Dnevni list pobjeda 24.10.2024. by Pobjeda

POBJEDA JE TU - OD PRVOG DO 21.154. BROJA

Naših

Sigurno vas zanima kako sam dobila ime. Freški su bili dani mira, Nikšić je oslobođen tek mjesec prije mog rođenja, dugo su birali kako da se zovem. Mogla sam biti Sloboda ili 13. jul ili Buktinja ili Jedinstvo ili Glas oslobođenja. Ali, presudio je veliki Blažo Jovanović – Pošto je pobjeda na sve strane, može se i naš list zvati Pobjeda. S ponosom se tako zovem već osam decenija, a drug Blažo mi je odredio put prvim uvodnikom – Pobjeda je tu!

U odnosu na partizanske dane, moj pogled jeste vremešan, ali je i iskusan, razborit, bistar i jednako antifašistički. Digitalne platforme me podmlađuju, vuku me da budem kul, drugačija, brža i bolja plus da uvažim slobodu različitih mišljenja kao bogatstvo. A ja se veselim svakom novom dijalogu, ispunjenom etičkom standardu, tekstu, fotogra ji i cijelom izdanju

STR. 12, 13. i 14.

Povodom jubileja – 80 godina od izlaska prvog broja Pobjede 1944. u Nikšiću – u redakciji dodijeljene nagrade zaposlenima Zečević: Pobjeda je prošla težak period, uspjeli smo da je podignemo na viši nivo

Glumac Mišo Obradović za Pobjedu povodom važne uloge u seriji „Sveci“ Martina Skorsezea i novih projekata na televiziji i u pozorištu

Nijesam lud, samo zaigran

Dok sam stajao u scenografiji koncentracionog logora Aušvic, u prljavoj logoraškoj uniformi, nijesam mogao da se ne zapitam o porijeklu zla, o tome što je to što čovjeka tjera da drugom čovjeku, njegovom bratu, radi tako jezive stvari – kazao je Obradović

19.

Nagrađene su koleginice: Sonja Lazarević-Vućić, Biljana Racković, Nada Kovačević, Snežana Mazić i Suzana Bakočević

UVODNIK: Naših prvih 80 godina

Simbol i brend Crne Gore

ZEČEVIĆ

Danas, kada proslavljamo ovaj značajni jubilej, možemo s ponosom reći da je Pobjeda ostala vjerna svojim korijenima, ali i otvorena za izazove budućnosti. U vremenu brzih promjena, novih tehnoloških medija, društvenih mreža, u vremenu gdje je izazov opstati na tržištu štampanih medija, Pobjeda je ostala pouzdan svjedok događaja, ali i predvodnik u borbi za istinu i građanske vrijednosti. I dalje nastavljamo da inspirišemo, informišemo i obrazujemo, ostajući čuvar vrijednosti na kojima je sagrađena naša zajednička Crna Gora

INTERVJU: Marko Špadijer, nekadašnji glavni i odgovorni urednik Pobjede Pobjeda je memorisala najsadržajniju priču o Crnoj

Poštovao sam Pobjedu koja je nekada hranila moju familiju: moj otac je u Pobjedi na Cetinju radio kao knjigovođa. Mnogi novinari i urednici bili su njegovi prijatelji. Vjerovao sam da novinar mora imati poseban nerv radoznalosti da prepozna suštinu i zapazi neobičnost. Sjetih se Špira Račete, dopisnika iz Tivta, koji nam je danima prije zemljotresa slao dopise da se po gradu kreću čopori uznemirenih pasa - kaže Špadijer STR. 10. i 11.

Sljedeći broj Pobjede izlazi u subotu, 26. oktobra 2024.

POBJEDE

Piše: Nenad

, glavni i odgovorni urednik

UVODNIK: Naših prvih 80 godina

Simbol i brend Crne Gore

Advokat Veselin Radulović o pravnim

PODGORICA - Javni funkcioneri koji nemilice krčme državnu imovinu i zloupotrebljavaju je za lične i partijske interese, kao i nefunkcionisanje svih institucija, slika je današnje Crne Gore, navodi za Pobjedu advokat Veselin Radulović.

Jedna od ilustracija aktuelnog stanja u pravosuđu svakako su brojni slučajevi koji su ostali bez epiloga ili bili zaključeni na pravno sporan način. Naš sagovornik ističe da to nije nikakav novitet, već stanje koje dugo traje.

Institucije utočišta za

Institucije su odavno ili nedovoljno, ili potpuno nefunkcionalne jer partitokratija omogućava da institucijama rukovodi partijski kadar, naveo je sagovornik Pobjede

Kada se osvrnemo na proteklih osam decenija, shvatamo da istorija Pobjede nije tek puki slijed događaja, već priča ispisana hrabrošću, strašću i vizijom. Pobjeda je više od novina – ona je simbol, brend Crne Gore, svjedočanstvo vremena i glas naroda, preko nje su se prelamale društveno-političke prilike, sukobi raznih politika i ideologija. Bilo je godina i kada smo griješili, kada smo uvučeni u retrogradnu ideologiju, vodili „Rat za mir“, ali to su tek pogrešne epizode u životu jednog brenda. U godini kada obilježavamo 80 godina našeg postojanja, prisjećamo se svih onih trenutaka koji su utemeljili Pobjedine vrijednosti i značaj ne samo kao dnevnog lista, već i kao simbola Crne Gore. Od svojih prvih dana, Pobjeda je stajala čvrsto na antifašističkim temeljima. Prvi broj našeg lista napisali su i odštampali hrabri partizani u tek oslobođenom Nikšiću prije 80 godina. Bio je utorak, 24. oktobar 1944. godine, na četiri stranice su objavljene informacije sa ratišta, po mladim kuririma je list otpreman

na linije fronta i lijepljen po Nikšiću. Ime našem listu dao je Blažo Jovanović, narodni heroj i dugogodišnji državni funkcioner, koji je za prvi broj napisao uvodnik s naslovom ,,Pobjeda je tu“, aludirajući na krah fašizma na ratištima širom Evrope i svijeta. Pobjeda , rođena iz pepela Drugog svjetskog rata, postala je, dakle, prvo oružje u borbi protiv zla, nosilac istine i glasnik slobode. Dok su se širom Evrope i dalje vodile borbe protiv fašizma, na stranicama Pobjede sijala je nada za bolje sjutra, za Crnu Goru i njenu budućnost.

I zaista, narednih 80 godina Pobjeda je bila tu, prateći i često dijeleći sudbinu Crne Gore po principu klatna: i kada smo snažno napredovali u SFR Jugoslaviji, ali i kada smo vratili točak istorije i umalo izgubili državnost 90-ih godina prošlog vijeka. Bili smo ogledalo vremena, politike i društva. U poslijeratnim godinama sa stranica Pobjede se sa entuzijazmom pratio ekonomski i društveni razvoj Crne Gore i paralelno podupirao građanski identitet kroz socijalistički koncept bratstva i jedinstva. I u tim godinama jednopartizma naši čitaoci nikada nijesu bili uskraćeni za bilo koju bitnu informaciju. Tako se na našim naslovnim stranama i našla vijest da je, kroz saopštenje Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, Milovan Đilas postao prvi komu-

nistički disident, da je počela izgradnja energetskih izvora u Crnoj Gori, da je Jugoslavija bila nekoliko puta svjetski prvak u košarci, da je umro Josip Broz Tito… ali i da je Nil Armstrong prvi čovjek koji je iz misije Apolo sletio na Mjesec. Punih 45 godina smo bili jedini dnevni list, a od 1975. godine izlazimo dnevno.

Na našim stranicama ispisana je istorija poslijeratne i građanske Crne Gore – zemlje koja, uprkos svim izazovima, ipak korača putem demokratskih ideala.

Nije slučajno što su kroz Pobjedu progovarali neki od najvećih umova našeg doba. Naše stranice ukrašene su riječima velikana poput Mihaila Lalića, Radovana Zogovića, Mladena Lompara i mnogih drugih. Pisci, novinari, pjesnici i intelektualci svoje misli i ideale dijelili su upravo u našem listu, znajući da će njihov glas doprijeti do čitalaca. Pobjeda je bila i ostala poligon za kritičko mišljenje, mjesto gdje su se ideje mogle slobodno razvijati, gdje su se vodile debate, ali uvijek u službi boljeg društva. Danas, kada proslavljamo ovaj značajni jubilej, možemo s ponosom reći da je Pobjeda ostala vjerna svojim korijenima, ali i otvorena za izazove budućnosti. U vremenu brzih promjena, novih tehnoloških medija, društvenih mreža, u vremenu gdje je izazov opstati na tržištu štampanih medija, Pobjeda je ostala pouzdan svjedok događaja, ali i predvodnik u borbi za istinu i građanske vrijednosti. I dalje nastavljamo da inspirišemo, informišemo i obrazujemo, ostajući čuvar vrijednosti na kojima je sagrađena naša zajednička Crna Gora. Na ovim stranicama, sada i zauvijek, ispisuje se priča o zemlji koja se ne boji budućnosti jer je ponosna na svoju prošlost. Pobjeda je tu.

- Pravosuđe je odavno stavljeno u drugi plan, prvenstveno od strane izvršne vlasti, koja jedino pokazuje namjere da pravosuđe stavi pod svoju kontrolu. Zbog toga postoji rizik da neki slučajevi ostanu bez epiloga ili da dobiju epilog koji će biti sporan – kazao je on.

Dodaje i da u izvršnoj vlasti ne postoji volja da se pravosuđu obezbijede uslovi neophodni za elementarno funkcionisanje, koje bi vodilo upravo vladavini prava.

- Ispod ključnih sudskih institucija prokopan je tunel, koji je - nedugo nakon otkrivanja - tadašnja izvršna vlast požurila da betonira. U istoj zgradi propadaju plafoni, a sudije

rade u neprihvatljivim uslovima. I Specijalno tužilaštvo radi u ponižavajućim uslovima. U to, svakodnevno svjedočimo da se u nekim veoma važnim krivičnim predmetima odbrana ismijava sa pravosuđem. Zloupotrebljavaju se procesna ovlašćenja i odugovlače postupci, dok sud to nijemo posmatra – ukazuje sagovornik Pobjede. Nažalost, na ovakve situacije ne postoji odgovor izvršne vlasti. Tačnije, ona ne radi ništa da se takvo stanje popravi. - Ne radi se kvalitetno ni na izmjenama zakona koje bi dobro suzbile zloupotrebe i

Pravosuđe je odavno stavljeno u drugi plan, prvenstveno od strane izvršne vlasti, koja jedino pokazuje namjere da pravosuđe stavi pod svoju kontrolu. Zbog toga postoji rizik da neki slučajevi ostanu bez epiloga ili da dobiju epilog koji će biti sporan

omogućile efikasnije suđenje u razumnom roku, a ujedno spriječile da neki važni postupci ostanu bez epiloga ili da dobiju sumnjiv i neprihvatljiv epilog. Istovremeno, javni funkcioneri izvršne, ali i zakonodavne vlasti nemilice krčme državnu imovinu, zloupotrebljavaju je za lične i partijske interese, i samo verbalno se zalažu za jačanje pravosuđa i vladavinu pravu - svjesni da bi to za posljedicu imalo prekid takve prakse i pozivanje na odgovornost mnogih od njih – ukazuje Radulović.

Na ovakve zloupotrebe, izvjesno je, trebalo bi da reaguje i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). No, ova institucija već dugo je bez zvaničnog stava o odredbama zakona kojima je nedavno propisana nespojivost funkcija poslanika i predsjednika, odnosno potpredsjednika opština

Predsjednik države, nakon sastanka sa rumunskim kolegom Klausom Johanisom,

Milatović: Komisija neispravnost Krapovićevih

CETINJE – Komisija za žalbe, koja je nedavno poništila rješenje ministra odbra-

ne Dragana Krapovića da se načelniku Generalštaba Vojske Crne Gore Zoranu

Lazareviću prekine aktivna vojna služba, potvrdila je neispravnost Krapovićevih

Piše: Nenad ZEČEVIĆ

Klaus Johanis i Jakov Milatović

glavni i odgovorni urednik

aktuelnih političkih „bitaka“

su postale partijska za kadar po dubini

i lokalnih parlamenata. Naš sagovornik smatra da je ASK morala dati rok do kojeg bi javni funkcioneri koji vrše dvije nespojive funkcije morali da se izjasne koje pozicije se odriču.

- Višegodišnja nefunkcionalnost ASK-a dovela je do toga da ta institucija nema autoriteta među javnim funkcio-

nerima. Ta činjenica, uz neadekvatan pravni okvir koji bi u više slučajeva trebalo da propisuje prestanak javne funkcije i zabranu obavljanja javne funkcije u određenom periodu, kao i blaga kaznena politika u praksi, imaju za posljedicu neodgovorno kršenje zakona od strane brojnih funkcionera i tumačenje

propisa i odluka ASK-a onako kako se to njima sviđa i kako im odgovara – ukazuje on. No, ASK nije jedina institucija u našoj zemlji koja postupa na ovaj način. U stvari, najveći broj institucija djeluje u potpunoj disharmoniji zbog ličnih sukoba onih koji su na njihovom čelu ili su pretvoreni u nefunkcionalne organiza-

Ustavom definisana procedura

Radulović je stava da rezultati popisa stanovništva nijesu, niti mogu biti uslov za pokretanje postupka promjene Ustava Crne Gore, uključujući segmente koji se odnose na nacionalne simbole i službeni jezik Crne Gore. On podsjeća da je procedura izmjene najvažnijeg pravnog akta vrlo precizno definisana. - Prijedlog za promjenu Ustava može podnijeti predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 25 poslanika. Da bi bio usvojen, za njega mora da glasa dvije trećine svih poslanika. Prethodno, sam nacrt akta o promjeni Ustava takođe mora biti usvojen glasovima dvije trećine poslanika, a nakon usvajanja mora proći javnu raspravu koja ne može trajati kraće od mjesec dana. Na kraju, da bi promjena Ustava u tom dijelu bila konačna - odnosno da bi se promijenili nacionalni simboli i odredbe o jeziku - za takvu promjenu mora na državnom referendumu da se pozitivno izjasni najmanje tri petine svih upisanih birača – pojašnjava on. Ističe da je „od ključnog značaja“ da se svi koji smatraju da je potrebno da inciraju promjene pojedinih ustavnih kategorija, drže ove procedure. - Ovlašćeni predlagači koji smatraju da Ustav u tom dijelu treba mijenjati, moraju ispoštovati ovu proceduru, jer u suprotnom bi grubo kršili Ustav i ozbiljno ušli u zonu krivične odgovornosti – ukazuje sagovornik Pobjede.

cije koje zapošljavaju veliki broj ljudi.

- Institucije u Crnoj Gori su odavno ili nedovoljno, ili pot-

Johanisom, saopštio da će sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost zakazati kada se za to steknu uslovi

žalbe potvrdila

Krapovićevih odluka

odluka koje su suprotne stavu Savjeta za odbranu i bezbjednost.

To je ocijenio predsjednik države Jakov Milatović koji je juče, u rezidenciji na Cetinju, ugostio rumunskog kolegu Klausa Johanisa, kome je to bila prva zvanična posjeta našoj zemlji od obnove nezavisnosti. Milatović je nakon sastanka sa Johanisom, a odgovarajući na pitanja novinara, saopštio i da će novu sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, koja je 11. oktobra prekinuta, zakazati kada se za to steknu uslovi.

Ocijenio je i kako se, iznošenjem određenih informacija sa sjednica Savjeta, urušava ugled tog tijela, ali i Vojske Crne Gore što, kako je dodao, nije dobro za kredibilitet države koja je NATO članica.

- Pojedinci sebe na taj način isključuju iz rada Savjeta u budućnosti – rekao je Milatović.

On je u tom kontekstu naglasio i kako je neophodno da Vlada što prije predloži ambasadora Crne Gore pri NATO.

- Siguran sam da će jedna od tema vanjsko-političkih konsultacija morati da bude i naša diplomatska mreža. Duži period apelujem da Vlada što prije predloži ambasadora pri NATO. Država je bez ambasadora duže od godinu. To je

apel i naših strateških partnera u sklopu NATO saveza - kazao je on.

Kada je riječ o formiranju vlasti u Podgorici, Milatović je kazao kako treba sačekati konačne rezultate septembarskih lokalnih izbora, ali i dodao da je njegov odnos prema određenim partijama jasan. Govoreći o posjeti predsjednika Rumunije Crnoj Gori,

Predsjednik države Jakov Milatović izvinio se juče novinarki Radio-televizije Crne Gore Aleksandi Jovančević zbog njegove ranije neprimjerene reakcije na njeno pitanje u vezi sa snimanjem izbornog spota njegove liste u predsjedničkom kabinetu. Milatović je rekao kako se izvinjava ukoliko je njegova reakcija bila neprimjerena, uz objašnjenje kako se to nije odnosilo na nju lično, već na uređivačku politiku Javnog servisa.

Milatović je ocijenio kako to predstavlja snažan dokaz prijateljstva i partnerstva dvije države.

- Crna Gora cijeni podršku Rumunije evropskim integracijama naše zemlje i snažno zalaganje za proširenje Evropske unije. Vaša podrška daje dodatni podstrek našem evropskom putu sa ciljem da postanemo članica do 2028. godine - naveo je Milatović, te dodao i da Crna Gora i Rumunija kao saveznice u okviru NATO dijele zajedničke vrijednosti bezbjednosti i stabilnosti. Njegov rumunski kolega je, sa druge strane, poručio da će Rumunija nastaviti da podržava proces proširenja EU na Zapadni Balkan, ali i na države iz istočnog susjedstva.

- Uvjereni smo da je ta politika najbolja investicija u stabilnost, prosperitet i demokratsku konsolidaciju Evrope. Crna Gora je preduzela važne korake u procesu pregovora. Privrženost EU vrijednostima vidljiva je i kroz potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU –naveo je Johanis, ali i poručio kako će brzina pristupnih pregovora zavisiti od zasluga i rezultata u procesu reformi. Đ.Ć.

đu najvažnijim u državi - rukovodi partijski kadar. Pored nesposobnosti, nestručnosti i neiskustva u oblastima za čije rukovođenje bivaju zaduženi, taj partijski kadar veoma često ima i loše namjere. Institucije su postale partijska utočišta za kadar „po dubini“ – potcrtava on. Kako kaže, u takvom ambijentu nije realno očekivati da one budu ni funkcionalne, ni profesionalne.

-Za profesionalne i funkcionalne institucije potrebni su stručni ljudi sa integritetom, a takve teško možete naći u političkim partijama u Crnoj Gori – stav je Radulovića. Pravi primjer upliva partija u sve segmente vlasti jedne države je višemjesečni spor o načelniku Generalštaba Vojske Crne Gore Draganu Lazareviću i njegovom radnom statusu. Zbog nesaglasja u vrhu je i rad Savjeta za bebzjednost i odbranu pauziran na neodređeno.

puno nefunkcionalne. Razlog tome je upravo partitokratija koja omogućava da institucijama - pa i onima koje su me-

- Spor u vezi sa načelnikom Generalštaba VCG jedan je od brojnih koji pokazuje u kakvom stepenu partitokratije živimo. Kao i u mnogim drugim slučajevima, radi se o pokušajima da se preuzme partijska kontrola nad dijelom sistema - u ovom slučaju veoma važnom dijelu sistema odbrane i bezbjednosti. A kao i u drugim situacijama kada se vodi računa samo o partijskim i ličnim interesima, za posljedicu imamo ugrožavanje javnog i državnog interesa i nefunkcionalnost institucija – zaključuje Radulović za Pobjedu.

Kristina JERKOV

Novoimenovani počasni konzul u Bugarskoj Petar Samarov preuzeo dužnost

U Loveču otvoren konzulat Crne Gore

PODGORICA - Konzulat

Crne Gore, na čelu sa počasnim konzulom Petrom Samarovim, svečano je otvoren juče u Loveču u Republici Bugarskoj, sa nadležnošću za oblasti Loveč, Pleven, Vrača, Montana i Vidi.

Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, v.d. generalne direktorice za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom Ivana Đukanović je, na svečanoj ceremoniji, istakla da otvaranje konzulata u Loveču predstavlja potvrdu veoma dobrih odnosa između Crne Gore i Republike Bugarske, kao i značajan korak ka daljem unapređenju saradnje u brojnim oblastima od zajedničkog interesa.

- Ukazala je na duboke istorijske i prijateljske veze između Crne Gore i Bugarske, osnažene saradnjom u okviru NATO, brojnih regionalnih organizacija i inicijativa, kao i kroz podršku koju Bugarska pruža Crnoj Gori na njenom evrop-

skom putu. Izrazila je očekivanje da će konzulat biti most za još snažniju i plodotvorniju saradnju između dvije države, posebno u kontekstu jačanja ekonomskih veza, ali i afirmacije i korišćenja potencijala za dinamičniju saradnju u oblasti kuture i turizma, te bliže povezivanje naroda Crne Gore i Bugarske - navodi se u saopštenju. Novoimenovani počasni konzul Petar Samarov, kako se navodi, izrazio je zadovoljstvo preuzimanjem ove odgovorne i važne dužnosti.

- Naglasio je da će aktivnosti Konzulata u Loveču biti posvećene ekonomskom i kulturnom povezivanju, kao i promociji turističkih potencijala Crne Gore. Ukazao je na važnost ulaganja dodatnih napora u pravcu uspostavljanja direktne avio konekcije između Crne Gore i Bugarske, što bi doprinijelo unapređenju sveukupnih odnosa i saradnje između dvije zemljestoji u saopštenju.

R.P.

Veselin Radulović

Adrijan Vuksanović, predsjednik HGI i poslanik u Skupštini, o odnosima između Crne Gore i Hrvatske

Teži se „bosnizaciji“ države po etno-ključu

Iza svega toga se krije politika koja od Crne Gore želi da napravi obesmišljenu državu koja, zapravo, i nije sposobna da se sama stara i brine o sebi, ističe sagovornik Pobjede

PODGORICA - Hrvatska građanska inicijativa je u svom političkom programu davno zacrtala da će jačati odnose između Zagreba i Podgorice koji su donedavno bili dobri i na zavidnom nivou. No, nakon političkih promjena i u kombinaciji sa donošenjem nepotrebne i štetne Rezolucije o Jasenovcu, imamo novu misiju, da hrvatskoj i drugoj javnosti napravimo i jasno naznačimo distinkciju između same Crne Gore i vlasti u Crnoj Gori.

Ovim riječima Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative i poslanik u Skupštini Crne Gore, opisuje poziciju manjinske stranke na čijem je čelu. Komentarišući aktuelne odnose dvije države, on pravi paralelu sa ratnim godinama s kraja prošlog vijeka. - Kao što je i devedesetih godina bilo onih koji su na Cetinju pjevali nezaboravne stihove:

MANS predstavio izvještaj o procjeni nacionalnog sistema integriteta naše zemlje

Crna Gora suočena sa zarobljavanjem države

PODGORICA - Crna Gora

se suočava sa problemom zarobljavanja države, što podrazumijeva da se koruptivne prakse integrišu u zakone i tako omogući sticanje privilegija pojedincima.

To je ocjena iz juče predstavljenog izvještaja o procjeni nacinalnog sistema integriteta Crne Gore, koji je uradila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora u saradnji sa organizacijom Transparensi internešnal iz Berlina.

Istraživanje se, kako je pojasnila izvršna direktorka MANS-a Vanja Ćalović-Marković, odnosi na sve in stitucije koje na bilo koji način mogu doprinijeti borbi protiv korupcije u smislu prevencija i sankcionisanja.

- Crna Gora se suočava sa problemom takozvanog zarobljavanja država. Zbog toga su mnoge koruptivne prakse integrisane u zakone i omogućavaju sticanje određenih privilegija pojedincima - rekla je ona.

Istakla je i kako bi u odrobljavanju sistema ključnu ulogu trebalo da imaju parlament i izvršna vlast za što je, kako je

Vanja Ćalović-Marković

naglasila, neophodno konačno usvajanje zakona o Skupštini i Vladi, ali i etičkog kodeksa poslanika.

- Kako bi se znale procedure i kako se odluke ne bi donosile iza zatvorenih vrata. Mi imamo situaciju da poslanici odlučuju o stvarima koje se direktno tiču njihovih ličnih interesa – navela je direktorka MANS-a.

Ona predlaže i izmjene Zakona o arhivskoj građi budući da to zakonsko rješenje trenutno propisuje kratke rokove za čuvanje dokumenata zbog čega, kako je objasnila, kon-

stantno dolazi do uništavanja dokumentacije koja može biti od značaja za otkrivanje korupcije.

Ocijenila je i kako je neophodno uvesti veting u policiji, tužilaštvu i sudstvu.

- Jasno je da taj veting ne može biti sveobuhvatan na svim nivoima i odmah sproveden, jer bi to paralisalo sistem - istakla je ona.

Da je neophodno što prije usvojiti zakone o Skupštini, Vladi, slobodnom pristupu informacijima i arhivskoj građi smatra i potpredsjednik parlamenta Boris Pejović, koji je

„Sa Lovćena vila kliče - oprosti nam Dubrovniče“, i na taj način izražavali revolt i neslaganje s agresijom na dubrovačko područje i na Republiku Hrvatsku, tako i sada imamo veliki broj građana u samoj Crnoj Gori koja se ne slaže sa ovakvim potezima službene Podgorice. Naime, njima se narušavaju partnerski odnosi sa Hrvatskom, i ujedno se zanemaruje i na taj način omalovažava sav onaj doprinos koji je Hrvatska dala u integraciji Crne Gore prema Evropskoj uniji – ističe on. Smatra neprimjerenim, ali ujedno i očekivanim izjave predsjednika Skupštine Andrije Mandića koji je nedavno rekao kako su, u susret popisu krajem prošle godine, „Zagreb i Tirana vodili ozbiljnu kampanju“ - ali ne i zvanični Beograd. - Mandić optužuje druge za ono što je on sam. Svi smo svjedoci da se ni Hrvatska, ni Albanija nijesu miješale u popisni izbor, dok smo po Crnoj Gori gledali bilborde na kojima su se prisvajale mnoge poznate ličnosti iz prošlosti i davala im se nacionalna pripadnost koja ne stoji. Tako da Mandić nastavlja da političkim ponašanjem koji je njemu svojstveno, a to je da drugima pripisuje i da za druge govori zapravo što je on u političkom smislu – podsjeća Vuksanović. Na isti način vidi i kontinuira-

no potenciranje jednog dijela vlasti da se nastavi „prebrojavanje“ po nacionalnim i vjerskim karakteristikama, kao i promjene ustava u skladu sa određenim rezultatima popisa. Sagovornik Pobjede učešće Mandića u tome vidi kao još jedan primjer prezentovanja politike koju predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) i Skupštine inače zastupa. - On nudi jedino ono što ima, a to su zapravo „prebrojavanje krvnih zrnaca“ što i jesu podjele. Znate da smo svojevremeno od njih imali drugi narativ: da su došli da mire, da se nadilaze podjele... A zapravo oni daju - ono što imaju. Sukladno tome, vidjeli smo i novi amblem Skupštine Crne Gore. Vidjeli smo i nove inicijative o izmjeni Ustava, te pitanja zapošljavanja po nacionalnoj osnovi. Zapravo, vidimo težnju ka „bosnizaciji“ Crne Gore po etno-ključu – navodi Vuksanović. Smatra da su takve političke pozicije jedino što dio aktuelne vlasti može ponuditi građanima, iako su im „usta bila puna ekonomske politike, politike pomirenja“. - U suštini, iza svega toga se krije politika koja od Crne Gore želi da napravi obesmišljenu državu koja, zapravo, i nije sposobna da se sama stara i brine o sebi – zaključuje predsjednik HGI za Pobjedu.

Kristina JERKOV

Usvojena Reformska agenda Crne Gore Prva tranša od oko

29 miliona eura krajem godine

ocijenio da jačanje integriteta institucija nije samo pitanje borbe protiv korupcpije, već i održivog upravljanja i društvene pravde.

A da Crna Gora na zakone o Skupštini i Vladi „nedopustivo dugo čeka“ saglasan je i ministar pravde Bojan Božović

On je takođe najavio da Vlada određeni oblik sprovođenja vetinga planira već tokom naredne godine.

Vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić rekao je da analizu planova integriteta, koje Agencija radi svake godine, već osam godina niko nije uzeo u razmatranje.

On je naglasio da trećina organa vlasti nema usvojenu strategiju razvoja, niti je obuhvaćena nekom sektorskom strategijom, dok su četiri petine institucija navele da je uspostavljen mehanizam kontrole pri donošenju diskrecionih odluka.

Kazao je i da 368 organa ima angažovane osobe po osnovu ugovora o djelu od kojih je najveći procenat, njih 93 odsto, zabilježen u državnoj upravi. Takođe, 349 organa, kako je dodao, nema uspostavljenu unutrašnju reviziju. Đ.Ć.

PODGORICA – Evropska komisija usvojila je juče reformske agende za pet zapadnobalkanskih država, među kojima je i Crna Gora, čime je otvorena mogućnost za povlačenje novca u ukupnom iznosu od šest milijardi eura koje je Brisel, u okviru Plana rasta, opredijelio za ovaj region.

Osim Crne Gore, reformske agende su odobrene i za Srbiju, Kosovo, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, dok je Bosna i Hercegovina izuzeta iz ovog paketa zbog, kako je pojašnjeno iz EK, podnošenja nepotpune agende. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da je impresionirana radom partnera sa Zapadnog Balkana na njihovim reformskim agendama. - To pokazuje da su posvećeni uspjehu Plana rasta. To je naša mapa puta da približimo ekonomije Zapadnog Balkana našoj i da svojim kompanijama daju pristup i sredstva da se takmiče na našem jedinstvenom tržištu. Svi imaju koristi, a to je veliki iskorak ka Evropskoj uniji - izjavila je predsjed-

nica EK, a prenio Radio Slobodna Evropa. Plan rasta podrzumijeva kombinaciju bespovratnih sredstava i povoljnih kredita u ukupnom iznosu od šest milijardi eura za period od 2024. do 2027. godine, od kojih Crnu Goru slijeduje 383,5 miliona eura. Od tog iznosa, 110 miliona čine bespovratna sredstva, a preostalih 273,5 miliona eura povoljni krediti. Predviđeno je i da sedam odsto tog novca bude dodijeljeno na počeku realizacije Plana rasta, a da se ostatak raspoređuje u šest polugodišnjih tranši podrške u zavisnosti od nivoa sprovedenih planiranih reformi.

Naša zemlja bi prvu tranšu, od oko 29 miliona eura, trebalo da dobije krajem godine. Reformska agenda Crne Gore, koju je aktuelna Vlada usvojila krajem minulog mjeseca, podrazumijeva 32 reformske mjere u okviru četiri prioritetna sektora, među kojima su poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora, digitalna i energetska tranzicija, razvoj ljudskog kapitala, vladavina prava i temeljna prava, kao i 14 podsektora. Đ.Ć.

Adrijan Vuksanović

Crna Gora naredne godine pristupa jedinstvenom području plaćanja u eurima

Ulaskom u SEPA imaćemo brže, jeftinije i sigurnije transakcije

PODGORICA - Ulazak

Crne Gore u SEPA sistem početkom naredne godine predstavljaće važan korak ka modernizaciji finansijskog sektora zemlje i približavanju evropskim standardima. Ovaj potez omogućava Crnoj Gori da postane dio jedinstvenog evropskog tržišta plaćanja, pružajući prednosti kako privredi, tako i građanima kroz brže, jeftinije i sigurnije transakcije. SEPA (Jedinstveno evropsko područje plaćanja) olakšava prekogranične uplate u eurima unutar 36 zemalja članica, smanjujući troškove transakcija i poboljšavajući efikasnost platnog sistema.

Centralna banka Crne Gore (CBCG) predala je početkom jula, u ime države, formalni zahtjev za pridruživanje jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).

Direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) Gert Jan Koopman nedavno je saopštio da će Crna Gora, prema očekivanjima, kao prva od zemalja Zapadnog Balkana pristupiti SEPA 1. januara naredne godine.

Prednosti

Uvođenjem SEPA instant plaćanja, transakcije će biti još brže, pružajući preduzećima dodatnu konkurentsku prednost na evropskom tržištu. Ovo usklađivanje sa evropskim normama predstavlja ključni korak na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.

Ulaskom u SEPA, Crna Gora postaje dio mreže koja povezuje sve zemlje EU, čime se šalje važna poruka o sigurnosti našeg bankarskog sistema, kao i o pouzdanosti naše regulative – poručuje ekonomski analitičar Mirza Mulešković. On je naglasio da će smanjenje transakcijskih troškova biti jedna od ključnih prednosti, što će pozitivno uticati na domaću privredu, ali i na svakodnevni život građana

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković izjavio je da će ulazak Crne Gore u SEPA sistem značajno unaprijediti finansijske tokove u zemlji, omogućavajući efikasnije i brže plaćanje za sve subjekte.

On je naglasio da će smanjenje transakcijskih troškova biti jedna od ključnih prednosti, što će pozitivno uticati na domaću privredu, ali i na svakodnevni život građana. Pored toga, Mulešković je istakao da će

Poreska uprava obavijestila stranke o promjeni lokacije

CRPS se seli na Zabjelo

PODGORICA-Preseljenje Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) u nove prostorije na Zabjelu biće završeno do kraja mjeseca, a rad sa strankama počeće od 4. novembra, saopšteno je iz Poreske uprave (PU).

Iz PU su podsjetili da je u toku preseljenje CRPS sa lokacije u Ulici Vaka Đurovića 20, na adresu Ilije Plamenca 2 na Zabjelu, odnosno u objekat poslovnog centra RBC koji se nalazi preko puta Multicoma. Iz PU su kazali da se Registar stvarnih vlasnika i Odsjek za registraciju poreskih i obveznika doprinosa i osiguranika (CROO), trenutno nalaze na istoj lokaciji kao i CRPS, što

implicira i njihovo preseljenje u nove prostorije.

-Pored zaposlenih koji su na lokaciji sadašnjeg CRPS-a, u novi prostor preseliće se i oni iz filijale za pružanje usluga poreskim obveznicima i registraciju (dio područne jedinice Podgorica) iz Ulice Marka Miljanova 54 - dodali su iz PU.

Na ovaj način će, kako navode, građanima biti olakšano da sve obaveze obave na jednom mjestu, za razliku od prethodne potrebe posjete dvije lokacije.

-Preseljenje CRPS-a biće okončano do kraja ovog mjeseca, a početak rada sa strankama na novoj adresi obavljaće se od 4. novembra, dok će Filijala za pružanje usluga

poreskim obveznicima i registraciju (dio Područne jedinice Podgorica) početi da radi 11. novembra na istoj lokaciji - navodi se u saopštenju. Imajući u vidu da trenutni poslovni prostor u kojem se nalazi CRPS ne zadovoljava potrebe zaposlenih i velikog broja stranaka, iz PU su objasnili da se temeljno radilo na odabiru novih prostorija kako bi se našao prostor koji će odgovoriti svim zahtjevima. -Povoljnija lokacija, raspoloživ veliki broj parking mjesta i prostrane čekaonice, biće nove mogućnosti kojima će se izbjeći upravo ono na što su postojale primjedbe, a to je nemogućnost parkiranja i stajanja u redu van prostorija u različitim vremenskim

ovaj korak dodatno ojačati položaj Crne Gore kao zemlje koja teži punopravnom članstvu u EU, jer SEPA sistem predstavlja jedan od stubova integracije svih zemalja EU u jedinstven finansijski prostor.

- Ulaskom u SEPA, Crna Gora ulazi u mrežu koja povezuje sve zemlje EU, čime se šalje važna poruka o sigurnosti našeg bankarskog sistema, kao i o pouzdanosti naše regulative. Da bismo postali dio ovog sistema, bilo je neophodno uskladiti naše zakonodavstvo sa evropskim standardima, što je proces koji traje već nekoliko godina - rekao je Mulešković. On je takođe naglasio da je ovaj korak izuzetno važan ne samo s aspekta evropskih integracija, već i za privlačenje stranih investicija.

- Efikasnija plaćanja i niži troškovi transakcija daju Crnoj Gori još jednu konkurentsku prednost na tržištu, što može privući više investitora i otvoriti nova radna mjesta. Uvođenje SEPA sistema omogućava brže i jeftinije poslovanje, što je ključni faktor za svaku ekonomiju koja želi da se razvija i bude konkurentna na evropskom i globalnom tržištu - kazao je Mulešković.

Uticaj cBcG

Pohvalio je rad Centralne banke Crne Gore (CBCG), koja je, prema njegovim riječima, ključni akter u ovom procesu.

- Ovo nije rezultat postignut preko noći. CBCG je proteklih nekoliko godina marljivo radila na harmonizaciji našeg zakonodavstva sa zakonima EU, a izvještaji Evropske komisije prepoznali su CBCG kao instituciju koja je u najvećoj mjeri uskladila svoje procese sa evropskim standardima, što nažalost nije bio slučaj sa mnogim drugim državnim institucijama - tvrdi Mulešković.

On je izrazio nadu da će se napori CBCG isplatiti kroz veći priliv investicija i ekonomski rast.

- Ovi rezultati su plod dugogodišnjeg rada i predanosti. Usvajanje SEPA sistema neće samo olakšati poslovanje kompanijama i građanima, već će smanjiti i troškove javnih institucija, što će imati pozitivan uticaj na cjelokupnu ekonomiju Crne Gore - zaključio je Mulešković. Ovaj proces, prema Muleškovićevim riječima, pokazuje da Crna Gora nastavlja ozbiljno da radi na usvajanju evropskih normi i standarda, što je ključni element na putu prema punopravnom članstvu u EU. SEPA postaje sve značajnija za preduzeća i pojedince unutar eurozone, omogućavajući brže i efikasnije prekogranične uplate. SEPA olakšava nesmetane transakcije u eurima u 36 zemalja, uključujući članice EU i one koje to nijesu. Standardizacijom platnih

procesa smanjuju se troškovi transakcija i povećava transparentnost, što ga čini posebno atraktivnim za međunarodne poslovne operacije.

Do 2023. godine, SEPA kreditni transferi čine 22 odsto bezgotovinskih plaćanja u eurozoni, dok direktni debitni transferi čine 15 odsto, a plaćanja karticama dominiraju sa 54 odsto ukupnih transakcija. Ovaj sistem godišnje obrađuje preko 67 milijardi bezgotovinskih transakcija, a u prvoj polovini 2023. zabilježen je porast broja takvih plaćanja od 10,1 odsto, što naglašava njegov sve veći uticaj. Ukupna vrijednost SEPA transakcija u prvoj polovini 2023. iznosila je oko 111 biliona eura

Očekuje se integr acija SEPA instant plaćanja, što će učiniti plaćanja u eurima još bržim, pri čemu će banke u EU biti obavezne da podržavaju instant plaćanja do kraja godine. Ovaj razvoj će poboljšati likvidnost i pružiti konkurentsku prednost evropskim preduzećima omogućavajući gotovo trenutno poravnanje, dodatno smanjujući troškove i poboljšavajući sigurnost plaćanja.

Ove inovacije pozicioniraju SEPA kao ključnu infrastrukturu za ekonomsku integraciju unutar Evrope, donoseći koristi preduzećima, pojedincima i javnim institucijama. n. KoVaČeViĆ

uslovima. Takođe, ističemo da je prostor adaptiran i prilagođen za potrebe osoba sa invaliditetom - naveli su iz PU.

Sve informacije o aktuelnom preseljenju biće objavljene na sajtu PU i istaknute na vratima dosadašnjih prostorija

CRPS-a i Filijale za pružanje usluga poreskim obveznicima i registraciju (dio područne jedinice Podgorica). r. e.

Mirza Mulešković

Zgrada na Zabjelu u kojoj će se nalaziti CRPS

privatna

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom na Konferenciji o ekonomiji u Budvi

Zenović: Fokus zemalja Zapadnog Balkana na EU agendi

Na panelu „Postoji li zelena Evropa bez zelenog Zapadnog Balkana“ u okviru Konferencije o ekonomiji, direktor Elektroprivrede Ivan Bulatović je kazao da je ova kompanija u velikom investicionom ciklusu te da planiraju skoro 300 miliona eura ulaganja tokom naredne tri godine, posebno u obnovljive izvore energije

BUDVA - Značaj Berlinskog procesa je u tome što je zadržao fokus zemalja Zapadnog Balkana na EU agendi i omogućio im da uvježbaju sve procese koji ih očekuju – ocijenio je glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović na Konferenciji o ekonomiji koju organizuje Privredna komora Crne Gore (PKCG).

Zenović je ocijenio da je sve što se desilo u oblasti ekonomske i socijalne integracije povezano sa Berlinskim procesom, koji je dao podlogu za političku komunikaciju lidera svih zemalja Zapadnog Balkana, a time značajan doprinos daljoj integraciji.

Značaj Berlinskog procesa

U razgovoru sa regionalnom direktoricom Istočnog odbora njemačke privrede Anjom Quiring o perspektivi evropske budućnosti Zapadnog Balkana, Zenović je kazao da je Berlinski proces omogućio da zemlje uvježbaju sve procese na koje će naići u EU.

-Ako u ovom okviru nijesu pokazale spremnost za dijeljenje odgovornosti, saradnju i zajedničko suočavanje sa globalnim izazovima, neće to moći sprovesti ni u široj grupi od 27 država članica – kazao je Zenović.

Upitan za budućnost Berlinskog procesa, Zenović je kazao da je plan da Crna Gora do 2028. godine pristupi EU, dodajući da ne može predvidjeti kako će se to odraziti na ovaj proces.

-Proces je bio transparentan, za razliku od mnogih drugih. U tom smislu, ova inicijativa ima prednost u odnosu na druge, jer je promijenila perspektivu i spustila dijalog s visokog političkog nivoa na svakodnevni život, što je u suštini i razlog zbog kojeg skoro 80 odsto građana Crne Gore podržava ideju o pristupanju EU – ocijenio je Zenović.

Ukazao je da je Crna Gora otvorila sva pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila tri, a da je plan da se do kraja godine to učini sa još četiri. Mnoga pitanja iz ovih poglavlja, kako je kazao Zenović, ve-

zana su za reformske agende koji su dio plana rasta. -Da bi dobili pristup sredstvima, bilo onim koja se daju kao bespovratna, ili u obliku određenih zajmova, vi dajete procjenu reformi na koje se obavezujete u datoj godini –objasnio je Zenović. investicioni ciklus epcg

Na panelu „Postoji li zelena Evropa bez zelenog Zapadnog Balkana“ u okviru Konferencije, direktor Elektroprivrede (EPCG) Ivan Bulatović je kazao da je ova kompanija u velikom investicionom ciklusu te da planiraju skoro 300 miliona eura ulaganja u naredne tri godine, sa posebnim fokusom na obnovljive izvore energije. -Potpuno smo posvećeni zelenoj agendi i moramo pratiti trendove koji dolaze iz EU, ali izazov je što 40 odsto električne energije u Crnoj Gori dolazi iz Termoelektrane Pljevlja, koja ima veliki značaj za elektroenergetski sistem Crne Gore – kazao je Bulatović na panelu.

Najavio je početak radova na prvoj vjetroelektrani u vlasništvu EPCG te istakao ugovor sa Njemačkom razvojnom bankom za finansiranje osmog agregata Hidroelektrane Perućica, u okviru treće faze rekonstrukcije i dogradnje tog hidroenergetskog objekta. Bulatović je dodao da je prošle godine izdato 1,5 gigavata u dozvolama za izgradnju objekata za obnovljive izvore energije, što predstavlja ogroman energetski potencijal s kojim će EPCG u jednom trenutku raspolagati. r. e.

Unija slobodnih sindikata pokrenula kampanju kojom raspisivanje državnog referenduma

Traže da država stanove koji bi izdavali građanima

PODGORICA- Unija slobodnih sindikata (USSCG) pokrenula je kampanju kojom predlaže raspisivanje državnog referenduma u vezi sa izgradnjom stanova u državnom vlasništvu i očuvanju državnih kompanija od nacionalnog interesa.

Generalni sekretar USSCG Srđa Keković, kazao je da to predstavlja nastavak kampanja „Za miran san socijalni stan“ i „Nije sve na prodaju“, koje su započeli 1. maja. -Sve je to pokušaj implementacije dvije rezolucije koje je usvojilo 350 delegata kongresa USSCG prije nešto više od godinu. Jedini put kako smo mogli da vidimo implementaciju tih rezolucija jeste da provjerimo volju građana Crne Gore. Ta provjera bi išla kroz sakupljanje blizu 55.000 potpisa građana sa biračkim pravom i ukoliko bi se to desilo, sa tim prijedlogom bismo se obratili Skupštini koja bi bila dužna da raspiše državni referendum - rekao je Keković, prenosi agencija Mina biznis.

poZiv građanima

On je naveo da će, ako uspiju da skupe tih deset odsto potpisa, pokazati donosiocima odluka u državi da se ne bave egzistencijalnim pitanjima građana.

-Ujedno, ovo je bio i poziv prvenstveno našem članstvu, a onda i svim građanima sa biračkim pravom da isprate ovu našu kampanju kako bi zajedno došli do cilja - rekao je Keković.

Predložena pitanja glase: da li ste za to da Skupština usvoji zakon o izgradnji stanova u državnom vlasništvu koji bi se pod povoljnim uslovima izdavali u zakup građanima koji nijesu u mogućnosti da po tržišnim uslovima riješe stambeno pitanje, kao i da li ste za to da Skupština usvoji zakon o očuvanju privrednih subjekata od nacionalnog interesa u većinskom vlasništvu države

Predložena pitanja glase: da li ste za to da Skupština usvoji zakon o izgradnji stanova u državnom vlasništvu koji bi se pod povoljnim uslovima izdavali u zakup građanima koji nijesu u mogućnosti da po tržišim uslovima riješe stambeno pitanje, kao i da li ste za to da Skupština usvoji zakon o očuvanju privrednih subjekata od nacionalnog

interesa u većinskom vlasništvu države. Zamjenik generalnog sekretara USSCG Radomir Božović kazao je da smo svi svjedoci divljanja cijena nekretnina na slobodnom tržištu u Crnoj Gori, kako onih koje se kupuju, tako i onih koje se zakupljuju. -Da li će neko sa minimalnom zaradom od 600 eura moći da

PODGORICA - Ukupan procijenjeni poreski dug početkom prošlog mjeseca iznosio je 637 miliona eura, saopštio je vršilac dužnosti direktora Poreske uprave (PU) Sava Laketić -Od ukupno procijenjenog duga, osnovni dug se odnosi na 391 milion eura, dok se na kamatu odnosi 246 miliona eura. Osnovni dug je u odnosu na avgust smanjen za iznos

od 250.000 eura, dok je kamata porasla oko 1,5 miliona eura - rekao je Laketić u intervjuu Televiziji Crne Gore. On je naveo da će se takva situcija nastaviti dok ne dođu do momenta primjene novog zakona o otpisu kamate, gdje očekuju zaista značajne efekte i već imaju razgovore sa poreskim dužnicima, očekuju povećanje naplate u prvom kvartalu naredne godine, prenosi

portal RTCG. On je naveo da prihodi PU u periodu od januara do septembra iznose 1,2 milijarde eura.

-Imamo rast u svim poreskim oblicima. Rast u odnosu na prethodnu godinu je oko 130 miliona eura ili 20 odsto, a rast u odnosu na plan je 208 miliona ili 12 odsto - naveo je Laketić. Na pitanje što je dovelo do veće naplate prihoda, Laketić je odgovorio da unutar PU sma-

traju da je najveći uticaj na rast svih prihoda doprinio rast poreske discipline, kroz rad svih sektora.

-Napomenuo bih rad sektora naplate, rad inspekcije kao i sektora za velike poreske obveznike, gdje imamo u nekih 250 - 270 društava preko 4045 odsto naplaćenog poreza na dodatu vrijednost (PDV) i oko 65 odsto naplaćenog poreza na dobit - rekao je Laketić.

Na pitanje u kojim kategorijama je došlo do rasta prihoda u odnosu na prošlu godinu, Laketić je odgovorio da imaju po svim poreskim oblicima rast.

-Najznačajniji je rast kod poreza na dobit gdje imamo 63 miliona rast ili 45 odsto više od ostvarenja u istom periodu prošle godine. Kod PDV- imamo rast od 64 miliona eura ili 22 odsto - naveo je Laketić. r. e.

Predrag Zenović na Konferenciji o ekonomiji

Srđa Keković

Vršilac dužnosti direktora Poreske uprave ističe da je ostvaren rast naplate prihoda

Sava Laketić

država gradi bi se građanima

kupi stan u novogradnji čiji je kvadrat u prosjeku oko dvije hiljade eura. Pa, teško - rekao je Božović i dodao da Crna Gora ne vodi previše računa o stambenoj politici i nema jasnu i definisanu strategiju.

staMbEni fond

Ovo što USSCG nudi je, kako tvrdi, jedan drugačiji koncept za državu, ali ne nepoznat u okruženju.

-Ovo je koncept za donošenje zakona kojim bi država osnovala jedan stambeni fond i gradila stanove koji bi se potom izdavali građanima. Cilj je da podstaknemo Vladu da počne da razmišlja u ovom pravcu. I ne samo da podstaknemo Vladu, nego referendumom da pokušamo da izdejstvujemo da Skupština donese zakon, koji bi sve nas obavezao da jedan od ciljeva socijalne politike bude i ovakav način rješavanja stambene politike - rekao je Božović.

PODGORICA - Međunarodni monetarni fond (MMF) zadržao je u novim prognozama procjenu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 3,7 odsto. MMF je u objavljenim oktobarskim prognozama, u koje je agencija Mina biznis imala uvid, prognozirao rast crnogorske ekonomije za narednu godinu od 3,7 odsto, što je 0,7 procentnih poena više u odnosu na proljećnu prognozu. MMF je procijenio rast ekonomije u 2029. godini na tri odsto. Crnogorska ekonomija je prema procjenama MMF-a

DRI dala duplo negativno mišljenje Bošnjačkoj stranci za finansije i pravilnost poslovanja u 2023. godini

Propustili da donaciju auta vrijednog 45.500

prikažu kao prihod

Zakon o finansiranju

partija propisuje limit finansiranja iz privatnih izvora, od fizičkih lica pet hiljada, a od pravnih lica 20.000 eura

PODGORICA – Bošnjačka stranka (BS) na čijem je čelu potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobila je duplo negativno mišljenje Državne revizorske institucije (DRI) u reviziji finansija i poslovanja za prošlu godinu.

On je naveo primjere Austrije i Slovenije, koje su na takav način riješile pitanje stambene politike.

- Sličan model postoji u Austriji, gdje je svega 20 odsto stanova u privatnom vlasništu. Dakle, 80 odsto stanova je ili u vlasništvu države, ili u vlasništvu privatnih fondova. Dakle, u jednom Beču, gdje je minimalna zarada 1.600 eura, vi imate situaciju da stan od 50 kvadrata možete za manje od 350 eura da iznajmite - dodao je Božović. Cilj je da stanovi budu u državnom vlasništvu i da se izdaju. Bio bi osnovan fond, odnosno preduzeće koje bi gazdovalo tim stanovima, a regulisali bi se i kriterijumi ko bi i pod kojim uslovima mogao da konkuriše.

Božović je rekao da trenutna situacija na tržištu nekretnina u Crnoj Gori ide naruku investitorima i bankama, jer sve što se napravi se i proda. s. PoPoViĆ

Kolegijum kojim je rukovodio predsjedavajući Senatom Nikola N. Kovačević sa senatorom dr Milanom Dabovićem problematizovao je to što BS nije kao prihod iskazala donaciju automobila vrijednog 45.500 eura, već je evidentirana kao imovina partije. Time je, kako se navodi u izvještaju, prekršen Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja koji propisuju obavezu poštovanja limita finansiranja iz privatnih izvora koji na godišnjem nivou za fizička lica iznosi najviše pet hiljada, a za pravna lica 20.000 eura.

Rashodi

Pored toga, rashodi su u izvještaju o prihodima, imovini i rashodima političkog subjekta iskazani u manjem iznosu za 15.839 eura, koliko iznose troškovi amortizacije, u odnosu na ukupne rashode evidentirane u Glavnoj knjizi. U tom izvještaju troškovi Foruma žena prikazani su u manjem izno-

su za 6.254 eura, a BS nije dokumentovala 2.680 eura troškova, dok je nepotpuno dokumentovan dio troškova od 675 eura. Troškove i nabavku opreme u ukupnom iznosu od 58.186 eura BS nije evidentirala na odgovarajućim računima.

Revizijom pravilnosti je utvrđeno kršenje više propisa koji se odnose na finansiranje partija, rad, porez na dohodak, obligacione odnose, sprečavanje nelegalnog poslovanja te troškove zaposlenih, popis imovine i izvještavanje o obračunu poreza.

-BS je isplatila troškove dnevnica opunomoćenim predstavnicima potvrđenih izbornih lista na biračkim mjestima za potrebe lokalnih izbora u Tuzima u iznosu od 8.500 eura iz blagajne za redovno poslovanje, što je u suprotnosti sa odredbom Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, koji propisuje otvaranje i korišćenje posebnog žiro računa za plaćanja troškova izborne kampanje –

Najnovije prognoze Međunarodnog monetarnog fonda

navodi se u izvještaju uz napomenu da je finansijski plan za prošlu godinu donijet sa kašnjenjem od dva mjeseca.

PRoPusti

Propusta je bilo u popisu imovine, imajući u vidu da su podaci nabavne vrijednosti u popisnim listama neusaglašeni sa onim u poslovnim knjigama. U izvještaj o popisu nema podataka o stanju svih obaveza niti potpunih podataka o vrijednosti imovine, dok je obračun amortizacije osnovnih sredstava urađen suprotno propisima. Revizori su utvrdili i da u Statutu ženske organizacije nema namjene trošenja sredstava na način propisan zakonon, te da su 2.194 eura njihovih troškova isplaćena sa redovnog, umjesto njihovog podračuna. Ugovori o zakupu, kako se navodi, zaključeni su bez pravnog osnova, dok ugovor za poslovni prostor u Baru nije ovjeren. BS nije obračunala ni isplatila porez za zakup od 27.110 eura. Zarade za ista radna mje-

sta ugovorene su sa različitim koeficijentima, revizorima nije prezentovan interni akt o utvrđivanju koeficijenata, a kasnilo se i sa predajom poreskih izvještaja za prošlu godinu. Propisi su se kršili i kroz putne naloge i upotrebu sopstvenog vozila za službene svrhe.

BS je iz budžeta prošle godine prihodovala 900.400 eura, dok su rashodi premašili 758.000 eura. Iz državnog i lokalnih budžeta uplaćeno je 862.100 eura, iz privatnih izvora 38.200 eura, većim dijelom članarina. Najviše je potrošeno na redovan rad – 383.000, zarade i naknade 134.300, za organizaciju sastanaka i događaja 70.300, a zakup 39.000 eura.

BS ima rok do 17. novembra da dostavi plan, a do 17. aprila iduće godine izvijesti revizore o realizaciji preporuka, dok će DRI izvještaj dostaviti skupštinskim odborima za antikorupciju i politički sistem, pravosuđe i upravu, kao i Agenciji za sprečavanje korupcije. M. LEKoViĆ

Očekuju rast crnogorske ekonomije od 3,7 odsto

Prema procjenama MMF-a, inflacija će u Crnoj Gori u ovoj godini iznositi 4,2 odsto, a naredne 3,7 procenata

u prošloj godini porasla šest odsto. Prema procjenama MMF-a, inflacija će u Crnoj Gori u ovoj godini iznositi 4,2 odsto, a naredne 3,7 odsto. MMF je u najnovijem izvještaju o globalnim ekonomskim izgledima zadržao prognozu ovogodišnjeg rasta globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,2 odsto. Isti rast

očekuje se i u narednoj godini. MMF uz pozitivan aspekt smanjenja inflacije navodi i rastuće prijetnje i rizike globalnoj ekonomiji. MMF od aprilske prognoze globalnih ekonomskim kretanja insistira na prognozi rasta globalnog BDP-a od 3,2 odsto. U međuvremenu, prognoza za narednu godinu samo je

0,1 postotni bod lošija od posljednjeg ažuriranog julskog izvještaja o izgledima svjetske ekonomije. Nema značajnijih razlika ni u prognozama za razvijene ekonomije i one u razvoju. Očekuje se da će prvi rasti po prosječnoj stopi od 1,8 odsto i ove i naredne godine, a drugi po 4,2 odsto.

Glavni pokretač rasta u razvijenom svijetu ostaju Sjedinjene Američke Države (SAD). MMF je revidirao prognozu jačanja BDP-a ekonomski najjače zemlje svijeta naviše, 0,2 postotna boda na 2,8 odsto u ovoj godini, te 0,3 postotna boda na 2,2 odsto u narednoj godini. U međuvremenu, prognoza za eurozonu se ovaj put pogoršala. Ove godine očekuje se rast od 0,8 odsto, što je 0,1 postotni bod manje od julskih

procjena. U međuvremenu, prognoza za narednu godinu niža je 0,3 postotna boda sa 1,2 odsto. Njemačka ostaje pacijent eurozone. Očekuje se da će njemačka privreda ove godine stagnirati, što je 0,2 postotna boda lošije od julske prognoze. Još je izraženije pogoršanje prognoze za narendu godinu, kada se očekuje rast najveće eurske privrede od samo 0,8 odsto. s. P.

Državna revizorska institucija

Radomir Božović

POBJEDNICI:

Tumor ne znači smrt, već borbu do posljednjeg daha

Kako god zvali tu bolest, zvuči ružno i znači samo jedno, - tešku borbu, život ili smrt, a ono što je najteže prihvatiti, ishod ne zavisi od nas samih, naše volje za životom, već od brojnih kockica koje treba da se poslože, kazala je za Pobjedu pedesetogodišnja Budvanka koja se dvije godine borila sa agresivnim oblikom kancera dojke i - izborila se

PODGORICA – Sve je u životu dobro kada si zdrav, svaki čovjek ovu rečenicu treba da ima na umu, jer trenutak kada bolest pokuca na vrata, više ništa nije važno! Misli, život... sve, ali baš sve je usmjereno na borbu za goli život, svakodnevica dobija drugačiji smisao, polako se useljavaju agonija, strah, osjećaj beznađa i neizvjesnosti koju sa sobom nosi ta strašna riječ, kancer/rak.

Kako god je zvali, zvuči ružno, i znači samo jedno, tešku borbu, život ili smrt, a ono što je najteže prihvatiti, ishod ne zavisi do nas samih, naše volje za životom, već od brojnih kockica koje treba da se poslože, kazala je za Pobjedu pedesetogodišnja Budvanka Dragica Ivanović, koja se dvije godine borila sa agresivnim oblikom kancera dojke - i izborila se. punim plućima...

Sada je dobro, iako rizik da se ova zloćudna bolest vrati postoji narednih pet godina. - Konačno dišem punim plućima, naravno sa oprezom. Kontrola je završena u julu ove godine, hvala Bogu sve je kako treba, kancer je nestao, i ja duboko u sebi vjerujem da sam najtežu bolest pobijedila i da će sve biti u redu - kaže u razgovoru za Pobjedu Dragica Ivanović, koja još od djetinjstva vodi najteže životne borbe. Drhtavim glasom ispričala je tešku životnu priču, kada je u svojoj kući kao devetomjesečna beba zadobila teške povrede u požaru, koje su u ranim godinama pro-

uzrokovale i gubitak noge. -I tako život nekome namjesti, da mora da vodi najteže borbe... Bilo je, malo je reći, teško kroz cijelo djetinjstvo, suočavati se sa posljedicama požara koje sam zadobila. Zamislite djevojčicu u osjetljivim tinejdžetskim godinama, koja mora da prihvati činjenicu da će ostati bez noge... Koliko je bilo teško meni, toliko je bilo teško cijeloj mojoj porodici, majci, ocu, bratu, sestri... Nikada neću zaboraviti trenutak nakon operacije, kada sam se probudila, u bolničkoj postelji, naviru misli jedna za drugom, što će moji vršnjaci reći, da li će me iko voljeti zbog mene same, takvu kakva jesam... pomišljam čak i na ono najgore, da sebi okončam muke, i oduzmem životispričala je Dragica Ivanović. U tim najtežim trenucima, kako kaže, ključna osoba je bio otac, koji je spasio najgoreg. - Njegov izraz lica na vratima bolničke sobe, kada je shvatio što sam planirala da uradim, pratiće me do kraja života. U njegovom licu ogledala se sva moja patnja i bol koju je odlučno i hrabro sa mnom proživljavao, onom najčistijom ljubavlju koja može biti samo jedna jedina, najjača roditeljska - priča ona. Dodaje da je tog trenutka odlučila je da se bori, sa svim izazovima koje je život pred njom stavljao.

- Uslijedilo je uklapanje u društvo, borila sam se da me drugai prihvate, kasnije sam nailazila i na prepreke prilikom apliciranja za posao, borba sa unaprijed usađenim predrasudama da osoba sa invaliditetom ne može da obavlja svaki posao...

Smatram da bi mnogo više pažnje trebalo da se usmjeri na osvješćivanje nas kao nacije, da naučimo da prihvatmo različitosti, da prestanemo da budemo društvo koje samo osuđuje - kaže Ivanović. Dodaje da je vremenom, sa zrelijim godinama, naučila da se nosi sa teretom koji joj je predodređen, da nauči da prihvati sebe kakvu jeste, i da nađe okruženje kojem pripada, ali i ljubav svog života, supruga koji joj je u najtežim trenucima borbe sa kancerom dojke, bio najveća podrška.

-Rak je došao iznenada, neočekivano, kako to i obično biva, a prethodio mu je veoma stresan period u mom životu, koji je uzdrmao mene i porodicu. Probudila sam se, krenula da se oblačim i na dojci primijetila poveću izraslinu, za koju sam u prvom mahu pomislila da je masno tkivo – priča ona. Ističe da iako je osjećala malu dozu straha, ni u najgorim snovima nije mogla da zamisli da pored svega što je prošla može da je zadesi i ova opaka bolest.

- Kada sam vidjela da se ne povlači, na nagovor najbliže porodice, otišla sam na ultrazvuk dojke. Već tada, po licu doktora, koji me je kasnije i uputio kod hirurga, osjetila sam da nešto nije u redu - ispričala je ona. tačka preloma

Trenutak kada joj je doktor tihim glasom rekao: „Gospođo, imate tumor“, opisuje kao da joj se tlo pod nogama urušilo. -U glavi je samo odzvanjala riječ, ,,tumor, tumor, tumor“. U tim trenucima nijesam znala kako da reagujem, ni da izustim, ni da zaplačem, ni da ra-

cionalno mislim. Suprug me je čekao ispred, i po mom izgubljenom pogledu shvatio je da nešto nije u redu - rekla je ona.

Po izlasku iz ordinacije doktor je dodao da snimi i pluća i jetru...

od dijagnoze do pobjede

-U redu, sa knedlom u grlu odgovorih. I tako krenuše, bolnički hodnici, čekaonice, jedan doktor, drugi doktor, nalaz biopsije, i u jednom trenutku stojim sa papirima u ruci sa dijagnozom agresivnog tumora koji je proširio na pazušne žlijezde - kazala je naša sagovornica.

Nije bilo lako prihvatiti činjenicu i krenuti u borbu, ali, kako kaže, ništa drugo joj nije preostalo.

-Suprug i brat su me bodrili od prvog dana, kao i doktor Crnogorac, koji je bio moj spas i glas razuma u borbi za kancerom dojke. Svi su me ohrabrivali i jednostavno, ta psihološka podrška igra veliku ulogu u izlječenju pacijenata, to moram napomenuti, u mom slučaju je bila više nego potrebna - kaže naša sagovornica.

Nakon operacije, kojom je tumor uspješno skinut, uslijedile su i hemoterapije... -Istakla bih da na cijelom ovom teškom putu, tokom primanja hemoterapija u razgovoru sa ženama, gdje smo bile podrška jedna drugoj, imala sam priliku da čujem nažalost mnoge tužne priče. Najviše me boljelo kada mi kažu da ih je u najtežim trenucima napustio suprug, partner... kako god, ne možete da zamislite koliko je takvih slučajeva. Te žene su uglavnom sa sjevera Crne Gore, prepoznate ih što su uvijek negdje u ćošku, udaljene od nas, sa tužnim izrazom lica. Žalosno je ženu ostaviti u takvim trenucima, gdje će tim ljudima duša... Ja sam imala sreću da nađem životnog parnera u dobru i zlu, i zahvalana sam Bogu na tome - ističe naša sagovornica. Kako kaže teško je podnijela i boravak u bolnici, nakon što su je zadržali zbog posljedica koje je imala nakon primanja hemoterapije.

Kaže da bi država morala mnogo više da uradi po pitanju onkoloških bolesnika, posebno kada je riječ o djeci .

Dragica Ivanović pravi je primjer žene koja prati svoje snove i ostvaruje ih. Kako nam je ispričala, kao djevojčice ja maštala da prošeta modnom pistom i da se oproba u ulozi manekenke.

- Još kao djevojčica maštala sam da se nađem na manekenskoj pisti. U kasnijim godinama, to sam i ostvarila, čak sam učestvovala u organizaciji tog modnog događaja. Bila sam učesnik i organizator revije, a kreacije nam je obezbijedio modni kreator Lazar Ilić. Bilo je neponovljivo iskustvo naći se pred reflektorima foto-aparata i publikom. Za mene jedan ostvaren san, a daće Bog da ih bude još puno - kazala je ona.

I nakon teške borbe, imala je da poruči jedno svim ženama, da misle o sebi da se redovno kontrolišu, i da izbjegavaju svaku vrstu stresa, koji je okidač za najteže bolesti. -Nužno je znati da između riječi rak i smrt ne stoji znak jednakosti, već samo jasna i ciljana borba, disciplina, i život u skladu sa savjetima ljekara. Ne treba se predati, jer dok ne krenemo u borbu ne znamo ni koliko možemo da podnesemo i da izađemo kao pobjednici - naglasila je ona. Ističe da je zdravlje osnov svega, ali i da je podrška životnog partnera kroz sve izazove koje život nosi veoma bitna. Uz podršku porodice i prijatelja idem dalje u nove borbe, i radujem se svakom novom danu - zaključila je naša sagovornica. b preleVić

PODGORICA - Novi protest pod nazivom „Bar uz Darisa“ biće održan u nedjelju, 27. oktobra, sa početkom u 12 časova na platou ispred Robne kuće, u organizaciji porodice i prijatelja Darisa Mujića, gimnazijalca teško ranjenog u incidentu ispred Gimnazije „Niko Rolović“.

- Porodica poziva sve građane

da podrže našu borbu i zahtijeva izmjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku kako bismo osigurali pravednije sankcije i prevenciju nasilničkog ponašanja među mladima, stvaranje bezbjednijeg okruženja za učenike, kako u školama, tako i na ulicama, da bi se svakom djetetu garantovala sigurnost i mir, hitno vraćanje u pritvor osobe koja je

nanijela povrede Darisu, kako bismo poslali jasnu poruku da se nasilje neće tolerisati. Vaša prisutnost je od suštinskog značaja za promjenu i sigurnost naše zajednice – piše u pozivu organizatora koji su dodali da samo „zajedno možemo učiniti naš grad sigurnijim mjestom za našu djecu“. Prošle subote je u Baru održan prvi protest na kome se okupilo više stotina građa -

na zbog odluke suda da pusti maloljetnog A.K. da se brani sa slobode, uprkost tome što je osumnjičen za pokušaj ubistva. On se sumnjiči da je 7. oktobra u dvorištu Gimnazije „Niko Rolović“ nožem ranio Darisa čije je zdravstveno stanje nakon toga danima bilo kritično i još se nalazi na odjeljenju intenzivne njege Kliničkog centra Crne Gore. j.m.

Dragica Ivanović

PODGORICA- Pobjeda danas obilježava 80 godina od kada je izašao prvi broj 24. oktobra 1944. u Nikšiću.

Tri broja su štampana u tom gradu, pa se Pobjeda seli na Cetinje. Od 1954. godine – pa cijelih 70 godina izlazi u Titogradu, odnosno Podgorici. Povodom jubileja, u redakciji su juče dodijeljenje nagrade zaposlenima, koje je uručio glavni i odgovorni urednik i direktor Nenad Zečević - Prošli smo težak period tranzicije, nije bilo lako jer je došlo do krupnih promjena u novinama. Znatan dio naših jako vrijednih kolega je otišao, ali život teče dalje... Mi smo uspjeli da je, kada je o Pobjedi riječ, podignemo na viši nivo i novinarski i finansijski – rekao je Zečević, najavljujući da će detaljnije o uspjesima Pobjede govoriti večeras na svečanoj proslavi osam decenija novine.

U redakciji su juče uručene nagrade u nekoliko kategorija. Suzana Bakočević je dobila nagradu kao zaposlena u štampariji u kojoj radi 31 godinu. U kategoriji opštih službi, nagradu su podijelile Biljana Racković i Snežana Mazić. Racković je zaposlena u oglasnom odjeljenju, a u obrazloženju nagarade Zečević je kazao da svakodnevno ulaže napore za besprekoran rad službe.

- Njena energija, strpljenje i preciznost osiguravaju da ovaj segment poslovanja funkcioniše bez zastoja. Ujedno, njen doprinos je mjerljiv u svakodnevnom poslovanju, kroz prihode koje nam donosi Oglasno odjeljenje – istakao je on. Mazić, koja preko dvije i po decenije radi u Pobjedi, svojom dugogodišnjom saradnjom s klijentima postala je, kao i ostale kolege u ovoj službi, simbol lojalnosti i predanosti i našoj kompaniji i klijentima.

- Njen neumoran rad i izgrad-

PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ove sedmice trebalo bi da uplati novac za prevoz prosvjetnim radnicima koji rade u drugom gradu, rekao je predsjednik Udruženja Prosvjetni putnici prof. Mitar Magovčević. Pojedini profesori požalili su se na društvenim mrežama da isplata novca za prevoz, za septembar, kasni. Od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija čekamo odgovore na ova pitanja. Magovčević kaže da, prema njegovim saznanjima, isplata bi trebalo da se obavi ove nedjelje. Trebalo je, kako je istakao, vremena da se kompletiraju spiskovi.

- Plaćanje za sljedeći mjesec biće uz platu – rekao je on. Dodaje da oni nijesu pregovarali sa nadležnima o visini iznosa, već da je to činio predstavnik Sindikata prosvjete.

- Pominje se iznos od 40 eura za putnike iz Nikšića. Naša očekivanja realna su bila da bude 50 eura, da bude 50 odsto od ukupnih troškova. Mi-

Povodom značajnog jubileja - 80 godina od izlaska prvog broja

Pobjede 1944. u Nikšiću, u redakciji dodijeljene nagrade zaposlenima

Zečević: Pobjeda je prošla težak period, uspjeli smo da je podignemo na viši nivo

nja dugoročnih odnosa sa klijentima od izuzetnog su značaja za poslovanje naše firme, koja je, svih ovih decenija, njena druga kuća – obrazložio je Zečević. Od ove godine je ustanovljena i Specijalna nagrada Pobjede koja je pripala Sonji Lazarević-Vućić, sekretarici redakcije koja predano radi već tri decenije

Nagrada je zahvalnica za postojanost i lojalnost kompaniji i dodjeljivaće se i u narednim godinama. Glavna nagrada, s obzirom na to da smo medijska kuća, kako je kazao Zečević, otišla je u ruke zamjenici urednika ekonomije Nadi Kovačević.

- Nada je otvorila brojne teme kojima se uglavnom niko u medijima u Crnoj Gori ni-

je bavio i obradila ih na kvalitetan način, uz terenski rad i veliki broj sagovornika. Ona je izborom tema, intervjuima otvorila i značajna pitanja ekonomije i turizma, istakla se i odličnim praćenjem sistema cijena u Crnoj Gori – kazao je glavni i odgovorni urednik Pobjede. Pobjeda danas povodom velikog jubileja svim čitaocima

Povodom značajnog jubileja, osamdeset godina od osnivanja Pobjede, čestitke su juče uputili iz Saveza penzionera i iz Saveza udruženja penzionera.

Sekretar Saveza penzionera Branko Milošević je poželio uspjeh i da nam ni jedan dan ne izmaknu iz vida zadaci koji se postavljaju pred nama, kao ni svakodnevne promjene u životu i radu.

- Svaki dan se dešavaju krupne ili sitne promjene.

U svakom novom danu se rješavaju juče postavljeni zadaci i postavljaju novi –napisao je on.

U ime Saveza udruženja penzionera Crne Gore čestitku je potpisao predsjednik Branko Vešović, koji je istakao da je Pobjeda simbol profesionalne postojanosti i medij koji piše o svim zbivanjima kako kod nas tako i u svijetu, a koji rado čita naša najstarija populacija.

poklanja reprint prvog izdanja lista. Takođe, iz štampe je izašla i monografija koja će večeras biti predstavlje-

- Želim da tako uspješno i dalje nastavite – poručio je Vešović.

Redakcija je primila i čestitku od čitaoca Rada Boškovića iz Nikšića, koji je u pismu istakao da već 50 godina čita naš list koji mu je pomogao u bogaćenju znanja u mnogim oblastima, - Tako je bilo nekad, tako je danas i nadam se da će tako biti sjutra – napisao je on.

Bošković je u pismu istakao da je Pobjeda izašla u Nikšiću, a da su isti oni koji su oslobodili Nikšić od fašizma, poklonili još jednu lijepu pobjedu, novine Pobjeda.

- Od prvog broja, štampanog 24. oktobra 1944. godine, pa do ovog jubilarnog, Pobjeda rođena u slobodi, pomaže svojim informisanjem da se, u našoj Crnoj Gori, sloboda čuva i brani i to sloboda da se kaže istina i sloboda da se razobliči svaka laž –rekao je čitalac. Čestitke

na na velikoj svečanosti kojom će se proslaviti 80 godina trajanja. R.D.

Kasni refundacija troškova za prevoz nastavnicima koji putuju na posao u drugi grad

nistarku sam upoznao o tome, kazala je da to nije konačno, a kada bude i zvanično, naše udruženje će se odrediti prema tome s obzirom da nijesmo učestvovali u razgovorima –rekao je Magovčević.

Udruženje je nedavno saopštilo da očekuju da prevoz bude plaćen za oko 1.200 nastavnika i vaspitača. Najavljivano je da se očekuje da troškovi budu plaćeni u iznosu do 50 odsto. Iz Udruženja su kazali da

su zadovoljni tim rješenjem iako su tražili ranije da ta podrška bude 70 odsto.

Udruženje je do sada u više navrata organizovalo protest ispred zgrade Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija negodujući što godinama ne dobijaju ovu vrstu podrške. Obustavili su okupljanje nakon što su im nadležni obećali da će riješiti problem. Tada su navodili da im je rečeno da će prevoz biti plaćen od 1. septembra u međugradskom saobraćaju u visini od 50 odsto mjesečne karte. Nastavnicima se ranije plaćao redovno prevoz, ali je ta usluga ukinuta 2005. godine. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović izjavljivala je da će od septembra ponovo aktivirati plaćanje prevo-

za i da će Ministarstvo snositi te troškove. Novim granskim ugovorom je predviđeno da se nastavnicima obezbijede troškovi ove vrste u visini do 50 odsto participacije cijene mjesečne karte. Udruženje je na protestima negodovalo što su do sada izdvajali od sto do 250 eura mjesečno za prevoz. Podsjećali su da im je prevoz ukinut od 2005. godine i da su za ovu svrhu, na

primjer, ,,potrošili jedan stan u Podgorici koji vrijedi 45.000 eura“. Na okupljanjima su ukazivali na loš položaj zaposlenih u prosvjeti, te su se pozivali i na pozitivnu praksu iz regiona. Profesori nijesu odustajali od zahtjeva da im se plati prevoz, te su isticali da je to jedan od uslova pridruživanja Crne Gore EU, da se uspostavi dogovor sa Sindikatom oko plaćanja prevoza prosvjetnim radnicima, odnosno javnom sektoru. Magovčević je isticao da će se boriti da im se prošire prava kada je riječ o plaćanju prevoza. Tražiće da im se plaća i lokalni prevoz.

su realna

- Borićemo se i za vraćanje autobuskih stajališta - kod Atlas centra, na Zabjelu, kao i otvaranje željezničkog u Zagoriču – rekao je on. N. Đ.

Dobitnice PobjeDinih nagraDa: Sonja Lazarević-Vućić, Biljana Racković, Nada Kovačević i Snežana Mazić

Razgovarala:

Tamara NIKČEVIĆ

PODGORICA - U biografiji crnogorskog publiciste i angažovanog intelektualca, jednog od osnivača i dugogodišnjeg sekretara Matice crnogorske Marka Špadijera, pored podatka da je Gimnaziju završio na Cetinju, a Filološki fakultet - Grupu za opštu književnost i teoriju književnosti u Beogradu, piše i da je radio kao bibliotekar u Centralnoj biblioteci Crne Gore na Cetinju (1963–1970), bio glavni urednik izdavačkog preduzeća Obod, a onda i glavni i odgovorni urednik revije Ovdje (1970–1974). Takođe, piše da se, početkom sedamdesetih godina 20. vijeka, „prihvatio obaveze da sa Svetozarom Durutovićem pokrene dnevno izlaženje Pobjede“, čiji je zamjenik urednika, pa glavni urednik i direktor bio od 1974. do 1982. godine.

Povodom rođendana najstarijih dnevnih novina u Crnoj Gori, Marko Špadijer se prisjeća tog 1. januara 1975. godine, kada je Pobjeda, na prijedlog predsjednika Saveza komunista Crne Gore Veselina Đuranovića, postala dnevni list; sjeća se novinarskih i uspona i padova; Pobjedinih urednika, novinara, au-

novine, nego i istoriju.

INTERVJU: Marko Špadijer, nekadašnji glavni i odgovorni urednik Pobjede

Pobjeda je memorisala najsadržajniju priču

glavno štampano glasilo u Crnoj Gori. Izlazila je dva puta nedjeljno u malom tiražu i bila marginalna na tržištu štampe. Ipak, tih sedamdesetih godina uspješno je izgrađena infrastruktura za RTV Crne Gore, dok je Pobjeda dobila novu zgradu i modernu štampariju. Sjećam se da je ta-

Saveza komunista Crne Gore, nekada urednik Pobjede Veselin Đuranović, u proljeće 1974. godine pozvao Svetozara Durutovića i mene, tražeći od nas da za najkraće vrijeme organizujemo dnevno izlaženje novina.

POBJEDA: Zašto baš vas dvojicu?

ŠPADIJER: Durutović

kvo smo kadrovsko rešeto prošli. Danas, pedeset godina kasnije, sjećam se da sam taj „partijski zadatak“ primio uz veliku strepnju: da li ću moći i znati da to obavim, pitao sam se. Kad smo došli u Pobjedu, u redakciji je vladala veoma nezdrava atmosfera.

nirati dnevno izlaženje novina. Od Durutovića sam imao „odriješene ruke“ i sve vrijeme zajedničkog rada u Pobjedi, i do kraja njegova života, ostali smo prijatelji. Uvažavao sam iskustvo starih novinara, a u koncipiranju rubrika i grafičkom izgledu lista, dragocjene su nam bile sugestije Steva Petrovića, urednika „Paeze sera“ iz Rima, koji je na naš poziv došao u Titograd. Najmanje problema sam imao sa uređivanjem.

POBJEDA: Kako ste koncipirali Pobjedu kao dnevne novine?

POBJEDA: I, kada je izašao prvi broj dnevnog lista Pobjeda?

ŠPADIJER: Pobjeda je 1. januara 1975. štampana kao dnevne novine.

POBJEDA: Pretpostavljam da ste bili ponosni: dnevna Pobjeda je ipak bila mala revolucija, i to ne samo u medijskom smislu.

dašnji predsjednik

POBJEDA: Čija je zapravo ideja - Pobjeda kao dnevne novine?

: Platformom Sa-

razvoju crnogorske kulture iz 1970. godine formulisan je i definisan emancipatorski projekat, kojim se nastojalo pobjeći iz provincijske

na je izgradnja institucija u oblasti nauke, obra-

je bila

je tada bio urednik Komunista, ja urednik revije Ovdje. Ne znam čija je bila ideja da oda-

jicu, niti kroz ka-

POBJEDA: U kojem smislu

ŠPADIJER: Uspostavili smo šemu, rubrike, odredili urednike, utvrdili satnicu predaje rukopisa, grafičkog preloma i počeli svakodnevne sastan-

ŠPADIJER: Naravno. Poštovao sam Pobjedu koja je nekada hranila moju familiju: moj otac je u Pobjedi na Cetinju radio kao knjigovođa. Mnogi novinari i urednici bili su njegovi prijatelji. Vjerovao sam da novinar mora imati poseban nerv radoznalosti da prepozna suštinu i zapazi neobičnost. Sjetih se Špira Račete, dopisnika iz Tivta,

Prirodno, dolauređuju i rukovode Pobjedom od dijela novinara dočekan je sa podozrenjem, pa i sa neprijateljstvom. S druge strane, kao urednik, nijesam se bavio nametanjem i

Dobro su se uhodali daktilobiro, foto-služba i dokumentacija. Navikli smo se da koristimo fotografije sa telefoto-uređaja, ili kako se već zvao aparat preko koga smo dobijali fotografije velikih

ganizaciju i pravila, dok su se mladi brzo navikli na novi ritam. Moram da kažem da je Svetozar Durutović, zahvaljujući svom već izgrađenom političkom autoritetu, uspio da stanje koje sam zatekao u Pobjedi dosta sanira i da mi omogući da organizujem rad redakcije za dnevno izlaženje.

koji nam je danima prije zerenih pasa. S kim ste još sanovinari Pobjede?

ŠPADIJER: Sjećam se, jednom sam, prilkom posjete , urednika tih pripremaju, kako dolaze do dobrih novinara. Djelovalo je kao da nije shvatao što ga pitam. „Najbolje kupujemo”, rekao je. Naravno, Pobjeda nije imala

obrazovanje. Kad smo Duro , samo su dva novinara imala fakultetsko obrazovanje. Kako ste riješi-

ŠPADIJER: Počeli smo da primamo pripravnike sa vi-

Crne Gore sa dru-

Marko Špadijer

memorisala priču o Crnoj Gori

POBJEDA: Na čelne pozicije u Pobjedi došli ste u vrijeme kad je Veljko Milatović imenovan za predsjednika Predsjedništva SR Crne Gore (1974. do 1982). Kako pamtite taj period? Kako ste sarađivali?

ŠPADIJER: Po mom sudu, Veljko Milatović je ljudski najkvalitetnija osoba koju sam sreo u životu. Veljko je bio glavni urednik Pobjede i sa toga mjesta je „protjeran“ iz Crne Gore.

POBJEDA: Zašto je protjeran?

ŠPADIJER: Zato što nije htio da odstupi od svojih ubjeđenja. Bio je čovjek kome „ništa ljudsko nije bilo tuđe“; funkcioner kome su bili strani nadmenost i birokratski maniri; čovjek spreman da sasluša i one sa kojima se ne slaže. Imao je viziju prosperitene i samostalne Crne Gore. U sjećanju mi je ostao kao prijatelj koga sam visoko cijenio i koji nikada nije iznevjerio

sokom spremom i sa afinitetom za novinarstvo. Većina je prošla praktičnu obuku u gradskoj rubrici.

POBJEDA: Ko ih je obučavao?

Veljko Milatović je ljudski najkvalitetnija osoba koju sam sreo

moja očekivanja - i u političkom i moralnom smislu. Veljko Milatović i ja smo imali veoma prijatne trenutke druženja, ponekad i

neslaganja. Međutim, nikada nije iskoristio autoritet vlasti ili godina kako bi njegova bila posljednja. Pobjedu je držao za svoju kuću i

sjećam se da je, dok se štampao prvi broj dnevnog izdanja novina, tu noć uouči nove 1975. godine proveo sa nama u redakciji.

la. Primjer izrastanja redakcije u profesionalni tim koji se može nositi sa velikim izazovima je naše izvještavanje o zemljotresu koji je Crnu Goru pogodio 15. aprila 1979. godine. Štampano je vanredno izdanje Pobjede, a njeni novinari su, desetak dana nakon zemljotresa, objavili foto-monografiju na nekoliko stranih jezika o razmjerama te prirodne katastrofe.

POBJEDA: Moram da Vas pitam i o medijskoj slobodi: može li se uopšte govoriti u tim kategorijama u tom vremenu? Jesu li komunisti zaista bili strogi cenzori?

ŠPADIJER: Danas kad je postalo sramotno lijepo govoriti o tom periodu, neće izgledati uvjerljivo ako kažem da tokom tih osam godina, dok sam uređivao Pobjedu , nijesam imao viša od dva „naredbodavna“ poziva sa visokih političkih adresa.

POBJEDA: Sjećate li se zbog čega je intervenisano?

Ne, nisam bio cenzor, a ni tutor Pobjedi u vrijeme mandata u Savezu komunista. Ipak, za Pobjedu sam, kao bivši urednik, bio vezan i svježinom prijateljstva sa mnogim novinarima, iako sam vodio računa o tome da sa pozicije funkcije koju sam obavljao nikada ne dajem političke ocjene bez konsultacije sa aktuelnim glavnim urednikom. Nastojao sam da svoje mišljenje o stanju u medijima javno obrazložim i da partijski stav izađe iz sukoba argumenata

nog sekretara Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore (CK SKCG), a onda i člana Predsjedništva CK SKCG. Jeste li sa tih pozicija „kontrolisali“ Pobjedu?

ŠPADIJER: Ako me to pitate, nijesam bio cenzor.

POBJEDA: To sam Vas pitala.

POBJEDA: Kada ste napravili mrežu dopisnika?

ŠPADIJER: Brzo je uspostavljena dopisnička mreža, i to iz više gradova u Crnoj Gori. Funkcionisali smo i pulsirali dnevnim ritmom, baš kao većina redakcija dnevnih novina. Problem je predstavljao bife u zgradi Pobjede, zbog kojeg se ponekad kasnilo sa predajom priloga. Trebalo je uhodati komplikovanu pripremu za štampu, mnogo štamparskih grešaka, lijepljenje traka, izrada ploča, kvarova na rotaciji, uopšte savladati ofsetnu štampu, jer smo bili prve dnevne novine u Crnoj Gori koje su se štampale u toj tehnici. Teškoće koje smo morali brzo savladati izlazile su iz domena novinarstva.

POBJEDA: Što, na primjer?

ŠPADIJER: Trebalo je stvoriti svoju distribuciju, a nijesmo imali vozila. Prodajnu mrežu u svim gradovima posjedovale su Borba i Politika. Možda će savremenom čitaocu, pa i samoj redakciji današnje Pobjede, sve što Vam pričam djelovati kao neka arheologija, ali, i poslije pedeset godina, u duši osjećam zadovoljstvo što sam učestvovao u

ŠPADIJER: Mjesecima ih je obučavao Nikola Lekić, svestrani znalac novinarskog zanata, penzionisani urednik Politikinog zabavnika, osnivač Ekspres politike i dopisnik iz Rima. Od starih novinara koje sam zatekao u Pobjedi, sjećam se Rada Sokolovića, Bora Šoća, Nataše Martinović, Iva Pejovića, Voja Nikčevića, Slobodana Kalezića, Dare Vučinić i Dragana Vukčevića - kasnije su prešli u Borbu, zatim Vita Nikolića, Milike Pavlovića, Marka Đonovića, Đine Čelebić, Slobodana Vukovića… Karikaturista Živko Đurović se vratio u Pobjedu, iz zagrebačkog Vjesnika je prešla Olja Obradović, a Duro je doveo i nekoliko novinara iz Sarajeva. Kao pripravnike, primio sam Novicu Samardžića, Esada Kočana, Branka Vojičića, Savića Jovanovića, Branku Novaković, Branka Vujisića, Zorana Jocovića, Ratku Jovanović, Vesnu Bečić… I mnoge druge, koji su se kao novinari ostvarili u Pobjedi i u drugim redakcijama. Žao mi je što ih sve ne mogu nabrojati, jer zaslužuju da se pamte.

homogeniziranju duha jedne generacije crnogorskih novinara i obnovi temelja jedne kuće, koja danas puni osamdeset godina i koja je memorisala najsadržajniju priču o Crnoj Gori.

POBJEDA: Koliki su bili prvi tiraži Pobjede, sjećate li se?

ŠPADIJER: Od tiraža od nekoliko stotina primjeraka te 1974. godine, Pobjeda je u 1982. godini došla do deset hiljada štampanih primjeraka dnevno. Postali smo novine koje se najviše čitaju u Crnoj Gori. Naravno, pokazalo se da čitaoci traže sebi bliske teme, brzo izvještavanje, isti-

nitost. To možda najbolje govori o napretku, povjerenju i uticaju koji je Pobjeda imala.

POBJEDA: To znači da su čitaoci ipak prihvatili da Politiku i Borbu zamijene Pobjedom?

ŠPADIJER: Čitanje dnevnih novina u Crnoj Gori, kao i mnogo šta drugo, bilo je vezano za Beograd. Trebalo se nositi sa stečenim navikama, moćnim novinskim kućama i kvalitetnim novinama u ostalim jugoslovenskim republikama, posebno onima u Srbiji. Ipak, tih osam godina koliko sam vodio Pobjedu za novine su dosta dug period; Pobjeda se mijenjala, modernizova-

ŠPADIJER: Prvi put kad smo poveli kampanju protiv izgradnje pogona sintermagnezita u Virpazaru, što je ekvivalent današnjem litijumu. Uprkos intervenciji, Pobjeda nije prekinula otpor. Epilog je poznat: taj pogon nikad nije izgrađen. Drugi slučaj ticao se reagovanja na tekst u kome smo objavili da je osumnjičeni za kriminalni slučaj umro od policijske torture prilikom isljeđivanja. Vlast je htjela da zna ko je dao informaciju koja se krila od javnosti. Naravno, redakcija nije otkrila izvor informacije. Ali da ne pomislite da pokušavam da uljepšavam doba u kome sam uređivao Pobjedu ili da kažem da nije bilo pokušaja političkog uplitanja - bilo ga je, naravno, ali je redakcija znala da odbrani svoje stajalište i nije podlijegala uticajima. Međutim, postojao je drugi problem.

POBJEDA: Koji?

ŠPADIJER: Jaka autocenzura kod uređivačkog kadra, pa i kod novinara, koja je iz ličnih ideoloških ubjeđenja i partijske pripadnosti proizvodila vrstu propagande. Ipak, kada je riječ o poštovanju činjenica, istinitosti i čuvanju obraza ljudima o kojima se piše, mislim da je novinarski moral bio na daleko višem nivou nego danas.

POBJEDA: Vidite da biti bolji od ovoga danas nije naročito teško… Iz Pobjede ste otišli na mjesto izvrš-

ŠPADIJER: Ne, nisam bio cenzor, a ni tutor Pobjedi u vrijeme mandata u Savezu komunista. Ipak, za Pobjedu sam, kao bivši urednik, bio vezan i svježinom prijateljstva sa mnogim novinarima, iako sam vodio računa o tome da sa pozicije funkcije koju sam obavljao nikada ne dajem političke ocjene bez konsultacije sa aktuelnim glavnim urednikom. Nastojao sam da svoje mišljenje o stanju u medijima javno obrazložim i da partijski stav izađe iz sukoba argumenata. POBJEDA: Pobjeda je prolazila kroz različite faze. Kažu da je početak devedesetih i „Rat za mir“ bio najgori period u istoriji Pobjede. Jeste li saglasni sa tom ocjenom?

ŠPADIJER: Desetak godina poslije mog odlaska iz Pobjede, u državi, društvu i u Pobjedi desilo se mnogo toga meni duboko stranog. Kontrarevolucija je lažno prikazana kao Antibirokratska revolucija; rat za veliku Srbiju kao odbrana Jugoslavije. Pobjeda je tada sramotno pohitala da objavi pamflet i taj rat lažno prikaže kao „Rat za mir“. Što je ostala mrlja na obrazu te stare dame crnogorskog novinarstva.

POBJEDA: Kako vidite ulogu i značaj Pobjede u emancipaciji crnogorskog društva? Ima li danas status kakav zaslužuje?

ŠPADIJER: Pobjeda se liječila od rana i zaraza kojima je bila izložena. Ipak, uvijek mora voditi računa o tome da ne bude krivo i tuđe ogledalo Crne Gore i crnogorskog građanina.

Marko Špadijer i Peko Dapčević u Pobjedi 25. marta 1980.

Marko Špadijer sa Veljkom Milatovićem, 15 aprila 1980.

ARHIVA POBJEDE

U fokusu

PODGORICA - Ja sam

Pobjeda. Rođena sam u partizanskom Nikšiću prije 80 godina, u danima kad se još slutila jeka topova. I kad mnogi koji čitaju ovaj tekst - nijesu bili rođeni, a ni moje ,,rođenje“ nije moglo biti objavljeno na Instagramu.

Partizanske novine u nikšiću

Prvi broj osvanuo je 24. oktobra 1944, u osvit pobjede nad fašizmom. Imao je četiri strane, ali je donio vijesti sa sve četiri strane zaraćenog svijeta. Ručni slog, papir i slova koja manjkaju, mašine na ručni pogon, ilustracije od linoleuma i - pravac po kuririma na front. Bilo je važno drugovima partizanima, u tek upaljenoj luči slobode, poslati glas, plamen, oganj, jer su novine bile potrebne kao nasušni hljeb, kao jedva dočekani mir.

Na veliki i nafačni put, a u više nego skromnim uslovima, hrabro su me spremili velikani. Prvi urednik bio je veliki Puniša Perović, kasnije prvi crnogorski ministar prosvjete, jugoslovenski funkcioner, narodni heroj, čovjek briljantne biografije, dobrodušne harizme i oštrog pera. Uz njega u prvoj redakciji bili su Branko Drašković, Mirko Banjević, Jovan Vukmanović, Erih Koš, Aleksije

Naših 80

Obradović i Radovan Đuranović. Otprilike je svako imao svoju, što bismo sad rekli, rubriku, ali su u isto vrijeme svi bili novinari, lektori, meteri,

kolporteri, pa i okretali točak ručne štamparske mašine u maloj dvorišnoj zgradi u Nikšiću. Rekli su mi da sam u želji dočekana, pa je u čast pr-

vog broja ispaljen cijeli šaržer metaka. Grafičari su me čuvali kao oči u glavi. Nije bilo dovoljno slova u Nikšiću nego su sanduke

petita i garmonda dobavili iz Podgorice. Sjećam se priče da su mašine tovarili na konje koji su padali pod teretom olova i gvožđa u duboki snijeg... Ali, ja sam Crnogorka, navikla sam na bremena svake vrste. A tvrd je ovaj crnogorski krš, nepokorna je i časna naša crnogorska Pobjeda.

Cetinje, Pa titograd

Na Cetinje, u zgradu bivše banke, stigla sam zaobilaznim putevima i uz velike muke 7. decembra te ’44. godine, nakon oslobođenja prijestonice. Da lakše stanem na noge pomogla mi je bolja štamparija, sa flah mašinama, ali i novi veliki drugovi Mihailo Lalić i Mihailo Ražnatović U Titograd sam stigla deceniju kasnije, 13. juna ’54. U Ulicu IV proleterske broj 13. I kako bi moglo biti u toj ulici nego – proleterski, visokog čela, antifašističkog, građanskog rukopisa. Na mojim stranama stvarali su ljudi koji su joj darovali plemenitost i mudrost – Radonja Vešović,

Prvi broj Pobjede štampan je u Nikšiću 24. oktobra prije 80 godina

Zgrada đe je pripremljen prvi broj Pobjede u Nikšiću Pobjeda je krajem 1944. godine stigla na Cetinje

U Titogradu smo od 13. juna 1954.

Radoslav Rotković, Radovan Zogović, Vito Nikolić, Leso Ivanović, Čedo Vuković, Ratko Vujošević, Mišo Tripković, naše posebne Zaga Berkuljan, Đina Čelebić, Bosa Balić...

Deset svjećica na torti oduvala sam svjesna napretka. I podizanja mene same i Crne Gore, u odnosu na prve poslijeratne staze i izazove. Sa početnim godinama zrelosti, iz Četvrte proleterske stigli smo u novu zgradu u Bulevaru revolucije 11 u Titogradu. Bilo je to 1974. godine, redakcija je postala sve brojnija i modernija, kolege iz štamparije bile su u istoj zgradi, a formirane su i brojne druge službe koje su postizale izuzetne rezultate, pa je Pobjeda postala brend, ime koje je otvaralo sva vrata. Prestižni primjerak, tada prodavan u desetinama hiljada, nestrpljivo je njegovo veličanstvo čitalac čekao ujutro ispred kioska kao pouzdani izvor informacije, izdanak naše čuvene škole, način razmišljanja. Jer, što Pobjeda ne objavi - ka da se nije ni desilo...

Scile i Haribde

Kako su godine odmicale, dijelila sam sudbinu svoje Crne Gore. Hroničar vremena i naroda, iskonski pamtiša, ogledalo države i državne politike. Prošla sam kroz obnovu zemlje, brojne reforme, upravljanja i samoupravljanja, revolucije i kontrarevolucije, ratovanja, mirenja i izvinje-

nja, sve naše različitosti, pružene ruke i pognute glave. Pa onda jednostranačke i višestranačke izbore, rušenja i demonstracije, ćirilicu i latinicu, kidanja lanaca nacionalizma, razna saplitanja do obnove državnosti. Jeste najljepše praviti novine za śutra i trajati, stizati na kioske i domove osam decenija, a malo manje lijepo je premostiti i nedostatak papira, kašnjenje plata i „preživjeti“ stečaj... Iako noćas ulazim u devetu deceniju, imam želju, znanje, profesionalnu strast, snagu i energiju da se borim za vodeće mjesto na krcatom medijskom tržištu i da, sa našim mladim portalom, prkosim izazovima i tehnologijama modernog doba. Jer, tvrd je ovaj crnogorski krš, nepokorna je časna, naša crnogorska Pobjeda - odlučna da opravda svoje ime. Odavno sam očvrsnula, istr-

pjela sam niske udarce, izdržala nepravde, iskušenja, sitne i krupne laži, podlosti i podmetanja. U ovih 80 godina štampano je stotine hiljada naslova na koje sam ponosna, ali ima i onih đe sam mnogo griješila. Ali, i to sam ja, a te strane mi ostaju kao košmarna lekcija, bolni ožiljak i žestoka opomena da se ponovo ne ogriješim o nekoga. Ono što je sigurno – svaka od tih stranica ostaje moja, kao iskonska crnogorska priča, sa svim vrlinama i manama.

Od Trga dO Ulice

SlObOde

Danas, kako piše moj talentovani autor, pogled iz Pobjedinog savremenog deska hvata blistavu vertikalu ka jugu –Ulicu slobode – koja epicentar podgoričke Nove varoši veže sa srcem glavnog grada države koja grabi ka modernosti, ko-

rača ka Evropskoj uniji... A taj naš vidik Ulice slobode, uvjerenja, vrijednosti koje želimo da čuvamo i 80 godina nakon izlaženja prvog broja i stane u isti onaj ram i horizont koji je pucao na nikšićki Trg slobode iz prve, poratne redakcije. U odnosu na te partizanske dane, moj pogled jeste vremešan, ali je i iskusan, razborit, bistar i jednako antifašistički. Digitalne platforme me podmlađuju, vuku me da budem kul, drugačija, brža i bolja uz

uvažavanje slobode različitih mišljenja kao bogatstva. A ja se veselim svakom novom dijalogu, ispunjenom etičkom standardu, tekstu, fotografiji i cijelom izdanju. Napunila sam 80 godina. Od mog rođenja prošlo je 960 mjeseci, ili 4.174 sedmice, ili 29.220 dana ili 701.279 sati… Danas je izašao moj 21.154. broj, ostajem ponosna Pobjeda, odana drugarica i dama uzdignutog čela, zajedno sa svi-

Od prvog broja Pobjede prošlo je 80 godina. Ili 960 mjeseci. Ili 4.174 sedmice. Ili 29.220 dana. Ili 701.279 sati…

ma vama. Poštovanje za moje impresivno trajanje, za vašu podršku i - srećan mi rođendan! redaKciJa PObJede

Zgrada na Bulevaru revolucije u Podgorici đe smo radili od 1974. do 2015. Novi dom Pobjede je u centru grada

Prvi broj Pobjede

Prvi glavni urednik Puniša Perović

Sjećanja na list koji je prethodio Pobjedi - kroz dnevnik Mirka Banjevića

Riječ slobode

PODGORICA - Prvo je bila ,,Riječ slobode“ – pa iz nje nastade Pobjeda. Tako se zvao list koji je našem prvom broju prethodio. Kakve simbolike, ne samo za novinarstvo – nego za revoluciju i sve ono što je narodnooslobodilačka borba bila.

I sve o tome je u dnevnicima zapisao Mirko Banjević. Ti zapisi velikog pjesnika, borca, hapšenog revolucionara, našeg i na kraju karijere urednika Tanjuga – nema samo neprocjenjivu vrijednost za Pobjedu i naših 80 godina trajanja, nego i za crnogorsko i regionalno novinarstvo uopšte. Mirko Banjević, član naše prve redakcije, tvrdio je kako je svoje pjesme čuo ,,kao u bunilu i u snu“. Njegove predratne zbirke su, između ostalih, nosile tako imena ,,Pobuna uma“ i ,,Ognjena jutra“; neke poslijeratne ,,Zvjezdani voz“, ,,Bezdani“, ,,Roždanici“... Takav zanos, ali i drhtaj i strepnja, prati i njegove ratničke zapise u dnevnicima tokom NOB-a. I ti redovi teku kao poezija. Naročito oni, koji se tiču pripreme prvih brojeva Pobjede u Nikšiću.

Pjesnik iz Pješivaca tako već polovinom septembra 1944. zapisuje o silasku crnogorske vlade i štampe, iz Tise u Gornje Polje. Pa piše o ,,najmilijem glasu“ – o neprijatelju koji napušta Nikšić... ,,Popodne prvi glas dođe da Njemci u Nikšiću pale bunkere; drugi – da su napustili Uzdomir; treći – da je Nikšić oslobođen. Polegla se pjesma i pucnji, nastala je radost i veselje. Uveče kolo... 19. septembra: jutros krećemo za Nikšić. I evo me najzad... Pet godina

I sve nam je bitno da naznačimo i istaknemo, nakon 80 godina – kako bismo uhvatili jedan horizont i ram, u kom je nastajao prvi broj Pobjede. ,,Da nije partizana, grad bi izgledao kao mrtva ruševina, koja više liči starom groblju... Mnoge poznanike sretam. Neki su umrli na nogama, od bijede...“

nijesam te posjetio“ – piše Banjević, pa zapisuje i o ulicama prestrtim komadima ćeramida sa kuća koje su rušile i potresle bombe.

,,Mnogo rupa. Gomile ruševina. Nikšić šijast – gološijast. Postrižen – nema onih drvoreda... Skamenjen je“.

I ovako dodaje Banjević o gradu svoje mladosti, u tom prvom danu slobode:

,,Trebjesa je ogoljela, nigdje ni žila, a kamoli korijena ili drveta. Kamena pustinja. Još nešto životari park i drveće oko manastira. U gimnazijskom parku samo se poznaje kuda je bila aleja...“.

I sve to nam je bitno da naznačimo i istaknemo, nakon 80 godina – kako bismo uhvatili jedan horizont i ram, u kom je nastajao prvi broj Pobjede. ,,Da nije partizana, grad bi izgledao kao mrtva ruševina, koja više liči starom groblju... Mnoge poznanike sretam. Neki su umrli na nogama, od bijede...“.

E, u tim ruševinama, već 9. oktobra Mirko Banjević zapisuje: ,,Eto me opet na poslu. Završava se naš list ,,Riječ slobode“, 9. oktobra već je izašao“...

Ta ,,Riječ slobode“, to je bilo glasilo crnogorskih partizana. List pokrenut ranije, u Kolašinu. Pa su neki brojevi neredovno i ,,prilično davno izlazili“ (tako je Banjević zapisao, čisto da znate kako protekle ratne godine borcima i pjesnicima davno djeluju).

I već tada, postojala je inicijativa, da se glasilu ime promijeni. Po onome što je Banjević pisao – apsolutno se radilo samo o promjeni imena – jer kompletna redakcija, uredništvo, štampari, sve je ostalo isto. Ali u novom, oslobođenom gradu Nikšiću. Pa Banjević piše, kako je ,,Riječ slobode“ izlazio neredovno i pod vrlo teškim uslovima.

Anegdota iz ratnih dana u prvim mjesecima izlaženja Pobjede

,,Iako novog i modernog naziva, koji je odražavao ondašnje stanje borbe za slobodu, osjetila se potreba da mjesto njega izlazi list koji bi označio period pobjede, koja je u Crnoj Gori bila već na pragu“. Pa već 18. oktobra piše: ,,Danas smo na savjetovanju redakcije. Pokrenuli smo novi list, ,,Pobjeda“! Narodnofrontovski, u kome ću imati da napišem unutrašnje vijesti... Svaki je dobio svoj zadatak u redakciji...“. Redakcija ,,Riječi slobode“ prisustvovala je tom prvom sastanku, tada već proširena; za glavnog urednika izabran je Puniša Perović... ,,Na sastanku su bili drugovi Blažo Jovanović, P. Perović, J. Ćetković, B. Drašković, E. Koš, A. Obradović, N. Martinović...“. Prvo se razgovaralo o smjernicama novog lista i njegovom nazivu...

A onda opisuje i onaj momenat, kada je i kako list dobio ime. ,,Ja sam se, između ostalog, uspeo da novi list ima jednu riječ u nazivu, jer je tako lakše za njegovu popularizaciju“. Na to je Blažo Jovanović dodao: ,,Pošto je pobjeda na sve strane, može se i naš list Pobjeda zvati“.

O pisanju prvog broja, 19. oktobra: ,,Danas prikupljam i bilježim materijal za moju rubriku u ,,Pobjedi“. Već smo u novoj redakciji iznad štamparije. Kiša i danas lije silno, klobukovi se vrste na lokvama i slute neprestanoj lijavici“. A opet, 31. oktobra, u jesenjem i razrušenom gradu, pred izlazak drugog broja piše: ,,I večeras je veče veselo gdje omladina igra i pjeva u zajednici s drugovima iz Italije“...

Pa dodaje: ,,Oktobar prođe u kiši, ali i u plimi bojeva, u kojima smo oslobodili Beograd, Split i mnoge krajeve: skoro cijelu Srbiju i Bačku, Dalmaciju i veliki dio Crne Gore i Boke“. A 6. novembra: ,,Danas je vedro. Radimo. Sjutra će izaći naš drugi broj ,,Pobjeda“. Počeo sam i čitati... Sovjetski roman ,,Nepokoreni“ od Gorbartova, o kome sam za kulturnu stranu lista napisao poveći prikaz. Izgleda lijepa stvar“. I piše o jednoj noći u gradu, povorci sa buktinjama – jer je dan godišnjice Oktobarske revolucije. ,,Vatre na brdima oko Nikšića, u kome je živio okupator i izdajice. Kako se sve mijenja!“ –zaključuje pjesnik. I bi ,,Pobjeda“, i bi mir i zato se ,,Riječ slobode“ morala drugačije nazvati, za jedan novi početak, prije 80 godina u Nikšiću. Stojan STAMENIĆ

Neke neponovljive ličnosti – poput našeg velikog pjesnika Mirka Banjevića – bile su dio te prve, partizanske redakcije Pobjede u Nikšiću, od kraja oktobra 1944. Među njima i urednik ,,spoljne politike“ – Erih Koš. Jedinstven intelektualac i karakter.

Put sarajevskoj Jevreja Eriha je sasvim filmska priča. Od mladog pravnika, koji je u predratnim godinama bio politički zatvorenik sa više od godinu i po robije. Pa jedan od onih koji su 1941. u vrijeme Trinaestojulskog ustanka, u Prčanju u Boki – osnovali jevrejski partizanski odred! Potom i komesar Orjenskog bataljona i u diviziji ,,Garibaldi“... Pa, već pred kraj rata – sa novinarskim zadatkom u Pobjedi. Tada je imao samo 31 godinu. Nakon rata ostvaren diplomata i izuzetno cijenjen pisac, akademik, predsjednik PEN centra Srbije, dobitnik NINove nagrade za roman ,,Mreža“ (1967)... Konačno i mlađim generacijama Crnogoraca sigurno posebno interesantno: 1978. napisao je roman ,,U potrazi za Mesijom“ i široj javnosti predstavio skoro zaboravljenu priču o Šabataju Cviju, rabinu, osnivaču jevrejske sabatarijanske sekte, lažnom Mesiji, koji je krajem 17. vijeka preminuo u Ulcinju. Dovoljno da znate koliko je Erih Koš bio svestrana osoba – i koliko je bio vezan za Crnu Goru. A kada je Pobjeda u pitanju, volio je u tekstovima da istakne i jednu najdražu redakcijsku ratnu anegdotu... Na primjer, već u dubokoj starosti, povodom pola vijeka od prvog broja našeg lsita. - Uskoro smo iz Nikšića bili prekomandovani na Cetinje, koje je bilo krajem 1944 tek oslođeno. Natovarili smo na jedan kamion štampariju, a sa nama su krenuli grafički radnici. Od Nikšića do Cetinja išli smo obilaznim putem, preko Grahova. Stigli smo do Risna, ali nijesmo mogli dalje u Kotor, jer je most u Ljutoj bio srušen. U Boki je padala kiša što je bilo uobičajeno za to vrijeme. Sa nama je bio

i pjesnik Mirko Banjević. On je javio telefonom Kotoru da nam pošalju neki brod – prisjećao se Koš. I tu počinje nezaboravna situacija, da li nesporazum, da li Mirkova dosjetka... - Što je Mirko rekao ne znamo, ali sigurno je pomenuo CASNO, vladu crnogorsku. U neko doba pojavi se brod, ukrcali smo se i došli nadomak kotorske luke. Kad smo se približili počela je da svira gradska muzika. Pod kišobranima su stajali najugledniji građani a među njima i Laloslav Netović, predsjednik oslobodilačkog odbora, spreman da drži govor – kazao je jedan od urednika prve Pobjedine redakcije. Naravno, nije namjera ni novinara ni urednika Pobjede da od svega ispane nesporazum. - Počeli smo sa broda da vičemo da mi nijesmo vlada, ali od muzike nas nijesu čuli...! A kada su shvatili da zaista vlada nijesmo, toliko su se naljutili da nam nijesu dali ni da prezalogajimo – pričao je Erih Koš. Mnogo je sjećanja Erika Koša ostalo o tim prvim Pobjedinom mjesecima; o imenu lista kojem je ,,kumovao“ Blažo Jovanović, o redakciji na ćošku nikšićkog trga, o prvim karikaturama Tonćija Lukatelija i izvještajima sa fronta Jovana Vukmanovića, o organizovanjima prvog novinarskog kursa za vojnike iz jedinica... Pisac Koš bio je urednik u Pobjedi u prvih dvadesetak brojeva. Preminuo je u dubokoj starosti, u Beogradu u 98. godini, u maju 2010. godine. S. STAMENIĆ

Erih Koš

Mirko Banjević

Naslovna strana prvog broja lista ZAVNO Crne Gore i Boke „Riječ Slobode“ juna 1944. u Kolašinu

Drago Joković, Milutin Raičević, Nikola-Kolja Raičević, Stana Tomašević, Milija Vuković i Iko Mirković u Nikšiću u oktobru 1944.

Nikšić: Radio-televizija uselila u nove prostorije, premijer najavio nastavak podrške tom mediju

Spajić: Vlada će finansirati gradnju filmskog studija

Radovi su trajali 23 mjeseca. Nekada zapušteni prostor u centru grada, površine oko 2.000 kvadrata, novi je, savremeno opremljeni dom radija i televizije u koji je država investirala pet miliona eura. Iz lokalne uprave poručili su da to nije samo investicija u prostor, već u cijelu zajednicu i njenu budućnost

NIKŠIĆ – U Ulici Nika Miljanića, ispred zgrade nekadašnjeg Doma revolucije, juče je upriličena velika svečanost, a povod je useljenje Radio i televizije Nikšić u nove, savremeno opremljene prostorije. Stiglo je na stotine zvanica, među kojima su bili brojni ministri, poslanici, potpredsjednici Vlade, pa i premijer Milojko Spajić koji je zvanično i otvorio vrata novog doma medijske kuće koja je gledanošću i bogatstvom sopstvene produkcije prevazišla lokalne okvire. Nakon intoniranja himne, u izvođenju Crnogorskog simfonijskog orkestra, gostima se obratio generalni direktor RTV Nikšić Nikola Marković.

Marković je podsjetio da su tu medijsku kuću stvarale generacije novinara i drugih zaposlenih, a da je gradnja nove zgrade, odnosno, adaptacija zdanja Doma revolucije trajala 23 mjeseca.

VIŠE OD LOKALNOG

MEDIJA

– Na realizaciju ove ideje čekalo se decenijama i ponosni smo što je baš ova generacija pretočila snove u javu. Svoj uspjeh želim da podijelim sa onima koji su stvarali godinama prije nas i koji su osmislili ovu ideju, ne dajući da se

ugasi. Mnogo ih je koji su sebe utkali u ovu kuću, radost i uspjeh imaju smisla samo ako se dijele, a mi to činimo. Nova zgrada i savremena tehnika samo su sredstvo da se probudi ono najvrednije što RTV Nikšić ima, a to su ljudi zaposleni u njoj. Kod nas se cijene samo rad i profesionalizam i nadam se da smo uspjeli ući u svaki dom Nikšićana. U sveopštem padu medijskih standarda, eri dezinformacija i tabloida, neprimjerenih stranih uticaja...vrata naše kuće otvorena su svima bez obzira na političku, nacionalnu i vjer-

sku pripadnost. Bez senzacionalizma i propagande izvještavamo, a da smo na dobrom putu potvrđuje i činjenica da radost s nama danas dijele pripadnici svih političkih partija. Zahvalni smo što nam i na ovaj način pomažu da pošaljemo poruku kako postoje i poduhvati koji nas objedinjuju –kazao je Marković. Predsjednik SO Nikšić Nemanja Vuković podsjetio je da će na proljeće u blizini RTV Nikšić biti otvoren i Dom digitalne revolucije, te da je raspisan i tender za izgradnju multifunkcionalne sale koja će ko-

Ž A b LJA k: Trogodišnjim planom infrastrukture predviđena četiri ,,sportska“ projekta Urediće stazu za nordijsko

ŽABLJAK – Od 49 projekata, koliko je predviđeno Planom infrastrukture od 2024. do 2027. godine, četiri se odnose na sport.

Planirana je adaptacija sportskih terena na Ravnom Žabljaku.

– Projekat podrazumijeva uređenje terena, koji nijesu dovoljno opremljeni i prilagođeni standardima profesionalnih sportista. Biće ugrađena tartan podloga na

terenima za male sportove, postavljena spoljna rasvjeta, uređene ribine i postavljena ograda. Ukupna vrijednost projekta je 187.000 eura, a finansiraće ga Opština Žabljak i Uprava za kapitalne projekte, a rok za realizaciju je dvije godine – navedeno je u planu.

Drugi planirani projekat je uređenje staze za nordijsko skijanje i park šume prema Sportskom centru. –Staza ima sertifikat FIS fe-

deracije, te je za njeno korišćenje tokom zimskog perioda neophodna nabavka mašine za uređenje, kao i topovi za osnježavanje, da bi se koristila za pripremu sportista i održavanje takmičenja pod okriljem FIS-a. Uređenjem terena staza bi bila funkcionalna i tokom ljetnjeg perioda – navedeno je u opisu projekta. Koliko će koštati biće poznato nakon izrade projektne dokumentacije, a finansira-

će ga Opština Žabljak, Skijaški savez, iz donacija i kroz podsticajne mjere. Planom infrastrukture planirana je i adaptacija Sportskog centra.

– Podići će se podići stepen izolovanosti objekta od klimatskih faktora kroz adaptaciju fasade, zamjenu stolarije (vrata, prozora i staklenih zidova) i izolacije krovne strukture. Hača će biti funkcionalna cijele godine što sada nije slučaj zbog

štati gotovo dva miliona eura. Predsjednik opštine Marko Kovačević kaže da novi prostor za RTNK koji je koštao više miliona nije samo investicija u prostor, već u cijelu zajednicu i njenu budućnost. – Ova zgrada je dokaz da kada postoji politička volja, odgovorno rukovođenje i podrška zajednice svi ciljevi mogu postati stvarnost. Veliku zahvalnost dugujemo našim sugrađanima, brojnim institucijama... Nikšić je posljednje tri godine postao je veliko gradilište, a stopa nezaposlenosti se smanjuje. RTV Nikšić sada

ima najbolju zgradu na medijskom nebu Crne Gore, poslije one koju ima Javni servis RTV Crne Gore – istakao je Kovačević. Posebno je zahvalio premijeru Milojku Spajiću, koji je kao ministar finansija u Vladi Zdravka Krivokapića, dao ključnu podršku da se ova ideja pretoči u djelo.

NOVA RAZVOJNA FAZA TVNK

Premijer Milojko Spajić je istakao da RTV Nikšić nije više samo lokalni emiter, jer donosi novosti i iz Žabljaka, Šavnika, Plužina i Danilovgrada, te da se od prošle godine gleda se i u cijeloj Crnoj Gori. – Nakon gotovo tri decenije rada, Radio-televizija Nikšić konačno dobija radni prostor kakav zaslužuje. Ujedno pokazujemo da umjesto zapuštenosti i rušenja, Dom revolucije u centru Nikšića koji je na to čekao takođe decenijama, napokon dobija svoju svrhu. Država će nastaviti da brine o javnim servisima, a Vlada je za RTV Nikšić opredijelila ukupno oko pet miliona eura i zato je sada prava prilika da najavim sljedeću fazu razvoja ove medijske kuće - biće finansirana izgradnja velikog filmskog studija u Nikšiću – zaključio je Spajić koji je na prigodnoj svečanosti, simbolično, od čelnika grada na poklon dobio prvu aplikacionu knjigu kojom je Nikšić kandidovan za prijestonicu kulture 2030. godine. Na svečanosti je priređen bogat muzički program, a emitovan je i kratak dokumentarni film koji svjedoči o istorijatu te medijske kuće. R.PEROŠEVIĆ

nemogućnosti zagrijavanja tokom zime usljed velikih gubitaka energije i direktnog troška koji opterećuje poslovanje preduzeća – objašnjavaju iz lokalne uprave. Procijenjeno je da će adap -

tacija Sportskog centra koštati 444.686 eura, a finansiraće ga, po 50 odsto, Opština Žabljak i slovenačka agencija za razvoj. Očekuju da bude realizovan za dvije godine. D. Š.

DOM DOČEkALi NAkON TRi DECENiJE: Juče u Nikšiću

Sportski centar na Žabljaku SPORTSKI CENTAR

Uhapšen Podgoričanin zbog prijetnji tužiocima i policajcima

Rekao da žali što nije ponio automatsku pušku da ih sve pobije

PODGORICA - Č. V. iz

Podgorice uhapšen je po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici

BIJELO POLJE - Policija u Bijelom Polju uhapsila je Nj. G. iz Srbije, koji se potražuje na međunarodnom nivou zbog sumnje da je izvršio više krivičnih djela u toj državi, između kojih i ubistvo, saopšteno je iz Uprave policije.

Kod njega je, navodi se, ovom prilikom pronađen lovački nož, 1.110 eura, kao i četiri patrona od lovačke puške. - Intenzivnim aktivnostima na terenu, policija je došla do saznanja da se nalazi u selu Mojstir u Bijelom Polju. U jednom od napuštenih objekata u zaseoku Sušac locirano je lice koje kod sebe nije imalo lična

zbog sumnje da je prijetio službenicima tog tužilaštva i policiji. Određeno mu je zadržavanje

do 72 sata, nakon saslušanja u cetinjskom Osnovnom državnom tužilaštvu. Sumnjiči se da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti na štetu tri osobe i krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, na štetu dvije osobe.

- Osumnjičeni Č. V. je osnovano sumnjiv da je po dolasku u službene prostorije Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici uputio više uvreda i ozbiljnih prijetnji da će napasti na život i tijelo službenika Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kao i prisutnih policijskih službenika, riječima da žali što nije ponio automatsku pušku da ih sve pobije, da je trebalo da dođe sa ratnim opasačem i automatskom puškom, da u tužilaštvo ne treba dolaziti bez naoružanja i da ovo treba sve raznijeti, saopšteno je iz ODT-a Cetinje. A. R.

Bjelopoljska policija uhapsila jednu osobu po međunarodnoj potjernici

Srpskog

državljanina

tražili zbog ubistva

dokumenta, te je doveden u službene prostorije radi utvrđivanja identiteta - navodi se u saopštenju UP. Utvrđeno je, naveli su, da se radi o Nj. G. (53) iz Sjenice, državljaninu Srbije, dok je izvršenim provjerama u saradnji sa službenicima NCB Interpola Podgorica preko NCB Interpola Beograd utvrđeno je za njim raspisana međuna-

rodna potjernica zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo.

- On će u zakonskom roku biti priveden sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju. Prilikom realizacije ove aktivnosti podršku su pružili i službenici Sektora granične policije, koji su na raspolaganje stavili dron sa termovizijom - dodaje se u saopštenju. A. R.

U Herceg Novom uhapšen državljanin Bosne i Hercegovine osuđen zbog prevare

Potraživali ga zbog godinu i dva mjeseca zatvora

HERCEG NOVI – Državljanin Bosne i Hercegovine Đ. J., kojeg su potraživali radi izdržavanja zatvorske kazne na koju je osuđen zbog prevare, uhapšen je u Herceg Novom.

Iz Uprave policije su saopštili da su službenici Sektora za borbu protiv kriminala, FAST tima za ciljane potrage NCB Interpola Podgorica, sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, locirali i

uhapsili Đ. J., koji se potražuje na međunarodnom nivou. Kako su naveli, Đ. J. se potražuje radi izdržavanja kazne zatvora od godinu i dva mjeseca. A. R.

Uhapšen osumnjičeni za izazivanje panike i nereda u Nikšiću

Prijavio da je u noćnom klubu postavljena eksplozivna naprava

NIKŠIĆ - Policija je u Nikšiću uhapsila M. B. (31) zbog sumnje da je 18. oktobra oko 23.45 časova obavijestio nikšićku policiju da je u jednom noćnom klubu u tom gradu postavljena eksplozivna naprava, za koju se ispostavilo da je lažna.

- Postupajući po prijavi, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić izašli su na lice mjesta, zajedno sa pripadnicima Službe zaštite i

spasavanja, i ekipom Hitne medicinske pomoći, nakon čega je noćni klub evakuisan i izvršen pregled unutrašnjosti objekta - saopšteno je iz Uprave policije.

Tom prilikom, kazali su, nijesu pronađene stvari i predmeti koji bi mogli predstavljati sredstvo za izvršenje krivičnog djela.

- Preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, u koordinaciji sa nadležnim tužilaštvom, u cilju rasvjetljavanja

predmetnog događaja, policijski službenici nikšićke policije došli su do sumnje da je M. B. iz Nikšića sa svog mobilnog telefona pozvao dežurnu službu Odjeljenja bezbjednosti Nikšić i prijavio da je u ovom noćnom klubu postavio improvizovanu eksplozivnu napravu koju planira aktivirati, dovodeći na taj način u zabludu policijske službenike i izazivajući stanje panike i nereda kod većeg broja građana - piše u saopštenju policije. A. R.

Završnim riječima okončano suđenje bivšoj predsjednici Milosava Zekića nezakonito zadržala na funkciji, presuda

Medenica: Ne se krivom, oslobodite

Sutkinja Višeg suda u Podgorici Sonja Keković zakazala je za 4. novembar izricanje presude u ovom slučaju. Vesna Medenica je podsjetila da po zakonu odluku o suspenziji sudija donosi Sudski savjet, a da mu to predlaže disciplinski tužilac.

- Meni, kao predsjednici Vrhovnog suda, disciplinski tužilac nikada nije poslao takav zahtjev, pa nijesam ni mogla odlučivati o tome – navela je Medenica ne sporeći da anonimnu pritužbu grupe građana o vođenju krivičnog postupka protiv sudije Zekića nije proslijedila Sudskom savjetu

PODGORICA – Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica juče je u završnim riječima kazala da se apsolutno ne osjeća krivom i zatražila od suda je oslobodi od optužbi da je zloupotrijebila službeni položaj jer je navodno sudiji Milosavu Zekiću omogućila da ne bude privremeno udaljen sa posla iako se protiv njega vodio krivični postupak pred kotorskim sudom.

Sa druge strane, tužiteljka Maja Janković je ostala pri optužbama i predložila sudu da Medenicu osudi u skladu sa zakonom.

Sutkinja Višeg suda u Podgorici Sonja Keković zakazala je za 4. novembar izricanje presude u ovom slučaju.

- Apsolutno se ne osjećam krivom. Oslobodite me ove optužbe koja nema uporište u činjeničnom stanju i dokazima u spisima predmeta – kazala je nekadašnja čelnica pravosuđa u Crnoj Gori.

Ona je podsjetila da po zakonu odluku o suspenziji sudija donosi Sudski savjet, a da mu to predlaže disciplinski tužilac. - Meni, kao predsjednici Vrhovnog suda, disciplinski tužilac nikada nije poslao takav zahtjev, pa nijesam ni mogla odlučivati o tome – navela je Medenica ne sporeći da anonimnu pritužbu grupe građana o vođenju krivičnog postupka protiv sudije Zekića nije proslijedila Sudskom savjetu.

Ona je istakla ,,da je isto tako tačno i da je Sekretarijatu Sudskog savjeta poslata ista ta pritužba, istog dana kada i njoj“. - Svi svjedoci su se izjasnili što

je Sudski savjet uradio sa tom prijavom. Niko od njih nije rekao da sam davala naloge Sekretarijatu da ne dostavlja pritužbu Sudskom savjetu i da ga arhivira. Neobavještavanjem Sudskog savjeta nijesam zloupotrijebila službeni položaj – zaključila je Medenica. Na konstataciju tužiteljke Janković da se na omotu spisa predmeta nalazila listica na kojoj je zabilježila „ne nalazi za cjelishodno preduzimanje bilo kakvih radnji - rođačka svađa“ i da o tome nije obavijestila Sudski savjet, već je predmet arhiviran, Medenica je istakla da se radi o internoj zabilježbi koja je bitna njoj i kabinetu.

- Zašto se neko bavi slobodom moje misli. Ja imam pravo na to. Zašto neko ulazi u moju intimu kako ću ja nešto konstatovati. Konstatacija na omotu spisa je bila interna zabilježba za mene i moj kabinet. Napisala sam je jer je Sudski savjet, takođe, bio obaviješten, ja nijesam morala da ga obavještavam o tome – precizirala je Medenica.

Ona je navela da je pravno licemjerstvo naknadna pamet Specijalnog državnog tužilaštva i da je ona ponosna na svoj radi i na to što je ostavila iza sebe.

To je istakla nakon što je tužiteljka Janković kazala sudu da je SDT dostavilo spise Osnovnom tužilaštvu kako bi se utvrdilo da li ima još nečije odgovornosti po ovom predmetu, odnosno da li je odgovorna tadašnja sekretarka Sudskog savjeta Vesna Aćimić, koja je 17. jula svjedočeći u postupku priznala da nije obavijestila Sudski savjet o prijavi grupe građana.

- Predmet je formiran kako bi se ocijenilo da li u radnjama nekog lica ima elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Ti spisi su, u skladu sa novim zakonom iz jula, proslijeđeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Izviđaj je u toku - kazala je tužiteljka Janković. Bivša šefica pravosuđa u završnim riječima ukazala je na rezultate svog rada u pravosuđu, ističući da je ponosna kako je obavljala svoju dužnost. - Nije se moglo desiti da iz pritvora izađu osumnjičeni jer u roku od tri godine od podizanja optužnice nije donijeta prvostepena presuda. Nije Vesna Medenica rušila sistem, već oni koji su htjeli da vide Vesnu Medenicu na optuženičkoj klupi. Vjerujem da politika nije ušla u vašu kancelariju - kazala je Medenica, obraćajući se sudiji Keković. Uslijedila je opomena suda. Branilac Medenice, advokat Zdravko Begović, rekao je da je dužnost sudija Osnovnog suda u Kotoru pred kojim je vođen postupak, kao i rožajskog suda, u kojem je Zekić radio, bio da obavještava Sudski savjet o pritužbi građana. - Sutkinja Momirka Tešić bila je dužna da obavijesti Sudski savjet o presudi koju je donijela u tom postupku.

Osnovno tužilaštvo u Podgorici

predsjednici Vrhovnog suda za optužbe da je sudiju presuda 4. novembra

Ne osjećam oslobodite me

Aćimić saslušana u ODT-u zbog sumnje da je dostavila nepotpune spise u predmetu protiv Medenice

Sekretarka Sudskog savjeta Vesna Aćimić saslušana je juče u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj dostavljajući nepotpune spise tužilaštvu u predmetu formiranom protiv nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, potvrđeno je Pobjedi nezvanično.

Na osnovu nepotpunih spisa koje je Aćimić dostavila tužilaštvu, Medenica je završila

Ovo je jedna perfidna prijava da se ova žena kompromituje – ocijenio je advokat Begović.

Iako je čitava Crna Gora znala za krivični postupak protiv Zekića, advokat Begović je naveo da su iz SDT-a ocijenili da je to znala samo Vesna Medenica.

On je kazao da će doći vrijeme da se sudi na osnovu spisa predmeta, a ne na osnovu političkih motiva.

na optuženičkoj klupi jer je u februaru 2019. godine mimo znanja Sudskog savjeta odlučila da sudiju Osnovnog suda u Rožajama Milosava Zekića ostavi na dužnosti iako je obaviještena da je protiv njega pokrenut krivični proces. Ovakvim postupanjem, kako se navodi u optužnom prijedlogu, Medenica je sudiji Zekiću u periodu od 18. februara 2019. do 20. jula 2020. godine omogućila korist u vidu ostvarenja prava na punu zaradu i privilegije obavljanja sudijske

Da je sudija Zekić uslovno osuđen za svađu sa rođacima, predsjednik rožajskog suda Zahid Camić saznao je tek nakon pravosnažnosti ove presude. Međutim, Zekić je prije nego je disciplinski tužilac pokrenuo postupak, a za što mu je određen rok od 40 dana, podnio zahtjev za razrješenje. Kako je Zekićevom zahtjevu udovoljeno i on razrješen funk-

Optuženi za ratne zločine napustio Istražni zatvor u Spužu jer za tri godine od podizanja optužnice nije donijeta prvostepena presuda, reakcije različite

Ukidanje pritvora

Pekoviću HRA ne vidi kao opasnost da se suđenje ne okonča

PODGORICA -Danilovgrađanin Slobodan Peković, optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva tokom 1992. godine, u ponedjeljak je napustio Istražni zatvor u Spužu usljed proteka roka od tri godine od podizanja optužnice u kojem Viši sud u Podgorici u njegovom slučaju nije donio prvostepenu presudu.

Pravna savjetnica u nevladinoj organizaciji Akcija za ljudska prava (HRA) Bojana Malović istakla je da Pekovićev izlazak iz pritvora ne treba posmatrati kao neku neminovnu propast, dok poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić ističe da se radi o prvorazrednom skandalu koji ne smije ostati bez odgovora.

Malović je ukazala da su Pekoviću nakon puštanja iz pritvora oduzete putne isprave i izrečena mu je obaveza povremenog javljanja.

funkcije i zaštite ugleda iako u navedenom periodu tu funkciju nije mogao obavljati. U navedenom periodu Zekić je jedino imao pravo na smanjeni dio zarade s obzirom na to da su bili ispunjeni zakonski uslovi za njegovo privremeno udaljenje s dužnosti. Aćimić je prilikom svjedočenja u procesu protiv Medenice priznala da je propustila da Sudski savjet obavijesti o anonimnoj prijavi grupe građana protiv sudije Zekića.

cije disciplinskom tužiocu je ostalo jedino da obustavi disciplinski postupak protiv njega. Zekić je na prethodnom ročištu kazao da o krivičnom postupku protiv njega nije govorio nikome jer se nije osjećao krivim i čvrsto vjerovao da će biti oslobođen. Osim toga, kako je naveo, nikome nije pričao o tom procesu jer je to za njega predstavljalo sramotu. B. ROBOVIĆ

- Uz njegovo objektivno loše zdravstveno stanje i otežano kretanje, smatramo da je malo vjerovatno da u tim okolnostima bar u skorije vrijeme pokuša bjekstvo, što daje prostora da se ovo suđenje ipak efikasno završi. Procjenjujemo da predstoji održavanje od dva do pet ročišta glavnog pretresa, zavisno od toga hoće li sud odlučivati o imovinsko-pravnom zahtjevu žrtve ili ne - kazala je Malović. Za nju je nesporno da neko ko tri godine provede u pritvoru bez presude treba da bude pušten na slobodu.

- Sporno je zašto je suđenje toliko dugo trajalo i još traje, jer žrtve i društvo poslije 30 godina od ratnih zločina zaslužuju mnogo efikasniji pristup pravdi - kazala je ona. Malović je pojasnila da u konkretnom slučaju dugo trajanje suđenja predstavlja posljedicu više faktora: „neučestalog zakazivanja ročišta na samom početnu sudskog procesa, velikog broja odloženih ročišta, ali i spore međunarodno-pravne saradnje posredstvom zamolnica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, kojom se obezbjeđivalo saslušanje većine svjedoka u ovom predmetu“.

- Pitanje je što je Viši sud u Podgorici suštinski mogao bolje da uradi osim da na samom početku redovnije zakazuje ročišta. Međutim, i to ostaje upitno uzimajući u obzir i njihovu preopterećenost i činjenicu da postupanje po zamolnicama po

pravilu traje najmanje mjesec dana – precizirala je Malović. Suđenje Slobodanu Pekoviću je za tri godine odloženo 10 puta (isto toliko puta je i održano). - Čak devet od 10 puta suđenje je bilo odloženo iz opravdanih razloga, a samo jednom advokat odbrane nije dostavio medicinsku dokumentaciju da opravda izostanak i za to je novčano kažnjen. Ovakva odlaganja, koja su zakonski dozvoljena, dovela su do toga da za čak 11 mjeseci nije održano nijedno ročište, što je rezultiralo time da se za tri godine ne donese presuda prije nego što okrivljeni bude pušten iz pritvora – pojašnjava Malović. Da bi se ova situacija prevazišla, kako je navela, sud je okrivljenom postavio advokata po službenoj dužnosti da bi obezbijedio da uvijek ima odbranu i da se suđenje ne odlaže zbog bolesti branioca, što je bio jedan od vodećih razloga odlaganja. Malović je kazala i da insistiranje na pritvoru nakon proteka trogodišnjeg roka od podizanja optužnice bez donijete presude nema nikakvo pravno utemeljenje i predstavlja izraz subjektivnih stavova kojih se treba uzdržavati.

- Period trajanja pritvora prije prvostepene presude služi kao garancija prava na slobodu ličnosti i prava na suđenje u razumnom roku. Ustav i zakon i međunarodni standardi zahtijevaju da pritvaranje okrivljenog, koji se mora smatrati nevinim do izricanja presude, bude svedeno na najmanju mjeru i da se ne pretvara u kaznu na koju optuženi još nijesu osuđeni – podsjeća ona. Malović je istakla da zato iznošenjem ličnih stavova ne smijemo prejudicirati odluku u postupku koji se vodi protiv Pekovića i moramo poštovati prava svih stranka. Sa druge strane, poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić smatra da ukidanje pritvora i puštanje na slobodu Slobodana Pekovića predstavlja još jedan u nizu primjera kojima svjedočimo više od tri decenije, a to je da pravosuđe u Crnoj Gori nije spremno da rješava slučajeve ratnih zločina na nacionalnom nivou.

- Bilo da se radi o nedostatku volje nosilaca sudskih i tužilačkih funkcija da slučajeve ratnih zločina efikasno gone i da se sprovode efikasni sudski postupci, bilo da se radi o bolećivosti nosilaca sudskih i tužilačkih funkcija prema ratnim zločincima ili nekoj vrsti in-

timnog odobravanja istih ili o nesposobnosti tužilaca i sudija da gone i sude u slučajevima ratnih zločina, činjenica da nakon tri godine nije donijeta prvostepena sudska presuda u postupku suđenja za ratni zločin predstavlja prvorazredni skandal koji ne smije ostati bez odgovora – precizirala je Strujić-Harbić. Podsjetila je javnost da je i u Izvještaju EK o napretku Crne Gore za 2023. prepoznato da u ovoj oblasti nije ostvaren odgovarajući napredak, ali i na javno izrečena obećanja nosilaca tužilačkih i sudskih funkcija da će u narednom periodu osigurati efikasno gonjenje i suđenja slučajeva ratnih zločina. - Ako je rezultat te efikasnosti nedonošenje prvostepene presude ni nakon tri godine i ukidanje pritvora osumnjičenim za ratne zločine, onda se samo osigurava nastavak prakse nekažnjavanja za ova teška djela u Crnoj Gori koja traje još od Šahovića, a koji je potvrđen i nakon ratova devedesetih na prostorima bivše Jugoslavije, ali i zločina na prostoru Crne Gore koji su i dalje bez krivca i kazne – kazala je Strujić-Harbić. Ona je navela da će u narednim danima preduzeti konkretne korake u vezi sa ovim „skandaloznim postupkom jer je suočavanje sa prošlošću jedan od ključnih uslova za napredak Crne Gore i vladavinu prava, a za suočavanje sa prošlošću neophodno je da se krivci suoče sa kaznom, a javnost sazna istinu“.

Specijalno državno tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Pekovića 21. oktobra 2021. godine, a suđenje je počelo 11 mjeseci kasnije 30. septembra 2022. Prilikom iznošenja odbrane, optuženi Peković je negirao da je u Foči 1992. godine kao vojnik Vojske Republike Srpske silovao ženu bošnjačke nacionalnosti i u napadu na fočansko selo Hum ubio Muja i Eminu Šabanović

On je tvrdio da mu je optužbe za silovanje smjestio Jasko Gazdić, sa kojim je imao nesuglasice 1993. godine, a da na dan kada su ubijeni Šabanovići nije bio u njihovom selu. Suđenje Pekoviću je prvi slučaj koji je procesuiran u Crnoj Gori za seksualno nasilje izvršeno tokom rata u Bosni i Hercegovini.

On je uhapšen u oktobru 2021. godine nakon višemjesečne razmjene podataka između tužilaštava Crne Gore i Bosne i Hercegovine. B.R.

Vesna Medenica sa advokatom Zdravkom Begovićem

U nacionalnom teatru promovisana antologija crnogorske drame i održana dva panela

Ovdašnje teme važne i za poljsku kulturu

PODGORICA – Konferencija ,,Savremeno dramsko stvaralaštvo – strategije pisanja, izvođenja i prevođenja“ održana je juče u Crnogorskom narodnom pozorištu. Predstavljena je i antologija crnogorske savremene drame na poljskom jeziku, pod nazivom ,,Otvoreni kraj“, u izdanju Šleskog univerziteta u Katovicama, u saradnji sa CNP-om, Fakultetom dramskih umjetnosti - Cetinje i Kraljevskim pozorištem Zetski dom, nakon čega su upriličene i dvije diskusije.

Dekan FDU sa Cetinja Edin Jašarović obratio se prije početka konferencije istakavši da je ona odgovor na dva značajna jubileja – 50 godina Univerziteta Crne Gore i 30 godina Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja. U antologiji se nalazi osam savremenih crnogorskih dramskih tekstova po izboru Magdalene Koh i Gabrijele Abrasovič: ,,Šćeri moja“ Maje Todorović, ,,Everyman Đilas“ Radmile Vojvodić , ,,Otvoreni kraj“ Jovane Bojović, ,,Tobelija“ Ljubomira Đurkovića, ,,Sin“ Mirjane

Do pojave ove knjige na poljski jezik su od dramske književnosti prevedena djela ,,Gorski vijenac“ i ,,Lažni car Šćepan Mali“ Petra II Petrovića Njegoša, i to davne 1958, kao i ,,Jaje“ Nataše Nelević 2013. godine – kazala je Koh

Medojević, ,,Kalinin proces“ Vaska Raičevića, ,,Mlijeko u prahu“ Dragane Tripković i ,,Uspavani“ Ilije Đurovića i Mirjane Medojević. U pitanju je kritičko izdanje sa

fusnotama i objašnjenjima. Uvodni dio naziva ,,Pozorišne skice i slike iz Crne Gore“ napisao je Janko Ljumović, tekst ,,Otvoreni krajevi: osam drama iz Crne Gore“

Prevodilac savremene književnosti Vil Firt gostovao u Podgorici

PODGORICA – Književno veče sa jednim od najznačajnijih prevodilaca savremene književnosti Vilom Firtom organizovano je u Perjaničkom domu. Bila je to prilika da publika čuje nešto više o kreativnom procesu prevođenja i izazovima s kojima se susrijeću prevodioci prilikom prenošenja slojevitih književnih djela sa jednog jezika na drugi.

Govorilo se i o nekim od njegovih prevoda djela crnogorskih autora, uključujući radove Tijane Rakočević, Andreja Nikolaidisa, Ilije Đurovića, Ognjena Spahića i mnogih drugih. Vil Firt je rođen 1965. godine u Njukaslu, u Australiji, studirao je njemački i slavenske jezike u Kanberi, Zagrebu i Moskvi. Trenutno živi u Berlinu, gdje se bavi prevođenjem savremene književnosti i humanističkih nauka sa ruskog, makedonskog i svih varijanti zajedničkog jezika. Firt je esperantista i poznat je po prevodima značajnih djela poput ,,Izleta u Rusiju“ Miroslava Krleže, ,,Romana o Londonu“ Miloša Crnjanskog i ,,Božanske dječice“ Tatjane Gromače.

Firt je u razgovoru sa moderatorkom, muzejskom savjetni-

Crnu Goru vidi

kao društvo koje

„prelama“

com za književnu djelatnost Suzanom Popović, istakao da je najvažnije pri prevođenju bilo kojeg žanra za njegaumijeće slušanja. - Umijeće zaboravljanja na vlastite stavove, na vlastiti svjetonazor. Potrebno je da se uneseš u svijet autorke ili autora i da na neki način glumiš neku ulogu, da budeš autor - istakao je Firt.

Odgovarajući na pitanje da li su susreti sa različitim svjetonazorima promijenili njegovu ličnu perspektivu, Firt je odgovorio da uglavnom nijesu.

- Još sam ljevičarski orijentisan. Kroz dodire sa različitim svjetonazorima u tekstovima koje prevodim postao sam manje dogmatičan i više spreman misliti van konvencija. Prihvatam druga mišljenja lakše

potpisuju Koh i Abrasovič, a tu je i riječ kourednika Lešeka Malčaka, urednika serije „Biblioteka prevoda slovenskih književnosti“ u okviru koje je antologija objavlje -

nego ranije. Svijet je komplikovan i to vidim kroz veoma različite vizije i načine mišljenja autora koje prevodim. To potpuno širi horizonte. Lijep je posao prevodioca jer čovjeku omogućava da spozna svijet i njegovu složenost - istakao je on.

Odgovarajući na pitanje kakvu sliku o savremenom crnogorskom društvu odražava aktuelna književna scena, Firt je istakao da vidi društvo koje se prelama.

- Vidim državu u teškoj privrednoj i geo-političkoj krizi, sa neizvjesnom budućnošću. Ali, vidim toliko kreativnosti, mašte i razigranosti u tim djelima. To stvara optimizam kod mene, nezavisno od konkretnih dešavanja u narednim godinama. Vidim ogromni slobodnomisleći ljudski potencijal kod svojih autora. To stvara entuzijazam i optimizam - smatra Firt.

On je podsjetio da je do prije mjesec dana radio na pripovjetkama Tijane Rakočević iz zbrike ,,Intimus“.

- Sada radim na zbirci poezije Pavla Goranovića ,,Samački hotel“. Na kraju godine ću se prebaciti na roman ,,Ministar“ Stefana Boškovića - istakao je Firt. A. Đ.

na. Na promociji antologije govorili su Koh i Malčak, Abrasovič se obratila putem video-poruke, a razgovor je moderirao Ljumović.

TEME

Kako je Koh istakla, do pojave ove knjige na poljski jezik su od dramske književnosti prevedena djela ,,Gorski vijenac“ i ,,Lažni car Šćepan Mali“ Petra II Petrovića Njegoša, i to davne 1958. godine, kao i ,,Jaje“ Nataše Nelević 2013. - Nama je bilo veliko zadovoljstvo da uvedemo u Poljsku nove crnogorske drame, zato što je teško bilo doći do svijesti poljske publike da postoji crnogorska drama zasebno, ne u okviru srpske –istakla je Koh. Kroz ovih osam drama, prema njenim riječima, obuhvaćene su različite teme relevantne za poljsko društvo - kriza tr adicionalnog patrijarhalnog modela porodice i snažni osvrt na rodne kontekste (,,Tobelija“ i ,,Šćeri moja“), porodični odnosi i generacijske razlike (,,Sin“ i ,,Tobelija“), oružani sukobi devedesetih i njihove posljedice (,,Mlijeko u prahu“ i ,,Sin“), smrt i bolest (,,Otvoren kraj“),

fantazmagorična želja za djetetom (,,Kalinin proces“)... Cilj je bio, kako je kazala, predstaviti savremenu crnogorsku pozorišnu produkciju, a kriterijumi kojima su se rukovodili prilikom selekcije bili su književna vrijednost tekstova, scenski potencijal za poljsku sredinu, atraktivnost teme za poljske umjetnike i čitalačku publiku. Abrasovič je rekla su ovim izdavačkim poduhvatom željeli da prikažu što je to zapravo crnogorska savremena drama.

- Cilj nam je bio da napravimo autorski izbor drama prilagođen zahtjevima poljskog tržišta – rekla je Abrasovič.

DOSTUPNA ONLAJN

Malčak je istakao da je ponosan što je izdejstvovao da knjigu može svako preuzeti onlajn, a stotinjak štampanih primjeraka je takođe besplatno.

- Za 100 godina ili 200 godina antologija će biti jako vrijedna. Preporučujem vam da ostavite neki primjerak za svoje nasljednike jer će tada biti jako vrijedan – istakao je kroz osmijeh Malčak. Nakon promocije antologije upriličena su dva panela. Tematski okviri panela bili su pisanje i izvođenja dramskog teksta, repertoarske politike, domaće drame između konkursa i repertoara, oblik prezentacije dramskog stvaralaštva, uloge nacionalnih festivala drame i pozorišta, značaj međukulturnog dijaloga i prevođenja, kao i obrazovanje za dramsko stvaralaštvo. A. R.

PODGORICA - Međunarodno priznati koncertni violinista i univerzitetski profesor Andrej Kurti-Đurović održaće koncert večeras, u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Kurti će izvesti kompozicije za solo violinu (Johan Sebastijan Bah, Nikolo Paganini i Ežen Izaji). Narednog dana, 25. oktobra, održaće majstorski kurs za mlade violiniste od 16 do 25 godina, u Velikoj sali KIC-a, od 13 sati.

Violinista Andrej Kurti-Đurović rođen je u Beogradu, gdje je počeo studije violine u klasi profesora Ðule Tešenjija. Školovanje je nastavio na moskovskom konzervatorijumu „Čajkovski“ kod profesora Levona Ambarcumjana i Zorje Šihmurzajeve. Postdiplomske studije završio je u SAD, na Univerzitetu u Džordžiji, gdje je doktorirao. Profesor je violine na Sjevernozapadnom državnom univerzitetu u Luizijani. R. K.

Detalj sa promocije antologije crnogorske drame u CNP-u

Koncert Andreja Kurtija-Đurovića

Muzika za violinu u KIC-u

Vil Firt tokom gostovanja u Muzeju savremene umjetnosti

PODGORICA – Proteklu nedjelju na domaćoj kulturnoj sceni definitivno je obilježila vijest da je crnogorski glumac Milivoje Mišo Obradović odigrao glavnu ulogu u prvoj epizodi serije „Sveci“ (The Saints), iza koje stoji Martin Skorseze, jedan od najvećih producenata i reditelja današnjice. Obradović je to čuvao u tajnosti, te objelodanio na svom Instagram profilu u momentu kada je kompanija Fox Nation objavila i prvi jednominutni tizer

Od tog momenta postalo je jasno da je naš umjetnik, u ulozi poljskog sveca Maksimilijana Kolbea, pokazao i dokazao da neko sa ovih prostora može da zaigra glavnu ulogu u jednoj svjetskoj produkciji ukoliko vjeruje u sebe i zna da imamo kvalitet dostojan velikih projekata.

Skorseze je i narator serije, a ona obuhvata osam epizoda od po sat koje istražuju priče o osam ličnosti na njihovom putu ka svetosti. Dokudrama će premijerno biti prikazana u dva dijela, pri čemu će prve četiri epizode biti objavljene 16. novembra, dok će posljednji dio biti zaključen u maju 2025. godine.

Mišo je ovu ulogu, vjerovali ili ne, snimao u filmskom gradu u blizini Pančeva, iza kojeg stoji „Firefly studio“, što dovoljno govori o tome koliko je region, u odnosu na Crnu Goru, odmakao u pogledu produkcijskih uslova, studija, te pružanja usluga stranim produkcijama koje rade ovako velike projekte. Naš glumac ovih dana radi na novoj predstavi „Gospoda Glembajevi“ u Crnogorskom narodnom pozorištu, a publika ga može vidjeti na RTS-u u ulozi Milovana Đilasa, u seriji „Nobelovac“. Između proba Glembajeva i igranja starih uloga u teatru, Obradović je pristao da za jubilarni broj Pobjede govori o fantastičnom uspjehu u internacionalnom projektu „The Saints“, ali i o važnosti Krležine drame „Gospoda Glembajevi“ nekoliko decenija nakon njenog nastanka.

POBJEDA: Uloga u međunarodnoj produkciji poput ove u seriji „The Saints“ donosi nove izazove. Kako je izgledao proces kastinga i saradnje sa velikim imenima poput Martina Skorsezea i Elizabet Čomko?

OBRADOVIĆ: Na kasting su me pozvale dvije sjajne mlade rediteljke, Katarina Mutić i Isidora Veselinović, koje su na seriji radile kao kasting direktorke. Pošto sam već bio u Beogradu na nekom snimanju, odlučio sam da odem, doduše sa određenom mrzovoljom i zapitanošću „što će mi ovo, kao da ću dobiti ja to na engleskom“. Ali od kako sam se sreo sa te dvije pomenute rediteljke i kako smo počeli da radimo kast, sve se promijenilo. Bilo mi je jako prijatno sa njima. Ja sam odigrao dobro, osjetio sam to. Onda smo pokušavali razne varijante, one su mi davale nove indikacije,

Glumac Mišo Obradović za Pobjedu povodom važne uloge u seriji „Sveci“ Martina Skorsezea i novih projekata na televiziji i u pozorištu

Nijesam lud, samo zaigran

ja sam radio i baš smo se dobro zabavljali. Kasnije smo pričali o filmu i, sve u svemu, ponio sam jako lijep utisak sa kasta, ali nijesam se nadao ničemu. One mi nijesu rekle da se radi o Skorsezeu. Tek nekoliko dana kasnije su me pozvale i rekle da sam prošao u uži izbor i da je u pitanju serija koju producira Martin Skorseze. Onda smo ušli u novu rundu kastinga putem video-linka sa Amerikancima, kreativnim producentom Matijem Lešemom i rediteljkom Elizabet Čomko. I nekako smo kliknuli „na prvu“. Sve bolje sam se osjećao radeći kast sa njima i onda, nakon još nekoliko rundi kastinga, javili su mi da je Martin gledao naše kastinge i da se odlučio za mene. Rad sa Elizabet je bio predivan. Sjajna rediteljka. Pažljiva prema glumcu. I veliki zaljubljenik u film. Uživao sam. POBJEDA: Mnogi od glumaca iz Crne Gore i regiona ne bi ni pokušali da se prijave na ovakve kastinge, vjerujući da za umjetnike sa ovih naših prostora teško da može biti mjesta pored ogromne konkurencije sa engleskog govornog područja. Što je sve Vas ohrabrilo da uđete u proceduru kastinga i kako

ste se osjećali kada je stigao prvi poziv od produkcije?

OBRADOVIĆ: Bila je nedjelja ujutru kad mi je bio zakazan kast u prostorijama producentske kuće „Firefly“. Kast je bio dogovoren za devet sati, a ja sam u 8.30 zvao pomenute kasting direktorke da im kažem da odustajem, da imam već dovoljno posla i da mi u 11 sati počinje snimajući dan na seriji „Sumpor“. Međutim, kad mi se javila Katarina i rekla da me očekuju sa nestrpljenjem, nijesam imao srca da joj kažem što sam namjeravao. Sjeo sam u taksi i počeo da učim tekst na

engleskom i pitao se „što će mi ovaj stres“. Tako, da je bilo po mom, ja se tamo tog jutra ne bih pojavio. Kasnije sam shvatio kakvu sam životnu lekciju dobio i zahvalan sam na tome.

POBJEDA: Kako ste se pripremali za ulogu Svetog Maksimilijana Kolbea, posebno s obzirom na to da je riječ o ličnosti s dubokim duhovnim i istorijskim značajem, te da je bio inspiracija mnogima zbog svog nesebičnog čina žrtvovanja za drugog u Aušvicu? Kako ste pronašli način da dočarate njegovu žrtvu i hrabrost?

OBRADOVIĆ: Najprije sam morao da istražim njegovu biografiju koja je fascinantna. A onda da to, uz pomoć ličnog iskustva, pokušam da preselim u svoje glumačko biće. Dok sam stajao u scenografiji koncentracionog logora Aušvic, u prljavoj logoraškoj uniformi, nijesam mogao da se ne zapitam o porijeklu zla, o tome što je to što čovjeka tjera da drugom čovjeku, njegovom bratu, radi tako jezive stvari. Tog dana, u svakoj pauzi između kadrova, išao sam iza seta pokušavajući da zaustavim suze koje su same navirale pri pomisli da sada, dok mi to snimamo, čovjek ponavlja istu takvu glupost na bojištima širom svijeta. Takve stvari su se dešavale i nama tu pred nosom, u Jugoslaviji, i samo se nadam da nam se više nikad neće ponoviti. U glavi mi je odzvanjala Bahova kompozicija „Erbarme dich“. Iz te otvorene rane sam valjda i igrao Kolbea. Ne znam…

POBJEDA: Serija se bavi ličnostima koje su slijedile put ljubavi i vjere, uprkos mnogim izazovima. Da li Vas je lično inspirisala Kolbeova

Strani

producenti će vam dati sve, ali očekuju vrhunski rezultat

priča i na koji način je ta uloga možda promijenila Vaše razmišljanje o vjeri i ljudskoj snazi?

OBRADOVIĆ: Rad na ovoj ulozi i uopšte na ovoj temi za mene je bio jedan od najvažnijih spoznajnih trenutaka u mom životu. Taj veličanstveni čin Kolbeove žrtve osvijetli sve vaše mrakove i nakon toga ne možete biti isti. Ja nijesam religiozan iako se slažem sa Dostojevskim „da je ideja

Boga jedna od najvećih ideja koju je ta fantastična životinja - čovjek - mogao da smisli“. Ali nosim vjeru u određene ideje čovječanstva. Jedna od njih je svakako Ljubav.

POBJEDA: Što smatrate da je glavna poruka koju serija želi da prenese savremenom gledaocu i kako Vi, kao dio te priče, vidite njenu relevantnost u današnjem društvu?

OBRADOVIĆ: Pa mislim da nas serija podsjeća na veličanstvenu hrabrost pojedinca u borbi za bolji svijet. I da ta žrtva nije uzaludna. Ona je istinska i velika vrijednost. Ova serija je pokušaj da neke prave vrijednosti postanu vidljivije u ovom svijetu koji je potpuno izgubio kompas.

OBJEDA: Ovih dana radite na predstavi „Gospoda Glembajevi“ u Crnogorskom narodnom pozorištu, u kojoj igrate jednu od glavnih uloga – Leona Glembaja. Krležina drama nosi snažnu društvenu kritiku i prikazuje propast jedne porodice. Kako ste se kao glumac povezali sa tim temama i na koji način ih prenosite publici kroz svoju ulogu?

OBRADOVIĆ: Da, počeli smo da radimo Glembajeve. Velika literatura. Svaki dan idem na probu uzbuđen. Jer to što je ispred mene, Leone i svi ostali likovi… to je u vremenu ovog besmisla koji živimo neka vrsta okrepe za moj duh. Lako je prepoznati današnji svijet na globalnom nivou u Glembajevima. Svijet vode Glembajevi, „ubojice i varalice“, kako kaže Krleža. Tek smo počeli, idemo polako, da vidimo „što je to mutno u nama“.

POBJEDA: Ova Krležina drama je decenijama jedan od najvećih pozorišnih tekstova u interpretaciji brojnih pozorišta na tlu bivše Jugoslavije. Što nam, nakon svega, ovaj dramski tekst no-

POBJEDA: Imate bogato iskustvo u pozorištu i domaćim serijama i filmovima. Koliko se razlikuje pristup glumačkom stvaralaštvu u domaćim produkcijama u odnosu na ovakvu međunarodnu produkciju?

OBRADOVIĆ: Razlika je ogromna. Budžeti koje oni imaju omogućavaju vam bolje uslove za rad, više prostora za kreaciju… Ali ono što nema veze sa novcem jeste njihova svijest koliko je glumačko biće krhko i izloženo dok stvara, koliko ga je važno sačuvati od raznih distrakcija na setu. Oni će za vas uraditi sve samo da vam omoguće ono što je vama potrebno da stvarate. Ali nakon toga, od vas očekuju vrhunski rezultat!

vo i zanimljivo ima reći i vjerujete li da će biti privlačan i relevantan i za mlađe generacije?

OBRADOVIĆ: Krleža je u ovu dramu upisao arhetip koji je konstanta već pet hiljada godina. I on nas podsjeća na taj arhetip. Jer čovjek nije otpedio dalje od toga. Novo je to da nas on podsjeća da stare lekcije nijesmo naučili i da zbog toga možemo platiti glavom. Osim možda malo arhaičnog krležijanskog jezika, sve ostalo je toliko univerzalno i lako razumljivo i mlađim generacijama. Svakako će biti zanimljivo vidjeti i njihove reakcije.

POBJEDA: Ništa manje nije važna i Vaša uloga Milovana Đilasa u seriji „Nobelovac“ koja se emituje na RTS-u. Maksimilijan Kolbe, Leon Glembaj, Đilas... sve su to snažni likovi koji zahtijevaju priličnu zrelost i životno iskustvo. Da li su Vam ove uloge došle u pravo vrijeme i što ste sve naučili o sebi tokom ovih kompleksnih glumačkih istraživanja i transformacija?

OBRADOVIĆ: Kad ovako navedete taj niz koji se desio za mene u ovoj godini… Da mi je neko rekao da biram, ne bih mogao bolje da izaberem. Sva trojica su mi bliski, osjećam neko srodstvo po duhu sa njima. I to je, u trenucima sopstvenih preispitivanja koja vam dolaze i odlaze, moje najbolje društvo. Dijalog sa njima, koje sam smjestio negdje u kutove sebe, uvijek postaje jedan orijentir… Moralni, filozofski i estetski. Volim da pričam sa njima. To činim čak i dok idem ulicom. Nijesam lud. Samo zaigran. Jovan NIKITOVIĆ

ŽRTVA NIJE UZALUDNA: Milivoje Mišo Obradović

Mišo Obradović kao Maksimilijan Kolbe u seriji „The Saints“

„GLAS CRNOGORCA“ U DRUGOJ POLOVINI 1874. GODINE

Napad na ljude koji su u polju nenaoružani radili

„Glas Crnogorca” od 14. oktobra 1874. godine Cetinje, 13. oktobra – Osim groznoga pokolja u Podgorici, stigla je još i za prošli vanredni list kratka vijest da su razuzdani Turci nastavili svoje varvarsko djelo, do krajnosti podlo, i po pitomoj Zeti. Zašli su po selima i poljima zetskijem i pobili njekoliko Crnogoraca, putnika ili radnika, i još više zetskijeh Srba koji su po davnašnjem običaju svome nosili crnogorske kape. Je li se još što dogodilo, do ovoga časa nijesmo izviješteni, premda se može očekivati od fanatizma turskoga i od nemoći, nemarnosti i neprijateljskoga raspoloženja turskijeh vlasti. (…) Odnošaj Turske prema Crnoj Gori, koliko je i do sad nepovoljan bio, postao je sad javno neprijateljski ušljed podgoričkoga događaja… Danilovgrad, 11. oktobra –Imam da vam dostavim, što sam doznao o pokolju u Zeti. Znate već da su Turci podgorički odmah sjutra dan, pošto posjekoše one u Podgorici, digli po Zeti, da i tamo ubijaju svakojega, kojega bi našli iz naše granice. I ubili su: Sava Živkova Komanina i Vučetu Zagarčanina i njegovu majku, kojoj su obije ruke odkinuli, i Milana Cerovića iz Drobnjaka ubiše na drumu. Drugijema ne znam imena, i ne znam koliko ih je poginulo. Od Zećana poginulo je svega šest ljudi. Turci pokazaše i ovdje junaštvo kao i u Podgorici. Kao zvjerovi njih gomila napadaju pojedine ljude, koji su u polju bez oružja radili ili putom išli. O dvojici Zećana, od kojijeh je jedan poginuo, čuo sam ovo. Stoje njih dvojica i beru rumetin, dok na jedanput ugledaše gdje desetina Turaka polako i podmuklo ide put njih. I jedan će reći: „Ovi Turci idu pravo k nama i kao da ne misle dobro”. A drugi mu odgovori: „Neće, što da nas biju”, i ostade na mjestu, a oni prvi nagne bježati. Turci utoliko stignu i ubiju ovoga na mjestu, a za onijem uždiše iz pušaka, ali im sa srećom uteče. Toga dana bilo je dosta našijeh ljudi u Zetu, ali čuše na vrijeme šta Turci čine, i uklo-

Turci podgorički su odmah sjutra dan, pošto posjekoše one u Podgorici, digli po Zeti, da i tamo ubijaju svakojega, kojega bi našli iz naše granice. I ubili su: Sava Živkova Komanina i Vučetu Zagarčanina i njegovu majku, kojoj su obije ruke odkinuli, i Milana Cerovića iz Drobnjaka ubiše na drumu. Drugijema ne znam imena. Od Zećana poginulo je svega šest ljudi

Toga dana bilo je dosta našijeh

ljudi u Zetu, ali čuše na vrijeme šta

Turci čine, i ukloniše se brže bolje u granicu. Ona tri Vasojevića te su poginuli u Podgoricu, kako sam vam posljednji put pisao, zovu se po imenu: Spasoje Verušin, Stojan Gorov i Đukan Miljanov

niše se brže bolje u granicu. Ona tri Vasojevića te su poginuli u Podgoricu, kako sam vam posljednji put pisao, zovu se po imenu: Spasoje Verušin, Stojan Gorov i Đukan Miljanov „Glas Crnogorca” od 21. oktobra 1874. godine Cetinje, 20. oktobra – Turska i crnogorska komisija sastaje se sjutra u Podgorici, jedino u tu cijelj, da krvavi događaj ispitaju i izvide. To je današnje stanje stvari. Rezultat te istrage ne može biti drugo nego – konstatiranje turske krivice. Svršetak toga zakonitoga puta rješavanja sukoba ovakve prirode imao bi biti – satisfakcija Crne Gore od strane Turske. Ne nađe li se to na kraju toga puta, onda je izgubljena i zaloga održanju ovijeh sadanjih odnošaja. Hoće li Turska pustiti da do toga dođe? To je pitanje na koje ona ima da odgovori. (…) Cetinje, 21. oktobra – U prošli petak na Lučin dan kada se predstavio božji ugodnik sv. Petar, slavni i veleumni vladaoc Crne Gore, obdržana je svečana služba božja, koju je služio preostvešteni mitro-

polit g. Ilarion i psustvovao joj Nj. Sv. knez u pratnji svijeh g.g. senatora. U oči dana bila je varoš sjajno osvijetljena. Sjutri dan opet bio je parastos velikome i besmrtnome vladici vladaocu Petru II. Petroviću. Opet je činodjejstvovao g. mitropolit i prisustvovao svijetli Gospodar sa velikom pratnjom. U komisiju za izviđanje krvavoga događaja u Podgorici određeni su g.g. Mašo Vrbica i Stanko Radonjić, senatori, i Gavro M. Vuković, sekretar senata i u prošlu subotu otputovali su u Podgoricu.

Od prošle neđelje bavi se u našoj prestonici naš stari poznanik i prijatelj našega naroda, spisatelj njemački g. dr Gustav Raš. On je i prije dvije godine bio na Cetinju.

U prošli četvrtak otputovao je u unutrašnjost, da se bolje upozna sa našom otačbinom. „Glas Crnogorca” od 28. oktobra 1874. godine

Dopisi

Beč, 17. oktobra – Vijest o događajima u Podgorici koja nam sa Cetinja dođe pobunila je jako ovdašnje krugove, osobito one, koji bi želili održanje status quo-a na Balkanu, koje su dakle prijatelji Turcima. Ovi ljudi pomišljahu već na sve mogućnosti, po tome i na rat. A rata se jako boje jer dobro znaju da će prvi bolji rat na balkanskom poluostrvu Tursku glave stati. (…) Inače gotovo svi za pravo daju Crnoj Gori, što ova ište da se povede istraga protiv turskih nasilnika, i da u komisiji koja će istragu voditi, prisutni budu i zastupnici stranih sila.

Iz Morače, 18. oktobra –Prošle godine na njekim livadama našim blizu granice kolašinske zapališe nam Turci sijeno na pomenutim livadama pokošeno. Mi livade da bogme kao naše opet ove godine pokosismo i sijeno na njima pokupismo. Turci Kolašinci najnevaljaliji budu-

Donosimo izbor članaka iz „Glasa Crnogorca”, drugog po redu crnogorskog lista, koji je pokrenut na proljeće 1873. Koristili smo digitalizovana izdanja sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević”. Ovdje smo obuhvatili brojeve iz druge polovine 1874. godine

ći od sviju Turaka okolo Crne Gore neistinito izvjestiše novopazarskog mutesarifa Haid pašu da smo mi njihove livade nasilno pokosili i sijeno odnijeli. Na temelju čega mutesarif pod 27. pr. mj. preko kolašinskog kajmekama g. Osman efendije brzojavom pisa ovdašnjemu načelniku đe ga pozva na odgovornost zašto je prešao granicu i kosio turske livade? G. načelnik odmah pod 28. pr.m. odgovorio mu je da naši ljudi nijesu niđe prešli granicu, a još manje da su kosili turske livade, nego da su to uobičajena kolašinska podmetanja. Za bolje uvjeriti pomenutoga mutesarifa načelnik ga je pozvao da on pošalje od svoje strane jednoga čovjeka koji će se uvjeriti da su Crnogorcima pokošene livade njihove a ne turske. Mutesarif Haid paša neobzirući se na tako umjestni odgovor načelnikov, opet sada brzojavlja da je bosanski valija od velikog vezira dobio nalog da sijeno s rečeni livada ne nose ni Turci ni Crnogorci, već da ostane na istim livadama. Baš ti fala efendija kad tako pravo sudiš! Mi nijesmo do sada znavali da ti takvu presudu izreći umiješ, nije šala zapovijedati Turcima, da ne nose sijeno s livada, koje po svakom pravu Crnogorcima pripadaju! Bih rekao efendija da ti neugoneta, i ako tako valjda piše u kanunima pravednoga hućumeta vašega; no pri svemu tome, pisalo ti u kanunu hućumetskom tako ili nepisalo, mi naše sijeno i livade ne damo baš tako lako, pa ma hiljadu puta tako i kadija da presudi. Cetinje 28. oktobra – U prošli četvrtak 24. o. m. došao je iz Kotora na Cetinje preuzvišeni baron g. Rodić, namjesnik dalmatinski. U subotu odputovao je preko Brajića u Budvu.

- Komisije crnogorska i turska, koje su određene da izvide krvavi događaj podgorički, po sastanku u Podgorici prešli su u Skadar da produže svoj rad. U svoje vrijeme javićemo tečaj isljeđenja. Novosti.

Njemačka – Kulman, koji je učinio pokušaj na kneza Bizmarka u Kisingenu, osuđen je na 14 godina tavnice i gubitak prava građanskih na deset godina. Različnosti. (Prokop od Kronštata do Petrograda) Odavno se već govorilo da će se od Petrograda do Kronštata iskopati prokop po kojem bi mogli broditi i najveći parabrodi do Petrograda. Do sada nije bilo moguće dolaziti zbog njekijeh plitkijeh mjesta osim onijem brodovima koji su ronili samo deset stopa i zbog toga su prinuđeni bili robu pretovariti kod Kronštata. „Rurski mir” javlja, i to pouzdano, da je posao priređen i predan preduzimačima Putigovu, E. Klarku i Ponšordu za 6,500,000 rubalja. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Vojvoda Gavro Vuković

Vojvoda Stanko Radonjić

Baron Gavrilo Rodić (1812-1890) Vojvoda Mašo Vrbica

VELIKANI REVOLUCIJE: Akademija sjećanja na dr Vukašina Markovića i Ivana Milutinovića

Njihovi likovi i djela zaslužuju vječno pamćenje i poštovanje

Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, zajedno sa Udruženjem boraca NOR-a i antifašista Podgorice, organizovalo je juče u KIC-u ,,Budo Tomović“ akademiju sjećanja na dr Vukašina Markovića i njegovog sestrića Ivana Milutinovića - dva velikana piperske, crnogorske, jugoslovenske i svjetske revolucije. Uoči akademije sjećanja u Kulturno-informtivnom centru, položili su vijence na spomen-obilježje Vukašinu Markoviću u krugu Kliničkog centra Crne Gore (koji je nekada nosio njegovo ime) zajedno sa predstavnicima najveće zdravstvene ustanove u državi, kao i na spomen bistu Ivana Milutinovića, u parku na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog.

BORCI ZA PRAVDU

Generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Mitov Đurović kazao je da crnogorska istorijska čitanka vjekovima pamti znamenite vitezove, junake i prvake koji su se borili za pravdu i pravicu, i čija imena ispisana zlatnim slovima sijaju kao luča generacijama koje dolaze uz poruku da je sloboda svetinja koja pripada svakom čovjeku i svakom narodu. Posebno mjesto u toj svetoj knjizi, naglasio je, pripada kamenitim Piperima koji su ,,o tankome brašnjeniku“ vazda stizali tamo đe se branila sloboda.

- Potvrđuju to ratne hronike, posebno knjiga ,,Piperski pomenik“, velika zadužbina Slobodana Simovića, istoričara, humaniste i pravednika, u kojoj je podatak da su od Veljeg rata 1876. godine do kraja Drugog svjetskog rata poginula 832 piperska ratnika. Samo u NOB poginuo je ili nestao 261 žitelj ovog kraja koji je dao 16 narodnih heroja, 15 ratnih i dva poslijeratna generala, 139 nosilaca Partizanske spomenice 1941. godine. Među blizu 500 viteških imena u ,,Piperskom pomeniku“ pomenimo serdara Jola Piletića, Mijajla Nišina Vučinića, Vidaka Tujova Vukovića, Luku Filipova Dragišića, Radovana Begova Vukanovića, Sava Krstova Brkovića, Blaža Miljanova Jovanovića, zatim Ivana Radeva Milutinovića i njegovog ujaka dr Vukašina Milićeva Markovića iz Lise Piperske, koji je rođen prije 150 godina u vremenu stare, sirotinjske i stiješnjene Crne Gore, koju su hrabro branili njeni sinovi i šćeri – kazao je Đurović. Podsjetio je da Vukašin Marković nakon školovanja na Drezgi, u Podgorici i Jagodini, za rane mladosti stiže u Ru-

Crnogorska istorijska čitanka vjekovima pamti znamenite vitezove, junake i prvake koji su se

borili za pravdu i pravicu, i čija imena ispisana zlatnim slovima sijaju kao luča generacijama koje dolaze uz poruku da je sloboda svetinja koja pripada svakom čovjeku i svakom narodu – kazao je generalni sekretar SUBNOR-a Dragan Mitov Đurović

siju đe završava Donsku bogosloviju za sveštenika i učitelja, a potom na Harkovskom univerzitetu najprije veterinu, pa medicinu.

- Tada se odlučuje za put revolucionara, boreći se za socijalističke ideje u Prvoj ruskoj revoluciji 1905. godine i potom Oktobarskoj revoluciji 1917. godine. Tada, zapisali su hroničari, ,,crveni doktor“ Vukašin Marković pobjedonosno korača Crvenim trgom pored Lenjina, prijatelja i saborca. Bio je u tom metežnom vremenu dr Vukašin Marković, oficir Crvene armije, komandant i politički komesar bataljona Hrvata i Slovenaca, borio se u Ukrajini, Sibiru i Čeljabinsku. Kao urednik lista ,,Svjetska revolucija“ borio se za socijalističke ideje i taj zadatak nastavio po zadatku Ruske komunističke partije na Balkanu, najprije u Srbiji, odakle nakon zatvora u Glavnjači dolazi u Crnu Goru, đe oduševljen idejama Rovačke republike, nakon Podgoričke skupštine zapisuje: ,,Duša naroda prignječena je žrvnjem koji je zadesio Crnu Goru 1918. godine“, uz podsjećanje na Lenjinove riječi ,,da su Crnogorci poseban narod“. Slijedi progon tadašnjih vlasti, komitovanje sa petokrakom na čelu, hapšenje, zatim zatvor u Jusovači i Bogdanovom kraju, odakle uz pomoć partijske organizacije uspijeva, iako okovan, da pobjegne do Beča, đe završava iza rešetaka, ali ipak i bježi u svijet. Kao jedini Jugosloven učestvuje u Kineskoj revoluciji, potom se vra-

ća na Kavkaz, đe je radio kao ljekar. Slijedi otpor dr Vukašina Markovića Staljinovim čistkama, zatim sibirski zatvori i smrt, po nepotvrđenim podacima, u Kurbjiševu 1943. godine – podsjetio je generalni sekretar SUBNOR-a.

PONOSNI SINOVI

Potpredsjednik SUBNOR-a Milojica Dakić podsjetio je da je juče navršeno 80 godina od kada je Crna Gora izgubila jednu od najznačajnijih ličnosti iz bogate plejade revolucionara NOP-a. Nadomak tek oslobođenog Beograda, u predvečerje 23. oktobra 1944. godine ugasio se život Ivana Milutinovića, komuniste, revolucionara, rukovodioca, general-lajtnanta, narodnog heroja. - Sin ponosnih Pipera i Crne Gore, na porodičnom ognjištu, saznao je i prihvatio vrijednosti čojstva, junaštva, čestitosti i hrabrosti. Odnio ih je sa sobom iz kuće piperskih vojvoda, barjaktara i boraca za slo-

bodu. Osjećaj pravde i slobode odlike su karaktera Ivana Milutinovića – kazao je Dakić. Kao gimnazijalac, Ivan Milutinović prihvatio je ideje Oktobarske revolucije, najviše kroz razgovore sa svojim ujakom Vukašinom Markovićem. - Prezir prema tiraniji i izdaji ispoljava kao rukovodilac udruženih studenata-marksista na Pravnom fakultetu, gdje organizuje predavanja i štrajkove studenata, u kojima je i ranjen. Životni put mu je bio obilježen radom, patnjom i odricanjem. Aktivnost Ivana Milutinovića nije prošla nezapaženo stalnoj policijskoj pratnji. Često je mijenjao mjesta boravka. Ni hapšenja ga nijesu zaobišla. Od 1928. do 1940. godine, u tri navrata osuđen je na više od osam i po godina robije. Boraveći po hladnim i vlažnim zatvorima Glavnjače, Sremske Mitrovice, Lepoglave i Bileće, izložen teškim uslovima, mučenju i prebijanju, ozbiljno je narušeno njegovo zdravlje. Ali,

Neumorni stvaralac modernog društva

Potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Milojica Dakić istakao je da je

Ivan Milutinović bio borac

i vizionar, koji je svoj život utkao u temelje moderne

Jugoslavije i Crne Gore.

- Ponosna je zemlja koja iznjedri takve sinove kakav je bio Ivan Milutinović. Neumorni je stvaralac

modernog društva, u kojem su građani slobodni, jednaki, lišeni bilo kakve podvojenosti i u kojem su im zagarantovana sva prava. Njegov lik i djelo zavređuju vječno pamćenje i poštovanje. Nažalost, ima i onih koji ne dozvoljavaju da Ivan Milutinović, zajedno sa još trojicom saboraca, mirno

ni to ga nije odvratilo da se i dalje uporno bori za poboljšanje uslova boravka u zatvorima –naveo je Dakić.

ŽIVOT

REVOLUCIONARA

Ivan Milutinović živio je život revolucionara. - Član KPJ od 1923. godine, CK KPJ od 1939. godine i Politbiroa, učestvuje u pripremi svih značajnijih partijskih događanja u 1940. godini: Osme konferencije PK KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak u Beranama, Pete zemaljske konferencije KPJ u Zagrebu. Kao iskusan revolucionar i partijski funkcioner učestvuje u radu savjetovanja u Stolicama i na sastanku 4. jula u Beogradu, kada je CK KPJ donio odluku o podizanju ustanka. Poslije Trinaestojulskog ustanka, delegat je VŠ NOPOJ u Crnoj Gori, sa širokim ovlašćenjima. Vojničke dužnosti je obavljao sa pozicije komandnta GŠ NOPO Crne Gore, člana VŠ NO -

počiva u Grobnici narodnih heroja na Kalemegdanu. Ali, tu je Crna Gora, njegov zavičaj, koja uvijek može pružiti vječno utočište i mir kakav zaslužuju velikani svoga roda. Uz zahvalnost za sve što je uradio za stvaranje nove, samostalne, demokratske, multinacionalne, građanske i antifašističke države za koju se borio, a kakva želimo da bude i današnja Crna Gora – poručio je Dakić.

POJ, člana štaba 3. i 2. udarnog korpusa. Prošao je sve bitke i ofanzive NOR-a – podsjetio je Dakić.

Kako ističe, nijedna značajna vojno-politička aktivnost tokom rata na teritoriji Jugoslavije i Crne Gore nije se dogodila, a da Ivan Milutinović nije aktivno učestvovao i rukovodio pripremama i organizacijom.

- Nizali su se: Prvo zasjedanje AVNOJ-a, na kojem je kao vijećnik izabran za člana Izvršnog odobora, osnivanje prvog sreskog NOO u Crnoj Gori u Beranama, prvo zasijedanje ZAVNO Crne Gore i Boke u Kolašinu novembra 1943. godine i njegovo prerastanje u CASNO, čiji je bio predsjednik. Slijedi Drugo zasijedanje AVNOJ-a u Jajcu 29. novembra 1943. godine gdje je bio delegat i član radnog Predsjedništva, a potom izabran za člana Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) – podsjetio je Dakić. Želja za učenjem i sticanjem novih znanja bila je stalna preokupacija Ivana Milutinovića od rane mladosti, naročito ekonomija, nacionalna i pitanja seljaštva. - Organizaciona i partijska iskustva predratnog perioda i vojničke sposobnosti stečene u ratu, presudno su uticali da na Drugom zasijedanju AVNOJ-a Ivan Milutinović bude izabran za povjerenika za narodnu privredu i finansije u NKOJ, što bi u mirnodopskim uslovima odgovaralo funkciji predsjednika vlade. Ovu odgovoru dužnost Milutinović je znalački i savjesno obavljao 1943. i 1944. godine. Sa maršalom Titom putovao je u Sovjetski Savez. Taj delikatni zadatak Ivan Milutinović je, kao i sve prethodne, obavio odgovorno, znalački, sa visokim osjećajem diplomatskog senzibiliteta, kako i dolikuje državniku njegovog ranga – poručuje Dakić. Smrću Ivana Milutinovića, kako je naglasio, Crna Gora i Jugoslavija izgubili su jednog od najsposobnijih revolucionara i političara, rukovodioca koji je mogao mnogo dati novoj državi, pred kojom je bio dugotrajan i naporan put obnove i izgradnje. - Za osvjedočena herojska djela odlikovan je Ordenom narodnog heroja Jugoslavije, Ordenom narodnog heroja Albanije i Ordenom Kutuzova prvog stepena – zaključio je potpredsjednik SUNORA Crne Gore. I.MITROVIĆ

MARKOVIĆ I MILUTINOVIĆ OSVJEDOČENI HEROJI: Sa akademije sjećanja u KIC-u ,,Budo Tomović“

M. BABOVIĆ

Težak zadatak u revanšu

Trabzonspor 3

Budućnost 1

TRABZON – Stadion ,,Papara park“. Sudija: Mihalj Kapralj (Mađarska). Strijelci: Čakirolu u 55, Jildirim u 75, Baškan u 90+4. minutu (Trabzonspor), Vukanić u 54. minutu. Žuti kartoni: Baškan, Terzi (Trabzonspor), Vukanić (Budućnost).

TRABZONSPOR: Čevikan, Jilmaz, Ozturk, Malkačolu, Tibukolu, Erdoan (od 62. Terzi), Baškan, Dujmaz, Turan (od 81. Alkurt), Čakirolu, Jildirim BUDUĆNOST: Ilinčić, Mugoša, Tomašević, Kumburović, Martinović, Brajović (od 53. Đukanović), Mujović, Vukanić (od 80. Novaković), Šaranović (od 62. Stamatović), Camaj (od 62. Đurašić), Kostić

Omladinci Budućnosti vraćaju se iz Turske s nepovoljnim rezultatom pred revanš drugog kola kvalifikacija za Ligu šampiona 6. novembra – fudbaleri Marka Janjevića poraženi su od Trabzonspora rezultatom 3 : 1.

Za prvaka Crne Gore stvari su se na ,,Papara parku“ odvijale povoljno jer je Uroš Ilinčić u sedmom minutu odbranio jedanaesterac Pojrazu Jildirimu, a Danilo Vukanić u 54.

Trabzonspor nadigrao ,,plave“

la do Pojraza Jildirima koji se pored uspavane odbrane Budućnosti iskupio za promašeni penal.

Bokelj je prije pet dana uzeo mjeru Dečiću na strani, a sada je istu stvar ponovio protiv Budućnosti u Kotoru, gdje je u 13. kolu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige postao prvi tim koji je lideru nanio poraz – 2:1.

donio vođstvo poslije loše intervencije golmana koja je uslijedila nakon slobodnog udarca. Prednost je, međutim, trajala samo minut. Bidžan Tibukolu

Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo

je proigrao Onuralpa Čakirolua, koji je iz prve, iskosa lijevo sa 10 metara, savršeno precizno pogodio suprotni ugao. Dominirao je Trabzonspor,

imao mnogo veći posjed i broj šuteva i do preokreta stigao u 76. minutu.

Ilinčić je odbranio šut upućen sa 16 metara, ali se lopta odbi-

Kadeti remizirali s Izraelom

Crna Gora 1

Izrael 1

KIŠINJEV – Stadion „Zimbru“, Kišinjev. Sudija: Johan Elefsen (Farska Ostrva). Strijelci: Vukoje (ag) u 78. (Izrael), Jovanović u 88. minutu (Crna Gora). Žuti karton: Eligulašvili (Izrael). CRNA GORA: Minić, Perišić, Kujović, Popović (od

88. Maraš), Fabris, Ražnatović (od 88. Kartal), Pavićević, Vukoje (od 90.+2 Anđić), Đokaj (od 58. Glendža), Jovanović, Jovović (od 58. Kastrat) IZRAEL: Potapov, Avrevaja (od 78. Vajnstajn), Špigel, Eligulašvili, Hiprot, Hosid, Aluk (od 64. Ginat), Ben Lulu, Aharon, Ben Simon, Levi Kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore remizirala je

s Izraelom (1:1) na startu grupe 10 prve runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Oba pogotka na meču u Kišinjevu postignuta su u finišu utakmice i oba puta su mrežu zatresli naši fudbaleri – prvo Andrija Vukoje sopstvenu, pa Matija Jovanović izraelsku. – Nije loš rezultat, ali mislim da je trebalo da izvučemo više iz ove utakmice. Možda smo sa previše respekta, ali i nekog

straha, ušli u meč. Vjerovatno je svoje odradio i pritisak prve utakmice na ovakvim turnirima, gdje je važno ostati neporažen. U tom dijelu smo i uspjeli, tako da smo zadržali velike šanse da se nađemo u narednoj rundi. U prvom poluvremenu imali smo nekoliko prilika za gol, dok smo u nastavku greškama dozvolili rivalu da nas ugrozi. Čak smo i postigli autogol, međutim,

I poraz od 2 : 1 bio bi aktivan rezultat za Budućnost pred revanš u Podgorici, ali je efektan pogodak Borana Boškana sa 20-ak metara u četvrtom minutu nadoknade znatno umanjio šanse ,,plavih“ da nakon Dinama iz Tbilisija mogu proći i turskog predstavnika. Podgorički tim moraće da napadne na svom terenu – u Trabzonu je imao samo jedan šut u okvir gola, naspram 10 domaćina, a odnos u posjedu lopte bio je 71-29 odsto. - U ovom sastavu Trabzon je pokazao da je bolja ekipa. Opet, stigli smo do prednosti iz prekida, na tome smo mnogo radili. Protivnik je bio bolji, ali žalim zbog gola u 94. minutu. Jurićemo pod Goricom dva gola minusa i nadam se da možemo uspjeti – izjavio je trener ,,plavih“ Marko Janjević Budućnost bi u Podgorici mogla da bude jača za prvotimce Lazara Savovića i(li) Andriju Bulatovića - Ići ćemo na pobjedu i spremaćemo se da napadnemo i dobijemo, ali sa kojim sastavom ćemo igrati u revanšu to nije pitanje za mene. Nadam se najboljoj ekipi, zajedno sa prvotimcima, pa ćemo vidjeti – istakao je Janjević. Ne. K.

odmah nakon toga smo reagovali na pravi način, pojačali ritam i to nam se isplatilo kroz izjednačujući pogodak. Slijedi nam težak meč sa Švajcarskom, važno je da se odmorimo i što bolje pripremimo – rekao je selektor Radovan Kavaja za sajt FSCG. „Sokoli“ su prvu šansu imali u šestom minutu kada je Matija Jovanović iz dobre pozicije šutirao pravo u golmana. Poslije pola sata igre u šansi se našao i Đorđe Fabris, koji je na asistenciju Andrije Vukoja bio zamalo precizan. Vukoje je u 72. minutu šutirao iznad gola, da bi šest minuta kasnije postigao autogol poslije kornera Izraela.

Izjednačenje je donio Jovanović dva minuta prije isteka regularnog toka utakmice

– Marko Glendža je centrirao, Andrej Kartal šutirao, a na odbijenu loptu prvi je naletio Jovanović i poslao je u mrežu rivala.

U drugom kolu grupe 10 naša selekcija sastaće se sa Švajcarskom u subotu od 12 sati.

Kvalifikacije za U17 Evropsko prvenstvo posljednji put se igraju u ovom formatu.

Po dvije ekipe iz svih grupa ići će u diviziju A, iz koje će biti moguće izboriti plasman na završni turnir. Trećeplasirani i četvrtoplasirani iz grupe sljedeći ciklus dočekaće u B diviziji, kroz koju će se boriti za plasman u diviziju A kvalifikacija. Ne. K.

Dobili smo otvoreniju i još neizvjesniju trku za jesenju titulu, budući da je drugoplasirani Petrovac nastavio trijumfalnu seriju i nakon uspjeha protiv Jezera u Beranama (1:0) prišao lideru na ,,minus tri“. Treća pozicija sada pripada upravo sastavu Slobodana Draškovića, dok su Tuzani poslije remija sa Mornarom na „Topolici“ (1:1) skliznuli na četvrto mjesto, uz minus od 11 bodova u odnosu na lidera iz Podgorice. Otrant Olimpik je bio bolji od Jedinstva na Starom aerodromu (2:1), dok je Sutjeska pobijedila Arsenal u Tivtu (1:0).

JEDNOM JE MORALO DA SE DESI

Jednom je moralo i to da se desi – da Budućnost izgubi. Kakve su brojke imali, kako su igrali, sa kakvom su gol-razlikom otputovali na Jadran – možda nije bilo očekivano da ,,plavi“ zaribaju u Kotoru. Ali pukotine u odbrani, praznine na terenu i neodgovornost u igri pozadi – rastrčani i raspoloženi momci iz Bokelja surovo su kaznili. Heroj velike pobjede bio je dvostruki stijelac Dejan Perović. Sve što su gosti napravili bio je lijep gol Olivera Šarkića kojim su u debeloj nadoknadi ublažili štetu. Budućnost je odmah uzela loptu, vratila rivala u krilo golmana i vezla u posljednjoj trećini terena. Napadali su ,,plavi“ po oba krila, šutirali odakle su mogli, ali nisu pronalazili put do mreže.

Zadnja linija Kotorana bila je elastična, organizovano se branila, suzila prostor, a samim tim skratila rivalu mogućnost da uradi nešto više prema naprijed.

Bili su bolji fudbaleri podgoričke ekipe, ali kada je mirisalo da su bliži vođstvu – doživjeli su hladan tuš.

Slaba reakcija u fazi defanzive, ostavljene su rupe po bokovima, a to je Bokelj znao da iskoristi. Pepić je probio po lijevoj strani, ubacio po zemlji, a po petercu nije bilo igrača gostiju. Iskoristio je to Perović koji je rutinski skrenuo loptu ispred nemoćnog Mijatovića u 42. minutu.

Krenuli su Podgoričani jako u nastavku, ali umjesto izjednačenja – bili su suočeni sa jurenjem dva gola zaostatka. Akcija Bokelja krenula je od golmana Stefana Spasojevića koji je degažmanom otvorio kontru, Perović je ostao sa loptom nakon dva klizeća starta protivničkih defanzivaca i drugi put proparao mrežu.

Rizikovala je Budućnost, spašavao je Mijatović teže rerultatske lakrdije, a prema naprijed je promašivala. Kada je bilo prekasno, stigao je pogodak Šarkića.

Bokelj nanio prvi poraz Budućnosti

ČELIČNI PETROVAC

Četvrta pobjeda Petrovca u nizu, treća vezana rezultatom 1:0, ovoga puta u Beranama, protiv Jezera.

Meč je odlučen u 56. minutu kada je izgledalo da su Plavljani bili bliži vođstvu. Perović je pogodio unutrašnju stativu, ali lopta nije ušla u gol, već su gosti iz te situacije razvili kontru i zatresli mrežu. Na koncu je ostao sam Andrej Pupović koji je bio neumoljiv u završnici – dobro se snašao u gužvi nakon centaršuta, prebacio sa lijeve na desnu i pogodio metu. Utakmica je bila otvorena, napadalo se obostrano, ali više je to bilo izraženo od strane ,,nebo-plavih“, pogotovo od trenutka kada su imali rezultat. Jezero je rizikovalo, išlo na sve ili ništa i dobilo – ništa. Petrovčanima se otvarao prostor, stvorili su nekoliko obećavajućih situacija, ali više su razmišljali da sačuvaju vođstvo nego da dupliraju zalihu. Lijep kadar priredili su vezista gostiju Popović i čuvar mreže Asanović – prvi je topovski opalio sa tridesetak metera, a golman domaćih izuzetnom intervencijom spriječio gol za TV špice.

MORNAR IZVUKAO BOD

Mornar rastrzan, nepovezan, jalov, zbunjen u prvom poluvremenu, a Dečić bolji, učinkovitiji, jasniji u namjeri da prvi povede. U tome je uspio u 38. minutu preko Stijepovića koji je ispratio centaršut sa desne strane i glavom sa dalje stative

matirao Pavličića u bliži ugao. Znali su Barani da Tuzani nisu izašli sa najjačom postavom i da je među stativama debitant, junoša Adrej Kostić. Očekivalo se da više testiraju mladog čuvara mreže, da šutiraju iz svih pozicija, ali sve je to izostalo. Camaj je lako iskontrolisao najobičnije situacije u svom kaznenom prostoru. Utakmica je bila slaba, sporija, po teškom terenu. Zoran Đurašković se trudio da podigne svoje – sugestijama kraj aut-linije i izmjenama. Mijenjao je i sistem i igrače, a u jednom trenutku prešao je na ultraofanzivnu formaciju, sa dva sidraša u špicu – Đorđevićem i rezervistom Vujačićem

Dok su Barani radili sve kako bi izbjegli poraz, Dečić je u 75. složio takvu kontru da Striković teško da je mogao da zamisli bolju situaciju da zatvori meč. Dobio je loptu u prostor od Kajevića i išao sam na golmana – bacio se Pavličić na pogrešnu stranu, ali je udarac 22-godišnjeg napadača završio pored stative.

Preživio je domaćin najbolju priliku gostiju, a onda kaznio goste za nevjerovatan promašaj. Đurišić je izveo prekid, a Mitrović poentirao iz skoka u 79. minutu.

Mornar se probudio, živnuo energetski i tražio preokret. Pritiskao je protivnika, ali nedovoljno snažno da priredi novo slavlje navijačima na ,,Topolici“.

Nada u pobjedu domaćina otišla je u 87. minutu kada je rezen-

Stadion: SRC Topolica. Gledalaca: 350. Sudija: Savo Vujović. Golovi: 0:1 Stijepović u 38, 1:1 Mitrović u 79. Žuti kartoni: Ljutica (Mornar), Stijepović (Dečić).

Pavličić Đorđević (od 81. Dubljević) Batrović (od 59. Ćetković) Zorić Vuković Đurišić Vušurović Mitrović Ljutica Stevanović (od 59. Kishi) Kaluđerović (od 66. Vujačić)

LISTA STRIJELACA

6 – Korać (Jedinstvo)

5 – Vukotić (Budućnost), Kalezić i Janjić (Sutjeska), Đorđević i Zorić (Mornar) 4 – Bojović (Budućnost), Boljević (Petrovac), Čagas (Dečić), Nišimura (Otrant Olimpik)...

tan šut Zorića lijevom sa ivice šesnaesterca prohujao pored mreže Tuzana. Ostalo je 1:1. Mornar zadovoljniji.

OTRANTA

1 Momenat sa

Rezultati i tabela

Bokelj – Budućnost 2:1 Jezero – Petrovac 0:1 Dečić – Mornar

A. Camaj Puleo (od 87. Malešević) Božanović Stijepović Augusto (od 71. Striković) I. Camaj (od 71. Bajović) Ujkaj Božović (od 60. Kajević) Drešaj Ljuljđuraj Đeljaj

1. Budućnost 12 9 2 1 24:6 29

2. Petrovac 12 8 2 2 17:8 26

3. Bokelj 13 6

SLAVLJE SUTJESKE I

Kriza je sa Sutjeske prešla na Arsenal – epilog je utakmice u Tivtu, gdje su gosti slavili sa 1:0.

Nikšićanima je gorelo, bili su u opasnoj zoni, sa nizom od četiri utakmice bez pobjede, pod velikim pritiskom. Tim Milije Savovića odreagovao je na pravi način i osvojio tri boda –za skok u mirniju luku. Trenutak odluke dogodio se u 64. kada je Petović u šesnaestercu oborio Kalezića, a sudija Šarac pokazao na penal. Siguran izvođač bio je Janjić Sutjeska je igrala iz bloka, pa na kontre i polukontre. Nekoliko puta je ozbiljno zaprijetila protivniku, a najbolju šansu imala je na samom kraju kada Kalezić nije iskoristio jedan na jedan sa golmanom Zogovićem Alarm je sada upaljen u Tivtu. Arsenal je u padu otkad je eki-

narednom

(27.

Jedinstvo – Jezero, Sutjeska –Bokelj, Petrovac – Arsenal, Dečić –Otrant Olimpik, Budućnost – Mornar.

pu napustio trener Radisav Dragićević, čak šest vezanih mečeva bez trijumfa. Tim koji je donedavno bio u vrhu tabele, sada je od Sutjeske naslijedio osmu poziciju, mjesto koje vodi u baraž. Zadovoljstvo se vratilo u tabor Otrant Olimpika koji je slavio prvi put još od 17. avgusta kada je bio bolji od Jezera. U međuvremenu su Ulcinjani odigrali devet utakmica, promijenili trenera i konačno sa Miodragom Vukotićem na klupi pronašli dobitnu formulu. Debitant u elitnom rangu savladao je Jedinstvo, a duel je riješio već u prvom poluvremenu kada je poveo sa 2:0. Bjelopoljce je načeo Baba Mu-

Stadion: FK Arsenal u Tivtu. Gledalaca: 300. Sudija: Ivan Šarac. Golovi: 0:1 Janjić (pen) u 64. Žuti kartoni: Apia, Petović, Kordić, Muratović (Arsenal), Janjić, Vlahović, I. Vukčević, Đurković (Sutjeska). Crveni karton: Kašćelan u 81.

Jezero 0 0 JezeroPetrovac 1 Petrovac 0

Stadion: gradski u Beranama. Gledalaca: oko 300. Sudija: Dalibor Vujisić. Golovi: 0:1 Pupović u 55. Žuti kartoni: Pavlićević, Ćuković (Jezero).

Asanović

Perović

Krnić (od 71. Bošković) Alić

Milić (od 60. Đoljaj) Boričić (od 79. Ćuković) Pavlićević (od 71. Raičević) Osmanović

Kojić (od 79. Julević) Kontić

Kordić

Kapisoda Pupović (od 73. Carević) Golubović Šimun (od 90+3 Liješević) Franeta

Popović

Bašić (od 81. Sisej)

Bakić

Boljević Zvrko (od 81. Dragović)

sa u 9. minutu, a u 32. je Halil Muharemović duplirao prednost Otranta. Nisu ništa naročito radili gosti prema naprijed. Nominalni domaćin je bez većih teškoća kontrolisao stvari na terenu Saveza na Starom areodromu. Momci Seada Babače krenuli su agilnije i otvorenije u drugom poluvremenu, a takav pristup donio im je gol u 56. minutu. Strijelac je bio Žarko Korać iz jedanaesterca. Ostalo je Jedinstvu dovoljno vremena da stigne makar do remija. Nisu to dozvolili Ulcinjani koji su na ramenima iznijeli važan trijumf. D. KAŽIĆ

Zogović Apia (od 89. Macanović) Abdulahi (od 65. Montenegro) Ćetković (od 65. Mugoša) Imamović Petović Merdović (od

utakmice Otrant - Jezero u Podgorici

JEDINA ŽENA U MUŠKOJ SENIORSKOJ KOŠARCI U CRNOJ GORI: Bojana Marković, trener mlađih selekcija, istovremeno je i pomoćni trener prvog tima Primorja

Dama koja dijeli lekcije pod obručima

PODGORICA – Kada je Amerikanka Natali Nakase 2011. godine postala trener ekipe Saitama Broncos iz Japana, ispisana je nova stranica istorije jer je postala prva žena trener u nekom muškom košarkaškom timu u toj zemlji.

Devet godina kasnije Beki Hemon postala je prva žena angažovana kao glavni trener u NBA, kada je nakon isključenja Grega Popoviča preuzela vođenje ekipe San Antonio, a istovremeno je prva žena koja je vodila tim u razvojnoj i ljetnjoj ligi. Prije dvije godine taj trend započet je i u našem regionu kada je Nevenka Mravlinčić postala prvi trener ekipe Labrada iz Hrvatske. Bilo je jasno da više nije neobično vidjeti ženu u stručnom štabu muške košarke, a sada je to slučaj i u Crnoj Gori zahvaljujući KK Primorje 1945. Naime, Bojana Marković jedina je dama u muškoj seniorskoj košarci u našoj zemlji, jer je član stručnog štaba tima iz Herceg Novog, a u intervjuu za Pobjedu prvi put govori o tome šta je presudilo da košarka bude sastavni dio njenog života. Na početku nam je otkrila kako je prihvatila poziv da bude trener u muškoj košarci.

- Ubrzo nakon završetka fakulteta i povratka u Herceg Novi dobila sam ponudu predsjednika KK Primorje 1945 Željka Roganovića, koji mi je tom prilikom predočio viziju formiranja besplatne škole košarke i rada sa mlađim kategorijama. Nijednog trenutka se nijesam dvoumila da prihvatim poziv, jer je to za mene predstavljalo izazov, a posebno jer se radilo o muškoj košarci i sportu kojim sam se bavila. Mogu reći da smo za kratko vrijeme uspjeli okupiti blizu pedesetoro djece uzrasta do 12 godina i fokus, sem na košarku, smo stavili na vaspitanje djece, stvaranje zdravih navika, njihovo integrisanje u sport i socijalizaciju. Primarni cilj nam je da stvorimo dobru i zdravu energiju i na taj način zadržimo djecu u košarci i sportu uopšte. Rezultati i uspjeh u takmičenjima dolaze vremenom – kazala je za Pobjedu Bojana Marković. Iako djevojka, sport je odavno vidjela životni poziv. - Sport uopšte smatram izvorom lijepih ljudskih vrijednosti i uvijek je bio dio mene, još odmalena, kao način života i sfera interesovanja koja me je najviše privlačila. U mojoj porodici je oduvijek sport bio tema broj jedan, tako se uz oca, svestranog poznavaoca sporta, i brata, koji se bavio košarkom, i u meni veoma rano razvila ljubav prema

Stepenica po stepenica

Bojana Marković spojila je gotovo sve – pokriva najmlađe selekcije, a uključena je u rad prvog tima. Ipak, na pitanje da li sebe vidi u ulozi glavnog trenera odgovara prilično oprezno i iskreno. – Mislim da je suviše rano razmišljati o tome, na početku sam trenerske karijere, ima još mnogo stvari koje moram da učim, a mora proći i jedan period trenerskog sazrijevanja da bih uopšte mogla razmišljati o tome, idem stepenicu po stepenicu – kaže Marković.

Ranjeni od poraza protiv Crvene zvezde, košarkaši Budućnost Volija su nepunih 48 sati kasnije imali snage da se nose protiv Bahčešehira samo jedno poluvrijeme, i to zahvaljujući minijaturi sjajnog Flečera Megija u drugoj četvrtini.

Zanimljiva liga, vidim Primorje u vrhu

Prva A MCKL po mnogima će ove sezone biti nikad jača –tri kluba igraju u ABA 2 ligi (Podgorica Bemaks, Sutjeska, Teodo), a Primorje i Kotor pokazali su da imaju kvalitet. Novljani su poraženi u neizvjesnim završnicama od Teoda i Podgorice, ali su nagovijestili da mogu biti prijatno iznenađenje... – Mislim da će ova sezona biti jako zanimljiva. Već se po kvalitetu izdvojilo četiri-pet klubova, koji su pokazali veliki potencijal. Smatram da Primorje 1945, iako dobre igre u prvih par kola nije valorizovalo rezultatom, pripada toj grupi i da će se do kraja prvenstva boriti za sam vrh tabele – jasna je Marković

sportu – ističe Marković. Košarka nije slučajno postala njeno zanimanje. Bojana je bila svestrana djevojčica, ali je odabrala da trenira upravo košarku. – Kao djevojčica sam se oprobala u više sportova. Na kraju sam se odlučila za košarku i aktivno trenirala nekoliko godina u mlađim kategorijama ŽKK Herceg Novi i ŽKK Primorje sve do odlaska na Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, kada sam odlučila da se posvetim studijama – otkriva Marković. Iako je bila svestrana i oprobala se u mnogim sportovima, košarka je bila njen izbor, a sada profesionalni poziv. Zašto baš košarka? - Košarka mi je oduvijek bila najinteresantniji sport. „Kraljica igara“, kako je još zovu, odmalena mi je najviše prirasla srcu, jer kroz nju možete osjetiti i intenzitet i strast, zatim kombinatoriku i donošenje odluka za kratko vrijeme – odgovorila je kao iz topa Marković. Ono što je zanimljivo jeste da Bojana nije vezana samo za Primorje već je angažovana i kao profesor fizičkog vaspitanja, a istovremeno se pripre-

ma da postane magistar. Jednostavno, previše je obaveza zbog čega se nametnulo pitanje kako može sve da uskladi. - Nije baš jednostavno odgovoriti svim obavezama s obzirom na to da sam veći dio dana zauzeta poslom profesora u školi, a u večernjim satima i treninzima sa KK Primorje 1945, bilo da je to rad sa mlađim selekcijama ili pomaganje u radu sa prvim timom. Dodatna okolnost je i da sam trenutno u završnoj fazi pripreme za odbranu magistarskog rada, na dvogodišnjim master studijama Fakulteta u Nikšiću. Ali ako si entuzijasta prije svega i voliš ono što radiš, uz dobru organizaciju i planiranje vremena, sve je moguće – objasnila je Marković, koja može da bude idealan primjer kako se uz dobru organizaciju i volju može postići sve. Kada je u pitanju košarka, Bojana je skrenula pažnju na sebe prisustvom u seniorskoj muškoj košarci. Ali to nije jedina njena aktivnost – ova mlada djevojka ima još angažovanja u KK Primorje 1945 s obzirom na to da vodi brigu i o mlađim selekcijama.

- Moram istaći da su mi prioritet mlađe kategorije i selekcije koje vodim, mlađi pioniri i mini-basket, ali sam isto tako željna sticanja novih znanja. Dobro je poznato koliko je u ovom poslu neophodna neprekidna edukacija, stoga, kad mi vrijeme dozvoljava, trudim se da sam prisutna na treninzima i većini utakmica prvog tima i da, koliko sam u mogućnosti, kao član stručnog štaba dam svoj doprinos ekipi – skromna je Marković.

U svijetu je već neko vrijeme trend da žena bude u muškoj košarci, kod nas je Bojana Marković jedina u seniorskoj konkurenciji. Da li se može očekivati da, ipak, pređe na žensku košarku?

- Izuzetno sam dobro prihvaćena u muškom klubu, sarađujem i učim od vrhunskih trenera i poznavalaca košarke, osjećam se veoma ugodno i za sad nemam namjeru da mijenjam sredinu, s tim što kao ni sve životu tako ni to nije moguće predvidjeti i vidjećemo šta će se u budućnosti dešavati – podvukla je na kraju Bojana Marković. R. PEROVIĆ

Kada je stao Megi, a u nastavku je morao biti i na klupi jer je opterećen ličnim greškama (tri u prvom poluvremenu), stala je i podgorička ekipa, pa je tim koji vodi naš Dejan Radonjić (konačno dočekan kako i treba, aplauzom, za razliku od vremena kada je vodio Crvenu zvezdu) i za koji igra Marko Simonović na kraju slavio ubjedljivo u „Morači“ 92:75 (26:20, 19:29, 25:7, 22:19) i upisao četvrtu pobjedu u grupi A Evrokupa. Izabranici Andreja Žakelja pokušali su da prevaziđu umor, ali na tom putu su mnogo griješili, što je ozbiljan rival kakav je Bahčešehir znao da kazni. Podgoričani su, tako, doživjeli treći poraz u pet kola, a u narednih sedam dana ih očekuju dva ozbiljna meča u gostima, protiv Cedevita Olimpije u ABA ligi i Hapoel Jerusalima u Evrokupu, pri čemu do puta u Ljubljanu neće moći ni da treniraju u „Morači“ zbog koncerta Dina Merlina

ŠOU-TAJM MEGIJA

Oba tima su u prvoj dionici bila raspoložena u šutu sa distance, sa po četiri pogođene trojke iz sedam pokušaja, ali je turski tim prednost gradio kroz bolji skok (11-4), pa i ofanzivni (30), ali i bolju realizaciju za dva poena (70 – 28,6 %). Bahčešehir je vodio od početka prve četvrtine, ali je Budućnost drža-

Nastavak minijaturu

ŽAKELJ: Raspali u drugom poluvremenu

Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj je čestitao Bahčešehiru na pobjedi. - Bio je bolji danas. U drugom poluvremenu smo se raspali, bili smo bez ideje, bez odbrane. Ima nešto i do umora, ali ne sve. Moram da analiziram i da pričam sa igračima, jer je protivnik bio čvršći i fokusiraniji i zaslužio je pobjedu – kazao je Žakelj, koji je u prvom poluvremenu imao sjajnog Flečera Megija sa 23 poena, ali u nastavku se nije upisao. - Imali smo igrača koji je bio vrlo raspoložen, ali sam morao da ga držim na klupi

la priključak do 12:10, kada su gosti serijom 7:0, koju je trojkom zaključio Džejlen Smit, poveli 19:10, a onda do kraja kvartala sačuvali dva posjeda prednosti (26:20). Međutim, finiš četvrtine, odnosno ulazak Flečera Megija, nagovijestio je ono što će da se dogodi u drugih 10 minuta. Sjajni američki bek šuter u posljednjih 78 sekundi prve četvrtine upisao je šest poena, prvo dvojku, a on-

RADONJIĆ: Značajna pobjeda

Dejan Radonjić, trener gostiju, bio je zadovoljan zbog trijumfa.

- Prvo poluvrijeme igrali smo sa dosta grešaka u odbrani, generalno nijesmo bili koncentrisani, pravili smo neke greške koje nijesu smjele da nam se dešavaju. Budućnost je to koristila, Megi je ušao u seriju poena, što je okrenulo

utakmicu. Imali su sjajan procenat šuta za tri poena nakon 20 minuta, ali nijesmo bili daleko i pored problema sa faulovima, posebno sa Smitom. Sjajna defanziva u trećoj četvrtini, napravili smo razliku koju smo kontrolisali odbranom. Značajna pobjeda za nas, a već sada okrećemo misli ka narednoj

Nastavak pokvario minijaturu Megija

zbog ličnih grešaka. Stali smo u napadu, ali nije bio problem samo početak treće četvrtine, nego i njen kraj. Žakelj nije mogao opet da računa na povrijeđenog Džuvana Morgana, a ponovo u igru nije ulazio nigerijski centar Judoka Azubuki

- Imam tri visoka igrača, igram više sa ovom dvojicom”, rekao je Žakelj i odgovorio na pitanje da li bi to mogao da bude nagovještaj rastanka sa Azbukijem.

- To je stvar našeg kluba, za sada nismo pričali o tome. Tu je, trenira, sa nama je.

da i trojku pod faulom (ubacio je i dodatno bacanje), ali se tada tek zagrijao.

Nekadašnji najbolji trojkaš u istoriji NCAA lige je od početka druge četvrtine pokazao zašto ga je, praktično, nemoguće čuvati kad je u elementu.

U prvih četiri minuta i 15 sekundi druge dionice, Megi je upisao 10 poena (dvije trojke, drugu ponovo pod faulom), a u njegovu poentersku seriju se

utakmici – kazao je Radonjić i prokomentarisao ovoga puta, ipak, topli doček. - Sjajna atmosfera je bila u „Morači“, nekada nije bilo, ali ne bih to da komentarišem. Ne mislim na pobjedu već na druge stvari, o tome ne želim da pričam i nema potrebe za tim - istakao je Radonjić.

Sulejmon 12

Ilić 1

Megi 23

Slavković 4

Tanasković 2

Ferel 19

JovanovićDrežnjakOmićRajt 7

AzubukiKamenjaš 7

Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 1.500.

Sudije: Bisang, Travicki i Atar.

75 92

(20:26, 29:19, 7:25, 19:22) 84% (19-16) 34% (29-10) 41% (31-13) za 1 za 2 za 3 63% (36-23) 53% (28-15) 46% (28-13) Skokovi Blokade Asistencije Ukradene lopte Izgubljene lopte Faulovi

(11+21)

„ugurao“ i jedan koš Mekinlija Rajta, pa je Budućnost preokrenula i povela 33:30. Megi je u tim trenucima, jednostavno, „zapalio“ atmosferu na tribinama, a doživio je prave ovacije publike, kada ga je Žakelj izveo da ga odmori. Dok je Megi bio na klupi, odahnula je malo i odbrana gostiju, koji su to iskoristili i da vrate vođstvo, mini serijom od 5:0, za 41:38. Tada je Žakelj vratio u igru Megija, odmah je nastala panika kod turskog tima, ali to nije mnogo pomoglo, jer je Megi trojkom vratio prednost na 43:41, nadovezao se Jogi Ferel (13 poena u prvom puluvremenu) pogođenom trojkom (46:41), a sjajnu seriju je Megi zaključio novom tricom za 49:41, na 25 sekundi prije poluvremena, za čak 23 poena u prvom poluvremenu, odnosno 17 u drugoj dionici. Prilikom posljednjeg šuta, Megi je, međutim, ispružio nogu naprijed tražeći kontakt sa gostujućim igračem, pa je zaradio tehničku, koja je bila uvod u nervoznu završnicu „plavih“, koji su zbog guranja i koškanja Ferela i Nikole Tanaskovića sa Kavanoom zaradili tehničku i nesportsku i omogućili gostima da sa linije penala smanje minus na četiri poena (49:45).

Smit 20 Hazer 14 Mesinburg 8

HaltaliIljasoluMutafArnaSimonović 13

Odiase 9 Kavano 7 BasButej 21

Osim što je bila šuterski raspoložena u drugoj četvrtini (šest trojki iz devet pokušaja), Budućnost je u ovoj dionici mnogo bolje odigrala u odbrani, jer je goste natjerala na četiri izgubljene lopte (domaćin je imao tri ukradene lopte), a u ovoj četvrtini je imala i bolji skok (109), pa i ofanzivni (5-3), kojim je nadoknadila i dalje slabiji šut za dva poena (36,7 – 52,9 %).

BEZ SNAGE U NASTAVKU Nekako po tradiciji ove sezone, Budućnost je posustala u trećoj četvrtini (osam izgubljenih lopti), posebno u napadu, jer je ubacila svega sedam poena (tri koša za dva poena), a nijedan u posljednjih pet minuta i šest sekundi! Na polovini četvrtine, naime, Podgoričani su nekako održavali prednost (56:53), ali kako je stao Megi (promašio je jedini šut za tri poena), stala je cijela ekipa u napadu, ali i u odbrani, što je Bahčešehir kaznio serijom 17:0 za 14 poena prednosti (70:56) uoči posljednje četvrtine.

Kada je Megi početkom posljednje četvrtine izašao zbog pete lične, Budućnost je, praktično, bila osuđena na poraz, pa je prednost gostiju rasla do maksimalnih 17 razlike na kraju meča... S. JONČIĆ

Sa sinoćnje utakmice u „Morači“

Sudijska komisija ABA lige objavila ekspertizu suđenja sa utakmice Budućnost Voli - Crvena zvezda

Sudija pogriješio što nije svirao faul

na Omiću, nije bilo faula nad Rajtom

ABA liga objavila je saopštenje sa navodima iz ekspertize suđenja na utakmici Budućnost Voli - Crvena zvezda, koja je završena pobjedom gostiju od 75:73. Kako se navodi u saopštenju, Sudijska komisija ABA liga je utvrdila da je sudija Denis Hodžić napravio previd u završnici, kada je podigao, pa spustio ruku u trenutku nedosuđenog prekršaja košarkaša Zvezde Uroša Plavšića na košarkašu Budućnosti Alenu Omiću „Ta odluka je ispod standarda ABA lige“, navedeno je u saopštenju.

Momenat koji je odlučio pobjednika, po mišljenju ABA lige, nije bio na štetu

Budućnosti. Utvrđeno je, naime, da u posljednjem napadu Budućnosti nije bilo prekršaja Rokasa Gedraitisa na Mekinliju Rajtu, u pokušaju igrača domaćih da košem donese pobedu. „Na osnovu sudijske ekspertize, utvrđeno je da je suđenje u prvom dijelu derbija bilo na izuzetno visokom nivou, sa nekoliko neispravnih odluka, koje uopšte nijesu uticale na ritam utakmice, niti je bilo bilo kakvih reakcija učesnika. Suđenje je u drugom dijelu nastavljeno u istom ritmu i sa istim kvalitetom, sve do trenutka u kojem se nažalost košarkaš Crvene zvezde Džoel Bolomboj

WABA LIGA, 4. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa ubjedljive protiv Zagreba

ZAGREB – Dvorana: „Boško Božić Pepsi“. Gledalaca: 100. Sudije: Smolej, Žlajpah, Uranker. Rezultat po četvrtinama: 9:29, 16:29, 22:20, 12:27.

ZAGREB: Vukić 18, Begonja, Arnautović 8, Kuleša 10, Levis 14, Kos, Matijević, Barićević, Dujić 5, Vučić, Savić 4, Aljinović.

BUDUĆNOST BEMAKS:

Radonjić 10 , Bulajić 13 , Savković 15, Ma. Bigović 11, Amundsen 15, Mi. Bigović, Brigs 10, Baošić 8, Dragišić 4, Radević 11, Ilić 8. Košarkašice Budućnost Bemaksa nastavile su pobjednički niz u WABA ligi – Podgoričanke su slavile na gostovanju Zagrebu (105:59) i zadržale maksimalan skor. Duel u Dvorani „Boško Božić Pepsi“ nije donio ni gram neizvjesnosti, jer su „vučice“ dokazale da dižu formu i

veoma lako su „odradile“ drugo gostovanje u regionalnom takmičenju. Budućnost je bila veoma silna, otvorila je meč sa 18:3, postigla čak 58 poena u prvom poluvremenu, na kraju prebacila 100 poena i jasno pokazala da je u dobrom ritmu. „Plave“ su meč otvorile serijom 18:3, koliko je bilo nakon šest minuta igre, a samim tim takav uvod garantovao je da crnogorski šampion bez „velike razrade“ ima lijep kraj. Mladi trener Petar Stojano-

vić bio je veoma energičan pored klupe, kao da je egal, a to je, očigledno, prenio i na tim, koji je igrao u visokom ritmu, konstantno podižući razliku. Stojanović je već u 13. minutu u rotaciji iskoristio svih 11 igračica, a bilo je evidentno da je Zagreb za „plave“ lakši trening.

Sjajnu prvu četvrtinu, koja je već na startu pokazala razliku u klasi, zaključila je Baošić, pa je već u 10. minutu bilo „plus 22“ (29:7).

nesrećno povrijedio“. „Nakon toga dogodilo se isključenje zvaničnika, prekid zbog vrijeđanja gledalaca i pražnjenja dijela gledališta pored terena. Ti događaji su poremetili ritam utakmice kao i vrlo dobar rad sudija do tih momenata. Naravno da to ne može biti opravdanje sudijskom timu za nekoliko pogrešnih odluka koje su se dogodile u nastavku utakmice”, navodi se, između ostalog u saopštenju, uz napomenu da je sudija Hadžić ocijenjen ispodprosječnom ocjenom koja aktivira određene članove Pravilnika o radu sudijske kancelarije AdmiralBet ABA Lige“.

Prvih šest i po minuta druge dionice obilježile su Teri Brigs i Atina Radević, koje su postigle sve poene za gošće (raspodijelile po šest), pa je na semaforu pisalo 41:17. U posljednjih 25 sekundi prvog poluvremena „vučice“ su idealnih 20 minuta začinile trojkama Savković i Amundsen za već tada ogromnih „plus 33“ (58:25). Drugo poluvrijeme počela je potpuno druga petorka, ali je razlika svakako bila oko 30 poena. Zagreb je tražio šansu da popravi utisak, dok su „vučice“ imale priliku da dodatno podignu formu i ujedno se spreme za prvi derbi – protiv Montane u Podgorici (30. oktobra). R. P.

Varanje za tablom prijeti drevnoj igri ŠAH

Gost Arene novinar i publicista FIDE majstor Dragan Popadić

Savremena i napredna tehnologija iz dana u dan ima sve više upliva u sportska nadmetanja u maltene svim disciplinama, uglavnom sa pozitivnim efektima koji pomažu kako učesnicima raznoraznih takmičenja tako i posmatračima. Međutim, pored dopinga koji je po svemu sudeći najaktuelniji, ima i dosta drugih špekulacija koje štete sportu i sportistima. Po tom pitanju nije imuna ni drevna igra, naročito u posljednje vrijeme, jer se sve češće registruju varanja za tablom.

Na ovu temu razgovarali smo sa istaknutim šahovskim radnikom, književnikom, novinarom i publicistom, nadasve FIDE majstorom Draganom Popadićem iz Tivta. - Šah mnogi smatraju „igrom nad igrama“ koja će trajati do kad traje čovječanstvo. Neki su prognozirali „smrt šahu“ zbog remija, neki zbog „kućnih labaratorija“ i izučavanja otvaranja a neki i zbog pojave kompjutera. I pogriješili su. Šah je neuništiv. Međutim, u posljednje vrijeme šahu prijeti velika opasnost od varanja. Kažu da su i ranije neki šahisti nosili u sakoima ceduljice, popularne „puš-

Startuje nale

CEDIS festivala

Deset

kice“ sa ključnim potezima u otvaranjima, pa bi to čitali krišom u toaletu. U vrijeme korone šah je doživio nagli procvat. Svjetski sport je stao, ali šah nije – počinje svoju priču Popadić. On ističe, da se igralo kod kuće na kompjuterima, i veoma popularni postali su onlajn turniri. Igra se na nekoliko sajtova, ali najpopularniji je chess.com. - Sa on lajn šahom počelo je sve više i da se vara. Na jednom kompjuteru igraš preko interneta, a na mobilnom telefonu postavljaš poziciju i moćni računarski programi ti predlažu poteze. Istovremeno u klasičnom šahu pojavljuju se varalice koje umjesto ,,puškica” u toaletu koriste mobilne sa ugrađenim šahovskim programima. Ili imaju sićušne slušalice i poteze im šalju kompanjoni iz hotelske sobe – objašnjava Popadić, razne sisteme i dosjetke igrača drevne igre širom svijeta.

Međutim, organizatori i sudije bore se protiv varanja koliko god mogu, ali svjesni su da su varalice uvijek korak ispred.

- Pooštrene su mjere kontrole. Igrači se pretresaju

Poslije pet kvalifikacionih turnira u okviru CEDIS festivala u petak startuje finalni, sa početkom u 16.30 časova na programu je prvo kolo od predviđenih devet, u prostorijama ŠK „Budućnost“ u Podgorici. Za laskavo priznanje snage će u međusobnim okršajima odmjeravati: Sreten Đukanović, Alvir Sijarić, Dragoljub Abramović Đorđe Žižić, Željko Vujadinović, Miloš Kršikapa, Nebojša

Vešović i Zoran Lakušić kao najboljih osam, te Milena Mosurović kao najuspješnija dama i Ilija Milović kao najbolji igrač do 18 godina. Žižić, Vujadinović i Kršikapa su naknadno uvršteni u turnirsku tabelu jer su od takmičenja odustali Slaven Živković Pavel Lagašin i Margarita Soročenko Za finalno nadmetanje obezbijeđen je i nagradni fond u iznosu od 500 eura.

kao na aerodromima, zabranjeni su i ručni časovnici. Sudije prate učesnike kad idu češće u toalet. Ali, malo toga se sistemski radi u borbi protiv varalica koji postaju sve bezobrazniji.

Svjetska šahovska federacija kao da se ne snalazi najbolje. „Donkihotovsku borbu“ vodi i proslavljeni matador i nekadašnji svjetski prvak Vladimir Kramnik

- On ima neke svoje sisteme u traženju varalica, ali nema pomoći. Kao da mu se više traže greške i greškice, a manje podržava njegova osnovna ideja, izbaciti varalice iz džentlmenske igre. Pošteni šahisti postaju pomalo nervozni. Nekad su uzroke poraza tražili u glavobolji, nesanici, problemima sa stomakom, sada sve češće govore da im je protivnik igrao kao mašina, „prva linija“ i da sumnjaju da je varao. I tu dolazimo do novog problema. Postajemo pomalo histerični i optužujemo bez dokaza i argumenata – nastavlja Popadić. On napominje, da se to nedavno dogodilo i čelnoj tabli naše reprezentacije velemajstoru Denisu Kadriću kome je suspendovan

Dva kola prije kraja pojedinačnog šampionata

Amerike u Sent Luisu, najveće šanse da se domognu pobjedničkog postolja imaju Fabijano Karuana u muškoj i Karisa Jip u ženskoj konkurenciji.

Tačnije, Karuana je trenutno na čelu tabele sa 5,5 poena i račune mogu da mu pomrse Avonder Liang sa 5, te Hans Niman, Rej Robson i Levon Aronjan koji su uknjižili po 4,5 poena. Kod dama trebalo bi da se desi čudo pa da Jip sa osam uzastopnih pobjeda ispusti veliku prednost u odnosu na Gulrukbegin Tokihirjonovu koja zaostaje čak 1,5 poena. Što se tiče samog tirnira on će se sigurno pamtiti i po skandalu Kristofera Joa koji je isključen sa takmičenja zbog neprimjerenog i

nalog na chess.comu, navodno zbog varanja. - Ali, kad pažljivo pročitate njegovu odbranu vidjećete da mu nije objašnjeno gdje je on i kad varao igrajući na ovoj platformi. Ja sam zato i rekao da je Kadrić kao Jozef K iz Kafkinog „Procesa“. Kad nekog optužite to mora biti argumentovano, jer udarate na njegovu čast. Bojim se da tako ulazimo u „zonu sumraka“ i da ćemo svi biti u Kafkinom procesu. A to opet odgovara varalicama. Jer gdje su svi krivi, niko nije kriv. Ipak, šah će, ubijeđen sam, prebroditi opasnost od varanja. Ali ta borba biće duga. Jer kad je kompjuter prvi put postao jači od najjačeg šahiste na svijetu ušli smo na nepoznat teren. Sad svi možemo da varamo. Jer

nam mašina merdevine drži dok krademo. Varanje u šahu je krađa. Isto kao što je to krađa u samoposluzi, butiku ili napad na banku. Šahovski Džesi Džejmsi postaju sve bezobzirniji. A ,,šahovska policija“ nažalost kaskazaključio je Popadić. Podsjetićemo, da je još 2012. godine Bugarin Borislav Ivanov na Zadarskom openu koristio sofisticirani oblik prevare služeći se prijemom elektroničkih signala kojima su mu saopštavani potezi koje treba povući. Samo tri godine kasnije Gruzijski velemajstor Gaiz Nigalidze udaljen je sa turnira u Dubaiju, zbog pokušaja varanja i nedopuštene upotrebe mobilnog telefona u meču protiv Jermenca Tigrana Petrosjana. Zatim

je i Magnus Karlsen optužio HansaNimana da je koristio vještačku intelegenciju u međusobnom okršaju, da bi prije nekoliko dana i velemajstor Kiril Ševčenko dobio otkaz na Španskom ekipnom prvenstvu. Njegov remi protiv kolege po tituli i najboljeg igrača afričkog kontinenta Basema Amina u prvom kolu i pobjeda nad petostrukim prvakom te zemlje Franciskom Valejom u drugom su odlukom takmičarske komisije pretvoreni u poraze. Naime, njegovo često odsustvo od stola izazvalo je sumnju nakon što mu je pronađen zaključan telefon u toaletu, a sudije su tvrdile da su pronašle vezu između telefona i Ševčenka na osnovu rukopisa i ponašanja za tablom.

Na pojedinačnom šampionatu Amerike u Sent Luisu

nekulturnog gesta. Naime, on je po završetku partije u petoj rundi zgužvao formular, izašao iz sale za igru, i udario snimateljku koja je u dvorani obavljala korektno svoj dio

posla. Nakon toga glavni sudija Kris Bird je brzo reagovao i isključio Yoa sa prvenstva zbog ozbiljnih kršenja kodeksa ponašanja i politike sigurne igre Američkog šahovskog

saveza. Rukovodstvo ŠK ,,Sent Luis“ je u potpunosti podržalo ovu odluku i zabranilo You dolazak u klub. Inače njegovi rezultati iz prvih pet kola su poništeni.

Priredio: B. KADIĆ

FIDE majstor Dragan Popadić

Đurđina Jauković ohrabrena radom, energijom i odnosom na treninzima nacionalnog tima, a pred početak EP 29. novembra

Imamo cilj, ne idemo nigdje s bijelom zastavom

PODGORICA – Trening pun dinamike, šuteva, zadataka – sat i po ,,lavice“, bukvalno, nijesu stale. Suzana Lazović nema namjeru da odustane od svojih ideja, a reprezentativke je prate.

Tako je bilo juče, biće i pred današnji put za Hrvatsku gdje će u petak sa domaćinom odigrati meč zatvoren za javnost. Rukometašice Crne Gore, sa novom selektorkom, odigraće premijerni meč i to prvi pred start Evropskog prvenstva 29. novembra u Debrecinu.

– Možda nam je ovo u petak najpotrebnije da vidimo gdje smo, a ima i dosta prostora za napredak. Radićemo neke

stvari koje su nam važne. Kada smo se okupili, upoznavali smo se sa sistemom kroz treninge, a na drugom okupljanju čeka nas utakmica. A kada imate takmičarski ritam, sa semaforom i rezultatom, to baš mnogo znači – istakla je Đurđina Jauković, povratnica u nacionalni tim nakon što se oporavila od povrede. Dobra energija je vidljiva, a kakva će tek borba da bude za sastav koji će nas predstavljati na prvenstvu Evrope. – Svi se radujemo treninzima i predstojećim obavezama. I imamo dobru energiju. Poslije dužeg vremena sam i ja tu, a u petak, na utakmici, biće mi godina od operacije. Stvarno sam

Nigerijsko-grčki košarkaš u glavnom gradu Crne Gore bio dva mjeseca

Adetokumbo iz

Podgorice u PAOK

PODGORICA – Nakon samo

dva mjeseca u Podgorici Bemaks, Aleks Adetokumbo je otišao iz glavnog grada Crne Gore i prešao u grčki PAOK, jer je, kako je saopšteno iz podgoričkog kluba, „dobio vrhunsku ponudu“.

Nigerijsko-grčki košarkaš je za Podgoricu Bemaks odigrao dva meča u ABA 2 ligi, uz prosjek od 10,5 poena 1,5

skokova i tri u Prvoj crnogorskoj košarkaškoj ligi. – Veliki rad i požrtvovanost u našem klubu uslovili su da član čuvene sportske porodice i brat NBA zvijezde Janisa potpiše veliki transfer. Aleks će tako imati priliku da igra Superligu Grčke, ali i da nastupa za PAOK u Ligi šampiona, čime nakon samo par utakmica u našem klubu ide na veći nivo –saopšteno je iz Podgorice. S. J.

jedva čekala da obučem crvenu majicu i da ponovo budem okružena djevojkama. Imamo cilj, a Crnu Goru uvijek želimo da predstavimo u najboljem svjetlu.

Pitali smo Jauković na kojim stvarima će se najviše raditi do početka šampionata. Šta treba još poboljšati? – Uvijek smo srcem i željom igrale odbranu. Od prvog dana je sistem bio tu kao što je bio u Budućnosti i uvijek smo se toga držale. Kako se mijenja rukomet, i mi moramo da se mijenjamo. Vježbaćemo napad, ima nas dosta koje smo prije tri-četiri godine zajedno igrale i onda je normalno da nam treba vremena – bolja komu-

nikacija, što se najviše dobija kroz treninge i utakmice. Znam da ćemo dobro da iskoristimo ovaj meč i sparing-trening. Imamo vremena da što više ponavljamo, a iz grešaka se najbolje uči – poručila je naša reprezentativka.

Jauković igra odlično za Bukurešt. Komanduje odbranom, usudi se i da krene u tranziciju. Stigli su i golovi. – Sve sam postepeno ispoštovala. Dobro se osjećam, stekla sam sigurnost i samopouzdanje u odbrani, tako će biti i u napadu. Kada sam prvi put stala u odbrani, bilo je neobično, nije da sam bila nesigurna ali trebalo je malo vremena za neke pokrete. Brzo sam

se adaptirala i uklopila, tako će biti u napadu. Stvarno sam zadovoljna.

,,Lavice“ na EP putuju sa optimizmom, ali i poštujući sve protivnike. Kao od prvog takmičenja. – Ni onda kada smo bile u slabijem sastavu nijesmo sa bije-

Boston i Lejkersi krenuli s pobjedama na startu nove sezone u NBA ligi

Lebron Džejms

i njegov sin Bron ušli u istoriju

PODGORICA – Boston je odbranu titule u NBA ligi počeo s pobjedom na svom terenu protiv Njujorka sa 132:109 (43:24, 31:31, 39:32, 19:22).

Seltikse su do trijumfa vodili Džejson Tejtum sa 37 poena i 10 asistencija, Derik Vajt sa 24 poena i Džejlen Braun sa 23 poena, uz sedam skokova. U ekipi Njujorka najefikasniji su bili Džejlen Branson i Majls Mekbrajd sa po 22 poena i Majls Bridžes sa 16 poena. U drugoj utakmici prvog dana nove sezone, Los Anđeles Lejkersi su na svom terenu

pobijedili Minesotu 110:103 (22:23, 33:19, 27:32, 28:29). Ovo je, inače, bio istorijski meč jer se prvi put u istoriji desilo da otac i sin zaigraju zajedno u NBA ligi, pošto su Lebron Džejms i njegov sin Bron, koji je igrao tri minuta, ušli na teren u isto vrijeme na četiri minuta do kraja druge četvrtine. Najefikasniji u ekipi Lejkersa bili su Entoni Dejvis sa 36 poena, uz 16 skokova i tri blokade, Rui Hačimura sa 18 i Lebron Džejms sa 16 poena.

U ekipi Minesote najefikasniji su bili Entoni Edvards sa 27

lom zastavom odlazile na velika takmičenja. Smatram da je najvažnije da smo sve zdrave, a onda možemo puno. Najbitnije su utakmice u grupi, gdje ćemo pokušati da izvučemo maksimalan broj bodova, a nakon toga je sve moguće – poručila je Jauković. A. MARKOVIĆ

poena uz šest skokova, Džulijus Rendl sa 16 poena uz devet skokova i Nikel Aleksan-

Sedmoro mladih veslača poginulo u jezivoj saobraćajnoj nesreći Tragedija

PODGORICA – Sport je zadesila istinska tragedija. U saobraćajnoj nesreći koja se desila na auto-putu u brazilskoj saveznoj državi Parani sedmoro mladih sportista je izgubilo život.

Kombi u kome se nalazila veslačka ekipa iz grada Pelotas gotovo je u potpunosti uništen kada je na njega naletio veliki

kamion koji, iz zasad nerazjašnjenih razloga, nije kočio. Vraćajući se sa veslačkog takmičenja, devet osoba je poginulo u ovoj nesreći i to: veslači Henri Fontura (15 godina), Žoao Kerčiner (17), Samjuel Lopez (15), Nikol da Kruz (15), Anhel Vidal (16), Helen Beloni (20), Vitor Fernandes (17), zatim trener veslačke ekipe Oguner Tiso (43) i vozač

ena i 14 skokova. S. J.

der-Voker sa 14 poena, dok je Rudi Gober zabilježio 13 po-

Rikardo Leal de Kunja (52). Jedini preživjeli veslač iz kombija je 17-godišnji Žoao Milgareho R. A.

Дана 23. октобра 2024. године

VELJKO Radomira ĐUROVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 24. oktobra od 11 do 16 časova i 25. oktobra od 11 do 14 časova, kada se kreće za Crkveno brdo – Bogetići, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova na mjesnom groblju.

OŽALOŠĆENI:

supruga OLIVERA - OLJA, brat VLADO, snahe, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina ĐUROVIĆ i JOVANOVIĆ

Dana 23. oktobra 2024. u 61. godini napustio nas je naš dragi

Dana 23. oktobra 2024. u 78. godini preminula je naša draga

ZORKA

– BEBA RAŠOVIĆ rođena DOBRKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 24. oktobra od 9 do 15.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 16 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

OŽALOŠĆENI: brat DUŠAN, snahe IRENA i BRANKA, bratanići, bratanične, unučad i ostala mnogobrojna rodbina 954

Posljednji pozdrav dragoj sestri

ZORKI RAŠOVIĆ – DOBRKOVIĆ

Počivaj u miru!

Brat DUŠAN sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj

DRAGO DAJKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj

Dana 22. oktobra 2024. godine umrla je naša draga

NADA Mašana PEKOVIĆ rođena VUJAČIĆ

Sahrana je obavljena u najužem krugu porodice 23. oktobra u 13 časova, na gradskom groblju u Nikšiću.

OŽALOŠĆENI: PORODICA

Obavještavamo da je dana 23. oktobra 2024. preminuo u 73. godini

MILENKO – ĆIRO KIROVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 23. oktobra od 10 do 15 časova i 24. oktobra od 10 do 12.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na gradskom groblju Sveti Vid u 13 časova.

Ožalošćeni: majka SENKA, ćerke JOVANKA i JELENA, sestra LIDIJA, brat BERISLAV, bratanići, bratanica, sestrići, unučad KAN, ANIKA i DARIJA, snaha ILINKA, tetke sa porodicom, sestra od ujaka, brat i sestre od strica i ostala rodbina 966

ZORKA RAŠOVIĆ

Tvoja dobrota, ljubav i osmijeh ostavit će neizbrisiv trag u našim srcima. S ljubavlju i sjećanjem, zauvijek ćeš biti dio nas.

SRĐAN sa porodicom

975

977

Posljednji pozdrav dragoj tetki

ZORAN DOBRKOVIĆ sa porodicom

ZORKI – BEBI RAŠOVIĆ rođenoj DOBRKOVIĆ

VASO i MILENKO DOBRKOVIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav tetki Bebi

ZORKA RAŠOVIĆ

Zauvijek ću pamtiti tvoju dobrotu, osmijeh i nesebičnu ljubav. Tvoja prisutnost je bila izvor radosti i topline, a sjećanje na tebe živjet će u mom srcu. Počivaj u miru.

Tvoja ĆAKI

969

Posljednji pozdrav

ZORKI – BEBI RAŠOVIĆ

Draga moja, kako da se oprostim od tebe?

Ne umijem ja to, jer ne nalazim riječi za tugu koju osjećam. Bila je privilegija imati te za prijatelja. Počivaj u miru.

MAJA TOŠIĆ sa porodicom

RAŠOVIĆ

MARKO, MELANIJA i DRAGANA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom stricu

MILENKO – ĆIRO KIROVIĆ

Od bratanića MARKA sa porodicom

944

967

ZORKA

BEBI

MILENKO – ĆIRO KIROVIĆ

Danas je najtužniji dan u mom životu. Vječno ću te čuvati od zaborava.

Tvoji: ćerka JOVANKA, zet VUKOTA, unuke ANIKA i DARIJA

Posljednji pozdrav dragom bratu

MILENKO – ĆIRO KIROVIĆ

Sestra LIDIJA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom ujaku

MILENKO – ĆIRO KIROVIĆ

Od DUŠANA sa porodicom

MILENKO – ĆIRO KIROVIĆ

Ostaje nam velika bol i tuga u srcu. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Posljednji pozdrav dragom stricu

MILENKO – ĆIRO KIROVIĆ

Od bratanića IGORA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom ujaku

MILENKO – ĆIRO KIROVIĆ

Od MILOVANA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu

MILENKO – ĆIRO KIROVIĆ

Brat BERISLAV sa porodicom

MILENKO – ĆIRO KIROVIĆ

Ne mogu prežaliti što nisam pošla prije tebe Tvoja neutješna majka SENKA

Posljednji pozdrav voljenom MILANU

Hvala ti na ljubavi koju si nam pružao. Ostaju nam uspomene na lijepe dane ispunjene tvojom dobrotom i pažnjom.

Tvoji: ćerka MILENA, zet MILAN, unuk LAZAR i unuka MINA 942

Posljednji pozdrav dragom suprugu i ocu

MILANU LAKČEVIĆU

Pamtićemo te kao dobrog supruga i brižnog oca. Ostaju sjećanja i ljubav prema tebi.

Tvoje: supruga MIRJANA, kćerke MILICA i BOJANA

934

S poštovanjem se opraštamo od našeg dragog zeta

935

Zahvalne smo ti na pažnji i srdačnim dočecima u tvom domu.

Tvoja neizmjerna dobrota i poštenje ostaće nam u trajnom sjećanju.

931

Posljednji pozdrav zetu

MILANU LAKČEVIĆU

Rijetko dobar i plemenit čovjek. Privilegija je bila poznavati te. Opraštamo se od tebe uz poštovanje i sa pijetetom. Hvala ti što si bio dio naših života. Počivaj u miru.

ZLATKO i ZORAN IVANOVIĆ sa porodicama

932

S poštovanjem se opraštamo od našeg dragog zeta

Svojom plemenitošću, poštenjem i časnim životom zaslužio si vječno poštovanje i pamćenje. Tvoja neizmjerna dobrota i pažnja koje si nam nesebično darivao, ostaće nam u trajnom sjećanju. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

TANJA i MAJA

KOSTIĆ

SMILJA i TIJANA PRELEVIĆ

MILANA LAKČEVIĆA

Tvoji JELENA i KAN

Posljednji pozdrav dragoj

VELIKI BOŽOVIĆ

PREDRAG KRUNIĆ sa porodicom

Dragoj tetki

ANKA Tomova

Hvala ti za bezgraničnu dobrotu, požrtvovanost i ljubav što si nesebično darivala. Počivaj u zasluženom miru, a mi ćemo te sa ponosom čuvati od zaborava

Sjećanje na našu dragu sestru MILKU

VUJOVIĆ

Draga Mike, vrijeme prolazi, ali nijedan dan bez sjećanja na tebe.

Prerano si pošla u zagrljaj naših najmilijih.

Premnogo smo izgubile da bismo utjehu tražile u vremenu.

Vrijeme je nijemi svjedok naše tuge i bola.

Počivajte u miru i neka vam je laka crna zemlja.

Tvoje sestre JOVANKA, STANKA i VINKA sa porodicama

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

Дана 25. октобра 2024. навршава се 30 година од ране смрти нашег вољеног оца, а 14. децембра 2024. навршиће се 18 година од изненадне

974

7. 1. 1929. 19. 12.1932. 25. 10. 1994. 14. 12. 2006.

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

ANKA DULOVIĆ

Draga tetka, zauvijek ćemo pamtiti tvoj plemeniti duh pun radosti i ljubavi. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Počivaj u miru. Tvoja sestrična DANKA sa porodicom

Prošle su tri godine od smrti našeg voljenog

PREDRAGA - PEKA GATOLINA

Zauvijek ćeš biti u našim srcima TVOJA PORODICA

Sa poštovanjem i tugom u srcu, sjećanje na voljenog supruga DRAGAN KALUĐEROVIĆ

Devet godina nisi sa nama. Voli te tvoja LJEPA

Sjećanje na mog brata

DŽONIJA

Fališ mnogo

ACO LAZOVIĆ 936

DULOVIĆ rođ. BOŽOVIĆ

Tvoji: DUŠKO, DANIJELA, FILIP i LUKA

Navršava se godina dana od kako nije sa nama naš voljeni

938

KRSTO Milošev PEROVIĆ

Nema riječi u koju mogu da stanu bol, tuga i praznina koja je nastala tvojim odlaskom.

Život nestane za tren, a ljubav i uspomene ostaju vječno.

Tvoju dobrotu i poštenje nikada nećemo zaboraviti, sa ponosom čuvaćemo te u srcu.

U nedjelju, 27. oktobra, u 10 časova, porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću i sa bolom u srcu okititi cvijećem i zaliti suzama

OŽALOŠĆENA supruga MIRA i ostala porodica

Protekla je tužna godina od kada nije sa nama naš

KRSTO PEROVIĆ

Počivaj u miru, sa nama će zauvijek živjeti toplina, širina i ljubav voljenog brata, ujaka i šure.

Sestra ĐINA sa porodicom

Deset godina od kada nije sa nama

939

Dana 28. oktobra 2024. navršava se godina od smrti našeg voljenog

KRSTA Miloša PEROVIĆA

Svaki dan započinje i završava se mislima o tebi. Tvoj vedri lik, osmijeh i dobrota ne zaboravljaju se. Hvala ti za svu ljubav i podršku koju si nam nesebično pružao.

Zauvijek ćemo te voljeti i čuvati u našim srcima. Počivaj u miru, voljeni naš.

Tvoj brat BOŽO sa porodicom

PEROVIĆ

Naš voljeni brat i ujak. Laka ti bila crnogorska zemlja, čuvamo sjećanja na tebe i tvoju ljubav i pažnju.

Sestra BEBA i sestrična MLADENKA sa porodicom

Prije godinu dana zauvijek nas je napustio naš

KRSTO PEROVIĆ

Ostavio si nam beskrajnu ljubav, pažnju, divni smisao za humor, osjećaj bezuslovnog pripadanja i topline. Tvoj topli dom je uvijek bio za nas naša druga kuća i tako je i danas, jer smo jednako Mirini koliko smo tvoji.

Ne daju te zaboravu: MIRKO, SANJA, TANJA i LJILJA sa porodicama

RADOSAV Vasov VUJOVIĆ

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Kroz mnogo lijepih sjećanja i uspomena čuvamo te od zaborava.

Tvoji najmiliji: DESE, VESKO i VINKA

957

958 25. 10. 2018 – 25. 10. 2024.

DRAGAN POPOVIĆ

„Nek traje ljepota sunca do posljednjeg sna, gore prema vrhovima koji zagubiše nam trag“...

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Godina dana je od kada nije sa nama naš

KRSTO

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

SRĐAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovni broj: Iv. br. 1381/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca

DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Adžović

Munire iz Bara, Đuričine vode bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 23110, radi naplate novčanog potraživanja, dana 23.10.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Adžović Munire iz Bara, Đuričine vode bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 23110. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 15.08.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 23.10.2024. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1520/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Doo “Deponija” Podgorica, ul. Španskih boraca bb, koju zastupaju AOD “Terzić & Živković”, protiv izvršnog dužnika PZU Poliklinika “Standard” Bar, ul. Šćepana malog 8, Soho city, Lamela b, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda poslovnih knjiga, radi naplate novčanog potraživanja, dana 23.10.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika PZU Poliklinika “Standard” Bar, ul. Šćepana malog 8, Soho city, Lamela b, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda poslovnih knjiga. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 24.09.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 23.10.2024. godine.

Na osnovu člana 40 Zakona o Upravljanju otpadom (»Službeni list CG« broj 34/24) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Društvo sa ograničenom odgovornošću „MATEJ” CETINJE, Humci bb, Cetinje, podnijelo zahtjev za dobijanje dozvole za preradu i/ili odstranjivanje otpada: 17 01 01 beton, 17 01 02 cigle, 17 01 03 pločice i keramika, 17 01 07 mješavine ili pojedine frakcije betona, cigle, pločice i keramika drugačiji od 17 Ol 06*, 17 04 Ol bakar, bronza, mesing, 17 04 03 olovo, 17 04 04 cink , 17 04 05 gvožđe i čelik, 17 04 06 kalaj, 17 04 07 miješani metali, 17 02 01 drvo, 17 08 02 građevinski materijal na bazi gipsa drugačiji od 17 08 01*, 17 09 04 miješani otpad od građenja i rušenja drugačiji od 17 09 01*, 17 09 02* i 17 09 03*, 20 01 38 drvo drugačije od 20 O1 37*, 20 02 01 biorazgradivi otpad, 20 03 07 kabasti otpad, na lokaciji: Opština Cetinje, kat. parcela br. 2171, KO Dobrosko selo. Podnosilac zahtjeva će na pomenutoj lokaciji vršiti obradu predmetnih otpada. Postupci prerade i/ili odstranjivanja otpada su:

R5 Recikliranjem/preradom ostalih neorganskih materija-Obuhvata postupke upotrebe širokog spektra neorganskih i nemetalnih otpada koji nisu pokriveni postupcima R6, R8, R1O. Procesi obrade mogu biti različiti: sortiranje i recikliranje staklenog otpada; prerada i ponovno korišćenje otpada od građenja i rušenja. R1O Tretiranjem zemljišta otpadom u cilju poljoprivredog ili ekološkog poboljšanja.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske broj 19, kancelarija broj 1, radnim danima od 10.00 do 12.00 časova (pauza od 11.00 do 11.30).

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je 15.novembra 2024. godine.

Bar – Bjeliši prodajem uknjižene placeve 300 i 460 m2 - 80 €∕ m2

Tel. 069/332-332

BAR- povoljno prodajem placeve 300, 365, 468 m2 , put.

Tel. 069/332-332

Šaljite kupone

Nagradna igra Sa puno žara

5 x Alfa peć 55

10 x 5m drva

PRAVILA NAGRADNE IGRE

Toplija zima sa Pobjedom!

Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.

Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) izvučena su 15. 10. 2024. godine, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) izvučena su 31. 10. 2024. godine.

Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima –počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.

Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.

1944 - 2024