Neđelja, 10. novembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21170 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Predsjednica Crnogorske panevropske unije ocijenila da je posljednji Izvještaj o napretku dobar, ali ne i najbolji do sada
Đurović je poručila da Ustav treba mijenjati tek krajem pregovaračkog procesa 2026, te tada voditi dijalog o ključnim izmjenama u skladu sa obavezama pristupanja i ništa više od toga, jer, kako je kazala, Ustav treba da nas štiti od nepotrebnih političkih tenzija, podjela i gubljenja dragocjene društvene energije neophodne za jedinstven proces pristupanja Evropskoj uniji
POGLED SA STRANE: Crnogorci će se raspravljati o svom jeziku sve dok ne zamukne rasprava da li je Crna Gora nezavisna država ili je srbijanska kolonija
Piše: dr Dragan VESELINOV
A strateški, da li bi bilo pravedno da i srpski jezik uđe u crnogorski ustav? Da, bilo bi pravedno. Ali kada? Možda tek onda kada je osigurana državna budućnost Crne Gore, onda kada Crna Gora bude ušla u Evropsku uniju, onda kada se vlada u Beogradu bude oslobodila od plana srbijanske najezde na Crnu Goru i onda kada Srpska pravoslavna crkva bude zamoljena da obustavi krvavo blagosiljanje isukanih mačeva na crnogorski narod. Prije toga bi popuštanje pred velikosrpskim nacionalistima bilo rizično
INTERVJU: Nebojša Kaluđerović, nekadašnji ministar vanjskih poslova i bivši ambasador Crne Gore u SAD
Kad govorimo o prethodnoj administraciji predsjednika Trampa, moramo se prisjetiti da je upravo on potpisao Protokol za pristupanje Crne Gore NATO; da su Podgoricu posjetili i potpredsjednik SAD Majk Pens i ministar vanjskih poslova Majk Pompeo, što je potvrda odnosa uvažavanja i poštovanja te administracije prema Crnoj Gori. Ne vjerujem da će to zaboraviti ni nova republikanska administracija. Kao ambasador Crne Gore u SAD, više puta sam svjedočio obećanjima Hilari Klinton da će posjetiti Crnu Goru. Nikada nije došla. Trampovi najviši i najbliži saradnici jesu. To moramo da cijenimo
Vjerske škole ostale u nadležnosti Ministarstva prosvjete nauke i inovacija, Ministarstvo pravde ih „samo“ nansira Novac još nije uplaćen, Vlada će tek odlučivati o 1,7 miliona eura
Bez reakcije nadležnih na brojne optužbe prema kojima su ovogodišnji državni tender za prodaju šume za sječu pratile koruptivne radnje
Do sada se nijedan državni organ, uključujući i tužilaštvo, i pored brojnih medijskih objava i istupa zvaničnika i državnih funkcionera, nije oglašavao povodom tendera za šume iako je u javnosti saopšteno mnogo optužbi sa obje strane uz navođenje sumnje da sve upućuje na brojne nelegalne radnje, zloupotrebu položaja ili odluke oblikovane mitom i korupcijom STR. 9.
Pobjeda u posjeti izložbi „Petar Lubarda - dva povratka kući“ u Galeriji CANU
Optimistične najave Ministarstva turizma za predstojeću zimsku sezonu iako sve zavisi od vremenskih prilika
Noviteti za sezonu su dva ski lifta na skijalištu Kolašin 1600, te ski poligon za početnike na skijalištu Savin kuk i privremeni objekat za obuku početnika skijaša, koji se sastoji od pokretne trake i tjubing staze na Žabljaku. U slučaju da ne bude snijega, taj nedostatak se može nadomjestiti, ne samo sistemom vještačkog osnježavanja, već i diverzifikacijom turističkog proizvoda - poručuju iz Ministarstva turizma STR. 7.
PODGORICA – Posljednji Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore jeste dobar, ali ne bih ga ocijenila „najboljim“, jer se radi o složenim procesima, gdje se i ne može sve kvantifikovati, posebno se ne može projektovati politička stabilnost, bezbjednosni rizici i nivo društvene kohezije neophodan za integracije. Progres je evidentan, ali Crnoj Gori treba „još bolji“ izvještaj da bi mogla ostvariti svoj izuzetno ambiciozni plan da postane država članica Unije do 2028. godine. To u optimističkom scenariju najvišeg stepena znači, po najavi Vlade, da bismo trebali zatvoriti sva poglavlja pregovora do kraja 2026. godine – kazala je za Pobjedu prof. Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske unije.
Govoreći o neophodnosti konsenzusa za ključne reforme i mobilizacije crnogoskih ekspertskih kapaciteta za podršku procesu integracija na svim nivoima, Đurović je poručila da Ustav Crne Gore ne treba mijenjati ni ove, a ni naredne godine, već krajem samog pregovaračkog procesa, na jesen 2026. godine, te tom prilikom voditi dijalog o ključnim izmjenama Ustava u skladu sa obavezama pristupanja (izborno zakonodavstvo usklađeno sa međunarodnim standardima i obavezama države članice po tom pitanju, nezavisnost Centralne banke, sastav Sudskog savjeta, prelazne odredbe) i ništa više od toga. Poručila je da radikalne i nepotrebne prijedloge, kao što je inicijativa o kontroli i sankcionisanju glasa civilnog društva, aranžmani o dvojnom državljanstvu i druga osjetljiva identitetska pitanja, nijesu dio našeg procesa integracija, te da ih ne treba ni dalje forsirati u ovom periodu. Đurović je kazala da oni koji insistiraju na ovim pitanjima nose najveći dio odgovornosti, a posebnu odgovornost nose čelnici institucija, poput pedsjednika Skupštine Crne Gore. progres
- Ovo je 22. izvještaj Evropske komisije posvećen analizi progresa na putu integracija, prvo u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja, a od 2012. godine i samog procesa pristupanja Uniji. Prvi izvještaj Komisije objavljen je na proljeće davne 2002. godine, a prvih pet izvještaja odnosilo se na proces stabilizacije i pridruživanja u okviru SR Jugoslavije, odno-
Neđelja, 10. novembar 2024.
Predsjednica Crnogorske panevropske unije ocijenila da je posljednji
sno državne zajednice SCG. Tek peti izvještaj izdvaja Crnu Goru kao posebnu državu - potencijalnog kandidata za članstvo u EU. Prva tri izvještaja zvali su se godišnji izvještaji, od 2005. do 2014. godine zvali su se izvještaji o progresu, dok od 2015. godine imamo samo „izvještaje“, jer se „progres“ periodično više i nije dešavao između dva izvještaja u pojedinim zemljama proširenja, pa je taj dio naslova izvještaja postao višak. Dakle, od 2015. godine imamo samo „izvještaje“ i oni su dobili dvije opisne ocjene po poglavljima pregovora –posjetila je Đurović.
Objasnila je da se prva ocjena odnosi na sveukupnu spremnost zemlje da sprovodi EU politike i usvaja evropske standarde (spremnost za članstvo), a drugi indikator odnosi se na to koliko je zemlja bila posvećena integracijama u periodu između dva izvještaja (dinamika između dva izvještaja, odnosno dinamički indikator).
- Deskriptivne ocjene možemo pretvoriti u numeričke i baviti se i statistikom napretka u jačanju EU agende u zemlji. Komisija gotovo svake godine dalje unapređuje izvještavanje, biva sve ciljanija
- Evropskoj uniji treba jedna relativno uspješna priča proširenja u regiji, koja bi bila motiv za ostale da nastave reforme, a time bi se smanjio i dio bezbjednosnih rizika, koji sve nas brinu. Tu nam EU otvara vrata, koju priliku mi ne
smijemo propustiti – kazala je Gordana Đurović
Istakla je da u „Komunikaciji o proširenju“ EU prepoznaje naše signale, da imamo ambiciju završiti pregovore od kraja 2026. godine. - U drugom dijelu rečenice, Komisija navodi da „je
spremna da podrži taj optimizam, i to konkretnom podrškom za zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine, kao i podrškom suštinskoj agendi integracija u 2025. godini“ ukoliko Crna Gora ubrza reforme. Pored jasne mape puta, za
Đurović je poručila da Ustav treba mijenjati tek krajem samog pregovaračkog procesa 2026. godine, te tada voditi dijalog o ključnim izmjenama u skladu sa obavezama pristupanja i ništa više od toga, jer, kako je kazala, Ustav treba da nas štiti od nepotrebnih dodatnih političkih tenzija, podjela i gubljenja dragocjene društvene energije neophodne za jedinstven proces pristupanja EU. Istakla je da radikalne i nepotrebne prijedloge, kao što je inicijativa o kontroli i sankcionisanju glasa civilnog društva, aranžmani o dvojnom državljanstvu i druga osjetljiva identitetska pitanja, nijesu dio našeg procesa integracija, te da ih ne treba ni dalje forsirati u ovom periodu
i daje kratke i jasne ocjene, te iste takve preporuke. Od 2015. godine, možemo ova dva indikatora pratiti statistički po zemljama, po svim poglavljima, uključujući poglavlja vladavine prava, pa čak i ocjenu opštih administrativnih kapaciteta i ispunjenost ekonomskih kriterijuma za članstvo – kazala je Đurović.
Prema njenim riječima, ako kažemo da je zemlja postepeno ostvarivala progres u usvajanju evropskih standarda, to nam potvrđuje indikator sveukupne spremnosti za članstvo (indikator statusa).
- On je zaista u Izvještaju za 2024. godinu prosječno najveći, i na skali od jedan do pet, prosječna ocjena je 3.20. U periodu 2015-2024. godine, ova se ocjena postepeno poveća-
to je neophodan širok politički konsenzus oko ključnih reformi, uključujući i izborno zakonodavstvo.
Interesantno je da je Albanija, okuražena otvaranjem prvog klastera u oktobru i predlaganjem otvaranja šestog klastera do kraja godine, takođe „signalizirala“ da želi zatvoriti pregovo-
vala i sa 2.82 došla do 3.20. Zemlja treba ostvariti prosječno više od ocjene četiri da bi bila spremna za članstvo. Ovaj indikator se ne mijenja preko noći i treba puno napora da se izborimo sa „decimalama“ i pređemo prag ocjene četiri –istakla je Đurović.
Navela je da nam drugi indikator, indikator dinamike rezultata zemlje na putu integracija između dva izvještaja Komisije (dinamički indikator), govori dosta o nivou posvećenosti sve tri grane vlasti procesu EU integracije i ukupnom političkom i ekonomskom ambijentu za pristupanje Uniji. - Taj indikator u 2024. godini je 3.09 i obilježava ga dobijanje tzv. IBAR-a, pozitivne ocjene ispunjenost prelaznih mjerila u poglavljima 23 i 24, kao
re, i to do kraja 2027. godine. Komisija odgovara da je spremna da podrži i taj optimizam, naravno uz ogromne reformske napore zemlje. Albanija se intenzivno mijenja i sve postaje moguće. Odgovor Komisije na oba signala to potvrđuje – kazala je Đurović.
i „interna spremnost“ u poglavljima koja ciljamo da privremno zatvorimo do kraja godine – digitalna transformacija i mediji, industrija, intelektualna svojina i zajednička spoljna i bezbjednosna politika. Da zaključim, u devet izvještaja koji od 2015. kvantitativno prate progres u integracijama, ovo nije najbolji rezultat, jer je prosječna ocjena – indikator progresa od 3.09, bila bolja u tri izvještaja u periodu 2015-2017. godine – kazala je Đurović.
Što sve moramo Prema njenim riječima, ovogodišnji izvještaj je dobar, ali ne i najbolji do sada. - Dakle, ovo jeste dobar izvještaj, ali ne bih ga ocijenila „najboljim“, jer se radi o složenim procesima, gdje se i ne može sve kvantifikovati, posebno se ne može projektovati politička stabilnost, bezbjednosni rizici i nivo društvene kohezije neophodan za integracije. Progres je evidentan, ali Crnoj Gori treba „još bolji“ izvještaj, da bi mogla ostvariti svoj izuzetno ambiciozni plan #28do28, da postane država članica Unije do 2028. godine. To u optimističkom scenariju najvišeg stepena znači, po najavi Vlade, da bi trebalo zatvoriti sva poglavlja pregovora do kraja 2026. godine. Uvesti evropske propise, fluentno ih sprovoditi u praksi, to dokazati mjerljivim indikatorma u ključnim oblastima politika, kao i imati dovoljne administrativne kapacitete da učestvujemo u procesu vođenja zajedničkih EU politika, te u procesu donošenja odluka unutar EU institucija – kazala je Đurović. Prema njenim riječima, posebno kritični su nam administrativni kapaciteti, harmonizacija propisa, obuke i koordinacija politika, ali ne manje važne su nam i investicije u proces, od ulaganja u komunalnu infrastrukturu, do neophodnih investicionih ulaganja u jačanje sve tri grane vlasti, posebno sudske. - A u samim temeljima preduslova za pristupanje – leži snažna politička podrška za proces. Dakle, sve nam može, a ne mora, biti kritično. Sve
u svemu, na skali optimizma Agende 2028, od jedan do 10, naši zvaničnici istakli su 10. Vidjećemo koliko je to realno. Radi se o izuzetno kratkom perodu, a iskustvo nas uči da u finišu pregovora sve grane vlasti rade maksimalnim kapacitetima, a same investicije u proces kreću se i do četiri odsto BDP-a, gdje su ključne investicije u ljude, pa onda u sve ostalo – istakla je Đurović.
Kazala je da postoji i drugi aspekt analize.
Pregovaračko poglavlje
- S obzirom na to da je ovo više proces vođen Komisijom, a ne samom zemljom, može se desiti da se ta atmosfera nastavi, pa čak i ojača ova trenutna otvorena politička podrška za Crnu Goru i njeno pristupanje. Ta politička odluka Unije, data
Ukupna spremnost za članstvo
Ocjena dinamike u izvještajnom periodu
kroz stav Komisije, može biti presudna u slučaju Crne Gore. To bi značilo da se ponovi scenario pristupanja zemlje koja formalno nije bila „spremna za članstvo“ po kriterijumima pristupanja i izvještaju Komisije, ali je primljena, po podršci država članica, zbog određenih geopolitičkih ambicija i potreba same EU (npr. slučaj Grčke, ali i nekih zemalja petog proširenja). Operativno, to bi značilo dobro preispitivanje svih zatraženih tranzicionih perioda i njihova revizija, bilo bi toga mnogo više u ovom scenariju ubrzanog pristupanja. A za sve akcije, kao i kritične prve tri godine članstva, potrebna je detaljna finansijska projekcija investicija, kontribucija i očekivane finansijske podrške – istakla je Đurović.
Na pitanje ima li Crna Gora širok politički konsenzus o ključnim reformama koje traži EK, Đurović kaže da, ako je pristupanje Uniji prioritet, onda konsenzus moramo graditi na EU platformi.
Ukupna spremnost za članstvo
- A to znači ne formalno, nego suštinsko opredjeljenje za „zeleno svjetlo“ za EU propise u Skupštini, podrška pravosuđu u svim javno iznijetim kritičnim aspektima – jer se bez njih ovaj cilj ne može ostvariti, kao i mobilizacija crnogoskih ekspertskih kapaciteta za podršku procesu integracija na svim nivoima – kazala je Đurović.
Poručila je da to znači da se Ustav Crne Gore ne treba mijenjati ni ove, a ni naredne godine, već krajem samog pregovaračkog procesa, na jesen 2026. godine. - U tom periodu, voditi dijalog o ključnim izmjenama Ustava u skladu sa obavezama pristupanja (izborno zakonodavstvo usklađeno sa međunarodnim standardima i obavezama države članice po tom pitanju, nezavisnost Centralne banke, sastav Sudskog savjeta, prelazne odredbe), i ništa više od toga. Ustav treba da nas štiti od nepotrebnih dodatnih političkih tenzija, podjela i gubljenja dragocjene društvene energije
Ocjena dinamike u izvještajnom periodu
neophodne za jedinstven proces pristupanja Uniji – kazala je Đurović.
OdgOvOrnOst Druge radikalne i nepotrebne prijedloge, poručila je ona, kao što je inicijativa o kontroli i sankcionisanju glasa civilnog društva, aranžmani o dvojnom državljanstvu i druga osjetljiva identitetska pitanja, cijenim da nijesu dio našeg procesa integracija, te da ih u tom smislu – ne treba ni dalje forsirati u ovom periodu. Svaka politička grupacija nosi svoj dio odgovornosti, a one koje insistiraju na ovim pitanjima nose najveći dio odgovornosti. Posebnu odgovornost nose čelnici institucija, poput predsjednika Skupštine Crne Gore. Stoga bi bilo neophodno da od tih inicijativa prepoznati politički subjekti odustanu i da se istinski posvete građenju političkog konsenzusa za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. To im je obaveza prema građanima – poručila je Đurović. I. KOPrIvICA
Ukupna spremnost za članstvo
Ocjena dinamike u izvještajnom periodu “S” “D” “S” “D” “S” “D”
INTERVJU: Nebojša Kaluđerović, nekadašnji ministar vanjskih poslova i bivši ambasador Crne Gore u SAD
Razgovarala:
Tamara NIKČEVIĆ
PODGORICA - Ovo je politička pobjeda kakvu naša zemlja nikad nije vidjela, kazao je novi predsjednik SAD Donald Tramp, obećavajući Amerikancima „zlatno doba“; borbu za njih, za njihove porodice i njihovu budućnost. Istovremeno, CNN tvrdi da pobjeda Donalda Trampa na tek završenim predsjedničkim izborima u SAD predstavlja „pravnu situaciju bez presedana“, podsjećajući da je predsjedniku Trampu ovog mjeseca krivični sud u Njujorku trebalo da izrekne kaznu nakon što je prethodno bio osuđen za čak 34 krivična djela. Predsjednik Tramp se, podsjeća CNN, suočava i sa drugim krivičnim optužbama.
- U savremenoj istoriji Amerike pobjeda Donalda Trampa jeste presedan, ali nije iznenađenje. Kada je 2016. Tramp ušao u predsjedničku trku, malo ko je vjerovao da će uspjeti da pobijedi demokratsku kandidatkinju Hilari Klinton. Te noći kad je proglasio pobjedu, sam Tramp je bio iznenađen. Danas Donald Tramp nije iznenađenje. On je pojava. I to pojava koja poprima ozbiljne institucionalne karakteristike - kaže za Pobjedu nekadašnji ministar vanjskih poslova i bivši ambasador Crne Gore u SAD Nebojša Kaluđerović. Ambasador Kaluđerović podsjeća da je riječ o čovjeku kadrom da prebrodi prepreke koje ne bi nijedan drugi predsjednički kandidat, uključujući i odgovornost za 6. januar 2020. godine, kada je osporio pobjedu predsjednika Džozefa
Bajdena
- Nakon najave svoje nove predsjedničke kandidature, Tramp je naišao na otpor podijeljene Republikanske stranke i dobrog dijela republikanaca. Na kraju je podržan. Ali nije Tramp došao kod republikanaca, nego je Republikanska stranka postala stranka Donalda Trampakaže ambasador Kaluđerović.
POBJEDA: Zašto?
KALUĐEROVIĆ: Zato što je znao da iskoristi sve pra-
Kamala Haris imala bi više šanse da je predsjednik Bajden još početkom 2024. odustao od kandidature. Zašto se to nije dogodilo - moraće da odgovori Demokratska stranka, iz koje, izuzev predsjednika Bajdena, još od Hilari Klinton nije izašla nijedna politička ličnost prepoznata kao „neko svuda“ – kaže Nebojša Kaluđerović, dodajući da će Trampove intervencije promijeniti Ameriku i dodatno produbiti i onako ozbiljne i duboke podjele američkog društva. Kazao je i da je pobjeda Trampa potvrdila ono što je odavno jasno – da u Evropi imamo autoritarne lidere
zne prostore koje su za sobom ostavile demokrate. Rano je za konačne sudove, ali vjerujem da će ozbiljna analiza koja će uslijediti biti usmjerena prije svega ka Demokratskoj stranci. Potpredsjednica Kamala Haris imala bi više šanse da je predsjednik Bajden još početkom 2024. odustao od kandidature. Zašto se to nije dogodilo - moraće da odgovori Demokratska stranka, iz koje, izuzev predsjednika Bajdena, još od Hilari Klinton nije izašla nijedna politička ličnost prepoznata kao „neko svuda“.
POBJEDA: Nakon početnog negodovanja, potpredsjednica Haris je na kraju dobila nedvosmislenu podršku demokrata, uključujući bivše predsjednike.
KALUĐEROVIĆ: Ta podrška je došla prekasno, posebno ako uzmemo u obzir ozbiljne probleme sa kojima se danas suočava veoma podijeljeno američko društvo. Ameriku održavaju dobra ekonomija, institucije, poštovanje ljudskih prava i Ustava.
POBJEDA: U analizama američkih i evropskih medija često se navodi da je potpredsjednicu Haris dosta koštalo to što je, tokom kampanje, insistirala na tzv. identitetskim pitanji-
ma. Na što tačno Amerikanci misle kada pominju identitetska pitanja?
je bio šef administracije… Ti su ljudi shvatili da imaju posla sa čovjekom koji često ne poštuje temeljna opredjeljenja Republikanske stranke, koji ne sluša savjete ozbiljnih ljudi, ignoriše njihove stavove i analize. Tramp danas ima većinu u Senatu, vjerovatno će je dobiti i u Predstavničkom domu,
nistarstvom finansija. Tim prije što je sada zaista dobio mogućnost da institucije stavi pod svoju jaču kontrolu. Sa druge strane, ako mu je većina u Senatu širom otvorila vrata za ovu vrstu „intervencija“, to bi se moglo promijeniti već za dvije godine, kada Amerikance očekuju novi izbori. Međutim, brine moguć-
POBJEDA: Je li predsjednik Tramp najavio kraj Amerike kakvu poznajemo?
pa bi član 2 Ustava SAD lako mogao protumačiti kao mogućnost da radi onako kako sam misli da treba. Tačno je
KALUĐEROVIĆ: Svakako ne ono na što mislimo mi u Crnoj Gori. Ljudska prava su u SAD visoko na listi, „gender issues“ takođe, zatim pitanje abortusa, imigracije, religijskih organizacija i sl. Iako njen „mješoviti brak“ i nije toliko bitan, naročito nakon izbora prvog Afroamerikanca na poziciju predsjednika SAD, neizbalansiran odnos potpredsjednice Haris prema djelovima američkog društva uslovio je neobičan rasplet: predsjednik Tramp je dobio podršku Afroamerikanaca i Hispanoamerikanaca, a ona manje od očekivane podršku bijelih žena. Ta je margina odlučila.
ce. U tom smislu, njegov ka-
nom će čelu biti kralj - predsjednik Donald Tramp.
POBJEDA: Sudeći po svjedočenjima njegovih bivših saradnika, predsjednika Trampa je, tokom njegovog prvog mandata, bilo veoma teško obuzdati i kontrolisati. Što očekujete, budući da je u kampanji otvoreno prijetio da će lojalnost biti osnovni kriterij za izbor budućih saradnika?
POBJEDA: Tokom prvog mandata predsjednika Trampa, institucije su ipak uspjele da se odupru. Hoće li sada?
KALUĐEROVIĆ: Pretpostavljam da će predsjednik Tramp krenuti u raščišćavanje Ministarstva pravde,
u sudskoj vlasti. Vrhovni sud je danas većinski konzervativan, zbog čega su i donošene odluke koje su mu išle naruku.
Kaluđerović
KALUĐEROVIĆ: Roza Parks je bila prva crna žena koja je odbila da ustane bijelcu u autobusu. Roza Parks je naša savremenica, umrla je nedavno, ali je svijet slavi kao ličnost koja je napravila revoluciju. Vremena se mijenjaju, svijet se ubrzano mijenja. Trampove intervencije će promijeniti Ameriku i dodatno produbiti i onako ozbiljne i duboke podjele američkog društva.
KALUĐEROVIĆ: Tokom prvog mandata, predsjednik Tramp je na ključnim mjestima u svojoj administraciji imao ljude koji su bili profilisani republikanci. Većina njih nije izdržala godinu ili dvije. Reks Tilerson bio je dobar državni sekretar, baš kao i ministar odbrane Džejms Matis; zatim Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost H R. Mekmaster, pa Džon Bolton, general Džon Keli, koji
POBJEDA: Učinite Izrael velikim, poručili su Izraelci predsjedniku Trampu. Hoće li im pomoći?
KALUĐEROVIĆ: Trampovom pobjedom ohrabren je Benjamin Netanjahu,
Kad je riječ o odnosu prema Evropi, predsjednik Tramp je i tokom svog prvog mandata pokazao da ga multilaterala kao grana međunarodne politike ne interesuje. Kao predsjednik Amerike, Tramp je zapostavio Ujedinjene nacije, regionalne inicijative, regionalne organizacije kakva je EU. Možda bi dio objašnjenja trebalo tražiti u činjenici da je riječ o čovjeku koji je pedeset godina biznismen, navikao da pregovara bilateralno, direktno. Pogledajte njegov odnos prema Vladimiru Putinu, prema Si Đi Pingu. Posebno šokantna je bila Trampova odluka da ode u Sjevernu Koreju, vjerujući da će sa Kim Džong Unom lako završiti posao. Bio sam tada crnogorski ambasador u Americi i sjećam se šoka među posmatračima. Tramp će sada samo nastaviti tu politiku ; .
razloga za brigu imaju prije svega Palestinci. Netanjahu sa demokratama nije uspio da nađe zajednički jezik: dok je bio u zvaničnoj posjeti SAD, obratio se Kongresu, ali ga Obama
nije primio. Ozbiljniju podršku nije dobio ni od Bajdena, pa se bojim da je teza o dvije države danas sve manje realno rješenje. POBJEDA: O tome su govorili predsjednik
Bajden i potpredsjednica Haris.
KALUĐEROVIĆ: Jesu, ali u ovim okolnostima i sa ovakvim Netanjahuom to ne izgleda realno. Vjerujem da će za to trebati
Neđelja, 10. novembar 2024.
POBJEDA: Podijeljena je i Evropska unija. Dok predsjednik Emanuel Makron i kancelar Olaf Šolc, čija se Vlada u međuvremenu raspala, pozivaju na jedinstvo, premijerka Đorđa Meloni i Viktor Orban slave pobjedu predsjednika Trampa. Kakve posljedice pobjeda predsjednika Trampa može imati na Evropsku uniju?
KALUĐEROVIĆ: Pobjeda predsjednika Trampa samo je potvrdila ono što je odavno jasno: da u Evropi imamo autoritarne lidere, kojima odgovara upravo ovakav predsjednik SAD, od koga će dobiti podršku za ono što rade na unutrašnjem planu. Kad je riječ o odnosu prema Evropi, predsjednik Tramp je i tokom svog prvog mandata pokazao da ga multilaterala kao grana međunarodne politike ne interesuje. Kao predsjednik Amerike, Tramp je zapostavio Ujedinjene nacije, regionalne inicijative, regionalne organizacije kakva je EU. Možda bi dio objašnjenja trebalo tražiti u činjenici da je riječ o čovjeku koji je pedeset godina biznismen, navikao da pregovara bilateralno, direktno. Pogledajte njegov odnos prema Vladimiru Putinu, prema Si Đi Pingu. Posebno šokantna je bila Trampova odluka da ode u Sjevernu Koreju, vjerujući da će sa Kim Džong Unom lako završiti posao. Bio sam tada crnogorski ambasador u Americi i sjećam se šoka među posmatračima. Tramp će sada samo nastaviti tu politiku.
POBJEDA: Može li to natjerati Evropsku uniju da se konačno uozbilji?
KALUĐEROVIĆ: Uprkos izvjesnoj političkoj impotentnosti, EU još funkcioniše na vrijednostima koje su načete, ali ne u mjeri u kojoj bi ugrozile njen opstanak.
POBJEDA: Zar vrijednosti Evropske unije temeljno ne dovodi u pitanje trgovina njihovih lidera sa autokratama na Zapadnom Balkanu? Ekonomski interesi ispred evropskih vrijednosti?
KALUĐEROVIĆ: Dovodi, što je dokaz politike „linije manjeg otpora“, koju Evropa vodi s vremena na vrijeme. Ipak, ponovni izbor Trumpa upalilo je žutu lampicu u EU. Evropa mora da se vrati na poziciju koju je imala prije dvadesetak godina, što neće biti lako, niti će biti podržano od predsjednika Trampa.
POBJEDA: Kako će se, u vrijednosnom smislu, EU vratiti na pozicije o kojima govorite? Koji to evropski
vremena, budući da je Izrael čvrsto odlučio da se obračuna i sa Hamasom i sa Hesbolahom, i to na način na koji smatra da bi osiguralo njihovu bezbjednost. Što je legitimno. Međutim, način na koji Izrael
pa nikad
POBJEDA: Srbija, sjevernoistočna Bosna i Hercegovina i dio Crne Gore proslavili su pobjedu predsjednika Trampa, i to na sličan način na koji je 2020. slobodni svijet pozdravio pobjedu predsjednika Bajdena. Međutim, politika predsjednika Bajdena iznevjerila je očekivanja. S obzirom na nepredvidivost predsjednika Trampa, može li se slična stvar ponoviti?
KALUĐEROVIĆ: Da, predsjednik Tramp je prije svega - nepredvidiv. A u politici je predvidivost jedna od važnijih komponenti: morate znati sa kim imate posla, kakve su pozicije, kakve politike, pa u okviru toga graditi stav.
Tokom prve dvije godine Trampove vladavine, i albanski i srpski lobi u Americi, uključujući Kosovo, žestoko su lobirali za susret sa predsjednikom Trampom. U redu, rekao je predsjednik, samo pod uslovom da napravimo dogovor koji će biti winwin situacija - i moja i vaša pobjeda. Nakon toga, napravljen je Vašingtonski sporazum, koji je, iako suštinski beznačajan, Trampu poslužio da kaže kako je „za 24 sata prekinuo ubijanje Srba i Albanaca na Kosovu“.
POBJEDA: Tada je organizovan susret predsjednika Trampa i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića,
kome je, pored one čuvene „hoklice“ na koju je morao da sjedne, ponuđeno nešto što nije očekivao: prebacivanje ambasade u Jerusalim.
KALUĐEROVIĆ: Kakve veze Jerusalim ima sa srpsko-kosovskim odnosima? Nikakve, naravno. I imate pravo: Vučić je time bio zbilja šokiran, vidjelo mu se na licu.
U ovoj fazi, realno je teško ostvarivo sve što je Tramp obećao kroz predizbornu platformu. Mislim da će više pažnje posvetiti unutrašnjim pitanjima: tu će biti glasniji nego u vanjskopolitičkoj sferi, u kojoj bi odnosi sa Kinom mogli biti prioritet.
POBJEDA: Može li se dogoditi da predsjednik
Tramp iznenadi one koji su se radovali njegovoj pobjedi, to sam Vas pitala.
KALUĐEROVIĆ: Ne mogu se oni žaliti ni na administraciju predsjednika Bajdena. Što im očito nije bilo dovoljno. Jer žele da idu do kraja, da „konačno riješe srpsko pitanje“. Beograd pod tim podrazumijeva Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, moguće i Sjevernu Makedoniju. A i odnosi sa Hrvatskom su problematični.
POBJEDA: Što može da očekuje Crna Gora?
KALUĐEROVIĆ: Da bi nešto uradila, Crna Gora mora da ima nacionalni konsenzus o ključnim pitanjima. Koji nema. Iz
toga proizlazi i definisana vanjska politika, koju Crna Gora takođe nema. Kad govorimo o prethodnoj administraciji predsjednika Trumpa, moramo se prisjetiti da je upravo on potpisao Protokol za pristupanje Crne Gore NATO; da su Podgoricu posjetili i potpredsjednik SAD Majk Pens i ministar vanjskih poslova Majk Pompeo, što je potvrda odnosa uvažavanja i poštovanja te administracije prema Crnoj Gori. Ne vjerujem da će to zaboraviti ni nova republikanska administracija. Kao ambasador Crne Gore u SAD, više puta sam svjedočio obećanjima Hilari Klinton da će posjetiti Crnu Goru. Nikada nije došla. Trampovi najviši i najbliži saradnici jesu. To moramo da cijenimo.
Ključno pitanje za EU je - što će Brisel učiniti ako Tramp odluči da se povuče iz Ukrajine. U tom smislu, Ukrajina bi, nažalost, mogla biti najveća žrtva Trampove pobjede na predsjedničkim izborima u Americi
lider ima političku, moralnu i intelektualnu snagu ili autoritet da države EU vrati na te pozicije?
KALUĐEROVIĆ: Raspad bipolarnog svijeta otvorio je novi prostor; nestale su dvije velike sile, dva velika bloka koja su direktno pregovarala i probleme rješavala na temelju onoga što su se međusobno dogovorile na Jalti. Na tim principima je nastao cio međunarodni sistem nakon Drugog svjetskog rata. I politički i ekonomski. Danas je sve to dovedeno u pitanje: pojavile su se i druge zemlje, naročito Rusija, koja želi da vrati ugled, snagu i moć nekadašnjeg SSSR-a. Putin o tome otvoreno govori.
POBJEDA: Predsjednik Rusije je nakon manje od dvadeset i četiri sata kolebanja ipak odlučio da čestita pobjedu predsjedniku Trampu. Zašto je čekao, što mislite?
KALUĐEROVIĆ: Protekle dvije godine, Putin je optuživao SAD da u Ukrajini protiv Rusije vodi rat. Iako je, u odnosu na Kamalu Haris,
vidi svoju bezbjednost, koju, izuzev arapskog i muslimanskog svijeta - i to ne svi - podržava skoro cio svijet, nije najbolji osnov za ozbiljnije razumijevanje ideje dugoročnog mira na Bliskom istoku.
predsjednik Tramp svakako bio bliži Putinovim željama, njegova čestitka je, upravo usljed okolnosti koje sam naveo, morala biti uzdržana. I namijenjena unutrašnjoj upotrebi.
Ključno pitanje za EU je - što će Brisel učiniti ako Tramp odluči da se povuče iz Ukrajine. U tom smislu, Ukrajina bi, nažalost, mogla biti najveća žrtva Trampove pobjede na predsjedničkim izborima u Americi. Tokom kampanje, Tramp je, sjećate se, obećavao da će to pitanje riješiti za 24 sata.
Nakon Drugog svjetskog rata, ruska invazija na Ukrajinu prva je jasna i brutalna vojna agresija na jednu suverenu zemlju u Evropi. Upad SSSR-a u Mađarsku, Čehoslovačku, Poljsku, Avganistan potezi su povučeni u drugačijim okolnostima, ali sa istom ideološkom potkom. Koje više nema. Ako pregovara sa Rusijom, Evropa mora da zna da pregovara sa zemljom koja ima ideje suprotne ustanovljenom međunarodnom pravu. Ideja o kraju rata u Ukrajini u ovom momentu podrazumijeva samo da on bude zaustavljen.
POBJEDA: Kako? Pod kojim uslovima?
KALUĐEROVIĆ: Tako što će dvije strane biti primorane da sjednu za pregovarački sto i to pod uslovom da ono što je osvojeno ostane granica razdvajanja. To znači da bi Rusija mogla zadržati ono što je osvojila.
POBJEDA: Što bi bio veoma opasan presedan.
KALUĐEROVIĆ: Takav presedan demokratski svijet sebi ne bi smio da dozvoli. Tim prije što bi time legalizovao, možda i legitimisao, otvorenu agresiju Rusije na Ukrajinu. Na taj bismo način ušli u sasvim drugi svijet, koji ruši temelje postojećih međunarodnih odnosa i otvara prostor za slične eksperimente od Kine i Tajvana, Bliskog istoka, Izraela i palestinskog pitanja, do zemalja bivšeg So-
vjetskog Saveza i Zapadnog Balkana. U tom smislu, nema labavog tumačenja člana 5 Vašingtonskog ugovora, koji će ostati čvrsta brana NATO zemalja.
POBJEDA: Danijel Server kaže da je pobjeda predsjednika Trampa svijet stavila pred iskušenje i dovela u opasnosti od sukoba. Je li?
KALUĐEROVIĆ: Evropa je, pored ostalog, funkcionisala i na Helsinškom sporazum iz 1975. godine, koji govori o nepovredivosti granica, što odavno niko ne spominje. Rat u Ukrajini posljedica je ruske agresije. Ako, kršeći međunarodno pravo, tu činjenicu relativizujete, ko vam garantuje da sjutra neće biti i drugih
koji će reći - Rusiji je dopušteno da brani svoje interese u susjednoj državi, ne vodeći računa o međunarodnom statusu zemlje članice Ujedinjenih nacija; zašto se onda to nama ne dozvoljava?
Principi se moraju poštovati, problemi se ne mogu rješavati „slučaj po slučaj“. Jer, ko zna gdje ćemo stići. U tom smislu, opasnost po međunarodni mir je realna.
POBJEDA: Pomenuli ste države Zapadnog Balkana. Ima li razloga za strah od novog pokušaja „razmjene teritorija“, što je svojevremeno zagovarao izaslanik predsjednika Trampa Ričard Grenel?
KALUĐEROVIĆ: Ako Amerika zadrži dosadašnji odnos
i nastavi politiku kontrole regiona - što podrazumijeva i držanje pod kontrolom autoritarnog režima Aleksandra Vučića, njegovih piona u regionu, uključujući crnogorske - taj status quo teško da će nešto riješiti. Drugi put, mnogo opasniji, ali o kojem moramo da razmišljamo, vodi u ozbiljne turbulencije na Balkanu. Koliko se god trudili da ih drže u nekim konstitucionalnim okvirima, nacionalizmi su se razvili; oni bujaju i neće ih zaustaviti ni eventualna promjena granica. Takvi kakvi su, proizveli bi cio niz manjih problema, veoma opasnih po sigurnost Zapadnog Balkana. Što bi bilo teško kontrolisati. Ta ideja, ponuđena i kroz shemu Otvorenog Balkana, trenutno je stavljena sa strane, ali nije isključeno da ga osoba poput Grenela uskoro vrati na dnevni red.
POBJEDA: U vrijeme administracije predsjednika Bajdena, Zapadni Balkan nije bio u vrhu prioriteta američke spoljne politike; regionom su se bavile diplomate na nižoj razini. Očekujete li da se to promijeni?
KALUĐEROVIĆ: Tačno je da se u prethodnoj administraciji, iako veoma dobar poznavalac Balkana, regionom nije bavio predsjednik Bajden. Još manje se njime bavila Kamala Haris. Ako sve ostane isto, region će opet biti spušten na nivo podsekretara u Stejt departmentu. U prethodnoj administraciji, Zapadnim Balkanom bavila se Viktorija Njuland, vjerujući da region može kontrolisati pomoću eksponenta kakav je američki ambasador u Beogradu. Vidjeli smo koliko je taj eksperiment bilo uspješan.
U slučaju da se američka politika okrene na drugu stranu, onu „opasnu“, o kojoj sam govorio, onda bi to moralo da podrazumijeva i saglasnost EU. Taj problem ne smije i ne može zavisiti samo od američke politike.
Ružica Mišković, šefica Radne grupe za poglavlje 10 - Informatičko društvo i mediji
PODGORICA - Usvajanje medijskih zakona, s akcentom na Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama, predstavlja važan korak ka modernizaciji medijskog sektora, a njihovo dosljedno sprovođenje predstavlja ključ, ali i izazov za postizanje otvorenog, odgovornog i pluralističkog medijskog okruženja, poručila je Ružica Mišković, šefica radne grupe za poglavlje 10.
POBJEDA: Poglavlje Informatičko društvo i mediji, u Izvještaju Evropske komisije, jedno je od najbolje ocijenjenih. Zašto mislite da je takav rezultat primijećen jedino u svega nekoliko poglavlja, pa i u ovom, za koje ste Vi nadležni?
MIŠKOVIĆ: Tokom svih ovih godina pregovaračkog procesa, Evropska komisija pomno prati naš rad i rezultate na usaglašavanju nacionalnog zakonodavstva s evropskom pravnom tekovinom, a u cilju ispunjavanja završnih mjerila. S tim u vezi, ključne razloge za tako visoku ocjenu vidim u tome da je EK prepoznala naše zalaganje i napredak s više aspekata. Strateški pristup u kontekstu digitalne transformacije, kao i na te-
PODGORICA- Grupa NVO pozvala je predsjednicu Administrativnog odbora Jelenu Nedović, da omogući izjašnjavanje o ukidanju imuniteta poslaniku Marku Kovačeviću.
-Danas, 9. novembra, obilježava se Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, a u znak sjećanja na „Kristalnu noć“, događaj koji je na ovaj dan 1938. godine označio početak masovnog progona Jevreja od strane nacističke Njemačke. Nasilje koje je tada izbilo na njemačkim ulicama i trgovima značilo je početak sistematskog državnog progona i genocida prvenstveno nad Jevrejima, a onda i Romima i drugima. Ovakvom fizičkom nasilju je prethodilo verbalno - porast antisemitizma u vidu govora mržnje pripremio je teren za sistematsko uništenje više od šest miliona Jevreja u Drugom svjetskom ratu - navodi se u saopštenju
mu informacone bezbjednosti je značajan korak koji smo napravili, a podsjetiću i da je Crna Gora usvojila i sprovodi prvu Medijsku strategiju. Takođe, značajno smo unaprijedili zakonodavni okvir u oblastima elektronskih komunikacija, usluga informatičkog društva i audio-vizuelnih medijskih usluga, donošenjem novih zakonskih rješenja. Na postignute rezultate se reflektuje i saradnja, kako na nacionalnom nivou, tako i međunarodna saradnja i ekspertska podrška koju smo imali i imamo u ovom procesu. Posebno bih istakla otvorenost prema javnosti s ciljem da građani osjete direktnu korist u digitalnom okruženju i budu blagovremeno informisani o svim promjenama i inicija-
tivama u oblastima koje pokriva ovo poglavlje. Ujedno, kroz kvalitetno izvještavanje Evropskoj komisiji, na temeljima postignutih rezultata, ukazujući i na planirane aktivnosti, osigurali smo visok nivo transparentnosti, što je, uvjerena sam, značajno uticalo ne samo na pozitivnu ocjenu Evropske komisije, već i na podsticaj s njihove strane da u svjetlu usvojenih zakonskih rješenja i njihove implementacije omogućimo našim građanima i građankama pristup modernim tehnologijama i zaštitu njihovih prava u digitalnom i medijskom prostoru.
P OBJEDA: Da li je u ovom trenutku izvjesno zatvaranje poglavlja 10 i kada bi Međuvladina konferencija mogla biti održana?
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma
MIŠKOVIĆ: Pred nama su još neki tehnički zahtjevi koje treba ispuniti i ključni akteri pregovaračkog tima intenzivno sarađuju na tu temu. Očekujemo da će na Međuvladinoj konferenciji, koja je najavljena za decembar, Poglavlje 10 biti privremeno zatvoreno.
POBJEDA: Nedavno ste najavili izradu novog portala e-uprave. Kada se može očekivati njegov početak?
MIŠKOVIĆ: U toku su aktivnosti na implementaciji novog portala e-uprave, čiju finalizaciju očekujemo u decembru 2024. Kroz ovakav modernizovani sistem nastojimo da povećamo transparentnost, olakšamo komunikaciju građana s institucijama i dodatno unaprijedimo digitalizaciju javne uprave.
POBJEDA: Naše društvo, i dalje je percipirano kao nedovoljno informatički pismeno. Što vi, kao resor, možete uraditi da se ta situacija promijeni i da se građani više okrenu digitalnim servisima?
MIŠKOVIĆ: Svjesni smo barijera koje stvara nedovoljna informatička pismenost i zbog toga smo dodatno posvećeni unapređenju digitalnih vještina. Osnaživanje digitalne pismenosti prije svega se sprovodi kroz obrazovni si-
stem na način što je informatika već godinama sastavni dio nastavnog programa u osnovnim i srednjim školama. Ovim postižemo da nove generacije od ranog uzrasta razviju vještine koje su neophodne za funkcionisanje u digitalnom svijetu. Takođe, kroz organizovanje posebnih programa i za predstavnike starije populacije, cilj je da se postigne da se oni osjećaju sigurnije i komfornije u korišćenju digitalnih usluga. Dodatni napori se ulažu da digitalne usluge budu što jednostavnije za korišćenje i prilagođene svim korisnicima, kao i da se omogući centralizovan pristup različitim uslugama. U cilju unapređenja digitalnih vještina, svakako je značajno istaći Digitalnu akademiju. Ova platforma za edukaciju omogućava građanima i građankama da unaprijede svoje vještine i budu efikasniji i konkurentniji u poslovnom i digitalnom okruženju. S tim u vezi, njen kjučni cilj je podizanje nivoa znanja i vještina u oblasti digitalne transformacije crnogorskog duštva.
POBJEDA: Crna Gora i njene institucije bile su pogođene velikim sajber napadom. Koliko je danas, nakon određenih pomaka u legislativi, Crna Gora bezbjednija u saj-
ber prostoru i da li biste se usudili da isključite mogućnost da zemlja ponovo bude na meti takvih napada?
MIŠKOVIĆ: Unapređenjem zakonskog okvira u ovoj oblasti napravili smo značajan korak u cilju uspostavljanja strogih standarda zaštite i stvaranja sigurnijeg digitalnog okruženja. Iako možemo da kažemo da smo smanjili ranjivost sistema i povećali nivo zaštite, ne može se u potpunosti isključiti mogućnost novih sajber napada. U svijetu sajber bezbjednosti ne postoji apsolutna zaštita, jer sajber prijetnje se šire i napadi postaju sve sofisticiraniji. Naš odgovor na ove izazove je formiranje specijalizovanih timova za brzo i efikasno reagovanje kroz kontinuirano osnaživanje kapaciteta.
P
OBJEDA: Ove godine usvojen je i set medijskih zakona, ali je njihova primjena i dalje upitna, imajući u vidu da pojedini mediji i dalje ne poštuju propisane norme. Na koji način se mogla osigurati dosljedna primjena zakona?
MIŠ KOVIĆ: Usvajanje medijskih zakona, s akcentom na Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama, predstavlja važan korak ka modernizaciji medijskog sektora. Konkretno, ovim zakonskim rješenjem je definisan rok za usaglašavanje i donošenje podzakonskih akata. S tim u vezi, pružaoci audio-vizuelnih medijskih usluga do marta 2025. treba da ostvare usklađivanje s normama definisanim ovim zakonom. Naravno, ključni koraci za dosljednu primjenu podrazumijevaju jačanje kapaciteta i edukaciju o svim segmentima zakona, uz saradnju sa c ivilnim sektorom i međunarodnim partnerima, u cilju praćenja i poštovanja propisa. Dosljedno sprovođenje je ključ za postizanje otvorenog, odgovornog i pluralističkog medijskog okruženja, ali i izazov, stoga dajmo šansu zakonima. J. ĐURIŠIĆ
koje potpisuju: izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević, izvršni direktor Asocijacija Spektra Jovan Ulićević, programska direktorica Centara za demokratsku tranziciju Milica Kovačević, izvršna direktorica Centara za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević i direktorica Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić Promocija mržnje, kroz predrasude i laži usmjerene ka ra-
zličitim manjinama, pogotovo etničkim i religijskim, zajedno s mizoginijom i religijskim fanatizmom, sve je, ističu, prisutnija u crnogorskom društvu. -Odgovorni državni organi moraju se aktivno suprotstaviti svakom obliku fašizma i diskriminacije. Posljednjih godina, posebno zabrinjavaju sve prisutniji pokušaji revizije istorije, kojima se relativizuje suštinska razlika između fašističkog i antifašističkog pokreta - prvi se bavio sistematskim istrebljenjem ljudi, a drugi njiho-
vom odbranom i borbom protiv okupatora. Crna Gora jeste i mora ostati utemeljena u antifašističkom nasljeđu, koje je temelj današnjeg demokratskog društva i koje se ne smije relativizovati, posebno ne od strane donosilaca odluka - navodi se u saopštenju grupe NVO. Sve češće, ističu, svjedočimo oživljavanju nacionalističkih narativa, koji bi da zavađaju po etničkoj i religijskoj osnovi, a koji nas vraćaju u mračne devedesete i ratove na tlu bivše Jugoslavije.
-Izražavamo duboku zabrinutost zbog tolerancije države prema zapaljivoj retorici, koja se sve češće čuje u javnom prostoru. Posebno zabrinjava ratnohuškačka i nacionalistička retorika uticajnih donosilaca odluka, poput poslanika i predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića, ili nedavna izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u emisiji „Ćirilica“. Ovakve izjave doprinose jačanju tenzija i radikalizaciji društva, te podstiču nasilje. Takođe, država do sada nije zaustavila neregistrovane portale koji stvaraju međuvjerske tenzije, šire dezinformacije i predrasude prema manjinskim grupama, na taj način podstičući mržnju i nasilje. Ove „platforme mržnje“ preslikavaju opasnu retoriku iz devedesetih – navodi se u saopštenju grupe NVO. Društvo i država, poručuju, moraju odmah reagovati na naznake koje mogu izazvati tenzije i podjele, a potencijal-
no dovesti do novih tragedija. -Pozivamo donosioce odluka da se suzdrže od govora mržnje i da pojačaju napore u suzbijanju ekstremizma i netrpeljivosti, kroz jačanje institucionalnih kapaciteta za efikasnu borbu protiv ovih destruktivnih pojava. S tim u vezi pozivamo predsjednicu Administrativnog odbora Jelenu Nedović, da omogući izjašnjavanje o ukidanju imuniteta poslaniku Kovačeviću - navode u saopštenju. Očekuju da državno tužilaštvo dosljedno postupa u skladu sa zakonom i reaguje na svaki oblik govora mržnje. -Smatramo da je važno ulagati u izgradnju društva otpornog na destruktivne uticaje, uz dosljednu primjenu zakona i pravovremenu reakciju. Samo odgovornim djelovanjem možemo očuvati društvenu koheziju i zaštititi temeljne vrijednosti antifašizma, koje su duboko ukorijenjene u kulturnom nasljeđu Crne Gore - zaključuju u saopštenju. R.P.
Neđelja, 10. novembar 2024.
Optimistične najave Ministarstva turizma za predstojeću zimsku sezonu iako sve zavisi od vremenskih prilika
PODGORICA - Ministarstvo turizma Crne Gore predstavilo je sveobuhvatan plan za zimsku sezonu 2024/2025, s ciljem da unaprijedi ponudu i osigura uspješnu sezonu, bez obzira na vremenske prilike.
Pripreme, koje su počele još u septembru, obuhvataju modernizaciju ključnih skijališta poput Kolašina i Savinog kuka, unapređenje infrastrukture i uvođenje novih sadržaja, da bi se Crna Gora dodatno pozicionirala kao privlačna destinacija tokom cijele godine. Uz podršku Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTOCG), ova inicijativa podrazumijeva promociju zemlje na svjetskim turističkim tržištima, kao i posebne aktivnosti usmjerene ka privlačenju domaćih i stranih posjetilaca u predstojećoj sezoni.
Fokus na inFrastrukturi
Poseban fokus stavljen je na infrastrukturi, uz postavljanje novih ski liftova i ispitivanje terena za sistem za vještačko osnježavanje. Osim tradicionalnih zimskih aktivnosti, planirano je i uvođenje cjelogodišnjih sadržaja kao što su vođene ture branja ljekovitog bilja i gastronomske ture, čime će turisti imati priliku da otkriju autentične ljepote i ukuse Crne Gore.
Kako su kazali Pobjedi iz Ministarstva turizma, pripreme za zimu su počele u septembru i obuhvataju modernizaciju skijališta, poboljšanje uslova za manifestacioni turizam, te organizaciju brojnih kulturnih i zabavnih događaja. Poseban akcenat stavljen je na osnaživanje infrastrukture u zimskim centrima.
- Pored toga, ponuda primorskog i centralnog regiona, prije svega u okviru hotela koji pružaju raznovrsne sadržaje za MICE tržište, brojne manifestacije koje se održavaju u turističkim centrima, naročito uoči i tokom novogodišnjih i božićnih praznika, značajno će upotpuniti zimsku turističku ponudu i uticati na povećanje turističkog prometa. Jedan od naših strateških ciljeva jeste upravo da komplementarni sadržaji pruže što veću nezavisnost ugostiteljima i hotelijerima od vremenskih prilika, ali da budu i kvalitetna dopuna ponudi i u prilikama kada ima snijegakazali su iz Ministarstva turizma, dodajući da su odavno prepoznali potrebu za alternativnim rješenjima u nedostatku snijega, te je ovo ministar-
Isti problem i u drugim zemljama
Slične inicijative zbog nedostatka snijega preduzimaju i druge zemlje u regionu i svijetu. U Hrvatskoj, na primjer, zimski
Noviteti za sezonu su dva ski lifta na skijalištu Kolašin 1600, te ski poligon za početnike na skijalištu Savin kuk i privremeni objekat za obuku početnika skijaša, koji se sastoji od pokretne trake i tjubing staze na Žabljaku. U slučaju da ne bude snijega, taj nedostatak se može nadomjestiti, ne samo sistemom vještačkog osnježavanja, već i diverzifikacijom turističkog proizvoda - poručuju iz Ministarstva turizma
stvo počelo aktivnosti u vezi sa stvaranjem uslova za vještačko osnježavanje na državnim skijalištima.
- Za predstojeću turističku sezonu noviteti su i dva ski lifta na skijalištu Kolašin 1600, te ski poligon za početnike na skijalištu Savin kuk i privremeni objekat za obuku početnika skijaša, koji se sastoji od pokretne trake i tjubing staze na Žabljaku. U slučaju da ne bude snijega, taj nedostatak se može nadomjestiti, ne samo sistemom vještačkog osnježavanja, već i diverzifikacijom turističkog proizvoda. Dakle, potrebno je ponuditi turistima i drugačije sadržaje kao što su panoramske šetnje, gastronomska iskustva, mountain biking, hiking, branja ljekovitog bilja i slično - poručili su iz Ministarstva turizma. Prvi čovjek opštine Kolašin Petar Bakić nedavno je kazao za RTCG da je odlučan da se ne ponovi prošla zimska sezona bez snijega, kada su imali samo gubitke.
- Investitor će izgraditi kompletnu infrastrukturu i prateću saobraćajnu. Mi imamo nadzor i poslije toga ona prelazi u naše vlasništvo - kazao je Bakić. Ubrzano se izvode radovi i već je dosta urađeno do izvo-
rišta rijeke Ljevaje, gdje je stalo. Grupa građana već mjesecima ne da dalje.
- Mi uništavamo prirodu. Ovdje turisti dolaze radi prirode, ne radi hotela - kaže mještanin Milo Grujić i dodaje da nijesu za zatvaranje skijališta.
- Predviđeno je da se sa rijeke Ljevaje uzima 140 litara vode, 110 litara ide za grad, 30 litara ide za hotele koji su na ski-centrima - 1450 i 1600. Po potrebi, kad se na ski centrima napra-
turizam se razvija kroz ponudu kvalitetnih kuća za odmor u kontinentalnim djelovima zemlje, što privlači mnogobrojne strane goste. Ovakva ponuda može biti okidač za razvoj atraktivnih turističkih proizvoda zimskog turizma u Hrvatskoj.
U Bosni i Hercegovini, skijalište Jahorina, koje je bilo domaćin Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, kontinuirano ulaže u modernizaciju infrastrukture, uključujući nove ski liftove i sisteme za vještačko osnježavanje, čime privlači sve veći broj posjetilaca.
ve akumulacije iz kojih treba da se vrši osnježavanje, voda koja ide za grad, a u tom periodu gradu nije potrebna, preusmjerava se da puni te akumulacije. To je motor razvoja - kaže prvi čovjek Kolašina. Kako se sa radovima u dijelu skijališta odmaklo, traže se rješenja da se topovi za snijeg
u jednom dijelu staze stave u funkciju ove zime.
- Smatram da bi se intenzivnim radom mogla jedna mala akumulacija, eventualno dva, tri topa, uraditi za nekih 40-45 dana - kaže Miličko Bulatović iz Odbora direktora Skijališta Crne Gore.
Kolašin, koji postaje najpoželjniji centar za ulaganja na sjeveru, da bi se održivo razvijao, nema više luksuz da čeka razne pregovore, elaborate ili planove kojih nema od 2008. godine.
francusko i britansko tržište. Zahvaljujući ovim aktivnostima, Crna Gora je sve prisutnija na globalnim turističkim platformama, u uglednim međunarodnim medijima, kao i na društvenim mrežama - kazala je direktorica NTCCG Ana Tripković-Marković za Pobjedu.
Promocija i aFirmacija
Iz Ministarstva turizma kažu da su pripreme za zimu počele u septembru i obuhvataju modernizaciju skijališta, poboljšanje uslova za manifestacioni turizam, te organizaciju brojnih kulturnih i zabavnih događaja, a poseban akcenat stavljen je na osnaživanje infrastrukture u zimskim centrima
U Švajcarskoj, skijalište St. Moritz, s tradicijom zimskog turizma starom više od 150 godina, nudi razne zimske sportske aktivnosti, uključujući skijanje, klizanje, trčanje na skijama, jahanje konja, igranje pola ili golfa na smrznutom jezeru.
Kolašinu su potrebni znanje i pametne odluke, a oni mogu dovesti i do povratka mladih, jer uskoro ovdje neće imati ko da radi, osim stranaca koji su već tu.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO CG) od početka godine predano radi na širokoj promociji Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije. Aktivnosti su usmjerene na čak 25 različitih tržišta.
- Kada je u pitanju promocija putem sajamova, od septembra tekuće godine imali smo nastup u Tokiju u okviru štanda Evropske komisije za putovanja, učestvovali smo na sajmu u Parizu i Londonu, a trenutno se intenzivno pripremamo za prestižni MICE sajam u Barseloni. Takođe, poseban značaj dajemo digitalnim kanalima promocije, te smo započeli veliku kampanju usmjerenu na njemačko,
Ona dodaje da u sklopu ove kampanje brojni predstavnici medija i influenseri iz ovih zemalja posjećuju Crnu Goru kroz organizovane studijske posjete, što dodatno doprinosi promociji zemlje i afirmaciji njenog turističkog potencijala. - Ove sedmice smo učestvovali na jednom od vodećih događaja za turističku industriju - World Travel Market u Londonu i mogu reći da nosimo izuzetno pozitivne impresije. Ove godine je zabilježen značajan rast od 30 odsto u broju turista iz Velike Britanije u poređenju s prethodnom godinom, dok je u odnosu na 2019. taj rast čak 42 odsto. Ovi podaci su prepoznati i od strane Evropske komisije za putovanja, koja je Crnu Goru izdvojila kao jednu od dvije destinacije s najvećim rastom turista iz Velike Britanije. Značajan doprinos ovom uspjehu dala je unaprijeđena aviodostupnost, zahvaljujući kojoj se Crna Gora povezala sa četiri britanska grada – Londonom, Mančesterom, Bristolom i Birmingemom. Ove nove linije rezultat su i programa podsticajnih mjera NTO CG, kojim se kroz saradnju s avio-kompanijama podstiče povećanje dolazaka i promocija destinacije – objasnila je Tripković-Marković.
Pored toga, imali su, kako naglašava, velike marketinške kampanje sa prestižnim britanskim medijima, poput BBC, ali i sa najvećim britanskim turoperatorom jet2holidays, koji su imali auditorijum od oko 50 miliona ljudi. - Osim ovih promotivnih aktivnosti, NTO CG već priprema promociju zimske turističke ponude u regionu i šire, sa posebnim fokusom na novogodišnjim praznicima i hotelskoj ponudiporučila je Tripković-Marković. n. koVaČEViĆ
Vjerske škole ostale u nadležnosti Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo pravde ih „samo“ finansira
Iz Ministarstva pravde su naglasili da će se ovo pitanje posebno razmotriti, jer je budžetska godina u toku, te da predmetna aktivnost još nije realizovana. Tražiće se i izjašnjenje resora koji je nadležan za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva pravde, kojim rukovodi ministar Bojan Božović
PODGORICA - Prilikom rebalansa budžeta, 1,7 miliona eura za finansiranje vjerskih škola daće Ministarstvo pravde, a ne Ministarstvo prosvjete, kao što je to dosad bio slučaj.
Iz Ministarstva pravde su naglasili da će se ovo pitanje posebno razmotriti, jer je budžetska godina u toku, te da predmetna aktivnost još nije realizovana.
Tražiće se i izjašnjenje resora koji je nadležan za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva pravde, kojim rukovodi ministar Bojan Božović - Nakon što Vlada Crne Gore donese o predmetnom pitanju konačnu odluku, o istoj ćete biti blagovremeno obaviješteni –kazali su iz tog ministarstva odgovarajući na pitanja Pobjede. Na pitanje da li to znači da su sada vjerske škole Medresa „Mehmed Fatih“ i pravoslavna Gimnazija „Sveti Sava“ prešle u njihovi nadležnost - odgovoreno je da nijesu. Pojasnili su da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica. A nadzor nad primjenom tog zakona radi organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa - odnosno Ministarstvo pravde. - Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, koji je donijela Skupština na sjednici 6. septembra 2024, ova obaveza je adresirana na Ministarstvo pravde, imajući u vidu nadležnosti ovog ministarstva s aspekta nadzora nad Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, te i nadležnosti Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama, nadležne organizacione jedinice koja je u sastavu ovog ministarstva – kazali su iz Ministarstva kojim rukovodi Bojan Božović.
U rebalansu budžeta, koji je objavljen na sajtu Skupštine, na strani 82 se navodi Program19 032 - Uređenje, nadzor i razvoj svih nivoa obrazovnog sistema za koji je opredijeljeno 1,7 miliona eura, odnosno potprogrami Nadzor nad obrazovnim sistemom i Podrška vjerskim obrazovnim ustanovama.
što kaže zakon
U Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, vjerske škole se tretiraju kroz nekoliko članova. Tako je članom 54 određeno da vjerska zajednica može da osniva vjerske škole svih nivoa obrazovanja, osim osnovne škole, koja je po zakonu obavezna, kao i domove za smještaj lica koja se školuju u tim ustanovama. Vjerska zajednica samostalno utvrđuje obrazovni program vjerske škole, sadržinu udžbenika i priručnika i utvrđuje uslove za nastavno osoblje. Obrazovni programi, kao i sadržaji udžbenika i priručnika u vjerskim školama ne smiju biti u suprotnosti s Ustavom i zakonom. Članom 55 je naglašeno da Ministarstvo prosvjete usaglašava obrazovne programe i sadržaje udžbenika i priručnika vjerskih škola s Ustavom i zakonom. Naredni član definiše da vjerska škola osnovana u skladu sa ovim zakonom može izvoditi javno važeće obrazovne programe ako je dobila licencu u skladu sa propisima iz oblasti obrazovanja. Vjerska škola koja je licenci-
rana, odnosno akreditovana kao obrazovna ustanova ima pravo na finansiranje iz državnog budžeta, srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom.
A upravo je Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju definisao kako se vjerske škole finansiraju i koje sve uslove mogu da ispune. Zbog toga je Pobjeda i postavila pitanje resoru pravde, da li su škole sada pod njihovom jurisdikcijom.
Kako je rečeno da nijesu, ostaje da je za finansiranje nadležna pravda, a za programe i licence – prosvjeta.
Ipak, u Opštem zakonu o obrazovanju se navode uslovi finansiranja - članom 138 je definisano da se sredstva iz budžeta određuju na osnovu ekonomske cijene obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, odnosno djece, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje.
Upravo je to koliko košta školovanje jednog đaka bilo predmet revizije Državne revizorske institucije, koja je od Ministaratva prosvjete zatražila odgovor na koji način su opredijeljena sredstva – 1,7 miliona za oko 350 učenika Medrese i 44 učenika pravoslavne gimnazije.
Po toj računici, obrazovanje tih đaka košta daleko više nego onih koji uče u državnim školama.
Bez reakcije nadležnih na brojne optužbe tender za prodaju šume za sječu pratile
DRI je istakla u nalazu da je finansiranje vjerskih zajednica neuređeno, a srednje vjerske škole nijesu dobijale novac iz budžeta u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.
Milioni eura
Tokom protekle četiri godine za vjerske škole je uplaćeno 4,9 miliona eura.
Medresa „Mehmed Fatih“ dobila je 3,1 milion, a Srednja vjerska škola - Gimnazija „Sveti Sava“ 1.800.000 (za posljednje dvije godine koliko postoji).
Revizori ističu da Ministarstvo prosvjete ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima.
Pobjeda je u serijalu tekstova pisala o nezakonitoj dodjeli novca vjerskim školama, koje imaju problematičan nastavni program, kao i o dodjeli licenci za te škole, te problematizovala i pravilnike na osnovu kojih se dodjeljuje novac nekoj školi. Pobjedine tekstove je potvrdila i revizija DRI, koja je ukazala da nijesu finansirane u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.
Ministarstvo prosvjete nije dostavilo državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene obrazovanja učenika za svaki obrazovni program.
PreskuPo školovanje
A da školovanje svakog đaka ne košta isto, može se vidjeti i na primjeru broja učenika u školama u odnosu na novac koji dobijaju. Prema riječima direktora gimnazije „Sveti Sava“ Jugoslava Blagojevića, prve godine tu školu u pohađalo 12 učenika, dok su ove godine upisana 44 učenika. Medresa „Mehmed Fatih“ koja postoji znatno duže, sada ima oko 360 učenika. Ministarstvo je u izjašnjenju DRI napisalo da odredbe člana 138 Opšteg zakona nikada nijesu zaživjele u praksi jer budžeti za tekuće fiskalne godine nijesu bili struktuirani za finansiranje obrazovanja po tome koliko košta školovanje jednog učenika, zbog specifičnosti sistema obrazovanja u Crnoj Gori. - Da bi se počeo primjenjivati ovaj sistem finansiranja, neophodno je da se prethodno uradi pilot projekat u određenom broju ustanova, kako bi se sa sigurnošću ustanovilo da li je ovaj model primjenjiv u Crnoj Gori – piše u izjašnjenju Ministarstva prosvjete. j. MartinoviĆ
Do sada se nijedan državni organ, uključujući i tužilaštvo, i pored brojnih medijskih objava i istupa zvaničnika i državnih funkcionera, nije oglašavao povodom tendera za šume iako je u javnosti saopšteno mnogo optužbi sa obje strane uz navođenje sumnje da sve upućuje na brojne nelegalne radnje, zloupotrebu položaja ili odluke oblikovane mitom i korupcijom
PODGORICA – Duže od 20 dana nijesmo dobili potvrdu od Specijalnog državnog tužilaštva da li planiraju provjeru regularnosti ovogodišnjeg javnog poziva za prodaju drveta u dubećem stanju, na što od avgusta ukazuju mali drvoprerađivači sa sjevera zemlje, kao i neke političke partije.
I pored toga što smo se dva puta zvanično obraćali portparolu SDT-a, do danas nije bilo odgovora ili potvrde da će ta institucija otvoriti predmet da bi se ispitala regularnost tendera na kojem je šuma prodata velikim firmama po povlašćenim uslovima, na što je sredinom oktobra javno apelovao i lider pokreta Ura Dritan Abazović On je pozvao SDT da provjeri i ispita tvrdnje predstavnika malih drvoprerađivača sa sjevera zemlje koji su izrazili otvorene sumnje da su tender za dodjelu drveta u dubećem stanju, organizovan u julu, pratile koruptivne radnje. Abazović je kazao da je mnogo malih drvoprerađivača iz više gradova na sjeveru izrazilo takve sumnje. Zbog toga, kako je kazao, ne želi da prejudicira stvari, ali očekuje promptno reagovanje nadležnih organa. - Bilo bi suludo da nakon tolike borbe za prirodna bogatstva dođemo u situaciju da zbog pet, deset ili dvadeset hiljada eura mita dodjeljuju šume povlašćenim firmama – kazao je Abazović gostujući u četvrtak u emisiji „Načisto“ na TV Vijesti. Drvoprerađivači su se, kako je Pobjeda pisala, žalili i tražili od Agencije za zaštitu konkurencije da preispita da li je javni poziv Uprave za šume raspisan po pravilima. Ukazali su da nije ispoštovan
ni član 2 samog javnog poziva u kojem se navodi da je cilj da se omogući razvoj male drvoprerade i lokalne ekonomije. U zbilji se dogodilo da šumu, nedaleko od pogona malih drvoprerađivača, na primjer u Pljevljima, kupe firme udaljene 100 kilometara, a da lokalno preduzeće koje zapošljava 15 radnika iz pljevaljske mjesne zajednice ostane bez sirovine, a time bude u riziku da zaključa pogone.
uslovi tendera Uslovi prvog tendera u julu ove godine bili su koncipirani tako da cijena nije bila odlučujući faktor, već su više poena na pozivu dobile firme sa velikim brojem radnika. To je dovelo do situacije u kojoj je malim drvoprerađivačima bilo potrebno da na tenderu ponude čak i do dva i po puta veću cijenu kako bi bili u prilici da dođu do sirovine. Zbog toga su organizovali i proteste ispred zgrade Vlade sredinom avgusta, kao i kratkotrajne blokade puteva na sjeveru u nekoliko navrata, a ključni zahtjev je bio poništavanje tendera i organizovanje novog pod uslovima kao minule tri godine koji je davao šansu i malim igračima da obezbijede drvo koje će preraditi u svojim pogonima. Nakon toga, Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, koja je negirala optužbe malih drvoprerađivača, raspisala je novi tender na kojem je promovisala novi bodovni sistem, i vratila
Neđelja, 10. novembar 2024.
optužbe prema kojima su ovogodišnji državni pratile koruptivne radnje
Jedan od predstavnika malih drvoprerađivača iz Rožaja Avdija Kalač kazao je Pobjedi da su firme poput njegove u nezavidnom stanju, a pojedine kolege su već stavile ključ u bravu
pravilo da je cijena odlučujući faktor, ali su prethodno ključne količine šume već bile prodate. Do sada se nijedan državni organ, uključujući i tužilaštvo, i pored brojnih medijskih objava i istupa zvaničnika i državnih funkcionera, nije oglašavao ovim povodom, iako je u javnosti saopšteno mnogo optužbi sa obje strane uz navođenje sumnje da sve upućuje na brojne nelegalne radnje, zloupotrebu položaja ili odluke oblikovane mitom i korupcijom.
Pobjeda je ovim povodom uputila pitanja SDT-u, a očekujemo odgovore na to da li su, po službenoj dužnosti, ili na osnovu prijava preduzeli radnje kako bi ispitali da li su tender pratile sumnjive radnje i potencijalna korupcija. Takođe, zatražili smo i da nam saopšte da li su ispitali tvrdnje direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića koji je u žaru polemike sa malim drvoprerađivačima javno prozvao odr eđene neimenovane visoke funkcionere Ministarstva poljoprivrede za nelegalne radnje, pominjući ih u kontekstu njihove podrške zahtjevima malih drvoprerađivača. On je pritom u više navrata kazao da je ovogodišnji tender najuspješniji ikad, što je podu-
pro količinama šume i prihodovanim sredstvima.
Sa druge strane, mali drvoprerađivači su upravo prigovorili i na prikupljena sredstva, koja su, prema njihovim navodima, mnogo manja nego da je šuma prodata za najbolju ponuđenu cijenu. Time su, kako su istakli, opštine i sama Uprava zakinute za velika sredstva, jer se koncesiona naknada raspodjeljuje na lokalnu upravu i državni organ zadužen za gazdovanje šumama.
Ostaju bez radnika i pOsla
Jedan od predstavnika malih drvoprerađivača iz Rožaja, Avdija Kalač kazao je Pobjedi da su firme poput njegove u nezavidnom stanju, a pojedine kolege su već stavile ključ u bravu. - Imao sam četiri radnika, dvojica su već pošla ,,trbuhom za kruhom“ nakon epiloga ljetošnjeg javnog poziva, na kojem, podsjećam, nijesam uspio da kupim potrebnu sirovinu za sječu, iako sam konkurisao za sedam odjeljenja. Dobio sam na jednoj lokaciji 120 kubika, koje očigledno niko nije htio. Ta količina ne znači mnogo, zapravo samo mogu da imam trošak od njihove eksploatacije, jer su pristupačnije i bolje
Predsjedniku Slobodne Crne Gore prijeti deset godina zatvora u Albaniji
PODGORICA – Prije nekoliko dana je u Albaniji otpočeo sudski proces protiv mene zbog toga što sam prije pune tri godine napravio fotografiju u Skadru sa crnogorskom trobojkom uz komentar: „Pozdrav svima iz drevnog srpskog grada Skadra“ - kazao je Vladimir Dajković, predsjednik Slobodne Crne Gore.
U crnogorskom tužilaštvu je, kaže, preuzeo optužnicu iz Skadra po kojoj mu je na teret stavljeno krivično djelo 265, odnosno podsticanje mržnje. - Za to krivično djelo, sudeći po onome što piše u albanskom Krivičnom zakoniku, zaprijećeno je od dvije do deset godina zatvora. Ukoliko mi albanski sud odredi strogu kaznu zatvora, to znači sa zajedno sa mnom treba da robija i cjelokupni obrazovni sistem Crne Gore, imajući u vidu da sam prvu vijest o tome da je Skadar nekad bio srpski grad pročitao u našim lektirama, čitankama i istorijskim udžbenicima.
Dovoljno je samo da navedem jednu od brojnih narodnih pjesama – Zidanje Skadra na Bojani – koju smo kao đaci bili u obavezi da naučimo napamet. Činjenicu da je albanski Esad-paša baš mom prađedu Luki Šutovom Dajkoviću uručio ključeve grada prilikom osvajanja Skadra, čuvaću za samo suđenje - kazao je Dajković. Tvrdi da je u pitanju politički progon na nacionalnoj osnovi. - Ipak, nije me strah ni zatvora, pa čak ni činjenice da se lako može desiti da se iz tog zatvora vratim u kovčegu. Brine me reakcija moje zemlje ukoliko pomisli da me izruči Albaniji, jer jedan Srbin manje u ovakvoj NATO Crnoj Gori znači i jedan problem manje. No, nije zaludu i Njegoš rekao:
„Ne bojim se vražjeg kota, neka ga je ka na gori lista, no se bojim zla domaćega“ - kazao je Dajković. Tvrdi da ni u jednom slučaju nije rekao da ne poštuje teritorijalni integritet Albanije i li da će „ne daj Bože, na konju ujahati i osloboditi Skadar“. - Ja poštujem Ustav Albanije, kao i svake druge zemlje na svijetu. Ali, ako treba da robijam zbog toga što sam rekao nešto što sam učio u osnovnoj školi, onda neka robijam. Do tada, postavljam jedno pitanje: Koliko hiljada godina robije bi trebali da dobiju Albanci koji mašu sa UČK zastavama Velike Albanije koja de facto podrazumijeva i otcjepljenje teritorija naše Crne Gore - zaključio je Dajković. r. p.
Potvrđena optužnica protiv šest osoba zbog više krivičnih djela
šume po nižim cijenama kupile velike firme koje su bile stimulisane uslovima konkursa –kaže Kalač.
Ističe da na zahtjeve malih drvoprerađivača koji su bili revoltirani uslovima konkursa u kojem cijena nije bila presudna, već veličina firme, niko nije reagovao, „ni Ministarstvo, a ni drugi državni organi koji su žmurili na upozorenja da poziv vodi u krah male drvoprerade“. - Prošlo je četiri mjeseca i samo je na papiru javnog poziva ostala stavka da je njegov smisao bio da podrži lokalnu ekonomiju i tako doprinese razvoju valjda i sjevera sa kojeg se crpe sirovine. I što smo dobili – velike firme kupile su građu po povlašćenim uslovima tendera, mi smo ostali bez šanse da održimo biznis koji su mnogi od nas gradili na kreditima. Sada stižu rate, sirovine nema ili je neisplativa za eksploataciju, što nas sve vodi u krah – navodi Kalač.
Ukazuje da je porazno da u državi niko ne haje za gubitak posla za najmanje 150 radnika u nekoliko opština.
- Evo ni tokom poslaničkih pitanja u parlamentu nijesmo
čuli da se iko od partija, pa ni onih koje jako uporište imaju i na sjeveru zemlje, uključujući i Rožaje, nešto posebno nasjekirao. Čula su se pitanja o stočnom fondu, a za ljude i male firme niko ne brine. Pa se poslije čude što se stanovništvo iseljava – kaže razočarani Kalač. i. periĆ
PODGORICA - Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu od 24. juna ove godine, koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv šest optuženih M.B., Z.K., N.N., R.V., N.B. i Z.D., za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i 11 krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - saopšteno je iz SDT-a. Vijeće je, kako navode iz SDT-a, potvrđujući optužnicu navelo da je dekriptovana komunikacija sa SKY ECC aplikacije zakonit dokaz, koji je pribavljen na osnovu zakona Republike Francuske i na osnovu naredbi tamošnjih sudova, dodajući da je Ustavno vijeće Francuske ispitalo usklađenost odredbi u dijelu zaštite prava na privatnost i odbranu sa njihovim ustavom.
- Vijeće je posebno dalje navelo da je: „…u odluci Ustavnog savjeta Republike Francuske broj 2022-987 QPC od 08. 4. 2022. godine konstatovano da
je postupanje francuskih državnih organa u navedenom dijelu bilo u skladu sa ustavom te države, da shodno sistemu uzajamnog priznavanja, države Evropske unije ne ispituju sadržinu dokaza koji je pribavljen od strane nadležnog organa države članice, a po ocjeni ovog suda ne postoje smetnje da i sudovi u Crnoj Gori prihvate tako pribavljeni dokaz, budući da isti nije u suprotnosti ni sa načelima domaćeg pravnog sistema i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava.
Ovo posebno pri činjenici što u konkretnom slučaju Republika Francuska nije preduzimala istražne radnje i prikupljala dokaze po zamolnici Crne Gore, kada bi Crna Gora i mogla postaviti određene zahtjeve u pogledu načina prikupljanja dokaza i primjene određenih procesnih pravila, već je po zamolnici Crne Gore dostavila dokaze koje je već imala u posjedu i koje je prethodno pribavila u skladu sa svojim zakonodavstvom“ - zaključuje se u saopštenju SDT-a. r p
Kazna zbog verbalnog napada na policajca Nikšićanin će morati
PODGORICA – Nikšićanin F.V. (2000) proglašen je krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru izvršenog na štetu policijskih službenika. Kako je saopštio predsjednik suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović, nakon sprovedenog hitnog postupka, potvrđeni su navodi optužnog akta da je okrivljeni 9.
11. 2024. godine oko 3.50 časova omalovažio policijske službenike OB Budva - oštećene A.M. i K.D. koji su vršili službenu radnju legitimisanja lica, na način što im je uputio niz uvreda. r. p.
JEZIK CRNOGORACA
Crnogorci će se raspravljati o svom jeziku sve dok ne zamukne rasprava je li Crna Gora nezavisna država ili je srbijanska kolonija. Kada se o tome ne bi u Podgorici politički raspravljalo možda bi u Crnoj Gori bilo manje važno kojim jezikom govorimo. Mi tvrdimo da Crnogoroci govore jednim te istim jezikom bez obzira da li ga nazivaju crnogorskim ili srpskim. Kada mi, koji nismo iz Crne Gore, slušamo Crnogorce, mi ne znamo ko je etnički Crnogorac, a ko je Srbin. Ali to, ko je iz kog kraja možemo ponekad prepoznati. Jedino što sluhom osećamo su lokalizmi, a ne i nacionalizmi, jer je nacionalizam izgovoreni široki politički program, on je ideološki model, a ne vrsta jezika, iako može sadržavati politički stav o jeziku. Siluje se oko jezika odavno na sve strane. Političari i, naravno, narodi odlučuju kojim se jezikom govori, a lingvisti sa zahvalnošću tu pomažu. Mada i oni daju povoda za polarne stavove, pogotovo kada se nacionalno svrstavaju. To u Crnoj Gori čine onda kada arhaizuju jezik i kada ubacuju u njega reči iz drugih slovenskih jezika i time ga falsifikuju. U njihov profesionalizam ponekad ipak sumnjamo. Pritom, mi ne sumnjamo u težnje mnogih političara da pronađu tačku međusobne saglasnosti na zadovoljstvo strana u sporu. Većina nas će kazati da se svi mi sasvim lepo razumemo, od Cetinja do Beograda, od Novog Sada do Rijeke, od Splita do Novog Pazara i od Sarajeva do Pančeva. Mi, većina nas, govorimo jednim jezikom, ali mu još nismo našli zajedničko ime. Crna Gora je to pokušala 2004. godine kada ga je nazvala ,,maternjim“ - i to je bio lep pokušaj. Uopšte nije ni usamljen ako imate u vidu indonežanski ,,bahaša“ jezik,,naš jezik“, naziv za zajednički jezik za stotine različitih tamošnjih jezičkih narodnih grupa. Oni su vernost državi podigli iznad rasprava čiji je sve jezik obavezni državni jezik. Samo je jedan obavezan bilo gde da si, a ostali su lokalni, provincijalni.
CRNOGORSKI JEZIK JE STANDARD
No, borba oko državnog statusa Crne Gore je dovela 2007. godine do ustavne prevage imena ,,crnogorski jezik“ za zajednički jezik, koji je 2017. godine u Ženevi pri-
hvaćen kao zaseban etnički crnogorski narodni govor: ISO-639-2 , cod cng. Time je samo naizgled rešen spor oko imena jezika Crnogoraca, er, preko 43 odsto naroda u Crnoj Gori govori srpskim jezikom koji je još pre crnogorskog potvrđen sa ISO 6391 , cod.sr. I šta ćemo sad? Ženeva priznaje oba jezika. Oni su realnost u Crnoj Gori konstatovana i popisom naroda iz 2023. godine. Pošto je ISO, kao ustanova, nevladina organizacija za standarde - ona nije međudržavna, onda njeni stavovi nisu obavezni, ali ih svet poštuje zbog nužnosti da se vladamo po pouzdanim informacijama. Može li Crna Gora da se ogluši o taj autoritet? Taktički, da, strateški - teško. Ona se od toga nije oglušila ni u svom ustavu kada je crnogorski jezik označila kao ,,službeni“ uz dodatak da su to i ,,srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik“. U stvari, ustavna rasprava o jeziku je gotovo izlišna i ona je više pitanje deklarativne retoričke časti. Ženeva nije kriva što priznaje i crnogorski i srpski jezik. Za gužvu u Crnoj Gori su odgovorni politički krugovi koji dvojezičnost Crnogoraca upotrebljavaju za međusobno nametanje navodno različitog narodnog govornog bića Crnogoraca kao identitetske srži bilo za pravo naroda na nezavisnost Crne Gore ili za težnje separatista da je pripoje Srbiji. Ali narod je otporniji od političara.
NAŠ OSJEĆAJ
Mi ističemo svoj politički osećaj da je narod manje podeljen oko budućnosti Crne Gore od tvrdnji političara da su za nezavisnu Crnu Goru jedino oni koji govore crnogorskim jezikom, a da oni koji govore srpskim jezikom to nisu. Greše. Bivši ,,frontovci“ uzaludno misle da su crnogorski Srbi protiv svoje državne zastave. Njihovi preci nisu ginuli za gopodstvo Srbijanaca na Lovćenu, već za svoju slobodu. To što u Crnoj Gori srpskim jezikom govori 43 odsto naroda nije dokaz da on želi da sruši Crnu Goru i preda je Beogradu na tacni. On bi verovatno bio zadovoljan kada bi srpski jezik ušao u Ustav Crne Gore, ali je i svestan da se to ne može očeki-
A strateški, da li bi bilo pravedno da i srpski jezik uđe u crnogorski ustav? Da, bilo bi pravedno. Ali kada? Možda tek onda kada je osigurana državna budućnost Crne Gore, onda kada Crna Gora bude ušla u Evropsku uniju, onda kada se vlada u Beogradu bude oslobodila od plana srbijanske najezde na Crnu Goru i onda kada Srpska pravoslavna crkva bude zamoljena da obustavi krvavo blagosiljanje isukanih mačeva na crnogorski narod. Prije toga bi popuštanje pred velikosrpskim nacionalistima bilo rizično
vati ako bi to trebalo da bude doprinos jačanju uništenja zastave Crne Gore. I taj deo stanovništva je svakako svestan da na to neće pristati onaj deo naroda od preko 34 odsto koji govori crnogorski i kome se mogu pridružiti i narodne manjine u Crnoj Gori kojih nije manje od 25 odsto u stanovništvu. Taktički, zbog velikosrpske politike ,,frontovaca“ i Beograda, Ustav Crne Gore će teško odstraniti dominaciju imena crnogorskog jezika nad srpskim. A strateški, da li bi bilo pravedno da i srpski jezik uđe u crnogorski ustav? Da, bilo bi pravedno. Ali kada? Možda tek onda kada je osigurana državna budućnost Crne Gore, onda kada Crna Gora bude ušla u Evropsku uniju, onda kada se vlada u Beogradu bude oslobodila od plana srbijanske najezde na Crnu Goru i onda kada Srpska pravoslavna crkva bude zamoljena da obustavi krvavo
blagosiljanje isukanih mačeva na crnogorski narod. Pre toga bi popuštanje pred velikosrpskim nacionalistima bilo rizično. Pravda mora da se zasluži.
ZABLUDE O IDENTITETU - JEZIK
Jezik ne mora biti uslov nacionalnog identiteta. To nije onda, kada se pod nacionalnim identitetom razume zajednički stav raznih naroda u istoj državi da joj je ona uslov njihovog opšteg života. Mnoge nacije su zbir raznih naroda u istoj državi. To je stvoreno tek sa starim buržoaskim prevratom u Evropi gde se država ravnopravnih građana stvarala oko narodnog jezika, a ne izolovanog i tuđeg jezika aristokratije i Crkve. I potom se stvorila jezička ravnopravnost svih građana nezavisno od etničkog porekla.
To nije lako išlo.
To je tako kod nas bilo i u Vojvodini u 19. veku kada je deo
Otvaranje Spajićeve vlade ka Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi na proslavi godišnjice rada na 1. novembar 2024. godine vjerovatno ukazuje na želju da se crkveni odnosi u zemlji smire. Ti odnosi se ne tiču samo rasprave čija je crnogorska crkvena imovina, već se tiču i statusa oba jezika i prava obje crkve na rad. Ta pitanja Srpska pravoslavna crkva ne želi da otvori jer ih drži za zatvorene. Njen politički stav je jasan - Crnogorci su Srbi, Crnogorci govore srpskim jezikom i jedina crnogorska crkva je organizacija pod beogradskom patrijaršijom
buržoazije oko novosadske Matice srpske zajedno sa pravoslavnom crkvom pod Karlovačkom mitropolijom izgubio jezički boj sa srpskim govorom Vuka Karadžića i ostalim narodnim prosvetiteljima. Odavno su u Vojvodini potom svi jezici postali ,,vojvođanski“ na celoj teritoriji pokrajine - srpski, mađarski, rumunski, slovački i hrvatski, dok su ostali jezici, kao rusinski, crnogorski, makedonski i drugi, postali zaštićeni jezici u njihovim govornim sredinama. Kada bi Vojvodina bila država, u njoj ne bi bilo nijednog obaveznog državnog jezika za Vojvođane. Vojvodina nema vojvođanski jezik. Ali oprez! Velikosrpska beogradska politika to ne želi! Ona danas svuda nameće srpski jezik ekavskog izgovora, a po svim selima ispred mesnih kancelarija, bez obzira na njihov narodni sastav, ispisuje na zelenim površinama imena tih mesta mlevenim kamenjem u žičanoj mreži samo na srpskom jeziku i samo ćirilicom. Ona napada srpskim govorom pravo, recimo, Rumuna i Hrvata, da u svom selu njegovo ime napišu na svojoj azbuci i na svom jeziku. Osim toga, ona i grafički menja slova na imenima mnogih državnih ustanova odbacujući savremenu Vukovu standar-
dnu ćirilicu u korist arhaiziranih slova navodnog srednjovekovnog srpskog duha. Otuda ide naša poruka Crnogorcima - oprez narode! Sutra vam može biti zabranjeno da govorite crnogorskim jezikom i pišete po volji latinicom, a imena mesta ispred opštinskih kuća mogu biti ispisana jedino ćirilicom. Biće
vam možda osporen i demokratski ćef da birate hoće li vaša deca pisati latinicom ili ćirilicoma. A to vam je sada vašim ustavom zajemčeno.
ZABLUDA O VJERi
Srpska pravoslavna crkva nikada neće shvatiti širinu hrišćanstva i kosmogonije
Svetog Franje Asiškog iz 13. veka, iz doba Svetog Save. Asiški nije vezivao identitet naroda za religiju jer je njegovo hrišćanstvo kompedijum divljenja Bogu i njegovom delu kada je dao život svemu što postoji - a sve što postoji je živo i sposobno je i za ljubav. Svoju ,,Himnu svemu postojećem“, svemu stvorenom i živom, Laudes Creaturarum iz 1244. godine, koju je poluslep diktirao svom sledbeniku i muzički je zavio u gospel posvećen Bratu Suncu, posvetio je svim ljudima sveta ujedinjenim ne jedino sa Bratom Suncem, već i sa Braćom Vetrom i Vatrom i sa sestrama Mesecom, Zvezdama, Vodom i Majkom Zemljom. I zahvalio se Sestri Telesnoj Smrti koja će svakom ko je izdržao u miru doneti Božji mir bez bola. Neki misle da je Franja bio lud. Možda. A koji je kaluđer normalan sa stanovišta punoće ljudskog života? Asiški je putovao po kosmosu i upoznao Božju teofaniju. Ali, ako je bio lud, zašto ovu njegovu pesmu upravo sada, 800 godina od kada ju je ispevao, slavi Rimska crkva izlažući njen najstariji fizički primerak u Museo di Roma? Ne slavi ga samo zbog Franjine pesme koja je bila i prva na italijanskom jeziku - umbrijskom, a ni stoga što je razvio brigu za nemoćne, bolesne, siromašne i nesrećne, već i zato što je
,,denacionalizovao“ hrišćanstvo i odrekao ijednom narodu pravo na monopol na Boga i govor u njegovo ime, jer su hrišćani i Sunce, Vetar, Voda , Mesec, Zvezde, Zemljaa oni govore na milione puta jače od ijednog ljudskog roda. Ludo, a pametno od Asiškog. A franjevci su stolećima naknadno razvijali matematiku, mineralogiju, medicinu, geografiju i druge discipline. Toga na srpsko-crnogorskim bogoslovijama nema ni danas
Otuda je nemerljiva beda beogradske patrijaršijske politike ,,svetosavlja“ kojom je Srbin samo onaj čovek koji sledi neistiniti kult Svetog Save i osvajačke velikosrpske popove Srpske pravoslavne crkve i koji odbija ekumenizam i sestrinstvo svih religija sveta. I koji ne mari za nauke. Bivši patrijarh Irinej je rekao da nas ,,vera čini narodom“. Ne, narodom nas čini cela istorija naroda. Šta su šizmatički srbijanski ,,teologastri“ svetosavlja poput Dimitrija Najdanovića, Nikolaja Velimirovića i Justina Popovića prema Asiškom? Njih trojica čak nisu ni dobri interpretatori patrističkog hrišćanstva - što je Sava bio. Sava nije propovedao nikakvo pravoslavno hrišćanstvo srpskog ukusa kako je to govorio Velimirović, već rano grčko-rimsko hrišćanstvo. Proganjao jeste verske protivnike, ali ne kao nesrbe ili Srbe neverskih uverenja, već sve one koji su bili protiv vlasti njegove porodice. Bio je manji krvavi pop od pomenute trojice. Bio je više ,,civilan“ od njih. Nije bio nacionalista. Ali je bio verski šizmatik i politički despot. Srpska pravoslavna crkva iz
Beograda zasniva svoje shvatanje srpske nacije kao verskog pravoslavnog monolita. Ona je stotinama godina iza stvarne političke konstrukcije nacije u kojoj vera više nije etički i razvojni temelj društva. I isto toliko godina je ispod Save.
DA Li JE PROBLEM
RiJEŠEN
Da li se put rešenja stidljivo nazire kroz reči samog predsednika Republike Crne Gore Jakova Milatovića kada je u septembru 2024. godine kazao da ,,cela Crna Gora zna da je on nacionalno Crnogorac koji priča srpskim jezikom“? Takav stav verovatno vodi ubeđenju da je pitanje crnogorsko-srpskog jezika u kabinetu predsednika Republike postalo sporedno. I otvaranje Spajićeve vlade ka Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi na proslavi njene godišnjice rada na 1. novembar 2024. godine verovatno ukazuje na želju da se crkveni odnosi u zemlji smire. Ti odnosi se ne tiču samo rasprave čija je crnogorska crkvena imovina, već se tiču i statusa oba jezika i prava obe crkve na rad. Ta pitanja Srpska pravoslavna crkva ne želi da otvori jer ih drži za zatvorene. Njen politički stav je jasan - Crnogorci su Srbi, Crnogorci govore srpskim jezikom i jedina crnogorska crkva je organizacija pod beogradskom patrijaršijom.
Ako je utišavanje konfliktne napetosti između Republike i njene vlade sa Srpskom pravoslavnom crkvom i srpskom iredentom u Crnoj Gori nužnost opstanka Crne Gore, onda se može očekivati da će ona insistirati na otvaranju drugih pitanja. To su stvarni interesi Crnogoraca - ekonomski razvoj, dizanje životnog standarda, dizanje stope zaposlenosti, umerena pore-
ska politika, dalje dizanje plata i penzija, oporavak sistema zdravstvene zaštite i, naravno, učlanjivanje u Evropsku uniju. Tada će i odnosi sa Srbijom biti lakši, jer će njena iredentistička vojska i crkva u Crnoj Gori imati sve manji prostor za viku i nerede.
JEZiK JE LAŽNO PiTANJE CRNE GORE Španci su dali svoj jezik Latinskoj Americi, a tamo ni u jednoj državi i narodu niko ne traži da se zovu Španci. Englezi su dali svoj jezik Americi, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, Škotskoj, Irskoj, Velsu, Južnoj Africi, Indiji, Pakistanu i desetinama država i naroda u svetu. Niko tamo ne tvrdi da su Englezi. Francuzi su dali svoj jezik Belgiji, Švajcarskoj, Kvebeku, Alzasu, Loreni, Normandiji, Gijani, Karibima i desetinama naroda iz bivših kolonija. Niko tamo ne tvrdi da su Francuzi. To je slučaj i sa holandskim jezi-
Otuda ide naša poruka Crnogorcima – oprez, narode! Sjutra vam može biti zabranjeno da govorite crnogorskim jezikom i pišete po volji latinicom, a imena mjesta ispred opštinskih kuća mogu biti ispisana jedino ćirilicom. Biće vam možda osporen i demokratski ćef da birate hoće li vaša djeca pisati latinicom ili ćirilicoma. A to vam je sada vašim ustavom zajemčeno
kom na Karibima, Indijskom okeanu i Pacifiku - niko tamo ne kaže da je Nizozemac. Portugalija je dala svoj jezik Brazilu, Angoli, Mozambiku, Gvineji Bisao i drugim narodima iz vremena svoje stare vladavine. Niko tamo ne zahteva da se zove Portugalac. I ruski se jezik rasprostro po kolonijama koje su stvorili carevi i boljševici, ali niko u Tatarstanu neće reći da je Rus - osim doseljenih Rusa. Jezik Crnogoraca nije jezik Srbijanaca i Vojvođana, nije ni bosanskih Srba, ni Ličana, niti Slavonaca. Nijedna majka nije odande došla u
Crnu Goru da tamošnja bratstva uči da govore. Crnogorski Srbi su autohtoni narod i svoj jezik duguju jedino svojoj majci iz svojih gora. Iz toga što su Srbi - a to mnogi jesu i imaju pravo da to brane, ne proističe da moraju biti plen beogradske pohlepe i vladavine Srbijanaca. I njihove karađorđevićevske crkve. I imaju pravo na svoju državu. A ako im je do bogova, imaju pravo i na bilo koju religiju i Crkvu, osim kolonijalne Srpske pravoslavne crkve i njene političke služinčadi u parlamentu i Vladi. •
PODGORICA - Ime i djelo velikog crnogorskog i jugoslovenskog slikara Petra Lubarde zasigurno je ostavilo neizbrisiv trag u razvoju domaće likovne umjetnosti. Lubarda pripada redu onih umjetnika koji su trajno živi i aktuelni.
On je slikar u čijem djelu se ogleda Crna Gora, a vjerovatno niko tačnije od Mila Milunovića nije opisao Lubardinu ljubav prema zavičaju: ,,Petar Lubarda kad slika, ne otvara samo oči, već slikajući jedan crnogorski pejzaž ili ma šta drugo, uzbuđen je gorkim mirisom pelina, srce mu jače zakuca čujući među stijenjem sakrivenu tužbalicu, čaktar nevidljivog stada koje negdje među suncem opaljenim kršom pase. Sve to zajedno u njemu se stapa, vri, uzbuđuje ga do maksimuma“.
Ove godine obilježava se pedeset godina od smrti Petra Lubarde (Ljubotinj, Cetinje 1907 - Beograd, 1974). U ime tog jubileja Crnogorska akademija nauka i umjetnosti organizovala je, u Galeriji CANU, izložbu njegovih djela pod nazivom ,,Petar Lubarda - dva povratka kući“. Kustos izložbe, istoričar umjetnosti Petar Ćuković, za Pobjedu je, dok smo obilazili postavku u CANU, kazao da je ova izložba u funkciji skretanja pažnje na čovjeka koji je uzdigao našu kulturu do evropskih visina.
- To je čovjek koji je pronašao mjeru stvari - rekao je Ćuković.
Otkrio je da piše jednu studiju koja ima radni naziv ,,Umjereni modernizam Petra Lubarde“. Taj naslov je, kako je rekao, dijelom polemičan sa onima koji govore o Lubardinom radikalnom prelomu u njegovom slikarstvu.
- Nije to tako. Čak je i sam Lubarda govorio o potrebi da modernizam bude umjeren. A što to znači? To je, skoro bih mogao reći, aristotelovska mjera stvari. Lubarda je bio takavkazao je Ćuković.
DVA POVRATKA Ćuković je izložbu naslovio ,,Petar Lubarda - dva povratka kući“ imajući u vidu da se u posljednje vrijeme akcenat stavlja na Lubardino poslijeratno slikarstvo i na to da je taj povratak na Cetinje bio presudan za njegovu promjenu koncepcije slike. On ne spori da je to tačno, ali naglašava da je njegovo predratno slikarstvo nastajalo u istom ambijentuna Cetinju i u Crnoj Gori, u širem smislu.
- Problem je u tome što treba razumjeti da su u pitanju dvije koncepcije slike koje se mije-
Neđelja, 10. novembar
Pobjeda u posjeti izložbi „Petar Lubarda - dva povratka kući“ u Galeriji Crnogorske
Bez obzira na to što se u glavi stvaraju koncepcije, ako je umjetnik okružen ambijentom koji je njemu blizak, onda je sasvim sigurno da će dati najbolje rezultate. To nije tako samo kod Lubarde, nego i kod cijele generacije jugoslovenskih umjetnika koji su se po povratku iz Pariza i drugih velikih sredina iskazali najviše nakon što su se vratili u krajeve odakle potiču - istakao je Petar Ćuković
Istoričar umjetnosti Petar Ćuković govori novinarki Pobjede o Lubardinoj slici „Drača“
njaju u njegovoj glavi. Slažu se određeni pojmovi na osnovu kojih on onda pravi svoje slike, kako predratne, tako i poslijeratne. Činjenica je da je to njegovo predratno slikarstvo zasnovano na usklađenosti samog objekta slikanja i slike, a da se njegovo poslijeratno slikarstvo udaljilo od te mimetičke slike i da je nastajalo iz nekih drugih pobuda. Važno je preduprijediti buduća tumačenja da idu onom stranputicom da se mitizuje samo Cetinje i ambijent oko Cetinja, kao da je to glavni razlog promjene njegovog stvaralaštva, a nije tako. Promjena nastaje, prije svega, u njegovoj glaviistakao je Ćuković.
On tvrdi da se ta Lubardina promjena desila 1947. godine, kada je nastao jedan od njegovih prvih pejzaža, njegovih ,,kamenih pučina“.
- Ta slika se sada nalazi u posjedu Marine Abramović i to je prvi u nizu onih crnogorskih pejzaža koji kasnije dovode do čuvene slike ,,Noć u Crnoj Gori“ - rekao je Ćuković.
Podsjetio je da se Lubarda i u predratnom slikarstvu ogledao sa prizorima iz Crne Gore, nakon što je iz Beograda došao i naslikao svoje najbolje predratne slike u crnogorskom ambijentu.
- To je donekle i razumljivo. Bez obzira na to što se u glavi stvaraju koncepcije, ako je umjet-
nik okružen ambijentom koji je njemu blizak, onda je sasvim sigurno da će dati najbolje rezultate. To nije tako samo kod Lubarde, nego i kod cijele generacije jugoslovenskih umjetnika koji su se po povratku iz Pariza i drugih velikih sredina iskazali najviše nakon što su se vratili u krajeve odakle potiču. Kad je srođen sa pejzažom, kada je u ambijentu u kojem se podigao i stekao prva iskustva o istoriji, mitovima, bajkama i basnama, o velikim bitkama, onda je prirodno da je on u tom ambijentu najrelaksiraniji jer se osjeća kao svoj na svome, a sa druge strane prisjeća se svega onoga što je u djetinjstvu i u ranoj mladosti pokupio u tom
Petar Ćuković podsjeća na Lubardinu izložbu iz 1952. godine u Parizu, koja je imala nevjerovatan uspjeh. - Kada se odlučivalo o tome što da se pošalje u Pariz u vrijeme kada se tamo održavao festival ,,Za slobodu kulture“, Marko Ristić je sugerisao da se napravi izložba djela Petra Lubarde u Jugoslovenskom kulturnom centru u Parizu. Imamo izvještaj jednog čovjeka koji je radio u ambasadi i koji šalje dopis da je, bez obzira što tamo nije prodata nijedna njegova slika, izložba bila veoma uspješna jer je pokazala da mi imamo modernog umjetnika koji govori modernim likovnim jezikom zasnovanim dijelom i na afirmaciji sopstvene kulture i sopstvene likovne tradicije, u smislu da mi ,,nijesmo repa bez korijena“, imamo i mi neke svoje izvore koji su važniistakao je Ćuković.
ambijentu – rekao je Ćuković. Otuda, prema njegovom tumačenju, Lubardina sklonost prema epskoj kulturi jer je on prije svega epski slikar.
- Sigurno je slušao epske pjesme, guslare i razne narodne priče, tako da je i prirodno što je u tom ambijentu dao svoje najbolje slike i prije rata i poslije rata - kazao je on.
Što se tiče same postavke, Ćuković nam je rekao da je ovu izložbu zamislio malo drugačije.
- Ovo je neka optimalna varijanta od onoga što smo dobi-
li. Mi smo od Narodnog muzeja Crne Gore tražili 44 slike, a dobili smo 18. Ova izložba je u tom smislu zakinuta, ali od onoga što smo dobili uspjeli smo da napravimo zanimljivu postavku koja Lubardu predstavlja na dostojan način - istakao je Ćuković.
KAMENITOST
Na samom početku obilaska izložbe Ćuković nam skreće pažnju na sliku ,,Porušeno selo Čekanje“ iz 1950. godine.
- Tu vidimo kako se motiv primiče našem pogledu i kako se vrše operacije koje poništavaju tu vazdušnu perspektivu i sam motiv primiču površini platna. Rad je zanimljiv i po nekim drugim karakteristikama Lubardinog slikarstva, uključujući tu bojenu fakturu koja u sebi ima nešto što nazivam ,,kamenitost“ – rekao je Ćuković. Podsjeća nas da je kamen osnovna podloga na kojoj je Lubarda imao prva crtačka iskustva.
- Tamo u Ljubotinju, kako je i sam pričao, volio je da urezuje i crta u kamenu. Kamenitost njegovih poslijeratnih slika apsolutno ima veze sa tim. I ovdje je to vidljivo. To je ta sipka faktura koju je on postizao tako što je miješao boju sa gipsom - istakao je Ćuković. Pored nje je slika ,,Skadarsko jezero“ iz 1956. godine koja je, kako nam je pojasnio Ćuković, udaljena od strogo mimetičkog principa slikanja. - Tu ima više intervencija koje polaze od nekog prizora koji se potom prilagođava vlastitoj koncepciji slike na kojoj se pojavljuju elementi apstraktnog karaktera. To su znakovi koji imaju skoro apstrak-
tnu dimenziju i u funkciji su oživljavanja slikarske površine. Ovu sliku su nam ustupili Muzeji i galerije Podgorice - istakao je Ćuković.
Sliku ,,Kosmač“ za izložbu su ustupili Muzeji i galerije Nikšić.
- Ovo je važan rad iz 1957. godine jer se na njemu vidi ta kamenita struktura - površina sa jedva vidnom naznakom da vi možete da prepoznate tvrđavu. Važna je artikulacija ove slike kao ograničene radne površine i ta faktura koja dočarava kamenu strukturu prizora, pa onda sama slika postaje kamenita - istakao je Ćuković.
Posebnu pažnju publike privukla je jedna od radnih varijanti na slici ,,Sutjeska“, koja se danas nalazi u Skupštini Crne Gore.
- Tu ne možemo govoriti o mimetičkom prizoru, nego više o nečem što potvrđuje njegov iskaz o tome da najviše voli da sluša Stravinskog Kada slušate ,,Proljeće“ od Stravinskog, imate neku disharmoničnu muzičku obradu, gdje se neki tonovi posebno ističu. Kao da po tom uzoru Lubarda pravi ovu modernističku sliku. Vi samo po fragmentima vidite neke puške - sa jedne i druge strane. Po čemu bismo mogli reći da su sa desne strane partizani. Vidimo jednu grupu ljudi koji su stisnuti jedan uz drugog. To je zajedništvo koje pobjeđuje sve. Ja bih to poredio sa načinom na koji je naš veliki arhitekta Ranko Radović napravio Spomen-dom na Sutjesci. To je ta zbijenost naroda koji živi na toj zemlji, a ta zbijenost je nešto što upućuje na zajedništvo. To na slici donekle imamo sugerisano. Na onoj iz Skupštine to imamo još više - pojašnjava Ćuković. ,,Portret Cuke Vujović“ jedno je od Lubardinih najranijih djela.
- To smo dobili od Muzeja i galerija Podgorice. Po ovoj slici možemo da zaključimo kako je Lubarda slikao u to vrijeme.
Tu su neka obilježja smeđih i zagasitih tonova i organizacija slike koja govori o njegovom ozbiljnom vladanju slikarskim zanatom - kazao je Ćuković.
LOGOR
Zanimljiva priča stoji iza slike ,,Drača“, koju je Lubarda naslikao u logoru u Njemačkoj. Riječ je o situaciji, kako je objasnio Ćuković, u kojoj imamo potpuno opresivni
Tragične priče iz naše istorije
Na Petra Ćukovića od svih Lubardinih radova najveći utisak je ostavila slika ,,Na kuću ti gavran pao“, koja je nastala početkom pedesetih godina. - Tu sliku mnogo volim. Sam motiv mi je bio zanimljiv jer sam u tome prepoznao da je moguće da je on slikajući tu sliku uzimao stihove koje su tužbalice govorile nad grobom nekog pokojnika. Ta slika skoro je doslovce olikovljenje stihova tužbalice. Ali, ja sam ovu sliku povezao i sa sudbinom njegovog oca, koji je tragično završio kao nevina žrtva slijepog ideološkog revanšizma odmah poslije Drugog svjetskog rata. Sa tim događajem povezao sam moguće simboličko značenje ove slike. Na njegovu kuću je gavran pao jer je glava kuće na pravdi Boga ubijena. To su tragične priče iz naše istorijeistakao je Ćuković.
mehanizam koji ukida čovjekovu slobodu.
- Lubarda je bio vojni zarobljenik i Njemci su do izvjesne mjere poštovali Ženevsku konvenciju pa je njemu bilo omogućeno da ima boje i materijal za slikanje. Kad bi nešto naslikao, morao je da odnese rad kod cenzora koji udari pečat - ,,Provjereno“. Ova je slika nastala u takvom ambijentu. Čak i u tako teškom ambijentu ne prestaje njegovo traganje za ljepotom, pa je ova slika naslikana apsolutno majstorski. Mi smo je nazvali ,,Drača“ iako njegov sinovac Đuro kaže da u pismima koje su primali
Grahovac, Vujošević i Vukčević novi prvaci drame Crnogorskog narodnog pozorišta
PODGORICA - Članovi glumačkog ansambla Crnogorskog narodnog pozorišta Srđan Grahovac, Ana Vujošević i Nada Vukčević stekli su zvanje prvaka drame na osnovu odluke Ministarstva kulture i medija.
od Petra Lubarda, on to nazivao cvijećem. Bilo kako bilo, u pitanju je drača - biljka koja sama po sebi nije prijatna jer ima bodljikavu strukturu - istakao je Ćuković. On je izdvojio i rad na kojem je predstavljen portret zarobljenika, Njemca Vilija Šticnera. - Kada sam bio na čelu NMCG, otkupljujući ovu sliku od Njemca kod kojeg je bila, otkupio sam i ,,Draču“, ali i jednu sliku koju nije slikao Lubarda, već jedan slikar, porijeklom Rus, Sungurov. Bilo mi je zanimljivo da vidim kako on i Lubarda slikaju jednu istu osobu.
Dok je kod Sungurova portret napravljen onako kako zarobljenik izgleda, Lubarda slika u skladu sa svojim principima kao da je ovom čovjeku odrana spoljna koža pa se ispod nalazi ovaj mišićni prizor, a u stvari je to prizor koji njemu omogućava da razigrava slikarske kvalitete nezavisno od toga kako izgleda njegova spoljašnja ljuštura - kazao je Ćuković.
Zanimljiv je i crtež ,,Šinjel“ iz 1943. godine.
- Ako malo pažljivije pogledate ovaj rad, vidjećete da šinjel liči na pejzaž, pa se može govoriti o pseudopejzažu, koji podsjeća na crnogorske planinske lance. On ovo organizuje kao da je u pitanju neko brdo, što je vrlo zanimljivo. On je u logoru, daleko od ambijenta, ali ga se prisjeća imajući pred sobom motiv šinjela. Motiv šinjela priziva mrtvo tijelo pogotovo ovaj okovratnik.
Ovoj seriji radova nastalih u logoru pripada i rad na kojem on gleda kroz prozor barake, ali specifičnost je to što unutar rama svakog prozora imate nezavisnu sliku. To su operacije koje upućuju da Lubarda majstorski slika čak i u takvom ambijentu. Mnogo je ovdje radova na kojima su prizori iz logora, prizori zarobljenika koji su dragocjeno svjedočanstvo o životu u logoru i karakteru ljudi koji su tamo boravili - istakao je Ćuković. Izložba je otvorena do 5. decembra, radnim danima od devet do 15 sati. A. ĐOROJEVIĆ
Komisija Ministarstva za dodjelu zvanja dramskim umjetnicima razmatrala je prijedloge Crnogorskog narodnog pozorišta i utvrdila da Srđan Grahovac, Ana Vujošević i Nada Vukčević ispunjavaju sve uslove i kriterijume propisane za sticanje ovog prestižnog zvanja. U obrazloženju Komisije se navodi da su Grahovac, Vujošević i Vukčević ostvarili rezultate najviših umjetničkih dometa i vrijednosti, stekavši veliki ugled u teatarskom životu Crne Gore.
- Srđan Grahovac je harizmatičan glumac specifične ekspresivnosti, koji je svojom predanošću i autoritetom nosio i nosi repertoar nacionalnog teatra. Ana Vujošević
je umjetnica sa neviđenom energijom, glumačkom snagom i širokom lepezom glumačkih sredstava, zbog čega je već više od dvije decenije akter u najznačajnijim i najuspješnijim projektima. Nada Vukčević je glumica svestranog talenta oličenog u brojnim ulogama, te se može okvalifikovati kao dram-
ska umjetnica koja je dala poseban doprinos novoj estetici crnogorskog teatra - navodi se, između ostalog, u obrazloženju Komisije. Podsjetimo, ovo prestižno zvanje u sadašnjem ansamblu Crnogorskog narodnog pozorišta imaju glumci Varja Đukić i Mirko Vlahović R. K.
Dodjelom nagrada završen pozorišni festival u Nikšiću
NIKŠIĆ – Žiri Festivala glumca u Nikšiću dodijelio je Nikoli Nediću Gran pri za najbolju mušku ulogu, koju je ostvario u predstavi „Gard“, na tekst Filipa Rutiča i Dražena Krešića i u režiji Dražena Krešića, u produkciji Teatar &TD Zagreb.
- Nikola Nedić je inteligentno, zanatski raznovrsno, ubjedljivo i dosljedno oživio lik umjetnika u skučenom prostoru između želja i mogućnosti – saopštio je žiri. Gran pri za najbolju žensku ulogu pripao je Jovani Miladinovoj za ulogu Izabele de Valoa u predstavi „Edvard Drugi“ na tekst Saše Dimovskog i Andreja Žoldaka, u
režiji Žoldaka i u produkciji NUCK „Jordan H.K. – DŽinot“ i Dramski teatar „Masanitinov“ Plovdiv.
- Miladinova je hrabro iskoračila iz prostora svog trenutnog životnog habitusa i smjelo se otisnula kroz značajan rediteljski postupak i na fascinantan način - riječju, pokretom, energijom – kreirala lik Izabele, žene razapete između ljubavi, strasti, ali i želje za vlašću i visinama moći – istakao je žiri.
Gran pri za najbolju mušku epizodnu ulogu dodijeljen je Vasilu Zafirčevu, za ulogu Gejvstona u predstavu „Edvard Drugi“.
- Vasil Zafirčev je kreirao lik Gejvstona osobenom scen-
skom lirikom, ali i preciznim glumačkim sredstvima oslonjenim na koreografiju i scenski pokret – naveo je žiri.
Gran pri za najbolju žensku epizodnu ulogu pripao je Varji Đukić, za ulogu Stanke u predstavu „Ja sam ona koja nisam“ Mate Matišića, u režiji Vita Taufera i produkciji CNP Podgorica.
- Varja Đukić je lik Stanke kreirala jednostavnim scenskim sredstvima, oslanjajući se na uzbudljivo, poetično i tragično traganje za smislom žene koja je izgubila sve – saopštio je žiri.
Gran pri za najbolji partnerski odnos na sceni dodijeljen je Milanu Kovačeviću i Aljoša Đidiću, u predstavi „Svet mogućnosti“, tekst i režija Haris Pašović, SNP Novi Sad, „Grad teatar“ Budva, „Ist-vest centar“ Sarajevo i plesni centar „Tala“ Zagreb.
- Kovačević i Đidić su svojim kreacijama dočarali emotivno, uzbudljivo i istinito, a bolan i tragičan odnos sina i oca ostavljenih u svijetu bez razumijevanja – naveo je žiri, u kojem su bili Zijah Sokolović, predsjednik, i članovi Vesna Čipčić i Miloš Latinović. Festival glumca završen je sinoć u Nikšićkom pozorištu. Ra. P.
Prikaz
Piše: Edin SMAILOVIĆ
Istorija je u Crnoj Gori uvijek aktuelna tema. Kako kod istoričara tako i kod onih koji to nijesu. Uglavnom su to, nažalost, epske gluposti obilježene epskim govorima, sve uz želju da opet budemo kao u stara dobra vremena „veliki i časni“. Romantiziranje bilo kojeg vremena i ličnosti iz istorije niko, ko piše knjigu strogo istorijske tematike, sebi ne smije dozvoliti. Zato je dekonstrukcija nešto što je zadatak svakog istoričara i još važnije - to je pokazatelj dobre namjere. Jer vidite, istorija nas uči da nema svetaca.
Svi vole moć i skloni su da je zloupotrijebe. Svi vole vlast i spremni su da je brane svim silama, ali i da se dodvoravaju i ulaguju vlastima. Zato je dobro i važno što prvo poglavlje Šćekićeve knjige nosi naslov „Crnogorska posla“. U ovom poglavlju autor se do-
Romantiziranje bilo kojeg vremena i ličnosti iz istorije niko, ko piše knjigu strogo istorijske tematike, sebi ne smije dozvoliti. Zato je dekonstrukcija nešto što je zadatak svakog istoričara i još važnije - to je pokazatelj dobre namjere. Jer vidite, istorija nas uči da nema svetaca. Svi vole moć i skloni su da je zloupotrijebe. Svi vole vlast i spremni su da je brane svim silama, ali i da se dodvoravaju i ulaguju vlastima. Zato je dobro i važno što prvo poglavlje Šćekićeve knjige nosi naslov „Crnogorska posla“
tiče svih slojeva crnogorskog društva s kraja 19. i početka 20. vijeka. Svi, od običnih građana, preko generala i ministara, pa do samog kralja Nikole kritički su obrađeni u ovim tekstovima. U njima se donosi ne bismo rekli negativna, već realna slika crnogorskog društva, koje prosto mora biti takva, jer je istorijsko iskustvo to koje, pored ostalog, obrazuje jedno društvo. A crnogorsko društvo tog vremena još
Ovo je knjiga koja je po svojoj strukturi zbirka eseja o prošlosti. Po nama, esej je veoma važan za opstanak istorije u široj javnosti, jer nam pruža mogućnost da na par stranica zainteresujemo javnost za određenu publikaciju ili temu. Istina je, nažalost, da je popularnost eseja uslovljena dobom užurbanosti u kojem živimo i gdje skoro niko nema ni vremena, a ni strpljenja za neko veće štivo. Ali tu je esej, koji, ako je uspješan, ipak kod čovjeka može pokrenuti njegov urođeni istraživački duh. Preporučujemo iz ovih i još mnogih razloga ovu knjigu
uvijek je daleko od iskustva uređene države i svijesti stanovnika da im je najbolje da žive upravo u uređenoj državi. Zato i imamo epizode koje nam Šćekić donosi: samovoljno priključenje na vodovod, neplaćanje poreza, naviku da se sporovi rješavaju ,,fizičkim argumentima“, članove vladajuće porodice bez osjećaja odgovornosti, samovolju u odlučivanju iako formalno institucije postoje. U drugom poglavlju ove knjige autor se bavi dominantnom vizurom iz Beograda kada je u pitanju Crna Gora. Zato je i poglavlje dobilo naslov „srpska posla“. U ovom poglavlju autor iznosi argumente upravo protiv te dominante vizure, koja ne samo da teži unesrećivanju Crne Gore, već na duže staze unazađuje i samu Srbiju. Autor ovdje skreće pažnju na potpuno pogrešno postavljenu politiku zvanične Srbije prema
susjedima, ali i sredstvima manipulacije kojima se pribjegava da bi se ta politika realizovala. U ovom poglavlju autor donosi i tekstove svojih oponenata iz regije, što i poglavlje i knjigu čini dodatno sadržajnijim i korektnijim.
KrItIKA AntIĆA U trećem poglavlju pod naslovom „Evropski đak svjet-
Kolašin: Obilježeno 170 godina Osnovne škole „Mojsije Stevanović“
ska neznalica“ Šćekić kritički analizira određena djela istoričara Čedomira Antića Očigledno da je autor uzeo baš Antića i baš ova njegova djela da bi pokazao i dokazao koliko štete istoriji kao nauci mogu nanijeti upravo istoričari. I u ovom poglavlju možemo naći Antićev tekst u kojem on polemiše i opovrgava stavove autora, što opet sma-
tramo potrebnim, korektnim i važnim.
U četvrtom poglavlju autor se bavi najvažnijom godinom za Crnu Goru u 20. vijeku. Naravno u pitanju je 1918. godina i oprečni stavovi koji objektivno i danas postoje u ovom društvu o prirodi događaja koji su se u Crnoj Gori desili. Autor ovdje ne polemiše previše sa drugačijim stavovima, već se oslanja na provjerene istorijske činjenice, ostavljajući čitaocu da sam donese svoj sud o vremenu i događajima čije posljedice i danas dobrim dijelom trpimo.
ULOgA prOšLOStI Na kraju, u petom poglavlju, autor nam donosi sopstvene prikaze nekoliko istorijskih knjiga. Poglavlje i nosi jednostavno naslov „Prikazi“. Kroz njih se upoznajemo sa četiri zanimljive i važne knjige. Ali svakako ne samo to. Kroz prikaz ovih knjiga i te kako možemo izvući zaključak o tome kako autor promišlja prošlost i o tome kakva uloga znanja o prošlosti treba biti u jednom civilizovanom društvu. Svakako, način na koji Šćekić piše prikaze će nas sigurno podstaknuti da se zainteresujemo za ove knjige, ali i autore istih. Na kraju, ovo je knjiga koja je po svojoj strukturi zbirka eseja o prošlosti. Po nama, esej je veoma važan za opstanak istorije u široj javnosti, jer nam pruža mogućnost da na par stranica zainteresujemo javnost za određenu publikaciju ili temu. Istina je, nažalost, da je popularnost eseja uslovljena dobom užurbanosti u kojem živimo i gdje skoro niko nema ni vremena, a ni strpljenja za neko veće štivo. Ali tu je esej, koji, ako je uspješan, ipak kod čovjeka može pokrenuti njegov urođeni istraživački duh. Preporučujemo iz ovih i još mnogih razloga ovu knjigu. •
Veliki jubilej je obilježen i početkom rekonstrukcije školske zgrade čime će se stvoriti još bolji uslovi za izvođenje nastave
KOLAŠIN - Učionicama i hodnicima ove škole prošao je veliki broj značajnih ličnosti iz javnog, kulturnog, naučnog, političkog i sportskog života naše države. Skoro sve decenije prvog vijeka trajanja, škola je bila u porti Manastira Morača, dok je ostalih sedam decenija u zgradi u kojoj se danas nalazimo. Postojati 170 godina jeste značajan period za našu školu, ali i za sve škole u Crnoj Gori i regionu - kazao je Nikola Baković, direktor OŠ „Mojsije Stevanović“, na obilježavanju sedamna-
est decenija postojanja školstva u Donjoj Morači. On je podsjetio da su učionice škole nekada bile tijesne za sve đake koji su u školi u Manastiru Morača i u osam područnih odjeljenja učili prva slova i brojeve. - Danas u OŠ ,,Mojsije Stevanović“ imamo 21 učenika od čega su dva u područnom odjeljenju u Barama. Imamo mali broj učenika koji imaju veliku pažnju naših prosvjetnih radnika. Učitelji i nastavnici se trude da naša djeca, naši đaci, ne zaostaju za svojim vršnjacima koji se školuju i odrastaju u urbanim sredina-
ma. To potvrđuju i rezultati koje naši učenici ostvaruju na opštinskim i državnim takmičenjima. Prošle godine naša škola je opremljena savremenom računarskom opremom. Ovih dana, zahvaljujući Ministarstvu prosvjete, počinju radovi na rekonstrukciji školske zgrade u dijelu novih fasada i bravarije. Time ćemo dobiti još kvalitetnije uslove za nastavu i realizaciju nastavnih planova i programa. Vjerujem da će takve uslove pratiti i povećan broj učenika - kazao je Nikola Bakovića, direktor škole. Povodom obilježavanja 170 godina postojanja, zanimljiv i raznovrstan program su pripremili učenici škole, a u programu je učestvovao i KUD „Vesna“ iz Mojkovca. Dr. DrAšKOVIĆ
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost stigao u Kijev
KIJEV - Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj stigao je juče u Kijev gdje namjerava da uvjeri Ukrajinu u podršku EU, prenosi Radio Slobodna Evropa. To je prva posjeta jednog visokog evropskog zvaničnika nakon pobejde republikanca Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama.
Pobjeda Trampa zabrinjava Ukrajinu i Evropu, koje strahuju da će novi američki predsjednik okončati podršku Va-
šingtona Kijevu u borbi protiv ruske invazije, prenosi AFP. - Poruka je jasna. Evropljani će nastaviti da podržavaju Ukrajinu - rekao je Borelj, za kojeg se očekuje da napusti funkciju u decembru. Podržavali smo Ukrajinu od početka. Podržaćemo vas koliko god možemo - rekao je Borelj, prenosi RSE. Tramp je tokom izborne kampanje doveo u pitanje nastavak velike američke vojne i finansijske pomoći Ukrajini i rekao da može brzo postići dogovor o okončanju rata. - Niko ne zna tačno što će nova
(američka) administracija da uradi - rekao je Borelj, napominjući da odlazeći predsjednik Džo Bajden ima još dva mjeseca da donosi odluke. Borelj je dodao da EU treba da iskoristi tu priliku da izgradi jaču i ujedinjenu Evropu i da podrži Ukrajinu. Od početka ruske invazije 2022. godine, Evropa je potrošila oko 125 milijardi dolara za podršku Ukrajini, dok su Sjedinjene Države izdvojile više od 90 milijardi dolara, prema studiji Instituta Kiel. Održavanje podrške SAD, najvećeg ukrajinskog do-
natora, većina stručnjaka smatra ključnim za omogućavanje Kijevu da opstane, posebno u vrijeme političke neizvjesnosti među velikim evropskim silama kao što su Njemačka i Francuska. Na bojnom polju, umorne ukrajinske trupe bore se da odbiju napredovanje Rusije dok se približava trećoj godini rata. Borelj, koji bi tokom posjete trebalo da se sastane sa visokim ukrajinskim zvaničnicima, rekao je da je na zemljama EU da odluče „kada i kako da povećaju“ svoju podršku ako je potrebno.
Američka vlada podigla optužnicu protiv državljanina Avganistana, navodeći da je imao zadatak da „obezbijedi plan“ za ubistvo tadašnjeg kandidata za predsjednika SAD
VAŠINGTON – Američka vlada podigla je optužnicu protiv državljanina Avganistana u vezi sa navodnom iranskom zavjerom oko ubistva Donalda Trampa prije nego što je ponovo izabran za predsjednika.
Ministarstvo pravde u petak, 8. novembra, objavilo je optužnicu protiv 51-godišnjeg Farhada Šakerija u kojoj se navodi da je imao zadatak da „obezbijedi plan“ za ubistvo Trampa. Američka vlada je saopštila da Šakeri nije uhapšen i da se vjeruje da se nalazi u Iranu. Teheran je ove tvrdnje opisao kao „potpuno neosnovane“. U krivičnoj prijavi podnijetoj sudu na Menhetnu, tužioci navode da je zvaničnik iranske Revolucionarne garde u
septembru uputio Šakerija da osmisli plan za praćenje i ubistvo Trampa. - Ministarstvo pravde optužilo je povjerenika iranskog režima koji je od vlasti dobio zadatak da usmjerava mrežu kriminalnih saradnika ka daljoj iranskoj zavjeri u ubistvima protiv njihovih ciljeva, među njima i novoizabranog predsjednika Donalda Trampa - izjavio je američki državni tužilac Merik Garland u saopštenju. Ministarstvo pravde je takođe optužilo još dvojicu muškaraca navodno regrutovanih da ubiju američkog novinara koji je bio otvoreni kritičar Irana. Ministarstvo pravde ih je identifikovalo kao Karlajla Riveru, poznatog i kao Pop, starog 49 godina iz Bruklina, i 36-godišnjeg Džonatona Loudholta
sa Stejten Ajlenda. Njih dvojica su se u četvrtak pojavili na sudu Južnog okruga Njujorka i zadržani su u pritvoru do suđenja. Portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaj rekao je da su slične optužbe o pokušajima atentata na američke predsjednike objavljivane u prošlosti, ali ih je Iran sve odbacio. Bagaj u saopštenju navodi da se ponavljanjem takvih tvrdnji rizikuje da se „dodatno zakomplikuju pitanja između SAD i Irana“. Tramp se ove godine suočio sa dva odvojena navodna pokušaja ubistva. U julu, naoružani muškarac je okrznuo uvo bivšem predsjedniku pošto je pucao na njega tokom mitinga u Pensilvaniji. Zatim je u septembru uhapšen muškarac jer je uperio pušku u Trampa koji
je igrao golf na njegovom terenu u Vest Palm Biču. Od Šakerija je zatraženo da osmisli plan za ubistvo Trampa za sedam dana, navodi se u optužnici. Prema tužiocima, Šakeri je rekao da ne namjerava da predloži šemu za ubistvo Trampa u roku od sedam dana, pa su zvaničnici Iranske revolucionarne garde pauzirali plan. Šakeri je dodao da je savjet iranske vlade bio da pokuša poslije izbora, jer su vjerovali da će izgubiti, naveli su tužioci. Tužioci su opisali Šakerija kao državljanina Avganistana koji je došao u SAD kada je bio dijete. Naposljetku je deportovan oko 2008. pošto je proveo 14 godina u zatvoru zbog pljačke. Tužioci kažu da je 51-godišnjak koristio „mrežu kriminalnih saradnika“, iz zatvora, među njima i Riveru i Loudholta, kako bi sprovodio nadzor nad ciljevima iranske vlade. Šakeri je obećao Riveri i Loudholtu 100.000 dolara za ubistvo američkog novinara, koji je izvještavao o kršenju ljudskih prava i korupciji iranskog režima, tvrde tužioci. Neimenovani novinar bio je na meti i u prošlosti, rekli su tužioci. Pored američkog novinara i Trampa, u optužnici se navodi da je iranska vlada pokušala da ubije dva američka biznismena koji žive u Njujorku, a koji su podržavali Izrael na društvenim mrežama. Šakeri je takođe rekao tužiocima da su njegovi iranski kontakti tražili plan za masovnu pucnjavu na izraelske turiste u Šri Lanki u oktobru 2024, godinu dana poslije napada Hamasa na Izrael. Šakeri, Rivera i Loudholt optuženi su za naručeno ubistvo, za koje je predviđena maksimalna kazna od 10 godina zatvora. Oni se takođe suočavaju sa optužbama za zavjeru za pranje novca, što bi moglo da dovede do 20 godina zatvora, kao i za zavjeru za izvršenje naručenog ubistva.
Žozep Borelj
Objavljen rezultat u još jednoj „kolebljivoj“ državi
Tramp pobijedio i u Nevadi
VAŠINGTON - Donald Tramp pobijedio je demokratsku kandidatkinju Kamalu Haris i u saveznoj državi Nevadi, gdje je osvojio šest elektorskih glasova, objavila je agencija AP. Tramp sada ukupno ima 301 elektorski glas, a Haris 226, i do sada je osvojio šest od sedam kolebljivih država. Ostalo je samo da se prebroje glasovi u Arizoni. On je u Nevadi osvojio 50,7 od-
sto glasova, a Kamala Haris 47,4 odsto, navodi američki portal Politiko, dodajući da je ovo prva pobjeda jednog predsjedničkog kandidata iz Republikanske stranke u Nevadi od 2004. godine. Agencija AP navodi da je proglasila Trampa pobjednikom u Nevadi na osnovu zaključka da ne postoji mogućnost da još neprebrojani glasovi u toj državi anuliraju njegovu prednost od 46.000 glasova u odnosu na Harisovu. Tramp je u srijedu osigurao drugi mandat kada mu je pobjeda u Viskonsinu obezbijedila više od 270 elektorskih glasova koliko je potrebno za trijumf, tako da šest glasova iz Nevade samo povećavaju ubjedljivost pobjede.
Upozorenje iranske vlasti
Opasnost od širenja rata
TEHERAN – Iranske vlasti juče su upozorile na opasnost širenja rata van Bliskog istoka gdje Izrael u Pojasu Gaze ratuje protiv palestinskog pokreta Hamas, a u Libanu i protiv pokreta Hezbolah. - Svijet mora da zna da ako se rat proširi, njegovi štetni efekti neće biti ograničeni samo na region Bliskog istoka - upozorio je ministar spoljnih poslova Abas Aragči u govoru emitovanom na iranskoj televiziji. Zakleti neprijatelj Irana, Izrael je u ratu protiv palestinskog
Hamasa u Pojasu Gaze i Hezbolaha u Libanu, dva pokreta u savezu sa Teheranom koji se zalaže za prekid vatre na ta dva fronta. - Nesigurnost i nestabilnost se mogu proširiti na druge regione, čak i one veoma udaljene - rekao je Aragči, čija je zemlja takođe bila meta izraelskih napada. Izraelski avioni su 26. oktobra napali na vojne objekte u Iranu u znak odmazde za iransko lansiranje projektila na Izrael 1. oktobra.
Rukometašice Budućnosti gubile su od Esbjerga u 15. minutu 10:2 (postigle samo gol iz igre), do ovog perioda primile su šest brzih golova, bile u seriji zicer promašaja, a pet minuta kasnije gošće iz Danske imale su višak ,,plus devet“.
Ali, do kraja meča ,,plave“ su uspjele da se saberu i smanje prednost do pristojnih i konačnih 27:23.
Šampionke Crne Gore poražene su sinoć u ,,Morači“ od jedne od najjačih ekipa u Evropi - u 7. kolu grupne faze Lige šampona, ali nijesu razočarale. Uspjele su, nakon što su do odmora primile čak 10 lakih golova (iz kontranapada i brzog centra), da dobro ispariraju brzim igračicama danske ekipe i u 40. minutu zamalo se približe na pet golova zaostatka. Nažalost, nakon pogrešnog pasa, Jelena Radivo-
Dvorana: ,,Morača“
Gledalaca: 300
Sudije: Altmar i Horvat (Mađarska)
Sedmerci:
Budućnost 5-5, Esbjerg 8-6
Isključenja: Budućnost 8, Esbjerg 2 minuta
BUDUĆNOST ESBJERG
Atingre (13 odbrana i dva sedmerca)M. MarsenićA. MarsenićDanijelsonVukčević 7 (5) Godeč 3 Marković 1
Ivanović................................................ -
Radević -
3
Kristensen 1 (14 odbrana) Miling (odbrana) Nilsen Meler 3 (2) RezendeRušfelt-Deila 6 HajndalIversen 1 HansonResberg-Jakobsen 1 Solberg-Isaksen 6 Rajstad 9 (4) Petersen23 27 9 16
Ramusović 1 Radivojević 3 KadovićPavićević 5
Matea Pletikosić blistala je u gostujućoj pobjedi Podravke (25:23) nad Savehofom. Crnogorska reprezentativka je u drugom trijumfu hrvatske ekipe, ima i remi, učestvovala sa 10 asistencija i šest golova iz 12 pokušaja.
I Milena Raičević je bila najzapaženija u porazu Rapida od Đera (31:20). Naša reprezentativka je upisala sedam asistencija uz gol.
Napokon je šansu dobila Nikolina Vukčević u dresu Glorije. I opravdala je - nekadašnja pivotkinja ,,plavih“ postigla je šest golova (samo jedan promašaj) u trijumfu rumunske ekipe nad Nikobingom (37:29).
Tek kada su djevojke
da vjeruju u ono što dogovaramo, počele smo
- Znale smo da će biti teško na početku utakmice, jer nijesmo igrale četiri sedmice i nije lako naći ritam. Izgubile smo nekoliko lopti, nijesmo koristile šuteve i djevojke su počele da budu
jević je faulirala Heni Rejstad za sedmerac, dobila je i isključenje, pa su gošće sa dva brza gola vratile razliku na osam golova (22:14). Ni nakon novog viška naša ekipa nije odustajala. Uspjele su izabranice Bojane Popović da gošće svedu na pozicioni napad, a golmanka Armel Atingre bila je najzaslužnija što se nesigurnost uvukla u iskusniji i bolji tim. Sa druge strane, Jelena Vukčević i drugarice
nesigurne. Morale smo da ih guramo i da im dajemo motivaciju, da se bore u drugom poluvremenuistakla je Popović Prvi stručnjak ,,plavih“ je bila zadovoljna što njene
pokazale su strpljenje, što ih je dovelo do situacije da iz lakih pozicija pogađaju. U drugom poluvremenu proradila je kontra, a dobrim odgovorima na promjenljivu odbranu Esbjerga (od duboke i plitke zone do ,,pet -jedan“) otvorilo se više mogućnosti. Uglavnom su rivalke bile prinuđene da grubim faulovima za sedmerce zaustavljaju naše djevojke, a upravo je ljevoruka Vukčević realizovala svih pet!
igračice nijesu potpuno odustale.
- Svaki početak meča kao ovaj predstavlja problem za nas. Tek kada su djevojke počele da vjeruju u ono što dogovaramo, počele
Esbjerg je veliki tim, ali Budućnost je pokazala da i sa manjom rotacijom (u sastavu nije bilo Popović i golmanke Sakuro) može da isparira favoritu. Tražio je stručni štab idealnu postavu, mijenjao je koliko je mogao, a nerijetko je Popović napadala sa sedam igračica. U nekim situacijama je ova opcija bila dobra, ali i ,,mač sa dvije oštrice“. Pokušavalo se i sa dvije igračice na crti, sa dvije ljevoruke rukometašice u po-
smo da igramo bolje u drugom poluvremenu. Jasno je da protiv ekipa kao što je Esbjerg ne smiju da se dešavaju greške kao što je to bilo u prvom poluvremenu.
zicionom napadu... Sve to što se moglo probati do odmora uglavnom se i probalo, a nakon pauze domaće su djelovale sigurnije. Dobri signali počeli su od 23. minuta do minut i po prije kraja odmora, kada su primile samo gol, ali, nažalost, postigle samo dva... Naredni duel istih rivala je naredne sedmice u Danskoj, što će biti posljednji meč u 2024. godini. U januaru se nastavlja Liga šampiona. A. MARKOVIĆ
kčević, a zapažena u odbrani bila je Nejla Hodžić
EPCG Superliga za odbojkašice (6. kolo)
PODGORICA - Ulcinj je iznenadio vodeću Budućnost II u 6. kolu SBbet Prve lige za rukometašice. Gošće su u Podgorici osvojile bod i to prvi u najjačoj crnogorskoj ligi, a za remi (21:21) pogodila je Aleksandra Nišavić na 13 sekundi prije kraja utakmice. Pokušale su Podgoričanke na-
kon tajm-auta da poentiraju, ali bezuspješno. U domaćem timu Nina Ramusović bila je najefikasnija sa sedam golova, dva manje je dala Ksenija Kuzman, a sa 11 odbrana meč je završila Teodora Rončević. Kod gošći Nišavić je šutirala pet od pet, po četiri puta bile su precizne Nikoleta Radmanović i Tijana Vu-
Zeta je treći trijumf ostvarila protiv Rudara. Mlada ekipa, filijala Budućnosti, do odmora je bila u egalu sa gošćama, koje su u nastavku meča odigrale bolje i slavile 28:24. Maja Ceklić je sa 12 golova predvodila gošće, pratila je Anastasija Knežević sa sedam, Nađa Micevska je pet puta bila precizna, dok je u podgoričkoj ekipi Martina Knežević dala sedam, Maša Ulićević šest golova, a Mia Vuksanović upisala je čak 17 odbrana! U posljednjem meču dana, u
PODGORICA – Sve četiri prvoplasirane ekipe EPCG Superlige za odbojkašice su upisale pobjede, od čega tri u gostima. Herceg Novi je i dalje bez izgubljenog seta, i to nakon gostovanja u Tivtu protiv Akademije. Marija Bojić sa 12 i Elizabet Einarsdotir sa 11 poena su predvodile Novljanke do pobjede. Luka Bar prati Herceg Novi u korak sa svih šest maksimalnih pobjeda, a šestu je ostvarila u Kotoru protiv Gimnazijalca, koji je doživio četvrti poraz. Najbolje u barskom timu bile su Dijana Vuković sa 21 i Teodora Čavić sa 13 poena. Trećeplasirana Budućnost volej je na svom terenu bila sigurna protiv Jedinstva sa 3:0. Podgoričanke su stigle do pete pobjede, a Bjelopoljke do petog poraza. Budućnost su do pobjede vodile Sofija Labović sa 13 i Milena Ćetković sa 10 poena. Četvrtoplasirani Albatros je do četvrtog trijumfa stigao u gostima protiv Morače sa 3:1, a Novljanke su imale tri igračice sa dvocifrenim poenterskim učinkom (Amina Musić 22, Marija Tuševljak 16, Taša Trajković 13). Šesto kolo: Akademija – Herceg Novi 0:3 (8:25, 10:25, 12:25), Budućnost volej – Jedinstvo 3:0 (25:20, 25:17, 25:10), Morača – Albatros 1:3 (17:25, 17:25, 27:25, 22:25), Gimnazijalac – Luka Bar 0:3 (16:25, 16:25, 19:25). Poneđeljak: Galeb –Budva (17). S. J.
gradskom derbiju Levalea 2010 bila je ubjedljiva protiv Trebjese Bemaks – 27:17. Domaćina je do četvrtog trijumfa vodila Sanja Andrijašević sa osam pogodaka, Andrea Dragnić (bez promašaja) i Jelena Kuzman postigle su pet golova, Bojana Đilas je upisala šest asistencija (dala i tri gola), a Vanja Živković je odbranila 13 šuteva. Kod Trebjese Bemaks sa četiri gola Anastasija Kokotović je bila najefikasnija, po tri puta bile su precizne Anja Drašković i Anđelina Orbović Danas od 19 sati sastaće se Tivat i Mornar 7. A.M.
Neđelja, 10. novembar
U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2024, rukometaši Crne Gore su već nakon dva kola pobjedama nad Kosovom i Bosnom i Hercegovinom završili bili 99 odsto posla oko odlaska na završnu smotru.
I na startu ciklusa za šampionat Starog kontinenta 2026. godine Mirku Radoviću i drugovima pruža se ista prilika – ,,lavovi“ su u srijedu kod kuće savladali Finsku (29:28), a ukoliko danas od 17 sati pobijede Slovačku u Košicama, imaće 99 odsto obezbijeđenu vizu za EP u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj jer će iz kvalifikacija ići i četiri trećeplasirana tima iz osam grupa.
Crna Gora je favorit u ,,Stil areni“, ali i oslabljena u odnosu na meč sa Finskom – u sastavu nema pivota Vuka Lazovića i lijevog beka Vuka Borozana
U njihovom odsustvu, veliki teret u odbrani pašće na Miodraga Ćorsovića
- Naši navijači su nam mnogo pomogli da stignemo do pobjede na startu, a protiv Slovačke očekujemo teži meč.
Uz sve to ostali smo i bez dva važna igrača, ali uskočiće dva mlada od kojih naravno očekujemo pomoć – rekao je Ćorsović, misleći na Mihaila Šćekića i Milorada Bakića Slovačka je u prvom kolu grupe 2 izgubila od Mađarske (37:32).
- Igraju brzo rukomet, igru ,,jedan na jedan“, a danas praktično sve selekcije igraju dobro i nema lakih protivnika – naveo je 24-godišnji Pljevljak.
Uz rasterećenje koje bi donio trijumf nad Slovačkom, novi selektor Didije Dinar mogao bi u nastavku kvalifikacija lakše da sprovodi promjenu sistema igre.
- Ulog je ogroman, pobjedom bismo praktično došli na prag Evropskog prvenstva. Daćemo sve od sebe da se sa dva boda vratimo u Crnu Goru –poručio je pivot islandskog Valura. ,,Lavovi“ su gotovo sve vrije-
me vodili protiv Finske, nekoliko puta i četiri razlike, ali su imali mnogo problema u momentima kada su mogli da prelome meč. Drama je trajala do kraja, srećom je završena pobjedom.
- Teoretski je svaki meč pred svojim navijačima lakši od onih u gostima, a čuli smo da će Slovaci imati pune tribine uz sebe. Izgubili su prvu utakmicu, pa će morati da se ,,va-
de“ pred svojim navijačima. S druge strane, stigli smo ovdje dva dana ranije i mislim da smo uspjeli da se dovoljno spremimo. Upoznali smo se sa njihovim igračima i sistemom i vjerujem da ćemo se uspješno obračunati s njima – kazao je Stevan Vujović
Poraz Slovaka protiv Mađara od pet razlike ne pruža najbolju sliku onoga što je naredni rival Crne Gore prikazao u
Đeru. ,,Lavove“ na oprez poziva i učinak u međusobnim duelima sa Slovačkom – u četiri susreta pobijedili su samo u jednom, posljednjem, koji je odigran 6. maja 2017. takođe u kvalifikacijama za EP – bilo je 31:30.
Jednom je bilo neriješeno, dok Slovaci imaju dvije ubjedljive pobjede, 2010. slavili su 35:25, godinu kasnije čak 36:21. - Čeka nas drugačiji protivnik
od Finske, brzi su, prodorni i tokom cijele utakmice ,,vuku“ brzi centar i kontranapade. Ukoliko se budemo vraćali na vrijeme i ako se postavimo kako treba u odbrani, sve bi trebalo da bude u redu. Mislim da imamo šanse za to – analiza je bila dobra i samo treba sve da ispoštujemo – istakao je Vujović. - Pobjedom bismo došli nadomak Evropskog prvenstva,
U reprezentaciji Slovačke ubijeđeni su da protiv Crne Gore imaju šansu da osvoje prve bodove u kvalifikacijama.
- Crna Gora ima novog selektora i novi sistem. Po kvalitetu je sigurno lošija od Mađarske, ali očekujemo težak meč – rekao je kapiten Lubomir Duriš
- Naše glavno oružje trebalo bi da bude brzina. Imaju visoke igrače koji neće toliko izlaziti na nas jer smo niži i brži. Po onome što sam vidio na snimcima, Crnogorci su u odbrani imali poprilično problema sa preuzimanjem pivota i utrčavanjima – naveo je Duriš, srednji bek Považske Bistrice.
- Crna Gora ne igra mnogo ,,jedan na jedan“ kao, na primjer, bekovi Mađarske, konkretno Fazekaš. Više šutiraju sa distance, tako da će biti potrebno da ulazimo u što više kontakata, kao i da ne gubimo lako lopte jer su im krila veoma brza, jedan od njih igra u Bundes ligi – aludirao je Martin Potisk na Miloša Vujovića
ali ponavljam: svaka selekcija je drugačija pred svojim navijačima i tada teško gubi. Ipak, nadam se da ćemo uz borbu tokom cijelih 60 minuta uspjeti da izađemo kao pobjednici – poručio je Stevan Vujović. Uoči duela u Košicama biće poznat rezultat prvog meča drugog kola grupe 2 – Finska i Mađarska sastaju se u 15 sati. N. KOSTIĆ
PODGORICA - Crnogorske košarkašice ugostiće večeras (18 h) u barskoj
„Topolici“ selekciju Bosne i Hercegovine u okviru 4. kola kvalifikacija za Eurobasket.
Izabr anice Jelene Škerović prije tri dana poražene su na gostovanju Luksemburgu 71:49, pa će večeras biti pod imperativom pobjede, kako bi u posljednjem kvalifikacionom ciklusu u februaru naredne godine bile u trci za plasman na šampionat Evrope. Naša ženska reprezentacija odradila je juče dva treninga nakon povratka iz Luksemburga, a selektorka Jelena Škerović bila je kristalno jasna po pitanju ambicija u večerašnjem meču. - Očekivanja su jasna, moramo da pobijedimo. Stvoren je pritisak, koji smo sami sebi nametnuli. Vremena nema dovoljno, ali i pored toga mislim da ćemo biti spremni za utakmicu. Nadam se da će se djevojke probuditi iz sna i dati energiju prije svega. Vjerujem da možemo odigrati dobar meč protiv selekcije Bosne i Hercegovine, jer nam je to potrebno u ovom momentu - kazala je Jelena Škerović, selektorka Crne Gore.
REAKCIJA NEOPHODNA
Prvi put u ovim kvalifikacijama „crvene“ moraju da naprave reakciju. Samo tri dana nakon ubjedljivog poraza u Luksemburgu, moraju savladati Bosnu i Hercegovinu i popraviti utisak. Da li to mogu naše mlade igračice?
- Mislim da mogu, ali i moraju. Ako razmišljaju u profesionalnom smislu za dalji boljitak svoje karijere, onda moraju da nauče da nema previše tugovanja, a o tome smo pričali i prije treninga. Jednostavno, idemo dalje, a ko je shvatio vi-
ca“ bude solidno popunjena, a lijep ambijent da pomogne našim košarkašicama.
PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su Crvenu zvezdu (73:68)u okviru 4. kola WABA lige do 17 godina.
djećemo, ali ko nije, nažalost, neće biti u timu - kategorična je Škerović. Bosna i Hercegovina prije dva dana poražena je u Sarajevu od Švajcarske, a u odnosu na novembar prošle godine sastav je podmlađen.
- Promijenili su i roster i trenera, ali znamo njihove tri glavne igračice, tako da smo se spremili za njih i očekujem da će djevojke napraviti mnogo dobru reakciju i da ćemo samim tim uspjeti da savladamo Bosnu i Hercegovinu - dodala je Škerović.
Na startu kvalifikacija Crna Gora je bila domaćin u Igalu, a ovog puta „crvene“ će igrati u Baru. Svi očekuju da „Topoli-
- Nadamo se i vjerujemo da će doći naši ljudi, jer se mnogo lakše igra pred domaćom publikom, čak i sa pritiskom koji smo sebi stavili. Sigurno da što više ljudi bude došlo, koji su kao šesti igrač, da će nama na terenu biti mnogo lakše da igramo i, naravno, dođemo do pobjede - rekla je Jelena Škerović.
MOŽEMO BOLJE
Bojana Kovačević, krilni centar Crne Gore, uvjerena je da naša reprezentacija može protiv Bosne i Hercegovine prikazati mnogo bolje izdanje nego u Luksemburgu.
- Svjesne smo da smo u Luksemburgu bile zaista loše, ali iako je prošlo samo tri dana, vjerujemo da ćemo prikazati mnogo bolje izdanje. Sigurna sam da protiv Bosne i Hercegovine možemo pokazati da zaslužujemo da se borimo
za prvo mjesto. Ovo je specifičan momenat i trenutak kada razmišljamo samo o pobjedi –istakla je Kovačević. Bosna i Hercegovina jedina je selekcija u našoj grupi koja je bez trijumfa.
- Znamo da je to selekcija koja je promijenila roster u odnosu na početak kvalifikacija. Ali, bez obzira na sve mislim da naš fokus mora da bude na nama i našoj igri. Potrebno je da se dignemo nakon teškog poraza i da upišemo pobjedu – dodala je košarkašica Elicur Ramle Naše košarkašice očekuju da će imati i dobru podršku sa tribina, što može biti dodatni motiv u izuzetno bitnom meču. - Uvijek je čast i privilegija igrati za Crnu Goru, a posebno pred našim navijačima. Želim da iskoristim priliku da pozovem sve ljubitelje košarke da dođu u Bar i da nas podrže u ovoj utakmici, jer imamo ogroman imperativ, a uz podršku sve će biti lakše – naglasila je Kovačević R. PEROVIĆ
Mlade nade podgoričkog kluba zablistale su na startu turnira u Beogradu, gdje je Zvezda imala naklonost domaćih sudija, ali su „plave“ odigrale maestralno i trijumfom protiv velikog rivala zadržale maksimalan učinak nakon 4. kola WABA lige. Zvezda je imala prednost na kraju prve dionice, a u 11. minutu bilo je 27:19. Ali, izabranice Marka Miloševića uspjele su da naprave reakciju, a predvođene sjajnom Milenom Vujović, te serijom 12:2 i do preokreta -31:29. Ipak, Beograđanke su uoči posljednje dionice imale prednost 58:49, a u 34. minutu i dvocifrenu razliku - 62:52. Međutim, Buduć-
nost nije željela da se preda. Vujović je na minut i po prije kraja pogodila trojku za 67:67, a odmah zatim ukrala je loptu i poentirala za preokret. Vujović je 34 sekunde prije kraja dokazala da će biti heroina, pogodila važan šut (71:68), a tačku na meč stavila je Nađa Dubljević Milena Vujović bila je centralna figura meča sa 34 poena, uz 8 skokova, 4 ukradene lopte i 2 asistencije za indeks 32! Dvocifrena je bila i Nađa Dubljević (13), Valerija Nagornaja dodala je 9, uz 3 skoka, Blanka Jovović imala je po 7 poena i skokova, Marija Sekulović 4, uz 8 skokova, 4 ukradene lopte i 2 asistencije, Ana Jovović po 3 poena i skoka, Lora Vukčević 2, Anđela Sekulić 1. Budućnost će danas na turniru u Beogradu za rivala imati ekipu Banovića. R.P.
Evropsko prvenstvo u šahu Druga pobjeda Petrova
Nije bilo većih iznenađenja u drugom kolu Evropskog šahovskog prvenstva u Petrovcu, a jedini naš predstavnik koji ima maksimalan učinak je aktuelni prvak Crne Gore, velemajstor Nikita Petrov
Petrov je u drugom kolu bijelim figurama u sicilijanskoj odbrani nadigrao Vugara Manafova, a partiju je okončao efektnom žrtvom topa, pa je internacionalni majstor iz Azerbejdžana obustavio otpor nakon svega 22 odigrana poteza. Denis Kadrić nije uspio da
savlada Lukasa Dotzera iz Austrije, pa se nakon startne pobjede morao zadovoljiti remijem u drugom kolu. Nikola Đukić je remizirao i drugu partiju, a očekivati je da naš desetostruki šampion u nastavku turnira pružiti bolje igre i pokazati djelić svoje, neupitne, klase, naveli su iz ŠSCG. Prve pobjede na turniru upisali su Andrej Šuković, Dušan Lekić i Peko Đurović, dok je remi izborila Nikolina Koljević Danas je na programu treće kolo, od predviđenih 11. Nagradni fond EP iznosi 100 hiljada eura. R. A.
PODGORICA – Do pauze zbog novembarskog „prozora“ u kvalifikacijama za Eurobasket, košarkaše Budućnost Volija očekuju još tri utakmice, dvije u ABA ligi i jedna u Evrokupu.
Prva dva iskušenja za Podgoričane, koji su u seriji od dvije pobjede (Mega, Ulm), su u gostima, počev od današnjeg meča u Čačku protiv Borca (17 časova), nakon čega slijedi meč u Španiji protiv Huventuda… - Čekaju nas dva gostovanja. Prvo Borac, tim koji je u proš-
lom kolu u gostima pobijedio Igokeu, što znači da sigurno ima kvalitet. Dosta su iskusan tim, koji zna da igra i da kažnjava greške protivnika. Uvijek je teško da se igra na vrućem terenu u Čačku - kazao je trener Budućnost Volija Andrej Žakelj Za razliku od Evrokupa, gdje ima negativan skor (3-4), Budućnost u ABA ligi stoji veoma dobro, sa šest pobjeda i nesrećnim porazom od Crvene zvezde. Zato je za „plave“ bitno da nastave pozitivan trend u regionalnom takmičenju, iako znaju da ih kraj
Morave ne čeka lak zadatak. - Očekuje nas teška utakmica. Moramo da se spremimo za neke njihove pojedince i njihovu brzu igru. Ali, kao što kažem pred svaku utakmicu, mi moramo neke stvari da popravimo, da budemo bolji, pogotovo u fokusu i čvrstini. Mislim da ako budemo na nivou što se tih segmenata tiče, da moramo da opravdamo ulogu favorita – dodao je Žakelj.
I Flečer Megi se nada da će se Budućnost sa predstojeća dva gostovanja vratiti sa obje pobjede.
OCOKOLJIĆ: Primarno je da pariramo fizički
Pred meč protiv Budućnosti, Borac je na skoru od tri pobjede i četiri poraza. - Slijedi utakmica protiv jedne od najboljih ekipa u ligi. Veoma kvalitetan protivnik, ima igrače vrhunskog individualnog kvaliteta. Krasi ih i jako agresivna i čvrsta igra u odbrani, gdje su jedan od dominantnih timova u ligi. Naravno, napadački su jako dobri, s razlogom su u vrhu lige i imaju najviše ambicije. Sigurno da Budućnost ulazi
u ovu utakmicu kao favorit. Što se nas tiče, primarno je da pariramo fizički, na prvom mjestu, i da odgovorimo na agresivnost protivničkog tabora. Uz to ćemo morati da imamo kontrolu skoka i izgubljenih lopti da bismo parirali izuzetno kvalitetnoj ekipi Budućnosti - rekao je trener Čačana Saša Ocokoljić
- Znamo da je Borac težak protivnik, imaju dobar tim. Imali smo dobre treninge i pripreme za ovaj meč. Očekuje nas veliko putovanje, moramo da se vratimo sa dvije pobjede. Prvo protiv Borca, kojeg dobro poznajemo, znamo kako igra, a onda idemo u Barselonu, gdje nas čeka veoma važan meč Evrokupa. Mislim da smo spremni, igramo dobro na strani ove godine, tako da biće to dobre dvije utakmice za nas - kazao je Megi. Borac je ljetos prilično promijenio sastav. Umjesto De-
Flečer Megi, sa najboljim procentima šuta za tri poena u Evrokupu, u razgovoru za sajt Evrokupa govorio o igranju i boravku u glavnom gradu Crne Gore
jana Mijatovića na klupu je stigao rođeni Podgoričanin i igračka legenda Borca Saša Ocokoljić Najveći udar, kada su odlasci u pitanju, vezan je za odlazak Ronalda Segua Džavona Frenklina, koji sada igraju u njemačkom Bambergu, odnosno turskom Merkezfendiju. Filip Rebrača odlučio je da se pridruži očevom projektu u Vojvodini, dok su Danilo Tasić i naš Bojan Tomašević potpisali za FMP. Uprava Borca najviše je pazarila u Litvaniji. Paulius Valinskas, sjajan šuter, stigao je
iz Lietkabelisa, kao i američki plej Diante Boldvin, koji se vratio u Čačak nakon godinu. Na poziciju pleja je stigao i Majk Smit iz Ankare, iz Vulvsa je došao prekaljeni ABA ligaški centar Đorđe Gagić, dok je Marko Jošilo pojačanje iz Igokee. Najzad, Justas Furmanavičius zatvara priču o litvanskim pojačanjima i igra na poziciji krila, a dolazi iz Jonave. - Borac ima tri dobra beka, dok centar Gagić razigrava iz posta. Skautirali smo ih dobro i očekujem dobar meč –zaključio je Megi. S. JONČIĆ
PODGORICA – Da je ubacio makar jednu trojku u jedinoj utakmici u kojoj se nije upisao u strijelce, protiv Hapoela u gostima, Flečer Megi bio bi najbolji strijelac Budućnost Volija u prvih sedam kola Evrokupa. Ovako, ispred sjajnog američkog beka šutera (12,9 poena po meču) jedino je njegov sunarodnik Jogi Ferel (13,1 po meču), uz napomenu da je Ferel u prosjeku igrao osam i po minuta više od Megija, koji ima bolji prosjek od startne „dvojke“ Rašida Sulejmona (12,3). Za atipičnog Amerikanca, koji je Španiju (Obradoiro) zamijenio Crnom Gorom i Podgoricom, u kojoj igra već petu godinu, prvo za SC Derbi, pa za Budućnost, to je dokaz sjajnih igara u Evropi do ovog trenutka, posebno zbog elementa igre koji mu je „srcu najbliži“ – šuta za tri poena. Ovaj 27-godišnji košarkaš trenutno sa peri-
metra šutira sjajnih 54,8 odsto, što je najbolji procenat šuta u Evrokupu.
- Definitivno sam gladan ove godine u Evrokupu jer osjećam da sam prošle godine igrao jako loše u Evrokupu - kaže Megi za sajt Evrokupa. Megi je prošle godine na 13 utakmica imao prosjek od 6,3 poena po meču.
- Zato osjećam da sam želio da pokažem da mogu da igram dobro u ovom takmičenju – dodao je Megi, koji je ove sezone ubacio 17 trojki iz 31 pokušaja. Megiju je ovo druga sezona u Budućnosti, ali peta godina u Podgorici nakon što je prethodne tri sezone proveo u SC Derbiju.
- Da, nije normalno. To definitivno nije normalno. Iskreno volim Podgoricu – ističe Megi. Rodom iz Orlanda, Megi kaže čak da se u Podgorici nekako osjeća kao kod kuće.
Iako Flečer Megi uživa u Podgorici, jedna stvar mu, ipak, posebno nedostaje - teren za golf.
- Tražio sam svuda. Nema terena za golf - kaže Megi, koji igra tri ili četiri puta neđeljno kada se ljeti vrati na Floridu.
- Tamo igram koliko god mogu.
Megi je čuo da se u Crnoj Gori gradi golf teren (na Luštici).
- Jedva čekam. Biću tamo svakog slobodnog dana - kaže Megi i ne smeta mu što će teren biti udaljen oko sat i po vožnje od Podgorice.
- Nije me briga. Ja ću voziti – poručio je Megi.
se vraćam.
bi, mislio sam da će biti mnogo lakše poslije igranja u Španiji. Ali, ABA liga je zapravo fizički jaka i prilično teška liga. Dobro je vidjeti različite stilove košarke – koliko se igra pametno u Španiji, a zatim koliko je fizički jaka ABA liga. Mislim da mi je to pomoglo da na duge staze postanem bolji igračzaključio je Megi. S. J. Košarkaši Budućnost Volija danas (17 h) gostuju Borcu iz Čačka u osmom kolu ABA lige
- Hrana je odlična, vrijeme je odlično, blizu je plaža (Jadran-
skog mora). U mogućnosti sam da živim slično kao na Floridi. Osjećam da je moj život van košarke dobar. Zato mi se ovdje dopalo. A onda sam tokom godina i stekao neke prijatelje van košarke. Nijesam čak ni potpisao mnogo višegodišnjih ugovora. Sviđa mi se da to radim svake godine, jer mi se sve više dopada ovdje i stalno
Nekadašnji najbolji trojkaš u istoriji NCAA košarke je prvu godinu u Evropi igrao u Španiji, u Obradoiru, sa prosjekom od 11,3 poena i šutem od 35 odsto za tri poena. - Te godine sam mnogo naučio. Mislim da sam tada bio više nego spreman fizički, ali nijesam bio spreman mentalno za tako
jaku ligu kao što je ACB liga. Ali, mislim da sam bio prilično dobar za debitanta.
Nakon „kovid sezone“ potpisao je za SC Derbi, što je, kako priznaje, bio potez koji bi u tom trenutku malo ko napravio. - Definitivno sam napravio korak unazad tog ljeta. Samo sam čekao, a to kovid ljeto je bilo dugo. Kada sam došao u SC Der-
LIGA NACIJA: Spisak Roberta Prosinečkog za Island i Tursku
Selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore Robert Prosinečki saopštio je spisak igrača za mečeve Lige nacija sa selekcijama Islanda i Turske, 16. i 19. novembra u Nikšiću.
Na spisku selektora „sokola“ nalaze se 23 igrača, a među njima nema Stefana Savića i Marka Vešovića, koji se nijesu dovoljno oporavili od povreda, te Slobodana Rubežića, koji je sinoć igrao za Aberdin protiv Dandija.
Nema ni Milutina Osmajića, koji ne igra za Preston zbog kazne jer je ugrizao protivničkog igrača, kao i Vasilija Adžića, koji je obnovio povredu u Juventusu, a u reprezentaciji je ponovo Stefan Lončar, vezista ruskog Akrona.
Nije pozvan Ilija Vukotić, vezni igrač Boaviste, koji je prethodna četiri meča u Ligi nacija presjedio na klupi. Pozvani su:
Grupa B4
Golmani – Milan Mijatović (Budućnost), Danijel Petković (Liepaja, Letonija), Igor Nikić (Dečić Admiral bet), Balša Popović (OFK Beograd, Srbija); odbrambeni igrači – Adam Marušić (Lacio, Italija), Risto Radunović (FCSB, Rumunija), Igor Vujačić (Rubin, Rusija), Marko Vukčević (Borac Banja Luka, BIH), Andrija Vukčević (Kartahena, Španija), Nikola Šipčić (Kartahena, Španija), Marko Tući (Gangvon, Južna Koreja); vezni igrači – Vladimir Jovović (Sogdiana, Uzbekistan), Marko Janković (Karabag, Azerbejdžan), Marko Bakić (OFI Krit, Grčka), Driton Camaj (Kišvarda, Mađar-
ska), Stefan Lončar (Akron, Rusija), Edvin Kuč (Nefči, Azerbejdžan), Miloš Brnović (Budućnost), Milan Vukotić (Budućnost); napadači - Stevan Jovetić (Omonija, Kipar), Stefan Mugoša (Inčon junajted, Južna Koreja), Nikola Krstović (Leće, Italija), Andrija Radulović (Vojvodina, Srbija). - Posljednje dvije utakmice u Ligi nacija dočekujemo sa određenim kadrovskim problemima i izostankom nekolicine standardnih igrača, kao i mladog Adžića, koji se povrijedio na treningu Juventusa u petak. Uprkos problemima sa
PREMIJER (11. KOLO): Četvrti vezani poraz Sitija u svim takmičenjima Gvardioli se ovo
kojima se suočavamo, u ova dva meča ulazimo sa ciljem da popravimo učinak iz dosadašnjeg dijela takmičenja. Očekuju nas dva različita meča, sa selekcijama koje imaju potpuno drugačije stilove igre. Pokušaćemo da na najbolji mogući način odgovorimo zahtjevima ova dva meča i ovo izdanje Lige nacija završimo sa pozitivnim rezultatima – rekao je selektor Prosinečki za sajt FSCG. Kapiten Stevan Jovetić zbog kartona neće igrati u meču s Islandom. Ukoliko ,,sokoli“ ne savladaju ,,ribare“, izgubiće šanse za opstanak u C diviziji. N. KOSTIĆ
PODGORICA – Fudbaleri
Iskre i Podgorice ostvarili su pobjede na startu 16. kola Druge lige. Iskra je do trijumfa protiv Ibra došla majstorijom Miloša Kalezića, dok je Podgorica neočekivano deklasirala Lovćen i dokazala da je u sve boljoj formi. U Nikšiću Iskra je nadigrala ekipu Ibra rezultatom 1:0. Prvo poluvrijeme bilo je prava fudbalska uspavanka bez prave prilike, a ključni gol viđen je u 53. minutu. Miloš Kalezić se namjestio i sa više od 20 metara pogodio mrežu nemoćnog čuvara mreže Rožajaca Rajka Boljevića. Podgorica je nastavila svoj niz pozitivnih rezultata protiv Lovćena, nakon što su u Kupu Crne Gore eliminisali tivatski Arsenal identičnim rezultatom. Furiozno su gosti ušli u meč. Poveli su već u 9. minutu. Rjo Omori je povukao kontru, dodao do Sava Gazivode, koji mu je potom vratio loptu, a Japanac sa ivice kaznenog prostora veoma precizno pogodio bliži ugao gola Cetinjana – 0:1. Već u 18. minutu prednost je duplirana. Gazivoda je centrirao iz kornera, a najviši u
skoku bio je Vojin Jeknić. Nije to bilo sve, samo tri minuta kasnije bilo je 3:0 za Podgoricu –najsnalažljiviji u gužvi ispred peterca Lovćena bio je Miloš Vračar. Lovćen je uspio do poluvremena makar jednom da uzvrati. Božidar Bujiša je šutirao sa nekih 18 metara, a loptu je na putu ka mreži skrenuo Balša Radusinović i tako prevario čuvara mreže Podgorice Petra Bobičića. Sve je bilo gotovo u 77. minutu. Miloš Krkotić je centrirao iz slobodnog udarca, golman Lovćena Petar Kustudija je loše procijenio let lopte, a to je iskoristio Bojan Kopitović i zatresao mrežu. R. P.
Nezapamćena kriza Mančester sitija – engleski prvak izgubio je četvrti vezani meč u svim takmičenjima. Poslije Totenhema u Liga kupu, Bornmuta u Premijer ligi, Sportinga u Ligi šampiona, od ,,građana“ je bolji bio i Brajton – 2:1 u 11. kolu domaćeg šampionata.
U karijeri koja traje 16 godina, Pep Gvardiola nikada do sada kao trener nije poražen četiri puta uzastopno. Sitiju se ovo dogodilo prvi put od 2006, kada je trener bio Stjuart Pirs Velikan s ,,Itihada“ definitivno nije isti kad u timu nema dobitnika Zlatne lopte – Rodrija, a De Brujne se tek oporavio i ušao je u 74. minutu.
Djelovalo je da će Siti prekinuti loš niz jer je poveo pogotkom
Erlinga Halanda u 23. minutu na sjajnu asistenciju Matea Kovačića Brajton je ipak pokazao koliko je opasan. Za ofanzivu je nagrađen prvo pogotkom Žoaoa Pedra u 78, pa pet minuta kasnije preokretom u režiji
Danca Meta O’Rajlija Erling Haland je prvi put izgubio premijerligaški meč u kojem je bio strijelac – imao je 40 pobjeda i šest remija u utakmi-
cama kada je pogađao mrežu. Zanimljivo, Siti je prvi put od maja 2021. poražen u Premijer ligi nakon što je vodio na poluvremenu. I tada je rival bio Brajton... Brentford je pobijedio Bornmut (3:2), Vulverhempton je savladao Sautempton (2:0), dok je Fulam u gostima bio bolji od Kristal Palasa (2:0). Vest Hem i Everton igrali su bez pogodaka. Ne. K.
LA LIGA (13. KOLO): Tri igrača se povrijedila u duelu s Osasunom Real Madrid pobijedio, Militao ide na operaciju
Real Madrid je pobijedio nakon dva teška poraza od Barselone i Milana, nije imao problema s Osasunom u 13. kolu španske La Lige, ali se Karlo Anćeloti uprkos tome suočio sa novim problemima.
Poslije trijumfa od 4:0 više se priča o povredama – Rodrigo je napustio igru u 20, Eder Militao u 30. minutu, dok je Lukas Vaskes zamijenjen na poluvremenu.
Real je nakon meča objavio da je Militao pokidao ukrštene ligamente koljena i da ga čeka operacija.
- Tri povrede u prvom poluvremenu su nešto prilično čudno. Raspored utakmica je toliko zahtjevan da ne dozvoljava igračima da se odmore i budu svježi. Rizik od povrede je veći. To je generalno tako u fudbalu, ne važi samo za nas – istakao je Anćeloti. ,,Kraljevski klub“ će vjerovat-
no morati da reaguje u januarskom prelaznom roku, posebno u odbrani, gdje odavno nedostaje David Alaba, a na dužem odsustvu je i Dani Karvahal - Procijenićemo to u narednim mjesecima jer sada ne možemo ništa da uradimo. Moramo pokušati da oporavimo što više igrača i vidjećemo što se može napraviti. Ne razmišljam o prelaznom roku jer imamo dosta utakmica do božićne pauze. Moram da pripremam utakmice s igračima koje imam. Valverde je igrao na poziciji beka i dobro je odgovorio zadatku. Raul Asensio je debitovao i dao doprinos timu. Imamo to što imamo. Prošle sezone smo dobro reagovali na probleme, isto ćemo uraditi i ove – dodao je Anćeloti. Real je protiv Osasune poveo u 34. minutu preko Vinisijusa Žuniora, a na 2:0 prvim golom u sezoni povisio je Džud Belingem na sjajnu asistenci-
ju 21-godišnjeg debitanta Raula Asensija Vinisijus je u nastavku sa još dva pogotka kompletirao hettrik.
- Vinisijus je igrač koji pravi razliku. I sada je to pokazao, kao i svaki put do sada, tako će i nastaviti. Zlatna lopta je mali detalj koji ga nije pogodio – poručio je Anćeloti, čiji klub se nije pojavio na dodjeli Zlatne lopte u Parizu iz revolta nakon saznanja da će najvažnije priznanje pripasti Rodriju, a ne Vinisijusu. Ne. K.
10. novembar
Kolo prije posljednje reprezentativne pauze, a 16. po redu u Meridianbet 1. CFL, otvoreno je šokantnim remijem pod Goricom, gdje je Budućnost u sudijskoj nadoknadi ostala bez pobjede nad Jezerom. Heroj velikog boda Plavljana bio je rezervista Sava Milić, koji je pobjegao čuvaru i desnom nogom iz šesnaesterca po zemlji pogodio za 1:1. Mnogo puta je prvoligaš sa sjevera koštao ,,plave“ – dešavalo se i dok je tamo trener bio aktuelni kormilar podgoričkog tima Ivan Brnović, a ponovilo se i sada, kada Jezero sa klupe vodi Miodrag Džudović, čovjek koji je trenerski posao počeo u Budućnosti.
U duelu prvog i posljednjeg na tabeli djelovalo je da neće biti iznenađenja. Nijesu, doduše, Podgoričani rezultatski osigurali trijumf, imali su samo gol prednosti, ali su bili bolji, kontrolisali stvari, činilo se dovoljno da opravdaju ulogu apsolutnog favorita... Ali, jedna nepažnja, pad koncentracije odbrane na samom kraju utakmice kažnjena je surovo. Budućnost je ostala na vrhu sa šest bodova prednosti, s tim što drugoplasirani Petrovac, kao i svi ostali, danas treba da kompletiraju fudbalsku rundu.
U domaćem timu nije bilo kapitena Grbića, koji je suspendovan zbog kršenja klupske discipline, reprezentativac Vukotić je ušao sa klupe, dok je na poziciji desnog beka izostao povrijeđeni Grivić Simptomatično je da su momci rođeni 2006. godine, Andrija Bulatović i Tomašević, treći put u pet dana bili starteri –u utorak u Kupu, u srijedu su igrali za omladince u Ligi šam-
piona, a u subotu prvenstvenu utakmicu protiv Jezera. Malo pretumbani sastav ,,plavih“ pokušao je brzo da se nametne po flekavom i na oko ružnom terenu pod Goricom, ali osim jalove, stihijske inicijative u prvih 20 minuta nije napravio ništa. Imao je doduše Bojović situaciju iskosa. Ali je bio u toliko teškom uglu, previše iskosa, da sa tog mjesta nije mogao da postigne gol. Ono što isti fudbaler nije iskoristio u 22. spada u domen ,,nemogućih“ promašaja – Ivan Bulatović je pobjegao po lijevom krilu, poslao loptu po petercu, a Bojović sa druge stative imao otvorenu kapiju među stativama. Umjesto vođstva –pogodio je stativu.
Pred početak utakmice, pod Goricom su obilježeni jubileji trojice fudbalera koji su dobili uramljene dresove Budućnosti. Adnan Orahovac je odigrao 100 utakmica u ,,plavo-bijeloj“ opremi, dok su Igor Ivanović i Vladan Adžić upisali po 150 nastupa za podgorički klub
Dodali su gas momci Ivana Brnovića, jače opkolili protivnika, ali nije bilo konkretne završnice u posljednjoj trećini. Jezero je bilo povučeno, u bloku, sa svoje polovine da pokuša nešto u tranziciji, preko kontre ili polukontre. Prvu šansu nije priredilo ni iz igre, ni iz prekida, već iz greške rivala. U ranoj fazi meča, golman Mijatović je zbrzao vraćanje lopte, ali je nije dodao do saigrača, nego u noge gostima. Plavljani su reagovali ishitreno, uplaše-
MERIDIANBET 1. CFL (16. KOLO): Drugoplasirani Petrovac dočekuje trećeplasirani Bokelj, u Tuzima igraju Dečić i Jedinstvo
no, lošim udarcem sa distance upropastili su obećavajuću situaciju.
Džudovićevi izabranici kretali su se sporo, bez ideje prema naprijed. Više od ostalih bio je aktivan Raičević, ali je usljed povrede morao da izađe u 35. minutu.
Plavljani limitirani u ofanzivi, a pozadi su preživjeli još jedan udarac Bojovića, koji je imao bolje rješenje – da odigra za usamljenog Ivanovića. Možda su se gosti ponadali da
će održati nulu do petnaestominutnog odmora, ali ,,plavi“ su bili brži od pištaljke sudije Nikole Vođevića
Ponovo je u krupnom planu bio Bojović, nakon pasa u prostor od Ivanovića uputio je šut sa ivice kaznenog prostora, odbranio je Asanović, ali ne potpuno – odbitak je pokupio Šarkić i rutinski poentirao na praznu mrežu u 45.
I strateg domaćih je napravio prinudnu izmjenu u samom finišu prvog poluvremena jer je Bojović istegao mišić zadnje lože pošto je dao doprinos za vođstvo. Zamijenio ga je još jedan igrač iz klase omladinaca – Danilo Vukanić, koji je sredinom sedmice upisao dva pogotka protiv vršnjaka iz Trabzona
Derbi 16. kola Meridianbet 1. CFL biće odigran pod Malim brdom, gdje će drugoplasirani Petrovac ugostiti trećeplasirani Bokelj. ,,Neboplavima“ se otvorila mogućnost da priđu na tri boda vodećoj Budućnosti, koja je juče pred svojim navijačima u 92. minutu ispustila pobjedu protiv Jezera.
Primorski prvoligaš ima i zaostalu utakmicu sa liderom... - Teška utakmica je pred nama. Bokelj je nezgodan, ima dobre individualce i kvalitetan je kao kolektiv. To je ekipa koja zna da igra na rezultat. Vidjeli smo da je
DANAS TIVAT: Arsenal – Mornar
Jezero zakinulo Budućnost, a to je samo dokaz neizvjesnosti naše lige. Kikseva ima, ne dobijaju uvijek favoriti, ali uradićemo sve da upišemo tri boda na našem stadionu. Ne opterećujemo se tabelom, već želim da momci uživaju u svakom trenutku. Svi igrači su na raspolaganju, osim napadač Fausta, koji ima kartone – rekao nam je trener Petrov-
ca Zdravko Dragićević. Dečić je prije četiri dana prekinuo niz od sedam mečeva bez pobjede, ali nije slavio u prvenstvu, nego u Kupu. Stvari u ligi ne stoje najbolje za aktuelnog šampiona, koji kasni 13 bodova za liderom. Duel sa Jedinstvom je prilika da se zaostatak smanji, ali i šansa za prvi trijumf na rekonstruisanom stadionu u Tuzima, koji je otvoren krajem septembra. Ni povratnik na klupu Edis Mulalić još nije osjetio slast pobjede Dečića u elitnom karavanu, a vodio je četiri meča... Pomalo šokantno zvuči da
na oproštaju od Evrope. Pola sata je dobio i osamnaestogodišnji Kostić Upravo je mladi napadač namjestio šansu Vukotiću, koji je traljavo šutirao u 81. minutu. Budućnost u nastavku nije forsirala, održavala je vođstva, a kroz igru odmarala. Uljuljkano je plovila ka novoj maloj-velikoj pobjedi, ali tako nijesu mislili gosti. Odvažili su se da probaju posljednji put - i uspjeli. Zadnja linija ,,plavih“ je ispala, a Milić utrčao ispred Tomaševića u prostor i zaledio domaćina u 92. minutu.
Podgoričani ostaju na vrhu, ali može da ih boli način na koji su ispustili dobijenu utakmicu. Jezero je sustiglo pretposljednji Otrant Olimpik, od kojeg ima meč više. D. KAŽIĆ
Sutjeska igra derbi začelja. Ozbiljna rezultatska kriza dovela je Nikšićane do zone baraža, u kojoj se nalazi i današnji rival kraj Bistrice – Otrant
Olimpik. Obje ekipe prethodno su eliminisane iz masovnijeg takmičenja, pa će preko šampionata tražiti bolju budućnost. U Tivtu se igra još jedan duel
sa
odmjeriti Arsenal i
a
li Mornar, koji je ostvario šest pobjeda iz posljednjih sedam nastupa. D. K.
Povodom 13. novembra - Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture
Ugledni član Kraljevskog društva sa sjedištem u Londonu, ovjenčan plemićkom titulom Britanske imperije i slavom najpoznatijeg engleskog egiptologa, tokom prve polovine XIX stoljeća istražuje antiku i mistiku svjetske civilizacije na obalama Nila. Njegovo najčuvenije djelo ,,Život i običaji starih Egipćana“, upečatljiva i visoko vrednovana knjiga o egipatskoj kulturi. Ser Džon Gardner Vilkinson od ranog djetinjstva razvio je ljubav za umjetnost, raritete. Vrsni istraživač i arheolog, manirom iskrenog filantropa svoje neprocjenljive, rijetke antikvitete i zbirke papirusa poklanja Britanskom muzeju, ujedno i školi koju je pohađao, dok su njegovi dragocjeni rukopisi pohranjeni u Oksfordu. Zaljubljenik u putovanja, posjetio je Francusku, Švajcarsku, Njemačku, oduševljen raskošnom arhitekturom Rima, mediteranskim sjajem Napulja. Očaran Sredozemljem napušta čarobne lavirinte drevne egipatske kulture. Avanturističkom duhu i oku minucioznog istrazivača Jadran i Dalmacija bude naročitu pažnju. Iz Kotora 1844. počinje njegov put ka gorostasnom Lovćenu, uspon ka svijetu iščezlom u Evropi od davnina, a koji gorštačkim plućima, vjekovima udiše slobodarski zrak na Cetinju. Bio je iznenađen, ushićen arhaičnim i veličanstvenim životom Crnogoraca. Vilkinson je otkrio nepoznati, slobodarski narod i osebujnu zemlju, zatomljenu u neprijateljskom obruču Osmanskog carstva, netaknute tradicije i morala, o kojoj je imao određena saznanja rijetkih stranaca koji su je pohodili ostavljajući prijateljski trag i zanimljive zapise. Odlepršao je iz jedne antičke zemlje, pješčanih dina i piramida, osjenčene zagonetnim starovremenskim hijeroglifima, bogatstvom znakovlja koptskog i arapskog jezika i uživao istinsko gostoprimstvo u surovom stijenju, kamenom moru nadomak tirkiznog Ja-
Vilkinson iz Kotora 1844. započinje put ka gorostasnom Lovćenu, uspon ka svijetu iščezlom u Evropi od davnina, a koji, gorštačkim plućima, vjekovima udiše slobodarski zrak na Cetinju. Bio je iznenađen, ushićen arhaičnim i veličanstvenim životom Crnogoraca
drana. Razlika je bila osjetna. Hodio je mitskom zemljom, Crnom Gorom, uz počasne pozdrave nepobjedivih ratnika, tih strašnih, srčanih divova koji su izranjali s oštrih litica. I koliko god bilo nestvarno bilo je simbolike da engleski plemić, iz najmoćnije imperije Zemljine kugle, posjeti viteško, crnogorsko gnijezdo na Cetinju. Zvuci tajanstvenih, gromkih melodija odjekivali su nepokornim gorama i planinama, svakako drugačijeg tonaliteta od muzike Egipta ili Gordog Albiona. Umjesto hijeroglifa, Vilkinson je zatekao vatreni mozaik sa bezbroj ožiljaka stoljetnih, krvavih, neprestanih borbi, patnje i bola, ali najviše uzvišenog zora i odvažnih, pobjedničkih osmijeha. Zatečen i oduševljen ozračjem i otmjenošću, velelepnog prijestola slobode! Zadivljen crnogorskim vladikom i pjesnikom Njegošem za koga kazuje: ,,U sebi ujedinjuje sve odlike dobrog vojnika i sposobnog diplomate. Zovu ga monsinjore i eminencijo, a u pismima velečasni i poštovani gospodin Petar Petrović Njegoš, vladika Crne Gore i Brda.
Njegovi maniri su posebno impozantni. Njegov razgovor je osjećajan i prijatan. Njegova zapažanja o istoriji i politici, i o mnogim temama o kojima uživa da razgovara, pokazuju veliku razboritost i izvanredno pamćenje. Njegova oduševljenost svojom zemljom ne može, a da ne izazove divljenje i poštovanje. Nježan, gostoljubiv i uljudan, on izražava zadovoljstvo u posjetama stranaca, a posebno je radostan zbog toga što je jedan Englez zainteresovan za blagostanje njegove zemlje, koja zbog blizine Krfa i zbog činjenice da Crnogorci sarađuju sa nama, u našim napadima na Francuze u Boki Kotorskoj, prema njegovom mišljenju, ima određeno pravo na našu prijateljsku poruku.“ Zapaža i gastronomske užitke, poliglotsku nadarenost: ,,Za stolom, Vladika je usvojio evropske običaje, ali me je ipak iznenadilo kada sam vidio da je poslužen doručak baš kao u engleskoj kući. Među drugim neočekivanim đakonijama bilo je i svježe maslo, koje nijesam vidio ni u jednom kraju Dalmacije. Jezik na kojem vladika najradije razgo-
vara sa strancima je francuski, mada razumije i italijanski i njemački“. Bješe to susret aristokrate lišenog imperijalnog svjetonazora i nadmenosti, nadasve naučnika koji je došao u Crnu Goru iz dubina nastanka i procvata jedne impresivne civilizacije svijeta koju je proučavao s ljubavlju, posebnom emocijom, i jedinstvenog kolosa crnogorske i južnoslovenske povijesti, koji se za života uznese u misterije univerzuma, jedini na Balkanu čvrsto držeći vladarsko žezlo, briljantno pero i uzvišeni crnogorski barjak slobode.
Britanci i ostali Evropljani smatrali su da način ratovanja Crnogoraca nije u skladu s običajima drugih naroda. Na suptilan, diskretan upit Vilkinsona, povodom sječe glava neprijatelja i postavljanja na stubove kao trofeje pobjede i osvete, Petar II Petrović Njegoš duboko svjestan i željan ukidanja okrutnog običaja, odgovara: ,,Vi, koji dugo
poznajete Turke, lako ćete razumjeti koliko je za nas nemoguće da se toga zla odreknemo ili da predložimo da ga treba ukinuti. Oni bi naše humane namjere neizbježno pripisali strahu i, na njima svojstven način, uzvratili s povećanim uznemiravanjem. Svaki predlog te vrste, upućen sa naše strane, bio bi gotovo jednak pozivu da zauzmu našu teritoriju i ja moram nastaviti da žalim, što se zbog naše bezbjednosti ne smijem usuditi da tražim njegovo ukidanje.“ I odista, Njegošev genijalni um, izvanredna rječitost, iskonska borba za slobodu i opstanak Crnogoraca, imala je odjeka u mislima jednog Engleza, vrsnog egiptologa Vilkinsona, koji zapisuje: ,,Njihova plemenita odbrana svoje slobode, protiv nadmoćne Turske, zaslužuje najviše divljenje i poštovanje. Uzimajući u obzir sirovu zemlju bezakonja, u kojoj su se tako dugo navikavali da žive, i karakter njihovih ratova protiv
Ser Džon Gardner Vilkinson od ranog djetinjstva razvio je ljubav za umjetnost, raritete. Vrsni istraživač i arheolog, manirom iskrenog lantropa svoje neprocjenljive, rijetke antikvitete i zbirke papirusa poklanja Britanskom muzeju, ujedno i školi koju je pohađao, dok su njegovi dragocjeni rukopisi pohranjeni u Oksfordu. Zaljubljenik u putovanja, posjetio je Francusku, Švajcarsku, Njemačku, oduševljen raskošnom arhitekturom Rima, mediteranskim sjajem Napulja
Turaka, nije teško objasniti njihovo nepoznavanje civilizacijskih običaja. Vladičinim mudrim poduhvatima da uvede zakone i civilizaciju ne može se dodijeliti dovoljno hvale i svaki prijatelj humanosti mora poželjeti da vidi da su njegove dobrobitne namjere ostvarene“! Vilkinson napušta Cetinje, ali se ne rastaje od Crne Gore. Put ga vodi do Mostara đe stoluje silni vezir, Ali paša Rizvanbegović za čije ponašanje naglašava da je ,,veoma gospodstveno“, a koji je, osim bojnih pokliča i bitaka sa Crnogorcima, imao duge i prijateljske razgovore u Dubrovniku s vladikom Njegošem. Humane namjere o ukidanju surovih običaja ratovanja nijesu urodile plodom u mostarskim susretima, iako Vilkinson uvjeren u okončanje nemilosrdnog načina rata piše Njegošu, koji mu odgovara: ,,Presvijetli gospodine viteže, s velikim sam zadovoljstvom primio Vaše uvaženo pismo dano u Splitu 27. novembra 1844, iz kojega razabirem da ste putovali i u Hercegovinu te razgovarali sa samim Vezirom o ratu između nas i Turaka. Vaš je nacrt plemenit i čovječan, usmjeren je na odvraćanje od običaja da se sijeku glave u okršajima između nas i njih; to Vam služi na čast i uradili ste onako kako bi postupio svaki plemenit čovjek sa osjećajnom i samilošću za čovječanstvo obadrenom dušom. Budite, međutim, sigurni presvijetli viteže, da je sve to uzalud“. Ser Džon Gardner Vilkinson nije obesrabren. Nedvosmisleno ga je obuzeo pravednički žar, za dobrobit jednog slobodarskog naroda u stoljetnim ratovima s moćnim osvajačem. U stilu istinskog džentlmena, svoj uticaj naučnika zavidne reputacije s aristokratskom titulom, snažno i energično profiliše i plemenitu ideju predočava dugogodišnjem britanskom ambasadoru u Carigradu Stratforu Keningu, koji manirom iskusnog diplomate, žurno obavještava Reis efendiju, koji je čvrsto držao sve diplomatske poluge u Osmanskom carstvu. Prijedlog je odbijen. Ostaje divno sjećanje na diplomatsku misiju Vilkinsona, odveć uzvišenog, humanog karaktera. Njegova knjiga ,,Dalmacija i Crna Gora“, objavljena revolucionarne 1848. u Londonu, portret jednog vremena romantičnog zanosa i oslobodilačkih ratova epske, nepokorne Crne Gore, i snažnim pečatom prijatelja s elitne svjetske adrese. (Autor je crnogorski diplomata)
Svi smo mi, dakle, iz različitih ličnih uslova bili ubačeni u jedan opšti tok, i sami zatim izgrađujući uslove svoje borbe i političke i životne egzistencije. Ako su beda, očajanje i besperspektivnost masa mogle podsticati i podsticale komuniste na akciju – niko komunista nije postao jer se i lično našao u takvom položaju. Naprotiv, svaki od njih se postajući komunistom odrekao mnogočeg, razorio ne samo dotadašnje pojmove nego i svoju dotadanju egzistenciju. U svojoj struci, tako da kažem, svaki komunista – pre nego je to postao – bio je među najboljima i nije bio, kao takav, ničim ugrožen u svom opstanku, pa čak ni u prosperitetu. Oni su bili najbolji radnici, najotresitiji seljaci, najbolji lekari. Pa i mi smo se, tada, isticali među studentima bistrinom, okretnošću i lakoćom savladavanja predmeta. To nije u suprotnosti, međutim, s time što smo, sve više obuzimani komunističkom aktivnošću, sve manje vodili računa o studijama, o svom zvanju. Takvo stanje kod većine komunista-studenata dokazuje samo to da su oni smatrali partijske zadatke važnijim od svega drugog. Tu istu pojavu, kasnije, video sam i kod radnika-komunista: i oni su zabataljivali svoj posao da bi se posvetili partijskom radu. Razume se, to nisu činili svi. Ali oni najdosledniji jesu – ne samo ako je to zahtevala partijska potreba, nego i iz želje, ili nužnosti, da budu samo komunisti. (...) I kao što se ne može tvrditi da su komunistima postajali ljudi iz očajanja i ogorčenja, - naprotiv: postajali su komunistima iz optimizma i vere – tako ne bi bilo tačno da su najsiro-
„Upada u oči da smo većinom bili iz pasivnih krajeva, naročito iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a relativno malo iz Srbije. Moglo bi se čak reći da smo se u tom pogledu razlikovali i po borbenosti i da su sve te razlike, uz lične izuzetke, ostale do kraja na Beogradskom univerzitetu“
mašniji od siromašnih išli tim putem. Preterana beda ubija sve u čoveku. Komunisti su mahom poticali iz pasivnih krajeva (Crna Gora, Stari Vlah, Bosna) i siromašnih klasa (radnici, siromašni seljaci, činovnička deca), ali po pravilu iz porodica imućno jačih i bolje plaćenih među siromašnima. Većina nas studenata-komunista bili su penzionerska deca, i iz relativno imućnijih seljačkih porodica. Upada u oči da smo većinom bili iz pasivnih krajeva, naročito iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a relativno malo iz Srbije. Moglo bi se čak reći da smo se u tom pogledu razlikovali i po borbenosti i da su sve te razlike, uz lične izuzetke, ostale do kraja na Beogradskom univerzitetu, a Crnogorci su igrali vidnu ulogu i u samoj gradskoj organizaciji (u Mesnom komitetu, pred rat, sem sekretara Radoja Dakića bilo ih je još dvoje: Đuro Strugar i Burdžović, u Pokrajinskom komitetu, sem Dakića, koji je ulazio kao sekretar Mesnog, još troje: ja, Vukmanović-Tempo i Vukica Mitrović). Dakako, ovo se samo delom može objašnjavati montanjarskom violentnošću ili bedom tih krajeva. Izgleda, tu je bilo i nečeg iz veće dubine: pobuna gladnih brda protiv ravnica traje već nekoliko stoleća kod nas, i iz njih se rađaju mahom veliki vođi ustanaka i pregaoci za nagle akcije i zaokrete. Kao da ljudi tih krajeva, i to ne svi nego samo odabrani, nemaju drugog načina da se probiju kroz život sem kroz bune i ratove, videći
u tome onda i spas za čitav narod, kome nameću svoju nepopustljivu volju.
No bilo kako bilo, očito je da su studenti iz tih krajeva, i to ne ni oni najsiromašniji ni neperspektivni, postajali komunistima. (...)
Mi smo stalno težili, i tada i kasnije, povezivanju s radnicima. Ali do te veze nismo nikako mogli doći, iz jednostavnog razloga što masovnog političkog pokreta među radnici-
ma nije bilo, a ukoliko je i bilo radnika-komunista, oni su bili učaureni u tzv. uličnim ćelijama, koje su dosta brzo otkrivene i rasturane. Baš je period o kome je reč – tj. 1931 i 1932 g. – karakterističan po toj uskoći i učaurenosti partijskih organizacija, stvaranih na brzinu i bez korena u masama. Partijska organizacija na Univerzitetu razvijala se drukčije – spontanije i postupno, i ona nikad nije bila provaljena, iako su pojedinci otkrivani i hapšeni.
(...) U februaru mesecu 1933 godine izgledalo je da će jedna od naših želja – povezivanje s radnicima, biti ostvarena. Jedan student Crnogorac, ali ne član organizacije – njegovog se imena više ne sećam –naišao je na neku komunističku organizaciju u Beogradu i počeo da širi njen materijal među nama. Bili smo uvereni da je to radnička partijska organizacija, s kojom Masleša, znači, ne samo nije hteo da nas poveže, nego ni da nas snabdeva njenom šapirografiranom literaturom – časopisom Udarnik i dr. Ali se, već u mom prvom razgovoru s Maslešom, ispostavilo da on ništa ne zna ni o toj grupi ni o njenoj literaturi. Očito, bila je to neka
„divlja grupa” (tj. nepovezana s Partijom). Nismo, dakle, samo mi studenti bili oni koji su došli nezavisno od partijskih foruma, na ideju organizovanja i akcije. Kasnije, na robiji, saznao sam da je takvih – „divljih” – grupa, koje su mahom obrazovali bivši partijci, bilo na više mesta u zemlji. Naša studentska organizacija je bila nešto drukčija: mi smo sami kroz borbu došli do toga da treba da se organizujemo, a ne na podsticaj bivših članova partije. No budući smo i mi bili dugo bez „veze” – ona sa Simom Markovićem smatrala se nezakonitom sa stanovišta Partije – mogli smo biti smatrani za „divlju organizaciju” sve dok nismo uspostavili vezu s Maslešom Masleša je pokazao utoliko življi interes za grupu Udarnik ukoliko je, izgleda, njegov Mesni komitet bio oskudniji s organizacijama. Ja sam dobio zadatak da ispitam čitavu stvar.
Onaj student-nepartijac jednostavno je jednog dana uputio na moj stan jednog sitnog i slabašnog čoveka neodređenog zanimanja, odevenog više slabo nego dobro i s očitim odsustvom ukusa i etikecije, a koji je mogao imati 25, ali i 30 godina. Imao je retke i pokvarene zube, kao često kod dece odrasle u gradovima, zatubast nos širokih nozdrva, iz kojih kao da su izrastali tanki brčići. Išao je pomalo pogureno i kljakavo, kao da je razglavljen u kukovima. Voleo je da priča, da se hvali čak, ali na dobrodušan način, ostavljao je uopšte utisak simpatičnog i nečemurnog čoveka. Zahvaljujući neupućenosti onog studenta u ilegalni rad i mojoj pogrešci – ja sam studentu bio rekao da hoću da se povežem s navedenom grupom, ostavivši za kasnije kako da se to uradi – ovaj čovek je o meni znao sve, a ja o njemu – ništa. Jedino sam zaključio, po akcentu, da je Crnogorac iz okoline Podgorice, a i on se hvalio da je poznavao Bracana Bracanovića, takođe Crnogorca, ubijenog kao člana Centralnog komiteta 1929 godine. To je bio prvi ilegalni radnik-komunista kojeg sam kao takvog susreo. Opažao sam kako onaj romantični zanos za radnike uopšte, a pogotovu radnike-komuniste, bledi kod mene u dodiru s ovim čovekom. (...)
knjiga milovana đilasa „ideal i profesijauspomene revolucionara“ može se poručiti kod izdavača „vukotić media“ na www.vukoticmedia.rs ili na telefon 00381114536749
Donosimo izvode iz knjige Milovana Đilasa „Ideal i profesija – uspomene revolucionara“ koju je nedavno objavila beogradska izdavačka kuća Vukotić Media. Aleksa Đilas je ovo djelo znalački priredio i napisao predgovor. Izvodi se odnose na period 1929-1933. godine
Između nas je nastala smešna i čudna situacija: on je jednostavno zahtevao da se mi studenti-komunisti organizujemo, ako to već nismo učinili, i podredimo njima, tj. njihovom Mesnom komitetu. Uz to je, dakako, obilovao frazama: revolucionarna disciplina, komunistička dužnost i sl. Očito, on je mislio da mu se dala zgodna prilika da organizuje studente i proširi poduzetu akciju i među njima. Oprezno sam mu stavio do znanja da smo mi povezani „s kim treba”, ali ne sa Simom Markovićem. Slično natezanje, uz Maslešino insistiranje da se grupa Udarnik rasvetli, trajalo je kroz dva-tri sastanka, a ja sam preuzimao od neznanca ilegalnu literaturu, koje smo bili tako gladni. Najzad, negde početkom marta, on mi je priznao da nisu povezani s Partijom, da su uglavnom radnička grupa i da vezu traže. Sada sam ja postao njemu veza, umesto on meni, kako je mislio u početku. (Nastavlja se)
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Posljednji pozdrav bratu, stricu i đeveru
S tugom
spokoj i mir.
Brat IVICA, bratanić NIKOLA, bratanična HAJDANA i snaha TANJA
Sahrana je obavljena u krugu porodice.
OŽALOŠĆENA PORODICA: majka MILICA, sestra SANJA, brat MILORAD sa porodicama i ostala mnogobrojna porodica PRAVILOVIĆ i ADŽIĆ
Neđelja, 10. novembar 2024. Oglasi
у 15 часова. Кућа жалости: Космајска бр. 26. ОЖАЛОШЋЕНИ: син РАДОВАН-БАТКО, браћа ВЈЕКОСЛАВ и СЛАВКО, сестра МИКА, снахе ТАЊА, ЗАГОРКА, САВЕТА и ВЕРА, ђевер РАДОМИР и јетрва НАДА, унучад АНЂЕЛА, НАЂА и НИКОЛИНА, праунучад ЈАНКО, НИКОЛА и ЉУБИЦА, братанићи, братаничне, сестричне, ђеверичне, ђеверичићи и остала многобројна родбина БУЛАТОВИЋ и
Dana 9. novembra 2024. u 87. godini preminuo je naš dragi
10. 3. 1938 - 9. 11. 2024.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 9. novembra od 13 do 16 časova i 10. novembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na starom gradskom groblju.
OŽALOŠĆENI: sinovi RANKO i DARKO, snahe IRENA i SNEŽANA, unuci, unuke, praunuk i ostala rodbina
Posljednji pozdrav dragom
Јављамо тужну вијест да је 9. novembra 2024. пре-
РАТКО Радоја БАРОВИЋ 1942 – 2024.
Саучешће примамо 9. novembra од 16 до 20 часова и 10. novembra од 10 до 14 30 часова у капели у Спужу, када се креће на гробље
Dana 8. новембра 2024. godine preminuo je, na klinici u Novom Sadu, naš voljeni otac, brat, stric i đed
VESELIN VESO Blagotе RADOJIČIĆ 1942 – 2024.
Porodica će primati saučešće u Somboru, đe je kao prosvjetni radnik proveo najveći dio života. Sahrana će se obaviti na glavnom gradskom groblju u poneđenik 11. novembra u 13 časova
ŽARKO BURIĆ sa porodicom
OŽALOŠĆENI: sinovi DEJAN i DALIBOR, sestra VJERA, braća BOŽIDAR, MIHAILO i NOVAK, snahe DANICA, DESANKA, MIRJANA i LJILJANA, sestrična HELENA, sestrić MAŠAN, sinovice MILICA i IVANA, sinovci ANDRIJA, ALEKSANDAR, MILAN i DUŠAN, unuci NEMANJA, ALEKSA i DIMITRIJE i praunuka NEVENA
Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu
BOŽU PEJOVIĆU
Danas je 10. novembar, Božo, tvoj rođendan. Ali nije kao ovi do sada, danas je tužan, hladan i bolan, jer umjesto da gasimo svijeće na torti, mi ih palimo na mjestu tvog vječnog počinka. Božo, kako ćemo bez tebe? Na ovo nijesmo bili spremni.
Nedostaješ svakog trena. Djeca su tu da me podsjete na tebe, u njima je tvoj lik. Takođe i da me vrate u stvarnost i da ih izvedem na pravi put.
Božo, bio si najbolji suprug i otac, ponosni smo što smo te imali.
610 S tugom i bolom opraštamo se od našeg dragog zeta i tetka
Tvoj osmijeh, plemenitost i podrška koju si pružao nikada neće biti zaboravljena.
Bio si više od zeta - bio si prijatelj, brat i član naše porodice.
Hvala ti na ljubavi i sreći koju si nesebično dijelio sa nama.
Počivaj u miru.
Supruga TATJANA-TANJA, kćerka NIKOLINA i sin OGNJEN 601
ĐOKO i RADONJA JAUKOVIĆ sa porodicama
Neđelja, 10. novembar 2024.
Zbogom, dušo moja
Nijesmo se rastali, neću te ostaviti dok živim, do našeg susreta sa druge strane duge. Volim te, dušo moja.
DARKO, SNEŽANA i PETAR VUKMIROVIĆ
Opraštamo se od druga i prijatelja
Dugogodišnje prijateljstvo, kafansko druženje i nezaboravne priče, obavezuju nas na vječno sjećanje.
Opraštam se od dragog prijatelja
Posljednji pozdrav našem ocu
Dragi oče, hvala ti za svu sreću i ljubav koju si nam davao. Neka ti je laka zemlja u gradu koji si volio.
SLOBO TOMIĆ sa porodicom 600
Hvala za dugogodišnje druženje i prijateljstvo.
592
Tvoji: RADE, ČARLI, ŠUNJA, SLOBO, PEŚO, MIKAN, PAJO, SLAVKO, MIRO, BOŽO, LJUPKO, BRANO, SAVO, DULE, MILJO-ŠOK i VUKAN
Posljednji pozdrav velikom čovjeku i gospodinu
VLADIMIRU VUKMIROVIĆU
RAKO NARANČIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našem dragom
VLADIMIRU VUKMIROVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Nedostajaćeš nam. Bićeš u našim mislima i srcima. Čuvaćemo te od zaborava.
KOLEKTIV AGENCIJE „INEKRETNINE“
573
Tvoji sinovi RANKO i DARKO
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
VLADIMIRU VUKMIROVIĆU
Nedostajaćeš nam a ostaćeš u sjećanju kao veliki čovjek i naš prijatelj. Počivaj u miru među anđelima.
LJUBO i ĐORĐINA BOJOVIĆ
Posljednji pozdrav našem dragom
VLADIMIRU VUKMIROVIĆU
Tužan nam je i bolan ovaj rastanak. Čast nam je bilo imati tebe za iskrenog i pravog prijatelja.
Počivaj u miru i s anđelima, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
572
Neđelja, 10. novembar
Posljednji pozdrav velikom čovjeku i prijatelju
Veliki ljudi ne odlaze nikada.
Za njima ostaju i riječi i djela po kojima ih zauvijek pamtimo.
Neka ti je laka ova crnogorska zemlja po kojoj si časno i za nauk drugima hodao. Po dobru ću te pamtiti.
SLAVKO GRBOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
VLADU VUKMIROVIĆU
604
Posljednji pozdrav dragom
Bio si mi prijatelj i drug, uvijek spreman da me iskreno podržiš i budeš oslonac u poslu i u životu. Ostaješ u mojim mislima i u srcu. Počivaj u miru
609
Preselio se u vječnost veliki čovjek, moj prijatelj
Vladika, ostavio si nam divne uspomene u višedecenijskom druženju i prijateljstvu. Hvala!!!
611
DRAGAN KUSTUDIĆ
Posljednji pozdrav
Velikom čovjeku, drugu i prijatelju. Hvala ti za iskrenu pažnju prema nama.
MIKAN ĐUROVIĆ sa porodicom
Opraštam se od dragog prijatelja
Mnogo je lijepih uspomena da te vječno pamtimo.
PAJO BULAJIĆ sa porodicom
pozdrav
RALE BURIĆ sa porodicom
pozdrav
ŽARKO PEJAKOVIĆ
583
TANJA, JOVAN, MILAN i JELENA MIKOVIĆ 607
Posljednje zbogom
LJUBINKI
Teško se oprostiti i uputiti ti posljednje riječi koje već nijesmo ispričali i rekli. Vječno ćeš živjeti u našim srcima.
JOVO i SANJA
Posljednji pozdrav našoj tetki
BUBI
LJUBINKI
Sa velikom tugom i bolom opraštam se od moje Bube. Ne boli smrt već ono što ide poslije. Počivaj pored naših TANJE, PRKOGA i tate. Zbogom, moj Anđele. Tvoja sestra SANJA
579
594
Tri godine od smrti mog oca
Iako nećeš biti sa nama, zauvijek ćeš živjeti u našim mislima i srcima. Neka tvoja plemenita duša nađe svoj mir, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Hvala za svu pažnju i ljubav koju si nam na svoj način pružala.
Tvoji: MITAR, MARIJA i GAŠO sa porodicama
Počivaj u miru. IGOR TERZIĆ
Počivaj u miru. IGOR TERZIĆ
Tajo, boliš me kao i prvog dana.
Ćerka LULA-KEKA, IVA i
Tri godine su od smrti naše
Nijesi više sa nama, ali živiš kroz nas u svemu što radimo. Uvijek ćemo te se sjećati sa ponosom i toplinom.
593
Dvije godine je od smrti našeg
Vrijeme prolazi a uspomene na tebe ne blijede. Nedostaješ nam. Hvala na svemu i počivaj u miru.
Tvoji MILOŠ, GOCA, MILA i NINA
Četrdeset je dana od kako nije sa nama naš voljeni
MIODRAG MIŠKO VOJVODIĆ profesor matematike
U svakom danu koji prolazi, osjećamo tvoju ljubav, toplinu i plemenitost koje su ostavile neizbrisiv trag u našim životima.
Ako se računa po mjeri ljudskoga reda, u kome postoje i mjera za život i red za odlazak, ne postoji u tome redu riječ za našega Tebe. Tako prevelik navikao si nas na svoju veličinu, pa te je takvog na kraju bilo malo. Htjeli smo te još samo malo, makar premalo, za naše zajedničke nade, želje i radovanja...
Naš si uzor i ponos, tvojom stazom pravde, poštenja i dobrote idemo srećni što smo duše Tvoje duše. Hvala ti za svu ljubav i toplinu koju si nam pružio, za sve nezaboravne, divne trenutke koje ćemo vječno pamtiti. Tvoja dobrota i snaga nastavljaju da žive u našim srcima.
S ljubavlju ćemo čuvati uspomenu na tebe.
Zahvaljujemo svima koji su lično, putem telegrama i telefona izrazili saučešće porodici, kao i onima koji su se iskrenim riječima oprostili od našeg Miška!
ZAHVALNA PORODICA
DRAGO i ZORICA VOJVODIĆ sa porodicom 586
SJEĆANJE
NA NAŠE DRUGOVE/CE KUD „ČELIK“
Zahvalni smo za svaki trenutak proveden sa vama. Vaš osmijeh, humor i pjesmu nikada nećemo zaboraviti. Život nestane za tren, ljubav i uspomene ostaju. Sve ove godine stanu u jednu riječ - falite, uvijek u našim mislima, vječno u našim srcima. Volimo vas.
KUD
10. novembar 2024.
Našem dragom prijatelju i komšiji
S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.
561
Dragi naš brate
Sa ponosom i poštovanjem čuvamo sjećanje na tvoju dobrotu i časno ime.
Godina dana je od smrti našeg
VESELINA VUJOVIĆA
Živiš kroz svaku našu priču i uspomenu na tebe. Ćerka JASNA, unučad MARKO, MILICA, SAVO i zet MILO BOGDANOVIĆ
„ČELIK“ DA SE NE ZABORAVI 569
Godina je dana od smrti voljenog
Neka ti naše suze danas ne remete tvoj vječni mir. Unuka MILICA, zet DRAŽEN i praunuka ČARNA
Prođe najteža godina, ali tuga i bol za tobom nikad neće. Hvala ti za bezgraničnu dobrotu, plemenitost i ljubav koju si nam nesebično darivao. Počivaj u zasluženom miru, pored roditelja i tetke, a nama ostaje da ogromnu prazninu popunjavamo najljepšim sjećanjima i uspomenama na naša okupljanja u tvom toplom domu. Sestre NADA i SONJA s porodicama
564
Navršava se godina dana, od kada nije sa nama naš
MIJODRAG Danila LJUTICA
Vrijeme koje prolazi ne briše sjećanje na tebe. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Porodica će u nedjelju 10. novembra 2024 u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću.
605
Tvoji: sin FILIP i ćerka MILICA sa porodicom
Dvije godine od smrti voljenog supruga, oca i đeda
MUJA KAZAMANOVIĆA
Žal za tobom nikad neće proći. Hvala za sve što si uradio za nas. Ponosno ćemo čuvati uspomenu na tvoj lik i djela. Čuvamo te od zaborava dok smo živi.
Vole te tvoji
NEDŽMIJA, SABINA, HARIS, HAJRIJA sa djecom
606
Neđelja, 10. novembar 2024. Oglasi
U nedjelju 10 novembra pola je godine od kada nije sa nama voljena
SLOBODANKA - Sloba KUSTUDIĆ
Ponosni smo što smo te imali, a slomljeni bolom što smo te izgubili. Zauvijek si u našoj duši i srcima.
TVOJA PORODICA
Dana 10. novembra 2024. navršava se 9 godina od smrti našeg dragog i voljenog
ZDRAVKA RADOVIĆA
U našim srcima vječna tuga i nezaborav. Tvoji: MIRJANA, NEMANJA i GORICA
Četrdeset dana od smrti
MIODRAGA - MIŠKA VOJVODIĆA
Moj jedini brate, Bio si i ostao naš uzor, oslonac i naša najveća podrška. Najbolji brat, najvoljeniji ujak, to je ljubav koja nikad ne prestaje. Mirno počivaj, Mili naš.
Sestra LJUBINKA, sestrići: SIMO i DEJAN
Tri godine od kada nijesi sa nama, voljeni đede SAVO
U našim mislima, srcima i razgovorima živiš i živjećeš vječno. Tvoja unuka MARIJA sa porodicom
581
Tri
Četrdeset je dana od kada smo ostali bez naše drage
STOJE Vukašina - Baja KRIVOKAPIĆ
Vječno češ živjeti kroz lijepe uspomene koje bolno podsjećaju na ljubav i pažnju koju smo tvojim odlaskom izgubili.
Porodica će posjetiti njenu vječnu kuću u neđelju 10. novembra 2024. godine .
TVOJI: sinovi ĐOKO i MILORAD, snahe SNEŽANA i MILJA, unučad BOJANA, ANA, KATARINA i ANDRIJA
588
SAVA PETROVIĆA
Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već tužno sjećanje na tvoj častan život i ljubav koju si nam nesebično pružao. Počivaj u miru.
Sin ACO sa porodicom
Godinu dana je od smrti našeg voljenog brata i ujaka
597
MIODRAGA – BUBA KOPRIVICE
Živiš u našim srcima, mislima i uspomenama.
BELA, JASNA i NEVENA ĐURANOVIĆ
Voljena naša, četiri godine duge
MOMIRKA M. VICKOVIĆ
Ne postoji vrijeme koje nosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema.
Godine koje su prošle nijesu umanjile bol.
Mislimo na tebe kad nam život donosi radost i tugu.
Vole te tvoji sin ZORAN i šćer DRAGANA sa porodicama
595
1947 – 2024. MILOVAN – MIĆO GRDINIĆ doktor pomorskih nauka
Zbogom druže i prijatelju, adio ljudino. VLADO i NADA ZINDOVIĆ
Šest godina je od kada nas je napustio naš voljeni brat i ujak
613
SVETOZAR - BATO KRSMANOVIĆ
Teško je živjeti sa istinom da te više nema. Bio si dio naših života i ostavio puno uspomena da o tebi s ponosom pričamo i da te nikad ne zaboravimo. Počivaj u miru sa svojim roditeljima.
Sestra NATALIJA, sestrići MILO, IVANA i IVAN sa porodicama
Dana 11. novembra navršava se šest tužnih mjeseci od kada nije sa nama nas dragi KRSTO BABIĆ
Sa poštovanjem i ljubavlju sjećamo se minulog vremena koje smo dijelili sa tobom. Porodica će posjetiti vječnu kuću i položiti cvijeće. Porodice BABIĆ i LYTHGOE
589
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
