Poneđeljak, 14. oktobar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21144 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
INTERVJU: Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom
NEDOMAĆINSKI: Za 11 mjeseci 155 imenovanja više nego razrješenja, iz CGO kažu da se godinama niko nije posvetio racionalizaciji javne uprave, te da to ne doprinosi boljem radu
Predrag Zenović kaže da dinamika pregovora nije klonula, već da ide željenim tempom, te da je realno i ostvarivo da Crna Gora uđe u EU do 2028. godine. Govoreći o odnosima sa Hrvatskom i potencijalnim opstrukcijama našeg evropskog puta od te zemlje, Zenović ističe da je neophodno da ostanemo dobri partneri koji će odgovorno graditi mostove saradnje
Masovna imenovanja i razrješenja ukazuju da Vlada nema volje za racionalizaciju, profesionalizaciju i depolitizaciju, a što bi prekinulo začarani krug klijentelizma i partitokratije. Ponavlja se stari obrazac gdje se politička moć koristi za lične i stranačke interese, čime se dodatno destabilizuje sistem i smanjuje kvalitet usluga građanima – ocijenio je Nikola Obradović iz CGO-a
Nagradna igra
Toplija zima sa Pobjedom!
Dragoljub Dabanović čuva stara dokumenta koja svjedoče kako je zatirano trajanje crnogorske crkve i države i nastavljeno kroz katastarsko prekrajanje istorije
Ko iole drži do činjenica ne treba mu mnogo istraživanja da utvrdi da se ne može govoriti o viševjekovnom trajanju SPC na ovom prostoru, kako to propagiraju srpski popovi i velikodostojnici koji uoči izbora, popisa ili drugom zgodom pohode Crnu Goru i ubjeđuju nas ko smo – ističe Dabanović
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava priprema novi zakon o zaštitniku, Bjeković kaže da je važno unaprijediti rješenja na putu evropskih integracija
Monstat počinje objavu konačnih podataka
Monstat predstavlja konačne podatake o naciji, vjeri, jeziku
PODGORICA - Monstat
će sjutra objaviti podatke koji se odnose na etničko-kulturološke karakteristike građana izražene odgovorima na pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku, te jeziku kojim lice uobičajeno govori.
Osim tih, biće objavljeni i podaci o broju stanovnika, polu, starosti i državljanstvu.
stranci u registru
U Crnoj Gori je 31. decembra prošle godine, samo tri dana nakon što je završen popis stanovništva, domaćinstava i stanova, bilo registrovano 94.098 stranaca koji su po različitim osnovama zakonito boravili u našoj zemlji.
Kako je rečeno Pobjedi iz sektora zaduženog za odnose s javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova, oni nemaju preciznu statistiku za 31. oktobar 2023, referentni datum na koji se odnose svi podaci prikupljeni tokom prošlogodišnjeg popisa, ali i ovi svakako dobro ilustruju odnose snaga i poziciju domicilnog stanovništva u tom periodu. Podaci ukazuju da je tada privremeni boravak imalo 36.655 stranaca, produženi privremeni boravak još 27.630, a stalno je bilo nastanjeno njih 29.813.
PODaci MuP-a
U susret sjutrašnjem objavljivanju prvih konačnih podataka, koje će Uprava za statistiku prezentovati javnosti u 11 sati, iz MUP-a smo potražili preciznije podatke iz njihovih registara o državljanima stranih zemalja koji su oko popisa i u njegovo vrijeme (zakonito) boravili u Crnoj Gori. Podsjećamo da su do sada jedini i ujedno preliminarni rezultati popisa objavljeni 25. januara ove godine. Prema njima, u Crnoj Gori su bile popisane 673.203 osobe, od čega je 633.158 stanovnika naše zemlje, bez obzira na njihovo državljanstvo, zatim 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj gra-
đana imali su Podgorica, Nikšić, Bar i Bijelo Polje, u kojima živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Zakon o popisu definiše da je trebalo da podaci budu prikupljeni od svih crnogorskih državljana koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, uključujući i one koji privremeno borave na nekom drugom mjestu, ali i strance sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom, te one kojima je naša zemlja uobičajeno mjesto boravka. To znači da bi svi koji su popunili popisne obrasce ujedno trebalo da pripadaju ovim grupama ljudi koji legalno borave u našoj zemlji.
S obzirom na to da je razlika između ukupno popisanih lica i popisanih stanovnika 40.045, to bi moglo značiti ili da je među anketiranima čak šest odsto onih čije je regulisanje zakonitog boravka tada bilo u toku (što je malo moguće), ili da su to oni koji pod (zakonom) nedefinisanim uslovima borave na teritoriji Crne Gore. Kada je riječ o domaćim i stranim državljanima koji imaju zakoniti boravak u Crnoj Gori, pa se, samim tim, smatraju stanovnicima naše zemlje, bilo ih je 633.158. Ako bismo, bez kalkulacija o mogućim greškama i procentu stanovništva koje nije popisano, iskoristili podatak MUP-a da su u vrijeme popisivanja njih 94.096, ili 14,86 odsto, bili strani državljani, došli bismo do i do podatka da je među popisanim osobama samo 539.062 onih koji imaju crnogorski pasoš. Naravno, statistika nikada nije tako prosta, te se uvijek mora uzeti u obzir i mogući stepen greške, kao i mnoge druge okolnosti koje su pratile popisno anketiranje. Ipak, i ovako okvirno upareni podaci ukazuju na eventualne posljedice promjene zakona o državljanstvu, koji bi omogućio desetinama hiljada stranaca (možda čak i za svih 94.096) već odomaćenih u Crnoj Gori da dobiju njeno državljanstvo. A koliko bi ih tek bilo ako bi ga
Nikola Zirojević iz SD-a zatražio je od Monstata prošle sedmice da omogući korišćenje softvera za kontrolu podataka sa popisa i 15 dana nakon objave rezultata.
Kao razlog je naveo prilično kratak period od samo sedam dana tokom kojih su građani to mogli uraditi, te probleme sa pristupom i pronalaženjem lica koja su identifikovana.
Za danas je zakazana posljednja 11. sjednica Odbora za praćenje popisa stanovništva, kao i praćenje sprovođenja procesa, čiji je član i Zirojević. Kako je kazao za Pobjedu, na njoj neću ponavljati zahtjev za produženje roka za provjeru podataka putem softvera, jer je već dobio odgovor Monstata.
- Rečeno mi je da je interesovanje za korišćenje softvera bilo prilično nisko, te da se, nakon objave, rezultati popisa ni u kojem slučaju ne mogu korigovati. Pošto sam usmenim putem već dobio odgovor na zahtjev, ne vidim potrebu da isto pitanje ponovo pokrećem – precizirao je Zirojević.
zatražili i ljudi koji ne žive u Crnoj Gori...
rusiJa , srBiJa , tur sKa ...
Posebno su interesantni podaci koji se odnose na broj stranaca koji su krajem prošle godine imali privremeni boravak ili bili stalno nastanjeni u našoj zemlji.
Očekivano, najviše ih je bilo iz Ruske Federacije - 26.104 njihova državljanina su bila registrovana u Crnoj Gori, dok ih je iz Ukrajine bilo 2.337, a stranaca s turskim državljanstvom još 10.421. Od zemalja sa kojima se naša država graniči (na kopnu), sa Kosova je bilo 3.672, a iz Albanije 2.994 osobe sa pasošima ovih zemalja. Prema istim podacima, blizu 30.000 ljudi, koji su tada (prvremeno ili trajno) bili nastanjeni u Crnoj Gori, bilo je iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Konkretno, bilo je registrovano 21.850 onih sa pasošem Srbije i još 7.556 sa pasošem Bosne i Hercegovine. Iako je ovih stranaca manje od pet odsto među ukupno popisanim stanovništvom, oni i dalje mogu uticati – čak i značajno – na konačne podatke u mnogim kategorijama. K. JerKOV
INTERVJU: Predrag Zenović, glavni pregovarač
PODGORICA - Očekivanje Crne Gore je da će do kraja ove kalendarske godine uspjeti da privremeno zatvori četiri pregovaračka poglavlja koja su dio procesa ka članstvu u Evropskoj uniji, a ukoliko u tome uspije, to će značiti da je zatvoreno više poglavlja nego što je u cijeloj protekloj deceniji, kazao je za Pobjedu glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović.
Zenović ističe da dinamika pregovora nije klonula, već da ide željenim tempom. Glavni pregovarač u intervjuu za naš list dodaje i da je, pored svih izazova, cilj da naša zemlja 2028. bude punopravna članica EU ostvariv i realan. Govoreći o odnosima sa Hrvatskom i potencijalnim opstrukcijama našeg evropskog puta od strane te zemlje, Zenović ističe da je neophodno da ostanemo dobri partneri koji će odgovorno graditi mostove saradnje, na koje će buduće generacije biti ponosne.
POBJEDA: Hrvatska državna sekretarka nedavno je kazala da je Crna Gora pri dobijanju IBAR-a obećala da će ispuniti preostale uslove koje nije ispunila kada je riječ o privremenim mjerilima. Koja su to privremena mjerila koja je Crna Gora „ostala dužna“?
ZENOVIĆ: U trenutku dobijanja Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) od preko 80 složenih privremenih mjerila Crna Gora nije u cjelosti ispunila tri za poglavlje 23 i tri mjerila za poglavlje 24. U poglavlju 23 govorimo o tri dijela tri mjerila, preciznije: izmjena Ustava u dijelu koji se odnosi na ulogu ministra pravde u Sudskom savjetu, imenovanje predsjednika Vrhovnog suda i izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. U vezi s mjerilom izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na ulogu ministra pravde u Sudskom savjetu, Vlada se 24. maja saglasila s odlukom ministra pravde da neće prisustvovati sjednicama Sudskog savjeta i glasati o pitanjima iz nadležnosti Sudskog savjeta do izmjena Ustava Crne Gore kojima će se ministar pravde isključiti iz članstva u Sudskom savjetu, što predstavlja privremeno rješenje, ali adresira suštinu mjerila, odnosno nezavisnost ovog tijela.
U vezi s mjerilom imenovanja predsjednice/ka Vrhovnog suda, utvrđivanjem Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama 29. maja predviđaju se deblokirajući mehanizmi za izbor predsjednika Vrhovnog suda. Podsjećam Vas na sve neuspjele pokušaje, u tim okolnostima izmjena norme ima za cilj da ovu institucionalnu blokadu prevaziđe.
U vezi s mjerilom izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu je
Izuzetno cijenimo kontinuiranu i otvorenu podršku Hrvatske i njenih institucija koju nam pružaju kroz prenos znanja, iskustva, kao i ekspertize hrvatskih kolega, što je u znatnoj mjeri doprinijelo izgrađivanju kapaciteta za vođenje pregovora i približavanju EU. Nesuglasice i nerazriješena pitanja treba otvoriti za diplomatskim stolom. Moje je uvjerenje da će Republika Hrvatska ostati dosljedna podrška našem putu ka punopravnom članstvu u EU – kaže Predrag Zenović, ističući da je realno i ostvarivo da Crna Gora uđe u EU do 2028. godine
informisao da će nakon završetku rada na Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja predložiti usvajanje zakona u Skupštini po ubrzanoj proceduri. Kada je riječ o poglavlju 24, procjena je da su djelimično ispunjena tri privremena mjerila koja se odnose na jačanje kapaciteta za vođenje finansijskih istraga, zatim, na njihovo sistemsko vođenje, kao i ostvarivanje bilansa rezultata u pogledu oduzimanja imovinske koristi stečene trgovinom narkoticima. Crna Gora je dužna da i u tim segmentima mjerila napravi reformske iskorake i mjerljive rezultate iako je Komisija pokazala spremnost, a Savjet podržao, da se tih nekoliko pitanja ostavi i nakon međuvladine konferencije. Po mom sudu, to je još jedna potvrda da IBAR nije bio nikakav poklon, nego zasluga Crne Gore i potvrda da je politika proširenja bazirana na principu zasluga.
POBJEDA: Nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a čini se da je zavladalo svojevrsno zatišje u kontekstu EU integracija i crnogorskog puta ka članstvu. Da li proces ide željenom dinamikom, ako uzmemo u obzir da su postojale najave o zatvaranju čak deset poglavlja do kraja godine?
ZENOVIĆ: Optimizam je važan sastojak složenog i višedimenzionalnog procesa evropske integracije. Kako drugačije u svijetu neizvjesnosti i rastućih autoritarnih narativa i modela zagovarati principe zajednice satkane od slobode, pravde, jednakosti, zakonitosti, vrijednosti civilizacije ko-
joj pripadamo. No i u tome moramo biti umjereni. Dobijanje pozitivnog IBAR-a otvorilo je novu fazu pregovora s EU i dalo novu energiju evropskom putu Crne Gore, državnoj administraciji i pregovaračkoj strukturi, ali i cjelokupnom društvu u cjelini. Očekivanje crnogorske strane je da već do kraja godine privremeno zatvori četiri pregovaračka poglavlja. Ukoliko to uspije, Crna Gora će do kraja godine zatvoriti više poglavlja nego što je u cijeloj protekloj deceniji, a ako uzmemo da je pažnja javnosti za trenutni proces pregovora nešto manja nego kada je u fokusu bio IBAR i to s razlogom, ali dinamika pregovora nije klonula i ide željenim tempom, pa bih rekao da je možda to razlog percepcije predstavnika medija da postoji neko zatišje u integraciji. I činjenica koju ovdje moram da naglasim, veliki pomaci u ekspertsko-tehničkom smislu i rad naše administracije ostaju nevidljivi za širu javnost. Međutim, ne smijemo izgubiti iz vida da je taj rad zalog za novo istorijsko poglavlje Crne Gore, pa tako i istorijsko poglavlje cijelog Zapadnog Balkana. Kako bi uticalo na edukaciju fokusirane javnosti i informisanost opšte crnogorske javnosti, Ministarstvo evropskih poslova pokrenulo je serijal programskog sadržaja koji ima za cilj približavanje oblasti pregovora u poglavljima koja planiramo privremeno da zatvorimo ove jeseni i to na način da će se u prvi plan staviti benefiti za potpunu primjenu EU standarda po sistem, privredu i društvo u cjelini. Evropski put nije samo istorijska trajektori-
Crne Gore sa Evropskom unijom
ja Crne Gore, to je put koji moraju preći građani Crne Gore u pogledu pravila, principa, standarda – riječju, put u bolji i sigurniji život.
POBJEDA: Reformska agenda dostavljena je Briselu na analizu. Jeste li već dobili povratni odgovor u smislu sugestija, eventualnih korekcija i kada se shodno, dostavljenoj RA, mogu očekivati prve isplate iz Plana rasta?
ZENOVIĆ: Crna Gora je i u izradi ovog dokumenta u okviru Plana rasta bila predvodnica. Vlada Crne Gore je 26. septembra 2024. godine usvojila Reformsku agendu, koja definiše ključne reforme koje Crna Gora treba da sprovede u naredne četiri godine kako bi dobila finansijsku podršku iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan. Ukupna odobrena sredstva iz ovog plana iznose 383,5 miliona eura, od čega
će 110 miliona biti bespovratna sredstva, dok će preostalih 273,5 miliona biti dostupno kroz povoljne kredite. Dokukument. Prva isplata, koja pogovarački proces i Reformska
nose se na bilans ostvarenih rezultata u sprovođenju reformi, regionalnu saradnju, reformske procese, dok sa druge strane imate niz faktora na koje država poput Crne Gore može minimalno ili ne može uopšte uticati, kao što su stavovi javnih mnjenja država članica o politici proširenja, opšta klima u odnosima u EU, izborni procesi na nacionalnom i za Evropski parlament, geopolitički kontekst.
Pregovaračka struktura na čijem sam čelu odgovorna je za tehničko-ekspertsku dimenziju i to je segment na koji svojom opredijeljenošću, jasnom vizijom i konkretnim politikama možemo da utičemo. U tom smislu Crna Gora je već napravila značajne korake u usklađivanju zakonodavstva s evropskim standardima u oblasti intelektualne svojine. Uvođenje pravnog okvira i mehanizama zaštite autorskih prava i
Kada je u pitanju poglavlje 31, Crna Gora je zadržala punu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom i zajedničkom bezbjednosnom i odbrambenom politikom. Crna Gora je 100 posto usklađena sa svim izjavama, odlukama i restriktivnim mjerama EU. Crna Gora je izradila završne izvještaje i predložila Komisiji njihovo privremeno zatvaranje. Evropska komisija je naša iskrena, partnerska i kritička podrška, ali i siguran saveznik u jasnoj mapi puta i odlučnoj političkoj volji Crne Gore da postane 28 članica do 2028. godine. Sve eventualne prepreke, vjerujem, moramo savladavati polazeći od suštine i smisla evropskog projekta, kao projekta mira, dobrosusjedstva, saradnje i prosperiteta.
POBJEDA: Prema pojedinim navodima, plan Crne Gore bio je da se me-
ZENOVIĆ: U saradnji sa Evropskom komisijom razmatrana su poglavlja koja su najspremnija za zatvaranje do kraja godine, pri čemu poglavlje 1 – Slobodno kretanje robe za sada nije bilo dio tih razgovora. Nesumnjivo je značajan napredak ostvaren u oblasti pomenutog poglavlja, koje nije slučajno prvo među svim poglavljima, ono je širok spektar tehničkih standarda, pravila o sigurnosti proizvoda, vršenje nadzora proizvoda na tržištu, kao i regulative koje se tiču zdravlja, odnosno ljekova i formiranja njihovih maksimalnih cijena itd. Proces zatvaranja ovog poglavlja može biti usporen zbog nedovoljno razvijenih administrativnih kapaciteta, složenog sistema podzakonskih akata i institucija za implementaciju tekovine u ovoj oblasti. Iako se očekuje napredak u ovoj oblasti, za potpuno zatvaranje ovog
glavlju 1 nastaviti u narednom periodu kako bi se dostigla potpuna spremnost za zatvaranje ovog poglavlja za godinu dana, kako je okvirno procijenjeno u komunikaciji sa EK. Naravno, ukoliko Crna Gora uspije da svojim naporima i ranije realizuje obaveze iz ovog poglavlja, u saradnji sa EK može biti planirano i skorije zatvaranje ovog poglavlja. Dakle, od nas najviše zavisi.
POBJEDA: Da li u daljem procesu približavanja Crne Gore članstvu u EU očekujete neku vrstu opstrukcije od strane Hrvatske, imajući u vidu određene nesuglasice koje su se dogodile tokom i nakon usvajanja sporne rezolucije o genocidu u Jasenovcu?
elektronskih komunikacija, usluga informatičkog društva i audio-vizuelne politike. Crnogorski zakonodavni i in-
nezavisnost relevantnih re-
Poglavlja: 7 (Pra-
ku izvjesno zatvaranje ovih poglavlja i postoji li mogućnost da se pojave neke prepreke na tom putu?
ZENOVIĆ: Pregovori imaju svoju političku i tehničko-ekspertsku dimenziju. Privremeno zatvaranje poglavlja u nog seta zakona, Crna Gora je postigla punu usklađenost i značajan napredak u pripre-
Što se tiče poglavlja 20, Crna
nji sa relevantnim akterima, dok se implementacija odvija kontinuirano. Obezbijeđena je kontinuirana koordinacija industrijske politike sa drugim ključnim strategijama, osigurana je konzistentnost nacionalnih strategija i programa u obla-
različite vidove međuresorne saradnje.
đu poglavljima koja bi treba-
kraja godine nađe i poglavlje
1 (slobodno kretanje robe).
Međutim, prema mapi puta EK ono neće biti zatvoreno
na to?
trebna dodatna usklađivanja i verifikacije sprovedenih reformi, zbog čega ono nije uvršteno u listu poglavlja koja bi mogla biti zatvorena
Svakako će se dodatni napori u po-
ZENOVIĆ: Podsjetiću u samom startu da Hrvatska i Crna Gora imaju izuzetno kvalitetnu saradnju u oblasti evropske integracije od samog početka našeg pregovaračkog procesa, te da su odnosi dvije zemlje prijateljski i dobronamjerni i pored pojedinih stvari koje povremeno otvore nesuglasice koje su normalne u međusobnim odnosima dvije države. Uvijek sam pristalica dijaloga i otvorene diplomatske i komunikacije na najvišem državnom nivou, kako se ne bi otvorena pitanja u toj mjeri produbila da utiču na dobre odnose naroda, sistema i institucija, odnosno dvije zemlje u cjelini. Izuzetno cijenimo kontinuiranu i otvorenu podršku Hrvatske i njenih institucija koju nam pružaju kroz prenos znanja, iskustva, kao i ekspertize hrvatskih kolega, što je u znatnoj mjeri doprinijelo izgrađivanju kapaciteta za
la aktivniju ulogu
padnog Balkana i angažovanjemu cilju unapređenja regionalne stabilnosti.
Ubijeđeni smo da je članstvo u EU garant stabilnosti i mira na Zapadnom Balkanu i predstavlja snažan mehanizam za sprovođenje Iako
sveukupnih reformi. Svjesni smo i činjenice da su dr-
žave ZB prešle veoma izazovan put u pogledu usvajanja i sprovođenja evropskih vrijednosti, koje stvaraju zdravije temelje za perspektivnu i prosperitetnu budućnost ovog regiona, učeći nas da prestanemo da živimo „strahove malih razlika“. Smatram da je na ovom putu neophodno da ostanemo dobri partneri koji će odgovorno graditi mostove saradnje, na koje će buduće generacije biti ponosne. Nesuglasice i nerazriješena pitanja treba otvoriti za diplomatskim stolom. Moje je uvjerenje da će Republika Hrvatska ostati dosljedna podrška našem putu ka punopravnom članstvu u EU. POBJEDA: Uzimajući u obzir sve društveno-političke okolnosti u zemlji, kao i složenost reformi koje je neophodno sprovesti, da li je vremenski okvir za punopravno članstvo 2028. godine realan i ostvariv? ZENOVIĆ: Uz neophodne značajne napore svih aktera i političkih subjekata, navedeni vremenski okvir za punopravno članstvo 2028. godine predstavlja ambiciozan, ali ostvariv cilj. Ključni faktori ka postizanju ovog cilja, osim kvaliteta, podrazumijevaju i brzinu i efikasnost sprovođenja neophodnih reformi, zatim političku stabilnost, podršku građana, koja je, podsjetiću, izuzetno visoka i iznosi gotovo 80 odsto. Posvećenost ove Vlade da se dostigne željeni cilj upravo je prepoznat u konkretnim rezultatima koje mi jednostavno predstavljamo, ali iza kojih zasigurno stoji višegodišnji trud, rad i posvećenost pregovaračke strukture. Realnost je i da proces pristupanja EU zavisi i od šireg konteksta unutar Evropske unije, jer je period za nama bio izazovan i za samu EU. EU je, nakon dvije decenije od solunskog obećanja Zapadnom Balkanu, ponovo pokazala svoju otvorenost ka proširenju i činjenicu da je ovo pitanje i dalje visoko na evropskoj agendi, stoga je jasno i razumljivo da nam ohrabrenja ka postizanju ovog cilja stižu sa svih zvaničnih adresa. Crna Gora je svjesna svih izazova, ali i ponosna na svoj predani rad, jer nam u procesu reforme društva ništa nije bilo niti će biti darivano. Stoga ćemo nastaviti s istinskim zalaganjem i zasluženo se izboriti za status punopravnog člana evropske porodice. Za to će svakako biti potrebno da Crna Gora nastavi sa procesom usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa evropskim, posvećenošću reformi javne uprave, jačanju institucija i ekonomskim prilikama i kontinuiranim bilježenjem rezultata, posebno u vladavini prava, borbi protiv korupcije i privrednom napretku. ako se povremeno provijava opravdani zamor naše administracije od duge integracije, iskoristićemo trenutni politički ambijent i priliku koja nam se pruža, kako bismo ostvarili svoj cilj i svojim primjerom podstakli i druge zemlje kandidate za članstvo u EU da ubrzaju reforme kod kuće. Bojan ĐURIŠIĆ
BROJNI PROBLEMI I IZAZOVI: Admiral u penziji Dragan Samardžić o najavama da bi Crna Gora mogla krenuti stopama Hrvatske i Srbije
Apsurdno je očekivati da ćemo uskoro, bez strateškog promišljanja, vizije i kompetentnosti donosilaca političkih odluka, svjedočiti unapređenju efikasnosti i operativnih sposobnosti sistema. Spoj nekompetentnosti i sujete ima poguban uticaj na čitav sistem. Brojnim, skupim i često neprimjerenim, paradnim i populističkim aktivnostima šarenih dezena ne može se prikriti crnilo ispod nokata bezbjednosnog sistema – poručio je Dragan Samardžić
PODGORICA –– Eventualno uvođenje obaveznog vojnog roka u Crnoj Gori zahtijevalo bi angažovanje ogromnih materijalnih i ljudskih resursa, a doprinos borbenoj gotovosti Vojske i unapređenju nacionalne bezbjednosti bio bi veoma upitan, naročito ako bi se vojni rok služio samo dva mjeseca - kazao je za Pobjedu admiral u penziji Dragan Samardžić, dodajući da takva odluka ne bi bila opravdana, a ni racionalna. Priča o vraćanju obaveznog vojnog roka u Crnoj Gori aktuelizovana je nakon što je Hrvatska najavila da će od januara naredne godine uvesti obavezno služenje vojnog roka, a takvu odluku najavila je i Srbija od septembra naredne godine. Iz Ministarstva odbrane Crne Gore ranije su kazali da ne isključuju mogućnost da će i naša država razmotriti ovo pitanje. problemi
Samardžić je kazao da, ukoliko bi Crna Gora odlučila da ponovno aktivira sistem obaveznog služenja vojnog roka, suočila bi se sa brojnim problemima i izazovima, kako u normativnom tako i u logističkom dijelu.
- Zahtijevalo bi to angažovanje ogromnih materijalnih i ljudskih resursa, a doprinos borbenoj gotovosti Vojske i unapređenju nacionalne bezbjednosti
bio bi veoma upitan, naročito ako bi se vojni rok služio samo dva mjeseca. Takav način služenja vojnog roka za mali sistem, kao što je crnogorski, zahtijevao bi angažovanje velikog dijela Ministarstva odbrane, Generalštaba i čitavog sastava Vojske na poslovima regrutacije i obuke ročnog sastava. Čak i uz veliko ulaganje i najbolju moguću pripremu, sistem ne bi bio u mogućnosti da primi čitav potencijalni godišnji regrutni kapacitet na obuku, što bi uslovilo selektivan pristup regrutovanju i izazvalo brojne probleme za crnogorsko društvo – kazao je Samardžić. Poručio je da bi uvođenje obaveznog služenja vojnog roka neminovno vodilo zapostavljanju težišnih aktivnosti i obuke profesionalnog sastava, što bi za posljedicu imalo, ne unapređenje, već gubitak ili slablje-
nje postojećih operativnih sposobnosti vojske.
- Prvenstveno iz ovih razloga, ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka za Crnu Goru nije opravdano i racionalno rješenje – kazao je Samardžić.
On je, na pitanje da li bi oni koji imaju i srpsko državljanstvo, a žive u Crnoj Gori morali da se odazovu Srbiji na poziv za služenje vojnog roka, rekao da će zakon regulisati na koga se odnosi obaveza, ali i kaznene odredbe u slučajevima neodazivanja na poziv države.
- Svaka država na svoj način normativno reguliše ovu oblast, pa sačekajmo da vidimo na koji način će to regulisati susjedne države, Hrvatska i Srbija. U Srbiji je u toku priprema zakona o ponovnom uvođenju vojnog roka, a predviđa se da obuka regruta započ-
ne 2025. godine. Da li će Srbija obavezu vojnog roka vezati za državljanstvo, prebivalište ili, pak, izabrati neki drugi model, saznaćemo uskoro kada Skupština Republike Srbije usvoji zakon kojim se reguliše ova oblast. Nesumnjivo da će zakonom biti decidno regulisano na koga se ova obaveza odnosi, ali i propisane kaznene odredbe i sankcije za one koji se obavezi ne odazovu – istakao je Samardžić. Komentarišući današnje stanje u Vojsci Crne Gore, Samardžić je kazao da su najveći problemi sa kojima se suočava odbrambeno-bezbjednosni sistem proizvod nepripremljenosti, nedostatka kompetentnosti i razumijevanja funkcionisanja sistema od ljudi koji pokrivaju vodeće političke funkcije u sistemu.
inertnost
- Inertnost, često potpuni izostanak obavještajnih informacija, procjene i preventive, što generiše neadekvatnu reakciju sistema na izazove i opasnosti, kao i negativni trendovi kojima svakodnevno svjedočimo, neminovno vode daljoj destrukciji i unižavanju sistema nacionalne bezbjednosti. Pored toga, krucijalni problem sa kojim se Vojska Crne Gore suočava, kao i kompletan bezbjednosni sektor, jeste kadrovski. Za naše uslove, ogroman je odliv kadra. Značajan broj kvalitetnih i obučenih ljudi je na-
pustio i svaki dan napušta sistem. Sa druge strane, sve teže je regrutovati novi kvalitetan kadar, čak i za vojnike po ugovoru, a naročito za vojne akademije. Na konkurse za vojne akademije javlja se veoma, veoma, mali broj ljudi. Svakako da među njima ima izuzetno kvalitetnih ljudi, ali često na nekim inostranim akademijama nemamo koga poslati. Čim imate tako mali regrutni potencijal, to uzrokuje spuštanje kriterijuma, što dugoročno može imati pogubne posljedice po sistem. Ovo je izuzetno ozbiljan i veliki problem, koji već duže očekuje adekvatnu reakciju države, prije svega kroz konkretne i efikasne mjere unapređenja statusa i standarda profesionalnih vojnika i policajaca – kazao je Samardžić. Prema njegovim riječima, sramota je za državu da je veliki broj profesionalaca, na kojima se temelji nacionalna bezbjednost, prisiljen da dodatnim radom na raznim, često za „uniformisana lica“ neprimjerenim poslovima, obezbjeđuje sredstva za život sebe i svoje porodice.
- Toga, nažalost, ima sve više. Takođe, problem koji zabrinjava jeste, ne nedostatak, nego često potpuno odsustvo strateškog promišljanja. Primjerima svakodnevno svjedočimo. Od pogoršanja odnosa sa susjednim i savezničkim državama do totalne dezintegracije sisteme bezbjednosti. Za države
Dragan Samardžić kaže da ne postoji regulativa NATO koja reguliše oblast koja se odnosi na obavezno služenje vojnog roka.
- U većini država NATO i Evrope obavezno služenje vojnog roka je nakon završetka Hladnog rata ukinuto, ali je zadržana mogućnost dobrovoljnog služenja. Neke države, kao na primjer baltičke, Grčka i Turska, imaju obavezu služenja u vojsci za muškarce, dok je za žene to na dobrovoljnoj osnovi. Norveška ima rodno
poput Crne Gore, sa izuzetno limitiranim sredstvima, racionalnost organizacije i integrisanost su presudni za efikasnost sistema. Greške u strateškoj viziji i konceptu nije moguće nadoknaditi dodatnim snagama ili resursima, jer oni naprosto ne postoje, te posljedice mogu biti katastrofalne u kriznim i vanrednim situacijama – istakao je Samardžić. Kazao je da je strategija nacionalne bezbjednosti, kao krovni strateški dokument kojim se definišu bezbjednosna politika i odgovori države na aktuelne bezbjednosne izazove, rizike i prijetnje, zastarjela i godinama prosto vapi da bude inovirana. - Nova strategija nacionalne bezbjednosti mora uvažiti promjene bezbjednosnog okruženja, na globalnom i regionalnom nivou, stratešku adaptaciju NATO i EU, i shodno tome definisati adekvatan odgovor države na stare i nove izazove, rizike i prijetnje. Sve što može biti integrisano treba da se integriše. Tu, prije svega, mislim na sistem reagovanja države u vanrednim situacijama, helikopterske jedinice Vojske i policije, sistem nadzora mora i pomorsku bezbjednost, medicinske i određene logističke kapacitete – kazao je Samardžić. Prema njegovim riječima, godinama se čeka i donošenje prvog zakona o kriznom upravljanju, bez kojeg, kako je rekao, teško da možemo efikasno odgovoriti obavezama kolektivnog, a i nacionalnog sistema bezbjednosti.
- Nažalost, većina vodećih ljudi koja bi morala da potencira hitno donošenje takvog zakona, uopšte ne razumije bezbjednosni koncept Kriznog menadžmenta NATO. Dakle, problemi u sistemu nacionalne bezbjednosti Crne Gore su brojni i kompleksni. Nasuprot tome, apsurdno je očekivati da ćemo uskoro, bez strateškog promišljanja, vizije i kompetentnosti donosilaca političkih odluka, svjedočiti unapređenju efikasnosti i operativnih sposobnosti sistema. Spoj nekompetentnosti i sujete ima poguban uticaj na čitav sistem. Mnogobrojnim, skupim i često neprimjerenim, paradnim i populističkim aktivnostima šarenih dezena ne može se prikriti crnilo ispod nokata bezbjednosnog sistema – poručio je Samardžić. i. KopriViCA
neutralnu regrutaciju, što znači da i muškarci i žene mogu biti regrutovani. U Švedskoj je ponovo, 2017. godine, uveden rodno neutralni selektivni sistem služenja vojnog roka, pa tako od regrutnog kontingenta od oko 100.000 ljudi na služenje vojnog roka se poziva oko 4.000 regruta godišnje – kazao je Samardžić.
Prema njegovim riječima, važno je napomenuti da kod svih ovih država, minimalno služenje vojnog roka je šest mjeseci.
- U svjetlu promjena globalnih bezbjednosnih prilika, naročito nakon agresije Rusije na Ukrajinu, neke države suočene sa problemima regrutovanja kadra za vojsku, proučavaju iskustva baltičkih i nordijskih država i, tragajući za isplativim kadrovskim modelom, razmišljaju o ponovnom uvođenju vojnog roka. Dakle, individualna je stvar svake države, bila ona NATO ili ne, da shodno svojim potrebama, procjenama i mogućnostima definiše model organizacije i popune oružanih snaga – dodao je Samardžić.
NEDOMAĆINSKI: Za 11 mjeseci 155 imenovanja više nego razrješenja, iz CGO kažu da se niko godinama nije posvetio racionalizaciji javne uprave i upozoravaju da to ne doprinosi boljem radu državnih organa
PODGORICA – Podatak da je vlada Milojka Spajića za 11 mjeseci imenovala 652 javna funkcionera, a istovremeno razriješila 497 javnih funkcionera, što je 155 više imenovanih nego razriješenih, pokazatelj je da se godinama niko nije posvetio racionalizaciji, profesionalizaciji i depolitizaciji javne uprave – ocijenili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), dodajući da ,,gomilanje javnih funkcionera, ali i službenika i namještenika, vodi nižoj produktivnosti, ali i demotivisanju onih koji su do svojih pozicija došli radom“.
Iz CGO, koji je objavio podatak o broju imenovanih i razriješenih funkcionera, ukazali su i da dinamika kadriranja navodi na zaključak da su pojedine sjednice Vlade sazivane samo zbog ovih pitanja, te da su te tačke toliko obimne da ih Vlada čak objavljuje kao poseban izvještaj za javnost nakon sjednica. Na pitanje Pobjede koliko građane koštaju bivši funkcioneri, saradnik na programima CGO Nikola Obradović navodi da taj izdatak ide i do tri miliona eura godišnje uz tendenciju rasta, te da je efekat takve politike veoma negativan i štetan po državni budžet.
naknade
- Te naknade omogućavaju bivšim funkcionerima da primaju punu platu do godinu nakon prestanka funkcije, čak i dvije godine ako im se bliži penzija. To ih čini privilegovanim i nakon gubitka funkcije, posebno u aktuelnom ekonomskom ambijentu, a sve na račun građana i građanki, od kojih se neki suočavaju i sa ozbiljnim egzistencijalnim izazovima. Ovo zakonsko rješenje je diskriminatorno upravo u odnosu na sve ostale građane koji sigurno neće imati finansijsku podršku takve vrste ukoliko ostanu bez posla – navodi Obradović, dodajući da se na račun toga smanjuju i raspoloživa sredstva
Masovna imenovanja i razrješenja ukazuju da Vlada nema volje za potrebnu racionalizaciju, profesionalizaciju i depolitizaciju, a što bi prekinulo začarani krug klijentelizma i partitokratije. Ponavlja se stari obrazac gdje se politička moć koristi za lične i stranačke interese, čime se dodatno destabilizuje sistem i smanjuje kvalitet usluga koje se pružaju građanima. Pored toga što je politika aktuelne vlade eksperimentalna, a često i nerealna kad je u pitanju ekonomija, u dijelu koji se tiče javne uprave ona se može opisati kao neodgovorna, suprotna javnom interesu i neodrživa – ocijenio je Nikola Obradović
za obrazovanje ili zdravstvo. Obradović ukazuje da građani prepoznaju štetnost takvog zakonskog rješenja, te da je istraživanje iz 2022. godine koje sprovode sa Institutom DAMAR pokazalo da je čak 82 odsto građana protiv takvih privilegija. Ipak, funkcionerske naknade su, kako ocjenjuje Obradović, jedno od rijetkih pitanja o kojima se vlast i opozicija lako dogovaraju, na obostrano zadovoljstvo. CGO
je, podsjeća on, prije dvije i po godine svim poslaničkim klubovima i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu uputio inicijativu za izmjenu zakona u ovom dijelu.
- Inicijativom je predloženo skraćenje perioda primanja tzv. funkcionerske naknade sa sadašnjih godinu na tri mjeseca. Predložena je i promjena u iznosu ove naknade, odnosno da umjesto iznosa u visini zarade koju je funkcioner
Da na ovakvu praksu Vlade blagonaklono ne gledaju ni iz Evropske komisije, pokazuje i posljednji izvještaj u kojem je konstatovano da je Crna Gora umjereno pripremljena za reforme javne uprave, sa ograničenim napretkom u toj oblasti. - To nam je ocjena nakon 12 godina pregovora, uz opomenu EK oko nedostatka meritokratskog pristupa i sniženih uslova za zapošljavanje državnih službenika. Neke od preporuka EK odnose se i na jaču regulaciju koja bi osigurala zapošljavanje na osnovu
primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, sada bude ograničeno na iznos u visini prosječne neto zarade u Crnoj Gori. Takođe, predložili smo i da pravo na naknadu po prestanku funkcije nemaju oni koji su na funkciji proveli manje od tri mjeseca, koji su razriješeni sa funkcije, kao i oni funkcioneri koji su sami podnijeli ostavku. Do danas nijesmo dobili nikakav odgovor povodom ove inicijative, iako su neki poslanici, kad su smatrali da im je to politički profitabilno, najavljivali amandmane, ali su ih ubrzo zaboravili – kazao je Obradović Pobjedi. Na pitanje Pobjede što ovakva praksa govori o politici aktuelne vlade, Obradović kaže da su funkcionerske naknade kontinuitet, te da je to karakterisalo i ranije vlade. - Novina je dinamizacija naše političke scene, česta smjenjivost vlada, kao i još češća i masovna imenovanja i razrješenja, što ukazuje da nema volje za potrebnu racionalizaciju, profesionalizaciju i depolitizaciju, a što bi prekinulo začarani krug klijentelizma i partitokratije. Umjesto toga, ponavlja se stari obrazac gdje se politička moć koristi za lične i stranačke interese, čime se dodatno destabilizuje sistem i
vladu - navodi Obradović, dodajući da je neophodan zakon o Vladi kako bi se prestalo sa praksom prekrajanja resora kako kome padne na pamet.
Pa RTIJS kO
kompetencija, a kako bi se unaprijedila stručnost u javnoj upravi. EK je naglasila i da česte kadrovske promjene u javnoj upravi dovode do gubitka ekspertize o pitanjima u vezani sa procesom pristupanja EU –ukazuje Nikola Obradović. Takav pristup Vlade, kako smatra, vodi daljem smanjivanju efikasnosti javne administracije, a istovremeno i povjerenja građana u institucije, što je u suprotnosti sa jednom od preporuka EK da se preduzmu mjere kako bi se unaprijedila funkcionalnost javne uprave.
smanjuje kvalitet usluga koje se pružaju građanima. Pored toga što je politika aktuelne vlade eksperimentalna, a često i nerealna kad je u pitanju ekonomija, u dijelu koji se tiče javne uprave ona se može opisati kao neodgovorna, suprotna javnom interesu i neodrživa – ocijenio je Obradović. Javne istupe vladajućih struktura da racionalizacija ne mora u svakom slučaju da podrazumijeva smanjenje broja zaposlenih, već njihovu bolju raspodjelu i iskorišćenost, Obradović vidi kao pokušaj izbjegavanja suštinski reformi. Dodaje da nije dovoljno samo premještati kadrove sa jedne na drugu poziciju, već da se mora ozbiljno preispitati struktura i funkcionalnost institucija.
- Mi u CGO-u smatramo da takva retorika predstavlja pokušaj prikrivanja potrebe za smanjenjem broja zaposlenih u javnoj upravi i to je realnost koja se mora javno reći, ako smo dobronamjerni prema državi i želimo da ona postiže mnogo bolje rezultate na svim poljima. Dakle, situacija u Crnoj Gori je takva da je javna administracija preopterećena što dodatno otežava njenu efikasnost i umjesto da se to adresira kroz racionalizaciju, dobili smo nikad glomazniju
Za POŠLJaVan J e Obradović ukazuje da je prekomjerno zapošljavanje kod nas drugi naziv za partijsko zapošljavanje u javnoj administraciji, i to ostaje ozbiljan problem i kod aktuelne vlade. - Iako donosioci odluka pominju racionalizaciju, jasno je da nema volje za sprovođenjem temeljnih reformi koje bi rasteretile javnu administraciju i unaprijedile njenu efikasnost. Vlada ne želi da riješi ovo pitanje, štoviše, upravo instaliranje podobnih, partijski dokazanih kadrova jedan je od njenih glavnih aduta u uspostavljanju političke moći i to važi za sve konstituente aktuelne vlade bez izuzetka – navodi Obradović. Na pitanje u kojoj mjeri ovako glomazan državni apart utiče na funkcionalnost, ali i finansijsku održivost, Obradović ocjenjuje da predstavlja ozbiljnu prepreku efikasnosti. - Gomilanje javnih funkcionera, ali i službenika i namještenika, vodi nižoj produktivnosti, ali i demotivisanju onih koji su do svojih pozicija došli radom. Sve je to veoma skupo, ogromni novac građana isplaćuje se iz državne kase. To je pokazatelj nedomaćinskog upravljanja i loših menadžerskih vještina Vlade. Nema objašnjenja situacije u kojoj na jednoj strani imate nestašice ljekova za najteže bolesnike ili neispravne medicinske aparate, dok na drugoj strani Vlada troši enormne iznose na različite plate, reprezentacije, obezbjeđenje ili putne troškove javnih funkcionera i drugih podobnih kadrova – kazao je Obradović dodajući da je to neodrživo, te da je stručno utemeljena reforma urgentna kako bi se stvorili uslovi za efikasno funkcionisanje institucija. Iz Ministarstva finansija je Pobjedi nedavno rečeno da je u toku izrada novog zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, u okviru kojeg se, kako su kazali, između ostalog, razmatra i član koji se odnosi na pravo na naknadu po prestanku funkcije. Tada nije precizirano da li će ta praksa biti ukinuta ili ograničena na kraći period. Prema podacima ovog resora, prošle godine je bivšim funk cionerima isplaćeno 1.861.059,34 eura, dok je u prvih sedam mjeseci ove godine po istom osnovu isplaćeno 1.464.299,67 eura. Broj onih koji su primali funkcionersku naknadu tokom ove godine je varirao između 100 i 144, koliko ih je bilo u februaru. Na pitanje Pobjede koliko njih je na ovu naknadu imalo pravo, ali je nije tražilo, iz MF je rečeno da takav podatak nemaju. M. Lk
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava priprema novi zakon o zaštitniku, Bjeković kaže da je važno unaprijediti rješenja na putu evropskih integracija
Planirano je da se zakonske izmjene
završe u prvom
kvartalu naredne
godine - navode iz
Ministarstva
PODGORICA – Institucija ombudsmana mora da ima nezavisnost u izboru kadra, ali i finansijsku nezavisnost da ne mora da traži od Ministarstva finansija odobrenje za korišćenje sredstava u granicama dodijeljenog budžeta i u skladu sa zakonom. Važno je propisati da je državni organ dužan da obavijesti ovu instituciju što je uradio povodom preporuka koje je dobio jer se mišljenja, koja sačinjavamo, ne poštuju - rekao je Pobjedi ombudsman Siniša Bjeković, dok iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava kažu da će se novim zakonom poboljšati struktura institucije zaštitnika, nadležnost, kompetencije i nezavisnost koja trenutno nije u punoj mjeri obezbijeđena.
Ministarstvo je predlagač zakona. Radna grupa za izradu nacrta tog akta formirana je u septembru, a utvrđivanje propisa trebalo bi da se završi u prvom kvratalu iduće godine. Iz Ministarstva kojim rukovodi ministar Fatmir Đeka kazali su Pobjedi da je u planu da se nakon toga akt uputi Skupštini na usvajanje. - Zakonom će se unaprijediti pravni okvir i ojačati sama struktura, nadležnost, kompetencije i nezavisnost koja trenutno nije u punoj mjeri
obezbijeđena – kazali su oni. Međunarodna zajednica, koja duže vrijeme prati napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji, traži da se unaprijedi položaj institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Ombudsman Bjeković kaže da je zato izrada novog zakona važna za cijelu državu na putu evropskih integracija i obaveza koje imamo prema međunarodnim partnerima. Istakao je da bez izmjene zakonodavstva ne možemo računati na jačanje statusa kod Globalne alijanse nacionalnih institucija za ljudska prava, na način da ćemo iz statusa B napredovati u status A.
- Nezavisnost institucije je potrebna da bismo dobili status A – kazao je Bjeković.
Ključne izmjene
Bjeković je istakao da kroz ovaj akt treba da se unaprijedi proces izbora ombudsmana,
finansijska nezavisnost institucije, kao i nezavisnost u izboru kadra, ali i da se reguliše praksa što se preporuke koje sačinjavaju ne poštuju. Kada je riječ o procesu izbora ombudsmana, smatra da u tom dijelu nema prostora za bitnu izmjenu, da je ovo pitanje uređeno Ustavom. Stava je da treba da se pojača procedura izbora, te da, kao i posljednjeg puta, u njoj učestvuje više kandidata. Predsjednik države predlaže ombudsmana i Bjeković kaže da to nije problem, ali da je pitanje da li će svako održati potreban nivo, da sve bude transparentno i da je važno da imamo rješenje koje će da izdrži sve probe vremena. - Institucija ombudsmana mora da ima i finansijsku nezavisnost, da ne mora da pita Ministarstvo finansija i traži odobrenje za korišćenje sredstava u granicama dodijeljenog budžeta i u skladu sa za-
konom, što je već učinjeno u slučaju nekih drugih organa. S tim u vezi, treba podsjetiti da je samo u tri slučaja Ustav propisao ,,samostalnost i nezavisnost“ organa i to za sud, sudski savjet i ombudsmana, a da je zakon o zaštitniku eksplicitno propisao finansijsku nezavisnost zaštitnika – kazao je Bjeković.
Upitan da li smatra da preporuke zaštitnika ljudskih prava i sloboda koje sačinjavaju u predmetima treba da budu obavezne, Bjeković kaže da bi u principu to bilo idealno, ali da se neće ići ka tom rješenju, jer može da se desi da jednu odluku donese ombudsman, a drugačiju sud.
- Treba kroz zakon precizirati da je državni organ dužan da obavijesti ombudsmana što je uradio po pitanju preporuka koje je dobio. To nije sada propisano – rekao je Bjeković.
Problem u zaPošljavanju
Ombudsman je precizirao da je nužno da se omogući instituciji da sama kroz raspisivanje konkursa bira kadar koji joj je potreban. Smatra da aktuelno rješenje nije dobro, jer angažuju službenike kroz posredovanje Uprave za ljudske resurse.
- Treba da imamo pravo da sami regrutujemo kadar i biramo – kazao je on.
I spričao je da dosadašnje iskustvo pokazuje da preko
Uprave za kadrove čekaju i po devet mjeseci da se neko angažuje kao zamjena, te da im se dešava apsurdna situacija, da kada dođe zamjena – vraća se onaj zaposleni koji je trebalo da bude zamijenjen. Kroz novi zakon, smatra, trebalo bi da se ojača i položaj zamjenika ombudsmana. To se ne od-
nosi samo na tu poziciju, već i na odgovornost. Do sada je sva odgovornost bila na ombudsmanu.
- Tu izmjenu traži i Komitet za prava djeteta kao dodatni vid garancije nezavisnosti ovog dijela nadležnosti, ali i u skladu sa preporukama u vezi sa nekim drugim kao što je zaštita od diskriminacije i prevencija torture – rekao je Bjeković.
Nije isključeno da će ovaj zakon tražiti intervencije i u nekim drugim zakonima, ali će se o tim pitanjima razgovarati tokom izrade nacrta novog zakona, poručio je Bjeković.
Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava, upitani kako gledaju na aktuelni položaj institucije, kažu da cijeneći ostvarene rezultate u radu, ta ustanova uživa veliko poštovanje među građanima, civilnim sektorom, institucijama i međunarodnim organizacijama u Crnoj Gori.
- Imajući u vidu srodnost nadležnosti i neupitan fokus na svakodnevnim kontinuiranim aktivnoostima u cilju unapređivanja poštovanja ljudskih prava, saradnja Ministarstva ljudskih i manjinskih prava i zaštitnika ljudskih prava i sloboda je na visokom nivou što daje dodatni podstrek izradi strateških i zakonodavnih okvira u cilju jačanja pravnog sistema države – kazali su oni. Dodaju da su članovi radne grupe koja piše zakon predstavnici relevantnih institucija koji svojim aktivnim učešćem daju doprinos što kvalitetnijem rješenju i to: Vrhovnog državnog tužilaštva, Odbora Skupštine Crne Gore, Vrhovnog suda Crne Gore, Službe predsjednika Crne Gore, Ministarstva pravde, Ministarstva evropskih poslova, kao i predstavnici NVO. U svojstvu posmatrača su predstavnici institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Delegacije EU u Crnoj Gori, Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope, Misije OEBS-a u Crnoj Gori. - U narednom periodu, u skladu sa uočenim potrebama u cilju efikasnosti rada, očekuje se i proširenje sastava radne grupe – kažu iz Ministarstva. Godinama i stručna javnost ukazuje da je neophodno da se ojača institucija koja štiti ljudska prava i slobode građana. Kritikuju se donosioci odluka što ustanova, pored ostalog, nema ni sopstveni prostor, a na to su ukazivali i iz Evropske unije kroz izvještaje.
- Ulaganje u kadrovsku infrastrukturu i njeno jačanje je takođe važno, jer može bitno
uticati na kvalitet rada i ispunjenje obaveza koje stoje pred institucijom u novim uslovima, posebno imajući u vidu da je to najčešće proces na duži rok, a ne puko popunjavanje slobodnih radnih mjesta – navodili su oni. Institucija koja ima zadatak da izgradi građansko društvo zaživjela je u crnogorskom sistemu 2003. godine. Tada je donijet Zakon o ombudsmanu. Prvi zaštitnik ljudskih prava i sloboda bio je Šefko Crnovršanin koji je nedavno saopštio da je bio izazov raditi u takvoj insituciji, jer je imao poteškoća i da nađe kadar zato što su svi bili skeptični kako će da zaživi takva ustanova. Nakon Crnovršanina, funkciju ombudsmana obavljao je Šućko Baković, a potom je izabran Bjeković. Ombudsmanu mandat traje šest godina.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda bira se na prijedlog predsjednika države. U postupku utvrđivanja prijedloga kandidata predsjednik obavlja konsultacije sa naučnim i stručnim institucijama i nevladinim organizacijama čija je osnovna djelatnost zaštita ljudskih prava i sloboda. Nakon raspisivanja javnog poziva za predlaganje kandidata, predsjednik upućuje Skupštini prijedlog.
najviše Pritužbi na rad državnih organa
Ombudsman učestalo u izvještajima o radu ukazuje na problem da državni organi ne poštuju njegove preporuke. U prošlogodišnjem izvještaju je konstatovano da gotovo da nema ministarstva ili organa javne uprave kojem ombudsman nije posvetio pažnju, a u 57 slučajeva preporuke nijesu ispoštovane. Najviše pritužbi ombudsmanu tokom 2023. godine pristiglo je na rad državnih organa i državne uprave - 349, na rad sudova - 79, državnog tužilaštva - 19, Uprave policije - 67, javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja - 252, organa lokalne samouprave i lokalne uprave - 49 i na rad organa, službi i nosilaca javnih ovlašćenja u drugim državama, privredna društva, druga pravna lica, preduzetnike, fizička lica - 162. U izvještaju je istaknuta i zabrinutost povodom brutalnih slučajeva vršnjačkog nasilja, problemu o kojem se dosta govori, ali na koje društvo i dalje traži efikasan sistemski odgovor. n. Đ.
Poneđeljak, 14. oktobar 2024.
PODGORICA - Dragoljub
Dabanović iz Seoca u Crmnici čitav svoj vijek posvetio je prikupljanju starina i kolekcionarstvu. Kroz tu svoju pasiju imao je priliku da bude u posjedu originalnih dokumenata, državnih i crkvenih pečata, a time i izvornih podataka koji bjelodano potvrđuju da su Crnogorci, kako kaže, osuđeni da nanovo proživljavaju svoju istoriju jer je „nijesu utvrdili kako treba“. Kao primjer te svoje tvrdnje
Dabanović u razgovoru za Pobjedu navodi odnos prema crnogorskoj ckrvi koja je zajedno sa tadašnjom državom zbrisana kroz otvorenu srpsku okupaciju 1918. godine. - Kako drugačije nazvati taj period koji ilustruje i zvanična naredba od 23. oktobra 1918. godine, kojom se Crnogorcima, kojima je levor bio svetinja, uvodi zabrana nošenja oružja, a na Cetinju suspenduje sloboda kretanja i zavodi policijski čas –navodi naš sagovornik.
Što kažu kr Štenice
Prema njegovim riječima, često pobornici srpstva, tačnije jedan njihov dio - unionisti, pravdaju negiranje crnogorske istorije, nasljeđa i nacije time što se pozivaju na vjerske popise s početka prošlog vijeka, ili školska svjedočanstva u kojima se navodi koji su jezik izučavali. I to se, kako kaže, uzima kao gotova stvar i „podloga za današnje djelovanje SPC koja je nastala tek nakon 1918“.
- Ko iole drži do dokumenata i istorijskih činjenica ne treba mu mnogo istraživanja da utvrdi da se ne može govoriti o viševjekovnom trajanju SPC na ovom prostoru, kako to propagiraju srpski popovi i velikodostojnici koji uoči izbora, popisa, ili drugom zgodom pohode Crnu Goru i ubjeđuju nas ko smo i što smo – ističe on.
Za one koji ne vjeruju neka, kako kaže, „provjere krštenice svojih đedova ili prađedova, pa neka vide što u njima piše“.
- Svakako neće naći SPC ni u jednom dokumentu iz perioda prije nego su Crnogorci zgaženi od najbliže saveznice u Prvom svjetkom ratu - Srbije, koja je crnogorsku žrtvu i crnogorsko ratovanje „nagradila“ okupacijom, brisanjem države, crkve i imena crnogorskog – poručuje Dabanović. ulje na vatru podjela
Naglašava da ne ukazuje na ove stvari da bi bilo koga ubjeđivao kako da se piše i kazuje.
Dragoljub Dabanović čuva stara dokumenta koja svjedoče kako je zatirano trajanje crnogorske crkve i države i nastavljeno kroz katastarsko prekrajanje istorije
Ko iole drži do činjenica ne treba mu mnogo istraživanja da utvrdi da se ne može govoriti o viševjekovnom trajanju SPC na ovom prostoru, kako to propagiraju srpski popovi i velikodostojnici koji uoči izbora, popisa, ili drugom zgodom pohode Crnu Goru i ubjeđuju nas ko smo, ističe Dabanović
- Legitimno je slobodno se izjasniti kojem etnosu ili naciji pripadate. Ali nije legitimno da u ime te podjele, neko prisvaja naše nasljeđe, upisuje u svoje vlasništvo i tako dodatno doliva ulje na ove crnogorske po-
djele – upozorava Dabanović. Pritom, kako kaže, sve manje ima traga i pominjanja Svetog Petra Cetinjskog, a u svakoj zgodi i prilici, nove bogomolje, crkve ili vjerske škole podižu se u slavu Svetog Save.
- To ne bi bilo problematično da se usput uporno ne zatire crnogorsko ime, naši sveci, a crkve podizane bratsveničkom ili plemenskom slogom otimaju uz ćutanje institucija, zvaničnika i pravosuđa – upozorava sagovornik. Na pitanje kako smo došli do to-
ga da kada se pomene da je crnogorska crkva bila autokefalna to proglašava za jeres, iako je imala svoj Ustav, i bila zvanično upisana u evidenciju pravoslavnih crkava u dokumentima Vaseljenske patrijaršije, Dabanović kaže da su neznanje i nečije otvorene velikodržavne agende ključni problem.
- Još veći problem je to što se namjerno zaobilaze i relativizuju istorijski dokumenti i dokazi, vjeruje se bajkama i agresivnom populizmu koji sve što je imalo pečat ovog podneblja,
Sa crnogorskim bogomoljama kao vlasništvo SPC završavaju i groblja – a sa njima kosti naših predaka postaju tuđe vlasništvo, pa me strah što bi, da kako mogu, oni danas rekli i kako bi sudili svojim potomcima, pita se Dabanović
Na pitanje kako smo došli do toga da kada se pomene da je crnogorska crkva bila autokefalna to se proglašava za jeres, iako je imala svoj Ustav i bila zvanično upisana u evidenciju pravoslavnih crkava u dokumentima Vaseljenske patrijaršije, Dabanović kaže da su neznanje i nečije otvorene velikodržavne agende ključni problem
od Duklje na ovamo - danas proglašava srpskim temeljima – kaže Dabanović.
Stare parohije
Ističe da je proteklih 20 godina, mnogo prije nego što su stvari „zabetonirane“ Temeljnim ugovorom, kulturno i nacionalno blago katastarskim marifetima završavalo u ruke druge crkve koja propagira velikosprsku politiku i negira sve što je crnogorsko.
- Narod je podijeljen, slijepo vjeruje „nebeskim“ pričama. Sumnjam da iz crkava u Crmnici nestaju dokumenta, vrijedne stvari i zatiru se tragovi koji svjedoče kako su prilike izgledale prije 1918. godine. O tome svjedoče i ove fotografije pečata Parohije donjoseočke i godinjske u okviru autokefalne Pravoslavne mitropolije Cetinjske. Pukim čudom su sačuvani, inače bi završili negdje na bunjištu... Jasno je da ni ovi pečati ne bi postojali da nije bilo crnogorske crkve – kaže Dabanović. Ukazuje na to da, kada se pominju pečati o tome kako je SPC zaživjela na ovim prostorima, slikovito, više od hiljadu riječi, govori jedan drugi štambilj: -Na njemu piše: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, Zetska divizijska oblast – Versko odeljenje. Bila je to zvanična potvrda da je SPC došla među Crnogorce zajedno sa srpskom vojskom i okupacijom nakon 1918. godine – navodi Dabanović.
Prema njegovim riječima posljedice tog nacionalnog inžinjeringa živimo i danas kada se
crkve, koje su gradili naši preci uz podršku Knjaževine Crne Gore, a potom i Kraljevine Crne Gore bez osnova upisuju u vlasništvo SPC, čije je sjedište u drugog državi. - Da stvar bude još crnja, sa bogomoljama u vlasništvo SPC završavaju i groblja – a sa njima kosti naših predaka postaju tuđe vlasništvo, pa me strah što bi, da kako mogu, oni danas rekli i kako bi sudili svojim potomcima – pita se Dabanović. Ćutanje inStitucija U tom pogledu, ističe da ima veliki respekt prema borbi i nastojanju Nevladine organizacije Komunica NG koja vodi pravnu bitku da otvori oči javnosti i ukaže na nedopustive i protivpravne upise crnogorskog sakralnog blaga koje bez zvaničnih rješenja, samo na temelju iskaza pred katastarskim komisijama, završava kao imovina SPC. - Gotovo je nevjerovatno da se nijedna državna institucija ne bori da sačuva ono što je državna imovina, niti nastoji da utvrdi kako je i na osnovu čega došlo do takvih volšebnih prepisa imovine. Porazno je to što od svih opština u državi samo prijestonica Cetinje nastoji da u pravnim i sudskim postupcima dokaže činjenično stanje i izbori se protiv prekrajanja prava, istorije i pamćenja. Ostatak zemlje snom mrtvijem spava i žmuri pred činjenicom da svetinje kakve su grobovi – postaju tuđa svojina – zaključuje Dabanović. i. periĆ
Poslanik Pokreta Evropa sad izvinio se građanima „zbog svoje greške“
PODGORICA – Poslanik
Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić saopštio je da će zbog neprimjerenog korišćenja službenog automobila, vratiti vozilo Skupštini Crne Gore.
On se izvinio građanima zbog svoje greške. Mediji su prije dva dana objavili fotografiju na kojoj se vidi da je Čarapić prevozio krevet službenim vozilom Skupštine.
Riječ je o automobilu „reno megan“, koji je po spisku službenih vozila sa sajta Skupštine, zadužio upravo on, u ime poslaničkog kluba PES-a. - Zbog neprimjerenog korišćenja službenog vozila vratiću ga Skupštini Crne Gore, što je nešto što se podrazumijeva, uz izvinjenje građanima Crne Gore. Kao neko ko zastupa uvođenje odgovornog odnosa prema državnim resursima, ne želim da svojim
Vasilije Čarapić
primjerom u praksi demonstriram drugačije manire - saopštio je Čarapić. Čarapić se dan ranije oglasio tim povodom i saopštio da je u toku dana, između dvije službene aktivnosti, prenio privatne stvari do zgrade u kojoj živi. Istakao je da je vožnja u tu svrhu trajala manje od dva minuta, a da je gorivo platio iz sopstvenog džepa. R. P.
Privredna komora i Ministarstvo ekologije organizovali okrugli sto na kome su privrednicima objašnjene brojne nedoumice o upotrebi plastičnih kesa
se
Vlada je 10. oktobra usvojila uredbu koja predviđa da naknada za kese debljine preko 50 mikrona bude 0,03 eura
PODGORICA - Crnogorski privrednici imaju brojne nedoumice u vezi sa sprovođenjem odredbi Zakona o upravljanju otpadom, posebno onih koje se odnose na zabranu upotrebe plastičnih kesa debljine između 15 i 50 mikrona, kao i određenih proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu. Privrednicima su pojašnjene nove obaveze za privredu koje Zakon predviđa, mogućnosti prilagođavanja tržišta, kao i koji su to konkretni koraci koje kompanije mogu preduzeti u cilju usklađivanja sa zakonskim obavezama koje stupaju na snagu 20. oktobra. Na skupu je pojašnjeno da su kese debljine od 15 do 50 mikrona zabranjene, dok su kese za pakovanje do 15 mikrona i preko 50 mikrona i dalje dozvoljene, uz napomenu da se za kese deblje od 50 mikrona plaća naknada – saopšteno je iz PKCG. Vlada je 10. oktobra usvojila uredbu koja predviđa da naknada za kese debljine preko 50 mikrona bude 0,03 eura. Načelnik Direkcije za upravljanje otpadom i komunalne usluge Ivan Stanišić kazao je da je Zakon o upravljanju otpadom
KRIZA TRAJE NEKOLIKO SEDMICA: Postporođajna depresija pogađa jednu od deset žena, pomoć najbližih ključna
PODGORICA – Osjećaj straha, beznađa, kao i stalna potreba za emotivnim pražnjenjem usmjerenim na okolinu i najbliže, nešto je sa čim sam se suočila već u prvoj nedjelji nakon što je moja beba došla na svijet. Pogledam u njegove oči, onako još mamurna od anestezije nakon teškog carskog reza, držim ga u naručju i jedino što mi prolazi kroz glavu jeste pitanje zašto ne prestane da plače - priča za Pobjedu Maja, majka dvogodišnjeg dječaka, koja se nakon rođenja prvog djeteta suočila sa postporođajnom depresijom.
Od smijeha dO suza Svakog trena se pitala što radi pogrešno i zbog čega ona, iako bi to trebalo da bude prirodan proces, ne uspostavlja baš tako lako vezu sa djetetom.
poznati simptome i ne voditi se pričom okoline da „čekamo da prođe“ ili da govorimo osobi da se „trgne“ i uživa u roditeljstvu, čime ćemo joj možda izazvati i osjećaj krivice. - Kada je stanje prepoznato i adekvatno liječeno, dolazi do poboljšanja pa i prestanka simptoma. Postporođajnu depresiju neki autori i ne smatraju posebnim dijagnostičkim entitetom, već kažu da je treba posmatrati kao bilo koju drugu vrstu problema sa mentalnim zdravljem, čiji je „okidač“ trenutna kriza i prilagođavanje na rođenje djeteta - ističe psihološkinja Marica Stijepović.
savjetOvalište je važnO
usvojen u aprilu ove godine, a da je u pripremi od 2018. On je kazao da su svjesni da postoje određene nejasnoće u vezi sa primjenom pojedinih odredbi i da su spremni da ih razjasne. Privrednicima je preporučeno i da od svojih dobavljača zatraže deklaraciju o materijalu od kojeg je pakovanje izrađeno, kako bi bili sigurni da li je zabranjen za upotrebu u skladu sa Zakonom.
Jasmina Janković-Mišnić iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera istakla je da je cilj kojem se teži primjenom tih zakonskih odredbi smanjenje, a zatim postupno i potpuno eliminisanje plastike za te potrebe i prelazak na održive alternative. - Privrednici su posebno istakli da bi usklađivanje s evropskom praksom, koja podrazumijeva i zabranu uvoza, znatno pojednostavilo sprovođenje zakona i otklonilo mnoge nedoumice –saopšteno je iz PKCG. Takođe su, kako se navodi, skrenuli pažnju i da bi taj zakonski akt trebalo uskladiti sa Zakonom o akcizama i jasno definisati da kese debljine od 50 mikrona budu klasifikovane kao kese za višekratnu upotrebu. j.m.
- Uspostavljanje laktacije u prvim danima bebinog života za mene je bila prava noćna mora. Medicinske sestre sa mnogo savjeta, vježbi, a sve, onako na riječima, djeluje lijepo i lako... Ali kada dođe trenutak da moja beba prihvati taj prirodan proces dojenja, nastaje borba, plač, odbijanje i na kraju moja frustracija i neminovno pitanje - što je to radim pogrešno. I tako, polako, kreće red plača, smijeha, mržnje, neopisive ljubavi i borbe da se prilagodim novonastaloj situaciji - kaže Maja.
Dodaje da su, kako prvih dana, tako i narednih mjeseci, sa bebom bili novi momenti i izazovi, koje je ona veoma emotivno podnijela.
- Grčevi, zubići, nespavanje, a ja kažem sebi - ma hajde, sve ti to možeš, a onda u rijetkim slobodnim trenucima, uhvatim sebe kako sjedim sama u četiri zida i plačem... Iako sam imala podršku porodice, supruga, smatrala sam da to nije dovoljno, da sam sama i da se sav teret ovog svijeta srušio na mene - ispričala je naša sagovornica.
To je, kaže, trajalo sve do trenutka kada se u potpunosti fizički oporavila i stekla bliskost sa djetetom.
Ona smatra da se o postporođajnoj depresiji, bilo blažoj ili težoj, veoma malo govori, a da je to veoma važna tema. - Žene nakon porođaja, bar iz sopstvenog i iskustva majki
sa kojima komuniciram, smatraju da nijesu dovoljno dobre majke, da ne umiju da se staraju o djetetu, da su nesposobne da budu roditelji… Mislim da bi za sve žene bilo korisno da se prije porođaja ipak edukuju, pročitaju ili čak potraže riječ stručnjaka, kako bi što bezbolnije pregurale taj kritični period - poručuje Maja. jedna Od deset... Slična iskustva sa postporođajnom depresijom, prema statističkim podacima, iskusi jedna od deset žena, kazala je za Pobjedu psihološkinja Marina Stijepović i dodaje da je u takvim situacijama podrška porodice i partnera ključna, ali u slučaju da simptomi postanu ozbiljniji, neophodna je pomoć stručnog lica. - Simptomi postporođajne, kao i depresije uopšte, jesu poremećaj san i apetita u mjeri da ometaju svakodnevno funkcionisanje, osjećaj krivice, tuge, opažanje sebe kao bespomoćne. Ukoliko vas ne zanimaju stvari koje su vas nekada zanimale, ako jednostavno „ne vidite“ budućnost, i ako ovi simptomi nijesu prolazni, već ih osjećate većinu vremena u dužem vremenskom periodu – pojašnjava ona. Ističe da pojačane emocije, često plakanje, nemogućnost da se opustimo, mogu biti propratne posljedice različitih faktora kada se beba rodi - nedostatak sna, stres,
hormonalne promjene. Dodaje i da prilagođavanje osobe i porodičnog sistema na krizu traje nekoliko sedmicabilo da je ona razvojna i očekivana ili nerazvojna. Ukoliko se simptomi ne povlače nakon ovog perioda ili se pogoršavaju, onda je neophodno obaviti razgovor sa stručnjakom. - Psihijatar će vrlo lako postaviti dijagnozu ukoliko se radi o postporođajnoj depresiji i po potrebi prepisati medikamentoznu terapiju - ističe Stijepović.
Ona posebno naglašava da je veoma važno na vrijeme pre-
Dr Željka Ralević, specijalista ginekologije i akušerstva, ističe da su važne škole za trudnice i savjetovališta u Domu zdravlja, gdje se sve buduće majke uz konsultaciju sa stručnim licima mogu pripremiti za ovu posebnu ulogu u životu.
- Jedan od mehanizama zaštite jeste da se buduće mame upoznaju sa što više stvari koje ih očekuju poslije porođaja, što kroz interakcije u socijalnom životu, ali i kroz savjetovališta za trudnice i kroz razgovor sa svojim ginekologom – kazala je ona. U okviru Doma zdravlja Stara varoš radi savjetovalište i škola za trudnice gdje se može prisustvovati predavanjima
Dvije trećine roditelja iskusi ,,bebi bluz“
Psihološkinja Marica Stijepović ističe da barem dvije trećine roditelja iskusi blagi pad raspoloženja, takozvani bebi bluz. Nekim ženama je potreban razgovor sa stručnjakom i odgovarajuća terapija, a u ekstremno rijetkim situacijama javlja se takozvana postpartalna psihoza. - Njeni simptomi su upadljivi i uključuju konfuziju, kao i hostilna ponašanja, koja zaista mogu da ugroze okolinu. U ovim situacijama potrebna je hitna reakcija i najčešće bolničko liječenje, a krajnja prognoza zavisi od mnogo faktora, uključujući i ličnost prije obolijevanja, sredinske faktore i ostalo. I osobama sa ovom dijagnozom neophodna je podrška porodice nakon što prođe akutna faza bolesti, baš kao i kada se radi o bilo kojem drugom zdravstvenom problemu - rekla je Stijepović.
na kojima su prisutne patronažne sestre, psiholozi, anesteziolozi, nutricionisti...
- Svi oni nesebičnim angažmanom pomažu da trudnicama, posebno prvorotkama, otklonimo strah od nepoznatog, odogovorimo na pitanja, riješimo nedoumice i pomognemo da se što bolje pripreme za najbitniju ulogu u životu, a to je roditeljstvo –poručila je dr Ralević.
Prihvatite Pomoć
Dodaje da žene neposredno nakon porođaja svakodnevno treba da prihvate svaku moguću pomoć, ali bilo bi dobro da partner ili porodica podijele sa njom poslove oko kuće, školskih i predškolskih obaveza, hrane, nabavke, ali da brigu oko djeteta prosto prepuste majci.
- Tu jedino treba da se uključi partner radi emotivnog povezivanja kao porodice, dok ostali treba da se potrude da porodilji olakšaju svakodnevicu i obaveze u njoj – savjetuje dr Ralević.
Ističe da su veoma važni i zdravi stilovi života, socijalna komponenta, vraćanje u sve tokove prije porođaja uz novog člana porodice, zatim zdravo prihvatanje materinstva sa odgovornošću, ali bez straha od nepoznatog.
Prema riječima dr Željke Ralević, u najtežim oblicima postporođajne depresije žena ima suicidne misli, kao i misli koje je navode da potencijalno naudi djetetu.
- Ako se to prepozna, iako se
Kolašin: Magistrala kroz Smajlagića Polje ka tunelu Klisura ubrzala pucanje glavne vodovodne cijevi
preduzimaju sve mjere da do toga ne dođe, da se najteži oblik ne bi razvio, treba reagovati na vrijeme i potražiti psihološku pomoć. Ne postoji tip žena koje su podložnije postporođajnoj depresiji i uzroci njenog nastanka su raznovrsni - rekla je dr Ralević.
majčinski instinkt
- Ključno je i vjerovanje u materinski instinkt i nedovođenje u sumnju da neko nije dobra majka. Ponekad su potrebni i medikamenti koji mogu regulisati stanje i koje ne treba izbjegavati ukoliko su propisani od strane stučnog lica. Nikako ih ne koristiti na svoju ruku - poručuje dr Ralević.
Psihološkinja Marica Stijepović saglasna je da sa dolaskom djeteta treba reorganizovati svakodnevne obaveze, ali i uloge, kako bi se cijeli porodični sistem prilagodio na dolazak novog člana.
- Vrlo često, ova reorganizacija podrazumijeva da najveći „teret“ obaveza podnese upravo žena, odnosno majka bebe. U prvim mjesecima nakon rođenja djeteta ovo je kulturološki očekivano, ali nekada i neizbježno, jer su uglavnom žene te koje ostaju kod kuće sa bebom, moraju biti u neposrednoj blizini bebe ako doje i slično, te se od žena očekuje da u potpunosti prilagode svoj život novoj ulozi – kaže Stijepović.
Upravo zbog toga, ističe ona, važna je psihološka podrška cijele porodice, na primjer da neko pričuva bebu dok se majka malo odmori ili prošeta, da joj spremi obrok koji joj je neophodan, a nekada je dovoljan i razgovor.
Nažalost, prema njenim riječima, ovakva podrška često izostaje, dok se češće podrška pruža u vidu netraženih ili neželjenih savjeta ili komentara koji invalidiraju ovo iskustvo kao nevažno ili „ne toliko strašno“.
Kako navode naše sagovornice, dr Ralević i psihološkinja Stijepović nije sramota tražiti pomoć, savjet, razgovor sa najbližima i stručnjacima. Uz pravu podršku i tretman, stanje postporođajne depresije može se riješiti u kratkom roku. - Vrata Doma zdravlja uvijek su otvorena. Tu smo za svu podršku - poručila je dr Željka Ralević. B. PreLević
KOLAŠIN - Na glavnoj cijevi gradskog vodovoda u posljednjh desetak dana desila su se četiri ozbiljna kvara, odnosno dolazilo je do pucanja cijevi. Ovaj dio gradskog vodovoda nalazi se ispod magistralnog puta koji kroz naselje Smajlagića Polje vodi ka Jezerinama, tunelu Klisura i dalje ka Beranama. Mještani tvrde da je cijev pukla zbog opterećenja od teretnog saobraćaja, jer tuda prolaze kamioni i sa 50 tona nosivosti a vidljivo je i da je put počeo lagano da tone.
Radnici Vodovoda su sate i sate proveli otkanjajući kvarove, a bilo je dana da rade i do ponoći. Tokom radova bio je blokiran saobraćaj na putu Kolašin
- Berane, jedino su se putnički automobili propuštali kroz naselje Selište.Tako je ovaj dio magistrale od Kolašina do Jezerina nastavio na donosi probleme...
Miloš Peković, direktor Vodovoda kaže da su četiri kvara na vodovodnoj cijevi ispod magistrale koštala preduzeće 25.000 eura, a ekipe koje su izvodile radove bile su izložene dodatnim naporima.
- Intenzivan saobraćaj može da bude razlog pucanja cijevi jer su sva četiri kvara blizu jedan drugog - na razdaljini od oko 800 metara. Ne mogu sa sigurnošću to da tvrdim, ali je vrlo moguće da je to uslovio frekventni saobraćaj, pogotovo onaj teretni. Do sada nijesmo imali toliko kvarova na istom prostoru u desetak dana.Treba imati u vidu da se radi o azbesto-cementnim cijevima koje su stare i preko 40 godina i samim tim su dotrajale - kazao je Peković.
Nikada se nije događalo da u kratkom vremenu, na dionici kraćoj od kilometra, cijev za nedjelju dana pukne četiri puta, na četiri mjesta. Vidi se kako od opterećenja put počinje i da tone
U JP Vodovod i kanalizacija rade na četiri projekta čija bi realizacija popravila stanje vodovodne mreže i kvalitet vodosnabdijevanja. Takođe je važna i najavljena rekonstrukcija puta do tunela Klisura, jer bi se tada postojeće cijevi zamijenile polietilenskim.
- Kao preduzeće poslujemo uz brojne finansijske izazove i nastojimo da obezbijedimo stabilnost poslovanja i stabilnost vodosnabdijevanja. Za godinu dana smo sanirali preko 350 kvarova a otežavajuća okolnost je to što nema-
Održana manifestacija „Njeguška trpeza“ Druženje uz domaće
CETINJE - Tradicionalna manifestacija „Njeguška trpeza“ održana je ove subote, 19. put, na trgu na Njegušima.
Organizatori i ovogodišnje „Njeguške trpeze“ su Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija prijestonice i Udruženje proizvođača njeguških specijaliteta, a sam događaj dio je programa „Njeguško kulturno ljeto“. Kao i ranijih godina, manifestaciju je obilježila bogata ponuda domaćih specijaliteta, ali i zabavan muzički program.
Degustacija njeguških proizvoda - pršute, sira, pečenice, ali i vina i rakije bila je besplatna za sve posjetioce.
Na konkursu „Biramo najuređenije dvorište na Njegušima za 2024. godinu“ nagrađeni su: Ivan Božović, Stanka Petrović Njegoš, Milica Popović i restoran „Njeguška sijela“.
Brojni domaći i strani gosti na Njegušima bili su u prilici da uživaju uz nastupe KUD-a „Njegoš“, guslara Rajka Radovića, Tanje Šeter, Dejana Škuletića i recitatorke Milice Radović j.Đ.-P.
Tokom avgusta kroz tunel Klisura, a samim tim i putem kroz Smajlagića Polje, iznad glavne transportne cijevi gradskog vodovoda prošlo je 191.795 vozila prema podacima sa automatskog brojača. Dnevno je prolazilo 6.187 vozila. Svi koji prolaze ovim putem, ili namjeravaju tokom narednih mjeseci, a dosta ih je, pitaju se što će biti ako zimus bude pucala glavna transportna vodovodna cijev. Tada hljade automobila krene ka Beranama ali i ka skijalištima Bjelasice –Ski centar Kolašin 1450 i Ski centar Kolašin 1600.
mo svoju mehanizaciju pa se problemi rješavaju angažovanjem mehanizacije privatnika – rekao je Peković. Direktor kolašinskog Vodovoda je kazao i da je u ulicama Boška Rašovića i Milivoja Bulatovića, prošle godine ugrađena nova vodovodna mreža, te da je zamijenjeno preko pola kilometra starih azbestnih cijevi sa polietilenskim. Tada su i na više glavnih šahti ugrađeni novi ventili i fazonski komadi.
- To je tek početak i prvi korak obimnih i skupih radova koji treba na potreban nivo da dovedu vodosnabdijevanje u turističkom Kolašinuistakao je Miloš Peković, direktor Vodovoda.
Dr. Drašković
Vrhovni državni tužilac izdao višim i osnovnim tužilaštvima obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima nasilja u porodici
PODGORICA – Vrhovni
državni tužilac Milorad
Marković dostavio je višim i osnovnim državnim tužilaštvima obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici.
U saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) piše da je to učinjeno kako bi se uspostavila ujednačena praksa u postupanju i primjeni efikasnih mehanizama u predmetima formiranim zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Uputstvo VDT-a koje je izdao Marković, usklađeno je sa međunarodnim standardima i izrađeno nakon detaljne analize dosadašnje prakse postupanja državnih tužilaštava u ovim predmetima.
Uputstvo propisuje da postupajući tužioci hitno saslušaju žrtvu nasilja, bez njenog prethodnog saslušanja od strane policijskih službenika, ukoliko je to moguće.
obazRivo sa žRt vom -Prilikom saslušanja žrtve, potrebno je obazrivo postupati i izbjegavati susret žrtve i osumnjičenog/okrivljenog u prostorijama državnog tužilaštva, shodno Konvenciji Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici – piše u uputsvu Markovića. Takođe je propisano da se pribave podaci o procjeni rizika za žrtvu, ranijim prijavama nasilja, uključujući i one događaje koji nijesu prijavljeni, kao i podaci o svim prethodno izrečenim zaštitnim mjerama, podnijetim prijavama, krivičnoj i prekršajnoj evidenciji za osumnjičenog.
- U slučaju postojanja razloga za određivanje pritvora, uvi-
jek predložiti njegovo određivanje, u suprotnom, kada postoje okolnosti propisane Zakonikom o krivičnom postupku, predložiti izricanje mjere nadzora. Takođe, u slučaju ispunjenosti uslova propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, zahtijevati zaštitnu mjeru – propisano je uputstvom. Na osnovu uputstva vrhovnog državnog tužioca postupajući državni tužioci obavezuju se da pribave podatke da li je dijete prisustvovalo nasilju i da djecu, žrtve ili svjedoke, saslušaju na posebno obazriv način, shodno Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Obaveza državnih tužilaca je i da upoznaju žrtvu o pravu na besplatnu pravnu pomoć i povjerljivo lice, kao i da žrtvu ili njenog zakonskog zastupnika informišu o preduzetim radnjama, zadržavanju osumnji-
U Podgorici uhapšena žena zbog sumnje na trgovinu ljudima
djecu
PODGORICA – Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, sa službenicima Grupe za suzbijanje trgovine ljudima i ilegalnih migracija podnijeli su krivičnu prijavu i lišili slobode lice koje se sumnjiči za krivično djelo trgovina ljudima. - Sumnja se da je F. J. (25) sa Kosova, sa prebivalištem u Po-
dgorici, izvršila krivično djelo koje joj se stavlja na teret na štetu maloljetnog pastorka, kćerke i sina na način što ih je u posljednjih godinu i po dana zloupotrebom povjerenja i odnosa zavisnosti koristila u cilju prinudnog rada i prosjačenja - saopšteno je iz UP. F. J. će uz krivičnu prijavu biti privedena postupajućem tužiocu na dalju nadležnost. R. P.
čenog, određivanju, trajanju i ukidanju pritvora i mjere nadzora, bijegu osumnjičenog, kao i o drugim mjerama koje su preduzete radi zaštite žrtve, kao i o svakoj odluci kojom se pravosnažno okončava krivični postupak. O istim činjenicama biće informisan i policijski službenik radi ažuriranja procjene rizika po žrtvu. Rukovodioci državnih tužilaštava, na osnovu Uputstva, u cilju uspostavljanja prakse i standarda u postupanju, osiguraće efikasnu koordinaciju i razmjenu informacija unutar državnog tužilaštva kojim rukovode. Takođe, Vrhovnom državnom tužilaštvu će dostavljati kvartalne izvještaje sa ažuriranim podacima o predmetima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Portparoli državnih tužilaštava prilikom obavještavanja javnosti o događaju obez-
bijediće zaštitu privatnosti i integriteta žrtve i posebno obazrivo informisati javnost u slučajevima kada je žrtva dijete.
Vrhovni državni tužilac odredio je koordinatorku za praćenje primjene uputstva, čija je obaveza koordinacija, praćenje primjene uputstva i saradnja sa relevantnim institucijama multidisciplinarnog tima, nevladinim i međunarodnim organizacijama, kao i projektima u ovoj oblasti.
PRethodno
uPutstvo
Prije dvije godine je vršiteljka dužnosti Vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović dala svim osnovnim državnim tužilaštvima uputstvo opšteg karaktera za postupanje u predmetima za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici. Ona je tada tražila od ODT da od policije obavezno pribave informacije o procjeni rizika za žrtvu i o njenom stanju, podatke iz evidencija o posjedovanju vatrenog oružja za prijavljeno lice, kao i podatke o ranijim prijavama nasilja. Tužiocima je naređeno da zahtijevaju pretres stana i drugih prostorija, uvijek kada postoji sumnja da izvršilac posjeduje vatreno oružje. Takođe, tužiocima je naređeno da pribave podatke o krivičnoj i prekršajnoj evidenciji za osumnjičenog (naročito prije donošenja odluke o zadržavanju osumnjičenog), hitno spovođenje saslušanja žrtve (najkasnije u roku od 72 sata od prijave nasilja) i predlaganje sudu određivanja pritvora uvijek kada postoji zakonski osnov. Ukoliko nema okolnosti koje opravdavaju predlaganje određivanja pritvora, potrebno je sudu predložiti izricanje neke od mjera nadzora. J m
Dva nova slučaja nasilja u porodici
Saopštenje Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića
PODGORICA – Totalitarni i polufašistički režimi, metodama kombinovane represije i propagande, relativizuju istinu i laž s namjerom da većinu građana pacifikuju i dezorijentišu, pa više nijesu u stanju da razlikuju laž od istine, da toliko mentalno i moralno otupe, da postanu ravnodušni, pasivni u odnosu na svaku nepravdu, kršenje ljudskih prava i kolektivnu diskriminaciju pojedinih nacionalnih ili vjerskih zajednica. Hibridni režim u Podgorici pokazuje osobine tipične za policijsko-pravosudne hunte, ocijenio je Milorad Popović iz Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića.
U obrazloženju za ponovni produžetak pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu, objavljenom 12. oktobra 2024. godine, Specijalno državno tužilaštvo, dodaju, nastavilo je sa ,,besmislenim i ničim potkrijepljenim optužbama protiv Milivoja Katnića, političkog zatvorenika, čija je jedina stvarna krivica to što je 2016. spriječio planirani građanski rat i omogućio Crnoj Gori ulazak u NATO“.
PODGORICA – Osnovno
državno tužilaštvo u Podgorici saopštilo je da je jedna osoba zadržana zbog sumnje da je počinila krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Kako su naveli, određeno je zadržavanje do 72 sata G. J. zbog sumnje da je sina I. J. 11. oktobra uhvatio u „grif“ i zadao mu više udaraca u predjelu glave, nanoseći mu laku tje-
lesnu povredu u vidu otoka u predjelu sljepočnice. Zadržavanje je određeno i D. S. koji je, kako se sumnja, 10. oktobra u Zeti, u prisustvu maloljetne djece, prijetio svojoj supruzi da će je ubiti i gađao je telefonom. - Sjutradan, kad je htjela da napusti kuću, uhvatio je za ramena i gurnuo ka zidu u koji je udarila, a potom odveo djecu - zaključuju iz ODT-a. R. P.
- U obrazloženju Višeg suda, koje je prihvatilo prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produžetak pritvora, ističe se da će Katnić ostati u pritvoru zbog „opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela“!? Podsjećamo, Katnić je osumnjičen da je, kao glavni specijalni tužilac, dao saglasnost da se srpskim kriminalcima Belivuku i Miljkoviću odobri ulazak u Crnu Goru, kako bi se obračunali sa svojim neprijateljima, koji su u tom trenutku bili mrtvi već četiri mjeseca. Dakle, tužilaštvo i sud nastavljaju tragikomediju: strahuju da bi penzioner Milivoje Katnić organizovao oružani napad ili na drugi način iz istražnog beogradskog zatvora oslobodio pomenute kriminalce i onda im omogućio da u Crnoj Gori nastave zločinačku djelatnost - navodi se u saopštenju. Ističu da osvetoljubivost, bezobzirnost i neosjetljivost na elementarnu logiku i sud vremena od strane tužilaštva i sudstva, odnosno ,,njihovih naredbodavaca izvan i unutar
Crne Gore, moraju zabrinuti svakog građanina, bez obzira na njegov svjetonazor i političku pripadnost“.
- Jer, ukoliko je marionetski režim spreman da na ovako nečuveno perfidan način podmetne najteža krivična djela Milivoju Katniću, onda je spreman da sjutra na stub
srama ili u spuški zatvor stavi bilo koga, bilo kada i zbog bilo čega. Da paradoks bude veći, Crna Gora, iako ustavno definisana kao parlamentarna demokratija građanskog tipa, uz to i članica NATO-a i kandidat za Evropsku uniju, jedina je evropska zemlja, uz Rusiju i Bjelorusiju, u kojoj postoje zatvorenici savjesti. Stanje ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori dramatično se pogoršava: sprega politike, crkve i organizovanog kriminala toliko je eskalirala da sve više postaje nalik društvima frankističkog i latinoameričkog tipa. Stoga, Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića poziva sve društvene i političke subjekte, nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava, građanske inicijative, nezavisne intelektualce da dignu glas protiv fašizacije Crne Gore: protiv hapšenja, tortura, diskriminisanja po političkoj osnovi, ugrožavanja individualnih i kolektivnih prava – navode. Obraćaju se političkim strankama koje programski i svjetonazorski zastupaju vrijednosti liberalne demokratije i prozapadni vanjskopolitički kurs zemlje, ,,da se, riječju i djelom, bez dnevnopolitičkih kalkulacija i sitnotrgovačke logike, odlučno suprotstave pretvaranju Crne Gore u novu Čečeniju ili bosanskohercegovački entitet RS.“ - Jer bez elementarne solidarnosti prema ugroženima, bez organizovanog otpora imperijalizmu i fašizmu i sposobnosti da stvari imenuje pravim imenom, mala društva i države osuđene su na tavorenje i nestanak. Takođe, pozivamo diplomatske predstavnike SAD i Evropske unije, OEBS, UN, Human Rights Watch, Amnesty International i druge međunarodne organizacije da u Crnoj Gori, nakon toliko očiglednih kršenja pojedinačnih i kolektivnih ljudskih prava, nakon hapšenja i torture po političkim kriterijumima, sprovedu nepristrasnu i kredibilnu istragu i prezentuju ih domaćoj i međunarodnoj javnostiističe Popović. R. P.
Izraelski tenkovi probili vrata baze međunarodnih mirovnih snaga UN
BEJRUT - Ujedinjene nacije objavile su juče da su izraelski tenkovi probili vrata baze međunarodnih
mirovnih snaga (UNFIL) u južnom Libanu, nakon što je ranije juče premijer Izraela Benjamin Netanja-
hu pozvao UN da evakuiše pripadnike UNIFIL iz područja u Libanu u kojima traju sukobi, javlja Rojters.
Izraelski ministar spoljnih poslova Izrael Kac potvrdio je juče svoju odluku da proglasi Gutereša nepoželjnim zbog, kako je opisao, neuspjeha da se osudi iranski raketni napad i antisemitsko i antiizraelsko ponašanje, javlja Rojters. - Proglasio sam generalnog sekretara UN za personu non grata i zabranio mu ulazak u Izrael zbog njegovog neuspjeha da osudi
iranski raketni napad na Izrael, kao i njegovog antisemitskog i antiizraelskog ponašanja. Anketa je pokazala da 87 odsto izraelske javnosti podržava tu odluku - objavio je Kac na društvenoj mreži Iks. Kac je ranije, 2. oktobra, rekao da zabranjuje Guterešu ulazak u Izrael, a juče je na društvenoj mreži Iks objavio kako „Gutereš može da nastavi da traži
podršku od zemalja članica UN, ali se odluka neće promijeniti“.
Portparol UN Stefan Dižarik opisao je prvobitnu najavu od 2. oktobra kao političku i samo još jedan napad na osoblje UN koji je viđen „od vlade Izraela“. On je rekao da Ujedinjene nacije tradicionalno ne priznaju koncept persona non grata kao primjenljiv na osoblje UN.
Došlo je vrijeme da povučete UNIFIL iz uporišta Hezbolaha i iz zona sukoba - poručio je Netanjahu generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu. Nekoliko sati kasnije snage UNFIL su izvijestile o daljem izraelskom kršenju dogovora, što se odnosi na nasilan proboj i ulazak tenkova kroz vrata vojne baze. Netanjahu je Guterešu rekao da su izraelske odbrambene snage više puta zatražile povlačenja, ali da su naišle na „ponovljeno odbijanje“, pa su „vojnici posljedično postali živi štit teroristima Hezbolaha“.
Militantna proiranska grupa Hezbolah negira izraelske optužbe da koristi blizinu mirovnih snaga za vlastitu zaštitu. Mediji prenose da je oko 15 članova mirovne misije na liječenju.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni osudila je napade izraelske vojske na mirovne snage Ujedinjenih nacija (UN) u Libanu, nazvavši ih neprihvatljivim.
Meloni je to rekla u telefonskom razgovoru sa Netanjahuom, koga je pozvala kako bi obezbijedila potpunu primjenu Rezolucije 1701 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SBUN), piše Gardijan. Italija daje značajan doprinos misiji UN u Libanu, poznatoj po imenu UNIFIL.
Dižarik je takođe prošle nedjelje rekao da Ujedinje nacije nijesu primile nikakvu zvaničnu komunikaciju od Izraela.
Savet bezbjednosti je 3. oktobra izrazio punu podršku Guterešu, navodeći u saopštenju da je „svaka odluka u kojoj ne bi bili angažovani generalni sekretar UN ili Ujedinjene nacije kontraproduktivna, posebno u kontekstu eskalacije tenzija na Bliskom istoku“, podsjeća Rojters.
Predsjednik Ukrajine kazao da je Rusija pokušala da potisne snage te zemlje Zelenski:
KIJEV - Ukrajinske snage čvrsto drže položaje u Kurskoj oblasti, iako ruska vojska nastoji da ih potisne, kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
- Što se tiče operacije Kursk, Rusija je pokušala da potisne naše pozicije, ali mi se držimo - naveo je Zelenski, prenosi Al džazira Balkans. Moskva je početkom sedmice objavila da je ponovno zauzela dva sela u tom sektoru i najavila da će nastaviti akcije, kako bi potisnula ukrajinske snage sa svoje teritorije. Zelenski je priznao da je ukrajinski upad u Kursku oblast u avgustu smišljen kako bi odvukao ruske trupe sa položaja u istočnoj Ukrajini, gdje one posljednjih mjeseci napreduju. Konkretno, nadali su se da će
stvoriti tampon zonu u blizini granice, kako bi ograničili rusko bombardovanje ukrajinskih pograničnih naselja, istovremeno prisiljavajući Rusiju da prerasporedi jedinice koje su u ofanzivi blizu Donjecka i tako uspori njihovo napredovanje. Ruski vojnici i dalje napreduju u istočnoj Ukrajini, posebno prema Pokrovsku, ključnom logističkom centru za ukrajinske snage. Zelenski je u subotu rekao da je situacija ukrajinskih snaga u istočnoj regiji Donjecku i južnom Zaporožju vrlo teška.
Norveška uvodi privremene granične kontrole
OSLO – Norveška uvodi privremene granične kontrole na granicama sa drugim zapadnoevropskim zemljama nakon što je podignut nivo prijetnje od terorizma, saopštila je policija.
Kontrole će se sprovoditi do 22. oktobra, navodi se u saopštenju. Od 8. oktobra norveška bez-
bjednosna agencija povisila je nivo prijetnje u zemlji sa „umjerenog“ na „visok“, a kako se navodi, mete su posebno Jevreji. Norveška nije članica Evropske unije, ali je dio šengenske zone. Policija je saopštila da nove kontrole neće podrazumijevati provjeru svih putnika i da nema razloga za zadržavanja na graničnim prelazima.
Poruka kosovskog premijera
PRIŠTINA – Kosovski premijer Albin Kurti izjavio je da je „Srbija ponovno provocirala, pomaknuvši svoje trupe oko 50 metara bliže granici s Kosovom“, tačnije kod opštine Kamenica. Podijelivši nekoliko fotografija na Fejsbuku, Kurti je rekao da su srpske vojne jedinice otišle nakon što su primijetile da su kosovske vlasti snimile njihove akcije.
- Vlada Republike Kosovo imala je velika ulaganja u izgradnju i poboljšanje kapaciteta obavještajnih, sigurnosnih i obrambenih struktura, koje su spremne spriječiti svaku prijetnju teritorijalnom integritetu i suverenitetu naše države - naveo je Kurti. Rekao je da Srbija nastavlja dizati tenzije hibridnim akcijama, s ciljem destabilizaci-
je regije, „iako se prostor za te manevre iz dana u dan sužava“. O Kurtijevim tvrdnjama za sada nije bilo reakcija iz Srbije. Kurtijeva objava dolazi nekoliko sedmica nakon obilježavanja godišnjice napada u Banjskoj i Zvečanima. Naoružana grupa napala je u septembru prošle godine kosovsku
MO Srbije tvrdi da ne premješta vojne trupe
Ministarstvo odbrane Srbije saopštilo je povodom navoda premijera Kosova Aljbina Kurtija o kretanju snaga Vojske Srbije u blizini administrativne linije, da je riječ o nastavku kampanje dezinformacija protiv Vojske i snaga bezbjednosti Srbije, kao i da su organi obezbjeđenja administrativne linije u subotu presjekli
policiju, kada je ubijen narednik Afrim Bunjaku. U razmjeni vatre ubijena su i tri srpska napadača. Za organizovanje i izvođenje napada Kosovo krivi Srbiju, ali Beograd to negira. Odgovornost za napad preuzeo je Milan Radoičić, bivši
šverc bespravno posječene šume.
Ministarstvo je u saopštenju navelo da se u objavi na društvenim medijima vide pripadnici Vojske Srbije u Kopnenoj zoni bezbjednosti koji izvršavaju redovne zadatke na obezbjeđenju administrativne linije i kontroli Kopnene zone bezbjednosti, u skladu s Voj-
potpredsjednik Srpske liste, najveće stranke Srba na Kosovu koja ima podršku zvaničnog Beograda. Kosovske vlasti optužile su njega i desetine drugih osoba za koje se vjeruje da su na slobodi u Srbiji. Trojica su uhap-
no-tehničkim i svim drugim potpisanim sporazumima. - Navodne bezbjednosne snage koje Kurti pominje u medijima, koje su došle u kontakt sa pripadnicima Vojske Srbije na pomenutoj lokaciji su, u stvari, šverceri bespravno posječene šume sa teritorije centralne Srbije, što je inače postao unosan ilegalan posao - ukazalo je
šena na Kosovu. Kosovo i Srbija dijele granicu dugu oko 350 kilometara, a više od 60 posto ove linije čine opštine na sjeveru Kosova, u kojima većinom žive Srbi. Dvije zemlje postigle su sporazum o integrisanom upravljanju granicama
Ministarstvo odbrane. Dodaje se da su organi obezbjeđenja administrativne linije svojim aktivnostima juče presjekli ilegalne aktivnosti prebacivanja drvne građe na teritoriju Kosova, pri čemu su šumokradice pobjegle na Kosovo, a zatečena pokretna sredstva koja su koristili predata su pripadnicima MUP-a.
u decembru 2011. godine. Misija NATO na Kosovu, KFOR, odgovorna je za sigurnost granica Kosova sa Srbijom, dok je kosovska policija odgovorna za ostatak granične linije.
Rediteljka Snežana Trišić za Pobjedu povodom premijere predstave ,,Dulsineja i Servantes“ Gradskog
PODGORICA - Premijera predstave za djecu ,,Dulsineja i Servantes“ (12+) sa Dramske scene za djecu Gradskog pozorišta, koju je po tekstu Dragane Tripković režirala Snežana Trišić, biće priređena večeras, u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“. Najavljena kao poetska avantura između fikcije i stvarnosti, evocirajući duhove starog Ulcinja kroz sukob između domicilnih gusara i Španaca, ova predstava rađena je sa ciljem da mladima približi univerzalnu snagu ljubavi i umjetnosti.
Kroz priču o susretu čuvenog Migela de Servantesa, tvorca prvog modernog romana u svjetskoj književnosti, sa njegovom neiscrpnom muzom Dulsinejom, rediteljka Trišić željela je da prenese poruku o istinskim vrijednostima, umjetnosti i ženskoj snazi, ali i sruši stereotipe koji su ogromna prijetnja po nadolazeće generacije.
Ona je za Pobjedu govorila o temama i ključnim porukama ,,Dulsineje i Servantesa“, edukativnom karakteru predstave, izazovima sa kojima se susrela u radu...
POBJEDA: Koje su to teme sa kojima će se najmlađi susresti u predstavi ,,Dulsineja i Servantes“?
TRIŠIĆ: Ljubav jača i od mača… eto, ukratko, ali zapravo tačno. Snaga poezije i umjetnosti nasuprot pohlepi i krvološtvu. Predstava kroz borilačko-ljubavni susret Dulsineje i Servantesa otvara pitanja naših inhibicija, strahova, moći, nemoći i prave snage. Snage koja nije u sabljama, trgovini, bogaćenju na račun drugog i ratovanju, već u zajedništvu, solidarnosti i podršci.
POBJEDA: Što je ključna poruka koju predstavom želite da prenesete i kakav odjek kod mlađe publike očekujete?
TRIŠIĆ: Voljela bih da mladi prepoznaju da snaga i moć nijesu u mačoizmu, pozicijama moći, bogatstvu i kapitalu, već u razumijevanju, empatiji i pomoći drugima. Da poezija, literarna i umjetnička djela ni-
Predstava kroz borilačko-ljubavni
susret Dulsineje i Servantesa otvara pitanja naših inhibicija, strahova, moći, nemoći i prave snage. Snage koja nije u sabljama, trgovini, bogaćenju na račun drugog i ratovanju, već u zajedništvu, solidarnosti i podršci - istakla je Trišić
jesu samo dosadna štiva iz lektire, već mogu biti mnogo kul i snažna „oružja“ za osvajanje nečijeg srca i da se iza njih kriju uzbudljivi svjetovi, ljudi, priče i legende koje osnažuju i produbljuju našu maštu i život. Da heroine ne moraju biti samo one koje čekaju spasitelje, već one koje se bore i spašavaju druge. Da su sve borbe koje vodimo u životu podjednako teške i važne kao i one koje moramo da izborimo sa sobom, u sebi, i jedni zajedno sa drugima.
POBJEDA: Na koji način romantična priča između Dulsineje i Servantesa u Vašoj režiji može pomoći mladima da bolje razumiju ljubav i uticati na njihov pogled na romantične odnose?
TRIŠIĆ: Za početak mi je bilo važno da srušimo uobičajene stereotipne muško-ženske pozicije, trpnih princeza i juna-
kinja koje čekaju spasioce da ih izbave iz problema. Dulsineja je gusarka, ratnica i zaštitnica, ona koja mora da izbavi svog voljenog, a on oslobađa njeno zaključano srce. Obrnuto od uobičajenog, Servantes unosi, oslobađa i podstiče emocije i u stanju je da vidi i zavoli ljepotu i vrijednost i u neprijateljskim kandžama. On
je slobodan jer su mu um i srce slobodni. Bilo je inspirativno graditi takvog junaka zajedno sa Emirom, i čudesnu Dulsineju sa čarobnom Larom
POBJEDA: U kojoj je mjeri ova predstava edukativnog karaktera, tj. koliko će mladi naraštaji moći da nauče o velikanu svjetske književnosti Servantesu?
TRIŠIĆ: Ova priča sasvim sigurno može da ih zaintrigira da se upoznaju sa njegovim likom i djelom i da im to na neki način približi. Oslanjali smo se na istorijski kontekst, ali smo likove i situacije posmatrali i tumačili iz današnje vizure i problema koji postoje u savremenom svijetu. Interpretacija koja bi se bazi-
Uslovi u kojima radi Gradsko pozorište najteži u kojima sam radila
POBJEDA: Da li je današnja teatarska produkcija za djecu dovoljna da se mladi privuku i zadrže u pozorištu, naročito kada su u pitanju adolescenti?
TRIŠIĆ: Produkcija za djecu, mlade i adolescente je nažalost skromna. Učestvovala sam 2015. godine u programu za mlade reditelje u Manhajmu, u okviru Asiteža i bila sam iznenađena do koje mjere se njihova glavna institucionalna pozorišta bave akutnim temama mladih, koliko je snažna i čvrsta sprega i saradnja između pozorišta i škola. Pozorišni i školski programi i sadržaji se kontinuirano nadopunjuju i sistemski su osmišljeni, obavezni i podržani. Predstave za adolescente su na ovim prostorima najmanje zastupljene na scenama za djecu i mlade. Podgorica, kao što znamo, i dalje nema svoju pozorišnu zgradu za najmlađu publiku. Uslovi u kojima radi ansambl i zaposleni Gradskog pozorišta su veoma teški i komplikovani, najteži u kojima sam radila do sada.
rala isključivo na istorijskom ili biografskom kontekstu mi nije bliska kao umjetnički postupak. Smatram da je važnije povezivati istorijski kontekst sa današnjicom i kroz to preispitivati i provocirati teme značajne za mladog čovjeka. Tako predstava postaje edukativna, ali uz to i njima bliska. Sa mladim ljudima treba naći put komunikacije, to nije lako jer su danas ophrvani različitim i lako dostupnim medijskim sadržajima, a prema literaturi često imaju otpor. U tekstu i predstavi postoje citati iz „Don Kihota“, ali smo akcenat stavili na ljubav koja se rađa u sudaru dva zaraćena svijeta. Snaga ljubavi i poezije ruši sve zablude, okove i predrasude. Neprijateljstvo i ratovi često su naslijeđeni ili nametnuti obrasci, a prepoznati i sagledati u neprijatelju vrijednost i ljepotu je najveći izazov i prava borba.
POBJEDA: Koji su najveći izazovi sa kojima ste se susreli u postavljanju ovog komada s obzirom na to da se radi o priči koja balansira između istorije i mita?
TRIŠIĆ: Najteže je bilo preusmjeriti sve moguće tokove istorije, mita i fikcije u ovu našu zaokruženu i jezgrovitu priču i učiniti je razumljivom i bliskom mladima. U tekstu i predstavi postoji nekoliko svjetova koji se međusobno sudaraju, suočavaju i međusobno mijenjaju. Sudariti sve te linije priče, pojednostaviti ih tako da budu razumljive mladima, a da zadrže smisao i suštinu je možda i najveći izazov. Osim toga, određenje žanra i stila predstave je poetska avantura, a to ima svoje zakonitosti koje treba dosljedno sprovoditi u svim segmentima priče koja je veoma slojevita, a onda i u svim drugim umjetničkim elementima predstave.
POBJEDA: Koliko je teško balansirati između zabavnog i edukativnog elementa prilikom postavljanja komada za djecu?
TRIŠIĆ: Uvijek se trudim da razigranost, rješenja i humor koji proizilaze iz scenske igre i postavke budu usmjereni i određeni smislom i razlogom zašto postoje. Ako se to čvrsto uspostavi, onda su i ovi elementi uglavnom dobro izbalansirani.
POBJEDA: Kakvu odgovornost za Vas predstavlja rad na pozorišnim predstavama za djecu?
TRIŠIĆ: Odgovornost je ogromna. Pozorišno djelo nosi puno asocijativnih značenja koja dolaze i kroz ostale umjet-
Gradskog pozorišta
ničke elemente, vizuelnost, muziku, pokret pa ih mlada i najmlađa publika usvaja ili prihvata nesvjesno. Npr. u prvom dijelu naše predstave, do pojave Servantesa, mačevi se dižu veoma lako i burno. To je bilo neophodno da bi se kasnije desila transformacija gusara i Dulsineje, kada se ljubav uvuče u tu sredinu. Ipak, mene je količina tih sablji u vazduhu uznemiravala jer je predstava za mlade pa sam je smanjila i redukovala u određenoj i neophodnoj mjeri. To je bio još jedan izazov, napraviti heroinu i njenu bandu gusara tako da ih ne prikažemo isključivo kao pljačkaše ili ratnike. Tako da smo ih onda pomalo romantizovali i pronašli im i izgradili neke „robinhudovske“ slojeve. Nasilje je u sadržajima koji se plasiraju mladima obilno i naći pravu mjeru potrebnog, suvišnog ili opasnog je veliki izazov. Pozorište za mlade zaista može da progovara i podstiče teme koje su značajne za mlade ljude. Tema ljubavi se kroz bajke često prikazuje kao patetičan, kič i stereotipan sadržaj učvršćujući samo još više rodnu neravnopravnost, predrasude i inhibicije, a emocije se često sagledavaju kao slabost. To mi jako smeta. I uopšte i dalje ne postoji zdrav i zreo tretman sagledavanja, prihvatanja i tumačenja emocija ili seksualnosti kroz obrazovanje, nastavu ili literaturu. Imam utisak da smo svi na ovim prostorima zadojeni junačkim pjesmama i herojstvom koje nam ispisuju istorijske čitanke, a gdje je tu npr. čovjek koji se plaši, stidi, voli, i u nekom ćošku sobe piše stihove ili svira gitaru. Vrijeme je za takve junake!
POBJEDA: Što pozorište i pozorišni autori mogu da urade kako bi se povećao broj dramskih tekstova za najmlađe, posebno za tinejdžersku populaciju, koja je uvijek najosjetljivija u tom ponekad traumatičnom prelazu iz djetinjstva u punoljetstvo?
TRIŠIĆ: Mogu kontinuirano da raspisuju konkurse za savremeni dramski tekst za djecu i mlade, da rade ankete u školama o sadržajima i temama koje su akutne među mladima i da tematski naručuju tekstove. Tu su i organizovanje radionica, razgovora, interaktivnog ili imerzivnog pozorišta i animiranje mladih kroz različite sadržaje. Za sada se saradnja između škola i pozorišta uglavnom oslanja samo na prodaju karata, a mogla bi da poprimi mnogo studiozniju i učinkovitiju strukturu. Bilo bi dobro animirati studente dramaturgije, režije, glume i mlade pisce kroz mentorske programe koji bi vodili afirmisani umjetnici i pisci za djecu iz zemlje, regiona ili inostranstva. Sigurna sam da bi Gradsko pozorište imalo inicijativu i ideje za ovakve sadržaje i programe da imaju svoj prostor i elementarne uslove za rad. Andrija RADOVIĆ
Crnogorsko narodno pozorište obilježilo 20 godina od premijere projekta „The Beauty Queen“
Glumac Momčilo Otašević je nakon izvođenja predstave podijelio ličnu anegdotu iz procesa, kada se prije osam godina pridružio ansamblu umjesto Zorana Vujovića. Iako, kako je rekao, ne voli uskakanja, bilo mu je zadovoljstvo da se pridruži ansamblu, jer je gledao ovu predstavu kao dijete i uživao u njoj
PODGORICA - Predstava
„The Beauty Queen“, koju je prema tekstu Martina Mekdone režirala Ana Vukotić, obilježila je tokom vikenda dvije decenije izvođenja. Dug aplauz i ovacije publike potvrdile su još jednom kvalitet ove predstave, jedne od rijetkih koja se u Crnoj Gori može pohvaliti ovako dugim i plodnim repertoarskim životom.
„The Beauty Queen“, kojom je rediteljka Vukotić diplomirala na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, najdugovječnija je predstava nacionalnog teatra u njegovoj novijoj istoriji, premijerno izvedena 13. oktobra 2004. godine.
ANEGDOTE
Uloge tumače Ana Vujošević, Marta Pićurić, Dejan Ivanić i Momčilo Otašević. U prvobitnoj postavi predstave igrali su Dragica Tomas i Zoran Vujović Za ulogu u predstavi glumica Ana Vujošević je dobila Godišnju nagradu CNP-a za 2004.
godinu, kao i nagradu Međunarodnog festivala Martina Makdone za najbolju žensku ulogu 2016. godine u Permu. „The Beauty Queen“ je dobila nagradu Don Kihot za najbolju predstavu festivala „Slavija 2005“.
Glumac Momčilo Otašević je nakon izvođenja predstave podijelio ličnu anegdotu iz procesa, kada se prije osam godina pridružio ansamblu predstave umjesto Zorana Vujovića. Iako, kako je rekao, ne
Kolašin bio domaćin promociji knjige o bratstvu Mušovića
KOLAŠIN - Mušovići su jedno od najznačajnijih bošnjačko-muslimanskih bratstava u Crnoj Gori i o njima se ima što napisati. Sve ono sojsko i čojsko u prošlosti Crnogoraca koje danas njegujemo kao vrhunske principe i putokaze naše moralnosti, izgrađeno je i isklesano u sadejstvu upravo sa Mušovićima kao dostojnim i časnim protivnicima – kazao je Veselin Konjević na promociji knjige „Mušovići – od begova i kapetana, do zbjegova i svjetskih metropola“, autora Ulvije Mušovića.
Osim Onogoštom (Nikšićem), Mušovići su duži period upravljali Kolašinom i bili zaslužni na njegov razvoj. Takođe su bili prisutni u Pljevljima, Bijelom Polju, Prijepolju, istakao je Veselin Konjević na promociji koja je održana u Kolašinu.
Sait Šabotić je podsjetio da je knjiga prije Kolašina predstavljena u Prijepolju, Bijelom Polju, Nikšiću i Novom Pazaru, a sada u u Kolašinu, takoreći na izvorištu i ognjištu Mušovića.
- Svojom istorijskom ulogom i tragovima koji su iz njih ostajali, a i danas ostaju, Mušovići su odavno zaslužili obimnu
istoriografsku studiju - istakao je Šabotić.
Prema njegovim riječima, kapetanske titule stečene tokom druge decenije XVIII vijeka, istaknute vojničke vođe, poznate kao carski kapetani, age, begovi, graničari, sve je to karakteristika bratstva Mušovića.
- Mušovići su uvijek bili kompaktna i etički čvrsta zajednica, a autor objašnjava i rasprostranjenost bratstva. Široka istorijska panorama trajanja Mušovića u svakom vremenu je imala istaknute članove iako nije bilo nimalo lako ostati i opstati, a da se ne osjete sve vrste rizika, tragike i istorijskih usuda - naglasio je Sait Šabotić.
Autor knjige Ulvija Mušović zahvalio je Crnogorcima koji su čuvali sjećanje na bratstvo Mušovića, na njihovu svijetlu ulogu i istorijsku prošlost čak i kada je ona počela da blijedi u našem kolektivnom pamćenju.
- Moja vodilja i inspiracija je da su Mušovići čestiti ljudi bez obzira na socijalni i materijalni status. Kolašin je istorijska pozornica događaja o kojima govori i moja knjiga i samim tim je mjesto za ovu priču – rekao je Ulvija Mušović. Dr. D.
replika: „Petar je moj brat“. E sad, Ilija se zvao babin muž, a Petar je njegov brat. Dalje, đedova majka se zvala Mare, a u predstavi baba koju ja volim i s kojom sam drug se zove Marija. I šlag na torti, igramo posljednju scenu u predstavi gdje ja kažem nešto kao „Danica je bila prijateljica Vaše majke...“, a moja baba, koju sam tih dana sahranio, zvala se Danica. I sjećam se da sam tek tokom igranja doživio i stvarno shvatio kako se neobično poklapaju sva ta imena u predstavi i kakve su to podudarnosti...prisjetio se Otašević.
POVJERENJE
Početaka rada u ovom procesu prisjetila se i glumica Marta Pićurić.
voli uskakanja, bilo mu je zadovoljstvo da se pridruži ansamblu, jer je gledao ovu predstavu kao dijete i uživao u njoj. - Tih dana, odnosno dan prije ili na dan igranja, meni je umrla baba. I ja dođem, igram i ide
- Kad me je Ana Vukotić pozvala da uskočim u predstavu, bila sam oduševljena, ali me je bilo pomalo strah. To je velika, jedna od glavnih uloga koju je fantastično igrala Dragica Tomas i sve sam razmišljala hoću li to uraditi tako da opravdam Anino povjerenje. Međutim, već nakon prve probe kockice su se složile. Mislim i da su međusobni odnosi koje imamo moje kolege i ja doprinijeli dugom životu predstave, jer mi nijesmo samo kolege, mi smo prijatelji. I sada, ova predstava živi već 20 godina, generacije se mijenjaju, ali ona živi i traje. Mislim da je to zaista divno - kazala je Pićurić nakon izvođenja. Tekst je preveo Đorđe Krivokapić, a dizajn predstave osmislila je Jelena Tomašević R. K.
PODGORICA - Roman „Autosekcija“ autora Srđana Srdića biće predstavljen večeras, u 20 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Sa piscem će razgovarati njegov kolega Vasko Raičević. Kako se navodi u pogovoru izdanja, ovo je „roman o pisanju romana, autofikcija čiji je glavni lik Srđan Srdić, pisac koji sebi daje zadatak da napiše knjigu ‘od dvjesta hiljada karaktera s razmacima‘, prikazuje i komentariše sebe u tom procesu i završava pisanje ispunjavanjem zadate norme“. - Cjelinu teksta ovog romana možemo sagledati kao ispovjednu megatiradu u čiji autofikcijski vrtlog, bujicu, pi-
sac uvlači sopstvene ljekare, kolege pisce, domaće i strane, kritičare, samuraje i lokalne pse (pa čak i jednog nesretnog urednika sa visokim vojnim činom), ne bi li raskrinkao i jasno izložio pogledu i razumijevanju (sopstvenom, koliko i čitaočevom) sumorni totalitet svoje situacije – navodi se u pogovoru.
Srđan Srdić rođen je u Kikindi, 1977. godine. Autor je pet romana („Mrtvo polje“, „Satori“, „Srebrna magla pada“, „Ljubavna pesma“, „Autosekcija“), dvije knjige priča („Espirando“, „Sagorevanja“) i knjige eseja („Zapisi iz čitanja“). Nagrađivan je za svoj rad, a knjige su mu prevedene na nekoliko evropskih jezika. R. K.
Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice ulazi u nove infrastrukturne projekte na Koniku i Vrelima ribničkim
Dužina bulevara je 530 metara, uklapa se u Ulicu Prve proleterske, u blizini reciklažnog dvorišta… Širina kolovoznih traka biće dva puta po sedam metara. Razdjelno ostrvo je širine četiri i po metra. Uz ivice kolovoza na dijelu bulevara se nalazi zeleni pojas širine tri metra. Sa obje strane kolovoza projektovane su biciklističke staze i trotoari širine dva i po – tri metra –poručuju iz Agencije za izgradnju i razvoj, uz napomenu da je ukupna dužina projektovanog bulevara (sa dionicom koja je ranije izgrađena) 1.530 metara
Nastavak gradnje Bulevara Pera Ćetkovića, na Koniku, planiran je početkom narednog mjeseca.
Nakon izgradnje ovog dijela bulevara, (planirani rok za završetak posla je 160 dana), ukupna dužina saobraćajnice, zajedno sa dijelom koji je ranije izgrađen kroz naselje Stari aerodrom, biće 1.530 metara. Za ovaj posao biće zadužena građevinska firma Indel inženjering d.o.o. iz Podgori-
ce, koja trenutno izvodi radove na rekonstrukciji druge faze Ulice husinskih rudara na Koniku.
PERA ĆETKOVIĆA
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Agencije za izgradnju i razvoj Pogorice su izjavili da bi radovi na nastavku izgradnje Bulevara Pera Ćetkovića trebalo da započnu u novembru ove godine. Kako dodaju, predviđeni rok završetka posla je 160 dana.
Ugovorena vrijednost radova iznosi 1.811.901 euro, sa PDVom. Radovi se finansiraju iz budžeta Glavnog grada, a izvođač posla je Indel inženjering d.o.o. iz Podgorice.
- Dužina bulevara je 530 metara, uklapa se u Ulicu Prve proleterske, u blizini reciklažnog dvorišta. Da bi se bulevar uklopio u postojeće stanje Ulice Prve proleterske, koja ima dvije saobraćajne trake ukupne širine sedam metara, bilo je neophodno projektovati još
Iz Agencije za izgradnju i razvoj navode da je javni poziv za izbor izvođača radova na izgradnji kolsko-pješačkog mosta na Vrelima ribničkim objavljen 1. avgusta ove godine. - Otvaranje ponuda bilo je 3. septembra. Nije bilo zainteresovanih ponuđača, tako da je javni poziv poništen. Procijenjena vrijednost radova bila je 220.000 eura, sa PDV-om. Javni poziv će biti ponovljen, a procijenjena vrijednost radova povećana je na 250.000 eura – kazali
su iz Agencije za izgradnju i razvoj, uz napomenu da se ovaj projekat finansira iz budžeta Glavnog grada. U pitanju je planirani most na rijeci Ribnici, koji će biti dio lokalnog puta koji se odvaja od Ulice španskih boraca u ovom naselju.
Već deset dana voda sa vodoizvorišta Mareza nije za piće
Obilne padavine 4. oktobra izazvale su povećanu mutnoću vode na Marezi, zbog čega već 10 dana stanovnici Podgorice koji se snabdijevaju sa tog vodoizvorišta kupuju vodu za piće. Iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija već danima na društvenim mrežama šturo objavljuju informacije da rezultati fizičko-hemijskih analiza vode sa izvorišta Mareza pokazuju da su izmjerene vri-
jednosti parametra mutnoće i dalje iznad dozvoljenih, ali da su znatno smanjene. Ipak i dalje se preporučuje da stanovništvo, a naročito djeca, trudnice, stariji i stanovništvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjednu alternativu, tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flaširane vode, na odgovarajući način dopremljenu zdravstveno sanitarnu vodu
iz drugog vodovodnog sistema, izvorišta i sl.), piše CDM. Nema detaljnijih informacija o tome zbog čega zamućenje vode traje ovoliko dugo, iako danima padavina nema. Javnost ima pravo da zna što se dešava, ali nadležni iz Vodovoda za sada vješto izbjegavaju odgovore. S druge strane, trgovci mogu biti zadovoljni prodajom vode, jer je izuzetno povećana potražnja, o čemu je Pobjeda pisala. U prodavni-
Poneđeljak, 14. oktobar 2024.
Obaveza svih nas, pojedinačno, ali i društva, jeste da najstarijima svakodnevno pružamo ljubav i ukazujemo poštovanje – poruka je sa Senior festa 2024, manifestacije posvećene najstarijim građankama i građanima, koja je u subotu i nedjelju održana na Trgu nezavisnosti.
Na glavni gradski trg proteklog vikenda došli su i korisnici svih crnogorskih domova za stare, kao i predstavnici penzionerskih udruženja iz nekoliko crnogorskih gradova. Imali su priliku da se sretnu, upoznaju i druže sa svim posjetiocima, uživaju u raznovrsnim sportskim, zabavnim, kulturnim i drugim aktivnostima i konsultuju o dobrim navikama za zdravo starenje.
DRUŽENJE
180 metara kako bi se taj prelazak sa bulevara obavio postupno i saobraćajno bezbjedno. Stoga će biti ukupno izvedeno 710 metara. Širina kolovoznih traka je dva puta po sedam metara (za svaki smjer kretanja predviđene su dvije saobraćajne trake širine po tri i po metra). Razdjelno ostrvo je širine četiri i po metra. Uz ivice kolovoza na dijelu bulevara se nalazi zeleni pojas širine tri metra. Sa obje strane kolovoza projektovane su biciklističke staze i trotoari širine dva i po –tri metra. Ukupna dužina projektovanog bulevara je 1.530 metara – poručuju iz Agencije za izgradnju i razvoj.
HUSINSKIH RUDARA
Radovi na rekonstrukciji druge faze Ulice husinskih rudara na Koniku započeli su 24. septembra, a rok za završetak posla je 75 dana. Ugovorena vrijednost radova iznosi 299.808 eura, sa PDVom, a izvođač radova je Indel inženjering d.o.o. iz Podgorice.
- Dužina ulice je 180 metara, a širina kolovoza pet i po metara. Sa obje strane planiran je trotoar širine po jedan metar. Od prateće infrastrukture planirani su vodovod, atmosferska kanalizacija, priključci fekalne kanalizacije, TK kanalizacija i javna rasvjeta. Izvođač trenutno radi na izgradnji vodovoda – poručili su iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.
I. MITROVIĆ
Dvodnevni festival počeo je u subotu u 11 časova takmičenjem u šahu, pikadu, fudbalu. Građani su bili u prilici da kupe rukotvorine koje su radili penzioneri iz domova starih iz Podgorice, Nikšića, Andrijevice, besplatno da izmjere krvni pritisak, šećer i indeks tjelesne mase… U okviru prvog dana festivala, članovi Udruženja penzionera Andrijevica pobijedili su u mini takmičenjima tokom jutarnjeg dijela programa - pikadu, mini fudbalu i odbojci, zahvaljujući čemu su osvojili 20 povratnih karata za žičaru Kotor – Lovćen, koje je donirala ova kompanija. U subotu veče program je nastavljen takmičenjem seniora u modernom plesu, nakon čega je upriličen koncert „Pjesme naše mladosti“, na kojem su nastupili poznati podgo -
rički pjevači Zdravko Đuranović, Šukrija Žuti Serhatlić i Esko Merulić. U okviru drugog dana festivala, naša poznata modna kreatorka Seka Martinović priredila je pravi mali spektakl – ekskluzivnu modnu reviju pod nazivom ,,U slavu godina“, gdje su manekeni i manekenke bili korisnici Doma starih u Podgorici. Nakon modne revije, tačka na ovogodišnji Senior fest stavljena je koncertom KIC pop hora koji je svojim dobro poznatim repertoarom razgalio srca najstarijih, ali i brojnih posjetilaca svih generacija. Ovim povodom, tokom vikenda, prevoz autobusima Gradskog saobraćaja Podgorica bio je besplatan za sve penzionere na svim linijama u gradu.
PODRŠKA
cama se javljaju i kratkotrajne nestašice. Sa vodoizvorišta Mareza se snabdijevaju potrošači iz naselja Mareza, Tološi, blokovi pet i šest, dio grada Preko Morače, centar, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varoš, Zabjelo, Pobrežje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, Siti kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica. Podsjećamo, voda sa izvorišta Vranjina je od subote 11. oktobra ponovo bezbjedna za piće. R. P.
Ovim povodom, tokom vikenda, prevoz autobusima Gradskog saobraćaja bio je besplatan za sve penzionere na svim linijama u gradu
Senior fest 2024. otvorila je predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović , a prisutne je ispred Ministarstva sporta i mladih pozdravio direktor Direktorata za infrastrukturu Milan Jančić - Posebna mi je čast i zadovoljstvo što drugu godinu zaredom govorim na otvaranju ove izuzetne manifestacije, koja slavi život i ističe potrebu da svaki trenutak koji imamo na ovoj zemlji učinimo što ljepšim i smislenijim - kazala je Borovinić-Bojović. Izrazila je iskreno divljenje prema svim prisutnim seniorima i seniorkama, naglašavajući njihovu pozitivnu energiju i stav prema životu. - Imam duboko poštovanje
održan u subotu i nedjelju na Trgu nezavisnosti, obilježen sportskim, kulturnim i drugim aktivnostima
Dvodnevni festival počeo je u subotu takmičenjem u šahu, pikadu, fudbalu... Građani su bili u prilici da kupe rukotvorine koje su radili penzioneri iz domova starih, besplatno da izmjere krvni pritisak, šećer i indeks tjelesne mase… U subotu veče program je nastavljen takmičenjem seniora u modernom plesu, nakon čega je upriličen koncert „Pjesme naše mladosti“, na kojem su nastupili poznati podgorički pjevači. U okviru drugog dana festivala, naša poznata modna kreatorka Seka Martinović priredila je modnu reviju pod nazivom ,,U slavu godina“, gdje su manekeni i manekenke bili korisnici Doma starih u Podgorici. Tačka na ovogodišnji Senior fest stavljena je koncertom KIC pop hora
prema vama, ne samo zbog vašeg samopouzdanja, već i zbog vaše radosti i sposobnosti da uživate u malim, ali značajnim životnim radostima. Vjerujem da ste upravo vi najbolji uzor i primjer svojoj djeci, unucima, ali i cijelom našem društvu –poručila je Borovinić-Bojović.
Podsjećajući na riječi čuvenog arhitekte Frenka Lojda Rajta : „Što duže živim, život postaje sve ljepši“, ohrabrila je sve prisutne da u potpunosti uživaju u svakom trenutku života. Izrazila je zahvalnost organizatorima Senior festa na njihovom tru-
du da kreiraju bogat i raznovrstan program, koji ove godine uključuje sve, od muzike i plesa do likovnih izložbi i zdravstvenih savjetovanja, kao i uvjerenje da će ova manifestacija donijeti radost i nova prijateljstva svima koji učestvuju.
Nagrade za
- Nadam se da će Glavni grad nastaviti da brine o svojim najstarijim sugrađanima i da će im omogućiti kvalitetne uslove za život, dostojne njihovog doprinosa našoj zajednici - zaključila je predsjednica gradskog parlamenta. Organizator manifestacije Vesna Radojević saopštila je da su seniori, odnosno penzioneri među nama, te da je naša obaveza da brinemo o njima. –To su ljudi koji su zaslužni što smo i mi ovdje, što uživamo u svemu onome što su oni stvorili. Nama pripada da im stvorimo uslove da provode divan i aktivan penzionerski život –kazala je Radojević.
Ovogodišnji Senior fest organizovali su NVU Montenegro Education i veb portal „Penzioneri.me“ u partnerstvu sa Glavnim gradom i Domom starih u Podgorici, a pokrovitelj sportskog dijela je Ministarstvo sporta i mladih. Sponzori ovogodišnjeg Senior festa su Elektroprivreda i Universal Capital banka, dok su nagrade za učesnike obezbijedili brojni prijatelji manifestacije.
I. MITROVIĆ
brigu
o starima
pripale
Jeleni Šofranac, Sekretarijatu za socijalno staranje i Elektroprivredi
Na svečanosti otvaranja Senior festa, organizatorka Vesna Radojević uručila je nagrade onima koji su, tokom godine, pokazali poseban senzibilitet i brigu za najstarije članove društva. Nagradu za pojedinca dobila je direktorica Doma starih Podgorica Jelena Šofranac, za instituciju Glavni grad – Sekretarijat za socijalno staranje, a u kategoriji preduzeća nagrada je pripala Elektroprivredi.
- Izuzetno smo zahvalni svima koji kontinuirano pokazuju senzibilitet za naše najstarije i to je i razlog što smo odlučili da i ove nagrade postanu tradicionalne kao i Senior fest u nadi da ćemo, korak po korak, jačati svijest o tome da naši najstariji zavređuju mnogo veću i konkretniju brigu društva, više djelima, a manje riječima –kazala je organizatorka Senior festa Vesna Radojević.
Predsjednik Crne Gore povodom nastavka izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je spreman da organizuje razgovor između mještana Botuna i nadležnih službi i preduzeća Glavnog grada u vezi sa pitanjem nastavaka izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, koje je planirano u Botunu.
- Vrata mog kabineta su otvorena za sve građane, a posebno za mještane Botuna. Možda nemam čarobni štapić da riješim sve probleme u zemlji, ali imam dobru volju da svakog saslušam i pomognem u mjeri mogućeg. Zato na apel mje-
štana Botuna želim da odgovorim pozitivno - napisao je Milatović na mreži Iks. Ovdje je ključno pitanje, kako navodi, da li je tehnički izvodljivo pomjeranje lokacije kolektora za tih nekoliko stotina metara koliko predlažu mještani Botuna i, ukoliko jeste, da li je Glavni grad spreman da to finansijski podrži. - Na ovo pitanje, odgovor nemam, ali u tom pravcu spreman sam da organizujem razgovor između mještana Botuna i nadležnih službi i preduzeća Glavnog grada koji se bave ovom temom – poručio je Milatović. R. P.
Udruženje ljubitelja Gorice i prirode organizovalo 272. akciju čišćenja brda
Sa jučerašnje akcije
Udruženje ljubitelja Gorice i prirode organizovalo je juče 272. akciju čišćenja brda po kojem naš glavni grad nosi ime, odnosno prvu u okviru ovogodišnje - jedanaeste po redu sezone. - Tokom prošle sedmice, na zapadnoj padini Gorice, radnici gradskog preduzeća Zelenilo su počeli sa uklanjanjem posljednjih velikih stabala čempresa i bora zaostalih nakon velikog požara 2021. godine. Danas smo, zajedno sa izviđačima iz Izviđačkog kluba ,,Eho“ i Izvi-
đačkog odreda ,,Stara varoš“, izvukli sa te strme padine zaostale grane i ostali biljni otpad i formirali velike gomile – poručuju iz Udruženje ljubitelja Gorice i prirode, uz napomenu da volonterske akcije organizuju u saradnji sa Agencijom za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice i gradskim preduzećem Zelenilo.
Jučerašnja akcija bila je 272. po redu, a od 2014. godine, od kada ih organizuju, u njima je učestvovalo više od 4.000 građana. I. M.
Sjajan početak crnogorskih boksera na EP do 23 godine
su se u četvrtfinale Evropskog prvenstva do 23 godine u Sofiji.
Za danas u Podgorici zakazana vanredna sjednica
Gojković je u osmini finala kategorije do 57 kilograma pobijedila Oliviju Grejs Holms iz
Engleske. Članica Budve demonstrirala je u tom meču visoku klasu, dominirala tokom sve tri runde, pa za sudije nije bilo dilema, osim za arbitra iz Jermenije, koji je borbu proglasio neriješenom. Rival u četvrtfinalu sjutra biće joj Mađarica Rebeka Doboš, koja je bila slobodna na startu šampionata.
Đinović je u osmini finala kategorije do 60 kilograma pobijedio Bjelorusa Vladislava Smalouskija odlukom sudija 3:2. Djelioci pravde iz Rumunije, Poljske i Izraela bodovali su meč 30:27 u korist Đinovića, dok su sudije iz Engleske i Azerbejdžana dale minimalnu prednost Bjelorusu – 29:28.
Rival članu Bokserskog kluba Zlatičanin u četvrtfinalu, u srijedu, biće pobjednik borbe između Moldavca Vladislava Vaskovskija i Turčina Selahatina Činibulaka
Budvanin Petar Liješević danas će na ring, a u osmini finala kategorije do 86 kilograma boriće se protiv Bjelorusa Andreja Masalaua
Sa crnogorskim bokserima u glavnom gradu Bugarske borave selektor Nikola Ružić i trener BK Zlatičanin Momčilo Zlatičanin. R. PEROVIĆ
Vanredna sjednica Skupštine Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore održaće se danas u 17 sati u Podgorici.
Sjednica je zakazana nakon što je Mirza Krcić 13. juna podnio ostavku na mjesto predsjednika tog organa ,,zbog neslaganja sa načinom rada i odnosom između organa VPSCG“, što je bio dio ,,kotorske strategije“ jer je prije njega predsjednik Primorca Siniša Kovačević podnio ostavku na poziciju potpredsjednika Upravnog odbora.
UO je takođe i bez prvog čovjeka jer se dosadašnji predsjednik Saveza Đuro Marić 9. septembra povukao iz ličnih razloga.
Na dnevnom redu današnje vanredne sjednice
Skupštine su, između ostalog, izbor novog predsjednika i potpredsjednika tog tijela.
Potom bi trebalo da bude poznato kada će se birati novi predsjednik Saveza, a do sada je kandidaturu najavio samo Veljko Uskoković ispred Primorca.
Ipak, izvjesno je da će legenda svjetskog vaterpola imati protivkandidata, ali njegovo ime još nije poznato.
Od toga ko će biti na čelu VPSCG zavisi i ko će naslijediti Vladimira Gojkovića na mjestu selektora.
Aktuelni trener Jadrana vodio je ,,ajkule“ od kraja 2015. do završetka Olimpijskih igara u Parizu proteklog ljeta.
Na prethodnoj sjednici UO donesena je odluka i o razrješenju Stručnog savjeta za vaterpolo, kao i o Stručnom savjetu za plivanje, pa bi naredni dani i mjesec(i) trebalo da odmotaju klupko u crnogorskom vaterpolu i plivanju na svim nivoima. A. M.
Brdska auto-trka u Dubrovniku
PODGORICA – Mađarski sportski vozač Laslo Saz ukupni je pobjednik međunarodne brdske auto-trke u Dubrovniku, koja je bodovana za šampionate Hrvatske i Crne Gore.
Saz je formulom Rejnard od tri hiljade kubika, u konkurenciji 95 takmičara i takmičarki, trijumfovao ukupnim vremenom nakon dvije vožnje – tri minuta, 21 sekund i 63 stotinke. Evropski šampion iz 2022. godine Kotoranin Vasilije Jakšić imao je sa Hjundaijem TCR ukupno drugo vrijeme 3:38,23. – Jedino nijesam uspio Saza da prestignem – rekao je Jakšić. Veoma srećan nakon dubrovačke trke bio je i stariji od kotorske braće Milan Jakšić, koji je bio drugoplasirani u generalnom plasmanu crnogorskog šampionata (3:48,34),
Kada je posljednji put gostovala Velsu na stadionu ,,Kardif siti“, crnogorska fudbalska reprezentacija bila je hit kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2012, ni poraz od 2:1 u meču odigranom 2. septembra 2011. nije je zaustavio na putu do baraža za kontinentalni šampionat.
dok je treće vrijeme imao član kluba Podi Jovan Perunović (3:52,39).
– Odlična trka za mene. Oborio sam prošlogodišnji rekord grupe 5 Saše Radole. Osvojio sam titulu državnog prvaka u klasi 2000 H, prvi sam u generalnom plasmanu kategorije 1 crnogorskih automobilista i šampion Centralno-evropske zone grupe 5 – istakao je Milan Jakšić. U kategoriji 2 mladi takmičar AP Sporta iz Pljevalja Ivan Subotić bio je na stazi dugoj 3.345 metara brži od podgoričkog veterana Tihomira Aćimića. Pljevaljski automobilisti potvrdili su dominaciju u ovogodišnjem šampionatu i u Dubrovniku klupskim trijumfom ispred Kotora i članova hercegnovskog kluba Podi. AP Sport je ostvario sedmi trijumf na isto toliko trka u sezoni i sasvim zasluženo osvojio titulu ekipnog šampiona Crne Gore. Prvim mjestom po klasama u Dubrovniku, osim Ivana Subotića, predsjednika kluba Mirhada Plakala obradovali su i Baćko Vujović, Nikola Tošković, Miloš Borilović, Ena Plakalo i Miloš Bojanović R. P.
Bio je to, ipak, posljednji put kada je našu selekciju predvodio Zlatko – Cico Kranjčar. Smijenjen je nakon poraza u Kardifu, da bi ga naslijedio Branko Brnović, koji je odveo ,,sokole“ do dvomeča sa Češkom u plej-ofu, ne i do istorijskog plasmana na Euro.
Trinaest godina kasnije Crna Gora je u glavni grad Velsa doputovala kao autsajder, bez ijednog boda nakon tri kola B4 grupe Lige nacija. Domaćin ima pet, dva manje od lidera
Turske, a jedan više od Islanda s kojim je prije tri dana remizirao 2:2.
- Da se ne lažemo, jasno je da ima pritiska jer smo izgubili sve tri utakmice. Možemo da pričamo da smo igrali dobro protiv Velsa ili Turske, ali nemamo bodova i to je veliki problem kako za mene, tako i za reprezentaciju. Momci su motivisani, borili su se u Turskoj i nikome ne možemo da zamjerimo. Igrali smo protiv velike reprezentacije koja ima dobru generaciju. Parirali smo dobro, mogli i da povedemo. Moramo protiv Velsa da pružimo sve od sebe – istakao je selektor Robert Prosinečki na konferenciji
za medije u Kardifu.
- Pred nama je možda i najvažnija utakmica, poslije tri poraza ne bi bilo nikako dobro da i četvrti put izgubimo. Motivacija nam je da ne čekamo završne dvije utakmice da vidimo da li ćemo biti posljednji u grupi, zato nam je vrlo bitna pobjeda ili da barem osvojimo bod.
- Biće isti ambijent kao u Turskoj, tu nema govora. Opet će biti pun stadion, a lijepo je igrati u takvoj atmosferi, pod kolikim god da si pritiskom. Ima Vels svojih, ali imamo i mi naših problema – rekao je legendarni Hrvat.
NIJE ALIBI, ALI...
U porazu od Turske (1:0) nije bilo Stefana Savića, Marka Vešovića, mladih Viktora Đukanovića i Vasilija Adžića, protiv Velsa će nedostajati suspendovani Milutin Osmajić i Miloš Brnović, a dilema je da li će i koliko igrati Stevan Jovetić i Marko Janković - Stevan je dobio udarac, nije trenirao, vidjećemo na dan utakmice. Slično je i sa Jankovićem, koji se oporavio od povrede, ali je i on dobio neugodan udarac – dodao je Veliki Žuti.
Prosinečki je bio vrlo ambiciozan pred start Lige nacija, visoka očekivanja bila su i nerealna. Možda bi sve bilo drugačije da od prvog meča ,,sokoli“ nijesu imali kadrovskih problema, sigurno bi i proces podmlađivanja bio očitiji. - Nema alibija, ali stvarno smo u svakom meču imali mnogo problema, dolazili su
prve bodove, Jovetić i Janković pod znakom pitanja
Kreg Belami još ne zna za poraz na klupi Velsa, a optimizam ga nije napustio uprkos problemima s izostancima.
Zbog nevolja u veznom redu velški novinari pitali su selektora da li će igrati Džo Alen, koji se iz reprezentacije povukao u februaru 2023, ali se vratio ovog oktobra jer u timu nema Arona Ramzi-
ja i Etana Ampadua - Svi volimo romantiku, zar ne? Zbog njegove minutaže ove sezone bilo bi kockanje ubaciti ga u startnih 11. To važi i za mnoge druge igrače. Nadam se da će Džo šutnuti loptu za mene. I ako ne, imao je nevjerovatnu sedmicu i bio zaista pozitivan za nas – istakao je Belami i dodao.
- Slabi smo na poziciji ,,šestice“, ali vidjeli smo da i veće reprezentacije od nas imaju iste probleme. Jedva čekam da vidim kako će se jedan ili dvojica igrača snaći na tom mjestu – izjavio je nekadašnji fudbaler Njukasla i Liverpula. Belami je dobro počeo selektorsku misiju, osjeća i podršku javnosti. - Ova reprezentacija nam
Stevan Jovetić jedini je član aktuelne generacije crnogorskih reprezentativaca koji je prije 13 godina igrao na stadionu ,,Kardif siti“. Postigao je sjajan gol u prvom porazu Crne Gore u tom kvalifikacionom ciklusu.
- Sigurno da se sjećam tog meča, mislim da mi je to bila prva puna utakmica nakon pauze zbog povrede, postigao sam gol, jesmo izgubili, ali su to bile naše najbolje kvalifikacije u istoriji – kazao je Jovetić.
Sasvim je drugačija atmosfera u kojoj sada ,,sokoli“ čekaju okršaj sa ,,zmajevima“.
- Prije početka ove Lige nacija imali smo mnogo veće ciljeve, nažalost oni više nijesu realni. Nikad ne tražim alibije, ali nije lako bez pet, šest,
sedam fudbalera, i u takvim okolnostima bilo je dobrih utakmica, osim one na Islandu. Takođe, igrali smo sa vrlo ozbiljnim reprezentacijama, nažalost, nijesmo imali ni sreće. Motiva nikad ne nedostaje, sada smo motivisani da izvučemo što više do kraja, da osvojimo neki bod, vidjećemo da li će i za što to biti dovoljno – dodao je Jovetić. Domaćin je oslabljen neigranjem vezista Etana Ampadua, Džordana Džejmsa i Arona Ramzija, a naročito odsustvom ofanzivca Totenhema Brenana Džonsona
- Svi koji igraju su dobri igrači i ne volim da pričam o pojedincima, ali OK - biće nam lakše bez Džonsona. I mi, međutim, imamo mnogo problema - odgovorio je Jovetić velškom novinaru.
i igrači koje smo probali da izliječimo, ni to nije išlo. Nijesu to jedan ili dva igrača, već pet-šest, i to oni koji su stvarno bitni. Nema što, moramo se okrenuti mlađima, onima koje imamo, Nikić je branio
protiv Turske i bio je odličan – poručio je Prosinečki.
VRLINE I MANE VELSA
Vels je prije mjesec u Nikšiću slavio 2:1 nakon početka kakav se ne pamti - ,,zmajevi“ su poslije tri minuta vodili 2:0, kasnije imali i zicer za 3:0, ali lako mogli i da ostanu bez trijumfa. - Kako ih zaustaviti? Pravili smo analizu, gledali sve njihove utakmice, ali svaki meč je različit i vidjećemo što će biti.
je posljednjih godina dala razloge za optimizam. Gledao sam nas na velikim turnirima. Ušli smo u polufinale Evropskog prvenstva 2016, bili na Euru 2021, pa na Svjetskom prvenstvu 2022. To je bilo nevjerovatno za nas. Sada želimo da to nastavimo. I vjerujem da postoje zaista dobre šanse da to bude moguće – dodao je Belami i prokomentarisao Crnu Goru.
- Dobar su tim, nije se lako pripremiti za njih. Ostaviće prostor da ih napadnemo, ali veoma su opasni i u kontrama. Moramo da kontrolišemo tempo jer ako to ne uradimo, mogu da nas ugroze u tranziciji. Imaju mnogo igrača koji su opasni u tom dijelu. Mogu da budu nepredvidivi, napreduju kako meč odmiče i to očekujem i sada – zaključio je Belami.
Vels ima odlične stvari, dobru tranziciju i dobre igrače iz velikih klubova, ali ima i mane i probaćemo da ih iskoristimo –zaključio je Prosinečki. - Čeka nas teška utakmica, igrali smo skoro s Velsom, s ozbiljnom reprezentacijom, biće sada još teže na njihovom stadionu. U Nikšiću nijesmo imali sreće, bila je čudna utakmica, u prva tri minuta smo primili dva gola, nije bilo lako vratiti se mentalno, na teškom
terenu. Uspjeli smo, stvorili mnogo šansi, pogodili prečku i stativu, zaslužili mnogo više – dodao je kapiten Stevan Jovetić. N. KOSTIĆ
Koliko su oduševile i sa kojim nabojem emocija odigrale meč sa Đerom (osvojile bod), toliko su bile u kontraritmu i sa minimalnim fokusom u oba pravca juče protiv Ludvigsburga.
Rukometašice Budućnosti izgubile su sa dvocifrenom razlikom (36:25) od njemačkog predstavnika u 5. kolu Lige šampiona i završile meč sa dvocifrenim brojem tehničkih greška – 18 (do odmora napravile šest), i promašaja iz čisth situacija (12).
Možda je ovo bilo i slabije izdanje u odnosu na još ubjedljiviji poraz od Bresta u ,,Morači“ (35:22), a vjerovatno je na ovakav epilog i kompletan utisak donekle uticala uloga ,,plavih“ u ovom meču. Budućnost nije bila u podređenom položaju nakon onakvog izdanja s aktuelnim šampionom Evrope, a njemačka ekipa, u odnosu na prošlu sezonu, do ovog kola i u trijumfu nad Rapidom nije pokazivala takvu moć koja ih je prošle sezone odvela do završnice elitnog takmičenja. Međutim, na terenu je situacija bila kontra od onoga što je Ludvigsburg do sada pokazao. Ono od čega su se najviše pribojavale naše igračice – naleta rivalki iz kontranapada i brzog centra, u najvećoj mjeri je izostalo. Njemačka ekipa nije postigla veliki broj lakih golova, ali zato je iz pozicionog dolazila do dobrih situacija za gol. I iskoristila od 12. do 20. minuta – serijom 6:2 za opipljivih ,,plus tri“. I u ovom periodu, do odmora domaće su bile u igri, ali izabranice Bojane Popović nijesu znale da iskoriste slabo izdanje sa gola Johane Bundsen koja je do prve odbrane stigla u 21. minutu. Nije ni sa gola Sakura Hauge briljirala, ali je sa ulaskom
Ludvigsburg je pokazao da je fizički veoma zahtjevna ekipa i Budućnost nije mogla da odgovori na pravi način, kazao je trener Bojana Popović
– Bila je ovo teška utakmica za nas protiv fizički veoma zahtjevne ekipe, koja je prošle sezone igrala u finalu Lige šampiona i zadržala većinu igračica iz tog sastava. U odbrani nijesmo bile na nivou kao
Rezultati
GRUPA A
Nikobing – Storhamar 28:33 Gloria - Podravka 25:29 MEC - FTC 24:19 Krim - Bukurešt 29:31
GRUPA B
Budućnost - Ludvigsburg 25:36
Esbjerg - Vajpers 30:29
Brest - Đer 34:35
Odenze - Rapid 32:24
Armel Atingre sigurnost bila veća. Što se i osjetilo, ali njene saigračice nijesu, nažalost, imale prave odgovore u napadu. A da su ,,plave“ u slabijem ritmu pokazao je samo jedan minut kada su nakon promašenog sedmerca dobile isključenje i primile gol. Umjesto da se približe na gol zaostatka, goćama su dozvolile da ponovo uđu u dobar period i na 1.40 do kraja prvog poluvremena povedu 17:13. Nakon odmora Ludvigsburg je krenuo da igra i na pivotkinju Gasamu Sisoku (dala dva brza gola), sjajna Ksenija Smits je postigla još dva za seriju od 7:2 u prvih devet minuta. Upravo u ovom periodu go-
u prošloj utakmici protiv Đera. Pokušala sam sa dosta izmjena, ali nijesmo zaustavile odličan napad protivnika, uz to bilo je i mnogo grešaka u napadu. Izgubile smo kontrolu u drugom poluvremenu, nijesmo koristile sjajne situacije koje smo stvarale i to nas je odvelo u loš osjećaj, odnosno, ubjedljiv poraz. Izgubile smo energiju uprkos brojnim izmjenama, a
fizički nijesmo mogle da pariramo protivniku koji je bolji od nas. Ključan je bio početak drugog poluvremena – kazala je Popović. I desno krilo Nina Bulatović ističe da su „plave“ podbacile naročito u odbrani, pa su nakon 35 primljenih golova protiv Bresta danas dozvolile njemačkom predstavniku da čak 36 puta savlada naše golmanke. - Nijesmo odigrale na očekivanom nivou, naročito se to odnosi na odbranu u kojoj možemo da odigramo mnogo bolje. Definitivno je naša loša odbrana odlučila pobjednika – kazala je Bulatović.
Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 400
Sudije: Backović i Palacković (Slovenija)
Sedmerci: Budućnost 9-7, Ludvigsbirg 6-6
Košarkašice Budućnost Bemaksa spremaju se za duel protiv Trešnjevke
PODGORICA – Košarkašice
Budućnost Bemaksa pobjedom u Beogradu protiv Partizana otvorile su novu sezonu u WABA ligi. Protekle sedmice bile su slobodne, ali u srijedu protiv Trešnjevke igraju prvi meč u ulozi domaćina. Vicešampion Hrvatske ubjedljivim trijumfom protiv Partizana i sjajnom partijom u Bugarskoj protiv ekipe Beroe, pokazao je da će imati ozbiljne ambicije. Ipak, u taboru Podgoričanki vrijedno se radilo ovih dana, iako su ,,plave“ bile slobodne u okviru druge runde, pa sa dosta motiva čekaju prvi meč u ,,Bemaks areni“ ove sezone. – Neće biti lako, ali igramo na svom terenu i sigurno da je to dodatni motiv. Trešnjevka se nakon dužeg vremena vratila u takmičenje, a odmah na startu jasno je pokazala da će imati
ozbiljne ambicije. Samim tim vrlo smo oprezne, ali nadam da možemo do pobjede – kazala Nikolina Ilić, krilni centar Podgoričana, koja je juče proslavila 21. rođendan. Duel protiv Trešnjevke biće prilika da se crnogorski šampion u što ljepšem izdanju predstavi domaćoj publici. Iako je ekipa prilično mlada, suočena sa dosta kadrovskih problema, „plave“ vjeruju u sebe. – Radimo zaista naporno, imamo dobru atmosferu i vjerujem da će nam to pomoći da budemo prave. Radile smo na popravljanju nekih stvari koje nijesu bile dobre u Beogradu na meču protiv Partizana i vjerujem da ćemo u ovoj utakmici djelovati još bolje – naglasila je Ilić. Treće kolo donosi zanimljive duele, a šuter ,,plavih“ jasna je kada su u pitanju ambicije. – Trešnjevka ima dobru ekipu, veoma je nezgodna i znamo da neće biti lako. Ali želimo pobjedu da pokrenemo pozitivan niz i da, naravno, na svom terenu pokažemo da neće nikome biti lako – podvukla je Nikolina Ilić. R. P.
EPCG Superliga za odbojkaše (2. kolo)
Budućnost sigurna u Baru
šće iz Njemačke počele su da se rezultatski odvajaju, a na 11 minuta do kraja meča vodile su 28:18. ,,Plave“ u narednom kolu (su-
bota) gostuju Vajpersu, nakon čega slijedi pauza zbog EHF sedmice u kojoj je zakazano okupljanje nacionalnog tima. A. MARKOVIĆ
PODGORICA – Maksimalnom pobjedom Budućnost voleja u Baru protiv Galeba kompletirano je drugo kolo EPCG Superlige za odbojkaše. To je prva pobjeda Podgoričana, nakon poraza od Budve na premijeri, dok je Galeb upisao prvi poraz, s obzirom na to da
je bio slobodan u prvom kolu. U pobjedničkom timu najviše poena osvojio srednji bloker Adnan Silajdžić – 14, a po devet su upisali Kosta Poleksić i Luka Lojić. U ekipi Galeba istakli su se Vasilije Božović i Jovan Drešić sa po osam poena. Rezultati 2. kola: Galeb – Budućnost volej 0:3 (11:25, 22:25, 14:25). Subota: Budva – Mornar 3:0 (25:9, 25:21, 25:18), Jedinstvo – Lovćen 3:0 (25:14, 25:15, 25:9), Galeb – Budućnost volej (16). Slobodna je bila Sutjeska. S. J.
Nakon utakmice, koja je na planu igre bila korak unazad u odnosu na mečeve sa Crvenom zvezdom i Cedevita Olimpijom, Mornar Barsko zlato je poražen u Beogradu i od Mege 84:59, pa je nakon četvrtog kola jedini tim u ABA ligi bez pobjede. Utakmicom sa Megom je završen „paket“ mečeva na startu sezone sa favoritima, koje su Barani, po najavi trenera Mihaila Pavićevića, iskoristili da nadoknade propušteno zbog kasnog početka priprema. Već od narednog kola, 19. oktobra u „Topolici“ protiv Borca, počinju mečevi u kojima „Ponos Bara“ mora da počne da pobjeđuje kako bi se ravnopravno uključio u borbu za opstanak, i kako bi izbjegao prošlosezonski scenario, kada se do samog kraja grčevito borio za opstanak... Sve dileme oko pobjednika su, praktično, riješene početkom 18. minuta, kada je Mega povela sa nedostižnih 24 razlike (42:18). To je bio rezultat velikih problema Barana u oba pravca, posebno napadački (prvi strijelac Brenden Dženkins je upisao samo dva poena), jer je Mornar u prvom poluvremenu imao svega 30,3 odsto šuta iz igre, uz samo 10 ubačenih koševa, sedam za dva (iz 23
pokušaja) i tri za tri poena (10 šuteva). Vidjelo se to već od početka meča, kada su gosti prve poene upisali nakon skoro četiri minuta igre, kada je Džamari Smit pogodio nakon početnih 9:0 domaćina. Ništa bitno se nije promijenilo do kraja ove četvrtine, koju je Mega dobila sa 23:14, a nakon što je imala i 14 poena prednosti (23:9). Prvih nešto više od sedam mi-
nuta igre u drugoj četvrtini su bili prava noćna mora za Barane, koji su u tom intervalu primili 19 poena, a uspjeli su da upišu svega četiri, odnosno jedan koš (Šamari Alen) i dva poena sa linije bacanja (Lazar Radetić i Ilija Đoković po jedno), pa je Mega na dva minuta i 45 sekundi do poluvremena povela 42:18. Tajm-aut Pavićevića kao da je malo prodrmao
njegovu ekipu, koja je ua dva manje od dva minuta napravila seriju od 9:0, smanjila na 42:27, a nije iskoristila napad i da dodatno umanji zaostatak, pošto je Lovre Runjić izgubio loptu u napadu. Na drugoj strani je to kaznio Petrović (44:27) i ponovo pokrenuo Megu... U poluvremenu sa ne baš sjajnim procentima šuta sa obje strane, Beograđani, ipak, bolje
PODGORICA – S obzirom na to da je u pitanju bilo treće gostovanje u nizu, nakon prva dva uspješno odrađena, a bez dovoljno vremena za adekvatnu pripremu meča, postojao je rizik da Budućnost Voli u Zadru ne bude na maksimumu. Priznao je to nakon meča i trener Podgoričana Andrej Žakelj, istakavši da se malo pribojavao meča u Dvorani „Krešimir Ćosić“. Na kraju, međutim, nije bilo razloga za brigu, Budućnost je „protutnjala“ kroz Zadar (91:55) i zadržala maksimalan učinak u ABA ligi nakon četvrtog kola, jedina uz Partizan i Megu. „Plavi“ su iz svih oružja deklasirali domaćina, koji je prethodne četiri godine odigrao četiri tijesne utakmice protiv Budućnosti na domaćem terenu (jednu dobio i tri izgubio). Jednostavno, već u prvoj četvrtini se moglo naslutiti u kom pravcu će da ide utakmica... – Utakmica protiv Zadra je od prvog do posljednjeg momenta išla tokom kojim smo htjeli da ide. Mislim da smo bili fokusirani i motivisani do posljednjeg minuta. Nije lako igrati u Zadru na njihovom terenu, to smo znali i spremali se za tu utakmicu. Uvijek može bolje, bilo je i grešaka sa naše strane, ali je malo nezahvalno pričati sada o tome s obzirom na to da smo ubjedljivo pobijedili – kaže za Pobjedu Andrija Slavković, krilo „plavih“, koji je u Zadru bio bez promašaja za dva poena (3-3), uz dva skoka i asistenciju, ali i veliki doprinos u
Na pitanje da li barem malo razmišljaju o Crvenoj zvezdi, koja dolazi u „Moraču“ 21. oktobra, pet dana nakon evropskog
meča protiv Trefl Sopota u Evrokupu, Slavković odgovara negativno. – Za sada ne mislimo na Zvezdu. Ritam je takav da
odbrani, koja je bila ključ pobjede protiv hrvatskog tima. Prije Zadra, Budućnost je bila više nego sigurna u gostima i protiv Igokee i Trenta, pokazavši da je forma u usponu. – Neću da budem skroman, već moram da kažem da trenutno igramo sjajno. Uvijek je nezgodno igrati u gostima protiv bilo koga. Nije, prije svega, bilo lako putovati na tri vezana gostovanja, što je iscrpljujuće. Međutim, na tim mečevima od prvog do posljednjeg igrača dali smo maksimum i to je rezultiralo pobjedama. Ulazi-
MilenkovićVukčevićMarković 17
Kajil 4
KrofličMacura 9
Milijašević 6
MilutinovićJović 12
Tanasković 6
Petrović 20 Malovec 10
Nikolić, Porobić i Vovk. Dvorana: ,,Ranko Žeravica“ Gledalaca: 1.500.
Mihailo Pavićević, trener Mornara, kazao je da ova utakmica ,,ide na njegov konto kao trenera“. – Nažalost, iz privatnih razloga nijesam bio sa ekipom posljednja tri dana. Uz to, planirali smo da u Beograd treba da dođemo ranije, ali to nije bilo moguće iz objektivnih razloga, jer smještajni kapaciteti to nijesu dozvoljavali. Nemam što da zamjerim svojim igračima, vidjelo se da su umorni, da, jednostavno, nijesu spremni za utakmicu –rekao je Pavićević.
šutirali za dva (52 – 30,4 odsto) i tri poena (36,4 – 30 odsto), ali i sa linije bacanja (66,7 – 57,1). Imali su i više skokova (23-17), asistencija (11-5) i manje izgubljenjih lopti (5-9), a bolje su koristili kontranapade (165). Mornar je jedino imao više ukradenih lopti (3-2) i dva ofanzivna skoka više (6-4), koje međutim nije dobro iskoristio iz drugog napada (6-2). Mornar se trgnuo u trećoj četvrtini, koju je uspio da dobije (21:19), ali nedovoljno da smanji veliku prednost Mege pred posljednju četvrtinu (63:48). Barani su u ovom kvartalu sma-
Budućnost Voli vezala tri pobjede u gostima i pokazala da je uhvatila pravi ritam pred naredne mečeve na dva fronta
njili prednost Mege u skoku (28-25), a sa tri trojke su barem u šutu sa perimetra došli do boljih procenata ovog šuta (40 –33,3 odsto). Iako je domaćin konstantno imao veliku prednost, Mornar je, nakon trojke Alena, uspio da smanji na 11 razlike (59:48), na 63 sekunde prije kraja kvartala, ali je Mega postigla posljednja četiri poena u četvrtini i vratila sigurnu razliku (53:48).
Mornar se u posljednjih 10 minuta vratio na napadački nivo iz prve dvije četvrtine, pa je prednost Mege išla do maksimalnih 27 razlike (84:57)... S. JONČIĆ
se faktički igra na svaka dva-tri dana. Nemamo prostora toliko naprijed da gledamo. Idemo iz utakmice u utakmicu. Pričaćemo o Zvezdi poslije pobjede u Evrokupu i ne sumnjam da ćemo biti 101 odsto spremni, psihički i fizički – rekao je Andrija Slavković
mo i ulazićemo u svaki meč sa istim mentalitetom, a to je da idemo na pobjedu. Sa takvim stavom malo ko će nas nadigrati – ističe Slavković. Poraz u produžetku protiv Gran Kanarije je mogao negativno psihološki da se odrazi kao ekipu pred tri uzastopna gostovanja, ali je, očigledno, djelovao pozitivno. – Baš tako. Mi smo poslije poraza od Granke znali da smo na pravom putu. Ne bi bilo nezasluženo da smo mi dobili tu utakmicu. Gran Kanarija je, na kraju, imala malo više sre-
će i svježine od nas. Međutim, ostali smo pozitivni, što je i rezultiralo sa tri vezane pobjede na gostovanjima. Budućnost se okreće narednoj obavezi, u Evrokupu, pošto u srijedu u „Moraču“ stiže poljski Trefl Sopot. Biće to prilika za novu pobjedu, koja bi bila lijepa uvertira i pozivnica publici za naredni meč u ABA ligi, derbi sa Crvenom zvezdom u Podgorici, koji se igra 21. oktobra.
- Već smo počeli da pripremamo utakmicu u Evrokupu. Znamo težinu tog meča, kao i svakog sljedećeg. Nadam se da su ove tri pobjede bile dobra uvertira za ono što slijedi. Spremni ćemo dočekati svakoga, to možemo da obećamo. Ovim putem bih pozvao navijače da dođu u srijedu da nas podrže u što većem broju, jer su oni naš šesti igrač na terenu – zaključio je Slavković. S. J.
Novak Đoković nije uspio da osvoji 100. titulu – bolji u finalu ATP turnira u Šangaju bio je Janik Siner, koji je oba seta riješio u svoju korist (7:6, 6:3).
Italijanu je trebalo sat i 39 minuta da stigne do velike pobjede kojom je izjednačio na 4:4 u međusobnom skoru sa srpskim teniserom.
Prvi set je bio pun neizvjesnosti. Igrači su čuvali svoj servis, nije bilo nijedne brejk lopte, pa se nakon 6:6 otišlo u taj-brejk. Siner je počeo silovito, poveo sa 4:0 i bilo je jasno da je bliži vođstvu u setovima. Đoković je prišao na 5:2, ali je pri servisu za 5:4 dozvolio protivniku da ode na 6:3. Uslijedio je poen Italijana za 7:4.
U drugoj dionici presudan je bio četvrti gem u kojem je Siner napravio brejk za 3:1. Svjetski broj 1 nije dozvolio Novaku da se vrati. Sigurnom i konstantnom igrom riješio je set sa 6:3. Meč je završio asom.
Janik je osigurao prvo mjesto na ATP rang listi do kraja godine.
- Nevjerovatno. Ovo je nešto o čemu sanjaš kada si dijete. Želiš da dostigneš prvo mjesto na svijetu, a imati to na kraju godine stvara neki drugačiji i poseban osjećaj. Ponosan sam – rekao je Siner.
- Igrati protiv Novaka jedna je od najtežih stvari. Nisam mogao da nađem način da dođem do brejka u prvom setu. Tajbrejk mi je dao samopouzdanje. Ovo je sve posebno za mene. Teško je reći u čemu je tajna da pobijedite Novaka. On nema slabosti. Morate da koristite mali broj šansi koje vam
daje. Nema ih mnogo. Nije ih bilo ni ovoga puta u našem duelu. On je legenda našeg sporta. Teško je igrati protiv njega i zato sam jako srećan. Novače, izuzetan posao radiš. Želim ti da ostaneš zdrav i da te još dugo gledamo na velikoj pozornici - rekao je Siner nakon pobjede u Šangaju.
Đoković se držao protiv 14 godina mlađeg tenisera. Ipak, u drugom setu nije bio na nivou prvog i morao je da čestita boljem. Tako je 37-godišnjem Beograđaninu prvi put poslije četiri titule u Šangaju pripao niži stepenik na pobjedničkom postolju. Novak nastavlja godinu kao četvrti na planeti. Ispred sebe
ima još Aleksandra Zvereva i Karlosa Alkaraza - Prije svega, moram da izrazim zahvalnost zbog podrške kineskih navijača, nevjerovatni su, među najstrastvenijim na svijetu. Zato volimo da igramo ovdje. Svaki dan nas čekaju ispred hotela, divna su podrška, daju nam mnogo ljubavi. Za-
Siner je za trijumf u nalu Šangaja nagrađen 1,1 milionom dolara, dok je Đoković kao poraženi inkasirao 585.000 dolara
dovoljstvo je biti ovdje. Mnogo sam zadovoljstva doživio u Kini, gdje sam se vratio nakon pet godina i srećan sam zbog toga. Igrao sam dobar tenis, ali... Čestitam Janiku, bio je predobar za mene, prejak, prebrz. Čestitam, imao si dobru godinu, zaslužio si ovo – rekao je Đoković. Finale u Šangaju gledao je Rodžer Federer, a do njega u loži sjedio je Karlos Alkaraz. - Lijepo vidjeti Rodžera. Nisam navikao da te vidim ovdje, volio bih da budeš na terenu. Prvi put sam igrao pred tobom i imao dodatni pritisak. Hvala i Karlosu i Huanu Karlosu Fereru, hvala što ste bili u Šangaju – kazao je Đoković. D. KAŽIĆ
Činjenica da je Gorski vijenac češće preštampavan izvan Crne Gore nego u njoj tumačeno je primitivno, kao ljubomora Nikole I. Razlog je sasvijem drugi. Naglašeno antimuhamedanstvo u spjevu odgovaralo je još neoslobođenim srpskim krajevima i antiturskoj retorici političara, ali nije bilo blisko ni intimnom Njegošu koji se pobratimio s Ali-pašom, a pogotovo je bilo neusklađeno sa novim odnosima u Crnoj Gori poslije Berlinskog kongresa.
Najvažnije političko utemeljenje drame o Šćepanu leži u prikazu samostalnosti Crne Gore u odnosu na „majku Rusiju“. Dolgorukovu odgovara serdar Vukale (a ne vladika Sava) da ne vidi „kakva je to đavolja krađa – ime ukrast a stvar ne ukrasti?“
Ako je ukrao titulu cara – nije prisvojio carstvo, „tu krivice ničesove nejma“. Osim toga serdar duhovito navodi razlike između ruske ravnice i ovoga grozdića gorah. „Može biti u mnogim stvarima / kod vas pravo a kod nas nepravo.“
A na prijetnju Dolgorukova da će Rusija prekinuti svezu najsilniju i bratsku ljubav sa Crnom Gorom, ako Šćepan ne bude ubijen, pop Andrija odgovara: „Tu ljubavi čiste bratske nije / koju jedan čovjek iz pakosti / ne bi moga sobom rastrgnuti.“ Nakon toga slijedi oslobađanje Šćepana!
Najvažnije političko utemeljenje drame o Šćepanu leži u prikazu samostalnosti Crne Gore u odnosu na „majku Rusiju“. Na prijetnju Dolgorukova da će Rusija prekinuti svezu najsilniju i bratsku ljubav sa Crnom Gorom ako Šćepan ne bude ubijen, pop Andrija odgovara: „Tu ljubavi čiste bratske nije / koju jedan čovjek iz pakosti / ne bi moga sobom rastrgnuti“
Stefan misli pričestiti Crnogorce „bez pripreme i bez ispovijesti“, podudara se s načinom kako je Njegoš sam kršio crkvene kanone. Ono što serdar Janko priča o pogledu s Lovćena, munjama i gromovima, doživljaj je pjesnika koji je odlučio da tamo i mrtav ostane. Gorski vijenac je Njegošev samorazgovor, koji čas kazuje vladika Danilo, čas Mićunović, čas vojvoda Draško, iguman Stefan, Vuk Mandušić...
Turci, takođe, traže glavu Šćepanovu a Crnogorci im šalju trojicu staraca koji vise „nogama u grob“ da ih ubijede da cara niđe nema, ali su našli njegova brnjaša, pa neka ga vode. „Česa nije može li se dati?“ pita Mrkojević. Turci, naravno, mogu da se vrate sa konjem mjesto cara, i tako čitav čin protiče u mudrom nadgornjavanju. Pokazujući samostalnost u odnosu na Rusiju, Crnogorci prema Turcima otkrivaju
i diplomatsku vještinu i hrabrost. Otišli su lavu u čeljusti, diplomatišu lukavo, ali se drže ponosno. Mrkojević kaže da je bilo „i to dva-tri puta“ da se zemlja „razluči na plemena“ i poklekne: „Ali nema sile na svijetu, / kad je sloga među Crnogorce... / da pokori lomnu Crnu Goru.“ A na pitanje „porašta su jedni Crnogorci / kako kažeš tako nepobjedni“? Teodosije (u Njegoša Teodosija) navodi više razloga a glavni je „jer se
Lažni car je patriotska poema, gorda poezija narodne svemoći i veličine, lukavstva i mudrosti, junaštva i diplomatije. Gorski vijenac logično stoji na vrhu. Veličina ovoga djela je u tome što je potpuno usklađeno s pjesnikovom ličnošću. Uz rezerve za grubo antimuhamedanstvo
smrću smiju i rugaju“. Lažni car je patriotska poema, gorda poezija narodne svemoći i veličine, lukavstva i mudrosti, junaštva i diplomatije. Gorski vijenac logično stoji na vrhu. Veličina ovoga djela je u tome što je potpuno usklađeno s pjesnikovom ličnošću. Uz rezerve za grubo antimuhamedanstvo, koje je bilo uslovljeno trenutnim teškoćama i dramskom logikom! (To je ometalo objavljivanje Gorskog vijenca u Crnoj Gori, jer nije odgovaralo vjerskoj toleranciji i ulasku
Donosimo djelove iz Kratke ilustrovane istorije crnogorskog naroda, akademika Radoslava Rotkovića, koja je objavljena u Podgorici 2005. godine
muhamedanaca u sastav crnogorske države!). Inače, te grubosti nema u njegovim pismima. Ta on ima pobratima Ali-pašu! U Luči je Njegoš mislilac, ali tamo nema drugijeh njegovijeh osobina i preokupacija. U Lažnom caru mora da prati određena događanja, a hamletovska dilema njega kao vladike Danila (udariti il ‘ ne udariti) i sve ono što je, oslobođen fakrografije u Vijencu nanizao (satira na trulost, osuda tiranije ne samo turske no i mletačke, razdiranje zbog vjerskih podjela, vizija svijeta u kojemu je sve u sukobu, ljubavni san, himna borbi i slobodi), mnogo punije izražavaju totalitet pjesnika kao ličnosti pa i naroda koji predstavlja. Mnoge stihove iz ovoga djela naći ćemo u Njegoševim pismima. Recimo, Osman-paši vladika Rade piše: „A ja što ću ... sirak tužni bez niđe nikoga“. U pismu Franklu nalazimo misao o žuči i medu; u pismu Karadžiću o mletačkim prnjama. Način kako iguman
Po varijantama naslova –Izviiskra, Izvijanje iskre, zaključujemo da je osnovni motiv djela – buđenje na otpor. Konačan naslov upućuje na dostojan pomen đrtvama. Istraga poturica, i ako je nije bilo kao pokolja jedne noći, nije aktuelna 1846. godine ali je aktuelna izdaja. Vladika Danilo je naš Hamlet. Nema ga u našoj narodnoj poeziji, pa ni tzv. umjetničkoj književnosti do Njegoša. On se ne koleba zato što je neodlučan, već što zna više i vidi dalje. Protivljenja koja izaziva, njegove su vlastite ideje. On samoga sebe kori, preko Mićunovića: „Kakva te je spopala nesreća / teno kukaš kao kukavica / i topiš se u srpske nesreće? / Da li ovo svetkovanje nije / na komu si sabra Crnogorce / da čistimo zemlju od nekrsti?“
Eto kritike kosovskog mita! Jedno su „nekadašnje srpske nesreće“ a drugo su trenutne muke Crnogoraca. Iguman Stefan će svoj toj borbi dati filozofski smisao i opravdanje, jer to neće biti ništa drugo do vječiti sukob dobra i zla, slobode i ropstva a odbrana je „s životom skopčana“. Ružu trnje brani očupati. Ta borba ima i etičku stranu. „Šta je čovjek a mora bit čovjek?“
Njegoševa djela prevođena su na 75 jezika a sam „Gorski vijenac“ ima preko 140 izdanja.
U zaključku možemo citirati Svetozara Markovića: „One ličnosti u našemu narodu koje su dublje i silnije osetile sve patnje koje tište ceo narod i koje su kadre da iskažu ta osećanja u veštačkoj formi, to su pravi pesnici, to su probuđeni delovi naroda, to je narodna svest o samom sebi i njegovim patnjama... Takav je bio naš ili upravo crnogorski pesnik Petar Petrović Njegoš.“ (Kraj)
Piše: Dejan VUKOVIĆ
Kolosalna snaga Crnogoraca krunila se iz katunskog krša i Brda. Razlivala se Jadranom, Sredozemljem, okeanima. Vrela, zdrava, gorštačka krv, violentnost i jedrost planinaca, iznikla iz prastarih dukljanskih dubina kolorita tamnog meda, gubila je ljekovita svojstva u tami nepoznatih zemalja, stranih kultura i tradicija, čudnih običaja.
Crnogorci u svijetu bjehu poput pasioniranih, neumornih istraživača za tragovima i žilama zavičaja, mirisima rodnog kraja, pitkim vodama, tužnim melodijama i junačkim pjesmama. Novi putevi bjehu osjenčeni, umiveni. Velelepni gradovi i gizdave varoši. Neizmjerno bogatstvo velikih država nije obgrlilo njihove duše, niti utisnulo pečat zaborava, srca bjehu napukla; žal za rodnom grudom. Žudjeli su za tajanstvenim, vrletnim stazama, dolovima, stijenjem, slobodarskim vrhovima i zrakom, toplim, skromnim domovima. Ponosni hod kamenštaka, gracioznost i okretnost, ljepota divne crnogorske nošnje, plijenili bi pažnju i na mjestima đe buja raskoš, i đe je raznolikost očekivana. Zbunjenost od blještavila novih zemalja nije bila bljesak, već neprestana plima nostalgije. Uspomene i usamljenost, usud neustrašivih ratnika u tuđini. Kada zov za odbranu Crne Gore dopre do njihovih napregnutih čula, prostruji kroz njihov slobodarski um i snažne mišiće, ozare se herojska lica, sveti barjaci radosno zavijore; munjevit povratak otadžbini, put prkosa i slave. Opjevano oružje zagrmi kada se branila čast domovine u dvoboju ili ratu, odvajkada pobjedonosno, jer pucnji nijesu bili osvajački, uvijek oslobodilački.
Vrsni diplomata Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, nadareni intelektualac i poliglota Aleksa Martinović, oženjen Jelenom, ćerkom utemeljivača crnogorske diplomatije vojvode Gavra Vukovića, zanimljivo analizira tadašnje iseljeništvo: ,,Poznato je da je Crna Gora bila svagda neproduktivna, siromašna. Tako su njeni žitelji Crnogorci bili prinuđeni da idu po svijetu za zaradom. Zanate su po njoj upražnjavali samo stranci. Prošlo je više od sto godina od kako su počeli i u znatnijem broju pohađati radi zarade Carigrad, pa i cijelu Tursku.
Kada zov za odbranu Crne Gore dopre do napregnutih iseljeničkih čula, prostruji kroz njihov slobodarski um i snažne mišiće, ozare se herojska lica, a sveti barjaci radosno zavijore. Munjevit povratak otadžbini, put prkosa i slave
Kasnije su se odande pružali i po Aziji i Africi. Tek u novije vrijeme počeli su brojno odlaziti u Ameriku. Turska ih je sve do Berlinskog kongresa ubrajala u svoje podanike i pored raznih ugovora i razgraničenja. Manje-više ih je kao takve i tretirala. Oni to nijesu nikad priznavali. Svagda su bili snabdjeveni pasošima Knjaževine Crne Gore. Uživali su u Carigradu i širom Turske glas ozbiljnih, skromnih, poštenih, pouzdanih i hrabrih ljudi, a tome su dosta doprinosili njihovo krasno crnogorsko odijelo i oružje, da su najradije primani kao čuvari kuća, imanja, banaka, kao kavazi stranih predstavništava, a za vrijeme mnogih krvavih događaja (kao jermenskog pokolja, mladoturske revolucije) uzimani u svojstvu tjelohranitelja viđenih i bogatijih ličnosti. Bili su tada Crnogorci u Carigradu mahom nepismeni. Međutim, brzo su savlađivali turski i grčki jezik. Neki od njih su poznavali francuski i italijanski jezik… Za vrijeme ratova s Turcima Crnogorci su hitro odlazili iz Carigrada da pomognu braći. Jedan manji broj bio je prinuđen da ostane u Carigradu. Razumljivo je da su ih turske vlasti uznemiravale. U vrijeme knjaza Danila u zaštitu Crnogoraca i njihovih inte-
resa po Turskoj zastupala su predstavništva austrougarska, često i francuska, iako su se oni najviše pouzdavali u Ruse.“ Aktivnostima na međunarodnom priznanju Crne Gore snažne obrise daje i nepokolebljiv stav Crnogoraca u Osmanskom carstvu, koji s ponosom pokazuju crnogorski pasoš i potvrđuju gordost nepokorne zemlje. Ljubav i privrženost Crnogoraca drevnoj domovini,
iako rasuti po nepoznatim prostranstvima, s očinskom brigom zapaža knjaz Nikola Petrović i naglašava dirljivom besjedom na sjednici Narodne skupštine 8. novembra 1907. godine: ,,Odlazak mojih
vjernih Crnogoraca u daleke prekomorske zemlje, po primjeru drugih naroda, meni osobito teško pada na dušu; ali me tješi to, što vidim, kakva ih topla ljubav veže sa Otadžbinom, u koju su se sad počeli
veselo vraćati svojim milima i dragima. Moja vlada ozbiljno nastojava, da im se pokaže način, kako će mukom stečenu zaradu upotrijebiti na što veću svoju korist.“ Sentimentalno kazivanje monarha i gospodara u parlamentu Knjaževine Crne Gore, uzdiže značaj crnogorskog iseljeništva za maticu i njena oskudna materijalna dobra. Lavirint migracionih tokova; brojni odlasci, povratak svojoj zemlji, ponovni odlazak u pečalbu. Teče iseljenička tugovanka. Nacionalne, tradicionalne niti odražavale su rodoljubivi ritam. Elegičan, istovremeno i zoran crnogorski glas odjekivao je svim kontinentima. Zahvaljujući poštenju i moralu Crnogoraca, njihovim čudesnim životima sazdanim od rijetkih vrijednosti pravdoljubivog, arhaičnog društva i vrijednim dostignućima u dalekom svijetu, časno ime Montenegro odvažno je i plemenito sijalo na povijesnim stranicama od Aljaske do Australije. (Autor je crnogorski diplomata)
Dnevni list
CRNA GORA
OPŠTINA BUDVA
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me Bar
Tel/069-332-332
Sekretarijat za društvene djelatnosti
Broj: 08-609/24-694/1
Budva, 10.10.2024. godine
Na osnovu člana 5 i člana 6 Odluke o stipendiranju i nagrađivanju studenata i učenika („Službeni list Crne Gore - opštinski propisi“, br. 38/22), Sekretarijat za društvene djelatnosti raspisuje
K O N K U R S za dodjelu stipendija za studijsku 2024/25. godinu
1.Pravo na stipendiju imaju redovni studenti akademskih i primijenjenih osnovnih studija pod uslovom da su:
-crnogorski državljani sa prebivalištem u opštini Budva ili lica koja imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori
-prvi put upisali semestar studijske 2024/25. godine -prema nastavnom programu ustanove visokog obrazovanja na kojoj studiraju položili ispite iz prethodne godine studija i postigli prosječnu ocjenu najmanje 8,00 -nisu gubili nijednu godinu tokom studija -nisu u stalnom radnom odnosu -nisu stariji od 25 godina.
2.Pravo na stipendiju imaju redovni studenti prve godine akademskih i primijenjenih master studija, pod uslovom da su:
-crnogorski državljani sa prebivalištem u opštini Budva ili lica koja imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori -prvi put upisali semestar studijske 2024/25. godine -nisu gubili nijednu godinu tokom osnovnih studija -nakon završenih osnovnih studija postigli ukupnu prosječnu ocjenu najmanje 8,00 -nisu u stalnom radnom odnosu -nisu stariji od 25 godina.
3.Pravo na stipendiju imaju i studenti I godine studija koji su dobitnici diplome „Luča I“, ako odmah nakon završetka srednje škole upisuju studije, pod uslovom da su: -crnogorski državljani sa prebivalištem u opštini Budva ili lica koja imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori -prvi put upisali semestar studijske 2024/25. godine -nisu u stalnom radnom odnosu.
4.Pravo na stipendiju, bez obzira na prosječnu ocjenu iz prethodne godine, imaju studenti koji su lica bez oba roditelja, lica sa invaliditetom, korisnici materijalnog obezbjeđenja i pripadnici RE populacije, uz uslov da su: -crnogorski državljani sa prebivalištem u opštini Budva ili lica koja imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori -prvi put upisali semestar studijske 2024/25. godine -nisu gubili nijednu godinu tokom studija -prema nastavnom programu ustanove visokog obrazovanja na kojoj studiraju položili ispite iz prethodne godine studija -nisu u stalnom radnom odnosu -nisu stariji od 25 godina.
Svi izrazi koji se u ovom konkursu koriste za fizička lica u muškom rodu obuhvataju iste izraze u ženskom rodu.
5.Rok za podnošenje prijave je 30 dana od dana objavljivanja Konkursa.
6.Kandidat je dužan da uz prijavu dostavi dokaze o ispunjavanju propisanih uslova.
POTREBNA DOKUMENTA
I Student koji konkuriše za stipendiju pod rednim brojem 1 dostavlja:
-fotokopiju lične karte
-potvrdu o prebivalištu ili potvrdu o stalnom nastanjenju na teritoriji opštine Budva (za strane državljane)
-potvrdu o upisu studijske 2024/25. godine, kojom se dokazuje status redovnog studenta
-potvrdu o položenim ispitima iz prethodne godine
-potvrdu o ostvarenoj prosječnoj ocjeni na prethodnoj godini studija
-dokaz (ovjerenu izjavu) da nije u stalnom radnom odnosu.
II Student koji konkuriše za stipendiju pod rednim brojem 2 dostavlja:
-fotokopiju lične karte
-potvrdu o prebivalištu ili potvrdu o stalnom nastanjenju na teritoriji opštine Budva (za strane državljane)
-potvrdu o upisu studijske 2024/25. godine
-uvjerenje o završenim osnovnim studijama sa postignutom prosječnom ocjenom tokom osnovnih studija
-dokaz (ovjerenu izjavu) da nije u stalnom radnom odnosu.
III Student koji konkuriše za stipendiju pod rednim brojem 3 dostavlja:
-fotokopiju lične karte
-potvrdu o prebivalištu ili potvrdu o stalnom nastanjenju na teritoriji opštine Budva (za strane državljane)
-potvrdu o upisu studijske 2024/25. godine, kojom se dokazuje status redovnog studenta
-ovjerenu fotokopiju diplome „Luča I“.
-dokaz (ovjerenu izjavu) da nije u stalnom radnom odnosu.
IV Student koji konkuriše za stipendiju pod rednim brojem 4 dostavlja:
-fotokopiju lične karte
-potvrdu o prebivalištu ili potvrdu o stalnom nastanjenju na teritoriji opštine Budva (za strane državljane)
-potvrdu o upisu studijske 2024/25. godine
-potvrdu o položenim ispitima iz prethodne godine
-dokaz (ovjerenu izjavu) da nije u stalnom radnom odnosu
-dokument kojim se dokazuje status lica bez oba roditelja, lica sa invaliditetom, korisnika materijalnog obezbjeđenja ili pripadnika RE populacije.
Dokumenti koji se dostavljaju kao dokaz o ispunjavanju uslova moraju biti originali ili ovjerene fotokopije. Studenti koji studiraju u inostranstvu, pored gore navedene dokumentacije, moraju dostaviti prevod svih potvrda sa fakulteta od strane ovlašćenog tumača za jezik na kojem su potvrde izdate.
7.Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.
8.Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova utvrđenih konkursom predaju se na šalteru Građanskog biroa Opštine Budva.
SEKRETAR,
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
CRNA GORA
OPŠTINA BUDVA
Sekretarijat za društvene djelatnosti
Broj: 08-609/24-695/1 Budva, 10.10.2024. godina
Na osnovu člana 5 i člana 6 Odluke o stipendiranju i nagrađivanju studenata i učenika („Službeni list Crne Gore - opštinski propisi“, br. 38/22), Sekretarijat za društvene djelatnosti raspisuje
K O N K U R S za dodjelu nagrade „Tomo i Stanica Luketić“ za studijsku 2024/25. godinu
1.Nagrada se dodjeljuje jednom godišnje i jednokratno. Pravo na nagradu imaju studenti nakon završenih master studija pod uslovom da su:
-crnogorski državljani sa prebivalištem u opštini Budva ili lica koja imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori -tokom studiranja, uključujući i osnovne i master studije, postigli ukupnu prosječnu ocjenu najmanje 9,50 -nisu gubili nijednu godinu tokom studija -završili master studije u periodu između dvije dodjele nagrada -nisu stariji od 25 godina.
2.Rok za podnošenje prijave je 30 dana od dana objavljivanja Konkursa.
3.Kandidat je dužan da uz prijavu dostavi dokaze o ispunjavanju propisanih uslova: -fotokopiju lične karte -potvrdu o prebivalištu ili potvrdu o stalnom nastanjenju na teritoriji Opštine Budva (za strane državljane) -potvrdu da tokom studiranja na osnovnim i master studijama nije izgubio nijednu godinu -uvjerenje o završenim osnovnim studijama sa ostvarenom prosječnom ocjenom -uvjerenje o završenim master studijama sa ostvarenom prosječnom ocjenom.
Svi izrazi koji se u ovom konkursu koriste za fizička lica u muškom rodu obuhvataju iste izraze u ženskom rodu.
4.Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.
5.Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova utvrđenih konkursom predaju se na šalteru Građanskog biroa Opštine Budva.
SEKRETAR,
је 10. октобра 2024. године. Сахрана ће се обавити у понедељак, 14. октобра
Dana 13. oktobra 2024. godine preminuo je naš dragi
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 14. oktobra od 10 do 15 časova i 15. oktobra od 9 do 11 časova, kada krećemo za Nikšić – Gornje Polje, gdje će se primati saučešće u kapeli od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.
Ožalošćeni: supruga RADA, sin VLADIMIR, brat MIOMIR, sestre JULKA, TANJA, NADA i DRAGICA, sinovac MILAN, snahe MAŠA i MILOSAVA, unučad NIKA i FEĐA, sestrići, sestrične i ostala rodbina VUKASOJEVIĆ
Dana 13. oktobra 2024. u 89. godini preminula naša draga
rođena ŽIVKOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 14. oktobra od 10 do 16 časova i 15. oktobra od 10 do 14.30 časova, nakon čega će se u 15 časova obaviti sahrana na Starom gradskom groblju kod crkve Svetog Luke u Budvi.
Ožalošćeni:
ćerka DINKA, unuka ANĐELIKA, sestrići DRAGAN i MILAN i ostala rodbina 529
Posljednji pozdrav dragom stricu
Posljednji pozdrav stricu
BRANKU SPIČANOVIĆU
Hvala ti na svemu.
Čuvaćemo te od zaborava, nedostajaće nam tvoj doček i topli razgovor ispred kuće. Neka tvoja duša počiva u miru MILENA i PAVLE SEKULIĆ 550
Dragi kiko, najljepša uspomena na tebe će zauvijek ostati u našim srcima i mislima. Tvoji MIĆO i LJUDMILA sa djecom
Posljednji pozdrav Lukinom i Jovaninom tati
ZORANU STIJEPOVIĆU
Dragoj sestri i zaovi
MILICI BRNOVIĆ rođenoj VUJOVIĆ
Našoj voljenoj sestri i tetki,
MILICI BRNOVIĆ rođenoj VUJOVIĆ
Draga sestro, otišla si na vječni počinak, na neko mjesto đe ništa ne boli i ostavila nas da te čuvamo od zaborava, sa velikom prazninom u našim srcima.
Draga tetka, uvijek su govorili da su tetke druge majke, a ti si za mene bila i više od toga.
Hvala ti za svaki dan koji sam kao student provela u PG sa tobom, svaki ručak, svaku kafu i tvoj najbolji šipak iz vrta.
UČENICI I KOLEKTIV OŠ „BORO VUKMIROVIĆ“ RIJEKA CRNOJEVIĆA 546
Draga naša, Ostavila si neizbrisiv trag u našim srcima. Ostaćeš upamćena kao neko čija životna snaga do zadnjeg dana treba biti putokaz kako smjelo i hrabro ići kroz život.
Hvala ti za sve lijepe trenutke koje smo proveli zajedno.
Počivaj u miru! Mi ćemo te čuvati od zaborava.
Brat VELJKO i snaha DANICA VUJOVIĆ
Posljednji pozdrav voljenoj tetki i zaovi
MILICI BRNOVIĆ rođenoj VUJOVIĆ
Neka te anđeli čuvaju na tvom vječnom počinku i neka ti je laka ova naša crnogorska zemlja.
Majko
MILICA V. BRNOVIĆ
Ponosan na tebe, danas i zauvijek.
Sin DRAGAN
Voljena majko,
MILICA V. BRNOVIĆ
Hvala ti na neizmjernoj podršci i ljubavi koju si mi pružala.
Nebo je danas bogatije za jednu plemenitu dušu, a ja ostajem da čuvam sjećanje na tebe.
547
Tvoja VESNA 548
Sestra SENKA NIKOLIĆ i sestrična MARIJANA 536
Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Sestra VIDE sa porodicom
MILICI
Bio je blagoslov odrastati uz tvoju ljubav, dok si me učila o vrijednostima života. Tvojim praunukama ću s ponosom pričati o tebi.
Tvoja JELENA sa porodicom
541
Pamtićemo te po dobroti i zauvijek čuvati od zaborava. Počivaj u miru, neka ti je vječna slava i hvala.
Porodica pokojnog brata ILIJE
Draga tetka i baba
ŽELJKA, MILOŠ i MARKO VUJOVIĆ 539
MILICA BRNOVIĆ rođena VUJOVIĆ
Tvoju dobrotu i mudrost nikada nećemo zaboraviti, a sjećanje na tebe će biti uvijek s puno radosti i ponosa. Počivaj u miru!
Opraštamo se od naše voljene majke, babe i tašte
MILICE BRNOVIĆ
Zahvalni za neizmjernu ljubav, dobrotu i pažnju koju si nam pružala. Putuj s anđelima.
Ćerka DRAGICA sa porodicom
Voljenoj babi
542
540
MILICI BRNOVIĆ
Ostavila si tragove koji se ne brišu, dobrotu koja se pamti i ljubav koja vječno traje. Hvala na svakoj toploj riječi i iskrenom zagrljaju.
Unuk IGOR i unuka IVANA
14.
Zašlo je moje sunce moja majka
MILICA
526
DRAGICA Dragoljubova LAZOVIĆ rođena VUKČEVIĆ
Moja mila, najdraža sestro, hvala Ti za sve što si učinila za mene i moju porodicu. Plačem za Tobom.
Navršava se 15 godina od smrti našeg voljenog
Vječno u srcu, čuvaju te od zaborava
Tvoja kćerka VJERA 538
Posljednji pozdrav dragoj sestri
MILICI BRNOVIĆ
Čuvaćemo te od zaborava.
Brat JOVAN VUJOVIĆ sa porodicom
Šest mjeseci velike praznine
STOJANKA MIĆOVIĆ sa porodicom
Tri godine su od smrti našeg dragog
MILADINA DRAGNIĆA
S ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.
Nedostaješ...
Tvoji: supruga MIKA, šćeri VESA, RALA i DUJA sa porodicama
JUSUF FETAHOVIĆ
Uvijek i zauvijek ćeš biti u našim srcima. Zahvalni i ponosni što smo imali tvoju beskrajnu ljubav, podršku i odanost.
TVOJA PORODICA
Tvoja sestra SVETLANA i brat ŽARKO sa porodicama
531
Tužno sjećanje na naše drage 14. 10. 2014 - 14. 10. 2024. 19. 7. 2000 - 14. 10. 2024.
JOVANKA VASKO VUJOVIĆ
Počivajte u miru a mi vas čuvamo od zaborava.
Vaši
Suprug i otac SLOBODAN i sin i brat DEJAN sa porodicom
527 IN MEMORIAM 14. 10. 2018 – 14. 10. 2024.
LJUBICA ĐURIČIN rođ. JOKIĆ
Tvoja neizmjerna ljubav, dobrota, iskrenost i mir utkani su u naša srca. Ostaju zauvijek divne i nezaboravne uspomene pune ljubavi, koje daju snagu iznova.
PRAVILA NAGRADNE IGRE
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom.
Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.
Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) biće izvučena 15. 10. 2024. godine, u 13h, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) biće izvučena 31. 10. 2024. godine u 13h.
Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.
Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.