Neđelja, 20. oktobar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21150 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
AKTUELNO: Za razliku od nekih evropskih i zemalja regije, u Crnoj Gori nijesu rađena istraživanja o prisustvu teških metala u organizmu
Nakon postepenog uklanjanja olova iz benzina u većini evropskih zemalja interesovanje za nivo olova u krvi je smanjeno. U Švedskoj je, međutim, utvrđeno da nakon 2009. godine nije došlo do smanjenja nivoa olova u krvi stanovništva, što znači da još postoje drugi izvori izloženosti olovu koje treba otkriti i eliminisati – navode iz Instituta za javno zdravlje
NEPOŠTOVANJE DRŽAVE: Zbog povrede ugleda Crne Gore, u protekle četiri godine procesuirane tri osobe, zatvorska kazna za dvije
Bjelopoljci B. Ć. i R. Ć. osuđeni su na ukupno tri mjeseca zatvora zato što su u maju 2020. godine optuženi da su, uoči Dana nezavisnosti, sa ulične rasvjete istrgli državne zastave i oštetili drvene držače na kojima su one bile. Branili su se da su bili u alkoholisanom stanju i da su iz zabave odlučili da „skoče“ kako bi utvrdili da li mogu dohvatiti zastave sa stubova rasvjete
Sljedeća ljetnja sezona biće bogatija za jedinstvenu ponudu, „Sveti Stefan Providenca“ oživljava slavnu pomorsku prošlost
Analitičar pozvao opoziciju da bude pripravna za moguće neustavne izmjene najvišeg državnog akta nakon popisa i spriječi takav naum institucionalnim djelovanjem, ali i masovnim protestima
Rezultati popisa su porazni iz pozicije konstituisanja nacionalne svijesti kod Crnogoraca i zaokruživanja državne strukture. Iz te perspektive, mislim da su ovi brojevi mnogo loši – kazao je Danilo Kalezić
INTERVJU: Srpski istoričar Milivoj Bešlin
Znajući stvarne ciljeve nacional-šovinističkog režima u Beogradu, kao i nivo uloženih sredstava i silu koju su upotrijebili za identitetsku konverziju Crne Gore, mislim da nikako ne može biti zadovoljan. Ovim tempom, čak i kada bi nastavio da se kreće, srpski autokrata bi morao da vlada još pola vijeka do nacionalnog egal odnosa u Crnoj Gori. Zato vjerujem da nije zadovoljan, o čemu svjedoči i reakcija njegovih strogo kontrolisanih i propagandnih medija, odnosno BIA ispostava širom regiona. Crna Gora se pokazala mnogo tvrđim orahom - kaže Bešlin
U Baru organizovan protest nakon što je osumnjičeni za pokušaj ubistva Darisa Mujića pušten da se brani sa slobode, najavljeno okupljanje svake sedmice
Proteste ćemo održavati sve dok država ne odluči da promijeni zakone i dovede do toga da građani mogu da žive slobodno i da niko ne strahuje kad pošalje dijete u školu - kazao je Darisov otac Ceno Mujić
Ministarstvo odbrane još nije donijelo odluku da li će učestvovati u novoj misiji Alijanse kojom se obučavaju ukrajinske snage na tlu saveznika
PODGORICA – Crna Gora još nije donijela odluku o tome da li će učestvovati u NATO misiji koja se odnosi na pružanje logističke podrške i pomoći ukrajinskim snagama (NSATU), već će u narednom periodu razmotriti mogućnost učešća u istoj. To proizilazi iz odgovora Ministarstva odbrane na naš upit da li će naša zemlja biti dio nove NATO misije.
Iz Ministarstva odbrane, Pobjedi su potvrdili da su dobili poziv od NATO za učešće u ovoj misiji, ali je eventualno učešće u misiji, još u fazi razmatranja.
Komandant NATO snaga Rob Bauer najavio je nedavno da će ova NSATU biti operativna do kraja godine.
- Moramo da obezbijedimo da Ukrajina može da pobijedi u ovom ratu, tako što ćemo vas držati u formi, obučavati vaše vojnike. Mi ćemo pomoći u obuci, u osposobljavanju, pomoći ćemo i sabdijevanjem municijom. To je uloga koju će NSATU sada imati - rekao je Bauer. Prema njegovim riječima, trenutno je u toku proces stvaranja tima NSATU za koji je potrebna infrastruktura.
-Članice treba da pošalju ljude u ovaj štab. A ideja je sada da do kraja ove godine ta komanda bude operativno sposobna. To znači da može da počne sa radom – rekao je šef Vojnog komiteta. Bauer je NSATU nazvao „jednim od stubova podrške NATO Ukrajini“. U Ministarstvu odbrane Crne Gore na čijem je čelu Dragan Krapović kažu da Crna Gora „kao pouzdana članica Save-
za, podržava sve NATO politike koje se odnose na pružanje političke, finansijske, logističke podrške Ukrajini, pa smo tako podržali i odluku o uspostavljanju NSATU“.
-Na Samitu NATO saveza u Vašingtonu lideri su usvojili sveobuhvatan paket jačanja podrške Ukrajini, koji pored konkretnog finansijskog i političkog aspekta, sadrži i odluku o preuzimanju proaktivnije uloge Alijanse u pruža-
Uskoro skupštinska rasprava o EUMAM misiji
Iz Ministarstva odbrane napomenuli su da se uskoro očekuje skupštinska rasprava o Prijedlogu odluke o učešću pripadnika VCG u EU trening misiji za obuku ukrajinskih vojnika (EUMAM), koja se realizuje na teritoriji Poljske, a što, kako kažu, takođe predstavlja konkretnu potvrdu da Vlada Crne Gore stoji uz Ukrajinu u njenoj borbi za slobodu.
-Podsjećamo da je Savjet za odbranu i bezbjednost na sjednici krajem avgusta 2024. godine razmotrio i proslijedio Prijedlog odluke Skupštini Crne Gore o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u misiju vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini (EUMAM UA). Po završetku procedure za dobijanje navedene Odluke Skupštine Crne Gore donijeće se i konačna odluka o učešću u sličnoj NATO vođenoj misiji – zaključuju u saopštenju.
MVP provjerava jesu li na turističkom štandu Srbije u Kini prikazane fotografije crnogorskih opština
PODGORICA- Ministarstvo vanjskih poslova (MVP), posredstvom Ambasade Crne Gore u Pekingu, provjerava da li su, tokom sajma vina u Kini, na štandu Srbije prikazane fotografije crnogorskih opština, saopšteno je agenciji Mina iz tog resora. Na društvenim mrežama juče
je objavljena fotografija, navodno sa sajma vina u kineskoj provinciji Guangdžou, a na kojem su na štandu Srbije prikazane fotografije crnogorskih opština. Iz MVP-a su na upit agencije Mina odgovorili da, posredstvom Ambasade u Pekingu, provjeravaju sve navode i utvrđuju neophodne činjenice u
cilju reagovanja prema organizatorima sajma i vlasniku štanda.
-Ambasada u Pekingu će, u najskorijem roku, pribaviti detaljne informacije u vezi sa pripremom i organizacijom štanda, te ukazati na obavezu istinitog i preciznog informisanja kako posjetilaca sajma, tako i šire javnosti, o tome ko-
Politički analitičar pozvao opoziciju da nakon popisa stanovništva i spriječi takav
nju logističke podrške i pomoći u obuci ukrajinskih snaga. Upravo ta nova uloga NATO predstavlja NSATU i značajno je istaći da ova odluka ni na koji način ne podrazumijeva upućivanje NATO trupa na teritoriju Ukrajine, kako se nerijetko pogrešno plasira kroz medijski prostor. Obuke će biti vršene na teritoriji Njemačke, a sjedište NSATU je u njemačkom gradu Visbadenu – kazali su Pobjedi u Ministarstvu odbrane. Mogućnost učešća u misiji će, kako kažu, razmotriti u narednom periodu.
-Vojska Crne Gore je u prethodnom periodu dobila poziv od NATO savezničke komande za operacije (NATO ACO) za učešće u NATO misiji pružanja pomoći u obuci ukrajinskih snaga (NSATU). Eventualno učešće u ovoj misiji je još u fazi razmatranja i u slučaju prihvatanja pokrenuli bi zakonsku proceduru dobijanja odluke Skupštine Crne Gore –navode u ministarstvu. Odluka će, navode, biti donijeta „uz analizu nacionalnih kapaciteta, sposobnosti kojima bismo mogli konkretno doprinijeti i naravno, uz aktivnu komunikaciju i koordinaciju sa drugim saveznicama“.
Zamjenik Roba Baura, general Endrju Roling, nedavno je u intervjuu Pobjedi, rekao da očekuje da će Crna Gora biti dio ove misije.
-NATO misija bezbjednosne obuke i treninga za Ukrajinu (NSATU) je ishod samita u Vašingtonu. Sve 32 zemlje članice su pristale na to. Dakle, sve 32 nacije kao dio NATO imaće ulogu u tome u ovom ili onom obliku. Neki će više učestvovati, neki možda neće uopšte, ali to je ipak misija NATO.
Crna Gora, koliko znam, nema primjedbi na ovu misiju siguran sam da će u njoj učestvovati – istakao je Roling. Jovana ĐURIŠIĆ
PODGORICA – Neustavna promjena Ustava, zajedno sa izmjenom Zakona o državljanstvu, predstavlja duplu crvenu liniju, a ako se ona pređe, postoji ozbiljan rizik da Crna Gora nestane kao država. Opozicija mora biti pripravna da spriječi takav naum, institucionalnim i vaninstitucionalnim djelovanjem, kroz organizovanje snažnih građanskih protesta, ali i animiranjem međunarodne zajednice – kazao je za Pobjedu politički analitičar Danilo Kalezić, komentarišući rezultate popisa i najave prosrpskih partija da bi trebalo uvesti srpski kao službeni jezik, nakon što se 43,18 odsto građana izjasnilo da govori tim jezikom.
Kalezić kaže da je rezultat popisa proizvod dvije politikevelikosrpske državne politike koja je mobilisala sve svoje resurse, i medijske, obavještajne i logističke uoči i tokom popisa, i proizvod druge, pogrešne politike, odnosno nedovoljno fokusirane nacionalne strategije sa crnogorske strane. - Te dvije politike su zapravo dale rezultate popisa. Uprkos tome, ta razlika nije toliko drastična, iako je trend opadanja broja Crnogoraca nešto što treba da zabrine sve one koji se bave nacionalnom i državnom strategijom. Jednako tako, na porast broja Srba u odnosu na Crnogorce dominantno su uticala dva faktora – strategija, medijska i obavještajna, koju Srbija mobiliše i koristi u Crnoj Gori i druga je klijentelizam. Kao u partijskim opredjeljenjima imamo broj ljudi koji se klijentelistički i nacionalno opredjeljuju –kazao je Kalezić.
Istakao je da, što se tiče jezika, najveći problem je u politici koja je vođena prije 2020. godine, gdje je, kako je rekao, jezička politika opet nedovoljno definisana.
- Manjkalo je strategije i sad na naplatu dolaze sve greške iz prethodnog perioda – kazao je Kalezić. On ne dijeli, kako kaže, entuzijazam koji postoji kod svih partija kada je popis u pitanju.
- Ovi brojevi su porazni iz pozicije konstituisanja nacional-
Rezultati popisa su porazni iz pozicije konstituisanja nacionalne svijesti kod Crnogoraca i zaokruživanja državne strukture. Iz te perspektive, mislim da su ovi brojevi mnogo loši – kazao je Danilo Kalezić
ne svijesti kod Crnogoraca i zaokruživanja državne strukture. Iz te perspektive, mislim da su ovi brojevi mnogo loši –kazao je Kalezić. Prema njegovim riječima, u odnosu na resurse i kampanju koju je Srbija koristila, oni ne mogu biti zadovoljni rezultatima popisa u toj mjeri.
- Ali su, uprkos tome, postavili trend i oni će na tom trendu da baziraju narednih deset godina, jer za razliku od izbora, popis se događa jednom u deset godina. Uprkos tome što nijesu dobili rezultat koji su očekivali, oni su uspjeli u tome da definišu trendove koji idu naruku velikosrpskoj državnoj politici. I to je najveća egzistencijalna opasnost za državu Crnu Goru – poručio je Kalezić. On je, povodom ocjena opozicije da je rezultat popisa pokazao da je građanska Crna Gora „odbranila sebe“, rekao da opozicija mora da reaguje tako jer je prihvatila pravila po-
Kabinet Milatovića uradio analizu i ukazao na deset
je kompanije i iz kojih država su predstavljene i naglasiti da je nedopustivo da fotografije jedne države budu prikazane na štandu druge - naveli su iz tog resora.
Iz MVP su poručili da će, po utvrđivanju svih okolnosti, taj resor reagovati na odgovarajući način i o tome informisati zainteresovanu javnost. R.P.
PODGORICA – Djelovanje aktuelne vlade i parlamentarne većine karakterišu postupci koji dovode u pitanje postignuti demokratski napredak, kao i prioritete i obaveze iz pregovora o pristupanju EU, i istovremeno podrivaju dugoročne reformske procese u zemlji –piše u analizi koju je pripremio Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovi-
ća, a koja se, kako se navodi, tiče deset zabrinjavajućih trendova koji dovode u pitanje dosadašnji demokratski napredak u zemlji postignut nakon promjene vlasti 2020. - Zakoni se u većini slučajeva usvajaju bez javne rasprave i konsultacija sa stručnom javnošću. Zabrinjava politizacija institucija kroz zakonski okvir, izostaje reforma javne uprave, nema suštinske reforme sud-
bude pripravna za moguće neustavne izmjene najvišeg državnog akta takav naum institucionalnim djelovanjem, ali i masovnim protestima
pisa, te da bi bilo kontraproduktivno bilo kako drugačije tumačiti rezultat. Komentarišući najave prosrpskih partija da treba odmah raditi na tome da srpski jezik bude zvanični u Crnoj Gori, Kalezić je istakao da kakav god
rezultat popisa bio, njihov cilj ostaje isti.
- Da su rezultati bili koji procenat više ili manje, njihova strategija je da postepeno temeljno razgrađuju građanski karakter Crne Gore. Oni će za svoju politiku naći argumen-
kampanja
te ne u ovim brojevima, nego bilo kojim. Jer, nije bitna realnost, ni statistika, nego cilj – razgradnja građanskog karaktera Crne Gore – kazao je Kalezić, podsjećajući na proceduru za izmjene Ustava, te da ne postoji „dopuna Ustava“. - Svaki atak na tekst Ustava nesutavnim putem Crnu Goru vodi u krizu koja je nepopravljiva. Vjerujem da će da pokušaju nekom pravnom gimnastikom da zaobiđu ono što su pozivni ustavni propisi, ali to Crnu Goru uvodi u veoma opasnu krizu i opasan presedan – kazao je Kalezić. Komentarišući navode iz opozicije da će braniti svim sredstvima atak na Ustav i državu, Kalezić je rekao da je bilo kakva neustavna promjena Ustava zajedno sa izmjenom Zakona o državljanstvu dupla crvena linija koja, ako se pređe, već govorimo o ozbiljnom riziku da Crna Gora nestane kao država.
- Ovo je poziv opoziciji da bude pripravna za neustavni atak na Ustav, odnosno direktni pokušaj da se ruši ustavni poredak, ali i za izmjenu Zakona o državljanstvu koja bi u birački spisak uvela dodatnih 150.000
Danilo Kalezić kaže da podaci popisa sa tehničkog aspekta „vjerovatno jesu vjerodostojni“, ali problematičan je kontekst u kome se dešavao proces. - Popis nije partijska izborna kampanja, a gledali smo popisnu kampanju finansiranu van svih kontrola i tokova, iz Srbije i Rusije. Ne možemo govoriti o civilizovanom i demokratskom izjašnjenju građana na popisu, kada se on dešava u nezdravoj, toksičnoj atmosferi. Drugi problem je pogrešna interpretacija međunarod-
nih standarda. Međunarodni standardi ne zabranjuju da se podaci prezentuju na nekoliko nivoa, kroz nekoliko segmenata, odnosno da vršite klasifikaciju podataka po više kategorija, kako biste dobili što realniju sliku – dodao je Kalezić.
građana i na taj način obesmislila izbore. Opozicija mora biti spremna na najcrnji scenario – kazao je Kalezić. Na pitanje što podrazumijeva pod tim, Kalezić je rekao da opozicija mora da kombinuje dvije metode – institucionalnu i vaninstitucionalnu, uz korišćenje svih skupštinskih mehanizama.
- Mora da zaustavi takav naum, zajedno sa vaninstitucionalnim djelovanjem, kroz organizovanje snažnih građanskih protesta, ali i animiranjem međunarodne zajednice koja sad nije zainteresovana za dešavanja u Crnoj Gori jer je zaokupljena drugim problemima – kazao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, opozicija mora konačno da koordiniše svoje aktivnosti i sa strukturama, društvenim, kulturnim i političkim, koje nijesu u parlamentu.
- Ova vrsta egzistencijalne prijetnje po stabilnost Crne Gore zahtijeva sinhronizaciju svi društvenih činilaca i zbog toga je važno kombinovati ta dva mehanizma – vaninstitucionalni i institucionalni. Oslanjati se samo na institucije u prošlosti se pokazalo kao neuspješno, jer vladajuća većina ne haje za same institucije – kazao je Kalezić.
Uprava za statistiku saopštila je prije nekoliko dana prve rezultate popisa stanovništva, koji su pokazali da se od 623.633 stanovnika njih 256.436 ili 41,12 odsto izjasnilo kao Crnogorci, a 205.370 ili 32,93 odsto kao Srbi. Istovremeno je 269.307 građana ili 43,18 odsto navelo srpski jezik kao maternji, a 215.299 ili 34,52 odsto crnogorski. I. KOPRIVICA
zabrinjavajućih trendova koji su, prema njihovim ocjenama, doveli do slabijeg tempa EU integracija
stva, prijedlog zakona o agentima stranog uticaja predstavlja atak na civilni sektor, nezakonita postavljenja i razrješenja podrivaju vladavinu prava. Pogoršanje odnosa sa Hrvatskom remeti dobrosusjedske odnose kao jedan od ključnih preduslova za članstvo u EU, populističke ekonomske mjere izazivaju zabrinutost, neokončani lokalni izbori u opštini Šavnik pokazuju slabosti izbornog si-
stema, izostaje institucionalna podrška kao odgovor na ekološke krize i vanredne situacije –zabrinjavajući su trendovi koji „dovode u pitanje demokratski napredak postignut nakon promjena vlasti 2020. godine“, a koji su obuhvaćeni u analizi Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Tvrdi se da je sve to dovelo do slabijeg tempa EU integracija u odnosu na dinamiku koja je
bila predviđena početkom ove godine i prijeti da uspori proces pristupanja, a time i krajnji cilj članstva zemlje u EU do 2028, navodi se u analizi.
Poručeno je da djelovanje aktuelne vlade i parlamentarne većine karakterišu postupci koji dovode u pitanje postignuti demokratski napredak, kao i prioritete i obaveze iz pregovora o pristupanju EU, i istovremeno podrivaju dugoročne reform-
ske procese u zemlji, navodi se u analizi. Podsjeća se da je za ovu godinu bilo planirano zatvaranje skoro deset pregovaračkih poglavlja. - Međutim, u međuvremenu je najavljeno zatvaranje samo četiri poglavlja. Ovaj trend prijeti da uspori predviđeni proces pristupanja, a time i krajnji cilj članstva zemlje u EU do 2028. godine – navodi se, između ostalog, u analizi. R. P.
Podgorica je evropska metropola u svakom smislu, a ne palanka koja promoviše nacionalizam i vjersku mržnju. Ono što slijedi ovih dana odrediće sudbinu ne samo glavnog grada, nego i Crne Gore! Hoćemo li i dalje tonuti u beznađe, populizam, nacional-šovinizam ili ćemo promovisati demokratske vrijednosti civilizacijski uređenih društava? Hoćemo li ići prema Briselu ili u Vučićev diktatorskogenocidni zagrljaj
Čini me ponosnim da se Podgorica izdigla iznad primitivizma i kleronacionalizma, koji je bio u trendu zadnjih godina, a nažalost i sada, kada je u pitanju tzv. avgustovska većina, odnosno vladajuća struktura na državnom nivou. Na sreću, Podgorica se oslobodila otrovne kleronacionalističke ideje „krvi i tla“, nametnutog kompleksa nacionalne i vjerske pripadnosti. Podgorica je znala vrednovati čestitost, iskrenost i dosljednost kandidata. Ove osobine su krasile i krase doktora Abdića i njegovo ime, koje je u šovinističkom maniru bilo izvrgnuto najprljavijoj propagandi srpskih tabloida, nije bila prepreka da ubjedljivo pobijedi nalokalnim izborima u PG. Bio bih srećan kada bi jednog dana u Beogradu ili na Trebinju nosilac najjače parlamentarne liste bio neko ko je ČOVJEK, a nebitno kako se ko zove. Takva naopaka logika, prepoznavanje „naših“ i „njihovih“ imena koštala je života i nevine ljude u Štrpcima. Zato je Podgorica evropska metropola u svakom smislu, a ne palanka koja promovišenacionalizam i vjersku mržnju. Ono što slijedi ovih dana odrediće sudbinu ne samo glavnog grada, nego i Crne Gore! Hoćemo li i dalje tonuti u beznađe, populizam, nacional-šovinizamili ćemo promovisati demokratske vrijednosti civilizacijski uređenih društava? Hoćemo li ići prema Briselu ili u Vučićev diktatorsko-genocidni zagrljaj? Rezultat lokalnih izbora je svakako pokazatelj da je Crna Gora antifašistička, građanska, sekularna država, čiji ustav poznaje samo građane, a ne pripadnike etničkih grupa kao nosioce političke moći. Naravno, građani PG su pokazali da su i dalje čvrsto na temelju multietničke, građanske Crne Gore.
Kada je popis u pitanju, dobra vijest je da na njemu nije uspio etnički inženjering i bjesomučna propaganda vođena iz centara moći izvan Crne Gore. Civilizovana društva poznaju predizborne političke kampanje, ali je u civilizovanom svijetu nezabilježena pretpopisna kampanja u kojoj su između ostalog preko primitivnih bilborda nacionalno prisvajani ne samo Crnogorci, već i Hrvati. Crna Gora je očuvala građanski karakter uprkos takvoj kulturocidnoj kampanji iz Srbije, preko svojih marioneta u Crnoj Gori, a u nju je bio uključen i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije, koji je javno pozvao građane da se identifikuju kao pripadnici srpskog naroda i vjernici SPC koji govore srpskim jezikom. On jeotišao još i dalje „gostujući“ u vrijeme predizborne šutnje sa jasnim političkim porukama. Isto tako se angažovao i predsjednik Srbije A. Vučić, koji je više puta potencirao važnost popisakako bi se utvrdio broj Srba u CG. Sve te aktivnosti su jasno prepoznate kao projekcija stvaranja „srpskog sveta“, odnosno njegovog propalog surogata Otvorenog Balkana! Pitamo se što bi se desilo sa organizovanim kriminalom u zajednici otvorenih granica, kada i ovako uz sve rigorozne kontrole svakodnevno prisustvujemo zapljenama ogromnih količina narkotika.
Neđelja, 20. oktobar
Razgovarala: Tamara NIKČEVIĆ
PODGORICA - Rezultati popisa očekivani su i u granicama vrijednosti koje su pokazali oni iz 2003. i 2011. godine, jedina dva popisa sa kojima ima smisla porediti ovogodišnji. Ima li boljeg dokaza da su dva prethodna popisa bila fer i sprovedena u demokratskoj atmosferi političkog i društvenog pluralizma, kaže za Pobjedu srpski istoričar Milivoj Bešlin. Bešlin je, komentarišući ove sedmice prezentovane rezultate popisa stanovništva i domaćinstava, kazao da su, očekivano, pažnju javnosti najviše privukli odgovori na identitetska pitanja, što, kako navodi, za građansku državu nije presudno.
- Uostalom, verovatno je ovo poslednji popis gde se nacionalno i religijski izjašnjavalo i svrstavalo. U razvijenim demokratijama, to se smatra sferom privatnosti, ali i politički irelevantnim kategorijama. Mnogo zanimljiviji odgovori su oni koji daju dubinski uvid u crnogorsko društvo - od starosne strukture, stepena i profila obrazovanja, nivoa pismenosti, ekonomske (ne)zavisnosti, upotrebe kompjutera i interneta itd - kaže Bešlin za Pobjedu.
POBJEDA: Rezultati popisa pobjeda su građanske države, ponavljaju opozicija i pojedini analitičari. Jesu li?
Intervju: Srpski istoričar Milivoj Bešlin
Znajući stvarne ciljeve nacional-šovinističkog režima u Beogradu, kao i nivo uloženih sredstava i silu koju su upotrijebili za identitetsku konverziju Crne Gore, mislim da nikako ne može biti zadovoljan. Ovim tempom, čak i kada bi nastavio da se kreće, srpski autokrata bi morao da vlada još pola vijeka do nacionalnog egal odnosa u Crnoj Gori. Zbog toga vjerujem da nije zadovoljan, o čemu svjedoči i reakcija njegovih strogo kontrolisanih i propagandnih medija, odnosno BIA ispostava širom regiona. Crna Gora se, ipak, pokazala mnogo tvrđim orahom - kaže Bešlin
BEŠLIN: Jesu. Otkako nacionalne identitete u Crnoj Gori možemo posmatr ati kao dovršene procese, što nije slučaj ni 1991. godine, a ni ranije, rezultati svih popisa potvrđuju izrazito nacionalno, iz čega proizlazi i politički pluralni karakter crnogorskog društva. Što nameće jedino mogući koncept države kao građanske, demokratske, pluralne. Jedini identitet koji bi u tim okolnostima morao biti na snazi jeste državni identitet, dok su svi partikularni, nacionalni identiteti zaštićeni, ali se ne mogu nametati bilo kome. Ovo moderno, evropsko rešenje koje je Crna Gora, uz manja odstupanja, negovala, narušeno je 2020. godine, jer su zastupnici jedne etničke skupine, sa svojom verskom organizacijom i sa svim ideološko-nacionalističkim (para)državnim aparatom i narativima, težili da se nametnu kao državna politika i službena ,,istina“.
POBJEDA: Ako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić popis u Crnoj Gori definisao kao jedan od najvažnijih događaja za Srbiju, može li biti zadovoljan rezultatom?
BEŠLIN: Znajući stvarne ciljeve nacional-šovinističkog
režima u Beogradu, kao i nivo uloženih sredstava i silu koju su upotrebili za identitetsku konverziju Crne Gore, mislim da nikako ne može biti zadovoljan. Ovim tempom, čak i kada bi nastavio da se kreće, srpski autokrata bi morao da vlada još pola veka do nacio-
nalnog egal odnosa u Crnoj Gori. Zbog toga verujem da nije zadovoljan, o čemu svedoči i reakcija njegovih strogo kontrolisanih i propagandnih medija, odnosno, BIA ispostava širom regiona. Crna Gora se, ipak, pokazala mnogo tvrđim orahom.
Razliku između nacionalnog opredjeljivanja na popisu i partijsko-političkog optiranja vidim kao svojevrsnu racionalnost građanki i građana Crne Gore
Naposletku, nisu svi nacionalno izjašnjeni Srbi u Crnoj Gori poštovaoci ili podržavaoci Vučića i njegovih lojalista u Crnoj Gori. Srbima, kao i svim građanima Crne Gore, pred očima je dovoljno dugo bio drugačiji model vlasti, ako hoćete i liderstva, da bi danas nepodeljeno stali uz Vučića i njegov ekstremno-desni i populistički politički stil.
POBJEDA: Crnogoraca je danas gotovo četiri procenta manje u odnosu na posljednji popis. Što je na to uticalo?
BEŠLIN: Više je razloga. U popisne rezultate ušao je, recimo, i veliki broj ljudi bez državljanstva; procenat koji navodite bio bi drugačiji da to nije uzeto u obzir. Drugo, manji broj građana sa dualnim crnogorsko-srpskim identitetom očito je optirao ka srpskom, jer je to politički preporučljivo.
POBJEDA: Prilikom nedavne posjete Crnoj Gori, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izveo je još jedan performans, pokušavajući da ponizi Crnu Goru i Crnogorce. Je li uspio?
BEŠLIN: Istinski mi je teško da komentarišem patetične žalopojke ili agresivne izlive i histerizaciju aktuelnog beogradskog autokrate. Generator gotovo svih kriza u regionu i pokrivitelj kriminalizacije sistema zaslužuje
posebnu pažnju zbog onoga što radi, a ne zbog propagandnih floskula koje baca unaokolo.
POBJEDA: Jesu li propagandne floskule i ocjene ministra Ivice Dačića, čija je stranka, na primjer, u izreci presude za ubistvo nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva Srbije Ivana Stambolića, označena kao odgovorna za taj zločin, da svako selo u Crnoj Gori ima svoju organizovanu kriminalnu grupu? Imaju li uopšte
i vlast i parlamentarna opozicija u Srbiji bilo kakvu svijest o tome što je njihova država činila i što čini i u svojoj zemlji i regionu?
BEŠLIN: Srpsko ispadanje iz istorije, kako je pisao Stojan Cerović, dubina moralnog i političkog ponora zbog sveopšte kriminalizacije društva i zločina učinjenih u ratovima i genocida devedesetih godina, toliko je da je politička i dominantna intelektualna elita Srbije
danas uverena da se od tih trauma nemoguće odvojiti i da je jedini put negiranje ili potpuna identifikacija sa magnum crimenom. Takva Srbija, potpuno identifikovana sa zločinom, spremna je, kako je rekao Dačić, na drugo poluvreme; dakle, na ponavljanje učinjenog. Model i ideološki koncept naprednjačko-radikalske vlasti duboka je društvena i politička ekstremizacija i fašizacija. To je društvo sada mnogo teže i suštinskije potonulo u mržnju, u
naci-šovinizam i ksenofobiju nego tokom devedesetih. Pritom, alternative gotovo da nema ili je svedena na nekoliko progonjenih pojedinaca.
Ova sumorna slika jednako je mrska i neprihvatljiva i režimskim i opozicionim medijima i političarima. Srpska opozicija želi da oponaša Vučićev ideološki model i zbog toga je neuspešna, što ima za posledicu to da punih dvanaest godina nije u stanju da ostvari ni najmanju pobedu
nad režimom. Totalitarni ideološki model nacionalističkog velikodržavlja, čiji je Vučić prvosveštenik, stvorio je politički koncept bez stvarne alternative i sa pseudoopozicijom kao važnim potpornim stubom legitimizacije kriminalnog i fašistoidnog poretka. Zbog toga je pitanje sledećeg nasilja, kao nastavka takve politike, samo pitanje vremena. Namere i ciljevi su neupitni. Doduše, to će zavisiti i od predstojećih američkih izbora.
POBJEDA: U kojem smislu preporučljivo?
BEŠLIN: U smislu da je režim u Crnoj Gori danas sastavljen od srpskih nacionalističkih i klerikalnih opcija. Takođe, verujem da je manji broj ljudi i na prošlom popisu optirao ka crnogorstvu, jer je to bilo društveno i politički prihvatljivo. Treće, jedan broj tvrdih procrnogorskih suverenista odbio je da se popiše, bojkotujući ovako organizovan popis. Četvrto i najvažnije: u korist srpske identifikacije na popisu korišćena je sva sila beogradskih, banjalučkih i svih srpskih medija iz regiona. Ali i ruskih. Potom, milioni su uloženi u propagandu te vrste, u reklame, bilborde, spotove, kampanje, crkvene agitatore, u partijska zapošljavanja i slične ,,projekte“. Ta se sila spustila na Crnu Goru s cilljem brze i nasilne srbi(jani)zacije i pravo je čudo da su pomeranja tako neupadljiva i sasvim nesrazmerna pritiscima i kampanjama koje su vođenje. S druge strane nije bilo sistematične diseminacije, osim nekoliko Tviter profila, koji su sugerisali da se ljudi izjasne, pre svega vezano za crnogorski jezik. Ali kada pogledate tu silu - političku, propagandnu, finansijsku i obaveštajnu - koju su upotrebila dva kriminalizovana režima iz regiona - mislim na Beograd i Banjaluku - kao i sasvim jasnu prosrpsku pristrasnost i državnih institucija Crne Gore i odsustvo bilo kakve organizovanosti sa druge strane, pravo je čudo kako su postignuti rezultati izneverili očekivanja nacionalističkih propagandista tzv. srpskog sveta, odnosno, velikodržavne šovinističke ideologije kao državne ideologije aktuelnog režima u Beogradu.
POBJEDA: I, kako to objašnjavate?
BEŠLIN: Verujem da je to dokaz da su identiteti u Crnoj Gori dovršene kategorije i da se samo mali broj ljudi i dalje koleba. I to na nivou statističke greške. Sve to temeljno demantuje očekivanje srpskog mitropolita u Crnoj Gori Joanikija o Crnogorcima kao pečurkama posle kiše, koje će - nestati.
POBJEDA: U Podgorici, Nikšiću, Mojkovcu, Kolašinu, Danilovgradu, Šavniku - o Cetinju da ne govorimobroj građana koji su se izja-
Uvjerljiva
POBJEDA: Rezultati
izbora u Podgorici još nijesu potvrđeni. Što je uslovilo ovakav rezultat, što mislite?
BEŠLIN: Uverljiva izborna pobeda DPS-a u Podgorici, koji su više od lokalnih izbora s obzirom na broj i strukturu njenih stanovnika, svedoči o snazi i žilavosti društva u Crnoj Gori. To se društvo, za razliku od onog u Srbiji, gde je Vučić veoma brzo uništio svaku relevantnu opoziciju, očito ne da zastrašiti i slomiti. Pritom, ovo nisu bili ni fer ni pošteni izbori: birački spisak je nesređen, ne poštuju se i ne primenjuju Ustav i zakoni, izborni
snili kao Crnogorci prelazi pedeset procenata. U svim tim gradovima na vlasti su proruske stranke ili koalicije. Kako to objašnjavate?
BEŠLIN: Kao kontraargument, mogao bih da Vam navedem rezultate poslednjih izbora u Andrijevici i rezultate popisa u tom gradu.
POBJEDA: Sasvim na mjestu.
BEŠLIN: Razliku između nacionalnog opredeljivanja na popisu i partijsko-političkog optiranja vidim kao svojevrsnu racionalnost građanki i građana Crne Gore.
POBJEDA: Zašto kao racionalnost?
BEŠLIN: Ako bi se njeni građani ovde striktno nacionalno izjašnjavali, Crna Gora bi bila na pola koraka do Bosne i Hercegovine. U kojoj su, baš kao i u Crnoj Gori, nedavno održani lokalni izbori. Ipak, za razliku od Podgorice i Kotora, građani BiH od kraja rata, u ovako etnički skrojenoj i raskoljenoj državi, glasaju potpuno predvidivo i po nacionalnom ključu, koji podrazumeva da nacionalno ,,naš“ političar ili tajkun dobije podršku glasača da nastavi da ih pljačka i teroriše. U Crnoj Gori je ipak drugačije.
POBJEDA: Kako drugačije?
BE
ŠLIN: Podgoričani nisu dominantno nacionalno glasali; pre bih rekao da su kaznili korupciju, partijsko zapošljavanje, sramno nefunkcionisanje gradskih službi, gomile smeća u gradu i sl. Uprkos pokušajima dosadašnjih vlasti da se tu silom zadrže, verujem da je i pobeda opozicije u Kotoru
putujući cirkusi kojima Vučić i Dodik obesmišljavaju sve izbore u regionu posebno loše utiču na Crnu Goru. Podgorica je gledala ,,beogradski scenario“ - autobuse uvezenih pseudoglasača. Nažalost, opozicija u Srbiji, kojoj je na osnovu takvih prevara i manipulacija i oduzeta izborna pobeda u Beogradu, sada je ćutala na iste Vučićeve BIA mehanizme u Crnoj Gori. Verujem da ćemo jednoga dana saznati cenu ove glasne tišine u Srbiji. Istovremeno, oni koji u Crnoj Gori pristaju na to da na osnovu BIA izbornih manipulacija dobijaju glasove, jednoga će dana
rezultat ne nacionalnog preglasavanja, nego ponižavajuće marginalizacije tog divnog grada, koju sprovodi aktuelna vlast.
Verujem da građani Crne Gore ovako glasaju i usled političkog licemerja i mimikrije jednog broja srpskih nacionalističkih političkih partija navođenih iz Beograda. U glavnom su koncipirane kao naizgled građanske i zainteresovane isključivo za ekonomska pitanja ili su iznad ,,podela“, a suštinskikukavičja jaja i projekti nacional-šovinističkog režima u Srbiji. Naravno, govorim o lažnim građanskim partijama koje su deo aktuelnog vladajućeg režima u Crnoj Gori i čiji je nesumnjivi lider, šef Vučićeve ,,srpske liste“ za Crnu Goru, četnički vojvoda Andrija Mandić. Nažalost, ovoj svojevrsnoj prevari birača i preoblačenju tih partija sa jasnim klerikalnim i velikosrpskim predznakom u građanske odore, značajno su doprinele i neke zapadne ambasade.
POBJEDA: Srpskim jezikom u Crnoj Gori danas govori 44 procenta građana, crnogorskim - 37. Kakav problem Crnogorci imaju sa svojim jezikom, što mislite?
BEŠLIN: Kao i popis, nacionalnu genezu i slične fenomene, ni jezičko pitanje u Crnoj Gori ne možemo posmatrati izvan šireg vremenskog konteksta. Pola veka je jezik stanovnika Crne Gore nazivan srpskohrvatskim, potom više od decenije samo srpskim, zatim, srpskim i maternjim i najzad crnogor-
odgovarati. Nadam se, ne samo politički. POBJEDA: U Podgorici je predsjednik Jakov Milatović ,,tas na vagi“. Na koju će stranu, što mislite?
BEŠLIN: Predsednik Milatović je poslednjih meseci evoluirao i u svom narativu i u političkom stavu. Tu evoluciju vidim kao državno odgovorniji i hrabriji politički stav: od odnosa prema antifašizmu, do ekonomskih kritika Vlade i vraćanja štetnih i koruptivnih zakona koje je usvajala aktuelna vladajuća koalicija. Čudno bi bilo da se vrati jatu iz koga je izašao. U suprotnom, pitanje je zbog čega je obarao prethodnu
skim, srpskim, bosanskim i hrvatskim. Najveći deo nacionalnih Crnogoraca opredelio se da govori crnogorskim, ali je deo naveo da govori srpskim, što je bilo opredeljenje i aktuelnog predsednika; deo se, pak, opredelio da govori bosanskim jezikom. Sve su to oznake izrazite nacionalne pluralnosti u Crnoj Gori, koje bi neko mogao da tumači i kao konfuziju.
POBJEDA: Vi ne?
BEŠLIN: Ne. Vidim to kao dobre strane građanskog karaktera države i izrazite kulturne raznolikosti. Ipak, najvažnije je da se ljudi u Crnoj Gori dobro razumeju. Mi koji često dolazimo u Crnu Goru, a verujem i svi njeni građani, ne uočavamo razliku kada neko govori srpskim, crnogorskim ili bosanskim jezikom. Kako god da ga zovu, ljudi suštinski govore isti jezik, koji se samo dijalekatski razlikuje, i to ne zavisno od nacionalnog imena jezika, već zavisno od dela Crne Gore iz kojeg dolaze. U tom smislu, jezik stanovnika Crne Gore razlikuje se regionalno, ali ne i nacionalno. I ne vidim nikakav problem u tome, naprotiv: to je jedinstveno državno, društveno i kulturno tkivo Crne Gore. Nešto je drugačija situacija sa pisanom rečju, jer se dva pisma neznatno, ipak, razlikuju.
POBJEDA: Čuli ste da prosrpske i proruske stranke najavljuju da će tražiti da srpski jezik dobije status službenog. Očekujete li da će taj prijedlog biti usvojen?
BE ŠLIN: Teško je reći šta je od njihovih predloga stvar-
Zakon o državljanstvu je crvena linija oko koje će ili doći do političkog konsenzusa ili će se, u protivnom, otvoriti najveća politička kriza u posljednjoj deceniji, i to sa nesagledivim posljedicama. Takav zakon, kako ga bar zamišljaju i planiraju kreatori srpskog i ruskog svijeta, ukida ne samo građanski koncept države Crne Gore, nego i obesmišljava postojanje same države i ukida mogućnost fer i demokratskih izbora. Dakle, takav zakon može biti samo plod najšireg političkog konsenzusa, uz međunarodno posredovanje. Svako nasilno oktroisanje otvoriće Pandorinu kutiju, čije posljedice je teško predvidjeti. Igranje vatrom na balkanskom buretu baruta nije preporučljivo
vlast u Podgorici. Ne mogu da nagađam na koju će stranu, a veliko je pitanje zna li sam. Ipak, najveća dilema jeste da li i u kojoj meri predsednik države odlučuje samostalno - kako u odnosu na aktere iz Beograda, tako i u odnosu na tajkunsko-medijske faktore u Podgorici. Tim pre što se predsednikov politički legitimitet dosta istanjio: pokazalo se, naime, da je Milatovićeva pobeda na predsedničkim izborima bila ne samo rezultat veoma široke koalicije iz aprila 2022, nego i izrazito referendumskog glasanja protiv, ne nužno za. Svakako bi u svojim potezima i o tome trebalo da povede računa. Veoma zanimljiva je i pobeda opozicije u Kotoru, gde je režim u
na namera, šta služi zaustavljanju evropskih integracija Crne Gore, što je ključni politički cilj režima u Beogradu, a šta je dimna zavesa kako bi se lakše progurao, recimo, zakon o državljanstvu. Ali kao neko ko je poreklom iz Vojvodine, koja je možda bila i najviše jugoslovenski deo nekadašnje jugoslovenske federacije, mogu reći da više službenih jezika - a u AP Vojvodini ih je danas šest –ima prednosti. U Crnoj Gori je službeni jezik onaj koji nosi ime države, ali ako bi se išlo u pravcu u kome govorite, ne vidim što bi samo još jedan jezik – srpski - za sebe tražio status službenog. Zašto to onda ne mogu biti svi jezici kojima govore građanke i građani Crne Gore? Takođe, službeni jezici se ne moraju proglašavati samo na nivou države, nego i na nivou lokalnih samouprava. Svakako, treba videti najmodernija evropska rešenja ka kojima Crna Gora teži.
P OBJEDA: Evo, pomenuli ste izmjene Zakona o državljanstvu. Mogu li rezultati popisa ohrabriti proruske političke stranke u tom smislu?
BEŠLIN: Zakon o državljanstvu je crvena linija oko koje će ili doći do političkog konsenzusa ili će se, u protivnom, otvoriti najveća politička kriza u poslednjoj deceniji, i to sa nesagledivim posledicama. Takav zakon, kako ga bar zamišljaju i planiraju kreatori srpskog i ruskog sveta, ukida ne samo građanski koncept države Crne Gore, nego i obesmišljava postojanje same države i ukida mogućnost fer i demokratskih izbora. Dakle, takav zakon može biti samo plod najšireg političkog konsenzusa, uz međunarodno posredovanje. Svako nasilno oktroisanje otvoriće Pandorinu kutiju, čije posledice je teško predvideti. Igranje vatrom na balkanskom buretu baruta nije preporučljivo.
POBJEDA: ,,Crnogorci, sad znamo koliko vas je“, ko -
Beogradu, kao izborni argument, potegao svoga crkvenog poglavara kao aktivistu kleronacionalističkih i Vučiću odanih političkih partija.
POBJEDA: I nije uspjelo.
BEŠLIN: Da, nije. Koliko vidim, ni Crnogorci, a ni većina Srba, nisu fascinirani raskošnim i skupo plaćenim pirom Vučićevog patrijarha u Kotoru. Zahvaljujući političkom sluganstvu, radikalnim šovinističkim narativima i kontroverznim potezima, taj čovek nema veći autoritet ni u Srbiji, a kamoli u Crnoj Gori, što ide u prilog tvrdnji da režim u Beogradu ne razume Crnu Goru, sve na sreću nje same. Ne bih im savetovao da ,,patrijaršijski“ argument ubuduće više potežu bilo gde na izborima u Crnoj Gori.
mentarisali su srpski mediji crnogorski popis. Kakva je ovo poruka?
BE ŠLIN: Reč je o mešavini ljutnje i neskrivene pretnje: Crnogoraca je, naime, više nego što su se nadali. Ali to je model režimskih, sada već u punoj meri fašizovanih medija, koji otvoreno rasprostiru rasizam, pozivaju na sukobe i na linč svih protivnika šovinističko-radikalske politike i zločinačke ideologije režima u Beogradu, koju primenjuje kao državnu politiku. Ne smem ni da mislim o posledicama takve propagande, danas neuporedive u Evropi, koja i Srbiju i ceo region pretvara u zverinjak. P OBJEDA: Ako već znaju koliko je Crnogoraca u Crnoj Gori, znaju li srpski mediji zašto su u Srbiji praktično u nestajanju?
BEŠLIN: Od referenduma 2006, crnogorski identitet je u Srbiji sistematski kriminalizovan, suštinski nepriznat i izložen konstantnim uvredama i dehumanizaciji. Ovi trendovi u Srbiji posebno su eskalirali od početka klerošovinističkih litija 2019. godine. Adekvatan i naučno precizan termin za to bio bi - rasizam. Crnogorski identitet se sistematično negira, kako od predstavnika političke, tako i intelektualne elite; proglašava se pogrdno za ,,milogorstvo“, prisvaja se i svojata, krivotvori istorija i naposletku otvoreno ismeva i kriminalizuje. Kao rezultat, samo su najdosledniji ostali u tom identitetu, dok je ogromna većina konvertirala u srpstvo, neretko i u otvoreni nacionalizam i šovinizam, kao vid mimikrije. Ipak, ne treba zanemariti ni činjenicu da su pojmovi i ,,srpstva“ i ,,crnogorstva“ značajno izmenjeni u odnosu na popise tokom socijalizma i Jugoslavije, pa tek poslednja tri popisa, ona posle 2000. godine, možemo uzimati kao poredbeno relevantne i smislene. Isto važi za popise u Srbiji i u Crnoj Gori.
nePoŠtovanje Države: Zbog povrede ugleda Crne Gore, u protekle četiri godine procesuirane tri osobe, zatvorska kazna za dvije
Bjelopoljci B. Ć. i R. Ć. osuđeni su na ukupno tri mjeseca zatvora zato što su u maju 2020. godine optuženi da su, uoči Dana nezavisnosti, sa ulične rasvjete istrgli državne zastave i oštetili drvene držače na kojima su one bile. Branili su se da su bili u alkoholisanom stanju i da su iz zabave odlučili da „skoče“ kako bi utvrdili da li mogu dohvatiti zastave sa stubova rasvjete
PODGORICA – Zbog
krivičnog djela - povreda ugleda Crne Gore, u protekle četiri godine procesuirane su tri osobe, od kojih su dvije završile u zatvoru – pokazuju podaci koji su dostavljeni Pobjedi iz crnogorskih osnovnih sudova.
Propisana kazna za ovo krivično djelo može biti novčana ili zatvorska do godinu.
Pred Osnovnim sudom u Bijelom Polju vođen je jedan krivični postupak protiv dvije osobe, koji je okončan zatvorskom kaznom.
Tri mjeseca zaT vora
Bjelopoljci B. Ć. i R. Ć. osuđeni su na ukupno tri mjeseca zatvora zato što su u maju 2020. godine optuženi da su, uoči Dana nezavisnosti 2020. godine, sa ulične rasvjete istrgli 12 crnogorskih zastava i oštetili drvene držače na kojima su bile zakačene. Njih dvojica su bili optuženi za krivično djelo povreda ugleda Crne Gore u saizvršilaštvu.
Zbog toga je Osnovni sud u Bijelom Polju okrivljenom B. Ć. izrekao kaznu zatvora u trajanju od 30 dana, a R. Ć. je istom odlukom osuđen na 60 dana zatvora.
Prilikom odbrane, obojica optuženih tvrdili su da su bili u alkoholisanom stanju i da su, iz čiste zabave, odlučili da „skoče“ kako bi utvrdili da li mogu dohvatiti zastave sa stubova ulične rasvjete ali bi one ostajale u njihovim rukama zajedno sa držačima na kojima su bile zakačene.
Oni su, prilikom suđenja, priznali krivično djelo i naveli da se duboko kaju jer se, kako su
kazali, obojica nacionalno deklarišu kao Crnogorci te da nikada nijesu imali namjeru da skrnave državne simbole Crne Gore, jer je to, kako su istakli, njihova država.
U NikšićU procesUiraNa jedNa osoba
Iz Osnovnog suda u Nikšiću saopšteno je da je zbog nepoštovanja državnih simbola u prethodne četiri godine procesuirana jedna osoba, ali da je pravosnažno oslobođena krivice.
- Pred ovim sudom vodio se jedan krivični postupak za navedeno krivično djelo, ali je okončan oslobađajućom odlukom – kazali su Pobjedi iz suda.
U Podgorici, Baru i Pljevljima nije vođen nijedan krivični postupak za krivično djelo povreda ugleda Crne Gore u posljednje četiri godine. Prema ranijim podacima Sudskog savjeta, u Crnoj Gori je od početka 2017. do kraja maja 2022. godine pravosnažno osuđeno sedam osoba zbog
nepoštovanja državnih simbola, od kojih sedam na zatvorsku kaznu.
Od 2017. godine, osim sedam zatvorskih kazni, izrečena je jedna uslovna i tri novčane kazne. Posljednja novčana kazna izrečena je u junu 2022. godine kada je osuđen R. J (1987). Osnovni sud na Cetinju tada mu je naložio da plati kaznu u iznosu od hiljadu eura zbog povrede ugleda države Crne Gore.
On je, kako je utvrđeno, javno izložio poruzi zastavu države Crne Gore tako što je izašao iz automobila kojim je upravljao
Milorad Popović, skinuo zastavu, koja je bilo vidno istaknuta, a potom je bacio na tlo. Cetinjsko tužilaštvo procesuiralo je i J. Đ. (39) iz Podgorice koja se sumnjiči da je skinula državnu zastavu sa ograde Cetinjskog manastira i bacila je preko ograde. Protiv monahinje S. S. koja se sumnjiči da je 6. avgusta ove godine skinula zastavu sa ograde Cetinjskog manastira i kasnije je bacila na zemlju, podnešena je prijava osnov-
nom državnom tužiocu na Cetinju zbog narušavanja ugleda Crne Gore, a u tom predmetu još traje izviđaj.
zakoN
Osoba koja prilikom izvođenja državne himne, u slučajevima kada je to predviđeno propisima, sjedjenjem, zviždanjem, stvaranjem buke ili na drugi način ne oda joj počast kazniće se novčanom kaznom od 700 do dvije hiljade eura.
To predviđa Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti, kojim su propisane novčane kazne za nepoštovanje grba, zastave i himne Crne Gore.
Takođe, iznosom od hiljadu do 20.000eura kazniće se i pravno lice koje upotrijebi grb i zastavu u umjetničkom stvaralaštvu, nastavnom i obrazovnom radu na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore.
Sudovi su dužni da sprovode ove kazne ako se na grbu ili zastavi učini bilo kakva izmjena ili se simboli upotrijebe kao robni ili uslužni žig, uzorak ili model, te ako se zastava postavi tako da dodiruje tlo, ili kao prostirka ili zavjesa.
Zakonskim aktima predviđene su i kazne ,,ukoliko se u tekstu ili melodiji himne izvrši bilo kakva njena izmjena ili se izvede na način i u prilikama koji vrijeđaju ugled i dostojanstvo Crne Gore“”.
Pored ostalog, ovim zakonom propisane su kazne za nepoštovanje simbola za odgovorna lica od 300 do dvije hiljade eura, za fizička lica od 300 do dvije hiljade, a za preduzetnike od 300 do šest hiljada eura. j. raiČević
Za razliku od nekih evropskih i zemalja već se to radi samo ako se pojavi sumnja
Nakon postepenog uklanjanja olova iz benzina u većini evropskih zemalja interesovanje za nivo olova u krvi je smanjeno. U Švedskoj je, međutim, utvrđeno da nakon 2009. godine nije došlo do smanjenja nivoa olova u krvi stanovništva, što znači da još postoje drugi izvori izloženosti olovu koje treba otkriti i eliminisati – navode iz Instituta za javno zdravlje
PODGORICA - U Crnoj Gori nijesu rađena istraživanja o prosječnom sadržaju olova u krvi stanovništva, a mjerenja prisustva metala u organizmu ne rade se rutinski, već ako postoje indikacije - sumnja na bolest/trovanje ili u sklopu populacionih istraživanja, rečeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG).
Uporedo, kako navode iz te institucije, monitoringom koji realizuje Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), što je navedeno i u posljednjem njihovom izvještaju „Informacija o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2023. godinu“, utvrđen je povećan sadržaj olova detektovan na lokaciji dječjeg igrališta u Skerlićevoj ulici u opštini Pljevlja.
- U ovom izvještaju su prikazani i rezultati monitoringa kontaminenata u sedimentu mora koji su pokazali povećan sadržaj olova u poređenju sa prirodnim koncentracijama na više ispitivanih lokacija – navode iz Instituta za javno zdravlje.
U fokus javnosti kontaminacija olovom dospjela je minule sedmice, kada su objelodanjeni podaci o povišenim vrijednostima ovog metala kod zaposlenih u lučkotransportnom preduzeću Port of
Adria iz Bara. Naknadno testiranje potvrdilo je da su povišene vrijednosti zabilježe i kod radnika tog preduzeća koji nijesu neposredno bili uključeni u pretovar rude sa sadržajem olova, zbog čega su pozornost, ali i nedoumica o uzrocima i rasprostranjenosti ovog problema doveli do alarma, naročito u Baru. Od tada traje polemika i saopštavaju se različita viđenja u pogledu odgovornosti, sistemskog odgovora, a nameće se i pitanje evidencije i podataka o prisustvu olova u sredini i potencijalnih oboljenja koja uzrokuje.
Iz IJZ ukazuju da je u našoj zemlji, u skladu sa Zakonom
Prema Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu poslodavac je dužan da ispita uslove radne sredine, odnosno da projektovanjem, izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih objekata obezbijedi da se rad zaposlenih obavlja na bezbjedan i zdrav način
zemalja regije, u Crnoj Gori nijesu rađena istraživanja o prisustvu teških metala u organizmu, sumnja u kontaminaciju
Prema podacima koje navodi IJZ, iako se olovo nalazi u malim količinama u Zemljinoj kori, uglavnom u obliku olovnog sulfida (galenit), njegova rasprostranjenost u životnoj sredini je u velikoj mjeri rezultat ljudskih aktivnosti.
- To su, na primjer, rudarstvo, topljenje, rafiniranje i reciklaža olova; upotreba olovnog benzina (benzina) i avio goriva; korišćenje olova u proizvodnji, kao što je izrada akumulatora, ranije boja, glazure i olovnog stakla, u vodovodnim cijevima i lemovima. Olovo je prisutno i u nekim tradicionalnim ljekovima i kozmetici, u izradi nakita, lemljenju i keramici; kao dio nekih električnih i elektronskih predmeta; u raznim aktivnostima zanatske ili male privrede, neformalnom recikliranju i slično – podsjećaju iz IJZ.
o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, bolničkih infekcija, stanja i smrti oboljelih od ovih bolesti, obavezno prijavljivanje uglavnom fokusirano na zarazne bolesti. - Što se nezaraznih bolesti tiče, u Institutu se vode registri nezaraznih bolesti: akutnog koronarnog sindroma, malignih bolesti, šećerne i cerebrovaskularnih bolesti. Zdravstvene ustanove su svakako u obavezi da prijavljuju u rutinskoj zdravstvenoj statistici oboljenja i stanja u skladu sa revizijom Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB 10) – navode iz te institucije.
Izvor I kontam I nac I je Prema ocjeni stručnjaka IJZ, bilo koja količina olova u krvi ukazuje na izloženost tom hemijskom elementu ili njegovim jedinjenjima. Ukazuju na to da nivo olova u krvi varira od zemlje do zemlje i od regije do regije, a najviši nivoi i najveći teret bolesti zbog izloženosti olovu opaženi su u zemljama s niskim prihodima – posebno u područjima gdje se olovo koristi u industriji (kao što su topionice, rudnici i rafinerije).
Iz Instituta preciziraju da se istraživanja mjerenja nivoa olova u krvi u opštoj populaciji sprovode u nekoliko zemalja EU od ranih osamde-
setih godina prošlog vijeka. - Nakon postepenog uklanjanja olova iz benzina u većini evropskih zemalja interesovanje za nivoe olova u krvi je smanjeno. Međutim, npr. u Švedskoj je utvrđeno da nakon 2009. godine nije došlo do smanjenja nivoa olova u krvi, što znači da još postoje drugi izvori izloženosti olovu koje treba otkriti i eliminisati. Prema podacima iz Evropske incijative za humani biomonitoring (HBM4EU), u zemljama regiona, kao što je Slovenija, prema nacionalnom istraživanju koje je sprovedeno 2011-2014. godine, srednje koncentracije kod različitih populacionih grupa su bile (izražene i mikrogramima po litru): djeca 6-11 godina (13.4 µg/L), muškarci 2035 godina (19.6 µg/L), žene 20-35 godina (17.3 µg/L) i žene 50-60 godina (26.7 µg/L). Iako u našoj zemlji nijesu rađena istraživanja prisustva olova u krvi stanovništva, iz IJZ navode da monitoring stanja zemljišta i ispitivanje sadržaja opasnih i štetnih materija u zemljištu realizu-
je Agencije za zaštitu životne sredine EPA u skladu sa Zakonom o životnoj sredini, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnikom o dozvoljenim koncentracijama štetnih i opasnih materija u zemljištu i metodama za njihovo ispitivanje.
Monitoring koji realizuje EPA obuhvata praćenje sadržaja hemijskih elemenata u zemljištu kadmijum (Cd), olovo (Pb), živa (Hg), arsen (As), hrom (Cr), nikal (Ni), fluor (F), bakar (Cu), molibden (Mo), bor (B), cink (Zn) i kobalt (Co).
Potrebna bolja koord I nac I ja Slučaj u Baru izazvao je opravdanu brigu sindikalaca koji su naglasili da kod nas ne postoje specijalizovane ustanove koje bi promptno odgovorile na ovaj problem, da nedostaje sistemski odgovor države i društva, a da je to za posljedicu imalo višenedjeljno kašnjenje u reakciji i slanju dijela radnika na liječenje van zemlje, u specijalizovani Institut „Dr Dragomir Karajović“ u Beogradu. I pak iz Instituta za javno zdravlje, kako navode u odgovorima na pitanja Pobjede, smatraju da sistem nije „zatajio“ u ovom slučaju, već je još jedanput prepoznata potreba da se ojača međuinstitucionalna saradnja i koordinacija između sektora zdravlja i životne sredine kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou.
Na pitanje ko je sve nadležan za kontrolu i prevenciju ovakvih situacija, iz IJZ ističu da su, pored Zakona o životnoj sredini kao krovnog dokumenta, znatnim brojem podzakonskih akata i dokumenata uređene aktivnosti koje se odnose na prevenciju i kontrolu zagađivanja životne sredine.
- Prema važećem Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu kao krovnom dokumentu, „poslodavac je dužan da izvrši ispitivanje uslova radne sredine, odnosno da projektovanjem, izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih objekata, korišćenjem i o državanjem tehnoloških procesa rada sa pripadajućim objektima i sredstvima
Direktivom EU pooštreni kriterijumi i snižene biološke granične vrijednosti
Kako je Pobjedi rečeno iz Instituta za javno zdravlje, Evropska unija je ove godine revidirala granične vrijednosti za profesionalnu izloženost olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima u Direktivi 98/24/EZ koja se odnosi na zaštitu zdravlja i sigurnost radnika na radu od rizika povezanih s hemijskim sredstvima, smanjivši ih pet puta, a te vrijednosti, kako se očekuje, u svoju legislativu i pravilnike moraće da implementira i naša zemlja. - Granica profesionalne izloženosti u osmočasovnom radnom vremenu od 0,15 miligrama po kubnom metru u vazduhu (0,15 mg/m3) smanjena je na 0,03 mg/m3. Biološka granična vrijednost od 70 mikrograma na 100 mililitara krvi (70µg/100ml) smanjena je na 15µg/100ml (30 µg/100ml do 2028. godine). Radi zaštite od štetnih efekata olova na trudnoću, za radnice u reproduktivnoj dobi primjenjivaće se granične vrijednosti od 4,5 µg/100 mg ili nacionalna referentna vrijednost u opštoj populaciji koja nije profesionalno izložena olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima ako takva vrijednost postoji – kažu iz Instituta.
Dodaju da se u Crnoj Gori Pravilnikom o mjerama zaštite na radu od rizika izloženosti hemijskim materijama (Službeni list Crne Gore, br. 81/16) propisuju minimalni zahtjevi koje poslodavac treba da ispuni u obezbjeđivanju mjera zaštite i zdravlja na radu uključujući i granične vrijednosti radi otklanjanja ili smanjenja rizika od nastanka povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom koje nastaju za vrijeme rada pri izlaganju zaposlenog hemijskim materijama.
- Očekuje se da se u ovaj Pravilnik u narednom periodu prenesu i nove izmjene Direktive Evropskog savjeta 98/24/EZ – kažu iz IJZCG.
za rad obezbijedi da se rad zaposlenih obavlja na bezbjedan i zdrav način, a hemijske, fizičke (osim jonizujućih i nejonizujućih zračenja) i biološke materije, eksplozivna atmosfera, azbest, mikroklima i osvjetljenje na radnim mjestima i u radnim i pomoćnim prostorijama usklade sa propisanim mjerama zaštite i zdravlja na radu i normativima za djelatnost koja se obavlja na tim radnim mjestima i u tim prostorijama“ – podsjećaju iz IJZ.
Ukazuju da je taj propis je definisao i obavezu poslodavca da odredi iz reda svojih zaposlenih stručno lice ili organizuje stručnu službu za poslove zaštite i zdravlja na radu, kao i niz drugih obaveza i aktivnosti koje se moraju sprovesti u pogledu zaštite zdravlja radnika. - Takođe, u oblasti zaštite na
Prema podacima iz Evropske incijative za humani biomonitoring (HBM4EU), u zemljama regiona, kao što je Slovenija, prema nacionalnom istraživanju koje je sprovedeno 2011-2014. godine, srednje koncentracije kod različitih populacionih grupa su bile kako slijedi: djeca 6-11 godina (13.4 µg/L; mikrograma po litru), muškarci 20-35 godina (19.6 µg/L), žene 20-35 godina (17.3 µg/L) i žene 50-60 godina (26.7 µg/L).
radu postoje podzakonski dokumenti koji bliže određuju prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih, koji su takođe usmjereni na zaštitu i očuvanje zdravlja radnika – navode iz ove institucije.
a drese I stat I st I ka Preciziraju da u pogledu zdravstvenih institucija koje se bave dijagnostikom i liječenjem problema vezanih za trovanje, u zavisnosti od agensa koji je izazvao trovanje i opšteg stanja pacijenta, usluge se pružaju u vanbolničkoj (domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć) ili bolničkoj zaštiti (opšte, specijalne bolnice i Klinički centar Crne Gore).
- U ovakvim slučajevima ustanove koje se bave kurativnim aktivnostima nijesu u obavezi da sarađuju sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore kao ustanovom na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, koji se bavi uglavnom preventivnim aktivnostima, ali jesu da vode urednu medicinsku dokumentaciju u skladu sa važećim propisima – zaključuju iz IJZ. I. PerIĆ
Neđelja, 20. oktobar 2024.
Sljedeća ljetnja sezona biće bogatija za jedinstvenu ponudu, „Sveti Stefan Providenca“ oživljava
BAR - Za narednu ljetnju sezonu, Crna Gora će imati jedinstvenu atrakciju – repliku broda iz 1629. godine, „Sveti Stefan Providenca“. Ovaj impresivni ,,galeon“, koji oživljava slavnu pomorsku istoriju, spreman je da raširi svoja jedra i postane neizostavni dio turističke ponude. Upravo zahvaljujući posvećenom radu Miloša Knežića, Crna Gora će se moći pohvaliti brodom starim 400 godina, koji će ploviti morem i pričati o moći i hrabrosti njenih moreplovaca.
Oživljava istOriju Knežić potiče iz porodice koja ima pet generacija brodograditelja i odlučan je da oživi djelić prošlosti. Svojim rukama, sa strašću i znanjem koje je naslijedio iz rodnog Metkovića, gradi ,,galeon“ iz 17. vijeka, simbol moći i slave na moru. Ovaj trgovački i ratni jedrenjak, prepun istorijskih priča, oživljava u njegovim rukama nakon skoro 15 godina posvećenog rada. Izgradnja broda „Sveti Stefan Providenca“ nije samo projekat, već i oživljavanje davno sanjanog sna, nastalog u razgovorima sa njegovim pokojnim bratom. „Providenca“ nije samo brod, već i podsjetnik na slavnu istoriju crnogorskih moreplovaca, a svojom pojavom i autentičnošću privući će mnoge turiste i ljubitelje istorije. Brod će biti porinut u aprilu iduće godine, što znači da će Crna Gora za narednu ljetnju sezonu imati jedini takav takav brod na svijetu.
- Kada neko kroči na ovaj brod, ulazi u priču dugu 400 godina. Njegova vrijednost je neprocjenjiva jer ovakav brod ne postoji. Biće prava kulturna i istorijska atrakcija, a kad podignemo jedra, čućete poseban zvuk, ,,plač jedra“, koji označava početak prave plovidbe - kaže Knežić i dodaje ponosno da nema druge zemlje na svijetu koja ima nešto slično. - Ovaj brod će ploviti našim morem. Neću dozvoliti da ovaj brod postane statičan, poput običnog privezanog čamca.
Kada neko kroči na ovaj brod, ulazi u priču dugu 400 godina. Njegova vrijednost je neprocjenjiva jer ovakav brod ne postoji. Biće prava kulturna i istorijska atrakcija. Nakon podizanja jedra, čuće se poseban zvuk - ,,plač jedra“, koji označava početak prave plovidbe - kaže Knežić
Želim da jedri, da oživi na vjetru - kaže Knežić s ponosom, naglašavajući da će „Sveti Stefan Providenca“ biti ne samo turistička atrakcija, već i simbol koji će se kretati kroz vrijeme i prostor, pričajući o Crnoj Gori na otvorenom moru - naglašava Knežić. Ovaj brod, dodaje, nije samo replika, već živi spomenik slavnoj pomorskoj istoriji, koji će u potpunosti doći do izražaja kada raširi svoja jedra. Osim u turističke svrhe, brod će se koristiti za snimanja filmova, predstave, koncerte i biće dio bogate kulturne ponude Crne Gore. „Sveti Stefan Providenca“ je spoj tradicije i moderne umjetnosti, i svojim jedrima oživiće prošlost u novom ruhu.
Knežić je po struci pomorac, ribar, brodograditelj, stolar, dekorater, dizajner, scenograf i animator – sve te vještine sjedinjene su u ovom energičnom čovjeku. Ni porodična tragedija, gubitak brata Krsta Knežića, poznatog barskog ribara i vlasnika koče ,,Špiridon“ koja je potonula u velikom nevremenu 16. februara 2007. godine između Bara i Ulcinja, nije ga spriječila da ostvari njihov zajednički san. - Zajedno sa pokojnim bratom došao sam na ideju da napravimo repliku ,,galeona“, koja bi služila u turističke svrhe. Kupili smo od Vojske stari rashodovani lučki remorker koji bi poslužio kao osnova za novo
plovilo, ali bratova smrt spriječila nas je da taj san realizujemo. Trebalo mi je vremena da skupim snage nakon njegovog odlaska i oživim naš zajednički san. Prolazile su godine, a stvari su se neočekivano mijenjale. Ušao sam u projekat izgradnje broda, ali je plovilo bilo u lošem stanju i zahtijevalo veliki remont. Partneri s kojima sam počeo projekat su odustali, ostao sam sam i bio primoran da promijenim 75 kubika drveta i obavim temeljnu reparaciju. Tako sam
se, korak po korak, približio ,,Providenci“, našem brodu iz Boke - priča Miloš Knežić, koji ima bogatu karijeru u filmskoj industriji, gdje je, tokom sedam godina života u Rimu, radio kao rekviziter, kreator i izrađivač scenografija i opreme za snimanje filmova. Knežić je naučio da napravi što okom vidi. ,,Sveti Stefan Providenca“ radi sam uz veliku podršku devedesetogodišnjeg oca, poznatog brodograditelja iz Metkovića. Iako mu je od 1997. godine zvanična adresa u Budvi, on godine provodi u Baru.
Ovaj brod izgrađen je 1629. godine i nosi u sebi priču koja podsjeća na važan istorijski događaj iz Perasta.
- Godina 1629. bila je ključna jer je Perast pet godina ranije pretrpio strašan udarac. Hajrudin Barbarosa sa svojih 12 brodova, sličnih ovom, napao je Perast, opljačkao grad, ubio dio stanovnika, a mnoge odveo kao zarobljenike u Maroko i Tunis, znajući da su peraške porodice bogate i da će
ih otkupiti. Ljudi koji su prošli kroz tu muku, čiji su članovi porodica postali robovi, više nikada nijesu bili isti. ,,Providenca“ je bila prvi brod koji je više ličio na ratni, nego trgovački, spreman na nove izazove - priča Knežić.
Originalne skice iz 17. vijeka
Prije nego što je krenuo u izgradnju broda, sasvim slučajno je došao do originalnih dokumenata iz tog vremena, po kojima sada gradi ,,Providencu“.
- Jedan vozač kamiona, kada se rušila kuća u Dobroti, našao je dokumenta u šutu i pozvao me, znajući da to samo meni može trebati - prisjeća se Knežić koji radi brod po originalnim dimenzijama sa stare skice, dužine 30 metara i širine 6,6 metara.
- Imam precizne crteže i sliku broda, na tri lista gdje se jasno vidi duborez, isti onaj kakav je krasio venecijanski namještaj. U to vrijeme, Venecija je postavljala pravila –
brodovi nijesu smjeli biti duži od 30 metara, a Bokeljima nije bilo dozvoljeno da prave veće brodove da ne bi postali konkurencija. Zanat sam učio još kao dijete u porodici, to su bila moja prva tehnička znanja. Kasnije, radeći na scenografijama u filmskoj industriji, naučio sam kako da pravim duboreze i figure, što sam primijenio i u holivudskoj produkciji - prisjeća se Knežić. Spojivši svoje brodarske gene i bogato iskustvo, Miloš je sam uklesao svaki detalj sa skice. Tokom svih tih godina, jedina pomoć mu je dolazila od Baranina Dragoljuba Bajkovića, s kojim dijeli istu strast i ljubav prema brodarstvu. Tu je i bravar-mehaničar Senad Strujić koji mu takođe dosta znači. - Kad imamo rizične situacije, poput penjanja na jarbol visok 24 metra, niko ne želi poći sa mnom, osim Baje - kaže Knežić, aludirajući na svog dugogodišnjeg saradnika Dragoljuba.
Brod koji gradi je tipičan ,,galeon“, sličan piratskim brodovima, s impozantnom pulenom na začelju. Na krmi se ističe figura Peruna, boga groma i oluje, dok je unutrašnjost broda pažljivo uređena. Krma, tradicionalno najljepši dio broda, služila je kao prostor gdje su kapetan i posada provodili vrijeme, a duborezi su u 17. vijeku odražavali moć, posebno u Španiji. Unutra je bila i sakralna ckrvica, jer su to bila duga putovanja. Grobnica je bila more i u brodu je morala da postoji kapelica. - Još nam je ostalo da završimo jarbole i jedra. ,,Sveti Stefan Providenca“ je brod koji će oživjeti slavnu istoriju crnogorskih moreplovaca - kazao je Knežić. Namjena broda će se mijenjati kroz vrijeme, dominantno će se koristiti u turističke svrhe, ali i za razna snimanja filmova, serija, spotova kao i muzičkih koncerata. Knežić je dobio već ponudu od profesora sa Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja Branka Ilića da na brodu održe četiri predstave. - Planovi su mi da brod bude u službi turizma, dio ponude i turističkih organizacija. Pla-
I devedesetogodišnji otac pomaže
Što se tiče finansijskih ulaganja, Knežić priznaje da ih je teško procijeniti, jer se radi o velikim iznosima. - Moram zahvaliti ocu, koji me jedini tehnički razumije,
kao i mojoj supruzi, koja već osam godina živi bez mene dok ja provodim šest dana sedmično u Baru. Moj otac, koji ima 90 godina, kupio je veliki
laptop da bi pratio svaki moj korak. Svaku fazu rada moram mu slati slikom, a ako napravim grešku, on me vraća da to ispravim - priča Knežić.
Planiramo da brod bude prilagođen za oko 100 ljudi da bi svi imali dovoljno prostora i uživali u plovidbi. Prema planu, brod će svoja jedra raširiti u aprilu sljedeće godine. Kada podignemo jedra, čućete onaj poseban zvuk, poznat kao ,,plač jedra“ – škripa i zvuci jedara dok se vjetar hvata u njih
niram razgovore s Ministarstvom turizma da bismo zajedno unaprijedili turističku ponudu, organizovali fešte i donijeli nešto sasvim novo za turiste. Što se filmske industrije tiče, imamo kontakte širom svijeta, a stare saradnje su i dalje aktivne. Ovaj brod će ploviti našim morem – niko drugi nema repliku ,,galeona“ staru 400 godina. Kao što turisti odlaze u Rim da vide Koloseum, tako će ovaj brod biti jedinstvena atrakcija. Kad neko kroči na njega, ući u 400 godina bogate priče. Njegova vrijednost je neprocjenjiva. Sam će pričati svoju priču, kulturnu i istorijsku, jer mi nijesmo narod od juče - naglašava Knežić. Što se tiče dozvola, Knežić ističe da još uvijek mora riješiti formalnosti s nadležnim organima.
- Predstoji nam provjera stabiliteta broda i utvrđivanje koliko putnika može sigurno ploviti. Kada sve provjere budu završene i kada dobijem dokumentaciju u kojoj će jasno pisati da je ovo ,,galeon“, cijela priča će dobiti puni smisao. Planiramo da brod bude prilagođen za oko 100 ljudi da bi svi imali dovoljno prostora i uživali u plovidbi. Prema planu, brod će svoja jedra raširiti u aprilu sljedeće godine. Kada podignemo jedra, čućete onaj poseban zvuk, poznat kao ,,plač jedra“ – škripa i zvuci jedara dok se vjetar hvata u njih. To su zvukovi prave plovidbe - kaže Knežić, budući kapetan ovog jedinstvenog zdanja. U ovom projektu, tradicija i moderna strast susreću se u obliku broda koji će postati pravi muzejski i turistički dragulj, podsjećajući na slavnu istoriju crnogorskog pomorstva.
N. Kovačević
foto: D.Mijatović
PODGORICA - Porodica
Darisa Mujića (18), koji je 7. oktobra teško ranjen nožem u dvorištu barske gimnazije ,,Niko Rolović“, organizovala je juče u Baru protest protiv nasilja, negodujući što je osumnjičeni za pokušaj ubistva pušten da se brani sa slobode. Traže da se ukine ta odluka, a najavili su da će se okupljati svake sedmice dok nadležni ne reaguju kako treba.
Na protestu pod sloganom ,,Grad za Darisa“, na platou ispred robne kuće okupilo se nekoliko stotina građana Bara i ostalih gradova, koji su došli da daju podršku. Tu su bili i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, predsjednik opštine Bar Dušan Raičević i predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić.
Okupljeni su nosili parole: ,,Čekamo li Ribnikar“, ,,Vratite nam stid i sram“, ,,Grad uz Darisa“, ,,Crna Goro, reaguj“... Istražni sudija Višeg suda u Podgorici osumnjičenom za ubistvo u pokušaju 9. oktobra odredio je pritvor do 30 dana na prijedlog Višeg državnog tužilaštva. Međutim A.K. je već prekjuče pušten da se brani sa slobode.
Ovo nasilje nije zasnovano na vjerskoj i nacionalnoj mržnji, kako su to pojedine javne ličnosti saopšavale, rečeno je Pobjedi iz izvora istrage.
Darisovova porodica saopštila je da je zgrožena odlukom sudije da osobi koja je pokušala da liši Darisa života da priliku da se brani sa slobode, i pored toga što je Daris vezan za krevet na odjeljenju intenzivne njege u Kliničkom centru.
- Očekujemo da će ova odluka biti brzo ukinuta, a prestupnik vraćen tamo gdje mu je mjesto. Proteste ćemo održavati sve dok država ne odluči da promijeni zakone i konačno dovede do toga da građani mogu da žive slobodno i da niko ne strahuje kad pošalje dijete u školu - kazao je Darisov otac Ceno Mujić. On je ispričao kako mu je poslije nekoliko sati doktorica
U Baru organizovan protest nakon što je osumnjičeni za pokušaj ubistva Darisa Mujića pušten da se brani sa slobode, najavljeno okupljanje svake sedmice
saopštila ,,idite kući, vaše dijete je životno ugroženo, uzmite telefon pored sebe i molite se za njega“.
- Ukratko sam samo ispričao tih 20 sati koje smo prošli sa svima vama zajedno, ali ne bih želio nikome na ovom svijetu da se desi tako nešto, čak ni roditeljima počinioca - rekao je Mujić, prenosi portal Pobjede. Ujak mladića Emil Kalamperović je kazao da traže hitne izmjene zakona za maloljetnike ,,kako bi se ovakve tragedije spriječile u budućnosti“.
- Vjerujemo da je krajnje vrijeme da se podigne svijest o nasilju, naročito u školama, da svi zajedno kažemo - stop nasilju. Predlažemo da svaka škola mora imati zaštitara, kako bi naša djeca bila sigurna u obrazovnim ustanovama - kazao je Kalamperović.
On je rekao da posebnu zahvalnost duguju osoblju Opšte bolnice Bar i Kliničkog centra, davaocima krvi, profesori-
ma koji su pomogli, a posebno profesorici Mirjani Bajagić, kao i predstavnicima Ministarsva prosvjete, posebno ministarski Jakšić-Stojanović, Svetlani Ostojić i Svetlani Drobnjak
Predsjednik nevladine organizacije Internacionalna policijska organizacija Crne Gore Ivan Pekić kazao je da Bar ima po kome da bude poznat, a ne po maloljetničkom kriminalitetu.
- Više ovo nećemo da dozvolimo. To govorim kao roditelj, a onda i u ime civilnog sektora - rekao je Pekić i dodao da je na skup trebalo da dođu predsjednici države, Vlade i Skupštine.
On je poručio da će se truditi svim naporima da u dvorišta obrazovnih ustanova vrate ne zaštitare, već školske policajce.
- Apelujemo na ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, da se razmotri naša
inicijativa, koju ćemo ponoviti sa ostalim predstavnicima civilnog sektora. Nijesmo nikakva agentura, nećete nas ućutkati - kazao je Pekić. Osamnaestogodišnjeg Darisa su 7. oktobra napala dva maloljetnika na malom odmoru ispred Gimnazije ,,Niko Rolović“, kada mu je A. K. nanio ubodnu ranu nožem, opasnu po život. Sumnja se da je sedamnaestogodišnji maloljetnik nakon verbalne rasprave oštećenom zadao udarac u predjelu glave, nakon čega se u ovaj sukob uključilo još jedno maloljetno lice, staro 16 godina, koje je oštećenom zadalo više udaraca u predjelu tijela. Tokom ovog sukoba osumnjičeni sedamnaestogodišnjak je oštećenom, upotrebom noža, nanio ubodnu ranu ispod lijeve strane rebara, nakon čega se udaljio sa lica mjesta – saopšteno je nakon napada iz Uprave policije.
vasiljević
s.
,,Ovo je poraz društva, nemamo institucije“
Puštanje na slobodu bilo koga ko je pokušao nekom da oduzme život je poraz društva i promocija nasilja u društvu, saopštio je zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić
-Ovo je rizično i zbog činjenice jer pokazujemo da nemamo institucije i možemo poslati poruku da su građani prepušteni sami sebi, i da ovakve i slične probleme sami rješavaju, što bi bilo pogubno i za mnogo manje razvijene zemlje od Crne Gore - navodi Odžić. Moramo, naglašava, voditi računa kako se osjećaju roditelji žrtve u Baru, da li će žrtva pored fizičkih, imati i mentalne probleme i dodatne traumeF. -Ovo je primjer gdje država mora pokazati odlučnost, spremnost da se sa ovakvim problemima bori, a bojim se da ovim radimo sve suprotno od toga - poručio je Odžić.
Mujić je danima bio životno ugrožen, operisan je u Opštoj bolnici u Baru, a liječenje je nastavljeno u Kliničkom centru. On se i dalje nalazi na odjeljenju intenzivne njege. R.P.
Đaci Gimnazije ,,Niko Rolović“ odali su priznanje herojskom gestu profesorice biologije Milene Bajagić koja je ranjenom učeniku Darisu Mujiću prva pružila pomoć do dolaska ekipe hitne pomoći, piše Feral Bar. Kada je sedmog oktobra maturant Mujić napadnut i uboden nožem u školskom dvorištu, profesorica Bajagić je ranjenom učeniku pružila prvu pomoć do dolaska ekipe hitne pomoći, a prije toga, sa kolegom Markom Radosavovićem, istrčala je iz školskog hola da odbrani svog učenika od napada dvojice mladića. Đaci Gimnazije su zbog toga u školskom holu istakli plakat sa porukom
zahvalnosti profesorici, koju su pozdravili dugim aplauzom, kao i profesora Radosavovića. - Bilo je baš emotivno, samim činom što su učenici imali sluha za sva ta dešavanja koja su bila proteklih dana oko svega ovoga. Na drugoj strani, kamere mobilnih telefona danas u holu nijesu mogle da zabilježe baš sve, pa ni jedan poseban trenutak koji se desio dok su mi učenici prilazili da me zagrle i da mi čestitaju. Osjetila sam tada da me neko potapšao po leđima, bila je to Darisova sestra, koja mi je kazala: ,,Hvala vam“, i pokazala mobilni telefon sa aktivnim video-pozivom - ,,Daris je i danas sa nama“ - kazala
je za Feral.bar Bajagić. U momentu napada na Mujića, profesorica Bajagić je bila u školskom holu.
Čim je uočila napad, istrčala je bez razmišljanja, sa njom i profesor Radosavović, da zaštiti svog učenika. Metež nastaje kada je Mujić pao na zemlju, sa sječivom zarivenim u abdomen. - Neizmjerno mi je drago što sam se našla tada tu i što su se zvijezde poklopile da sam mogla da mu pružim pomoć dok ne stignu doktori. U tom trenutku, čini mi se, sve je stalo. Obavila sam podvezivanje stomaka i kompresiju krvnih sudova kako bismo zaustavili krvarenje. Davala sam mu upustva kako da se ponaša, bilo je od ključne
važnosti da se ne pomjera.
U jednom momentu je pokazao apatiju, krenuo da zatvara oči, molila sam ga da se ne predaje, da drži fokus na meni dok ne dođe prva pomoć. Poslušao me je - ispričaja je Bajagić. Pored toga, Bajagić je spriječila da se vadi nož iz Mujićevih grudi, ,,on je u tom trenutku bio čep koji je sprečavao da Daris iskrvari, morao je tu da ostane dok ne dođe hitna pomoć“. Maturant je tako i dopremljen u barsku bolnicu, sa sječivom u sebi. Ovakva profesionalna reakcija profesorice Bajagić imala je nekoliko uporišta. - Završila sam srednju medicinsku školu prije
upisa na studije biologije, a i suprug mi je oralni hirurg, pa mi je medicina faktički sve vrijeme prisutna u kući i znala sam dobro što treba raditi. U datoj situaciji, pobijedili su iskustvo i znanje, a uvijek govorim djeci da moraju da budu iskustveni, da stiču znanja i da u trenutku potrebe znaju da ih valorizuju - dodaje profesorica.
U međuvremenu, posjetila je Darisa u Kliničkom centru. - Posjetila sam ga bez najave, i taj njegov osmijeh kada me je vidio, ta iskra života u njegovim očima, bili su kruna svega onoga što sam u tom momentu mogla da primijenim - zaključila je profesorica Bajagić. R.P.
Sreća je Crne Gore što nema svoj mirovni odred u Libanu. Njene ,,snage“ su Libanu najbliže na Kipru, gde se nalazi nekoliko crnogorskih policajaca/policajki, možda ne više od pet, u okviru međunarodne policijske saradnje UN. Smisao njihovog kiparskog boravka je, između ostalog, dokazivanje da su žene u policiji podjednako sposobne da jure nevaljalce kao i muškarci. U to sumnje ne može biti.
Tako Podgorica može da zauzme opreznu ,,levantsku“ poziciju iščekujući jasniju sliku u Libanu gde druge države imaju svoje mirovne trupe i brinu za njihovu bezbednost. Srbija tamo ima odred od 182 vojnika raspoređena na dva mesta u okviru Plave linije graničnog razdvajanja Libana i Sirije od Izraela. Dilema oko njihovog boravka u Libanu će narastati onoliko više koliko se u ovoj liniji bude širio sukob izraelske vojske sa proiranskim Hezbolahom i nesposobnosti trupa Ujedinjenih nacija da ga zaustave. One to nikad ni u prošlosti nisu mogle, kao ni libanska vlada. Otuda Crna Gora može da čeka hoće li velike sile novim sporazumom da spreče širenje rata u Libanu bez bojazni po svoj međunarodni položaj, dok to Srbija sve manje može. Ona se razapinje između trenutne nesposobnosti Saveta bezbednosti da rat zaustavi i obaveze da svoju vojsku izvuče iz sukoba bez gubitaka. To nije samo njena dilema u tamošnjem sastavu plavih šlemova, već i ostalih mirovnih država u Libanu.
ZAŠTO IZRAEL PUCA
NA UN
Mi ne možemo ulaziti u nagađanje da li su muslimani iz indonežanskog sastava mirovnih snaga UN u Libanu dostavljali Hezbolahu podatke o kretanju izraelskih trupa u Plavoj liniji. Teško možemo prihvatiti da izraelska vojska slučajno gađa njihovu osmatračnicu i ispaljuje dimne zavese prema položaju plavih šlemova da bi spasla svoje ranjene vojnike. Ali u jedno možemo biti sigurni: Ujedinjene nacije su potpuno podbacile time što nisu po vašingtonskom sporazumu postignutom u Oslu 1993. godine sprečile od tada na ovamo da Hamas u odobrenoj palestinskoj samoupravi u Gazi sprema novi rat sa Izraelom, a da libanski Hezbolah, u budućoj Plavoj liniji u Libanu iz 2000. godine gradi vojna naselja, da kopa
POGLED SA STRANE: Crna Gora može da čeka hoće li velike sile novim sporazumom
Podgorica može da zauzme opreznu ,,levantsku“ poziciju iščekujući jasniju sliku u Libanu gdje druge države imaju svoje mirovne trupe i brinu za njihovu bezbjednost. Srbija tamo ima odred od 182 vojnika raspoređena na dva mjesta u okviru Plave linije graničnog razdvajanja Libana i Sirije od Izraela. Dilema oko njihovog boravka u Libanu će narastati onoliko više koliko se u ovoj liniji bude širio sukob izraelske vojske sa proiranskim Hezbolahom i nesposobnosti trupa Ujedinjenih nacija da ga zaustave. One to nikad ni u prošlosti nijesu mogle, kao ni libanska vlada
ratne tunele prema Izraelu i preduzima vojne provokacije Izraela. I nisu ga razoružale. Plava linija je te godine određena u dužini od 130 kilometara sa širinom od 30, i nalagala je potpunu demilitarizaciju i naseljavanje. I to još od ranije nije učinila nijedna libanska vlada u Bejrutu posle mirovnog sporazuma iz saudijske Taife 1990. godine kojim je okončan građanski rat u Libanu od 1975. do 1990. godine. A tome su se druge ,,milicije“, pre svega hrišćanskih maronita i nekih sunitiskih grupacija, odazvale. Sada su ponovo svi naoružani - a hrišćanska falanga u Bejrutu čeka na rasplet u Plavoj liniji i hoće li se Hezbolah odvažiti da se krije u njihovom centru Bejruta, što čekaju i sunitske milicije razdvojene po nacionalnom i ideološkom osnovu.
SPOR FRANCUSKE I IZRAELA
Da li se približavamo novom građanskom ratu u Libanu sličnom onom iz 20. veka? I da li i Ujedinjene nacije snose odgovornost za to? Zašto sve velike sile vojno ćute, a one su, pre svega Francuska - njene patriotske civilne snage u Levantu, stvorile Liban 1943. godine kada su iz njega isterale višijevsku vojsku maršala Petena? Koliko je danas Makron u pravu kada poziva svet da obustavi naoružavanje Izraela, jer samo njega optužuje za apokalipsu Gaze - a zločin proiranskog Hamasa ne pominje? I kada osuđuje Izrael za ranjavanje dva indonežanska vojnika iz UN, a ne pominje pasivnu dozvolu UN Hezbolahu da dve i po decenije gradi vojne instalacije u Plavoj liniji protiv Izraela?
Poletele su gorke reči između Pariza i Tel Aviva: Makron podseća Izrael da su ga stvorile Ujedinjene nacije u čijem je Savetu bezbednosti bila i Francuska, dok mu Netanjahu odgovara da je Izrael stvorio ratom od 1948. do 1949. godine sam sebe i da su Jevreji spasavali čast Francuske kada su bežali iz sramnih francuskih sabirališta smrti za nemačke logore i kada su se 1943. godine borili da se Petenova administracija i vojska izbaci iz Libana. Maršal Filip Peten, junak iz Prvog svetskog rata, posle Drugog svetskog rata osuđen je na smrt u Francuskoj jer je kvislinški služio Hitleru. Pomilovao ga je De Gol
i oterao u doživotni zatvor. Umro je 1951. godine. A Makronove sledbenike Francuzi danas često nazivaju ,,petenovcima“.
GUTEREŠ PRIJETI
Nema dokaza da iko iz mirovnih snaga UN u Plavoj liniji pomaže Hezbolaha i Iran. U suprotnom taj deo snaga bi verovatno bio poslat kući. Ali zašto onda Netanjahu zahteva od UN da povuče svoju vojsku iz Plave linije? Naravno, više je nego shvatljivo da je agresivni vojni stav Izraela prema UN u Libanu teško prihvatljiv i opasan presedan po budućnost bilo kog sledećeg mirovnog poduhvata međunarodne zajednice.
Ne čudi nas otuda zloslutna najava Antonija Gutereša od 14. oktobra, da bi napadi Izraela na vojsku UN mogli biti shvaćeni kao ratni zločin. I on je preterao. Ipak, jedna vojska je tamo, američka. Upadljivo ću-
ti. Glavna sila joj je na moru. Čeka. Da li čeka na ishod predsedničkih izbora u SAD 5. novembra? Sumnjamo. Ma ko da tada pobedi za Belu kuću, braniće Izrael i pomagaće libanske hrišćane i proevropske Arape. Proiranske šiite neće. Tramp je to već nagovestio u Severnoj Karolini 5. oktobra kada je kazao da ,,veruje da Izrael treba da napadne iranske nuklearna postrojenja“, dok je Vašington objavio 13. oktobra da će Lojd Ostin, ministar odbrane, po naređenju Bajdena isporučiti Izraelu raketno oružje ,,THAAD“ koje može da obori hipersonične iranske rakete. To oružje prati posada od 100 američkih vojnika. Oni će pucati za Izrael.
OVAKO JE POČELO
Kada je Turska izgubila Levant posle Prvog svetskog rata, tadašnji Liban je od 1920. sve do 1943. godine bio pod francuskom mandatnom upravom koju su sprovodili
hrišćani maroniti. Zato Bejrut ne samo da izgleda evropski, već je i duhom to u mnogo čemu. Sve do 1948/49. godine je Liban bio većinska hrišćanska i sekularna teritorija. Sa prilivom palestinskih Arapa posle njihovog ratnog poraza od Izraela 1949. godine i poraza raznih arapskih i islamskih međudržavnih vojnih saveza 1956. godine, potom 1967, 1973, 1982, 2000 - druga ,,Intifada“, 2006 - libanski rat i konačno od 2023. godine, i stalnim prilivom izbeglica, struktura stanovništa se neprekidno menjala u korist muslimanske većine, a političko raspoloženje tog stanovništva je često vodilo snu o revanšu Izraelu sve do njegovog uništenja. Ta politika se nije konfrontirala samo sa Izraelom, već i sa starosedelačkim sunitskim i hrišćanskim arapskim stanovništvom u Libanu koje je razvijalo evropske građanske i socijalističke koncepte, a sa
Iznijećemo vam naš stav odmah: ni mi ne podržavamo Gutereša u njegovom odnosu prema Izraelu, ali mislimo da je Izrael svoj stav trebalo da mu kaže licem u lice, u Izraelu, a ne uvredljivom deklaracijom da je nepoželjan. I osim toga, on je komandant mirovnih snaga UN bilo gdje u svijetu, tako i u Plavoj liniji, kao što je nadležan i za humanitarnu pomoć nesrećnicima u Gazi. Tamo je ostalo samo oko 400.000 duša dok je preko milion i po izbačeno iz svoje zemlje. A Palestina je priznata od 146 zemalja u svijetu i ima status posmatrača u UN. Postaje zemlja bez naroda, konačna pustinja
Neđelja, 20. oktobar 2024.
sporazumom da spriječe širenje rata u Libanu bez bojazni po svoj međunarodni položaj
maronitima, posebno. Maroniti su potomci starih Feničana.
GLAVNI RAT
Izrael nije odmah nastao u sadašnjim granicama. Britanija je mandatno u ime Lige naroda upravljala Palestinom posle Prvog svetskog rata sadašnjom izraelskom teritorijom, sve do 1947. godine. Tada je odlučila da primeni rezoluciju UN broj 181 kojom je njena teritorija podeljena na jevrejsku i arapsku državu, a Jerusalim je proglašen za corpus separatum pod upravom UN. Ovu rezoluciju je vešto izveo na glasanje generalni sekretar UN Osvaldo Aranha, brazilski liberal. Tri dana pre toga je neumorno manevrisao u Skupštini. Jevreji su na dobijenoj teritoriji proglasili državu Izrael 1948. godine iako je tu gotovo polovina stanovništva bila arapska - a mnogo kasnije, 1999. godine, jedan trg u Jerusalimu nazvali su po Aranhi, a i nekoliko ulica u gradovima Izraela takođe nose njegovo ime. Palestinski Arapi su odbili Aranhinu rezoluciju iako su za svoju teritoriju dobili celu Galileju, Judeju i Samariju i druge oblasti, i krenuli su u ratni sukob sa Jevrejima zahtevajući celu zemlju za sebe. U rat su ušli i Egipat, Sirija, Irak, Liban i Transjordanija (Jordan) pod imenom Arapska liga. Nisu imali zajedničku komandu i razlikovali su se po željenom plenu. Rat su izgubili, ali su neke oblasti i osvojili od Izraela. A neke gradove, poput Safeda, sami su napuštali iako su ih Jevreji ubeđivali da ostanu, a u nekima poput Nazareta su ostali, jer je tamo bila velika enklava arapskih hrišćana kojima je Izrael jemčio bezbednost.
Najveći snabdevač oružjem za Izrael je tada bila Čehoslovačka. Tako su Jevreji i potisnuli blizu milion palestinskih Arapa u Gazu koju su Egipćani osvojili od Izraela, zatim na zapadnu obalu reke Jordana koju su osvojili Jordanci, potom u Siriju i Liban. A Izraelci su veliku osvojenu arapsku teritoriju 1949. godine pripojili svojoj iz prošle godine. I ušli su u Jerusalim. Arapi su svoj poraz nazvali ,,katastrofom“, al-nakbah. Izgubili su mnogo više nego što su dobili. Danas je potomstvo prvih izbeglica otišlo na šest miliona ljudi. Tako je postao današnji ,,stari“ Izrael sa de facto granicama. A te granice su posle naknadnih ratova sa Arapima priznale samo neke arapske države ili su umesto toga donele zakone o ,,normalizaciji“ odnosa sa Izraelom kao Egipat, Jordan, Maroko i druge. A opet, neke su prekinule te odnose sa Izraelom, poput Mauritanije. Većina arapskih zemalja ne priznaje Izrael, a malo mu je sklono i stanovništvo u arap-
skim zemljama koje su to učinile. Tu nesklonost snažno pojačava i rasističko tretiranje islamskih Arapa u Izraelu, žestoko izraelsko shvatanje ratovanja protiv arapskog stanovništva i nehuman odnos prema arapskim političkim suparnicima po zatvorima. To je i u Evropi i Americi naročito posle 2020. godine dovelo do naglog porasta antisemitizma.
NAŠA GREŠKA
Jugoslavija je sa pravom priznala Izrael 1948. godine, a polovina preživelih jugoslovenskih Jevreja se ubrzo odselila u izraelsku državu. Crna Gora je priznala Izrael 2006. godine posle objave svoje nezavisnosti. A prva zemlja na svetu koja je priznala Izrael je bio SSSR, u maju 1948. godine. Ipak, samo 19 godina kasnije, SSSR je, zajedno sa vanblokovskom Jugoslavijom, predvodio 1967. godine svetski otpor ratnoj pobedi Izraela nad novim državnim savezom Egipta, Sirije i Jordana, podržanog arapskim, islamskim i bivšim kolonijalnim teritorijama velikih sila. Pogrešili smo. Tito je bio pristrasan. I izgubili smo. Ali kod naknadnih ratova u Levantu bolje smo se držali, počeli smo da razmišljamo. Jer, ako smo zasluženo priznali Izrael, onda to moramo i potvrđivati. I ako smo podržali nezavisnost svih bivših arapskih kolonija, onda moramo podržavati politiku mira, ravnopravnosti, saradnje i kompromisa. Jeste ovo olinjala
humanistička politička fraza - i biće takva sve dok ne smislimo bolju od nje. Želimo ovom prilikom da istaknemo da, iako je prvi predsednik Izraela bio tvorac cionizma, Jevrejin, ruski biohemičar, Čaim Azriel Vajcman, cionizam nije jedina politička ideologija u Izraelu i nikada nije u svom verskom sadržaju uspeo da se nametne u vladi i parlamentu. Izrael nije verska država Jevreja, iako je tako kolokvijalno shvatamo, jer su mnogi potomci Jevreja jednostavno građanski Izraelci i njihovi stavovi dominiraju kroz brojne političke struje u zemlji. Religiozni Jevreji su postali Izraelci. Tu osobenost Izraela je Jugoslavija previdela 1967. godine i nije podržala sekularni Tel Aviv.
A DOVDE SE STIGLO
Ne ulazeći dalje u bivše izraelsko-arapske ratove koji su manje-više svi bili prožeti pokušajem Arapa da revidiraju ishode izraelskih ratnih uspeha, ukazujemo na novog ratnika protiv Izraela - Iran. Njegov sluga među Arapima u Libanu je iranska šiitska Božija partija, Hezbolah. To je polu-urbana gerilska organizacija koja živi u nerazvijenom južnom predgrađu Bejruta i u ispošćenim južnim područjima Libana prema granici sa Izraelom. U njene redove su ušli i Druzi. To su Arapi sa libanskih planina koji su sišli u dolinu, drugačiji su šiiti od iranskih i misle da su potomci Mojsijevog tasta Ruela koji je
Ono što je važno jeste to da Crna Gora čuva svoju nezavisnost uz pomoć demokratske Evrope i SAD. Slom Palestine govori da svaka zemlja mora biti pažljiva kada bira spoljnjeg saveznika. Iran je uništio Palestinu izraelskim oružjem. A Crnu Goru lomi velikosrpska pažnja Beograda. On će joj možda sjutra biti saveznik, ali tek kada Srbija uđe u EU. Do tada, bilo bi mudro da se Podgorica čuva bratskog zagrlja Beograda i požuri u zagrljaj Brisela. Da svoju zastavu tamo podigne prije njega
bio jevrejski rabin, oca njegove žene Zipore. Druzi nisu fatimidi, nisu sledbenici Muhamedove ćerke Fatime i njenih šiitskih tvoraca dvanaestaškog kalifata. I oni ne priznaju nepogrešivost iranskih ajatolaha koju je ustanovio Ruholah Homeini. Ali uprkos svom uverenju da su plemenitog jevrejskog porekla, oni mrze Izrael. I žele iransko oružje. Iz nekog, nama još uvek nepoznatog, razloga Hezbolah nikada nije razoružan u Libanu, čak ni posle farsičnog sukoba 2006. godine sa Izraelom kada je uspeo da iz zaseda ubije 12 izraelskih vojnika. Teritorijalno time nije ništa postigao. A Druzi u Izraelu su zbog toga trpeli još veću diskriminaciju. A dejstva Hezbolaha je predsednik SAD Džordž Buš mlađi nazvao ,,sranjima“. Uprkos toj kvalifikaciji Hezbolaha njega nije razoružala libanska vlada, a mirovne snage Ujedinjenih nacija su ga ostavile da se naseljava u neutralnoj Plavoj liniji između Libana i Izraela, da tamo gomila iransko oružje i gradi vojne kapacitete, i kopa ratne tunele prema Libanu imitirajući taktiku Vijetkonga iz rata Vijetnama sa SAD tokom šezdesetih/sedamdesetih godina 20. veka.
Svi smo primetili da nijedna velika sila iz Saveta bezbednosti UN ne poteže pitanje o opravdanosti takvog ponašanja vojne mirovne misije UN u Plavoj liniji iako su upravo te pomenute 2006. godine iz nje krenuli prvi napadi Hezbolaha na Izrael. To je, na iznenađenje mnogih posmatrača, jedino učinio predsednik Rusije Vladimir Putin
STO PET POTPISA ZA GUTEREŠA
Došlo je u Ujedinjenim nacijama do raskola. Sto i četiri države zajedno sa Afričkom unijom su osudile Izrael jer je proglasio Antonija Gutereša, neformalnog predsednika planete, za nepoželjnog u jednoj od njenih najmanjih država. Gotovo druga polovina članica UN je to odbila. Od pet članica Saveta bezbednosti, tri su pismo potpisale, a dve nisu. Rusija, Kina i Francuska su bile za, a SAD i Velika Britanija nisu. I naš se kraj podelio: Srbija nije podržala Gutereša, kao ni Hrvatska i Albanija, ali su Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija, Slovenija i Crna Gora bile za pismo. Ni većina evropskih država nije bila za njega. No, od toga neće biti drame. Pismo smo pročitali. Iznećemo vam naš stav odmah: ni mi ne podržavamo
Gutereša u njegovom odnosu prema Izraelu, ali mislimo da je Izrael svoj stav trebalo da mu kaže licem u lice, u Izraelu, a ne uvredljivom deklaracijom da je nepoželjan. I osim toga, on je komandant mirovnih snaga UN bilo gde u svetu, tako i u Plavoj liniji, kao što je nadležan i za humanitarnu pomoć nesrećnicima u Gazi. Tamo je ostalo samo oko 400.000 duša dok je preko milion i po izbačeno iz svoje zemlje. A Palestina je priznata od 146 zemalja u svetu i ima status posmatrača u UN. Postaje zemlja bez naroda, konačna pustinja. Po sebi se razume da je Gutereš morao da direktan iranski raketni napad na Izrael 1. oktobra 2024. godine osudi kao akt agresije Teherana na Izrael, jer je time Iran otvorio put za proširenje rata. Kako bi Teheranu bilo da ga gađa neka država iz Evrope jer joj se ne dopada njegova politika? Mi bismo od Gutereša očekivali da osudi Iran zbog politike uništavanja Izraela kog jesu osnovale Ujedinjene nacije, zbog pomaganja terorističkih anti-izraelskih i nedemokratskih organizacija u Palestini, Libanu i Jemenu - jer se one protive Povelji Ujedinjenih nacija. I mi bismo pažljivo slušali Guterešovo objašnjenje kako je moguće da plavi šlemovi u Plavoj liniji dozvole pretvaranje svoje neutralne zone u kasarnu Hezbolaha? Kako je moguće da on više osuđuje demokratski i sekularni Izrael od ubitačne teokratije Irana i njegovih zločina protiv oponenata?
DA LI JE CRNA GORA POGRIJEŠILA
Pismo podrške Guterešu je malo važno. Ono je preterana solidarnost sa njim isto onako kao što je preterano i izraelsko odbijanje da ga vidi u Tel Avivu. Biće to pismo verovatno sutra zaboravljeno. Ono je ishod zbunjenog sveta. Niko ne bi trebalo da likuje, ni potpisnici niti nepotpisnici, jer niko nije bio zle volje. I ne zaboravite da je Srbija, suprotno Evropskoj uniji, priznala u Vašingtonu 2020. godine da je Jerusalim glavni grad Izraela i da će prebaciti svoju ambasadu iz Tel Aviva u njega do 1. jula, 2021. godine. Da li je? Nije. I nikom ništa. Ono što je važno jeste to da Crna Gora čuva svoju nezavisnost uz pomoć demokratske Evrope i SAD. Slom Palestine govori da svaka zemlja mora biti pažljiva kada bira spoljnjeg saveznika. Iran je uništio Palestinu izraelskim oružjem. A Crnu Goru lomi velikosrpska pažnja Beograda. On će joj možda sutra biti saveznik, ali tek kada Srbija uđe u EU. Do tada, bilo bi mudro da se Podgorica čuva bratskog zagrljaja Beograda i požuri u zagrljaj Brisela. Da svoju zastavu tamo podigne pre njega. •
Glumica Kristina Stevović-Obradović za Pobjedu povodom uloge u filmu ,,Planeta
PODGORICA – Spoj emotivne porodične drame i naučne fantastike, film ,,Planeta 7963“ crnogorskog reditelja Gojka Berkuljana premijerno je prikazan prošle nedjelje u Velikoj sali Muzičkog centra Crne Gore, nakon čega je započeo bioskopski život, a jednu od glavnih uloga tumači crnogorska glumica Kristina Stevović-Obradović, članica ansambla Crnogorskog narodnog pozorišta. Scenario je napisala Ana Vujadinović-Tomić, a producent filma je Marko Jaćimović Zahvaljujući Mreži kinoprikazivača Crne Gore (MKCG), do kraja mjeseca film će biti prikazan u 10 crnogorskih opština. ,,Planeta 7963“ je 12. oktobra otvorila 20. jubilarni ,,Kids Fest“ u Beogradu, te osvojila nagradu za najbolje ostvarenje u juniorskoj selekciji (10-13 godina) na Giffoni Macedonia Youth Film festivalu. U pitanju je drama o četvoročlanoj porodici u krizi, koja se negativno odražava na sina Luku. Društvo ga naziva ,,weirdo“ jer je drugačiji i nije integrisan u društvo. U slobodno vrijeme se igra sam i uvježbava svoje supermoći – teleportovanje, putovanje kroz vrijeme, koje će pokušati da iskoristi kako bi pomogao porodici. Stevović-Obradović, koja se poslije duže vremena vratila kinematografiji, tumači lik Jasne, majke koja je potpuno posvećena porodici i koja je zaboravila na svoje potrebe i snove. Njen brak sa Borisom, kojeg tumači glumac Andrija Kuzmanović , nakon pobačaja počinje da liči na horor. Stevović-Obradović je za Pobjedu govorila o ,,Planeti 7693“ i ključnim porukama filma, liku Jasne, emotivnoj pripremi, procesu rada...
U građi takve junakinje, na koju god stranu da pogledate, možete naći uzore. Ne treba ići do naših mama, baka... Govorim o sebi, o svojim prijateljicama, sestrama, o nekima od najsnažnijih žena koje sam srela te premijerne noći - a koje su svaka ponaosob prepoznale jedan veliki dio sebe u liku Jasne - kazala je StevovićObradović
POBJEDA: Reditelj Gojko Berkuljan odabrao je specifičan pristup ovoj filmskoj priči, smjestivši emotivnu porodičnu dramu u naučno-fantastični okvir. Kakva je bila Vaša prva impresija scenarijom?
STEVOVIĆ-OBRADOVIĆ:
Sve u vezi sa ovim filmom me je istinski radovalo, već od samog poziva reditelja i producenta. Na neviđeno sam vjerovala da me scenario neće razočarati, jer sam prethodno gledala film ,,Iskra“, za koji scenario potpisuje isti dvojac Ana Vujadinović i Gojko Berkuljan. Kad sam pročitala priču ,,Planete 7693“, pomislila sam da odavno cjelovitiji, dir-
ljiviji i ljepši scenario nijesam držala u rukama. I eto.... tako je sve počelo. E sad... rekla bih da je Gojko odabrao da ispriča dirljivu ljudsku priču iz različitih uglova - najprije iz uglova svih aktera jedne porodice. Mislim da se poslužio fantazijom prije nego SF-om, kako bi nam dočarao da sve supermoći za kojima čeznemo nemaju snagu one iskonske supermoći kojoj, ipak, niti jedna surova stvarnost ne može ništa. Dobra stara Ljubav.
POBJEDA: Koje su glavne poruke koje biste voljeli da izvuku djeca, a koje roditelji iz filma „Planeta 7693“?
STEVOVIĆ-OBRADOVIĆ:
Meni je draže da vam posvje-
dočim poruke koje smo izvukle moje unutrašnje dijete i ja sadašnja... Sjetila sam se svojih velikih očiju, svoje vjere, svoje mašte i snova. Prisjetila se svojih moći koje sam, što voljno, što silom prilika, sticala odrastajući kao dijete devedesetih. Pitala se što je od te nepokolebljive snage ostalo u meni, a što je usput otupjelo... Iskopala neke skrivene stare dragulje i smjelo ih okačila oko vrata, da svjetlucam. Svojoj djeci češće i činim i govorim - volim te. Svoju djecu češće gledam očima djeteta. Vjerujem da je film zaista toliko topao i posjeduje snagu da razgovara sa našom suštinom. Zato sam sigurna da će svako pronaći svoju poruku i, baš kao naš glavni junak, iskopati svoju vremensku kapsulu...
P OBJEDA: Uloga majke Jasne koju tumačite u „Planeti 7693“ arhetip je žene-majke koja je, podredivši se stoprocentno porodici, zaboravila na sebe i sopstvene potrebe. Kako vidite Jasninu unutrašnju borbu između svojih snova i odgovornosti prema porodici i da li je ona odraz mnogih žena u današnjem crnogorskom društvu?
STEVOVIĆ-OBRADOVIĆ:
U građi takve junakinje, na koju god stranu da pogledate, možete naći uzore. Ne treba ići do naših mama, baka...
Donkihotovska borba protiv gašenja bioskopa
POBJEDA: „Planeta 7693“ je prvi film savremene crnogorske kinematografije koji će imati premijerne i bioskopske projekcije u 10 crnogorskih opština zahvaljujući aktivnostima Mreže kinoprikazivača Crne Gore (MKCG). Koliko je ovo važno za dalji život filma, ali i razvoj crnogorske kinematografije uopšte?
STEVOVIĆ-OBRADOVIĆ: Jako je važno. To je napor cijele jedne nove generacije koja pokušava pobijediti paradoks gašenja bioskopa tamo gdje su postojali i pola vijeka unazad. To je donkihotovska borba za magiju filma; za nadu i žar nekog bića koje će na tom bijelom platnu pronaći svoje utočiste, baš kao mi nekada; to je, na kraju, poziv da se uvjerimo u snagu i kvalitet naše domaće produkcije.
Govorim o sebi, o svojim prijateljicama, sestrama, o nekima od najsnažnijih žena koje sam srela te premijerne noći - a koje su svaka ponaosob prepoznale jedan veliki dio sebe u liku Jasne. To me kao glumicu raduje, znači da smo zajednički uspjeli isplesti to snažno pletivo koje komunicira sa ženama, izbjegavši prvoloptaške postupke uspjeli smo da dirnemo u srž. I ta srž, koja u sebi nosi tu iskonsku podvojenost između služenja snu i služenja tim srcima koja su unutar žene kucala devet mjesecinije se suštinski promijenila. Čini mi se da ipak moraš odabrati gdje je uperen glavni reflektor, a što obasjavaju pomoćna svjetla.
POBJEDA: Nekoliko mjeseci prije početka snimanja postali ste majka. Na koji način se preplitanje intimnog i profesionalnog odrazilo na pripremu uloge, pogotovo uzeći u obzir činjenicu da Jasna u filmu doživljava izuzetno teške trenutke poput pobačaja?
STEVOVIĆ-OBRADOVIĆ: Devet mjeseci prije snimanja rodila sam Lava, a Luca je tada imala tri i po godine. Jedna od ljepota ovog poziva je što vam pruža mogućnost da sve svoje nove boje inkorporirate u ono što stvarate. Sve ljudske, duhovne promjene, promjene perspektiva i percepcija, promjene kvaliteta građe samog materijala, pa i ono što vas je boljelo, na neki nov način iz tih rana izvajalo... sve to vješt glumac na dobrom terenu ubacuje u igru kao novi kvalitet. Imala sam sreće da mi Gojko vjeruje, da me vodi tako čisto, plemenito i cetinjski duhovito, da mi Ana otvori divan prostor već na papiru, da radim sa fantastičnim partnerima gdje sam
dodatno učila i od onih veoma mladih i od onih iskusnih. I onda sam mogla da se razletim, jer znala sam - ima ko da me uhvati ako krenem da padam. A kada je trebalo dočarati i Jasnin ,,mol“, tada sam bila posebno oprezna kako bismo uhvatili pravu nijansu tih tonova, kako bih svoje boli provjetrila i istresla „moljce“, pa tek onda Jasnu slikala... Zavoljela sam Jasnu mnogo, a to je značilo da se dodatno moram čuvati zamke da ne patim ja nad njom, da je ne glorifikujem, da ne pravim žrtvu od nje, već realnu ženu u svoj snazi njene ranjivosti i svoj radosti njenog novog buđenja. P OBJEDA. Supermoći su jedan od glavnih motiva u filmu. Koju supermoć biste Vi željeli da imate?
STEVOVIĆ-OBRADOVIĆ: Voljela bih da mogu da letim. I ponekad - to i mogu!
POBJEDA: Crnogorska kinematografija nema puno filmova namijenjenih djeci i roditeljima. U čemu je važnost ovakvih filmskih priča i zbog čega one nijesu privlačne autorima?
STEVOVIĆ-OBRADOVIĆ: Ovo je, mislim, bolje pitati nekog od samih autora. Ja, sama, volim gledati one filmske priče poslije kojih osjetim da je neko morao, znao i uspio da ih ispriča, jer su ga se duboko ticale, jer njima ima nešto za reći, nešto stvarno i veliko, nešto iz njegovih očiju - onim očima u tami bioskopske sale. Ne volim kalkulisanja, pravilne omjere i gramaže emocija i likova po zakonitostima fondova, opšteg trenda itd. I eto - i zbog svega toga mnogo volim ovaj topli, ovaj dirljivi, ovaj važni film koji smo stvorili.
Andrija RADOVIĆ
Neđelja, 20. oktobar 2024.
PODGORICA – Na današnji dan 1854. godine rođen je u Šarvilu, provincijskom francuskom gradiću blizu belgijske granice, znameniti francuski pjesnik Žan Nikola Artur Rembo. Zaokruživši nevelik, ali briljantan poetski opus u ranim dvadesetim, godinama kada većina književnika tek stasava, izrastao je do mitske figure savremene poezije.
Napisao je šezdesetak pjesama u stihu i dvije knjige poetske proze. Njegova pjesnička zaostavština, koja je manja od dvjesta stranica, duguje Polu Verlenu i nekolicini francuskih pjesnika koji su se odgovorno odnosili prema njegovim djelima, uvidjevši njihovu izvanrednost.
Na poziv Verlena, tada najistaknutijeg francuskog pjesnika, Rembo 1871. odlazi u Pariz i ulazi u tzv. pariski pjesnički krug. Te godine Rembo je napisao dva pisma u kojima je iznio program svog budućeg pjesništva. Oba pisma gravitiraju oko pojma vidovnjaštva, pa ih često nazivaju i Pisma vidovnjaka
SINESTEZIJA
Ideja pjesnika kao vidovnjaka poznata je još od antičke književnosti, a različiti su autori do pojave Remboa pisali o njoj. Motiv vidovnjaštva obično se vezivao za bogove ili muze, a Rembo je prvi koji je taj fenomen locirao u samom pjesničkom biću. Pjesnik, prema njegovom mišljenju, po-
Danas se navršava 170 godina od rođenja ,,ukletog pjesnika“ Artura Remboa
Motiv vidovnjaštva obično se vezivao za bogove ili muze, a Rembo je prvi koji je taj fenomen locirao u samom pjesničkom biću. Pjesnik, prema njegovom mišljenju, postaje vidovit pribjegavajući dugotrajnom i svjesnom rastrojstvu čula
staje vidovit pribjegavajući dugotrajnom i svjesnom rastrojstvu čula. Rastrojstvo čula reflektuje se na rastrojstvo jezika, u kojem se miješaju boje, mirisi, ukusi i zvukovi. Smatrao je da je bit poezije otkriti nepoznato. Egzemplar takve sinestezije je njegova najpoznatija pjesma ,,Pijani brod“, alegorija o brodu koji bez posade plovi egzotičnim morima i završi brodolomom, koja obiluje nabrajanjem, zasićenošću izraza i jarkim bojama. Olupina bez posade može biti personifikacija pjesnika, ali i prkos uređenom svijetu, poretku, trgovini i evropskoj civilizaciji na izmaku. U čuvenoj pjesmi ,,Samoglasnici“ Rembo svakom samoglasniku daje neki epitet, a oni nijesu poređani po azbučnom redu. Svaki se samoglasnik povezuje sa bojom: A - crno, E - bijelo, I - crveno, O - plavo, U - zeleno. Rembo se držao načela koje je formulisao francuski simbolista Šarl Bodler, ne otkrivajući suštinu simbola, a ukazujući na to da pjesnik zna pravo značenje istog. Mnoge Bodlerove književne postupke i ideje Rembo je unaprije-
dio i doveo praktično do savršenstva. Ostao je upamćen kao tzv. ukleti pjesnik. U pitanju je termin iz istoimenog eseja koji je 1884. godine objavio Verlen, opisujući stvaralaštvo simbolizma i njihovih predstavnika. Poznanstvo s Verlenom otvorilo mu je vrata u umjetničkim, boemskim krugovima.
Nacionalna galerija u Londonu prinuđena da uvede novi metod čuvanja umjetničkih djela
PODGORICA - Londonska Nacionalna galerija zabranila je unošenje tečnosti, uz izuzetak ljekova na recept, formula za bebe i majčinog mlijeka, nakon nedavnih napada na umjetnička djela koje su izveli aktivisti, pišu britanski mediji.
Londonski muzej posjetioce je pozvao da sa sobom u prostor unesu minimalan broj predmeta i ne nose velike torbe, prenosi Hina.
- Nažalost, sada smo došli do tačke kada smo primorani djelovati da bismo zaštitili svoje posjetioce, osoblje i kolekciju – navodi se u saopštenju, te se dodaje da sva vrata Galerije imaju detektore metala uz čiju će pomoć osoblje moći pregledati torbe i ruksake, zbog čega bi ulazak u prostorije mogao potrajati duže. Muzej je podsjetio na više napada na umjetnine od jula 2022. godine, među kojima su bila djela Džona Konstablea „Kola sa sijenom“ i Velazkezova „Venera pred ogledalom“. Prošli su mje-
sec dvije verzije slavnih Van Gogovih „Suncokreta“ zalivene supom. - Takvi su napadi prouzrokovali su fizičku štetu na umjetničkim djelima, uznemirili posjetioce i osoblje te omeli našu misiju – garantovati da umjetnost bude dostupna svima. Dva su se ovakva napada dogodila u posljednje dvije sedmice, zbog čega smo donijeli tešku odluku o promje-
ni načina poslovanja ubuduće - navodi Galerija. Dvoje aktivista grupe „Just Stop Oil“ osuđeno je na zatvor zbog nanošenja štete u vrijednosti do 12.000 eura na okviru Van Gogovih „Suncokreta“. U novembru prošle godine demonstranti su razbili staklo koje je štitilo „Veneru pred ogledalom“, prouzrokovavši štetu veću od 7.000 eura. R. K.
Rano se odao opijumu, apsintu i hašišu. Ljubavna afera između njih jedna je od najpoznatijih u svjetskoj književnosti. Završila se veoma dramatično, jer je Verlen pucao u Remboa kada ga je ovaj ostavio, nakon čega je Verlen završio u zatvoru. Rembo se nakon toga lošeg mentalnog zdravlja vratio u roditeljsku
kuću i napisao zbirku pjesama u prozi koju mnogi smatraju njegovom duhovnom biografijom – ,,Boravak u paklu“. Pjesme prikazuju njegove intimne krize. Nakon toga, u 19. godini spaljuje pomenutu knjigu i neobjavljene rukopise, izjavivši kako je književnost budalaština. Stanislav Vinaver je kroz Remboovu sudbi-
nu i kroz njegovo povlačenje iz poezije sagledao sudbinu modernog pjesništva, konstatujući da „iz začaranoga kruga Artura Remboa nema izlaza“.
Pošto je raskrstio sa poezijom, Rembo je krenuo da se bavi trgovačkim poslovima, putujući širom svijeta, istražujući egzotične krajeve nalik svom čuvenom pijanom brodu. Putovao je u Beč, London, Štutgart, Naksos, Stokholm, Kopenhagen, Maleziju, Kipar, Egipat, Abisiniju... Počeo je da se bavi trgovinom kafe u Etiopiji, a ubrzo je postavljen na čelo karavana koji je išao za Harar, koji je tada bio trgovački raj. Mnogo, mnogo godina kasnije se saznalo da se francuski pjesnik bavio, ni manje ni više, nego trgovinom oružjem. Pisao je svojoj majci 1885. godine, žaleći se na probleme u ,,poslovanju“. Nabavio je 2.000 pušaka iz Evrope, sa oko 60.000 patrona, u želji da na njima zaradi petostruko, ali se posao na kraju izjalovio. Iz Afrike se vratio u Marsej 1891. zbog tumora na nozi. Umro je u 37. godini poslije amputacije noge, u siromaštvu, deceniju i po nakon što je napisao poeziju koja ga je već uveliko nadživjela.
Zagrebački kamerni orkestar sjutra u Modernoj galeriji
A. RADOVIĆ
PODGORICA - Povodom obilježavanja 20 godina postojanja, Zagrebački kamerni orkestar nastupiće sjutra u Modernoj galeriji Muzeja i galerija Podgorice, u 20 sati.
Na programu su djela popularne klasike, a predstaviće se i solistkinje-violinistkinje Noami Konforta i Petromila Marica Jakas. Repertoar će obuhvatiti kompozicije - Luke Sorkočevića, Antonija Vivaldija, Volfganga A Mocarta, Ludviga van Betovena, Johanesa Bramsa, Dmitrija Šostakoviča i Antonjina Dvoržaka Zagrebački kamerni orkestar (ZKO) čine muzičari koji izvodeći baroknu, klasičnu i savremenu muziku žele da predstave široj publici bogatstvo i ljepotu ozbiljnih nota. Kroz međunarodni ,,Festival Mu-
Dvadeset
sica Maxima“ brojne koncerte i gostovanja, Zagrebački kamerni orkestar sa prijateljima muzičarima iz cijelog svijeta, želi podstaknuti ljubav prema klasičnoj muzici. Zagrebački violinisti Mladen Dervenkar i Marko Mađarić okupili su 2004. godine petnaest mladih vrhunski obrazovanih gudača s Muzičke akademije u Zagrebu i nanovo pokrenuli Zagrebački kamerni orkestar koji je Rudolf Matz okupio još davne 1937. s idejom da nastave tradiciju zagrebačke violinističke škole. Kvalitet dosadašnjeg djelovanja ZKO-a prepoznat je u
saradnji sa solistima poput Maksima Fedotova, dobitnika mnogobrojnih nagrada na najvećim međunarodnim violinističkim takmičenjima, violončelistkinje Monike Leskovar, pobjednice prestižnog takmičenja ,,Čajkovski“ za mlade u Japanu 1995; pijanistkinje Galine Petrove, „zaslužne umjetnice Rusije“ 2001. i drugih. Orkestru su značajno doprinijeli i dosadašnji koncertmajstori: Diane Pascal, Tonko Ninić i Orest Shourgot. Orkestar danas s velikim uspjehom djeluje pod vođstvom Petromile Marice Jakas. R. K.
NVO Prijatelji životinja reagovala zbog objavljenog snimka na društvenim mrežama na kojem se vidi da se u Podgorici muči konj i da su mu noge vezane lancima
PODGORICA - Snimak koji je postao viralan na društvenim mrežama, a zabilježen je u Podgorici, na kojem se jasno vidi konj kome su noge vezane lancima, ne može a da nas ne natjera da se zapitamo da li u Crnoj Gori postoje institucije i ljudi čiji je posao sprovođenje Zakona o dobrobiti i zaštiti životinja, saopštili su iz NVO Prijatelji životinja Podgorica. -Da, postoje, svi zaposleni ta-
mo uredno primaju svoje lične dohotke iz budžeta građana, a da li rade svoj posao? Naravno da ne… Važno je napomenuti da je snimak nastao u glavnom gradu, dakle ne negdje u ruralnom području, gdje gore pomenuti i ne zalaze, već tu, nadomak njihovih kancelarija. I što sad? Mi treba da vas opominjemo što vam je posao, a vi da sa osmijehom na licu čitate naša saopštenja i tako do unedogled. Takva je vaša dosa -
KOLAŠIN - Ime često govori o čovjeku. Objasni ga svijetu oko nas. Nekakva nebeska linija spoji tu malu osobu koji nastaje i raste sa imenom koje nakon rođenja izgovori kum, roditelj, mlađi brat, sestra, đed ili baba. I kako se naslažu godine života, to ime postaje sve jasnije objašnjenje karaktera, ambicije i dostignuća čovjeka koji se potpisuje tim slovima... Ime je i te kako dosta govorilo o Nadi Obradović, rođenoj Radović, profesorici ruskog i poljskog jezika, koja je preminula prošlog avgusta u Lazarevcu, gdje je živjela sa suprugom Radonjom, kćerkama Jovanom i Sofijom i njihovim porodicama. Kada si Nada, onda si neko ko je sigurnost svijetu oko sebe. Kada si Nada, onda si dobrota na koju se oslanja svijet oko tebe. Kada si Nada, ti si nada... I sigurnosti, i dobrote, i nade - svega je imalo u ovoj gorštakinji iz Donje Morače. Bilo je i snage kojom se mjesecima borila protiv bolesti. Bilo je i onog nenadmašnog osmijeha koji bi zablistao na licu kada bi bolest bila na neko vrijeme pobijeđena ili odložena. Bilo je toliko vrijednog što zaslužuje pamćenje i pominjanje... Rođena je 1956. godine u Kolašinu. Prva četiri razreda završila je u Barama Moračkim, a od petog do osmog je učila u Kolašinu gdje je došla na poziv babe Nede i ujaka Dušana Duća. Gimnaziju takođe završava u Kolašinu, naravno sa odličnim uspjehom. Pripada generaciji koja je među pr-
dašnja praksa, a rezultati su vidljivi na svakom korakukažu u saopštenju. Iz te NVO mole nadležne da rade svoj posao, jer ovo što svakodnevno gledamo je bruka za Crnu Goru, a ni njima ne služi na čast.
- Pogotovu zbog činjenice da se ovo dešava u Podgorici, dakle, ne u Gornjoj Morači, Tušini, Čevu i sličnim mjestima, koja vaš vidokrug ne obuhvata - zaključuju u saopštenju.
Život i rastanci: Nada Obradović, gorštakinja iz Morače, profesorica iz Kolašina, prevoditeljka i planinarka iz Lazarevca
Kažu da je stanovala u Lazarevcu, a živjela u Kolašinu i Morači. Kada si Nada, onda si sigurnost svijetu oko sebe, kada si Nada, onda si dobrota koja se traži i koja treba, kada si Nada, onda si – nada. Sve je to, nažalost, potvrdila kolona na Gradskom groblju u Lazarevcu avgusta ove godine…
,,Zločin i kazna“ i Dostojevski...
Odluka da dobitnica „Luče“ kolašinske gimnazije upiše ruski jezik i književnost i poljski jezik, donijeta je, između ostalog, kroz čitanje ruske književnosti i dobro poznavanje ruskog jezika. Na to su uticali njeni nastavnici i profesori, najprije Kruna Vuković, a onda Milka Hadžić i Grujo Čogurić. Boraveći na jednom seminaru u Moskvi, Kruna Vuković je uspostavila vezu između Nade i njene vršnjakinje Olje iz Moskve. Nada i Olja su se počele dopisivati kada su bile u šestom razredu osnovne škole, kasnije su se nekoliko puta srele u Moskvi, ali su širile to prijateljstvo prenoseći ga na svoje drugarice. Za maturski rad u gimnaziji Nada je imala temu iz ruskog jezika – „Prestupljenije i nakazanije“, odnosno „Zločin i kazna“ od Dostojevskog. Zanimljivo je da je ujak Dušan nabavio pisaću mašinu sa tastaturom na ruskom jeziku da bi otkucao Nadin maturski rad.
vima dobila diplome „Luča“, a u njenoj generaciji „Luče“ su dobili ona i Milovan Bojić, sada poznati kardiolog i rukovodilac zdravstvenih institucija. Odlične ocjene u gimnazijskom dnevniku su potvrđivale da je Nada svestran učenik, podjednako talentovana za jezike, društvene i prirodne nauke. Profesori u kolašinskoj gimnaziji imali su za nju samo riječi hvale. Prije upisa na fakultet, napravila je spisak visokoškolskih interesovanja koja su se „zaustavila“ na Filološkom fakultetu u Beogradu – grupa ruski jezik i književnost i poljski jezik. Nakon završetka fakulteta, imala je želju da prva predavanja i prve ocjene učenicima budu upravo u kolašinskoj gimnaziji. Radno mjesto profesora ruskog jezika je bilo popunjeno pa je prvo radila u osnovnoj školi u Lazarevcu, kojem će se kasnije vratiti, kao i u srednjoj školi u Vlasenici, u Bosni i Hercegovini. Status profesorice u Kolašinu dobija 1981. godine i svi njeni đaci
sjećaju se kako je ta njena učionica bila puna radosti, osmijeha, dobrih predavanja, odgovora, dobrih ocjena. Nada je umjela da na svoje učenike prenese svoje profesorsko oduševljenje što znanje dijeli sa kolašinskom omladinom. Taj profesorski šarm je dopunjavala originalnim predavanjima i
pedagoškim znanjem čime je motivisala i pokretala učenike. Nije bila profesorica koja naređuje – morate naučiti. Svojim odnosom predavača, ali i prijatelja obavezala bi da se nauči, jer ako ne naučiš kod Nade, izdaješ sebe… Sklapanje braka sa Radonjom Obradovićem, inače iz bjelopoljskog sela Dubovo, koji je
živio i radio u Srbiji, učinilo je da nakon četiri godine ode iz kolašinskih učionica, pređe u Lazarevac. Zapošljava se u tadašnjem privrednom gigantu „Kolubari“ kao prevodilac. Sa suprugom Radonjom predstavljala je pravu „ambasadu prijateljstva“ i za sve brojnije prijatelje iz Lazarevca, ali i za prijatelje iz Crne Gore koji su dolazili kod njih. Nada je u Lazarevcu primjenjivala pravilo koje je naučila u Barama Moračkim kod oca Jezdimira i majke Ljepave - da su vrata kuće „širom otvorena“. Pošto je Radonja bio planinar, Nada mu se pridružila, imali su zanimljiva druženja i ekspedicije u kojima su, pored regiona, stizali i do Grčke i Bugarske. Kao „učiteljsko dijete“ nastavlja kult škole koji su primijenili i Nadina braća Novo i Miraš Radović i sestra Miluša Bulatović. Nadina kćerka Jovana je ljekarka, a Sofija inžinjerka tehnologije... Lazarevac je Nadi bio mjesto i poslovnog i porodičnog ostvarenja. Stigli su i unuci i unuke, ali Nada, nekada Radović, a sada Obradović, pokazuje da ne može bez zavičaja. Zimi, ljeti, vikendom, praznicima, Nada je potvrđivala da između Lazarevca i Kolašina nema stotine kilometara, nego kao da su povezani gradskim prevozom. Potvrđivala je posebno stanjem emocija i zavičajne odanosti –kao da je stanovala u Lazarevcu, a živjela u Kolašinu i Donjoj Morači. Obilazak roditelja, braće, sestre, rođaka i prijatelja u Kolašinu i Morači bio je njena navika. Navika koju je živjela i u kojoj je imala podršku supruga i kćerki, kasnije i njihovih porodica.
Kažu da Gradsko groblje u Lazarevcu nije odavno imalo dužu kolonu onih koji su htjeli da porodici pruže ruku saučešća, nego što je to bilo 27. avgusta, ove godine. Gorštakinja iz Morače, profesorica iz Kolašina, prevodilac i planinarka iz Lazarevca. Odlazak koji je zapamćen kao što je i zapamćeno sve što je Nada radila u životu. D. Drašković
Sporazum postignut uz pomoć
Ujedinjenih Arapskih Emirata
KIJEV – Rusija i Ukrajina razmijenile su po 95 ratnih zarobljenika u sporazumu postignutom uz pomoć
Ujedinjenih Arapskih Emirata koji djeluju kao posrednici, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.
Ministarstvo je u objavi na Telegramu navelo da su ruski vojnici koji se vraćaju bili na medicinskim pregledima u Bjelorusiji, jednom od najbližih saveznika Rusije u ratu koji traje više od dvije i po godine. Privatna ruska grupa koja kaže da brine o interesima ratnih zarobljenika objavila je popis povratnika i rekla da
je većina onih koji su vraćeni kući zarobljeni u regiji Kursk, gdje su ukrajinske snage organizovale upad u avgustu, prenosi Radio Slobodna Evropa. Te snage ostaju u Kursku, iako ruska vojska kaže da su njene snage vratile dio osvojene teritorije. Ukrajinski zvaničnici nijesu potvrdili razmjenu. Posljednja razmjena, koja je uključivala 103 zatvorenika s obje strane, obavljena je u septembru.
Ukrajinsko državno tijelo koje brine o interesima ratnih zarobljenika saopštilo je da je to bila 57. razmjena sprovedena od ruske invazije punog opsega u februaru 2022. godine.
Francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro dao je podršku ukrajinskom planu za okončanje rata sa Rusijom. Kazao je juče u Kijevu da će sarađivati sa ukrajinskim zvaničnicima kako bi obezbijedio podršku drugih zemalja za taj prijedlog. Takozvani „Plan pobjede“, koji je javnosti predstavio
ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, predviđa ključni element – zvaničan poziv Ukrajine u NATO, što Zapad nerado razmatra sve dok se rat ne završi. Prijedlog trenutno razmatraju zapadni partneri Ukrajine, čija je pomoć od vitalnog značaja za Kijev da se odupre Rusiji.
„Neidentifikovani predmet“ narušio vazdušni prostor preko Crnog mora
Rumunija drugi put ove sedmice podigla borbene avione
BuKuREšt - Rumunija je podigla vojne avione drugi put ove sedmice nakon što je „neidentifikovani predmet“ narušio njen vazdušni prostor preko Crnog mora, saopštilo je rumunsko ministarstvo odbrane. Mali objekat je otkriven iznad Crnog mora kako se kreće prema Rumuniji, članici NATO, oko 2.30 sati. Dva aviona F-18 španskog ratnog vazduhoplovstva i dva aviona F-16 rumunskog vazduhoplovstva su podignuta, ali nijesu uočili
predmet koji je nestao sa radara, navodi se u saopštenju ministarstva. Isti avioni su takođe poslati u četvrtak u sličnom slučaju. Rumunija dijeli granicu od 650 kilometara sa Ukrajinom i ranije se žalila na ruske dronove u svom vazdušnom prostoru dok Moskva napada ukrajinske ciljeve duž Crnog mora i rijeke Dunav. Fragmenti ruskih dronova, takođe, više puta su nađeni na rumunskoj teritoriji u blizini granice s Ukrajinom.
GAZA – U izraelskim vazdušnim napadima na sjeveru Pojasa Gaze poginula su najmanje 33 Palestinca, dok je 85 ranjeno. Direktor bolnice Al-Avda Mohamad Salha rekao je da su izraelski vazdušni napadi bili usmjereni niz palestinskih domova u oblasti Tel al-Zatar, istočno od izbjegličkog kampa Jabalija. On je istakao da se pod ruševinama kuća još nalaze nestali, dok vozila hitne pomoći ne mogu doći do tog područja iz straha da će biti na meti izraelske vojske, prenosi Anadolija. Lokalne vlasti u Gazi saopštile su da je među žrtvama 21 žena i da se očekuje da će broj ubijenih rasti usljed loših zdravstvenih usluga u sjevernoj Gazi pod izraelskom opsadom i napadima.
Izraelska vojska nastavila je ofanzivu na sjeveru Gaze, fokusirajući se na područje Jabalije i njen izbjeglički kamp. Sjeverna Gaza, posebno područje Jabalije, pod opsadom je i stalnim bombardovanjem. Ovo je treća kopnena operacija koju je izraelska vojska izvela u kampu Jabalija od početka rata u Gazi 7. oktobra prošle godine. Izrael je počeo ofanzivu na Gazu nakon prekograničnog napada palestinske grupe Hamas 7. oktobra prošle godine.
Ofanziva se nastavlja uprkos rezoluciji Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija koja poziva na hitan prekid vatre. U napadima je ubijeno najmanje 42.500 ljudi, uglavnom žena i djece, a više od 99.500 je ranjeno. Izraelski napadi raselili su gotovo cijelo stanovništvo Gaze, zbog blokade koja je dovela do ozbiljne nestašice hrane, čiste vode i ljekova. Izrael se, zbog aktiv-
Dronom iz Libana
Dron iz Libana lansiran je juče ka privatnoj rezidenciji izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u gradu Cezareji na sjeveru Izraela, saopštio je njegov portparol.
On je dodao da izraelski premijer nije bio u blizini i da nije bilo žrtava u tom napadu, prenosi Rojters.
nosti u palestinskoj enklavi, suočava sa tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde. Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei izjavio je da će palestinski Hamas preživjeti ubistvo vođe te organizacije Jahje Sinvara Sinvar, ključni organizator napada na Izrael 7. oktobra, ubi-
Mediji su u subotu ujutro javili da se u Cezareji čula jaka eksplozija usljed, kako policija smatra, „očiglednog napada dronom“. Izraelska vojska (IDF) saopštila je da su iz Libana na Izrael ispaljena tri drona, od kojih je jedan pogodio zgradu u Cezariji. Prema saopštenju IDF-a, druga dva drona
jen je kada je izraelska vojska izvršila napad na jednu zgradu u Rafi ranije ove nedjelje. - Njegov gubitak je nesumnjivo bolan za „Osovinu otpora“, ali ovaj front nije prestao da napreduje nakon mučeničkih smrti istaknutih ličnosti - naveo je Hamnei u saopštenju, prenosi BBC. „Osovina otpora“ je mreža au-
Blokiran sporazum Italije i Albanije da Tirana prima 3.000 migranata mjesečno koje pokupi italijanska Obalska straža
RIM - Prvih 12 migranata poslatih iz Italije u novi prihvatni centar u Albaniji da
tamo čekaju obradu svojih zahtjeva za azil ili protjerivanje vraćeno je u Italiju
jer je sud u Rimu odlučio da nema pravnog osnova za taj postupak. Odluka suda je blokirala petogodišnji sporazum Italije i Albanije da Tirana prima 3.000 migranata mjesečno koje pokupi italijanska Obalska straža. Oni bi u Albaniji čekali odluku o mogućem azilu u Italiji ili protjerivanju u svoje zemlje porijekla. Italijanska premijerka Đorđa Meloni je ranije pozdravila taj sporazum kao „nov model“ za rješavanje ilegalnih migracija. Sud u Rimu je odbio slanje prvih 12 migranata u Albaniju, uz
su presretnuta. Izraelska vojska je saopštila i da su se sirene oglasile u Tel Avivu zbog napada dronova u oblasti Glilot, gdje se nalazi glavna obavještajna baza IDF-a i štaba Mosada. Sirene upozorenja na raketni napad oglasile su se i u oblasti Haife i u sjevernom gradu Joknam Ilit.
tonomnih vojnih islamističkih grupa preko kojih Iran projektuje i širi svoju moć, uključujući Hamas i Hezbolah. Hamnei je naveo da je Sinvar bio „sjajno lice otpora i borbe“.
- Sa čeličnom odlučnošću stajao je protiv ugnjetavajućeg i agresivnog neprijatelja - dodao je Hamnei.
obrazloženje da ne mogu biti vraćeni u svoje zemlje porijekla – Bangladeš i Egipat jer sud te zemlje smatra nedovoljno bezbjednim. Brod italijanske Ratne mornarice je juče preuzeo 12 migranata iz luke Šengđin. Osoblje tamošnjeg centra za migrante dovedene iz Italije odbilo je da primi još četiri migranta – dva iz zdravstvenih razloga, a dva jer su djeca. Meloni je osudila odluku suda u Rimu, a ministar unutrašnjih poslova Mateo Pjantedosi najavio žalbu. Sporni italijansko-albanski sporazum da se tražioci azila smještaju u zemlju koja nije članica EU pozdravile su neke zemlje u koje stiže mnogo migranata, a organizacije za ljudska prava smatraju da je to presedan.
PODGORICA – Košarkaši
Mornara Barsko zlato imali su pobjedu u džepu protiv Borca, u meču u kojem su, realno, prvi put od početka sezone imali rezultatski pritisak.
Vodili su Barani šest razlike, na 81 sekundu prije kraja (85:79), imali i tri poena prednosti na 6,2 sekunde prije kraja (87:84). Na kraju su, međutim, ostali praznih ruku, jer su kažnjeni za propuste u samom finišu meča, što je Borac znalački iskoristio i pobijedio nakon produžetka sa 98:90. Tim Mihaila Pavićevića je, tako, i nakon petog kola jedini u ABA ligi bez pobjede, dok je Borac upisao drugi trijumf protiv konkurenta za opstanak (savladao je iz Krku). Ako su porazi od Budućnost Volija, Crvene zvezde, Cedevita Olimpije i Mege bili očekivani, s obzirom na kasni početak priprema, poraz od Borca je, sigurno, težak udarac za Barane, koji će morati da pronađu snagu da se vrate u narednim mečevima, kako bi se ravnopravno uključili u borbu za opstanak... Barani su prve poene na meču, i to sa penala, upisali nakon dva minuta i osam sekundi (Džejden Bedijako), a 33 sekunde kasnije isti igrač pogodio koš i dodatno bacanje za prvo vođstvo Mornara (5:4). Serijom 6:0, nakon koša Džamarija Smita i dva Lovrea Runjića, domaćin je sredinom četvrtine imao dva posjeda prednosti (11:7), ali je prednost na kraju četvrtine (23:20) donio Brenden Dženkins sa pogođenom trojkom uz zvuk sirene. Mornar je tu prednost čuvao u prvih minut i po dru-
ge četvrtine (do 24:21), a onda je domaćin pao u oba pravca, sa previše individualnih (neuspješnih) akcija u napadu, što je Borac i serijom 6:0 preokrenuo na 27:24 i do poluvremena nije ispuštao vođstvo (43:38)... Zahvaljujući boljem napadu, Mornar je dobio treću četvrtinu (23:21) i smanjio zaostatak na tri poena (64:61), ali nije iskoristio sve šanse koje je imao u ovom kvartalu. Sa če-
NAJEFIKASNIJI U PORAZU SVOG TIMA: Brenden Dženkins
tiri poena Runjića i po dva Lovra Buljevića i Dženkinsa, Mornar je nakon dva minuta vratio vođstvo (46:43), a zakucavanjem Runjića je poveo i pet razlike (56:51. Međutim, Mornar je „zaribao“ u napadu u posljednja dva minuta, od vođstva 60:56, jer je do kraja četvrtine upisao samo poen (Dženkins sa penala), pa je Borac vratio posjed prednosti pred četvrtu dionicu. Borcu je pripao početak če-
tvrte četvrtine, za vođstvo od 69:64, ali se Mornar nije predavao, već je skoro tri minuta serijom 10:0, koju je zaključio trojkom Ilija Đoković, poveo 74:69, na pet minuta i 40 sekundi prije kraja meča. To je bio uvod u pravu dramu, jer je Borac izjednačio na 79:79, a Dženkins je sa šest poena (polaganje i trojka pod faulom, uz pogođeno dodatno bacanje) donio „plus šest“ (85:79), na minut i 21 sekundu, kada se
PODGORICA – U prethodne dvije sezone u ABA ligi, SC Derbi je protiv Krke upisao poraz samo u prvom meču u gostima (87:70), nakon čega je ostvario tri pobjede, dvije kod kuće (86:76, 84:70) i jednu u Novom Mestu, prošle sezone sa ubjedljivih 97:72.
Da li ,,studenti“ mogu da nastave niz pobjeda protiv Krke, znaće se poslije večerašnjeg gostovanja (21 čas), protiv tima koji vodi Dejan Jakara, prošle sezone trener SC Derbija… Još jedan u nizu teških i zahtjevnih mečeva za našu mladu ekipu. Krka je vrlo iskusan
sastav, sa jako dobrim strancima i njihova igra u prva četiri kola je značajno bolja od jedne pobjede koju imaju. Novo Mesto je tradicionalno teško gostovanje i izazov za nas. Momci su napravili odličnu trenažnu nedjelju i sa optimizmom krećemo na put u Sloveniju – rekao je trener SC Derbija Petar Mijović SC Derbi je u prva četiri kola imao polovičan bilans, pobijedio je kod kuće Spartak i Zadar, dok je poražen u gostima od Cibone i u prošlom kolu u ,,Morači“ od Crvene zvezde. Pobjeda u Novom Mestu bi Podgoričane vratila na željeni kolosjek, posebno pred seriju od
tri uzastopna meča kod kuće (FMP, Dubai, Mornar). - Čeka nas veoma teško gostovanje, ekipa Krke je dosta toga promijenila od prošle sezone i iz meča u meč igraju sve bolje. Protiv Borca u Čačku su poraženi tek u posljednjoj četvrtini, izgubili su u posljednjim momentima od Spartaka, dok su u prošlom kolu savladali Cibonu u Zagrebu. Mislim da će za nas biti najvažnije da budemo maksimalno fokusirani od početka meča. Vjerujem da smo spremni, da smo prošlu utakmicu odigrali dobro u određenim momentima. Znamo koliko je teško slaviti u Novom
Mestu, ali vjerujemo u sebe i da možemo donijeti prvu pobjedu sa gostovanja nazad u Podgoricu – rekao je Igor Drob-
svojim rukama...
Trener Mornara Mihailo Pavićević je čestitao ekipi Borca na pobjedi. - Borili su se do kraja i iskoristili naš poklon. Što se tiče same utakmice, bilo je dobrih i loših momenata, a u završnici je bilo teže izgubiti ovu utakmicu, nego što je ispalo. Ali, što ćemo, to je sport, to je košarka, dešavaju se te situacije. Imali smo sve u svojim rukama, trebalo je jedno slobodno da meč privedemo kraju, nismo uspjeli, imali smo četiri promašena bacanja u samoj završnici, a to se kažnjava. U žaru borbe, ne mogu igračima ništa ds zamjerim, a dogovor je bio da se na tri razlike pravi faul, nijesmo ga napravili, kažnjeni smo i rezultat je takav, kakav je - istakao Pavićević.
činilo da je meč prelomljen. Međutim, nije bilo tako, Borac je za manje od minut smanjio na 85:84, ali je Mornar i pored toga imao priliku da dođe do pobjede, ali su ga skupo koštala promašena slobodna bacanja. Đoković je pogodio jedno od dva za 86:84, potom na na tom rezultatu promašio oba, na 14,4 sekundi prije kraja, da bi Runjić ubacio jedno od dva za 87:84, na 6,2 sekunde prije kraja.
njak, plejmejker SC Derbija. Dejan Jakara, trener Krke, podsjetio je da ,,poznaje neke od momaka iz SC Derbija, ne baš sve,
Mornaru je trebalo samo da napravi faul u odbrani ili spriječi šut za tri poena, ali nije uradio ni jedno ni drugo, Runjić se okliznuo ispred Valinskasa, koji je sa preko osam metara pogodio trojku za izjednačenje i produžetak. Očigledno demoralisani zbog finiša četvrte dionice, Barani u dodatnih pet minuta nijesu više ličili na sebe, Borac je serijom 6:0 otvorio put ka neočekivanoj pobjedi.. S. JONČIĆ
jako dobro, što je naravno plus“. - S druge strane, i oni me odlično poznaju, uključujući i stručni štab. Igraju veoma agresivnu i brzu košarku, odlično trče u kontranapadu. U defanzivi, pokušavaju da presjeku linije za prolaz, što sprečava timove da dobiju uglove koji su im potrebni za uspješno izvođenje napada. Na to moramo da obratimo pažnju. Nemamo mnogo vremena za pripremu. Nama se računa svaka utakmica na domaćem šampionatu, a njima, jer igraju utakmice državnog prvenstva bez takmičarskog naboja, rezultat se ne računa. To je veliki plus za njih, ali je tačno da smo trenutno u jako dobrom ritmu. Polako počinjemo da shvatamo sistem, različite koncepte napada i odbrane i napredujemo. Biće to čvrsta, jaka utakmica u kojoj će se oni maksimalno boriti jer im je u mislima da moraju da pobijede, a mi ćemo pokušati da im se suprotstavimo. Oni su favoriti, ali mi idemo na pobjedu –poručio je Jakara. S. J.
LIGA ŠAMPIONA ZA RUKOMETAŠICE (6.
Budućnost u Norveškoj pretrpjela peti poraz
Rukometašice Budućnosti su protiv Vajpersa u Norveškoj, u 6. kolu Lige šampiona, bile u igri za bodove do 39. minuta kada je Nina Bulatović pogodila za 19:19. I upravo u tom trenutku se dogodio jedan od ključnih detalja koji je odredio tok utakmice. Desno krilo ,,plavih“ se vraćala u odbranu, ali ju je lopta, koju je uputila golmanka Katrine Lunde, pogodila na putu ka centru, iako nije ni gledala ka njoj. Sudije Duplij i Pobedrina su bile neumoljive, isključile su je na dva minuta, a izabranice Bojane Popović kao da su se tu potpuno ugasile. Do 59. minuta postigle su samo tri gola. Domaće su serijom 6:0 u 45. minutu vođstvom 25:19 najavile slavlje. Sjajna Lunde (44 godine) je blistala na golu domaćina, a napad protivnika je bio izuzetno efikasan za dvocifreno vođstvo 32:22. Podgorička ekipa je do kraja stigla na devet golova zaostatka (32:23). Vajpers je imao minimalnu prednost do odmora (15:14), a ,,plave“ mogu da žale zbog milion situacija koje su mogle da ih približe dobrom rezultatu. Ovako, sa dvocifrenim brojem tehničkih grešaka, promašenih zicera i lakih golova, rezultat je bio takav kakav je bio. Mada se snaga domaćina, koji je na rubu gašenja zbog višemilionskog duga, vidjela u uvodnim minutama prvog poluvremena. Iskusniji tim je vodio 5:1, ,,plave“ su promašivale iz čistih situacija (u 12. minutu sa desnog krila Bulatović je bola tri puta, a Anastasija Marsenić jednom bila neprecizna), a onda je Sakura Huage, kao i u remiju sa Đerom, pogurala saigračice. Ja-
Dvorana: ,,Akvarama“ Gledalaca: 1.500
Sudije: Duplij i Pobedrina (Ukrajina)
Vajpers 6-5, Budućnost 4-2 Isključenja: Vajpers 8, Budućnost 14 minuta
Ovaj rezultat definitivno nije realan
Popović
Još jednu dobro partiju prikazala je Matea Pletikosić pred sjutrašnje okupljanje nacionalnog tima. Srednji bek Podravke u remiju sa Nikobingom – 27:27, postigao je šest golova iz sedam pokušaja i upisao tri asistencije. Tatjana Brnović je u porazu Krima od FTC-a (28:26) postigla tri gola iz četiri šuta, Itana Grbić je uputila šut. Milena Raičević se u Rapidu oporavila od lakše povrede, ali nije bila u sastavu i porazu od Bresta – 34:31
panka je sa nekoliko dobrih odbrana dala nadu, koju su, prije svih, iskoristile kapitenka Ivona Pavićević, uz Ivanu Godeč Malo-pomalo gošće su stizale minus i u 14. minutu izjednačile (7:7). Do odmora dva puta su naše šampionke dolazile do remija, a domaće su ipak uspjele sa golom viška da završe prvih 30 minuta. Čak su i uvodni minuti drugog poluvremena povećavali dramu, na isteku osmog
je bilo 5:5, a onda pomračenje. Iz serija grešaka, lako primljenih golova, ,,plave“ su ušle u isključenja, jer je nakon Bulatović dva minuta morala da pauzira Jelena Vukčević. Sve poklone Norvežanke su lako kažnjavale. Zamalo su meč završile sa dvocifrenom razlikom... Budućnost sada ide na pauzu (sa bodom), u poneđeljak je okupljanje nacionalnog tima. A. MARKOVIĆ
Prva SBbet liga za rukometaše
PODGORICA – Rudar je maksimalan nakon tri odigrana kola – Pljevljaci su do treće pobjede u SBbet Prvoj rukometnoj ligi došli u laganom ritmu - savladali su Sutjesku 40:27, a meč su obilježili Nemanja Vuković sa 11 golova iz 13 pokušaja, Filip Gazdić je dao devet uz samo promašaj, Andrija Radovanović je šutirao šest od šest, a Dejan Čolović je upisao 18 odbrana.
Dvocifren je bio Nikola Ma-
rušić (12 golova) u gostujućem timu.
Do prvog trijumfa u eliti stiglo je i Zabjelo. U gostima, u Budvi, slavili su 33:23 - Todor Bulatović je bio stoprocentan 11-11. Ilija Rafailović je kod Budvana bio najefikasniji sa osam golova... Budućnost je u ranije odigranom meču izgubila od Berana 1949 – 21:20. Danas igraju: Partizan 1949Lovćen (19.30) i Mornar 7 - Jedinstvo Bemaks (20 h). A. M.
Prva SBbet liga za rukometašice
Veliki broj promašenih zicera i nekoliko čudnih isključenja glavni su razlozi poraza u Norveškoj kazao je trener Bojana Popović - Odlično prvo poluvrijeme iako je i u prvih 30 minuta bilo čudnih isključenja. Održavali smo rezultat i vratili se u utakmicu nakon minusa na startu, imali i situaciju da povedemo. Nakon odličnog izdanja u prvom poluvremenu, ušle smo sa dobrim osjećam u nastavak meča. Ipak, u prvih 10 minuta drugog poluvremena dobili smo tri isključenja, potom se desila i situacija u 39. minutu kada je Nina Bulatović dobila dva minuta, iako je lopta pogodila izvan kruga na centru terena. Mlada smo ekipa koja ne može da istrpi ovoliko isključenja, jer gubimo balans i kontinuitet igre šest na šest – kazala je Popović. U nastavku je na golu Vajpersa sjajna bila Katrin Lunde koja je upisala 11 odbrana. - Uz to smo i promašivali brojne šanse, Katrin Lunde je vrhunska golmanka, ali smo sami dozvolili da ima 55 odsto uspješnih intervencija. To nas je definitivno koštalo ovakvog rezultata, koji definitivno nije realan. Nemamo veliku rotaciju i igračice na psihološkom planu ne mogu da izdrže ovoliko isključenja, a protivnik se brzo odlijepi. Odigrali smo dobrih četrdesetak minuta, ali nijesmo smjeli da promašujemo onoliko zicera – zaključila je Popović.
PODGORICA – Talentovane rukometašice Ivana Terzića i Sonje Barjaktarović, koje nastupaju za Rudar, savladale su juče Mornar 726:19 i upisale prvi trijumf u 4. kolu SBbet Prve lige. Maša Ulićević je sa osam golova bila najefikasnija, dok je Misa Vuksanović imala 13 odbrana. Staša Mandić sa pet golova bila je najraspoloženija u gostujućoj ekipi. Maja Ceklić je na dvije sekunde do kraja donijela Zeti bod u Nikšiću protiv Levalee 2010 (29:29). I upravo je Ceklić sa devet golo-
va bola najzapaženija kod gošći, a Nađa Micevska je dala sedam, uz pet asistencija. U domaćem timu odskočila je Bojana Đilas sa osam pogodaka, Sanja Andrijašević sa šest, a Andrea Dragnić je pet puta bila precizna i dodala je šest asistencija. Do treće pobjede stigla je Trebjesa Bemaks. Nikšićanke su savladale Ulcinj – 34:27. Po šest golova dale su Andrea Jovanović, Anja Drašković i Anđelina Orbović Nikoleta Radmanović sa osam golova odskočila je u ekipi iz Ulcinja.
Treće kolo EPCG Superlige za odbojkašice
Maksimalne pobjede
Herceg Novog i Budve
PODGORICA – Odbojkašice
Herceg Novog i Budve upisale su maksimalne pobjede u subotnjem programu 3. kola EPCG Superlige.
Novljanke su do treće pobjede od 3:0 došle u gostima protiv Morače, a trener šampionki Srđan Crnojački na teren je slao sve igračice i sve su upisale poene, osim dva libera. Najviše poena imala je Anđela Radišković (11), a kod domaćih Anastasija Krgović (8). Budva je bila sigurna kod kuće
protiv Jedinstva, pa je debitant u eliti bez poraza u prva tri kola. Budvanke su do pobjede vodile Majda Čakar (18 poena), Vanja Matunović (14) i Elena Čolaković (13), dok su se kod Bjelopoljki istakle Ivana Šebek (7) i Isidora Jevrić (6). Treće kolo: Budva – Jedinstvo 3:0 (25:15, 25:18, 25:21), Morača – Herceg Novi 0:3 (11:25, 13:25, 22:25). Danas: Akademija – Gimnazijalac (15), Galeb – Budućnost volej (15.30). Utorak: Albatros – Luka Bar (18). S. J.
EPCG Superliga za odbojkaše (3. kolo)
Pobjede domaćina
PODGORICA – Obje utakmice subotnjeg programa završene su maksimalnim pobjedama domaćina, Mornara i Sutjeske. Mornar je lako dobio gradski derbi protiv Galeba, uz 12 poena Stefana Radevića i 10 Lazara Cimbaljevića Vasilije Božović je bio najbolji u Galebu sa 10 poena. Mornar je upisao drugu pobjedu, a Galeb drugi poraz. U duelu timova bez pobjede, Sutjeska je prva stigla do tri-
jumfa, pošto je bila bolja od Lovćena 3:0. Stevan Crnogorac sa 12 i Dragan Stojanović sa 10 poena vodili su Nikšićane do pobjede, dok su se u cetinjskom timu istakli Branko Stanojević (11) i Strahinja Martinović (9).
Treće kolo: Mornar – Galeb 3:0 (25:20, 25:15, 25:19), Sutjeska – Lovćen 3:0 (25:19, 25:20, 29:27). Petak: Jedinstvo – Budva 0:3 (22:25, 11:25, 17:25). Slobodna je bila Budućnost volej. S. J.
REGIONALNA PREMIJER LIGA (4. KOLO):
Vaterpolisti Primorca upisali su drugi uzastopni poraz u Regionalnoj Premijer ligi, četvrti u nizu računajući Ligu šampiona – ekipa Vjekoslava Paskovića u Budvi je izgubila od Solarisa (13:10). Kotorani su 9. oktobra izgubili na peterce od Olimpijakosa (20:19) u elitnom evropskom takmičenju, potom od splitskog Jadrana u RPL (15:13), prije tri dana poraženi su u Kotoru od Savone u LŠ (18:12), a na
U drugom kolu A1 lige Budva je u grupi A kod kuće pobijedila Korčulu 16:13
to se nadovezalo i sinoćnje loše izdanje protiv Solarisa iako je crnogorski prvak vodio 3:0 poslije četiri minuta.
Sastav iz Šibenika do kraja prve četvrtine smanjio je na 3:2, sredinom druge izjednačio na
EP u boksu za takmičare do 23 godine
Bojana Gojković
poražena u finalu
PODGORICA – Crnogorska bokserka Bojana Gojković sa srebrnom medaljom završila je nastup na Evropskom prvenstvu do 23 godine u Sofiji. Gojković je u finalnom meču kategorije do 57 kilograma, odlukom sudija na poene, poražena od Francuskinje Stelini Grosi. Gojković je, u izjednačenoj borbi u kojoj je ishod mogao biti i drugačiji, pružila snažan otpor i bila ravnopravna, u nekim trenucima i bolji rival. Sudije su presudile u korist Francuskinje i meč bodovale 3:2.
Selektor Nikola Ružić kazao je da je meč bio izjednačen i da sudije ne bi pogriješile i da su za pobjednicu proglasile crnogorsku bokserku. - Izjednačen meč, u kojem su nijanse odlučivale. Zadovoljan sam kako je odradila finale. Najveći problem pravila nam je povreda nosa, od udarca glavom Bjeloruskinje u polufinalu. Nije slomljen, ali je ote-
kao i mnogo je boli. Morala je da primi anesteziju pred meč. To je možda uticalo na kasniji početak u prvoj rundi, a ostale dvije po meni nije izgubilarekao je Ružić. Gojković je na putu do finala eliminisala Oliviju Grejs Holms iz Engleske, Mađaricu Rebeku Doboš i Bjeloruskinju Marinu Muliarčik Komentarišući nastupe ostalih crnogorskih boksera, Ružić je kazao da je zadovoljan rezultatom Tomislava Đinovića i načinom na koji je došao do bronzane medalje.
- Pobijedio je dva meča, a izgubio na poene od domaćeg boksera Radoslava Rosenova Zadovoljan sam kako je odradio i taj meč, uprkos porazu, više mi se sviđa kako je boksovao nego u prethodnim borbama koje je dobio – rekao je Ružić, a zatim, govoreći o Petru Liješeviću, istakao da, nažalost, nije imao sreće i da ga je povreda arkade zaustavila u osmini finala. R. P.
3:3, što je bio i jedini pogodak u tih osam minuta.
Janović i Matković vraćali su minimalnu prednost Primorcu, da bi Solaris serijom 3:0 došao do vođstva od 7:5.
Paskovićevi izabranici više nijesu vodili, u posljednjoj četvrtini dva puta je bilo izjednačeno (8:8 i 9:9), a utakmica je odlučena kada je Roko Akrap na 2,17 minuta do kraja pogodio za 13:10. - Vrlo loše smo odigrali po -
sljednja dva meča. Računali smo na ove bodove, krenuli dobro, a onda ponovo pali. Da li je fizički ili psihički, ne znam, ali moramo pod hitno to da promijenimo i pokušamo da se podignemo jer odmiču utakmice koje je trebalo da dobijemo, biće sve teže. Nadam se da ćemo vratiti igru koja nas je krasila
krajem prošle i tokom priprema za ovu sezonu – izjavio je centar Nemanja Vico
Marko Mršić i Dušan Matković dali su po tri gola za Primorac, dva je postigao Srđan Janović, po jedan Savo Ćetković i Nikola Brkić Dragoljub Ćetković imao je osam odbrana, Frančesko
Masaro dvije. Kod Solarisa su najefikasniji bili Duje Akrap, Roko Akrap i Roko Pelicarić sa po tri gola. Primorac u Premijer ligi ima pobjedu i tri poraza. Drugi crnogorski predstavnik u RPL, Jadran M:tel, sjutra od 19 sati gostuje Novom Beogradu. N. KOSTIĆ
Šampion opravdao očekivanja na startu nove sezone u Prvoj ligi za košarkašice
Podgorica 51
Bud. Bemaks 71
PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Sudije: L. Ćetković, T. Raičević, Đ. Žarić. Rezultat po četvrtinama: 10:22, 12:19, 14:13, 15:17
PODGORICA: Vujović 15, Bajčeta, Dutina 3, Rakočević 2, Šćepanović 6, Terić 2, Sekulović 11, Radulović 6, Nagornaja, Jovović 3, Lana Vukčević 3, Lora Vukčević. BUDUĆNOST BEMAKS: Radević 7, Dragišić 10, Ma. Bigović 2, Radonjić 8, Amundsen 5, Baošić 11, Ilić 16, Bulajić 6, Mi. Bigović 4, Maraš, Savković 2, Vukmirović. Košarkašice Budućnost Bemaksa u laganom ritmu došle
su do pobjede protiv svoje filijale ekipe Podgorice (71:51) na premijeri nove sezone u Prvoj ligi za košarkašice. ,,Plave“ su povele na startu 10:0, da bi u finišu prve četvrtine bilo 17:4, a zatim i 22:7 kada je Maja Bigović postigla koš. Razlika je uglavnom bila oko
20 poena, da bi Marija Dutina pogodila trojku sa zvukom sirene za 22:41 na poluvremenu. Međutim, Podgorica je uspjela da se digne i vrati se u meč, a nakon poena Milene Vujović u 28. minutu bilo je 49:35. Ipak, Nikolina Ilić na startu posljednje dionice postigla je 11 poena, od čega tri trojke, pa su šampionke u 34. minutu imale ,,plus 23“ (67:44) i najavile da će u laganom ritmu stići do pobjede. Duel protiv svoje filijale bio je uvertira za meč 4. kola WABA lige u srijedu, kada ,,vučice“ gostuju ekipi Zagreba. R. P.
Crnogorski tim uspješan i u drugom kolu WABA lige do 15 godina
Male „vučice“ se ne zaustavljaju, Miljanić uz devet trojki brojala do 41
PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa do 15 godina nastavile su sa uspjesima.
Nakon što su na startu nove sezone WABA lige U15 savladale Vodice, juče su bile bolje i od domaćina prvog turnira ekipe Konjica 74:53. Utakmicu je obilježila Nikšićanka Vasilisa Miljanić, koja je postigla 41 poen, uz tri ukradene lopte i dvije asistencije, za indeks 25. Vasilisa je na ovom meču postigla čak devet trojki! Baš kao i u premijernom meču, tako i protiv domaćina nije bilo mnogo neizvjesnosti. Konjic je parirao samo do sredine druge dionice. Na 4.22 prije
kraja prvog poluvremena bilo je 26:23 za ,,plave“, koje su u 19. minutu preko Anje Pinter stigle do prve dvocifrene prednosti – 33:23, da bi u nastavku sve bilo u znaku crnogorskog tima.
Anja Pinter postigla je devet poena, a imala je i 12 skokova, Jelena Čabarkapa upisala je po osam poena i skokova, Vladana Guzina četiri poena, Lola Racković četiri poena i šest skokova, Katarina Guzina i Tara Rajović po tri, Helena Todorović dva poena. Danas od 10 časova male ,,vučice“ igraju protiv Zenice posljednji meč na prvom turniru WABA lige. R. P.
MERIDIANBET 1. CFL (12. KOLO): Budućnost bolja od Arsenala, Petrovac sa igračem manje savladao Sutjesku, Bokelj produbio krizu Dečića
Distanca između prvog i drugog na tabeli ostala je šest bodova nakon što su obje ekipe upisale pobjede u 12. kolu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige – Budućnost je bila bolja od Arsenala (2:1), dok je Petrovac sa igračem manje dao gol za trijumf nad Sutjeskom (1:0).
Nastavljaju se muke za Dečić, koji nije našao rješenje za krizu ni sa novim-starim trenerom – Edis Mulalić je porazom počeo treći mandat u Tuzima, ovoga puta na domaćem terenu od Bokelja (2:1). Mornar je kao gost slavio protiv Jedinstva (2:1), a u Beranama je došlo do smjene na dnu – Jezero je predalo fenjer Otrant Olimpiku poslije pobjede od 1:0 u direktnom duelu koji je označen kao derbi začelja.
,,PLAVI“ SLAVE I KADA NE BLISTAJU
Budućnost nije briljirala, nije bila na nivou prethodnih utakmica, ali jeste dovoljno dobra da opravda ulogu favorita protiv Tivćana.
Išlo je teže nego što se očekivalo za ,,plave“ koji nijesu osigurali meč nakon vođstva od 23. minuta. Propustio je domaćin nekoliko obećavajućih situacija na terenu, a potom je kažnjen u 60. Vidio je trener lidera Ivan Brnović koliko je sati i u 67. minutu potegao za četvorostrukom izmjenom. Krenula je Budućnost da pojačava, a čim je jače pritisla – protivnik je popustio. Trojica rezervista kreirala su trijumf – Šarkić je iz kornera dodao do Savovića, uslijedio je centaršut, a najviši u skoku bio je Bojović, koji je glavom pogodio u 79. minutu, za konačnih 2:1. Prije toga su ,,plavi“ poveli preko Grbića, koji je dao lijep gol – pustio je da lopta malo odskoči nakon nabacivanja Grivića, a potom je sa ivice peterca snažno poklopio pod prečku. Mučila se Budućnost, nije bilo tečnog pasa i brzine odlučivanja, ali prilike su imali Grbić u prvom i Ivan Bulatović u drugom poluvremenu. Blizu egzekucije bio je Pavlović, čiji je udarac glavom odbranio Zogović
Arsenal je bio bezopasan, ali je uspio da pogodi uz naklonost sreće – Abdulahi je prošao po lijevom krilu, a nakon centaršuta pogodio je u nogu Grivića, koji je ,,asistirao“ Apiji za izjednačenje.
PETROVAC MOŽE I SA IGRAČEM MANJE
Pod Malim brdom je viđena neizvjesna utakmica, na momente oštrija, sa nekoliko otvorenih đonova koji su iziskivali prekide. Sudija Mladen Knežević podijelio je čak devet žutih i jedan crveni karton.
Sutjeska je bila agilnija i opasnija, Mirković je u petom minutu izblokiran, a za njim je Krstović pokušao iz daljine slabijom lijevom nogom.
Kalezić je u 12. pokazao da dobro izvodi slobodne udarce, ali i Kordić da je vičan među stativama za opasne šuteve. U nikšićkom timu našla su se čak trojica Vukčevića – golman Stojan bio je maltene besposlen do odlaska na odmor, dok je sredinom uvodnog dijela Petar izborio korner iz kojeg se Ivan trudio da zahvati loptu glavom. Boljević ga je odbitkom u korner spriječio da uradi nešto više. Kombinovali su gosti u 28. minutu, kada je Miranović provukao pas za Mirkovića, čiji udarac sa dvadesetak metera nije bio dovoljno ni snažan ni precizan da bi prevario čuvara mreže kakav je Kordić Ivan Vukčević je u 45. izveo atraktivan potez, ali u padu nije uspio da šutira iz šesnaesterca. Trener domaćih Zdravko Dragićević promijenio je napadače početkom nastavka, ne sluteći kakav karambol može da izazove ulazak Fausta umjesto Bašića Argentinac je bio u igri dva minuta, a onda je morao da izađe zbog direktnog crvenog kartona u 53. Snažni napadač isključen je nakon udaranja
Đurovića, a potom je želio da se fizički obračuna sa defanzivcem gostiju. Faust je gestikulacijama pokazivao protivničkom fudbaleru da ga čeka poslije utakmice da riješe to što imaju.
Umiješali su se ostali igrači, bilo je odgurivanja, zalijetanja, graje, ali strasti su se smirile nakon utrčavanja momaka sa klupe i trenera oba tima. Očekivalo se da brojčano nadmoćnija Sutjeska krene jače i odlučnije ka zadnjoj liniji ,,neboplavih“, ali stigao je hladan tuš za izabranike Milije Savovića. Primili su gol iz prekida i zapali u još veću krizu – trenutno osma pozicija na tabeli, mjesto koje vodi u baraž.
Krenuo je da teče 76. minut kada je Šimun nabacio loptu iskosa sa lijeve strane, sa istog onog dijela gdje je Faust pocrvenio. Sve je pratio prekaljeni defanzivac Kapisoda i glavom matirao nemoćnog Stojana Vukčevića, koji je dobio prednost ispred neprikosnovenog Giljena
SUMORNA JESEN DEČIĆA
Povratak Edisa Mulalića nije zaustavio sumornu jesen Dečića – aktuelni prvak vezao je četvrtu utakmicu bez pobjede, a protiv Bokelja nije mogao ni do boda pred svojim navijačima, pa je na minusu od 12 bodova za vodećom Budućnosti, koja ima meč manje. Mjeru prvaku uzeli su Kotorani, koji su sada izjednačeni sa Dečićem na diobi trećeg mjesta. Bokelj je poveo preko Pepića u 38. minutu nakon kratkih dodavanja na malom prostoru po lijevoj strani. Početkom drugog poluvremana domaćin se vratio – Spaso-
Budućnost 2 1
BudućnostArsenal 1 Arsenal 0
Stadion: Tuško polje. Gledalaca: 1.000.
Sudija: Dejan Marković.
(Bokelj).
Radošević
Pulejo (od 61. Mašović)
Imamović
(od 79. Bojović)
Petović
Merdović
Kordić (od 58. Mugoša)
Šahman
Manojlović
Dakić
1 1
Tomašević (od 40. Balić) Striković (od 46. Ljuljđuraj) Matić
Rezultati i tabela
Budućnost – Arsenal 2:1 Dečić – Bokelj 1:2 Jezero – Otrant Olimpik 1:0 Petrovac – Sutjeska 1:0 Jedinstvo – Mornar 1:2
1. Budućnost 11 9 2 0 23:4 29
2. Petrovac 11 7 2 2 16:8 23
3. Dečić 12 4 5 3 10:11 17
4. Bokelj 12 5 2 5 11:14 17
5. Jedinstvo 12 5 1 6 14:18 16
6. Mornar 12 4 2 6 14:15 14
7. Arsenal 12 3 5 4 12:16 14
8. Sutjeska 12 3 4 5 12:13 13
9. Jezero 12 2 4 6 7:15 10
10. Otrant 12 2 3 7 12:17 9
U narednom kolu (23. oktobra sastaće se): Arsenal – Sutjeska, Jezero –Petrovac, Otrant Olimpik – Jedinstvo, Mornar – Dečić, Bokelj – Budućnost.
jević je odbranio zicer Matiću, ali je odbijenu loptu Ujkaj iz peterca nabio u mrežu. Na trenutak je djelovalo da Tuzani dolaze do daha i da od 55. minuta imaju cijelu vječnost za preokret. To je bila samo optička varka. Čim su Kotorani krenuli sa centra, vođstvo je ponovo bilo na njihovoj strani. Poček je šutirao iz daljine, a lopta odskočila ispred golmana Radoševića, čija je greška skupo koštala Dečić.
MORNAR TRI U NIZU
Poraz Jedinstva nakon tri vezana trijumfa, treća pobjeda u nizu za Mornar – epilog je duela na Gradskom stadionu u Bijelom Polju. Barani su slavili sa 2:1, a meč je riješen u prvom poluvremenu, kada su pali svi golovi. Gosti su poveli u 11. minutu preko Đorđevića, ali brzo je
Dragojević
Baba Alhasan (od 46. Mrvaljević) Vujović Gaši Bugarin Vico
Stadion: Gradski u Beranama. Gledalaca: 200. Sudija: Branko Odalović. Golovi: 1:0 Perović u 14. Žuti kartoni: Baba Alhasan, A. Rudović (Otrant Olimpik). Asanović Perović (od 82. Đolaj) Krnić (od 71. Raičević) Ilić Milić
Marstjepović (od 46. Sefa) Nišimura A. Rudović (od 64. Škrelja) Muharemović Marseni (od 82. V. Rudović)
5 – Vukotić (Budućnost), Kalezić (Sutjeska), Korać (Jedinstvo), Đorđević i Zorić (Mornar) 4 – Bojović (Budućnost), Boljević (Petrovac), Čagas (Dečić), Janjić (Sutjeska), Nišimura (Otrant Olimpik)...
stigao odgovor najboljeg strijelca na domaćoj sceni, Žarka Koraća, koji i u 37. godini rešeta mreže. Napadač Jedinstva izjednačio je u 40. minutu. Radost Bjelopoljaca trajala je 60 sekundi jer je Zorić vratio rezultat u korist gostiju. Jezero i Otrant Olimpik promijenili su trenere tokom reprezentativne pauze – Miodrag Džudović preuzeo je Plavljane, a Miodrag Vukotić kormilo Ulcinjana. Promjena je više prijala prvoligašu se sjevera, koji je pobjedom u direktnom duelu predao fenjer debitantu u elitnom rangu. Meč u Beranama odlučio je Mihailo Perović u 14. minutu. D. KAŽIĆ
Pešukić, Kapisoda, Dedić (Petrovac), S. Vukčević, Miranović, Mirković, Šaletić, Vlahović (Sutjeska).
Crveni karton: Rodrigo Faust (Petrovac) u 54.
Kordić Kapisoda Kastanjeda (od 88. Pupović) Golubović (od 64. Dragović) Pešukić (od 52. Zvrko) Franeta Popović (od 64. Šimun) Dedić Bašić (od 52. Faust) Bakić Boljević
S. Vukčević Martinović Miranović (od 64. Vujović) P. Vukčević (od 73. Žižić) Mirković Đurović I. Vukčević (od 58. Janjić) Kalezić Krstović Pajović (od 46. Vlahović)
Stadion: Gradski u Bijelom Polju. Gledalaca: 300. Sudija: Miloš Bošković. Golovi: 0:1 Đorđević u 11,
ŠKOTSKI PREMIJERŠIP (8. KOLO): ,,Kelti“ vodili 2:0, Aberdin ostao na diobi prvog
Aberdin je poslije pola sata meča na ,,Seltik parku“ gubio 2:0 i klizio ka prvom porazu ove sezone u svim takmičenjima, na kraju je u domu velikog rivala osvojio veliki bod – tim crnogorskog fudbalera Slobodana
Rubežića remizirao je juče u Glazgovu 2:2. Seltik i Aberdin ostali su izjednačeni na vrhu nakon osmog kola škotskog Premijeršipa –imaju po 22 boda (prvi remi nakon sedam pobjeda), šest više od Rendžersa koji danas
gostuje Kilmarnoku. ,,Kelti“ su poveli u 24. minutu iz kontre koju je završio japanski dvojac, asistent Kjogo Furuhaši i strijelac Reo Hatate, a samo tri minuta kasnije bilo je 2:0 – realizator je bio Furuhaši nakon što je lopta poslije
intervencije štopera gostiju došla pravo do 29-godišnjeg napadača. Rubežić je na startu drugog poluvremena dobio žuti karton zbog faula kojim je zaustavio opasan napad Seltika, da bi pogodak Slovenca Estera Soklera u 50. najavio potpuni spektakl u derbiju koji je sa tribina gledao Ser Aleks Ferguson Legendarni Škot doputovao je u rodni Glazgov da gleda ,,svoj“ Aberdin – popularni Fergi je u začetku trenerske karijere tri puta sa ,,crvenima“ bio šampion države, osvojio je četiri Kupa, jedan Liga kup Škotske, evropski Kup pobjednika kupova, kao i UEFA Superkup.
Stručnjak koji se kasnije proslavio na klupi Mančester junajteda zadovoljan je napustio stadion Seltika, najvećeg rivala kluba za koji je igrao od 1967. do 1969. godine – Rendžersa. Aberdin je u 60. stigao do 2:2 – asistent je bio Džejmi Mekgret, strijelac Gremi Šini koji je imao sreće da lopta na putu do gola zakači igrača Seltika.
Prethodno je Rubežić spriječio pogodak domaćih.
Deset minuta kasnije gosti su preokrenuli, Duk je zatresao mrežu, ali je VAR poništio pogodak.
Poništen je i gol Seltika u nadoknadi, kao vrhunac uzbuđenja u superzanimljivom derbiju. Aberdin je ostao neporažen ove sezone, a Slobodan Rubežić potvrdio da je stub njegove odbrane – u 100. minutu je otklonio opasnost nakon pokušaja Idaha Ne. K.
Neđelja, 20. oktobar
NAJAVIO POBJEDU BORNMUTA: Rajan Kristi
PREMIJER (8. KOLO):
Prvi poraz Arsenala ove sezone
PREMIJER (8. KOLO): Pobijedili Bajern, RB Lajpcig i Bajer
Het-trik Harija Kejna, iskupljenje Bonifejsa za trijumf Bajera
Prvi poraz fudbalera Arsenala ove sezone, tek drugi u Premijer ligi tokom 2024. godine – tim Mikela Artete izgubio je u gostima od Bornmuta (2:0).
,,Tobdžije“ su došle u problem u 30. minutu, kada je Vilijam Saliba dobio crveni karton jer je kao posljednji igrač odbrane napravio faul.
Poslije dva uzastopna remija, Bajern iz Minhena vratio se na pobjednički kolosijek u Bundesligi.
– Hari Kejn postigao je prvi od svoja tri pogotka.
U 57. minutu bilo je 1:0, već u 60. Englez je udvostručio vođstvo. Propustio je zicer za 3:0, ali je u 80. ipak kompletirao het-trik nakon što se našao na pravom mjestu poslije golmanove odbrane.
Kingsli Koman je u 89. postavio konačan rezultat.
dvojca ima aktuelni šampion, Bajer iz Leverkuzena. ,,Farmaceuti“ su prekinuli niz od dva remija u prvenstvu, a nije im dobro krenulo jer Viktor Bonifejs nije iskoristio jedanaesterac u devetom minutu, ali jeste na drugoj strani Omar Marmuš u 16. minutu.
NE PRAŠTA: Hari Kejn
PODGORICA – Podgorica i Kom odigrali su 0:0, dok je Igalo kao gost savladalo Iskru (2:1) u 12. kolu Druge lige.
I pored toga što nije bilo golova, viđen je zanimljiv duel u podgoričkom derbiju. Zlatičani su imali prvu šansu već u 15. minutu, ali je Andrija Radonjić imao lošu završnicu. Domaći su imali šansu preko Petra Prelevića u 22. minutu, ali bez prave opasnosti po gol Zlatičana. Kom je u nastavku bio
Fudbaleri Vensana Kompanija u sedmom kolu pobijedili su kod kuće Štutgart (4:0) i ostali prvi na tabeli sa 17 bodova, koliko ima i RB Lajpcig nakon trijumfa nad nad Majncom na strani (2:0). Kompani je bio prinuđen da mijenja već u osmom minutu jer se povrijedio Pavlović, Štutgart je na startu drugog poluvremena imao veliku šansu, a onda je brzo kažnjen
Bajern i RB Lajpcig su izjednačeni na vrhu, a sa dva boda manje prati ih Frajburg koji je slavio protiv Augsburga – 3:1. Već poslije 45 minuta bilo je tri razlike za domaćina...
Tri boda manje od vodećeg
Odigrana dva meča 12. kola Druge lige
Ipak, Robert Andriuh izjednačio je u 25, a Bonifejs se iskupio u 72. i donio tri boda ekipi Ćabija Alonsa Borusija iz Menhegladbaha slavila je u duelu sa Hajdenhajmom (3:2), dok je Hofenhajm bio bolji od Bohuma (3:1). Ne. K.
Domaći su igrača više krunisali u 70. minutu Arsenalovim oružjem – golom nakon prekida. Asistent je bio Džastin Klajvert, strijelac RajanKristi Gosti nijesu mogli da izbjegnu poraz, u 79. je postao neminovan – golman DavidRaja skrivio je jedanaesterac, a u pogodak ga je pretvorio Klajvert. Arsenal je ostao na 17 bodova, koliko imaju i Aston Vila i Mančester siti, jedan više je sakupio Liverpul, s tim da i ,,građani“ i ,,redsi“ danas igraju mečeve osmog kola – aktuelni šampion gostovaće Vulverhemptonu (15 h), ,,redsi“ će u derbiju dočekati Čelzi (17.30 h).
Brejk Igala, remi u podgoričkom derbiju
još opasniji. Savo Gazivoda je bio blizu da zatrese mrežu za domaće, Ognjen Milović je intervenisao uz pomoć stative u 63. minutu. Ekipa Podgorice bila je blizu gola, kada je šutirao Kristijan Radunović, stativa je ipak spasila Zlatičane u 69. minutu. Pavlićević je potom ponovo pokušao, Mi-
lović je bio koncentrisan. Tako je Kom upisao treći vezani meč bez poraza. Fudbaleri Igala savladali su Iskru 2:1 u Nikšiću.
Gosti su imali inicijativu, koju su krunisali u finišu prvog poluvremena. Dobili su jedanaesterac u 37. minutu, nakon što je fauliran Jasmin Muho-
vić. Siguran sa bijele tačke bio je Jovan Popović iz jedanaesterca. Igalo je moglo do egala u 59. minutu. Prodor Popovića umalo je realizovao Ramirez Urtado, ali je šutirao pored gola. Ubrzo je zaprijetio i Muhović, ali je njegov udarac završio pored lijeve stative. Iskra je desetak minuta kasnije ima-
la priliku da dođe do izjednačenja – Ognjen Rolović je prošao po lijevoj strani, centrirao, ali je kratak bio Filip Perović Gosti su inicijativu krunisali u 73. minutu, a strijelac lijepog gola bio je Aldin Adžović Iskra je u finišu uspjela da smanji preko rezerviste Matije Rovčanina u 84. minutu. R. P.
Aston Vila je bila bolja od Fulama (3:1), iako je domaćin vodio od petog minuta i pogotka Himenesa. Rodžers je izjednačio u devetom, a neiskorišćeni jedanaesterac Pereire u 27. najavio je preokret. Potpisao ga je Votkins u 59, a sve je riješeno u 69. kada je Diop zatresao sopstvenu mrežu. Totenhem je u londonskom okršaju pobijedio Vest Hem (4:1) – Kudus je doveo goste u vođstvo, do odmora je izjednačio Kuluševski, a u nastavku Bisuma, Areola autogolom i Son obezbijedili lak trijumf ,,pijevaca“. Konačno je pobijedio Mančester junajted – poslije pet mečeva u svim takmičenjima (četiri remija i poraz). Nije moglo bez problema, ali pamtiće se trijumf nad Brentfordom (2:1). Pinok je u petom minutu nadoknade prvog poluvremena šokirao ,,Old Traford“, Garnaćo u 47. efektno izjednačio, a Hojlund u 62. donio važnu pobjedu i produžetak ,,života“ Erika ten Haga na klupi velikana iz Mančestera. Junajted ima 11 bodova, sedam manje od lidera, uz utakmicu više. Everton je savladao Ipsvič u gostima (2:0), a Brajton takođe na strani pobijedio Njukasl (1:0). I Lester je slavio van svog stadiona – savladan je Sautempton (3:2). Ne. K.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
„Glas Crnogorca“ od 7. septembra 1874. godine Događaji u svijetu. Iz Španije ima važna novost. Karliste pucali su na dva ratna broda pruska, koji su bili pošli da zaustave ranu koja je vožena karlistima. Pruski brodovi pucali su ušljed toga iz topova na karliste. Šta će na to pruska vlada činiti, ne javlja se. Po svoj prilici, da će stvar onako propustiti, jer su njezini brodovi izazvali karliste, osim ako nije navlaš tražila sukoba sa njima, da bi dobila povoda da javno protiv njih Seranovoj vladi pomogne. Međutim, karliste se dobro drže, a u Madridu sve se veća slabost odkriva, čemu je dosta prinijela i nova promjena vlade. A koliko je narod oduševljen za „republiku“ Seranovu pokazuje i to, što je vlada već dobila 30 miliona reala od vojnika koji su se odkupili od vojničke službe. Za republiku diktatora Serana prilični je udar i to, što je poznati republikanac Garibaldi, na poziv da dođe da se bori za nju, odgovorio da ne samo neće on doći, nego da će savjetovati i italijanskoj omladini da ne učestvuje u tom radu.
Iz Carigrada pišu „V.D.“: „Odnošaji između porte i Rusije postaju iz dana u dan teži i manje prijateljski. S jedne strane ovo se ogleda u tom faktu, što prilikom zaključenja posljednjeg zajma svi zastupnici velikih sila čestitali su velikom veziru, dok đeneral Ignjatijev uzdržavao se od svake primjetbe. Drugi je fakt, što ruski oficiri potajno prelaze u Tursku i snimaju gradove i druga utvrđenja. Takvog jednog oficira vlasti su uhvatile u čaldirskom okrugu (u erzerumskom vijajetu) i otjerale ga pri pratnji žandara preko granice. Na žalbu zastupnika ruskog ministra spoljašnjih poslova nije dao odgovora koji bi zadovoljio.
Dopisi.
Iz Kadiluka Pljevaljskog, 26. avgusta – Priča se među nama već od više vremena da se vlada jako naoružava, da će okupiti silnu vojsku na više strana pa i ovdje u Hercegovinu,
Iz Obrenovca pišu: „Prije 10-15 dana došao je jedan čovjek ovdje, koji se izdavao za crnogorskog poslanika. Poslanik je cijelome građanstvu podviknuo: Poznaćete vi ko je Raško Vukalović, senator i poslanik Crne Gore. Nama se čini da je taj varalica onaj isti Duka od Meduna, kome je pravo ime Raško Milutinović. On je prije nekoliko mjeseca izišao iz ovdašnje tavnice gdje je ležao tri godine zbog varanja po svijetu
da se uči i priredi za rat, a sultan da je mnogo topova nakupovao sve za svoje pare. Ako je istina o topovima, to će biti ovi kupljeni opet za one naše pare, što ih pokupiše Turci u nas po toliko puta u godini iskajući nam: „car traži, dajte brže!“. Ma ni mi tome mnogo ne vjerujemo, jer nije nikome slađe lagati no Turčinu i isto kao što hrišćane varaju obećanjima, varaju oni sami sebe. A što se tiče velike vojske, uvjeren sam da od toga nema ništa. Vide u Stambolu da se u svijetu nešto miče i možda o njinoj koži radi, pa hoće i oni da se pokažu živi. U nas ovdje nema vojske više no što je i do sad bilo, pa i to je ogoljeno, jadno i žalosno. Pa kao što je asker, isto tako su i Turci domaći klonuli i vjerujte, da bi se brzo s nama izmirili i sbratimili, da im nije još u pamet stara vlast i gospodstvo koje su sada izgubili, i da nije još njekoliko Turaka zulumćara koji se dobro drže sa vlastima te raju kinje. Mali je broj ovijeh, i jako mnogo jada
narodu našem zadaju, a ostali su ti pognuli vrat kao i raja. Evo ću vi navesti opet nekoliko nedjela od tijeh Turaka. Alil Kajov Micanović on ti je glava od Micana i od Kolašina i on ti ide na Sjenicu i čini zdogovor s ućumetom pljevaljskijem da ide Kolašinac kada koji hoće, pa đe što upljačkaju, to dijele s Alilagom, i Alilaga s kajmekanom pljevaljskijem. Adži Avdija medžlisbaša, koji je dva puta na ćabu odio i Mulamahmut Varjović u njih se nalaze siromaški volovi i krave. To se zna, ali im neće niko ništa. Ko se potuži ućumetu, zlo prođe, ili mu se kratko odgovori: što ćemo mi kada i car ništa ne može. Evo što učiniše njeki od te čete. Dva sahata od Pljevlja na Gnilo brdo ubiše jednoga Turčina misleći da je Hrišćanin, koji je ćerao na jednome konjčetu jabuke na pazar. Kad su viđeli da su se prevarili, ostaviše ga na istome mjestu. Drugi Turci naiđu i nađu baliju mrtva i jave ućumetu da su ga vlasi ubili. A ućumet
pošlje zaptije te ovi povežu i doćeraju svakojega domaćina od šestdeset kuća iz sela Gotovuše, koje se tako zove po rijeci, koja kroz njega teče, i sela Bušnje, i sve ih okuju u sindžir i bace u tavnicu. Mučili su ih užasno da priznaju ubijstvo. Dva su ih pazara izvodili na čaršiju đe se sječe raja kao da ih pogube, a buljuk nizama oko njih. I Turci vikahu: „kažujte vlasi, vi ste ubili Turčina“! A nesretnici odgovoriše: „Sjecite nas slobodno, kad nijesmo možemo li uzeti krv na se“. Po tome ih opet odvedoše na muke u tavnicu, đe se i sad nalaze. Odmah iza ovoga prvoga pazara dočekaše isti Kolašinci u selu Kalušiće, njeke žene, koje su gonile brašno i robu i oni im uzmu sve i konje. Ovako se događa svakoga pazara. Cijela četa zapane na put pa ubija i otima. Niko nije siguran sa životom. Ovo zna vlast, pa ni glave ne obrne, a vidi lijepo koliko je odtuda i šteta za sami pazar. U takvome stanju prestaje svaki rad i
Donosimo izbor članaka iz „Glasa Crnogorca“, drugog po redu crnogorskog lista, koji je pokrenut na proljeće 1873. Koristili smo digitalizovana izdanja sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. Ovdje smo obuhvatili brojeve iz druge polovine 1874. godine
trgovina i zbog toga, osim njekoliko kradljivaca, sve pada u siromaštvo. A to ubija i ubiće Tursku više, nego što će njena velika vojska i novi topovi nauditi njezinijem neprijateljima. Različnosti. (Varalica) Iz unutrašnjosti Srbije, iz Obrenovca pišu biogradskom „Istoku“ ovo: „Prije 10-15 dana došao je jedan čovjek ovdje, koji se izdavao za crnogorskog poslanika. On je odsjeo kod g. Laza Vuličevića. Lazo je svoga poslanika Bog zna kako falio; kad 11. o.m. uhvati ti ovaj hvaljeni poslanik jednog poštenog trgovca i bio ga na sred ulice. Svetina oslobodi trgovca, koji uteče u jednu kavanu, ali brat Crnogorac i tu ga nađe i stolicom puf po glavi. Poslanik je cijelome građanstvu podviknuo: Poznaćete vi ko je Raško Vukalović, senator i poslanik Crne Gore. Lazo se hvasta, da ovakvih još 100 u potaji hrani, jer veli: pod Lazarem palo, pod Lazarem će se podići. Po njekoliko oružanijeh momaka često je viđeti na Lazarevoj kapiji. Policija će valjda ovu zagonetku znati razjasniti. Raško Vukalović ili kao što ga njeki zovu Raško Duka Vujadinović još se u Obrenovcu bavi, jer veli čeka Sv. kneza da dođe. No mi sumnjamo, da je to poslanik.“ Nama se čini da je taj varalica onaj isti Duka od Meduna, kome je pravo ime Raško Milutinović. On je prije njekoliko mjeseca izišao iz ovdašnje tavnice gdje je ležao tri godine zbog varanja po svijetu. Kad je pušten iz tavnice mi smo to javili u našem listu i učinili smo svijet pažljivim, jer smo se nadali da će on svoj stari
Priča se u Pljevljima već od više vremena da se vlada jako naoružava, da će okupiti silnu vojsku na više strana, da se uči i priredi za rat, a sultan da je mnogo topova nakupovao sve za svoje pare. Ako je istina o topovima, to će biti ovi kupljeni opet za one naše pare, što ih pokupiše Turci u nas
zanat produžiti. Samo se čudimo vlasti obrenovačkoj, kako je mogla i jednoga časa biti u sumnji o takvoj gruboj varalici i nije odmah postupila s njim po dužnosti i moći svojoj. „Glas Crnogorca“ od 16. septembra 1874. godine Cetinje, 16. septembra – G. Jonin, carski ruski konsuo došao je juče. - Italijanski konsuo u Skadru kavaljijer g. Berio, došao je prošle neđelje na Cetinje i predao Nj. Sv. našem knezu svoju vjerovnicu kao zastupnik italijanski pri kneževom dvoru. Kavaljijer g. Berio bavio se ovdje četiri dana i vratio se je preko Rijeke u Skadar. - Francuski konsuo u Sarajevu g. De Vijen posjetio je na svome privatnom putu Cetinje. Na Gospođin dan imao je audijenciju kod Nj. Sv. kneza, a u utorak odputovao je opet preko Kotora. (Nastavlja se)
Iz istorije crnogorske diplomatije
Piše: Dejan VUKOVIĆ
Jahta ,,Savoja“ lagano klizi ka pristaništu. Eskadra italijanskih ratnih brodova tvori svečani, gvozdeni špalir, kao na raskošnom banketu. Grunuše počasni plotuni, himna, usklici oduševljenja brojnog, razdraganog naroda na dokovima. Šesti oktobar 1896. u Bariju darovao je ljepotu i razigranost Mediterana, uprkos jesenjim obrisima. Bonacom se razliva diskretni razgovor dvije osebujne ličnosti, italijanskog ministra pravde Koste i crnogorskog ministra inostranih djela vojvode Gavra Vukovića. Ceremonija konversije iz pravoslavlja u katoličanstvo knjaginjice Jelene Petrović, upriličena je na jahti ,,Savoja“. Prethodno arhiviran sjaj pompe i uštirkanost protokola. Izričita naredba italijanskog kralja ublažila je delikatnost svetog čina, istakla suptilnost i diskreciju, uvažila osjetljivost vladarske dinastije Petrovića, umirila uzburkane osjećaje roditelja. Vjerenici prijestolonasljednik italijanskog prijestola Vitorio i dična crnogorska odiva Jelena odlaze u velelepnu baziliku Svetog Nikole: ,,Korovi su pjevali crkvene pjesme, bez muzike, iz muških glasova, debeli i tanki, koji su naročito iz Rima bili poslati. Takvog crkvenog pjevanja niti sam čuo, niti ću ikad više čuti, jer mu, zaista ravnoga nema. Uveče je bio veličanstveni vatromet, čim Bari snabdjeva svu Italiju, i osvjetljenje varoši i pristaništa“, impresioniran je ministar Gavro Vuković. I nastavak puta ka svijetlima drevnog Rima, salonima palate ,,Kvirinale“. Veličanstveno vjenčanje sjedinjuje dvije obale Jadrana; nepokorno junačko stijenje i neprolaznu renesansnu slavu. Poput zalaska sunca kada lagano tone na horizontu i uranja u
Stare crnogorske zastave, lišene mirnoće muzejskih eksponata, vraćaju zanos nedostižne ratničke slave i državnog suvereniteta, bude rodoljubive emocije, pokrenu suze, podsjete na epopeju stradanja, razbude komitske gore, uzlete na slobodarske visove Lovćena, đe glas crnogorskog suverena Nikole Petrovića proročanski, vječno odjekuje: ,,Zrake ljubi rujne zore, ljubi smrtno, vjerno ljubi svaki kamen Crne Gore!“
modre morske dubine, nestajalo je herojsko doba u povijesti Sredozemlja i Evrope. Počasni konzuli Candide Turco di Ascani i Carmine Gallo, vijore čuven crnogorski barjak u Bariju; zavidan diplomatski angažman sa Cetinja. Ugovor o trgovini i plovidbi iz 1883. između Knjaževine Crne Gore i Kraljevine Italije, uzdiže pozitivne vibracije susjeda; mediteranski vez prijateljstva. Hrabrost i genijalnost pobjednika u ratu, pretočena u državničku oštroumnost i vizionarstvo; 1904. ustanovljava se radio telegrafska stanica ,,Volujica“ kod Bara i konekcija preko Jadrana sa ,,San Cataldo“ u Bariju, prva na Balkanu, kako i dolikuje Crnogorcima, ne samo prvijenstvo u ratu, zahvaljujući vanrednom umijeću italijanskog naučnika svjetskog renomea Guljerma Markonija Oktobar 2024. poklanja izdašno, ugodno sunce Bariju, nada-
sve blistavom Starom gradu, osvježenih fasada, s prelivom otmjenih nijansi boja slonove kosti i drevne, mediteransko bijele. Zagrljen plavetnilom i mirisima mora, daruje užitak, punoću i mistiku starih luka, mornarskih podviga, veselost pjaceta, zvonkih glasova iz finih restorana i kafea, živopisnih barova i kantina. Neprobojni, kolosalni bedemi tvrđave podsjećaju na nekadašnju moć, a bazilika Svetog Nikole na milenijumsku tradiciju, procesije i duhovne spone.
Luksuzni dućani i ekskluzivne trgovine skupocjenih robnih marki oblikuju obližnju gradsku arteriju Via Sparano u glavnu šetališnu i šoping zonu, koja se proteže do divne palate, intelektualnog zdenca, Univerziteta Aldo Moro, koji zvučnim imenom njeguje uspomenu na svog nekadašnjeg studenta prava i uglednog profesora, docnije znamenitog državni-
ka evropskog formata, dugogodišnjeg italijanskog premijera i ministra vanjskih poslova. Hrabra crnogorska srca dirljivo zatrepere u najljepšem bulevaru Vitorio Emanuelle II, koji snažno presijeca Via Sparano i šarm Starog grada. Od zdanja Pallazo de Governo, crvenkaste fasade kao zrna zrelog nara s braon škurama i Teatro Piccinni presvučenog nježnom bojom breskve, nižu se skladna zdanja s plaštom rezedo zelene i tirkizno plavih nijansi stapaju se s morem. Svom dužinom uzorno ih prati drvored palmi u paru, gorostasno izdižući svoje vrhove nebu, darujući čvrstinu, odanost i eleganciju počasne garde, stasitih perjanika, jednoj impozantnoj bronzanoj bisti, koja zrači samouvjerenošću, aristokratskim dostojanstvom i ponosom orla, neustrašivog kolosa nebesa. Na postamentu od bordo mermera, zlatna tabla s natpisom:
Nikola I Petrović, Re del Montenegro (1841-1921). Zadivljujuće crte lica vladara, upečatljiv žeženi pogled i sveti grb, dvoglavi orao na kapi potonjeg crnogorskog kralja. Sjetne povijesne reminiscencije na tužni kraj gospodara, državnika i pjesnika, i njegovu ljubav za voljenom zemljom, koju je opjevao plemićkim, gizdavim perom, viteški branio mačem, uzdisao u tuđini za njenim bilom, gordim podanicima, časnim Crnogorcima, zlehudom sudbinom. Zadnji dani septembra 1989. Italijanski vojni brod ,,San Marco“ ispraćen visokim počastima, ceremonijalom s patinom i istorijskom tugom kreće
iz Barija ka Crnoj Gori. U mimohodu s posmrtnim ostacima kralja Nikole i kraljice Milene, princeza Vjere i Ksenije, stare crnogorske zastave lišene mirnoće muzejskih eksponata, vraćaju zanos nedostižne ratničke slave i državnog suvereniteta, bude rodoljubive emocije, pokrenu suze, podsjete na epopeju stradanja, razbude komitske gore, uzlete na slobodarske visove Lovćena, đe glas crnogorskog suverena Nikole Petrovića proročanski, vječno odjekuje: ,,Zrake ljubi rujne zore, ljubi smrtno, vjerno ljubi svaki kamen Crne Gore“! (Autor je crnogorski diplomata)
Dana 19. oktobra 2024. godine preminula je naša voljena
Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 20. oktobra od 9 do 13 časova, kada se kreće za selo Dodoši, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
Tužnim srcem javljamo da je 19. oktobra 2024. godine, poslije kraće bolesti u 78. godini preminuo naš voljeni
BRANISLAV - MUJO Ljubov MIJOVIĆ
Saučešće primamo u seoskoj kapeli u selu KuriloZeta, 19. oktobra do 20 časova i 20. oktobra od 9 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Bijelom Polju.
Neđelja, 20. oktobar 2024.
OŽALOŠĆENI:
ćerka OLJA, brat DRAGAN, sestre VUKE i LEPE, unuk VIKTOR i zet FILIP
OŽALOŠĆENI: supruga NEVENKA-NENA, sinovi MILOŠ i MILUTIN, unučad VUK i JOVAN, sestre VJERA, RUŽICA I MILIJANA, snaha LELA, braća od stričeva ŽARKO, DEJAN i SPASOJE sa porodicama, sestre od strica LEPA i NEVENKA, zet NOVICA RADOVANOVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina MIJOVIĆ
Dana 19. oktobra 2024. u 72. godini života preminuo je naš dragi
Blažov KLISIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 20. oktobra od 10 do 15 časova i 21. oktobra od 10 do 12 časova, kada se polazi za selo Limljani gdje će se i obaviti sahrana u 14 časova.
OŽALOŠĆENI: supruga ZAGORKA, ćerke SVETLANA, SNEŽANA i RADMILA, sestra VESNA, brat MIJODRAG, ujak NIKOLA MILIĆ, zetovi MILOŠ i LAZAR i ostala mnogobrojna rodbina KLISIĆ i BOKAN
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 19. oktobra 2024. godine preminuo naš dragi
MILORAD-RADE Jovice SAVOVIĆ
1949 - 2024.
Saučešće će se primati na mjesnom groblju Šabov Krug - Martinići, 20. oktobra od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.
Kuća žalosti: Podglavice bb Cvijeće se ne prilaže.
OŽALOŠĆENI: supruga NADA, sinovi IGOR i JOVICA-BATO, kćerka TINA, sestra BOSA, unučad SARA, LUKA, NAĐA, LARA, MARKO, IVONA i KSENIJA, snahe MILICA, BOJANA i IVANA, zet ROBERT SINDIK, bratanične IRENA i NADA, sestrić GORAN, sestrična VANJA i ostala rodbina
Neđelja, 20. oktobar 2024. Oglasi i obavještenja
Umrla je moja jedina sestra
Dana 19. oktobra 2024. preminula je naša voljena i najdraža
rođena OTAŠEVIĆ
Saučešće primamo 20. oktobra 2024. na gradskom groblju Čepurci od 10 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana. Kuća žalosti: Oktobarske revolucije 20.
OŽALOŠĆENA PORODICA:
djeca VLADIMIR, VANJA i ALEKSADRA – SAŠA, unuke MINA i STAŠA, sestra BORKA, snahe LIDIJA i LJILJA, sestra i braća od stričeva i ostala rodbina BERATOVIĆ i OTAŠEVIĆ
Posljednji pozdrav suprugu i ocu
BRANISLAVU MUJU MIJOVIĆU
Tvoj dostojanstven i pošten život nam je zadovoljstvo i obaveza da pratimo tvoje ideale i prenosimo ih budićim generacijama.
Posljednji pozdrav komšinici
VELIKI GAZIVODI
Porodica ROGANOVIĆ
819
ČEDA BERATOVIĆ
Vječno ću žaliti za tobom, tvojom dobrotom i plemenitošću.
Posljednje zbogom mila moja sestro. Sestra BORKA
Umrla je naša draga zaova i tetka ČEDA BERATOVIĆ
Vječno će je nositi u srcu i uvijek se rado sjećati njenog osmijeha sa kojim nas je dočekivala.
LJILJANA, IRENA i LAZAR OTAŠEVIĆ
836
Posljednji pozdrav našoj voljenoj kumi
Počivaj u miru u zagrljaju tvog životnog saputnika.
JAGODA Brankova TERZIĆ, đeca OLJA, JOVO i MAJA sa porodicama
NEVENKA – NENA, MILUTIN i MILOŠ sa porodicom 823
Posljednji pozdrav dragom zaovičiću i bratu
BATU MARTINOVIĆU
Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru.
Ujna DARE, sestre SANJA, SEKA, TINA, MARIJANA, DIJANA i MILICA
829
Posljednji pozdrav dragom tetku
PETRU MILAŠU
Počivaj u miru, dobri čovječe. RAJKA sa porodicom
841
Posljednji pozdrav dragom kumu
SLOBO i TANJA KAŠĆELAN
827
Posljednji pozdrav
NEBOJŠI SEFEROVIĆU
SAŠA i BOBO JABUČANIN
Neđelja, 20. oktobar 2024.
Posljednji pozdrav dragom kumu i prijatelju
NEBOJŠI SEFEROVIĆU
Žao mi je što ne mogu doći da te ispratim na vječni put, plemeniti čovječe.
Čuvaćemo uspomenu na tebe. Putuj s anđelima i počivaj u miru.
828
Posljednji pozdrav
NEBOJŠI SEFEROVIĆU
BOJAN MADŽGALJ
IGOR i NEDA BOŽOVIĆ
844
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
NEBOJŠI SEFEROVIĆU
VLADIMIR VUČKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našem drugu ACU
Zauvijek ćemo čuvati sjećanje na naše prijateljstvo i tvoj osmijeh. Počivaj u miru. LUKA UZELAC i NINA BULATOVIĆ
832
Neđelja, 20. oktobar 2024. Oglasi
804
20.10.1993 – 20.10.2024.
VELIKA PAVLIČIĆ
rođena GARDAŠEVIĆ
Postoji nešto što nikad ne umire, a to su ljubav, ponos i sjećanje.
PORODICA
Dana 20. oktobra 2024. godine navršava se 18 godina od smrti našeg dragog
810
MILORADA – MIŠE MAŠANOVIĆA
Godine prolaze, a bol ostaje. Nedostaješ nam.
PORODICA
Dana 22. oktobra 2024. navršava se godina dana od smrti moje drage sestre, tetke i babe
DRAGICE Stankove BJELOBRKOVIĆ
Tvoja dobrota, iskrenost i poštovanje koje si nam ukazivala, obavezuje nas na trajno sjećanje.
Brat ČEDO, batanić MLADEN i bratanična JELENA sa porodicom
VLASTIMIR Dušanov RADONJIĆ
Dvije godine je od kada te nema. Prisutan si u svim sjećanjima i razmišljanjima. Prolaznost je naša sudbina a to shvatimo kad odlaze nam dragi ljudi. Prihvatanje dolazi s vremenom… Počivaj u miru, dragi moj Vlasto.
Supruga SLAVICA
Jedini moj brate, istina je bolna, tuga beskrajna, a riječi premale da bih napisala koliko mi nedostaješ.
LEPA MILIĆ
20.10. 2019 – 20. 10. 2024. Sjećanja ne prolaze.
PORODICA
Deset godina je od smrti naše voljene majke i babe
BORKE Blažove VUJOVIĆ
Godine prolaze, ali tvoj vedri lik i dobrota ostaju zauvijek u našim srcima.
Tvoji BRANKO, BILJANA, BUBA i DAVOR
Mi na nebu sem gospoda Boga imamo i roditelja svoga... Kad god sunce grije to se majka smije, pozdrave nam šalje da nastavimo dalje... Kad nam dođe teško mi pogledamo gore i odmah se sva vrata širom otvore.
Znamo da nam snagu daješ i svaki dan sve više nedostaješ...
Tvoji: MAJA, NIKOLA i DADO
848
Dana 24. oktobra 2024. godine navršava se četrdeset tužnih dana od kada nas je zauvijek napustila naša draga
NATAŠA – NAĐA VUJOVIĆ
Majko, Postojiš u svakoj suzi koja zaiskri u oku, u svakom trenu kada ti ime spomenemo, kada poželimo da te još jednom zagrlimo, dodirnemo, poljubimo. Nisi nestala samo si zaspala. Koliko samo nedostaješ. Volimo te. Porodica će dana 20. oktobra u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću.
Zauvijek tvoji: ŽELJKO, MAJA i JELENA sa porodicama
20.10.1998-20.10. 2024. 12.05.1987-20.10. 2024.
Uvijek ste u našim sjećanjima i pričama. U duši je vječna tuga i bol za vama.
Vaši: MIKA, MIODRAG, MIRJANA, LJILJANA i DRAGANA.
Dana 20. oktobra navršava se šest tužnih mjeseci od kad nije sa nama naša Nata
846
NATAŠA ĐUKOVIĆ
Prolaze teški dani tuge i bola. Bol za tobom sve je veća a tuga sve jača otkako si nas napustila. Boli to što nikad više nećemo čuti tvoj glas i vidjeti tvoj lik. Tvoja dobrota i pažnja zaslužuju da te vječno pamtimo, Nato naša.
TVOJI NAJMILIJI
Neđelja, 20. oktobar 2024.
SJEĆANJE
Oni koje volimo nikad ne umiru, a ti si jedna od njih. Ostavila si trag koji
se ne briše i sjećanja koja ne blijede.
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, a tvoja dobra duša neka počiva u miru
Tvoji
sestra ĐORĐINA, zet LJUBO, sestrične SVETLANA, SNEŽANA i BILJANA
Četiri godine je od smrti naše majke
DANICE MITROVIĆ
U srcima i mislima nosimo naljepše uspomene i sjećanja na tebe, tvoju ljubav, pažnju, dobrotu i plemenitost.
Počivaj u miru a mi ćemo te sa ponosom i ljubavlju čuvati od zaborava.
ZORAN i STEVAN sa porodicama
Četiri godine od kada nas je napuštila naša voljena baba
DANICA MITROVIĆ
Uvijek ćemo čuvati uspomenu na tebe sa ljubavlju i poštovanjem.
Tvoji JANKO, ANA, SANDRA i MILOŠ sa porodicama
Dana 25. oktobra su tri godine od kada nije sa nama naš jedini brat
811
ĐOŠA
Teško je i preteško, ali smo ponosni što si naš brat. i 40 dana od kad ti se pridružila naša miljenica sestra
DRAGA ROGANOVIĆ
Tuguju za vama
Vaše sestre
DESA, MILEVA, CARA , BOSA
Tužno sjećanje na naše drage
22.10.2023-22.10.2024. 24.10.2001-24.10.2024. 16.10.1999-16.10.2024
ZORKA RADE GOGA MRVALJEVIĆ MRVALJEVIĆ ŽIVKOVIĆ rođena MRVALJEVIĆ
Počivajte u miru a mi ćemo vas kroz najljepša sjećanja čuvati od zaborava.
Vaši: SLOBE i SLAVKO sa porodicama
834 SJEĆANJE
LUKA Nikov MAROVIĆ
20. 10. 2010 - 20. 10. 2024.
Godine prolaze, ali uspomene i sjećanja na vrijeme provedeno sa tobom ne blijede.
S ponosom i ljubavlju,
TVOJA PORODICA
Dragom ocu i svekru
Prošla je godina otkako te nema među nama, tvoj duh i dalje živi u našim srcima i sjećanjima.
Iako fizički nijesi tu, osjećamo tvoje prisustvo na svakom koraku.
Hvala ti na svemu, na ljubavi i na zajedničkim trenucima koje ćemo uvijek čuvati.
Počivaj u miru, zauvijek ćeš biti dio našeg života i srca.
Tvoji RADE i ANA
837
Navršava se godina dana od smrti naše nikad prežaljene kume
RADUNE
Kroz najljepše uspomene, živiš u našim srcima. Neka te anđeli čuvaju.
Kumovi VJERA i MIŠKO MARKOVIĆ sa porodicom
Četrdeset dana od smrti moje voljene tetke
NOVKE PRAVILOVIĆ
Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe. Živiš u mislima i srcu.
Sa ljubavlju čuvam te od zaborava. BOŽIDARKA sa porodicom 831
A mi i dalje ne znamo kako ćemo bez tebe.
801
Navršava se četrdeset dana d smrti moje voljene sestre
Pamtiću tvoju dobrotu, toplinu i gostoprimstvo. Sjećaću se tvog osmijeha i lijepe riječi sa kojim si me dočekivala i ispraćala. Ostaćeš zauvijek u mom srcu. Počivaj u miru, sestro.
Tvoja sestra ZORA sa porodicom
Neđelja, 20. oktobar 2024. Oglasi
818
SJEĆANJE NA 20.10.2009.
PREDRAGA - PEŠU 24.11.2003. 12.1.1972.
MILKU VUKAŠINA – GILJA
NOVIĆEVIĆ
Počivajte u miru a ja znam kako je živjeti bez vas.
Vaša VESNA
RANKO ZVICER
Pola godine je prošlo, a pola duše i srca je zauvijek otišlo sa tobom.
Jedino znam i osjećam da je istina kada si u nagovještaju svog odlaska rekao da si uvijek sa nama i uz nas, i onda kad nisi.
Pola godine nije među nama
Vitova STIJEPOVIĆ
Ponosni na tvoj častan život, posvećen radu i porodici, čuvamo neprolaznu uspomenu, sjećanje i poštovanje
809
Pola godine je od kada nije sa nama naša voljena
RADMILA – RADA Borova MIŠKOVIĆ
Majko, bila si naša zvijezda koja nam je obasjavala put.
Nemoguće je opisati tvoju borbu za nas troje, cijeli svoj život si posvetila nama. Beskrajno ti hvala.
Hvala za ljubav, pažnju, topao zagrljaj, blagu riječ i podršku koju si nam uvijek nesebično davala. Vrijeme ne pruža nikakvu utjehu a ovih šest mjeseci bili su teško breme uz spoznaju da te više nikada nećemo vidjeti i zagrliti.
Uvijek ćeš biti na posebnom mjestu u našim srcima. Danas ćemo se okupiiti oko tvog vječnog doma, onako kako si nas uvijek za života okupljala.
824
Tvoji VIKTOR i ANA
Šest mjeseci je od kada nije sa nama naša draga
RADMILA – RADA Borova MIŠKOVIĆ
Draga majko i baba, dani su nam ispunjeni sjećanjima na tebe.
Nedostaješ nam puno, ali ćemo kroz život onako kako si nas ti učila, hrabro, zagrljeni i sa osmijehom. Sa nama si zauvijek.
826
Vole te tvoji: RANKO, RANKA i LJUBINKA sa porodicama.
825
Pola godine je od kada nas je napustila naša draga
RADA MIŠKOVIĆ
Majko, teško se mirim sa tim da me više nikada nećeš dočekati na pragu roditeljskog doma.
Sve mi tvoje fali, tvoj zagrljaj, tvoje oči glas, naše priče, smijeh, radost, sreća…
Jer sam sve sa tobom imala.
Bila si moje mirno utočište, snaga i ponos. Draga baba, pamtićemo najljepše trenutke sreće koje smo doživjeli zajedno. Počivaj u miru.
Tvoji: LJUBINKA, ĐUBA, IVONA, ĐORĐE i MINA
Dragi naš
RANKO
Tvoj sin RANKO, unuke NEVENA i TEODORA sa porodicama.
Kao da si još juče bio tu, a kao da je vječnost prošla otkako te nema.
Tvoj svijetli lik će zauvijek blistati u našim srcima.
ZAGORKA, DANIJELA, MARIJA i KATJA
833 Danas je šest mjeseci od kada je otišla moja majka
RADMILA – RADA Borova MIŠKOVIĆ
Sa majkom se ne možeš pozdraviti, zahvaliti joj se … Ti si tu – osjećam tvoje prisustvo, znam što ćeš mi reći, znam da me gledaš, pratiš, čuvaš… Živiš u meni!
Voli te tvoja ćerka RANKA, unučad BLAŽO i MAJA sa porodicama
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je preduzeću „MPM” d. o. o. iz Podgorice donijeto Rješenje, broj: 03-UPI1768/6 od 11. 10. 2024. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje poslovno-skladišnog objekta, na katastarskim parcelama broj 526/2, 528/2, 582/4, 529/7, 530/1, 530/16, 530/17, 530/18, 530/19, 530/20, 530/11 i 530/15 KO Jastreb, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Opštine Danilovgrad, u Danilovgradu.
U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.
„MPM” d. o. o. iz Podgorice može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
„MPM” d. o. o. iz Podgorice je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.
Bar – Bjeliši prodajem uknjižene placeve 300 i 460 m2 - 80 €∕ m2
Tel. 069/332-332
BAR- povoljno prodajem placeve 300, 365, 468 m2 , put.
Tel. 069/332-332
Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima –počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.
Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.
1944 - 2024