Dnevni list Pobjeda 30.10.2024. by Pobjeda

KOMENTAR

Ustavotvorne priganice i druge priče

SKANDALOZNO

Prva crnogorska zastava u parlamentu zamijenjena

Lubardinom slikom

NA IVICI INCIDENTA: Premijerski sat obilježen burnom raspravom predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti sa opozicionim poslanicima, Mandić učesnike belvederskih demonstracija nazvao „zečevima“

Spajić: Izmjene

Ustava neće biti bez širokog konsenzusa

konsenzusa

Premijer je kazao da Pokret Evropa sad izmjene Ustava neće podržati bez konsenzusa svih relevantnih političkih subjekata, te poručio kako poslanici treba da se fokusiraju na primarni cilj Crne Gore, odnosno, na ulazak u Evropsku uniju

KLJUČNIH PET DANA: Mještani bjelopoljskih sela, ogorčeni postupanjem policije u selu Sokolac, najavili blokadu puta Bijelo Polje - Mojkovac

Detalji iz ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru

Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda dr Dragoljub Drašković smatra da bi promjena službenog jezika narušila Ustavom utvrđeni koncept državnog uređenja

Bez crnogorskog kao službenog jezika nema ni suverene, ni građanske države

Gradsko pozorište zvanično istupilo iz RUTA festivala, v. d. direktorice Ivona ČovićJaćimović tvrdi da je u pitanju nejednak tretman

Postali zatočenik matrice po kojoj se kruži godinama

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

PODGORICA – Drugu posebnu sjednicu drugog redovnog jesenjeg zasijedanja parlamenta, na kojoj je premijer Milojko Spajić juče odgovarao na aktuelna politička pitanja, obilježila je burna rasprava predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti sa opozicionim poslanicima koja je, u više navrata, prijetila da preraste i u fizički obračun.

Sve je počelo s pitanjem koje je, vezano za najavljene izmjene Ustava i Zakona o državljanstvu, lider DPS-a Danijel Živković uputio premijeru. Odgovarajući na to pitanje, premijer je kazao da Pokret Evropa sad izmjene Ustava neće podržati bez konsenzusa svih relevantnih političkih subjekata, te poručio kako poslanici treba da se fokusiraju na primarni cilj Crne Gore, odnosno na ulazak u Evropsku uniju.

Živkovićevo pitanje je, međutim, izazvalo oštru polemiku između šefa parlamenta Andrije Mandića i opozicionih poslanika.

Obavezu da odgovori na to pitanje Mandić je preuzeo na sebe, ističući kako izmjene Ustava od Crne Gore zahtijeva Evropska unija i kako „Ustav nije sveto pismo, već živa materija“.

Tokom rasprave Živković je Mandića podsjetio na to da je, kako je rekao, građane pravoslavne vjeroispovijesti pozivao da ih salijeću na ulicama, a ratne drugove da otkopavaju oružje, na šta mu je Mandić poručio kako su „sve vidjeli na Belvederu“.

Na to je reagovao poslanik

DPS-a Oskar Huter koji je Mandića pitao „što si vidio“, a Mandić mu odgovorio „hrabrog Nena Kaluđerovića i stotinu zečeva“.

– Ti si zec – povikao je Huter. Mandić se potom ponovo obratio lideru DPS-a, ističući kako „na pljevaljskim grobljima vidi šajkače“ i poručujući mu da „neće dobro proći kada se suoči sa svojim precima“.

– Neće ovo na dobro izaći. Ne danas, već na Božijem sudu. Više vam rođaka živi u Srbiji, nego u Crnoj Gori – poručio je Mandić Živkoviću. Reagujući na to, Živković je kazao kako Mandić, kad je sa-

zakonodavne

Mandić učesnike Belvedera „zečevima“, Nenezić se na Pejovića, Mugoša na

tjeran u ćošak, kopa po grobljima predaka i da je čovjek militantne prošlosti. – Kada pričate o srpstvu i Srbima, demantuju vas dva argumenta. Sigurno je da imamo kumove, rođake i prijatelje koji se izjašnjavaju kao Srbi. Moj kum je na drugoj političkoj strani. U Andrijevici, koja je dominantno srpska sredina, mi smo osvojili 11 mandata, a nisam siguran da li ste vi uze-

li dva – rekao je Živković. Mandić je potom konstatovao kako su što je veća šajkača veći i napadi na njegovu partiju, te da je u tome najveći direktor koncerna „Vijesti“ Željko

Ivanović

Još oštriju raspravu, koja je prijetila da preraste i u fizički sukob, izazvao je potpredsjednik parlamenta i poslanik PES-a Boris Pejović koji je opoziciju optužio da ih fi-

nansira kompanija „Bemaks“. To je isprovociralo poslanika SD-a Branislava Nenezića koji se zaputio ka Pejoviću i povišenim ga tonom pitao: „Ko si ti da nam se tako obraćaš“, na šta mu je Pejović odgovorio: „Mrš da te ne vidim“. Sukob između dvojice poslanika spriječilo je skupštinsko obezbjeđenje i lider DPS-a, koji je spriječio fizički kontakt Nenezića sa Pejovićem.

SKANDALOZNO: Prva crnogorska zastava u parlamentu zamijenjena Lubardinom slikom

Zastava koja je u međuvremenu zamijenjena Lubardinom slikom predstavlja prvo crnogorsko nacionalno obilježje koje se 2004. godine, nakon usvajanja Zakona o nacionalnim simbolima, zavijorilo iznad zgrade parlamenta

Uramljena zastava Crne Gore, koja se gotovo dvije decenije nalazila na prvom međuspratu zgrade parlamenta, zamijenjena je umjetničkim djelom slikara Petra Lubarde

Na to je juče, tokom skup-

štinskog zasijedanja, ukazao

poslanik SD-a Branislav Nenezić, koga je zanimalo po čijem je naređenju to urađeno i zašto. Predsjednik parlamenta

Andrija Mandić je, odgovarajući na to, naveo kako

zastava, koja je zamijenjena Lubardinom slikom, nije bila zvanična, već sa potpisom bivšeg šefa parlamenta

Ranka Krivokapića i da je sada premještena u njegov kabinet. – Ona se sad nalazi u mom

kabinetu. To je istorijska vrijednost Crne Gore, koja će biti sačuvana da ne bi svjetlost uticala, da ne propadne platno i slično. Želim da ta zastava bude veoma uvažena. Nijesmo neko ko će se sa prošlošću Crne Gore obra-

U trenutku dok je Nenezić, okružen ostalim poslanicima, upirao prstom u Pejovića, pozivajući ga da izađe iz plenarne sale i vičući: „Čiji si ti kum, ko te krstio“, potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobacivao je ka opozicionim klupama.

To je isprovociralo oštru reakciju Nenezićevog partijskog kolege Borisa Mugoše koji se zaletio ka Ivanoviću.

Ponovo je reagovalo skupštinsko obezbjeđenje i ostali poslanici koji su spriječili još jedan fizički sukob u parlamentu. Za sve to vrijeme premijer Spajić stajao je za skupštinskom govornicom i mirno posmatrao konflikt. Nakon kraće pauze koja je uslijedila, premijer se vratio za skupštinsku govornicu i poslanike podsjetio da je šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila pozitivan ovogodišnji Izvještaj o napretku Crne Gore, te ih pozvao da se svi ujedine na tom putu.

Odgovarajući na to, Živković mu je poručio da apeluje na pogrešne ljude i da je njegova partija oduvijek bila fokusirana na evropske integracije. Za riječ se potom javio i lider Ure Dritan Abazović koji je, tokom svog izlaganja, od premijera zahtijevao da nabroji imena svih ministara, sekretara i direktora direktorata u Vladi i nazvao ga „lutkom Andrije Mandića“, na šta ga je Spajić uputio na sajt Agencije za sprečavanje korupcije gdje se, kako je rekao, nalazi svih 197 imena.

Premijer je kazao i kako njegova Vlada uživa dvotrećinsku podršku parlamenta, te da je izvršnu vlast koju je predvodio Abazović podržavalo svega „11 poslanika plus Petar Ivanović“.

Spajić je Abazovića, takođe, pozvao da doprinese ulasku Crne Gore u EU, na šta mu je ovaj odgovorio konstatacijom da aktuelna Vlada „ima više ministara nego indijska“ i da je on uvijek bio na evropskom putu.

Abazović je istakao i kako je

Lubardina slika kojom je zamijenjena crnogorska zastava

čunavati, nego želimo da ona bude uvažena – rekao je Mandić i dodao kako je

zastava zamijenjena Lubardinom slikom, kako bi svi posjetioci parlamenta imali

Premijer odgovara na poslanička pitanja

zakonodavne i izvršne vlasti sa opozicionim poslanicima

Belvedera nazvao

se zaletio na Ivanovića

evropski put Crne Gore ponovo otvoren samo zato što su, kako je rekao, geopolitičke prilike takve. Osvrnuo se i na nedavno dvostruko ubistvo u blizini Bijelog Polja, navodeći kako cijela vojska i policija „ne mogu da pronađu jednog ubicu“. U tom kontekstu je pomenuo i šefa policije. – Znate ko će biti smijenjen?

Zoran Brđanin, ali ne zbog toga što se desilo u Bijelom Polju, već zbog toga što postoji raniji dogovor da on pređe u Agenciju za civilno vazduhoplovstvo – kazao je Abazović. Odgovarajući na pitanje poslanika Bošnjačke stranke Amera Smailovića šta Vlada planira da uradi po pitanju negativne demografske slike na sjeveru države i starenja stanovništva, što su pokazali rezultati popisa, Spajić je upoređivao prosječne zarade 2014. godine i danas.

Istakao je kako su stanovnici sjevernih krajeva „uvijek primali minimalne zarade“, ali i naglasio kako taj dio države mora biti pod posebnom pažnjom svih vlada.

Podsjećajući na nedavnu izjavu predsjednika Skupštine da se „Hrvati identifikuju sa NDH“, lidera Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića zanimao je premijerov stav o tome. Tvrdeći da nije čuo tu izjavu, Spajić je rekao kako Hrvatsku vidi kao partnersku državu koja predstavlja potpuni diskontinuitet u odnosu na dešavanja iz 90-ih godina.

Cetinjani Mandiću: Što prije kreneš Rajo Lama, to bolje... da vidimo ko će biti vuk, a ko zec

Grupa građana Cetinja uputila je juče otvoreno pismo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću kome su, povodom njegove izjave da su na Belvederu bile stotine zečeva, poručili kako će taj događaj za njegove naume i zadatke biti samo uvertira.

Pismo prenosimo integralno: - Od sljedbenika fašističke ideologije koja je u Drugom svjetskom i ratu ‘90-ih u bivšoj Jugoslaviji pokazala kakvu hrabrost pośeduju u ubijanju civila i nejači, kad ispred sebe imaju naoružanje, vojsku i paravojne formacije, i ne čudi ova provokacija.

Zna dobro četnički vojvoda da je jedina zasluga za današnji mir u Crnoj Gori upravo nacionalni otpor na Belvederu, đe su po tri generacije iz familija stojale ujedinjene u otporu velikosrpskom zlu, goloruke naspram neviđene policijske sile i paravojne terorističke bande. Nadao se četnički vojvoda da će na Belvederu i na

Vuksanović je potom ocijenio kako premijer nema pravo da ne čuje tu izjavu, te istakao kako su građani, dok im je obećavana politika pomirenja, dobili Rezoluciju o Jasenovcu, sklanjanje crnogorskih zastava i zgradu Zetske banovine na amblemu Skupštine.

priliku da vide to umjetničko djelo.

Na dodatno pitanje Nenezića o kojoj je Lubardinoj slici riječ, Mandić nije odgovorio već je poslanika SD-a uputio na to da „izađe i sam provjeri“.

Nenezić je potom konstatovao kako Mandić ni ne zna koja je slika u pitanju, te pojasnio kako je na njoj prikazan motiv Skadarskog jezera.

Zastava koja je u međuvremenu zamijenjena Lubardinom slikom pred-

stavlja prvo crnogorsko nacionalno obilježje koje se 2004. godine, nakon usvajanja Zakona o nacionalnim simbolima, zavijorilo iznad zgrade parlamenta. Odlukom tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića zastava je, nakon skidanja sa jarbola, uramljena i postavljena na zid iznad unutrašnjih stepenica zgrade parlamenta, odnosno na međuprostor koji odvaja prizemlje od prvog sprata skupštinskog zdanja.

Ustavotvorne priganice i druge priče

Cetinju 4. i 5. septembra, koristeći jedinstvenu priliku zloupotrebe kompletnog policijskog i vojnog aparata, slomiti i ugušiti crnogorski nacionalni i građanski otpor. Poručujemo Mandiću da će za njegove naume i zadatke koje ispunjava za velikosrpsku politiku, zajedno sa okupatorskom srbijanskom crkvom, od postavljanja skalamerija po Lovćenu, pokušaja promjene Ustava ili Zakona o dvojnom državljanstvu, Belveder biti samo uvertira.

Kao što je i Belveder 1936. godine bio uvertira za Trinaestojulski ustanak 1941. A svako ko zna crnogorski mentalitet, zna što znači kad Crnogorci zaćute. Kuvanje žabe vam nije uspjelo i što prije kreneš, Rajo Lama, to bolje. Samo nemoj da bude „dogodine“, ka od Knina, Prizrena do Lovćena. Da vidimo tada ko će biti vuk, a ko zec.

Provjeri jesmo li doma, do tada, pssst – navedeno je u pismu.

Pozivajući se na umor, premijer je izbjegao konkretan odgovor i na pitanje poslanika SNP-a Bogdana Božovića o eventualnim izmjenama Ustava kojima bi srpski jezik bio proglašen službenim. Umjesto Spajića, stav o tome zauzeo je poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin, zaključujući kako „Ustav nije stub koji će, ako se malo gurne, srušiti državu“. Sa Dobričaninovim izlaganjem završeno je jučerašnje zasjedanje Skupštine. Zasjedanje je počelo minutom ćutanja za ubijene brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj iz Tomaševa kod Bijelog Polja, za čijim je ubicom Alijom Balijagićem policija šest prethodnih dana bezuspješno tragala.

ĐURĐICA ĆORIĆ

Da odmah završimo o zetskim priganicama: nadamo se da nelegalni generalni direktor Javnog servisa i njegov kompromitovani Savjet neće pribjeći kažnjavanju talentovanog novinara Saše Radovića zbog priloga o koncertu izvjesne pjevačice iz susjedne Srbije. Njegov kratki razgovor sa direktoricom zetske turističke organizacije je primjer inventivnog sarkastičnog komentara i zanimljivog izvještavanja - istina, ne o priganicama i zetskim kolačima, pa ni o pomenutoj umjetnici, već prevashodno o toj turističkoj funkcionerki, kao živom svjedoku i dokazu o neznanju i nekulturi u kojima se davi Crna Gora.

Eventualna kazna od strane - da sada izmijenimo i te osobine - kompromitovanog šefa RTCG i njegovog Savjeta, koji (što je, kako vidimo, konačno jasno i uvaženoj ambasadorici SAD i, naravno, briselskoj administraciji) u povratu čini krivična djela, bila bi definitivni sarkazam. Ali, to ne bi bio presedan u našoj zemlji - da se kažnjavaju ljudi koji inventivno i uspješno obavljaju svoj posao, a štite oni koji ga otaljavaju, ili uopšte ne obavljaju.

Na druge presedane - da Inspekcija rada derogira ponovljenu presudu Višeg suda i da Opština Zeta ima želju da, osim taksi usluga, suvereno propisuje i novinarski kodeks - crnogorska javnost je već stekla imunitet. U moru besmisla i permanentnih skandala, sulude i pravno nemoguće stvari su postale svakodnevica. U tu grupu besprizornih i besramnih postupaka - od čije smo brojnosti i učestalosti otupjeli do nivoa da nema institucionalne reakcije, niti, što je još gore, institucionalne odgovornosti - ličnu da ne pominjemo - svakako spada upravo sramni samoreklamerski i primitivni postupak (očevidno nekompetentnog i nespremnog) ministra unutrašnjih djela. Poslije teške blamaže sa Šavnikom, opštini koju aktuelne centralne vlasti tretiraju kao da se radi o dalekom nenastanjenom ostrvu, ministar Šaranović pokazuje nedopustivu i neoprostivu besprizornost postupanjem prema tragičnom zločinu u Tomaševu. Sopstvene odgovornosti se neće sjetiti,

Andrija Mandić nas je, ,,ne radeći“, juče podsjetio da priča o Belvederu još nije okončana. I, još bolje, da je ona, ne samo preko lažnog ,,Temeljnog ugovora“, povezana sa namjerom da se silom mijenja Ustav i da se, kroz uvođenje dvojnog državljanstva, dovrši rastakanje crnogorske nezavisnosti i suvereniteta. Crnogorcima su - u politici - potrebne jasne poruke i nedvosmislene prijetnje, koje ne ostavljaju prostor za racionalizacije i relativizacije. Mislio je Mandić baš to što je rekao. Hvala ti na priganici, vojvodo!

to je jasno. Niti će to učiniti Demokrate, koji izvode produženi provincijalni kič performans u crnogorskom bezbjednosnom sistemu, bez zazora i stida. Njihove predstave su, međutim, odavno postale skupe. Dok crnogorski policajci i vojnici drže stražu i spavaju po kućama - ministar i njegov partijski šef uživaju u inerciji crnogorske opozicije i cjelokupne javnosti. Vjerovatno misle: kada poslije teške tragedije na Cetinju niko nije snosio odgovornost, neće nas dirati ni zbog dvoje ubijenih u Tomaševu. Da li su u pravu? Za sada jesu! Ni Predsjednik Skupštine, četnički Vojvoda Andrija Mandić, ne plaši se odgovornosti. Da li smo zaboravili - Specijalno državno tužilaštvo se nije žalilo na presudu kojom su on i koalicioni partner Milan Knežević oslobođeni u procesu povodom pokušaja državnog udara 2016. godine? Osokoljen tom činjenicom, kao i tumačenjem rezultata popisa u kojem je definicija većine postala vrlo rastegljiva, Vojvoda Mandić se vratio na ,,fabrička podešavanja“. Ustavne promjene treba da budu stvar dogovora, ali, ako ga nema, piše Vojvoda na svom X naloguorganizovaće ustavotvornu skupštinu! ,,Ustav nije Sveto pismo“ ponavljaće tokom rasprave, u kojoj, suprotno Poslovniku, uzima riječ kada mu je i koliko mu je drago, koristeći svaku priliku da uvrijedi i isprovocira lidere opozicije. Danijel Živković je bio na visini zadatka, iako je njegov zahtjev da mu na pitanja o promjeni ustavne odredbe o službenom jeziku i o zakonu o dvojnom državljanstvu odgovara premijer Spajić ostao bez rezultata. Razlog tome je

prost: Spajić o tome ne misli ništa. Svako jasno određenje o ovim pitanjima bi mu ugrozilo skupštinsku većinu, odnosno Vladu, koja je i inače na staklenim nogama. Čini se, ipak, da je i Mandić, koji je pokazivao znake nervoze na Živkovićevu smirenu argumentaciju, svjestan da je za izmjenu Ustava, ali i za donošenje zakona o dvojnom državljanstvu, potrebna prinuda. Neka vrsta pravnog i/ili političkog nasilja, dakle. Njegova mučka uvreda o ,,zečevima sa Belvedera“ najbolji je pokazatelj te nervoze. Ta ružna opaska je bila najveća Vojvodina greška na jučerašnjem zasijedanju Skupštine. Greška se - da se ne zavaramo i ne zalijećemo - ne iscrpljuje u uvredi. Za te ,,zečeve“ su bili potrebni kanisteri i kanisteri suzavca, laži na Javnom servisu i u režimskim medijima, kao i teška zloupotreba Vojske Crne Gore i Policije, zaključno sa helikopterskom dostavom Jovana Mićovića i rukovodstva Crkve Srbije na Cetinje.

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Srijeda, 30. oktobar 2024.

Detalji iz ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru

Konstatovan napredak u ključnim poglavljima

Crna Gora bi u narednoj godini trebalo da ispuni preporuke koje se tiču imenovanja stalnog predsjednika Vrhovnog suda, kao i imenovanja na drugim visokim pravosudnim funkcijama, „kroz transparentnu proceduru zasnovanu na zaslugama, kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje i odgovornost pravosudnog sistema“, ističe se u dokumentu

BRISEL - Politička posvećenost crnogorskih vlasti strateškom cilju evropskih integracija najvažniji je prioritet za državu, a čvrst ostanak na strateškoj EU orijentaciji ostaje ključan za napredak u narednom periodu - navodi se u Izvještaju o napretku koji će biti predstavljen danas.

U tom dokumentu, u koji je RTCG imala uvid, ističe se da je od formiranja u oktobru 2023. Vlada djelovala u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manjom polarizacijom nego u prethodnim godinama. Međutim, kako se navodi, zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade.

U izvještaju se navodi i da su izbori održani u pet opština, da izborni okvir zahtijeva sveobuhvatnu reviziju.

- Dok je sprovođenje izbora u cjelini uglavnom zadovoljavajuće, pravni okvir zahtijeva sveobuhvatnu reformu i usklađivanje sa pravom EU izbornog zakonodavstva. Većina preporuka OSCE/ODIHR-a na čekanju je i nije adresirana. Crna Gora treba dalje da teži uskla-

đivanju svojih izbornih procesa sa najvišim demokratskim standardima - ističe se u izvještaju.

Naglašava se i da je parlament radio redovno, uglavnom uz konsenzus o ključnim pitanjima vezanim za EU.

- Parlament može da sprovodi svoja ovlašćenja na uglavnom zadovoljavajući način. Uprkos stalnoj fragmentaciji

parlamentarnog pejzaža, većina je konstituisana od oktobra 2023. godine, čime je okončan produženi period političke nestabilnosti. Konsenzus o ključnim reformama vezanim za pridruživanje EU proširen je na oba kraja političkog spektra i zakonodavstvo koje se odnosi na EU usvojeno je jednoglasno u parlamentu. Međutim, tenzije i međuetnička polarizaci-

EK predlaže sastavljanje ugovora o pristupanju Crne Gore

Evropska komisija predložiće Savjetu osnivanje tehničke radne grupe za sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom u dogledno vrijeme, navodi se u nacrtu

Izvještaja o napretku. Prema diplomatskim izvorima RTCG iz Brisela, Crna Gora bi već na jesen naredne godine mogla računati na prijedlog novog finansij-

Izbori u Kotoru još nijesu gotovi

PODGORICA - Izbori u Kotoru još nijesu završeni, jer će biti ponovljeno glasanje na dva biračka mjesta, odlučeno je na jučerašnjoj sjednici Državne izborne komisije (DIK).

Ovo tijelo juče je razmatralo dva prigovora koje je podnio predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor Neđeljko Moškov u kojima su traženi odgovori „vezano za radnje i propuste OIK Kotor“. Odluku o ponavljanju izbora DIK je donio većinom

glasova, a na osnovu zahtjeva zamjenice predsjednice Opštinske izborne komisije (OIK) Kotor Jovanke Laličić i sekretara Dušana Vukasovića. Tokom rasprave o ovoj tač-

skog paketa, pod uslovom da zadrži sveobuhvatni napredak u pripremama za proširenje.

Evropska komisija spremna je, kako se navodi u nacrtu

ja su se ponovo pojavile, što je negativno uticalo na političku stabilnost. Tokom ljeta 2024. godine, Skupština je preduzela neke ishitrene zakonodavne inicijative i nije primijenila neophodne principe transparentnosti - navodi se u dokumentu. Dalje se ističe da je Crna Gora aktivno uključena u implementaciju novog plana rasta za Zapadni Balkan.

Izvještaja o napretku za Crnu Goru, da podrži cilj zemlje, počev od zatvaranja više pregovaračkih poglavlja do kraja godine.

Takođe, diplomatski izvori RTCG iz Brisela ističu i da će Komisija ostati posvećena i ambicioznoj agendi Crne Gore tokom 2025. ukoliko svi uslovi budu ispunjeni.

Crna Gora ostaje umjereno spremna za primjenu pravnih tekovina EU i evropskih standarda u ovoj oblasti i ukupno je postigla dobar napredak. - Dobar napredak je postignut u pogledu reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije, slobode izražavanja i slobode medija, uz suštinske reforme zakonodavnog i strateškog okvira. U junu 2024. godine, Evropska komisija je u svom izvještaju o privremenim mjerilima ocijenila da je Crna Gora ispunila privremene standarde za poglavlje 23, a samim tim i postavljena su završna mjerila za poglavlje 23 - ističe se u Izvještaju. U dijelu koji se odnosi na funkcionisanje pravosuđa navodi se da je crnogorski pravosudni sistem umjereno pripremljen i dobro je napredovao u ključnim reformama pravosuđa i prošlogodišnjim preporukama.

- Uspostavljen je novi strateški okvir, a usvojene su suštinske izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakon o državnom tužilaštvu i Zakon o specijalnom državnom tužilaštvu u cilju njihovog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, na osnovu preporuka Evropske i Venecijanske komisije - dodaje se u dokumentu. Dalji napori će, kako se konstatuje, biti potrebni kako bi se osigurao nastavak njihovog usklađivanja.

zaslugama, kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje i odgovornost pravosudnog sistema“, ističe se u dokumentu. Navodi se i da Crna Gora ima pluralističko medijsko okruženje i nalazi se između određenog nivoa pripremljenosti i umjerenog nivoa pripremljenosti u oblasti slobode izražavanja.

Sveukupno gledano, u izvještajnom periodu je postignut dobar napr edak, posebno usvajanjem paketa medijskih zakona - novi Zakon o medijima, novi Zakon o audio-vizuelnim medijskim servisima i novi Zakon o javnom RTV servisu RTCG u skladu sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, što bila je ključna preporuka prošlogodišnjeg izvještaja. Preporuke Komisije iz prošle godine u velikoj mjeri su sprovedene.

U narednoj godini Crna Gora posebno treba da radi na zaštiti novinara od svih oblika nasilja, uz davanje prioriteta istragama i sudskom praćenju u ključnim slučajevima starih napada na novinare. Takođe, potrebno je obezbijediti dosljednu primjenu svih propisa u vezi sa medijima i održavati politiku nulte tolerancije na bilo koji oblik pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući i javne zvaničnike. Naglašava se i važnost zaštite od bilo kakvog oblika neprikladnog uticaja na uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost javnog emitera RTCG, „koji treba da bude u potpunosti u skladu sa zakonom i sa najvišim standardima profesionalnog integriteta i odgovornosti“.

Crna Gora ima između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti.

- Crna Gora je postigla dobar napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i upravljanju migracijama i azilomnavodi se u izvještaju. U narednoj godini Crna Gora bi posebno trebalo da poveća efikasnost krivičnog gonjenja/ presuđivanja u teškim slučajevima i slučajevima organizovanog kriminala, posebno u slučajevima pranja novca. Komisija očekuje i da se zemlja pozabavi dugotrajnošću suđenja i čestim odgađanjima u slučajevima organizovanog kriminala. R.P.

ki, član DIK-a Milisav Ćorić je podsjetio kako tamošnji OIK u prvom odlučivanju „nije ustanovio da ima elemenata za poništavanje rezultata i ponavljanje izbora“, ali se sada došlo do suprotne situ-

acije. Takođe smatra da situacija u Kotoru „podsjeća na onu u Šavniku“.

- Ono što posebno postaje opasno za izborne procese u Crnoj Gori jeste to da se vi-

še ne odlučuje o rješenjima, nego o radnjama. Izborni organi neće da donesu rješenje, pa se onda stiču uslovi da izborna radnja bude uslov za pokretanje postupaka – kazao je Ćorić.

Kako je dodao, na taj način se DIK „dovodi pred svršen čin“.

- Doći ćemo u situaciju da konstatujemo: nije rješenje doneseno, prema tome - prigovor je osnovan. Da li je bilo elemenata da dođe do ove situacije, ostaće po strani – naveo je on, te zaključio se do novih izbora došlo „zbog političkih kalkulacija“. K.J.

Prošlogodišnje preporuke EK u velikoj mjeri realizovane

Sa jednog od ranijih glasanja

Remont pogona nikšićke Željezare i preuzimanje

25 radnika do 10. novembra

PODGORICA – Stručnjaci švajcarske kompanije 8B Capital koja je odnedavno i zvanični zakupac EPCG Željezare boraviće ovih dana u fabrici kako bi provjerili stanje opreme, a remont u Čeličani i Kovačnici trebalo bi da počne do 10. novembra, kazali su Pobjedi iz Elektroprivrede (EPCG), majke kompanije Željezare.

Pobjedi je rečeno da ih je predstavnik 8B Capitala Igor Šamiz nedavno obavijestio o toj posjeti, dodajući da će poštovati sve obaveze iz ugovora o zakupu koji je sa predstavnicima EPCG potpisao krajem jula.

Preuzimanje

radnika

Iz EPCG su kazali da će do 10. novembra biti preuzeta prva grupa od 25 radnika, kada bi trebalo i da započnu remont. Podsjećaju da je prema ugovoru rok za obnavljanje proizvodnje najkasnije godinu od potpisivanja ugovora. Ugovor o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare su potpisali 26. jula predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović i Šamis Đukanović je tada podsjetio da EPCG, kao državna kompanija, nije bila u mogućnosti da pokrene proizvodnju čelika, te da je zbog toga i raspisan međunarodni javni poziv, kako bi se obezbijedio partner koji će pokrenuti osnovnu proizvodnju.

Ugovor o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare je potpisan 26. jula. Predviđeno je da proizvodni pogoni nikšićke Željezare, kćerke firme EPCG, u narednih 50 godina posluju u okviru švajcarske kompanije 8B Capital iz Lugana, za mjesečnu zakupninu od 31.000 eura bez

PDV-a

- Ono što imamo na papiru više je nego dobro, ali sa papira se mora preći na djela. I zato koristim priliku da pozovem sve učesnike u procesu obnavljanja proizvodnje čelika da daju svoj doprinos. Moramo biti maksimalno posvećeni i puno raditi, jer nas očekuje zaista težak period ispunjen brojnim izazovima, ali nadam se da ćemo uspjeti da uradimo nešto dobro za grad Nikšić i za Crnu Goru - kazao je Đukanović nakon potpisivanja ugovora.

Potpisivanju ugovora krajem jula prisustvovao je i ministar energetike Saša Mujović, koji je kazao da je kompanija 8B

Capital pokazala upornost da upravlja Željezarom, te da on svim srcem želi da dio te upornosti pretoče u značajan i vrijedan poslovni rezultat, što će biti dovoljno za napredak i EPCG i ukupne ekonomije Crne Gore.

- Moram da kažem i da budem potpuno iskren i otvoren da imam i određenu dozu opreza, jer su prethodne privatizacije ovog kolektiva bile ne toliko uspješne, makar ne u onoj mjeri u kojoj smo priželjkivali. Moje zadovoljstvo će biti potpuno onog dana kada zaposleni u Željezari osjete pune benefite ovog ugovora i kada Nikšiću povratimo epitet i sta-

tus grada čelika - istakao je ranije Mujović. Predviđeno je da proizvodni pogoni nikšićke Željezare, kćerke firme EPCG, u narednih 50 godina posluju u okviru švajcarske kompanije 8B Capital iz Lugana, za mjesečnu zakupninu od 31.000 eura bez PDV-a. Najavili su da će u prvoj godini, od potpisivanja ugovora i pokretanja proizvodnje, investirati 7,75 miliona eura, u narednih pet i čitavih 36,85 miliona. Zakupac je dužan da u prvih pola godine zakupa angažuje najmanje 150 radnika, odnosno po 25 na mjesečnom nivou. Takođe, zakupac je obavezan da zakupodavcu dokaže

Održana diskusija „Rast ženskog biznisa – da li je podrška dovoljna?“

PODGORICA – U okviru

inicijative Top Women Business Montenegro 2024 (TWBM), održana je panel-diskusija pod nazivom „Rast ženskog biznisa – da li je podrška dovoljna?“ na kojoj je istaknuto da je broj ženskih preduzeća prošle godine rastao brže od ukupnog broja preduzeća u Crnoj Gori, kao i njihov doprinos po osnovu ostvarenih poslovnih prihoda. Skup je potvrdio da sistemi podrške ženama preduzetnicama donose se konkretne rezultate u ekonomskom osnaživanju žena. Izvršni direktor BI Consultinga i glavni analitičar TWBM inicijative Ratko Nikolić ista-

kao je značaj ovog trenda. - Broj ženskih preduzeća u prošloj godini rastao je brže od stope rasta ukupnog broja

preduzeća, čime se povećao i njihov udio u domaćoj privredi. Uz broj, raste i njihov doprinos u ostvarivanju poslovnih

prihoda i broju zaposlenih, posebno u sektoru usluga - rekao je Nikolić, dodajući da je rast najizraženiji u južnim regijama Crne Gore. Stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, Ekaterina Panikova naglasila je potrebu za sistemskim promjenama jer žene, iako čine preko pola stanovništva, posjeduju svega 15 odsto preduzeća i zauzimaju samo sedam odsto direktorskih pozicija.

- UNDP sa partnerima radi na ekonomskom osnaživanju žena kroz obuke i omogućavanje pristupa poslovima nove generacije. Naš cilj je da žene, posebno u ruralnim područjima, ra-

da je proizvodnja u Čeličani i Kovačnici počela najkasnije do datuma koji nastupa 12 kalendarskih mjeseci nakon datuma početka zakupa. Švajcarska kompanija jedina je dostavila ponudu na posljednjem međunarodnom javnom pozivu za zakup Željezarinih proizvodnih kapaciteta.

Prva dva tendera za zakup pogona Željezare - Čeličane i Kovačnice, a švajcarska kompanija je jedina aplicirala za pojedinačne pregovore.

Hronologija

Kompanija EPCG-Željezara je prošlu godinu završila

sa gubitkom od 3,5 miliona eura. Osnovala je EPCG početkom prošle godine, nakon što su od prethodnog vlasnika turskog Tosčelika kupili imovinu fabrike za 20 miliona eura. Taj posao je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) ocijenila nezakonitom državnom pomoći, oko čega se sada pred Upravnim sudom vodi postupak po žalbi EPCG na takvo rješenje. AZK je naložila EPCG da utvrdi razliku između 20 miliona eura, koliko je plaćeno za imovinu i tržišne cijene. Ta razlika je, kako su ranije kazali Pobjedi, nezakonita državna pomoć. AZK je tada naložila EPCG da najkasnije za četiri mjeseca preduzme mjere za povraćaj neusklađene državne pomoći od Tosčelika, te da u roku od dva mjeseca utvrdi o kojem je iznosu riječ, na koji će se obračunavati kamate od trenutka zaključenja ugovora do konačnog povraćaja. Iz EPCG tvrde da je kupovina bila odličan posao i da su se vodili tržišnim principima. Naglasili su da je Uprava za katastar i državnu imovinu procijenila da ova imovina vrijedi preko 50 miliona eura, u što nijesu uračunati efekti valorizacije elektroenergetske infrastrukture, dodajući da će svaka naredna procjena pokazati da je imovina višestruko vrednija od plaćenog iznosa. m. lekoViĆ-S.PoPoViĆ

zvijaju biznise u sektorima kao što su poljoprivreda, ruralni turizam i zelene industrije - kazala je Panikova. Predsjednik Upravnog odbora NLB banke Martin Leberle istakao je da žene u Crnoj Gori, uprkos tradicionalnim navikama, pokazuju izuzetnu agilnost i spremnost za preuzimanje poslovnih izazova.

- Ponosan sam što žene čine više od polovine zaposlenih u NLB banci, koja kontinuirano podržava žensko preduzetništvo - izjavio je Leberle. Šefica Sekretarijata Savjeta za konkurentnost (SCC) Marija Šuković dodala je da je važno analizirati trendove ženskog preduzetništva kako bi se ra-

zumjelo da li je rast posljedica dugoročnih napora ili drugih, prolaznih faktora. Takođe, spomenula je projekat ŽIG „Ženski biznis“, koji ima za cilj olakšati ženama pristup podršci. Anđela Gajević, v.d. generalne direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti privrede, osvrnula se na ulogu Vlade u osnaživanju ženskog preduzetništva.

- Zahvaljujući naporima Vlade i posvećenosti Ministarstva ekonomskog razvoja, Crna Gora je prepoznata od Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj kao lider u regionu po pitanju politika za osnaživanje ženskog preduzetništvarekla je Gajević. n. k.

Sa potpisivanja ugovora

Sa jučerašnjeg panela

Predsjednik Vlade u parlamentu najavio da nas čeka deflacija ili niska inflacija

Javni dug se nije mijenjao od 2020, a BDP skoro dupliran

PODGORICA – Javni bruto i neto dug Crne Gore nije se mijenjao od 2020. godine i iznosi 4,5 odnosno 3,8 milijardi eura, ali je za četiri godine BDP porastao na 7,2 milijarde eura, a uskoro će biti 7,8 milijardi, što znači da se za četiri godine skoro duplirao, odgovorio je juče u Skupštini premijer Milojko Spajić na pitanje partijskog kolege iz PES-a Tonćija Janovića. Tvrdi da Fond PIO i Fond za zdravstvo rade bolje nego ikada.

- Nema ko nije pričao da će se ugasiti oba fonda. Izazovi u zdravstvu su decenijski i rješavamo ga jedan po jedan. Budžet za zdravstvo je veći nego ikada, iako su doprinosi za zdravstvo nula. To pokazuje da nema korelacije između procentualnog iznosa za zdravstvo i PIO i onoga što je budžet fondova. Tako da vas molim da taj populizam više ne ponavljamo, jer vas činjenice demantuju – poručio je Spajić opoziciji.

Pitanja za kritičare

Premijer je pitao gdje su sada ti kritičari koji su govorili o povećanju opšte stope PDV-a na 30 odsto, te da će se prodati Elektroprivreda da bi se finansirao program Evropa sad 2 (ES2). Naveo je da su smanjili inflaciju, dodajući da je u septembru bila deflacija. - Onog mjeseca kad se sprovo-

Tokom naredne godine planirano je da počnu radovi, kako bi za pet godina od uvođenja izvođača u posao bila završena izgradnja, rekao je Spajić o nastavku gradnje auto-puta

di ES2 ćemo imati ili deflaciju ili nisku inflaciju i to je odgovor svim kritičarima šta radi ES2 za standard građana – kazao je Spajić. Govoreći o projektu Velje brdo, za koji ga je pitao Dejan Đurović (NSD), Spajić je kazao da bi u tom kompleksu trebalo da živi oko 40.000 ljudi, što je skoro kao cijeli Bar ili Bijelo Polje. - Svaka odgovorna država koja ima toliki pritisak stranaca, mora imati odgovor na to, a odgovor je ovaj projekat, koji pokazuje potpuno dru-

gačiju viziju da se problemi rješavaju dugoročno. Formirano je Koordinaciono tijelo, do kraja godine treba da usvojimo planska dokumenta – kazao je Spajić dodajući da će se ono prvi put sastati danas. auto-Put Kada je riječ o nastavku izgradnje auto-puta, Spajić je na pitanje Vladislava Bojovića (DNP) odgovorio da od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) čekaju da odobri evaluaciju prijava na

Mujović još ne zna da li će struja poskupiti

Na pitanje Miodraga Anđušića (DPS) zbog čega je odustao od traženja ostavke Odbora direktora EPCG Solar gradnje, ministar energetike Saša Mujović je u pisanom odgovoru koji je objavljen na sajtu parlamenta kazao da je to tražio nakon što je smjenom bivše direktorice Valerije Saveljić prekršen dogovor koji su imali oko načina funkcionisanja. Ipak, iz obrazloženja koji je bord na čelu sa Marinom Jočić uputio EPCG, kako je naveo Mujović, zaključio je da Saveljić nije razriješena bez objektivnih razloga, te da je bord ponudio ostavku zbog kršenja dogovora, ali da to nije prihvatio imajući u vidu da su Saveljić smijenili u skladu sa zakonom. Kada je riječ o cijeni

pretkvalifikacioni tender za glavni projekat i izgradnju dionice na koji se javilo pet međunarodnih kompanija i tri konzorcijuma. Uporedo s tim, kako je dodao, sprovode javni poziv za nadzorni organ, na koji se prijavilo 14 kompanija, te očekuju da će nakon saglasnosti EBRD-a u prvoj polovini iduće godine potpisati ugovore za izvođenje radova i nadzor. - Tokom 2025. godine planirano je da počnu radovi, kako bi za pet godina od uv ođenja izvođača u posao bila završena izgradnja. Sve ide planiranom dinamikom, iako razumijem skepsu javnosti, nakon brojnih propusta u prošlosti poput zaboravljene petlje ili električne infrastrukture neophodne za funkcionisanje prve dionice

Promet robe veći 8,4 odsto

PODGORICA - Promet

robe u trgovini na malo u trećem kvartalu ove godine je, u odnosu na isti prošlogodišnji period, veći 8,4 odsto u tekućim i 6,9 odsto u stalnim cijenama, pokazuju podaci Monstata. Promet robe u trgovini na malo u trećem ovogodišnjem tromjesečju bio je veći 21,8 odsto u tekućim i 21,2 odsto u stalnim cijenama, u odnosu na drugi kvartal ove godine.

Statističari su izračunali da je promet u trgovini na malo motornim gorivima u trećem kvartalu ove godine, u odnosu na isti prošlogodišnji period, veći 1,2 odsto, a u poređenju sa drugim ovogodišnjim kvartalom 26,2 odsto.

- Promet u trgovini na malo prehranom u trećem kvartalu ove godine je, u odnosu na isti prošlogodišnji period, veći 7,4 odsto, a u poređenju sa drugim ovogodišnjim kvartalom 27,9

odsto - navodi se u saopštenju. Promet u trgovini na malo farmaceutskim i kozmetičkim proizvodima je u trećem tromjesečju ove godine veći 9,3 odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu, odnosno 12,4 odsto u odnosu na drugi ovogodišnji kvartal.

Dok je promet u trgovini na malo ostalim neprehrambenim proizvodima je u trećem kvartalu ove godine veći 10,2 odsto u odnosu na isti prošlo-

godišnji period, odnosno 15,7 odsto u odnosu na drugi ovogodišnji kvartal.

Iz Monstata su pojasnili da statistika unutrašnje trgovine obuhvata i prikazuje promet preduzeća čija je osnovna djelatnost trgovina na malo. Izvor podataka za sprovođenje istraživanja indeks prometa u trgovini na malo su podaci o prometu iz PDV prijava (nadležnost Poreske uprave) sa stanjem na dan 23. oktobar. - Promet robe u trgovini na malo predstavlja vrijednost prodate robe preduzeća koja je prodata krajnjim potrošačima, odnosno stanovništvu za ličnu potrošnju i upotrebu u domaćinstvu, kao i pravnim i fizičkim licima za obavljanje djelatnosti. Indeksi prometa robe u stalnim cijenama su dobijeni deflacioniranjem indeksa u tekućim cijenama, odgovarajućim indeksima cijena robe na malo – saopšteno je iz Monstata. S. P.

struje, Mujović je kazao da će uložiti napore da iduće godine ne dođe do poskupljenja, dodajući da nam okolnosti ne idu naruku te da je ovom trenutku nemoguće bilo šta predvidjeti. - Da li će cijena aktivne energije rasti zavisiće od više faktora od kojih su najuticajniji deficit energije zbog planiranog zastoja TE Pljevlja, hidrološke prilike i proizvodnja iz dotoka i akumulacija u hidroelektranama, potrošnja tokom ljeta, povećanje udjela iz obnovljivih izvora - navodi Mujović u odgovoru dodajući da će ako budu morali poskupiti struju kreirati posebnu tarifnu politiku radi zaštite građana sa najmanjim prihodima i najnižom potrošnjom.

auto-puta - kazao je Spajić. Kazao je da je bitno da se sa Srbijom napravi zajednički dogovor o izgradnji treće dionice od Andrijevice do Boljara, jer je potrebna izgradnja od Požege do Boljara, ali i sa drugim susjednim zemljama radi povezivanja. M. LekoViĆ

Sporazum guvernerke i predsjednika upravnih odbora poslovnih banaka

Prva štednja za bebe povećana na 1.000 eura

PODGORICA - Sve bebe koje se rode u periodu od 31. oktobra do 6. novembra dobiće na poklon prvu štednju u iznosu od hiljadu eura, saopšteno je iz Centralne banke (CBCG).

- Ovaj iznos je uvećan u odnosu na prošlogodišnjih 800 eura, a obezbjeđuju ga CBCG i poslovne banke, što je precizirano Sporazumom o realizaciji kampanje Nedjelja štednje, koji su juče, u susret Svjetskom danu štednje, potpisali guvernerka CBCG Irena Radović i predsjednici upravnih odbora poslovnih banaka - navodi se u saopštenju. Prema tom sporazumu, CBCG i poslovna banka u kojoj roditelji bebe otvore štedni račun pokloniće zajedno hiljadu eura svakom novorođenčetu.

- Ovaj iznos će biti oročen na godinu, a štedni računi se mogu otvoriti do 31. marta naredne godine. U prethodnom periodu, kroz ovu zajedničku akciju CBCG i poslovnih banaka, ukupno 2,67 hiljada djece širom Crne Gore dobilo je na poklon svoju prvu štednju, za šta su izdvojena sredstva u iznosu od 1,06 miliona eurarekli su iz CBCG. Radović je kazala da dugoročnost kampanje i ovako značajne brojke svjedoče o njihovom trajnom opredjeljenju da doprinesu izgradnji stabilnije i sigurnije budućnosti za cijelo društvo, a kroz edukativne aktivnosti koje prate ovu akciju nastoje da podignu svijest o značaju odgovornog upravljanja finansijama. Ona je zahvalila poslovnim bankama na kontinuiranoj podršci ovoj akciji.

r. e.

Sa jučerašnje sjednice d. malidžan

Podaci Monstata o trgovini na malo u trećem kvartalu ove godine

Grafik Monstata

Regionalna konferencija o javno-privatnim partnerstvima

Otvara se mogućnost za projekte vrijedne

350 miliona eura

Ukoliko se oslanjamo samo na budžetska sredstva, kolika god ona bila, uvijek su ograničena. S jedne strane, država donosi stabilnost kroz zakonski okvir i infrastrukturni koncept, dok s druge strane, privatni sektor ima menadžersko iskustvo na tržištu. U privatnom sektoru postoji veća efikasnost u menadžmentu, posebno kada govorimo o tržišno orijentisanim privrednim granama, poput turizma, navela je Kordić

PODGORICA - Javno-privatna partnerstva (JPP) postaju ključan mehanizam za rješavanje infrastrukturnih izazova, spajajući autoritet javnih institucija s ekspertizom privatnog sektora, ocijenio je ministar finansija Novica Vuković na panel diskusijama u Podgorici pod nazivom „Crna Gora JPP vizija i misija“ i „JPP kao prilika za infrastrukturni razvoj Crne Gore“. Konstatovano je da je u narednom periodu ključno jasno identifikovati strateški značajne projekte koje država namjerava da realizuje kako bi privukla investitore.

Paneli su održani u okviru druge regionalne konfrencije o JPP, u organizaciji Agencije za investicije Crne Gore, SIGMA-e i Ministarstva finansija, prenosi PR centar. Vuković je kazao da su u tom resoru pripremili predvidiv ambijent do 2027. godine, u kojem će imati vrlo ambiciozan plan.

- Crna Gora je trenutno zemlja koja privlači veliki interes investitora. Imamo velike ambicije za 2027. godinu i vjerujemo da ćemo ubrzati rast bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Ono što posebno želimo naglasiti jeste da, uz sve infrastrukturne projekte, pripremamo i inicijative, koje će dodatno osnažiti ekonomski razvoj Crne Gore - rekao je Vuković.

tisanim privrednim granama, poput turizma - navela je Kordić.

U podgoričkim domovima zdravlja povećan broj pacijenata sa simptomima sezonskog gripa

On je kazao da je nedavno završio posjetu Vašingtonu, gdje su razgovarali o postignućima tokom protekle godine.

- Vidljivo je povjerenje investitora u našu ekonomiju, što se odražava kroz poboljšanje kreditnog rejtinga za Crnu Goru. Takav investicioni ambijent daje sigurnost investitorima u vezi sa budućim ekonomskim trendovima - rekao je Vuković.

Prema njegovim riječima, JPP postaju ključan mehanizam za rješavanje infrastrukturnih izazova, spajajući autoritet javnih institucija s ekspertizom privatnog sektora.

- Ovaj zajednički pristup, sa podrškom međunarodnih partnera kao što je Svjetska banka (SB), otvara mogućnosti za projekte vrijedne oko 350 miliona eura - naveo je Vuković.

Ministarka turizma Simonida Kordić kazala je da Crna Gora ima potrebu za investicijama, navodeći da se to se odnosi na sektor turizma, kao i na druge grane privrede.

- Ukoliko se oslanjamo samo na budžetska sredstva, kolika god ona bila, uvijek su ograničena. S jedne strane, država donosi stabilnost kroz zakonski okvir i infrastrukturni koncept, dok s druge strane, privatni sektor ima menadžersko iskustvo na tržištu. U privatnom sektoru postoji veća efikasnost u menadžmentu, posebno kada govorimo o tržišno orijen -

Us Pj E šn I PRI mj ERI

Ona je podsjetila da u Crnoj Gori postoje primjeri uspješnih JPP-a, gdje privatni sektor preuzima menadžment, a država osigurava infrastrukturu.

- Iako je ovo jednostavan koncept, može biti izuzetno koristan. Ipak, važno je pristupiti mu savjesno, jer smo vidjeli primjere loših privatizacija koji su destabilizovali sektor, posebno u turizmu. No, istovremeno, postoje sjajni primjeri ulaganja u hotele, žičare i druge turističke sadržaje koji su dali fantastične rezultate - rekla je Kordić. Govoreći o izazovima, Kordić je istakla da su javni i privatni sektor veoma različiti.

- Kada pravimo JPP, vrlo je važno da budemo jasni i transparentni u smislu očekivanja, modela, konkretnih aktivnosti i koraka u kojima će se takav partnerski odnos primijeniti. Važno je da taj proces rezultira vrlo transparentnim ugovorima i monitoringom, koji će potvrditi da je sve ispunjeno u skladu sa dogovorom - navela je Kordić.

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević ukazala je na značaj JPP-a za razvoj saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori.

- Jedan od prioriteta u ovom kontekstu jeste povezivanje Crne Gore sa regionalnim i evropskim saobraćajnim putevima. Time bi se poboljšao protok robe i ljudi, kao i ekonomska aktivnost, naročito u turističkom sektoru, uz istovremeno očuvanje ekoloških standarda - rekla je Vukićević

Konc E s I ja

Ona je naglasila važnost koncesija za aerodrome, gdje se analiziraju uspješni primjeri iz regiona.

- JPP bi mogao da ubrza realizaciju planiranih infrastrukturnih projekata, koji uključuju i modernizaciju saobraćajnih terminala. Cilj je osigurati efikasniju realizaciju infrastrukturnih projekata, uštedu za državu i kvalitetniju uslugu za građane - navela je Vukićević.

Direktorica Agencije za investicije Snežana Đurović, kazala je da su u toj agenciji u protekle dvije godine radili na promociji JPP-a.

- Održavamo stalnu komunikaciju i podižemo nivo svijesti i razumijevanja o tome šta znači projekat JPP-a, uz važnost unapređenja javnih usluga i koristi za građane, kao i podsticanja privatnog sektora da uvodi savremene tehnologije, inovativne pristupe, modernizaciju, smanjenje troškova i obezbjeđivanje visokog kvaliteta usluga u periodu od 20 do 30 godina, koliko traje jedan ugovor u okviru ovog zakona - objasnila je Đurović. Ona je podsjetila da su od 2020. godine do danas, izdali jedno pozitivno mišljenje na projekat JPP – obnova i izgradnja Lokande na Cetinju. s. P.

Građani odgovorno shvatili poziv, vakcinacija na zadovoljavajućem nivou

PODGORICA - Prema podacima Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori vakcinu protiv sezonskog gripa do sada je primilo 7.900 osoba, dok najveći procenat vakcinisanih čine osobe starije od 65 godina, zdravstveni radnici i pojedinci sa hroničnim oboljenjima. Doktorica medicine Milada Topuzović kazala je za Pobjedu da ova brojka pokazuje da je odziv građana na očekivano zadovoljavajućem nivou, ali da je i pored toga u domovima zdravlja veliki broj pacijenata koji dolaze kod izabranog ljekara sa simptomima sezonskog gripa. Laboratorija Centra za medicinsku mikrobiologiju IJZCG je od početka nadzora nad gripom (30.09.2024.g), zaključno sa 20.10.2024. godine izvršila testiranje 26 uzoraka na prisustvo virusa gripa. Infekcija je potvrđena kod jedne osobe. Riječ je o infekciji virusom gripa tipa A, posljednji su podaci Instituta za javno zdravlje.

- Ono što je evidentno jeste da je u podgoričkim domovima zdravlja povećan broj pacijenata koji se javljaju sa simptomima infekcije virusom sezonskog gripa. Pacijenti se javljaju zbog povišene tjelesne temperature, jeze, malaksalosti, sa bolovima u mišićima, glavoboljom i zapušenim nosom, neproduktivnim kašljem i bolom u grlu, što sve odgovora sezonskom gripu - rekla je dr Topuzović. Dodaje da su simptomi gripa uglavnom blagi i da prolaze nakon sistemske terapije.

- Ono što je veoma bitno napomenuti jeste da, ukoliko su simptomi jače izraženi, a ispoljavaju se u vidu povišene tjelesne temperature koja ne

Vakcine bezbjedne za djecu i odrasle

Prema riječima dr Milade Topuzović, sama efikasnost vakcine varira od osobe do osobe.

- Procentualno njena efikasnost se kreće od 40 do 60 odsto, što je velika brojka. Vakcine su bezbjedne za djecu i odrasle, poenta je da se smanji rizik od hospitalizacija. Ukoliko pacijenti imaju bilo kakvu nedoumicu, tu smo da odgovorimo na sva njihova pitanja - kazala je dr Topuzović.

prolazi nakon upotrebe antipiretika, produktivnog kašlja sa iskašljavanjem, sa bolovima u ušima, intenzivnom glavoboljom, bolovima u grudnom košu / plućima, potrebno je da se pacijenti jave svom izabranom ljekaru radi adekvatne terapije - poručila je naša sagovornica.

Najbolja prevencija sezonskog gripa, prema riječima dr Topuzović, jeste jačanje imunog sistema.

- Veoma je bitna zdrava ishrana, povećan unos tečnosti, umjerena fizička aktivnost, adekvatan san, redovno pranje ruku i izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta prljavim rukama - istakla je dr Topuzović.

Dodaje da je redovno provjetravanje prostorija, kao i izbjegavanje bliskih kontakata sa osobama koje imaju simptome respiratorne infekcije, takođe je veoma bitno.

- Poželjno je izbjegavati prisustvo masovnim skupovima, nositi zaštitnu masku, ali svakako uvijek je najbolja mjera prevencije vakcinacija protiv virusa sezonskog gripa - zaključila je naša sagovornica. Iz Instituta za javno zdravlje, apelovali su na sve građane da se vakcinišu, uz napomenu da

se prijavljivanje za vakcinaciju vrši preko brojeva telefona izabranih timova, objavljenih na njihovom sajtu, kao i dolaskom u Dom zdravlja gdje je pacijent registrovan.

- Glavni cilj vakcinacije protiv sezonskog gripa jeste smanjenje učestalosti obolijevanja, a prije svega teških formi bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda među grupama stanovništa koje su u povećanom riziku - kazali su iz Instituta za javno zdravlje. Dodaju da se vakcinacija preporučuje svim osobama starijim od šest mjeseci sa hroničnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, osobama koje se liječe od metaboličkih poremećaja (kao što je šećerna bolest), licima sa smanjenom funkcijom imunološkog sistema uključujući i lica sa HIV/AIDS-om, kao i osobama koje imaju transplantirane organe i/ili ćelije - Pored gore navedenih grupa, vakcinacija se preporučuje i trudnicama kao i djeci uzrasta od šest mjeseci do pet godina posebno imajući u vidu njihov značaj u širenju obolijevanja u opštoj populaciji - naveli su iz ove institucije. B. PRELEVIĆ

Novica Vuković

Direktor TVCG povodom zahtjeva Opštine Zeta da se pokrene disciplinski postupak protiv novinara Radovića zbog priloga o nastupu Jelene Karleuše istakao da neće prejudicirati ni kazne ni nagrade

Knežević: Važno je da u ovoj zemlji postoji sloboda govora

PODGORICA – Povodom

zahtjeva Opštine Zeta da se pokrene disciplinski postupak zbog priloga Saše Radovića o nastupu Jelene Karleuše direktor Televizije Crne Gore Milan Knežević kazao je u odgovorima Pobjedi da „nema potrebe da prejudicira kako eventualne sankcije tako ni potencijalne nagrade kolegi Radoviću“. – Važno je da u ovoj zemlji postoji sloboda govora, a ostalo je – šta bi bilo kad bi bilo – napisao je Knežević u odgovoru. Pobjeda je prekjuče uputila pitanja menadžmentu, Savjetu i uredništvu RTCG, uz molbu za komentar reagovanja Opštine Zeta. Pitali smo da li ovakvi zahtjevi, koji se odnose na rad medija, a posebno Javnog servisa mogu da se tumače kao sprečavanje nezavisnosti Javnog servisa i uticaj na slobodu govora i medija. RTCG je upitan i da li smatraju da ima mjesta za pokretanje disciplinskog postupka protiv kolege Radovića... Opština Zeta je prekjuče uputila zahtjev RTCG da se pokrene disciplinski postupak protiv „pomenute persone“ (Radovića) koji je tokom razgovora pitao v. d. direktorice TO Zeta Tatjanu Bojanić kako su baš izabrali Karleušu za nastup na tradicionalnoj manifestaciji „Dani zetskih kolača i priganica“ i da li – aludirajući na njen repertoar i stihove pjesme ,,Karli bič“ – „kokain ide s priganicama“.

Opština Zeta je nazvala Radovića „novinar“, implicirajući da je bio pod dejstvom opijata, a prilog su nazvali skandaloznim i nedopustivim, iskazujući nezadovoljstvo načinom

kako je RTCG izvijestio o, prema njihovoj ocjeni, spektakularnom nastupu folk zvijezde Jelene Karleuše u Zeti, koju je Bojanić uporedila sa Bijonse Zbog najave koncerta, kako tvrde u TO Zeta, svjetski poznate dive, Opština je najavila da će obavijestiti i Delegaciju EU u Crnoj Gori i sve relevantne adrese jer Radović, kako su naveli ,,u kontinuitetu sije mržnju i pokušava da diskredituje ljude koji imaju karijeru o kojoj on, vjerovatno, može samo da sanja“

U saopštenju dostavljenom Sindikatu medija Radović je pojasnio što se dešavalo iza kamere, te izrazio nadu da će ga njegova medijska kuća podržati.

– Mene sada brine da će uticaj i pritisak politike i političara po ko zna koji put kazniti me u mojoj kući, tj. TVCG, i osjećam zabrinutost i stres. Nadam se da će oni koji rukovode kućom znati da se odupru tome. U svakom slučaju, moja je obaveza da se obratim Sindikatu medija, kako bi svi novinari ubuduće mogli da imaju slobodu i da, ponašajući se skladu s etičkum pravilima esnafa, nemaju strah od pritisaka političara –saopštio je Radović.

Iz Sindikata medija su podsjetili na Zakon o RTCG u kome piše da je novinar i drugi zaposleni koji učestvuje u kreiranju programskog sadržaja Javnog medijskog servisa nezavisan u svom radu i djeluje u interesu javnosti.

Koncert Jelene Karleuše na manifestaciji, koja se poklopila sa praznovanjem Svete Petke, ranije je dogovorio poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević J. MARTINOVIĆ

Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda dr Dragoljub Drašković smatra službenog jezika narušila Ustavom utvrđeni koncept državnog uređenja

Službeni jezik nije nazvan po imenu nekog od naroda, nacija ili etničkih zajednica koji u državi žive. Ime države u nazivu jezika daje snagu, autentičnost i identitet. To nije jezik bilo kog naroda, već kao službeni jezik predstavlja jezik svih građana Crne Gore. Svoju primjenu nalazi i u radu i funkcionisanju najvećih državnih organa i državne administracije –ističe Drašković

PODGORICA – Svaki pokušaj promjene zvaničnog službenog jezika u Crnoj Gori predstavljao bi udar na ustavne temelje države i urušavanje građanskog koncepta zemlje – istakao je u razgovoru za Pobjedu nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore dr Dragoljub Drašković. On pojašnjava da to proističe iz činjenice da crnogorski jezik, utvrđen Ustavom kao službeni, predstavlja jednu od najviših vrijednosti ustavnog poretka i bitni konstitutivni elemenat državnog uređenja države Crne Gore. – Odredba Ustava Crne Gore kojom je utvrđeno da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski jezik ne predstavlja samo utvrđenje o tome koji jezik u Crnoj Gori ima takvo svojstvo već ima mnogo šire i kompleksnije značenje i karakter, budući da čini sastavni dio idejnog koncepta Ustava i Ustavom utvrđenog državnog uređenja Crne Gore – precizirao je Drašković. Napominje da je ustavna odredba o jeziku i pismu sistematizovana u osnovnim odredbama Ustava koje na opšti način utvrđuju ustavni temelj države, odnosno, načela i principe na kojima je Ustav i ustavni sistem Crne Gore zasnovan. – Osnovne odredbe sadrže konstitutivne odrednice karaktera države i na najkraći, ali najprecizniji način izražavaju suštinu i osnovna ustavnonormativna određenja Crne Gore i njenog ustavnog poretka. Svoj izvor i vrednosni oslonac imaju u Preambuli Ustava. Čine ustavnu osnovu na kojoj je dalje građen ustavni sistem i organizacija države, odnosno, utvrđena konkretna ustavno-pravna rješenja o

Bez crnogorskog kao službenog jezika nema ni suverene, ni građanske države

organizaciji vlasti i ljudskim pravima i slobodama – ukazuje Drašković. Navodi da iz toga jasno i nedvosmisleno proističe da jezik i pismo pripadaju, dakle, grupi ustavnih principa, atributa i konstitutivnih svojstava države Crne Gore na kojima se temelji njeno državno uređenje. – Pored jezika i pisma, ustavna odrednica iste vrijednosti i značaja za koncept državnog uređenja Crne Gore strukturirana u okviru osnovnih odredbi Ustava, prije svega je odredba koja utvrđuje definiciju, organizaciju, osnovna obilježja i ustavnopravni oblik države. Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine, sa karakterom građanske i demokratske države – ističe Drašković.

POBJEDA: Kakvo je ustavno utvrđenje službenog jezika u Crnoj Gori ?

DRAŠKOVIĆ: Ustav utvrđuje da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski jezik. Crna Gora je, kao i ostale države iz sastava bivše Jugoslavije, nakon proglašenja državne nezavisnosti službeni jezik nazvala po imenu države. Države Crne Gore, kao nezavisne i suverene građanske države. Službeni jezik nije nazvan po imenu nekog od naroda, nacija ili etničkih zajednica koji u državi žive. Ime države u nazivu jezika daje snagu, autentičnost i identitet. To nije jezik bilo kog naroda, već kao službeni jezik predstavlja jezik svih građana Crne Gore. Svoju primjenu nalazi i u radu i funkcionisanju najvećih državnih organa i državne administracije.

POBJEDA: Koji su to još razlozi bili opredjeljujući za utvrđivanje crnogorskog jezika kao službenog u Crnoj Gori?

DRAŠ KOVIĆ: Crnogorski jezik kao službeni odgovara građanskom karakteru Ustava i države Crne Gore. Ustavno utvrđenje da je Crna Gora građanska država jedna je od osnovnih ustavnih vrijednosti. Građanin je nosilac suverenosti, vlasti i odlučivanja u državi, nezavisno od nacionalnosti, vjere i drugih svojstava.

Crna Gora nije nacionalna država koju sačinjavaju funkcionalno samostalni entiteti formirani na nacionalnoj osnovi, kakav je zahtjev istican prilikom izrade i usvajanja važećeg Ustava, nasuprot Ustavom prihvaćenom konceptu građanske države. Utvrđivanje bilo kog drugog jezika kao službenog značilo bi da Crna Gora nije država koja se, kao suverena i nezavisna, prepoznaje i po svom jeziku, kao i po državnim simbolima. Jezik je jedno od osnovnih identitetskih obilježja svake države, u nekim društvima i preovlađujuće, ispred, npr., religije i državne tradicije.

Crnogorski jezik sa svojstvom službenog jezika u Crnoj Gori kao konstitutivni element ustavnog bića države, kao ni ostali stubovi državnosti o kojima sam govorio, sam za sebe ne iskazuje, naravno, u potpunosti Ustavom utvrđeni karakter države Crne Gore i njenog državnog uređenja. Ali tu vrijednost izražavaju svi temeljni ustavni principi kao cjelina, zajedno sa sadržinom, značenjem i obuhvatom ostalih ustavnih normi formiranih na njihovoj osnovi.

POBJEDA: Kako komentarišete činjenicu da se veći broj građana izjašnjava da govori srpskim jezikom?

Razgovor Radovića i Bojanić

Dragoljub Drašković

smatra da bi promjena uređenja crnogorskog

jezika suverene, države

Ustavni temelji Crne Gore

POBJEDA: koji su to još ustavni principi na kojima je, osim jezika i pisma, ustavni sistem Crne Gore utemeljen?

DRAŠKOVIĆ: To su suverenost koja pripada građaninu koji ima crnogorsko državljanstvo, državna teritorija koja je jedinstvena i neotuđiva, državni simboli koji izražavaju identitet države, glavni grad i prijestonica, ljudska prava i slobode koje garantuje i štiti država, zabrana izazivanja ili podsticanja mržnje ili netrpeljivosti po bilo kom osnovu, zabrana svake neposredne ili posredne diskriminacije po bilo kom osnovu, pravni poredak, garancija slobode svega što Ustavom i zakonom nije zabranjeno, princip podjele vlasti, crnogorsko državljanstvo koje je, takođe, elemenat državnog suvereniteta, odvojenost vjerskih zajednica od države, odnos sa drugim državama i međunarodnim organizacijama, zaključno sa odredbom kojom se utvrđuju obim i granice zakonodavstva.

Nacrt zakona o visokom obrazovanju na javnoj raspravi

Treba reći i to da Ustav, kao i prethodni crnogorski ustavi, garantuje ravnopravnost ćiriličnog i latiničnog pisma, kao dva tradicionalna pisma u Crnoj Gori.

POBJEDA: Na temelju rezultata popisa i podataka da se većinski govori sprskim jezikom, pravdaju se zahtjevi o promjeni Ustava po pitanju službenog jezika u Crnoj Gori?

DRAŠ KOVIĆ: Odmah treba istaći da su odredbe Ustava o obliku vladavine, nezavisnosti i suverenitetu države, državnoj teritoriji, državnim simbolima, crnogorskom državljanstvu, odnosu sa drugim državama i međunarodnim organizacijama, biračkom pravu, pa i odredbe o jeziku i pismu na kojima se zasniva ustavno uređenje Crne Gore zbog svog značaja Ustavom dodatno zaštićene i propisan je složeniji ustavno-pravni postupak za njihovu promjenu. Jednostavna promjena odredbi o državnosti mogla bi da vodi bitnoj izmjeni suštine države Crne Gore, onakve kakva je ona utemeljena u Ustavu,

DRAŠKOVIĆ: Iz razloga koji su opredijelili ustavotvorca da kao službeni jezik u Crnoj Gori utvrdi crnogorski jezik, o kojima sam prethodno govorio, jasno proizilazi da to što se veći broj građana izjašnjava da govori drugim jezikom nije u direktnoj vezi sa ustavnom normom po kojoj je crnogorski jezik službeni jezik u Crnoj Gori niti može na bilo koji način uticati na nju. Jednako bez dejstva na ustavno utvrđenje crnogorskog jezika kao službenog je i to kojim jezikom neko govori u porodici, užem ili širem okruženju i kako naziva jezik kojim govori. Tim prije što se, ako se, npr., posebno ima u vidu srpski jezik, radi o veoma malim, beznačajnim razlikama između dva jezika, koji su gotovo identični, osim u izgovoru i nazivu jezika. Srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik, kao jezici manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica koji žive u Crnoj Gori imaju u Ustavu jasno utvrđeni status jezika u službenoj upotrebi. Svoju primjenu nalaze u javnoj i službenoj upotrebi u postupcima pred državnim organima, školovanju na svom jeziku, informisanju i sl. u sredinama sa značajnim učešćem nacionalnih manjina u stanovništvu.

Jednostavna promjena odredbi o državnosti mogla bi da vodi bitnoj izmjeni suštine države Crne Gore, onakve kakva je utemeljena u Ustavu, gubljenju identiteta i ugrožavanju njenog opstanka kao nezavisne, suverene i građanske države. Zato je ustavotvorac utvrdio maksimalnu zaštitu fundamentalnih ustavnih principa kojima se određuje karakter i biće države Crne Gore od laganih i brzih promjena

gubljenju identiteta i ugrožavanju njenog opstanka kao nezavisne, suverene i građanske države. Zato je ustavotvorac utvrdio maksimalnu zaštitu fundamentalnih ustavnih principa kojima se određuje karakter i biće države Crne Gore od laganih i brzih promjena. Za njihovu promjenu zahtijeva se dodatni legitimitet zasnovan na neposredno izraženoj volji građana.

POBJEDA: U čemu se ogleda taj složeniji postupak promjene odredbi Ustava o jeziku i pismu?

DRAŠKOVIĆ: Promjena odredbi devet članova Ustava, među kojima je su i odredbe o jeziku i pismu, nakon usvajanja od strane dvotrećinske većine svih poslanika u Skupštini, konačna je tek ako se na državnom referendumu za nju izjasne najmanje tri petine svih birača. Zahtjevniji postupak promjene potvrđuje da su odredbe koje utvrđuju karakter države Crne Gore i njenog ustavnog uređenja posebno ,,čvrste“ i kao takve dodatno čine Ustav Crne Gore ,,krutim“ i teško promjenjivim Ustavom. Pokušaj promjene osnovnih ustavnih vrijednosti, pa i službenog jezika u Crnoj Gori, mimo Ustavom utvrđenog postupka, predstavljao bi najgrublje kršenje ustavnog načela ustavnosti i zakonitosti, a time i samog Ustava. i. PeRiĆ

Nema više

„vječnih studenata“

PODGORICA – Nacrtom zakona o visokom obrazovanju, koji je na javnoj raspravi, propisano je da ustanove visokog obrazovanja ubuduće ne moraju da primjenjuju unificirani model studiranja 3+2+3 (osnovne, master, doktorske studije), već mogu da uvedu pređašnje rješenje 3+1+1+3. Novina je i da se prvi put studentima propisuje rok za završetak fakulteta, te njihov status prestaje ako ga ne završe u vremenu koje je dvostruko duže od predviđenog za trajanje studijskog programa. – Ne računa se vrijeme mirovanja statusa studenta u skladu sa statutom ustanove – navedeno je u obrazloženju predloženog nacrta akta.

Još Jedna šansa

Precizirano je da studenti koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nijesu završili studije mogu to da učine u roku koji je dvostruko duži od vremena predviđenog za trajanje studijskog programa po nastavnom planu i programu koji je važio u vrijeme upisa na prvu godinu studija. Prelaznim i završnim odredbama definisaće se status zatečenih studenata, ekvivalencija njihovih diploma sa diplomama koje će se sticati u skladu sa nacrtom zakona, rokovi za usklađivanje programa sa novom strukturom i Zakonom… Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija formiralo je nedavno radnu grupu koja je izradila ovaj nacrt. – Nacrt zakona o visokom obrazovanju predlaže se u cilju unapređenja kvaliteta u visokom obrazovanju, uskla-

đivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada, unapređenja praktične nastave, statusa akademskog osoblja, upisne politike, stvaranja konkurentnog kadra na tržištu rada –navedeno je u dokumentu. Objašnjeno je da se kroz fleksibilan model studiranja obezbjeđuje bolja prepoznatljivost diplomiranih studenata na tržištu rada, gdje bi se dodiplomske studije realizovale u trogodišnjem trajanju, postdiplomske studije bi se realizovale kao jednogodišnji ili dvogodišnji studijski programi, dok bi se doktorske studije, kao i do sada, realizovale kao trogodišnje studije. Ovim aktom je regulisano i pitanje izbora rektora. Rektor državnog univerziteta se bira na period od tri godine na osnovu javnog konkursa i podnesenog programa razvoja Univerziteta. Propisano je da rektora predlaže Senat, iz reda redovnih profesora državnog univerziteta, a imenuje Upravni odbor.

Senat je aktuelnim propisom davao mišljenje na programe kandidata koji su se prijavili, a birao ga je Upravni odbor. U javnosti se dugo vodila polemika i predlagalo rješenja da rektora treba akademska zajednica da bira putem glasanja na izborima. Zakon predviđa i uvođenje obavezne praktične nastave u obimu od najmanje 30 ECTS kredita po studijskom programu dodiplomskih studija, a koja se realizuje u realnom radnom okruženju ili u prostorijama ustanove.

bez dva kolokviJuma

Definisani su ispitni rokovi na način da su osnovni januarski, junski i septembarski. U septembarskom ispitnom roku

student ima pravo da polaže sve ispite i predispitne provjere (kolokvijumi i završni ispiti) koje je prijavio u toj studijskoj godini, a koje nije polagao ili položio u januarskom, odnosno, junskom roku, u skladu sa posebnim aktom ustanove. Takođe, propisano je i da student ne može polagati dva kolokvijuma ili završni ispit u toku jednog dana i više od dva završna ispita u toku sedmice, osim u septembarskom ispitnom roku.

U ponuđenom nacrtu istaknuto je i da ustanova zaključuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa licem koje je izabrano u akademsko zvanje docenta, vanrednog i redovnog profesora uz obavezu sprovođenja izbora u više ili isto akademsko zvanje sa licima u zvanju docenta ili vanrednog profesora.

Diplome o završenom visokom obrazovanju u trajanju od četiri, pet ili šest godina koje su stečene prema nastavnim planovima i programima koji su donijeti prije stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju (Službeni list RCG, broj 60/03 i Službeni list CG, br. 45/10, 47/11 i 48/13) ekvivalentne su diplomama master studija. Diplome o završenim postdiplomskim akademskim i primijenjenim specijalističkim studijama koje su stečene po Zakonu o visokom obrazovanju (Službeni list RCG, broj 60/03 i Službeni list CG, br. 45/10, 47/11 i 48/13) i po Zakonu o visokom obrazovanju (Službeni list CG, br. 44/14, 47/15 i 40/16) ekvivalentne su diplomama master studija. Za sprovođenje ovog propisa neophodno je u budžetu planirati dodatna finansijska sredstva od oko 500.000 eura za 2025. godinu. Javna rasprava o ponuđenom nacrtu akta se okončava 18. novembra. Godinama se čeka da se sačini novi zakon o visokom obrazovanju. U mandatu ministarke Vesne Bratić bila je formirana radna grupa, ali ta verzija akta nikada na kraju nije objelodanjena, jer se ministarka mimoilazila sa članovima radne grupe o sijaset zakonskih rješenja. n. ĐuRĐevaC

božović

Vraća se i stari model studiranja

KLJUČNIH PET DANA: Mještani bjelopoljskih sela, ogorčeni postupanjem policije u selu Sokolac, najavili blokadu puta Bijelo Polje - Mojkovac

Traže smjene direktora, pomoćnika, načelnika i šefa kriminalističke policije

PODGORICA – Specijalni timovi Vojske i policije nijesu ni juče uspjeli da uđu u trag Aliji Balijagiću koji je u petak veče ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj u selu Sokolac.

I pored svih napora da dođu do bilo kakvog traga koji bi rezultirao hapšenjem, Balijagić je i dalje na slobodi, i to naoružan. Zbog ove činjenice, kao i da je sistem zakazao, a niko ne preuzima odgovornost, predsjednici Savjeta mjesnih zajednica Veselin Gogić i Slobodan Leković uputili su otvoreno pismo predsjedniku Crne Gore, predsjedniku Vlade, predsjedniku Skupštine, ministru unutrašnjih poslova i medijima u kojem su naveli da neće dozvoliti da se propusti koji su doveli do stradanja njihovih sugrađana zataškaju i odgovornost prenese na neposrednog počinioca tog zločina.

Ukoliko u narednih pet dana ne dođe do hapšenja Balijagića i preuzimanja odgovornosti za zločin, koji je, kako naglašavaju, mogao i morao biti spriječen, blokiraće put Bijelo Polje – Mojkovac, u mjestu Slijepač most. - Nedopustivo je da Uprava po-

licije nije preventivno reagovala i odmah po saznanju za boravak i kretanje naoružanog čovjeka na području sela Sokolac i to desetak dana prije 25. oktobra, o čemu su o čemu su imali informacije od građana koji su telefonskim putem pozivali CB Bijelo Polje, a i usmenim putem saopštavali ovlašćenom službenom licu, koji je te informacije prenosio svojim nadređenim. U ovom slučaju ne radi se o

„iznenadnom“ krivičnom djelu koje policija nije mogla spriječiti, niti predvidjeti, već se radi o krivičnom djelu koje je policija svojim preventivnim radom morala i bila dužna da spriječi, posebno što joj je poznato lice za koje su imali informaciju da je naoružano, kao i njegova delikatna prošlost, što izaziva ogorčenje ne samo najbližih srodnika stradalih, već i svih građana Bijelog Polja i Crne Gore, pi-

Balijagić snimljen sa puškom dan prije dvostrukog ubistva

Portal Antena M objavio je sinoć snimak sa nadzorne kamere jedne vikendice u Vraneškoj dolini na kojem se vidi Alija Balijagić koji je osumnjičen za ubistvo brata i sestre Madžgalj u selu Sokolac, kod Tomaševa. Snimak je, kako se navodi, nastao dan prije zločina. Na kratkom snimku se vidi Balijagić kako sa puškom ulazi u dvorište kuće.

Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Uprave policije gradova na sjeveru države provjeravaju dojave i informacije da je dvostruki ubica Alija Balijagić viđen na različitim lokacijama u nekoliko gradova Crne Gore, saznaje Pobjeda. Naime, tokom protekla dva dana stiglo je više dojava sa različitih lokacija kako je navodno primijećen Balijagić.

še u pismu.

Oni navode da njih nije ubio samo Balijagić, već i država koja je na tako odgovorne funkcije imenovala neznavena lica, zbog čega traže smjene direktora Uprave policije Zorana Brđanina, kao i svih njegovih pomoćnika, načelnika regionalnog centra Sjever i svih njegovih pomoćnika, komandira policije opšte nadležnosti, kao i njegovih pomoćnika, šefa Kriminalističke policije CB Bijelo Polje i njegovih pomoćnika.

Oni su podsjetili na član 28 Ustava Crne Gore kojim se naša država obavezala da jemči dostojanstvo i sigurnost čovjeka, kao i nepovredivost njegovog fizičkog i psihičkog integriteta. Državu predstavljaju državni organi u kojima su radni odnos zasnovala lica za vršenje poslova kojim se ostvaruje Ustavom, zakonom i drugim propisima.

- Smatramo i u tome smo sigurni, da je do tragedije isključivo došlo zbog neznanja službenika Uprave policije, koji nijesu sposobni da rade posao koji im

Abazović: Brđanin dogovorio da pređe u ACV

Poslanik GP URA Dritan Abazović kazao je da će direktor Uprave policije Zoran Brđanin biti jedini čovjek koji će snositi odgovornost zbog tragičnog događaja u Bijelom Polju. Kako je Abazović rekao u Skupštini Crne Gore, to neće biti zato što policija ne radi kako treba, već zbog prethodnog dogovora da Brđanin pređe u Agenciju za civilno vazduhoplovstvo. - Taj dogovor imaju od prije nego što se desio ovaj tragičan slučaj u kom su ubijene dvije osobe. Građani, žele vam prodati “mačka u vreći” i prethodne dogovore, koji nemaju veze sa ovim događajem, prikazati kao odgovornost - tvrdi Abazović. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio je juče da je važno da se odgovornost u ovom slučaju individualizuje i da se svi potencijalni propusti identifikuju. - Svako ko je mogao da spriječi ovaj tragični događaj, a nije, moraće da odgovara. Svaka greška ili propust moraju biti jasno adresirani i procesuirani - poručio je on.

je dat u nadležnost, a neznanje je uzrokovalo njihovu nesposobnost za blagovremeno reagovanje i sprečavanje ubistava, naveli su u otvorenom pismu. Kako dodaju, nikoga ne prozivaju po imenu i prezimenu, već isključivo po funkcijama koje obavljaju. Dvostruko ubistvo dogodilo se u petak nakon 21 sat. Dežurni tužilac obavio je uviđaj u jutarnjim časovima jer je, kako je Pobjedi saopšteno iz Višeg državnog tužilaštva, Uprava policija procijenila da nije bezbjedno da se radi uveče. Kako nam je pojašnjeno, tužilac je primio poziv odmah nakon ubistva, međutim zbog složene bezbjednosne situacije postupili su po instrukcijama policije.

- Inače je praksa da se uviđaj radi po danu zbog tragova na mjestu zločina. Sve je urađeno u skladu sa zakonom, a uviđaj je tog dana trajao do 17 sati - kazali su Pobjedi iz Tužilaštva. Uoči tragedije, mještani sela Sokolac su obavijestili policiju da se Balijagić naoružan kreće po selu, nakon čega je jedna patro-

ATMOSFERA STRAHA: Konfuzija u slučaju dvostrukog ubice iz Bijelog Polja

Balijagića prestravljeni građani prijavljuju da vide od Kolašina do Plava, provjerava se trag u Brodarevu

-Prestravljeni mještani prijavljuju da su odbjeglog ubicu vidjeli od Kolašina do Plava, rekao je Pobjedi izvor iz samog vrha bezbjednosnog sektora.

Izvor je dodao da se provje-

rava i trag iz Brodareva iz

Srbije, jer je u jednom seoskom domaćinstvu prijavljen nestanak konja, što bi značilo da je Balijagić napustio Crnu Goru. Policija je, kako je ranije

objavljeno, obišla lokacije u Kolašinu, pri čemu su neke udaljene desetak kilometara od grada, ali neke i u prigradskim naseljima i nijesu naišli na tragove koji bi potvrdili da je dvostruki ubica stigao u

taj grad.

Organizovane su i noćne potrage, policija je bila na Bašanjem Brdu, obilažena je i Bjelasica, juče su bili i u Trebaljevu. U jednom trenutku je stigla informacija da je ,,pri-

la upućena u potragu. Policajci su obavili razgovor i vratili se u stanicu policije, nakon čega je Balijagić ušao u kuću Madžgalja, gdje su ga ugostili. Ubrzo nakon toga, ponovo je došao do njihove kuće, popeo se na cigle, razbio prozor i ubio ih. Balijagić je tri decenije proveo u zatvoru i povratnik je u činjenju najtežih krivičnih djela. Kako nam je nezvanično saopšteno, nakon izlaska iz zatvora nije bio pod pojačanim nadzorom policije. Inspektorima je „promaklo“ da osuđivanog silovatelja i ubicu nadgledaju, iako je označen kao bezbjednosno interesantna osoba. Državni sekretar MUP-a Petar Koprivica k azao je u emisiji „Naglas“ na TVCG da je bjelopoljska policija primila „samo“ jednu prijavu za Aliju Balijagića koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo u selu Sokolac. On je istakao da je to bilo istog dana kada je počinjeno ubistvo te da je tada policija tragala pet sati za njim i da je upozorila mještane. A. RAIČKOVIĆ / J. RAIČEVIĆ / B. ČOKOVIĆ

mijećen u gradskom parku u Kolašinu”, što nije bilo tačno. Roditelji u Kolašinu i Bijelom Polju traže da se posebna policijska pažnja posveti prilazima školi. Strah je očigledno uzrokovao višak dojava pa se desi da istovremeno stignu informacije da je Balijagić u istom trenutku na više različitih i udaljenih lokacija na seoskom i prigradskom području. N.Z.

Pripadnici specijalnih snaga Vojske Crne Gore patroliraju u zaseoku Sokolac tokom potrage za Alijom Balijagićem

S. VASILJEVIĆ

Srijeda, 30. oktobar 2024.

PODGORICA – Bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović saopštio je juče, iznoseći odbranu u slučaju poznatijem kao „Koverta“, da je Duško Knežević nemoralan i beskrupulozan čovjek koji ga je neovlašćeno snimao i zloupotrijebio.

On je juče pred Višim sudom u Podgorici iznio odbranu i negirao krivično djelo koje mu se stavlja na teret. Odbio je da odgovara na pitanja tužioca i advokata odbrane.

Slučaj „Koverta“ odnosi se na tajni snimak koji je predsjednik Atlas grupe Duško Knežević prezentovao 2019. godine, a na kojem se vidi Stijepović u trenutku predaje, navodno, 100.000 eura za finansiranje kampanje uoči tadašnjih parlamentarnih izbora Demokratske partije socijalista. Poručio je da optuženi Knežević, umjesto da se stidi, nastavlja sa iznošenjem „patoloških lažovčina“ i dodao da tako može da se ponaša samo monstruozan čovjek.

- Dosta sam propatio zbog ovog predmeta. Ovaj predmet je javno i medijski zloupotrijebljen na moju štetu - kazao je Stijepović. On se prisjetio perioda parlamentarnih izbora koji su održani u oktobru 2016. godine i kazao da je on u ime svoje partije Demokratske partije socijalista bio zadužen za kampanju u Zeti.

- Lokalni aktivisti su me upozorili da je tadašnja opozicija već tog ljeta uoči izbora krenula u ozbiljnu kampanju, sa jakom logistikom. Trebalo je obezbijediti sredstva za gorivo, reklame, propagandni materijal i slično. Očekivali su od mene da obezbijedim novčana sredstva za režije, na što sam ja pristao - rekao je on.

Stijepović je ispričao da je početkom oktobra, uoči parlamentarnih izbora, aktivista DPS -a Branislav Bato Vukićević bio na ručku u zetskom selu Mojanovići, na kojem je bio prisutan i Knežević. - Vukićević ga je zamolio da nam donacijom pomogne u kampanji. Knežević je to bez ustezanja prihvatio. To smo shvatili kao donaciju, patriotski i zavičajni čin. Sada vidim da je Knežević to doživio kao biznis, kao šansu da pokuša da pridobije naklonost tadašnje vlasti – istakao je bivši gradonačelnik Podgorice. Poslije toga, nastavlja on, Knežević ga je pozvao da mu kaže kako jedan momak treba da mu doda neku dokumentaciju. - Dodao mi je fasciklu - kovertu. Otvorio sam je u kancelariji i vidio da se radi o apoenima od 200 dolara. To sam pove-

krivicu

Stijepović: Knežević je beskrupulozan čovjek, neovlašćeno me snimao i zloupotrijebio

zao sa donacijom. Zatim sam pozvao Bata Vukićevića i pokazao sam mu novac. On je rekao da to treba u domaćoj valuti, da zatražim da Knežević to konvertuje u eure jer on posjeduje nekoliko banaka – pojasnio je Stijepović.

Odlazak kOd kneževića

Stijepović je potom ispričao da ga je Knežević pozvao da dođe kod njega kući u gradskom naselju Gorica.

- Ja sam to prihvatio i ušao sam u kuću čovjeka kojeg znam više od pola vijeka i kojeg sam smatrao prijateljem. Suprotno svim moralnim i ljudskim načelima, on me uveo u svoju kuću, rekao mi gdje da sjednem da bi me pozicionirao pred kamerom. Pokazao mi je kakav je on čovjek – licemjeran i beskrupulozan. Neovlašćeno me je snimao i zloupotrijebio – naglasio je Stijepović.

Smatra da ga je Knežević iskoristio za svoje lične ratove sa određenim ljudima.

- Uzeo sam kovertu i odnio je u štab DPS-a, kod predsjednika Izbornog štaba Spasa Popovića. Ušli smo u posebnu prostoriju gdje smo prebrojali novac koji je Knežević donirao svom zavičaju. Taj novac smo kasnije raspodijelili po selima – dodao je on.

Stijepović je bio uvjeren da Knežević to radi za svoje rodno mjesto, ali da je sada shvatio da je on sve to gledao kao biznis. - Pokušao je da preko te donacije dobije naklonost tadašnje vlasti. Nijesam znao, ni pretpostavljao da novac može biti iz kriminalnih aktivnosti, Knežević je tada važio za jednog od najvećih biznismena u Crnoj Gori i šire - podvukao je nekadašnji prvi čovjek Podgorice. Kazao je i da nikada prije ročišta nije vidio nikog od optuženih i da ih ne poznaje.

POlemika kneževića i StijePOvića Nakon što je Stijepović završio odbranu, prigovorio je prvoop-

Aković: Stijepović nije povlašćen u odnosu na ostale optužene

Branilac Slavoljuba Stijepovića, advokat Lazar Aković, kazao je da je njegov branjenik na objektivan način negirao izvršenje krivičnog djela.

On je demantovao navode advokata odbrane Duška Kneževića da je njegov klijent bio povlašćen u odnosu na ostale optužene.

- Moj branjenik je emotivno reagovao pri činjenici da je od svog dugogodišnjeg prijatelja sniman u kući i to mu je teško palo. Odbrana Duška Kneževića žali što moj branjenik nema teži krivično-pravni položaj od ovog u kojem se nalazi, što je nekorektno – istakao je Aković.

Poručio je da je cilj svih učesnika u postupku da dokažu nevinost i da jednog dana dobiju oslobađajuću presudu usljed nedostatka dokaza.

tuženi Duško Knežević, poručujući da je sve ono što je on rekao neistina. - Novac je trebalo da da Milu Đukanoviću, 200.000 dolara je dogovoreno. Izmišljeno je ime izvjesnog Bata Vukićevića, ja se nijesam bavio seoskim dogovorima. Stijepović je bio čovjek za „prljave poslove“ Đukanovića. Jedina istina je da je došao u moju kuću, sve ostalo je izmišljeno – poručio je, između ostalog, Knežević i dodao da se sve vidi na objavljenom snimku.

Napomenuo je da se na tom videu čuje kako Stijepović kaže da ima strah od Mila Đukanovića.

Ipak, Stijepović je to kategorički demantovao. - Nije istina. Čuje se da sam rekao da imam tremu pred govor koji treba da održim na izbornoj konvenciji, pred nekoliko hiljada ljudi. Umjesto da se stidi, nastavlja sa patološkim lažovčinama. Ja nijesam ničiji prljav igrač, a vidjeli smo kakav je on čovjek – istakao je on. Dodao je da ovo može uraditi

samo monstruozan čovjek i da je Knežević netačno interpretirao navode sa snimka.

Ipak, predsjednik Atlas grupe je podsjetio da je snimak objavio nakon što ga je četiri godine čuvao u trezoru.

- Prije nego što sam pustio snimak, to sam najavio njemu i Mišku Vukoviću – kazao je Knežević.

Tokom ročišta, sudija Nenad Vujanović je nekoliko puta opomenuo Kneževića da ne ometa disciplinu sudskog postupka, te da ne upada u riječ njemu i optuženom Stijepoviću. knežević negiraO krivicu

Pred Višim sudom odbranu je iznio i Tomica Knežević, koji je takođe negirao krivicu.

- Ovaj dan sam čekao pet godina. Zaprepašćen sam da me je neko optužio da sam radio nešto nezakonito. Ova optužnica i ove optužbe su revolt bivšeg GST Milivoja Katnića i tadašnje postupajuće tužiteljke – rekao je on.

Više puta je kategorički negirao navode optužnice da je postupao mimo ovlašćenja. Ispričao je da je bio pod pritiskom tadašnjeg sastava Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), gdje mu je više puta nametnuto da prizna krivicu

Odbrana Kneževića: Stijepović u ovom predmetu bio privilegovan

Braniteljka u advokatskom timu Duška Kneževića

Andrijana Razić kazala je, nakon što je Slavoljub Stijepović iznio svoju odbranu, da je on bio privilegovan i posebno tretiran od strane

bivše garniture Specijalnog državnog tužilaštva.

- To proizilazi iz spisa predmeta. Od sedam okrivljenih, jedino je Stijepović saslušan od strane nekadašnjeg glavnog specijalnog tuži-

oca Milivoja Katnića u prisustvu advokata Lazara Akovića. Saslušavan je suprotno odredbama ZKP-a jer njegova odbrana nije unijeta integralno u zapisnik, već je interpretirana od

strane Katnića – podvukla je Razić.

Stava je da je Stijepović imao poseban status te da je namjera Katnića bila da po svaku cijenu optuženog poštedi krivičnog gonjenja.

i gdje su iznijeli „prijateljsku ponudu“ od šest mjeseci kućnog zatvora. - Ja sam to u drugom predmetu odbio. Rečeno mi je da će u suprotnom da mi nakače neke druge predmete. I evo me danas ovdje, u ozbiljnom predmetu zvanom afera „Koverta“. Kad sam odbio sve te pritiske, 12. decembra su me zvali u svojstvu svjedoka za ovaj predmet, a zatim 16. decembra su ekspresno proširili istragu u odnosu na mene – naveo je Knežević. Smatra da je njegovo priznanje bilo važno SDT-u, jer bi služilo protiv Duška Kneževića sa kojim je u srodstvu. Istakao je da nikad nije sporio da je potpisivao poslovnu dokumentaciju, ali isključivo na nivou njegovih ovlašćenja. Za predmetna dokumenta kazao je da izražava sumnju da mu je potpis zloupotrijebljen. - Prema navodima optužnice, ja mora da sam vidovnjak koji je mjesec dana prije nego što su bili raspisani izbori, a pola godine prije nego što su održani „oprao“ 210.870 dolara za kampanju – istakao je Knežević. Ukazao je da SDT tokom istrage nije uvažilo nijedan njegov dokazni prijedlog, među kojima je i video-nadzor koji dokazuje da spornog dana nije bio na šalteru banke.

navOdi OPtužnice U optužnici se navodi da je Duško Knežević u drugoj polovini 2010. godine stvorio kriminalnu grupu čiji članovi su bili zaduženi da podižu novac koji je stečen iz nezakonitih poslova više kompanija, a potom ga predaju njemu radi stavljanja u legalne tokove. Pr ema stavu tužilaštva, za stvaranje kriminalne organizacije se osim Duška Kneževića terete Tomica Knežević, Branislav Todorović, Živko Šljivančanih, Goran Grujović i Tamara Krdžić.

Stijepović se optužnicom SDT-a tereti da je u oktobru 2016. godine, po prethodno postignutom dogovoru, od Duška Kneževića preuzeo 110.000 američkih dolara od kojih je prema stavu tužilaštva 62.070 pribavljeno kriminalnim djelatnostima, sa namjerom da ih ubaci u legalne tokove - radi korišćenja tog novca za parlamentarne izbore.

- Imajući u vidu snimak, želio je da mu na teret stavi najmanje inkriminisanje krivičnog djela. On se tek iz trećeg puta našao na optužnici SDT-a – poručila je advokatica Razić.

On je tražio od Kneževića da dolare zamijeni u euro, što je ovaj i učinio preko Vlatka Rašovića, koji u ovom predmetu ima status svjedoka saradnika. Konvertovani novac je predat predstavniku DPS i podijeljen uz potvrde aktivistima te partije, a što prema ocjeni SDT-a ukazuje da je Stijepović znao da se radi o novcu stečenom kriminalnom djelatnošću, te da treba prikriti njegovo porijeklo i izbjeći svako njegovo evidentiranje, posebno njegovo evidentiranje kroz prihode DPS-a koji su podložni kontroli. U optužnici piše da je Duško Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao „samo“ 47.500 eura. jovana raiČević

Slavoljub Stijepović sa advokatom

Kolašin: Dan otvorenih vrata Osnovnog državnog tužilaštva

Ove godine 16 prijava za porodično nasilje

Pravovremenim izvještavanjem o epilogu pokrenutih postupaka, građani se ohrabruju da prekinu nasilje koje trpe u porodici. ODT kadrovski ojačan, broj predmeta veći 30 odsto nego u istom periodu prošle godine

cET inJE: U susret 13. novembru

Program obilježavanja

Dana prijestonice

CETINJE - Prijestonica

Cetinje organizovala je bogat program proslave 13. novembra – Dana prijestonice.

Program počinje 1. novembra promocijom projekta ,,Intelektualna kritika fašizma 19331941 u Crnoj Gori“, autora Bobana Batrićevića Izložba Matice crnogorske „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ biće otvorena 4. novembra, a dan kasnije izložba „Žena… nosilac društvenog razvoja u socijalizmu“, autorke Biljane Drašković. Program se nastavlja u petak, 8. novembra otvaranjem izložbe „Dani prkosa i slobode –Cetinje 1941-1944“ na Dvorskom trgu.

Kako je najavljeno iz Prijestonice, 9. novembra održaće se Međunarodni džudo turnir ,,13. novembar“ kao i Otvoreni kup Prijestonice u benč presu i ded liftu.

Sportski program nastavlja se Bilijar turnirom ,,Cetinje OPEN“ koji će biti održan 10.

novembra, kao i Međunarodnom atletskom uličnom trkom „Oslobođenje Cetinja“ 12. novembra.

Glavni dio programa biće Svečana sjednica Skupštine prijestonice Cetinje, koja će se održati 13. novembra, sa početkom u 12 sati, dok će prije toga biti položeni vijenci na Spomen kosturnicu i kod Vlaške crkve.

Takođe, tradicionalni Crnogorski likovni salon „13. novembar“ biće otvoren 12. novembra u galeriji „Miodrag Dado Đurić“. Pored ovih aktivnosti, programom je predviđeno i otvaranje izložbe „49 narodnih heroja“, takmičenje za mlade ,,Crna Gora i njena sloboda“, predstava umjetničke igre ,,Velika od Prijestonice“, Cetinje Montenegro Fight III.

Za kraj programa proslave Dana prijestonice održaće se promocija knjige ,,Suverena Crna Gora“, autora Radovana Radonjića

Ove godine se obilježava 80. godišnjica oslobođenja Cetinja. C. G.

KOLAŠIN – Za 30 odsto je ove godine povećan broj predmeta u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu. U statistici značajan je podatak da je podnijeto 16 krivičnih prijava protiv 17 lica zbog sumnji na porodično nasilje ODT je značajno kadrovski ojačano. Urađeni su važni iskoraci u transparentnosti rada što motiviše građane da prijavljuju probleme, a ne da žive sa njima.

To su glavne poruke Dana otvorenih vrata koji su organizovali rukovoditeljka ODT-a Maja Šćepanović i tužilac Stanko Rakočević. Vrata su otvorili za novinare dopisnike Pobjede i Vijesti iz toga grada, Dražena Draškovića i Draganu Šćepanović, za učenike OŠ ,,Risto Manojlović“ i predstavnike Odjeljenja bezbjednosti.

Maja Šćepanović bila jedina tužiteljka u Kolašinu duže od tri godine. Pojačanje je dobila u avgustu kada je za tužioca izabran Stanko Rakočević, a zaposleno je i nekoliko mladih stručnjaka ljudi koji doprinose povećanom kvalitetu rada. Tužiteljka Šćepanović je istakla da su kadrovska podrška i imenovanje tužioca Rakočevića možda i razlog što je povećan broj predmeta, ali će to biti tema posebne analize kada bude rađen godišnji izvještaj o radu.

– U Kolašinu takođe cirkuliše sve više ljudi, na gradilištima, zatim auto-putem, a sve više je radno angažovanih ljudi, pa i turista. Sve to može biti razlog povećanja broja predmeta. Sigurno je da i građani sve više podnose prijave i tu nam je posebno značajna saradnja sa medijima da se građani uvjere u ishode pokrenutih postupaka. Važno nam je da se

U 250 domova papir i PET ambalažu će odvojeno sakupljati

MOJKOVAC – Po dvije kante u koje će odvojeno odlagati otpad koji može da se reciklira dobilo je 250 domaćinstava. Riječ je o projektu ,,BEST Saradnja u upravljanju otpadom – Do održive životne sredine“ u okviru kojeg je lokalna uprava dobila 500 kanti zapremine po 120 litara i presu za baliranje.

U žutu kantu će odlagati limenke i PET ambalažu (plastične flaše i boce od vode, sokova, piva, ulja, jogurta), a u plavu papir i karton. Vrijednost opreme – kanti i prese je 70.000 eura. Koordinator projekta i potpredsjednik za investicije i razvoj opštine Ivan Ašanin, kazao je da je, pored Mojkovca, donaciju u vidu kanti za razdvajanje otpada dobio je i grad Novi Pazar, – Na unapređenju sistema radiće se i u opštinama Kolašin, Bijelo Polje i Tutin na osnovu ugovora koji je potpisan sa Ministarstvom finansija, Sektorom za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava Evropske unije. Osim donacije

nove opreme, u okviru projekta su izrađena dva dokumenta - Lokalni plan upravljanja otpadom i Analiza stanja i mapa puta za cirkularnu ekonomiju – rekao je on. U Mojkovcu su u toku projekti sanacije nesanitarnih deponija (ima ih tri), a kao najznačajniji projekat je uklanjanje crne ekološke tačke – nesanitarne deponije Zakršnica, koja se nalazi na obali Tare, neda-

leko od centra grada. Riječ je o investiciji vrijednoj 3,5 miliona eura, završetak radova planiran je za decembar 2024. godine. Sanacija podrazumijeva i izgradnju obaloutvrde, zaštitu Tare, zatim totalnu rekultivaciju prostora koji će biti pretvoren u zelenu površinu.

– Iako se može činiti da je reciklaža u jednom domaćinstvu mala stvar, svaki građanin svojim ponašanjem doprinosi ko-

na profesionalan način izvještava o putu do pravde – kazala je Šćepanović.

Tužilac Stanko Rakočević kaže kako je važno da građani budu pravovremeno informisani o tome kako su ,,prošli“ oni protiv kojih su pokrenuti postupci, o načinima na koje se pravda ostvaruje, a posebno je bitan i epilog. – Važno je prisustvo u javnosti onih informacija koje se odnose na postupanje u vezi sa krivičnim djelima porodičnog nasilja. Kada se sazna da se na ovakvim predmetima posvećeno radi, građani postaju hrabriji. Kada vide na primjeru da se uklanjaju nasilnici iz porodica, onda i oni prijavljuju probleme koje imaju – kazao je Rakočević. Na sastanku sa novinarima je pomenuto da je ODT-u otežan i usporen posao zbog nepostojanja odsjeka za privredni kriminal u OB Kolašin koji je nekada postojao. Ukazano je i na činjenicu da nije lako biti novinar u malim sredinama kao što je Kolašin, te da je za to neophodan poseban profesionalni senzibilitet. Dan otvorenih vrata je održan povodom obilježavanja Dana državnih tužilaca Crne Gore 1. i 2. novembra, a u okviru nedjelje „Otvorena vrata Državnog tužilaštva“.

D. DRAŠKOVIĆ

lektivnim naporima da se smanji zagađenje, kao i količine otpada koje završavaju na deponijama – poručili su oni. Predsjednik opštine Mojkovac Vesko Delić objasnio je da je kroz projekat finansirana i studijska posjeta Beču jer je Austrija jedan od primjera najbolje prakse u upravljanju otpadom. Odvojeno sakupljeni otpad biće presovan u presi, a potom ide u reciklažno dvorište. Opština Mojkovac je među prvim opštinama koje su dobile reciklažno dvorište i transfer stanicu, čija je investicija koštala dva miliona eura.

Rukovodilac Reciklažnog dvorišta i transfer stanice, inženjer Miljan Žarković kaže da je reciklažno dvorište izgrađeno 2020. godine, a koštalo je oko dva miliona eura, a tehnički prijem je urađen krajem 2022. godine. – Namjena reciklažnog dvorišta je za odvojeno prikupljanje i privremeno skladištenje manjih količina posebnih vrsta otpada, a pretovarne (transfer) stanice je prebacivanje otpada od kamiona sa malom zapreminom u veće kontejnere od 30 metara kubnih. Stacionarnom presom otpad se presuje a potom transportuje na regionalnu deponiju. Primarnom selekcijom – selektivnim odlaganjem smanjićemo količinu miješanog komunalnog otpada kao i troškove deponovanja na regionalnu deponiju. Takođe ćemo pomoći u zatvaranju poglavlja 27 jer ćemo ispuniti direktive – naveo je Žarković. I. RADONJIĆ

niJE laKo iZVJEšTaVaTi: Novinari Šćepanović i Drašković (lijevo), tužioci Rakočević i Šćepanović (desno)

MoJ KoVac: Opština dobila presu za baliranje otpada i 500 reciklažnih

PoČinJE PRiMaRna SElEKciJa: Kante za selektivno odlaganje otpada

Nikšić: Rasprava o rebalansu budžeta u sjenci slučaja koji je otkrio odbornik DPS-a Rajko Perović

Nestala ,,lada“ potrošila od januara 4.500 eura goriva

NIKŠIĆ – Rasprava o Prijedlogu odluke o rebalansu budžeta za ovu godinu, koji je uvećan za šest miliona, bila je u sjenci informacije o nestalom službenom automobilu koju je saopštio odbornik DPS- Rajko Perović.

– Godinu i po dana traži se vozilo marke „lada“ sa registarskom oznakom NK CG 109 i njen nestanak prijavljen je u Ministarstvu unutrašnjih poslova. No, iako je ,,lada“ nestala, iako nije registrovana, troši gorivo, znači neko je vozi pa je do prekjuče na karticu potrošila goriva 4,5 hiljade eura –naveo je Perović i saopštio da je tim povodom šest lica iz Opštine dalo izjavu.

Nezavisni odbornik Nikola Vukotić pozvao je direktora Direkcije za imovinu da iznese saznanja koja ima o „ladi“ i da se održi kontrolno saslušanje povodom Perovićevih tvrdnji.

Direktor Direkcije za imovinu Opštine Nikšić Radosav Urošević potvrdio je da „lade“ nema.

– Direkcija je raspisala tender za prodaju tog automobila. U postupku javnog nadmetanja ustanovili smo da „lada“ nedostaje sa prostora gdje je parkirana. To je prostor Tehno baze. Mi smo prijavili policiji nestanak tog auta – kazao je Urošević.

Pojasnio je da je tim automobilom bila zadužena Uprava lokalnih prihoda Opštine Nikšić.

Predsjednik Skupštine opštine Nemanja Vuković je rekao da će tražiti da se ispita slučaj nestanka „lade“ i trošenje goriva.

veći prihodi

Obrazlažući rebalans budžeta koji je sa planiranih 31,35 miliona eura uvećan na 37,40 miliona eura sekretar za finansije, razvoj i preduzetništvo Zoran Šoškić kazao je da je kapitalni budžet uvećan sa pet na osam miliona.

On je rekao da je Prijedlog

Direkcija za imovinu je raspisala tender za prodaju automobila kojim je raspolagala Uprava prihoda, ali je on nestao iz prostora Tehno baze, gdje je bio parkiran. U raspravi o rebalansu budžeta vlast objašnjava da je uslovljen povećanim prihodima, a opozicija smatra da je najava izbornog inžinjeringa

odluke o izmjeni odluke o budžetu u skladu sa zakonom, a da je povećanje prihoda u odnosu na planirane glavni razlog rebalansa.

Tekući prihodi su povećani za 582.849 (porezi 103.949), takse (10.500), naknade-koncesije, komunalno opremanje, naknade za puteve i dr. (448.400) i ostali prihodi (20.000). Primici od prodaje nefinansijske imovine su povećani za 740.000, a kratkoročni plasmani i sredstva prenešena iz prethodne godine su povećana za 4,22 miliona eura.

Odborn ik DPS-a Boris Muratović problematizovao je što se rebalans budžeta radi u novembru, dva mjeseca pred istek godine. – Treću godinu zaredom u SO Nikšić na dnevnom redu imamo odluku o rebalansu budžeta, tako da se ne može govoriti

Zastava na Sportskom centru - ,,crni obraz“

Odbornik DPS-a Rajko Perović poklonio je predsjedniku Skupštine opštine Nemanji Vukoviću zastavu Crne Gore jer je postojeća na Sportskom centru pocijepana. – Crni obraz je zastava na Sportskom centru. Znate li da Željezaru zovu čemer, Metalac jad, Ulicu Voja Deretića – crni obraz, Široku ulicu – sramota. Opštinu zovu prvi poljubac, to je prijemni ispit za Elektroprivredu, a Elektroprivredu ljubavno gnijezdo – kazao je u prepoznatljivom maniru Perović.

o dobrom planiranju lokalne samouprave. Za reprezentaciju je opredijeljeno dodatnih 400.000 eura što je primjer „domaćinskog upravljanja“ – rekao je on. Rebalansom je više novca –200.000 eura odobreno FK Sutjeska, takođe i Sportskom centru 134.000 za pumpe bazena. – Bazen mjesecima ne radi jer

menadžment nije sposoban da završi taj posao – konstatovao je Muratović.

iNve STiCiJe Planirani kapitalni izdaci za 2024. godinu su iznosili 5,60 miliona, a rebalansom je predviđeno 8,97 miliona. Ukupno povećanje investicionog budžeta iznosi 3,37 miliona. U raspravi o toj stavci budžetu

Odbornici su usvojili prijedlog da se Radio-televiziji Nikšić bez naknade ustupi zemljište površine preko 6.000 m² radi izgradnje studija za produkciju televizijskog igranog programa sa pratećim sadržajima

Ružičasti oktobar

Na inicijativu predsjednika Skupštine opštine Nemanje Vukovića, odbornici i opštinski rukovodioci, koji učestvuju u radu sjednice lokalnog parlamenta, nosili su ružičastu vrpcu povodom ružičastog oktobra – Međunarodnog mjeseca borbe protiv raka dojke. – Iz SO Nikšić poslata je poruka da u ovoj važnoj borbi svi imamo ulogu – od podizanja svijesti o važnosti prevencije do pružanja podrške onima koji se suočavaju sa ovom bolešću. Kao društvo, moramo biti složni u promociji zdravlja i važnosti preventivnih pregleda, jer rano otkrivanje ove bolesti drastično povećava šanse za trajno izlječenje – rekao je Vuković.

Nezavisna odbornica Tanja Knežević– Perišić je pitala zašto se sa računa na račune Opštine iz godine u godinu prenose sredstva umjesto da se troše. Planom budžeta predviđeno je da se prenese 5,8 miliona eura, a rebalansom čak deset miliona

opozija je pitala vlast planira ako je od januara potrošila svega dva miliona kako će ostatak potrošiti do kraja godine. Čulo se iz odborničkih klupa da je riječ o izbornom inžinjeringu.

Odbornik DPS-a Rajko Perović kazao je da je do 1. oktobra realizacija kapitalnog budžeta bila dva miliona, što je oko 37 odsto.

– Mi želimo na 1. novembar da dodamo 3,37 miliona eura u kapitalni budžet i da se pripremimo na izborni inžinjering. Planirani kapitalni budžet planiran je na 8,97, ako je upotrebljeno do 1. oktobra dva miliona, nama ostaje 6,97 miliona eura. Znači, da potrošimo sedam miliona za dva mjeseca, a za 10 mjeseci smo uspjeli da potrošimo dva miliona – kazao je Perović. Pr edsjednik SO Nemanja Vuković odgovorio je na primjedbe Perovića. On je kazao da je riječ o višemilionskim projektima koji ne mogu

da se završe za dvije godine i da su neki projekti pokrenuti. – Povećanje kapitalnog budžeta ne dešava se uoči lokalnih izbora i ne radi se o izbornom inženjeringu. Izborni inženjering je prepisivanje birača iz Nikšića u Šavnik i vraćanje nazad… Budite sigurni, neće se noć uoči izbora, dva dana, tri, pet potrošiti ozbiljna sredstva na asfaltiranje puteva i ulica kako bi se prikupljali politički poeni… – istakao je Vuković. Nezavisna odbornica Tanja Knežević– Perišić je komentarisala iznos sredstava koja će Opština dobiti iz Egalizacionog fonda a koja su uvećana sa 6,5 na 6,9 miliona eura. Pitala je zašto se na računima Opštine iz godine u godinu prenose sredstva umjesto da se troše. Planom je predviđeno da se prenese 5,8 miliona eura, a rebalansom čak deset miliona.

– Sredstva treba da se troše za unapređenje kvaliteta života građana a ne da se prenose – konstatovala je Knežević– Perišić

ZeMLJiŠTe rTNK

U nastavku sjednice Odbornici su usvojili prijedlog da se Radio-televiziji Nikšić bez naknade ustupi zemljište površine preko 6.000 m² radi izgradnje studija za produkciju televizijskog igranog programa sa pratećim produkcionim sadržajima i objekta apartmanskog tipa za smještaj produkcijskih ekipa. Pravo raspolaganja na zemljištu ostaje Opštini Nikšić, a pravo korišćenja RTNK. Mjesečni iznos stipendije koje isplaćuje Opština je uvećan sa 150 eura na 200 eura. r. peroŠević

BUDŽET UVEćAN šEST MiLiONA: Sa jučerašnje sjednice Skupštine

Perović uručuje državnu zastavu Vukoviću

Projekat reditelja Mladena Ivanovića selektovan za inostrani festival

Vizuelni identitet projekta „Kontraadmiral“ „Kontraadmiral“ u Lajpcigu

PODGORICA - Crnogorski filmski projekat, dokumentarni film „Kontraadmiral“, koji nastaje po scenariju i u režiji Mladena Ivanovića, selektovan je za učešće u programu „BDC Discoveries 2024“. Tim povodom, projekat „Kontraadmiral“ dio je i 67. festivala dokumentarnog filma „DOK Leipzig“, koji se održava od 28. oktobra do 3. novembra u Lajpcigu.

- S obzirom na specifičnu tematiku koja se bavi transgeneracijskim traumama i sindromima koji se javljaju u ratnim područjima, dosadašnje istraživanje ovog filma biće predstavljeno na „Safer Spaces Roundtables“. Ova prezentacija će omogućiti dalju analizu i diskusiju o uticaju ratnih sukoba na mentalno zdravlje pojedinaca i zajednica, sa ciljem razvoja strategija za prevazilaženje tih trauma – saopšteno je iz Filmskog centra Crne Gore.

Program „Balkan Documentary Center“ (BDC) usmjeren je na dokumentarne projekte u razvoju sa međunarodnim potencijalom, a djeluje uz podršku potprograma „MEDIA Kreativne Evrope“. Projekat „Kontraadmiral“ Mla-

dena Ivanovića nastaje u produkciji kompanije „Artikulacija film“ iz Crne Gore i hrvatske kompanije „Restart“. U fokusu radnje je priča o kontraadmiralu Krstu Đuroviću koji je stradao u jugoslovenskom ratu jer je odbio da granatira Dubrovnik.

- Nerazjašnjeno ubistvo Krsta Đurovića, crnogorskog kontraadmirala Jugoslovenske narodne armije, koji je odbio da napadne Dubrovnik u ratu 1991. godine, razotkriva priču o nedostižnoj pravdi na Balkanu u 21. vijeku i kako se društvo odnosi prema moralnim odlukama kada čast prevladava herojstvo - navodi se u sinopsisu filma.

Film „Kontraadmiral“ podržao je Filmski centar Crne Gore, kao i Hrvatski audio-vizuelni centar, u kategoriji za proizvodnju dugometražnog dokumentarnog filma, kao i za razvoj projekata. Takođe, podržala ga je Radio-televizije Crne Gore. Podsjećamo da je projekat „Kontraadmiral“ uspješno prošao prva dva modula radionica koje su bile organizovane u okviru festivala dokumentarnog filma „Beldocs“ u Beogradu i u Sofiji. R. K.

Predstavljanje knjige „D. H. Lorens o slikarstvu“ na Cetinju Jedinstvena analiza slike i stvaranja

PODGORICA - Promocija knjige „D. H. Lorens o slikarstvu“, u izdanju izdavačke kuće „Atelje A22“, biće održana u petak, 1. novembra, u 18 sati u Galeriji umjetnosti ,,Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. O knjizi će govoriti istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, filozofkinja dr Kristina Bojanović i teoretičar umjetnosti Milovan Novaković, priređivač i prevodilac knjige. Ova publikacija predstavlja jedinstvenu analizu i prevod eseja o slikarstvu ovog istaknutog britanskog pisca, otkrivajući ključne ideje i koncepte u njegovom tumačenju umjetničkog stvaralaštva. Poseban fokus je stavljen na Lorensov pristup umjetničkim djelima kroz prizmu njegove opšte polarističke filozofske misli, koja istražuje temeljne suprotnosti između tjelesnog

PODGORICA – Vršiteljka dužnosti direktorice Gradskog pozorišta iz Podgorice Ivona Čović-Jaćimović 25. oktobra je potpisala odluku o istupanju ove teatarske kuće iz Regionalne unije teatara (RUTA). To je opravdala prioritetnijim ciljevima za narednu godinu, odnosno potrebom značajnijeg povećanja pozorišne produkcije i osnivanjem sopstvenog festivala pod imenom ,,Festival Jagoša Markovića“ koji će imati regionalni karakter.

Čović-Jaćimović je u obrazloženju najprije podsjetila da je 2019. potpisan Protokol o poslovnoj saradnji između Gradskog pozorišta iz Podgorice, Beogradskog dramskog pozorišta, Dramskog teatra Skopje, Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, Mestnog gledališča ljubljanskog i Teatra/kazališta Ulysses iz Zagreba/Briona. Tim Protokolom, kako je kazala, definisan je projekat Regionalne unije teatara kao oblik saradnje kroz koji će se organizovati festival RUTA i realizovati koprodukcioni projekti.

NESPORAZUMI

Ona je istakla da je nakon Protokola, potpisan i Ugovor o poslovnoj saradnji kojim su definisana važna pitanja od značaja za funkcionisanje festivala RUTA.

- U prethodnom periodu postojali su brojni nesporazumi prilikom sprovođenja Ugovora o poslovnoj saradnji u dijelu koji se odnosi na tumačenje definisanih obaveza, odgovornosti i ingerencija pozorišta i Upravnog odbora, kao i nejednak tretman prilikom obezbjeđivanja adekvatnih uslova koji se odnose na smještaj i ishranu zaposlenih prilikom gostovanja – navodi se u odluci koju je potpisala Čović-Jaćimović.

U dokumentu je navedeno da je, kako bi se prevazišli problemi, na sastanku koji je održan u Sarajevu dogovoreno sporazumno raskidanje Ugovora o poslovnoj saradnji i formiranje festivala RUTA kao posebnog pravnog lica.

Gradsko pozorište zvanično istupilo iz RUTA festivala, Ivona Čović-Jaćimović tvrdi da je u pitanju nejednak tretman

Postali zatočenik matrice po kojoj kruži godinama

U prethodnom periodu postojali su brojni nesporazumi prilikom sprovođenja Ugovora o poslovnoj saradnji u dijelu koji se odnosi na tumačenje definisanih obaveza, odgovornosti i ingerencija pozorišta i Upravnog odbora, kao i nejednak tretman prilikom obezbjeđivanja adekvatnih uslova koji se odnose na smještaj i ishranu zaposlenih prilikom gostovanja – navedeno je u odluci Čović-Jaćimović

i duhovnog, svjetlosti i tame, te ostalih srodnih opozicija koje su oblikovale njegovo viđenje umjetničkih djela, epoha i tvoraca.

Dejvid Herbert Lorens, jedan od najvažnijih književih klasika prve polovine XX vijeka, nije prepoznat samo kao vrsni romanopisac, pjesnik i esejista, već i kao dubok poznavalac i tumač umjetnosti. Njegovi ogledi o slikarstvu i danas zaokupljaju imaginaciju pisaca i teoretičara umjetnosti, ističući se originalnošću, misaonom oštrinom i polemičkim duhom. Lorensova promišljanja o slikarstvu primjer su upravo onog tipa duboke, projektivne i slobodne interpretacije koja je prijeko potrebna današnjem akademizovanom i suvoparnom kritičko-umjetničkom diskursu. Objavljivanje ove knjige pomogao je Sekretarijat za kulturu Glavnog grada. A. Đ.

- Nakon pomenutog dogovora Gradsko pozorište dobija dokumentaciju koja se odnosi na raskid Ugovora o poslovnoj saradnji, kroz model koji bi podrazumijevao da sva pozorišta ponaosob sa Beogradskim dramskim pozorištem

potpisuju sporazumni raskid ugovora, iako je ono u potpuno istom položaju kao ostala pozorišta – navela je Čović-Jaćimović, dodajući da na konstataciju Gradskog pozorišta da se Ugovor mora raskinuti na isti način na koji je potpisan nijesu dobili konkretan odgovor, već obavještenje da su ostala pozorišta raskinula ugovor na predloženi način. Prema njenim riječima, Gradsko pozorište je tek 11. oktobra dobilo na uvid

Statut novoformiranog udru-

ženja, koje je osnovano kao dobrovoljna nevladina i nedobitna organizacija, kao i prijedlog Ugovora o poslovnoj saradnji. - Pregledom dostavljene dokumentacije ustanovili smo da je Statut usvojen 6. juna, iz čega proizilazi da je Udruženje osnovano prije nego što je raskinut Ugovor o poslovnoj saradnji i da je samim tim Gradsko pozorište sve vrijeme dovođeno u zabludu – navodi se u odluci, koju je potpisala Čović-Jaćimović.

Ona je istakla da je sporazu-

mom o saradnji za ovu godinu RUTA od Gradskog pozorišta tražila dodatni novac za kotizaciju i članarinu na godišnjem nivou. - U normativnim aktima NVO RUTA jasno se prepoznaje namjera tog ,,neprofitnog“ udruženja - istakla je Čović-Jaćimović. Prema njenim riječima, RUTA je bila dobro zamišljen projekat koji je našem teatru omogućavao promociju na šest scena u regionu tokom godine. No, smatra da je Gradsko

Studentski festival umjetnosti od 4. do 8. novembra u kampusu Univerziteta

radova studenata umjetničkih fakulteta, uz nastup SKC hora i muzičarke Dorie Nedović

PODGORICA - Studentski kulturni centar i sportsko-kulturni centar Univerziteta Crne Gore, uz podršku Ministarstva kulture i medija i Sekretarijata za kulturu glavnog grada, organizuje Studentski festival umjetnosti koji pruža prostor mladim umjetni-

cima da kroz stvaralaštvo predstave autentične poglede na svijet, izraze svoj mladalački bunt i ukažu na postojeće probleme u društvu. Festival će biti održan od 4. do 8. novembra u kampusu Univerzitetu Crne Gore, sa ciljem da inspiriše i poveže

studentsku umjetničku zajednicu sa širom publikom. Prvi dan festivala, 4. novembar, rezervisan je za otvaranje festivala i predstavljanje izložbe ,,Perspektive“ koja će biti održana na platou ispred tehničkih fakulteta, sa početkom u 18 sati. Posjetioci će imati priliku da uživaju u izložbi

Dan kasnije biće izvedena predstava ,,Safra“ u holu tehničkih fakulteta, u 20 sati. Za 6. novembar planirana je projekcija filma ,,Crni bombarder“, takođe u holu tehničkih fakulteta u 20 sati. Za 7. novembar u 20 sati u holu tehničkih fakulteta zakazana je projekcija kratkometražnih studentskih filmova, dok će 8. novembra u isto vrijeme i na istom mjestu biti održana tribina „Kulturna

Zatvaranje RUTA festivala u Podgorici, u aprilu ove godine

zatočenik kojoj se godinama

Ivona Čović-Jaćimović

pozorište postalo zatočenik matrice po kojoj se kruži već nekoliko godina. - Naše predstave gostuju u istim gradovima, na istim scenama, pred istom publikom. Stvorena je jedna vrsta „institucionalne ljušture“, jedan prividni osjećaj samodovoljnosti, kao da ne postoje druge mogućnosti teatarskog učešća u regionu, čak i šire – saopštila je ona.

JAGOŠ

Čović-Jaćimović je istakla je da su nakon konsultacije sa osnivačem Gradskog pozorišta, Glavnim gradom, u programskoj orijentaciji za narednu godinu u svoje prioritetne ciljeve uvrstili potrebu značajnijeg povećanja pozorišne produkcije i osnivanje sopstvenog festivala pod imenom ,,Festival Jagoša Markovića“ koji će imati regionalni karakter.

- Kako će se prema preliminarnim informacijama budžetska sredstva za finansiranje Gradskog pozorišta u narednoj godini neznatno uvećati

Crne Gore

politika i studentska kulturatačke susreta“.

SFU ima za cilj da približi savremeno umjetničko stvaralaštvo mladih široj publici, ali i otvori dijalog o aktuelnim temama kroz različite umjetničke forme - likovne radove, izložbene instalacije, pozorišne predstave, filmske projekcije, ali i diskusije o kulturi i kulturnim politikama. Kroz pet dana programa, SFU će biti mjesto okupljanja i interakcije, gdje će studenti, profesori, umjetnici i ljubitelji umjetno-

Vuković: Šokiran

sam odlukom

Poslanik Demokratske partije socijalista i bivši gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, za čijeg mandata je ustanovljena RUTA, objavio je na društvenoj mreži Iks da ga je „u Budimpešti zatekla vijest da Gradsko pozorište istupa iz festivala RUTA, zahvaljujući kom su Podgoričani prethodnih godina gledali najbolje predstave pozorišta iz regiona, a naši glumci nastupali u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Skoplju...“

- Malo je reći da sam u šoku – naveo je Vuković u objavi. V. d. direktorice Gradskog pozorišta Ivona Čović-Jaćimović reagovala je na izjavu Vukovića, navodeći da njegovi stavovi proističu iz „manjka informacija“. RUTA, prema njenim riječima, nije više Unija pozorišta osnivača kakvu pamti Vuković, već je nedavno osnovana kao NVO udruženje sa dominantnim odlučivanjem fizičkih lica.

- Vjerujem da njegovi izvori informacija na osnovu kojih je donio sudove nijesu saopštili suštinske i programske razloge zbog kojih smo donijeli odluku – saopštila je Čović-Jaćimović, dodajući da ,,sa indignacijom odbacuju sve pokušaje da se našoj programskoj koncepciji pripišu bilo kakve političke konotacije“.

- Naše odluke su produkt naših umjetničkih potreba i stremljenja – saopštila je Čović-Jaćimović.

u odnosu na obim finansiranja u tekućoj godini, donijeli smo odluku da sredstva koja smo do sada ulagali u projekat RUTA (više od sto hiljada eura godišnje) usmjerimo za realizaciju naših prioritetnih programskih ciljeva u narednoj godini – navodi se u odluci Čović-Jaćimović. Prema njenim riječima, uvjereni su da će novoosnovani festival ubrzo postati prestižno mjesto za okupljanje pozorišnih autora, glumaca i publike. A. RADOVIĆ

Plakat festivala

sti moći zajedno da uživaju u raznolikim kreativnim sadržajima. A. Đ.

Fondacija „Miloš Karadaglić“ odlučila o dobitnicima konkursa za podršku umjetnicima

Novi stipendisti Šišević, Jovović i Pavićević

PODGORICA - Pijanista Simo Šišević, violinistkinja Jelena Jovović, gitarista Miloš Pavićević, baletska trupa ,,Ballo“ i studio ,,Baroom Baroom“ dobitnici su drugog ciklusa stipendija, programa podrške i grantova koji je Fondacija „Miloš Karadaglić“ raspisala u saradnji sa kompanijama Porto Montenegro, One i Elektroprivredom Crne Gore. Cilj je podrška talentovanim mladim umjetnicima i inovativnim projektima u oblasti muzike i vizuelnih umjetnosti. Stipendija za školovanje iz oblasti klasične muzike pripala je pijanisti Simu Šiševiću, koji je magistrand na Kraljevskoj akademiji za muziku u Londonu, i violinistkinji Jeleni Jovović, studentkinji Univerziteta za muziku i izvođačke umjetnosti u Gracu. Gitarista Miloš Pavićević dobiće podršku za svoj audio-vizuelni projekat „Soleil levant“, album za solo gitaru inspirisan impresionističkom muzikom. Grantovi za finansiranje i dofinansiranje kulturno-umjetničkih projekata biće dodijeljeni Baletskoj trupi ,,Ballo“ za koreodramu „Slijed razaranja“, koja istražuje emocionalne i psihološke posljedi-

ce raspada porodice na mlađe generacije, te studiju ,,Baroom Baroom“ za multimedijalni projekat „Zvuk mostova“, kojim će dodavanjem jedinstvene zvučne komponente unaprijediti estetski i senzorni

doživljaj istorijskih mostova u Crnoj Gori. Poučeni iskustvom iz prvog ciklusa stipendija, u Fondaciji „Miloš Karadaglić“ su naslućivali da će žiri i ove godine imati težak zadatak.

- Ponovo se pokazalo da regionalna kulturna scena ima polet i snagu, zahvaljujući kojoj može da parira svjetskim standardima. Zaista je privilegija što ćemo moći da podržimo ogroman potencijal naših budućih stipendista, ali i što ćemo sa njima da rastemo kao fondacija. Uvjeren sam da ćemo zajedno izgraditi jaču kulturnu zajednicu koja inspiriše, povezuje i doprinosi društvu u cjelini - rekli su iz Fondacije. Oni su kazali da su konkretni rezultati angažmana Fondacije vidljivi nakon samo godinu rada, a da su stipendisti iz prvog ciklusa već etablirani kao vrhunski ambasadori crnogorske kulture. - To je dodatno učvrstilo našu odlučnost da pomažemo mladim stvaraocima, ali nas je i inspirisalo da proširimo konkurs i da, putem grantova, podržimo inovativne kulturno-umjetničke projekte. Zadovoljstvo nam je što ćemo podržati ostvarenja koja istražuju teme i kreativne izraze relevantne ne samo za Crnu Goru, već i za širi region. Na taj način, sigurni smo, probudićemo dodatni interes za inicijative koje povezuju ljude kroz umjetnost - naveli su iz Fondacije. A. Đ.

Irena Tadić za Pobjedu o izložbi „Podgorica - Bratislava - Beč - Abudža“

Gradovi

PODGORICA - Raznolike forme, detalji i neograničena paleta boja karakteristike su likovne poetike Irene Tadić. Često putuje, istražuje druge kulture reflektujući nova iskustva na djela. To nam je pokazala na prvoj samostalnoj izložbi u holu KIC-a ,,Budo Tomović“ koju je naslovila „Podgorica - BratislavaBeč - Abudža“.

Tadić je samouka slikarka rođena u Podgorici 1975. godine. Po obrazovanju je dipl. inž. tehnologije, a po senzibilitetu umjetnica.

- Oduvijek sam voljela da crtam i slikam. Kada me pitate zašto nijesam upisala Likovnu akademiju, znate kako to ide u Crnoj Gori - ,,niko ti ne brani da slikaš, završi nešto da možeš da živiš od toga, a onda slikaj, ko ti brani“. To vam je po tom principu. Bavim se klimatskim promjenama. Po obrazovanju sam inžinjer tehnologije i radim profesionalno kao konsultant za klimatske promjene. Ovo mi je hobi,

a rekla bih i malo više od hobija - kazala je Tadić. Radovi koje je izložila rezultat su desetogodišnjeg stvaranja, a riječ je o akriliku na platnu i papiru.

- Pošto je bogati kolorit zahvalan za reprodukciju, pokušala sam sa reprodukcijom na svili, koja može da se razapne i urami, a takođe sam pokušala, i to mnogo dobro izgleda, u smislu svilenih marama - istakla je Tadić. Što se tiče naziva izložbe, Tadić nam je pojasnila da ne mo-

že da kaže da su to lokacije koje su je inspirisale za djela, ali su predstavljale neke prelomne tačke u njenoj umjetnosti i životu.

- Morali su ti gradovi da se nađu u naslovu izložbe. Sve je počelo u Podgorici, a onda, sticajem okolnosti, na poziv prijateljice i koleginice našla sam se u Bratislavi nekim dizajnerskim poslom, pa mi je ona predočila da bi bilo lijepo da se izrazim i u nekim drugim medijima, ovdje govorim o svili. Onda sam se iz

Bratislave vratila u Podgoricu preko Beča. Tu se opet nešto desilo - desili su se neki pozivi za moju osnovnu vokaciju koji su me poveli u Afriku. Veći dio ove godine sam provela u Nigeriji. U Abudži me je zatekao telefonski poziv da bi bilo lijepo da organizujem prvu samostalnu izložbu - istakla je Tadić. U postavci je jedan rad koji je posvećen upravo Nigeriji. - To je djelo ,,Zalazak sunca, Nigerijac i drvo manga“. To su bogati drvoredi manga koji su njima jedna uobičajena i normalna stvar. Imaju prelijepe zalaske sunca koji su poput pustinje koja ulazi u tropski dio - istakla je Tadić. Voljela bi da se njeni radovi svide publici.

- Smatram da umjetnost ne moraš previše ni da razumiješ, samo da ti se estetski dopada, bez nekog posebnog objašnjenja. Kao kada pijete vino - ili vam se sviđa ili ne, ne mora svako da je stručnjak za to. Ne znam tačno da vam kažem koja bi bila poruka izložbe, ali voljela bih da Crnogorci više putuju. Ja sigurno nijesam ista osoba prije svih ovih putovanja i nakon njih - istakla je Tadić. Izložbu je otvorio slikar Mirko Dragović, a radovi se mogu pogledati do 4. novembra. A. Đ.

Dobitnici stipendija za 2024. godinu

Sa otvaranja izložbe djela Irene Tadić

Srijeda, 30. oktobar 2024.

Uginula svinja u kanalu Mareze gotovo 24 sata ,,čekala“ odobrenje nadležnog veterinara za uklanjanje

Zašto je urgentni zahtjev građana stavljen na čekanje

Uprava za inspekcijske poslove javnost je ostavila uskraćenu za odgovore ko je bio nadležni veterinar za ovaj slučaj i zašto je bilo nemoguće u 24 sata obezbijediti neophodno odobrenje za uklanjanje uginule životinje, te obaviti potrebne analize (ustanoviti uzrok smrti, da li je životinja bila zaražena...)

ISKLJUČENJA STRUJE

Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama:

- od 9 do 10 sati: Ulica 8. marta (Hemomont, Titeks, nova ulica između ulica 8. marta i Iva Vizina); dio Dahne iza stovarišta Volvoks;

- od 8 do 15: Liješta, Dučići, Koći, Radan, Medun, Rašovići, Ljuari, Ledine, Lopari, Roždec, Rudine, Nikmaraš, Stijepovo, karaule Cijevna i Poprat, granični prelaz Cijevna, repetitor Zatrijebač, Benkaj, Poprat i dio Mokre. H. P.

Sunčano, do 24 stepena

Za danas je u jutarnjim satima najavljeno malo do umjereno oblačno, a tokom dana sunčano. Slab vjetar promjenljivog smjera, tokom noći umjeren, sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha oko 12 stepeni, najviša dnevna 24. H. P.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18 84/24)

Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta Društvo za telekomunikacije „MTEL“ d.o.o., podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, za radio baznu stanicu „PG138 Blok V”, koja se planira postaviti na objektu a isti se nalazi na katastarskoj parceli broj 1162 KO Podgorica I, u Podgorici. Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom objektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj - Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail milena.becic@podgorica.me.

Nadležni veterinar je tek u ponedjeljak (28. oktobra) ujutro odobrio uklanjanje uginule svinje iz kanala Mareze, iako je Mirjana Vidaković slučaj prijavila prethodnog dana (u nedjelju ujutro).

Iz Uprave za inspekcijske poslove Pobjedi je saopšteno da u nedjelju ni u prvoj ni i u drugoj smjeni nije moglo biti obezbijeđeno to odobrenje zbog odsustva veterinara. U odgovorima na pitanja koje je Pobjeda postavila ovim povodom, iz UIP-a nijesu željeli da saopšte zbog čega nadležni dežurni veterinar nije izašao na teren istog dana, kao ni da li je uradio potrebna ispitivanja uginule životinje.

ODGOVORNOST

- Uprava za inspekcijske poslove glavnog grada Podgorica, dana 27. 10. 2024. godine u prvoj smjeni primila je preko dežurnog operatera telefonsku prijavu da se kod kanala Mareza prema Gorici, naselje Krivace – Mlake, podnosi-

lac prijave Vidaković Mirjana, nalazi leš uginule životinje svinje. Dežurni inspektor je odmah izašao na lice mjesta, konstatovao činjenično stanje i fotografisao lice mjesta, donio rješenje o uklanjanju, obavijestio Čistoću d.o.o. iz Podgorice. Dosadašnja praksa potvrđuje da Čistoća sami čin uklanjanja uginule životinje sprovodi nakon dostavljenog odobrenja privatne veterinarske ambulante, veterinara, kojim se odobrava odlaganje leša u jamu grobnicu. Dana 27. 10. 2024. godine, nedjelja, kako u prvoj tako i u drugoj smjeni nije se moglo obezbijediti navedeno odobrenje zbog odsutnosti veterinara. U ranim jutarnjim časovima 28. 10. 2024. godine veterinar je odobrio uklanjanje leša uginule životinje i Čistoća je isti uklonila – navedeno je u dopisu Uprave za inspekcijske poslove. UIP je, dakle, javnost ostavio uskraćenu za odgovore ko je bio nadležni veterinar za ovaj slučaj i zašto je bilo nemoguće u 24 sata obezbi-

Za danas zakazano izvršenje rješenja o uklanjanju zastakljene terase ugostiteljskog objekta ,,Lovac“

Rušenjem terase bili bi uništeni dokazi o

kojima sud tek treba da raspravlja

U skladu sa novim rješenjem Uprave za inspekcijske poslove glavnog grada, uklanjanje zastakljene terase ugostiteljskog objekta ,,Lovac“ na Bulevaru revolucije zakazano je za danas u osam sati. Pravni zastupnik zakupca lokala ,,Lovac“, advokat Srđan Vuković, kazao je Pobjedi kako je juče UIP-u predao zahtjev za odlaganje ovog izvršenja, jer je za 1. novembar zakazano sudsko vještačenje ovog objekta. - Sud je, u postupku za obezbjeđivanje dokaza koji se odnose na tu terasu, usvojio prijedlog i naložio za 1. novembar izlazak na lice mjesta sa vještacima koji treba da vještače tu terasu. Samim tim, ako postupamo u skladu sa zakonom, ovo izvršenje uklanjanja terase moralo bi biti odloženo, odnosno po rješenju Uprave za inspekcijske poslove ne bi smjeli biti uništeni dokazi o kojima sud treba da raspravlja, jer sprečavanje dokazivanja je krivično djelo – kazao je Vuković.

On je naglasio da će nakon okončanja ovog vještačenja biti pokrenut odgovarajući

sudski spor za obezbjeđenje dokaza.

Službenici Uprave za inspekcijske poslove, Komunalne policije i preduzeća Zaštita prostora Crne Gore trebalo je 17. septembra da pristupe uklanjanju pomenute terase, ali taj postupak nije realizovan. Naime, većina gostiju toga dana nije htjela da napusti lokal, pa su ekipe ovih službi nakon skoro četiri sata ,,natezanja“ napustile lice mjesta jer nijesu mogle pristupiti uklanjanju terase. Advokat zakupca loka-

la ,,Lovac“ Srđan Vuković tada je naveo da mu nije bio dostavljen ni termin iseljenja i rušenja bašte, niti zaključak na osnovu kojeg se utvrđuju termin i rušenje. Rušenje je toga dana odloženo na neodređeno vrijeme, a advokatu Vukoviću ostavljen je poziv da 27. septembra dođe u UIP radi upoznavanja sa spisima predmeta i eventualnog izjašnjenja tim povodom. Zakupac lokala ,,Lovac“ je Tomo Arapović, vlasnik firme ,,Artip kompani“, korisnik je

jediti neophodno odobrenje za uklanjanje uginule životinje, te obaviti potrebne analize (ustanoviti uzrok smrti, da li je životinja bila zaražena...). Mirjana Vidaković, koja je u nedjelju prijavila slučaj, kazala je u razgovoru za Pobjedu kako je nadležni veterinar navodno dežurnoj inspektorki Uprave za inspekcijske poslove poslao poruku da je na slavi.

ISTRAGA

Prethodnih dana neko je bacio uginulu domaću svinju tešku stotinak kilograma u kanal Mareze u Tološima. Iz tog kanala voda se koristi za zalivanje imanja u Tološima, Gornjoj i Donjoj Gorici, a nerijetko u njemu djeca pecaju ribu. Mirjana Vidaković slučaj je u nedjelju ujutro prijavila Upravi za inspekcijske poslove i policiji, ali su truplo životinje uklonili radnici Čistoće tek u ponedjeljak oko 10 sati. Vidaković je ovim povodom Osnovnom državnom tužilaštvu podnijela prijavu protiv NN osobe, kako je rekla za Pobjedu, očekujući da će nadležne institucije preduzeti sve mjere i radnje kako bi bio otkriven onaj koji je uginulu svinju bacio u kanal, te da li je uginula životinja bila zaražena, odnosno da li je to uticalo na kvalitet vode koja teče u kanalu Mareze.

I.MITROVIĆ

bašte ovog lokala već 26 godina, tokom kojih uredno izvršava sve obaveze. - Ja sam zakupac lokala, a po ugovoru zakupodavci su Lovački savez i Lovačka organizacija po pola. Oni su vlasnici, ja im plaćam zakup, a Glavni grad je nosilac parcele koju koristim 26 godina, i za to plaćam. Smatram da nijesu u pravu za ovo što hoće da mi sruše baštu lokala. S obzirom na to da taj postupak traje već 11 mjeseci, iz Uprave za inspekcijske poslove trebalo je da sačekaju do konačnog sudskog okončanja koji će, nadam se, biti u moju korist – izjavio je Arapović prilikom prvog pokušaja uklanjanja bašte, naglašavajući kako je uvjeren da je lokal ,,tipovan“ za nekog drugog. Iz UIP-a je tada saopšteno kako je u sastavu pomenutog ugostiteljskog objekta ispred njega postavljen privremeni ugostiteljski objekat - zatvorena ugostiteljska terasa, kao i dvije otvorene terase i aparat za sladoled.

- Sve navedeno je postavljeno trenutno bez potrebne tehničke dokumentacije na javnoj površini, zemljištu kojim raspolaže Glavni grad Podgorica. Takođe postavljene su i dvije reklame na objektu za koje nemaju odobrenje nadležnog organa lokalne uprave. Zbog neposjedovanja potrebne tehničke dokumentacije i odobrenja nadležnog organa lokalne uprave, komunalni inspektor donio je rješenja kojim je naređeno uklanjanje navedenih objekata – saopšteno je iz UIP. I.MITROVIĆ

Ekipa Čistoće uklonila uginulu životinju iz kanala Mareze

Prvi pokušaj uklanjanja zastakljene terase ,,Lovca“

„GLAS CRNOGORCA“ U DRUGOJ POLOVINI 1874. GODINE

Stradanje trojice Moračana u Temerinu u Mađarskoj

Crnogorac vidjev u avliji silne i oružane ljude, dosjetiv se jadu, potrgne jatagan te pojuri u pomoć svojim drugovima. Mađari vidjev gola handžara u rukama Crnogorca, nagnu kud koji bježati i raspu se svi, ostaviv žrtve koje htjedoše potući. Crnogorac ušav u sobu nađe svoje drugove strahovito izmrcvarene

Cetinje, 1. dekembra – Obraćamo pažnju poštovanih čitalaca na dopis iz Skadra u današnjem broju ovoga lista. Osim toga brzo ćemo biti u stanju donijeti cio ispit okrivljenih Turaka, koji se – kao što čujemo – odlikuje turskom originalnošću kako u pitanjima, tako i u odgovorima.

- Rođaku Nj. Sv. kneza, g. Đuru Dragovu Petroviću, koji stanije na Njegušima, rodilo se onomad na Andrijev-dan muško dijete. Različnosti.

(Stanovništvo Rusije) Kako ruska carevina grdno raste i napreduje, navodimo ovđe njeke vrlo zanimljive podatke o tom predmetu iz ruskih novina. Mi saznajemo iz podataka ovih, da je g. 1462. bilo u Rusiji svega 6,000,000 stanovnika. Od godine 1462. pa do 1873. raslo je stanovništvo ovako: g. 1552. bilo je 10,000,000 stanovnika; za vrijeme vlade Ivana VI bilo je 12,500,000 stanovnika; u doba Romanovljevo 15,500,000 stanovnika; a za vrijeme Petra Velikog 20,000,000 stanovnika; 1752. g. iznosio je broj ru-

„Glas Crnogorca” od 2. decembra 1874. godine Dopisi. Skadar, 21. novembra – Ovamo sve jednako dovode vezane Podgoričane, njekada pet, njekada deset; nema gotovo dana kad po koji ne dođe, ali oni drže jednu te sve jednu –svaki odriče. Ima nas ovđe dosta Srba i Latina koji bi željeli slušati ispite ali nam nije dopušteno; no ipak više ili manje možemo znati šta se radi. Turci tobož da se pokažu pred crnogorskom komisijom, iako se kod njih sve zakonite forme izvršuju, na svakom ispitu pitaju pojedinog okrivljenika: kako se zove, koliko ima godina, s čim se zanima i t.d. Radi karakteristike ovdje ću navesti kako je tekao ispit jednog okrivljenika 17. o.m. naravno u prisustvu crnogorskih komisara. Član komisije (Turčin) zapitaće krivca: „Kako ti je ime” „Aša” odgovori okrivljenik. „Koliko imaš godina” „Aša” „S čim se zanimaš” „Aša” „Znaš li što o ubistvu Crnogoraca u Podgorici” „Aša” „Đe si bio onaj dan” „Aša” „Aša” znači toliko, koliko: ne priznajem. Iz ovoga se vidi da je okrivljani hrđavo razumio savjetovanje, a još može biti onoga istoga što ga je pitao. Jer, po svoj prilici, biće mu kazao: kad te ja ili ko drugi bude što pitao za ubistvo, ti sve govori aša; ali mu je zaboravio reći da to ne čini kad ga bude pitao: ko je, s čim se zanima i t.d. Mi se mnogo čudimo koliko strpljenja pokazuju naši komisari, i kako mogu slušati ovako očigledne nevaljalštine. Ovamo niko ne drži da će se krivci iznaći, ili, ako se iznađu misle, da ni jednom neće biti ništa. Ali vaše držanje i ponašanje mnogo ih uznemiruje, zabrinuti su jako i kao da se nečem nadaju, jer se čine velike pripreme, kao da ćete sjutra udariti na Skadar. Vojska i topovi neprestano pridolaze i kreće se s mjesta na mjesto. No mi se zbog vas ovoga ni malo ne plašimo, ako ste vi oni prvi Crnogorci. Pa i sami naši Latini radije bi bili vami nego Turcima. Drugi put više.

Mi se u Skadru mnogo čudimo koliko strpljenja pokazuju naši komisari, i kako mogu slušati ovako očigledne nevaljalštine. Ovamo niko ne drži da će se krivci za podgorički pokolj iznaći, ili, ako se iznađu, misle da ni jednom neće biti ništa. Ali vaše držanje i ponašanje mnogo ih uznemiruje

skog stanovništva 25,000,000; 1796. god. 37,000,000; 1802. g. 40,000,000; 1825. godine već 55,000,000; 1849. g. 66,000,000; 1855. g. 73,000,000; a 1873. g. 85,575,211. Od ovih ruskih stanovnika žive njih 74,234,745 po jevropskim, a 11,340,466 po azijatskim gubernijama.

„Glas Crnogorca” od 9. decembra 1874. godine Novosadska „Zastava” od 20. novembra o.g. ima jedan dopis „s puta” slijedećega sadržaja: „Ne znam da li će vam ko javiti što o varvarstvu koje se dogodilo u Temerinu 12. pr. m. i koje strahovito karakteriše moralnu pokvarenost, ne samo pojedinaca, nego cijelog stanovništva temerinskog, da ne kažem cijele narodnosne stihije toga mjesta. Stvar je u kratko u ovome, koliko sam u bližnjem jednom mjestu, putujući kroz isto čuo. Rečenog dana dođu u Temerin tri Crnogorca, ćerajući do 500 komada ovaca svojih, na prodaju. Kako nijesu mogli za bolju vrstu svoje stoke dobiti željene ci-

Donosimo izbor članaka iz „Glasa Crnogorca”, drugog po redu crnogorskog lista, koji je pokrenut na proljeće 1873. Koristili smo digitalizovana izdanja sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević”. Ovdje smo obuhvatili brojeve iz druge polovine 1874. godine

jene, to ih i nemogoše prodati, no su prodavali lošije, i toga su dana prodali jedan dio. U veče pogode se s jednim Mađarom stanovnikom temerinskim da ih primi na konak u svoju kuću, i pogođenu svotu odmah isplate. Ovce ostanu u avliji, a Crnogorcima odredi domaćin jednu sobu za prenoćište. Kad pred zoru, u rasvitak, čuju Crnogorci da su im ovce uznemirene, i jedan od njih pogledav kroz prozor spazi da njeko momče (po izgledu služče ili sin domaćinov) pokušava da prebaci jednog ovna preko ograde svoje u komšijsku avliju, u kojoj očekuju njeki drugi ljudi da ovna prihvate. Crnogorac poviče na lo-

pova i ovaj uteče, a on iziđe da vidi šta je od ovaca. U taj čas domaćin bješe već izišao i otvorio kapiju od avlije, na koju ovce nagrnu na polje, i dok je prvi Crnogorac koji već bješe u avliju izišao, potrčao da ne dopusti da mu se ovce raspu po sokaku i selu, dotle domaćin poleti onijem, koji su još u sobi oblačeći se zaostali, te psujući im Boga rackoga, počne ih ćerati na polje. Oni u tome bjehu već pošli iz sobe u avliju, onako goloruki, i još ne sa svim obučeni, i pokušavahu pokazati svome domaćinu, da im nepravo radi, puštajući im stoku iz avlije na svoju ruku i prije vremena, jer su oni platili što je on iskao, da prenoće cijelu noć u njega. No domaćin poviče na to još većma, i najedared poletiše sa svih strana iz susjedstva, na vrata i preko avlijskih ograda, ljudi oružani batinama, sjekirama, gvozdenim vilama i dr. te nasrnuše na ona dva Crnogorca. Ovi videći da su u opasnosti, polete natrag u sobu, da se dohvate svoga oružja te da se brane. Ali uletiv tamo, ne nađoše ništa. Njeko ga je već bio sklonio odatle, dok oni bjehu izišli u avliju. Neosta im ništa no poduprijeti vrata, nadajući se da će im međutijem priskočiti treći drug u pomoć, koji je bio od

oružja svoga ponio iz sobe nož (jatagan) i dugu pušku polazeći za ovcama. Ali taman ovi u sobu uletiše i za sobom vrata podupreše, kad već bijesna rulja njihovih gonilaca nasrnu kroz druga vrata te tu nastade užasna scena, grozna tuča. Dva Crnogorca bez oružja, bez igđe ikoga i gomila svakojakim oružjem oružani Mađara, i to u prostoru gdje jadnim Crnogorcima neostade ništa drugo do golim rukama zaklanjati glave, od tuče udaraca i ubodaca. Treći Crnogorac vidjev da mu drugovi po dugo zaostaše vrati se natrag, i vidjev u avliji silne i svakojako oružane ljude, i koji larmahu i navaljivahu unutra, i čuv u grdnoj graji i larmi i glasove svojih drugova, pa dosjetiv se jadu, potrgne jatagan –jer i njegova puška bješe među tim odnešena s mjesta na koje ju bješe ostavio potrčiv za ovcama – te pojuri u pomoć svojim drugovima. Mađari vidjev gola handžara u rukama Crnogorca, nagnu kud koji bježati i raspu se svi, ostaviv žrtve koje htjedoše potući. Crnogorac ušav u sobu nađe svoje drugove strahovito izmrcvarene; mlađeg bjehu tako rane obhrvale da je ležao na podu u nesvjesti, dočim je stariji mogao još pripovijedati što se s njima dogodilo. U tome se međutim okupio i ostali svijet –sigurno ili pošteniji ili miroljubiviji – a bješe već i svanulo, te uputi ove da prijavu kod vlasti učine. Veli se da su lupeži zderav haljine sa jednoga od dvojice Crnogoraca, odnijeli njekoliko stotina forinata, koje su ovi dobili za one ovce što su dan prije toga prodali. Na ozleđenim Crnogorcima ima po više od dvadeset rana, koje na glavama, koje na rukama. Što je kasnije bilo, ne znam. (Nama je poznato da je prijava učinjena kod ovd. kr. suda i da se sad uz asistenciju kr. tužioca vodi na licu mjesta istraga, koja će naravno cijelu stvar rasvijetliti. Istraga je kako nas uvjeravaju povjerena bezpristrasnim i sposobnim rukama, čime ovd. kr. sud pokazuje da prema svakome pozivu u ovoj stvari smjera pravdi potpunu satisfakciju pribaviti. Što dalje doznamo o ovoj stvari, nećemo propustiti da ne javimo. Dodajmo samo još toliko da su ti Crnogorci braća iz Ravni u Morači i zovu se Zavišići; uz to još da smo čuli da im Temerinci ne htjedoše ni za novce dati kasnije ni hrane ni stana stadu im, čega radi oni moradoše svoje stado u bezcjenje, za četvrtinu prave vrijednosti prodati, da ne izgube sve, kao što umalo glave ne izgubiše. I to u državi civilizovanoj – U). (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Rusi, 1885. godina

Njeguši

Nekadašnji Temerin

WABA LIGA, 5.

Košarkašice Budućnost Bemaksa večeras (18 h) pred

,,Vučice“ žele nastavak niza

Košarkaši Budućnost Volija večeras (19 h) u bugarskom Samokovu gostuju Hapoelu iz Tel Aviva u 6. kolu grupe A Evrokupa

Veliki ispit protiv tima sa evroligaškim budžetom

i tabela

PODGORICA – Košarkašice

Budućnost Bemaksa ugostiće večeras (18 h) u Podgorici bugarsku Montanu u utakmici petog kola WABA lige. Budućnost u dosadašnjem dijelu ima tri pobjede i maksimalan učinak, dok je vicešampion Bugarske sa polovičnim učinkom – po dva trijumfa i poraza. Budućnost je u dosadašnjem dijelu savladala Partizan i Zagreb u gostima, dok je na svom terenu bila ubjedljiva protiv Trešnjevke. U derbiju protiv Montane ,,plave“ žele da sa maksimalnih 4-0 dočekaju pauzu uoči novembarskog ciklusa kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Terener Petar Stojanović kazao je da će duel sa Montanom biti prvi veliki izazov za podmlađeni tim Budućnosti u novoj sezoni.

– Očekuje nas težak meč protiv Montane. Radi se o dobroj i iskusnoj ekipi, koja je pokrivena na svim pozicijama. Upravo zbog toga smatram da su jedini od kandidata za fajnal-for ove sezone, tako da će sigurno pokušati da dođu do brejka –rekao je Stojanović. Cetinjanin je naglasio da Budućnost rivala dočekuje spremna i željna nadigravanja. – Znamo da moramo da držimo intenzitet svih 40 minuta. Igramo na svom terenu, tako da od starta moramo da budemo pravi i da uspostavimo svoj stil igre. Na kraju, jasno je želimo pobjedu i nastavak serije – kazao je Stojanović. Nakon meča sa Montanom slijedi pauza, tokom koje će većina prvotimki Budućnosti biti dio reprezentacije, koju očekuje gostovanje Luksem-

burgu i utakmica protiv Bosne i Hercegovine u Baru. Upravo zbog toga, svi žele da se pauza dočeka u idealnom raspoloženju.

– Dobro smo otvorili sezonu, ali duel protiv Montane biće prvi derbi. Igramo na svom terenu, tako da imamo dodatnu obavezu. Jako je bitno da odbranimo domaći teren i pauzu dočekamo sa maksimalnim skorom. Neće biti lako, Montana je jača nego lani, ali svakako vjerujem da možem do trijumfa, kako bi u pravom raspoloženju dočekali reprezentativnu pauzu – naglasila je prvotimka Podgoričanki Jelena Bulajić. Utakmica u ,,Bemaks areni“ počeće u 18 sati, a ulaz je slobodan. R. P.

PODGORICA – Ubjedljivom pobjedom protiv Cedevita Olimpije u Ljubljani (91:71) košarkaši Budućnost Volija su pokazali važnu reakciju nakon dva poraza u nizu u „Morači“ (od Crvene zvezde i Bahčešehira).

Da bi ostali na pobjedničkom kursu, izabranici Andreja Žakelja će morati večeras u Bugarskoj (19 časova) da urade više u odnosu na duel u „Stožicama“ kako bi savladali Hapoel iz Tel Aviva u 6. kolu grupe A Evrokupa. Iz razloga što podgorički tim za protivnika ima klub koji je ovog ljeta napravio pometnju na evropskoj košarkaškoj pijaci i potpisao nekoliko veoma atraktivnih imena i ekipu koja je pravljena da joj ovo bude sezona na putu ka glavnom cilju – plasmanu u Evroligu. Meč sa Hapoelom se, inače, zbog ratnih dešavanja u Palestini, igra u Samokovu, udaljenom skoro 60 kilometara od Sofije.

A o kakvom se projektu sa evroligaškim karakteristikama radi najbolje govore riječi prvog čovjeka izraelskog kluba Ofeja Janaja, koji je ljetos saopštio da je donesena odluka da budžet bude između 16,8 i 19,2 miliona eura! Nije isključeno da bude i veći, kao prošle sezone…

BEZ TITULE OD 1969. Osnovan je 1935. godine, košarkaški klub Hapoel (na

Nikola Jokić i Luka Dončić predvodili Denver i Dalas do pobjede

Čikago je upisao drugu pobjedu u četiri meča od starta sezone, pobijedivši u gostima Memfis 126:123.

Nikola Vučević je vodio Bulse do pobjede sa 22 poena (84 za tri poena), sedam skokova, pet asistencija i blokadom. Efikasniji od njega u pobjedničkom timu je bio Zek Lavin sa 30 poena. Kobi Vajt je ubacio 20, Džejlen Smit 16, a Džoš Gidi 12 poena, 13

DEDAS: Očekujem reakciju nakon prethodnog meča

Trener Hapoela, Grk Stefanos Dedas, prije tri sezone je proglašen za najboljeg trenera u Izraelu, kao trener Hapoel Holona. Posljednji angažman, prije dolaska u Hapoel, imao je u Fenerbahčeu, gdje je bio asistent.

Dosta je sarađivao sa slovenačkim stručnjakom Juretom Zdovcem, bio mu je više puta asistent. – Još jedna važna utakmica je pred nama. Budućnost je veoma dobar i iskusan tim. Mi u ovaj meč ulazimo

Patrik Beverli je bio saigrač dvojici igrača Budućnosti, oba puta u NBA ligi. Sa Jogijem Ferelom je u sezoni 2020/21. nastupao zajedno u Los Anđeles Klipersima, dok je u sezoni 2022/23. igrao zajedno sa Mekinlijem Rajtom u Dalasu

hebrejskom znači „radnik“) je jedan od najvećih sportskih simbola u Izraelu. Rivalitet sa Makabijem jedan je od najžešćih u izraelskom sportu. Zlatne godine kluba bile su šezdesete prošlog vijeka (pet titula), kada se na tronu šampiona smjenjivao s Makabijem. Tato nevjerovatno zvuči podatak da su posljednji pehar šampiona države podigli 1969. godine. Nakon toga su osvojili samo dva kupa Izraela (1984, 1993), od ukupno četiri u klupskoj istoriji.

I pored igračkog kvaliteta, Hapoel u Evrokupu nije oduševio. Izgubio je tijesno od Huven-

tuda na otvaranju sezone, pa je vezao tri pobjede, od kojih se ističe ona nad Gran Kanarijom, ali je u posljednjem kolu poražen od Trenta. Izraelsko prvenstvo su započeli sa svim pobjedama, posljednjom u poneđeljak veče kada su slavili protiv imenjaka iz Berševe. – Suvišno je mnogo pričati o Hapoelu. Imaju jedan od boljih timova u Evrokupu, sa visokim i otvorenim ambicijama igraju Evroligu. To je tim sa dobrim individualcima i na tome baziraju igru. Igraju mnogo ,,jedan na jedan“, ,,pik-en-rol“, imaju kvalitet za takvu igru. Ali već su se dva puta okliznuli. Mi ta-

Kraj sezone za Hendriksa

Košarkaš Jute Tejlor Hendriks propustiće ostatak sezone zbog teške povrede, prenio je ESPN. Hendriks je u meču protiv Dalasa polomio desnu potkoljenicu i

iščašio skočni zglob. Juta je nakon meča objavila da će naknadne informacije o Hendriksovom stanju objaviti „kada bude prikladno vrijeme“.

skokova i osam asistencija. Kod Memfisa se istakao Dezmond Bejn sa 30 poena i se-

dam skokova, dok je Džeren Džekson meč završio sa 19 poena i šest skokova.

Hendriks je 2023. godine od strane Jute izabran kao deveti pik na draftu, a prošle sezone je bilježio 7,3 poena i 4,6 skokova prosječno po meču.

Denver je u gostima savladao Toronto, poslije produžetka, sa 127:125. Nikola Jokić je

bio centralna figura meča sa 40 poena i 10 skokova. Pored Jokića, kod Denvera su se izdvojili i Džamal Marej sa 17 poena, devet skokova i sedam asistencija, Kristijan Braun sa 17 poena i Eron Gordon sa 16 poena i 11 skokova. Kod Toronta bolji od ostalih bili su Skoti Barns sa 21 poenom i 12 skokova, Er Džej Beret sa 20 poena i Jaka Poeltl sa 16 poena i 19 skokova. Denver ima jednu pobjedu i

KOLO:

svojim navijačima dočekuju Montanu

sa dobrom psihologijom i dosta samopouzdanja nakon pobjede u domaćem prvenstvu. Naravno, utakmici moramo da pristupimo sa velikom željom. Od igrača očekujem reakciju nakon prethodnog meča u Evrokupu (poraz od Trenta), očekujem pobjedu i da ostanemo u vrhu tabele naše grupe – rekao je Dedas.

„Plavi“ dobili prethodna dva meča

Budućnost je sa Hapoelom igrala u grupi i prije dvije sezone i oba puta je slavila. U Tel Avivu je bilo 70:64

mo idemo sa našim ambicijama, da igramo što bolje poslije pobjede protiv Cedevita Olimpije i pokušamo da ih iznenadimo – rekao je trener Budućnost Volija Andrej Žakelj.

ROSTER ZAVIDNOG

KVALITETA

Hapoel ima roster kojem bi pozavidjeli i mnogi evroligaški timovi. Nakon što je posljednju NBA sezonu proveo u Milvokiju, Patrik Beverli se vratio u evropsku košarku upravo u Hapoel. U prvih šest kola ima najbolji prosječni indeks korisnosti u ekipi (20,4), sa 13,2 poena,

dva poraza, a Toronto jednu pobjedu i tri poraza.

Luka Dončić je sa 15 poena, devet skokova i osam asistencija bio blizu tripl-dabla u pobjedi Dalasa na svom terenu protiv Jute (110:102).

Rezultati: Orlando – Indijana 119:115, Atlanta – Vašington 119:121, Boston – Milvoki 119:108, Majami – Detroit 106:98, Njujork – Klivlend 104:110, Toronto – Denver 125:127, Memfis – Čikago 123:126, San Antonio – Hjuston 101:106, Dalas – Juta 110:102, Finiks – Los Anđeles Lejkers 109:105, Sakramento – Portland 111:98. S. J.

je broj gledalaca koji može da prisustvuje utakmicama Hapoela u Samokovu, koji su mahom članovi tima, upravnog odbora i njihovih porodica

5,8 skokova i 5,4 asistencije. Klub je doveo i Džonatana Motlija, dokazanog evroligaškog košarkaša, koji igra na poziciji centra i koji je bio nosilac igre Fenerbahčea dvije sezone. Trenutno ima prosjek od 15 poena, 5,8 skokova i 2,6 asistencija.

Bek Markus Foster je stigao iz Kine, a radi se o odličnom šuteru sa svih pozicija. Na krilu je doveden američki košarkaš koji nastupa za Ugandu Ismail Veinrajt, koji dolazi iz Finiks Sansa, a igrao je i za Portland. U ekipi su i dvojica poznatih lica iz ABA lige Džo Regland i Bruno Kaboklo

PODGORICA – Košarkaši

za ,,plave“, uz 22 poena Kamerona Rejnoldsa i 17 Alfaa Kabe. U ,,Morači“ je Budućnost slavila 89:79, a najbolji su bili Erik Grin sa 21 i Rejnolds sa 16 poena. Iz tadašnjeg tima Budućnosti jedino Aleksa Ilić i dalje igra u podgoričkom timu. Kapiten Budućnosti je bloker lige, sa dvije blokade prosječno po utakmici.

Prvi je igrao u dresu Crvene zvezde, dok je Brazilac lani bio u Partizanu. – Očekuje nas teška i zahtjevna utakmica protiv ekipe koja je napravljena za osvajanje Evrokupa. Imaju dva igrača koja su došla direktno iz NBA. Po meni, imaju evroligaški sastav – ističe centar ,,plavih“ Kenan Kamenjaš Računajući i dva meča iz prošle sezone, Kamenjaš je na osam uzastopnih utakmica u Evrokupu imao minimum pet skokova. Nalazi se na diobi osmog mjesta po ukupnom broju skokova (prosječno 6,8), a četvrti je po prosječnom broju skokova u napadu (tri). - Pobjedom protiv Cedevita Olimpije smo se vratili na pobjednički kolosjek, vratili smo samopouzdanje, što je jako bitno pred ovu veoma važnu utakmicu u Bugarskoj – dodao je Kamenjaš. S. JONČIĆ

SC Derbija položili su ozbiljan ispit protiv FMP-a. Tim Petra Mijovića, nakon teške utakmice, pune preokreta, na kraju je došao do važne pobjede (82:76), treće u sezoni, kojom su prekinuli niz od dva poraza. Podgoričani su duže imali vođstvo od početka meča (24 minuta, gosti 14), jedini su imali dvocifrenu prednost, ali su na kraju do pobjede došli prije svega boljom odbranom i skokom (31-38, ofanzivni 7-4), jer je tim iz Železnika imao bolje procente šuta iz igre, posebno za dva poena (70 – 54,3 odsto)... – Dobro smo otvorili utakmicu, ali smo kasnije imali pad. Srećom, u finišu meča smo uspjeli da se vratimo, borbom i energijom, ali dobrom odbranom. Na poluvremenu smo gubili četiri, a na kraju smo slavili šest razlike, trebalo je dosta truda sa naše strane. Svi igrači koji su igrali u drugom poluvremenu su bili veoma značajni da dođemo do pobjede – kaže za Pobjedu Luka Bogavac, bek „studenata“. Iako je domaćin trijumf „izgradio“ u posljednja skoro dva minuta, od vođstva FMP-a sa 74:73, možda je ključna bila serija od 13:0, za pet minuta, na prelazu iz treće u posljednju četvrtinu, kada je SC Derbi od „minus osam“ (55:63) došao do pet poena prednosti (68:63) i gostima stavio do znanja da ne želi da se odrekne pobjede kod kuće.

– U tim trenucima smo uhvatili ritam. Iz dobre odbrane smo našli ritam u napadu i sebe na kraju nagradili serijom, a onda i pobjedom – dodaje veoma talentovani 21-godišnji bek Podgoričana.

Ne samo zbog toga što su prekinuli niz od dva poraza, Bogavac ističe da je utakmica protiv FMP-a inače „bila baš od ogromnom značaja“.

– Protiv FMP-a smo počeli seriju do tri utakmice kod kuće i treba maksimalno da iskoristimo prednost domaćeg terena, da probamo da ostvarimo što je više moguće pobjeda u ta tri meča. Prvu smo upisali.

SC Derbi u narednom kolu, u subotu, dočekuje Dubai, koji u prvih pet kola ima pet pobjeda, među kojima su i one protiv Crvene zvezde i Cedevita Olimpije, dok je jedini poraz doživio kod kuće od Mege.

– Očekujem utakmicu sa dosta kontakta, vrlo čvrst meč, to je sigurno. Imaju kvalitetne igrače na svim pozicijama, vrhun-

SC Derbi upisao važnu pobjedu u ABA ligi protiv FMP-a, jednu od ključnih uloga imao mladi bek „studenata“

Bogavac: To je bila utakmica od ogromnog značaja za nas

Saigrači su mi pomogli da imam potrebno samopouzdanje

Sa 19 poena protiv FMP-a, Luka Bogavac je ostvario poenterski rekord u ABA ligi. Sin našeg bivšeg proslavljenog košarkaša i sjajnog šutera Nebojše Bogavca protiv tima iz Železnika je upisao i šest skokova, četiri ukradene lopte i dvije asistencije, uz indeks korisnosti 22. Na 10,9 sekundi prije kraja, bio je precizan sa linije penala sa sva četiri pogođena bacanja, nakon nesportske lične Tasića, za nedostižnih 81:76.

Bolji indeks imao je samo jednom – 23, prošle sezone u porazu od Mornara, kada je meč završio sa 16 poena, šest skokova, dvije asistencije i jednom ukradenom loptom. – Ja sam se poenterski i po indeksu izdvojio, ali je to samo plod velikog rada i truda cijele ekipe, kao i pozitivne energije koja nas je nosila tokom cijelog meča. Saigrači su mi svojom energijom pomogli da imam potrebno samopouzdanje.

Ali to se sad sve zaboravlja, sav fokus je na naredni meč sa Dubaijem – kaže Bogavac, koji je u svih šest mečeva od starta sezone u ABA ligi imao dvocifren poenterski učinak.

ski su im i „bekap“ igrači. Radi se o veoma ozbiljnoj ekipi koja pretenduje na sam vrh ABA lige i sigurno će da bude odlična utakmica, a teška za nas. Ali

Crnogorski predstavnik u gostima upisao drugu pobjedu

Podgorici triler u ,,Pecari“, Skotu prvi tripl-dabl u istoriji ABA 2 lige

PODGORICA – Košarkaši

Podgorice Bemaks dobili su triler u Širokom Brijegu –tim Boška Radovića je u gostima savladao Široki 93:87 (21:17, 19:22, 23:19, 12:17, 18:12), u trećem kolu grupe

C ABA 2 lige.

Istoriju u ,,Pecari“ je ispisao plejmejker Podgoričana Džošua Skot koji je zabilježio prvi tripl-dabl u istoriji ovog ranga

regionalnog takmičenja, pošto je meč završio sa 21 poenom, 12 asistencija i 10 skokova. Podgoričani su upisali drugu pobjedu, važnu u borbi za jedno od prva dva mjesta koja vode u naredni krug. Oba tima su mogla do pobjede u regularnih 40 minuta. Prvo je Podgorica, koja je u prvom poluvremenu vodila 31:20, imala tu priliku, ali je Skot ne-

vjerovatno napravio korake u napadu, želeći da iznudi faul protivnika, na 9,2 sekunde prije kraja. Međutim, ni domaćin nije iskoristio preostalo vrijeme za pobjedu, pa je meč otišao u produžetak. U dodatnih pet minuta Podgoričani su odigrali bolje, odlučujuću prednost su stekli na dva minuta prije kraja, kada je Entoni Smit pogodio koš i

vjerujem da ćemo mi da pružimo veliki otpor, daćemo maksimum i probaćemo da dođemo do pobjede – zaključio je Luka Bogavac. S. JONČIĆ

dodatno bacanje za 86:80, nakon čega su gosti rutinski priveli meč kraju… Pored Skota, u pobjedi Podgorice su se istakli i Smit sa 25 poena i osam skokova, Danilo Brnović sa 14 poena i šest skokova, Pavle Đurišić sa 13 poena i osam uhvaćeih lopti, te Balša Živanović sa 11 poena i pet asistencija. Kod Širokog najbolji je bio Jan Rebec sa 27 poena, a dvocifreni su bili još samo Aleks Hanter sa 18 i Matej Perković sa 15 poena.

Podgorica u narednom kolu, 18. novembra, u Podgorici ponovo igra sa Širokim. S. J.

Rat Reala i Uefe skupo koštao Vinisijusa

PODGORICA – Mnogo

bure podigla je ovogodišnja dodjela Zlatne lopte ,,Frans fudbala“ koja je otišla u ruke španskog veziste Rodrija. Očekivalo se da prestižna nagrada pripadne krilnom napadaču Žunioru Vinisijusu, koji je rezervisao skupocjeni hotel u Parizu i na proslavu pozvao dvadesetak najbližih prijatelja. Ipak, u ponedjeljak u prijepodnevnim satima stigao je hladan tuš. Počele su da cure informacije da Brazilac neće biti laureat, već da će Zlatnu loptu dobiti prvotimac Mančester sitija. Ogorčenje Real Madrida je bilo toliko da je momentalno otkazao dolazak kompletne delegacije u glavni grad Francuske. U svijetu fudbala počele su da kolaju razne priče i verzije veleobrta oko Zlatne lopte, a jedna od njih temelji se na ubjeđenju da je Uefa servirala osvetu predsjedniku kraljevskog kluba Florentinu Perezu za snažno zagovaranje lige bogatih, poznatije pod imenom Superliga. Evropska kuća fudbala brani interese aktuelne Lige šampiona, a Vinisijus

Brazilac je prošle sezone osvojio Ligu šampiona, La Ligu i španski Superkup, ali ni to mu nije bilo dovoljno da stigne do najvećeg individualnog dostignuća u karijeri. Sa druge strane, Rodri je sa Španijom bio evropski prvak, a to je u krajnjem presudilo da odnese trijumf u trci za Zlatnu loptu

je taj koji je platio ceh. O tome je govorio Klarens Sedorf, nekadašnji reprezentativac Holandije, koji je sa crvenog tepiha u Parizu poručio da je pozadina svega rat između Reala i Uefe. – Mislim da postoje problemi između Real Madrida i Uefe. To je uticalo na neke stvari u rezultatima. Vinisijus definitivno zaslužuje nagradu. Šteta što je nije osvojio – rekao je Sedorf za ,,TNT Sports“. Svoj odgovor Vinisijus je dao neposredno nakon završetka ceremonije. Najavio je osvetnički pohod s ciljem da dokaže da zaslužuje prestižnu nagradu. – Napraviću ovo još deset puta. Oni nisu spremni – poručio je brazilski napadač na društvenoj mreži X i pokupio više od milion lajkova, dok je sama objava imala više od 50

miliona pregleda.

Poslije kontroverzne dodjele Zlatne lopte, oglasio se i urednik ,,Frans fudbala“ koji kazao kako su iz Reala na njega vršili ogroman pritisak da saznaju da li je Vinisijus dobitnik nagrade. – Real Madrid je izvršio veliki pritisak na mene kako bi saznao je li Vini pobjednik. Možda ih je moje ćutanje navelo da misle da je Vinisijus izgubio i zbog toga se nisu pojavili – rekao je Vinsent Garsija

Brazilac je prošle sezone osvojio Ligu šampiona, La Ligu i španski Superkup, ali ni to mu nije bilo dovoljno da stigne do najvećeg individualnog dostignuća u karijeri.

Sa druge strane, Rodri je sa Španijom bio evropski prvak, a to je u krajnjem presudilo da odnese trijumf u trci za Zlatnu loptu. D. K.

Holandski reprezentativac na kraju sezone napušta Liverpul

Bajern čeka Van Dajka

PODGORICA – Holandski reprezentativac Virdžil van Dajk mogao bi na kraju sezone da napusti Liverpul kao slobodan igrač. Engleski mediji pišu da pregovori 33-godišnjeg centralnog beka i uprave ,,redsa“ oko produženja ugovora ne idu željenim tokom.

Snažni defanzivac nije želio o tome da razgovora nakon remija s Arsenalom, ali je između redova poručio da nema novosti na tu temu. – Veoma sam miran. Vidjećemo što će se desiti u nastavku

sezone. Sada uživam u fudbalu, mentalno i psihički – rekao je Van Dajk. Tabloidi na Ostrvu javljaju da postoji velika vjerovatnoća da

Holanđanin prihvati ponudu velikana iz Bavarske. Stručni analitičari koji prate dešavanja u Bajernu, poput Sebastijana Knisla, uveliko zagova-

ZLATNA LOPTA U RUKAMA RODRIJA: Španac nije diskretne heroje njegovog istorijskog ostvarenja

Pobjeda fudbala „običnog“ čovjeka

PODGORICA - „Zlatna lopta“ u rukama Rodriga Ernandesa Kaskantea pobjeda je fudbala i trijumf „običnog“ čovjeka. Najveći trenutak slave skromnog maestra iz veznog reda Mančester sitija i Španije inspiracija je svima koji bi da krenu njegovim putem.

Tamo gdje je stigao Rodri , 28-godišnjak iz Madrida, možda će stići samo ,,jedan od milion“ onih koji će nadahnuti njegovom pričom prvi put obući kopačke i sanjati najveće pozornice najpopularnijeg sporta na svijetu.

To je normalno, a na kraju možda i nije presudno – Rodrijev govor na dodjeli Zlatne lopte prije dvije noći u Parizu bio je osvrt na uzornu karijeru, tokom koje je pomislio i da odustane, ali i podsjećanje na sve one koji su mu pomogli da dostigne najveće visine. Nije ih zaboravio.

Rodri je u luksuznom ambijentu teatra Šatel pomenuo ,,sporedne uloge“ u svom istorijskom ostvarenju.

U emotivnom govoru obratio se roditeljima Antoniju i Eleni, menadžeru Pablu Barkeru, djevojci Lauri, prijateljima, saigračima...

KAMEN TEMELJAC

Roditelji su ,,kamen temeljac“ Rodrijevog uspjeha.

– Zahvalan sam porodici za sve vrijednosti koje su mi usadili, što su mi pomagali od početka i učinili da napravim prave korake, da budem čovjek koji igra fudbal iz ljubavi – naveo je Rodri u svom govoru.

– Imao sam 17 godina kada sam spakovao kofere da krenem ka snu i otišao u Viljareal da

raju ideju o pojačanju u odbrani, a upravo se Van Dajk smatra idealnim rješenjem u paru sa Dajom Upamekanuom Pod vođstvom Vinsenta Kompanija , „Bavarci“ su dobro otvorili takmičarsku godinu, ali su porazi od Aston Vile i Barselone ogolili slabosti u zadnjoj liniji kojoj fali čvrstine. Liverpulu prijeti potpuni egzodus, jer su još dva fudbalera na izlaznim vratima „Enfilda“. Mediji na Ostrvu ističu da Aleksander Arnold duže „koketira“ sa Real Madridom i da je to transfer koji bi mogao da se završi već u januarskom prelaznom roku. Isti izvori navode i da najbolji igrač ,,redsa“ Mohamed Salah broji posljednje mjesece u Engleskoj. D. K.

bih igrao u prvoj ligi. Sjećam se da sam jednog dana rekao – dosta je – i plačući zvao oca s osjećajem da je sve gotovo, da sam uložio cio život da uspijem, ali činilo se da san blijedi. On mi je rekao: „Ako smo već stigli dovde, nećemo sada ’baciti peškir’“. Od tog dana moj mentalitet se promijenio – ispričao je Rodri. Posebno mjesto posvetio je djevojci, „ženi fudbalera“ drugačijoj od ostalih, sa kojom je na dan ceremonije u Parizu proslavio osmu godišnjicu veze. – Hvala Lauri, najvažnijoj osobi u mom životu. Bez nje i svih vas ovaj put ne bi bio isti – istakao je Rodri.

BEZ DRUŠTVENIH

MREŽA I LUKSUZA

Ni Rodrijev dugogodišnji menadžer Pablo Barkero nije „kao drugi“. – Pokazao je bezuslovnu ljubav kakvu nikada ranije nijesam vidio – rekao je Rodri o Barkeru, koji se drži podalje od reflektora koji okružuju druge agente. U govoru Rodrija na svečanosti gdje su prethodno mnogi vidjeli Vinisijusa Žuniora na njegovom mjestu očitavala se normalnost kao osnova njegove ličnosti. Madridska Marka navodi da oni koji ga poznaju iz fudbala ili iz djetinjstva znaju da ništa od toga nije bila gluma. Valentin Enarehos, Rodrijev prijatelj, prisjetio se za Marku njihovog suživota u studentskom domu na Univerzitetu Kasteljon, gdje je aktuelni dobitnik Zlatne lopte spojio fudbal sa studijama poslovne administracije i menadžmenta.

– Njegov automobil bio je polovni „opel korsa“ koji je kupio od jedne gospođe kada je dobio

vozačku dozvolu. Savjetovali su mu da kupi bolji zbog sigurnosti i putovanja od Madrida do Kasteljona, ali nije mogao da shvati da neko daje bogatstvo na takve stvari. Zapravo, jednom mi je rekao da su neki saigrači ,,ludi“ za sjajnim automobilima koje su kupili, a da je njemu važno samo da se odveze i to je to – rekao je Valentin. Uprkos tome što je već igrao u prvoj ligi, Rodri je nastavio život u zajedničkom domu sa Valentinom i tamo doživio neke od najvažnijih momenata u svojoj karijeri, poput potpisivanja ugovora za Atletiko Madrid. – Kada je potpisao za Atletiko, rekao je samo meni. Došao je s utakmice protiv Barselone i onda rekao kako je to objavila Marka. Pričao mi je o tome dok je podgrijavao picu koju im daju nakon utakmica – pri-

Kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore bolja od

S pobjedom završili

Moldavija 0

Crna Gora 3

NISPORENI – Stadion „Nisporeni central“. Sudija: Kamal Umudu (Azerbejdžan). Strijelci: Jovanović u 18, Vukoje u 22, Anđić u 79. minutu. Žuti kartoni: Gladkov, Macarov, Šarpe, Josan (Moldavija), Kastrat, Anđić (Crna Gora).

MOLDAVIJA: Roska, Lipka (od 30. Negura), Gladkov (od 53. Rusu), Pavlenko, Šarpe (od 78. Korotkov), Roska,

Josan, Macarov, Kovaš, Fenin, Kolibnik

CRNA GORA: Minić, Perišić (od 90+2. Kojičić), Kujović, Popović, Ražnatović, Jovanović, Pavićević, Vukoje (od 70. Anđić), Fabris, Maraš, Jovović (od 70. Kastrat) Kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore s pobjedom nad Moldavijom s rezultatom 3:0 završila je nastup u prvoj rundi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Izabranicima Radovana Kavaje to, ipak, nije bilo dovolj-

Mnogo kontroverzi nakon dodjele Zlatne lopte

fudbala i čovjeka

sjetio se Valentin.

Univerzitet Haume Prvi čestitao je Rodriju najveću individualnu nagradu u svijetu fudbala. – Čestitamo našem bivšem studentu Rodrigu Ernandesu na Zlatnoj lopti koju je dobio u Parizu. Naša univerzitetska zajednica je veoma ponosna na Vaš uspjeh – piše u čestitki. Rodri je atipičan sportista za današnje prilike i po tome što ne koristi društvene mreže...

POSVETA KARVAHALU

Rodri nije zaboravio ni saigrače u Mančester sitiju i reprezentaciji Španije, s kojima je ove godine postao šampion Engleske, odnosno, Evrope.

Svečanosti u Parizu prisustvovao je selektor ,,furije“ Luis de la Fuente – Znam da je fudbal kolektivni sport, ovdje sam zahvaljujući

od Moldavije

svima u Mančester sitiju i reprezentaciji Španije. Treneri, cijelo osoblje, saigrači – za mene su veoma posebni. Bez Luisa ne bih postigao ono što sam uradio za reprezentaciju jer je tako dugo vjerovao u mene –istakao je Rodri. Sjajni vezista nagradu je posvetio i Daniju Karvahalu, saigraču iz reprezentacije, koji je poput njega, takođe, trenutno teško povrijeđen. – Pretrpio je istu povredu kao ja, a zaslužuje da bude ovdje isto koliko i ja – kazao je Rodri. – Prvi poziv koji sam dobio kada sam se povrijedio bio je od Danija, sa kojim sam vrlo blizak, još više sada kada smo obojica povrijeđeni. Dijelimo iste vrijednosti – naveo je Rodri. Dobio je čestitku od svog bivšeg kluba Atletiko Madrida. – Čast nam je što vidimo da se

razvijaš i rasteš kao fudbaler i osoba, što svjedočimo svemu što osvajaš i što je ostalo da osvojiš – napisali su ,,kolćonerosi“.

NAJUTICAJNIJI

Rodri je 2019. iz Atletika otišao u Siti i nije mu dugo trebalo da pokaže koliko je bitan za ekipu Pepa Gvardiole Sa Špancem u timu ,,građani“ su pobijedili u 74 odsto i izgubili 11% utakmica, u poređenju sa 67% pobjeda i 21% poraza kada Rodri nije na terenu. Siti je od njegovog dolaska osvojio četiri Premijer lige i jednu Ligu šampiona. U dresu reprezentacije Rodri nije izgubio od marta 2023. i meča sa Škotskom u kvalifikacijama za Euro 2024. Govorimo li o najuticajnijem igraču na svijetu? N. KOSTIĆ

BARAŽ ZA EP 2025: Crnogorke nemoćne u Tampereu

Finska potvrdila razliku u klasi

Finska 5

Crna Gora 0

TAMPERE – Stadion ,,Tamelan“. Sutkinja: Eleni Antoniu (Grčka). Strijelci: Eling u 7, Letola u 12, Koivisto u 31, Selstrem u 65, Haltunen u 80. minutu. Žuti kartoni: Nistrem (Finska), Popović, Tomašević (Crna Gora).

FINSKA: Korpela, Koivisto (od 65. Mata), Kuika, Nistrem (od 65. Tinila), Letola, Eling, Sumanen, O. Siren (od 70. Koivisto), E. Siren, Selstrem (od 84. Leskinen), Sevenius (od 46. Haltunen)

CRNA GORA: Krstović, Đukić, Božić, Popović, Karličić (od 46. Janjušević), Stanović, Đurković (od 66. Tomašević), Đoković (od 82. Boričić), Bulatović, Kuč, Dešić (od 82. Sarić). Crnogorske fudbalerke završile su ciklus baraža za Evropskog prvenstvo 2025. godine – izabranice Mirka Marića u revanšu prvog kola poražene su od Finske 5:0, nakon što je četiri dana ranije u Podgorici bilo 1:0 za nordijsku selekciju. Velika razlika u kvalitetu između ekipa iz prvog i trećeg ranga evropskog fudbala rezultatski se nije vidjela na našem najvećem stadionu, ali je meč u Tampereu sve ogolio.

I sinoć je, kao i u Podgorici, Fin-

ska rano povela. Selstrem je iskoristila ,,rupu“ u posljednjoj liniji našeg tima i sjajno proigrala Riju Oling koja je poslala loptu ispod golmanke Anastasije Krstović – 1:0 u sedmom minutu. Pet minuta kasnije Krstović je bila ,,kratka“ nakon šuta Nee Letole sa oko 25 metara – 2:0. Bili su to teški trenuci za crnogorske fudbalerke, iako su u odnosu na prvi meč bile jače za kapitenku Slađanu Bulatović

U 31. minutu Finska je povela 3:0 – Ema Koivisto je na desnoj strani bila brža od Nađe Stanović, potom je u šesnaestercu predriblala Helenu Božić i uvećala vođstvo.

Imala je Crna Gora i sreće – Letola je pogodila stativu... U nastavku još dvije lopte u mreži ,,crvenih“. Linda Selstrem je u 65. bila savršeno precizna sa 16 metara, da bi u 80. Lili Haltunen pogodila glavom na centaršut Selstrem Razlika u klasi bila je prevelika, ali visok poraz u Tampereu nije katastrofa. Za Crnu Goru je uspjeh što uopšte može da odmjeri snage sa selekcijama iz najjačeg ranga poput Finske... – Finska je opravdala ulogu favorita i potpuno zasluženo slavila. Pokazale su da su u ovom trenutku mnogo ispred nas. Mi nijesmo bili na željenom nivou – rekao je selektor Mirko Marić Ne. K.

Prijateljski fudbalski meč naših najboljih omladinaca u Podgorici

no za plasman u A diviziju jer su osvojili treće mjesto u grupi 10, iza Švajcarske i Izraela. – Ovom pobjedom u starom sistemu takmičenja plasirali bismo se u narednu rundu, međutim, od ove godine idu samo prve dvije ekipe i mi sa četiri boda i nultom gol-razlikom, nažalost, ne idemo dalje. Zahtjevno je bilo u kratkom vremenu odigrati na većem nivou i treću utakmicu i s aspekta fizičke spreme i s aspekta motivacije, ali smo danas pokazali da možemo kontrolisati cije-

lu utakmicu, igrajući visoko na protivničkoj polovini i ne dozvoliti da nam naprave nijednu ozbiljniju šansu – rekao je Kavaja za sajt FSCG. – Momci su odigrali dobar turnir, sve utakmice smo igrali u takmičarskom profilu, tražili iz svakog meča više nego što su nam ,,odredili“ kvalitetni rivali, čime smo dovodili protivnike u situaciju da traže alternativne načine igre protiv nas. Ipak, da bismo prošli u jakoj grupi moramo biti više u procesu rada od svega sedam-osam mjese-

ci. Na kraju, jedno veliko iskustvo i, čini mi se, dobro trasiran put za dalje – dodao je Kavaja. Crna Gora je u osmom minutu mogla do pogotka kada je Andrija Vukoje glavom poslao loptu pored gola na centaršut Alekse Perišića Ipak, deset minuta kasnije zatresla se mreža Moldavije –Matija Jovanović savladao je istrčalog golmana rivala. Vukoje je u 22. minutu udvostručio prednost nakon asistencije Đorđa Fabrisa, dva minuta kasnije propustio još jednu šansu za gol, a u nastavku Jovanović nije iskoristio priliku kad je izašao sam na golmana. Konačan rezultat postavio je Jovan Anđić majstorijom s oko 25 metara. Ne. K. Crna Gora

PODGORICA – Teren OFK Titograd. Sudija: Manojlo Sekulić (Crna Gora). Strijelac: Roganović u 26. i 47. minutu. Žuti kartoni: Božović, Brajović, Đukić, Jokić, Radanović (Crna Gora).

CRNA GORA: Radanović, Mugoša, Đukić (od 56. Miljanić), Jokić, Martinović, Božović (od 68. Stamatović), Jauković (od 72. Nikčević), Brajović (od 56. Vlahović), Roganović, Perović (od 72. Milošević), Šaranović (od 68. Račić)

AZERBEJDŽAN: Hušanov, Malikov (od 46. Mustafajev), Nabizade (od 46. Aliaslani), Orujov, Maharamov, Fejzulajev, Mehdijev, Farzulazade (od 62. Gafarov), Skarhanov (od 62. Alijev), Madatov (od 85. Kerimov), Ališov

Mlađa omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore savladala je Azerbejdžan (2:0) u prvom prijateljskom duelu

ovih selekcija. Oba pogotka na terenu OFK Titograda postigao je Jagoš Roganović. Ofanzivac ,,sokola“ prednost Crnoj Gori donio je u 26. minutu, a konačan rezultat postavio početkom drugog poluvremena. – Generacija 2007. odavno nije bila na okupljanju i ovo je odlična provjera za njih. Utakmica je bila fizički dosta zahtjevna, teren je bio u teškom stanju, ali i pored svega toga

mislim da smo u ovom meču bili mnogo ozbiljniji i bolji rival, tako da smo zasluženo pobijedili. Svaka utakmica je važna kad se nosi dres reprezentacije, vjerujem da će se ekipa oporaviti i u četvrtak ponoviti dobro izdanje – rekao je selektor Goran Perišić za sajt FSCG. Drugi prijateljski meč između Crne Gore i Azerbejdžana odigraće se sjutra na stadionu FK Dečić u Tuzima, sa početkom u 13 sati. Ne. K.

Rodri na svečanosti u Parizu

Sa prvog meča u Podgorici

Svjetsko prvenstvo u šahu za osobe sa i bez oštećenja vida u Petrovcu

Pobjeda Nikača, remi Damjanovića

PODGORICA – Predrag

Nikač ostvario je pobjedu, dok je Radovan Damjanović remizirao u četvrtom

kolu Svjetskog prvenstva u šahu za osobe sa oštećenjem i bez oštećenja vida u Petrovcu.

Internacionalni majstor Nikač, nekadašnji svjetski šampion i četvorostruki prvak Crne Gore, nadigrao je rumunsk og predstavnika Mihaja Bursuka i upisao drugi trijumf na takmičenju. Damjanović se dugo branio u

duelu sa mađarskim predstavnikom Ištvanom Eloom, a preciznom igrom uspio je da remizira i trenutno ima polovičan učinak od dva poena. Danas je na programu peto kolo, a početak takmičenja zakazan je za 15 sati. Organizatori Svjetskog prvenstva, koje se igra pod okriljem Međunarodne federacije sportova osoba sa smetnjama vida, su Šahovski savez i Paraolimpijski komitet, a pokrovitelj Ministarstvo sporta i mladih. B. K.

Portugalac iz Sporting Lisabona prvi pik čelnika kluba sa „Old Traforda“

Junajteda

PODGORICA – Mančester junajted je uručio otkaz Eriku ten Hagu, a vrlo brzo trebalo bi da imenuje novog trenera – portugalska ,,A Bola“ javlja da će to biti aktuelni kormilar lisabonskog Sportinga Ruben Amorim. Talentovani strateg, koji već godinama pravi čuda sa ,,lavovima“, bio je na meti Liverpula i Čelzija, spominjao se i kao trener Mančester sitija od idućeg ljeta umjesto Pepa Gvardiole, ali kako stvari stoje preseliće se na „Old Traford“. Poznati italijanski insajder Fabricio Romano naglašava da je Amorim dao znak predstavnicima ,,crvenih đavola“ da otpočnu pregovore sa čelnicima Sportinga. Spekulisalo se da mladi stručnjak ima otkupnu klauzulu od 20 miliona eura, ali je procurila informacija da će Junajted odmah platiti duplo manje za slobodu svog novog menadžera. Amorim ima 39 godina, a zanimljivo je da je stariji svega nekoliko dana od daleko poznatijeg sunarodnika Kristijana Ronalda

PODGORICA – Lovćen je mogao i bolje i lošije da prođe na žrijebu šesnaestine finala EHF Evropskog kupa za rukometaše – kuglice u Beču su mu za rivala u trećem kolu dodijelile atinski AEK, osvajača ovog takmičenja iz 2021. godine.

Cetinjani su proteklog vikenda na svom terenu eliminisali azerbejdžanski Baki (41:21, 37:23), što su im bile prve pobjede na kontinentalnoj sceni nakon 15 godina. – Žrijeb je izuzetno težak, že-

lio sam da izbjegnemo grčke i norveške timove. Bilo bi bolje da smo, na primjer, izvukli slovenačke predstavnike, ali mogli smo i lošije da prođemo. Ne prijetimo AEK-u, ali predaja nam nikada nije bila opcija. Želimo da se nadigravamo, da pokažemo od čega smo satkani. Ovo je potpuno druga priča u odnosu na drugo kolo kad smo igrali s Bakijem. AEK ima mnogo internacionalaca, među njima nekoliko Francuza, i trener im dolazi iz Francuske – rekao je trener Lovćena Filip Popović za Pobjedu.

Prva utakmica trebalo bi da se igra u Atini 23. ili 24. novembra, a revanš sedam dana kasnije na Cetinju. – AEK je veliko sportsko društvo, dobro organizovano, a svi znaju kakva je atmosfera u Grčkoj na svim sportovima. Izazovno jeste, ali predaje nema. Ako je suditi po turniru u Ohridu iz predsezone, gdje smo se izmjerili sa dosta jačim ekipama, imaćemo što da pokažemo, to je sigurno. Biće interesantno – istakao je Popović.

– Na Cetinju će, takođe, sigur-

IN MEMORIAM: Mitar Bato Čogurić (1944–2024)

Imao je solidnu igračku karijeru koju je okončao 2017, a najduže je nosio dres Benfike, čak devet godina. U trenerske vode uplovio je u manjem lokalnom klubu Kasa Pija. Kada je napravio čuda sa rezervama Brage, preuzeo je i prvi tim, dok je od 2020. na čelu Sportinga. Ovaj klub vodio je na skoro 250 utakmica i uspio je da prekine ,,crni niz“ bez titule, osvojivši dva nacionalna prvenstva, uz još dva kupa i jedan Superkup. Pod njegovom palicom stasao je veliki broj sjajnih igrača poput Pedra Pora, Mateuša Nunješa, Nuna Mendeša, Žoaa Palinje do Viktora Đekereša, koji je golgeterskim učinkom zadivio evropske velikane. Portugalski mediji navode da nije isključeno da nekoga od svojih pulena dovede u Mančester, kojem su potrebni novi fudbaleri, uprkos velikim ulaganjima u igrački kadar. D. K.

„Gorštakovac“ u duši

Prošle nedjelje je u porodičnoj kući u Kolašinu preminuo Mitar Bato Čogurić, jedan od najboljih fudbalera u istoriji Kolašina, sa karijerom koja je bila i te kako zapažena na fudbalskoj sceni Crne Gore.

U mladosti je bio i uspješan smučar sa medaljama na prvenstvima Crne Gore, ali je fudbal postao njegova preokupacija. Odmah je nametnuo moderno shvatanje fudbalske igre, od svoje half-linije, pa do protivničkog šesnaesterca. Njegova igra nije ostala nezapažena, a Bato Čogurić je odgovorio pozivu koji je stigao sa Cetinja od FK Lovćen, najstarijeg crnogorskog fudbalskog kolektiva koji je tada bio među vodećim u republici. Tom životnom i fudbalskom linijom od Kolašina ka Cetinju već su bili krenuli uspješni fudbalski „gorštakovci“

Mišo Martinović i Boro

Milošević

Dobre cetinjske fudbalske igre Bata Čogurića i danas prepričavaju najstarije

fudbalske „pamtiše“ prijestonice. Kada su počele da stižu ponude većih klubova i otvaraju se vrata regionalne fudbalske karijere, Bato je na autobuskoj stanici na Cetinju kupio kartu u jednom smjeru – za svoj Kolašin. Onaj pozitivni „teret“ zavičaja i ljubav

Popović: nam

no biti lijep ambijent. AEK je mnogo ozbiljniji protivnik od Bakija, organizacija će, takođe, biti još ozbiljnija. Potrudićemo se da sve izgleda baš evropski – dodao je Popović.

EVROPSKI PROFIL AEK-A AEK je, takođe, lako došao do trećeg kola Evropskog kupa – u Grčkoj je dva puta savladao italijanski Junior Fasano 38:20 i 39:26. Ima mnogo internacionalaca u timu i samo četvorica igrača je iz Grčke. Golmani su iz Tunisa, Francuske i Izraela, dva beka iz Portugala, pivoti iz Njemačke i Hrvatske... AEK je prošle sezone, kao i Lovćen, igrao u grupi EHF Evropske lige. U konkurenciji Krins Lucerna, Gornjik Zabrza i Hanovera upisao je pobjedu i pet poraza.

Sezonu ranije ispao je u trećem kolu EHF Evropskog kupa, u 2021/22. bio je u Evropskoj ligi, dok je u sezoni 2020/21. osvojio takmičenje u kojem će se sada susresti sa našim velikanom.

PODGORICA – Kompletan utisak je najvažniji, znaju to vaterpolisti Primorca koji večeras (20 h) u 3. kolu Lige šampiona dočekuju Sabadelj.

prema Gorštaku, koja nije imala alternativu, vratili su ga terenu na Lugu. Bio je igrač, kapiten, trener i to godinama kada FK Gorštak ostvaruje svoje najbolje takmičarske sezone. U jednom periodu je bio i selektor omladinske fudbalske reprezentacije Crne Gore. Nakon njega su uspješnu fudbalsku karijeru u Gorštaku ostvarili njegovi sinovci Novak Baća i Rajko kao i sin Igor – Odlaze „gorštakovci“ koji su bili simbol jednog vremena, simbol jednog načina života. „Gorštakovci“ koji su bili ime i prezime Kolašina, one romantične, dušom i ljudima vazda velike „male varoši“. Takav je bio i naš Mitar Bato Čogurić. Kada dobijete nadimak Bato, onda imate i dobru dušu, iskren osmijeh i želju da razumijete i pomognete ljudima oko sebe. Bato Čogurić je sve to znao, sve to umio i sve to imao - kazao je Boban Džim Brković, opraštajući se od svog nekadašnjeg trenera i kapitena. D. DRAŠKOVIĆ

U mnogo boljem raspoloženju nakon što su riješili derbi sa Jugom u svoju korist (poslije peteraca u Regionalnoj ligi), gdje su pokazali psihološku snagu jer su se rezultatski vratili nakon zaostatka od tri gola u posljednjoj četvrtini. Kotorani su do trijumfa nad ekipom iz Dubrovnika bili u kontraritmu (četiri poraza), a sada vide dobru šansu da uvećaju bodovni saldo. Trenutno šampion Crne Gore ima bod, španski tim tri, koliko i Savona, a Olimpijakos je nakon dva meča na učinku od pet bodova. Ovaj saldo je mogao biti veći, ali premijerni duel u Kotoru igrači trenera Vjekoslava Paskovića izgubili su od Savone. – Ostvarili smo bitnu pobjedu protiv Juga. Osvojili dva jako važna boda u Premijer ligi, a još važniji je da smo na psihološkom planu pokazali da možemo da igramo protiv svake ekipe i svakoga da pobijedimo – istakao je Savo Ćetković Španski stil vaterpola je poznat našem timu, mnogo detalja može da presudi pobjednika, a Kotorani moraju biti oprezni jer je Sabadelj na premijeri u Italiji slavio protiv Savone. Ovaj

Trener Lovćena Filip Popović tokom meča s Bakijem na Cetinju

Mitar Bato Čogurić u dresu

Gorštaka prije skoro pola vijeka

Popović: Predaja

nije u krvi

Trener AEK-a Frederik Bužon vodio je rukometašice Senegala protiv Crne Gore na Mundijalu 2019. u Japanu. Naša selekcija slavila je 29:25 (14:15)

AEK se za trofej borio sa švedskim Istasom i slavio u oba meča – 30:26 i 24:20.

Bilo je to prvo izdanje Evropskog kupa pod tim imenom jer se takmičenje koje je treće po kvalitetu pod okriljem EHF prethodno zvalo Čelendž kup. ,,Žuto-crni“ su pet puta bili šampioni Grčke – 2011, 2013, 2020, 2021. i 2023. godine. Prošlu sezonu završili su na drugom mjestu. Lovćen ima dovoljno vremena da se spremi za atinski sastav, ali je problem što u crnogorskom prvenstvu nema dovoljno kvalitetnih protivnika da bi osjetio tenziju koju nose evropski dueli. – Ne bih potcjenjivao crnogorsku ligu i rivale na domaćoj sceni, ali evidentno je da nedostaje jakih protivnika. I na primjeru rukometašica Budućnosti

u Evropi vidi se koliko im nedostaje jaka domaća liga – istakao je mladi stručnjak. Popović smatra da njegov tim ima još dosta rezervi. – U usponu smo forme, to se vidjelo protiv Bakija. Nadam se da će za nepunih mjesec forma biti na najvišem mogućem nivou. Imaćemo što da pokažemo i uvjeren sam da nećemo igrati epizodnu ulogu. Ekipa je tako koncipirana, mlada je, uz nekoliko iskusnijih igrača, i ima karakter, volju i želju – naveo je Popović. – Iz dvomeča sa Bakijem najviše sam zadovoljan pristupom. Na tome sam insistirao jer sam u prva tri kola naše lige bio izuzetno nezadovoljan tim segmentom. Protiv Bakija je to bilo sasvim suprotno, i mlađi igrači s manjom minutažom su dobili priliku i skoro

Liga šampiona za vaterpoliste (3. kolo)

svi je iskoristili. Rastemo kao ekipa i za mjesec bi trebalo da izgledamo još bolje – istakao je Popović.

LAKŠI SKAUTING

Na klupi AEK-a prošle godine bio je nekadašnji crnogorski selektor Dragan Đukić, na pozajmici je tokom 2023. igrao i naš reprezentativac Radojica Čepić, a prije njega je dres petostrukog šampiona Grčke nosio golman Goran Anđelić Takođe, prije 11 godina član AEK-a bio je pivot Mladen Rakčević – Imaćemo dovoljno materijala i informacija o protivniku. Pripremićemo se sigurno bolje nego za Baki, o kojem nijesmo imali skoro nikakve podatke. Sada neće biti problem da dobro skautiramo rivala i da se pripremimo. Volje nam ne nedostaje, a što se tiče kvaliteta, oni su favoriti. Ipak, kao što sam već rekao – ne predajemo se. To nam nije u krvi – kazao nam je Filip Popović, trener Lovćena. N. KOSTIĆ

Primorac i Jadran priželjkuju bodove

tim je od starta sezone (domaća liga, kvalifikacije za LŠ i grupna elitna faza) odigrao osam utakmica i ostvario sedam pobjeda. Ima poraz od Olimpijakosa (15:8). – Čeka nas novi meč ponovo kod kuće. Ovo je prilika da se vratimo u igru za prolaz dalje. Pozvao bih publiku da dođe da

nas podrži i očekujem bolju partiju nego što je bila protiv Savone – poručio je Ćetković. I Jadran će danas u bazen, gostuje Vašašu. Novljani će u Mađarskoj probati prije svega da prekinu negativan niz iz Lige šampiona i regionalnog takmičenja. Igrači trenera Vladimira Gojkovića u

prethodna dva kola bili su slabiji od Barselonete i Marseja. Novljani su maksimalno motivisani, priželjkuju prve bodove u Budimpešti, a utisak je da još uvijek nijesu pokazali koliko zaista mogu s obzirom na kapacitet koji posjeduju. Duel u Mađarskoj je zakazan za 18.15 sati. A. M.

PRINUDNO PRESKAČE PRVU DINAROVU AKCIJU: Desni bek Stefan Čavor

PRVI SPISAK DIDIJEA DINARA: Selektor crnogorskih rukometaša odabrao igrače za start kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

Čavor povrijeđen, vratiće se Simović

PODGORICA – Legendarni Didije Dinar objavio je prvi spisak igrača otkad je izabran za selektora crnogorskih rukometaša. Francuski as odabrao je 18 rukometaša za početak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine i duele sa Finskom 6. novembra u „Bemaks areni“ u Podgorici i gostovanje Slovačkoj u Košicama četiri dana kasnije. Protivnik u kvalifikacionoj grupi 2 je još Mađarska. Među pozvanim igračima nema debitanata, a zbog povrede je otpao desni bek Stefan Čavor, dok iz istog razloga u predstojećoj EHF sedmici neće biti ni pivota Nebojše Simovića koji je trebalo da se vrati u nacionalni tim, saopšteno je iz Rukometnog saveza Crne Gore.

Selektor Dinar računa i na srednjeg beka Miloša Božo-

vića koji će, ipak, propustiti ovo okupljanje zbog privatnih razloga. I pivot Vuk Lazović će zbog privatnih razloga biti na raspolaganju stručnom štabu samo za prvi meč u kvalifikacijama protiv Finske, naveli su iz RSCG.

Simović je do prije dvije godine bio jedan od stubova crnogorske odbrane, a onda je naprasno ,,nestao“ iz reprezentacije.

Od ove sezone je u rumunskoj Steaui, gdje su mu saigrači lijevo krilo sa Cetinja Milan Popović i Nemanja Grbović, pivot koji se u dvomeču s Italijom u baražu za Mundijal oprostio od ,,lavova“ čiji je godinama bio najkonstantniji igrač. Miloš Božović nije bio na posljednjim akcijama reprezentacije u ,,izborničkom“ mandatu Vlada Šole, a sa Dinarom je sarađivao u francuskom Ivriju, kojeg vodi naš novi selektor.

Na Dinarovom spisku nema

Boža Anđelića , koji, takođe, nije bio u Šolinim planovima. U reprezentaciji je ponovo iskusni srednji bek Stevan Vujović Okupljanje nacionalnog tima je u ponedjeljak u Podgorici. Na spisku su: Golmani – Nebojša Simić, Nikola Matović; krila – Miloš Vujović, Aleksandar Bakić, Mirko Radović, Luka Radović; pivoti – Vuk Lazović, Luka Vujović, Miodrag Ćorsović, Mihailo Šćekić; bekovi – Vuko Borozan, Arsenije Dragašević, Milorad Bakić, Radojica Čepić, Stevan Vujović, Vasilije Kaluđerović, Branko Vujović, Risto Vujačić

Dinar je na spisak rezervi uvrstio golmana Harisa Suljevića, lijevo krilo Filipa Vujovića i desno krilo Vojislava Vukića Ne. K.

Vaterpolo i plivački savez Crne Gore 1. novembra dobija predsjednika

PODGORICA – Izborna skupština Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore održaće se 1. novembra u 16 sati u Podgorici. Članovi Skupštine biraće predsjednika Saveza između dva kandidata Veljka Uskokovića i Nikole Milića Veljka Uskokovića kandidovao je VPK Primorac, dok su kandidaturu Nikole Milića podržali PVK Jadran, PVK Budvanska rivijera Budva, PVK Budućnost, VPK Akvatik Verde, PVK Mladost i PK Baterflaj, a podršku je naknadno dobio i od PVK Nikšić. Uskoković je legenda svjet-

skog vaterpola, osvajač medalja sa velikih takmičenja, a nakon igračke karijere bio je trener u Kataru i Primorcu, kao i mlađim kategorijama našeg nacionalnog tima.

Milić je igrao vaterpolo u mlađim kategorijama Primorca, da bi ga poslovna karijera odvela u Herceg Novi. Član je Upravnog odbora PVK Jadran. A. M.

Nikola Milić

Veljko Uskoković

Kotorani žele da poprave utisak nakon poraza od Savone

Javni izvršitelj Siniša Milačić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul.Njegošev trg bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogrski Telekom AD Podgorica, protiv izvršnih dužnika radi naplate novčanog potraživanja, shodno članu 45. ZIO – a, dana 29.10.2024. godine, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Rješenja Iv. br. 2315/2023 od 17.11.2023. godine sa prilozima izvršnom dužniku Aida adrović Berane, Rješenja Iv. br. 2433/2023 od 06.12.2023. godine sa prilozima izvršnom dužniku Almasa Dautović Rožaje, Rješenja Iv. br. 1/2024 od 25.01.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Dragiša Jevrić Berane, Rješenja Iv. br. 2/2024 od 25.01.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Fikret Skenderović Rožaje, Rješenja Iv. br. 3/2024 od 31.01.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Milan radojević Berane, Rješenja Iv. br. 4/2024 od 31.01.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Fikret Skenderović Rožaje, Rješenja Iv. br. 55/2024 od 05.02.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Alen Kalač Rožaje, Rješenja Iv. br. 56/2024 od 30.01.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Seniha adrović Rožaje, Rješenja Iv. br. 57/2024 od 30.01.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Suad Pačariz Berane, Rješenja Iv. br. 58/2024 od 30.01.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Sadrija Sinanović Plav, Rješenja Iv. br. 59/2024 od 27.02.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Vanja Janić Berane, Rješenja Iv. br. 71/2024 od 02.02.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Hidajet Dautović Rožaje, Rješenja Iv. br. 242/2024 od 20.03.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Milorad Živaljević Plav, Rješenja Iv. br. 369/2024 od 11.03.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Ajhan Murić Rožaje, Rješenja Iv. br. 394/2024 od 21.03.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Danijela Arsović Andrijevica, Rješenja Iv. br. 584/2024 od 04.04.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Mile Ivanović Berane, Rješenja Iv. br. 628/2024 od 16.04.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Fahreta Halilović Rožaje, Rješenja Iv. br. 630/2024 od 07.05.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Kadrija Sinanović Plav, Rješenja Iv. br. 660/2024 od 30.04.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Lejla Tahraniš Rožaje, Rješenja Iv. br. 765/2024 od 13.05.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Ibrahim Deljanin Gusinje, Rješenja Iv. br. 835/2024 od 29.05.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Amela Kurpejović Rožaje, Rješenja Iv. br. 863/2024 od 30.07.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Radoslav Barjaktarović Berane, Rješenja Iv. br. 867/2024 od 17.06.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Jelena Rmuš Berane, Rješenja Iv. br. 1011/2024 od 17.06.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Adis Džudžević Rožaje, Rješenja Iv. br. 1017/2024 od 25.06.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Fahreta Halilović Rožaje, Rješenja Iv. br. 1018/2024 od 25.06.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Mirko Delević Berane, Rješenja Iv. br. 1044/2024 od 25.06.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Ismail Ličina Rožaje, Rješenja Iv. br. 1068/2024 od 05.07.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Adisa Kuč Rožaje, Rješenja Iv. br. 1069/2024 od 05.07.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Zuhra Kojašević Rožaje, Rješenja Iv. br. 1070/2024 od 05.07.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Danilo Barjaktarović Berane, Rješenja Iv. br. 1301/2024 od 23.07.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Denis Halilović Rožaje, Rješenja Iv. br. 1307/2024 od 07.08.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Albert Martini Gusinje, Rješenja Iv. br. 1308/2024 od 07.08.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Nenad Milović Berane, Rješenja Iv. br. 1342/2024 od 31.07.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Jasna Husović Plav, Rješenja Iv. br. 1343/2024 od 31.07.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Ernes Mehović Rožaje, Rješenja Iv. br. 1511/2024 od 05.09.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Hadžija Dedušaj Gusinje, Rješenja Iv. br. 1608/2024 od 13.09.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Ćamil Pačariz Berane, Rješenja Iv. br. 1633/2024 od 24.09.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Saša Šćekić Berane, Rješenja Iv. br. 1645/2024 od 02.10.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Nedžmija Lukač Rožaje, Rješenja Iv. br. 1648/2024 od 01.10.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Dragan Praščević Plav, Rješenja Iv. br. 1649/2024 od 01.10.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Denis Bećiragić Rožaje. Izvršni dužnici se mogu obratiti Javnom izvršitelju Milačić Siniši, na adresi Njegošev trg bb, Berane, u roku od 5 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, radi podizanja naznačenih pismena. Upozoravaju se izvršni dužnici da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Javno objavljivanje se vrši isticanjem pismena na oglasnoj tabli nadležnog suda. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. Berane, 29.10.2024. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Milačić, s. r

Srijeda, 30. oktobar 2024.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Nakon kratke borbe sa bolešću ispustio je svoju plemenitu dušu 23. oktobra 2024.

ZORAN Gojkov KILIBARDA 1957 ‒ 2024.

Opijelo će biti služeno u Crkvi Svetog Ilije u Čikagu, 9. novembra 2024, a sahrana će se obaviti u Denveru, država Kolorado. Nakon ranog gubitka našeg oca Gojka, Zoran ga zamjenjuje i bdije nad nama. Redovno je dolazio na odmore u Crnu Goru i predano je sa društvom geologa obišao svaku stopu ove zemlje. Iako je imao impozantan naučni rad iza sebe, ostao je skroman kao iz studentskih dana. Gubitkom naše voljene majke Natalije, bio nam je i otac i majka. Posebna sreća za njega su unuke Lejni i Mila. Svaki slobodan dan je sa vjernom Vesnom hitao kod svoje djece i unuka. Nije nikad zaboravljao djecu od brata Mitra i sestre Sonje. Veliko je srce bilo našeg voljenog Zorana. Neumorno je radio da bi ostvario svoju veliku želju, da kada se penzioniše pola godine bude u voljenoj domovini, da se raželi rodne grude, porodice i drugova. Skoro 40 godina je radio u Americi.

OŽALOŠĆENI:

supruga VESNA, ćerka IVANA, sin NIKOLA, unuke LEJNI i MILA, snaha KELI, zet VEJN, brat MITAR, sestra SONJA, snaha STANKA, bratanići MILOŠ i ANA, zet RADE, sestrići DUŠAN, TADIJA i BOGDAN, braća od stričeva SVETOZAR, PAJO i MARKO, braća od ujaka NEBOJŠA, VELIBOR i ČASLAV, ujne RATKA, VUKICA i MILKA, sestre od stričeva, sestre od ujaka, braća i sestre od tetaka, snahe i zetovi, ujčevina KOPRIVICA, tazbina MILOVIĆ, njegovi najbliži prijatelji i kumovi

Porodica će primati saučešće u Parohijskom domu u subotu, 9. novembra, u 11 sati, nakon čega ćemo da evociramo uspomene na našeg dragog Zorana. Pokoj njegovoj duši i neka mu je vječna slava i hvala!

Dana 29. oktobra 2024. u 68. godini nakon kratke bolesti preminuo je naš voljeni

MILUTIN Žarka

PEROVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 30. oktobra od 11 do 16 časova i 31. oktobra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju iza Manastira. Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI:

supruga NADA, sin BOJAN, kćerke ŽANA, TIJANA i NAĐA, snaha IVANA, sestra BRANKA, sestrična TANJA, unučad DESPOT, RELJA i VOJIN, braća i sestre od stričeva, tetaka i ujaka i ostala rodbina PEROVIĆ i MILATOVIĆ

Obavještavamo sve naše rođake, kumove, prijatelje, komšije i poznanike da je naš otac i brat

Pekov STRUGAR

Preminuo 21. oktobra, u Bačkoj Palanci, gdje je i sahranjen.

MILORAD

dragi i voljeni

30. oktobar 2024.

RATKO MILUNOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli Vrbice 29. oktobra od 13 do 16 časova i 30. oktobra od 9 do 12 časova, kada povorka kreće za Nikšić, gdje će se primati saučešće na groblju u Rubežama od 14 do 15 časova. Sahrana će se obaviti na istom groblju.

OŽALOŠĆENI: supruga BRANKA, sinovi DRAGAN - GAGA i VELIBOR, ćerka VESNA, braća LJUBOMIR, MARKO i MILORAD, unučad BOJANA, VASILIJE, MIJA, MARKO, MAŠA, LUKA i IVA, snahe, praunučad i ostala rodbina

Tužnim srcem opraštam se od svog voljenog brata od ujaka

MILOJA Draganovog MARKOVIĆA

Dragi naš Mišo, tvoja dobrota i iskreni osmijeh zračili su kroz svaki trenutak našeg života. Tvoja nas je duša milovala tokom svih ovih godina i znam da ćeš nastaviti da nas čuvaš i s neba, sa istom ljubavlju i toplinom.

Bio si radost i ponos svoje porodice, primjer snage i hrabrosti u svojoj borbi. Tvoje prisustvo u našim životima ostaće kao vječno sjećanje na ljubav i iskrenu privrženost. Hvala ti za sve što si bio za nas.

Neka ti je vječna slava i hvala. Počivaj u miru, dragi naš.

S ljubavlju, tvoj brat od ujaka

NIKOLA DABOVIĆ sa porodicom 1201

MILOJA Draganovog MARKOVIĆA

Dragi naš Mišo, u srcu nosimo tvoju dobrotu, osmijeh i ljubav koju si darivao svima nama. Bio si primjer iskrenosti i ljubavi koji je uvijek zračio oko sebe, a tvoje prisustvo ostaje zauvijek urezano u našoj porodici.

Tvoja hrabrost, tiho prisustvo i dobrota ostaće zauvijek u našim sjećanjima i srcima. Hvala ti za svu ljubav i sve što si bio za nas.

Počivaj u miru, dragi naš, i neka te anđeli čuvaju.

S ljubavlju i poštovanjem,

tvoja tetka DRAGICA i tetak VUKO DABOVIĆ

Godinu je dana od kada nije sa nama naša draga i voljena

MILICA ĐUKANOVIĆ

Vrijeme prolazi, a ljubav i sjećanje na tebe ostaće zauvijek jer si ostavila trag u beskraju. Hvala ti što si postojala.

Tvoji: NOKI, DIKA, LEA i BODO

Godina dana je od odlaska naše drage

MILICA ĐUKANOVIĆ 30. 10. 2023 ‒ 30 10. 2024

Draga Majko,

Takvi kao Ti nikad ne odlaze, već ostaju u našim srcima voljeni i poštovani

Neizmjerno Ti hvala na ljubavi, podršci, nježnosti i snazi koju si nam pružala

Tvoja ćerka ČEDA sa porodicom

1202

Sa dubokom tugom opraštamo se od našeg voljenog

Dana 29. oktobra 2024. preminuo je u 82. godini naš

1209

Dana 30. oktobra 2024. navršava se godina od kada nijesi sa nama naša JELENA AndrijinaKALUĐEROVIĆ

Hvala ti za bezgraničnu dobrotu, požrtvovanje i ljubav kojom si nas darivala. Zauvijek ćeš ostati sa nama, voljena i nezaboravljena!

Ćerka MARIJA sa porodicom

Riječi je malo da ti kažemo koliko nam nedostaješ. Ostaćeš voljena i nikad zaboravljena.

Tvoji PETAR i FILIP s porodicama

Deset je godina od kada nije sa nama

ANDREJA – DEJA VULETIĆ

Dejo, vrijeme koje prolazi ne liječi bol i tugu za tvojim odlaskom. Pamtićemo te i pominjati sa ljubavlju i čuvati od zaborava. TVOJI NAJMILIJI

SJEĆANJE

ANDREJA – DEJA VULETIĆ

30. 10. 2014 – 30. 10. 2024.

Draga moja drugarice, I poslije deset godina nedostaješ mi kao prvog dana... Nedostaju mi naša druženja, naši razgovori, ćutanje uz ispijanje kafa kada smo se razumjele i bez izgovorene riječi... nedostaje mi naše sve... Uvijek si u mojim mislima.

Tvoja DIJANA

SLOBODANKA LOLA Garova

5. 1. 1946 ‒ 30. 10. 2009.

1208

Dana 30. oktobra 2024. navršava se godina od smrti naše

JELENE Andrije KALUĐEROVIĆ

Uspomene na tebe ne blijede. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru. Uža porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

MIJO, JELENA, ANDRIJA i ANĐELA

Prošlo je 13 godina od kada nas je napustila naša premila MAJKA i BAKA

BOSILJKA Milana POPOVIĆ

Prolaze godine, ali ne prolazi sjećanje na tvoj dragi lik, mudrost, odmjerenost, ljubav i toplinu koju si nesebično pružala svima nama –tvojim najbližim, ali i svima oko tebe.

Želimo i na ovaj način da ti izrazimo zahvalnost što si naše živote, zajedno sa svojim Suprugom, a našim Ocem i Djedom MILANOM, učinila puno ljepšim i sadržajnijim, i što ste svojim odnosom u porodici davali primjer – neprocjenjive važnosti skladnih porodičnih odnosa.

Neizmjerno smo zahvalni za sve, što se potvrđuje da si prisutna u svim našim porodičnim razgovorima i sjećanjima.

TVOJA PORODICA

Prošlo je šest tužnih mjeseci od kada smo ostali bez tebe, dragi naš

Nedostaješ nam svakim danom sve više i sve teže se borimo sa surovom istinom da te više nema. Vole te beskrajno tvoji

MARIO, SNEŽANA i KATARINA

Navršavaju se dvije godine od smrti naše voljene

ZAGORKE – KOSE MANDIĆ

Tvoja plemenitost, dobrota, posvećenost porodici ostaće trajno u našim srcima. Sin ZVEZDAN MANDIĆ sa porodicom

1207

MLADEN

DRAGA BABA

Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima –počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.

Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.

1944 - 2024