Issuu

INTERVJU: Predsjedavajući

Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje i poslanik Evropskog parlamenta

Vajs: Crna Gora

može ući u

EU za dvije ili tri godine

Nijesam naivan i znam odakle potiče politika ZBCG, znam i za interese drugih država prema Crnoj Gori, naročito Srbije i gospodina Vučića. Ako bivši DF dokaže da je konstruktivan partner na putu ka EU, spreman sam za saradnju po svaku cijenu, poručuje Vajs STR. 2. i 3.

Potraga za osumnjičenim za dvostruko ubistvo u Tomaševu seli se u Srbiju

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

PROKLETIJE, GODINA DRUGA: Ekipa Pobjede obišla šume najmlađeg nacionalnog parka pogođene sušenjem zbog najezde potkornjaka

Smrča nestaje pred očima

Ključne fotogra je u opisu teksta, napravljene na istim planinskim lokacijama u razmaku od 360 dana, jasno prikazuju do koje je mjere ugroženo zdravlje šuma smrče u Nacionalnom parku Prokletije. Strahujemo kako će isti pejzaž izgledati u oktobru iduće godine. Jedno je sigurno - ovim tempom šuma smrče zdrava biti neće!

Dačić: Balijagić lociran u okolini Prijepolja, građane pozivamo da budu oprezni

Prema saznanjima Pobjede, grupa lovaca primijetila je bjegunca Aliju Balijagića kod Brodareva i Prijepolja - Kamena gora, na teritoriji Srbije. Saopšteno je da opis odgovara traženom licu. MUP Srbije formirao je operativni štab i organizovana je akcija u kojoj su angažovane antiterorističke jedinice iz Niša, Beograda i Kragujevca STR. 7.

PORAZNA STATISTIKA: Svaka peta žena žrtva nasilničkog ponašanja partnera Za osam mjeseci zbog nasilja u porodici prijavljeno 514 osoba

Da je nasilje interna stvar govori i statistika - 41 odsto građana smatra da se ne treba miješati. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je na konferenciji o rodno zasnovanom nasilju, koju su organizovali VDT i UNDP, prokomentarisao da će građani prije prijaviti glasnu muziku koja dolazi iz nekog stana, nego nasilje

Različiti stavovi Udruženja banaka i Akcije za socijalnu pravdu o uslovima zaduživanja Politička i ekonomska stabilnost može sniziti kamatne stope

Čitanke za prva tri razreda srednjih stručnih škola proglašene najboljim, autorima bio cilj da đacima gradivo ne bude dosadno, već da je zabavno i zanimljivo

Kotorska izborna komisija odlučila da se ne ponavljaju izbori na dva biračka mjesta, DPS i ES najavljuju prigovore DIK-u

Čelanović: Sumnjamo na korupciju

PODGORICA – Opštinska izborna komisija (OIK) u Kotoru juče je, većinom glasova, odlučila da se glasanje na dva biračka mjesta, u Mircu i u Domu kulture u Prčanju, ne ponavlja.

Nosilac liste Evropskog saveza Miloš Čelanović u razgovoru za Antenu M kaže da se glasanje desilo u čudnim okolnostima.

- Prema mojim informacijama, predstavnik jedne liste koja je do sada glasala za ponav-

ljanje izbora tražio je da ima zamjenu na ovoj sjednici. Ta zamjena je naimenovana juče i ona je glasala protiv odluke Državne izborne komisije. Sve su to jako čudne okolnosti koje možda insinuiraju na neku vrstu korupcije, ali vrijeme će pokazati što se sve dešava. Takođe je upućena žalba Državnoj izbornoj komisiji – kazao je juče Čelanović. Najavio je da će u narednih nekoliko dana odlučiti o daljim potezima ES-a. Predsjednik kotorskog DPS-a

Neđeljko Moškov kazao je da odlazeća vlast teži da se u Kotoru desi šavnički scenario. On podsjeća da je predsjednik SO Kotor Vladimir Jokić prije dva dana kontaktirao sa funkcionerima DPS-a kako bi se dogovorili o datumu održavanja izbora na dva izborna mjesta. - Mi smo uporno pokušavali da se obratimo nadležnim institucijama koje sve ovo gledaju skrštenih ruku i dalje da se obraćamo. Kakav će biti ishod - to još ne znamo, ali definitivno oni pribjegavaju šavničkom scenariju da ovaj grad bude potpuno blokiran. Ne samo što ćemo podnijeti prigovor DIK-u, nego čak razmišljamo o tome da podnesemo krivične prijave koje će biti obrazložene protiv ljudi koji su danas glasali protivno zakonu - kazao je Moškov. R. P.

DPS kritikovao rad Spajićevog kabineta tokom prethodne godine

Vlada pokazala da je nespremna da se nosi sa izazovima

Sa pres konferencije

PODGORICA – Imamo najglomazniju vladu na svijetu, koja je u prvih godinu pokazala da nije u stanju da se nosi s izazovima, da sanira stanje u oblasti bezbjednosti i obezbijedi sigurnost građanima – kazao je šef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić na jučerašnjoj pres konferenciji povodom godišnjice rada Spajićevog kabineta, ocjenjujući da ova vlada „nije zadovoljila ni vladanjem, ni učinkom, ni ponašanjem“.

Imamo, kazao je Nikolić, netransparentnu vladu koja je za prvih osam mjeseci vodila državu na klik „jer je održala više telefonskih sjednica nego redovnih u odnosu 37:36, ignorišući potrebu da se o nekim važnim pitanjima raspravlja“.

- Desetine zakona gurali su u skupštinsku proceduru preko poslanika parlamentarne većine da bi izbjegli javnu raspravu i učešće stručne javnosti - navodi Nikolić.

Danas, dodao je, građani Bijelog Polja žive u strahu jer država i njen bezbjednosni aparat ne mogu da uđu u trag ubici skoro deset dana. Upravljačke strukture u bezbjednosnom sektoru pokazale su da ne mogu da se suprotstave organizovanom kriminalu, a kla-

novi organizuju ubistva usred bijelog dana, kao nedavno na Cetinju - poručuje on. Kazao je da imamo nesposobnu vladu koja je zaboravila stanovnike Šavnika - odsječene od ostatka Crne Gore zbog poplava.

Navodi da se rasipnička vlada opredijelila za puku podjelu plijena, zloupotrebu državnih resursa i partijsko zapošljavanje za više od 30.000 ljudi. Dodaje da je Vlada konfuzna i nesinhronizovana u kojoj ,,sjede članovi koji ne glasaju za pridruživanje sankcijama Rusiji, što govori da ova vlada nema punu usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU“. Potpredsjednik DPS-a i poslanik Ivan Vuković kaže da, dok vladajuća koalicija slavi navodne uspjehe ostvarene tokom prethodne godine, ljudi na sjeveru države sjede zaključani u svojim domovima zbog straha za sopstveni život. - Prethodno je učenik ranjen nožem u dvorištu gimnazije u Baru, ljekar ranjen nožem u Opštoj bolnici u Pljevljima, na Cetinju se, usred bijela dana, desilo ubistvo dinamitom, na Cetinju se, usred bijela dana, desilo ubistvo snajperom, tokom kampanje za lokalne izbore u Budvi kriminalci bliski vladajućim partijama zastra-

PODGORICA - Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta Tomas Vajs ocijenio je u razgovoru za Pobjedu da je naša zemlja napravila veliki pomak u EU integracijama u protekloj godini, ali da postoji još mnogo izazova u kontekstu reformi i načinu vođenja politike.

Neđelja, 3. novembar

INTERVJU: Predsjedavajući Parlamentarnog

šivali su političke protivnike, potežući i repetirajući pištolje na javnom mjestu, a u Podgorici se desio još jedan slučaj femicida koji je mogao i morao biti spriječen - poručuje on. Ako imamo u vidu, dodao je, katastrofalno stanje u bezbjednosnom sektoru, o kom svjedoči i to da je nedavno ministar unutrašnjih poslova prijetio premijeru krivičnom prijavom, da je, zbog ogoljenih partijskih interesa, direktor Uprave policije nezakonito smijenjen tri puta u godini, a da se njegovi pomoćnici već tri godine nalaze u v. d. statusu, da izvještaj o radu direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost nedavno nije dobio podršku nadležnog skupštinskog odbora, da ministar odbrane pred očima domaće i međunarodne javnosti ratuje sa načelnikom Generalštaba, onda ne smije da nas čudi ni katastrofalna bezbjednosna situacija u zemlji - navodi Vuković.

Nažalost, dodaje, ni na drugim poljima, stanje u državi nije mnogo bolje.

- Dok vladajuća koalicija deklarativno zagovara dobrosusjedske odnose, potpredsjednik Vlade otvoreno negira nezavisnost Kosova, predsjednik Skupštine negira genocid u Srebrenici, tri lidera vladajućih partija – među kojima predsjednik Skupštine i potpredsjednik Vlade –proglašeni su nepoželjnim osobama u Hrvatskoj. Dok vladajuća koalicija govori o sto odsto usklađenosti sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, četiri ministra glasaju protiv odluke o produženju sankcija Ruskoj Federaciji. Dok vladajuća koalicija i dalje govori o popunjavanju mjesta u Ustavnom sudu kao važnom postignuću uoči dobijanja IBAR-a, već pet mjeseci Ustavni sud nema 7. sudiju jer politička trgovina unutar vladajuće koalicije nije završena. Uzgred, nedostaju nam i dva člana Tužilačkog savjeta - ističe Vuković. R. P.

Vajs smatra da bi svako dalje istrajavanje na identitetskim politikama samo udaljilo zemlju od EU, te stoga ističe da svi subjekti moraju staviti fokus na temama koje zemlju približavaju članstvu u Evropskoj uniji. Govoreći konkretno o pitanjima koja su bila predmet oštre političke debate u proteklom periodu, Vajs navodi da je u direktnom razgovoru sa liderom ZBCG i predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem izrazio zabrinutost zbog činjenice da ta partija predlaže rješenja koja stvaraju polarizaciju i ulaže napore u politiku identiteta.

POBJEDA: Evropska komisija je nedavno predstavila Paket proširenja koji sadrži godišnji izvještaj o napretku Crne Gore na putu ka EU. Pod pretpostavkom da ste vidjeli ključne ocjene, kako biste ocijenili taj dokument i njegov sadržaj?

VAJS: Crna u EU za dvije

Nijesam naivan i znam odakle potiče politika ZBCG, kao i za interese drugih država prema Crnoj Gori, naročito Srbije i gospodina Vučića. Ako bivši DF dokaže da je konstruktivan partner na putu ka EU, spreman sam za saradnju po svaku cijenu, poručuje Vajs

Crnoj Gori, već u cijelom regionu, jeste očigledan strani uticaj. On je prilično snažan i upravo ti različiti interesi ponekad oblikuju i političke debate. U tom dijelu smo svi jako, ne želim da kažem uzbunjeni, jer to još nije došlo do te faze, ali smo jako zabrinuti zbog nekih nastupa vezanih za identitetska pitanja i identifikaciju građana prema određenim grupama, religijama, nacionalnim manjinama ili većinama.

POBJEDA: Kao logično se nameće pitanje da li je opravdan ovoliki optimizam i pohvale izvršne vlasti na račun uspjeha Crne Gore na putu ka EU, pogotovo ako se ima u vidu da su u Izvještaju uočene i brojne slabosti kao što je narušen odnos sa Hrvatskom, ranjivost pravosudnog sistema, borba protiv korupcije...

VA JS: Ako pogledate prošlu godinu, većina zakona koji se odnose na ulazak u EU je izglasana velikom većinom u parlamentu, uz podršku i opozicije. Tako da mislim da postoji veliki konsenzus u zemlji kada su u pitanju ovi djelovi zakona. Ono gdje vidimo neke poteškoće, a to nije samo u

VAJS: Prije svega, treba reći da je ovo najpozitivniji izvještaj koji sam vidio u svim ovim godinama. U njemu se u velikoj mjeri priznaje napredak koji je napravljen u prošloj godini. To je dokazano i pozitivnim IBAR-om, a sve ukazuje da bi nekoliko poglavlja moglo biti zatvoreno na međuvladinoj konferenciji, možda u decembru, te da bi Crna Gora, ako nastavi ovim tempom, zaista mogla konačno postati članica Evropske unije za dvije - tri godine. Naravno, ima puno detaljnih informacija o tome koja poglavlja bi se mogla zatvoriti, gdje još treba obaviti dodatne reforme. Takođe, treba obratiti pažnju i na Plan rasta. Ako sam dobro vidio, njime se izdvaja oko 380 miliona za Crnu Goru. Naravno, on je uslovljen reformama, među kojima je i izborna reforma, primjera radi. Dakle, mnogo je posla urađeno u prošloj godini i to je priznato, ali isto tako ima i dosta značajnih odluka koje tek treba donijeti. Kao što sam rekao, jedna od njih je izborna reforma. Veoma je važno da Crna Gora počne da strukturiše svoje izborne cikluse na drugačiji način, jer dosadašnja praksa je problematična i otežava konstruktivan politički rad. Treba napomenuti da je veoma važno da se do kraja sprovedu reforme u sudstvu, najprije imenuje predsjednik Vrhovnog suda. Dakle, da sumiramo, Izvještaj pokazuje i napredak koji je učinjen, ali pokazuje što još treba učiniti na putu pristupanja EU. Jer ako već svi želimo da to ostvarimo u roku od dvije ili tri godine, ima još puno posla da se uradi.

Danas nijedna stranka ne bojkotuje parlament

POBJEDA: Za kraj, na dan kada se održava sjednica POSP-a, 22. po redu obilježavamo Dan parlamentarizma u Crnoj Gori. Bili ste svjedok cijelog političkog procesa u zemlji već duže vrijeme. Dakle, kako Vam danas izgleda parlament?

VAJS: Izgleda sasvim drugačije nego kada sam počeo raditi ovdje. Sada počinjem svoju osmu godinu u ovoj delegaciji.

Parlament i cijelo društvo i čitava politička sfera prolaze kroz proces sazrijevanja. Demokratija znači promjenu vlasti, različita mišljenja, ali i dalje pronalaženje konstruktivnih načina zajedničkog rada. Takođe, znači poštovanje i političkog protivnika. I u tom pogledu, situacija se znatno popravila posljednjih godina. Iako i dalje postoji mnogo različitih mišljenja, danas nijedna stranka ne

Za građane je veoma važno da imaju puno pravo na samoopredjeljenje i to je nešto što bismo trebali podržati. Ipak, znamo istoriju regiona, gdje se Crna Gora istakla kao zemlja u kojoj nije bilo ratova. To nam govori da su odnosi između različitih grupa stanovništva i dalje zdravi, ali ovo je krhko i osjetljivo pitanje u regionu. Dakle, zabrinuti smo zbog prijedloga koji su u velikoj mjeri zasnovani na takozvanoj politici identiteta i zabrinuti smo što ove rasprave koje, s moje tačke gledišta očigledno nijesu glavna politička pitanja kojima se trebamo baviti, odvlače politički diskurs od stvarnih važnih tema koje se odnose na pristupanje EU. Nikome ne držim stranu. Zalažem se za ulazak cijelog regiona u Evropsku uniju. Ne pravim razliku između različitih etničkih ili vjerskih grupa. Ali mislim da niko od nas to ne bi trebalo previše da radi. Svi treba da budemo veo-

bojkotuje parlament. To je dobro. Opozicija je pozvana da se pridruži radnim grupama za izradu izbornog zakona. To je pravi način da se to uradi. Naravno, neke političke debate se i dalje čine kao žestoke, ali to je u redu u demokratiji ako su prisutni osnovni principi poštovanja. Nijedna naša demokratija nije savršena, ni moj austrijski parlament, ni njemački, ni francuski, ni evropski, na kraju krajeva. To je stalan proces poboljšanja i za nas i za Crnu Goru - na tome treba raditi.

Crna Gora može ući dvije ili tri godine

ma osjetljivi u pogledu očuvanja jedinstva crnogorskog stanovništva, fokusiranja na ciljeve koji nas sve ujedinjuju. I ovo je prosperitet, vladavina prava, dobar ekonomski, ali i društveni razvoj zemlje. Velika većina stanovništva u Crnoj Gori, oko 80 odsto, želi ulazak u EU. Mogu vam reći da će Evropskoj uniji biti veliko zadovoljstvo da dočeka Crnu Goru. To će Evropsku uniju učiniti bogatijom u smislu kulture, prirodnog naslijeđa, takođe i zajedničke istorije. I zato bi se trebalo fokusirati na ovo i zaista držati ruke podalje od politika koje bi mogle podstaći podjele u zemlji, kao i onih politika koje bi podstakle polarizaciju ili naštetiti dobrosusjedskim odnosima. Potrebni su nam dobrosusjedski odnosi prema svim državama - Srbiji, Hrvatskoj, svima…

POBJEDA: Prije nego što se vratimo na identitetska pitanja i potencijalni ishod politika zasnovanih na njima, trebalo bi napomenuti da je naša vlada, ali i ljudi u zemlji, zaista optimistična u pogledu zajedničkog cilja, možemo reći čak i sna nacije o tome da postanemo 28. članica EU u 2028. godini. Koliko Vama to realno zvuči ako se ima u vidu da ima dosta reformi koje se moraju sprovesti do 2026. godine, što, čini se, predstavlja kratak rok?

VAJS: Postoje dvije perspektive, jedna je od strane Evrop-

ske unije. Vidite, ovo je prava prilika. Ne postoji nijedna država koja se u ovom trenutku protivi proširenju Evropske unije na Crnu Goru. Dakle, postoji apsolutna spremnost da se podrži vaša zemlja, da joj se pomogne i da se u krajnjem ona prihvati kao nova članica. Kao član Evropskog parlamenta kažem da, što se nas tiče, Crna Gore može zauzeti svoje mjesto svakog dana. Dakle, ako finaliziramo pregovore u roku, mjesta za poslanike Crne Gore u Evropskom parlamentu su rezervisana. To je želja svih. EU je spremna da zemlju dočeka u svoju zajednicu 2028. godine. Druga perspektiva je stanje reformi u Crnoj Gori. Ima još mnogo posla i mnogo ambicija. Filozofija je jasna, treba da se počne što prije. Jedno poglavlje koje će biti prilično teško za državu je poglavlje 27, a to je zaštita životne sredine. Zapravo, zanimljivo je, vjerovatno to ne znate, ali ja sam prvi put došao u Crnu Goru poprilično davno, prije više od 20 godina, jer sam saznao da je ovo država koja ima ekologiju u svom ustavu. Dakle, prva ekološka država u Evropi.Tada sam bio član Zelene fondacije Zelene stranke u Austriji. Tada smo rekli - pa to je nevjerovatno. Hajde da se organizujemo, uzmemo autobus i idemo tamo da pogledamo. Ono što smo zatekli je bila nevjerovatno lijepa zemlja sa puno kulturnog i prirodnog naslijeđa,

sa puno potencijala, sa vrlo prijateljski nastrojenim stanovništvom. Ipak, ono što nijesmo našli jeste ekološka država u praksi. Nažalost, samo neki od problema koje smo tada vidjeli su nedostatak upravljanja otpadom i tretmana otpadnih voda. Situacija je ovih godina postala bolja. Ipak, u pogledu upravljanja otpadom i tretmana otpadnih voda, ima još mnogo toga da se uradi. Ovdje se ne radi o usvajanju zakona, naravno možete to učiniti jer potreban je i zakon. Ali potrebna su i ulaganja koja su prilično značajna. I zemlja treba da počne s tim što je prije moguće. Ne možete samo baciti limenku na ulicu i reći – OK, ovo poglavlje ćemo zatvoriti možda tek 2026. godine. Ako želite da instalirate tretman otpadnih voda i kreirate dobar sistem koji bi riješio i pitanje divljih deponija, za to će biti potrebno vrijeme i ulaganja. I zato mislim da bi bilo važno da Crna Gora što prije počne da radi i na implementaciji poglavlja 27. To bi mogla biti jedna od prelomnih tačaka u smislu pristupanja.

POBJEDA: Vaš prethodnik, gospodin Bilčik često je otvoreno isticao da postoje određene anomalije u crnogorskoj politici, svojevremeno tvrdeći da je bivši DF, sada Koalicija za budućnost Crne Gore, crvena linija za EU. Ali danas, kao što vidimo, ta koalicija predsjedava Skupštinom i dio je vladaju-

dozom povjerenja, doživljavam ono što rade i govore. Da li oni imaju, pored ovoga, još jedan ili drugi plan, to ne mogu znati. Ipak, držim oči širom otvorene. Nijesam naivan i znam odakle potiče politika ZBCG. Znam i interese drugih država prema Crnoj Gori. Svjestan sam namjera Srbije, gospodina Vučića. Tako da sam oprezan u vezi sa svim ovim stvarima. Ponavljam, nijesam naivan i vrlo aktivno pratim debate i političke prioritete svih strana. Ako predstavnici bivšeg DF-a nastave dokazivati da su spremni da učestvuju u konstruktivnom demokratskom procesu koji vodi zemlju ka Evropskoj uniji, otvoren sam za saradnju s njima po svaku cijenu.

POBJEDA: Vidjeli smo i da je Evropska komisija u Izvještaju primijetila da je Crna Gora danas još uvijek ranjiva u smislu da svaka nova politička kriza olako može poremetiti stabilnost i institucije u zemlji. Kada govorimo o uvijek mogućoj političkoj krizi, da li ona može biti izazvana namjerama bivšeg DF-a poput onih da se promijeni Ustav kako bi srpski jezik postao zvanični ili možda pitanje dvojnog državljanstva na kojem insistira ovaj politički subjekt? Čuli ste i za prijedlog zakona o stranim agentima koji takođe potiče od koalicije ZBCG.

mlji, to je nešto što bi moglo da ug rozi krhku ravnotežu građanske države Crne Gore. I zato bih snažno apelovao na parlament i Vladu da sa tim prijedlogom idu u konsultacije sa civilnim društvom, svim političkim partijama i sa Evropskom unijom, da je informišu o svemu. Dakle, ne bih mogao dati opšti odgovor da li je ovaj zakon dobar ili loš, pitanje je kako je osmišljen i sa kojom namjerom. Moja uloga nije da sudim, već da osiguram da Crna Gora ostane na putu pristupanja i da ne preduzima zakonodavne korake koji to ugrožavaju. Kada je u pitanju srpski jezik, i tu sam za pronalaženje pragmatičnog rješenja. Mislim da treba da poštujemo identitet ljudi, a ne da stvaramo velike rasprave o temama koje zapravo nijesu relevantne za bogatstvo i prosperitet zemlje, a takođe ne i za ljude.

će većine. Kako to vidite? Da li postoje neke crvene linije za Vas i Evropski parlament kada je ovaj politički subjekt u pitanju?

VAJS: Ja sam demokrata po obrazovanju. Spreman sam da prihvatim političke aktere iako su drugačijeg mišljenja od mene. Dokle god se obavezuju na demokratske principe, na dobre odnose sa susjedima, podržavaju nezavisnost Crne Gore i spremni su da konstruktivno daju doprinos u demokratskom procesu, ja sam im partner. Član sam ove delegacije već više od sedam godina i vidio sam političare iz bivšeg DF-a kako se ponašaju sasvim drugačije u odnosu na ovo sada. Tada su koristili, čak bih rekao, govor mržnje. Koristili su jezik koji je podsticao podjele i polarizaciju. Tada je saradnja sa njima, za mene lično, bila neprihvatljiva. Ni za EU nije bila prihvatljiva ta saradnja, kao ni participiranje tih partija u vlasti u Crnoj Gori. Ipak, sada moramo priznati da, kada pogledate ono što je urađeno u posljednjih godinu dana, bivši DF doprinosi nekim pozitivnim promjenama. Ja se lično ne slažem na nekolicinom političara iz tog saveza, ali na konstruktivan način su doprinijeli donošenju nekih zakona koji su koristili zemlji na putu ka EU. Ne mogu znati što je u glavi nekog od političara. Mogu samo da pokušam da, sa određenom

VAJS: Upravo to je ono što sam ranije mislio kada sam govorio o insistiranju na identitetskim politikama. Ovo je vrlo tanak led ako odaberete da hodate tim putem. Ja sam u razgovoru sa gospodinom Mandićem izrazio zabrinutost zbog ovih pitanja. Direktno sam mu rekao i to ne krijem. Zamolio sam ga da ne ulaže napore u politiku identiteta jer to stvara podjele, polarizaciju, a to bi moglo dovesti i do poremećaja samog procesa pristupanja EU. Prijedlog zakona o stranim agentima nije nigdje u zakonodavnoj procedure. To je bila ideja ili prijedlog koji je dobio vrlo jasne reakcije sa naše strane. Nema sumnje da bi ovakva zakonska regulativa ugrozila proces pristupanja Crne Gore. Što se tiče dvojnog državljanstva, ovo je nezgodno pitanje. Postoje dvije strane medalje. U Crnoj Gori već 10, 20 godina, pa čak i duže, žive građani koji danas nemaju državljanstvo. Sa te tačke gledišta, to je nešto čime Vlada i parlament treba da se bave. Ipak, potpuno je druga stvar ako govorimo o ljudima koji tvrde da su u nekoj vrsti davnih veza sa Crnom Gorom ili imaju porijeklo na osnovu kojeg žele državljanstvo. Ovo je druga priča jer je Crna Gora mala država. Njenu nezavisnost iznova i iznova osporava jedan od njenih prvih susjeda. Tako da hodanje tim putem, koji bi stvorio jednu situaciju u kojoj dobar dio vaših glasača zapravo ne živi u vašoj ze-

POBJEDA: Svih ovih godina naši međunarodni partneri, u prvom redu EU, ističu stabilnost kao ključni preduslov napretka zemlje ka EU. Stabilnost, u smislu snažne vlasti koja je sposobna da vodi zemlju do članstva u Evropskoj uniji, često je izostajala. Da li vidite 44. vladu kao garant upravo te stabilnosti, ako uzmemo u obzir da pojedini njeni konstituenti održavaju bliske odnose sa onim stranama koje su aktivno radile na tome da spriječe članstvo Crne Gore u NATO, a danas, čini se, nijesu pristalice ni Crne Gore kao članice EU? VAJS: Ne bih mogao da predvidim što se može dogoditi u budućnosti. Mogu samo reći što je ova vlada uradila u prošloj godini. Dakle, znate, političari mogu reći mnogo stvari. Ne slušam baš što govore. Gledam što političari rade. I do sada, Vlada je davala rezultate kada je u pitanju put u EU. Ja bih snažno pozvao stanovništvo Crne Gore, bez obzira koje vjerske ili etničke opredijeljenosti bili, da zaista dobro pogledaju što ova vlast radi. U momentu kada bi hipotetički skrenuli sa proevropskog puta, trebalo bi vršiti pritisak na one koji to rade, bez obzira iz koje zajednice bili. Većina srpski opredijeljenog stanovništva je za Crnu Goru u EU. Neće im se svidjeti da vide da njihovi predstavnici potencijalno skreću sa ovog puta i pokušavaju da ga opstruiraju, mi bismo na njemačkom jeziku rekli - staviti pjesak u mašinu i usporiti proces. I to je nešto čemu i mediji mogu doprinijeti. Ostanimo budni svi na ovome. Adresirajmo odgovornost svih onih koji rade ili ne rade prave stvari. Na kraju krajeva, ponavljam, u zemlji postoji 80 odsto stanovništva koje želi u Evropsku uniju i mislim da bi to trebalo da bude vodeći princip svake političke partije. Ako se neko samo pretvara, to će to postati vidljivo i pretpostavljam biće kažnjeni.

Bojan ĐURIŠIĆ

Tomas Vajs bio je gost ove sedmice u crnogorskom parlamentu

Crnogorski predsjednik smatra da Izvještaj EK objektivno prikazuje sve iskorake i sve sistemske slabosti

Milatović: Krajnje vrijeme da se fokusiramo na suštinske reforme

PODGORICA - Nedavno objavljeni Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori dolazi kao rezultat ujedinjenih napora svih relevantnih društvenih aktera. Ujedno, Izvještaj je dobar podsticaj za intenziviranje pregovora i ohrabrenje za dalje reformske napore. Nikako povod za opuštanje - to je luksuz koji sebi ne smijemo dopustiti. Očekujući Međuvladinu konferenciju u decembru s umjerenim optimizmom, ali uz neophodan oprez, već treba da razmišljamo o uslovima za zatvaranje sljedećih poglavlja, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Kao i do sada, ističe, Izvještaj objektivno prikazuje sve ,,naše iskorake i sve naše sistemske slabosti, tako da ne predstavlja iznenađenje za nepristrasno javno mnjenje“.

- Objektivni posmatrač društvene dinamike i načina funkcionisanja institucija u Crnoj Gori, s dovoljne distance od crnogorske partitokratije, može jasno uočiti sve sistemske

devijacije - poručuje on. Prema njegovim riječima, sasvim je očigledno da pristupni pregovori imaju dva sloja. - Onaj formalni, koji znači tehnokratsko zadovoljavanje kriterijuma iz EU agende i onaj suštinski, koji znači osiguranje da će neophodne reforme biti sprovedene vjerodostojno, u skladu s evropskim standardima i bez neopravdanih izuzetaka. Ideja vodilja prilikom izrade analize Kabineta ,,Demokratski napredak Crne Gore ne smije stati!“ je bilo upravo to - apel relevantnim

akterima da se osigura da neophodne reforme budu sprovedene vjerodostojno, u skladu s evropskim standardima i bez neopravdanih izuzetaka. Činjenica da je Izvještaj EK potvrdio zaključke ove analize dodatno zabrinjava i implicira da je krajnje vrijeme da se fokusiramo na suštinske reforme koje se tiču vladavine prava i demokratskih procedura - saopštio je Milatović. Opšte je poznato da je centralni element pristupnih pregovora upravo vladavina prava, zbog čega svako zanemariva-

nje izazova na planu izgradnje nezavisnih i efikasnih institucija u aktuelnoj fazi može rezultirati višestrukim negativnim posljedicama u periodu koji je pred nama. - Odlaganje pravovremenih reakcija može nas trajno omesti s evropskog puta onda kada to bude presudno. U navedenoj analizi Kabineta se konstatuje da se zakoni u većini slučajeva usvajaju bez javne rasprave i konsultacija sa stručnom javnošću, što potvrđuju i nalazi iz Izvještaja EK da ,,nijesu sva ministarstva sprovela javne konsultacije o nacrtima zakona“, ,,da je kvalitet nacrta zakona koje predlažu poslanici nizak, bez RIA ili javnih konsultacija i skoro nepostojeće kontrole kvaliteta“ te da bi ,,obnavljanje dijaloga između Vlade i civilnog društva trebalo adresirati kao prioritetno pitanje“ - navodi Milatović. Izvještaj EK, kako dodaje, takođe ukazuje na urgentnu potrebu da se adresira suštinska reforma pravosuđa. - Štaviše, na svim nivoima pravosuđa, dodijeljene radne prostorije i uslovi rada, uključujući opremu, smatraju se neadekvatnim… Zaostatak neriješenih predmeta pred sudovima je značajan. Krajem 2023. godine broj predmeta starijih od tri godine porastao je za 20 odsto“. Kao logična posljedica ovakvog stanja su ,,dugotrajnost suđenja i česta odlaganja u slučajevima organizovanog kriminala“. Najavljene mjere upozorenja koje će preduzeti Udruženje sudija tokom predstojećeg mjeseca u cilju povećanja zarada sudija govore u prilog činjenici da je stanje u pravosuđu postalo alarmantno - kaže on. n.r.

Predsjednik SDP-a istakao da „usiljeno hvalisanje“ o navodno nikada boljem Izvještaju EK ne može da eliminiše utisak o jednoj od najnekompetentnijih vlada od uvođenja višestranačja

Vujović: Koliko god nas EU bude vukla naprijed, Mandić i njegov beogradski nalogodavac će nas vući nazad

PODGORICA – Koliko god nas EU bude vukla naprijed toliko će nas, a plašim se još i više, (Andrija) Mandić i njegov beogradski nalogodavac vući nazad provocirajući političke i društvene konflikte - rekao je predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.

On je kazao da usiljeno hvalisanje o navodno nikada boljem izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru ni kod politički najnaivnijih ne može da eliminiše utisak o jednoj od najnefunkcionalnijih i najnekompetentnijih vlada od uvođenja višestranačja. Prema riječima Vujovića, javnost mora da zna da je usljed niza geopolitičkih razloga, posebno onog u vezi sa ruskom agresijom na Ukrajinu, stvoren značajno povoljniji politički kontekst za proširenje. - Drugim riječima, potpuno nevezano za unutrašnje prilike i dinamiku u zemlji, pred Crnom Gorom se od tog trenutka širom otvorio prozor mogućnosti za napredovanje

na EU putu - kazao je Vujović. Kako je naveo, može se reći da usljed tih okolnosti imamo, još od velikog talasa proširenja iz 2004. godine, nikad povoljniju političku klimu u EU za politiku širenja na Zapadni Balkan. - Rezultat i pokazatelj takve klime bilo je i dobijanje famoznog IBAR-a, iako Crna Gora nije bila ispunila sva privremena mjerila, među kojima su ona najvažnija - rekao je. Sve to, kako je kazao, pokazuje snažnu riješenost EU da Crnu Goru dodatno podstakne na putu ka članstvu, svjesna svih nedostataka aktuelne vlasti koja, prvi put u posljednje skoro tri decenije, u svojim redovima ima dokazane i otvorene antievropske subjekte. Vujović smatra da će te, kako je naveo, antievropske strukture pod kontrolom

zvaničnog Beograda, pokušati da urade sve da neutrališu povoljnu klimu iz Brisela. - Zbog toga, vojvoda Mandić skoro svakodnevno izvodi provokatorske performanse, od unošenja tuđe zastave, uklanjanja državne iz Skupštine, crtanja raznih logoa kojima stavlja prst u oko demokratskoj javnosti, predlaganja putinovskog zakona o stranim agentima, otvaranja teme dvojnog državljanstva i nasilne promjene Ustava, provociranja susjeda i mnoge druge stvari - naveo je Vujović. Prema njegovim riječima, zbog svega toga su mnoge negativne ocjene i u ovom godišnjem Izvještaju o Crnoj Gori i posebno indikativno izostavljanje najavljenog pasusa o pripremi Sporazuma o pristupanju države EU. r.P.

Neđelja, 3. novembar

Lider DNP-a uputio poziv predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću

Knežević pozvao na pregovore o formiranju vlasti u Podgorici

PODGORICA – Milan

Knežević, lider DNP-a, pozvao je predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na pregovore o formiranju vlasti u glavnom gradu.

Knežević je pozvao na odgovornost sve aktere koji se smatraju dijelom prirodnih pobjednika od 30. avgusta 2020. godine, ističući da je od velikog značaja da se pokaže zrelost i odgovornost kada je u pitanju formiranje vlasti u Podgorici. On je konstatovao da nije došlo do upućivanja inicijative od premijera Milojka Spajića ka predsjedniku Jakovu Milatoviću.

- S obzirom na to da do toga još nije došlo, a imajući u vidu da su proglašeni konačni rezultati izbora u Podgorici, naša koalicija ZBCG iz ove časne kuće šalje poziv predsjedniku Crne Gore Milatoviću na pregovore i raz-

govore o formiranju vlasti u glavnom gradu - poručio je Knežević.

Poziv je, kazao je, uputio jer u koaliciji ZBCG ne žele da se odreknu Milatovića koji je, kako je istakao, sastavni dio 30. avgusta 2020. godine. - Mi ne smatramo da Milatović treba da ide sa DPS-om, ne smatramo ni da ga treba neutralisati i izolovati, a praviti koalicije sa takozvanim satelitima DPS-a, koji nam možda žele i gore nego sama Demokratska partija socijalista - naglasio je Knežević. Sve smo to, kazao je, imali prilike da vidimo prethodnih dana.

Knežević je zaključio da svi iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ žele da predsjednik Milatović bude učesnik razgovora, kao i da ni premijer Spajić, a ni bilo ko od nas, nema pravo da ostavi ni minimum prostora za vraćanje DPS-a na vlast. n. r.

Prijava Agencije za sprečavanje korupcije zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije

Državni sekretar netačno prijavio imovinu

PODGORICA – Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer kao osnivač nevladinog udruženja „Malina Polimlje“ nije prenio upravljačka prava. To je, postupajući po prijavi, utvrdila Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).

Delić je u postupku pred Agencijom tvrdio da se više puta informisao da li može biti osnivač NVO jer je riječ o neprofitnoj organizaciji i da je na onlajn predavanju ASK dobio informaciju da za to nema prepreka.

- U prilog tome dostavio je mišljenje tog tijela od 23. 12. 2023. Za nepokretnosti koje (ni)je prijavio tvrdi da nije imao namjeru ništa da sakrije, te da je prijavio i više

nego što posjeduje - navodi se u odluci Agencije. Takođe, postupajući po prijavi, Agencija je utvrdila da Delić nije prijavio tačne i potpune podatke u redovnom godišnjem izvještaju o prihodima i imovini za 2022. godinu, jer nije prijavio da posjeduje nepokretnu imovinu u katastarskoj opštini Nedakuse, Bijelo Polje. Time je, kako je utvrđeno, prekršio član 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije. - Članom 12 Zakona o sprečavanju korupcije propisano je da je lice koje je vlasnik, odnosno osnivač privrednog društva, ustanove drugog pravnog lica, dužno da, u roku od 30 dana od dana izbora, postavljenja ili imenovanja na javnu funkciju, prenese svoja upravljačka prava u tim subjektima na drugo pravno ili fizičko lice, kako bi ih to lice u svoje ime, a za račun javnog funkcionera vršilo do prestanka njegove javne funkcije. U slučaju kad je u privrednom društvu ili drugom subjektu iz stava 1 ovog člana obrazovan organ upravljanja u kojem javni funkcioner, kao član tog organa, vrši svoja upravljačka prava, prenošenje upravljačkih prava podrazumijeva obavezu javnog funkcionera da podnese ostavku na članstvo u organu upravljanja, u skladu sa zakonom - navodi se u odluci ASK. r. P.

Jakov Milatović

Ivan Vujović

Neđelja, 3. novembar 2024.

Različiti stavovi Udruženja banaka i Akcije za socijalnu pravdu o uslovima zaduživanja

PODGORICA – Akcija za socijalnu pravdu (ASP) preporučila je da Ministarstvo finansija razmotri model uvođenja maksimalne kamatne stope za kredite ne samo kod banaka, već i drugih subjekata koji pozajmljuju novac, poput mikrokreditnih institucija. Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković oštro je reagovao na inicijativu ASP da država postavi gornju granicu kamatnih stopa, tvrdeći da problem nije u bankama, već u kompleksnom sklopu tržišnih uslova, rizika i ekonomske stabilnosti. - Bez stabilnog bankarskog sistema nema razvoja privrede - ističe Pejaković za Pobjedu, naglašavajući da kamatne stope nijesu samo brojke, već pokazatelj čitavog ekonomskog ekosistema – od političke stabilnosti do javnog duga. On kaže da populizam lako zamagljuje suštinu ,,ali pravo rješenje zahtijeva dublje razumijevanje i ozbiljan rad na domaćem terenu“.

PoPulizam Pejaković navodi da su kamate mnogo veće od broja. One su, kako kaže, ogledalo ekonomske stabilnosti, rizika na tržištu, strukturiranosti i same produktivnosti privrede.

Navodi da je populizam prisutan i da je lako napadati bankarski sektor, ali da bi istinsko rješenje zahtijevalo rad na stabilnosti, finansijskoj pismenosti i privrednom jačanju. - Ključ je u jačanju ekonomskog okruženja koje bi dugoročno omogućilo povoljnije kamate, umjesto neutemeljenih napada na bankarski sektor - poručuje Pejaković koji ukazuje na potrebu stabilnog ambijenta i poboljšanja domaćih ekonomskih uslova kako bi se postigle povoljnije kamatne stope.

- Složićemo se sa stavom da politička stabilnost, viši nivo produktivnosti, strukturiranosti privrede, kreditnog rejtinga, gdje imamo pozitivne pomake, smanjenje javnog duga, budžetski deficit, uklanjanje sistemskih rizika, gdje su i sudski postupci u naplati potraživanja banaka ročnosti prosječno preko tri godine, kao i predvidljivost ambijenta za investiranje dio su domaćih zadataka koje treba da uradimo da bismo imali niže kamatne stope od prisutnih. Pored domaćih uslova, imate i međunarodna kretanja, od finansijskih rizika, prirodnih katastrofa, pandemije do inflacije, koja se smanjuje, a time i osnovne kamatne stope Evropske centralne banke EURIBOR što se odražava i na anuitete naših klijenata, odnosno kamatne stope kod kredita sa varijabilnom kamatnom stopom. Da ne pojašnjavam koliko smo podložni spoljnim uticajima kao mala zemlja u globalnim kretanjima - kaže Pejaković.

Standardi i kontrola

Prema njegovim riječima, trebalo bi raditi na ambijentu i

Kamatne stope može sniziti jedino politička i ekonomska stabilnost

Iz Akcije za socijalnu pravdu su ukazali da maksimalna kamatna stopa treba da bude razumna i optimalna, ,,a ne zelenaška i enormno profiterska“. Sa druge strane, generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković smatra da je ključ u jačanju ekonomskog okruženja koje bi dugoročno omogućilo povoljnije kamate

promjeni svih elemenata koji utiču na nivo kamatne stope na domaćem terenu ,,što bi jedna NVO trebalo da radi, a ne kroz neutemeljene, bombastične iskaze da daje sebi promociju u uvijek lukrativnom napadu na poslovanje banaka“. - Banke su najkvalitetniji dio crnogorske privrede. Rade po međunarodnim standardima, pod svakodnevnom su kontrolom kako regulatora Centralne banke, preispitivanja pokazatelja od strane MMF-a, Svjetske banke, Evropske investicione banke i drugih međunarodnih institucija, tako i eksternih međunarodnih revizorskih kuća tzv. velike četvorke i ocjene su uvijek pozitivne u decenijskom nizu godina. Banke u Crnoj Gori i te kako rade na unapređenju privrede što se odražava i kroz rast BDP-a, jer bez jakog, kvalitetnog, likvidnog, solventnog, dobro kapitalizovanog bankarskog sistema, kakav jeste crnogorski bankarski sistem, upitno je na koji način bismo mogli nadati se razvoju i napretku privrede i društva. Shvatam negdje intenciju kritike, ali trebalo bi se prvo, figurativno rečeno, pogledati u ogledalo. Naravno, moramo raditi na finansijskoj pismenosti i načinima na kojima se traži kredit kod banke, jer imate mnoge klijente koji imaju viziju, ne pitaju za kamatnu stopu, žele kredit kod banke, ali nastupaju bez biznis plana, fizibiliti studije, a to je problem za bankare - ističe Pejaković. On dodaje da imamo privredna društva koja danas imaju kredite kod banaka ispod 3,6 odsto na godišnjem nivou, ili ispod osnovne kamatne stope ECB EURIBOR-a. - Nije tajna, u pitanju je bonitet klijenta, dobra istorija poslovanja, plaćanja svih obaveza kako prema banci, tako i prema državi i kvalitetni pokazatelji poslovanja iz kvartala u kvartal, sa vizijom i kvalitetnom pozicijom na tržištu, još ako ima izvoz, utoliko bolje - objašnjava Pejaković dodajući da su banke prethodnih godina radile uz realno negativne kamatne stope. Govoreći o odnosu kamata na depozite i plasmane banaka, on je saopštio da u našem sistemu imamo četiri odsto kamate na depozite na godišnjem nivou, što, kako je istakao, nema niti u regionu, niti u EU.

- Da ponovimo, kolika je najveća kamata na depozite fizičkih lica, a koliko je najniža kamata na plasmane najboljim klijentima banke? Jeste zbunjujuće za ljude van struke. Da prevedem, za neupućene - kada smo imali 2022. godine inflaciju statistički iskazanu od 17,2 odsto, a prošle godine od 8,6 odsto na godišnjem nivou prosječna kamatna stopa u bankama je bila ispod šest odsto na godišnjem nivou. Da li su klijenti po tom osnovu ostvarili benefit, prepustio bih sud čitaocima. Koliko su porasle kamatne stope na bankarske plasmane, a koliko, recimo, osnovne životne namirnice, stambena izgradnja i sami stanovi ili kuće, koliko iznose majstorske dnevnice danas, a koliko su bile samo prije dvije, tri godine? Da pojasnim, da li bi klijent banke, koji je kupio stan prije tri godine, mogao danas da kupi isti stan za isti iznos ili je ostvario kapitalnu dobit od preko 60 odsto na uloženo - upućuje pitanja Pejaković.

Punjenje budžeta

On dodaje su banke lani platile 27 miliona eura poreza i popunile budžet ,,za plate ljekarima, profesorima, službenicima“. - Kolika je inflacija zbirno bila u zadnje tri godine? Da li se zna da je novac kao i svaka roba, danas što možete kupiti za 1.000 eura teško da možete za isti novac istu robu kupiti za

godinu, a malo je kredita koji se traže ispod pet godina ročnosti - kazao je Pejaković. On je saopštio da podaci Centralne banke pokazuju da su kamatne stope na novoodobrene kredite u avgustu na mjesečnom nivou porasle, efektivna 0,64 procentna poena na 6,73 odsto, a nominalna na 0,45 procentnih bodova na 6,08 odsto. - To je ta ,,ogromna“ kamata koju banka u prosjeku naplaćuje na godišnjem nivou!? Đe su uključeni cijena novca, rizici naplate, pravno angažovanje u naplati kredita u kašnjanju, operativni troškovi, troškovi IT-a koji je u bankama enorman, sajber sigurnosti, rizika transformacije ročnosti gdje su preko 90 odsto depoziti do godinu, a žele se stambeni krediti do 30 godina, premije osiguranja, premije za fond za zaštitu depozita, fond za sanaciju itd. U pitanju je igra velikih brojeva i onda neupućenim ljudima odjekuje 146 miliona eura dobiti banaka prošle godine, ali stavite taj iznos u odnos sa bilansnom sumom od oko 6,8 milijardi eura, vidjećete da je dobit niža od dobiti nekih drugih branši privrednih. Mali je prostor u dnevnim novinama za opis poslovanja banaka - kaže Pejaković.

Ističe i činjenicu da je regulatorno tri godine bila zabranjena isplata dividende za banke. - Ne znam da je bilo zabranjeno za neko drugo privredno

društvo gdje je privatni kapital u pitanju, odnosno i samostalno raspoređivanje zakonskih prihoda, pored plaćenih poreza i doprinosa. Kako kao akcionar, vlasnik banke, da dođem do benefita dobrog poslovanja, osim kroz dividendu ili prodaju akcija. Zakonski je zabranjeno da akcionar ima povoljnije uslove od drugih klijenata - zaključuje je Pejaković. Iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP) su rekli da je njihova preporuka Ministarstvu finansija u cilju zaštite korisnika kredita od ogromnih kamata kojima su dugo godina izloženi. - Dok Ministarstvo finansija okončava javnu raspravu o dopunama Zakona o kreditnim institucijama, za građanstvo i privredu ostaje problem velikih kamatnih stopa koje bez ograničenja diktiraju banke u cilju sticanja što većih zarada – naveli su iz ASP.

Iz te NVO navode da je osam banaka koje posluju u Crnoj Gori ukupno na kraju prošle godine prikazalo neraspoređenu dobit od čak 230 miliona eura, a tri su navele isplatu dividendi od ukupno oko 26 miliona.

- Trenutna prosječna efektivna kamatna stopa, odnosno svi troškovi kredita, kod banaka je oko sedam odsto, dok je kod mikrokreditnih institucija nešto preko nevjerovatnih 20 odsto, pa se postavlja pitanje da li je to zelenaška kamata. U isto vrijeme, banke imaju ogromne

količine novca koje građani i privreda drže kod njih, a kamate na te depozite su jako niske i u prosjeku do 0,5 odsto ili neznatno više za privredna društva - rekli su iz ASP. Ovolika razlika između kamata kada se pozajmljuje novac i kamata koje finansijske institucije odobravaju kada one pozajmljuju novac jeste jedan od parametara koje treba koristiti prilikom određivanja gornje granice za kamatne stope, uz ostale parametre koje diktira ne samo domaće, već dijelom i evropsko bankarsko tržište. ASP je ukazao da bi maksimalna kamatna stopa trebalo da bude razumna i optimalna ,,a ne zelenaška i enormno profiterska“, te ju je potrebno definisati zajedničkim dogovorom uz uključenje svih zainteresovanih subjekata, a treba je propisati ili kroz posebno poglavlje Zakona o kreditnim institucijama ili kroz paralelne dopune Zakona o obligacionim odnosima, gdje se već dijelom nalaze pojedine odredbe o ugovorima o kreditima.

- Nedavni prijedlog zakona o kamatama za potrošačke kredite, koji je u skupštinskoj proceduri, nije dovoljan da zaštiti građanstvo i privredu od prekomjernih kamatnih stopa. Naime, on se odnosi samo na potrošačke kredite, dok istovremeno najveću kamatnu stopu vezuje za prosječnu efektivnu kamatnu stopu uvećanu za 100 odsto - saopšteno je iz ASP.

ASP je u okviru preporuka predložio da se zakonski definiše da vlasništvo u crnogorskim bankama bude potpuno transparentno i domaće kreditne institucije trebalo bi da budu zakonski obavezane da prikažu kao krajnje vlasnike pojedince, koji ostvaruju prihode od tog vlasništva, a u cilju povećanja transparentnosti vlasništva i time veće kontrole porijekla novca. - Trenutno se u Crnoj Gori bilježe primjeri da su krajnji vlasnici sakriveni iza firmi registrovanih u of šor (off shore) zonama ili iza kastodi računa, ali i suprotni primjeri gdje je krajnje vlasništvo više ili manje transparentno, odnosno poznato - rekli su iz te NVO. n. koVaČeViĆ

Bratislav Pejaković

POBJEDA

PORAZNA STATISTIKA: Svaka peta žena žrtva nasilničkog ponašanja partnera

Za osam mjeseci zbog nasilja u porodici prijavljeno 514 osoba

PODGORICA – Porazna je statistika rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori - svaka peta žena bila je tokom života žrtva partnerskog nasilja. Za pet godina je ubijeno njih 17, od čega je većina prijavljivala nasilnike, ali je sistem zakazao.

Da je došlo do neke vrste epidemije rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici svjedoči i podatak Vrhovnog državnog tužilaštva da je za prvih osam mjeseci 2024. godine za porodično nasilje prijavljeno 514 osoba, što je više nego tokom čitave prethodne godine. A samo u avgustu ove godine je zabilježeno 86 krivičnih djela iz oblasti nasilja u porodici. Četiri žene su silovane.

Društvo „gleDa svoja posla“

Kada je riječ o ulozi društva u sprečavanju nasilja, odnosno građana koji mu svjedoče, gotovo polovina onih koje trpe nasilje neće naći pomoć niti će komšija, prolaznik ili svjedok nasilje nad njima nekome prijaviti.

O tome govori i statistika - 41 odsto građana smatra da je nasilje interna stvar i da se ne treba miješati. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je na konferenciji o rodno zasnovanom nasilju, koju su organizovali Vrhovno državno tužilaštvo i UNDP, prokomentarisao da će građani prije prijaviti glasnu muziku koja dolazi iz nekog stana, nego nasilje.

Kaća Đuričković iz UNDP je kazala da 10.500 žena u Crnoj Gori trpi neki vid nasilja –dnevno. Sa nasiljem u porodici je lično upoznata trećina građana i građanki.

Isto toliko ih vjeruje da žene lažno navode da su žrtve psihičkog nasilja, samo da bi skrenule pažnju na sebe.

Više od 4.000 žena nije rođeno zbog abortiranja fetusa ženskog pola, a to je još jedna

je brojka koja govori o položaju žena u društvu.

Blage kazne kritikuje i eu

Sudovi su prepoznati kao institucije koje određuju blage kazne nasilnicima - tek je za svaki deseti slučaj prijavljenog nasilja propisana kazna zatvora.

Takav način kažnjavanja, te činjenica da najveći broj nasilja nad ženama bude definisan kao prekršaj, a ne kao krivično djelo, jeste problem Crne Gore, kojim se bavio i Izvještaj Evropske komisije za 2024. godinu u kome je iskazana „ozbiljna zabrinutost“. Na to je ukazao i ministar pravde Bojan Božović koji je kazao da je blaga kaznena politika nedopustiva.

- A dodatno je kritički, jer je to u mojoj nadležnosti, da izmjene zakonskih rješenja ne idu dovoljno brzo - rekao je on. Prema Izvještaju, u 2023. godini od svih izrečenih prekršajnih kazni najčešće su bile novčane (29 odsto), a 20 odsto slučajeva završilo je osloba-

đajućom presudom. Zatvorske kazne izrečene su u oko 10 odsto svih slučajeva. Mjere zabrane izrečene su u samo 18 odsto, a deložacije počinitelja iz stana u samo osam odsto okončanih slučajeva.

- Raspon dostupnih hitnih mjera za zaštitu žrtava tokom postupaka koji traju se rijetko koristi. Oko 80 odsto prekršajnih predmeta traje do šest mjeseci – podaci su iz EK izvještaja.

Posljednji slučaj, koji je opisao NVO sistem, u kome je sudija odbio da izrekne mjeru zabrane prilaska žrtvi, zbog toga što se nasilje (fizičko i psihološko) nije dogodilo u posljednjih godinu i po od kako žrtva i nasilnik ne žive zajedno, potvrđuje odnos sudstva prema žrtvi. Činjenice da je nasilnik

tukao žrtvu i prijetio joj, iskazi svjedoka i zahtjev tužilaštva za izricanje mjere zabrane prilaska, Osnovni sud je obrazložio da sada nema zakonskih razloga za tu mjeru jer se više od godinu nije dogodio nijedan napad. Sud je saopštio i da je nasilnik psihički stabilna osoba, jer radi u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, te je prošla sve

neophodne rigorozne provjere. Sud nije pojasnio kako je onda psihički stabilna osoba tukla suprugu, majku maloljetne djece. Evropska komisija je istakla da je rodno zasnovano nasilje i dalje predmet ozbiljne zabrinutosti. Crna Gora se ne bavi femicidom, digitalnim nasiljem i rodno zasnovanim govorom mržnje.

Na poslu 17 odsto žena seksualno uznemiravano

- Definicije rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici u cijelom zakonodavstvu potrebno je dodatno uskladiti s Istanbulskom konvencijom i preporukama Grupe stručnjaka za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO). Takođe je potrebno poboljšati efikasno sprovođenje zakonodavnog okvira – piše Evropska komisija.

s kloništa

Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, saopštio je da Crna Gora trenutno ima sedam licenciranih skloništa za žrtve nasilja sa 77 kapaciteta. Ukazao je da je veliki problem održavanje licenci tih skloništa, jer su međunarodni kriterijumi strogi, te da treba naći model da neke NVO, koje svakodnevno rade sa žrtvama, ne ostanu bez licenci, a rade veoma dobar posao. Kazao je da su za rješavanje problema licenciranja i strogih uslova, koji se moraju ispoštovati, potrebna finansijska sredstva. - Svake godine izdvajamo sve veća sredstva i nadam se da ćemo u dogledno vrijeme u potpunosti finansirati sve potrebe skloništa u Crnoj Gori –najavio je Gutić. Kaća Đuričković je, osvrnuvši se na temu skloništa, pojasnila da iako skloništa pružaju dobru zaštitu žrtvama, ponekad, zbog nekih sitnih tehničkih detalja, licenca bude dovedena u pitanje (pločice, razmak između kreveta i slično...) strah i sti D Procenat žena koje trpe nasilje je vjerovatno i veći jer, prema podacima koje je UNDP predstavio, svaka četvrta žena nikada neće prijaviti nasilje zbog straha od osude i sramote. Isto tako, čak 62 odsto žena u Crnoj Gori se plaši da prijavi nasilje zbog straha od nasilnika.

vić- Stanković, Aleksandru Vuković-Kuč, Vesnu Bratić, Jelenu Borovinić-Bojović, Dragicu Sekulić, Boženu Jelušić Najčešće su to bili napadi putem društvenih mreža ili komentara na portalima. Vesna Bratić i Draginja Vuksanović-Stanković su prijavljivale i prijetnje u realnom životu, van društvenih mreža. Nasilje nad političarkama

Nasilje nad ženama se često događa i na radnom mjestu – 17 odsto žena suočava sa seksualnim uznemiravanjem na radnom mjestu, podaci su Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Ministarka Naida Nišić je najavila razgovore sa sindikatima i poslodavcima, kako bi se žrtve osjećale slobodnije da prijave tu vrstu nasilja. Ona je kazala da se dešava da nasilnik napreduje u karijeri, dok žrtva nazaduje.

Da rodno zasnovano nasilje izlazi iz „porodičnog“ okvira, pokazuju i podaci da je čak devet od deset političarki u Crnoj Gori bilo pogođeno nekim vidom seksizma. Žene koje su učesnice javnog i političkog života često su na meti uvreda i mizoginog govora, najčešće putem društvenih mreža. Čak sedam od deset političarki je iskusilo

neki oblik nasilja. Ono što je dodatno zabrinjavajuće jeste i podatak da svaka druga političarka u Crnoj Gori tvrdi da niko iz političke partije kojoj pripadaju nije reagovao na nasilje. Samo od 2020. godine, mediji su zabilježili napade na one koje su bile glasne u poslaničkim kupama i iznosile svoja kritička mišljenja - na Draginju Vuksano-

- U takvim uslovima, žene često biraju ćutati o zlostavljanju, u strahu od gubitka posla ili negativnih posljedica po karijeru. Tako se stvara ,,kultura ćutanja“ koja dodatno otežava profesionalni napredak žena i udaljava ih sa tržišta rada – istakla je ministarka. Zlostavljanje ostavlja velike posljedice na fizičko i mentalno zdravlje žrtava, čime se direktno utiče na njihovu sposobnost za rad. Ministarstvo radi na uspostavljanju paketa mjera koje će poslodavcima dati okvir za brzo i efikasno djelovanje za pružanje sigurnosti ženama da će njihova prijava biti shvaćena ozbiljno i adekvatno riješena i sa druge strane razmatraju ograničenja u karijernom napredovanju za osobe koje su počinioci rodno zasnovanog nasilja.

A da strah od nasilnika nije apstraktan svjedoče i posljednji tragični događaji, ubistvo Biljane Pavićević i Šejle Bakije koje su prijavljivale nasilnike policiji i tužilaštvima – i na kraju bile svirepo ubijene. Podatak da preko 75 odsto zaposlenih u institucijama u posljednjih pet godina nije prošlo nijednu obuku iz oblasti rodne ravnopravnosti osvjetljava činjenicu da je za posljednjih pet godina bilo 17 femicida, a da su žrtve, većina njih, prijavljivale nasilnike, na što je sistem ostao nijem. U 2017. godini ubijene su tri žene, 2018. dvije, naredne 2019. čak četiri, a 2020, 2021, 2022. i 2023. ubijene su po

Sa jednog od protesta protiv nasilja nad ženama

d. malidžan

Neđelja, 3. novembar 2024.

dvije žene. Najmlađa žrtva femicida je imala 18 godina, a sve njih su ubili emotivni partneri ili srodnici. Femicid uvijek nije prepoznat kao krivično djelo u KZ Crne Gore. Ipak, postoji ubistvo u porodici, koje se kvalifikuje kao teško ubistvo za što je zaprijećena najstroža kazna koja je u Crnoj Gori 40 godina zatvora. Zimrita Nerda imala je 27 godina, bila trudna i majka troje djece, kada ju je 2022. godine nevjenčani suprug satima tukao - do smrti. Tužilaštvo je zahtijevalo maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora zbog krivičnog djela teško ubistvo, ali je sud procijenio da je riječ o nasilju u porodici i da Nikolić ,,nije namjeravao“ da ubije svoju suprugu. Dobio je 12 godina zatvora. Više državno tužilaštvo se žalilo na presudu, protestovala je i javnost i predmet je vraćen na ponovno odlučivanje.

Sek S ualno zlo Stavljanje

Još jedan podatak koji govori o dubokoj društvenoj krizi jeste taj da svega četiri odsto građana smatra da je seksualno zlostavljanje nasilje, podaci su Ministarstva rada i socijalnog staranja iz 2022. godine. A čak 74 odsto žrtava seksualnog nasilja nije nikada nikome reklo o tome.

U Izvještaju EK je zabilježeno i da još uvijek nema centara za slučajeve krize silovanja i/ili seksualnog nasilja. Takođe, nedostaju mjere kojima bi se osigurao širi nivo svijesti o štetnosti nasilja u porodici na djecu, kao i odgovarajući resursi za psiho-socijalno savjetovanje za pogođenu djecu.

Gutić je najavio da su, kroz Plan rasta i Reformsku agendu, prepoznati krizni centri za žrtve seksualnog nasilja kao prioritetna aktivnost. U saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Ministarstvom pravde se pripremaju zakoni i podzakonski akti koji će omogućiti osnivanje kriznih centara. Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je nedavno izdao obavezujuće uputstvo za postupanje tužilaštava u slučajevima porodičnog i rodno zasnovanog nasilja.

Kazao je da je državnotužilačka organizacija svjesna neophodnosti efikasnijeg sistemskog odgovora na rodno zasnovano nasilje. U tužilaštvima je definisana strategija unapređenja rodne ravnopravnosti, kako bi se ono bolje prepoznalo i na njega bolje reagovalo.

A dok sistem sprema odgovore na rodno zasnovano nasilje, dvoje od troje ispitanih u institucijama smatraju da se danas pretjerano forsira pitanje rodne ravnopravnosti, a da se time suštinski ne poboljšava položaj žena u Crnoj Gori. Ovaj podatak govori o tome da je neophodna edukacija, te da je za rješavanje ovog problema neophodan sistemski odgovor, koji kreće od formalnog i neformalnog vaspitanja i obrazovanja.

j. MaRtInovIĆ

Potraga za osumnjičenim za dvostruko ubistvo u Tomaševu seli se u Srbiju

B i JELo P o LJE/P ri JEP o LJE - Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je Alija Balijagić, koga crnogorska policija traži zbog dvostrukog ubistva, lociran juče u okolini Prijepolja, te da je kasnije viđen i u jednom selu blizu granice sa Crnom Gorom.

-Prvo su ga vidjeli lovci u atarima Prijepolja, gdje se u razgovoru sa njima predstavio kao lovac kome je pobjegao pas, a u rukama je imao pušku - rekao je Dačić.

DNK Balijagića je nađen na dvije lokacije u Crnoj Gori gdje je boravio u posljednja tri dana, saopštio je Pobjedi izvor iz vrha bezbjednosnog sektora Crne Gore. Govoreći o tome kako Balijagić i dalje izmiče potjeri, ovaj izvor je naveo da operativni podaci ukazuju na to da on često mijenja lokacije, da je svake večeri u pitanju druga kuća, te da time uspijeva da umakne potjeri. Izvor je istakao i to da nema podataka o nekoj mreži Balijagićevih saradnika, već da on zapravo koristi napuštene objekte ili objekte u kojima nema nikoga, kako bi se krio od potjere. Prema saznanjima Pobjede, grupa lovaca primijetila je bjegunca Aliju Balijagića kod Brodareva i PrijepoljaKamena gora, na teritoriji Srbije. Saopšteno je da opis od-

Dačić: Balijagić lociran u okolini Prijepolja, građane pozivamo da budu oprezni

govara traženom licu. MUP Srbije formirao je operativni štab i organizovana je akcija u kojoj su angažovane antiterorističke jedinice iz Niša, Beograda i Kragujevca. Pobjedi je saopšteno da su tri helikoptera za sada stigla na pomenutu lokaciju. Dolazi još snaga policije.

Za Alijom Balijagićem, koji je osumnjičen da je 25. oktobra u kasnim večernjim satima u selu Sokolac izvršio dvostruko ubistvo, raspisana je međunarodna potjernica, a osmi dan policija za njim bezuspješno traga. Policija po prijavi porodice

Madžgalj provjerava i da li je bjegunac koristio dva mobilna telefona, koja je, kako se sumnja, otuđio iz kuće u noći ubistva.

To bi, kažu stručnjaci, moglo da pomogne u lociranju ubice. -Vrlo je lako preko mobilnih provajdera utvrditi da li se ti mobilni telefoni koriste ili se ne koriste. Ukoliko se koriste, vrlo ih je lako locirati u kojem podneblju se nalaze. Tako da tu tehničkih mogućnosti ima dosta, ukoliko ima znanjasmatra sudski vještak Marko Lakić

On ipak smatra da je znanje zakazalo u ovom dijelu i da

jedinice između sebe nijesu dovoljno povezane.

-Što je više dana prošlo, strahujem da je sve veća mogućnost da taj čovjek neće nikad biti pronađen - tvrdi Lakić za RTCG. Kako dani odmiču, sve više se i sa najviših državnih adresa govori o propustima u radu policije. Lakić smatra da su ključne greške napravljene ranije, ali i na dan dvostrukog ubistva što je Balijagiću dalo prostora za bijeg.

-Postoji mogućnost da je on negdje izbjegao. Sa druge

Odgovor dijela mještana sela nadomak Mojkovca na provokacije Crkve Srbije

Ispred crkve u Štitaricama se zavijorila i crnogorska zastava

zastavom

Podgorica - Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i juče ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Crne Gore.

Podsjetimo, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.

Neki mještani potom su postavljali na ogradu crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.

Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupio se kod groblja.

Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtani cilj.

Svetozar Baković , porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogor-

ce svede na statističku grešku. - Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje.

Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog Dritana Abazovića i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.

Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.

- Na natpisu gore piše: „Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine“. Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zabode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - što je i

strane, postoji mogućnost da on ima saradnike, prijatelje i pomagače. Sa moje tačke, to je vrlo realan scenario. Ukoliko imate grupe koje se bave nekim nelegalnim aktivnostima, i ukoliko su oni konstantno u sukobu sa zakonom, jedan ovakav profil njima je idealan saradnik - kaže Lakić. Iako su iz policije apelovali na medije da ne objavljuju neprovjerene informacije u slučaju Balijagića, Lakic kaže da novinari nijesu krivci za loše rezultate istrage, već da i te kako mogu biti od koristi. -Mislim da bi trebalo i policija i Vlada da traže pomoć upravo preko medija. Zašto se ne bi obećala neka nagrada ljudima koji bi dali doprinos rješavanju ovih i drugih krivičnih dijela? - upitao je Lakić. Dok se teren detaljno prečešljava u pograničnim selima sa Srbijom i sa druge strane granice, kako saznaje TVCG iz srbijanskih medija, policija provjerava sva sumnjiva lica i mjesta gdje bi Balijagić mogao da traži utočište.

R.P.

kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.

U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili tako što su postavili crnogorske zastave na ogradu ispred groblja i na brijest. - Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju – istakao je Baković. On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjen. - Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo, svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković. R.P.

Mještani postavili jarbol sa crnogorskom

Alija Balijagić

Neđelja, 3. novembar 2024.

Čitanke za prva tri razreda srednjih stručnih škola proglašene najboljim, autorima bio cilj

Crnogorski profesori Evropi

PODGORICA – Ozbiljno znanje i kreativnost pokazala je šestočlana ekipa autora i urednica čitanki za prva tri razreda srednjih stručnih škola koje su dobile Specijalnu nagradu za najbolji evropski udžbenik u kategoriji za srednje škole. Postavili su kriterijume za koje bi mogli da se zainteresuju i obrazovni sistemi koji važe za renomirane u svijetu.

Autori nagrađenih udžbenika za prvi i drugi razred su Svetlana Kalezić-Radonjić, Svetlana Jovetić-Koprivica i Radoman Čečović, a urednica je Nađa Durković . U autorskom timu čitanke za treći razred su, takođe, Svetlana Kalezić-Radonjić, Svetlana Jovetić-Koprivica, ali i Miroslav Minić, a urednica je Lida Vukmanović-Tabaš. Frankfurtski sajam, Međunarodna asocijacija za istraživanje udžbenika (ARTEM) i Evropsko udruženje za istraživanje udžbenika (EEPG) dodjeljuju ovo značajno priznanje već jednu deceniju za najkvalitetnija i najkreativnija izdanja evropskih udženika. Nagrada je uručena na Frankfurtskom sajmu.

Žiri je saopštio da je ove godine konkurencija bila veoma jaka. Nominovano je 60 udžbenika od 27 izdavača iz 18 evropskih država, a prvi put su u konkurenciji bili radovi iz Crne Gore i Kosova.

Pojedini članovi nagrađenog crnogorskog tima Pobjedi kažu da je urednica Nađa Durković sve pokrenula, osmislila i koncept čitanki. Ukazuju na važnost njene uloge u ovom procesu…

Zbunjeni, srećni, u nevjerici…

Durković je Pobjedi rekla da se osjećala ponosnom kada je saznala da su čitanke proglašene najboljim u Evropi. Od momenta kada su primili nagradu kaže da joj se ne skida osmijeh sa lica.

-Dobiti priznanje od međunarodnog žirija može proizvesti samo sreću i ponos. Posebno su mi uskovitlana osjećanja jer sam na kraju profesionalne karijere koju sam posvetila obrazovanju mladih. Bila sam oko dvije decenije profesorica književnosti, a onda urednica udžbenika i drugih divnih knjiga u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva, isto toliko dugo. Nagrada BELMA je kruna moje karijere – ističe ona.

Profesorica Kalezić-Radonjić kaže da je osjećaj zaista teško opisati.

- Zamislite da godinama istrajavate u poslu za koji vjerujete da je vrijedan sam po sebi, a ne uklapa se u današnje kri-

Kada je čitanka dobra, ona postaje alatka u rukama nastavnika u obavljanju jednog od najvažnijih zadataka škole – razvijanja ljubavi prema čitanju. Kako ističe književnica Vida Ognjenović, čitanje treba predavati u školi kao glavni predmet. Čitanje je nauka o raspoznavanju svijeta. Dakle, poštujući tri predmetna programa, preko reprezentativnih odlomaka književnih djela, unosili smo niz segmenata koji bi omogućili profesorima da prošire i prodube opseg tumačenja fenomena književnosti – ističe Nađa Durković

terijume uspjeha – ne donosi ni novac, ni slavu, a vrlo često ni priznanje. Biti prepoznat od strane Evrope, kao neko ko postavlja nove standarde, i biti nagrađen od nje za istrajavanje u misiji oplemenjivanja mladih umova – neiskazivo je… To, prije svega, znači potvrdu da ste ipak stigli daleko zagledani u ,, beskrajni plavi krug i u njemu zvezdu“ – rekla je ona.

Profesor Čečović u šali kaže Pobjedi da se osjećao kao Andrić kada je dobio Nobelovu nagradu.

-Šalim se, naravno. Bio sam srećan, svakako. Nije mala stvar dobiti priznanje od „bijelog svijeta“ – kaže Čečović. Profesor Minić priznaje da je bio potpuno zbunjen kad je saznao da su čitanke ušle u uži izbor za nagradu, a tek kad su obaviješteni da su osvojili nagradu - radost je bila ogromna.

-BELMA nam je uručena na Frankfurtskom sajmu knjiga, za koji je ulaznicu kupilo 230.000 ljudi i na kome je učestvovalo 4.300 izdavača. Sama činjenica da je naš rad prepoznat na globalnom nivou i u tako prestižnom okruženju dodatno naglašava vrijednost ove nagrade, a i našu zajedničku radost – istakao je on.

Profesorica Svetlana Jovetić-Koprivica bila je u nevjerici, jer nije očekivala ovakav ishod.

-Nakon što su naši udžbenici ušli u najuži izbor od deset udžbenika već sam imala osjećaj da je to vrijedna nagrada za nas, naše đake i našu zemlju – rekla je ona.

Urednica Vukmanović-Tabaš radovala se već kad su čitanke ušle u uži izbor, a dobijanje nagrade za nju je bila izuzetna vijest.

- To je veliki uspjeh za autore, za urednice, za našu izdavačku kuću i svakako za Crnu Goru. Osim toga vjerujem da će BELMA nagrada biti veliki podsticaj ne samo za nas u Zavodu za udžbenike, već i za sve potencijalne autore i ostale saradnike – rekla je ona.

Čitanke iz Crne Gore ocijenjene su kao inovativan set udžbenika koji pobuđuje ljubav prema čitanju, promoviše humanost, empatiju i toleranciju, uvećava motivaciju i efektno povezuje književnost sa drugim umjetnostima. Kao poseban kvalitet istaknuto je njihovo interdisciplinarno

iskustvo prilagođeno različitim stilovima učenja i mogućnostima učenika.

Tu je i in T eresan T no či Tanje ,,Gorsko G vijenca“

Urednica Durković komentariše da su ih na stvaranje čitanki obavezivali predmetni programi za srednje stručne škole za nekoliko nivoa obrazovanja. Objašnjava da su sve do Čitanke s elementima teorije književnosti, za prvi razred srednjih stručnih škola, objavljene 2021, učenici koristili gimnazijske čitanke. Veoma snažan motiv, prema njenim riječima, bila je i činjenica da su redukovani nastavni programi za srednje stručne škole kada su u pitanju umjetnosti i humanističke oblasti.

- I upravo od toga smo krenuli kada smo radili koncept čitanki. Pored modernog metodskog postupka u tumačenju knjiže vnog djela, posebno sam ponosna na segment čitanke - Ima neka tajna vezazbog brojnih poveznica koje su autori pronašli kako bi umjetnički doživljaj učenika bio što snažniji. U tom postupku krila se i motivacija i želja da se informacije koje nedo-

staju u nastavnom planu i programu za srednje stručne škole nadomjeste – rekla je ona. Kaže da Čitanka ima posebno mjesto među udžbenicima.

- Kada je Čitanka dobra, ona postaje alatka u rukama nastavnika u obavljanju jednog od najvažnijeg zadatka škole – razvijanja ljubavi prema čitanju. Kako ističe književnica Vida Ognjenović, čitanje treba predavati u školi kao glavni predmet. Čitanje je nauka o raspoznavanju svijeta. Dakle, poštujući tri predmetna programa, preko reprezentativnih odlomaka književnih djela, unosili smo niz segmenata koji bi omogućili profesorima da prošire i prodube opseg tumačenja fenomena književnosti – ističe Durković. Tako se u Čitanci za prvi razred našla pjesma slavne nobelovke Vislave Šimborske, pa tekst o čitanju Aleksandra Genisa, odlomci iz indijskih spjevova „Mahabharata“ i „Ramajana“, pjesme Rumija i Josifa Brodskoga. U Čitanci za drugi razred pjesme su Vilijama Blejka i Đakoma Leopardija, romani Denija Geđa i Haleda Hoseinija. Sličan koncept nastavljen je u Čitanci za treći razred, koji je uređivala Vukmanović-Tabaš, pa se u njoj

našla „Mala antologija modernog ženskog pjesništva“ i mala enciklopedija „Filmumjetnost pokretnih slika“. Lida Vukmanović-Tabaš ističe da se u srednjim stručnim školama godinama radilo po gimnazijskim čitankama, te je na nastavnicima bilo da prilagode sadržaj potrebama učenika trećeg, odnosno četvrtog stepena i da premoste razlike u predmetnim programima. - Jasno je da je postojala potreba da se rade namjenski udžbenici za srednje stručne škole, što je u stvari i naša obaveza – rekla je ona. Kod autorke Jovetić-Koprivica inspiracija u stvaranju čitanki rađala se u periodu od petnaestak godina rada u Srednjoj stručnoj školi ,,Sergije Stanić“, ali istinski stvaralački impuls osjetila je nakon prvog razgovora sa urednicom Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Nađom Durković.

-Tom prilikom pripao mi je jedan od najodgovornijih zadataka koji se tiče eksplikacije koncepta, a pored toga posebno sam ponosna na to što u Čitanci za drugi razred imamo ,,knjigu u knjizi“ pod nazivom: ,,Njegoš naš savremenik“, koji podrazumijeva

jedno interesantno, mozaično čitanje ,,Gorskog vijenca“ – kazala je ona. Kada je profesor Minić pisao čitanku za treći razred, vodio se željom da udžbenik bude onakav kakav bi i on volio da koristi da je učenik – da ga inspiriše. Uvijek su mu bili u glavi učenik i učenica, kojima ne smije da bude dosadno na času ili kod kuće dok ga čitaju i uče iz njega. - Naš zajednički cilj je bio da čitanka bude sadržajna i bogata informacijama, posebno kada je riječ o književnosti, ali i o ostalim umjetnostima. Istovremeno, željeli smo da bude zabavna i zanimljiva, da privuče pažnju učenika i učenica i probudi njihovu radoznalost. Važno je bilo pronaći inovativan pristup koji ne nudi samo činjenice, već i izazove koji će podsticati učenike i učenice na kritičko mišljenje – rekao je on. Smatra da su napisali čitanke koje ne samo da pružaju korisne informacije, već i pomažu da mladi ljudi dublje razumiju književnost i umjetnost, povezuju ih sa savremenim svijetom i razvijaju intelektualne sposobnosti.

-Trebalo je nekako sve posmatrati njihovim očima i napisati udžbenik koji će biti više od običnog školskog materijala. Ponosan sam na svaku stranicu koju smo zajedno osmislili i napisali. Raduje me što su zastupljene autorke, koju su bile potpuno zapostavljene, ali i poglavlje o filmu – jer vjerujem da smo đacima dali korisne informacije koje su neophodne za njihovo obrazovanje – rekao je Minić.

A profesoru Čečoviću je rad na Čitanci bio ne mala avantura – stvaralački. Navodi da je udžbenik specifičan žanr, da ima svoje zakonitosti, koje se moraju poštovati, da nije hrestomatija, nije ni interpretacija, nije ni zbir informacija. Kaže da, zapravo, nije samo to, a jeste i to. -Udžbenik kakav je čitanka prefinjen je alat koji objedinjuje didaktiku, metodiku i znanje o fenomenu književnosti. Podesiti sve to, ali tako da se dogodi uspješna komunikacija između teksta i čitaoca, nije bio lak zadatak. Jednog trenutka se postavilo pitanje: Kako ispoštovati zakonitosti žanra, a ipak biti inovativan? Nemjerljiv doprinos dala je naša urednica Durković. Zaista nemjerljiv. Druga strana inspiracije je u tome što sam kao nastavnik radio u srednjoj stručnoj školi i svjedočio potrebi čitanke za tu kategoriju učenika. Do pojave ove čitanke/čitanki nastavnici u srednjim stručnim školama bili su primorani da prilagođavaju gimnazijske udžbenike zarad realizacije predmetnog programa koji se

Veliko priznanje za crnogorske profesore

gradivo ne bude dosadno, već da je zabavno i zanimljivo

Evropi postavili standarde

tiče književnosti. Ove čitanke su ciljano kreirane da nastavnicima i učenicima olakšaju kontakt sa onim što maloprije nazvah fenomenom književnosti – rekao je on. Dodaje da će vidjeti koliko su uspjeli u tom naumu.

-Najviše sam ponosan na koncept čitanke, kao i na ideju koja provijava udžbenikom, a tiče se usvajanja čitanja književnosti kao svojevrsne civilizacijske i kulturološke vrijednosti.

Zato - neka bude čitanje – rekao je profesor.

Profesorica Kalezić-Radonjić kaže da se inspiracija u ovoj priči sama rađa kada ste okruženi sjajnim ljudima.

-Rad sa Svetlanom, Radomanom i Miroslavom bio je unaprijed ,,osuđen na uspjeh“, jer je svako od nas, po svojoj osnovnoj vokaciji, kreativac. Ipak, početni korak su inicirali višegodišnji zahtjevi naših kolega iz srednjih stručnih škola koji su odavno upozoravali da nije moguće očekivati dobre rezultate od budućih pekara, frizera, programera, građevinskih ili turističkih tehničara, ako se koriste udžbenici koji ne korespondiraju sa njihovim nivoom predznanja i interesovanja. Potom je urednica Nađa Durković, u ime Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva (podržana od strane tadašnjeg direktora Pavla Goranovića) okupila pobjednički tim intuirajući da će se naše energije sjajno kreativno nadopunjavati – rekla je ona.

Kada je riječ o segmentu na koji je naročito ponosna, posebno je raduje što su određene mane obrazovnog sistema uspjeli da pretvore u prednosti, te su se interdisciplinarnost, multikulturalnost, poštovanje različitih stilova učenja i rodna ravnopravnost izdvojili kao kvaliteti koje je i žiri prepoznao.

-Meni su lično najdraži oni segmenti u kojima smo smjelo izlazili van ustaljenih okvira –dvije knjige u knjizi (o Njegošu i Andriću), dvije antologije (Njegošu pjesnici i Mala anto-

logija modernog ženskog pjesništva) i dio o filmu (Umjetnost pokretnih slika). Upravo oni su učinili čitanke štivom koje bi rado koristio i neko ko nije učenik srednje stručne škole – rekla je ona. ,,100 priča od kojih se crveni“

Autori i urednice su iznijeli detalje kako je tekao proces pisanja udžbenika, a posebno onda kada su im se stavovi mimiolizili u pristupu o određenim pitanjima. Prisjećaju se obilnog humora i anegdo-

,,Naš obrazovni sistem ima potencijal“

Često se u javnosti komentariše da crnogorski sistem obrazovanja nije dobar, da se godinama uvode određene reforme koje ne daju očekivane rezultate. Profesorica Svetlana Kalezić-Radonjić kaže da naš sistem nesumnjivo ima mana, ali da je pitanje – što mi lično radimo tim povodom.

-Da li lamentiramo čekajući da rješenje dođe od nekog drugog ili sami pokušavamo nešto da promijenimo? Oduvijek sam osjećala da nam se samim ulaskom u učionicu nudi prekrasna mogućnost za promjenu i smatram da je vrlo važno iskoristiti druženje sa mladim ljudima da im se ideje kalokagatije – istina, dobrota i ljepota, nenametljivo usade, makar u tragovima – rekla je ona.

Dodaje da naš obrazovni sistem pati od posljedica autoritarnog vaspitanja koje djeci i mladim ljudima ne priznaje mogućnost da oni lično, iako ,,neodrasli“, mogu dati sjajne ideje u vezi sa tim kakva škola treba da bude. -Pitajmo ih! Sa treće strane,

mislim da je neophodna bolja komunikacija između kolega jednog kolektiva koji se bave različitim disciplinama – u razgovorima bi se mogle iskristalisati sjajne mogućnosti za međusobno približavanje ,,udaljenih“ predmeta (humanističkih, društvenih i prirodno-matematičkih) i povezivanje raznorodnih činjenica u asocijativnom ključu usvojiti kao jedan od ključnih principa lakog, nenapornog učenja – rekla je ona. Ističe da se reproduktivno znanje i učenje napamet, na čemu naš obrazovni sistem odavno insistira, nijesu pokazali kao dobri – tako naučen sadržaj ne ostaje u pamćenju duže od nekoliko dana i nijesmo u stanju da uočimo očiglednu činjenicu: znanja iz određenih predmeta ne treba da budu pohranjena u odvojene kutije zato što u svemu postoji ,,neka tajna veza“.

-Nijesmo, zapravo, savladali ključnu lekciju: kako se uči? Rekla bih da bismo na sistemskom nivou morali, prije svih drugih koraka,

savladati – učenje učenja, možda ga čak uvesti kao univerzitetski ili stručni predmet, koji bi svi budući prosvjetni radnici morali položiti ako planiraju da budu dio obrazovnog sistema – kazala je Kalezić-Radonjić.

Profesorica Jovetić-Koprivica kaže da o obrazovnom sistemu najglasnije govore oni koji o njemu najmanje znaju.

- On ima svoje slabosti, mane i nedostatke, ali isto tako ima sjajne ljude koji istinski vole posao kojim se bave. Dužnost je naša da budemo zagledani u ono što je dobro i da to dobro učinimo još boljim – rekla je ona. Profesor Čečović ističe da nema kvalitetnog obrazovanja bez ekonomski jake zajednice. Sve evropske zemlje, kaže on, koje slove za nosioce poželjnih obrazovnih modela, prije svega su ekonomski jake države. -Prosvjeta nije pusto ostrvo. Ona i te kako zavisi od društvenog ambijenta. Ako društvena zajednica kuburi sa ekonomskom održivošću, onda je za očekivati da pita-

ta, koje su na kraju ovjekovječene u priče. -Imali smo izuzetnu sreću da smo bili saglasni u svim bitnim stvarima, dok smo u detaljima nudili rješenja koja su se plodotvorno nadopunjavala. Što se tiče situacija anegdotskog karaktera – bilo ih je zaista mnogo, zato što sa timom postignete onu vrstu bliskosti koju, primjera radi, imaju vojnici jedne jedinice upućeni na veoma važnu misiju, pri čemu upoznate svačiji stil rada i karakter. Rekla bih da je činjenica da smo se tokom rada

nje prosvjećivanja ne bude prioritet. Izgleda, ipak, egzistencija da prethodi esenciji. Ono što mene zaista brine jeste sve vidnija činjenica, i na globalnom nivou, koja se tiče krize humanistike –rekao je on.

Urednica u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva Lida Vukmanović-Tabaš ističe da smo u posljednjih dvadesetak godina imali nekoliko obrazovnih reformi, ali suštinski one nijesu donijele boljitak.

- Očigledno je da naš obrazovni sistem obiluje manjkavostima – od predškolskih ustanova do univerziteta.

Za mene je, na primjer, neprihvatljivo da se već u trećem/četvrtom razredu osnovne škole „zna“ ko će dobiti diplomu „Luča“ na kraju osnovne škole. Slično je u srednjim školama. To je samo jedan primjer, a bilo bi ih dosta – rekla je ona.

Profesor Minić kaže da ne bi ulazio u učionicu da misli da naš obrazovni sistem nema potencijal.

- Važno je da se svi posvetimo modernizaciji i prilagođavanju nastavnih metoda savremenim potrebama

na udžbenicima beskrajno zabavljali i smijali, iako je u pitanju bio vrlo zahtjevan posao, ,,najanegdotskiji“ dio ovog procesa. Možda nam je obilje humora i dalo izvjesnu lakoću u izlaženju na kraj sa brojnim preprekama… - kaže profesorica Kalezić-Radonjić. Profesionalni život Jovetić-Koprivice će se zauvijek dijeliti na vrijeme prije i poslije rada na ovim udžbenicima. Kaže da je spoznala koliko može biti lišena sujete kad ima potpuno povjerenje u tim sa kojim radi. -Da sam spremna da primim i napišem mejl čiji sadržaj može biti tretiran kao prilično bolan. Ta se saradnja pretvorila u prijateljstvo koje je rijetko i dragocjeno. Iza tog stvaranja nijesu ostale samo nebrojene anegdote već i priče čiji je autor jedan od članova našeg tima a koje nose naziv ,,100 priča od kojih se crveni“. Tako sam postala lik iz priče, i na tome sam neobično zahvalna Radomanu – rekla je ona. Čečović kaže da je bilo situacija, odnosno različitih pogleda na određene stvari, ali sa istim ciljem – da kvalitet bude bolji. -A situacija je bilo sijaset. Saradnja sa članovima ekipe je bila ravna svetkovanju duha, u svakom pogledu – rekao je on. Lida Vukmanović-Tabaš podsjeća da na izradi udžbenika rade timovi koje čine autori, urednici, dizajneri, te da je prirodno da svi ne misle uvijek isto, odnosno da nemaju

učenika i učenica. Ne možemo predavati kako se predavalo prije deset, dvadeset… pedeset godina. To su sasvim nove generacije. Moramo kod mladih ljudi raditi na razvijanju kritičkog mišljenja, kreativnosti i vještina koje će koristiti u realnom životu – rekao je on. Urednica Durković ističe da se često daju olake ocjene koje su zasnovane na impresijama, a malo je ozbiljnih istraživanja na ovu temu.

- Prosvjeta je uvijek bila i biće ogledalo društva. Ono u što sam ubijeđena jeste činjenica da, kao i u drugim oblastima, i u prosvjeti postoje izuzetni pojedinci koji znanjem, kreativnošću i entuzijazmom pokreću stvari. Ponekad je dovoljno samo to da im niko ne stoji na putu u toj misiji. Na kraju bih istakla da udžbenik djeluje na mnoge aspekte razvoja učenika, a da je njegovo djelovanje javno, podložno analizama i kritikama, i da je svijest o tome stalno bila u prvom planu u radu na setu udžbenika koji je dobio izuzetnu evropsku nagradu – kazala je ona.

svi isti pristup bilo da se radi o sadržaju, metodologiji ili o ilustracijama i dizajnu. -To nekad može izazvati nesuglasice. U timu koji je radio na Čitanci 3, koju sam ja uređivala, bilo je situacija kad smo imali različite stavove po nekim pitanjima. Čini mi se, međutim, da smo se uspjeli dogovarati što se vidi i u samom udžbeniku, a što potvrđuje i ovo veliko priznanje – rekla je ona.

uzajamno povjerenje

Profesor Minić ističe da je cio proces pisanja čitanke bio ispunjen uzajamnim povjerenjem. Svi su dijelili istu viziju, pa je rad obilježio potpuni izostanak nesuglasica. - Svako od nas je bio otvoren za ideje drugih i spreman da podrži zajednički cilj. Svakodnevno smo konsultovali jedni druge, a svaka odluka donosila se kroz dijalog i razumijevanje. Na kraju se sve to odrazilo i na kvalitet. Smatram da jedino tako može nastati kvalitetan udžbenik jer je zajedništvo ključ uspjeha. Ono što ću pamtiti su mejlovi u tri ujutro i kad završimo neku cjelinu, javi se neko s prijedlogom da se nešto promijeni ili dopuni. I to je bilo lijepo jer smo svi radili sa iskrenom željom da stvorimo nešto najbolje za buduće generacije – kaže Minić. Durković priča da je u njihovoj komunikaciji zabilježena ,,ljepota različitosti“. Kaže da autori čitanke imaju posebno mjesto u autorskom svijetuvole lijepo, pasionirani su čitaoci, a i stvaraoci, duhoviti su, zanimljivi, sa njima je lako i lijepo raditi. - U tako inspirativnom ali i napornom radu koji prati stalno preispitivanje bilo je mnogo situacija anegdotskog tipa, recimo, moja urednička konstatacija: Ova rečenica „visi“ postala je inspiracija za priču jednog od autora čitanki – rekla je ona. Istakla je da joj rad sa autorima čitanki za prvi i drugi razred srednjih stručnih škola predstavlja jedno od najljepših profesionalnih iskustava. - Znanje, posvećenost, strpljenje, smisao za timski rad, ljubav prema književnosti, ogromno povjerenje, samo su neke od osobina koje su demonstrirali, a upravo takve osobine rezultat čine velikim, vidno različitim od prosječnog. I, eto, to se u jednoj strogoj provjeri kvaliteta koju je procjenjivao žiri za nagradu BELMA isplatilo – rekla je Durković. Nagrada je dodijeljena 16. oktobra 2024. na Sajmu knjiga u Frankfurtu. Svečanoj ceremoniji prisustvovali su članovi autorskog tima i urednice čitanki Nađa Durković i Lida Vukmanović-Tabaš. n.ĐurĐevac

Sa dodjele nagrada

Neđelja, 3. novembar 2024.

Izrael je nazvao neobaveznu rezoluciju Generalne skupštine UN od 18. septembra ,,diplomatskim terorizmom“.

Njome su 123 države zahtevale da se Izrael povuče tokom godinu dana iz Gaze i svih palestinskih teritorija. Pedeset i sedam država nije potpisalo ovu rezoluciju. Rezoluciju je predložila Palestina koja u UN uživa status posmatrača. Ona stoga ne može da glasa, ali je dobila neuobičajeno počasno pravo predlaganja neobaveznog stava Generalne skupštine o ,,palestinsko-izraelskom pitanju“.

Crna Gora je glasala protiv Izraela zajedno sa Rusijom, Francuskom, Kinom, Slovenijom, Japanom i drugima. Srbija je bila uzdržana zajedno sa Nemačkom, Engleskom, Holandijom, Danskom, Hrvatskom, Poljskom i drugima. Dakako, Amerika je bila protiv Palestinaca. Podgorica i Beograd nisu javno obrazložili svoj diplomatski stav.

PRISTRASNOST

MEĐUNARODNOG

SUDA PRAVDE

Palestinci su naslonili svoju rezoluciju na ,,savetodavno mišljenje“ koje je 19. jula 2024. godine objavio Međunarodni sud pravde u Hagu kada je kazao da je ,,izraelsko prisustvo na okupiranim teritorijama nezakonito“. Sud je osudio širenje jevrejskih naselja na desnoj obali Jordana kao protivno Četvrtoj ženevskoj konvenciji - članu 49, i obavezao je sve zemlje da ne pomažu Izraelu u politici okupacije, ali bez pretnji kazne po njih. Optužio je Izrael za aparthejd, zatražio je od njega da po obustavi rata finansira obnovu Gaze kao i Zapadne obale Jordana i zauzetog istočnog Jerusalima, i da vrati izbeglice na stara mesta. Pre toga, Sud se proglasio kompetentnim da izrekne izneto mišljenje jer je ustanovio da je snabdeven sa dovoljno relevantnih informacija o ,,slučaju“ kako bi izašao u susret ranijem zahtevu Skupštine UN od 30. decembra 2022. godine - dakle, pre početka rata posle 7. oktobra 2023. godine, da utvrdi zakonske konsekvence po Izrael s obzirom na njegovu politiku nasilja prema Palestincima (član 18 Rezolucije UN).

I stoga, ako biste želeli da razumete bivše i najavljene naredne poteze Izraela protiv anti-izraelske politike Generalne skupštine i njenog Haškog suda, možda bi vam dobrodošlo da pročitate opširno shvatanje Međunarodnog suda pravde o istoriji arapsko-izraelskog sudara. Ono je provokativno pristrasno. U njemu nema nijedne reči o

POGLED SA STRANE: Rat u Levantu mogu da zaustave jedino velike sile, članice Savjeta

Diplomatski terorizam

Arapi su jagnjad, Jevreji su predatori. To je loša politika. Ekstremna je. Zato će tu teško doći do diplomatskog sporazuma. To ne znači da Izrael ne snosi odgovornost za razne zločine protiv humanosti, ekonomsku podjarmljenost, policijsku torturu Palestinaca i rasnu segregaciju. Snosi, i to veliku. I zločinci će jednog dana morati da odu na sudove pravde i budu kažnjeni, ali u ovom ratu u Palestini i Libanu odgovornost snose i druge strane učesnice u njemu, direktno i indirektno, sa stepenovanom odgovornošću. Nije nam bliska pomisao da mala država od osam miliona ljudi - Izrael drži cijeli svijet u šaci i da je ona krupije globalnih karata dobitaka za stolom svjetske moći. Ako bi to bilo tako, onda bi to bio poraz svijeta, a ne Palestinaca

stvarnoj prirodi arapsko-izraelskog spora posle 1947. godine, niti ima ijedne reči o naknadnoj zajedničkoj politici mira izmeđšu Izraela, Egipta, Jordana, nema nijedne reči o mirotvornom doprinosu Palestinske oslobodilačke organizacije Jasara Arafata i brojnim doprinosima mnogih država da se palestinski spor reši lulom mira. Izrael je kriv za sve. Sigurno biste po čitanju mišljenja Suda i vi uočili stepen njegove jednostranosti. U njegovom shvatanju odgovornosti nema nijedne reči posvećene bivšoj i sadašnjoj neprijateljskoj politici raznih arapskih država prema Izraelu, nema nijedne reči o palestinskoj gerili, nema nijedne reči o formiranju terorističkih vojski poput Hamasa i Hezbolaha, nema nijedne reči o Hezbolahovom podrivanju političke stabilnosti u Libanu, niti ima ijedne reči o subverzivnoj politici teokratskog Irana protiv Izraela. Nema nijedne reči o užasu koji je priredio Hamas 7. oktobra prošle godine i izazvao rat. Nema nijedne reči o saradnji humanitarne organizacije UN sa Hamasom u Gazi i nekih vojnih jedinica iz plavih šlemova sa Hezbolahom u Libanu. Stav ovog suda o prirodi rata u Levantu jedva da se razlikuje od pristrasnog shvatanja ratnog novinarstva katarske kompanije Al Džazira. Ali je ona uvek bila vredna pažnje kada nas je upoznavala sa sjajnim civilizacionim dostignućima islamskog svetaa toliko zanemarivanih u našem kulturnom i političkom krugu. I zahvalni smo joj što nam je pružala dokumentarne dokaze o užasnom nasilju ilegalnih izraelskih doseljenika i verskih fanatika na Zapadnoj obali Jordana, i stradavanjima Palestinaca unutar samog Izraela. Arapi su jagnjad, Jevreji su predatori. To je loša politika. Ekstremna je. Zato će tu teško doći do diplomatskog sporazuma. To ne znači da Izrael

ne snosi odgovornost za razne zločine protiv humanosti, ekonomsku podjarmljenost, policijsku torturu Palestinaca i rasnu segregaciju. Snosi, i to veliku. I zločinci će jednog dana morati da odu na sudove pravde i budu kažnjeni. Ali u ovom ratu u Palestini i Libanu, snose odgovornost i druge strane učesnice u njemu, direktno i indirektno, sa stepenovanom odgovornošću. Nije nam bliska pomisao da mala država od osam miliona ljudi - Izrael, drži ceo svet u šaci, i da je ona krupije globalnih karata dobitaka za stolom svetske moći. Ako bi to bilo tako, onda bi to bio poraz sveta, a ne Palestinaca.

ŠTO MOŽE GENERALNA SKUPŠTINA

Generalna skupština Ujedinjenih nacija ne može gotovo ništa. Ona je propagandna govornica. Rat u Levantu mogu da zaustave jedino velike sile, članice Saveta bezbednosti i moćne zemlje van njega. Bez njihovog zajedničkog dejstva nijedna rezolucija Ujedinjenih nacija ne može biti iscrpno sprovedena. Sigurno da pri tome uzimamo u obzir i to da Međunarodni sud pravde u

Hagu ne priznaju SAD, Kina i Rusija - a one su tri od pet stalnih članica Saveta bezbednosti. One su te koje izvršno sude, a ne i sudije iz država bez svetske prinudne moći. A ne priznaju ovaj sud ni Izrael, a ni Indija.

Optužbe Izraela da je humanitarna organizacija Ujedinjenih nacija pod nazivom Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć i delovanje među palestinskim izbeglicama na Bliskom istoku (Unrwa) povezana sa anti-izraelskim arapskim snagama su decenijama jačale još od 1949. godine kada je ova ustanova formirana. Nju dobrovoljno finansiraju razne države, Evropska unija i obavezno Ujedinjene nacije. Izrael se buni što ona naziva izbeglicama nove generacije stanovnika ne jedino u Gazi i na Zapadnoj obali Jordanaveć i u Libanu, Siriji, Jordanu i Egiptu, gde ukupno ima oko šest miliona bivših palestinskih izbeglica i njihovih potomaka. Svi dobijaju pomoć Unrwa.

Optužbe su se naglo povećale od kraja prošle godine. U ovu organizaciju, koja broji oko 13.000 pomagača, po optužbi Izraela prodrlo je u Ga-

Da li je genocid već počeo? Zašto? Zato što Amerika i Evropska unija bez ostalih zemalja daju 75 odsto pomoći Palestini. Možda apokalipsa ipak još nije počela – jer je Vašington u ponedjeljak, 28. oktobra 2024. godine, saopštio da Izrael mora da ,,učini mnogo više“ da bi međunarodna pomoć stigla u Gazu. Ali čija bi to pomoć bila ako su je glavni donatori obustavili - ostala je samo još budžetska pomoć iz internog fonda Ujedinjenih nacija? A bogate arapske zemlje se drže rezervisano?

zi blizu 450 Hamasovih članova. Ujedinjenim nacijama se prigovara da su dozvolile ratno Hamasovo iskorišćavanje humanitarne pomoći Gazi za izdržavanje ove terorističke organizacije i da su čak u 300 škola dozvolile udžbeničku indoktrinaciju palestinske dece mržnjom prema državi Izrael sa širenjem revanšizma zbog prethodnih poraza Arapa. Evropski parlament je ove optužbe prihvatio, nazvao ih je ,,anti-semitizmom“ i pozvao je Unrwa i Palestince da te sadržaje uklone iz škola pod pretnjom obustave evropskog dela pomoći. Stoga je Unrwa pre šest meseci u posebnom izveštajnom odgovoru na optužbe Izraela priznala da je bilo povređivanja njene neutralnosti, ali da ih ona nije omogućavala, već ih je suzbijala. Međutim, taj njen izveštaj od 24. maja ove godine nije ostavljao utisak čvrste održivosti ne samo na Izrael, već i na mnoge poznavaoce tamošnje stvarnosti. Izrael je potom krenuo da saopštava i imena infiltriranih hamasovaca u štabove Unrwa. Posebno je ukazao na Muhameda Abu Atavija, člana Unrwa, koji je lično predvodio 7. oktobra 2023. godine klanični napad Hamasa na jedno od izraelskih skloništa za civile (Re’im) izvan Gaze i zarobljavanje talaca. I ne samo to, izašlo je na videlo i da su ispod operativnih centara organizacije Unrwa izgrađeni neprijavljeni ratni štabovi Hamasa.

I ukazano je da je članstvo stotina Hamasovih operativaca u Unrwa korišćeno za njihovo subverzivno gerilsko kretanje i delimični imunitet na izraelsku kontrolu. Magacini Unrwa su korišćeni i za pohranjivanje oružja i municije za Hamas. Hamas je u skladu sa svojim prisustvom u Unrwa preuzimao i raspodelu humanitarne pomoći Ujedinjenih nacija i njene civilne aktivnosti (škole i bolnice) u Gazi. Tom pomoći je hranio, oblačio i lečio svoje borce. I slao je pomoć Islamskoj državi i drugim ratnim saveznicima.

DARA JE PREVRŠILA MJERU

U ponedeljak 28. oktobra 2024. godine je izraelski Kneset doneo dva već najavljena zakona o izbacivanju Unrwa iz Izraela, bar na tri meseca. Kako su izraelske snage na svim granicama prema Gazi, Zapadnoj obali, istočnom Jerusalimu, Siriji, Jordanu i Egiptu, to znači da će biti sprečen bilo kakav priliv pomoći Ujedinjenih nacija palestinskom stanovništvu preko izraelske kontrolisane teritorije. To se odnosi i na pomoć palestinskog Crvenog polumeseca. Biće možda otvorenog prozora preko istočne obale Jordana, ali pomoć neće moći preko zapadne obale reke da ode u Gazu. Sada preti genocid arapskom stanovništvu u Gazi i na Zapadnoj obali Jordana, jer ga Izrael možda neće umesto Unrwa sam hraniti, oblačiti, školovati i lečiti. Doduše, Netanjahu je kazao da hoće u tome da učestvuje, ali uz saradnju drugih država. Svet je to činio preko Ujedinjenih nacija pre izbijanja rata od 7. oktobra sa oko 500 kamiona pomoći dnevno! Sada će to Unrwa moći, kako je to cinično rekla Julija Malinovska, poslanik u Knesetu, samo padobranima. Tako su nekada Saveznici hranili Zapadni Berlin od sovjetske suvozemne blokade grada. Teško da će Izrael obilno hraniti milione Arapa na svoj trošak umesto Unrwa. Međutim, obustava pomoći za Unrwa koja je godišnje do 2023. godine išla na 1,16 milijardi dolara je delimično već zavedena kada su u julu 2024. godine razne zemlje prihvatile zasnovanost izraelskih op-

Piše: dr Dragan VESELINOV

Izraelski vojnici u evakuisanom kompleksu UNRWA u Gazi

Neđelja, 3. novembar 2024.

terorizam

tužbi na račun Unrwa: Amerika, Evropska unija, dodatno Nemačka, Švedska, Rumunija, Japan, Novi Zeland, Irska, Austrija, Francuska, Švajcarska, Kanada, Engleska, Holandija, Australija, Estonija, Italija, Finska i Island. Nisu je one trajno obustavile, ali zahtevaju da se pre moguće obnove pomoći raščisti pozicija Unrwa u Palestini.

Da li je genocid već počeo? Zašto? Zato što Amerika i Evropska unija bez ostalih zemalja daju 75 odsto pomoći Palestini. Možda apokalipsa ipak još nije počela - jer, Vašington je u ponedeljak 28. oktobra 2024. godina saopštio da Izrael mora da ,,učini mnogo više“ da bi međunarodna pomoć stigla u Gazu. Ali čija bi to pomoć bila ako su je glavni donatori obustavili - ostala je samo još budžetska pomoć iz internog fonda Ujedinjenih nacija? A bogate arapske zemlje se drže rezervisano?

KONAČNO RJEŠENJE

Sada je gotovo poslednji trenutak da se pitanje palestinske budućnosti reši. Teško da se i dalje može neprekidno zahtevati od svetske zajednice da doživotno izdržava nekadašnje palestinske izbeglice i njihove potomke, kao što se ne može dozvoliti ni da oni budu ratom uništeni. A ne može se dozvoliti ni da Ujedinjene nacije istovremeno hrane Palestince i istovremeno im dozvoljavaju da pomoć koriste za terorizam protiv Izraela. I omogućavaju Iranu da u Gazu i Liban nesmetano unosi oružje za eliminaciju Izraela. Izrael je izgubio živce. Reakcija Izraela je neprihvatljiva. Preterana je. Bude li, uprkos tome, sprovedena u roku od tri meseca, to će biti dovoljno da preko tri miliona Palestinaca ode Bogu na istinu. Tako bi Jevreji, žrtve nacističkog holokausta, postali dželati arapskog holokausta. A već su sada na ivici te optužbe. Jer, kada Izrael namerno spreči prehrambenu i medicinsku egzistenciju palestinskog naroda u Gazi i na Zapadnoj obali Jordanaonda on time ispunjava gotovo svih pet kriterijuma konvencije OUN iz 1948. godine za optužbu da izvodi genocid. Otuda je shvatljiv otpor ovim izraelskim zakonima i najtvrđim saveznicima Izraela poput SAD i Engleske. Nama je razumljivo da se u političkom smislu veliki deo stanovništva Gaze može smatrati Hamasom - jer Hamas inače ne bi imao takvu žrtvenu podršku tamošnjeg naroda. Ali sa genocidom ne bi nestali samo odrasli, već i deca i mnogi Palestinci koji su željni mira po svaku cenu umesto daljih razaranja. Da li je u in-

teresu Izraela da upadne u zamku ,,konačnog rešenja“? Da li bi takvu politiku mogli bez potresa podneti i one arapske države koje su do sada bile u saradničkim odnosima sa Izraelom? Amerikanci i Englezi su već izneli svoje strepnje, a i protest u svetu se širi. Otuda, nije rešenje ni da se Palestinci pobiju niti je rešenje da se oni beskrajno drže na jaslama Ujedinjenih nacija iako već generacije imaju pasoše Libana, Jordana, Sirije i Egipta. A nije ni rešenje da se Palestincima dozvoli dalje naoružavanje i negovanje sna o arapskoj ,,pashi“ - o povratku u ,,svoju“ Palestinu iz koje su isterani svojim porazom od Izraela 1949. i 1967. godine. Povratak Jevreja iz egipatskog ropstva uz Božju pomoć u njihovu Palestinu, u sadašnji Izrael, u kanaansku zemlju - je mit. Uostalom, reč ,,palestina“ nije ni hebrejskog niti arapskog porekla. Po morfologiji je, kažu lingvisti, najviše staro-egipatskog i asirskog porekla. A ko su bili stari Palestinci - oko toga do danas istoričari iznose nove podatke. Navodno ,,istorijsko pravo“ bilo kog naroda na bilo koju zemlju je sumnjive čvrstine. Srbija, recimo, to zna po gubitku Kosova. Cela državna mapa Evrope je sazdana na sili, a ne na mitovima o pravu na zemlju. Niko nije bio prvi naseljenik ni na jednoj zemlji, svi smo odnekud došli i uzeli je od prethodnika.

Palestina je sada teritorija onih koji u njoj mogu da se slože. Arapa i Izraelaca. Rat ne pomaže da je iko dobije samo za sebe sem putem totalnog istrebljenja slabijeg protivni-

Gutereš je sve prekršio. I stoga, malo je nade da će on uspjeti da se bolje snađe na teškom Bliskom istoku od svoje ,,kazanjske diplomatije“. Sramota je za Ujedinjene nacije da budu izbačene iz Levanta zbog kršenja sopstvene osnivačke povelje i politike. Nema tu druge, biće potrebno mnogo vremena da se velike sile - Izrael, Arapi i Palestinci slože oko sloge. Nadajmo se da to neće iziskivati najbolnije žrtve

ka. Svet, i mi u njemu, ne smemo dozvoliti da arapski Palestinci tamo nestanu, a ostanu jedino jevrejski Palestinci. U radikalnim izraelskim političkim krugovima se već otvoreno nagoveštava da će Gaza i Zapadna obala Jordana biti čiste jevrejske teritorije bez ikakvog kajanja zbog neminovnog genocida Palestinaca.

KO VJERUJE GUTEREŠU

Možda Antonio Gutereš nije dorastao da učestvuje u rešavanju palestinskog problema ravnopravno sa velikim silama. On ne bi smeo da dozvoli da niži zvaničnici Ujedinjenih nacija pominju mogućnost isključivanja Izraela iz Ujedinjenih nacija. To bi bilo, verovatno, odmah i blokirano

Skup u Novom Sadu nakon tragedije na Željezničkoj stanici

u Savetu bezbednosti vetom prijateljskih država Tel Avivu/Jerusalimu - član 6, Povelje UN. Bilo bi dobro kada bi Portugalac povećao svoje diplomatske veštine. Da li on nema dovoljno osećaja za političku meru? Teško da se može razumeti da li je Gutereš morao da ode u Kazanj na samit BRICS-a i da se tamo, 24. oktobra 2024. godine, obrati njegovim predstavnicima i da potom razgovara sa predsednikom Putinom. Rusija je zbog aneksije Krima 2014. godine i invazije na Ukrajinu 2022. godine pod međunarodnom kaznom Evropske unije, SAD i drugih zemalja koja podrazumeva prekid ekonomskih, političkih i mnogih kulturnih odnosa sa Moskvom. Ne baš svakih. A sam Putin je begunac od Međunarodnog krivičnog suda zbog navodnih ratnih zločina protiv ukrajinske dece i traži ga 125 zemalja koje su ratifikovale Rimski osnivački statut iz 2002. godine. Potpuno razumemo Gutereša što je u Kazanju zahtevao od Rusije da zajedno sa Ukrajinom osigura nesmetan izvoz žitarica i đubriva u svet kroz Crno more. Taj izvoz sada nije formalno osiguran posle isteka prethodnog sporazuma u julu ove godine. No, zbog toga Gutereš nije morao da ode u Tatarstan, jer Moskva i Kijev ovaj izvoz sada ne ometaju, cene pšenice i kukuruza su stabilne, a Turska izuzetno učinkovito utiče na obe strane da se razumno ponašaju - pre svega zbog svojih interesa. Ankara ih gleda i vlada Bosforom. Gutereš je opravdao svoj odlazak kod BRICS-a time što ova organizacija okuplja gotovo polovinu svetskog stanovništva. To nije povezano sa stavom Povelje UN, članom 2, koji o UN kaže: ,,Organizacija je zasnovana na načelu suverene jednakosti svih svojih članova“. Naravno, ni ovo nije do kraja tačno s obzirom na prevlast ,,gornjeg doma“ u UN, na Savet bezbednosti. Ali zašto Gutereš u Kazanju nije od celog BRICS-a zahtevao da se drži progona Putina? A sam Savet bezbednosti je 2013. godine doneo ,,Uputstvo“ o izbegavanju susretanja zvaničnika UN sa ljudima koje goni Međunarodni krivični sud ovim rečima: ,,Kao opšte pravilo, ne bi trebalo da bude sastanaka između zvaničnika UN i lica koja su predmet poternice za hapšenje izdate od Međunarodnog krivičnog suda“.

Gutereš je sve prekršio. I stoga, malo je nade da će on uspeti da se bolje snađe na teškom Bliskom istoku od svoje ,,kazanjske diplomatije“. Sramota je za Ujedinjene nacije da budu izbačene iz Levanta zbog kršenja sopstvene osnivačke povelje i politike. Nema tu druge, biće potrebno mnogo vremena da se velike sile, Izrael, Arapi i Palestinci slože oko sloge. Nadajmo se da to neće iziskivati najbolnije žrtve. •

Biće saslušano dvadeset osoba

NOVI SAD- Više od hiljadu građana okupilo se juče u Novom Sadu dan nakon tragedije, u kojoj je 14 osoba poginulo, a tri povrijeđene kada se urušila nadstrešnica na zgradi Željezničke stanice. Okupljeni su blokirali raskrsnicu kod Željezničke stanice i na tom mjestu pale svijeće i donose igračke i cvijeće.

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je 2. novembra, dan nakon što je u obrušavanju nadstrešnice ispred ulaza u glavnu Željezničku stanicu u tom gradu, da će najmanje dvadeset osoba biti saslušano kako bi se utvrdili „svi bitni elementi krivičnih djela i krivične odgovornosti“ za nesreću. Kako se navodi u saopštenju, pored ostalih, biće saslušani odgovorni iz Ministarstva za građevinarstvo, saobraćaj i infrastrukturu, nadležni ministar Goran Vesić, odgovorni iz Željeznica Srbije i Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada, kao i druge osobe. Prema informacijama Višeg javnog tužilaštva, identifikovane su sve žtve. Spasilačke ekipe su tokom cijelog dana u petak izvlačile stradale iz ruševina. Zgrada glavne Željezničke stanice u Novom Sadu je, nakon trogodišnje rekonstrukcije, otvorena u julu 2024.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goran Vesić rekao je za Radio-televiziju Srbije da je u toku inspekcijski nadzor kako bi se utvrdio uzrok pada nadstrešnice.

- I utvrdiće se to zašto nadstrešnica nije bila dio plana rekonstrukcije i ko je utvrdio da ona nije neophodna za rekonstrukciju - rekao je Vesić 2. no-

Crnogorska Vlada juče je na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, donijela odluku o proglašenju Dana žalosti. -Odlukom se 3. novembar 2024. godine proglašava za Dan žalosti, povodom stradanja građana i građanki Republike Srbije, koji su tragično izgubili živote - saopšteno je iz Vlade. Povodom ove tragične nesreće predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić naložio je da se zastave ispred parlamenta spuste na pola koplja. U Crnoj

vembra, dan nakon nesreće. Prema njegovim riječima, u projektu rekonstrukcije učestvovali su Saobraćajni institut CIP, koji je uradio projekat, Infrastruktura željeznice Srbije, koja je nadležna za stanicu, i kineske kompanije, koje su bile izvođači radova. Infrastruktura željeznice Srbije saopštila je da nadstrešnica koja je pala „nije bila predmet rekonstrukcije u okviru radova na obnovi stanične zgrade kao dio projekta izgradnje brze pruge Novi Sad – Subotica“. U Srbiji je juče bio Dan žalosti, dok je u Novom Sadu proglašena trodnevna žalost. Zastave na zvaničnim institucijama su spuštene na pola koplja. I bh. entitet Republika Srpska proglasila je 2. novembar za Dan žalosti.

Fejzić: Mene sve žrtve isto bole

„Odličan gest Vlade Crne Gore, da proglasi Dan žalosti za stradale u Novom Sadu. Podržavam u potpunosti“ - napisao je na mreži Iks reis Islamske zajednice u Crnoj Gori

Rifat Fejzić

Kako dodaje, smatra da je neko od članova Vlade trebalo da se sjeti žrtava Jablanice, Konjica i Fojnice i stradalih nedavno u poplavama, gdje je život izgubilo 26 osoba. - Mene sve žrtve isto bole - kazao je on.

Na ovaj post mu je odgovorio i crnogorski premijer: „Slažem se, biće isti aršin za sve“.

Ambasador Izraela u UN Dani Danon

Stalni predstavnik Palestine u UN Rijad Mansur

Sa sinoćnjeg skupa u Novom Sadu

Likovni umjetnik Nikola Marković za Pobjedu povodom izložbe ,,Igračke bez naziva“ u Modernoj galeriji

U igri i mašti krije se tajna našeg postojanja

PODGORICA - Izložba radova crnogorskog multimedijalnog umjetnika doc. dr Nikole Markovića, pod nazivom ,,Igračke bez naziva“, otvorena je u Modernoj galeriji. U fokusu njegovog interesovanja su teme djetinjstva, uloga igre i značaj uticaja pojedinih simbola i igračaka na djetinjstvo.

Izlagački projekat ,,Untitled Toys / Igračke bez naziva“ nastajao je više od osam godina i kao takav višeslojno odražava složeno istraživanje tema sa kojima je Marković koncipirao svoju doktorsku disertaciju koju treba da brani na prestižnom Bečkom univerzitetu umjetnosti ,,Angewandte“. Postavku čini više od stotinu eksponata koji su grupisani u posebne izlagačke cjeline, mozaike crteža, skulptura, asamblaža, instalacija i slika. U intervjuu za Pobjedu Marković govori o aktuelnoj postavci, temama koje ga inspirišu, kulturno-umjetničkim tokovima i sceni u Crnoj Gori…

POBJEDA: U Podgorici nijeste samostalno izlagali od 1996. godine. Zbog čega toliko duga pauza?

MARKOVIĆ: To nije bila pauza na koju sam ja kao umjetnik uticao, to je jednostavno pitanje poziva koji sam kao autor uvijek prihvatao i izlazio im u susret. Prvi poziv za izlaganje u nekoj galeriji kod nas u Crnoj Gori nakon 1996. bio je 2016. godine na inicijativu mojih prijatelja iz Pariza, da izlažem u Herceg Novom povodom projekta ,,Novi kao evropska prestonica kulture“. Ovaj drugi poziv uslijedio je prije nekoliko mjeseci

Naša najveća misija i zadatak treba da bude da mlade usmjerimo ka tome da im internet i AI budu samo sredstvo, a ne cilj, da ne budu samo konzumenti i potrošači, već da postanu kreatori i proizvođači, da ne gaje EGO karakter i ličnost, već da grade EKO vrijednosti koje će ih približiti prirodi i empatiji - istakao je Marković

od uvažene direktorke gradskog muzeja i potrudio sam se da taj poziv u potpunosti opravdam kvalitetom svega što prati ovu složenu i važnu postavku kada je riječ o inovativnim praksama izlaganja crteža u savremenoj umjetnosti. Ovom prilikom želim da posebno zahvalim direktorki Ivani Ćupić i kustosu Milošu Marjanoviću, kao i svima iz ustanove JU Muzeji i galerije koji su dali doprinos da se ovakva postavka radova realizuje u zaista kratkom i zahtjevnom roku.

POBJEDA: Čini mi se da je u naslovu Vaše izložbe ,,Igračke bez naziva / Tišina budućeg djetinjstva“ sublimirano sve ono čime se godinama bavite u umjetničkoj praksi - simbolima djetinjstva i elementima igre. Možete li nam reći nešto više o ovoj postavci?

MARKOVIĆ: Izložba u gradskom muzeju Podgorice u još obimnijoj postavci bila je prikazana u Berlinu 2022. godine. Kustoskinja tog velikog projekta bila je Olga Lystsova, koju je posebno angažovala za tu izložbu Galerije ,,ForA“ i bila je konsultovana i uključena i za ovu postavku. Važno je pomenuti i da je sada predstavljeno u jednom dijelu izložbe i rijetko grupno izlaganje minijatura crtačke prakse čiji se dio prvi put javno izložio na jednom od mozaika na mojoj

samostalnoj izložbi u Galeriji ,,Art“ u Podgorici, sada već davne 1996. godine. Izlagački projekti i postavke sa minijaturama već decenijama nijesu prisutni u Crnoj Gori i svakako je važno ukazati na vrijednosti tog i takvog crtačkog rukopisa i ovakvim projektima u sredini koja tu likovnu praksu gotovo da nema nikako zastupljenu u jeziku savremene crnogorske umjetnosti. Osim minijatura na izložbi su prikazani i asamblaži i skulpture velikog

formata u metalu koje neposredno kroz materijalizovanje piktograma interpretiraju sam koncept izložbe definisan postupkom ukazivanja na ovo što sluti pojavnost novog doba i jedne sasvim neizvjesne budućnosti, pogotovo za naše najmlađe. Svi prikazani elementi strukturiraju cjelinu izraza crtačke prakse posvećene igračkama, kroz fenomen igre i odnosa djeteta prema lutkama, kao i krajnostima života koja često polarizuju naše mogućnosti odrastanja i sticanja naših prvih iskustava. Sadržaj postavke ukazuje i na vremensko datiranje tih pojedinih skulptorskih koncepcija, instalacija i projekata koje sam stvarao i prije više od 30 godina. Onih koji se i sada nakon više decenija svakako mogu tumačiti kao posebno važni prekognitivni elementi vizija koje su značajno ispred svog vremena ukazivale na iskustva umjetničke prakse koja je nastala u Crnoj Gori ‘90-ih godina prošlog vijeka i koja se tek posljednjih nekoliko godina prikazuje na značajnim umjetničkim scenama u Evropi i svijetu.

POBJEDA: S obzirom na to da se u umjetničkoj praksi godinama primarno bavite djetinjstvom, možete li nam reći kako je sve počelo?

MARKOVIĆ: Moji prvi ozbiljni radovi na temu umjetnosti i crtanja portreta počeli su u Moskvi i Jerevanu još daleke 1984. godine, kada sam imao samo 12 godina. Fokusiranje na teme neonatalnog života desio se nešto kasnije sa 15 godina, kada već počinjem ozbiljno istraživanje te teme kroz prenatalnu estetiku i pojavnosti nastanka čovjeka i njegovih potreba.

POBJEDA: Kakav je Vaš pristup i tumačenje pomenutih tema za ovu izložbu?

MARKOVIĆ: Ova izložba na neki svoj način pokušava donijeti detalje pojedinih cjelina kao plodove stvaralačke igre na temu kolažiranja i analize pojavnosti predmeta iz svijeta najranijeg djetinjstva i uloge koju je nosila lutka u njemu. Odvija se na polju uglavnom vajarskih skica kojima sam bilježio svoje vizije i misli tokom posljednjih decenija 20. vijeka, maštajući da ću jednog dana imati uslove da ih materijalizujem i izvajam u nekim novim okolnostima, dimenzijama i sredinama.

POBJEDA: Kako biste prokomentarisali djetinjstvo današnje djece?

MARKOVIĆ: Djetinjstvo sadašnjosti je uvijek i na određen način i djetinjstvo budućnosti, a doskora je bilo i odraz dje-

tinjstva prošlosti. Taj eho vrijednosti djetinjstva iz prošlosti bitisao je hiljadama godina sa manjim ili većim promjenama u pristupu tim njegovim osnovnim simbolima i sada se prvi put u periodu od nekoliko posljednjih godina sve mijenja i nestaje pred jednom novom tehnološkom revolucijom čijih razmjera mi uopšte nijesmo ni svjesni. Živimo tako važan trenutak promjena koje su danas možda veće i od otkrića upotrebe vatre u nekadašnjem najstarijem periodu razvoja čovjeka. Naša najveća misija i zadatak treba da bude da mlade usmjerimo ka tome da im internet i AI budu samo sredstvo, a ne cilj, da ne budu samo konzumenti i potrošači, već da postanu kreatori i proizvođači, da ne gaje EGO karakter i ličnost, već da grade EKO vrijednosti koje će ih približiti prirodi i empatiji. Od toga koliko uspijemo u tome zavisiće i budućnost djetinjstva koju će oni stvarati svom potomstvu.

POBJEDA: Kad već pominjemo djetinjstvo i igračke, koliko se Vi u svojoj umjetnosti igrate?

MARKOVIĆ: Umjetnost je bliska igri u onoj mjeri koliko se njoj približava naš pogled na nju kao što je pogled djeteta na svijet oko njega. U toj igri kroz polja imaginacije i mašte sa neograničenom slobodom djetinje strasti krije se velika tajna našeg postojanja. Kada umjetnik prestane da se pronalazi u tom pogledu djeteta na određen način prestaje i njegova umjetnost. Umjetnost je negdje možda mnogo bliža porađanju negoli samo igri. Kroz igru dvoje mladih može se doći i do začeća, ali do porođaja sigurno ne može da se dođe na taj način. Zato treba shvatiti da se lakoćom postojanja u igri i pronalazi začeće ideje, a samo se posvećenim radom i velikim odricanjima dolazi do rezultata kao zdravog porođaja tog začeća u pogledu onoga što možemo osjetiti kao veliko i ostvareno djelo.

POBJEDA: U Njemačkoj godinama radite na osnivanju muzeja savremene umjetnosti posvećenog najmlađoj dobi. Riječ je o projektu ,,Art Museum of Childhood“ (AMoC). Kako ste zamislili taj muzej i što bi činilo njegovu postavku?

MARKOVIĆ: Berlin mi je pomogao da bolje sagledam mogućnosti razvoja tog projekta, naučim mnogo toga o muzejima i naravno da unaprijedim platformu muzejske politike

ŽIVIMO TAKO VAŽAN TRENUTAK PROMJENA: Nikola Marković

Sa izložbe radova Nikole Markovića u Modernoj galeriji

Stara škola koja nema lak plasman na tržištu

POBJEDA: U jednom od ranijih razgovora kazali ste da ,,živimo u vremenu kada je mogućnost finansiranja od prodaje radova jako mala, čak i u inostranstvu, a kamoli u Crnoj Gori“. Da li se u međuvremenu nešto promijenilo?

MARKOVIĆ: U međuvremenu se promijenilo dosta toga u pogledu mogućnosti da naš rad bude vidljiviji na internetu i društvenim mrežama, a samim tim i da bude tržišno provjerljiv i mjerljiv parametar kada govorimo o mogućnostima njegove eventualne prodaje. Problem nastaje i opstaje uglavnom u toj okolnosti u kojoj velika većina naših umjetnika nije digitalno i informatički dovoljno pismena da bi adekvatno mogli biti prezentovani na tom tržištu, a samim tim i vidljivi potencijalnim kupcima i kolekcionarima. Kod nas je jako malo kolekcionara i onih koji su spremni da ulažu u radove i djela iz oblasti savremenih umjetničkih praksi, a napomenuću i to da naš relativno uglavnom klasičan pristup likovnoj umjetnosti na Zapadu često biva ocijenjen kao ,,stara škola koja nema lak plasman na tržištu“, a time i ka važnim galerijama i institucijama koje ih finansiraju.

kojom on kao institucija treba i može da djeluje. Postavku muzeja AMoC činiće djela uglavnom afirmisanih umjetnika koja su na neposredan ili prepoznatljiv posredan način povezana sa temama djetinjstva. O nekim drugim aspektima razvoja tog projekta ne bih sada mogao da pričam opširnije, ali samo mogu reći da radim na tome predano sa svojim timom saradnika i da sam u tu ideju uložio više od 28 godina posvećenog rada i da je sada već mnogo toga spremno i da su neke važne svjetske adrese zainteresovane za taj projekat. Prvo javno objavljivanje informacija o tom muzejskom projektu dogodilo se u tekstu koji je objavio važan njemački časopis Exberliner u prilogu o mojoj izložbi iz 2022. godine.

POBJEDA: Posljednjih nekoliko godina živite i stvarate u Berlinu. Da li biste mogli uporediti položaj likovnog umjetnika u Njemačkoj i Crnoj Gori i kakav je odnos publike i likovne kritike prema umjetnosti u Njemačkoj, a kakav kod nas?

MARKOVIĆ: Svaka sredina nosi ili donosi i neke svoje određene obrasce odnosa publike i umjetnika koji u toj sredini stvaraju ili izlažu. Mi smo svakako prilično neuporedivi sa drugim sredinama na prvom mjestu po jako lošem odnosu javnih politika prema statusu umjetnika i prema njihovim uslovima rada i prema njihovim egzistencijalnim mogućnostima. Ne zaboravimo da je kod nas Udruženje likovnih umjetnika još van budžetskih primanja i preživljava kao nevladina organizacija koja nema nikakvih prioriteta ili privilegija. Pritom govorimo o jednoj od najreferentnijih kulturnih organizacija koja kao udruženje istorijski uspješno djeluje više od pola vijeka i koje ima više od 600 članova. Kada se promijene zakonski okviri koji će stimulisati privrednike i kompanije da ulažu u umjetnost i njene prakse kroz poreske olakšice, tada će svi biti na

Dan CNP-a obilježen uz izvođenje muzičko-scenskog djela „L’altro Giacomo - Čovjek i Umjetnik“

Projekat važan i za kulturu cijelog svijeta

PODGORICA – Muzičko-scensko djelo „L’altro Giacomo - Čovjek i Umjetnik“, u režiji Renata Raima, izvedeno je u okviru proslave 1. novembra - Dana Crnogorskog narodnog pozorišta.

mnogo većem dobitku kada je riječ o našoj ukupnoj kulturnoj i umjetničkoj sceni. O prvom dijelu Vašeg pitanja naveo bi kao zanimljivo za uočiti da je moj rad u Berlinu za samo tri godine ostvario i postigao više nego za 30 godina u Crnoj Gori. To je jednostavno odraz kvaliteta nadležnih institucija, osviješćenost publike, cjelishodnih mogućnosti tržišta, a ujedno i pojedinaca koji ga oblikuju.

POBJEDA: Kako vidite kulturno-umjetničke tokove i scenu u Crnoj Gori u posljednje vrijeme?

MARKOVIĆ: Na prvom mjestu bih pohvalio transformaciju našeg bivšeg Centra savremene umjetnosti u projekat MSU koji je već pokazao svoju vidljivost i uspjeh na jednoj mnogo većoj sceni kao što je regionalna u odnosu na uglavnom lokalne domete svoje prethodnice kao institucije. Želim i da pohvalim kvalitet rada i prostora koji već sada ima gradski muzej kao institucija u odnosu na prakse iz prethodnih decenija. Nadam se da će sjajan tim ove institucije na čelu sa uvaženom direktorkom Ivanom Ćupić nastaviti da pomjera granice svog rada na važnim poljima kulture i njenih inkluzivnih platformi. Gradski muzej Podgorice sa svojom modernom galerijom već sada je na kulturnoj mapi Crne Gore opravdano postao brend kvaliteta i uspješnih i sadržajnih projekata. Nažalost, još smo društvo u kojem naše političke elite i naše najprofitabilnije kompanije lakše potroše 50.000 eura na Karleušin nastup od sat vremena, nego 50 eura na bilo kakav, makar i najveći ili najznačajniji projekat iz oblasti likovne ili savremene umjetnosti. Zato se ne treba zanositi time da mi imamo tržište ili kulturu odnosa prema umjetnosti, već se moramo potruditi da našu javnost edukujemo i osvijestimo u tom pravcu, nadajući se nekim boljim vremenima. Adrijana ĐOROJEVIĆ

Mnogobrojna publika okupljena u Velikoj sali sa oduševljenjem je prihvatila priču o drugoj strani ličnosti velikog Đakoma Pučinija, koju je maestralno dočarao Renato Raimo rediteljskim rješenjima, ali i glumačkim umijećem. Raimo se u svojoj izvedbi više fokusirao na Pučinijevu emotivnu stranu uvijek željnu ljubavi i novih uzbuđenja, te uz dobru dozu humora publici prikazao priče o tri žene koje su obilježile privatni život kultnog kompozitora. Pučinijevu suprugu Elviru je uvjerljivo i sa dosta empatije dočarala glumica Chiara Maria Battaglia. Ipak, ističe da je bilo izazovno ući u ulogu žene koja je zbog ljubavi prema Pučiniju odlučila da napusti tadašnjeg supruga i njihovo dijete.

- Elvira je snažna žena koja se usprotivila epohi u kojoj je živjela. Bilo je teško, ali sam pokušala da je zavolim. Kao majka sam razmišljala o tome što bih osjećala u situaciji da se toliko ludo zaljubim u muškarca kakav je Pučini i da odlučim da napustim svoje dijete. To je ogromna patnja, ali sam tražila način da na scenu

Prva

prenesem tu patnju i osjećanja koja ima ova nevjerovatno jaka žena koja je odlučila da u potpunosti promijeni svoj život. Osjetila sam ogromnu interakciju publike sa stojećim ovacijama i aplauzima. Publika je prihvatila i razumjela emocije koje smo im željeli prenijeti - kazala je ona. Ovo muzičko-scensko djelo ispunjeno je čuvenim Pučinijevim kompozicijama u izvođenju izuzetnih umjetnika iz Italije koji sjajno dopunjavaju igru Raima i Battaglie. Pučinijeva djela je na klaviru maestralno izveo Carlo Bernini, inače muzički direktor, kompozitor i dirigent čuvenog Andree Bočelija - Ako bi se više cijenila vrijed-

nost kompozicija koje je Đakomo Pučini ponudio svijetu, bilo bi više muzike, a manje ratova. Ovaj spektakl izvodimo širom Italije i počinjemo evropsku turneju. Ovo nije poseban projekat samo za Crnu Goru, već za kulturu cijelog svijeta - istakao je Bernini. Raznovrsni repertoar Pučinijevih kompozicija iz različitih opera na scenu CNP-a su donijeli sopran Rachael Jane Stellacci i tenor Davide Piaggio - Imam ulogu Musette koja je jako opuštena, srećna i vesela, a sa druge strane Madame Butterfly koja je veoma dramatična i tragična. Za mene je izazov dobro ih interpretirati koristeći zahtjevnu tehniku,

jer je maestro Pučini napisao predivnu, ali mnogo zahtjevnu muziku. Zaista mi je emotivno iskustvo što sam pjevala za crnogorsku publiku - ispričala je Stellacci. Zahtjevan pjevački i glumački zadatak dočarati likove iz Manon Lescaut, pa sve do Turandota imao je tenor Piaggio. - Maestro Renato Raimo je sjajan izvođač te zaista mogu zamisliti da pjevam za Đakoma Pučinija. Ova saradnja je za mene bila iznenađenje i sjajan uspjeh, jer način na koji djelo prilazi publici i kombinuje liriku i prozu je zahtjevan. Ovdje udišemo različite energije i to je prilika za veliku ekspresivnost - rekao je Piaggio. R. K.

Janu Stojaković

PODGORICA – Likovna umjetnica iz Beograda Jana Stojaković osvojila je nagradu za najbolji rad na novoustanovljenom Tivatskom likovnom salonu „Pean - Sindik“, koji je svečano otvoren u JU Muzej i galerija Tivat. Priznanje i novčani iznos od 3.000 eura pripali su joj za djelo „Rekapitulacija“.

Druga nagrada i 2.000 eura pripali su Goranu Mitroviću iz Sremske Mitrovice, a treća - 1.000 eura tivatskom slikaru Momčilu Macanoviću, dok je četvrtu - samostalno izlaganje u Muzeju i galeriji Tivat dobila Marija Knežević Salon će biti otvoren do kraja mjeseca, a slike su izložene na tri galerijska nivoa, gdje će publika moći da ih pogleda do kraja mjeseca.

Deset ravnopravnih pohvala upućeno je Đorđu Vujičiću, Vladimiru Jovićeviću, Petru Mošiću, Ljubomiru Popadiću, Ivani Živić, Ivanu Đurišiću, Bojani Vujić, Kristini Lalatović, Sa-

ši Montiljo i Tanji Pikuli O nagradama je odlučivao stručni žiri u sastavu Lucija Đurašković, istoričarka umjetnosti i muzeolog iz Budve, Maja Živanović, istoričarka umjetnosti i slobodna umjet-

nica iz Beograda, i Petar Hranuelli, skulptor iz Zagreba. Za Salon su odabrali 54 od preko 200 prispjelih radova. Prvonagrađena Jana Stojaković rekla je da se njeno djelo bavi temom post-humanizma.

- Ja kreiram izmišljene svjetove buduće istorije. U slučaju „Rekapitulacije“, ona pripada serijalu Nove segregacije, i to je distopijski serijal u kome su ljudi genetički ukršteni sa životinjama prema ekonomskom statusu. Slikarka na slici je žena-bubašvaba, što govori o njenom statusu. Ona diže ruke i ka njoj je upereno lasersko oružje. Umjetnici su često ti koji propituju previše i kritikuju sistem, zbog čega ga podrivaju, pa budu i eliminisani, a takođe i predviđaju događaje. Ta slika u „Rekapitulaciji“ se ponavlja, ali ja ipak ostavljam nadu za budućnost, jer je posljednje platno prazno i može da bude ispisano nečim drugim - pojašnjava umjetnica, prenosi CGnews. Lik ovni salon zvanično je otvorio predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović. R. K.

Sa izvođenja muzičko-scenskog spektakla u CNP-u

Proglašeni najbolji na Tivatskom likovnom salonu „Pean – Sindik“

Nagrađeni rad Jane Stojaković

Neđelja, 3. novembar

PROKLETIJE, g O d I na d Ruga: Ekipa Pobjede u najmlađem nacionalnom parku obišla terene koji su pogođeni sušenjem zbog najezde potkornjaka

Smrča nestaje pred očima

Slika govori više od hiljadu riječi, što i nije neka utjeha za sastojine smrče u najmlađem crnogorskom nacionalnom parku. Uporedne fotografije od prošle i ove jeseni svjedoče da se u Prokletijama debelo zakasnilo sa reakcijom i konkretnim rješenjem za uznapredovalo sušenje vrste četinara posebno ranjive na povećanje brojnosti potkornjaka.

Kada stablima smrče, osjetljivim na klimatske promjene, fali voda, ona ne uspijevaju da se odbrane od napada smrčinog potkornjaka, vrste insekta koja se hrani drvetom i uobičajeni je činilac eko-sistema, a tek u uslovima poremećene prirodne ravnoteže postaje primarni uzročnik sušenja i propadanja stabala. Feromonske klopke postavljene proljetos širom Prokletija, kao jedna od mjera u sklopu realizacije Akcionog plana za sukcesivno uklanjanje suvih stabala, usvojenog u novembru prošle godine, potvrdile su brojnost najezde ove vrste insekta.

I pored nadanja, iluzorno je bilo očekivati da će 160 trapula sa hemijskom zamkom koja privlači ove insekte biti dovoljno da na površini većoj od 16.000 hektara suzbije dva ključna udara potkornjaka, s proljeća i sredinom ljeta. Uostalom, klopke su odličan alat u monitoringu, ali njihov domet u smanjenju brojnosti populacije insekata je ograničen i veoma limitiran bez pratećih mjera poput sanitarne sječe, koja izostaje već godinama jer za nju, parlamentarnim rječnikom rečeno, nema kvoruma među nadležnim institucijama.

POTKORnJaK nE STaJE: Smrče na Prokletijama u različitim fazama sušenja

Loše, još Lošije ...

Ključne uporedne fotografije u opisu teksta, napravljene na istim planinskim lokacijama u razmaku od 360 dana, jasno prikazuju do koje je mjere ugroženo zdravlje šuma smrče u Nacionalnom parku Prokletije.

Na oba kadra, iz oktobra prošle i ove godine, uočavaju se ogoljena stabla, ogrnuta sivim tonovima, koja stoje poput duhova, jer su mrtva već nekoliko godina.

Pored njih se ove jeseni uočavaju krošnje odjenute u oker i braon tonove, koje podsjećaju iz daljine na listopadne šume. Zapravo su to smrče koje su lani poklekle, a njihovo zdravstveno stanje se tek ove jeseni manifestuje poput printa u pejzažu. Za godinu-dvije i one će utonuti u sivilo.

Ključne fotografije u opisu teksta, napravljene na istim planinskim lokacijama u razmaku od 360 dana, jasno prikazuju do koje je mjere ugroženo zdravlje šuma smrče u Nacionalnom parku Prokletije. Strahujemo kako će isti pejzaž izgledati u oktobru iduće godine. Jedno je sigurnoovim tempom šuma smrče zdrava biti neće!

Upoređenjem fotografija može se vidjeti da su prošlogodišnja zelena stabla ove jeseni sasvim požutjela. To ukazuje na realnu prognozu da će mnoge smrče koje su na ovogodišnjim snimcima naoko još zelene dogodine promijeniti boju i dopisati još koji kvadrat pustog tla u šumi duhova.

Ovakve kadrove ćete pronaći širom Prokletija. Radi vjerodostojnosti i poređenja stanja, ekipa Pobjede je išla istim tragom koji smo prošli 29. ok-

tobra 2023. godine, a zapažanja sa terena prenijeli u tekstu „Mjesto gdje je vrag odnio šumu“, objavljenom 5. novembra prošle godine. Koristeći pogodne vremenske prilike, ove godine smo teren obišli šest dana ranije, dakle 23. oktobra: od Kofiljače sa čijeg prevoja pogled seže do Babinog polja i bližeg Treskavca. Dalje smo nastavili preko Đuričanke, pokraj Karaljopinog katuna, posvjedočili kakvo je stanje na Vragonosu i Treskav-

(Ne)opravdanost sanitarne sječe

Suprotstavljena stajališta zauzimali su biolozi, ekološki aktivisti i stručnjaci šumarske struke, dok Agencija za zaštitu prirode (EPA) balansira i insistira na temeljnim analizama i sukcesivnim koracima tek nakon što se krajem 2024. godine svedu rezultati monitoringa i mapiranja žarišta.

- Potkornjaci se razvijaju velikom progresijom, a tim tempom se minulih nekoliko godina povećavao i broj suvih stabala smrče na području Prokletija. Prije nego sam ljetos sklonjen sa slučaja, predlagao sam Upravi za inspekcijske poslove da se zatraži od Ministarstva poljoprivrede

proglašavanje epidemije potkornjaka. Žao mi je što se događa, žao mi je što u cijeloj priči struka ne preuzima odgovornost za poteze, već povlađuje široj javnosti koja nije dovoljno upoznata sa problemom, niti može da pojmi kakve posljedice će proisteći iz nereagovanja –kazao je šumarski inspektor Hakija Jasavić Podsjeća da je područje Nacionalnog parka Prokletije do prije 15 godina bila zona ekonomskog gazdovanja šumama.

- To, dakle, nije zona prastare, netaknute šume, već sastojina koju je čovjek oblikovao minulih decenija. Intervencije su sprovođene nakon jakih

cu, nastavili do Hotskog brda sa kojeg se pogled pruža na Košuticu i bliži Horalac. Na toj lokaciji, po gruboj procjeni, 60 odsto šume, uključujući i stabla ne starija od 10-15 godina, sasvim je suvo, u početnoj fazi sušenja, ili sa naznakama ovogodišnje infestacije potkornjakom.

od redovnog do vanrednog stanja Potkornjak radi ono što mu je priroda odredila – probija ko-

ru drveta, pod njom dubi „tunele“ i polaže jaja za nove generacije koje se u stadijumu larve zadržavaju u tijelu domaćina, a nakon metamorfoze rašire krila i odlete na – sljedeće stablo.

U normalnim klimatskim uslovima potkornjaci su regulatori gustine šume i neizostavni dio šumskog eko-sistema i hranidbenog lanca budući da su i sami na meniju drugih insekata ili ptica. Kada je stanje redovno, zdrave i jake smrče zadrže glavninu napada, imaju dovoljno smole da zatvore ulazne rane i eliminišu sitne osmozube ili šestozube osvajače. U vrijeme suša, kakve su sve češće u visokim planinama, smrča kao vrsta crnogoričnog drveća koja voli sjenovita i vlažna staništa (Prokletije su njen krajnji južni areal rasprostranjenosti) plitkim tanjirastim korijenom ne može da dopre do vode. Fiziološki slabi i teško može da se izbori sa potkornjacima. Nepodijeljena je ocjena stručnjaka da u takvim uslovima samo sanitarna sječa sprovedena uz vojničku disciplinu i temeljnu higijenu i šumski red može da zaustavi progresiju sušenja. Takve mjere praktikuju pojedini nacionalni parkovi, počev od Tare u susjednoj Srbiji do Nacionalnog parka Gorče u Poljskoj, koji u svojim granicama ima staništa krupnih zvijeri i zone sa Natura 2000 staništima. Kod nas takve mjere nijesu sprovođene proteklih deceniju, nije bilo redovne interencije na terenu, budući da se šumarska struka i zaštitari prirode ne mogu dogovoriti koji zakoni i čije ingerencije važe na prostoru zaštićenih područja.

zima kada bi se s proljeća uklanjala stabla izvaljena od snijega i vjetra. Čišćenje šume pogodovalo je uklanjanju materijala za prenamnožavanje potkornjaka i otvaralo sklop za razvoj mladih jedinki smrče koja se prirodno samoobnavlja – kaže Jasavić. Prema njegovim riječima, trenutno je situacija jako

loša, jer šestozubni potkornjak napada i mlada stabla, a uporedo je evidentiran i na izdancima molike.

- Bio bi red da biolozi, ekolozi i svi koji su bili protiv sanitarne sječe preuzmu inicijativu i ponude rješenja za problem. Interesuje me koja je njihova vizija, a da Prokletije ne ostanu bez šume– ističe Jasavić.

Jedna od feromonskih klopki

Hakija Jasavić

To za posljedicu ima progresiju problema uprkos usvojenim rješenjima nekadašnje

Uprave za inspekcijske poslove, prema kojima je bilo nužno sprovesti sječu i čišćenje. I tako se treću sezonu već tapka u mjestu.

Za to vrijeme potkornjak ima komociju da nastavi svoj posao.

Da li je već kasno

Nekada zadužen za nadzor i primjenu adekvatnih mjera i u reonu zaštićenog područja nacionalnog parka, šumarski inspektor Hakija Jasavić ističe da je u aprilu prošle godine, sve su prilike, prošao „zadnji voz“ za konkretne korake.

On je tada naredio sprovođenje sanitarne sječe, ali se zbog različitog stava institucija i drugačijeg pogleda na to pitanje koji je zastupala Agencija za zaštitu prirode, sječa nije nikada dogodila.

Uporedo je zbog svojih stavova trpio kritike javnosti, optuživan da radi u korist drvoprerađivača...

- Kako tada, tako i danas zastupam isti stav, iako sam još ljetos na zahtjev uprave Nacionalnih parkova „sklonjen“ iz Uprave za inspekcijske poslove sa konkretnog predmeta. Svoje sam rekao, ukazivao na vrijeme, obrazlagao što će se dogoditi... Zapravo, radio

sam ono što mi je propisivao Zakon o šumama, koji nalaže sprovođenje sanitarnih mjera kada se pojave bolesti ili šumi prijeti druga opasnost, poput požara. Jedan takav požar prije 20 godina ogolio je Treskavac na kojem do danas četinari nijesu nikli – navodi Jasavić u izjavi za Pobjedu. Pod pritiskom njegovih krivičnih prijava formiran je i predmet u tužilaštvu. Jasavić je pokrenuo pitanje odgovornosti EPA i Nacionalnih parkova za nastalu ekološku i ekonomsku štetu zbog širenja potkornjaka.

Ovi insekti su u pogodnim temperaturnim uslovima nastavili da buše stabla, ali do danas nije poznato niti je makar zvanično objelodanjeno da li je tužilaštvo na tragu kraja izviđaju.

Jasavićeva prijava ubrzala je usvajanje Akcionog plana za sukcesivno uklanjanje suvih stabala, kojim su propisane konkretne mjere, od popisa stanja, monitoringa razvoja potkornjaka do eventualne sanitarne sječe. Ipak, kako je proljetos najavljeno iz Agencije za zaštitu prirode, sječe neće biti u kalendarskoj 2024. godini, dok se ne

uradi presjek stanja i procijeni efekat postavljanja feromonskih klopki na području Prokletija.

straDa ju „čiste“ šume

Prema podacima koje je Pobjeda ljetos objavila u analizi „Jedina sječa koja bi mogla da spasi šumu“ sastojine smrče, prema dostupnim podacima, čine polovinu ukupne biomase četinara, odnosno polovinu svih drveća u Crnoj Gori. U tekstu je ukazano da bi dalja njihova degradacija imala značajne ekonomske, ali prije svega negativne ekološke

posljedice koje bi se manifestovale ne samo kroz promjene u izgledu predjela ili vrste vegetacije, već i na ukupan biodiverzitet, ali i stanje tla i izdašnost izvora.

Problem Prokletija su čiste sastojine smrče, veliki kompleksi na kojima raste samo ta vrsta, pa se onda smrčin potkronjak lako i bez problema u pogodnim uslovima širi. Svjedoče o tome i fotografije koje

jasno ukazuju da se stabla suše, a zeleni pokrivač prepušta mjesto drugim tonovima... Strahujemo kako će isti pejzaž izgledati u oktobru iduće godine, kada ista ekipa, ako svi budemo zdravo, ponovo obiđe tačke sa kojih su zabilježeni kadrovi sa Prokletija. Jedno je sigurno - ovim tempom šuma smrče zdrava biti neće! igor Perić Fotografije: stevo vasiljević

Stablo koje je izgubilo bitku

Među smrčama ima i mladih moliki koje se suše

Prokletije, oktobar 2024.

Prokletije, oktobar 2023.

3. novembar

Marinu Maju Grbović sa Žabljaka inspirišu netaknuta priroda i ljekovito bilje da pravi kozmetičke suvenire

Magija Durmitora u mirisnim melemima

Željela sam da turistima ponudim nešto autentično pa otuda ,,Durmitorski melem“ i set ,,Durmitorska vila“. Nemam veliku paletu proizvoda, uglavnom su to balzami, uljani macerati, serumi - blago planine upakovano u ljekovite kapljice i kreme, kaže naša sagovornica

PODGORICA – Izvor Marinine priče jeste Durmitor i kada govori o svojim izborima i naklonostima, ispred sebe stavlja kamenite vrhove kao oslonac, a blagotvorna prostranstva i smaragdna jezera kao oaze ljubavi, ljepote, harmonije, magije i - ljekovitosti.

Marina, poznatija kao Maja Grbović je sa Žabljaka, studirala je pedagogiju, a osim porodičnih poslova kojima se bavi (cvjećarstvo i rentiranje apartmana), u ovoj priči predstavljamo je kao sertifikovanog proizvođača prirodne i organske kozmetike u okviru firme ,,Durmitorska vila“.

U slavU prirode

- U srcu netaknute prirode, gdje svaka biljka priča svoju priču, rođena je moja strast prema herbalizmu i stvaranju kozmetike koja slavi ljepotu prirode. Svaka biljka je posebna i iz toga se rodila ideja da mirisno planinsko bilje spakujem u kozmetičke proizvode – rekla je Maja na početku razgovora za Pobjedu. Na pitanje otkud inspiracija za stvaranje prirodne kozmetike – njenog brenda ,,Durmitorska biokozmetika“ - naša sagovornica odgovara jednostavno da je bila u njoj oduvijek, samo je čekala trenutak da zaživi.

- Moja ljubav prema Durmitoru, njegova energija i

č istota su inspiracija da u kozmetici biram samo najbolje – direktna je Maja. U netaknutoj prirodi pažljivo bira bilje koje je poznato po blagotvornim svojstvima za kožu (kantarion, hajdučku trava, kleku….). Ističe ekološku održivost koja se u njenoj kozmetici podrazumijeva zbog porijekla i načina proizvodnje.

- Crna Gora je ekološka država, Žabljak - ekološka prijestonica, pa otuda ideja za ekološki održivim proizvodom, koji u sebi nosi našu tradiciju – kaže sagovornica Pobjede. Prve proizvode stidljivo je nudila prijateljima i bliskim ljudima. ,,Posao“ je počela u kuhinji, a sada završava adaptaciju prostora u sklopu porodične kuće. - Moj pravac je kozmetički suvenir. Željela sam da turistima ponudim nešto autentično pa otuda ,,Durmitorski melem“ i set ,,Durmitorska vila“. Nemam veliku paletu proizvoda, to su uglavnom balzami, uljani macerati, serumi. Potrudila sam se da spakujem miris i magiju moje planine u ove mirisne kapljice – naglašava Maja. Kaže da je priprema prirodne kozmetike vrlo kreativna i lijepa, ali zahtijeva dosta strpljenja i ulaganja. Naravno, mora se voditi računa da se uđe u zakonske okvire, a put do toga je bio naporan i dug. Sama procedura, registracija i papirolo-

gija trajale su dobrih tri mjeseca i imale dosta prepreka i začkoljica.

- Uspjela sam i sada je plan da ponudim saradnju hotelima, suvenirnicama, možda i apotekama, da bih počela da

radim na način na koji želim. Vrijeme, strpljenje i - mir Sada, kada je svoja na svome, sa uživanjem objašnjava proces pripreme kvalitetnog kozmetičkog proizvoda za koga su, pored znanja i ljubavi, po-

,,Durmitorska vila“

,,Durmitorska biokozmetika“ najviše se ponosi etiketom ,,Made in Montenegro“ koja objedinjuje prirodne sastojke i tradiciju, pružajući autentično iskustvo njege inspirisano ljepotama crnogorske prirode. Na pitanje zašto se set zove ,,Durmitorska vila“, naša sagovornica kaže da joj se čini da je vila pomalo zapostavljena pa je željela da je na ovaj način vrati tamo gdje pripada. - Vile su mitska bića, ali je durmitorska posebna, ona je stamena i jaka poput Crnogorke. Njena snaga je u kosi i krililima, na kojima brzo dolazi do onih kojima je

potrebna... Pomalo je zaboravljena, ali mora da živi i traje, a trajaće jedino ako je mladim generacijama predstavimo, pa je tako sačuvamo od zaborava. Durmitorska vila je oaza prirodne ljepote i čistote, mitsko biće sa mitske planine, simbol ženske ljepote i nedodirljivosti – slikovito govori Marina Maja Grbović. Kaže da je u dizajnu proizvoda posebno istaknuta crnogorska nošnja, njen ogrtač je ukrašen tradicionalnim motivima, odslikava snagu i ljepotu crnogorskih žena dok istovremeno slavi njihovu povezanost sa prirodom.

Vilinska krema ,,Lara“ rezultat je posebne ljubavi i pažnje prema mojoj maloj bratanični Lari. Stvorena je sa ciljem da joj pružim prirodnu njegu i zaštitu, jer svaka djevojčica zaslužuje da se osjeća kao vila. Vilinska krema ,,Lara“ je više od proizvoda, ona je dio mog srca, duše i ljubavi, ona je tajna ljepote malih vila sa daškom čarolije, kaže Marina Maja Grbović

da na Durmitoru pronađe rijetku divlju ružu čiji se miris i raskošna ljepota teško mogu opisati riječima.

- Energiju te planinske ljepotice osjeti svako ko je jednom probao proizvod. Melem od ruže je savršen izbor za sve one koji žele da pruže koži njegu koju zaslužuje –jasna je Maja.

Mala vila ,,lara“ Specijalan događaj je na pomolu – priprema kreme za djecu.

trebni vrijeme, preciznost, strpljenje i – mir.

- To je proces koji ne zavisi samo od mene, već isključivo od prirode i koliko je ona spremna da nas nagradi svojim obiljem u datom trenutku. Kaže da je izrada kozmetičkih preparata najsličnija poslastičarstvu, da zahtijeva preciznost, da ju je naučila strpljenju i dubokom duhovnom miru.

- Čekamo biljku da izraste, zatim odredimo momenat kada je najbolja za berbu, proces sušenja takođe ima svoje trajanje, maceracija traje obično šest sedmica. Na samom kraju, mirisne kapljice ulaze u sastav kozmetičkog proizvoda. Objašnjava da se durmitorski melem oslanja na bogatu tradiciju korišćenja planinskog bilja i sadrži smolu, hajdučku travu, eterično ulje kleke, pčelinji vosak kao i organsko maslinovo ulje, što sve skupa njeguje kožu, ima autentičan miris prirode, osvježava duh i nosi dašak planine u sebi. Sa posebnim zadovoljstvom Maja govori da je imala sreću

- Vilinska krema ,,Lara“ je rezultat posebne ljubavi i pažnje prema mojoj maloj bratanični Lari. Stvorena je sa ciljem da joj pružim prirodnu njegu i zaštitu, jer svaka djevojčica zaslužuje da se osjeća kao vila. Vilinska krema ,,Lara“ je više od proizvoda, ona je dio mog srca i ljubavi, dio duše i tajna ljepote malih vila sa daškom čarolije – sa posebnom emocijom govori Maja. Naša sagovornica takođe se sjeća vremena pandemije korona virusa kada je period izolacije koristila za svakovrsne edukacije, a slobodno vrijeme za šetnje po Durmitoru. Takođe, ističe da bude dana kada ima dosta obaveza zbog primarnog posla, pa ne stigne da se bavi biokozmetikom koliko bi željela. Uz sve to, u Crnoj Gori se teže dolazi do kvalitetnih sirovina i odgovarajuće ambalaže i kupuje ih u državama iz okruženja.

- Volim da sam prisutna na društvenim mrežama i dijelim svoju priču, ali je za ovaj posao ključan Instagram marketing koji teško mogu da ispratim. U takve algoritme se teško uklapam – kaže naša sagovornica. A na pitanje u kakve algoritme se uklapa, odnosno što bi bila njena ,,šoljica čaja“ - nema dilemu: - Moja šoljica čaja bila bi šolja prirodnog eliksira - napitak pripremljen s ljubavlju prema prirodi, pun bilja koje sam pažljivo odabrala. U njoj se spajaju mirisi i ukusi koji predstavljaju moje vrijednosti - jednostavnost, sklad sa prirodom i poštovanje prema svemu što je autentično i organsko – zaključuje Marina Maja Grbović. r.UsKoKoviĆ-ivaNoviĆ

BLAGO PLANINE U LJEKOVITIM KAPIMA: Marina Maja Grbović

Privatna arhiva

Durmitorska vila na logu biokozmetike

Neđelja, 3. novembar

Plavi u zoni komfora

Budućnost je vratila komfor na vrhu tabele nakon 15. kola

Meridianbet 1. CFL u kojem je slavila protiv Otrant Olimpika (3:0) i dočekala da najbliži pratilac Petrovac izgubi od Jedinstva (3:2). ,,Plavi“ sada imaju pet bodova prednosti u ulozi lidera.

Dečić je vezao sedmi meč bez trijumfa – duel sa Jezerom završen je 1:1, što je Tuzane koštalo pada na peto mjesto. Bokelj je u vrućem primorskom derbiju izgubio od Arsenala u Kotoru (2:1), dok je Mornar na Topolici produbio krizu Sutjeske (2:1).

PRESUDIO KVALITET PLAVIH

Budućnost je bila ubjedljiva pod Malim brdom, gdje je do pobjede protiv Otranta nošena svojom mladošću –23-godišnji Bojović je pogodio za 1:0, a za ostalo su se u nastavku pobrinuli sedamnaestogodišnjaci, Andrija Bulatović i Andrej Camaj. Prvi je udvostručio prednost, dok je drugi ušao sa klupe i upisao gol i asistenciju.

Budućnost je bila oslabljena neigranjem povrijeđenih napadača - Pavlovića i Ivana Bulatovića, ali je odluka da se Bojović sa krila prekomanduje u špic bila pun pogodak.

Upravo je brzonogi ofanzivac ranim golom omogućio ,,plavima“ da lako uspostave kontrolu utakmice. Krenuo je da teče sedmi minut kada je Grbić uputio pas za najisturenijeg saigrača, uslijedio je šut iskosa sa lijeve strane i ne baš najbolja intervencija golmana Dragojevića, koji se smeo nakon kontakta sa loptom.

Bojović je potencijalno bio u šansi samo što su Podgoričani krenuli sa centra na početku meča, a u odličnoj poziciji bio je u 21. minutu, kada je loše reagovao glavom poslije filigrantske asistencije Grbića – spoljnom.

Kapiten Budućnosti bio je raspoložen, po boku je pravio probleme protivniku, a sredinom prvog poluvremena oprobao je udarac sa dvadesetak metara. Dragojević je ovoga puta spriječio duplo vođstvo gostiju.

Trener Otranta Miodrag Vukotić bio je prinuđen na improvizacije zbog kadrovskih problema, a njegov tim ušao je u duel nesigurno, pod strahom od greške, sa prevelikim respektom izrazitog favorita. Nijesu fudbaleri debitanta u elitnom rangu mogli da izađu na polovinu rivala, a na dijelu terena koji je pripadao Otrantu – falilo je čvrstine, organizacije, mirnoće i discipline. Tek nakon pola sata, Rudović i društvo počeli su ozbiljnije da se interesuju za igru prema naprijed. Japanac Harada nije mogao da uradi ništa u šesna-

estercu jer je osjećao pritisak čuvara i blizinu golmana Mijatovića, Marseni je bio neprecizan sa distance, a bolji udarac mogao je da uputi i Mrvaljević sa ivice kaznenog prostora. Bojović je na drugoj strani sa velike daljine probao da lobuje čuvara mreže, a u 41. minutu izveo je malu minijaturu kada je petom namjestio zicer Ivanoviću. Iskusni ofanzivac ,,plavih“ bio je sam, ali ne i priseban da izbjegne blok protivničkog defanzivca koji je nogom odbio opasnost. Početkom nastavka – kao da su uloge na trenutak zamijenjene. Budućnost klimava, dezorijentisana i panična pozadi, a Otrant odvažniji, hrabriji i konkretniji. Nijesu ,,plavi“ kažnjeni za letargičnost u zadnjoj liniji kao što je bio slučaj u prethodne dvije utakmice, kada su izgubili od Bokelja i Mornara. Vukotićev sastav nije imao snage i znanja da kruniše period dobre igre. Propala je čak i izuzetna šansa Burzanovića, koji je, velikim dijelom i zbog slabog terena, raspalio visoko preko mete. Ekipa iz Ulcinja nije uhvatila Podgoričane na krivoj nozi, a u finišu je bila prinuđena da potpiše kapitulaciju.

Lijepa saradnja mladih igrača Budućnosti – rezervista Kostić lansirao je Andriju Bulatovića, koji je iz teškog ugla, iskosa sa desne strane, provukao loptu kroz noge Dragojeviću, za nedostižnih 2:0 u 77. minutu. Nije to bilo sve, Kostić je i u sudijskoj nadoknadi potvrdio o kakvom se talentu radi – krenuo je u solo prodor,

driblingom izgradio poziciju za udarac desnom i pogodio pod prečku. ,,Plave“ je sa klupe predvodio asistent Srđan Nikić umjesto glavnog kormilara Ivana Brnovića, koji je pod suspenzijom nakon isključenja neposredno po završetku prethodnog duela sa Mornarom pod Goricom.

PETROVAC STAO

Petrovac je osjetio koliko je Jedinstvo nezgodan domaćin –serija primorskog prvoligaša od pet utakmica bez poraza prekinuta je upravo u Bijelom Polju, gdje su momci Seada Babače slavili sa 3:2. Na Gradskom stadionu viđen je pravi rezultatski rolerkoster – Jedinstvo je vodilo, potom su gosti preokrenuli, a na kraju su bodovi pripali Koraću i društvu.

Bošnjak je prvi fudbaler koji je dao gol Petrovcu, čija mreža je bila netaknuta u prethodnih pet kola. Franeta je izjednačio krajem poluvremena, a početkom nastavka momci Zdravka Dragićevića imali su prednost preko Kapisode Mušović je u 64. donio drugo poravnanje, a Dedić u 90. autogolom častio Bjelopoljce – novom trojkom.

KRIZA DEČIĆA

I SUTJESKE

Sedam posljednjih utakmica Dečić ne zna za pobjedu – novi kiks aktuelnog šampiona stigao je protiv Jezera u Beranama. Tuzani su vodili pogotkom Mušovića od 47. minuta, a izjednačio je Pavlićević u 68. Plavljani su od 83. imali igrača

Rezultati i tabela Otrant Olimpik – Budućnost 0:3 Jedinstvo – Petrovac 3:2 Bokelj – Arsenal 1:2 Mornar – Sutjeska 2:1 Jezero – Dečić

9. Otrant O. 15 3 4 8

manje nakon isključenja Martinovića, ali ni brojčana prednost nije pomogla momcima Edisa Mulalića da u finišu slome otpor fenjeraša. Sudar ljutih rivala u Kotoru pripao je gostima – Arsenal je uzeo mjeru Bokelju.

Domaćin je poveo golom Suve u 13. minutu, a u 39. je vjerovatno mogao da riješi sve da je Pepić realizovao penal.

Sa tom propuštenom prilikom, kola su krenula nizbrdo za pulene Slobodana Draškovića Heroj Tivćana bio je Abdulahi ,koji je potpisao oba pogotka za goste – jedan u 40, a drugi sa bijele tačke u 77. minutu. Bio je to prvi trijumf Arsenala poslije sedam mečeva. Nastavlja se let Mornara – Barani su u posljednjem subotnjem duelu savladali Sutjesku pred svojim navijačima.

Jedinstvo 3

Petrovac 11

Stadion: Gradski u Bijelom Polju. Gledalaca: 300. Sudija: Nikola Vođević.

1:0 Bošnjak u 30, 1:1 Franeta u 37, 1:2 Kapisoda u 50, 2:2 Mušović u 64, 3:2 Dedić (autogol) u 90. Žuti kartoni: Banda (Jedinstvo), Faust, Šimun (Petrovac). Crveni karton: Haris Banda (Jedinstvo) u 91.

Jedinstvo Petrovac 2

Kordić

Boljević

Faust (od 63. Bašić)

De Souza (od 60. Kolić) A. Cvijović (od 76. Kovačević) Idrizović (od 60. Idrizović) Dulović Korać (od 76. Banda) Đ. Cvijović (od 69. Perošević)

Kapisoda Kastanjeda (od 84. Stanišić) Šimun Golubović (od 72. Popović)

Pešukić (od 72. Carević)

Franeta

Bakić

Zvrko (od 63. Dedić)

Stadion: pod Vrmcem. Gledalaca: 500. Sudija: Dejan Marković. Golovi: 1:0 Suva u 13, 1:1 Abdulahi u 40, 1:2 Abdulahi (pen) u 77. Žuti kartoni: Kordić (Bokelj), Abdulahi, Imamović (Arsenal).

Bokelj 1 Bokelj Arsenal 2 Arsenal 11

Spasojević

Perović

Poček

Suva (od 71. Vilotijević) M. Čavor

V. Čavor

Bambur

Pajović (od 78. Mori)

Rašo

Muković

Pepić (od 61. Kordić)

Zogović

Mugoša (od 88. Apija)

Abdulahi (od 88. Kašćelan) Ćetković

Imamović

Petović

Šahman

Macanović (od 55. Kordić)

Montenegro

Manojlović (od 68. Muratović)

Maraš

LISTA STRIJELACA

6 – Korać (Jedinstvo) 5 – Bojović, Vukotić (Budućnost), Đorđević, Zorić (Mornar), Janjić, Kalezić (Sutjeska) 4 – Abdulahi (Arsenal), Boljević (Petrovac), Pepić, V. Čavor (Bokelj), Čagas (Dečić), Nišimura (Otrant Olimpik)...

Nikšićane je načeo Đurišić u 13. minutu, a egal na semaforu vratio je Bagdadi u 48. Sudija Savović je u 80. pokazao jedanaesterac za domaći tim, a odgovornost je preuzeo Vujačić. Korpulentni napadač nadmudrio je Giljena i odveo Mornar na četvrto mjesto prvoligaškog karavana. Alarm je upaljen kraj Bistrice. Sutjeska je prenisko pala – osma je na tabeli, u zoni baraža. D. KAŽIĆ

Andrej Kostić proslavlja treći gol za podgoričku ekipu

Juventus pobijedio, Adžić nije igrao

Ponovo osmijesi u Torinu, Juventus je prekinuo seriju od tri utakmice bez pobjede.

Meč se zapravo igrao u Udinama, ali to je manje bitno – trijumf nad Udinezeom od 2:0 je zaslužen, šteta samo što crnogorski vezista Vasilije Adžić treći meč zaredom nije dobio šansu.

,,Stara dama“ je sve riješila u prvom poluvremenu. Maduka Okoje je u 19. minutu zatresao sopstvenu mrežu, Udineze propustio prilike za izjednačenje, da bi u 37. Nikolo Savona ovjerio pobjedu ekipe Tijaga Mote

Juventus ima 21 bod, jedan

manje od Intera, a četiri od Napolija koji imaju meč manje – milanski tim večeras dočekuje Veneciju (20.45 h), lider će prije toga dočekati Atalantu (12.30).

Adžić bi u debitantskoj sezoni u Seriji A mogao da osvoji Skudeto, dok Nikola Krstović sa Lećeom strahuje za opstanak. ,,Đalorosi“ su u 85. minutu pali na gostovanju Bolonji (strijelac Orsolini) i pretposljednji su na tabeli, sa dva boda i utakmicom više od Đenove. Krstović je odigrao cijeli meč, a bez pogotka je na posljednjih sedam utakmica Lećea, ukupno devet računajući duele u dresu reprezentacije. Ne. K.

Premijer (10. kolo): Bornmut ,,skinuo“ Siti sa vrha, izgubio i Arsenal

Savršena subota Liverpula

Promjena na vrhu Premijer lige – Mančester siti izgubio je od Bornmuta u gostima (2:1) i prvo mjesto prepustio Liverpulu, koji je istim rezultatom savladao Brajton nakon preokreta (2:1).

Neobične stvari dešavaju se Sitiju, a sve može da se poveže sa dugim odsustvom Rodrija, osvajača Zlatne lopte, čiji je uticaj na igru engleskog šampiona bio nemjerljiv. Tim Pepa Gvardiole u srijedu je izgubio od Totenhema u Liga kupu, juče je poražen u Premijer ligi prvi put još od početka decembra prošle godine. - Voljeli bismo da smo nastavili seriju, ali koliko utakmica i mjeseci smo to radili... To je sjajno. Igramo u utorak sa Sportingom u Portugalu i nemamo vremena da mnogo razmišljamo o ovom porazu – istakao je Gvardiola. ,,Građani“ su dobili svaki od prethodnih 14 okršaja sa Bornmutom u Premijer ligi, uz ukupnu gol razliku 45:7. Ali došao je trenutak i da autsajder zablista. Domaćin je šokirao favorita tek što je meč počeo – u devetom

minutu za 1:0 pogodio je Antoan Semenjo Na 2:0 povisio je Evanilson u 64, da bi Siti nadu u makar remi vratio u 82. kada je strijelac bio Joško Gvardiol ,,Građani“ su potom svim silama krenuli na gol Marka Traversa, imali nekoliko pokušaja, a najbliži pogotku za izjednačenje bio je Erling Haland, koji je sa dva metra pogodio stativu. Andoni Iraola zna kako da sruši velikane – kao trener Rajo Valjekana pobjeđivao je Real Madrid.

- Ima sličnosti. I kada igraš s Real Madridom znaš da moraš biti na najvišem nivou i čekati da oni nemaju svoj najbolji dan. Morali smo da istrpimo pritisak i bilo je tijesno na kraju. Veoma sam zadovoljan –jedna stvar je pobijediti Siti, a druga igrati bolje od njih. Igrali smo bez straha, pokušavali da pritiskamo kada smo mogli, a da se branimo kada smo morali – izjavio je Iraola.

Pep Gvardiola je u problemu dok Arne Slot sakuplja pluseve kod navijača Liverpula. Savršena subota za ,,redse“ – pr-

vo je Arsenal izgubio od Njukasla pogotkom Isaka u 12. minutu, pa je kiksao i Siti, a sve je to omogućilo Liverpulu da aktuelnom prvaku odmakne dva boda, a ,,tobdžijama“ već sedam. - Nijesmo srećni samo zbog tih rezultata, osjećaj je poseban jer smo se prošlog vikenda na dobar način suočili s Arsenalom koji je veoma tvrd tim, izuzetno kvalitetan i sa sjajnom idejom. I sada smo igrali sa vrlo dobrim protivnikom i ponovo smo gubili, a na kraju ostvarili povoljan rezultat. To je ono što mi je uljepšalo dan, ne toliko rezultati drugih utakmica –kazao je Slot. Slotov tim je drugi put ove sedmice pobijedio Brajton, mada mu nije bilo svejedno kada je Ferdio Kadiolu lijepo zatresao mrežu u 14. minutu. Ipak, na ,,Enfildu“ je viđena

BUNDESLIGA (9. KOLO): Borusija prekinula negativni niz, spektakl u Frankfurtu

Bajern sam na čelu tabele

Konačno je pobijedila Borusija iz Dortmunda – ,,milioneri“ su u derbiju sa RB Lajpcigom prekinuli niz od tri utakmice bez pobjede u svim takmičenjima.

Nije bilo jednostavno, nije se to ni očekivalo u duelu ekipa koje pretenduju na vrh, ali kako god, velikanu sa ,,Signal

Iduna parka“ ova pobjeda znači mnogo – 2:1. ,,Bikovi“ su poveli u Dortmundu preko sjajnog Slovenca Benjamina Šeška u 27. minutu, a domaćin je uzvratio iz prekida.

Rezultat se promijenio poslije samo tri minuta, kada je nakon kornera Feliks Nmeča glavom spustio loptu, a sa tri

metra spretno pogodio Maksimilijan Bejer Strijelac izjednačujućeg bio je asistent kod pogotka za preokret – u 65. minutu centrirao je sa desne strane, a Serhu Girasi glavom savladao Gulačija Borusija je ,,učinila uslugu“ Bajernu jer se bavarski gigant osamio na čelu tabele pobjedom nad Union Berlinom od 3:0.

Hari Kejn je nastavio da blista – zatresao je mrežu u 15. minutu iz jedanaesterca, pa u 43. asistirao Kingsliju Komanu, da bi se u 51. još jednom upisao u strijelce. Najzanimljivije u Bundesligi nije, ipak, bilo ni u Minhenu ni u Dortmundu, već u Frankfurtu, gdje je Ajntraht pobijedio Bohum čak 7:2.

žurka domaćina – Kodi Gakpo je izjednačio u 69. minutu, a preokret donio Mohamed Salah na fantastičan način u 72. - To je specijalnost Moa Salaha. Nije ni prvi ni posljednji put da postiže gol sa te pozicije – istakao je Slot, prvi trener Liverpula koji je dobio osam od prvih deset utakmica u prvenstvu. Sjajne stvari radi i Notingem forest. Velikan evropskog fudbala pobijedio je Vest Hem (3:0) i na trećem je mjestu, sa šest bodova manje od lidera. Prvi put od 1988. je među vodećih četiri u elitnom rangu. Danas bi mogli da ga preskoče Aston Vila i Čelzi. Sautempton je minimalno pobijedio Everton (1:0), dok je Ipsvič remizirao s Lesterom (1:1). Vulverhempton jer odigrao neriješeno sa Kristal Palasom (2:2). N. KOSTIĆ

Već poslije 32 minuta bilo je 4:0, gosti su smanjili na 4:2, ali nijesu mogli da izbjegnu katastrofu.

Golove za Ajntraht dali su Ekitike (dva), Marmuš, Knauf, Braun, Daud i Uzun, a za Bohum De Vit i Hofman. Ajntraht je treći na tabeli sa 17 bodova – šest manje od Bajerna, tri od RB Lajpciga, jedan više od Bajera i Borusije... Holštajn Kil je pobijedio Hajdenhajm (1:0), Zankt Pauli u gostima nadigrao Hofenhajm (2:0), a Volfsburg i Augsburg su remizirali (1:1). Ne. K.

PONOVO JUNAK: Mohamed Salah

SERIJA A (11. KOLO): Poraz Krstovićevog Lećea

NE STAJE: Hari Kejn, napadač Bajerna

Neđelja, 3. novembar

Novi uspjeh crnogorskog trenera u Aziji Jovović

rekorder:

Devet

Nebojša Jovović je novi rekorder u Kuvajtu – postao je prvi trener koji je ostvario devet vezanih pobjeda na početku prvenstva.

Crnogorski stručnjak odolio je zakonu brojki kao kormilar Al Kuvajta, a do trijumfa kojim je postavio najbolji startni niz stigao je protiv Tadamona – 3:0. Tim 50-godišnjeg Podgoričanina bez problema je opravdao ulogu favorita u 9. kolu nacionalnog šampionata. Vođstvo je donio Abdelfatah krajem prvog poluvremena, a sve je bilo riješeno kada je Naser u 59. minutu duplirao prednost aktuelnog šampiona. Tačku na meč

stavio je Marun u 84. Jovovićeva ekipa je lider na tabeli, sa maksimalnih 27 bodova i najubjedljivijom gol razlikom – 27:5. Naš trener je na dobrom putu da obogati riznicu trofeja, budući da je osvojio triplu krunu sa Fejsalijem iz Jordana. Ima titulu sa Šortom u Iraku, kao i Kup Tunisa dok je predvodio Sfaksijen.

Jovović je ostavio veliki trag u arapskom svijetu, gdje je još radio kao šef stručnog štaba Hadžera iz Saudijske Arabije, velikana iz Kaira – Zamaleka, te katarskog Ahlija i Korfakana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. D. K.

Danas se igraju mečevi 15. kola Druge lige

Raspored i tabela

IGALO: Igalo – Grbalj (13.30 h)

PLJEVLJA: Rudar – Mladost DG (14 h)

PODGORICA: Podgorica – Iskra (15 h)

PODGORICA: Kom -Lovćen (15 h) Slobodna je ekipa Ibra.

1. Mladost 12 8 4 0 21:6 28

2 . Rudar 13 6 6 1 20:10 24

3. Igalo 13 6 4 3 19:14 22

PREMIJER VATERPOLO LIGA (6. KOLO): Primorac dočekuje

Mladost, Jadran M:tel gostuje kod Juga

PODGORICA - Dva derbija

6. kola Premijer vaterpolo lige zakazana su u istom teminu (18 sati) - jedan je u Crnoj Gori (Budva) između Primorca i Mladosti, drugi u Dubrovniku, gdje će Jug i Jadrana M:tel odmjeriti snage. Kotorani su u slabijem ritmu od starta sezone, nikako da ustale formu i da uđu u seriju pobjeda, a bili su blizu nedavno nakon što su osvojili dva boda iz peteraca protiv Juga, u Ligi šampiona protiv Sabadelja da nastave niz.

U Premijer ligi igrači Vjekoslava Paskovića su na učinku od dvije pobjede i tri poraza, a ambiciozna Mladost, koja je u međuvremenu zbog neočekivano slabijih rezultata smijenila trenera Damira Vinceka i angažovala Igora Milanovića, ima pobjedu više.

- Još jedna u nizu teških utakmica i to protiv ekipe koja je ove sezone napravila sastav da osvaja sve trofeje. Tim je sastavljen od 10-ak bivših i sadašnjih reprezentativaca Hrvatske, što dovoljno govori o njihovom kvalitetu. Nijesu dobro počeli sezonu, promijenili su i trenera tako i to govori kolike su njihove ambicije - istakao je Vido Lompar, prvi saradnik Paskovića. U kotorskoj ekipi, koja ima problema sa povredama, ne razmišljaju o tome kako bi i bod ili dva bilo idealno za nastavak takmičenja. Šampion Crne Gore poštuje ekipu iz Zagreba, ali…

- Maksimalno smo motivisani da pokušamo da osvojimo bodove. Rival ne može biti teži, jedan je od favorita za osvajanje trofeja u Jadranskoj ligi. Pokušaćemo da se oporavimo od utakmica iz prethodnih pet dana. Neki igrači su upitni, ali

Liga kup Škotske

Brodolom

Rubežićevog

Aberdina

Kotorani i Novljani mogu puno

skupićemo i snagu i energiju i taktički se maksimalno spremiti. Daćemo sve od sebe da iznenadimo favorita, jer je u ovom takmičenju svaki bod važan. Što se mene tiče - nema nikakvih alibija, oni koji budu u bazenu treba da daju maksimum i da zajedno ostvarimo veliku pobjedujasan je Lompar.

Zagrepčani su na premijeri izgubili od novljanskog Jadrana, a bez bodova su ostali u Kragujevcu protiv Radničkog. Mladost nije uspjela da se kroz kvalifikacioni turnir plasira u LŠ - nastupa u Eurokupu. U Dubrovniku će i Jadran tražiti šansu za bodove. Uspjeli su Novljani već jednom u najvažnijem meču polusezone da

savladaju rivala u kvalifikacijama za elitu. Mogu li i večeras do pobjede? Nakon izdanja u Budimpešti protiv Vašaša, kada su upisali prvu evroligašku pobjedu, utisak je da mogu da uhvate pozitivan niz. Oba tima su na učinku od dvije pobjede i tri poraza.

A. MARKOVIĆ

PODGORICA – Utakmicama 15. kola danas se nastavlja takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi, a ovu rundu obilježiće veliki derbi bivših prvoligaša i trenutno vodećih na tabeli – Rudara i Mladosti. Tim iz Lješkopolja u 12 odigranih mečeva nije doživio poraz, dok je Rudar igrao promjenljivo, upisao čak šest remija, ali je na 13 utakmica upisao samo jedan neuspjeh. Dva tima na tabeli dijele četiri boda (s tim da Pljevljaci imaju utakmicu više), pa je ovaj derbi idealna prilika za oba tima – za Mladost da napravi dodatni bijeg, odnosno za Rudar da još više zakomplikuje borbu za sam vrh. Eventualni kiks Rudara čekaće Igalo, koje igra sve bolje i koje će danas juriti pobjedu u primorskom derbiju protiv Grblja, kako bi možda stiglo i do druge pozicije na tabeli. Igalo je nakon osam vezanih meče-

4. Lovćen 12 5 2 5 16:12 17

5. Iskra 13 4 3 6 12:16 15

6. Podgorica 12 2 7 3 17:19 13

7. Ibar 13 3 3 7 12:16 12

8. Grbalj 12 3 2 7 8:19 11

9. Kom 12 2 3 7 4:17 9

va bez poraza u minulom kolu zaustavljeno od lidera, ekipe Mladosti, pa će danas nastojati da se vrati na pobjednički kolosijek. Sa druge strane, Grbalj je u opasnoj zoni i svaki bod za njega je dragocjen. Podgorica je u 12 utakmica slavila samo dva puta, zbog čega se i nalazi u donjem dijelu. Serija bez trijumfa traje dugo, pa Lješkopoljci imaju ogroman imperativ protiv Iskre, koja je u sredini tabele. Osim na ,,DG areni“ igra se i na Zlatici, gdje će Kom ugostiti Lovćen. Zlatičani drže ,,fenjer“, dok se Cetinjani nadaju da mogu pratiti korak za vodećim timovima, odnosno da mogu ostati u trci za baraž. R. P.

Seriji fudbalera Aberdina od 16 utakmica bez poraza ove sezone došao je kraj –bajku Slobodana Rubežića i drugova surovo je prekinuo Seltik, koji je u polufinalu Liga kupa slavio čak 6:0.

Brodolom Aberdina na ,,Hempden parku“ u Glazgovu djeluje nestvarno jer je prije samo 15 dana s istim rivalom igrao 2:2 u gostima u Premijeršipu, a u srijedu pobijedio Rendžers (2:1) i potvrdio da je glavni rival ,,kelta“ u borbi za titulu. Oba tima poslije 10 mečeva imaju 28 bodova, devet više od ,,policajaca“. Juče je ipak igrao samo jedan tim - do poluvremena je bilo 3:0, kanonada se nastavila u drugih 45 minuta – Daizen Maeda dao je tri gola i upisao asistenciju. Seltik će u finalu igrati sa boljim iz današnjeg duela Madervela i Rendžersa (16 h). Ne. K.

PODGORICA - Horhe

Martin na korak je od titule. Vozač Pramak Dukatija slavio je na sprint trci koja je juče vožena u okviru Velike nagrade Malezije.

U pretposljednjoj trci Moto GP šampionata Španac je na stazi Sepang stigao do sedmog trijumfa sezone u sprintu, a nakon izlijetanja sa staze branioca titule Frančeska Banjaje, sada ima 29 bodova više od vozača Dukatija. Ako danas osvoji devet bodova u glavnoj trci, postaće šampion. Na postolju su završili još Mark Markes i Enea Bastijanini Borba između Martina i Banjaje u kišnoj Maleziji, nakon kvalifikacija, produžila se u sprint. Španac je najbolje startovao, ali je i pravio neke greške, što je bila šansa za aktuelnog šampiona. Međutim, u četvrtom kru-

gu Banjaja je izletio sa staze. Njegovo mjesto je naslijedio Markes, iza njega je bio Bastijanini, a mlađi od braće Markes - Aleks je stigao do pozicije četiri ispred Fabija Kvartarara, Franka Morbidelija Bodove su osvojili još Bred Binder, Džek Miler, Pedro Akosta A. M.

FORMULA 1: Meklaren dominirao u sprintu na VN Brazila Pjastri pustio Norisa da pobijedi

PODGORICA - Lando Noris pobjednik je sprint trke koja je juče vožena za Veliku nagradu Brazila. Vozač Meklarena je u 21. rundi šampionata Formule 1 stigao do prve pobjede u sprintu ove sezone i zaustavio Maksa Ferstapena da zadrži maksimalni skor u tom formatu. Britanac je na stazi Interlagos do pobjede došao tri kruga prije kraja, kada je zamijenio pozi-

ciju sa timskim kolegom Oskarom Pjastrijem. Pjastri je od starta bio vodeći, a odluka Meklarena je bila očekivana jer se Noris bori za titulu sa Ferstapenom, koji je završio kao trećeplasirani. Vozač Red Bula ima 45 bodova više od vozača Meklarena. Najmanje uzbuđenja, jer se otprilike i znala kakva će biti odluka u Meklarenu, bila je borba oko prva dva mjesta. Uzbudlji-

vo je bilo pratiti kako je Holanđanin majstorski čekao šansu da pretekne Šarla Leklera I šampion je uspio, na sedam krugova do kraja trke iza sebe je ostavio vozača Ferarija. Karlos Sains junior u drugom Ferariju je bio peti, ispred vozača Mercedesa Džordža Rasela, sedmi je završio Pjer Gasli, a među deset su bili Serhio Peres, Lijam Loson i Aleks Albon A. M.

Mladost je favorit na papiru, ali Primorac vidi šansu

MOTO GP: Vozač Pramak Dukatija najbrži u sprintu

Lako za favorite, remi u Tivtu

PODGORICA - Lovćen je pobjedom u Baru protiv Mornara 7 (37:22) upisao peti trijumf u petom kolu SBbet Prve lige za rukometaše.

Petar Radoičić sa osam golova bio je najefikasniji u gostujućem timu, dva manje dao je Đorđo Peruničić, a pet puta su pogađali Miodrag Stanojević, Danilo Pajović i Mirko Radović… U poraženoj ekipi Dražen Peruničić postigao je šest, Mario Maljević i Stefan Bajić po četiri gola (bez promašaja)…

Budućnost je rutinski savladala Sutjesku 32:24 i stigla do četvrtog trijumfa. „Plave“ je sa 14 golova do pobjede vodio Samid Mekić, a Zarija Lutovac je upisao 13 odbrana. Kod Nikšićana najefikasniji je bio Aleksa Jokić (sedam). Bez problema je i Rudar savladao Budvu 42:26. U festivalu golova Nemanja Vuković je dao deset, Nemanja Matović sedam, po pet puta su bili precizni Luka Novaković i Dragan Jelušić, a kod gostiju dvocifren (11) je bio Aleksandar Mrvaljević

Najuzbudljivije je bilo u Tivtu, gdje je Dražen Mandić golom iz kontranapada na 16 sekundi prije kraja utakmice donio remi (37:37) Zabjelu protiv Partizana 7.

Bodovi za podgoričke ekipe

PODGORICA - Završena su dva meča 5. kola SBbet Prve lige za rukometašice. Budućnost II je do gostujućih bodova došla u Baru, ,,plave“ su slavile 31:12, uz sedam golova najefikasnije Nine Ramusović

SP u šahu (danas posljednje kolo)

Nikač sa još četiri takmičara dijeli prvo mjesto

Detalj sa meča u Podgorici

Mandić je osmim golom donio slavlje gostima (koliko je postigao i Nemanja Jovanović), a gol više dao je Aleksa Vujović. Marko Mudreša upisao je 13 odbrana, koliko i Ivan Čule kod domaćina. U remiju Tivćana istakao se Veselin Drakulović sa devet golova.

Danas (18 h) igraju Berane 1949 - Jedinstvo Bemaks.

A. MARKOVIĆ Prva SBbet liga za rukometaše (5. kolo)

Anđela Guberinić je postigla šest, pet golova (bez promašaja) dala je Ksenija Kuzman, po tri puta bile su precizne Ana Banović i Maša Kuzmanović U domaćoj ekipi četiri puta bila je precizna Maša Rakočević Podgorička ekipa je maksimalna nakon pet odigranih utakmica, a Baranke su do sada upisale pobjedu i četiri poraza. U festivalu golova Rudar (filijala Budućnosti) savladao je Ulcinj - 31:28 i stigao do drugog trijumfa. Mlada ekipa iz Podgorice je nakon 2:1 u petom

Nikola Jokić nije uspio da odvede Denver do pobjede, Boston slavio u gostima

Još jedan dabl-dabl Vučevića, Čikago prekinuo seriju pobjeda

Nakon dvije pobjede u nizu, Čikago je poražen, izgubio je u gostima od Bruklina 120:112, pa je nakon šest mečeva na skoru 3-3, kao i Bruklin.

Nikola Vučević je ponovo odigrao odličan meč. Bio je najzaslužniji za povratak Bulsa u meč nakon minusa od 10 poena (77:67) u trećoj četvrtini, a njegovim poenima je Čikago izjednačio na 85:85 u finišu tog kvartala. Gosti su početkom posljednje četvrtine poveli 98:94, ali je Bruklin serijom 10:0 preokrenuo i do kraja čuvao prednost.

Vučević je meč završio sa 28 poena (11-10 iz igre, trojke 4-3), 11 skokova, tri asistencije, te po ukradenu loptu i blokadu, bez ijedne izgubljene lopte.

Kobi Vajt i Zek Lavin su dodali po 21 poen. U ekipi Bruklina najefikasniji bio je Kem Tomas sa 32 poena. Denver je poražen od Minesote 119:116, što je Nagetsima

treći poraz u sezoni, a prvi nakon dvije pobjede. Denveru nije pomogao Nikola Jokić, koji je meč završio sa 26 poena, 13 asistencija, devet skokova, tri ukradene lopte, jednom bloka-

EPCG Superliga za odbojkaše (5. kolo) Drugi

PODGORICA – Odbojkaši

Sutjeske upisali su maksimalnu pobjedu kod kuće

protiv Galeba, u jedinom meču subotnjeg programa 5. kola EPCG Superlige.

dom i tri izgubljene lopte. Promašio je jednu trojku iz tri pokušaja, ali u samom finišu, kada je iz teške pozicije probao da obezbijedi produžetak Denveru. Nagetsi su na oko tri i po mi-

To je druga pobjeda Nikšićana, dok Galeb i dalje nije osvojio ni set.

Sutjesku su do pobjede protiv Galeba predvodili Dragan Stojanović sa 20 poena i Marko Rondović sa 13, dok

nuta prije kraja imali 10 poena prednosti, ali su domaći napravili parcijal od 15:2 i tako nanijeli poraz timu Majka Melouna. Kod Nagetsa, efikasniji od Jokića bio je samo Aron Gordon sa 31 poenom i 11 skokova, dok je 26 poena, kao i Jokić, ubacio Majkl Porter, koji je uz to imao i šest skokova. Na drugoj strani, istakli su se Entoni Edvards sa 29 poena, Džulijus Rendl je dodao 23 poena, sedam asistencija i šest skokova, Rudi Gober 17 poena i 14 skokova, a Naz Rid 16 poena. Boston je slavio u gostima protiv Šarlota 124:109. Seltiksi su se bez problema oporavili od prvog poraza u sezoni i ovoga puta opravdali ulogu favorita. Boston je maltene tokom čitavog meča vodio, često imao i dvocifrenu prednost, ali je utakmicu prelomio tek u finišu, serijom 11:0. Najzaslužniji bio je Džejson

Tejtum sa 32 poena i 11 skokova, a ispratio ga je Džejlen Braun sa 25 poena, šest skokova i pet asistencija. U redovima Hornetsa najbolji su bili Lamelo Bol sa 31 poenom, odnosno Tre Man sa 23 poena i pet asistencija. S. J.

se u poraženom timu istakao Vasilije Božović sa 13 poena. Lovćen će u neđelju na Cetinju da ugosti šampiona Budvu, koja pruža priliku mladim snagama u šampionatu, što se nije odrazilo na rezul-

minutu za domaće počela da igra odlično, do odmora je imala višak od četiri gola, tokom drugog poluvremena razlika je iznosila ,,plus osam“. Ulcinjanke su uspjele da do kraja meča smanje prednost gošći. U gostujućem timu Martina Knežević bila je najefikasnija sa sedam golova, Sanja Dulović je šutirala šest od šest, po četiri gola postigle su Lara Burzanović (bez promašaja) i Maša Ulićević, a u redovima Ulcinja sa devet golova bila je najefikasnija Sara Škrelja. Sa sedam pogodaka meč je završila Tijana Vukčević, gol manje dala je Nejla Hodžić Preostala dva meča na programu su danas - Zeta će od 14 sati dočekati Trebjesu Bemaks, a od 19 sati sastaće se Tivat i Levalea 2010. A. M.

PODGORICA - Predrag Nikač i još četvorica šahista sa po šest bodova dijele prvo mjesto na tabeli uoči posljednjeg kola Svjetskog prvenstva za osobe bez i sa oštećenjem vida u Petrovcu. Nikač je u osmom kolu iskoristio remije na čelnim tablama, pa je pobjedom protiv Amrila Abdulajeva došao na diobu prvog mjesta. U izuzetno zanimljivoj partiji, punoj preokreta, taktičkim udarom došao je do pobjede. U devetom kolu imaće šansu za visok plasman, a pobjeda gotovo da garantuje medalju.

Drugi crnogorski predstavnik Radovan Damjanović poražen je od Španjolke Piedad Esmeralde Sančez Ruiz, koja je preciznom igrom iskoristila prednost koju je stekla u otvaranju.

Posljednje, deveto kolo na programu je danas u 14 sati, a protivnik Nikača biće španski predstavnik Gavril Dragič R. A.

EPCG Superliga za odbojkašice (5. kolo)

PODGORICA – Vodeći i neporaženi timovi, Herceg Novi i Luka Bar opravdali su uloge favorita i upisali maksimalne pobjede u 5. kolu EPCG Superlige za odbojkašice. Herceg Novi je i dalje bez izgubljenog seta nakon trijumfa kod kuće protiv Budve, koja je upisala drugi poraz, i to uzastopni. Kapitenka Novljanki Ralica Vasileva je bila najbolja sa 16 poena, Anđelka Radišković i Ana Marija Galić dodale su po osam.

tat, pa je sastav Miljana Boškovića dobio svaki meč bez previše izazova. Lovćen je bez osvojenog seta nakon mečeva sa Mornarom, Sutjeskom i Jedinstvom, a pretposljednji je na tabeli zbog boljeg poen

Luka Bar je u tri seta slavila u Tivtu protiv Akademije, koja je još bez pobjede i sa samo jednim osvojenim setom. Baranke je do pete pobjede vodila Teodora Čavić sa 19 poena, dok su se u domaćem timu istakle Maša Milošević sa 12 i Lina Milivojević sa 10 poena. Pobjedu kod kuće je upisao i Gimnazijalac, koji je u tri seta bio bolji od Jedinstva. Kotoranke su upisale drugu pobjedu, dok je Jedinstvo ostalo na jednoj pobjedi iz pet kola. Matea Kovačec sa 17 i Tajane De Sousa Feliks sa 16 poena bile su najbolje u ekipi Gimnazijalca, dok se kod gošći istakla Ivana Šebek sa 10 poena. Danas: Morača – Budućnost volej (17). S. J.

količnika od Galeba. Rezultati 5. kola: Sutjeska –Galeb 3:0 (25:11, 25:18, 25:21). Petak: Jedinstvo – Budućnost volej 0:3 (22:25, 16:25, 18:25). Danas: Lovćen – Budva (20). Slobodan je Mornar. S. J.

Prva SBbet liga za rukometašice (5. kolo)

Neđelja, 3. novembar

Nil od heroja do tragičara

Iako je Dubai u „Morači“ vodio 32 minuta, i do 12 poena, košarkaši SC Derbija nijesu iskoristili lijepu priliku da uzmu „skalp“ jednoj od najboljih ekipa u ABA ligi.

Podgoričani su, naime, imali 10,6 sekundi za posljednji napad za pobjedu, ali se na kraju spetljao Erik Nil, najbolji pojedinac meča sa 34 poena, i potrošio napad, pa je Dubai na kraju pobijedio sa 87:86. Tim Petra Mijovića nijednom se nije predavao tokom 40 minuta, iako je u više navrata izgledalo da će gosti lakše do pobjede, ali „studenti“ na kraju nijesu nagrađeni za borbenost i višestruko „vraćanje u život“. SC Derbi je upisao četvrti poraz u sedam kola, dok je Dubai sada na skoru 6-1.

Podgoričani su meč otvorili trojkom Luke Bogavca i košem Zorana Nikolića za 5:0, gostima je trebalo skoro tri minuta da upišu prve poene (Duverioglu). „Studenti“ su čuvali prednost do polovine kvartala i vođstva od 10:6, nakon čega je Dubai serijom 8:0 preokrenuo na 14:10 i više nije ispuštao vođstvo. U prvoj dionici je prednost gostiju išla do osam poena (20:12), a u drugoj četvrtini novajlija u ABA ligi imao je i „plus 12“ (33:21), nakon serije od 7:0. U drugoj četvrtini je domaće u životu držao plej Erik Nil sa 11 poena (tri trojke) i dvije asistencije, od kojih je druga bila za Nikolića, koji je smanjio na 35:31, nepuna četiri minuta prije kraja poluvremena. Međutim, Podgoričani su nakon toga ponovo ušli u probleme sa napadom, pa je Dubai to kaznio i do poluvremena vratio skoro

dvocifrenu prednost (45:36). Najbolju odbranu SC Derbi je odigrao u trećoj dionici, ali je i napadački bio najraspoloženiji u tom kvartalu, i to za dva poena (13-9), od trenutka kada je Dubai poveo 12 razlike (51:39), nakon minut i po igre u drugom poluvremenu. Ponovo je motor pokretač bio Nil, počev od trojke za 51:42, a sa pet poena u nizu, ukupno 22 na meču (trojke 6-5), doveo je SC Derbi na posjed minusa (56:54). Dva minuta kasnije, Filip Anđušić

je pogodio nakon ofanzivnog skoka za prvo izjednačenje na meču (58:58), na dva minuta i 21 sekundu prije kraja četvrtine, nakon koje su Podgoričani stekli prednost u skoku (27-22). U preostalom vremenu Dubai je uspio da stekne posjed prednosti (64:62).

Trojkom Igora Drobnjaka, SC Derbi je nakon manje od dva minuta igre u posljednoj četvrtini ponovo izjednačio (68:68), ali je onda vezao nekoliko grešaka, koje su omogućile gosti-

Košarkaši Budućnost Volija večeras (19 h) dočekuju Megu u 7. kolu ABA lige

ma da „pobjegnu“ na 74:68, a onda i 82:75. Nijesu se, međutim, predavali Podgoričani, Nil i Bogavac su ubacili trojke za „minus tri“ (84:81), da bi se Bogavac na 68 sekundi do kraja požrtvovano bacio na loptu i iznudio faul Mejsona, a onda i pogodio oba bacanja za 84:83. Tejlor je narednom napadu pogodio za 86:83, ali je sjajni Nil, osmom trojkom, izjednačio na 86:86, 31 sekundu prije kraja. Za Dubai je Tejlor ponovo preuzeo odgovornost, izbo-

PODGORICA – Budućnost Voli se vraća u „Moraču“, nakon dva uzastopna gostovanja na dva fronta, sa polovičnim uspjehom – tim Andreja Žakelja večeras (19 časova) dočekuje Megu, u 7. kolu ABA lige, sa željom da se vrati na pobjednički kolosijek, i to u takmičenju gdje, za sada, ima samo jedan poraz.

put će Budućnost dočekati Megu u „Morači“, a samo jednom je izgubila meč na domaćem terenu

Ulaznice će biti u prodaji na biletarnici „Morače“, od 10 sati do početka meča, po cijeni od četiri, šest i osam eura

- U goste nam dolazi dobra ekipa, dobro vođen tim. Mislim da igraju najbržu košarku u ABA ligi, agresivnu, to je ekipa sa mnogo talenata. To, sigurno, možemo da očekujemo od njih. Mi moramo da reagujemo nakon poraza od Hapoela, da se spremimo koliko je to moguće i da radimo na sebi, više nego na protivniku. Znamo gdje Mega ima najveću snagu. Defanzivno moramo da budemo na mnogo višem nivou i da kontrolišemo skok - rekao je trener „plavih“ Andrej Žakelj. Mega je prva četiri kola upisala sve pobjede, računajući i onu u gostima protiv Dubaija, pa je

u jednom trenutku dijelila prvo mjesto sa ekipama Budućnosti i Partizana. U posljednja dva kola, međutim, Mega je doživjela poraze, u gostima od Splita i kod kuće od Igokee. - Talentovana su ekipa, imaju mnogo slobode u igri, pogotovo u tranziciji. Od bekova do visokih igrača, svi mogu

da prevedu loptu, da igraju „jedan na jedan“. Treba mnogo fokusa, brzine i reakcije poslije napada. Imaju individualce koji imaju mogućnost da igraju tako i to koriste na najbolji način - dodao je Žakelj. Meč sa Megom je prvi od dva uzastopna kod kuće, jer u srijedu Podgoričani dočekuju

SudarNil 34

Pavlićević -

Anđušić 6

Bogdanović -

Hadžibegović 2

Vučeljić 3

Grbović 2

Nikolić 11

Drobnjak 7

Bogavac 16

Mirković 5

MIJOVIĆ:

Skupo smo prodali kožu

Prije nego je prokomentarisao utakmicu u „Morači“, trener SC Derbija Petar Mijović je izrazio saučešće porodicama tragično nastradalih na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, te je poželio brz oporavak petogodišnjoj djevojčici iz Podgorice, koja je povrijeđena u saobraćajnoj nesreći u Podgorici, a čiji otac radi u Budućnost Voliju. - Igrali smo dobru utakmicu protiv izuzetno kvalitetnog tima, koji je već savladao neke evroligaše i koji u rosteru ima više od 80 igrača koji su igrali Evroligu ili Evrokup, što jasno govori o tome kakve su im ambicije i ciljevi za ovu sezonu.

rio je diskutabilni faul Emira

Hadžibegovića, ali je na 10,6 sekundi do kraja pogodio samo jedno bacanje. Mijović nije

Ulm u Evrokupu, a nakon toga slijede još dva gostovanja u nizu, protiv Borca iz Čačka i Huventuda, pred reprezentativnu pauzu. Zato bi trijumf protiv „fabrike talenata“ bio važan zbog preostalih mečeva. - Treba da pokažemo odgovor poslije poraza od Hapoela u Evrokupu. Mega je mla-

RavenaMejson 11

Dangubić 2

UskokovićAbas 12

Prepelič 3

Betrans 11

Tejlor 11

Jasar -

Vilijams 11

Anđušić 12

Duverioglu 14

Momci su igrali srcem, u pojedinim momentima utakmice jako dobro. Kada smo hvatali priključak i kada smo to mogli da valorizujemo nekom prednošću, koja bi nam psihološki mnogo značila, ubrzali smo neka svoja rješenja. S obzirom na godine i uloge koje ove sezone prvi put imaju pojedini igrači, mislim da je to negdje i očekivano i to je danak koji ćemo, vjerujem, da plaćamo i u narednom periodu. Ali, generalno, utisak je jako dobar, jer smo imali loptu za pobjedu nad jednim od tri-četiri najbolja tima u ABA ligi. Žao mi je što nijesmo to krunisali boljim posljednjim napadom, ali ne mogu da se otmem utisku da smo skupo prodali kožu i pošteno namučili jednog od favorita lige – rekao je Mijović.

imao tajm-aut, SC Derbi je krenuo u napad za pobjedu, ali je Nil umjesto heroja postao tragičar meča... S. JONČIĆ

da, poletna ekipa, koja igra brzu košarku na oba kraja terena. Na nama je da se što bolje pripremimo, da u odbrani prekidamo njihovu brzu igru. A nakon te odbrane treba da uslijedi naš brz napad, iz čega će doći naše samopouzdanje i sve ostalo. Tako da treba da pokušamo da se što bolje pripremimo i pokažemo odgovor nakon poraza u Evrokupu - poručio je Đorđije Jovanović, koji je protiv Hapoela šansu dobio u drugom poluvremenu, a meč je završio sa osam poena.

Trener Mege Marko Barać, razumljivo, prednost daje domaćinu.

- Očekuje nas teška utakmica protiv ekipe koja je dobro vođena i pokrivena na svim pozicijama. Budućnost je sigurno favorit, ali mi smo pokazali da možemo da igramo kvalitetnu košarku i protiv jačih od sebe. Želimo da nastavimo u tom stilu i da budemo spremni za svaku šansu koja se ukaže za nešto više – rekao je Barać. S. J.

Sudije: Hordov, Jevtović i Kruljac.

Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 250.

D. MALIDŽAN

UZBUDLJIVO JE BILO SINOĆ U „MORAČI“: Erik Nil

„GLAS CRNOGORCA“ U DRUGOJ POLOVINI 1874. GODINE

Osudiše škopkinje na progon u najudaljeniji kraj Sibirije

„Glas Crnogorca“ od 30. decembra 1874. godine

Turska nasilja (…) No da čujete šta biva u Sarajevu. Bijesni Turci u sred ove varoši francuskog konsula umalo što nepogaziše,njemačkog konsula grofa Belmerd jedan bijesni Turčin na zemlju sruši, i pregazi, - a ustrijskog general-konsula javno napadoše dva puta na njega kamenjem bacaše, jedan put u karocu vatru baciše, - i dva puta prozore polupaše. Osim toga u svoj Bosni austrijske podanike zlostavljaju, gone i svake nepravde njima čine. Đeneral konsul Teodorović prosvjedovao je više puta protiv sviju ugnjetenja i povrjeda prava austrijskih podanika, - a i protiv nasilja i uvrjeda njemu samomu učinjenih, - ali do sad od turske vlade nikakvu zadovoljštinu još dobio nije. Ako u Beču misle da će takvom politikom poštovanje i prijateljstvo Turaka ili ljubav hrišćana zadobiti, to se ljuto varaju, jer Turčin samo onoga poštuje koga se boji – a mi Bošnjaci moramo onoga izbjegavati, koji nije voljan ili kadar svoje konsule i svoje podanike braniti. Ovdje niko životom siguran nije. Noću ne smije niko osim Turaka na sokak izići. Prije njekoliko dana ubiše Turci dva Srbina u podne u varoši, Sava Crnčevića i Dmitra Mehanđiju. Ubice su, istina zatvorili, ali svak zna da im ništa biti neće, i da će prije ili poslije iz apsa pušteni biti. Derviš-paša ništa ne čini da se fanatizam turski obuzda, štaviše on ta bjesnila podržava i razjaruje… Veliki vezir

Mnogi su predviđali, a sada se i u novinama govori, da će se veliki vezir u Carigradu skorim izmijeniti. To je u Carigradu sada već obična stvar i ne može već nikoga iznenaditi (…) „D. Cajtung“ govori: „Pitanje o zaključivanju trgovačkih ugovora ili konvencija s podunavskim kneževinama, koje je najposlije u načelu riješeno u smislu portinim pojmovima o suverenosti protivnome, kao i ne manje poslanicima ingleškim i amerikanskim pokrenuta neprijatna stvar o protestantskim školama u Siriji koje porta mora da uspostavi u pređašnje stanje, a najposlije i onaka razmirica sa Crnom Gorom zbog događaja u Podgorici, koju „kara knez“ – tako u Carigradu nazivaju kneza crnogorskog – neće da napusti nikako, - kredit su velikom veziru Husein Avni paši u očima sultanovim jako oborili, jer

Optuženijeh bilo je svega trideset i sedam lica. Tužba je glasila da pripadaju sekti škopaca i da su radili na rasprostranjenju iste. Ali je to najčudnije, da su svi optuženici, izuzimajući jedno jedino lice, ženskinje. Njeke od škopkinja poštovane su za svetiteljke, tako jednu od njih, gospođu Andrazon, zvali su majka božija

sultan ne može da trpi kad njegov prvi ministar pravi „kojekakve budalaštine“, mjesto da se stara da uvijek ima dosta novaca, a on baš sada više nego ikad novaca treba na različite građevine, koje velikim troškom na svoje zadovoljstvo daje u Carigradu i okolini podizati. Do sad je Husein Avni umio svagda dosta novaca pribaviti, da se volja sultanova namiri; ali u posljednje vrijeme, pobuđen čestim odobravanjima svojih ministarskih drugara, veliki se vezir pokaza pred sultanom malo tvrdičav i naročito nehtje dati novaca, da se gradi veličanstvena džamija koju sultan hoće u mavrijskom stilu da podigne kod Čiragana i koja bi tako golema bila, da deset hiljada pravovjernih muslimana mogu u njoj mjesta naći. To je sultana jako naljutilo i njegova razdražena raspoloženost prema velikom veziru na-

Do sad je veliki vezir Husein Avni paša umio svagda dosta novaca pribaviti, da se volja sultanova namiri. Ali pokaza se pred sultanom malo tvrdičav i naročito nehtje dati novaca da se gradi veličanstvena džamija koju sultan hoće u mavrijskom stilu da podigne kod Čiragana. To je sultana jako naljutilo

Donosimo izbor članaka iz „Glasa Crnogorca“, drugog po redu crnogorskog lista, koji je pokrenut na proljeće 1873. Koristili smo digitalizovana izdanja sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. Ovdje smo obuhvatili brojeve iz druge polovine 1874. godine

lazi hrane još i u toj okolnosti, što je Husejin Avni paša toliko pametan bio, te se u posljednje vrijeme s misirskom, njemu jednako neprijateljskom strankom pomirio pa od ćudi sultanove sad manje zavisi. Od to doba se korifeji misirske stranke, princ Mustafa Fazil paša i Halil šerif paša često sastaju s velikim vezirom i mnogo nanj uplivaju. Sultan u okolini svojoj i ne krije, da velikog vezira ne može više da trpi, i danas bi ga oćerao kad bi

mu samo zgodnog zamjenika našao. „Od kako umrije Ali paša“, tako se sultan često tuži, „nijesam više velikog vezira naći mogao koji bi me razumijevao i pojimao i svoje stvari rukovodio kao što valja“. Šta više, kažu da je sultan već i Kevded pašu, koji je nedavno otišao za valiju u Janjinu, dao povjerljivo preko vrhovnog komornika upitati, da li bi htjeo pod izvjesnim uslovima biti velikim vezirom. Kao glavni uslov zahtijevaše sultan neka se paša

obeća, da će u pogledu prestolnog nasljedstva ćerati i dalje istu politiku kojom je Husejin Avni već pošao. Ali Kevded paša nehtje na to pristati… Cetinje, 30. dekembra – 17. o.m. proslavljen je običnijem svečanijem načinom imendan mladog našljednika kneza Danila. Poslije svečane liturđije primana su čestitanja u svijetlome dvoru, u prisutnosti mladoga slavljenika, koji je veoma napredan i zdrav. Srdačnijem željama, tom prilikom mnogobrojno izraženijem, pridružujući se želimo, da ga Bog poživi i vazda napredna podrži na sreću i radost svijetlijeh mu roditelja i naroda. - Naši članovi komisije, koja je u Skadru vodila istragu zbog podgoričkoga pokolja vratili su se prošle neđelje. O radu te komisije i njenome svršetku govorimo danas u uvodnom članku. Novosti.

Italija – Garibaldi odbio je sjajnu narodnu pomoć koju je zaključila skupština da mu se daje godišnje, iz uzroka što je novčano stanje Italije slabo. Car njemački pisao je kralju Viktoru Emanujilu da će ga posjetiti.

Francuska – Znameniti slobodnjak francuski za vrijeme Napoleona mnogogodišnji izgnanik Lodri Rolen umro je naprasno u 66 godini svojoj. Različnosti.

(Bijela zastava) Na zgradi kotarskog suda u Bjelaku u Koruškoj vio se je dne 18. o.m. bijel barjak, znak da su svi zatvori bili prazni. Lijepa zaista stvar nije se dogodila u istom mjestu od 1850. godine, no na svu žalost moradoše već isti dan poslije podne skinuti ponosni barjačić, jer se je ipak našao pred večer jedan stanovnik u pustu kuću.

(Statistika francuske štampe) U Parizu izlaze sada 754 lista svakdanja, nedjeljna i mjesečna. Od posljednjih bave se 53 bogoslovijem, 63 pravosuđem, 10 geografijom i istorijom, 56 zabavom, 25 podukom i odgojivanjem, 53 literaturom, filozofijom, jezikoslovjem, etnografijom i bibliografijom, 11 slikarstvom, 8 graditeljstvom, 5 arheologijom, 17 glasbom, 8 kazalištem, 59 modama, 78 različitim obrtima, 2 fotografijom, 69 medicinom i farmacijom, 24 vojskom i mornaricom, 18 poljodjelstvom, 12 gojenjem konja i 19 raznim predmetima. Svakdanjih političkih novina ima 37, političkih pregleda 11. U pokrajinama izlaze ukupno 562 politička lista.

(Sekta škopaca u Rusiji) Jedne pravničke novine u Petrogradu donose sudsku raspravu, koja je držana nedavno u Bjelgorodu a početa je još 1869. godine. Optuženijeh bilo je svega trideset i sedam lica. Tužba je glasila, da pripadaju sekti škopaca i da su radili na rasprostranjenju iste. Ali je to najčudnije, da su svi optuženici, izuzimajući jedno jedino lice, ženskinje. Njeke od škopkinja poštovane su za svetiteljke, tako jednu od njih, gospođu Andrazon, zvali su majka božija, a opet drugu, gospođu Šagalov, zastupnica majke božije. I njih dvije naode se kao poglavito krive, budući da su ove najviše mladijeh đevojaka prodobile za sektu i na njima svršile operaciju; pa i na njima samijema pri lječničkoj vizitaciji pokazali su se znaci velike operacije, zvane „carski pečat“. Rasprava je trajala tri dana i svakom okrivljenom stavljeno je četrdeset pitanja jednakijeh. Izuzimajući dvije osobe, sve ostale budu osuđene po strogosti zakona za škopce, i to ne gledajući na manju ili višu krivicu sve jednako; gubitak ličnijeh i staleškijeh prava i progonstvo u najudaljeniji kraj Sibirije. Ali ova osuda mučno će se moći na svijema izvršiti, pošto su većim dijelom optuženice u godinama; jedanajest od njih preturilo je sedamdesetu godinu, a jednu staru babu jedva su mogli dovoditi na sud i raspravu. (Kraj)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Mustafa Fazil paša

Halil Šerif paša

Sarajevo, kraj 19. stoljeća

Neđelja, 3. novembar

Cetinje, veličanstveni, vjekovni obelisk slobode, prijestonica sa šarmom postojanog međunarodnog suvereniteta. Diplomatija dinamično struji divnim palatama – ambasadama velikih sila pod Lovćenom. Prefinjeni, aristokratski stil dvora Petrovića prožet drevnim državotvornim znamenjima zrači iz diplomatske note Ministarstva inostranih djela Crne Gore od 5. novembra 1900, upućene Austrougarskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Rusiji, Italiji, Turskoj, Srbiji, Bugarskoj, Rumuniji i Njemačkoj. Jubilej četrdesetogodišnjice vladavine crnogorskog gospodara i knjaza Nikole Petrovića iskao je kraljevski plašt. Priznanje titule kraljevskog visočanstva od strane najmoćnijih država, posljednji pozlaćeni stepenik do antičkog žezla i povratka kraljevske krune slavne dinastije Vojislavljevića. Umrežiti imperijalne interese, izbjeći zamke kolonijalnih sila, otkloniti zavist i zaustaviti mračna stremljenja određenih zemalja: poduhvat za respekt i mnogo uticajnijim, organizovanijim, davno utemeljenim diplomatijama. Pokatkad se otvori prostor za manevar, kao u odsudnim bitkama, treba nepokolebljivo krenuti naprijed i pobijediti. Sljedstveno diplomatska ofanziva kreirana izvanrednim vještinama i oštroumnošću ministra inostranih djela vojvode Gavra Vukovića sadržala je prijemčiv takt i stil, nadasve uvjerljivost i upečatljiv stav. Njegov intelekt i vizionarstvo nije ograničavalo izlazak u svijet isključivo na međudržavnu korespodencu s obrisima birokratskih floskula. Agilan u svom pregnuću za dobrobit Crne Gore, značajne informacije o priznanju titule kraljevskog visočanstva prosljeđuje crnogorskim diplomatama u inostranstvu, ali i vodećim evropskim žurnalima, o čemu ostavlja vrijedan zapis: ,,Da ih oni šire svud i na sve strane. Odziv velike štampe bio je povoljan. U Ministarstvu inostranih djela nahodi se voluminozni dosije koji se odnosi samo na ovo pitanje.“ U iščekivanju finog znaka podrške ili makar pozitivnog signala do pristizanja diplomatske note, vrijeme je curilo poput zrnca pijeska koje nezaustavljivo gradi brežuljak u pješčanom satu. Znano je bilo ministru Gavru Vukoviću da diplomatije zemalja, koje nemaju status velikih sila, svoju prodornost moraju usmjeravati konstantno i žurno, a raz-

Iz istorije crnogorske diplomatije

Kraljevske putanje diplomatskog uspjeha

Jubilej četrdesetogodišnjice vladavine crnogorskog gospodara i knjaza Nikole Petrovića iskao je kraljevski plašt. Priznanje titule kraljevskog visočanstva od strane najmoćnijih država, posljednji pozlaćeni stepenik do antičkog žezla i povratka kraljevske krune slavne dinastije Vojislavljevića

govor o delikatnim stvarima je prijeko potreban, suštinski najznačajniji nivo međunarodne komunikacije.

Njegov put u Pariz, iako hitno organizovan, sadržao je osmišljen državnički nastup, sa diplomatskim manirima zavidnog renomea. Pravila protokola prevashodno nalažu susret s ministrom inostranih djela Francuske Republike Teofilom Delklaseom. Razgovor dvojice kolega, ugodan ton, naslućuje se munjevit uspjeh; saveznice Francuska i Rusija zajednič-

ki će razmotriti da upute čestitke za priznanje titule kraljevsko visočanstvo. Diplomatske vještine i istančan sluh vojvode Vukovića koriste pogodan trenutak, pravo vrijeme za predstavljanje ideje koju je gorljivo zastupao. U prefinjenom salonu nad geografskom kartom Evrope zamišljene dvije otmjene ličnosti, ministri inostranih djela. Melodični francuski jezik vrsnog poznavaoca Gavra Vukovića divno je držao pažnju, osmišljeno afirmišući projekat

transbalkanske željeznice, od toka donjeg Dunava do trikiznog Jadranskog mora, za opšti prosperitet Crne Gore i susjeda. Delkase pronicljivo zapaža važnost s političko-ekonomskog gledišta, naglašava da će biti energično protežiran diplomatskim angažmanom, posebno kod Visoke Porte. Nošen pozitivnom energijom i ,,vanredno udesnom prilikom“, vojvoda Gavro Vuković obrazlaže povoljnosti da francuska trgovačka flota iz znamenite luke Marseja prevozi indu-

strijske proizvode za njegovu domovinu i krstari plovidbenim linijama do Bara, Trsta, Rijeke. Ubrzo, ka Jelisejskoj palati jezdi gizdava karoca 28. novembra 1900. Počasna četa republikanske garde pozdravlja ministra inostranih djela Gavra Vukovića i sekretara ministarstva Ramadanovića na kojima je sijao raskoš crnogorske narodne nošnje, u njihovoj pratnji generalni konzul Knjaževine Crne Gore u Parizu Melon, nasuprot blistavom, predsjedničkom, svečanom francuskom redingotu i sjaju kitnjastih uniformi. Ministar Gavro Vuković uručuje crnogorsko ordenje i autografska pisma knjaza Nikole Petrovića predsjedniku Lubeu i ministru vanjskih poslova Delkaseu. Ceremonijal je sadržao izrazitu specifičnost, uzvišenu čar; ordenje uručuje lično ministar inostranih djela suverene zemlje, znalački zaobiđena praksa posredstvom ambasada ili drugih izaslanika i znakovito uzdiže važnost posjete. Slijedi razgovor u četiri oka (tete-a-tete), lišen izražene diplomatske radoznalosti, nadasve analize od strane visokih zvanica, ljubopitljive pratnje. Odsječan i galantan odgovor predsjednika Lubea: ,,Titulu Kraljevskog visočanstva, u sporazumu sa našom saveznicom Rusijom, među

prvim imaću zadovoljstvo telegrafično čestitati Knjazu na urečeni dan. Pitanje o transbalkamskoj željeznici Francuska Republika uzeti će u ozbiljan obzir u smislu deklaracija koje vam je ministar Delkase već dao.“ Sladak diplomatski trijumf u jednoj od vodećih zemalja svijeta. Istovjetne počasti prilikom odlaska i ,,skupocjeni vaz od sevra“ poklon za ministra inostranih djela Gavra Vukovića umjesto ordena, jer je već odlikovan sa ,,Grand officer de la Legion d Nonneure“; princip reciprociteta uvažen, precizno nijansiran.

Uživanje u slavi nije opilo snažan angažman crnogorske diplomatije. Hita se preko Torina, Đenove, u antički Rim, đe 1. decembra ministar inostranih djela Kraljevine Italije Viskonti Venosta u razgovoru s vojvodom Gavrom Vukovićem naglašava: ,,Italija je zainteresovana u pitanju transbalkanske željeznice, toliko koliko i balkanski narodi. Stoga možete računati u pomoć Italije, najiskrenije, svim mogućim sredstvima, Naše javno mnjenje zanima se ozbiljno tijem projektom, a i diplomacija naša agitiraće svojom voljom, samo vi razvite radnju kod Visoke Porte, gdje ćemo mi biti na prvome mjestu da vas pomažemo.“ Pažnja usmjerena i na umnožavanje parobrodskih linija Bara sa Barijem i Brindizijem, postavljanje kabla između Bara i Barija. Odnosi Crne Gore i Italije imale su kraljevski plet. Svečana večera u gizdavoj palati Kvirinale. Italijanski plemići i crnogorski vojvoda. Kralj Vitorio Emanuelo i kraljica Jelena Savojska, dična cetinjska odiva, povjerljivo razgovaraju s ministrom inostranih djela Gavrom Vukovićem. Aristokratske, prijateljske veze dvije zemlje, oplemenjene zavičajnim žilama crnogorske princeze, utiču da Italija, Austrougarska i Njemačka istovremeno priznaju titulu kraljevskog visočanstva knjazu Nikoli Petroviću. Monarhističko i plemićko ozračje velikih sila, poput proljećnog sunca, nakon obilnih kiša i velikih snjegova, unijelo je veselost u staru prijestonicu Cetinje. Iz dukljanskih, povijesnih dubina u punom sjaju zablistala je kraljevska kruna na Lovćenu. Zvjezdane putanje diplomatskog uspjeha ministra inostranih djela vojvode Gavra Vukovića. (Autor je crnogorski diplomata)

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Palata Kvirinale

Ministar inostranih djela Knjaževine Crne Gore, vojvoda Gavro Vuković Francuski predsjednik Lube

za dodatnih

objavite čitulju odmah na portalu pobjeda.me

Na našem ili na šalteru naših saradnika naglasite da se čitulja objavi odmah. Cijena od 5€ se dodaje na cijenu koju plaćate za objavu čitulje u novinama

Dana 2. novembra 2024. godine preminula je u 78. godini naša draga i voljena

DRAGICA

MIJANOVIĆ rođena NIKOLIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Škaljari 3. novembra 2024. od 10 do 15 časova i 4. novembra od 9 do 12 časova, kada povorka kreće za Novo groblje-Cetinje, gdje će se primati saučešće od 13 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na istom groblju.

OŽALOŠĆENI: sinovi VIDOJE i PREDRAG, braća MILORAD i SAVA, sestre VERICA i PETRANA, snahe DANIJELA i KSENIJA, sestra od strica MARIJANA, braća od stričeva VELIBOR i VLADIMIR, đever RAJKO, jetrva ZORKA, unučad i ostale mnogobrojne porodice

MIJANOVIĆ i NIKOLIĆ

U Sulmoni (Italija) 1. novembra 2024. umro je naš dragi prijatelj

STEFANO Erkole VLAHOVIĆ

1948 ‐ 2024.

Hvala mu za sve što je uradio za zemlju svojih predaka i nas. Poziv koji je čekao, stigao je. Rekao je da ga ne žalimo kada cvijet zatvori latice, pčele se vrate u košnice, od talasa ostane pjena i od čovjeka sjena. Kada ispod velikog sunčanog mača postane krš i drača... „Ne plači za mnom jer nisam mrtav. Jer ja sam vjetar što trese moćni hrast. Ja sam blaga kiša što pada ti na lice. Proljećni sam cvijet što izbija iz zemlje crne. Ja sam kikotavi smijeh planinskog potoka što moru nosi izvora dah. Ja sam odsjaj u kapi vode i tišine zvuk. Zato, ne plači za mnom jer nisam umro i uvijek ću biti tu“. U ime svih koji ga vole iz Crne Gore.

ÐIDO MARKUŠ

2. novembra 2024. godine umro je

Кућа жалости: Блажа Раичевића 79, Толоши. ОЖАЛОШЋЕНИ:

MILENKO Bogićev RADUNOVIĆ 1954 - 2024

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 2. novembra od 12 do 16 časova i 3. novembra od 11 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u 15 časova na mjesnom groblju u Progonovićima.

OŽALOŠĆENI: supruga MIRJANA, brat STEVAN, sestra MILIJANA, snahe BRANKA i MAJA, sinovične LJUBICA i MILENA, sinovac NIKOLA, sestrične SNEŽANA, MILICA i DUŠANKA, sestrići PERICA, KRSTO i BOŽIDAR i ostala brojna rodbina

Dana 2. новембра 2024. godine u 54. godini preminula je naša voljena

VESNA Jovanova PEJOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, 2. новембра od 12 do 16 časova i 3. новембра od 11 do 13 časova, kada krećemo za selo Prediš - Bjelice gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

OŽALOŠĆENI: braća ŽELJKO i NENAD, sestre MIRJANA i TANJA, snaha BISERA, sestrići, sestrične, i ostala rodbina PEJOVIĆ i ujčevina VUŠUROVIĆ

Dana

Prerano je VESNA

Bilo za ovaj posljednji pozdrav. SANJA

Posljednji pozdrav

MILORADU PEJATOVIĆU

Bila je čast i privilegija biti tvoj prijatelj. Duboko pogođeni tvojim iznenadnim odlaskom. Zbogom prijatelju, počivaj u miru.

CMILJKA, SNEŽANA i SANJA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom

MILENKU Bogićevom RADUNOVIĆU

VUČE RADUNOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

MILENKU

Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo.

ĐOKO, BRANKA i VLADAN STOJOVIĆ

Neđelja, 3. novembar

Posljednji pozdrav dragom tetku

MILANU BIGOVIĆU

ZORAN ĐUKANOVIĆ sa porodicom

Prestalo je da kuca plemenito srce našeg voljenog

Jedinstveni simbolu našeg djetinjstva, ponositi i pametni bonvivan i otmena suva gospoštino, za sve ti jedno veliko, duboko i iskreno hvala.

Od brata VLADIMIRA, sinovca PREDRAGA i bratanični VESNE i VERE sa familijama

Posljednji pozdrav dragom tetku

MILENKU

Mnogo je lijepih uspomena da te vječno pamtimo. Hvala ti na svemu, počivaj u miru.

BOJAN, BOJANA, ARSENIJE i ALEKSANDAR

Posljednji pozdrav zetu i tetku

MILENKU

Tvoja dobrota i plemenitost ostaće da živi sa nama zauvijek.

BATAN, MIRA, JELENA i MILOŠ MIRANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

MILENKU RADUNOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

BOBAN, LJILJA i TAMARA ĐUROVIĆ

Hvala što si bio u svim trenucima uz nas.

Posljednji pozdrav

od zeta VIDOJA MIJUŠKOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav

od zeta RAJKA PEDOVIĆA sa porodicom

MILANU BIGOVIĆU

PAVLE i VESNA SEKULIĆ

VOJINA Vidakova VUJOVIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom

MILANU BIGOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom bratu

MILANU BIGOVIĆU

DRAGAN i MILKA BIGOVIĆ

Posljednji pozdrav plemenitom čovjeku i našem kumu

MILANU BIGOVIĆU

Počivaj u miru, naš dobri kume, i neka ti je laka zemlja.

Vrijeme ne može izbrisati naše sjećanje na tebe.

PAŠKO BIGOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

144

Posljednji pozdrav babi

STANKI SUKAČEV

Pamtićemo te po požrtvovanosti, po dobroti i nesebičnoj ljubavi koju si nam pružila. Pamtićemo te po našem srećnom djetinjstvu. Čuvaćemo te od zaborava, u našim srcima, u pričama koje ćemo prenositi svojoj djeci.

Pričaćemo o tebi kao oličenju majčinstva, snage i borbe. Ti pronađi svoj mir i motri na nas, sa nekog ljepšeg mjesta.

Sad idi, put te zove i ne osvrći se, idi u zagrljaj tvom Nikoli. Zauzmi svoje zasluženo mjesto među zvijezdama. Počivaj u miru, anđele naš.

NADA, NIKOLA i DANIJELA

Kumovi BAĆOVIĆI: SLOBO, IGOR, VANJA i MARKO sa porodicama

od supruge SONJE, sinova MILOŠA i VOJINA, kćerki MIRE i MILENE, unučadi i praunučadi

Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj sestri, zaovi i tetki

MILEVA RADULOVIĆ rođena RADONJIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, čuvaćemo te od zabora.

Brat KOMUNISLAV-LAKAŠ RADONJIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

SUKAČEV

Mrzim rastanke, pogotovo ovakve za zauvijek, nemam drugi način da izrazim bol za najboljom babom koju smo imali!

Nijesam ispunila obećanje da ću doći kao što si mi govorila, neću te moći više zagrliti i nazvati da zajedno čestitamo jedna drugoj rođendan, ali znaj da ću te čuvati od zaborava. Nadam se da si na boljem mjestu, jer duše kao ti to zaslužuju.

Unuka TAMARA

SUKAČEV

Primite iskreno saučešće za vašom majkom, babom i svekrvom.

PEĐA MARKOVIĆ sa porodicom

pozdrav dragoj kumi

SUKAČEV

PERIŠIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

MILANU BIGOVIĆU

173

172

Posljednji pozdrav sestri

DRAGICI

Otišla si tiho kao što si i živjela. Tvoja dobrota i dragi lik ostaće zauvijek u mom srcu. Hvala ti za sve i počivaj u miru, voljena sestro.

Sestra VERA VUJOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj tetki

174

DRAGICI

MARKO NIKOLIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav sestri DRAGICI

Počivaj u miru.

Brat MILORAD NIKOLIĆ

175

Posljednji pozdrav voljenoj Majci, Baki i Svekrvi

DRAGICI pok. Sloba MIJANOVIĆ

Utonula si u vječni san, dostojanstveno kako si i živjela. U srcu nosimo tvoju dobrotu, osmijeh i ljubav koju si nam darivala. Bila si primjer iskrenosti i ljubavi koja zrači oko sebe, a tvoje prisustvo ostaje urezano u našim srcima. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Sin PREDRAG, snaha KSENIJA i unučad VANJA i MILOŠ

Četrdeset dana je od smrti

RUŽA Veljkova PETKOVIĆ

Voljena moja majko, ti si bila žena heroj. Hvala ti za tvoju ljubav i dobrotu koju si pružala svima nama, tvojoj đeci, tvojim unučadima, tvome rodu i tvome domu. Dok sam živ iz moga srca nikada nećeš izaći.

VOJIN PETKOVIĆ sa porodicom

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naša draga

STANKA NIKOLIĆ

Uvijek ćeš biti u našim srcima. NIKOLA sa porodicom

Neđelja, 3. novembar

171

Posljednji pozdrav voljenoj sestri DRAGICA Počivaj u miru.

Brat SAVA NIKOLIĆ sa porodicom

Dana 6. novembra 2024. navršava se godina dana od odlaska našeg

MILORADA – MIŠA VUJOVIĆA PICULINA

Ostavio si neizbrisiv biljeg ljudskosti. Budite spokojni.

Sa neizmjernom ljubavlju,

PORODICA

Dragi naš kume

MIŠO VUJOVIĆ

Navršava se četrdeset najtužnijih dana otkad nijesi sa nama

Draga sestro, dani prolaze, a naša bol, tuga i nedostajanje za tobom svakim danom je sve veća. Volimo te i čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji: brat VESKO i snaha MILENA sa porodicom

S ponosom te se sjećamo, Tvoji PEJOVIĆI

Neđelja, 3. novembar 2024. Oglasi

Godina je dana od smrti našeg dragog oca, đeda i svekra

SLOBODANA KASOMA

Plemeniti tvoj život prekriven širokim osmijehom ostaće urezan u našim srcima. Nadamo se da si našao mir pored svoje voljene žene, a naše nikad prežaljene majke. Počivaj u miru dragi naš đede, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji ZORAN i MILAN sa porodicama

je tri godine od kada si nas napustio, naš dragi i voljeni

DRAGAN KRIVOKAPIĆ

Ostala je ogromna praznina, ali sjećanje na tvoj vedar duh, beskrajni optimizam i životnu snagu, liječi nas. Teško je živjeti i vidjeti te svuda, a nigdje te ne naći. Bio si i ostao naš oslonac, temelj i stub porodice. Zauvijek ćeš nam biti uzor i zvijezda vodilja. Ponosni smo na tvoje životno djelo, a najviše od svega zahvalni na velikom srcu i ljubavi kojom si oplemenio naše živote. Ostaćeš upamćen kao neko čija životna snaga do zadnjeg dana treba biti putokaz kako smjelo i hrabro ići kroz život. Za sve dane sa tobom i ove bez tebe vječna ti slava i HVALA, ti počivaj u miru, a mi ćemo uvijek nositi uspomenu na tebe koji si nam dane činio radosnijim i vedrijim.

Supruga DRAGICA, sinovi GORAN i ZORAN, kćerka JELENA, snaha BOJANA i unučad

Sjećanje na

MILORADA I. ĐUKANOVIĆA

Ko će mi više reći kralju?

A ni Niče nije prebolio...smrt Boga, i kome ću, više reći care?

Oče moj, ti si za mene bio sveti otac. O! Neka ti na nebu živi duša besmrtna.

Da Bog da, da će nas sunce vječno grijati, i, ništa nije stvarno kao smrt, ali, nada neće nikad umrijeti, oče moj, kao ti mene ne znam, jesam li te volio, srce mi kaže: samo, tvoja ljubav se ne može zaboraviti.

Tvoj RAŠO

Četiri godine od smrti našeg voljenog

ŽARKA MARTINOVIĆA

Vrijeme polako prolazi, a tuga za tobom sve veća... Tvoji IVANA, VANJA, DRAŽEN i ELENA

Sa tugom i ponosom sjećanje na naše drage otac brat majka

LJUBO RAJKO MILOSAVA BOŽOVIĆ

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas, vaš lik i vašu dobrotu. Sjećanje ne blijedi na sve lijepe trenutke provedene sa vama i na vašu neizmjernu ljubav, blagost i toplinu koju ste nam nesebično pružali. U srcu vas nosimo i od zaborava čuvamo.

177

Vaši: VELIMIR, MARINA, SLOBODAN, SVETLANA i LJUBO 178

Dvije godine od kada nije sa nama naš voljeni

RAJKO BOŽOVIĆ

Iako fizički više nijesi sa nama, tvoje prisustvo i dalje osjećamo u srcima, a uspomene na tebe ostaće vječno.

Tvoji: STOJANKA, SLAVKO, NADA, MIA, UROŠ i JAKŠA

182

Dragi oče, tri godine duge je od kako te nema...

DRAGAN KRIVOKAPIĆ

Bio si moja stjenovita podrška, prijatelj i učitelj kad je život težak. Sad, ja kao Ti, nosim tu ljubav i prenosim mudrost na svoju djecu. Svakog dana se prisjećamo tvojih riječi, događaja i uspomena kojih smo imali sa tobom.

Tvojom dobrotom i pravičnošću koji si vodio i zaslužio si da sa ponosom pričamo o tebi i da se sjećamo kao da si i dalje sa nama.

Hvalati za sve nezaboravne trenutke koje si nam podario.

Čuvamo uspomenu na tebe i zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Nedostaješ...

Ćerka JELENA sa porodicom

dana je od smrti naše drage

SNEŽANE VUJAČIĆ

Ponosni što smo te imali! TVOJA PORODICA

RAJKO BOŽOVIĆ

Dvije godine od tvog odlaska nijesu lijek. Niti su lijepe stvari koje su se desile od kada smo te izgubili utjeha. Sjećanje na tvoju dobrotu, eneriju, nesebičnu ljubav i posvećenost svakome od nas, još više produbljuje bol. Ostala je praznina koju niko i ništa ne može nadomjestiti. Otišao si iz našeg života, ali nikad nećeš iz našeg srca.

Tvoja ćerka SNEŽANA MARKOVIĆ sa porodicom

Prošlo