Dnevni list Pobjeda 8.11.2024.

Petak, 8. novembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21168 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

NE! RATU U UKRAJINI

DIPLOMATSKA POŠTA

Povratak u budućnost, drugi dio

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Drugi mandat Donalda Trampa u Bijeloj kući je, pokazalo se, bio neizbježan. Bez obzira na sve poznate elemente američke političke i socijalne slagalice, koja, po parametrima evropske liberalne demokratije, izmiče logici, njegov drugi mandat predstavlja vrlo neprijatni šok za evropski politički establišment

U našim krajevima smo prisustvovali prizemnim i, moramo i to reći, prilično kičastim izlivima oduševljenja zbog pobjede Trampa, uz poruke i čestitke koje ne govore samo o ideološkom i političkom pro lu pošiljaoca. Ti udvorički hvalospjevi pokazuju, pored ostalog, i nerazumijevanje nekih dimenzija međunarodne politike

Stručnjaci podržavaju obnovu programa ekonomskog državljanstva

Ubistvo Žarka Pejakovića i Petra Lipovine, usred dana, pokazalo slabost sistema bezbjednosti, profesor sa sarajevskog fakulteta ukazao na nove dimenzije likvidacija

Program ekonomskog državljanstva pruža priliku Crnoj Gori da privuče investitore visokog profila, podržavajući razvoj ključnih sektora i dugoročan ekonomski napredak bez dodatnog zaduživanja - poručuju stručnjaci

U najjužnijoj crnogorskoj opštini održan veliki protest povodom nedavne smrti porodilje čije uzroke utvrđuje tužilaštvo

PODGORICA: Profesori na protestu u dvorištu škole ,,Vuk Karadžić“ najavili da će peticijom tražiti da im se obezbijedi status službenog lica, apelovali na nadležne da im omoguće bezbjedne uslove za rad

Nastavnica bez zaštite, roditelj prijetio i njenoj porodici

Direktor škole Budimir Vukićević podsjetio je da je otac učenika šestog razreda verbalno napao nastavnicu Kovačević iznijevši niz uvreda, ali i prijetnji njoj i članovima njene porodice. Rekao je da je slučaj prijavljen UP, ali zbog postojeće zakonske regulative, nastavnica nije zaštićena

STR. 4.

Prema saznanjima Pobjede, policija je pretresla više desetina objekata koje koriste bezbjednosno interesantne osobe koje se vode kao članovi škaljarskog klana

Odluka Skupštine prijestonice

Andrija Mandić nije dobrodošao na Cetinje

CETINJE – Predsjednik

Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u crnogorsku prijestonicu nije dobrodošao, jednoglasno je juče odlučio cetinjski parlament. Odluka je donijeta na osnovu inicijative koju je pokrenula Demokratska partija socijalista, a nakon što je Mandić, tokom Premijerskog sata prošle sedmice, uvrijedio učesnike belvederskih demonstracija, nazvavši ih zečevima.

- Skupština prijestonice Cetinje usvojila je zaključke kojima snažno osuđuje i protestuje zbog izjava i stavova

predsjednika Skupštine Crne

Gore Andrije Mandića kojima je javno, u više navrata, grubo povrijedio dostojanstvo, ugled i čast prijestonice Cetinje i njenih građana – navedeno je na sajtu Prijestonice.

Dodaje se i da lokalni parlament zahtijeva javno izvinjenje Mandića prijestonici i njenim građanima zbog izjava i stavova kojim vrijeđa njihovo dostojanstvo, ugled i čast. - Sve dok ne uputi javno izvinjenje, Skupština prijestonice jednoglasno iskazuje stav da Andrija Mandić nije dobrodošao na Cetinje – piše u odluci. Skupština prijestonice je takođe nadležne institucije pozvala da pokrenu odgovarajuće postupke u cilju utvrđivanja da li u izjavama i stavovima Mandića ima elemenata prekršajne ili neke druge odgovornosti. Đ.Ć.

Ministar odbrane Dragan Krapović u Skupštini odgovarao na pitanja poslanika

Uvoz motocikla kombijem VCG bio je jedan od razloga za smjenu Lazarevića

PODGORICA - Odgovornost

za eventualne posljedice, koje će izazvati nedonošenje odluke o smjeni načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića, snosiće oni koji ne žele ili izbjegavaju da donesu tu odluku.

To je juče u Skupštini u nastavku Premijerskog sata rekao ministar odbrane Dragan Krapović, ističući da postoje strukture koje politički štite Lazarevića, a među kojima je i predsjednik države Jakov Milatović

- On odbija da donese odluku o razrješenju Lazarevića. Mi već više od dva mjeseca nemamo tu odluku i iz toga proizilaze brojne posljedice – kazao je Krapović.

Istakao je da nema bilo kakav lični sukob sa generalom Lazarevićem i da je njegovu smjenu predložio iz više razloga od kojih se jedan odno-

si na slučaj uvoza motocikla iz Slovenije kombijem Vojske Crne Gore.

Krapović je podsjetio da je, zbog neodgovarajuće i nepot-

Aleksić: Titoističke i dukljanske snage u šoku nakon Trampove pobjede

Na poslanička pitanja juče je odgovarao i potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić, koji je tom prilikom rekao da je u euforičnom raspolaženju zbog ponovnog izbora Donalda Trampa za predsjednika SAD, te ocijenio da njegova pobjeda na izborima u Americi predstavlja „pobjedu demokratskih vrijednosti“, zbog koje su „titoističke i dukljanske snage u šoku“. - Te će vrijednosti pobijediti svuda u svijetu. Te promjene dolaze i u Crnu Goru, a epoha titoizma se konačno završava. Zato su titoističke i dukljanske snage i opozicija u šoku i zato je tu pobjedu prije priznala Ka-

mala Haris nego crnogorska opozicija - rekao je Aleksić. Istakao je i da u aktuelnoj Vladi nema kleronacionalizma i da ta pojava nije problem Crne Gore.

- Problem je mafija, kriminal i oni koji siju vjersku i nacionalnu mržnju i šire srbo-fobiju, satanizujući polovinu Crne Gore – rekao je Aleksić.

pune dokumentacije za motocikl koji je Lazarević navodno u Sloveniji kupio za svog sina, kombi Vojske Crne Gore, bez nadzora, ostavljen na hrvatskoj granici.

- Vozači vojnog kombija su granicu prešli pješke, a na crnogorskoj strani ih je čekao transport – rekao je Krapović.

Ispričao je i kako su službenici Vojske potom opet službenim vozilima išli u Hrvatsku kako bi preuzeli kombi i motocikl, koji se u njemu nalazio.

- To je bilo u najmanju ruku neprimjereno i nanijelo je ogromnu štetu ugledu Vojske Crne Gore, ali i države –rekao je ministar i dodao da su zbog tog slučaja saslušani svi uključeni u postupak, te da će ostale činjenice utvrditi nadležne institucije. Krapović je istakao i da je general Lazarević, takvim postupanjem, zloupotrijebio službeni položaj, prekršio zakon i etičke i interne procedure. Lazarević je, zaključio je Krapović, pripadnicima Vojske izdao nezakonita usmena naređenja da koriste državnu imovinu radi ostvarenja njegovih ličnih interesa, čime je, osim što je zloupotrijebio položaj, doveo u pitanje i bezbjednost državne imovine. Đ.Ć.

Kandidatkinja za komesarku

BRISEL - Prvi put nakon deset godina imamo mogućnost da jedna ili dvije države završe pregovarački proces - 2026. Crna Gora i 2027. Albanija. Ako me pitate koga bih prvo željela u Evropskoj uniji, to bi bila Ukrajina - kazala je juče kandidatkinja za evropsku komesarku za proširenje, Slovenka Marta Kos U sklopu niza saslušanja svih kandidata za budući kolegijum Evropske komisije, ona je juče u Evropskom parlamentu odgovarala na pitanja poslanika. Domaćin saslušanja bio je Odbor za vanjske poslove, a prisustvovali su mu članovi još tri odbora – za ljudske slobode, pravdu i unutrašnje poslove, ustavne poslove i ljudska prava, dok je sastanku predsjedavao Dejvid Mekalister

PRIORITETI

Događaj u EP počeo je izlaganjem Marte Kos, koja je istakla više ključnih teza na kojima će bazirati svoj budući rad. - Apsolutni prioritet je da se Ukrajina odupre razarajućoj ruskoj agresiji. Posvetiću svu svoju energiju da budući kandidati potpuno budu pripremljeni za pridruživanje EU. Treba da prihvatimo samo one koji će se jasno opredijeliti da s nama podijele ključni DNK Evrope – demokratiju i vladavinu prava. Pristupanje kandidata biće utemeljeno na pojedinačnim postignućima i neću oklijevati da koristim korektivne mjere u slučaju stagnacije na pristupnom putu – navela je ona i dodala da će godišnji izvještaj o paketu proširenja „ostati primarni dokument za procjenu napretka i izdavanje preporuka za dalji put“.

- Smatram da pregovori o proširenju treba da ostanu zvijezda vodilja za Ukrajinu, ali i za Moldaviju, uz realizovanje paketa podrške za ove dvije države. I zemljama Zapadnog Balkana pripada paket od šest milijardi eura, ali su pomirenje i regionalna saradnja ključni za ovaj region, pa ću se više uključiti u rješavanje tih problema – dodala je ona.

Pristupne Crnom završiti

Pristupanje kandidata biće utemeljeno na pojedinačnim postignućima i neću oklijevati da koristim korektivne mjere u slučaju stagnacije na pristupnom putu, poručila je Kos

sa Ukrajinom i njenim putem ka Evropskoj uniji, posebno u svjetlu invazije Rusije na tu zemlju, te uticaja na druge zemlje kandidate ili one koje žele da dobiju taj status. Pojašnjavajući način na koji će se sprovoditi pristupni pregovori u budućnosti, izjednačila je pozicije zemalja koje su kandidati i onih koje su već u EU.

PODGORICA – Koaliciona izborna lista „Za bolju Podgoricu“ šefa države Jakova Milatovića i lidera

Ure Dritana Abazovića još radi na izradi platforme sa kojom će ući u pregovore o formiranju buduće vlasti u glavnom gradu, saopšteno je Pobjedi iz te koalicije.

- Radimo na tome. Treba još neke sastanke da održimo da bi se ta platforma u potpunosti uobličila. Ne mogu da pretpostavim kada će biti gotova, jer to zavisi od dinamike. Da li će to

biti u sljedećoj nedjelji ili onoj tamo nijesam siguran – rekao je Pobjedi šef medijskog tima Ure Boško Laketić. Predstavnici liste „Za bolju Podgoricu“ nijesu se u ponedjeljak odazvali pozivu Demokratske partije socijalista na pregovore oko formiranja lokalne vlasti, uz objašnjene da neće započinjati bilo kakve razgovore dok ne predstave sop-

stvenu platformu koja će, kako su rekli, biti osnova toka pregovora.

Predstavnici DPS-a, na čelu sa nosiocem liste Nerminom Abdićem sastanak su održali sa predstavnicima Stranke evropskog progresa i koalicije Evropski savez koja je u međuvremenu predstavila sopstvenu platformu za formiranje vlasti u Podgorici. Na pitanje u kojoj se

mjeri podudaraju platforme Evropskog saveza i liste „Za bolju Podgoricu“, Laketić nije odgovorio navodeći da platformu ES još nije ni vidio. Poručio je međutim da će lista „Za bolju Podgoricu“, ukoliko bude dio buduće vlasti, insistirati da se realizuje politički program koji je ta lista zagovarala tokom izborne kampanje. Đ.Ć.

Kako je rekla, neće biti popuštanja kada treba poštovati osnovne principe EU. Saradnju sa civilnim sektorom vidi kao još jednu obaveznu stavku, zbog čega je najavila nultu toleranciju za aktivnosti protiv ovog sektora – kako u zemljama kandidatima, tako i u članicama EU. - Građani EU izražavaju različitu zabrinutost zbog proširenja. Želim da čujem koji su to problemi, a posebno ću saslušati glas mladih. Obećavam da ću jednako postupati prema svim zemljama kandidatima. Želim timski rad ne samo sa kolegama iz EK, nego i sa EP kako bismo ojačali evropske prioritete. Tri su glavna izazova za sve, mir, sloboda i prosperitet na kontinentu, i oni su u samom srcu EU – zaključila je Kos u uvodnom obraćanju.

UKRAJINA PA SVI OSTALI

Najčešća pitanja na jučerašnjem saslušanju bila su u vezi

- Postoji dio posla koji treba da obave kandidati i dio koji moramo obaviti mi koji smo već u EU, jer vjerujem da možemo prihvatiti samo one zemlje koje će završiti pregovore u svim poglavljima i koje poštuju evropske vrijednosti. Činjenica je da je geopolitička situacija složena i zbog toga ćemo pružiti podršku na putu ka EU, ali moramo voditi računa i o integritetu proširenja kroz ispunjenost zahtjeva. Mihael Galer (Njemačka) smatra da bi zemljama kandidatima trebalo ukazati na brojne prednosti koje su posebno značajne za građane, poput besplatnog rominga i priključivanja jedinstvenom evropskom sistemu plaćanja (SEPA). Ona je ukazala na činjenicu da je „integracija postupna“, te da pregovaranje nije lak proces za bilo koju stranu, ali da treba uvijek isticati prednosti koje će stanovništvo imati od ulaska u EU. No, to ne smatra dovoljnim, već je najavila da će pronaći nove pristupne alate u korist država kandidata.

Naćo Sančez Amor (Španija) smatra da zemlje kandidati moraju poštovati vrijednosti i demokratske standarde na kojima počiva EU, sa čime je saglasna i Kos.

Zgrada Prijestonice

Dragan Krapović

SKUPŠTINA

CRNE

GORE / M. MATKOVIĆ

proširenje juče saslušana pred članovima Evropskog parlamenta

Pristupne pregovore sa Crnom Gorom možemo završiti 2026. godine

- Kada treba pripremati kandidate za EU, nijesu bitne samo ekonomija i geografija, već i to kakvu Evropu svi želimo. Izbori u SAD su pokazali da moramo iskoristiti više svoje mogućnosti. Proces pregovora počinje i završava se na osnovnim pravima kao ključnim vrijednostima, a to su sloboda, demokratija, ljudska prava i jednakost, odnosno Član 2 našeg Ugovora o EU – dodala je ona potcrtavajući značaj Ugovora iz Mastrihta. Na pitanje da li će zvanično podržati ulazak onih kandidata koji pokažu da su u potpunosti spremni, dodala je da želi da „zaštiti integritet procesa pregovaranja“. - Proces se završava u trenutku kada se završe kompletni pregovori i nakon što to potvrde EP i EK. Istovremeno, i EU ima obavezu da se što bolje pripremi za proces pristupanja – zaključila je Kos.

PRUŽENA RUKA

Kinga Gal (grupa PE, Mađarska) bila je tokom saslušanja glas svoje zemlje i još aktuelnog komesara za proširenje

Olivera Varheljija, insistirajući na tome da „nije ispunjeno obećanje dato Srbiji prije mnogo godina“ da ta zemlja sa Zapadnog Balkana uđe u EU.

- Zapadni Balkan poznajem kroz bivšu državu u kojoj sam živjela. Najvažniji kriterijumi za ulazak su zasluge, iako postoje očekivanja da neke države imaju drugi pristup zbog dužine pregovora. Prvi put nakon deset godina imamo mogućnost da jedna ili dvije države završe pregovarački proces. Možemo zatvoriti sva poglavlja sa Crnom Gorom do kraja 2026. i sa Albanijom do kraja 2027. godine. Čak je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da je spreman da učini sve kako bi se uskladili sa politikom EU. Sada čekamo realizaciju te najave – istakla je Kos.

Kazala je i da je rat u Ukrajini „donio novu dinamiku proširenja“, ali da one države koje su se kasnije prijavile za članstvo ne mogu imati prednost u odnosu na one koje su to ranije učinile.

- Takođe, u pristupnim pregovorima postoje koraci za koje treba sačuvati jednoglasne odluke, i to na početku i na kraju pristupnog procesa. Ali, u nekim fazama, poput otvaranja i zatvaranja klastera, možemo bolje raditi ako odlučujemo klasifikovanom većinom. Same države članice će odlučiti kako ćemo postupati, ali smatram da bi to

ubrzalo neke procese – navela je ona.

Kako je najavila, ne želi da kandidati budu zaustavljeni na korak od ulaska u EU ako su ispunili sve svoje obaveze, zbog čega će insistirati na tijesnoj saradnji sa zemljama članicama kako bi svi bili temeljno upoznati sa prednostima ulaska određene zemlje u EU.

RAZMIRICE

Više parlamentaraca insistiralo je na medijskim napisima o tome da je Kos na listi sarad-

nika službi bezbjednosti nekadašnje Jugoslavije, što je ona opovrgla činjenicom da su na istim spiskovima pojedini predsjednici Vlade Slovenije kao i europarlamentarci. Oštri tonovi nastavili su se i prilikom pominjanja odnosa Srbije i Kosova, a na sve je reagovao i predsjedavajući Mekalister insistirajući na korektnom odnosu, te da „bilo kakva diskreditacija nije način na koji se govori u EP“.

Kos je najavila da će posebni odnosi između zemalja čla-

Gruzija zaustavljena zbog Zakona o stranom uplitanju

Adam Bjelan (grupa konzervativaca, Poljska) osvrnuo se na pregovaračke pozicije Ukrajine i Gruzije, uz stav da „nema brzog puta“ i da „treba poštovati stroge kriterijume“. Kos kaže da postoje već instrumenti podrške Ukrajini, ali da su pregovori sa Gruzijom ugroženi.

- Vlada Gruzije treba da pokaže da su spremni za put ka EU. Prije svega, moraju da ukinu Zakon o stranom uplitanju i Zakon o vrijednostima i porodici. Ako to učine, mi smo spremi da ih podržimo – dodala je.

Slično pitanje stiglo je i od Sandre Gomez Lopez (Španija), koja je istaskla kako je ta zemlja ove godine na izborima pokazala da je dio društva okrenut Kremlju, ali dok su nevladine organizacije na suprotnoj strani.

- Nakon dobijanje statusa kandidata, Gruzija je odustala od tog puta. Uz podršku demokratskih snaga, nadam se da će Vlada možda nastaviti taj put. No, neki uslovi moraju biti ispunjeni, a to su pomenuta dva zakona. Organizacije civilnog društva moraju da nadzi-

Portfolio visokog prioriteta

nica i kandidata za EU, koji su definisani određenim bilateralnim sporazumima, ostati tema za (buduću) potpredsjednicu EK Kaju Kalas koja će pratiti vanjske poslove. No, sami proces proširenja, kako je dodala, vodiće se na posebno transparetan i fer način. Kada je riječ o transparentnosti, tu je insistirala na novcu poreskih obveznika EU koji se koriste za instrumente podrške Ukrajini i Zapadnom Balkanu.

- Može se reagovati na brojne načine da oni dobijaju novac samo ako u potpunosti ispunjavaju obaveze. Kopenhaški kriterijumi takođe znače da kandidti imaju posebne institucije koje će pratiti trošenje novca. Put novca će se slijediti do posljednjeg centa – rekla je kandidatkinja za komesarku. Dalje je ukazala da niko neće moći da računa na sredstva ako zanemaruje preporuke EU.

- Uvijek ću se držati vladavine prava. Ako reforme nijesu ispunjene, nećemo isplaćivati novac niti jednom kandidatu. Moramo biti transparentni. Uvijek sam na raspolaganju da raspravljamo o procesu pristupanja – dodala je ona.

Alesandra Moreti (Italija) podsjetila je na kritike upućene Varheljuju zbog popuštanja prema Srbiji, te upitala Kos što će učiniti u odnosima Beograda i Prištine.

- Pokušala sam da objasnim kolegama da stara rješenja više ne funkcionišu i da će morati da se mijenjaju. Volja posto-

ru ne samo zemlje kandidate, već i one koje su odavno u EU – ukazala je Kos. Kada je riječ o širenju dezinformacija koje u Gruziju stižu iz Rusije, te činjenici da je u toj zemlji polovina stanovništva protiv EU, dok je u Srbiji taj procenat i veći, potencijalna komesarka je istakla da se kandidatima do sada „previše govorilo o novcu“.

- Ulazak u EU nije samo ekonomska prilika, već i puno više. Moramo insistirati da politike zemalja kandidata budu sto odsto usklađeni sa evropskim, inače nećemo nastavljati pregovore sa tim zemljama –najavila je Kos.

U slučaju da bude odabrana, Kos će voditi portfolio visokog prioriteta za EU, jer je proširenje ključno geopolitičko sredstvo da se osigura bezbjednost na cijeloj teritoriji zajednice. U više navrata potcrtala je da će pristpuni pregovori sa više zemalja Zapadnog Balkana biti završeni tokom njenog mandata, ističući da je će ključno biti pristupanje EU po zaslugama –naveo je Mekalister Istakoa je i da su se predstavnici političkih grupacija dogovorili da će jednom parlamentarcu povjeriti procjenu da li Kos zadovoljava uslove da bude članica kolegijuma EK i sprovodi zadatke koji će biti u njenoj nadležnosti.

- Taj dokument objavićemo nakon što budu završena saslušanja svih kandidata za komesare – najavio je on.

ji, ali očekujemo stvarna djela – navela je Kos. Davor Ivo Štir (Hrvatska) komentarisao je izvještaj o uticaju Trampa na Zapadni Balkan u kome se pominje i pojačani uticaj Rusije i Kine. Zato je zatražio stav Kos o konceptu „srpskog sveta“, napominjući i da je predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandića najavio namjeru da se u naše zakonodavstvo uvrsti Zakon o stranim agentima – pandan onom zbog kojeg Gruzija trenutno stagnira u pristupnim pregovorima.

- Ako se EU ne pozicionira na Zapadnom Balkanu, doći će neko drugi. Zato je važno da vodimo računa o tome što rade druge države i drugi kandidati. Naše uključivanje u proces pregovora pokazuje da čak i ako države čekaju neko vrijeme da postanu dio EU, put tranzicije će joj donijeti velike promjene - navela je Kos, i dodala da tu u prvi red stavlja vladavinu prava i napredak prema zaslugama. Nakon što je završeno saslušanje kandidatkinje za komesarku za proširenje, predsjednik i koordinatori političkih grupa AFET održali su sastanak gdje su teme bile učinak i kvalifikacije Marte Kos za poziciju koju bi obavljala. Na osnovu preporuka ovog odbora, Konferencija predsjednika koju čine predsjednica EP Metsola i predsjedavajući političkih grupa, daće 21. novembra konačnu ocjenu i zatvoriti saslušanja. Nakon toga biće objavljena i evaluaciona pisma za sve saslušane kandidate.

Evropski parlament će novi kolegijum komesara EK izabrati većinom glasova tokom plenarne sjednice koja će biti održana od 25. do 28. novembra u Strazburu.

Kristina JERKOV

Marta Kos u Evropskom parlamentu

evropski parlament

Kao što smo napisali u prethodnoj „Diplomatskoj pošti“ - optimizam je posljednja linija odbrane.

Biće potrebno mnogo optimizma, a još više napora i sreće da zemlje Zapadnog Balkana prebrode četiri nastupajuće godine.

Drugi mandat Donalda Trampa u Bijeloj kući je, pokazalo se, bio neizbježan. Bez obzira na sve poznate elemente američke političke i socijalne slagalice, koja, po parametrima evropske liberalne demokratije, izmiče logici, njegov drugi mandat predstavlja vrlo neprijatni šok za evropski politički establišment.

To će se, takođe neizbježno, odraziti i na sastav i na prioritete nove Evropske komisije. Sljedstveno tome - i evropska agenda u zemljama Zapadnog Balkana mora biti preispitana. Ona, ni pored (pretpostavljene) najbolje volje i, bar formalne, zainteresovanosti, sa balkanske, i zvanične spremnosti, sa evropske strane, ne može ostati ista.

Razlog tome je prost - čak i ako se Tramp ne bude držao svojih predizbornih izjava, najava i obećanja - agenda EU proširenja je, poslije rezultata američkih predsjedničkih izbora, blago rečeno, izgubila momentum.

KREMLJ JE

ZADOVOLJAN

Reakcija iz Kremlja bila je predvidljivo uzdržana. Vladimir Putin je ostvario svoj cilj i nema razloga za javnim izlivima oduševljenja. Ali, pobjeda Trampa je (i) njegova pobjeda. Njegov katastrofalni i zločinački dugotrajni rat u Ukrajini, koji, čak i sa ograničenom i uslovljenom podrškom Ukrajini od strane Zapada nije mogao dobiti - sada poprima nove dimenzije. Trampov „plan“, odnosno stav prema ruskoj agresiji je bio ugaoni kamen nove verzije američkog izolacionizma. Iza samouvjerenih populističkih parola o tome kako će, kada opet bude predsjednik, za dvatri dana „okončati taj rat“ imaju, naravno, i real-političko objašnjenje. Druga strana te medalje nije nimalo prijatna. Predsjednika Zelenskog , ali i njegove evropske saveznike, očekuje veliki pritisak da agresija bude „zamrznuta“, to jest da aktuelna linija fronta postane linija razdvajanja, pod nekom vrstom

Povratak u budućnost, drugi dio

međunarodnog nadzora. Tramp će, za tu namjeru, imati i podršku nove republikanske većine u Senatu, kao i mogućnost da bitno ograniči, ili čak i ukine finansijsku podršku Ukrajini. Takvi potezi bi samo potvrdili Trampovo uporno insistiranje da je NATO „zastario“, čime bi njegova politika prema agresiji na Ukrajinu zapravo bila indirektno postavljanje ključnog pitanja: da li je (ovakav) NATO potreban, odnosno moguć. Odgovor na to pitanje predodrediće geopolitičke tokove u godinama koje su pred nama.

U ovom trenutku je teško sa sigurnošću znati najvažnije članove buduće američke administracije - za svako bitno mjesto se sada pominju bar po tri kandidata - ali je jasno da Tramp preferira poslušne i potpuno odane saradnikečemu nas, uostalom, naučio i njegov prvi mandat.

To je, sa evropske strane posmatrano, recept za propast. Ili, kako to britanski „Economist“ ironično pita na svojoj posljednjoj naslovnici, uz narandžasti portret nasmijanog Donalda Trampa: „A što može poći po zlu?“

U Briselu (i u većini država članica EU) se čuju sirene za uzbunu.

EVROPA BEZ ATLANTIKA?

Francuski predsjednik Makron otvoreno govori o potrebi stvaranja evropskog odbrambenog sistema – „jer se Evropa predugo oslanjala na SAD kada je u pitaju odbrana“. Stare francuske primjedbe, još od vremena De Gola, sada (opet) dobijaju na značenju - u novom kontekstu i u novoj formi.

Među evropskim političarima se čuje i nova parola: MEGA –„Make Europe Great Again“koja je, naravno, eho Trampove MAGA skraćenice.

Centralno pitanje je, ipak, gotovo tehničke prirode: da li Evropljani imaju dovoljno vremena za konstruisanje nove odbrambene strukture?

Atlantska dimenzija evro-atlantskog savezništva je, u svakom slučaju, uzdrmana. I NATO i EU se suočavaju sa najtežim izazovima u svojim istorijama - ovoga puta ne zbog spoljnje opasnosti - već zbog unutrašnjih previranja i bitno različitih strateških projekcija, koje vanjske izazove i

rizike čine još opasnijima. Prvi odgovor na nove izazove ćemo vidjeti prilikom formiranja nove Evropske komisije i (re)definisanja njenih prioriteta i ciljeva. Drugi odgovor Evropljani očekuju od Donalda Trampa. Po direktnom i jasnom pitanju novog generalnog sekretara NATO, Marka Rutea: „Da li postoji spremnost za kolektivno djelovanje?“

To je, zaista, pravo pitanje!

BORCI ZA MIR NA ZAPADNOM BALKANU

U našim krajevima smo prisustvovali prizemnim i, moramo i to reći, prilično kičastim izlivima oduševljenja zbog pobjede Trampa, uz poruke i čestitke koje ne govore samo o ideološkom i političkom profilu pošiljaoca. Ti udvorički hvalospjevi pokazuju, pored ostalog, i nerazumijevanje nekih dimenzija međunarodne politike.

Ali, zajedničke slike Putina i Trampa, koje pamtimo i iz vremena prve Trampove pobjede 2016. - ukazuju na činjenicu koju je nemoguće ignorisati: i u Crnoj Gori, ali i u Srbiji, u BiH entitetu Republika Srpska, baš kao i u Orbanovoj

drugih zemalja - preko koncepta dvojnog državljanstva - zauvijek drže Crnu Goru u poziciji političkog taoca srpskog nacionalizma.

KONTINUITET LOŠEG

KONTINUITETA

Dolazak nove Trampove administracije bi - na ravni političke logike i sa ove i sa one strane Atlantika - trebalo da znači i promjene u samom Stejt Departmentu, posebno u Birou za evropske i evroazijske poslove, na čijem čelu je sada Džejms O’Brajen, dok je pomoćnik Aleksander Kasanof.

Mađarskoj, na primjer, ljuti protivnici američke vanjske politike i američkih ključnih odluka u posljednjih tridesetak godina - egzaltirani su pobjedom Trampa.

To je tako logično u svojoj nelogičnosti. Obožavaoci Putina i ruske politike - kakva god da je ta politika - i političari i stranke koje su protiv bilo kakvih sankcija prema Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, u Trampu vide onu Ameriku koja im se jedino može svidjeti: Sjedinjene Države koje će pogaziti evro-atlantsko zajedništvo i koje će odustati od principa i vrijednosti liberalne demokratije.

Konačno i ruska propagandna kovanica „kolektivni Zapad“ dobija svoj puni smisao. Samo razjedinjeni Zapad, koji, dakle, ne nastupa kao kolektiv je - dobri Zapad.

Zato i Andrija Mandić i Milan Knežević sekundiraju Ričardu Grenelu u izjavama kako će se, zajedno sa Trampom, boriti za – „mir na Balkanu!“ Vrijeme pred nama će pokazati koliko i kako su te najave „borbe za mir“ razlog za brigu. Crnogorci - i ne samo oni - se dobro sjećaju posljednjeg sramnog „rata za mir“. Mnogi analitičari - a Pobjeda je juče objavila i izvrsnu analizu Daniela Servera na tu temu - predviđaju pojačanje, tj. obnavljanje politike popuštanja i povlađivanja srpskom nacionalizmu u regionu - sa posljedicama koje mogu ozbiljno uzdrmati stabilnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, pa potom (i uzročno-posljedično) elementarnu sigurnost na Kosovu (ili, preciznije, prekinuti odsustvo težih sukoba i konfrontacija), i, na kraju, nastaviti razgradnju crnogorske državne strukture, ne samo kroz tzv. „etno-federalizaciju“, zajedno sa razvaljivanjem građanskog koncepta društva i usvajanjem zakona koji bi omogućili da građani

Ono što je svakako bila osnovna karakteristika posljednje četiri godine - sa Bajdenovom administracijom i Entonijem Blinkenom kao državnim sekretarom - bar kada je o Crnoj Gori riječ, bio je - kontinuitet u odnosu na Trampov period. Nije samo u pitanju personalno rješenje - ko je bio i ostao na mjestu ambasadorice SAD (mada su, kao i u svakom poslu, i ličnosti važne, a ne samo znane i neznane instrukcije, dokumenti i izjave) - već, mnogo važnije od toga, što je bila proklamovana, a što stvarna politika. Proklamovana politika se, naravno, nije mijenjala - SAD su i za vrijeme Trampa i tokom Bajdenove administracije, pored ostalog, „snažno podržavale i evropsku agendu Crne Gore“, itd. Ali, ono što je vanredno interesantno, nije se mijenjala ni stvarna politika SAD prema Crnoj Gori. Bilo je interesantno posmatrati - najblaže rečeno - inertni odnos Ambasade u Podgorici prema ideji „Otvorenog Balkana“, kao jasnom anti-evropskom projektu. Kao što je bilo teško ne primijetiti krajnje popustljiv stav prema uključivanju pro-srpskih i pro-ruskih stranaka i političara koji su eksponenti srpskih i ruskih krugova moći u Vladu Crne Gore. I mnogi drugi detalji, uključujući one vezane za Crkvu Srbije i njen maligni uticaj.

U vezi razumijevanja i interpretacije tzv. „avgustovskih“ promjena u Crnoj Gori takođe ne treba trošiti riječi. Tenkovi nisu izvedeni na ulice, na kraju.

Poslije šest godina i sa novom Trampovom administracijom, kontinuitet tog kontinuiteta bi, začudo, bio najbolje rješenje. Jer za otklanjanje iluzije i tlapnje o „ugroženosti srpskog naroda u Crnoj Gori“ mogu, nažalost, biti neophodna i dva puna mandata. Za našu zemlju je, u tom smislu (i uz dužno poštovanje, naravno) mnogo važnije da li će biti promijenjen američki ambasador u Beogradu, ili će i tamo uslijediti nova epizoda politike koja nije pomogla ni Srbiji, ni regionu, pa, samim tim, ni Crnoj Gori - bez obzira na „detalj“ da li je u Bijeloj kući bio Donald Tramp ili Džozef Bajden. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Donald Tramp

/

Petak, 8. novembar 2024.

Kompanija Plantaže u prvih devet mjeseci poslovala sa minusom od 1,18 miliona eura

PODGORICA - Kompanija

Plantaže je u prvih devet mjeseci ostvarila gubitak od 1,18 miliona eura, pokazuje finansijski izvještaj ove kompanije za prva tri kvartala. Iako je kompanija na kraju septembra bila u minusu, ovaj poslovni rezultat je za 3,22 miliona eura bolji nego prošle u istom periodu kada je bio ostvaren minus od 4,41 milion eura.

Izvršni direktor Plantaža Igor Čađenović je prije petnaestak dana u intervjuu Pobjedi saopštio da preliminarni podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da su Plantaže ostvarile najbolji poslovni rezultat u posljednjih šest godina, kao i najveći prihod u posljednjih deset godina.

OČEKIVANJA

On je istakao da su njihova nastojanja da nakon dužeg perioda završe ovu poslovnu godinu s pozitivnim rezultatom. - Preliminarni podaci za prvih devet mjeseci 2024. godine pokazuju da je ostvareni rezultat najbolji u posljednjih šest godina, uprkos tome što je i dalje negativan. Ovaj napredak je jasan pokazatelj našeg predanog rada, posvećenosti stabilnosti kompanije, kao i napora uloženih u dalji razvoj i unapređenje poslovanja. Važno je naglasiti da je, kada se isključe rashodi kamata i trošak amortizacije, EBITDA pozitivna i iznosi 2,8 miliona eura. Ostvareni prihodi su šest odsto veći u poređenju sa istim periodom prošle godine, što predstavlja najveći prihod u posljednjih deset godina. Po-

Gubitak gotovo četiri puta manji nego lani

Iako su Plantaže na kraju septembra bile u minusu, ovaj poslovni rezultat je za 3,22 miliona eura bolji nego prošle u istom periodu kada je bio ostvaren minus od 4,41 milion eura. Izvršni direktor Plantaža Igor Čađenović je nedavno istakao da nastoje da nakon dužeg perioda završe ovu poslovnu godinu s pozitivnim rezultatom

sebno nas raduje rast prihoda od prodaje flaširanih proizvoda, koji su na svim tržištima veći za 11 odsto, uz povećanje prodaje na domaćem, kao i na inostranom tržištu. Takođe, ostvarili smo i znatan rast prihoda u kategorijama uslužnih djelatnosti ugostiteljstva i vinskog turizma – kazao je nedavno Čađenović.

On je naveo da je na rashodnoj strani zabilježen rast od šest odsto, što je rezultat povećanih troškova radne snage, materijala i energije. U strukturi ukupnih troškova dominiraju troškovi radne snage, materijala i energije.

- Ova godina je, zbog ranijeg početka berbe, specifična, jer su se određene kategorije troškova, koje su inače pripadale posljednjem kvartalu, sada generisale na 30. septembar. Sve ovo je potvrda dobrog upravljanja i sigurnog puta ka stabilnom i profitabilnom poslovanju – poručio je Čađenović.

TrENdOVI

On je ocijenio da su u menadžmentu zadovoljni posti-

gnutim rezultatima u prvih devet mjeseci ove godine ,,naročito imajući u vidu izazovne tržišne okolnosti“.

- Ostvareni trendovi pokazuju stabilnost i održivost poslovanja. Ukoliko se pozitivni pokazatelji održe do kraja godine, naša nastojanja su da, nakon

dužeg perioda, završimo poslovnu godinu s pozitivnim rezultatom. Ipak, ostajemo oprezni i odgovorni u procjenama, nastavljajući sa mjerama za unapređenje operativne efikasnosti i očuvanje stabilnosti – saopštio je ranije Čađenović.

Ministar finansija Novica Vuković u parlamentu odgovarao na pitanja poslanika

On je istakao da tokom ove godine Plantaže bilježe odlične rezultate prodaje, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu.

- Prihodi od prodaje flaširanih proizvoda su za prvih devet mjeseci 11 odsto veći nego u istom periodu prošle godi-

Za otplatu dugova u narednoj

godini

trebaće nam milijardu eura

Ministar finansija Novica Vuković je Zdenki Popović odgovorio da se povećanje plata i penzija neće finansirati iz zaduženja, te da, uz strateško opredjeljenje Vlade da unaprijedi kvalitet života svih građana, neće doći ni do povećanja opšte stope PDV-a

PODGORICA – Iduće godine će biti potrebno milijardu eura da bi se isplatili dugovi iz ranijih godina, od čega se najveći dio, oko pola milijarde, odnosi na isplatu eurobonda iz 2018. godine – naveo je ministar finansija Novica Vuković juče u odgovorima na pitanja poslanika u Skupštini. Saopštio je da je javni dug Crne Gore posljednjeg dana septembra iznosio 4,46 milijardi eura, što je 61,33 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP). - Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (MF) u iznosu od 617,9 miliona eura, neto javni dug je iznosio 3,85 milijardi odnosno 52,84 odsto BDP-a - odgovorio je Vuković Milošu Kontaru (Ura) kojeg su zanimali podaci o zaduženjima.

NAPlATA

Vuković je Zdenki Popović (Demokrate) odgovorio da se povećanje plata i penzija neće finansirati iz zaduženja, te da, uz strateško opredjeljenje Vlade da unaprijedi kvalitet života svih građana, ne-

će doći ni do povećanja opšte stope PDV-a. Na njeno pitanje kakvo je stanje javnih finansija nakon povećanja minimalnih penzija i u susret povećanju minimalnih zarada, Vuković je kazao da je naplaćeno preko dvije milijarde eura prihoda,

što je 169,9 miliona eura više u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine. Ocijenio je da je trenutna finansijska situacija stabilna i povoljna, te da je karakteriše makroekonomska stabilnost i kontinuirani trend rasta naplaćenih prihoda, dodajući da je suficit budžeta za prvih devet mjeseci iznosio 85 miliona eura.

ZAPOšl JAVANJE

Nikola Milović (DPS) je kazao da je između dva premijerska sata broj zaposlenih u lokalnoj upravi Budve porastao, pitajući ministra da li je reagovao zbog toga. Vuković je kazao da je od Opštine dobio podatke da je posljednjeg dana septembra u opštini i lokalnim preduzećima i javnim ustanovama bilo zaposleno 1.771 lice, od če-

ne. Na domaćem tržištu, uprkos slabijoj turističkoj sezoni, generišemo najviše prihoda i zabilježili smo rast prodaje od osam odsto, dok na inostranim tržištima taj rast iznosi devet odsto. Među regionalnim tržištima ističu se Srbija i Bosna i Hercegovina, kao i tržište Hrvatske, koje je ove godine zabilježilo najveći rast u poređenju sa prošlom godinom. I rast na tržištima regiona je značajno istaći, imajući u vidu ozbiljan razvoj regionalne vinske scene i sve veći broj vinarija na tim tržištima. Naša prisutnost na inostranim tržištima obuhvata veliki broj država, na svim kontinentima, a kontinuiranim radom na unapređenju kvaliteta naših proizvoda i njihovom efikasnijem plasmanu, postižemo stabilan rast, uprkos sve jačoj konkurenciji – istakao je nedavno Čađenović.

On je ocijenio da je konkurencija izuzetno jaka na svim tržištima.

- Posebno je izazovno boriti se na regionalnim tržištima, gdje države i nacionalna udruženja snažno podržavaju domaće proizvođače. Zbog toga smatramo da bi dodatna podrška ekonomske diplomatije bila ključna za jačanje našeg pozicioniranja i dalji rast na međunarodnoj sceni. Uprkos svim izazovima, rezultati pokazuju da Plantaže ostaju lider na tržištu, zahvaljujući kvalitetu. Ove godine, na dva velika međunarodna takmičenja osvojili smo 16 medalja, od čega čak deset zlatnih, što dodatno potvrđuje kvalitet i međunarodni ugled naših vina – kazao je Čađenović. S. POPOVIĆ

noj Gori, sportske rezultate, komunalni red, a sa druge strane imamo parazitsko zapošljavanje i partijske pritiske koji su doveli do kulminacije u ovoj opštini – kazao je Milović.

ŽIČArA

ga 1.314 na neodređeno, 152 na određeno, dok su preostali angažovani na osnovu ugovora o privremenim poslovima, o djelu i preko agencije. Dodao je da je prema podacima iz aprila bilo zaposleno ukupno 1.676 lica.

- Opština nije u obavezi da traži saglasnost od MF za zapošljavanje, već se ta obaveza odnosi samo na one opštine koje su sa MF zaključile ugovor o reprogramu poreskog dugakazao je Vuković. Milović je ocijenio da bi po toj logici u Opštini Podgorica, imajući u vidu broj stanovnika, trebalo da radi 15.000 ljudi, imajući u vidu da u odnosu na broj birača u Budvi, deset odsto njih radi u Opštini.

- Nemam problem s tim da radi i dvije hiljade ljudi, ali bi rezultati trebalo da budu da je to najbolja moguća lokalna samouprava, na usluzi svakom građaninu, privredniku i turisti. To bi trebalo da znači najbolju kulturu u Cr-

Filipa Adžića (Ura) je zanimalo da li će budžetom za iduću godinu biti obezbijeđena sredstva za nastavku izgradnje žičare Lovćen-Cetinje. Vuković je ukazao da se za prijestonicu obezbjeđuju sredstva u iznosu od jedan odsto budžeta, od čega 0,6 odsto ide na finansiranje infrastrukturnih i razvojnih scenarija. - U skladu sa zahtjevom prijestonice Cetinje kod Uprave za kapitalne projekte, za projekat izgradnje žičare biće planirana sredstva prevashodno za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i kompletiranje tehničke dokumentacije, kako bi se stekli neophodni uslovi za nesmetano raspisivanje javnog oglasa za izvođenje radova - kazao je Vuković. Adžić nije bio zadovoljan tim odgovorom, dodajući da to znači da se taj projekat neće završiti ni za nekoliko godina, iako je premijer obećao pomoć Vlade. M. lEKOVIĆ

Upravna zgrada Plantaža

Novica Vuković sa saradnicama

Stručnjaci podržavaju obnovu programa ekonomskog državljanstva

Ponovno uvođenje „zlatnih pasoša“ donijelo bi rast BDP-a i jačanje turizma

PODGORICA - Program ekonomskog državljanstva sve više se ističe kao ključni alat za ekonomski razvoj manjih država, a Crna Gora, koja je već postigla značajan uspjeh privlačenjem stranih investicija putem ovog programa, sada razmatra mogućnost njegovog ponovnog pokretanja.

Nakon nedavne odluke Suda Evropske unije, koja je potvrdila pravo Malte da nastavi s ovim programom, sve više stručnjaka uviđa potencijal koji ekonomsko državljanstvo može donijeti Crnoj Gori.

Stefan Kraus, glavni operativni direktor kompanije Henley & Partners, ističe u intervjuu za Bankar.me da bi obnovljeni program mogao donijeti znatan priliv kapitala, direktno podržavajući ključne sektore poput turizma i infrastrukture i obezbjeđujući dugoročni ekonomski rast bez dodatnog zaduživanja.

Kredibilitet i sigurnost

- Odluka Suda EU potvrđuje suvereno pravo svake zemlje da sama odlučuje o dodjeli državljanstva, a Crna Gora ima priliku da kroz ponovno po -

PODGORICA - Ukupni prihodi od nagradnih i igara na sreću su u prvih deset mjeseci ove godine iznosili 27,24 miliona eura, što je 60,49 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Iz Uprave za igre na sreću je saopšteno da je u istom periodu zabilježen i rast prihoda od kazinskih igara, 103,25 odsto, čiji je iznos 4,26 miliona eura. - Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano

Program ekonomskog državljanstva

pruža priliku Crnoj Gori da privuče investitore visokog profila, podržavajući razvoj ključnih sektora i dugoročan ekonomski napredak bez dodatnog zaduživanja - poručuju stručnjaci

kretanje programa privuče investitore visokog profila - kaže Kraus, naglašavajući važnost strogih kontrola aplikanata kako bi se očuvali kredibilitet i sigurnost.

Vedrana Šašović, izvršna direktorica Amma Resort-a i hotela InterContinental, takođe prepoznaje ekonomski značaj ovog programa za Crnu Goru. - Program ne samo da privlači strane investicije, već direktno utiče na jačanje turizma, unapređenje infrastrukture i stvaranje novih radnih mje-

sta, čime doprinosi dugoročnom ekonomskom razvoju zemlje - istakla je Šašović nedavno za Pobjedu, naglašavajući važnost transparentnosti i rigoroznih provjera aplikanata kako bi se obezbijedio kredibilitet podnosilaca zahtjeva i pozitivan uticaj na crnogorsku ekonomiju.

Kraus vjeruje da bi Crna Gora mogla koristiti ovu priliku za pokretanje programa koji bi, uz stroge kontrole aplikanata, značajno doprinio ekonomskom razvoju zemlje i njenom BDP-u.

Investicije bez zaduživanja

U Evropi je nekoliko stručnjaka i državnih predstavnika izrazilo pozitivne stavove o ekonomskom državljanstvu, naglašavajući njegov značaj za privlačenje investicija i podsticanje ekonomskog razvoja.

Bivši malteški premijer

Đozef Muskat je izjavio da je program ekonomskog državljanstva Malte donio „znatan priliv kapitala“ koji je direktno doprinio rastu BDP-a, razvoju ključnih sektora i otvaranju radnih mjesta. Muscat je naglasio

nomski doprinos zemlji, što je pokazao i prethodni crnogorski program, koji je generisao 500 miliona eura investicija u turistički sektor i otvorio novih 1.000 hotelskih soba sa četiri i pet zvjezdica.

- Takve investicije, pored direktnog priliva sredstava, donose i dugoročan uticaj na zapošljavanje i rast BDP-a. U Crnoj Gori bi takav program mogao doprinijeti rastu BDP-a za 20 do 25 posto - navodi Kraus. On podsjeća da su slični programi na Karibima prvi put pokrenuti i da doprinose i do 30 odsto BDP-a zemalja poput Saint Kitsa, dok je Malta kroz svoj program od 2014. godine primila više od milijardu i po eura stranih direktnih investicija. - To su značajni rezultati za zemlje koje privlače kapital bez potrebe za zaduživanjem - dodaje Kraus.

Ako bi Crna Gora danas obnovila program, Kraus procjenjuje da bi, uz dobre marketinške kampanje, mogla ostvariti 1.000 aplikacija u periodu od dvije do tri godine, čime bi obezbijedila dodatnih pola milijarde eura investicija za razvoj zemlje.

j e 7,92 miliona eura, pa je i taj segment naplate uvećan 5,53 odsto - navodi se u saopštenju.

Ovakav rezultat, kako su rekli iz Uprave, nedvosmisleno ukazuje da se nastavlja trend

rasta naplate prihoda u ovoj oblasti, što je potvrda kvalitetnog rada te institucije u pravcu jačanja državne ekonomije. Uprava za igre na sreću je 1. novembra ove godine uspo -

- Prethodni program donio je 500 miliona eura stranih investicija. Smatram da bi nova verzija, uz strogu dubinsku provjeru aplikanata, mogla privući investitore visokog profila i doprinijeti razvoju ključnih sektora, poput turizma i infrastrukture - ističe Kraus, dodajući da bi obnova programa mogla donijeti dodatnih pola milijarde eura kroz 1.000 novih investitora.

Kraus podsjeća da je prethodni crnogorski program bio fokusiran na razvoj turističkog sektora, posebno u izgradnji hotela sa četiri i pet zvjezdica na sjeveru i jugu zemlje.

- Prikupljeno je 500 miliona eura stranih direktnih investicija kroz ulaganja u hotele, takse i obavezne donacije u Fond za razvoj manje razvijenih opština i Fond za inovacije.

da su sredstva prikupljena kroz program omogućila zemlji da unaprijedi svoje javne usluge i infrastrukturu bez potrebe za dodatnim zaduživanjem, što je posebno važno za manje zemlje koje žele održati fiskalnu stabilnost.

stavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom će biti unaprijeđen proces nadzora, što će doprinijeti povećanju obima evidencije priređivanja, a samim tim i efikasnijoj naplati i rastu prihoda od igara na sreću.

- Uprava za igre na sreću, kao jedan od svojih prioriteta, još jednom naglašava borbu protiv maloljetničkog klađenja. U tom pogledu, neophodno je kontinuirano sprovoditi aktivnosti na planu njegovog predupređenja i smanjivanja na

To je značajan doprinos za ekonomiju zemlje - naglašava on, dodajući da je Evropska unija bila saglasna da Crna Gora odobri 2.000 državljanstava za pozitivno ocijenjene aplikante prema tom programu. Postoji prostor za dodatnih 1.000 aplikacija, što bi moglo donijeti novih 500 miliona eura.

- Tako bi Crna Gora mogla ostvariti značajan ekonomski rast bez povećanja javnog duga - objašnjava Kraus.

rigorozne provjere

On takođe naglašava razliku između počasnog državljanstva i državljanstva kroz investicije, ističući važnost stroge dubinske provjere aplikanata u formalnim programima.

- U formalnim programima dubinske provjere, aplikant prolazi kroz rigorozne kontrole koje možda nijesu prisutne kod počasnog državljanstva. To osigurava veću sigurnost za zemlju i EU - kaže Kraus.

Kada postoji odluka da se nekom pojedincu dodijeli državljanstvo, on ističe da treba znati da taj pojedinac možda nije prošao kroz iste stroge provjere kao u formalnom programu ekonomskog državljanstva.

Prema Krausovim riječima, program ekonomskog državljanstva može imati veliki eko-

najmanju moguću mjeru - dodaje se u saopštenju. Navedeno je da razvijanje saradnje, kao i čvršća institucionalna i društvena kohezija, predstavljaju osnovni preduslov u cilju kreiranja instrumenata za efikasnu prevenciju stvaranja zavisnosti kod mladih.

- U tom smislu, cilj Uprave je da se, kroz stručno osmišljene planove edukacije, obezbijedi prevencija različitih modela rizičnog ponašanja kod mladih, sa posebnim osvrtom

ApliKAcije

- Prethodni program je tokom posljednje dvije godine obuhvatao oko 500 aplikacija godišnje, što znači da bi sličan tempo omogućio realizaciju 1.000 aplikacija u naredne dvije do tri godine, čime bi se ostvario dodatni priliv sredstava od pola milijarde eura - zaključuje Kraus, naglašavajući potencijal koji Crna Gora ima za privlačenje globalnih investitora i nastavak ekonomskog rasta. Vedrana Šašović naglasila je da program ne samo da privlači strane investicije, već direktno utiče na jačanje turizma, unapređenje infrastrukture i stvaranje novih radnih mjesta, što doprinosi dugoročnom ekonomskom rastu zemlje. Ona ističe da je crnogorski program ekonomskog državljanstva sproveden uz visoke standarde transparentnosti i rigoroznih provjera, što osigurava da samo kredibilni i uspješni podnosioci zahtjeva dobiju priliku da doprinesu razvoju zemlje. - Projekat Amma Resort bilježi pozitivne rezultate sa aplikantima iz više od 15 različitih država, što je donijelo kvalitet i podstaklo dalji razvoj turizma - navela je ona. n. KovAČeviĆ

na maloljetničko klađenje. U skladu sa navedenim, očekujemo da i sami priređivači daju doprinos kroz promociju odgovornog klađenja, sa akcentom na najranjivije društvene kategorije - navodi se u saopštenju.

Uprava za igre na sreću, prema riječima njenih predstavnika, ostaje privržena jačanju djelatnosti igara na sreću, prateći sa posebnom pažnjom dalje korake na planu suzbijanja maloljetničkog klađenja. r. e.

Stefan Kraus

Vedrana Šašović

Podaci Uprave za igre na sreću za prvih deset mjeseci

Profesori na protestu u dvorištu škole ,,Vuk Karadžić“ najavili da će peticijom tražiti da im se obezbijedi status službenog lica, apelovali na nadležne da im omoguće bezbjedne uslove za rad

Nastavnica bez zaštite, roditelj prijetio i njenoj porodici

PODGORICA – Nastavnica podgoričke škole ,,Vuk Karadžić“ Suzana Kovačević nije od nadležnih dobila zaštitu, iako je jedan roditelj koji je, kako se ispostavlja, bezbjednosno interesantno lice vrijeđao i prijetio njoj i njenoj porodici. Ona je pozvala tog roditelja da dođe u školu da bi razgovarali o vaspitnim mjerama koje će primijeniti nad njegovim djetetom zbog lošeg ponašanja. Umjesto toga, njoj je prijećeno.

Kolege i koleginice nastavnice Kovačević su juče u dvorištu škole organizovali protest da bi joj dali podršku. Verbalni sukob između profesorice i roditelja snimile su i kamere škole. Roditelj se, kako je rečeno juče tokom protesta, tokom razgovora unio u lice nastavnici, vrijeđao je i prijetio joj. Ona je to sve ispričala policiji, od koje škola još nije dobila izvještaj. Nastavnici su Pobjedi kazali da je taj roditelj pušten na slobodu nakon što je saslušan. Nastavnica Kovačević nije željela novinarima da iznosi detalje o ovom slučaju. Ona je na skupu kazala da njihov poziv zahtjeva profesionalni od-

nos i prema djeci i prema roditeljima.

- Čini mi se da danas imaju svi prava, osim nas nastavnika. Trpimo razne stvari do jedne granice. Da li treba nastavnika staviti u poziciju da bude uvrijeđen? Kuda ovo vodi – rekla je ona na protestu.

Direktor škole Budimir Vukićević je podsjetio da je otac učenika šestog razreda verbalno napao Kovačević iznijevši niz uvreda, ali i prijetnji njoj i članovima njene porodice.

- Slučaj je prijavljen Upravi policije, ali zbog postojeće zakonske regulative, nastavnica nije zaštićena – istakao je Vukićević.

Od Uprave policije Pobjeda čeka odgovore o ovom slučaju. Direktor Vukićević ispričao je da su ove školske godine zabilježili još jedan incident. Tada je otac učenice četvrtog razreda verbalno i fizički napao nastavnicu razredne nastave na radnom mjestu, kao i higijeničarku koja je pokušala da je zaštiti.

- Značajan broj nastavnika dolazi na posao sa strahom i brigom od reakcija roditelja i učenika – rekao je Vukićević.

Moglo se spriječiti

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović podsjetio je da su prije dvije godine

Hajka na nastavnika jer je đak ponavljao razred

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović na protestu je iznio nekoliko spornih slučajeva u kojima su nastavnici bili žrtve, te je najavio da će ih ova organizacija štititi. Podsjetio je da je prije godinu profesor iz Berana

doživio hajku i harangu od roditelja zato što mu je dijete ponavljalo razred s šest jedinica. Ispričao je da su u školi ,,Pavle Rovinski“ zabilježili slučaj da je nastavnica uhvatila đaka da prepisuje preko telefona, te da mu je rješenja zadataka

Kovačević istakla profesionalan odnos prema djeci i roditeljima

Čini mi se da danas svi imaju prava, osim nas nastavnika. Trpimo razne stvari do jedne granice. Da li treba nastavnika staviti u poziciju da bude uvrijeđen? Kuda ovo vodi, rekla je Kovačević na protestu

Iz Savjeta za prava djeteta

Vlade Crne Gore, na čijem je čelu ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, juče je saopšteno da su duboko zabrinuti povodom incidenta koji se desio u OŠ „Vuk Karadžić“.

- Savjet oštro osuđuje svaki oblik nasilja, poseb-

no kada je usmjeren prema prosvjetnim radnicima, koji svojom posvećenošću i predanim radom svakodnevno doprinose obrazovanju i vaspitanju naše djece. Pozivamo nadležne organe da bez odlaganja ispitaju ovaj događaj, utvrde odgovornost i

preduzmu sve zakonske mjere u cilju zaštite prava prosvjetnih radnika – piše u saopštenju. Podsjetili su da Ustav Crne Gore, član 62, jasno garantuje pravo na rad, slobodan izbor zanimanja, kao i pravične i humane uslove rada.

radili prvo istraživanje o nasilju koje trpe prosvjetni radnici, te da su tada objelodanili rezultate da je svaki četvrti profesor u u posljednjih par godina doživio neki oblik nasilja. I tada su apelovali na nadležne i tražili da nastavnici dobiju status službenog lica, ali je, kako je rekao, sve to u nečijim fiokama. Rekao je da su Ministarstvu pravde pisali, makar, pet puta.

- Da se nešto uradilo možda ovog slučaja ne bi bilo – rekao je Božović.

Apelovao je na policiju i tužilaštvo, ali i na ministarstva da ažurnije postupaju i da ih zakonski zaštite.

slao profesor kod koga je privatno išao na časove.

- Roditelj se žalio na nastavnicu i direktor odluči da je disciplinski goni. Dižemo glas svaki put kada je nastavnik ugrožen. Nadam se da će ovakvi slučajevi, kao i slučaj u školi ,,Vuk Karadžić“, u narednom periodu biti sporadični. Do tada se zajedno moramo boriti za naše dostojanstvo

- Prosvjetnim radnicima, koji obavljaju jedan od najvažnijih poslova u našem društvu, moraju biti omogućeni uslovi koji poštuju njihovo dostojanstvo i obezbjeđuju sigurnost u obavljanju radnih zadataka – saopšteno je iz Savjeta za prava djeteta. Apelujemo na cijelu zajednicu da pokaže odgovornost i poštovanje prema prosvjetnim radnicima

- Koleginici Suzani poručujem da će imati zaštitu od Sindikata i pravnu i bilo kakvu drugu, kao i sve kolege – kazao je Božović.

p okreću peticiju

Direktor škole Vukićević narednih dana obratiće se čelnicima obrazovnih ustanova, jer pokreću peticiju da zaštite svoje dostojanstvo. Tražiće da se napad na nastavnika na radnom mjestu tretira kao krivično djelo, da im se dodijeli status službenog lica, te da se roditelju koji napadne nastavnika po hitnom postupku izda mjera zabrane prilaska nastavniku, kao i

– kazao je Božović. Istakao je da nema dana da u školu ne dođe neki roditelj koji se grubo ophodi prema nastavnicima, negodujući što su dobili loše ocjene.

- Kad kažu: ,,Pa kako četvorka kad je meni kod kuće sve znao“. Takvi razgovori prerastu i incidentne situacije – rekao je Božović.

i njihovom radu, kao i na nadležne institucije da obezbijede primjenu ustavom zagarantovanih prava. Savjet za prava djeteta nastaviće da pomno prati razvoj situacije i preduzimaće sve neophodne korake kako bi se osigurala prava prosvjetnih radnika, kao i prava djece na kvalitetno obrazovanje u sigurnom okruženju.

zabrana boravka u školi i školskom dvorištu. - Treba da se definiše odgovornost roditelja za postupke djeteta i propišu odgovarajuće mjere koje uključuju i novčane kazne. Tražimo i da se u osnovnoj školi omogući vaspitna mjera isključivanja iz škole uz obrazovanje od kuće. Treba i da se spusti starosna granica krivične odgovornosti za maloljetnike – rekao je direktor na skupu. Peticiju će poslati skupštinskom odboru za zdravstvo. - Krajnje je vrijeme da se nasilje nad nastavnicima prekine primjenom zakonske regulative iz oblasti krivičnog zakona, zakona o porodici i maloljetnicima, zakona o socijalnoj zaštiti i zakona o obrazovanju i vaspitanju – rekao je on. Božović je na protestu kazao da nasilje nad nastavnicima ne može da se rješava tako što se oni samoinicijativno okupljaju i šalju krik, odnosno vapaj po ko zna koji put da nadležni nešto preduzmu.

- Nadležni uglavnom ćute, gleda se da se zaborave slučajevi. Sve je prisutnije nasilje u školama, svjesni smo toga – rekao je Božović. Pobjeda je ove sedmice objavila informaciju da je uprava Osnovne škole ,,Vuk Karadžić“ prijavila policiji jednog roditelja zbog toga što je u toj ustanovi uputio grube riječi razrednom starješini koji ga je pozvao da razgovaraju, jer njegovom djetetu treba da se izrekne vaspitna mjera. Tada je direktor ove ustanove Budimir Vukićević kazao da su slučaj odmah prijavili policiji koja je odvela roditelja iz škole. O svemu su informisali Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. N. ĐurĐeVAc

Kolege nastavnice Kovačević juče u dvorištu škole

U najjužnijoj crnogorskoj opštini održan veliki protest povodom nedavne smrti porodilje

Zahtijevaju istinu za Dritu porodilište po mjeri Ulcinja

Nimanbegu je kazao da je ovo najveći skup u istoriji Ulcinja. Istakao je da godinama traže porodilište, kao što imaju ostali gradovi, da imaju sistem zdravstvene zaštite na nivou bolnice. Dužni smo da porodiljama obezbijedimo zaštitu - rekao je predsjednik opštine

ULCINJ - Sa protesta organizovanog juče u podne, simboličnim okupljanjem kod statue Majke Tereze ispred Doma zdravlja u Ulcinju, zatraženo je da žene u toj opštini dobiju pravu i odgovarajuću zaštitu i medicinski tretman da se tragična smrt porodilje Drite Tafe nikada ne bi ponovila.

Tafa je preminula 2. novembra u Kliničkom centru Crne Gore, gotovo mjesec i po nakon što se u barskoj bolnici porodila, kada je carskim rezom na svijet donijela zdravo dijete. Uzroci njene smrti se ispituju, porodica sumnja u greške lje-

kara, a slučaj je i u tužilaštvu koje je otvorilo istragu i naložilo ekshumaciju tijela da bi se obdukcijom utvrdilo što je Ulcinjanku, majku troje djece, odvelo u smrt. Porodica se, kako je rečeno na konferenciji za novinare, protivila odukciji, međutim u ovakvim sluačajevima, zakonska je obaveza, a o je tražio i dežurni ljekar.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun je saopštio da će biti formirana nezavisna, eksterna komisija koja će nepristrasno utvrditi da li je bilo propusta. Komisija za kontrolu kvaliteta je bila 5. novembra i u Opštoj bolnici u Baru, te, kako je

Hot: Pravdu za Ajlu tražićemo mimo granica Crne Gore

Zlatan Hot, suprug Ajle koja je preminula usljed komplikacija nakon porođaja 2021. godine, kazao je da porodica Tafa prolazi isto što i oni prije tri godine - razne istrage, tužilaštva, medijske istupe.

- Nalaz obdukcije koji je urađen u nehumanim uslovima dobili smo tek nakon dvije godine i ne slažemo se sa njim, pravdu ćemo morati tražiti mimo granice Gore - rekao je Hot na skupu u Baru. On je podsjetio da se Ajla porodila carskim rezom, nakon čega su ih doktori

uvjeravali d aje sve prošlo dobro.

- Nakon par sati hitno su je poveli u operacioni blok, operacija je trajala četiri sata, a za to vrijeme nijesmo ništa znali o njoj. Nakon operacije kazali su nam da ona uopšte nije dobro i da mora da ide u Klinički centar. Bubrezi su joj stali sa radom, a dva dana kasnije je preminula – podsjetio je Hot na slučaj povodom koga je prije tri godine u Baru organizovan protest, a porodica prošla agoniju bez, kako je naveo, adekvatnih odgovora.

saopštio direktor Igor Karišik, utvrdila da su u liječenju porodilja Drite Tafe i Asmire Alošević ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke, u skladu sa trenutno važećim protokolima.

Veliki broj građana iz Ulcinja i okolnih opština minutom ćutanja juče je odao počast Driti. U prvim redovima bila su djeca koja su držala ruže u rukama i transparente: ,,Ulcinj vam ovo neće oprostiti“, ,,Pravda za Dritu“, ,,Neko mi je uzeo majku“, ,,Nećemo u bolnicu dok se istina ne sazna“…

Traži se odgovornosT

Koordinatorka protesta Hatidže Neljaj poručila je da „ljekarske greške zemlja pokriva, a mrtva usta ne govore“.

- Državne institucije su zakazale i da - treba svi krivično da odgovaraju – istakla je Neljaj. Ona je kazala da se protestom šalje poruka i zahtjev da se sazna istina o svim sličnim slučajevima od ranijih godina, kao i da relevantni državni organa utvrde uzrok smrti sugrađanke Drite Tafa.

- Tražimo istinu i samo istinu za Dritu. Ulcinj je ujedinjen. Njena patnja nas je ujedinila, njena tri anđela nam je ostavila u amanet. Borićemo se da se rasvijetle okolnosti ovog slučaja. Poslije nalaza komisije i izjave direktora barske bolnice Igora Karišika, shvatili smo da nas čeka veliki i dug posao na putu do istine. Poručujemo svima - nećemo stati, dugujemo to svim stradalim ženama i njihovoj djeci - poručila je Neljaj.

Suprug preminule Drite Tafa, Arben Tafa kazao je da su posljednje riječi koje mu je suprugu uputila prije srmti: ,,Čuvaj mi našu djecu“.

Posebna tema na koju su se gotovo svi govornici osvrnuli bila je izjava direktora barske bolnice dr Igora Karišika da je procedura u liječenju

Drite Tafa bila ispoštovana, zbog čega su zatražili njegovu ostavku.

Brat preminule Drite, Ejub Zatović kazao je da je ogorčen stavom i pristupom direktora bolnice.

- Želim javnost da obavijestim da mi je direktor barske bolni-

ce tokom jučerašnjeg razgovora spustio slušalicu. Ogorčen sam odnosom - kazao je on. Zapitao se gdje je empatija, emocija i obraz čelnika bolnice u ovom slučaju. - Žalosno je što je direktor izjavio juče... Možeš mi spuštati slušalicu, ali ćeš jednog dana izaći pred istinu - kazao je Zatović.

Ulcinj zaslUžUje porodilišTe

Jedan od zahtijeva koji je juče na protestu apostrofiran jeste da žene Ulcinja dobiju adekvatnu zdravstvenu i medicinsku zaštitu, kao i da se održi posebna sjednica Skupštine opštine Ulcinj na kojoj će glavna tema biti osposobljavanje ucinjskog porodilišta za rad jer, kako poručuju sa protesta - žene Ulcinja to zaslužuju. Predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da nijedno dijete na svijetu ne zaslužuje da ostane siroče. - Okupli nas je smrt Drite i svi smo svjedoci da za liječenje u institucijama treba dati 50, 100, 200, 300 eura. To više nije prihvatljivo. Ovo je najveći skup u istoriji Ulcinja, a nažalost je ovim povodom. Godi-

nama tražimo da imamo porodilište kao svi ostali, da se podigne sistem zdravstvene zaštite na nivou bolnice. Dužni smo da porodiljama obezbijedimo zaštitu - rekao je Nimanbegu.

Majka Asmire Lukolić-Aljošević, Bukurija Lukolić kazala je da njena ćerka Asmira, iako je na svijet donijela prvo dijete, još nije pomilovala ćerku, iako su joj nakon porođaja rekli da je sve u redu. Koordinatorka protsta Hatidža Neljaj naglasila je da od srca svi žele da se oporavi druga porodilja, Asmira Lukolić-Aljošević, koja je još na intenzivnoj njezi u KCCG, gdje je 20 dana bila u komi, a prošlo je 56 dana od porođaja u barskoj bolnici.

- Moramo se izboriti za pravdu, jedna majka neće zagrliti svoju djecu, moja kćerka još nije upoznala i pomazila svoje dijete - kazala je Lukolić.

piTanja čekajU odgovore

Navela je da dr Vesna Đokvučić , iako je vodila cijelu trudnoću, na dan porođaja nije bila prisutna, već da su njenu kćerku porodile dr Svetlana Šćekić i njena asistentica.

- Moja kćerka nije imala zdravstvene probleme. Išla je redovno na kontrole. Pitam direktora barske bolnice Karišika, zašto je moja kćerka životno ugrožena, zašto je 22 dana bila u komi, zašto je još intenzivnoj njezi. Unakazili su mi dijete, zašto su joj odstranjeni organi. I kažite da nema ljekarske greške... Neko će morati da odgovara - poručila je Lukolić. Neljaj je sa protesta, koji je okončan šetnjom učesnika,

Jedan od najmasovnijih protesta ikad održanih u Ulcinju

Minut ćutanja, simbolično ispred statue Majke Tereze

Transparenti kojima se traži istina

Dritu i Ulcinja

podsjetila da, nažalost, ovo nije prvi slučaj tragične smrti pod nerazjašnjenim okolnostima porodilja iz tog grada.

- Da se podsjetimo, 2018. godine isto je umrla porodilja iz Ulcinja nakon četiri sata od porođaja, ali ne u Baru, već u Kliničkom centru Crne Gore. Prije tri godine, žena iz Bara kod iste doktorke je operisana - rekla je Neljaj.

O Driti su na skupu govorile i organizatorka protesta Alme-

Koordinatorka protesta Hatidže Neljaj poručila je da „ljekarske greške zemlja pokriva, a mrtva usta ne govore“. Državne institucije su zakazale i da - treba svi krivično da odgovaraju, istakla je Neljaj

dina Dodić kao i Hatidže Đoni, koleginice iz vrtića u kojem je Tafa bila zaposlena.

NEBEZBJEDNI USLOVI

Analizu je sprovelo Ministarstvo zdravlja u saradnji sa predstavništvom UNICEF-a u Crnoj Gori i uz stručnu pomoć međunarodne fondacije CURATIO ukazalo je da u porodilištima, koja funkcionišu u okviru domova zdravlja Ulcinj, Plav, Rožaje i Mojkovac, nije bezbjedno rađati.

Zaključeno je da mnoge lokalne prakse nijesu u skladu s međunarodnim standardima i da ustanove primarne zdravstvene zaštite nijesu spremne da pruže kvalitetnu njegu u slučajevima komplikacija.

Eksperti navode da u ovim ustanovama nema mogućnosti za obavljanje hitnog carskog reza radi spasavanja života fetusa ili života majke, nema opreme niti potrebnih vještina za obavljanje potpomognutog vaginalnog porođaja...

Medicinsko osoblje tih ustanova nije prošlo nikakvu obuku iz oblasti hitne akušerske njege ili neonatalne reanimacije u posljednjih 10 do 15 godina i na taj način, bez prakse, gube znanja i vještine, zbog čega se povećava rizik da donesu neku neadekvatnu odluku čak i tokom normalnog porođaja

U tom dokumentu istaknuto je da se generalno mora smanjiti stopa carskog reza, da ima više individualnih porođajnih sala, te da medicinsko osoblje mora da bude spremnije za hitne slučajeve.

U izvještaju je navedeno da je neophodan dobar kvalitet bolničkih sistema podrške, dostupnost osnovne akušerske i neonatalne opreme, ljekova i materijala, da postoji visokokvalifikovano medicinsko osoblje, te korišćenje odgovarajućih dijagnostičkih kriterijuma i principa prilikom upravljanja raznim komplikacijama i patološkim stanjima kod porodilja i novorođenčadi.

Precizira se da KCCG raspolaže sa pet individualnih porođajnih sala, dok se prema standardu SZO (400 porođaja godišnje po jednoj porođajnoj sali) taj broj mora povećati da bi se ženama obezbijedila neophodna mjera privatnosti i njega puna poštovanja.

B. PRELEVIĆ

Foto: D. MIJATOVIĆ

Od sredine oktobra nema lijeka koji je potporna terapija u liječenju onkoloških pacijenata, Montefarm naručio, problem u proizvodnji

„Zometa“ se očekuje sredinom novembra

PODGORICA – Nema lijeka „zometa“, koji se koristi u kao dio terapije prilikom liječenja onkoloških pacijenata sa metastazama u koštanom sistemu.

Pacijenti su kazali Pobjedi da u apotekama kupuju zamjenu za taj lijek, koju plaćaju 40 eura. Iz Montefarma su saopštili da „zometa“ trenutno nije dostupna kod dobavljača. -Prema informaciji koju smo dobili očekuju uvoz prvih količina sredinom novembra tekuće godine – odgovoreno je iz te ustanove.

Direktorica Instituta za onkologiju KCCG dr Sanja Lekić je za Pobjedu pojasnila da „zometa“ ne služi za liječenje osnovne maligne bolseti, da je on potporna terapija, te da odlaganje ne ugrožava osnovni vid liječenja te maligne bolesti, s obzirom na to da pacijent ima osnovnu onkološku terpiju usmjerenu na samu bolest (zavisno od grupe i podtipa maligne bolesti).

Iz Montefarma su, povodom nestašice lijeka, odgovorili da su ugovorili količine tog lijeka, ali da one još nijesu u potpunosti isporučene.

Iz te državne zdravstvene apotekarske ustanove su kazali da lijek „zometa“ (koncentrat za rastv.za inf.1*4mg/5ml) proi-

zvođač Novartis Pharma nije obezbijedio na vrijeme usljed proizvodnih problema. - Nestašica pomenutog lijeka postoji u regionu još od drugog kvartala tekuće godine kao i u zemljama EU. Što se tiče Crne Gore, do sredine oktobra lijek je bio dostupan i posljednji put je isporučen 16. 10. 2024.god. KCCG iz skladišta Montefarma – kazali su Pobjedi iz te ustanove. Podsjetili su i na činjenicu da ZUACG Montefarm nije direktan uvoznik ljekova i medicinskih redstva već nabavke vrši isključivo u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i važećom Listom ljekova, što podrazumijeva raspisivanje tendera na koje se sa ponudama javljaju ovlašćeni uvoznici i nosioci dozvola za stavljanje u promet. - Takav je slučaj i sa lijekom „zometa“, gdje smo ugovor o nabavci potpisali 11. juna 2024.g. sa firmom Glosarij, koja je jedini ponuđač pomenutog medika-

menta u Crnoj Gori, i ugovorene količine su većim dijelom isporučivane u skladu sa dogovorenom dinamikom, dok se preostali dio još čeka, zbog problema u proizvodnoj liniji – istakli su u odgovorima iz Montefarma.

Nakon prve isporuke, koja se očekuje sredinom novembra, „zometa“ će odmah biti dostavljena zdravstvenim ustanovama koje su iskazale potrebu za tim lijekom.

- Na ovakve i slične situacije, kada proizvođač specifičnog lijeka ima problem u samoj proizvodnji i ne najavi unaprijed obustavu isporuke, Montefarm nema mogućnost da reaguje, o čemu redov-

Sanja Lekić

cijenata koji zbog primare maligne bolesti imaju metasaze u koštanom sistemu.

- Naime, lijek „zometa“-zolendronska kisjelina, pripada grupi bisfosfonata, ljekova koji se koriste za sprečavanje gubitka koštane mase. Koriste se za liječenje osteporoze ali i nekih drugih stanja koja utiču na koštanu gustinu i strukturu kosti. U tom smislu se u onkologiji koriste kao potporna terapija kod one grupe pacijenta koji imaju metastaze u koštanom sistemu nastale kao posljedica širenja malignih ćelija primarnog tumora (najčešće karcinoma dojke i prostate, ali i nekih drugih karcinoma) u koštani sistem –kazala je dr Lekić.

zdravsrtvene ustanove – kazali su iz Montefarma.

Dr Sanja Lekić je kazala da je s aspekta liječenja onkoloških pacijenta koji imaju potrebu za ovim lijekom, u

njegovu indikaciju i ulogu u

Nove operativne tehnike primjenjuju se i u KCCG u Podgorici

Ona je pojasnila da je na osnovu toga jasno da bisfosfonati ne služe za liječenje osnovne maligne bolesti od koje su nastale promjene u kostima. - Takođe, ovo je grupa ljekova koji se mogu davati i u mnogo širim vremenskim intervalima nego što je najčešći četvoronedjeljni interval (raspon primjene ciklusa je i do tri u nekim slučajevima i šest mjeseci) primjene te i sa tog aspekta trenutni nedostatak ovog lijeka ne ugrožava naše pacijente – kazala je ona. B. PRELEVIĆ

Prvi put urađena balon dilatacija plućnih arterija

PODGORICA - U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) juče je prvi put urađena balon dilatacija plućnih arterija kod mladog pacijenta sa ponavljajućom tromboembolijom pluća, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. KCCG je pojasnio da je u pitanju relativno nova medicinska procedura (širenje krvnog suda) u liječenju veoma teške bolesti - plućne hipertenzije uzrokovane hroničnom tromboembolijom, koja je počela da se izvodi na ovim prostorima unazad osam godina, a u posljednje dvije godine je u preporukama za liječenje ove bolesti. - Ovo je još jedan dokaz da ljekari i medicinsko osoblje KCCG-a sa velikim entuzijazmom i posvećenošću prate sve savremene metode liječenja, blagovremeno usvajaju nove vještine i uspješno primjenjuju u liječenju crnogorskih osiguranika – saopšteno je iz KCCG.

Ovu za KCCG novu, invazivnu metodu izveo je dr Siniša Dragnić, načelnik Centra za interventnu kardiologiju Klinike za kardiologiju sa svojim timom, uz podršku prof. dr Slobodana Obradovića, interventnog kardiologa Vojnomedicinske akademije iz Beograda, koji je vodeće ime na ovim prostorima za dijagnostiku i liječenje pacijena-

ta sa plućnom hipertenzijom. - Danas smo radili rijetku i tešku proceduru na plućnim arterijama. U pitanju je mladi pacijent koji je imao ranije, po svoj prilici u više navrata, emboliju pluća i kod koga nije došlo do razlaganja tih trombnih masa na njegovim arterijama pluća - kazao je prof. dr Obradović i dodao da je to kod pacijenta dovelo do slabijeg

protoka krvi kroz arterije pluća te visokog pritiska u plućnim arterijama.

Dr Obradović je pojasnio je pacijentovo srce počelo da pati i da je sve teže mogao da obavlja svakodnevne aktivnosti. Kazao je da su ovakve intervencije veoma uspješne i da su ušle u preporuke za liječenje ovih pacijenata na ovim prostorima unazad dvije godine, tako da su one na neki način nove ne samo za ove krajeve, nego uopšte nov način liječenja ovih vrlo teških bolesnika.

Direktorica Klinike za kardiologiju dr Dijana Asanović je kazala da je plućna embolija u porastu, ne samo kod nas, nego svugdje u svijetu.

Dr Dragnić je kazao da je i do sada problem pacijenata sa plućnom hipertenzijom bio dosta prisutan kod nas pa je cilj da se prije svega probudi svijest doktora kako bi to dijagnostifikovali, te da se adekvatno i blagovremeno liječi. J.M.

Sa operacije koja je izvedena juče

Priveden jedan od aktera incidenta u kojem je ranjen Dejan Gazivoda

Uhapšen Minić, za Tomaševićem se traga

PODGORICA - Radivoje Minić (27) uhapšen je zbog sumnje da je učestvovao u tuči 4. novembra na Bulevaru Save Kovačevića kada je ranjen Dejan Gazivoda. Policija traga za Igorom Tomaševićem (27) zbog sumnje da je iz vatrenog oružja ranio Gazivodu.

Minić je uhapšen po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici

i protiv njega je podnjeta krivična prijava za nasilničko ponašanje nad B.G. i S.M. Protiv Tomaševića policija je podnijela krivičnu prijavu za krivično djelo ubistvo u pokušaju Gazivode, u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i za nasilničko ponašanje. Iz Uprave policije poručili su da ,,sprovode intenzivne mjere i radnje na lociranju Tomaševića. B.R.

Krivična prijava protiv mladića zbog iskorišćavanja djece za pornogra ju

Zabranjeno mu da napušta stan

PODGORICA - I. Ć. (25) uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo iskorišćavanje djece za pornografiju.

- Prikupljena dokumentacija i dokazni materijal pronađen prilikom pretresa stana i drugih prostorija koje koristi I. Ć. ukazuju na to da je imenovani u dužem vremenskom

Likvidacija Žarka Pejakovića i Petra Lipovine, usred dana, pokazala slabost

Mujanović: Umjesto vremena na međusobno

optuživanje, neophodno preuzimanje odgovornosti

PODGORICA – Likvidacija

Cetinjana Žarka Pejakovića (25) i Petra Lipovine (41), usred dana, u jednom od najfrekventnijih djelova grada, pokazala je slabost svih nivoa sistema odgovornog za bezbjednost u Crnoj Gori, kazao je za Pobjedu profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, Eldan Mujanović.

Policija i dalje nema osumnjičenog za ovaj zločin. Za sada se jedino zna da su učestvovala tri egzekutora koja su ispalila 30 projektila, a zatim se odvezla na Marezu, zapalila vozilo i pobjegla drugim automobilom.

Mujanović poručuje da su odgovorni svi.

- Umjesto što troše vrijeme na međusobno optuživanje, neophodno je da preuzmu odgovornost i krenu u rješavanje problema – kazao je on. Mujanović je ukazao da rješenje problema obračuna pripadnika kriminalnih klanova ne leži u potezu države da ih vječno drži iza rešetaka.

- Komentarom da je pravosuđe odgovorno što se veliki broj osumnjičenih za pripadništvo jednom od crnogorskih kriminalnih klanova našao na slobodi zbog nedonošenja prvostepene presude u roku od tri godine ujedno predstavlja i prejudiciranje odluke koju bi sudovi, prema mišljenju ovih komentatora, trebalo da donesu – kazao je Mujanović.

periodu, u kontinuitetu, pribavljao i posjedovao fotografije pornografskog sadržaja na kojima se nalaze malodobna lica, naveli su iz policije. Sa događajem je upoznat nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je nakon saslušanja osumnjičenog lica I. Ć, istom odredio mjeru zabrane napuštanja stana. A. R.

Osumnjičenom za izazivanje panike i nereda zabranjeno da napušta stan

Tri puta policiji prijavio

da je postavljena bomba u diskoteci

NIKŠIĆ - Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, nakon saslušanja, donio je rješenje o zadržavanju i zbog opasnosti od bjekstva podnio prijedlog za određivanje pritvora M.B. zbog osnovane sumnje da je izvršio produženo krivično djelo izazivanje panike i nereda.

Sud je M.B. izrekao mjere nadzora zabranu napuštanja boravišta i obavezno povreme-

Prema saznanjima Pobjede, policija je pretresla više desetina objekata koje koriste bezbjednosno interesantne osobe koje se vode kao članovi škaljarskog klana.

Žrtve su, kako su ranije podsjetili iz Uprave policije, nedavno napustile pritvor zbog isteka zakonskog roka za prvostepenu presudu. To je valjda bilo dovoljno da čelnici

On je prokomentarisao i način na koji su ubijeni navodni pripadnici kavačkog kriminalnog klana.

NOVE DIMENZIJE

- Vremenom, akcije pripadnika kriminalnih organizacija dobile su nove dimenzije, koje postaju sve bezobzirnije

bezbjednosnog sektora prebace odgovornost na nosioce pravosuđa

Eldan Mujanović

oktobra .

no javljanje Upravi policije. - Postoji osnovana sumnja da je M.B. 18 . i 19 . oktobra 2024. godine tri puta pozivao policiju i saopštavao da je u jednoj diskoteci u Nikšiću postavljen ekploziv koji će se aktivirati u određeno vrijeme, čime su službenici policije i druge nadležne službe dovedene u zabludu da je postavljena eksplozivna naprava i time izazvao paniku i uznemirenje građana, navodi se u saopštenju. A. R.

svojstven nekadašnjem kriminalnom miljeu – kazao je

Lipovina i Pejaković ubijeni su u srijedu nešto poslije 15 sati dok su bili u vozilu „BMW“ na kružnom toku prema Nikšiću, kada su, za sada nepoznate osobe, iz vozila „opela astra“ pucale u

likvidacija koje su se dogodile u ma šverca droge pripadnici kriminalnih organizacija ne biraju ni vrijeme, ni mjele. Ovakav način obračuna nije bio Mujanović. nepoznate njih. nakon

Pripadnici Uprave policije su po nalogu tužioca nakon zločina i tokom jučerašnjeg dana radili pretragu terena u potrazi za tragovima za koje se nadaju da će biti od značaja za identifikaciju počinilaca

Kako nam je nezvanično sa-

opšteno, u zločinu kojem je svjedočilo više građana učestvovale su najmanje tri osobe i korišćeno je automatsko oružje. Trojica egzekutora izašla su iz „opela“ sa fantomkama i pucala u Pejakovića i Lipovinu, koji su bili u blindiranom vozilu cetinjskih registarskih oznaka. Ubijeni Lipovina i Pejaković se u policijskim evidencijama vode kao članovi kavačkog kriminalnog klana sa Cetinja. Dvojica Cetinjana praćena su zasigurno duži period. Ubice su prikupile saznanja o vozilu koje koriste i bezobzirno osule paljbu na njih u 15.20 sati, nasred raskrsnice.

Tužilaštvo naložilo obdukciju tijela Pejakovića i Lipovine

Više državno tužilaštvo u Podgorici naložilo je obdukciju tijela Petra Lipovine (41) i Žarka Pejakovića (25) koji su ubijeni u srijedu na ulazu u Podgoricu.

- Više državno tužilaštvo u Podgorici je, povodom događaja u kojem su lišena života dva lica od strane N. N. izvršilaca, izvršilo uviđaj u saradnji sa ovlašćenim policijskim službenicima,

forenzičarima i vještakom obducentom, tokom kojeg su izuzeti svi tragovi koji su pronađeni na licu mjesta, koji će po naredbama ovog tužilaštva biti predmet vještačenja. Na licu mjesta

utvrđeno je da su lica lišena života upotrebom vatrenog oružja, kojom prilikom je ispaljeno više projektila, a pouzdani podaci će biti utvrđeni svim neophodnim vještačenjima – kazali su iz

Mjesto gdje je došlo do tuče, a onda i ranjavanja Gazivode

Sa mjesta ubistva

slabost svih nivoa sistema bezbjednosti

trošenja međusobno

neophodno odgovornosti

Lipovina i Pejaković, kako nam je nezvanično saopšteno, podlegli su povredama odmah nakon ranjavanja. Povodom dvostrukog ubistva na ulazu u Podgoricu, oglasio se i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji je kazao da džaba policija kreči, kad se ubice puštaju iz zatvora i podsjetio da su u pet posljednjih likvidacija obračuna kriminalnih grupa svih pet ubijenih žrtve koje su tek izašle iz zatvora.

- Tu su u pitanju neefikasni sudski procesi. Neke sudije nijesu u stanju da u roku od tri godine donesu presudenaveo je Šaranović.

Višeg tužilaštva. Istakli su da preduzimaju sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja predmetnog događaja i identifikacije izvršilaca predmetnog krivičnog djela.

Na pitanje gdje je direktor UP Zoran Brđanin ovih dana i da li ima njegove odgovornosti u svemu ovome, Šaranović je kazao :,,Direktor UP obavlja posao onako kako smatra da treba“.

- Mogu da kažem ono što je moj rad, a on je adresa kojoj tako treba da se obratite i pitate ga što nije dovoljno prisutan u javnosti. Imam profesionalan odnos sa njim, a zakon je uredio kako međusobno možemo da funkcionišemo - kazao je Šaranović.

Iz DPS-a su, reagujući na Šaranovićevu izjavu, poručili da kriveći druge za ,,svoju nesposobnost, samo pokazuje da je pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu“.

- I zato kada krene da utvrđuje propuste za sav javašluk i sve greške u sektoru na čijem je čelu, savjetujemo mu da najprije krene od sebe i svih kadrova koje su Demokrate uhljebile u takozvana ministarstva sila, poručuju iz DPS-a.

Dps: BezB jeDnost nA nA jnižem nivou

Kako napominju, godinu traje Šaranovićeva bitka za stranačku prevlast u MUP-u.

- Rukovodioci ovog ministarstva se bore jedni protiv drugih, podnose prijave i svađaju se, dok je bezbjednost i sigurnost građana na nikad nižem nivou. Šaranović je svoj mandat započeo neuspješnim pokušajem da po treći put smijeni direktora Uprave policije, tako da je policija na samom početku njegovog mandata bila poligon za stranački okršaj oko plijena, na kome je ministar izvukao deblji kraj, ističu oni.

Napominju da je za sve to vrijeme bezbjednost građana bila u drugom planu, a povjerenje u policiju je opadalo.

Centar za demokratsku tranziciju traži od Srbije da se izjasni povodom izjave Aleksandra Vučića

Šaranović je rekao da je Balijagić pravio probleme kada on nije bio na funkciji

Posljednja prijava da je viđen opasni naoružani bjegunac stigla je juče iz prijepoljskog sela Kamena Gora. Dva dana ranije viđen je u okolini sela Orašac, iznad Brodareva, gdje je prekjuče bila ekipa Pobjede

PODGORICA – Alija Balijagić, osumnjičeni za ubistvo brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac 25. oktobra, sada je već duže na teritoriji Srbije nego Crne Gore, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na jučerašnjoj konferenciji, nakon Evropskog foruma za smanjenje rizika od katastrofa održanog u Budvi.

- Nadamo se najskorijem lišavanju slobode tog lica - rekao je Šaranović.

On je profil Balijagića okarakterisao zahtjevnim i podsjetio da je taj bjegunac veći dio života proveo u zatvoru, da je neko ko dobro poznaje šume i da se na taj način vješto krije. Kako je kazao, Balijagić je i prije pravio probleme i naglasio da je to bilo kada on nije bio na funkciji.

- Dan nakon izvršenja svirepog ubistva brata i sestre Madžgalj, obišao sam lice mjesta i uvjerio se da sektor bezbjednosti uz veliku i značajnu asistenciju vojske čini sve. Čini mi se da Crna Gora nikad nije pamtila ovakav stepen angažovanja za jednim licemnaveo je Šaranović.

I srpske vlasti angažovale su se da uđu u trag Aliji Balijagiću, za kojeg je prije nekoliko dana predsjednik te države Aleksandar Vučić kazao da je u zatvoru postao „pravi fanatik, ekstremni, radikalni islamista“.

Na izjave Vučića juče je reagovao Centar za demokratsku tranziciju pozvavši Ministarstvo vanjskih poslova da u diplomatskoj komunikaciji zatraži zvanično objašnjenje od te države, povodom izjave njenog predsjednika.

bjednost naveli da ne raspolažu podacima koji upućuju na to da su motivi za dvostruko ubistvo kod Bijelog Polja bili vjerske ili nacionalne prirode.

neefikA snost pRAvosuđA

On je kazao da je neefikasnost pravosuđa dovela do toga da je od 2018. godine 70 osumnjičenih izašlo iz pritvora zbog neizricanja presuda u zakonskom roku.

- Pet krivičnih djela desilo se odmah nakon puštanja na slobodu tih osoba. Džaba je UP postigla rekordne rezultate, 600 je onih koji su uhapšeni, rješavamo likvidacije, a onda se puste na slobodu vrlo opasna lica - istakao je Šaranović.

On se zapitao da li borba Uprave policije i MUP-a ima smisla ako od šest sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda, troje planira da pređe u Apelacioni sud.

- Usvajamo novu sistematizaciju da ojačamo Specijalno policijsko odjeljenje, daćemo žestoku važnost specijalnim jedinicama da bismo imali jače elitne policijske jedinice, ali razumjećete da svako od nas ima ulogu. Ako nemamo završnicu tog procesa, onda ništa - naveo je Šaranović.

- Slučaj potrage za višestrukim ubicom, neadekvatna i zakašnjela reakcija, PR umjes to transparentnosti, samo je vrh piramide neodgovornosti u sektoru kojim rukovodi Šaranović. Kao posljedica takvog postupanja, među građane se uvukao strah i osjećaj da su prepušteni sami sebi. Za takvo stanje nije kriv niko drugi do Vlada i njeni konstituenti, koji su upropastili efikasnost državnog aparata stranačkim namirivanjima i postavljanjem neznavenih i nesposobnih na ključne funkcije u državi, navode iz DPS-a. Ministru Šaranoviću poručuju da ne očekuju od njega ostavku, što bi bio jedini moralni i častan čin u ovom trenutku. - Ako bar malo stida imate, ubuduće ćete se uzdržati od javnih nastupa u kojima krivca za svoju nesposobnost tražite u tuđim redovima. Takvo ponašanje svojstveno je kukavicama i nemoralnim ljudima, koji za svaku svoju grešku upiru prstom na drugog, zaključuju iz Demokratske partija socijalista.

B. RoBoviĆ / A. RAiČkoviĆ

- Očekujem da će doći do njegovog lišavanja slobode zajedničkom koordiniranom aktivnošću, a on se sad već nalazi u Srbiji, kazao je Šaranović. Smatra da je velika posvećenost UP i MUP-a ovom slučaju, a kako je dodao biće dodatno posvećeni internoj istrazi i utvrdiće eventualne propuste policijskih službenika, kada je u pitanju slučaj svirepog ubistva koje je počinio Balijagić u Bijelom Polju.

U Emisiji „Ćirilica“ emitovanoj na TV Hepi na konstataciju voditelja da je Balijagić „kao muslimanski fanatik“ počinio ubistvo jer je u kući ubijenih vidio ikone, Vučić je rekao da je to jedna od mogućih opcija i da imaju podatke od „obavještajnih veza iz Crne Gore“. Takođe, predsjednik Srbije je ovaj događaj povezao sa zločinima nad muslimanima u Šahovićima 1924. godine.

Iz CDT-a su podsjetili da su nakon toga u zajedničkom saopštenju Uprava policije i Agencija za nacionalnu bez-

-Smatramo da, u situaciji kada predsjednik susjedne države saopštava podatke koji su dijametralno suprotni stavovima naših nadležnih državnih organa, a ti stavovi mogu biti okidač za ekstremizam i/ili nasilni ekstremizam ili destabilizaciju u Crnoj Gori, nadležno ministarstvo mora zvanično potražiti dodatna objašnjenja i odgovore. Ukoliko državni organi Crne Gore imaju tačne podatke onda ovakvi stavovi iz strane države direktno utiču na stabilnost društva imajući u vidu ionako tešku i osjetljivu situaciju nastalu nakon dvostrukog ubistva u selu Sokolac, naglašavaju iz CDT-a. Za Balijagićem policija i vojska tragaju već dvije sedmice. Prema saznanjima iz izvora iz bezbjednosnih službi, u nekoliko navrata i crnogorska i srpska policija bile su mu za petama, ali je uspio da pobjegne. Posljednja prijava da je viđen ovaj opasni bjegunac, koji je naoružan, stigla je juče iz prijepoljskog sela Kamena Gora. Dva dana ranije viđen je u okolini sela Orašac, iznad Brodareva, gdje je prekjuče bila ekipa Pobjede. A. R.

Specijalne snage Vojske traže Balijagića

Ža B ljak: Opština pripremila plan infrastrukture za naredne tri godine, najviše novca za puteve i vodovode

Urediće trg, autobusku stanicu i glavnu ulicu

ŽABLJAK – Opština je pripremila plan infrastrukture do 2027. godine kojim je predviđena realizacija 49 projekata. Na unapređenje saobraćajne infrastrukture se odnosi 20, vodovodne deset, upravljanje otpadom i otpadnim vodama pet, za oblast javne infrastrukture šest i sportske četiri.

Kada je riječ o javnoj infrastrukturi planirana je adaptacije autobuske stanice koja će koštati 96.000 eura. U opisu projekta se navodi da je objekat nefunkcionalan, a da će se okončanjem radova dio koristiti za autobusku stanicu, a dio za savremenu suvenirnicu jer u gradu ne postoji mjesto gdje bi turisti mogli da kupe autentične durmitorske suvenire.

NOVI OBJEKTI

Objekat Centra za kulturu biće rekonstruisan kako bi se poboljšala energetska efikasnost i kontinuirano korišćenje prostorija tokom čitave godine. Radovi će koštati 150.000 eura.

Predviđena je i rekonstrukcija objekta MZ Njegovuđa. Zgrada u Njegoševoj ulici koju je nekada koristio Crveni krst biće adaptirana Planirano je da se prostor koristi za različite namjene. Za taj posao biće neophodno 170.000 eura. Do 2027.godine Komunalno i vodovod dobiće novi objekat za administraciju, kao i garaže za potrebe mehanizacije sa mini-radionicom. Radovi će koštati 2,5 miliona eura. Započeće i I faza uređenje gradskog trga kod stare zgrade Opštine, podrazumijeva izgradnju modernog javnog prostora koji se može koristiti za različite društvene aktivnosti. Radovi će koštati 215.000 eura. U okviru tog projekta je predviđena izgradnja javne garaže.

BAR – Objavljen je javni poziv za subvencije koje se odnose na putarinu kroz tunel Sozina.

Pravo da se prijave imaju fizička lica sa prebivalištem u opštini Bar, koja pripadaju nekoj od sedam kategorija. Zajednički uslov je imaju adresu stanovanja i stalno žive na području MZ Crmnica.

U prvoj kategoriji su lica koja imaju adresu stanovanja i stalno žive na području MZ Crmnica i imaju potrebu za svakodnevnim prolaskom kroz tunel Sozina po osnovu radnog angažovanja u Baru. Za-

Preduzeća Komunalno i vodovod dobiće novi objekat koji će koštati 2,5 miliona, a modernizacija glavne gradske saobraćajnice 1,20. Za asfaltiranje i rekonstrukciju puteva na selu je namijenjeno 1,7 miliona eura. Jedan od kapitalnih projekata spajanje vodovoda od Savinog kuka do Razvršja koštaće 4,2 miliona eura

Mini tržni centar sada zapravo nema tu ulogu, a nalazi se u srcu grada, površine nešto više od 2.500 metara kvadratnih, pa lokalna uprava planira da mu rekonstrukcijom vrati tu ulogu.

PUTEVI, ULICE

Kada je o putnoj infrastrukturi riječ kao projekat od opšteg interesa prepoznata je izgradnja saobraćajnice od hotela ,,Durmitor“ do Ravnog Žabljaka. Njenom izgradnjom rasteretiće saobraćaj sa glavnih gradskih saobraćajnica, te uspostaviti bolja povezanost gradskog stadiona i hotela ,,Durmitor“, prema Crnom jezeru. U toku je izrada projektne dokumentacije i elaborata eksproprijacije.

Izgradnjom Ulice Božidara

Žugića rasteretiće se saobraćaj i omogućiti bolja komunikacija od ulaza u grad do Crnog jezera. U toku je izgradnja saobraćajnice od tržnice do Ravnog Žabljaka i do Prisoja. Planirano je uređenje trotoara u užem gradskom jezgru, zatim na potezu Tmajevca –Meždo.

Izgradnjom Ulice 35 omogućiće se bolja povezanost unutar grada, rasterećenost gradskog saobraćaja i bolja povezanost dionica definisanih DUP-om „Razvršje“, dok izgradnja Ulice 7 (I faza) podrazumijeva saobraćajnicu koja će povezivati hotele ,,Emerald“ i ,,Soa“. Izgradnjom Ulice Nova 2 (I faza) omogućiće se bolja povezanost od Ulice Crnogorske do Ulice XVI, a mještani-

Bar: Opština objavila javni poziv

ma naselja Staro Pazarište će se omogućiti neometan prilaz stambenim objektima. Radovi će koštati 250.000 eura, a izgradnja Ulice 15 (pristupna saobraćajnica sa okretnicom u Pejovom Dolu) 75.000 eura. Rekonstrukcijom Ulice Baja Pivljanina biće bolja povezanost naselja unutar grada, u velikoj mjeri će se rasteretiti saobraćaj na glavnoj ulici i time omogućiti lakši ulaz u grad do Crnog jezera.

Biće adaptirane ulice Balšića, Hercegovačka i pristupna saobraćajnica od Jezersko-šaranske do zaobilaznice.

– Modernizacija glavne gradske saobraćajnice (Ulica Vuka Karadžića i Narodnih heroja do obilaznice) koštaće 1,20 miliona eura– piše u Planu. Za asfaltiranje i rekonstruk-

ciju puteva na selu je namijenjeno 1,7 miliona eura. Put Usijek – Savin Kuk – Žabljak biće moderna saobraćajnica sa pratećom infrastrukturom ka skijalištu. Izgradnja vertikalne i horizontalne signalizacije obuhvata ulice 21. maj, Vuka Karadžića i Narodnih heroja u ukupnoj dužini od oko 2,3 kilometra. Ukupno će koštati 150.000 eura.

VODOVODI

Predviđeno je spajanje vodovoda od Savinog kuka do Razvršja, izgradnja sabirnog bazena od oko 1.000 m³ sa filter stanicom. Radovi su procijenjeni na 4,2 miliona.

Rekonstrukcijom vodovoda Zminje jezero – centar predviđa se zamjena azbestnih cijevi ka izvorištu ,,Oko“ ka Crnom jezeru i centru u dužini od oko 4,5 km. Planirana je i izgradanja filter stanice, kao i sanacija zone sanitarne zaštine. Zatim, spajanje sa bunarima kod Crnog jezera, kako bi se obezbijedilo uredno snabdijevanje užeg gradskog jezgra i tako riješio problem sa nedostatkom vode, shodno razvoju grada i priključenju novih korisnika na mrežu. Projekat je vrijedan 5,20 miliona eura.

Rekonstrukcija vodovoda Njegovuđa obuhvata zamjenu starih metalnih cijevi, u dužini od oko 18.003 metara, savremenim, dugotrajnim materijalima kao što su PVC cijevi, što će omogućiti značajno poboljšanje u distribuciji vode, smanjenje gubitaka i poboljšanje kvaliteta vode. Radovi će koštati 43.000 eura.

U Razvršju se mnoga domaćinstva bave turizmom – iznajmljuju smještaj. Izgradnjom vodovoda (I faza) stvaraju se uslovi za kvalitetno pružanje tih usluga. Radovi su vrijedni 260.000 eura.

Planom infrastrukture su predviđeni projekti kojima se unapređuje upravljanje otpadom – III faza uređenja deponije. Koštaće 3,13 miliona eura. Lokalna uprava je planirala i izgradnju kompostareinfrastrukture za prikupljanje i obradu organskog otpada, čime se doprinosi smanjenju količine otpada koji završava na deponiji. Procijenjeno je da će koštati 300.000 eura. Izgradnja fekalne kanalizacije predviđena je u dijelu naselja iznad Hotela ,,MB“, zatim u naseljima Kovačka Dolina i Prisoje.

Rekonstrukcija vodovoda u Ulici Vuka Karadžića i 21. maja u Žabljaku podrazumijeva zamjenu cementno-azbestnih cijevi jer sadrži kancerogene materije, a koštaće 275.000 eura.

Vodovod će dobiti Macanska poljana. Procjena je da će dužina novog vodovoda iznositi oko 2,5 kma, da će koštati 300.000 eura. Tim dokumnetom je predviđeno uspostavljanje monitoring hidrauličnih parametara na vodovodnom sistemu (SCADA sistem), radi utvrđivanja kritičnih tački i otklanjanja gubitka vode. Investicija je vrijedna 120.000 eura. Radi poboljšanja snabdijevanja sela Podgora i Ninkovići predviđena je izgradnja sabirnog bazena i modernizacija vodovodnog sistema što će koštati 100.000 eura. U selima Javorje, Kovčica, Virak i Novakovići biće unaprijeđena vodovodna infrastruktura, a planirani radovi vrijedni su 500.000 eura.

Izgradnja javne rasvjete u prigradskim naseljima i zamjena preostalih klasičnih LED svjetiljkama u gradskoj zoni koštaće 180.000 eura.

tim, lica koja nijesu radno angažovana u Baru, a koja imaju potrebu za prolaskom kroz tunel po osnovu zadovoljavanja obrazovnih, društvenih, zdravstvenih i sličnih potreba (studenti, roditelj maloljetne djece, teško oboljela lica).

U trećoj kategoriji su lica koja imaju potrebu za prolaskom po osnovu: održavanja regi-

strovanog poljoprivrednog gazdinstva u Crmnici, bavljenja registrovanim agroturizmom ili drugom registrovanom privrednom djelatnošću na području MZ Crmnica (registrovani u CRPS).

Takođe, lica koja prolaze kroz tunel, po osnovu održavanja sopstvenog seoskog gazdinstva (registrovani u resornom

ministarstvu). Zatim, nezaposleni, penzioneri, lica u stanju socijalne potrebe i druga lica starija od 66 godina. Subvenciju mogu dobiti lica koja imaju adresu stanovanja u Baru, po osnovu: održavanja registrovanog poljoprivrednog gazdinstva u Crmnici, bavljenja registrovanim agroturizmom ili drugom registro-

vanom privrednom djelatnošću na području MZ Crmnica (registrovani u CRPS). Zatim, po osnovu: održavanja sopstvenog seoskog gazdinstva, brige o staračkom domaćinstvu i članovima tog domaćinstva (registrovani u resornom ministarstvu).

– Pravo na subvenciju utvrđuje se po principu prioriteta gdje najveći imaju lica iz kategorije 1, a lica iz svake naredne kategorije sukcesivno manji. Pod pojmom stalnog življenja podrazumijeva se da fizičko lice stalno živi na adresi stanovanja koja je upisana u uvjerenju o prebivalištu i da je

Kada je sportska infrastruktura u pitanju planirano jeadaptacija sportskih terena na Ravnom Žabljaku (187.000 eura), uređenje staze za nordijsko skijanje i park-šume prema Sportskom centru, kao i Sportskog centra (444.686 eura).

D.ŠAKOVIĆ

na naznačenoj adresi središte njegovih svakodnevnih životnih aktivnosti, o čemu daje pisanu izjavu koju prilaže uz zahtjev za subvenciju – navedeno je u pozivu. Plaćanje putarine koja kroz Sozinu iznosi 2,5 eura, bila je razlog za nekoliko protesta mještana Crmnice protoklog ljeta. Oni su tražili da prolaz za sve mještane bude besplatan, za neograničen broj prolazaka. Monteput i Opština su ove godine udvostručili iznos namijenjen za subvencije – na ukupno 200.000 eura. Poziv je otvoren do 12. novembra. C.G.

SaVrEMENI jaVNI PrOSTOr: Planirani izgled gradskog trga

Nikšić: Mještani Bogetića zbog zakopavanja lešina blokirali na sat saobraćaj ka Podgorici, predsjednik Savjeta MZ poručio da je rješenje problema u rukama čelnika opštine

Škuletić: Ako hoće, Kovačević može lako da prekine proteste

NIKŠIĆ – Mještani Bogetića, naselja u blizini lokacija na kojima su zakopane životinje uginule i eutanazirane zbog zaraze kju groznicom, juče su na sat, od 16 do 17 sati, blokirali put prema Podgorici. Najavili da će se i narednih sedam dana okupljati na istom mjestu, od 16 do 17 sati. Poručili su da će od te namjere odustati ukoliko predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević dâ pisano obećanje da će realizovati ono što su dogovorili na sastanku u Opštini 9. oktobra.

Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Bogetići Mijajlo Škuletić kojoj pripadaju lokacije na kojima su zakopane životinje (Ljeskovi Doli, Jelina Pećina) razočaran je, kaže, odnosom lokalne uprave.

OBEĆANJA

– Učinili su veliko nedjelo i veliku nepravdu prema nama jer su zakopali, iz tri puta, po našoj procjeni više od 300 zaraženih krava. To je najljepše mjesto u našoj mjesnoj zajednici, prava oaza. Poslije prvog zakopavanja koje je urađeno pod okriljem noći, bez našeg znanja, imali smo 9. oktobra sastanak sa predsjednikom opštine Markom Kovačevićem i predsjednikom Skupštine opštine Nemanjom Vukovićem. Obećano nam je da životinje neće zakopavati više nikada bez znanja i saglasnosti naše mjesne zajednice. Ponuđeno nam je da se to na papir stavi, ali mi smo odbili, a oni obećanje pogazili. Zato sada zahtijevamo da se sve stavi na papir da se slične situacije ne bi ponovile – kazao je Škuletić. Drugi zahtjev mještana se odnosi na sanaciju puta. – Obećano nam je da će put biti saniran, a to nije učinjeno. Put je oštećen jer su njime prolazili kamioni teži od 30 tona kojima su prevozili mrtve krave i materijal za zakopavanje. Put je prekinut, nije bezbjedan. To je šumski put koji smo mi radili od naših sredstava, predviđen je za male kamione, za male terete... Sada tuda mogu proći samo auta, a prva kiša kad padne jedino će pješak moći da prođe, i biciklista eventualno... Ukoliko vozilo krene rizikuje da padne u provaliju duboku 200 metara. Znači, bez sanacije put se ne smije koristiti – ističe Škuletić.

On naglašava da je druga lokacija na koju su zakopane životinje – Jelina Pećina, najljepše mjesto u tom području, stro-

Nastavićemo svakodnevne proteste, sve dok ne dobijemo pisano obećanje predsjednika opštine Marka Kovačevića da ovdje neće nastaviti zakopavanje životinja. Bez našeg znanja i saglasnosti zakopali su ih oko 300 u više navrata, iako je nakon prve takve akcije Kovačević obećao da će na tome stati. Ni drugo obećanje, sanacija puta koji smo sami uredili za naše potrebe, nije ispunio –rekao je predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Bogetići Mijajlo Škuletić

gi centar Bogetića, da se tu nalazi deset vikendica, dvije kuće i vodoizvorište Stražica sa kojeg vodu dobijaju mještani. Škuletić naglašava kako je mještane posebno razočarao odnos čelnika opštine prema njima.

– Od 9. oktobra nas ignorišu. Uputio sam šest pisanih molbi, zvao više puta, ali odgovora nije bilo. Tek prije dva dana sam dobio dopis od predsjednika opštine u kojem me obavještava da sam u telefonskom razgovoru informisan o svemu. Ćutanje i ignorisanje je ono što nas najviše boli – kazao je Škuletić.

Naglašava da je rješenje u rukama predsjednika opštine.

– Nastavljamo protest, nema odustajanja. Ovi ljudi su satjerani uza zid. Kovačević ovo može da prekine, dovoljno je da potpiše obećanje da ovdje neće biti zakopavanja i da će popraviti put. Ni manje ni više od toga – poručio je Škuletić. Na protestu je bio Mihailo Vuković sa Cetinja, koji poručuje da ih je na ulicu izvela velika nevolja.

– Citiraću Njegoša: Zlo raditi od zla braneći se tu grijeha nikakvoga nema. Mi blokiramo ovaj put i na neki način ometamo građane kojima je nužda, činimo neko malo zlo. Ali od velikoga se zla branimo evo već treći mjesec. Nijesam siguran da ćemo uspjeti, ali nećemo se ni dati, nećemo popustiti. Živim na oko 1,5 kilometar vazdušne linije od lokacije. Obje su mi jednako daleke. Na teritoriji sam opštine Cetinje, ali mi je to groblje krava bliže nego mještanima Bogetića i svaki put sam sa njima bio. Na onom protestu Ljeskovim Dolima više je bilo naših Ubljana i Broćančana nego Bogetića, a to je fakat zajednička nevolja. Molimo, apelujemo da se obustave dalje radnje, što je urađeno, urađeno je, popraviti ne možemo, ali da se zaustavi – rekao je Vuković. On kaže kako strahuju da će se u Nikšiću zakopavati zaražene životinje iz svih opština. - Ministar Vladimir Joković je izjavio da je Nikšić bogom dan za državnu deponiju životinja... Strahujemo da će se to obistiniti, najviše se toga bojimo, da će svu uginulu stoku sahranjivati ovdje. Zaboravljaju da ovdje ima vikendica, katu-

na, da se tu život odvija, mještani drže stoku... S druge strane, oskudni smo sa življem, a ako se nastavi zakopavanje životinja, biće sve manje... Zato, ne da nam nije svejedno što se u Bogetićima, u Nikšiću događa, nego ne damo da se to nastavi – poručio je Vuković. Mještane je podržao Veselin Banjević, čija dva brata žive u Ljeskovom Dolu. – Žive gore 12 mjeseci, imaju stoku... Nema se što dodati onome što je Mihailo rekao, to su naši zahtjevi i više su nego skromni - stopirati zakopavanje životinja i popraviti seoski put – kaže Banjević.

KJU GROZNICA

Kju groznica u Crnoj Gori pojavila se u julu, na farmama u Danilovgradu i Nikšiću. Do sada su uspavana ili su uginula 104 grla, a eutanaziju čeka još oko 60, dok se pod sumnjom od bolesti prati stanje još oko 200 životinja.

Eutanazija inficiranih grla odgađana je zato što lokalne samouprave čija je to obaveza nijesu odredile lokacije za zakopavanje. Na tu obavezu podsjetila ih je Vlada 19. septembra i naložila da to urade bez odlaganja.

Prva uginula i eutanazirana grla su zakopavana u Župi nikšićkoj. Nakon protesta mještana, zato što zakopavanje nije urađeno propisno, preseljena su i zakopana na loka-

ciju Ljeskovi Doli. Ponovo su protestovali mještani zato što jama u koju su zakopane nije zaštićena od zvijeri. Uslijedio je razgovor sa lokalnom upravom pa je jama dodatno pokrivena zemljom, mrežom i ograđena. I naredne akcije pratili su protesti mještana, ali su lešine zakopane uz asistenciju policije.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je ranije saopšteno da lokacija u Ljeskovim Dolima ispunjavana kriterijume za zakopavanje te da ju je odobrila Vlada. Riječ je nekadašnjem rudokopu. Tekst i foto: R. PEROŠEVIĆ

PROPUšTALi SAMO kOLA HiTNE POMOći: Protest mještana Bogetića

OšTEćEN TOkOM TRANSPORTA: Put ka Ljeskovom dolu Mihailo Vuković i Mijajlo Škuletić

Mirašu Martinoviću uručena godišnja nagrada ,,Komune“

Teme iz suštine našeg podneblja

PODGORICA - Svečano uručenje nagrada časopisa ,,Komuna“ za 2023. godinu, koje se dodjeljuju za doprinos očuvanju identiteta i afirmacije kulturno-istorijske baštine Crne Gore, upriličeno je sinoć u Hotelu Podgorica.

Dobitnik Godišnje nagrade časopisa ,,Komuna“ za 2023. godinu je književnik Miraš Martinović. To je odlučio žiri kojim je predsjedavao književnik, novinar i publicista Dragan Mitov Đurović, a članovi su bili i književnik Braho Adrović i karikaturista Darko Drljević. U obrazloženju žirija navodi se da je Martinović jedan od najautentičnijih savremenih crnogorskih pisaca, prepoznatljiv na regionalnim i širim prostorima po antičkim temama i zaboravljenim pejzažima Crne Gore, koje je oživio u romanesknim prozama. Martinović je svoju besjedu, nakon što mu je nagradu uručio profesor Radovan Radonjić, posvetio Pavlu Mijoviću. U govoru se prisjetio susreta s književnikom Borislavom Pekićem koji se dogodio u Herceg Novom prije 35 godina. Sticajem okolnosti

sjedio je sa njim i upitao ga čime se bavi, na što je on Pekiću odgovorio da piše dva romana - jedan se dešava u Atini i bavi se Perikleovim vremenom, a jedan u Vavilonu. Pekić ga je tom prilikom upitao što će mu to i izgovorio jednu jedinu rečenicu koju je Martinović dobro upamtio. - Vi to sve tražite na ovoj zemlji po kojoj hodite i ispod ovog neba koje gledate. Ako budete istinski to tražili, Vi ćete sve te teme na ovoj zemlji pronaći i tada ćete biti interesantni ako to pretvorite u literaturu – prisjetio se Pekićevih riječi Martinović, dodajući da mu tada nije povjerovao.

Istakao je da je tek mnogo godina kasnije počeo da traži teme u Crnoj Gori, teme koje su obilježile njegov opus.

Specijalne plakete dodijeljene su i književniku, kritičaru i publicistri Marijanu Mašu Miljiću, u čije ime je nagradu primila njegova ćerka Božena, kao i posthumno slikaru i publicisti Ibrahimu Rekoviću, u čije je ime nagradu primio njegov sin Bećo Reković Specijalnu plaketu dobila je i Fondacija „Petrović Njegoš“, koja je uručena direktoru Miodragu Aleksiću An. R.

Izložba povodom osam decenija od oslobođenja prijestonice

„Dani prkosa i slobode“ na Cetinju

PODGORICA - Izložba

„Dani prkosa i slobode“ biće otvorena danas u 12 sati, na Dvorskom trgu na Cetinju. Organizatori izložbe, koju priređuju povodom 80 godina od oslobođenja Cetinja, su nevladino udruženje Antifašisti Cetinja i Prijestonica. Na 12 panoa predstavljen je i objašnjen razvoj antifašističkog pokreta na Cetinju u periodu Drugog svjetskog rata. Uvodni dio izložbe opisuje nastanak revolucionarnog pokreta na Cetinju između dva svjetska rata, sa posebnim osvrtom na najznačajnije ličnosti tog perioda. Prikazani

su događaji iz narodnooslobodilačke borbe u oblasti Cetinja, kroz tekstove, fotografije, novinske isječke, partizanske proglase i proglase saradnika okupatora. Događaji su predstavljeni hronološki, od odluka za podizanje ustanka, najznačajnijih borbi, represalija okupatora prema stanovništvu, formiranja Lovćenskog partizanskog odreda, Prve i Četvrte proleterske brigade, do konačnog oslobođenja Cetinja, 13. novembra 1944. godine.

Autori izložbe su novinar Ivan Mijanović i istoričari Filip Kuzman i Vukan Ražnatović R. K.

Petak, 8. novembar

U kriminalnoj mreži nas sve vodi ka ambisu

PODGORICA – Predstava ,,Naličje“ u režiji Borisa Liješevića, prva ovosezonska premijera Crnogorskog narodnog pozorišta, izvedena je pred punim gledalištem na Velikoj sceni. Kroz priču o turističkom rizortu koji država planira da izgradi na mjestu luke koja je pod kontrolom narko-kartela, Liješević je razdrmao odavno otvorenu pandorinu kutiju crnogorskog društva, direktno u metu i bez suvišne metaforizacije

Iako je švercovanje kokaina u paketima s bananama u Crnoj Gori odavno ,,prežvakana“ priča, Liješević pogubnost takve stvarnosti tumači iz različitih uglova.

STVARNOST

Prvi dio predstave u fokus stavlja oboljelo društvo koje je čitavo upleteno u kriminalnu mrežu – od tužilaštva i sudstva, preko medija, do zdravstvenog i prosvjetnog sistema. Dramaturški vješto isprepletene su priče nesrećnih porodica kroz koje se otkrivaju problemi poput kockanja, zaduživanja, ulaska u svijet kriminala, ali i selektivnog abortusa i patološke želje za muškim djetetom. Baš u momentima kada je publika bila ,,na ivici katarze“ nastupila je pauza, a nakon nje je bio primijetan drugačiji rediteljski pristup i senzibilitet koji kao da nije zadovoljio očekivanja publike nastala nakon upečatljivog prvog dijela ,,Naličja“.

U drugom dijelu ogoljava se društveno licemjerje kroz pokret zelenih koji postaje ,,tas na vagi“ političkih potkusurivanja i koji pod krinkom zaštite životne sredine

Sama činjenica što se danas desilo u Podgorici - mi smo svi bili u šoku. Radimo predstavu o tome dva mjeseca i onda se još jedan takav događaj desi. Naravno da smo znali od početka da je to aktuelno, ali ova priča se više bavi time što je problem u nama, u običnom čovjeku, pa i u tom šefu i zbog čega neko ulazi u sve to..., istakao je Lazar Đurđević

brani interese lučke mafije. Novinarka koja pokušava da objelodani istinu biva brutalno ubijena, a detaljno je ,,naslikana“ i matrica po kojoj omladina ulazi u svijet narkomanije iz kojeg izlaza nema. Glumac Aleksandar Radulović je nakon premijere istakao da sve i da želimo da pobjegnemo od realnosti – ne možemo pobjeći.

- Najveći problem pozorišta je kad koketira sa nečim što ne postoji. Kad udara u metu - svi se tu pronađemo i sad

NIKŠIĆ – Posljednje dvije večeri Međunarodnog festivala glumca u Nikšiću obilježile su predstave „Obraćanje naciji“ Ateljea 212 iz Beograda i „Svet mogućnosti“, zajednički

projekat Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, East West Centra iz Sarajeva, Plesnog centra „Tala“ iz Zagreba i Grada teatra iz Budve.

Tekst i režiju za „Svet moguć-

je na onima koji gledaju i tumače pozorište kako će u odnosu na to da reaguju – rekao je Radulović. Prema njegovim riječima, vrlo mali broj ljudi na ovom svijetu egzistira tako što radi ono što želi i voli, a ostali svi tavore u nečijim kandžama.

- Ova predstava je upravo o tome. Moraš da radiš ono što ti se kaže, htio - ne htio.

E tu se čovjek razlikuje, što neki ne vole - a žive pod šapom, a nekima oslača to - istakao je Radulović.

Predstava ,,Naličje“, prema riječima glumice Ane Vujošević, jeste stvarnost koju godinama živimo, ali se pravimo da nije tako.

- Ovo su, ako hoćete, tekstovi sa portala, iz novina, iz televizijskih izvještaja... Ali kad dođe publika i sve to vidi, trebalo bi da se nešto desi. Trebalo bi da kaže: ,,Čovječe, je li mi ovo stvarno živimo i jesmo li na ovo pristali?“ - rekla je Vujošević. Problem je, kako je kazala, što ne pokušavamo ništa da promijenimo.

Predstave „Obraćanje naciji“ i „Svet mogućnosti“ izvedene

nosti“ potpisuje Haris Pašović. Nakon predstave, priređen je razgovor s glavnim akterima. Kako se čulo na konferenciji za novinare nakon predstave, teško se sabrati nakon takvog pozorišnog čina, jer djeluje potresno, izaziva emocije…, jer se bavi problemima autizma i raznih drugih hendikepa. Komad je izuzetno dugo pripreman od Budve do Beograda, Zagreba do Novog Sada. Priznali su glumci da svi u bližoj ili široj porodici imaju osobe s nekom vrstom invaliditeta. - Pripreme su trajale godinu,

predložak-scenario nastao je nakon što je Pašović obišao mnoge dnevne centre, ali smo se nakon prvog igranja već počeli družiti sa tim mladim ljudima koji imaju hendikep - kazao je glumac Milan Kovačević, priznajući da im stalno stižu komplimenti. Tvrde glumci i da stalno šetaju ivicom provalije, jer je ovakve komade igrati delikatno i lako je skliznuti. Aljoša Đidić ovu predstavu smatra posebnim procesom, te da mu je mnogo pomogao drug Borko, koga i igra, a koji ne može da pomjera

Scena iz predstave „Svet mogućnosti“

Scena iz predstave „Naličje“

Duško Milja N ić

Sa uručenja nagrade Mirašu Martinoviću

Velikoj sceni CNP-a

koja ambisu

- Nevjerovatno je da na sve pristajemo. Ti kompromisi su došli do neba i zato smo u ambisu - kazala je Vujošević.

STRAH

Prema riječima glumca Lazara Đurđevića, uoči izvođenja predstave čitava ekipa koja je radila na ovom projektu bila je u šoku zbog dvostrukog ubistva članova kriminalne grupe koje se dogodilo u Podgorici.

- Radimo predstavu o tome dva mjeseca i onda se još jedan takav događaj desi. Naravno da smo znali od početka da je to aktuelno, ali ova priča više odgoneta što je problem u nama, u običnom čovjeku, pa i u tom šefu i zbog čega neko ulazi u sve to... Koji su to mehanizmi ljudske prirode i što je to u našem mentalitetu što nas tjera na to –istakao je Đurđević. Njegov lik, kako je kazao, nije konkretno odabrao da bude dio takvog svijeta, ali nije rekao ni glasno - ne.

- Vlada nevjerovatan strah, naročito kod mladih ljudi u ovoj sredini. Uvijek su mladi ljudi mijenjali stvari, samo ne kod nas - kazao je Đurđević.

Za glumicu Jelenu Minić, ova predstava je ,,poput kolaža gdje se nema vremena za velike uvertire, za veliko razmišljanje, pa da se onda poentira“.

- Borisov koncept sam razumjela kao ulaženje in medias res, direktno u temu i radnju. To je nešto što mi je bilo preinspirativno – rekla je Minić. U predstavi, osim Radulovića, Đurđevića, Vujošević i Minić, igraju: Jadranka Mamić, Danilo Č elebić, Zoran Vujović, Nada Vukčević, Gorana Dragašević, Tihana Ćula-

izvedene na Festivalu glumca

Pravednici da se povuku u svoje svjetove

Na konferenciji za novinare povodom premijere, glumac Aleksandar Radulović je kazao da je ovo predstava o pravednicima koji su greška u sistemu. Nakon premijernog izvođenja ,,Naličja“ kazao je da „za njih nema nikakve šanse osim da se povlače u svoje svjetove“.

- Da čitaju, slušaju dobru muziku, da vole svoju porodicu, komšiju, da ne bacaju smeće đe im padne na pamet, već tamo đe se baca i kad im se ukaže prilika da očiste još nešto osim smeća, u bukvalnom smislu, da to urade - kazao je Radulović.

Tom prilikom, kako je kazao, moraju biti oprezni jer nemaju nikoga iza sebe ko ih može i hoće podržati.

- Sam si, potpuno sam, ali ako ti se nekako ukažu Dardanele, prođi kroz njih, budi hrabar, život je samo jedan i kratak. Sjutra nas možda neće biti, danas uradi sve što možeš - rekao je Radulović.

fić, Jelena Nenezić, Žana Gardašević-Bulatović, Kristina Stevović-Obradović, Branka Otašević, Julija Milačić-Petrović Njegoš, Radmila Božović, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković , izvršni producent je Danilo Milatović , k ostimografkinja je Lejla Hodžić , scenografkinja Andreja Rondović , kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević-Mandić Andrija RADOVIĆ

Geneza i emancipacija crnogorskog identiteta

PODGORICA – Dva toma monografske studije „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu“ makedonskog medievaliste Ilije Veleva objavljena su u izdanju Matice crnogorske. Ovaj autorski poduhvat obuhvata interdisciplinarna istraživanja o autohtonoj genezi i etnografskoj emancipaciji crnogorskog duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta.

Istraživanja u istorijskom kontinuitetu slijede razvoj hrišćanstva kroz sva civilizacijska nadograđivanja i globalne procese u epohama, počevši od drevnog ilirodukljanskog subjektiviteta, a završavaju se sa crnogorskim nacionalnim kolektivitetom na početku 20. vijeka. Prvi tom nosi podnaslov „Od pojave hrišćanske religije, civilizacije i kulture do vladarskog zalaska dinastije Vojislavljevića 1189“ i sadrži šest poglavlja datih na 368 strana. U prvom poglavlju ove dvotomne monografije autor donosi pregled uspostavljanja hrišćanstva te njegove evolucije od religije do civilizacije i kulture. U nastavku knjige obrađene su prethrišćanska civilizacijska koegzistencija u ilirskoj duhovnoj i kulturnoistorijskoj tradiciji na etnogeografskom prostoru Crne Gore, hrišćanska i slovenodukljanska civi-

lizacijska simbioza između 7. i 9. vijeka, uticaj ćirilometodijevskog slovenskog prosvjetiteljstva na crnogorski duhovni i kulturni kontinuitet, hrišćanska i slovenska emancipacija u Duklji... U drugom tomu s podnaslovom „Na raskršću hrišćanskog Zapada i Istoka od početka 13. vijeka do sumraka države Crne Gore 1920“, obima 468 strana, uz pet poglavlja dat je spisak literature i bio-bibliografija autora. Drugi tom otvara poglavlje koje se bavi periodom nakon istorijskog zalaska dukljanske države do javljanja dinastije Balšića. Nakon toga Ve-

lev obrađuje period do kraja vladavine dinastije Crnojevića, prelazak kroz tradicije prosvjetiteljstva i preporoda između 16. i prve polovine 18. vijeka, tri i po vijeka trajanja Crnogorskog principata/vladikata između 1496/1500. i 1851. godine i period do kraja Prvog svjetskog rata, nestanka nezavisne crnogorske države i pravoslavne crkve u Crnoj Gori kao pomjesne vjerske institucije. Ovo dvotomno djelo je pisano u protekle tri godine i predstavlja nastavak bavljenja crnogorskim temama prof. dr Ilije Veleva, nakon njegove prve knjige „Makedonija i Crna

Otvoren festival ,,Susreti pod Starom maslinom“

Pohvala

dječjem

PODGORICA - Međunarodni festival dječjeg stvaralaštva i stvaralaštva za djecu ,,Susreti pod Starom maslinom“ otvoren je u Baru, a prvi dan manifestacije obilježila je i dodjela nagrada za najbolje literarne i likovne radove. Trodnevni festival održava se u okviru programa obilježavanja jubilarnog 80. Dana oslobođenja i Dana opštine Bar 24. novembra.

stvaralaštvu

noge i ruke i ne može da govori. - Ispostavilo se da je riječ o izuzetno inteligentnom čovjeku i koji sada zahvaljujući raznim pomagalima može da komunicira. Taj njihov svijet je drugačiji, oni mogu da se razumiju iako nijesu verbalni – rekao je Đidić. Predstava Ateljea 212 „Obraćanje naciji“ takođe je izazvala nepodijeljene simpatije publike. U komadu, rađenom po tekstu Askanija Čelestinija, a koji je režirao Bojan Đorđev, igraju Jovana Gavrilović, Gordan Kičić, Branislav Zeremski i drugi.

Predstavu čine kratki monolozi odabrani iz istoimene drame i zbirke „Hodam u koloni“, odnosno priče iz svakodnevice koje korišćenjem basnolikih alegorija slikaju kompleksnu mapu neoliberalne sadašnjice. Predstava je više puta nagrađivana, s oduševljenjem je prihvatila i nikšićka publika. Glumac Gordan Kičić bio je zadovoljan reakcijama gledalaca. - Publika nas razumije, mislim da je tekst vrlo duhovit. Pisac jeste Italijan, ali tekst kao da je juče napisan - kazao je Kičić. Ra. P.

Prvog dana festivala uručene su i nagrade za najbolje likovne radove najmlađih. Nagrade u kategoriji najboljih literarnih radova uručila je članica žirija i književnica Jelena Vukić. Žiri su, osim nje, činili Sonja Živaljević i Vesna Šoškić. Prvu nagradu podijelile su Angelina Lulić iz OŠ ,,Stefan Mitrov Ljubiša“ iz Budve i Zara Ljaljević, OŠ ,,Mrkojevići“ iz Bara. Drugom nagradom nagrađeni su Sergej Kolundžija iz OŠ ,,Đuro Strugar“, Novi Beograd i Majda Grbović iz OŠ ,,An-

to Đedović“ iz Bara. Treću nagradu dobili su Lara Radonjić iz OŠ ,,Milan Vuković“, Herceg Novi i Doris Vukčević iz OŠ „Vlado Milić“, Podgorica. Takođe, specijalna nagrada dodijeljena je djeci i vaspitačima vrtića ,,Đina Vrbica“ iz Podgorice za pjesmu koju su zajedno napisali. U nastavku programa nagrade su dodijeljene i u kategoriji likovnih radova. Prvo mjesto pripalo je Silviji Novaković, drugo je zaslužila Lucija Se-

kulić, dok je za svoj rad trećim mjestom nagrađena Darija Tihomirova

Ovaj tradicionalni festival koji u Baru traje gotovo četiri decenije prilika je za najmlađe, ali i za sve sugrađane, da se upoznaju sa stvaralaštvom i djelima najprepoznatijih dječjih i pisaca za djecu iz Crne Gore i regiona. Pod Starom maslinom slavi se dječja iskrena emocija, mašta i zajednička radost u sticanju novih znanja i širenju vidika kroz druženje i učenje. A. Đ.

Gora – kulturnoistorijski i književnostvaralački kontekst“ iz 2021. godine u izdanju Matice crnogorske i Makedonske akademije nauka i umjetnosti (MANU). Velev je univerzitetski profesor, naučni radnik i književni stvaralac, redovni profesor i naučni savjetnik na Institutu za makedonsku književnost pri Univerzitetu „Sv. Ćirilo i Metodije“ u Skoplju. Knjigu je na crnogorski jezik preveo Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske, koji je i urednik izdanja, dok studiju u ime izdavača potpisuje Ivan Jovović An. R.

Autorsko veče Mirka Mrkića Ostroškog

„Među svojima“ u Danilovgradu

PODGORICA - Autorsko veče ,,Među svojima“ likovnog umjetnika, vajara, pisca, grafičkog dizajnera, prevodioca i izdavača Mirka Mrkića Ostroškog biće održano večeras u 19 sati u biblioteci Centra za kulturu u Danilovgradu.

O stvaraocu, koji duže od pola vijeka ostavlja dubok trag u pomenutim oblastima umjetničkog stvaralaštva i koji, kako je zapisao književnik Diso Janičić, ostaje posvećen traganju za ljepotom riječi, skulpture, slike, knjige i posebno za iskonskom vezom sa zavičajem, govoriće prof. dr Živko Đurković, Vesna Kovač i Dragan Mitov Đurović. Organizatori programa su Kulturno informativni centar ,,Bijeli Pavle“ i Centar za kulturu Danilovgrad. R. K.

Dva toma knjige Ilije Veleva

Sa dodjele nagrada učenicima UGC

Hronika Podgorice

Petak, 8. novembar 2024.

Glavni grad je do neđelje domaćin manifestacije ,,Podgorica Millennium Run“

Sportska manifestacija ,,Podgorica Millennium Run“ okupiće za vikend u Podgorici više od 2.700 učesnika iz 37 zemalja svijeta. Organizator trke Igor Majer saopštio je juče na konferenciji za medije kako je to rekordni broj takmičara, što je potvrda da su na pravom putu kada je u pitanju organizacija ovog sportskog događaja.

- Ov e godine prvi put namjenski otvaramo određena tržišta s fokusom na Italiju i Francusku, ali i ove godine stižu nam rekreativci sa Obale Slonovače, potom takmičari iz Južnoafričke Republike, Južne Amerike... Naravno, dominantan je region, a zatim i trkači iz Grčke, Bugarske, Češke – kazao je Majer. On je konstatovao da Podgorica, nažalost, nije imala ni imidž ni brend kvalitetne, masovne, dobre manifestacije ovog tipa.

- To polako u prethodne tri godine stavljamo na svoje mjesto i cilj nam je da stanemo makar rame uz rame sa maratonima koji se organizuju u glavnim gradovima u regionu. Pričamo konkretno o Skoplju, Zagrebu, Tirani… - poručio je Majer, iskazujući posebno zadovoljstvo što će ovogodišnja trka imati i ekološku notu zahvaljujući saradnji sa Inicijativom „Zeleni talas“.

VISOKI STANDARDI

Vršilac dužnosti sekretara za sport Igor Vujačić naglasio je da je Multisport akademija Majer za kratko vrijeme uspjela je da postavi visoke standarde u organizaciji ovakvih manifestacija. - Podgorica je postala grad u koji ljudi zadovoljni dolaze i

Vikend u slavu trčanja i ekologije

Ove godine prvi put namjenski otvaramo određena tržišta sa fokusom na Italiju i Francusku, ali stižu nam i rekreativci sa Obale Slonovače, potom takmičari iz Južnoafričke Republike, Južne Amerike... Naravno, dominantan je region, a zatim i trkači iz Grčke, Bugarske, Češke – kazao je organizator trke Majer

odlaze, što ide u prilog činjenici da ovo nije samo sportska manifestacija, već i svojevrsna promocija turizma - kazao je Vujačić.

Jelena Marković-Čađenović iz kompaniji One saopštila je da su volja i predanost pojedinca da istrči trku, u kombinaciji sa zajedništvom, ono što čini suštinu događaja

Aktivnosti gradskog preduzeća Čistoća

kakav je „Millennium Run“. - Kompanija One dio je ovog projekta prvenstveno zato što smo uvijek na strani dobrih ideja i zbog toga što su zdravi stilovi života nešto u šta vjerujemo i što predstavlja našu kompanijsku vrijednost.

Zajedno sa organizatorima i njihovim odličnim idejama uspjeli smo da nađemo rje-

Razmijenili iskustva sa ekspertima iz regiona

U okviru tematskog sastanka u organizaciji Njemačkog druš tva za međunarodnu saradnju (GIZ), grupa eksperata iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova, Ukr ajine, Gruzije i Njemačke, posjetila je jedno od reciklažnih dvorišta grad-

skog preduzeća Čistoća. Tokom posjete reciklažnom dvorištu, koje su gosti ocijenili kao primjer uspješne priče o upravljanju otpadom na lokalnom nivou, predstavnici Odjeljenja za upravljanje otpadom predočili su sistem rada na reciklažnim dvorištima, kao i rezultate, organizaciju i izazove

sa kojima se Čistoća suočava u svakodnevnom poslovanju. Nakon posjete, iz ovog gradskog preduzeća istaknuto je kako je razmjena iskustava među učesnicima sastanka bila dragocjena na planu pomoći u boljem pristupu radu i ostvarivanju ciljeva, ali i implementaciji novih ideja.H. P.

šenje koje živi, evo već treću godinu i tako smo postali digitalni partner „Millennium Run-a“. Zahvaljujući tom rješenju, svi učesnici i učesnice trke mogu lako da dođu do svojih fotografija, a da ih ne traže među hiljadama drugih - poručila je Marković-Čađenović.

Direktor ,,Koka-kola HBC Cr-

na Gora“ Velimir Radojević iskazao je ponos zbog činjenice da je ta kompanija sponzor maratona.

- Ponosni smo što stvaramo tradiciju i kontinuirano podržavamo ovu manifestaciju, a u tom duhu ćemo ove godine učesnike podržati i kroz naš portfolio, sportskim napitkom Powerade® koji pomaže trkačima da održe optimalnu hidraciju i energiju tokom cijele trke – rekao je Radojević.

SAOBRAĆAJ

Podgorica „Millennium Run“ je dvodnevni atletski događaj tokom kojega će se ljubitelji trčanja, rekreativci i elitni trkači oprobati na distancama od pet i 10 kilometara, polumaratonu i maratonu. Zbog toga će do neđelje (od 8. do 10. novembra) biti privremeno izmijenjen režim saobraćaj na više gradskih saobraćajnica. Tako će most Milenijum biće zatvoren za saobraćaj od petka u 19 sati do neđelje u 19. U subotu (9. novembar), Bulevar Ivana Crnojevića biće zatvoren za saobraćaj od mosta Milenijum do Ulice slobode u

Počela adaptacija dvorišta SEŠ ,,Mirko Vešović“

intervalu od 10 do 12 sati, zbog održavanja Velike dječje trke. U neđelju će biti najviše saobraćajnica zatvorenih za saobraćaj od 9.50 do 13.50 biće zatvoren saobraćaj od mosta Milenijum, kroz podvožnjak ka Maslinama, zatim od Volija u Zagoriču, preko pruge, Ulicom Nikole Tesle, dalje nastavkom Drugog crnogorskog bataljona, do Vezirovog mosta. Od 10.10 do 14.20 biće zatvoren saobraćaj od Vezirovog mosta Bulevarom serdara Jola Piletića, preko mosta Milenijum, Ulicom 13. jula do kružnog toka, Moskovskom ulicom do Bulevara Sv. Petra Cetinjskog, kao i od Ulice slobode do Bulevara Džordža Vašingtona. U periodu od 10 do 16 sati važi obustava saobraćaja od Cetinjskog puta, preko Bulevarom 21. maja do Farmaka, mosta kod Dahne, Ulicom 8. marta, preko Junion bridža, Bulevarom revolucije, Ulicom Ivana Vujoševića i Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog do Ulice slobode.

Od 10 do 10.30 za saobraćaj će biti zatvoreni Ulica kralja Nikole i Bulevar Crnogorskih serdara do Junion bridža. Tokom trajanja manifestacije (od 10 do 16 sati) tranzit iz pravca Kolašina prema Cetinju i Baru odvijaće se Bulevarom Vilija Branta, dok će tranzit iz Nikšića ka Kolašinu biti omogućen (za automobile, kamione do 3,5 tone i autobuse do 21 mjesta) starim putem preko Danilovgrada i Spuža, preko Smokovca, a dalje Bulevarom Vilija Branta prema Cetinju i Baru. Istovremeno, saobraćaj preko mosta Luča, kružnog toka Oro i Kokota biće regulisan naizmjeničnim smjerovima. H. P

Ekonomska škola će dobiti moderan sportski poligon

U SEŠ ,,Mirko Vešović“ počeli su pripremni radovi za adaptaciju dvorišta, kojom će biti obuhvaćena izgradnja saobraćajnice sa pripadajućim parking prostorom, kao i adaptacija postojećeg otvorenog sportskog terena sa rasvjetom. Vrijednost planiranih radova je 174.515 eura, rok za njihov završetak je tri mjeseca, a sredstva su obezbijeđena iz kapitalnog budžeta.

Tokom posjete ministarke prosvjete, nauke i inovacija Anđele Jakšić-Stojanović ovoj srednjoj školi, saopšteno je da će nakon adaptacije višenamjenskog sportskog terena on na postojećoj asfaltnoj podlozi moći da se koristi za rukomet, mali fudbal, košarku i tenis. Takođe, planirana je i ugradnja nove podne obloge, izgradnja zaštitne ograde oko terena i nabavka golova za rukomet, teniske mreže sa stubovima i klupa.

- Ovaj projekat pokazao je da saradnjom škole koja je izradila projekat, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija koje je obezbijedilo sredstva i Uprave za kapitalne projekte koja je sprovela procedure, za kratko vrijeme možemo doći do značajnog unapređenja kako u dijelu upotrebljivosti i uređenosti, tako i u dijelu bezbjednosti dvorišta škole, što je za Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i najbitniji aspekt ovog projekta – saopšteno je iz MPNI-a. H. P.

Igor Vujačić, Igor Majer i Jelena Marković-Čađenović

GLAVNI GRAD

Poligon u dvorištu Ekonomske škole koji će biti adaptiran

Posjeta reciklažnom dvorištu

MILOVAN ĐILAS:

I PROFESIJA – USPOMENE REVOLUCIONARA

Prvo hapšenje i tamnovanje u ozloglašenoj Glavnjači

Baš u vreme demonstracija u Beogradu je ilegalno boravio i član Centralnog komiteta Petko Miletić, i bio je među onom publikom koja je šetajući trotoarom posmatrala demonstracije. Kasnije, na robiji, kad sam ga pitao šta je mislio o demonstracijama i zašto se nije povezao s nama da njima upravlja, on mi je rekao: Šta ćemo mi proleteri s podivljalom malograđanštinom.

Među komunistima, ukoliko ih je i bilo, uopšte je vladalo mišljenje: demonstracije nisu imale otvoreno komunistički, „revolucionarni“ karakter, budući su njihove parole bile opštedemokratske, one su samo trenutna eksplozija „malograđanske inteligencije“. Najlepše je to, što sam i ja kasnije, postavši komunista, naročito u diskusijama na robiji, prihvatao ovo gledište, pridajući veliki značaj parolama demonstracija, a ne njihovoj sadržini i objektivnom značaju: naime, one nisu otvoreno istupile protiv kralja i buržoazije i za revoluciju kao neposredni i jedini izlaz, nego samo protiv diktature i za jedinstvo u borbi protivu nje.

Bez obzira na ovakav stav komunista, odjek demonstracija u narodu bio je ogroman. One su probile led diktature i iz njih su izrasle, kasnije, prve komunističke organizacije posle diktature, s novim i drukčijim ljudima. One su poslužile kao osnova kasnijeg širokog studentskog pokreta, koji se razvijao pod uticajem komunista. Na osnovi prakse i realnih mogućnosti, oni koji su ih vodili spontano su uočavali njihove mogućnosti i određivali prema tome parole i organizacione oblike. Dakako, oni ni sami nisu bili svesni gornjih posledica.

(...)

Došav u Beograd u martu 1932 godine, ja sam već zatekao svoje drugove organizovane u grupama, u kojima su usvajali ideologiju iz marksis tičkih popularnih brošura, štampanih još pre diktature. Svi su oni sada, najednom, dobili nešto i u značaju i pred samima sobom: uozbiljili se, postali hladniji, ne štedeći u kritici „malograđanske zaostatke“ ni kod sebe ni kod drugih, i bezmalo pa osuđujući demonstracije zbog njihove idejne „nejasnoće“ i „nedoslednosti“. Nisam boravio ni dva dana, a već sam se našao u položaju da se pomalo stidim, sem ostalog i zbog toga što sam „pobegao“ ispred policije, zadržavši se toliko dugo izvan

„Pred zoru su upali u stan agenti i odveli mene i Boru malom „Maricom“ (zatvoreni hapšenički auto). Iz tzv. Opšte policije (na Obilićevom vencu), gde su nam uzeli podatke, bez ikakvog saslušanja su nas već rano jutrom prebacili u staru upravu policije, u tzv. Glavnjaču“

Beograda i pokreta. Bilo je to jedno od onih osećanja stida, kojih sam imao mnogo puta u životu, kad sam „lično“ izvrdao iz teške situacije, pa se posle stideo zbog toga, iako mi to „izvrdavanje“ niko naročito nije ni zamerao. (...) Odmah sam rešio da i ja uđem u neki od kružoka, pretpostavljajući da neće biti velikog proveravanja, pošto su me svi dobro znali.

Ali treći dan po dolasku bio sam uhapšen.

Pukom slučajnošću, ovo hapšenje nije imalo i težih posledica. Uveče, Radovan Vuković i Vidak Marković doneli su na moj i Kovačevićev stan paket komunističkih letaka –aktivnost kružoka je već išla i u tom pravcu – i ostavili ih među knjige. Osećajući nagonski da moji odnosi s policijom još od demonstracija nisu čisti i da može doći do pretresa, pobunio sam se protiv takve neopreznosti. Uostalom, o svojim letcima – oni su poticali od grupe Sime Markovića – morali su se sami postarati. Pred zoru su upali u stan agenti i odveli mene i Boru malom „Maricom“ (zatvoreni hapšenički auto). Iz tzv. Opšte policije (na Obilićevom vencu), gde su nam uzeli podatke, bez ikakvog saslušanja su nas već rano jutrom prebacili u staru upravu policije, u tzv. Glavnjaču, u sobu br. 6, tzv. šesticu, u kojoj je već bilo nekoliko hapšenika.

Soba u koju smo bačeni bila je najpoznatija u Glavnjači, jer je bila jedna od najvećih, i u nju su mahom smeštani politički krivci. Kažu da su u njoj ležali i radikalski vođi pod kraljem Milanom, a takođe i Georgi Dimitrov, kasniji sekretar Kominterne, kada je emigrirao posle poraza ustanka u Bugarskoj 1923 godine. I njegovo ime je bilo urezano – kako sam

video 1936 g. – na vratima Šestice. Kao i druge sobe u Glavnjači, Šestica je bila, ustvari, zasvođen podrum, čiji je neveliki prozor gledao u hodnik, tako da je slaba svetlost dopirala indirektno. Bila je betonirana, ali sa pričnama (daskama za ležanje). Klozeta nije bilo, nego „kibla“ (plehnata kanta). Ipak, vlažna mnogo nije bila, ali se kiselkasti zadah nije mo-

Donosimo izvode iz knjige Milovana Đilasa „Ideal i profesija – uspomene revolucionara“ koju je nedavno objavila beogradska izdavačka kuća Vukotić Media. Aleksa Đilas je ovo djelo znalački priredio i napisao predgovor. Izvodi se odnose na period 1929-1933. godine

gao iz nje odstraniti, uprkos tome što je svako jutro provetravana i brisana mokrom vrećom. Zbog toga što nikad nije dopiralo sunce, pa ni dnevna svetlost, sijalica je gorela i prekodan, a ljudi su već posle nekoliko dana postajali bledi, modrikavi, ispijeni memlom i bajatošću. Napolje, u dvorište popločano ciglom, izlazilo se dvaput na petnaestak minuta, dok se izbaci nečistoća i unese voda. Oni koji nisu to radili umivali su se i šetali u krugu. Kriminalce su stalno i bezrazložno tukli, svakičas su odjekivali udarci, urlici i psovke. Ako ne bi bilo te neprestane tučnjave, što je dopirala čas iz hodnika, čas iz susednih odaja, tamnica ne bi sama po sebi ni bila toliko neprijatna. Bilo je uvek toplo i ljudi su brzo postajali bliski i poznati do sitnica, ne stignuvši i da dojade jedan drugom. Sem dva-tri kriminalca, u sobi su bila još tri politička krivca: debeli beogradski advokat iz Davidovićeve demokratske stranke, kažnjen istupno mesec dana, zatim neki nameštenik ili „drveni advokat“, takođe iste političke pripadnosti, i Rumun, vojni begunac. (...) Ono što je jedino mučno bilo u zatvoru bilo je što nismo znali zbog čega smo uhapšeni. Neizvesnost je uvek teška, a u zatvoru ponajviše. I čim čovek dođe u sukob s jednim režimom u kome nema slobode, on uvek ima daleko više „grehova“ – razgovora, sastanaka i sl., nego što sama vlast može i da nasluti. Pa kako nikad tačno ne zna šta zna tajna policija, i da nije uhapšen neko koji ga tereti, takvog građanina muči sumnja da je otkriveno baš ono čega se on najviše i boji. Nekog naročitog „greha“ nismo imali. Ali zar nas ne mogu početi ispitivati, npr., o tome: ko je bio u komitetu demonstra-

knjiga milovana

„ideal

uspomene revolucionara“ može se poručiti kod izdavača „vukotić media“ na www.vukoticmedia.rs ili na

cija, ko je rasturao letke opozicije, ko sada rastura (ako su već bili rastureni!) komunističke letke i sl.? Čekali smo i čekali... Posle osam dana rekli su nam da pokupimo stvari i poveli nas peške u Opštu policiju. Odvođenje u Opštu policiju obično je značilo istragu i to nam se nije svidelo, uprkos tome što nas je, kao uzgred, nevezane vodio onaj isti podnarednik koji je bio i ključar nad tim delom Glavnjače. Mi smo već znali da je u Opštoj policiji zatvor na mansardi. Lift se, međutim, zaustavio niže, na trećem spratu. Tu su nas uveli u pošire predsoblje. Bilo je oko deset časova. Čekali smo čitav sat, a onda su mene uveli (Kovačević nije ni uvođen). Bila je to lepo nameštena kancelarija i za stolom je sedeo malen, opun, negovan i lepo odeven čovek tamnožute boje kože. Kada je ustao iza stola, u toku kratkog razgovora, nije bio mnogo veći no kad sedi. Imao je kratke ruke i kratke, pojastučene prste bez kostiju. Sav je, uostalom, bio mekan i vlažan, i u pogledu i u izražavanju, i obuzimao je sabesednika tom toplom vlažnošću. To je bio šef Opšte policije Milan Aćimović, kasniji Upravnik grada i ministar unutrašnjih poslova. On je već tada bio u Upravi grada Beograda glavna ličnost, ali ne samo zbog toga što je vodio političku policiju, nego što je stvarni upravnik Lazarević bio već starac, policajac starinskog kova, držan jedino zbog toga što je bio pseći odan dvoru i vezan više za njega nego za Ministarstvo. (Nastavlja se)

đilasa

i profesija

Glavnjača - istražni zatvor uprave grada Beograda

Petko Miletić, 1932. godina

Milovan Đilas, decembar 1930. godine

Održana sjednica UO Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore

Brzo će biti poznat selektor „ajkula“

PODGORICA – Prva konstitutivna sjednica Upravnog odbora Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, kojoj je predsjedavao novi predsjednik Nikola Milić, održana je danas u Podgorici.

Pored predsjednika Skupštine Dejana Rađenovića, sjednici su prisustvovali i članovi UO Branislav Pejović (EPCG), Nebojša Šćekić (Sava osiguranje), Nikola Marinović (Adriatik banka), Goran Đurović (Cerovo), Vladimir Čađenović (Cedis) i Miloš Mračević (Jadran HN), dok istoj nije prisustvovao Petar Tešanović član UO iz reda aktivnih sportista.

Članovi UO upoznati su sa odlukom Skupštine VPSCG koja je bila održana 1. novembra i informisani o trenutnom stanju u VPSCG.

Dogovorene su smjernice oko izbora novog selektora za vaterpolo, a zbog važnosti i hitnosti rješavanja ovog pitanja, sa kandidatima će u što kraćem periodu, razgovore obaviti predsjednik VPSCG

Za predsjednika Stručnog savjeta za vaterpolo izabran je Marijo Brguljan, dok je na mjesto predsjednika Stručnog savjeta za plivanje postavljen Bojan Šuković. Dogovoreno je da se finalni turnir Kupa organizuje u Nikšiću 29. i 30. novembra, koji će biti i domaćin prvenstva Crne Gore u plivanju 28. i 29. decembra. Takođe, usvojena je odluka da Crnu Goru na Svjetskom prvenstvu u malim bazenima u Budimpešti od 7. do 15. decembra predstavljaju Jovana Kuljača i Miloš Milenković

A. M.

EPCG Superliga za odbojkaše (6. kolo)

Naše najbolje košarkašice poražene od Luksemburga, prvo mjesto u grupi gotovo nemoguća misija do kraja kvalifikacija za Eurobasket

Težak poraz i razlika za brigu

Crnogorske košarkašice doživjele su težak poraz u Luksemburgu 71:49, a jedan od najtežih poraza naše reprezentacije vjerovatno će biti presudan u borbi za prvo mjesto u grupi H kvalifikacija za Eurobasket.

Luksemburg je ostao neporažen, imao veliku prednost u međusobnom duelu sa nama, pa Crnoj Gori do kraja ostaje da opravda ulogu favorita u Baru protiv Bosne i Hercegovine, u gostima protiv Švajcarske da bi u Baru protiv Luksemburga jurila makar minimalan trijumf, jer će morati da se nada da će biti među četiri najbolje drugoplasirane selekcije da bi izborila prolaz na prvenstvo Evrope. Šansa naravno postoji i to velika, ali ubjedljiv poraz u Luksemburgu bolno je prizemljenje za našu selekciju, koja je bez Amerikanki očigledno sa trenutnim timom daleko od visokog nivoa. Podmlađivanje tima, činjenica da neke igračice nemaju klub ili igraju jako malo, očigledno je veliko breme, koje će još da boli...

Crna Gora je na startu povela 4:0, sticao se utisak da će to biti lijep uvod, a onda je krenuo period totalne dominacije Luksemburga. Iako su domaće imale samo tri raspoložene igračice, Kahil, Simon i Etut, Luksemburg je u drugoj dionici držao čas - postigao za 10 minuta čak 28 po-

ena, Crna Gora bila bezidejna, bez pravog rješenja pod košem, sa lošim rješenjima u napadu, tako da je Luksemburg pravio sve veću razliku iz minuta u minut, do čak +18 (46:28) na poluvremenu. Ukupnom serijom 22:3, Luksemburg je u 25. minutu imao +25 (53:28) i najavio ne samo trijumf, već prednost koja će biti možda i presudna u borbi za prvo mjesto uoči revanša u Baru u februaru naredne godine. Crna Gora je poenima

Živaljević i Jovanović meč otvorila sa 4:0, ali odreagovao je Luksemburg i serijom 12:0 brzo preokrenuo, pa je na polovini prve dionice bilo 12:4. Nakon tri i po minuta bez koša ,,crvenih“ Dragana Živković je vezala pet poena, da bi zatim Pašić pogodila trojku za 16:12. Mogao je Luksemburg i da uveća prednost, ali je u finišu prve dionice naša reprezentacija uspjela da se vrati - prvo je Kovačević pogodila ,,dugu dvojku“, a zatim za kraj prve četvrti-

ne Milica Jovanović stavila je trojku kao kap za 18:17. Luksemburg je otvorio drugu dionicu sa 13:4 i nakon dva penala Ane Simon u 13. minutu prvi put uspio da stigne do dvocifrene razlike - 31:21. Iako su naše košarkašice uspjele da priđu na 31:25, opet su ušla u krizu, Luksemburg je stigao do 37:25, pa je bilo jasno da domaćin neće lako ispustiti prednost. Naš tim pokušao je da napravi pritisak, ali nije imao odgovor na zonu 2-3, mnogo grešaka u napadu, lo-

PODGORICA – Odbojkaši Budve upisali su šestu pobjedu –tim Miljana Boškovića je na svom terenu porazio Galeb 3:0 i osvojio maksimalnih 18 bodova iz prvih šest kola. Galeb je, sa druge strane, još uvijek bez pobjede u sezoni. Budvane je do pobjede predvodio Vuk Stanojević sa 24 poena, dok je u barskom timu bolji od ostalih bio Vasilije Božović sa šest poena.

Preostala dva susreta šampionata odigraće se u neđelju. Budućnost će gostovati Lovćenu. Nakon poraza na otvaranju lige od Budve, Podgoričani su ostvarili tri vezane pobjede nad Galebom, Mornarom i Jedinstvom, dok je tim sa Cetinja i dalje bez bodova. U Nikšiću se sastaju Sutjeska i Mornar. Nakon početnih poraza od Jedinstva i Budve, Sutjeska je ostvarila dvije pobjede protiv Lovćena i Galeba, a i Mornar je do svojih bodova došao pobjedama nad istim protivnicima. Šesto kolo: Budva – Galeb 3:0 (25:19. 25:11, 25:17). Neđelja: Lovćen – Budućnost volej (18), Sutjeska – Mornar (19). Slobodno je Jedinstvo. S. J.

PODGORICA - Čikago je upisao treći poraz u nizu, a Nikola Vučević je zabilježio novi dabl-dabl učinak – Bulsi su u gostima poraženi od Dalasa 119:99, pa sada imaju skor od tri pobjede i pet poraza. Dalas ima pet pobjeda i tri poraza.

Crnogorski centar je skoro 25 minuta igre upisao 14 poena (10-7 iz igre), 10 skokova, tri asistencije i ukradenu loptu. Matas Buzelis je dodao sa 13 poena i devet skokova, a Džoš Gidi i Dejlen Teri sa po 10 poena.

Najbolji u ekipi Dalasa bio je Luka Dončić sa 27 poena, 13 asistencija, sedam skokova i četiri ukradene lopte. Klivlend je kao gost pobijedio Nju Orleans 131:122 i tako ostao jedina neporažena ekipa ove sezone, sa svih devet pobjeda. Prvi poraz doživjela je Oklahoma, u gostima od Denvera 124:122. Tripl-dabl u pobjedi Nagetsa je upisao Nikola Jokić, sa 23 poena, 20 skokova i 16 asistencija. Golden Stejt je u derbiju, u gostima, pobijedio Boston 118:112. Voriorsi sada imaju skor 7-1, a šampion 7-2.

Najefikasniji u ekipi Golden Stejta bili su Stef Kari sa 27 poena, uz devet asistencija i sedam skokova, i Endru Vigins i Badi Hild sa po 16 poena.

Uz 26 poena Normana Pauela, Los Anđeles Klipersi su bili bolji od Filadelfije 110:98, dok je najbolji poenter Finiksa u pobjedi na domaćem terenu protiv Majamija 115:112 bio Kevin Djurent sa 32 poena. Sakramento je na svom terenu pobeijdio Toronto 122:107, uz tripl-dabl Domantasa Sabonisa koji je zabilježio 17 poena, 13 asistencija i 11 skokova, dok

je Memfis na domaćem terenu savladao Los Anđeles Lejkerse 131:114, uz po 20 poena Džerena Džeksona Juniora, Dža Morenta i Džejlena Velsa Atlanta je na svom terenu bila bolja od Njujorka 121:116, a najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Zakari Risašer sa 33 poena. Šarlot je pobijedio Detroit 108:107, uz 27 poena Majlsa Bridžesa , dok su u ekipi Hjustona u pobjedi protiv San Antonija 127:100 najefikasniji bili Fred Van Vlit i Džejlen Grin sa po 21 poenom… S. J.

Nikola Milić

Genic –Simon 19 Nirenberg –Mejnader 5

J.Etut –Bidinger –Volf –Irthum –Hamajalnen –Heting 5 Kahil 32 F.Etut 10

Sudije: J. Alkaraz, D. Martinez, N. Hodžić

71 49

Dvorana: Nacionalni centar. Gledalaca: 622. (18:17, 28:11, 13:7, 12:14)

(20-15)

(45-16)

(33-7)

50 (14+36) 1 16 12 12 14 43 (10+33) 5 9 3 20 22

Blokade Asistencije Ukradene lopte Izgubljene lopte Faulovi

Škerović: Najgora utakmica od kada sam ja selektorka

Kovačević 11 Živaljević 2 Pašić 3 Vukčević –Radonjić 1 Živković 16 AkšamMa. BigovićLeković 4 Mi. BigovićJovanović 9 Bulajić 3

Jelena Škerović, selektorka Crne Gore, bila je vidno razočarana nakon ubjedljivog poraza na gostovanju Luksemburgu 71:49. - Ovo je naša najgora utakmica od kada sam ja selektorka. Bili smo katastrofalni i u napadu i u odbrani, nijesmo reagovale ni na što na terenu, tako da smo djelovale izgubljeno. Nažalost, na kraju 22 razlike, ali imamo u februaru revanš u Baru. Dosta zabrinjava stanje i energija igračica kako su došle i kako su mislile da treba da odigraju ovu utakmicu. Moramo što prije da se fokusiramo na nedjeljni duel protiv selekcije Bosne i Hercegovine. Ovo je bila loša utakmica, ali moramo da gledamo naprijed. Sada slijedi meč sa Bosnom i Hercegovinom, a onda moramo da usmjerimo misli na februar i kako da odigramo protiv Luksemburga u revanšu - kazala je Škerović.

Grupa H

Pobjedom protiv Ulma, košarkaši Budućnost Volija prekinuli dvije negativne serije, Jogi Ferel poručio za Pobjedu

PODGORICA – Za razliku od meča sa Gran Kanarijom, Budućnost Voli je protiv Ulma dobila triler u produžetku (105:100) i prekinula dva negativna niza – upisala je pobjedu nakon dva uzastopna poraza u grupi A Evrokupa, te je pobijedila Ulm nakon serije od četiri poraza u međusobnim duelima, koja je trajala od posljednje pobjede ostvarene 20. oktobra 2021. godine.

Sa tri pobjede i četiri poraza, Podgoričani su i dalje van plejof zone (prvih šest mjesta) i zbog toga što su Volvsi u gostima iznenadili Gran Kanariju, pa su u grupi timova sa skorom 4-3, uz Hapoel Tel Aviv, Bešiktaš i Ulm. Ispred su Bahčešehira (6-1) i Gran Kanarije (5-2), a isti skor kao Podgoričani ima i Trento, dok su iza Huventud (2-5), naredni rival „plavih“, i Trefl Sopot, jedini bez pobjede u prvih sedam kola...

DOBAR OSJEĆAJ ZA ŠUT

Za nas u Evrokupu nema lakih mečeva

Žakelj: Pobjede te dignu, pogotovo one u produžetku

3. KOLO BiH – Švajcarska 62:81 Luksemburg – Crna Gora 71:49

1. Luksemburg

2. Crna Gora

3. Švajcarska

4. BiH

-53 3 U narednom kolu (10. novembra) sastaju se: Luksemburg – Švajcarska (17 h) i Crna Gora –BiH (18 h).

ša koncentracija, te serija 9:0 domaćina za kraj prvog poluvremena uslovila je da Luksemburg na velikom odmoru ima čak +18 (46:28). Bilo je jasno da su ,,crvene“ u problemu. Ali loša Crna Gora iz prvog poluvremena djelovala je slabo i u nastavku. Dugo je bila bez koša (tek nakon pet minuta Živković pogodila trojku), a problem sa faulovima uslovio je da domaćin penalima održava veliku razliku. Luksemburg je na kraju treće dionice imao +24 (59:35), pa je već tada bilo jasno da od neke reakcije neće biti ništa, a da će sumorno izdanje donijeti prvi poraz Crne Gore u kvalifikacijama i po svemu sudeći borbu da bude među četiri najbolje drugoplasirana selekcije. Posljednja dionica donijela je samo nastavak agonije, pa je Luksemburg bez problema odradio veliki posao na putu do trijumfa, koji mu može značiti plasman na Eurobasket. R.PEROVIĆ

Barani doveli Amerikanca Nou Tomasona

Mornar jači za novog plejmejkera

S obzirom na to da je bila pod imperativom pobjede, Budućnost je na kraju uspjela da se izbori sa pritiskom i, konačno, pobijedi jedan tim iz gornjeg dijela tabele, pošto je prije toga savladala samo Trefl Sopot i Trento.

- Bila je to veoma teška utakmica protiv jedne od najboljih šuterskih ekipa u Evrokupu. Svi mogu da pogode sa distance, od „jedinice“ do „petice“, i bilo nam je teško da ih čuvamo. Ali na kraju smo zaustavili nekoliko njihovih napada, uhvatili nekoliko skokova i pogodili važne šuteve. Kad je bilo najpotrebnije, odigrali smo dobro u odbrani, imali smo dobar protok lopte i to nam je omogućilo da pobijedimo – kaže za Pobjedu Jogi Ferel, koji je pogodio odlučujuću trojku za 103:100, na 10,1 sekundu prije kraja.

- Izašao sam iz bloka koji mi je sjajno postavio Kamenjaš i imao sam otvoren šut. Osjećao sam se dobro u šutu cijelo drugo poluvrijeme i pogodio sam – dodao je Ferel, koji je upisao 17 poena (3-3 za dva, 6-3 za tri poena), četiri asistencije, te po skok, ukradenu i izgubljenu loptu.

GREŠKE VRATILE

U najavi meča, mnogi su govorili da bi meč sa Ulmom mogao da bude prekretnica za sezonu „plavih“, da sve krene u pozitivnom smjeru, sa što manje oscilacija.

da izbori produžetak (88:88), a malo je falilo i da pobijedi u regularnih 40 minuta, ali je Dželou, srećom po domaće, promašio šut za tri poena uz zvuk sirene.

Budućnost je na kraju došla do odličnih 50 odsto šuta za tri poena (20-10), ali su gosti bili bolji u tom segmentu sa 17 pogođenih trojki iz 33 pokušaja (51,5 odsto), koliko su puta, interesantno, šutnuli i za dva poena. Podgoričani su imali bolje procente šuta za dva poena (66,7 - 54,5 odsto), skok više (29-28), te više ukradenih lopti (7-5) i manje izgubljenih (14-17).

- Ja se nadam. I na prošloj utakmici ABA lige (protiv Mege, prim. aut.) nijesmo bili na nekom nivou. Bili smo umorni iz putovanja, u posljednje dvije-tri utakmice smo, da budem iskren, pali.

U Ljubljani smo odigrali izvanredno drugo poluvrijeme. Pobjede te dignu, pogotovo one u produžetku. Nadam se da momci vjeruju u to što rade. Ja vidim mnogo stvari koje treba da se poprave. Nadam se da ćemo nastaviti sa pobjedama - kazao je Andrej Žakelj

Kamenjaš: Pokazali smo dobar karakter

Kao i Ulm, i Budućnost je imala petoricu igrača sa dvocifrenim poenterskim učinkom. Titula MVP-ja ponovo je otišla Kenanu Kamenjašu, drugi put zaredom. Centar „plavih“ je postigao 15 poena (8-6 za dva), uz dvije asistencije i pet skokova, od kojih su tri defanzivna u nizu bila ključna u posljednjim napadima, kada se lomio rezultat. - Veoma važna pobjeda za nas. Pokazali smo dobar karakter u meču za koji smo znali da će da bude težak – rekao je Kamenjaš.

GOSTE U IGRU

PODGORICA – Tri dana nakon prve pobjede u ABA ligi, Mornar Barsko zlato je objavio dolazak novog košarkaša, ponovo Amerikanca – stigao je plejmejker Noa Tomason - Noa je ljevoruki, 23-godišnji plejmejker koji je studije završio na jednom od najprestižnijih košarkaških univerziteta Džordžiji gdje je na svakoj utakmici prošle sezone bio starter. Sezona 2023/24. bila je skoro pa savršena za Nou, jer je prosječno bilježio skoro 20 poena po meču u dresu Nijagare. Noa je u SAD poznat i po svom ocu Leonu, koji je bio profesionalni NFL igrač u Atlanti Falkonsima - saopšteno je iz barskog kluba. Dolazak Tomasona bi mogao da znači rastanak sa Šemarijem Alenom, koji nije ulazio u igru u posljednjoj utakmici protiv Cibone. Tomason stiže sedmicu nakon prethodnog pojačanja Barana Čika Kartera Juniora, koji je debitovao u pobjedi protiv „cibosa“ sa 15 poena. S. J.

Budućnost je, uglavnom, vodila tokom cijelog meča, imala je prednost nakon prve (25:22), druge (44:42) i treće četvrtine (80:72). Zahvaljujući tome što je odlično odigrala posljednja tri minuta treće i početak četvrte dionice, Podgoričani su napravili seriju od 15:0 i od „minus četiri“ (58:62) su došli do prve dvocifrene prednosti (73:62). Nešto kasnije su „plavi“ imali i 13 poena prednosti (77:64, 80:67), kada se činilo da im pobjeda ne može izmaći. Međutim, u posljednjih sedam minuta je crnogorski šampion potpuno stao u oba pravca, bio je bez ideja u napadu. Ulm je to iskoristio

- U posljednjih sedam minuta regularnog toka smo imali nekoliko izgubljenih lopti, a pošto je Ulm ekipa u kojoj svi mogu da pogode, što su i radili, ne možete tako da gubite lopte. Morali smo da odradimo bolji posao u napadu, da bolje štitimo loptu, da im ne dozvolimo lake poene. Boli kad vas protivnik kažnjava nakon izgubljenih lopti. U narednim mečevima moramo bolje da skačemo i igramo bolju odbranu – ističe plejmejker Budućnosti.

NOVA TURNEJA

Interesantno, Budućnost je, kao i prošle sezone, dočekala duel sa Ulmom sa skorom 2-4. Prošle sezone je poražena od njemačkog tima, ali u gostima, ovoga puta je uspje-

Flečer Megi je na kraju postigao 23 poena i ponovo je nevjerovatnim trojkama (6-4) kažnjavao rivala. Posljednju je postigao za izjednačenje na 100:100, a pored trojki protiv Ulma je bio efikasan i za dva poena (7-5). I Mekinli Rajt je pogodio neke važne trojke (ukupno tri), upisao je 18 poena i šest asistencija, poen manje je dodao Jogi Ferel sa sjajnim procentima iz igre (8-6), a na kraju je odlučio pobjednika. Dvocifreni su bili Nikola Tanasković i Rašid Sulejmon sa po 10 poena, krilni centar je imao i četiri skoka, dok je Sulejmon imao loš šut (14-5 iz igre, 3-0 za tri poena), ali je imao pet skokova, tri asistencije i čak četiri ukradene lopte.

la da pobijedi i poveća šanse u trci za jedno od prvih šest mjesta u grupi. - Za nas nikad nema lakih mečeva u Evrokupu, svaki protivnik je odličan. Moramo da krenemo od ove pobjede, da gradimo nešto, ali ne smijemo da uzletimo, niti da letimo nisko. Treba da se trudimo da budemo bolji iz dana u dan, iz meča u meč. Prije pauze reprezentativne pauze, za Budućnost slijede dva uzastopna gostovanja, Borcu iz Čačka u ABA

ligi i Huventudu u Evrokupu. - Još jedna turneja u gostima za nas. Moramo da pokušamo da oba meča riješimo u našu korist – zaključio je Ferel. - To je treće putovanje koje vežemo, imamo dvije utakmice u šest dana. Biće umora i svega, ali to je sastavni dio našem posla, ne smijemo da plačemo. Moramo da se regenerišemo, pripremimo psihički i fizički i damo maksimum – kazao je trener Podgoričana Andrej Žakelj. S. JONČIĆ

BUDUĆNOST

PODGORICA -Moglo je da bude šokantno, da se nastavi niz blamaža, ali na kraju je ,,pao kamen sa srca“ debitantu na klupi Didijeu Dinaru i crnogorskim rukometašima – pobjeda nad Finskom od 29:28 prije dvije noći u ,,Bemaks areni“ bitna je na putu do Evropskog prvenstva 2026, naročito važna na psihološkom planu.

,,Lavovima“ nije bilo svejedno nakon majske eliminacije od Italije u dvomeču baraža za Svjetsko prvenstvo, nije im bilo ugodno ni tokom meča s autsajderom sa sjevera Starog kontinenta.

- Znali smo da su Finci opasni, da imaju izrazite šutere i da im lopta ide brzo. Igraju i solidnu odbranu. Ipak, spremali smo se samo dva dana i nije iznenađenje što smo ih savladali tijesno. Teška, ali zlata vrijedna pobjeda. Treba svi da joj se radujemo – rekao je Stevan Vujović za Pobjedu.

Tim legendarnog Ole Lindgrena odbijao je da se preda protiv ,,lavova“ koji su se odvajali na četiri razlike, ali su brzopletošću dozvoljavali Fincima da meč do kraja drže dramatičnim. Očito je bilo da su Dinarovi izabranici igrali s velikim teretom na leđima.

Mnogo smo jaki kad se poslože kockice

- Osjetio sam da nijesmo bili komforni. Imali smo priliku da u prvom poluvremenu ,,slomimo“ Finsku i povedemo više

golova razlike, pa da usporimo ritam. Dešavali su nam se promašaji iz ishitrenih šuteva koje je selektor sigurno snimio i

vjerujem da ćemo to popraviti – dodao je bek rumunskog Baja Marea, koji se vratio u reprezentaciju.

Kako poremetiti Esbjerg?

PODGORICA - Posljednja dva meča u 2024. godini rukometašice Budućnosti odigraće sa Esbjergom. Prvi je već sjutra, naredni 20. novembra u Danskoj, a pauza koju su rukometašice iz Podgorice napravile je možda i jedna od najvećih prepreka pred sedmi duel u Ligi šampiona. ,,Plav“ su posljednji meč odigrale 19. oktobra, a rival iz Danske, kako je kazala trener Bojana Popović čak sedam! Uz to, Esbjerg je

projektovan za završni turnir elitnog takmičenja, a u svojim redovima ima jednu od trenutno najboljih igračica na planeti - Heni Reistad - Očekuju nas dvije velike utakmice, manje više, nama je svaka takva. Čeka nas novi test, kao i dodatno uigravanje koje nam je potrebno. Sjutrašnji protivnik je koncipiran za osvajanje Lige šampiona, ali fokus mora da bude na našu igru i da najbolje odradimo sve što treneri budu zahtijevali kako bi im

pružili kvalitetan otpor - istakla je Nina Bulatović ,,Plavima“ je najmanje bila potrebna pauza. Kontinuitet je ono što je prijeko potrebno ekipi koja zavisi od ovakvih utakmica.

- Definitvno kontinutet je svakom igraču potreban, što je naš minus jer nemamo ligaške utakmice koje svaka druga ekipa ima i na taj način se uigrava. Trenažnim procesom pokušavamo da to nadomjestimo i da nekako idemo u korak sa ostalima.

Budućnost je nakon šest kola upisala remi sa Đerom i pet poraza. Bilo je padova i uspona, prilika da se osvoji još neki bod, ali, očigledno, tanka rotacija, o čemu je pričalo Bulatović, uticala je na ovakav ishod.

- Rotacija je naš najveći probel. Teško je održavati, u današnjem rukometu, kontinutet 60 minuta. Najviše se ovo osjeti u posljednjih 20 minuta svake utakmice.

Nema šansi da će šampionke Crne Gore sa bijelom zastavom

Sjajan je bio Nebojša Simić na golu Crne Gore, Nikola Matović u finišu je odbranio sedmerac, ali nažalost se razbranio bio i njihov finski kolega Patrik Roslander sa 16 odbrana, od čega jednim ,,skinutim“ penalom.

- Imao je čistih odbrana sa šest metara, lako skidao naše ishitrene šuteve. Svaka mu čast, naravno. Na kraju su ipak bodovi otišli na našu stranu i to je najbitnije, to se pamti – poručio je 34-godišnji Cetinjanin, čija je uhvaćena lopta u odbrani bila jedan od presudnih faktora u finišu meča. Vujović je igrao u Francuskoj, odakle je na klupu ,,lavova“ stiglo najzvučnije ime u istoriji crnogorskog sporta. Didijeu Dinaru trebaće vremena da sprovede svoje zamisli, prvi meč je pokazao da ga čeka dosta posla.

- Veliki je plus za sve nas što je Dinar tu. Vrlo malo vremena smo proveli zajedno, ali i za to vrijeme smo uspjeli da ,,uhvatimo“ neke stvari koje želi. Ima prostora za poboljšanje i nadam se da ćemo do nedjelje to uraditi – podvukao je Vujović. U nedjelju je na programu gostovanje Slovačkoj, koja je u srijedu izgubila u Mađarskoj s rezultatom 37:32. Ukoliko pobijede u Košicama, crnogorski rukometaši biće na pragu Eura 2026. jer će na šampionat u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj ići po dvije selekcije iz kvalifikacionih grupa, kao i četiri trećeplasirane. - Sve zavisi od nas, kao što je protiv Finske, tako i protiv Slovačke. Smatram da smo mnogo jaka ekipa, ako se poslože sve kockice, pobijedićemo u Slovačkoj – poručio je Stevan Vujović. Ne. K

dočekati favorita iz Danske.

Probaće da na brzu igru danskoj ekipi daju dobre odgovore, a sa mnogo više koncentracije na pozicioni napad spriječe golove sa devet metara.

- Kada se pomene Danska prvo što pomislimo je trčanje i to očekujemo. Jasno je o kakvoj se ekipi radi i kakvog lidera imaju. Imaju i dobre šutere, fintere, kod nekih preovladava fizička snaga... Tako da ćemo probati da između vrlina i mana napravimo balans - poručila je Nađa Kadović Osim lidera u sjajnom lijevom beku, Esbjerg ima i druge kvalitete.

- Nije samo ona prijetnja, ali je lider. Na svakoj utakmici postiže više od 10 golova, računajući i penale, zato će fokus na nju biti najveći. Svako može da se poremeti ako se posvetimo na pravi način - jasna je Kadović. Esbjerg je u dosadašnjih šest utakmica doživio poraze na startu od Đera (28:26) i u 3. kolu od Bresta (33:32). Ova ekipa ima sve za vrhunske rezultate, napadački je razorna, ali u odbrani bi mogla da se poremeti. Šest golova više je Esbjerg primio od Budućnosti (183), a napadački je dominantan sa 202 gola (prosjek po utakmici 33,6 golova). A. M.

Prvoligaš iz Nikšića ostao bez predsjednika

Putuj, igumane, i ne brini za Sutjesku

NIKŠIĆ – Mnoge ljubitelje fudbala u gradu podno Trebjese nije iznenadila eliminacija FK Sutjeska iz Kupa Crne Gore, pa ni to što ih je nadigrao drugoligaš iz Pljevalja, jer Rudar je u posljednjih nekoliko kola priređivao odlične partije, a Nikšićani godinama nijesu igrali lošije ni imali gore rezultate.

Ipak, ima i onih koje je i iznenadila ostavka predsjednika FK Sutjeska Marka Mitrovića i člana UO Radonje Zejaka, jer ko bi mogao očekivati da će baš meč pod Golubinjom biti kap u prepunoj čaši, tim prije što je čaša kraj Bistrice prepunjena odavno. Rukovodstvo, kojem je posljednje nekolike godne predsjedavao upravo Mitrović, došlo je na čelo kluba nakon nekoliko odličnih sezona (osvajena četiri prvenstva, trofej u najmasovnijem takmičenju, igralo se po nekoliko mečeva na međunarodnoj sceni...).

I na startu je stiglo obrazloženje da se nešto kraj Bistrice mora mijenjati, te da nema logike da predsjednik kluba bude ljekar i direktor Opšte bolnice (Ašanina zamijenio kolega Mitrović). Ali slučajno ili ne ponovo je za prvog čovjeka Sutjeske izabran ljekar i direktor iste ustanove. Slučajno? Jedino što je razlika između Ašanina i Mitrovića- nijesu iz iste partije i specijalisti su iz različitih oblasti. To je bilo za početak.

A onda je počela priča o nastavku radova na zapadnoj tribini i njenom preprojektovanju, o tome kako Sutjeska treba da vrati Nikšićane, afirmiše mlade igrače, vrati nekadašnji sjaj... Rukovodioci omladinske škole, treneri, sportski direktori, šefovi stručnog štaba mijenjali su se kao na filmskoj traci, a dolaske i odlaske igrača teško je bilo i popisati. Po ko zna koji put potvrdilo se da i ono što se stvara godinama preko noći može da se uruši, pa je tako i Sutjeska prošle sezone ostala bez trofeja, pa čak i evropske scene.

Kako je tek revolucionarno najavljivana konsolidacija kluba uspjela najbolje potvrđuju aktuelni rezultati – Sutjeska je u 15 mečeva osvojila 16 bodova,

Omladinci Budućnosti eliminisani sa evropske scene nakon dvomeča sa Trabzonom u Ligi šampiona U19

Za čudo je falio bolji rezon kluba

ima gol-razliku (14:17), a brani isti Vlado Giljen (koji je ne tako davno obarao rekorde) i ove sezone može biti samo bolji i iskusniji nego prethodnih. Dakle, Nikšićani su u zoni baraža, imaju svega četiri boda više od posljednjeplasiranog Jezera. Samo još fali da ih ovako indisponirane Otrant iz Ulcinja dobije kraj Bistrice narednog vikenda i preskoči na tabeli. Što nije i nemoguće! Igrom slučaja, baš zbog toga što je teren pod Goricom nikakav, ispostavilo se da izgradnja višemilionski vrijedne tribine u Nikšiću nije promašena investicija, jer sad tu gledamo reprezentaciju Crne Gore. Ostalo vidimo koliko je bilo pun pogodak.

Istina je da je Sutjeska ove sezone bila pogođena sudijskim nepravdama, ali ne dešava se ni to prvi put. Ipak, eto, desilo joj se i nešto pravedno. Mitrović i Zejak juče su saopštili da kao zreli i odgovorni ljudi u potpunosti prihvataju odgovornost i podnose ostavke. Rekoše i da im je bila čast, da su nosili veliko breme odgovornosti, ali i da mu u posljednje vrijeme nijesu bili dorasli.

Podsjetili su i da su u njihovom mandatu osvojena dva trofeja, ali i da su ih loše odluke u susret ovoj sezoni dovele do aktuelne situacije. Obrazlažu to nemanjem sportskog direktora i dopuštanjem šefu struke da vodi transfer politiku, te štednjom koju fudbal ne trpi, a budžet Opštine Nikšić nije zadovoljavao aspiracije kolektiva koji teži isključivo osvajanju trofeja.

Prije dvije decenije nikšićki klub je, takođe, bio u krizi, igrao je i baraž, na tribinama se umjesto „Su, Su, Sutjeska“, skandiralo „Su, Su, sunovrat“, pa se plavo-bijela svetinja u međuvremenu popridigla i zasijala. Tako će morati da bude i ovog puta, jer to je pravedno i pravično, zbog tradicije koju baštini, svih tih velikana koji su stasali kraj Bistrice, zbog budućnosti crnogorskog fudbala... Mitrović je, očigledno, u velikoj želji „izgorio ka Vladika za Lesendrom“, ali za koji dan logično je da dobije nasljednika i poruku „Putuj, Igumane, i ne brini za Sutjesku“. Ratko PEROŠEVIĆ

PODGORICA - Stavljena je tačka na izdanje omladinaca Budućnosti na evropskoj sceni. ,,Plavi“ su u 2. kolu kvalifikacija za Ligu šampiona U19 eliminisani od Trabzona koji je u dvomeču bio ubjedljiv – u Turskoj je slavio 3:1, a u revanšu pod Goricom čak 5:2.

Tim Marka Janjevića je u obje utakmice poveo, ali je odgovor protivnika bio brz i snažan. Na oko ogromnih 8:3 u korist rivala koji je nastavio takmičenje.

Budućnost je u lijepom ambijentu najveće crnogorske arene, pred oko 3000 navijača, raspalila maštu i nadu u iznenađanje. Danilo Vukanić je u 32. minutu potpisao prvi od dva pogotka, domaćin je gazio, stvarao šanse, sa tribina je stizala podrška... Čudo je, ipak, izostalo. Falilo je snage za velike stvari. Trabzon je kaznio promašaje, pred odmor izjednačio, a početkom nastavka priredio ,,blic krig“ za preokret. Sve ostalo bila je rutina za turskog predstavnika koji je surovo koristio propuste u igri Podgoričana.

- Prvo poluvrijeme je bilo dobro. Imali smo energiju, dominirali, dali smo i gol i stvorili još dvije-tri stopostotne prilike. Nismo ih iskoristili, a onda smo kapitulirali iz naše gluposti. Poklonili smo izjednačenje protivniku, pa i preokret kada smo primili dva gola početkom drugog poluvremena. Nijesmo više mogli da se vratimo. Ostaje žal što smo ispali, ali ponosan sam na momke zbog načina na koji su predstavili klub, grad i državu. Pokazali su volju, želju, srce i karakter. Falilo je i sreće. Idemo dalje. Do neke nove prilike za ovakvim utakmicama radićemo najbolje što možemo – za Pobjedu kaže trener omladinaca ,,plavih“ Marko Janjević.

POGREŠNE PROCJENE

Ista ona Budućnost koja odlaže prvenstvene utakmice zbog obaveza omladinaca u Ligi šampiona sada je pokazala da mnogo ne mari za što bolju evropsku prezentaciju kluba.

Dan uoči revanša sa Trabzonom, odluka je bila da pet junoša nastupi za seniore u osmini finala Kupa protiv Igala. Neko je na terenu proveo svih 90 minuta, neko je dao gol i igrao do 77, a trojica su dobili po poluvrijeme. Van svake pameti, van svakog

fudbalskog i ljudskog rezona je da se bilo ko od njih aktivira nešto više od 24 sata kasnije za sudar sa predstavnikom Turske. Ako su bili potrebni prvom timu, onda sjutradan ne igraju za omladince. I kraj. To su tinejdžeri. Klinci. Mnogi među njima maloljetnici. Klub je ovim pokazao da ne misli na svoju mladost. Prije svega, zanemario je zdravstveni momenat nečije đece, pa tek onda supertalentovanih momaka koji su zvijezde u povoju crnogorskog sporta. Budućnost je vukla pogrešne odluke. Takva je bila i procjena da su omladinci u ovom trenutku potrebniji seniorima nego vršnjacima za meč sa Trabzonom.

Na to jasno ukazuje i interesovanje za dvije utakmice: pobjedu protiv Igala na „Topolici“ gledalo je možda 200 ljudi, a poraz od Turaka pod Goricom oko 3.000 navijača. A da su bili kompletni, da su trenirali zajedno za revanš, utisak je da su ,,plavi“ mogli da prođu Trabzon. Dok su imali snage, dominirali su pred svojom publikom. Čim su izdušili, a trener Janjević počeo da mijenja zbog straha od povreda usljed izrabljenosti mladih igrača, protivnik je rezultatski počistio domaćina. Nije bilo osjećaja da se ode korak dalje. Da se nešto predvidi.

U slučaju uspjeha prije dvije noći, Budućnost bi išla na Sarajevo, a tek bi to imala izgledne šanse da opet pobijedi. U krajnjem, plasmanom u Ligu šampiona, pod Goricom se mogao očekivati neko od velikana, poput Barselone, Real Madrida, Bajerna... Pun stadion uoči 100. rođendana kluba. Na terenu mla-

Milačić: Je li imao ko u klubu da spriječi ovu bruku?

Odluku Budućnosti da omladinci nastupe sa seniorskim timom umjesto sa vršnjacima protiv Trabzona, na svojoj Fejsbuk stranici je prokomentarisao i bivši trener „plavih“ Branislav Milačić - Ovo što su uradili našem klubu i divnoj, talentovanoj djeci je neshvatljivo. Svi koji su smislili ovu sprdnju treba da posjete psihijatra. Da li je imao ko u klubu da spriječi ovu bruku ili tu moć imaju samo politička rukovodstva? Možda se želi otjerati i ovo malo gledalaca sa stadiona. Hoćete da nam ogadite Budućnost. Zalud vam posao, bistrine, neće moći – napisao je Milačić.

dost, na tribinama radost. Puno srce svima. Samo je trebalo malo više šlifa, osjećaja, suptilnosti, šmeka, hrabrosti i onoga bez čega se ne može ni u životu ni u fudbalu – rizika, s rezonom. Trebalo je i mnogo više znanja, naravno.

ŽELJA MOMAKA DA IGRAJU

Nema dileme da bi mladi igrači više dobili od Lige šampiona, nego utakmica sa Igalom, potencijalno sa Iskrom ili Podgoricom, uz već garantovano putešestvije do Bijelog Polja, Berana, Tivta... - Svi ti momci su falili meni, ali su isto tako falili i treneru prvog tima Brnoviću. Sve se radi u interesu seniorskog tima. Odluka je bila takva da su bili potrebni prvoj ekipi. Mi to poštujemo. Dok prvi tim djeluje dobro, lakše je i nama iz omladinske škole. Apsolutna podrška za trenera seniorskog tima – rekao je Janjević, koji je na sebe preuzeo rizik da u startnu postavu uvrsti momke koji su igrali prethodnog dana.

- Sa moje strane je bilo rizično da u sastav uvrstim fudbalere koji je su igrali protiv Igala. Popustio sam pod njihovom neizmjernom željom da budu na terenu. Bili su na ivici suza. Pokazali su ogroman motiv i karakter. Počeli smo sa njima i vidjelo se da možemo, da smo bolji. Rezultat je mogao da bude drugačiji da smo pogodili iz izglednih pozicija. Nismo iskoristili šanse, a onda sam morao da mijenjam te iste igrače koji su bili opterećeni minutažom – ističe mladi strateg. Evropa je prošla. Ostaje borba na domaćoj sceni... - Prelijepo i kvalitetno iskustvo za sve nas iz omladinskog pogona. Napredovali smo i naučili neke nove stvari. Ovo je izvanredna generacija. Sada se okrećemo domaćim obavezama. Imamo dosta odloženih utakmica i biće zgusnut raspored. Priključićemo nekoliko kadeta i mlađih omladinaca. Nastavljamo da stvaramo igrače za prvi tim – zaključio je Janjević. D. KAŽIĆ

D. MALIDŽAN

Sa utakmice Budućnost - Trabzon pod Goricom

Danas u Petrovcu počinje pojedinačno prvenstvo Evrope

Za tablama preko 120 velemajstora

Petrovac će od danas do 20. novembra biti u fokusu šahovske i sportske javnosti jer će se u tom periodu na pjeni od mora održati Evropsko pojedinačno prvenstvo u seniorskoj konkurenciji.

Novi prestižni događaj, koji organizuje Šahovski savez Crne Gore u saradnji sa Evropskom šahovskom unijom, dodatno potvrđuje reputaciju naše zemlje kao odličnog domaćina značajnih međunarodnih takmičenja. Prijavljeno je oko 400 matadora i amazonki iz 42 evropske države. Među njima je čak 45 igrača sa rejtingom većim od 2.600 ELO, što garantuje izuzetan kvalitet šampionata. Na vrhu liste pretendenata na laskavo priznanje su naturalizovani Slovenac Vladimir Fedosejev (2.712), Holanđanin

Jorden Van Forest (2.689) i Rumun Bogdan Daniel Deac (2687) poena.

Ljubitelji drevne igre biće u prilici da u Petrovcu na djelu vide više od 120 velemajstora, uključujući i nekadašnjeg svjetskog šampiona Ruslana Ponomarjova i Vasila Ivančuka, legendarnog ukrajinskog velemajstora. Takođe, na listi učesnika ističu se Mark Andrija Maurici, omladinski svjetski šampion,

U

Pljevljima

kao i talentovani dvojac iz Turske Ediz Gurel i Džagiz Kana Erdoğmus, koji se smatraju budućim šahovskim zvijezdama.

Od domaćih predstavnika najviše se očekuje od reprezentativaca sa najvećom titulom, Nikite Petrova (2.590), Denisa Kadrića (2.562) i Nikole Đukića (2.499), te

intermajstora Blaža Kalezića (2.394), GM Nebojše Nikčevića (2.354), FM Andreja Šukovića (2.299), IM Dušana Lekića (2.288) i IM Vladimira Vujoševića(2.285).

Nagradni fond koji iznosi 100 hiljada eura biće raspoređen na 23 redovne i 12 specijalnih nagrada, a pobjednik će

održan 10. Memorijal „Da ih ne zaboravimo“

Šahovski klub Rudar, pod pokroviteljstvom Opštine Pljevlja, organizovao je u Hotelu „Franca“ deseti jubilarni memorijal pod nazivom „Da ih ne zaboravimo“ u znak sjećanja na preminule ljubitelje drevne igre iz Pljevalja koji su za života dali nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji šaha u rodnom mjestu i našoj zemlji uopšte. Među 60 učesnika iz Crne Gore i okruženja blistao je standardni prvotimac ŠK Prosvjeta Danilo Nenezić koji je

nakon devet odigranih kola

sakupio 7,5 poena i prvi prošao kroz cilj, bez poraza sa

šest pobjeda i tri remija. Srebrnom medaljom se okitio Bratislav Bojanić, a bron-

Na nedavno održanom IBSA Svjetskom prvenstvu u Petrovcu

Intermajstor Predrag Nikač okitio se bronzanom medaljom na nedavno održanom, trećem po redu, IBSA Svjetskom pojedinačnom prvenstvu za osobe bez smetnji i sa smetnjama vida u Petrovcu.

inkasirati 20.000 eura. Takmičenje je kvalifikaciono i za Svjetski kup, a predviđeno je da se odigra 11 kola po švajcarskom sistemu.

Prvo kolo i svečano otvaranje turnira zakazani su za danas u 15 časova, a pokrovitelji šampionata su Ministarstvo sporta i mladih i Opština Budva.

zanom Dušan Rajković. Oni su sakupili po pola poena manje. Među nagrađenima po plasmanu su i Velimir Jeknić, Stjepan Krstonijević i Nenad Šćekić sa po 6,5 poena. Specijalna priznanja otišla su na adrese najbolje dame Nede Šljivić, omladinca Đorđija Bojovića, veterana Ismeta Mustafića i najuspješnijeg predstavnika grada domaćina Vidana Jakića. Uoči prvog kola za srdačnu dobrodošlicu učesnicima i gostima postarali su se predsjednik ŠK Rudar Vidan Jakić i sekretar za sport i mlade u lokalnoj upravi Milica Sekulić koji su evocirali uspomene na šahiste i i istaknute sportske radnike iz ovog kraja. Bez ijedne primjedbe dijeljenje pravde obavili su FA sudija Zoran Peruničić i njegov pomoćnik Savo Bakrač

Na nesreću ljubitelja drevne igre u našoj zemlji, nijanse su odlučivale o konačnom poretku na tabeli, tačnije, buholc koeficijent, zbog čega četvorostruki seniorski prvak Crne Gore nije bogatu karijeru ukrasio odličjem ljepšeg sjaja. Naime, on je sakupio sedam poena koliko i Mađar Zoltan Ištvan Zambo na prvom i Uzbekistanac Aksadon Kimsanbojev na drugom mjestu, međutim, dodatni kriterijumi su išli njima u prilog i za stepenicu više na pobjedničkom postolju u odnosu na jednog od najtrofejnijih sportista u novijoj istoriji naše države, koji je ovo prestižno takmičenje sa 36 učesnika završio bez poraza sa pet pobjeda i dva remija.

Ipak, kada se saberu utisci bio je ovo još jedan lijep uspjeh osvajača zlatne medalje sa planetarnog šampionata matadora u pomenutoj kategoriji u Kaljariju 2019. godine i divna promocija Crne Gore na međunarodnoj šahovskoj sceni. Objektivnim komentarom Nikač napominje da konkurencija na ovom turniru nije bila toliko zahtjevna kao prije šest godina na Halkidikiju kada su nastupali Ukrajinci i Rusi, ali je zato ovoga puta dosta mladih i talentovanih igrača pretendovalo na visok plasman.

– Oni igraju mnogo bolje nego što im to rejting pokazuje. Takođe, u bazi podataka imaju na stotine mojih partija i mnogo lakše im se bilo pripremiti za mečeve sa mnom nego meni koji se po prvi put srećem sa njima. No, i pored te činjenice mogao sam imati veći učinak da sam u startu bio na visini zadatka kao u finišu. Kada vratim film, skupo me je koštao remi sa Špancem Fernandezom u šestom kolu. Koncentracija mi je popustila u praktično dobijenoj poziciji, ali sam u presudnom momentu zamijenio red poteza i dozvolio protivniku da mi otkine pola poena, kasnije će se ispostaviti vjerovatno presudnih u borbi za titulu – prisjeća se Nikač tog okršaja. On hvali i nastup klupskog druga Radovana Damjanovića koji je, kako ističe, mogao da završi takmičenje u gornjoj polovini tabele da je imao više energije i kondicije za veoma naporan turnir. Za pripremu i realizaciju prvenstva govori u superlativu. – Organizacija je bila na visokom nivou, a uslovi za igru izvanredni. ŠSCG i Paraolimpijski komitet od kojih sam imao najveću podršku postarali su se za domaćinski odnos prema svim učesnicima koji su iz Petrovca ponijeli drage uspomene i izrazili želju da ponovo nastupe u našoj zemlji – zaključio je standardni prvotimac ŠK Zora, koji zbog porodičnih obaveza neće učestvovati na seniorskom prvenstvu Starog kontinenta u istom gradu.

Priredio: B. KADIĆ

Crnogorski reprezentativac sanirao povredu, očekuje se da u subotu igra za Trabzon

Savić se vraća na teren

PODGORICA - Dobre

vijesti za crnogorsku reprezentaciju stižu iz Turske, budući da tamošnji mediji pišu da se Stefan Savić oporavio od povrede i da će biti u timu za subotnju utakmicu protiv Rizea.

Iskusni štoper je van terena od 19. septembra kada je napustio igru u duelu sa Kajzerijem zbog problema sa zadnjom ložom.

Rođeni Mojkovčanin trenira punim kapacitetom i očekivalo se da zauzme mjesto u prvoj postavi u derbiju sa Fenerbahčeom u prošlom kolu. Ipak, trener Šenol Guneš je objasnio da ne želi ništa da ri-

zikuje i da će sačekati predstojeći vikend za povratak Savića. Ovo može da raduje selektora ,,hrabrih sokola“ Roberta Prosinečkog koji će konačno moći da računa na 33-godišnjeg centralnog beka.

Crna Gora sa hrvatskim stručnjakom nema nijedan bod u Ligi nacija, s tim što ni Prosinečki u prethodne dvije akcije u septembru i oktobru nije mogao da sastavi najjaču ekipe

Kadrovska situacija djeluje mnogo bolje pred novembarsko okupljanje. Kako stvari stoje pozivu će se odazvati Savić, Stevan Jovetić, Vasilije Adžić, potpuno oporavljeni Marko Janković, a u pogon se vratio i Marko Vešović koji nije nastupio za Karabag od 13. avgusta i duela sa Ludogorecom.

Na zatvaranju takmičenja u Ligi nacija, naš najbolji državni tim odigraće dvije utakmice u Nikšiću – sa Islandom 16. novembra i tri dana kasnije sa Turskom. D. K.

Ženska fudbalska reprezentacija Crne Gore dobila rivale u Ligi nacija

Marić: Da pružimo naš maksimum

PODGORICA - Ženska seniorska reprezentacija Crne Gore dobila je rivale u novom izdanju UEFA Lige nacija.

Izabranice Mirka Marića igraće u grupi C4, zajedno s Azerbejdžanom i Litvanijom. - Ponovo smo u grupi s Azerbejdžanom, koji nas je u prethodnom izdanju Lige nacija dva puta savladao. U ovom trenutku, Litvanija je za nas nepoznanica, ali svakako je ovo izjednačena grupa, u kojoj svako svakog može da pobijedi. Za nas bi bolje bilo da smo u grupi sa četiri ekipe, međutim, naš cilj uvijek je isti, da u svakoj utakmici pružimo maksimum, pa ćemo vidjeti za što će to biti dovoljno - rekao je selektor Mirko Marić.

UEFA Liga nacija za žene igraće se u februaru, aprilu, maju i junu naredne godine, dok će detaljan raspored biti objavljen naknadno.

Pobjednici šest grupa izboriće direktan plasman u Ligu B, dok će dvije najbolje drugoplasirane reprezentacije igrati baraž za odlazak u veći rang sa dvije najbolje trećeplasirane selekcije iz Lige B. D. K.

Španski klub zainteresovan za saradnju sa fudbalerom Liverpula

Barsa želi Salaha

PODGORICA - Mohamedu Salahu na kraju sezone ističe ugovor sa Liverpulom i odavno se priča da bi karijeru mogao da nastavi u Saudijskoj Arabiji. Engleski mediji, međutim, javljaju da postoji velika vjero -

Kapiten Francuske pauzira u naredna dva meča Lige nacija

vatnoća da se najbolji egipatski fudbaler preseli u Španiju.

Za iskusnog krilnog napadača ozbiljno se interesuje Barselona, a tabloidi sa Ostrva pišu da će Katalonci izaći sa unosnom ponudom.

Za Salaha je, navodno, spremno

15 miliona eura po sezoni, odnosno, plata od 240 hiljada eura sedmično nakon oporezivanja. Tridesetdvogodišnji ofanzivac iz Nagriga nosi dres ,,redsa“ od 2017, a nakon gola u pobjedi nad Brajtonom prošlog vikenda u Premijer ligi poslao je zagonetnu poruku preko Instagrama.

- Ova ekipa zaslužuje da bude na prvom mjestu. Ništa manje. Sve ekipe pobjeđuju, ali na kraju je samo jedan šampion. To je ono što želimo. Hvala vam na podršci. Što god da se desi, nikada neću zaboraviti što znači postići gol na „Enfildu“ – napisao je Salah. Britanski mediji su to protumačili kao najavu rastanka u junu 2025. godine. D. K.

Napadač se sudario sa Pavlovićem na treningu

Potpisaće ugovor do juna 2025. godine

Žardim mijenja

Krespa na klupi Al Aina

PODGORICA - Kapiten Kilijan Mbape neće igrati za reprezentaciju Francuske na predstojećim utakmicama Lige nacija protiv Italije i Izraela.

- Imao sam razgovore sa Kilijanom i donio svoju odluku. Bolje je ovako. Mbape je želio da ide sa nama, nije zbog nekog drugog problema - naveo je selektor Didije Dešan, a prenio insajder Fabricio Romano.

Reprezentacija Francuske će 14. novembra u Parizu dočekati Izrael, pa će tri dana kasnije igrati u Milanu protiv Italije, u petom i šestom kolu Lige nacija. Mbape nije igrao ni u prethodna dva kola Lige nacije, protiv Izraela 10. oktobra i Belgije 14. oktobra, zbog povrede butine. On je tokom te pauze posjetio Stokholm, a švedski mediji prenijeli da ga policija sumnji-

či za silovanje koje se tada desilo u tom gradu. Mbape i njegovi predstavnici su navode švedskih medija nazvali “lažnim i neodgovornim”. Francuska je sa devet bodova druga na tabeli grupe 2, u A diviziji Lige nacij. Mbape (25) je sa reprezentacijom Francuske, za koju je odigrao 86 utakmica i postigao 48 golova, osvojio Svjetsko prvenstvo 2018. godine i Ligu nacija 2021. godine. S. J.

PODGORICA - Fudbaler

Milana Alvaro Morata zadobio je ozbiljnu povredu glave i primljen je u bolnicu poslije sudara sa saigračem Strahinjom Pavlovićem na jučerašnjem treningu.

,,Tokom jutarnjeg treninga, Morata je pretrpio ozbiljnu povredu glave tokom sudara. On je brzo odveden u bolnicu, a pregled magnetne rezonance

bio je negativan. Alvaru je bolje, ali ostaće na posmatranju u bolnici, kao što nalaže protokol u sličnim situacijama“, navodi se u saopštenju Milana. Italijanski mediji prenijeli su da je Morata povrijeđen u sudaru sa srpskim defanzivcem Strahinjom Pavlovićem. Morata će propustiti predstojeću prvenstvenu utakmicu protiv Kaljarija, u subotu. S. J.

PODGORICA - Nekadašnji trener fudbalera Monaka Leonardo Žardim postaće novi trener Al Aina iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, prenio je poznati insajder Fabricio Romano. Žardim će zamijeniti Ernana Krespa, sa kim je emiratski klub raskinuo ugovor u srijedu, i potpisaće ugovor do juna 2025. godine. Krespo, nekadašnji reprezentativac Argentine, smijenjen je nakon poraza od saudijskog Al Nasra 5:1 u prošlom kolu Azijske Lige šampiona, što je bio četvrti uzastopni meč na kom njegova ekipa nije uspjela da zabilježi pobjedu. Argentinski stručnjak je sa Al Ainom osvojio Azijsku Ligu šampiona prošle sezone, pošto je u finalnom dvomeču pobijedio japansku ekipu Jokohama Marinose ukupnim rezultatom 6:3, čime se emir atska ekipa kvalifikovala na Svjetsko klupsko prv enstvo naredne godine. Pored Monaka, Žardim je u karijeri trenirao još osam klubova, među kojima su i Sporting, Olimpijakos i Braga. S. J.

Sastav grupa

Grupa C1: Slovačka, Farska Ostrva, Moldavija, Gibraltar Grupa C2: Malta, Gruzija, Kipar, Andora Grupa C3: Luksemburg, Jermenija, Kazahstan, Lihnteštajn

Grupa C4: Azerbejdžan, CRNA GORA, Litvanija Grupa C5: Izrael, Bugarska, Estonija Grupa C6: Kosovo, Letonija, Sjeverna Makedonija

Petak, 8. novembar 2024.

Na osnovu člana 11 Pravilnika o nagradama i drugim priznanjima Ljekarske komore Crne Gore, broj: 22/410 od 28.02.2019. godine, Ljekarska komora Crne Gore r a s p i s u j e

K O N K U R S ZA DODJELU GODIŠNJE NAGRADE

LJEKARSKE KOMORE CRNE GORE

Ljekarska komora Crne Gore će u skladu sa ovim konkursom dodijeliti 5 (pet) godišnjih nagrada i to:

1.Doktoru medicine (članu Ljekarske komore Crne Gore) za posebne zasluge iz oblasti medicine; 2.Javnoj zdravstvenoj ustanovi; 3.Privatnoj zdravstvenoj ustanovi; 4.Najboljem studentu, državljaninu Crne Gore, koji je na studijama medicine Medicinskog fakulteta u Podgorici; 5.Najboljem studentu, državljaninu Crne Gore, koji je na studijama medicine Medicinskog fakulteta van Crne Gore.

USLOVI KONKURSA

Inicijativu za dodjelu nagrade mogu da podnesu sve Javne zdravstvene ustanove, Privatne zdravstvene ustanove, doktori medicine i Medicinski fakultet. Inicijativa za dodjelu nagrade podnosi se u pisanoj formi sa obrazloženjem i potrebnim dokazima. Za nagradu iz tačke 4 konkursa Ljekarska komora se obraća Medicinskom fakultetu u Podgorici, u skladu sa čl. 7 i 11 Pravilnika o nagradama i drugim priznanjima Ljekarske komore Crne Gore, broj 22/4-10 od 28.02.2019. godine.

KRITERIJUMI

Dodjela nagrada vrši se na osnovu sljedećih kriterijuma: 1.Doktoru medicine (članu Ljekarske komore Crne Gore) za posebne zasluge iz oblasti medicine: -koji se posebno istakao u savjesnosti i odgovornosti u obavljanju posla iz svoje profesije; -koji je ostvario posebno dobre rezultate u liječenju pacijenata; -ima dobru saradnju i odnos sa kolegama i; -dosljedno se pridržava Kodeksa medicinske etike i deontologije. 2.Javnoj zdravstvenoj ustanovi i Privatnoj zdravstvenoj ustanovi koja je: -postigla posebno dobre rezultate u liječenju pacijenata; -dobro organizovala rad; -omogućila kvalitetnu zdravstvenu zaštitu; -doprinijela unapređenju i poboljšanju uslova rada za doktore medicine u svojoj ustanovi, 3.Najboljem studentu, državljaninu Crne Gore, koji je na studijama medicine Medicinskog fakulteta van Crne Gore postigao izuzetan uspjeh u studiranju i to: -u posljednjoj studijskoj godini; -da je položio ispite iz svih predmeta u prethodnoj studijskoj godini, predviđenih nastavnim planom i programom Medicinskog fakulteta; -sa prosječnom ocjenom koja ne može biti niža od 9.00. ROK ZA PODNOŠENJE DOKUMENTACIJE

Rok za podnošenje dokumentacije je 30 (trideset) dana od dana objavljivanja ovog Konkursa. Dokumentacija se dostavlja neposredno ili preporučenom pošiljkom na adresu: Ljekarska komora Crne Gore, ulica Moskovska broj 69 81000 Podgorica, sa naznakom: Konkurs za dodjelu nagrade. Nepotpuna i neblagovremena dokumentacija neće se razmatrati. Tekst konkursa nalazi se i na internet stranici Ljekarske komore Crne Gore www.ljekarskakomora.me

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

SRĐAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Petak, 8. novembar 2024.

Sa velikim bolom i tugom obavještavamo da nas je 4. novembra iznenada napustila naša voljena i draga

382

DUBRAVKA RADULOVIĆ 1958-2024.

Uvijek si nas obasjavala velikom ljubavlju i dobrotom i plijenila svojom suptilnom dušom i ljudskošću. Dana 9. novembra 2024 u 12 30 časova na Novom groblju u Beogradu obaviće se kremacija uz okupljanje i posljednji ispraćaj od 11 45 časova. Ostaćeš zauvijek u našim najljepšim mislima i srcima. Počivaj u miru

Tvoji neutješni: majka ŽELJKA, brat ŽARKO, snaha VIOLETA, bratanci BALŠA, VUKAN i MARKO

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je naša kćerka

DANICA Mirkova ĐUROVIĆ

2011 - 2024.

preminula 7. novembra 2024. poslije duge i teške bolesti. Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, 8. novembra od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI:

otac MIRKO, majka MILICA, braća VUK i ANDRIJA, stričevi JOVAN i NIKOLA, strina MAJA, sestre HELENA, STELA, KASIJA i SIMONA, baba JELENA, baba MIRA ujak MIŠKO, ujna JELENA, NIKŠA, SAŠA i GOJKO

сестре РАДА, НАДА, СНЕЖАНА и ДИЈАНА са породицама, тетке АНИЦА и МИЛУША и остала многобројна родбина КОПРИВИЦА и ЋОСОВИЋ 361 Dana 6. novembra 2024. godine preminula je u 90. godini naša voljena majka, baba i prababa

ANKA JANKOVIĆ rođena BOŠKOVIĆ 1935 - 2024.

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena u krugu najuže porodice 6. novembra 2024. godine.

OŽALOŠĆENI: sin ZORAN, ćerke SVETLANA, BRANKA i DRAGANA, sestra SENKA, zet BELI, unučad: SINIŠA, MAJA, NIKOLA, IVANA, ANA, OLIVERA, ALEKSA, bratanične, sestrići, sestričine, djeveričići i praunučad

АНЂЕЛА, снаха ТИЈАНА, синовац МАТИЈА, синовица ХЕЛЕНА, сестрићи ПЕТАР

стричеви, ујак МАРКО, баба РАДМИЛА, тетке БОСИЉКА, КОВИЉКА, ЉУБИНКА, БРАНКА, СЛАВА и ЉЕПОСАВА, браћа и сестре од стичева, ујака и тетака и остала многобројна родбина породице МУМИНОВИЋ и ВАСОВИЋ

Dana 7. novembra 2024. u 84. godini poslije kraće bolesti preminula je naša draga

BRANISLAVA-BRANKA Baja STANIŠIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju u Danilovgradu, 8. novembra od 9 do 15.30 časova, kada se kreće za mjesno groblje Vinići, gdje će se obaviti sahrana u 16 časova.

Kuća žalosti Sekulići – Danilovgrad.

OŽALOŠĆENI: suprug BAJO, sinovi ŠAKOJE i SLOBODAN, ćerke DESANKA i SLAVICA, sestra VOJKA, snahe SNEŽANA i DRAGANA, unučad, praunučad, bratanić, bratanična, sestrići, sestrične i ostala rodbina STANIŠIĆ

Petak, 8. novembar 2024.

БЕГОВИЋ Саучешће примамо 8. новембра године од 10 до 15 часова

Posljednji pozdrav bratu BOŚI

Ponosni što si bio dio nas.

Tvoji VIDAK, MILENA, DANILO i MIRKO

Dragom šuri, bratu i ujaku

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

KINJA MILOŠEVIĆ sa porodicom

NEBOJŠI LIPOVINI

Čuvaćemo te od zaborava i pamtiti po najljepšim uspomenama. BOBO, NEVENKA, NINA, IVA i KSENIJA

Posljednji pozdrav BOŚI MOKO sa porodicom

Posljednji pozdrav drugu i prijatelju

Dana 6. novembra 2024. iznenada nas je napustio u 54. godini

NEBOJŠA Nikole LIPOVINA

Po želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu porodice 7. novembra na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Posljednji pozdrav bratu

NIKOLA, ŽELJKA, VASILJKA, MARIJA i MILENA

Posljednji pozdrav

Od strine MACE sa porodicom

Bolji nisi moga՚ bit.

Posljednji pozdrav

Hvala ti na iskrenom prijateljstvu. RAJO BIGOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom BOŚI

Hvala ti na iskrenoj pažnji i bratskoj ljubavi. Počivaj u miru, a mi te čuvamo u srcu. Ujna DESE, sestre SLAVICA, MARINA i TIJANA

Tužan je ovaj posljednji pozdrav,

Teško je naći riječi za ono što osjećamo. Porodica pok. LAZA POPOVIĆA

Posljednji pozdrav

Od društva iz ,,TALIJE”

Posljednji pozdrav dragom drugu

NIKOLA ĐURAŠKOVIĆ i VAKO ĐURIĆ

Posljednji pozdrav

DRAGAN, ILIJA, MOKO, MEDO i ZORAN

Brate moj NEBOJŠA - BOŚA

Što sestra da napiše kad je riječi malo za ono što osjeća kad izgubi brata jedinca? Oči moje, majka ti se uželjela pa te poziva kod nje i oca, a imali su tamo koga naći. Voli te tvoja sestra NEVENKA

NEBOJŠI

Посљедњи поздрав драгом пријатељу НЕБОЈШИ Николином ЛИПОВИНИ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

HARIS KAZAMANOVIĆ s porodicom

Najbolji ujače

NEBOJŠA - BOŚA

Pamtićemo sve što si za nas učinio. Besmrtnost tvoje duše je neminovna. Zagrli nam babu i đeda i čuvajte nas. NINA, IVA i KSENIJA

Posljednji pozdrav voljenom

NEBOJŠI

Prerano si otišao. Uvijek ćemo se sa tugom sjećati tvoje dobrote, osmijeha i velikodušnosti. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragom drugu

BOŚI

S poštovanjem i ponosom čuvaću uspomenu na tebe. LJUBO LJUTICA

Posljednji pozdrav bratu i drugu

JANĆI, LJUBO i BRNA

Posljednji pozdrav

za sve...

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Porodica pokojnog IVANA LIPOVINE

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Od DEJANA VUJOVIĆA sa porodicom

MIŠKO i IGOR RADIŠIĆ

Našem dobrom

BOŚI

Nijemi pred surovom stvarnošću pokušavamo shvatiti da smo ostali bez dobrog prijatelja, prerano. Živjećeš u sjećanjima na zajedničke, lijepe trenutke. Počivaj u miru.

ZORAN i KSENIJA JANKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

NEBOJŠI LIPOVINI

Od MARKA i VASKA

BOŚI

SANJA, NIKOLA I NINA

BOŚI

Hvala

Posljednji pozdrav dragom

NEBOJŠI BOŚI LIPOVINI

Nedostajaće nam tvoja vedrina i osmijeh.

Zauvijek hvala na svemu!

DRUGARICE I DRUGOVI IZ SDP-a

Posljednji pozdrav voljenom kumu

BOŚI

Hvala ti za sve lijepe trenutke.

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Tvoji MIRKO i JELENA, ANDREJ i DANILO JOVOVIĆ

Petak, 8. novembar 2024.

DANICA

Najdraža, hvala ti za beskrajnu sreću koju si nam pružila. Nastavićeš da sijaš, zvijezdo naša.

Posljednji pozdrav mom iskrenom drugu

Volimo te: MAMA, TATA, VUK i ANDRIJA

NEBOJŠI – BOŚI LIPOVINI

DUBRAVKA RADULOVIĆ

Sa tugom i ljubavlju se opraštamo od naše sestre Dubravke. Zauvijek zajedno u mislima i srcu. Počivaj u miru, draga Dudo.

IVAN MUDREŠA sa porodicom

Posljednji pozdrav

DUŠKO i NEVENA KALEZIĆ

Mom voljenom kumu i bratu

BOŚI

Bolni posljednji pozdrav nakon godina iskrenog drugarstva, koje obavezuje na nezaborav i trajno mjesto u srcu i pamćenju, dok me bude.

Dragi NEBOJŠA

Tužna je istina da te više nema.

Porodica PIĆAN 408

Od NEŠA LIPOVINE sa porodicom

MARKO BRNOVIĆ sa porodicom

ROKIJU

8. novembar

Vilo moja

DANICE

Željela si mnogo i mogla si sve i bila si spremna da osvojiš svijet..., ali „vrijeme ne može ptici slomiti krila...“

Nastavi svoj let među zvijezdama, zvijezdo naša najsjajnija i nastavi da nas obasjavaš svojom ljepotom i svojom dobrotom.

Naša mila

Zauvijek u našim srcima Tvoja baba JELENA

Draga Daki

Neka tvoje ime sija među zvijezdama. Iako si otišla prerano, ostavila si puno ljubavi i uspomena Tvoj osmijeh će nam zauvijek nedostajati.

Vole te striko JOVO, strina MAJA, sestre HELENA, STELA i KASIJA i brat SIMON

Draga naša kuma

Zauvek ostaje u srcima njenih

DANICA ĐUROVIĆ

Prerano si nas napustila, ponosni smo što smo te takvu imali. Neka te anđeli na nebu prigrle i raduju se što su takvog anđela među njima dobili. Zauvijek te u srcima čuvaju tvoji:

KALUĐEROVIĆA i MILAŠINOVIĆA 453

Posljednji pozdrav našoj

Opraštamo se s velikom tugom od DANICE

Drago dijete, tvoj ovako rani odlazak izaziva najbolnije moguće emocije, a tvoja srčanost, dječja spontanost i sjaj, kojim si zračila, obasjaće, nadamo se, neke nama neznane prostore, onako kako si to samo ti umjela i u svom kratkom životnom vijeku. Počivaj u miru mali anđele. VUKO i ZDRAVKO

DANICI Mirkovoj ĐUROVIĆ

Anđele, neka te anđeli čuvaju. Porodica pok. PETRA MIRKOVIĆA

DRAGANA, ŠAKOJE i ALEKSANDAR STANIŠIĆ

DAKI

Našoj toploj, brižnoj, najdivnijoj baki

BRANKI STANIŠIĆ

Milovala si nas riječima, dobrotom, ljubavlju i snažila podrškom, optimizmom i radošću Sve je to zabilježeno u našoj duši i biće naše vječno sjećanje

Zauvijek tvoji: MAJA, IVONA, NEVENA, JELENA, JANKO, NEBOJŠA, VASILIJE i ALEKSANDAR

BRANKA

Bila si mnogo više od komšinice. Bila si majka i baba svima nama. Pamtićemo tvoje blage i tople riječi kojima si nas uvijek dočekivala i ispraćala. Počivaj u miru.

Porodica DRAGA VULIĆA

8. novembar 2024.

Posljednji pozdrav dragoj tetki

BRANKA STANIŠIĆ

Draga tetka, teško je prihvatiti činjenicu da si nas zauvijek napustila. Tvoje riječi, pune ljubavi, razumijevanja i podrške, ostavile su neizbrisiv trag u našim životima. Iskrena briga i saosjećanje prema svakome od nas, uvijek su činili da se osjećamo voljeno i sigurno. Nedostajaćeš nam, ali ćeš zauvijek živjeti u našim srcima i uspomenama koje ćemo s ponosom čuvati.

Sestrići MIODRAG i MLADEN DRAGIŠIĆ sa porodicama

394

Posljednji pozdrav dragoj tetki

BRANISLAVI BRANKI STANIŠIĆ

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam uvijek nesebično pružala. Tvoja plemenita i dobra duša živjeće vječno u mom sjećanju. Počivaj u miru sa tvojim najbližima, a tvojoj duši vječni mir i spokoj.

Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki

Tuguje za tobom tvoja sestrična DANIJELA ŽARIĆ

BRANISLAVI BRANKI STANIŠIĆ

U tebi smo uvijek imali oslonac i podršku zato ostaje mnogo lijepih uspomena kojima ćemo te čuvati od zaborava.

Ožalošćena porodica pokojnog MIKA STANIŠIĆA

Posljednji pozdrav našoj

Posljednji pozdrav dragoj kumi

BRANISLAVI – BRANKI Baja STANIŠIĆ

Neka njena plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo je čuvati od zaborava

Porodica BEGOVIĆ 495

BRANISLAVI - BRANKI STANIŠIĆ

Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo. Putuj, moja Branka, tamo gdje te od našeg roda ima ko sačekati. A kako ću ja, moja sestro...

Sestra VOJKA sa porodicom

Kao tetka kakva si ti bila ode nešto umre u duši. Ne možeš isplakati i izreći sve ono tugom nakupljeno. Uzdasi umjesto riječi izlaze. Nedostajanje kao posljednji pozdrav ostaje, više ne odlazi, zašije se za dušu, kao ožiljak, kao dragost, kao uspomena i ništa drugo. Vjerujemo da postoji neko bolje mjesto u vječnosti gdje ćemo se opet sresti.

Tvoji: ANA, NINA, TIJANA i NEMANJA

Voljenoj

Draga naša

Poštovana teta

Teško je opisati toliko dostojanstvo, ponos, otmenost i blagorodnost kojima ste zračili na svakom koraku. Bili ste inicijator, razlog i povod za okupljanje, temelj porodice i pravi primjer crnogorske supruge, majke, babe i prababe.

U nerijetkim razgovorima sa Vama, uživao sam u svakoj razmijenjenoj riječi. Ipak, najvećom životnom nagradom smatram činjenicu da sam izgradio dom i formirao porodicu sa nekim ko ponosno nosi Vaš gen. Bila je čast poznavati Vas, draga teta Anka. Počivajte u miru.

Posljednji pozdrav našem voljenom

ISU HADŽIJUSUFOVIĆU

Hvala ti za svaki topli doček. Hvala ti za sve. Puno ćeš nam nedostajati

EMA, VERO, ILDA i ENKO MANDIĆ

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Otišla si tiho i dostojanstveno baš onako kako si i živjela. Čuvaćemo te u našim srcima.

344

Posljednji pozdrav našem dragom kolegi i prijatelju

ALEKSANDRU OBRADOVIĆU

Tužno nam je i bolno ovo prerano pozdravljanje od tebe. Tvoja dobrota i plemenitost će ostati utkani u našu svakodnevicu.

Uvijek ćemo te se sjećati sa neizmjernim ponosom i toplinom Hvala ti na svemu!

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Ne boli sam odlazak, koliko boli ono poslije. Ponosni što smo te imali.

Sestra VERA sa porodicom 345

342

Opraštamo se od naše

VESNE S. VUKOVIĆ

Počivaj u miru, naša bolećnice.

Tvoja dobrota i plemenitost zaslužuju nezaborav.

Tvoji: strina VESNA, braća MILAN i ŽELJKO sa porodicom

Posljednji pozdrav drugu i kolegi

Posljednji pozdrav dragoj

Majka ANKA i brat VESKO sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj dragoj VESNI

S ljubavlju i poštovanjem što smo te imali. Zauvijek sa nama. Brat VOJO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom komšiji

BATU

NOVAK ABRAMOVIĆ sa porodicom 402

Posljednji pozdrav dragoj babi

VESNI VUKOVIĆ

S poštovanjem Unučad: STEFAN, ANĐELA i ANASTASIJA

375

Posljednji pozdrav zaovi i tetki

VESNI VUKOVIĆ

Tvoji: CECA, MARKO, MILOŠ i OLJA VUJOVIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom

BATU MIRKOVIĆU

Kolektiv DOO ,,MARTEX“ Cetinje

374

Posljednji pozdrav voljenoj sestri VESNI

Neka tvoja plemenita duša nađe mir i spokoj.

NAĐA, KRISTINA i ČEDO

Počivaj u miru. RAŠKO sa porodicom

390

VESNI

VESNI

363

Posljednji pozdrav prijatelju

BATU

Počivaj u miru baš onako kako si i živio.

DUŠAN, MIRA, NIKOLA i NINA

Posljednji pozdrav voljenom BATO Dušanov MIRKOVIĆ

KOLEKTIV COINIS–A

ANKA

NIKOLA RADUNOVIĆ

Počivaj u miru. Tvoja dobrota će zauvijek ostati u našim srcima

MILENKO, MARIJA, TIJANA, MARIJANA i LAZAR

ŽARKO

Tvoj odlazak je težak, ali uspomene na tvoju dobrotu i vedar duh ostaju sa nama zauvijek.

Hvala ti za sve trenutke koje smo dijelili, bio si poseban dio naših života.

MILENKO, MARIJA, TIJANA, MARIJANA i LAZAR

Bio si važan dio našeg odrastanja, naš učitelj i zaštitnik. Godine tišine, koje su uslijedile, nisu uspjele da potisnu ta sjećanja, ali čine ovaj rastanak bolnijim. Počivaj u miru, a mi te čuvamo u srcima

MAJA i VANJA

Posljednji pozdrav dragom bratu, ujaku i šuri

Počivaj u miru, mili naš.

LJILJA, MAJA, VANJA i MILIKA

PETRU LIPOVINI - LIPI

Počivaj u miru, dobri naš i znaj da je časna smrt bolja nego njihov nečastan i kukavički život.

UPRAVNICA VENDETTA i BOJAN

Posljednji pozdrav

BATU MIRKOVIĆU

Dragi prijatelju, neka ti je pokoj duši a ostatku familije napredak i sreća.

LJUBO RADOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

PETRU LIPOVINI

Posljednji pozdrav od DEJANA LIPOVINE sa porodicom

Posljednji pozdrav najvoljenijem bratu

ARKU

Bio si svjetlost koja obasjava naše živote, a sada nas ostavljaš u vječitoj tami, sa bolom u duši. Ostaješ vječita rana na srcu koja nikad neće zacijeliti. Nikad te nećemo prežaliti.

Tvoja sestra KRISTINA sa porodicom

Posljednji pozdrav bratu

ŽARKU PEJAKOVIĆU

Od sestre LIDIJE MARKOVIĆ sa porodicom

PETRU LIPOVINI

Počivaj u miru. Prijateljica BILJANA JABLAN

485

Poslјednji pozdrav našem prijatelju

Posljednji pozdrav dragom drugu

PETRU Zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima.

ANDREA i IRENA

PEKI

BATKO

BATO TODOROVIĆ

Posljednji pozdrav najboljem kumu

ŽAKI

Kumašine moj, uvijek si imao i zauvijek ćeš imati posebno mjesto u mom srcu. Ništa neće moći da zamijeni tvoju dobrotu, hrabrost, iskreni osmijeh i bratsko srce. Hvala ti što si uvijek bio uz mene, ponosan sam na tebe i na svaki trenutak koji smo proveli zajedno. Voli te tvoj kumašin do neba.

LAZAR NEDOVIĆ

Počivaj u miru, Žare moj

ŽARKO PEJAKOVIĆ

SLOBO KAŠĆELAN sa porodicom

Posljednji pozdrav mojoj sreći

ŽARKU

Sunce moje, koga sada griješ

Srećo moja, kome li se smiješ Crna zemljo, ne budi mu teška

Jedan korak postao je greška

Jedan korak životom se plaća

Izgubljena mladost se ne vraća

Oči moje najljepše na svijetu

Prekidoše tvoj život u letu

Život mladi od 25 ljeta

Crna zemljo, neka si prokleta

Tanano mu pjevajte, slavuji, Sunce moje rane da zaliječi

Da zarastu dok mu majka dođe

Da mu kažem što ne stigoh reći

Majkina si ti ljubav najveća

Moj si ponos i dika i sreća

Dušmani mi tu sreću uzeše

Samo zvoni jek ranjene duše

Voli te MAJKA odavde do vječnosti

Posljednji pozdrav

PETRU LIPOVINI

SLOBO KAŠĆELAN sa porodicom

468

460

461

Posljednji pozdrav našem piletu

ŽARKU

S nevjericom u danas da te nema, s nadom u sjutra da ćeš se odnekud pojaviti i reći ono tvoje ,, Đe ste, fameljo“

S tugom se bore tvoji, Otac ŽELJKO, majka NATAŠA i sestre KRISTINA i ŽANA

Posljednji pozdrav bratu

ŽARKU

Od sestre TANJE RAJKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav brataniću

ŽARKU PEJAKOVIĆU

Od tetke RADMILE VUJOVIĆ sa porodicom

465

Sine moj

ŽARKO

25 godina si bio moja sreća, a od danas, tuga i rana na srcu dok sam živ. Voli te tvoj OTAC

Tetkina prva radost i tetkino prvo sunce. Nadam se da će i gore sijati kao što je sijalo ovdje.

Tetka SLAVICA

464

462

Posljednji pozdrav našem veeelikom ujaku

ŽARKU

Od SOFIJE, ALEKSANDRE i VASILISE

Posljednji pozdrav kumu i bratu

ŽARKO PETAR

Počivajte u miru, voljenom kumu i bratu naše porodice

Porodica LALIČIĆ

Posljednji pozdrav bratu

Peśo moj dobri, bio si pravi momak i brat. Hvala ti na iskrenom prijateljstvu. Nedostajaćeš nam.

Sjećaću te se rado i čuvati od zaborava.

LAZAR NEDOVIĆ

Čuvaću te od zaborava i nositi u srcu

Posljednji pozdrav mom najdražem biću, voljenom ptiću, bratiću ŽARKU

Prerano se rastasmo, bez zagrljaja i bez riječi, toga nema što ranu na srcu može da zaliječi. Duša tvoja s anđelima nek caruje jer čistijeg bića na ovom svijetu bilo nije. Nikad te neću prežaliti.

Tvoja sestra ŽANA

LIPI

PIPI

Posljednji pozdrav mojoj braći

ŽARKO PEJAKOVIĆ PETAR LIPOVINA

Neka vam je laka crna zemlja.

MITAR MARKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav najboljem kumu

ŽAKI

Kume moj, teško i preteško mi je da se opraštam od tebe na ovakav način. Dio mog srca je otišao sa tobom. Nikada neću zaboraviti tvoju dobrotu, tvoj iskreni osmijeh i svaki trenutak proveden sa tobom. Hvala ti za sve.

Znam da nas gledaš odozgo. Zauvijek ću te voljeti, Tvoj kum

PERO LALIČIĆ

PETAR LIPOVINA ŽARKO PEJAKOVIĆ

Čast vas je bilo imati za drugove.

Počivajte u miru.

VUKAN VUJAČIĆ, IGOR MAŠANOVIĆ, FILIP KNEŽEVIĆ i RADOVAN MUJOVIĆ

Posljednji pozdrav našim drugovima i braći

Posljednji pozdrav

PETAR LIPOVINA ŽARKO PEJAKOVIĆ

Počivajte u miru.

DRUGOVI IZ KOTORA

Petak, 8. novembar 2024.

ŽARKO PEJAKOVIĆ

Od želje sam te satkala!

I ta ćeš želja zauvijek ostati. Meni moja najljepsa želja a nebu najljepši anđeo. Čuvam te od zaborava i volim te zauvijek najbolji i najljepši anđele.

Počivajte u miru, braćo

PETAR LIPOVINA

ŽARKO PEJAKOVIĆ

GORAN RAKOČEVIĆ i FILIP BEŠOVIĆ

Tvoja M.

Posljednji pozdrav bratu

Pekune moj dobri, teškog srca se opraštam od tebe. Neću te zaboravit zato ćeš živjet kroz sjećanja. Voli te tvoj mali bratić Hvala na svemu

Posljednji pozdrav

Počivajte u miru.

Porodica pok. VUJADINA VUJAČIĆA

Posljednji pozdrav kumu

LIPOVINI

Od BOJA VUJOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom unuku

PETRU

Iako nisi tu sa nama, u svakoj si našoj misli i najljepšem sjećanju. Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružio.

Tvoj đed MILIĆ i baba LJUBICA

Neka vaše dobre i plemenite duše počivaju u miru.

ILIJA PAOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

Dragi

PETRE ŽARKO

PETRU ŽARETU

Tetka SENKA i brat DRAŽEN

PETRU

PEKA

PERO LALIČIĆ

Posljednji pozdrav

PETRU LIPOVINI

ŽARKU PEJAKOVIĆU

Od SAŠE i BOBA JABUČANINA

Posljednji pozdrav

PETRU LIPOVINI

Tvoj životni put je bio takav da nas je često razdvajao. Žalimo što nijesmo više vremena proveli zajedno. Možda bi sve bilo drugačije. Živjećeš u našim srcima!

SONJA, DRAŠKO, LAZAR, LANA i MILICA

359

315

Posljednji pozdrav našem

PETRU LIPOVINI

Teško je prihvatiti da te nema, da si otišao tako rano i ostavio prazninu, tugu i suze u očima.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru Božijem, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoja tetka VERICA, tetak MILAN, sestre ANĐELA i MILICA PETRIČEVIĆ

Voljenom sinu

Zauvijek ćeš ostati dio moje duše! Sestra JELENA

365

Posljednji pozdrav

PETAR ŽARKO LIPOVINA PEJAKOVIĆ

OD VUKČEVIĆ GORANA

PETRU

Otišao si tiho i dostojanstveno, baš onako kako si živio, ljepoto majkina.

Spavaj, Anđele...

Laku noć, Pablo. Voli te sestra.

Majka MILANKA

GABRIJELA

Posljednji pozdrav drugovima

ŽARKU i PETRU

Počivajte u miru.

ACO ĐURĐEVAC

Sa bolom u srcu se opraštamo od naših dragih

S ljubavlju RADOVAN i OGNJEN

Posljednji pozdrav voljenom bratu, ujaku i šuri

PETRU LIPOVINI

Otišao si iz naših života, ali iz srca nećeš nikad. Neka tvoja duša nađe mir koji zaslužuješ!

Sestra DIJANA, zet VANJA, sestrić VELJKO, sestrična NINA

pozdrav

Počivajte u miru.

Petak, 8. novembar 2024.

Posljednje zbogom

ŽARETU LIPI

Žare moj dobri, ko će sad da mi kaže ,,Darko bolan“!

Lipa, i da hoću ne mogu zaboraviti Tvoj vječiti osmijeh.

Počivajte u miru u našoj crnogorskoj zemlji koju ste bezgranično voljeli.

Voli vas DARKO JANJIĆ

Posljednji pozdrav

PETRU

Ne postoje riječi koje mogu opisati bol i tugu zbog tvog preranog odlaska. Uvijek ćeš biti sa nama i u našim srcima

JANKO, JELENA, TEODORA, DUNJA

Posljednji pozdrav

u miru.

Posljednji pozdrav

Draga Tamara, danas se opraštamo od tebe sa velikom tugom u srcu, svjesni da su tvoji dani prebrzo prošli. Tvoj osmijeh tvoja toplina, tvoj duh ostavili su neizbrisiv trag na svima nama. Otišla si suviše rano, ostavljajući nas da te se vječno sa ljubavlju sjećamo i kroz tvoje djevojčice nikada ne zaboravimo. Dok se opraštamo od tebe molimo se da si našla mir i spokoj na nekom ljepšem mjestu, boljem od ovog surovog svijeta. Ostaješ sa nama u svakom našem sjećanju, u svakoj našoj suzi i u svakom našem osmijehu kada pomislimo na tebe.

S ljubavlju i tugom,

ZORAN SAVOV sa porodicom 490

Draga naša

Veliko ti Hvala, na nježnosti i dobroti kojom si nas darivala. Zauvijek ćeš ostati dio najljepših sjećanja i uspomena.

Posljednji pozdrav voljenoj nikad zaboravljenoj sestri

491

TAMARA

Mašova POPOVIĆ

Draga sestro, sa tobom je otišlo pola mene, bila si mi sestra i pravi brat kojeg nijesam imao.

Tvoja smrt me neopisivo pogodila, tvoja bolest i tvoje muke nikad neću zaboraviti.

Posebno osjećam veliku bol što nijesam mogao biti da te ispratim na posljednji počinak.

Neka ti moje suze ne remete tvoj mir, dosta si propatila.

Posljednji pozdrav dragoj bratanični

TAMARI Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Tetka RADMILA VOJVODIĆ sa porodicom

TAMARI Mašovoj POPOVIĆ

Draga Taška, opraštamo se od tebe sa neizmjernim bolom, nesrećna sudbina rano okonča tvoj mladi i častan život. Ostaćeš nam doživotna rana koja će teško početi da blijedi.

Ne vjerujemo da je ovo istina, jedina utjeha su nam tvoja djeca kroz koju ćemo te stalno gledati i živjećeš u nama. Bila si posebna osoba o kojoj je sve suvišno reći, rijetka ćerka, dobra zaova i izuzetna tetka. Počivaj u miru, anđele naš, a mi ćemo te čuvati od zaborava, u to budi sigurna.

Tvoji JOVAN, RAJKA, VESNA i mali LUKA

naša

Sestra SANDRA sa porodicom

Neka u miru počiva tvoja dobra duša. Mi ćemo te čuvati u srcima zauvijek. Tvoj stric VASO i strina JULKA

Posljednji pozdrav

Bila si veliki borac, dobila si mnoge bitke, ali ovu nijesi mogla. Hvala ti na ljubavi i poštovanju koje si nam pružila. Počivaj u miru.

482

TAMARA POPOVIĆ

Striko SAVO i strina SLAVICA

TAMARA POPOVIĆ

TAMARA

Tvoj brat JOCO sa dalekog okeana

492

Posljednji pozdrav voljenoj ćerki, zaovi i tetki

Posljednji pozdrav dragoj snahi

TAMARI POPOVIĆ

Tvojim odlaskom ostala je velika praznina i tuga u našim srcima. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

TANJA RAIČEVIĆ sa PORODICOM

Petak, 8. novembar 2024.

Posljednji, tužni pozdrav, dragoj sestrični,

TAMARI POPOVIĆ rođenoj SJEKLOĆA

Mila naša Tamara, rano si nas napustila i žestoko rastužila. Tvoje male djevojčice, održavaće zauvijek našu tužnu misao na tvoj rano ugašeni život.

Tetke MILICA PAJOVIĆ I DRAGICA VUJOVIĆ sa porodicama

391

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Zaspala je, a tuga koju ostavlja iza sebe biće vječna. Počivaj u miru, Porodica pokojnog DUŠKA SJEKLOĆE

Posljednji pozdrav dragoj snahi

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Posljednji pozdrav dragoj TAMARI

Od SANJE ŠOFRANAC sa porodicom

POPOVIĆ

Mnogo smo tužni, dijete naše. Čuvaćemo te u našim srcima. Kumovi RAŠKO i RADMILA BEŠIĆ

378

Od strine ZORKE, JOVA, DUŠANA i NADE sa porodicama

Neka te anđeli čuvaju JELENA i LAZAR

Posljednji pozdrav dragoj kumi

TAMARI POPOVIĆ Čuvaćemo te od zaborava.

Posljednji pozdrav dragoj

379

Posljednji pozdrav dragoj

TAMARI Uvijek ćeš biti u našim srcima.

ALEKSANDAR KAŠĆELAN sa porodicom

Sestro, prijatelju, kumo

Nijesmo spremni za rastanak sa tobom. Ostavljaš veliku prazninu u našim srcima. Nedostajaćeš... Vole te tvoje kumaje JELENA, VLADO, DEJAN, ALEKSA i LANA KRALJEVIĆ

Posljednji tužni pozdrav našoj dragoj

TAMARI

Mnogo nas boli tvoj prerani odlazak. Tetka VUKICA RADIŠIĆ s porodicom

Posljednji pozdrav dragoj

POPOVIĆ

470

Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava. Tvoje komšije LATKOVIĆI

Taśo, tužan je ovaj rastanak. Željeli smo i očekivali tvoju pobjedu i neke ljepše životne događaje. Počivaj u miru, a mi ćemo u našim srcima čuvati sva ona lijepa sjećanja na tebe. Komšije RUDOVIĆI

Kumovi LAZAR, NATAŠA i GOGA KRALJEVIĆ 424

Posljednji pozdrav

POPOVIĆ

347

Ne boli smrt već ono što ide poslije. Bol i praznina koja nikada neće biti popunjena. Neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo dati sve od sebe da djevojčice ne osjete u ovoj mjeri bol... Ponosni smo što si bila dio naše porodice. Spavaj mirno.

MIŠO SAVOV sa porodicom

TAMARI

TAMARI

TAMARI

TAŚKO

TAMARI

TAMARI

TAMARI

TAMARA

Posljednji pozdrav dragoj našoj

TAMARI POPOVIĆ

Sa neizmjernim bolom i velikom tugom primili smo vijest da nisi uspjela da se izboriš sa opakom bolešću i da si nas zauvijek napustila. Nedostajaće nam tvoj osmijeh, tvoja ljubav koju si nam pružala i topao odnos sa svima nama, tvojim saradnicima. U svojim srcima vječno ćemo čuvati uspomenu na tebe i pamtićemo te kao vrijednog radnika i pouzdanog saradnika. Počivaj u miru.

KOLEKTIV „ZRNOŽIT“, DOO CETINJE

TAMARA POPOVIĆ

Sa velikom tugom i bolom opraštamo se od našeg anđela Tamare koja prerano okonča svoj mladi život. Svojom preranom smrću unijela si tugu i bol kod svih nas. Ako vrijeme liječi rane, proteći će dosta vremena dok počne da blijedi tvoj plemeniti lik i tvoja neizmjerna ljubav i pažnja koju si nesebično dijelila svima nama.

Duboki trag koji si ostavila, dva prelijepa anđela biće naša spona koja će osvježavati misao na tebe i tvoju plemenitu dušu.

Počivaj u miru, draga naša Tamara i neka ti je laka njeguška zemlja po kojoj si dostojanstveno i časno hodala.

Ujak RAJKO, tetka SLOBODANKA, ujna MILICA, sestra MILENA, brat JOVAN i snaha MILENA

Draga naša Taśe

POPOVIĆ

Dosta zora smo dočekale zajedno... učile, pričale, smijale se. Mislile smo da imamo još vremena za razgovor. Neka te anđeli čuvaju, a na vratima raja nek' te zagrli tvoj Druškan. Tvoje: MILENA, MARIJA, RATKA i JOVANKA

Posljednji pozdrav našoj dragoj kumi

Od kuma ĐURA i kume

Posljednji tužni pozdrav dragoj sestrični

TAMARI POPOVIĆ rođenoj SJEKLOĆA

Draga Tamara, prerana smrt otrže te iz zagrljaja tvoje male djece i najbližih.

Naša tuga za tobom je velika.

Ujaci NEĐO i JOVAN, tetke RADMILA i MILKA

Posljednji pozdrav našoj dragoj

TAMARI

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. Kumovi MIJAT i MIRKO sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj dragoj kumi

Od JOŠKA sa porodicom

431

TAMARA

TAMARA POPOVIĆ

Posljednji pozdrav mami naše drugarice Anđele. Od drugara iz odjeljenja V3

TAMARI

TAMARI

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

Tetka BORKA, MAJA, PEĐA, IVANA i VELIMIR

Posljednji pozdrav dragoj

Danas je tužni dan za nas, tvoje drugare odjeljenja IV1.

Bila si čovjek, prijatelj, životni borac.

Najljepše uspomene našeg odrastanja koje imamo čuvaće te od zaborava.

ODJELJENJE IV-1

Taśo naša, Odmori svoju namučenu dušu. Putuj sa anđelima u Vječni mir, dobra dušo.

Petak, 8. novembar 2024.

Dođe i taj teški trenutak da se oprostimo od tebe. Izgubila si tvoju lavovsku borbu i pošla na neko za tebe bolje mjesto, na koje neće ništa da te boli. Bila si dio naših života i teško će biti bez tebe. Ostajemo u dubokom bolu, sa sjećanjem na sve lijepe godine koje smo proveli s tobom.

TAMARI

TAMARA POPOVIĆ

SAŠA, DAVID i DRAGANA

TAMARI

TAMARI

Posljednji pozdrav

Dana 8. novembra navršava se šest godina od kada nije sa nama naš voljeni

MILORAD ĆERANIĆ

Dragi naš Zećo,

Danas je šest godina od kada nijesi sa nama, ali tvoj osmijeh, toplinu i dobrotu nosimo u srcima svakog dana. Tvoj život bio je ispunjen ljubavlju, dobrotom i mudrošću koju si nesebično dijelio sa nama. Nedostaješ nam svakog trena. Tvoj duh živi kroz sve ono lijepo što si ostavio u nama. Zauvijek ćemo te pamtiti, voljeti i nositi u srcu, dok god budemo živjeli.

Otišla si tiho i dostojanstveno baš onako kako si i živjela. Pobjednice moja, moj veliki borče. Spavaj, anđele moj. Zaova JELENA sa porodicom

Navršava se godina dana od smrti našeg voljenog

VESELINA VESA VUJOVIĆA

Posljednji pozdrav dragoj

Od PEJANOVIĆ NADE, SAŠE i TOMA sa porodicama

Četrdeset je bolnih dana od kada nije sa nama naš voljeni

Tvoji: supruga BOJANA, sinovi ZORAN, DRAGAN i MLADEN sa porodicama

325

313

BRANKO K. MARTINOVIĆ

Tvojim odlaskom ostala je velika praznina i tuga u našim srcima. Bez tebe ništa nije isto. Nedostaje tvoja toplina, osmijeh, roditeljska ljubav, beskrajna dobrota. Bio si nam veliki oslonac i podrška.

Zauvijek ćeš biti voljen i čuvan od zaborava, a tvoja duša neka počiva među anđelima.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da ćemo u nedjelju 10. novembra 2024. godine u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na Novom groblju.

TVOJI NAJMILIJI

Dana 8. novembra 2024. godine navršava se tri godine od kada je prestalo da kuca plemenito srce moga brata i ujaka

341

Bol i tuga ne prestaju, počivaj u miru. Porodica će u neđelju 10 novembra u 10 sati posjetiti njegovu vječnu kuću.

Dragi moj brate, uvijek si u našim srcima, mislima i duši. Mnogo nedostaješ. Počivaj u miru. Vole te sestra SEKA, MILOŠ, OGNJEN, NIKOLETA i SANJA

TAMARI

Sijaj ti ludi dijamantu

TAKI

Zauvijek tvoji: MIRA, JAKOV, IVAN, ANA, JELENA, DORIS, DRAGO i BEKE s porodicom.

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage roditelje

KIĆU VUKOMANA 8. 1. 2000. 31. 3. 2002. GOGIĆ

Dani, mjeseci, godine… bol… S ljubavlju, CICA, LJUBINKA, MILORAD i MILAN

327

Dana 8. novembra navršava se sedam godina od kada smo ostali bez našeg voljenog i nikad zaboravljenog

NIKOLE Pavla ŽARIĆA

Kako godine prolaze bol i tuga su sve veći. Ostaješ u našim srcima zauvijek.

Supruga MAJA, sinovi IVAN i PETAR sa porodicom

Četiri tužne godine su prošle od kada nije sa nama

BOŽIDAR Veljka PEJAKOVIĆ

8. 11. 2020-8. 11. 2024.

Prolaze teški dani koji ne liječe tugu i bol, ne umanjuju prazninu u našim srcima, ali jača ponos što smo te takvog imali. Bol za tobom, brate, sve je veća a tuga sve jača otkako si nas napustio. Tvoja dobrota, plemenita duša i beskrajna bratska ljubav zaslužuju da te vječno pamtimo, BOŽO naš.

Doživotno u žalosti za tobom

SONJA i PERO

STANKA DRAGUTINOVIĆ

40 je dana otkad nijesi sa nama. Nedostajanje tvog zagrljaja, humora, osmijeha i savjeta u našim životima riječi ne razumiju. Često nam je tvoj odlazak nevjerovatan. Mislimo zašto nam i ti ode, ali ostaje nam da vjerujemo da ste tata i ti sada zajedno, na nekom boljem mjestu. Čuvamo vas. Čuvajte nas.

Tvoje SONJA, MARIJA I IVANA

dana je od kada nije sa nama naša draga

NATAŠA M. RADULOVIĆ

U godini koja je prošla teško i bolno smo prihvatili istinu da nijesi sa nama. Ljubav i pažnja koju si svima nama darivala nikada se ne zaboravljaju. Sa neizmjernom ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu i sjećanje na tvoju izuzetnu dobrotu, nježnost i plemenitost. Neka naša tuga ne remeti tvoj vječni mir.

U nedjelju, 10. novembra 2024. godine u 10 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

Tvoja PORODICA

352

Dana 10. novembra 2024 u nedjelju navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

VOISLAVA KUSTUDIĆA 1947-2024.

Obavještavamo porodicu i prijatelje da ćemo toga dana u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na gradskom groblju Brdišta.

Godina

Majko

Dana 8. novembra 2024. navršava se pet godina od kada nas je napuštio naš

Petak, 8. novembar 2024. Oglasi

368

8. 11. 2011-8. 11. 2024.

SLOBODAN ŠKURI STANKOVIĆ

Ponosu naš, živjeti bez tebe je teško. U našim si srcima i mislima dok živimo. Nedostaješ… Volimo te. Počivaj u tišini vječnog mira.

TVOJA PORODICA

Voljeni naš Aco

ALEKSANDAR CVETINOVIĆ

Četrdeset dana bez tebe prođe za tren. Ali svaki je dio toga bolnog trena bio ispunjen sjećanjem na ljubav, radost, toplinu i sigurnost koju si nam pružao.

Kroz sjećanja su tako prolazili naši najljepši i najznačajniji događaji. Prolaziće i nizaće se kroz tugu i tople osmijehe dok živimo.

S ponosom i iskrenom ljubavlju čuvamo sjećanja na tvoje časno ime.

Zahvaljujemo se svima koji su lično ili putem telegrama, telefona i društvenih mreža izjavili saučešće i toplim i iskrenim riječima se oprostili od našeg Aca.

Vole te zauvijek tvoji: supruga MIRJANA, ćerke DEJA i MAJA i zet ZORAN

Dana 14. novembra 2024. godine navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš

GOJKO - RAŠKO B. RADOVIĆ

Obavještavamo rođake, komšije, kumove i Gojkove prijatelje da ćemo u subotu 9. novembra 2024. godine u 11 sati posjetiti Gojkovu vječnu kuću.

PORODICA RADOVIĆ

Navršavaju se dvije godine od kada smo ostali bez naše voljene supruge i majke

VESNE IVANOVIĆ rođene RAIČEVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje prazninu u našim srcima.

Premalo je riječi da bi kazali koliko nam nedostaješ.

MILAN, BOJANA i SAVA

Dvije godine su prošle od tvog odlaska. U našim srcima ista tuga i nezaborav.

Tuguju za tobom sestre VERA I LIDIJA sa porodicama

Dana 8. novembra navršava se pola godine od kada si nas napustio

NENAD Janka KRIVOKAPIĆ

Utihnule su riječi tvoje i povratka nema više, samo je tuge i boli svaki dan sve više Tvoja majka BOŽANA i sestra NADA sa porodicom

VESNA IVANOVIĆ

Slobodan Čukić

Nova knjiga u izdanju Pobjede ZMIJE na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori

Rezultati terenskog istraživanja

U periodu od 2021. do 2024. autor je obišao 450 pravoslavnih grobalja na tlu Crne Gore, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini. Terensko istraživanje je pokazalo da zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom postoje na više grobljanskih lokaliteta, odnosno, na kamenim grobnicama pravljenim u doba knjaza/kralja Nikole Petrovića i Kraljevine SHS/Jugoslavije.

Cijena 30 €