Dnevni list Pobjeda 13.11.2024.

I četvrtom napadaču na novinarku

Pobjede sinoć određen pritvor do 72 sata

Ana Raičković je opisujući događaj istakla da ima saznanja da je Bećirovićevo obezbjeđenje imalo oružje. Tužiteljki je kazala i da ona pištolj nije vidjela, da je saznanja dobila od svjedoka, čije ime nije htjela da saopšti, da je taj muškarac ušao u crni džip koji koristi Bećirović STR. 2.

Povodom Njegoševog dana pitali smo crnogorske književnike što danas za njih predstavlja veliki pisac, kakav mu je položaj u savremenom društvu, te kada se najviše vraćaju njegovom djelu

Pogazili smo vrijednosti kojima nas je vladika učio

Potonjih decenija Njegošev lik i djelo se vrlo često tumače u odnosu na političke ciljeve, najčešće kroz stihove koji su izvučeni iz konteksta. O Njegošu je tako stvoreno više proizvoljnih i apsurdnih narativa, poput onog da je tzv. genocidni pjesnik ili pak svetac –tzv. Lovćenski tajnovidac. Za Pobjedu su o njegovom djelu, uticaju i zloupotrebama, povodom Njegoševog dana, govorili književnici Miraš Martinović, Vasko Raičević, Dragana Tripković i Tanja Bakić

INTERVJU: Gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković

Detalji iz istrage o likvidaciji Lipovine i Pejakovića Dacić učestvovao u ubistvu, Kaluđerović mu pomogao da pobjegne

Aleksandar Dacić iz Podgorice, navodni pripadnik škaljarskog klana, sumnjiči se da je jedan od direktnih izvršilaca ubistva Petra Lipovine i Žarka Pejakovića, pokazala je dosadašnja istraga policije i tužilaštva, saznaje Pobjeda STR. 10. i 11.

POSTAVLJAJU SE STOLICE, BRZO ĆE I TRAVA: Ekipa Pobjede obišla radove na fudbalskom stadionu na Cetinju, čija izgradnja traje već sedam godina

Naredni broj Pobjede izlazi u petak, 15. novembra 2024.

I četvrtom napadaču na novinarku Pobjede sinoć određen pritvor do 72 sata

Svjedok kazao Raičković da je neko od Bećirovićevog obezbjeđenja imao pištolj

PODGORICA – Ljubu

Dukiću, četvrtom osumnjičenom za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, sinoć je određeno zadržavanje do 72 sata.

Tužilaštvo je preksinoć istu mjeru odredilo kontroverznom biznismenu Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i aktivnom službeniku Ministarstva unutrašnih poslova Mladenu Mijatoviću, jer su u nedjelju veče ispred lokala „Gurman“ brutalno napali Raičković i članove njene porodice. Svima se na teret stavlja krivično djelo nasilničko ponašanje, što je kvalifikovala tužiteljka Romina Vlahović.

Iskaz pred tužIteljkom

Napadnuta Raičković je juče pred tom tužiteljkom dala iskaz u prisustvu Danila Mićovića, advokata Bećirovića i Mijatovića.

Ona je opisujući događaj, istakla da ima saznanja da je Bećirovićevo obezbjeđenje imalo oružje. Tužiteljki je kazala i da ona pištolj nije vidjela, da je saznanja dobila od svjedoka, čije ime nije htjela da saopšti.

Navela je da je jedan od svjedoka vidio pištolj, te da je, muškarac koji ga je držao ušao u crni džip, kojim je Bećirović i došao u taj lokal.

Raičković je pored povreda koje su konstatovane u Urgentom centru, zadobila i materijalnu štetu – Zoran Bećirović joj je polomio i zadnje vjetrobransko staklo.

-Na automobilu nije bilo nikakvih tragova krvi koji bi ukazivali da je zadnje vjetrobransko staklo polomljeno šakom, već najvjerovatnije nekim pred-

PODGORICA - Predsjedavajući OEBS-a i potpredsjednik Vlade Malte Ian Borž, rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori, UNESCO i mreža Safe Journalist su juče reagovali zbog napada na novinarku dnevnog lista Pobjeda

Anu Raičković Borž je prilikom zvanične posjete Crnoj Gori kazao da je po dolasku informisan o incidentu.

- To je tema kojom se blisko bavimo u okviru našeg predsjedavanja. Zapravo, dio moje agende je i razmjena mišljenja sa civilnim društvom i predstavnicima slobodnih medija, o bezbjed-

Ana Raičković je opisujući događaj istakla da ima saznanja da je Bećirovićevo obezbjeđenje imalo oružje. Tužiteljki je kazala i da ona pištolj nije vidjela, da je saznanja dobila od svjedoka, čije ime nije htjela da saopšti i da je taj muškarac ušao u crni džip koji koristi Bećirović

metom - ispričala je Raičković pred tužiteljkom Vlahović.

Nema sNImka, postoje svjedocI

Incident koji se dogodio oko 21 sat u nedjelju veče nijesu zabilježile kamere restorana brze hrane „Gurman“. Iz UP je Pobjedi nezvanično rečeno da je nedjelju dana ranije u tom lokalu došlo do incidenta, zbog kog je policija izuzela server na kome se čuvaju video zapisi. Policija je vratila server, ali ga vlasnik nije ponovo aktivirao. - Ipak, uprkos tome što nema snimaka incidenta, postoje iskazi aktera događaja, očevidaca kao i materijalni dokazi te za tužlaštvo nije upitno kako se odigrao taj događaj – rečeno je Pobjedi iz UP. Napad na Anu Raičković su prije dva dana nepodijeljeno osudili iz samog vrha države,

predsjednik, premijer i predsjednik Skupštine, nevladine organizacije i medijska tijela. U većini tih reakcija je iskazana zabrinutost zbog toga što je jedan od napadača bio Mijatović, koji je zaposlen u MUP-u. U napadu na novinare Mijatović je povratnik – on je prije pet godina nasrnuo na tadašnjeg novinara Dana Vladimira Otaševića koji je pokušao da fotografiše Bećirovića, koji je bio u društvu tada višeg, a sada specijalnog tužioca Miloša Šoškića, sa kojim je dugogodišnji prijatelj.

ŠaraNovIć NajavIo dIscIplINskI protIv mIjatovIća

Zbog činjenice da je Mijatović zaposlen u MUP-u, juče se oglasio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

On je najoštrije osudio napad na Anu Raičković i članove nje-

ne porodice i kazao da će protiv Mladena Mijatovića, koji je službenik Avio-helikopterske jedinice MUP-a, biti pokrenut dispciplinski postupak.

-U najkraćem roku ću kao starješina organa pokrenuti disciplinski postupak, jer ovakvi slučajevi zaslužuju najtežu krivično-pravnu sankciju i otkaz - dodao je Šaranović.

Ističe da državni službenici imaju obavezu i dodatnu odgovornost da u svim situacijama svojim ponašanjem čuvaju ugled organa u kome su zaposleni, pa insistiranje na efikasnom preduzimanju aktivnosti smatram profesionalnom i moralnom obavezom.

-Ovaj slučaj pokazuje da, uprkos naporima koje nadležni organi ulažu, moramo dodatno raditi kako na prevenciji tako i na pooštravanju kaznene politike, kako bi osigurali da ovakvi slučajevi ne prođu nekažnje-

no i kako bi poslali poruku da će država pružiti zaštitu novinarima – rekao je Šaranović.

Istakao je da napad na Raičković i članove njene porodice smatra ozbiljnim ugrožavanjem ne samo lične bezbjednosti već i integriteta novinarske profesije.

-Svaki vid nasilja nad poslenicima javne riječi je potpuno neprihvatljiv i vjerujem da će, nakon što je policija postupila efikasno i u najkraćem roku lišila slobode osumnjičene, nadležni organi detaljno i temeljno istražiti ovaj slučaj i adekvatno kazniti počinioce – saopštio je sinoć ministar unutrašnjih poslova. Nakon napada u nedjelju veče, trojica osumnjičenih za napad su u ponedjeljak, pred tužiteljkom Rominom Vlahović saslušavani gotovo šest sati. Zoran Bećirović je, nakon što je izveden iz tužilaštva i sproveden u

mreža „SafeJournalist“ osudili napad

nosni novinara, posebno novinarkama i od njih sam čuo, i razgovarali smo kako i gdje OEBS može ponuditi podršku - rekao je Borž. On je pohvalio i brzu reakciju pravosudnih vlasti u ovom slučaju. Poručio je da nasilju i zastrašivanju medija, nema mjesta ni u jednom demokratskom društvu, te da je od početka predsjedavanja OEBS-om, fokus snažno stavljen na region jugozapadne Evrope. Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori i UNESCO su u zajedničkom saopštenju istakli da su sloboda medija i bezbjednost novinara

suštinski temelji demokratskog društva. - Novinari imaju vitalnu ulogu u informisanju javnosti, razotkrivanju krivičnih djela i pozivanju na odgovornost vlada i institucija. Svaka prijetnja i napad na novinare podriva ove temeljne vrijednosti i doprinosi stvaranju klime straha i nesigurnosti u kojoj sloboda izražavanja ne može da napreduje – poručili su u saopštenju. Pozdravili su i brza hapšenja počinilaca i ohrabrili nadležne organe da u najkraćem roku finalizuju istragu, privedu odgovorne pravdi i preduzmu sve neophodne

mjere kako bi novinari mogli da obavljaju svoj posao bez straha za svoju bezbjednost.

- Takođe, pozivamo sve relevantne institucije i organizacije da pojačaju napore usmjerene na promovisanje i zaštitu prava novinara u zemlji, jer napadi na novinare ozbiljno ugrožavaju slobodu izražavanja, pravo na pristup informacijama i osnovne demokratske vrijednosti – saopšteno je iz UN i UNESCO. „SafeJournalists“ mreža je istakla da je alarmantno što je jedan od napadača aktivni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

policijski automobil, novinare „pozdravio“ ciničnim osmijehom, ne odajući utisak da se kaje zbog napada na Raičković. davljeNje I udarcI

Ona je preksinoć, kada je uspjela koliko-toliko da se pribere od pretrpljenog šoka i stresa, ispričala kakvu je psihičku i fizičku torturu preživjela. Navela je da je pitanje što bi se uopšte dogodilo da jedan od četvorice napadača nije na koncu shvatio da su potpuno izgubili kontrolu i prekinuo agoniju u momentu kada ju je dok je bila u kolima, Mijatović davio, a Bećirović vukao za kosu i njenom glavom lupao o vrata vozila...

Raičković je navela da ničim nije davala povod za takav brutalan napad, te da je u jednom momentu, nakon salvi prijetnji, dobacivanja, psovki, prijavila policiji da je maltretira grupa muškaraca. Nije stigla da dočeka dolazak policije, jer se situacija dramatično odvijala, a na kraju je uspjela da vozilom pobjegne i ode u stanicu. Ispričala je da je, kada je došla do „Gurmana“ da poruči i sačeka hranu, ispred sjedjela grupa muškaraca. Počeli su sa dobacivanjem, uvredama i prijetnjama, a stvar se zakompikovala kada su stigli njen sin i vjerenik. Ispričala je da su tada nasilnici počeli da provociraju i njih dvojicu, što je eksaliralo u fizički obračun. U jednom trenutku su uspjeli da pobjegnu iz Gurmana, ona je ušla u svoja kola, sin je otrčao preko ulice a njen vjerenik je krenuo kolima za njim. - Računali su da ću ja odmah za njima, ali sam ja u tom momentu doživjela prekid totalni. Vidjela sam da su oni na sigurnom i od šoka ostala skamenjena za volanom – ispričala je ona.

- Pozivamo nadležne da se napadači bez odlaganja procesuiraju i najstrože kazne, kako bi se poslala jasna poruka da u društvu nema nedodirljivih - istali su. „SafeJournalist“ pozdravlja to što je podgoričko Osnovno državno tužilaštvo odredilo zadržavanje napadačima. Pozvali su nadležne da se napadači bez odlaganja procesuiraju i najstrože kazne, kako bi se poslala jasna poruka da u društvu nema nedodirljivih i da su ovakva obračunavanja sa medijskim radnicima i radnicama neprihvatljiva.

Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: „Reci kako se zove momak“. Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti –svjedočila je Raičković. Uporedo, kako je opisala, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. - Samo sam rekla sebi, dobro je sve je završeno, dijete je na sigurnom, neka me dave, kad su oni uspjeli da se spasu. Bitno mi je da je dijete dobro – priča ona. Prema njenim riječima, u tom momentu, došao je član grupe, valjda iz Bećirovićevog obezbjeđenja, onaj isti koji je ranije udarao sina, i valjda vidjeći što se događa rekao: „Pušti je, pušti je, ubićeš je“. Sklonio ih je od nje i rekao joj da bježi, govoreći da će se „sve srediti, da se ne pravi frka od svega“. - Kad su me pustili, a ovaj mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo. Uslijedilo je kukanje ovog jednog od njih: „Što napravismo“... –rekla je Raičković. B. roBovIć/ j. raIČevIć

Privođenje Ljuba Dukića

Raičković dolazi u sud da da izjavu

d. mijatović

m. babović

Danilo Kalezić o zloupotrebi najvećeg crnogorskog pjesnika u savremenom političkom trenutku

Njegošem barjače u nadi da će promijeniti suštinu karaktera Crne Gore

PODGORICA - Današnju crnogorsku politiku dominantno oblikuju strukture koje su nastavak politike velikodržavnog nacionalizma. Njegoš je, zapravo, njihov ratni plijen kojim danas barjače Crnom Gorom u nadi da će zaista promijeniti suštinu karaktera crnogorske države.

To je za Pobjedu kazao Danilo Kalezić, politički analitičar i istoričar sa kojim smo, u susret Njegoševom danu, razgovarali o zloupotrebi Petra II Petrovića Njegoša u recentnim i aktuelnim događajima ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu. Odluka o uvođenju Njegoševog dana kao državnog praznika kulture, koji se obilježava 13. i 14. novembra, Skupština je izglasala pred kraj 2021. godine. Ove godine se slavi treći put i, kao i ranije, prolazi u sjenci izjava u vezi sa crnogorskim nacionalnim identitetom, državom te tumačenjima Njegoševih djela – najčešće u potpuno pogrešnom smislu. Sagovornik našeg lista ističe da inicijatori ideje o uvođenju Njegoševog dana „u svojoj ideološkoj supstanci imaju primarno ono što nije Njegoš“, te da je u centru „dekonstekstualizacija nekoliko stihova“ koji su se kasnije - posebno u ratovima 90-ih godina prošlog vijeka na prostorima bivše Jugoslavije - instrumentalizovali za opravdavanje ratnih zločina i kao ideloško gorivo velikosrpskog nacionalizma.

Utamničenje

Kalezić ukazuje na to da Njegoša možemo tumačiti i kao književnika i kao vladara.

- Nesporno je i prijeko potrebno da Njegoš bude dodatno afirmisan u Crnoj Gori, u crnogorskom društvu i kulturi, ali ne na način i iz motiva iz kojih to čine današnji donosioci odluka izvršne vlasti, oličeni prije svega u strankama nekadašnjeg Demokratskog fronta i Demokratama. Oni u Njegošu ne vide filosofa i državnika, nego ono što oni učitavaju da jeste. Njihovo učitavanje i dekontekstualizacija bazirani su na nekoliko stihova koje, kao što sam već rekao, vade iz konteksta, iz književnog djela. Njegoš je, prije svega, književnik i mi ga tako tumačimo, a književno djelo se ne može sjecirati, sklapati i preklapati na način koji odgovara trenutnoj političkoj agendi. A upravo je to ono na čemu insistiraju i što forsiraju naši donosioci odluka – pojašnjava on. Kontekst u kojem se on danas pominje sličan je onom iz 90ih godina, kada je Radovan Karadžić, osuđeni ratni zločinac koji je često citirao stihove crnogorskog vladike i pjesnika, postao dobitnik Njegoševe nagrade za književnost. Za Kalezića nije sporno niti strano da kultura bude refleksija političkih procesa, i obrnuto, te da se uzajamno oblikuju. - Međutim, svjedočimo jednoj perverzivnoj stvarnosti u kojoj se sve što može - instrumentalizuje za potrebe velikosrpske agende. To vidimo na svakom koraku. Recimo, Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ u Podgorici organizovala je skup

posvećen Njegošu na kojem govore isključivo velikosrpski nacionalisti, oni koji promovišu govor mržnje, koji veličaju ratni zločin. Ti ljudi su, na našu sreću – neuspješno, pokušali da „kidnapuju“ Njegoša i zatvore ga u ideološku matricu kojoj on nije pripadao. Žrtve smo perpetualne potrebe da se Njegoš instrumentalizuje, a Radovan Karadžić je najbolji primjer za to – istakao je on. On ukazuje da danas imamo „male radovane karadžiće“poput predsjednika opštine Nikšić i poslnaika Marka Kovačevića - koji se trude da na svaki mogući način „kidnapu-

crnogorskog nacionaliste

- Upravo su njegova vladarska i politička misao bile emancipatorske za Crnu Goru, razvoj njenih institucija i uvezivanje države u tadašnju međunarodnu zajednicu. Ako to prevedemo na današnje vrijeme (iako takva analogija nije uvijek ispravna), dobićemo sve ono što je suprotno od političkih interesa aktuelne

Put za uništenje

Razgradnja Crne Gore, kaže sagovornik Pobjede, počinje i završava se sa Njegošem.

- Ako oduzmete Njegoša Crnoj Gori, stavite ga van nje, i umetnete u oblande i kaveze srpskog nacionalizma, na najboljem ste putu za uništenje Crne Gore. To znaju upravo ljudi koji ga danas

vulgarno i beskrupulozno zloupotrebljavaju – dodaje on.

Podsjeća i na činjenicu da je Antibirokratska revolucije 1988/89. godine, kao ideološku podlogu upravo imala kvazi-interpretaciju Njegoša. - To je, zapravo, bio samo pokušaj da se sklopi mozaik

vlasti. Poslužiću se parafrazom Dostojevskog: da se Njegoš danas pojavi u Crnoj Gori, oni koji ga sada slave - i to iz pogrešnih razloga - utamničili bi ga, zatvorili i proglasili za crnogorskog nacionalistu – potcrtava on.

koji služi za inspirisanje zločina. Slično je bilo i tri decenije kasnije: Njegoš je instrumentalizovan i tokom „AB revolucije drugim sredstvima“, odnosno „narodnim litijama“. Na koncu, upravo je narativ o „Njegoševoj Crnoj Gori“ način da se velikom pjesniku i državniku trajno pripišu osobine i ideološka matrica koju nije imao. Pri tome se ne

ju“ Njegoša i crnogorsku kulturu „i zatoče ih u kavez velikosrpskog nacionalizma, kojem ne pripadaju ni po formi, ni po suštini“.

- Ne sumnjam da će se taj proces nastaviti i dalje, tim prije što današnju crnogorsku politiku dominantno oblikuju strukture koje su nastavak politike velikodržavnog nacionalizma. Njegoš je, zapravo, njihov ratni plijen kojim danas barjače Crnom Gorom u nadi da će zaista promijeniti suštinu karaktera crnogorske države – potcrtava Kalezić. Sagovornik Pobjede saglasan je s time da su poruke o slobodi iz vremena Njegoša pogrešno protumačene. On podsjeća da je Njegoševo stvaralaštvo, i kao političara, i kao književnika, obilježila „romantičarska ideja o oslobađanju od okupatora, o emancipaciji i o izgradnji moderne države i društva“. Sve su to, dodaje, antiteze političkom djelovanju današnjih donosilaca odluka.

- Ideja o slobodi je, prije svega, efektuirana kroz djelo „Lu-

uvažava ništa od njegovog političkog ili državnog rada, a još manje filosofskog. Za njih je ta „Njegoševa Crna Gora“ ona velikosrpska i proruska, konzervativna i tradicionalna, Crna Gora bez Crnogoraca. Dovoljno je pročitati „Luču mikrokozma“ kako bi se razumio pjesnikov odnos prema konzervativnom društvu i, još važnije,

ča mikrokozma“ kao najveći iskaz Njegoševe filozofske misli, a njegova suština, univerzalnost i kosmopolitizam nadilaze i Balkan i Evropu. To je u suštoj suprotnosti sa aktuelnim provincijalnim gledanjem na ulogu Crne Gore, na njenu negaciju i pokušaj da se ona –poput Njegoša – stavi u matricu kojoj ne pripada. Barem ne na način koji je ona obnovila 2006. godine – rekao je on. U skladu s time je i korištenje Njegoševog lika za novčanice od deset dinara u Srbiji. Na novčanicama se nalazi i lik Nikole Tesle, ali je Njegoš onoj sa najmanjom vrijednosti – što Kalezić vidi kao simboličku ilustraciju njegove vrijednosti u susjednoj državi. - Velikosrpski nacionalizam, koji je „memorandumski“ potekao iz Srpske akademije nauka i umetnosti, ne interesuje Njegoš van dva-tri stiha koje oni uporno seciraju i stavljaju van konteksta. Interesuje ih kao letigimacija za ratne zločine i velikosrpski pokret. Njegoš je za njih puko oružje, i kao oružje ima upotrebnu vrijednost. Doduše, služi i kao dopuna manjku istorije, od čega hronično pate istoričari te „škole“ – kazao je on. Podsjeća i na to da izdvajanje fragmenata nekog književnog djela i njihovo stavljanje van cjeline rezultira interpretacijama „kakogod mašta to želi“. - Oni ne analiziraju Njegoša da bi ga shvatili, već da u njemu traže legitimaciju i afirmaciju svojih predubjeđenja. I nema sramnije stvari od toga –rekao je sagovornik Pobjede. Insistiranje dijela svjetovne vlasti i kler Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori da se na Jezerskom vrhu na Lovćenu ponovo nađe „Njegoševa kapela“ koju su, u suštini, izgradili Karađorđevići nakon aneksije Crne Gore 1918. godine, Kalezić vidi kao još jedno pokoravanje naše zemlje. Kako pojašnjava, za njih je Lovćen „simbol Crne

kanonima – pojašnjava Kalezić.

Kako dodaje, Njegoš je „miltonovski pokušavao da razumije hrišćanstvo, ali i samo društvo“. - U kranjem, on je stvorio preduslove i utabao put sinovcu Danilu Petroviću da modernizuje i evropeizuje Crnu Goru, govoreći današnjim jezikom – dodaje on.

Gore, slobodarstva koje Njegoš i Cetinje nose“. S druge strane, kapela Karađorđevića je simbol okupacije Crne Gore nakon 1918. godine.

- Vraćanje kapele doći će na red onog trenutka kada osjete da su dovoljno jaki da takav projekat i sprovedu. To bi bila svojevrsna kapitulacija, kao što je Aleksandar Karađorđević pomenutom kapelom pokazao dominaciju nad Crnom Gorom, i kruna je projekta asimilacije i aneksije – smatra on. Ukazuje i na činjenicu da se danas drugim sredstvima pokušava dobiti isti rezultat.

- Ponovo se mijenjaju istorijske činjenice, srlja se u ozbiljan i vrlo zlokoban istorijski revizionisam koji pokušava da istorijske fakte mijenja i prilagođava zbog potrebe da se opravdaju, a pod krinkom ispunjenja Njegoševe želje. Kao da je Njegoš zaista želio da bude sahranjen u kapeli koju mu podiže kralj Aleksandar, a koji je upravo svojim političkim djelovanjem poništio sve ono za što se on zalagao. Takvoj ironiji i licemjerstvu svjedočimo svakog dana. A pitanje je da li će Crna Gora imati snage da se odbrani od takvog projekta, jer bi to bila završna faza u simboličkom pokoravanju Crne Gore – dodaje on.

I izbor čelnog čovjeka Skupštine Crne Gore Andrije Mandića da na novom logu državnog parlamenta bude zgrada Zetske banovine iz perioda Kraljevine SHS, predstavlja svojevrsnu ilustraciju težnji aktuelne vlasti. - Sve što oni rade, u funkciji je vraćanja Crne Gore na „podešavanja“ Zetske banovine, jer je ona jedina prihvatljiva forma postojanja Crne Gore. Može da postoji samo kao teritorija bez svog imena, bez svoje nacije i obilježja. Trude se da Crnu Goru vrate u period Zetske banovine, koja je za crnogorsku nacionalnu i državnu emancipaciju, predstavljala tri decenije mraka. U sve to se uklapaju i logo sa Zetskom banovinom, i insistiranje na kapeli Aleksandra Karađorđevića jer su to sve njeni simboli. Crna Gora, nažalost, danas zaista liči na Zetsku banovinu. Sve je već spremno, samo se traži novi Marko Daković, neko ko će da dovrši posao, a tu se Andrija Mandić već prepoznaje kao nastavljač njegovog ideološkog i političkog djelovanja – zaključuje Kalezić. Kristina JERKOV

Danilo Kalezić

CETINJE – Politička situacija na državnom niovu je, najblaže rečeno, komplikovana. Primjer Cetinja je pozitivan pokazatelj kako se, uprkos političkim razlikama, može raditi u interesu građana. U prijestonici smo uspjeli da prevaziđemo političke podjele kroz konstruktivan dijalog i zajednički rad na ključnim projektima. I vlast i opozicija na Cetinju svjesne su važnosti saradnje kada je riječ o pitanjima koja su direktno vezana za kvalitet života građana i razvoj grada. Cetinje ima posebno mjesto u istorijskom, kulturnom i političkom životu Crne Gore, što znači da mnogi društveni i politički procesi u zemlji počinju ili imaju značajan odjek upravo ovdje – rekao je u intervjuu Pobjedi gradonačelnik prijestonice koja danas obilježava Dan oslobođenja Nikola Đurašković

Prvi čovjek prijestonice kaže da je zadovoljan onim što je urađeno tokom njegovog mandata da se unaprijedi kvalitet života njegovih sugrađana.

– U prethodnom periodu postigli smo značajne rezultate na unapređenju gradske infrastrukture i poboljšanju kvaliteta života u Prijestonici, što nam je i bio osnovni cilj. Izmjenom Odluke o Budžetu prijestonice Cetinje za 2024. godinu on sada iznosi 12,29 miliona eura. Možemo reći da smo zadovoljni realizacijom planiranih prihoda koji su 7. novembra iznosili 89,85 odsto planiranih prihoda. Lideri smo među crnogorskim opštinama po ostvarenju Kapitalnog budžeta koji je već na 100 odsto realizacije, dok realizacija ugovorenih projekata iznosi preko 130 odsto. Ovi podaci pokazuju da smo znatno napredovali u sprovođenju kapitalnih investicija. Osim toga, već smo ugovorili oko 30 odsto Kapitalnog budžeta za narednu godinu, što predstavlja ključan pokazatelj efikasnosti upravljanja sredstvima i sprovođenja velikih infrastrukturnih projekata.

Takođe, važno je pomenuti da smo u ovoj godini sproveli preko 130 tenderskih postupaka, od kojih je uspješnost bila iznad 70 odsto. Sve ove aktivnosti pokazuju da smo postavili snažne temelje za

INTERVJU: Gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković

Cetinje je primjer kako uprkos političkim razlikama, može raditi u interesu

I vlast i opozicija na Cetinju svjesne su važnosti saradnje. Uspjeli smo da prevaziđemo političke podjele kroz konstruktivan dijalog i zajednički rad na ključnim projektima

Lideri smo među crnogorskim opštinama po ostvarenju kapitalnog budžeta koji je već na 100 odsto realizacije, dok realizacija projekata iznosi više od 130 odsto

Gradska uprava hrabro se suočila sa projektima koji se decenijama obećavaju, kakvi su izgradnja hotela „Lokanda“, tretman otpadnih voda, vodosnabdijevanje

Potrebno je pronaći balans između umjetničke slobode i poštovanja istorijskog nasljeđa kako bi se očuvao integritet mjesta kao što je Njegošev mauzolej

dalji ekonomski razvoj grada, unapređenje kvaliteta života građana i privredni razvoj Cetinja. Što se tiče budžeta za narednu godinu, trenutno smo u fazi planiranja, ali već imamo okvirnu projekciju koja će nam omogućiti da nastavimo ulaganja u ključne projekte. Naravno, nastavićemo i praksu odgovornog i transparentnog upravljanja budžetom.

POBJEDA: Koje biste projekte iz Kapitalnog budžeta naveli kao najznačajnije?

ĐURAŠKOVIĆ: Rekonstrukcija vodovodne mreže. Uporedo sa rekonstrukcijom gradskih saobraćajnica, prijestonica Cetinje započela je istorijski projekat za naš grad - izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće vodovodne mreže čime će se znatno poboljšati vodosnabdijevanje grada. Projekat podrazumijeva izgradnju primarne i sekundarne mreže, pumpnih postrojenja, solarne elektrane u Podgoru, kao i pratećih vodovodnih objekata na cijelom gradskom području. Ono što je vrlo značajno i što će ubrzati realizaciju projekta jeste da smo obezbijedili 12,6 miliona nepovratnih sredstava od Zapadnobalkanskog investicionog fonda i četiri miliona kreditnih sredstava Evropske investicione banke, dok će iznos do 21 milion,

Bezbjednosna situacija u državi izaziva zabrinutost

– Bezbjednosna situacija na Cetinju, kao i u ostatku Crne Gore, izaziva zabrinutost, posebno nakon nedavnih događaja koji su uznemirili sve nas. Kao gradonačelnik i građanin apelujem pozivam službe bezbjednosti i druge nadležne državne organe da preduzmu sve neophodne korake, pojačaju bezbjednosne mjere i intenziviraju preventivne akcije kako bi se građani Cetinja i Crne Gore osjećali sigurnije i bezbjednije – poručio je Đurašković.

koliko je vrijednost projekta, biti obezbijeđen iz kapitalnog budžeta prijestonice Cetinje. Na ovaj način će, izgradnjom svih vodovodnih objekata, sistem vodosnabdijevanja kroz 4-5 godina biti u potpunosti funkcionalan i finansijski održiv Gradska uprava hrabro se suočila sa projektima koji se decenijama obećavaju, kakav je projekat izgradnje hotela „Lokanda“ koji sanjaju generacije naših sugrađana. U toku je otvoreni tenderski postupak za odabir privatnog partnera i dodjelu ugovora o javno-privatnom partnerstvu za izgradnju hotela , dvoetažne podzemne garaže i parterno uređenje Studentskog trga, čime ćemo unaprijediti turističke kapacitete i stvoriti uslove za otvaranje novih radnih mjesta. Sproveli smo sve neophodne procedure - urađena je Analiza opravdanosti, nacrt ugovora o javno-privatnom partnerstvu, kao i konzervatorska istraživanja čime

su stvorene sve pretpostavke za realizaciju ovog važnog kapitalnog projekta. Apsolutno, kulturno-istorijski značaj „Lokande“ je ogroman kao i njen značaj za turističku ponudu prijestonice. Ovaj hotel je simbol Cetinja i revitalizacija tog objekta doprinijeće očuvanju istorijskog nasljeđa, ali i unapređenju turističke ponude grada, uzimajući u obzir činjenicu da Cetinju nedostaju smještajni kapaciteti. Nadam se da ćemo 17. decembra, kada je otvaranje tendera, imati privatnog partnera i nakon toga početi gradnju ovog hotela, jednog od najznačajnijih projekata za prijestonicu. Još jedan, veoma važan turistički infrastrukturni projekat, ne samo za Cetinje, već i za Crnu Goru, jeste nastavak izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja. Ovaj projekat imao bi brojne benefite kao što su kreiranje nove turističke ponude u Crnoj Gori, povećanje atraktivnosti Crne Gore stranim turistima i puna valoriza-

cija turističkih i kulturnih potencijala Cetinja. Prijestonica je odradila niz pripremnih radnji koje podrazumijevaju izradu tri analize - Studiju opravdanosti, cost-benefit analizu i Detaljnu studiju predjela. Očekujemo da će se, nakon pune podrške Senata prijestonice, planom budžeta Crne Gore za 2025. godinu opredijeliti sredstva i stvoriti uslovi za nastavak realizacije ovog važnog projekta za naš grad i državu.

Projekat koji po značaju prevazilazi lokalne okvire jeste izgradnja fudbalskog stadiona. Radovi su u završnoj fazi i ako sve bude teklo prema planu i vremenske prilike nam budu naklonjene, očekujemo da će biti završen u narednih šest mjeseci i da ćemo ga do Dana nezavisnosti otvoriti. Prijestonica je još prije godinu ispunila sve svoje obaveze, čak je i jedan dio infrastrukturnih radova preuzela na sebe kako bi ubrzala realizaciju ove investicije.

POBJEDA: Rješavanje problema otpadnih voda i snabdijevanje Cetinja vodom za piće takođe su projekti o kojima se decenijama pričalo. U kojoj su fazi ti projekti od, može se reći, istorijskog značaja za grad?

ĐURAŠKOVIĆ: Rješavanje problema otpadnih voda jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata i konačno smo uspjeli da obezbijedimo sve uslove za njegovu realizaciju. Nakon više decenija čekanja, započeli smo prvu fazu sanacije glavnog ponora, odnosno izgradnju tretmana otpadnih voda kao višedecenijskog problema Cetinja. Projekat obuhvata kanalisanje i odvođenje poplavnih, atmosferskih i fekalnih voda od glavnog ponora do istražne štolne, sanaciju glavnog ponora, izgradnju saobraćajnice od Štamparije do Belvederske ulice sa kompletnom nedostajućom infrastrukturom. Svi ovi radovi su neophodni kako bi se stvorili uslovi za trajno rješenje plavljenja Donjeg polja i izmještanja svih otpadnih voda iz grada. Ovo je jedan od najvažnijih projekata za grad, čija realizacija je jako kompleksna i zahtijeva dugogodišnje aktivnosti i fazno izvođenje radova. Radovi za sada teku po planu i njihovim konačnim završetkom riješiće se dugogodišnji problem odvođenja i regulisanja otpadnih voda. POBJEDA: Cetinjani, ali ne samo oni, sa nestrpljenjem čekaju okončanje radova na putu Cetinje - Čevo - Nikšić. U kojoj su fazi ti radovi? ĐURAŠKOVIĆ: Izgradnja magistralnog puta Cetinje – Čevo – Nikšić predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata za prijestonicu i Crnu Goru. Ovaj put znatno skraćuje vrijeme putovanja između Cetinja i Nikšića, što doprinosi bržem povezivanju, unapređenju

Nikola Đurašković

se, razlikama, građana

ekonomskih aktivnosti i pristup seoskim područjima, što će dodatno podstaći razvoj ruralnog turizma. Nedavno sam, sa predsjednikom države i direktorom Uprave za saobraćaj, obišao radove i uvjerio se da je veliki dio trase već infrastrukturno pripremljen.

POBJEDA: Kako komentarišete snimanje muzičkih spotova ispred Njegoševog mauzoleja na Lovćenu?

ĐURAŠKOVIĆ: Mauzolej

Petra II Petrovića Njegoša na Lovćenu predstavlja jedan od najvažnijih kulturnih i istorijskih spomenika Crne Gore, simbolički povezan s identitetom i duhovnošću naroda. S jedne s trane, razumijem da umjetnici žele da iskoriste prepoznatljive i inspirativne lokacije poput Lovćena za snimanje svojih spotova, međutim, s obzirom na kulturni i istorijski značaj ovog mjesta, važno je da se takve aktivnosti sprovode uz poštovanje prema spomeniku i vrijednostima koje on predstavlja. Potrebno je pronaći balans između umjetničke slobode i poštovanja prema istorijskom nasljeđu, kako bi se očuvao integritet mjesta kao što je Njegošev mauzolej. Sve što se dogodilo sa spornim video-spotom snimljenim na Lovćenu, zaslužuje odgovarajući pravni tretman, ali prijestonica Cetinje nema nadležnost nad Mauzolejom, pa samim tim ne može pokrenuti iste radnje kao za spot „Srce Srbije“ koji je sniman u istorijskom jezgru grada i na krajnje zlonamjeran i perfidan način osporio identitet prijestonice, nezakonito komercijalizovao njene simbole i pripisao njeno nasljeđe i baštinu drugoj državi.

POBJEDA: Turistička ponuda grada je iz sezone u sezonu sve bogatija. Da li su u planu još neki novi događaji, počev od nadolazećih novogodišnjih i božićnih praznika?

Đ URAŠKOVIĆ: Turistička ponuda Cetinja se kontinuirano unapređuje i cilj nam je da svake godine ponudimo nove sadržaje koji će privući posjetioce, posebno tokom praznika. U tom smislu, ove godine treći put organizujemo praznični bazar „Novogodišnja priča u prijestonici“ koja je prethodne dvije godine nadmašila naša očekiva-

Vjerujem da će nam građani povjeriti još jedan mandat

POBJEDA: Sljedeća godina je izborna na Cetinju. Smatrate li da ste zaslužili da Vam građani i naredne četiri godine ukažu povjerenje da vodite grad?

nja. Novogodišnja priča ove godine počinje 20. decembra i tokom trajanja bazara svi posjetioci će moći da uživaju u bogatom muzičkom programu, gastronomskoj ponudi, ali i brojnim sadržajima za djecu. Naš cilj je da Cetinje postane prepoznatljiva praznična destinacija kako u Crnoj Gori, tako i u regionu i mislim da smo u tome donekle i uspjeli.

POBJEDA: Centar za kulturu je relativno nova institucija o čijem se formiranju pričalo decenijama, ali ste tek Vi uspjeli da stvorite uslove da se Centar formira. Koliko je ta institucija doprinijela obogaćivanju kulturne ponude grada? ĐURAŠKOVIĆ: Osnivanje Centra za kulturu bio je jedan od ključnih koraka ka unapređenju i organizaciji kulturnog života na Cetinju. Nakon samo godinu od osnivanja, Centar za kulturu je postao glavni organizator mnogih kulturnih događaja, uključujući izložbe, pozorišne predstave, koncerte i književne večeri. Jedan od važnih doprinosa ove institucije jeste t o što imamo kulturna dešavanja tokom cijele godine. Osnivanje Centra za kulturu se pokazalo kao ključan korak ka bogaćenju kulturne scene Cetinja, stvarajući čvrstu osnovu za dalji razvoj i unapređenje kulturne ponude.

POBJEDA: Rezultati popisa stanovništva iz 2023. godine brinu većinu opština u Crnoj Gori, pa i prijestonicu. Kako zaustaviti odlazak mladih?

ĐURAŠKOVIĆ: Prijestonica Cetinje je, poput mnogih gradova u Crnoj Gori, u protekloj deceniji bila suočena sa značajnim migracionim kretanjima. Nažalost, zbog ukupnog društvenog i ekonomskog ambijenta u protekloj deceniji mladi ljudi uglavnom su odlazili iz prijestonice. Prema podacima Monstata, migraciona kretanja za period 2011. do 2023. godine ukazuju da se taj broj kreće u procentima oko 15 odsto , što bitno utiče ne samo na broj stanovnika već i njihovu starosnu strukturu. Gradska uprava preduzela je niz strateških mjera kako bi se promijenila loša demografska slika Cetinja i stvorili bolji uslovi za život. Kreira-

Prijedlogom budžeta za iduću godinu predviđeno angažovanje savjetnika za potrebe poslanika

Luksuz koji bi građane godišnje koštao najmanje milion eura

ĐURAŠKOVIĆ: Vjerujem da su rezultati koje smo postigli tokom ovog mandata najbolji pokazatelj naše posvećenosti razvoju Cetinja i unapređenju kvaliteta života građana. Kroz brojne infrastrukturne projekte, podršku kulturi, unapređenje turističke ponude i rad na rješavanju dugogodišnjih komunalnih problema, trudili smo se da Cetinje postane mjesto u kojem se bolje živi, radi i koje privlači posjetioce. Nadam se da su građani prepoznali naš rad i posvećenost, kao i konkretne rezultate koji su vidljivi širom grada. S obzirom na sve postignuto, i na planove koje imamo, smatram da smo zaslužili povjerenje građana da nastavimo da radimo za Cetinje.

li smo politike koje su postale primjer dobre prakse u Crnoj Gori i regionu. U tom smjeru, sa posebnim ponosom ističemo program besplatnog vrtića za sve mališane i naknadu troškova za medicinski potpomognutu oplodnju. Radimo na strategiji politike stanovanja koja će posebno obuhvatiti ranjive kategorije i mlade bračne parove, kreiramo subvencije za gotovo sve kategorije građanki i građana, pružamo podršku porodicama i preduzetnicima kroz razne oblike pomoći koliko je to moguće sa pozicije lokalne vlasti. Cilj nam je kreirati ambijent koji će podstaći mlade i njihove porodice da prijestonica bude njihov izbor za život. Aktivno radimo na privlačenju investicija i podsticaju lokalnog preduzetništva. Razvili smo programe podrške za mlade preduzetnike, žene preduzetnice, poljoprivredne proizvođače, kako bi se podstakao razvoj privatnog sektora i otvaranje novih radnih mjesta. Radimo na važnim infrastrukturnim projektima koji će donijeti nova radna mjesta, a među njima izdvajamo izgradnju hotela „Lokanda“ i nastavak izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, koji će ovaj grad ozbiljno pozicionirati kao grad kvalitetnog života za sve. Jelena ĐUKANOVIĆ-PETROVIĆ

PODGORICA – Angažovanje savjetnika za potrebe poslanika u Skupštini Crne Gore, što predviđa prijedlog budžeta za iduću godinu, građane će u najboljem slučaju na godišnjem nivou koštati milion eura.

Do te računice došao je ekonomski analitičar Mirza Mulešković uzimajući pritom u obzir namjanje realnu mogućnost da savjetnici za taj angažnam primaju minimalnu zaradu.

Da je prijedlogom budžeta za iduću godinu predviđena nova stavka, koja bi svakom od ukupno 82 poslaniku u državnom parlementu omogućila da angažuje po jednog savjetnika koji bi mu pomagao u radu, saopštio je juče predsjednik Skupštine Andrija Mandić

- Sad imamo veliki broj mladih poslanika koji mogu da iskoriste znanja drugih. Ovo je posebno značajno za velike poslaničke klubove - rekao je Mandić, ističući pritom kako je riječ o „velikom demokratskom iskoraku“.

Analitičar ekonomske struke Mirza Mulešković ističe kako u tome vidi novi talas zapošljavanja u javnom sektoru, a samim tim i dodatno uvećanje troškova javne uprave.

- A sve to je potpuno suprotno preporukama iz izvještaja Evropske komisije, Svjetske banke i Međunarodnog monetranog fonda, koji već dugi niz godina ukazuju na to da moramo da pokrenemo reformu javne uprave – navodi Mu-

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković budžetsku stavku koja bi omogućila angažovanje savjetnika za potrebe poslanika vidi kao novi talas zapošljavanja u javnom sektoru, a samim tim i dodatno uvećanje troškova javne uprave, što je suprotno preporukama iz Izvještaja Evropske komisije, Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda

lešković u izjavi za Pobjedu. Crnogorski poslanici za svoj rad u plenumu u prosjeku na mjesečnom nivou prihoduju po dvije hiljade eura, dok bi angažovanje njihovih savjetnika, prema Muleškovićevoj računici, godišnje koštalo namjanje milion eura.

- I to kad bi primali minimalnu zaradu sa visokom školom, jer se podrazumijeva da savjetnici imaju visoko obrazovanje –ističe on.

Mulešković napominje kako u svemu tome treba imati u vidu i činjenicu da jedan savjetnik ne može pokriti sve oblasti zbog čega ga, kako kaže, ne bi iznenadilo da u nekom narednom periodu dođemo na ideju da imamo i savjetnike savjetnika, te da na taj način samo širimo mrežu savjetnika.

- Izgleda da će to postati najpopularnija pozicija u državi – kaže Mulešković.

On upozorava da angažovanje savjetnika za potrebe poslanika predstavlja vid dodatnog zapošljavanja u javnom

sektoru i dodatno opterećenje ionako krhkih javnih finansija Crne Gore.

- Posebno je diskutabilno što se to dešava u vrijeme kad crnogorska privreda ne može da obezbjedi radnu snagu već je uvozi iz Indonezije, Pakistana i drugih dalekih destinacija. Privreda, upravo zbog dominantnog položaja državnih institucija i preduzeća, ne može sebi da obezbijedi kadar –objašnjava Mulešković. Uz napomenu da angažovanje savjetnika za potrebe poslanika nije novina u svijetu, te da postoje zemlje koje prepoznaju takve pozicije, Mulešković ipak napominje da je riječ o zemljama sa razvijenom privredom.

- Crna Gora to i dalje nema, već imamo gotovo 30 odsto zaposlenih u javom sektoru i država nam je glavni poslodavac, što jasno govori da mi nemamo dovoljno novca da finansiramo sve to – zaključuje Mulešković.

Đurđica ĆORIĆ

Skupštinski

Ministarka turizma Simonida Kordić odgovarala na poslanička pitanja

Integrisani sistem za realno praćenje turističkog prometa

PODGORICA - Vlada je formirala operativni tim koji bi trebalo da kreira model u cilju uspostavljanja integrisanog sistema koji će omogućiti precizno realno vremensko praćenje turističkog prometa – navela je ministarka turizma Simonida Kordić u Skupštini u odgovorima na pitanja poslanika.

Ovaj sistem će, kako je kazala Kordić, omogućiti bolje upravljanje resursima, suzbijanje sive ekonomije i bolje planiranje odnosno donošenje strateških odluka na osnovu pouzdanih podataka, prenosi agencija Mina-biznis.

- Taj sistem treba da omogući kontrolu i brojanje turista pri ulasku i izlasku iz Crne Gore, prijavu turista, prijavu gostiju od domaćina, plaćanje boravišnih i drugih taksi, registraciju vršenja uslužnih djelatnosti u turizmu, plaćanje poreza i doprinosa – odgovorila je Kordić Velimiru Đokoviću (NSD) na pitanje kako riješiti pitanje neujednačenosti podataka o broju turista i prihodima od turizma. Ministarka je kazala da trenutno jedine zvanične podatke o broju gostiju objavljuje Monstat, jednom mjesečno. - Pošto to nije dovoljno efikasno i brzo za potrebe privrede, onda se za procjenu broja gostiju koriste i druge metode, pa je jedan od modela input

koji dobijamo od Nacionalne i lokalnih turističkih organizacija. Ali, najpouzdaniji podaci dolaze iz komunalnih službi i odnose se na količinu odnesenog smeća - kazala je Kordić. Govoreći o saobraćajnim gužvama tokom sezone, Kordić je ukazala da se oko 95 odsto ukupnog saobraćaja odvija kroz jedan putni pravac od Herceg Novog do Ulcinja. Jedino dugoročno rješenje za taj problem jeste izgradnja putne infrastrukture. - Međutim, to ne možemo riješiti za narednu sezonu, već moramo da nađemo model kako da umanjimo efekte tranzita preko Crne Gore i da ga izmjestimo sa tog primorskog pravca – kazala je Kordić dodajući da bi jedan od modela moglo biti uvođenje tranzitnih taksi u slučaju da u Crnoj Gori ostaju manje od 24 sata. r e

Privredna komora organizovala ,,Drugi arbitražni dan“

Arbitraža je dobra alternativa sudskim sporovima

PODGORICA – Arbitraža, kao fleksibilan, pouzdan i međunarodno priznat proces rješavanja sporova, ima ključnu ulogu u očuvanju poslovnih interesa i stvaranju povoljnog investicionog ambijenta. Privredna komora Crne Gore (PKCG), zajedno sa Arbitražnim sudom, godinama promoviše arbitražu i uspjela je da ovaj proces učini dostupnim i pozicionira ga kao efikasnu alternativu sudskim postupcima – kazala je predsjednica PKCG dr Nina Drakić na jučerašnjem ,,Drugom arbitražnom danu“. Dodala je da se afirmacijom arbitraže pomaže kreiranju bolje poslovne klime u Crnoj Gori, te da će to privući nove investicije i doprinijeti daljem rastu privrede. Predsjednik Arbitražnog suda pri PKCG

Ministarstvo finansija organizovalo okrugli sto u okviru javne

PODGORICA - Nacrt

zakona o igrama na sreću izazvao je oštre polemike zbog novih mjera koje ograničavaju oglašavanje i nameću dodatne restrikcije privatnim priređivačima.

Predložene odredbe, koje favorizuju državnu lutriju i ograničavaju mogućnosti privatnih medija i priređivača igara na sreću, otvaraju pitanje poštovanja slobodnog tržišta i konkurencije. Ministarstvo finansija organizovalo je juče okrugli sto u okviru javne rasprave o nacrtu zakona o igrama na sreću, kojem su prisustvovali predstavnici naučne i stručne javnosti, medija, državnih organa i lokalnih zajednica, privrede, nevladinih organizacija i drugi zainteresovani subjekti. Oni su upozorili da ovakvo zakonodavstvo može biti u direktnom sukobu s ključnim zakonima Crne Gore i Evropske unije, čime bi moglo izazvati pravne i ekonomske posljedice na domaćem i međunarodnom planu.

Ugrožavanje slobode oglašavanja

Ekonomski ambis privatnike i sukob evropskim propisima

Vesko Božović je ukazao da je revidiranim arbitražnim pravilima predviđena mogućnost učešća trećih lica u arbitraži, ukoliko to ne povređuje prava strankama. Time se, kako je naveo, otvara mogućnost investicionim fondovima, drugim finansijskim organizacijama ili advokatskim kućama da budu učesnici u ovim postupcima. Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Vladimir Pavić je ukazao da je arbitraža efikasna alternativa sudskim procesima, posebno kada je riječ o složenim privrednim i međunarodnim sporovima.

- Arbitraža pruža brzinu, efikasnost prekograničnog priznanja i izvršenja, te mogućnost ugovaranja neutralnog foruma u međunarodnim okvirima, što je od velike važnosti za stranke iz različitih pravnih kultura –naveo je Pavić. m. lk.

Učesnici su upozorili da ovaj zakon može ozbiljno ugroziti ekonomski položaj privatnih subjekata u ovoj oblasti, kao i slobodu oglašavanja, na koju se oslanjaju brojni mediji. Dok Ministarstvo finansija tvrdi da je cilj zakona unapređenje kontrole i sigurnosti u igrama na sreću, ostali učesnici okruglog stola poručili su da bi ovakva regulativa mogla biti u suprotnosti s evropskim principima slobodnog tržišta i pravima na komercijalno izražavanje, čime bi mogla nastati ozbiljna pravna i ekonomska pitanja na nacionalnom i međunarodnom nivou. Državna sekretarka u Ministarstvu finansija mr Jovana Nišavić kazala je da je cilj novog zakonskog rješenja da se osigura bezbjedno i ugledno okruženje za igre na sreću, pogodno za održivi rast oslobođen od rizika finansijskog kriminala, uz obavezu države da utiče na otklanjanje ili ublažavanje negativnih posljedica koje imaju ili mogu imati igre na sreću kod učesnika, kroz društveno odgovorno priređivanje usmjereno na maloljetnike, prevenciju bolesti zavisnosti, ograničavanje reklamiranja i dostupnosti informicija u sredstvima javnog informisanja.

- Sa novim zakonom obezbjeđuje se ostvarenje javnog interesa kroz socijalnu i zdravstvenu dimenziju, jača kontrola i nadzor od strane relevantnih institucija u vezi sa sprečavanjem pranja novca, ali i stvara pravni okvir koje će omogućiti državi i priređivačima adekvatan ambijent za ravnopravno poslovanje, koje će donijeti znatno više budžetskih prihoda po ovom osnovu - kazala je ona. Generalni direktor Direktorata za igre na sreću, koordi-

Ako se privatnim priređivačima ograniči oglašavanje, privatni mediji, koji se oslanjaju na prihod od ovih oglasa, mogli bi se suočiti s finansijskim poteškoćama, što može uticati na njihovu nezavisnost i sloboduporučio je analitičar Predrag Zečević

naciju i izvještavanje o neformalnoj ekonomiji i državnu pomoć Danko Dragović ukazao je na važnost poboljšanja discipline u ovoj oblasti i predočio ključne novine u kreiranim zakonskim rješenjima, uz osvrt na promjene koje su, u toku javne rasprave, izazvale najviše pažnje zainteresovanih subjekata. Predstavnik Grupacije za igre na sreću Privredne komore Savo Martinović poručio je da intencija ovog zakona trebalo da bude rješenje problema koji su postojali u starom zakonu. Međutim, on smatra da ovaj zakon predstavlja veliki korak unazad kada je riječ o legalnim priređivačima igara na sreću.

- Fokus je isključivo na zaštiti interesa države, dok su interesi kompanija koje posluju u ovoj oblasti zanemareni. Ova regulativa nameće veli-

ka ograničenja za naše kompanije, jer ukida dosadašnji sistem koncesija i uvodi nejasan koncept sistema odobrenja. Taj novi sistem mi nije u potpunosti jasan i čini se kao dodatna prepreka za legalno poslovanje - naglasio je Martinović.

Analitičar Predrag Zečević upozorio je da Zakon o zaštiti konkurencije garantuje slobodno tržište i zabranjuje diskriminaciju među učesnicima na tržištu.

- Ako se nacrtom zakona favorizuje državni monopol ili ograničava oglašavanje privatnih priređivača igara na sreću, to bi moglo biti u suprotnosti sa pravilima o zaštiti konkurencije. Ova regulativa zabranjuje bilo kakve mjere koje narušavaju ravnopravnost učesnika na tržištu i stvaraju nefer prednost za državne subjekte - kazao

je Zečević dodajući da Ustav Crne Gore garantuje slobodu izražavanja i pravo na informisanje.

sUprotnost sa Ustavom

- Ako zakon ograničava oglašavanje privatnih priređivača, mogao bi biti u suprotnosti s ustavnim pravima na slobodu govora i komercijalno izražavanje, kojim se privatnim firmama omogućava komunikacija s javnošću. Direktiva EU garantuje slobodu pružanja usluga i jednake uslove za sve učesnike na tržištu. Favorizovanje državne lutrije na štetu privatnih priređivača moglo bi biti u suprotnosti s principima slobodnog tržišta koje promoviše EU. Direktiva se zalaže za jednak tretman svih preduzeća, bez obzira na njihov vlasnički status - poručio je Zečević osvrćući se na Zakon o medijima koji garantuje slobodu medija i pravo na informisanje.

- Ako se privatnim priređivačima ograniči oglašavanje, privatni mediji, koji se oslanjaju na prihod od ovih oglasa, mogli bi se suočiti s finansijskim poteškoćama, što može uticati na njihovu nezavisnost

Sa javne rasprave

Simonida Kordić

javne rasprave o nacrtu zakona o igrama na sreću

ambis za sukob sa propisima

i slobodu - poručio je Zečević dodajući da prema Zakonu o elektronskim medijima, elektronski mediji imaju pravo na slobodno oglašavanje, osim u slučajevima zaštite javnog interesa.

- Međutim, ograničavanje privatnih priređivača igara na sreću bez jasne javne svrhe može biti shvaćeno kao neosnovano suzbijanje slobode oglašavanja, što bi se moglo smatrati kršenjem ovog zakona. Gušenje privatnog sektora, stimulisanje ilegalnih aktivnosti i narušavanje slobode medija samo su prve naznake krize koja može uslijediti. Crna Gora mora hitno odbaciti ovaj zakon i slijediti principe slobodnog tržišta i jednakih

Oporezovati video-igre jer izazivaju zavisnost kod maloljetnika

Klisić je predložila da se video-igrice oporezuju jer one bi trebalo da budu oblik takmičenja u vještinama maloljetnika, a ne šema koja zavisi od novca i sreće. - Tražimo da se videoigre oporezuju, jer one danas omogućavaju samo plaćanje, bez povratka korisnicima, što ih čini sličnim igrama na sreću. Kompanije koje rade na razvoju softvera za igre treba da budu licencirane i sertifikovane od strane posebne laboratorije u Crnoj Gori, kako bi se obezbijedilo da svi priređivači posluju legalno i u skladu sa zakonom - poručila je Klisić.

uslova za sve - upozorava analitičar Zečević. Iz Meridianbeta su u svojim primjedbama i prijedlozima, ukazali da predložene restriktivne mjere otvaraju pitanja o mogućem narušavanju slobodnog tržišta, ograničavanju konkurencije i potencijalnim pravnim posljedicama po Crnu Goru.

Jedan od najspornijih članova zakona ograničava metode plaćanja za igre na sreću, što bi, prema primjedbama, moglo dovesti do narušavanja konkurencije. Manje opcija za uplate navodno povećava troškove za igrače i potencijalno ih usmjerava ka neregulisanim priređivačima koji nude povoljnije uslove, što može

Ograničenje oglašavanja krši Povelju Evropske unije o osnovnim pravima

Zečević je istakao da Član 11 Povelje EU garantuje slobodu izražavanja, uključujući i komercijalno izražavanje kao oblik poslovne komunikacije. - Ograničenje prava privatnih priređivača na oglašavanje moglo bi narušiti ovaj član, jer komercijalno oglašavanje predstavlja oblik slobodnog izražavanja zaštićen zakonom - poručio je Zečević.

imati negativne posljedice po tržište i poreske prihode. Zakon predviđa zabranu oglašavanja igara na sreću na svim internet portalima, osim sportskih. Kritičari smatraju da ova mjera favorizuje određene medije i diskriminiše ostale, što može predstavljati kršenje principa slobodnog tržišta i slobode izražavanja. Ova restrikcija, kako su naglasili, ograničava poslovanje licenciranih priređivača i ugrožava finansijsku stabilnost medija koji se oslanjaju na prihode od oglasa.

Malo pažnje nelegalniM priređivačiMa Predstavnica Udruženja priređivača igara na sreću Montenegro beta Jovana Klisić kazala je da bi uvođenje novog zakona trebalo da osigura društvenu odgovornost, ali problem je u tome što zakon ograničava legalne priređivače, dok se malo pažnje posvećuje borbi protiv onih koji djeluju nelegalno.

- Mi koji poslujemo u skladu sa zakonom već godinama trpimo ograničenja – u protekle četiri godine mogućnosti uplata karticama svedene su na minimum. S druge strane, inicijativa za ocjenu ustavnosti ovog zakona je aktivna, a podržalo ju je više od 20.000 građana. Evropski sud za ljudska prava je već zauzeo stav u sličnim slučajevima –nije dovoljno opravdati restriktivne mjere bez validne društvene potrebe. Još jedan problem je pitanje oglašavanja. Kopiran je član zakona iz Srbije, koji je već naišao na kritike. Iako je rečeno da oglašavanje nije u potpunosti zabranjeno, svi predloženi članovi ograničavaju našu slobodu rada. Mi smo legalna djelatnost koja doprinosi budžetu kroz redovno plaćanje poreza i zapošljavamo oko 3.500 ljudi, što nije zanemarljivo - poručila je Klisić dodajući da su igre na sreću prije svega zabava, a oko 85 odsto sredstava se vraća igračima, za razliku od nelegalnih igara koje to ne čine.

- Ograničenja su tolika da nam je praktično zabranjeno online klađenje, dok s druge strane djeca nemaju odgovarajuću zaštitu od sadržaja koji su lako dostupni na internetu. Pored toga, prinuđeni smo da sarađujemo sa inostranim portalima jer su domaći prostori za oglašavanje zatvoreni za nas - poručila je Klisić. Predstavnici Ministarstva finansija kazali su na kraju da će sve utemeljene prijedloge razmotriti i uvrstiti u finanalnu verziju nacrta ovog zakonskog rješenja.

Podsjećamo da je javna rasprava povodom navedenog zakona započeta 21. oktobra ove godine i zbog velikog interesovanja javnosti njen rok se pr odužava za dodatnih sedam dana, odnosno do 25. novembra 2024. godine. n. KovačeviĆ

Negativan poslovni rezultat kompanije

Institut ,,Dr Simo Milošević“ u prva tri kvartala

U

Ostvareni gubici su 113 odsto, odnosno za 178.035 eura su veći nego u istom prošlogodišnjem periodu, kada je Institut ,,Dr Simo Milošević“ bio u minusu od 157.328 eura

PODGORICA - Kompanija Institut ,,Dr Simo Milošević“ Igalo je u prvih devet mjeseci poslovala sa gubitkom od od 335.363 eura, pokazuje finansijski izvještaj tog preduzeća za prva tri kvartala.

Ostvareni gubici su 113 odsto, odnosno za 178.035 eura su veći nego u istom prošlogodišnjem periodu kada je ova kompanija bila u minusu od 157.328 eura.

Račun Instituta Igalo deblokiran je 4. jula ove godine nakon više od 200 dana, kada su Vlada i manjinski akcionar, kompanija Vile Oliva uplatili po pet miliona eura, čime je riješeno dugogodišnje pitanje duga prema Jugobanci u iznosu od oko sedam miliona eura. Istovremeno, radnicima su isplaćene po dvije zaostale zarade. plan re struKturiranja Predviđeno je da plan restrukturiranja ovog instituta bude završen u roku od pola godine, čime će se, kako je najavljeno, normalizovati poslovanje Instituta, trenutno opterećenog dugovima i prema povjeriocima i prema zaposlenima. Iz Vlade je sredinom jula nakon sastanka premijera Milojka Spajića sa rektorom Univerziteta Crne Gore (UCG) Vladimirom Božovićem i dekanima Ekonomskog fakulteta Mijatom Jocovićem, Građevinskog fakulteta Marinom Rakočević i Medicinskog fakulteta Miodragom Radunovićem, saopšteno da će Vlada Univerzitetu Crne Gore dostaviti projektni zadatak za izradu plana restrukturiranja Instituta, na osnovu kojeg bi njeni timovi, zajedno sa timovima Univerziteta i Instituta Igalo, taj dokument trebalo da pripreme u narednih četiri, pet mjeseci. Spajić je nakon tog sastanka poručio da je trenutak da se, nakon rješavanja akutnih problema i spašavanja Instituta od blokade i stečaja, napravi strateški pravac za Igalo. - Plan restrukturiranja treba da bude osnova da uđemo u veoma ambiciozan projekat koji će dovesti do toga da nakon

tri godine od njegove realizacije Institut postane profitabilan. Treba da imamo reprezentativan sistem objekata, kapacitete sa četiri i pet zvjezdica i da onim što imamo privučemo najzahtjevnije korisnike - rekao je ranije Spajić. On je tada objasnio da će do tada država pronaći način da preko Fonda zdravstva poveća izdvajanja za svoje građane kojima su potrebne usluge Instituta, ali i da privuče inostrane korisnike, dodajući da je moguće i da će u okviru NATO programa organizovati rehabilitaciju građana iz Ukrajine.

očuvanje Kadra Spajić je naveo da su zaposleni u Institutu, uprkos teškim uslovima, ostali posvećeni svom radu, te da treba sačuvati i jačati kadar u cilju razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori tokom cijele godine. - Zbog toga je ovo projekat od nacionalnog značaja i veliki motor naše privrede. Potreban nam je dobar biznis model i želimo da angažujemo sve relevantne subjekte i stručni kadar – kazao je ranije Spajić. Rektor Božović je nakon tog

sastanka kazao da će ovo biti test za svaku buduću saradnju UCG sa državom. - Angažovaćemo sve ljude ma gdje bili, nama je stalo da ovo uspije i daćemo sve od sebe da tako bude. Imamo razgranatu mrežu kontakata, ukoliko bude potrebna podrška sa strane - rekao je Božović. Dekan Jocović je ocijenio da je njihova obaveza da svu raspoloživu pamet stavi na raspolaganje u ovom, za državu važnom, poslu. - Tu smo da ustanovimo metodologiju rada kako bismo sklopili mozaik i dobili najbolje moguće rješenje. Razumijemo da nije samo cilj izvlačenje Instituta, nego biznis model koji će biti održiv i globalno konkurentan - rekao je Jocović. Svoje kapacitete će, kako je navela dekanica Rakočević, na raspolaganje staviti i Građevinski fakultet, a ako bude potrebe, angažovaće i strane eksperte. Dekan Radunović je naveo da Vlada i UCG do sada nijesu imali ovakvu saradnju, dodajući da će se u potpunosti angažovati kako bi se pronašlo najbolje moguće rješenje. s. popoviĆ

Institut Igalo

Prvo ulje zaborava nema

PODGORICA - Maslinjak Baletića u selu Srpska u Zeti ove je godine zabilježio prvu berbu, svojevrsni praznik za mlado gazdinstvo ali i kantar koji mjeri rezultate

uloženog truda, opravdanost izbora zasađenih sorti, kao i efekte primijenjenih agrotehničkih mjera i, u konačnom, najvažnije stvari –kvaliteta proizvedenog ulja.

Kvalitet zavisi od mnogo faktora i, pod pretpostavkom da je godina bila dobra, plod ubran na vrijeme, ključan je proizvodni proces u kojem pogrešni potezi, neiskustvo ili nezna-

Bila je to prava moba: profesionalni berači, rođaci, prijatelji, kumovi, priskočile i komšije iz nekoliko kuća Terzića... Svi uveličali veliki dan na imanju, i mlado i staro. I pokazali da još ima sloge, podrške i radosti uspjehu kakav su postigli na imanju Baletića

mogućnost da uspostave liniju proizvodnje i da unutar nekoliko sati naprave proizvodni niz – od berbe, preko mljevenja do momenta kada separator odvoji čisto ulje koje se pohranjuje u inoks sudove.

Ni tu nijesu stvari prepuštene pukoj vježbi i učenju na svojim greškama.

Stručnjak iz Splita Danko Radica ispratio je svaki korak, od prvih probnih 450 kilograma, do sinhronizovanja mašina i linijskog rada kao na traci do duboko u noć sljedećeg dana.

nje i od najbolje sirovine daju tek prosječno ulje. Prema riječima vlasnika gazdinstva Balše Baletića - koji živi i radi na relaciji između Sjedinjenih Američkih Država, gdje ima sopstveni biznis, i Crne Gore za koju ga vezuje porodično imanje i familija - kada je sadio prve korijene maslina, imao je na umu dvije stvari.

-Prva je bila da stvorim zelenu oazu u ovom dijelu Zete i da umjesto zemljišta na kojem niču samo kuće, ostane nešto trajno iza nas. Drugi važan momenat bio je da, ako sadim masline, ključevi proizvodnje moraju biti u mojim, odnosno rukama gazdinstva. Drugim riječima, kvalitet ulja bi trebalo da zavisi isključivo od nas, našeg rada, ulaganja, usavršavanja. Pritom, proizvodnja ulja nije posao od kojeg nam zavisi egzistencija, već dopunska priča koja se temelji na ljubavi, pa nije ni nužno da forsiramo kvantitet – kazao je Baletić u razgovoru za Pobjedu.

Sudeći prema savremenom mlinu za hladno cijeđenje ulja koji je izgradio na imanju, ključne pretpostavke su ostvarene, jer Baletići imaju

Ovogodišnju, prvu berbu, Baletići su organizovali tokom dva vikenda krajem oktobra. Prvo ulje koje je poteklo zabilježila je kamera našeg fotoreportera.

Bila je to prava moba: profesionalni berači, rođaci, prijatelji, kumovi, priskočile i komšije iz nekoliko kuća Terzića... svi su uveličali veliki dan na imanju, i mlado i staro. I pokazali da još ima sloge, pomoći i podrške i radosti uspjehu.

Traktori sa gajbama maslina stizali su u pogon – svojevrsnu lokalnu kuću maslina, i budući Kaštel Baletić, jedini takvih gabarita u ovom dijelu Crne Gore.

Tu je stručnjak iz Splita mjerio, dozirao, podešavao protok, zapisivao. Čitav proces sa njim je prolazio i vlasnik imanja, kako bi i najmanje nedoumice ili dileme u samostalnom radu ubuduće eliminisao.

Simbioza

Užurbanost na gazdinstvu začinila su i jata gusaka, pataka, kokošaka i morki, koja su dodatni sadržaj i prirodni regulator insekata u maslinjaku.

Prema Balšinim riječima, uzgoj živine sa mobilnim objektima koji se mogu „šetati“ po gazdinstvu, pored benefita koji se standardno očekuju u uzgoju peradi, prvenstveno domaćih jaja, daju i dodatnu

vrijednost – prirodno, organsko đubrivo. Rodnost maslina, s obzirom na raziliču starost stabala, među kojima će neke tek u narednim godinama prispjeti za berbu, nije bila prevelika. -Ali je ključno da su plodovi bili zdravi, bez uboda maslinove muve. To u dobroj mjeri zahvaljujemo podneblju, temperaturama, prozračnosti maslinjaka, adekvatnim mjerama i uzgoju. Za druge potencijalne štetočine, kakva je posebna vrsta stjenice, zadužena je živina, što u tom dijelu eliminiše potrebu za upotrebu preparata – kaže Baletić.

TrenuTak isTine: Balša Baletić gleda prvi „slap“ ulja

i MLaDO i sTarO: Komšije Terzići na mobi

VeLiki Dan na iManJu: Berba maslina

usPOsTaVLJena LiniJa: Separator u mlinu Baletića

Sve vrijeme berbe njega, sa strane gledano, nijeste mogli razlikovati od radnika i prijatelja koji su uskočili da pomognu. Drugim riječima, nije bilo izigravanja gazde, već dobro zasukani rukavi. Do te mjere da je samljevenu kominu, koja je nakon iscijeđenog ulja posebnim crijevom završavala u prikolicu ispr ed Kaštela, „provukao kroz ruke“.

-Dobro protljate kominu između dlanova, sačekate da se osuši i, makar kažu stručnjaci, ako na koži ostanu tragovi ulja, onda svi parametri proizvodnje nijesu dobro podešeni – pokazao je Balša. Na rukama nije bilo viška ulja, a na izlazu is separatora lijepo se odvajalo od vode. Voćni miris preplavio je prostoriju prije nego je poslato u podrum gdje se nalazi sala za buduće posjete, degustaciju i tankovi za čuvanje ulja.

Ove godine Baletići su brali masline tek sa četvrtine stabala.

-Prve masline sam zasadio 2018. godine, 35 korijena. Naredne je ta brojka dopisana sa hiljadu novih, različitih sorti, među kojima su pendolino, lećino, istarska bjelica, ima i žu-

tice... Prošle godine smo imali 3.000 stabala. Među njima je dosta onih koje će postepeno stasavati za berbu, tako da svake godine očekujemo dodatne prinose i veće količine – kazao je Baletić.

PuTOkAz

Tremu, nervozu koji su pratili početak berbe, kako je odmicala, smjenjivalo je utezanje svih detalja i umor. I svakako ponos na činjenicu da je ostvario viziju.

Ističe da nije imao dilemu hoće li masline uspijevati na imanju u Srpskoj.

-Najbolja smjernica i potvrda bilo je nekoliko stabala maslina koje je moj otac Branislav zasadio prije gotovo 30 godina i koje i danas rađaju ispred kuće – kaže domaćin.

Ukazuje da se godinama već crnogorski maslinjaci šire i van Primorja.

-Zeta, Tuzi i Podgorica su idealno područje za maslinarstvo, što potvrđuje i primjer Plantaža, ali i brojnih kolegamaslinara sa manjim ili većim zasadima, koji se, na sreću, iz godine u godinu uvećavaju –zaključuje Baletić. Igor PERIĆ

Foto: Stevo VASILJEVIĆ

Centar za građansko obrazovanje podnio krivičnu prijavu zbog činjenice da je 4,9 miliona eura Vlada isplatila bez opravdanja

Finansiranje vjerskih škola pred specijalnim tužilaštvom

PODGORICA - Centar za građansko obrazovanje (CGO) je podnio juče SDT-u krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrila isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori.

To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) u svom Izvještaju o reviziji pravilnosti Finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za budžet Crne Gore.

Član 139 stav 3 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se samo srednje vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe mogu finansirati iz budžeta Crne Gore.

Odobrenje ovih isplata nije urađeno u skladu sa članom 138 ovog Zakona na osnovu ekonomske cijene obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje.

- Iako su ove isplate pokrivane ugovorima o finansiranju i aneksima tih ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade, jasno je da nikakvi zaključci Vlade niti ugovori i aneksi ne mogu imati pravnu valjanost ako su suprotni zakonu – istakli su iz CGO.

Smatraju da kršenje zakonskih odredbi, koje su jedan vid brane diskrecionom, i moguće koruptivnom, djelovanju funkcionera koji odlučuju u finansiranju vjerskih škola, zahtijeva profesionalnu pozornost SDT-a.

Ministar Damir Šehović je bio prvi koji je omogućio finansiranje vjerske škole Medrese „Mehmed Fatih“ 2018. godine. Od tada do 2022. godine država je finansirala tu školu sa pola miliona eura godišnje. Ministarka Vesna Bratić je 2022. godine potpisala ugovor sa pravoslavnom gimnazijom „Sveti Sava“, koja je tada dobila 900.000 eura, a za Medresu je opredijeljeno 300.000 više nego ranije, pa ta škola sada dobija 800.000 eura. Naredni ministri, Miodrag Vojinović i Anđela Jakišić Stojanović su nastavili sa tim. Upravo je to, koliko košta školovanje jednog đaka u vjerskoj školi bilo predmet revizije Državne revizorske institucije, koja je od Ministaratva pro-

svjete zatražila odgovor na koji način su opredijeljena sredstva – 1,7 miliona za oko 350 učenika Medrese i 44 učenika pravoslavne gimnazije. Po toj računici, obrazovanje tih đaka košta daleko više nego onih koji uče u državnim školama.

DRI je istakla u nalazu da je finansiranje vjerskih zajednica neuređeno, a srednje vjerske škole nijesu dobijale novac iz budžeta u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.

Tokom protekle četiri godine za vjerske škole je uplaćeno 4,9 miliona eura.

Medresa „Mehmed Fatih“ dobila je za to vrijeme 3,1 milion, pravoslavna gimnazija „Sveti Sava“ 1.800.000 (za posljednje dvije godine koliko postoji).

Revizori ističu da Ministarstvo prosvjete ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima.

Pobjeda je u serijalu tekstova pisala o nezakonitoj dodjeli novca vjerskim školama, koje imaju problematičan nastavni program, kao i o dodjeli licenci za te škole, te problematizovala i pravilnike na osnovu

kojih se dodjeljuje novac nekoj školi.

Pobjedine tekstove je potvrdila i revizija DRI, koja je ukazala da nijesu finansirane u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. Ministarstvo prosvjete nije dostavilo državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene obrazovanja učenika za svaki obrazovni program.

A da školovanje svakog đaka ne košta isto, može se vidjeti i na primjeru broja učenika u školama u odnosu na novac koji dobijaju. Prema riječima direktora gimnazije „Sveti Sava“ Jugoslava Blagojevića, prve godine tu školu u pohađalo 12 učenika, dok su ove godine upisana 44 učenika. Medresa „Mehmed Fatih“ koja postoji znatno duže, sada ima oko 360 učenika. Ministarstvo je u izjašnjenju DRI napisalo da odredbe člana 138 Opšteg zakona nikada nijesu zaživjele u praksi jer budžeti za tekuće fiskalne godine nijesu bili struktuirani za finansiranje obrazovanja po tome koliko košta školovanje jednog učenika, zbog specifičnosti sistema obrazovanja u Crnoj Gori. - Da bi se počeo primjenjivati ovaj sistem finansiranja, neophodno je da se prethodno uradi pilot projekat u određenom broju ustanova, kako bi se sa sigurnošću ustanovilo da li je ovaj model primjenjiv u Crnoj

Gori – piše u izjašnjenju Ministarstva prosvjete.

Pobjeda je nedavno objavila da je prilikom rebalansa budžeta u avgustu ove godine, odlučeno da 1,7 miliona eura za finansiranje vjerskih škola da Ministarstvo pravde a ne Ministarstvo prosvjete, kao što je to dosad bio slučaj.

Iz Ministarstva pravde su naglasili da će se ovo pitanje posebno razmotriti, jer je budžetska godina u toku, te da predmetna aktivnost još nije realizovana.

Tražiće se i izjašnjenje resora koji je nadležan za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva pravde, kojim rukovodi ministar Bojan Božović - Nakon što Vlada Crne Gore donese o predmetnom pitanju konačnu odluku, o istoj ćete biti blagovremeno obaviješteni – kazali su iz tog ministarstva odgovarajući na pitanja Pobjede. Pojasnili su da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica. A nadzor nad primjenom tog zakona radi organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa - odnosno Ministarstvo pravde. Vjerska škola koja je licencirana, odnosno akreditovana kao obrazovna ustanova ima pravo na finansiranje iz državnog budžeta, srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom. A upravo je Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju definisao kako se vjerske škole finansiraju i koje sve uslove mogu da ispune. Zbog toga je Pobjeda i postavila pitanje resoru pravde, da li su škole sada pod njihovom jurisdikcijom. Kako je rečeno da nijesu, ostaje da je za finansiranje nadležna pravda, a za programe i licence – prosvjeta.

J.MARTINOVIĆ

Medresa u Tuzima

Budući izgled gimnazije „Sveti Sava“

ZELENA OAZA: Maslinjak Baletića u Srpskoj

PRIRODNE AGROTEHNIČKE MJERE: Perad se šepuri po maslinjaku

Prezentovani rezultati rada Ministarstva zdravlja za godinu dana, dr Vojislav Šimun nabrojao projekte i investicije Uloženo 145 miliona,

uvedene savremene terapije, lakše do specijaliste…

Nalaz obdukcije preminule Tafe vještačiće i u Sloveniji

Obdukcija tijela nedavno preminule porodilje iz Ulcinja Drite Tafe završena je, ali se nalaz još čeka. - Kada obdukcioni nalaz bude gotov sa svom dokumentacijom, šaljemo ga u Sloveniju na dodatno vještačenje. Niko čija se odgovornost utvrdi ne smije biti pošteđen - poručio je Šimun.

Kako je kazao, stanje porodilje Aljošević, koja se liječi u Kliničkom centru Crne Gore, stabilno je.

PODGORICA- Za godinu dana, otkako je na čelu Ministarstva zdravlja Vojislav Šimun, uloženo je 145 miliona eura u infrastrukturu, savremene terapije su postale dostupne pacijentima, po upute se pacijenti više neće vraćati do izabranog ljekara, sprovodi se pilot projekat da bi se skratile liste čekanja… Kazao je i da je aktivno 20 projekata iz kapitalnog budžeta, IPA fondova i kreditnih aranžmana, čija vrijednost iznosi oko 145 miliona eura. Podsjetio je da je otvorena nova Klinika za psihijatriju u sklopu Kliničkog centra Crne Gore, i da je ova investicija vrijedna više od sedam miliona eura. Za posljednjih godinu dana, otvorene su dvije nove angio sale u KBC Berane i u KCCG, gradi se nova Klinika za hematologiju sa PET CT centrom… Ministar je najavio i da će do kraja godine u novom objektu zvanično će početi sa radom i Klinika za infektivne bolesti i Klinika za dermatovenerologiju. Gradi se nova bolnica u Pljevljima, dom zdravlja u Siti kvartu u Podgorici... Za jedan od najvećih problema sa kojima se srijeću pacijenti, a to je vraćanje po uput kod izabranog ljekara, Ministarstvo zdravlja tvrdi da je riješen. - Pacijenti terapiju koju im predlažu ljekari specijalisti mogu elektronski naručiti od izabranih doktora bez potrebe odlaska u

danas nudi savremena radijaciona terapija u svijetu. Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja docent dr Milena Cojić je, kada je riječ o najmlađim pacijentima, istakla novu gensku terapiju („zolgensma“), koja predstavlja revolucionarno otkriće u liječenju spinalne mišićne atrofije i značajno poboljšava kvalitet života. Odobrena je i „trikafta“ i za pacijente mlađe od šest godina, koji boluju od cistične fibroze. -Primjena ove terapije Crnu Goru stavlja u red rijetkih zemalja, a jedinu u regionu, čiji se svi pacijenti, koji boluju od ove bolesti, liječe ovom savremenom terapijom – istakla je ona.

Revidiranjem liste ljekova, najmanje tri puta godišnje, prate se savremeni terapijski trendovi i uvode novi ljekovi.

- Ove godine je proširena sa 20 najnovijih terapijskih opcija, u najvećem dijelu za najčešća maligna oboljenja, ali i za kardiovaskularna, endokrinološka i gastroenterološka oboljenja, a sve u cilju kvalitetnijeg i efikasnijeg liječenja - rekla je dr Cojić.

Crna Gora je postala član Alijanse za kritične ljekove, čiji je osnivač Evropska komisija, a njen glavni zadatak je sprečavanje nestašica ljekova i iznalaženje rješenja za njihovu bolju dostupnost.

Detalji iz istrage o likvidaciji Petra

Dacić učestvovao ubistvu, Kaluđerović pomogao da pobjegne

PODGORICA – Aleksandar Dacić iz Podgorice, navodni pripadnik škaljarskog klana, sumnjiči se da je jedan od direktnih izvršilaca ubistva Petra Lipovine i Žarka Pejakovića, pokazala je dosadašnja istraga policije i tužilaštva, saznaje Pobjeda.

Sava Kaluđerović sumnjiči se da je pomogao Daciću u skrivanju nakon počinjenog ubistva dok je, kako saznaje Pobjeda, Miljan Marjanović iz Andrijevice iznajmio stan koji su koristili učesnici zločina.

d om zdravlja - pojasnio je ministar zdravlja Šimun. Podsjetio je da je u Institutu za onkologiju KCCG puštena u rad Centralna priprema citostatika, koja omogućava bezbjednu i kontrolisanu pripremu specifične onkološke terapije prema EU standardima.

Kada je riječ o tretmanu onkoloških pacijenata, nabavljen je i 4D multislajsni skener koji uz postojeće aparate omogućava nastavak liječenja savremenim tehnikama zračenja koje se trenutno sprovode u svijetu. - U Institutu za onkologiju KCCG ne postoje liste čekanja za sprovođenje radioterapije, a vrijeme od indikovanja primjene do sprovođenja zračenja je jedno od najkraćih u Evropi- kazao je Šimun. Dodao je da će se instaliranjem novog linearnog akcelatora, što je planirano za prvu polovinu 2025. godine zaokružiti usluge liječenja svim onim što

Ministar je podsjetio da je obnovljen i transplantacioni program, pa je potpisan sporazum između Kliničkog centra Crne Gore i Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu. Uspostavljena je saradnja sa Naučno-istraživačkim centrom za hirurgiju, transplatologiju i hematologiju u Minsku, radi upućivanja osiguranika FZOCG na transplataciju.

Šimun je najavio pet infrastrukturnih projekata, ukupne vrijednosti preko 200 miliona eura. Vrijednost novog Univerzitetskog kliničkog centra je oko 200 miliona eura, adaptacija i opremanje tri operacione sale u OB Bijelo Polje –vrijedna gotovo milion i po. Sistem grijanja i hlađenja u DZ Cetinje košta oko 300 hiljada eura. Biće rekonstruisani domovi zdravlja u Rožajama i Tivtu što će koštati preko 260 hiljada eura. Adaptacija i rekonstrukcija Klinike za anesteziju, reanimaciju i terapiju bola KCCG koštaće preko 1,2 miliona eura.

B.PRELEVIĆ

Endometrioza sve češća

Na pitanje koje se ticalo dijagnoze endometrioze, a koja je sve više prisutna kod žena u Crnoj Gori, te zbog čega se kod nas ne može naći lijek “Visanne” koji je namijenjen za liječenje ove bolesti, Šimun je kazao da ostaju dužni odgovor, zato što nije nije siguran je li ovaj lijek registrovan u Crnoj Gori.

- Pretpostavljam da lijek nije registrovan ovdje, ali možemo istražiti tu opciju - naveo je Šimun.

Dodaje da se lista sve češće revidia sa farmaceutima, te da mogu predložiti opciju da se registruje i lijek za liječenje endometrioze.

Kaluđerović, Dacić i Marjanović su uhapšeni u ponedjeljak nakon što su sami došli u policiju koja ih je potraživala zbog sumnje da su učestvovali u organizaciji i izvršenju zločina koji se dogodio 6. novembra u Podgorici, kazao je za Pobjedu advokat Damir Lekić.

Svima je nakon saslušanja pred tužiteljkom Anom Kalezić određeno zadržavanje do 72 sata.

Iz tužilaštva su najavili da će u odnosu na svu trojicu predložiti određivanje pritvora. Dokazi istražitelja ukazuju da je Dacić 6. novembra dovezao Kaluđerovića do Akademije nauka u Beogradskoj ulici u Podgorici, gdje ga je ostavio. Dacić je potom otišao u nepoznatom pravcu i nakon nekih 30-40 minuta vratio se u Beogradsku ulicu, ali sa oštećenim automobilom.

Kako je Kaluđerović ispričao u istrazi, Dacić je bio u vidno uznemirenom stanju.

Iz Beogradske ulice Kaluđerović je ,,golfom 5“, sive boje

dvostrukog ubistva

Uhapšena Nikoleta Uskoković

Podgorička policija uhapsila je sinoć Nikoletu Uskoković u okviru istrage ubistva pripadnika kavačke kriminalne grupe Petra Lipovine i Žarka Pejakovića Uskoković je četvrta uhapšena osoba u dosadašnjoj istrazi policije i tužilaštva.

Pobjeda saznaje da se Uskoković sumnjiči da je pomagala u bjekstvu počiniocima zločina.

odveo Dacića u Andrijevicu. Tokom puta zaključio je da je Dacić učestvovao u likvidaciji Lipovine i Pejakovića, ali je uprkos tome nastavio da ga vozi u željenom pravcu. U narednim danima, Kaluđerović je pomagao Daciću da ostane neotkriven obavještavajuči ga o aktivnostima koje su mu bile poznate da policija preduzima u identifikaciji po-

čionioca dvostrukog ubistva. Aleksandar Dacić nije iznosio svoju odbranu pred tužiteljkom Kalezić već je isk oristio svoje zakonsko pravo i branio se ćutanjem. Marjanović je prema dokazima istražitelja imao zadatak da obezbjedi smještaj drugim članovima kriminalnog udruženja koji stoje iza likvidacije dvijice Cetinjana.

Nastavljeno suđenje za ubistvo Gorana Đuričkovića u Budvi Odbrana

PODGORICA – Odbrana Srđana Popovića, optuženog za ubistvo Gorana Đuričkovića u Budvi 2015. godine, ustvrdila je juče pred Višim sudom u Podgorici da nije istinit dopis Uprave policije da u periodu od 1.1. 2015. do 27. 1. 2015. nijesu izuzimani nesporni biološki materijali radi utvrđivanja DNK profila okrivljenog.

Advokat Marko Radović je na sadržaj dopisa imao primjedbu, tvrdeći da nije istinita . Svjedok

Nenad Utvić, koji se izjašnjavao na okolnosti u vezi sa pronalaženjem čaura na mjestu ubistva. Na pitanje advokata Radovića koliko je vremena prošlo od momenta od kada su on i kolega dobili informaciju od dežurne službe da je došlo do pucnjave do trenutka pronalaženja čaura, kazao je da je prošlo između 30 do 40 minuta. -Otišli smo do karaule, gdje je puškarnica, jer se tu vidi veća površina mora i kopna. Stajao sam ispred vrata puškarnice kada sam unutar nje uočio čau-

re. Ne mogu da se sjetim koliko sam čaura uočio tada – istakao je Utvić.

Srđan Popović (28) iz Banjaluke je 2021. osuđen na 15 godina i 10 mjeseci zatvora, zbog ubistva Gorana Đuričkovića u Budvi i nedozvoljenog držanja oružja. Popović je sa prostrora stare puškarnice koja se nalazi na zidinama Starog grada, iznad lokacije zvane „Zvono“, iz automatske puške njemačke proizvodnje „hekler & koh“, obrušenog fabričkog broja, ispalio tri hica u Đuričkovića.

Sa jučerašnje prezentacije

Sa mjesta

učestvovao u Kaluđerović mu pobjegne

On je 4. oktobra, preko agencije za nektretnine iznajmio stan u Ulici Ive Vizina. Marjanović je agentu za nekretnine kazao da stan zakupljuje za lične potrebe predstavljajući da će u njemu živjeti sa djevojkom. Dva dana kasnije stan je stavljen na raspolaganje, za sada nepoznatim članovima kriminalnog udruženja.

Lipovina i Pejaković ubijeni su uprošlu srijedu nešto poslije 15 sati dok su bili u vozilu „BMW“ na kružnom toku prema Nikšiću, kada su, za sada nepoznate osobe, iz vozila „opela astra“ pucale u njih. Kako nam je nezvanično saopšteno, u zločinu kojem je svjedočilo više građana učestvovale su najmanje tri osobe i korišćeno je automatsko oružje.

Trojica egzekutora izašla su

iz „opela“ sa fantomkama i pucala u Pejakovića i Lipovinu, koji su bili u blindiranom vozilu cetinjskih registarskih oznaka.

Državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Ana Kalezić je u izjavi za medije saopštila da je na Pejakovića i Lipovinu ispaljeno više od 30 projektila.

Ubijeni Lipovina i Pejaković se u policijskim evidencijama vode kao članovi kavačkog kriminalnog klana sa Cetinja.

Dvojica Cetinjana praćena su zasigurno duži period. Ubice su prikupile saznanja o vozilu koje koriste i bezobzirno osule paljbu na njih u 15.20 sati, nasred raskrsnice.

Lipovina i Pejaković, kako nam je nezvanično saopšteno, podlegli su povredama odmah nakon ranjavanja. Izvori iz istrage navode da sve ukazuje da je u pitanju nastavak obračuna kriminalnih klanova, koji ne da ne jenjava, već poprima zabrinjavajuće razmjere. B.RoBović

prikriva DNK dokaze

Pokojni Đuričković se u tom momentu nalazio na šetalištu ispred ugostiteljskog objekta

„The Old Fishermans Pub“. Jedan od ispaljenih hitaca pogodio ga je u predjelu desne strane grudnog koša, nanoseći mu teške i po život opasne povrede. Od zadobijenih povreda, kod oštećenog je na mjestu nastupila smrt. Preostala dva hica pogodila su zid i okolinu ugostiteljskog objekta - navodi se u oresudi.

Poslije ispaljenih hitaca, Popović je pobjegao sa unaprijed pri-

Ministar unutrašnjih poslova Srbije saopštio da je osumnjičeni za dvostruko ubistvo lociran na teritoriji naše države

PODGORICA – Crnogorska policija ne raspolaže informacijom da je osumnjičeni za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokolac Alija Balijagić primijećen u selu Obarde koje se nalazi na teritoriji Crne Gore.

To je Pobjedi saopšteno nezvanično iz Uprave policije (UP).

Ovu informaciju prvobitno su objavili sprski mediji, a nakon toga to je saopštio i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić. Dodao je i da je Balijagić uspio da pobjegne policiji.

- Najnovija informacija je da je on noćas lociran u jednom selu sa crnogorske strane granice. Međutim kada je crnogorska policija prišla i približila mu se u namjeri da ga uhapsi, on je pobjegao - kazao je Dačić.

Naveo je da su prije nekoliko dana nađeni DNK tragovi da je bio na teritoriji Srbije.

- Potraga se nastavlja, on prelazi sa jedne strane granice na drugu znajući teren. Riječ je o izuzetno opasnom čovjeku koji ima mnogo najtežih krivičnih djela – podvukao je on. Dačić je kazao i da je razgovarao sa crnogorskim ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem na marginama Budimpeštanskog procesa i poručio da policije dvije zemlje nastavljaju zajedničke aktivnosti i da će ovaj novi trag, možda, biti najava da će brzo doći do hapšenja. Podsjećamo, vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala Lazar Šćepanović saopštio je sinoć da se Balijagić, prema zvaničnim podacima, u Srbiji nalazio od

Crnogorska policija nema informaciju da je Balijagić primijećen u selu Obarde

28. 10. do 8. 11. 2024 godine. Za Balijagićem se već 19. dan intenzivno traga. On je 25. oktobra, prema sumnjama policije, ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj, nakon čega je pokrenuta potraga i raspisana potjernica. Policija Crne Gore i Srbije koordinirano u pograničnom pojasu detaljno pretražuju veliko područje u vrlo teškim uslovima na teritoriji obje zemlje.

Balijagić ima debeli kriminalni dosje i proveo je više od tri decenije u zatvoru, gdje je, kako je Pobjeda pisala, poka-

zivao agresiju prema zatvorskim policajcima koji su imali pojačanu opreznost u kontaktima s njim.

On je u proteklih četiri decenije osuđivan više puta za izvršenje više krivičnih djela, a sudovi u Crnoj Gori i Srbiji izricali su mu dugoročne kazne zatvora, ukupno preko 30 godina.

U maju 2016. godine Balijagić je osuđen na sedam godina zatvora, zbog optužbi da je 30. oktobra 2015. godine tri puta silovao tada sedamdesetšestogodišnju staricu, u njenoj kući u jednom bjelopoljskom selu.

Osuđivan je zbog krađa, razbojništva, nasilja, nedozvoljenog držanja oružja, napada na policajce... Nakon dvostrukog ubistva u bjelopoljskom selu Sokolac, osumnjičeni Alija Balijagić je, prema tvrdnjama policije, pobjegao u susjednu Srbiju i to šumskim putevima u pograničnom pojasu između opština Bijelo Polje i Brodarevo. Odbjegli Balijagić je, najvjerovatnije, prešao iz teritorije jedne zemlje u drugu jednim od šumskih puteva kako bi stigao do sela u okolini Brodareva.

Uzimajući u obzir njegovo navodno poznavanje ovog terena i spremnost na prilagođavanje planinskim uslovima to mu je, nažalost, lako pošlo za rukom. Tome u prilog ide i činjenica da ovo područje nije označeno kao granica između dvije države, pa samim tim nije zaštićena, a nalazi se između 12 i 15 kilometara vazdušne linije od mjesta zločina u bjelopoljskom selu Sokolac.

Na jednom dijelu ove oblasti zatekli smo spomenik partizanskim borcima i putokaz na kojem piše da od te lokacije do Tomaševa ima 19, a do Pavinog Polja svega sedam kilometara.

Zato nije čudno zašto je Balijagić tako lako napustio Crnu Goru i zašto i dalje uspijeva da izmakne crnogorskoj i srpskoj policiji. J. RAiČEvić

Slučaj „Global karbon“: Dvoje okrivljenih iznijeli odbranu i negirali krivicu

Bašović: Katnić nas blatio neistinom da smo oštetili

PODGORICA – Brankica

premljenim skuterom za vodu „seadoo“, u pravcu Kotora. U mjestu Platamuni, između plaža Trsteno i Ploče u uvali, ostavio je skuter. Sa ciljem uništavanja bioloških tragova, benzinom je zapalio navedeni skuter i udaljio se u nepoznatom pravcu. Automatsku pušku je bacio u more, koju su ronioci Regionalnog centra iz Bijele prilikom podvodnog protivminskog pretraživanja, pronašli u moru 12. septembra 2016. godine u prostoru između rta Platamuni i plaže Mogren II. J.R.

Bašović, jedna od okrivljenih u predmetu „Global karbon“, kazala je da je nju i ostale optužene bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić blatio na pres konferencijama da su oštetili budžet države za sto miliona eura što, kako je poručila, nije istina.

- Glavni specijalni tužilac nas je blatio na pres konferencijama i pokazivao nekakve šeme da smo oštetili Crnu Goru za sto miliona eura. Ne želim nikoga da uvrijedim. To je potpuna neistina – saopštila je ona juče pred Višim sudom u Podgorici. Bašović je, inače, dugogodišnja saradnica predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića u više kompanija u okviru grupe, kao što su ,,Atika Land“ i ,,Mogren Hill“,

Osim Kneževića i Bašović, na optuženičkoj klupi su i bivši direktor IBM banke Zoran Nikolić, nekadašnji član Odbora direktora IBM banke Predrag Dašić i izvršna direktorica ,,Global karbona“ Biljana Bašović. Prema navodima optužnice, okrivljeni su zloupotrebom ovlašćenja, preduzeću ,,Fin Invest“, Atlas grupi, RTV Atlas, firmi ,,RT Mimoza“ iz Herceg Novog, beogradskom ,,Atlas sistemu“ i ,,Mega Gulf Investments Holdings Limitedu“, na štetu podgoričkog ,,Global karbona“, pribavili protivpravnu imovinsku korist od 1.942.000 eura.

Bašović je, iznoseći odbranu, negirala krivično djelo koje joj se stavlja na teret.

Ona je istakla da se zbog lažnog svjedočenja svjedoka saradni-

ka Đorđa Đurđića nalazi na optuženičkoj klupi.

- Zbog Đurđića sam optužena da sam podstrekavala svoje dijete, kćerku Biljanu, koja je takođe optužena, i da smo stvorili kriminalnu grupu. Zbog njegovog svjedočenja sam u javnosti predstavljena kao „majka monstrum“. To mi najteže pada jer su to njegove neistine – kazala je Bašović. Naglasila je da je „Atlas grupa“ bila jedna od najvećih u Crnoj Gori te da je bila stvar prestiža raditi u takvoj firmi.

Ona je navela da krivična djela navedena u optužnici ne postoje, kao i da je taj akt SDT-a besmislen.

- Ima dosta laži i konstrukcija, a jedna od njih je da sam svjesno htjela da uništim „Atlas grupu“. Dokumentacija „Atlas grupe“ je potpuno ispravna i

sva je knjižena – objasnila je ona.

Bašović je saopštila da je obavljala računovodstveno finansijske poslove u „Atlas grupi“ i da postoji potpuno uredna dokumentacija za svaku firmu te grupacije.

- SDT-u je bilo važno da nas u javnosti predstave kao kriminalnu grupu. Od novembra 2007. do decembra 2014. godine bila sam direktor u „Atlas investu“ – ispričala je. Ona se prisjetila da u trenutku privođenja nije znala što se dešava sa njenom kćerkom. - Uvijek ću biti zahvalna policajcu koji mi je kroz rešetke šapnuo da je moja kćerka puštena i da je sa djecom. Ne znam mu ime. U policiji su se fino ponašali prema meni. Tužiteljka je insistirala na pritvoru i Novu godinu 2019. dočekala sam u Istražnom zatvoru. Ipak, pritvor mi je ukinut drugog januara – navela je Bašović. Pored Bašović, svoju odbranu iznio je i bivši direktor IBM banke Zoran Nikolić, koji je negirao krivicu za krivično djelo koje mu se stavlja na teret. J.R.

Aleksandar Dacić

Alija Balijagić

m. babović

Povodom Njegoševog dana pitali smo crnogorske književnike što danas za njih predstavlja veliki pisac, kakav mu je položaj u savremenom društvu, te kada se najviše vraćaju njegovom djelu

Pogazili smo vrijednosti kojima nas je vladika učio

PODGORICA - Crna Gora danas treći put slavi državni praznik kulture – Njegošev dan, koji se obilježava na dan rođenja našeg znamenitog vladike, pjesnika i filozofa. Radivoj Tomov Petrović Njegoš, u narodu prepoznat kao vladika Rade, rođen je 1813. godine na Njegušima, gdje je proveo prve godine života.

Premda je živio svega 37 godina, ostavio je neizbrisiv trag svojim djelom koje kao vječna zublja vječne pomrčine –nit dogori niti svjetlost gubi. U posljednjih sedam godina života napisao je tri svoja najznačajnija djela: ,,Luča mikrokozma“ (1845), ,,Gorski vijenac“ (1847) i ,,Lažni car Šćepan Mali“ (1851).

Potonjih decenija se njegov lik i djelo najčešće tumače u odnosu na političke ciljeve, najčešće kroz stihove koji su izvučeni iz konteksta. O Njegošu je tako stvoreno više proizvoljnih i apsurdnih narativa, poput onog da je tzv. genocidni pjesnik ili pak svetac – tzv. Lovćenski tajnovidac.

Za Pobjedu su o njegovom djelu, uticaju i zloupotrebama, povodom Njegoševog dana, govorili književnici Miraš Martinović, Vasko Raičević, Dragana Tripković i Tanja Bakić

ČITANJE

Najvažnije vrijednosti Njegoševog djela od kojih smo odstupili i od njih se udaljili, prema mišljenju Raičevića, jesu individualna i društvena sloboda.

- Iz toga proizlazi pitanje ljudskog dostojanstva. Čini mi se da se savremeni čovjek olako odriče tih vrijednosti u korist svakodnevnog konformizma i neke opšte lijenosti duha - rekao je Raičević.

On je ocijenio da je Njegoš na razvoj crnogorske književnosti uticao i previše.

- Njegova sjenka seže do duboko u 20. vijek, što je u velikoj mjeri sputalo književni razvoj koji bi bio slobodniji u istraživanju novih formi i izraza bližim tokovima savremene evropske književnosti. Samo oni koji su se uspjeli osloboditi tog zagrljaja stvorili su relevantna književna djela – kazao je Raičević.

Uticaj Njegoša na njegovu generaciju, smatra Raičević, nije velik.

- Tačnije, radi se prije o otporu prema epskim formama izraza i mišljenja. Stasali smo u vremenu raspada jednog

RAIČEVIĆ:

Mislim da Njegošev uticaj na stvaralaštvo moje generacije nije velik. Tačnije, radi se prije o otporu prema epskim formama izraza i mišljenja

sistema vrijednosti i koristiti te velike njegoševske riječi u objašnjenju današnjeg svijeta bilo bi deplasirano - rekao je Raičević.

Zloupotreba njegovog djela, kako je kazao, moguća je samo kod onih koji to djelo ne umiju da čitaju.

- A sudbina je kanonskih djela da kad tad budu žrtve pogrešnog čitanja. Nažalost, naše društvo je na vrlo niskom nivou opšteg obrazovanja (bez obzira na sve doktore i mastere humanističkih nauka).

Najčešće je slučaj da se ljudi na pozicijama političke moći (inače skloni klišeiziranom i banalnom mišljenju) posluže nekim stihom i stave ga u sasvim drugačiji kontekst. Nema goreg blata u koje je mogao biti bačen jedan

MARTINOVIĆ:

Taj cetinjski pustinjak pjevaće i samovati u pustinji, prijestonici od svega nekoliko kuća i jednim manastirom, ali će nepogrešivo osjećati svijet

umjetnički tekst nego kada su ga citirali pijani vojnici tokom rušenja tuđih gradova - rekao je Raičević, dodajući da nastavu treba osloboditi tog strahopoštovanja prema Njego-

TRIPKOVIĆ:

Njegoševa moćna simbolika vezana za suverenitet i otpor odjekuje i danas, posebno u kontekstu očuvanja jezika, tradicije i posebnosti crnogorske kulture

šu, koje kod novih generacija stvara ili otpor ili nekritičko prihvatanje epskog izraza.

IZVOR

BAKIĆ:

Iako Crnogorci

Njegoša tretiraju kao najvažnijeg nacionalnog pjesnika i mislioca, mnogi od istih tih Crnogoraca ga nijesu nikad ni pročitali

Njegoševo djelo je, prema riječima Martinovića, kanon. - Rijetkost je u svjetskoj književnost da jedno djelo ima toliki uticaj, tolika značenja. Drevni narodi su imali svoje žrece, velike pjesnike, zakonodavce, koji su postavili temelje, ugaone kamenove, koji se ne mijenjaju, no pružaju bezbroj mogućnosti da se na njima gradi i dograđuje. Njegoš je za Crnogorce upravo to: pjesnik, zakondavac, profet, onaj koji trasira put i postavlja znakove na tom putu –rekao je Martinović. On je podsjetio da je Njegoš u svojoj biblioteci imao sve velike antičke pisce. - Krenuo je sa izvora

i napajao se na izvoru, vrelu iz koga izviru sve istine. Ali nije Njegoš postao velik zbog te antike, grčke u prvom redu, već zbog antike svog crnogorskog naroda. On se pojavljuje u času kada taj narod doživljava najveće moralne visine, kada je nadmoć ljudskosti najuzvišenija kategorija, kada je riječ zakon i kada se prema njoj Crnogorci ravnjaju, kada jezik prerasta u poslovice – istakao je Martinović. On smatra da je najveće duhovno stanje koje jedan narod može da doživi upravo to, kada sve postaje poslovično. - On bere zrele plodove duhovnosti i junaštva. Sve je sazrelo i sve je zrelo. U takvom stanju nastaje ,,Gorski vijenac“. Čini se da je u njemu sve rečeno. Moralni i pjesnički kodeks koji oblikuje ponašanje, znanje i trajanje - kazao je Martinović. On ističe da je Njegoš odredio i crnogorski identitet i crnogorsku književnost.

SLOBODA

U Njegoševom djelu, prema riječima Tripković, prepoznajemo univerzalne poruke koje nadilaze vrijeme i prostor, posebno one o časti, slobodi, pravdi i etičkoj odgovornosti. - Njegova djela pozivaju na odanost moralnim principima, i propituju samu suštinu slobode. Danas, kada se suočavamo s izazovima poput individualizma, gubitka zajedništva i materijalizma, Njegoševa vizija zajednice koja funkcioniše na temelju solidarnosti i poštovanja prema bližnjem postaje naročito važna. Međutim, od ovih smo se vrijednosti udaljili: sužava se prostor za otvoreni dijalog i razumijevanje, dok se dostojanstvo pojedinca i autentična sloboda

- Ako Grci imaju Homera, ako istočni narodi imaju ,,Ep o Gilgamešu“, Kinezi Lao Cea, a Njemci Getea, Jevreji ,,Bibliju“, mi imamo Njegoša i njegovo djelo, po kome se poznajemo i prepoznajemo. To je nešto najveće i najreprezenativnije što je crnogorski narod dao i dobio. Taj cetinjski pustinjak, pjevaće i samovati u pustinji, prijestonici od svega nekoliko kuća i jednim manastirom, ali će nepogrešivo osjećati svijet i što se dešava u svijetu, slijediće prirodne i moralne zakone, oni će ga nepogrešivo voditi ka višim istinama - istakao je Martinović. Prema njegovim riječima, Njegoš ne može a da ne utiče i da ne dotiče nekog autora. - Lično sam se dugo bavio Njegošem i proizvod toga moga bavljenja je knjiga ,,Drugoga sunca luče“, u kojoj Njegoš sve vrijeme svoga životnoga puta ide ivicom, između dva svijeta, razapet, a bez ta oba svijeta on ne bi bio to što je bio i jeste. Spoznao je zemaljske, ali i nebeske zakone. Moralo je biti tako. Zato je njegovo djelo toliko uzvišeno. Oba svijeta se u njemu stiču i prepliću, zbori vječnost sama. A ona se može oslušnuti samo sa granice – rekao je Martinović.

Njegoš

Ako bi bio samo crnogorski, Njegoš ne bi bio svjetski

Miraš Martinović je istakao da je ,,Gorski vijenac“ naša ,,Biblija“, a ,,Luča mikrokozma“ univezalno svjetsko djelo, koje spada među deset najvećih djela svjetske književnosti. - Ako bi bio samo crnogorski - Njegoš ne bi bio svjetski. A on jeste svjetski i jeste crnogorski. I jeste svačiji. U tom smislu mu to ne treba osporavati. Neka ga uzima svako ko ima potrebu za njim - kazao je Martinović. Podsjetio je na sve one koji pod znak pitanja stavljaju i

često zamjenjuju konformizmom i nametnutim normama – kazala je Tripković, dodajući da nas Njegoš ,,podsjeća da istinska sloboda zahtijeva hrabrost i spremnost na žrtvu“. Tripković ističe da je Njegoš temeljna figura crnogorske književnosti i kulturnog identiteta, a njegov uticaj je toliko dubok da se smatra najvažnijim tvorcem crnogorskog duhovnog nasljeđa. Njegoš je, smatra ona, oblikovao pitanje crnogorske hrabrosti i solidarnosti kao ključnih elemenata kulturnog identiteta Crne Gore.

- Njegova moćna simbolika vezana za suverenitet i otpor odjekuje i danas, posebno u kontekstu očuvanja jezika, tradicije i posebnosti crnogorske kulture. U njegovom djelu prepoznajemo brojne pravce kojima se kroz umjetnost čuva autentičnost i suverenitet. Mnogi crnogorski autori razvijali su u svojoj književnosti njegove ideje, analogno načinu kako Crnogorci doživljavaju sebe i svoje porijeklo – rekla je Tripković. Njegoševim djelima, kako ona vidi, vraćaju nas ,,majstorstvo jezika, simbolika i filozofske dubine“.

- Posebno u trenucima kada pokušavamo razumjeti vlastiti identitet ili prodrijeti u složene društvene tokove oko naskazala je Tripković.

Prema njenim riječima, zloupotreba Njegoša je danas i te kako u političkom kontesktu, posebno jer se njegova djela često izvlače iz književnog i filozofskog okvira i koriste za promociju ideologija koje su njemu suštinski strane.

- Njegoš je bio pjesnik univerzalnih vrijednosti, a ne propagandista – njegovo djelo pripada svima koji u njemu prepoznaju istinske dileme ljudskog postojanja, a ne samo jednom narodu ili ideologiji. Njegoš se učestalo koristi kao oružje u političkim borbama i za podršku današnjim polarizovanim stavovima, što iskrivljuje njegovu suštinsku poruku i unižava dubinu njegovih ideja – kazala je Tripković.

VIRALNOST

Bakić je istakla da smo se ,,udaljili od Njegoševih ideja čojstva i junaštva“. - Postali smo sebične životi-

ne priznaju crnogorski narod kao jednu činjenicu.

- Njegoš u svom testamentu (a zna se što amaneti znače i što ovaj znači!) ne pominje ni jedan drugi narod no crnogorski tri puta i njemu ostavlja sve što ima, što i potvrđuje ovom zavjetnom rečenicom: ,,Ko išta od ovoga ovđe napisanoga preinači bio mu crn obraz među ljudima i jarostni se sud božji nad njim izvršio za tu grdnu nepravdu koju bi pred licem zemlje i neba učinio“ – istakao je Martinović.

nje sa izgubljenim osjećajem sapatništva i samilosti, ali i zajednice - kazala je ona. Njegoš, prema njenim riječima, nije uticao na njen stvaralački opus, s obzirom na to da je po vokaciji anglista i da je angloamerička književnost mnogo bliža onome što ona stvaralčki jeste. - Međutim, preko te iste angloameričke književnosti doznajem da Njegoš, recimo, jeste znao za engleskog pjesnika Bajrona. Kroz fenomen tzv. Njegoševe lektire znamo da je Njegoš u svojoj biblioteci držao prevode djela raznih autora, pa tako i Bajrona i Tomasa Greja (engleskog grobljanskog pjesnika bliskog romantizmu).

Među tim izdanjima našlo se i rusko izdanje Bajronovog ,,Šilonskog sužnja“ u prevodu Vasilija Andrejeviča Žukovskoga. Takođe, jedna od slika koja je visila na zidu Njegoševe bilijarske sobe bila je Bajronovaistakla je Bakić, dodajući da je i u kritičkoj literaturi razmatrano pitanje odnosa između Bajronovog ,,Kaina“ i Njegoševe ,,Luče mikrokozma“.

Iako Crnogorci Njegoša smatraju za najvažnijeg nacionalnog pjesnika i mislioca, kako je istakla Bakić, mnogi od istih tih Crnogoraca ga nijesu nikad ni pročitali, ali, s druge strane, uspješno zloupotrebljavaju neke od Njegoševih citata u smislu potpore ostvarenja vlastitih društvenih ili političkih zamisli.

- Možda će moje objašnjenje navedenoj činjenici biti paremiološko, ali citat je sam po sebi viralni medij koji kruži kroz razne tekstualne i vremenske kontekste. Citat ima tu mogućnost da kruži izvan izvornog konteksta a da ne promijeni vlastitu leksičku formu. Taj medijski kapacitet teksta ponekad postane očigledan tek nakon što novo vrijeme koje donosi novu tehnologiju i medije (koji nijesu postojali u Njegoševo doba) aktualizuje iste kapacitete – rekla je Bakić, dodajući da ,,kapacitet njegovih citata da uspješno kruže toliko vjekova nakon njegove smrti kao viralni medij može samo da nas navede na pomisao da je Njegoš bio rani začetnik teorije viralnosti medija“.

Andrija RADOVIĆ

U

Kuslevovoj kući otvorena izložba „Šetnja među grobovima“

Skrenuli pažnju na

ugroženost Duklje

PODGORICA - Izložba

„Šetnja među grobovima - arheološka istraživanja zapadne nekropole Dokleje na lokalitetu Košturnica“ otvorena je u Kuslevovoj kući. Hodajući između realnosti i mašte koja je prikazana na izložbi može se bolje sagledati i razumjeti rimsko poimanje smrti i neodvojivo od njega - zagrobnog života. Autori izložbe su Miloš i Ivana Živanović. Izložba je postavljena na vrlo neobičan način. Tačnije, na podu galerije nalaze se crteži grobova koje su otkrili arheolozi na pomenutom lokalitetu (skeletni, grobovi u urnama, grobovi spaljenih pokojnika koji su rasuti u rakama). Crteže su uradili arheolozi koji su prisustvovali arheološkim istraživanjima,

oni su dio dokumentacije i u galerijskom prostoru su dati u dimenzijama u kojima su otkriveni. Malo iznad njih, na postamentima, u staklenim vitrinama, postavljeni su predmeti - grobni prilozi. To su uglavnom posude (keramičke ili staklene), lični predmeti za njegu tijela, šminkanje, nakit. Rekonstrukcija svega toga vidi se na crtežima koji su na zidovima galerije. Zapadna nekropola rimske Dokleje, danas smještena u gusto naseljenom prigradskom naselju Rogami, na mjestu Košturnica, nekada je zahvatala prostor s obje strane rimskog puta koji je vodio preko mosta i kroz zapadnu kapiju u sami centar antičkog grada. U centralnom dijelu potesa Košturnica u periodu između 2022. i 2024. godine

izvršena su arheološka istraživanja u kojima su otkriveni brojne i očuvane grobne cjeline, što je omogućilo pribavljanje novih saznanja u pogledu pogrebnih rituala i oblika sahrana u Dokleji. Miloš Živanović je pojasnio da su novootkriveni grobovi bili raznoliki u pogledu njihovih oblika, pogrebnih obreda i grobnih priloga.

- Smatrali smo nekom vrstom dužnosti da prije publikovanja stručnih radova i knjiga, prikažemo makar jedan dio onoga što je otkriveno u našim istraživanjima. Time smo zapravo htjeli i da ponovo skrenemo pažnju na važnost antičke Dokleje i na ugroženost u sve češćim građevinskim i infrastrukturnim napadima na nju i njen krajolik - istakao je Živanović.

Složena osjećanja

Miloš Živanović je pojasnio da preminula osoba u rimskom svijetu nije prosto nestajala iz života živih. - Njeni ožalošćeni oblačili su posebnu tamnu i staru odjeću, tamnili kosu pepelom i bili su iskjučeni iz aktivnog učešća u društvu. Medutim, nakon devet dana tugovanja i oplakivanja porodica je organizovala svečanosti uz koje se pjevalo, pilo vino i slavilo. Jer, upriličenje festivala obavezivalo je srodnike da slave svoje voljene osobe koje su napustile ovaj svijet i na taj način nastave život u podzemlju. Upravo iza naših arheoloskih nalaza kriju se složena osjećanja stanovnika drevne Dokleje poput tuge, strijepnje, ali i nade i ljubavi prema svojim porodicama i prijateljima - istakao je Živanović.

On je pojasnio da su, u svijetu gdje tehnologija preuzima primat čak i nad nama samima i gdje se arheološki materijal prezentuje upotrebom 3d rekonstukcija, VR naočara i vještačke inteligencije, odabrali da prikažu zagrobne običaje rimskog stanovništva onako kako ih vidi arheolog, odnosno kao rasute materijalne ostatke kompleksnih obreda prelaza punih nedorečenih pitanja i tragova. - Zato, kako i sam naziv izložbe kaže - mi šetamo izmedu grobova u zamišljenom trenutku između arheoloških otkrića u sadašnjosti i grobnih cjelina iz prošlosti. Izloženi nalazi nekada su bili posljednji darovi, hrana za zagrobni život ili pak lične dragocjenosti ili zaostavština davno preminulih - istakao je Živanović. A. Đ.

CNP i Zetski dom sa Cetinja uskoro počinju rad na zajedničkom projektu

PODGORICA - Crnogorsko narodno pozorište u saradnji sa Kraljevskim pozorištem Zetski dom uskoro počinje rad na obnovi predstave „Princeza Ksenija od Crne Gore – Izgnanička tugovanka doma Petrovića“, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, koja će premijerno biti izvedena u Podgorici i na Cetinju u februaru naredne godine, saopštio je juče direktor CNP-a Ilija Subotić.

Otvarajući predavanje „Petrovići Njegoši i razvoj pozorišta u Crnoj Gori – legitimacija do danas“, povodom 13. novembra – Njegoševog dana, crnogorskog praznika

kulture, Subotić je istakao da će obnova predstave „Princeza Ksenija od Crne Gore“ osnažiti pozorišnu scenu naše države i regiona, simbolizujući jedinstvo i zajednič-

ke ciljeve jedina dva narodna pozorišta u državi. - Naslov predavanja: „Petrovići Njegoši i razvoj pozorišta u Crnoj Gori – legitimacija do danas“ obavezuje nas

da navedenu relaciju sagledamo kao proces koji se odvijao u dva smjera – jednom koji nam pokazuje svijest ovih vladara o značaju pozorišne umjetnosti u procesu kulturne emancipacije Crne Gore i onom drugom koji nam otkriva kako su ne samo po značaju, već i po intrigantnosti biografije predstavnika ove dinastije vremenom postajale tema same pozorišne umjetnosti – rekao je Subotić, podsjećajući da je tokom sedam decenija rada Crnogorsko narodno pozorište realizovalo više predstava po Njegoševim djelima. O ulozi dinastije Petrović Njegoš u institucionalizaciji i profesionalizaciji pozorišne umjetnosti u Crnoj Gori govorio je istoričar i teatrolog Luka I. Milunović. O Petrovićima i razvoju pozorišta govorio je i mr Janko Ljumović, profesor Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju. R. K.

I najmlađi zainteresovani za izložbu u Kuslevovoj kući

Radno vrijeme dežurnih ustanova

za 13. i 14. novembar

- Izabrani doktori za odrasle u objektu u Bloku pet - od 7 do 21 (informacije 067/085-933);

- Izabrani doktor za djecu u objektu u Bloku pet – od 7 do 21 (informacije 067/196-222);

- Objekti u Tuzima i Zeti - od 7 do 15;

- Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku pet - od 7 do 21;

- Jedinica za patronažu radiće po redovnom rasporedunalozi će se primati u objektu u Bloku pet – od 7 do 19;

- Terapija po nalogu izabranog doktora u stanu pacijenta – svakog dana od 7 do 19 časova.

APOTEKE

MONTEFARM

- „Podgorica“ - Ulica slobode – od 7 do 22 časa.

- „Kruševac“ - Bulevar Svetog Petra Cetinjskog – nonstop 24 sata

BENU

- Moskovska 22 – od 00 do 24.

POŠTA CG

13. i 14. novembar – neradni dani

BANKE

Universal Capital Bank

13. i 14. novembar – neradni dani

CKB banka

13. i 14. novembar – neradni dani

Prva banka

13. i 14. novembar – neradni dani

NLB banka

13. i 14. novembar – neradni dani

PIJACE I TRGOVINE

Zelene pijace: od 6 do 15; Mješovite pijace: od 8 do 15; Kamionska pijaca: od 4 do 21 sat Stočna pijaca: ponedjeljak - od 6 do 13;

Voli

13. i 14. novembar – neradni dani

TC ,,Big Fashion“

13. i 14. novembar – neradni dani

TC Bazar

13. i 14. novembar – neradni dani

AUTOBUSKA STANICA

Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje; ŽELJEZNIČKA STANICA

Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje;

PARKING SERVIS

Besplatan parking u zoniranim djelovima grada i parkiralištima, osim:

- U Ulici Miljana Vukova (iz TPC ,,Ražnatović“ u centru)

- U Ulici Vaka Đurovića (iza Fonda PIO)

CEDIS

Cjelodnevna dežurstva; nijesu predviđena planska isključenja električne energije, a u slučaju vanrednih okolnosti biće angažovane dodatne ekipe. Eventualne prekide napajanja ili kvar na distributivnoj mreži za vrijeme praznika građani mogu prijaviti na brojeve telefona:

Podgorica - 020/622-773 i 067/240-018; Golubovci –020/873 – 327 i Tuzi – 020/875 – 415.

AGENCIJA ZA STANOVANJE

- Dežurne službe pružaće usluge od 8 do 16 sati; kontakt telefoni: 020/623-493, 622-115 i 067/266-663.

VODOVOD I KANALIZACIJA

- Dežurne službe pružaće usluge non-stop 24 časa; kontakt telefon 020/440-388.

ČISTOĆA

- Ekipe radnika redovno će čistiti javne površine i prazniti kontejnere u gradskim i prigradskim naseljima. Reciklažna dvorišta, u Ulici Ive Vizina na Zabjelu i na Bulevaru Mihaila Lalića, radiće redovno, od 7 do 21 sat H. P.

Završena rekonstrukcija Ulice Đečevića na Draču

Još jedan kamen u dračkom mozaiku

Planiramo da uradimo projekte i za ulice Šarkića, Kučku, Mušikića i Buta Lekića tako da će kompletan Drač, a to važi i za Staru varoš, biti uređen, jer to je istorija grada i imamo obavezu da je čuvamo – najavio je direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Dragan Senić

Juče je, nakon rekonstrukcije koja je počela sredinom maja ove godine, otvorena Ulica Đečevića na Draču.

Radovi, koji je trebalo da budu završeni do 20. septembra, odužili su se dijelom zbog neplaniranih poslova, tj. izmještanja velikog broja prethodno postavljenih podzemnih instalacija, ugradnje hidrantske mreže i priključenja određenog broja domaćinstava na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, a dijelom i usljed ekstremnih vrućina tokom ljeta.

RADOVI

Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Dr agan Senić iskazao je zadovoljstvo zbog dobro odrađenog posla u Ulici Đečevića i podsjetio da je rekonstrukcija saobraćajnice duge 281 metar koštala oko 400.000 eura.

- Radove je izvodilo preduzeće ,,Indel inženjering“, dok je firma ,,Genezis“ radila nadzor... Urađena je atmosferska kanalizacja, TK kanalizacija, javna rasvjeta i jedan kraj fekalne kanalizacije, kako bi bila priključena na Ulicu Vlada Martinovića – naveo je Senić, uz napome-

nu da je saobraćajnica popločana kaldrmom, a trotoari oblutkom u cementnom malteru.

Senić je najavio da će uz prethodno kaldrmisane ulice Vlada Martinovića i Slobodana Škerovića, na sličan način biti uređene još četiri ulice na Draču.

Jusovača i Trg golootočkih žrtava

U narednom periodu Glavni grad planira uređenje Jusovače i Trga golootočkih žrtava, čime će prilaz Draču sa Autobuske i Željezničke stanice dobiti izgled kakav zaslužuje.

Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Dragan Senić podsjetio je da je projekat Jusovače završen i predat Upravi za kapitalne projekte.

- Uprava za kapitalne projekte je dva puta raspisivala javni poziv na iznos od tri miliona eura. Očekujemo da u dogledno vrijeme bude raspisan još jedan i nadamo se da će se javiti neko ozbiljan, jer je Jusovača vrlo specifična za izvođenje radova i mora je raditi neko ko ima iskustva u takvoj vrsti posla – kazao je Senić.

On je istakao kako je u toku izrada projekta za rekonstrukciju Trga golootočkih žrtava.

- Taj projekat je vrijedan oko 150.000 eura i podrazumijeva totalnu rekonstrukciju ovog dijela gdje su Autobuska i Željeznička stanica. Sa realizacijom ovih projekata, ovo će biti jedno novo obilježje grada – poručio je Senić.

Stari bunar zaslužio pažnju

Kemal Đečević je podsjetio da je ova ulica imala kaldrmu i prije 100 godina. Zahvalio je investitoru i izvođaču radova zbog toga što su uredili i prostor oko starog bunara koji se nalazi

na proširenju ispred kuća porodice Đečević. - Nije nam poznato koliko je star ovaj bunar, pretpostavljamo nekoliko stotina godina, jer je ovaj dio grada naseljen negdje oko 1700.

godine. Izgled unutrašnjosti bunara govori da je veoma dugo bio u upotrebi, jer su od konopaca kojima je izvlačena voda napravljene duboke brazde u kamenu. Bunar je bio u upotrebi do 1959. godine i odavde se stanovništvo snabdijevalo vodom. Kada je sproveden gradski vodovod u ovaj dio grada, bunar je konzerviran. Inače dubok je 21,5 metar. Nadam se da u njemu i sada ima vode. Drago nam je što mu je vraćen prvobitni izgled. Zahvaljujemo Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice i izvođaču radova ,,Indel inženjeringu“, jer su se potrudili da se sačuva ovaj jedinstveni objekat – kazao je Đečević, uz napomenu da na Draču ima više ovakvih bunara.

- Planiramo da uradimo projekte i za ulice Šarkića, Kučku, Mušikića i Buta Lekića tako da će kompletan Drač, a to važi i za Staru varoš, biti uređen, jer to je istorija grada i imamo obavezu da je čuvamo – poručio je Senić. Adnan Đečević zadovoljan je novim izgledom ulice u kojoj živi.

- Malo su rokovi probijeni, ali imali smo razumijevanja za to. Nadamo se da je ovo početak ulaganja u ovaj stari, urbani dio grada, te da će urediti i Jusovaču i realizovati još novih projekata za koje postoje planovi. Ne smeta nam to što je ulica najvećim dijelom sada jednosmjerna za saobraćaj. Mislim da ćemo se na to lako navići, da je to bolje za odvijanje saobraćaja, jer je u nekim djelovima ona dosta uska – kazao je Đečević. I Emin Đečević iskazao je zadovoljstvo novim izgledom ulice.

- Nadam se da će nastaviti sa novim projektima na Draču, jer ovaj dio grada zaslužuje da bude uređen. Jusovača je prvo što treba srediti, dugo se priča o tome. S obzirom na to u kakvom je stanju, jasno je da su za njenu rekonstrukciju potrebna velika ulaganja, ali to bi mogao biti dragulj ovoga naselja i zaslužuje da bude uređen – poručio je Đečević.

ULAGANJA

U okviru rekonstrukcije Ulice Đečevića, čiji je investitor Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, radovi su izvedeni na 281,2 metra, od Ulice Vlada Martinovića do Ulice Slobodana Škerovića. Riječ je o ulicama koje su već rekonstruisane na način koji je prepoznatljiv u starijim gradskim jezgrima, sa kamenim kockama i oblutkom kao podlogom. Ulica Đečevića definisana je kao jednosmjerna, sa dozvoljenim smjerom kretanja od Ulice Vlada Martinovića prema Ulici Slobodana Škerovića, sa izuzetkom prvih dvadesetak metara saobraćajnice, gdje je dozvoljeno dvosmjerno odvijanje saobraćaja zbog korišćenja parking prostora na početku ulice. U okviru ovih radova urađena su i dva hidranta koja nijesu bila predviđena glavnim projektom. Radovi vrijedni 396.000 eura počeli su sredinom maja ove godine, a bilo je predviđeno da traju 120 radnih dana, odnosno do 20. septembra. I. MITROVIĆ

Ulica Đečevića u novom ruhu

Kemal Đečević kod bunara ispred porodične kuće

Na međunarodni konkurs za idejno rješenje prenamjene objekta nekadašnje robne kuće „NA-MA“ - Narodni magazin, koji je bio raspisan krajem juna ove godine i bio otvoren do 24. septembra, pristigle su 52 prijave iz cijelog svijeta, a kao najbolje izabrano je rješenje ,,Spirala susreta“, rad autorskog tima iz Argentine, koji je okupio gotovo 30 stručnjaka iz oblasti arhitekture i očuvanja istorijskog nasljeđa.

Prva nagrada timu iz Argentine

- Metod adaptivne ponovne upotrebe daje prednost fleksibilnim, programski orijentisanim prostorima koji podstiču kontinuirano korišćenje, orijentisano na lokalnu zajednicu, transformišući zgradu rob-

Primarni cilj međunarodnog konkursa bio je obezbjeđivanje vizije adaptivne prenamjene objekta po principima održivosti kako bi se mogao koristiti na savremen način, ali uz očuvanje graditeljskog nasljeđa.

ne kuće od statičnog obilježja grada u dinamičnog učesnika u gradskom životu, pozivajući posjetioce da uđu, istraže i aktivno se uključe. Strateški transparentna i otvorena, zgrada poziva građane i posjetioce da se popnu uz spiralu koja pruža sadržaj i moti-

više posjetioce da učestvuju u programu koji je pristupačan i inovativan, naglašavajući osjećaj zajedništva i povezanosti. Spirala postaje mjesto susreta, biblioteka, auditorijum, kancelarija – navedeno je u obrazloženju odluke. Pored rada tima iz Argenti-

ne, koji je nagrađen sa 25.000 eura, članovi žirija Aleksander Vujović, Dijana Vučinić, Frane Šesnić, Slobodan Radoman i Duška Mačić odabrali su još dva rješenja za nagrade i tri za otkup. Druga nagrada (12.000 eura) dodijeljena je radu autorke Alek-

sandre Kozlovske iz Poljske, a treća (6.000 eura) tročlanom timu u sastavu Cihan Sevindik, Sidik Givendi i Senem Mištak Sevindik iz Turske. - U narednoj fazi projekta bavićemo se detaljima koji će osigurati da zgrada bude u potpunosti prilagođena za održivu upotrebu. Svakako, ostaćemo posvećeni onome što smo definisali kao glavni cilj, a to je očuvanje istorijske vrijednosti i kulturnog značaja u smislu urbane memorije grada, na način da se objekat robne kuće sačuva kroz prenamjenu u fleksibilan radni prostor, ali i kao centar za društvene i kulturne događaje - kazala je glavna gradska arhitektica Duška Mačić. H. P.

Detalji najboljeg rada

MILOVAN ĐILAS: IDEAL I PROFESIJA – USPOMENE REVOLUCIONARA

Batinaš koga je i zloglasni Vujković zvao životinjom

Kada su mene doveli već je svitalo. Zora je bila najmirniji deo dana u ovoj špilji neprestanih psovki, udaraca, jauka i kletvi i dovođenja i odvođenja uhapšenika. Pa i čitavo pre podne je bilo mirnije nego popodne. A najnemirnije je bilo veče. Pravo radno vreme je ovde počinjalo tek u noći. „Radili smo noćas”, „moramo da radimo” i sl. bili su agentski izrazi koji su se odnosili na noć, a „obraditi” nekoga značilo je podvrći ga torturi. Bilo je proleće, pa i ne bi bilo hladno da smo se mogli kretati. Na hlebu i vodi, na golim daskama i u običnom odelu, smrzavali smo se sve vreme, sem pod batinama. Pa ipak, to nije bilo nepodnošljivo i niko o tom kao da nije ni mislio. Već tog jutra doznao sam da je Stajkić u zatvoru, iako nisam znao njegovo ime: čuo sam njegov glas, iako izmenjen kao da je na izdisaju, dok su delili hleb. Moj sobni kompanjon je znao veoma malo. On je stalno dokazivao da je nevin, kao da je od mene zavisila njegova sudbina. Bio je Slovenac, zubotehničar i esperantista, i žalio se da su ga komunisti prevarili. Ovo je, kako se kasnije pokazalo, bilo tačno. Drugovi iz grupe Udarnik, naročito Jovanović, služili su se svakojakim trikovima: od nekog bi pozajmili stan kao tobož hoće da dovedu devojku – istina bilo je i toga – a tamo bi štampavali letke i sl. Tako su „izradili” i Slovenca. No simpatizer komunizma je bio i on, kao i mnogi esperantisti kod nas, ali nije bio voljan da se upusti ni u kakvu akciju. Već sutradan postalo je jasno i njemu samom da će za koji dan biti oslobođen. On je

„Pred podne se uz psovke i dernjavu i lupu vrata i šamaranje pojavio Đorđe Kosmajac, ozloglašen već odavno kao svirep i neumeren batinaš Uprave grada. On je očito bio čovek koji je uživao zbog tog glasa i koji je već na prvom koraku ispoljavao svoju ‘moć’ i rang“

pominjao imena koja ja nikad nisam čuo, i sa žalošću i skoro detinjastom nevericom pričao je o tome kako „ovde biju ljude” danju i noću, i to čak i one koji krivi nisu. Tog jutra nije se dogodilo ništa zanimljivo. Moj prozor je gledao na Savu i daleke ravnice; dole se čuo žubor grada, a videlo se i parče ulice ispod zgrade. Pomislio sam: kad bi Mitra znala, mogla bi doći baš na to parče i prošetati, mahnuo bih joj svezanim rukama kroz rešetke. To se i dogodilo, doista, već treći dan posle podne. Ona je odlazila i vraćala se, ne umejući da ode, sve do mraka... 1945 godine obilazio sam ovaj zatvor, i ovu ćeliju, s Rankovićem: sada se kroz prozore nije moglo videti ništa jer su naši – novi – organi udarili na njih poklopce koso postavljene i otvorene prema gore, ka nebu, kako bi jedino vazduh ulazio. Mora da se toga dosetio neko od komunista koji se, kao i ja onda, gledao na daljinu s nekim dragim svojim, pa se sad plašio da to ne čine oni koje on hapsi i čuva. Pred podne se uz psovke i dernjavu i lupu vrata i šamaranje pojavio Đorđe Kosmajac, ozloglašen već odavno kao svirep i neumeren batinaš Uprave grada.

„Kosmajac je mahom služio za mlaćenje zatvorenika bez reda i bez ispita, ili dok zatvorenik čeka sistematsko mučenje. Ni starešine nisu bile oduševljene neodmerenošću udaraca ovog pijanca, koji je patio od opsesije da će ga komunisti ubiti, što se doista i dogodilo, ali mnogo docnije, 1943. godine“

On je očito bio čovek koji je uživao zbog tog glasa i koji je već na prvom koraku ispoljavao svoju „moć” i rang. Ustvari, vlasti nije imao nikakve, čak su ga i kao mučitelja retko upotrebljavali za rafiniranija mučenja, ona kasno u noći. On je mahom služio za mlaćenje zatvorenika bez reda i bez ispita, ili dok zatvorenik čeka sistematsko mučenje. Ni starešine nisu bile oduševljene neodmerenošću udaraca ovog pijanca,

koji je patio od opsesije da će ga komunisti ubiti, što se doista i dogodilo, ali mnogo docnije, 1943 godine. (Atentat su izvršili 6. marta 1942. pripadnici skojevske udarne grupe. Đorđe Kosmajac je tada bio zamenik upravnika koncentracionog logora na Banjici.)

Slušao sam, kasnije, da ga i njegov vlastiti šef Vujković naziva životinjom, ali bez koje jedna dobra policija ne može da bude: dragocen, zlatom ga izmeriti možeš – svrši dve trećine posla još pre saslušanja i sistematske torture, tako da šefovi ne moraju da se pašte. On bi već na prvi pogled, čak kod čoveka koji bi ga posmatrao nezainteresovano, morao ostaviti utisak brutalnosti i tuposti, i jedne surove, ali već gnjile snage. Bio je Bosanac, ali to se nipočemu ne bi dalo zaključiti. Mogao je biti i otkud bilo drugo. On je pre svega i jedino bio lump, i to je bila jedina njegova struka i potpuna osobina, uz krvoločni zanat koji je obavljao s uživanjem i bez kojeg očito više nije mogao, kao ni bez rakije i

prostitutki, s kojima je postupao s ne manje surovosti, ucenjujući ih time što je pripadao svemoćnom krugu tajne policije. Plav, opun, rasta iznad srednjeg, isturene donje vilice, zavrnutih usana i širokih nozdrva, koje su drhtale u sladostrasnom uzbuđenju čim bi počeo nekog da tuče, Kosmajac je padao u izbezumljenu jarost, dahćući od uzbuđenja kao da će da se uguši i nalivajući lice i oči krvlju. Pričalo se za njega, kao i za Vujkovića, da je nekada bio komunista. I sam se katkada time hvalisao. Ali to nije bilo tačno. Kao mlad kelner on je ušao u SKOJ, podvalivši Rajku Jovanoviću, ali sa zadatkom da napravi izdaju. Vujkovićeva biografija je bila „čista”: kao vrlo mlad, na Solunskom frontu, dostavljao je komandi vojnike koji su gunđali, a odmah iza rata se, po zabrani Komunističke partije, iz tajne službe u vojsci prebacio u onu u policiji, imajući s komunizmom zajedničko samo to što je od početka bio u borbi protiv njega. Takav je došao i kod mene, već znojan i zasopćen od tučnjave, besnila i uživanja koje su mu „pričinili” oni koje je pre toga „odabrao”. Slovenca je on već ranije bio „posetio” i sad za njega nije pokazao nikakav interes, jedino ga prezrivo pogledavši onako pokorno presamićenog i molećivog izraza. Ja sam sedeo na podu, i već to ga je izazvalo. Razdrao se da ustanem „pred njim”, a kad mi je doznao ime, kao da me je jedva čekao: počeo je da se keseri, dok su mu mišići na licu podrhtavali. Nije bio pijan, ali je bazdio na rakijčine i vinske bućkuriše. Verujem da mu je neko tog jutra rekao o mom učešću u demonstracijama, jer je to bilo ono što je najpre počeo da mi zamera, uhvativši me za prsi, ali povisoko, odmah ispod grla. Osećao sam da traži povod pa da počne, i da neću moći izbeći da mu ga dadnem. Gledali smo se dugo u oči, kao da se upinjemo ko će prvi oboriti pogled. Njegov je bio samo svirep, čak i bez mržnje. Rekao mi je da sam najzad dolijao, da me on već duže vremena ima na spisku kao opasnog komunistu i da treba sve da priznam, a pre svega ko je u mojoj ćeliji i dalju „vezu”, i to sve sada odmah, tu pred njim. Psujući, pozvao me da govorim. Rekao sam da

knjiga milovana đilasa „ideal i profesijauspomene revolucionara“ može se poručiti kod izdavača „vukotić media“ na www.vukoticmedia.rs ili na telefon 00381114536749

ne znam ništa i tada me udario šamarom. Udarac sam očekivao, pa ipak me iznenadio. Zateturao sam se i udario glavom u zid, što je on tobož shvatio kao moju namernu nesvesticu „od jednog pišljivog šamara”, pa me već i zbog toga trebalo propisno kazniti. Udarao me svukud, sem po glavi, pesnicama, nogama. Sobica nam je postala tesna, upravo njemu, njegovom razigranom dahtanju i mlataranju. Najzad me svalio u ugao, prevrnuo na trbuh i počeo da udara pesnicama u leđa i slabine. Digao sam i sebe i njega, kao da smo bili pera, ali se on nije dao stresti: skočio mi je za vrat, povio me napred, udario dvatriput u slabine i gurnuo u ugao, podmetnuvši mi nogu. Onda je pošao, psujući i preteći da je to „samo početak”, a njemu je i milo ako budem ćutao, jer će se on postarati da jedan komunistički bandit bude manje. Video sam da je bio sav znojav i zadihan. Još se čulo kako burukće po hodniku, psujući i preteći. Izdrao se nešto i na žandarma, ali ovaj mu, valjda naviknut, nije ni odgovorio. Iz nosa mi je tekla krv, a nisam mogao da se setim kad me tu udario. Ali svud po telu sam osećao udarce – žarilo me, ali me ništa nije jače bolelo. Osećanje poniženja i nemoći bilo je ono što me najvećma tištalo. Ništa drugo. Moj Slovenac je tiho plakao, nada mnom, nad ljudskom sudbinom, jer dotad kanda nije ni slutio da ona može biti i takva u njegovoj državi.

(Nastavlja se)

Đorđe Kosmajac, ozloglašeni batinaš i mučitelj

Mitra Mitrović i Milovan Đilas u Beogradu 1936. godine

Milovan Đilas i Radovan Zogović u Akademskom parku, Beograd 1939. godina

Bijelo Polje: Klub dobrovoljnih davalaca krvi aktivno radi od 1980. godine

BIJELO POLJE – Klub dobrovoljnih davalaca krvi Bijelo Polje organizovao je od januara sedam akcija, a do kraja godine planiraju još četiri. Sakupiće nekoliko desetina jedinica dragocjene tečnosti i spasiti najmanje toliko života.

Predsjednik Kluba Vlado Tomović kaže da su njihove ,,usluge“ tražene tokom čitave godine.

– Nekim pacijentima transfuzija krvi je potrebna tokom čitavog liječenja, jednoj žrtvi saobraćajne nesreće može biti potrebno i do 100 jedinica ove dragocjene tečnosti. Kako se krv ne može nabaviti, proizvesti već je to dar čovjeku od čovjeka, mnogi pacijenti tokom čitavog liječenja zavise od davalaca. Zato je veoma važno da zajednički radimo na unapređenju dobrovoljnog davanja krvi, podizanju svijesti o davanju krvi i značaju koje ono ima – ističe Tomović. osnIvanje Klub je osnovan 1980. godine, djeluje pod okriljem Opštinske organizacije Crvenog krsta, koja Klubu pruža potrebnu logistiku, pomaže pri radu, animira građane, organizuje predavanja... Tada su tokom akcija godišnje sakupljali oko nekoliko stotina jedinica tečnosti koja život znači. Tokom proteklih godina ta brojka se kreće prosječno oko 140. Sekretar opštinskog Crvenog krsta Mašan Živković ističe da je osnovan u vrijeme dok su u Bijelom Polju postojale velike firme kao što su: Vunarski kombinat, PIK Bjelasica, IGM 3 januar, GRO Radnik, ŠIK Špiro Dacić, FO Lenka, FO Beograd, Prva Petoljetka, RO Transervis, Robne kuće Beograd i mnoge druge. – U svim ovim radnim organizacijama bile su formirane osnovne organizacije kluba dobrovoljnih davalaca, pa je samim tim Klub brojao oko 5.000 članova. Danas je situ-

Diskretni heroji društva

Na početku, kada je klub osnovan, imao je oko 5.000 članova. Danas ih ima oko 1.000, ali se njihova misija nije promijenila – dobrovoljno daju dragocjenu tečnost i godišnje sakupe oko 140 jedinica. Raduje ih što je među davaocima sve više mladih jer to znači da su prepoznali vrijednosti dobrovoljnog davalaštva

acija sasvim drugačija. Klub se oslanja na davaoce koji su članovi Kluba i ima ih nešto više od 1.000. Oni ovu dragocjenu tečnost doniraju tokom organizovanja akcija i na poziv, kako bi koliko-toliko obezbijedili sigurne količine krvi. Davalaštvo krvi se ostvaruje na etičkim principima: dobrovoljnosti, besplatnosti i anonimnosti, a Crveni krst tradicionalno, u okviru redovnih djelatnosti dobrovoljnog davalaštva krvi, sprovodi aktivnosti motivisanja i organizacionog okupljanja dobrovoljnih davalaca krvi; popularisanja davalaštva; evidentiranja; organizovanja akcija dobrovoljnog davalaštva krvi, u saradnji sa zdravstvenim ustanovama; utvrđivanja uslova za dodjelu priznanja i dodjele priznanja dobrovoljnim davaocima krvi – ističe Živković.

Doktor Besim Kadić, koor-

dinator u Klubu dobrovoljnih davalaca krvi i potpredsjednik nacionalnog Crvenog krsta Crne Gore, podsjetio je da je Klub učestvovao u mnogim akcijama koje su se sprovodile širom Crne Gore, bivše Jugoslavije, i svuda je imao zapaženu ulogu, te veliki broj davalaca koji su se odazivali pozivu i donirali ovu dragocjenu tečnost.

pRIznanja

– Klub je tokom dugog postojanja dobio niz priznanja i odlikovanja za svoj rad, doprinos u promovisanju davalaštva, motivaciji. Neka od najznačajnijih su priznanja Ministarstva zdravlja, Jugoslovenskog Crvenog krsta, Crvenog krsta Crne Gore, i mnoga druga priznanja i zahvalnice od drugih klubova sa prostora eks-Jugoslavije i klubova DDK iz Crne Gore – naveo je dr Kadić.

Vlado Tomović podsjeća da svaka zdrava osoba od 18 do 65 godina života može biti biti davalac krvi. – Osim dobrog zdravlja potrebno je ispuniti još neke minimalne uslove kako bi se donirala tečnost koja život znači. Čitav proces doniranja traje svega oko 15 minuta, u kojih spada i opšti pregled dobrovoljnog davaoca. Ova humana misija ima samo jedan cilj, a to je spašavanje ljudskih života kojima dobrovoljni davaoci krvi nesebično pomažu. Ono što nas raduje jeste to da se Klub DDK neprestano podmlađuje i da je na akcijama koje organizujemo sami ili u saradnji sa partnerima sve veći broj mladih, koji su shvatili značaj dobrovoljnog davanja, ali i iskazali spremnost da pomognu onima kojima je ovaj vid pomoći od krucijalnog značaja. Dobrovoljni da-

Goran Španjević više od 30 godina daruje krv

Potpredsjednik Kluba DDK Bijelo Polje Goran Španjević dragocjenu tečnost daruje više od 30 godina, i do sada je to uradio 57 puta.

– Doniranjem krvi pokazujemo da smo spremni da pomognemo onima koji su u nevolji i kojima darovana jedinica krvi znači sve. Kako reče blaženopočivši patrijarh Pavle: „Svijet je pun dobrih ljudi, ako ni jednog ne znaš onda to budi ti, da nas potomci zapamte i po dobru spominju“. Tako ja dajem primjer drugima, a nikad ne znamo kad će nekome od nas zatrebati krv, zato svi moramo slijediti primjer humanosti, donirati krv, pomagati onima kojima je pomoć potrebna, biti ljudi pred licem božjim i pred ljudima – ističe Španjević. Takođe ističe i da svi moramo doprinijeti kako bi omasovili dobrovoljno davalaštvo.

– Ali, da davaoci moraju imati više benefita, jer su oni heroji i mnogi životi su spašeni zahvaljujući njima, ali, nažalost nijesu dovoljno prepoznati i njima se ne posvjećuje pažnje koliko zaslužuju. Nadam se da ćemo svi zajedno doprinijeti da se popravi status, položaj dobrovoljnih davalaca krvi, a samim tim i unaprijedi ova zdravstvena djelatnost – zaključuje Španjević.

vaoci krvi su diskretni heroji društva, a važno je napomenuti i da jedna jedinica krvi može spasiti tri života – poručuje Tomović.

Danilovgra D: Dogovor rukovodstva Opštine, Ministarstva rada i socijalnog staranja i Fonda PIO

Pomoći će penzionerima

DANILOVGRAD – Opština Danilovgrad i Vlada će pomoći Udruženju penzionera u otplati duga u iznosu od 40.000 eura nikšićkoj kompaniji ,,L-gradnja“, koja je prije dvije godine izgradila objekat namijenjen penzionerima.

To je dogovoreno na sastanku u kojem su učestvovali predsjednik opštine Aleksandar Grgurović, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak i predsjednik

Udruženja penzionera Ratko Ćupić.

Iz Opštine su kazali da su tokom razgovora izloženi izazovi sa kojima se suočava Udruženje penzionera.

– Zaključeno je da je neophodna uključenost i finansijska podrška Vlade. Proces dodatno otežavaju neuspjesi u definisanju cijena i ugovornim radovima, i o kolikoj je razlici riječ – poručili su iz gradske uprave.

Oni su istakli da će opština, u slučaju da pomoć Vlade izostane, pružiti svu moguću podršku da se problem pre-

vaziđe, jer ne žele i ne smiju dozvoliti da najstariji stanovnici Danilovgrada stradaju zbog loših odluka. Predsjednik Udruženja penzionera Ratko Ćupić zadovoljan je ishodom sastanka. On objašnjava da je investitor je izgradio zgradu sa 16 stanova za penzionere, te da su mu ostali dužni 40.000 eura. – Izvođač radova, koji nas stvarno jeste čekao dvije godine, prijetio nam je tužbom, što i jeste razumljivo. Zbog toga smo se odmah obratili Opštini, jer ako bi nam blokirali račun, udruženje bi prestalo da radi, a onda bi penzioneri ostali bez mnogobrojnih benefita (zimnice, upućivanja na odmor i oporavak na Žabljaku i u Ulcinju, neke vrste humanitarne pomoći). Naši bi penzioneri bili obespravljeni i to sam sve predočio na sastanku, kao i druge posljedice ko-

Sagovornici Pobjede dodaju da se oko 1.800 jedinica krvi prikupi u Službi za transfuziju od porodičnih i drugih davanja. B. ČoKovIĆ

je bi mogle da nastupe – naveo je Ćupić. Dodaje da od Opštine očekuju pomoć, te da se Udruženje koje broji 2.600 članova neće ugasiti. – Živimo od članarine koja iznosi 0,60 eura. Od toga dug ne možemo vratiti pa će glavnu ulogu imati prvenstveno opština koja je već ljetos dala 10.000 eura, jer je dug bio 50.000. Očekujem da će ministar finansija i predsjednik naše opštine biti u kontaktu i da neće dozvoliti da prestanemo da radimo. Obavijestili smo i izvođača radova iz Nikšića, pa će i oni, nadam se, imati strpljenja dok se to ne riješi. Ove godine ne bi trebalo niko da nas dira, a očekujemo da će u prvom kvartalu 2025. godine biti preduzete mjere da se izmiri dug, jer penzioneri nijesu krivi za ovo stanje – kazao je Ćupić. I.R.

HUMana MiSija Traje: Sa nedavne akcije

Španjević prima priznanje Crvenog krsta

Andrija Popović novi v. d. generalnog sekretara

PODGORICA - Na konstitutivnoj sjednici Upravnog odbora Crnogorskog olimpijskog komiteta donijete su ključne odluke i usvojeni važni dokumenti u cilju unapređenja rada i priprema za naredne projekte.

Dosadašnji v. d. generalnog sekretara Igor Vušurović jednoglasno je razriješen dužnosti, a novi v. d. generalnog sekretara biće Andrija Popović, na period od šest mjeseci.

Jedan od prvih usvojenih dokumenata je Poslovnik o radu Upravnog odbora COK-a, koji će regulisati rad i nadležnosti članova odbora, čime se želi povećati efikasnost i transparentnost u donošenju odluka. U narednom periodu biće pripremljena i radna verzija novog pravilnika o izboru sportiste-sportistkinje godine, u čiju izradu će biti uključeni svi članovi Upravnog odbora. Ovaj pravilnik ima za cilj da unaprijedi i dodatno precizira kriterijume za izbor najboljih sportista-sportistkinja Crne Gore.

Sampaoli

COK

Formirana je i Komisija za izbor najboljih mladih sportista i nacionalnih reprezentacija, čiji će članovi biti Dimitrije Rašović, Nikola Perišić i Jelena Dubljević. Zadatak ove komisije biće odabir i nagrađivanje najtalentovanijih mladih spor-

tista, čime se želi podstaći njihov dalji razvoj i napredak. Planirano je i formiranje stalnih komisija COK-a, koje će pokrivati razne aspekte rada COK-a. Sportska komisija će ostati u istom sastavu i nastaviti sa radom još jedan mandatni period.

Jedna od važnih aktivnosti biće i prikupljanje podataka za kategorizaciju sportova za period 2025-2027. godine. U vezi sa tim, poslaće se poziv nacionalnim sportskim savezima da dostave relevantne podatke, a rad na ovome će preuzeti

Italijani pišu da je Hrvat ostavio rasulo unutar ekipe iz Rima

Jurić

je bivši, Roma bira novog trenera

PODGORICA - Završena je neslavna rola Ivana Jurića na klupi Rome. Hrvatski trener proveo je nešto manje od dva mjeseca na klupi ,,vučice“, a smijenjen je nakon poraza od Bolonje u neđelju veče na Olimpiku (3:2).

Iskusni stručnjak je naslijedio legendu kluba Danijelea De Rosija, kojeg su igrači i navijači poštovali, a nije se rastao od kluba u najboljim odnosima. Jurić očigledno nije imao takav odnos sa fudbalerima, što doka-

zuje činjenica da se nije oglasio nijedan igrač Rome povodom smjene šefa stručnog štaba - piše Fudbal Italija. Hrvat je bilježio slabe rezultate, a mediji na Apeninima pišu i da je atmosfera unutar ekipe bila narušena poslije njegovog angažovanja. Krah je bio neizbježan.

Jurića su tifozi otpisali prije utakmice sa Bolonjom. U istoriju odlazi kao najgori trener Rome u posljednjih 20 godina – javljaju Italijani.

- Situacija u kojoj je ostavio svlačionicu je zabrinjavajuća - ističe Fudbal Italija. Roma sada traži novog kormilara, a kao glavne opcije spominju se Roberto Manćini i Masimilijano Alegri. Kandidati su još Rudi Garsija, Paulo Souza i Graham Poter. Mala je vjerovatnoća da nekadašnji strateg Borusije Dortmund Edin Terzić dobije posao na Olimpiku. - Terzić se trenutno nalazi na poslovnom putu u Mančesteru, a njegove šanse da dođe u Romu su minimalne. Gotovo da i ne postoje - poručili su njemački mediji. Roma je 12. u Seriji A, a već u novembru ima 13 bodova manje od vodećeg Napolija. D. K.

komisija u sastavu Vanja Mugoša, Danijela Franeta i Jovica Rečević Vanja Mugoša će preuzeti vođenje Arbitraže COK-a, a 11. decembra planiran je okrugli sto sa Udruženjem pravnika Crne Gore, na kojem će se ra-

spravljati o pravnim pitanjima od značaja za sport u Crnoj Gori. Skupština COK-a, na sjednici održanoj 25. oktobra, izabrala je novi Upravni odbor, u sljedećem sastavu: Dušan Simonović (predsjednik), Bojana Popović (potpredsjednica), Jovica Rečević, Dragoljub Kopitović, Rajko Kosić, Vanja Mugoša, Radmila Petrović, dr Dimitrije Rašović, Zorica Kostić – Vučićević, Gojko Banjević, Jelena Dubljević, Nikola Kažić, Momir Đurđevac, Danijela Franeta, Nikola Perišić, Predrag Vukčević Pet od 16 izabranih članova Upravnog odbora Crnogorskog olimpijskog komiteta čine žene, što predstavlja povećanje od 150 odsto u odnosu na prethodni Upravni odbor, koji je imao dvije članice. Još jedno - dodatno mjesto u Upravnom odboru biće popunjeno nakon konsultacija sa novoizabranim rukovodstvom Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore. A. MARKOVIĆ

Sporting iz Lisabona mogao bi u januaru da ostane bez prvog napadača Đekereš na

PODGORICA - Bivši selektor Argentine Horhe Sampaoli postavljen je za novog trenera Rena. Iz kluba je saopšteno da je 64-godišnji stručnjak potpisao ugovor na 18 mjeseci. Sampaoli se tako vratio u francuski fudbal, gdje je prethodno vodio Olimpik. Ekipu iz Marseja preuzeo je 2021, ali je naredne godine otišao zbog ne-

slaganja sa rukovodstvom oko transfer politike. Sada je u Renu naslijedio Žulijena Stefana, koji je otpušten zbog loših rezultata. - On je trener koji je međunarodno priznat po profesionalizmu. Jako je vezan za svoje igrače i saradnike, lojalan je i posvećen čovjek. Potrebna nam je njegova energija da ponovo pokrenemo klub i da se odlučno borimo

sa konkurentima - rekao je izvršni direktor Rena Arno Puj Nakon 11 kola u francuskom prvenstvu, Ren je 13. na tabeli, sa 18 bodova zaostatka za vode-

ćim Pari Sen Žermenom. Sampaoli će debitovati poslije reprezentativne pauze na gostovanju Lilu, 24. novembra. D. K.

PODGORICA - Sporting Lisabon radi velike stvari –drugoplasirani je tim novog formata Lige šampiona sa 10 od mogućih 12 bodova, u prvenstvu Portugala ima svih 11 pobjeda, ali ova ekipa uskoro će doživjeti velike promjene.

Tvorac projekta kojim su ,,lavovi“ postali hit ove sezone digao je sidro – trener Ruben Amorim oprostio se od Sportinga i zvanično preuzeo Mančester junajted, a sada je i napadač Viktor Đekereš objavio da će u januaru napustiti klub iz Lisabona.

Fantastični reprezentativac Švedske postigao je 23 gola na 18 mečeva od početka takmičarske godine. Kako prenosi Skaj, za usluge 26-godišnjeg ofanzivca iz Stokholma ozbiljno je zainteresovan Juventus. Isti izvor navodi da će torinska ,,stara dama“ već u januarskom prelaznom roku pokušati da realizuje transfer. Đekereš je u ljeto 2023. godine prešao u Sporting iz Koventrija za 24 miliona eura, a sada vrijedi oko 70 miliona. Juventus je spreman da toliko izdašnu ponudu pošalje u Lisabon – navodi Skaj. D. K.

Sa jučerašnje sjednice Upravnog odbora

Bivši selektor Argentine vratio se u francuski fudbal

PODGORICA - Euforija i visoke ambicije bile su kratkog roka u skoro svakom ciklusu crnogorskih fudbalera.

Tako je i u aktuelnom izdanju Lige nacija koji će ,,sokoli“ završiti utakmicama s Islandom i Turskom, 16. i 19. novembra u Nikšiću.

Poslije četiri kola u grupi B4 nemaju ni bod i na korak su od direktnog ispadanja u C diviziju. - Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo, nemamo bod poslije četiri utakmice, niko od nas to nije očekivao. Računica je jasna: ako želimo da ostanemo u B diviziji moramo da pobijedimo Island. Sav fokus je na taj meč. Islanđani imaju četiri boda, pobjedom bismo im prišli na ,,minus 1“, a oni će gostovati Velsu u posljednjem kolu i mogli bismo da se nadamo da ćemo ih preskočiti eventualnim trijumfom nad Turskom – rekao je Edvin Kuč

UVIJEK NAM FALE

NOSIOCI

Problem ,,sokola“ u mandatu Roberta Prosinečkog su i igra i rezultat. Ideja legendarnog Hrvata o Crnoj Gori koja će da diktira ritam igre i prikazuje dopadljiv fudbal – nevidljiva je. Naročito je bilo poražavajuće izdanje na gostovanju Velsu u prethodnom kolu, jedno od lošijih u istoriji naše reprezentacije.

- Ne tražim alibi, ali od prvog okupljanja imamo probleme sa povredama. Svaki igrač nam je bitan, a nama nedostaju četvorica-petorica koji su dugo godina nosioci igre reprezentacije. Sigurno bi sve bilo drugačije da su bili tu od početka. Pokušaćemo da popravimo utisak, dočekujemo Island i to nam je sada najvažnija utakmica. Ne možemo da razmišljamo o Turskoj dok ne pobijedimo Island – kazao je Kuč. ,,Ribari“ su bili prvi rival ,,sokola“ u ovoj Ligi nacija. Prosinečkijeva ekipa taj meč je izgubila naivno (2:0), onako kako ne rade takmičarski potkovane ekipe. - Primili smo dva gola nakon prekida. Ipak, Island je postigao samo pogodak manje od prvoplasirane Turske, kvali-

LIGA NACIJA: Edvin Kuč smatra da Crna Gora ima kvalitet da ostane u B

Da popravimo utisak kako znamo i umijemo

tetna su ekipa i ako želimo da ih pobijedimo moramo igrati mnogo bolje nego u Rejkjaviku. Optimizam je prisutan, moramo da vjerujemo do kraja – poručio je Kuč. Crna Gora neće smjeti mnogo da čeka i taktizira, imperativ pobjede tjera je da napadne Islanđane koji su do sada u grupi potvrdili da su bolji. - Idemo u svakoj utakmici na pobjedu, selektor nas tako priprema, ali jedini put kad smo bili svi na okupu je prvo okupljanje kod Prosinečkog, u martu u Antaliji. Tada je sve izgledalo mnogo bolje, atmosfera je drugačija kad smo svi kompletni. Veće je i samopouz-

danje kad su glavni igrači tu, ali nemamo vremena za žaljenje, moramo da popravimo utisak kako znamo i umijemo – istakao je iskusni vezista.

DA NIJESMO IZGUBILI

OD ISLANDA I VELSA...

,,Sokolima“ je kao vazduh potrebna neka velika pobjeda, trijumf protiv favorita, tri boda koja će da podignu moral i razgale navijače, da vrate vjeru javnosti u nacionalni tim.

- Mnogo je bitno kad se ciklus otvori pobjedom. Da smo slavili na Islandu ili makar odigrali neriješeno, a onda pobijedili Vels u Nikšiću gdje smo i zaslužili tri boda jer smo bi-

li mnogo bolji, sve bi bilo drugačije, samopouzdanje bi poraslo i sad bismo se borili za mjesto u višem rangu – rekao je Kuč i podsjetio na prošlogodišnje kvalifikacije za EP.

- Možda javnost ne zna, ali neki igrači su protiv Srbije u Beogradu nastupili uprkos povredama, a da smo svi bili zdravi i nastupili kompletni u toj utakmici koja je bila najvažnija sigurno bismo imali veću šansu za plasman na Evropsko prvenstvo. Protiv Mađarske u Budimpešti smo vodili, u jednom momentu provizorno bili na EP, ali svakako je činjenica da moramo pobijediti nekog favorita ako

Povrijeđen Vukčević, prvi poziv Gaševiću

Povreda Andrije Vukčevića primorala je Roberta Prosinečkog da dopuni spisak igrača za utakmice sa Islandom i Turskom.

Novo ime na treningu ,,sokola“ je OgnjenGašević, lijevi bek Budućnosti.

Gaševiću je ovo prvi poziv za seniorsku selekciju, dok je donedavno bio standardni član mlade reprezentacije Crne Gore.

želimo na veliko takmičenje.

REPREZENTACIJA ME NAPUNI ENERGIJOM

Kuč je prošle godine debitovao za ,,A“ reprezentaciju i odmah postao njen standardni član. Utisak je kao da je mnogo duže u nacionalnom timu.

- Brzo je prošla godina od mog debija. U ovo doba prošle godine borili smo se za Evropsko prvenstvo i nedostajalo nam je sreće. I tada su nas pratili problemi sa povredama, to je jedini razlog zašto nijesmo do sada napravili veći rezultat – podvukao je 31-godišnji Rožajac.

- Svaki igrač koji je ovdje i sa kojim sam igrao u veznom redu

ima kvalitet. Veoma mi je drago što sam ponovo s ovim momcima, uvijek se napunim energije kada dođem u reprezentaciju jer vlada sjajna atmosfera. Nadam se da ćemo u budućnosti imati više sreće sa povredama i odvesti Crnu Goru na veliko takmičenje – naglasio je Kuč. Edvin je ovog ljeta promijenio klub – iz kosovskog Balkanija, gdje je postao legenda, otišao je u azerbejdžanski Nefči. - Prošao sam period adaptacije u Nefčiju, na početku sam imao peh da povrijedim ruku. Operisao sam se, mučio sa povredom posljednjih mjeseci, ali sada je sve mnogo bolje – kazao je Edvin Kuč. N. KOSTIĆ

OPTIMIZAM NE NAPUŠTA ,,SOKOLE“: Edvin Kuč na treningu u Kampu FSCG

Gašević juče prvi put trenirao sa ,,A“ selekcijom

ANKETA

Cetinjani o završetku radova na stadionu

Đuro

Đonović

- Imam 84 godine i kao stari Cetinjanin pamtim Lovćen iz perioda nakon Drugog svjetskog rata. Ovo je uspomena nama starijima jer ipak se neko sjetio, ali se sporo gradi. Napravili su objekat, ali finiš im nešto ne ide.

- Kad je sve počelo, mislio sam da ćemo ovdje već imati nekoliko odigranih utakmica državnog tima. Koliko sam razumio, raznorazne nepravilnosti u raspisivanju tendera uticale su na kašnjenje, a ako iko išče-

Predrag

Vukotić

- Izuzetno nas raduje što će stadion konačno biti završen. Lovćen mnogo znači za Cetinje i Crnu Goru, u pitanju je najstariji klub u državi i zaslužuje da ima svoj dom i stabilno funkcionisanje, da ne igra u trećoj ligi kao što je nedavno bilo. Novi stadion biće mjesto okupljanja svih Cetinjana koji vole fudbal, prilika da u lijepom ambijentu dočekamo svakog gosta, a

Vidoje Đukić

- Za Cetinje ovo znači mnogo. Prijestonica je zaslužila da ima stadion na kojem mogu da se igraju međunarodne utakmice. Mislim da svi građani dijele moje mišljenje i da jedva čekaju da se stadion napokon otvori. Nadam se da će se naredne godine na njemu igrati utakmice. Reprezentacija će igrati ovdje, a nadam se da će i Lovćenu konačno krenuti nabolje.

Mladen

Zadrima

kuje da se to stavi u pogon, onda smo mi u RTV Cetinje jer na stadionu treba da dobijemo prostorije. Tako da, osim što smo navijači Lovćena, navijamo i da se završi priča o preseljenju da bismo oslobodili prostorije za potrebe Sportskog centra. Od stadiona će biti samo koristi, tu nema nikakve loše priče – idealan je za igranje utakmica državnog tima, možda finala Kupa Crne Gore, dobar za pripreme u ljetnjem periodu. Cetinje je bogomdano za te stvari.

posebna čast bila bi nam da u našem gradu igra reprezentacija Crne Gore

Završetak radova 2025, teren će biti

CETINJE - Nestvarno dugom čekanju bliži se kraj –radovi koje je ekipa Pobjede juče zatekla najavljuju brzi završetak izgradnje fudbalskog stadiona na Cetinju.

Sedamnaestog novembra 2017. tadašnji premijer Duško Marković, gradonačelnik Cetinja AleksandarBogdanović i predsjednik Fudbalskog saveza DejanSavićević položili su kamen temeljac za izgradnju stadiona u prijestonici. Tabla pored objekta podsjeća da je rok završetka radova bio novembar 2020, a odužili su se na čak sedam godina.

Dok su rokovi probijani, a troškovi izgradnje uvećani, Fudbalski klub Lovćen se za potrebe odigravanja mečeva selio sa terena na teren, iz grada u grad.

Ekipa Pobjede uvjerila se juče kako teku radovi na stadionu, čije ime još nije poznato, mada je prije sedam godina najavljeno da će se zvati ,,Sveti Petar Cetinjski“.

Počelo je postavljanje stolica na tribinama (kapacitet će biti oko 5.000 mjesta), ranije su montirane ulazne kapije i elektronski sistem za očitavanje ulaznica, u toku su i molerski i elektro radovi, a radi se i na terenu koji bi uskoro trebalo da dobije drenažu, pa travnate ,,obrise“, što je sada i ključni dio posla.

KO JE KRIV ZA

KAŠNJENJE?

Iz Prijestonice Cetinje i Uprave za kapitalne projekte za Pobjedu su potvrdili da je dan završetka radova blizu.

- Izgradnja stadiona na Cetinju ušla je u završnu fazu. Investitor, a ujedno i nosilac posla na izgradnji fudbalskog stadiona je Uprava za kapitalne projekte. Stoga, sve potrebne informacije u vezi sa dinamikom izvođenja radova i razlozima za kašnjenje možete dobiti od njih. Prijestonica Cetinje je sufinansijer u realizaciji ovog projekta i sve svoje obaveze predviđene sporazumom o izgradnji stadiona izvršavali smo redovno i u dogovorenim rokovima. Takođe, u cilju što skorijeg završetka izgradnje stadiona, preuzeli smo obaveze finansiranja dodatnih radova na stadionu koji su se naknadno pojavili i kompletno preuzeli i realizovali uređenje terena oko stadiona, uključujući izgradnju nove saobraćajnice sa parking prostorima – rečeno nam je iz Kancelarije za odnose sa javnošću u kabinetu gradonačelnika prijestonice

Cetinje Nikole Đuraškovića Na pitanje koji su ključni razlozi za višestruko probijanje rokova za otvaranje, te ko snosi najveću odgovornost za to, iz Uprave za kapitalne projekte su saopštili da je bilo potrebno mijenjati glavni projekat. - Izgradnja fudbalskog stadiona na Cetinju je u završnoj fazi i trenutno se izvode radovi na terenu za igru. Zbog nedostataka u revidovanom glavnom projektu, neusaglašenosti projektne dokumentacije sa stanjem na licu mjesta i izmjene nacionalnih propisa za opterećenje objekata snijegom i vjetrom, bilo je potrebno izvršiti dopunu i kontrolu revidovanog glavnog projekta kako bi se utvrdio ukupan obim posla neophodan za izgradnju objekta koji će biti bezbjedan za upotrebu i funkcionalan tokom eksploatacije. Sva ova problematika i preduzete aktivnosti su za posljedicu imale povećanje investicione vrijednosti i prolongiranje roka završetka izgradnje – kazali su nam iz Uprave za kapitalne projekte (UKP).

Koliko će na kraju koštati izgradnja?

- Ugovorena vrijednost radova na izgradnji objekta iznosi 10.360.48,61 eura, od čega vrijednost ugovora za izvođenje dodatnih radova iznosi 1.597.203,15 eura – dodali su iz tog Vladinog organa.

KRAJ RADOVA ZAVISI OD VREMENA

Tačan datum završetka radova nije saopšten, ali i iz Prijestonice i iz UKP uvjeravaju da bi lopta uskoro mogla da se zakotrlja na novom stadionu.

- Nedavno smo imali sastanak sa Fudbalskim savezom Crne Gore i Upravom za kapitalne projekte i dobili smo uvjerenje da će stadion biti završen najkasnije u prvoj polovini naredne godine – rečeno je iz Prijestonice.

- Najveći izazov u aktuelnoj fazi radova je ugradnja hibridne podloge na terenu za igru. Veći dio radova koji se trenutno realizuju se izvodi napolju i tehnološki je uslovljen vre-

menskim prilikama. Uzimajući u obzir lokaciju izgradnje objekta i dolazeći zimski/kišni period očekivani rok završetka radova je kraj 2024 - početak 2025. godine – dodali su iz Uprave za kapitalne projekte.

HIBRID ZBOG EKONOMIČNOSTI

Dugo je vladala dilema da li će fudbalski teren pod Orlovim kršem biti prirodni ili hibridni. Hibridne podloge (kombinacija vještačke i prirodne trave) su trend širom svijeta, otpornije su, ali i zahtjevnije i skuplje za održavanje.

- Krajnji korisnici objekta, Prijestonica Cetinje i FSCG, uzeli su u obzir važnost objekta,

radova početkom biti hibridni

Ko će igrati na otvaranju?

Ko bi mogao da odigra prvu, istorijsku utakmicu na novom stadionu na Cetinju kada se njegova nezabilježeno duga izgradnja konačno završi?

Pobjeda je pitala Prijestonicu postoji li ideja da se za otvaranje dovede neki od većih klubova (iz regiona) ili da na njemu prva zaigra neka od selekcija državnog tima, te da li Cetinje ima sve uslove (parking mjesta i ostale sadržaje) da u skorijoj budućnosti bude domaćin utakmice ,,A“ reprezentacije.

- Još nijesmo vodili razgovore o organizaciji prve utakmice na novom stadionu, ali smatramo da će nastupi reprezentacije, posebno „A“ selekcije, biti značajan događaj za grad i doprinijeti rastu sportskog i turističkog značaja Cetinja. Vjerujemo da ćemo, u saradnji sa FSCG, obezbijediti sve uslove za održavanje takvih događaja – navodi se u odgovoru dostavljenom prošle sedmice.

kao i to da je projektna dokumentacija rađena tokom 2016. godine, te da su pojedini projektovani sistemi i oprema zastarjeli. Po tom pitanju Upravi za kapitalne projekte su dostavili dokumentaciju za izmjenu/dopunu projektovanih sistema u cilju ekonomičnosti i funkcionalnosti objekta tokom eksploatacije, koja pored ostalog sadrži i zamjenu završne travnate podloge sa hibridnom travom – objasnili su iz Uprave za kapitalne projekte.

TRAŽI SE MODEL

ZA ODRŽAVANJE

Teren Gradskog stadiona u Podgorici posljednjih mjeseci je u očajnom stanju, zbog čega je

i suspendovan od strane Uefe za mečeve muškog seniorskog nacionalnog tima i samo je jedan u nizu terena i fudbalskih objekata u Crnoj Gori koji je zapušten. Zbog toga je jedno od ključnih pitanja ko će biti odgovoran za održavanje terena stadiona u gradu pod Orlovim kršem. - Nakon razgovora koji smo imali sa nadležnim ministarstvom i Fudbalskim savezom

Crne Gore, Prijestonica je pristupila izradi analiza koje će pokazati koji je najbolji model za održivo upravljanje i održavanje stadiona – rečeno je Pobjedi iz Prijestonice. Neđeljko KOSTIĆ

Foto: Dobrilo MALIDŽAN

Pogled na stadion u Prijestonici

Kavalirsi upisali i 12. pobjedu u isto toliko mečeva za najbolji početak neke ekipe od sezone 2015/16.

I Čikago nemoćan

protiv Klivlenda, Vučević blizu novog dabl-dabl učinka

U nizu nezadrživog

Klivlenda našao se i Čikago – Kavalirsi su pobijedili Bulse 119:113 i upisali 12. pobjedu u isto toliko mečeva od starta sezone u NBA ligi.

Klivlend je postao osmi tim u istoriji koji je počeo sezonu sa 12 uzastopnih pobjeda, a postigao je najmanje 100 poena u 11 utakmica. To je najbolji početak sezone još od 2015/16, kada je Golden Stejt imao 24-0, a sezonu završio učinkom od 73-9, što je takođe rekord NBA lige.

Nikola Vučević je meč protiv jedinog neporaženog tima lige završio sa 20 poena (15-9 iz igre), osam skokova, tri asistencije, a upisao je i po ukradenu loptu i blokadu.

Kavalirse je predvodio Donovan Mičel sa 36 poena, osam skokova, četiri ukradene lopte i dvije asistencije. Darijus Garland postigao je 17 poena uz pet asistencija i četiri ukradene lopte, Evan Mobli imao je 15 poena i 11 skokova, a po 12 poena dodali su Karis Levert, Džordž Nijang i Taj Džerom. U ekipi iz Čikaga, koja je izgubila peti put u posljednjih šest utakmica, najefikasniji je bio Zek Lavin sa 26 poena. Kobi Vajt je dodao 20 poena, sedam skokova, šest asistencija i četiri skoka, a Džoš Gidi 18 poena, osam skokova i sedam asistencija.

Košarkaši San Antonija pobijedili su Sakramento 116:96 i prekinuli niz od četiri poraza u međusobnim duelima. Najbolji u pobjedničkom timu bio je Viktor Vembanjama sa 34 poena, 14 skokova, šest asistencija i tri blokade, a takvim učinkom priključio se rekorderima lige. Mladi Francuz je do sada odigrao 82 utakmice u NBA ligi i za

to vrijeme postigao je najmanje 1.700 poena i imao najmanje 800 skokova i 300 asistencija, što je uspjelo još samo Oskaru Robertsonu, Karimu Abdulu-Džabaru , Leriju Birdu , Blejku Grifinu i Sidniju Viksu. Pobjedi San Antonija Džulijan Šampanj doprinio je sa 13 poena, Kris Pol sa 12 poena, 11 asistencija i šest skokova, a Harison Barns sa 10 poena, u prvoj utakmici otkako je ljetos došao iz Sakramenta. U ekipi Sakramenta Dearon Foks bio je najefikasniji sa 24 poena, Domantas Sabonis imao je 23 poena, 12 skokova i četiri asistencije, a Demar Derozan 21 poen, osam skokova i šest asistencija.

Oklahoma je pobijedila Los Anđeles Kliperse 134:128 i ostvarila devetu pobjedu u sezoni. Ekipu je predvodio Šej Gildžes-Aleksander rekordom karijere od 45 poena, a imao je još devet asistencija i pet ukradenih lopti. Džejlen Vilijams dodao je 28 poena, osam skokova i šest asistencija, a Lu Dort 19 poena.

To je prva utakmica Oklahome bez Četa Holmgrena, koji će pauzirati najmanje osam neđelja pošto je slomio karličnu kost tokom utakmice protiv Golden Stejta. On je jedan od najefikasnijih šutera i blokera lige ove sezone. U ekipi iz Los Anđelesa Norman Pauel postigao je 31 poen, Ivica Zubac 22 poena uz 14 skokova, a Derik Džons 20 poena. Džejms Harden utakmicu je završio sa 17 poena, 11 skokova i devet asistencija. U ostalim utakmicama

Hjuston je uz 27 poena i 17 skokova Alperena Šenguna pobijedio Vašington 107:92, a Bruklin je pobijedio Nju Orleans 107:105 i nanio mu peti uzastopni poraz. S. J.

Podgorica Bemaks večeras (18 h) dočekuje Široki u 4. kolu ABA2 lige

PODGORICA - Košarkaši

Podgorice Bemaks prvu polovinu takmičenja po grupama u ABA2 ligi završili su sa dvije pobjede i porazom i na dobrom su putu da izbore jedno od prva dva mjesta koja vode u naredni krug takmičenja.

Tim Boška Radovića drugi trijumf u gostima ostvario je protiv Širokog, prije dvije sedmice i sa istim rivalom večeras

(18 časova) igra u „Bemaks areni“, u meču 4. kola grupe C. Široki je bez pobjede u prva tri kola, pa je jasno da Podgoričani moraju da pobijede u ovom duelu kako bi zadržali realne šanse za prolaz…. - Jasno je da je ovo utakmica od velikog značaja. Kreće drugi krug i sada tek počinje velika borba u grupnoj fazi. Svjesni smo da će biti teško, jer Široki ima dobar tim, u poziciji su da im samo pobjeda ostavlja na-

Huventudu u utakmici

Za prvijenac u

PODGORICA – Da bi pauzu zbog novembarskog „prozora“ u kvalifikacijama za Eurobasket dočekali sa istim brojem pobjeda i poraza, što je veoma bitno za nastavak borbe za mjesto u plej-ofu, košarkaši Budućnost Volija večeras u Badaloni (20.30), predgrađu Barselone, moraju da pobijede Huventud, u prvom međusobnom duelu.

A da bi to uradili, Podgoričani će morati i protiv negativne tradicije – Budućnost, naime, u bogatoj istoriji duela sa španskim timovima nikada nije slavila u gostima. Huventud je nova i dobra prilika, imajući u vidu da se radi o ekipi koja ima slabiji skor (2-5) od „plavih“ (3-4) u grupi A. Za razliku od Budućnosti, koja je sa skorom 7-1 druga u ABA ligi, iza neporaženog Partizana, Huventud je u ACB ligi na 11. mjestu sa skorom od tri pobjede i četiri poraza, a uoči duela sa „plavima“ je izgubio od Unikahe.

TEŽAK MEČ

Budućnost dočekuje ovo gostovanje sa dvije pobjede u nizu, protiv Ulma i Borca iz Čačka, ali je u oba meča imala velike oscilacije. Protiv Ulma su Podgoričani sredinom posljednje četvrtine vodili 13 razlike, ali su na kraju morali kroz produžetke do pobjede, dok su protiv Borca vodili 20 razlike početkom drugog poluvremena, ali su dozvolili seriju domaćih 18:0 za tri i po minuta i neizvjesnu završnicu. Osim što je u tom smislu pokazala slabosti, Budućnost je u oba slučaja pokazala i karakter, da se vrati nakon negativnog niza i mečeve, ipak, privede kraju u svoju korist.

Međutim, jasno je da to uvijek ne uspijeva i da će protiv Huventuda, ipak, trebati kon-

du, ali bez obzira na sve vjerujem da možemo do trijumfa –kazao je za klupski sajt Balša

stantnija igra od početka do kraja kako bi crnogorski šampion uspješno prebrodio ovo gostovanje protiv tima koji je takmičenje u Evrokupu počeo pobjedom nad favorizovanim Hapoelom.

- Očekuje nas težak meč u gostima protiv tima koji posebno kod kuće igra dobro. Imaju iskusnu ekipu koja trči brzo, igraju agresivnu odbranu i imaju iskusne individualce. Na visokim pozicijama su Artem Pustovoji i Ante Tomić koji su vrlo iskusni igrači. Tu je i skorer Kasijus Robertson, plejmejker Devon Dotson, naravno tu je i Adam Hanga,

Živanović

Plejmejker Podgorice Bemaks, koji se nalazi na spisku selektora Boška Radovića, uoči okupljanja naše seniorske reprezentacije za nastavak kvalifikacija za Eurobasket smatra da baš ovaj duel može biti presudan.

- Ovo je možda ključni meč grupne faze. Pobjedom dolazimo na korak od prolaska grupe, tako da ćemo u utakmicu ući motivisano i sa mnogo samopouzdanja u cilju da nastavimo pobjednički niz – dodao je Živanović.

Ivan Velić, trener Širokog, ističe da njegovu ekipu „u Podgorici očekuje sigurno teška i neizvjesna utakmica“.

- Nadam se dobroj igri i pobjedi moje ekipe – rekao je Velić. S. J.

koga svi znamo dobro. Težak i bitan meč za nas kao i za njih. Uradićemo sve da se spremimo i da odgovorimo energijom i agresivnošću - rekao je Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija.

ŽELE OSMIJEH NA POVRATKU KUĆI

Klub koji je bio prvak Evrope 1994. godine, pod vođstvom Željka Obradovića, posljednji je veliki uspjeh imao u sezoni 2007/08, kada je svojio Kup kralja i Evrokup u finalu u Torinu. Druga decenija 21. vijeka nije bila toliko dobra kao prva, Huventud se zbog finansijskih

razloga zamalo ugasio u sezoni 2018/19, ali su vlasnici kluba uspjeli da osiguraju novac i spasu jedini klub koji uz Real Madrid nikada nije bio van prve lige. Već šestu godinu zaredom igraju Evrokup, gdje svake godine prolaze grupnu fazu. Huventud je ove godine ostao bez nekoliko ključnih igrača. Andres Feliz, plej Dominikanske Republike, nakon tri godine prešao je u Real Madrid, a Dešon Tomas je otišao da igra Evroligu, u dresu francuskog Asvela. Endrju Endrjus je pojačao Vulvse, Keni Čeri je prešao u Đironu, dok je centar Vladimir Brodzijan-

Mornar Barsko zlato poražen od SC Derbija, ali u drugom poluvremenu napadački najavio bolje dane, trener Mihailo Pavićević optimista

M.

PODGORICA – Nakon poraza u Podgorici od SC Derbija (99:91), sedmog u osam kola, nema puno razloga za zadovoljstvo u Mornaru Barsko zlato, naprotiv.

Ipak, igra Barana u drugom poluvremenu, prije svega napadačka (postignutih 59 poena, osam više od Podgor-

čana), nešto je što trenera Mornara Mihaila Pavićevića može da hrabri i daje mu nadu u bolje rezultate u nastavku sezone, u kojoj „Ponos Bara“ treba da se grčevito bori za opstanak u regionalnoj ligi… - Drugim poluvremenom, pogotovo igrom od druge polovine treće četvrtine, zadovoljan sam, pogotovo u napadu.

DOBRO POZNAJE HUVENTUD I BADALONU: Alen Omić na meču sa Bahčešehirom

utakmici 8. kola grupe A Evrokupa

u Španiji

MIRET: Budućnost je tim kome je šut za tri poena veoma važan

Danijel Miret, trener Huventuda, ističe da njegov tim dočekuje Budućnosti „sa velikim entuzijazmom“.

- Pobjeda daje dodatno samopouzdanje u ono što radimo, ekipa u mnogim trenucima radi stvari koje mislim da zaslužuju da budu istaknute, a istina je da moramo da poboljšamo završnicu utakmica. Trudimo se da ostvarimo pobjede jer u izjednačenoj grupi u Evrokupu svaki meč je veoma zahtjevan – kaže Miret.

Miret objašnjava da je Budućnost „tim kome je šut za tri poena veoma važan“.

- Imaju talentovane igrače koji lako pogađaju u nizu, kao što su Megi, Ferel i Sulejmon. Ono što treba da uradimo je da se oni ne osjećaju lagodno. Ovi igrači su njihovi lideri, a mi moramo da budemo skromni jer su imali veoma dobre takmičarske trenutke. Moramo biti veoma fokusirani da bismo mogli da pobijedimo – dodao je Miret.

Parovi 8. kola

Sinoć

Trento 88:83

Hapoel Tel Aviv 64:93

Gran Kanarija (18)

Bahčešehir (19)

– Budućnost Voli (20.30)

ski otišao u Mursiju. Treću godinu zaredom trener je Danijel Miret, dijete kluba, koji je počeo kao trener juniora u Huventudu. Doveo je iskusnog Artema Pustovija da dijeli minute sa sada već legendom kluba Antom Tomićem (14,9 poena i 9,7 skoka po meču), nakon kratkog izleta u Indoneziji. Iz Crvene zvezde je stigao iskusni krilni centar Adam Hanga, koji je 13 godina igrao u španskim klubovima (Real Madrid, Barselona, Baskonija, Manresa).

Došao je krilni igrač Kajser Gejts, koji se vratio u Evropu nakon tri godine pokušaja u NBA ligi da dobije ugovor, a iz Valensije je pojačanje Kasius Robertson, kanadski bek koji

je 2023. godine bio prvi strijelac lige. Najzad, vjerovatno najbolje pojačanje u prelaznom roku je Amerikanac Devon Dotson, drugi poenter tima (13,6 po meču).

- Iskreno, biće veoma teška utakmica za nas. Huventud je vrlo dobro sastavljena ekipa. Poznajem neke igrače od prije, oni su tri-četiri utakmice izgubili u posljednjim minutima, na malu razliku. Mi smo došli u Španiju da damo maksimum, da pobijedimo i kući se vratimo s osmijehom – rekao je centar „plavih“ Alen Omić Omić je bio član Huventuda u sezoni 2019/20.

- Uživao sam zajedno sa porodicom u Badaloni, bilo nam je lijepo. Bilo je lijepo i toplo vrijeme, kao što je i u Podgorici. Kad imaš takvu klimu, mnogo je lakše igrati i živjeti u takvoj sredini. Barselona je udaljena 10 minuta. Igrali smo Evrokup, bili smo najmlađa ekipa u ACB ligi, imali smo rezultat koji je bio OK za klub – dodao je Omić. S. JONČIĆ

Mislim da imamo prostora za napredak – ističe Mihailo Pavićević. Mornar je zasluženo poražen

PODGORICA – Košarkaši SC Derbija su seriju od tri meča u „Morači“ u ABA ligi završili sa dvije pobjede i porazom od pola koša protiv Dubaija. Iako je slavio samo sa dva poena više u odnosu na meč sa FMP-om (82:76), tim Petra Mijovića je, zapravo, lako došao do pobjede protiv Mornara (99:91), jer je od 19:17, na početku 9. minuta, konstantno vodio do kraja meča, do 21 poen razlike, a skoro cijelo vrijeme dvocifrenom razlikom, sa izuzetkom posljednjeg minuta, kada su Barani smanjili na jednocifreni minus.

Ipak, zbog načina na koji je njegova ekipa odigrala veći dio drugog poluvremena, prvenstveno defanzivno, kada je dozvolila gostima da prepolove minus, Mijović nije mogao da bude potpuno zadovoljan nakon zaslužene pobjede njegovog tima...

- Pored važne pobjede, koja nam mnogo znači zbog nastavka prvenstva, osim dijela druge četvrtine, nijesam baš zadovoljan načinom na koji smo otvorili utakmicu, a ni reagovali u drugom poluvremenu, od 25. minuta, kada smo poveli 21 razlike. Mislim da smo se tada neopravdano opustili i omekšali, nekim individualnim akcijama smo krenuli da razmišljamo na način na koji ne treniramo. Mornar se u jednom trenutku primakao, odbili smo taj nalet i zasluženo dobili. Međutim, ne mogu da budem zadovoljan svime što sam vidio i što smo prikazali, možda samo djelovima igre, ali na kraju bila je važna i zaslužena pobjeda za nas – kaže Petar Mijović. U drugom poluvremenu je SC Derbiju pravila problem niža petorka Mornara, zbog čega su gosti imali više širine za svoje najjače oružje – šut za tri poena. - Nije to strano za Mornar. Mi smo se pripremali i za igru Mornara sa Smitom na „petici“. Oni imaju dosta individualnog kvaliteta, i bilo je teško da odreagujemo u trenucima kada oni pogode sa distance, pogotovo kada ta „četvorka“ pređe na poziciju „pet“ i pogodi za tri poena. Tu negdje nijesmo dobro odreagovali, jer je Hadžibegović bio opterećen ranim faulovima na samom početku treće četvrtine. Ali, odbili smo i taj njihov nalet i tu njihovu ide-

I pored sigurne pobjede, trener SC Derbija ima i zamjerki na igru svog tima protiv Mornara, ali je zadovoljan dosadašnjim skorom

Mijović: Rezultatski smo tamo gdje smo željeli da budemo

Zoran Nikolić MVP osmog kola ABA lige

Centar SC Derbija Zoran Nikolić proglašen je za najkorisnijeg igrača (MVP) osmog kola ABA lige. Crnogorski reprezentativac je do ovog priznanja stigao nakon sjajne partije u pobjedi „studenata“ protiv Mornara. Za 26 minuta provedenih na parketu, Nikolić

ju, vratili prednost na 16-17 razlike i mirno priveli utakmicu kraju, bez obzira na konačnih osam razlike – dodaje Mijović. SC Derbi nakon osam kola ABA lige ima polovičan skor, od po četiri pobjede i poraza i nalazi se u plej-of zoni.

- Mislim da je vrlo važno da se vidi koje smo do sada dobili ekipe. Pobijedili smo Spartak, izvanrednu ekipu koja konkuriše za sam vrh, zatim FMP, koji je dobio Krku u gostima i koji će, sigurno, dolaskom Petra Popovića da raste i bude mno-

Sa pojačanjima će da bude lakše Dženkinsu

Brenden Dženkins je ponovo bio najbolji u Mornaru, ubacio 25 poena, ali je za tri poena šutirao 9-3. Dovođenjem prvo Čika Kartera, a potom Noe Tomasona, Mornar želi da rastereti najboljeg igrača. - To nam je i bila ideja dovođenjem dvojice novih igrača na spoljnim pozicijama. Jer, više je nego očigledno da sve protivničke ekipe usmjeravaju odbranu na Dženkinsa. On je zaista paklen napadač, nije ga lako čuvati, koliko god igrali agresivnu odbranu na njemu. Mislim da će dovođenjem Kartera i Tomasona, koji je bez treninga i sa malo viška kila, ali zna da igra, kudikamo da bude lakše Dženkinsu da igra - zaključio je Pavićević.

je postigao 21 (10-9 za dva poena), uz sedam skokova, četiri asistencije, te dvije ukradene lopte i blokade, što mu je donijelo indeks korisnosti od 32. Nikolić je imao drugi najveći indeks u 8. kolu, iza samo Tajlera Personsa iz Krke, a isti kao i njegov saigrač

go bolji i konkurentniji. Savladali smo i Zadar, pa onda Mornar u meču u kojem nijesmo smjeli da kiksamo, već smo morali to da dobijemo na domaćem terenu. U ovom momentu smo, otprilike, onamo gdje smo željeli da budemo. Mijović žali za dvije utakmice.

- Za napadački dobro odigranom utakmicom, ali ne u kontinuitetu dobro odigranom defanzivno, u Novom Mestu, kao i za propuštenim u utakmici sa Dubaijem. SC Derbi u narednom kolu

u „Morači“, jer je odigrao loše, prije svega prvo poluvrijeme, nakon kojeg je SC Derbi stekao 16 poena prednosti

(48:32), a u 23. minutu je imao i „plus 21“ (59:38). - Bilo je onako kako sam, nažalost, i očekivao prije uta-

kmice. U prvo poluvrijeme smo ušli suviše mekano i činjenica je da smo meč izgubili u prvom poluvremenu, jer

smo treću i četvrtu četvrtinu dobili. U prvom poluvremenu je to bilo suviše mekano, dozvolili smo im puno lakih poena. Imali smo i ogroman broj izgubljenih lopti, nakon kojih su oni postizali lake poene, a prevashodni cilj je bio da zaustavimo njihovu tranziciju. Nijesmo uspjeli to u prvom dijelu i kazna je stigla - jasan je Pavićević. On dodaje da je njegova ekipa u prvih 20 minuta bila veoma neorganizovana u napadu. - Imali smo daleko veći broj šuteva za tri nego za dva poena. Jednostavno, nijesmo imali agresivnosti u napadu. U prvom poluvremenu smo imali svega šest slobodnih bacanja, a to dovoljno govori koliko smo bili agresivni u napa-

Erik Nil, ali, osim što je svoj tim vodio do pobjede (Krka je izgubila), Nikolić je do priznanja došao i zbog toga što je proveo manje minuta na terenu od Nila, koji je sa 12 uspješnih dodavanja bio najbolji igrač kola po broju asistencija. Nikolić ove sezone prosječno bilježi 12,8 poena, 6,9 skokova, 1,6 asistenciju, 1,4 ukradenu loptu te jednu blokadu, uz prosječan indeks 20,1.

gostuje Splitu. - Čeka nas težak raspored, idemo sa opterećenjem da probamo negdje da napravimo i neko iznenađenje, a da opet spremni dočekamo neke rivale koji su približno našeg kvaliteta. Dakle, rezultatski je to u ovom momentu dobro, ali na nekim stvarima moramo da radimo. Biće oscilacija, kao što sam rekao poslije prve utakmice, ali smo spremni na sve to i znamo što je naš prevashodni cilj – zaključio je trener „studenata“. S. J.

du. Ponekad kažem da je kao da igramo rukomet oko linije za tri poena, niko prema košu da krene. To je rezultiralo da SC Derbi ima veliku prednost na poluvremenu. U nastavku je, međutim, bilo bolje.

- Nakon promjene formacije u drugoj polovini treće četvrtine, što nam je dalo rezultat. Zaigrali smo mnogo bolje i agresivnije, prevashodno u napadu, dolazili smo do lakih poena. Međutim, bili smo opterećeni ličnim greškama i to je na kraju i odlučilo. Imali smo neke prilike da smanjimo na jednocifreni minus, ali nijesmo to iskoristili i stigle su kazne. Nema što, idemo dalje – zaključio je Pavićević. S. J.

Šampion Grčke bolji od crnogorskog u 4. kolu Lige šampiona

Kotorani mogu da razmišljaju o Evrokupu

Primorac 9 Olimpijakos 18

KOTOR - Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Gledalaca: 300. Sudije: Fodor (Mađarska) i De Jong (Holandija). Rezultat po četvrtinama: 1:4, 2:5, 3:5, 3:4.

PRIMORAC: Masaro (jedna odbrana), D. Ćetković (pet odbrana), Brguljan, S. Ćetković 1, Šušiašvili 1, Mršić, Murišić 1, Matković 2, Vučković, Vico 2, Perov 2, P. Ćet-

ković, Stanojević.

OLIMPIJAKOS: Zerdevas (pet odbrana), Zorzatis, Lončar, Gilas 1, Genidounias 2, Fontulis 3, Dimou 5, Zalanki, Bušlje 3, Alafragis 1, Kakaris, Nikolaidis, Papanastasiu 3. Primorac se porazom od Olimpijakosa (18:9) sinoć u Kotoru, na dva kola prije kraja grupne faze, oprostio od Lige šampiona. Kotorani su ostali na dva boda, pa sada mogu da razmišljaju o Evrokupu, drugom po kvalitetu klupskom takmičenju.

Evropsko prvenstvo u šahu (5. kolo)

Pobjeda

Kalezića i remi Đukića za utjehu

PODGORICA - Peto kolo Evropskog pojedinačnog prvenstva u šahu donijelo je uglavnom loše rezultate crnogorskih predstavnika, od kojih se očekuje dobar plasman, ako se izuzme pobjeda Blaža Kalezića i remi Nikole Đukića Naime, aktuelni prvak naše zemlje velemajstor Nikita Petrov nakon velike borbe poražen je od Ivana Čeparinova iz Bugarske. Čeparinov, nekadašnji sekundant šampiona svijeta Veselina Topalova, iskoristio je neopreznost našeg reprezentativca i slavio nakon velike borbe u damskoj završnici sa pješakom više, u jednoj od najdužih partija dana. Đukić je upisao i četvrti remi, ovoga puta u duelu sa mladim Borom Jararom, predstavnikom Turske. Igrana je karo-kan odbra-

na, a Đukić nije uspio da probije bedem mladog turskog šahiste, pa je partija okončana remijem nakon prelaska u jednaku topovsku završnicu sa raznobojnim lovcima. Na žalost ljubitelja drevne igre, Denis Kadrić je upisao drugi uzastopni poraz nakon što je bijelim figurama izgubio od Široghlana Talibova iz Azerbejdžana. Kadrić je zaigrao riskantno, krenuo u napad, međutim predstavnik Azerbejdžana je našao kontraigru i došao do cijelog poena. Intermajstor Blažo Kalezić je nastavio sa dobrim partijama, pa se novom pobjedom pridružio grupi igrača sa tri poena. Kalezić je bijelim figurama u francuskoj odbrani nadigrao Jigita Karaču iz Turske i u svom prepoznatljivom stilu došao do treće pobjede na ovom prestižnom takmičenju. Od ostalih rezultata izdvajaju se pobjede Andreja Šukovića, Vladimira Vujoševića, Veljka Šćekića, Nikoline Koljević, Slavena Živkovića i Vlada Vukasojevića, dok su remije zabilježeli Peko Đurović, Dušan Lekić i Zoran Lakušić B. K.

Marsej protutnjao

Trebinjem

Jadran M:tel je porazom od Marseja - 9:3 bukvalno poništio tri velika boda osvojena u gostima sa Vašašom u trećem kolu Lige šampiona. Novljani su sinoć u Trebinju podbacili, postigli su samo gol u prve tri četvrtine (prvi u 10. minutu) i odigrali najslabiji napadački meč od starta sezone. Nažalost, ovim porazom su umanjili šansu za plasman među osam najboljih, jer su ostali na tri boda, koliko ima i mađarski tim - na dva kola prije kraja grupne faze elitnog takmičenja.

SBBET PRVA LIGA ZA RUKOMETAŠE (4. KOLO): Šampionu pripao derbi na Cetinju

Rudar prijetio, Lovćen pobijedio

U odnosu na prvi meč u Grčkoj, koji je bio pun drame, a kada je crnogorski šampion osvojio bod (poraz nakon peteraca), novi duel dva rivala nije donio nikakvo rezultatsko uzbuđenje. Gosti su od starta bili u boljem ritmu, domaćin je zaprijetio u drugoj četvrtini, kada se približio na gol zaostatka (4:3)... Mogao je Primorac do remija, nije uspio, a onda je tim iz Grčke pokazao zbog čega je najozbiljniji kandidat za završnicu elitnog takmičenja.

Serijom 6:0, za 10:3 (prvi minut treće četvrtine), Olimpijakos je riješio pitanje pobjednika. Kotoranima je malo što sinoć polazilo od ruke, tako su do prvog gola stigli 21 sekundu prije kraja prve četvrtine, a upravo je u ovoj dionici slavni grčki klub pokazao da je po bodove došao u Crnu Goru. Grci su bili pod moranjem da slave, jer su u prošlom kolu napravili kiks porazom od Savone (10:9) i to na svom bazenu. Osvojili su samo dva na premijeri sa kotorskom ekipom. U drugom meču D grupe Savona je nakon peteraca u Španiji bila bolja od Sabadelja (14:13) i lider je sa Olimpijakosom (osam bodova), Španci su na šest, a Primorac na dva boda. Kotorani će do kraja ovog takmičenja - 19. novembra gostovati Savoni, a 3. decembra Sabadelju. A .MARKOVIĆ

PODGORICA - Odloženi derbi četvrtog kola SBbet Prve crnogorske lige za rukometaše pripao je Lovćenu – aktuelni šampion je na Cetinju pobijedio Rudar rezultatom 38:34.

Zanimljiv meč odigran je u prijestonici jer je pljevaljski tim dugo prijetio da bi mogao da napravi iznenađenje protiv apsolutnog favorita i učesnika trećeg kola EHF Evropskog kupa.

U početku su se timovi smjenjivali u vođstvu, da bi se Lovćen prvi put odvojio u 14. minutu, kada je poveo 9:6.

U finišu prvog poluvremena bilo je i četiri razlike za tim Filipa Popovića (19:15), do odmora je Rudar prepolovio zaostatak (20:18), a u nastavku i preokrenuo.

Nemanja Vuković je iz sedmerca u 35. minutu pogodio za 21:22 i zaokružio seriju gostiju od 0:3, da bi Lovćen zaigrao bo-

lje i došao do 26:23 osamnaest i po minuta prije kraja. Filip Racković je u kontri u 46. povisio na 29:25, potom je bilo i 30:26, ali Rudar se nije predavao. Prišao je na dva razlike i u 53. imao kontru za ,,minus 1“ – Savo Vujović je, međutim, odbranio šut Dragana Jelušića, a Đorđo Peruničić sa dva pogotka vratio mir Lovćenu. Pljevljaci su u 57. minutu ponovo došli na ,,minus 2“, ali za povratak je bilo kasno... Lovćen poslije pet kola ima maksimalan učinak, dok je Rudar nakon četiri trijumfa pretrpio prvi poraz. Vujović je meč završio sa 14 odbrana, Peruničić je dao devet pogodaka, Božo Brnović šest... Kod Rudara, devet puta se u strijelce upisao Nemanja Vuković, a po pet Andrija Radovanović i Andrija Jokić. Dejan Čolović odbranio je 13 šuteva. Ne. K.

Odbojkašice Herceg Novog večeras (19 h) u Istanbulu igraju revanš meč 1/16 nala CEV kupa

Podvigu mogu da se nadaju ako „našteluju“ prijem servisa

PODGORICA – S obzirom na kvalitet protivnika i rezultat prvog meča u Sportskom centru „Igalo“ (0:3), odbojkašicama Herceg Novog preostaju samo teoretske šanse da večeras u gostima protiv Turk Hava Jolarija iz Istanbula (19 časova) produže sezonu igranja na evropskoj sceni. Turski tim je, naime, veliki favorit i u revanšu šesnaestine finala CEV kupa, a crnogorskom šampionu je neophodno da pobijedi 3:0 ili 3:1 kako bi izborio „zlatni set“ i priliku da se bori za plasman u osminu finala.

- Očekuje nas teška utakmica, jer one igraju na domaćem terenu i ne sumnjam da će ponovo pružiti odličnu partiju. Na nama je da pružimo dobar otpor, probamo da ih iznenadimo, i ukoliko ispoštujemo neke taktičke detalje koje nijesmo uspjele u prvoj utakmici, postoji šansa za zlatni set. Sigurna

sam da ćemo dati sve od sebe – za ovo smo trenirale, i nadamo se boljem rezultatu nego u prvom meču - kazala je libero Herceg Novog i reprezentacije Crne Gore Melisa Cenović Trener Novljanki Srđan Crnojački očekuje interesantan revanš.

- U prvi meč smo ušli malo stegnuto, oni su odmah poveli 6:0. Imali smo dobar drugi set, ali je Istanbul na kraju pokazao svoj kvalitet. Oni su u prvom meču bili strašno dobro u elementu servisa, i tu su pravili veliku

razliku. Mislim da im je to bila najbolja utakmica koju su do sada odigrali, računajući i mečeve u domaćem prvenstvu.

Mi smo vidjeli gdje smo griješili i gdje možemo bolje, pa vjerujem da nas u revanšu očekuje mnogo zanimljiviji meč od onog što je igran u Igalu – ističe Crnojački. Mladi stručnjak Novljanki ima još jedan razlog da vjeruje da će njegova ekipa odigrati bolje nego u prvom susretu. - Kod kuće nas „pojede“ velika želja, dok smo u Evropi uvi-

jek u gostima odigrali bolje. Nadam se da će tako da bude i u Istanbulu – dodaje Crnojački. Herceg Novi je za sada bez izgubljenog seta u domaćem prvenstvu (šest kola), dok tim iz Istanbula u turskom šampionatu ima šest pobjeda i dva poraza. - Kao u Igalu, oni će, sigurno, ponovo da nas pritisnu servisom, pa je prijem servisa prva stvar koju treba da popravimo u odnosu na prvi meč. Oni su ekipa koja igra istim intenzitetom u Evropi i u Turskoj, podjednako su dobri u svim elementima, od servisa, preko napada, bloka do odbrane, stvarno igraju fantastično. Mi treba samo da probamo da im pariramo, što smo u nekim elementima uspjeli u prvoj utakmici, ali je velika razlika bila u servisu, i to prvo moramo da riješimo, i mislim da će od boljeg prijema sve krenuti na bolje – zaključio je Crnojački. Pobjednik ovog dvomeča će u osmini finala igrati protiv boljeg iz dvomeča Bekeščaba –Inzbruk (Bekeščaba je prvi meč kod kuće dobila sa 3:0), dok će poraženi završiti evropski put. S. J.

Detalj sa meča u Kotoru

PONOVO ODLIČAN NA GOLU LOVĆENA: Savo Vujović

Dana 12. novembra 2024. godine nas je napustio naš voljeni

JOVAN Matije JOVOVIĆ

Saučešće se prima 13. novembra od 10 do15 časova i 14. novembra od 10 do 13 časova u kapeli Čepurci, gdje će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI: sin NEBOJŠA, kćerka MARIJA-MANJA, snaha ALEKSANDRA, unuka NATAŠA, unuci LUKA i VUK, brat MOMIR i ostala rodbina

Dana

MIRJANA Zoranova PAUNOVIĆ rođena VUKSANOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 13. novembra od 9 do 13 časova, kada će se i obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na Čepurcima.

OŽALOŠĆENI:

sin DUŠAN, ćerka BRANKA, brat NIKOLA, sestre LJILJANA i ZORICA, snaha NAĐA, zet DUŠAN, unučad JOVAN, MINJA i ĐINA i ostala mnogobrojna rodbina PAUNOVIĆ i VUKSANOVIĆ

13. i 14. novembar 2024.

12. novembra 2024, poslije kraće bolesti, u 76. godini preminuo je naš dragi

ČEDO Maksima NENEZIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 12. novembra od 13 do 15 časova i 13. novembra od 9 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na Čepurcima.

Kuća žalosti: Vijenci Danila Kiša br. 4

OŽALOŠĆENI:

supruga ĐINA, ćerke ANA, BOJANA i MILICA, sestra SLOBODANKA, brat od strica i sestre od strica, unučad, bratanići i bratanične, sestrić i sestrične, braća i sestre od tetaka i ostala mnogobrojna rodbina NENEZIĆ i BURIĆ

FAZLIJA Muharem ADEMOVIĆ

Hajtar se prima na mezarju u Tuzima dana 13. novembra 2024. godine od 10 do 15 časova kada će se i klanjati dženaza na mezarju u Tuzima.

OŽALOŠĆENI: supruga MERICA, sin MIRSAD, ćerka FARAH, snaha SAJMA, zet SEMIR, unučad EMIR, AMER, OMAR, MALIK i ASIJA, braća ISMET, MUZAFER, RIDVAN, MEHDI, sestre NAZIRA, SUZANA, ULFETA, porodice ADEMOVIĆ, BURAZEROVIĆ, EFOVIĆ, LJALJEVIĆ i RADONČIĆ

Dana

724

12. novembra 2024. u 76. godini preminula je naša draga

725

Dana 12. novembra 2024. godine preselio je na Ahiret u 74. godini

Dragi brate

MIRKO

Živjećeš u našim srcima, sjećanjima odakle te niko uzeti

Sestra NATAŠA, zet SEMIR, sestrić HARTIS, i sestrična MAIDA

Tužnim srcem obavještavamo da je 12. novembra 2024. godine preminula poslije duge i teške bolesti u 52. godini života

SILVANA Dejanova MIRANOVIĆ

rođena DRAGOJEVIĆ

Saučešće primamo u seoskoj kapeli u Donjim Kokotima 13. novembra od 10 do 17 časova i 14. novembra od 10 do 15 časova kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u Donjim Kokotima.

OŽALOŠĆENI: suprug DEJAN, sinovi FILIP, MARKO, SAŠA i NEMANJA, svekar SLAVKO, majka LJUBICA, brat IVAN, sestre LJILJANA i IVANA, snaha SLAĐANA, zaove IRENA i SNEŽANA, tetke OLGA i DRAGICA, strina STANKA i ostala rodbina MIRANOVIĆ i DRAGOJEVIĆ

Dana 12. novembra preminula je naša

VESNA Perova ĐURIŠIĆ rođena BAROVIĆ

Sahranjena u krugu porodice, po njenoj želji.

Kuća žalosti: Đoka Miraševića 58, Podgorica.

Дана 12. новембра 2024. године

OŽALOŠĆENI: suprug PETAR, kćerka MAJA sa đecom, brat VESKO i ostala porodica ĐURIŠIĆ i BAROVIĆ

Najmiliji brate

MIRKO

Život je nepravedan, zajedno smo se danas smijali i u istom danu rekoše da te nema više.

Zašto TI, jedini moj brate?

Voljeću te dok postojim.

Tvoja sestra LJILJANA, sestrična MAJA i zet MIKO

Posljednji pozdrav dragoj

VESNI

Za ljubav, za pažnju. Za mudre riječi onda kad su bile prijeko potrebne. Za nauk da dobrotom rješavamo sve probleme. Hvala zauvijek.

ANĐELKA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj VESNI

Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji: MARIJA, BOGDAN, LAZAR, LUCIJA i JAN LUKA

Voljena moja

717

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

SLOBODANKI MARTINOVIĆ

Draga sestro, počivaj u miru.

BOŽIDAR PAJOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj tetki

SLOBODANKI MARTINOVIĆ

Draga tetka, odmori svoju dušu.

Bratanična TANJA CEKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj tetki

SLOBODANKI MARTINOVIĆ

Draga tetka, počivaj u miru.

BOBAN PAJOVIĆ sa porodicom

Moje te suze ne mogu vratiti, ali će te zato moje srce zauvijek čuvati i zauvijek te voljeti. Ponosna što sam bila tvoja. NADA sa porodicom

718

719

722

VESNA

Opraštam se od moje sestre

VESNE ĐURIŠIĆ rođene BAROVIĆ

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom

Gledaćemo u nebo i čekati da namigneš. Sijaj. Volimo te.

MATIJA, LAV, MAŠA i OLEG

Posljednji pozdrav

Počivaj u miru, a porodicama Đurišić i Barović iskreno saučešće. ZORAN RADINOVIĆ

Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki

VESNI ĐURIŠIĆ rođenoj BAROVIĆ

Ostaješ vječno u našim srcima.

BIBA i MILOŠ sa porodicama

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

Posljednji pozdrav dragom

TANJA,

Počivaj u miru.

Brat VESKO i SEKA sa porodicom

Posljednji podzdrav našoj najdražoj babi

VESNI

Ti ćeš uvijek živjeti u nama. Volimo te, Baba.

MAŠA, LUKA, DORA, DAŠA i UROŠ

VESNI P. ĐURIŠIĆ

Sestra SLOBODANKA, sestrić MILAN, sestrična MAJA i zet PUCO MARKOVIĆ

679

Posljednji pozdrav dragom kumu

ČEDO NENEZIĆ

Smrću našeg kuma ostali smo uskraćeni za ljubav i prijateljstvo dragog čovjeka koga ćemo pamtiti po najljepšim ljudskim osobinama. Dragi kume, neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo te pamtiti dok budemo živi. SLAVKO, ZORICA, DANIJELA i DANILO OTAŠEVIĆ 690

Posljednji pozdrav dragom

ČEDU NENEZIĆU

Posljednji pozdrav voljenom kumu

ČEDU NENEZIĆU

Sa vjerom da je tvoja časna i plemenita duša našla mir, do ponovnog susreta čuvaćemo uspomenu na Tebe.

Bila je čast i zadovoljstvo imati te za kuma!

LJILJANA, PETAR i MILENA BRAJOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom rođaku

ČEDU NENEZIĆU

Tvoja dobrota će živjeti kroz tvoju porodicu. Čuvaćemo te od zaborava.

Neka Vaša plemenita duša počiva u miru.

ANDREA UBOVIĆ

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

Tvoj duh, šarm i dobrotu pamtiću zauvijek

Počivaj u miru

Tvoja sestrična MAJA sa porodicom 691

Posljednji pozdrav dragom stricu ČEDU NENEZIĆU

Hvala ti za ljubav, počivaj u miru čuvaćemo te od zaborava.

677

Posljednji pozdrav suprugu i ocu ČEDU NENEZIĆU

Hrabar, dostojanstven i sa osmijehom do posljednjeg trenutka.

Hvala ti za svu ljubav i nježnost koju si nam pružio.

Tvoji; ĐINA, ANA, BOJANA i MILICA

723

Posljednji pozdrav dragom

Porodica pok. NOVKE UBOVIĆ

Posljednji pozdrav našem

Neke ljudske i časne vrijednosti nikada se ne zaboravljaju.

Hvala ti za svaku toplu riječ i osmijeh koje si uvijek imao za nas.

Porodica pokojnog MAJA GLIGOROVIĆA

IVANA, MANJA, BAĆKO, MILOŠ i MAKSIM NENEZIĆ

Posljednji pozdrav dragoj tetki

SILVANA Marka POPOVIĆ

Otišla si prerano, ali ćeš vječno ostati u našim srcima, mislima i najljepšim sjećanjima.

i SUZANA KRSTOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

SILVANA POPOVIĆ

Neka tvoj mir bude vječan, a tvoja ljubav zauvijek živi u našim srcima, ne damo te zaboravu, počivaj u miru .

MIGO i BOJAN sa porodicom

IGOR

Moj voljeni anđele

SILVANA POPOVIĆ

Riječi ne mogu dostojno opisati sve što ti jesi i što si mi pružila.

Tvoj osmijeh, tvoja nježnost, tvoja ljubav i snaga biće u mom srcu zauvijek. Otišla si među anđele, ali znam da si i sada uz mene, u svakom koraku mog života, u svakoj misli, u svakoj suzi. Ponosan na tvoju životnu borbu, ponosan što si moja heroina, vječno zahvalan, a željan tebe ostajem.

Voli te tvoj sin DRAŽEN

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

SILVANA Marka POPOVIĆ

Prerano si nas napustila i izgubila bitku sa opakom bolešću. Nadamo se da će ti Bog podariti vječni mir i spokoj jer tvoja dobrota i plemenitost to zaslužuju Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

GALJO i GIGA POPOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj sestri od tetke

SILVANI MIRANOVIĆ

Tvoja plemenita duša zauvijek će ostati u našim sjećanjima.

Brat VESKO i sestra LELA sa porodicama

Opraštamo se od

Posljednji pozdrav dragom kolegi

DRAGANU NIKOLIĆU

Neka tvoja dobra i plemenita duša, počiva u miru.

KOLEKTIV APOTEKA REMEDIJA

Posljednji pozdrav dragoj

KATI BOJAT

OD KOMŠIJA IZ ULAZA

Kolektiv DOO ,,VODOVOD“ Cetinje 693

Danas je tvoj rođendan

GORANE

Tugo naša... Još jedan rođendan bez tvog toplog zagrljaja, osmijeha. Umjesto poklona i želja donosimo ti buket ruža, natopljen našim suzama.

Tuguju za tobom tvoje tetke RADMILA i MARINA

Tužno sjećanje na našeg dragog

STANKA I. VUČIĆEVIĆA 13. 11. 2005 - 13. 11. 2024.

Posljednji pozdrav dragoj sestri od tetke

STANKI BULATOVIĆ

Počivaj u miru.

ĐORĐIJE VUŠUROVIĆ sa porodicom

Supruga SEKA, sinovi BAJKO, IVO, MATIJA, snahe IVANA, NINA, unuci STANKO i NIKO

671

Dana 14. 11 je godina dana 18.1. se navršava 12 god od smrti naše majke od smrti našeg oca

STANKA VOJISLAV VUJAČIĆ

Uvijek i zauvijek Dok živimo živjećete!

Vaši sinovi NIKOLA i NENAD, kćerke ZDENKA i TATIJANA, unučad IVO, LUKA i VANJA

Dana 14 novembra navršava se godina dana od smrti našeg dragog

673

674

Dragi Veljko, duša ti je mirna. Vjerujem u to, osjećam da je tako. Tvoja supruga TIKICA

KATE BOJAT

Majke naše koleginice Milice.

Danas je godina dana od kada nas je napustio naš voljeni otac, suprug i brat

MIODRAG – MIDO Savov

JANKOVIĆ

Dragi i neprežaljeni naš Mido, Iako te više nema među nama, tvoja ljubav, radost i snaga ostali su u svakom našem koraku. U svim trenucima koje dijelimo, svaki dan nosimo sjećanje na tebe i tvoj duh živi kroz sve što radimo. Nedostaješ nam više nego što riječi mogu opisati, ali utjehu nalazimo u svim divnim trenucima koje smo proveli zajedno. Hvala ti na svemu što si nam dao i što si nam bio oslonac i inspiracija. S neizmjernom ljubavlju i tugom te se sjećamo. Počivaj u miru, zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Tvoji: NIKOLA, PETAR, TANJA i RANKO

MIODRAG-MIDO

Sava JANKOVIĆ

Danas se navršava godina dana od kadа nije sa nama naš voljeni brat i ujak. Počivaj u miru u tvojoj crnogorskoj zemlji koju si mnogo volio.

Sestra LJILJANA, sestrić IGOR i sestrična IRENA

38 godina je od smrti našeg uzora, oca, đeda i prađeda

BRANKO Marka MARTINOVIĆ

Takve osobe nikada ne umiru već se svakim danom sve više i više vole i spominju.

MIJO, IVAN, VASILIJE, DRAGANA, JELENA, STANKA i SENKA sa porodicama

Prošla je godina dana

VESNA DAUTOVIĆ

Voljena naša majko i bako, Veke naša, očekujemo te svakog dana. Tvoja toplina, osmijeh i beskrajna ljubav za porodicu i prijatelje i danas žive u svakom našem danu. Nedostaje nam tvoja snaga, savjet i topla riječ koja je znala sve da uljepša. Uvijek. Niјеsmo stigli sve što smo željeli da ostvarimo zajedno sa tobom, a planirali smo mnogo. S beskrajnom ljubavlju i vječnom tugom sjećamo te se i čuvamo uspomene na sve što si nam pružila. Počivaj u miru, voljena naša.

Tvoji koji te neizmjerno vole i zauvijek pamte: ANA, ŽELJKA, MATIJA i DRAGANA sa porodicama

BLAŽO ĐAJIĆ RADMILA ĐAJIĆ 7. 4. 1936. 2. 8. 1944. 29. 11. 2023. 14. 11. 2022.

Sjećanje Poštovanje Zahvalnost

RATKO MITROVIĆ

Sjutra 14 novembar, Ratko, Tvoj dan! Četvrti koji ćeš slaviti sa anđelima.

Hvala što si došao u naše živote i donio radost, dobrotu tvoga srca, iskrenost i plemenitost Tvoje duše čiste kao planinski izvor.

Teško se miriti sa sudbinom kada se gube voljeni, mi koji te volimo znamo koliko je teško živjeti bez tebe. Istina je teška, tuga velika, boli previše, riječi premalo da kažemo koliko nam nedostaješ.

Putuj, Ratko, putuj, sokole, nebeskim prostranstvima, gdje pravedni ljudi počivaju.

Mnogo boli, ali nastavljamo kako bi Ti želio, hrabro i dostojanstveno i u srcu i u mislima i svakoj izgovorenoj riječi, njegovaćemo kao svetinju sunce našeg jutra, zvijezdo naših večeri!

Tvoji: VELJKO, MILKA, RAJKO, DACA, VUK i OGNJEN

Prošla je tužna godina od kako je umro

STRAŠIMIR - SAŠA POPOVIĆ

Zauvijek ostaješ u našim srcima.

Supruga LJUBICA, kćer TRIADA, unučad LEONIDAS i PHILOMENA i zet PETTERI

669

Našim dragim roditeljima

USKORO U PRODAJI