Neđelja, 27. oktobar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21156 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
KO JE ODGOVORAN: Policijske snage i vojska tragaju za Alijom Balijagićem, osumnjičenim da je u Sokolcu kod Tomaševa u Bijelom Polju usmrtio brata i sestru Milanku i Jovana Madžgalja
Mještani su ogorčeni zbog zakašnjele reakcije policije. Kažu da su prijavljivali čovjeka koji se danima kreće od kuće do kuće i koji im je i pokazivao oružje. Najavljuju mirne proteste na kojima će tražiti odgovornost nadležnih. Juče su putevi u ovom kraju bili blokirani, područje su nadlijetali dronovi, helikopteri MUP-a i vojske opremljeni uređajima za noćno izviđanje. Do zaključenja lista ubica nije nađen
Direktorica Klinike za psihijatriju dr Aleksandra Ražnatović ističe bolje i humanije uslove za pacijente
Odjeljenje za djecu još prazno, čeka se kompletiranje tima
Izrael bombardovao vojne ciljeve u Iranu serijom napada u znak odmazde za baraž balističkih projektila koje je Islamska Republika ispalila na tu zemlju
se sa neprekidnom paljbom stranog neprijatelja nije suočio od svog rata sa Irakom 1980-ih
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Predsjednica Evropske komisije sastala se sa premijerom Milojkom Spajićem, istakla snažnu podršku Crnoj Gori
Imaćemo investicionu konferenciju i imaćemo veliki broj EU kompanija koje će investirati u Crnu Goru, nadam se. Uradili smo dosta, ali naredne dvije godine presudne su za dalji napredak. Potrebne su nam sve partije da bi zatvorili sva poglavlja do 2026. godine. To je ambiciozan cilj, ali vjerujem u njega - rekao je premijer Spajić
Najava štrajka zaposlenih u tužilaštvima opravdana, VDT pregovara sa Vladom
STR. 6. i 7.
BJELASICA I KLIMATSKE
PROMJENE: Da li kolašinski luksuzni hoteli imaju dugoročnu budućnost?
Svega nekoliko porodica iz plavskog kraja stalno izdiže od proljeća do jeseni u katune na Prokletijama
Nekada je planina odjekivala grajom djece i omladine, a bijela stada bojila proplanke. Danas, uglavnom tišina i huk šume, kroz koju se provlači vjetar, dopire iz pravca Horalaca, Košutice i sa druge strane, od Ruže i Vujkovog krša...
Politički analitičar Davor Đenero govori o novom izvjestiocu Evropskog parlamenta za Crnu Goru i o tome da li će kao njegov prethodnik štititi interese naše države
PODGORICA - U Crnoj
Gori je bivši izvjestilac EP
Tonino Picula shvatao svoju misiju kao obavezu da pomogne prevlađivanju političke blokade postavljene integraciji i da pomaže održavanju evropske ambicije većine građana. To što se sada ponavlja da je on iskusan političar znači da je tačno razumio kad politička klasa u Crnoj Gori pokušava prevariti evropske institucije - kaže u intervjuu Pobjedi hrvatski analitičar Davor Đenero.
POBJEDA: Kako komentari-
šete to što će Slovenac Marjan Šarec biti novi izvjestilac EP za Crnu Goru? Hoće li biti i dalje snažna podrška Crnoj Gori kao što je bio Tonino Pucula?
ĐENERO: Koliko je dobro to što je Tonino Picula postao izvjestilac Evropskog parlamenta za proces pristupanja Srbije, toliko je loše što više nije na poslu koji je dobro radio kao izvjestilac za Crnu Goru. Piculin mandat u odnosu na Srbiju ima neke sličnosti s mandatom koji je završio u Crnoj Gori – i u Crnoj Gori je od 2020. imao posla s nevjerodostojnom političkom klasom, koja neiskreno pristupa procesu pridruživanja, kao što će imati i u Srbiji. Glavna razlika, međutim, leži u činjenici da u Crnoj Gori većina političkog tijela, većina građana, želi evropeizaciju svoje države, koju sadašnje vladajuće garniture otežavaju, a u Srbiji tek marginalni dio političkog tijela zaista želi pridruživanje svoje države Uniji i prihvaćanje zajedničkih evropskih politika, ali i zajedničkih vrijednosti Unije. U Crnoj Gori Picula je shvaćao svoju misiju kao obavezu da pomogne prevladati političk i postavljenu blokadu integraciji i da pomaže održavati evropsku ambiciju većine građana. To što se sada ponavlja da je on iskusan političar znači da je tačno razumio kad politička klasa u Crnoj Gori pokušava prevariti evropske institucije. Ambicija da se pomogne evropeizaciji Crne Gore, ali i onima u Crnoj Gori koji doista žele evropsku perspektivu za svoju državu, obilježila je njegov mandat, ali iskustvo ga je tjeralo na oprez. Marjan Šarec ima formalno impresivnu biografiju, bio je i premijer i ministar vanjskih poslova i lider u jednom trenu najvažnije liberalne političke opcije u Sloveniji. Međutim, njegovi politički kapaciteti neuporedivo su
Marjan Šarec biće jednako dobronamjeran kao i Tonino Picula, ali je pitanje do koje mjere će biti sposoban prepoznati mimikriju patogenih uticaja Srbije i Rusije u Crnoj Gori, do koje mjere će se oni, koji se predstavljaju kao proevropski političari, a zapravo uništavaju crnogorsku evropsku perspektivu, uspjeti „poigravati“ s njim - kaže Đenero
manji nego Piculini, njegovo stvarno političko iskustvo nije uopšte moguće porediti s prekaljenim diplomatom, bivšim ministrom vanjskih poslova, važnim igračem unutar OESS-a (šefom izaslanstva ove organizacije na izborima u Rusiji), dugogodišnjim europarlamentarcem Piculom. Šarec će biti jednako dobronamjeran kao i Picula, ali je pitanje do koje mjere će biti sposoban prepoznati mimikriju patogenih uticaja Srbije i Rusije u Crnoj Gori, do koje mjere će se oni, koji se predstavljaju kao proevropski političari, a zapravo destruiraju crnogorsku evropsku perspektivu, uspjeti „poigravati“ s njim.
POBJEDA: Što kažete na odluku Vlade da predloži Oliveru Injac za zamjenicu generalnog sekretara NATO, iako se nije dobro pokazala kao ministarka odbrane, niti se dobro kotira u Alijansi?
ĐENERO: Ne bih rekao da je bivša hrvatska predsjednica, koja je figurirala kao kandidatkinja za generalnu sekretarku NATO, favorit pri izboru za zamje nika glavnog tajnika. Prije bih šanse za osvajanje te pozicije pripisao bivšoj sjevernomakedonskoj ministrici vanjskih poslova Radmili Šek erinskoj, ili nekome od političara iz baltičkih republika. Kamen oko vrata za gospođu Grabar-Kitarović, koja je već bila pomoćnica generalnog sekretara, predstavlja neurav-
noteženo, zapravo protivnatovsko, ponašanje trenutnog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, koji ima velike šanse da na početku iduće godine i zbori novi predsjednički mandat, i to oslanjajući se na protivatlantističku retoriku. On, kao što znate, blokira Vladu da u punoj mjeri sarađuje s NATO savezom i podržava Ukrajinu. Već je blokirao učestvovanje hrvatskih oficira u obučavanju ukrajinskih vojnika, a sada blokira hrvatsko sudjelovanje u zajedničkoj logističkoj operaciji NATO podrške ukrajinskim odbrambenim snagama. Problem gospođe Injac, ipak, neuporedivo je veći od onoga koji će vjerovatno blokirati izbor bivše hrvatske predsjednice na funkciju u NATO savezu. Ona je, kao što znate, bila ministrica odbrane u vladi koja je zaustavila proces pristupanja Crne Gore NATO savezu, otvorila Crnu Goru u odnosu na patogene uticaje iz Srbije i Rusije. U okviru njenog resora obavještajni sektor Vojske počeo je djelovati kao služba kroz koju se odvijala evazija tajnih podataka podijeljenih unutar
NATO saveza među članicama. U tom mandatu Dejan Vukšić je, kao direktor ANB-a, rasturio ključnu instituciju nacionalne sigurnosti u Crnoj Gori, učinio je podložnom BIA i SVR, a taj Vukšić pripada istom političkom miljeu kao i gospođa Injac. Sigurno je da NATO ni ne pomišlja da akterima, koji su razgradili sistem nacionalne sigurnosti u Crnoj Gori i otvorili ga za uticaj ruskih agentura, daje mogućnost da svoje djelovanje na nacionalnom nivou nastave na nivou međunarodne organizacije, ugrožavajući otpornost NATO saveza i posebno njegovog „istočnog krila“ na patogene uticaje iz Rusije.
POBJEDA: Što mislite - da li će se EU uključiti u priču oko dvojnog državljanstva, ali i izmjena statusa srpskog jezika? Imaju li svijest u Briselu da se time podriva suverenitet Crne Gore?
ĐENERO: Davor Ivo Stir, vjerovatno jedan od najpametnijih političara iz konzervativnog političkog spektra, ne samo u „novoj Evropi“, povratnik u Evropski parlament, koji je osvanuo na dvije važne pozicije u ovom sazivu, na mjestu
voditelja delegacije EP za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, svoj je novi mandat, nakon osam godina izbivanja iz Evropskog parlamenta, započeo pismom, koje je potpisao s još trojicom iskusnih konzervativnih političara i europarlamentaraca, Slovencima Matejem Toninom i Milanom Zverom, te mladim hrvatskim zastupnikom u drugom mandatu Karlom Reslerom, i upozorio ključne evropske političke planere na ovaj problem. Velika sreća je da od političara skromnih kapaciteta funkciju visoke povjerenice za vanjsku i sigurnosnu politiku preuzima sjajno pripremljena bivša estonska premijerka Kaja Kalas, koja sjajno razumije logiku ruske politike. Neko ko stvarno dobro poznaje patologiju Putinove politike, Aleksandra Vučića i njegov patogeni odnos prema susjednim državama „čita“ s lakoćom. Čini se da bi to mogao biti najvažniji iskorak evropske politike u narednom razdoblju. S Kajom Kalas na ovako važnoj režim evropskoj poziciji biće daleko lakše obuzdavati Aleksandra Vučića u njegovoj stalnoj ambiciji rušenja temeljnih evropskih vrijednosti. Kao i projekti ,,srpskog sveta“ i ,,Otvorenog Balkana“, i ovaj projekt nosi u sebi temeljne protivevropske ideje: ne priznaje nepromjenljivost granica, načelo ravnopravnosti država obuhvaćenih procesom evropske integracije i izgradnju matričnih odnosa. Cinizam dijela evropske politike, svjesne da s Vučićem Srbija ne može prihvatiti niti acquis, niti temeljne vrijednosti, niti ostvariti načelo vladavine prava, doveo je do tolerisanja njegove politike „imperijalizma sirotinje“ i ideju uspostavljanja hegemonije Srbije na evropskom neintegrisanom kraju. Zato - da bi ta politika bila održiva, Vućiću trebaju sluge iz današnje crnogorske administracije da Crnu Goru drže izvan stvarnog procesa evropske integracije. Ka-
Marjan Šarec ima formalno impresivnu biografiju, bio je i premijer i ministar vanjskih poslova i lider u jednom trenu najvažnije liberalne političke opcije u Sloveniji. Međutim, njegovi politički kapaciteti neuporedivo su manji nego Piculini, njegovo stvarno političko iskustvo nije uopšte moguće porediti s prekaljenim diplomatom, bivšim ministrom vanjskih poslova, važnim igračem unutar OESS-a (šefom izaslanstva ove organizacije na izborima u Rusiji), dugogodišnjim europarlamentarcem Piculom
las to razumije. Čini se da će njoj i njenom novom timu, pa tako i budućoj komesarki za proširenje, pitanje Zakona o državljanstvu Crne Gore biti jedan od prvih ispita.
POBJEDA: Kako komentarišete Milanovićev nastup u Tivtu? Rekao je da Hrvatska treba da ima više razumijevanja za Crnu Goru, napao EU i NATO. Kome se obraća Milanović?
ĐENERO: Milanović je u predizbornoj kampanji, koju obilježava njegov prezir prema zajedničkim evropskim vrijednostima i prema euroatlantizmu. To je morao pokazati i u Tivtu. Najgore što je u Tivtu učinio bilo je to što je na skupu koji bi trebalo da advocira usvajanje zajedničkih evropskih vrijednosti među liderima zemalja u pristupnom procesu, on te zajedničke vrijednosti potcjenjivao i ismijavao, svodeći Evropsku uniju na „bankomat“. To mu je, uostalom, bila jedna od rijetkih prilika da ne nastupa po hrvatskoj periferiji, nego na međunarodnom forumu, jer se onima koji bi ga rado pozvali, poput Putina u Kazan, ipak ne smije odazvati, a drugi od njegovog društva bježe (poput slovenske predsjednice i austrijskog ili talijanskog predsjednika, koji su trilateralne sastanke „ugasili“ jednostavno bježeći od neugode koju uzrokuje proruski hrvatski predsjednik). Grozno je bilo kad je u Tivtu Milanović kritikovao proglašenje trojca proruskih velikosrpskih lidera u Crnoj Gori za nepoželjne osobe u Hrvatskoj, a stvarnog kontrolora vlasti u Crnoj Gori, koji je na tu poziciju došao još dok je bio sudionik u rusko-srpskom državnom udaru (srećom tada neuspješnom) na Crnu Goru 2016, koji je trebalo da zaustavi pristupanje Crne Gore NATO savezu, proglasio „zločkom“. Paradoks je da je demokratska Crna Gora s razumijevanjem prihvatila balansiranu odluku hrvatske administracije, koja označava nosioce patogenih uticaja u crnogorskoj političkoj areni, ali ne zatvara vrata crnogorskoj evropskoj integraciji, a da hrvatski predsjednik pred jednim od tih patogenih aktera dovodi u pitanje racionalnost te mjere. M. JOVIĆEVIĆ
Predsjednica Evropske komisije sastala se sa premijerom Milojkom Spajićem, istakla snažnu podršku Crnoj Gori
PODGORICA - Predsjednica Evropske komisije
Ursula fon der Lajen rekla je juče u Podgorici, nakon sastanka sa premijerom Milojkom Spajićem, da Crna Gora ima dobar razlog da bude ponosna na ono što je ostvareno, te da do kraja godine može zatvoriti četiri poglavlja u pregovorima sa EU. Fon der Lajen je kazala da je impresionirana brzinom i kvalitetom kako Crna Gora napreduje.
Fon der Lajen je boravila u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, u okviru regionalne posjete Zapadnom Balkanu. Sa njom su se, u Vili „Gorica“ u Podgorici, sastali predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i predsjednik Vlade Milojko Spajić. Nakon sastanaka održana je zajednička konferencija za medije predsjednice EK i premijera. Predsjednica EK je na konferenciji za medije iskazala snažnu podršku Crnoj Gori na EU putu.
Optimizam
Spajić je rekao da je Crna Gora spremna za progres i ekonomski napredak. On je iskazao očekivanje da će Crna Gora do 2028. godine biti dio EU. -Imaćemo investicionu konferenciju i imaćemo veliki broj EU kompanija koje će investirati u Crnu Goru, nadam se. Uradili smo dosta, ali naredne dvije godine presudne su za dalji napredak. Potrebne su nam sve partije da bi zatvorili sva poglavlja do 2026. godine. To je ambiciozan cilj, ali vjerujem u njega - rekao je Spajić. Moramo, kako je rekao, povećati pritisak na partije kako bi u parlmentu odradile svoj posao.
Imaćemo investicionu konferenciju i imaćemo veliki broj EU kompanija koje će investirati u Crnu Goru, nadam se. Uradili smo dosta, ali naredne dvije godine presudne su za dalji napredak. Potrebne su nam sve partije da bismo zatvorili sva poglavlja do 2026. godine. To je ambiciozan cilj, ali vjerujem u njega - rekao je Spajić
U narednim danima najavo je prezentaciju platforme Barometar 2026.
-Moramo ubrzati ovaj voz i radnu temperaturu, da bi zatvorili sva poglavlja do 2026. godine i da bi bili buduća članica 2028. godine - naveo je Spajić. Fon der Lajen je rekla da EU čvrsto stoji uz Crnu Goru i da
je članstvo 2028. godine ambiciozan cilj, na kome treba raditi.
-Mi smo spremni da pružimo svaku vrstu podrške - rekla je predsjednica EK.
Ona je čestitala Crnoj Gori na napretku, ukazujući posebno na važnost političke stabilnosti. -Imate dobar razlog da budete ponosni na ono što je ostvare-
Milatović: Prekinuti negativne trendove na unutrašnjem planu
Predsjednik Crne Gore
Jakov Milatović poručio je da je Crna Gora pozitivna priča i za Evropsku uniju i za region, zbog čega je u obostranom interesu intenzivan tempo zatvaranja poglavlja, nakon dobijenog IBAR-a, neophodan da bi zemlja ostvarila cilj i postala 28. država članica EU do 2028. godine. Kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, tema razgovora bio je dalji napredak države na evropskom putu. - Do kraja godine očekujemo zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja, ali Crna Gora može i mora bolje ukoliko želimo da ispunimo svoj cilj i do 2026. godine zatvorimo preostalih 30 poglavlja. Ne smijemo da se zadovoljimo rezultatima koji su ispod očekivanja, prvenstveno građana naše zemlje. Uvjeren sam da bi članstvo naše zemlje u EU bio i važan pozitivan signal i za druge zemlje kandidatesaopštio je Milatović.
On je istakao da je potrebno konstantno prisustvo EK i tijesna saradnja na ispunjavanju konkretnih obaveza iz pristupnih pregovora, kako se tokom procesa ne bi zanemarila suština u vidu kontinuiranog jačanja vladavine prava i poštovanja demokratskih procedura. - Ne želimo da poništimo ranija dostignuća do kojih smo došli tokom procesa i stoga je važno da na vrijeme detektujemo i prekinemo negativne trendove na unutrašnjem planu koji bi mogli ugroziti naš evropski put - rekao je predsjednik Milatović.
Izrazivši zadovoljstvo usvajanjem Reformske agende Crne Gore 20242027. za Instrument EU za reforme i rast, ocijenio je da Plan rasta na opipljiv način može da građanima naše zemlje predoči sve konkretne prednosti članstva zemlje u EU. Saopštio je da, zajedno sa svojim timom, drži fokus
na EU agendi i koristi svaku priliku da urgira prema relevantnim akterima na unutrašnjem planu da ostanu na visini zadatka i naprave otklon od zabrinjavajućih praksi. - Predsjednik Milatović je zaključio da će, uz želju da Crna Gora iskoristi trenutni zamah politike proširenja, privremeno zatvaranje još četiri poglavlja: 7 - Pravo intelektualne svojine, 10 - Informatičko društvo i mediji, 20 - Preduzetništvo i industrijska politika, 31Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, na primjeru naše zemlje pokazati da politika proširenja ostaje u vrhu EU agende, i da je proces proširenja živ i zasnovan na zaslugamanavodi se u saopštenju. Milatović je zahvalio Fon der Lajen na dosadašnjoj podršci Crnoj Gori, kao i svim ujedinjenim naporima na našem evropskom putu „koji nas tek očekuju, vođeni zajedničkim ciljem“.
no, do kraja godine možete zatvoriti četiri poglavlja. Građani žele evropsku budućnost Crne Gore, impresionirana sam brzinom i kvalitetom napretkaistakla je ona.
Fon der Lajen je ponovila da građani Crne Gore žele evropsku budućnost.
-Mi smo uz vas, podržavamo vas koliko god možemo. Uslovi za pristupanje su jasni, ali postoji i značajan napredak Crne Gore kojem svjedočimo. Impresionirana sam i brzinom i kvalitetom. Cijeli ovaj proces zasnovan je na zaslugama, ali sam sigurna da ćete ostvariti ciljeve - rekla je predsjednica Evropske komisije.
Ona je naglasila da je posebno važan Vladin operativni centar
Spajić: Polarizujuća pitanja rješavati na evropski način
Premijer Milojko Spajić kazao je da sve odluke koje se donose u Crnoj Gori moraju biti donijete na inkluzivan i sveobuhvatan način te da se sa polarizujućim pitanjima treba suočavati na evropski način. Upitan da li će na pregovore i ambiciju da Crna Gora bude članica EU do 2028. uticati teme o jeziku i dvojnom državljanstvu, Spajić je na konferenciji za medije sa predsjednicom EK Ursulom fon der Lajen rekao da je popis stanovništva pokazao da smo sazreli kao društvo. -Prošle godine smo bili u teškoj poziciji jer smo imali popis koji je odlagan, i znamo da je bio polarizujuća tema i zato je važno da su na kraju, rezultate popisa potpisale sve partija. To je događaj bez presedana,
za sajber bezbjednost (G-SOC), koji je osnovan uz podršku iz EU fondova.
Spajić je rekao da je uspješno završen popis stanovništva, ističući da je oko toga postojao širok politički konseznus. Sve političke snage su bile okupljene oko transparentnosti, fer igre i tačnosti izvještaja.
-To dokazuje da smo zreli i da napredujemo. Sa polarizujućim pitanjima treba da se suočavamo na evropski način.
Treba da budemo inkluzivni - rekao je premijer.
mnOgO pOsla
Fon der Lajen je kazala da je važno fokusirari se na su-
to je primjer da smo mi kao društvo sazreli i ako želite da budete članica EU morate da se suočavate sa polarizujućim pitanjima na evropski način i sve odlike moraju biti donesene na inkluzivan i sveobuhvatan način - rekao je Spajić. Fon der Lajen je kazala da je važno fokusirati se na esencijalna pitanja.
-Pomenuli ste pitanje od nacionalnog značaja, nemam tu što da kažem, ali važno je da se fokusiramo na esencijalna potanja kako bi se ostvarili ambiciozni ciljevi. Rekli ste koliko posla prethodi tome i koliko napora zemlja treba da uloži i da napravi sve korake kako bi komisija rekla da ostvarujete ono što je potrebno da ostvarite zacrtani cilj - rekla je predsjednica EK.
štinske prioriete da se ostvari ključni napredak na evropskom putu.
-Premijer je precizno i jasno opisao priorirete, kako bi Komisija mogla da se fokusira jer je pred vama mnogo posla - istakala je čelnica Evropske komisije.
Ona je poručila da će osvrt na učinak Crne Gore u novom izvještaju Evropske komisije biti vrlo pozitivan. Nakon konferencije za medije, predsjednica Fon der Lajen i premijer Spajić su otvorili Vladin operativni centar za sajber bezbjednost (G-SOC), koji je osnovan uz podršku EU fondova. R.p
Reagovanje grupe glasila: Više neće da trpe diskriminaciju na pres konferencijama vlasti
Uredništva Antene M, ETV, E portala, Standarda i M portala saopštila su da je pres konferencija evropske komesarke Ursule fon der Lajen i predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića bila još jedan primjer diskriminacije novinara medijskih kuća koje imaju kritički odnos prema vlasti i koje nijesu prešle u vlasništvo stranog kapitala.
-Vjerujemo da ne treba posebno osvježavati sjećanje javnosti na dešavanja tokom Procesa Brdo-Brioni,
kada su novinari naših glasila morali da se bukvalno otimaju za mikrofon i priliku da postave pitanje i da pritom, a i post festum, budu izloženi raznim neprijatnostima.
Kako bismo naše novinare ali i medijske kuće zaštitili od ovog vida diskriminacije i nepoštovanja, ukoliko ne dobijemo garancije da će ovakav odnos prestati, odlučili smo da našim prisustvom ubuduće ne opterećujemo pres konferencije predstavnika vlasti i zvaničnika EU. Neka ti susreti
prijatelja prolaze bez straha od nezgodnih pitanja, a mi ćemo pronaći način da našu publiku valjano informišemo i o sadržaju tih predstava za javnost. Dakako, obradovaće nas svaki eventualni vid esnafske solidarnosti i demonstracije profesionalnog i ljudskog samopoštovanja. Stoga se nadamo da spisak glasila koje potpisuju ovo saopštenje nije konačan - navodi se u reagovanju koje potpisuju uredništva Antene M, ETV, E portala, Standarda i M portala.
Premijerski sat u utorak, poslanički klubovi pripremili pitanja
PODGORICA – Da li će
Vlada prihvatiti zahtjeve predsjednika Skupštine Andrije Mandića i pokrenuti proceduru usvajanja dvojnog državljanstva.
Da li ćete izaći u susret i zahtjevu za uvođenje srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene
Ustava – pitaće Danijel Živković (DPS) premijera Milojka Spajića u utorak u Skupštini.
Spajić će odgovarati na pita-
nja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu. Živković će pitati Spajića i kako ocjenjuje analizu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića u kojoj se navodi da Vlada opstruira demokratski razvoj države. Boris Mugoša (SD) pitaće Spajića koji subjekti na političkoj sceni iniciraju teme koje dodatno produbljuju podjele u društvu.
– Da li teme poput izmjene Ustava u dijelu jezika i državnih simbola, popisnog prebrojavanja, dvojnog državljanstva, zakona o agentima stranog uticaja i slično doprinose političkoj i društvenoj stabilnosti, sprovođenju neophodnih strukturnih reformi, poboljšanju standarda građana i ubrzanju puta ka Evropskoj uniji – pitaće Mugoša.
Poslanika Posebnog kluba Vladimira Dobričani -
Apel nevladine organizacije Akcija za socijalnu pravdu
PODGORICA - Vlasništvo u bankama u Crnoj Gori treba da bude potpuno transparentno, a kreditne institucije zakonski obavezane da prikažu kao krajnje vlasnike fizička lica koja ostvaruju prihode od tog vlasništva, saopšteno je iz nevladine organizacije Akcija za socijalnu pravdu (ASP).
U ASP-u smatraju da bi njihova preporuka, data u okviru javne rasprave Ministarstva finansija o dopunama Zakona o kreditnim institucijama, obezbijedila veću transparentnost vlasništva u bankarskom sistemu, a samim tim i kontrole porijekla novca. Oni su naveli da se trenutno u Crnoj Gori bilježe primjeri da su krajnji vlasnici sakriveni iza firmi registrovanih u of šor zonama ili iza kastodi
Trenutno se u Crnoj Gori bilježe primjeri da su krajnji vlasnici sakriveni iza firmi registrovanih u of šor zonama ili iza kastodi računa, ali i suprotni - gdje je krajnje vlasništvo više ili manje transparentno, odnosno poznato, poručuju iz ASP
računa, ali i suprotni - gdje je krajnje vlasništvo više ili manje transparentno, odnosno poznato.
- Adriatic banka u svojim podacima prikazuje vlasništvo iza firme registrovane na of šor destinaciji. Radi se o firmi
Adriatic Capital LLC sa sjedištem na Delaveru. Naknadno je u medijima objelodanjeno da je jedan od vlasnika te firme kanadski biznismen ruskog porijekla Aleks Šnajder – naveli su iz ASP-a. Oni su podsjetili da of šor zo-
ne omogućavaju lako sakrivanje stvarnog vlasništva i porijekla novca, česte promjene i prenošenje vlasništva, ali i niz poreskih pogodnosti, zbog čega se u ekonomskim krugovima označavaju poreskim rajevima. -Nadalje, prema zvaničnim evidencijama kod Prve banke su treći, četvrti i peti najveći akcionari sakriveni iza kastodi računa, a ukupno imaju oko 11 odsto vlasništva, dok je kod Hipotekarne banke pojedinačno najveći akcionar, sa
Admiral u penziji Dragan Samardžić o odluci Savjeta za odbranu i bezbjednost
na interesuje da li je Spajić spreman da, kao predvodnik parlamentarne većine, uvaži činjenice sa popisa i pokrene inicijativu i dijalog da se obezbijedi ravnopravnost srpskog jezika u Ustavu i zakonima.
Adrijan Vuksanović (HGI) pitaće Spajića je li saglasan sa izjavom Mandića da se Hrvati identifikuju sa Hrvatskom
Anta Pavelića – Kako takve izjave doprinose razvijanju međususjedskih odnosa – pitaće Vuksanović.
Dritan Abazović (Ura) pitaće Spajića da saopšti tačne nazive svih ministarstava, broj ministara, državnih sekretara, sekretara u ministarstvima, broj potpredsjednika, savjetnika i šefova u 44. Vladi, njihova imena i kolika su mjesečna primanja za svakog pojedinačno sa svim naknadama. Dejana Đurovića (NSD) zanima redosljed koraka i način obezbjeđenja planskih pretpostavki za realizaciju projekat Velje brdo. Vladislav Bojović (DNP) pitaće Spajića u kojoj fazi je priprema izgradnje druge dionice auto-puta, kao i u kojoj fazi je priprema i realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru države. I. K
34,4 odsto vlasništva, sakriven iza kastodi računa - kazali su iz ASP-a. Oni su dodali da dio banaka prikazuje vlasništvo kroz strane bankarske grupe, gdje se kao krajnji vlasnik dijelom pojavljuje i kapital neke države, zatim kroz posebne firme, čije je krajnje vlasništvo više ili manje moguće provjeriti, te kroz navođenje pojedinačnih fizičkih lica kao vlasnika.
U crnogorskom bankarskom sistemu, osim domaćeg kapitala u manjem obimu, prisutan je istočnoevropski, zapadnoevropski kapital i turski. -Neki od uporednih pravnih primjera u ovoj oblasti da se prikazuju krajnja fizička lica, koja ostvaruju prihode od vlasništva u bankama, bilo bi svrsishodno kreirati u domaćem zakonskom sistemu - smatraju u ASP-u.
Oni su poručili da je, u tom smislu, postojeća dopuna Zakona o kreditnim institucijama, kao jednog od najbitnijih sistemskih zakona u ovoj oblasti, dobra prilika za unapređenje pravnog okvira u vezi sa transparentnošću vlasništva u bankama. R.P.
Dragan Samardžić
PODGORICA – Admiral u penziji Dragan Samardžić objavio je na mreži Iks da je juče odlukom Savjeta za odbranu i bezbjednost „do posljednjeg slova“ potvrđena njegova analiza i tvrdnja iz januara 2022, da je odluka o upotrebi Vojske i helikoptera na Cetinju 5. septembra 2021. godine donijeta u suprotnosti sa Ustavom i Zakonom o odbrani. Samardžić je naveo da je odluku o upotrebi helikopterske jedinice sa termovizijskom
opremom i odreda za posebne namjene Vojske Crne Gore donio Savjet za odbranu i bezbjednost, čija je to isključiva nadležnost. - Danas je odluku o upotrebi VCG u sprovođenju zadatka koji se odnose na doprinos unutrašnjem miru i bezbjednosti u okviru 3. misije Vojske - podrška drugim institucijama, donio Savjet za odbranu i bezbjednost, čija je to isključiva Ustavna i zakonska nadležnost - naveo je Samardžić u objavi. R. P.
Održana konferencija „Proces kreiranja javnih politika: učešće, transparentnost, odgovornost“, u organizaciji CDT-a
U regionu izostaju ključne informacije o radu vlada
PODGORICA- Regionalni indeks otvorenosti pokazuje da institucije izvršne vlasti u regionu objavljuju najosnovnije informacije o radu, ali je javnost uglavnom uskraćena za pristup ključnim informacijama - zaključeno je na trećem panelu regionalne konferencije „Proces kreiranja javnih politika: učešće, transparentnost, odgovornost“, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Govoreći o transparentnosti institucija u Srbiji, predstavnica Partneri Srbija Kristina Obrenović navela je da istraživanja, izvještaji međunarodnih organizacija i stvarnost građana pokazuju da su institucije sve zatvorenije.
- Ove godine se u Srbiji obilježava 20 godina primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, a čini nam se da ne možemo da istaknemo te šampione otvorenosti. Godinama unazad imamo listu pitanja na koja nemamo odgovore, a koja svakog dana postaje sve veća. Iako Regionalni indeks otvorenosti pokazuje da institucije objavljuju najosnovnije informacije, ipak izostaje pristup ključnim informacijama - rekla je Obrenović.
Ona je kazala da se u Srbiji sprovode javne rasprave, ali da, kako je ocijenila, imaju jako mali efekat. - Izos taje momenat koji je mnogo važniji, a to su rane javne konsultacije. U fazi kada imamo nacrt zakona i javnu raspravu, to je već oblikovan zakon, oblikovan prijedlog. Tu javna rasprava može da doprinese samo nekim tehničkim izmjenama ili, ako se javnost baš jako usprotivi nekom rješenju, moguće je da se nešto izmijeni. Zanemarivanje ranih javnih konsultacija znači da zainteresovana javnost gubi priliku da utiče na strukturu, sadržaj i kvalitet zakonaistakla je Obrenović. Ni u Bosni i Hercegovini se nije desio veći, vidljiviji napredak u pogledu transparentnosti rada institucija, ocijenila je predstavnica U.G. Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine Amina Izmirlić-Ćatović. - Dio institucija, jako mali broj, uspio je da prepozna značaj otvorenosti i transparentnosti i unaprijedi rezultate, ali nikakva promjena na širem nivou se nije desila. I dalje imamo brojne institucije koje stagniraju, uz neke minimalne napretke ili je sve ostalo na niskom nivou otvorenosti - kazala je Izmirlić-Ćatović. R.P.
Bjelasica i klimatske promjene: Da li kolašinski luksuzni hoteli imaju dugoročnu budućnost?
PODGORICA - Infrastruktura koja se gradi na Bjelasici obuhvata moderne hotele, nove ski-staze i luksuzne smještajne kapacitete, što treba da privuče i domaće i strane turiste. Iako su ambicije velike, klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za održavanje stabilne zimske sezone. Ski-centri Kolašin 1600 i Kolašin 1450 nalaze se ispod 1.800 metara nadmorske visine, što ih, prema istraživanjima, svrstava u kategoriju visokog rizika za smanjenje sniježnog pokrivača usljed klimatskih promjena. Nepouzdane zimske padavine i toplije zime postavljaju pitanje održivosti ovih ulaganja i izazivaju investitore da razmotre alternativna rješenja. U tom kontekstu, specijalista turizma Petar Golubović ističe važnost ulaganja u sisteme za vještačko osnježavanje i diverzifikaciju ponude, što je ključno za očuvanje skijaških sezona u uslovima kada je sve manje prirodnog snijega.
Transformacija
Bjelasice
Nakon što se ove godine otvorio prvi Swissôtel Kolašin, u narednih nekoliko godina će se otvoriti još deset hotelskih objekata i 28 planinskih vila na Bjelasici. Izgradnja hotela i razvoj ski-centara na Bjelasici dio su višegodišnjeg Prostornog plana posebne namjene za Bjelasicu i Komove, usvojenog 2010. godine. Ovaj plan predviđa transformaciju Bjelasice u prestižnu turističku destinaciju, sa osam skijaških centara koji će biti povezani ski-stazama i žičarama, čime će se stvoriti mreža sa ukupno 250 kilometara staza
Cilj plana je jačanje zimskog turizma, ali i razvoja cjelogodišnjih sadržaja kako bi se Bjelasica pozicionirala kao glavna turistička destinacija na Balkanu Kako će Bjelasica i investitori odgovoriti na ove izazove i da li će biti moguće održati atraktivnost skijališta u uslo-
Tokom prošle zimske sezone usljed nedostatka snijega na državnom skijalištu
Kolašin 1600 nije prodat nijedan ski-pas! Najveći nedostatak Kolašina kao zimske turističke destinacije jeste potrebna infrastruktura na skijalištu koja i u uslovima smanjenog obima prirodnog snijega priprema skijalište i osposobljava ga za skijaše, a to je sistem vještačkog osnježavanja. Kada problem prepoznate i već posljednjih nekoliko godina isti ne rješavate, zaista se postavlja pitanje za investitore koji grade hotele - da li su napravili pametan investicioni potez, smatra Petar Golubović
vima smanjene sniježne pokrivenosti, glavna su pitanja koja će oblikovati budućnost ove destinacije.
Istraživanje o uticaju klimatskih promjena na sniježni pokrivač u evropskim i australijskim ski-centrima sproveli su naučnici i objavili u časopisu PLOS ONE. Studija predviđa znatan pad broja dana sa prirodnim sniježnim pokrivačem do kraja 21. vijeka. Na primjer, ski-centri u Alpima mogli bi izgubiti do 42 odsto sniježnog pokrivača, dok bi australijski centri mogli izgubiti čak 78 odsto sniježnih dana, što bi ozbiljno ugrozilo zimski turizam u tim regionima.
Ski-centri u nižim Alpima, kao što su Chamonix i Megève u Francuskoj, kao i destinacije poput njemačkog Berchtesgadena i američkih skijališta u Stjenovitim planinama (npr. Aspen), suočavaju se sa
Morin: Najugroženiji skicentri ispod 1800 metara
Među stručnjacima koji proučavaju posljedice klimatskih promjena na ski-centre ističe se dr Samuel Morin, istraživač iz francuskog Centra nacionalnih meteoroloških istraživanja. On je sa kolegama proučavao uticaj klimatskog zagrijavanja na više od 2.200 skijališta širom Evrope. Njihova istraživanja pokazuju da su ski-centri na nižim visinama, naročito ispod 1.800 metara, najugroženiji, jer im prijeti znatan pad sniježnog pokrivača u narednim decenijama, što ugrožava
održivost zimskog turizma u mnogim regionima. U uslovima povećanja prosječne temperature za 2°C, čak 53 odsto evropskih skijališta suočava se sa visokim rizikom od nedostatka snijega, dok bi sa rastom od 4°C taj rizik porastao na 98 odsto skijališta. Kao jedno od rješenja, tim istraživača predlaže intenzivnije korišćenje vještačkog osnježavanja, iako to povlači ekološke izazove kao što su povećana potrošnja vode i električne energije, što doprinosi emisijama ugljen-dioksida.
izazovima sličnim Bjelasici zbog kraćih zimskih sezona i sve češćih zimskih perioda bez snijega. U Švajcarskoj, destinacije poput Davosa i Zermatta takođe su pod rizikom, a koriste sisteme za osnježavanje i dodatno investiraju u aktivnosti koje privlače posjetioce van zimske sezone, poput biciklističkih staza, spa centara i ljetnjih sportova. Slično, italijanski resorti u Dolomitima sve više zavise od vještačkog snijega i prilagođavaju svoje usluge da bi produžili turističku sezonu u ljetnjim mjesecima.
Ski-centri Kolašin 1450 i Kolašin 1600 prepoznaju potrebu za vještačkim snijegom, ali postavljanje rezervoara za vodu i dodatne infrastrukture za zasnježivanje tek je u toku. Osim toga, visoki troškovi i potreba za dodatnim resursima, kao što su voda i energija, usporavaju proces.
Uprkos klimatskim promjenama, mnogi ski-resorti u svijetu i dalje razvijaju hotele i prateće sadržaje, ali se adaptiraju
kako bi se nosili s rizicima koji prate smanjenu količinu snijega i kraće skijaške sezone. Ključne promjene uključuju prelazak na cjelogodišnje poslovanje sa aktivnostima kao što su planinarenje, biciklizam i spa usluge, čime resorti postaju atraktivni čak i kada snijega nema.
Specijalista turizma Petar Golubović kazao je da je ključno za isplativost investicije na Bjela sici uložiti u sisteme vještačkog osnježavanja, kako bi se obezbijedilo skijalište i u periodima manjka prirodnog snijega.
On tvrdi da sjeveru Crne Gore svakako nedostaju smještajni hotelski kapaciteti visoke kategorije, 4 i 5 zvjezdica i u tom kontekstu je dobro što su se investitori opredijelili da investiraju u izgradnju upravo ovih kapaciteta koji su preduslov za ozbiljniji razvoj turizma na sjeveru.
- Ne samo da će oni omogućiti potencijalno zainteresovanim turistima adekvatnu uslugu s mještaja, već će do-
datno doprinijeti razvoju lokalne ekonomije i povećanju zaposlenosti, a idealno bi bilo lokalnog stanovništva. Što tiče meteoroloških uslova, treba istaći i imati u vidu da se zahvaljujući globalnom zagrijavanju na Alpima pojedini turistički ski-centri nakon više dec enija rada zatvaraju. A razlog tome leži u činjenici da se nalaze na nižoj nadmorskoj visini i da snijega, za razvoj zimskih sportova, nema u potrebnoj mjeri. Da li se Kolašin može suočiti sa istim, ne znam. Činjenica je da je snijega sve manje, da zimskih sportova kao što je alpsko skijanje i snowboarding bez dovoljne količine sniježnog pokrivača nema. A upravo su ovo sportovi koji animiraju najveći broj ljudi da turistički posjete određeni ski-centar - ističe Golubović.
invesTicije i isplaTivosT
Na pitanje da li investicija u turističku infrastrukturu predstavlja pametan ekonomski
potez, imajući u vidu neizvjesnosti u pogledu dugoročne održivosti zimskog turizma, Golubović ističe da je uspjeh zimske turističke sezone tokom posljednjh godina u velikoj mjeri zavisio od vremenskih uslova.
- Primjer za to je i prošla zimska sezona kada uslijed nedostatka snijega na državnom skijalištu Kolašin 1600 nije prodat nijedan ski-pas! Najveći nedostatak Kolašina kao zimske turističke destinacije je potrebna infrastruktura na skijalištu koja i u uslovima smanjenog obima prirodnog snijega priprema skijalište i osposobljava ga za skijaše, a to je sistem vještačkog osnježavanja. Kada problem prepoznate i već posljednjih nekoliko godina isti ne rješavate, zaista se postavlja pitanje za investitore koji grade hotele da li su napravili pametan investicioni potez. Jer moramo biti realni: bez skijaša i zimskih sportova koji zavise od snijega, ne možemo pričati ni o uspješnim zimskim turističkim sezonama u Kolašinusmatra Golubović dodajući da u ovakvoj situaciji lokalna turistička privreda mora da razvije turistički proizvod i ponudu koja je raznolika i koja će animirati potencijalne turiste da posjete destinaciju. - Ali to sigurno neće biti oni turisti koji zimske centre posjećuju zbog alpskog skijanja ili snowboardinga, a oni su apsolutna većina - naglašava Golubović.
On smatra da Kolašin kao centar takođe ima veliki potencijal za razvoj turističkog proizvoda baziranog na prirodnim ljepotama, na agro i seoskom turizmu.
- To je segment turizma koji predstavlja globalni trend i kojem visokoplatežna klijentela teži. Osmisliti različite vidove aktivnosti, unaprijediti ih i proširiti ponudu istih. Raznorazne su mogućnosti. Počevši od pješačkih tura, džip safarija, vožnje bicikla, kvadova, jahanje konja, branje gljiva, team building programi za kompanije, orijentisanje u prirodi, paraglajding, itd, itd. Ali sve su ovo aktivnosti koje jedan zimski turistički centar valorizuje dominantno u periodu van zimske turističke sezone - kaže Golubović istučući da zimska turistička sezona u jednom ski-centru i njena uspješnost dominantno zavise od onih ljudi koji ih zimi posjećuju zbog rekreativnog upražnjavanja alpskog skijanja i snowboardinga. - Bez snijega i spremnih skijaških staza, nema ni ovih turista - poručuje na kraju Golubović. n. Kovačević
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija saopštili da se u Spužu nalazi 487 osoba, a u pritvorskoj jedinici u Bijelom Polju njih 114
Iz UIKS-a naglašavaju da je, s obzirom na takvu strukturu pritvorenika, jako složeno obavljanje svakodnevnih aktivnosti poput šetnje na otvorenom prostoru, posjete članova porodica, advokata, podjele obroka, terapije…
PODGORICA - U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) nalazi se ukupno 601 pritvorenik, od čega je 487 pritvorenika u Spužu, a u pritvorskoj jedinici u Bijelom Polju njih 114 – pokazuju podaci koji su Pobjedi dostavljeni iz UIKS-a.
Kako nam je saopšteno, najveći broj čine osobe kojima je određen pritvor zbog sumnje da su počinili krivična djela
iz oblasti organizovanog kriminala.
- Takođe, za određeni broj pritvorenih lica postoje operativna saznanja da su pripadnici organizovanih kriminalnih grupa – kazali su Pobjedi iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Naglašavaju da je, s obzirom na takvu strukturu pritvorenika, jako složeno obavljanje svakodnevnih aktivnosti poput šetnje na otvorenom prostoru, posjete članova porodi-
ca, advokata, podjele obroka, terapije…
- Posebno, ako se uzme u obzir da se članovi različitih kriminalnih struktura ne smiju sastavljati, kao ni lica koja su osumnjičena da su učestvovala u izvršenju istog krivičnog djela – podvukli su iz UIKS-a. Zato, kako dodaju, preduzimaju sve mjere i radnje u očuvanju bezbjednosti među pripadnicima kriminalnih grupa naročito u pogledu ostvarivanja njihovih propisanih prava.
- Pritom, vodeći računa da navedeno nema štetni uticaj na vođenje krivičnog postupka – kazali su. Podsjećaju da se u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija kazne zatvora, odnosno mjera pritvora vrše u zatvoru za duge kazne u Istražnom zatvoru Podgorica kao i u zatvoru za kratke kazne i zatvoru u Bijelom Polju.
MN: Smještajni kapaciteti Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija poručuju da su povećani smještajni kapaciteti za pritvorenike.
- Realizacijom preduzetih aktivnosti, ranije previđeni smještajni kapaciteti za 1.333 lica lišena slobode povećani su na kapacitete smještaja za oko 1.410 lica lišenih slobode, dok će po okončanju aktivnosti koje su završnoj fazi, smještajni kapaciteti biti predviđeni za smještaj oko 1.440 uhapšenih lica – rekli su u UIKS-u.
Dodaju i da su značajna sredstva opredijeljena za potrebe dogradnje i rekonstrukcije prostorija u pritvorskim jedinicama, a u cilju povećanja kapaciteta za smještaj pritvorenih lica.
Kako su najavili, u narednom periodu planirano je dodatno povećanja kapaciteta za smještaj još 20 pritvorenika. - Tačan broj smještajnih kapaciteta biće utvrđen po završetku svih preduzetih aktivnosti i useljenja lica lišenih slobode u nove prostorije – zaključili su iz UIKS-a.
Jovana raIČEVIĆ
Sve raspoložive policijske snage i Vojska da je u Sokolcu kod Tomaševa u Bijelom
Mještani su ogorčeni zbog zakašnjele reakcije policije. Kažu da su prijavljivali čovjeka koji se danima kreće od kuće do kuće i koji im je i pokazivao oružje. Najavljuju mirne proteste na kojima će tražiti odgovornost nadležnih. Juče su putevi u ovom kraju bili blokirani, područje su nadlijetali dronovi, helikopteri MUP-a i Vojske opremljeni uređajima za noćno izviđanje. Do zaključenja lista ubica nije nađen
PODGORICA – Naoružani odmetnik Alija Balijagić (65) kojeg policija zvanično potražuje zbog sumnje da je prekjuče u selu Sokolac, blizu Tomaševa u bjelopoljskoj opštini, počinio dvostruko ubistvo, do zaključenja lista još je bio na slobodi, a mještanima je ostalo da, kao u filmskim trilerima, strahuju od nove noći...
Balijagić, višestruki povratnik, sa podužim nasilničkim i razbojničkim stažom ne samo s ove strane granice, koji je nedavno izašao iz zatvora, sumnjiči se da je iz vatrenog oružja, u petak malo prije ponoći ubio brata i sestru Milanku i Jovana Madžgalja
Prema navodima mještana, prethodno je boravio kod Madžgalja, a onda ih ubio pucajući kroz prozor. Kako je prenio RTCG, mještani su saopštili da se osumnjičeni, predstavljajući se kao lovac koji traga za svojim izgubljenim psom, prije desetak dana pojavio u selu. Gostio se kod mještana koji su nakon nekoliko dana postali sumnjičavi i prijavili ga policiji.
kopteri MUP-a i Vojske Crne Gore opremljeni uređajima za noćno izviđanje.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović nakon posjete Sokolcu saopštio je da se raspolaže podacima da je osumnjičeni nekoliko sati prije ubistva boravio u domaćinstvu stradalih, koji su ga ugostili.
Tokom 2023. godine u zatvorima u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) nalazila su se 442 pritvorena lica. Zatvorski službenici su tokom 2023. godine, prilikom pretresa soba i pro-
storija koje koriste osuđena i pritvorena lica, pronašli i oduzeli 133 mobilna telefona, oko 100 punjača za mobilne telefone, kao i 20 SIM kartica. Godinu ranije, u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zaplijenjena su 193 mobilna telefona.
- Takođe, zatvorska policija oduzela je pet baterija za mobilne telefone, 16 PVC zamotuljaka nepoznate vrste, sadržaja i porijekla koje je proslijedila Upravi policije
radi utvrđivanja sadržaja, 14 ampula sa nepoznatom tečnošću, određenu količinu medicinskih igli i medicinskih špriceva – kazali su ranije iz UIKS-a. Osim toga, kako je ranije saopšteno Pobjedi, oduzeto je 35 improvizovanih bodeža, osam šipki te određena količina tableta.
Madžgalji, brat i sestra, nijesu dočekali intervenciju policije i hapšenje osuđivanog prestupnika.
Potraga
Za osumnjičenim, za kojeg se vjeruje da je i dalje naoružan, tragale su juče sve raspoložive policijske snage, putevi u ovom kraju bjelopoljske opštine su bili blokirani, područje su nadlijetali dronovi, heli-
Naveo je da se osumnjičeni vjerovatno lažno predstavio jer je, kako je saopštio, policija već tragala za njim. -Svjesni smo uznemirenosti i zabrinutosti građana, posebno onih koji žive u području Bijelog Polja i okoline, razumijemo njihov strah, ali i želimo da ih uvjerimo da je svaki naš napor usmjeren na to da što prije osiguramo sigurnost svakog pojedinca i pronađemo počinioca ovog teškog djelaistakao je Šaranović. On je kazao da, s obzirom na ozbiljnost situacije, preduzimaju sve neophodne mjere kako bi garantovali sigurnost građanima. -Većina objekata u okolnim selima je pod kontrolom policije, a lokalno stanovništvo je obaviješteno o potrebnim mjerama opreza. Poštujemo interes javnosti da zna, ali molimo sve na objektivno i tačno informisanje, kako se ne bi stvarala dodatna uznemirenost javnosti. Apelujemo na građane da ostanu smireni i da sve infor-
Vojska Crne Gore tragaju za Alijom Balijagićem, osumnjičenim Bijelom Polju usmrtio brata i sestru Milanku i Jovana Madžgalja
macije koje bi mogle pomoći u lociranju počinioca prijave Upravi policije putem telefona za hitne slučajeve (122) - rekao je Šaranović.
Kako je objavio RTCG, iz policije im je rečeno da se za Balijagićem tragalo i prethodnih desetak dana nakon što je, sumnja se, obio kuću i ukrao i oružje.
Ipak, u Tomaševu su mještani ogorčeni što je morala da se dogodi tragedija pa da se, i pored prijava da se kreće po selu, intenzivira potraga za kriminalcem koji u svom dosjeu ima
i odležanu kaznu za silovanje sedamdeset šestogodišnje žene 2015. godine u prigradskom naselju u Bijelom Polju. Kako je saopšteno iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, juče rano ujutro obavljen je uviđaj, a službenici Forenzičkog centra izuzeli su brojne tragove koji će biti predmet vještačenja. Tijela ubijenih poslata su na obdukciju.
Potjernica
Uprava policije juče je zvanično objavila i fotografiju bje-
gunca, odnosno potjernicu, saopštavajući da se potražuje „lice A.B. koje se može dovesti u vezu sa izvršenjem dvostrukog ubistva“. Dodali su da je fotografija koja opisuje osumnjičenog objavljena na osnovu zakonskih propisa i odgovarajućeg odobrenja nadležnog tužilaštva.
- Uprava policije obavještava i apeluje na javnost, da ukoliko primijete ovo lice ista saznanja odmah prijave, odnosno saopšte policiji pozivom na broj dežurne službe Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje
Težak teren otežava traganje, vjeruje se da se skriva
Izvor iz samog vrha bezbjednosnog sektora kazao je Pobjedi kako je jedan od razloga zbog kojeg Balijagić još izmiče policiji činjenica to što on odlično poznaje teren u selu u kojem je ubistvo počinjeno.
Kako navodi naš izvor, postoji velika vjerovatnoća da se Balijagić sakrio u nekom napuštenom objektu - štali ili kući. U širem području koje policija pretražuje postoji veći broj kuća u kojima niko ne živi, na što su ukazali i mještani Tomaševa.
067/184-844 ili na besplatni broj 122, najbližoj policijskoj stanici ili na drugi način - saopšteno je iz policije.
Ukazali su da građani svoja saznanja pozivom na navedene brojeve mogu saopštiti i anonimno.
- Još jednom apelujemo na građane Bijelog Polja, naročito mještane Sokolca, da budu oprezni, ostanu u svojim objektima stanovanja i ne dozvole ulazak u iste nepoznatim licima, dok policija preduzima sve aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja bezbjednosne situacije pod kontrolu i lišenja slobode izvršioca – naveli su iz Uprave policije.
-Zvao je policiju Milija Zejak prije dva dana i niko mu nije reagovao na to. Eto, tužno. Kaže u Sokolac ne moraš da zaključavaš vrata, ko će te dirati. Eto, tako je to – naveo je za RTCG mještanin Sokolca. Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić ka-
-Teren je težak za pretragu zbog zimzelenog drveća i mora se biti strpljiv kod lociranja. Vjeruje se da osumnjičeni nije spreman za duži boravak vani, rekao je Pobjedi izvor iz sektora bezbjednosti. N. Z.
zao je za TVCG da su mještani prijavljivali čovjeka koji se već 10-ak dana kreće od kuće do kuće i koji im je i pokazivao svoje oružje.
On je ogorčen zbog činjenice da su mještani prijavljivali osumnjičenog a da se nije reagovalo na vrijeme.
-Organizovaćemo ovih dana i mirne proteste gdje ćemo tražiti odgovornost za ovo. Sistem je zakazao i neka vide ko je kriv - kazao je Gogić.
Ko je Balijagić
Alija Balijagić iz Banjeg Sela osuđen je u bjelopoljskom Višem sudu, kojim je predsjedavao Vukomir Bošković , na sedam godina zatvora, nakon što je silovao sedamdeset šetogodišnju ženu 30. oktobra 2015. godine, u prigradskom naselju u Bijelom Polju.
-Nema mojih DNK tragova i zato smatram da je u pitanju klasična namještaljka - tvrdio je on tokom suđenja.
U optužnici se navodi da je Balijagić 30. oktobra 2015. godine, oko 19 časova, u naselju Lješnica, upotrebom sile i prijetnjom po život, obljubio 76-godišnju ženu.
-Balijagić je došao u njenu kuću i odgurnuo je iz hodnika u kuhinju, uhvatio za ramena i
U pitanju je opasni kriminalac, trebalo je odmah reagovati
Podatak da su mještani ranije policiji prijavili prisustvo počinioca krivičnih djela, ponovo otvara pitanje pravovremene reakcije. Kriminolog Velimir rakočević smatra da je veoma teško spriječiti zločin, ali imajući u vidu biografiju počinioca, bilo je neophodno postupiti odmah nakon početnih saznanja. Rakočević je u izjavi za TVCG kazao da, ukoliko su tačne informacije da se Balijagić naoružan kretao na toj teritoriji i da je to dojavljeno policiji, onda je bilo neophodno postupiti po zakonu i to lice što prije locirati i uhapsiti. -Najsloženije ili represivne policijske operacije kao što je potjera, realizuju se onda kad određeno lice izvrši teško krivično dijelo. Dakle, ovo što sada imamo, angažovanje svih kapaciteta Uprave policije i kompletnog obavještajno-bezbjednosnog sektora, radnje su koje se preduzimaju kada se izvrši najteži zločin i u takvim situacijama organi bezbjednosti imaju ovlašćenje da to lice likvidiraju - kazao je Rakočević. Napominje da je najbitnije preventivno djelovati, ali za to treba imati kapaciteta.
Predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović uputio je saučešće porodici Madžgalj povodom tragičnog događaja, teškog ubistva dvoje ljudi u toj opštini.
-Očekujem da nadležni državni organi što prije privedu počionioca pravdi i zakonito kazne. Opština Bijelo Polje ponudila je pomoć MUP-u i porodici Madžgalj - naveo je Smolović juče.
rekao da se skine - navodi se u optužnici.
Nakon toga pucao je i na policiju.
Balijagić je, kako je objavio PV portal, u novembru 2015. tokom pljačke iz jedne od kuća u svom selu uzeo oružje dok su se ukućani nalazili na spavanju, a kako se sumnja počinio je više krađa po Banjem Selu, Okladima i Pavinom Polju. Balijagića na ovim prostorima pamte kao razbojnika koji se odmetnuo u šume, a zbog razih razbojništava i razbojničkih krađa i drugih djela oko dvije decenije je proveo u zatvoru.
Krajem osamdesetih sumnjičen je za više krađa po okolnim selima, nakon toga je prešao u susjednu Srbiju.
Prije nego što je 2003. godine pao u ruke antiterorističkoj jedinici MUP-a Crne Gore, Balijagić je po selima prijepoljske, pribojske i čajetinske opštine, blizu novovaroških sela, počinio seriju krađa i razbojništava, upadajući u staračka domaćinstva, krijući se od potjera i sijući strah i trepet po planinskim selima.
U maju prošle godine njega su pretukla trojica komšija, nanijevši mu teške tjelesne povrede, za što se u Osnovnom sudu još vodi postupak.
Balijagić je tada tvrdio da se smirio, da mu braća i sestre, koji žive u inostranstvu pomažu materijalno, i da želi da vodi miran i pošten život, iako se osjeća odbačenim od društva. i. P.
Klinike za psihijatriju dr Aleksandra Ražnatović ističe humanije uslove za pacijente
PODGORICA – U novootvorenoj Klinici za psihijatriju „Dr Dušan Kosović“, umjesto sedam bolničkih soba sa 40 postelja, sada ima 20 soba sa 57 bolničkih mjesta. Direktorica klinike mr sc. dr Aleksandra Ražnatović Pobjedi je kazala da se broj postelja nije znatno promijenio, ali da je sada nemjerljivo veći komfor, kao i uslovi liječenja.
Klinika takođe posjeduje, i to prvi put u istoriji crnogorske medicine i psihijatrije, mogućnost za liječenje maloljetnika u bolničkim uslovima.
- Ovo stacionarno odjeljenje još nije počelo da radi zbog deficita kadra, ali će se isto realizovati u narednom periodu, nakon što bude oformljen kompletan tim za pružanje ovih usluga u skladu sa standardima – rekla je Ražnatović.
Ona je, govoreći o bolničkom tretmanu odraslih, istakla da Klinika pruža daleko
veći komfor, svaka soba raspolaže toaletom i odjeljenja su odvojena po kategorijama stanja koja se na njima liječe. - Odvojena su odjeljenja za osobe koje žive sa psihotičnim poremećajima, potom za
Za 10 dana 328 pregleda u novoj zgradi d. mijatović
Od početka godine u ambulantnom radu Klinike za psihijatriju do 11. oktobra bila su 8.703 pregleda. - S obzirom na to da se ambulantni pregledi u novom objektu obavljaju tek unazad 10 dana od preseljenja, taj broj iznosi 328, na isti dan – kazala je dr Aleksandra Ražnatović
Na Klinici radi 14 specijalista psihijatrije za adultne pacijente, dok dodatno KCCG ima još četvoro specijalista dječje i adolescentne psihijatrije. Klinika, takođe, ima troje specijalista u oblasti medicinske psihologije i jednu diplomiranu psihološkinju i još dvoje psihologa je na specijalizaciji. Na specijalizaciji iz oblasti psihijatrije je troje ljekara i isto toliko iz oblasti dječje i adolescentne psihijatrije. Na Klinici, takođe, radi i 18 medicinskih sestara i tehničara, kao i jedna socijalna radnica.
Danas u Baru novi protest protiv nasilja
osobe koje žive sa nepsihotičnim, afektivnim i drugim graničnim stanjima, osobe koje se liječe zbog poremećaja koji su povezani sa upotrebom alkohola i psihoaktivnih supstanci – kazala je Ražnatović.
Dr Ražnatović je naglasila da poenta boravka u novom objektu Klinike nije da se poveća broj postelja ili pacijenata koji se liječe u stacionaru, već da se onima kojima je to zaista neophodno omogući da budu u uslovima koji su adekvatni, bezbjedni, koji poštuju dostojanstvo, prava i potrebe pacijenata
Istakla je da je Klinika za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i tokom prethodnih 60 godina zbrinjavala sve pacijente koji su imali indikacije za psihijatrijsko bolničko liječenje i na isto bili u stanju da daju dobrovoljni pristanak. - Svakako, preseljenje u novi objekat Klinike za psihijatriju „Dr Dušan Kosović“ donosi daleko bolje uslove, koji su savremeniji i daleko više odgovaraju potrebama i pravima pacijenata nego je to bio slučaj sa objektima u kojima smo ranije obavljali stacionarno liječenje – kaže dr Ražnatović. Ona je napomenula da pravila dobre savremene prakse u psihijatrijskom liječenju sve više prave odstupnicu od kla-
sičnog bolničkog liječenja i sve se više okreću vanbolničkom, ambulantnom liječenju, kao i liječenju u zajednici. - Ovo naglašavamo iz razloga što poenta boravka u novom objektu Klinike nije da se poveća broj postelja ili pacijenata koji se liječe u stacionaru, već da se onima kojima je to zaista neophodno omogući da to čine u uslovima koji su adekvatni, bezbjedni, koji poštuju dostojanstvo, prava i potrebe pacijenata – kazala je ona. Jedna od značajnih novina u radu novog objekta Klinike za psihijatriju biće i uvođenje savremenog odjeljenja Dnevne bolnice.
- Predstavlja takozvanu parcijalnu hospitalizaciju i intenzivniji tretman za pacijente
od ambulantnog, uz pružanje većeg broja usluga u kontinuitetu, dok se izbjegava klasično, restriktivno bolničko liječenje i pacijentima omogućava boravak u porodici i z ajednici nakon završenih dnevnih tretmana – kazala je Ražnatović i dodala da je ovo odjeljenje takođe u pripremi i da će uskoro početi da radi. Što se tiče pacijenata koji se sada liječe na Klinici, u novi objekat su premješteni svi koji su tretirani u starom objektu. Ražnatović je naglasila da Klinika za psihijatriju nije obustavljala rad tokom prethodne dvije godine, kako su to neki mediji pogrešno prenijeli.
- Broj pacijenata je dinamična stvar, i zavisno od broja prijema i otpusta mijenja se svakodnevno – pojasnila je ona. Ambulantni rad, odnosno obavljanje ambulantnih pregleda se bez ikakvih prekida u kontinuitetu odvija na Klinici tokom cjelokupnog njenog dugogodišnjeg rada.
- Ono što je novo i drugačije jeste da su ambulante sada takođe u novom objektu Klinike, dok smo do sada ovaj dio posla obavljali u zgradi takozvane „stare onkologije“. Ambulante u kojima sada radimo daleko su savremenije, bolje opremljene, te u tom smislu pružaju bolje uslove kako za rad osoblja, tako i za tretman i prijem pacijenata – rekla je Ražnatović.
B.PRELEVIĆ
BAR - Porodica osamnaestogodišnjeg Darisa Mujića, koji je teško povrijeđen u dvorištu barske gimnazije, organizovaće sjutra još jedan protest sa kojeg će, kako su najavili, tražiti reformu Zakona o maloljetničkoj delinkvenciji i stvaranje bezbjednijeg okruženja za učenike. Protest „Bar za Darisa“ biće održan danas u 12 sati, na platou
ispred Robne kuće u Baru.
Kako je najavljeno, učesnici protesta će zahtijevati reformu zakona o maloljetničkoj delinkvenciji da bi se osigurale pravednije sankcije i prevencija nasilničkog ponašanja među mladima.
Sa protesta će, kako se dodaje u najavi, biti zatraženo i stvaranje bezbjednijeg okruženja za učenike, kako u školama, tako i na ulicama, da
bi se svakom djetetu garantovali sigurnost i mir.
Među zahtjevima je i hitno vraćanje u pritvor A K. (17) koji je povrijedio Darisa, da bi se, kako se navodi, poslala jasna poruka da se nasilje neće tolerisati.
- Vaša prisutnost je od suštinskog značaja za promjenu i sigurnost naše zajednice. Zajedno možemo učiniti naš grad sigurnijim mjestom za našu djecu - kaže
se u najavi protesta. Dodaje se da će se protestu pridružiti i pružiti podršku Darisu i porodica maloljetnog Alije Krema, koji je prije nešto više od godinu povrijeđen od istih počinilaca prilikom napada na atletičare iz Sarajeva. - Dođite da zajedno kažemo NE nasilju i izborimo se za sigurniju budućnost naše djece - navodi se u najavi. R. P.
PODGORICA - Vrhovni
državni tužilac Milorad Marković vodi razgovore sa predstavnicima izvršne vlasti radi pronalaženja rješenja za povećanje zarada svih zaposlenih u Državnom tužilaštvu, o čemu je upoznata i Sindikalna organizacija državnih tužilaštava, kazali su Pobjedi iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Štrajk u tužilaštvima je najavljen prošle sedmice, zbog niskih zarada i tužilaca i ostalih zaposlenih, ali i loših uslova u kojima tužilaštva rade. Sindikat zaposlenih u tužilaštvima je objavio da razmatraju inicijative, a da će konačna odluka zavisiti od odgovora nadležnih, iako već duže vrijeme ukazuju na uslove rada i materijalni status, koji dodatno otežava i nepotpisivanje kolektivnog ugovora, što je sindikalna organizacija incirala još prije godinu.
Blokada sistema
Povodom najava štrajka, koji bi, kako su pravnici pojasnili, paralisao sistem, Marković je Pobjedi kazao da je rješavanje pitanja uslova rada, kroz reforme usmjerene ka njihovom poboljšanju, prioritet Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta da bi se povećala efikasnost rada svih zaposlenih i ostvarili još bolji rezultati. - Činjenica je da se zaposleni u tužilaštvima suočavaju sa poteškoćama koje se tiču materijalnih i tehničkih uslova rada. Vrhovni državni tužilac imao je priliku da obiđe sva tužilaštva u Crnoj Gori i uvjeri se da su uslovi rada u većini tužilaštava daleko od zadovoljavajućih i nijesu u skladu sa potrebama zahtjevnog posla koji tužioci, službenici i namještenici obavljaju – kazali su iz Markovićevog kabineta.
Istaknuto je da su već preduzete aktivnosti na rješavanju prostornih kapaciteta i opremanju određenih tužilaštava.
U odgovorima Pobjedi, pojašnjeno je da je prioritet da se što prije osposobi zgrada stare vlade za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva, kao i da se prostorni kapaciteti Vrhovnog državnog tužilaštva i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici prošire u dijelu prostora zgrade Ministarstva pravde, u saradnji sa Vladom Crne Gore i američkom ambasadom u Crnoj Gori.
ima novca
Budžetom za 2025. godinu planirana su sredstva za opremanje i adaptaciju pojedinih državnih tužilaštava.
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva su pojasnili da se sagledava mogućnost trajnog rješavanja
Najava štrajka zaposlenih u tužilaštvima opravdana, VDT pregovara sa Vladom
Činjenica je da se zaposleni u tužilaštvima suočavaju sa poteškoćama koje se tiču materijalnih i tehničkih uslova rada. Vrhovni državni tužilac imao je priliku da obiđe sva tužilaštva u Crnoj Gori i uvjeri se da su uslovi rada u većini njih daleko od zadovoljavajućih i da nijesu u skladu sa potrebama zahtjevnog posla koji tužioci, službenici i namještenici obavljaju – kazali su iz
Markovićevog kabineta
prostornog pitanja Osnovnog državnog tužilaštva u Plavu. Započet je i postupak rješavanja pitanja prostornog kapaciteta u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru. - U cilju preseljenja navedenog tužilaštva u novu zgradu, uspostavljena je komunikacija sa Upravom za državnu imovinu i sa američkom ambasadom u Crnoj Gori koja bi donirala sredstva za opremanje – odgovorili su Pobjedi iz kabineta VDT-a. Započet je i postupak kupovine zgrade u kojoj se trenutno nalazi Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima, a koja je trenutno pod zakupom, dok je za rješavanje pitanja prostornog kapaciteta u Osnovnom drž avnom tužilaštvu u Rožajama u toku intenzivna komunikacija sa Opštinom Rožaje za iznajmljivanje novog poslovnog prostora. Na pitanje Pobjede da prokomentarišu situaciju u državnim tužilaštvima, odnosno činjenicu da uslovi rada zaposlenih nijesu na zadovoljavajućem nivou i u skladu sa odgovornošću posla koji obavljaju, iz kabineta Markovića je rečeno da, bez obzira na neadekvatne uslove rada u mnogim tužilaštvima, efikasnost rada i kvalitet procesa koji sprovode - ne trpe.
Štrajk se mora organizovati u skladu sa zakonom, što znači da ne mogu pristupiti potpunoj obustavi rada koja bi dovela do blokade pravosudnog sistema i ugrožavanja bezbjednosti građana Crne Gore, ali mogu, poput kolega u Hrvatskoj, organizovati tzv. bijeli štrajk, gdje bi radili samo na pritvorskim predmetima i predmetima kojima prijeti zastara – rečeno je iz kabineta VDT-a
Povodom sve češćih izjava, komentara, ali i kritika javnih funkcionera na rad tužilaštava i odluka koje donose, Pobjeda je pitala VDT da li smatra to pritiskom ili neprimjerenim uticajem na pravosudni, nezavisni stub vlasti.
- Vrhovni državni tužilac smatra da je nezavisnost tužilaštva ključna za kvalitetno funkcionisanje pravosudnog sistema i da su pokušaji političkog i bilo kojeg drugog uticaja na rad tužilaštva neprimjereni i kao takvi neprihvatljivi. Ako se uzme u obzir da Državno tužilaštvo dosljedno postupa isključivo na osnovu Ustava i zakona, princip samostalnosti, nepristrasnosti i zakonitosti u radu ne smije biti narušen – odgovoreno je iz kabineta.
legitimno pravo
Advokat i univerzitetski profesor Miloš Vukčević je Pobjedi, povodom najave štrajka, kazao da je legitimno pravo tužilaca da se bore za ostvarenje svojih prava, posebno kada drugim sredstvima ne mogu ostvariti svoja prava. - Naravno, štrajk se mora organizovati u skladu sa zakonom što znači da ne mogu pristupiti potpunoj obustavi rada, koja bi dovela do blokade pravosudnog sistema i ugrožavanja bezbjednosti građana Crne Gore, ali mogu, poput kolega u Hrvatskoj, organizovati tzv. bijeli štrajk, gdje bi radili samo na pritvorskim predmetima i predmetima kojima prijeti zastara – rečeno je iz kabineta VDT-a.
Vukčević je istakao da se svakako nada da do toga neće doći i da će Vlada Crne Gore i ministar pravde Bojan Božović iznaći rješenje za tešku
materijalnu situaciju, posebno tužilaca osnovnih tužilaštava čije se plate nijesu mijenjale u zadnjih osam godina. - A svi znamo koliko je bila visoka inflacija od tada do danas i koliko su porasle zarade ostalim zaposlenima u javnom sektoru -Vladi i opštinama. Za sve to vrijeme plate sudija i tužilaca su ostale iste. Vlada ne bi smjela u odnosu na tužilaštvo da se postavlja kao poslodavac, već bi trebalo da obezbijedi ne samo uvećanje zarada tužiocima, već i obezbjeđenje uslova za njihov nesmetan rad - poručio je Vukčević. Istakao je da neizgradnjom posebne zgrade za sudstvo i tužilaštvo, tzv. palate pravde svih ovih 30 godina koliko je obećavana, ukazuje zapravo da ni prethodnoj, ali ni novoj vlasti ne odgovara jako sudstvo i tužilaštvo, kao ni borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Slično je Pobjedi prije par dana kazao i Veselin Radulović, koji je i autor analiza o stanju u pravosudnom sistemu Crne Gore. Istakao je da pravosuđe, generalno, mora da ima mnogo bolje materijalne i tehničke uslove, kao i bolje ljudske kapacitete u smislu stručnih saradnika.
- Ono što predstavlja ključni problem u toj priči jeste jedan prilično pasivan i ignorantski odnos od strane izvršne vlasti, i ove i onih prethodnih, prema tužilaštvu i prema pravosuđu, generalno – kazao je on Pobjedi.
On je podvukao da je nevjerovatno to da ne postoji ni minimum političke volje kod izvršne vlasti da uradi nešto što bi bilo u interesu unapređenja pravosuđa i uspostavlja-
nja nezavisnog i profesionalnog pravosuđa.
- Očigledno je da političarima to nije cilj i zato imamo najavu štrajka - kazao je Radulović. On je pojasnio da su uslovi rada tužilaca i sudija zabrinjavajući, a ne samo zarade.
- Nijedna izvršna vlast o tome nije vodila računa. Ni ta, a ni zakonodavna vlast ne vode računa da zakonski okvir unaprijede tako da se spriječe zloupotrebe o kojima često govorim. Ne rade ništa da izmijene zakonik o krivičnom postupku tako što će suzbiti zloupotrebe – istakao je Radulović. Smatra da se u državnim tužilaštvima suočavaju sa brojnim problemima, te da se na svakodnevnim primjerima može vidjeti neefikasnost, ali i brojne zloupotrebe u postupcima od strane službenih aktera krivičnog postupka, prije svega u najvažnijim predmetima. Zbog loših uslova rada, Strukovni odbor pravosuđa je takođe najavio da će se pridružiti najavljenom štrajku tužilaštava ukoliko se ništa ne promijeni, odnosno ne uvećaju koeficijenti.
i sudovi najavili prekid rada Saopštili su da će zajedno sa Sindikatom tužilaštva pronaći modalitet da se obustavi rad, na način da to ne bude klasičan štrajk - ali da svakako bude obustava rada - što za posljedicu neće imati kršenje propisa i radnih obaveza. Strukovni odbor pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa čine sindikalne organizacije sudova i državnih tužilaštava. Istakli su da se već duži vremenski period suočavaju sa problemom niskih zarada
u svim zvanjima, kako službeničkim, tako i funkcionerskim, kao i lošim uslovima rada. Zaposleni u sudovima su, kažu, već duži vremenski period ukazivali da se položaj sudija i državnih službenika koji rade u sudovima mora podići na jedan pristojan nivo, što do danas, podvlače, nije učinjeno. - Mi se svakako nadamo da do obustave rada neće doći, te da će izvršna i zakonodavna vlast, kao i Sudski i Tužilački savjet, Vrhovni sud i Vrhovno državno tužilaštvo pronaći mehanizme za rješavanje ove situacije, te da će imati sluha za zahtjeve zaposlenih, da se zarade u sudstvu i državnom tužilaštvu podignu na jedan pristojan nivo – saopštili su oni.
Strukovni odbor pravosuđa čine Sindikalna organizacija Višeg suda u Bijelom Polju, Sindikalna organizacija Višeg suda u Podgorici, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Podgorici, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Bijelom Polju, Sindikalna organizacija Ustavnog suda Crne Gore, Sindikalna organizacija zaposlenih Osnovnog suda u Rožajama, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Danilovgradu, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Žabljaku, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Beranama, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Kolašinu Sindikalna organizacija Sudova za prekršaje Crne Gore - četiri suda, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Plavu, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Baru, Sindikalna organizacija državnih tužilaštava - 18 tužilaštava. j. martinoviĆ
Kada je srpski ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar objavio 16. oktobra 2024. godine da je zatražio stav Srpske pravoslavne crkve o darivanju ljudskih organa za presađivanje da bi možda pripremio nova zakonska rešenja o tome, verujemo da su to mnogi primili sa iznenađenjem.
Srbija je o transplantaciji organa donosila zakone u 2009, 2018. i 2021. godine, i Crkva tada nije iznosila javne primedbe na njih. Nije to učinila ni u Crnoj Gori oko njenih zakona iz 2015. i 2022. godine. Naprotiv, Crkva je sledila politiku Svetske zdravstvene organizacije. Svi ovi zakoni su sledili principe ove organizacije - pre i posle 2010. godine, posebno one o izbegavanju komercijalizacije ljudskih organa i nasilja oko njihovog uzimanja. Nezadovoljstvo ministra Lončara što se Srpska pravoslavna crkva navodno joguni da dodatno objasni svoje stavove o transplantaciji mi vidimo kao slavoljubivu težnju Vlade da od Patrijaršije iznudi pohvale za dosadašnju medicinsku i etičku praksu.
GREŠKA LONČARA
Pitati Crkvu, najnazadniju socijalnu ustanovu, da bi država mogla da unapredi progres medicine, nije toliko traćenje vremena, koliko je nepotrebno državno pridavanje značaja kaluđerima koji za istorijski razvoj moderne medicine i humanističke zdravstvene etike gotovo da nemaju nikakav značaj. Njihov doprinos je vezan za staro lekarsko znanje o melemima, o antičkoj ishrani i pranju ruku ispod rimskog kulta higijene. I vezan je za psihologiju i etiku hrišćanskog mirenja sa kaznenim statusom čoveka u bilo kom društvu. Bolest je u hrišćanstvu božija kazna koliko i nagradno ozdravljenje, bez sposobnosti da se izbegne fatalni kraj oduzimanjem početne besmrtnosti poklonjene Adamu
A neke nehrišćanske religije, poput sajentološke američke sekte, odriču i značaj psihologije i psihijatrije u medicini. To je možda hrabro kod nje, ali i greše. Nema zajednice - ne jedino hrišćanske, u kojoj ove nauke mogu biti suvišne. Kao ni epidemiologija i hirurgija. Ovde se ne bi sa nama složili Jehovini svedoci i
POGLED SA STRANE: Srpski ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar zatražio je stav ljudskih organa za presađivanje da bi pripremio nova zakonska rješenja
Ministri zdravlja, poput dr Zlatibora Lončara u Srbiji, ne bi smjeli pozivati
Srpsku pravoslavnu crkvu da se izjašnjava o etičkim i pravnim pitanjima medicine da bi državu lišili prvenstvene odgovornosti za politiku zdravstva. Država uređuje donorstvo i transplantaciju ljudskih organa, i država osigurava prava žena na planiranje porodice, i država u ime prava svakog čovjeka na sreću određuje hoće li ili neće ustanoviti pravila surogatnog majčinstva - a ne Srpska pravoslavna crkva. Bilo gdje da je, posebno u Srbiji i Crnoj Gori
neki amiši. Ne sme kod njih biti nikakvog prodiranja u ljudsko telo, kako lekovima, tako ni instrumentima. To Isus nije rekao, nema kod njega nikave medicinske zabrane. Kod Muhameda ponešto ima, ali začudo, kod njega nije nemoguće presađivati svinjsku kožu na ispečeno telo. Za uspeh toga ne znamo.
KAZNA PATRIJARŠIJE
Beogradska patrijaršija nas je obradovala. Patrijarh neće da se javi dr Lončaru uprkos njegovm upornim pozivima za razgovor. Kaznio ga je ćutnjom. Porfirije Perić je u pravu, on nema šta da kaže. Isus o presađivanju organa nije rekao nijednu reč, on za to nije ni znao. On je ,,lečio“ pojedine nesrećnike svojim natprirodnim moćima - čudima, a ne ljudskim znanjima. Isus je bio
iznad Hipokrata po mogućnostima, ali i ispod Hipokratove etike. Hipokrat je pomagao svima, a Isus samo pojedincima proizvoljno radi dokazivanja da je bog. On nije bio humanistički lekar, već nedostižni egzibicionista. Osim nekoliko Isusovih ,,medicinskih“ reči koje je pomenuo Luka , Hrist nije sledbenicima ostavio nikakav kurativni stav oko tela. Oko ,,duše“ jeste, on sam je nedostižni etički medikament. Otuda u hrišćanstvu nije pronađena panakeja zdravlja. Isus je bio i ostao bog kazne i socijalnog mučenja ljudi, a ne njihovog izbavljenja iz nametnutih bolova života koje im je on sam zadao u obliku Oca. Naknadni medicinski doprinosi Crkve su njen samostalni napor da se stara medicina unapredi nezavisno od Isusovih čuda.
Ikone u bolnicama su praznovjerno povjerenje ljekara u ljekovito dejstvo nebeskih nadljudi koji nijesu diplomirali na medicinskom fakultetu. I ljekar je bolestan kada širi obmanu da postoji spas izvan njegovog znanja. On tada reklamira neistinu, on širi povjerenje u tuđa čuda umjesto u progres svojih vještina. On je položio zakletvu Hipokratu, a ne Isusu ili Svetoj Petki. Hipokratovih slika i bista po bolnicama malo ima. A vjerska ubjeđenja ljekara su njegovo privatno pravo koje nije ovlašćen da nameće u svom bolničkom kabinetu, ambulanti i operacionoj sali - u terapiji
U odnosu na rimokatoličko i protestantsko hrišćanstvo, pravoslavlje, zbog svoje teološke nezainteresovanosti da podrži ideju sekularnog društvenog progresa, nije negativno reagovalo na uspon medicine. Pravoslavlje nije bilo smetnja medicini. Na svu sreću. Ali na Zapadu nije bilo tako, i medicina je tamo napredovala uz velike žrtve istraživača i lekara. Mnogima su poznata crkvena srednjovekovna proganjanja - posebno anatoma, nećemo o tome. Njihovim žrtvama dugujemo svoje sadašnje zdravlje.
PRVO SRCE I PROGRES
Kao nuklearna bomba je u celom svetu odjeknula vest 1963. godine da je južnoafrički hirurg Kristijan Barnard u Johanesburgu presadio devojačko srce u telo sredovečnog Luisa Vaškanskog. Vaškanski je ipak umro 18 dana naknadno. Govori se da je to zbog medikamenta koji smanjuju otpor tela na strano telo, ali da oni time smanjuju i imunitet. Tako je Vaškanski umro od zapalenja pluća. Međutim, pionir transplantacije organa je bio američ-
ki lekar Tomas Erl Starc sa presađivanjem bubrega 1962. godine, a jetre 1964. Odmah za njim je krenuo drugi Amerikanac, Džozef Marej, takođe sa jetrom. Od tada je transplantacija ljudskih organa silno napredovala. Do danas su milioni ljudi primili deo tuđeg tela - rožnjaču, jetru, bubreg, srce, kosti, kožu, pluća, pankreas, vene i drugo. Prvi papa koji je primio transfuziju krvi je bio Inoćentije Osmi negde oko 1490-1492. godine. Nema izveštaja kako ju je podneo, jer u to doba lekari nisu ništa znali o krvnim grupama sve do nobelovca Karla Landštajnera 1901. godine. Od 1907. godine, kada je, zahvaljujući njemu, izvedena u Njujorku prva neškodljiva transfuzija krvi, ona je donela život stotinama miliona ljudi. Nijedna svetska hrišćanska denominacija nikada nije postavila načelno pitanje zdravstvene opravdanosti presađivanja ljudskih organa niti transfuzije krvi. Niti vakcina. Savremeni Rim, Carigrad i protestanti su podržali medicinski progres. Otuda želja ministra Lončara da dozna
stav Srpske pravoslavne crkve oko donorstva organa ima malo smisla. Patrijarh Perić je sam darodavatelj krvi. Vladika Lavrentije je 2011. godine u Loznici zaveštao svoje organe iako nije poznato da li su zbog njegovih godina u trenutku smrti (2022. godine, 87 godina) bili pogodni za presađivanje. I crnogorski mitropolit Amfilofije je 2016. godine zaveštao organe. Sve glavne denominacije u jugoslovenskom prostoru su 2010. godine u Beogradu ohrabrile vernike zajedničkom izjavom o prihvatanju donorstva. One su sa shvatljivom teološkom spretnošću poništile bojazan vernika da neće otići u Raj sa tuđim telom govoreći da u Raj odlaze u večni život duše, a ne bubrezi.
Ali kod drugih religioznih nedoumica oko medicinskih zahvata nisu pokazale tu veštinu.
GDJE SU CRKVE KONZERVATIVNE
Glavne crkve verovatno neće otići dalje od saglasnosti oko donorstva. Neće dati zajedničku izjavu o konsenzusu oko abortusa i surogat majki. Katolički i pravoslavni kler su protiv toga, a noseće evopske protestantske zajednice su za to. U nepomirljivom su sukobu.
Abortus je staro pitanje u religiji i zbog otpora prema njemu, rimska crkva u Zapadnoj Evropi rapidno gubi podršku vernika - ali ne jedino zbog toga. U nekadašnjim evropskim socijalističkim zemljama su žene imale sreću da su komunisti bili odlučno za pravo žene na porođajni izbor, koje se teško obara čak i posle pada socijalizma - čak i u Poljskoj i Hrvatskoj. A u SSSR-u je pravo na abortus obnavljano i obarano u skladu sa populacionom politikom posle gubitka stanovništva u ratovima. Kod nemačkih nacista, koji su bili protiv rimske crkve i hrišćanstva, zabrana abortusa išla je zbog želje za uvećavanjem vojske. Kod surogat materinstva je drugačije, tu će katolički i pravoslavni kler naići na saveznike i u mnogim demokratskim vladama u svetu. U Hrvatskoj je ono zabranjeno pod pretnjom zatvora od 10 godina u ćeliji. Sada Đorđa Meloni u Italiji preti kaznama od najmanje dve godine zatvora čak i ženama koje su pristale na majčinsko surogatstvo makar ga izvele i u inostranstvu. A iz nedovoljno objašnjavanog razloga sveštenstvo u jugoslovenskom prostoru iz svih crkava nerado gleda na donorstvo organa zaveštanih univerzitetima i istraživačkim zavodima radi naučnog ispitivanja. To
pravoslavne crkve o darivanju
podseća na otpor rimske crkve hirurgiji u srednjem veku kada je ona svako rasecanje ljudskog tela i instrumentalne intervencije u njemu anatemisala groznom pretnjom pakla i gubilišta. Ulazak u ljudsko telo je videla kao prodiranje u samog Isusa Hrista, u Corpus Christi. Uspon hirurgije u 20. veku je naslonjen na pad hrišćanske teologije nepovredivog Hrista. Tako je hirurgija (sa epidemiologijom i imunologijom) postala jedan od glavnih spasilaca ljudskih života i produžavanja našeg životnog veka. Ne i kod svih u kleru - patrijarh SPC Irinej i mitropolit Amfilohije su 2020. godine umrli od kovida-19 odbivši da prime vakcinu za ublažavanje opasnosti od obolevanja. Uzdali su se u Boga.
ABORTUS - NAPAD NA PAPU
Etičko pitanje abortusa kod katolika i pravoslavnih razjeda jedinstvo teologa i vernika. Sve je do sada tu rečeno i nema novih argumenata ni na jednoj strani. Sve je preraslo u političku volju na antagonizmu etičkog prava žena na slobodno određivanje poroda sa crkvenom etikom ,,prava“ fetusa na život. Isus o tome nije ništa govorio kao ni Mojsije. Reč ,,abortus“ nisu nikada izgovorili, a o pravima božijih sledbenika da pobiju neverne muškarce, trudne žene i decu, stoku i razruše gradove - Biblija je puna. To je možda najkrvavija knjiga na svetu. Da ne pominjemo Potop i Apokalipsu. Sada već i katolički univerziteti otvoreno napadaju papu Franju zbog omraze abortusa. Kod nas je za sada nemoguće da se na bogoslovskim fakultetima u Beogradu i Podgorici profesori i studenti dignu u korist prava žena na porođajni izbor: hoću dete - neću dete. Papa Franja je doživeo udar tamo odakle ga je možda najmanje očekivao: belgijski katolički univerzitet u Luvenu, star 600 godina, ,,osudio“ ga je zbog stava koji je u svojoj poseti na njemu izneo 28. septembra 2024. godine kada je za belgijski zakon o dekriminalizaciji abortusa iz devedesetih godina prošlog veka rekao da je ,,ubilački zakon“, da je ,,abortus ubistvo“ i da su ,,doktori koji ga izvode sicari“ - na italijanskom, profesionalne ubice. Pohvalio je nekadašnjeg belgijskog kralja Boduena koji je odbio da zakon potpiše, i posle 36 časova od njegovog izglasavanja u parlamentu je abdicirao. Univerzitet je izdao saopštenje o ,,neslaganju sa papinim stavom da su žene plodni hranioci Crkve, i sa ulogom žena u Crkvi i društvu“. Njegov stav
Kada smo već kod jednopolnih brakova kojih se Crkva gadi, možda je šteta što su homoseksualci poput
Aleksandra Velikog i ne manje veličanstvenog rimskog cara Hadrijana
živjeli kada hrišćanstvo nije još postojalo ili je još bilo u povoju. Možda bi tada crkvena misao o ljubavi i želji za porodicom otišla putem tolerancije oblika porodica umjesto njihovog istrebljivanja.
Jeste li ikada čuli da je hrišćanski Rim osudio
Hadrijana što je od svog ljubavnika Antinosa stvorio kultnog panhelenističkog boga? I što ćemo sa Trajanom, Neronom i Julijem Cezarom?
je nazvan ,,determinističkim i grubim“ sa podsećanjem Svete Stolice na svešteničko seksualno zlostavljanje vernika. Odmah sutradan po papinom govoru, glavni belgijski list na francuskom Le Soir je kazao: ,,U Belgiji nije papa taj koji donosi zakone, haleluja“! Potom je predsednik vlade Aleksandar De Kro izjavio: ,,Dani kada je Crkva diktirala političke programe su prošli“, i upozorio je papu da on, kao predsednik države Vatikan, ne može u drugoj državi da se meša u njene zakone. Papa je prkosno zbog tog otpora, još u avionu na povratku u Rim kazao ,,da će pokrenuti proceduru beatifikacije da se kralj Boduen proglasi za sveca“.
Ukazujemo na ovaj sukob pape i Vatikana sa verskim univerzitetom i državom Belgijom - kako bismo olakšali posao mi nistru Lončaru da bude oprezan ako ga bilo ko sili da za zakone o zdravlju i porodici zatraži mišljenje beogradske patrijaršije. To se odnosi i na transplantaciju ljudskih organa. Ali po sebi se razume da bi crkvena podrška donorstvu bila doborodošla kod onih vernika koji se snebivaju bilo da daju organ bilo da ga uzmu. Oko 2.000 ljudi u Srbiji čeka na presađivanje organa, jer je po učestanosti transplantacije Srbija možda poslednja zemlja u Evropi. Nije ni u Crnoj Gori bolje nego kod nje, jer čak ni sada, u 2024. godini, nesrodničko poklanjanje organa je nepoznato. Ako ministar Lončar moli Crkvu za to, onda je to shvatljivo bez pogovora. Podržali bismo ga.
SUROGAT
MAJČINSTVO
Surogat majčinstvo među ženskim prenosom oplođene jajne ćelije je trijumf biologije i medicine 20. i 21. veka. I trijumf je humanističke etike bez presedana u istoriji. Ono je eonski daleko ispred Avramove biblijske prakse sa Sarom i Agarom, i sa savremenim stavovima pravoslavnih crkava i konzervativnog klera kod katolika. Crkva se u proteklih dve hiljade godina nije bunila ka-
nije još postojalo ili je još bilo u povoju. Možda bi tada crkvena misao o ljubavi i želji za porodicom otišla putem tolerancije oblika porodica umesto njihovog istrebljivanja. Jeste li ikada čuli da je hrišćanski Rim osudio Hadrijana što je od svog ljubavnika Antinosa stvorio kultnog panhelenističkog boga? I šta ćemo sa Trajanom, Neronom i Julijem Cezarom? Vlade u Srbiji i Crnoj Gori će morati da pravne norme o surogatnom majčinstvu donose u skladu sa domaćim etičkim shvatanjem naroda bežeći od svesti Patrijaršije. A možda će se i tu polakomiti da greškom pitaju patrijarha da li bi želeo da im on iz svoje monaške osame uređuje ljubav među ljudima i želju za decom. To bi bila uzaludna radoznalost države.
IKONE U BOLNICAMA
da je Avramova robinja Agara rodila za Saru Avramovo dete, Ismaila, koje će oni da priznaju za svoje, a ne za Agarino. Što bi onda crkvama bilo teško da izađu na kraj sa sadašnjom napredujućom praksom da se izvađena jajna ćelija iz jedne žene oplodi van nje i prebaci u telo druge, koja će ga nositi i roditi dete za prvu? I potom će se njih dve razići. Tu ministar Lončar ne vredi da išta pita Patrijaršiju. Kaluđeri ne mogu razumeti da žene i m uškarci mogu jedni drugima pomagati da dođu do sreće ispunjavajući roditeljske snove na drugačiji način od biblijskog roditeljstva. Surogatno majčinstvo je maksimalni dokaz sadašnje nesposobnosti crkava da sreću ljudi podignu iznad vernosti zastarelim predrasudama i dogmama. Možda će sutra i surogatno majčinstvo da usvoje - kao što su usvajale i praksu usvajanja siročadi od strane pogodnih imućnih roditelja, i kao što su i same bile u svojim prihvatilištima veštački roditelj za napuštenu decu i davale im proizvoljna imena.
Pobuna crkava protiv surogatnog majčinstva ne proističe ni iz istočne patristike, ni iz za padne metafizike, niti iz evropskog prosvetiteljskog crkvenog prožimanja sa humanističkom etikom. Ta pobuna umnogome proističe iz čiste neizazvane popovske mržnje jednopolnih brakova, mržnje bez razloga. I ono nema drugog teološkog obrazloženja za svoj šovinizam osim pred-antičke starojevrejske omraze homoseksualnosti. Crkva još ne može da shvati da, recimo, dve devojke mogu živeti u jednopolnom braku gde nijedna ne može izneti trudnoću, ali se jedna može odlučiti za vantelesnu oplodnju sa poznatim ili nepoznatim muškarcem gde će joj potom surogat majka roditi dete. I svi će biti srećni. A kada smo već kod jednopolnih brakova kojih se Crkva gadi, možda je šteta što su homoseksualci poput Aleksandra Velikog i ne manje veličanstvenog rimskog cara Hadrijana, živeli kada hrišćanstvo
Predstavnici Matice crnogorske na Lučindanskim susretima u Zagrebu
Ikone u bolnicama su praznoverno poverenje lekara u lekovito dejstvo nebeskih nadljudi koji nisu diplomirali na medicinskom fakultetu. I lekar je bolestan kada širi obmanu da postoji spas izvan njegovog znanja. On tada reklamira neistinu, on širi poverenje u tuđa čuda umesto u progres svojih veština. On je položio zakletvu Hipokratu, a ne Isusu ili Svetoj Petki. Hipokratovih slika i bista po bolnicama malo ima. A verska ubeđenja lekara su njegovo privatno pravo koje nije ovlašćen da nameće u svom bolničkom kabinetu, ambulanti i operacionoj sali - u terapiji. Bar u državnim lečilištima lekar ne bi smeo imati pravo na religiozni istup. I stvar je kurativne kulture da ga ne zloupotrebljava u ordinaciji. Ministri zdravlja bi to morali zabraniti. Država ne sme širiti praznoverje u bolnicama. Bog nije nikoga izlečio, niti je ijedan svetac ikoga spasao ma koliko mu mirisale mošti čarobnim ,,mirom“. Krst ne spasava, jer je stotine miliona ljudi ubio i ubija i sada, u Ukrajini posebno, a u Jugoslaviji do juče, kod njenog raspada. Krst, naravno, može pojačavati odlučnu samouverenost bolesnika da će krepko iz kreveta otići kući. Psihološko dejstvo religije je svakako nespornoali jedino lekar zna istinu i zna da nada za izlečenje neće biti osujećena ako iz svoje ordinacije bude udaljio Isusa i njegovu povorku čarobnih svetaca i svetica. Lekara sa brojanicom mi vidimo kao eksperta koji je odustao od ekspertize. I stoga mi ukazujemo da ministri zdravlja, poput dr Lončara u Srbiji, ne bi smeli pozivati Srpsku pravoslavnu crkvu da se izjašnjava o etičkim i pravnim pitanjima medicine kako bi državu lišio prvenstvene odgovornosti za politiku zdravstva. Država uređuje donorstvo i transplantaciju ljudskih organa, i država osigurava prava žena na planiranje porodice, i država u ime prava svakog čoveka na sreću određuje hoće li ili neće ustanoviti pravila surogatnog majčinstva - a ne Srpska pravoslavna crkva. Bilo gde da je, posebno u Srbiji i Crnoj Gori. •
ZAGREB - Matica crnogorska je od osnivanja u svojim programskim opredjeljenjima vidjela Crnu Goru u zapadnoevropskom civilizacijskom krugu, kao članicu NATO i EU, što je do skoro bilo suštinsko, a ne formalno zalaganje institucija vlasti u Crnoj Gori. Veoma je bitno da Hrvatska i dalje bude promoter evropskog puta Crne Gore, s obzirom na to da je i interes Hrvatske da njen susjed na istočnim granicama bude partner i prijatelj, što zasigurno jeste većinska Crna Gora - rekao je Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske na Lučindanskim susretima juče u Zagrebu.
On je dodao i da su političke promjene koje su se desile u Crnoj Gori uslovile „stanje permanentne institucionalne krize, koja u sadejstvu sa ostalim međunarodnim faktorima podriva suverenitet Crne Gor e, što kod mnogih, pa i kod vas u iseljeništvu budi osjećaj nespokojstva u pogledu aktuelnih društveno političkih procesa, odnosno perspektive Crne Gore.“ – Navedena dešavanja naročito su bila izražena prilikom popisa stanovništva 2023. godine, čiji su rezultati u pogledu nacionalne, jezičke i vjerske strukture tek nedavno objavljeni. Uprkos upitnim procedurama i metodologiji obrade podataka, naročito anticrnogorskoj histeriji, koja je bila promovisana unutar i izvan Crne Gore, rezultirao je činjenicom da su Crnogorci opstali i dokazali svoju postojanost. U tom kontekstu treba napomenuti da samo Crnogorci, za razliku od drugih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, nijesu vodili bilo kakvu popisnu kampanju, koja je imala sve odlike agresivne političke propagande, čiji je cilj bio redefinicija postojećeg ustavnog uređenja Crne Gore i njenog transformisanja iz građanskog u neki oblik etnofederalizacije – rekao je Jovović i dodao da,
nažalost, od obnove nezavisnosti 2006. godine Crna Gora nije imala identitetsku politiku, tj. strateški dokument ili pak ideološku platformu kojom bi se izvršila inkluzija različitih nacionalnih tkiva u jedinstveni crnogorski državni korpus, čime bi se suzbile neugasle teritorijalne, ali i kulturne pretenzije na cjelovitost crnogorskog prostora. – Dugo je iz kratkoročnih političkih interesa tolerisano, ne samo pojedincima, nego i političkim i drugim subjektima, uključujući i vjerske organizacije, da otvoreno na teritoriji Crne Gore sprovode političke agende bazirane na interesima okolnih država. Zato se ne treba čuditi proaktivnim asimilatorskim težnjama ne samo prema Crnogorcima u Crnoj Gori, nego i prema svim crnogorskim nacionalnim zajednicama na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Uostalom, o tome eksplicitno svjedoče statistički pokazatelji, negativne tendencije zabilježene na popisima stanovništva u zadnje tri decenije – pojasnio je Jovović. Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Petar Popović, zbog unaprijed preuzetih obaveza na jednom projektu, nije prisustvovao ovim susretima, ali je njego vu pozdravnu poruku pročitao kolega Bojan Radulović iz Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. Popović je u svom govoru podsjetio je da Lučindanske susrete u nezavisnoj Hrvatskoj već četvrt vijeka organizuju u spomen na Petra I Petrovića Njegoša, tvorca moderne Crne Gore, na datum njegove smrti. – Sjetimo se da je upravo zahvaljujući njemu Crna Gora dobila svoj prvi pisani zakon 1798. godine. Njime je ustanovljen sud, koji se zvao „Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog“. Njegov nasljednik, Petar II Petrović Njegoš, kanonizirao ga je 18. oktobra po julijanskom kalendaru, čime je vladika Petar I postao Sveti Petar Cetinjski – objasnio je Popović. R.P.
PODGORICA – U ratu sam upoznao mnoge drugove koji u borbi za bolji život budućih pokoljenja nijesu žalili svoje živote. Učinilo mi se da su to najzanimljiviji ljudi našeg vremena, da oni daju boju vremenu – zato sam o njima najviše pisao pokušavajući da se pisanjem i knjigom o njima borim za njihove ideje – za mir, za slobodu, za čovjeka dostojan život radnih ljudi – riječi su velikana jugoslovenske i crnogorske književnosti Mihaila Lalića, od čijeg se rođenja ovog mjeseca navršilo 110 godina.
Član SKOJ-a Lalić je postao još 1935, a godinu kasnije i član KPJ. Prije rata je napisao svoje prve radove, pjesme i pripovijetke objavljivao je u novinama „Student“, „Politika“, „Pravda“ i „Zeta“. Učestvovao je u Trinaestojulskom ustanku, a tokom jeta 1942. zarobljen je od stane četnika u kolašinskom zatvoru, odakle ga je u septembru iste godine njemačka vojska odvela u zatvor u Solunu… Ratno iskustvo usmjerilo je Lalićev literarni opus ka tematskom krugu Narodooslobodilačke borbe i geografskom prostoru zavičaja – Crne Gore, a u kasnijim romanima bavio se i temama Prvog svjetskog rata.
TEMELJI POETIKE
Rat i borba za slobodu uzidani su u temelje Lalićeve poetike. Njegova književnost autentično i estetski zaokruženo sublimira istorijsko iskustvo crnogorskog naroda i univerzalno ljudsko iskustvo kroz teme imanentne svim velikim književnicima. Lalić je pisac lokalnog i univerzalnog, izmišljenog i dokumentarnog, iracionalnog i racionalnog. Iako duboko vezano za sudbinu domovine, njegovo stvaralaštvo označava raskid sa socrealističkom poetikom, iako ne u potpunosti. Lalićevi romani dominantno pripadaju neorealističkom prosedeu, koristeći realistički okvir obogaćen elementima psihologije, mitologije, fantastike... Početkom decembra 1944. godine upućen je na Cetinje gdje je radio u ,,Pobjedi“, nakon če-
ga je rukovodio ,,Tanjugom“ u Crnoj Gori. Godine 1946. preselio se u Beograd gdje je radio kao urednik u dnevnom listu ,,Borba“. Zajedno sa Mirkom Banjevićem i Jankom Đonovićem pokreće na Cetinju časopis ,,Stvaranje“. Tokom 1952. i 1953. boravio je u Parizu. Od 1955. godine prešao je u izdavačku kuću „Nolit“ gdje je bio urednik do penzionisanja. Prvi je dobitnik Njegoševe nagrade 1963. za roman ,,Lelejska gora“. NIN-ovu nagradu dobio je 1973. za roman ,,Ratna sreća“. Bio je član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, kao i SANU iz koje je, zajedno sa Radovanom Zogovićem, istupio 1981. godine. O Lalićevom značaju, poetici, mjestu koje zauzima u crnogorskoj literaturi, uticaju usmene književnosti i etničko-ratničke tradicije na njegovo djelo i faktografiji u njegovim romanima razgovarali smo sa profesorom Fakulteta za crnogorski jezik i književnost dr Vladimirom Vojinovićem , profesoricom i književnom kritičarkom Boženom Jelušić i piscem Nikolom Nikolićem
LU ČA SLOBODE
Vojinović je kazao da je Lalić bez sumnje najznačajniji romanopisac u crnogorskoj književnosti 20. vijeka i jedan od onih autora po kojima se naša književnost dala prepoznati i u nekadašnjoj Jugoslaviji. - Skoro da nema informisanoga književnog kritičara ili profesora iz bivših jugoslovenskih republika, a danas nezavisnih država, koji nije upoznat s dometima Lalićeve poetike. Ponekad se, štoviše, čini da su Lalićeva značaja bolje svjesni izvan Crne Gore no u njegovu zavičaju. Naročito danas, kad je postalo uobičajeno da ikonografija ideologije kolaboracionista, odnosno saradnika okupatora iz Drugoga svjetskog rata, spram kojih je Lalić naslikao mnoge svoje negativne likove, osvaja prostor medija i školstva – rekao je Vojinović.
Lalićevo djelo, kako je kazao, upravo je danas, najznačajnije za Crnu Goru.
- Ono čuva luču slobode i u sebi njeguje priču o neophod-
Lalićevo djelo se namjerno prećutkuje
Mihailo Lalić je, prema riječima Božane Jelušić, nezaobilazan autor u srednjoškolskim programima u Crnoj Gori.
- To može biti dovoljno, ali ne znači da se Lalić čita „na pravi način“. Više je nego očigledno da se njegovo djelo u stvari namjerno prećutkuje ili prepušta institucionalnom zaboravu od strane onih koji to ne bi smjeli da rade. Na to utiču političke prilike, iste one zbog kojih mu njegovi
PRIKAZAO RUŽNO NALIČJE ETNIČKO-RATNIČKE TRADICIJE Mihailo Lalić
nosti otpora zlu. Tim, valjda, i nadilazi okvire nacionalne književnosti – rekao je Vojinović.
Vojinović je podsjetio da je Davor Beganović u jednoj svojoj studiji saopštio da je Lalić bio među rijetkim crnogorskim autorima, ako ne i jedini, koji je imao kreativnu snagu i takav talenat da je mogao da „ugrozi“ čak i Njegošev kanon.
- Ipak, opredijelio se za to da on sam učvrsti Njegoševu poziciju, citirajući ga u knjigama, ili na drugi način pozivajući se na Njegoša i njegovo djelo. Oba su naša autora, zapravo, oslonili svoje poetike na tradicijske kodove, prije svega na usmenu književnost, pa stoga nedvosmisleno možemo zaključiti da su oba autohtoni izdanci ovoga prostora i ovoga kulturnoga miljea – rekao je Vojinović.
Lado Tajović, protagonist iz Lalićevih najboljih romana,
„veseli sunarodnici“ nijesu opraštali što je zabilježio ono što su mnogi željeli da zaborave i prećute. Danas to nastavljaju njihovi potomci - istakla je Jelušić, dodajući da do danas ,,traje refleks omraza u koje je Lalić ušao onog trenutka kada je sondu svoje literature spustio u neposrednu ratnu prošlost i u ruševine plemenske tradicije“.
VOJINOVIĆ: Lalićevo djelo upravo je danas, u ovoj novoj eri, najznačajnije za nas, za Crnu Goru
NIKOLIĆ: Lalić je u potpunosti izdanak ovog istovremeno bajkovitog i surovog crnogorskog podneblja
prema riječima Vojinovića, vaspitavao se na usmenoj epskoj i lirskoj poeziji.
- Pomenimo samo onu nezaboravnu scenu iz „Zlog proljeća“, kad mu se, dječačiću koji treba da usni, „udvaraju“ čobanice, i to pjesmom kojom ga ujedno uspavljuju i proklinju: „Po svijeta priješao, Lado, Lado/ Drugu ljubav ne našao, jagnje mlado...“
A stariji Lado se toga priśeća, pa kaže „te mlade vještice“... Sam će se Lado kasnije, u „Lelejskoj gori“, preobratiti u đavola, u neprikosnoveno-
ga gospodara Leleja, koji se po tome bezmalo mitskom prostoru neprestano kreće, kažnjavajući četničke zlotvore. Lado je i Đavo i ratnik i sudija i dželat. Gonjena zvijer preobratiće se u odmetnutoga viteza koji dijeli pravdu, svakome prema zasluzi. U toj atmosferi Lalić je sazdao sopstveni etički sistem vrijednosti – istakao je Vojinović, dodajući da je taj sistem katkad kompatibilan, a katkad suprotan etičkim smjernicama crnogorske tradicije, i da zbog toga to i jeste velika poetika. Vojinović je rekao da u Crnoj Gori nije nepoznanica da se pojedine ličnosti i pojedini događaji pokušavaju istoriografski rastumačiti čitanjem Lalićevih romana i pripovjedaka.
- I danas ćete, recimo, čuti ponekoga da mrtav ozbiljan kaže kako je Tadija Čemerkić - njegov predak. A zapravo su svi
ti ljudi upali u veliku zamku umjetnosti, bespotrebno joj dodajući na značaju, kao da književnost sama po sebi nije važna. Smatram da se i Lalićevu i Đilasovu djelu čini nepravda, neću upotrijebiti težu riječ, kad se analiziraju s tih aspekata, jer to pokazuje da nemamo snage da priznamo da su ti romani ipak književna djela, plod fikcije - kazao je Vojinović. Ipak, prema njegovim riječima, sigurno je da su pojedini likovi modelirani prema istorijskim ličnostima, ali se ne smije zaboraviti da su to ipak likovi, maštom autora deformisane ili uljepšane figure, uprkos tome što na nekoga ili nešto liče.
- U tome smislu, ono što je „dokumentarno“ u djelu služi upravo slikanju jedne atmosfere i hvatanju „duha vremena“. Poigrajte se čitajući Lalićeva djela, pa pokušajte da neka imena iz Lalićevih ro -
Veče posvećeno velikom crnogorskom umjetniku održano u Rektoratu UCG
JELUŠIĆ: Nepogrešivo i ekspresivno ulazio je u suštinu crnogorskog mentaliteta, u hajke i raskide, u kratkotrajna zla proljeća i ratne sreće
mana zamijenite nadimcima nekih ličnosti iz naše svakodnevice. Znate što ćete spoznati? Da je Lalićeva poetika primjenljiva na sve epohe crnogorske istorije, a da je Lalićevo djelo svevremeno – kazao je Vojinović.
MITOLOGIZOVANJE
Jelušić vidi Lalića kao klasika crnogorske i jugoslovenske književnosti.
- Rekla bih i svjetske književnosti kada književno stvaralaštvo na ovim prostorima ne bi ograničavala „sudbina malih jezika“. Kao što je Njegoš klasik romantizma u okviru svih južnoslovenskih književnosti, Lalić je klasik u vremenu u kojem je književnost Crne Gore konačno „uhvatila korak“ sa svjetskom književnošću. Zato je bilo prirodno što je bio prvi dobitnik Njegoševe nagrade 1963. godine - istakla je Jelušić. Lalić je, prema njenim riječima, stvarao tematski uronjen u živi vijenac crnogorskog trajanja, a bez udobne vremenske distance u odnosu na traumatičnu prošlost. - Nepogrešivo i ekspresivno ulazio je u suštinu crnogorskog mentaliteta, u hajke i raskide, u kratkotrajna zla proljeća i ratne sreće. Fascinantna je njegova implicitna poetika mitologizovanja, koja je doprinijela da njegova djela ostvare izuzetne estetske domete, složenu simboliku i značenja koja sažimaju univerzalne konstante ljudskog postojanja. Lalić je svaku stranicu svojih romana „odbolovao“, ali je uvijek bio pisac zavidne stvaralačke samokontrole - kazala je Jelušić.
Njegova filozofija istorije, kako je kazala, iznikla je iz pa-
žljivog i kritičkog posmatranja Crne Gore i njene sudbine. - Crnogorski prostor, rado ga nazivam Lalićevom Lelejom, pružio mu je motive arhaične tradicije i mitske predstave koje su njegove priče učinile univerzalnim i opšteljudskim. Romani iz njegove ranije stvaralačke faze čine svojevrsnu sinhronijsku vertikalu koja ima brojne presjeke na dijahronijskoj liniji romana koji započinju „Ratnom srećom“, pa sve do posljednjih ostvarenja. Taj „koordinatni sistem“ čini „jednu knjigu“ koju je Lalić pisao cijelog života – Crnogorsku komediju – istakla je Jelušić. Lalić nije mogao, kako ona tumači, ostati netaknut etičko-ratničkom tradicijom, jer je ona naprosto bila konstanta crnogorske inspiracije u literaturi.
- Naša književnost je literatura diskontinuiteta, pa je trebalo da prođu vjekovi da se to nasljeđe dovede u pitanje. Na primjer, tek se našem zakašnjelom realizmu javlja zanimanje za junakinje koje nijesu samo „otisak“ patrijarhata. Zanimljivo je da iako u Lalićevim romanima ima upečatljivih junakinja, samo njegov posljednji roman u fokusu ima ženu. Pišući „Tamaru“, Lalić je izučavao građu, dokumenta i slušao svjedočenja, a riječ je o ženi za čiju su smrt odgovorni njeni partijski drugovi komunisti – rekla je Jelušić. Prema njenim riječima, on je autor koji je maestralno prikazao ružno naličje etničko-ratničke tradicije. - U njegovim se djelima ona javljala gotovo kao groteska, iako Lalić uporno i dirljivo fiksira trenutke čojstva, ne nužno onog patrijarhalnog i isključivog. Ono što je Lalić započeo u svojim romanima, nastavio je u svojim filmovima Živko Nikolić – rekla je Jelušić.
S obzirom na činjenicu da je Lalić je bio učesnik i svjedok događaja o kojima je pripovijedao, Jelušić je istakla da je izvjesno je da je pored sopstvenih iskustava i zapisa koristio i svu raspoloživu građu.
- Izučavao je istoriju, filozofiju, psihologiju, etnologiju. Na njegovom stolu se nakon smrti našla Biblija ne zato što je Lalić bio religiozan već zato što je vodio računa o svakoj aluziji i simbolu. Svoju partijsku i ideološku orijentaciju je vrlo brzo počeo da ezopovski dekonstruiše i učinio je to bez milosti. Dobro je zametnuo tragove u ondašnjoj tradiciji ideološki usmjerene literature. Za mene su Lalićevi romani uvijek bili prvorazredna istorija Crne Gore, pogotovo tog vremena. Nijesu razlog samo skrupulozan odnos pre-
ma građi i istrajno traganje za istinom, već više činjenica da je učinio vidljivom upravo onu istoriju koju ne bilježe udžbenici i istorijska nauka, bez lijeka usmjereni samo na vođe, pokolje i pobjede – kazala je Jelušić.
DOKUMENT
VREMENA
Lalić je, prema riječima Nikolića, jedna od najznačajnijih karika crnogorske književosti, njen nezaobilazni akter. Nedavno je, kaže, čitao djelove Lalićevog opusa i samo se učvrstio u uvjerenju o njegovoj neprolaznoj aktuelnosti, bilo da je riječ o fenomenima kojima se bavio, ili jeziku neopterećenom žanrovskim ili bilo kakvim drugim usko određujućim nijansiranjima. - Subjektivnije rečeno – a na to me navodi patriotski i „esnafski“ sentiment – smatram ga ponajboljim pripovjedačem južnoslovenskih jezika protekloga stoljeća - kazao je Nikolić.
Njegov stil i tematska preokupacija, kako je rekao, odolijevaju vremenu jer ne podilaze nikakvim uokvirivanjima. - Može se reći da je najviše pisao o ratu, ali ja njegove romane ne bih nazvao ratnima. Svjedočio je jednom turbulentnom vremenu, i ne samo to – bio njegov istaknuti sudionik. Onda je svoje bogato iskustvo upregao u misiju temeljnog prikazivanja ljudske psihologije. Rat je samo stvorio pogodne uslove za potpuno ogoljavanje čovjeka, njegovog karaktera, njegove briljantnosti i čemera, istinske prirode međuljudskih odnosa. A sve to bio je kadar izvesti jednostavnim, a punokrvnim jezikom, zalazeći hirurški precizno u suštinu stvari – rekao je Nikolić.
On smatra da su usmena književnost i etičko-ratnička tradicija uticali su na Lalićevo stvaralaštvo prilično, ali ne i presudno.
- Lalić je u potpunosti izdanak ovog istovremeno bajkovitog i surovog crnogorskog podneblja. Osjećao ga je svim svojim čulima, majstorski hvatao te kontradiktorne frekevencije njegovog vjekovnog pulsiranja, te nedokučive žilavosti s kojom se rađalo, živjelo i umiralo – kazao je Nikolić. Iako Lalićevi romani spadaju u fikciju, Nikolić ih doživljava kao pouzdan dokument vremena.
- Moguće da je to zbog Lalićevog zavodljivog realističkog pristupa. Ne možete se oteti utisku da je – sve i da se radi o alegoriji – kazivanje njegovih naratora zasnovano na teško osporivim faktima. Ipak, ono u čemu i danas uočavam njegov veliki značaj jeste raskrinkavanje beskrajnog ljudskog pokvarenjaštva. Ono ostaje isto, uprkos smjeni epoha, sistema, ideologija. Kad vidim ovdašnje političare, niotkuda mi se jave pojedini Lalićevi (anti)junaci i njihova besramna šićardžijska preduzimljivost – istakao je Nikolić.
A. RADOVIĆ
PODGORICA – Veče posvećeno jednom od najznačajnijih crnogorskih stvaralaca Urošu Toškoviću, u okviru kojeg je održana panel-diskusija i otvorena izložba radova ,,Tochkowitch – Le Saint et le Diable“, održano je u Rektoratu UCG u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture.
O Toškovićevom stvaralaštvu govorili su Branka Bogavac, poznata crnogorska novinarka i publicistkinja, koja je imala priliku da intervjuiše čuvenog slikara, Marijana Zečević, književnica, književna kritičarka i teoretičarka umjetnosti, Miloš Marjanović, kustos i istoričar umjetnosti, Slavenko Rakočević Rakoč, slikar i Katarina Bulajić, rediteljka. Moderator panela bio je teoretičar umjetnosti dr Milun Lutovac Na samom početku programa prikazan je dokumentarni film ,,Stari majstor“ Katarine Bulajić.
- Ovo je moj studentski film snimljen na drugoj godini. Gledajući sada ovaj film shvatila sam da je prednost bila u tome što su došli da ga snimaju upravo studenti koji su u Toškoviću prepoznali dijete. Nakon što sam malo popričala sa njim ,,ukačila“ sam taj momenat istraumiranog djeteta u njemu. Po tom ključu sam radila ovaj film koji je snimljen za samo jedan dan – pojasnila je Bulajić.
POBUNA
Bogavac je kazala da svi imamo svog Toškovića, svoju interpretaciju ovog velikog umjetnika.
- Ja sam se večeras oslonila na razgovor koji sam pravila sa njim. Sjećam se da sam ga pu-
Moćnim crtežom probudio u nama davno zgasnute vatre
Nakon panel-diskusije publika je u holu Rektorata mogla da pogleda izložbu radova Uroša Toškovića koju je otvorio rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović. - Uroš je, to znaju na Pelevom Brijegu, Parizu, Njujorku, Trstu, Podgorici - autentičan i neponovljiv. On je prezir prema konvencijama, normama i pisanim obrascima. Ovom genijalnom isposniku društvo su pravili ljudi sa margine izgubljeni za zemlju, ali dobitnici na nebu. Sve što sam vidio u njegovom umjetničkom izrazu izgleda mi kao vučiji krik. Vučiji, a ne Munkov. Njegov krik iskonske patnje ili ko će znati, možda više iskonske radosti, usmjeren je ka nebu - kazao je Božović.
stila da on počne da priča, to mi nije bila praksa, ali sa njim je bilo tako. Uroš Tošković je u ranom djetinjstvu bio obilježen nesrećom koja mu je dala osjećaj izuzetnosti. Taj dječak od 12 godina, da bi otjerao strah, okrenuo se crtežu kao spasu i odbrani. Prvi njegov refleks je bio da zabilježi, kako se ne bi zaboravilo, šta čovjek radi čovjeku. U tom momentu snažne pobune pojavio se Tošković - čovjek i umjetnik. Pobuna koju je tada osjetio i izrazio nije se smirila nego je rasla i stvorila od njega ono što je postaoveliki crtač - istakla je Bogavac, dodajući da je Toškovićevo djelo enciklopedijski autoportret. Zečević je kazala da je Tošković jedan od najboljih crtača na svijetu koji se bavio istorijom ružnoće, podsviješću i ljudskom psihom.
- Nijedan galerijski prostor ne odiše takvom aurom kao onaj sa Toškovićevim crtežima gdje čovjek doživi određenu katarzu nadnesen nad njegovim slikama. Otuda su ti prostori jedno duhovno čistilište. Toškovićeve slike izražavaju pra-
vu čovjekovu prirodu - istakla je Zečević. Marjanović smatra da je Toškovićev crtež epski. - On je epski umjetnik, nije lirski virtuoz, prefinjen, već je oštar, brz, jak, energičan i sugestivan. Kada pogledate njegove radove, iako su prisutni motivi užasa, vidite i određenu mirnoću. Vidite dosta često lučnu liniju, a ne onu oštru koja se lomi kroz crtež. To je lučna linija koja je napeta, ali i smirujuća. Uroševo stvaralaštvo dolazi iz njegove utrobe - istakao je Marjanović.
ISKRENO
Rakočević je podsjetio da je 1972. godine u Modernoj galeriji bio u prilici da pogleda izložbu Uroševih radova. - Tada sam po prvi put sreo Uroša. Njegovi crteži su mi bili fascinantni, iskreni, mogao bih reći kao neke crne depeše iz pakla Uroševih sjećanja koja su njemu služila kao nevjerovatan akumulator. Vidio sam da se radi o jednom inteligentnom čovjeku koji je znao šta radi. Bio mi je veliki prijateljkazao je Rakočević. A. Đ.
Produžen konkurs Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara
Prijave moguće do 28. oktobra
PODGORICA – Konkurs za sufinansiranje 57 projekata planiranih kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore u 2024. godini produžen je do 28. oktobra. Prava i uslovi učešća ostaju isti kao u originalnom tekstu konkursa objavljenom 4. ok-
tobra, koji se može preuzeti na sajtu Ministarstva kulture i medija https://www.gov. me/clanak/konkurs-za-dodjelu-sredstava-za-projekte-programa-zastite-i-ocuvanja-kulturnih-dobara Podrška će biti dodijeljena za 57 projekata u ukupnom iznosu od 878.000 eura, iz sljedećih oblasti: arheološka i konzervatorska istraživanja (16 projekata), izrada konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera (31 projekat) i popularizacija i prezentacija kulturne baštine (10 projekata). R. K.
Izrael bombardovao vojne ciljeve u Iranu serijom napada u znak odmazde za baraž balističkih projektila koje je Islamska Republika ispalila na tu zemlju početkom ovog mjeseca
TEL AVIV/TEHERAN
- Izrael je u noći između petka i subote iz vazduha bombardovao vojne ciljeve u Iranu serijom napada u znak odmazde za baraž balističkih projektila koje je Islamska Republika ispalila na Izrael početkom ovog mjeseca.
Izraelska vojska je saopštila da su njeni avioni gađali objekte za proizvodnju projektila ispaljenih na Izrael i lokacije raketa zemlja-vazduh. Nije bilo neposrednih naznaka da su pogođena naftna ili raketna mjesta što bi značilo mnogo veću eskalaciju sukoba.
Šteta ograničena
Eksplozije su se čule u Teheranu, glavnom gradu Irana, a Islamska Republika tvrdi da je šteta „ograničena“, a iranski državni mediji su umanjili značaj napada. Iranska vojska je saopštila da su poginula dva njena vojnika, javila je iranska televizija Al-Alam.
Ipak, napad Izrael na Iran donosi opasnost da ta dva zakleta neprijatelja gurne bliže sve-
Detonacije su se čule satima prije izlaska sunca u Iranu. Ovo je bio prvi put da je izraelska vojska otvoreno napala Iran koji se sa neprekidnom paljbom stranog neprijatelja nije suočio od svog rata sa Irakom 1980-ih
opštem ratu u vrijeme rastućeg nasilja širom Bliskog istoka, gdje su militantne grupe koje podržava Iran - uključujući Hamas u Gazi i Hezbolah u Libanu, već u ratu s Izraelom. Poslije napada je Ministarstvo spoljnih poslova Irana izdalo saopštenje u kojem se navodi da ta država ima pravo na samoodbranu i „pravo i obavezu da se brani od strane agresije“. - Iran je dva puta napao Izrael, uključujući i mjesta na kojima su civili bili ugroženi, i platio je cijenu za to - rekao je portparol izraelske vojske kontraadmiral Daniel Hagari u video-izjavi. - Fokusirani smo na naše ratne ciljeve u Pojasu Gaze i Libanu, a Iran nastavlja da se zalaže za širu regionalnu eskalacijuocijenio je on. Detonacije su se čule satima prije izlaska sunca u Iranu. To je bio prvi put da je izraelska vojska otvoreno napala Iran
koji se sa neprekidnom paljbom stranog neprijatelja nije suočio od svog rata sa Irakom 1980-ih.
Smatra se da je Izrael povezan sa ograničenim napadom iz vazduha u aprilu kod velike vazduhoplovne baze u Iranu u kojem je pogođen radarski sistem odbrane ruske proizvodnje.
Jučerašnji napad je kao dio izraelske „dužnosti da odgovori“ na napade na njega „Irana i njegovih zastupnika u regionu“, rekao je Hagari.
Podvukao je da su „izraelske odbrambene snage ispunile svoj zadatak“, a „ako bi režim u Iranu napravio grešku počinjući novu rundu eskalacije,
mi ćemo biti obavezni da odgovorimo“.
Izraelski opozicioni lider Jair Lapid je kritikovao odluku Vlade Izraela da se ne bombarduju „strateški i privredni ciljevi“.
- Mogli smo i trebalo je da tražimo mnogo veću cijenu od Irana - napisao je Lapid u objavi na platformi X.
Upozorenja tel avivU
Sjedinjene Države su upozorile da Izrael ne bi trebalo da nastavi odmazdu, ukazujući da bi napad prošle noći trebalo da bude kraj razmjene vatre s Iranom.
Izrael i Iran su ogorčeni nepri-
Izraelski napadi na nekoliko vojnih centara u Iranu očigledno su kršenje međunarodnog prava i država ima pravo da se brani od agresije - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova Irana. Izraelska vojska izvela je jutros rano tri talasa „preciznih udara na vojne ciljeve u Iranu“, dok su iranske vlasti navele da su u napadima poginula dvojica iranskih vojnika.
- Udari su odgovor na kontinuirane napade režima u Iranu na državu Izrael - objavili su iz izraelske vojske, prenosi Radio Slobodna Evropa. Ministarstvo vanjskih poslova Irana u saopštenju je navelo da Teheran smatra da ima pravo i obavezu da se brani od stranih akata agresije.
- Islamska Republika Iran
jatelji od Islamske revolucije 1979. godine. Izrael smatra Iran svojom najvećom prijetnjom, navodeći se pozive njegovih lidera na uništenje Izraela, njihovu podršku antiizraelskim militantnim grupama i nuklearni program zemlje. Tokom njihovog višegodišnjeg prikrivenog rata izvedena je izraelska kampanja atentata koja je, kako se pretpostavlja, pobila vrhunske iranske nuklearne naučnike, a iranska nuklearna postrojenja su hakovana ili sabotirana, sve u misterioznim napadima za koje je kriv Izrael. S druge strane, Iran je okrivljen za niz napada na komercijalne brodove na Bliskom istoku posljednjih godina, koji su kasnije prerasli u napade jemenskih pobunjenika Huti
ističe korišćenje svih materijalnih i duhovnih sposobnosti iranske nacije za odbranu svoje sigurnosti i vitalnih interesa, kao i pridržavanje svojih dužnosti prema regionalnom miru i sigurnosti, individualnu i kolektivnu odgovornost svih zemalja u regionu da zaštiti mirnavodi se u saopštenju. Dva iranska vojnika ubijena su u izraelskom napadu na Iran, objavila je iranska novinska agencija Tasnim pozivajući se na saopštenje vojske, nakon tri izraelska talasa napada na iranske vojne ciljeve. U saopštenju iranska vojska navodi da su vojnici poginuli „dok su se suprotstavili projektilima“ koje je ispalio Izrael. Navodi iranske vojske nijesu odmah mogli biti nezavisno potvrđeni.
na brodove u Crvenom moru. Taj prikriveni rat sve više izlazi na vidjelo od 7. oktobra 2023, kada su Hamas i drugi militanti napali Izrael. Ubili su 1.200 ljudi, uglavnom civila, i odveli oko 250 talaca u Gazu. Kao odgovor, Izrael je pokrenuo razornu vazduhoplovnu i kopnenu ofanzivu protiv Hamasa, a Netanjahu je obećao da će nastaviti borbu dok svi taoci ne budu oslobođeni. Ostalo ih je u Gazi oko 100, a pretpostavlja se da je otprilike jedna trećina mrtva. Više od 42.000 Palestinaca je poginulo u Gazi, po lokalnim zvaničnicima koji ne prave razliku između civila i boraca, ali kažu da su više od polovine poginulih žene i djeca.
Bijela kuća je nagovijestila da bi noćašnji izraelski napadi na Iran trebalo da prekinu međusobne direktne napade dvije zemlje, upozoravajući istovremeno Teheran na posljedice, ako odgovori. Visoki zvaničnik Bijele kuće rekao je da administracija vjeruje da bi izraelska operacija trebalo da „zatvori direktnu vojnu razmjenu“ između Izraela i Irana, i da su ostali savezni-
ci SAD saglasni. Predsjednik SAD Džozef
Bajden i njegov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan dobijali su obavještenja sve vrijeme trajanja napada, rekao je zvaničnik anonimno novinarima.
Dodao je da je izraelska operacija bila „opsežna, ciljana i precizna“. Zvaničnik je naglasio da SAD nijesu bile umiješane u napad.
Svega nekoliko porodica iz plavskog kraja stalno izdiže od proljeća do jeseni na katune na Prokletijama
Kada u plavskom kraju kažu da neko ima stan na Prokletijama ne misli se, srećom, na mondensko zimovalište ili kakav urbani kvart već to označava kolibu čobana koji su održali tradiciju izdizanja na katune odakle se prije prvog snijega sa stokom i zalihama skorupa i sira spuštaju u niže krajeve.
Nekada je planina odjekivala od igre i graje djece i omladine, a bijela stada bojila proplanke, puni su bili katuni Krcića, Turkovića, Karaljopin katun, a na zaravni Hotskog brda i fudbal „na male“ se nekada igrao.
Danas, uglavnom tišina i huk šume kroz koju se provlači vjetar dopire iz pravca Horalaca, Košutice i sa druge strane, od Ruže i Vujkovog krša.
Dvije stalne naseobine čobana na koja se još izlazi su katun Huseinović u koji stalno ljeti boravi jedna porodica iz sela Završ.
Među rijetkim, istinskim stanarima planine su i članovi porodice Izeta Iza Jasavića iz Malog Sela kraj Plava, koji sa ovcama i kravama izdiže u katun Hoti, podno Hotskog brda. Šolja varenike
Njihov smo stan posjetili tokom povratka sa Prokletija. Nijesmo mogli odbiti da svratimo na čast.
- Završite što imate, u povratku vas čeka varenika – glasio je lokalni poziv „na kafu“ kojim se dočekuju posjetioci ili turisti koji pohode ovaj dio Prokletija. Obećali smo to Elidi, Naidi i Rejhanu, malim čobanima kojima je čuvanje stada i pomoć roditeljima dio ne samo ljetnjeg raspusta već i vannastavna aktivnost. To je i rutina radnim danima nakon što ih otac ujutro odveze i doveze nazad na katun iz škole u desetak kilometara udaljenim Bogajićima.
Teži je to način funkcionisanja, kaže njihova majka Elmira, ali i jedini izvodljivi ako nastoje da obrazovanje ne ispašta, ali ni posao, ili bolje rečeno – način života sa planinom i u planini. - Podijelimo poslove. Suprug Izo ujutro odvede djecu u školu, obavi u Plavu što treba i nakon škole ih dovede u planinu. Kad završe što imaju, popodne
Nekada je planina odjekivala grajom djece i omladine, a bijela stada bojila proplanke. Danas, uglavnom tišina i huk šume, kroz koju se provlači vjetar, dopire iz pravca Horalaca, Košutice i sa druge strane, od Ruže i Vujkovog krša... U stanu Jasavića na katunu Hoti je drugačije
mi pomažu da doćeramo ovce sa paše – kaže domaćica dok pristavlja kafu i vareniku na kojoj prst debeo skorup pliva kao pokazatelj punoće mlijeka.
Pod „redukcijom“
Djeca su im desna ruka, čak i najmađa Elida koju smo rumenih obraza zatekli kako i ona pomaže da ovce sa jesenje paše usmjere ka katunu. Živahni Rejhan, svaku je priliku koristio da stočarske obaveze ispuni igrom i vragolijama.
Jedna od njih je bila i da se uzbrdo „prošvercuje“ jašući mladog ovna koji je vukao uz padinu kao džip pod redukcijom, uobičajeno vozilo bez kojeg se do ovog kraja teško uspeti a da ne ostane na nekoj od krivina,
jaruga ili blatnjavih dionica razlokanog puta koji uz Kofiljaču, preko Đuričanke i povrh Vragonosa vodi od Bogajića. Kad ovaj tekst ode u štampu, Jasavići će se spremati za povratak u zimovalište – kuću u Malom Selu do sljedećeg proljeća.
- Od 18. maja smo na planini. Ove godine je cio oktobar bio pogodan za ispašu. Ovog vikenda idemo nazad – kaže Elmira.
Ove godine su izdigli sa četrdesetak ovaca i nekoliko krava.
Drže i kokoške, da što manje zavise od prodavnica i ključne potrepštine obezbijede na katunu.
Ispred stana djeca se nakon završenih obaveza igraju. Drve-
ni okvir od ljuljaške služi i kao odličan ram za fotografisanje sa vidikovca ispred stana iz kojeg puca pogled na jedinstveni pejzaž prokletijskog kraja. - U devet je vrijeme za spavanje. Slušaju, pomažu, i prija im boravak. Čist vazduh, domaća hrana i djetinjstvo koje uz sve izazov današnjice, liči na nekadašnji način života – kaže domaćica.
Ističe da na počinak najmlađa Elida nikad ne ide što neće pred spavanje udrobiti malo hljeba i varenike, jer joj je to omiljeni dezert poslije večere...
drugom stranom
Sa Prokletija smo do Plava krenuli drugim putem, niz Hote. Put vodi od Hotskog brda obodom nacionalnog parka. Zovu ga brdo iako je visinom kao planina. Ali među prokletijskim gorostasima ne priznaje se samo nadmorska već i uporedna visina. A gdje god pogled pruža dominiraju vrhovi ili šumski predjeli među kojima, nažalost, sve više ima sastojina smrče prošarane suvim stablima zbog najezde potkornjaka za koje nadležni još nemaju adekvatno rješenje, niti odgovarajući pristup.
Put sa ove strane vodi i preko privatnih imanja. Mještani sela čine uslugu jedni drugima i dozvoljavaju da do viših kota se može i kolima preko njihove imovine kako bi stočari mogli lakše do katuna.
U ovom slučaju i putnici namjernici.
Jedna takva dionica vodila je
i pored kuće u kojoj živi Sadika Hadžović, rođena Cecunjanin, krepka starica. Kako je dio puta obezbijeđen kapijama, da bi se znalo da prolazi preko privatne imovine, ipak smo stali da se pozdravimo i najavimo prolaz. Kapije nijesu zaključane, ali treba ispoštovati one koji su prolaz i obezbijedili. Iako ima 86 godina, Sadika pola godine boravi na selu, a samo je zimi u Plavu.
- Ovđe mi je ljepše, priroda i lijep pogled đe god okreneš. A vazda ima ponešto da se uradi – priča Sadika dok pokazuje bobice šipurka, koji ovdje zovu „šipuraka“.
okrePljenje i lijek
Na ovoj visini su noći već hladne i prijao je oganj pored starog šporeta na kojem vazda ima gotovog čaja.
- Podigni taj mali đugum, pa u veći imaš čaja od šipurake, jutros gotovljen. Uzmi lijep je
– kaže Sadika pokazujući na čajnik, dok nam objašnjava odakle na uzmemo „sipnjače“, odnosno šolje za napitak koji krijepi i liječi. Čaj od šipurka specifičan je jer se bobice kuvaju po više puta i tek koncem dana onaj jutrošnji dobija karakterističnu jarku boju.
Dok je ostatak ekipe tražio izgubljeni telefon, koji je „isplivao“ iz auta nekoliko dana kasnije, Sadika je stigla da ponudi urme, mandarine, ali i kolače.
- Uzmi, čuješ li, valja se – poručila je s praga dok nas ispraća. Noć je već pala na Prokletije. Makadamske seprentine nakon dva-tri kilometra smjenjuje frešak asfalt. U planini ostaju stanovi, svjedočanstvo tradicije, autentičnog stočarskog života i velikih mogućnosti ovog kraja, ali sa sve manje sezonskih stanara... igor PeriĆ
Foto: stevo vasiljeviĆ
Lejkersi i Golden Stejt upisali po drugi trijumf
PODGORICA - Nikola Vučević je upisao i drugi dabldabl na startu sezone, a Čikago je upisao prvu pobjedu – Bulsi su u gostima savladali Milvoki 133:122, a crnogorski centar je meč završio sa 22 poena (trojke 9-4), 10 skokova i četiri asistencije. Presudan je bio posljednji kvartal, kada su na startu istog Bulsi, koji su ubacili 21 trojku, napravili parcijal 13:1 seriju i došli do ,,plus 13“ (115:102). Bulse je do pobjede predvodio Kobi Vajt sa 35 poena, uz šest skokova i pet asistencija, pratio ga je Zek Lavin sa 25 poena i pet skokova. Odličan je bio i Džoš Gidi, koji je bio nadomak dabl-dabl učinka sa 17 poena, devet asistencija i šest skokova. Kod Baksa, Janis Adetokumbo je upisao 38 poena, 11 skokova i pet asistencija, pratio ga je Demijen Lilard sa 28 poena, četiri skoka i osam asistencija. Obje ekipe poslije dva odigrana meča imaju po pobjedu, u pr-
vom meču Milvoki je nadigrao Filadelfiju, dok je Čikago poražen od Nju Orleansa.
Los Anđeles Lejkersi su pobijedili Finiks 123:116, na krilima nezaustavljivog Entonija Dejvisa, čime su upisali dvije nimalo naivne pobjede, pošto su u prvom kolu savladali Minesotu. ,,Obrva“ je Timbervulvse „zatrpao“ sa 36 poena i 16 skokova, a sada je imao 35 poena i osam skokova, uz po četiri asistencije na oba meča. Lejkersi su Sanse nadigrali sjajnom partijom u drugom poluvremenu, pošto su uspjeli da nadoknade čak 22 poena zaostatka koliko je bilo u jednom trenutku druge dionice.
Pored Dejvisa, kod pobjednika istakli su se i Ostin Rivs sa 26 poena i osam asistencija, Lebron Džejms sa 21 poenom i osam asistencija i Rui Hačimura sa 14 poena i sedam skokova. Na drugoj strani nije bilo odgovora za Kevina Durenta,
koji je imao 30 poena i šest asistencija. Devin Buker je dodao 23, a Bredli Bil 15 poena.
I Golden Stejt je na 2-2, pošto je nakon Portlanda pobijedio i Jutu sa 127:86.
Ponovo fenomenalan i šuterski raspoložen bio je Badi Hild, koji je postigao 27 poena, a uz to je imao i četiri skoka i šest asistencija. Stef Kari je imao 20 poena, dok su se istakli i Brendin Podzemski sa 15 i Trejs Džekson-Dejvis sa 12 poena i devet skokova. Na drugoj strani, Džon Kolins je ubacio 14, Lauri Markanen 13, a Kijonte Džordž i Kolin Sekston po 12 poena.
Rezultati: Orlando - Bruklin 116:101, Toronto - Filadelfija 115:107, Atlanta - Šarlot 125:120, Klivlend - Detroit 113:101, Njujork - Indijana 123:98, Hjuston - Memfis 128:108, MilvokiČikago 122:133, Juta - Golden Stejt 86:127, Los Anđeles Lejkers - Finiks 123:116, Portland - Nju Orleans 105:103. S. J.
prva tri meča 4. kola Prve lige za košarkaše
PODGORICA – Sa sinoćnjim utakmicama počelo je 4. kolo I A MCKL.
Podgorica Bemaks i Primorje 1945 ostvarili su ubjedljive pobjede, a trijumf je upisala i ekipa Jedinstva 1950. U Bijelom Polju odigran je derbi sjevera, ali je praktično sve bilo u znaku domaćina, gdje je Jedinstvo bilo bolje od Ibra 81:76. Jedinstvo je već u prvoj dionici imalo dvocifrenu razliku (22:11), a iako se Ibar do poluvremena vratio (43:41),
Raspored
Nedjelja 20.00 – Vukovi Zeta – Kotor
Ponedjeljak 19.00 – Lovćen 1947 – Dečić 20.00 – Sutjeska – Elektroprivreda – Teodo (RTCG)
Utorak 16.30 – SC Derbi – Šušanj
a u 23. minutu i preokrenuo (44:43), Bjelopoljci su brzo postavili stvari na svoje mjesto, tako da su već u 27. minutu vratili dvocifreno vođstvo (58:48),
pa u finišu nije bilo uzbuđenja. Kod domaćih najefikasniji bili su Nenad Vuković sa 14 i Siniša Bošković sa 13, a kod gostiju Ognjen Gutović postigao je 19, dok je Knežević imao dabldabl (16 poena i 12 skokova). Primorje 1945 bilo je ubjedljivo protiv Milenijuma – 106:64. Novljani su meč otvorili sa 13:3, a već na poluvremenu vodili su 50:28, pa je bilo jasno da slijedi rutina.
Pet igrača kod domaćih bilo je dvocifreno, a najefikasniji bio je Danilović sa 22, dok je kod
PODGORICA – Budućnost Voli je u pripremnom periodu izgubila samo jednu kontrolnu utakmicu i to prvu od Cedevita Olimpije, večerašnjeg rivala u Ljubljani (18 časova) u derbiju 6. kola ABA lige. A gostovanje jednoj od najboljih abaligaških ekipa u posljednjoj deceniji za izabranike Andreja Žakelja dolazi nakon dva vezana poraza u „Morači“, od Crvene zvezde na jednu loptu i ubjedljivog od turskog Bahčešehira u Evrokupu. Biće to prvi od dva uzastopna meča u gostima, pošto Podgoričane nakon toga, u srijedu, očekuje duel sa Hapoelom iz Tel Aviva u Evrokupu, koji će se, zbog poznatih ratnih dešavanja, odigrati u Bugarskoj. Budućnost je prethodnu turneju u gostima, tada sa tri meča, uspješno završila sa sve tri pobjede (Igokea, Trento, Zadar), pa bi povratak na pobjednički kolosjek u Ljubljani pozitivno djelovao i na samopouzdanje ekipe... – Opet neka turneja, ali idemo utakmicu po utakmicu. U pripremi utakmice za Cedevita Olimpiju moramo više da radimo na sebi nego na protivniku. Ima mnogo stvari u kojima moramo da budemo bolji. Mislim da smo se koliko-toliko regenerisali od prošle utakmice. Fokus i energija moraju biti na visokom nivou. Cedevita Olimpija je odigrala odličnu utakmicu u Solunu protiv Arisa i meč sa nama dočekuje sa puno samopouzdanja. Sigurno je da nas očekuje težak meč u gostima, ali mi moramo da budemo na nivou koji ja želim – kaže Andrej Žakelj, trener Podgoričana. Koliko je nemilosrdno igra-
nje na dva fronta osjetila je i Budućnost, koja je u jednom trenutku bila u seriji od četiri meča, a onda je u tri dana doživjela dva poraza, pred novu mini-turneju, koja neće biti nimalo laka. Od posljedica tijesnog poraza od Crvene zvezde ekipa je ispaštala protiv Bahčešehira, pa je na Žakelju i njegovim saradnicima da nađu način da, prije svega, na psihološkom nivou uzdignu ekipu. Nova putovanja ne olakšavaju situaciju, ali su to ,,na-
meti“ igranja na dva fronta. – Cedevita Olimpija igra dosta brzo i agresivno. Imaju dva plejmejkera koji baš pritiskaju protivničkog igrača na lopti i mogu da trče. Jaka Blažič je podigao formu i sada igra baš dobro, jedan je od njihovih glavnih igrača. Tu je Robinson na poziciji „četiri“, imaju dva dobra visoka igrača, zatim Stjuarta... Imaju devet igrača koji imaju dobru ulogu u timu i kad igraju kao tim, baš su nezgodni – dodao je Žakelj.
gostiju Marinović ubacio 14. Jedini trijumf u gostima upisala je Podgorica Bemaks, koja je bila ubjedljiva u Danilovgradu – 86:56. Podgorica je nakon
sedam minuta imala vođstvo 25:8, pa su gosti u laganom ritmu nastavili pobjednički niz. Šest igrača kod Podgorice bilo je dvocifreno – Živanović 15,
Cedevita Olimpiji u derbiju 6. kola ABA lige
Mitrović se vraća na klupu „zmajeva“?
Cedevita Olimpiju ove sezone vodi bivši selektor Crne
Gore i nekadašnji trener „plavih“ Zvezdan Mitrović, koji je, međutim, zbog zdravstvenih problema propustio veći dio dosadašnjih mečeva. Kako su saopštili iz Kluba, Mitrović je u petak aktivno učestvovao na treningu, a odluka o tome da li će voditi ekipu biće donijeta na dan utakmice. „Zmajevi“ igraju sjajno u Evrokupu, gdje nakon pet kola imaju četiri pobjede i jedan poraz, dok u ABA ligi slabije stoje sa dvije pobjede i tri poraza. – Dolazi nam sjajna ekipa koja poslije pet utakmica u regionalnoj ligi ima četiri pobjede, a igra veoma dobro i u Evrokupu. U posljednja dva meča je doživjela dva poraza, ali to ne smije da nas zavara. Budućnost je veoma dobro pokrivena na svim pozicijama, napadačke formacije koje koriste naši rivali su izuzetno opasne, a njihova defanzivna igra je veoma agresivna ove kao i posljednjih nekoliko sezona. Želimo da pozitivnu energiju poslije pobjede u Solunu prenesemo na domaći teren i zato nam je potrebna pomoć navijača, jer možemo da podignemo nivo igre sa obje strane – rekao je Đorđe Adžić, pomoćni trener Cedevita Olimpije, nekada član stručnog štaba Budućnosti u vrijeme kada je trener bio Aleksandar Džikić
Tradicija je na strani Budućnosti, koja je dobila tri posljednja međusobna duela u Ljubljani, te šest od posljednjih sedam duela u ABA ligi. – Izlazimo iz dvije fizički veoma zahtjevne utakmice protiv Zvezde i Bahčešehira. Pokušaćemo da se što prije zdravstveno oporavimo i budemo svježi za utakmicu sa Cedevita Olimpijom, koja igra agresivno na obje strane terena, pa će utakmica biti fizički zahtjevna. Za nas je ključno da se, prije svega, fizički dobro spremimo. Drugo, moramo da izađemo na teren i od prvog minuta igramo sa maksimalnom energijom i fokusom i pokušamo da uspostavimo naš tempo tokom cijele utakmice – kazao je Andrija Slavković, krilo „plavih“. Budućnost je u dalje bez jednog od najvećih pojačanja ove sezone Džuvana Morgana (povreda mišića), pa će ostali morati da nadoknade njegov izostanak. Međutim, raduje forma Flečera Megija (23 po-
Bez uzbuđenja u sprintu na VN Tajlanda
PODGORICA – Enea Bastijanini trijumfovao je na sprint trci za VN Tajlandavozač Dukatija je u 18. rundi Moto GP šampionata stigao do druge pobjede u sezoni i to za nešto više od sekunde prije Horhea Martina iz Pramak Dukatija. Utiska je da su Špancu progledali kroz prste jer je posle upozorenja izašao van okvira staze, ali nije bio kažnjen. Na podijumu je završio aktuelni šampion Frančesko Banjaja, koji je zaostao sekundu
put će igrati Cedevita Olimpija i Budućnost Voli u ABA ligi, a Podgoričani vode 7-3 u pobjedama, a 3-2 u Ljubljani
ena protiv Bahčešehira), koji je pokazao da može biti i prva napadačka opcija tima. – Pred nama je veoma važna utakmica. Oni veoma dobro vrše pritisak na lopti, agresivni su u odbrani. Imali smo dva dana dobrih treninga da bismo bili spremni za tu utakmicu. Za nas je ključno da kontrolišemo skok i kao tim budemo bolji u odbrani. Kad uradimo kako treba te dvije stvari, za nas je lakše u napadu – rekao je Megi. S. JONČIĆ
za najvećim rivalom za titulu. I upravo je Martin sa drugim mjestom u sprintu uvećao prednost u odnosu na Banjaju za 22 boda.
Na Tajlandu je ispisana istorija jer su svi vozači Dukatija osvojili prvih osam pozicija. Uzbuđenja oko postolja nije dugo trajalo, iako je Banjaja
PODGORICA – Plan da barem od petog kola krenu sa pobjedama se izjalovio – nakon ispuštene pobjede u „Topolici“ u regularnom toku protiv Borca, koji je na kraju slavio nakon produžetka, košarkaši Mornara Barsko zlato su i dalje jedina ekipa u ABA ligi bez pobjede.
– Nekad je lakše izgubiti sa većom razlikom, nego na onakav način kako smo mi izgubili od Borca. Ali nema kukanja, to je sport. To se, maltene, svake nedjelje dešava u Evroligi i Evrokupu. Zbog toga je košarka jedan od najzanimljivijih sportova, pored hokeja najbrži kolektivni sport. Nikad ne smiješ da počneš da slaviš prije nego što dobiješ utakmicu. Rekao sam igračima da smo napravili greške iz kojih treba da učimo i da ih ne ponavljamo. Idemo naprijed, prošlo je pet od 30 kola koliko ih ima ove sezone. Meni je mnogo bitno da je atmosfera dobra, da radimo dobro, da napredujemo iz utakmice u utakmicu i nadamo se da će i toliko željena pobjeda uskoro doći – rekao je trener Mornara Mihailo Pavićević Za Barane je večeras nova prilika za prvijenac u ovoj sezoni, ali će zadatak biti teži jer igraju u gostima protiv Spar-
poveo, ali je Bastijanini izbio na čelo trke i to već nakon nekoliko krivina. Vodeći u generalnom plasmanu tada je pao na poziciju pet, ali se brzo vratio i prijetio Banjaji i Mark Markesu I dok je Bastijanini povećavao prednost, Banjaja je neko vrijeme držao drugu poziciju, ali kada je Martin pretekao Markesa, vrlo brzo je došao u priliku da ga napadne, što je i učinio... Markes je sve više posustajao, ali je uspio da prođe kao četvrti kroz cilj i iza sebe ostavi timskog kolegu i brata Aleksa. Bodove na Tajlandu osvojili su još Frank Morbideli, Mark Beceki, Fabio di Đanantonio i Bred Binder R. A.
taka iz Subotice (20 časova), novajlije u ligi, koji sa ozbiljnim budžetom i rosterom ima veće ambicije od opstanka u ligi. – Utakmica protiv Spartaka je izuzetno zahtjevna. To je novi tim, ali kad imate dobar budžet, onda napravite tim za pet dana.
I oni su napravili jako kvaltetan tim, sastavljen od iskusnih i kvalitetnih, kako domaćih, tako i stranih igrača. To su pokazali igrama u prvim kolima. Znam šta nas čeka – nimalo laka utakmica. Moramo da budemo fokusirani 40 minuta, kako bismo bili u igri i eventualno ih iznenadili. Sad ćemo sve teže ,,prodavati kožu“, to je sigurno. Kao i uvijek u karijeri, ja sam optimista i tako će biti pred ovu i svaku narednu utakmicu – dodao je Pavićević. I centar Barana Lovro Buljević žali za pobjedom protiv Borca, ali je mislima na meču protiv Spartaka. – Protiv Borca je, svakako, bio težak poraz, utakmica koju smo svi bili ,,zaključali“ kao pobjedu. Ali to je košarka, i to se dešava. Trener je insistirao da ne potonemo, da dignemo glave gore i mislim da smo dobro trenirali i da smo spremni za dalje. Što se narednog meča tiče, Spartak je dobra ekipa, ima igrače koji su igrali u Evroligi, Evrokupu i ABA ligi, nama
poznati. Spremamo se za njih, mislim da imamo što da pokažemo. Protiv Cedevita Olimpije i Crvene zvezde smo pokazali da možemo da igramo protiv najjačih ekipa. Idemo u Suboticu da igramo našu najbolju košarku – rekao je Buljević. Nakon pet kola Spartak je na skoru 2-3. – Mornar je nešto sporije krenuo ove sezone, prije svega u stvaranju tima. Krenuli su da treniraju neposredno pred početak sezone i to je ostavilo traga na njihove rezultate. Pričati mnogo o Mornaru i njihovom učešću u ABA ligi je zaista suvišno, radi se o braći Pavićević koji su već godinama imali velika ulaganja kako materijalna, tako i njih samih i koji su držali barsku košarku na jako visokom nivou. Njihov entuzijazam je za svaku pohvalu – uprkos svim problemima su uspjeli da sastave tim. Neće doći sa podignutom bijelom zastavom i pokušaće da poprave utisak učešća u ABA ligi, imaju vrlo kvalitetne igrače. Što se nas tiče, put u Dubai nije nimalo lak, a povratak je bio još teži. Imali smo dovoljno vremena da izanaliziramo naše greške i da krenemo dalje i nadam se dobroj utakmici – rekao je trener Spartaka Vladimir Jovanović S. J.
Završen prvi veleslalom za skijašice
PODGORICA – Prvi veleslalom sezone, koji je juče za Svjetski kup vožen u Zeldenu, prošao je u znaku Federike Brinjone Iako je bila treća nakon prve vožnje, do velike pobjede je došla u vremenu
od dva minuta, 16 sekundi i pet stotinki. Italijanka je ostvarila 27. pobjedu u karijeri, a četvrtu u veleslalomu. Novozelanđanka Alis Robinson za pobjednicom je zaostala 17 stotinki, a na postolju je završila i Austrijanka Julija Šajb sa zaostatkom od sekundu i osam stotinki.
Amerikanka Keti Hensen bila je četvrta, a Mikalela Šifrin tek peta jer je nakon prve trke bila najbolja. Zelden će danas ugostiti skijaše. R. A.
PREMIJER (9. KOLO): Aston Vila kiksala, sjajan meč Brentforda i Ipsviča
Mančester siti je preuzeo prvo mjesto u Premijer ligi dan uoči derbija koji će danas od 17.30 sati u Londonu odigrati Arsenal i Liverpul.
Aktuelni šampion nije blistao, ali nije se ni mučio – savladao je Sautempton kod kuće s rezultatom 1:0.
Presudio je pogodak Erlinga Halanda u petom minutu. Norvežanin se odlično snašao na centaršut Nuneša Siti sada ima dva boda više od Liverpula, a šest od Arsenala. Između današnjih rivala je Aston Vila koja je kiksala protiv Bornmuta na svom terenu (1:1). Domaćin je vodio od 76. minuta i pogotka Rosa Barklija, ali su gosti šokirali domaće navijače na „Vila parku“ u šestom minutu sudijske nadoknade kada je pogodio Evanilson Vila ima pet bodova manje od Sitija.
Zanimljiv meč odigrali su Brentford i Ipsvič – završeno je 4:3.
Gosti su poslije pola sata vodili
2:0, domaćin izjednačio do poluvremena, a potom preokrenuo iz jedanaesterca u 51. Ipsvič je u 69. ostao s igračem manje, ali uspio je da kazni promašaje Brentforda i izjednači u 86. preko Delapa
Ipak, ostao je bez boda jer je Brajan Embeumo pogodio u 96. kada je želio da centrira, a nekadašnji golman mlade crnogorske reprezentacije Arijanet Murić očajno procijenio let lopte.
Tek drugi bod u sezoni osvojio je Vulverhempton, iako je na gostovanju Brajtonu gubio 2:0 do 88. minuta.
Tada je smanjio Rajan Ait-Nuri, a u 93. izjednačio je Gonzalo Gedeš N. KOSTIĆ
BUNDESLIGA (8. KOLO)
Bajer Leverkuzen nije izgubio od 31. avgusta, ali ove sezone ne pobjeđuje često kao prethodne, koja je bila toliko dobra da će se teško ikad ponoviti. ,,Farmaceuti“ su drugi put u četiri dana odigrali neriješeno –nakon Bresta u Ligi šampiona (1:1), tim Ćabija Alonsa u Bundesligi je zaustavio Verder (2:2). Dramatičan meč odigran je u Bremenu gdje je Bajer vodio u prvom poluvremenu preko Viktora Bonifejsa, a domaćin izjednačio u 74. pogotkom Marvina Dukša Bajer je brzo vratio prednost zahvaljujući autogolu Feliksa Agua, činilo se da će taj momenat odlučiti meč, ali je Romano Šmid u 90. minutu ,,probio“
Kadeti poraženi od Švajcarske u okviru kvalifikacija za Evropsko prvenstvo Ništa od iznenađenja
Švajcarska 3
Crna Gora 0
ORHEJ – Sportski kompleks
„Distrikt“. Sudija: Kamal Umudlu (Azerbejdžan). Strijelci: Šerer u 23, Bralić u 72, Kosalter u 77. minutu. Žuti kartoni: Ražnatović, Maraš (Crna Gora).
ŠVAJCARSKA: Pizaro, Mambva, Zufrej, Savonije, Morisoli, Lazri, Ibraimov, Lukes (od 56. Mijailović), Štil, Bralić, Šerer.
CRNA GORA: Minić, Kujović (od 82. Đokaj), Popović, Maraš, Fabris (od 82. Glendža), Ražnatović, Pavićević (od 82. Kartal), Perišić, Vukoje, Jovanović, Kastrat (od 61. Anđić).
Kadetska reprezentacija Crne Gore poražena je od Švajcarske u drugom kolu grupe 10 prve runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Najjača selekcija u grupi slavila je s rezultatom 3:0, čime je upisala drugu pobjedu. Sa druge strane, ,,sokoli“ su ostali na učinku od jednog boda uoči posljednjeg kola i duela sa Moldavijom (29. oktobar). Golove za Švajcarsku postigli su Nevio Šerer u 23, Josip Bralić u 72. i Ivan Kosalter u 77. minutu. Najbolje šanse za naš tim propustili
Napoli će ostati lider Serije A i nakon devetog kola – tim Antonija Kontea pobijedio je Leće (1:0) i na čelu tabele uz meč više ima pet bodova prednosti nad Interom, a šest nad Juventusom.
,,Nerazuri“ i ,,bjankoneri“ sastaju se večeras u Milanu od 18 sati. Mogao bi to da bude prvi nastup u ,,Derbiju Italije“ za supertalentovanog vezistu Juvea, našeg Vasilija Adžića
Napoli je zasluženo stigao do trijumfa nad ,,đalorosima“, mada je imao težak zadatak jer se tim Nikole Krstovića solidno suprotstavio rivalu na Stadionu ,,Dijego Armando Maradona“. ,,Azurima“ je u prvom poluvremenu VAR poništio pogodak Đovanija di Lorenca, ali
su Andrija Vukoje u 65. minutu i Matija Jovanović dva minuta kasnije. - Igrali smo protiv ekipe koje ima jednako dobro raspoređen kvalitet i na individualnom i kolektivnom nivou. Teško je igrati protiv ekipe koja jednako dobro igra i iz posjeda lopte i iz transformacije, a uz to ima i skoro stopostotnu realizaciju. Zato i jesu među boljim ekipama u ovom uzrastu u Evropi. Sa druge strane, mi smo im onemogućili da igraju iz svoje polovine i taktički dobro i visoko igrali, ali primili smo gol iz prekida i imali kod 1:0 tri šanse koje ne smijete promašiti u ovakvim mečevima. Na kraju krajeva, nemam što da zamjerim momcima, igrali su koliko su mogli protiv veoma kvalitetnog rivala – kazao je selektor Radovan Kavaja R. P. Odigrani mečevi 13. kola Druge lige
PODGORICA – Utakmicama 13. kola nastavljeno je takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi. Igalo je u derbiju kola savladalo Lovćen (2:0), iskoristilo kiks Rudara i tako preuzelo drugo mjesto. Kom je uspio da slavi u derbiju začelja, a pobjedom protiv Ibra (1:0) izjednačio se na tabeli sa Rožajcima i vratio totalno u život iako je djelovalo da je već na početku otpisan.
Kada je u pitanju derbi, bilo je dosta uzbuđenja, nervoze, prilika, ali na kraju zasluženo slavlje domaćih. Nije sve slutilo na pobjedu Igala. Naime, u 52. minutu domaći su ostali sa igračem
manje, jer je Jasmin Muhović dobio direktan crveni karton. Međutim, nije ih to spriječilo da samo pet minuta kasnije dođu do prednosti. Strijelac je bio Nikola Kosać, a samo deset minuta kasnije Igalo je preko Jovana Mugoše dupliralo prednost i trasiralo put ka trijumfu. Mladost DG je lako sačuvala niz bez poraza – Lješkopoljci su ovog puta slavili na gostovanju Grblju – 2:0. Već u osmom minutu sa bijele tačke bio je precizan najbolji strijelac drugoligaškog karavana Igor Vukčević, a to je bila najbolja potvrda da je teško očekivati iznenađenje. Pitanje pobjednika izabranici
je kapiten u nastavku, ipak, postigao gol – odlučujući. Golman Lećea Vladimiro Falkone odbranio je udarac glavom nakon kornera, ali se lopta odbila pravo do Di Lorenca koji je pogodio pored Krstovića u 73. minutu. Mogao je Leće do izjednačenja
golmana Hradeckija za vrijedan bod Verdera koji je u osam mečeva sakupio 12 bodova, tri manje od aktuelnog prvaka. ,,Farmaceuti“ imaju pet manje od RB Lajpciga koji je preokretom savladao Frajburg (3:1). ,,Bikovi“ su prvi, a danas bi mogao da ih stigne Bajern Minhen koji gostuje Bohumu (15.30 h). Borusija iz Dortmunda je drugi put izgubila ove sedmice, ponovo nakon što je vodila – Malen ju je doveo u vođstvo na gostovanju Augsburgu, Klod-Moris sa dva pogotka ostavio bez bodova. ,,Milioneri“ zaostaju sedam bodova za liderom. Zankt Pauli i Volfsburg igrali su bez pogodaka, Štutgart je bio bolji od Holštajn Kila (2:1).
SERIJA A (9. KOLO): Krstovićev Leće u problemu, večeras se igra Derbi Italije
Ne. K.
iz akcije u kojoj je Krstović sve odradio kako treba, ali je Udan imao lošu završnicu. Napoli u Seriji A nije izgubio već osam utakmica, a u seriji je od četiri trijumfa. Leće je u problemu – vezao je četiri poraza (pet računajući Kup) i već šest utakmica nije slavio u Seriji A. Iz devet mečeva sakupio je samo pet bodova, jedan više od posljednjeplasirane Venecije koja ima meč manje. Ne. K.
Nedeljka Vlahovića riješili su u 50. minutu, kada je Kažić uspio da matira protivničkog golmana Bjelicu – 2:0. Kom je uspio da pozitivni niz nastavi i u derbiju začelja – Zlatičani su na svom terenu bili bolji od Ibra –1:0, čime su se izjednačili sa po devet bodova sa Rožajcima. Gol odluke viđen je u 34. minutu. Poslije izvedenog auta Zlatičana dogodio se nesporazum štopera i golmana Ibra, a tu je situaciju iskoristio kapiten Koma Luka Mihaljević i sa pet metara poslao loptu u mrežu. Jedini meč koji je završen bez pogodaka bio je onaj u Pljevljima gdje je Ru-
dar ugostio Iskru. Pljevljaci su propustili priliku da dođu do pobjede, mada ako se zna da su od 24. minuta igrali sa igračem manje kada je crveni karton dobio kapiten tima Vojin Pavlović, jasno je da moraju biti zadovoljni. U samom finišu isključen je i Đorđije Ajković, ali Iskra brojčanu prednost nije iskoristila. R. P.
PODGORICA – Mornar je prošle godine iznenadio Budućnost pod Goricom, osvojio drugo mjesto i na taj način dotadašnjeg šampiona ostavio i bez naslova vicešampiona, tako da su ,,plavi“ tek nakon Kupa uspjeli da ugrabe kartu za evropsku scenu.
Da li će večeras (20 h) Budućnost uspjeti da nakon prvog poraza u sezoni ekspresno odreaguje i istovremeno vrati dug Baranima? Biće to svakako derbi meč 14. kola Meridianbet 1. CFL, koji donosi još četiri meča u četiri termina... Sutjeska dočekuje Bokelj i želi da konačno veže dva trijumfa, dok Bokelj nakon senzacije protiv Budućnosti može da nastavi visok let. Petrovac je dokazao da nije iznenađenje, već da ima tim za velika djela, a na ispitu će biti večeras u primorskom derbiju protiv Arsenala. Derbi sjevera igraju Jedinstvo i Jezero, dok Dečić protiv Otranta traži šansu da uđe u željeni ritam...
6 – Korać (Jedinstvo) 5 – Vukotić (Budućnost), Đorđević, Zorić (Mornar), Janjić, Kalezić (Sutjeska)...
Fudbaleri Budućnosti pokušaće da se vrate na pobjednički kolosjek, nakon što su izgubili od Bokelja u prethodnom kolu, prvi put nakon tri mjeseca, a prije pet posljednji put su poraženi u domaćem prvenstvu. - Svakoj seriji dođe kraj. I dobroj i lošoj. Mi smo doživjeli poraz prvi put poslije tri mjeseca i meča sa CSKA u Evropi. Čestitke Bokelju, odigrali su dobru taktičku i pametnu utakmicu. Odustali su od svojih principa, dosta se povukli od samog starta i dvije kontre su riješile meč. Nemam šta da zamjerim našim igračima. Odigrali su dobar meč, stvorili dosta šansi, ali jednostavno, fudbal je takav, kada napravite
i
nekarakteristične greške kod golova - kazao je trener Budućnosti Ivan Brnović Mornar je imao sjajno izdanje u Evropi, a onda očajan početak sezone. Ipak, sada su se konsolidovali i jasno je da ,,plave“ čeka težak posao.
- Dolazi nam u goste jedna kvalitetna ekipa, znamo ih od prošle godine, u Evropi su napravili sjajan rezultat. U nezgodnom momentu dolaze na-
kon četiri meča bez poraza, osvojili su 10 bodova. U dobrom su momentu, mi smo u blagom padu. Ali kao i ranije što nismo bili u euforiji, tako ni sad nemamo neki pretjerani gubitak samopouzdanja. Očekujem dobar meč, igramo na našem stadionu, na sve boljem terenu - izjavio je Brnović. Protiv Bokelja je Budućnost prekinula seriju pobjeda, a od Mornara nadaju se da će krenuti nova.
- Pozitivni smo, već smo odradili trening nasmijani. Do utakmice nas očekuje još jedan i meč u nedjelju, gdje ćemo dati sve od sebe da trijumfujemo i uđemo u seriju koja će nam dati za pravo da mislimo da sve ovo što smo uradili nije slučajnost - zaključio je strateg Podgoričana.
MORANJE SUTJESKE
Sutjeska je savladala Arsenala i napokon prekinula loš niz. Ali već danas čeka i meč protiv Bokelja. Nikšićani imaju težak posao, posebno ako se zna da su Kotorani uspjeli da prvi na-
nesu poraz Budućnosti, ali bez obzira na sve, svjesni su da nemaju mnogo izbora. - Neće biti lako, imaju dobre pojedince u solidnoj su formi i očekujemo lijepu fudbalsku predstavu. Nadam se našoj pobjedi i trenutno samo o tom susretu razmišljamo, bez obzira na to što nećemo imati priliku da nastupimo u najjačem sastavu – kazao je Dejan Miljanić, nekadašnji sjajni golgeter nikšićkog tima, a sada član stručnog štaba Milije Savovića. Ivan Vukčević i Aleksandar Vlahović nemaju pravo nastupa zbog kartona, ali ostali su na raspolaganju Miliji Savoviću. I Nemanja Đurović je optimista pred današnji susret.
- Znamo da nas očekuje težak meč, tvrda utakmica. Ali, nakon Arsenala dobili smo vjetar u leđa i mislim da ćemo nastaviti u istom ritmu, odnosno da ćemo krenuti ka vrhu tabele - zaključuje Đurović.
PRIMORSKI DERBI
Zanimljivo bi trebalo da bude pod Malim brdom, gdje Petro-
vac
čeka Arsenal. Petrovac već danas može teoretski biti lider, dok Tivćani nikako da uđu u pravi ritam i pobjegnu iz donjeg dijela.
- Neće nas zavarati pozicija Arsenala na tabeli. Neće biti lako, ali dobro treniramo i želimo da dobru formu potvrdimo i u ovom duelu. Dobro se poznajemo i siguran sam da ćemo opravdati očekivanja –kazao je vezista Petrovca Danilo Bakić
Sa druge strane, Tivćani su svjesni da nijesu u poziciji da prijete, ali dobra izdanja u posljednjih nekoliko kola ulivaju nadu da mogu napraviti iznenađenje protiv Petrovca. - Imamo težak raspored utakmice. Prije svega mislim na Dečić, Budućnost i Sutjesku, što je rezultatski poremetilo naše planove, ali nas raduje činjenica da smo podigli nivo igre, koji će sigurno rezultirati dobrim ishodom, a mi se nadamo tome već u meču protiv odlične ekipe Petrovca – kazao je trener Tivćana Božidar Tujković R. PEROVIĆ
EVROPSKI KUP ZA RUKOMETAŠE (2. KOLO): Revanš s Bakijem samo formalnost
Baki 21 (8)
Lovćen 41 (20)
CETINJE – Dvorana ,,Lovćen“. Gledalaca: 600. Sudije: H. Haralambus i E. Efstatiu (Kipar). Sedmerci: Baki 2 (2), Lovćen 2 (2). Isključenja: Baki 10, Lovćen 16 minuta.
BAKI: Guseinov (četiri odbrane), K. Mamadzada (dvije odbrane), Sergunjin, Savzijev, Ahundov 1, Mamadov 3, Huseinzade 1, Nazaralijev 3, Mamadrahimov, Azizov 1, Šafijev, Skriba 6, E. Mamadzada, Napadailo 4, Kramarov 2.
LOVĆEN: Pešić, Vujović (osam odbrana), Đurković 1, Stanojević 3, Perišić 4, Pajović 7, Peruničić 5, Laličić 2, Radoičić 7, Radović 2, Božović, Petričević 1, Vuković 1, Brnović 4, Racković 1, Mrvaljević 3
Nije bilo ni najmanje dileme –rukometaši Lovćena upisali su prvu evropsku pobjedu poslije 15 godina.
Crnogorski šampion bio je
S. IVANOVIĆ
ubjedljiv protiv azerbejdžanskog Bakija u prvom meču drugog kola EHF Evropskog kupa, na Cetinju je slavio 41:21.
D ogovorom klubova, zbog smanjenja troškova oba meča igraju se u našoj prijestonici – revanš je večeras od 18 sa-
ti u Dvorani ,,Lovćen“, kada će cetinjski velikan i nominalno biti domaćin. Koliko god da je crnogorski
Primorcu derbi protiv Juga, Jadran M:tel izgubio od imenjaka iz Splita u 5. kolu Premijer lige
PODGORICA – Nika Šušijašvili je golom za 12:12 – na 26 sekundi prije kraja utakmice, Primorcu obezbijedio peterce u velikom derbiju sa Jugom, a onda su Kotorani bili sigurniji (šutirali četiri-četiri) i slavili 16:15 u petom kolu Premijer vaterpolo lige.
Igrači Vjekoslava Paskovića prekinuli su seriju od četiri vezana poraza (po dva u RL i Evroligi) i vjerovatno potvrdili da je rezultatski slab period iza njih. Mogla je i utakmica da ode u drugom smjeru jer su
gosti iz Dubrovnika na 6.35 do kraja meča vodili 10:7! Ali šampion Crne Gore nije se predavao, iako je sve do kraja posljednje dionice bio u kontraritmu. Junak je bio Frančesko Masaro koji je u regularnom dijelu meča odbranio dva, a u penal ruletu još jedan peterac. Kotorani su dva puta gubili tri gola razlike, gosti su djelovali sigurnije, posebno u napadu sa igračem više, ali ni ovo nije bila garancija da će bodove odnijeti kući. Dva boda je osvojio Primorac. Dušan Matković je sa tri gola bio najefikasniji, po dva su postigli Draško Brguljan,
Savo Ćetković i Šušijašvili, a u strijelce su se upisali Marko Mršić, Balša Vučković i Nikola Brkić – Kao što sam i rekao pred početak sezone, liga je takva da svako svakoga može da pobijedi, a to se i pokazalo u ovom meču. Prikazali smo dobru igru, dali smo sve od sebe i borili se do posljednjeg atoma snage. Stigli smo do velike pobjede i stigli smo vođstvo Juga koji je dva puta vodio tri gola razlike. Malo i mi da se oporavimo od poraza koji nije bio očekivan u prošlom kolu od Šibenika. Igrali smo bolju od-
branu u odnosu na ranije utakmice. Nadam se da smo na dobrom putu i da ćemo nastaviti sa ovakvom igrom i tokom naredne sedmice jer nas čekaju dvije teške utakmice – u srijedu u Ligi šampiona protiv Sabadelja, a onda za vikend nas čeka Mladost. Nadam se da će bazen u Kotoru biti pun, jer je i protiv Juga u Budvi bila lijepa atmosfera, publika se podigla i hvala im na tome – kazao je Draško Buljan. U još jednom derbiju 5. kola Premijer vaterpolo lige Jadran M:tel poražen je 13:12 od imenjaka iz Splita. Ovo je igračima trenera Vladimira Gojkovića treći poraz u najjačoj Regionalnoj ligi, a da će Splićani biti ozbiljan rival pokazali su to u prethodnom kolu pobjedom nad Jugom.
Vicešampion Crne Gore bolje je ušao u meč, vodio je 2:0 u drugom minutu (dvostruki strijelac Dmitri Holod), a onda su gosti preokrenuli serijom 3:0. Sve do treće četvrtine bila je rezultatska klackalica do gola, a onda su Splićani pokazali zbog čega su ozbiljno u igri za visok plasman u ovom takmičenju. Gosti su na manje od četiri minuta do kraja došli do vođstva od ,,plus tri“ (12:9), domaći su prilazili na gol zaostatka, imali i napad za remi, ali rezultat se nije mijenjao.
Po četiri gola za Jadran postigli su Holod i Danilo Radović, a po gol Vasilije Radović, Aleksandar Ivović, Jovan Vujović i Uroš Vučurović A. M.
klupski rukomet posrnuo, razlika između Lovćena i Bakija je prevelika da se iznenađenje uopšte moglo uzeti u obzir.
Bilo je to jasno već nakon pet minuta kada su izabranici Filipa Popovića poveli 4:0 – prvi gol dao je Đorđo Peruničić koji se minulog ljeta vratio u Lovćen, a potom tri zaredom Danilo Pajović Popovićev tim uvećavao je razliku, u svakom duelu i na svakom dijelu terena bio je mnogo brži, jači, za klasu iznad gostiju iz Azerbejdžana. Na poluvremenu je bilo 20:8 za našeg šampiona, pa je Popović mogao da isproba sve igrače i više taktičkih varijanti. Lovćen već može da se priprema za treće kolo... – Kao što sam i priželjkivao –tempom i dobrom odbranom slomili smo otpor protivnika. Dobrim pristupom i disciplinom došli smo do tako željenog rezultata. Čeka nas nova utakmica i nema opuštanja. Pružili smo šansu svim igračima i ponosan sam na sve njih. Želimo da budemo na istom nivou i u revanšu i upišemo još jednu pobjedu – rekao je trener Lovćena Filip Popović. N. KOSTIĆ
EPCG Superliga za odbojkašice (4. kolo) Budućnost
PODGORICA – Maksimalne pobjede domaćina obilježile su subotnji program 4. kola Superlige za odbojkašice.
Budućnost volej je bila bolja od Gimnazijalca za treću uzastopnu pobjedu, dok su Kotoranke zabilježile treći poraz.
Kristina Božović sa 17 i Milena Ćetković sa 11 poena su predvodile Podgoričanke do trijumfa, dok se u gostujućem timu istakla Tajane de Sousa
Feliks sa devet poena. Jedinstvo je do prvog trijumfa došlo protiv Akademije (3:0), koja je i dalje bez pobjede od starta sezone. Četiri igračice domaćeg tima imale su dvocifren poenterski učinak – Ivana Šebek (14), Tijana Merdović (12), Isidora Jevrić (10) i Andrijana Merdović (10). U tivatskom timu se istakla Nevena Brajković sa 10 poena. Danas: Luka Bar – Budva (18), Galeb – Morača (20). S. J.
EPCG Superlige za odbojkaše (4. kolo)
„Plavima“ triler u Baru
PODGORICA – Derbi 4. kola
EPCG Superlige za odbojkaše pripao je Budućnost voleju, iako je i Mornar mogao do trijumfa. Podgoričani su vodili 2:0 u setovima, ali je domaćin uspio da izjednači, i u petom setu, čak, stigne do tri meč lopte (15:14 i 16:15, 17:16), ali ih nije iskoristio. Budućnost je prva stigla do meč lopte na 14:13, ali je pobjedu izborila tek sa 19:17, za drugi trijumf u sezoni, uz utakmicu manje. Mornar je upisao drugi poraz. Luka Lojić je bio najbolji u podgoričkom timu sa 27 poena, Aleksa Nikolić je dodao 14 i Adnan Silajdžić 12. Kod do -
maćih su se istakli Stefan Radević sa 25 i Lazar Cimbaljević sa 23 poena. Budva je opravdala ulogu favorita u Nikšiću protiv Sutjeske (3:0) i zadržala maksimalan učinak nakon četiri kola. Šampiona su do pobjede vodili Miro Miljanić i Dalibor Lečić sa po 10 poena, dok su u domaćem timu bolji od ostalih bili Stevan Crnogorac (6) i Dragan Stojanović (5). Četvrto kolo: Mornar - Budućnost volej 2:3 (19:25, 19:25, 25:15, 25:21, 17:19), Sutjeska –Budva 0:3 (16:25, 13:25, 17:25). Petak: Jedinstvo – Galeb 3:0 (25:13, 25:19, 25:11). Slobodan je bio Lovćen. S. J.
„Glas Crnogorca“ od 4. novembra 1874. godine Dopisi. Iz Jezera, 29. oktobra – Još ljetos 29. avgusta prijeđoše noćno kolašinski Turci rijeku Taru i popališe nam 25 velikijeh stogova sijena, u kojima je bilo oko 2500 tovara. Kolašincima ni to ne bješe dosta, nego opet prijeđu 6. oktobra i opale opet za jednu noć oko 3000 bremena sijena i kuću kapetana Živka Šibajlije, koji se tada ne bješe na domu desio. Kolika je ovo šteta za naš siromašni narod koji višim dijelom od stoke živi lako je … a naročito za ovakvu godinu, kad je sijeno manje rodilo no i najstariji ljudi pamte. Ovo je prinudilo te je sirotinja morala svoj mal prećerati na zimnicu preko Tare, i do sada je preko 100 krdova, oko 6000 komada same sitne stoke pretjerano u Bosnu na zimnicu; a ko zna hoće li se i polovina otuda vrnuti, jer je među Turke, pa im je lako – kako hoće. Da su drugi zemani, pa da su nam ruke odriješene, mi ne bi lako puštili što se ne bi osvetili Kolašincima za njihova bezdjelija. Ovako smo prinuđeni podnositi, jer nam kod Turaka tužba i potraživanje da nam štetu izmire, ništa ne koriste.
Turski most na Tari, koji ima i s jedne i s druge strane karaule, u njih su smješteni najveći jaramazi i zlikovci, te propuštaju čete kolašinske, koje svaki dan pregone plijenove što pokradu na našoj strani i njima dio daju. 10. o.m. pregnaše nam sa … plijen, u kom je bilo 25 kom. govedi, i eto ih drže, još ih nijesu poklali. Zaludu smo pisali do sada šest puta turskoj vlasti da nam ih vrnu. Oni nam odgovaraju: „Vala, vlasi, mi nijesmo od Turaka ništa za to čuli, a vama ne vjerujemo. Turci imaju govedi i bez vaših, da vama ne uzimaju“.
Prije ovih događaja, neđe ljetos ubiše isti panduri turski koji čuvaju na karaule most na Tari, najboljega momka u ovom kraju, Vasa Robovića, baš kad je radio na svojoj njivi. Za ovo grozno djelo obratiše se odma pismeno na carski ućumet moleći, da zlikovca pronađe i kazni. Pa šta nam odgovoriše? Da li za to glave obrnuše? Ništa…
Cetinje, 4. novembra – Njihove Sv. knjaz i knjaginja sa svijema članovima svijetle obitelji bave se od 27. pr. m. na Rijeci Crnojevića.
Već je mjesec dana kako su se sastale komisije, da izvide stvar podgoričkoga pokolja. Koliko smo sa pouzdane strane izviješteni, pored svega nastojanja naše komisije, još nije učinjeno ništa. Kao da sa njekom namjerom Turci rastežu i produžuju stvar. Ali što je još najčudnije, da ni jedan jedini od ubica ne priznaje svoga čina
Različnosti. (Stanovništvo Londona) Između četiri miliona stanovnika koje London po najnovijem popisu broji, ima u njemu više Čivuta nego li u Palestini; više katolika nego u Rimu; više Škota no u Edinburgu; više Iraca no u Dablinu. Na svakih pet minuta vremena dolazi jedno rođenje, a u svakih osam minuta umre po jedna osoba. (Strašno umorstvo) U željezničkom vlaku koji je hodio noću između 21. i 22. prošlog mjeseca iz Brna u Prerevo (u Moravskoj) dogodilo se strašno ubistvo. Njekakav mlad Čivutin iz Trenčina u Ugarskoj imenom Frand zakolje u spavanju bogatoga fabrikanta E.
Klatčera. Ubica uzeo mu je novac koji se pri Klatčeru našao u iznosu 300 forinti i umakao pri prvoj štaciji. Na sreću policija isti dan uđe mu u trag i uhvati ga. Zločinac priznao je odma svoj čin. (Sultanov dvor) U sultanovom saraju ima 6000 muškijeh i ženskijeh slugu; isti se dijele u dvije vrste, u takove koji imaju platu i hranu, i u takove koji dobivaju samo hranu. U prvoj vrsti ima 350 koji vare čaj i kafu, 100 kuvara, 300 baštovana, 600 crnih evnuha i 600 običnih slugu. Liferante daju dnevno u dvor 1200 ovnova, 2000 kokoši i t.d; račun za meso iznosi mjesečno 60,000 franaka. Osim toga ima mnoš-
tvo svirača, igrača (ženskog pola), komendijaša, umjetnika i t.d. Godišnja civil-lista sultanova iznosi preko 30 miliona franaka.
„Glas Crnogorca“ od 11. novembra 1874. godine Novinarstvo i crnogorsko-turska razmirica Ako javna svjetska štampa zastupa i tumači glas i izraz javnoga mišljenja, koje u današnje napredno doba neće niko poricati, tada se mora priznati, da naš sadanji zaplet sa Turskom ne samo što je na sebe obratio najvišu pažnju cijeloga obrazovanoga svijeta, dajući mu karakter veoma ozbiljan sa predpostavkom da isti nosi u sebi klicu nedogledno važnih događaja, koji bi se mogli na istoku Jevrope razviti – nego s druge strane moramo sa zadovoljstvom priznati, da našu pravednu stvar zastupa bez razlike cijela javna žurnalisti-
ka, pa napošljedku i sami oni koji su inače po svojijem računima do sada naklonjeni bili strani našijeh protivnika. Kao što smo više puta izražavali, mi smo u pogledu ove stvari s naše strane na čisto; nema ni jedne jedine sjenke koja bi mogla baciti i trunke krivice na Crnu Goru (…) A za sada puštićemo neka cijela stvar teče njenijem prirodnijem tokom, pošto su pregovori već počeli i produžuju se između obje komisije, crnogorske i turske…
Dopisi.
U sultanovom saraju ima 6000 muškijeh i ženskijeh slugu. Isti se dijele u dvije vrste, u takove koji imaju platu i hranu, i u takove koji dobivaju samo hranu. U prvoj vrsti ima 350 koji vare čaj i kafu, 100 kuvara, 300 baštovana, 600 crnih evnuha i 600 običnih slugu. Osim toga ima mnoštvo svirača, igrača (ženskog pola), komendijaša, umjetnika
Cetinje, 11. novembra – Njihove Svjetlosti knjaz i knjaginja sa Svijetlom porodicom povratili su se u prošku srijedu 6. o. m. sa Rijeke Crnojevića u potpuno dobrom zdravlju. - Već se napunio cio mjesec dana kako su se sastale komisije, da izvide stvar podgoričkoga pokolja. Koliko smo sa pouzdane strane izviješteni, što se rada tiče, pored svega nastojanja naše komisije, još nije učinjeno ništa. Kao da sa njekom namjerom Turci rastežu i produžuju stvar. Ali što je još najčudnije, da ni jedan jedini od ubica ne priznaje svoga čina. Izgleda kao da je ko drugi pobio tolike ljude, a ne Turci. Zaista čudno, da od 24 žrtve koje su pale, ni jednoj da se nađe ubica! Uzaludni su jasni dokazi podgoričkijeh i zetskijeh Hrišćana, koji su ispitivani, jer se ne uzimaju u obzir. I ovo nam svjedoči kako vlasti turske tumače „katahumajum“, po kome izkaz i svjedočba Hrišćanina ima istu silu pred sudom kao i svjedočba muhamedanaca. Mi čisto i dobro vidimo šta Turska namjerava. Oni su radi da cijeloj stvari dadu neznatni karakter.
Ali naša vlada pazi budnijem okom na cio rad, pa niti može niti će dopuštiti da se stvar tumači sa turskoga gledišta. A i narod crnogorski sa nestrpljenjem očekiva razvitak i svršetak ovoga djela. Novosti.
Amerika – Ovoga puta u izborima za zastupničku kuću saveznih država pobijedili su demokrati. Do sada su bili vazda u većini republikanci. Različnosti.
(Iz Beča u Pariz) Honvidski poručnik Zubović tu nedavno okladio se, da će na svome konju jašući stići iz Beča u Pariz za 14 dana. Mnogi su držali za nemogućnost i kladili su se pojedini ljudi i društva u znamenite sume. Zubović je održao riječ i cijeli sahat prije roka stigne na rečeno mjesto, gdje je kao slavodobitnik dočekan. No osim slave dobio je Zubović golemo blago, i govori da će izaći iz vojske i stati kod jedne velike trgovačke kuće u Misiru. Slična posla misli se latiti neki Vaselj Durulin, bogat Rus iz Dužine na Dnjepru. Njegove konje fali svako po cijeloj guberniji Herzonskoj, da su najhitriji i najustrajniji. On namjerava u maju iduće godine povesti se iz Beča u Pariz i 24 sahata stići prije Zubovića. (Svjetska izložba u Kini) Namjerava se sada prirediti svjetska izložba u Kini. Da se namjera ta izvede, sastavio se već i odbor u Šangaju, kojemu je predsjednikom tamošnji ingleški konsul. Jon Bourne i drugovi u Londonu imenovani su za agente, da dadnu jevropskim izložiteljem svako nuždno jamstvo. Odbor uzimlje na sebe sve troškove transporta. (Nastavlja se)
Tomislav Miladinov Krkeljić preminuo je u Podgorici 21. oktobra 2024. u 74. godini.
Naš Tomica, kako smo ga zvali u Pobjedi, počeo je radni vijek u našem Novinsko-izdavačkom preduzeću 12. oktobra 1975. godine i radio je do ostvarivanja prava na penziju 11. jula 2007. godine. Za vrijeme tadašnjeg jednopartijskog sistema bio je predsjednik Centralnog radničkog savjeta, a kasnije je dugo obavljao dužnost šefa odjeljenja Papir-montaže. Nakon toga je bio upravnik Pobjedine štamparije. Koji god posao da je obavljao, njegov rad pratili su izrazi: stručan, odgovoran, posvećen i precizan. Još na početku karijere u Pobjedi, sa 24 godine, skrenuo je pažnju interesovanjem da nauči posao i sposobnošću da primijeni naučeno. Kako su proticale godine, usavršio je posao i bio pouzdani oslonac kole-
Tomislav Krkeljić
gama, uvijek spreman da pomogne u izazovima zahtjevne grafičke struke. Osim po profesionalnom od-
nosu prema poslu, Tomica je ostao upamćen i po ljudskim vrlinama i kao veoma omiljeni kolega. Zbog plemeni-
te naravi, velikog srca, požrtvovanja i spremnosti da pruži ruku saradniku, kolege su ga rado birale za društvo u
Neđelja, 27. oktobar 2024.
smjeni na poslu, ali i u iskrenom prijateljstvu. Na njegov blagi osmijeh, zauvijek je pala sjenka tuga prije 21 godinu, kada je nesrećnim slučajem izgubio uzornog sina Miloša i ta tragedija obilježila je i život šire porodice.
Tomislav Krkeljić rođen je 17. maja 1951. godine u Ravnom Selu u Bačkoj (Vojvodina), gdje je završio sedam razreda osnovne škole. Sa roditeljima Miladinom i Senkom i braćom Draganom i Đikom preselio se 1963. godine u tadašnji Titograd i završio osmi razred OŠ ,,Vladimir Nazor“ u Maslinama. Srednju elektrotehničku školu arhitektonskog smjera završio je 1964. godine u Titogradu, a nakon toga i Višu školu u svojoj struci.
Njegovi Krkeljići su porodica poznata po junaštvu i hrabrosti u prošlosti, kao što je bilo i cijelo njihovo slobodarsko selo Lutovo, a cijenjeni i poštovani gdje god su živjeli - i u Bačkoj i u Titogradskom srezu i opštini. Tomov stric Milutin poginuo je kao borac Prve proleterske brigade u proboju ka Sutjesci. Naš dugogodišnji kolega imao je i više hobija, mada je znao da kaže da je golubarstvo za njega mnogo više od hobija. Interesovanje za uzgoj i razvoj golubova razvilo se već nakon završetka osnovne škole, pa je rano oformio svoje takmičarsko jato sa kojim je bio veoma uspješan u cijeloj bivšoj Jugoslaviji i šire i svugdje bio rado pozvan i viđen gost. Nakon penzionisanja počeo je sa uzgojem pčela i aktivnim bavljenjem pčelarstvom do posljednjih dana života. R.P.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARIJA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ
EKONOMIJA
JELENA MARTINOVIĆ
DRUŠTVO
JOVAN NIKITOVIĆ
KULTURA
DRAGICA ŠAKOVIĆ
CRNOM GOROM Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
CRNA HRONIKA
NIKOLA SEKULIĆ
HRONIKA PODGORICE
JOVAN TERZIĆ ARENA
SLOBODAN ČUKIĆ
FELJTON I ARHIV
MARKO MILOŠEVIĆ
DIZAJN
DRAGAN MIJATOVIĆ
FOTOGRAFIJA
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKTIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
TELEFON
020/409-520 REDAKCIJA
020/409-536 MARKETING 020/202-455 OGLASNO
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings
Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PIB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Sa tugom i bolom obavještavamo da je dana 26. oktobra 2024. iznenada preminula u 69. godini naša draga
Saučešće primamo u kapeli na Donjem Medunu 26. oktobra od 14 do 19 časova i 27. oktobra od 10 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana.
Ožalošćeni: brat ŽARKO, bratanići ALEKSANDAR i FILIP, bratanična IRENA, braća od strica DRAGIŠA i LJUBIŠA, snahe SLAVICA, LJILJANA i NINA, unučad NIKOLA, LAZAR, ANJA i KOSTA, braća od ujaka, sestre i brat od tetke i ostala rodbina IVANOVIĆ
Dana 26. oktobra 2024. u 76 godini preminula je naša draga i voljena
DRAGICA Svetislava NEDIĆ rođena DŽANKIĆ
Saučešće se prima na gradskom groblju Čepurci 27. oktobra od 10 do 15 časova i 28. oktobra od 10 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.
Ožalošćeni: sinovi DALIBOR i DAVOR, brat RAJKO, sestra BISERKA, snahe DRAGANA, GORDANA, MILICA i BRANKA, unučad i ostala rodbina NEDIĆ i DŽANKIĆ
RAJKO – MICULE Mirkov NIKOLIĆ
Sahrana će se obaviti u Francuskoj.
Ožalošćeni:
sin NIKOLA, supruga IZA, snaha ŠAJLI, unuk HUGO, unuka KLOE, brat JOVAN, sestre SONJA i SENKA sa porodicama
Sa tugom i bolom obavještavamo da je dana 25. oktobra 2024. godine preminula naša draga
rođena VULIKIĆ
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 26. oktobra od 10 do 15 časova i 27. oktobra od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana. Kuća žalosti – Žarka Zrenjanina 14, Podgorica.
Ožalošćeni: sinovi ZORAN i GORAN, brat RAJKO, unučad FILIP, LANA, KSENIJA, DAMJAN i LUCIJA, đeveri SLOBODAN i UGLJEŠA, snahe BILJANA, BOJANA, JELENA, MARINA, SONJA i RANKA, zaova DARINKA, jetrve GOSPAVA, VUKICA i ĐINA, bratanići, bratanične, đeveričići, đeverične, zaovičići, zaovična, braća od ujaka, braća i sestre od tetaka i ostala mnogobrojna rodbina
Sa tugom se opraštamo od našeg dragog brata od tetke VUČINE
Zahvalni na njegovoj pažnji i dobročinstvu prema našim pokojnim roditeljima i njihovoj familiji, zauvijek ćemo ga nositi u srcima s ljubavlju i poštovanjem.
Porodica pokojnih LUKE i MIROSLAVE RAIČEVIĆ
Neđelja, 27. oktobar 2024.
саучешће на градском гробљу Чепурци у недјељу 27. октобра
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru Porodica ĐUKANOVIĆ
Sestri
Hvala ti na svakom trenutku, na bezuslovnoj podršci i nesebičnoj ljubavi. Tvoje srce i tvoja ljubav će zauvijek ostati u našim uspomenama. Bratanična IRENA sa porodicom
VESNA IVANOVIĆ
HVALA!
Brat od ujaka PREDRAG BACKOVIĆ
Posljednji pozdrav mom dragom kumu
Počivaj u miru, DOBRI MOJ KUME. Ostaješ vječno u mom srcu ŽELJKO
Hvala za svaki trenutak posvećen našoj porodici. Čuvaćemo najljepše uspomene na tebe.
ALEKSANDAR, NINA, ANJA i KOSTA
Neđelja, 27. oktobar 2024.
Posljednji pozdrav našem
SAŠI
S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. Počivaj u miru.
LJUBINKA, RATKO, TANJA i NAÐA sa porodicama
Dragom našem
SAŠI ĐUROVIĆU
Tužni smo i nijemi u bolu. Posljednji pozdrav u ime nezaborava na sva naša zajednička radovanja.
Kumovi LJILJA i ĐORĐE DUJOVIĆ
Posljednji pozdrav mojoj dragoj tetki
RADMILI
Draga moja tetka, hvala ti za svaku toplu riječ i najiskreniji zagrljaj, za sve trenutke ispunjene smijehom i vedrinom kojom si plijenila. Počivaj u zagrljaju onih koje si neizmjerno voljela, a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava.
1131
Tužni jer je preminuo naš drug
Iznenadna bolest neočekivano brzo je slomila našeg Đuku i nečujno ga istrgla iz naših života, što boli, mnogo boli, tako da se suze prosto okamene, utope u oči, i ne skliznu niz lice. A, to je mnogo teško jer je Đuka bio ne samo dokazani prijatelj – isto kao pravi brat koji se toliko radovao svakom našem uspjehu ili susretu sa nama. Zbog toga će iskre ljubavi prema njemu trajno tinjati u našim srcima. Hvala mu na svemu, a najviše na bogatom ljudskom nasljeđu koje ostavlja za sobom.
Tuguju KALEZIĆI: KATARINA, SANJA, ACO, MOMIRA i SVETO
Opraštamo se s velikom tugom od našeg dragog kuma
SAŠE ĐUROVIĆA
Tvoja dobrota, vedar duh i osmijeh ostaće trajno u našim sjećanjima
Tvoji kumovi MUDREŠE
Posljednji pozdrav našoj voljenoj jetrvi i strini
RADMILI JOVETIĆ
Obasipala si nas pažnjom, dobrotom i ljubavlju. Tvoje veliko srce i plemenita duša, zauvijek će biti urezani u našim bićima
Posljednji pozdrav sestri
MOMIRI
Posljednji pozdrav mojoj tetki
RADMILI
Tvoju dobrotu, plemenitost i vedrinu koju si nam pružila čuvamo od zaborava. Ostala je praznina, ali mnogo lijepih uspomena. Sestra NADA sa porodicom 1126
Draga tetka, sa velikom tugom u srcu opraštam se od tebe. Nedostajaće mi tvoj osmijeh, vedrina i pažnja koju si mi pružala. Počivaj u miru
Bratanična BOJANA sa porodicom 1091
GOSPAVA sa porodicom
Tvoj bratanić MILOŠ VULIKIĆ sa porodicom
Sa velikim bolom zauvijek se rastajem od moje voljene zaove
RADMILE
Njen čestiti životni put, iskrena sestrinska ljubav i odanost, ostaju mi u trajnom sjećanju.
Ode ti, a sa tobom i dio mene koji si uljepšavala svojom blagošću i osmijehom koji grije dušu. Moje djetinjstvo i odrastanje činila si posebnim, a tvoja radost životu i način življenja zauvijek mi ostaje svetionik inspiracije!
Uvijek ću te voljeti!
Sestri od tetke
RADMILA JOVETIĆ
Ovo nije zbogom. Hvala ti za svu nesebičnu ljubav, imati tebe za sestru bila je čast. Počivaj u miru pored tvog Jovana i Voja. Tvoja sestra MARIJA BRKOVIĆ
Danas se opraštamo od naše voljene tetke i zaove
Tvoja bratanična DUNJA
RADMILI JOVETIĆ
Tvoja plemenitost, ljubav i dobrota zauvijek ostaju u našim srcima. Draga sestro, počivaj u miru. Tvoj brat VESKO BRKOVIĆ sa porodicom
TETKA, bila si nam veliki oslonac i podrška. U naše tužno djetinjstvo unosila radost i sreću. Uz tvoje prisustvo osjećali smo se sigurnije i jače. Tvoj vedri lik i topli pogled ostaju u našim srcima. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Hvala ti na svemu
Snaha SONJA, bratanići OGNJEN i DANILO s porodicom
Posljednji pozdrav dragom kolegi
BRANKU KALUĐEROVIĆU advokatu
S tugom,
DANILO MIĆOVIĆ
RADMILA JOVETIĆ
Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoj tetak VIDAK BRKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom bratu, đeveru, stricu i đedu
Tvojim odlaskom je zauvijek otišao jedan dio nas. Ostavio si ogromnu prazninu koju ćemo popunjavati najljepšim sjećanjima na tebe.
Zahvalni i ponosni na tvoju beskrajnu ljubav i podršku
Tvoj brat PETAR, snaha RADMILA, SANDRA, ANA, FILIP, MILENA i NIKOLA
Posljednji pozdrav uvaženom kolegi
S tugom i poštovanjem
Posljednji pozdrav bratu
RULU RAŽNATOVIĆU
Riječi su nedovoljne da iskažu tugu i bol za tobom. Hvala ti, brate, za sve što si uradio za mene.
Sestra JOVANKA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom kumu
RULU RAŽNATOVIĆU
Hvala, kume, za sve godine zajedničkog druženja, tvoje iskrenosti i ljubavi ka našoj porodici.
Familija pokojnog ACA Milutinovog MARTINOVIĆA
Posljednji pozdrav svom bratu
RULU
Hvala ti za svu bratsku ljubav i poštovanje učevine.
Od NENA, STANKE, VUKICE, SLAVICE i NADE sa porodicama
1110
1111
1117
Hvala ti za bezgraničnu dobrotu, plemenitost i ljubav koju si nam nesebično darivao. Počivaj u zasluženom miru, a mi ćemo te uvijek čuvati od zaborava.
Posljednji pozdrav
Čuvaćemo te od zaborava.
Posljednji pozdrav našem voljenom striku
Čuvaćemo tvoj iskreni osmijeh od zaborava. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Vole te tvoji NIKOLA, FILIP i MILENA
Neđelja, 27. oktobar 2024.
SJEĆANJE
VIDOSAVA MUSTUR rođ. ŽIVALJEVIĆ Decenije prolaze a uspomene ne blijede.
Sin ILIJA i snaha BISERKA
SJEĆANJE
Na voljenu Baku
SMILJA JANKOVIĆ 26. 9. 1932 – 27. 10. 2024.
S tugom što te nema među nama, čuvamo uspomenu na tvoj dragi lik, dobrotu, plemenitost i ljubav koju si nam nesebično pružala.
Godina je od smrti našeg oca i đeda
BUDIMIRA BUDA KLIKOVCA
Vrijeme prolazi, ali ne mijenja osjećaj ponosa što smo tvoji i osjećaj tuge što nijesi sa nama. Uvijek pričamo o tebi i sjećamo se zajedničkih trenutaka. A onda, kao da se ti pojaviš i da vrijeme stane.
Znamo da si tu i da gledaš na nas kao i uvijek. Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima. Za sve što dolazi, nedostaješ!
TVOJI NAJMILIJI
Tri godine su od smrti naše voljene
DARE POPOVIĆ
Svaka pomisao na tebe je osjećaj ljubavi, mira i blagorodnosti. Bila si posebna i najbolja.
Tvoji: kćerke VESNA i TIKA, unuke STAŠA i DUNJA, zet SAŠA
1079
Godina dana je od smrti mog dragog
BUDIMIRA BUDA KLIKOVCA
Teško je opisati da te više nema. Godina prođe, a meni se čini kao vječnost.
Hvala ti za sve lijepe trenutke provedene sa tobom.
Pola godine je od smrti mog oca
VUKOTIĆA
Tvoj plemeniti lik i dostojanstven život sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo u našim srcima. Hvala ti na svemu. NADICA sa porodicom 1096
Četrdeset dana od smrti moje tetke
JOVANA Vasova MARTINOVIĆ U svemu nedostaješ. Nedostaje mi tvoja topla riječ, pažnja kao i savjet roditeljski. Hvala ti na svemu što si mi pružila. Tvoja DRAGICA RAJKOVIĆ sa porodicom
Tvoja VERA 1083
Godina dana je od smrti našeg dragog
BUDIMIRA BUDA KLIKOVCA
Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam nesebično davao. Zauvijek u našim srcima.
Tvoji: DAVOR, NEVENKA i VIKTOR
SJEĆANJE
Navršava se 10 godina od smrti
NERMINA MANDIĆA
Srećo moja najmlađa, majka te čuvala i tobom se ponosila. Mnogo mi nedostaje tvoja blaga riječ, majko Volim te, sine Nermine Majka ISMETA
Deset je godina od smrti našeg
NERMINA MANDIĆA
Navršava se godina dana od smrti našeg dragog
BUDIMIRA BUDA KLIKOVCA
Vrijeme koje prolazi, ne umanjuje tugu i bol za tobom. Uvijek u mislima sa nama! Porodica KLIKOVAC
1082
1081
Dana 27. oktobra navršava se 40 dana od kad nas je napustio naš
GOLUB ŠOŠKIĆ prosvjetni radnik u penziji
Bio si naša pokretačka sila, snaga i oslonac naše porodice. Učio si nas univerzalnim i biblijskim vrijednostima života, da radimo sve za dobrobit ljudi i svijeta. Znamo da brinete ti i mama za nas, počivajte zajedno, a mi ćemo se truditi da nastavimo časnim putem kako ste nas i učili.
Posvećivao si generacije očinski napajajući znanjem, da budu dobri i pošteni ljudi.
Zahvaljujemo se svim ljudima dobre volje koji su u našem teškom trenutku, tuge, bili uz nas, izjavili saučešće lično ili putem telegrama.
PORODICA
5 godina od kad nisi sa nama
Majka MIMA sa porodicom 1123
Vrijeme koje prolazi ne briše sjećanje, ne liječi tugu i ne umanjuje prazninu.
Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava ENKO, EMA, VERO i ILDA
ZORICA BATRIĆEVIĆ
Beskrajna ljubav, tuga... Nedostaješ zauvijek.
Navršavaju se tri godine od smrti našeg voljenog oca
MIŠO BOLJEVIĆ
S ponosom i ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe
Tvoji VLADAN i LJILJA
1116
1128
Neđelja, 27. oktobar 2024. Oglasi
Sjećanje na drage roditelje oca majku
RADOVANA
2009–2024
MILICU
2010–2024
VUŠUROVIĆ
Godine prolaze uspomene na vas ne blijede. PORODICA
40 je tužnih dana od kad nije sa nama naša sestra, tetka i baba
RAJKA BLAGOJEVIĆ
Draga Rajka, vrijeme prolazi, ali bol i tuga ostaju. Tvoj vedri lik, blagi osmijeh i sve ono što te krasilo ostaje u našim srcima.
Tvoji: VASILJEVIĆI MARKO, SRĐAN, MILANKA, MILENA, VASILIJE, ANDREA i tvoj mali IVO
Dvije su godine od smrti našeg brata
SLAVKA
BOŽIDAR i GOJKO
Dvije su godine od smrti moga brata
SLAVKA Vasova VUJOVIĆA
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Brat RAJKO sa porodicom
Dvije su godine od smrti
SLAVKA Vasova VUJOVIĆA
Dani prolaze, a tuga u našim srcima ostaje. Počivaj u miru. Brat ŽARKO, snaha JULKA i bratanična ANĐELA
Četrdeset dana je od smrti naše drage MIRJANE – MILE Branka JANKOVIĆ rođene MUGOŠA
Naša brižna i voljena Mila, otišla je na vječni počinak prije četrdeset dana. Ostavila je trag u našim životima, koji će kao urezan u kamenu, ostati sa nama za cijelu vječnost.
Sjećanje na nju će živjeti kroz svaki naš osmijeh, šalu, pa i suzu.
Ostavljaš nam prazno mjesto, ali puno srce.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Godina dana je od kada nas je napustio naš voljeni brat
SAŠA
Vrijeme ide, ali bol i praznina u našim srcima ostali su isti. Pamtićemo te i pominjati s ljubavlju, sjećajući se svih trenutaka koje smo proveli zajedno. Sestre od tetke ZORICA i PERSA s porodicama
Voljeni oče, čuvamo te u srcima, ponosni što smo tvoji.
PERIŠA i LJILJANA sa porodicama
Godinu dana od smrti našeg anđela
LIDIJE BOŽOVIĆ
Još uvijek se nijesmo navikli da te nema, još uvijek pričamo sa tobom...
Onda na momenat budemo svjesni da nijesi sa nama.
Nije isto ljubiti tvoje toplo lice ili tvoju sliku na grobu. Velika je praznina u nama, nedostaješ do bola.
Svakog dana te pomenemo... teško je.
Dok smo mi živi živiš i ti u nama.
Tvoji TATA, MAMA, BRAT i SESTRA
Godina dana od smrti naše drage
LIDIJE Savove BOŽOVIĆ
Ostaješ vječno u našim srcima. Čuvaćemo te od zaborava
Tvoji VELIMIR, MARINA, SLOBODAN, SVETLANA i LJUBO
LIDIJE BOŽOVIĆ
Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe neće nikada
Tvoji STOJANKA, SLAVKO, NADA, MIA, UROŠ i JAKŠA
Godina dana je od smrti našeg brata
LJUBOMIRA POPOVIĆA 1. 11. 2023 – 1. 11. 2024.
Nijesi sa nama više, ali uspomenu na tebe, brate, ne može niko da nam izbriše. Počivaj u miru sa našim roditeljima, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Sestra JADRANKA i brat RADOSAV – BATO
Na jubilarnom 15. Kongresu CSCRS-a i Klinike Svjetlost u Zagrebu su se okupili najpoznatiji svjetski oftalmolozi te predstavili inovacije i trendove kolegama iz regiona
Više od 65 vrhunskih svjetskih oftalmologa okupili su Hrvatsko društvo za hirurgiju katarakte i refraktivnu hirurgiju - Croatian Society for Cataract and Refractive Surgery (CSCRS) i Klinika Svjetlost na jubilarnom, 15. Kongresu CSCRS-a pod poznatim motom „Novi trendovi u oftalmologiji“ koji je 25. i 26. oktobra održan u Zagrebu. Oko 600 učesnika, od kojih su mnogi stručnjaci i oftalmolozi iz regiona, svjedočili su vrhunskim predavanjima, jedinstvenim edukacijama i međusobnom povezivanju oftalmološke struke. Bila je to jedinstvena prilika svim polaznicima, među kojima je bio i znatan broj oftalmologa iz Crne Gore, da se upoznaju sa nekim od najtraženijih svjetskih stručnjaka iz ove grane medicine.
Tokom dva dana oftalmologije budućnosti, tim Klinike Svjetlost još jednom je dok azao da su na svjetskom vrhu po kvalitetu naučno-stručnog djelovanja iz područja oftalmološke struke te stvaranju i uvođenju svjetskih trendova liječenja u kliničku praksu. -Posebno smo ponosni što je Hr vatska ovim kongresom potvrdila kako je relevantan faktor na svjetskoj sceni oftalmologije, a cilj nam je da svim kolegama iz regiona pružimo priliku da dobiju besplatan pristup znanju i inovacijama koje svima mijenjaju život na bolje. Ove godine slavimo jubilarni 15. Kongres sa, do sada, najvećim brojem renomiranih predavača, a posebno nas je veselilo vidjet i i brojne kolege iz Crne Gore koji su iskoristili ovu jedinstvenu priliku da poslušaju koji su najnoviji trendovi uzdravlju vida“ - izjavio je prof dr. sc. Nikica Gabrić, doajen oftalmolo -
gije u regionu i vlasnik
Klinike Svjetlost dodavši kako Svjetlost Budva djeluje već od 2018. godine i to k ao vodeća oftalmološka klinika u Crnoj Gori pod vođstvom dr. Nade Džaković
Lider na tržištu - Specijalna bolnica za oftalmologiju Svjetlost ovim je kongresom omogućila svim učesnicima iz regiona jedinstvenu priliku da na jednom mjestu upoznaju sve ono što trenutno predstavlja vrh svjetske oftalmologije te im je kroz radionice Wet Lab, opremljene za učenje izvođenja 3. generacije laserskog skidanja dioptrije na licu mjesta, prezentirala postupke izvođenja lentikularne ekstrakcije, kao i PHACO Wet Lab za operaciju katarakte te LipiFlow zahvata. Među uticajnim predavačima istakla su se tri predsjednika: dr Erik Mertens, bivši predsjednik, dr Sheraz Daya, trenutni predsjednik Američko-Europskog društva očnih kirurga (AECOS) te budući predsjednik AECOS-a d. Francesco Carones
-Carones je, primjera radi, jedan od najcitiranijih i najpoznatijih govornika na svjetskim kongresima koji, nakon što je edukovao ljekare kako da budu bolji, trenutno ih kroz projekt Ophthalpreneurs podučava i da budu uspješniji biznismeni, kroz promociju oftalmologije kao poslovnog modela -istaknula je dr Nada Džaković.
Vodeći svjetski naučnik i stručnjak, ugledni predavač, prof. dr sc. Ly ndon da Cruz iz čuvene Moorfields Eye Hospital, na poziv našeg vodećeg retinologa prof. Ratimira Lazića iz Svjetlosti održao je predavanje kao pionir presađivanja matičnih ćelija u lije-
čenju nasljednih bolesti retine.
Na kongresu je dodijeljeno pet nagrada - za izuzetan doprinos oftalmologiji dr Sherazu Dayu, dr Udayu Devganu za neprocjenjiv izvor otvorenog i besplatnog obrazovanja na stranici cataractcoach.com na kojoj već 10 godina preko Jutjub kanala edukuje kolege o najizvođenijim operativnim zahvatima katarakte. Dobitnici nagrade su i dr Francesco Carones za unapređenje obrazovanja i preuzetništva u oftalmologiji te dr David Sung Yong Kang, hirurg koji je izveo najveći broj lentikularnih zahvata, odnosno zahvata treće generacije laserskog skidanja dioptrije na svijetu i kojeg mnogi kolege smatraju jednim od najuspješnijih, najbržih i najistaknutijih hirurga na svijetu. A prof. dr sc. Lyndonu da Cruzu je dodijeljena nagrada za vizionarsko vođstvo u oftalmološkom istraživanju, obrazovanju i njezi pacijenata.
Dvodnevno druženje svjetske oftalmološke elite završilo je svečanom večerom u dvorani Lisinski koju je za sve goste organizovao prof. dr sc. Nikica Gabrić, a bila je to prilika i za netvorking na kojem su se svi složili da je Hrvatska s razlogom na svjetskom vrhu inovacija u oftalmologiji.
Već 26 godina najveća očna klinika u Jugoistočnoj Evropi raspisuje konkurs za posao u Budvi. Ukoliko imate želju za usavršavanjem znanja i vještina uevropskom obrazovnom sistemu i u skladu sa najvišim standardima struke, javite se na:
ZA POSAO:
Doktora specijaliste oftalmologije (2 izvršioca)
Kandidat treba da ispunjava sljedeće uslove:
•završen medicinski fakultet sa specijalističkim ispitom
•sposobnost rada u timu
•komunikativna osoba orijentisana na pacijente, tačna, odgovorna, profesionalna
Doktora specijalizanta iz oftalmologije (2 izvršioca)
Kandidat treba da ispunjava sljedeće uslove:
•završen medicinski fakultet
•sposobnost rada u timu
•komunikativna osoba orijentisana na pacijente, tačna, odgovorna, profesionalna
Medicinska sestra / tehničar (2 izvršioca)
Kandidat treba da ispunjava sljedeće uslove:
•završenu srednju medicinsku školu
•sposobnost rada u timu
•komunikativna osoba orijentisana na pacijente, tačna, odgovorna, profesionalna
Radnik/ica na info-pultu (2 izvršioca)
Kandidat treba da ispunjava sljedeće uslove:
•završenu SSS
•sposobnost rada u timu
•komunikativnost
Biografiju i propratno pismo možete poslati na adresu info@svjetlostbudva.me. Rok za podnošenje prijava je do 29. novembra 2024. godine. Budva, 24.10.2024.
Dnevna bolnica za oftalmologiju Svjetlost, Budva Crna Gora, 85310 Budva, Ulica 22. novembra br. 7 tel: +382 (0) 33 451 121; +382 (0) 68 045 121 www.svjetlostbudva.me; email: info@svjetlostbudva.me