupa, u prosjeku je igrala 37,6 minuta uz učinak od 16,3 poena i 5,7 skokova po meču. Posljednji meč odigrala je 3. oktobra, kada je protiv San Germana ostvarila 17 poena, uz pet uhvaćenih lopti, a najbolju partiju u ligi Portorika ostvarila je 24. septembra, kada je postigla 28 poena.

Inače, Tes Amundes, nakon koledža (Kalifornija stejt u NCAA 1), prvi put igrala je u Evropi prošle sezone, kada je nasupila za Alvik Basket iz Švedske, gdje je na 24 utakmice imala prosjek 18,6 poena uz pet skokova. Amundes će imati priliku da debituje za ,,plave“ već 16. oktobra protiv Trešnjevke u ,,Bemaks areni“ u okviru 3. kola WABA lige. R. P.

U novembru počinje nova sezona u juniorskoj ABA ligi

SC Derbi i Podgorica brane

čast Crne Gore

PODGORICA – U ovogodišnjoj juniorskoj ABA lige nastupiće 16 timova, podijeljenih u četiri grupe, a među njima su i dva crnogorska kluba SC Derbi i Podgorica Bemaks.

dom i Širokim.

Turniri grupne faze će biti odigrani od 22. do 24. novembra u dva grada, u Beogradu i Laktašima.

loš i nijesmo uspjeli da preuzmemo kontrolu nad utakmicom, promašili smo otvorene šuteve. Helios je u posljednjim sekundama pogodio teške udarce od table i iz kornera. Imali smo šansu da pobijedimo u ovom meču i vjerujem da bismo uspjeli da smo igrali kod kuće – rekao je Dušan Dubljević, trener Teoda.

sa jednom odbranom, možda, dođemo i do pobjede, ali šta je, tu je. Moramo da budemo zadovoljni sa razlikom koja je dosta korektna i tražimo svoju šansu. Međutim, rekao sam igračima, da smo dobili utakmicu, ne bismo puno dobili. I sa samim porazom ne gubimo puno, jer

SC Derbi, koji je igrao u finalu 2021. i 2023. godine, nastupiće u grupi B sa Dubaijem, FMP-om i Partizanom, dok će Podgorica Bemaks, debitant u ovom takmičenju, biti u grupi D sa Cibonom, Crvenom zvez-

Nakon odigranih mečeva u grupnoj fazi (svaka ekipa po tri), pobjednici grupa izboriće plasman u polufinale. Grupa A (Beograd): Borac, Cedevita Junior, Krka, Mega Grupa B (Beograd): Dubai, FMP, SC Derbi, Partizan Grupa C (Laktaši): Cedevita Olimpija, Igokea, Spartak, Zadar Grupa D (Laktaši): Cibona, Crvena zvezda, Podgorica Bemaks, Široki. S. J.

su ostala još četiri kola. Puno toga još ima da se igra, da se rasplete, pa ćemo vidjeti na kraju ko će da slavi – dodao je Bajić. Zoran Kašćelan, trener Bosne, bivši trener Lovćena i Podgorice, čestitao je svojoj ekipi na pobjedi.

- Utakmica je bila sa puno naboja, puno tenzija i očekivano je bilo da ćemo protiv iskusne

ekipe Sutjeske imati tokom čitavih 40 minuta pravu borbu. Na kraju su, možda, odlučile sitnice i taj jedan šut za tri poena, ali, uvjeren sam, kad se gleda svih 40 minuta, da smo zaslužili pobjedu. Imali smo dobru energiju. Imali smo zalaganje, prije svega, u odbrani, na zavidnom nivou. A u drugom poluvremenu naravno da je dobra ekipa Sutjeske odgovorila i na kraju smo ušli u egal utakmicu i pobijedili. Raduje me, jer nam je mnogo važno na početku sezone. Nova je ekipa, trebaće vremena da se, prije svega, upoznamo. I vjerujem, kako vrijeme bude odmicalo, da će i stvari koje smo griješili biti sve bolje. Čestitke i ekipi Sutjeske, odličnoj i pravoj takmičarskoj ekipi, koja je na početku sezone pokazala da je ozbiljan pretendent na plasman u drugu fazu, kao što to ne krijemo da smo i mi – rekao je Kašćelan. S. J.

Aleksa Ilić na meču sa Trentom u gostima

Strateg Nikšićana Dragan Bajić

SENZACIJA U ŠANGAJU: Tomas Mahač i Janik Siner igraće u polufinalu prestižnog mastersa

,,Leteći Džordan“ počistio Alkarasa

PODGORICA – Češki teniser Tomas Mahač napravio je čudo i izbacio Španca Karlosa Alkarasa u četvrtfinalu mastersa u Šangaju, slavivši sa 2-0, po setovima 7:6 (5), 7:5. Malo ko je očekivao da bi Čeh mogao do senzacije, koliko god je u dobroj formi, ali je on to uradio. Ozbiljno je namučio Alkarasa i na kraju mu nanio poraz, koji će ga sigurno boljeti, pogotovo zbog načina na koji je izgubio. U polufinalu mastersa u Šangaju, Mahač će odmjeriti snage sa Italijanom Janikom Sinerom koji je u četvrtfinalu lako pobijedio Danjila Medvedeva (6:1, 6:4) i pokazao da mu igra na terenima najvećeg turnira azijske turneje sve više odgovara.

Od samog susreta s Alkarasom vidjelo se da je Tomas i te kako naoružan i spreman da pomrsi konce najboljem. Iako je u meč ušao nervozno, promašivši tri uzastopna forhenda, vrlo lako je pronašao ritam i nivo koji je održavao maltene do kraja meča. Pokušavao je Alkaras u više navrata da poremeti Čeha, ,,sjeckao“ je ritam, tjerao ga na bekhend i dominantno uzimao gemove na svoj servis. Međutim, brejka u prvom setu nije bilo sve do taj-brejka, kada smo vidjeli niz, ali je Mahač u ključnim momentima ostao pribran, mada ne na zemlji –bukvalno.

Publika je imala priliku da uživa, gleda vrlo atraktivan tenis. Tomas je u više navrata imitirao svog idola Džorda-

na i ,,iz vazduha“ slao loptice koje su ,,čistile“ linije i tako osvojio prvi set. Drugi je započeo u istom ritmu, rano je napravio brejk i poveo sa 3:1, a mnogi su se pitali da li može da održi taj nivo igre. Uspio je Karlitos da se vrati – kada je osvojio tek prvi brejk u ovom, meču odjeknuo je urlik, činilo se čitavim Šangajem. Izjednačio je na 3:3, sigurnim servis gemom poveo sa 4:3, ali se Čeh nije predavao. Nastavio je da ispucava ,,projektile“ koji su nekad ulazili, nekad ne, ali je rezultat na semaforu 4:4 ukazivao na ponovni start. A taj novi početak očigledno je više prijao Tomasu, koji je zadržao energiju i nevjerovatan ritam – na 5:5 je osvojio ključni brejk i svojim servisima priveo meč kraju. Ovo

je najveća pobjeda, a i najbolji rezultat u karijeri Čeha.

Prvi teniser svijeta Siner je za samo 83 minuta riješio meč protiv Medvedeva, koji se mučio sa povredom ramena i dva puta morao da traži medicinski tajm-aut.

Italijan je napravio tri brejka, a spasio jedinu brejk-šansu rivala na meču. Imao je veliku prednost u vinerima 26:12 i manje neiznuđenih grešaka 25:20. Na mreži je realizovao svih sedam izlazaka i imao prednost čak 65:43 u osvojenim poenima. Sputan povredom, peti teniser svijeta Medvedev nije mogao da pruži dostojan otpor favoritu.

U polufinalu Mastersa u Šangaju u subotu snage će odmjeriti Siner i Mahač. R. A.

Rafael Nadal objavio tešku odluku, posljednji turnir karijere igraće u novembru

PODGORICA – Rafael

Nadal (38) donio je najtežu odluku karijere - na Dejvis kupu u novembru zvanično će se oprostiti od takmičarskog igranja tenisa. Tako se završava karijera teniskog velikana, osvajača 22 grend slem titule, najvećeg šampiona turnira na šljaci u istoriji ,,bijelog sporta“.

Oprostiće se u dresu reprezentacije - na turniru u Malagi, koji počinje 18. novembra. Već godinama se bori sa posljedicama ozbiljnih povreda, a ovog ljeta imao je neuspješan olimpijski nastup. Od tada nije igrao.

Odluka je objavljena na njegovim profilima na društvenim mrežama. Poruku: ,,Hvala svima“, objavio je, između ostalih, i na našem jeziku.

Nadal će se u novembru, pred domaćom publikom, sa kolegama iz španske reprezentacije boriti za petu Dejvis kup titulu karijere. Ostaće, ipak, najviše upamćen po nastupima na pariskoj šljaci. Na Rolan Garosu osvojio je čak 14 od 22 grend slem titule karijere, što je dominacija na jednom turniru bez presedana u tenisu. Na mečevima pariskog grend slema ostvario je fantastičan skor 112-4.

– Ovdje sam kako bih vas obavijestio da završavam profesionalnu karijeru. Realnost je da su iza mene neke teške godine, posebno posljednje dvije. Mislim da nisam mogao da igram

bez limitaca. Ovo je naravno teška odluka, za koju mi je bilo potrebno određeno vrijeme da je donesem. Ali u životu sve ima početak i kraj i mislim da je ovo pravo vrijeme da završim karijeru koja je bila dugačka i mnogo uspješnija nego što sam ikada mogao da zamislim - poručio je Rafa. Potom se osvrnuo i na posljednji turnir koji je pred njim. - Veoma sam uzbuđen što će mi posljednji turnir biti finale Dejvis kupa gdje ću predstavljati svoju zemlju. Mislim da sam obrnuo cio krug, jer mi je jedan od prvih uspjeha u karijeri bilo igranje u finalu Dejvis kupa u Sevilji 2004. godine. Osjećam se veoma, veoma srećnim zbog svih stvari koje sam doživio. Želim da zahvalim cijeloj teniskoj industriji. Svima koji su dio ovog sporta, svim svojim kolegama, posebno mojim najvećim rivalima. Proveo sam mnogo sati sa njima i proživio mnogo trenutaka koje ću pamtiti cio životdodao je Nadal. Brojni teniski velikani, ikone sporta, u samo nekoliko minuta nakon objave njegove poruke poslali su mu poruke zahvalnosti – uz isticanje u kojoj mjeri je Nadal obilježio modernu eru sporta, a svojim stilom igre, taktikom, pristupom pripremama i džentlmenskim ponašanjem bez premca – oblikovao igru i ostao primjer za generacije koje slijede. S. S.

Tomas Mahač

Janik Siner

Dana 9. oktobra u 73. godini života, iznenada je preminuo naš voljeni

MILAN Petkov POPOVIĆ

Po sopstvenoj želji, sahranjen je u krugu porodice 10. oktobra 2024. na gradskom groblju Čepurci u Podgorici.

Ožalošćeni: supruga NEVENA, sin MARKO, ćerka MILENA, snahe DIJANA i DUŠANKA, unučad VANA, EVA i VOJIN, bratanić PETAR, brat od strica GORAN i ostala rodbina

Sa bolom i tugom obavještavamo da je dana 9. oktobra 2024. u 64. godini preminula naša voljena i plemenita

LJILJANA LJILJA Nikole KRIVOKAPIĆ rođena VUKMIROVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Cetinju 10. oktobra od 12 do 16 časova i 11. oktobra od 12 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: majka DESANKA, đeca MARIJA, MIRJANA, ANDRIJANA i STEFAN, brat DRAGAN, snahe JOVANA i ŽELJKA, unučad MIKI, KATARINA, KRISTINA, SARA i OGNJEN, đeveri PERIŠA i VASO, jetrve ANĐE i JOVICA i ostala mnogobrojna rodbina KRIVOKAPIĆ i VUKMIROVIĆ

11. oktobar 2024.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Sa tugom u srcu opraštamo se od naše drage ćerke, sestre, tetke i zaove

LJILJANE KRIVOKAPIĆ rođene VUKMIROVIĆ

Sada si u svijetu u kome nema bola i spavaš mirno od svakog zla. Počivaj u miru, napaćena dušo.

LJILJANI KRIVOKAPIĆ

Najdraža moja mamice, tvoja ljubav i podrška bila je moj oslonac kroz sve životne oluje. Ti si moj borac, moja ikona, moja duša. Znam da putuješ u susret anđelima koji te jedva čekaju da im ukrasiš rajske vrtove. Kako ću dalje bez tebe, sunce moje, ko će me zovnuti „sine“? Kako, mamice?

Tvoja ćerka MARIJA MARTINOVIĆ sa porodicom 364

Pincezo moja, nijesmo se ovako dogovorile. Nijesmo. Obećala si mi da me nećeš ostaviti, da ćeš i ovo preživjeti, da ćeš me još dugo dočekivati na kućnom pragu, da ćemo se zajedno radovati svemu što dolazi. Umjesto toga, ti mi ode. Tiho i dostojanstveno. Zbogom, Jerusalimu bića mog, rano moja vječna. Srešćemo se opet.

Ćerka ANDRIJANA

LJILJANI KRIVOKAPIĆ

Tvoja prisutnost ispunjavala je naše živote radošću. Sjećaćemo se tvoje snage i dobrote i nositi tvoju ljubav zauvijek sa nama. Nedostajaćeš nam više nego što riječima možemo opisati.

Tvoja unučad MIKI, KATARINA, KRISTINA, SARA i OGNJEN

Draga

Posljednji pozdrav

Prebrzo si nas napuštila, moja majko. Hiljadu zašto, a na nijedno odgovor.

Kažu da Bog uzima za sebe najbolje, ali zašto je morao baš tebe?

Trebala si mi još uvijek da se zajedno smijemo i pričamo, najbolji i najiskreniji moj prijatelju. Znam da si sada na nebu sa anđelima i da su se radovali tvom dolasku, ali mogli su sačekati još malo. Prerano su mi te uzeli. Tješim se i znam da ćemo se sresti na nekom ljepšem mjestu.

Tvoja ćerka MIRJANA VUJOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj mami, babi i svekrvi

LJILJANI

Sokole naš, ode nam i ti u carstvo nebesko. Neka ti gore duša caruje, a nama ostaje samo da te pamtimo i pominjemo kroz najljepša sjećanja.

Sin STEFAN, snaha JOVANA i unuk OGNJEN

LJILJO

Tužan dan... Premalo riječi, previše tuge, mirno spavaj, ponosna na svoju đecu i oni na tebe. Ja te nikad neću zaboraviti, tvoj osmijeh, toplinu, pažnju i ljubav koju sam imala od tebe. Tvoja sestra MARINA VUKMIROVIĆ sa đecom

383

Previše je rano za ovakav pozdrav... Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te kroz najljepše uspomene čuvati od zaborava. Tvoja strina ZORE i brat PEĐA sa porodicom 384

370 Posljednji pozdrav dragoj snahi

LJILJANI KRIVOKAPIĆ

Đever RADIVOJE KRIVOKAPIĆ sa porodicom

tvoja napaćena duša

vječni mir. Hvala ti na iskrenoj ljubavi i poštovanju tvoje ujčevine.

ujna

LJILJO

Posljednji pozdrav dragoj

LJILJI KRIVOKAPIĆ

Neka

nađe

Tuguju za tobom

OLGA i brat ČEDO

Majka DESANKA i brat DRAGAN sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj

Voljenoj mami

LJILJI

LJILJI KRIVOKAPIĆ

Naša voljena bakice

Petak, 11. oktobar 2024.

Posljednji pozdrav dragoj kumi

LJILJI

Zauvijek ćemo pamtiti tvoj osmijeh i čuvati sjećanja na tebe u našim srcima.

Kum MARKO VUŠUROVIĆ sa porodicom

Mikice moja

LJILJANI KRIVOKAPIĆ

Nijesi mi bila baba, bila si mi kao majka. Moj oslonac, moja podrška. Kad mi bude teško, ne brini, neću odustati, jer će mi uvijek tvoja borba i volja za životom biti motiv da se borim. Nikad niko neće zauzeti tvoje mjesto u mom srcu. Počivaj sa anđelima, anđele moj.

Tvoja KALUŠICA

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

LJILJANI KRIVOKAPIĆ

S poštovanjem ćemo čuvati uspomenu i lijepo sjećanje na tebe. CVIJETA, MILAN i DRAGAN ROGANOVIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

LJILJI KRIVOKAPIĆ

JELENA ČUROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav majci naše koleginice

LJILJANA LJILJA Nikole KRIVOKAPIĆ rođena VUKMIROVIĆ

377

385

Posljednji pozdrav komšinici

LJILJI

Počivaj u miru i čuvat ćemo te od zaborava.

VESNA i MILICA VESELINOVIĆ

367

390

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

LJILJI KRIVOKAPIĆ Od prijatelja

RADMILE i ZORANA MARTINOVIĆ

375

Posljednji pozdrav dragoj

Počivaj u miru plemenita ženo.

VESNA i NEVENKA sa porodicama 411

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Draga

LJILJO

Tvoju

JASNA i NIKOLA MIJUŠKOVIĆ

376

Posljednji pozdrav kumi

Od ZORICE i MARIJE VUŠUROVIĆ

LJILJI KRIVOKAPIĆ

PREDRAG i NENAD VUČETIĆ 380

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

LJILJI KRIVOKAPIĆ

JASNA MILADINOVIĆ sa porodicom 379

Osoblje restorana ,,CRNA GORA“ 378

Posljednji pozdrav dragoj

LJILJI

Posljednji pozdrav članici našeg društva

LJILJANI LJILJI KRIVOKAPIĆ

Njen dragi i plemeniti lik čuvaćemo u trajnoj uspomeni. Sportsko-rekreativno društvo „VETERANI“ Cetinje

S tugom se opraštam od tebe. Bila si veliki borac i sestra velikog srca. Počivaj u miru, neće te zaboraviti sestra. SONJA sa porodicom 416

Posljednji pozdrav dragoj

LJILJANI KRIVOKAPIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Porodica pok. MIĆE PEJOVIĆA

Posljednji pozdrav dragoj strini

LJILJANI KRIVOKAPIĆ Čuvaću te od zaborava. ,,EVIVA“ Đeveričić MIJO

Posljednji pozdrav dragoj

LJILJI

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

371

381

RADMILA i GORDANA 382

plemenitu dušu malo je ko mogao imati. Počivaj u miru.

LJILJI

Sa tugom se opraštamo od našeg dragog prijatelja

ŽARKA POPOVIĆA

Nije ti trebalo dugo da nas osvojiš. Vedrim osmijehom si nas razoružao, a karakterom odao utisak čovjeka na kojeg se možemo osloniti. Nedostajaćeš mnogo.

Porodica MRVALJEVIĆ

Nijesi samo dio našeg tima već i dio naših života

ŽARKO POPOVIĆ

Gradio si odnose na temelju ljudskosti i poštovanja, dok je tvoja predanost poslu bila nenadmašna. Hvala ti što si svojim ljudskim i profesionalnim kvalitetima značajno doprinio da zajedno rastemo svih ovih godina.

MRVALJEVIĆ CO

Posljednji pozdrav našem

Voljeni nikad ne umiru. Počivaj u miru! Tvoj stric RANKO i brat MOŠO sa porodicom

Draga naša

11. oktobar 2024.

LJILJO

Tvoja plemenitost, toplina i osmijeh zbližavali su nas i činili naše zajedništvo jačim. Ostavila si neizbrisivi trag dobrote i ljubavi u svima nama. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru.

Tvoji: LJILJANA, ANA i SPASOJE VUJOŠEVIĆ

ŽARKU POPOVIĆU

Duboko nas je rastužila vijest o smrti oca našeg druga. Uvijek ćemo biti uz Pavla da mu, nakon ovog velikog gubitka, školske dane učinimo lakšim i ljepšim.

ODJELJENJE 6-1 SA RAZREDNIM MIROSLAVOM ZEJAKOM

412

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MIĆU POPOVIĆU

Počivaj u miru, dragi Mićo, kako i zaslužuješ. Porodica GLAVATOVIĆ

Posljednji pozdrav voljenom suprugu, ocu, svekru i dedi

BRANKU MARTINOVIĆU

Već nedostaje tvoj osmijeh i toplina. Hvala ti za svu pažnju, ljubav i dobrotu. Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

TVOJA PORODICA

Posljednji pozdrav ocu našeg druga Pavla

Petak, 11. oktobar 2024.

Navršava se pet godina otkako nije sa nama naš voljeni

STEFAN PETROVIĆ

11. 10. 2019 – 11.10. 2024.

Tvoju dobrotu i plemenitost nikada nećemo zaboraviti.

Godine koje prolaze na blijede, uspomene ostaju vječne.

Uvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju.

Voljeni naš tajo

Stric DANO sa porodicom

RAJKO ŠĆEPANOVIĆ

Nema te više da nas dočekaš, nasmiješ i podržiš. U trenutku kad je tvoje srce stalo, i naša su se promijenila zauvijek i ispunila vječnom tugom. Svakim danom nam nedostaješ sve više, a svake noći osluškujemo tišinu, nadajući se da ćemo te bar u snu vidjeti i zagrliti.

Pune bola i tuge.

Tvoje ćerke: SVETLANA, ŽANA i VESNA

Navršava se godina od smrti našeg voljenog

NIKOLE Milorada KRSMANOVIĆA

Jedini naš, vrijeme prolazi, ali šok, bol i tuga zbog tvog iznenadnog odlaska ne jenjavaju.

Nema odgovora zašto je tvoje veliko srce tog kobnog jutra moralo da stane. S tobom je otišao i dio nas. Dok živimo, živjeće sjećanje na tebe.

Porodica će u subotu, 12. oktobra, u 10 sati, posjetiti Nikolinu vječnu kuću.

Majka VESELINKA, otac MILORAD, supruga ZORICA, kćerke NINA i LANA, sestre KAĆUŠA i BRANKA, sestričine SOFIJA i DUNJA

Godina prođe tuga ne prolazi, naš voljeni NIKOLA

Kada zauvijek odu voljeni svijet zastane. Zvijezde se uskomešaju Disanje se zaustavi, srce se stegne A nebo se otvori da primi Anđela. Počivaj u miru, veliki čovječe i dobri brate.

Tvoja sestra ANA sa porodicom

RADOMIR ĐURIČKOVIĆ

Živiš još, brate! Tvoj KOMARACO

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog oca, supruga, đeda, brata i strica

RAJKA ŠĆEPANOVIĆA

Sa tugom koju vrijeme ne liječi, zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima i nikad zaboravljen.

U subotu 12. oktobra 2024. godine u 10 časova porodica će, zajedno sa užom rodbinom, posjetiti tvoju vječnu kuću.

U ime četrdesetodnevnog pomena, biće priložen novac planinarskom klubu ,,Bjelasica" gdje je Rajko bio član.

OŽALOŠĆENA PORODICA ŠĆEPANOVIĆ

373

410

Godinu dana je od iznenadne smrti

NIKOLE KRSMANOVIĆA

Nidžo, trebaće nam dugo vremena da se pomirimo sa činjenicom da te više nema. Nikada nećeš biti zaboravljen dok živimo mi. Uvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Stric MILADIN sa porodicom

403

Navršava se četrdeset dana od smrti mog dragog supruga

404

RAJKA ŠĆEPANOVIĆA

Odavno sam spoznala tugu i bol zbog gubitka najvoljenijih, ali tvojim odlaskom sve se promijenilo. Boli praznina koju si ostavio za sobom. Bole suze i bole uspomene ali u njima ćeš zauvijek ostati sa mnom. Počivaj u miru.

Supruga BUDIMKA

Petak, 11. oktobar 2024.

SJEĆANJE

Dvadeset godina od smrti naše majke, babe, prababe, svekrve…

DARE GUBERINIĆ

11. 10. 2004-11. 10. 2024.

Vrijeme prolazi, sjećanja i ljubav ostaju

ZAHVALNA PORODICA

Prošlo je devet tužnih godina

Maja, srećo moja, ostavila si mi toliko lijepih sjećanja, sa kojima živi samo pola mene, a pola si mi odnijela sa sobom. Uvijek ćeš biti sa nama.

Tvoja majka MILKA, brat MIĆO, snaha LELA, BOGDAN i KRSTO

40 dana je od preranog odlaska naše voljene

VESNE BIGOVIĆ

Težak je i bolan rastanak sa tobom. Nedostaješ svakog dana sve više.

Sestro moja, Tužna sam ti kao i prvoga dana. Čuvam te i njegujem, uspomeno moja najljepša. Moj si anđeo čuvar i moja snaga. Koliko mi nedostaješ...

Tvoja sestra TANJA, RAJKO i MAŠAN

Moja najmilija, devet tužnih godina prođe. Nikad te nećemo zaboraviti. Fališ mi mnogo.

Tvoj sin NIKOLA ĐURIČKOVIĆ sa porodicom

Tuguju za tobom tvoji: brat ZORAN, snaha LJILJA, bratanić BOJAN sa porodicom i bratanična JOVANA sa porodicom 393

40 dana je od smrti naše voljene kume

VESNE BIGOVIĆ

Tvoja dobrota i ljubav su ostavili neizbrisiv trag. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. Kumovi: KATURIĆ VESELIN, DRAGANA, LJUBICA i ANDRIJA

394

40 dana tuge, nevjerice i neizrecivog bola. Svaki dan bez tvog vedrog i nasmijanog lika boli i boljeće nas dok god dišemo. Neutješni u bolu za tobom.

Tvoji: majka MILENA, sestra ZORICA, sestrična ANETA i zet VLADO

Danas je godina dana od smrti moga brata

VESELINA Marka NIKOLIĆA

Boliš kao prvog dana, moj dobri Vele. Brat ČEDOMIR sa porodicom

LJILJANA

PERIŠIĆ

Godina prođe, Ljiljo moja, proći će još mnoge, a Ti ćeš mi uvijek biti ono što si bila.

ŽARKA TOMOVIĆA

našeg supruga i oca. Počivaj u miru

BRANKA ROĆENOVIĆ sa porodicom

Supruga ANETA i sin FILIP

Željo moja Zauvijek si u svemu mom skrivenom. Tvoja JELENA 397

418

Nedostaješ nam kao prvog dana. Počivaj u miru a mi te čuvamo od zaborava. Tvoj suprug BLAŽO sa porodicom

Navršava se trideset dana od kada nije sa nama naš dragi i voljeni

ANTON-TONI GRGUREVIĆ

Bio si dobar suprug, otac, đed, svekar i tast. Uvijek si nas dočekivao i ispraćao sa osmijehom. Ostavio si nas ponosne na tvoj časni život, veliko srce, iskrenu dušu. Istina je bolna, tuga beskrajna, riječi malo, bola mnogo da bismo rekli koliko nam nedostaješ.

Otišao si na neko bolje mjesto, đe te neće ništa boljeti. Neka Tvoja duša počiva u miru, a mi te čuvamo u srcu od zaborava.

U nedjelju 13 oktobra u 10 časova posjetit ćemo njegovu vječnu kuću na groblju Vrbice u Dobroti.

355

Tvoji najmiliji: supruga JELENA, sinovi JOŠKO i SLOBO, ćerka JASMINKA, unučad: ACO, VUK, STEFAN, ĐORĐE, KRISTIJAN, NIKOLA, ILIJA, NIKOLETA i GABRIJELA, snaha ANA, zet LJUBO 374 Devet je godina otkako si nas napustila MAJA ĐURIČKOVIĆ

Danas se navršava godina dana od smrti

Najdražoj

VESNI BIGOVIĆ

Petak, 11. oktobar 2024.

Navršava se dvije godine od kada nije sa nama, naš voljeni

MIODRAG ULAMA

Osjećaj praznine što smo te izgubili ali i ponosa što smo te imali je stalno prisutan u našim mislima, u našim srcima…

Voljeni naš, Godina dana prođe

TVOJA PORODICA

Godina dana od smrti naše

DANICE – LOLE Ilijine NIKOLIĆ rođene BRAJOVIĆ

Počivaj u miru a tvoja porodica te čuva od zaborava.

MIŠKO, MIĆA, VESNA, IVANA, ŽANA, JOCO, IVO, DEJA i JANA

Godina dana od kada nije sa nama naš voljeni

ČEDO PRAVILOVIĆ

Sve što bismo ti napisali ne bi moglo stati na ovaj papir Boli koliko nedostaješ.

Striko, tvoja dobrota i plemenita duša ostaće zauvijek u našem sjećanju.

Tvoji bratanić NIKOLA sa porodicom i bratanična NIKOLETA

357 U nedelju 13. oktobra navršava se 40 dana od smrti naše drage

SLAVKE Alekse ŠANOVIĆ rođene ŠIŠEVIĆ

Obavještavamo rođake, komšije, kumove i prijatelje da ćemo toga dana u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću na mjesnom groblju u Gostilju.

Ožalošćena porodica ŠANOVIĆ

TAJO

Bio si moja podrška, oslonac, idol... bio si mi sve. Beskrajno mi nedostaješ, al' znam da me i dalje čuvaš.

Tvoja KSENIJA sa porodicom

Tvoji: LJILJA, VANJA, MARIJA i KSENIJA 401

Godinu dana je od kada nije sa nama voljeni ujak

EDO PRAVILOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. Nedostaješ nam.

IRENA, ANA i MILICA sa porodicama

11 10. 2023 – 11.10. 2024.

Pamtićemo uvijek tvoju dobrotu i ljubav koju si nam nesebično pružao.

Sestra VESNA sa porodicom

na drage roditelje

Najboljem ocu

Sanjam te noćas, oče moj, nikad te tako nijesam snila. Zoveš me - dođi kćeri mila a umjesto ruku širiš mi krila. Svu noć se tako u snu borim da ti makar vidim lice i da ti kažem fališ mi mnogo. Nikako ne mogu da te prebolim.

Voli te tvoja kćerka MARIJA

sjećanje na moje

Prerano ste otišli a u mom srcu ostavili veliku bol i tugu. Čuvam vas od zaborava. VESNA sa porodicom

Počinje osmi m:tel app konkurs za srednjoškolce

Lansiraj svoju ideju!

Nakon uspješno završenog sedmog regionalnog konkursa za izradu aplikacija u Android™ i iOS-u za mobilne uređaje, kompanija m:tel i ove godine pokreće m:tel app konkurs - koji će brojnim srednjoškolcima u Crnoj Gori pružiti šansu da osvoje vrijedne pametne telefone i dobiju priliku da se takmiče sa vršnjacima iz regiona.

Ideja ovog takmičenja je da podstaknemo mlade ljude da se oprobaju u programiranju, puste mašti na volju i kreiraju inovativne aplikacije. Kao kompanija koja vjeruje u njihove potencijale želimo da ih motivišemo da se posvete svojim digitalnim idejama – jer to jeste posao budućnosti.

Pravo učešća na m:tel app konkursu ostvaruju učenici 14 srednjih škola sa specijalizovanim nastavnim programima u IT oblasti. Za učešće na m:tel app konkursu potrebno je da osmisle ideju za aplikaciju, popune formular i prijave svoj tim putem adrese: mtelappkonkurs@mtel.me najkasnije do 27. novembra 2024. godine.

Rok za dostavu gotovih funkcionalnih verzija aplikacija je 29. januar

2025. godine, nakon čega će stručna komisija ocijeniti pristigle aplikacije i dodijeliti nagrade za pet najboljih u Crnoj Gori

Autori najboljih aplikacija na m:tel app konkursu će, pored pametnog telefona, dobiti šansu da se i regionalno takmiče sa vršnjacima i najboljim timovima iz BiH i Srbije u Regionalnom app izazovu, uz mogućnost da osvoje sljedeće nagrade:

• Prva nagrada - dodjeljuje se timu čiju aplikaciju žiri ocjeni kao najuspješniju;

• Specijalna nagrada pod nazivom „Snaga inovacije - Igor Osmokrović“ - dodjeljuje se timu za čiju aplikaciju žiri procijeni da se posebno izdvaja po inovativnosti.

Kao nagrada za prvo mjesto na Regionalnom app izazovu je planirana posjeta prestižnoj međunarodnoj IT/digital konferenciji za članove tima i mentora. O detaljima studijskog putovanja, takmičari će biti obaviješteni naknadno, do kraja prvog ciklusa takmičenja (m:tel app konkursa).

Posebno će biti vrednovane aplikacije koje imaju društveno korisnu na-

mjenu i koje doprinose razvoju telekomunikacionih usluga, unapređuju upotrebu mobilnih telefona i uređaja, aplikacije koje daju odgovor na neka važna pitanja iz oblasti zaštite životne sredine, racionalnog korišćenja prirodnih resursa i energije, ili doprinose prevenciji i prevazilaženju situacija koje utiču na zdravlje ljudi.

Pozivamo srednjoškolce koje zanimaju aplikacije, vole programiranje, imaju dobru ideju i želju da se takmiče sa vršnjacima, da se prijave na m:tel app konkurs, naprave mobilnu aplikaciju i osvoje jednu od pet ravnopravnih nagrada na državnom nivou u novom m:tel app konkursu.

Opšte uslove takmičenja i Prijavni formular, zainteresovani učenici mogu preuzeti na korporativnom sajtu m:tel-a.

Više informacija o cjelokupnoj ponudi MTEL-a, korisnici mogu naći na Facebook stranici Mtel Crna Gora, web site-u www.mtel.me kao i pozivom korisničkog servisa na broj 1600.

Pobjednici sedmog Regionalnog app izazova

Pobjednici sedmog m:tel app konkursa

Nagradna igra

Sa puno žara

PRAVILA NAGRADNE IGRE

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom.

Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada. 10 x 5m drva

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) biće izvučena 15. 10. 2024. godine, u 13h, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) biće izvučena 31. 10. 2024. godine u 13h.