Neđelja, 13. oktobar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21143 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
KOJIM PUTEM PROTIV VRŠNJAČKOG ZLOSTAVLJANJA:
Stručnjaci upozoravaju da će problem biti još veći ako se u njegovo rješavanje ne uključe svi akteri u društvu
Novi slučaj vršnjačkog nasilja desio se u Kotoru. Roditelji učenika OŠ „Njegoš“ prijavili su prije tri dana policiji dvanaestogodišnjeg L. P. da je zlostavljao njihovog sina. Iz policije nam je potvrđeno da su o tome odmah obavijestili tužilaštvo i Centar za socijalni rad. Majka dječaka Tamara Lompar-Tujković kazala je da je nedavno na jednom igralištu L. P. udarao njenog sina rukama i nogama, a od ostalih dječaka tražio da snimaju kako bi to objavio na aplikaciji Snap Chat
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Politički analitičar Zlatko Vujović poručio da su opozicione partije pobijedile na izborima u Podgorici Milatović bi
DPS i druge partije opozicije postaju sve većem broju građana prihvatljiva alternativa sadašnjoj vlasti. Sve partije sadašnje opozicije promijenile su rukovodstva, koja su izgubila izbore, za razliku od partija vlasti, kojima i dalje upravljaju isti ljudi. Stoga konkurentnost vladajućih partija opada, a opozicionih raste –kazao je Zlatko Vujović STR. 2. i 3.
EKIPA POBJEDE U ŠAVNIKU: Šavničani deset dana nakon poplave pričaju da su u nevjerici gledali Komarnicu kako nadolazi i nosi sve pred sobom
Nevrijeme je najveću štetu napravilo platou na ulazu u kanjon Nevidio o kojem se govori od 2018, a trebalo je da bude završen u julu. Bujica koja se sjurila iz vodopada Skakavica „poigrala“ se nedovršenim ljetnjikovcima, lijepo zamišljenim parkinzima, trotoarima... Ostala su da stoje samo dva drvena objekta i snimci bungalova koji nosi voda, objavljeni na društvenim mrežama …
KASNI OSNJEŽAVANJE: Pripreme za zimsku turističku sezonu u punom jeku, ali njena uspješnost zavisiće i ove godine od vremenskih uslova
Nakon što je dan ranije izvučeno tijelo maloljetnice iz krupačkog kanala, juče nađeno i tijelo mlađe muške osobe, završen preliminarni obdukcioni nalaz
Ministarstvo pravde putem sistema za elektronski nadzor kontroliše i zabranu približavanja
Nagradna igra
Toplija zima sa Pobjedom!
RAZGOVOR: Bojan Pajtić, profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu i nekadašnji prvi čovjek Pokrajinske vlade Vojvodine
Stanovništvo je spremno da rizikuje sopstvenu slobodu da bi spriječilo Rio Tinto da posluje u Srbiji – kaže Bojan Pajtić
PODGORICA – Razlika između Crne Gore i Srbije je u tome što u Crnoj Gori predsjednik države nije šef mafije, a u Srbiji jeste - kaže u intervjuu za Pobjedu dr Bojan Pajtić, profesor na Pravnom fakultetu u Novom Sadu i nekadašnji predsjednik Pokrajinske vlade Vojvodine.
POBJEDA: Kako gledate na optužbe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra policije Ivice Dačića da svako selo u Crnoj Gori ima svoju organizovanu kriminalnu grupu i da kriminalci iz Crne Gore vršljaju po Srbiji? Zašto policija i razne službe u Srbiji to ne spriječe?
PAJTIĆ: Ako se neko bavi kriminalom, onda je to okruženje Aleksandra Vučića, njegovi kumovi, članovi Vlade, stranke čija je on personifikacija. Tačno je da u Srbiji ,,operišu“ kriminalne grupe iz Crne Gore, ali u Crnoj Gori bar nije predsjednik države šef mafije, a u Srbiji je predsjednik države šef mafije. U tome je velika razlika između Srbije i Crne Gore.
POBJEDA: Unutrašnja politička nervoza u Srbiji prelila se na region i nastala je priča da su Srbi ugroženi i da jedino treba da slušaju Beograd kada donose političke odluke. Što je cilj takve politike?
PAJTIĆ: Aleksandra Vučića ne zanima ništa više osim pljačke, to je uvijek bilo tako. Za vrijeme bombardovanja, Toma Nikolić i Vučić su dobili stanove od države kao članovi Vlade. Vučić je bio visoki funkcioner Srpske radikalne stranke, formacije SRS-a su devedesetih godina odnosile bijelu tehniku sa prostora drugih republika na kojima je bio rat i trgovali njima.
- Aleksandar Vučić izigrava velikog Srbina svaki put kada nešto hoće da ukrade – tada igra na kartu nacionalnog, da bi se zadržao na vlasti. Njega ne interesuje da li su negdje Srbi ugroženi. Ako nijesu, on će izmisliti da jesu, a ako jesu, to ga baš mnogo ne zanima samo dok ima odakle da krade – kazao je Bojan Pajtić ,,Patriotizam“
Dakle, to je jedna grupacija koja nikada nije brinula o svom narodu. Kada god Vučić pomene Srbe i Srbiju, znajte da je u pitanju neka velika pljačka koju pokušava da zabašuri nacionalnom ili nacionalističkom retorikom. On je po nacionalnosti kriminalac i tu nema S od srpstva, a ni P od patriotizma.
POBJEDA : Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin stalno vrijeđa građane Hrvatske nazivajući ih ustašama – kuda nas vodi taj rječnik? Da li se radi o narušavanju odnosa sa Hrvatskom ili je to u službi za unutrašnje političke stvari Srbije?
PAJTIĆ: Vulinove šovinističke izjave su uvijek najštetnije za Srbe u Hrvatskoj. Jedan moj prijatelj, Srbin iz Zagreba, rekao mi je - kada god Vulin da neku izjavu, u Hrvatskoj nekom na Kordunu zapale kuću ili nekog starca u Lici pretuku. Dakle, Vulin daje zapaljive izjave za unutrašnju upotrebu i time neposredno ugrožava srpsku zajednicu u Hrvatskoj, a već ta činjenica pokazuje koliko ga nije briga kakav je položaj Srba u Hrvatskoj.
odnosno rodnog oslovljavanja, praveći od toga nacionalni problem broj jedan, a nema je kada je u pitanju potencijalno uništavanje Srbije kroz projekat Rio Tinta. To je već, samo po sebi, jako tužno.
POBJEDA: Glavna tema u Srbiji je litijum. Zbog velikog pritiska da se svi relevantni ljudi izjasne pozitivno o tom projektu, cjelokupno rukovodstvo Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu je podnijelo ostavku što do sada nije zabilježeno u naučnoj zajednici. Na što je sve spreman Vučić da bi se ostvario ovaj projekat?
PAJTIĆ: Vučić je spreman da pregazi nalaze SANU, mišljenje ETF-a i drugih fakulteta koji su se
jekta imati samo štetu i da je aranžman koji se sprema sa Rio Tintom lošiji nego bilo koji aranžman koji je ta kompanija imala bilo gdje u svijetu. Ovom aranžmanu ne samo da prijeti ozbiljna opasnost od ekološke katastrofe, nego Srbija nema ni udio u vlasništvu. Srbija se obavezuje da izgradi infrastrukturu jednoj privatnoj kompaniji i da u dugom periodu oprosti poreske obaveze toj kompaniji. Suštinski ulazimo u situaciju u kojoj apsolutno ne postoji javni interes i u kojoj jedan čovjek, suprotno volji velike većine stanovništva i stručnjaka za ekologiju, medicinu, geologiju, ekonomiju, insistira da realizuje tu ideju. Tu se, naravno, otvara prostor za sumnju da je u pitanju ogromna korupcija i da se već dogodila primopredaja neke velike količine novca, jer je vrlo teško drugačije objasniti ovoliku tvrdoglavost i svojeglavost Aleksandra Vučića do svojevrsnom ucjenom zbog unaprijed primljene provizije za realizaciju ovakvog projekta.
POBJEDA: Korupcija je postala sinonim za Vučićevu vladavinu, čak i za izbore kada se sele birači. Da li će vlast u Srbiji pasti na korupciji?
PODGORICA – Ukoliko Milatovićev Pokret za Podgoricu i Ura naprave koalicioni aranžman sa dosadašnjom opozicijom u podgoričkom parlamentu i pošalju vladajuću koaliciju u opoziciju, onda će to snažno uzdrmati temelje vlasti na nacionalnom nivou – ocijenio je Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEIMI), ističući da bi, ukoliko podrži PES-ovu koaliciju, Milatovićev politički projekat bio potrošen.
Komentarišući rezultat izbora u Podgorici, Vujović je kazao da su partije opozicije na nacionalnom nivou, odnosno partije koje su srušile lokalnu vlast u Podgorici, odnijele pobjedu.
- Jasno je iz toga kako su glasali građani, da su oni bili nezadovoljni radom lokalne samouprave, odnosno uprave grada i da su im izglasali nepovjerenje – kazao je Vujović.
Na pitanje može li se rezultat izbora u Podgorici odraziti na stabilnost Vlade, s obzirom na to da partije koje čine izvršnu vlast nijesu dobile većinu, Vujović je kazao da odgovor na ovo pitanje prije svega zavisi od ishoda pregovora o formiranju lokalne vlasti u Podgorici.
Politički
POBJEDA: SPC je otvoreno ušla u politiku. Zašto je stvoren taj prostor da Crkva uđe u politiku?
PAJTIĆ: Crkva jeste dio društva, ali interesantno je da se ona u Srbiji oglašavala po pitanju rodnog jezika,
Vučić je spreman da pregazi nalaze SANU, mišljenje ETF-a i drugih fakulteta koji su se negativno izrazili o projektu Rio Sava, odnosno projektu Jadar. Spreman je da ignoriše i mišljenje vodećih ekonomista koji suštinski govore o tome da će Srbija iz toga projekta imati samo štetu i da je aranžman koji se sprema sa Rio Tintom lošiji nego bilo koji aranžman koji je ta kompanija imala bilo gdje u svijetu
i mišljenje vo-
šljenje ETF-a i drugih fanegativno izrazili o projektu Rio Sava, odnosno projektu Jadar. Spreman je da ignoriše dećih ekonomista koji suštinski govore o tome da će Srbija iz to-
- Ukoliko Milatovićev Pokret za Podgoricu i Ura naprave koalicioni aranžman sa dosadašnjom opozicijom u podgoričkom parlamentu i pošalju vladajuću koaliciju u opoziciju, onda će to snažno uzdrmati temelje vlasti na nacionalnom nivou. Međutim, njihov odnos prema koaliranju sa dosadašnjom opozicijom je prilično nejasan. Još nejasnija bi bila odluka da nastave koaliranje sa PES-om, Demokratama i nekadašnjim DF-om. U tom slučaju bi Milatović konsolidovao na vlasti Spajića i dao mu šansu da se tokom parlamentarnog mandata oporavi od snažnog pada podrške birača PES-u – istakao je Vujović.
Umjesto onoga što su obećali biračima, djelovanje vlasti se svelo na otvorenu ili prikrivenu identitetsku politiku. Mandićev blok ih jednostavno usisava, ali ne i njihove birače. Što je PES u većem saglasju sa nekadašnjim DF-om, to PES-u sve više pada podrška. Spajić je dobio podršku za identitetski neutralnu politiku koja je trebalo da obezbijedi ekonomski preporod zemlje i bolji standard. Nema identitetski neutralne politike sa proruskim i prosrpskim partijama u koaliciji – kazao je Vujović
Promjena vlasti koju su srušili, iako su bili njen dio. Tako da će i u slučaju koalicije sa DPSom oni zadržati te birače, a steći šanse da prošire podršku –smatra Vujović.
Rio
Prema njegovim riječima, politička logika upućuje da je Milatović dobio šansu da preuzme zajedno sa opozicijom glavni grad.
PAJTIĆ: Režim u Srbiji ne razumije da je ovo kritična tačka o koju se mogu spotaći, jer je velika većina stanovništva žustro protiv ovog projekta. Odnosno, za taj projekat je sada u suštini samo onaj dio birača SNS-a, odnosno obožavalaca Aleksandra Vučića koji mu bezrezervno vjeruju. Taj broj ljudi nije veliki i nije više od 15 do 20 odsto stanovništva ove zemlje. Sa druge strane, imamo ogorčenu i vrlo čvrstu većinu građana Srbije koji jednostavno ne žele da Rio Tinto u Srbiju dođe. Konačno, i sama upornost Rio Tinta da istraje na projektu u državi u kojoj je očigledno da su neželjeni jeste argument koji pokazuje da nešto sa tom kompanijom nije u redu. Stanovništvo je spremno da rizikuje sopstvenu slobodu da bi sprečili Rio Tinto da posluje u Srbiji. V. CVEJIĆ
- Iako je lista koju je podržao predsjednik Crne Gore ostvarila značajno lošiji rezultat od očekivanog, on je uspio da nanese veliku štetu PES-u. Razlika je da je on vjerovao da će PES-ovi razočarani birači po automatizmu podržati njegovu listu. Oni to u velikoj mjeri nijesu učinili – kazao je Vujović. Istakao je da bi, međutim, Milatović, a posebno Abazović, bili vraćeni u igru koalicijom sa opozicijom u Podgorici.
- Više je nego jasno da su i Abazović i Milatović ispali iz igre za nacionalni nivo, te da im je ovo prilika da se vrate u nju, zajedno sa opozicijom, koja je bila posljednje četiri godine daleko od šanse da bude dio vlasti na nacionalnom nivou. Mandat koji su Abazovićeva i Milatovićeva lista dobile u Podgorici je veoma jasan.
Prema njegovim riječima, ne treba da iznenadi eventualna podrška Milatovića koaliciji predvođenoj PES-om, što bi vjerovatno, kako je kazao, u tom slučaju nosilo sa sobom dobitak nekih funkcija na nacionalnom nivou, sve uz posredovanje i pritisak zvaničnog Beograda.
- No, u tom slučaju Milatovićev politički projekat će biti potrošen i potopljen u sadašnju vlast čiji se najveći dio suočava sa značajnim padom podrške – istakao je Vujović.
OČEKIVANJA
Komentarišući loš rezultat Milatovića i Abazovića, iako je jedan predsjednik države, a drugi bivši premijer, Vujović je istakao da je više agencija koje se bave istraživanjem javnog mnjenja podstaklo veća očekivanja predsjednika Milatovića, ali, kako je rekao, očigledno se ona nijesu ispunila.
- Međutim, veoma je teško izmjeriti novostvorenu partiju koja je nastala iz raskola po-
Zlatko Vujović poručio da su opozicione partije pobijedile na izborima u Podgorici
DPS i druge partije opozicije postaju sve većem broju građana prihvatljiva alternativa sadašnjoj vlasti. Sve partije sadašnje opozicije su promijenile rukovodstva koja su izgubila izbore, za razliku od partija vlasti kojima i dalje upravljaju isti kadrovi. Stoga konkurentnost vladajućih partija opada, a opozicionih raste – kazao je Zlatko Vujović
stojeće. Mislim da i pored toga Milatović može biti zadovoljan jer drži ključeve vlasti u Podgorici, što je i očekivao i zbog čega je srušio lokalnu vlast – ocijenio je Vujović. Prema riječima Vujovića, od svih scenarija u Podgorici najmanje vjerovatan je onaj koji bi predviđao manjinsku podršku listi koju je predvodio Luka Rakčević, te da su realnije opcije da se dogovore sa jednim od dva bloka.
- DPS sa velikim rastom podrške ne može prihvatiti eventualnu ponudu da manjinski podrži administraciju Ure i Milatovićevog pokreta. Vjerujem da bi oni bili spremni kao kompromisno rješenje Rakčevića za gradonačelnika, a da nova vlast u Podgorici bude koaliciona. Za njih prvi put poslije četiri godine radi vrijeme. Ako ostanu van vlasti, njihova podrška će rasti tako da ne moraju da žure – kazao je Vujović.
Ocijenio je da bi za koaliciju na nacionalnom nivou Rakčević za gradonačelnika bio nešto što bi teško „progutali“. - Ali vjerujem da bi u krajnosti prihvatili tu mogućnost. Takva koalicija bi im omogućila da spriječe eventualni rast Milatovićevog pokreta, koji
bi se utopio u sadašnju vlast –kazao je Vujović. Komentarišući izjave iz nekadašnjeg DF-a da, ako Milatović uđe sa DPS-om, dobio bi „adekvatan odgovor“ parlamentarne većine, Vujović je kazao da je veoma teško sada predvidjeti što to tačno znači, ali mogu-
će da bi tražili način za smjenu predsjednika, vjerujući da imaju lojalnu većinu u Ustavnom sudu, koji bi mogao njihovu eventualnu inicijativu da je predsjednik prekršio Ustav, prihvatiti, odnosno utvrđivanjem kršenja otvoriti put za njegovu smjenu u parlamentu.
Neupitan legitimitet Milatovića kao predsjednika države
Zlatko Vujović je, na pitanje da li loš rezultat liste Jakova Milatovića dovodi u pitanje njegov legitimitet kao predsjednika države, rekao da „kada je riječ o legitimitetu njega kao predsjednika, on je veoma jasan“.
- Predsjednik Crne Gore je jedina funkcija čiji se nosilac bira neposredno, i čije
obavljanje je ograničeno na dva mandata. U praksi je često da predsjednicima pada povjerenje tokom mandata, ali teško da ćete naći primjer da je neki predsjednik zbog toga podnio ostavku, za razliku od vlade čiji se premijer suočio sa drastičnim padom podrške. Premijera je lakše žrtvovati jer njegovo opstajanje na
- Nezakonito duplo upisani birači postaju najveći problem ugrožavanja integriteta izbora u regionu. Problem koji je uvijek postojao u određenoj mjeri postaje ogroman jer zvanični Beograd koristi ogromne resurse da bi preko stotine hiljada nelegalno upisanih birača usmjeravao i uticao na ishod izbora u Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Bosni i Hercegovini – kazao je Zlatko Vujović Istakao je da se sad ne čuju samo glasovi da je to promijenilo ishod izbora u Beogradu i drugim većim gradovima Srbije, Crnoj Gori, već i opozicija iz Republike Srpske navodi da su birači iz Crne Gore i Srbije „presudili“ lokalne izbore recimo u Trebinju.
- Problem se lako rješava uparivanjem baza birača unutar regiona Zapadnog Balkana kao priprema za članstvo u EU. Nažalost, ne postoji dovoljna podrška zapadnih partnera da se taj problem sada riješi. Dok oni to ne postave kao prioritetni uslov za brojne pogodnosti koje pružaju Srbiji, imaćemo situaciju da predsjednik Srbije i dalje često odlučuje o ishodu izbora u regionu – dodao je Vujović.
vlasti zavisi od podrške u parlamentu, za razliku od predsjednika države koji se ne može iz političkih razloga smijeniti – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, kada je riječ o lokalnom rezultatu, ne može se praviti znak jednakosti između toga ko bi glasao za predsjednika države sa onima
m. babović
- To je najradikalniji scenario. Međutim, daleko smo od situacije da bi takav scenario bio realan, ali ga ne treba isključiti posebno zbog činjenice da su sudije izabrane iz partijskih kvota, te su pokazale lojalnost svojim podržavaocima – rekao je Vujović. Komentarišući izborni uspjeh DPS-a, ali i Evropskog saveza i SEP-a, Vujović je kazao da je veliki dio birača razočaran politikom vlasti.
- Umjesto onoga što su obećali biračima, njihovo djelovanje se svelo na otvorenu ili prikrivenu identitetsku politiku. Mandićev blok ih jednostavno usisava, ali ne i njihove birače. Što je PES u većem saglasju sa nekadašnjim DF-om, to PES-u sve više pada podrška. Spajić je dobio podršku za identitetski neutralnu politiku koja je trebalo da obezbijedi ekonomski preporod zemlje i bolji standard. Nema identitetski neutralne politike sa proruskim i prosrpskim partijama u koaliciji – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, umjesto toga uz deklarativnu podršku integracijama imamo stalne najave blokade pregovora sa EU.
obračun
- Kada nekadašnji DF predloži zakon o stranim agentima da bi se obračunao sa prozapadnim nevladinim organizacijama i medijima, on je svjestan da je takav potez vlasti u Gruziji imao za posljedicu prekid pregovora o članstvu. Tako da taj
koji bi glasali za listu koja nosi njegovo ime. - Pravi rezultat Milatovića na predsjedničkim izborima je rezultat koji je ostvario u prvom krugu. Ono što se desilo u drugom krugu je splet političkih okolnosti koji je nametao protivnicima Đukanovića da glasaju za njega, motivisani borbom prema Đukanoviću, a ne podrškom samom Milatoviću. Stoga je neupitan legitimitet Milatovića kao predsjednika – istakao je Vujović.
prijedlog ima za cilj da spriječi ubrzano članstvo Crne Gore u EU, kao što su bili pokušaji da se isprovocira Hrvatska da blokira pregovore sa Crnom Gorom. Te partije će sve uraditi da blokiraju pregovore sa jedne strane, a sa druge da zastraše kritičare vlasti po ugledu na Putina, Vučića... – kazao je Vujović. Istakao je da, kada građani sve to gledaju, onda nije ni čudo da počinju u velikom procentu da ponovo glasaju za partije koje su izgubile vlast 2020. godine. - DPS i druge partije opozicije postaju sve većem broju građana prihvatljiva alternativa sadašnjoj vlasti. Sve partije sadašnje opozicije su promijenile rukovodstva koja su izgubila izbore, za razliku od partija vlasti kojima i dalje upravljaju stari kadrovi. Stoga konkurentnost vladajućih partija opada, a opozicionih raste – kazao je Vujović. Komentarišući izostanak podrške Bošnjačkoj stranci, Vujović je kazao da je ulazak u koaliciju sa esktremnim prosrpskim partijama bio potez koji je poljuljao povjerenje velikog broja birača ove partije. - Jednostavno, oni nijesu bili spremni da podrže koaliranje sa partijama koje negiraju genocid u Srebrenici, podržavaju snage koje su pravile zločine prema muslimanima i Bošnjacima. Stoga ne čudi da je ova partija izgubila u Podgorici gotovo polovinu birača. U BS-u su očigledno zaboravili da su gotovo svi njihovi birači nekada glasali za SDP, SD ili DPS. Tako da veoma lako mogu ponovo početi da glasaju za te partije. Znači, nijesu njima konkurencija samo bošnjačke nacionalne partije. Izlaskom na izbore druge bošnjačke partije, ovoj partiji će biti značajno ugrožena sadašnja lagodna pozicija. Rezultat u Podgorici je bio snažno upozorenje – istakao je Vujović. Na pitanje zašto je bila niska izlaznost na izborima u Podgorici, Vujović je rekao da je veliki broj birača sa jedne strane razočaran ponudom, a sa druge homogenizacija nije dovoljno jaka oko identitetskih pitanja. I. KoPrIVICa
SKANDALOZNO: Uniformisane osobe u Cetinjskom manastiru, na izlazu raširile zastavu na kojoj je pisalo „Srpska kraljevska vojska Otadžbina“
Đurašković: Smišljeno provociranje Cetinjana, da reaguje policija
CETINJE - Grupa građana koja sebe naziva „Srpska kraljevska vojska Otadžbina“, predvođena Miletom Pavićevićem Čičom, juče se prilikom izlaska iz Cetinjskog manastira fotografisala sa zastavom na kojoj je, osim krune, ispisan i naziv ove „organizacije“. Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković pozvao je Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije da hitno reaguju, istraže događaj i procesuiraju aktere, jer posljedice, kako je kazao, budućih, sličnih, provokacija mogu biti veoma opasne.
- Skandalozno i smišljeno provociranje grđana Cetinje - kazao je Đurašković povodom ovog događaja.
- Čemu služe pripadnici policije koji borave ispred Cetinjskog manastira? Ko će biti odgovoran ako dođe do incidenta, jer akteri ovih provokacija to priželjkuju i svjesno izazivaju – rekao je gradonaćelnik Cetinja. Đur ašković je pozvao
Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije da hitno reaguju, istraže ovaj događaj i procesuiraju aktere, jer posljedice budućih, sličnih, provokacija mogu biti veoma opasne.
- Onako kako decenijama štitite one koji gaze sve crnogorske, zaštitite i građane Cetinja, ne fizički, jer se umijemo braniti, nego od brutalnih nasrtaja i provokacija ovog tipa na naše ime, naciju i kulturu. Cetinjani i Crnogorci čuvaju mir i poštuju prava svih, pa i onih koji ih nama više od sto godina uskraćuju, ali sve ima svoj prag tolerancije - poručio je Đurašković. J.Đ.-P.
Marković: Protestom protiv SPC iskazati revolt
Nakon objave fotografija grupe muškaraca ispred Cetinjskog manastira sa trobojkom i natpisom „Srpska kraljevska vojska Otadžbina“, od kojih su neki nosili četničke uniforme, oglasila se potpredsjednica Liberalne partije Jelena Marković. Na na mreži Iks upitala je „zar ne možemo organizovanjem protesta iskazati nezadovoljstvo ovim što Srpska pravoslavna crkva radi usred Cetinja“. - Protesti su demokratski čin kojim iskazujemo nezadovoljstvo svime onim što nam se dešava – napisala je ona.
Predsjednik Jakov Milatović potpisao drugi put izglasani Zakon o razvojnoj banci, ali i ponovio stav o tom aktu
PODGORICA – Nakon što je Skupština prošle sedmice ponovo usvojila Zakon o razvojnoj banci, koji je inicijalno odbio da potpiše i vratio na ponovno odlučivanje, predsjednik države Jakov Milatović je potpisao ukaz, ali istovremeno upozorio na brojne pravne i institucionalne nedosljednosti u ovom zakonskom aktu.
-Uprkos iznijetim razlozima i stavu Delegacije Evropske unije da je ponovno razmatranje zakona prilika za Skupštinu da osigura njegovu punu usaglašenost sa evropskom pravnom tekovinom i najboljim međunarodnim standardima, parlament Crne Gore je opet usvojio taj akt u neizmijenjenom obliku – saopšteno je iz kancelarije predsjednika. Milatović je zakon vratio, između ostalog i zbog toga što nije sprovedena javna rasprava, ukazujući da su time iz procesa pripreme isključeni važni akteri finansijskog sistema poput Centralne banke Crne
Gore (CBCG), Udruženja banaka i međunarodnih finansijskih institucija. Tada je istakao da netransparentnost u pripremi zakona, uz prisutnost ozbiljnih pravnih i institucionalnih nedostataka, predstavlja značajan problem. Milatović je ukazao na poistovjećivanje Razvojne banke sa
komercijalnim bankama, čime se banci omogućava primanje depozita i obavljanje platnog prometa, dok se istovremeno predviđa njeno izuzimanje iz okvira zakona koji uređuje osnivanje, poslovanje i kontrolu kreditnih institucija. Ovo, kako je ocijenio, predstavlja ozbiljno odstupanje od
evropskih pravnih standarda koji osiguravaju stabilnost finansijskog sistema. Upozorio je i da zakon nedovoljno jasno definiše i javnost rada Razvojne banke, ulogu CBCG u kontroli njenog poslovanja i izvještavanja, kao i u imenovanje članova organa upravljanja. Nedovoljan stepen nadzora CBCG kao regulatora nad radom Razvojne banke, ocijenio je Milatović, ne doprinosi transparentnosti niti usklađenosti sa domaćim i evropskim propisima.
Smatra da je Razvojna banka potrebna Crnoj Gori, ali po uzoru na međunarodne standarde, a ne na netransparentan način i uz zakonsko rješenje koje nije u skladu sa najboljim evropskim praksama.
-Imajući sve navedeno u vidu ovako definisan zakonski okvir može dovesti u pitanje finansijsku stabilnost i funkcionalnost banke, te imati ozbiljne posljedice po privredu i građane – zaključio je Milatović. M. Lk.
Organizacija KOD prezentovala rezultate analize zemljišta na kojem je odlagan grit
NIKŠIĆ - Rezultati analiza zemljišta sa dvije lokacije u Nikšiću - Straševine i Gračanice, kao posljedice odlaganja grita, pokazuju da vrijednosti teških metala u zemljištu na tim mjestima višestruko premašuju dozvoljene vrijednosti – saopšteno je iz organizacije KOD.
To, kako navode, dokazuje da su stanovnici iz Nikšića koji su im dostavili uzorak zemljišta, bili u pravu i da su nadležne institucije skrivale istinu i dovele u opsanost zdravlje ljudi. Analize pokazuju da se radi o olovu i hromu, koji ugrožavaju zdravlje ljudi i životnu sredinu.
-U jednom uzorku, a pr ema analizi Instituta za javno
Premijer zahvalio članicama EU koje su podržale crnogorsku reformsku agendu za plan rasta
Spajić: Crnoj Gori dostupno više od 380 miliona dodatnog novca iz EU fondova
PODGORICA – Hvala svim članicama EU koje su podržale crnogorsku reformsku agendu za plan rasta koju je Vlada usvojila krajem septembra - napisao je na mreži Iks premijer Milojko Spajić.
- Od danas - Crnoj Gori je do-
stupno preko 380 miliona eura dodatnog novca iz EU fondova, od kojih će prvih 29 miliona stići do kraja godine. Ovo je potvrda kvaliteta reformi koje sprovodi 44. vlada, kako bi što prije građani CG dostigli evropske standarde – naveo je juče Spajić. R. P.
zdravlje, koncentracija hroma iznosi 14.862 mg/kg dok je maksimalno dopuštena koncentracija 50 mg/kg. U istom uzorku koncentracija olova je 152,07 mg/kg dok je maksimalno dopuštena koncentracija 50 mg/kg. Drugi uzorak, koji smo takođe u ime mještana predali na analizu Institutu za javno zdravlje Crne Gore, pokazuje slične vrijed-
nosti. Koncentracija hroma iznosi 14.083 mg/kg dok je koncentracija olova 230,5 mg/ kg. Koncentracija hroma premašuje maksimalno dopuštenu koncentraciju čak 280 puta, dok je vrijednost olova za 4,6 puta viša od dozvoljene vrijednosti – saopštili su iz KOD-a. Zahtijevaju od nadležnih organa da utvrde odgovornost u ovom slučaju, te kako su institucije uticaj odlaganja ovakvog materijala proglasile neopasnom, ukazujući da oni koji zpozoravaju na opasnost, uznemiravaju javnost. R.P.
Opština Tuzi raspisala konkurs za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu
Prijave do 8. novembra
PODGORICA - Opština Tuzi raspisala je javni konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta opredijeljenih za podršku ženskom preduzetništvu. Iz Opštine su pozvali preduzetnice i preduzeća u kojima su žene nosioci biznisa, sa prebivalištem, odnosno sjedištem na teritoriji opštine Tuzi dužem od šest mjeseci od datuma objavljivanja konkursa, da se prijave do 8. novembra. Opština Tuzi je opredijelila 38.500 eura za podršku ženskom preduzetništvu u ovoj godini. Sredstva se raspodjeljuju za biznis planove koji doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima te lokalne samouprave, a kojima se naročito podstiče ekonomski razvoj Tuzi, kao i razvoj poljoprivrede i organske poljoprivredne proizvodnje. Biće podržane i biznis ideje kojima se podstiče razvoj turizma i lovstva i ribolovstva, te doprinose valorizaciji kulturnog potencijala i očuvanju životne sredine. R.P.
Neđelja, 13. oktobar 2024.
KASNI OSNJEŽAVANJE: Pripreme za zimsku turističku sezonu u punom jeku, ali njena uspješnost zavisiće i ove godine od vremenskih uslova
PODGORICA – Nedostatak vještačkog osnježavanja i ulaganja u skijališta biće ključni problemi i tokom ovogodišnje zimske turističke sezone. Njena uspješnost ponovo će zavisiti od vremenskih uslova, što otežava dugoročno planiranje i garantovanje optimalnih uslova za skijaše – poručili su Pobjedini sagovornici, predstavnici turističkih organizacija Žabljaka i Kolašina.
Pripreme za zimsku sezonu u Crnoj Gori su u punom jeku, ali izazovi koje donosi nepredvidivost vremenskih prilika i nedostatak adekvatne infrastrukture i dalje bacaju sjenku na optimizam turističkih radnika. Direktor Turističke organizacije Žabljak, Stojan Abazović ističe da je, iako je broj upita za zimsku sezonu zadovoljavajući, još rano donositi zaključke. Uz bogatu ponudu paketa i planiranih događaja, u centru pažnje su inovacije poput mobilnih kućica za zimski bazar i unapređenje sportskih aktivnosti.
Međutim, dugogodišnje neulaganje u skijašku infrastrukturu ostaje najveći izazov za budućnost zimskog turizma na Žabljaku. Ivana Bulatović iz Turističke organizacije Kolašin naglašava da su pripreme za sezonu u punom zamahu, ali i da se suočavaju sa sličnim infrastrukturnim izazovima, prvenstveno u vezi sa sistemom za vještačko osnježavanje koji ne ide planiranom dinamikom.
Uprkos svemu, oba grada uvode atraktivne novine i događaje da bi privukli što veći broj posjetilaca i pružili bogato iskustvo tokom zimskih mjeseci.
Iako su turističke organizacije u Žabljaku i Kolašinu optimistične u vezi sa sezonom,
Žabljak je sinonim za zimski turizam i mora se staviti u fokus državnih ulaganja – kaže Stojan Abazović, dok Ivana Bulatović ističe da se i u Kolašinu suočavaju sa infrastrukturnim izazovima. Uprkos tome, najavljuju bogatu ponudu. Povodom zimskog turizma i izazova sa kojima se suočavaju turistički poslenici, izjavu ministarke turizma Simonide Kordić nijesmo uspjeli da dobijemo
Pobjeda nije uspjela da dobije izjavu od ministarke turizma Simonide Kordić o njenim očekivanjima i mjerama koje bi trebalo preduzeti za što bolju zimsku sezonu.
Pri P reme uveliko
odmakle
Abazović smatra, međutim, da je rano još da se donesu zaključci u vezi sa potražnjom kada je u pitanju zimska turistička sezona.
- Broj upita je zadovoljavajući i već ih uveliko dobijamo. Pripreme za zimsku sezonu počele su blagovremeno i uveliko su odmakle. Ove godine ćemo kreirati različite pakete ponude koji će biti primamljivi gostima, a koji će uključivati razne beneficije za goste - kazao je Abazović. Predstavnici Opštine Žabljak i TO Žabljak imali su već dva sastanka povodom pripreme zimske turističke sezone. Načelno su napravili plan.
- Prvi sastanak je bio sa predstavnicima Opštine Žabljak i svih preduzeća koje je osnovala, dok je drugi sastanak bio
sa predstavnicima turističke privrede, kao i predstavnicima Nacionalnog parka Durmitor i Turističkog centra Durmitor, tj. skijališta Savin kuk. Najveći izazov biće vezan za snježne padavine, ukoliko ih ne bude, jer se nijesu stvorili uslovi za osnežavanje, iako na prosto-
Put do ski centra je ključni infrastrukturni projekat koji je ušao u kapitalni budžet za narednu godinu, što znači da će njegova realizacija biti prioritet. Očekujemo da će to značajno olakšati dolazak turista do skijališta, unaprijediti cjelokupnu turističku ponudu i poboljšati uslove za razvoj zimskih sportova u Kolašinu - kaže Ivana Bulatović
ru skijališta postoji veštačko jezero za osnježavanje – kazao je Abazović. Dodao je da će ponovo instalirati klizalište, koje će biti većih dimenzija nego prošle godine, a koje može koristiti tokom ljetnje sezone kao rolalište. - Ove godine ćemo imati i prvi put kvalitetne kućice za bazar, koje će biti mobilne (princip kamp kućice), a koje će sadržati rasvjetu i mogućnost grijanja, što će uveliko pomoći kada se uzmu u obzir uslovi tokom zimskih mjeseci. Tako da ćemo prvi put imati bazar koji će trajati više mjeseci. Fokus će biti na turnom skijanju i hodanju na krpljama, trendovima koji rastu iz godine u godinu. Tokom prošle godine smo se pripremili kvalitetnim promotivnim materijalom za ove dvije zimske aktivnosti. Organizovaćemo različita kulturna dešavanja, kao i festivale hrane koji su se pokazali veoma uspješnim tokom prošle zimske turističke sezone – ističe Abazović. Naglašava da je najveće nezadovoljstvo u vezi sa lošom skijaškom infrastrukturom, pogotovo kada se uzme u obzir neulaganje države već nekih 30 godina. - Žabljak je sam po sebi bio sinonim za zimski turizam i kao takav mora se staviti u fokus državnih ulaganja. Nekada su postojala četiri skijališta
(dva gradska), a sada imamo samo skijalište Savin kuk koje ne prati svjetske trendove i kvalitet što se tiče skijanja. Vidjeli smo uspjeh žičare KotorLovćen tokom ljetnje turističke sezone, novog proizvoda koji je stavio Crnu Goru u fokus što se tiče takve vrste usluge. Savin kuk je lokalitet koji bi mogao da ima ogroman uspjeh tokom ljetnje turističke sezone, idealan predio za gondolu i panoramsku vožnju – kaže Abazović koji tvrdi i da sa minimalnim uslovima koji trenutno postoje imaju odlične rezultate tokom ljetnje turističke sezone. - Nedostatak dobre zimske alpske i nordijske infrastrukture ima negativan uticaj na čitavo područje, pogotovo kada je u pitanju izgradnja velikih hotela sa visokom kategorijom, kao i onih objekata koji doprinose široj lepezi ponude. Kvalitetno skijalište donosi mogućnost dvosezonske ponude, mnogo bolju motivaciju za infrastrukturna ulaganja – tvrdi Abazović. Po njegovim riječima fokus se mora staviti na prilaznim putevima, jer sadašnji put Nikšić – Žabljak se može uveliko unaprijediti mostom preko Komarnice. - Takav projekat postoji i riješio bi umnogome dostupnost Žabljaka. Posebno olakšanje bi donio tokom zimskih mje-
seci. Sokolovina i radovi na njoj napravili su ogromne probleme tokom ljetnje sezone, jer prohodnost od dva sata je nedovoljna za mnoge turističke poslenike koji gravitiraju na tom području, kao i za većinu naših turista i agencija, koji koriste kružna putovanja – poručuje Abazović.
i zazovi
Ivana Bulatović iz Turističke organizacije Kolašin kaže da su pripreme za zimsku sezonu u ovom gradu u punom jeku, ali da se suočavaju s nekoliko izazova koji bi mogli uticati na kvalitet ponude.
- Jedan od glavnih izazova je usporen napredak radova na osnježavanju. Iako je u Skupštini donijeta odluka o implementaciji sistema za vještačko osnježavanje, realizacija ne ide planiranom dinamikom. Zbog toga će i ove godine uspješnost sezone zavisiti od vremenskih uslova, što nam otežava dugoročno planiranje i garantovanje optimalnih uslova za skijaše. Ipak, kako bismo privukli što više posjetilaca, uvodimo brojne novine u ponudu. Ove godine, poseban fokus stavljamo na događajima koji će obogatiti turističku ponudu i privući različite profile gostiju. Planiramo tradicionalni Božićni bazar, manifestaciju Kolašin Winter Art, kao i aktivne sportske događaje poput hodanja na krpljama, turno skijanja, Sinjavinskog i Bjelasičkog maratona, te trail trke na snijegu. Ovi događaji će, osim sportske komponente, imati i zabavne sadržaje, pogotovo u okviru Božićnog bazara, koji će pružiti priliku za kulturna dešavanja, druženje i uživanje u lokalnim specijalitetima - ističe Bulatović. Što se tiče infrastrukture kaže da su zadovoljni trenutnim stanjem, ali smatraju da postoji prostor za dodatna ulaganja.
- Put do ski centra je ključni infrastrukturni projekat koji je ušao u kapitalni budžet za narednu godinu, što znači da će njegova realizacija biti prioritet. Očekujemo da će to značajno olakšati dolazak turista do skijališta, unaprijediti cjelokupnu turističku ponudu i poboljšati uslove za razvoj zimskih sportova u Kolašinukaže Bulatović. Što se tiče rezervacija za ovu zimsku sezonu pokazuju pozitivne trendove u poređenju s prethodnim godinama.
- Primjećujemo porast interesovanja, kako od domaćih tako i od inostranih turista. Posebno vidimo povećan broj rezervacija iz regiona, ali i sa tržišta poput Zapadne Evrope. Takođe, sve više mladih ljudi i porodica bira Kolašin kao zimsku destinaciju, zahvaljujući atraktivnim sportskim i kulturnim programima koje nudimo ove godine - zaključuje Bulatović. N. kovaČeviĆ
PODGORICA – Bez uključivanja svih aktera u društvu u rješavanje problema vršnjačkog nasilja, ono će se samo povećavati. Kazne nijesu dovoljne, već je neophodno raditi sa mladima na promjeni njihovih stavova i uvjerenja o nasilnom rješavanju problema – kaže za Pobjedu koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje Miloš Knežević, dok pedagoškinja Tanja Jovanović za Pobjedu ističe da djecu treba osvijestiti da prepoznaju nasilje jer su neki njegovi pojavni oblici teže vidljivi ljudima u okruženju, te da je ključna uloga roditelja.
Situacija kolektivnog stanja u crnogoskim školama, kada je u pitanju vršnjačko nasilje, alarmantna je. Istraživanje ukazuje da je ono široko prepoznato kako među srednjoškolcima, tako i među ukupnom populacijom. Knežević kaže da svaki peti učenik navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53,4 odsto poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja. Istakao je da živimo u nestabilnom društvu, u kojem agresiju i različite vidove nasilja podstiču i donosioci odluka, koji bi morali da rade na suzbijanju takvih pojava.
ALARM
Posljednji događaj koji je uznemirio javnost bio je u Gimnaziji ,,Niko Rolović“ u Baru i završen je pokušajem ubistva, kada je sedamnaestogodišnjeg dječaka vršnjak ubo hladnim oružjem.
- Nažalost, ovo je samo rezultat onoga na što civilni sektor godinama ukazuje, a to je da će bez uključivanja svih aktera u društvu u rješavanje ovog problema doći do porasta nasilja. Normalizacija nasilja ne smije postati naša svakodnevica, a na to nas opominju i nalazi istraživanja koje je CGO nedavno predstavio. Istraživanje ukazuje da je vršnjačko nasilje široko prepoznato kako među srednjoškolskom, tako i ukupnom populacijom.
U pojedinim školama postoje asistenti za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma, što je novina u Crnoj Gori. Asistent u OŠ ,,Oktoih“ Vuk Tapušković kaže za Pobjedu da svakodnevno između časova prijateljski
Neđelja, 13. oktobar 2024.
Miloš Knežević iz CGO kaže da odrasli treba aktivno da slušaju i razumiju djecu i mlade, da ne minimiziraju njihove brige i da ne reaguju prenaglašeno, već da im ponude konstruktivnu pomoć i ukažu na valjan model rješavanja problema. Pedagoškinja Tanja Jovanović ističe da kada su u pitanju učenici koji vrše nasilje treba ispitati, ako je moguće, uzroke takvog ponašanja i sugerisati im da koriste tehnike kontrolisanja negativnih emocija
Svaki peti učenik navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53,4 odsto poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja. Znači, mi već imamo situaciju da djeca i mladi svjedoče nasilju, a nije daleko ni ona u kojoj postaju skloni tome da ga prihvate kao način rješavanja konflikata – opominje Knežević. Na pitanje koje ključne poteze je potrebno preduzeti kako bi se spriječilo ili smanjilo vršnjačko nasilje, Knežević kaže da je neophodno uspostaviti sveobuhvatan pristup koji uključuje razumijevanje perspektive djece i mladih koji vrše nasilje. - Kazne nijesu dovoljne, neophodno je raditi sa mladima na promjeni njihovih stavova i uvjerenja o nasilnom rješavanju problema. To zahtijeva otvorenu i iskrenu komunikaciju koja će pomoći u identifikaciji uzroka njihovog ponašanja i razumijevanju negativnih posljedica nasilničkog djelovanja – navodi on. Pored toga, dodaje, treba razvijati sistem podrške za djecu i mlade koja trpe nasilje, uključujući podržavajuće okruženje u porodici, jačanje i podsticanje njihovog samopouzdanja.
- Važno je da djeca i mladi znaju da se obrate odraslima (roditeljima, nastavnicima ili
Tapušković: U istoj školi potrebni i asistent i asistentkinja
razgovara sa djecom, kako bi preventivno djelovao da ne dođe do nasilja. - Sistem je uveden 16. jula ove godine. Moje nadležnosti su da nadgledam dešavanja u školi, da pratim da li će doći do nasilja ili konflikta o kojem ću da obavijestim upravu škole i razrednog starješinu. Nakon što obavijestim upravu škole ili psihološko-pedagoškuslužbu oni dalje obavljaju razgovor sa učenicima i postupaju prema svojim nadležnostima – dodaje on. Iz dosadašnjeg iskustva, ističe, najefikasnije je pre-
ventivno djelovanje. - Djeca su upoznata sa mojom ulogom u školi i imaju slobodu da mi se obrate ukoliko im je to potrebno. Takođe, u školi se radi dosta radionica na ovu temu. S obzirom na veliki broj učenika u školama, najviše nedostaje više stručnih saradnika (pedagoga i psihologa) koji bi kroz svoj rad mogli da dopru do što više djece. Djeca sama priđu i kažu imam problem, provocira nas taj i taj učenik, vrši nasilje ili nesto slično tome – dodaje on. Kaže da nema tačan poda-
drugim osobama od povjerenja) kada se suočavaju sa nasiljem, kako bi se ono preveniralo ili adekvatno adresiralo. Zato odrasli treba aktivno da slušaju i razumiju djecu i mlade, da ne minimiziraju njihove brige i da ne reaguju prenaglašeno, već da im ponude kon-
tak o broju prijava otkad je prisutan u školi.
- Dešava se da danima nemam nijednu pritužbu, a nekad ih bude nekoliko. I sama djeca često žele preventivno da razgovaraju da bi riješili neku situaciju. Svakodnevno sa njima i prijateljski razgovaram na odmorima i između časova – dodaje.
Tapušković kaže i da bi škole trebalo da imaju, osim asistenta, i asistentkinju, koja bi mogla da uđe u ženski toalet.
- Može da se dogodi nešto u ženskom toaletu, gdje ja ne mogu da pristupim. Stoga, ne bi bilo loše da ista škola ima kako asistenta, tako i asistentkinju za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma – smatra Tapušković.
struktivnu pomoć i ukažu na valjan model rješavanja problema – zaključuje Knežević.
GDJE GRIJEŠIMO?
Na pitanja gdje škole griješe, te što im najviše nedostaje u borbi protiv nasilja, Knežević kaže da je više faktora koji otežavaju efikasnu intervenciju – od
obuke nastavnika, preko nedovoljne komunikacije njih i roditelja, do jasnih protokola. - Prvo, nedostatak sistematične obuke nastavničkog kadra o identifikaciji i upravljanju nasilnim ponašanjem, a to često rezultira time da ne prepoznaju ili ne znaju kako da reaguju na nasilje unutar škola. Drugo, većina škola ne primjenjuje kontinuirane programe prevencije nasilja, što uključuje rad sa učenicima na razvoju emocionalnih i socijalnih vještina . Takođe, nedovoljna komunikacija i saradnja između škola i roditelja dovodi do različitih situacija u kojima se nasilje ne prepoznaje ili ne rješava pravovremeno. Mnoge škole nemaju dovoljno resursa za podršku mentalnom zdravlju, a bez toga se teško mogu razumjeti uzroci nasilja i pružiti potrebna podrška učenicima. Nedostatak jasnih protokola za prijavljivanje i rješavanje nasilja može stvoriti sumnju među učenicima o tome da li će njihova prijava biti uzeta za ozbiljno,
Milatović: Država dužna da stvori sigurno okruženje za djecu
- Učestali slučajevi vršnjačkog nasilja u školama, kojima svjedočimo ovih dana, duboko pogađaju naše društvo i bude zabrinutost za sigurnost naše djece – napisao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na mreži Iks.
- Vrijeme je da se svi, od roditelja, nastavnika, do donosilaca odluka ozbiljno suočimo s ovim rastućim problemom. Apelujem na sve društvene činioce da preuzmu odgovornost i djeluju odmah. Naša djeca zaslužuju sigurnost, podršku i zaštitu, a porodice koje se suočavaju s ovim izazovima ne smijemo ostaviti same – naveo je Milatović.
Poručio je da su nam potrebne hitne mjere u oblasti prevencije, edukacije i suzbijanja vršnjačkog nasilja. - Pooštravanje kazni za maloljetničku delinkvenciju i vršnjačko nasilje, kao i uvođenje školskog policajca samo su neke od mjera koje je potrebno hitno razmotriti. Država je dužna da stvori sigurno okruženje za našu djecu –dodao je Milatović.
Neđelja, 13. oktobar 2024.
a to kreira uvjerenje da obrazovni sistem želi da učestvuje u rješavanju ovog problema – navodi on.
Ističe da živimo u nestabilnom društvu, u kojem agresiju i različite vidove nasilja podstiču i donosioci odluka, koji bi morali da rade na suzbijanju ovih pojava.
-To dodatno otežava napore za izgradnju sigurnog i podržavajućeg okruženja za sve mlade ljude – zaključuje Knežević.
Kazao je da je zaštita škola od vršnjačkog nasilja od suštinske važnosti, jer nasilje u obrazovnim institucijama može imati dugoročne posljedice na mentalno zdravlje, emocionalni razvoj i akademski uspjeh učenika.
- Zaštita škola od vršnjačkog nasilja zahtijeva sinergiju različitih aktera i brojne mjere, a primarno razvoj preventivnih programa koji se fokusiraju na emocionalni i socijalni razvoj učenika i formiranje specijalizovanih timova unutar škola za prevenciju nasilja. U tom kontekstu, više osoblja za nadzor u školama može imati odvraćajući efekat za potencijalne nasilnike i obezbijediti sigurnije okruženje za sve učenike – smatra Knežević. U prevenciji vršnjačkog nasija, dodaje, važne uloge imaju roditelji, pedagozi, psiholozi, ali i jasni zakoni i strože kazne. - Pedagoško-psihološke službe u školama imaju jednu od važnih uloga u prevenciji vršnjačkog nasilja i podršci učenicima, iako se, nažalost, često percipiraju kao sistem kazne umjesto kao resursi za pomoć. Ključna je uloga porodice u zaštiti djece od vršnjačkog nasilja, jer roditelji su ti koji mogu najprije primijetiti promjene u ponašanju svog djeteta ili znake da se suočava sa nasiljem. Konačno, jasni zakonski okviri i strože kazne za nasilje su neophodni za adekvatno rješavanje incidenata i stvaranje sigurnijeg okruženja za djecu i mlade – ističe on. Prema Konvenciji o pravima djeteta, nasilje nad djecom, ističe pedagoškinja Tanja Jovanović, jeste svaki oblik fizičkog ili mentalnog nasilja, povređivanja ili zlostavljanja, zapostavljanja ili nemarnog postupanja, maltretiranja ili eksploatacije, uključujući seksualno zlostavljanje. - Postoje različite vrste nasilja: fizičko, psihološko, seksualno, sajber nasilje, kao i zanemarivanje i zlostavljanje, finansijska i materijalna eksploatacija, socijalna izolacija. Takođe, rijetko je prisutan jedan vid nasilja kojem je neko izložen, već više različitih oblika koji su udruženi – dodaje ona.
ZAŠTO SU DJECA
NASILNA
Obično djeca koja vrše nasilje, ističe Jovanović, imaju potrebu za dominacijom nad vršnjacima, teško podnose neuspjeh, prepreke, pravila, impulsivna su i razdražljiva, nijesu tolerantna. Često
Vukićević: Nijesu nastavnici za sve krivi
Direktor OŠ ,,Vuk Karadžić“ Budimir Vukićević kazao je da je prošle godine Ministarstvo prosvjete pokrenulo inicijativu o uvođenju asistenata u škole, ali ih u toj školi još nema. - I te kako bi bilo dobro da se uvedu asistenti u sve škole. Prosvjetni radnici su zaduženi za opismenjavanje i obrazovanje. Na taj način, kada se desi nasilje, prosvjetni radnici ne bi bili dužni da trče i razdvajaju djecu, već bi to radio zaštitar koji je prošao obuku za tu situaciju. Nekad policija ne može da stigne na vrijeme, tako da je asistent prijeko potreban – kaže on.
U OŠ ,,Vuk Karadžić” postoji tim za rješavanje vršnjačkog nasilja.
- Imamo tim u školi koji rješava tu problematiku. Njega činim ja kao direktor, pomoćnik direktora, zatim pedagog, psiholog, nastavnici. Slijedi saslušavanje djece, razgovor sa njima, pozivanje roditelja, nekad i obavještavanje policije, socijalnih ustanova – dodaje Vukićević. Kada se desi nasilje, Vukićević ističe da pretežno svi optužuju nastavnike. -To nije tačno. Krivi su roditelji, jer nijesu uspjeli da vaspitaju djecu. U svakoj učionici imamo pravila o načinu ponašanja, odije-
dolaze iz porodica u kojima su poremećeni odnosi ili su i sami izloženi nekim vidovima nasilja.
- Djecu treba osvijestiti da prepoznaju nasilje jer neki njegovi pojavni oblici su teže vidljivi ljudima u okruženju. Takođe, treba da praktikuju vještine kojima se mogu oduprijeti nasilju, ukoliko to bude potrebno. Treba koristiti načine komunikacije koji služe za prevazilaženje sukoba, tj. konstruktivni načini rješavanja problema. Takođe, za učenike koji vrše nasilje neophodno je ispitati, ako je moguće, uzroke
vanja - odštampana i nalijepljena. Takođe, istaknuta su i prava djeteta. Sve smo uradili što je do škole, ali uvijek su postojale svađe i tuče djece od kad je svijeta i vijeka. Međutim, u današnje, moderno vrijeme, desila se eskalacija zahvaljujući društvenim mrežama, ali porodica je osnova društva, koja vaspitava djecu. Sada se oni stavljaju u odbranu djece, govoreći ,,moje dijete nije krivo“. U moje vrijeme, kada bi se nastavnik požalio na učenika, od roditelja je dobijao prekor, iako nekad i nije bio kriv – kaže on. Smatra da bi uvođenje kazni imalo efekta. -Valjalo bi razmisliti o uvođenju kazne, na primjer, da roditelji plate novčanu naknadu kada njihovo djete ne poštuje pravila škole – ističe direktor škole ,,Vuk Karadžić“.
takvog ponašanja, i sugerisati im da koriste tehnike kontrolisanja negativnih emocija. Neophodno je raditi na prevenciji nasilja kao najboljeg načina da do njega ne dođe – kaže Jovanović.
Novi slučaj vršnjačkog nasilja u Kotoru, roditelji učenika OŠ „Njegoš“ prijavili su policiji dvanaestogodišnjeg L. P. da je fizički i psihički zlostavljao njihovog sina
Nadam se da će se sada klupko odmotati i da će svi oni koji su trpjeli nasilje i psihičko i fizičko od L. P. objelodaniti sve. Ovim činom ohrabrujem svu djecu i roditelje da o nasilju govore kako bi spriječili da pojedina djeca izrastu u nasilnike i ne svjedočimo događajima poput onih u Baru i Beogradu – kaže Tamara LomparTujković, majka dječaka koji je žrtva nasilja
KOTOR - roditelji maloljetnog dječaka iz Kotora, učenika OŠ „Njegoš“, prije tri dana prijavili su kotorskoj policiji fizičko i psihičko nasilje nad njihovim djetetom u produženom trajanju od dvanaestogodišnjeg dječaka L.P. takođe učenika ove škole - saznaje Pobjeda. Iz kotorske policije juče je Pobjedi potvrđeno da su primili prijavu, te da su shodno zakonskim nadležnostima odmah o svemu obavijestili Osnovno državno tužilaštvo i Centar za socijalni rad u Kotoru. - Nakon što Centar za socijalni rad završi svoj dio posla i sprovede kompletan postupak i procedure, obavijestiće nas o utvrđenim činjenicama, a mi ćemo shodno tome, ukoliko bude elemenata krivičnog djela postupati dalje u okviru svojih nadležnosti - rečeno je Pobjedi u kotorskoj policiji. Majka maloljetnog dječaka Tamara Lompar-Tujković potvrdila je juče za Pobjedu da su podnijeli prijavu zbog vršnjačkog nasilja.
Ona objašnjava da se prvi
Prema njenom mišljenju, u borbi protiv nasilja najviše nedostaje veća pažnja roditelja. - Može se reći da u savremenom svijetu koji se odlikuje prezaposlenošću roditelja, ubrzanim tempom života, kao i ekspanzijom tehnike i tehnologije – u borbi protiv nasilja najviše nedostaje veća usmjerenost roditelja na dijete, njegovo ponašanje i razvoj. Osim toga, poželjna bi bila i intenzivnija saradnja porodice sa školom, a sve u cilju djetetovog napretka. Kada govorimo o tome ko igra ključnu ulogu u rješavanju problema nasilja, svakako ne možemo izdvojiti jedan faktor. Rodite-
ozbiljniji incident desio 3. septembra, van škole, na igralištu kod vrtića na Zlatnim njivama, kada je L.P. oborio njenog sina na pod, udarao ga rukama i nogama, dok je od ostalih prisutnih dječaka tražio da to snimaju, kako bi objavio na aplikaciji Snap Chat. Tada je, kaže Lompar-Tujković, njenom sinu zaprijećeno da o ovom događaju ne smije govoriti nikome, jer će u suprotnom ponovo biti pretučen.
Prema informacijama Pobjede, dječak L.P. je u više navrata i na više osoba u svom odjeljenju, i kod drugih učenika, u proteklih nekoliko godina vršio psihičko i fizičko nasilje koristeći svoje borilačke vještine koje je stekao u jednom kotorskom sportskom klubu u kojem je trenirao do unazad dva mjeseca. Ovaj slučaj dobio je epilog prije tri dana nakon što je L.P. na času fizičkog vaspitanja istog dječaka gurnuo, nakon čega je dječak ustao i ošamario ga. Nakon prijave događaja razrednom starješini dječak je ispričao i događaj na igralištu kada
lji, nastavnici, direktori, stručni saradnici, vršnjačke grupe, društvena zajednica – faktori su koje ne možemo hijerarhijski poređati, jer svi oni u velikoj mjeri utiču na samu individuu – ističe ona. Dodaje da se u školi u kojoj ona radi konflikti među učenicima dešavaju, što je i prirodno, s obzirom na brojnost učenika, ali da nastoje da blagovremeno reaguje na svaku pojedinačnu situaciju, rješavaju konflikte i vrše prevenciju nasilja.
MINISTAr ST vO
bEZ ODgOvOrA
Naši čitaoci ostali su uskraćeni za stavove Ministarstva prosvjete, nauke i inovacijajednog od ključnih faktora u pronalaženju načina kako rješavati probleme vršnjačkog nasilja, jer nijesmo u obećanom roku uspjeli dobiti odgovore na pitanja o ovako značajnoj temi.
Na osnovu mišljenja Pobjedinih sagovornika, može se
ga je L. P. istukao i tražio da se sve to snima.
Roditelji dječaka koji je bio žrtva nasilja traže da se preduzmu adekvatne mjere od policije, Centra za socijalni rad kao i od Uprave škole. Lompar-Tujković ističe da ima još djece koja su žrtve nasilja od istog dječaka, ali da od straha nikad nijesu smjeli to priznati.
- Nadam se da će se sada klupko odmotati i da će svi oni koji su trpjeli nasilje i psihičko i fizičko od L. P. objelodaniti sve.
Ovim činom ohrabrujem svu djecu i roditelje da o nasilju govore kako bi spriječili da pojedina djeca izrastu u nasilnike i ne svjedočimo događajima poput onih u Baru i Beogradu - zaključila je Lompar-Tujković.
Direktorica OŠ „Njegoš“ Tamara Radonjić kazala je juče Pobjedi da se incident nije dogodio u školi, te da su povodom ovog slučaja preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti. -Vjerujem da će se sve završiti u interesu učenikakazala je kratko Radonjić. Iv. KOMNENIĆ
zaključiti da je situacija u vezi sa vršnjačkim nasiljem kulminirala. Krivaca nema, krivci smo svi - od roditelja, preko institucija i ustanova nadležnih za ovaj problem, do školskog kadra. Ono što je jasno, jeste da je potreban hitan rad na obuci školskog kadra, komunikaciji između njih i roditelja, te je neophodno donošenje preciznih zakonskih okvira i strože kazne za nasilje, neophodne za adekvatno rješavanje incidenata. Takođe, trerba raditi sa mladima na promjeni njihovih stavova i uvjerenja o nasilnom rješavanju problema kroz otvorenu, iskrenu i prijateljsku komunikaciju. Samo tako, stvorićemo sigurnije okruženje za djecu i mlade, jer nasilje u obrazovnim institucijama može imati dugoročne posljedice na mentalno zdravlje, emocionalni razvoj i akademski uspjeh učenika, a što će se odraziti i na društvo u cjelini. Njegosava ŽIvANOvIĆ
ŠAVNIK – Šavnik se, deset dana od vremenskih nepogoda, i dalje bori sa posljedicama izlivanja Komarnice. Suočeni sa nastalom štetom, mještani doline ekipi Pobjede kažu da su u nevjerici gledali Komarnicu koja je nevjerovatno brzo nadolazila, noseći sve pred sobom uključujući i dio asfaltnog puta u Kozaricama. Ipak, srećni su, pričaju, što nije bilo stradalih, a šteta će se nadoknaditi. Pamte ko im je prvi priskočio u pomoć, ali i ko nije - zamjeraju državi što nije odmah reagovala.
Lokalna vlast je tražila pomoć od Vlade odmah, ali, iako se sve to dešavalo između 3. i 4. oktobra, tek tri dana kasnije u Šavnik su došli ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, načelnik Direkcije za civilnu zaštitu, krovne institucije u sistemu zaštite i spasavanja Ljuban Tmušić, kao i predstavnici Vojske Crne Gore. Prije njihovog dolaska u Šavnik, premijer Milojko Spajić je na mreži Iks napisao da je nevrijeme napravilo veliku štetu u toj opštini, te da će zadužiti komisiju za procjenu štete od elementarnih nepogoda da preduzme neophodne aktivnosti kako bi se mještanima ugroženih šavničkih sela pružila adekvatna podrška. Pokazalo se da ni takva nevolja, uzrokovana vremenskom nepogodom, ne može da ujedini vlast i opoziciju. DPS, koja je na vlasti u Šavniku, kritikovala je Vladu što nije pomogla opštini, navodeći da je to politički motivisano „kao posljedica frustracije aktuelne parlamentarne većine što nije uspjela na silu da preuzme vlast, uprkos višemjesečnim pokušajima“.
SADA NA TERENU
Sedmicu nakon poplava možete sresti vremešne strance koji su, možda baš zbog nevremena, stigli u podnožje Boljskih greda, prije onih koji je trebalo ranije da stignu. Oni koje je tamo zateklo nevrijeme, nijesu se zadržali, već su utekli glavom bez obzira. To nam je juče potvrdio i Milan Grujić, vlasnik restorana i apartmana Kurjak koji je te noći, kada je od Durmitora na sve strane počela voda da udara, imao na konačištu goste iz Austrije i Litvanije.
- Planirali su da ostanu dvije noći, a neki i tri. Kad se desilo nevrijeme, zvali su svoje ambasade, a ovdje im ništa nije falilo ni poslije toga. Ostali su u Komarnici, neplanirano, dva dana duže, jer nijesu mogli doći ni do svog auta. Gosti iz Austrije pogotovo su bili izbezumljeni, ali... dobro se sve završilo, priča Grujić, podsjećajujući da je Opština Šavnik blagovremeno intervenisala, poslala mehanizaciju, te da je u njegovom selu nevrijeme zateklo 20-ak inostranih turista. Grujić kaže da im je lokalna uprava najprije što je mogla poslala cisternu sa pitkom vodom, da su nekolika dana „premostili“ sa agregatom i da očekuju u najskorije vrijeme i redovno vodosnabdijevanje. - U ovom selu je oko 150 kreveta na raspolaganju, u vikendicama i apartmanima. Imali smo savršenu sezonu, ali je nevrijeme sve „zagrdilo“. Nijesmo mogli vjerovati što se dešava – svuda okolo „more“, gdje se god okreneš voda. Poplavila mi je štala, štetovao krompir, voda odnijela klupe, stolove... Samo šteta u električnim trotinetima i biciklima mjeri se hiljadama eura. Hoće li nam država nešto nadoknaditi, vidjećemo. Imao sam i pčelinjak, ali ostala je samo tabla na kojoj piše „domaći med“, i ništa više. Zamrzivači su uništeni. Ipak, najvažnije je da nije bilo ljudskih žrtava, kaže Grujić iz Komarnice. No, Novak Nikitović, jedan od starijih Komarničana, sjeća se sličnih situacija. - Kao da je juče bilo, sjećam se 1958. godine. Ipak, ovo nevrijeme je više napravilo štete i meni i selu Komarnica. Desilo se sve za tren i u toku noći. Ovog puta se sve desilo za sat, pogotovo kod nas ispod Lazarevog krša, a iznad je Skakalo i Pištalo. Voda je navrela između kuća, to je bila strašna jeka i nijesmo znali što se dešava. Priroda je neukrotiva - kaže Novak Nikitović. Malo niže, usput, zatekosmo Vladetu Nikitovića koji u ruci drži poskoka. I zmiju je voda iznenadila, a kad je izmiljela na put, nastradala je od građevinskih mašina. Njihovog rođaka, 75-godišnjeg Radenka sreli smo na mostu, usred sela.
- Samo je sreća što nije Dragišnica posječena. Ove vode nijesu slučano dospjele ođe, jer
Neđelja, 13. oktobar 2024.
Nevrijeme je najveću štetu napravilo platou na ulazu u kanjon Nevidio o kojem se govori od 2018, a trebalo je da bude završen u julu. Bujica koja se sjurila iz vodopada Skakavica „poigrala“ se nedovršenim ljetnjikovcima, lijepo zamišljenim parkinzima, trotoarima... Ostala su da stoje samo dva drvena objekta i snimci bungalova koji nosi voda, objavljeni na društvenim mrežama …
zna se da sva voda od Durmitora i Prijespe završava u naše selo. No, dobro je što nije niko od mještana stradao. Nadokaniće se šteta i u ribnjacima i na njivama, a ne zna se koliko je ostalo neizvađenog krompira u bari Komarnice, riječi su Radenka Nikitovića.
Čedo Delić ne kuka što mu je bujica odnijela ribnjak, misli da su novonastaloj situaciji doprinijeli i sami mještani.
- Imao sam više od tone ribe za prodaju, ali i mlađi baš toliko. Nije mi ribnjak blizu kuće, a kad sam došao sve je već crni
đavo odnio. Neću ni pominjati koliko sam hrane za tu ribu štetovao, da mi je voda odnijela i dva psa. Voda nam je došla i do kućnog praga. Imali smo i njive s krompirom, pa sad kad se voda povukla najvažnije je da pokupimo sve to kako nam ne bi nastradala goveda - kaže Delić, ističući da je lokalna uprava, čim je nastao haos, dala sve od sebe kako bi pomogla svojim sugrađanima.
I Jovan Kasalica kaže da su pretrpjeli ogromnu štetu, jer njegov otac već dvije decenije se trudi da odži ribnjak, ne-
daleko od ulaza u kanjon Nevidio.
- Oko četiri sata ujutro desilo se nevrijeme. Mislili smo proći će brzo, kao obično, ali iz minuta u minut voda je tako brzo nadolazila da je to nevjerovatno. Više od tri tone ribe konzumne veličine je otišlo ka kanjonu Nedvidio. Imali smo i oko 150.000 komada male ribe, ali nešto smo sačuvali i vratili kad se voda povukla. Imali i matično jato, ali je u bazenima ostalo svega nekoliko komada, riječi su mlađanog Kasalice. Komarnicu je kao i najveći broj
crnogorskih sela „pogodila“ migracija, ali ako su poplave nešto dobro donijele to je da su se ovome selu vratili i oni koji se njega nijesu sjetili godinama.
Živo je ovih dana, makar se priča o nečemu, a i na ispitu su bili mnogi od lokalnih do državnih čelnika. Cijene Komarničani one što su im prvi priskočili u pomoć, zamjeraju državi što nije prije reagovala, ali imaju i riječi hvale za kompaniju Geneks. - Ovi momci kad upale mašine u sedam ujutru ne staju. Nije-
Neđelja, 13. oktobar 2024.
Komarnicu kako nadolazi i nosi sve pred sobom
TONE RIBE OTIŠLE U NEVIDIO: Ribnjak porodice Kasalica
smo mogli vjerovati da postoje takvi profesionalci. Na nekoliko mjesta rijeka je imala „usko grlo“, mostovi su poplavili, na putu do Kozarice je voda odnijela čitavih stotinu metara asfaltnog puta, ko zna i kad ćemo dobiti uredno vodosnabdijevanje, ali sramota je ne pohvaliti one koji to zaslužujuriječi su Dragana Stijepovića. U zaseoku Kozarica zatekli smo mašine Vojske Crne Gore. Utovarna lopata, rovokopač, kamioni... u jednoj od maši-
na je bio i mlađi vodnik Lazar Đukanović - Ovo je naš zadatak. Zadovoljstvo nam je da pomognemo ljudima u nevolji. Smješteni smo u Etno selu Vojnik u Kruševicama i tu smo dok ne saniramo posljedice nevremena. Mještani su nas prihvatili kao najrođenije, a nije im lako, priča Đukanović koga smo, kao i njegovog kolegu, zatekli kako pokušava ukrotiti Komarnicu u gornjem toku. Predsjednik opštine Šavnik
Jugoslav Jakić smatra da je lokalna uprava dala sve od sebe da priskoči u pomoć svojim sugrađanima. U ranijim izjavama priznaje da imaju skromnu mehanizaciju, ali i da će ozbiljna sanacija korita Komarnice tek uslijediti.
Istini na volju, čim se uđe u selo nije teško primijetiti da je nevrijeme najveću štetu napravilo platou na ulazu u kanjon Nevidio o kojem se govori od 2018, a trebalo je da bude zavrsen u julu. Bujica koja se sjurila iz vodopada Skakavica „poigrala“ se s nedovrsenim ljetnjikovcima, lijepo zamišljenim parkinzima, trotoarima... Ostala su da stoje samo dva drvena objekta i snimci bungalova koji nosi voda, objavljeni na društvenim mrežama. A, nije čudo neviđeno. Komarnicu je, ispostavilo se, pamte najstariji mještani, i ranije pogađalo nevrijeme. Ali, tada nije bilo ribnjaka, kuća uz rijeku..., pa je sada šteta mnogo veća.
R. PEROŠEVIĆ
foto: Stevo VASILJEVIĆ
Predsjednik opštine Šavnik Jugoslav Jakić kazao je da je stanje u tom gradu mnogo bolje, da su ekipe još na terenu, te da se trude da otklone u najvećoj mogućoj mjeri posljedice nevremena, te da je formirana opštinska komisija za procjenu štete.
Jakić je, na pitanje Antene M, kakav je bio odgovor države na ovu kriznu situaciju, s obzirom na to da smo imali priliku da čujemo razne poruke, rekao da je više puta govorio o tome, najviše iz razloga kako bi se probudila ta reakcija i kako bi blagovremeno intervenisali, odnosno zaštitili se od eventualno neke buduće štete.
- Vidjeli ste kakvi su ti odgovori bili. Neću se više time baviti, nastavljamo da radimo onoliko koliko možemo u interesu građana Šavnika i to je sve što o tome mogu reći - istakao je Jakić za Antenu M.
Zahvalio je opštinama koje su od prvog dana pritekle u pomoć.
- Opštine su pokazale solidarnost i odgovornost u ovoj teškoj situaciji. Oni su od prvog dana ponudili pomoć i neki predstavnici tih opština bili su i na licu mjesta, da se uvjere kakva je situacija u Šavniku. Vidjeli smo najave nekih od opština da će značajno i finansijski i u opremi pomoći našem gradu, zaista koristim ovu priliku da im se zahvalim na tome - kazao je on.
Jakić je dodao da je formirana opštinska komisija za procjenu štete.
- Uputili smo poziv svim građanima da prijave štetu. Ta komisija je počela sa radom. Ono što je ključno jeste to što sam prethodnih dana naglasio da je rijeka Komarnica proglašena rijekom od državnog značaja. Sve ovo što smo mi radili u prethodnom periodu, radili smo zbog
toga kako bi se otklonila opasnost po život ljudi i po imovinu. Danas kada je već to prestalo, mi smo se obratili Upravi za vode da nam da dozvolu da nastavimo sa radovima za koje mislimo da su takođe neophodni da bi se štitila imovina i ljudski životi na prostoru Komarnice - rekao je on. Kako je dodao, ukoliko dobiju takvu dozvolu, nastaviće rad.
- Sve ovo što smo u prethodnom periodu radili bilo je direktno u nadležnosti države Crne Gore. Vidjeli ste kakve su njihove bile reakcije i kako su se odnijeli prema tom svom dijelu posla. Danas kada je u najvećoj mjeri otklonjena ta opasnost, mi ćemo prepuštiti njima dalje da oni upravljaju rijekom Komarnicom, kako im zakon nalaže, i da i u redovnim i vanrednim okolnostima brinu o tom vodotoku, što je njihova obaveza – dodao je Jakić.
put
Nakon što je dan ranije izvučeno tijelo maloljetnice iz krupačkog kanala, juče nađeno i tijelo mlađe muške osobe, završen preliminarni obdukcioni nalaz
NIKŠIĆ- Ronioci su juče ujutro izvukli tijelo mlađe muške osobe iz kanala u blizini Auto-baze u Nikšiću, za kojom se tragalo od preksinoć.
Dan ranije izvučeno je tijelo maloljetnice. Preliminarni obdukcioni nalaz pokazao je da su se mladić i djevojka utopili i da nema tragova nasilja.
- Na tijelima mladića i djevojke nema tragova nasilja, navodi portal Standard. Komandir nikšićke Službe zaštite i spasavanja Slavko
Tadić kazao je Portalu RTNK da je tijelo pronađeno na oko sto metara od vozila u kojem su preksinoć pronađena dokumenta te osobe. R.P.
Predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja proveo noć na triježnjenju u policiji
PLJEVLJA - Predsjednik
Odbora direktora Rudnika
uglja Pljevlja Milan Lekić (NSD) priveden je juče ujutro u Sud za prekršaje u Bijelom Polju, nakon što je noć proveo na triježnjenju u policiji. Tome je prethodio udes u Pljevljima koji je izazvao pod dejstvom alkohola, slupavši službeni automobil „infiniti“. Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Lekića je sudija kaznio sa 750 eura. U prvobitnom policijskom izvještaju se, kako pišu, navodi da je Lekić u krvi imao 1,15 promila alkohola, ali se u konačnom navodi da je ipak imao 1,22 promila u krvi kada je službenim automobilom u Volođinoj ulici preksinoć u 19.42 časova izletio sa ceste i udario u stub ulične rasvjete. Tom prilikom na služ-
benom vozilu Rudnika uglja pričinjena je velika materijalna šteta. Nakon ovog incidenta, ministar energetike Saša Mujović pozvao je Lekića da podnese ostavku, ukazujući da, ako on
to sam ne učini, da bi Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore trebalo da ga razriješi funkcije. Ovo nije prvi put da je Lekić napravio ovakav prekršaj. Policija ga je u maju zaustavila u Pljevljima dok je
vozio drugo službeno auto, a u krvi imao 1,19 promila alkohola. Ipak, tada ga policija nije zadržala na triježnjenju, jer je to, kako su kazali, bila preporuka doktora, već je podnijet prekršajni nalog. Nedavno je Aleksandar Sekulić, funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, koji je bio državni sekretar Ministarstva zdravlja, izazvao udes u alkoholisanom stanju, nakon čega je podnio ostavku na sve dužnosti, uključujući i partijske. Tom prilikom je i Knežević poručio ministru zdravlja da inicira njegovu smjenu. ukoliko sam ne podnese ostavku. Iz Lekićeve partije NSD, na čijem je čelu Andrija Mandić, niko se nije oglašavao ovim povodom, kao ni sam Lekić. R.P.
HRA dala podršku sudijama Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici
Uhapšen Rožajac zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela Oteo auto, povrijedio žensku osobu, pa napao policajca
ROŽAJE - Rožajska policija je po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva uhapsila Rožajca H. H. (21) zbog sumnje da je počinio krivična djela oduzimanje vozila, izazivanje opšte opasnosti i napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Tužilaštvo mu je nakon saslušanja odredilo zadržavanje do 72 sata.
- Sumnja se da je H. H. 10. oktobra u Ulici maršala Tita oduzeo motorno vozilo, koje je vlasništvo J. T. iz Rožaja, tako što je iskoristio njegovo odsustvo, ušao u vozilo i kada je htio da krene, oštećena Z. H. je pokušala da ga spriječi u tome. Kako se dalje navodi, sumnja se da je on odgurnuo i vozilom je zakačio. Tom prilikom je zadobila povrede. Zatim se vozilom udaljio prema naselju Suho Polje, gdje je ostvario kontakt i oštetio dva vozila – saopšteno je iz tužilaštva. Nakon toga je, kako se navodi, H. H. u prostorijama policije napao policajca S. B., udarivši ga pesnicom u glavu. R.P.
PODGORICA - Zahtjev
sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici predstavnicima vlasti za poboljšanje uslova rada mora biti apsolutni prioritet Sudskom savjetu, Ministarstvu pravde, Vladi Crne Gore i Skupštini Crne Gore, jer je tih osmoro sudija na braniku cijele države od organizovanog kriminala – saopšteno iz Akcije za ljudska prava (HRA). Ocjenjuju da je njihov javni apel nesvakidašnji i hrabar potez koji uliva nadu, jer u nemogućim uslovima pokazuju namjeru da nastave s radom, a nijesu objavili da daju ostavke ili da idu na bolovanje. Time, kako navode iz HRA, njihov apel predstavlja još veću obavezu za sve koji su nadležni da im obezbijede adekvatne radne uslove. Posebno pozdrav-
ljaju spremnost sudija Specijalnog odjeljenja da prođu veting, što će učiniti da suđenja dovedu do pravde i povećati povjerenje u one koji tu pravdu sprovode. -Osam sudija Specijalnog odjeljenja su argumentovano upozorili da je ukupan obim posla tog odjeljenja, u vidu broja zaostalih predmeta (162), priliva predmeta (sedam, samo u septembru) i očekivanog priliva takav da zahtijeva mnogo veći broj sudija koji bi se bavili tim najsloženijim krivičnim predmetima. Veliki broj predmeta i deficit kadra, uzrokovao je prosječno trajanje prvostepenog postupka u tom odjeljenju od 482 dana, sudeći po godišnjem izvještaju o radu za 2023. godinu. S obzirom na postojeću dinamiku, izvjesno je da će broj dana za 2024. godinu biti veći - navode iz HRA.
Očekuju da će prvenstveno Sudski savjet, kao i ministri pravde i finansija, kolege sudije i cjelokupna javnost hitno pomoći radu Specijanog odjeljenja koje je pred kolapsom, a onda i ostalim sudovima u kojima je stanje posebno teško. Iz HRA navode da bi Sudski savjet pod hitno trebalo da se sretne sa predsjednikom Višeg suda, koji je i sudija Specijalnog odjeljenja, u vezi sa povećanjem broja sudija, sudijskih savjetnika, zapisničara i pripravnika. Smatraju da se mora obezbijediti ispomoć sudija iz Apelacionog suda, Višeg suda u Bijelom Polju ili Vrhovnog suda te da bi Sudski savjet morao da ubrza postupak izbora četvoro sudija za Viši sud u Podgorici, koji traje od aprila. Neophodno je ubrzati i izbor šest savjetnika po javnom oglasu iz
jula ove godine, da bi se sudijama olakšao rad i unaprijedila efikasnost.
-Podsjećamo da je neophodan i hitan izbor predsjednika Vrhovnog suda, koji je nedopustivo dugo u VD stanju, već č etiri g odine! Poželjno bi bilo i da novi predsjednik Vrhovnog suda ima iskustvo rada u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici –ocijenili su iz HRA.
Predlažu da bi se, dok se ne izgradi palata pravde, za suđenja mogle koristiti prostorije u Osnovnom sudu, Pravnom fakultetu, Opštini Podgorica i Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, dok za suđenja sa manje učesnika mogu doći u obzir i sudnice Apelacionog i Vrhovnog suda. -Rad na izmjenama Zakonika o krivičnom postupku mora biti ubrzan, tako da se onemoguće
Cetinjska policija uhapsila šezdesetogodišnjaka Osumnjičen za nedozvoljene polne radnje
CETINJE - Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje
lišili su slobode lice osumnjičeno za nedozvoljene
polne radnje - saopšteno je iz Uprave policije. Sumnjaju da je LJ.J. (60) ovo krivično djelo izvršio na štetu
maloljetnog lica starog 16 godina na način što je, dok je bila sama u svojoj porodičnoj kući, neprimjereno dodirivao.
-Osim toga, izvršen je pretres stana i drugih prostorija koje osumnjičeni koristi i tom su prilikom pronađeni pištolj
PODGORICA – Ministarstvo pravde ima na raspolaganju 109 nanogica za elektronski nadzor koje se koriste u postupcima izvršenja kazne zatvora u prostorijama za stanovanje, od kojih je 66 u upotrebi. Ova kazna se može izreći samo učiniocu krivičnog djela kojem je sud izrekao kaznu zatvora do šest mjeseci za izvršeno pojedinačno krivično djelo, pri čemu će sud uzeti u obzir ukupnu ličnost tog lica i sve okolnosti pod kojima je izvršio krivično djelo, kao i propisanu svrhu kažnjavanja – saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva pravde. Trideset trogodišnja Biljana Pavićević ubijena je 21. avgusta, a osumnjičeni za njeno ubistvo – njen bivši suprug Miljan Bošković počinio je samoubistvo mjesec kasnije u toaletu spuškog zatvora. Pavićević je prijavljivala Boškovića policiji za prijetnje, ali nadležni nijesu pronašli ,,elemente krivičnog djela“, pa mu je izrečena mjera zabrane prilaska, koja nije mogla biti iskontrolisana. - Shodno Krivičnom zakoniku Crne Gore, nošenje nanogice se može izreći učiniocu krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, te krivičnog djela protiv polne slobode, krivičnog djela rodoskrvljenje ili nekog drugog krivičnog djela kojim se ugrožava život ili tijelo nekog lica ili krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih drogakazali su Pobjedi iz Ministarstva pravde.
ELEKTRONSKI
NADZOR
ili obeshrabre zloupotrebe koje imaju za cilj neprestano odlaganje suđenja. Predloge samih sudija treba prioritetno uzeti u obzir. Ministarstvo finansija mora bez odlaganja pripremiti budžetski paket za neophodna personalna, prostorna i tehnička unapređenja za rad Specijalnog odjeljenja Višeg suda. Sudijama treba povećati plate i konačno obezbijediti svu potrebnu opremu za snimanje suđenja, po uzoru na sudove iste nadležnosti u okruženju koji je odavno imaju – zaključuju iz HRA dodajući da je odnos vlasti prema ovom problemu pokazatelj posvećenosti vladavini prava i spremnosti da državu uvede u EU. Ovu podršku su potpisali izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević, advokati i saradnici HRA Darka Kisjelica i Veselin Radulović R.P. Ministarstvo pravde približavanja koja je
marke „glock“ i startni pištolj, sa odgovarajućom dokumentacijom, odnosno dozvolama, koji su oduzeti iz preventivnih razloga. On će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost – navode iz Uprave policije. R.P.
Kako dodaju, putem sistema za elektronski nadzor se kontroliše i mjera bezbjednosti zabrana približavanja koja je izrečena osuđenom licu pravosnažnom sudskom presudom u krivičnom postupku. Ministarstvo pravde ima na raspolaganju 109 nanogica za elektronski nadzor koje se koriste u postupcima izvršenja kazne zatvora u prostorijama za stanovanje, od kojih je 66 u upotrebi.
- Ova kazna se može izreći samo učiniocu krivičnog djela kojem je sud utvrdio i izrekao
Neđelja, 13. oktobar 2024. Hronika
pravde putem sistema za elektronski nadzor kontroliše i zabranu je izrečena licu osuđenom pravosnažnom sudskom presudom
Shodno Krivičnom zakoniku, nošenje nanogice može se izreći učiniocu krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, te krivičnog djela protiv polne slobode, rodoskrvljenje ili nekog drugog krivičnog djela kojim se ugrožava život ili tijelo nekog lica ili krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga – naveli su iz Ministarstva pravde
Osuđenik ima pravo da boravi jedan sat dnevno van prostorija u kojima stanuje
kaznu zatvora u trajanju do šest mjeseci za izvršeno pojedinačno krivično djelo, pri čemu će sud uzeti u obzir ukupnu ličnost tog lica i sve okolnosti pod kojima je izvršio krivično djelo, kao i propisanu svrhu kažnjavanja. S druge strane, ova kazna se ne može izreći licu osuđenom za krivično djelo protiv braka i porodice ako živi sa oštećenim u istom porodičnom domaćinstvu ili porodičnoj zajednici, kazali su iz Ministarstva pravde. Podsjetili su da je 28. decembra 2017. godine započeto sa izvršenjem prve kazne zatvora u prostorijama u kojima osuđeni stanuje, a nakon što je Ministarstvo pravde sprovelo postupak koji je podrazumijevao obezbjeđivanje svih tehničkih preduslova koji su bili potrebni za sprovođenje ove vrste kazne u praksi. Objašnjavaju da će ovu mjeru bezbjednosti sud izreći kada zaključi da postoji opasnost da bi učinilac mogao ponovo da izvrši isto ili istovrsno krivično djelo, a sa svrhom da se otklone stanja ili uslovi koji mogu biti od uticaja da ponovo izvrši to djelo.
- Ovdje je važno istaći da, ako je osuđenom licu izrečena samo mjera bezbjednosti zabrana približavanja, ali ne istovremeno i kazna zatvora koja se izvršava u prostorijama u kojima osuđeni stanuje, osuđeno lice je u potpunosti slobodno u kretanju van prostorija u kojima stanuje, a njegova obaveza koja proističe iz izrečene mjere bezbjednosti se sastoji u tome da ne smije prekršiti izrečenu mjeru i približiti se oštećenom licu/žrtvi krivičnog djela ispod udaljenosti koju je sud odredio u presudi, jer bi to predstavljalo novo krivično djelo – navode.
KONTROLA
Nadzor nad izvršenjem kazne zatvora koju osuđenik izdržava u prostorijama za stanovanje se vrši putem sistema za elektronski nadzor Ministarstva pravde. Putem sistema se elektronskim putem kontroliše da li osuđeno lice izvršava kaznu u skladu sa sačinjenim programom izvršenja, odnosno da li poštuje sve obaveze koje su definisane relevantnim propisima kojima je uređen postupak izvršenja ove
van prostorija u kojima stanuje u okviru zakonom propisanog, a programom izvršenja kazne tačno odobrenog vremena. Takođe je u prilici da zadrži svoj postojeći posao i tako ostvaruje zaradu za sebe i porodicu, jer mu pod određenim zakonskim uslovima može biti odobreno da za vrijeme izdržavanja kazne redovno odlazi na svoj posao. Nadalje, izbjegava se mogući negativan uticaj drugih zatvorenika, ukoliko bi osuđeni kaznu izvršavao u zatvorskoj ustanovi. Prednosti se sastoje i u tome što se smanjuje zatvorska populacija, što za posljedicu ima manje troškove i izdvajanja države po osnovu izvršenja kazne zatvora kao alternative.
Prije svega, osuđeno lice u toku izdržavanja kazne ima pravo da boravi jedan čas dnevno van prostorija u kojima stanuje, a vremenski period u kojem može koristiti to pravo se određuje programom izvršenja kazne koji se osuđenom licu predaje na dan početka izvršenja kazne, a može se odrediti i izmjenom tog programa sačinjenom u toku postupka izvršenja kazne.
HITNE SITUACIJE
Osuđeno lice može uz odobrenje Ministarstva pravde, a na osnovu prethodno podnijetog zahtjeva i dostavljene odgovarajuće dokumentacije, napustiti prostorije u kojima stanuje radi pružanja medicinske pomoći osuđenom ili članu njegovog domaćinstva, radi odlaska na redovne zdravstvene preglede zbog teške, akutne ili hronične bolesti, zatim radi odlaska u sud ili drugi organ, te radi pohađanja nastave tokom redovnog školovanja i odlaska na polaganje ispita.
Nađeno još jedno tijelo nakon poplava u Bosni i Hercegovini
SARAJEVO – Spasilačke službe pronašle su još jedno beživotno tijelo nakon poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu, pa se broj žrtava popeo na 24. Kako piše Klix.ba, žrtva je nađena na području Konjica i radi se o Muniri Zalihić (1946) koju su identifikovali sinovi. Osam dana nakon katastrofe, još uvijek su pojedina naseljena mjesta kod Konjica i Jablanice odsječena od ostatka države. Još se radi na potpunoj normalizaciji saobraćaja na putu Sarajevo - Mostar i traga za nestalima.
Izraelski napad na Džabaliju Više od 30 poginulih
GAZA - Najmanje 30 ljudi ubijeno je u izraelskim napadima na Džabaliju i izbjeglički kamp na sjeveru Gaze, saopštila je agencija civilne zaštite u Gazi. Portparol agencije Mahmud Basal kazao je da je u napadu ubijeno 12 osoba, uključujući žene i djecu, dok se 14 vodi kao nestalo i vjerovatno su zarobljeni pod ruševinama, prenosi Gardijan. Prije tog incidenta, direktor agencije na sjeveru Gaze Ahmad Al Kahlut rekao je da je
18 ljudi poginulo u nekoliko napada, uključujući napade na osam škola u kampu koje su služile kao skloništa za raseljene osobe.
Prema podacima koje su iznijeli Basal i Kahlut, u napadima je povrijeđeno najmanje 110 osoba. Medicinski izvori su za Rojters naveli da je najmanje 61 Palestinac ubijen širom Pojasa Gaze u petak. Izraelska vojska tvrdi da je u Džabaliji ubila desetine militanata, ali nije pružila dokaze za te tvrdnje.
Novi napadi Rusije na Ukrajinu
vrste kazne, tj. obaveze koje su mu određene programom izvršenja kazne ili rješenjima koja se donose u toku postupka izvršenja. Između ostalog, kontroliše se da li se osuđeno lice nalazi unutar granica prostorija koje su određene za izvršenje kazne, te da li poštuje vrijeme koje mu je tačno određeno za slobodan boravak van prostorija u dnevnom trajanju od jednog časa, kao i vrijeme koje mu je odobreno za boravak van prostorija radi ostvarivanja određenih svojih prava ili obaveza. Glavne prednosti izdržavanja kazne zatvora u prostorijama za stanovanje, u odnosu na kaznu zatvora koja se izvršava u zatvorskoj ustanovi, sastoje se u tome što se izbjegavaju negativni efekti kao što su odvajanje od porodice, jer osuđeno lice ima mogućnost da sačuva svoje porodične i emotivne odnose, da zadrži komfor života na koji je već navikao u svojoj kući, da prima posjete i ostvaruje komunikaciju sa licima sa kojima je kontaktirao i ranije, te da svakodnevno ostvaruje socijalne kontakte boravkom
- Takođe, može napustiti prostorije u kojima stanuje radi svog vjenčanja ili smrti bliskog lica, obaveze staranja prema članu porodice, u skladu sa zakonom, u slučaju da tu obavezu ne može da obavlja drugo lice, te radi obavljanja neodložnog posla u vezi sa sopstvenim izdržavanjem. Konačno, zakon propisuje da može napustiti prostorije u kojima stanuje radi redovnog odlaska na posao, ukoliko krivično djelo za koje je osuđen nije u vezi sa radom i ukoliko dostavljena propisana dokumentacija potvrđuje da su ispunjeni uslovi za to, kazali su Pobjedi iz Ministarstva pravde. Dodaju da osuđeno lice kojem je potrebna hitna medicinska pomoć može napustiti prostorije u kojima stanuje i bez prethodnog odobrenja Ministarstva pravde, ali je dužan da, najkasnije u roku od 24 časa od napuštanja, obavijesti Ministarstvo pravde i da u istom roku dostavi izvještaj zdravstvene ustanove na osnovu kojeg će se utvrđivati da li je postojala opravdanost napuštanja prostorija.
A. R - B. R.
KIJEV – Najmanje pet osoba je poginulo u ruskom granatiranju Ukrajine u posljednja 24 sata, saopštili su lokalni zvaničnici, dok je Ukrajina izvela napade dronovima u zapadnoj Rusiji, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
U granatiranju Donjecka i Harkova pet civila poginulo je usljed ruskog granatiranja. U Donjecku su tri osobe poginule, dvije u Bohojavlenki i jedna u Ivanopilu, objavio je regionalni guverner Vadim Filaškin na Telegramu, dodajući da je još osam osoba ranjeno.
U ruskom granatiranju u sjeveroistočnoj regiji Harkov, poginuli su 38-godišnjak i još jedan 67-godišnji muškarac, izvijestili su lokalni mediji. Ruske trupe takođe su granatirale naseljena područja u Hersonu, izvijestio je regionalni guverner Oleksandr Prokudin, dodajući da su u
gradu oštećeni zdravstvena ustanova, upravna i stambena zgrada, kao i mobilni toranj. U regiji Zaporižju na jugoistoku zemlje dvije žene i 11-godišnja djevojčica ranjene su u ruskom granatiranju, rekao je regionalni guverner Ivan Fedorov Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je oboreno 17 dronova iznad Krasnodara, 12 iznad Kurska, dva iznad Belgoroda, dok je još 16 oboreno uz obalu Azovskog mora. Istovremeno, ukrajinske vazduhoplovne snage tvrde da je PVO oborila 24 od 28 dronova koje je Rusija lansirala u regijama Sumi, Poltava, Dnjepropetrovsk, Nikolajev i Herson. Ukrajinski dronovi napali su ruske regije Belgorod i Krasnodar, ranivši tri osobe, saopštili su lokalni zvaničnici. Guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov objavio je na Telegramu da su hospitalizovani žena i dva muškarca, koji su ranjeni u udaru na Ustinku.
Godina je prošla od prošlogodišnjeg obračuna Izraela s iranskim naoružanim ispostavama u Gazi i naknadnim sukobima sa Hutima u Jemenu i Hezbolahom u Libanu. Gde ovo ide?
Ako Iran nema nuklearno oružje, onda on nije pretnja svetskih razmera. A sa konvencionalnim oružjem Izraelu već jeste. Međutim, možda nam već i samo nekoliko dosadno-zanimljivih ekonomskih podataka može poslužiti za dalje razmišljanje. Jer, kako god da okrenemo, u ratu se ne tuku jedino mačevi, već i ekonomije.
Crna Gora ima u 2024. godini društveni proizvod po glavi stanovnika od 12.645 dolara, a Iran 5.310 dolara. Naravno, iranska masa godišnjeg društvenog proizvoda od oko 450 milijardi dolara mu daje veću vojnu manevarsku sposobnost od crnogorske mase od oko osam milijardi dolara. Ali Iran ima i 135 puta više stanovnika od Crne Gore, tako da bi njegovo stanovništvo od preko 88 miliona duša teško izdržalo duži sukob. Osim toga, ako bi se Iranu zabranio izvoz nafte ili mu se razorile rafinerije onda bi njegov društveni proizvod pao na nešto preko 12 milijardi dolara i stanovništvo bacilo u potpunu bedu. A tu nevolju možda može da mu Izrael pričini za samo jedan avionsko-raketni dan?
Nafta čini 80 odsto društvenog proizvoda Irana. Crnoj Gori nafta nije izvor društvenog proizvoda već su to usluge sa oko 77 odsto. Crna Gora nije monokulturna ekonomija. Iran to jeste i, ma koliko to izgledalo čudno, ranjiviji je od Crne Gore. To ne znači da u Crnoj Gori tenkovi mogu ići bez nafte. Ne mogu, ali uz plaćanje više cene nafte mogu, dok bi Iran to teško mogao.
ZAŠTO JE IRAN
ENIGMA
Iran je postao enigma globalnog značenja kada je ajatolah Homeini 1979. godine srušio vlast šaha Reze Pahlavija. To je hteo iranski narod. Ali da li je narod hteo i diktaturu popova, ostaće još možda dugo politička tajna Persijanaca. Rvanje među njima unutar Irana je u toku, u emigraciji nije, ona neće teokratiju. Ostaće tajna i to da li je Teheran, sa lokalnom šiitskom interpretacijom islama, u stanju da slomi sunitske države i da li ga je napustila svest oko želje da obnovi persijsko carstvo. Sunitske arapske države su, manje-više, sve krenule u saradnju sa evro-američ-
POGLED SA STRANE: Dešavanja na Bliskom istoku povodom godišnjice rata Hamasa
Hamas, Huti i Hezbolah ne mogu dobiti rat protiv Izraela jer ove snage ne pogađaju samo Tel Aviv, već i globalne interese većine država na svim kontinentima. Hamas i tragedija Palestinaca u Gazi su opomena Hutima i Hezbolahu da stanu. Međutim, to je za Hezbolah neuporedivo teže nego za Hute. I ne mora biti pravedno. Hamas u Gazi se više ne bori toliko za ravnopravnost Palestinaca sa Jevrejima koliko za totalno uništenje države Izrael. Zbog toga je pao u kolonijalnu savezničku zavisnost od Irana
JE ZABORAVIO
PODRŽAVAO U RATU SA IRAKOM: O cir Iranske revolucionarne garde sa Izraelskom zastavom na đonu maršira na ceremoniji u Teheranu 2018. godine
kom naukom i tehnologijom, evropskom političkom i pravnom školom, evropskim shvatanjem novca i kredita, osnivanjem zapadnih univerziteta, prožimanjem sa ,,kulturom“ Koka-kole, sa električnom muzikom radničke klase, prihvatanjem nošnje deprivilegovnih slojeva kolonijalnih naroda i sa nereligioznim shvatanjem porekla prirode i sveta. Ali se njihovi narodi nisu odrekli saosećanja sa Palestincima u Gazi, kao što to nije ni solidarna svetska humanistička svest. Svi smo užasnuti slikama stradavanja stanovništva i želeli bismo da rat odmah prestane.
Tu Iran, u islamskom svetu, nema presudnih saveznika. Sirija mu je najveći prijatelj zbog izraelskog zauzimanja Golanske visoravni. Protiv njega je moćna Turska, potom zverska besteritorijalna Islamska država i teroristička Al Kaida. A avganistanski talibani šovinistički mrze sve šiite i sunite, jer su oni, Paštuni, jedini pravi muslimani i ne zanima ih spoljni svet. Iran preziru. Tu su i Egipat i zapadne islamske države, poput Maroka i ,,kartaginskog“ Tunisa, koje su odavno okre-
nute ka Evropi. Kao i Alžir. A vahabitska Saudijska Arabija ne krije da bi sa osmehom dočekala pad omrznutog Teherana. Ni polovina Libanahrišćanskih maronita i sunitskog starog ,,feničanskog“ stanovništva nije uz persijske ajatolahe. Nije ni većina šeikata sa Al Džazire uprkos Kataru. A daleke azijske i crne afričke države više gledaju na rat na Bliskom istoku na televiziji nego što žele da se otvoreno u njega umešaju. No, neke libijske, iračke i sirijske snage jesu uz Iran - zbog palestinskog pitanja, ali nije jasno da li su one zbog postojanja države Izrael spremne na sukob sa antiiranskom arapskom braćom i evro-američkim snagama. I sigurno je da se mnogi podsećaju da sam Izrael do sada nije izgubio nijedan rat protiv Arapa. I mnogi znaju da je Izrael neformalna 51. država
SAD čiju vojsku sa 40 odsto učešća finansiraju Amerikanci. I znaju da je Izrael primio američku finansijsku pomoć veću nego što su je dobili Nemačka, Japan i Jugoslavija posle Drugog svetskog rata. I znaju da je Izrael prva država na svetu sa kojom su SAD sklopile ugovor o slobodnoj trgovini. A znaju i da Evropa verovatno nikada neće zamisliti da na Eurosong umesto Izraela pozove Iran. Stoga Iran i jeste enigma, jer iako nema ubedljivu internacionalnu podršku za svoju politiku, on za sada ne odaje da je zabrinut za ishod svojih ratnih napora.
NIJESU ISTI HAMAS, HEZBOLAH I HUTI
Hamas, Huti i Hezbolah ne mogu dobiti rat protiv Izraela, jer ove snage ne pogađaju samo Tel Aviv već i globalne interese većine država na
svim kontinentima. Hamas i tragedija Palestinaca u Gazi su opomena Hutima i Hezbolahu da stanu. Međutim, to je za Hezbolah neuporedivo teže nego za Hute. I ne mora biti pravedno. Hamas u Gazi se više ne bori toliko za ravnopravnost Palestinaca sa Jevrejima koliko za totalno uništenje države Izrael. Zbog toga je pao u kolonijalnu savezničku zavisnost od Irana.
HEZBOLAH
Druzi, koji su zaseban arapski narod i zatvorena ismailitska šiitska sekta od 11. veka, čine zajedno sa drugim proiranskim arapskim šiitima dvanaestašima glavninu libanske Božije partije - Hezbolah, ali ne bi smeli imati nikakav interes da uvlače Liban u rat sa Izraelom. Druzi i ostali šiiti zajedno nisu većina stanovništva u Libanu. Osim toga, oni u Libanu uži-
Iran je zaboravio da ga je Izrael podržavao u ratu sa Irakom od 1980. do 1988. godine kada mu je Sadam Husein oteo dio teritorije. Tel Avivu nije odgovarao jak Irak. Teheran je zahvaljujući i Izraelu vratio te teritorije 1982. godine. O tome u Teheranu danas niko ne govori. Govori se drugačije - vrhovni vođa Irana Ali Hamnei je 4. oktobra 2024. godine u Džamiji Mosala pred velikom vjerskom publikom kazao da je raketni napad Irana na Izrael, zbog likvidacija Hamasovih i Hezbolahovih vojnih prvaka, bio ,,korektan, logičan i zakonit“
vaju ravnopravnost sa hrišćanima maronitima (ovi govore Isusovim aramejskim jezikom), sunitima i drugima. Međutim, Druzi su besni na svoj status u Izraelu - ima ih oko 130.000, gde se osećaju rasno potisnutim, a posebno su srditi na svoje sunarodnike koji još od 1957. godine ulaze u izraelsku armiju i zauzimaju visoke oficirske položaje. Druzi u Libanu to smatraju izdajom. Osim toga, oni su teško diskriminisani izraelskom politikom na Golanskoj visoravni koju su Izraelci osvojili od Sirije 1967. godine, a upravno je anektirali 1981. godine. Izrael sistematski naseljava golansku oblast jevrejskim porodicama. Godine 2018. Tel Aviv je tamo ozakonio dugogodišnju diskriminaciju oko 20.000 Druza, koje muči namernim oskudicama vode, namirnica, gazi im poljoprivredu i opterećuje ih diskriminatorskim porezima i taksama. Većinski deo Hezbolaha čine otvoreni šiitski proiranski Arapi dvanaestaši koji slepo slede teheransku mržnju Izraela. Oni ne haju ni za jednu od dosadašnjih međunarodnih odredaba mira između Libana i Izraela i uvlače ceo Liban u rat sa Tel Avivom. Bivši libanski predsednik vlade Fuad Siniora iz 2006. godine je rekao za BBC 8. oktobra 2024. godine da je ,,Hezbolah praktično kidnapovao državu Liban“, a da ,,iza njega stoji Iran“. Hezbolah ne dozvoljava još od 2022. godine da Liban dobije predsednika Republike - koji bi morao po Ustavu, član 49, biti hrišćanski maronita, a bezobzirno odbacuje ustanovljenu tampon zonu između Izraela sa Libanom i Golanskom visoravni prema Siriji koja se zove ,,Plava linija“. Ona je posebno određena 2000. godine i dugačka je 130, a široka 30 kilometara. Izrael se povukao iz Libana iza nje gde je bio posle 1978. godine kada je iz nje terao Arafatovu ,,Palestinsku oslobodilačku organizaciju“. U njoj ne sme biti nikakvog naseljavanja i vojne aktivnosti. Hezbolah to ne poštuje i duž granice sa Izraelom, posebno oko reke Litani, kopa podzemne vojne tunele i provocira Izrael. Vlada Libana ne može da ga obuzda, a međunarodne snage UN i UNFIL su tu nedovoljne. Oružani incidenti se događaju sa obe strane ,,Plave linije“ u kojima učestvuje i libanska vojska, Hezbolah i Izrael. Sporovi oko granice se bukvalno vode oko nekoliko santimetara prostora tamo-amo. Mi nismo sa iznenađenjem primili vest 2. oktobra 2024.
godine da je Tel Aviv proglasio generalnog sekretara UN Antonija Gutereša personom non grata u Izraelu - ne samo zbog toga što on nedovoljno osuđuje politiku Irana, već osuđuje politiku Izraela, već i zbog toga što UN pod njegovim vođstvom nisu zaštitile ,,Plavu liniju“ i Izrael od Hezbolaha. U tu zonu je sada ušao Izrael. Njegova kopnena intervencija tamo nije napad na opstanak države Liban. Ali kako Izrael uzvratno tuče Hezbolaha u ,,Plavoj liniji“, ovaj beži ka Bejrutu, ka razvijenom hrišćansko-sunitskom delu milionskog grada i izlaže ga vatri izraelske vojske. To je samoubistvo Libana.
ARAFAT I ZAPADNA
OBALA JORDANA
To podseća na atmosferu iz 1967. godine kada je Izrael skretao kod Golanske visoravni tok reke Jordana ka svojoj pustinji Negev radi navodnjavanja, a Jordan i drugi Arapi to poništavali skretanjem toka pritoka u tu reku. Šestodnevni izgubljeni rat Arapske lige - Egipta, Sirije i Jordana sa Izraelom u junu 1967. godine bio je rat i oko vode. Predsednik Donald Tramp je 2019. godine rekao da će SAD ipak priznati ovu oblast za izraelsku teritoriju iako je UN smatraju okupiranom zemljom, a Sirija zahteva njen povratak u svoju granicu. To vojno izgleda malo primamljivo za Tel Aviv - jer Izraelci sa vrha Golanske visoravni vide Damask, nije dalji od 50 kilometara. Pobedom 1967. godine Izrael je zauzeo svoju staru celu biblijsku teritoriju. Ipak, zapadnu obalu Jordana - biblijsku Samariju, uz saglasnost Amana prepustio je 1988. godine Palestincima Jasera Arafata na samoupravu u za-
menu za razoružanje PLO-a i priznanja države Izrael. Međutim, Tel Aviv je do danas zadržao vojnu nadležnost nad njom. Nad Gazom, koje se posle 1967. godine odrekao Egipat u korist tamošnjeg palestinskog stanovništva nije, ali se od nje unilateralno odrekao 2005. godine. I povukao je četiri svoja jevrejska naselja. Gaza je po sporazumu iz Osla, potpisanog u Vašingtonu 1993. godine, takođe predata na samoupravu Arafatovom PLO. Ali je njegova organizacija Fatah pretrpela izborni poraz od svog vojnog krila Hamasa 2006. godine, koji je odbio da prizna Izrael i nije se razoružao. Odmah potom su se prema Gazi zatvorili i Izrael i Egipat, a Gaza je postala iranska baza protiv Tel Aviva.
FANATIZAM HUTA
Šiitskim Hutima zaidske teologije u Jemenu neće niko pomoći da prežive jer njihova blokada Sueckog kanala preko kontrole ulaza u Crvenođore pogađa svetski pomorski transport i globalnu ekonomiju. Egipat, kao vlasnik Sueckog kanala, jedna je od glavnih njihovih žrtava i to obuzdava njegovu želju da i humanitarno pomaže Palestince u Gazi. Huti sa daljine od dve hiljade kilometara žele da povremenim slanjem iranskih raketa oslobode Palestince od Izraela. A sa njima Kairo ne želi ni da razgovara. On, zbog Huta, Hezbolaha i Hamasa, jedva da Palestince pušta da pređu na njegovu teritoriju i dobiju sklonište.
Osim toga, Egipat i Iran su kao pas i mačka jer su kairski teološki univerzitet Al Azhar i iranski teološki univerzitet u Komu maksimalno suprotstavljene islamske škole sunita i šiita. A politič-
ki, Kairo i Teheran nemaju nikakvu stratešku bliskost. Kairo se neprekidno otvara ka Zapadu, dok je Teheran odabrao samoizolaciju svojom sabotažom svih islamskih država koje teže internacionalnom progresu, a sve spoljne šiite pomaže oružjem, novcem i obukom. Ove, 2024. godine su zbog toga u januaru Hute napale američke i britanske vazdušne snage, dok su 29. septembra velike izraelske vazdušne snage napale dve luke Huta. Doletele su iz Izraela preko saudijske teritorije uz saglasnost Rijada. Zaidski šiizam Huta sledi oko 25 odsto jemenskih muslimana, dok većinu od 75 odsto čine suniti. U tom smislu su Huti izolovani u okviru samog Jemena. I tu je verovatno samo pitanje kada će pretrpeti vojni poraz.
IRAN PRED ODLUKOM
Da nema imamske vlasti u Iranu, ne bi ni bilo ovakvog rata na Bliskom istoku. Ranije ratove, do 1979. godine,
izazivali su Arapi i Izraelci, a u naknadnim je pristizao i teokratski Iran, iako ga ekstremne terorističke sunitske organizacije nisu podnosile. On ometa sklapanje mirovnih sporazuma i podržava pojedine arapske političke snage posebno u Siriji, Libanu i u obe Palestine (Gaza i Zapadna obala), da ne odustanu od korekcija granica ovih teritorija sa Izraelom. Ali Jordan i Egipat smatraju da su njihove granice sa Izraelom rešene i ne žele da se vojno upliću u tuđe sporove. I one prihvataju državu Izrael kao - fait accompli. To priznaje i službeni LIban i Palestina na zapadnoj obali reke Jordan, ali Gaza još ne prihvata. Iran se ne graniči sa Izraelom. Zašto mu smeta Izrael, a Sudanu i Maroku ne smeta? Iran vidi Tel Aviv kao novu kolonijalnu državu koja osvaja arapsku zemlju. Ali Teheran verovatno previđa da se to odvija zbog odbijanja arapskih antiizraelskih političkih struja da ovu zemlju prihvate od 1948. godine na ovamo kao realnost zbog čega se upuštaju u vojne obračune sa njim. Izrael teritorijalno napreduje posle pobeda nad njima. To ne znači da bi zbog tih pobeda valjalo da i mi previdimo da je deo sukoba Arapa sa Izraelom prouzrokovan ozbiljnim kršenjem ljudskih prava Palestinaca u okviru jevrejske države ali i na spoljnim ugrabljenim teritorijama. To jeste za osudu.
Iran je zaboravio da ga je Izrael podržavao u ratu sa Irakom od 1980. do 1988. godine kada mu je Sadam Husein oteo deo teritorije. Tel Avivu nije odgovarao jak Irak. Teheran je zahvaljujući i Izraelu vratio te teritorije 1982. godine. O tome u Teheranu danas niko ne govori. Govori se drugačije - vrhov-
ni vođa Irana Ali Hamnei je 4. oktobra 2024. godine u Džamiji Mosala pred velikom verskom publikom kazao da je raketni napad Irana na Izrael zbog likvidacija Hamasovih i Hezbolahovih vojnih prvaka bio ,, korektan, logičan i zakonit“. Kako?
U stvari, Iran se muči sa dve teškoće: prva je kako da opravda to što nije uspeo da se nametne u islamskom svetu kao svetski džihadistički vođa protiv evro-američke civilizacije. On odbija postojanje Izraela i želi njegov pad. U tome ga ne sledi nijedna islamska država, a nije uspeo ni sa jednom drugom državom da sklopi anti-izraelski vojno-politički savez; a drugu nevolju mu pričinjava to da se politička elita u Teheranu udaljava od narodne podrške zbog velikih unutrašnjih otpora teokratiji, državnom bezakonju, korupciji i stagnantnoj ekonomiji. Iranska vlada taj otpor pokušava da neutrališe histerijom straha u narodu od spoljnih đavolskih sila koje prete persijskom opstanku - Izraela, SAD i drugih država. Stradavanje Hamasa, Hezbolaha i Huta je tu spoljna žrtva samoodržavanju hladnokrvne imamske vlasti.
OPSTANAK MIRA
Izrael je nastao zbog griže savesti Evrope i Amerike posle Drugog svetskog rata. Jevrejska kalvarija je trajala gotovo dve hiljade godina u rimskoj državi, u feudalnoj i gradskoj hrišćanskoj srednjovekovnoj Evropi i potom u njenim kolonijama. Vrhunac antijevrejstva je dostignut pred i za vreme Drugog svetskog rata u SSSR-u, Nemačkoj, Srbiji, Hrvatskoj, Francuskoj i drugim okupiranim zemljama. I ruzveltovska Amerika je odgovorna za to. I Latinska Amerika je odgovorna - obe
Amerike su odbijale pred rat jevrejske izbeglice iz Nemačke i drugih zemalja. Engleska ih nije van kvota prihvatala ni u svom mandatnom protektoratu u Palestini. Odluka velikih sila i OUN o ustanovljavanju Izraela 1948. godine nije pogrešna, ona je bila pravedna, ali je postala i nepravedna. Paradoks je u ovome: nepravda prema Jevrejima je poništena novom nepravdom - pretvaranjem Palestinaca u narod bez države i drugorazrednim statusom Arapa u Izraelu. A nova nepravda prema Jevrejima u Evropi se zbila i posle Drugog svetskog rata kada je ceo socijalistički blok evropskih država podržao 1967. godine politiku Egipta, Sirije i Jordana prema Izraelu. Poraz Arapske lige su, potpuno neočekivano, „platili“ preostali Jevreji u Istočnoj Evropi novim pogromom. Od 1967. do 1972. godine je, recimo, iz Čehoslovačke, posebno Slovačke, pod pritiskom napustilo zemlju ne manje od 13.000 Jevreja i potražilo utočište u Izraelu i drugim zemljama. I iz Jugoslavije su preostali Jevreji odlazili zbog Titove „nesvrstane“ podrške Arapima iako u zemlji nije bilo nikakve kampanje protiv Jevreja. Naprotiv, jugoslovenski Jevreji su prethodno bili na strani komunista u borbi protiv Nemačke i imali značajno mesto u političkoj i kulturnoj eliti.
Za prestanak sadašnjeg stradalništva Palestinaca u Gazi i obustavu sukoba Izraela sa Hamasom, Hezbolahom i Hutima, prvorazrednu odgovornost snosi Iran. Bude l i Iran zaustavljen u tome, otvoriće se novi kanali za pregovore o miru i rešavanju teritorijalnih i statusnih pitanja Palestinaca. U suprotnom, buktaće nove vatre. •
Neđelja, 13. oktobar 2024.
Navršilo se 100 godina od smrti velikog francuskog pisca Anatola Fransa
PODGORICA – Žak
Anatol Tibo (16. april 1844 – 12. oktobar 1924), poznatiji kao Anatol Frans, satiričar renesansnog stila prožet ljubavlju prema ljudskoj prirodi, preminuo je prije 100 godina. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1921. godine ,,u znak priznanja za briljantna književna dostignuća, koja karakteriše plemenitost stila, duboka ljudska empatija, gracioznost i pravi galski temperament“.
Kao sin bibliofa Noela Tiboa odmalena je stekao vrhunsko obrazovanje. U mladosti je radio kao novinar, a u prvom razdoblju književnog rada objavljivao je stihove u duhu parnasovske poezije. U časopisu „Gazette rimée“ publikovao je ,,Varusove elegije“ 1867, te kasnije zbirke poezije ,,Zlatne pjesme“ 1873. i ,,Korintsko vjenčanje“ 1876. godine. Njegova prozna djela prožeta su ironijom i skepsom, ali i ljubavlju prema čovjeku uprkos njegovim nedostacima i manama. S velikom dozom humora odnosio se prema svemu, tvrdeći da bi svijet bez ironije izgledao kao šuma bez ptica.
KRITIKA
U svojim knjigama preispitivao je i ismijavao dogme religije i politike, a on sam
U svojim knjigama preispitivao je i ismijavao dogme religije i politike, a on sam je često izražavao sumnju u apsolutne istine. Kritički se odnosio prema religijskim autoritetima, a oštroj satiri izvrgavao je i francusko društvo u vrijeme Treće francuske republike razobličavajući potkupljivost buržoazije i dnevne štampe
je često izražavao sumnju u apsolutne istine. Kritički se odnosio prema religijskim autoritetima, zbog čega je papa neke od njegovih knjiga 1922. uvrstio na „Popis zabranjenih knjiga (Index Librorum Prohibitorum)“ Katoličke crkve. Takođe, oštroj satiri izvrgavao je i francusko društvo u vrijeme Treće francuske republike razobličavajući potkupljivost buržoazije i dnevne štampe. Tokom Drajfusove afere, jednog od najpoznatijih političkih skandala u Francuskoj krajem 19. vijeka, Frans je stao na stranu Alfreda Drajfusa , nepravedno optuženog za izdaju. U tom periodu je Frans, zajedno sa drugim istaknutim intelektualcima poput Emila Zole, učestvovao u borbi za pravdu. Otvoreno je podržao Zolin manifest pišući o tome
u romanu ,,Monsieur Bergeret a Paris“. Nakon Drejfusove afere napisao je društvenu kritiku u „Savremenoj istoriji“ i drugim filozofsko-satiričkim romanima kao što su
„Ostrvo pingvina“ ili „Bogovi žeđaju“. Prvi svetski rat je učvrstio njegov pesimistički pogled i naveo ga da svoje književne teme potraži u uspomenama iz djetinjstva, pri-
Dugometražni dokumentarac Irene Škorić sniman proteklih dana u Herceg Novom
PODGORICA - Snimanje dugometražnog dokumentarnog filma „U potrazi za Lotikom“, u režiji Irene Škorić i prema scenariju Jelene Đurović, Koste Peševskog i Irene Škorić, ovih dana je okončano u Herceg Novom, u Kući Iva Andrića. Ova crnogorska manjinska koprodukcija realizuje se uz podršku Filmskog centra Crne Gore i Opštine Herceg Novi.
Crnogorska koproducentinja je Anja Rajšel, a film nastaje u koprodukciji pet zemalja: „Oktobar Film“ iz Beograda
(uz podršku Filmskog centra Srbije), „Roundabout Montenegro“ iz Podgorice (uz podršku Filmskog centra Crne Gore), „Vertigo“ iz Ljubljane (uz podršku Radio-televizije Slovenije), „Artizana Film“ iz Zagreba (uz podršku Hrvatskog audio-vizualnog centra) i „Krakow Film Klaster“ iz Krakova (uz podršku Poljskog filmskog instituta).
LIK ROMANA
Film prati Jelenu Đurović koja dobija neobičan zadatak od svoje majke Svetlane Davidovac: mora otići u Višegrad i tamo na grob njene prababe, a Jelenine ču-
kunbabe Lotike Cilermajer, održati kadiš, molitvu za mrtve, koja nije održana kada je ona sahranjena. Svetlana to traži jer je na televiziji vidjela da ljudi koji nijesu članovi njihove familije nazivaju svoje kafane i firmu LOTIKA po njihovoj pretkinji, i to je frustrira. Lotika nije slučajno odabrana u ovu svrhu – ona je jedan od markantnijih, čuvenijih likova u romanu nobelovca Iva Andrića „Na Drini ćuprija“. Svetlana traži od kćerke da sazna što više o Lotiki i njenoj sudbini jer je to njena, kako ona kaže, „posljednja želja“. Osim što je književni lik nobelovca, Lotika je bila i jedna od prvih žena koje su vodile privatni biznis na Balkanu, bila je vlasnica hotela u Višegradu i u to vrijeme je uspjela da se kao žena izbori za svoje mjesto. Ovo je „road movie“ o traženju Lotikine istine od Tarnova u Poljskoj, preko Herceg Novog, Sarajeva, Zagreba, Beograda, Ljubljane, do Višegrada, ali i zakopavanju starih porodičnih rana. Režiserka Irena Škorić kazala je za RTHN da su imali divno snimanje u Herceg Novom, a da nastavljaju u Beogradu, Sarajevu, Višegradu, Zagrebu, Ljubljani, Tarnovu, Varšavi i Krakovu.
- U filmu se pojavljuje i glumac Novljanin Danilo Babović. On nam je ispričao detaljnije lokalne priče o Ivu Andriću, kao i anegdote i saznali smo drugu dimenziju ovog velikog pisca u Herceg Novom. Lotika je bila muza Iva Andrića i jedna od glavnih junaka njegovog nagrađenog romana „Na Drini ćuprija“. Ona je napravila veliki uticaj na Iva Andrića kad je imenom i prezimenom opisao u romanu. Mi u svim ovim gradovima istražujemo njenu priču i istinu jer postoje samo njene dvije fotografije i sad pokušavamo saznati što više - kazala je Škorić.
EKIPA
Pored navedenih autora, filmsku ekipu čine: direktor fotografije Darko Herič, montažer Silvije Magdić, producenti filma Predrag Jakovljević , Anja Rajšel, Irena Škorić, Danijel Hočevar, Aneta Zagórska, izvršni producent Miroslav Jakovljević, sektor produkcije Danilo Babović, sektor šminke Milka Stojanović, sektor tona Đoko Jablan, sektor kamere Nemanja Dabanović i Pavle Vujović, sektor rasvjete Stefan Radović i ostali. R. K.
Mađarski književnik i esejista
Bela Hamvaš uvrsio Fransov opus u svoje čuveno djelo ,,Sto knjiga“, u kojoj je sabrao, kako je sam govorio, ,,takvih stotinu knjiga s kojima bi se, ako bi nestale sve ostale, uglavnom mogla uspostaviti književna linija čovječanstva“.
- Stotinu knjiga znači sto životnih djela, sto opusa, glavninu onoga što čini sto autorskih djela – zapisao je u predgovoru Hamvaš.
SMIJEH
Prema njegovim riječima, čovjek se Fransu ne može dovoljno nadiviti.
kazanim u autobiografskim djelima poput romana ,,Mali Pjer“. Njegov najpoznatiji roman s autobiografskim elementima je ,,Knjiga moga prijatelja“ iz 1918. godine.
- O Fransu se pričalo da je volterovska duša, ateista, skeptik, epikurejac i paganin. A istina je da je malo pisaca u svijetu koji uživaju toliko poštovanje kao Anatol Frans. Svetinu i bezočnike je zbunilo što on voli da se smije. Ali, sjetimo se da su u srednjem vijeku, u doba istinske vjere, u crkvama prikazivane lakrdije; papama su prilikom velikih procesija u lice izvikivali nadimke i ismijavali ih na ulici –zapisao je Hamvaš, pojašnjavajući da je smijeh jedan od najviših stepena pijeteta. - Čovjek istinski voli samo ono s čime se igra, samo ono čemu se ruga i podsmijeva. Jer samo to prihvata ozbiljno. (...) Ono čemu se Frans podsmijeva, to i voli: Francusku (,,Ostrvo pingvina“), božanski poredak (,,Pobuna anđela“), Crkvu (,,Savremena istorija“) i veliki vijek (,,Bogovi su žedni“) – zapisao je Hamvaš. A. RADOVIĆ
U Briselu predata aplikaciona knjiga „Nikšić 2030 – Otvoreni grad“
PODGORICA - Opština
Nikšić je zvanično u Briselu predala aplikacionu knjigu za titulu Evropske prijestonice kulture u 2030. godini, pod nazivom „Nikšić 2030 - Otvoreni grad“.
U izradi aplikacije učestvovali su međunarodni i domaći eksperti i kulturna scena Nikšića, a sam koncept projekta inspirisan je radijalnim urbanističkim planom Nikšića koji je nastao na idejama otvorenosti i povezivanja, po uzoru na važne evropske centre tog vremena. Neposredno prije formalne predaje, predsjednik opštine Marko Kovačević i koordinator kandidature Mato Ulbjarević sastali su se u Briselu sa Fatimom Zibu, koordinatorkom kandidature grada Bri-
sela (Molenbeek for Brussels 2030) za istu titulu, i razmjenili planove za razvoj partnerstava između Nikšića i Brisela u kontekstu gradova Evropskih prijestonica kulture u 2030. Inicijativu da Nikšić uđe u proces kandidature za ovu titulu usvojila je Skupština Opštine Nikšić u decembru 2023. godine bez glasova protiv, a prije nekoliko dana na 51. sjednici formalnu podršku projektu dala je i Vlada Crne Gore. Koncept aplikacije podrazumjeva uključivanje umjetnika i organizacija iz svih djelova Crne Gore u ovaj projekat, pa će tako „Nikšić Evropska prestonica kulture biti važan korak za čitavu državu“. Do kraja novembra biće poznato da li je grad ušao u finale takmičenja. A. Đ.
Libroskopija: O poeziji crnogorske književnice Milice Vukmanović-Jovanović
Milica Vukmanović-Jovanović, crnogorska pjesnikinja s početka devedesetih, lirsko je biće sama po sebi. Jedna ekskluzivna pjesnička pročitanost pisana u dodiru sa dostojanstvom poetske riječi i nježnosti koju propovijeda Oblak u pantalonama. Nesebična identifikacija sa poezijom koja hoće da bude sam smisao poezije. Da pozivni znak lirske esencije otme od njenih impulsa i pretvori u minijaturu ili skup minijatura, a da pritom ožiljak pjevanja ostane tamo đe je i bio – u svom korijenu.
Ostane, zapravo, onakvo kakvo jeste: jedno totalno povjerenje u poeziju i autorsko bdjenje nad tom kvadraturom kruga. Poezija je tu kao neprestani povratak njoj i onda kada se učini da je pjesnički čin završen, ali mu se imperativno treba vratiti i brusiti ga do njegovog metafizičkog nestajanja. Sve to za svoj epilog ima kako unutrašnju, tako i spoljašnju kondenzaciju kamernog višeglasja.
ISKUSTVO I STIH
Upravo zbog tog kod Milice Vukmanović-Jovanović rijetko koja pjesma se može žanrovski odrediti. I kad se učini da je pjesma prepoznatljive žanrovske intonacije, ona to nije, već asimilovanost iskustva, ljepote, nostalgije i snohvatice. Sve je ođe stihoplotni
Ova poezija ide sopstvenom stazom svog sinkretizovanog lirskog, misaonog i maslinovim ćutanjem svog iskaza. Ne pjevati radi pjevanja i stihovne kilometraže, već sve usloviti lirsko-estetskim osvajanjem svoje pjesničke samozavedenosti. Poštuje Vukmanovićka poeziju do asketizma
trag, kako glasi i naslov jedne pjesme, koja se završava - Zaćutan svemir / presvučen stihom / zri. Dakle, sve je dodir iskustva i dodir stiha sa zaključnom pjesničkom udvojenošću. Zbog toga su u poetskoj mapi ove pjesnikinje dominante dvije riječi, ne samo u lingvističkom kontekstu, već su artistički zaštitni znak. To su san i poetizam itija. I jedna i druga su sinonimi za prazninu i punoću svijeta čiju dihotomiju harmonizuje poezija. Tamo dublje od tajni / gdje sjenka me pridržava / Zatočena praštam / miris zabranjenog cvjetanja / u svetom grijehu.
Simbolika poetonima itija ( i ti i ja ) jedna je od jednačina poetike ove pjesnikinje. To je recipročnost sopstvenog subjekta i subjekta same poezije. Princip poetski spojenih sudova. Mada može imati i neku drugu vrstu motivacije. No, u cjelokupnoj poetskoj ispovijesti ova izuzetna kovanica pokriva sve. Mnogo je ođe, kao i u svakoj dobroj poeziji, nevidljivih znakova. I to onih koji nijesu pored puta, već u ortodoksnoj posvećenosti pjesništvu makar to pjesništvo imalo, kao u ovom slučaju, i samo tri svoja izdanja. Kroz pjesničke zapovijesti / nosim slike tišine / kao prigovor ljudskom glasu / Papir odjekuje pokornim isijavanjem / koje se kao i Hristovo
učenje / zanijemiti na da. Prosto je nevjerovatno koliko iz poezije ove pjesnikinje, koju sačinjavaju tri, odnosno četiri knjige izdate početkom devedesetih godina prošlog vijeka – Sveti grijeh, Itija, Plač vinskog mjeseca, kao i Nove i izabrane pjesme pod naslovom Itija – Rukopis iz sna iz 2019. godine – ima toliko notiranih nijemih odjeka univerzalnog intimiteta i snage razapetog, stiješnjenog jezika. Suza me je pretekla / do nebranjene granice bjeline / Dvije su me kapi /mastila ostarale – iz pjesme Dvojstva. Odabraću jednu rijeku / krenuću za njom / hoću
da vidim / kako rijeke pišu poeziju / Ako ne postanem jedna od njih / donijeću cvijet sa kraja vremena – pjesma Dvojnik. Ova pjesnikinja nezasluženo, ipak, skromne reputacije nije fascinirana spoljašnjim, javnim, književnim životom, dnevnom afirmacijom, već svojim unutrašnjim skrovištem: personalnim kutkom u kojem boravi Sjeme njenog poetskog dijela svijeta. Onog dijela bivstvovanja i vrtložnih tišina koje treba urječiti. Sve plime i oseke egzistencije dobile su svoju udvojenost, uravnoteženost. Riječ je o pjesnikinji koja vjeruje svom An-
teju i on njoj. Poezija je, zapravo, za ovu poetesu, iznad svega, lični i ništa manje i samosvojni čin.
SA SOBOM
Unutrašnji, zavjetarni, dobro percepirani glas je privilegija u koju može da stane svaki, pa i Rukopis iz sna: Ono što nije stvoreno / u tijeli žene / u ploti zemlje /stvaram sad / ovdje/ modrim sjemenom / zazivajući onog / što mi po bolu liči /da dođe i vidi / kako nepitano / teče / moja sjenka. Tu se pjesnikinja usamljuje sama sa sobom dajući svojoj poetskoj riječi tanane nijan-
Aktuelna dobitnica Nobelove nagrade za književnost odbila sve konferencije za novinare
PODGORICA - Južnokorejska spisateljica Han Kang, koja je ušla u istoriju kao prva Korejka koja je osvojila Nobelovu nagradu za književnost, odbila je da održi konferenciju za novinare ili da učestvuje u proslavama, navodeći trenutne globalne sukobe kao razlog.
Njenu odluku, donijetu u svjetlu ratova između Ukrajine i Rusije, te intenziviranja sukoba između Izraela i Palestine, prenio je njen otac, Han Seung-won, i sam poznati pisac, tokom konferencije za novinare u provinciji Južna Jeola.
Govoreći u Školi književnosti, Han Seung-won je prenio osjećanja svoje ćerke, otkrivajući njenu nespremnost da slavi u trenutku velike tuge zbog mnogih ljudi širom svijeta.
- Rekla mi je: „Dok se rat intenzivira i ljudi svakodnevno umiru, kako možemo slaviti ili održati konferenciju za novinare?“ - izjavio je on. Ova izjava odražava rastuću svijest Han Kang o njenoj globalnoj ulozi kao spisateljice, posebno u vremenu međunarodnih sukoba. Nobelova nagrada za književnost dodijeljena je Han Kang u četvrtak, a u početku su vođeni razgovori o mogućoj konferenciji
za novinare. Međutim, nakon razgovora između Han Kang i njenog oca, ona je promijenila mišljenje. Iako joj je Han Seung-won savjetovao da sarađuje s izdavačkom kućom kako bi održala konferenciju za novinare, na kraju je odlučila da bi to bilo neprimjereno s obzirom na trenutnu globalnu situaciju. Han Seung-won je objasnio: „Njena perspektiva se promijenila od toga da bude spisateljica koja živi u Koreji ka globalnoj svijesti“. Priznao je da mu je lično teško da shvati odluku svoje ćerke, dodavši: „Nijesam mogao da se oslobodim osjećaja da sam otac dobitnice nagrade koja ži-
vi u Koreji, pa sam na kraju organizovao ovu konferenciju za novinare. Uprkos sopstvenom uzbuđenju i ponosu, poruka Han Kang svijetu ostaje poruka introspekcije i opreza“.
Han Kang je takođe zamolila svog oca da ne organizuje proslavu u Školi književnosti. On je prvobitno namjeravao da organizuje zabavu za lokalne stanovnike kako bi obilježili ovaj značajan uspjeh, ali je Han Kang to obeshrabrila, navodeći tragične događaje koji se odvijaju u raznim djelovima svijeta. - Rekla mi je: „Molim te, nemoj slaviti dok svjedočimo ovim tragičnim događajima.
se unutrašnjih pokreta i preokreta. Milica Vukmanović treperi kao jasika i ne dozvoljava da to bude ispoljeno nikakvom dozom patetike. Prije bi se reklo da ova poezija ide sopstvenom stazom svog sinkretizovanog lirskog, misaonog i maslinovim ćutanjem svog iskaza. Ne pjevati radi pjevanja i stihovne kilometraže, već sve usloviti lirsko-estetskim osvajanjem svoje pjesničke samozavedenosti. Poštuje Vukmanovićka poeziju do asketizma. Čuva njene izazove kao svoje udomište. Stihovi su joj sve to vratili kriptovanim osobinama njenog pisma. Ostvarena je katarza tajanstvenog šaputanja, što je i svrha pisanja koje ne pretenduje da bude bilo koja vrsta šminke. I kad je umorna od sebe, njeno poetsko sočivo kao suštastveni mikro-organizam pruža čudesnu ruku spasonosnog ritma u kojem se ne može predviđeti naredni stih. Riječ je o poeziji koja je kao po pravilu uvijek pisana u neko ponoćno doba ili u sjenci svijeta orošenog mediteranskom mjesečinom.
Milicu Vukmanović-Jovanović ne interesuje kako i što pišu drugi, već kako u skrivenim pjesničkim prostorima kompresovati poeziju koja ne ostaje nijema i kad nosi suptilnost zapisanog sna. Dugo kao noć plača / krune se u meni / sati vinskog mjeseca. Iako pisana prije trideset godina, ova poezija ima neospornu modernost, sa svim njenim, u međuvremenu, nastalim nijansama.
Švedska akademija mi nije dala ovu nagradu da bismo uživali, već da ostanemo prisebniji“ – rekao je njen otac. Priznao je da su ga riječi njegove ćerke duboko potresle, jer su naglasile ozbiljnost situacije. Uprkos tome što je p repoznata kao dobitnica jedne od najprestižnijih knji-
ževnih nagrada, Han Kang se suzdržala od davanja zvaničnih izjava, osim što je izrazila iznenađenje i čast zbog dobijanja nagrade. Vijest je primila putem telefonskog poziva od Nobelovog komiteta u četvrtak, ali je od tada odlučila da ostane uglavnom neprimjetna. R. K.
Budućnost je spremna danas (14 h) da na pravi način odgovori Ludvizburgu u 5. kolu LŠ
PODGORICA - Veliko bod osvojen protiv aktuelnog šampiona - Đera u prethodnom kolu Lige šampiona za Bojanu Popović nije prekretnica sezone. Budućnost je od početka imala jasan cilj, od kojeg neće odustati ni danas, kada je zakazan duel sa Ludvizburgom u petom kolu elitnog takmičenja.
- Na početku sezone smo pričali da ćemo da probamo da se podižemo iz utakmice u utakmicu. Od starta smo kasnili tako da ni početak Lige šampiona nije mogao da obeća mnogo više od onoga što smo pružili. Možda je i turnir u Debrecinu tokom priprema poremetio neke stvari, odnosno dao pogrešnu sliku da će sve da ide drugačije. Međutim, svjesni smo čime raspolažemo, da su igračice mlade i da će biti i ovakvih i onakvih izdanja što je pokazao početak. Ali, ono što je činjenica, za razliku od prošle sezone, jeste da će do posljednjeg momenta u svakoj utakmici djevojke da izgaraju, što su pokazale u Odenzeu i protiv Đera. I kada se zaustave ekipe koje pune trče u prvom talasu i ne dozvole laki golovi svima je teš-
Po čemu je njemački predstavnik u LŠ prepoznatljiv?
- Nenormalno trče. One samo žele da trče. Imaju taj skandinavski stil igre, ali i stil koji se forsira u klubovima i reprezentaciji Njemačke. Trče po cijenu grešaka - više. Kada se tome stane na put, ulaze u probleme jer nema lakih golova. Tako da se poremete. To je naš ciljprvi talas da zaustavimo. Što smo osjetili sa Đerom. Kada smo zaustavili taj talas, za koji strašno treba da smo fokusirani, kažemo: dobro je, sada ćemo da se postavimo ,,šest na šest“ i ,,pobijemo“ muški. Pa kako bude. Ova ekipa ima više od 20 tranzicija po utakmici, što je baš dosta za Ligu šampiona. Sa druge strane, imaju mlade igračice željne dokazivanja i imaju dosta šutera. Vole da šutiraju sa spoljnjih pozicija, što nije baš tipično za LŠ. Ako u tom dijelu budemo dobri, zajedno sa golmanima, imaćemo šansu da dođemo do lakih golova - kazala je Popović.
Rezultati
PODGORICA – Rukometašice Tivta doživjeli su i drugi poraz od Burse (38:18) u prvom kolu EHF kupa. Naše predstavnice u ovom evropskom klupskom takmičenju juče su od istog rivala bile slabije (34:25), a oba meča su odigrana u Turskoj. Tivćanke su u odnosu na prvi meč juče bile na slabijem nivou. Do prvog gola (6:1) stigle
su tek u osmom minutu, a domaćin je do odmora imao ogromnu zalihu od 12 golova. Kristina Arsenijević je bila najefikasnija sa pet pogodaka, Božidarka Delibašić je dala četiri, Maša Pavlović tri, dva puta su pogađale Andrijana Ivanović i Anđela Kovačević, a u strijelce su se upisale Nikolija Medojević i Nađa Radičević A. M.
Đurđina Jauković odigrala je odličan meč u trijumfu Bukurešta nad Krimom (31:29). Naša reprezentativka je u Ljubljani bila udarna igla u odbrani, a uspjela je da postigne i gol. U ekipi iz Slovenije, koju sa klupe predvodi Dragan Adžić, po običaju je na nivou bila Tatjana Brnović koja je šutirala pet od pet, igrala je i Itana Grbić, a Jovanka Radičević je u drugom poluvremenu postigla šest golova
ko da igraju ,,šest na šest“ i da na jednostavan način daju golove. Tako da je u svakoj utakmici to recept. Nema razlike u pripremi rivala, pažnja je maksimalna bila i za Rapid, Brest, Odenze, Đer... - Sve ekipe u našoj grupi su za respekt, tako da je pažnja za sve njih maksimalna. U ,,Moraču“ stiže prošlogodišnji učesnik završnog turnira Lige šampiona, koji je promijenio ime (nekada Bitighajm), ali i sastav, pa je utisak da bi Budućnost, uz maksimalan fokus, mogla do velikih bodova. - Vidi se da se još traže, a jedna od prednosti je da možemo da im poremetimo igru i da ih dovedemo do situacije, kao što smo i Đer, da razmišljaju o nama. I da u nekim situacijama malo budu izgubljene na terenu. Naš cilj je uvijek da protivnike poremetimo, tražimo minuse i kažnjavamo ih, kako bismo došli do dobrog rezultata. U prošloj utakmici smo do-
Maestralan meč odigrala je Matea Pletikosić u prvom trijumfu Podravke i to u Rumuniji. Crnogorska reprezentativka u pobjedi nad Glorijom (29:25) postigla je osam golova iz 12 pokušaja i dodala četiri asistencije
sta dobro to izvukli i želimo da ostanemo na tom nivou. Mnogo je bitno da djevojke ostanu na zemlji, kao što i jesu jer niko od njih ne misli da je uradio nešto veliko sa bodom. Ali, sve u svemu, osjeća se dobra energija i da više vjeruju u neke stvari koje rade. Samopouzdanje raste kada se odigraju dobre utakmice - jasna je Popović. Euforije nakon remija sa Đerom, a pred današnji novi duel sa njemačkim protivnikom nema, a da će biti lako - i neće. - Ne možemo nakon jedne dobre odigrane utakmice da mislimo da smo postali neka ,,čudovišta“. Moramo i dalje da radimo, ponavljamo dobre partije i još mnogo toga mora da se popravi. Bilo je dosta tehnič-
kih grešaka, a o tome ne pričamo nakon onakve utakmice u kojoj smo osvojile bod. A bilo je 17, što je za utakmicu na tom nivou - ozbiljno loše. Mora da se ovaj segment svede na ispod 10 grešaka i onda možemo sa svima da igramo. Đer nije kaznio dosta toga zato što je Hauge bila na golu. Kada analiziramo stvari, moramo da smo iskreni prema sebi. Popović smatra da ekipa može da bude još bolja u napadačkom i odbrambenom nivou. - Bavimo se sobom i mislimo svojom glavom. Ne žmurimo ispred nekih stvari. Znamo da smo i protiv Đera u nekim djelovima mogli igrati bolje, prvenstveno u tehničkim greškama - jasna je Popović. A. MARKOVIĆ
SBbet liga za rukometaše (2. kolo)
PODGORICA - Lovćen je bio slobodan u prvom kolu SBbet Prve lige, a juče je rutinski odradio posao protiv mlade ekipe Budve. Slavili su Cetinjani 30:20, a čak šest igrača (Stanojević, Perišić, Pajović, Petričević, Brnović i Mrvaljević) postiglo je po četiri gola. Savo Vujović je sa gola upisao 18 odbrana, šest više od kolege iz BudveVasilija Vukajlovića Ilija Rafailović je u gostujućem timu postigao sedam, Lazar Dulović pet golova... Domaćin je već do odmora imao kapitalnih pet golova viška, a serijom 2:0, za manje od
dva minuta, praktično riješio pitanje pobjednika. Još jedan domaćin bio je uspješan – Berane 1949 savladalo je Mornar 7 – 28:21. Luka Došljak je kod domaćina postigao sedam pogodaka, dva manje Nikola Babović i Mihailo Šćekić, dok je Nemanja Popović odbranio 15 šuteva i za malo bio na 50 odsto odbrana. U barskoj ekipi Dražen Peruničić je dao devet, a po četiri gola Vuk Lalošević i Aleksa Ražnatović Danas igraju: Sutjeska - Partizan 1949 (18 h), Jedinstvo Bemaks - Rudar (19 h), Zabjelo -Budućnost (20.30). A. M.
Član slavne generacije koja je harala svjetskim rukometom i bivši selektor Francuske od juče zvanično na čelu crnogorskog nacionalnog tima
PODGORICA - Didije Dinar, član generacije koja je harala svjetskim rukometom i bivši selektor Francuske, jedno od najvećih rukometnih imena na svijetu, novi je selektor reprezentacije Crne Gore!
Na klupu „lavova“ stiže najtrofejniji stručnjak koji je bio selektor Crne Gore ne samo u rukometu, nego vjerovatno i u svim ekipnim sportovima nakon obnove nezavisnosti, jer je biografija sadašnjeg trenera francuskog Ivrija impresivna, kako igračka, tako i trenerska. Dinar je deseti selektor nacionalnog tima nakon obnove nezavisnosti, a klupu preuzima nakon što je hrvatski stručnjak Vlado Šola u maju podnio ostavku, poslije eliminacije od Italije u baražu za Svjetsko prvenstvo koje se održava u januaru naredne godine.
Debi na klupi „lavova“ Dinar će imati 6. novembra protiv Finske u Podgorici na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine.
- Uz predanost, naporan rad i međusobno razumijevanje, učinićemo sve da crnogorski tim podignemo na najviši nivo i ispunimo očekivanja Saveza. Imenovanje za selektora Crne Gore je velika čast, a cilj je jasan - plasman na Evropsko prvenstvo 2026. godine!
Ovo je bila prva poruka novog selektora „lavova“. Francuski stručnjak je kazao da je uvijek imao odlične odnose sa našim Savezom i:
- Naročito sa predsjednikom Petrom Kapisodom. Obojica smo bili igrači i protivnici na terenu, sada smo dio istog tima, on kao predsjednik, a ja kao selektor. Dodatno, zadržao sam odlične odnose sa bivšim selektorima, što mi je dalo mogućnost da dobro pratim rezultate Crne Gore. Prošle godine imao sam čast da pozovem crnogorsku reprezentaciju na kamp na Gvadalupeu, što je bilo iskustvo koje je ojačalo naše veze i konsolidovalo našu pro-
fesionalnu razmjenu.
A kakvo ime dolazi na klupu prve crnogorske reprezentacije koja je nakon obnove nezavisnosti izborila nastup na nekom velikom takmičenjuteško je opisati u samo nekoliko rečenica.
Poznat po nadimku „Stijena“, jedan je od najboljih odbrambenih igrača svijeta svih vremena, kao član jedne od najtrofejnijih generacija u istoriji rukometa, osvajao je zlato na sva tri velika takmičenja. Tokom igračke i trenerske karijere, Dinar je osvojio čak 10 zlatnih medalja na najvećim takmičenjima! Dva puta sa Francuskom je osvojio olimpijsko zlato (2008, 2012), tri puta je bio šampion svijeta (2001, 2009, 2011), a dva puta se popeo na krov Evrope (2006, 2010). Ima i dvije bronzane medalje sa prvenstava svijeta (2003, 2005), te isto od-
je biti selektor
- Imenovanje za selektora Crne Gore velika je čast za mene. Biti trener na međunarodnom nivou i učestvovati u takvim
ličje sa EHF Euro 2008.
Na klupskom planu, osvojio je četiri trofeja EHF Lige šampiona, a ima nevjerovatnih 11 titula nacionalnog šampiona i to šest u Francuskoj i pet u Španiji.
Nakon završetka igračke karijere, bio je pomoćni trener (od 2013. do 2016. godine) i osvajač zlatnih medalja na EHF Euro 2014. i Svjetskom prvenstvu godinu kasnije, a potom i se-
duelima, sa visokim ulozima, uvijek je jedinstvena prilika i iskustvo više. Vrijednost ovih iskustava leži u bliskosti razvijenoj sa igračima i razmjenama sa drugim trenerima na ovom nivou. Ove interakcije pomažu nam da bolje razumijemo dinamiku igre i dobijemo vrijedne informacije - kazao je francuski stručnjak.
lektor Francuske i to u periodu od 2016. do 2020.
Kao selektor ima tri medalje sa najvećih takmičenja - 2017. je osvojio titulu prvaka svijeta sa generacijom u kojoj su između ostalih bili Omeje, Karabatić, Remili, Narcis, Abalo, Soraindo, Gigu, Mae, Port Ima i dvije bronzane medalje sa prvenstava Evrope (2018, 2019), a dva puta je progla-
šen za trenera godine u izboru Svjetske rukometne federacije (2016, 2018). Iskustvo novog selektora ,,lavova“ najavljuje lijepe stvari za budućnost. Uz to je utisak da dobro poznaje naše reprezentativce.
- Crna Gora ima vrlo kvalitetne igrače, od kojih neki igraju u vrhunskim evropskim ligama. Ova blizina igračima na vi-
sokom nivou zahtijeva blisku saradnju sa stručnim štabom i Savezom, kako bi se donosile najbolje odluke. Cilj je izgraditi što konkurentniju ekipu. Na međunarodnom nivou, vrijeme je ograničeno, a očekivanja su velika. Stoga je ključno biti pragmatičan kako bismo pronašli najbolje kombinacije i iskoristili potencijal igrača na svakoj poziciji. A. M.
PODGORICA - Crnoj Gori (za sada) ne ide sa Robertom Prosinečkim na klupi –rezultati kao jedino mjerilo u sportu to pokazuju.
Hrvatski stručnjak, koji ima ugovor do kraja godine, na meču u Turskoj postavio je negativan rekord, prvi je selektor naših fudbalera koji je vezao pet poraza. Možda oni u prijateljskim mečevima u junu nijesu bili toliko za brigu, ali kao da su najavili patnju koju ,,sokoli“ proživljavaju u septembru i oktobru.
Ako je već rezultat imperativ u B diviziji Lige nacija, a po mnogo čemu ne bi trebalo da bude, onda treba staviti prst na čelo i hitno popraviti stvari. Od priča da je poraz na Islandu (2:0) bio naivan, a nula u duelu sa Velsom (1:2) nezaslužena nakon ,,bezbroj“ šansi poslije početnog šoka, kao i to da je 69 minuta parirano Turskoj (1:0) u gostima i prokockano nekoliko prilika – nema koristi. - Nije prijatna situacija – kazao je Prosinečki nakon meča u Samsunu.
SEBIČNOST KOJA
MNOGO KOŠTA
Nije, naravno, lako Velikom Žutom, ne bi bilo ni bilo kome drugom na njegovom mjestu kada u timu, na primjer, nema kreativca u veznom redu.
Da je od starta mogao da igra Marko Janković, da povreda nije ponovo spriječila Vasilija Adžića da debituje i pokaže veliki talenat, pa da je time bio rasterećeniji kapiten Stevan Jovetić – možda bi ,,sokoli“ lakše disali u paklu stadiona ,,19. maj“ i ne bi im dugo jedini izbor u napadu bile duge lopte na Nikolu Krstovića uz lijevu aut liniju.
To su limiti na koje teško može da se utiče, ali ima stvari na koje može. Da je od starta takmičenja cilj bio dugoročan – pravljenje tima za naredne kvalifikacione cikluse, možda bi više minuta dobio Milan Vukotić jer je ovo idealna prilika
Pozitivna stvar iz dosadašnja tri meča Lige nacija je i saznanje da Crna Gora može da se osloni na Nikolu Šipčića Štoper Kartahene nije imao sreće da se ranije u punom svjetlu predstavi javnosti, da bi posljednja dva meča odigrao na visokom nivou – protiv Velsa u paru sa Slobodanom Rubežićem, protiv Turske sa Igorom Vujačićem
za igrača takvih karakteristika, a zaigrao bi i njegov prezimenjak Ilija koji je presjedio na klupi sva tri prethodna meča... Možda ne može da se utiče na neke odluke igrača na terenu, ali mora da se skrene pažnja –reprezentacije poput naše ne smiju da tolerišu sebičnost u zicer situacijama kakvu je pokazao Nikola Krstović u prvom poluvremenu u Turskoj, kada nije dodao loptu usamljenom Vladimiru Jovoviću.
- Nije prvi put da Vujačić i ja igramo zajedno, dobro se razumijemo. Ko god da igra bitno je da postoji dobra komunikacija na terenu – naveo je 29-godišnji defanzivac. - U septembru sam poziv dobio naknadno, svaku šansu treba iskoristiti. Zahvalan sam za svaki poziv, žao mi je što su me povrede ranije omele da budem češće u timu, sada sam tu da
Krstović je ,,uprskao“ veliku priliku i u nastavku jer je imao otvoren put na golu i reagovao presporo, a to i nije bilo sve što je Crna Gora napravila u šesnaestercu domaćina, četvrtfinaliste prethodnog Eura – Driton Camaj je neometan morao bolje da šutira sa 16 metara, Turke su mogli da ugroze i Milutin Osmajić, Adam Marušić Mreža ekipe Vinćence Montele ostala je netaknuta, a Crna Gora na nuli u grupi B4 – Tur-
iskoristim sve što mi se pruži – dodao je Šipčić. Šteta zbog poraza u Samsunu, moglo je sve da se bolje završi, saglasio se nekadašnji igrač Rada i Tenerifa. - Znali smo da će biti teško gostovanje, Turska je jedna od boljih ekipa s kojom smo igrali posljednjih godina. Odradili smo dobar posao u prvom poluvremenu, to što smo imali manji posjed od
ska ima sedam bodova, Vels pet, Island četiri.
Ispadanje u C diviziju je sve bliže, mada ima još vremena da se stvari drastično promijene - ,,sokoli“ sjutra gostuju Velsu (20.45 h), a u novembru će dočekati Island i Tursku.
NIKIĆ: ŽELJU NIKO NE MOŽE DA NAM OSPORI
Crna Gora, dakle, može da žali zbog poraza u Samsunu jer je imala nekoliko šansi, ali je tri-
njih je očekivano. Imali smo šanse koje nijesmo koristili. Šteta je što nijesmo uzeli makar bod s obzirom na napor koji je ekipa uložila. Ali moramo dalje, čeka nas Vels. - Utakmica u Nikšiću je pokazala da možemo da igramo sa Velsom, ne pamtim da smo u nekom meču imali toliko šansi kao u tom. Sve je moguće, bilo bi dobro da se prekine niz poraza. Razmišljamo pozitivno – poručio je Nikola Šipčić.
jumf Čalanolua, Gulera, Jildiza i ostalih mogao da bude i ubjedljiviji. Nije, prije svega, zato što je odličan debi na golu ,,sokola“ imao Igor Nikić Prosinečki je zaigrao na kartu podmlađivanja između stativa i nije pogriješio.
- Turska je bila blizu polufinala Evropskog prvenstva i to dovoljno govori o njenom kvalitetu. Stadion je bio pun, atmosfera sjajna, jedina žal ostaje što rezultat nije po-
U Kardifu zbog kartona neće igrati Miloš Brnović i Milutin Osmajić
zitivan, ali idemo dalje – rekao je Nikić. Selektor je kazao da Crna Gora mora da razmišlja o budućnosti – ako i dalje bude branio kao u Samsunu, Nikić bi mogao da bude ,,jedinica“ na duže staze.
- Mijatović je i dalje u dobroj formi. Popović je dobar golman, Petković je tu... Sva četvorica dobro radimo, pa ko dobije šansu - svi smo spremni – kazao je golman Dečića. Tek što su se vratili iz Samsuna, naši fudbaleri ponovo idu na put – danas ih čeka let za Kardif.
- Čeka nas još jedno veoma teško gostovanje. Vels je takođe kvalitetna ekipa. Idemo da se nadigravamo. Trudimo se da iskoristimo šansu koju nam selektor pruža i da ostvarimo dobar rezultat – naveo je Nikić. Crnogorska selekcija je poslije tri minuta duela sa ,,zmajevima“ u Nikšiću gubila 2:0, potom je napadala, ređala šanse, ali samo ublažila poraz.
- Pokazali smo u Nikšiću da imamo šanse protiv njih. Prvih pet minuta bilo je zaista loše, a nakon toga smo imali mnogo šansi. Pokazao je i rival da ima kvalitet. Smatram da sa svima možemo da igramo. ,,Sokoli“ su u Samsunu dugo bili kompaktni u odbrani, ali je majstorski pas Čalanolua za Jildiza, pa pogodak Kahvedžija nakon odbitka od stative sve to bacio u vodu.
- Bili smo požrtvovani. Bilo je mnogo izblokiranih šuteva, klizećih startova... Želju niko ne može da nam ospori jer je svaki igrač dao maksimum. Rezultat nije došao, ali nadam se da hoće u Velsu. Tri kola - tri poraza. Da li je poljuljano samopouzdanje? - Naravno, nije lako kada imate tri poraza - morate da se vadite. Nadam se da ćemo izaći iz krize. Imamo kvalitet za to. Samo je pitanje kad će rezultat doći – naglasio je Igor Nikić, najveći dobitak Crne Gore iz meča na obali Crnog mora. N. KOSTIĆ
Kadeti igrali neriješeno u prvom od dva prijateljska meča
Rumunija 1
Crna Gora 1
BUFTEA - Trening centar FS Rumunije. Sudija: Nikušor Rasteanu (Rumunija). Strijelci: Olceanu u 28. (Rumunija), Jovanović u 38. minutu (Crna Gora).
RUMUNIJA: Ćobanu, George (od 46. Radu), Badarau, Moisa, Podoleau, Dragići (od 68. Radu), Avramesku (od 82. Bucu), Bota, Popesku (od 46. Miu), Prekupanu (od 68. Nikulaesei), Olceanu (od 82. Doganoju).
CRNA GORA: Lekić, Fabris (od 79. Radulović), Perišić (od 79. Andrić), Kujović, Popović, Ražnatović, Jovanović, Pavićević, Kastrat (od 46. Jovović), Vukoje, Đokaj (od 68. Glendža). Prvi od dva prijateljska duela kadetskih reprezentacija Rumunije i Crne Gore završen je bez pobjednika - 1:1. „Sokoli“ su prikazali dobru igru na terenu Trening centra FS Rumunije, ali nijesu uspjeli da to krunišu pobjedom. Domaćin je poveo preko Alberta Olceanua u 28. minutu, dok je deset minuta kasnije Matija Jovanović poravnao i postavio konačan rezultat.
- Odigrali smo veoma ozbiljnu utakmicu i s aspekta protivnika i s aspekta zahtjeva koje smo postavili pred ekipu. Tokom cijele utakmice taktički smo dobro parirali i držali dosta dobar nivo koncentracije i ritma. Nijesmo dozvolili protivniku puno šansi, smanjili smo broj grešaka i da smo imali više mirnoće u nekoliko situacija, bili bismo bliži pobjedi. Raduje činjenica da što više igrača prihvata naše zahtjeve, a posebno što imamo i igrača koji nijesu bili do sada u kombinaciji. Druga utakmica će pokazati da li možemo igrati u kontinuitetu dobro, što bi nam bilo izuzetno značajno pred novembarske kvalifikacije - istakao je selektor Radovan Kavaja Drugi duel Rumunija i Crna Gora odigraće u ponedjeljak, sa početkom u 11 časova. R. P.
PODGORICA - Crnogorski vaterpolo reprezentativac i član Marseja Vladan Spaić suspendovan je na 10 utakmica zbog incidenta koji se dogodio u srijedu u meču sa novljanskom ekipom. Na premijeri Lige šampionacentar francuske ekipe je sredinom druge četvrtine, nakon što je postigao pogodak, udario Vuka Milojevića u predjelu glave. Nakon dodatnih pregleda utvrđeno je da će član Jadrana M:tel morati da pauzira nekoliko sedmica. Prve prognoze nijesu bile optimistične, ali nakon utakmice naknadni pregledi pokazali su da je Milojević pretrpio povredu nekoliko zuba i da ga očekuje pauza, a da operacija nije neophodna.
Spaić, koji je standardni član našeg nacionalnog tima, izrazio je duboko žaljenje zbog Vukove povrede. - Prošle srijede, tokom prvog
meča Lige šampiona u Marseju, došlo je do momenta u igri koji nikada ne bih poželio.
EPCG Superliga za odbojkašice (2. kolo)
PODGORICA – Favoriti su opravdali očekivanja u drugom kolu EPCG Superlige za odbojkašice. U derbiju kola, u duelu drugoplasirane i trećeplasirane ekipe iz prošlosezonskog ligaškog dijela, Luka Bar je sa 3:0 porazila Moraču. Dijana Vuković je sa 21 poenom vodila Baranke do druge pobjede, po osam poena su upisale Teodora Čavić, Ajeska Vitorija i Tijana Kruta. U Morači, koja je upisala prvi poraz, bolja od ostalih bila je Anastasija Koprivica sa sedam poena. Šampion Herceg Novi je opravdao ulogu favorita
protiv Galeba sa 3:0, uz 14 poena Elizabet Einarsdotir i 10 Gordane Madžgalj. U poraženom timu po pet poena su upisale Tijana Laković i Šejla Arabelović
Pobjedu kod kuće je upisala i Budućnost, dok su u gostima slavili Albatros i Budva, debitant u eliti.
Rezultati 2. kola: Herceg Novi – Galeb 3:0 (25:12, 25:13, 25:11), Luka Bar – Morača 3:0 (25:9, 25:15, 26:24), Jedinstvo – Albatros 0:3 (19:25, 23:25, 19:25), Gimnazijalac – Budva 1:3 (25:16, 23:25, 8:25, 24:26), Budućnost volej – Akademija 3:0 (25:16, 25:14, 25:14). S. J.
EPCG Superliga za odbojkaše (2. kolo)
PODGORICA – Budva je bila sigurna i u drugom kolu EPCG Superlige za odbojkaše. Šampion je, u derbiju kola, porazio Mornar sa 3:0. Budvane su do druge pobjede vodili Balša Radunović sa 16 i Miloš Ćulafić sa 15 poena, dok je kod Barana najbolji bio Lazar Cimbaljević sa devet. Jedinstvo, pod vođstvom novog-starog trenera Darka Načića, pobijedilo je Lovćen
3:0. U domaćem timu su se istakli Vladan Stojanović i Stefan Bugarin sa po 17 poena, dok je u ekipi Lovćena najviše poena osvojio Nikola Vukčević – sedam. Rezultati 2. kola : Budva –Mornar 3:0 (25:9, 25:21, 25:18), Jedinstvo – Lovćen 3:0 (25:14, 25:15, 25:9), Galeb – Budućnost volej (16). Danas: Galeb – Budućnost volej (16). Slobodna je Sutjeska. S. J.
Nakon postignutog gola, desio se refleksni kontakt sa Vukom Milojevićem, igračem Jadra-
Jadran m:tel 17 Valis 10
HERCEG NOVI – Bazen Jadrana. Gledalaca: 200. Igrač više: Jadran M:tel 11-8, Valis 124. Peterci: Valis 2 (0). Rezultat po četvrtinama: 5:3, 5:2, 3:1, 4:4. JADRAN M:TEL: I. Radović (pet odbrana), Đurović, Holod 3, Vučurović 3, Obradović 1, Vujović, D. Radović 1, Lazić 3, Vujičić, Matijašević, Sladović, Gojković 2, V. Radović 2, Stupar 2.
VALIS: Vlahović (tri odbrane), Virijević (tri odbrane), Čabrilo 1, Dončić, Aleksandrov 1, Krstić 1, Kojić 1, Bućan 1, Radovanilija 1, Tubić 2, Baucalo, Stanić 1, Burburan 1, Poznanović.
Jadran M:tel je prekinuo seriju od dva poraza sinoć kod kuće u trećem kolu Premijer lige. Novljani su savladali Valis 17:10, a na tri i po minuta prije kraja prve četvrtine vodili su čak 5:0. U finišu ove dionice dozvolili su rivalu da postigne tri gola, a zatim još jedan početkom druge četvrtine. A onda su se igrači Vladimira Gojkovića uozbiljili, mini serijom 2:0 vratili stvari na svoje mjesto. Do odmora su Novljani vodili 10:5 i do kraja rutinski održavali, uvećavali prednost.
Jadran ST 15 Primorac 13
ŠIBENIK - Bazen ,,Crnica“.
Gledalaca: 100. Sudije: Blašković i Ivanovski. Igrač više: Jadran ST 5-5, Primorac 2-2. Pe-
na iz Herceg Novog, nažalost je doveo do njegove povrede i mog očekivanog isključe-
Premijer vaterpolo liga Lako za
nja. Želim da izrazim duboko žaljenje zbog Vukove povrede. Vaterpolo je sport u kojem posvećenost i strast ponekad mogu dovesti do manje kontrolisanih akcija, ali nikada nijesam imao želju da ugrozim fizički integritet drugog igrača. U kontaktu sam sa Vukom od njegovog povratka u Srbiju. Želim mu brz oporavak i povratak u bazen, kao i puno uspjeha u nastavku sezonenapisao je Spaić. Francuski klub ima pravo da uloži žalbu na ovu odluku Evropske plivačke federacije, ali će sigurno Spaić propustiti značajan dio sezone u Ligi šampiona. Izvjesno je da neće pomoći Marseju u grupnoj fazi elitnog takmičenja (do kraja pet utakmica), a ako LEN ostane pri odluci, možda će to biti kraj za Spaića što se tiče ovosezonskog učešća u najjačem klupskom takmičenju. A. MARKOVIĆ
Poraz Budućnosti
Vaterpolisti Budućnosti poraženi su od Vukova 10:8 u debitantskom nastupu u A1 Regionalnoj ligi. Poraze su doživjeli i ostala dva crnogorska predstavnika. Budva je izgubila od Zadra 12:10, a Kataro je bio slabiji od Zemuna – 10:9.
terci: Jadran ST 1 (1), Primorac 3 (3). Rezultat po četvrtinama: 4:2, 2:3, 5:5, 4:3. JADRAN ST: Bijač, Čelar, Čagalj 1, Marinić Kragić 1, Radan, Butić 2, Pejković 1, Tomasović 1, Domagoj Zović 1, Berehulak 1, Fatović 6, Dužević, Bušelić.
PRIMORAC: Masaro, D. Ćetković, Brguljan, S. Ćetković 2, Šušiašvili 3, Mršić 1, Murišić 1, Matković 3, Janović, Vico 1, Brkić, P. Ćetković 1, Stanojević 1, Vučković.
Do samog finiša Primorac je
bio u igri za bodove u derbiju sa splitskim Jadranom. Na 1,35 prije kraja utakmice Nika Šušiašvili je postigao gol za 14:13, ali je Duje Pejković, na 53 sekunde do kraja, u trenucima kada je domaćin napadao sa igračem više, pogodio za ,,plus dva“ i ispostavilo se postavio konačan rezultat. Kotorani su bili umorniji od Splićana jer su u srijedu odigrali premijerni meč LŠ sa Olimpijakosom u Atini (osvojili bod), nakon čega su stigli u Šibenik i sa malom pauzom sačekali derbi. A. M.
SC Derbi je prvi put u sezoni pokleknuo u „Morači“ (nakon dvije pobjede), ali je to uradio protiv bolje i iskusnije ekipe – i pored borbene igre „studenata“, Partizan je na kraju ubjedljivo slavio 80:60 i zadržao maksimalan učinak nakon četiri kola ABA lige. SC Derbi je sada na skoru 2-2.
S obzirom na to kako je „crno-bijele“ služio šut u prvih 10 minuta (6-5 za dva, 7-4 za tri poena), minus od šest poena (23:17) bio je sasvim „prihvatljiv“ za SC Derbi nakon prve četvrtine, jer su Podgoričani šutirali svega 44,4 odsto iz igre (13-7 za dva, 5-1 za tri). „Studenti“ su, međutim, imali bolji skok (8-5), posebno ofanzivni (4-0), što im je omogućilo bolji drugi napad od rivala (6-0) i mogućnost da ne dozvole gostima da se odlijepe u ovoj fazi meča.
SudarNil 10
PavlićevićAnđušić -
Bogdanović 2
Hadžibegović 13
Vučeljić 2
Grbović 3
Nikolić 8
Drobnjak 8
Bogavac 10 Mirković 4
Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 1.700.
Sudije: Pukl, Kardum i Gracin.
(17:23, 18:23, 15:12, 10:22)
(13-8)
(9+18)
Skokovi
Blokade
Asistencije
Ukradene lopte
Izgubljene lopte Faulovi
SC Derbi je u prvoj dionici postigao prvi koš nakon tri minuta i 20 sekundi, kada je Ivan Bogdanović poentirao pod košem (za 2:3) nakon asistencije Erika Nila, koji je domaćinu donio jedino vođstvo na meču (9:8), na četiri minuta i 16 sekundi prije kraja kvartala. Nakon toga, Luka Bogavac i Nil su uspijevali da poravnaju rezultat (11:11, 13:13), a on-
Hvala igračima na ozbiljnosti
Željko Obradović, trener
Partizana, tradicionalno je prvo zahvalio „na gostoprimstvu na koje uvijek nailaze u Podgorici“. - Naravno, hvala i svim navijačima Partizana i SC Derbija koji su bili u hali. Mi smo stigli iz Madrida i poslije nepunih 40 i nešto sati igrali utakmicu, što nije lako. Uz to
smo imali prilično problema, jer trening se sveo da postavimo utakmicu bez ikakvog trčanja, malo šutiranja i ponavljanja nekih stvari odbrambeno i napadački. Brendon Dejvis je imao mnogo problema, Vanja Marinković takođe van treninga i plus Tajrik Džons, koji se nije skidao zbog
Pomoćni trener SC Derbija Boro Stanišić, koji je bio na konferenciji za novinare umjesto isključenog trenera Petra Mijovića, čestitao je Partizanu „na više nego zasluženoj pobjedi“. - Od starta su nametnuli svoj ritam, do izražaja su došle njihove fizičke predispozicije. Mi se u takvoj igri nijesmo dobro snašli, jer nijesmo bili dovoljno agresivni u prvom poluvremenu. Samo šest faulova u prvom dijelu meča dovoljno govori o lošoj agresivnosti, našoj indolentnosti. U drugom poluvremenu smo pokušali da budemo agresivniji, ali prepoznaje se taj evroligaški kvalitet. Partizan je dozvolio da se u mi pojedinim trenucima rastrčimo, razigramo, da uđemo u naš stil igre, ali je na kraju više nego zaslužena pobjeda Partizana - istakao je Stanišić.
Dejvis 10 Lundberg 13
Džons 19 Nilikina 9 Koprivica 7 Nakić 6
Bošnjaković 2 Marinković 1 Pokuševski 5 Braun 6
Bonga 2 Lakić -
da je Partizan serijom 5:0 poveo 18:13 i više nije ispuštao vođstvo, koje je na kraju prve četvrtine iznosilo šest poena (23:17).
SC Derbi je u drugoj dionici donekle popravio šut iz igre (na 50 odsto), ali defanzivno nije imao rješenja za Karlika Džonsa, koji je u ovoj četvrtini ubacio 14 poena, od čega 10 (tri trojke i dodatno bacanje)
povrede. Specijalne pohvale SterlinguBraunu, koji juče nije izlazio iz sobe jer je bio bolestan. Danas je bio bolje i na njegovo insistiranje je igrao da pomogne timu. Hvala igračima na ozbiljnosti, a specijalno ovoj trojici, četvorici koji su imali problema. Što se tiče SC Derbija, pohvale kolegi Petru Mijoviću, koji radi sjajan posao, mlada ekipa koja ima jasne ideje i igra lijepu košarkuistakao je Obradović.
u prva dva nepuna minuta, kada je Partizan stigao do prve dvocifrene prednosti (33:22). Imali su Beograđani u tri navrata prednost od 13 poena (35:22, 38:25, 42:29) i sačuvali su dvocifrenu razliku do odmora (46:35). Gosti su uspjeli i da izjednače bilans u skoku (1111), uz bolje procente šuta (65,4 odsto iz igre, 14-10 za dva, 12-7 za tri), više asistencija (10-5) i ukradenih lopti (4-1)... U drugom minutu nastavka, SC Derbi je ostao bez trenera Petra Mijovića, koji je, nezadovoljan sudijskim kriterijumom, nakon nekoliko čudnih odluka, pri rezultatu 50:38, zaradio dvije tehničke greške, samim tim i isključujuću. Taj trenutak kao da je dodatno motivisao Podgoričane, koji su zaigrali bolje u odbrani, i krajem 28. minuta prišli na šest poena (56:50). Međutim, na tom rezultatu nijesu iskoristili šansu da potpuno uhvate priključak, jer su promašili su pet šuteva za dva i tri poena i izgubili dvije lopte. Kaznio je to Karlik Džons sa dva uzastopna koša, krajem treće i početkom posljednje četvrtine i vratio dvocifrenu prednost (60:50), nakon čega je Partizan rutinski do kraja meča uvećao prednost i stigao do očekivane pobjede...
SC Derbi u narednom kolu, 20. oktobra, gostuje Krki. S. JONČIĆ
Košarkaši Mornara Barsko zlato danas (12 h) gostuju Megi u 4. kolu ABA lige
PODGORICA – U najavi sezone, a zbog kasnog početka priprema (desetak dana prije starta sezone), trener Mornara Mihailo Pavićević je prva četiri kola ABA lige, posebno zbog snage rivala, označio kao dio „priprema“, kako bi njegova ekipa kroz treninge, ali takmičarske utakmice nadoknadila propušteno. Barani su, očekivano, upisali tri poraza u prva tri kola, protiv Budućnost Volija, Crvene zvezde i Cedevita Olimpije, ali su u posljednja dva meča sa Zvezdom i Cedevita Olimpijom pokazali da su na dobrom putu da dostignu željeni nivo forme. To bi moglo da se vidi već danas u Beogradu protiv Mege (12 časova)… - Sad dolaze te utakmice gdje više nemamo razloga da se žalimo da smo kasno počeli. Ja sam od onih trenera koji smatra da je mjesec dana priprema sasvim dovoljno da ekipa pokaže što može. Mi smo, upravo, na toj granici. Sad je na nama da neke dobre igre u posljednje dvije utakmice protiv kvalitetnih ekipa potvrdimo i u Beogradu – kaže trener Mornara Mihailo Pavićević.
Barani danas igraju sa timom koji je, uz Partizan i Budućnost, jedini bez poraza od početka sezone u ABA ligi, pošto je Mega pobijedila Krku i Dubai u gostima, te FMP kod kuće…
- Od kada se Mega takmiči u ABA ligi, ona ima isti stil i ritam igre. Svake godine imaju mladu ekipu, pokupe najtalentovanije igrače iz regiona i Evrope. Oni ograju košarku
za posjed više. Mojim igračima sam apostrofirao tu posljednju utakmicu Mege protiv Dubaija, da im objasnim o čemu se radi. To je najbolji primjer kako jedna dobra i iskusna ekipa kao što je Dubai napravi grešku i uđe u trku sa igračima Mege. Rezultat toga je poznat. Nema prevelike filozifije pred tu utakmicu, naš glavni zadatak će biti da pokušamo da namjestimo ritam koji nama odgovara, da ne dozvolimo da se mlada i talentovana ekipa Mege razmahne i razigra, jer ako se to dogodi, onda mogu da budu vrlo opasni – dodao je Pavićević. Biće ovo 16. meč dva tima u ABA ligi, a Mega ima bolji skor – 10 pobjeda i pet poraza. Na šest gostovanja Megi, Barani su samo jednom slavili, i to 20. marta 2022. godine (83:70).
- Očekujemo, definitivno, tešku utakmicu, kao što je svako gostovanje u ABA ligi. Mega je mlada ekipa, zato mi moramo da kontrolišemo ritam. Jer, ako uđemo u njihov ritam trčanja gore-dolje, onda nemamo šansi. Mislim da je, dakle, da kontrolišemo ritam utakmice - rekao je Lovre Runjić, krilo Mornara. Marko Barać, trener Mege, ističe da je „Mornar ekipa koja svoju formu podiže iz kola u kolo i sigurno predstavlja teškog protivnika“.
- Imaju prepoznatljiv napadački sistem, iskusnog trenera i vrlo kvalitetne strijelce. Naša želja je da nastavimo sa dobrim igrama sa početka sezone. Očekuje nas najteži mogući rad u odbrani da bismo bili u prilici da pobijedimo ovu utakmicu –rekao je Barać. S. J.
Budućnost Voli je kompletirala savršenu sedmicu u gostima, u kojoj je upisala sve tri pobjede.
Sve je počelo prethodnog vikenda u Laktašima protiv Igokee, nastavilo se sa Trentom u Evrokupu, a tim Andreja Žakelja je treći trijumf na strani, i to ubjedljiv, upisao u Zadru, sa 91:55, i potvrdio da je forma u usponu.
Crnogorski šampion je, jednostavno, pregazio Zadrane, koji su doživjeli drugi uzastopni poraz od jednog tima iz Podgo-
rice (prošle sedmice su ubjedljivo izgubili i od SC Derbija), a treći put su izgubili u četiri kola ABA lige. Budućnost je, sa druge strane, zadržala maksimalan učinak u ABA ligi nakon prva četiri kola, i napravila lijepu uvertiru za dva naredna meča, protiv poljskog Trefl Sopota u Evrokupu (srijeda) i posebno šampiona Crvene zvezde, koja 21. oktobra stiže u „Moraču“. Budućnost je već do poluvremena riješila pitanje pobjednika u dvorani „Krešimir Ćosić“, jer je imala nedostižna 23 poe-
Evropsko prvenstvo u boksu do 23 godine
na prednosti (52:29), zahvaljujući odličnoj igri u oba pravca. S obzirom na to da su procenti šuta za dva poena bili skoro izjednačeni (Budućnost 72,7 %, Zadar 66,7 %), rezultatsku razliku od devet poena (29:20) nakon prve četvrtine, u korist gostiju, napravile su tri trojke više od Zadra (ukupno četiri, dvije Jogija Ferela, po jedna Rašida Sulejmona i Nikole Tanaskovića), koji su bili raspoloženi u napadu u prvih 10 minuta.
Zadar je imao minimalnu prednost u prva dva minuta,
PODGORICA - Crnogorska bokserka Bojana Gojković u osmini finala Evropskog prvenstva do 23 godine u Sofiji boriće se protiv Olivije Grejs Holms iz Engleske, odlučeno je juče žrijebom. Borba kategorije do 57 kilograma na programu je u danas, a
ukoliko Bojana savlada Engleskinju, u četvrtfinalu u utorak boriće se protiv Mađarice Rebeke Doboš, koja je slobodna na startu šampionata. Rival Tomislavu Đinoviću u osmini finala kategorije do 60 kilograma danas biće Bjelorus Vladislav Smalouski, dok će Petar Liješević prvi put na ring u ponedjeljak protiv borca iz Bjelorusije Andreja Masalaua. Ukoliko savladaju svoje rivale u osmini, Đinović i Liješević će svoje četvrtfinalne borbe imati u srijedu. Sa crnogorskim bokserima u Sofiji borave selektor Nikola Ružić i trener BK Zlatičanin Momčilo Zlatičanin. R. P.
Mihailović 15 Val 2 Klarica 9 Gegić 2 Proleta 4 Žganec 2 Mazalin 8
DundovićRamljak 6 Gilbert 7 Torbarina -
Dvorana: ,,Krešimir Ćosić“ Gledalaca: 2.500.
Sudije: Belošević, Juras i Ćalić.
(20:29, 9:23, 10:19, 16:2)
70% (30-21) 44% (32-14) 9% (23-2) za 1 za 2 za 3 87% (8-7) 73% (37-27) 43% (23-10) Skokovi Blokade Asistencije Ukradene lopte Izgubljene lopte Faulovi 22 (6+16)9 7 10 15 33 (5+28) 1 17 6 11 25
Sulejmon 17 Ilić 8
Megi 9
Slavković 6
Tanasković 13
Ferel 9
Jovanović 5
DrežnjakOmić 2
Rajt 9
Azubuki 4
Kamenjaš 9
Trener Budućnosti Andrej Žakelj bio je zadovoljan nakon pobjede u Zadru.
- Iskreno, malo sam se bojao ove utakmice, pošto nam je bila treća u nizu u gostima, a u Zadar smo doputovali direktno iz
do 7:6, a ona je Budućnost preokrenula na 10:7, a onda se serijom 7:0 malo odlijepila na 17:10, da bi koševima Andrije Slavkovića i Judoke Azubukija, te trojkama Ferela i Tanaskovića zaokružila novu seriju, od 10:0, došla i do prve dvocifrene prednosti (27:14), na dva minuta i 38 sekundi prije kraja kvartala. Uslijedila su dva i po minuta posta za crnogorskog šampiona. Zadar je to iskoristio da prepolovi minus (27:20) prije nego je Kenan Kamenjaš pogodio i prekinuo seriju domaćih.
Saljiu osvojio
PODGORICA - Crnogorski karate reprezentativac Jusuf Saljiu sa srebrnom medaljom završio je nastup na Svjetskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Veneciji, dok je Jovana Damjanović osvojila bronzano odličje.
Na korak od pobjedničkog postolja stali su kadetkinja Katarina Đukić i junior Anes Arifaj, koji su izgubili meč za medalju i završili kao petoplasirani.
Saljiu je u finalnom meču kategorije do 70 kilograma poražen od Italijana Almerika Tomazina 8:0. Kadet Omladinca je na putu do finala eliminisao Abdulaha Alazmija iz Kuvajta 1:0, Letonca Artjoma Sev-
covsa 4:1, Kanađanina Žinšija Kronža 4:1 i Argentinca Lisandra Fontanu 1:0. U polufinalu dobio je odličnog turskog borca Doruka Eimena Gundogdua 3:1. To je drugo svjetsko odličje za porodicu Saljiu, nakon što je njegov brat od strica Emre prije dvije godine u Gvadalahari bio juniorski prvak svijeta. Damjanović je u meču za treće mjesto kategorije preko 66 kilograma savladala Ukrajinku Dariju Bulaj 4:2, za četvrto veliko odličje, nakon što je u februaru osvojila zlato na Evropskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Tbilisiju. Juniorka Omladinca ima i kadetske bronze sa prošlogodišnjeg šampionata Evrope u Larnaki i Svjetskog prven-
Italije. Nijesmo imali vremena da se pripremimo, ali momci su profesionalci i odradili su ovo baš kako treba. Tražio sam samo koncentraciju i pristup na dogovor koji smo imali. To su odradili odlično, pogotovo u odbrani, a kada je
Napad Budućnosti je u drugoj četvrtini bio nešto manje efikasan (dvije trojke) nego u prvoj, ali je zato odbrana bila onako kako to želi Žakelj. Budućnost je četvrtinu otvorila sa dva uzastopna koša Alekse Ilića i jednim Mekinlija Rajta, za vođstvo od 35:20, koje je do kraja poluvremena raslo do maksimalnih 23 razlike (52:29). Zadar je u ovoj dionici ubacio samo dva koša, a u devet poena su ušla i dva bacanja zbog tehničkih grešaka Kamenjaša i Ferela zbog nepotrebnog pri-
odbrana dobra, onda je lakše igrati i u napadu. Za nas dobrih sedam dana, ostvarili smo tri pobjedeistakao je Žakelj.
govora, s obzirom na dešavanja na parketu. Osim mnogo boljeg procenta šuta za dva (71,4 – 44,4 %) i tri poena (54,5 – 8,3 %), Budućnost je na polovini meča imala i više skokova (16-10), asistencija (11-4), poena iz reketa (3014) i kontranapada (6-0), dok je Zadar imao jedan ofanzivni skok više (2-1) i dvije ukradene lopte više (3-1). Nastavak meča je bila stvar rutine za Budućnost, koja je u trećoj četvrtini imala 34 poena prednosti (71:39), a u posljednoj „plus 38“ (91:53)… S. JONČIĆ
stva u Konji 2022. godine. Damjanović je u Veneciji eliminisala Kaju Topić iz Bosne i Hercegovine 4:0, Meksikanku Mirandu Rejes Mata 8:0 i Đurđu Joksimović iz Srbije 1:0, a u polufinalu poražena je od Sare Tomić iz Hrvatske 4:0. Đukić je u meču za treće mjesto i bronzano odličje u kategoriji do 54 kilograma poražena od Francuskinje Morgan Skarfon 7:0. Kadetkinja kolašinskog Gorštaka takmičenje u grupi završila je dominantno – eliminisala je Saglaru Oširovu 5:0, Grkinju Anastasiju Anastasidi 10:1 i Irkinju Ešu Rin 8:1. Borbe za zlato koštao je pad koncentracije u polufinalnoj borbi protiv Ukrajinke Marije Hnes i poraz od 8:6.
Bez medalje ostao je i junior Iskre Anes Arifaj, koji je u meču za treće mjesto u kategoriji do 76 kilograma poražen od Španca Ikera Leala Morena 1:0. Arifaj je u grupi eliminisao Džejkoba Katlera iz Engleske 2:1, u drugom kolu bio je bolji od Valida Katamiša iz Jordana 3:1, dok je u trećem bio ubjedljiv protiv Velšanina Aleksandera Lorensa 5:0. U četvrtfinalnom meču, trenutak nepažnje u samom finišu koštao ga je poraza od kadetskog prvaka svijeta i vodećeg na rang listi, Kazahstanca Alihana Kadirgalija 4:3, koji ga je plasmanom u finale povukao u repesaž. Borbu za medalju izborio je pobjedom protiv Adrijana Simonovskog 5:1. R. P.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Zaista je, što bi sam Njegoš rekao, „udivlenija dostojno“ da je on kao crkveni poglavar ispjevao najljepše ljubavne pjesme na našem jeziku. Njegova Noć skuplja vijeka dobila je drugi naslov Paris i Helena, isključivo zato da se zametne trag, a pjevanje u prvom licu preneseno je bilo u treće lice. Kako i ne bi kad pjesnik kaže:
Igram joj se s jabukama... Konkretnost opisa i izvorno pričanje u prvom licu nesumnjivo upućuju i na konkretnost doživljaja. Ova pjesma ne svjedoči samo o srećnom spoju duhovnog i erotskog, o elegantnom kazivanju u duplom osmercu, već, mnogo više, o širini iskrenog ispovijedanja jedne snažne ličnosti koja je uspijevala da izrazi najrazličitija stanja čovjekovog bića, pa i onaj divni san Vuka Mandušića u Gorskom vijencu:
Blago Andriji đe je poginuo Divne li ga oči oplakaše, Divna li ga usta ožališe!
Može li biti snažnijeg akcenta nego zaviđeti nekome što je poginuo, kad ga žale takva usta, i oplakuju takve oči! Već u Odi suncu (1837) Njegoš je dodirnuo i sami predmet pobune nebeskih duhova protiv „cara neba i sveg stvoritelja“. Sklon od djetinjstva maštanju, poučen i od Milutinovića da ispituje i antiku i svemir, on je godinama
Ljubavna pjesma Noć skuplja vijeka dobila je drugi naslov, Paris i Helena, isključivo zato da se zametne trag, a pjevanje u prvom licu preneseno je bilo u treće lice. Kako i ne bi kad pjesnik kaže: Igram joj se s jabukama... Konkretnost opisa i izvorno pričanje u prvom licu nesumnjivo upućuju i na konkretnost doživljaja
postavljao ista pitanja koja je nanizao u posveti Luče. Vidio je sebe kao luču tamom obuzetu, kao prosvijećenog apsolutistu po nuždi, iz državnijeh i narodnijeh interesa. U Biljardi (do 1838. nije bilo ni nje) gorjele su svega dvije svjetiljke a na zidu je bio okačen portret Petra Velikog. Umjesto prijestola imao je gvozdenu stolicu, rad Lazara kovača. U ono vrijeme pisanje se nije smatralo radom, kao ni u Dubrovniku u Držićevo doba. Tako su protivnici Njegoševih državotvornih ideja opazili da on, osim drugih poroka, ima i taj da – piše. Prirodno je da je on, okružen ili nemoćnim pristalicama ili moćnim protivnicima, vidio sebe kao prosvijećenog vladara kome je tiesno otvsjudu (Gagiću, 16. 7. 1846).
Donosimo djelove iz
Kratke ilustrovane istorije crnogorskog naroda, akademika Radoslava Rotkovića, koja je objavljena u Podgorici 2005. godine
I kao izvor svjetlosti i kao centar Moći Njegoš je ličio na svoga boga iz Luče. Ljudima onoga vremena to je svakako bilo jasno. To je J. Subotić, kako rekosmo i napisao. Ali, istovremeno, Luča je i njegova samostalna vizija svijeta, zamišljena pod različitim uticajima lektire – teološke, filozofske, astrofizičke. Za razliku od Biblije, materija je, po Njegošu, postojala i prije „stvaranja svijeta“, kao što je i njegova država, razbijena plemena, kao haos, postojala i prije transformacije u modernu zajednicu. Takođe, „stvaranje svijeta“ nije teklo idilično, u tišini, kao u Mojsijevoj Knjizi postanja, već kao izraz one iste „borbe neprestane“ koju pominje iguman Stefan. Njegoš
odbacuje i geocentrični sistem i usvaja ono zbog čega je Đordano Bruno spaljen. Origenovo učenje o preegzistenciji odvojilo je Njegoša od Miltona, ali ih približava Satanina pobuna, mada ni Satanini motivi nijesu u oba spjeva istovjetni. Od Platona uzima Njegoš shvatanje ideje kao savršene realnosti, kojoj se suprotstavlja objektivna realnost. Ne slijedi potpuno ni Origena, jer pakao smatra vječnim. Bog je stvorio prirodu ali ne i materiju. I sam Bog je u neprestanom stvaranju, kao aktivni činilac
I kao izvor svjetlosti i kao centar Moći, Njegoš je ličio na svoga boga iz Luče. Ljudima onoga vremena to je svakako bilo jasno. Ali, istovremeno, Luča je i njegova samostalna vizija svijeta, zamišljena pod različitim uticajima lektire – teološke, filozofske, astrofizičke
i izvor svjetlosti. To božanstvo je u centru beskrajnog mraka i ne podudara se sa Danteovom geocentričnom vizijom već sa Kantom. Ovakva shvatanja Njegoš je mogao naći u Fizici A. Stojkovića u biblioteci Petra I. Satana se buni da bi ograničio božju svemoć. U ta stara vremena postojala je potpuna jednakost svjetova, što bi odgovaralo i rodovskim zajednicama. Bog je iz haosa stvorio male svjetove i na njima „slabe žitelje“ koji će mu biti pokorni. Apsolutizam Boga izgleda neopravdan, pa otuda i Satanin lik postaje simpatičan! Satana se bori za prvobitnu jednakost, kao što su plemenski glavari tražili usku samostalnost svojih plemenskih zajednica, oslobođenih plaćanja poreza. M. Popović smatra da se ovdje radi o samom autorovom kolebanju: koliko je njegova tj.
božja akcija rušenja haosa i stvaranje poretka opravdana? Pojava poznatih istorijskih ličnosti (Napoleona, Cezara) u spjevu, obrnutim redom slova (Noelopan, Razec) mora nas utvrditi u ubjeđenju da je spjev alegoričan. Teško je razumjeti kompromisno rješenje na kraju: vraćanje mita o Adamu i Evi na zemlji „i to u raju, koga tamo, prema zamisli iz ranijih pjevanja, ne bi moglo biti“ (Vuko Pavićević). Leksika Luče je arhaičnija od leksike drugih njegovih glavnih djela, ali to se objašnjava samom problematikom za koju onda i nije bilo toliko apstraktnih pojmova u našem jeziku. Rodoljubiva je poezija i Gorski vijenac (1847), i Lažni car Šćepan Mali, bez obzira što u njima ima i drugih usmjerenja, naročito u Vijencu, đe imamo već pomenuti san Vu-
ka Mandušića, pa satiričnu poeziju (Draško u Mlecima), pa mudrost igumana Stefana ... Sve ono ostalo što je pisano „na narodnu“ ispod je nivoa narodne poezije. Neke pjesme kao Kula Đurišića i sl. pisane su tako zato da budu pjevane uz gusle, da posluže umjesto modernih plakata. Tu nije riječ o etapama razvoja, jer se ta djela javljaju, a Šćepan Mali piše u isto vrijeme (1847). Riječ je o različitoj namjeni. Njegošu kao pjesniku smeta svaka obaveza: diplomatska, lična, faktografska, jer mu ne dozvoljava prostor za razmah, ne oslobađa ga da bi se bavio nekim suštinskim pitanjem na umjetnički najuspješniji način. Zato je Lažni car slabiji od Gorskog vijenca; nameće piscu više faktografskih obaveza, bez obzira na slobodu tretiranja cijele priče. I u Gorskom vijencu postoji tema: tzv. istraga poturica, ali pisac ne prati događaj, ne izlazi na bojište, prati samo odjeke, a radnja se uglavnom odvija noću, tako da se čak i konkretnost pejsaža gubi, kako bi se pažnja skoncentrisala na misao, iskazanu riječ! (Nastavlja se)
Neđelja 13. oktobar 2024. Oglasi
Obavještavamo da je
MACA - MARA Đona GEGAJ rođena ĐONAJ
preminula nakon duže bolesti dana 3. oktobra 2024 u 87. godini u Michiganu – Detroid, SAD. Saučešće za dragom nam pokojnicom primamo u kapeli Malesija u Tuzima 12. oktobra od 18 do 22 časa, te u nedjelju 13. oktobra od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Fundinama.
Ožalošćeni: sinovi NIKOLA – NIŠO i VASELJ, kćerke ŠAĆA, LJEZA, HANA i DIELUŠA, snaha LORENA, unuci FRAN, KRISTIAN i ANTON, unuke MARIJA, TRINGA, LOLA, JULIANA, GABRIELA, EMANUELA, ANNA i STEPHANI, kao i ostalo bratstvo GEGAJ i ĐONAJ
Dana 12. oktobra 2024 u 40. godini preminuo je naš dragi
Saučešće primamo 12. oktobra na novom groblju na Cetinju do 16 časova i 13. oktobra od 10 do 14 časova, kada polazimo za selo Dujeva, gdje će se obaviti sahrana u 16 časova.
Ožalošćeni: supruga SLAĐANA, sin LUKA, ćerka JOVANA, otac MIODRAG, majka MILANKA, braća SAŠA, IVAN, MILOŠ, VUKAŠIN i BOGDAN, sestre JELENA i IVANA, stric LJUBOMIR, strina SLAVKA, tetke BISERKA, STANISLAVA i MARTA, stričevi, ujaci, ujne, tetke braća od stričeva, braća od tetaka, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina STIJEPOVIĆ i RADONJIĆ
Dana 11. oktobra 2024. godine umro je u 83. godini u Beogradu
Saučešće primamo 14. oktobra od 13.30 do 14.30 na Novom groblju u Beogradu, kada će se i obaviti sahrana.
Ožalošćeni : sinovi MARKO i VUK, bratanična NEDA, bratanić MILUTIN, snahe NEVENKA, NATALIJA, NATAŠA, ANA i ALEKSANDRA, unučad VLADIMIR, KAĆUŠA, IVA, ANDREA i VUKAN
Dana 7. oktobra 2024. godine preminula je u Beogradu VERA VELIMIROVIĆ rođena PEROVIĆ
Sahrana će se obaviti u Kolašinu 13. oktobra u krugu uže familije.
OŽALOŠĆENA FAMILIJA
Dana 12. oktobra 2024. preminuo je u 78. godini naš dragi
Saučešće primamo u seoskoj kapeli u Gluhom Dolu 12. oktobra od 12 do 16 časova i 13. oktobra od 10 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na seoskom groblju.
471
Ožalošćeni: sin PEĐA, kćerke BRANKICA, SANDRA i SLAĐANA, unučad DUŠAN, DUNJA, MARKO, MILICA, KRISTINA, ANJA, PETAR, MAŠA, NOVELJA, LUCIJA i LUKA, braća VOJO i MARKO, sestre NEVENKA, ZORKA i LJUBICA, snahe MIRA, BRANKA i NADA, bratanići i bratanične, sestrići i sestrične i ostala mnogobrojna rodbina SPIČANOVIĆ
Neđelja 13. oktobar 2024.
S poštovanjem i tugom se opraštamo od naše
Uvijek puna vedrine i dobrote. Po tome ćemo te pamtiti i to će nam zauvijek nedostajati. Počivaj u miru
Prijatelji STANKA i RATKO IVANOVIĆ
Posljednji pozdrav drugu, bratu i kumu
ZORANU STIJEPOVIĆU
Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir među anđelima, a mi ćemo te čuvati od zaborava. MIKO ĐURAŠKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
ZORANU
Od kuma SAŠE ĐURAŠKOVIĆA 501
Posljednji pozdrav našoj voljenoj
DRAGICI LAZOVIĆ
Ne želimo da naša bol i suze remete tvoj vječni mir. Tješimo se sjećanjem na tvoj beskrajno vedar duh, blagost i toplinu kojom si nas sve obasipala
Tvoji: kćerka ZDENKA, zet RANKO, unuci ALEKSANDRO i ALEKSEJ, praunuk ALEK i snaha NAĐA
Posljednji pozdrav dragom ZORU
513
Tvoju plemenitu dušu i vedri lik čuvaću od zaborava, dobri moj.
VELIMIR MILANOVIĆ sa porodicom
498
Preselila se među zvijezde moja prijateljica NEVENKA ĐURANOVIĆ
502
Draga Neška, neka te u tišini tvog vječnog doma grije moja iskrena ljubav. DUŠKA VUKSANOVIĆ
520
Posljednji pozdrav dragom kumu BRANKU SPIČANOVIĆU
Naše iskreno i dugogodišnje prijateljstvo pamtićemo i čuvati od zaborava
MIŠO GVOZDENOVIĆ sa porodicom
524
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
BRANKU SPIČANOVIĆU
Posljednji pozdrav dragom striku
BRANKU SPIČANOVIĆU
Zahvalni za neizmjernu ljubav koju si nam pružao, čuvaćemo Te od zaborava.
VASO DOBRKOVIĆ sa porodicom 519
JELENA i MARJAN VUČKOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom i poštovanom BRANKU Čuvaćemo zauvijek uspomenu na tebe. Počivaj u miru.
ŽELJKO MILIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
BRANKO SPIČANOVIĆ
S dubokim poštovanjem opraštam se od dragog prijatelja i divnog čovjeka. Počivaj u miru.
DUŠKA ĐUROVIĆ sa porodicom
522
BRANKO SPIČANOVIĆ
Uvijek ćemo se sjećati zajedničkih lijepih trenutaka sa puno poštovanja i ljubavi sa Zorkom i tobom. Počivaj u miru, plemenita i dobra dušo.
MIŠKO i SONJA
BRANKO SPIČANOVIĆ
S velikim poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe, častan i dostojanstven život koji si vodio. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjao dok smo odrastali.
DIJANA i NIKOLA sa porodicama
Posljednji pozdrav našem dragom
Posljednji pozdrav
BRANKU SPIČANOVIĆU
S poštovanjem se opraštamo od Vas.
BISERKA MINIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te u našim srcima.
BUJO sa porodicom 525
Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku
Zauvijek ostaješ u našim mislima i srcima.
Od ZORKE JOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom ocu i đedu
Bio si moj veliki oslonac i velika podrška. Hvala Ti na svakom savjetu, svakoj kritici i beskonačnoj ljubavi.
S ponosom i poštovanjem, čuvaćemo uspomenu na Tebe i porodične vrijednosti.
497
Tvoji: PEĐA, DUŠAN i DUNJA
474
BRANKO SPIČANOVIĆ
Bila je čast imati te za prijatelja. Počivaj u miru
PORODICA ŠEGEREC
S neizmjernom tugom i dubokim poštovanjem prema našem voljenom
Tvojim odlaskom gubim roditeljsku pažnju, ljubav i podršku koju si uvijek pružao.
Sjećajući se svega lijepog i vremena koje smo svi zajedno provodili, bićeš uvijek u našim životima, kroz najljepše priče i trajne uspomene.
Počivaj u miru.
Tvoji: SANDRA, MARKO, KRISTINA, LUCIJA, LUKA i DRAGAN
491
Posljednji pozdrav našem dragom ocu, tastu i đedu
S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. Neka ti je vječna slava i hvala!
Tvoji: BRANKICA, MIJO, MILICA i PETAR
Posljednji pozdrav našem đedu
Zahvalni za neizmjernu ljubav koju si nam pružao, čuvaćemo Te od zaborava.
Ostaješ u našem sjećanju i pričama našeg djetinjstva.
Neđelja 13. oktobar 2024.
Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu
Ostaje praznina zbog Tvog odlaska, ali ostaje i sjećanje i zahvalnost za svu toplinu i ljubav koju si nam pružio.
Počivaj u miru, a mi Te čuvamo od zaborava.
Tvoji: SLAĐANA, ANJA, MAŠA, NOVELJA i SAŠA
Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku
BRANKU SPIČANOVIĆU
Od sestre NEVENKE ĐURAŠIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu
BRANKU SPIČANOVIĆU
S ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe i tvoje veliko srce. Zahvalni za neizmjernu ljubav koju si nam pružao, čuvaćemo Te od zaborava.
MARKO, NADA, LUKA i ANELA
Tvoji: MARKO, MILICA, KRISTINA, ANJA, PETAR, MAŠA, NOVELJA, LUCIJA, DUŠAN, LUKA i DUNJA
516
517
518
Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu
BRANKU SPIČANOVIĆU
Tvoje prisustvo će zauvijek nedostajati u našim životima. Svojim odlaskom ostavio si prazninu, ali i uspomene koje će zauvijek živjeti u našim srcima.
Hvala ti za svaki trenutak, za ljubav i podršku koju si nesebično dijelio. Počivaj u miru!
VOJO, BRANKA, LJUBO i SAŠA
507
Dragi
Znao si koliko će nam boli nanijeti tvoj odlazak, ali si isto tako znao da smo jaki i da ćemo izdržati. Sa ponosom izgovaramo tvoje ime.
Tvoja PIRE
Voljeli smo te najviše dok si bio živ, a svakim danom te volimo sve više.
Tvoj odlazak ne može da izbriše našu ljubav. Po dobroti te pamtimo i u srcu nosimo.
STEFAN i NEMANJA
Duša misli i sanja u slikama koje lagano skliznu u srce. Majka, nježna, hrabra, tiha odlučna, osmijeh ne silazi sa usana, sve što radi… proizilazi iz srca. Kristalno plavih očiju koje se smiju blago i utješno dok ne otpustimo sve što nas plaši. Sunce… nebo… mjesec… tako si nas zvala dok je stepen sreće pulsirao u nama. Majko, bako, bajo, bibili bu… Hvala za sve lijepe stvari koje si nam podarila, što si obasjala naš život i živote kojima smo okruženi.
PORODICA
468
Tri godine su od smrti našeg brata, ujaka i šure
MIŠKA
Mile, brate, godine prolaze, tuga i bol nikada neće proći. Bio si naš ponos. Fališ nam cijeli život. Počivaj u miru.
Tvoji: MILENA, ŽELJKO, SONJA i IVA
508
Godina dana je od smrti mog voljenog oca
Bio si i ostao muž, otac i prijatelj koji je dotakao naše živote svojom nepokolebljivom ljubavlju, dobrotom i mudrošću.
Bio si nevjerovatan uzor, uvijek si me podsticao da pratim svoje snove i usađivao mi vrijednosti časti i integriteta.
Hvala ti na svemu što si mi pružio i čemu si me naučio. Za sve što dolazi nedostaješ, za sve što je bilo nedostaješ.
Utjehu nađem u snovima kada mi ponekad svratiš i znam da nas sve čuvaš sa neba.
Zauvijek u mom srcu
Tvoj SAŠA sa porodicom
Osam je godina od smrti našeg voljenog supruga, oca, brata, đevera, svekra, đeda, strica i ujaka
484
Vrijeme koje prolazi pokazuje samo koliko si nam u životu značio i koliko nam nedostaješ.
I danas kao i svih ovih godina okupićemo se oko tvog vječnog doma, onako kako si nas uvijek za života okupljao
Fališ mi... ali sam već navikla da živim sa tim osjećajem, osjećajem da jedan dio mene nedostaje. Samo jedna tvoja riječ bi u moj život vratila sjaj. U tebi sam imala najboljeg prijatelja i heroja svog života. Čuvam te kao najveće blago skriveno u srcu.
Osam je godina od smrti našeg voljenog oca, đeda i tasta
Dragi tata, godine prolaze, a nijedan dan bez sjećanja na tebe.
485
Tvoja ćerka DANIJELA sa porodicom
Pola godine je od smrti naše drage majke
DARINKE BEČANOVIĆ
Svaki kutak u našoj rodnoj kući ispunjen je sjećanjima i uspomenama. Svojim dolaskom probudimo nadu da si tu negdje, ali se nada brzo izgubi jer više nema tvoga toplog dočeka, zagrljaja i roditeljskog savjeta.
Neka ti bude laka ova crnogorska zemlja koju si voljela iznad svega.
Počivaj u carstvu nebeskom, a mi ćemo te čuvati zauvijek u našim srcima.
Tvoji ANA i BAJA sa porodicama
514
GORANE
Pola godine od kada te nema sa nama, i dalje si tu u našim srcima.
MARKO PEJOVIĆ sa porodicom
Tužno sjećanje na našeg
Tvoj častan i dostojanstven život pun ljubavi i dobrote je nasljeđe najljepše što si ostavio, ali tvoje nedostajanje razara dušu. Sa ponosom i tugom čuvamo uspomenu na tebe.
RADMILA sa porodicom
Grogi moj! Volim te
TATA, pola godine bez tebe
Moje nebo... moje nebo čuva nekog, Nekog ko nije čuo zbogom jer duša ne može da umre. I srešćemo se, naći ću te. U milion zvijezda znam da je jedna tvoja.
Tužno sjećanje na
Sedamnaest godina bez tebe… Ni bol ni tugu vrijeme ne liječi, a sjećanje na tebe budi ljubav i najljepše uspomene. Beskrajno nedostaješ za sve što je prošlo i što dolazi.
Voli te sestra SENKA sa porodicom 506
Šest mjeseci je prošlo od smrti našeg dragog
Svakog dana si u našim mislima i pričama. Nedostaješ puno.
Ujna BRANKA, brat BOBO i snaha IVANA PEJOVIĆ sa porodicom
511
Pola godine od kada nijesi sa nama GORANE Stalno si prisutan u našim životima. Počivaj u miru. RAJO, LIDIJA, VLADAN, NINA
Smrt ne prekida ljubav, a još manje sjećanje na tebe. Ostavila si mnogo lijepih uspomena, a trebali smo ih još dugo stvarati. Nadamo se da si pronašla zasluženi mir.
Dvije godine našoj voljenoj
Tvoji: ACO, JECA, GOCA i NIKOLA
Moja Dušo, teško je opisati koliko je bolno živjeti bez tvoga prisustva među svima nama. Prolaze dani i noći neprospavane, puni bola, tuge i suza. Bila si najbolja, posebna, puna ljubavi, pažnje i dobrote. Voljećemo te vječno i živjećeš zauvijek u našim srcima i mislima.
Tvoji: majka DESA, brat BRANKO sa porodicom
Dvije godine bez moje sestre
Zatvorim oči i odem u svoj svijet, svijet u kojem me čekaš, iz kojeg ne ideš. Svijet u kojem ću te uvijek naći. Nisam te mogla sačuvati od smrti, ali ću te sačuvati od zaborava.
Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe. Dvije godine teške i preteške. Ostaćeš voljena i nikad zaboravljena.
Voli te ćerka DANIJELA sa porodicom
Dana 13. oktobra 2024. navršavaju se dvije godine od smrti naše voljene supruge i majke
Ne postoji vrijeme koje može ublažiti tugu i bol za tobom. Tvoje postojanje je bilo naša snaga, tvoje ime naš ponos. Hvala ti za ljubav, podršku i svu pažnju koju si nam pružala.
Dana 13. oktobra u 10 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.
Zauvijek u našim srcima.
499
Neđelja 13. oktobar 2024.
13. 10. 2022 – 13. 10. 2024.
BRANKO BANJEVIĆ
Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.
Porodica BANJEVIĆ 472
Tri godine od smrti oca i supruga
MIŠKO
Tri godine bez tebe, duša trpi, a srce kameni bol, pokazuje da mu vrijeme ništa ne može.
Boli me, sine, tvoja mladost, život koji je mogao da traje, a ugasio se.
Bio si moja snaga, a sad rana neprebolna…
Tvoja MAJKA 477
MIŠKO
Tri godine od kada nijesi sa nama. Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav niti sjećanje u kojem te nema, dok god postojim, bićeš u mojim mislima
Tetka BEKA
Tri godine bez tebe
MIŠKO
Brate moj, sunce moje, radosti moja...
Kako i zašto si postao najveća tuga moja?
Nijesi volio da me vidiš kad plačem, ali mi sada oprosti jer suze iz oka same teku kad pomislim na tebe.
Nijedna radost nije više potpuna bez tebe. Nedostaješ za sve što je bilo, za sve što dolazi.
Tvoja sestra IVANA sa porodicom
Tri godine bez tebe
Život je trenutak, a sjećanje velika bol. Odakle god da počnem priču o tebi ona se ne završava.
Uspomene ne dam i one bole, prigrlim ih kad ne mogu tebe. Brate moj, traješ vječno, a vječnost nema kraja…
Sestra ANA sa porodicom
Navršava se godina dana od kada nas je napustila naša najmilija
Stalno si u našim riječima i pogledu.
Ne prođe dan a da nijemi krik tuge ne zaustavi srce na trenutak. Ne prolazi ta tuga, smjestila se udobno na onom mjestu pomisli na tebe, svaki dan.
U nedjelju 13. oktobra 2024 godine, u 10 časova, najuža porodica će posjetiti tvoj vječni dom, a umjesto pomena uputićemo prilog Narodnoj kuhinji pri Hramu Hristovog Vaskrsenja.
PORODICA
MIŠKO
Tvoja toplina, plemenitost i osmijeh zbližili su nas i činili da se mi zajedno osjećamo jačim. Ostavio si trag dobrote da te pamtimo. Počivaj u miru.
Tvoji: NIKOLA, JOVANA i MIRJANA
Prošlo je 25 godina od kada si nas prerano napustio. Bio si dobar muž, otac, velika sigurnost, oslonac i zaštita. Nijesi dočekao svoju unučad da ih naučiš da igraju šah koji si toliko volio. Oni znaju puno o tebi. Pričamo im da je njihov đed bio čestit čovjek koji je bio prepoznat po iskrenosti i ljudskosti i da su ponosni što su tvoji potomci.
Vjerujemo da si na nebu i da nas čuvaš kao što si to uvijek radio.
Nedostaješ nam i uvijek ćeš biti u našim srcima.
Vole te tvoji
DARE, MILICA, MIHAILO, unučad MATEJ, VASILIJE, DAMJAN i MANJA, snaha JANA i zet BORKO
Godinu dana je prošlo od kada nas je napustila naša mama i baka
Voljena mamice, Postojiš u nama, nedodirljiva za prolaznost svih kalendara i časovnika. Ljubav je besmrtna, a ti si Ljubav. Smrt je samo mala pauza u našem Zauvijek.
Tvoji,
kćerke SANDRA , SILVIJA i unuk MATIJA
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
U skladu sa članom 136 Zakona o privrednim društvima ( „ SL. list CG“ br 065/20 od 03.07.2020. )
„ Primorje“ hotels & restaurants AD Tivat daje sljedeće
OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU SKUPŠTINE AKCIONARA
Obavještavaju se akcionari „ Primorje“ hotels & restaurants AD Tivat da će se XXIV vanredna Skupština akcionara, sazvana za dan 12.11.2024. godine, održati u konferencijskoj sali hotela „Palma“ u Tivtu sa početkom u 12:00 časova sljedećim dnevnim redom: 1. Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara
2. Donošenje odluke o davanju saglasnosti na zaključenje ugovora
Pravo prisustva odlučivanja na sjednici Skupštine akcionara imaju svi akcionari ( lično, ili putem punomoćnika ) koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska akcionara.
Punomoćje mora biti ovjereno, a potpisi na punomoćju ovjeraveni u skladu sa zakonom.
Skupština donosi odluku većinom glasova prisutnih, ili zastupanih akcionar ( svaka akcija daje jedan glas, osim u slučaju izbora članova odbora direktora kada svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova
jednak broju članova odbora direktora utvrđen statutom društva ).
Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge odluka u prostorijama sjedišta Društva u Tivtu, ul. II
Dalmatinske br.2 svakog radnog dana u vremenu od 09:00 do 15:00 časova, najmanje 20 dana prije
održavanja sjednice Skupštine akcionara. Obavještenje o sazivanju Skupštine akcionara biće dostupno akcionarima na adresi internet stranice Društva: www.primorjehotels.com
Mole se akcionari da radi efikasne organizacije rada najave svoje učešće najkasnije dva radna dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara dostavljanjem na uvid neophodne dokumentacije (kopija lične karte ili pasoša, punomoćje) putem email adrese: office@primorje.co.me PRIMORJE AD TIVAT
Bar – Bjeliši prodajem uknjižene placeve 300 i 460 m2 - 80 €∕ m2
Tel/069-332-332
Neđelja 13. oktobar 2024.
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom.
10 x 5m drva 5 x Alfa peć 55
Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.
Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) biće izvučena 15. 10. 2024. godine, u 13h, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) biće izvučena 31. 10. 2024. godine u 13h.
Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.
Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.