Dnevni list Pobjeda 21.10.2024. by Pobjeda

Predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji smatra da se statistika zloupotrebljava u političke svrhe

Biserko: Popis zaustavio trend ,,rascrnogorčavanja“

Ciljevi Srbije su jasni – da vrati Crnu Goru u svoje okrilje. Ona je konstantni prioritet srpskog nacionalizma i teško je vjerovati da će se to uskoro promijeniti. Kako su se promijenili zapadni prioriteti na Balkanu, uz pomjeranje fokusa ka bezbjednosti, ni EU ni SAD se neće posebno baviti crnogorskim pitanjem, odnosno crnogorskim identitetom. Veoma kasno su shvatili suštinu promjena iz 2020. godine i ulogu SPC u tome - kaže Biserko

Prof. dr Darko Trifunović o hibridnom ratu Rusije, čiji se pripadnici obučavaju u Srbiji i regionu

Nema kazni za obuku

proruskih aktivista –iako je to krivično djelo

STR. 2.

KLIMATSKE PROMJENE: Stručnjaci upozoravaju da bi rizici od posljedica vremenskih nepogoda u Crnoj Gori mogli biti sve izraženiji

Očekuju nas sve veće poplave, ali daleko smo od iskustva BiH

Poplava kao u BiH teže se može desiti kod nas s obzirom na položaj i veličinu naselja uz potencijalno opasne vodotoke –kaže hidrolog Darko Novaković, dok ekspertkinja Ivana Vojinović tvrdi da Crna Gora i BiH pripadaju regionu Evrope koji je najranjiviji na štetne i negativne posljedice klimatskih promjena, te da će se taj trend nastaviti

Direktor Istorijskog instituta žalio se na odluku Etičkog odbora Univerziteta Crne Gore da je prekršio načela akademskog pisanja u naučnom radu, na potezu Senat Šćekić podnio prigovor, a možda će ga i povući…

PRISVOJILI TUĐE: MVP saopštio da je na privrednom sajmu u kineskoj provinciji Guangdžou napravljen nedopustiv propust, ali da su odmah reagovali

Zabrinjavajući podaci o nasilju u porodici ukazuju da policija i tužilaštvo moraju da ojačaju kapacitete i budu svjesni posljedica svojih odluka

Nagradna igra

Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo da je na privrednom sajmu u kineskoj provinciji Guangdžou napravljen nedopustiv propust

Slike Crne Gore uklonjene sa štanda Srbije

PODGORICA – Povodom fotografija crnogorskih opština koje su objavljene na štandu pod oznakom R. Srbija, na privrednom sajmu u kineskoj provinciji Guangdžou, obavještavamo javnost da je, nakon reakcije Ministarstva vanjskih poslova, posredstvom Ambasade Crne Gore u Pekingu, ovaj ozbiljan propust u kratkom roku ispravljen – saopšteno je iz Ministarstva.

Navode da na „Kantonalnom sajmu u Guangdžou“, koji se održava od 15. oktobra do 4. novembra, učestvuje privatna kompanija, koja je pod-distributer ovlašćenog zastupnika proizvođača vina iz Crne Gore i Srbije za kinesko tržište, uključujući i vina „Plantaže“ iz Crne Gore.

- Nakon utvrđivanja svih neophodnih činjenica i reakcije MVP-a, od organizatora je vidno označen naziv države i istaknuta zastava Crne Gore u dijelu štanda gdje su izlo-

žena vina iz naše države i gdje su prikazane fotografije Bokokotorskog zaliva i Kotora. Nakon više reakcija MVP-a, potvrđeno nam je i da je u toku demontaža postavke na kojoj se, kao dio štanda R. Srbije, nalaze fotografije crnogorskih opština – navodi se u saopštenju.

Dodaje se da su organizatori sajma, za sada, usmenim putem uputili izvinjenje zbog nedopustivog propusta koji je napravljen, a Ministarstvo vanjskih poslova će dodatno reagovati prema svim uključenim stranama, kako bi se ukazalo na neprihvatljivost ovakvog postupanja, koje je, s pravom, dovelo do reakcije naših građana. - Istovremeno zahvaljujemo odgovornim pojedincima koji su ukazali na nedopustiv propust, na koji je MVP promptno reagovalo i spriječilo pokušaj manipulacije i daljeg dezinformisanja, kako učesnika i posjetilaca sajma, tako i šire javnosti – dodaje se u saopštenju. r p

Evropski savez samostalno na izborima u Budvi

Petar Odžić nosilac liste

PODGORICA – Evropski savez će na ponovljene izbore u Budvi izaći samostalno, a nosilac liste će biti mr Petar Odžić - odlučeno je na organima tog saveza u Budvi.

Listu će, kako su kazali, osim članova SDP, SD i LP, činiti građani kao nestranački kandidati za odbornike.

- Lista je sastavljena od mladih, obrazovanih ljudi, ali i iskusnih u svojim branšama.

Prof. dr Darko Trifunović o ruskom hibridnom ratu čiji se pripadnici obučavaju u Srbiji i regionu

Nema kazni za obuku proruskih aktivista –iako je to krivično djelo

BEOGRAD - Uoči izbora u Moldaviji i referenduma o EU, koji se održavaju 20. oktobra, vlasti te zemlje objavile su da su planirani nasilni neredi, a ljudi za to obučavani su u Rusiji, Srbiji i BiH, odnosno Republici Srpskoj, dok su državljane Moldavije i Srbije obučavali nekadašnji pripadnici grupe Vagner. U Moldaviji je pretreseno više od sto stanova, zaplijenjeno je oružje i novac raznih valuta i mnogi su pohapšeni...

Svi znaju za kampove

Postavlja se pitanje odakle kampovi za obuku u Srbiji, ko ih odobrava i kontroliše?

- Rusija uz pomoć ruske obavještajne mreže u Srbiji, Republici Srpskoj, Makedoniji i Crnoj Gori već duže vrijeme sprovodi hibridni rat na ovim prostorima i za njega koristi građane ovih država - objašnjava dr Darko Trifunović, profesor na Fakultetu za bezbjednost u Beogradu za Pobjedu.

On podsjeća da su ljudi za pripremu državnog udara u Crnoj Gori obučavani u kampu na Zlatiboru, da se kampovi za obuku u Srbiji ne kriju, da se u njih dovode i djeca kao i da je do prije dva mjeseca bio kamp i u Nišu. Trifunović kaže da je u pomenutim državama agresija krivično djelo i da svi koji u agresiji učestvuju ili je podstrekuju na bilo koji način mogu krivično da odgovaraju za što su zaprijećene kazne.

- Međutim, vlasti ovih država apsolutno to ignorišu jer su najviši vrhovi vlasti izrazito proruski orijentisani - kaže Trifunović.

kada je počeo

ruSki uticaj Napominjući da je ruska mreža rasprostranjena i na Kosovu, Trifunović objašnjava da je nakon Titove smrti osamdesetih godina Srbiju kao ključnu državu regiona preuzela ruska služba, ali da je slična sudbina zadesila i druge republike, posebno Hrvatsku. - U Srbiji je ruska služba najizraženija… Mirjana Marković je diktirala što će se dešavati, njena majka je bila agent NKVD-a, Marković je umrla u bolnici KGB-a. Sa druge strane, čitav vojni vrh je bio u toj ruskoj mreži na čelu sa generalom Acom Vasiljevićem i Veljkom Kadijevićem koji je umro u Moskvi - podsjeća Trifunović.

koga finanSira ruSija Tvrdeći da Srbija kao mala država ne može da se odupre ruskom uticaju, jer su institucije paralisane zbog djelovanja izrazito proruske političke mafije, Trifunović tvrdi: - Svi kriminalci, njihove grupe i podgrupe naslonjeni su na specijalnu rusku jedinicu koja se zove 29 – 155. Ona je u sadejstvu sa FSB-om i drugim ruskim službama koje kontrolišu sve od političkih mafijaša do organizovanih kriminalnih grupa. Svi klanovi - od kavačkog i škaljarskog do Belivuka, Darka Šarića… ruski su orijentisani i nabavljaju kokain ruskom linijom iz Latinske Amerike. U makedonskoj vladi sjede ljudi koji rade u različitim ruskim fondacijama od Korčakova do Konstantina Malofejeva. Oni hoće da otrgnu ove prostore od Evrope da ruski interes prođe ovu-

Poslanica PES-a krenula stopama partijskog kolege

Dokazali smo svojim djelovanjem da politika može biti i časno zanimanje. Dokazali smo da umijemo upravljati gradom. Obećavamo da ćemo sedamnaestog novembra Budvi donijeti promjene koje su nužne - stoji u saopštenju. Bićemo, dodali su, stub tih promjena.

- I vratićemo Budvi stari sjaj. Budva će opet biti grad kakav zaslužuju svi njeni građaniporučili su iz Evropskog saveza. r. p.

PODGORICA – Poslanica

Pokreta Evropa sad Jelena Nedović koristila je sinoć službeni automobil, vidi se na fotografijama koje je objavila Pobjeda.

Ona je krenula stopama partijskog kolege Vasilija Čarapića, koji se prošle subote našao u centru pažnje nakon što je prevozio dušek u Podgorici službenim automobilom. Na fotografijama koje objavljuje Pobjeda vidi se automobil „opel astra“, registarskih oznaka PG-CGJ33, koji je prema skupštinskoj evidenciji službenih vozila zadužila Ne-

dović, parkiran ispred hotela „Trebjesa“ u Nikšiću. Prema javno dostupnim podacima sa sajta Skupštine Crne

Gore, može se ostvariti uvid u to koji službeni automobil koristi svaki član parlamenta. Tako se može primijetiti da Ne-

da i da mi budemo prva nji-

pravci djelovanja

Ocjenjujući da su ruski operativci doveli NATO bombe 1999. godine, Trifunović navodi da sada ruski uticaj ide iz nekoliko pravaca. - Prvi pravac su proruske stranke i političari, drugi su mediji - preko sto ruskih portala djeluje u pravcu Srbije bez impresuma i obilježja o vlasništvu, kao i televizije sa nacionalnom frekvencijom poput Pinka i Hepija, zatim djelovi SPC – Amfilohije je proklinjao svakog ko je protiv Rusije i na kraju djelovi prosvjete, naročito neki univerzitetski profesori.

Što je uradila Srbija? Srbija je uradila i dobre stvari: protjerala je ruskog potpukovnika Klebana, nije dala diplomatski status ruskom humanitarnom centru u Nišu, učinila je sve da spriječi državni udar u Crnoj Gori i Makedoniji iako su u tome učestvovali i njeni stanovnici, od država regiona dala je najveću pomoć Ukrajini - Njujork tajms je nedavno objavio da je Srbija u vrijednosti više od 800 miliona evra izvezla oružje u Ukrajinu - navodi Trifunović i ističe da Srbija, kao mala zemlja, ne može da uradi mnogo kada se Rusija ustremi na nju i kada SAD i ostali ne daju znake da hoće da pomognu. - Srbija je oteta država koja ima probleme - zaključio je Trifunović. v. cvejiĆ

dović koristi pomenuti „opel“, proizveden 2018. godine. Prošle sedmice na društvenim mrežama objavljene su fotografije na kojima se vidi kako Čarapić prevozi privatne stvari službenim automobilom, da bi poslanik PES-a ubrzo reagovao rekavši da je auto zapravo koristio u službene svrhe. Nedugo nakon toga, on se predomislio, rekavši da priznaje grešku, nakon čega je uputio izvinjenje građanima „zbog neprimjerenog korišćenja automobila Skupštine“. Šef poslaničkog kluba PES -a nakon svega vratio je službeni automobil. r. p.

hova udarna pesnica - kaže Trifunović.

Darko Trifunović

Štand na privrednom sajmu u kineskoj provinciji Guangdžou

Auto koji vozi Jelena Nedović sinoć na Trebjesi

Predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji smatra da se statistika zloupotrebljava u političke svrhe

PODGORICA - Cilj Beograda bio je da se što veći procenat građana izjasni kao Srbi. Tome je prethodila propagandna mašinerija, na čijem su čelu bili SPC i patrijarh Porfirije, kao i predsjednik Aleksandar Vučić, te gotovo svi mediji u Srbiji i Crnoj Gori. Ipak, čini se da je ovaj popis zaustavio trend ,,rascrnogorčavanja“ i da je teško zamislivo da će procenat Srba i dalje rasti, rekla je za Pobjedu Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji.

POBJEDA: Što Vama govore rezultati popisa, je li Crna Gora građanska država i ko pokušava da to omalovaži?

BISERKO: Crna Gora je sekularna država koja je izložena intenzivnoj klerikalizaciji od 2020. godine. To je nametnula Srpska pravoslavna crkva (SPC) pod direktnom kontrolom Beograda. Srbija od devedesetih godina pokušava da obezvredi crnogorski identitet i nikada suštinski nije prihvatila odvajanje Crne Gore. Sticajem okolnosti, 2020. godine vlast su preuzele prosrpske i proruske partije koje su nastojale da u što većoj mjeri nametnu srpski identitet poništavanjem svega što je crnogorsko. Posljednji popis pokazuje da se 41,1 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci, a 32,9 odsto kao Srbi. U normalnim zemljama, popis služi kao putokaz za izvršnu vlast za definisanje određenih politika (demografskih, ekonomskih). Međutim, popisivanjem nacije, jezika i vjere, popis se zloupotrebljava u političke svrhe. Cilj Beograda bio je da se što veći procenat građana izjasni kao Srbi. Tome je prethodila propagandna mašinerija, na čijem su čelu bili SPC i patrijarh Porfirije, kao i predsjednik Vučić, te gotovo svi mediji u Srbiji i Crnoj Gori. Posljed-

PODGORICA – Poslanik

Socijaldemokrata Branislav Nenezić saopštio je da izjava ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u kojoj na osnovu rezultata popisa najavljuje reviziju biračkog spiska - nema nikakvog dodira sa realnošću.

Nenezić je naveo da je Šaranović najavio da će „svaki pojedinačni podatak o biraču biti temeljno analiziran, a onda i provjeren, kako bi se utvrdio osnov upisa u birački spisak“, te da će u bliskoj saradnji sa Monstatom pristupiti analizi podataka dobijenih sprovedenim popisom, a koji su od važnosti za birački spisak Crne Gore. - Ovim ministar, što nas ne čudi, pokazuje da nije ni pročitao Zakon o popisu stanovništva Crne Gore koji u članu 29 jasno kaže da se individualni podaci i upitnici za popis prikupljeni popisom koriste isključivo u statističke svrhe, te da ih Monstat ne može ustupati drugim fizičkim i prav-

Biserko: Popis zaustavio trend ,,rascrnogorčavanja“

nji popis pokazao je rast srpske zajednice za nekoliko procenata, doduše, ne onoliko koliko je Beograd očekivao. Istoričar Aleksandar Raković je čak tvrdio da bi moglo biti više od 40 odsto Srba. Politika Beograda posljednjih nekoliko decenija bila je usmjerena na „rascrnogorčavanje“. Podsjećanja radi, Dobrica Ćosić u svom Dnevniku bilježi: „Iz Crne Gore stižu vi-

jesti da je to rasrbljeno i raznjegoševljeno pleme, zavedeno amerikanizmom i hedonizmom progresa, oduvijek neradno, zamamljeno novim, najviše turističko-špekulantskim mogućnostima za nerad i lak, prijatan život. Na popisu iz 1991. krenulo je u separatističku politiku.“

Na popisu iz 1991. godine, 61 odsto stanovništva izjasnilo se kao Crnogorci, dok je de-

vet odsto izjavilo da su Srbi. Dolaskom na vlast te koalicije 2020. godine, intenzivno se radilo na razgradnji crnogorstva, jer je u suštini to bio rat identitetskih politika. Može se zaključiti da je politika Beograda uz svojevrsni identitetski rat bila veoma uspješna, posebno od 2020. godine, kada su na vlast, uz podršku SPC i Beograda, došle prosrpske i proruske partije.

Ipak, čini se da je ovaj popis zaustavio trend ,,rascrnogorčavanja“ i da je teško zamislivo da će procenat Srba i dalje rasti.

POBJEDA: U Srbiji nema prave informacije o popisu stanovnika u Crnoj Gori, već se samo govori koliko se uvećao broj Srba i koliko ljudi govori srpskim jezikom. Što Srbija hoće sa podatkom da je porastao broj Srba, opet nijesu većina i ne govori većina stanovnika srpskim jezikom?

BIS ERKO: Ciljevi Srbije su jasni – da vrati Crnu Goru u svoje okrilje. Crna Gora je konstantni prioritet srpskog nacionalizma i teško je vjerovati da će se to uskoro promijeniti. Kako su se promijenili zapadni prioriteti na Balkanu, uz pomjeranje fokusa ka bezbjednosti, ni EU ni SAD se neće posebno baviti crnogorskim pitanjem, odnosno crnogorskim identitetom. Veoma kasno su shvatili suštinu promjena iz 2020. godine i ulogu SPC u tome. Nažalost, srpski mediji veoma površno prate zbivanja u Crnoj Gori, pa time i popis. Konstatuje se povećanje broja Srba, bez ulaženja u dugogodišnji inženjering koji se vodi iz Beograda. Nema ni pomena o stalnoj manipulaciji sa tzv. seljenjem birača, bilo da je riječ o Crnoj Gori, Republici Srpskoj ili samoj Srbiji. To je značajno doprinijelo rezultatima izbora iz 2020. godine, ali i popisu. POBJEDA: Zašto se uporno negira crnogorska nacija? U taj projekat su se uključi-

Poslanik SD-a saopštio da izjava ministra unutrašnjih poslova u kojoj na osnovu rezultata popisa najavljuje reviziju biračkog spiska - nije realna

Nenezić: Šaranović poziva Monstat na kršenje zakona

nim licima - navodi Nenezić. Podsjeća da je Zakonom takođe definisano da se navedeni podaci ne mogu koristiti u svrhu utvrđivanja obaveza građana, niti kao dokaz za ostvarivanje prava građana. - Dakle, i najvećem pravnom laiku je suština jasna - Monstat ne smije sa MUP-om podijeliti niti jedan podatak više od onoga koje su podijelili sa građanima, niti se navedeni podaci mogu koristiti za eventualnu reviziju biračkog spiska. Bilo kakav zahtjev ministra Šaranovića ka Monstatu tog tipa bio bi otvoren poziv direktoru i ostalim odgovornim licima u Monstatu na kršenje Zakona o popisu stanovništva Crne Go-

re zbog kojeg bi oni morali odgovarati – naveo je Nenezić. Dodao je da se, s druge strane, nada i vjeruje da će MUP vrlo

ozbiljno pristupiti reviziji biračkog spiska u cilju eliminisanja birača iz susjedstva koji na nezakonit način posjedu-

ju državljanstvo Crne Gore i neke od drugih država i koji, uprkos toj činjenici, nezakonito ostvaruju svoje biračko pravo u Crnoj Gori.

- Kako je Tužilaštvu već predat materijal ovim povodom, vjerujem da će MUP, u saradnji sa Tužilaštvom koja bi, za razliku od ove sa Monstatom, bila zakonita, ukloniti sva lica koja u Crnoj Gori nezakonito ostvaruju biračko pravo, a koja su u velikoj mjeri promijenila ishod izbora u Podgorici i Kotoru, ali i ranije u Nikšiću i mnogim drugim sredinama u Crnoj Gori, svakako uključujući i parlamentarne i predsjedničke izbore – zaključio je Nenezić.

li pojedini istoričari, svi političari na vlasti, ali najviše Crkva - od njenog učinka u preobraćanje ljudi, vjerski i nacionalno, političari mnogo očekuju. Što u tom poslu dobija Crkva, a što političari?

BISERKO: Crna Gora je u datim geostrateškim okolnostima veoma značajan prostor, s obzirom na izlaz na Jadransko more, prije svega. Srbija svakako želi da izađe na more, što bi joj dalo mnogo veću stratešku relevantnost. U tom smislu, svi su na istom zadatku – jedan broj istoričara (kao ključni propagandisti), političari i SPC, koja je glavni instrument prekograničnog djelovanja. POBJEDA: Do kada će EU i SAD tolerisati ponašanje Srbije kojim se destabilizuje region: zabrana ulaska umjetnicima i drugim licima, razni pogrdni nazivi - ,,ustaše“, ,,milogorci“? Zašto se iz Srbije potencira neprestana svađa sa susjedima?

BISERKO: Stalno se vraćam na isto - zbog svog centralnog položaja na Zapadnom Balkanu, Zapad već decenijama toleriše Srbiju i vodi politiku podilaženja prema njoj. Nijesam baš sigurna da će ta politika dati rezultate. Takav stav Zapada svakako utiče na arogantno ponašanje Beograda, koji u svojoj politici balansiranja sa Istokom i Zapadom održava svoje aspiracije. To do daljnjeg drži region pod stalnom tenzijom i nepovjerenjem prema Beogradu. Violeta CVejić

Šaranović je dan ranije kazao da će, imajući u vidu da su objavljeni rezultati popisa, formirati specijalizovani tim čiji će zadatak biti da u bliskoj saradnji sa Monstatom pristupi analizi podataka dobijenih popisom, a od važnosti su za birački spisak Crne Gore.

- Ministarstvo unutrašnjih poslova dalo je snažan doprinos da Monstat nakon sprovedenog popisa postupak obrade podataka sprovede na nikada transparentniji i pouzdaniji način u istoriji sprovođenja popisa u Crnoj Gori, pa znamo da će nastavak naše saradnje biti na dalju korist javnog interesa - naveo je Šaranović. Kazao je i da dobijanje rezultata popisa nakon 13 godina predstavlja ključni trenutak za temeljnu reviziju biračkog spiska. Zbog toga, dodaje, ovakva odluka ima za cilj da se pristupi analizi dobijenih podataka, a fokus je stavljen na popisane punoljetne državljane Crne Gore. R. P.

Sonja Biserko

Branislav Nenezić

Piše: Branko VUJOVIĆ

S obzirom na to da je tema privatizacije KAP-a i svega onoga što se kasnije dešavalo često predmet zloupotreba u dnevno-političke svrhe, smatram da je neophodno da javnosti prezentujem istinu - da bi se bolje razumjelo donošenje odluke o davanju garancija za KAP. Ova tema je bila zlonamjerno i politikanski pominjana i u posljednjoj kampanji za lokalne izbore u Podgorici, ali sam čekao da se izborni proces okonča, pa da razobličim i sve zablude koje zlonamjerni imaju.

Od mog spektakularnog privođenja, zbog odluke Vlade o kreditnom zaduženju za KAP, kada ja nijesam bio član Vlade, za nešto što je urađeno u svemu u skladu sa zakonom, prošle su tri i po godine.

PRIVOĐENJE

Zašto su tadašnji specijalni tužilac Milivoje Katnić i tužiteljka Lidija Vukčević mene izabrali za takvo privođenje i pored činjenice da sam se uvijek odazvao na usmeni poziv tuzilaštva u svojstvu građanina (bez advokata), to oni znaju, to je pitanje njihove moralne i profesionalne odgovornosti. Nezvanične infomacije koje imam, neću iznositi ovom prilikom.

U vrijeme svjetske ekonomske krize krajem 2008. i 2009. godine, koja je u najvećoj mjeri pogodila proizvodnju aluminijuma, KAP nije bio u mogućnosti nastaviti proizvodnju zbog velikih gubitaka. Činjenica da je cijena aluminijuma na LME-u sa 3.290 dolara/toni u julu 2008. pala na 1.300 dolara/toni krajem februara 2009. godine dovoljno govori o ugroženosti proizvodnje aluminijuma u Crnoj Gori, posebno kada se ima u vidu da je proizvodna cijena u KAP-u bila oko 2.300 dolara/toni. Dakle, u periodu krize KAP je pravio gubitak od oko 1.000 dolara po toni.

Mnoge, pa i najrazvijenije, zemlje su podržale svoju aluminijumsku industriju u vrijeme svjetske ekonomske krize, u cilju očuvanja tih kapaciteta. Dilema pred Vladom je bila ugasiti KAP i Rudnik boksita Nikšić sa preko 4.000 zapo-

Politička zloupotreba slučaja privatizacije KAP-a, uskoro tužbe

šljenih ili kroz državnu pomoć očuvati proizvodnju aluminijuma, imajući u vidu značaj rada KAP-a za ekonomiju Crne Gore.

OTPREMNINE

Između ostalog, rezultat takve odluke jeste u činjenici da je za 2.370 radnika KAP-a i RBN isplaćena otpremnina u prosjeku 13.000 eura (za koju je utrošeno 30 miliona eura), a u radnom odnosu u KAP-u sačuvano je 1.350 radnika, a u RBN 300 radnika. Vlada je u saradnji sa većinskim vlasnikom potpisala Memorandum o zajedničkoj saradnji i opštem dogovoru između Vlade CG i En+gurpe kojim je, između ostalog, predviđeno:

Da većinski vlasnik odustane od arbitraže koja je započeta u Frankfurtu, kojom je tužio državu za 47 miliona eura; Da većinski vlasnik prenese 50 odsto akcija na državu da bi država imala svog predstavnika u Odboru direktora, sa pravom veta, radi praćenja realizacije obaveza iz Ugovora o poravnanju; Da većinski vlasnik i država odustanu od svojih potraživanja prema KAP-u i da drža-

va izda garancije u iznosu od 135 miliona eura.

Odluka o prihvatanju Memoranduma, odnosno izdavanju pet državnih garancija u iznosu od 135 miliona eura donijeta je na sjednici Vlade od 4. juna 2009. godine, ja nijesam bio ministar, niti član Vlade. Na toj sjednici su, između ostalog, donijeti sljedeći zaključci: Tačka 4: ,,Zadužuje se Ministarstvo za ekonomski razvoj da u najkraćem roku u saradnji sa KAP-om i RBN dostave Komisiji za kontrolu državne podrške i pomoći Plan restrukturiranja tih kompanija“, što je Ministarstvo i realizovalo. Tačka 5: ,,Zadužuje se Komisija za kontrolu državne podrške i pomoći da u kontekstu Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji (član 3, stav 1 Uredbe o bližim kriterijumima, namjeni i uslovima dodjele državne pomoći) informiše Evropsku komisiju o modelu državne pomoći KAP-u i RBN“, što je i urađeno od strane Komisije. U skladu sa obavezama iz Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji, jedan od kriterijuma za otvaranje poglavlja 8 bio je da se u oblasti državne pomoći ispuni puna usaglašenost nacionalnih propisa u ovoj oblasti sa evropskim zakonodavstvom. Donošenjem Zakona o kontroli državne podrške i pomoći 8. maja 2007. godine u Skupštini CG (sa odgovarajućom uredbom) koji je u primjeni u pravnom sistemu Cr-

Mnoge, pa i najrazvijenije zemlje su podržale svoju aluminijumsku industriju u vrijeme svjetske ekonomske krize, u cilju očuvanja tih kapaciteta. Dilema pred Vladom je bila ugasiti KAP i Rudnik boksita Nikšić sa preko 4.000 zapošljenih ili kroz državnu pomoć očuvati proizvodnju aluminijuma, imajući u vidu značaj rada KAP-a za ekonomiju Crne Gore

ne Gore, taj uslov je ispunjen pa je Crna Gora otvorila poglavlje 8. Dakle, ne primjenjuje se drugi propis kada je u pitanju državna pomoć. To, nažalost, nije jasno državnom tužilaštvu (tužiteljki Vukčević i tadašnjem specijalnom tužiocu Katniću), niti ,,sudskim vještacima“ (Popović, Rakočević, Šabović), niti ,,državnim revizorima“ iz DRI (Milović, Perović). Nakon što sam imenovan za ministra ekonomije (10. juna 2009. godine), sprovedeni su zaključci Vlade, u svemu u skladu sa važećim propisima. Da je to tako potvrđuju i mišljenja Vrhovnog državnog tužilaštva i zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

Pripremljen je Plan restrukturiranja, proslijeđen Kosmisiji za kontrolu podrške i pomoći, koja je jedina nadležna za ocjenu njegove valjanosti. U radu te komisije učestvovao je predstavnik Evropske komisije, a Komisija je dala pozitivno mišljenje na taj plan. Ministarstvo ekonomije je na osnovu tog plana i obaveza iz Memo-

dine potvrđuje da ne zna koji član Uredbe o bližim kriterijumima, namjeni i uslovima o dodjeli državne podrške i pomoći se primjenjuje. Poziva se pogrešno na član 29 te uredbe koji se odnosi na pomoć za sanaciju, a ne na Plan restrukturiranja, koji je obuhvaćen članovima 30 i 31 te uredbe. Tako da su svi izvještaji sudskih vještaka i DRI pogrešni. Čudno je da sudski vještaci iz moralnih i profesionalnih razloga nijesu upozorili tužiteljku Vukčević na tako krupnu grešku (iz neznanja ili loše namjere) i nastavili da rade izvještaje po naredbi iako se ona odnosi na sanaciju, a ne na restrukturiranje. Član 30 ne predviđa izdavanje garancija niti kontragarancija, niti zaloga za izdate kredite, pa ne stoji naredba vještacima ,,da ocjene koju vrstu garancija za vraćanje dodijeljene pomoći je korisnik garancije bio obavezan da dostavi“.

Iz navedenog se jasno vidi da se kod pomoći KAP-u i RBN-u primjenjuje Zakon o kontroli državne podrške i pomoći, sa odgovarajućim uredbama, a ne, kako se u naredbi o sprovođenju istrage navodi, Zakon o državnoj imovini, niti Odluka o sadržaju i načinu podnošenja zahtjeva pravnih lica za izdavanje garancija.

randuma, pripremilo prijedlog ugovora o poravnanju sa većinskim vlasnikom, koji je proslijeđen Vladinim komisijama i Vladi. Vlada je prihvatila ponuđeni prijedlog ugovora o poravnanju i zadužila mene, kao ministra ekonomije, da potpišem taj ugovor. Plan, između ostalog, sadrži informacije: akcioni plan, kratak opis preduzeća, opšte ciljeve, strukturu akcijskog kapitala, poslovno okruženje, opis poslovnih aktivnosti, kadrovsko restrukturiranje, finansijsko stanje, definisanje strateških ciljeva, ekonomsko finansijsku analizu, bilans stanja i bilans uspjeha, SWOT analizu, procjenu novčanih tokova…

Da je Ugovor o poravnanju (kao i svi ugovori o privatizaciji) u skladu sa međunarodnim standardima potvrđuje i činjenica da smo pred međunarodnom arbitražom dobili sve sporove koje su pokrenuli vlasnici akcija privatizovanih preduzeća.

NAREDBA

Tužiteljka Vukčević u svojoj naredbi od 29. aprila 2021. go-

U izvještajima tužioca i vještaka ne analizira se Plan restrukturiranja (po kome je odobrena državna pomoć), kao osnovni dokument, niti članovi 30 i 31 Uredbe koji se tiču bižih uslova dodjele državne podrške i pomoći po ovom osnovu. Dakle, u njihovim izvještajima ima mnogo kontradiktornosti, koje su posljedica neznanja ili loših namjera o čemu bi javnost trebalo da bude detaljno informisana. Sudski vještaci navode da je VDT 27. novembra 2009. godine dalo pravno mišljenje kojim je potvrđeno da izdavanjem garancija nije povrijeđeno nijedno pravo predviđeno zakonima Crne Gore. Takvo mišljenje je dao i zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore 25. juna 2010. godine. Iako su sve ovo naveli sudski vještaci, to ne pominju u rezimeima, niti u zaključcima nalaza, pa pored svega ovoga konstatuju da je proces urađen suprotno zakonskim propisima.

KAP i MEK su pripremili i proslijedili svu potrebnu dokumentaciju u skladu sa zakonom. Sva kreditna sredstva su utrošena u skladu sa namjenom uz potrebnu dokumentaciju koju je pripremilo Ministarstvo finansija, a Vlada donijela odgovarajuće odluke (supotno mišljenju vještaka Šabovića).

Da bi se akcije sa dotadašnjeg vlasnika prenijele na državu, bilo je potrebno izvršili deblokadu, pa ih prenijeti na državu i blokirati ih. Za vještaka Šabovića sve ovo je značilo da su akcije slobodne – što očigledno nije tačno. Nije tačno, kako se navodi na strani 10 zapisnika DRI (predzadnji stav), da Ministarstvo ekonomije nije imalo redo-

Postrojenje Kombinata aluminijuma

van nadzor nad sprovođenjem obaveza iz Plana restrukturiranja (odnosno Ugovora o poravnanju). Izvještaji su podnijeti 31. maja 2010, 31. oktobra 2010, zatim 30. novembra 2011. i 31. decembra 2012. godine

Državni revizor smatra da je za državu bilo povoljnije da nije odobrila državnu pomoć, već da je raskinula Ugovor o prodaji, preuzela sve akcije, platila trošak po osnovu započete arbitraže u iznosu od 47 miliona eura, ali onda bi država morala platiti dug većinskom vlasniku od oko 70 miliona eura. Država bi i tada morala obezbijediti sva sredstva za socijalni program, radni kapital, dug bankama, dug Montenegro bonusu… Dakle, uz troškove iz Ugovora o poravnanju još 117 miliona eura. Nevjerovatno da je ovakva glupost prošla Senat DRI, poznajući neke članove, ako su uopšte čitali izvještaj revizora Milovića.

GaRanCije

Bilo je za očekivati da će neki od državnih organa koji su se bavili ovim problemom utvrditi činjenice koje se tiču opravdanosti ovakve odluke Vlade, a imajući u vidu izvještaje kojima se to potvrđuje. Da su tako uradili, što je bilo za očekivati, utvrdili bi da je u periodu 2009 – 2020:

Socijalnim programom, kao

što je već navedeno, riješeno je pitanje 2.370 radnika, za što je utrošeno 30 miliona eura. Ja sam od strane Vlade bio zadužen za realizaciju socijalnog programa koji je u saradnji sa sindikatom KAP-a i RBN-a sproveden bez ijedne primjedbe.

Isplaćeni su iznosi neto zarada 95.486.000 eura (u prosjeku 700 eura neto, po radniku). Naknadno su isplaćene otpremnine u iznosu od 10.952.000 eura.

Plaćeni su porezi i doprinosi u iznosu od 78.548.000 eura Ostali troškovi zarada u iznosu od 8.141.000 eura.

Plaćeni indirektni porezi u iznosu od 9.417.000 eura. Prihodi državnih preduzeća Željeznice i Luke Bar, od KAP-a, iznosili su 39 miliona eura.

Pored toga, izvoz aluminijuma u tom periodu iznosi oko 1.150.000.000 eura i značajno popravlja spoljnotrgovinski bilans. U tom periodu u KAP je investirano preko 100 miliona eura, a nakon stečaja u KAP-u je ostalo zapošljeno 600 radnika, a u RBN-u 300 radnika. Pri tome, proizvodnja u KAP-u generisala je značajne prihode i drugim kompanijama iz Crne Gore. Te kompanije su zapošljavale radnike, plaćale poreze i doprinose i na taj način punile budžet Crne Gore. O radu ovakvih ,,sudskih vještaka i revizora“ neka cijene oni koji su ih angažovali ili oni koji su im nadređeni. Što se tiče bivšeg specijalnog tužioca Katnića i tužiteljke Vukčević, nadam se da će nadležni organi preduzeti adekvatne mjere na osnovu tužbe koju ću podnijeti.

Ministarstvo ekonomskog razvoja i USSCG zadovoljni rezultatima ograničenja marži na osnovne životne namirnice

,,Limitirane cijene“ uticale na stabilizaciju inflacije

Imajući u vidu sveobuhvatnost akcije ,,Limitirane cijene“, kao i činjenicu da se odnosi na veletrgovine i maloprodajne lance, te da se primjenjuje u više od 80 odsto ukupnih maloprodajnih objekata u Crnoj Gori, izvjesno je da je uticala na stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica i bez ugrožavanja kontunuiteta snabdjevenosti dovela do očekivanih i željenih rezultata, pri čemu privredna djelatnost trgovaca nije ugrožena – kazali su Pobjedi iz MER-a

PODGORICA – Rezultati akcije ,,Limitirane cijene“, koju je Vlada započela prije mjesec i po, biće poznati tek u februaru iduće godine, imajući u vidu da traje do 31. januara. Očekuje se da će akcija uticati na poboljšanje životnog standarda građana, posebno imajući u vidu uvećanje plata kroz program ,,Evropa sad 2“ – rečeno je Pobjedi iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) kojim rukovodi ministar Nik Đeljošaj.

Očekuju, kako navode, da će odluka Vlade o limitiranju cijena, odnosno ograničavanju marži na 71 vrstu proizvoda, odnosno preko 1.000 artikala, uticati, ne samo na stabilizaciju cijena tih proizvoda, već i njihovo snižavanje u prosjeku za 20 odsto.

najniži nivo

Osvrćući se na podatke Monstata, iz MER-a ukazuju da je u septembru zabilježen najniži nivo inflacije u posljednjih nekoliko godina. Inflacija je najviše rasla 2022. godine, kada je ukupno iznosila 17,2 odsto, odnosno 28,9 odsto kada je riječ o hrani i sokovima. U 2023. godini stopa inflacije je iznosila ukupno 4,3 odsto, u grupi prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića 1,7 odsto, dok je u 2024. godini u septembru godišnja

stopa inflacije iznosila jedan odsto.

- Imajući u vidu sveobuhvatnost akcije ,,Limitirane cijene“, kao i činjenicu da se odnosi na veletrgovine i maloprodajne lance, te da se primjenjuje u više od 80 odsto ukupnih maloprodajnih objekata u Crnoj Gori, izvjesno je da je akcija ,,Limitirane cijene“ 44. vlade uticala na stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica i bez ugrožavanja kontunuiteta snabdjevenosti dovela do očekivnih željenih rezultata, pri čemu privred-

na djelatnost trgovaca nije ugrožena – kazali su Pobjedi iz MER-a. Istog stava su i u Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) koja je 1. oktobra prezentovala sindikalnu potrošačku korpu (SPK) za treći kvartal koja je iznosila 2.000 eura, u kojoj se najveći troškovi odnose na prehrambene proizvode.

- Već tada smo najavili da će akcija ,,Limitirane cijene“ obuhvatiti veliki broj proizvoda iz SPK, te da će se to sigurno pozitivno odraziti na smanjenje ove kategori-

je troškova. Imajući u vidu da je Monstat prije nekoliko dana objavio da je indeks potrošačkih cijena pokazao da je u septembru zabilježena deflacija, na to je definitivno uticala navedena akcija ograničavanja marži. Svakako je dobro što će trajati do 31. januara, a nadamo se da će Vlada imati razumijevanja te je produžiti barem do ljetne sezone, posebno ukoliko u mjesecima koji nam predstoje akcija pokaže dobre rezultate – ukazuju iz USSCG.

Kazne

Na pitanje Pobjede koliko trgovci poštuju odluku Vlade o ograničenju marži, iz MER-a navode da se poštuje u velikoj mjeri, te da tržišna inspekcija sprovodi intenzivne kontrole. - Zakon propisuje kazneni raspon od 5.000 do 10.000 eura za trgovce koji ne poštuju odluku o ograničavanju marži. Od početka primjene odluke 6. septembra do 1. oktobra, inspektori su izvršili 89 kontrola tokom kojih je utvrđeno 13 nepravilnosti, za koje su izdata 22 prekršajna naloga u iznosu od 60.500 eura. Nakon što je tržišna inspekcija postala sastavni dio MER-a, od 9. do 16. oktobra izvršene su 184 kontrole u svim područnim jedinicama, pri čemu nijesu utvrđene nepravilnosti – navode iz MER-a.

USSCG je stava da upravo inspekcije imaju glavnu ulogu, ocjenjujući da kazne treba povećati ukoliko se procijeni da trgovci svjesno rizikuju i plaćaju kaznu, ukoliko im je benefit kršenja odluke Vlade veći od izrečene kazne. Upitani da li je došlo do povećanja cijena drugih proizvoda koji nijesu obuhvaćeni akcijom, iz MER-a tvrde da nije, dodajući da tome u prilog govori i stopa inflacije koja je u septembru iznosila jedan odsto. USSCG, kako nam je rečeno, nema informaciju o povećanju ostalih cijena, ali ima saznanja da se cijene proizvoda koji nijesu obuhvaćeni akcijom značajno razlikuju od objekta do objekta. - Tako da se sigurno mogu ostvariti značajnije uštede ukoliko se povede računa i dobro odradi skeniranje tržišta od strane potrošača. Svakako bi se i tim velikim razlikama u cijenama pojedinih artikala trebalo stati na kraj, jer su cijene pojedinih proizvoda višestruko veće u poređenju sa cijenama istih artikala u razvijenim zemljama Evrope. Imajući u vidu visinu zarada, a uz veće cijene, jasno je zašto potrošačka moć naših građana i dalje značajno zaostaje za prosjekom EUkažu iz USSCG. Na pitanje Pobjede da li se ovakvim akcijama može riješiti problem visokih cijena hrane u Crnoj Gori, iz USSCG kažu da može djelimično. - Svakako bi bilo potrebno uključiti i ostale mehanizme zaštite da bi se rast cijena dugoročno zaustavio, jer je sasvim jasno da se cijene nikada neće vratiti na one iznose od prije nekoliko godina. Potrebno je omogućiti konkurenciji iz ove oblasti da uđe na naše tržište čime bi se dodatno pojačala konkurencija, a samim tim trka između trgovinskih lanaca postala još veća – ocjenjuju iz USSCG. Ukazuju i da bi država trebalo da razmotri mogućnost ponovnog vraćanja robnih rezervi za osnovne životne namirnice da ne bismo došli u situaciju da ponestanu, te da u nepredviđenim okolnostima, kakve su bile tokom pandemije, zavisimo od uvoza tih proizvoda.

M. LeKoviĆ

Nik Đeljošaj

Zabrinjavajući podaci o nasilju u porodici ukazuju da policija i tužilaštvo moraju da ojačaju kapacitete i budu svjesni posljedica svojih odluka

Bez snage i političke volje, država je nemoćna pred nasilnicima

PODGORICA – Uprkos apelima, specijalnim uputstvima koji dolaze iz Vrhovnog državnog tužilaštva, protestima, nasilje u porodici u Crnoj Gori ne jenjava, već sudeći prema saopštenjima Uprave policije epidemija bukti.

Samo u prethodna dva dana je prijavljeno pet slučajeva širom država –D.M. iz Podgorice je brataničnu udario drvenom letvom po ruci i gađao je drvenim cjepanicama nakon svađe, Podgoričanin D.T. je zadržan jer je pred djecom vrijeđao ženu i drskim i bezobzirnim ponašanjem narušio duševni integritet supruge, unijevši joj se u lice „nakon kraće verbalne rasprave i upućujući riječi zbog kojih je osjetila strah i uznemirenost“, kako piše u saopštenju UP. R.G. jer zadržan jer je pred malim djetetom, pod uticajem alkohola, udario suprugu, a zatim rukom počupao za kosu i tako vukao kroz čitavu kuću, kako bi je izbacio. Dodaju da je D.P. je zadržan zbog osnova sumnje da je lako tjelesno povrijedio maloljetnog sina i suprugu, tako što je, nakon verbalne rasprave zadao više udaraca zatvorenom šakom u predjelu glave supruzi, zatim više udaraca po tijelu, nakon čega je maloljetnog sina udario nogom u predjelu koljena, i u lice.

U Bijelom Polju je A.S bio nasilan prema vanbračnoj supruzi, tako što je udario pesni-

com u predjelu desne ruke, i nanio joj tjelesne povrede koje je konstatovao ljekar specijalista. Takođe, iz ODT Bijelo Polje je saopšteno da je on nasilan prema njoj od 20. avgusta, kada se ona porodila. U Bijelom Polju je V.J. prijetio ćerki i njemu je određeno zadržavanje do 72 sata. ODT u Pljevljima je odredilo zadržavanje do 72 sata M.R, jer je prijavljen da svakodnevno psihički maltretira i vrijeđa suprugu...

SUMORNI PODACI I

IZVJEŠTAJI

A da Crna Gora ima veliki problem sa nasiljem u porodici, potvrđuju i izvještaji Evropske komisije u kojima je navedeno da su sudske kazne blage, te da tužilaštva često ne prepoznaju ozbiljnost problema. Istaknut je i problem femicida, odnosno zabrinjavajući trend rasta ubistava zasnovanih na rodnoj osnovi. U proteklih pet godina u Crnoj Gori je ubijeno 16 žena, a počinioci su supružnici, partneri, bivši partneri ili članovi porodice. Femicid se još uvijek ne nalazi u krivičnom zakoniku, već se tretira kao krivično djelo ubistvo ili teško ubistvo. Prema podacima Uprave policije, tokom 2021, 2022. i 2023. godine su registrovana 1273 krivična djela povezana sa nasiljem u porodici. Za isto vrijeme je bilo više od 5000 prekršaja na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Prema podacima Analize kaznene politike za 2023, koju je uradio Centar za ženska prava, više od 80 odsto

Statistika

U prilogu Izvještaju Evropske komisije koji je

Vlada Crne Gore usvojila u septembru, navedeno je da Ministarstvo unutrašnjih poslova/Uprava policije u periodu od januara do jula nijesu sprovođene obuke službenika na temu nasilja

Bez zaštite: Bilo je katastrofalnih propusta Tužilaštva i Suda za prekršaje

U proteklih pet godina u Crnoj Gori ubijeno je 16 žena, a počinioci su supružnici, partneri, bivši partneri ili članovi porodice. Femicid se još ne nalazi u krivičnom zakoniku, već se tretira kao krivično djelo ubistvo ili teško ubistvo

predmeta nasilja završavalo je u prekršajima.

To znači da se tužilaštvo njima nije dalje bavilo, već ih je u prekršajnom postupku zastupala policija. Ovakav način postupanja je često rezultirao izostankom žalbe u slučaju nepovoljnog ishoda po žrtvu. Pored toga, često se dešavalo da krivična djela završe kao prekršaji. Tako je bilo u slučajevima femicida Šejle Bakije i posljednjem, kad je ubijena Biljana Pavićević.

PROPUSTI NADLEŽNIH

Nakon što je ubijena Pavićević, Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama je sproveo analizu preduzetih mjera i radnji i uvida u spise predmeta. U saopštenju nakon analize su istakli da su duboko zabrinuti zbog propusta u radu policije, tužilaštva i suda za prekršaje, koji su prethodili femicidu. - Naime, i pored činjenice da su ove institucije preduzele aktivnosti i radnje iz svoje nadležnosti, prema stanovištu ovog tima, ni jedna od pome-

nutih institucija nije adekvatno procijenila rizik po oštećenu, nijesu obezbijedjeni dostupni svjedočki iskazi, niti je adekvatno vršena kontrola nad primjeniom zaštitne mjere. Tim je procijenio kao neadekvatno postupanje nadležnog tužioca, koji nije poštovao obavezujuće Uputstvo Vrhovnog državnog tužilaštva da se žrtva sasluša hitno, a najkasnije u roku od 72 sata od prijave nasilja. Naročito brine odluka Suda za prekršaje da okrivljenom izrekne opomenu, kao mjeru upozorenja, iako je u obrazloženju izrečene zaštitne mjere sud našao da postoji opasnost od ponavljanja djela. Operativni tim nalazi da izrečena sankcija nije bila adekvatna, niti odvraćajuća po učionioca nasilja – naglasili su iz tog tima. Obavezujuće uputstvo na koje se Tim poziva je ono koje je izdala prije dvije godine v.d. VDT Maja Jovanović osnovnim državnim tužilaštvima u predmetima za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.

Ona je tada tražila od ODT da od policije obavezno pribave informacije o procjeni rizika za žrtvu i o njenom stanju, podatke iz evidencija o posjedovanju vatrenog oružja za prijavljeno lice, kao i podatke o ranijim prijavama nasilja. Tužiocima je naređeno da zahtijevaju pretres stana i drugih prostorija, uvijek kada postoji sumnja da izvršilac posjeduje vatreno oružje. Takođe, tužiocima je naređeno da pribave podatke o krivičnoj i prekršajnoj evidenciji za osumnjičenog (naročito prije donošenja odluke o zadržavanju osumnjičenog), hitno spovođenje saslušanja žrtve (najkasnije u roku od 72 sata od prijave nasilja) i predlaganje sudu određivanja pritvora uvijek kada postoji zakonski osnov. Bilo je propisano da je, ukoliko nema okolnosti koje opravdavaju predlaganje određivanja pritvora, potrebno sudu predložiti izricanje neke od mjera nadzora. Ipak, i pored takvog uputstva, crnogorsko pravosuđe nije pokazalo neophodan senzibili-

tet prema žrtvama porodičnog nasilja. Nakon ovog uputstva, uslijedilo je novo, koje je prošle sedmice vrhovni državni tužilac Milorad Marković uputio tužilaštvima (višim i osnovnom).

NADA U JAČANJE INSTITUCIJA

A da će ono imati efekta smatra Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava. Ističe da je uputstvo jak impuls za unapređenje prakse tužilaštva i policije u slučajevima nasilja. Kazala je da su ohrabrene donošenjem ovog obavezujućeg uputstva, te da su i same doprinijele u njegovoj izradi. Ovo uputstvo, prema njenim riječima, predstavlja izuzetno važan korak u stvaranju efikasnijeg sistema zaštite žrtava koju Centar za ženska prava intenzivno zagovara već duži period.

- Obavezujuće uputstvo predstavlja i jak impuls u smislu političke volje države da stane na put nasilju u porodici i nasilju nad ženama koje je poprimilo zabrinjavajuće razmjere i djeluje razarajuće na čitavo društvo – poručila je ona. Pojasnila je da Uputstvo obavezuje na procjenu rizika za žrtvu, u čemu će od sada učestvovati i tužioci, koji će i koordinirati sistemom zaštite, što do sada nije bila ustaljena praksa, što je izuzetno važan korak u pravilnoj ocjeni djela i rizika da se nasilje ponovi. A kako bi se ovo zahtjevno uputstvo sprovodilo, potrebno je kadrovski ojačati tužilaštvo i policiju. Centar za ženska prava je najavio da će sve svoje resurse i ekspertizu staviti na raspolaganje tužilaštvu u cilju njihove dalje specijalizacije i saradnje u zajedničkoj podršci žrtvama, koja uključuje i specijalizovanu besplatnu pravnu pomoć, psihološku podršku i pratnju povjerljivog lica. - Paralelno ćemo nastaviti da pratimo rad institucija i komunicirati sa donosiocima odluka, sve u cilju neprestanog usavršavanja sistema zaštite od nasilja – kazala je Raičević.

u porodici i porodičnoj zajednici. Tokom prvih šest mjeseci ove godine na teritoriji Crne Gore izvršeno je 309 krivičnih djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i 14 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici, za koja

je podnijeto 310 krivičnih prijava.

U tom dokumentu piše da su ta krivična djela izvršilo 330 osoba, od kojih je 285 muškog pola (od kojih pet maloljetnika) i 45 ženskog pola (od kojih su tri maloljetnice). Prema tom izvještaju, žrtava

je 359 lica, (123 muškog i 236 ženskog pola). Od ukupnog broja žrtava, 44 su maloljetna lica, i to 16 muškog i 28 ženskog pola.

Kada je riječ o prekšajima, Uprava policije je tokom tih mjeseci podnijela 586 prekršajnih prijava zbog izvršenih 795 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Te prekršaje su

počinila 683 izvršioca, od kojih je 478 muškog pola (od kojih je troje maloljetno) i 205 ženskog pola (od kojih je dvoje maloljetnih lica). Žrtava je 779, od kojih su 293 muškog i 486 ženskog pola. Od ukupnog broja žrtava izvršenih prekršaja, 107 su maloljetna lica (61 muškog i 46 ženskog pola).

Policija je predložila sudovima za prekršaje ukupno 149 zaštitnih mjera shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici. Policija je pratila ukupno 152 zaštitnih mjera po osnovu rješenja sudova za prekršaje. U izvještajnom periodu, bilo je devet žrtava nasilja koje su upućene u sklonište od strane službenika UP.

Milorad Marković

m. babović

Poneđeljak, 21. oktobar 2024.

Vrhovni državni tužilac je naredio da postupajući tužioci hitno saslušaju žrtvu nasilja, bez njenog prethodnog saslušanja od strane policijskih službenika, ukoliko je to moguće. Prilikom saslušanja žrtve, potrebno je obazrivo postupati i izbjegavati susret žrtve i osumnjičenog/okrivljenog u prostorijama državnog tužilaštva. Propisano je i da se pribave podaci o procjeni rizika za žrtvu, ranijim prijavama nasilja, uključujući i one događaje koji nijesu prijavljeni, kao i podaci o svim prethodno izrečenim zaštitnim mjerama, podnijetim prijavama, krivičnoj i prekršajnoj evidenciji za osumnjičenog. - U slučaju postojanja razloga za određivanje pritvora, uvijek predložiti njegovo određivanje, u suprotnom, kada postoje okolnosti propisane Zakonikom o krivičnom postupku, predložiti izricanje mjere nadzora. Takođe, u slučaju ispunjenosti uslova propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, zahtijevati zaštitnu mjeru – propisano je Uputstvom.

UpUtstvo

Na osnovu Uputstva Vrhovnog državnog tužioca, postupajući državni tužioci obavezuju se da pribave podatke da li je dijete prisustvovalo nasilju i da djecu, žrtve ili svjedoke, saslušaju na posebno obazriv način, shodno Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Obaveza državnih tužilaca je i da upoznaju žrtvu o pravu na besplatnu pravnu pomoć i povjerljivo lice, kao i da žrtvu ili njenog zakonskog zastupnika informišu o preduzetim radnjama, zadržavanju osumnjičenog, određivanju, trajanju i ukidanju pritvora i mjere nadzora, bijegu osumnjičenog, kao i o drugim mjerama koje su preduzete radi zaštite žrtve, kao i o svakoj odluci kojom se pravosnažno okončava krivični postupak. O istim činjenicama biće informisan i policijski službenik radi ažuriranja procjene rizika po žrtvu. Rukovodioci državnih tužilaštava, na osnovu Uputstva, u cilju uspostavljanja prakse i standarda u postupanju, osiguraće efikasnu koordinaciju i razmjenu informacija unutar državnog tužilaštva kojim rukovode. Takođe, Vrhovnom državnom tužilaštvu će dostavljati kvartalne izvještaje sa ažuriranim podacima o predmetima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici. Portparoli državnih tužilaštava prilikom obavještavanja javnosti o događaju obezbijediće zaštitu privatnosti i integriteta žrtve i posebno obazrivo informisati javnost u slučajevima kada je žrtva dijete. Vrhovni državni tužilac odredio je koordinatorku za praćenje primjene Uputstva, čija je obaveza koordinacija i saradnja sa relevantnim institucijama multidisciplinarnog tima, nevladinim i međunarodnim organizacijama, kao i projektima u ovoj oblasti.

J.MARtINovIĆ

PODGORICA - Direktor Istorijskog instituta dr Radenko Šćekić podnio je prigovor Senatu na odluku Etičkog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG) da je prekršio načela akademskog pisanja tako što je bez navodnika preuzeo djelove tekstova tuđeg rada i da njegov objavljeni naučni rad nije napisan u skladu sa principima akademskog pisanja.

Šćekić je kazao Pobjedi da je podnio pritužbu, ali da će je –možda i povući, jer ,,prijave i žalbe oduzimaju bespotrebnu energiju“ i odvlače od konstruktivnih stvari. Ukoliko Šćekić povuče prigovor, kako su Pobjedi kazali pojedini sagovornici sa UCG, odluka Etičkog odbora će se smatrati konačnom. Sa UCG juče Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja kako komentarišu slučaj Šćekića i da li planiraju da reaguju zbog toga što je utvrđeno da je prekršio načela akademskog pisanja, odnosno da li će da iniciraju njegovu smjenu. Centar za građansko obrazovanje (CGO) je, nakon što je Etički odbor donio odluku o Šćekiću, zatražio od UCG da ga smijene.

postUpAk pRIgovoRA Kako je propisano Etičkim kodeksom Univerziteta Crne Gore, protiv rješenja Etičkog odbora može se podnijeti prigovor Senatu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. Prigovor se predaje Etičkom odboru koji ga prosljeđuje drugom učesniku u postupku i ostavlja mu rok za odgovor, koji ne može biti kraći od pet niti duži od osam dana. Rješenje, prigovor, odgovor drugog učesnika, i spisi predmeta šalju se potom Senatu kao drugostepenom organu.

To tijelo je dužno da po prigovoru na rješenje odluči u roku od 60 dana od dana dostavljanja prigovora. Ako Senat usvoji prigovor, poništiće rješenjem prvostepeno rješenje i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak. Ak o ovo akademsko tijelo nađe da u prvostepenom

Direktor Istorijskog instituta žalio se na odluku Etičkog odbora Univerziteta Crne Gore da je prekršio načela akademskog pisanja u naučnom radu, na potezu Senat

Podnio prigovor, a možda će ga i povući…

postupku činjenice nijesu u potpunosti utvrđene ili da su pogrešno utvrđene, odnosno da podnosiocu prigovora nije data mogućnost da se izjasni o rezultatima ispitnog postupka, može sam dopuniti postupak i otkloniti nedostatke. Ukoliko Senat nađe da se na osnovu utvrđenih činjenica upravna stvar mora riješiti drukčije nego što je riješena prvostepenim rješenjem, drugostepenim rješenjem će poništiti prvostepeno rješenje i sam riješiti upravnu stvar. -Kad Senat poništi prvostepeno rješenje, dužan je da ukaže Etičkom odboru u kom pogledu treba dopuniti postupak, a Etički odbor je dužan u svemu da postupi po drugostepenom rješenju i da, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 20 dana od dana prijema predmeta, donese novo rješenje – navedeno je u Etičkom kodeksu. Odluka Senata je konačna, a protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Ne vIdI kRIvIcU Šćekić je potvrdio Pobjedi da je dostavio Senatu žalbu, navodeći da će – možda i da je povuče. -U arhivi je. Možda bude i povučena – rekao je on.

Upitan zašto će, možda, povući pritužbu, Šćekić odgovara ,,sve u cilju normalizacije i harmonije u kolektivu“.

-Funkciju sam preuzeo u cilju ozdravljenja Instituta – šest naučnih skupova ove godine, kadrovsko jačanje, protokoli o saradnji... Razmišljam u tom pravcu. A ne o prijavama, žalbama. To sve oduzima bespotrebnu energiju – rekao je on.

Šćekić je, komentarišući kakvu odluku očekuje od Senata, kazao da je ,,to već do njih“. -Ne bih im ulazio u mišljenje. To su sve univerzitetski profesori – rekao je on Pobjedi. Dodaje da je Etički odbor donio odluku, da se u njoj nigdje ne spominje plagijarizam, da su uredno navedeni svi izvori i literatura, te da iz tih razloga nije mogla biti donijeta nikakva sankcija. Šćekić je kazao da će možda da povuče prigovor, jer je -sve ad acta. Ponovio je da je ,,Uređivački odbor, odnosno član sve izmanipulisao“.

-Jedino meni nije vratio na eventualnu doradu članak, svim ostalima jeste. Sačekao je dvije godine i podnio prijavu kada je izgubio izbore – rekao je Šćekić.

On je nedavno reagovao nakon odluke Etičkog odbora i saopštio da je od decembra 2023. godine izložen ,,permanentnoj medijskoj harangi od strane dr Ivana Lakovića (tadašnjeg protivkandidata za direktora Istorijskog instituta), NVO CGO, ali i brojnih medija“.

- Apsurdno je, da je upravo čovjek koji je i prihvatio „sporni“ rad za objavljivanje, kao član Uređivačkog odbora zbornika „Clio map“, zapravo isti onaj (dr Ivan Laković) koji je i pokrenuo ovaj slučaj i nezapamćenu medijsku harangu – naveo je on.

Istakao je da ga Laković skoro dvije godine nakon publikovanja zbornika, prijavljuje za plagijarizam NVO Centru za građansko obrazovanje, i to, nakon izgubljenih izbora za direktora Istorijskog instituta.

Tvrdi da je njegov publikovani članak „Bogatstvo različitosti: očuvanje kulturnog identiteta u vremenu globalizacije“ uredno prošao antiplagijat provjeru u Istorijskom institutu, recenzije i odobren je za publikovanje od strane recenzenata i Uređivačkog odbora zbornika koji su dozvolili da se u takvoj formi i publikuje.

Uo RANIJe NAJAvIo ReAkcIJU CGO je pozvao rektora i Upravni odbor UCG da smijene Šćekića sa rukovodeće pozicije, jer je dokazanim neakademskim postupanjem diskreditovao UCG i Istorijski institut.

- U suprotnom se obesmišljava odluka Etičkog odbora, a javno šalje poruka da se nagrađuju oni koji se u akademskoj zajednici ponašaju suprotno akdemskim pravilima – saopštila je viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović. Kaluđerović je rekla nedavno da, iako je odluku Etičkog odbora dobio i prije CGO, Šćekić još nije podnio ostavku na mjesto direktora Istorijskog instituta.

- To je nova ilustracija njegovog (ne)razumijevanja akademske čestitosti – rekla je ona.

CGO je kritikovao Etički odbor što nije izrekao mjeru za povredu Etičkog kodeksa za neakademsko postupanje Šćekića, iako se radi o licu iz akademske zajednice koje je napravilo ozbiljan prekršaj načela akademske etike. Šćekića je 29. decembra prošle godine UO UCG jednoglasno izabrao za direktora Istorijskog instituta. Tada je ocijenjeno da je neosnovana inicijativa CGO da se obustavi njegov izbor. Tadašnja predsjednica UO prof. dr Rajka Glušica rekla je na sjednici da su oni organ koji mora donositi odluke u skladu sa procedurom i da ne mogu da ignorišu većinsku volju Instituta, gdje je Šćekić predložen da bude direktor. Kazala je da nemaju pravo da intervenišu i da će reagovati ako se ispostavi da su tačne optužbe koje se stavljaju na teret Šćekiću. E tički odbor je po prijavi CGO donio odluku u slučaju Šćekića. N.Đ.

Iz UCG tvrde da će se odluka Etičkog odbora smatrati konačnom

Radenko Šćekić

KLIMATSKE PROMJENE: Stručnjaci upozoravaju da bi rizici od posljedica vremenskih

PODGORICA – Poplava razmjera kao u Bosni i Hercegovini teže se može desiti kod nas, s obzirom na položaj i veličinu naselja uz potencijalno opasne vodotoke, kao i dosadašnju praksu u funkcionisanju meteo alarma – kaže za Pobjedu hidrolog u penziji Darko Novaković, dok direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta ,,Donja Gorica“ dr Ivana Vojinović za Pobjedu ističe da Crna Gora treba da očekuje porast rizika od poplava, naročito na sjeveru, te da bi posljedice mogle da budu velika materijalna šteta, ugroženost kritične infrastrukture, a poljoprivredne površine u kotlinama posebno bi mogle da budu snažno pogođene.

Katastrofalne poplave u kojima je stradalo više od 20 osoba zahvatile su Bosnu i Hercegovinu početkom mjeseca, a pričinjena je i ogromna materijalna šteta. Tamošnje vlasti navele su da je nemaran rad u kombinaciji sa klimatskim promjenama doveo do poplave takvih razmjera. Vremenske nepogode su između 3. i 4. oktobra zadesile i Crnu Goru, odnosno Šavnik, gdje su poplave odnijele dva mosta u okolini Šavnika, na sjeveru Crne Gore, a u jednom od sela ostalo je ,,zarobljeno“ četrdesetak mještana i turista. Darko Novaković objašnjava da se poplava razmjera kao u BiH, u pogledu broja žrtava, teže može desiti kod nas, s obzirom na položaj i veličinu naselja uz potencijalno opasne vodotoke, kao i dosadšnju praksu u funkcionisanju meteo alarma.

- Naravno, ne može se nijedan scenario kod iznenadnih poplava isključiti, jer se sve dešava brzo. Ono što ovu vrstu bujičnih poplava čini najopasnijim jeste njihova iznenadna priroda i brzina toka poplavne vode. Pri tome valja imati u vidu da svaki kubik (m3) poplavne vode teži jednu tonu, pa možete zamisliti kakvu razornu moć imaju desetine ili stotine kubika, pri brzini tečenja između 3 i 5 m/s – kazao je.

Ivana Vojinović kazala je za Pobjedu da u Crnoj Gori već imamo situaciju da su padavine značajno promijenile svoj

Novaković: Poplava kao teže se može desiti kod

Crna Gora i BiH pripadaju regionu Evrope koji je najranjiviji na štetne i negativne posljedice klimatskih promjena i taj trend će se nastaviti. Poplave sličnih razmjera kao u BiH mogu zadesiti čitav region, posebno u slivovima većih rijeka, gdje su padavine intenzivne i postoji ograničen kapacitet za odvodnjavanje – kaže Ivana Vojinović

intenzitet i karakter, te obilne kišne serije u kombinaciji sa ubrzanim topljenjem snijega, zbog rasta temperature vazduha u planinskim predjelima, dovode do porasta nivoa vode u rijekama i jezerima, nakon čega nastupaju poplave.

najranjiviji region

Vojinović objašnjava da Crna Gora i BiH pripadaju regionu Evrope koji je najranjiviji na štetne i negativne posljedice klimatskih promjena, te da će taj trend nastaviti u periodu koji je pred nama. - Dakle, poplave sličnih razmjera kao u Bosni i Hercegovini mogu zadesiti čitav region, posebno u slivovima većih rijeka, gdje su padavine intenzivne i postoji ograničen kapacitet za odvodnjavanje. Poplave u Šavniku mogu biti rezultat kombinacije lokalnih geoloških faktora, nedostatka infrastrukture za kontrolu vodotokova i uticaja klimatskih promje -

na koje doprinose nepredvidivim i intenzivnim padavinama. Promjena u obrascima padavina, uz sve toplije vrijeme, doprinosi povećanju učestalosti poplava, te je to ono što je ovog puta uticalo i na poplave u Šavniku – dodala je Vojinović. Darko Novaković ukazuje na to da je na mnogim manjim vodotocima u Crnoj Gori odziv ,,padavine-oticaj“ veoma kratak – do šest sati, pa se u stručnoj praksi odomaćio, za ovu vrstu bujičnih poplava, izraz flash floods (iznenadne poplave), kako kod nas tako i u svijetu.

- Mnogo je takvih malih vodotoka, koji tokom godine mogu biti i bez vode u koritu, a usljed obilnih padavina, koje se izluče za kratko vrijeme, postaju opasni vodotoci. Upravo te poplave predstavljaju najveću opasnost za nas u Crnoj Gori – kazao je Novaković.

U tom smislu se, dodao je, mnogo ne razlikujemo od zemalja u okruženju.

Prema riječima Novakovića, prirodni uslovi terena Crne Gore (klima, morfologija, hidrologija, geologija) čine nas ranjivim na poplave na većem dijelu naše teritorije.

Poplave u Šavniku mogu biti rezultat kombinacije lokalnih geoloških faktora, nedostatka infrastrukture za kontrolu vodotokova i uticaja klimatskih promjena koje doprinose nepredvidivim i intenzivnim padavinama. Promjena u obrascima padavina, uz sve toplije vrijeme, doprinosi povećanju učestalosti poplava, te je to ono što je ovog puta uticalo i na poplave u Šavniku – dodala je Vojinović

Korak ka smanjivanju negativnog uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi

Kako je kazao, veoma ugroženi tereni su pored Skadarskog jezera, Cetinjskog i Nikšićkog polja, pored velikih Rijeka -

Bojane, Zete, Lima, donjeg toka Morače, Ibra. - Praktično sve naše rijeke, naveo je, izuzimajući rijeku Bojanu, bujičnog su karaktera, što znači da je odziv ,,padavine-oticaj“ kratak i da za manje od 24 sata imamo koncentraciju vode iz sliva do potencijalno kritičnih područja. Dobar primjer za to su i velike vode Morače od prije nedjelju dana usljed obilnih padavina. Rast nivoa vode je bio veoma brz – objašnjava Novaković.

Vojinović navodi da je crnogorska obala Jadranskog mora stjenovita i relativno strma, te da to ublažava ranjivost od rasta nivoa mora. Međutim, dodala je, pješčane plaže su ugrožene, posebno Ada Bojana.

- Ada Bojana je tip plaže sa specifičnom morfologijom, koja je rjeđa u Evropi. Lokacija Ade Bojane je značajno osetljiva na klimatske promjene, posebno zbog specifičnosti područja i uticaja mora i rijeka. Delta rijeke je izuzetno dinamična zbog

PODGORICA – Plastične kese i plastika za jednokratnu upotrebu od juče su zabranjeni u Crnoj Gori, u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom. Za nepoštovanje ove zakonske odredbe predviđene su kazne od hiljadu od 40.000 eura.

Vlada je ranije donijela uredbu o naknadi koju plaća prodavac lagane plastične kese za nošenje, debljine zida veće od 50 mikrona.

- Propisano je da visina navedene naknade iznosi 0,03 eura po komadu, a obračunava se na osnovu mjesečnog izvješta-

ja o količini kesa koju je prodavac stavio u promet - objašnjavaju u Vladi. Uredba, kako su naveli, treba da doprinese smanjenju upotr ebe plastičnih kesa i unaprijedi postojeće stanje upravljanja otpadom, čime se smanjuje negativan uticaj

na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

- Sredstva od ove naknade uplaćivaće se na račun Fonda za zaštitu životne sredine i moći će se koristiti samo za finansiranje i kofinansiranje aktivnosti podizanja svijesti i pružanja informacija javno-

sti i kampanja o štetnosti upotrebe plastičnih kesa za životnu sredinu - dodaje se. Zabranjena je upotreba plastičnih kesa za nošenje debljine od 15 do 50 mikrona. To su kese koje su prodavali u marketima na kasi, dok je dozvoljena upotreba kesa do 15 mikrona,

onih tanjih kesa za pakovanje hrane i proizvoda. Kese od više od 50 mikrona debljine nijesu zabranjene, ali će prodavci morati da plaćaju naknadu za upotrebu tih kesa. Prodavci će dostavljati Agenciji za zaštitu životne sredine izvještaje o količini prodatih kesa. Na osnovu toga izvještaja Agencija će dostavljati visinu nadoknade i ta nadoknada se uplaćuje u Fond za zaštitu ži-

Darko Novaković

Ivana Vojinović

m. babović

Poplave u Donjoj Jablanici

Crnoj Gori mogli biti sve veći

kao u BiH kod nas

Važna edukacija o klimatskim promjenama

Ivana Vojinović je kazala da je priroda najjači saveznik u borbi protiv klimatskih promjena, te dodala da bi sadnja vegetacije na obali mogla da pomogne u stabilizaciji tla, sprečavanju prodora slane vode u kopno i miješanju s izvorima pitke vode.

- Ljudi mogu značajno doprinijeti smanjenju rizika od poplava kroz niz aktivnosti. Pravilno upravljanje zemljištem, zaštita šumskih i močvarnih područja, izgradnja održivih sistema za odvodnjavanje, kao i uklanjanje nelegalno izgrađenih objekata i nelegalno odloženog otpada u poplavnim zonama su ključne mjere – kazala je Vojinović.

Sagovornica Pobjede ističe edukaciju zajednice o klimatskim promjenama i preventivnim mjerama, te navodi da bi to moglo pomoći u smanjenju rizika od poplava.

- Državna i lokalne vlasti moraju zajedno raditi na razvoju infrastrukture koja će biti otpornija na poplave –zaključuje Vojinović.

složene interakcije između transporta rječnog nanosa i obalne erozije koju izazivaju destruktivni talasi. Visok i evidentan stepen erozije morske plaže na Adi Bojani, pored izazivanja problema nestajanja zemljišta i ne-

votne sredine, a ta sredstva će se iskoristiti za rješavanje nekih ekoloških pitanja i za podizanje svijesti građana. Pored zabrane kesa od 15 do 50 mikrona, zabranjeni su neki plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu. To su prije svega štapići za uši, osim onih koji se koriste u medicinske svrhe, znači za uzimanje briseva. Zatim plastične slamčice, ali i plastični pribor za jelo i određene kutije za pakovanje hrane.

Društvo crnogorskih novinara uputilo čestitku Pobjedi povodom osamdeset godina postojanja

Neka se vijori barjak slobodne Pobjede

PODGORICA - Društvo crnogorskih novinara uputilo je čestitku Pobjedi povodom osamdeset godina postojanja.

- Rođena u borbi, rasla u slobodi, stasala u miru, bud -

ni čuvar svenarodne prošlosti, simbol profesionalne postojanosti i gordosti, Naša Pobjeda, rijetki crnogorski medijski glas koji govori u ime i za dobro svih naroda. Neka se vijori barjak slo-

bodne Pobjede, ispod kojeg su 80 godina brojne generacije pregalaca, od novinara do grafičara, govorile istinu i ispisivale istoriju. Ostanite, kao do sada, hrabri i ponosni borci u odbrani Crne

Gore i njene slobode. Čestitke za jubilej - piše u čestitki koju potpisuje generalni sekretar Društva crnogorskih novinara Dragan Mitov Đurović

R.P.

gativnog uticaja na prirodne vrijednosti i obalne ekosisteme, značajan je klimatski hazard i po ljudske živote – upozorila je.

PREVENTIVA

Sistem rane najave poplava, pema riječima Darka Novakovića, zahtijeva stalno unapređivanje prognostičke meteorološko službe ZHMS, te neophodno kadrovsko unapređenje hidrološke službe zavoda.

- Pritom, želim da istaknem potrebu značajnog povećanja hidrometrijskih mjerenja, posebno velikih voda, jer bez tih podataka neće biti lako pratiti trendove režima i bilansa voda u vremenu očitih promjena klimatskih parametara. U tom smislu valjalo bi da u budućim godišnjim planovima hidroloških mjerenja na našim vodotocima, koje vrši ZHMS, budu konsultativno uključene sve institucije kojima su ovi podaci od posebnog interesa, a to su Uprava za vode, Direktorat za vanredne situacije, Elektroprivreda Crne Gore i dr –dodao je Novaković. Milena RADONJIĆ

Slobodanu Kašćelanu ukinut pritvor

Uhapšen

na izlazu iz zatvora

PODGORICA - Slobodanu Kašćelanu koji se pominje kao jedan od vođa kavačkog klana juče ujutru je ukinut pritvor, potvrdila je CDM-u samostalna savjetnica za odnose s javnošću Višeg suda u Podgorici Marija Raković Pritvor je ukinut nakon što je protekao rok za donošenje prvostepene presude. Međutim,

kako pišu Vijesti, on je na zatvorskoj kapiji uhapšen zbog drugog krivičnog djela koje mu se stavlja na teret. Kašćelan je uhapšen po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT). Kašćelanu se u Višem sudu u Podgorici sudi da je sa Igorom Božovićem krajem maja 2010. godine organizovao kriminalnu grupu čiji su se članovi bavili šver-

com droge, iznudama, zelenašenjem, pranjem novca i davanjem mita. Optužnicom su obuhvaćeni i Vladimir Božović, Miloš Radonjić, Siniša Vlahović, Aleksandar Đuri-

šić, Igor Đurišić,

Predsjednica Fondacije „Budi mama“ o rezultatima popisa stanovništva

Mihaljević: Institucije ćute pred demografskom krizom

PODGORICA - Podaci

iz popisa stanovništva ukazuju na alarmantan pad nataliteta u Crnoj Gori, rekla je predsjednica Fondacije „Budi mama“ Žana Mihaljević i dodala da zabrinjava izostanak reakcije nadležnih institucija dok broj novorođene djece opada, a populacija stari. Ona je agenciji MINA kazala da nevladine organizacije i fondacije, poput „Budi mama“, koje se godinama bore za podsticanje nataliteta i pružanje podrške parovima u procesu vantjelesne oplodnje, već mjesecima upućuju apele Vladi i predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, ali da odgovori izostaju.

zanje svijesti o važnosti nataliteta i pružanje emocionalne podrške, Fondacija radi na tome da omogući svakoj porodici šansu za potomstvo.

Mihaljević je istakla da su, bez podrške države, ti napori ograničeni.

- Uprkos ponovljenim apelima za hitne mjere – povećanje broja besplatnih ciklusa vantjelesne oplodnje, veće finansijske pomoći za mlade porodice i stvaranje stabilnog okruženja za odgajanje djece – odgovori od Vlade i Milatovića još nijesu stigli - rekla je Mihaljević.

je, posljedice mogu biti pogubne - upozorila je Mihaljević ističući da ignorisanje demografske krize neće samo ugroziti budućnost porodica, već i opstanak Crne Gore kao održive države. Ona je kazala da, u ime svih građana Crne Gore koji žele da se ostvare kao roditelji, Fondacija „Budi mama“ i mnoge druge nevladine organizacije zahtijevaju hitne podsticaje i podršku države.

NATALITET KAO PRIORITET

Što se tiče kaznene politike, kazne će se kretati od 1.000 do 40.000 eura. Kazne idu za privredna društva koja stavljaju u promet ove proizvode koji su zabranjeni, kao i za odgovorno lice u tom privrednom društvu, a Tržišna inspekcija je nadležan organ za kontrolu. Zakon predviđa i posebne naknade za odlaganje miješanog komunalnog otpada, jer je cilj da se smanji njegovo odlaganje i da se do 2030. godine zatvore deponije.

- Ova tišina države prema jednom od najozbiljnijih problema s kojim se Crna Gora suočava postavlja pitanje da li ćemo, zbog neodgovornosti i nebrige vlasti, izgubiti šansu za demografski oporavak?navela je Mihaljević.

SVE MANJE BEBA

Kako je ukazala, prema najnovijim podacima iz Popisa, Crna Gora bilježi zabrinjavajući pad broja rođenih, dok se sve više mladih parova suočava sa problemima steriliteta.

R. P.

- U zemlji u kojoj su ekonomske poteškoće, nesigur-

na zaposlenja i skupi tretmani za vantjelesnu oplodnju svakodnevna realnost, državna pomoć u ovoj oblasti je minimalna ili uopšte ne postoji - istakla je Mihaljević. Prema njenim riječima, sve je manje beba, a sve više porodica koje nemaju mogućnost da prošire svoje domove zbog finansijskih i zdravstvenih ograničenja.

Mihaljević je rekla da Fondacija „Budi mama“ godinama pruža podršku parovima koji žele da se ostvare u ulozi roditelja, ali se suočavaju sa ogromnim preprekama na tom putu.

Kako je pojasnila, kroz različite inicijative, uključujući finansijsku pomoć za vantjelesnu oplodnju, podi-

Ona je naglasila da pad nataliteta i ignorisanje apela za pomoć direktno utiču na budućnost Crne Gore.

- Manji broj rođene djece vodi ka demografskoj nestabilnosti, koja se kasnije preliva na sve sfere društva – od ekonomije i tržišta rada, do obrazovanja i zdravstvenog sistema - ukazala je Mihaljević. Manjak mladih radno sposobnih ljudi, kako je dodala, stvara dodatni pritisak na penzioni i zdravstveni sistem, a odlazak mladih porodica u inostranstvo dodatno pogoršava situaciju.

- Ako država sada ne reagu-

- Potrebna je jasna i konkretna strategija za rješavanje problema pada nataliteta, uključujući povećanje broja besplatnih ciklusa vantjelesne oplodnje za parove sa problemima steriliteta, uvođenje direktne finansijske pomoći porodicama sa novorođenčadima - istakla je Mihaljević. Prema njenim riječima, potrebni su i povoljni stambeni krediti i olakšice za mlade parove koji žele da zasnuju porodicu, kao i veće subvencije za vrtiće i predškolske ustanove. Mihaljević je poručila da je sada vrijeme za reakciju. - Svaki izgubljeni dan može značiti još jednu porodicu koja odustaje od sna o roditeljstvu. Crna Gora mora postaviti natalitet kao prioritet, jer bez djece, nema budućnosti - zaključila je Mihaljević. R.P.

Davor Prelević, Stefan Brnović, Aleksandra Bogdanović, Đerđ Camaj, Zlatko Samardžić i Ilija Dedović

R.P.

Slobodan Kašćelan ispred Višeg suda

Žana Mihaljević

Bijelo Polje: Prema podacima popisa, grad je za deceniju ostao bez gotovo osam hiljada stanovnika

Smolović: Završetak kapitalnih projekata uslov ostanka mladih

Ono što radi lokalna samouprava nije dovoljno za ostanak u Bijelom Polju. Motor razvoja i perspektiva je dolazak turista u Bijelo Polje, za što je neophodno završiti kapitalne državne projekte Đalovića pećinu i Planinskoskijaški centar Cmiljača na Bjelasici - kaže predsjednik opštine Petar Smolović

BIJELO POLJE – Prema podacima popisa iz 2023. godine koji su nedavno predstavljeni, u Bijelom Polju živi 38.662 stanovnika, 7.389 manje nego na prethodnom popisu kad je taj broj iznosio 46.051. Žena je 19.441, a muškaraca 19.221.

Podaci Monstata za Bijelo Polje bilježe negativan migracioni saldo i za ovu godinu – od januara do avgusta u taj su se grad doselile 84 osobe, a iz njega se odselilo čak 156.

MJERE OPŠTINE

Čelnik opštine Bijelo Polje Petar Smolović kaže za Pobjedu da lokalna samouprava ulaže velike napore da zaustavi iseljavanje. – Otvoreno je šest biznis zona, godišnje se asfaltira 20 kilometara puteva. Izgrađena je najveća i najsavremenija osnovna škola u Crnoj Gori „Dušan Korać“ u čijem sastavu radi muzička škola. Renovirano je pet fiskulturnih sala i rekonstruisana centralna sportska dvorana u Nikoljcu. U toku je rekonstrukcija Centra za kulturu i objekta Zavičajnog muzeja te izgradnja sportskih terena Otoka. Radi se šumska trim staza na Obrovu. Tu je Vodovod Zaton u dužini šest kilometara kao i 15 kilometara nove gradske rasvjete. Urađen je put za Bistricu osam plus pet kilometara i rekonstruisan put od Loznica do Gubavča desnom obalom

Lima u dužini osam kilometara – kaže Smolović.

Kada je o mladima riječ, Opština im daje finansijsku podršku kako bi ih zadržala u Bijelom Polju. – Omogućeno je 300 studentskih stipendija i radni angažman za 10 geronto domaćica koje pomažu starijim osobama. Dodijeljeni su bespovratni grantovi za mlade i žene početnice u biznisu i skoro pola miliona pomoći poljoprivredi godišnje. Osim navedenog, valja istaći da se godišnje za sport iz gradske kase izdvaja čak 1,25 miliona eura – kazao je Smolović. Opština se i sistemski bavi

problemom mladih pa je otvorila Kancelariju za prevenciju bolesti zavisnosti, Kancelariju za mlade, Kancelariju za osobe sa invaliditetom, Kancelariju za Rome...

ULOGA DRŽAVE

Smolović kaže kako su mjere koje Opština preduzima najizdašnije koje daje neka opština na sjeveru, ali da to nije dovoljno. Jer, problemi kao što je nezaposlenost (prema podacima Zavoda za zapošljavanje stopa nezaposlenosti u junu u Bijelom Polju iznosila je 26,54 odsto) zahtijevaju angažovanje države. – Svjesni smo činjenice da ovo

što radi lokalna samouprava nije dovoljno za ostanak ljudi u Bijelom Polju, s obzirom da

Bare KraljsK e: Originalna promocija knjige u OŠ „Radoslav Jagoš Vešović“ Čarolija djetinjstva u stihovima bivšeg đaka

KOLAŠIN - Uvijek posebne emocije nastaju kada se nekadašnji učenik, nakon decenija i decenija, nađe u školi đe je prva slova naučio. Upravo je takva atmosfera obilježila promociju knjige Zorana Mićovića „Nije lako biti beba“. Autor se poslije mnogo godina našao pod krovom škole u kojoj je počeo školovanje i učenje... Ovoga puta su ga sačekale renovirane učionice i domaćin Duško Dragojević, direktor škole. Rekonstrukcija školske zgrade se privodi kraju. Stiglo je i centralno grijanje na pelet, novi krov, fasada, prozori, vrata. Nove učionice su spremno dočekale nekadašnjeg

Zajedničko recitovanje i postavljanje pitanja u stihovima. Pod istim školskim krovom različite generacije. Data riječ da se uvijek čuva ponos i tradicija ove škole

đaka, sada pjesnika za djecu Zorana Mićovića. Dragojević je zahvalio što se promocija šeste knjige Mićovićeve poezije za djecu dešava baš u Barama Kraljskim. Pjesnik je svojim stihovima uspio da uhvati čaroliju djetinjstva i da podsjeti na bezbrižne trenutke radosti, igre,

snova. Knjiga nije samo zbirka pjesama već most koji spaja generacije. Stihovi su uvijek najsigurniji put do riječi, do knjige, a odraslima način da se prisjete kako su svijet gledali očima djeteta. Ovakvi događaji su uvijek nešto što djeca pamte i što ih dodatno motiviše da se posvete redovnoj

nastavi i obavezama koje ona donosi, kazao je Dragojević. Bivši đak, pjesnik Zoran Mićović, zaista je spremno dočekan od sadašnjih učenika i njihovih nastavnika. Oni su recitovali njegove pjesme, komnentarisali ih, navodili koje im se najviše sviđaju. Razgovaralo se o pisanju, o čitanju, a autor

je lagodnije živjeti u Podgorici ili u nekoj od evropskih zemalja. Motor razvoja i perspektiva je dolazak turista u Bijelo Polje, za šta je neophodno završiti kapitalne državne projekte Đalovića pećinu i Planinsko-skijaški centar Cmiljača na Bjelasici. To nije samo otvaranje turističkog potencijala, već otvaranje i agropotencijala Bjelasice i smatram da će ti projekti najdirektnije uticati na ukupnu ekonomiju Bijelog Polja, na bruto društveni proizvod u svim oblastima, na smanjenje nezaposlenosti i na drugačiju perspektivu mladih ljudi u Bijelom Polju – podsjeća Smolović. Njegovu tvrdnju potvrđuju studije evropskih turoperatora prema kojima bi Đalovića pećina i Cmiljača u grad pod Obrovom privukle oko 150.000 turista. – Mladi ljudi će imati priliku da ostanu i svako sebi stvori šansu u djelatnostima, direk-

Podaci Popisa iz 2023. godine pokazuju da je prosječna starost stanovnika Bijelog Polja 40,52 godine. Prema prethodnom Popisu iz 2011. godine iznosila je 36,1 godina. Najbrojniji su stanovnici starosti između 60 i 64 godine – 2.903 i između 55 i 59 – 2.680. Djece do četiri godine u Bijelom Polju prema Popisu ima 2.018, od 5 - 9 godina – 2.235, 10 - 14 godina 2.486, od 15 do 19 godina 2.499. Mladih uzrasta 20 – 24 godine ima 2.390, 25 - 29 ima 1.171 a uzrasta 30 - 34 godine – 2.145. Stanovnika koji imaju 35 - 39 godina ima 2.374, od 40 do 44 godine 2.604, od 45 do 49 godina 2.648, a od 50 do 54 godine 2.542. Stanovnika starosti od 65 do 69 godina ima 2.604, a onih između 70-75 popisano je 2.045, a starijih od 75 godina je 2.318.

tno ili komplementarno vezanim za te turističke projekte. Zato apel državi da konačno pokrene stvari sa mrtve tačke i krenemo u prosperitet – poručio je prvi čovjek bjelopoljske opštine. Riječ je, inače, o višegodišnjim projektima čija je ugovorena vrijednost 45 miliona eura. Njihova realizacija je, kaže Smolović, zaustavljena prije četiri godine. B. ČOKOVIĆ

je kroz stihove postavljao pitanja djeci. Na kraju su svi dobili potpisanu knjigu, a zajednički osmjeh je potvrdio da su osnažena sjećanja na ponosnu

istoriju ove škole, ali i obavezane sadašnje i buduće generacije da je nikada ne zaborave. Kao što je nije zaboravio Zoran Mićović.... Dr.DRAŠKOVIĆ

Bijelo Polje

Petar Smolović

Promocija u školskoj učionici

Najmanje 87 osoba poginulo u novim napadima u Gazi

Prema palestinskoj medijskoj agenciji

Wafa, kompletan stambeni kompleks uništen je u napadima.

Pokušaji da se spasu preživjeli su otežani, jer su prekinute telekomunikacije i internet u regionu, dodaju zdravstveni zvaničnici u Gazi

GAZA - Najmanje 87 osoba, uključujući žene i djecu, ubijeno je u izraelskom napadu na grad Beit Lahija na sjeveru Pojasa Gaze, navode vlasti pod kontrolom Hamasa, organizacije koju SAD i EU karakterišu kao terorističku.

Još desetine su povrijeđene, a mnogi su još zarobljeni ispod ruševina nakon bombardovanja koje se desilo kasno u subotu, dodali su zvaničnici, prenosi BBC.

Izrael je naveo da provjerava izvještaje o žrtvama, ali ističu da su brojke koje su vlasti u Gazi objavile „preuveličane“ te da se ne poklapaju sa podacima kojima raspolaže vojska. Takođe stižu izvještaji o borbama na jugu Libana, kao i u južnom Bejrutu u nedjelju ujutro, a dim se diže iznad grada. Izrael je saopštio da je njihovo ratno vazduhoplovstvo napalo „oko 175 terorističkih meta“ u Gazi i Libanu prethodni dan.

Izrael osporava brojke i nastavlja bombardovanje

Pres kancelarija pod kontrolom Hamasa izvještava da je bombardovanje u Beit Lahiji pogodilo „prepuna“ stam-

bena naselja, te da je 73 ljudi ubijeno, što je brojka koju navodi agencija za civilnu odbranu Gaze. BBC nije mogao ne-

zavisno da potvrdi ove brojke. Pr ema palestinskoj medijskoj agenciji Wafa, kompletan stambeni kompleks je uni-

šten u napadima. Pokušaji da se spasu preživjeli su otežani, jer su prekinute telekomunikacije i internet u regionu, dodaju

Hezbolah preuzeo odgovornost za napad

na izraelsku vojnu bazu kod Safeda

Libanska oružana grupa Hezbolah saopštila je da je organizovala raketni napad na vojnu bazu kraj grada Safeda, na sjeveru Izraela.

Ta proiranska šiitska organizacija saopštila je da je ispalila rakete kao odgovor na nedavne „napade izraelskog neprijatelja

na sela i domove“ u Libanu. To je sedmi put da je Hezbolah preuzeo odgovornost za ciljanje Safeda i okoline u protekla dva dana, prenio je Frans pres. Izraelska vojska je nešto ranije na platformi Iks (X) objavila da je čak 70 projektila identifikovano u letu preko granice juče prije

podne za samo nekoliko minuta. Neke projektile su presrele vazduhoplovne snage, a drugi su pali i izazvali požar. Hezbolah je nedavno upozorio da borba s Izraelom ulazi u novu fazu, ali nije rečeno što se pod tim podrazumijeva. Libanska nacionalna novinska agencija

(NNA) javila je juče ujutru da su izraelski vojnici digli u vazduh jedan dio sela Mais-al Džabal pošto su u njemu podmetnuli visoko eksplozivan materijal. Vojnici su buldožerom poravnali groblje u obližnjem selu Blida, dodaje se u izvještaju NNA, prenio je britanski Gardijan.

Mais al-Džabal je samo dva kilometra udaljen od granice s Izraelom i česta je meta izraelskih napada. Većina stanovnika je iseljena kako bi izbjegla razmjenu vatre Izraela i Hezbolaha, koja je gotovo svakodnevna od početka rata u Gazi prije više od godinu dana. Protekle noći je izraelska vojska napala desetine libanskih naselja, uključujući grad Nabatije treći put za nedjelju dana.

zdravstveni zvaničnici u Gazi. Posljednji napadi stižu nakon izvještaja o paljbi izraelskih trupa na indonezijsku bolnicu u gradu. I z Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) su rekli za BBC da su pogodili „terorističku metu Hamasa“ te da rade „sve što mogu da ne naškode civilima“. Istakli su da je broj žrtava o kojima izvještava Hamas „preuveličan“ te da su se takvi izvori „pokazali kao nepouzdani u prethodnim incidentima“. Izrael je počeo obnovljenu vojnu ofanzivu na sjever Gaze na početku oktobra, rekavši da pokušava da zaustavi regrupisanje Hamasa. Izraelske snage su opkolile i bombardovale gusto naseljenu oblast Džabalija, u kojoj se nalazi i izbjeglički kamp – a u napadu na ovu zonu, koji se desio u petak, izvještaji navode da su ubijene najmanje 33 osobe. Humanitarne organizacije upozoravaju da praktično nikakva pomoć nije stigla u ovu regiju prethodnih nekoliko sedmica. Izraelske statistike pokazuju totalni kolaps u pristigloj pomoći u Gazu, u poređenju sa septembrom.

Najviša humanitarna zvaničnica Ujedinjenih nacija Džojs Msuja (Joyce Msuya) u subotu je rekla da Palestinci u sjevernoj Gazi trpe „neizrecive užase“ te je tražila da se „zvjerstva“ zaustave. Izrael konstantno poriče da sprečava pristizanje humanitarne pomoći u Gazu, ali Sjedinjene Države su im poručile da poboljšaju pristup pomoći ili rizikuju da ostanu bez dijela američke vojne podrške. Najmanje 42.519 osoba je ubijeno, a desetine hiljada su povrijeđene u Gazi od početka rata u oktobru prošle godine, navode vlasti pod kontrolom Hamasa. Rat je počeo nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, u čemu je poginulo oko 1.200 osoba, a 251 je završila u Gazi kao talac. U znak odmazde, Izrael je obećao da će uništiti Hamas. Ranije ove sedmice, ubistvo lidera Hamasa Jahije Sinvara (Yahya Sinwar) u Gazi je probudilo nade da bi možda konflikt mogao doći do kraja. Ipak, njegov zamjenik je poručio da će Hamas samo biti ojačan, te da izraelski taoci neće biti vraćeni dok se Izrael ne povuče iz Gaze.

Vučić nakon razgovora sa Putinom

BEOGRAD - Predsjednik

Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je juče telefonom sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom povodom 80 godina od oslobođenja Beograda, kao i o drugim političkim i ekonomskim temama. Naglasio je da Srbija neće uvoditi sankcije Ruskoj Federaciji. U razgovoru sa novinarima, Vučić je rekao da mu je Putin uputio poziv na obilje-

žavanje 80. godišnjice pobjede nad nacizmom u Moskvi sljedeće godine, prenose srpski mediji. On je naveo da je u razgovoru sa Putinom izrazio nadu, kao i prije dvije i po godine, da Srbija neće uvoditi sankcije Ruskoj Federaciji, pokazao je zahvalnost za podršku naporima Srbije u UN po pitanju različitih rezolucija i podršku teritorijalnom integritetu Srbije. Vučić je zahvalio Putinu na

čestitkama i ukazao na nepokolebljiv slobodarski duh srpskog naroda. Posebno je zahvalio Rusiji što je obezbijedila dovoljne količine gasa za Srbiju po povoljnim cijenama.

- Vjerujem da će razgovor pomoći daljem razvoju odnosa Rusije i Srbije, ne samo da se pomažemo, već i da razvijamo povjerenje između naših naroda i zemalja - rekao je Vučić. Aleksandar Vučić kazao je da ga je Vladimir Putin pozvao

da sljedeće godine 9. maja kao predsjednik prisustvuje obilježavanju 80. godišnjice pobjede nad nacizmom. - Putin mi je unaprijed uputio poziv, pošto je danas 80 godina od oslobođenja Beograda, da sljedećeg 9. maja prisustvujem 80. godišnjici pobjede nad nacizmom kao predsjednik Republike Srbije - rekao je Vučić.

Aleksandar Vučić

Priredila: Mr. J.

Posljedice raketnih napada u Gazi

Tema: Da li su motivi crnogorskog kulturnog, istorijskog i identitetskog nasljeđa u

PODGORICA - Umjetnost je uvijek bila moćno sredstvo za očuvanje kulturnog nasljeđa i identiteta, prenoseći kroz generacije priče i tradiciju jedne zajednice. Kroz umjetnost se tradicija ne samo čuva, već i revitalizuje i dijeli sa širom publikom. Činjenica je da su velikani crnogorske likovne umjetnosti, poput Petra Lubarde, Pera Počeka, Rista Stijovića… crpili dosta inspiracije iz događaja i ličnosti bogate prošlosti Crne Gore.

Sa druge strane, savremeni umjetnici u fokus stavljaju drugačiji set tema koje se tiču društvenog trenutka u kojem živimo. Migracije, feminizam, društvena nejednakost, ekologija…, teme koje „muče“ umjetnike širom svijeta, i te kako su bliske domaćim stvaraocima mlađe generacije, koji ih obrađuju u svojim djelima.

Sagovornici Pobjede - likovni umjetnici Dimitrije Popović, Ana Lompar i Goran Ćetković saglasni su da se mladi likovni umjetnici u Crnoj Gori u dovoljno mjeri ne bave likovnim promišljanjima naše prošlosti, istorijskim događajima, identitetskim simbolima… No, s obzirom na to da je prošlost uvijek bila i biće podsticajna i inspirativna, oni dijele stav da je na umjetnicima da nađu način da povežu tradicionalno i savremeno. Na taj način njihov bi rad dobio novu dimenziju, a istovremeno bi se ostvarila i afirmacija crnogorske kulture na širem planu. Istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, sa druge strane, smatra da mlađe autore mnogo više od klasičnih motiva vezanih za našu tradiciju na rad podstiče propitivanje određenih fenomena poput, na primjer, patrijarhata, što je, prema njenoj ocjeni, zanimljivije i učinkovitije.

INSPIRATIVNOST

Popović je svjestan bogatstva i važnosti crnogorske tradicije i njenog kulturnog nasljeđa koje se reflektuje i na umjetničko stvaralaštvo. U kojoj mjeri tradicija može biti inspirativna u njegovom slučaju pokazuje nekoliko projekata koje je realizovao.

- U tom smislu bavio sam se fenomenom Oktoih, koji je ključan za našu kulturu. Uz kamen temeljac sazdanja Cetinja simbolično je bila položena i knjiga. Činjenica da u najtežim okolnostima za opstanak postoji svijest i potreba za kulturom pokazuje specifičnost naše tradicije.

Tradicija se ne smije nešto prevaziđeno ili

LOMPAR: Kao tema, veoma mi je inspirativna crnogorska narodna nošnja, te sam je u jednom ciklusu grafičkih otisaka predstavila kroz imanentan likovni iskaz

Uradio sam grafičku mapu „Oktoih 1494 – 2014“, inspirisanu ovim remek djelom ondašnjeg štamparstva - podsjetio je Popović.

Umjetnik se posebno bavio temama koje se odnose na ličnosti i djela crnogorske istorije. Inspirisan djelom Svetog Petra Cetinjskog uradio je grafičku mapu „Čudotvorac cetinjski“, objekat ,,Kletva“ i studiju za monumentalni spomenik u slavu ovoj izuzetnoj ličnosti crnogorske istorije. Najviše se bavio Njegoševim djelom u likovnom i literarnom smislu. Realizovao je ciklus ,,Misterijum Luče mikrokozma“, skulpturu „U slavu Njegoševe misli“, grafičku mapu ,,Oreol mikrokozma“ i istoimeni petnaestominutni art film. Napisao je pripovijetku „Luča Njegoševe noći“ i nekoliko kratkih eseja. Iz novije istorije zanimala ga je tragična sudbina kralja Nikole - Uradio sam 2021. godine grafičku mapu ,,Kralj“ povodom stogodišnjice suverenove smr-

ti. Nedavno je postavljena na Cetinju moja skulptura princeze Ksenije. Dakle, crnogorska je prošlost, odnosno tradicija, bogata događajima i sudbinama koji su inspirativni za umjetnost - istakao je Popović. On je naglasio da su tradicionalni motivi važni jer u njima nalazi mogućnost da se kroz likovno-estetske forme izrazi ono što ih čini specifičnim. - Na takav se moderan pristup motivu dobija ne samo njegova osavremenjena, aktuelizovana forma, nego se potvrđuje važnost te tradicije, afirmišu se njene vrijednosti. U tom smislu tradicionalni motivi takođe predstavljaju svojevrsni podsticaj za stvaralaštvo onih generacija koje će u društveno-istorijskom kontinuitetu biti baštinici te tradicije. Moji radovi inspirisani Njegoševim djelom bitno su drugačiji od onih radova Pera Počeka

Koegzistencija u umjetničkom izrazu

Ana Lompar smatra da tradicija i modernost mogu koegzistirati u umjetničkom izrazu.

- Smatram da upravo ta sinergija može da stvori kreativna likovna djela koja kroz način izvođenja, ali i odabir teme otvaraju prostor za promišljanje. Umjetnik sam stvara likovnu predstavu, oslanjajući se na lična, ali i kolektivna zapažanja. Predstavljajući djela

koja se tematski vezuju za crnogorsku istoriju, daju relevantnu i značajnu poruku savremenoj publici. Međutim, savremeni umjetnik stremi da se likovno lično predstavi reflektujući vrlo često lične borbe, strahove i zapažanja o društvu, učestvujući tako u aktuelom svakodnevnom društvenom životu. Crna Gora ima veoma kvalitetne li-

kovne nastupe, kako grupne, tako i individualne. Bogatim i promišljenim likovnim izrazima odgovara i na veoma zahtjevna likovna očekivanja, pa upravo na osnovu toga smatram da koegzistencijom tradicionalnog i savremenog povezuje nešto što je na izgled nespojivo i na taj način bogati svestranost likovne prezentacije - istakla je Lompar.

ili Petra Lubarde. Drugačije je promišljanje, drugačiji je likovni senzibilitet, duh vremena u kojem su djela nastala. Različitost umjetničkih pristupa takođe stvara bogatstvo tradicije - smatra Popović. Prema njegovim riječima, svaki umjetnik je predan onome što ga zaokuplja i odgovara njegovom senzibilitetu.

- Crnogorska kulturna baština je bogata i njena različitost bi trebalo da bude podsticaj za osavremenjivanje u kontekstu umjetničkih izraza. Mislim da bi crnogorska umjetnička scena bila bogatija da se u stvaralaštvu mladih naraštaja javlja potreba da se na umjetnički način izrazi taj suodnos tradicionalnog i savremenog. Da se tradicionalno obogati novim senzibilitetom - rekao je Popović.

On smatra da se tradicija ne smije gledati kao nešto prevaziđeno ili mrtvo.

- Postoje i danas takvi naivni i nepromišljeni stavovi. Tradicija je uvijek bila i biće podsticajna i inspirativna. Dovoljno je pogledati istoriju umjetnosti. Žao mi je da se mladi umjetnici na kreativan način ne bave više crnogorskim kulturnim nasljeđem. Ali, umjetničkom stvaralaštvu je imanentna sloboda, tako da sve zavisi od odnosa pojedinca prema kulturno-istorijskom nasljeđu - kazao je Popović.

Važno je, prema njegovim riječi-

ma, da tradicionalni motivi budu prisutni u stvaralaštvu mlađih generacija.

- Mislim da bi bilo važno i zbog mladih autora i zbog kulture kojoj pripadaju. Svome stvaralaštvu bi mogli dati novu dimenziju, neku vrstu identiteta koji bi kroz kvalitetan umjetnički izraz bio istovremeno i afirmacija crnogorske kulture na širem planu - kazao je Popović. Siguran je da tradicionalni motivi i te kako doprinose očuvanju crnogorskog identiteta i kulture.

- Kultura i umjetnost su ono najvrednije što legitimiše jedan narod i njegovu istoriju. To mu daje posebnost, specifičnost koja upravo zato što je drugačija od drugih može uspješno participirati u ovom svijetu globalizma koji zna biti poguban za mnoge, naročito male kulture. Poguban u smislu da nedostaje neke posebnosti i da se uglavnom sve, kao što je slučaj danas, u stvari svodi na estetiziranu uniformnost - kazao je Popović. Umjetnik smatra da je odnos starog i novog uvijek imao posebnu dinamiku u istoriji umjetnosti.

- Za umjetnika je važan izazov kako da osavremeni nešto što se smatra starim. Taj je izazov veoma zahtjevan. Angažuje umjetnikovo biće na intelektualan i emotivan način. Ono što stvara mora i misliti i osjećati, a takvi se procesi posebno oslobađaju

kad se umjetnik bavi tradicionalnim motivima kulture kojoj pripada - istakao je Popović.

POŠTOVANJE

Lompar je kazala da je likovni izraz lična karta svakog umjetnika.

- Ukoliko se umjetnik iskreno obraća publici, definisanost u tom veoma intimnom izrazu mora se temeljiti na izvornim, tradicionalnim crnogorskim motivima makar to bilo samo u misaonom polazištu za umjetničko djelo. Moja likovna namjera i misaona stremljenja uvijek su odraz crnogorskog identiteta i ličnih emocija koje su izgrađene na osnovu svih karakteristika koje naše crnogorsko nosi. A to je upravo bogata i burna prošlost koja bi trebalo da bude kormilo budućim generacijama u svim sferamaistakla je Lompar. Prema njenim riječima, polako zalazimo u nepoznato, otvaramo neka nova vrata savremenog koje sve manje toleriše tradicionalni izraz.

- Inspiracija, na umjetniku svojstven način, može da stvori veoma jedinstvene i zanimljive likovne sadržaje, a koji se zasnivaju na identitetskim simbolima, istorijskim događajima, tradicionalnoj crnogorskoj nošnji itd. Mislim da su se naši prethodnici mnogo više bavili tom temom i ovjekovječili upravo likovnim izrazom sve važne trenutke, ali i motive ovog našeg

STaRIm maJSTORIma BILO Je VaŽNO ISTORIJSKO NaSLJeĐe: Jedna od slika Pera Počeka sa motivima iz Crne Gore

Privatna arhiva

gledati kao

ili mrtvo

POPOVIĆ:

Žao mi je da se mladi umjetnici na kreativan način ne bave više crnogorskim kulturnim nasljeđem

područja. Savremena umjetnost nudi mnogo više slobode u izražavanju, pružajući umjetniku priliku da kroz inovativne pristupe lakše komunicira sa društvom, pa je u fokusu prvenstveno ideja i koncept, a potom estetika. Ne kritikujem takav vid izraza samo ističem da se tim putem sve više udaljavamo od tradicionalnog, pa i onog likovnog tradicionalnog, gdje likovnost počinje potezom, a završava pogledom - istakla je Lompar.

Ona smatra da je pojam tradicionalnog veoma širok kada je u pitanju umjetnost.

Risto Stijović mjeri prisutni u savremenoj likovnoj umjetnosti

Preminuo čuveni kompozitor Ljupčo Konstantinov

- Motivi, teme, tehnike, identiteti, izrazi, potez i... Sve je to jedan veoma složen korpus termina. Moja umjetnost se temelji na tradicionalnim grafičkim tehnikama, koje su utemeljile štamparstvo pa samim tim i raširile svijest o obrazovanju upravo sa našeg obodskog brda iz štamparije Crnojevića i to samo četrdesetak godina nakon Gutenberga, dok se moja životna pouka temelji na korijenima crnogorske tradicije, crnogorske istorije i crnogorskog jezika. Takođe, kao tema, veoma mi je inspirativna crnogorska narodna nošnja, te sam je u jednom ciklusu grafičkih otisaka predstavila kroz imanentan likovni iskaz. Crnogorska nošnja, kao tema mog likovnog izraza, zaista mi je pružila neiscrpnu inspiraciju, ali i uputila na neke nove likovne manevre kojim se ranije nijesam služila, te mi dala bogatstvo u promišljanju budućih likovnih namjeraistakla je Lompar Današnja likovna publika, prema mišljenju Lompar, stremi ka šok efektu, trenutku u kojem će umjetnik napraviti senzaci-

ĆETKOVIĆ:

Svakako da na moje stvaralaštvo utiču pojave iz spoljašnjeg svijeta, pa tako i tradicije

ju, dok će umjetničko djelo biti izvan očekivanog, te se samim tim sve više udaljava od estetski prihvatljivog.

- Izložba koja obećava tu vrstu doživljaja dobija najviše pažnje. Međutim, i pored tih tendencija da se tradicionalno nađe u zapećku likovnih motiva, ali i izraza, mi, umjetnici ovih prostora dužni smo da prvo ispoštujemo svoj identitet i kulturno nasljeđe - kazala je Lompar.

TRI TEME

Ćetković je kazao da Crna Gora ima izuzetno bogato kulturno-umjetničko nasljeđe.

KARADŽIĆ:

Svaka tema je legitimna ako umjetnik ima istinski poriv da je istražuje i da je oblikuje na autentičan način

- Svaki savremeni stvaralac može osloniti svoje stvaralaštvo na one vrijednosti koje su stvorene u prošlosti i koje su dio slavne crnogorske istorije i umjetnosti.

Sama Crna Gora je uvijek nepresušan izvor inspiracije. Prelijepa zemlja, slavne i burne istorije - kazao je Ćetković.

On je podsjetio da su kroz čitavu istoriju umjetnosti postojale tri vječne teme i one su dominantne. To su teme čovjeka, pejzaža i mrtve prirode.

- I dan danas situacija je ista naročito kod nas slikara koji volimo onu klasičnu, tradicionalnu ljepotu. U mom slikarstvu

takođe dominiraju motivi čovjeka i prirode. Sve to i dalje pripada klasičnom slikarstvu, ali je prožeto originalnošću i modernim izrazom. Svoj umjetnički izraz oslanjam na intuiciju i spontanost. Desi se prilikom posmatranja nekih tradicionalnih predmeta da nesvjesno memorišem neke ornamente koji se kasnije transponuju kroz likovni izraz na jedan potpuno drugačiji način. Svakako da na moje stvaralaštvo utiču pojave iz spoljašnjeg svijeta, pa tako i tradicije, ali se trudim da moje slikarstvo ne ode u pravcu čiste dekoracije - rekao je Ćetković. On je u potpunosti ubijeđen da tradicionalno, klasično slikarstvo treba da korespondira sa modernim slikarstvom.

- I ko spoji te različite vrijednosti onda je na putu da stvori ozbiljnu umjetnost. Smatram da tradiciju svoje zemlje, kao i kulturno nasljeđe treba čuvati i njegovati. Na taj način se produbljuje i nacionalna svijest. Međutim, ta ljubav prema svojoj zemlji i očuvanju tradicije se može ispoljiti i na bezbroj drugih načina - smatra Ćetković.

KONTEKST

Karadžić je kazala da su se okolnosti i kontekst vremena znatno promijenili, sve je postalo globalno.

- Mlađe generacije više nemaju direktnu vezu sa tradicijom, niti su im te teme bliske i podsticajne u klasičnom smislu, jer su prilično anahrone. Čak i kada se rijetki umjetnici bave tim temama, uglavnom su rezultati upitni, retrogradni, kao u slučaju novijih pseudoistorijskih spomenika. Svaka tema je legitimna ako umjetnik ima istinski poriv da je istražuje i da je oblikuje na autentičan način. Može se primijetiti da mnogo više od klasičnih motiva vezanih za našu tradiciju, umjetnike, a naročito umjetnice, na rad podstiče propitivanje određenih fenomena poput, na primjer, patrijarhata, što je svakako zanimljivije i učinkovitije - rekla je Karadžić, dodajući da za savremeno slikarstvo nije relevantan motiv sam po sebi, već koncept, ideja. Ona kaže da se integracije modernih stilova sa tradicionalnim motivima često događa, naročito nakon iskustva postmoderne i rizomatičnog kretanja autora između različitih žanrova, umjetničkih disciplina, uvođenja citatnosti i intertekstualnosti. - Sjajan i rijedak primjer takvog pristupa na našoj sceni je ciklus ,,Vojnici“ prerano preminulog umjetnika Novice Kovača, u kojem umjetnik, podstaknut đedovim pričama o bitkama i junacima, koje je slušao u djetinjstvu, tu temu integriše u svoj opus. Novica je kreirao igre bitki na papiru, maštovito izmišljajući sopstvena pravila ratovanja. Tokom vremena, počeo je ugrađivati u radove filozofski pogled na život, crtačka iskustva, a vojnici su postajali višeznačne metafore kako stanja u društvu, tako i ličnih bitki - istakla je Karadžić. A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA – Poznati makedonski i jugoslovenski kompozitor Ljupčo Konstantinov, počasni član Crnogorskog narodnog pozorišta, preminuo je u 78. godini.

Konstantinov je autor muzike za veliki broj pozorišnih predstava, igranih, dokumentarnih i animiranih filmova, TV serija i drama na prostoru bivše Jugoslavije, a za svoj rad dobio je najznačajnija priznanja i nagrade.

Iz Crnogorskog narodnog pozorišta podsjetili su da je za ovu ustanovu Konstantinov komponovao muziku za brojne predstave: „Konte Zanović“ (rd. R. Vojvodić, 2011), „Malograđani“ (rd. P. Mađeli, 2001), „Galeb“ (rd. P. Mađeli, 2002), „Lažni car“ (rd. B. Mićunović, 2003), „San o Svetom Petru Cetinjskom“ (rd. B. Mićunović, 2006), „San ljetnje noći“ (rd. P. Mađeli, 2008), „Ribarske svađe“ (rd. A. Vukotić, 2012), „Njegoš i ja“ (rd. R. Vojvodić, P. Mađeli, 2013), „San na Božić“ (rd. L. Dedović, 2013), „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ (rd. L. Kortina, 2014). Za muziku u predstavama Crnogorskog narodnog pozorišta dobitnik je nagrade „Veljko Maričić“ na Međunarodnom

Obilježavanje godišnjice rođenja i smrti poznatog vajara Stijoviću

festivalu malih scena u Rijeci („Malograđani“, 2002), nagrade Sterijinog pozorja („Lažni car“, 2004), nagrade Bijenala crnogorskog teatra („Konte Zanović“, 2012). Status počasnog člana CNP-a stekao je 2004. godine.

- Sa poštovanjem, tugom i zahvalnošću opraštamo se od velikog umjetnika i prijatelja, koji je u Crnogorskom narodnom pozorištu stvarao sa ljubavlju i lakoćom, ostavivši nam nezaboravnu muziku i neizbrisiv trag - naveli su iz CNP-a. Iz Festivala internacionalnog alternativnog teatra (FIAT) Konstantinova su nazvali „Orfejem jugoslovenske i makedonske umjetnosti“.

- Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Beogradu. Autor je brojnih kompozicija za filmove reditelja Stola Popova: „Crveni konj“, „Srećna Nova ‘49“, „Tetoviranje“ i drugi. Da je Konstantinov kojim slučajem za života komponovao samo čuvenu muziku za film „Srećna Nova 49“, za koju je nagrađen „Zlatnom arenom“ na festivalu u Puli 1986. godine, i „Hej, ti momče mlado“ za legendarne Indekse 1971, bilo bi dovoljno za jednu značajnu umjetničku karijeru – naveli su iz FIAT-a. R. K.

PODGORICA - Povodom

130 godina od rođenja i 50 godina od smrti vajara Rista Stijovića u Galeriji „Risto Stijović“ u Staroj varoši od 22. oktobra do 1. novembra biće održan bogat kulturni program posvećen jednom od naših najvećih umjetnika. Izložba njegovih djela i predmeta vezanih za ovog velikana

vajarstva biće otvorena sjutra, u 12 sati, na Trgu Bećir-bega Osmanagića, nakon čega slijede prezentacija kustoskinje i istoričarke umjetnosti Slađane Žunjić i obilazak stalne postavke i razgledanje biblioteke Rista Stijovića. Ostatak programa, do 1. novembra, zamišljen je u vidu radionica sa učenicima i studentima. R. K.

Ljupčo Konstantinov

Balša

Rakočević

SAVREMENI POGLED NA NAŠE NASLJEĐE: „Misterijum Luče mikrokozma“ Dimitrija Popovića

Dnevno uklanjali i do 130 tona nelegalno odloženog otpada

skog šuta i zemljanih iskopa. Pozivom na broj dispečerske službe 067/207-720, građani mogu dobiti informaciju kada će autokiperi i radne mašine biti u određenom dijelu grada, u cilju sakupljanja biljnog i kabastog otpada, a u koordinaciji putem telefona sa poslovođom Čistoće moguće je dogovoriti vrijeme i tačnu lokaciju gdje mogu donijeti otpad. Pravna lica imaju mogućnost potpisivanja ugovora o besplatnom preuzimanju kartonske ambalaže. Kolege iz privrednog društva Deponija omogućile su građanima da, do kraja godine, besplatno odlažu kabasti otpad na Deponiji (više info na www.deponija. me) – poručuju iz Čistoće i pozivaju građane Podgorice da koriste navedene mogućnosti, dajući na taj način doprinos očuvanju životne sredine i održavanju našeg grada čistim I. M. Ekipe Čistoće tokom prve dvije sedmice

Ekipe gradskog preduzeća Čistoća Podgorica imaju pune ruka posla kada je u pitanju uklanjanje nelegalno odloženog otpada širom grada.

- Tokom prve dvije sedmice oktobra, sa nelegalno formiranih odlagališta otpada oko kontejnera, uklonjena je 1.841 tona raznog otpada, što je prosječno 130 tona na dnevnom nivou – objavljeno je na FB stranici Čistoće. Ističući ogromne količine otpada, koje pojedinci odlažu na nepropisan način, podsjećaju da na prostoru grada ima pet reciklažnih dvorišta i jedno u opštini Zeta, kao i na mogućnosti lakšeg odlaganja kabastog i drugog otpada.

- Mobilno reciklažno dvorište se postavlja u djelovima grada gdje nije moguće izgraditi stacionarno reciklažno dvorište. Na odlagalištu Mojanski krst u Zeti omogućeno je besplatno odlaganje građevin-

KUD ,,Ljubo Božanović“ iz Pipera učestvovao na Međunarodnoj smotri veterana i rekreativaca folklora u Nišu

Uoči nastupa posjetili grob Jola Piletića

Kulturno-umjetničko društvo ,,Ljubo Božanović“ iz Pipera učestvovalo je proteklog vikenda na Međunarodnoj smotri veterana i rekreativaca folklora u Nišu.

- Uoči početka manifestacije, članovi KUD-a iz Pipera posjetili su grob crnogorskog serdara, junaka, senatora i vojskovođe Jola Piletića koji je

rođen u Piperima 1814, a sahranjen u Nišu 1900. godine – objavljeno je na FB stranici Piperi.

Jole je bio najmlađi sin vojvode Ilije Piletića

- Od svoje 12. godine, pa sve do 1878. godine, učestvovao je u svim značajnijim bitkama za slobodu Crne Gore. Bio je nosilac najvećih crnogorskih od-

likovanja, a u Bici na Vučjem Dolu Piperi su pod njegovom komandom zarobili glavnokomandujućeg turskog komandanta Osman-pašu. Jole Piletić je bio veliki poznavalac običajnog prava – navodi se u objavi.

Podsjećamo, ulica u centru Podgorice nosi ime ovog znamenitog Pipera. I. M.

Aktivnosti Agencije za izgradnju i razvoj u Zagoriču

Rekonstrukcija

Ulice

Raspisan konkurs za učenike srednjih škola na temu ,,Bez sažaljenja“

Za najbolje tri priče nagrade

U susret obilježavanju Svjetskog dana osoba s invaliditetom, 3. decembra, Sekretarijat za socijalno staranje raspisao je konkurs za najbolju kratku priču i esej o osobama s invaliditetom.

- Konkurs sa temom ,,Bez sažaljenja“ otvoren je za sve učenike srednjih škola sa teritorije glavnog grada. Prijavljeni radovi moraju biti originalni i do sada neobjavljivani, sa dužinom od 1.000 do 10.000 riječi. Svaki autor može poslati samo jedan rad – poručuju iz Sekretarijata za socijalno staranje.

Konkurs traje od 19. oktobra do 22. novembra ove godine. Za najbolje radove obezbijeđene su novčane nagrade i to - za prvu nagradu 300 eura, drugu 200 i treću nagradu 100 eura.

Radovi se šalju na adresu: Sekretarijat za socijalno staranje, Glavni grad Podgorica, Vuka Karadžića br. 16, 81000 Podgorica. Konkurs je anoniman. Više informacija na sajtu Glavnog grada. I. M.

Rekonstrukcija Ulice Branka Ćopića u Zagoriču trebalo bi da počne narednog mjeseca i bude završena za 160 dana.

U pitanju je ulica dužine 915 metara, širine kolovoza pet i po metara (dvije saobraćajne trake po 2,75 metara), u kojoj su sa obje strane projektovani trotoari širine metar i po i dva metra.

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice su izjavili da je za radove na rekonstrukciji Ulice Branka Ćopića građevinska kompanija Indel inženjering jedina dostavila ponudu na objavljeni javni poziv. - Radovi bi trebalo da započnu u novembru. Ponuđeni rok završetka je 160 dana. Vrijednost ponude iznosi 1.401.582 eura (sa PDV-om). Radovi se finansiraju iz državnog budžeta. Investitor je Uprava za kapitalne projekte – naveli su iz Agencije za izgradnju i razvoj. Ulica je dužine 915 metara, širina kolovoza je pet i po metara (dvije saobraćajne trake po

Aktivnosti Puteva

Od prateće infrastrukture planirani su atmosferska i fekalna kanalizacija, vodovod, TK kanalizacija i javna rasvjeta

2,75 metara), a sa obje strane projektovani su trotoari širine metar i po i dva metra. - Uz saobraćajnicu su planirana dva parkirališta sa ukupno 25 parking mjesta sa upravnom šemom parkiranja. Od prateće infrastrukture planirani su atmosferska i fekalna kanalizacija, vodovod, TK kanalizacija i javna rasvjeta – poručuju iz Agencije. Od ostalih radova u naselju Zagorič, u okviru komunalnog opremanja lokacija, predviđeno je izvođenje radova na izgradnji djelova saobraćajnica radnog naziva ,,TF“ i ,,T1“, u zahvatu DUP-a ,,Zagorič 2“. Procijenjena vrijednost tih radova je 330.000 eura. I. M.

Asfaltiraju 1,7 kilometara ulica na Malom brdu

Ekipe gradskog preduzeća Putevi u naselju Malo brdo započele su radove na asfaltiranju nekoliko krakova ulica ukupne dužine od oko 1,7 kilometara.

- Radovi obuhvataju rezanje, raskopavanje, mašinsku i ručnu pripremu terena, tamponiranje, kao i ugradnju

vrijednost investicije iznosi približno 136.000 eura –poručuju iz Puteva. I. M.

Nelegalno odložen otpad

Ulica Branka Ćopića

Članovi KUD-a ,,Ljubo Božanović” kod groba Jola Piletića u Nišu

asfaltne mase. Ukupna

e V I DOO

Putari na Malom brdu

Poneđeljak, 21. oktobar 2024.

Neplanska gradnja već dugo predstavlja veliki problem u glavnom gradu. Vlasti se smjenjuju, ali nijedna još uvijek nije našla način da ga riješi. Najsvježiji primjer je zgrada koja je počela da se gradi na dva metra od prethodno sagrađene, na potezu od Vezirovog mosta ka Vranjskim njivama - saopštili su iz Pokreta Naprijed.

(NE)ODGOVORNOST

U mirnom naselju Gorica C, gdje dominiraju niske kuće, u prethodnim mjesecima, kako podsjećaju, nikla je stambena zgrada od preko 4.300 kvadratnih metara. - Na Zabjelu imamo nelegalno sagrađenu ,,Lamelu C“ čije je rušenje počelo, a onda vrlo brzo zaustavljeno. U podnožju Ljubovića, koji treba da dobije status zaštićenog područja, neplanska gradnja i dalje cvjeta. Ni Dajbabe nijesu ostale pošteđene, pa je nedavno u ovom naselju investitor počeo da kopa temelje, bez dobijene građevinske dozvole - dodaje se u saopštenju. Nažalost, primjećuju, ovakvih primjera ima još mnogo u Podgorici.

- A neplansku gradnju niko ne zaustavlja, odnosno građevinska inspekcija ne radi svoj posao kako treba. Prvi korak u suočavanju sa ovim problemima treba da bude jačanje građevinske inspekcije koja bi dobila adekvatne

Iz Pokreta Naprijed upozoravaju da bespravna gradnja već dugo predstavlja veliki problem u glavnom gradu

Vlasti se smjenjuju, ali nijedna još nije našla način da riješi problem neplanske gradnje

mehanizme za suzbijanje neplanske gradnje. Jedna od mjera, svakako, treba da bude i uvođenje moratorijuma na dalju gradnju, posebno u onim djelovima grada u ko-

jima je ona naročito izražena - stoji u saopštenju.

ZAKON

Pokret Naprijed poziva vlast da inicira izmjene zakona.

Ekipe Zelenila počele gradnju parkovske površine na skoro 8.300 kvadratnih metara na Zabjelu

Biće sadržaja za odmor i rekreaciju svih generacija

Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo Podgorica prethodne sedmice počele su gradnju nove reprezentativne parkovske površine na Zabjelu, koja će se prostirati na površini blizu 8.300 kvadratnih metara.

U pitanju je neuređen prostor, približno površine dva fudbalska terena, u neposrednoj blizini nekadašnje fabrike ,,19. decembar“ i Osnovne škole ,,Oktoih“.

- Parkovska površina imaće dječje igralište i dva sportska poligona (košarkaški i odbojkaški) koji će se moći koristiti kao pozornica. Duž šetnih staza biće postavljene nadstrešnice, a parkovska površina imaće i teretanu za odrasle. Biće izgrađene i pristupne staze, a prema objektima u susjedstvu biće formirane velike grupacije biljnog fonda – poručuju iz Zelenila. I. M.

parka

U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 12, najviša dnevna 25 stepeni. H. P.

- Izmjenama bi se propisala obaveza investitorima da, prilikom prodaje nekretnine, upoznaju kupce sa tim što sve može biti izgrađeno, odnosno što se planira detaljnim

Građevinska inspekcija ne radi svoj posao kako treba. Prvi korak u suočavanju sa ovim problemima treba da bude jačanje građevinske inspekcije koja bi dobila adekvatne mehanizme za suzbijanje neplanske gradnje. Jedna od mjera, svakako, treba da bude i uvođenje moratorijuma na dalju gradnju, posebno u onim djelovima grada u kojima je ona naročito izražena –poručuju iz Pokreta Naprijed

urbanističkim planovima sa svih strana zgrade, kako se kupci ne bi dovodili u zabludu, što je bio slučaj u ranijem periodu. Neplanska gradnja će još dugo mučiti građane Podgorice ukoliko se ne postigne širi društveni konsenzus da se ona mora zaustaviti, odnosno dok svi zajedno ne shvatimo da moramo zašti-

Konsultacije sa roditeljima o obrazovnom sistemu sjutra u zgradi gradskog parlamenta

Zajedno do kvalitetnijeg obrazovanja za svu djecu

Roditelji čija djeca pohađaju vrtiće, osnovne i srednje škole u Podgorici imaće priliku da sjutra, 22. oktobra, učestvuju u konsultacijama o stanju u obrazovanju u Crnoj Gori i direktno se uključe u proces planiranja reforme obrazovnog sistema 2035-2025. godine.

Konsultacije, koje će početi u 18 sati u Multimedijalnoj sali Skupštine glavnog grada (Njegoševa 13), organizuje Udruženje Roditelji, u okviru projekta ,,Kvalitetno obrazovanje za svu djecu“, koji se realizuje u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, Unicefom, Evropskom unijom i Fondom UN-a za izgradnju mira.

- Organizaciju prvog događaja podržao je Glavni grad, čiji će predstavnici takođe učestvovati u konsultacijama, da bi istakli značaj uloge lokalnih uprava u obrazovanju,

titi grad od svih onih koji ga, zbog ličnih interesa, žele naružiti i učiniti nefunkcionalnim. Podgorica mora ponovo biti zeleni grad u čijim ćemo prirodnim ljepotama uživati i u kojem će naredne generacije nastaviti da žive, rade i doprinose njegovom razvoju i napretku – zaključuju iz Pokreta Naprijed. R. P.

u skladu sa zakonskim mogućnostima. Roditeljima će se u uvodnom dijelu obratiti ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović, šef predstavništva Unicefa u Crnoj Gori Mikele Servadei i izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović. Roditelji će zatim imati priliku da nadležnima u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija prenesu zapažanja i prijedloge o tome što bi se moglo unaprijediti u obrazovnom sistemu na lokalnom i nacionalnom nivou – saopštavaju iz PG biroa. Roditelji koji žele da učestvuju u konsultacijama svoje prisustvo mogu da potvrde putem mejl adrese udruzenje@roditelji.me ili broja telefona 382+ 83 19 51 20 Svi prijedlozi i komentari biće dostavljeni Ministarstvu

prosvjete, nauke i inovacija, ali i Savjetodavnom odboru inicijative ,,Kvalitetno obrazovanje za svu djecu u Crnoj Gori“, koji je zadužen za planiranje reforme i Strategije obrazovanja 2025-2035. godine.

- Planiranim konsultacijama prethodio je i uputnik koji je Udruženje Roditelji pripremilo u saradnji sa Unicefom, u okviru kojeg je više od pet i po hiljada roditelja/staratelja iz cijele Crne Gore iskazalo stavove i sugestije o sistemu obrazovanja. Podgorica je prva od sedam crnogorskih opština u kojima će u narednom periodu biti održane konsultacije sa roditeljima. Nakon glavnog grada, planirano je da se o stanju u obrazovanju dodatno konsultuju roditelji iz Pljevalja, Ulcinja, Herceg Novog, Nikšića, Bijelog Polja i Bara, ali i predstavnici lokalnih uprava – navodi se u saopštenju. I. M.

Najsvježiji primjer lošeg planiranja: izgradnja zgrade u Momišićima

Lokacija na kojoj će biti uređen park

Prikaz dijela budućeg

SC Derbi poražen u gostima od Krke u 5. kolu ABA lige

Bez odbrane od druge četvrtine

Loša odbrana od druge četvrtine (primili 82 poena), kao i nedostatak adekvatnog šuta sa distance (22-7) kumovali su porazu SC Derbija u Novom Mestu od Krke (97:91).

„Studenti“ su tako prekinuli niz od tri pobjede protiv Krke, a ostali su bez pobjede i na drugom meču u gostima, a upisali su ukupno treći poraz u pet kola. Krka, koju vodi bivši trener SC Derbija Dejan Jakara, slavila je drugu pobjedu, važnu u borbi za opstanak... Iako ih nije služio šut sa distance (5-0), „studenti“ su prednost od sedam poena na kraju prve četvrtine (22:15) stekli agresivnom odbranom, kojom su domaće natjerali i na šest izgubljenih lopti, a imali su i sreće jer Krka, takođe, nije bila raspoložena u šutu za tri poena (7-1). Četiri ukradene lopte i dva ofanzivna skoka više (3-1) omogućili su im više posjeda, koje je Krka često prekidala faulovima, pa su Podgoričani „gradili“ vođstvo sa linije bacanja (9-8), dok domaćin nijednom nije išao na liniju penala. SC Derbi je u ovoj dionici vodio od početka, u dva navrata sa devet poena (17:8, 22:13).

Druga četvrtina je bila efikasnija, oba tima su ubacila po četiri trojke, a tim Petra Mijovića je zadržao prednost u skoku (13-9). Ipak, SC Derbi je u ovoj dionici imao više izgubljenih lopti u napadu (4-2), pa je Krka do poluvremena mnogo bolje koristila kontranapade (11-2) i imala bolju šut za dva poena (80 – 63,2 %). Krka je nakon nešto manje od dva minuta igre u drugom kvartalu stigla do prvog vođstva (25:24), ali je to bilo kratkog daha. Trojkom Davida Mirkovića gosti su zaokružili mi-

Mlade košarkašice podgoričkog kluba poražene na kraju prvog turnira WABA lige do 15 godina

Zenica

zaustavila ,,vučice“

Zenica 59 Bud. Bemaks 41

PODGORICA – Košarkašice

Mirtič 13

Bačvić 10

Garsija 19

Persons 7

Jurković 9

Špan 6

Cerkvenik 13

Skins 10

SmrekarKlobučar 10 Čebašek -

Dvorana: ,,Leon Štukelj“. Gledalaca: 600.

Sudije: Belošević, Ćalić i Stojančević

97 91

(15:22, 26:24, 26:20, 30:25)

ni seriju od 5:0 za vođstvo od 29:25 i prednost nijesu ispuštali do poluvremena, a onda se kretala od pola koša (38:37) do sedam poena (36:29), nakon koša Zorana Nikolića (najefikasnijeg u prvom poluvremenu sa 11 poena, uz tri skoka i dvije asistencije), da bi na odmoru bilo „plus pet“ (46:41). Krka je preokrenula u trećoj

SudarNil 19 Pavlićević 3

AnđušićBogdanovićHadžibegović 6

Vučeljić 7

GrbovićNikolić 21

Drobnjak 13

Bogavac 12

Mirković 10

četvrtini, iako nije izgledalo da će tako da bude. Podgoričani su, naime, bili efikasni u prva tri i po minuta, a trojkom Erika Nila su ponovo stekli devet poena prednosti (57:48), a prednost su čuvali do vođstva od 62:56. Međutim, tada je uslijedio dvoipominutni poenterski post „studenata“ (Filip Anđušić i Mirković su

promašili i po dva bacanja), pa je Krka serijom 11:0 povela 67:62, na ulasku u posljednji minut dionice. Ipak, Luka Bogavac polaganjem na drugi obruč i zakucavanjem Nikolića, gosti su dobro završili kvartal, za „minus jedan“ pred posljednju četvrtinu (67:66). Prvo Bogavac (70:69), pa onda Drobnjak (73:72) vratili su vođstvo gostima početkom posljednje dionice, ali su „studenti“, jednostavno, u odbrani bili premekani, ostavljali su previše prostora domaćima za šut za tri, što je Krka znalački koristila (ubacila je još pet trojki), pa od trojke Bačvića za 75:73 više nijesu ispuštali vođstvo, koje je minut i 36 sekundi prije kraja iznosilo nedostižnih 93:85. Istina, SC Derbi je uspio da smanji na posjed minusa (93:91), na 32,1 sekundu prije kraja, ali su Mirtič i Person sa linije bacanja stavili tačku na meč... S. JONČIĆ

Budućnost Bemaksa sa dva trijumfa i porazom završile su prvi turnir WABA lige do 15 godina, koji se prethodna tri dana održavao u Konjicu. ,,Plave“ su nakon ubjedljivih pobjeda protiv Vodica i Konjica u trećem kolu doživjele poraz od Zenice, koja je za razliku od ostalih timova igrala samo dva meča i očigledno bila mnogo spremnija od malih ,,vučica“. Od starta je Zenica bila u pred-

Prva liga za košarkašice Istorijski trijumf

Antivarija

Antivari 54 H. Novi 51

BAR – Dvorana: SC ,,Topolica“. Gledalaca: 50. Sudije: K. Radinović, A. Orbović, B. Asanović. Rezultat po četvrtinama: 8:12, 17:19, 17:8, 12:12.

ANTIVARI: Vujošević, Mehmedović 4, Skot 25, Šekularac 14, Zejnelaga 9, Ćulafić, Pelinković, Vlahović 2, Behović, Isić, Roćenović, Matić.

HERCEG NOVI: Lwtić 4, Đor-

nosti – imala je vođstvo 12:4, a na poluvremenu 30:21. I čini se da je tada i prestao otpor podgoričkog kluba. Zenica je drugo poluvrijeme otvorila sa serijom 10:0 i u 25. minutu stigla do ogromnih 40:21, čime je bilo jasno da je veleobrt nemoguć. U timu ,,plavih“, koje su na ovom meču mnogo griješile (čak 33 izgubljene lopte), najefikasnija još jednom je bila Vasilisa Miljanjć, koja je postigla 15 poena, Tara Rajović dodala je 8, Jelena Čabarkapa 6, uz 8 skokova, Marija Vujović 4, a imala je takođe 8 skokova, Vladana Guzina 4, Lola Racković 2 poena i 5 skokova, dok je Anja Pinter postigla takođe 2, ali je imala i 10 uhvaćenih lopti. Budućnost Bemaks na narednom turniru igraće u Banjaluci protiv domaćeg Feniksa i bugarskog Šampiona. R. P.

đević 14, Markanović 4, Radojičić 23, Petković 6, Šćekić, Šabanović, J. Cimbaljević, P. Cimbaljević, Tadić. Antivari je prvi put u Prvoj ligi, a na premijeri nove sezone Baranke su ispisale istoriju pobjedom protiv Herceg Novog – 54:51.

Gošće su, nakon trojke Radojičić, u 17. minutu imale prednost 31:22, da bi domaće, preko Amerikanke Skot, koja je uz 25 poena imala i 23 skoka, u 25. minutu stigle do egala, a zatim preko Zejnelage i do preokreta – 35:33. Pri rezultatu 48:47, Skot je vezala četiri poena, a postigla je i sve poene do kraja i odvela Antivari do trijumfa... Prethodno je Budućnost Bemaks savladala Podgoricu 71:51, dok će kolo zaključiti u srijedu (20.30 h) Primorje i Trebjesa. R. P.

Detalj sa meča

Uz podršku sa tribina žele da ožive sjećanja na februar

PODGORICA – Još su svježa sjećanja na februarsku ubjedljivu pobjedu u ,,Morači“ protiv Crvene zvezde (84:62), kojom su košarkaši Budućnost Volija prekinuli niz od osam poraza od ,,crveno-bijelih“ i upisali prvu domaću pobjedu protiv tog evroligaša od 24. maja 2021. godine (četvrti meč finala plej-ofa).

Tim Andreja Žakelja je bio u naletu u drugom dijelu prošle sezone, sa pet pobjeda u nizu u ABA ligi do meča u Podgorici. To su na svojoj koži dobro osjetili i Beograđani, posebno u posljednjoj četvrtini (25:11), pa su ,,plavi“ nastavili uspješan niz, koji je trajao 10 pobjeda, što je bio rekord u prošloj sezoni. Od sjećanja se, naravno, ne živi, ali Budućnost večeras dočekuje Zvezdu (19 časova) po-

novo u dobrom momentu, bez poraza u prva četiri kola u ABA ligi, sa četiri uzastopne pobjede, računajući i dvije u Evrokupu (Trento i Trefl Sopot). Sa željom da se protiv aktuelnog šampiona pokaže u najboljem mogućem svjetlu i pokuša još jednom da sruši favorita. Za to će trebati timska igra, maltene, bez greške, tokom 40 minuta, ali i velika podrška sa tribina, kojoj se svi nadaju u podgoričkom timu…

- Očekujem da u dvorani bude veoma glasno, sa dosta navijanja od strane naših navijača sa kojima želimo da proslavimo pobjedu – poručio je Mekinli Rajt, plejmejker Budućnost Volija.

MOTIVACIJA

Budućnost je ove sezone izgubila jedan meč u ,,Morači“, nakon produžetka od Gran Kana-

rije. Zvezda dolazi nakon prvog poraza u Evroligi, u Beogradu od Barselone, i to nakon produžetka, a pošto je u prva tri kola u gostima pobijedila Pariz i Fenerbahče, a kod kuće Baskoniju. U ABA ligi, međutim, tim Janisa Sferopulosa već ima dva poraza, u gostima od Dubaija i Splita. Novi poraz, u Podgorici, za razliku od lani, kada debakl u ,,Morači“ nije mnogo poremetio Beograđane na putu do prvog mjesta u ligaškom dijelu, mogao bi Zvezdu dobro da udalji od borbe za prvu startnu poziciju ua plej-ofa, koja je godinama bila garancija za titulu. Stoga se očekuje da će šampion biti dobro ,,našpanovan“ u ,,Morači“, ali se i od Budućnosti očekuje da pokaže zube, jer joj neće trebati posebna motivacija za ovakav meč, koji bi mogao i da nagovijesti ovosezonske domete ,,plavih“.

- Dolazi nam ekipa iz Evrolige i prva stvar koju treba naglasiti je da sigurno moramo biti veoma motivisani. Druga stvar – mislim da će Zvezda doći spremna. Jesu imali težak raspored, duplo kolo protiv Fenerbahčea i Barselone, ali oni svakako žele da budu u vrhu ABA lige i igraće na pobjedu. Međutim, to važi i za nas, mi moramo da nađemo način da njihove dobre strane eliminišemo i iskoristimo stvari u kojima smo mi dobri. Radi se sigurno o teškom protivniku, biće sigurno fizički veoma zahtjevan meč, ali ćemo učiniti sve da uz pomoć naših sjajnih navijača pružimo dobar otpor – rekao je Andrej Žakelj, trener Podgoričana.

ČVRSTO OD STARTA

Grk Janis Sferopulos je zadržao kostur tima koji je ojačao

Sferopulos: Da odgovorimo na njihovu energiju i odigramo vrlo pametno

Trener Crvene zvezde Janis Sferopulos je podsjetio da njegova ekipa igra protiv neporažene ekipe u ABA ligi. - Ta činjenica pokazuje njihov kvalitet uz dobru košarku koju igraju. Mi zato moramo da budemo potpuno spremni da odgovorimo na njihovu energiju i odigramo vrlo pametnu utakmicu – rekao je Sferopulos.

Bek Crvene zvezde Rokas Gedraitis ističe da dobro poznaje ekipu Budućnosti.

– Igraju na domaćem terenu i na startu ove sezone igraju jako dobro o čemu govori i rezultat, bez poraza su. Očekuje nas težak posao, igraju izuzetno agresivno sa puno energije, imaće svoje navijače iza sebe. Međutim, mi želimo pobjedu, ali ćemo morati da odigramo dobru utakmicu, da se pridržavamo dogovora iz svlačionice, da uvedemo meč u naš ritam – rekao je litvanski internacionalac.

Ulaznice po cijeni od 10, 20 i 30 eura za tribine mogu se kupiti na biletarnici ,,Morače“ od 12 časova do početka meča

trojicom domaćih košarkaša – Ognjenom Dobrićem, Nikolom Kalinićem i Urošem Plavšićem. Prva dvojica su već nosila dres ,,crveno-bijelih“, pa posebna adaptacija nije bila potrebna, dok Plavšić, nakon liderske uloge u Megi, još čeka na ozbiljnije minute u Zvezdi. Dva najveća pojačanja su u spoljnoj liniji, gdje su stigli Ajzea Kenan (Olimpijakos) i Kodi Miler Mekintajer (Baskonija), koji je u ABA ligi već igrao protiv Budućnosti, kao igrač Cedevita Olimpije i Partizana, ali tada nije ostavio najbolji utisak. Međutim, dolazak u Baskoniju kod našeg Duška Ivanovića pomogao je momku iz Sjeverne Karoline da odigra sezonu života, prije nego se preselio u Beograd. Klub je pojačao i američki krilni centar Majk Daum, koji je stigao iz Efesa.

put sastaće se Budućnost Voli i Crvena zvezda u ABA ligi, a Podgoričani imaju 26 pobjeda, od čega 21 u ,,Morači“ (sedam poraza)

- Moramo da izađemo na teren, da igramo izuzetno čvrsto jer nas očekuje fizički jako zahtjevna utakmica. Samo tako možemo doći do pobjede. Ključna stvar će biti defanziva. Ukoliko zaustavimo njihova najjača „oružja“ možemo očekivati dobar ishod po nas. Moramo ih natjerati da dosta trče kako bismo došli do svojih šuteva ili kako bi nas zaustavili. Defanziva i trčanje vode ka velikoj potrošnji. Oni su sigurno dobar tim, evroligaški tim koji ima dosta iskustva i igrača koji su sada veterani, ali mi smo spremni za izazov. Veoma smo uzbuđeni, jedva čekamo utakmicu i želimo da ponovimo pobjedu iz prošle sezone. Svi u Moraču! – poručio je Mekinli Rajt, koji je prošle sezone na dva meča protiv Zvezde upisao 26 poena i 10 asistencija S. JONČIĆ

Mekinli Rajt na februarskom meču sa Crvenom zvezdom u ,,Morači“

MERIDIANBET 1. CFL (12. KOLO): Distanca između vodeće Budućnosti i drugoplasiranog Petrovca ostala šest bodova, Dečić ispada iz trke za titulu, Sutjeska u zoni baraža

,,Plavi“ sve bliži jesenjim lovorikama

PODGORICA - Ista meta

– isto odstojanje na vrhu tabele nakon pobjeda Budućnosti i Petrovca u 12. kolu Meridianbet 1. CFL.

Podgoričani su slavili pod Goricom protiv Arsenala (2:1), dok je tim sa Jadrana dao gol Sutjesci kada je na terenu ostao sa igračem manje (1:0). Primorski prvoligaš je taj koji trku za jesenju titulu drži otvorenom, s tim što su ,,plavi“ najbliži lovorikama, budući da imaju šest bodova prednosti u ulozi lidera.

,,PLAVI“ MOGU I KADA

NE BLISTAJU

Budućnost je nastavila izuzetne brojke – stigla je do devete pobjede iz 11 utakmica, popravila gol-razliku (23:4), već sada ostavila Dečić kao aktuelnog šampiona na ,,minus 12“. Nisu momci Ivana Brnovića, doduše, briljirali kao u prethodnim mečevima, ali su bili dovoljno dobri da spriječe iznenađenje pred svojim navijačima. Lider je poveo sredinom prvog poluvremena preko Petra Grbića, a potom je usporio, čekao protivnika u srednjoj zoni. Umjesto novog gola kojim bi duel bio riješen, stiglo je izjednačenje – strijelac u 60. minutu bio je Bismark Apija koji je imao sreće da idealno dočeka loptu nakon što je malo promijenila smjer od noge Dragana Grivića Strateg podgoričke ekipe uvi-

klupe režirali su novi trijumf. Oliver Šarkić je iz kornera odigrao kratko do Lazara Savovića, uslijedio je tačan centaršut, a na pravom mjestu bio je Ivan Bojović koji je glavom u 78. minutu pospremio loptu u mrežu. Peta vezana pobjeda Budućnosti koja dominira ligom...

- Snaga šampiona ogleda se i u tome da pobijedi i kada ne igra najbolje. To je bio slučaj sa nama u meču s Arsenalom. Nismo ostavili tako jak utisak kao u nekim prethodnim utakmicama, ali najvažnije je da smo upisali tri boda. Sve ide kako smo željeli. Prvi smo, pobjeđujemo u nizu, imamo lijepu bodovnu prednost... Uvjeren sam da je ovo godina Budućnosti. Uradićemo sve da 100. rođendan kluba proslavimo kako dolikuje – osvajanjem duple krune – za Pobjedu je rekao Bojović. - Srećan sam zbog svog gola koji nam je donio trijumf. Ovo je bio četvrti ligaški pogodak, a imam i dvije asistencije. Zadovoljan sam na individualnom planu, ali uvijek težim višem i boljem. Trudim se da opravdam povjerenje, bilo da sam starter ili kada ovako dobijem šansu sa klupe. Mi smo tim. Među nama nema ega. Sve radimo u interesu ekipe – dodao je brzonogi krilni napadač. ,,Plavi“ imaju raznovrsnost, širinu, balans u timu, spoj mladosti i iskustva, snagu i kvalitet. Čini se da Podgoričane niko ne

Imamo 17-18 igrača koji zaslužuju da igraju. Svaki od nas daje maksimum. Gajimo odličnu atmosferu, krasi nas timska hemija. Družimo se i mimo treninga. Nadam se, iskreno, da će naša širina rostera biti presudna u narednih mjesec dana. U tih pet-šest utakmica možemo da napravimo ključne stvari za titulu – smatra 23-godišnji ofanzivac.

OZBILJNOST PETROVCA

Petrovac se profilisao kao jedini pravi pratilac Budućnosti, a ozbiljnost, kvalitet i karakter potvrdio je u derbiju kola protiv Sutjeske pod Malim brdom. Nije u polju išlo ,,nebo-plavima“, nisu bili opasni, a tek nije slutilo na dobro poslije isključenja Rodriga Fausta koji je napravio glupost nepuna dva minuta pošto je ušao sa klupe. Argentinac je udario protivničkog fudbalera laktom i dobio direktan crveni karton u 53.

Izabranici Zdravka Dragićevića, međutim, pokazali su da mogu i kada nisu svi na terenu. Domaćin je zatvorio meč pozadi, a prema naprijed strpljivo čekao šansu. Ukazala se u 76. iz prekida – loptu je nabacio Marko Šimun, a prekaljeni defanzivac Aleksandar Kapisoda visoko skočio i matirao golmana Stojana Vukčevića Kada nema konkretnog učinka napadača, Petrovac ima ogro-

KRIZA DEČIĆA I SUTJESKE

roj bio 35-godišnji štoper koji se nakon desetak godina vratio u crnogorski fudbal. - Drago mi je zbog gola, uvijek je to lijep osjećaj, pogotovo kada se pobijedi. Ovdje sam kod kuće, ali trebalo mi je malo vremena da se uhodam poslije povratka sa Tajlanda. Tu su neka nova lica, neki novi igači. Djelujem sve bolje, a vjerujem da ću još napredovati i pomoći ekipi da ostvari cilj – za Pobjedu kaže Kapisoda, koji nastavlja: - Sutjeska je imala više od igre, imala je veći posjed, ali nije nam pravila naročite probleme. Crveni karton nas je trgao, dao nam energiju, bili smo još jači i čvršći. Čakali smo

dio je koliko je sati i brzo potegao četvorostruku izmjenu. Rezervisti su promijenili utakmicu, a trojica momaka sa – lijevi bek Dejan Boljević upisao je četiri

li je. Pokazali smo

šansu i iskoristikarakter i kolek-

tivni duh. Krasi nas zajedništvo i atmosfera. Iz toga uvijek iskoči neki pojedinac. Mnogo nam znači pobjeda. Učvrstili smo se na drugoj poziciji, ali ovo je samo jedan od brojnih koraka koje treba još da napravimo. Idemo redom, utakmicu po utakmicu, a iskreno se nadam da ćemo na kraju napraviti nešto veliko. Krasi nas jedinstvo u ekipi, stručni štab radi jako kvalitetno svoj posao, a tu je i podrška ljudi iz uprave. Mnoge stvari daju nam za pravo da budemo optimisti – ističe snažni defanzivac. Petrovac je prethodnih sezona znao da napravi dobar start, ali i da se vremenom izgubi u prvenstvu.

Ovoga puta djeluje da može više, da je spreman da ide do kraja u ostvarenju evropskih ambicija, uključi se možda u borbu za trofej na domaćoj sceni.

- Normalno je da ambicije rastu kada se ređaju uspješni rezultati. Ipak, čvrsto smo na zemlji, ne idemo daleko u razmišljanjima. Spremamo se od kola do kola. Pokazali smo da zaslužujemo da budemo tu gdje smo trenutno. Vjerujem da ćemo držati kontinuitet i biti u vrhu – naglašava Kapisoda. ,,Nebo-plavi“ su trenutno jedini pravi pratilac Budućnosti...

Dečić je treći put postavio Edisa Mulalića za trenera, ali promjena na klupi nije zaustavila krizu igre i rezultata zvaničnog prvaka. Drešaj i društvo su u svojoj kući doživjeli poraz od Bokelja (2:1) i već u oktobru imaju dvocifreni bodovni zaostatak za vodećom Budućnosti. Polako se gasi šampionski plamen Tuzana. Minus faza prati i Sutjesku, koja je krenula sa dvije pobjede nakon povratka Milije Savovića. Od tada je uslijedio slobodan pad – samo bod u posljednja četiri meča. Bode oči tabela, tek osmo mjesto za Nikšićane, crvena zona baraža. Zvoni alarm kraj Bistrice. Jedinstvo je poslije tri uzastopna trijumfa izgubilo od Mornara (2:1), koji je sopstveni niz podigao na tri pobjede. Barani su izašli iz opasnih pozicija i hvataju priključak za gornji dom. U Beranama je došlo do zaokreta na samom začelju – Jezero je slavljem u direktnom duelu predalo fenjer Otrant Olimpiku.

- Budućnost ima klupsku strukturu, igrački kadar, igraju odlično, imaju brojke. Za svaki su respekt. Oni su glavni kandidat za titulu, a mi smo tu da im otežamo put do trona. Gledaćemo da trka što duže ostane neizvjesna – zaključio je Kapisoda.

Misija Miodraga Džudovića počela je uspješno na klupi svojih Plavljana, dok je Miodrag Vukotić započeo priču u novom klubu kao što je bio slučaj kada je preuzimao Titograd, Budućnost i Rudar. Svaki put je gubio na premijeri, ali je kasnije pravio uspjeh – ,,plave“ je odveo do titule, Pljevljake do Evrope, ,,romantičare“ godinama održavao u eliti. Taj zadatak sada ima i u najjužnijem crnogorskom gradu... D. KAŽIĆ

Ivan Bojović (Budućnost)

Italijanski mediji hvale Vasilija Adžića nakon debija za Juventus

Nastavi da sijaš

Vasilije Adžić će dugo pamtiti subotu, 19. oktobar 2024. godine – dan kada je debitovao za Juventus.

Crnogorski fudbaler ušao je u 72. minutu meča sa Laciom, kod rezultata 0:0 i bio najava promjene na semaforu. ,,Stara dama“ je pobijedila 1:0 autogolom Marija Hile u 85. minutu, a moglo je da bude i 2:0 da je ušao šut našeg supertalenta sa dvadesetak metara –uzdrmao je golmana Provedela, koji je krajnjim naporom spriječio pogodak 18-godišnjeg Nikšićanina.

- Ostvarenje sna je igrati u dresu Juventusa, kao dijete nijesam mogao ni da zamislim da ću sa 18 godina nastupati na ovom nivou. Moji roditelji su bili na stadionu i vidio sam njihove suze. Bilo je veoma emotivno i za mene i za njih, teško mi je to i da opišem – rekao je Adžić nakon utakmice.

NIJE LAKO, MOGU JOŠ MNOGO DA POKAŽEM

Adžićev debi uljepšala je pobjeda ,,bjankonera“ – teško ostvarena, iako su od 24. minuta imali igrača više nakon isključenja Romanjolija

- Najvažnije je da smo uzeli tri boda, drago mi je što je Kabal uticao na autogol – istakao je Adžić, koji se prilagodio mentalitetu ,,stare dame“.

- Želimo da osvojimo titulu jer mi smo Juventus. Naš cilj je pobjeda u svakom meču i želimo da nastavimo u ovom ritmu –dodao je doskorašnji vezista Budućnosti.

Trener Tijago Mota je dan uoči meča protiv Lacija rekao da je Adžić sjajan igrač za kojeg je uvjeren da će odigrati dobro kada dobije šansu. Učinak iz dvadesetak minuta debija to potvrđuje.

- Dolazim iz Crne Gore, male države, teško je prije svega biti ovdje i dokazati se. Nije mi lako da se naviknem na realnost

Moji roditelji su bili na stadionu i vidio sam njihove suze. Bilo je veoma emotivno i za njih i za mene, teško mi je to i da opišem –rekao je Adžić nakon utakmice

toliko drugačiju od one iz koje dolazim, na treninzima pokušavam da se usavršavam i uklopim, znam da mogu još dosta toga da pokažem – naglasio je Vasilije.

KONTROLA LOPTE, HRABROST, ŽRTVOVANJE...

Adžićev debi dogodio bi se i ranije da ga u tome nijesu dva

puta zaustavile povrede. Mota nije gubio strpljenje za momka koji ga je oduševio od prvog dana dolaska među ,,bjankonere“, a za kojeg je bilo planirano da na početku sezone nastupa za Juventusov mladi tim u Seriji C. Igrao je tokom priprema u prijateljskim mečevima sa Nirnbergom i Brestom, bio na klupi

protiv Empolija, PSV-a i Napolija, ali će subotnji meč u Torinu ostati zapisan – zvanično je počela misija Vasilija Adžića u crno-bijelom velikanu.

Italijanski mediji su oduševljeni: Korijere delo sport piše da je Adžić na debiju sa 18 godina pokazao hrabrost da šutira izdaleka, dok mu je Gazeta delo sport posvetila cijeli tekst. - Crnogorac rođen 2006. godine, čiji se debi dugo čekao zbog niza fizičkih problema, za 18 minuta plus nadoknada odigranih protiv Lacija oduševio je drskošću i dodirom lopte –napisala je Gazeta. Gazeta podsjeća da je Adžić na debiju za Budućnost postigao pogodak sa 40 metara devet minuta po ulasku na teren, a da mu je malo nedostajalo da se upiše u strijelce i u prvom meču za Juventus. Opisuje se njegova lopta za Veu čiji centaršut niko nije uspio da pretvori u pogodak, te pomenuti pokušaj sa dvadesetak metara. U tekstu su nabrojani i statistički parametri kao dokaz Adžićevog obećavajućeg debija. - Ukratko, Adžić je impresionirao kontrolom lopte, ličnošću i odvažnošću. To potvrđuju i brojke: devet tačnih dodavanja od 10, dva dobijena duela od četiri, ali i dva tačna uklizavanja (za samo 18 minuta plus nadoknada u rangu sa starterom Kambijazom), i jedna oduzeta lopta. Znak da ima kvalitet, ali i da je spreman na žrtvovanje – objavila je Gazeta delo sport. Juventus iz osam mečeva u Seriji A ima 16 bodova, a u utorak ga kod kuće čeka meč sa Štutgartom u Ligi šampiona. Narednog vikenda je najveći italijanski derbi – gostovanje Interu.

- Pojavio se i izdvojio. Nastavi da sijaš, Vasi – objavio je Juventus na društvenim mrežama, uz dodatak napisan na crnogorskom: ,,Idemo“. N. KOSTIĆ

PREMIJER (8. KOLO): Liverpul bolji od Čelsija, Siti slavi Stounsa

Lider u ritmu

Salaha i Džonsa

PODGORICA – Liverpul je lider, tu mu je i mjesto s obzirom na to kako igra (od mogućih 18 osvojio 14 bodova) i na koji način je odradio posao u derbiju 8. kola Premijer lige. Na svom ,,Enfildu“ slavio je protiv Čelsija 2:1, a mrežu gostiju prvi je pogodio Mohamed Salah iz penala. Nespretan je bio Kolvil u 29. minutu kada je faulirao Kurtisa Džonsa, a Egipćanin je bio siguran za prvi gol na utakmici, a svoj četvrti u šampionatu. Do odmora, nakon vođstva Liverpula, nije bilo golova, a u nastavku su gosti (u devetom minutu) pogodili (strijelac Nikolas Džekson) za izjednačenje. Ali slavlje

Napoli u naletu

PODGORICA – Napoli je jedini poraz i to na startu šampionata (uz remi sa Juventusom) doživio od Verone, a onda se razgoropadio i nakon osam kola lider je italijanskog prvenstva. Juče je tim sa juga Italije bio

,,plavaca“ nije dugo trajalo, dva minuta kasnije ponovo je stvari u svoje ruke preuzeo Egipćanin, koji je iskoristio loše postavljenu ofsajd zamku gostiju, dodao loptu Džonsu koji je bio precizan za 2:1 – ispostaviće se za konačan rezultat.

Džon Stouns je u petom kolu bio iks faktor u remiju s Arsenalom, a juče je u petom minutu nadoknade zatresao mrežu Vulverhemptona za trijumf Sitija 2:1 u gostima.

A moglo je biti drugačije jer je domaćin u sedmom minutu stigao do vođstva preko Strand-Larsena, a izjednačio je hrvatski reprezentativac Joško Gvardiol u 33. minutu. R. A.

bolji od Empolija – 1:0, a gol odluke u 63. minutu iz penala postigao je Hviča Kvarachelija Debakl je doživio Leće koji je izgubio kod kuće od Fiorentine 6:0. Kompletan meč odigrao je crnogorski reprezentativac Nikola Krstović za domaći tim. Već nakon prvog poluvremena gosti iz Firence su pokazali moć, vodili su 3:0 (dva gola postigao Kataldi)... U ostalim mečevima gostila se Atalanta protiv Venecije (2:0), a duel između Kaljarija i Torina završen je 3:2. R. A.

PODGORICA – Utakmicama Ibar – Rudar i Lovćen – Grbalj kompletirano je 12. kolo Druge lige. Nakon što je dan ranije Igalo slavilo na gostovanju Iskri (2:1), a Podgorica i Kom igrali bez golova, viđena su dva trijumfa – Rudar je u gostima savladao Ibar (2:1), dok je Lovćen kao domaćin u Podgorici upisao minimalac protiv Grblja (1:0). Meč u Rožajama obilježili su sjajni golovi Pljevljaka. Prvo

je Damir Kojaševiće u 22. minutu pogodio direktno iz kornera, dok je drugi vezani trijumf izabranicima Vuka Bogavca donio Milan Damjanović, golom iz slobodnjaka, kada je pogodio rašlje domaćeg gola. Istina, Ibar je bio blizu boda, nakon što je Đorđe Magdelinić u 68. minutu izjednačio na 1:1 iz penala. Lovćen je slavio na debiju novog trenera Vladimira Savićevića. Do velika tri

boda Cetinjani su došli u 41. minutu, kada je Bojan Pavićević bio siguran sa bijele tačke. Prethodno je Stefan Papović nepropisno u svom šesnaestercu zaustavio Božidara Bujišu, pa je sudija Luka Pejović odmah dosudio jedanaesterac. R. P.

NAKTO – Gradski stadion. Sudija: Šimon Stipčinski (Poljska). Strijelci: Vušurović u 15. i 40, Vukoje u 52. i 78. (Crna Gora), Maligins u 6. minutu (Letonija). Žuti kartoni: Kisić, Matanović (Crna Gora), Papaurelis (Letonija). CRNA GORA: Koljčević (od 75. Sošić), Jovović, Vušurović (od 75. Radović), Kisić (od 46. Kljajević), Caušević (od 51. Milačić), Laković (od 61. Pavićević), Vukoje (od 82. Pejović), Matanović, Radusinović (od 82. Janjušević), Milić (od 82. Suljević).

LETONIJA: Vilkins, Aščuks (od 46. Štefenbergs), Aizsilnekis, Zvilna (od 46. Papaurelis), Mogilevičs, Bergs (od 61. Klaucans), Cirulis, Hupenija, Maligins, Klaucans. Pionirska reprezentacija Crne Gore trijumfom nad Letonijom (4:1) završila je UEFA Razvojni turnir u Poljskoj. Uprkos ranom rezultatskom zaostatku, ,,sokolići“ su došli do zaslužene pobjede. Po dva gola postigli su Luka Vušurović i Nikola Vukoje, dok je strijelac za Letoniju bio Zahars Maligins - Nešto lošije smo ušli u meč, a po ko zna koji put smo primili gol nakon našeg kornera. Nakon toga zaigrali smo bolje, napadali protivnika konstantno

i postigli dva gola do poluvremena, uz to imali još nekoliko izglednih prilika za postizanje gola. U drugom dijelu nastavili smo u visokom presingu na polovini protivnika i postigli još dva gola za konačan rezultat. I ovog puta je bilo dosta tehničkih grešaka u svim linijama tima, ali tek smo na samom početku i ne čudi takav splet okolnosti. Na kraju, ovaj turnir nam je pokazao da sa jačim timovima kao što je to Poljska i najmanja greška je kažnjiva, a pritom svaku svoju priliku moramo pretvoriti u gol kako bismo mogli da pariramo takvim protivnicima – rekao je selektor Minja Ljumović R. P.

SERIJA A (8. KOLO)

Crna Gora 4 Letonija 1

Adžić na meču sa Laciom

Ženska rukometna reprezentacija

Crne Gore danas se okuplja

Lazović i ,,lavice“ testiraće Hrvatice

PODGORICA – „Lavice“ su od danas ponovo na okupu i nastavljaju uigravanje za Evropsko prvenstvo koje će od 28. novembra do 15. de-

cembra biti održano u Austriji, Mađarskoj i Švajcarskoj. Ovo je drugo okupljanje našeg ženskog tima pod vođstvom nove selektorke Suzane Lazović,

Peruničić pogodio za slavlje Lovćena

PODGORICA - Đorđo

Peruničić donio je Lovćenu pobjedu protiv Partizana 1949 u pretposljednjem meču 3. kola SBbet Prve lige za rukometaše.

Ovosezonsko pojačanje Cetinjana je u Tivtu - gradu gdje sa klupe predvodi ženski rukometni klub - pogodio na minut i 18 sekundi do kraja mrežu domaćina ispostaviće se za konačnih 34:33.

U festivalu golova, drame i golgeterski velikog broja raspoloženih pojedinaca, šampion Crne Gore je za malo prokockao gol prednosti, jer je na 35 sekundi prije kraja imao napad za ,,plus dva“ (nakon tajm-auta), koji je brzopleto završen. Domaći tim je u 11 sekundi preostalog vremena mogao da dođe do boda, ali je šut sa devet metara najraspoloženijeg Nemanje Drakulo-

nakon onog krajem septembra, a „lavice“ će ovog puta u okviru EHF sedmice imati i odličnu provjeru protiv Hrvatske, sa kojom će u Prelogu odraditi za-

jednički trening i utakmicu koja će biti zatvorena za javnost. Na spisku selektorke Lazović je 19 igračica, među kojima nema debitantkinja. Na spisku su

bile i golmanka Marta Batinović, bekovi Đurđina Malović i Ilda Kepić, koje će, ipak, propustiti ovu akciju, ali konkurišu za mjesto u timu za predsto-

jeći šampionat Evrope. Prvi trening rukometašice će odraditi u dvorani Sportskog i kulturnog centra Univerziteta Crne Gore, a put u Hrvatsku planiran je u četvrtak, a u petak i subotu zakazani su prijateljska utakmica i zajednički trening protiv reprezentacije koja se, takođe, priprema za učešće na smotri najboljih selekcija Evrope.

Na EHF Euru 2024, Crna Gora će igrati u grupi u Debrecinu, a rivali će biti Srbija, Rumunija i Češka. Dvije prvoplasirane selekcije izboriće plasman u glavnu rundu.

Na drugom okupljanju, odnosno, spisku su: Marina Rajčić, Armel Atingre (golmanke), Ivona Pavićević, Dijana Mugoša, Nina Bulatović, Anastasija Marsenić (krila), Tatjana Brnović, Ivana Godeč, Andrijana Tatar, Andrijana Popović (pivotkinje), Milena Raičević, Đurđina Jauković, Jelena Radivojević, Matea Pletikosić, Itana Grbić, Tanja Ivanović, Katarina Džaferović, Nikolina Marković i Jelena Vukčević (bekovi). A. MARKOVIĆ

vića (12 golova iz 16 pokušaja) završio u bloku. Najraspoloženiji sa osam pogodaka kod gostiju bili su Danilo Pajović (bez promašaja) i Petar Radoičić, gol manje je dao Peruničić... Kod domaćina, pored dvocifrenog Drakulovića, sa osam golova meč je završio Srđan Nikitović... I Jedinstvo Bemaks je kao gost u Baru protiv Mornara 7 upisalo trijumf. Bjelopoljci su pobijedili 35:32 uz osam pogodaka Alekse Medojevića, gol manje je dao Danilo Joksimović... Kod Barana najefikasniji je bio Aleksa Ražnatović sa sedam golova, pet je postigao Dražen Peruničić U ranije odigranim mečevima Rudar je savladao Sutjesku 40:27, Zabjelo je bilo bolje od Budvanske rivijere Budve – 33:23, a Berane 1949 od Budućnosti u Podgorici (21:20). A. M.

MOTO GP: Španci samouvjereni u Australiji

Markesovo strpljenje se isplatilo

PODGORICA – Peti put u karijeri na stazi „Filip Ajland“ Mark Markes je prošao prvi kroz cilj i stigao do 88. trijumfa! Španac je sekund iza sebe ostavio Horhea Martina iz

Pramaka, a na podijumu je završio aktuelni šampion Frančesko Banjaja, koji je zaostao devet sekundi iza glavnog konkurenta u borbi za titulu.

Ovakav rasplet odgovarao je Martinu koji je uvećao prednost na 20 bodova, a do kraja Moto GP šampionata ostale su još tri trke.

Osmostruki šampion je nakon pet godina došao do trona u Australiji i to nakon slabog starta, ali je fenomenalno vozio ostatak trke. Iako je u leđa gledao Martinu, Becekiju i Banjaji, brzo je krenuo da zaobilazi konkurenciju. Mudro je vozio, pa je na četiri kruga do kraja napao zemljaka i superiorno završio trku.

Među osvajačima bodova našli su se Fabio di Đanantonio, Enea Bastijanini, Franko Morbideli, Bred Binder, Maverik Vinjales na Apriliji, vozač Jamahe Fabio Kvartararo i Raul Fernandes iz Trekhausa. Naredna trka je za vikend na Tajlandu. R. A.

PODGORICA – Jadran

M:tel će večeras (19 h) u gostima kod Novog Beograda odigrati derbi 4. kola Premijer vaterpolo lige. Novljanima je cilj da odigraju kvalitetan meč protiv aktuelnog šampiona regionalnog takmičenja i poprave utisak nakon što su doživjeli ubjedljiv poraz nedavno u Trebinju od Barselonete (18:6) u drugom kolu Lige šampiona. Trener Vladimir Gojković sa igračima vidi šansu protiv, takođe, učesnika elitnog takmičenja, a bilo bi idealno da zadrže što pozitivniji skor jer su nakon tri kola na dvije pobjede i porazu. Ekipa koja je u ovoj sezoni koncipirana za velike domete, ma-

kar u Premijer ligi i u domaćem takmičenju, od sjajno odigranog kvalifikacionog turnira za LŠ, u ritmu je toplo-hladno. U odnosu na drugi meč LŠ sa

španskim gigantom, vicešampion Crne Gore će u Beogradu biti jači za Đorđa Lazića Novi Beograd je maksimalan nakon tri odigrana kola. A. M.

Treće kolo EPCG Superlige za odbojkašice

PODGORICA – Kao u subotu, i oba meča neđeljnog programa 3. kola EPCG Superlige završena su sa maksimalnim rezultatom. Budućnost volej je u ,,Topolici“ slavila protiv Galeba sa 3:0 i stigla do druge pobjede. ,,Ga-

lebice“ su i dalje bez trijumfa. Mileva Magdelinić je bila najbolja u podgoričkom timu sa 15 poena, Lana Rakočević i Kristina Božović su upisale po 10, a Milena Ćetković devet. Kod Baranki se posebno istakla kapitenka Natalija Vlao-

vić sa 14 poena. Prvu pobjedu u sezoni zabilježio je kotorski Gimnazijalac, koji je u Tivtu porazio Akademiju 3:0. Najzaslužnije za pobjedu Gimnazijalaca bile su Matea Kovačec sa 15 poena, Danijela Kilibarda sa 11 i Tajane de Sousa Feliks sa 10. U timu Akademije, koji je doživio i treći poraz, najbolja je bila Lina Milivojević sa 11 poena. Treće kolo : Akademija –Gimnazijalac 0:3 (19:25, 11:25, 24:26), Galeb – Budućnost volej 0:3 (16:25, 12:25, 21:25). Subota: Budva – Jedinstvo 3:0 (25:15, 25:18, 25:21), Morača –Herceg Novi 0:3 (11:25, 13:25, 22:25), Utorak: Albatros –Luka Bar (18) S. J.

Jadran večeras (19 h) gostuje Novom Beogradu u 4. kolu Premijer lige

Prva SBbet liga za rukometaše

Popis u Crnoj Gori, poslije, praktično, deset mjeseci neizvjesnosti i nagađanja, potrošenih, zvanično, u obradi prikupljenih podataka, konačno je završen. Ali, zato se borba u vezi s objavljenim procentimaprije svega onih koji se tiču etničke, tj. nacionalne pripadnosti i jezika nastavlja nesmanjenom žestinom.

U opštoj političkoj, ekonomskoj, socijalnoj i (anti)kulturnoj regresiji, kojoj je Crna Gora izložena u posljednje četiri godine, nacionalno pitanje je ostalo ključ velikosrpske politike i propagande - što obično ima i svoju rusku dimenziju i, neizbježno, znači i aktivno prisustvo i uticaj Crkve Srbije. Narativu o “ugroženosti” Srba u Crnoj Gori, kojima je, što je istorijska novina, nametnut i narativ o srpskoj dijaspori - o kojoj matica/ otadžbina Srbija, naravno, “vrlo brine”, na što lokalni (bolje reći: provincijalni) srpski politički lideri nekritički i nerazumno pristaju, dodata je i fiksacija da će popis potvrditi da je onih koji se pišu kao Srbi mnogo više nego što su to pokazivale ranije zvanične statistike. Jer se ranije, navodno, nisu smjeli izjašnjavati kao Srbi!

STAV

Dinamični status quo

Velikosrpska, tj. anticrnogorska nacional-šovinistička propaganda problematizuje pitanje crnogorskog jezika kao još jednu od istorijskih zavjera protiv Srba i Srbije. Malo ko pominje činjenicu da je ime jezika zapravo političko, naročito ako se poveže sa težnjom negiranja nacije preko imena jezika. Zato je - i prije i poslije popisa - jedno od uobičajenih opštih mjesta te plitke, ali, u nekim slojevima crnogorskog društva, vrlo e kasne propagande, pitanje- oskula „zašto Austrijanci ne govore austrijski, nego njemački?“

Rezultat je, bez obzira na egzaltirane reakcije u beogradskim krugovima i medijima, kao i kod njihovih saveznika u Crnoj Gori, zapravo potvrdio da značajnih promjena nema. Fokusirani maligni napor da se smanji broj Crnogoraca je prošao praktično bez efekta. Kada je crnogorska Uprava za statistiku (MONSTAT), na zahtjev našeg Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava (CHO), objavila rezultate koji su se odnosili samo na domicilno stanovništvo - bez stranaca, dakle - pa se početni procenat od 41,1% Crnogoraca pokazao kao, zapravo, 44,57%, što je za (samo) pola procenta manje nego na popisu iz 2011. Tako da u Crnoj Gori, u tom smislu, postoji status quo ante. Da li partije aktuelne vlasti to žele da priznaju, drugo je

pitanje. Još je važnije da li uopšte smiju da to priznaju - jer bi odustanak od te teme zapravo značio gubitak njihove svrhe na crnogorskoj političkoj sceni.

Zato su njihove namjere oličene u dva zakonska, tj. “ustavna” projekta, kojima nastoje da razbiju temelje crnogorske nezavisnosti i suvereniteta.

Prvi se tiče zvaničnog jezika u Crnoj Gori. Srpski je, kao i bosanski, hrvatski i albanski jezik - po Ustavu - u službenoj upotrebi. Zvanični jezik je, naravno, crnogorski. Velikosrpska, tj. anti-crnogorska nacional-šovinistička propaganda problematizuje pitanje crnogorskog jezika kao još jednu od istorijskih zavjera protiv Srba i Srbije. Malo ko pominje činjenicu da je ime jezika zapravo političko, naročito ako se poveže sa težnjom negiranja nacije

preko imena jezika. Zato jei prije i poslije popisa - jedno od uobičajenih opštih mjesta te plitke, ali, u nekim slojevima crnogorskog društva, vrlo efikasne propagande, pitanje-floskula “zašto Austrijanci ne govore austrijski, nego njemački?” Prosti odgovor da praktično niko od Njemaca ne tvrdi, zbog toga, da su Austrijanci Njemci - jer Austrijanci i zaista nisu Njemci - što poređenje te situacije sa Crnogorcima i Srbijom čini bespredmetnim, nailazi na tvrde uši kod Vučićevih epigona u Crnoj Gori. Zato će i potpredsjednik Vlade, Aleksa Bečić, čiji su partijski namještenici, inače, na čelu MONSTAT-a, požuriti da podrži izmjenu Ustava koja se odnosi na službeni jezik. Za to, u ovom trenutku, a ni u sagledivoj budućnosti, ne postoji potrebna dvotrećin-

ska većina u Skupštini Crne Gore, a još manje je moguća tropetinska podrška na obavezujućem referendumu, koju Ustav izričito propisuje.

Zato partije aktuelne većine (uz uobičajeno i neprincipijelno ćutanje Pokreta Evropa Sad premijera Spajića) govore o tzv. “dopuni Ustava”što je tehnika, tj. mehanizam koji crnogorski Ustav ne poznaje. Za tu operaciju će biti potrebno i pravno i političko nasilje, što - da budemo jasni - ne znači i da je takav scenario nemoguć. Zato je pominjanje promjena u odredbama o zvaničnom jeziku ipak još uvijek više u sferi propagande i sakupljanja “srpskih” glasova, nego realističnog scenarija. To se, međutim, ne bi moglo reći za namjeravano donošenje Zakona o dvojnom državljanstvu. Tu se radi o, sada već višedecenijskom naporu zvaničnog Beograda i saveznika u Crnoj Gori da se u crnogorske biračke spiskove i zvanično injektira između 150 i 200 hiljada “etničkih Crnogoraca” iz Srbije i iz entiteta Republika Srpska, kojima se, inače status nacionalnih Crnogoraca priznaje samo u tu svrhu. Crnogorci, dakle, postoje samo glasači. Ako glasaju kako i za koga treba, naravno. (Uzgred budi rečeno: brojka od gotovo milion navodnih “poreklom Crnogoraca” u Srbiji Vojislava Koštunice, u vrijeme crnogorskog referenduma o nezavisnosti, koji su tada “morali” da imaju pravo glasa u Crnoj Gori, svedena je, asimilatorskom politikom u posljednjih dvadeset godina, na nešto više od dvadeset hiljada stanovnika Srbije koji se pred vlastima izjašnjavaju kao Crnogorci.)

Uprkos jasnom stavu koji je, u više navrata, izrečen i u

Evropskom Parlamentu, sva je prilika da četnički vojvoda Andrija Mandić, koji, sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore praktično dirigije i Vladom Milojka Spajića, neće odustati od tog zlokobnog projekta. Iz najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista, je već stigao nedvosmisleni i vrlo jasni odgovor: “Spriječićemo donošenje takvog zakona svim sredstvima”. Svim sredstvima, dakle. Čini se da je takav odgovor jedino i moguć, poslije iskustva sa tzv. “turističkim glasačima” iz Srbije i BIH na lokalnim izborima u mnogim crnogorskim gradovima, a najvidljivije u dva najvećaPodgorici i Nikšiću. Popis je jasno pokazao čemu bi mogla da vodi ta vrsta dezintegracije crnogorskog društva. Zato bi najkraći raport našim prijateljima i susjedima na Kosovu bio: u Crnoj Gori se desio popis, koji je pokazao da nema značajnih promjena kada se radi i nacionalnom sastavu i imenu jezika (množina!) koje koriste građani Crne Gore, ali je politička situacija, upravo zbog toga, dodatno zakomplikovana i otvara mogućnosti za razne scenarije. Imamo, dakle, jedan vrlo dinamični status quo. Sigurni smo da će to naši kosovski prijatelji shvatiti - jer se i oni sami, u Dijalogu sa Srbijom, suočavaju, već dvanaest godina, sa vrlo dinamičnim stanjem koje se “ne mijenja”.

U obje te situacije su, to ne treba posebno naglašavati, istovremeno potrebni jasna odlučnost i veliko strpljenje. (Autor je predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava i nekadašnji šef crnogorske diplomatije.)

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

„GLAS CRNOGORCA“ U DRUGOJ POLOVINI 1874. GODINE

Sultanova odluka u opreci sa otomanskom tradicijom

„Glas Crnogorca“ od 16. septembra 1874. godine Na Gospođin dan kada je na Cetinju veliki skup narodni zbog slave crkve sv. Gospođe, imali smo dosta gostiju sa strane. Bjehu u našoj sredini i dva mila gosta iz Hrvatske, g. g. građ. učitelji Miloš Ratković i Josif Magdić, koji već mjesec i po dana putuje po Dalmaciji, pa su došli i u Crnu Goru. Cijelj je njihova putovanja da upoznaju narod i ove strane naše. Dočekani su u našoj prestonici sa srdačnom predusretljivošću i bratskom ljubavlju. Zbog dužnosti svoje nijesu mogli više nego pet dana ovdje boraviti. Vratili su se pravo u svoju domovinu. Želimo im sretan put i da im posjeta na Cetinju ostane prijatnom uspomenom i bude dokaz ljubavi koja svakojega našeg brata ovdje susreta. Bolje međusobno upoznavanje u stanju je, da prirodnu svezu među nama utvrdi i odkloni sićušne smetnje koje su tome na putu. - U prošli poneđeljnik preminuo je naprasno na Cetinju Turčin Sadik Alil Begović Kad je uređivana naša granica s Turskom, njegovo je imanje u Korjeniće ostalo na samu našu granicu. Od toga vremena, a i prije, bio je vazda privržen Crnoj Gori i vrlo često dolazio je na Cetinje. Stari su mu bili dizdari od Klobuka. Sahranjen je sa pristojnom počasti na trošak naše vlade. Ispratili su ga do groba oko 40 Turaka što našijeh uskoka, što iz Turske koji su se ovdje desili prilikom Gospođindanske svečanosti, među kojijema je bio slučajno i jedan odža. U sprovodu bješe i jedan g. senator i više drugijeh odličnijeh lica. Prisutni Turci, obradovani ovijem učešćem, izjavili su vladi svoju blagodarnost. Različnosti. (Žene kao lječnice u ruskoj vojsci) Glavni odbor društva za njegovanje bolesnih i ranjenih vojnika vijećao je njeki dan i o tom, bi li žene mogle u ratu i u mirno doba u bolnicama obavljati hirurgičke manje posle. Odlučeno je da mogu, te će se odbor obratiti na sveučilište u Harkovu, u Odesi, u Kijevu, u Varšavi, u Dorpatu, Petrogradu i u Moskvi, neka se osnuju na medicinskim fakultetima stolice za hirurđike onako, kako su pograđene stolice za primalje. „Glas Crnogorca“ od 23. septembra 1874. godine Bazenovo opravdanje U prvom amerikanskom listu

Carski princ Jusuf Izedin Efendija je imenovan za vrhovnoga zapovjednika svekolike vojske u jevropskoj Turskoj. Očevidno je, da ovaj korak stoji u savezu s osnovom, da se prvorođeniku AbdulAzisovu osigura prestol. Niko ne dvoji da će carevinu snaći velika katastrofa ako se pokuša ovu dugo zasnovanu i najveću želju sultanovu oživotvoriti

„Nju-jork Heraldu“ predao je maršal Bazen prostrano, i s mnogo strana znamenito opravdanje, koje ovako glasi: „Ja sam čašu do dna ispio, a ne marim se potužiti, jer je car, moj gospodar, i prestolje i život izgubio, a Francuska tri dragocjena departmenta. Grozan događaj pristao je u korist samo Njemcima i onima, koji su daleko od bojnoga polja bili te koji će moći sad bolje laskati strastima naroda i bolje se koristiti njegovom boli. Ni komuna nije iz onog događaja stekla slave: mogla se je naoružati, na vojničku urediti, no … slavlje okončano je rasulom. Poput onog Rimljanina mogao bi reći, da je pravda pusto ime, no volim poput cara, mog gospodara, pričekati njeko vrijeme i sud povijesti. Ja niti iz zatvora ne bi utekao da mi je htjeo nepogode u njem ublažiti nekadanji drug Mak-Mahon, koji je po hiri sudbine na najvišem mjestu, dočim su

meni i građanska prava oteta. (…) Makmahon bio je u Sedanu hude sreće kao i ja u Mecu, kao Trošu i Dikrot u Parizu, kao Burbaki na istoku. On se na to nije sjećao kad je postao predsjednikom republike, a ja nemam razloga da se zbog toga žalostim, jer stoga što se on već nije sjećao, dođe mi odvažnost da utečem, a sad sam posve slobodan. Jedno je, zbog čega sam nepravedan Mekmahonu, zbog rane, koju je s početka boja kod Sedana dobio, te mogao na pošten način predarti zapovjedništvo drugomu ili bolje reći drugima. Jer su u tom nesretnom boju tri generala po redu zapovijedala, gdje je ipak baš trebalo onđe najjedinstvenije zapovijedi, pošto se je jedan naš imao boriti protiv dva njihova, a obije njemačke vojske bile pod maršalom Moltkeom. General, koji je potpisao kapitulaciju sedansku, htjeo je odgovornost svaliti na cara

(…) Našoj je nesreći uzrok što nas je bilo premalo (brojni inferioritet) i što smo bili zlo organizovani. Da smo mi, Makmahon i ja, imali odkle proti Njemcima namaknuti ravan broj i u isto vrijeme pokrenuti (mobilizovanu) vojsku, mi bi se uz sav talent maršala Moltkea i uz svu premoć pruskih topova bili jednakim izgledom borili. (…) Osim ove pojave kojom se francuski listovi mnogo bave, nema osobitijeh novosti iz Francuske. Očekuje se radoznalo hoće li Makmahon i dalje poslije svoga putovanja po zemlji, ostati na dosadanjem pravcu. Narod na svakojem dočeku izjavljivao mu se za republiku i on više ne mo-

U prošli poneđeljnik preminuo je naprasno na Cetinju Turčin Sadik Alil Begović. Kad je uređivana naša granica s Turskom, njegovo je imanje u Korjeniće ostalo na samu našu granicu. Od toga vremena, a i prije, bio je vazda privržen Crnoj Gori i vrlo često dolazio je na Cetinje. Sahranjen je sa pristojnom počasti na trošak naše vlade

že biti u sumnji o republikanskom raspoloženju naroda… Brodari sjevernoga pola (ekspedicija, prim. prir.) prispjeli su 13. o.m. u Beč. Mnogo sati prije ulice koje vode kolodvoru sjeverne željeznice bjehu prepune naroda i svečano okićene. Podadmiral Pek na čelu je mnogobrojnoga morskoga časništva, mnogi đenerali, časnici, i gradski načelnik pred vijeće primiše putnike. Kada se ukazaše narod ih je pozdravio burnim klicanjem. Sjutra dan u veče bio je doček u geografskom društvu, kojemu je psisustvovao i zaštititelj društva prestolonašljednik Rudolf „P. Lojdu“ pišu iz Carigrada: Najvažniji je ovđe događaj predstojeće imenovanje carskoga princa Jusuf Izedin Efendije za vrhovnoga zapovjednika svekolike vojske u jevropskoj Turskoj. U opće daje previše u oči i stoji u opreci s tradicijama otomanske carske kuće, da se povjeri zapovjedništvo jednome princu, te je ovaj pojav tim većega domašaja što sin sultanov dobiva zapovjedništvo nad tri vojnička sbora. Očevidno je, da ovaj korak stoji u savezu s osnovom, da se prvorođeniku Abdul-Azisovu osigura prestol. Za to, i što se dobro zna, kako misli u tom pogledu muhamedansko pučanstvo, probudila je ova vijest u diplomatičkim krugovima carigradskim veliku pozornost, jer niko ne dvoji da će carevinu snaći velika katastrofa ako se pokuša ovu du-

go zasnovanu i najveću želju sultanovu oživotvoriti. Premda su prijatelji Turske osvjedočeni o toj opasnosti, moraju šuteći gledati priprave tomu vratolomnomu poduzeću, ako neće da odnošaje s portom još više pokvare. Jer sultan si je zabio u glavu da samo neprijatelji otomanske države mogu se protiviti osnovi, od koje on sam očekuje utvrđenje carevine.

Cetinje, 23. septembra – Nj. Sv. naš knez otputovao je u prošli utorak u Brda, a ove neđelje vratiće se u prestonicu. - G. Jastrebov, novi zastupnik ruski u Skadru došao je sa svojijem sekretarom g. Šperom, da preda svoju vjerovnicu Nj. Sv. knezu Nikoli. Zadržaće se ovdje do povratka svijetlog Gospodara.

Novosti

Rumunija – Knez Karlo baveći se u Ingleškoj, posjetio je grob Napoleona III. u Čizelhurstu i okitio ga vijencem. To javljaju zvanične rumunske novine i zbog toga se taj čin različito tumači.

Srbija – Knez Milan vratio se preko Italije i Beča u Biograd. Španija – Bazen došao je u Madrid da zimuje.

Književnost

„Nezavisnost Crne Gore“ od Nastasa Petrovića, Biograd 1874. Cijena 20 n. U ovoj knjizi dokazuje rodoljubivi pisac istorijom i međunarodnijem pravom neprekidnost nezavisnosti Crne Gore i njezino suverenstvo. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Nastas Petrović

Sultan Abdul Azis

Princ Jusuf İzedin Efendija

Grob Napoleona III u Čizelhurstu

2.Ревизор

3.Ова

Poneđeljak,

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Preduzeću, „ELAS” d.o.o. iz Bijelog Polja, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1770/7 od 14.10.2024. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat detaljnih geoloških istraživanja tehničko građevinskog kamena sa lokaliteta „OBER” – na dijelu katastarske parcele 545/1 KO Pećarska, u zahvatu PUP – a opštine Bijelo Polje (Sl.list CG Opštinski propisi Sl.list br.7/14 i Sl.list br.9/22) – (izrada probno – eksploatacione etaže), opština Bijelo Polje.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

„ELAS” d.o.o. iz Bijelog Polja može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

„ELAS” d.o.o. iz Bijelog Polja je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

када ће се обавити сахрана на Новом гробљу под Требјесом. Цвијеће се не прилаже. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга БРАНКА, син

брат ВОЈИСЛАВ, снахе МАЈА, МИЛКА, ДАНИЦА и ЈАСНА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричине, унучад, праунучад и остала родбина БУЛАТОВИЋ

Sa dubokom tugom obavještavamo da je naš voljeni

ZORAN J. KUSOVAC

Iznenada preminuo u 68. godini.

Sahrana je obavljena 17. oktobra 2024. na Novom bežanijskom groblju u Beogradu.

ČEDOMILA BERATOVIĆ

Draga naša Čedo, bila si i ostaćeš dio našeg odrastanja, topao zagrljaj kad je majka otišla i prijatelj zauvijek. Ostala je praznina, ali ljubav ne poznaje granice.

Vole te Tvoje MAJA i MANJA

Posljednji pozdrav dragom bratu, ujaku i šuri

ZORANU KUSOVCU

Surova je sudbina i istina da više nisi sa nama, ostaje nam velika tuga i bol u srcu. Na putu u vječni mir, neka te prati naša ljubav.

Tvoja sestra LJILJANA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj ČEDI BERATOVIĆ

S tugom i poštovanjem, PERO i NADA ĆUKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom bratu

MUJU MIJOVIĆU

849

SPASOJE MIJOVIĆ sa porodicom 850

Posljednji pozdrav dragom stricu

MUJU MIJOVIĆU

DUŠAN MIJOVIĆ sa porodicom 851

867

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

rijateljica STANKA

OŽALOŠĆENA PORODICA

Poneđeljak, 21. oktobar 2024.

Posljednji pozdrav dragoj i plemenitoj

Ostaće najljepše uspomene na naše dugogodišnje veliko porodično prijateljstvo i lijepa druženja

LEPA ALEKSIĆ sa porodicom

Posljednje tužno zbogom našem dragom

DUŠANU

PERIŠIĆU

Dragi Dule, tvoja ljubav, dobrota i pažnja koje si nam nesebično darivao ne mogu se zaboraviti. Hvala ti na svemu, a tvoja napaćena duša neka nađe zasluženi vječni mir.

Tvoji BOŽO, RADA, BOBAN, VLADAN, VERA, NIKOLA, MARIJA, IVANA i ANĐELA

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

DUŠANU PERIŠIĆU

Počivaj u miru, plemenita dušo.

PORODICA MRVOŠEVIĆ

Posljednji pozdrav voljenom prijatelju

DUŠANU PERIŠIĆU

S ljubavlju i poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na tebe.

SLAVKO, SAŠA, MIRKO I ANJA

Posljednji pozdrav voljenom

DUŠANU PERIŠIĆU

Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Posljednji pozdrav dragom

DUŠANU PERIŠIĆU

Voljeni đede, bio si naša toplina, ljubav i zagrljaj. Mjesto okupljanja, na kom smo dijelili sve radosti i lijepe trenutke. U srcima ćemo čuvati najljepše uspomene našeg odrastanja. Nedostajaćeš.

JELENA, MILENA, MILICA, LAZAR, OBRAD, LENKA, VITO, ALEKSA, ANA, KSENIJA

861

858

Posljednji pozdrav voljenom

DUŠANU PERIŠIĆU

870

860

868

Neka tvoja dobra duša nađe mir među anđelima, a mi ćemo te zauvijek čuvati u srcima. Putuj mirno do nekog novog susreta, voljeni dedo – pradedo.

ZDRAVKO, JELENA, VASKO, STEVO i ANASTASIJA

Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru, đedu i prađedu

Hvala ti na svemu!

Posljednji pozdrav voljenom đedu

DUŠANU PERIŠIĆU

Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružao. Sjećanje na tebe živjeće vječno.

Unuci LAZAR, ALEKSA, LENKA i snaha JELENA

DUŠANU PERIŠIĆU

Tvoji MIRO, NAJA, OBRAD, MILENA, KSENIJA I ZVEZDANA

Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i đedu

DUŠANU PERIŠIĆU

Ćerka VESNA, zet ZDRAVKO i unuk VITO

Posljednji pozdrav voljenom

DUŠANU PERIŠIĆU

864

866

Posljednji pozdrav svom dragom ocu i đedu

DUŠANU PERIŠIĆU

Živio si tiho i dostojanstveno, tako si i otišao. Tvoje mjesto je carstvo nebesko.

862

Biće neobično bez tvog toplog osmijeha i vedrog duha koji te nikad nije napuštao. Hvala za svu pruženu ljubav. Odmaraj, vječan ti spomen.

MILENA I MARA

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

DUŠANU PERIŠIĆU

MARKO, MILICA, DUNJA, PETRA i DIMITRIJE NIKOLIĆ 869

Počivaj u miru.

SLAVICA KREZOVIĆ sa porodicom

Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe i na tvoj lik, osmijeh, dobrotu i sigurnost koju si nam pružao. Tvoja ćerka MACA sa djecom

865

Posljednji pozdrav voljenom ocu, tastu i đedu

DUŠANU PERIŠIĆU

Biće neobično bez toplog osmijeha koji nas je dočekivao i ispraćao. Mnogo si nam značio, mnogo ćeš i nedostajati. Vječan ti spomen!

RANKO, SVETLANA i ANA

Posljednji pozdrav dragom

DUŠANU PERIŠIĆU

Počivaj u miru, plemenita dušo KUMOVI MILIĆEVIĆI

871

863

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

SRĐAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Bar – Bjeliši prodajem uknjižene placeve 300 i 460 m2 - 80 €∕ m2

Tel. 069/332-332

BAR- povoljno prodajem placeve 300, 365, 468 m2 , put.

Tel. 069/332-332

JAVNA RASPRAVA

O NACRTU IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PROJEKTA ZA LOKALITET HOTELA "GALEB" OPŠTINA ULCINJ

Javna rasprava o Nacrtu Izmjena dopuna Urbanističkog projekta za lokalitet hotela "Galeb" Opština Ulcinj, održaće se u organizaciji Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u periodu od 21.10.2024. godine do 08.11.2024.godine. Predlozi, sugestije i komentari mogu se dostaviti na arhivu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma državne imovine, IV Proleterske brigade broj 19, Podgorica, radnim danima u terminu od 08.00h do 13.00h, zaključno sa 08.11.2024.godine. Takođe, predlozi i sugestije mogu se dostavljati i putem e- maila: javna.rasprava@mdup.gov.me zaključno sa 08.11.2024.godine. Ministarstvo će, u saradnji sa Opštinom Ulcinj organizovati javnu prezentaciju Nacrta Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta za lokalitet hotela "Galeb" Opština Ulcinj, dana 04.11.2024. godine, od 11-13h u sali Skupštine Opštine Ulcinj. Nacrt planskog dokumenta dostupan je na sajtu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma državne imovine: www.gov.me/mdup/javne-rasprave

JAVNA RASPRAVA O NACRTU IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNE STUDIJE LOKACIJE “KALARDOVO-OSTRVO CVIJEĆA - BRDIŠTA”, OPŠTINA TIVAT I

IZVJEŠTAJU O STRATEŠKOJ PROCJENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU

Javna rasprava o Nacrt Izmjena i dopuna Državne studije lokacije “Kalardovo-Ostrvo cvijeća - Brdišta”, Opština Tivat i Izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, održaće se u organizaciji Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u periodu od 21.10.2024. godine do 08.11.2024.godine. Predlozi, sugestije i komentari mogu se dostaviti na arhivu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, IV Proleterske brigade broj 19, Podgorica, radnim danima u terminu od 08.00h do 13.00h, zaključno sa 08.11.2024.godine. Takođe, predlozi i sugestije mogu se dostavljati i putem e- maila: javna.rasprava@mdup.gov.me zaključno sa 08.11.2024.godine. Ministarstvo će, u saradnji sa Opštinom Tivat organizovati javnu prezentaciju Nacrta Izmjena dopuna Državne studije lokacije “Kalardovo-Ostrvo cvijećaBrdišta”, Opština Tivat, dana 29.10.2024. godine, od 12-14h u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat. Nacrt planskog dokumenta i Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu dostupan je na sajtu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine: www.gov.me/mdup/javne-rasprave

Poslovni broj: Iv. br. 1335/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Vuka Karadžića 2, protiv izvršnog dužnika Omerović Safeta iz Bara, Arena bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07169579, radi naplate novčanog potraživanja, dana 18.10.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Omerović Safeta iz Bara, Arena bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07169579. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 15.08.2024. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 18.10.2024. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1206/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca

DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Golubić Lidije iz Bara, Rutke bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 008660 za period od dana 31.07.2021. godine do 20.05.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 18.10.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Golubić Lidije iz Bara, Rutke bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 008660 za period od dana 31.07.2021. godine do 20.05.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 27.08.2024. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 18.10.2024. godine.

Nagradna igra Sa puno žara

5 x Alfa peć 55

10 x 5m drva

PRAVILA NAGRADNE IGRE

Toplija zima sa Pobjedom!

Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.

Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) izvučena su 15. 10. 2024. godine, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) biće izvučena 31. 10. 2024. godine u 13h.

Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima –počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.

Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.

1944 - 2024