Dnevni list Pobjeda 17.10.2024 by Pobjeda

ŠTO NAM GOVORE REZULTATI POPISA:

Crna Gora bilježi negativan prirodni priraštaj i manji broj stanovnika

Radojević:

Vidimo da broj stranaca raste, a da se broj domicilnog stanovništva smanjuje. To je ključna poruka ovog popisa. Druga bitna informacija je duboko zabrinjavajući nedostatak mlade populacije. Populacija do 30 godina činila je 40 odsto crnogorskog stanovništva 2011. godine, a sada je to 35 odsto. Kada uporedimo, vidimo da nam nedostaje više od 30.000 ljudi starosti do 30 godina – navela je Gordana Radojević

Vlada nastavila aktivnosti o inicijativi za uvođenje dvojnog državljanstva

Radulović: Odlučivanje političara o pasošima je ugrožavanje državnog i javnog interesa

POVODI: Vanredni profesor na Hemijskom fakultetu Univerziteta u Beogradu dr Dušan Veljković o slučaju kontaminacije barskih radnika jednim od teških metala

Ne postoji bezbjedna koncentracija olova u krvi

Kada se olovo jednom akumulira u organizmu, gotovo ga je nemoguće u potpunosti izbaciti. Ipak, postoje veoma e kasne terapije određenim helatnim agensima, koje mogu u velikoj mjeri da uklone olovo i druge teške metale iz organizma, ali to se može raditi samo po preporuci ljekara i uz medicinski nadzor

EKSKLUZIVNO: Presuda Opštinskog suda Sarajevo kojom je poznati glumac Moamer Kasumović osuđen na godinu

Voda sa izvorišta na Marezi od juče ponovo ispravna za piće

Zamućenje prošlo, nepoznanice ostale

Ako nijesu mogli uticati na nezabilježenu količinu padavina, ako su i na tehničkom planu učinili sve što je bilo moguće, nadležni u ViK-u i te kako su mogli pokazati odgovorniji odnos prema obavještavanju javnosti. Voda sa Mareze nije za piće od 4. oktobra, što je najduži period neispravnosti vode sa tog izvorišta koji je ikada zabilježen. Iz Vodovoda kažu da je zbog rekordne mutnoće bilo potrebno više vremena da se nivo zamućenosti vrati na dozvoljeni

ULCINJ: Veoma loša godina za uzgajivače agruma, nadaju se pomoći države Vrućina,

Izvorište Mareza

Vlada nastavila aktivnosti u vezi sa inicijativom za uvođenje dvojnog državljanstva

Radulović: Odlučivanje političara o pasošima predstavlja ugrožavanje državnog i javnog interesa

PODGORICA - Inicijative u vezi sa dvojnim državljanstvom nijesu dobronamjerne i motivisane su političkim i ličnim interesima, ali ohrabruje činjenica da su ti procesi pod pažnjom Evropske unije, kazao je za Pobjedu analitičar i advokat Veselin Radulović.

Istovremeno sa objavljivanjem konačnih rezultata popisa stanovništva koji se, između ostalog, odnose i na broj stanovnika Crne Gore koje imaju crnogorski, odnosno pasoš neke druge države, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) ozvaničilo je poziv kojim su nastavljene aktivnosti na pripremi preduslova za uvođenje dvojnog državljanstva. Naime, oni su pozvali nevladine organizacije da predlože jednog predstavnika koji će biti dio radnog tijela za izradu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o crnogorskom državljanstvu. Kako su naveli, cilj je „usaglašavanje sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca“, a rok za završetak rada te grupe je kraj ove godine.

STANDARDI

DVOJNOSTI

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je prije dvadesetak dana potvrdio intenziviranje pripremnih radnji za izmjene zakona koji bi omogućio, mahom, pripadnicima srpskog nacionalnog korpusa iz drugih zemalja da na osnovu rođačkih veza, odnosno predaka dobiju crnogorsko državljanstvo, a nakon izvjesnog broja godina – i pravo glasa. Raspisivanje poziva za predstavnika NVO u rad-

Premijer Spajić je u junu kazao da će novi državljani imati pravo glasa nakon deset godina, dok je predsjednik Skupštine Andrija Mandić prije dvadeset dana izjavio kako su „daleko odmakli u toj priči“

noj grupi koja će se baviti pitanjima državljanstva, MUP je samo potvrdio izjave koje je prvi čovjek Nove srpske demokratije dao pred izbore u Podgorici. - Na državnom nivou se zalažemo za dobijanje državljanstava i daleko smo odmakli u toj priči. Svi oni koji su rođeni u Crnoj Gori, koji su vezani za Crnu Goru, koji imaju imovinu u Crnoj Gori - nezavisno od nacionalne pripadnosti – treba da dobiju državljanstvo Crne Gore i da to bude usklađeno sa najvišim evropskim standardima – naveo je on. Mandić, naravno, nije bio usamljen u ovakvim izjavama. Osim partnerskih, prosrpskih stranaka – prije svega Demo-

Posljednji korak

Prema Ustavu Crne Gore, promjene uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva spadaju u red onih koji bi s aktuelnim odnosnom snaga u Skupštini mogli biti lako izglasani. - Većinom glasova svih poslanika Skupština donosi zakone kojima se uređuju: način ostvarivanja sloboda i prava građana, crnogorsko državljanstvo,

referendum, materijalne obaveze građana, državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje opština; proglašava ratno i vanredno stanje; donosi prostorni plan; donosi poslovnik Skupštine; odlučuje o raspisivanju državnog referenduma; odlučuje o

kratke narodne partije Milana Kneževića – slični tonovi mogli su se čuti i iz samog vrha Pokreta Evropa sad. Premijer Milojko Spajić je još za vrijeme pregovora o rekonstrukciji Vlade najavljivao da će to višedecenijsko neriješeno pitanje konačno dobiti epilog.

- Mislim da je sazrelo vrijeme da svi oni koji imaju pravo dobiju državljanstvo Crne Gore, bez prava glasa prvih deset godina. I to ne bi bilo samo za jednu državu, već za sve države, i za naše ljude u Turskoj, Srbiji, Argentini - gdje god da su. Ti ljudi bi imali pasoš i bili bi ponosni na svoju zemlju. Njima ni ne treba, niti traže pravo glasa. Oni traže minimum poštovanja za patritozam. Ti

skraćenju mandata; odlučuje o razrješenju predsjednika Crne Gore; bira i razrješava predsjednika i članove Vlade i odlučuje o povjerenju Vladi; imenuje i razrješava Zaštitnika ljudskih prava i sloboda – precizira se članom 91 Ustava Crne Gore.

Podsjećamo, od ulaska Bošnjačke stranke u Vladu krajem jula, parlamentarnu većinu čine čak 52 od 81 poslanika.

ljudi godišnje kroz transfere uplate Crnoj Gori milione eura – naveo je Spajić odgovarajući na novinarsko pitanje da li je tačno da Kneževićev DNP neće ući u rekonstruisanu Vladu ukoliko se, između ostalog, ne donese zakon koji će omogućavati dvojno državljanstvo. Dan kasnije, nakon brojnih kritika i tumačenja kako u zemlji, tako i u EU, iz kabineta predsjednika Vlade je precizirano kako će se „sa promjenom Zakona ići tek nakon što se obezbijede svi zaštitni zakonski mehanizmi“.

- Preduslov za ovakva rješenja su Ustavne promjene te, shodno tome, sama procedura mora do detalja biti usaglašena sa pravnim sistemom,

pritom posebno vodeći računa o sprečavanju potencijalnih zloupotreba ovog mehanizma i zaštite interesa države Crne Gore – stoji u pojašnjenju izjave Spajića.

POLITIČKO I LIČNO

Priča o dvojnom državljanstvu ponovo je „aktivirana“ istovremeno kada su objavljeni prvi konačni rezultati popisa, koji su uključivali etničko-kulturološke karakteristike – nacionalno odnosno etničko izjašnjavanje, vjeru i jezik, ali i podatke o popisanim domaćim i stranim državljanima u zemlji i inostranstvu.

Kako je za Pobjedu kazao advokat Veselin Radulović, inicijative u vezi sa zakonskim regulisanjem dvojnog državljanstva „nijesu dobronamjerne i motivisane su političkim i ličnim interesima“.

- Crna Gora bi morala, kao što to rade i druge ozbiljne države sa sličnim karakteristikama u odnosu na veličinu i broj stanovnika, da vodi ozbiljnu i veoma restriktivnu politiku kada je u pitanju dodjela državljanstva – istakao je on.

Na sličan način je ove pokušaje komentarisala i direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, koja je podsjetila da naša zemlja „nije jedina koja zabranjuje dvojno državljanstvo“.

- To ne rade samo male države, to nekad rade i određene velike države. Jasno je da iza namjere da se na taj način promijeni zakon stoji da se, kao konačni cilj, uradi jedan izborni inženjering uvođenjem onih glasača koji bi o našoj sudbini odlučivali, a da suštinski ne žive ovdje. Njih je zaista veliki broj u Republi-

ci Srbiji, tako da bismo došli u istu situaciju do koje dolaze u toj zemlji kada u njoj glasaju ljudi iz Republike Srpske i na taj način utiču na izbornu volju. Imali bismo slične posljedice i ovdje – precizirala je ona.

SUMNJIVE ODLUKE

Još jedan pokušaj promjene načina dobijanja crnogorskog državljanstva svakako je nedavni primjer maloljetnog sina nekadašnjeg ministra policije Crne Gore Andrije Jovićevića, koji je dobio crnogorski pasoš na inicijativu upravo Mandića. Antena M objavila je kopiju dokumenta kojim se mladom Jovićeviću omogućava dobijanje državljanstva Crne Gore, uz obrazloženje da „nesumnjivo poseban interes Crne Gore leži u činjenici da njeni državljani budu potomoci ličnosti koje su kroz generacije ostavile neizbrisiv trag u prosvjeti, kulturi, društvenom i političkom životu zemlje“. - Prijem u crnogorsko državljanstvo nije samo čin priznavanja njegovog porijekla, već i moralna obaveza države prema njegovim precima, čiji je rad neizostavan dio crnogorske istorije i identiteta. Ovaj čin predstavlja potvrdu trajne povezanosti potomaka porodice Jovićević sa Crnom Gorom i osigurava neraskidiv pravni i simbolički odnos između M. J. i zemlje njegovih predaka – stoji u odluci koju je potpisao ministar unutrašnji poslova Danilo Šaranović Radulović smatra da je upravo davanje državljanstva na osnovu „čuvenih predaka“, ili pak državljanstvo koje se stiče na osnovu „zasluga“, može imati „trajne negativne posljedice za državne interese“.

- Kada o tome još odlučuju političari i funkcioneri kakvi su u Crnoj Gori, onda je izvjesno da ćemo imati na djelu ugrožavanje državnog i javnog interesa, ali i ozbiljne sumnje da je sve to praćeno i koruptivnim aranžmanima - ističe sagovornik Pobjede.

Iako je ostalo još dosta koraka dok prijedlog zakona kojim bi bilo omogućeno dvojno državljanstvo ne stigne pred poslanike, činjenica je da zeleno svjetlo za takvu odluku prvo moraju dati evropske institucije u Briselu.

- Ohrabruje činjenica da su ti procesi pod pažnjom EU. Ali, ne treba zaboraviti da većina crnogorskih političara i funkcionera svakodnevno pokazuje na djelu da im nije u interesu da Crna Gora postane članica EU, odnosno da usvoji standarde koji će obezbijediti vladavinu prava jer bi to za posljedicu imalo njihovo privođenje pravdi za brojna nepočinstva – ističe Radulović tim povodom.

Sada ostaje da vidimo kojom dinamikom će biti pripremljeno sve potrebno da se omogući još jedna opcija etničkog, a zatim i izbornog inženjeringa u Crnoj Gori i ko će, u krajnjem, podržati takav prijedlog. Kristina JERKOV

Veselin Radulović

m. babović

ŠTO NAM GOVORE REZULTATI POPISA:

Crna Gora bilježi negativan prirodni priraštaj i manji broj stanovnika

U državi čiji građani ubrzano stare nije bitno ko je koje nacionalnosti

PODGORICA – Konačni rezultati posljednjeg popisa stanovništva, koje je u utorak objavila Uprava za statistiku, treba sve da nas duboko zabrinu, jer su pokazali da je crnogorska populacija u starosti, a u državi čije stanovništvo stari potpuno je nebitno ko je koje nacionalnosti, smatra nekadašnja direktorka Monstata i aktuelna predsjednica Društva statističara i demografa Gordana Radojević.

Kao najvažnije informacije sa ovog popisa, ona je izdvojila one koje se odnose na strukturu stanovništva po starosti i broju stranaca, jer upravo ti podaci, kako je objasnila, određuju sve naredne demografske i ekonomske pojave.

- Vidimo da broj stranaca raste, a da se broj domicilnog stanovništva smanjuje. To je ključna poruka ovog popisa. Druga bitna informacija je duboko zabrinjavajući nedostatak mlade populacije. Populacija do 30 godina činila je 40 odsto crnogorskog stanovništva 2011. godine, a sada je to 35 odsto. Kada uporedimo, vidimo da nam nedostaje više od 30.000 ljudi starosti do 30 godina. Što je razlog? Ili su otišli ili se, zbog niskog nataliteta, nijesu ni rodili – navela je Radojević, go-

Među

stujući u podkastu „Akcija“ Centra za demokratsku tranziciju. Objasnila je i na koji način nedostatak mlađe populacije utiče na ekonomiju zemlje. - Ekonomska aktivnost se smanjuje, potrebe se potpuno mijenjaju, tražnja za zdravstvenim i socijalnim uslugama se povećava, penzija postaje osnovni izvor prihoda, a fond PIO osnovni izvor stabilnosti stare populacije - navela je ona, uz poruku da starenje populacije ne obećava dinamič-

nu stopu ekonomskog rasta. Radojević poručuje i kako su konačni rezultati popisa pokazali da su tri pitanja zbog kojih je ta statistička procedura više puta odlagana, a koji se odnose na etničku pripadnost, vjeroispovjest i jezik, potpuno nebitni. Pitanje je samo, kaže ona, ko sporije odumire. Govoreći o prisustvu premijera i ministara na predstavljanju rezultata popisa, Radojević je rekla da to nije samo čudno, već i nezakonito.

domicilnim stanovništvom

Crnogoraca 44,57, a Srba 33,10 odsto

U Crnoj Gori se, među domicilnim stanovništvom, 44,57 odsto građana izjašnjava da su Crnogorci, 33,10 Srbi, 9,81 Bošnjaci, 5,2 Albanaci,1,72 Muslimani, 0,72 Hrvati i 0,04 odsto kao Bosanci.

To su naveli iz Monstata u odgovoru na zahtjev kojim je Crnogorski helsinški odbor juče zatražio popisne podatke koji ne obuhvataju strance i osobe sa boravištem u Crnoj Gori, a koji se odnose na nacionalnu pripadnost i jezik. Kada je riječ o jeziku, crnogorskim govori 37,34 odsto, srpskim 44,13, bosanskim 7,17, albanskim 5,06, ruskim 0,02 i srpskohrvatskim 2,12 odsto građana.

Zasijedao Odbor povjerenika Opštine Berane

BERANE – Odbor povjerenika Opštine Berane održao je juče sjednicu na kojoj je za predsjednika tog tijela jednoglasno izabran predstavnik Ministarstva javne uprave Zlatko Gligorović, a za predsjednika Opštinske izborne komisije pravnik Admir Zejnilović. Na sjednici je, takođe jednoglasno, odlučeno i da potpredsjednik Odbora povjerenika, kao predstavnik građana, bude

Nikola Babović, a članovi Boban Jovović, Snežana Mugoša, Ljubica Radović, Milena Strugar i Vasko Dragović Donijeta je i odluka da budući saziv Skupštine opštine Berane ima 34 odbornika. Đ.Ć.

- Međunarodni standard i praksa su takvi da postoji distanca između organa koji sprovodi mjerenje i onih čije se politike ocjenjuju. Učešće ministra finansija sa stanovišta međunar odnog standarda ne bi se smatralo poželjnim –objasnila je ona.

Kada je riječ o razlici između podataka MUP-a, prema kojima u Crnoj Gori živi 98.000 stranaca, i popisnih, koji su pokazali da ih je upola manje, Radojević napominje da postoji više nepoznanica koje se, kako je pojasnila, odnose na to da li je došlo do neobuhvatanja aktuelne imigracije ili je to stanovništvo u međuvremenu napustilo Crnu Goru.

Da statističi podaci predstvljaju ključni resurs za oblikovanje politika koje će direktno uticati na život građana, saglasan je i ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, koji je naglasio kako će aktuelna Vlada sa posebnom pažnjom pratiti svaku promje-

Bečić: Srpski jezik nije bratski tretiran

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić smatra da su rezultati popisa pokazali da srpski jezik od 2007. godine u Crnoj Gori nije tretiran bratski i jednako kao crnogorski, ocijeniviši to nepravdom. - Mislim da su to potvrdili popisi i 2011. i 2023. godine – naveo je Bečić.

nu u demografskim trendovima. - Rezultati popisa omogućiće bolje razumijevanje geografskog rasporeda stanovništva, stepena razvijenosti regija, nivoa siromaštva, kao i dostupnost obrazovanja, zdravstva, kulture i pravde – napisao je Gutić u objavi na platformi Iks.

Najavio je i da će konkretne aktivnosti, zasnovane na rezultatima popisa, biti vidljive već u budžetu za iduću godinu, čime će se, kako je rekao, unaprijediti strateški pristup demografskim pitanjima. To što Crna Gora, prema rezultatima ovog popisa, bilježi negativan prirodni priraštaj i manji broj stanovnika, šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije Dejan Đurović okrivio je prethodnu vlast, navodeći kako su „DPS i njihovi sateliti“ u posljednjih 30 godina vodili katastrofalnu politiku. - Politika te partije jeste da sve što valja uputi u inostranstvo, a oni da vladaju 30 godina. DPS je napravio takav ambijent da

su ljudi odlazili iz države. Zato moramo da napravimo nacionalni program kojim ćemo mlade naučnike vratiti u Crnu Goru - ocijenio je Đurović. Oglasio se i predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović navodeći sa je, bez obzira na to što su rezultati popisa pokazali da su Srbi relativno većina, očigledno da za srpski narod u raznim vrstama izjašnjavanja već dugi niz godina nema demokratije, pravde i istine. On smatra i da je izjašnjavanje na ovom popisu prilagođeno odgovarajućem trenutku kako nijedna nacionalna zajedenica ne bi osjećala nezadovoljstvo rezultatima.

- Najprostija analiza popisa ukazuje na niz rezultatskih nelogičnosti, gdje se procenat Srba povećao za više od četiri odsto, a opao procenat govornika srpskog jezika. Čitav, gotovo jednogodišnji, proces obrađivanja rezultata popisa daje nam za pravo da razmišljamo da se u ovom procesu, kao i na mnogim prethodnim, težilo postizanju kompromisa na štetu srpskog naroda. Kao i prethodnih decenija, srpskom narodu u Crnoj Gori predstoji grčevita borba za očuvanje nacionalnog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta koja najprije mora rezultirati uvođenjem srpskog jezika kao službenog u svim državnim institucijama u Crnoj Gori i afirmacijom Ustavom garantovane ravnopravnosti ćiriličnog pisma - poručio je Vuksanović. Rezultatima popisa nijesu zadovoljni ni u Partiji crnogorskih Muslimana u kojoj smatraju da je ta kategorija stanovništva, usljed kampanje etničkog inženjeringa i pritisaka, oslabila svoj nacionalni korpus, koji je sa 3,31 odsto iz 2011. pao na 1,63 procenta ove godine. Taj rezultat, smatraju oni, direktna je posljedica politike koja pokušava da bošnjački identitet nametne kao dominantan, a da se pritom zanemaruje muslimanska etnička zajednica. - To jest da se i dalje radi na asimilaciji ove populacije i direktno krši član 79. Ustava Crne Gore. Bošnjačka stranka je bila konstituent gotovo svake vlade u posljednjih 30 godina, ali uprkos tome svjedoci smo masovnog iseljavanja stanovništva, naročito iz sjevernih krajeva Crne Gore. Ovaj trend nije zaustavljen i pored dugogodišnje prisutnosti Bošnjačke stranke na vlasti – navode iz PCM, dodajući i kako je „taj problem prepoznala i Bošnjačka stranka, ali ga očigledno nije uspješno riješila“. Đ. ĆORIĆ

Gordana Radojević

SO Berane

Predsjednik države Jakov Milatović na otvaranju Svjetskog kongresa preduzetnika

Uspješan

privredni ambijent zahtijeva funkcionalne institucije

PODGORICA - Proces

pridruživanja Evropskoj

uniji za Crnu Goru nije samo politički cilj ili formalna obaveza već prilika da osnaži institucije, unaprijedi zakonodavni okvir i stvori poslovno okruženje koje je stabilno, transparentno i inkluzivno, saopštio je juče predsjednik države Jakov Milatović u Podgorici, na otvaranju Svjetskog kongresa preduzetnika.

-Naš evropski put ne znači samo dobijanje pozitivnih ocjena iz Brisela. On predstavlja suštinsku priliku da izgradimo ambijent u kojem će svaka kompanija imati jednake šanse za uspjeh. Društvo u kojem je uspjeh zasnovan na znanju i radu, a ne na privilegijama,

društvo je koje ima dugoročnu perspektivu. Ujedinjeni oko evropske integracije kao kohezivnog faktora našeg društva, što potvrđuje i konstantno visok nivo podrške građana članstvu u EU, ovaj proces shvatamo kao sredstvo, a ne kao konačni cilj –kazao je Milatović. On je poručio da preduzetnici nijesu samo pokretači ekonomskog razvoja već temelj svakog naprednog društva, čiji rad stvara nova radna mjesta i doprinosi privrednom razvoju. -Ali, vaša energija, inovativnost i poslovni uspjeh ne mogu se razvijati u vakuumu. Vaš uspjeh zavisi od toga koliko su donosioci odluka spremni da obezbijede ambijent u kojem možete slobodno djelovati, stvarati i rasti. Jer uspješan privredni ambijent zahtijeva stabilne, funk-

Sa otvaranja

cionalne i inkluzivne institucije koje će vam pružiti podršku, omogućiti realizaciju preduzetničkih ideja i osigurati da se trud isplati na pravičan način. Naša je dužnost da gradimo te institucije, da ih jačamo i činimo nezavisnim, jer samo takve institucije mogu izgraditi budućnost kojoj svi težimosaopštio je Milatović. Inkluzivne institucije su oslonac dugoročnog ekonomskog razvoja. One stvaraju okruženje u kojem preduzetnici, mogu slobodno poslovati, razvijati svoje ideje i doprinositi društvu, bez straha od političkog uticaja ili nejednakih pravila.

To su institucije koje garantuju da niko neće biti povlašćen na račun drugih, jer, kada institucije postanu politizovane, izrabljivačke, kada mali broj ljudi na vlasti kontroliše resurse, cijelo društvo tone u stagnaciju. Takva društva mogu ostvariti kratkoročne koristi za elitu, ali dugoročno, većina građana ostaje uskraćena za prilike za razvoj i napredak. Naša obaveza, kao donosilaca odluka, jeste da osiguramo postojanje snažnih, nezavisnih i inkluzivnih institucija koje će pružiti podršku privredi i građanima. Bez tih temelja, ekonomski napredak postaje nemoguć, a društvo ostaje u stanju stagnacijeistakao je Milatović. s. P.

Odbor direktora EPCG usvojio prijedlog realizacije projekta koji se odnosi na valorizaciju voda Nikšićkog polja

Za spajanje jezera Krupac

i Slano 10,4 miliona eura

PODGORICA - Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) usvojio je, na jučerašnjoj sjednici, prijedlog realizacije projekta koji se odnosi na valorizaciju voda Nikšićkog polja. Riječ je o prvoj fazi projekta prevođenja dijela voda rijeke Zete u jezera Krupac i Slano, koja se odnosi na povezivanje jezera Krupac i Slano. Iz EPCG je saopšteno da je jučerašnjom odlukom predviđeno raspisivanje integralnog javnog poziva i zaključenja ugovora za inoviranje projekta i izvođenje radova. -Procijenjeno ulaganje u projekat spajanja jezera Krupac i Slano hidrotehničkim tunelom iznosi oko 10,4 milio -

Izabran novi bord EPCG-Željezare

Odbor direktora EPCG Crne Gore je u svojstvu Skupštine preduzeća EPCG-Željezara Nikšić, izabrao novi sastav Odbora direktora te kćerke-kompanije. Novi sastav Odbora direktora EPCG-Željezara Nikšić čine: Svetozar Golubović, Milinko Čvorović, Lidija Nikolić, Ivan Čolaković, Marko Vučinić, Dalibor Vukotić i Boško Sarić -Shodno Statutu EPCG-Željezare, Odbor direktora je kolektivni organ, pa je prethodna ostavka jedne članice tog tijela Gordane Đukanović, značila ostavku cijelog Odbora. Time je Odbor direktora EPCG, u svojstvu Skupštine EPCG-Željezara bio u obavezi da izabere novi sastav Odbora direktora kćerke-kompanije – saopšeno je iz EPCG.

Pred Privrednim sudom svjedočio Miodrag Kršanac nemogućnosti da radi pilotažu u Boki

Tvrde da je Dritan favorizovao Luku i traže milionsku

PODGORICA – Bivši premijer Dritan Abazović je bez ikakvog osnova i bez tendera dao Luci Kotor ekskluzivitet za poslove pilotaže u Boki Kotorskoj, uz obrazloženje da je to državna kompanija, što nije tačno, jer je Luka Kotor akcionarsko društvo – kazao je, svjedočeći pred Privrednim sudom, vlasnik kompanije „Sea Pioneer“ (SP) Miodrag Kršanac, koji tuži državu zbog nemogućnosti da obavlja poslove pilotaže u Boki Kotorskoj.

Zbog toga, kako je naveo, njegova kompanija, čija je jedina djelatnost pilotaža, ne radi dvije godine, a državi i zaposlenima izmiruje sve obaveze i plaća održavanje brodova i sve druge obaveze kako ne bi izgubili licence koje su im potrebne za taj posao. Iako je, kako je Kršanac naveo, Abazović kazao da će Luka Kotor obavljati taj posao dok se ne raspiše novi tender za koncesije, ni godinu i po kasnije to nije učinjeno.

na eura i bilo bi realizovano iz kreditnih sredstava. Obezbjeđivanje uslova za izvođenje glavnih radova će zavisiti od hidroloških prilika, a prema preliminarnim procjenama radovi na projektu mogli bi početi u drugoj polovini 2025. godine, nakon što se sprovedu pripreme projektnog zadatka i javnog poziva, raspisivanje javnog poziva za izbor izvođača, zaključenje ugovora sa izabranim izvođačem, pribavljanje građevinske dozvole, uz podrazumijevajuće usvajanje elaborata procjene uticaja na životnu sredinu –kazali su iz EPCG.

Iz državne elektronergetske kompanije su saopštili da će se realizacijom ovog projekta, na koji se čekalo dugo godina, značajno poboljšati proizvodne performanse HE „Perućica“ a svakako bi se, kako se navodi, pružio veliki doprinos rješavanju problema u vezi sa čestim izlivanjem rijeke Zete. s. P.

Iskustvo I ulaganja Kršanac, koji, kako je naveo, ima višedecenijsko iskustvo kao kapetan na stranim brodovima, kratko je bio i pomoćnik ministra saobraćaja i pomorstva, ali je ostavku podnio kada je vidio da se način na koji se radi ne poklapa sa onim što je njegovo međunarodno iskustvo i pravila. Kompaniju SP osnovao je 2015, ali je od tada samo 2022. godine obavljao djelatnost, dok su preostalo vrijeme uglavnom obilježili sporovi. Tvrdi da je imao ogromna ulaganja, jer su, da bi mogli obavljati pilotažu, morali nabaviti brod, dozvole, osiguranja te obezbijediti četiri pilota koji su imali značajno kapetansko iskustvo u inostranstvu. Navodi da su dobili koncesiju za pilotažu u Boki 2018, ali da dvije godine nijesu radili dok se nijesu završili sporovi pred Upravnim sudom. U međuvremenu je zbog pandemije Mi-

PODGORICA -Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u septembru iznosila je 2,12 milijardi eura, što je 0,5 odsto manje nego u avgustu, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Od toga je 93,86 odsto realizovano u „Real Time Gro -

Vlada Dritana Abazovića je u aprilu prošle godine zaključkom odredila da pilotažu obavlja samo Luka Kotor, a Upravu pomorske sigurnosti i upravljanja zadužila da pokrene proceduru za dodjelu koncesije. Time je, kako navode u tužbi, „Sea Pioneer“ u potpunosti isključen iz ovog posla, a Luci Kotor je dat ekskluzivitet da jedino ona može pružati usluge lučke pilotaže do okončanja postupka dodjele koncesije

nistarstvo saobraćaja i pomorstva zabranilo rad, a ugovor o koncesiji su potpisali u vrijeme zabrane koja je ukinuta u aprilu 2021. Tada im je traženo da, uz već uplaćenih 90.000a eura za koncesiju uplate ostatak, iako se nije radilo, a Kršanac je napomenuo da se poslovi sa kruzerima ugovaraju unaprijed i po godinu.

PonIštenje koncesIje Iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja (UPSUL) im je, kako tvrdi Kršanac, rečeno da će im se koncesija produžiti za osam mjeseci, što jeste ura-

đeno, ali je sve prekinuto odlukom Abazovića da se ekskluzivitet da Luci Kotor. -Bivši premijer Dritan Abazović je krajem 2022. godine donio odluku o poništenju koncesije i to je bila čisto politička stvar, jer je direktor UPSUL-a bio iz Ure, kao i predsjednik borda direktora Luke Kotor - kazao je Kršanac. Advokatica SP Ljiljana Đolević je prigovorila pitanju zastupnika države Vladana Drecuna koji je Kršanca pitao da li je bio upoznat da nije Abazović donio odluku o poništenju koncesije, već Upravni sud. Ona je ukazala da nije poništen

Septembarski podaci CBCG

ss Settlement“ (RTGS) sistemu, a ostatak u „Deferred Net Settlement“ (DNS) sistemu. U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesni-

ka po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu. -U septembru za 21 radni

kongresa

Dritan Abazović Luku Kotor odštetu

ugovor o koncesiji, jer sud za to nije bio nadležan, već su oni razmatrali postupak tenderske komisije. Na pitanje Drecuna da li su se žalili, Kršanac je kazao da nikad nijesu dobili rješenje o prekidu koncesije, pa se nijesu ni mogli žaliti. Iako je u tužbi navedeno da zbog nemogućnosti da obavljaju posao pilotaže traže 1,2 miliona eura odštete, iznos će precizirati nakon finansijskog vještačenja koje su predložili. Toj kompaniji i Luci Kotor Vlada je u junu 2020. godine dodijelila koncesiju na pet godina, dok je ponuda treće kompanije „Boka Pilot & tug boat services odbijena“.

U tužbi se navodi da su krajem 2022. godine od tadašnjeg Ministarstva kapitalnih investicija dobili rješenje o odobrenju vršenja pilotaže, ali da od tog trenutka država nije ispoštovala ništa od ugovorenih obaveza. U međuvremenu je Upravni sud, po tužbi kompanije „Boka Pilot“ poništila odluku Vlade na osnovu koje su SP i Luka Kotor zaključile ugovore o koncesiji sa državom.

Vlada Dritana Abazovića je u aprilu prošle godine zaključ-

milijardi eura

dan realizovano je ukupno

1,25 miliona naloga, od čega 38,24 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu - navodi se u izvještaju CBCG. Prosječni dnevni obim re -

Uporedna analiza cijena u Španiji i Crnoj Gori

Paradajz i maslinovo ulje drastično jeftiniji u Madridu

kom odredila da pilotažu obavlja samo Luka Kotor, a UPSUL zadužila da pokrene proceduru za dodjelu koncesije. Time je, kako navode u tužbi, SP u potpunosti isključen iz ovog posla, a Luci Kotor je dat ekskluzivitet da jedino ona može pružati usluge lučke pilotaže do okončanja postupka dodjele koncesije. Abazović je tada kazao da to ne znači favorizovanje bilo koje kompanije koja se bavi pilotažom, od kojih je samo Luka državna.

SP traži odštetu jer tvrde da su zbog učešća na tenderu morali da ulože preko milion, vjerujući da će ugovor biti realizovan, a potražuju i izgubljenu dobit koju bi ostvarili da su radili taj posao pet godina. U tome ih je, kako tvrde, spriječio nezakoniti rad institucija, a Vlada je sve poništila zaključkom koji je samo objavljen na sajtu, bez direktnog obraćanja njima.

Država s druge strane spori njihovu tužbu, navodeći da ih nijesu obavezali da obezbijede opremu i ljudstvo, uz napomenu da su to već posjedovali, jer su godinama obavljali posao pilotaže. Negiraju da im je prouzrokovana šteta nezakonitim radom, navodeći da je odluka o koncesiji sudski poništena, zbog čega je Vlada u aprilu prošle godine i donijela zaključak. Optužuju SP da su oni ti koji su kršili zakon, jer nijesu platili 146.000 eura za 2020. i 2021. godinu, ne sporeći da su naknadu za 2022. godinu na iznos od 205.800 eura izmirili.

Ranije je Agencija za zaštitu konkurencije ukazala da bi sva pravna lica koja ispunjavaju zakonske uslove trebalo da budu u istom položaju odnosno da pružaju ovu uslugu do završetka dodjele koncesije. S druge strane, nijesu registrovali zloupotrebu dominantnog položaja, imajući u vidu da Luka Kotor ovu djelatnost obavlja na osnovu odobrenja države, a ne po sopstvenom nahođenju. M. LEKOVIĆ

alizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 59.730 naloga, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 100,97 miliona eura. U septembru za 11.450 minuta produkcije nije bilo zastoja u radu sistema, te je njegova raspoloživost bila sto posto. R. E.

PODGORICA - Poređenjem cijena svakodnevnih potrepština u Madridu i Podgorici, jasno se uočava znatna razlika u troškovima života, koja postavlja pitanje da li je životni standard u Španiji zapravo bolji nego u Crnoj Gori, uprkos većim platama i troškovima života.

U srcu Madrida, litar maslinovog ulja košta 8,33 eura, dok u Podgorici cijena ovog proizvoda u marketu u centru grada varira od 16 do čak 28 eura. Ova drastična razlika u cijeni maslinovog ulja samo je jedan od mnogih primjera. Slična situacija je sa osnovnim prehrambenim namirnicama: litar mlijeka u Madridu košta 1,14 eura, dok u Podgorici taj isti proizvod može dostići i više cijene. Kilogram brašna u Madridu je 0,60 eura, a u Podgorici je slična cijena. Tegla maslina u španskoj prijestonici iznosi 2,55 eura, dok je u crnogorskoj prijestonici četiri eura. Čak i proizvodi kloji se svakodnevno koriste, kao što su tjestenina i paradajz, cijene u Madridu su povoljnije. Tako je čeri paradajz od 250 grama u Madridu jedan euro, dok ista količina u Podgorici prelazi četiri eura. Kilogram običnog paradajza u Madridu košta 1,69 eura, a u Podgorici 2,65 eura. Cijena dva litra „fante“ u Madridu iznosi tri eura, dok u Podgorici dva litra košta 1,75 eura. Međutim, proizvodi poput čokolade su skuplji u Crnoj Gori – ,,milka“ čokolada od 275 grama u Madridu je 2,59 eura, dok u Podgorici košta više od 3,5 eura. Kada govorimo o platama, minimalna bruto plata u Madridu iznosi 1.260 eura mjesečno, dok je neto plata između 1.000 i 1.100 eura. S obzirom na to da prosječna plata u Madridu varira od 1.700 do 2.000 eura, a u nekim sektorima kao što su IT, finansije i menadžment, zarade mogu biti značajno ve-

Prosječna plata u Madridu varira od 1.700 do 2.000 eura, a u nekim sektorima kao što su IT, finansije i menadžment zarade mogu biti znatno veće od prosjeka. Iako su cijene hrane u Madridu nešto niže nego u Podgorici, troškovi stanovanja i usluga u Madridu su daleko viši

će od prosjeka. Nasuprot tome, radnici u ugostiteljstvu i trgovini zarađuju manje. U Podgorici, minimalna plata iznosi značajno manje od španske, što dodatno produbljuje razliku u kupovnoj moći između dva grada. Iako su cijene hrane u Madridu nešto niže nego u Podgorici, troškovi stanovanja i usluga u Madridu su daleko viši, što znači da minimalna plata pokriva samo osnovne potrebe. Dok su osnovne namirnice u Madridu povoljnije, visoki troškovi stanovanja i usluga značajno opterećuju budžet španskih domaćinstava. Međutim, sa prosječnom platom u Madridu, većina stanovnika može sebi priuštiti udoban život, dok su građani Podgorice suočeni sa izazovima u pokrivanju osnovnih životnih troškova zbog nižih zarada i viših cijena hrane.

Razlika u životnom standardu između ova dva grada očigledna je, a faktori poput pla-

ta, cijena namirnica i usluga jasno ukazuju na to da je, iako Madrid nije jeftin grad,

ipak pristupačniji je kada se uzme u obzir širi ekonomski kontekst. N. KOVačEVIĆ

PODGORICA -Nacionalna turistička organizacija (NTO) osvojila je prestižnu međunarodnu nagradu za aktivni turizam na Međunarodnom sajmu turizma u Madridu (FITUR). Iz NTO je saopšteno da nagrada za aktivni turizam ima za cilj promociju i podršku turističkim proizvodima koji nude jedinstvena iskustva, uz

poštovanje održivog razvoja i zaštitu prirode.

-Od 56 prijavljenih prijedloga, žiri je ocijenio kriterijume kao što su inovativnost proizvoda, njegov doprinos održivom turističkom razvoju u ek onomskom, ekološkom i socijalnom aspektu, te kvalitet imidža i marketinških elemenata koji se tiču proizvo -

da - navodi se u saopštenju. NTO je dobitnik nagrade u m eđunarodnoj kategoriji, Pogled na divlju ljepotu Crne Gore: Katunski putevi. -Ova turistička staza vodi kroz netaknute prir odne ljepote Crne Gore, prolazeći kroz planinske predjele i tradicionalna sela poznata po katunima. Posjetioci mogu uživati u aktivnostima na otvorenom po -

put planinarenja, vožnje bicikla i posmatranja prirode, dok otkrivaju crnogorsku kulturu i tradiciju - rekli su iz NTO. Žiri FITUR-a posebno je istakao inovativnost projekta, njegovu sposobnost da doprinese održivom razvoju turizma, te pozitivan ekonomski, ekološki i društveni uticaj na lokalnu zajednicu. Katunski putevi predstavljaju pravi primjer integracije održivog turizma sa prirodnim resursima, ističući Crnu Goru kao destinaciju za avanturiste i ljubitelje prirode. R. E.

Cijena maslinovog ulja u Madridu Cijena čokolade u Madridu

Cijena čeri paradajza u Madridu

BELMA

PODGORICA - Čitanke za prva tri razreda srednjih stručnih škola u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica, čiji su autori Svetlana Kalezić-Radonjić, Svetlana Jovetić-Koprivica, Radoman Čečović i Miroslav Minić, osvojile su Specijalnu nagradu za najbolji evropski udžbenik (Special Prize in Category 3 – Best European Learning Material Award) u kategoriji za srednje škole.

Nagrada BELMA dodjeljuje se već jednu deceniju za najkvalitetnija i najkreativnija izdanja evropskih udžbenika. Dodjeljuju je tri internacionalne organizacije: Frankfurtski sajam knjiga, Međunarodna asocijacija za istraživanje udžbenika i obrazovnih medija (IARTEM) i Evropsko udruženje izdavača udžbenika (EEPG).

Kako je istaknuto u saopštenju, žiri se ove godine susreo s izazovnim zadatkom da od velikog broja izvrsnih, inovativnih udžbenika odabere najbolje. Nominovano je 60 udžbenika od 27 izdavača iz 18 zemalja, koji su pokrivali širok spektar nastavnih predmeta, od biologije do španskog jezika, uključujući

Crnogorske čitanke najbolje u Evropi

i različite formate kao što su igre, časopisi, bukvari i materijali za nastavnike. Gotovo svi predloženi naslovi bili su hibridnog karaktera, sa svega nekoliko izuzetaka u online formatu. U daljoj selekciji 30 udžbenika je ušlo u uži krug, dok je u kategoriji za srednjoškolske čitanke bila najveća konkurencija –čak 15 udžbenika se borilo za ovo prestižno priznanje, što uspjeh crnogorskih čitanki čini još većim. U evaluaciji ocijenjene su kao inovativan set udžbenika koji pobuđuje ljubav prema čitanju, promoviše humanost, empatiju i toleranciju, uvećava motivaciju za učenje i efektno povezuje književnost sa drugim umjetnostima (muzika, film, likovna umjetnost) i sadržajima bliskim mladim ljudima. Kao poseban kvalitet istaknuto je što ove čitanke nude interdisciplinarno obrazovno iskustvo prilago -

đeno različitim stilovima učenja i različitim mogućnostima učenika. Takođe, njihov pri-

stup oslobođen etno-nacionalističkih tendencija, čemu su balkanski udžbenici ma-

U mišljenju ombudsmana istaknuto da je spaljivanje lutke sa likom poznatog pisca u Herceg Novom sadržavalo govor mržnje i diskriminaciju

Opština i organizatori da se javno izvine Nikolaidisu

PODGORICA – Karnevalsko spaljivanje lutke sa likom Andreja Nikolaidisa sadrži elemente govora mržnje, kao i oblika diskriminacije, piše u mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda koje potpisuje Nerma Dobradžić Lutka sa likom poznatog pisca i kolumniste je spaljena tokom Dana mimoze 2. marta. Tokom Praznika mimoze se odvija i karneval, na kome se tradicionalno spaljuje lutka, kojoj se prije toga pročita i presuda. Ove godine su u Herceg Novom presudili da je Nikolaidis najveći krivac za stanje u Crnoj Gori.

Britke riječi i satiru koja je svojstvena karnevalima, ove godine su zamijenile riječi mržnje i uvreda piscu.

U karnevalskoj „optužnici“ protiv Nikolaidisa piše da je ,,zaslužio“ kaznu jer je ,,ovaj dželatov šegrt produkljanski Grk, predstavnik savremene fekalne crnogorske književnosti“. Osim fašističkog karakterisanja ličnosti, ,,tužiteljka“ je uvrede proširila, osim na Nikolaidisa, i na dio crnogorskog društva.

- Udesetostručio je dozu smrada da bi skrenuo pažnju na sebe. Dok neki pišu mastilom, a

on vlastitim prolivom, osnivajući radionicu kreativnog pisanja u svojoj matici – piše u toj optužnici koja je javno pročitana.

Iz institucije Zaštitnika je Opštini Herceg Novi preporučeno da zajedno sa direktnim akterima spornog karnevalskog spaljivanja lutke uputi javno izvinjenje piscu i kolumnisti Andreju Nikolaidisu. Opštini je takođe preporučeno da ubuduće, kao organizator svečanosti, Praznika mimoze, karnevala i drugih javnih

događaja, ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih, odnosno urušavaju vrijednosti demokratskog društva.

U narednih trideset dana, Opština mora da dostavi ombudsmanu izvještaj o radnjama i mjerama preduzetim na osnovu preporuka. Dobradžić je u mišljenju napisala i da Zaštitnik ne može da prihvati da sporno spaljivanje lutke predstavlja izraz satire ili ironije, jer, naglašava

da i jedno i drugo jesu oblici umjetničkog izražavanja i svojevrsni socijalni komentar na društvenu stvarnost i devijacije, koji mogu da provociraju i uznemiravaju javnost.

- Međutim, ne smiju da se ispoljavaju na način koji simbolizuje spaljivanje knjige, kritike i slobodne misli, a što je inherentno djelovanju književnika, novinara i kolumnista – piše u Mišljenju. Dobradžić je u Mišljenju napisala da je zatraženo od predsjednika opštine Herceg Novi

Kao poseban kvalitet istaknuto je što ove čitanke nude interdisciplinarno obrazovno iskustvo prilagođeno različitim stilovima učenja i različitim mogućnostima učenika. Takođe, njihov pristup oslobođen je etno-nacionalističkih tendencija, čemu su balkanski udžbenici mahom skloni privatna arhiva

hom skloni, stavljanje akcenta na autorke, naročito u Antologiji modernog ženskog

Stevana Katića, da se izjasni u odnosu na navedeni događaj, te predoči šta za njega, kao predsjednika opštine, i organizatore karnevala, znači spaljivanje lutke, da li simbolički čin spaljivanja zla i negativnih pojava i fenomena u društvu, ili znači nešto drugo, i ako znači, šta konkretno…

Na pitanja Zaštitnika iz opštinskog kabineta nije odgovoreno, dok Zaštitnik nije poslao urgenciju.

Tada je odgovoreno da civilno društvo u skladu sa modernim demokratskim standardima i ustavnim pravnim poretkom, funkcioniše bez uplitanja bilo kog nivoa vlasti osim kada je to određeno i naređeno pozitivnim pravom. U odgovoru Opštine je navedeno da postoje podaci da karneval traje od 15. vijeka, da običaj spaljivanja karnevala koji postaje tradicija pokazuje jednu vrstu nezadovoljstva i ukazivanja na loše pojave kroz likove, te da se na taj način iskazuje nezadovoljstvo, a sve u šali i satiri… Piše i da su likovi koji simbolizuju neki loš događaj izmišljeni, te da sama izrada takvih likova ne smije da vrijeđa na vjerskoj, nacionalnoj ili rodnoj osnovi.

Iz Katićevog kabineta je navedeno i da je dozvoljeno da lutke samim izgledom podsjećaju na nekoga, a da se kroz tekst suđenja još približi određena tema koja se daje na osudu, te da su tekstovi koji prate jedno fiktivno suđenje karnevalu iskarikirani i da se prave da bi kroz glumu likova koji čine sud animirali i nasmijali publiku. Katić tvrdi da se u ovom slučaju karnevalske svečanosti pa i

pjesništva u cilju ispravljanja nepravdi i promovisanja inkluzivnosti u pravom smislu te riječi, te dobro strukturisana poglavlja i kvalitet uvodnih, interpretativnih i kreativnih zadataka, izdvojili su crnogorske čitanke kao najbolje u izuzetno oštroj konkurenciji. Nagrada je dodijeljena 16. oktobra 2024. na Sajmu knjiga u Frankfurtu. Svečanoj ceremoniji prisustvovali su članovi autorskog tima i urednice čitanki Nađa Durković i Lida Vukmanović-Tabaš J.M.

sam čin spaljivanja karnevala odigrao u skladu sa običajima koji se na takvim svečanostima događaju. Odgovorio je da je cijela manifestacija Praznika mimoze, pa i karnevala bila održana na najvišem nivou. Predsjednik opštine se izjasnio i da nije doživio da je sam čin suđenja i spaljivanja karnevala bio usmjeren na omalovažavanje po bilo kom osnovu neke konkretne ličnosti već, kako je naveo, o skupu pojava koje su ocijenjene kao negativne i nad kojima se stavlja tačka i kreće u budućnost sa tendencijom boljih odnosa i ljepšeg društva i sl. Zaštzitnik je, pak, istakao da čin karnevalskog spaljivanja likova da simbolizuje protest protiv negativnih pojava, da bude protest protiv ugnjetavanja, diskriminacije, nasilja, govora mržnje.

- Sa druge strane, karnevalsko spaljivanje lutke u liku pisca i kolumniste, dobitnika istaknutih domaćih i međunarodnih priznanja, ne može predstavljati dozvoljeni oblik izražavanja kao bunta na političku i društvenu stvarnost –piše u Mišljenju.

Zaštitnik nije prihvatio tvrdnju da čin predstavlja izraz satire ili ironije, jer su to oblici umjetničkog izražavanja i svojevrsni komentar na društvenu stvarnost i devijacije, koji mogu da provociraju i uznemiravaju javnost, međutim, ne smiju da se ispoljavaju na način koji simbolizuje spaljivanje knjige, kritike i slobodne misli, a što je inherentno djelovanju književnika, novinara i kolumnista.

J.MARTINOVIĆ

Urednice i autorski tim sa priznanjem

Sporno spaljivanje lutke na Hercegnovskom karnevalu

EKSKLUZIVNO: Presuda Opštinskog suda Sarajevo kojom je poznati glumac Kasumović osuđen na godinu dana zatvora

Presuda Opštinskog suda u Sarajevu

Kriv zbog

bludnih radnji

PODGORICA - U presudi

Opštinskog suda Sarajevo, koju potpisuje Galiba Katica, glumac Moamer Kasumović proglašen je krivim i osuđen na godinu dana zatvora.

- Dakle, učinio samo bludne radnje prema maloljetniku –piše u presudi tog suda od 23. juna 2022. godine, u kojoj se poziva na član 208, stav 2, u vezi sa stavom 1 KZ FbiH. Pobjeda je presudu dobila od Opštinskog suda, i objavljuje je: - Dana 14. 12. 2019. godine, oko 20.00 sati, u Sarajevu, nakon što je mldb. XY rođen ...godine, zajedno sa ocem XZ, otišao u ugostiteljski objekat „Delikatesna“, gdje su se našli sa očevim prijateljem V. A., a gdje se nalazio i M. K., kojeg je malodobni XY upoznao, a znao ga je i cijenio kao glumca iz serije „...“, nakon što su svi zajedno sjedili i pričali o seriji, M. K. je mldb. XY predložio da odu na piće u obližnji restoran kako bi pričali o snimanju serije, nakon čega su i otišli i sjeli u obližnji restoran, gdje je M. K. rekao mldb. XY da je zgodan i pitao ga da li d... a, da on d... a deset puta dnevno, da bi ga potom pitao da li je „gay“, na šta mu je mldb. XY, zbunjen navedenom pričom, rekao da ne zna, te da su nedugo potom do njih došli XZ i V. A., svi su zajedno sjeli u XZ-ovo motorno vozilo, marke ..., reg. oznaka ...., kojim je XZ upravljao, te dok su se kretali na relaciji od parking prostora u ul. ... do ulice ..., M. K. je iskoristio priliku, te dok se nalazio sa mldb.

KOMENTAR

Presuda za Moamera Kasumovića bila je nezakonita i morala je biti ukinuta

XY na zadnjem sjedištu, svjestan da svojim radnjama, a radi zadovoljavanja svog seksualnog nagona prema maloljetnoj osobi čini bludnu radnju, što je htio, i pored toga što je od ranije znao da se radi o maloljetniku starosti od 15 godina, stavio ruku na spolni organ mldb. XY, a svojom rukom uzeo ruku mldb. XY i stavio na svoj spolni organ, pri tome gestikulirajući mldb. XY da šuti, što je sve kod mldb. XY izazvalo osjećaj straha, nelagode, nesigurnosti, poniženosti, stida, učestalih razmišljanja o događaju, te blago sniženog raspoloženja – piše u presudi Opštinskog suda u Sarajevu.

Kasumović je osuđen na godinu dana zatvora, što je zamijenio novčanom kaznom od 18.000 eura, što tamošnji pravosudni sistem dozvoljava. Optužnicu protiv njega Tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je i potvrdilo početkom februara 2021. godine. Za proces protiv njega i presudu koja mu je izrečena saznalo se u septembru ove godine, po završetku predstave Beogradskog narodnog pozorišta „Tiho, tiše“ na Sarajevo Festu, koja se bavi problemima seksualnog i vršnjačkog nasilja. Nakon toga je bio organizovan razgovor sa publikom i jedan mladić je tada javno kazao da je kao 14-godišnjak bio žrtva seksualnog zlostavljanja ovog glumca, te da nije jedini. Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo je za Radio Slobodna Evropa saopšteno da protiv Kasumovića nema drugih prijava i pokrenutih istraga.

J. MARTINOVIĆ

Piše: Mihailo VOLKOV, advokat

Izvršenje svakog krivičnog djela, a pogotovo krivičnih djela na štetu djece moramo osuditi i zato se i same presude u krivičnopravnim stvarima objavljuju u ime svih nas. Međutim, prije te osude moramo sa sigurnošću utvrditi da smo osudili onoga ko je kriv za izvršenje tog krivičnog djela, a do tog cilja možemo doći samo ako se pridržavamo pravila utemeljenih u krivičnoprocesnom zakonodavstvu.

Tvrdim da u je predmetu koji se vodio pred Općinskim sudom u Sarajevu protiv optuženog Kasumovića pogaženo mnoštvo tih pravila, što onda logično nameće i pitanje da li je sam Kasumović zakonito osuđen i da li je uopšte kriv. Kada me pozvao Kasumović, i sam sam bio u dilemi da li da preuzmem za obavezu da budem njegov pravni zastupnik. Međutim, kada mi je dostavio presudu suda kojom je oglašen krivim za krivično

Optuženi je kao svjedoka predlagao lice od imena i integriteta, koje je bilo kritične prilike u vozilu, ali je sud ostao nijem na taj njegov prijedlog. Ovaj svjedok je imao neposredna saznanja o događaju, ali je njegovo svjedočenje izostalo. Na ovaj način mu je bilo uskraćeno pravo na odbranu, jedan je od razloga koje navodi Volkov

djelo Bludne radnje, zaključio sam, pri kojem zaključku i sada ostajem, da Kasumović nije imao zakonit sudski proces u BiH koji bi rezultirao zakonitom sudskom odlukom. Nešto od pravne argumentacije ću iznijeti i ostaviti onome kome je poznata ova materija da sam sudi, pa možda će i oni pronijeti glas o tome da je možda Kasumović nezakonito osuđen. Kasumoviću je stavljeno na teret krivično djelo Bludne radnje iz člana 208 stav 2 u vezi sa stavom 1 Krivičnog zakonika Federacije Bosne i Hercegovine. Kao prvo, to krivično djelo (koje je u našem zakonodavstvu propisano kao Nedozvoljene polne radnje) postoji u situaciji kada nije ni počinjen pokušaj krivičnih djela iz čl. 203 (silovanje), 204 (spolni odnošaj s nemoćnom osobom) i 205 (spolni odnošaj), dok u stavu 2 je vezano za Spolni odnošaj sa djetetetom. Međutim, ove radnje su kažnjive samo ako su ostvareni svi elementi nekog krivičnog djela iz čl. 203,204 i 205. KZ BiH. U tom pravcu u CG imamo i stav Vrhovnog suda iskazan u Presudi, Kzp.br.50/08 od 17. 11.

2008. godine, a isti princip je zastupljen i u sudovima BiH, izuzev u konkretnom slučaju. U konkretnom slučaju je izostalo povezivanje djela koje mu se stavlja na teret sa nekim iz gore navedenih Ovo je morao biti obavezni ukidni razlog same presude. Drugo, dispozitiv presude je nejasan jer se na jednom mjestu navode inicijali oštećenog A. K., a na istom mjestu malo niže K. A., pa ostaje nejasno da li se radi o istom oštećenom. Takođe, to još jedan ukidni razlog. Treće, optuženi je kao svjedoka predlagao lice od imena i integriteta, koje je bilo kritične prilike u vozilu, ali je sud ostao nijem na taj njegov prijedlog. Ovaj svjedok je imao neposredna saznanja o događaju, ali je njegovo svjedočenje izostalo. Na ovaj način mu je bilo uskraćeno pravo na odbranu. Četvrto, nejasan je zaključak bio suda da u cjelosti prihvati iskaz oštećenog kao vjerodostojan jer jedino on ima neposredna saznanja od inkriminisanom događaju?! Zar i sam optuženi nije imao neposredna saznanja o događaju ili gore spomenu-

ti svjedok? Pa ostaje nejasno sa kojih razloga u cjelosti poklanja vjeru iskazu oštećenog koji u bitnom nije potkrijepljen niti jednim dokazom, a istovremeno nalazi i mišljenja vještaka ne idu naruku oštećenom, što iz poštovanja prema oštećenom i njegovoj porodici ipak neću posebno isticati, ali samo ukazati da je vještak našao kod oštećenog da je imao osjećaj „zbunjenosti“ kritičnom prilikom, što bi moglo da navede na zaključak da je sam oštećeni i pogrešno razumio i opisao sam kritični događaj. Dok sa druge strane sud nije našao niti obrazložio u kom dijelu i čime je opovrgnuta odbrana Kasumovića, što je još jedan ukidni razlog. Međutim, cilj mog ukazivanja nije da besomučno nabrajajući pokažem da je osporena odluka bila nezakonita jer je ta stvar pravosnažno riješena (što bi bilo od mene pravno i nevaspitano), već u saznanju o činjenici da javnost ne može dobiti valjan odgovor na pitanje da li je Kasumović izvršio krivično djelo stavljeno mu na teret, dok sa druge strane sam Kasumović i njegova porodica imaju hipoteku za čitav život i možda malu nadu da će se doći do neke nove činjenice koja će poslužiti za ponavljanje postupka. Navedeno nameće pitanje da li je navedeni sudski proces, potpomognut kasnije medijima, poslužio kao poziv na linč Kasumovića, kako bi se on u konačnom diskreditovao kao čovjek i kao glumac. P.S. Ne zaboravimo koliko izvršilaca krivičnih djela ostane van domašaja sudske odluke, što iz materijalnopravnih, što iz procesnopravnih razloga, pa onda argumentum a contrario bi se dalo zaključiti da neki budu osuđeni iako nijesu izvršili to krivično djelo kad im se „ne poklope“ materijalnopravni i procesnopravni elementi. Da li je to slučaj i sa Moamerom Kasumovićem?

Moamer Kasumović POBJEDA

POVODI: Vanredni profesor na Hemijskom fakultetu Univerziteta u Beogradu dr Dušan Veljković o slučaju kontaminacije barskih radnika jednim od teških metala

Ne postoji bezbjedna koncentracija olova u krvi

PODGORICA – Olovo i njegova rastvorna jedinjenja predstavljaju veliki razlog za zabrinutost s obzirom na to da spadaju u neke od najtoksičnijih hemikalija s kojima možemo da dođemo u kontakt u svakodnevnom životu - kaže u razgovoru za Pobjedu profesor sa Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Dušan Veljković.

Pr ema njegovim riječima, akutna trovanja olovom koja dovode do smrtnog ishoda su veoma rijetka, uz očigledne i prilično dramatične simptome, dok mnogo veći problem predstavlja dugotrajna izloženost jedinjenjima olova i njihova akumulacija u organizmu.

Komentarišući situaciju u vezi sa medicinskim i medijskim izvještajima o kontaminaciji olovom radnika lučkog preduzeća Port of Adria u Baru, Veljković ukazuje da je to, po svoj prilici, posljedica dugotrajne izloženosti radnika jedinjenjima olova na radnom mjestu, bez obzira na konkretan uzrok.

Ukazuje da je olovo veoma specifičan metal, koji se dugo koristi i eksploatiše i na našim prostorima, a nekoliko njegovih osnovnih karakteristika čine ga opasnim za čovjeka. -Prije svega, olovo se vezuje za veliki broj proteina (uključujući i enzime) i remeti njihov rad. Zatim, olovo učestvuje u organizmu u hemijskim procesima tokom kojih se stvaraju veoma reaktivne i opasne hemijske vrste – slobodni radikali. Konačno, joni olova pokazuju izvjesnu hemijsku sličnost sa jonima drugih metala u or-

ganizmu, kao što su kalcijum ili cink. Zbog te sličnosti olovo može da ih zamijeni u organizmu i na taj način poremeti strukture ili hemijske procese u kojima navedeni metali učestvuju – pojašnjava sagovornik.

POBJEDA: Kako uopšte dolazi do trovanja olovom, koji su to ključni uzroci ili načini unosa ovog metala u organizam i koje su to neophodne mjere prevencije koje je trebalo praktikovati u lučkim uslovima?

ELJKOVIĆ : Do trovanja olovom može doći na nekoliko načina: udisanjem vazduha u kome ima čestica olova ili njegovih jedinjenja, korišćenjem hrane i vode u kojima je prisutna povećana ko -

ličina olovnih jedinjenja ili apsorpcijom preko kože. Nažalost, neodgovorna upotreba olova u nekim ranijim periodima dovela je do toga da je danas jako teško ispratiti i iskontrolisati sve puteve kojima ljudi mogu da budu izloženi jedinjenjima ovog toksičnog metala. Najvažnije mjere koje mogu da se preduzmu odnose se na praćenje količine olova u vazduhu i korišćenje odgovarajuće zaštitne opreme. Ipak, potpuno rješenje problema sa olovom i njegovim jedinjenjima nadilazi mogućnosti pojedinačnih kompanija, čak i pojedinačnih država. Toksična jedinjenja olova ne poznaju državne granice. Stvarno i sistematsko rješenje biće postignuto samo

Kada se olovo jednom akumulira u organizmu, gotovo ga je nemoguće u potpunosti izbaciti. Ipak, postoje veoma efikasne terapije određenim helatnim agensima koje mogu u velikoj mjeri da uklone olovo i druge teške metale iz organizma, ali to se može raditi samo po preporuci ljekara i uz medicinski nadzor

Oprezno sa zaključcima

POBJEDA: Ko bi, u situacijama poput ove u Baru, trebalo da se bavi kontrolom i da bude prva karika u preventivi, ili je potreban sistemski odgovor kako bi se izbjegle ovakve posljedice?

VELJKOVIĆ: Da bismo odgovorili na ovo pitanje prvo je neophodno da se jasno odredi uzrok povećane količine olova

putem pune saradnje na međunarodnom nivou.

POBJEDA: Da li je bilo sličnih slučajeva u Srbiji, koliko su česti i da li prilikom procjene rizika državni organi konsultuju istraživanja fakulteta i drugih referentnih instiucija?

VELJKOVIĆ: Da, kao i mnoge druge države u Evropi i svijetu, i Srbija ima ozbiljnih problema sa toksičnim jedinjenjima olova. Nedavno je objavljena studija u veoma cijenjenom naučnom časopisu Lancet Planetary Health koja pokazuje da djeca u Srbiji imaju jako visoke količine olova u krvi.

Razloga za to je mnogo. Srbija je zemlja u kojoj se olovo izdvaja iz ruda i prerađuje, što lokalno povećava količinu olova u zemljištu, vodi i vazduhu. Olovo se nalazi kao primjesa u uglju koji u Srbiji još u najvećoj mjeri koristimo za dobijanje električne energije. Olovo se koristilo i za pravljenje vodovodnih cijevi, a možete zamisliti kakve su posljedice toga. Na ovim prostorima smo relativno kasno zabranili olovni benzin, od čega se do danas nijesmo u potpunosti oporavili u pogledu štetnog uticaja olova na životnu sredinu i ljude. Dodajte tome opasnosti koje su u vezi sa višedecenijskim korišćenjem olovnih boja koje su i danas prisutne u našem okruženju. Sakupljanje olovnih predmeta, prije svega olovnih akumulatora predstavlja još jednu od opasnosti za ljude koji se time često nelegalno bave. Dakle, ja-

u krvi radnika. Prilikom razmatranja uzroka trebalo bi biti veoma oprezan. Zaista, najlogičniji odgovor bi bio da je ovo posljedica dugotrajne izloženosti radnika jedinjenjima olova koja su transportovana preko luke. Međutim, olovo često zna da nas iznenadi. Na ovim prostorima su se olovo i njegova jedinjenja decenijama nekontrolisano koristili. Najočigledniji pri-

ko je veliki broj načina na koje možemo biti izloženi olovnim jedinjenjima. Uloga fakulteta i drugih naučnoistraživačkih institucija je u ovim slučajevima nezamjenljiva. Fakulteti imaju stručnjake i opremu kojom mogu da istražuju ovakve pojave, a studije koje se bave zagađenjem životne sredine sprovode se na svim državnim univerzitetima u Srbiji. Ipak, postoji još dosta prostora za poboljšanje koordinacije i komunikacije između načnoistraživačkih organizacija i državnih organa koji se ovim problemom bave.

POBJEDA: Kako olovo djeluje na tijelo, i koji su ključni rizici od trovanja olovom; drugim riječima da li ono može da bude letalno, odnosno kolika bi trebalo da bude ta izloženost pa da proizvede takav efekat?

VELJKOVIĆ: Olovo ostavlja posljedice na veći broj organa i sistema organa u ljudskom tijelu. Kada ga unesemo u organizam, putem krvi se distribuira do mozga, jetre, bubrega i kostiju, gdje se uglavnom akumulira s obzirom da može da zamijeni kalcijum u jedinjenjima. Olovo ostavlja ozbiljne posljedice na kardiovaskularni sistem: procjena Svjetske zdravstvene organizacije je da je samo u 2021. godini oko 1,5 miliona ljudi u svijetu umrlo od negativnih efekata olova na kardiovaskularni sistem. Ne postoji bezbjedna koncentracija olova u krvi. Olovo nije biogeni element i nije poznata ni jedna njegova prirodna uloga u ljudskom organizmu. Po-

mjer je masovno korišćenje olovnih boja koje se i danas nalaze na ofarbanim predmetima i građevinama i mogu da izazovu upravo ovakve posljedice o kojima danas pričamo. Dakle, put izlaganja radnika jedinjenjima olova određuje ko bi trebalo u konkretnoj situaciji ovime da se bavi. U svakom slučaju, problemi vezani za olovo i njegova jedinjenja ne mogu biti riješeni bez čitavog skupa sistematskih mjera.

stoje količine za koje se smatra da ne predstavljaju značajnu opasnost i to za odraslog čovjeka iznosi manje od 10 mikrograma po decilitru, dok je za djecu to 3,5 mikrograma po decilitru. Pazite, govorimo o mikrogramima, dakle milionitim djelovima jednog grama. Ipak, ni za te količine se ne može sa sigurnošću reći da ne izazivaju nikakve posljedice. Jedinjenja olova mogu da budu letalna u većim koncentracijama, ali konkretna količina se razlikuje za različita jedinjenja olova. Ipak, akutna trovanja olovom koja dovode do smrtnog ishoda su veoma retka. S druge strane, izloženost jedinjenjima olova i akumulacija u dužem vremenskom periodu predstavlju mnogo veći problem.

POBJEDA: Da li se ono u potpunosti može izlučiti iz organizma, ili se taloži i može da utiče na čovjeka na dubljem nivou?

VELJKOVIĆ: Nažalost, olovo koje se jednom akumulira u organizmu gotovo je nemoguće u potpunosti izbaciti. Ipak, postoje veoma efikasne terapije određenim helatnim agensima koje mogu u velikoj mjeri da uklone olovo i druge teške metale iz organizma, ali to se može raditi samo po preporuci ljekara i uz medicinski nadzor. Postoje ograničeni dokazi da korišćenje vitamina C u vidu suplemenata može da utiče na smanjenje koncentracije olova u krvi, ali istraživanja u tom smislu su još u toku i ne bi trebalo prerano donositi zaključke. Igor PERIĆ

Dušan Veljković

Četvrtak, 17. oktobar 2024.

CETINJE – Milan Kaluđerović (35) iz Cetinja saslušan je juče zbog sumnje da je u utorak u Bajovoj ulici oko 18.45 časova pucao iz vatrenog oružja, nakon čega je tužilac donio rješenje o njegovom zadržavanju.

Na teret mu se stavlja krivično djelo ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, na štetu jednog lica. Kako je saopšteno iz Uprave policije, Kaluđerović je dok su se nalazili ispred jednog ugostiteljskog objekta na Cetinju upotrijebio vatreno

Kaluđeroviću određeno zadržavanje

oružje na štetu jednog lica. - I to na način što je nakon verbalnog sukoba sa oštećenim, u njegovom, kao i u drugom pravcu ispalio više hitaca. On je, nakon što se udaljio sa lica mjesta, savladan od strane policijskih službenika i lišen slobode - naveli su iz policije. Dodaju da u ovom događaju nije bilo povrijeđenih, a nastupila je manja materijalna šteta na ugostiteljskom objektu. Milan Kaluđerović

je privođen u aprilu, a iz policije je tada rečeno da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Kaluđerović je brat Petra Kaluđerovića (20), koji je ubijen 20. juna sa Draganom Roganovićem, nakon što je aktivirana eksplozivna naprava u blizini cetinjskog Sportskog centra. Tada su povrijeđene tri osobe, od kojih je jedna slučajna prolaznica. A. R.

Vlasnik Atlas grupe pred Višim sudom nastavio da iznosi odbranu u predmetu „Karbon“ Knežević: Zbog političkog

PODGORICA – Vlasnik

Atlas grupe Duško Knežević juče je u nastavku iznošenja odbrane u predmetu „Global karbon“ ponovio da je žrtva političkog progona koji je prouzrokovan sukobom sa Milom Đukanovićem i pokretanjem afera ,,Ničija kuća“, ,,Prvi milion“, ,,Koverta“.

Rezultat nekoliko godina dugog progona je, kako je naveo, loša finansijska situacija zbog koje je prinuđen da pozajmljuje novac za izdržavanje porodice.

Osim Kneževića, na optužnici su i bivši direktor IBM banke Zoran Nikolić, nekadašnji član Odbora direktora IBM banke Predrag Dašić, izvršna direktorica ,,Global karbona“ Biljana Bašović i dugogodišnja Kneževićeva saradnica u više kompanija u okviru grupe, kao što su ,,Atika land“ i ,,Mogren hil“, Brankica Bašović. Status svjedoka saradnika u ovom predmetu dobio je bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić. Oni se terete da su zloupotrebom ovlašćenja preduzeću ,,Fin Invest“, Atlas grupi, RTV Atlas, firmi ,,RT Mimoza“ iz Herceg Novog, beogradskom ,,Atlas sistemu“ i ,,Mega Gulf Investments Holdings

Sa privođenja Duška Kneževića

Limitedu“, na štetu podgoričkog ,,Global karbona“, pribavili protivpravnu imovinsku korist od 1.942.000 eura. Osporavajući navode optužnice Knežević je ustvrdio da je došao u situaciju da pozajmljuje novac kako bi izdržavao porodicu, a da se to ne bi desilo da je pokrao neke pare, kako tvrdi tužilaštvo. - Da sam pokrao neke pare, ne bih se danas mučio i pozajmljivao, već bih ih imao negdje u inostranstvu. Atlas banku sam bio doveo do savršenstva. Bio sam glavni vlasnik, ne bih uništavao svoju imovinu. Mogao sam da na nezakonite načine

Knežević: Ja sam politička žrtva, zašto se pravite ludi

Biznismen Duško Knežević juče je nakon tvrdnji da je žrtva političkog progona konstatovao da to nikoga ne zanima, pa upitao ,,zašto se svi prave ludi“.

- Ne znam zašto se svi prave ludi – rekao je Knežević, nakon čega je predsjednik krivičnog vijeća Višeg suda, sudija Igor Đuričković, od Kneževića tražio da precizira da li je dio njegovog izlaganja da ne zna „zašto se prave ludi“ upućen sudu.

- I Specijalno državno tužilaštvo i sud treba da se zapitaju jesu li dio toga ili ne - odgovorio je Knežević.

Apelacioni sud potvrdio oslobađajuću presudu za Nikolića, Vujisića, Šćepanovića i Jovanovića

porodice

izvučem novac iz privrednih lica, ali to nijesam činio. Dokaz za to je moja trenutna finansijska situacija, ne mogu da izdržavam porodicu. To je poznato i mojim branjenicima s obzirom na način na koji plaćam njihove usluge - istakao je Knežević.

On je rekao da je tokom četiri-pet godina podnio 14 krivičnih prijava protiv bivšeg režima Mila Đukanovića, ali da nijedna nije procesuirana.

- Nudio sam se da svjedočim putem video-linka. Niko me nikada nije zvao, niti je pokrenut bilo koji postupak. S druge strane, sve optužnice protiv mene su potvrđene i to na osnovu falsifikovanih činjenica – kazao je Knežević.

On je ustvrdio da kao vlasnik Atlas grupe nikom od zaposlenika nije nikad nalagao da rade nezakonito.

On je istakao da nije komunicirao sa zaposlenima pojašnjavajući da je njegov posao bio da dovodi investiture. Iskaz Kneževića u ovom dijelu potvrdio je optuženi Dašić, navodeći da od vlasnika Atlas grupe nikada nije dobijao naloge i uputstva.

- Nikada nijesmo komunicirali ni mobilnim, ni fiksnim telefonom. Nikakve naloge i uputstva nijesam dobijao putem SMS poruka, faksa ili društvenih mreža – kazao je ovaj optuženi.

Nekadašnji član Odbora direktora IBM banke Predrag Dašić je predočio sudu da mu se na teret stavlja da je učinio nešto kao izvršni direktor u to u vrijeme kad nije bio na toj poziciji.

On je ispričao da je uhapšen početkom jula 2019. godine na plaži, navodeći da je njegovo privođenje u policiju bilo brutalno.

- Pokupili su me sa plaže u Baru. Tužiteljka je, grubo rečeno, bila brutalna. Prekidala me je, pokušavala da me zbuni - rekao je Dašić.

On je pred sudom kazao da je optužen za dešavanja iz 2009. i 2010. godine, kada je zbog velike svjetske krize privreda Crne Gore trpjela posljedice.

PODGORICA - Apelacioni sud potvrdio je presudu Višeg suda kojom su biznismen Momir Nikolić, direktor Pokreta za promjene Dejan Vujisić, član Glavnog odbora PzP-a Mladen Jovanović i tehnički sekretar partije Željko Šćepanović oslobođeni optužbe za pranje novca.

I stom presudom optuženi Gordan Konatar oglašen je krivim zbog nedozvoljenog bavljenja privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja i osuđen na uslovnu kaznu od tri mjeseca zatvorske kazne koja će se izvršiti ukoliko u roku od godine počini neko krivično djelo.

Prema ocjeni Apelacionog suda, prvostepeni sud je pravilno zaključio da tokom postupka nije dokazano da su optuženi učinili djela za koja su optuženi.

presude, sudija Vujanović je krajem decembra prošle godine saopštio da je sud na osnovu dopunskog vještačenja utvrdio da Momir Nikolić nije tajio porez, kako je to tvrdilo Specijalno tužilaštvo, i da su njegovi prihodi od oko 600.000 eura legalni.

- Ne može se povezati da je Nikolić novac od utaje poreza ili kriminala davao ovoj grupi za pranje novca – kazao je Vujanović.

On je naveo i da svi optuženi koji su donirali novac Pokretu za promjene nijesu imali obavezu da dokazuju da novac koji su uplaćivali ne potiče iz kriminala.

- Optužuju me da sam formirao kriminalnu grupu. To su bili zaposleni u banci, a ne dovedeni sa ulice, iz Zagoriča, Škaljara ili Kavača. Ovdje je riječ o kreditima koje su i revizori ocijenili kao neutralne, što znači da nijesu bili rizični poslovi. Sve ovo je neko namjerno izvrnuo da bi ovo izgledalo kao kriminalna grupa - kazao je Knežević.

- Posljedice je trpjela i Atlas grupa i preduzeća koja su bila dio nje. Svi ovi poslovi su bili neophodni kako bi se održalo poslovanje svih članica Atlas grupe. Njihov opstanak bila je društvena korist Crne Gore. Od novca koji je tada dat, kao pozajmica ili kredit, tim preduzećima je omogućeno da nastave da rade, da radnicima izmiruju plate, a državi poreze i doprinos – pojasnio je Dašić. Na pitanje Kneževića da li je nakon što je uhapšen na njega vršen pritisak da bude svjedok saradnik i da ga zastupa advokat Lazar Aković, Dašić je dao odričan odgovor. Nastavak suđenja zakazan je za 12. novembar. B.ROBOVIĆ

Podsjećamo, sudija Vujanović je 28. decembra prošle godine odbio optužbu protiv lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića i još 11 optuženih za stvaranje kriminalne organizacije jer je specijalna tužiteljka Tanja Čolan-Deretić prije iznošenja završnih riječi odustala od krivičnog gonjenja svih optuženih.

Istom presudom Nikolić, Vujisić, Jovanović i Šćepanović oslobođeni su optužbe za pranje novca od kojeg krivičnog djela tužilaštvo nije odustalo.

Gordan Konatar je jedini u ovom predmetu koji je nakon sedmogodišnjeg suđenja proglašen krivim. U kratkom obrazloženju oslobađajuće

Medojević je u februaru 2019. godine u Višem sudu ustvrdio da je htio da se bavi pranjem novca, to sigurno ne bi radio na način predstavljen u optužnici i s obzirom na to da je kroz dugogodišnje angažovanje u borbi protiv pranja novca i kriminala stekao ogromno znanje u ovoj oblasti.

Kazao je da je posao pranja novca veoma zahtjevan i da osim velikog vremena iziskuje i specifična znanja, ali i komunikacije sa ljudima u bankarskom sektoru, a toga nema u optužnici.

Medojević je podsjetio da stvaranju kriminalne organizacije koja se bavi pranjem novca prethodi ,,čitava arhitektura u kojoj je precizirano ko šta radi“.

On i biznismen iz BiH Momir Nikolić bili su optuženi da su tokom 2016. godine na teritoriji Crne Gore organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći. B.R. Cetinjaninu koji je pucao u prijestonici, ispred lokala, na teret stavljaju pokušaj ubistva

Sa uviđaja

Žabljak: Gradska uprava realizuje nekoliko značajnih projekata

Proširiće gradsko groblje, Komunalno će uskoro imati dom

ŽABLJAK – Na Žabljaku je u toku izgradnja novog gradskog groblja sa oko 50 grobnih mjesta i uređenje platoa ispred gradske kapele. Prva faza radova će biti gotova do kraja ovog mjeseca, a koštaće oko 80.000 eura – saopštili su za Pobjedu iz gradske uprave.

Oni su istakli da će novo groblje biti ambijentalno uređeno i usklađeno sa svim standardima.

– Novo groblje se nalazi u okviru iste parcele gdje je i staro, i naslanja se na njega. Projekat se radi zbog uređenja gradskog groblja, kako se ne bi nastavila stara praksa. Cilj je da se uvede red i raspored kada je u pitanju postavljanje spomenika, te da se time obezbijede normalni uslovi za njegovo adekvatno održavanje – naveli su iz lokalne uprave. Opština ima jedno i više seoskih grobalja, a čije je održavanje u nadležnosti mjesnih zajednica.

VODOVOD RAZVRŠJE

U toku su, kažu, aktivnosti na još nekoliko projekata. Neki su započeti kao što je izgradnja vodovoda za Razvršije (I faza), za neke predstoji potpisivanje ugovora o finansiranju preko programa Evropske unije i raznih drugih poziva, učestvuju i u prekograničnim projektima sa Bosnom i Hercegovinom i sa Srbijom. – Projekat koji je jedan od najznačajnijih, u toku pripremni radovi jeste izgradnja zgrade za potrebe Komunalnog i vodovoda za administrativnim

Na novom groblju biće 50 grobnica izgrađenih po standardima, radovi će koštati 80.000 eura. Objekat za potrebe Komunalnog i vodovoda koštaće 2,5 miliona i imaće 14 kancelarija, garažni prostor i radionicu za održavanje mehanizacije. Do kraja decembra biće usvojen četvorogodišnji strateški plan razvoja opštine

prostorom (14 kancelarija), garažnim prostorom i radionicom za održavanje mehanizacije. Investicija je vrijedna 2,5 miliona. Kreće se i u izgradnju trga u centru grada u četiri faze, a u toku je revizija projektne dokumentacije za prvu i izrada dokumentacije za drugu fazu. Paralelno sa tim aktivnostima radi se i na sanaciji školskih objekata u svim selima. Projekat muzeja durmitorskog kulturno-istorijskog nasljeđa planiran je za sljedeću godinu. Takođe, svaki dan očekujemo i uvođenje u posao izvođača radova na prvoj fazi SCADA – sistema vodovoda – naveli su iz gradske uprave. Ističu da su u prethodnoj i ovoj godini realizovali niz projeka-

ta, kako iz sopstvenih sredstava, tako i u saradnji sa Upravom za kapitalne projekte, kao i sa Slovenačkom razvojnom organizacijom (CMSR). Vrijedni su više od pet miliona eura. –U ovoj godini, na primjer, adaptirana je i modernizovana glavna gradska saobraćajnica (pojedinačno najveći projekat, oko 1,2 miliona), adaptiran put preko Macanske poljane i Pitomina, modernizovani sportski tereni na Ravnom Žabljaku. Važno je navesti i izgradnju Eko-smart parka i projekat modernizacije horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije u užem dijelu grada – naveli su iz lokalne uprave.

STRATEŠKI PLAN

Do kraja godine očekujeu usvajanje Strateškog plana razvoja opštine 2024-2028. godine. Taj dokument sadrži pregled 30 projekat realizovanih tokom 2023. i do polovine 2024. godine, njihove izvore finansiranja, vrijednost, ciljeve i namjenu itd. Ograničavajući faktor za Žabljak jesu klimatski uslovi koji skraćuju građevinsku sezonu. – Bilo kakvu vrstu radova praktično je nemoguće realizovati tokom zimskog perioda. Nažalost, to za nas znači da će se većina radova obustaviti do proljeća – naveli su iz lokalne samouprave.

I.RADONJIĆ

Ministar odbrane odgovorio na prozivke šefa države da je izostala podrška izvršne vlasti Šavniku nakon poplava

Krapović: Vlada je reagovala

ŠAVNIK – Ministar odbrane Dragan Krapović reagovao je na izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da se Vlada hitno uključi u saniranje posljedica nevremena u Šavniku, te da osim Vojske nijesu reagovale ostale državne institucije. On nagašava da je Vlada reagovala adekvatno.

– Ministarstvo odbrane je sastavni dio Vlade Crne Gore. Odluku o angažovanju jedinica Vojske potpisuje ministar odbrane, a Vojska nije samostalna institucija već je sastavni dio Ministarstva odbrane. Predsjedniče, kao ministar odbrane, poštujući načela subordinacije, a u okviru svojih nadležnosti, dao sam naredbu, u skladu sa potrebama Opštine Šavnik, da VCG

Nevrijeme u Šavniku desilo se između 3. i 4. oktobra. Nabujala Komarnica odnijela je sve što joj se našlo na putu

j E l O P Olj E: Udruženje paraplegičara okončalo projekat posvećen licima sa invaliditetom

BIJELO POLJE – U Udruženju paraplegičara za Bijelo Polje i Mojkovac zadovoljni su učinkom projekta ,,Rehabilitacija i habilitacija su izvor života za lica sa invaliditetom“ koji su realizovali u saradnji sa Udruženjem mladih volontera ,,Iskra“.

Ciljna grupa su bila lica sa invaliditetom, sa smetnjama u kretanju, korisnici invalidskih kolica i drugih ortopedskih pomagala kao što su proteze, ortoze, štake i hodalice. Predsjednica Udruženjja Milka Stojanović kazala je kako je cilj projekta unapređenje zdravlja lica sa invaliditetom i njihovih porodica, kroz uspostavljanje jednake dostupnosti medicinskih usluga.

– Nabavljena je oprema za pružanje usluge fizioterapeuta, angažovani fizioterapeuti, formiran mobilni tim za pružanje usluge kinezi terapije i masaže u kućnim uslovima u vrijeme vremenskih nepogoda, kao i da je provedena kvalitetna medijska kampanja –navela je Stojanović. Miloš Kljajević je u ime lokalne samouprave kazao da rehabilitacija i habilitacija predstavljaju ključne komponente u poboljšanju kvaliteta njihovog života. – One im omogućavaju da vrate ili poboljšaju fizičke, psihičke, emocionalne i socijalne sposobnosti, čime se doprino-

si njihovoj samostalnosti i ravnopravnosti u društvu. I rehabilitacija i habilitacija nije i ne može biti samo običan proces, već je to i put ka samostalnosti, dostojanstvu i kvalitetnom životu. Zato svi mi imamo obavezu i odgovornost da podržimo takav proces, bilo kroz volontiranje, edukacije, donacije, ili jednostavno širenjem svijesti o ovoj važnoj temi –istakao je Kljajević. Detalje sa terapija iznio je Marko Stojanović iz Udruženjem mladih volontera ,,Iskra“.

– Od početka projekta usluge masaže koristilo 48 pacijenata - 29 žena i 19 muškaraca.

izvrši zadatke koji su propisani III Misijom Vojske – navodi Krapović u reagovanju. On podsjeća da je na zahtjev Ministarstva unutrašnjih poslova i u koordinaciji unutar Vlade, donio odluku o upućivanju pripadnika Vojske u opštinu Šavnik, sa ciljem pomoći opštini i lokalnom stanovništvu u saniranju posljedica u mjestu Komarnica. – Toj odluci, prethodile su konsultacije unutar Vlade, a zatim i zajedničko izviđanje terena pripadnika MO/VCG i MUP-a sa ciljem sagledavanja potreba i vrste angažovanja. U okviru sedmodnevne akcije inžinjerci Bataljona za podršku izradili su dvije obaloutvrde u dužini od 200 metara, čime je znatno povećana stabilnost obala rijeke i smanjen rizik od budućih poplava. Takođe, izgrađeno je i 60 metara puta koji je bio uništen tokom poplava, i postavljene vodopropusne betonske cijevi koje će omogućiti efikasnije kanalisanje vode, čime će se smanjiti pritisak na okolne površine i spriječiti buduća oštećenja – navodi Krapović. Nevrijeme u Šavniku desilo se između 3. i 4. oktobra. Nabujala Komarnica odnijela je sve što joj se našlo na putu. C.G.

REZUlTaTa PROjEkTa: Juče u Bijelom Polju

Usluge masaže koristili su pacijenti sa različitim dijagnozama kao što su diskus hernija,

paraplegija, reumatoidni artritis, amputacije pojedinih djelova tijela, multipla skle-

roza, hemipareza, cerebralna paraliza, osteoporoza – kazao je Stojanović. B. Č.

jEDaN OD NajVaŽNIjIH PROjEkaTa: Planirani izgled objekta za Komunalno i vodovod

kRITIkOVaO VlaDU: Milatović prekjuče u Šavniku

Ulcinj: Veoma loša godina za uzgajivače agruma, nadaju se pomoći od države

Vrućina, kiša i voćna muva desetkovali rod mandarina

ULCINJ – Uzgajivači agruma u najjužnijoj crnogorskoj opštini gotovo da ne pamte ovako lošu godinu. Predsjednik Udruženja proizvođača citrusa Ulcinj Frano Maković kaže da je vrelo ljeto prepolovilo rod mandarine, a dokrajčila ga je mediteranska muva.

– Rane sorte mandarine prispijevaju za berbu oko 20. septembra. Ove godine su zbog visokih temperatura tokom jula i avgusta sazrele ranije, oko dvije nedjelje. Primijetili smo da plodovi masovno opadaju, pa smo se za pomoć obratili struci. Stručnjaci su prvobitno uzrok vidjeli u vremenu, a onda su ustanovili da je uzročnik mediteranska voćna muva – kaže Maković za Pobjedu.

TRETMANI

Na oko hektar i po zemljišta Maković od 1993. godine uzgaja mandarine. Ima oko 600 stabala. Kaže da od tog posla živi. – Kad je godina dobra uberemo oko 50 tona, oko 40 kad je nešto slabija, a ove godine ni polovinu od toga jer je mediteranska voćna muva unakazila rod. Ono što ovih dana uberemo nije za prodaju, pa iz voćnjaka iznosimo poluprazne gajbe – kaže Maković. On objašnjava da ni preporučene agrotehničke mjere nijesu pomogle, tretirao je stabla dva puta dozvoljenim pesticidima i insekticidima, ali nije suzbio bolest.

Kad je godina dobra, uberemo oko 50 tona mandarine, oko 40 kad je nešto slabija, a ove ni polovinu od toga jer je mediteranska voćna muva unakazila rod. U Ulcinju je, što se agruma tiče, cijela Crna Gora, 100 proizvođača ima 300.000 stabala, pa očekujemo pomoć države da ovaj problem prevaziđemo – kaže predsjednik Udruženja proizvođača citrusa Frano Maković

Proizvođači citrusa, kaže Maković, nadaju se pomoći od države zbog nedaće koja ih je zadesila. – U Ulcinju je, što se agruma tiče, cijela Crna Gora. U ostalim opštinama ima svega po dvadesetak stabala. U našoj opštini ima oko 100 proizvođača citrusa, sa oko 300.000 stabala agruma, to nije mala stvar. Očekujemo da neko iz Ministarstva razgovara sa nama. Imali smo sastanke sa predstavnicima Uprave za fitosanitarne poslove i Savjetodavne službe. Uskoro ćemo se ponovo sastati i očekujem da bude riječi i o podršci, ma-

Preporuka voćarima

Stručnjaci su vlasnicima voćnjaka u kojima se pojavila moćna muva (C. capitata) dali preporuku. – S obzirom da ne napada zelene i tvrde plodove (bez obzira o kojoj se voćnoj vrsti radi), već one na početku fenofaze sazrijevanja i poluzrele plodove, stalno praćenje stanja u voćnjaku i održavanje njegove higijene veoma je značajna mjera u smanjenju brojnosti te vrste. To podrazumijeva da proizvođači i držaoci voćnih vrsta koje su domaćini muve,

da još nijesmo dobili godišnje subvencije koje po hektaru iznose 180-200 eura po hektaru, a to smo prethodnih godina primali prije ulaska u sezonu – priča Maković. Sagovornik Pobjede ističe kako ovih dana veoma teško prodaju i ono malo roda što je preteklo. – Na tržištu se u avgustu pojavi mandarina koja je zelena, u to vrijeme ima i lubenice. Kad

kontinuirano uklanjaju i uništavaju spaljivanjem sve plodove na kojima se uoče bilo kakvi simptomi napada ili preuranjeno dozrijevanje. Sumnjivi plodovi se ne smiju zakopavati u zemlju niti bacati u kontejner – navedeno je pored ostalog u preporukama.

cET inj E: U prijestonici sve rjeđe izgovaraju sudbonosno DA

CETINJE – Zaključno sa septembrom ove godine u prijestonici je sklopljeno 59 brakova. Poređenja radi, u prethodnoj godini u ovom gradu su sklopljena 73 braka, dok je prije deceniju, odnosno 2014. bilo duplo više vjenčanja nego ove godine - sklopljeno je 126 brakova –kazala je za Pobjedu Snežana Popović, matičarka na Cetinju.

Kako navodi, nije zaključen ni jedan brak osoba istog pola iako na Cetinju postoje uslovi za to.

Prema opštinskoj odluci, taksa za sklapanje braka tokom radnog vremena iznosi 20 eura, radnim danima van radnog vremena 30, neradnim danima 40 i u dane državnih i vjerskih praznika 80 eura. Porodični zakon predviđa da, osim u kancelariji matičara,

brak može biti sklopljen i na nekom drugom mjestu, a budući supružnici treba da dostave pisani zahtjev matičnoj službi tri dana prije datuma zaključivanja braka. – Neka interesantna mjesta za sklapanje braka van službenih prostorija, gdje smo bili u prilici da vjenčavamo parove su Njegošev mauzolej na Lovćenu i stari most na Rijeci Crnojevića. Nekad se vjenčanja obavljaju i u resto-

kupci kupe takvu mandarinu koja je gorka, tvrda, nekvalitetna ostane im gorak ukus u ustima i ne kupuju onu pravu ulcinjsku zrelu, slatku koja se pojavi za dvije sedmice. Zato sada imamo totalnu blokadu u prodaji, trgovci obaraju cijenu, baš smo u velikom problemu – navodi Maković. Dozrijevanjem se, upozorava, ne može dobiti ukusan, sladak i zdrav plod. – Zelena mandarina je kao krastavac, od nje se ne može do-

zrijevanjem napraviti slatka.

Kad je zrela oko 70 odsto ima svoju prirodnu slast. Za naše tržište plod ne smije da dozrijeva više od 10 do 15 odsto, drugačija je situacija ako se izvozi – priča Maković.

RIJEČ STRUKE

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove saopštila je krajem septembra da je obavljen pregled klopki u lokalitetima u kojima se prati mediteranska voć-

Prisustvo voćne muve u Podgorici u nemalom broju ukazuje da područje svog prisustva pomjera sjeverno u odnosu na primorje. To je veoma opasno, s obzirom na to da napada breskvu čija je proizvodnja dominantno koncentrisana u okolini Podgorice, a domaćin joj je i vinova loza, što je od značaja za Crmnicu – navode fitosanitarni inspektori

na muva Ceratitis capitate - u Podgorici (Šušunja, Beri, Donji Kokoti, Lješkopolje), Baru (Godinje, Čeluga), Ulcinj (Štoj i Zoganje). Konstatovan je početak i aktivan let te ukazano da se s obzirom na njenu brojnost vrste, vremenske prilike (naročito kišu koja je padala u više navrata tokom septembra i što toj vrsti veoma pogoduje) kao i sve veću raspoloživost plodova biljaka domaćina (mandarina, japanska jabuka, jabuka, iglica, kasnije sorte mandarine) može očekivati održavanje visokog nivoa populacije ili povećanje brojnosti u svim lokalitetima. – Prilikom pregleda konstatovano je da je došlo do povećanja brojnosti u Baru i Ulcinju, a zabilježena je velika brojnost i u lokalitetima u Podgorici i u Godinju. Prisustvo voćne muve u Podgorici u ne malom broju ukazuje da ona područje svog prisustva i aktivnosti pomjera sjeverno u odnosu na primorje (prema Godinju i Podgorici). To je polazeći od bioloških osobina vrste veoma opasno po poljoprivrednu proizvodnju u ovim područjima, s obzirom na to da napada breskvu (često se zove i breskvina voćna muva) čija je proizvodnja dominantno koncentrisana u okolini Podgorice, a domaćin joj je i vinova loza (grožđe), što je od značaja za Crmnicu – navedeno je u izvještaju fitosanitarnih inspektora. Podsjećaju se da su 2022. i 2023. bile godine veoma jakog napada voćene muve, naročito na području Ulcinja i Bara, a 2023. godine konstatovana je pojava u većoj brojnosti u lokalitetima u okolini Podgorice gdje su, takođe, uočene štete na mandarini.

D. ŠAKOVIĆ

ranima – kazala je Popović. Dodatna taksa za takva vjenčanja, van službenih prostorija, iznosi 100 eura i uplaćuje se Prijestonici Cetinje. Osim toga, neophodno je platiti i troškove prevoza matičara u visini 20 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta kao i 25 odsto cijene litre goriva po pređenom kilometru, što je propisano Odlukom o lokalnim administrativnim taksama. J.Đ. - P.

VEliKi DiO RODA nijE UPOTREBljiV: Voćnjak u Ulcinju

Frano Maković

Snežana Popović

Prvi uspjeh najnovijeg ostvarenja

Gojka Berkuljana na festivalu u Makedoniji

„Planeta 7693“ najbolji film

PODGORICA – Crnogorski dugometražni igrani film „Planeta 7693“, u režiji Gojka Berkuljana, osvojio je nagradu za najbolje ostvarenje u juniorskoj selekciji (10-13 godina) na Giffoni Macedonia Youth Film festivalu.

- Veliko hvala mladim članovima žirija koji su prepoznali ljepotu i emociju ove priče. Čestitke cijeloj ekipi filma i svima koji su bili dio ovog putovanja – saopštili su producenti ovog ostvarenja.

„Planeta 7693“ je emotivna priča o devetogodišnjem dječaku Luki i njegovom suočavanju s izazovima unutar porodice tokom odrastanja. Luka

najčešće provodi vrijeme u starom hotelskom kompleksu, gdje ponire u svijet mašte i izvježbava svoje supermoći. Film je zasnovan na originalnom scenariju Ane Vujadinović-Tomić, producent je Marko Jaćimović, dok glavne uloge tumače Ilija Pejaković, Kristina Obradović, Andrija Kuzmanović, Hana Ivanišević i Mara Rakčević Film ,,Planeta 7693“ nastao je u produkciji kompanija „Giggling Goat Production“ (Crna Gora), „Cinnerent“ (Srbija) i „Skopje Film Studio“ (Sjeverna Makedonija). Ovih dana može se pogledati u bioskopskim salama širom Crne Gore. R. K.

Pisac Nikola Nikolić predstavio najnoviju knjigu u Srbiji

PODGORICA - Crnogorski pisac Nikola Nikolić održao je dvije promocije u Srbiji, na kojima je predstavio novu zbirku priča „Posijecite visoko drveće“.

Knjigu je krajem prošle godine objavila podgorička „Nova knjiga“, dok ju je u Beogradu nedavno objavila izdavačka kuća „Enklava“. Na promociji u

Bolno tačan i bolno naš svijet „Gusarska republika Ulcinj“ u Biblioteci

PODGORICA - Predstavljanje knjige „Gusarska republika Ulcinj“, autora Mustafe Canke, biće priređena

Književna manifestacija posvećena Jevremu Brkoviću održana u Podgorici, istaknute

PODGORICA – Manifestacija ,,Jevremov testament“, koja je posvećena jednom od najistaknutijih crnogorskih književnika Jevremu Brkoviću, održana je u Modernoj galeriji u Podgorici. Organizatori manifestacije su Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) i Sekretarijat za kulturu Glavnog grada.

Prikazan je dio filma Branka Baletića o Brkoviću, a o njegovom stvaralaštvu prvog dana manifestacije govorili su književna teoretičarka i profesorica na Filološkom fakultetu u Nikšiću dr Tatjana Đurišić-Bečanović, sekretarka Sekretarijata za kulturu Snežana Dakić-Tomanović, te pjesnici Bogić Rakočević i Radoman Čečović. Program je vodila novinarka Nina Marković

Prije projekcije dokumentarca o poznatom piscu, reditelj ovog ostvarenja Branko Baletić kazao je da je Brković bio jedan od ljudi koji su bili savjest Crne Gore. - Tek sada kada ga nema - to vidimo. Da je živ, ovi nacionalistički vozovi koji razaraju Crnu Goru ne bi ovako prolazili, jer je Jevrem bio i veliki polemičar i aktivista - kazao je Baletić, dodajući da je zapamtio Brkovića kao čovjeka koji se borio za Crnu Goru, ma gdje bio.

MOST

beogradskom Kulturnom centru „Grad“, Nikolić je učestvovao u zajedničkoj promociji sa književnicom Nadijom Rebronjom. O njihovim knjigama govorili su urednici Tamara Ereš i Zvonko Karanović Novosadska promocija knjige „Posijecite visoko drveće“ održana je u kultnoj knjižari „Bulevar Books“, a osim autora je govorio i književnik i dramaturg Filip Grujić U svojoj knjizi Nikolić piše o ratovima, diktaturama, genocidima, iz prizme pojedinaca koji se na kraju svode na numeričke bilanse. Književnica Lana Bastašić ukazala je da je „svijet koji se ovdje otvara pred čitaocem bolno tačan i bolno naš: greške su u njemu ljudske, a posljedice masovne.“ R. K.

O Brkovićevoj poeziji trebalo je da govore i Marija Krivokapić, Pavle Goranović, Dragana Tripković i Edin Smailović, ali, kako je istakla Đurišić-Bečanović, ,,neki čudan virus je poharao naše pjesnike“. Zbog toga je Đurišić-Bečanović prvi put publici predstavila svoju poeziju pročitavši ciklus pjesama ,,Padeži“.

- Ja pjesnik do danas nijesam bila, evo me Jevrem naćerao da postanem – kazala je Đurišić-Bečanović.

Djelo poraslo na identiteta i angažovanosti

Da je živ, ovi nacionalistički vozovi koji razaraju Crnu Goru ne bi ovako prolazili, jer je Jevrem bio i veliki polemičar i aktivista - kazao je reditelj Branko Baletić, dodajući da je zapamtio Brkovića kao čovjeka koji se borio za Crnu Goru, ma gdje bio

Ona je istakla da se nada će manifestacija ,,Jevremov testament“ pomoći da u godinama koje dolaze tek otkrijemo Brkovićev lik i djelo, kojem mnogo dugujemo.

- Dugujemo Jevremu za crnogorski identitet i njegovu dukljansku osnovicu.

Malo je pjesnika koji imaju ta-

kav uticaj na izgradnju identitetskih modela kakav je on imao. Zbog toga je neophodno njegovo stvaralaštvo proučiti sistematično – kazala je Đurišić-Bečanović.

Dakić-Tomanović kazala je da su Brkovićeva djela utemeljena u crnogorskoj tradiciji i istoriji, ali istovreme-

radova Ljubomira Popadića otvorena u Beogradu

no fokusirana na savremene društvene tokove, te zbog toga predstavljaju most između prošlosti i sadašnjosti i podsjećaju nas na značaj identiteta i društvene angažovanosti.

- Cilj ove manifestacije simboličnog naziva ,,Jevremov tes tament“ jeste očuvanje obimne i slojevite piščeve zaostavštine - rekla je Dakić-Tomanović.

BRANILAC

Rakočević je istakao da se nada da će ova manifestacija postati tradicionalna, te da je posebno značajna u današnjem vremenu ,,kad živimo u svijetu mitomanije i guslarske istorije“.

- Jako je važno da se prisjetimo naših duhovnih vertikala, naših književnih izdanaka koji su obilježili 20. i 21. vijek. Jedan od njih je Brković, izuzetan pisac i intelektualac koji je svojim djelovanjem i te kako obilježio ne samo prostor Crne Gore, nego i bivše Jugoslavije – istakao je Rakočević. Pr ema njegovim riječima, Brković je bio jako osjetljiv i emocionalan čovjek, a prije svega neizmjerno je volio Crnu Goru.

- Mnogo je branio Crnu Goru, branio je crnogorsku književnost, branio je Radovana Zogovića, Mirka Banjevića, Radonju Vešoviča, Dušana Kostića... Ukazivao je na njihove veze sa Crnom Gorom, iako su oni stvarali u drugoj književnoj sredini - kazao je Rakočević, koji je potom čitao svoju poeziju iz nedavno objavljen zbirke ,,Opomene“. Čečović je kazao da je jedino što će nas nadživjeti tekst, a

večeras u 19 sati, u Biblioteci „Radosav Ljumović“, u organizaciji JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore. Na promociji će govoriti: Balša Brković, književnik i publicista, Edin Smailović, književnik i publicista, Gzim Hajdinaga, direktor JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina, kao i autor knjige. Moderatorka programa je Vesna Šoškić

PODGORICA - Samostalna izložba radova istaknutog crnogorskog umjetnika Ljubomira Popadića otvorena je u Galeriji ,,Nikola Radošević“ u Beogradu. Posjetioci su imali priliku da urone u očaravajući svijet Mediterana kroz prepoznatljive Popadićeve radove.

Umjetnik je izložio 20 radova u tehnici ulje na platnu, a izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Maja Škanjac. Popadić je kazao da je izložio radove sa tematikom vezanom za Mediteran.

R. K.

- Za Tivat, Boku, za Jadransko more, za priobalje, za sve one vizure koje vidim oko sebe i kojima sam okružen. Nadam se da će se izložba dopasti

publici. Već mogu da najavim izložbe u Subotici i Novom Sadu - rekao je Popadić, prenosi Radio Tivat. Popadić je rođen 1961. godine u Zrenjaninu, završio je Akademiju likovnih umetnosti u Novom Sadu i već dugi niz godina živi i stvara u Tivtu. Njegova djela su prisutna na mnogim izložbama u zemlji i inostranstvu, a njegove slike krase brojne privatne kolekcije širom svijeta. Popadićevo stvaralaštvo neodvojivo je povezano sa mediteranskim pejzažima, bokeljskim fasadama, starinskim vratima i prizorima koji evociraju prošlost, ali i reflektuju bezvremenost i duševni mir. Na ovoj izložbi prikazao je novu kolekciju slika u kojoj nastavlja da istražuje specifič-

nosti Mediterana, koristeći bogatu paletu boja - od plave i modre, do zlatnih tonova - kroz koje evocira svjetlost, atmosferu i duh Boke Kotorske. Njegove slike nose dublju

simboliku i stvaraju vezu između prošlog i sadašnjeg, fizičkog i duhovnog, stvarnosti i metafizičnosti. Izložba će biti

otvorena do 1. novembra. A. Đ.

Kadar iz filma „Planeta 7693“

Detalj sa otvaranja manifestacije u Podgorici

Izložba

Ljubomir Popadić na otvaranju izložbe u Beogradu Privatna

Sa promocije knjige u Novom Sadu n ova

istaknute ključne osobine poznatog pisca

na značaju angažovanosti

Ustanoviti nagradu ,,Jevrem

Brković“ za polemiku

Prof. dr Tatjana Đurišić-Bečanović istakla je da je Jevrem Brković bio izuzetan polemičar.

- Miroslav Krleža i Jevrem Brković stoje u polemičkoj moći jedan uz drugog.

Crnogorska kultura jeste polemička i Jevrem je proizvod takve kulture – rekla je Đurišić-Bečanović.

Jevremova lirika je, prema njenim riječima, najbolje što nam je ostavio, posebno ona lirika u kojoj je kombinovao lirsko i polemičko.

- Njegov polemički duh je bio toliko moćan da je u sve žanrove prodirao. Ako budemo jednog dana pokrenuli nagradu Jevrema Brkovića, dajte da je dodjeljujemo upravo za polemiku. Takva nagrada u regionu ne postoji. Mogu biti polemički spisi, polemička lirika, može biti polemika koja je prodrla u bilo koji žanr. Mislim da je to najprimjerenije Jevremu - istakla je Đurišić-Bečanović.

da je Brković prije svega bio u tekstu, izuzetnom tekstu. Potom je čitao svoju poeziju. Manifestacija „Jevremov testament“ završena je sinoć o kruglim stolom o Brkovićevom stvaralaštvu, koji je održan u Modernoj galeriji. O njegovom djelu govorili su akademici CANU, književnici, publicisti i književni kritičari. A. RADOVIĆ

Umjetnica Milka Delibašić u Galeriji ,,Art“ izvela performans ,,Katedrala sopstva“

PODGORICA - Performans umjetnice Milke Delibašić pod nazivom ,,Katedrala sopstva“ izveden je u Galeriji „Art“. Riječ je o veoma estetičnom i poetičnom projektu koji umjetnice lična istraživanja i traumatična iskustva prevodi u nešto što je visoka umjetnost koja na publiku može da djeluje iscjeljujuće.

Prostor i tijelo su elementi preko kojih Delibašić govori o sopstvenom doživljaju svijeta i ljudi.

- Moj rad karakteriše preoblikovanje traumatičnih iskustava i osjećaja nelagodnosti u poetiku. Inspirisana djelom umjetnice Marine Abramović i njenom izjavom da u dugotrajnim performansima nema laži, te da u toj situaciji sva stanja postaju vidljiva, odlučila sam da se upustim u proces kreiranja dugotrajnog performansa kako bih preispitala sopstvene granice i pronašla način da iscijelim stanje sopstvenog duha - kazala je Delibašić.

BUDNI SANJAJU

,,Katedrala sopstva“ je rad složenije konstrukcije koji integriše medij performansa, videa, instalacije i zvuka. Svi ti elementi su u službi kreiranja jedne atmosfere koja je projekcija mentalnih stanja. ,,Katedralu sopstva“ karakteriše dijalektika spoljašnjeg i unutrašnjeg čovjekovog prostora. Kreirani prostor je intimni prostor u kom performeri, u stanju pasivnosti, budni sanjaju. Njihov ,,san“, projektovan na zidu, kroz pokrete njihovih tijela prikazuje stanje duha. Delibašić je pojasnila da se sva ta stanja njihovih tijela, zabilježena kamerom, a kasnije manipulisana u postprodukciji, stapaju u jedno stanje - stanje onoga ko manipuliše medijem.

Traumatična iskustva na putu do iscjeljenja duha

- Na taj način, njihova stanja postaju moje stanje. Mnoštvo stanja postaje jedno stanje, a mnoštvo tijela postaje jedno tijelo. I obratno, to jedno tijelo i stanje ponovo se raspadaju na mnoštvo. Iznad tih tijela u prostoru se klate sijalice koje pokreće ,,čuvar“. Svjetlost bdije nad njima. Svjetla otkrivaju ono što je spolja i iznutra - kazala je Delibašić. Ovaj rad eksperimentiše i odnosom publike jer je ono što u konstrukciji prostora dijeli tijelo publike od tijela performera proziran zid, poput stakla. - Duboko razočarenje u meni je kreiralo taj zid. On je nastao kao proizvod traume. Međutim, sada tom zidu želim

dati novu funkciju tako što ću ga afirmisati u svom radu i usmjeriti na eksperiment tijelom publike. Cilj je bio kreirati prostor koji je utočište, ili tzv. sigurna zona, u kojoj se nalazi tijelo performera - kazala je Delibašić.

DIHOTOMIJA

Kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, istakla je da se sa Milkom o ovoj izložbi dogovarala prošle godine i da je umjetnica bila sigurna da će postavka biti na tragu njenih prethodnih istraživanja - dihotomija između stvarnog i virtuelnog, onoga što je unutra i onoga što je spolja, jedinke i mnoštva...

- Međutim, u međuvremenu su se dogodile različite situacije u njenom životu, od kojih su neke, po njenom priznanju, bile i traumatične. Razmišljala je kako bi trebalo da izgleda ova izložba, a da negdje u postavku ugradi ta iskustva i da ih sublimira, nadajući se i vjerujući da će joj ova izložba pomoći na ličnom planu - na putu iscjeljenja. Sudeći po pripremama izložbe i po večerašnjem izvođenju performansa, sigurna sam da će se to i dogoditi - istakla je Karadžić. Tokom trajanja izložbe, do 31. oktobra, Delibašić će izvoditi performans svakog dana, osim nedjelje i ponedjeljka, od 11 do 17 sati. A. Đ.

Predstava „Ćelava pjevačica“ najbolja na festivalu u Kragujevcu

PODGORICA - Autorsko veče književnika Ljubomira Mudreše (1940) biće održano večeras u 18 sati u Galeriji Matice crnogorske na Cetinju (Njegoševa 60). U programu koji organizuje Matica crnogorska Ogranak Cetinje, osim autora, učestvuju akademik Sreten Vujović i Luka Lagator, predsjednik cetinjskog Ogranka Matice crnogorske.

Mudrešine stihove će čitati književnica Ivana Đukić, a program će obogatiti mlada pijanistkinja Sara Dimitrijević. Moderatorka večeri biće Marija Jovanović R. K.

PODGORICA - Predstava

„Jelena Savojska“, kroz koju je na savremen i drugačiji način predstavljena jedna od najznačajnijih istorijskih ličnosti, pred podgoričkom publikom ponovo će biti izvedena večeras, u 20 sati, u sali Dodest. Po tekstu Marije Sarap predstavu je režirao Zoran Rakočević, a uloga je povjerena Jeleni Đukić, kojoj će muzička podrška biti Bojan Peko Minić

PODGORICA - Otvaranje izložbe „Slikarstvo/Paintings“ i predstavljanje monografije Momira Kneževića biće održano večeras u 20 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“. U programu će učestvovati istoričarke umjetnosti Ljiljana Karadžić i Ljiljana Zeković i istoričar umjetnosti i skulptor Bogdan Musović. Kustos izložbe je Tanja Jovetić. Momir Knežević (1949) priredio je 64 samostalne izložbe slika u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je jedanaest nagrada i pohvala za slikarstvo. A. Đ.

Riječ je o komadu koji KIC „Budo Tomović“ realizuje u koprodukciji sa Kulturnim centrom „Nikola Đurković“ iz Kotora i KORIFEJ teatrom iz Kolašina.

Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti na biletarnici KIC-a, a broj za rezervaciju je 020 664 237. R. K.

PODGORICA - Najbolja predstava 19. međunarodnog pozorišnog festivala Joakimfest, koji je završen u Kragujevcu, jeste „Ćelava pjevačica“ u režiji Jagoša Markovića i u produkciji Centra za kulturu u Tivtu. Nagradu publike dobila je predstava „Očevi i oci“ Narodnog pozorišta u Beogradu, u režiji još jednog crnogorskog reditelja Veljka Mićunovića. Gran pri „Joakim Vujić“, kako prenosi portal Analitika, za najbolju predstavu u cjelini dodijeljen je predstavi „Ćelava pjevačica“ za beskrajno scenski inspirativnu adaptaciju klasičnog Joneskovog djela ne samo na bokeški dijalekt, nego i kompletan i kompleksan prostor Boke. - To je omogućilo i podstaklo izuzetnu inspiraciju ličnog ja svih glumica i glumaca, kao i reditelja i adaptatora Jagoša Markovića. Visoko kvalite -

tan rad na dizajnu svjetla doprinio je kvalitetu ove predstave. Sve ovo rezultiralo je energijom koju su prepoznali i žiri i publika - navedeno je u obrazloženju stručnog žirija. R. K.

Jevrem Brković

Sa izvođenja performansa u Galeriji „Art“

Scena iz predstave „Ćelava pjevačica“

Voda sa izvorišta na Marezi od juče ponovo ispravna za piće

Zamućenje prošlo, nepoznanice ostale

Ako nijesu mogli uticati na prirodu i nezabilježenu količinu padavina, ako su i na tehničkom planu učinili sve što je bilo moguće, nadležni u ViK-u i te kako su mogli i morali pokazati odgovorniji odnos makar prema obavještavanju javnosti o situaciji sa jednim od osnovnih životnih resursa

Gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija saopštilo je juče da je voda sa izvorišta na Marezi ponovo ispravna za piće, odnosno da su rezultati analiza za parametar mutnoće pokazali da su izmjerene vrijednosti pale ispod dozvoljene granice (jedan NTU – nefelometrijske turbidimetrijske jedinice). Tako je okončan period od 12 dana tokom kojega je većem dijelu stanovnika glavnog grada bilo onemogućeno da vodu koriste na uobičajeni način – sa slavina. Podsjećanja radi, tokom noći između četvrtka i petka, 3. i 4. oktobra, došlo je do ekstre-

U Kuslevovoj kući održana promocija kampanje ,,Jedan lijek za duži životni vijek“

Niko ne treba da se stidi da priča o svom problemu, naročito ne oni koji boluju od rijetkih bolesti. Potrebno je da ih država čuje i pomogne im u rješavanju zdravstvenih problema. Ovo su ključne poruke sa promocije kampanje ,,Jedan lijek za duži životni vijek“, održane u Kuslevovovj kući. Tom prilikom prikazan je promotivni spot koji je uradila ekipa mladih, kreativnih ljudi uz podršku Fakulteta vizuelnih umjetnosti, Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore i drugih partnera, sa ciljem podizanja svijesti o značaju obezbjeđivanja ljekova svim pacijentima i građanima u Crnoj Gori, posebno onima sa rijetkim oboljenjima.

ZAJEDNIČKI CILJ

Student master studija na Fakultetu vizuelnih umjetnosti Damjan Tomić iskazao je zadovoljstvo što ih je za stvaranje ovog spota ujedinio isti cilj - da prenesu poruku da čovjek nije sam, te da ukoliko jasno istupi i iznese svoj problem, imaće ko da ga čuje. To što mnoge klinike kojima su se obratili za pomoć u realizaciji ovog projekta nijesu imale sluha za tu inicijativu, istakao je Tomić, u njima je probudilo još jaču želju da ostvare ono što su zacrtali.

- Ključni faktor koji je imao razumijevanja za nas i podržao nas, bio je Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore

Hrabrost da se nose sa bolešću uzaludna bez podrške sistema

na čelu sa dr Vukom Kadićem. Spona između nas i našeg fakulteta i njih bila je jaka i nadam se da će ovaj spot odjeknuti medijski i da ćemo tako ujedinjeni izboriti još neku novu pobjedu – kazao je Tomić. On je zahvalio na podršci i poliklinici ,,Moj lab“, KIC-u ,,Budo Tomović“, Valentini Mitrović i ,,Zvjezdicama“, kao i brojnim prijateljima i saradnicima, posebno profesoru Nikoli Simaniću Njegova koleginica sa fakulteta i saradnica na izradi ovog spota Ivana Ivezić kazala je da su ovim videom željeli da skrenu pažnju svima kako treba da se izbore za svoj lijek ukoliko postoji na tržištu, da imaju dovoljno hrabrosti da zatraže pomoć i pokucaju na vrata koja će im se sigurno otvoriti - Naše prijateljstvo sa Milenom Dabanović zaokružilo je cijelu priču, mislim da sam tokom rada na ovom projektu stekla prijateljicu za čitav život. Moram da zahvalim profesoru Simaniću, koji nam je bio vjetar u leđa tokom cijelog projekta i pomogao nam da iznesemo

ovu ideju – kazala je Ivezić. Akter promotivnog spota, koji je ujedno radio i na njegovoj izradi, Milena Dabanović rekla je da on zapravo govori o rijetkim bolestima i šalje poruku podrške ljudima koji su sputani u tome da im se čuje glas. - Damjan i ja smo u ovu priču ušli sa tim istim ciljem. Priča je krenula od toga da se čuje nečiji glas, pa smo mi u sklopu našeg poznanstva, kasnije i prijateljstva, krenuli da gradimo nešto veće. Mislim da smo u tome i uspjeli, da smo uradili nešto dobro i da će to ljudi da prepoznaju i ci-

jene, jer smo radili iskreno i od srca... U posljednje vrijeme slušamo dosta o anksioznosti, depresiji, živimo u svijetu gdje su najvažnije teme iz crne hronike... Nadam se da će uskoro doći vrijeme da čitamo priče o mnogo izliječenih ljudi i, prvenstveno, mnogo srećnih ljudi – poručila je Dabanović.

VJETAR U LEĐA

Profesor FVU Nikola Simanić, mentor na izradi ovog spota, kazao je da je bilo veoma inspirativno raditi sa ovim mladim ljudima. - Oni su studenti master stu-

17. oktobar 2024.

mno obilnih padavina, kako na području Podgorice, tako i u cijeloj zemlji. U petak je uslijedilo saopštenje da voda sa izvorišta na Marezi nije za piće. Sljedeće obavještenje na zvaničnom sajtu ViK-a objavljeno je tri dana kasnije, takođe sa obavještenjem da voda nije za piće, da bi uslijedila pauza (!?) do juče, kad je objavljeno da je voda ponovo ispravna za piće. U odgovorima na interesovanje Pobjede o situaciji na izvorištu na Marezi, iz ViK-a su u poneđeljak (14. oktobra) naveli da je zamućenost vode bila uzrokovana obilnim padavinama, što je prirodni fenomen na koji, kako kažu, nijesu mogli direktno uticati. Redovna kontrola kvaliteta vode za piće obavljana je u akreditovanoj laboratoriji ViK-a i prvog dana padavina (4. oktobar) izmjerena je zamućenost vode od 55 NTU, što je rekordna izmjerena vrijednost koju je ta laboratorija zabilježila od kad se obavljaju mjerenja. Istovremeno, ranije nije zabilježen ovoliko dug period (12 dana), koliko je ovoga oktobra trajala neispravnost vode za piće sa izvorišta na Marezi. Iz ViK-a je to objašnjavano time da je zbog rekordne izmjerene mutnoće bilo po-

trebno više vremena kako bi se nivo zamućenosti vratio na dozvoljeni nivo. Kako su naglasili, u ovom periodu nije bilo kvarova na postrojenju i vodovodnoj mreži na vodoizvorištu na Marezi koji bi doveli do zamućenja vode, već je do zamućenja došlo u tlu, prije dotoka u kaptažu. U svakom slučaju, ako nijesu mogli uticati na prirodu i nezabilježenu količinu padavina, ako je i na tehničkom planu učinjeno sve što je bilo moguće, nadležni u ViK-u i te kako su mogli i morali pokazati odgovorniji odnos makar prema obavještavanju javnosti o situaciji sa jednim od osnovnih životnih resursa. No, od kvaliteta kriznog menadžmenta Glavnog grada i preduzeća Vodovod i kanalizacija, kao njegovog veoma važnog dijela, kudikamo je važnije pitanje da li će se ovakva situacija ponavljati sa svakim sljedećim obilnijim padavinama, odnosno, da li su izvučene pouke iz ove situacije. Ukoliko je reper dosadašnje iskustvo, vjerovatnije je da će građani sa sljedećom većom kišom ponovo morati da hitaju u samoposluge po pijaću vodu, nego da neće N. SEKULIĆ

Poslata jaka poruka

Radovan Nikolić iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore iskazao je zadovoljstvo i zahvalnost što su bili u prilici da učestvuju u realizaciji ovog promotivnog spota.

- Drago nam je što smo bili u prilici da podržimo ove mlade ljude, pune entuzijazma, koji nam šalju jaku poruku, da je mnogima potrebna podrška sistema. Osobama koje se bore sa rijetkim bolestima veoma je značajno kada znaju da država stoji uz njih, jer je podrška sistema ključna. U ime kompletnog zdravstvenog sistema mogu da im poručim da će tu podršku sigurno imati – kazao je Nikolić.

dija Fakulteta vizuelnih umjetnosti. Projekat je nastao kao kompleksni zadatak koji studenti treba da odrade tokom semestra i oni su došli sa idejom, odnosno, videom koji je ranije uradila Milena. Kada sam ga pogledao, rekao sam im da je ta tema veoma važna, te da moramo da je uobličimo u neku formu. Kada sam vidio Milenu u videu, pomislio sam - ova djevojka je rođena glumica, nju uvodimo kao aktera i krećemo da radimo – ispričao je Simanović, uz napomenu da su nakon pregovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje i drugim partnerima odlučili da urade promotivni spot. On nije krio zadovoljstvo time što se studenti FVU bave ovakvim temama i to na zavidnom nivou.

- Kao predavači i kao fakultet trudimo se da im damo vjetar u leđa za realizaciju ovakvih projekata. Veliko je zadovoljstvo kada vidimo da nešto zaživi i ostavlja uticaj na sredinu u kojoj živimo...

Ovakve promocije i reklame su veoma važne kako bismo podigli svijest među građanima da sami preuzmu nešto, da se bore za svoj život, po dignu glas i iznesu stav kada su neke nepravilnosti. Za ovakve stvari potrebni su hrabrost, znanje i ljubav. Milena, Damjan i Ivana su se nekako srodili, oni su iznijeli cijelu ideju. Ja sam to samo prepoznao i kao mentor, zajedno sa kolegama, pružio im apsolutnu podršku – kazao je Simanić. Novinarka Željka Mirković, koja je učestvovala u promociji spota, istakla je da je uloga medija veoma važna. - Mislim da možemo da uradimo mnogo kad se udružimo. Ukoliko ćutimo onda ne možemo ništa. Mi smo tu da podignemo svijest ljudi, da radimo u interesu građana... Nadam se da će ovaj spot uticati na sve nas da obratimo više pažnje na neke stvari i da ćemo imati podršku i vjetar u leđa od donosioca odluka – poručila je Mirković. I.MITROVIĆ

Ulaz na izvorište na Marezi

Promocija kampanje i spota u Kuslevovoj kući

Adžiću šansa protiv Lacija?

Uprava kluba donijela odluku da okonča saradnju sa legendarnim trenerom

Junajted jednim potezom žestoko ponizio Fergusona

PODGORICA - Mančester junajted ponovo se suočava sa seizmičkim promjenama, ali ovaj put nije 2013. godina, kada je ser Aleks Ferguson napustio klupu, već 2024. i njegov odlazak iz kluba je konačan.

Uprava je donijela odluku da okonča saradnju sa legendarnim trenerom, koji je do sada uživao u ulozi ambasadora kluba, s platom od 2,6 miliona eura godišnje. Iako je Ferguson služio kao simbol kluba, čini se da je njegovo prisustvo na toj funkciji postalo teret u očima novih vlasnika. Ser Džim Retklif, novi investitor u klubu, očigledno želi radikalne promjene i novu eru bez velikog uticaja prošlosti. Kao ambasador, Ferguson je bio više nego prisutan, često dolazeći u svlačionicu tima na dan utakmice, pruža-

jući podršku igračima i trenerima, baš kao što su to nekada radile klupske legende poput ser Bobija Čarltona. Prema pisanju Dejli mejla, Ferguson je prvo dobio savjet da više ne ulazi u svlačionicu na dan utakmica, iako mu to zvanično nije bilo zabranjeno, ali je postojao interni dogovor među osobljem. R.A.

treninzima Juventusa

PODGORICA - Povrede su dva puta spriječile Vasilija Adžića da debituje za Juventus i ,,A“ reprezentaciju Crne Gore, možda je došlo vrijeme da pokaže italijanskoj javnosti o kakvom se talentu radi – crnogorski fudbaler se oporavio i vratio treninzima u kampu ,,stare dame“. Adžić se u ponedjeljak ponovo stavio pod komandu Tijaga Mote, koji bi mogao da mu pruži šansu u subotu protiv Lacija, u meču koji se igra na ,,Alijanc stadionu“ u Torinu. Šanse za debi crnogorskog veziste rastu i zbog činjenice da italijansko-brazilski stručnjak ima problema sa povredama drugih igrača – neće igrati Teun Kopmejners, Niko Gonsales, Veston Mekeni, kao ni napadač Arkadijuš Milik Fransisko Konseisao biće van tima zbog crvenog kartona, povrijeđen je Timoti Vea

Adžić je tri meča odgledao sa klupe – protiv Empolija, PSV-a i Napolija.

Juventus poslije sedam kola u Seriji A ima 13 bodova, koliko i Lacio i Udineze, jedan manje od Intera, a tri od prvoplasiranog Napolija. N. KOSTIĆ Talentovani vezista od ponedjeljka opet na

Kompanija za sportsko osiguranje ,,Howden“ saopštila koliko koštaju povrede igrača u najjačim evropskim ligama

Za sada isplatili 800 miliona dolara

PODGORICA - Vodeće evropske fudbalske lige izgubile su više od 800 miliona dolara prošle sezone zbog sve većeg broja povreda vrhunskih fudbalera, navodi se u objavljenom izvještaju kompanije za sportsko osiguranje ,,Howden“. U izveštaju se navodi da su u pet najjačih liga Evrope, engleskoj, španskoj, njemačkoj, italijanskoj i francuskoj, prošle sezone bile ukupno 4.123 povrede. Troškovi povreda su zasnovani na prijavljenim platama povrijeđenih igrača.

Broj povreda se povećava iz godine u godinu i dovodi se u vezu sa sve većim brojem utakmica, a u izveštaju se navodi da može da se očekuje ,,nastavak uzlazne putanje“. Objavljivanje izvještaja dolazi dan nakon što su sindikat igrača i evropske lige podnijeli zvaničnu žalbu Evropskoj uniji protiv Međunarodne fudbalske federacije (Fifa) zbog sve većeg broja utakmica. U izveštaju se navodi da postoji ,,zabrinjavajući trend“ u vezi sa igračima mlađim od 21 godine, koji imaju sve više teških povreda. R. A.

Privilegija je voditi Englesku

PODGORICA – Njemački trener Tomas Tuhel izjavio je da je veoma ponosan što je postao novi selektor fudbalske reprezentacije Engleske. Fudbalska asocijacija (FA) saopštila je da će Tuhel biti selektor Engleske od 1. januara naredne godine do kraja Svjetskog prvenstva, koje će od 11. juna do 19. jula 2026. biti održano u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Meksiku. – Odavno osjećam ličnu vezu sa igrom u ovoj zemlji, koja mi je već dala neke nevjerovatne trenutke. Velika privilegija je što ću imati priliku da predstavljam Englesku. Prilika za rad sa ovom posebnom i talentovanom grupom igrača vrlo je uzbudljiva – rekao je Tuhel,

prenosi zvanični sajt FA. Njegov pomoćnik biće engleski trener Entoni Beri – Učinićemo sve da Engleska bude uspješna, a navijači ponosni. Želim da zahvalim rukovodstvu FA na povjerenju, radujem se što ćemo početi naše zajedničko putovanje – dodao je novi selektor Engleske. Tuhel (51) je ranije trenirao Bajern, Čelzi, Pari Sen Žermen, Borusiju Dortmund i Majnc. Privremeni selektor Engleske Li Karsli vodiće nacionalni tim i na novembarskim mečevima Lige nacija protiv Grčke i Republike Irske. Karsli je preuzeo Englesku pošto je Garet Sautgejt sredinom jula napustio mjesto selektora, poslije poraza od Španije (1:2) u finalu Evropskog prvenstva. R. A. Njemački trener

Het-trik Mesija u ubjedljivom trijumfu Argentine nad Bolivijom (6:0) u kvali kacijama za Mundijal 2026.

Osjećam

Selektor Brazila Dorival Žunior otkrio

Nejmar se vraća na teren

PODGORICA - Dorival Žunior, selektor fudbalske reprezentacije Brazila, najavio je da će Nejmar uskoro ponovo biti na terenu.

Tačnije, već kroz pet dana odigraće prvi meč u sezoni. - Nejmar nam je najavio da će 21. oktobra igrati za Hilal protiv Aina. Ljekar reprezentacije

dr Rodrigo Lasamir otputovaće u Saudijsku Arabiju i poslije razgovora sa ljekarima Hilala procijeniti koliko je Nejmar spreman da igra. Ako je onako kako sam zaključio iz našeg razgovora, vjerujem da će biti na sljedećem spisku - rekao je Dorival. Podsjetimo, Nejmar se povrijedio nedugo po dolasku u Ri-

jad. Stradalo je koljeno, a poslije dugog oporavka spreman je da se pridruži ekipi. Hilal je i bez njega uspio da osvoji sve domaće trofeje, a u novu sezonu su ušli sa titulom Superkupa. Nejmar je prije povrede prošle sezone skupio svega tri nastupa u ligi i još dva u azijskoj Ligi šampiona. R. A.

PODGORICA - Fudbalska reprezentacija Argentine ubjedljivo je savladala Boliviju sa 6:0 u kvalifikacijama za Mundijal 2026. godine, a kapiten Lionel Mesi uživao je u ovom meču. Mesi je odigrao još jedan odličan meč za nacionalni tim, postigao je tri pogotka uz dvije asistencije, što znači da je učestvovao gotovo u pet pogodaka svog tima. Takođe, ovo mu je 10. het-trik za reprezentaci-

ju, kojim se izjednačio sa Kristijanom Ronaldom Poslije meča Lionel je istakao da uživa da igra za Argentinu. - Uživam, veoma sam srećan. „Vozi“ me ovaj osjećaj. Bez obzira na godine osjećam se kao klinac. Veoma sam komforan sa ovim timom. Sve dok se osjećam dobro i pružam ovakve partije, nastaviću da uživamrekao je Mesi. Iako je već ranije napomenuo da ne zna kada će u reprezentativnu penziju, pošto ima 37 godina, upitan je ponovo. - Nemam određen datum, samo želim da uživam u ovome. Pokreće me više nego ikada igranje za Argentinu. Osjećam ljubav naroda. Uživam znajući da mi svaki meč može biti posljednji – zaključio je Mesi. R. A.

Adžić sa najmlađim članovima Juventusa

Golman Igor Nikić u Turskoj

sjajno debitovao za Crnu Goru, u Velsu potvrdio

Pritisak je privilegija, pune tribine su mi samo pomogle

PODGORICA – Crnogorski fudbaleri ređaju poraze u Ligi nacija, ali ima i nečeg pozitivnog u tmurnom oktobru ,,sokola“ – golman Igor Nikić je na gostovanju Turskoj debitovao za ,,A“ selekciju, a tri dana kasnije u Velsu dokazao da bi mogao da bude dugoročno rješenje između stativa nacionalnog tima.

- Debi za reprezentaciju je ostvarenje sna. To mi je bio prvi cilj kad sam počeo da se bavim fudbalom, taj san sam ispunio i nadam se da ću imati priliku da sakupim još nastupa, kao i da ćemo u budućnosti imati bolje rezultate. Na meni je da radim da se to dogodi – rekao je golman Dečića za Pobjedu. Odluka Roberta Prosinečkog da – misleći na budućnost reprezentacije – pruži šansu za debi 24-godišnjem golmanu na vrućem gostovanju u Samsunu ispostavila se kao ispravna.

- Iskreno, nijesam se nadao da ću šansu dobiti tako brzo, iako sam znao da će doći i da je na meni samo da radim. Mijatović je u dobroj formi, brani odlično. Kad su mi dan prije meča sa Turskom saopštili da ću braniti, osjećao sam se fenomenalno. Bilo je sjajno braniti protiv Turske, selekcije koja je bila u završnici Evropskog prvenstva, pred punim tribinama i više od 30.000 njihovih navijača – naveo je Nikić. Atmosfera na Stadionu ,,19. maj“ bila je paklena, ali je debitant na golu ,,sokola“ ostao hladnokrvan kao da ima mnogo više nastupa. Nije ga ,,opio“ ambijent, ni to što je naspram sebe imao majstore poput Čalanolua, Gulera, kasnije Jildiza - Moje viđenje poslije utakmice bilo je da mi je taj ambijent još više pomogao. Kad dođe toliko ljudi, kad je tako sjajna

FSCG

Od treće lige do reprezentacije

Kako je tekao put Igor Nikića od ulaska u fudbalske vode do statusa golmana seniorske reprezentacije?

- Ponikao sam u Bokelju, pa godinu bio u Grblju u omla-

atmosfera – to je ono zbog čega se igra fudbal. Takav ambijent pomogao mi je da još više držim koncentraciju i budem ,,budan“ svih 90 minuta – rekao je Nikić. - Imao sam veliku želju da budem što bolji, osjećao odgovornost jer nastupam za reprezentaciju, ali nije bilo nimalo straha – kazao je crnogorski ,,broj 13“.

SVE JE LAKŠE UZ

MIJATA I DADA Četiri golmana imao je Prosinečki na raspolaganju za prethodna dva meča. Najiskusniji među njima je Milan Mijato-

dincima, a onda otišao u Podgoricu i na dvojnoj registraciji branio za Mladost Donja Gorica u trećoj ligi. Potom sam proveo sezonu u Arsenalu, pa došao u

vić, 37-godišnjak koji je nepogrešiv na golu Crne Gore, dugo godina među ,,sokolima“ je i Danijel Petković (31), a prvi put na treninzima ,,A“ selekcije bio je Nikićev vršnjak Balša Popović

- Mijata poznajem od svoje 12. godine, a još otkad sam bio u mlađim kategorijama znam i Dada Petkovića jer su obojica bili u Bokelju, gdje sam ponikao. Od prvog okupljanja su me prihvatili kao da sam tu dugo godina, pomagali su mi savjetima, posebno prije utakmice. Mnogo mi znači što mogu sa njima da razmijenim mišljenja – istakao je Nikić.

Dečić s kojim sam osvojio titulu – podsjetio je Nikić.

- Za golmana nije lako da dobije šansu. Bio sam u trećoj ligi, pa u Drugoj, stigao do Prve i uspio da dođem

Oktobar je za Nikića mogao da bude savršen da su ,,sokoli“ njegove dobre partije krunisali makar jednom pobjedom. Porazi od Turske i Velsa (oba po 1:0) ostavili su ih na dnu tabele, bez bodova i sa malim šansama da izbjegnu direktno ispadanje u C diviziju Lige nacija. Utisak koji su ostavili mnogo je veći problem od rezultata... - U Turskoj smo igrali bolje, bili agresivniji, generalno bolje izgledali na terenu, a mnogo je teži protivnik Turska nego Vels. Naravno, i Velšani su fantastičan protivnik, sve igrači iz Premijer lige i Čempi-

do reprezentacije, što mi je bio cilj. Ima dosta dobrih golmana u Crnoj Gori, konkurencija je velika, a može samo jedan da brani. Morao sam da idem postepeno i na kraju se isplatilo – rekao je Nikić.

onšipa, što se i vidi jer nemaju poraz u Ligi nacija. Imali smo dvije, zaista, teške utakmice u gostima, trudili smo se, borili, želja je bila na nivou, ali, nažalost, rezultat to nije ispratio –sumirao je Nikić.

Ciklus se završava u novembru, kada će Crna Gora dočekati Island (4) i Tursku (10). - Pokušaćemo da popravimo utisak, kad se igra za reprezentaciju uvijek se daje maksimum, čak i da nema matematičkih šansi. Nadam se da će biti pun stadion, ići ćemo na pobjedu u oba meča. Na nama je da pokušamo – poručio je Nikić.

IMA KVALITETA U NAŠEM PRVENSTVU U septembru je na oba meča mrežu Crne Gore branio Mijatović iz Budućnosti, u prethodna dva Nikić iz Dečića. Dokaz da nacionalni tim može da se osloni na igrače iz domaćeg prvenstva.

- Ima kvaliteta kod nas. Pokazalo je to minulo ljeto i učinak klubova u Evropi. Mi smo na penale eliminisani od Helsinkija, Mornar je igrao fenomenalno, Budućnost nesrećno ispala od CSKA 1948. Sva tri kluba su osvjetlala obraz crnogorskom fudbalu nakon lošijih nastupa posljednjih godina. Nadam se da ćemo narednog ljeta biti još bolji – dodao je Nikić.

VELIKA OČEKIVANJA PREDSTAVLJAJU ČAST Njegovom Dečiću slabo ide u domaćem prvenstvu. Aktuelni šampion uz meč više zaostaje devet bodova za prvoplasiranom Budućnošću, zbog čega je promijenio trenera – Milorada Pekovića naslijedio je Edis Mulalić - Nijesmo uspjeli da se saberemo poslije bolnog ispadanja od Helsinkija u trećem kolu kvalifikacija za Ligu konferencija. Dosta smo se mučili, ali nadam se da ćemo izaći iz krize. Bodovna razlika je velika, ali idemo meč po meč – u svakom na pobjedu, pa ćemo vidjeti za koliko će to biti dovoljno – istakao je Nikić. Mladi čuvar mreže će nakon sjajnih izdanja u dresu reprezentacije sada biti pod većom lupom javnosti.

- Ne opterećuje me to, pritisak je za mene privilegija. Uvijek ima malo pritiska, u svakom meču idemo na pobjedu, a od mene se očekuje da budem na najvišem nivou. To mi je čast, daću sve od sebe da pobijedimo u što više utakmica – poručio je Igor Nikić. N. KOSTIĆ

Nikić na meču u Kardifu

Nova uloga za doskorašnjeg kapitena

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili Tre Sopot u 4. kolu grupe A Evrokupa

Poljaci „arhivirani“, sad je Zvezda na „nišanu“

PODGORICA – Dugogodišnji kapiten crnogorske rukometne reprezentacije Vasko Ševaljević novi je direktor našeg muškog nacionalnog tima, odlučio je Upravni odbor Rukometnog saveza na prijedlog predsjednika PetraKapisode

Nakon što je francuski stručnjak DidijeDinar imenovan za novog selektora javila se potreba i za imenovanjem direktora muške reprezentacije, čije je mjesto upražnjeno u dužem periodu, objavio je RSCG. Muška rukometna reprezentacija je bez direktora od januara 2022, do kada je tu ulogu obavljao Draško Mrvaljević – Uzimajući u obzir to da je Ševaljević bio dugogodišnji reprezentativac i kapiten nacionalnog tima, da odlično poznaje sistem rada, što će olakšati komunikaciju između rukovodstva Saveza i stručnog štaba, ali i između igrača i novog selektora, njegovo imenovanje trebalo bi da bude značajan doprinos uspješnim rezultatima nacionalnog tima u narednom period, naveli su iz Rukometnog saveza. - Kada je došlo vrijeme da napustim nacionalni tim nakon Svjetskog prvenstva u Poljskoj u januaru prošle godine, rekao sam da ću uvijek biti tu za crnogorski rukomet, a prilika za to se ukazala upravo sad. Imenovanje za direktora reprezentacije je velika čast, izražavam zahvalnost Upravnom odboru na čelu sa predsjednikom Kapisodom što su procijenili da u toj ulozi mogu da doprinesem dobrim rezultatima reprezentacije u narednom periodu. Vjerujem da ću povjerenje opravdati zahvaljujući činjenici da sam dugo vremena bio u nacionalnom timu i da odlično poznajem sistem. Nedavno smo dobili novog selektora i već sam u svakodnevnoj komunikaciji sa Dinarom, kako bi uz podršku Saveza, stvorili najbolje uslove za uspješan početak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine. Pred nama je veliki izazov i vjerujem da možemo da mu odgovorimo na pravi način uz angažovanje svih struktura u Savezu – kazao je Ševaljević, koji je nedavno formirao Rukometni klub Kotor, gdje je i jedan od trenera. Ne. K.

Košarkaši Budućnost Volija su u „Morači“ „ovjerili“ tri gostujuće pobjede u nizu –tim Andreja Žakelja je bez problema pobijedio poljski Trefl Sopot sa 92:83, u 4. kolu grupe A Evrokupa. Konačna razlika je rezultat samo neshvatljivog opuštanja Budućnosti u finišu meča. Bila je to druga evropska pobjeda „plavih“ u nizu, nakon one u Trentu, a sa četiri uzastopne pobjede na dva fronta Podgoričani su napravili lijepu uvertiru za veliki derbi u ABA ligi, u poneđeljak u Podgorici sa Crvenom zvezdom. Meč sa šampionom regionalnog takmičenja, koji na startu sezone igra mnogo bolje u Evroligi (sve tri pobjede), biće pravi test ovosezonskih mogućnosti crnogorskog šampiona. Pitanje pobjednika je, praktično, riješeno, do poluvremena, i to zahvaljujući, prije svega, drugoj četvrtini, u kojoj su Podgoričani dozvolili gostima da ubace samo tri koša iz igre (jedan za dva poena i dvije trojke), odnosno svega 10 poena, pa je prednost „plavih“ na polovini meča bila 18 poena (48:30).

ČELIČNA ODBRANA

Podgoričani su vodili od početka meča, iako su gosti drža-

li priključak do 15:12. Kenan Kamenjaš je sa četiri poena bio zaslužan za prvi „bijeg“ na 19:12, a onda su Džuvan Morgan i Rašid Sulejmon trojkama donijeli prvu dvocifrenu prednost (27:17), na minut i 37 sekundi prije kraja kvartala, što je bilo dovoljno za sigurnu prednost i na kraju četvrtine (29:20), u kojoj je domaćin prednost stekao sa dvije pogođene dvojke više i pet više ubačenih penala. Inače, oba tima

WABA LIGA, 3. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale Trešnjevku u prvom meču na svom terenu ove sezone

Bud.Bemaks 81 Trešnjevka 56

PODGORICA - Dvorana: „Bemaks arena“. Gledalaca: 400. Sudije: Marić, Jurković, Šutalo (BiH). Rezultat po četvrtinama: 16:11, 28:12, 20:13, 17:20. BUDUĆNOST BEMAKS: Mi. Bigović 3, Brigs 17, Baošić, Radonjić 10, Dragišić 2, Radević 9, Bulajić 11, Racković, Ilić 3, Savković 16, Ma. Bigović 6, Amundsen 4. TREŠNJEVKA: Zlatoper, Novak 17, Rodek 2, Cuklin 4, Ćurić 9, Gazić 6, Bilić 11, Maršić 6, Smit 1. Košarkašice Budućnost Bemaksa, nakon brejka u Beogradu protiv Partizana, kompletirale su dobar početak sezone, savladavši u „Bemaks areni“ ekipu Trešnjevke 81:56. „Plave“ su osim startnog vođstva gošći (3:0), konstantno bile u prednosti i bez problema došle do prvog trijumfa na svom terenu. Iako su se već nakon prvog kola suočile sa dosta

problema (AnastasijaDrobnjak doživjela povredu prednjeg ukrštenog ligamenta, Tija Singlton raskinula ugovor), Podgoričanke su osim pobjede ostavile dobar utisak. „Vučice“ su sa svim igračicama u rotaciji kako je vrijeme odmicalo dizale tempo, pravile razliku, pa je bilo jasno da tim iz Zagreba nema što da traži.

Maja Bigović ušla je sjajno u meč, već u prvoj dionici imala je šest skokova, a Jovana Savković potvrdila da je važan adut tima šutirajući 4-5 trojke u prvom poluvremenu.

Trešnjevka je uspjela da povede trojkom Novak, ali je Budućnost odgovorila serijom 9:0, da bi na kraju prve četvrtine bilo 16:11. Ipak, već u drugom periodu igre bilo je jasno da je domaći tim za klasu bolji.

Atina Radević, dobila je novu ulogu kod novog trenera Petra Stojanovića, a sa sedam poena u prvih 20 minuta pokazala je novo lice. Upravo Radević otvorila je trojkom drugom poluvrijeme, da bi Savković

su bila bez promašaja sa linije bacanja u prvoj četvrtini (Budućnost 8-8, Trefl Sopot 3-3). Budućnost u drugoj četvrtini nije bila ni blizu efikasna kao u prvoj, ali je zato sve nadoknadila odbranom i skokom, jer je imala osam uhvaćenih lopti više od rivala (14-6), jedan više u napadu (4-3). Koš Vitlinskog i trojka Ziškovskog za „minus četiri“ (29:24), nakon 48 sekundi igre u drugoj četvrtini, primorala je Žakelja da zatraži tajm-aut. Minut od-

mora i savjeti trenera su dali rezultat, pa je Budućnost od tog trenutka „zaključala“ odbranu i punih sedam minuta i pet sekundi nije primila koš, a serijom 15:0 je stigla do prednosti od 19 poena (44:25), a bilo je i „plus 20“ nakon koša Nikole Tanaskovića, na minut i 36 sekundi prije odmora. Budućnost je u prvom poluvremenu imala bolje procente šuta za dva (66,7 – 29,4 %) i tri poena (33,3 – 294 %), bila je bez proma-

sa sedam metara pogodila za prvo dvocifreno vođstvo u 12. minutu - 22:11. Već do sredine trećeg perioda domaćin je pokazao da će opravdati ulogu favorita. Serijom 11:2, koju je zaključila Brigs, kada je pogodila uz faul - 33:15 u 16. minutu. U posljednja dva minuta prvog poluvremena, Savković je pogodila dvije trojke, jednu Milena Bigović i uz poene Zorane Radonjić iz tranzicije domaće su stigle do +23 (44:21).

U nastavku je bilo jasno da neće biti neizvjesnosti. U prvom dijelu treće dionice Jelena Bu-

lajić pogodila je dvije trojke, pa su domaće u 25. minutu vodile 56:30, da bi u 27. minutu, nakon poena Brigs bilo čak 60:31, a upravo je Amerikanka zaključila treću četvrtinu poenima za 64:36. Trešnjevka je željela da popravi utisak, a „vučice“ da u što boljem ritmu završe meč. Petar Stojanović je u rotaciji iskoristio sve adute, pa i Tes Amundsen, koja je stigla prije samo par dana, a u 33. minutu pogodila je trojku za prve poene u dresu podgoričkog kluba - 69:36. R.P.

Ostvarili

Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj je čestitao ekipi na pobjedi. - Ostvarili smo pobjedu, to je bio cilj danas. U prvom poluvremenu smo odigrali dobru košarku, defanzivno, čak i ofanzivno, i tim dijelom meča sam zadovoljan. U drugom poluvremenu smo igrali u odbrani daleko od onoga kako mi želimo, a kao posljedica toga smo stali u napadu. Na kraju smo izvukli pobjedu koja nije bila laka za nas na domaćem terenu, jer je to bila

šaja sa penala (12-12), osim skokova (19-13) imala je i više asistencija (7-6) i manje izgubljenih lopti (9-12), dok je izjednačen bio broj ukradenih lopti (6-6).

PAD U NASTAVKU Budućnost je loše ušla u drugo poluvrijeme, u trećoj četvrtini je nastavila napadački pad, jer je upisala svega 15 poena (postigla samo po dva koša za dva i tri poena), a popustila je i u odbrani u odnosu na drugi kvar-

KOTOR – Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Sudije: Đ. Kun (Mađarska) i Ž. Burž (Francuska). Rezultat po četvrtinama: 4:4, 4:6, 3:3, 1:5. PRIMORAC: Masaro (tri odbrane), Brguljan 2, S. Ćetković, Šušiašvili 2, Mršić 1, Murišić 1, Matković 2, Janović 1, Vico 1, Brkić 1, P. Ćetković 1, Vučković, D. Ćetković (šest ODBRANA).

SAVONA: Nikozija (10 odbrana), Kora, Damonte 3, Filjoli 3, Okione 3, Rico, Merkulov 2, Bruni 1, Gulota, Gvidi 2, Pačaliev 1, Erdelji 3, Da Rold Liga šampiona se poslije 14 godina vratila u Kotor, ali spektakl u drevnom gradu pokvario je rezultat – Primorac je izgubio od Savone čak 18:12. Tim Vjekoslava Paskovića u prvom kolu bio je ravnopravan rival prvom favoritu grupe, Olimpijakosu, nakon peteraca je uzeo bod u Pireju, ali nije us-

Vasko Ševaljević i Petar Kapisoda

Sa jučerašnjeg meča u Bemaks areni

NASTAVILI NIZ TRIJUMFA: Košarkaši Budućnosti slave pobjedu nad Poljacima

M. BABOVIĆ

Morgan 6

Sulejmon 14

Ilić -

Megi 17

Slavković 3

Tanasković 10

Ferel 7

JovanovićDrežnjak 5

Omić 2

Rajt 10

Kamenjaš 18

Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 1.500.

Sudije: Racis, Rosi i Manuel.

92 83

(29:20, 19:10, 15:22, 29:31)

(24-21)

(36-22)

(25-21)

(30-16)

(30-10)

32 (11+21) 1 13 7 12 22 32 (12+20) 1 17 6 15 24

Skokovi Blokade Asistencije Ukradene lopte Izgubljene lopte Faulovi

JankovskiBest 3 MekgovensVitlinski 4 Ziškovski 33 Filip 16 Grosel 10 Veders 7 Šenk 7 Van Vliet 3

Ostvarili smo pobjedu, to je bio cilj

utakmica koja mora da se dobije. treba da odmorimo ii demo dalje – kazao je Žakelj.

Na pitanje Pobjede o statusu centra Judoke Azubukija (nije bio u rosteru na ovom meču) nakon dolaska Alena Omića, slovenački stručnjak je odgovorio:

- Imamo 13 igrača i svaki put jedan mora da bude van tima. Sada sam odlučio da to bude Azubuki i to je to – dodao je Žakelj.

Trener poljskog šampiona, Hrvat Žan Tabak je bio ljut

tal, kao i u skoku (7-9). „Plavi“ su u ovoj četvrtini previše žurili i nerijetko birali nerezonske šuteve. Međutim, Trefl Sopot nije to dovoljno kaznio, jer je razlika pred posljednju dionicu i dalje bila dvocifrena (63:52), a nakon što je Budućnost početkom drugog poluvremena ponovo vodila 19 razlike (51:32), nakon trojke Andrije Slavkovića Alarm se upalio 75 sekundi igre u četvrtom kvartalu, kada su gosti, poslije dužeg vremena, sma-

KOLO): Savona ubjedljiva u Kotoru bez odbrane u

Sa meča u Kotoru

pio da to kruniše u okršaju s italijanskim predstavnikom.

Na početku nije djelovalo da će Savona tako ubjedljivo odnijeti bodove iz bazena ,,Zoran Džimi Gopčević“ jer je Primorac vodio 4:3 u prvoj četvrtini, pa 5:4, 6:5 i 7:6 u drugoj. Ipak, koliko god da su davali golova, Kotorani su još više primali – do polovine meča Savona je preokrenula na 8:10 i poslije toga samo jednom dozvolila domaćinu da priđe na ,,minus 1“, i to kod 9:10. Uoči posljednjih osam minuta bilo je 13:11 za Savonu, koja je

Predsjednik Kluba crnogorskih olimpijaca Andrija Popović odgovorio Katarini Bulatović

Nesportski je medijski plasiran atak sa Vaše strane

zbog pristupa svog tima. - Ne možete da uđete u meč sa razmišljanjem da izgubite što manjom razlikom. Mislim da smo ušli sa previše respekta za protivnika, to nam se prvi put dešava u ovom takmičenju. To je miks manjka iskustva, ali i fizičke nadmoći protivnika, jer nismo mogli da primimo loptu ili dođemo do skoka – kazao je Tabak, nekadašnji centar Jugoplastike, sa kojom je tri puta bio šampion Evrope, a sa Hjuston osvojio i NBA prsten.

njili minus na jednocifrenu razliku (65:56). Međutim, razigrao se tada Flečer Megi (osam poena u ovoj dionici) koji je sa dvije trojke doprinio da Budućnost „vrati“ Poljake na 14 poena razlike (77:63) i osigura pobjedu, koja na kraju nije bila ubjedljiva zbog pada koncentracije domaćih igrača u finišu utakmice. Budućnost u narednom kolu, 23. oktobra, dočekuje turski Bahčešehir, koji vodi naš Dejan Radonjić S. JONČIĆ

Jadran dvostruko

slabiji od

Barselonete

Vaterpolisti Jadrana m:tel nijesu imali šanse kao domaćini u Trebinju protiv Barselonete – španski velikan pobijedio je 16:8. Poslije prve četvrtine bilo je 2:2, držao se Jadran sve do početka treće kada je Barseloneta serijom 4:0 povela 10:5 i riješila meč. Po dva pogotka za crnogorskog vicešampiona dali su Danilo Radović i Vasilije Radović Novljani su upisali drugi poraz, a 30. oktobra čeka ih gostovanje Vašašu, koji je juče pobijedio Marsej (13:11).

do kraja napunila mrežu obeshrabrenih izabranika Vjekoslava Paskovića. U drugom meču D grupe, Olimpijakos je u gostima savladao Sabadelj (15:8). Primorac će u trećem kolu elitnog takmičenja 30. oktobra dočekati Sabadelj. Ne. K.

Predsjednik Kluba crnogorskih olimpijaca (KCO) AndrijaPopović odgovorio je na saopštenje Katarine Bulatović od utorka, u kojem je kandidatkinja za predsjednicu Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) navela da se nakon više od decenije postojanja pita što je KCO uradio od onoga što je njegova osnovna uloga shodno donesenom Statutu, te kako ta NVO ostvaruje ,,nezavisnost“ s adrese na kojoj je COK, a odgovorno lice Dušan. Popović je u odgovoru Katarini Bulatović najprije zahvalio na čestitkama povodom priznanja za njega i Crnu Goru, upisa u listu svjetskih trofejnih olimpijaca na vanrednoj Generalnoj skupštini Svjetske olimpijske asocijacije u Lozani. – Drago mi je zbog Vašeg interesovanja, kao srebrne olimpijke, sportske direktorice Crnogorskog olimpijskog komiteta, ali i kandidatkinje za predsjednicu COK-a, za status i djelovanje Kluba crnogorskih olimpijaca. Do sada toga interesovanja nije bilo, ni na jednom olimpijskom forumu, valjda nije Vaš motiv predstojeća Izborna skupština COK-a i stav četiri delegata u Skupštini koji ima Klub crnogorskih olimpijaca u vezi s izborom predsjednika COK-a. Valjda nam je svima na ponos da su tri delegata Kluba u Skupštini COK-a zlatni crnogorski olimpijci, a četvrti bronzani olimpijac, a od toga su dvije naše delegatkinje proslavljene crnogorske rukometašice – naveo je Popović u odgovoru. Popović je podsjetio Bulatović i javnost da je Skupština COK-a 2010. donijela Odluku o osnivanju Kluba kao tijela COK-a i formirala inicijativni odbor u sastavu Andrija Popović, predsjednik, i članovi ZoricaPavićević, Ljiljana Mugoša-Vučević, Svetlana Mugoša-Antić, MirkoVičević, IgorVušurović – Potom je 2011. održana na Cetinju osnivačka Izborna skupština Kluba, izabran predsjednik i Upravni odbor u koji je osim nabrojanih svih šest zlatnih crnogorskih olimpijaca, koji imaju status vrhunskog sportiste Crne Gore, izabran i bronzani olimpijac VeljkoUskoković, kao i nadzorni odbor. Kasnije je 2012. Crna Gora na OI u Londonu postigla do sada najveći sportski i olimpijski uspjeh, srebrna medalja crnogorskih rukometašica, čiji ste i Vi ponosni dio, čime se broj nosilaca olimpijske medalje, sa statusom vrhunskog sportiste Crne Gore, podigao na 25 olimpijaca i olimpijki – naveo je Popović. Popović je istakao da je MUP CG krajem 2011. registrovao NVO Klub crnogorskih olimpijaca kao nevladinu organizaciju sa nabrojanim osnivačima.

BULATOVIĆ: Ne tražite alibi pominjući olimpijce

Na odgovor AndrijePopovića reagovala je Katarina Bulatović – Poštovani predsjedniče Popoviću, nijesam mislila da izazovem negativnu reakciju kod Vas, već da dokumentovano i s argumentima date neke odgovore na pitanja koje sam Vam uputila. Smatram to bitnim i za nacionalne saveze koje imaju svoje predstavnike u Skupštini, neolimpijske sportove i udruženja koja su dio COK-a. Žao mi je što ste pogrešno protumačili moje obraćanje Vama, ali Vaš

- Iste godine je KCO na Kongresu Svjetske olimpijske asocijacije (WOA) održanom u Atini primljen u punopravno članstvo, zahvaljujući velikom olimpijskom i sportskom autoritetu osnivača Kluba. Od samog početka djelovanja KCO se susreo sa nepremostivim problemima, koji se tiču materijalno-finansijskog poslovanja, uglavnom smo finansirali rad Kluba iz ličnih sredstava, posebno inicijalna sredstva koja su bila znatna (osnivanje NVO, veb-sajt, tehničko lice...). Sve je to u posljednjih nekoliko godina reducirano zbog nedostatka finansijskih mogućnosti, iako je COK nekoliko puta u tih 13 godina skromno finansijski pomogao rad Kluba. Bezbroj puta smo se u to doba obraćali za finansijsku pomoć tadašnjem resornom ministarstvu prosvjete i sporta, Upravi za mlade i sport, brojnim sponzorima, nije bilo sluha za Klub čiji su osnivači najtrofejniji crnogorski sportisti – dodao je Popović i poručio: - Kako nije bilo posljednjih godina interesovanja za preuzimanje liderstva u KCO, koji

13-godišnji rad kao predsjednika KCO trebalo je da cijene obavezne redovne i izborne skupštine na kojima je trebalo da delegirate pitanje Vašeg nasljednika i sve probleme koje ste naveli – piše u saopštenju. – Suštinski, nijeste dali odgovore na upućena pitanja, pritom, pominjući i naše sportiste koji su osvojili medalje na OI. Ja nijesam protiv Vas i njih, već Vaš dio i to dobro znate! Pominjući njihova imena i sjajne karijere, nemojte da tražite alibi i kredibilitet za Vaše eventualne propuste u rukovo-

okuplja učesnike olimpijskih igara, osvajače olimpijskih medalja, glavne trenere i selektore crnogorskih olimpijskih reprezentacija, kao i sudije koje su obavljale funkciju na olimpijskim igrama, što je i očekivano zbog sistemski nedefinisanih finansija. Osjećam odgovornost zbog toga što nijesam uspio svih ovih godina, sa ostalim članovima rukovodstva KCO, svi smo apsolutni volonteri, da riješimo minimalno sistemsko finansiranje KCO. Kako je KCO po Statutu u svom djelovanju samostalan, predstavlja ga i zastupa predsjednik, a sjedište Kluba je u Podgorici, na bivšoj adresi COK-a jer nemamo sredstava za zakup prostora, vjerujem da ćemo zajedničkim snagama ubuduće sprovoditi ciljeve i djelatnosti Kluba, osnovno – podržavanje, širenje, provođenje osnovnih principa olimpijske povelje u Crnoj Gori – piše u obraćanju Popovića. - Kako postoji dogovor da se Izborna skupština KCO održi do kraja ove godine, vodeći računa o obavezama osnivača Kluba kao nevladine organizacije, vjerujem da ćete i Vi, ukoliko

đenju, jer to je nesportski čin. Kao dugogodičnji potpredsjednik COK-a, imali ste mogućnost da više vremena i energije usmjerite na rad KCO, delegirate neke projekte i pošaljete ih fondu olimpijske solidarnosti MOK-a, nađete model kako da se finansiraju aktivnosti kluba, a ne da pustite protoku vremena organizaciju čije ste odgovorno lice toliko vremena. - Poštujući Vaš stav i neupečatljiv odgovor crnogorskim olimpijcima i javnosti, ovim završavam polemiku na ovu temu, sigurna i u stav verifikacione komisije i Skupštine COK-a po ovom pitanju – navela je Katarina Bulatović.

budete izabrani za predsjednicu COK-a, ali i sa pozicije aktuelne sportske direktorice, a dali ste nemjerljiv doprinos našem sportu, učiniti sve da finansijski riješimo poslovanje i djelovanje Kluba. Iz mog parlamentarnog i sportskog iskustva jedini je način da Klub profunkcioniše da budemo dio budžeta za 2025. COK-a, odnosno, Ministarstva sporta i mladih. Ako do toga ne dođe, vjerovatno predstoji i prestanak rada Kluba, što bi bilo pogubno za nas, crnogorske olimpijce. Nesportski je medijski plasiran ovaj atak sa Vaše strane, nas je olimpijaca u Crnoj Gori veoma malo, nešto više od 100, sve eventualne nesuglasice treba da rješavamo na olimpijskim organima i forumima. Sa ovim iznuđenim odgovorom na Vaše pismo završavam sa medijskim prepucavanjima. Sportski pozdrav i srećno na predstojećoj Izbornoj skupštini COK-a, Vama i aktuelnom predsjedniku Simonoviću. Da izbor predsjednika COK-a prođe sportski, olimpijski i viteški – navodi se u odgovoru Popovića. R. A.

Andrija Popović

U Podgorici

završeni Cedis kvali kacioni turniri

U finalu deset najboljih

Na petom posljednjem kvalifikacionom turniru Cedis festivala ŠK Budućnost u Podgorici slavio je Elvir Sijarić sa četiri poena, koliko je sakupio na drugom mjestu, i FIDE majstor Božidar Kisić, ali sa slabijim buholc koeficijentom. Bronzana medalja pripala je Dragoljubu Abramoviću sa pola poena manje. Nakon njih slijede – Sreten Đukanović sa 3,5, Miloš Pečurica, Željko Vujadinović, Slavko Dedić Milena Mosurović i Luka Jovanović sa po 3, Ilija Milović Miloš Kršikapa, Zoran Lakušić i Margarita Soročenko sa po 2,5, Nebojša Vešović,

U Podgorici održan

„Senior fest“ Radoman najbolji cugeraš

Na podgoričkom Trgu nezavisnosti minulog vikenda održano je takmičenje „Senior fest“ u brzopoteznom šahu, a pravo nastupa shodno propozicijama turnira imali su učesnici stariji od 55 godina. Poslije sedam odigranih kola, prvi kroz cilj prošao je majstorski kandidat Milan Radoman sa šest poena, pri čemu je pet partija riješio u svoju korist i dvije remizirao. Gorčinu poraza nije osjetio ni intermajstor Boro Miljanić kome je pripala srebrna medalja sa 5,5 poena, dok se bronzanom okitio njegov

Danilo Đenđinović, Jelizaveta Dorfman i Stefan Stanić sa po 2, Janko Marković sa 1,5, Aleksandar Soročenko sa 1 i Miloš Janketić sa 0,5 poena. Kada su sabrani poeni sa prethodnih turnira u finalno takmičenje koje je na programu tokom dva vikenda, krajem ovog i početkom narednog mjeseca, plasirali su se – Sreten Đukanović, Alvir Sijarić, Dragoljub Abramović, Pavel Lagašin, Slaven Živković, Milena Mosurović, Nebojša Vešović i Zoran Lakušić, kao najboljih osam, te Margarita Soročenko, kao najuspješnija dama, i Ilija Milović, kao najbolji igrač do 18 godina. - Osnovni cilj ovih turnira

kolega po tituli Predrag Nikač sa pet poena. Među nagrađenima su i FM Sreten Đukanović i FM Mladen Popović sa po 5, te Dragutin Durutović sa 4,5 poena. Zatim slijede Dragomir Nikolić i Željko Vujadinović sa po 4,5, Željko Rovčanin, Aleksandar Radunović, Momčilo Bošković i Dragoljub Bojović sa po 4 poena itd. Cuger turnir je organizovan pod pokroviteljstvom Instituta „Montenegro Education“, Glavnog grada, Fonda PIO i ŠSCG, dok se za regularnost takmičenja postarao sudija Luka Lješković

je od početka bio da se da šansa mladim šahistima da stiču iskustvo i rejting protiv starijih i renomiranijih protivnika. Može se reći da smo u tome uspjeli – ističe Nikola Đukić, sumirajući kvalifikacione turnire. Na pet okupljanja učestvovao je značajan broj mladih talenata, od kojih su mnogi prvi put izašli na rejting-listu upravo zahvaljujući ovim turnirima.

- Prvenstveno su to bili polaznici škole šaha ŠK Budućnost Cedis, ali smo imali i nastupe brojnih poletaraca iz drugih klubova i gradova, što nas raduje. Zanimljivo je istaći da su se na Cedis turnirima afirmisali i neki stariji igrači koje ranije

nijesmo tako često viđali u turnirskim arenama. Najbolji primjer je pobjednik petog turnira Alvir Sijarić. Treba pomenuti i učešće igrača sa međunarodnim titulama, čiji broj, takođe, nije bio zanemarljiv - konstatovao je crnogorski reprezentativac i olimpijac.

Za desetostrukog seniorskog prvaka naše zemlje velemajstora Nikolu Đukića Cedis festival je ove godine, u trećem izdanju, u velikoj mjeri ispunio očekivanja koja je organizator, odnosno, naš najtrofejniji šahovski kolektiv imao. Ipak, napominje da je šteta što neki od njih nijesu odigrali tri turnira, što je bio uslov za ulazak u finale.

- Da je tako bilo, onda bi na završnom takmičenju nastupio izuzetno jak sastav. Međutim, i ovako mislim da nas očekuje vrlo interesantno finale, lijep spoj mladosti i iskustva, gdje će ljubitelji šaha sigurno imati šta da vide. A uprava kluba na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Sašom Radunovićem i sekretarom Srećkom Đukanovićem već pravi planove kako da sljedeće godine Cedis festival učinimo još masovnijim i interesantnijim i podignemo ga na neki novi i znatno viši nivo - zaključio je Đukić. Za finalno nadmetanje obezbijeđen je i nagradni fond u iznosu od 500 eura. Za regularnost takmičenja postarao se međunarodni šahovski sudija Zoran Peruničić

Crna Gora ponovo na Svjetskom kupu

Kvalifikacije za turnir kandidata

Uprkos pehovima u posljednja dva kola, na nedavno završenoj 45. Olimpijadi u Budimpešti, muška reprezentacija Crne Gore je s ostvarenim rezultatom izborila mjesto na narednom Svjetskom kupu.

Ovo će biti treći put da naša država ima reprezenta na jednom od najznačajnijih planetarnih takmičenja. Podsjetimo, prvi naš učesnik bio je Luka Drašković 2021, dok je Denis Kadrić predstavljao našu državu prošle godine. Svjetski kup je jedan od najprestižnijih turnira koji organizuje FIDE i održava se svake druge godine. Takođe,

Završena Global Chess liga

„Alaskanu“ titula u Londonu

Drugo izdanje Tech Mahindra Global Chess League u Londonu, prvog timskog takmičenja u šahu, počelo je veoma uzbudljivo, tim prije jer su se na ovom turniru okupili vrhunski igrači iz čitavog svijeta, i u tom ritmu je i završeno.

ovo takmičenje predstavlja jedan od glavnih kvalifikacionih turnira za FIDE turnir kandidata, koji određuje izazivača za titulu svjetskog prvaka. Takmičenje ima formulu nokaut-turnira, a, prema propozicijama predstojećeg takmičenja, reprezent mora biti član olimpijskog sastava. Šahovski savez Crne Gore će se naknadno odrediti i saopštiti način na koji će biti izabran naš predstavnik na ovom takmičenju. Prema tome, potencijalni kandidati su velemajstori Denis Kadrić, Nikita Petrov, Nikola Đukić, Luka Drašković, te intermajstor Aleksandar Tomić

Poslije 11 odigranih kola, na čelu tabele usidrila se ekipa Alaskan, koju je predvodio Holanđanin Aniš Giri sa 24 meč-boda. Na drugo mjesto plasirala se Alpina sa 18 i Magnusom Karlsenom na prvoj tabli, dok je bronzana medalja pripala sastavu Triveni kontinental s Alirezom Firouzjom sa 15 bodova. Slijede Amerikan gambit sa 12, Mumbaj masters sa deset i Grandmasters sa osam bodova. Interesantno je istaći da su ekipe bile mješovitog sastava i da je tempo igre iznosio 20 minuta po igraču bez bonifikacije za odigrani potez. Liga je pratila format dvostruke kružne lige, gdje je svaka ekipa igrala protiv ostalih po dva puta. Na turniru se koristio inovativni sistem bodovanja sa brzom vremenskom kontrolom, osiguravajući uzbudljive i neizvjesne partije tokom cijelog događaja. Samim tim, Global Chess liga promoviše timove koji uključuju i muškarce i žene, kao i ubrzanu formu šahovske igre, čineći je jedinstvenim dodatkom globalnom šahovskom kalendaru.

Priredio: B. KADIĆ

Nagrađeni na petom Cedis turniru

Kraj evropskog puta za Budvane

Budva 1

Valepa 3

BUDVA – Mediteranski sportski centar. Gledalaca: 200. Sudije: Njevjarovska (Poljska), Buto (Izrael). Rezultat po setovima: 18:25, 13:25, 25:23, 22:25. Poeni iz napada: Budva 40, Valepa 45. Poeni iz bloka: Budva 3, Valepa 18. Poeni iz servisa: Budva 7, Valepa 8. Greške: Budva 26, Valepa 28.

BUDVA: Močić (libero), Miljanić 11, Lečić 4, R. Milenković 2, Stanojević 7, Radunović 16, Radonić, Krivokapić, V. Milenković 1, Milosavljević 1, Janković 6, Čelebić, Ćulafić 2, Babić.

VALEPA: Sivula 11, Penenen (libero 1), Parkinen 11, Mukonen 14, Maijala, Berg 7, Ripa (libero 2), Kaunisto 9, J. Leinonen 6, Grofer 3, M. Leinonen 9, Turi, Garsija 1. Odbojkaši Budve završili su ovogodišnji nastup na evropskoj sceni, bez ijedne pobjede u četiri meča, računajući i prva dva protiv zagrebačke Mladosti u kvalifikacijama za Ligu šampiona. Nakon maksimalnog poraza u Finskoj, tim Miljana Boškovića je izgubio od Valepe i na svom terenu, ovoga puta sa 3:1, u revanšu kvalifikacija za CEV kup.

Crnogorskom šampionu je bila potrebna pobjeda od 3:0 ili 3:1 da bi izborio „zlatni set“ i šansu da se bori za prolaz, ali su gosti, uz dominaciju na bloku (18 poena na meču) osvojili prva dva seta i riješili pitanje pobjednika u ovom dvomeču. Valepa će u 1/16 finala igrati protiv turske Ziratbanke. Valepa je povela od početka prvog seta, sa 3:0, a set je praktično prelomila serijom 4:0 za vođstvo od 12:5, koje su gosti

rutinski sačuvali do kraja seta (25:18). Još veća razlika je bila u drugom setu (u kojem Bošković nije uvodio u igru prvog korektora Miloša Ćulafića), iako su Budvani držali priključak do 12:10. Tada je finski tim napravio seriju od 10:0 za nedostižnih 22:10 i 2:0 u setovima, dovoljnih za prolaz u grupnu fazu ovog takmičenja. Osim Ćulafića, trener crnogorskog šampiona u trećem setu u igru nije uvodio ni srednjeg blo-

Crnogorski karate reprezentativac na prestižnom turniru

Malović na „Top osam“ u Zagrebu

PODGORICA – Crnogorski karate reprezentativac Nikola Malović učestvovaće u subotu na prestižnom turniru „Kroacija kup – Top osam“ u Zagrebu.

Organizator Karate klub Kroacija najavio je da će Zagreb biti domaćin pozivnog turnira osam vrhunskih svjetskih boraca u apsolutnoj konkurenciji. Najavljeno je da će, osim Ma-

Osigurano još jedno odličje za Crnu Goru na prvenstvu Evrope do 23 godine u boksu

kera Luku Babića. Domaćin je u ovom setu zaigrao bolje, vrlo brzo je poveo 10:4 i čuvao prednost do 20:19, kada je Valepa sa dva poena u nizu prvi put povela 21:20, a onda i 22:21 i 23:22, i bila blizu maksimalne pobjede. Nijesu se, međutim, Budvani predavali, već su sa tri uzastopna poena stigli do 25:23 i smanjili na 2:1 u setovima.

Tu je naš šampion i stao, jer Valepa u četvrtom setu nije dozvolila da se meč produži… S. JONČIĆ

PODGORICA – Crnogorski bokser Tomislav Đinović plasirao se u polufinale i obezbijedio bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu do 23 godine u Sofiji.

Đino vić se tako pridružio Bojani Gojković, koja je u utorak takođe plasmanom u polufinale obezbijedila najmanje bronzu u Sofiji. Đinović, član kluba Zlatičanin, u četvrtfinalu kategorije do 60 kilograma, nakon sjajne borbe i dominacije, posebno u prve dvije runde, pobijedio je Moldavca Vladislava Vaskovskija jednoglasnom odlukom sudija.

Iako je za rivala imao znatno višeg boksera, sa dužim rukama, Đinović je nametnuo svoj stil borbe, uspješno je prilazio Moldavcu, precizno ga pogađao i sakupljao poene, tako da za sudije nije bi-

lo nikakvih dilema.

Prethodno je crnogorski reprezentativac u osmini finala eliminisao Bjelorusa Vladislava Smalouskija

Rival Đinoviću u polufinalu, koje je na programu danas, biće domaći bokser Bugarin Radoslav Rosenov, koji je u četvrtfinalu, takođe jednoglasnom odlukom sudija, pobijedio Ruslana Gadirova iz Azerbejdžana. I Gojković će danas na ring, a njena rivalka u borbi za finale kategorije do 57 kilograma biće Bjeloruskinja Marina Muliarčik

Na putu do polufinala članica BK Budva je eliminisala Engleskinju Oliviju Grejs Holms u osmini finala i Mađaricu Rebeku Doboš u četvrtfinalu. Dvije medalje u Sofiji, bez obzira na to kakvog su sjaja, u tako jakoj konkurenciji su veliki uspjeh za crnogorski boks. R. P.

Gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković juče primio predstavnike Džudo kluba Crnogorac

Ponos Cetinja i Crne Gore

PODGORICA – Za tri decenije postojanja, Džudo klub Crnogorac sa Cetinja može se pohvaliti brojnim uspjesima na domaćoj i međunarodnoj sceni.

R. P.

lovića, nastupiti hrvatski borci Ivan i Anđelo Kvesić, Enes Garibović i Ivan Martinac, Ukrajinac Rizvan Talibov, Anes Bostandžić iz Bosne i Hercegovine i Grk Konstantinos Mastrojanis – Očekujem dobar nas tup, uželio sam se takmičenja i borbi. Volim da se borim sa najboljim borcima i to mi je izazov. Uvijek sam u tim mečevima maksimalno motivisan. Turnir mi mnogo znači, jer od Evropskog prvenstva u Zadru nijesam imao mečeva. Svakako dobra prilika da vidim na kojem nivou je moj karate trenutno –rekao je Malović. Karatisti će u prvoj fazi turnira biti podijeljeni u dvije grupe. Pobjednici grupa boriće se u finalu, dok će drugoplasirani odlučiti osvajača trećeg mjesta. Takmičenje u Sportskoj dvorani ,,Boško Božić Pepsi“ u Trnskom počeće u 19 sati. Malović je prošle godine bio finalista turnira. Karatista nikšićkog Onogošta u karijeri ima dvije evropske medalje –bronzanu iz Gvadalahare 2019. i srebrnu sa muškom ekipom u borbama 2022. godine u Poreču.

Klub trenutno broji preko 80 članova, a za 30 godina rada iznjedrio je generacije džudista od kojih su mnogi ostvarili značajne rezultate i ponosno branili i nosili boje Cetinja i Crne Gore na takmičenjima širom Evrope i svijeta. Tim povodom gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković upriličili su juče svečani prijem za predstavnike Džudo kluba Crnogorac i tom prilikom im uručio zlatnu plaketu povodom 30 godina rada i postojanja Kluba. – Zahvaljujući vašem predanom radu ne samo da ste razvijali sjajne sportiste već ste našim mladim sugrađanima pokazali prave vrijednosti. Doprinos koji ste dali ne samo džudo sportu, već i našem društvu u cjelini, je nemjerljiv, a vaši uspjesi na nacionalnoj i međunarodnoj sceni služe na ponos cijelom Cetinju. Čestitam vam na svim postignućima, a Prijestonica Cetinje će, kao i do sada, biti uz vas u budućim izazovima, nastavljajući da podržava vaš rad – kazao je Đurašković. Gradonačelnik Cetinja čestitao je i takmičarki Andrei Turčinović na osvojenoj bronzanoj medalji na Balkanskom prvenstvu za juniorke. R. A.

Sa sinoćnje utakmice u Budvi

17. oktobar

Predsjednik Ukrajine predstavio u parlamentu prijedlog za pobjedu države na čijem je čelu

Zelenski: Ako plan bude podržan, možemo završiti rat najkasnije

KIJEV - Predsjednik

Ukrajine Volodimir Zelenski predstavio je juče u parlamentu dugo diskutovani plan pobjede, mada su neki djelovi ostali povjerljivi.

Prijedlog se sastoji od pet tačaka: poziv za pridruživanje NATO-u, odbrambeni aspekt, odvraćanje ruske agresije, ekonomski rast i saradnja i bezbjednosna arhitektura nakon rata.

Plan uključuje tri tajna dodatka koja su podijeljena m eđunarodnim partnerima. David Arahamija, lider parlamentarne većine, izjavio je da će povjerljivi djelovi biti predstavljeni liderima poslaničkih grupa.

- Ako plan bude podržan, možemo završiti rat najkasnije sljedeće godine - rekao je Zelenski u parlamentu u prisustvu glavnog komandanta Oleksandra Sirskog , šefa vojne obavještajne službe Kirila Budanova i zapadnih diplomata, prenosi Kijev independent.

Poziv Ukrajine za pridruživanje NATO-u bio je na vrhu liste. Kijev je podnio zahtjev za pridruživanje u septembru 2022. godine, ali još nije dobio jasan signal od saveznika.

- Razumijemo da je članstvo u NATO-u pitanje budućnosti, a ne sadašnjosti - rekao je

sljedeće godine

Prijedlog se sastoji od pet tačaka: poziv za pridruživanje NATO-u, odbrambeni aspekt, odvraćanje ruske agresije, ekonomski rast i saradnja i bezbjednosna arhitektura nakon rata. Plan uključuje tri tajna dodatka koja su podijeljena međunarodnim partnerima. David Arahamija, lider parlamentarne većine, izjavio je da će povjerljivi djelovi biti predstavljeni liderima poslaničkih grupa

Zelenski, ali je dodao da bi trenutna ponuda poziva pokazala ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu grešku u „njegovim geopolitičkim kalkulacijama“.

- Mi smo demokratska nacija koja je dokazala da može

zaštititi naš zajednički način života.

Prenijeti rat na rusku teritoriju

Druga tačka naglašava potrebu da se rat prenese na rusku teritoriju, kao što je bio slučaj

Generalni sekretar NATO Mark Rute o situaciji na Zapadnom Balkanu

To će biti prvi ministarski sastanak koji će voditi novoimenovani sekretar alijanse Mark Rute, koji je dužnost preuzeo 1. oktobra.

sa upadom u Kursk u avgustu. Ovo će spriječiti stvaranje mogućih „tampon zona“ na ukrajinskoj teritoriji.

Ova tačka takođe poziva na ukidanje ograničenja za udare dugog dometa u Rusiji, dodatne isporuke dugodomet-

nih sposobnosti i zapadnu podršku u obaranju ruskih raketa i dronova iznad Ukrajine. Dodatna podrška u jačanju ukrajinskih kopnenih snaga, protivvazdušne odbrane, investicija u odbranu, obavještajna pomoć i druga vojna podrška pomoći će da se Ukrajina ojača i odvrati rusko stanovništvo od njihove „ideologije rata“, rekao je predsjednik Ukrajine.

Treća tačka odnosi se na nenuklearno odvraćanje, pri čemu će dio ostati povjerljiv. Ukrajina predlaže „sveobuhvatan paket nenuklearnog strateškog odvraćanja na svojoj teritoriji“ koji bi zaštitio zemlju od budućih agresija.

Ova tačka je detaljno iznijeta liderima SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske i Italije.

Sjeverna Koreja je poslala 10.000 vojnika u Rusiju, prema riječima zapadnog izvora. Četvrti dio se bavi korišćenjem prirodnih resursa Ukrajine, poput uranijuma, titanijuma i litijuma, koji predstavljaju potencijal za ekonomski rast Kijeva i EU.

Velika Britanija i Francuska traže hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti UN zbog Gaze

Ukrajina nudi poseban sporazum o zajedničkim investicijama i korišćenju ovih resursa sa EU i SAD-om. Ovaj dio takođe poziva na pojačanje međunarodnih sankcija protiv Rusije kako bi se poljuljala njena sposobnost da nastavi agresiju. Četvrti dio sadrži i povjerljivi dio koji je podijeljen sa zapadnim partnerima. Peti dio se odnosi na postratnu bezbjednosnu arhitekturu Ukrajine. Zelenski je rekao da Kijev raspolaže velikom i iskusnom vojskom koja može ojačati NATO i bezbjednost evropskog kontinenta. - Ako se partneri slože, onda nakon rata predviđamo zamjenu određenih američkih vojnih kontingenata stacioniranih u Evropi ukrajinskim jedinicama“, rekao je predsjednik.

„Putinova koalicija kriminalaca“

- Ako Putin postigne svoje sulude geopolitičke, vojne, ideološke i ekonomske ciljeve, to će stvoriti snažan utisak na druge potencijalne agresore, posebno u regionu Persijskog zaliva, Indo-pacifičkog regiona i Afrike, da ratovi i agresije mogu biti isplativi za njih - rekao je Zelenski poslanicima. Zelenski je istakao da Putinova „koalicija kriminalaca“ sada uključuje Sjevernu Koreju, koja je obezbijedila ne samo oružje, već i osoblje za ruske fabrike i vojsku.

- Ovo je zapravo učešće druge države u ratu protiv Ukrajine na strani Rusije. Takođe je naglasio podršku koju pružaju Iran i Kina. - Moramo sprovesti plan pobjede kako bismo natjerali Rusiju da dođe na mirovni samit i bude spremna da okonča rat - zaključio je Zelenski.

BRISEL - NATO smatra da je situacija u regionu Zapadnog Balkana zabrinjavajuća zbog okolnosti u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute, upozorivši da u tom regionu Rusija podstiče podjele.

- Situacija na Zapadnom Balkanu i dalje je zabrinjavajuća zbog secesionističkih prijetnji u Bosni i Hercegovini, kao i zbog krhke bezbjednosne situacije na Kosovu i malog napretka u dijalogu između Beograda i Prištine - naveo je Rute. Prvi čovjek alijanse je upozorio da Rusija takođe nastoji da potkopa demokratije u regionu koristeći sajber i hibridne prijetnje, uključujući dezinformacije.

Rusija, prema Ruteu, ,,koristi unutrašnje ranjivosti da bi izazvala podjele“. Na sastanku ministara odbrane NATO zemalja koji će biti održan 17. i 18. oktobra biće analizirane i misije alijanse na Kosovu i Iraku.

Proruski predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je pod sankcijama SAD i Velike Britanije zbog optužbi za korupciju i prijetnje stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH. Na Dodikov separatizam su nedavno upozorili i američki zvaničnici koji su posjetili BiH, šef CIA Vilijam Bern i novi zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Aleksander Kasanof S druge strane, dijalog Kosova i Srbije je u zastoju već više od godinu. Lideri dvije zemlje su u februaru 2023. godine postigli sporazum o putu ka normalizaciji odnosa. U martu iste godine je usaglašen aneks primjene, ali sporazumi nijesu potpisani zbog odbijanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića

LONDON - Velika Britanija i Francuska zatražile su hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija povodom humanitarne situacije u Pojasu Gaze, izjavio je juče britanski premijer Kir Starmer, navodeći da London razmišlja i o sankcijama protiv dva izraelska ministra zbog njihovih komentara o civilnim žrtvama u ratu sa Hamasom.

- Postoji urgentna potreba, sada već veoma dugo, za dostavljanje više pomoći u Gazu - rekao je Starmer u parlamentu, javlja Rojters. Britanija razmišlja o sankcijama protiv izraelskog ministra finansija Bezalela Smotriča i ministra za nacionalnu bezbjednost Itamara Ben-Gvira zbog njihovih izjava u vezi sa ratom u Gazi. - Razmatramo to jer su oči-

gledno odvratni komentarirekao je Starmer, upitan da li bi sankcije bile uvedene protiv Smotriča zbog komentara da bi izgladnjivanje civila u Gazi moglo imati opravdanje i Ben-Gvorove izjave da su počinioci nasilja u naseljima na Zapadnoj obali heroji. - Izrael mora preduzeti sve moguće korake da izbjegne

civilne žrtve, da dozvoli pomoć u Gazi u mnogo većem obimu i da obezbijedi humanitarnim partnerima UN mogućnost da efikasno rade - naglasio je Starmer i najavio da će Britanija sa Francuskom tražiti hitnu sjednicu SB UN povodom tih pitanja.

Mirovni plan pobjede u pet tačaka i tri aneksa: Zelenski u parlamentu

Mark Rute

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija ap

„GLAS CRNOGORCA“ U DRUGOJ POLOVINI 1874. GODINE

U prošlu subotu krštena je novorođena knjaginjica Ana

„Glas Crnogorca” od 19. avgusta 1874. godine

Dopisi Sa Gackoga, 6. avgusta – Čujemo da će doći Afiz-paša Rizvanbegović, Ali-pašin sin. On je rodom Hercegovac i ima dvadeset i šest godina kako je jednom dolazio iz Mostara preko Foče i otišao bio s vojskom na Uskoke. No kad nije mogao ništa tamo učiniti vratio se preko Jezera i Pljevlja, pa dozove na vjeru osam Šljivančana i četvoricu iz Tepaca. Onu osminu Šljivančana objesi na vješala, a onu četvoricu iz

Tepaca osječe, da ih ili veša, ja da li ih pušti, ako mu doćeraju sto goveda i to za dva dana i dvije noći, a ako na urečeni dan ne dođu i ne donesu, da će ih objesiti. I za to budu dobri dva trgovca iz Pljevalja, koji su rodom Drobnjaci, Jošo Šećer i Kosta Brković. I ovi kupe hiljadu brava i sto govedi za dva dana i oslobode svoja četiri brata iz Tepaca. No Šljivčane i još jednog Srbina s Bobova sela i dvojicu iz Kolašina, svega jedanajest objesu u Pljevlja; šestoricu s onu stranu Pljevlja, na putu koji ide Staroj Srbiji i Turci ga zovu Stamboldžada, a pet s ovu stranu, na putu koji ide u Bosnu i Turci ga zovu Bosnadžada. I držao ih je na vješalima sedam dana i nije ih dao ukopati. A pošto prođu sedam dana, odu mu pljevljački trgovci i on im tada dopušti, da ih zakopaju u jednu grobnicu. Drugi put opet došao je preko Jezera u jedno selo, koje se zove Crna Gora, i uzeo je tu 14 Srba i kad je došao blizu Gackoga sve ih je pogubio. I ko će sve pobrojiti šta je počinio, a takav je sigurno i danas, jer vuk dlaku mijenja a ćud nikada. U Gacko niže Lipnika ima četiri tabora nizama. Crna raja pišti od zuluma i od komora i od desetine. Donosi tajin iz Mostara, a osim toga opet gori klačnice na sve strane, jer Turci utvrđuju fortice i sve karaule. Osim toga imao bih da vam javim o mnogim i užasnim nasiljima, koja narod trpi od kako ga Turčin pritište, i koja se svaki dan ponavljaju. U Pivi ima dvije kišle i u njima sjedi nizam. Podaleko odatle čuvale su dvije snahe Vujadina Radovića ovce. Iznenada napadnu ih deset nizama i učiniše grozno djelo, da vam ga opisati ne mogu…

Cetinje, 19. avgusta – U prošlu subotu obavljeno je krštenje novorođene kneginjice, na kojem je dobila ime Ana. Carsko-ruski konsuo g. Jonin zastupao je kumi svije-

tle kneževske porodice, Njegovo Veličanstvo cara ruskog, Aleksandra II. Poslije krštenja bilo je u svijetlome dvoru čestitanje, a u podne objed na koji su imali biti čast pozvati svi g.g. članovi senata, načelnici svijeh vlasti i mnoga druga gospoda. Čestitamo Njihovijem Svjetlostima Knezu i Kneginji ovu veselu svečanost. Neka i posad blagoslovom i svakom srećom obdariva Bog naš vladarski dom, narodom iskreno i oduševljeno ljubljeni, i ispuni sjedinjenje njegove i naše želje. Novosti.

Austrija – Sin i prestolonašljednik cara austrijskog (Rudolf, prim. prir.), postao je 10. o.m. punoljetnim, navršiv šesnajestu godinu. Bečki listovi doniješe tom prilikom uvodne članke, u kojima uznose sposobnosti mladoga carevića. On je, veće, obrazovan za sadanji vijek i vladajuće ideje i kad jednom sam bude učestvovao u budućim događajima, moći će lako u sklad dovesti svoje želje i tradicije carske kuće s pravednim zahtjevima sadanjega vremena.

Njemačka – Izvjesno je da će car Viljelmo pohoditi skorim kralja Viktora Emanujila i da će tom prilikom proći Fiorencu, Napulj i Mletke. Francuska – Maršal Makmahon putuje po Francuskoj. Na svakom mjestu izjavljuje mu narod, da Francuska čezne za definitivnom vladom i da je neizvjesni politički položaj kriv što svi poslovi zapinju. Makmahonu nijesu po volji nimalo takve izjave. Različnosti.

(Brzojav i muzike) Predsjednik kaliforničke akademije znanostih, profesor Davidson, priopćio je u posljednjoj sjednici, da mu je G. Mumford pokazao stroj kojim se zvuci mogu žicom rasprostirati i da je Mumford dodao, da

Predsjednik kaliforničke akademije znanostih, profesor Davidson, priopćio je u posljednjoj sjednici, da mu je G. Mumford pokazao stroj kojim se zvuci mogu žicom rasprostirati i da je Mumford dodao, da je slušao i jasno razbirao glasove koji su iz daljine od 800 milja žicom došli

je slušao i jasno razbirao glasove koji su iz daljine od 800 milja žicom došli. Mumford ozbiljno ostaje pri svojoj tvrdnji te je naumio izvaditi patent.

(Kosti od mamuti) U ciglani Gotliha Koma blizu Brna izvadili su radnici njeki dan više kostih predpotopne velike životinje, i to ne samo po-

jedinu možda kost, već cijele kosture.

„Glas Crnogorca” od 26. avgusta 1874. godine Događaji u svijetu.

Maršal Mak Mahon putuje još uvijek po Bretanji te će se vratiti u Pariz istom u četvrtak noćju. Neugodnosti, koje je pretrpio u Le Mansu i

Afiz-paša Rizvanbegović Šljivančane i još jednog Srbina s Bobova sela i dvojicu iz Kolašina, svega jedanajest objesi u Pljevlja. I držao ih je na vješalima sedam dana i nije ih dao ukopati. A pošto prođu sedam dana, odu mu pljevljački trgovci i on im tada dopušti, da ih zakopaju u jednu grobnicu

San-Malu, dočekale su ga i u Ransu. (…) Kako doznaje „Bijen Pablik”, to nastoje prefekti da ne dođe do maršala nijedna republikanska osoba, pa se u opće na svečanosti pozivaju Orleanci i Bonapartovci. Čuje se također da je u tu svrhu, da ne bude maršal i opat onako neugodno zatečen, kao u Sent Malu, određeno da se u buduće ne bude smio više sloviti nijedan govor prije, dok ne bude predložen prefektu i ministru koji prati maršala, i dok ne bude po ovim odobren. U Nantesu, gdje je dotično municipalno vijeće već vijećalo o govoru, koji da se upravi na maršala, neće se valjda ipak stvar tako povoljno završiti. Rošfor u svoj „Laterni” energično prosvjeduje protivu bonapartističkih listova, koji su njegov bijes pokušali usporediti sa bijegom Bazenovim „Mi smo, veli, sami svoj bijeg izveli, dočim su Bazena pustili da pobjegne. Dočim se mi imamo zahvaliti Bonapartistima što su nas osudili, ima njima Bazen zahvaliti što je pomilovan. Novine odane bonapartizmu, koje su tečajem dviju godina neprestance zahtije-

vale svako jutro i svaku veče da me odprate u Novu Kaledoniju, nijesu prestale iskati za svoga maršala slobodu. Mene su poslali na poluotok Dikos da onđe umrem; a Bazena prognali su na otok sv. Margarete jedino stoga, jerbo nije bilo u cijeloj Francuskoj za bijeg zgodnijega mjesta. Mene su osudili politički neprijatelji kojim je briga bila da me se liše na svaki način, a Bazen stajao je pred sudcima koji su bili odlučili njegov život poštedjeti, dočim bi im bila dužnost da ga kao izdajicu i krivotvornika dadu odzada ustrijeliti. Radi njegove izdaje bio sam osuđen na doživotnu deportaciju, a Rosel platio je životom jerbo je ratni sud koji je imao suditi, sastavljen bio od njegovih sukrivaca kod Meca. Dočim smo mi umakli našim tamničarima uz pogibelj života, otišao je Bazen iz svoga stana pomoću ključa koji mu je dao Mak Mahon, koji ga je valjda i na lađi čekao. Moj pojav na političkom obzorju, pa to je najvažnija točka, biti će u prilog stranci republikanskoj, dočim je povratak Bazenov k njagovoj braći u Čizel-hur k tomu prilagođen, da stranku bonapartističku strmoglavi. Napokon propali Bazen posjetio je najprije Kumera, priskog zapovjednika tvrđe u Kelnu, dočim sam ja smatrao dužnošću svojom, da pruskoga zapovjednika iz svoga stana odpravim, kada je bio iza moga uhvaćenja došao k meni, da mi slobodu ponudi” Novosti.

Rusija – Veliki knez Vladimir vjenčao se sa kneginjom meklenburškom.

Francuska – Maršal Makmahon hoće idućega mjeseca da nastavi putovanje po južnome kraju. Ministarstvo ga odvraća od toga, jer se boji republikanskih manifestacija.

(Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Francuski maršal Patris Makmahon

Knjaževska porodica na povratku iz Manastira

Glavna cetinjska ulica, 1880. godina

Poslovni broj: I.br. 2715/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, protiv izvršnih dužnika Mrvaljević Ćetka iz Nikšića, Grebice bb, i Mrvaljević Draška, iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 24.877,92 eura, dana 16.10.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2715/15 od 02.03.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3925/2007 dana 27.03.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se trideset četvrta prodaja nepokretnosti izvršnih dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 230 KO Mokra njiva PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1600, broj zgrade 1, plan-skica 4-4, potes ili ulica i kućni broj Grebice, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 54 m2, katastarska parcela broj 1603, broj zgrade 1, plan-skica 4-6/03, potes ili ulica i kućni broj Grebice, po načinu korišćenja njiva 2.klase, površine 1995 m2, katastarska parcela broj 1600, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, godina izgradnje 1955, površine 54 m2, u obimu prava susvojine izvršnih dužnika od po ½.

II Ročište za trideset četvrtu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 12.11.2024.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 38.025,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2715/15 od 13.06.2017.godine.

IV Na trideset četvrtoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.802,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na iznos duga od 20.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.3925/07 od 27.03.2007.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br. 168 od 24.01.2011.god, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3925/07, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 16.10.2024. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Iv.br.245/2024

Iv.br.300/2024

Iv.br.436/2024

Iv.br.502/2024

Iv.br.660/2024

JAVNI IZVRŠITELJ BAJOVIĆ JASMINKA iz Herceg Novog, ul.Braće Grbić br.9 U IZVRŠNOJ STVARI IZVRŠNOG POVJERIOCA CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, MOSKOVSKA BR.29 PROTIV IZVRŠNIH DUŽNIKA

Danilo Vuković, Trebesin bb, Herceg Novi Mihajlo Vujačić, Zelenika br.19, Herceg Novi Zorana Ćirić, I Bokeške brigade 68, Herceg Novi Aleksandar Brajković, Narodnog fronta 77, Herceg Novi Ismail Kuč, Trebinjska 77, Herceg Novi Shodno čl.45 ZIO-a, dana 15.10.2024.godine, donijela je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Da se izvršni dužnik Danilo Vuković, sa posljednjom poznatom adresom Trebesin bb, Herceg Novi, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rješenje o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima Iv.br.245/2024 od 07.05.2024.godine; da se izvršni dužnik Mihailo Vujačić, sa posljednjom poznatom adresom Zelenika br.19 , Herceg Novi, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rješenje o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima Iv.br.300/2024 od 27.05.2024.godine; da se izvršni dužnik Zorana Ćirić, sa posljednjom poznatom adresom I Bokeške brigade 68, Herceg Novi, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo Rješenje o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima Iv.br.436/2024 od 05.07.2024.godine; da se izvršni dužnik Aleksandar Brajković, sa posljednjom poznatom adresom Narodmnog fronta 77, Herceg Novi, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rješenje o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima Iv.br.502/2024 od 25.07.2024.godine; da se izvršni dužnik Ismail Kuč, sa posljednjom poznatom adresom Prizrenska 28, Herceg Novi, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rješenje o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima Iv.br.660/2024 od 27.09.2024.godine. Ukoliko se izvršni dužnik Danilo Vuković ne javi ovom Javnom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno dostavljeno Rješenje o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima Iv.br.245/2024 od 07.05.2024.godine; ukoliko se izvršni dužnik Mihailo Vujačić ne javi ovom Javnom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno dostavljeno Rješenje o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozimaIv br.300/2024 od 27.05.2024.godine; ukoliko se izvršni dužnik Zorana Ćirić ne javi ovom Javnom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da joj je ovim objavljivanjem uredno dostavljeno Rješenje o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima Iv.br.436/2024 od 05.07.2024.godine; ukoliko se izvršni dužnik Aleksandar Brajković ne javi ovom Javnom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno dostavljeno Rješenje o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima Iv.br.502/2024 od 25.07.2024.godine; ukoliko se izvršni dužnik Ismail Kuč ne javi ovom Javnom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno dostavljeno Rješenje o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima Iv.br.660/2024 od 27.09.2024.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno članu 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO-a.

Javni izvršitelj Bajović Jasminka

17. oktobar 2024.

Na osnovu člana 14 Odluke o finansiranju sporta u Glavnom gradu („Službeni list CG- Opštinski propisi“, broj 19/24), Sekretarijat za sport Glavnog grada Podgorice raspisuje

J A V N I K O N K U R S za raspodjelu termina sportskim organizacijama u sadržajima „Sportski objekti“ doo Podgorica, za 2025. godinu

Predmet Konkursa Predmet Konkursa je raspodjela termina sportskim organizacijama sa sjedištem na teritoriji Glavnog grada u sadržajima „Sportski objekti“ doo na teret sredstava iz Budžeta Glavnog grada.

Potrebna dokumentacija Uz prijavu na konkurs sportska organizacija podnosi: - program rada sportske organizacije za narednu godinu koji se podnosi na propisanom obrascu, - rješenje o upisu u Registar sportskih organizacija u skladu sa Zakonom o sportu, - potvrdu iz Uprave za inspekcijske poslove da protiv sportske organizacije nije pokrenut postupak privremene zabrane obavljanja sportske djelatnosti (ne starija od 30 dana), - potvrdu iz Centralne banke CG da sportskom subjektu nijesu blokirani računi(ne starija od 30 dana), - potvrdu od organa uprave nadležnog za poslove utvrđivanja, kontrole i naplate javnih prihoda da sportski subjekt nema neizmirenih poreskih obaveza do 31. decembra prethodne godine, - potvrdu nacionalnog sportskog saveza, kojom se potvrđuje tačnost rezultata klubova, - izjavu ovlašćenog lica u sportskoj organizaciji o istinitosti podataka navedenih u prijavi za konkurs –ovjerena od strane suda, organa lokalne uprave nadležnog za poslove ovjeravanja ili notara.

Pravo učešća na konkursu i kriterijumi

Pravo učešća na konkursu imaju sportske organizacije sa sjedištem na teritoriji Glavnog grada nakon isteka roka od jedne godine od dana njihovog osnivanja. Prioritet za korišćenje termina imaju sportske organizacije čiji je osnivač Glavni grad Podgorica. Kriterijumi za raspodjelu termina za treninge su: vrednovanje programa rada sportske organizacije; tradicija društveni značaj sportske organizacije (tradicija postojanja društvena priznanja sportskog kluba; masovnost članova sportskog kluba/uzrasne kategorije kluba; masovnost registrovanih sportista kod nacionalnog sportskog saveza); karakteristike takmičarskih aktivnosti u svim uzrasnim kategorijama sportskog kluba(karakter takmičenja, po kalendaru sportskog saveza, u godini koja prethodi konkursu); postignuti rezultati sportskog kluba u prethodnoj godini (za ekipne i pojedinačne sportove); organizacija i realizacija nacionalnih i međunarodnih sportskih manifestacija u godini koja prethodi konkursu;broj reprezentativaca i postignuti rezultati takmičara sportskog kluba (broj takmičara sportskog kluba u reprezentativnim selekcijama Crne Gore (postignuti rezultati takmičara sportskog kluba za reprezentaciju Crne Gore na zvaničnim međunarodnim takmičenjima, u godini koja prethodi konkursu); razvijenost masovnost takmičarskog i netakmičarskog sporta (broj klubova istog sporta u Crnoj Gori, broj klubova istog sporta u Glavnom gradu); međunarodne aktivnosti klubova iz netakmičarskog sporta društva za sportsku rekreaciju; vrednovanje statusa sporta prema kategorizaciji.

Sportski sadržaji

Sportski sadržaji koji su na raspolaganju sportskim organizacijama na Javni konkurs za besplatno korišćenje sadržaja u „Sportski objekti“ doo su: SC „Morača“ (velika, mala borilačka sala), Gradski bazeni (bazeni prostor za stoni tenis), Strelište “Ljubović” Univerzalno sportsko igralište (Venom).

Obrasci Prijava na konkurs se podnosi na: prijavnom obrascu T1 za ekipne sportove, prijavnom obrascu T2 za individualne sportove i prijavnom obrascu T3 za netakmičarske sportove i rekreaciju isti se mogu preuzeti na web sajtu Glavnog grada: www.podgorica.me u prostorijama Sekretarijata za sport. /Utvrđivanje rang liste Vrednovanje programa rada utvrđivanje rang liste sportskih organizacija koje ispunjavaju uslove za dodjelu termina izvršiće Komisija u skladu sa uslovima kriterijumima iz Odluke o finansiranju sporta u Glavnom gradu, Pravilnika o bližim kriterijumima za raspodjelu sredstava sportskim subjektima. Rang lista objavljuje se na internet stranici Glavnog grada u roku od deset dana od dana isteka konkursa. Učesnik konkursa ima pravo prigovora na rang listu koji se podnosi preko Komisije za Službu glavnog administratora u roku od 8 dana od dana njenog objavljivanja.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu „Pobjeda“, na internet sajtu Glavnog grada oglasnoj tabli Sekretarijata za sport.

Prijava na Konkurs sa svim traženim uslovima dostavlja se u zatvorenoj koverti u prostorijama Sekretarijata za sport, ulica Marka Miljanova broj 4 (zgrada Muzeja i galerije Podgorica) sa naznakom za “Javni konkurs” i nazivom sportske organizacije. Neblagovremene i nepotpune prijave, kao prijave koje nijesu sačinjene na propisanom obrascu neće se razmatrati.

Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na konkursu mogu se dobiti svakog radnog dana u Sekretarijatu za sport, na tel. 020/225-168 ili putem e-maila: sekretarijatzasport@podgorica.me.

Poslovni broj: I.br.2715/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, protiv izvršnih dužnika: 1. Mrvaljević Ćetka iz Nikšića, Grebice bb, 2.Mrvaljević Draška iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 24.877,92 eura, na osnovu izvršne isprave –ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3925/2007 dana 27.03.2007. godine, dana 16.10.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnim dužnicima I i II reda Mrvaljević Ćetku iz Nikšića, Grebice bb, Mrvaljević Drašku iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXXIII prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 16.10.2024. godine i Zaključka o XXXIV prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 16.10.2024. godine. Izvršni dužnici II reda Mrvaljević Ćetko iz Nikšića i Mrvaljević Draško iz Podgorice, se mogu obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXXIII prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 16.10.2024. godine Zaključka o XXXIV prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 16.10.2024. Upozoravajugodine. se izvršni dužnici II reda Mrvaljević Ćetko iz Nikšića i Mrvaljević Draško iz Podgorice, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 16.10.2024.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je doo DOO “POINT M“ Rožaje donijeto rješenje, br. UPI 06-322/24-482/6 od 15.10.2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat „Nadstrešnica- auto perionica“ na katastarskoj parceli 1171/5 KO Ibarac I- opština Rožaje.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da za navedeni projekat nije potrebna izrada elaborata, kao i to da se ne očekuje negativan uticaj na segmente životne sredine pri realizaciji projekta. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Rožaje u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Opštine Rožaje. Žalba se predaje preko Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje.

SEKRETARIJAT ZA PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA OPŠTINE ROŽAJE

da je doo SZR “BATO H“ Rožaje donijeto rješenje, br. UPI 06-322/24-479/6 od 15.10.2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat „Nadstrešnica- autoperionica pranje tepiha“ na katastarskoj parceli 1137/17 KO Rožaje- opština Rožaje.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da nije potrebna izrada elaborata, kao i to da se ne očekuje negativan uticaj na segmente životne sredine pri realizaciji projekta. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Rožaje u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Opštine Rožaje. Žalba se predaje preko Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje.

SEKRETARIJAT ZA PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA OPŠTINE ROŽAJE

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće, „HARD DISCOUNT LAKOVIC” d.o.o. iz Podgorice, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za za projekat izgradnje objekta centralne djelatnosti na katastarskim parcelama 396/1 i 397/1, KO Škaljari I, u zahvatu PUP-a Kotor, opština Kotor.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 7, kao i u Sekretarijatu za zaštitu prirodne i kulturne baštine, opština Kotor, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org. me.

Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 18.11.2024. godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u multimedijalnoj sali centra za kulturu „Nikole Đukovića“, dana 01.11.2024. godine, sa početkom u 10 časova.

Bar – Bjeliši prodajem

uknjižene placeve 300 i 460 m2 - 80 €∕ m2

Tel. 069/332-332

Iv.br.953/2023

BAR- povoljno prodajem placeve 300, 365, 468 m2 , put.

Tel. 069/332-332

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom A.D. Podgorica, ul.Moskovska br.29, Podgorica, PIB: 02289377, koga zastupa punomoćnica Jovana Pavlović, advokatica iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Zorana Bukilića iz Kolašina, Dragovića Polje bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.10.2024.godine, shodno čl.45 ZIO-a

da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom A.D. Podgorica, protiv izvršnog dužnika Zorana Bukilića, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv.br.953/2023 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku Zoranu

Bukiliću- Rješenje o izvršenju Iv.br.953/2023 od 20.07.2023.godine i Rješenje o troškovima Iv.br.953/2023 od 11.06.2024.godine S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik Zoran Bukilić u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 16.10.2024. godine Ivan Sekulić

Iv.br.1033/24

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Lovćen Auto” DOO Podgorica, sa sjedištem na adresi ul. Novaka Miloševa 6/2, protiv izvršnog dužnika Daniela Altera, iz Plava, Brezojevice bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 16.10.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Zapisnik

IZVLAČENJE NAGRADA U NAGRADNOJ IGRI

„BENECOS septembar 2024“ Podgorica, 15.10.2024. Cosmetics market ulica Ilije Plamenca Zabjelo Podgorica - mjesto izvlačenja nagrada u okviru nagradne igre „BENECOS septembar 2024“ za koju je izdata saglasnost br. 01-424/24-167512 dana 230.07.2024. Način izvlačenja: Slučajnim odabirom iz kutije predvidjene za račune. Dobitnici nagrada 20 vaučera* u vrijednosti 20.00€ za trgovinu Benecos proizvoda u Cosmetics objektima:

1.Snežana Lončarević, Podgorica

2.Biljana Miljanić, Podgorica

3.Zorica Djurović, Podgorica

4.Ekaterina Krisanova, Tivat

5.Jelena Novaković, Podgorica

6.Jovana Nedović, Podgorica

7.Tamara Bogavac, Podgorica

8.Mirjana Delić, Podgorica

9.Elza Bibić, Podgorica

10.Aldina Kalač, Podgorica

11.Žana Djurović, Podgorica

12.Tamara Marković, Tivat

13.Milica Vukmirović, Podgorica

14.Dušica Krvavac, Pljevlja

15.Sladjana Broćić, Kotor

16.Nataša Uskoković, Podgorica

17.Milorad Radinović, Podgorica

18.Dubravka Paladin, Bar

19.Dušanka Kodžulović, Podgorica

20.Vukadin Mitrović, Podgorica

*vaučer se može iskoristiti do 15.11.2024.

Komisija :

MIRA VUČINIĆ

DANIĆA KRIVOKAPIĆ

TIJANA TERZIĆ

Dana 16. oktobra 2024. preminuo je u 90. godini života naš dragi

ĐORĐIJE Vasov JOVIĆEVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 17. oktobra od 9 do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni:

supruga BRANKA, kćerke SPOMENKA i SNEŽANA, sin VASO, unučad IGOR, DRAGANA, MATIJA i MARIJA, brat PAVLE, snahe SOFIJA i SANJA, sinovac, sinovice, sestrići, sestrične, praunučad i ostala rodbina

Dana 15. oktobra 2024. preminuo je u 85. godini naš voljeni otac, đed, brat

DRAGIŠA Radosava STEVOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Žabljak 16.oktobra od 12 do 18 časova i 17. oktobra od 9 do 13 časova.

Sahrana će se obaviti na mjesnom groblju Borje u 14 časova.

Ožalošćeni: sinovi DRAGAN i DUŠKO, snaha IRMA, unučad HANA i LUKA, braća DOBRILO, BORIVOJE i NEĐELJKO i ostala mnogobrojna porodica STEVOVIĆ i DUBLJEVIĆ

Саучешће

у дому

646

643

Dana 10. oktobra 2024. poslije kraće bolesti preminuo je u 89. godini u Beogradu, gdje je i sahranjen

MIRKO LIPOVAC

Počivaj u miru, dobri naš ujače.

17. oktobar 2024.

Tvoji : MIKICA, NENO i BRANO sa porodicama

645

Tužnim srcem javljamo da je 16. oktobra 2024 u 75. godini preminuo naš dragi

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 17. oktobra od 10 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: sestre STANE, MILEVA i MARTA i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i đedu

MILOŠ BEŠEVIĆ

Od kćerke DALIBORKE sa porodicom

Posljednji pozdrav

Od NIKOLE,

Najdraži naš kume

ANDRIJA MEDOJEVIĆ

Hvala ti na neizmjernoj sreći i radosti tvojim rođenjem. Hvala ti na svakom iskrenom osmijehu punom topline, na svakom bistrom pogledu prožetom najljepšom emocijom, na svakom radovanju kad bismo se vidjeli.

Dijete si ljubavi i ljubavlju si zračio sve oko sebe. Zahvalni smo za svaki trenutak proveden sa tobom, za svaki zagrljaj tvojim milim ručicama. Pazićemo na tvog brata Ognjena i na tvoje najbolje roditelje. Budi uz nas, a mi ćemo te za života uvijek nositi u srcima i mislima.

Tvoji MILOŠ, IVANA i SOFIJA

Posljednji pozdrav voljenom stricu

ĐORĐIJE Vasov JOVIĆEVIĆ

Dragi đede, tvoj častan život, plemenitost i dobrota obavezuje nas na vječno sjećanje i poštovanje.

MIRO, VANJA, NIKOLA i DANILO ĆETKOVIĆ

ĐORĐIJE Vasov JOVIĆEVIĆ

Dobri đede, hvala ti na dobroti, pažnji i ljubavi. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. Čuvaćemo uspomenu na tebe sa ljubavlju i poštovanjem.

IVANA, SLAĐANA, MILICA i SAŠA NOKOVIĆ

ĐOKU JOVIĆEVIĆU

Počivaj u miru, ostaješ zauvijek u našim srcima i uspomenama.

STEVOVE šćeri

VESNA, LIDIJA i BILJANA

654

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

MILISAVU ĐUROVIĆU

Neka te u tišini vječnoga mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava. Počivaj u miru.

Tvoja sestra MILEVA i sestrići MIODRAG i ĐURO

Posljednji pozdrav našoj tetki

SENKI Ranka PAUNOVIĆ

Draga tetka, počivaj u miru.

RAJKO, ANA, MARINA, TANJA i NATAŠA sa porodicama

657

godine je od smrti naše voljene i stamene

MARINE Božidara MILOVIĆ rođene BRKULJAN

Dok god dišemo mislićemo na tebe. Zahvalni smo na svemu što si uradila za nas. Nedostaješ nam svima!

TVOJA VOLJENA PORODICA

17. 10. 2002-17. 10. 2024.

Samo je vrijeme prošlo. Ljubav prema tebi i bol za tobom nikad neće.

Tvoji: ZORKA, SAŠKA, SANJA i NIKOLA

Dvije

MOMČILO MOMO VEŠOVIĆ

MILOŠU

BRANKE, NIKOLINE, KRISTINE, LUKE i LORENE 652

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

SRĐAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Četvrtak, 17. oktobar 2024.

Poslovna oznaka I.br.2351/2023

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca DOO “ PRIMATO” Herceg Novi, koga po punomociju zastupa Slobodan Smolović advokat iz Podgorice, na adresi Vučedolska br.7, protiv izvršnog dužnika “MAX ŠPED” D.O.O. PODGORICA, na adresi Ćemovsko polje bb, radi naplate novčanog potraživanjačl. 45 ZIO-a , dana 15.10.2024. godine, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku “MAX ŠPED” D.O.O..vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju sa prilozima I.br. 2351/2023 od 29.12.2023. godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda.Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Iv. broj 946/24 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorski Telekom” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Jovanović Igora, Grlić bb, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 404,71 €, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda od 25.06.2024. godine, za period 01.06.2023. godine do 29.02.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 16.10.2024. godine, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Šaranović Radojki vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv. broj 946/24-2, od 24.09.2024. godine, kojim je isti obavezan da na ime duga isplati izvršnom povjeriocu iznos od 404,71 €. Isti izvršni dužnik može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenog pismena. Upozorava se isti izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Iv.br.953/2023 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom A.D. Podgorica, ul.Moskovska br.29, Podgorica, PIB: 02289377, koga zastupa punomoćnica Jovana Pavlović, advokatica iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Zorana Bukilića iz Kolašina, Dragovića Polje bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.10.2024.godine, shodno čl.45 ZIO-a J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom A.D. Podgorica, protiv izvršnog dužnika Zorana Bukilića, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv.br.953/2023 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku Zoranu Bukiliću- Rješenje o izvršenju Iv.br.953/2023 od 20.07.2023.godine Rješenje o troškovima Iv.br.953/2023 od 11.06.2024.godine S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik Zoran Bukilić u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 16.10.2024. godine Ivan Sekulić

Iv.br.1033/24

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Daniela Altera, sa zadnje poznatom adresom Brezojevice bb, Plav. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1033/24 od 25.09.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 15.010.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv. broj 946/24

Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorski Telekom” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Jovanović Igora, Grlić bb, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 404,71 €, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda od 25.06.2024. godine, za period 01.06.2023. godine do 29.02.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 16.10.2024. godine, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Šaranović Radojki vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv. broj 946/24-2, od 24.09.2024. godine, kojim je isti obavezan da na ime duga isplati izvršnom povjeriocu iznos od 404,71 €. Isti izvršni dužnik može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenog pismena. Upozorava se isti izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka,

PR tekst

Portonovi sprema još jednu magičnu prazničnu sezonu

Nakon uspješne ljetnje sezone, Portonovi rizort priprema još jednu prazničnu sezonu koja će i ove godine još jednom pokazati da zima na moru donosi posebne čari. Rizort će raznovrsnošću ponude privući brojne goste i posjetioce i potvrditi da je Portonovi atraktivna destinacija tokom svih godišnjih doba.

Zime na moru o kojima se priča

Prethodne dvije Portonovi praznične sezone nikoga nijesu ostavile ravnodušnim, a praznična dekoracija širom rizorta mamila je posjetioce sa svih strana svijeta da upravo ovo bude adresa na kojoj će ući u novu godinu.

„Od otvaranja rizorta, naš cilj je da lokalnoj zajednici, gostima i stanarima Portonovoga pružimo razloge da sa nama budu svakoga dana u godini, bez obzira na godišnje doba. Ovo je jako važno za razvijanje destinacije, i vjerujemo da u kontinuitetu zajedno sa partnerima dokazujemo da je moguće privući goste ukoliko imamo dobar sadržaj i kvalitetnu

ponudu“, istakao je Rashad Aliyev, izvršni direktor Portonovog.

Prethodne godine na Marina trgu organizovani su brojni koncerti, zabave za djecu, svjetlosni šou ali i praznični bazar koji je donio najraznovrsnije delicije uz Portonovi restorane koji su uvijek imali da ponude dodatnu zabavu u prazničnim danima. Tokom prethodne praznične sezone na Marina trgu nastupali su Burak Yeter, Michael Jackson Tribute Band, Elemental, Ida Prester & Lollobrigida, Mostar Sevdah Reunion, Fantom, Marijana Zlopaša, klape Kaše i Castel Nuovo, Trio Gušt, i mnogobrojni bendovi i DJ-evi.

„Otvaranje ovogodišnje praznične sezone planiramo u subotu 7. decembra, na Marina trgu gdje ćemo i ove godine svečano upaliti lampice na jednoj od najvećih i najljepših jelki u regionu. I ove godine Portonovi marina trg će biti centralna lokacija Prazničnog bazara i koncertnih dešavanja, dok će praznična dekoracija biti svuda u rizortu. Pored aktivnosti u Porto-

novom, hotel One&Only Portonovi će biti još jedno mjesto za nezaboravne trenutke ove zime“, najavio je Aliyev.

U delicijama sa Portonovi Prazničnog bazara posjetioci će uživati od 21. decembra do 8. januara. Najukusnija hrana i napici biće u ponudi na 9 kućica – od kuvanog vina, preko preukusnih burgera do tople čokolade i palačinki, ponovo će se naći nešto za najrazličitije ukuse.

Kalendar koncertnih dešavanja će uskoro biti

objavljen na www.portonovi.com, kao i društvnim mrežama Portonovog.

Dnevne posjete, praznični vikend ili duži boravak uz svjetiljke na moru?

Bilo da tražite jednodnevni izlet, vikend prepun čarolije, ili produženi boravak kako biste potpuno uživali u zimskom ambijentu na obali, Portonovi priprema posebne praznične ponude koje će zadovoljiti želje

gostiju. Uz izbor ekskluzivnih paketa smještaja, gosti će moći da uživaju u luksuzu i pogodnostima rizorta s pet zvjezdica, gdje se svaki trenutak pretvara u iskustvo za pamćenje.

Bilo da se odlučite za kratku posjetu ili planirate da provedete više dana otkrivajući svaki kutak ove magične destinacije, Portonovi obećava atmosferu u kojoj ćete se osjećati kao kod kuće, a svaka noć će biti začinjena posebnom svjetlosnom čarolijom na moru.

Nagradna igra

Sa puno žara

PRAVILA NAGRADNE IGRE

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom.

Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada. 10 x 5m drva

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) izvučena su 15. 10. 2024. godine, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) biće izvučena 31. 10. 2024. godine u 13h.

Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.

zbog čega interesantan početak Kuaronove miniserije „Disclaimer“ sa Kejt Blančet nagovještava autorsku viziju za poštovanje ili : Str. 4, 5. i 6.

Četvrtak, 17. oktobar 2024. broj 444.

Soﬁsticirana osmosmjerka

17. oktobar 2024.

POBUNE UMA

Ustanak

Udjetinjstvu

sam obožavao dvije knjige, obje zbog velikog broja fotografija ili ilustracija: Bukvar i Monografiju o Nikšiću. Moje djetinjstvo uljepšavala su dva heroja o kojima nijesam ništa znao: golman Žiža i Čedomir Ljubo Čupić. U jednom dnevničkom razmišljanju u srednjoj školi zapisao sam: „Ljuba Čupića prvi put sam vidio u jednoj staroj očevoj monografiji o Nikšiću. U dnu stranice nalazio se natpis o njemu i ženi čija se fotografija nalazila pored njegove. Ne znam ko ih je uslikao, ali tada mi se činilo da je Ljubo srećan što ga fotografišu a da Joki to nikako nije prijalo. U monografiji, svi su bili ozbiljni; doživljavao sam ih kao tjeskobne ljude. Osim Ljuba, jedino je blago razvučen osmjeh imao livničar iz Željezare. Ljuba su strijeljali, a radnik je slavio samoupravni socijalizam...“

Iduće neđelje Pobjeda proslavlja jubilej, 80 godina od izlaska prvog broja u Nikšiću, davnog 24. oktobra 1944... Ime je dobila u čast pobjede nad fašizmom. Prvi narodni heroj u Jugoslaviji bio je Petar Leković. Sjećanja kažu da je poginuo u borbi štiteći odstupnicu svog bataljona. Kada mu je ponestalo municije sa kamenom u ruci krenuo je na neprijatelja. Osam decenija kasnije, nameće se pitanje ko su narodni heroji...

Prošle godine moderirao sam razgovor sa velikanom svjetske kinematografije Želimirom Žilnikom na Fakultetu dramskih umjetnosti u Cetinju. Tokom priprema nas dvojica koncipirali smo set predavanja u vidu razgovora podijeljenih na nekoliko tematskih cjelina. Jedno od predavanja nosilo je naziv „Istraživanje istorije i sjećanja u kontekstu iznenadnih društvenih i političkih preokreta, u snažno medijatizovanom svijetu oko nas“.

U takozvanom case study razgovoru Žilnik je inspirativno govorio, između ostalog, o „Ustanku u Jasku“ (1973). Studentima je pokušao da objasni da je ovaj film nastao kao odgovor na naslove koji su pripadali tzv. „crvenom“ ili „partizanskom talasu“. Inspirativno je govorio o tome što za njega jesu narodni heroji NOB-a i heroji uopšte. Što jesu partizani i koliko je bilo

Piše: Sead ŠABOTIĆ

Srbija, Crna Gora i ostale eks-Ju zemlje uzdižu heroje iz ondašnjih ratova. Stvaraju nove od onih koji to nijesu. U nadi da četnici, ustaše i njima slični nikad neće postati heroji, moramo se naoružati istinom, suštinom i temeljnim obrazovanjem

važno podići ustanak protiv okupatora. Iz perspektive tih ljudi i onog vremena, a ne ovog našeg sa naknadnom pameću...

Termin „heroj“ u ondašnjem i u današnjem vremenu, nažalost, predstavlja vješt politički igrokaz. Heroj se postaje, najčešće i nažalost, naknadno. U jednoj raspravi o herojima prijatelj i ja nalazimo zajednički jezik – ne možeš biti heroj ako nijesi totalna „budala“ spremna da rizikuje sve zarad slobode. Iako nastao 1973, „Ustanak u Jasku“ ostao je i te kako aktuelan. Moramo biti svjesni da Žilnik duboko zalazi u psihu, emociju i misao svojih junaka. Sve ono

suštinski važno za njegove likove dešava se na intimnom planu. Oni nisu epski junaci poput Bulajićevih u filmu „Bitka na Neretvi“ (1969). Žilnikovo djelo rastrzano je između lokalnog i univerzalnog, koji ne protivrječe jedno drugom, već egzistiraju u saglasju. Nema dileme da je prikazom običnih seljana iz sela Jazak, Žilnik na uskom geografskom i istorijskom prostoru došao do univerzalnog. Ako dublje posmatramo Žilnikovu neepskost likova u filmu „Ustanak u Jasku“ uvidjećemo da njegovo djelo zaista donosi i istorijsku, ali istovremeno i jednu dubinsku sliku stvarnosti. Mještani sela Jazak jesu seljani čija se svakodnevica svodi na obradu zemlje i danonoćni rad – ali i suštinski narodni heroji NOB-a, Jugoslavije i Srbije koja je ustala da odbrani slobodu. Ipak, Žilnik je dijete narodnih heroja: Konrada Žilnika i Milice Šuvaković. Da zaključim: osobina Žilnikove poetike je i tradicionalna; ona na taj način prevazilazi tradiciju jer je istovremeno stvara. Žilnik je subjektivist i po tome je blizak autorskom i gotovo pjesničkom izrazu sublimirajući bezbrojne sinteze koje ćemo tek otkriti. Boris Buden je to divno zaključio, Žilnik je stvaralac kolektivnog iskustva!

Nažalost, Srbija, Crna Gora i ostale eks-Ju zemlje fabrikuju heroje iz ondašnjih ratova. Stvaraju nove od onih koji to nijesu. Hrvatima polazi za rukom ono što će Srbima uspjeti u dogledno vrijeme, na talasu besprizornog primitivizma – da pomire kvislinge i okupatore sa jedne i ustanike, heroje i oslobodioce sa druge strane. U nadi da četnici, ustaše i njima slični nikad neće postati heroji, moramo se naoružati istinom, suštinom i temeljnim obrazovanjem.

Nalazim za shodno tekst treba završiti pjesmom mještanke sela Jazak: „Još da mi je i da mogu/ da Hitleru slomim nogu/ Pa da prošetam Lenjingradom/ sa Crvenom mojom gardom!“ U čast herojima koji jesu sačuvali Crnoj Gori obraz: Vladimiru Baroviću i Krstu Đuroviću

U FOKUSU Interesantan početak Kuaronove mini-serije „Disclaimer“

Postoje serije koje je lako voljeti i u njima uživati, a ima i nekih koje uopšte ne donose tipičnu vrstu užitka, čiji su likovi daleki i strani, možda čak i odbojni, ali čije priče su toliko precizno i potkovano spakovane, da ne mogu da ne izmame vaše duboko poštovanje. Sudeći prema dvije emitovane epizode Eplove nove sedmodjelne mini-serije, oskarovac Alfonso Kuaron snimio je baš takav autorski projekat.

Što se može dogoditi do kraja –a može biti štošta, trenutno ne znamo, ali već smo sigurni da je „Disclaimer“ jedna od najopasnijih serija godine. I da ćemo preostalih pet epizoda, koje izlaze petkom, čekati nestrpljivo i pomno, kao televiziju sa pedigreom; ma, kao prestige TV u najboljem smislu te riječi.

Teška istina

Svjetska premijera u Veneciji i pronalazak „kuće“ na striming servisu Apple TV+ koji, uz HBO, ponajbolje brani boje vrhunske televizijske umjetnosti, ne čude kada znate da za „Disclaimer“ okupljen pravi-pravcati dream team. Osim kreatora, režisera i scenariste Kuarona, tu su direktori fotografije Emanuel Lubecki i Bruno Delbonel, a ispred kamere dokazani velikani Kejt Blančet , Kevin Klajn , Saša Baron Koen i Lesli Manvil, te hipertalentovane zvijezde u usponu – Kodi Smit-Mekfi (nominovan za Oskara za „The Power of the Dog“, Džejn Kempion, 2021) i Luis Partridž (Sid Višus u mini-seriji „Pistol“, velika faca u

Sofisticirana osmosmjerka

Netfliksovoj simpatičnoj franšizi „Enola Holmes“). Adaptacija istoimenog romana iz 2015. autorke Rene Najt vrti se oko Katerin Rejven -

skroft (Blančet), ugledne TV novinarke i dokumentaristkinje koja je izgradila karijeru na razotkrivanju teških istina. Upoznajemo je u trenutku kada prima nagradu za posljednji autorski podvig, apsolutno nesvjesna da će je te noći, kada dođe kući, sačekati koverta koja bi mogla razotkriti tešku istinu u vezi nje same. I srušiti joj ne samo karijeru, nego čitav život koji je izgradila sa suprugom Robertom (Koen) i sinom Nikolasom (Smit-Mekfi).

Prije 20 godina, na jednoj plaži u Italiji dogodilo se nešto za što je Katerin mislila da ga je ostavila za sobom. No, baš te noći kada su je svi slavili kao jedno od najvažnijih lica dokumentaristike, dobila je kover-

tu sa samoizdatom knjigom „The Perfect Stranger“. Unutra – posveta sinu Džonatanu (Partridž). I „odricanje od odgovornosti“ koje je završilo u naslovu Eplove serije, zapisano baš ovako: „Svaka sličnost sa stvarnim osobama, živim ili mrtvim, nije slučajna.“ Među tim stranicama, u „užasnom ženskom liku koji je dobio što je zaslužio“, Katerin će prepoznati sebe. Istog trenutka, znaće da joj je neko za petama i da će činiti sve da je natjera da pati i da plati za to što je uradila. Da će razrušiti njen svijet do temelja. I osvetiti se, kao da sjutra ne postoji. Taj neko, ko će sa Katerin otići all in, zove se Stiven Bridžstok (Klajn) i penzionisani je uči-

Trijumfalan TV povratak Kejt Blančet nakon serije „Mrs. America“

Kevin Klajn, maestralan kao teatralni i toksični gerijatrijski osvetnik

17. oktobar 2024.

„Disclaimer“ sa Kejt Blančet nagovještava autorsku viziju za poštovanje

Sofisticirana osmosmjerka

Način na koji se Kuaron igra naracijom i formom, ključan je za razumijevanje onoga što želi da postigne sa pričom o jednoj ženi čija će tajna odjeknuti kao nuklearna bomba

telj bez ijednog preostalog damara za životom. Prije devet godina, ostao je bez supruge Nensi (Manvil), a dvije decenije ranije – bez devetnaestogodišnjeg sina Džonatana.

U trenutku kada ga upoznajemo, Stiven djeluje kao osoba na ivici suicida. No, sve se mijenja nakon što slučajno pronađe skriveni ključ od Nensinog radnog stola, a u ladici neobjavljeni rukopis romana „The Perfect Strangers“. I svežanj kompromitujućih fotografija jedne plavuše (Leila Džordž) mnogo starije od njegovog sina, a koju je očigledno, tokom boravka u Veneciji, odakle su mu ga vratili mrtvog i bijelog, fotografisao Džonatan.

Naracija i forma

„Čuvajte se naracije i forme. Njihova moć može nas približiti istini, ali takođe može postati i moćno oružje za manipulaciju.“ Ove riječi odnose se na Katerinin rad i služe kao uvod u njeno preuzimanje nagrade na bini, ali takođe su i odlična uvertira za ono što slijedi u seriji „Disclaimer“. Jer, način na koji se Kuaron igra naracijom i formom ključan je za razumijevanje onoga što želi da postigne sa pričom o jednoj ženi čija će tajna odjeknuti kao nuklearka.

Vrlo je interesantno narativno klupko koje Kuaron koristi, neprekidno skačući između prošlosti i sadašnjosti, preplićući nekoliko narativnih linija i birajući neobična naratorska rješenja za karakterizaciju. Recimo, za razliku od Stivena, čije osvetničke misli, kroz njegov sopstveni glas, čujemo iz off-a, Katerinin nervni slom i sve ono što ga prati – „prepričava“ Indira Varma. Glavna junakinja ima sopstvenu naratorku i tumača svojih misli, sjećanja i djela, kao da nije glavna akterka, nego samo lik u filmu o svom životu. Naracija je opasno zakukuljena i zahtijeva vrlo pažljivo gledanje, te obraćanje pažnje na najsitnije detalje, od toga koje glagolsko vrijeme koristi određeni narator, do toga kako je vizuelno riješen određeni narativni rukavac. Svaka sitnica je bitna, ništa nije kako se (možda) čini na prvi pogled, iz kadra u kadar potcrtava Kuaron, sve vrijeme se vraćajući na ono upozorenje o naraciji i formi sa početka, i podsjećajući da morate da razmišljate

ne samo o tome što vidite, nego kako vam je to nešto – i vizuelno i narativno - servirano. Koje informacije znamo? Što mislimo da znamo? Ko nam ih pruža? Kako to radi, koju formu bira? Možemo li svom „izvoru“ da vjerujemo? Nije li i on možda žrtva sopstvenih zabluda, pogrešnih ili polovičnih informacija, predrasuda i uvjerenja? I emocija... jer što da radimo s emocijama?

Imaju li naša osjećanja, predrasude i ostali filteri – većinski ili manjinski uticaj na način na koji primamo i procesuiramo činjenice, ljude i događaje?

Nije valjda da ni na što ne utiču? Da li nas zasljepljuju, da li krivotvore fakte, da li nas sprečavaju da prepoznamo pravu istinu? Postoji li zapravo samo jedna, apsolutna istina – ili ih ima onoliko koliko i ljudi?

Oltar pažnje

Mogli bismo ovako od jutra do sjutra, pričajući o tome kako je jedna tragedija na italijanskoj plaži dekonstruisana, ko je došao u poiziciju da o njoj govori, da je tumači i kontroliše narativ; koliko se tim naratorima može vjerovati; postoji li objektivna istina ili smo osuđeni na tiraniju subjektivnosti, dok je svijeta i vremena... ali jasno vam je iz navedenog: Kuaron se u seriji „Disclaimer“ igra boga, testirajući i do koske provocirajući sopstvene gledaoce, tjerajući moždane vijuge u galop i iscrpljujući čak do granica frustracije. Kao što rekosmo, ova je serija punokrvni izdanak prestižne televizije, sa njom slobodno zaboravite na skrolovanje te-

lefona ili bilo koju radnju koja podrazumijeva podijeljenu pozornost. Ne, „Disclaimer“ je nešto što se može suštinski iskusiti samo ako Kuaronu i njegovom timu iz snova – na oltar prinesete stoprocentnu pažnju.

Fakat je da su fotografija, scenografija, cjelokupni dizajn serije – toliko hipnotišući, da Kuaronovim fanovima i sinefilima uopšte, neće biti nikakav problem da se uhvate ukoštac sa njegovim vizuelnim i narativnim osmosmjerkama. Lubecki i Delbonel ponovo su na vrhuncu svog zanata, sa kamerom koja voajerski ispituje sve ćoškove novouspostavljene psihološke zagonetke, zadržavala se na licima protagonista ili po djelićima njihovih totalno različitih okruženja. Vizuelno, serija je led-ledeni bombon, sa savršenim kontrastom između Stivenovog jednostavnog, očajanjem natopljenog stana, i Katerinine skupocjene, u staklo ogrnute kuće, čija svaka lampa, vinska boca i knjiga – vrišti od privilegovanosti. A segmenti koji sežu u prošlost, vizualizujući sadržaj knjige „The Perfect Strangers“, okupani najtoplijim tonovima pjeskovito žute, s izvanrednom Leilom Džordž kao mladom Katerin i Luisom Partridžom kao Džonatanom, daju seriji i Kuaronovoj enigmi potpuno drugu dimenziju. Jer, sama upotreba boja odmah vam zamagljuje pogled i um, jasno potcrtavajući da možda ni u tom segmentu nećemo dobiti jasnu i preciznu istinu o tome što se stvarno dogodilo...

apple.com

Saša Baron Koen, odličan u roli povrijeđenog i nesigurnog supruga apple.com

već samo tumačenje jedne kataklizme koja je uništila i nastavlja da uništava živote.

Vazdušne bombe

Pomenuli smo i likove koji su hladni, distancirani, nedopadljivi, sa kojima je teško povezati se, te koji čak mirišu na odbojnost. Većina Kuaronovih junaka odgovara ovom opisu, bez obzira na to što su neki (možda) na pravedničkom krstaškom pohodu. Velike emocije su, naprosto, potpuno zauzdane, a time i svaka mogućnost da se sa bilo kojim karakterom – do koske povežete. I to je, naravno, potpuno razumljivo u kontekstu one forme i naracije. Jer, Kuaron se sve vrijeme igra s izvorima naših informacija i predstavlja ih tako da nikada ne znate kome do kraja smijete vjerovati. Glumci tu viziju prate bez ijedne greške u koracima. Blančet je izvanredna kao Katerin, onako savršeno sposobna da je igra i krhku, i opasnu i hladnokrvnu, i potpuno izbezumljenu i sobom i činjenicom da su zidovi oko nje počeli da se skupljaju. „Disclaimer“ je njen trijumfalan povratak na male ekrane, nakon bravure sa likom omražene Filis Šlafli u odličnoj mini-seriji „Mrs. America“ (2020). Toliko je dobra, da na sekund zaboravite da je ove godine imala onu katastrofu od filma i jedan od naj-

većih kino-flopova u istoriji, „Borderlands“ Ilaja Rota. I samo vam se pojača uzbuđenje u vezi sa njenim vrućim predstojećim projektom, dramom „A Manual for Women“, u kojem će prvi put sarađivati sa velikim Pedrom Almodovarom. A Kevin Klajn? Veteran glume, jedan od najvećih svog zanata, odavno nije dobio ovako sočnu i raspuštenu ulogu. Kao Stiven, Klajn je toliko teatralno toksičan i štetan, da na momente podsjeća na nekog gerijatrijskog Džona Vika, ili čak Džokera, kojem je jedini cilj – (samo)uništenje. I sve da zaboravite u vezi s ovom serijom, nećete moći da potisnete njegove scene u kojima manipuliše Katerininog muža i sina, bacajući „vazdušne“ bombe, apsolutno svjestan da će im upravo servirana knjiga i/li fotografije – do temelja raznijeti živote.

Anali televizije Razaranje temelja porodice Rejvenskroft najviše se, naravno, očitava na licu Saše Barona Koena, povrijeđenog i duboko nesigurnog supruga, koji kao da otkriva libido svoje žene tek 20 i kusur godina kasnije, gledajući njen požudni pogled na fotografijama sa davno zaboravljenog putovanja. Divota je gledati ga u ozbiljnoj dramskoj ulozi, u kojoj daje istinski doprinos karakterizaciji, doka-

zujući da je stvoren za mnogo širi dijapazon uloga od satiričnih.

Lesli Manvil, muza Majka Lija, pak, nosi posebnu vrstu težine igrajući majku odlučnu da istjera pravdu do kraja, ali koja nosi i sopstveni i gotovo nerazumljivi dio krivice zbog ćutanja i sakrivanja istine čak i od supruga, sve do groba. Njena motivacija možda je i najinteresantniji segment vrlo zanimljive serije.

Na koncu, dok čekamo nastavak, raščivijavajući u mislima ko zna koji put sve Kuaronove znakove pored puta, usudićemo se da kažemo da je ovo možda i njegov najprovokativniji projekat još od „Y tu mamá también“ (2001). Hoće li na kraju ispasti i provokativniji i inspirativniji za razgovor i debatu, nego za gledanje? I da li ćemo, do finala, uspjeti da doživimo prosvjetljenje – i u vezi sa likovima i u vezi sa nama samima, ili ćemo ostati sluđeni i zbunjeni Kuaronovim narativnim i vizuelnim igrama?

Vidjećemo... Štogod se na kraju dogodilo, jedno je jasno: ovakva autorska vizija zaslužuje posebno mjesto u analima televizije. I nadamo se da će gledaoci i kritičari imati strpljenja da se u nju udube i izguraju je u prvi plan kad dođe red na Emije. Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4/5

CELULOID

U debiju Dž. S. Lija, škola služi kao primjer „društva u malom“ i povod da se progovori o klasnoj podjeli i bogatašima koji eksploatišu siromašne. Iako nije ni nova ni neviđena, ta „žaoka“ je i ponajbolji aspekt filma

Činise da nešto fali režiserskom debiju scenariste i producenta Dž. S. Lija, i to na samom početku ostvarenja „Bad Genius“. Kada je u pitanju ovaj tip filma, očekujemo tekstualnu karticu koja nam objašnjava da je priča bazirana na stvarnim događajima. Jer, ko bi se u suprotnom, pri čistoj svesti i zdravoj pameti, vraćao na temu prepisivanja na testovima u školi?

Puškice i bubice

Dobro, možda je tu i do nečega kulturološke prirode. Kod nas se odomaćilo viđenje po kojem su testovi i ispiti stvar formalne prirode na kojima niko zapravo ne proverava stvarno znanje učenika ili studenata, pa varanje na njima, od „puškica“ do „bubica“, nije ništa strašno i presudno, već je stvar snalaženja. Znaju to i roditelji i profesori, ali se čini da ih nije preterano briga.

Negde drugde, pak, školovanje je zaista i dalje glavni instrument socijalne mobilnosti, pa se varanje te vrste oštrije sankcioniše i na njega se više pazi. Ili se na to gleda kao na pitanje časti i pokazatelj karaktera: prepisivanje na testu je signal da će neko u budućnosti još više muljati, varati, lagati, krasti, pretiti, ucenjivati ili šta god kako bi napredovao ili održao poziciju.

Nazad na temu, „Bad Genius“ nije zasnovan na istinitoj priči, ali je u pitanju rimejk istoi-

Lesli Manvil, hipnotišuća u ulozi majke odlučne da osveti sina

Bad Genius

menog tajlandskog filma. Ova kanadska verzija, u kojoj Vankuver „igra“ Sijetl, gde je radnja smeštena, čudnom distribucijskom putanjom stigla je i u bioskope u našim krajevima, iako ovakve filmove zapravo očekujemo na kanalima kablovske televizije. Naša junakinja i naratorka je Lin (Kalina Liang), kći samohranog oca ( Benedikt Vong) i vlasnika malog biznisa, briljantna matematičarka, talentovana pijanistkinja i sposobna atletičarka koja je dobila priliku da poslednje dve godine srednje škole pohađa elitnu ustanovu Ekston kao stipendistkinja, što će joj pomoći da kasnije upiše neki prestižni fakultet. Otac insistira na matematici i MIT-ju, ali Lin bi radije išla na studije klavira na Džulijardu u čast pokojne majke. Nju sam put do škole košta i vremenski i finansijski, pa će zato prihvatiti ponudu bogate prijateljice Grejs ( Tejlor Hikson) i njenog dečka Peta (Semjuel Braun) da njima i njihovom društvu dojavljuje odgovore na testovima sistemom šifri koje profesori baš i ne mogu da „provale“. Kad ih jednom otkriju, delom i zbog

„dojave“ drugog briljantnog učenika, afričkog emigranta Benka (Džabari Benks), Grejs ostaje bez školske stipendi -

je i šansi za onu fakultetsku. Kako nije spremna da odustane od snova, Grejs pristaje na ponudu ekipe da izvedu „pre-

varu svih prevara“ sa nacionalno standardizovanim završnim testovima, ključnim za upise na fakultet. Njena cena je vrtoglava, ali joj je i klijentela bogata. Taj postupak je ekvivalent onog „poslednjeg velikog posla“ u caper filmovima, a za to joj je potrebna i pomoć Benka koji inače nije sklon varanju, ali je sticajem okolnosti završio u očajnoj situaciji...

Nepotrebne repeticije

„Bad Genius“ je, dakle, neka varijanta caper filma sa tinejdžerima, ali nije nužno štelovan za tinejdžersku p ubliku. Režiser Li i njegov koscenarista Džulijus Ona pokušavaju da na primeru škole kao „društva u malom“ progovore o klasnoj podeli u kojoj bogatiji eksploatišu siromašnije, bacajući im tek mrvice sa svog stola. Iako to nije ni novo ni neviđeno u američkoj kinematografiji (tamošnje srednje škole su prototip mesta u kojem se formalna hijerarhija sreće sa neformalnom), ta „žaoka“ je i ponajbolji aspekt filma. Problem je u tome što Li i Ona imaju potrebu da nam nekoliko puta ponavljaju i objašnjavaju stvari koje smo shvatili već iz prve, najdalje iz druge repeticije. Te stvari, pak, nisu presudne za radnju, već su vezane za pozadine likova (recimo, da je Linina majka umrla), čime autori pokušavaju da prikriju tek ovlašnu karakterizaciju. To u problem, pak, stavlja glumce, pa Benedikt Vong igra oca kao karikaturu smušenog i poniznog vrednog imigranta, Hikson i Braun prenaglašavaju blaziranost, a Benks flertuje s autizmom neke vrste. Srećom, Kalina Liang sposobna je da iznese svoj lik kao jedini sa više dimenzija, a samim time i ceo film. Za ključni utisak da „Bad Genius“, zahvaljujući relativno kompaktnom formatu, dobacuje do korektnog, skoro solidnog, iako nipočemu posebnog filma. M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 2.9/5

Kalina Liang, izuzetna kao multitalentovana srednjoškolka Lin

Benedikt Vong, karikaturalna slika poniznog i vrijednog imigranta

imdb.com

zerkalo

Lora Dern i Lijam Hemsvort gube bitku protiv

Romansa bez mirisa

Piše: Marija

IvanovIć-nIkIčevIć

Sjećate li se onomad, kada je Dejvid Linč sjedio sa kravom na travnjaku, na ćoškiću jedne holivudske ulice, u sklopu oskarovske „kampanje“ za Loru Dern ? Dogodilo se to 2007. godine u Los Anđelesu, nakon što je pokidala u njegovom filmu „Inland Empire“ (2006). I zaista, najbolje uloge u četiri decenije i kusur dugoj karijeri ostvarila je upravo u njegovim djelima. A Oskar će joj stići tek 2020, za izvanrednu sporednu rolu u još izvanrednijoj drami „Marriage Story“ ( Noa Baumbah , 2019)...

Ta 2019. bila je velika godina za Dern. Osim sa Baumbahom, sarađivala je i sa ŽanMark Valeom u televizijskom masterpisu „Big Little Lies“, ali i sa Gretom Gervig u divnoj drami „Little Women“.

Kada na sve to dodamo i nezaboravnu rolu u proganjajućem #(anti)MeToo filmu „The Tale“ (2018) Dženifer Foks, činilo se da je kucnulo njeno vrijeme... I da je Dern, jedna od većih glumačkih gromada našeg vremena, konačno počela da dobija velike role i radi sa filmskim autorima koji su, kao Linč, dostojni njenog talenta.

Kreativna blokada

No, pola decenije kasnije, smuti pa prospi, šljakaj malčice po „Star Wars“ univerzumu, vrati se malo i „Jurassic Park“ franšizi - još se čeka novi pobjednički niz Lore Dern. A to da 2024. sigurno neće biti njena godina prvo nam je pokazala Eplova banalna serija „Palm Royale“, a sada i Netfliksova romantična drama „Lonely Planet“. U filmu režiserke i scenaristkinje Suzane Grant (mini-serija „Unbelievable“ sa Toni

Kolet, nominacija za Oskara za skript Soderbergovog filma „Erin Brockovich“, 2000), Dern igra Katerin, proslavljenu njujoršku književnicu na putu ka Maroku. U Marakešu, čeka je književna rezidencija, koja obično podrazumijeva druženja i pijančenja sa poznatim piscima. No, sve što Katerin želi od trenutka kada kroči u predivnu oazu za književnike, jeste da je svi ostave na miru. Jer, nije tu došla da se bakće sa kolegama, posebno ne sa vječito izbahanalisanim bivšim momkom, takođe piscem Ugom (Adriano Đanini), nego da se riješi kreativne blokade. I da, zatrpavajući se poslom, zatvarajući se u pisanje i samo pisanje, pobjegne od slomljenog srca. U prelijepoj rezidenciji u Marakešu je i Oven (Lijam Hemsvort ), ali on nije pisac, već spisateljska „pratilja“, književni +1. Biznismen i bivši ragbista našao se među književnicima zbog djevojke Lili (Diana Silvers iz slatkog coming of age filma „Booksmart“ (2019) Olivije Vajld ), čiji je prvi roman postao bestseler preko noći i koja se nalazi pod velikim pritiskom zbog te famozne „druge knjige“ koja se već čeka.

Već po dolasku, mladi par počinje da se udaljava. Dok Lili uživa u večerama, kasnim pićima, žurkama, izletima i dugim razgovorima o književnosti i pisanju sa kolegama, Oven se osjeća izopšteno. Kao nekome „ko ne čita ništa osim Sports Illustrated“ dalek mu je, prepotentan i previše zatvoren sav taj svijet u kojem se njegova draga lakonogo kreće. S obzirom na to da je i Katerin odlučna da „društvo živih pjesnika“ izbjegne po svaku cijenu, okuke koje hvata dovešće je pravo pred Ovena. I mic po mic, riječ po riječ, osmijeh po osmijeh, ciljano mrgodna gospođa, koja je u Marakeš došla samo da radi, počeće da spu-

Tekst je ključni kamen spoticanja i glavni krivac zbog toga što film kreće ka sunovratu nakon solidnog početka. Zbog slabašne karakterizacije, sudbinski susret dvoje stranaca ne da nije veliko transformativno iskustvo, nego je i vrlo naporan za gledanje

šta zidove. A isto će se dogoditi i s Ovenom, ispod čijih se velikih mišića i labradorskih očiju takođe krije nešto mnogo tužnije i nježnije nego što se na prvi pogled vidi...

Mali razgovori „Lonely Planet“ nije tipični sladunjavi rom-kom, koji puca na velike gestove, izlive emocija, sudbinske susrete i nešto tako dramatično kao što je ljubav na prvi pogled. Izostanak takvih stvari, uz sporogoreću atmosferu i melanholičan, gotovo kontemplativan vajb, i čini ga interesantnim na početku.

Ni Katerin, ni Oven nijesu dopadljivi likovi, ništa u vezi sa njima ne poručuje vam da su stvoreni da jedno drugom promijene život, a kamoli da učine da vam to nešto što se među njima rađa postane bitno. Što je to što će ih spojiti i probuditi varnice, te zašto bi trebalo za tu razbuktanu strast da marimo – ključno je pitanje koje postavljate dok Grant polako gradi njihov odnos.

Najbolji dio filma tiče se njihovog upoznavanja, približavanja, malih razgovora o sitnim stvarima koje ne predstavljaju ništa a znače sve, poput nadimaka iz srednje škole ili iskustava sa drugim putovanjima. Kao u Arsenovoj pjesmi – „Meni je ipak najdraži početak“. Objašnjavajući, recimo, zbog čega ne voli da putuje, Oven kaže: „Ljudi uvijek tvrde da će to biti transformativno iskustvo. Poći ćeš na novo, egzotično mjesto; upoznaćeš novog,

egzotičnog sebe. Ali, onda stigneš tamo i nijesi ni nova, ni egzotična osoba. Ti ostaješ samo ti.“

E sad, misija Suzan Grant ogleda se u tome da „Lonely Planet“ pokaže da Oven nije u pravu. I da će taj boravak u egzotičnom Marakešu stvarno oboma promijeniti živote. Spoiler alert: i hoće. Nažalost, taj sudbinski susret ne da nije veliko transformativno iskustvo, nego je i vrlo naporan za gledanje.

Dozvoljeno voće

To što je režija Suzane Grant neinventivna i dosadna, mnogo je manji problem od njenog izgužvanog scenarija. Tekst je ključni kamen spoticanja i glavni krivac zbog toga što romantični duo kreće ka sunovratu nakon sasvim solidnog početka. Sporogoreći tempo okreće se protiv protagonista u drugoj polovini, kada shvatite da scenario ne bi ispravila ni pegla, te da kao takav apsolutno ne dozvoljava Lori i Lijamu da formiraju jaku hemiju, a kamoli da prodube likove, približe njihove motivacije i ubijede vas da je taj susret morao da se dogodi.

Ništa Grant u „Lonely Planet“ nije produbila, ni protagoniste i njihovu romansu, ni sporedne likove. Ostali pisci u rezidenciji većinom su ukrasi ili, u najbolju ruku, simboli: Ugo, recimo, Katerinine prohujale mladosti i grešaka, a Rafih (Junes Busif), sa kojim je od starta jasno da će završiti Ovenova djevojka – lakmus papir za Liline nesigurnosti i osjećaj

protiv tankog skripta u drami „Lonely Planet“

mirisa i ukusa

da je u svijetu „velike književnosti“ samo beach-read uljez. Mimo simpatične scene, u kojoj pisci igraju igru pogađanja književnih naslova, pisaca, likova i termina, „Lonely Planet“ nema da kaže ništa zanimljivo ni o svijetu književnosti. Čak je i ta scena donekle sporna, s obzirom na to da služi za instant pretvaranje Lili u samoživu negativku. Možda to ne bi djelovalo tako, da smo išta u međuvremenu saznali o njenoj vezi s Ovenom, mimo toga da joj je oduvijek smetalo to što ne čita. I što, jadnik, ne zna Pipa iz Dikensovih „Velikih očekivanja“.

Nažalost, Grant ne da se nije pozabavila ni Lilinom karakterizacijom, nego se nije udostojila da filmu doda barem mrvicu tenzije stavljajući nju, njenog momka i književnicu kojoj se divi a koja joj je postala suparnica – u istu prostori-

ju. Štoviše, to da je Katerin za Ovena „zabranjeno voće“, em zato što je zauzet, em zbog toga što je mnogo starija od njega, uopšte nije bitno za radnju. Ni prstohvat prave drame i tenzije nije obezbijeđen za tu vrstu romanse; sve se odvija odveć glatko i iritantno blijedo; „Lonely Planet“ nije ni mrvu pametan, ni zabavan, a kamoli seksi.

Koze po drveću

Grant je očigledno ciljala na bliskost koja se formira među kompletnim strancima i spašava izgubljene duše na sasvim neočekivanim mjestima, kao u dramediji „Lost in Translation“ (2003) Sofije Kopole. Za to joj je, pak, bio potreban mnogo jači scenario, isto kao što joj je, ako je željela vajb filma „Under the Tuscan Sun“ (2003) Odri Vels, bio potreban znatno inventivniji skript i snimajući pristup. Sa kadro-

vima koji su na kraju završili u filmu, Marakeš je mogao da „odigra“ i neki potpuno drugi grad. Ništa što u „Lonely Planet“ vidite neće vas natjerati da poželite da pođete da vidite njegove uličice i markete, pa čak ni kultne „viseće“ koze po drveću.

Mnogo prije nego što stignete do onog požurenog i ničim „zarađenog“ finiša, znaćete da je „Lonely Planet“ mogao da bude strava film da je završio u rukama autora poput, recimo, Noe Baumbaha. Grant, jednostavno, nije uspjela da izgura ono što je željela. Ni mirisa ni ukusa nema njena romansa. Daleko od toga da ćete njen film mrzjeti i proklinjati bačeno vrijeme, ali fakat je da tu nema previše toga da se voli. „Lonely Planet“ definitivno nije uspio da doda ništa novo i bitno godini koja je karakteristična po usponu age gap romansi.

REŽIJA: Suzana Grant

ULOGE: Lora Dern, Lijam Hemsvort, Diana Silvers, Adriano Đanini

TRAJANJE: 94min

A kada smo već kod ovogodišnjih filmova o 40 ili čak 50+ ženama koje odvlače znatno mlađe muškarce u krevet... Nakon Lore Dern ovdje, En Hatavej u Amazonovom simpatičnom „The Idea of You“ i Nikol Kidman u Netfliksovom očajnom „A Family Affair“, „pume“ (cougar) su ponovo na potezu... pa da vidimo što će ta ista Nikol, dobitnica ovogodišnjeg Volpi kupa u Veneciji, učiniti sa mladim mesom Harisom Dikinsonom u filmu „Babygirl“ Haline Rejn, čija nas premijera čeka u decembru.

Ocjena: 4/10

Oven (Lijam Hemsvort) i Katerin (Lora Dern) na površnom putovanju kroz Maroko

CELULOID

Piše:

Marko Stojiljković

Inicijalna fascinacija je moćno oružje za zaokupljanje pažnje gledalaca. Tek će retki biti dovoljno uporni u misaonom procesu da pročitaju malo između redova i pogledaju iza onog što se na prvi pogled vidi. Taj trik je uspeo baskijskom režiseru Galderu Gastelu-Urutiji i njegovom katalonskom koscenaristi Davidu Desoli u Netfliksovom hitu „The Platform“ (2019). U dinamičnom dugometražnom prvencu, Gastel-Urutija relativno je uspešno sakrivao da je visoki (i pritom lagano derivativni) koncept filma zapravo zasnovan na vrlo banalnoj ideji. Da je ostao u kratkom metru, gde su pravila zanata ipak drugačija, „The Platform“ bi se kvalifikovao za remek-delo, ali je u dugom inherentna šupljina dobila priliku da odzvanja.

Šačica detalja

Ne bi trebalo zanemariti ni faktor sreće koji je usledio nakon pravilnih izbora za mesto premijere filma: „Midnight Madness“, žanrovska sekcija Toronta za svetski, te najstariji evropski fantastični festival u katalonskom letovalištu Siđes za nacionalni debi, garantovali su da će „The Platform“ prvo pogledati blagonaklona publika i kritika. Ono što je usledilo - pandemija, karantini i zaustavljanje bioskopske

Još nebulozniji i banalniji drugi dio

Više akcije, manje pameti

Idejno, ni prvi dio nije bio naročito dubokouman, ali makar je ona panakota bila jak simbol, vizuelno i inače, a ovdje ni toga nema

distribucije, za neki drugi film bi možda bio peh, ali se za ovaj pokazalo kao sreća u nesreći. Film je završio na striming servisu Netfliks i postao jedan od najvećih „korona-hitova“. Sada smo posredstvom istog servisa dobili i nastavak čija se radnja odvija u istom svetu, koji funkcioniše po istim, možda malo detaljnije opisanim pravilima. Vreme radnje je distopijska bliska budućnost, a mesto, kolokvijalno zvano „Rupa“, institucija je zatvorenog tipa sačinjena od 333 vertikalno postavljene, u sredini šuplje ćelije sa po dvoje „cimera“, od kojih su neki tu svojevoljno, a neki po kazni.

Kroz otvor se jednom dnevno spušta platforma sa hranom, što je i centralni događaj i tačka potencijalnih sukoba. Naime, svaki „robijaš“ je pred ulazak izabrao jedno jelo koje će dobijati svaki dan i, ukoliko se ne zameni sa nekim drugim, samo njega može da jede. Takođe, svako je mogao da unese samo jedan predmet po izboru, za zaštitu, udobnost ili utehu. Jednom mesečno vrši se rotacija zatvorenika po nivoima, pa „ko bi gori, sad je doli“ i obrnuto, što je od presudnog značaja.

Varvari i posvećeni

Ovaj koncept i dizajn zapravo su derivat nekoliko poznatih naslova, od filmskog serijala „The Cube“, do distopije „Snowpiercer“ ( Bong Džun-ho , 2013), a glavna nefilmska referenca bio bi „Stenfordski zatvorski eksperiment“, pojam poznat iz bihejviorističke psihologije, u kojem se propituje ljudska priroda. Upravo je na njega bačen akcenat u nastavku sa detaljnije razrađenim neformalnim pravilima i podelom zatvorenika u dve sukobljene grupe.

Naime, originalna teza je da su neki ljudi naprosto suviše sebični da bi delili hranu (očita metafora za resurse na

Zemlji), pa sebičnost onih na vrhu kreira glad, bedu i očaj onih na dnu koji će se pre ili kasnije pobuniti. Tako ovde imamo frakciju „lojalista“, koji sile poštovanje zakona (koji im je preko „posvećenih“, navodno, predao sam misteriozni i neviđeni „gospodar“) i „varvara“, koji se protiv njihove neformalne diktature bune, što individualno (jedući više nego što im pripada), što organizovano. Nego, pre toga, upoznajemo nove likove. Oni su grmalj Zamjatin (Hovik Keučkerijan, možda smo ga zapamtili po epizodnoj roli u filmu „Assassin‘s Creed“ iz 2016. godine) koji, sav obrijan, sa žiletom i upaljačem u ruci, deluje zastrašujuće, te Perempuan (Milena Smit, igrala kod Almodovara u drami „Parallel Mothers“, 2021) koja na prvi pogled izgleda oprezno. Dok dele ćeliju na „komfornom“ 24. nivou (frka sa raspodelom hrane počinje tek na 70. i nekom), oni se sprijateljuju, a posetilac Robespjer (Bastijan Ugeto) koji je tu došao po zadatku, objašnjava im pravila društvenog ugovora koji diktiraju posvećeni. Svako jede samo svoju hranu (ukoliko nije dogovorena razmena); kanibalizam je zabranjen; hrana preminulih se baca u smeće i ne redistribuira; komunikacija sa nivoa na nivo održava se kad god je to moguće; postoje tačne odrednice ko, kada i kako interveniše, a prekršioci moraju biti kažnjeni.

Netfliksovog korona-hita „The Platform“

akcije, pameti

Kada njih dvoje budu rotirani naniže, Zamjatin se lomi pod pritiskom do samoubistva, a Perempuan u sledećoj rotaciji dobija novu cimerku bez ruke (Natalija Tenja, igrala u seriji „Game of Thrones“, „Harry Potter“ serijalu i za sada poslednjem delu franšize „John Wick“). Jedna odluka da intervenišu na sopstvenu inicijativu dovodi ih u sukob sa fundamentalistički nastrojenim slepim „posvećenim“

Dagin Babijem (Oskar Haenada) protiv koga i protiv čije „bande“ Perempuan počinje da organizuje pobunu...

Siromašan plan

Očekivano, ali i očekivano nebulozno, pojavljuju se i likovi iz prvog dela, za šta Gastelu-Urutiji, Desoli i scenaristi koji se timu priključio Egoicu Morenu treba odati priznanje za hrabrost što su pomislili da bi se iko normalan tih likova sećao pet godina kasnije. Ali dobro, hteli su da nastavak povežu sa prethodnikom narativno, što u teoriji možda nije loša ideja. Međutim, to KAKO su ga povezali svakako je jedna od gorih. Na vizuelnom planu, film je svakako bogatiji od prethodnika, što govori o ozbiljnijem budžetu i osiguranoj distribuciji, ali i o tome da bi Gastel-Urutija hteo da se dokaže i kao režiser kalibra za „prvu ligu“ žanrovskog filma. Više je boja (bljeskovi crvene i zelene razbijaju tamno-memljivu monotoniju), više je akcije i ona je raskošnije koreografirana, pa čak i poetičnija.

theposterdb.com

Opet, to samo po sebi nije dovoljno da „pokrije“ činjenicu da je „The Platform 2“, iako komplikovaniji u smislu pravila (bolje bi bilo reći dodatno zakomplikovan ), i na idejnom i na simboličkom planu zapravo siromašniji od prethodnika. Idejno, ni prvi deo nije bio naročito

dubokouman, ali makar je ona panakota bila jak simbol, vizuelno i inače, a ovde ni toga nema.

To nam daje razloga za brigu da će treći nastavak (a biće ga, jer „krčag ide na vodu dok se ne razbije“) tek biti „ceđenje suve drenovine“. Još gore od toga, čini se da je Galder Ga-

stelu-Urutija zapravo režiser od jedne-jedine teme, jer se i u svom prvencu na engleskom jeziku „Rich Flu“, koji je upravo imao premijeru na Siđesu, bavi sukobom bogatih i siromašnih oko ograničenih resursa u distopijskoj bliskoj budućnosti. Ocjena: 2.5/5

Gastel-Urutija nastavlja da se bavi sukobom bogatih i siromašnih oko ograničenih resursa

SERIJE Nobody Wants This Simpatična

Leptirići sa leptirićima

Nikada

ne bi „When Harry Met Sally“ (Rob Rajner, 1989) postao obožavani romantični klasik, da je lako snimiti rom-kom koji vas odmah natjera da se zaljubite u protagoniste. I eto nas, tri i po decenije kasnije, i dalje su nam Hari i Sali mjera za sve nove romantične komedije. I ne da je i dalje teško snimiti film ili seriju sa romantično-komičnim predznakom, nego je to postao posao teži nego ikada. Jer, zasićeni hiperprodukcijom sadržaja, a vjerovatno i ogrubjeli od realnosti koja ostavlja sve manje prostora i vremena za romantiku – takve naslove obično dočekujemo sa skepsom i cinizmom, posebno kada dolaze sa Netfliksa. No, niko srećniji od nas kada rom-kom ipak uspije da nas

smeška, ugrije, razoruža i nagura nam leptiriće u stomak. E, baš to je uspjela da uradi Erin Foster , kreatorka hita „Nobody Wants This“, čiji užasno loš naslov može da opravda jedino finta, da je autorka jednog od simpatičnijih naslova u Netfliksovoj originalnoj ponudi, željela da pomislite upravo suprotno... Everybody wants this. Jer, izvjesno je da će slatku romansu seks-podkasterke koja je apsolutno operisana od religije, i seksi rabina kojem je vjera (skoro) sve – poželjeti da osjete svi, posebno milenijalci.

„Nobody Wants This“ priređuje pravi mali throwback u 2004: dvoje zaljubljenih leptirića, podkasterku Džoan i rabina Nou, igraju Kristen Bel i Adam Brodi, proslavljeni tinejdž-se-

rijama „Veronica Mars“ i „The O.C.“. Izbor glumaca je perfektan; odmah vas baci u trip da gledate dvoje milenijalaca koji su konačno dosegnuli fazu života u kojoj su sebi dužni zdravu i zrelu romansu.

Rabin i šiksa

U desetodjelnoj prvoj sezoni (epizode 22-31 min), Bel igra djevojku iz Los Anđelesa, koja je cijelog vijeka birala pogrešne, najčešće emocionalno nedostupne muškarce. Na koncu, jedino dobro što je izvukla iz ljubavnih brodoloma jeste materijal za podkast „Nobody Wants This“, koji vodi sa sestrom Morgan (Džastin Lupe, Konorova dragana u remek djelu „Succession“).

Nije ni seka poljubila premalo mornara, niti je poznata po

zdravini u vezama, ali to je naizgled i ne interesuje. No, Džoan je drugačija. Sve u vezi sa njom od starta govori da je to cura koja vrišti od potrebe da nekome konačno i potpuno pripadne, ali stalno nailazi na muškarce kojima je njena otvorenost – too much Naravno, taman u trenutku kada Džoan donese odluku da će donositi trezvene romantične izbore, u njen život ulazi Noa, koji je sinonim za „it’s complicated“. Seksi rabin, jevrejski „zlatni dečko“, koji će odjednom, ničim izazvan, raskinuti vjeridbu sa savršenom Jevrejkom... I zagledati se u „šiksu“, ne samo rušeći harmonične odnose u strogo religioznoj familiji, nego i ugrožavajući svoj dream job – mogućnost da postane glavni rabin u sinagogi.

17. oktobar 2024.

romantična komedija sa Kristen Bel i Adamom Brodijem

leptirićima u stomaku

Problemi se ne nižu samo na rabinskoj strani ljubavnog kanapa, nego i na „šiksinoj“. Iako se Džoan na početku smije objašnjenju svog novog nadimka, za koji joj Noa kaže da znači „nečista i ogavna“, ali i da se u suštini odnosi na svaku „zgodnu plavušu ne-Jevrejku“ – nije ni Morgan presrećna sa novim subjektom sestrinog interesovanja. Jer, za podkast koji se većinom tiče seksa i kontroverznih pitanja u vezi sa romantičnim vezama, najgore je da se jedna od voditeljki zaljubi, zar ne?

Zarazna slatkoća

Neke će teške odluke morati da budu izvagane i donešene, a svježe zaljubljenim ptičicama se o tome jadu ne radi. Sve što i Džoan i Noa žele jeste da lepršaju nakolo, sa tim silnim leptirićima u stomaku... No, pobjesnjele sestre, majke i snajke neće im ostaviti previše izbora. Da se odmah razumijemo: ni Hot Rabi, ni „Nobody Wants This“ ne mogu da privire Hot Priest savršenstvu i remek djelu „Fleabag“, pa čak ni (nažalost nedovoljno poznatom) australijskom rom-komu „Colin from Accounts“. Sa prvom je serijom nezahvalno i porediti; dramedija Fibi Voler-Bridž mnogo je kompleksnija, iako se konekcija nameće sa tom vrućom hoće li-neće li-o, živote romansom.

Druga je, pak, sami krem romantične komedije na televiziji; ne postoji ništa vrednije sa malih ekrana što se trenutno kandiduje za kanon i mjesto rame uz rame sa ptičicama poput Harija i Sali. Opet, činjenica je da nije malo momenata kada se „Nobody Wants This“ opasno približava „Colin from Accounts“ magiji, i tjera vas da svim srcem navijate za protagoniste i divne likove koji ih okružuju.

Glavni adut serije „Nobody Wants This“ jesu Džoan i Noa,

Izvjesno je da će slatku romansu seks-podkasterke koja je apsolutno

operisana od religije, i seksi rabina

kojem je vjera (skoro) sve – poželjeti da osjete svi, posebno milenijalci

jaka hemija glumaca, njihova energija i urnebesne nesigurnosti, te pametne i zabavne fore, ali i nježnost i romantična bliskost koja je prosijana kroz cijeli skript. Zarazno su slatki njih dvoje, ali nijesu jedini koje ćete zavoljeti. Štoviše, toliko su vibrantni sporedni likovi, da se više zbog njih i mogućnost razrade njihovih pozadinskih priča i karaktera – vrijedi radovati potvrđenoj drugoj sezoni... Posebno u eri kada Netfliks totalno nerazumljivom logikom prekraćuje „životni vijek“ izuzetnim serijama, i još hitovima, poput nedavno otkazane a sjajne mitološke poslastice „Kaos“ sa Džefom Goldblumom

Katalizatori haosa

Od sporednih igrača, najviše poena kupi upravo Morgan, ali ne samo solirajući, nego i u paru sa Noinim bratom Sašom (Timoti Simons, neprocjenljiv u satiričnoj poslastici „Veep“). Smušeni dobričina i papučar pokušava da sjedi na dvije stolice, istovremeno dajući podršku „bludnom bratu“, „šiksi“ i novoj „prijateljici“, ali i mami Bini (Tova Feldshuh) i supruzi Ester (Džeki Ton, fantastična u seriji „Glow“), majki i snajki koje bi novopridošlicu najradije pridavile. I, kao takav, a još nesposoban da laže ili sačuva tajnu, Saša je ubjedljivo najsimpatičniji katalizator nadolazećeg haosa.

Džeki Ton takođe blista kao Noina snaha i najbolja prijateljica njegove nesuđene savršene žene Rebeke (Emili Arluk), koja će takođe dobiti dovoljno prostora za humanizaciju.

Ester će, pak, biti najtvrđi orah koji će Džoan morati da razbije da bi ušla u Noin svijet, u kojem je čitava porodica, mimo oca Ilana (simpatični Pol Ben-Viktor ), posmatra kao ostvarenje najveće noćne more.

To „razbijanje oraha“ odvija se divno i gorko-slatko, po mjeri najslađih rom-kom priča, tako da se odnosi između likova razvijaju organski i uvijek inspirišu jedni druge na promjenu. Stoga, ni Ester, kao ni drugi sporedni likovi poput Džoanine majke Lin (Stefani Farsi), ne završavaju na istom mjestu na kojem su počeli. I biće zanimljivo vidjeti gdje će ih kreatorka odvesti u drugoj sezoni. Ono što je bitno: karakterizacija u „Nobody Wants This“ u službi je i izgradnje individua koje romantični par okružuju, ali i njihovih potpuno drugačijih zaleđa, odrastanja, temelja ličnosti i uvjerenja. Stoga, iako se Džoanin i Morganin gej tata Henri (Majkl Hičkok) ili agentica-bez-dlake-na-jeziku Ešli (Šeri Kola) većinom provlače u pozadini, važni su za razumijevanje mozaika njene ličnosti, najprije toga zbog čega je cijelog života vjerovala da će svakom muškarcu u jednom trenutku postati preteška.

Takođe, „jevrejski element“ tj. setting u seriji „Nobody Wants This“, prilično je dobro iskorišćen. Iako se bez sumnje može reći da su klimavi momenti koji vuku radnju naprijed, a tiču se Džoaninog apsolutnog nepoznavanja jevrejske kulture i vjere (osoba poput nje, koja pomno istražuje svaku temu za podkast, sigurno bi mnogo više

guglala i pripremala se za „preslišavanje“ kod Noinih), šira slika većinom je okej. Klišeima uprkos, srce serije na pravom je mjestu, pa se čak i sterotipi u vezi sa Jevrejima okreću u korist priče.

Smislen paket

U suštini, cijelo pakovanje, sa dva totalno suprotna svijeta koji se sve vrijeme privlače i odbijaju, mnogo je smislenije skockano nego išta što biste mogli da očekujete od Netfliksa. Tako da, opšta rom-kom mjesta, bilo to prvo putovanje koje polazi po zlu, neprijatni susret s uštogljenim poznanikom u seks-šopu ili još neprijatnija večera sa potencijalnom svekrvom, imaju šmeka i uspijevaju da zabave. Sve to se događa zbog toga što Foster lijepo hvata sentiment koji se tiče skoro cijele generacije milenijalaca (a možda i šire), opasno definisanih strahom od samoće, ali i propuštanja. Njena serija doprijeće do tih i takvih, a vjerovatno i do svake osobe kojoj je poznat osjećaj da je možda „too much“, ili koja se (i dalje) bori s očekivanjima „get wife, get life“, od koga god dolazila. Može to zdravije, romantičnije, iskrenije, slađe – kaže nam „Nobody Wants This“, ali u finalu poručuje i da je ljubav borba, da će uvijek iza ćoška čekati novo spoticanje. No, i da takve momente ne treba dočekivati kao kamen oko vrata, nego kao priliku za rast. Malo li je, od jednog rom-koma, i to sa Netfliksa?

A sat otkucava, druga sezona dolazi... I, čak iako otprilike znamo koja će pitanja, odgovore i konačno razrješenje na koncu ponuditi, ne možemo da se ne radujemo. Sa dva leptirića kojima se leptirići vrte u stomaku – do konačnog razrješenja!

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3.8/5

SERIJE Doctor Odyssey Marﬁjeva razočaravajuća

SOS, spašavaj se ko može

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

Kvantitet ne znači uvijek i kvalitet, što dokazuje i slučaj Rajana Marfija. Jedan od najproduktivnijih televizijskih autora lansirao je šest serija za dvije sedmice, što je, složićemo se, više nego mnogo. Govorili o novim sezonama već načetih FX projekata poput „American Sports Story“, „American Horror Story“ i „91-1“, produžetku hitova poput Netfliksove krimi-antologije „Monster(s)“ ili, pak, brucošima kao što je horor-misterija „Grotesquerie“ – Marfi je negdje (ostao) samo producent, ali većinom ih je pisao i uveliko učestvovao u njegovom kreiranju. Nažalost, rezultati su većinom osrednji ili ispod prosjeka, što važi i za njegovu posljednju uzdanicu „Doctor Odyssey“ sa Džošuom Džeksonom („The Affair“), Donom Džonsonom i Filipom

Su.

Anđeli čuvari

Serija, koju su Marfi, Džon Robin Bejtz i Džo Bejken kreirali za televizijsku mrežu ABC, vrti se oko luksuznog krstarenja, koje je u posljednje vrijeme postalo vrlo popularno. Na ovim plutajućim hotelima sa pet zvjezdica, potrebni su različiti sadržaji kako bi se zadovoljile želje najčešće bezobrazno bogatih i prohtjevnih putnika, ali i osigurala njihova sigurnost. Tako dolazimo i do ključne teme serije, a to je medicinsko osoblje na brodu.

U seriji „Doctor Odyssey“, Marfijev tim seli medicinsku akciju sa bolničkih hodnika na okeanske talase i prati četiri člana posade na brodu Odisej. Glavni je Maks Benkmen (Džekson), novoimenovani doktor u potrazi za opuštenijim i zabavnijim životom nakon borbe sa kovidom i drugim životnim problemima. U njegovom medicinskom timu su i Ejveri Morgan (Su) i Tristan Silva ( Šon Til ), iskusni brodski ljekari koji su se tokom višegodišnjeg rada upoznali skoro sa svim bolestima

Džošua Džekson na čelu promašenog krstarenja televizije ABC

brodska sapunica sa Džošuom Džeksonom

Hitni medicinski slučajevi previše su apsurdni da biste ih shvatili ozbiljno, romantične veze su neprirodne, a momenti

koji treba da budu dirljivi - najčešće propadaju. Nakon tri epizode, teško je biti optimističan u vezi s ovom serijom

i problemima sa kojima će se vjerovatno suočiti tokom plovidbe. Njih troje nadgleda kapetan Robert Masi ( Don Džonson), koji traži od posade da imaju ulogu anđela čuvara za goste broda. Od samog početka jasno je da je „Doctor Odyssey“ medicinska sapunica, čiji autori kombinuju raskoš i izolaciju života na krstarenju sa napetim situacijama na život ili smrt, tj. sa gostima koji smišljaju neke čudne razloge da bi tražili medicinske usluge: od trovanja jodom zbog jedenja previše škampa u bifeu, preko slomljenog penisa koji zahtijeva hitnu operaciju, do čovjeka koji završava u moru. Između zdravstvenih kriza, pronalazi se dovoljno vremena za romantiku, ples i piće, a svako sedmično krstarenje ima drugu temu, kako bi bilo malo zanimljivije. Takođe, koncept je takav da svaka epizoda ima nove gostujuće zvijezde, poput Šanaje Tvejn i Džine Geršon. Sa tek četiri emitovane od 13 snimljenih nastavaka, izvjesno je da nas čeka gomila kameo uloga zvijezda različitog kalibra.

Bijele uniforme

„Doctor Odyssey“ na prvi pogled izgleda kao tipična proceduralna serija, ali ako znamo da je Rajan Marfi jedan od kreatora, svašta se može očekivati, jer nijedan njegov projekat na kraju nije ispao tipičan. Sama ideja postavljanja medicinske drame na kruzeru jeste zanimljiva, jer izolacija na moru pruža pozadinu za zaplete pune napetosti.

Sa vizuelne strane, serija je dovedena gotovo do savršenstva i više izgleda kao skupa reklama za brodsko krstarenje, pa taj estetski aspekt nije samo potpora onom narativnom. Sve se sjaji u seriji, od blistave ambulante, preko kabina za goste, do zasljepljujuće bijele uniforme osoblja.

Međutim, najveći uočljivi problem u početnim epizodama jeste da „Doctor Odyssey“ pati od manjka dubine u scenariju i razvoju likova. Već u uvodnim dijelu, potencira se mahniti tempo sa brojnim hitnim slučajevima, bez prijeko potrebnog upoznavanja sa likovima, što guši glavnu radnju i sprečava istinsko povezivanje s akterima priče.

Četiri slučaja samo u prvoj epizodi previše je čak i za neke uhodane serije u ovom podžandru poput „ER“ ili „Grey’s Anatomy“. To se nastavlja u drugom i trećem nastavku u malo blažoj mjeri, čime se stvara neuvjerljivo-frenetična atmosfera, nauštrb razvoja karaktera, bez koherentne priče koja stoji čvrsto na nogama. Što je još gore, niz tih nevjerovatnih medicinskih

fesionalne frustracije, do zaboravljanja karijernih ambicija, u korist romantike, potpuno je neshvatljiva.

Posebno je razočaravajuće vidjeti takvu junakinju svedenu samo na romantični podzaplet. Tristan je u tom trouglu kao crna ovca, jer potajno voli Ejveri, a ne usuđuje se da joj izjavi ljubav. Napisan je previše dvodimenzionalno, da ne smrdi niti miriše, tako da gledalac ostaje potpuno ravnodušan prema njemu, kao i prema ostalima.

Površno otkriće

Liku kapetana Roberta, kojeg igra Don Džonson, takođe fali dubine. On se oporavlja od gubitka supruge i ima zanimljiv n arativni potencijal, ali ovaj aspekt njegove priče tretira se olako, bez zadubljivanja. Njegov lik je među vodećim i suština je povezivanje sa njim, ali scena u kojoj se otkriva koliko zapravo pati - previše je površna da bi zaista zanimala gledaoca.

situacija, često previše pretjeranih, uopšte ne izgleda vjerodostojno.

Od samog početka ističe se lik Maksa Benkmena, ali ne karakterizacijom, nego prikazom njegovog mačizma i sposobnosti. Njegova „problematična“ prošlost, zbog koje je odabrao za rad na kruzeru, još je tajna. I potencira se kao nešto što bi gledaoci žarko željeli da otkriju. Sa druge strane, dinamika između članova medicinskog tima ostavlja u nedoumici. Sa tri manekenske osobe koje zajedno rade non-stop, ne čudi razvijanje požudnog trougla, a sa njime i strasti, ljubomore i zavisti. U središtu te trojke je Ejveri, predstavljena kao pametna i sposobna medicinska sestra, koja očigledno ima kvalifikacije za glavnog doktora. Brzina kojom njen lik prelazi od pro-

Hitni medicinski slučajevi su previše apsurdni da bi se shvatili ozbiljno, romantične veze su neprirodne, a momenti koji treba sa budu dirljivi najčešće propadaju. Čini se kao da Marfi prolijeće iz slučaja u slučaj, bez ikakvog dubljeg zalaženja u „medicinske fenomene“, a posebno ne u likove. Nakon četiri vepizode, teško je biti optimističan u vezi sa budućnošću ove serije. Čak i ako ste ljubitelj medicinskih sapunica; čak i ako vam je potrebno nešto za gledanje dok paralelno skrolujete po telefonu, „Doctor Odyssey“ ne djeluje kao pravi recept i izbor. Onima koji, pak, uprkos svemu što su do sada vidjeli, nastavljaju da vjeruju u „dodir“ Rajana Marfija, ostaje da se nadaju da će njegovi budući projekti biti mnogo bolji. Autor kultnih serija, među kojima ponajbolje ostaju „Pose“ i „Feud“, naravo, ne planira da stane, pa nas u narednom periodu čekaju i „All’s Fair“, u kojoj će spojiti Kim Kardašijan i Glen Klouz, saj-faj serija „The Beauty“ u kojoj će opet sarađivati s Evanom Pitersom, kao i lansiranje nove antologije „American Love Story“, u čijem će fokusu biti Džon F. Kenedi Mlađi. Dakle, kvantitet se nastavlja, samo još da vidimo hoće li se vratiti i kvalitet.

Ocjena: 2/5

Šanaja Tvejn i Džina Geršon, dio ogromnog mozaika cameo uloga

Anime planet Jezovita misterija „Uzumaki“

Stvaran užas između

Pređimo

odmah na stvar:

nema boljeg, smislenijeg i prikladnijeg komada televizijske produkcije u gozbi ove „Halloween“ sezone od anime-serije „Uzumaki“. Kakav je to jezoviti horor - sa pokrićem, tezom, stavom i odgovorom na svako od svojih zašto... Koji ćete još glat osjetiti blizu sopstvenog praga i grada.

Hičkokova lekcija

Pitajte Karpentera ili Linča – nema boljeg poprišta za zastrašujuću misteriju od malog grada. Od izolovane sredine u kojoj svako svakog zna i gdje se vrijeme vuče kao puž, gdje mladosti u jednom momentu ostane samo to da odigra neku davno upisanu sudbinsku rolu. Ili da proba da ode odatle, a to je tek teško.

E takvog grada, nekakvog japanskog Tvin Piksa, između okeanske obale i šumovitih planina – tiče se „Uzumaki“. I tu počinje horor. Užas sa pokrićem, u preludoj crno-bijeloj animaciji.

Nego, zbog čega je ono „zašto“ sa početka toliko bitno. Jeste li se ikada zapitali, zašto je i kako

Adaptacija fantastične horor-mange velikog Đunđi Ita potpuno je luda i osobena zvjerka u svijetu animacije. I finalni dokaz – da saradnje vrhunske japanske i američke produkcije mogu da donesu nešto istinski autentično

Alfred Hičkok u epohalno i vjekovno bitnoj „Vrtoglavici“ („Vertigo“, 1958) – glavnom liku nametnuo žestoki strah od visine? Pa tog tipa, kojeg glumi nezaboravni Džejms Stjuart , uvalio u opsesiju neuhvatljivom ženom, koja će mu biti i misterija i želja i prijetnja? Pa se u svemu tome njegov lik izgubio, kao u spirali uhvaćenoj u njenoj punđi – prije nego što su oboje dočekali jedno strašno razrješenje na mjestu njegovog straha od visine... A priča se vratila na početak, kao u spirali?

Kroz četiri epizode, „Uzumaki“ će vam indirektno reći i objasniti, između ostalog, i nešto važno o Hičkoku i tim njegovim prokletim spiralama, kao i o tome što je sve o sebi i filmskom autorstvu

uopšte želio da poruči. Ono, da konačno raščivijate, kakva je to misterija i zbog čega je baš taj „Vertigo“ na vrhu gomile lista najbitnijih filmova otkako je svijeta i vijeka.

Toliko o Hičkoku; „Uzumaki“ je ipak sasvim osobena i autentična zvjerka u svijetu animacije. Anime u četiri epizode, adaptacija fantastične horor-mange velikog Đunđi Ita sa kraja devedesetih... I finalni dokaz, corpus delicti – da saradnje vrhunske japanske i američke produkcije mogu da donesu nešto istinski autentično; a ne samo bućkuriš nespojivih elemenata jedne i druge, kako to obično ispadne. „Uzumaki“ je daleko od toga; štoviše, ove četiri epizode i nepuna dva sata materijala

vrijedilo je čekati pet godina od početka produkcije. Za taj uspjeh, na vraški teškom poslu adaptacije jedne opake horor-mange, kriva su dva ključna aktera. Prvi je Hiroši Nagahama, režiser koji je sa „Mushishi“ prije deceniju i po pokazao u kojoj mjeri se nešto vizuelno stvarno i smisleno drugačije može servirati u anime svijetu. Drugi je Kolin Stetson, tip za kojeg sigurno nijeste čuli u filmskom ili televizijskom, ali je mnogo bitna faca u muzičkom svijetu. Montrealski saksofonista i kompozitor ostavio je dubok trag u produkciji velikih bendova moderne alternative Arcade Fire i Bon Iver! Uglavnom, evo što je Stetson uradio: ako ste ikada pomislili, kako bi neki strip/manga zaista mogao/mogla da zvuči – to je to, to je njegov rad na „Uzumaki“ animi. Masterpis.

Simbolička ravan Nego, ostavimo po strani tehnikalije: što je tačno ,,Uzumaki“? Krajnje direktno, na japanskom to znači „spirala“. U malom gradu na obali, neki

Užas sa pokrićem u preludoj crno-bijeloj animaciji

Kirie i Šuiči, tinejdžeri u svijetu samoće

„Uzumaki“ servira gomilu opakih teza o životu u malom gradu

ign.com

između planina i mora

mladi ljudi ili njihovi roditelji spirale počinju da uviđaju oko sebe. Kao neki loš znak... a onda se bizarne tragedije stvarno počnu dešavati. Dvoje tinejdžera, mladić Šuiči i djevojka Kirie, svoju sredinu, živote ljudi oko sebe i njihove tragedije – uviđaju sa strane. Imaju onaj talenat i usud mladih ljudi koji jako rano svoje mjesto odrastanja počnu da posmatraju bez mrve sentimentalnosti ili podozrenja – jer, prosto, oni tu ne pripadaju. Oni vide „širu sliku“ svih tih života, tu u gradiću Kurouzu-čo. Što na japanskom znači „Grad crnog vrtloga“. I na njih dvoje sve te spirale, makar na početku, teže utiču nego na druge. Do pola prve epizode shvatićete da je sve to velika psihološka igra. Pa nebitno, dešavale se i ticale se te velike tragedije nekih učionica u srednjoj školi – ili domova već prezrelih ljudi u predgrađu. Uvijek je i u svakom slučaju u korijenu i temelju neka dugoročna, sporogoreća trauma. Da bi se, od traume, načinila opsesija – na primjer,

kada jednog školarca uporno odbija najslađa cura u razredu. Ili, od traume nastane paranoja – kada ozbiljan, zreo i cijenjen čovjek, otac, zaroni u neke strašne teorije zavjere. Uvijek su to opsesija i paranoja. Kao kod Hičkoka u „Vertigu“. Pa odatle tragedija i nova trauma. Pa opet. I tako ukrug i u novu spiralu. I svaki put bizarnije i bliže onoj Kirie i onom Šuičiju. I oni to odlično znaju i traže način da izađu odatle. Iz grada crnog vrtloga. Eto, to je „Uzumaki“. Najbolje od svega je to što su producenti odlučili da značajno svedu radnju velike Itove mange i sve spakuju u svega dva sata animacije. Tako je radnja izuzetno jezgrovita – a onaj efekat, kad želite da svjedočite i upijete svaki kadar crno-bijele animacije – iako je to očuđeni, jezoviti horor – dodatno pojačan. „Manje je više“ u ovom slučaju perfektno funkcioniše. Takođe, „Uzumaki“ je jedan od rijetkih primjera kada izostanak razrade ili dodatnog upoznavanja i nijansiranja likova – radi odlično. Na kraju,

Kirie i Šuiči su knap onakvi kakve ih upoznajemo na početku – dvoje pametnih i tihih klinaca iz predgrađa, obilježeni kolektivnim traumama. I stidom zbog zaljubljenosti, intimne privlačnosti, seksualnosti. Ništa više, niti išta manje. Tu su da funkcionišu u univerzalnoj i simboličkoj ravni, taman kao i svi oni koje tu, oko njih, upoznajemo. I sve te njihove nesreće.

Pokidane žile

Konačno, tu je i jedan svetionik, kao sjenka i prijetnja, kao „Oko Mordora“ nad malim gradom. I kada, negdje do pola priče, prozrete i njegovu ulogu u svim tim kolektivnim traumama – dobićete i sve odgovore na svako zašto koje se se tiče anime-serije „Uzumaki“. A u kovitlacu ove japanske psiho-igre, uhvatićete sebe zaista i kao dio tog malog svijeta između mora i planina. I što drugo tražiti od strave i užasa na televiziji, u sezoni „Noći vještica“?

S. STAMENIĆ

Tako će, recimo, jedan stari gospodin sebi kidati žile i lomiti kosti samo da postane potpuno usklađen sa predmetom svoje opsesije. Jedan dječak vrijeđan i unižen zbog fizičkog izgleda – pretvaraće se u nešto mnogo ružnije i strašnije iz naše svakodnevice... Pa se sa jednim od onih koji su ga najviše kinjili, hvatati u bijeg i čežnju na tragu zabranjene homoerotike, onako kako to jedino može biti u malom gradu. A dvoje zaljubljenih iz posvađanih porodica pronaći će skoro mitološki spas iz drevnih priča o sirenama, koje jednako pripadaju i japanskom i zapadnjačkom nasljeđu... U svemu tome, najinteresantniji je momenat protoka vremena. Naročito za one, koji nekako uspiju iz te male, inertne sredine otići; istovremeno svjesni, da ni od nje ni od sebe nikad neće moći da pobjegnu. Taj momenat, kada se neka mladost vrati iz velikog grada, pa počne da primjećuje što se to kod njih, a šta u gradu promijenilo – jako je moćno i maštovito riješen. Kako i dolikuje velikim misterijama.

Ocjena: 4.3/5

Likovi čerečeni između paranoje i opsesije

animationmagazine.net

PREPORUKA

Boris Đurović, književnik i autor emisije „Artizam“

Uz Štulića cvjetaš, uz Arsena veneš

Muzika je stvar životnog sazrenja – Štulića slušaš dok cvjetaš, a Arsena dok veneš. Na mojoj listi su i pojedini strani izvođači, naročito oni iz osamdesetih godina, ali ipak ostajem pri prvoj rečenici ovog osvrta.

ZAOBIĐI

FILM

Neću savjetovati što je za zaobilaženje, ali mogu reći da rado izbjegavam razne heroje od kojih više ni režiseri ne znaju što hoće. Primijetićete da filmska industrija forsira vizuelne efekte, koji su, istina – odlični, ali što sa tim? U trenutku gledanja reći ćemo „Bravo“, no to nije ono što nas hrani. Nameće se pitanje blijedi li umjetnost u filmu. Kao ljubitelj horora, recimo, zaobilazim poznatu matricu – družina u napuštenoj vikendici i slično.

ZGRABI

FILM

Filmovi koji slave ljudsku sudbinu a koja nije sinonim za ljudsku glupost – teško mogu da omanu. Zbog toga uvijek preporučujem „12 Angry Men“ (Sidni Lumet, 1957). Osim brilijantnog preokreta, imamo i ništa manje značajan dijalog – čega je u novom filmskom zamahu sve manje.

Takođe, tu je još jedan film koji na pomalo morbidan način oslikava društvene slojeve.

Kroz „The Platform“ (Galder Gastel-Urutija, 2019) možemo steći slojevit dojam o pojedincu koji ima samo jedan sušti zadatak: egzistenciju.

Moram da spomenem i Mijazakijev čuveni animirani film „My Neighbor Totoro“ (1988), koji bi svako morao da pogleda.

Potražiti umjetnost u filmu –nezaobilazna adresa je Andrej Tarkovski i njegov „Solaris“ (1972), koji kroz naučno-fantastični žanr oslikava samopreispitivanje i nudi mogući spoj racionalnog i iracionalnog.

Kao dugogodišnji televizijski radnik mogu da potvrdim da je televizija skrenula sa prvobitno zamišljenog puta da objektivno informiše i edukuje. Ako izuzmemo nekoliko HBO, Netfliks ili FX Networks ostvarenja poput serije „Shogun“, ili pojedinih dokumentarnih i kulturoloških

ostvarenja – sve drugo svodi se na plitke naslade. Internet nam je donio mogućnost da izaberemo sadržaj, dok ga televizija nameće. Zato bi bilo dobro da to iskoristimo i da obrazujemo pristup opštoj svakodnevici, ali i zbog istančavanja etičkog i estetskog čula.

MUZIKA

Što sam stariji prisutniji su mekši zvukovi, najčešće mi prijaju instrumentali. Za nekoga ko nije sluhista – sadržaj sam tražio u riječima. Ipak, kasnije sam shvatio da u klasičnoj muzici ima značajnog sadržaja, pa bih tu izdvojio Paganinija No, potreba za tom vrstom muzike mi se ne javlja često, ali kad se desi – traje dvadesetak dana.

TV

Dobar procenat ljudi zaražen je ovim neartikulisanim TV zatvorima. Ljudi su u stanju da na televiziji gledaju kako neko spava, i to može da potraje više od sat. Ne pokušavam to da razumijem. Takođe, ako se osvrnemo na crnogorske televizije – polako ali sigurno zalaze u pinkizaciju programa.

MUZIKA

Sve je podnošljivo dok vas ne udaraju patikom po glavi. Pored agresije u zvuku, muzika zauzima novi stav – animalni nadražaj koji se počeo fizički ispoljavati. To nije prvi put u istoriji muzike, ali prvi put jeste ovako primitivno. Međutim, čovjek pristaje na sve, zato će i nestati.

Boris Đurović: Smatra da plitkim TV nasladama treba reći „NE“

Privatna

arhiva

DZUBOKS v Bright Eyes

Raskošna hronika uma zatečenog u najmračnijem

času noći. To je muzika Konora Obersta i na novom Bright Eyes albumu „Five Dice, All Threes“.

Ovo je ploča na kojoj ćete se mnogo puta hvatati u neke neočekivane klopke; pa bila to neka bubanj-distorzija ili iznenadni bendžo napadi...

Veliki autor moderne indi i folk alternative iz Omahe, jednostavno, ne dozvoljava publici da u bilo kom momentu ispusti budnost.

Idejni horizont mu je i ovog puta jednako sumoran kao

Five Dice, All Threes

u nekim bitnim Bright Eyes momentima iz prošlosti.

Razlika je u nekom dozrijevanju: ako je ranije to često bio spisak zamjerki bijelom svijetu, sopstvenom životu i življenju – to je sada smijanje u brk svoj toj životnoj ironiji.

Zato je „Five Dice, All Threes“ ploča na kojoj se nazire neka zubata, ali čista zora. Za lika koji je naučio da ga svakodnevica toliko ne boli, ako ga i dalje debelo dotiče. Savršen

primjer je šarmantni minimalizam dueta „All Threes“ sa Cat Power. I pogotovo klavirska balaga „The Time I Have Left“, u kojoj na vokalima gostuje i Met Bernindžer iz The National.

I s ovakvom elitnom konjicom gostiju na albumu, to je formom tipična Bright Eyes ploča, na kojoj je Oberst, važan pjesnik moderne Nebraske i američke provincije, navukao jak oklop od apsurda... Da se makar odbra-

The Oﬀspring

Posljednji

SUPERCHARGED

bend od kojeg biste

očekivali da spakuje svjež, prozračan i sasvim zabavan album jeste The Offspring. „SUPERCHARGED“ je upravo to, povratak formi – nakon više od dvije decenije. Povratak davno otpisanih kalifornijskih pop-pankera nošen je riješenošću da na vinil ubrizgaju tone pozitivne energije. Od početka do kraja. Naravno da je na 11. albumu mnogo mome-

nata koji su puko popunjavanje prostora. Što je potpuno nebitno spram činjenice da je, na primjer, „Make It All Right“ najbolje što su snimili od dana najveće slave! Taj utisak – da je Dekster Holand „ponovo onaj stari“ – isijava od uvodne „Looking Out For #1“. I odmah, efektno, podvlači činjenicu: da je pravi momenat da se skejt pank sa kraja devedesetih izvuče iz naftalina. Ovakva muzička nostalgi-

ni od tuge i svih onih emocija, koje su ga mrvile i ogoljavale toliko puta tokom karijere. I ima tu i zrelosti i čvrstog dostojanstva. S. S.

Ocjena: 74/100

je ima perfektan tajming. Ima tu i sasvim zaraznih a otkačenih momenata: infantilna „Come To Brazil“ je neodoljiva u svom tom flertovanju sa treš metalom. „Truth In Fiction“ je mnogo simpatična i čak smjela posveta panku osamdesetih, a gomila rifova, pogotovo visok gitarski let na singlu „Light it Up“, nešto što nećete brzo zaboraviti. Album ne gubi dah, naravno očekivano istim putem do završnice, ali je finalna „You Can’t Get

Van Morrisson

New Arangements And Duets

Proteglo se skoro sedam decenija (!) od kada je ser Džordž Ajven Morison prvi put u studiju muziku snimao. I ova je ljubav „Belfast kauboju“ odavno postala navika. Razvuklo se i pola vijeka od velikih ploča „Moondance“ i „Astral Weeks“ . Ako u 80. godini, više nema damara da snima autorsku muziku – makar ostaje želja da prepakuje staru. Ploča „New Arrangements And Duets“ je upravo to iz naslova: novo

čitanje nekih, njemu sada bitnih pjesama. Kojem je opet, teško naći logiku, taman kao i onim momentima u posljednjim godinama, kada je javno i (na loš način) otkačeno zajahao razne teorije zavjere o pandemiji.

Sve što valja na albumu je na početku, a to su dueti sa džez maestrom Kurtom Elingom Pogotovo u „Broken Record“ Eling uspijeva da starcu razmrda kosti, a u kombinaciji sa prkosnom „Ain’t Gonna Moan

No More“ hvata odjeke osobenog i jakog karaktera. Nažalost, u katalogu od čak 15 „obrada sebe samog“ Morison dokazuje da se dohvatio muzičkog presvlačenja nečega što apsolutno nije trebalo dirati. Momenti u kojima se prvi put hvata ukoštac sa pjesmama koje je pisao za velikog Solomona Burka nijesu ni primaći originalima. A završnica u dva dueta sa vječnim Vilijem Nelsonom – sasvim je predvidljiva. Van Morison davno je zaslužio zahtjevniju publiku, a njoj ovaj projekat sigurno neće

There From Here“ četiri minuta dokazivanja da je do nje vrijedilo doći. Dekster se u pakovanju žestokog „SUPERCHARGED“ koktela odlično zabavio – i potrudio da to bude svježe i pitko. Lafčina! S. S. Ocjena: 78/100

recordstore.co.uk

biti po meraku. Može biti interesantan samo mladoj osobi koja tek otkriva njegovu muziku. To je valjda i jedini razlog za postojanje obrade opšteg momenta vaskolikih sladunjavih filmskih romansi „Someone Like You“, u duetu sa slavnom Britankom Džos Stoun S. S. Ocjena: 46/100

brighteyes.bandcamp.com

nuclearblast.com

33 OBRTAJA Nada Dušanić, književnica

Film koji Vas čini srećnom?

- „The Lives of Others“ (2006). Za mene život čine: iskustvo proživljenog, iskustvo pročitanog i iskustvo pogledanog na filmu. „Život drugih“ je mali, majušni dokaz da umetnost ipak može promeniti svet, barem svet jednog čoveka. Ako je zagriženi kapetan Štazija, špijunirajući umetničko-ljubavni par postao zaražen klicom umetnosti u tolikoj meri, da je rizikovao život i položaj da bi spasao to dvoje stranih ljudi, onda bavljenje umetnošću ima smisla. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Ima ih više, to su filmovi ispunjeni nasiljem koje je samo sebi cilj: ono kad sevaju pesnice, sečiva noža, šaržeri se prazne, automobili sudaraju, glave lete kao da se feder otkačio, kečap prska na sve strane. Oslobađanje od napetosti i teskobe putem besa, okrutnosti ili nekontrolisane strasti za destrukcijom daje osećaj moći, stvarajući jedinke koje društvu ne mogu doneti ništa dobro. Nesposobne da misle i osećaju, pa stoga upotrebljive za svaku autoritarnu vlast. Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Kad vidim da nije po mom ukusu, prekidam gledanje. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Priču o desantu na Drvar iz 1944. godine, ali neopterećenu ideologijom kao u postojećem filmu. Želim priču o stvarnim ljudima zarobljenim u pećini, koje iz vazduha bombarduju nemački avioni, a padinom se sa svih strana približava neprijateljska vojska. Slobodan, sin Slavke Ranković, govorio je o tome kako je proveravala pištolj misleći da će morati da izvrši samoubistvo. Valjalo bi to napraviti dok još ima živih ljudi koji mogu biti verodostojni konsultanti.

Sljubljena s plavetnilom mora i cvjetovima

Omiljeni filmski rivali?

- Paćino i De Niro u filmu „Heat“ (1995). Ne zna čovek za kojeg od njih dvojice da navija. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Pas koji dolazi ispred železničke stanice svakog dana u isto vreme, sedi na istom mestu i sačekuje vozove godinama, ne shvatajući da onaj koga čeka neće doći, „Hachi: A Dog’s Tale“ (2008). Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Dajem dva strana za jedan domaći. Prvo iz filma „Valkyrie“ (2008): „Gledajte ih u oči. Pamtiće vas.“ To mirnim glasom govori grof Klaus fon Štaufenberg vremešnom pukovniku koji se trese od straha čekajući da ih odvedu na streljanje posle neuspelog atentata na Hitlera

Drugi je „Quanto in alto posso volare?“ iz filma „Heaven“ (2002). Mladi policajac na obuci letenja helikopterom pita instruktora: „Koliko visoko mogu da letim?“ Konkretan odgovor dobija na kraju filma. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Patak Dača. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Prvo iskustvo je bioskopski film koji sam gledala na televiziji kada sam imala nepune četiri godine. U romanu „Plovidba kroz zabranjene teme“ detaljno sam opisala scene, ali naziv nikad nisam saznala jer nisam umela da čitam. Znam samo da je tematika Francuski pokret otpora u Drugom svetskom ratu i da je film crno-beli, verovatno snimljen pedesetih godina. Ako neki

filmofil bude čitao moj roman i odgonetne o kojem filmu se radi, bila bih zaista zahvalna da to saznam i konačno ga pogledam u celini. Inače, na kraju romana naveden je spisak od tridesetak filmova i serija koji se pominju u knjizi, tako da mi se ova vaša pitanja baš dopadaju. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Bilo bi lepo kada bi kretanje kroz život mogao biti ples uz Morikoneovu muziku iz filma „The Godfather“. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Nakon „Heaven“. Kejt Blančet i Đovani Ribizi među osunčanim predelima Toskane, boje vredne da budu zabeležene na slikarskom platnu.

Nada Dušanić: Ne voli nasilne filmove u kojima glave lete i „kečap prska na sve strane“

Inja Firanj

književnica i slikarka

plavetnilom cvjetovima agava

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Alehandro Gonzales-Injaritu, Kšištof Kješlovski i Džejn Kempion; mesto: bašta somborskog „Starog Fijakera“; piće: neko gorko vino. Bertolučija, uz sve uvažavanje, nikad ne bih pozvala. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Detaljna priprema i dobri snimatelji, savršena oprema, usredsređenost na oblike i boje prirode: planine, noć, mnogo snega, slično kao u „Ubistvu u Orijent ekspresu“ kada voz prolazi preko Balkana, ali mnogo duže od tih nekoliko sekvenci. muzi k a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Malo mi za sriću triba“, Doris Dragović

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Arsenova „Kuća pored mora“. Uvek je imala moć da me izmesti iz stvarnosti, da mi pogled ispune plavetnilo mora i cvetovi agava.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Arsenova „Moderato cantabile“. Prema njegovim rečima, nadahnuo ga je istoimeni film Pitera Bruka po scenariju Margaret Dira

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Angie“, The Rolling Stones. Vaša pjesma za karaoke?

- „Ljubio sam snašu na salašu“, Đorđe Balašević.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Arsena Dedića. Ako to ne bi bilo moguće, onda Balaševića. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Razni tehno autori, reperi i slično. Ono kad se ne razumeju reči, ne čujete boju glasa, nego je najglasnije zujanje i šuštanje.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Balaševića. Otišao je na prevaru, zbog kovida i istrošenosti životom, a ne zbog starosti. Mogao je da napravi još dobrih pesama.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Za dobra stara vremena“, Novi fosili.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Mikija Jevremovića Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Ne znam, zavisi kako se gleda.

Serija idealna za kišni vikend?

- „Das Boot“, sezone jedan i tri. Napolju kiša, na ekranu beskonačna količina vode

17. oktobar 2024.

oko podmornice sa svih strana. Ako zanemarimo činenicu da je to pokušaj Nemaca da se „operu“, mora se priznati da je izvanredna. Gledamo uverljive emocionalne lomove likova koji su prisiljeni da prave izbore od kojih im zavisi mogućnost preživljavanja rata, u koji su i pojedini Nemci zaista uvučeni silom. Šteta što nije bilo više takvih. Mislim, Nemaca. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Kuda idu divlje svinje“. Bila sam mala, ali opčinjena tim crnim i sivim tonovima. Ljubiša Samardžić kao Crni Roko dao je jednu od najboljih životnih uloga.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Nemačko-češka serija „Tannbach“ koja govori o završetku rata 1945. u malom nemačkom selu kroz koje se postavlja granična linija između dve Nemačke. Stanovnici istog sela sa jedne strane granice žive u komunizmu, sa druge u kapitalizmu, a mi pratimo šta koji od ta dva sistema čini od njihovih sudbina tokom narednih desetak godina.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „The Doll Factory“. Izvanredno predstavljen ambijent mračnog, maglovitog Londona, kostimi, rekonstruisana epoha, ali dosadan scenario. Suviše usporeno.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Otpisani“. Autori su imali originalan, sjajan materijal, likove u koje su glumci ušli sa lakoćom mladosti, autentično okruženje, a urađena je tako kratka, škrta razrada, portabl pakovanja zđuturena u 45 minuta. Bilo je materijala za epizode od 90. Da ne bude krivo shvaćeno, radi se o tome da kada je nešto dobro, onda gledalac, naravno, želi još. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Može li iz filma? „Pad Italije“ (1981) Lordana Zafranovića, početne scene kada bela jedrilica klizi po glatkoj površini mora. Baš sam se vezala za tu jedrilicu. Manja je od one na mojim slikama, ali bila bi mi sasvim dovoljna. Najdraži par iz serije?

- Nada Šargin i Goran Šušljik u seriji „Vreme zla“. Naglaša-

K njiževnica Nada Dušanić nedavno je bila gošća jubilarnog Internacionalnog sajma knjiga u Podgorici, gdje je predstavila roman „Plovidba kroz zabranjene teme“ (Raštan izdavaštvo). Ogled o dušama, iskustvima djevojaka izloženih seksualnom uznemiravanju i nasilju, odvažna je plovidba kroz temu koju mnogi prećutkuju. Nada Dušanić redove romana posvećuje konkretnom slučaju, ali uvezujući mnoge slične sudbine. Preispitivanjem statusa žene, njenog duševnog i tjelesnog stanja ulazi pod kožu čitaoca, pretvarajući „Plovidbu kroz zabranjene teme“ u roman o kome će se tek govoriti i pisati... Nada Dušanić pored pisanja (romani „Kuća sa druge strane“, „Spoj srećno pronađen“, „Cena straha“, „Raskid“, knjige pripovjedaka, dramski tekstovi, eseji) bavi se i slikarstvom, a motivi njenih slika povezani su sa temama proznih tekstova. Bavi se i promišljanjem o filmu, a kada pročitate „Plovidbu“ i njene odgovore na „Obrtaje“ - biće vam jasno o kakvom se sinefilu radi.

vam vrhunsku produkciju, ja bih to gledala i kad ne bih razumela ni jednu-jedinu reč; boje, svetlost, kostimi, izražajnost glumaca. Šušljik daje sliku ljubavi koja je jača od smrti i u tome je veoma uverljiv. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Čarlijeva dnevna soba sa pogledom na okean iz serije „Two and a Half Men“. Volim velike prozore i otvoren, širok pogled na plavetnilo neba i mora. Čak i kada su kulise, kao u ovom slučaju, iluzija je stvorena. Ako ste mislili na društvo, onda niko. Moram da budem sama i u tišini dok pišem ili slikam.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za onog kojem je u konkretnoj situaciji pomoć bila potrebnija. M. Č.

kalendar

Dvije

decenije od premijere moderne

Dugo kosmičko

Jedno čovječanstvo u zbjegu. U opadanju i na rubu opstanka. Dakako, svojom krivicom. Ako nam spoljni neprijatelji ne dođu glave, naša pizma sigurno hoće. Od cijele galaktičke flote, samo je matični brod ostao. „Galaktika“, sa posljednjih 50.000 preživjelih.

Svemirski izbjeglica u potrazi za davno izgubljenim domom, eto to je čovjek u seriji „Battlestar Galactica“. I jedan san o drugoj šansi i novom početku.

Vječite izbjeglice

Možete „Galaktiku“ gledati kako hoćete, kao studiju i debatu o svakakvim religijama, kao saj-faj putešestvije kosmosom, kao psiho-dramu sa tonom saspensa, političku metaforu... Ili, kao puku zabavu.

Ali, prije svega i iznad svega: „Battlestar Galactica“ je onaj komad naučne fantastike na televiziji koji su, od te prve epizode emitovane 18. oktobra 2004, ljudi doživljavali lično, možda i ličnije od svega na televiziji. I ticala ih se, prije dvije decenije, u svoj svojoj ludoj i delikatnoj složenosti. Nema veze što je to bio nekakav saj-faj, što to neki svemirski ljudi dalekih galaktičkih kolonija bježe u kosmičkim brodovima od pobunjenih androida... „Galactica“ je, jednostavno, prije svega – bila najpotentnija televizijska drama svog vremena. Iznenadni udarac, publici pravo u pleksus.

I da: sav taj svijet u kojem ostaci čovječanstva bježe od nekakvih Sajlonaca, androida, robota – jeste poprište drame nekih ljudi čije je postupke, žudnje, snove i slabosti tako lako prepoznati. U nama i oko nas.

„Battlestar Galactica“ je slava naše raskošne složenosti, u istoj mjeri u kojoj je bila i najmračnija svemirska ope -

Dok posljednji brodovi uranjaju u vrelinu neugasle zvijezde, na posljednjem putovanju, rađa se zrno naše stvarnosti i svakodnevice. U kojoj svaki zbjeg, neočekivana pobjeda i skupo plaćen poraz znače samo šansu, da budemo ovi isti, svakodnevni ljudi

ra kojoj je moderna televizija svjedočila i kojoj se divila. Jer, čovječanstvo je u zbjegu. I oni su posljednji od nas. Svojom i, dakako, našom krivicom. Fanovi, naravno, sve o „Galaktici“ i njenim likovima već znaju; kako je Edvard Džejms Olmos dobio priliku da glumi kapetana posljednjeg broda preživjelih Vilijama Adamu, a Meri Makdonel šansu da bude predsjednica tog ubogog čovječanstva. Pa kako je donijeta odluka da Starbak, u toj novoj i mnogo raskošnijoj verziji originalne serije sa kraja sedamdesetih – bude pilotkinja, dakle žensko. Usput

i neka buduća Mesija. I zašto je baš Kati Sakof bila idealna Starbak, a zašto je Kanađanka Triša Helfer postala savršeno mazna i opasna Sajlonka, najženstvenija među androidima naše mašte i umjetnosti – Šestica... Ali, sve to, sav taj svijet divnih i karakternih relacija kojim tumara, spletkari i bori se za opstanak grešni i obožavani Gajus Baltar (Džejms Kalis) –opet je ništa spram velike priče o zbjegu i opstanku. U koju su producenti Ronald D. Mur i Dejvid Ejk, na „Sci-Fi“ televiziji, uspjeli da spakuju alegoriju nekih bitnih mome-

nata njihovog vremena. I svega onoga što je Ameriku prije dvije decenije tištilo.

Globalni fenomen

Dakle, bez imalo uvijanja: Mur i Ejk su u jednu svemirsku operu ubacili sve što drugi televizijski autori nijesu smjeli da kažu o terorističkom napadu 11. septembra, niti o američkoj invaziji u Iraku! Gdje je simbol militantne Al-Kaide, svih njenih „spavača“ i samoubilačkih akcija, sve te religijski fanatične posvećenosti i spremnosti na žrtvu – naravno, svijet androida Sajlonaca. Nego, producenti i glumačka ekipa bili su mnogo pametniji, pa su shvatili i da njihova serija mora biti i, makar u neku ruku – kritika. Amerike, zapadnog svijeta, čega hoćete. Pa se tako, kako serija odmiče, role otkrivaju i okreću! A militantna sajlonska imperija postaje alegorija američke tehnološke supremacije i oholosti tokom Bušove intervencije u Iraku. Naravno da Mur i Ejk nijesu to, baš tako, planirali na pr-

Stvarnost, religija, mit i politika u ogledalu nezaboravne saj-faj serije

„Battlestar Galactica“

putovanje kući

vu loptu. Niti su sanjali da će im se pružiti takva prilika, da njihova serija bude u toj mjeri gledana, praćena, analizirana... U jednom televizijskom globalnom fenomenu prve decenije 21. vijeka, čiji je hype početkom dvijehiljaditih samo famozni „Lost“ prevazišao. I naravno da ekipa „Sci-

Fi“ televizije i producenata nije bila spremna na to. Pa dugo i nijesu imali ideju, kako da je razriješe...

Ako je kraj produkcijski zbzan i spetljan, ako je ostavio mnogo otvorenih pitanja i očiglednih rupa – to je, opet, bilo uslovljeno isključivo naivnošću jednog tima i televizije koja nije dobi-

la dovoljno vremena i novca da sve spakuje na savršen način. Ali, budite uvjereni – sama ideja, kako da se „Galaktika“ završi – ispala je apsolutno ispravna. Izvjesno i jedino ispravna. Zato je lako zaboraviti sav onaj sutlijaš od nekakvih romansi, u koji se serija negdje pred kraj treće sezone uvalila.

Pa i priču o naprasnom i ničim izazvanom stradanju jedne od ključnih junakinja, da bi ista ona, nešto kasnije, ničim izazvana, vaskrsnula.

Realna nada

Iznad svega toga, u seriju „Battlestar Galactica“ upakovana je priča o stvarnoj, realnoj nadi. O jednom svijetu u kom daleka budućnost nije ništa više od daleke prošlosti... I gdje najveće i najskuplje žrtve zaista jesu potrebne i razložne – samo zato, da bi se na nekoj ledini zaslužio novi početak. I da bi se na njoj ponavljale one iste, stare, savršeno ljudske greške. Zato na kraju „Battlestar Galactica“, dok posljednji brodovi kosmičkih kolonija grabe da urone u vrelinu neugasle zvijezde, na svom posljednjem putovanju – nosi zrno naše stvarnosti i svakodnevice. U kojoj svaki zbjeg, neočekivana pobjeda i svaki skupo plaćen poraz – znače samo šansu, da budemo ovi isti, svakodnevni ljudi. U svoj raskoši naših mana i grešaka. Pa da zaplešu, kao mali brod kapetanice Starbak pod laserskom kišom velike kosmičke bitke; kao ramena najljepše od svih Sajlonki Šestice; kaao epolete na časnom ramenu admirala Adame onda, kad u boju zasluži da čovječanstvo preživi makar još jedan, novi dan.

I tu negdje, na putu od „Galaktike“ ka izgubljenom domu, ka jednoj Zemlji koju pred nosem ne vidimo – leži odgovor, što znači i kako izgleda savršen moderni ep. Ništa više i ništa manje, od onih antičkih mitova, koje je jedan produkcijski „Sci Fi“ tim niz kosmičke daljine i puteve prosuo. Pa da prije dvije decenije na mapi sazvježđa televizijskog neba Americi otkrije sva njena lica i zablista trajno i neprolazno, kao „Battlestar Galactica“. S. STAMENIĆ

Baltar (Džejms Kalis) i Šestica (Triša Helfer) u epicentru romanse

kalendar

Koliko je stvarno veliki jedan filmski budžet od 27.575 dolara: onoliko, koliko to može biti odluka da se zbog snimanja proda kolekcija stripova iz godina odrastanja. Pa se koja hiljadarka pozajmi od roditelja. I još pregori limit od 2.000 na makar osam kreditnih kartica. I još potroši novac koji ti je fakultet vratio od plaćene školarine, jer si odlučio da sve to batališ. I preko toga unovči prethodno uloženi novac za osiguranje kuće od poplava i požara. Sve to je 27.575 dolara. Cijena sna.

Besani u Džerziju

Najbolji od svih svjetova: onaj u kom radnik iz video-kluba pogleda toliko filmova na kasetama – pa jednog dana odatle izađe i snimi Reservoir Dogs“ i proslavi se. Dakako, Kventin Tarantino. Sasvim sigurno, ovaj naš svijet.

E, Kevin Smit otišao je korak dalje: radio je u samoposluzi, pa odlučio da snimi prvi film

o jednom danu na tom poslu.

Toliko košta film jednog života i zove se „Clerks“.

„Clerks“, otkačeni autobiografski debi Kevina

Šoping centar kraju vaseljene

Dok je Kevin brinuo o svemu, curila je podsvijest za gomilu sjajnih, potpuno neusiljenih i otkačenih dijaloga... A lm ispao mnogo više od puke serije razgovora i monologa likova koji se tuda, kroz krajputaški supermarket vrte

Ovakav je bio život Kevina Smita: od šefa u samoposluzi nije dobio slobodne dane, ali jeste dozvolu da snima tokom noći, tu u marketu. Danima je spavao praktično sat dnevno.

Režiser, scenarista, producent i glumac, sve u jednom. Besani u Džersiju. Na kraju i zaspao na snimanju jedne bitne scene.

Koji mjesec kasnije, nakon što je stigao u američke bioskope u oktobru 1994, „Clerks“ će zaraditi četiri miliona dolara. Malo je reći da Kevin to nije očekivao, čak ni nakon što je

22. januara dočekan kao hit na svjetskoj premijeri na Sandensu. Ni zaradu, ni da tu nešto bude nekom bitno. Možda se nadao, ali... Uspjeh? Ma kakvi, nije on od tih i te fele. Nema nafake u njegovom šoping centru i supermarketu. Ali svejedno, bio je dužan sebi

jedan film.

Rešetke na roletnama su se pokvarile, pa niko nije ni znao, radi li ta „Quick Stop“ piljara u tržnom centru, nedaleko od mjesta Leonardo (mjesto, jer grad sigurno nije, a previše je betona tu da bi bilo selo), u Džerziju. Onda je Dante Hiks, glavni junak u „Clerks“ priči, tu ujutro na početku smjene fino ispisao, mnogo velikim slovima: „I assure you; we’re open!“. „Budite uvjereni; otvoreni smo!“. Tuda Dante hoda i cijelog dana ponavlja: „Ja čak i ne treba danas da budem ov-

ispisao, you; dje“... neo-

I tako se kotrlja film. Može li žešća metafora neostvarenog lika? Evo, ovakav je

Kevina Smita, slavi 30. rođendan

centar na vaseljene

Dante: batalio fakultet, zaglavio u samoposluzi, sa šefom koji ga noć pred slobodan dan cima da ujutru ipak mijenja kolegu. I nema drugog izbora od toga. Bivša ženska ga je prevarila, a tog dana, kojeg se tiče „Clerks“ – od najboljeg druga saznaće i da se vjerila. Dante Hiks je jednostavno lik koji stvarne probleme i promašaje života rješava tako što će da ih pokrije i zabašuri nekakvim dramama od očajnih veza, u kojima je još žešći gubitnik. I definitivno ne izgleda kao neko ko brine o sebi i rado bi primio neku novu ženu u život. Dante je lik koji ne da je spuštenih roletni u radnji svoje intime, nego su mu sve te intimne roletne još i pokvarene. Samo što on takav, naravno, želi da u taj njegov život neko stvarno i smisleno uđe. Pa preko tih pokvarenih roletni svoje ličnosti napiše ono „Budite uvjereni; otvoreni smo!“.

Zvijezda smrti

Naravno da je Kevin Smit želio da glumi u tom prvom filmu, ali nije htio da bude Dante. Ta rola pripala je Brajanu O’Haloranu , liku koji je bio čak pravi glumac sa pozorišnih dasaka tog njihovog Leonarda u Džersiju. Možete mislit koliko je kvalitetno pozorište bilo. Posljednji je odabran na kastingu, a nije ni znao da ga Kevin mjerka za glavnu ulogu. Smit je prosto želio, kad već troši tih jedva skrpljenih 27 hiljada i kusur – da za sebe ostavi ulogu koja je najviše kul. Prekoputa Danteove piljare u molu vidio je klub sa gomilom najnebitnijih kaseta i najopskurnijom publikom. I kako

njime caruje Rendal, Danteov najbolji drug. Onaj što redovno kasni na posao i žestoko se prepire sa cijenjenom klijentelom, pa i ponekad odbije da im da video-kasetu, ako mu se ne svide.

Sve što Dante radi od svog života, Rendal čini još raskošnijom propašću. Samo što je, negdje i nekako, njemu to totalno okej. Makar može da tu vodi strašno lude razgovore o filmovima, sa gostima ili najboljim drugom. Na primjer: „Što misliš, ako je Dart Vejderu druga Zvijezda smrti u ‘Star Wars’ uništena dok su je gradili, znači li to da je tu poginula gomila nevinih radnika?“. I takva, epohalno bitna pitanja. I da, gomila slano i neslano masnih šala i viceva, kakve izvaljuju samo drugovi u nevoljnom i hroničnom celibatu. Bez toga ne može, tu između samoposluge i video-kluba. Ozbiljno, kompletan se „Clerks“ tu dešava, sav taj prostor na kom se cijeli svijet i cijela vaseljena trudi da im pokaže koliko su nebitni. Čak i jedna partija hokeja na krovu.

A Kevin Smit – njemu lično su se one pokvarene, spuštene roletne dogodile knap na početku snimanja. Kada mu je šef rekao da mogu da snimaju samo tokom noći, naravno. Pa je to bio jedini način da se „ujednače“ dnevne i noćne scene – da se izmisli priča o pokvarenim roletnama. S onim natpisom ispred. Vjerujte, ipak smo prokleto otvoreni. Nego, nije Smit, na kraju, ispao Rendal u filmu. U jednom momentu je skontao da je previše umoran da bude i režiser, i producent, i dobrim dijelom i kamerman i montažer. Još je, povrh svega, shvatio da je toliko nesposoban – da ima problem da zapamti tekst koji je sam napisao. A Rendalove replike bile su, naravno, one najbolje.

Ulogu je povjerio drugu Džefu Andersonu ; znamo ga iz gomile drugih Smitovih filmova, koji su uslijedili nakon slave. A Kevin? E, on je postao Sajlent Bob. Tihi Bob. Svi znate Boba. Kao, diler koji se tuda nešto smuca po šoping centru i tu bi da razvije

svoj vrli ilegalni biznis, ali mu nešto ne ide. Kakva alegorija režisera u pokušaju...

Vrhunske replike

Naravno, nije „Clerks“ ispao sjajan film i nije zaradio četiri miliona dolara, zbog toga što je Kevin Smit naprosto odlučio da snimi nešto o svom danu na poslu i za snimanje angažuje gomilu drugova ili rođaka. Dok je Kevin brinuo o svemu tome, curila je podsvijest za gomilu sjajnih, očuđenih, potpuno neusiljenih i otkačenih dijaloga; sa filmske trake cijedio se sjajan tekst... a film je ispao mnogo više od puke serije dijaloga i monologa likova koji se tuda, kroz krajputaški šoping mol, vrte. Dok se sve to dešavalo, Kevin i ekipa nijesu ni primijetili u kojoj mjeri je sve to rad žestoko talentovanog čovjeka! To jest, skontali su nakon premijere, kada je njihovo ubogo čedo u bioskope sletjelo.

I stvarno: „Clerks“, ta Pepeljuga iz Džerzija od filma, prije 30 godina pred filmski svijet prostrla je istinu koja je vrištala iz svakog kadra. A to je, jednostavno, svjedočanstvo – u kojoj mjeri je Kevin Smit inventivan, razigran autor. Koliko prirodno proživljava i piše ko-

mediju od ljudskog postojanja, odnosa, bliskosti i rastanaka. S urođenim darom da napiše sasvim čudan – i briljantan dijalog. Koliko direktno i neprskano, bez viškova i uvijanja, autentično ko grandžer koji rinta u noćnoj smjeni benzinske pumpe, da bi zakučio kintu za kakvu-takvu gitaru.

I zato, dok Dante vodi jedan strašan razgovor s aktuelnom a uskoro bivšom curom Veronikom, a ona macka nokte –apsolutno znate da to nije film o likovima koji se tuda motaju i nešto pričaju. Nego film o kreativnoj osobi koja se oslobađa, uspijeva da „otkači“... i da konačno podigne te lične pokvarene roletne.

Uz, naravno, pomoć nekoliko bitnih ljudi, kao što su Džej i Tihi Bob. Koliko samo svi oni, i Rendal i ta bivša i sadašnja Danteova cura i Dante – pripadaju Kevinu Smitu. I u kojoj je mjeri samo on njihov, isključivo njihov, evo 30 godina, dok se sa soundtracka lomi „Got Me Wrong“ benda Alice in Chains... Tri decenije nakon premijere, zato znamo: šoping centar u Džersiju je za sebe pronašao jedan kosmički auto-put. Tjeran onim gorivom, koje može biti samo filmska umjetnost. S. STAMENIĆ

Portret sasvim „nebitnog“ dana za dežurne neostvarenjakoviće

Prvo filmsko pojavljivanje Džeja i Tihog Boba

imdb.com

Put za Sanfracesko v PODGORICARENJE

Sto pedeset je godina od kada se prvi put u crnogorskim medijima pisalo o našem američkom iseljeniku. Godina 1874, ime mu Savo Jovović – a grad, u tom martovskom broju „Glasa Crnogorca“ – Sanfracesko. Ne zamjerite uredništvu „Glasa Crnogorca“ što su tada, prije vijek i po, tokom tek druge godine izlaženja, neka imena američkih gradova i ljudi pisali i transkribovali malo „naopako“. Pa je San Francisko u tom prvom tekstu Sanfracesko, a u martu 1890. San Frančisko. U julu 1889. pominje se i „Rio de Žanjero“, Amerika naziva Ujedinjenim Državama, sa sve glavnim gradom Uašingtonom. I možda najsimpatičnije: priča o prvom američkom predsjedniku, koju u „Glasu“, zvaničnom glasilu knjaževine, u julu 1894. nazivaju Đuro Vašington Ali, ne interesuje nas ni vajni Đuro, ni to što Bijelu kuću jednom nazivasmo Bijeli dom. Ovo je apsolutno priča o dobrim namjerama – a to je, da u jedinom listu u Crnoj Gori tog vremena, u zemlji koja će tek četiri godine

kasnije zvanično imati priznatu nezavisnost – neko piše o iseljenicima u dalekoj tuđini. Recimo, o Savu Jovoviću i njegovoj sudbini. Takvu priču, od čak 596 tekstova vezanih za Ameriku iz „Glasa“, sačuvao je i brižno sistematizovao naš istoričar Ivan Tepavčević, u sjajnom radu za „Maticu“.

Glas o Savovoj smrti, iz San Franciska stiže sa mjesec i po zakašnjenja. I svjedočanstvo je velikog putovanja jednog od naših prvih iseljenika, čije ime znamo.

Zahvaljujući tekstu u „Glasu“, znamo da je Savo preminuo u 55. godini, a da se u ranoj mladosti preko okeana zaputio. I to, da je od onih Jovovića, iz sela Kameno iznad Meljina i Herceg Novog. Dakle, iako je to bila austrougarska Boka – adresa za vijest iz Amerike moglo je da bude samo Cetinje, Crna Gora.

Savov put je, iz tih pedesetak redaka stupca „Glasa“, potpuno filmski. Saznajemo da je kao mladić završio u gradu čije ime zapisuju kao „Nov-Orlean“. Dakle, u Nju Orleansu, u raskošnoj i tako

Zaglavi se

posebnoj Luizijani, epicentru sudara francuske i američke kulture... Tamo je Jovović uspio da, prvom polovinom 19. vijeka, stekne ugled i imetak. Da otvori veliku radnju na pijaci, u tada jednom od najvećih gradova na zapadnoj hemisferi. I jedna iseljenička sudbina: zbog bolesti, „jakog rematizma“, Jovović je dugoročno morao da se odvoji od posla. Veliki troškovi bili su razlog da, godinama nakon dolaska u Ameriku, nastavi dalje. Da živi kalifornijski san, vijek i više prije onog iz rokenrol himni. U „Sanfracesku“ je našao nekog bliskog; u kalifornijskoj luci, na Pacifiku, čekao ga je brat Lazar. Tako u tekstu „Glasa Crnogorca“, prvom o nekom Crnogorcu u Americi, saznajemo i da je iseljenička mreža u San Francisku već prije vijek i po bila jaka. Da je Savo sahranjen u prisustvu velikog broja zemljaka i sugrađana, a da je tu bio i pravoslavni episkop Joanin U avgustu 1873, pola godine ranije, cetinjski list pisao je i o formiranju američkog „Dobrotvornog društva

Slavjana“. Negdje pred ljeto 1900. piše se i o Ford Sitiju, varoši veličine Cetinja, i o „dobrom modelu života i za Crnu Goru“.

O proslavi Božića Crnogorca i Hercegovaca, 1905. godine, stiže i izvještaj iz Los Anđelesa, a medijske konekcije polako kreću da se grade i sa druge strane okeana. Jedan list u Pitsburgu od 1901. uređuje Ljubotinjanin Mitar Šaban; već od 1905. drugi list, u Daglasu na Aljasci, pokreće Božo Bećir... O novinama „Materinska riječ“, iz mjesta Roso Rio de Santa Fe u Argentini, „Glas Crnogorca“ piše već 1910. godine! I najtužnije, od svih – javne i u „Glasu“ objavljene molbe Crnogoraca, da i neko iz Amerike glas javi o nekom njima bitnom i bliskom, jer im se godinama nije javljao. A baš iz San Franciska, Drago Borov Dragutinović se, u martu 1905. ocu Boru Mićovom nakon pet godina potrage javio! I to su te kalifornijske konekcije i snovi, još od onog Sava Jovovića, prije vijek i po.

Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

San Francisko sredinom 19. vijeka

LONDON CALLING

Interesantan sajam „Frieze London“ podržala su i brojna značajna zdanja i imena iz svijeta umjetnosti i mode. Između ostalih, i modna kuća „Gucci“

Svakog oktobra londonske ulice preplave savremena umjetnička djela zahvaljujući magazinu „Frieze“, čija redakcija, još od prvog izdanja iz 1991, daje sve od sebe da otkrije i predstavi nova lica u svijetu umjetnosti. Tim povodom, godine 2003. pokrenut je specifičan sajam „Frieze London“, u okviru kojeg vodeći nezavisni kustosi otkrivaju najuzbudljivija imena umjetnika u nastajanju.

Na ovogodišnjem izdanju sajma, na „londonskoj mapi umjetnosti“ akcentovana je inovativnost, pa su posjetioci sajma dobili priliku da se upoznaju o nekim novim imenima u svijetu skulpture, slikarstva i multimedija.

Od „Artist-to-artist“ programa, u kojem velikani umjetnosti na Ostrvu biraju buduću generaciju, do segmenta „Smoke“, u okviru kojeg se predstavljaju novi stvaraoci u svijetu oblikovane keramike, posjetioci galerija koje su postale dio ovogodišnjeg sajma, produbili su svoja znanja o inovativnim pristupima tradicionalnoj umjetnosti.

S obzirom na to da se sajam organizuje u Londonu, podrazumijeva se da mora da ima i ugao „uličnog spekta -

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Nenad Zečević

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

Mapiranje umjetnosti

kla“, pa su ovaj umjetnički događaj, sasvim očekivano, podržala i neka značajna zdanja i imena iz svijeta umjetnosti i mode. Jedno od njih je i mod-

na kuća „Gucci“, čiji je kreativni direktor Sabato de Sarno odabrao neka nova lica u okviru specijalnog umjetničkog programa, želeći da pred-

Saradnici

Šabotić, Tijana

Drobnjak-Vukašinović,

stavi kako materijali i teksture ulaze u specifičan vizuelni dijalog.

Posjetoci Bond strita tako su i dobili šansu da pogledaju omaž američkom pjesniku i umjetniku performansa Džonu Đornu s efektnim radom iz njegovog serijala „Living in Your Eyes“ (2017), kao i fotografije Bokanijevih staklenih skulptura iz 2021. pod nazivom „Silence“.

Ipak, najefektniji marketinški trik izvela je Kraljevska akademija na Pikadiliju, i to sa radovima jedne od najznačajnijih figura britanske konceptualne umjetnosti, Irca Majkla Krejga-Martina Djelić njegovog opusa ukrasio je dvorište Akademije na zadovoljstvo i onih najmlađih Londonaca. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Radovi Majkla Krejga-Martina u dvorištu Kraljevske akademije

Fotografije Bokanijevih staklenih skulptura

Leila Murseljević, Srđan Ivanović, Biljana Martinić, Milena Čavić, Sead

Todorović, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Anja

Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter