Dnevni list Pobjeda 16.11.2024. by Pobjeda

Novi sastav Evropske komisije i dalje na čekanju

Još se pregovara o Varheljiju i šest potpredsjednika

Teško da će se oprečni stavovi usaglasiti do 20. novembra, da bi se personalna rješenja cijelog „paketa“ našla na dnevnom redu sjednice koja će biti održana između 25. i 28. novembra

Medijska organizacija jugoistočne Evrope i ambasador Ukrajine u Crnoj Gori oštro osudili napad na novinarku Pobjede

Vlada utvrdila prijedloge zakona o budžetu i odluke o zaduživanju za narednu godinu

Planirani

milijardi eura

Prijedlog zakona o budžetu još nije objavljen na internet stranici Vlade iz koje je najavljeno da će ovaj dokument biti prezentovan u ponedjeljak na konferenciji za medije

Iz Ministarstva nansija najavili da će ozbiljno razmotriti komentare na Nacrt zakona o igrama na sreću Čudi ih što opstanak medija zavisi od oglasa priređivača

STR. 9.

PODGORICA: Na objektu Gradskog pozorišta završeno 90 odsto posla iz svih faza

Priveli radove kraju, ali još ne znaju kad će biti završeni

STR. 5.

Povodom informacije koju je saopštio Jovo Rabrenović, direktor Uprave za bezbjednost hrane Vladimir Đaković ističe da nema mjesta za brigu

Zahvaljujemo i na doprinosu medija, uz neskriveno čuđenje u kojoj mjeri je opstanak velikog broja medija doveden u direktnu vezu sa oglašavanjem priređivača, naveli su iz Ministarstva finansija

STR. 4.

Zaraženog kukuruznog brašna nema u Crnoj Gori

STR. 7.

Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun nakon sastanka sa čelnikom Udruženja toksikologa Srbije prof. dr Petrom Bulatom najavljuje jačanje i unapređenje sektora medicine rada

Trebalo je da se dogodi Bar pa da država krene da

Mandić: Imam samo naslijeđenu imovinu, tužiću Nikolu Jovanovića

Budvanski

odbornik tvrdi da zna čija je „ničija kuća“ u Parku prirode „Platamuni“

PODGORICA - Osjećam potrebu da građanima prenesem poruku da nemam nikakvu imovinu izuzev one koju sam naslijedio od predaka, kao ni imovinu preko drugih lica, izjavio je juče Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore i Nove srpske demokratije.

On je reagovao na izjavu nosioca liste „Budva naš grad“ odbornika Nikole Jovanovića da je vanknjižni vlasnik objekta sagrađenog na državnoj zemlji, i to u zaštićenoj zoni Parka prirode „Platamuni“.

Mandić je dalje kazao i da se „u politici laž, a posebno kod mladih političara, obije o glavu“, te da je razočaran što je Jovanović „spreman na svakakvu gadost i niskost koja je nezabilježena“.

što što unižava politički život u Crnoj Gori. Pred pravosudnim organima će Jovanović morati da dokaže tvrdnje, pa kad bude presuđeni klevetnik, onda će da se suoči sa političkom odgovornošću - zaključio je Mandić.

Zirojević: Svi

po euro za Rajove građevinske

Informacije da predsjednik Skupštine Crne Gore posjeduje nelegalno sagrađeni i na tuđe ime upisani objekat, komentarisao je na društvenoj mreži Iks Nikola Zirojević, poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza. - Mislim da bi svi građani trebalo da doniraju makar po euro da

snove

Andrija Mandić nastavi da ispunjava svoje građevinske snove. To bi bio korak naprijed ka pomirenju. Veseli se srpski rode, Rajo gradi pored vode – naveo je on, parafrazirajući poruku Mandića da bi svi u Crnoj Gori trebalo da doniraju po euro kako bi se izgradila nova kapela Karađorđevića na Lovćenu.

On smatra žalosnim „koliko nisko pojedinci padnu kada su im ugrožene fotelje“. - Mladi političari bi prvenstveno trebalo da znaju da u ovoj profesiji nije baš sve dozvoljeno i da se za izgovorenu riječ mora snositi politička odgovornost. Skorojevići na političkoj sceni treba da budu svjesni da im ove brutalne laži neće proći nekažnjeno - zaključio je Miličić u komentaru u ime NSD. K.J. Burne reakcije na izjavu da je šef parlamenta vanknjižni vlasnik nelegalnog objekta

- Ovo je velika sramota i ne-

Sve je počelo u četvrtak, kada je Jovanović tokom predizborne debate na TV Vijesti, pokazao fotografije objekta blizu mora, u zaleđu pla-

že Zagorski pijesak, tvrdeći da je upravo predsjednik državnog parlamenta takozvani „vanknjižni vlasnik objekta“. Kao dokaze za svoju tvrdnju, pokazao je list nepokretnosti u kojem se navodi da je vlasnik zemljišta država, a da se objekat vodi na ime Vojislava Pićana, za kojeg je Jovanović rekao da je Mandićev prijatelj. Na tvrdnje Jovanovića o

Mandiću kao neupisanom vlasniku nelegalno izgrađene kuće na obali mora, reagovao je i portparol NSD Mirko Miličić, navodeći da u Budvi „svako svakoga zna, pa tako i svi znaju ko što posjeduje“. - Degutantno je da političari koji su ponikli iz opozicionih redova i koji su se svojevremeno kleli na vjernost liderima nekadašnjeg DF-auključujući tu i Mandića - da-

U Budvi će u nedjelju biti održani četvrti izbori u posljednje četiri godine

BUDVA – Izborna tišina povodom nedjeljnih vanrednih izbora u Budvi počela je sinoć u ponoć.

U periodu izborne tišine, kako podsjećaju iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge, zabranjeno je medijsko predstavljanje podnosilaca i kandidata izbornih lista, političko oglašavanje, objavljivanje procjene rezultata glasanja, telefonskog anketiranja ili uličnih anketa sprovedenih među biračima, emitovanje slogana, rednih brojeva sa izborne liste ili drugih simbola koji se odnose na samo jednog

U trci osam

lista i koalicija

ili određeni broj podnosilaca izbornih lista.

U Budvi će u nedjelju biti održani četvrti izbori u posljednje četiri godine i drugi za svega šest mjeseci.

Posljednji put Budvani su glasali 26. maja, a liste koje su tada osvojile većinu usljed nepostizanja političkog dogovora, nijesu uspjele da formiraju vlast,

zbog čega je za nedjelju zakazano novo glasanje. Na majskim izborima najviše glasova, odnosno po devet mandata, osvojili su grupa građana „Budva naš grad“ i koalicija „Za budućnost Budve“, koji su doskoro bili dio istog političkog saveza Demokratskog fronta, a koji sada nastupaju u dvije kolone.

Na nedjeljnim izborima učestvovaće osam lista i koalicija. Među njima su „Za budućnost Budve“, koju predvodi Mladen Mikijelj, Grupa građana „Budva naš grad“ na čelu sa predsjednikom lokalnog parlamenta Nikolom Jovanovićem i Demokratska partija socijalista sa listom „Za Budvu srcem i znanjem“ čiji je nosilac poslanik Nikola Milović

Na izborima će učestvovati i novoformirani Pokret za Grad, koji predvodi Đorđe Zenović koji je na majskim izborima bio nosilac liste Demokrata. Demokrate i Pokret Evropa sad, koji su na prethodnim izborima nastupili samostalno, na ove izlaze u koaliciji sa listom „Još jači“ koju predvodi Dragana Kažanegra-Stanišić

Evropski savez, koji čine Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate i Liberalna partija, predvodiće odbornik

Petar Odžić

Na izborima će učestvovati i Građanska lista „Glas za promjene“, koju predvodi Božidar Vujičić i Građanski pokret Ura na čijem je čelu Blažo Rađenović

Pravo glasa na nedeljnim izborima u Budvi imaju 19.183 birača, što je za 149 više u odnosu na majske izbore na kojima je to pravo ostvarivalo njih 19.034. Đ.Ć.

nas koriste najgnusnije laži, po dobro oprobanoj matrici koju je osmislila Demokratska partija socijalista (DPS) i tako po ko zna koji put izmišljaju da predsjednik Mandić ima neku „skrivenu nekretninu“, gdje su vjerovali ili ne, išli toliko daleko da prave paralelu sa „ničijom kućom“ na Gorici - naveo je Miličić, te dodao da se na isti način „u Nikšiću udara na Marka Kovačevića“.

Održana 57. sjednica Vlade

Sa sjednice Vlade Opozvani ambasadori Radulović,

PODGORICI – Vlada Crne Gore opozvala je na jučerašnjoj sjednici, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, nerezidentne ambasadore Crne Gore na Tajlandu Vladimira Radulovića, u Južnoafričkoj Republici i Izraelu Ivana Lekovića i u Danskoj i Norveškoj Mirsada Bibovića.

Vlada je, takođe, donijela riješenje o prestanku mandata pomoćnice direktora Uprave za statistiku Nataše Vojinović, dok je za vršiteljku dužnosti direktorke Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu imenovala Anu Kulić-Ratković

Odlukom Vlade, vršilac dužnosti pomoćnika direktora Poreske uprave je ponovo Vladan Kasalica Za vršteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i radio spektar u Ministarstvu ekonomskog razvoja određena je Marija Čvorović, dok je za V.D. sekretara Ministarstva rudarstva, nafte i gasa imenovam Mirsad Ćatović Vlada je, takođe, razriješila predsjednika Savjeta za prava lica sa invaliditetom Srđana Pavićevića i na njegovo mjesto postavila člana tog tijela Fatmira Đeku Đ.Ć.

Mandić na konferenciji za medije

Opština Budva

Subota, 16. novembar 2024.

BRISEL - Poslanici Evropskog parlamenta odobrili su 19 od 26 nominacija za komesare i potpredsjednike budućeg saziva Evropske komisije, na čijem je čelu ponovo Njemica Ursula fon der Lajen No, brojni izvori iz Brisela navode da rezultati nakon ukupno više od osamdeset sati njihovih saslušanja neće biti poznati do 28. novembra, kako je to ranije bilo predviđeno, što znači da novi mandat kolegijuma EK neće moći da počne 1. decembra.

Evropski parlamentarci, članovi različitih odbora, okončali su 12. novembra saslušanja svih 26 kandidata. Uslijedili su pregovori poslaničkih klubova, koji se nijesu baš dobro završili. Političke frakcije nijesu uspjele da usaglase stavove i odobre mandate za šest najviših komesara, pa je predsjednica EK Ursula fon der Lajen sazvala sastanak u svom kabinetu, s nadom da će se u tim uslovima doći do rješenja. No, pozitivnog rezultata nije bilo, jer se sve zaustavilo zbog odbijanja parlamentaraca da se izjasne o sedam kandidata. Tako zeleno svjetlo još nijesu dobili Tereza Ribera, Rafaele Fito, Stefan Sežurne, Hena Virkunen, Roksana Mincatu i Kaja Kalas, kojoj treba da pripadne ključno mjesto visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost. No, ključno odgađanje povezano je sa Oliverom Varheljijem (aktulenim komesarom za proširenje), koji je „u nemilosti“ većeg dijela parlamenta zbog tijesnih veza s kontroverznim predsjednikom Vlade Mađarske Viktorom Orbanom. Prema informacijama insajdera iz Brisela, teško da će se oprečni stavovi usaglasiti do 20. novembra, da bi se personalna rješenja cijelog „paketa“ na vrhu EK našla na dnevnom redu sjednice koja će biti održana između 25. i 28. novembra. Evropske narodne partije okupljene u EPP grupi, uslovile su izbor Ribere saslušanjem u parlamentu njene zemelje Španije, povodom katastrofalnih poplava koje su pogodile Valensiju. Odustajanje od takve namjere najavljuju pod uslovom da se bespogovorno prihvati imenovanje Varheljija. Tek nakon toga na red će doći glasanje.

Dosadašnje iskustvo govori da će se „za prolaz“ tražiti dvotrećinska većina u svakom od odbora pred kojima su saslušanja održavana između 4. i 12. novembra. Ako se, pak, ne potvrde pozicije za potencijalnih šest potpredsjednika i jednog komesara, o sudbini njih sedmoro moglo bi da se odlučuje tajnim glasanjem, gdje im je potrebna prosta većina poslanika.

Novi sastav Evropske komisije i dalje na čekanju

Još se pregovara o Varheljiju i šest potpredsjednika

Zgrada Evropske komisije

Zeleno svjetlo još nijesu dobili Tereza Ribera, Rafaele Fito, Stefan Sežurne, Hena Virkunen, Roksana Mincatu i Kaja Kalas, kojoj treba da pripadne ključno mjesto visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost. No, ključno odgađanje povezano je sa Oliverom Varheljijem (aktulenim komesarom za proširenje), koji je „u nemilosti“ većeg dijela parlamenta zbog tijesnih veza s kontroverznim predsjednikom Vlade Mađarske Viktorom Orbanom

Vjerovatnija je opcija da poslaničke grupe socijalista i demokrata zatraže degradaciju Fita i ne podrže Varheljija, što znači da će se o kandidatima iz Italije i Mađarske odlučivati u dodatnom roku. To znači da će se za novi sastav kolegijuma EK glasati mnogo kasnije, a da će na dužnost stupiti tek 2025. godine. U sjedištu EK ne gube nadu da će u posljednjem trenutku stići sve pozitivne ocjene, što je potvrdio i glavni portparol Erik Mamer izrazivši nadu da će novi kolegijum biti spreman da počne da radi prvog dana narednog mjeseca. Konačnu ocjenu o saslušanjima kandidata trebalo bi 21. novembra da donese Kolegijum predsjednika EP, koji čine šefica parlamenta Roberta Mecola i lideri političkih grupacija. Do 28. novembra EP treba

Dosadašnje iskustvo govori da će se „za prolaz“ tražiti dvotrećinska većina u svakom od odbora pred kojima su saslušanja održavana između 4. i 12. novembra

da odobri cjelokupan sastav EK, kako bi ona počela da radi 1. decembra.

BEZ ODLUKE

Mediji sa tijesnim vezama u Briselu ističu da je 19 kandidata dobilo „prelazne ocjene“ poslanika u komitetima pred kojim su saslušavani, bez obzira na nivo znanja, političko iskustvo ili poslove koje su do sada obavljali. Svako od njih uspio je da „odbije“ napade partija koje zastupaju suprotne pozicije EP i van njega. Jedini kandidat za komesara koji nije imao dovoljno dobar nastup bio je Varhelji, određen da bude na čelu sektora za zdravlje i dobrobit životinja. Uzdanica mađarskog premijera Orbana, nije imao baš mnogo prijateljskih lica među europarlamentarcima, ali je sve prošlo „bolje od očekivanog“. Obećao je reviziju Uredbe o medicinskim sredstvima, donošenje Zakona o kritičnim ljekovima u prvih 100 dana i dalje insistiranje zabrane uzgajanja u zatvorenim prostorima. No, morao je da od-

govara i na pitanja o ženskim pravima, vakcinama i njegovim drugim kontroverznim stavovima.

Odlaganje ocjene njegove podobnosti za novo mjesto komesara, sobom je povuklo i pomjeranje datuma odnosno blokiranje odobrenja za svih šest potpredsjedničkih mjesta. I Rafaele Fito (Italija), izvršni potpredsjednik za koheziju i reforme je među onima za koje je odgođeno odlučivanje. Na saslušanju je pokazao zbog čega ga smatraju suptilnim i blagim političarem, iako je blizak

premijerki desnog centra Đorđi Meloni. Ipak, naglasio je da neće raditi u interesu Italije, već će biti privržen cijeloj EU. Kaja Kalas (Estonija), potpredsjednica i visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku na ovu poziciju stiže nakon dugog staža u državnoj politici, te uz jasne poruke o snazi EU u svijetu. Podržala je Ukrajinu rekavši da mora pobijediti u ratu protiv Rusije, a Kinu opisala kao „sistemskog rivala“ koji pokušava potkopati međunarodni poredak, sa zemljama poput Sjeverne Koreje i Irana. Ipak, i njena ocjena podobnosti je odgođena.

nološku nezavisnost, sigurnost i demokratiju, u Briselu je više od deceniju, radeći u EP na digitalizaciji. Imala je jasne stavove o slobodi govora i Elonu Masku, vještačkoj inteligenciji i ChatGPT-u, uključujući regulaciju ovih oblasti. Roksana Mincatu (Rumunija), izvršna potpredsjednica za ljude, vještine i obučenost, bavila se temama od minimalne zarade do stručnog osposobljavanja, a najviše programom Erasmus+ koji smatra „ključnim primjerom onoga što Evropa radi najbolje“. Stefan Sežurne (Francuska), izvršni potpredsjednik za napredak i industrijsku strategiju, našao se među personalnim rješenjima neposredno prije objavljivanja kandidata, i to kao bliski saradnik predsjednika Emanuela Makrona. Zbog toga se mnogi nadaju da će moći da spasi Evropu od pretvaranja u geopolitičko zaleđe svijeta kojim dominiraju Kina i SAD.

POZITIVNI ISHODI

Na osnovu saslušanja koja su trajala između tri i tri i po sata, odbori EP potvrdili su pozicije za 19 budućih komesara. Marta Kos (Slovenija) dobila je prvi stepen parlamentarne potvrde za komesarku za proširenje. Pjotr Serafin (Poljska) treba da se nađe na mjestu komesara za budžet, borbu protiv korupcije i javnu upravu, Valdis Dombrovskis (Letonija) biće komesar za ekonomiju i produktivnost, implementaciju i simplifikaciju, a ujedno će imati zadatak glavnog investicionog koordinatora. Vopke Hekstra (Holandija) imenovana je za mjesto komesara za klimu, nultu emisiju ugljen dioksida i čisti razvoj, Andrijus Kubilius (Litvanija) za odbranu i svemir, a Jozef Sikela (Češka Republika) za međunarodna partnerstva te razvojnu saradnju.

Teško da će se oprečni stavovi usaglasiti do 20. novembra, da bi se personalna rješenja cijelog „paketa“ našla na dnevnom redu sjednice koja će biti održana između 25. i 28. novembra

Teresa Ribera (Španija), izvršna potpredsjednica za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju, iako dobro pripremljena za poziciju koju treba da preuzme, nije precizirala što podrazumijeva Ugovor o čistoj industriji (Clean Industrial Deal) za koji se očekuje da će biti predstavljen u prvih 100 dana nove EK. Hena Virkunen (Finska), izvršna potpredsjednica za teh-

Kostas Kadis (Kipar) treba da bude potvrđen kao komesar za ribarstvo i okeane, Hadža Lahbib (Belgija) za pripravnost, upravljanje krizama i ravnopravnost, Marija Luiz Albukerke (Portugal) kao komesarka za finansijske usluge i zajedničku štednju i ulaganja, dok je Magnus Bruner (Austrija) viđen kao komesar za unutrašnje poslove i migracije. Džesika Rozval (Švedska) čeka potvrdu za mjesto komesarke za životnu sredinu, vodu i kružnu ekonomiju, Dan Jorgensen (Danska) za energetiku i stanovanje, Dubravka Šuica (Hrvatska) za Mediteran, a Majkl Mekgrat za demokratiju, pravdu i vladavinu prava. Ekaterina Zaharijeva (Bugarska) imaće portfelj za startape, istraživanje i inovacije, Apostolos Cicikostas (Grčka) za održivi transport i turizam, Kristof Hansen (Luksemburg) za poljoprivredu i hranu, Glen Miklef (Malta) a međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport, dok Maroš Šefčovič (Slovačka) treba da preuzme trgovinu i ekonomsku bezbjednost. Kristina JERKOV

PODGORICA - Ministarstvo finansija je, prema riječima njegovih predstavnika, odlučno u namjeri da normativno adekvatno uredi oblast igara na sreću. S obzirom na to da je nakon mnogo godina i više neuspjelih pokušaja pripremljen Nacrt novog zakona u ovoj oblasti, iz Ministarstva su juče kazali da razumiju veliko interesovanje javnosti, kako samih priređivača, tako i predstavnika medija, imajući u vidu namjeru predlagača da, prvi put, reguliše pitanje oglašavanja igara na sreću.

- Međutim, tokom trajanja javne rasprave, u nekoliko medijskih tekstova problematizovane su pojedine odredbe ovog dokumenta, posebno iznosi naknada koji se propisuju priređivačima, kao i ograničenja u pogledu njihovog oglašavanja - rekli su iz Ministarstva. Iz tog Vladinog resora su naveli da je ovo jedna od rijetkih oblasti koja se normira u nacionalnom zakonodavstvu i u državama članicama Evropske unije (EU), kao i da ne postoji važeća direktiva Unije kojom se reguliše ova oblast.

Nova pravila za oglašavaNje U dijelu novih odredbi koje se tiču oglašavanja, iz Ministarstva tvrde da većina država članica EU i zemalja regiona ima mnogo restriktivnije mjere nego što je predviđeno Nacrtom zakona koji je predmet javne rasprave.

- Ovim obraćanjem želimo da istaknemo značaj korisnih sugestija koje su pristigli od priređivača, a koje će i formalno biti obrađene kroz izvještaj sa javne rasprave. Zahvaljujemo i na doprinosu medija, uz neskriveno čuđenje u kojoj mjeri je opstanak velikog broja medija doveden u direktnu vezu sa oglašavanjem priređivača. Napominjemo da ćemo i njihove komentare ozbiljno razmotriti prije definisanja konačnog teksta - navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva kažu da nijesu planirali ni pooštravanje u pogledu pitanje sponzorstava sportskih takmičenja i organizacija, koja su u nekim državama potpuno zabranjena. Kako su kazali, ne treba zaboraviti da smo jedna od rijetkih država u Evropi koja je godinama dozvoljavala jedan vid anarhičnog ponašanja u pogledu oglašavanja priređivača, iako smo prije 20 godina normirali priređivanje igara na sreću.

Dosljedno principima potpune transparentnosti i uvažavajući široki dijalog i doprinos zainteresovanih strana, Ministarstvo je, kako su podsjetili iz tog resora, 21. oktobra objavilo javnu raspravu povodom Nacrta zakona o igrama na sreću, a potom i organizovalo okrugli sto na tu temu, što je izazvalo veliko interesovanje i rezultiralo prisustvom više od 40 predstavnika naučne, stručne i zainteresovane javnosti.

Subota, 16. novembar 2024.

Iz Ministarstva finansija najavili da će ozbiljno razmotriti komentare na Nacrt zakona o igrama na sreću

Čudi ih što opstanak medija zavisi od oglasa priređivača

Zahvaljujemo i na doprinosu medija, uz neskriveno čuđenje u kojoj mjeri je opstanak velikog broja medija doveden u direktnu vezu sa oglašavanjem priređivača, naveli su iz Ministarstva finansija. Predstavnici priređivača igara na sreću i medija su ranije upozorili da ovaj zakon može ozbiljno ugroziti ekonomski položaj privatnih subjekata u ovoj oblasti, kao i slobodu oglašavanja, na koju se oslanjaju brojni mediji

- Namjera Ministarstva finansija nije, kako se to prethodnih dana navodilo u pojedinim medijima, da donese rješenje kojim će ugroziti poslovanje priređivača, niti medija, ali jeste da zakonski uredi ovu oblast, ne zanemarujući, kako je to proteklih, gotovo dvije decenije, bio slučaj, interese države i igrača - navodi se u saopštenju.

UgrožeNost privatNih medija

Podsjećamo da je Nacrt zakona o igrama na sreću izazvao oštre polemike zbog novih mjera koje ograničavaju oglašavanje i nameću dodatne restrikcije privatnim priređivačima. Predložene odredbe, koje favorizuju državnu lutriju i ograničavaju mogućnosti privatnih medija i priređivača igara na sreću, otvaraju pitanje poštovanja slobodnog tržišta i konkurencije. Ministarstvo finansija organizovalo je u utorak okrugli sto u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o igrama na sreću, kojem su prisustvovali predstavnici naučne i stručne javnosti, medija, državnih organa

i lokalnih zajednica, privrede, nevladinih organizacija i drugi zainteresovani subjekti. Oni su upozorili da ovakvo zakonodavstvo može biti u direktnom sukobu s ključnim zakonima Crne Gore i Evropske unije, čime bi moglo izazvati pravne i ekonomske posljedice na domaćem i međunarodnom planu. Učesnici su upozorili da ovaj zakon može ozbiljno ugroziti ekonomski položaj privatnih subjekata u ovoj oblasti, kao i slobodu oglašavanja, na koju se oslanjaju brojni mediji. Analitičar Predrag Zečević upozorio je na okruglom stolu da Zakon o zaštiti konkurencije garantuje slobodno tržište i zabranjuje diskriminaciju među učesnicima na tržištu. - Ako se Nacrtom zakona favorizuje državni monopol ili ograničava oglašavanje privatnih priređivača igara na sreću, to bi moglo biti u suprotnosti sa pravilima o zaštiti konkurencije. Ova regulativa zabranjuje bilo kakve mjere koje narušavaju ravnopravnost učesnika na tržištu i stvaraju nefer prednost za državne subjekte - kazao je Zečević do-

dajući da Ustav Crne Gore garantuje slobodu izražavanja i pravo na informisanje. - Ako zakon ograničava oglašavanje privatnih priređivača, mogao bi biti u suprotnosti s ustavnim pravima na slobodu govora i komercijalno izražavanje, kojim se privatnim firmama omogućava komunikacija s javnošću. Direktiva EU garantuje slobodu pružanja usluga i jednake uslove za sve učesnike na tržištu. Favorizovanje državne lutrije na štetu privatnih priređivača moglo bi biti u suprotnosti s principima slobodnog tržišta koje promoviše EU. Direktiva se zalaže za jednak tretman svih preduzeća, bez obzira na njihov vlasnički status - poručio je Zečević osvrćući se na Zakon o medijima koji garantuje slobodu medija i pravo na informisanje.

- Ako se privatnim priređivačima ograniči oglašavanje, privatni mediji, koji se oslanjaju na prihod od ovih oglasa, mogli bi se suočiti s finansijskim poteškoćama, što može uticati na njihovu nezavisnost i slobodu - poručio je ranije Zečević, dodajući da prema Za-

Podsjećamo da je Nacrt zakona o igrama na sreću izazvao oštre polemike zbog novih mjera koje ograničavaju oglašavanje i nameću dodatne restrikcije privatnim priređivačima

set godina. Anđelić-Kukoljac je upozorila da bi neodrživa fiskalna opterećenja i ograničenja u oglašavanju mogla dovesti do gubitka više hiljada radnih mjesta i pada javnih prihoda.

- Pretjerano oporezivanje uvijek rezultira padom legalne aktivnosti, oštrim smanjenjem javnih prihoda i u našem slučaju, migriranjem igrača ka crnom tržištu neregulisanih stranih sajtova. Umjesto pompezno najavljivanih 50 miliona eura godišnje, biće čudo ukoliko godišnji nivo javnih prihoda dobaci sumu od 20 miliona eura – ocijenila je Anđelić-Kukoljac. Zamjenica Grupacije priređivača igara na sreću Privredne komore Crne Gore Marijana Zec je prošle sedmice na sjednici ovog tijela ukazala da nije bilo adekvatnih konsultacija sa privrednim subjektima iz ovog sektora. Glavna primjedba odnosila se na to što će se pravo priređivanja igara prenositi upravnim postupkom, što je značajna promjena u odnosu na dosadašnji koncesioni model.

konu o elektronskim medijima, elektronski mediji imaju pravo na slobodno oglašavanje, osim u slučajevima zaštite javnog interesa.

Zak on predviđa zabranu oglašavanja igara na sreću na svim internet portalima, osim sportskih. Kritičari smatraju da ova mjera favorizuje određene medije i diskriminiše ostale, što može predstavljati kršenje principa slobodnog tržišta i slobode izražavanja.

Ova restrikcija, kako su naglasili, ograničava poslovanje licenciranih priređivača i ugrožava finansijsku stabilnost medija koji se oslanjaju na prihode od oglasa.

diskrimiNacija

Ranije je predstavnica Udruženja Montenegro Bet Lucija Anđelić-Kukoljac kazala

Pobjedi da su odredbe Nacrta zakona koje se odnose na oglašavanje, diskriminatorne, suprotne Ustavu i pravilima međunarodnog i prava EU.

Osim toga, kako je ocijenila, predstavljaju udar na čitavo tržište oglašavanja kao jedan od generatora javnih prihoda u Crnoj Gori u posljednjih de-

- Učesnici smatraju da je važno osigurati da se koncesije dodjeljuju pod jedinstvenim uslovima i da svi privrednici imaju jednake šanse. Prijedlog je da se član 106 izmijeni kako bi se osiguralo da koncesioni ugovori ostaju na snazi do njihovog isteka, omogućavajući preduzećima da usklade poslovanje s novim zakonom –saopšteno je iz Grupacije. Smatraju problematičnim i način raspodjele prihoda od igara na sreću, ocjenjujući da bi izostavljanje člana koji detaljno razrađuje to pitanje moglo dovesti do nejasnoća, ali i potencijalnih zloupotreba. Iz Grupacije su ocijenili diskriminatornom odredbu koja se odnosi na ograničavanje u oglašavanju, dodajući da priređivači koji nijesu registrovani u Crnoj Gori ne bi smjeli da imaju pravo oglašavanja. Protive se i predviđenom načinu oporezivanja, te predlažu smanjenje fiksne naknade po kladionici na 500 eura, imajući u vidu ekonomsku održivost i trenutno stanje na tržištu. Zato su i tražili da se produži javna rasprava te da se još jednog razmotre ključni aspekti ovog zakonskog rješenja, kako bi se izbjegle pravne nejasnoće i osigurala zaštita interesa svih učesnika na tržištu. Javna rasprava o Nacrtu zakona o igrama na sreću, koja je inicijalno trebalo da traje do 18, biće produžena do 25. novembra. s. popoviĆ

Sa javne rasprave o Nacrtu zakona o igrama na sreću

Vlada utvrdila prijedloge zakona o budžetu i odluke o zaduživanju za narednu godinu

Planirani prihodi 2,88 milijardi, a rashodi 3,16 milijardi eura

Prijedlog zakona o budžetu još nije objavljen na internet stranici Vlade, iz koje je najavljeno da će ovaj dokument biti prezentovan u ponedjeljak na konferenciji za medije

PODGORICA - Vlada je na jučerašnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu, kao i odluku o zaduživanju uz predviđen suficit tekuće budžetske potrošnje – saopštili su iz Vlade dodajući da to znači da će se država iduće godine isključivo zaduživati kako bi platila stare dugove i finansirala kapitalne projekte.

Vlada za iduću godinu planira da prihoduje 2,88 milijardi eura, te ukazuju da je to više za 102 miliona eura u poređenju sa ovom godinom, iako su smanjeni porezi za PIO. S druge strane, rashodi će iznositi 3,16 milijardi eura, čime je deficit planiran na 278 miliona eura odnosno 3,5 odsto BDP-a, kako je i planirano fiskalnom strategijom.

- Budžet karakterišu mjere za unapređenje standarda građana implementiranih u okviru

programa „Evropa sad 2“ koji se odnose na povećanje minimalne zarade sa 450 na 600 i 800 eura, povećanje zarada svim zaposlenima, uz dostizanje nivoa prosječne zarade od 1.000 eura, povećanje minimalne i prosječne penzije, kao i povećanje naknada za stručno osposobljavanje i studentskih kredita - saopšteno je iz Vlade.

Deficit

Dodaju da se i unapređenje standarda i intenzivan investicioni ciklus sprovodi uz punu stabilnost javnih finansija, koja se, kako navode, garantuje time da se budžetski deficit zadržava na nivou od prosječno 3,3 odsto u naredne tri godine i neto javni dug na nivou od prosječno 61 odsto BDP-a, čime se ispunjavaju kriterijumi fiskalne odgovornosti.

- Kapitalni budžet planiran je u iznosu od 280 miliona eura za realizaciju višegodiš-

njih projekata ukupne procijenjene vrijednosti od 3,7 milijardi eura. Za narednu godinu projektuje se nastavak pozitivnih ekonomskih kretanja uz ostvarivanja dinamične stope realnog ekonomskog rasta od 4,8 odsto, dalje smanjenje inflatornih pritisaka i povećanje zaposlenosti – zaključuju iz Vlade. Prijedlog zakona o budžetu još nije objavljen na internet

Jesenje ekonomske prognoze Evropske komisije za Crnu Goru

Naredne godine veći

BDP, ali i inflacija

Iz EK su rekli i da je dobar fiskalni učinak u ovoj godini bio podržan snažnim rastom prihoda, ali i da bi nove mjere, koje slabe budžetske prihode i povećavaju potrošnju, trebalo da dovedu do znatnog povećanja budžetskog deficita u periodu 2025-2026, prenosi portal RTCG

PODGORICA - Ekonomski rast Crne Gore je nastavljen, ali je usporen u prvoj polovini godine, podstaknut privatnom potrošnjom i oporavkom investicija, navodi se u ekonomskim prognozama Evropske komisije (EK) za jesen. - Nedavno usvojeni program Evropa sad 2 ima za cilj povećanje raspoloživih prihoda povećanjem minimalne plate i smanjenjem penzijskih doprinosa. Ove mjere treba da podrže rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u narednoj godini, ali i da doprinesu većoj inflaciji - navodi se u prognozama EK.

Iz EK su rekli i da je dobar fiskalni učinak u ovoj godini bio podržan snažnim rastom prihoda, ali i da bi nove mjere, koje slabe budžetske prihode i

povećavaju potrošnju, trebalo da dovedu do znatnog povećanja budžetskog deficita u periodu 2025-2026, prenosi portal RTCG. - Povećanje javnog duga ubuduće i visoke potrebe za refinansiranjem predstavljaju fiskalne rizike - navodi se u prognozama. Realni rast BDP-a za prošlu godinu revidiran je na 6,3 odsto, u odnosu na prethodnu kvartalnu procjenu od šest odsto.

Ekonomski rast je usporen na 3,6 odsto međugodišnje u prvoj polovini godine podstaknut oporavkom investicija (9,6 odsto međugodišnje) i snažnom privatnom potrošnjom (8,2 odsto međugodišnje), podržan pove ć anjem minimalnih penzija, plata i zaposlenosti.

- Zbog loših performansi izvoza električne energije i slabog prvog kvartala u turizmu, realni izvoz se smanjio 10,7 odsto međugodišnje, dok je rast uvoza ostao prigušen 2,1 odsto, što je rezultiralo negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a. Državna potrošnja je umjereno porasla - konstatuje se u dokumentu. Evropska komisija u prognozama je podsjetila da je Skupština u septembru usvojila Fiskalnu strategiju i program Evropa sad 2. Ističe se da je od oktobra, implementacija programa Evropa sad 2 dovela do dvije velike promjene - znatnog pove ć anja minimalnih plata na prosječnih 700 eura sa 450 i promjene u penzijskim doprinosima.

- Doprinosi zaposlenih za Fond PIO smanjeni su sa 15

stranici Vlade, iz koje je saopšteno da će ovaj dokument biti prezentovan u ponedjeljak na konferenciji za medije. Vlada je donijela odluku o obrazovanju Savjeta za razvoj hidropotencijala, kojim će rukovoditi ministar energetike Saša Mujović. Zadaci Savjeta su koordinacija aktivnosti radi valorizacije hidropotencijala Crne Gore u cilju proizvodnje električne energije,

odsto na deset odsto, dok su doprinosi poslodavaca od 5,5 odsto ukinuti. Program takođe ima za cilj da ubrza ulaganja u infrastrukturne projekte - navodi se u jesenjim prognozama EK.

Predviđeno je da će se privredni rast ubrzati naredne godine, jer će novousvojene mjere vjerovatno pružiti podsticaj privatnoj potrošnji i investicijama. Očekuje se da će se ovaj uticaj ublažiti 2026. Rast izvoza u periodu 2025-2026. vjerovatno će biti podržan kontinuiranim rastom turizma. Inflacija je bila u opadajućem trendu tokom ove godine, sa mjesečnim očitavanjem pada na dva odsto u odnosu na isti period prethodne godine u avgustu.

U narednoj godini predviđa se rast potrošačkih cijena na osnovu znatnog pove ć a nja plata i socijalnih transfera. Očekuje se da će se rast inflacije ublažiti 2026. godine, pod pretpostavkom da nema promjene u politikama.

U prognozama se navodi da se, u odsustvu jakih kompenzacionih mjera, predviđa da će se javni dug povećati u ovoj godini, usljed novog emitovanja duga koji je potreban za akumulaciju rezervi i pripremu za predstojeću veliku otplatu euroobveznica naredne godine. r. e.

kao i analitičko sagledavanje i razmatranje pitanja od značaja za razvoj hidropotencijala. Na sjednici Vlade je donijeta odluka o Energetskom bilansu Crne Gore za 2025. godinu. trgovinske olakšice

Vlada je usvojila Program trgovinskih olakšica 2024-2026. s okvirnim Akcionim planom. - Implementacijom pred -

metnog Programa i Akcionog plana uklanjaju se administrativne neefikasnosti u prekograničnom prometu robe koje utiču na izvozni potencijal i konkurentnost crnogorske privrede. Poboljšanje efikasnosti i efektivnosti sistema za olakšavanje trgovine kroz transparentne pojednostavljene procedure, poboljšanu tehnološku infrastrukturu i unaprijeđenu međuagencijsku koordinaciju u cilju podrške ekonomskom rastu i usklađivanju sa međunarodnim standardima – kazali su iz Vlade.

Program trgovinskih olakšica 2024-2026. s okvirnim Akcionim planom predstavlja odgovor na niz međunarodnih i nacionalnih obaveza koje proizilaze iz integracionih procesa, a koje upućuju na potrebu dodatnog unapređenja efikasnosti prekogranične trgovine. Pored toga, Programom se utvrđuje i zajednička agenda za sve nadležne organe u ovoj oblasti. Okvirni Akcioni plan sadrži 35 aktivnosti za čiju realizaciju su dominantno nadležni Uprava carina i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. M. lekoviĆ

Poruka Sindikalne organizacije pljevaljske kompanije

Rad Rudnika i TE se ne smije dovoditi u pitanje prije 2050.

PODGORICA - Rad Rudnika uglja Pljevlja (RUP) i Termoelektrane u punom kapacitetu ne smije se dovoditi u pitanje prije 2050. godine, poručeno je iz Sindikalne organizacije RUP-a. Navedeno je da se odmah krene u realizaciju novih projekata koji će Pljevljima donijeti izvjesniju budućnost. - Sve glasnija zagovaranja o gašenju Rudnika i Termoelektrane, značajno utiču na r aspoloženje zaposlenih i stvaraju nesigurnost i bojazanost za radna mjesta, što se može odraziti na poslovanje kompanije. Upozoravamo da, ako je to cilj, nikako nijesmo na dobrom putu. Sindikalna organizacija RUP-a uvijek će biti uz svakog zaposlenog i pružiti ruku svakom dobronamjernom donosiocu odluka. Naši interesi se moraju prilagoditi prije svega potrebama države, njenih građana i zaposlenih u realnom energetskom sektoru,

pa tek onda interesima drugih ko god da su – kazao je u saopštenju predsjednik Sindikalne organizacije RUP-a Miladin Sekulić On podsjeća da je značaj Termoelektane i RUP-a u smislu proizvodnje električne energije veoma visok, jer zahvaljujući ovim privrednim subjektima proizvodi se oko 45 odsto električne energije u Crnoj Gori, a u nekim mjesecima čak i preko 80 odsto. - Crna Gora kao država, ne smije sebe svrstavati ni sa zemljama u okruženju, a kamo li sa razvijenim zemljama Evropske unije koje su svoj prosperitet doživjele upravo na (kako je to danas moderno reći) „prljavoj industriji“. Uprkos pritiscima, neke zemlje u okruženju, kao izlaznu godinu u proizvodnji energije iz uglja uzele su 2050, iako se suočavaju sa ogromnim problemima u funkcionisanju njihovih rudnika – rekao je Sekulić. r. e .

Sa jučerašnje sjednice Vlade

Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun nakon sastanka sa čelnikom Udruženja toksikologa Srbije prof. dr Petrom Bulatom najavljuje jačanje i unapređenje sektora medicine rada

Trebalo je da se dogodi Bar pa da država krene da jača institucije

Razgovaralo se i o osposobljavanju laboratorije u Institutu za javno zdravlje i za sprovođenje svih analiza u vezi sa toksičnim materijalima u biološkim uzorcima. Proširenjem opsega analiza i za biološke uzorke, kako je naglašeno, stvara se mogućnost detektovanja čak 40 vrsta toksičnih metala - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja

PODGORICA - Formiranje Centra za medicinu rada na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite i osposobljavanje laboratorija Instituta za javno zdravlje za detekciju prisustva teških metala u organizmu, ključni su koraci koje planira Ministarstvo zdravlja na planu unapređenja oblasti u kojoj država do sada nije imala adekvatan odgovor na primjere kontaminacije radnika dva lučka preduzeća u Baru.

Unapređenje i jačanje ovog sektora zdravstva najavljeno je juče nakon sastanka ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna sa profesorom na Medicinskom fakultetu u Beogradu i predsjednikom Udruženja toksikologa Srbije prof. dr Petrom Bulatom, koji je nedavno u Institutu za medicinu rada „Dragomir Karajović“ u Beogradu predvodio medicinski tim koji je zbrinjavao radnike lučke kompanije „Port of Adria“ iz Bara. U fokus javnosti kontaminacija olovom dospjela je sredinom oktobra, kada su objelodanjeni podaci o povišenim vrijednostima ovog metala kod zaposlenih u lučkotransportnom preduzeću „Port of Adria“ iz Bara. Naknadno testiranje potvrdilo je da su povišene vrijednosti zabilježene i kod radnika

tog preduzeća koji nijesu neposredno bili uključeni u pretovar rude sa sadržajem olova, zbog čega su pozornost, ali i nedoumica o uzrocima i rasprostranjenosti ovog problema doveli do alarma, naročito u Baru.

Od tada traje polemika i saopštavaju se različita viđenja u pogledu odgovornosti, sistemskog odgovora, a nameće se i pitanje evidencije i podataka o prisustvu olova u sredini i potencijalnih oboljenja koja uzrokuje.

Dodatno je ovo pitanje naglašeno nakon informacija da je i kod pojedinih zaposlenih u Luci Bar, prema preliminarnim rezultatima analiza, utvrđeno prisustvo teških metala, odnosno olova, arsena. Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, pored ministra Šimuna sa Bultom su o daljim koracima o situaciji u Baru razgovarale i državne sekretarke doc. dr Milena Cojić i Slađana Perišić

Laboratorije

Ukazano je da je jedna od tema bila i dalji razvoj medicine rada u Crnoj Gori, mogućnost unapređenja ovog segmenta zdravstvenog sistema kroz formiranje Centra za medicinu rada na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, čiji bi zadatak bio izrada registra povreda na radu, evaluacija pacijenata sa povredama na radu,

kao i dokazivanje profesionalne bolesti.

- Razgovaralo se i o osposobljavanju laboratorije u Institutu za javno zdravlje i za sprovođenje svih analiza koje se tiču toksičnih materijala u biološkim uzorcima. Proširenjem opsega analiza i za biološke uzorke, kako je naglašeno, stvara se mogućnost detektovanja čak 40 vrsta toksičnih metala - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Tokom zvanične posjete, prof. dr Bulat imao je sastanak i sa menadžmentima Kliničkog centra Crne Gore, Instituta za javno zdravlje, Doma zdravlja Bar, kao i sa multidisciplinarnim timom koji su činili klinički toksikolog, specijalisti medicine rada, na kojem su razmatrane dalje aktivnosti za tretman pacijenata iz Bara. - Nakon toga sastao se sa predstavnicima Luke Bar i „Port of Adria“ i Ministarstva rada, sa kojima je razgovarao o uslovima u kojima njihovi radnici rade, a razmatrani su i svi aspekti mogućnosti multisektorske saradnje i dogovorene buduće konkretne aktivnosti - navedeno je u saopštenju Ministarstva

zdravlja. Situaciju od prije mjesec i po kada je kod 63 radnika lučkotransportnog preduzeća „Port of Adria“ (PoA) utvrđeno povišeno prisustvo olova, prema ocjeni Unije slobodnih sindikata ogolila je neefikasnost sistema zaštite i zdravlja na radu. Istakli su da ta sindikalna organizacija godinama insistira na uspostavljanju referentne ustanove za medicinu rada koja bi dijagnostikovala profesionalna oboljenja i doprinijela prevenciji u ovoj oblasti. Prema podacima koje je Pobjeda dobila iz Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori nika-

da nijesu rađena istraživanja o prosječnom sadržaju olova u krvi stanovništva, a mjerenja prisustva metala u organizmu ne rade se rutinski, već ako postoje indikacije - sumnja na bolest/trovanje ili u sklopu populacionih istraživanja.

Prema ocjeni stručnjaka IJZ, bilo koja količina olova u krvi ukazuje na izloženost tom hemijskom elementu ili njegovim jedinjenjima. Ukazuju na to da nivo olova u krvi varira od zemlje do zemlje i od regije do regije, a najviši nivoi i najveći teret bolesti zbog izloženosti olovu opaženi su u zemljama s niskim prihodima –

PODGORICA – Klinički centar Crne Gore biće dio akcije „Ozelenimo Crnu Goru“, tako da će biti ozelenjene površine u krugu najveće zdravstvene ustanove u državi.

Direktor Kliničkog centra

Crne Gore (KCCG), mr sc. dr Aleksandar Radović i po -

kretač inicijative „Ozelenimo Crnu Goru“ Vuk Vujisić, potpisali su juče memorandum o saradnji kojim se definiše uređenje i ozelenjavanje zelenih površina u krugu KCCG, a sve u cilju borbe protiv klimatskih promjena, očuvanja životne sredine, kao i kreiranja boljih uslova za boravak

pacijenata, zaposlenih i posjetilaca te ustanove.

- Projekat, koji će biti realizovan u dvije faze, usmjeren je na dugoročno očuvanje i unapređenje životne sredine uz poštovanje principa održivog razvoja. U obje faze projekta predviđeno je i aktivno uključivanje zajednice, privrednih

posebno u područjima gdje se olovo koristi u industriji (kao što su topionice, rudnici i rafinerije).

Iako u našoj zemlji nijesu rađena istraživanja prisustva olova u krvi stanovništva, iz IJZ navode da monitoring stanja zemljišta i ispitivanje sadržaja opasnih i štetnih materija u zemljištu realizuje Agencije za zaštitu životne sredine EPA obuhvata praćenje sadržaja hemijskih elemenata u zemljištu: kadmijum (Cd), olovo (Pb), živa (Hg), arsen (As), hrom (Cr), nikal (Ni), fluor (F), bakar (Cu), molibden (Mo), bor (B), cink (Zn) i kobalt (Co).

Direktiva eU

Podsjećamo, Evropska unija je ove godine revidirala granične vrijednosti za profesionalnu izloženost olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima u Direktivi 98/24/EZ koja se odnosi na zaštitu zdravlja i sigurnost radnika na radu od rizika povezanih s hemijskim sredstvima, smanjivši ih pet puta, a te vrijednosti, kako se očekuje, u svoju legislativu i pravilnike moraće da implementira i naša zemlja.

- Granica profesionalne izloženosti u osmočasovnom radnom vremenu od 0,15 miligrama po kubnom metru u vazduhu (0,15 mg/m3) smanjena je na 0,03 mg/m3. Biološka granična vrijednost od 70 mikrograma na 100 mililitara krvi (70µg/100ml) smanjena je na 15µg/ 100ml (30 µg/100ml do 2028. godine). Radi zaštite od štetnih efekata olova na trudnoću, za radnice u reproduktivnoj dobi primjenjivaće se granične vrijednosti od 4,5 µg/100 mg ili nacionalna referentna vrijednost u opštoj populaciji koja nije profesionalno izložena olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima ako takva vrijednost postoji – rečeno je Pobjedi ranije iz Instituta. i. PeriĆ

društava i nevladinih organizacija, kako bi se osigurao što širi doprinos i podrška – saopšteno je iz KCCG. Inicijativa „Ozelenimo Crnu Goru“ obavezuje se da pokrene akciju kojom će se prikupljati novčana i nenovčana sredstva, ne samo za sadnju višegodišnjih sadnica na zelenim površinama, već i uređenje kruga KCCG. - Ovom akcijom krug KCCG postaće zdravo i prijatno okruženje za pacijente, zaposlene i posjetioce - poručili su iz KCCG. r.D.

Petar Bulat i Vojislav Šimun

Akciji „Ozelenimo Crnu Goru“ pridružila se i najveća zdravstvena ustanova

Aleksandar Radović i Vuk Vujisić

Luka Bar

mzd

luka bar

Subota, 16. novembar 2024.

PODGORICA - Žutog kukuruznog brašna iz Srbije, koje je Švajcarska povukla zbog visokih vrijednosti aflatoksina nema na crnogorskom tržištu, kazao je Pobjedi Vladimir Đaković, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Jovo Rabrenović, nacionalni ekspert za zaštitu potrošača juče je obavijestio javnost o tom povlačenju i tražio od Uprave da hitno reaguje i ispita da li takvog brašna ima na crnogorskom tržištu. Rabrenović je saopštio da je odluku o povlačenju objavio Evropski sistem za brzo uzbunjivanje u trgovini hranom (RASFF) 7. novembra.

- S obzirom na to da su crnogorski potrošači najčešće opr edijeljeni na kupovinu brašna porijeklom iz Srbije i da najveće učešće na crnogorskom tržištu čine različite vrste brašna od proizvođača iz Srbije, neophodno je hitno saopštiti da li se na našem tržištu nalazi povučena vrsta brašna – istakao je Rabrenović.

On je naveo, da je u sistemu rizik po zdravlje ljudi označen kao „potencijalno ozbiljan“, te da je prema podacima sajta prekoračeno prisustvo aflatoksina - mikotoksina. Navodi se da je u uzorku, primijećeno prisustvo micotoksina u količnama 11,4 µg/kg dok je dozvoljeno 2 µg/kg. Đaković je kazao da se „divi“ slobodi Rabrenovića i njegovoj profesionalnoj hrabrosti da sa stanovišta ekonomskog eksperta, naučnika iz oblasti ekonomije javnom mnjenju drži predavanje o mikotoksinima, a na bazi „google“ istraživanja.

Podaci U P rave

Đaković je u odgovoru priložio i podatke o zabranjenim, vraćenim ili uništenim pošiljkama u periodu od četiri godine - to je učinjeno sa 664.341 kilogramom hrane i hrane za životinje, žitaricam i proizvodima od žitarica.

U 2021. godini vraćeno je ili

Povodom informacije koju je saopštio Jovo Rabrenović, direktor Uprave za bezbjednost hrane Vladimir Đaković ističe da nema mjesta za brigu

Zaraženog kukuruznog brašna nema u Crnoj Gori

uništeno 98.481 kilogram, 2022. godine je to učinjeno sa 61.544 kilograma, naredne 2023. godine je vraćeno ili uništeno čak 317.596 kilograma a ove godine je to učinjeno sa 186.720 kilograma. Đaković je kazao da se pored ovoga, mimo granične kontrole kontrolišu proizvodi kako iz domaće proizvodnje tako i uvozni proizvodi u samom lancu trgovine i domaće proizvodnje (unutrašnja kontrola) što je još jedan štit za krajnje potrošače. Kazao je da je Uprava razvila i princip praćenja sledljivosti te da ukoliko se za neki proizvod u toku unutrašnje kontrole utvrdi da je neusaglašen može se povući sa tržišta u najkraćem mogućem roku.

Svaka notifikacija je razlog za kontrolU

Rabrenović je saopštio i da ovo nije prvi put da Švajcarska povlači sa svog tržišta srpsko kukuruzno brašno jer je sličan primjer zabilježeni početkom jula kada je Švajcarska povukla s tržišta žuto i bijelo kukuruzno brašno, porijeklom iz Srbije zbog nedozvoljene količine mikotoksina fumonizim. Prema podacima sa sajta, ta pošiljka je obustavljena 2. jula.

Posljednja zabranjena pošiljka od 7. novmebra je uzorkovana 10. jula, a ta zemlja je nakon analiza tek 7. novembra objavila da u njemu postoji visok procenat aflatoksina. Đaković ponavlja da se navedeni proizvod ne može naći na tržištu Crne Gore i naglašava da je svaka RASFF notifikacija razlog za pojačane kontrole.

On je pojasnio da su na tržištu Crne Gore žitarice i proizvodi od žitarica porijeklom iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Austrije, Njemačke…

- Uprava je reagovala i to ne samo zbog RASFF notifikacije i pisanja novinara već u skladu sa analizom rizika, planom službenih kontrola i podataka o ranije utvrđenim nepravilnostima, period godine i slično. Praćenje mikotoksina u hrani i hrani za životinje je obavezujuće postupanje inspektora i sve podatke već godinama objavljujemo na web stranici Uprave – kazao je Đaković.

i nformacije U i zvještajima

Jovo Rabrenović je u svom saopštenju napisao i da na sajtu Uprave za bezbjednost hrane nema podataka od februara, odnosno marta ove godine.

- Prosto je teško povjerovati da od tada do danas na našem tržištu nije bilo potencijalno

rizične hrane ili proizvoda koji mogu biti kontaminirani različitim opasnim supstancama. Evidentno je da je iz aspekta zaštite potrošača i njihovog zdravlja neophodno da nadležna Uprava ima intenzivniju komunikaciju sa javnošću i da redovno informiše potrošače o eventualnim problematičnim proi-

zvodima na tržištu Crne Gore – kazao je on. Smatra da je teško vjerovati, i pored sve dobre volje, da se na prostoru tržišta Evrope svakodnevno javlja o proizvodima koji se povlače sa tržišta jer su opasni po zdravlje ljudi a da na crnogorskom tržištu takvih problema nema. Provjerom sajta Uprave, osim

Nasilje veoma izraženo u Crnoj Gori

PODGORICA - Povodom

Međunarodnog dana tolerancije, 16. novembra, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković poziva na jačanje društvene kohezije, prevazilaženje podjela i smanjenje nasilja, koje je u mnogim segmentima društva i dalje prisutno u zabrinjavajućoj mjeri.

vijesti o Q groznici, posljednje upozorenje koje je vidljivo je iz marta 2023. godine. Ipak, na sajtu Uprave postoji i link za RASFF.

Đaković je Pobjedi kazao da se godišnji podaci mogu pronaći u rubrici Izvještaji o radu fitosanitarnog sektora, dok se mjesečni objavljuju u rubrici Fitosanitarna inspekcija. - Crna Gora je neto uvoznik ovih proizvoda i čitav sistem se zasniva na kontroli uvoza. Procenat uzorkovanja je generalno visok i zavisi od navedenih faktora rizika koji se uzimaju u obzir – kazao je Đaković.

- Da li naš sistem funkcioniše bolje ili gore od evropskog ne bih komentarisao. Reći ću da su naše aktivnosti usmjerene ka tome da funkcioniše kao evropski jer je Evropska unija zajednički cilj svih nas – kazao je Đaković.

On je istakao da je iz podataka evidentno da možda mnogo više rade nego što pričaju, te da je u tome i poenta.

- Dakle žitarice i proizvodi od žitarica, na našem tržištu su pod konstantnim monitoringom i trudimo se da budu što bezbjedniji zbog zdravlja naših građana – kazao je Đaković.

Zaključio je da je zbog javnosti Crne Gore i zdravlja potrošača podsjetio da Uprava iznosi podatke utemeljene isključivo na činjenicama baziranim na stručnim i naučnim znanjima, kao i profesionalnom iskustvu ljudi sa zvanjima diplomiranih inženjera poljoprivrede i prehrambene tehnologije, kao i doktora veterinarske medicine. j martinoviĆ

- Osim opšte stope kriminaliteta i nasilja koji kao takvi postoje u svim državama, u manjoj ili većoj mjeri, u Crnoj Gori i ovih dana svjedočimo događajima koji opominju da su netolerancija i nasilni vidovi komunikacije veoma izraženi. Posebno

zabrinjavaju vijesti u kojima su maloljetnici akteri različitih vidova vršnjačkog nasilja, koje se ispoljilo i u veoma brutalnim napadima. I dalje su velike brojke u statistici porodičnog nasilja i nasilja nad ženama, a gotovo svakodnevno imamo primjere napada na pripadnike različitih profesija zbog posla kojim se bave, i u „offline“ i u „online“ sferi. Političari, kao nesumnjivo jedni od najuticajnijih kreatora javnog mnjenja i donosioci odluka, povremeno svoje žustre verbalne rasprave dovode do granica fizičkog sukoba, a rasprave korisnika društvenih mreža i portala obiluju netolerantnim, uvredljivim i

elementima govora mržnjeporučio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković povodom Međunarodnog dana tolerancije. On je istakao da je tolerancija osnovni element demokratičnosti i nediskriminacije, te da treba da bude promovisana i praktikovana od svih političkih i društvenih elita, kao poveznica i snaga za opšte dobro i napredak, ali našoj stvarnosti potrebno je mnogo više takvih pozitivnih primjera.

Ombudsman je kazao i da je današnji datum prilika da se podsjetimo da tolerancija podrazumijeva razumijevanje i poštovanje različitosti, inkluziju i jednake šanse, bez diskriminacije u odnosu na bilo koja lična svojstva.

ri podjela, sukoba i različitih vidova nasilja.

- Da uložimo napore na jačanju vladavine prava, poštovanju ljudskih prava, poštovanju razlika, kulturi dijaloga i tolerancije – zaključio je on. Na kraju, pozbao je da svi zajedno treniramo toleranciju, iz najmanje dva razloga.

svake godine sprovode aktivnosti na promociji tolerancije, poštovanja i uvažavanja različitosti kojima se ne ugrožavaju prava i slobode drugih – istakao je Bjeković. j.m. Ombudsman povodom

- Na svima nama je odgovornost da ne postanemo imuni i tolerantni na devijantne pojave i aktivnosti, čak ni kada su one preovlađujuće prisutne –kazao je Bjeković.

- Da bismo gradili bolje i prosperitetnije društvo, osim ispunjavanja pravnih, političkih i ekonomskih kriterijuma, neophodno je da ličnim primjerima doprinesemo očuvanju i unaprjeđenju i svih onih vrijednosti našeg nacionalnog bića – kazao je Bjeković. Istakao je da se moraju prepoznati dugoročni negativni efekti u vidu rastućih prijetnji koje predstavljaju svi oni primje-

- Jer za to nikad nije kasno i jer time širimo sopstvene granice, doprinoseći univerzalnim vrijednostima mira i demokratije. Generalna skupština UN-a je 1996. godine usvojila Rezoluciju 51/95, kojom je 16. novembar proglašen Međunarodnim danom tolerancije. Od država članica UN-a očekuje se da ovim povodom

Siniša Bjeković

Vladimir Đaković

Jovo Rabrenović

m. babović

Zabranjene, vraćene ili uništene pošiljke u periodu od četiri godine

Prošli rokovi za izbor članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge iz redova NVO Đurović:

Mandić i Nedović

nečinjenjem krše zakon

Vjerujemo da nije previše komplikovano za poslanike da pripreme obrazac koji staje na jednu stranicu. Ukoliko ovaj postupak ne bude započet momentalno, postoji mogućnost da se u decembru (kako je planirano) ne zatvori pregovaračko poglavlje 10 (informatičko društvo i mediji) – upozorio je Đurović

PODGORICA – Direktor Media centra Goran Đurović je juče ukazao da Administrativni odbor i predsjednik Skupštine Crne Gore svojim nečinjenjem krše nedavno usvojeni Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama, onemogućavajući njegovu primjenu.

- Sve to nijemo posmatraju i u Vladi Crne Gore, i pored činjenice da čak postoji i ministarstvo nadležno za saradnju Vlade i Skupštine – poručio je Đurović.

Media centar je juče ponovo dostavio predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i predsjednici Administrativnog odbora Jeleni Nedović inicijativu za primjenu Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama. Prvi put inicijativa im je dostavljena 10. septembra, ali nije bilo nikakve reakcije.

Media centar podsjeća predsjednika Skupštine i Administrativni odbor da su u obavezi da na osnovu člana 153 novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama sprovedu postupak izbora novih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge. Obaveza Administrativnog odbora je da na osnovu stava 4 člana 149 zakona pripremi formu u kojoj nevladine organizacije, kao ovlašteni predlagači za članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, dostavljaju izvještaje o radu za prethodne tri godine. Đurović ističe da je Administrativni odbor nadležan da pripr emi obrazac u kojem

se dostavljaju podaci zainteresovanih NVO o njihovim projektima, aktivnostima i budžetima, kako bi procedura provjere ispunjenosti uslova za ovlašćene predlagače iz reda NVO bila sprovedena na zakonit način.

Tek nakon pripreme obrasca može započeti postupak imenovanja članova Savjeta Agencije, koji na osnovu člana 153 pokreće predsjednik Skupštine Crne Gore.

Media centar skreće pažnju predsjedniku Skupštine i Administrativnom odboru da je članom 153 novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama predviđeno da: „postupak imenovanja člana Savjeta Agencije pokreće predsjednik Skupštine objavljivanjem javnog poziva ovlašćenim predlagačima, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članu Savjeta Agencije“.

Đurović je istakao i da članu Savjeta Agencije iz reda NVO, Milanu Radoviću mandat ističe u decembru ove godine pa je zakonom predviđen rok od 6 mjeseci već prekoračen, te da je javni poziv za imenovanje člana Savjeta morao biti raspisan u julu ove godine. Media centar je u septembru dostavio Administrativnom odboru nacrt obrasca za dostavljanje izvještaja NVO.

- Vjerujemo da nije previše komplikovano za poslanike i poslanice da pripreme obrazac koji staje na jednu stranicu. Ukoliko ovaj postupak ne bude započet momentalno, postoji mogućnost da se u decembru (kako je planirano) ne

Podnijeta krivična prijava protiv bivšeg direktora opštinskog preduzeća Sportski objekti za zloupotrebu položaja

Markovića terete da je namjestio da dobije drugi stan po povoljnim uslovima

PODGORICA – Protiv bivšeg direktora gradskog preduzeća Sportski objekti Vojislava Markovića (66) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je uz pomoć predsjednika i članova Odbora direktora tog opštinskog preduzeća, iskorišćavanjem službenog položaja i suprotno zakonskim procedurama 2020. po drugi put dobio stan po povoljnim uslovima, saopšteno je iz Uprave policije.

Protiv Markovića, predsjednika Odbora direktora V.L. (62) i članova V.Š. (52), B.V. (45), A.M. (41) i J.Đ.J. (39) Višem tužilaštvu u Podgorici podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivična djela zloupotreba službenog položaja, kojima je ostvarena protivpravna imovinska korist jednom od osumnjičenih lica u iznosu od najmanje 40.000 eura, a na štetu budžeta Glavnog grada Podgorica.

predložio na usvajanje sporni pravilnik o rješavanju stambenih potreba zaposlenih. U tom predloženom dokumentu on je favorizovao sebe, a istovremeno prikrio činjenicu da je već jednom kao bivši direktor JU Dječiji savez Podgorica, 2000. godine ostvario kupovinu stana od 85 metara kvadratnih pod povoljnijim uslovima.

V.L., kao predsjednik Odbora direktora Sportski objekti d.o.o. i članovi Odbora direktora V.Š., B.V., A.M. i J.Đ.J. sumnjiče se da su prekoračenjem granica svojih službenih ovlašćenja, izmijenili pravilnik i 29. maja 2020. godine donijeli odluku broj 4365/20 o dodjeli kupovine stana pod povoljnijim uslovima prijavljenom V.M.

zatvori pregovaračko poglavlje 10 (informatičko društvo i mediji) – upozorio je Đurović. Takođe, naglašava on, ukoliko postupak imenovanja novog člana Savjeta Agencije ne bude započet odmah, otvara se prostor za sumnje da postoje politički razlozi za kršenje zakona.

- Media centar će obavijestiti Delegaciju Evropske unije o ovom problemu u primjeni medijskog zakona. Nadamo se da će Administrativni odbor, a onda i predsjednik Skupštine, u hitnom roku ispuniti svoje zakonske obaveze kako bi bio započet postupak imenovanja novog člana Savjeta Agencije – istakao je Goran Đurović, direktor Media centra.

Savjet Agencije ima pet članova, od kojih se jedan bira za predsjednika Savjeta. Skupština Crne Gore donosi Odluku o imenovanju članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Za članove Savjeta biraju se kandidat univerziteta, kandidat nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda, kandidat nevladinih organizacija iz oblasti medija, kandidat Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Crnogorskog P.E.N. Centra i kandidat Advokatske komore Crne Gore. Agencija za audiovizuelne medijske usluge se do nedavno nazivala Agencika za elektronske medije. Sadašnji članovi Savjeta su Branko Bošković (predsjednik), Milan Radović, Edin Koljenović, Rajko Todorović Todor i Adrijana Nikolić. J. M.

Iz policije pojašnjavaju da je Marković, kako se sumnja, kao izvršni direktor Privrednog preduzeća Sportski objekti d.o.o. Podgorica, iskorišćavanjem svog službenog položaja, sačinio i Odboru direktora

Oni su donijeli odluku iako je, kako preciziraju iz poliicje, to bilo u isključivoj nadležnosti komisije za rješavanje stambenih potreba, kako je to definisano skupštinskom odlukom Glavnog grada Podgorica od 11. aprila 2019. godine, a sve u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi prijavljenom V.M. – precizirali su iz policije.

Iz policije su poručili da će službenici Sektora za borbu

protiv kriminala neselektivno nastaviti intenzivne policijsko-tužilačke mjere i radnje na suzbijanju korupcije u državnim organima i organima lokalne samouprave, i samim tim preduzeti procesuiranje odgovornih lica u ovim organima čije kriminalne radnje urušavaju državne institucije, podrivaju ekonomski sistem, i nanose štetu građanima i budžetu Crne Gore. Vojislav Marković je bio dugogodišnji direktor Dječjeg saveza, a potom i zamjenik direktora u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija i Upravi carina. On je u martu 2012, iako nije imao iskustva u toj oblasti, postao pomoćnik direktora Uprave policije i prvi čovjek crnogorske kriminalističke policije. Njega je na to mjesto tada doveo njegov dugogodišnji šef na prethodnim pozicijama i prijatelj Božidar Vuksanović Međutim, on se na toj poziciji zadržao nepunih godinu dana, jer je prilikom Vuksanovićeve smjene upravo Marković došao prvi na udar novog rukovodstva policije na čelu sa Slavkom Stojanovićem. Njegov mandat obilježile su zloupotrebe u odjeljenju za prisluškivanje i praćenje, zbog čega su sprovođene kontrole i smjene u tom odsijeku. Markoviću i Vuksanoviću se tada zamjeralo to što su dali odriješenje ruke tadašnjem šefu za borbu protiv organizovanog kriminala Predragu Šukoviću da prisluškuje i prati svoje kolege, ali i druge važne ličnosti u državi. Marković je u privođen u january 2016. godine zbog nasilja u porodici. Tada je tvrdio da je bio u pitanju nesporazum i da nije bilo šamaranja, kako je to njegova supruga tvrdila. B.R. m.

Osnovni sud u Baru donio presudu Maloljetnicima izrečene vaspitne mjere zbog napada na mlade sarajevske atletičare

BAR – Osnovni sud u Baru donio je presudu u slučaju napada na sarajevske atletičare koji se dogodio u Baru u aprilu prošle godine.

Podsjećamo, četiri dječaka i mladić su na šetalištu u Baru u aprilu prošle godine napali dvojicu dječaka iz Sarajeva, članove AK ,,Sarajevo“, koji su u Baru boravili u sklopu priprema, nanijevši jednom teže, a drugom lakše povrede. Presudom je Božidaru Kaluđeroviću, jedinom punoljetnom od četvorice napadača, određena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci za nasilničko ponašanje, ali nije

osuđen zbog nanošenja teške tjelesne povrede. To je za Portal Analitika saopštila advokatica dječaka iz Sarajeva Azra Jasavić - Maloljetnom A. K., koji je nedavno nožem ranio vršnjaka Darisa Mujića, izrečena je vaspitna mjera upućivanje u vaspitnu ustanovu ,,Ljubović“ u trajanju od šest mjeseci do dvije godine zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja teške tjelesne povrede – pojasnila je Jasavić. Prema njenim riječima, maloljetnom Ć. V. određena je vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane organa starateljstva u trajanju od šest

mjeseci, kao i 120 sati društveno-korisnog rada u istom trajanju. I on je, kao i maloljetni L. S., osuđen po oba osnova – za nasilničko ponašanje i nanošenje teške tjelesne povrede. – Braći L. S. i L. S. je dosuđena vaspitna mjera društveno-korisni rad od 120 sati u trajanju od šest mjeseci. Moram reći da sam presudom zadovoljna s obzirom na to da je postojala mogućnost da se i Božidaru Kaluđeroviću dosudi vaspitna mjera što nikako ne bi bilo dobro i poslalo bi poruku nasilnicima da je njihovo ponašanje prihvatljivo – zaključila je Jasavić za Analitiku. J. R.

Goran Đurović

Jelena Nedović

Vojislav Marković

Medijska organizacija jugoistočne Evrope i ambasador Ukrajine u Crnoj Gori oštro osudili napad na novinarku Pobjede

Crnogorske vlasti da najstrože kazne počinioce napada na Anu Raičković

PODGORICA - Medijska organizacija jugoistočne Evrope (SEEMO) najoštrije je osudila brutalni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković i njenu porodicu od strane biznismena Zorana Bećirovića, njegovog sina Luke i članova njegovog obezbjeđenja Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića.

SEEMO poziva crnogorske vlasti da obijezbede brzu i temeljnu istragu i da počinioce pozovu na odgovornost i najstrože kazne u skladu sa zakonom.

- Ovakvi napadi na novinare potkopavaju slobodu štampe i demokratske vrijednosti. SEEMO će pažljivo pratiti ovaj slučaj kako bi se zalagao za pravdu i podržavao bezbjednost i prava novinara širom regiona – naveli su u saopštenju.

Lokalni tajkun Bećirović je, kako napominju, ranije bio povezivan sa zapaženim kontroverzama i već se ranije sukobljavao sa novinarima, uključujući i sukob sa novinarom Vladimirom Otaševićem 2019. koji je završen bez ozbiljnih posljedica. Podsje ć aju da je Raičkovi ć

brutalno napadnuta 10. novembra 2024. godine ispred jednog restorana u Podgorici te da je Bećiroviću, Mijatoviću i Dukiću odlukom Osnov-

nog suda određen pritvor do 30 dana.

-Policija je saopštila da su Raičković i dvojica članova porodice pretrpjeli verbalne prijet-

nje koje su prerasle u fizičko nasilje, kao i da im je oštećen automobil. Raičkovićeva je zadobila više udaraca u glavu i tijelo, a nakon toga je dala iskaz u policiji. Napadači su privedeni zbog optužbi za nasilničko ponašanje, a policija je istakla da se za takve prekršaje nad novinarima predviđaju pooštrene kazne – kazali su iz SEEMO.

Dodaju da su državni zvaničnici, uključujući predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića, javno osudili napad, pozivajući nadležne da hitno sankcionišu napadače. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović opisala je incident kao napad na slobodu štampe i demokratska prava, ističući odgovornost države da zaštiti novinare.

- Sindikat medija Crne Gore i crnogorski mediji tražili su striktno sprovođenje zakona i ukazali su na dugogodišnje radnje zastrašivanja ovog lica, uključujući korišćenje svoje medijske kuće za klevetničke kampanje – naglasili su iz Medijske organizacije jugoistočne Evrope, aludirajući na portal Aktuelno.me čiji je suvlasnik Bećirović

Ističu da je, samo ove godine, Crna Gora svjedočila zabrinjavajućem broju napada na novinare.

-Medijske organizacije opominju da crnogorske vlasti moraju pokazati politiku nulte tolerancije prema takvom nasilju – zaključuju iz SEEMO. Medijska organizacija jugoistočne Evrope (SEEMO) je regionalna nevladina, neprofitna mreža urednika, rukovodilaca medija i vodećih novinara u jugoistočnoj, južnoj, istočnoj i centralnoj Evropi. Članovi SEEMO su iz Albanije, Jermenije, Azerbejdžana, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kipra, Češke, Estonije, Gruzije, Grčke, Mađarske, Kazahstana, Kosova, Kirgistana, Letonije, Litvanije, Malte, Moldavijie (sa teritorijom Pridnjestrovlja), Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Poljske, Rumunije, Rusije, Srbije, Slovačke, Slovenije, Tadžikistana, Turkmenistana, Turske, Ukrajine i Uzbekistana.

Austrija, Italija, Vatikan i San Marino imaju poseban status u SEEMO, a ova oragnizacija ima više od 3000 pojedinačnih članova i dodatne medije kao korporativne članove.

Nezavisni sindikat Uprave policije moli građane za pomoć u hvatanju ubice brata i sestre Madžgalj

Hapšenje Balijagića prioritet, tražićemo odgovornost za propuste kad se to okonča

PODGORICA – Nezavisni

sindikat Uprave policije zamolio je građane Crne Gore da pruže svaku vrstu pomoći službenicima policije u cilju hvatanja Alije Balijagića - kako bi se otklonila opasnost koja prijeti dok se počinilac dvostrukog ubistva nalazi na slobodi.

Iz tog sindikata pozvali su cjelokupnu crnogorsku javnost na jedinstvo i solidarnost svih u društvu kako bi se problemi prevazišli na najbolji mogući način.

- Tragičan događaj u selu Sokolac nikako ne smije biti povod za nove i produbljivanje starih podjela u društvu. Porodici Madžgalj koju je ovaj tragični događaj nepovratno i najteže pogodio upućujemo najiskrenije saučešće i molimo da imaju povjerenja u policiju koja će, sigurni smo, sve učiniti da se ubica njihovih najbližih privede pravdi - naveli su u saopštenju.

Kako su kazali, njihove kolege od samog početka potrage ulažu nadljudske napore da maksimalnim angažovanjem na najbolji mogući način od-

Ožalošćenu porodicu i građane molimo za razumijevanje, pomoć i saradnju, a od onih koji pokušavaju politički da profitiraju na ljudskoj nesreći zahtijevamo da odmah prestanu da to čine, poručuju iz Sindikata

govore zadatku, ali dodaju, moramo biti svjesni da to nije nimalo lako.

- Bez adekvatne obuće, bez kvalitetne uniforme i opreme, u periodu godine kada se, na tom ogromnom prostranstvu, vremenski uslovi značajno pogoršavaju treba uložiti znatno veći i voljni i fizički napor, ali neka niko ne sumnja u spremnost i odlučnost svakog policijskog službenika da posvećeno i profesionalno odgovori tom zadatku do kraja - ističu iz Sindikata.

Dodaju da su se za ovaj posao odlučili, da im je to obaveza, te da građani to od njih očekuju.

- Ožalošćenu porodicu i građane molimo za razumijevanje, pomoć i saradnju a od onih koji pokušavaju politički da profitiraju na ljudskoj nesreći zahtijevamo da odmah prestanu da to čine. Posebno od onih koji su gotovo do kraja uništili policijsku organizaciju a koji prethodnih dana ,,sipaju drvlje i

kamenje“ na policiju, predstavljajući se kao veliki poznavaoci bezbjednosti, iskazujući, sasvim je očigledno, lažnu zabrinutost kako za policiju tako i za građane. Ipak, znamo se, nijesmo od juče. Kako bi rekao veliki Petar II Petrović Njegoš „spuštavah se ja na vaše uže, umalo se uže ne pretrže, u glavu mi pamet ućeraste, od tada smo veći prijatelji“ - naveli su u saopštenju. Svi ovi ,,dušebrižnici“ su, prema njihovim riječima, u određenom periodu imali priliku da pokažu što znaju na polju bezbjednosti. - Na našu ogromnu žalost pokazali su da ne znaju ništa. Ogromna destrukcija koja je u vidu neznanja, nesposobnosti i loših namjera kao uragan pustošila policijsku organizaciju sada nam se svima obija o glavu a najviše trpe građani. A ovi „dušebrižni stručnjaci“ krstare Crnom Gorom, šetaju od televizije do televizije i trude se da,

zloupotrebljavajući ovu tragediju, što više prepadnu i ovako uplašeni i zabrinuti narod. Pitamo se da li ovi ljudi znaju za riječi kao što su moral, etika, obraz, empatija, solidarnost? U knjigama koje su oni čitali tih riječi izgleda nije bilo - naglasili su iz Sindikata policije. Kazali su da se ne ustručavaju da kritikuju „i svoje i tuđe“. - Ono od čega niti želimo niti možemo pobjeći je činjenica da je propusta u radu policije bilo. Kolikih, kakvih i od koga tačno treba utvrditi jasno i precizno jer odgovornost ne može i ne smije biti kolektivna. Ipak, smatramo da sada nije vrijeme za to. U ovom trenutku sve snage, svu energiju i sve znanje treba usmjeriti samo na jedan cilj - a to je hapšenje opasnog bjegunca i dvostrukog ubice. Kada se to završi Nezavisni sindikat policije Crne Gore će biti prvi koji će tražiti utvrđivanje pojedinačne odgovornosti i izricanje adekvatnih kazni. U tom

smislu vrlo odlučno stojimo uz građane koji zahtijevaju odgovornost jer svi mi zaslužujemo jasne i precizne odgovore na mnoga pitanja u vezi sa ovim slučajem - zaključili su. Potraga za Alijom Balijagićem, osumnjičenim za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju, ušla je u 21. dan, ali još nema nikakvih rezultata.

Za Balijagićem, koji od 25. oktobra izmiče pravdi, tragaju crnogorska i srpska policija i vojska.

Građani sva saznanja koja imaju o Balijagiću mogu da podijele sa policijom pozivom na broj dežurne službe Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje 067/184-844 ili na besplatni broj 122, najbližoj policijskoj stanici ili na drugi način.

Saznanja o bjeguncu policiji, pozivom na ove brojeve, mogu se saopštiti i anonimno.

Prema pisanju portala CDM, mještani Vraneške doline najavili su da će 18. novembra u podne početi blokadu magistralnog puta Bijelo PoljeMojkovac u mjestu Slijepač Most kako bi izrazili protest zbog toga što nije bilo ostavki u vrhu policije. B.R.

MN: Gerasimenko: Nadležni da detaljno ispitaju sraman napad I ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Gerasimenko najoštrije je osudio napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, poručujući da su u Ambasadi zgroženi i šokirani ovom informacijom. - Poštovana gospođo Raičković, najoštrije osuđujemo ovaj napad i smatramo da je takav odnos prema novinarima apsolutno neprihvatljiv u jednom demokratskom društvu i evropskoj zemlji. Sloboda riječi i izražavanja je uvijek bila jedan od temelja evropskih vrijednosti. Zato želimo izraziti snažnu podršku Vama i članovima Vaše porodice - naveo je Gerasimenko. On je dodao da se nada da će ovaj sraman napad biti detaljno ispitan od strane nadležnih organa, a da će svi odgovorni biti privedeni pravdi.

- Koristimo ovu priliku da još jednom uvjerimo Vas i uredništvo Pobjede u naše visoko poštovanje, jer smatramo Vašu medijsku kuću svojim iskrenim prijateljima – stoji u pismu Oleha Herasimenka, ambasadora Ukrajine u Crnoj Gori. J. RAIČEVIĆ

DPS traži saslušanje Spajića, Šaranovića, Brđanina i Milića

PODGORICA – Klub poslanika Demokratske partije socijalista zatražio je kontrolno saslušanje premijera Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, direktora Uprave policije Zorana Brđanina kao i šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisa Milića zbog, kako su naveli, pogoršanja bezbjednosne situacije u državi. - Zbog činjenice da je tokom prethodnih mjeseci izvršeno niz ubistava, kao i da ubica i povratnik u izvršenju krivičnih djela Alija Balijagić, sedmicama uspješno izmiče čitavom bezbjednosnom sektoru – naveli su u saopštenju. Dodaju da je neophodno da na Odboru za bezbjednost i odbranu pribaviti sve detalje i informacije o postupanju nadležnih organa u pomenutim slučajevima, kako bi jasno utvrdili uzroke očiglednog pogoršanja bezbjednosne situacije u Crnoj Gori . J. R.

Zoran Bećirović u bašti „Gurmana“ 10. novembra

Regulatorna agencija odgovorila na prozivke pojedinih vodovodnih društava da je odgovorna za nezavidno stanje u tom sektoru

REGAGEN: Ne tražite krivca nego održiva rješenja za probleme

Vodovodna društva utvrđuju cijene usluga na osnovu elemenata propisanih Zakonom o komunalnim djelatnostima. Na povećanje cijena usluga uticao je novi granski kolektivni ugovor. U skladu sa njim, vodovodna društva su bila u obavezi da uvećaju zarade

PODGORICA

– Vodovodna društva utvrđuju cijene usluga na osnovu elemenata propisanih Zakonom o komunalnim djelatnostima, a između ostalog i na osnovu opravdanih troškova poslovanja, koji ne obuhvataju troškove kazni, penala, kamata na neizvršena i druga plaćanja, troškove naknade štete drugim licima, rashode po osnovu otpisa potraživanja i druge troškove koji nijesu nastali u svrhu obavljanja regulisane komunalne djelatnosti.

To je saopšteno iz Regulatorne agencije za za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) povodom tvrdnji Udruženja vodovoda i pojedinih vodovodnih preduzeća da je krivac za nezavidno stanje u sektoru regulisanih komunalnih djelatnosti REGAGEN, odnosno metodologija za utvrđivanje cijena koju propisuje.

METODOLOGIJA

Iz Agencije koja je nadležna za odobravanje regulatornih rashoda i prihoda preduzeća za vodosnabdijevanje, odnosno odobravanje cijena za potrošače podsjećaju da se cijene usluga koje vodovodna društva utvrđuju na osnovu svojih ulaznih podataka i na osnovu metodologije, primjenjuju tek od 2021. godine, a da

je stanje u tom sektoru opterećeno nizom problema duži niz godina. Na primjer, u izvještaju REGAGEN-a za 2023. godinu navodi se da je od ukupno 24 preduzeća za vodosnabdijevanje 11 (ViK Andrijevica, ViK Bijelo Polje, ViK Budva, ViK Cetinje, KD Gusinje, KD Petnjica, KD Plav, ViK Pljevlja, ViK Podgorica, ViK Rožaje, ViK Ulcinj) prema bilansu uspjeha na kraju te godine poslovalo sa gubitkom. – Vodovodna društva utvrđuju cijene usluga Zakona o komunalnim djelatnostima, a između ostalog i na osnovu opravdanih troškova poslovanja, koji ne obuhvataju troškove kazni, penala, kamata na neizvršena i druga plaćanja, troškove naknade šte-

te drugim licima, rashode po osnovu otpisa potraživanja i druge troškove koji nijesu nastali u svrhu obavljanja regulisane komunalne djelatnosti. Ovako utvrđene cijene kreiraju uslove poslovanja u regulisanim okvirima, što samo po sebi predstavlja izazov za organe upravljanja u vodovodnim društvima – saopštavaju iz REGAGEN-a. Naglašavaju da je neophodno naglasiti i uticaj novog Granskog kolektivnog ugovora na povećanje cijena usluga za 2025. godinu. – Granski kolektivni ugovor, koji propisuje znatno uvećanje koeficijenata za obračun zarada u vodovodnim društvima, zaključen je krajem 2023. godine. U skladu sa njim, vodovodna društva su bila u oba-

Izjednačavanje cijena

Iz REGAGENA-a ukazuju i na činjenicu da su cijene usluga za 2025. godinu izjednačene za sve korisnike, kako je to propisano Zakonom o komunalnim djelatnostima. – Izjednačavanje cijena je imalo uticaj na porast cijena za fizičkih lica, dok je s druge strane uticalo na smanjenje za pravna lica. Postupak izjednačavanja je sproveden počevši od 2021. godine. Prije toga, cijene za pravna lica u Podgorici su bile preko 200 odsto veće u odnosu na cijene za domaćinstva. Utvrđene cijene za 2025. godinu su jednake za sve kategorije korisnika, a postupak izjednačavanja je uticao na porast cijene vode za 2025. godinu u odnosu na 2024. godinu za 11 odsto kod domaćinstava, dok je kod pravnih lica izjednačavanje cijena dovelo do smanjenja cijene vode za 36 odsto – pojasnili su iz REGAGEN-a.

vezi da uvećaju zarade, a samim tim i troškove zarada. Prilikom zaključivanja ovog ugovora, prenebregnuta je činjenica da su cijene za regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu već utvrđene. Neusklađivanje početka primjene granskog kolektivnog ugovora sa utvrđenim cijenama usluga i zadržavanje istog broja zaposlenih, neminovno vodi ka poteškoćama u poslovanju vodovodnih društava u 2024. godini. Sagledavajući ovaj problem, Agencija je izmijenila metodologiju za 2025. godinu, koja je u obzir uzela i novi granski kolektivni ugovor, na način da je kao opravdano samo uvećanje zarada koje su vodovodna društva morala da sprovedu prema GKU, i to na bazi minimalnih propisanih vrijednosti koeficijenata složenosti za obračun zarada i minimalne vrijednosti koeficijenta za obračun osnovne zarade – objašnjavaju iz Agencije.

UPOZORENJE

Dodaju da je na osnovu preliminarne analize, zaključeno je da će GKU većini društava značajno uticati na povećanje cijene usluga za 2025. godinu, pa su o tome u februaru ove godine upoznate jedinice lokalne samouprave, kao osnivači društava. Cilj je bio da one blagovremeno reaguju na povećanje cijena usluga, kako se ovaj problem ne bi aktuelizovao, kao što je sada slučaj, u toku postupka davanja saglasnosti na prijedlog cijena usluga od strane skupštine jedinice lokalne samouprave – saopštavaju iz Agencije.

Poručuju da je izmjene regulatornog okvira moguće sprovesti isključivo na bazi važećih zakonskih rješenja, a ne pokušavanjem vršenja pritiska na Regulatornu agenciju za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti putem javnih istupa. Pozvali su ,,sve uključene strane“ da se, ,,umjesto traženja krivca u drugome i prebacivanje odgovornosti“, svako u okviru svojih zakonom utvrđenih nadležnosti ,,fokusira na obavljanje poslova i zadataka i pronalaženje održivih rješenja za prevazilaženje izazova“. D. ŠAKOVIĆ

Virtuelni obilazak ljepota Durmitora

ŽABLJAK - Turistička organizacija Žabljak je ove jeseni uradila 360° virtualnu turu Durmitora. Na taj način je omogućeno svakom posjetiocu da virtuelno posjeti poznate lokacije deset jezera, planine, Taru, Most na Đurđevića Tari, da se popnu na vidikovac Ćurevac... Virtualna tura je dostupna na sajtu https://virtualtours.virtualno360.hr/F1k7FOOTrj – Ne postoji bolji način da svaki potencijalni turista vidi što sve nudimo. Takođe, QR ko-

dovi će biti sastavni dio svih naših brošura. Svi lokaliteti imaju kratak tekst i opis, koji će biti prevedeni na tri jezika – saopšteno je iz TO Žabljak. Postoji opcija da posjetioci sami kreiraju fotografije, dovoljno je da izaberu panoramu i ugao i pritisnu ikonicu foto-aparata. – Ako je neko zaslužio da ima svoju virtualnu turu, to je zaista naš Durmitor. Sljedeće godine planiramo da uvrstimo još neke od lokacija, kao i kulturno-istorijske spomenike –poručili su iz TO Žabljak. C.G.

GuSINj E: Podijeljena sredstva političkim subjektima Učesnicima izbora ukupno 5.430 eura

GUSINJE – Sekretarijat za privredu i razvoj je donio Odluku o raspodjeli sredstava političkim subjektima koji su osvojili mandate na septembarskim izborima. Prema Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja Opština Gusinje je od tekućeg budžeta, koji iznosi 2,17 miliona eura opredijelila 0,25 odsto, odnosno 5.430 eura svim partijama koje su učestvovale u izbornoj kampanji.

Od tog iznosa 20 odsto odnosno 1.084 eura raspoređuje se u jednakim iznosima svim političkim subjektima, a ima ih pet, koji dobijaju po 217, 21

euro. Preostalih 80 odsto, tj. 4.344 eura se dijeli na 30 odbornika, koliko ima lokalni parlament, što iznosi 144,80 eura po osvojenom mandatu. Grupa birača „Pokret za Gusinje–Levizija per Gusi“ sa dva osvojena mandata dobila je 506,81 euro, ,,Albanski forum–Zajedno za Gusinje“ za sedam odbornika dobiće ukupno 1,230 eura, Demokrate –Aleksa Bečić za jednog odbornika dobiće 352,01, zatim DPS – Gusinje može bolje –Demir Bajrović za šest odbornika 1,086 eura, Koalicija ,,Srcem za Gusinje“ (BS-SDSDP) sa osvojenih 14 mandata dobiće ukupno 2,244 eura. C.G.

LANI POSLOVAO NEGATIVNO: Vodovod Bijelo Polje

Naslovna strana sajta

PLJEVLJA – Dogovor postignut na sastanku koji je održan u Ministarstvu finansija daje vjetar u leđa i radnicima Sportskog centra „Ada“ i korisnicima, sportistima. Već su počeli da se rješavaju problemi, a vjerujemo da će sve uredno funkcionisati nakon što Sportski centar pređe u vlasništvo Opštine – kazao je za Pobjedu direktor tog preduzeća Nikola Vukićević

Prošle sedmice bio je na četiri dana obustavljen rad dvorane zato što je račun preduzeća u blokadi tri mjeseca, jer ima dugove od ukupno 450.000 eura. U tom DOO Sistematizovano je 16 radnih mjesta, u dvorani je zaposleno sedam radnika na neodređeno vrijeme, tokom sezone loženja upošljavaju se dva radnika u kotlarnici. Neki od njih, iako imaju uslove za penziju, nijesu u mogućnosti da je ostvare zbog toga što im deceniju nijesu uplaćivani porezi i doprinosi.

APEL URODIO PLODOM

Sportski radnici, profesori fizičkog vaspitanja Srednje stručne škole, uprava i zaposleni su nakon obustave rada uputili apel Opštini i Vladi da spasu to preduzeće.

– To je dovelo do raskida reprograma dugova prema Elektroprivredi Crne Gore, kao i izmirenja obaveza prema Poreskoj upravi i nemogućnosti nabavke ogrijeva za zimsku sezonu i adaptaciju kotlarnice po preporukama inspekcija. Dakle, jasno da je nastavak rada ovog objekta od javnog interesa za grad Pljevlja i čitave Crne Gore nemoguć bez konkretnih i brzih reakcija kako lokalnih tako i vlasti na državnom nivou – navedeno je u apelu.

Uslijedio je sastanak u Mini-

Pljevlja: Direktor DOO SC „Ada“ zadovoljan kako se realizuje dogovor postignut sa Ministarstvom finansija

Vukićević: Radnici primili plate, grijanje uključeno

Trajno rješenje problema je da Opština preuzme vlasništvo što je slučaj sa svim objektima ovakvog tipa. Sve aktivnosti idu u tom pravcu, nadam se da će to biti regulisano nakon što se završi finansijska procjena. Ovaj objekat od značaja je za državu a ne samo za Pljevlja – poručuje Vukićević

starstvu finansija na kom su prisustvovali ministar finansija Novica Vuković, predsjednik Opštine Dario Vraneš i direktor Poreske uprave Saša Laketić. Dogovoreno je da se uradi finansijska procjena SC „Ada“, a nakon toga da Opština Pljevlja preuzme vlasništvo nad objektom. Obaveze po osnovu potraživanja izmirivaće tokom naredne dvije godine.

Nikola Vukićević je zadovoljan kako se dogovor realizuje. – Nakon sastanka su radnici

primili zarade, a u utorak smo uspostavili i grijanje. Opština nam je preko lokalnog preduzeća obezbijedila remont kotlarnice i uplatili su nam određena sredstva za termine klubova. Nadam se da će uskoro početi finansijska procjena. Vjerujemo da će se problemi konačno u potpunosti riješiti i da će biti završeno pitanje statusa centra. Zasad, zbog proteklih praznika, ne znamo tačno koliko će trajati finansijska procjena, ali rečeno mi je, pošto se radi o hitnom postupku,

da je moguće da počne već od ponedjeljka. Tako će Sportski centar biti u potpunom vlasništvu Opštine, što je svugdje normalno – kaže Vukićević.

CENTAR ZA SPORT I REKREACIJU

On navodi da je Centar za sport i rekreaciju koji se nalazi pored stadiona od početka bio javno preduzeće, pa onda društvo sa ograničenom odgovornošću, ali uvijek na budžetu Opštine. – Tako dobijaju oko 240.000 eura od lokalne uprave i bez

PLAV – Opština je budžet za 2025.godinu planirala na 5,7 miliona eura, što je skoro pola miliona eura više od ovogodišnjeg.

Prema nacrtu tog finansijskog dokumenta, od tekućih prihoda Opština očekuje naredne godine 1,78 miliona (ove godine 1,60 miliona). Od poreza 1,12 miliona eura, taksi 30.000 eura, naknada 546.000 eura, od ostalih pri-

hoda 86.000. Primici od prodaje imovine su planirani na 13.000 eura, primici od otplate kredita i sredstva prenešena iz prethodne godine 900.000 eura. Od donacija i transfera, Opština očekuje 3,005 miliona eura. Od transfera, Opština naredne godine planira prihod od 2,94 miliona – iz budžeta države će dobiti 975.000 eura, a iz Egalizacionog fonda 1,97 miliona. Ove godine je po

tom osnovu planiran prihod od ukupno 2,29 miliona eura. Opština ne planira u 2025. godini da se zadužuje – neće uzimati pozajmice i kredite. Na tekuće izdatke će otići ukupno 1,94 miliona (ove godine 1,9). Od tog iznosa je najviše namijenjeno za zarade i doprinose 1,43 miliona eura što je manje nego ove godine kada je ta stavka iznosila 1,5 miliona eura.

Ostala lična primanja (otpremnine, naknade odbornicima...) su 67.900 eura (ove godine 40.980 eura). Rashodi za materijal planirani su na 100.950 eura. Najviše novca je predviđeno za javnu rasvjetu 35.000 eura i gorivo 26.050 eura.

Rashodi za usluge iznose 82.260 eura (63.090 eura). Riječ je o službenim putova-

njima (9.150 eura), reprezentacija u zemlji i inostranstvu (6.470 eura), advokatske, notarske i pravne usluge (4.600 eura), konsultantske usluge, projekte i studije (3.600 eura)...

Ostale usluge (revizija, dezinsekcija, deratizacija) koštaće 39.900, rashodi za tekuće održavanje 45.000 eura, kamate 45.000, subvencije 41.000 eura.

Ostali izdaci iznosiće ukupno 124.830 eura (ove godine 71.650 eura), a u taj iznos uračunato je 37.800 eura za ugovore o djelu (ove godine 33.800 eura), sudske postupke 64.750 eura (ove godine 10.750 eura).

Za socijalnu zaštitu - gerontodomaćice je predviđeno 5.000 eura. Stavka transferi institucijama, pojedincima,

Ukupan dug DOO SC „Ada“ iznosi 450.000 eura. Na sastanku u Ministarstvu finansija dogovoreno je da se obaveze po osnovu potraživanja izmiruju tokom naredne dvije godine

problema funkcionišu. Taj model bi i za nas bio trajno rješenje – kazao je Vukićević. Dvorana u Pljevljima jedina u Crnoj Gori nije vlasništvo opštine. Opština je vlasnik je 12,89 odsto, Vlada – Ministarstvo finansija 57,88 odsto, Direkcija javnih radova 25,96 i ostali koji su kao donatori učestvovali u njenoj izgradnji 3,27 odsto. Iz Opštine su ranije saopštili da su spremni da izmire svoj dio obaveza kako bi se obezbijedilo stabilno i nesmetano funkcionisanje dvorane, ali da država treba da izmiri svoj dio obaveza s obzirom na to da je većinski vlasnik dvorane. I. RADONJIĆ

nevladinim organizacijama i javnom sektoru planirana je na 1,29 miliona eura (1,1 ove godine). Najviše je namijenjeno institucijama kulture i sporta (572.000 eura), NVO (Crveni krst, Udruženje dobrovoljnih davalaca, MZ, vjerske zajednice) 52.450, političkim partijama, strankama i udruženjima 35.000 eura, za jednokratne socijalne pomoći 12.000 eura (9.000 eura), a za ostale transfere pojedincima 52.000 eura (35.000 eura). Pod stavkom ostali transferi planirano je da DOO Komunalne djelatnosti dobije 217.000 eura. To preduzeće dobiće 150.000 eura iz kapitalnog budžeta za nabavku opreme. Otplata dugo va koštaće 467.750, otplata obaveza iz

prethodnih godina 292.750 eura. Rezerva je planirana na 50.000 eura. Kapitalni izdaci planirani su na 1,93 miliona eura. Ove godine je ta stavka iznosila 1,73 miliona eura. Od toga je za lokalnu infrastrukturu predviđeno 1,54 miliona eura, uređenje zemljišta 10.000, za opremu 185.550 eura, investiciono održavanje 130.000 eura.

Predviđena je, pored ostalog, adaptacija objekta MZ Murino (75.000 eura), izgradnja Jezerske ulice 2 (40.000 eura), adaptacija objekta Poreska (135.000 eura), sanacija divlje deponije (80.000 eura), izgradnja stadiona u Hakanju (100.000 eura), za eksproprijaciju (150.000 eura)...

vRaTa BIla ZaTvOReNa ČeTIRI DaNa: Sportski centar „Ada“

Nikola Vukićević

PlaNIRaN veĆI KaPITalNI BUDŽeT: Plav

Humanitarni program večeras u Podgorici

Koncert klasike za Adama u KIC-u

PODGORICA - Crnogorsko nevladino udruženje Internacionalna muzičkoscenska asocijacija – IMSA, uz podršku Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, organizovaće humanitarni koncert u cilju prikupljanja finansijske pomoći za osmogodišnjeg dječaka Adama Lipkinda, koji boluje od vrlo rijetkog oblika karcinoma. Koncert će biti održan večeras, u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

- Roditelji malog Adama, ugledni muzičari, nažalost nijesu u mogućnosti da pokriju ni dio troškova njegovog liječenja. U znak solidar-

nosti, muzičari iz Crne Gore organizuju prvi humanitarni koncert kako bi pružili podršku Adamu! – navodi se u saopštenju Sekretarijata za kulturu i sport. Na koncertu će nastupiti gudački kvartet u sastavu: Marija Đur anović (violina), Milana Bjelobaba-Gagović (violina), Mirjana Jovanović (viola) i Dmitrij Prokofjev (violončelo). Kvartet će izvesti djela velikana klasične muzike – Ludviga van Betovena, Đakoma Pučinija i Antonina Dvoržaka Ulaz na koncert je besplatan, a za ostavljanje priloga za Adamovo liječenje biće postavljena donatorska kutija. R. K.

Izložba Matice crnogorske

„Crnogorsko ćirilsko štamparstvo“ u Nikšiću

PODGORICA - Izložba

Matice crnogorske „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ biće otvorena u utorak, 19. novembra u 18 sati, u holu Nikšićkog pozorišta. Na izložbi će govoriti predsjednica Ogranka Matice crnogorske u Nikšiću Jasmina Nikčević i predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović

Izložbom „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vije-

ka“ Matica crnogorska obilježava 530 godina od štampanja prve knjige/inkunabule „Oktoiha prvoglasnika“ (1494) u državnoj štampariji dinastije Crnojevića kao prve štampane knjige kod Južnih Slovena. Kroz 24 panoa dimenzija 80 x 110 cm i prateći katalog na crnogorskom i engleskom jeziku predstavljen je rad Crnojevića štamparije i štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina A. Đ.

Izložba djela Tijane

Vujović u Galeriji Art

PODGORICA - Izložba radova Tijane Vujović pod nazivom ,,Innocent when you dream“ biće otvorena u ponedjeljak, 18. novembra, u 20 sati u Galeriji Art. Istoričarka umjetnosti i kustoskinja Ljiljana Karadžić zapisala je da se novi radovi Tijane Vujović naslanjaju poetski i tematski na njena ranija umjetnička istraživanja.

- Fokus na figuru djeteta kao centralni motiv, kao i na odnos čovjeka prema prirodi, koji je bio karakterističan za prethodni period, evoluirao je i rezultirao drugačijim izvedbenim postupkom, promjenama u likovnoj sintagmi i pomjeranjem značenja - istakla je Karadžić. Izložba će biti otvorena do 8. decembra. A. Đ.

U čemu je vrijednost biblioteke Rista Stijovića koja je izložena u manjem istoimene galerije u Staroj varoši

Rijetka izdanja uz posvete uglednih

PODGORICA - Povodom obilježavanja značajnog jubileja - 130 godina od rođenja i 50 godina od smrti Rista Stijovića, Muzeji i galerije Podgorice pripremili su projekat ,,Risto Stijović 130/50“ u okviru kojeg publika može da se upozna i sa bibliotekom ovog velikog vajara. Biblioteka, koju je Stijović poklonio svom rodnom gradu, izložena je u manjem objektu kompleksa galerije ,,Risto Stijović“ u Staroj varoši.

Istoričarka umjetnosti i kustoskinja Slađana Žunjić ekipi Pobjede predstavila je djela iz biblioteke Rista Stijovića koju čini više od 300 publikacija. U značajnom broju knjiga zabilježene su posvete kojima se autori vrlo lijepim riječima, sa puno poštovanja, naklonosti i ljubaznosti obraćaju Stijoviću.

RAZNOVRSNO

U biblioteci dominiraju djela iz književnosti i likovne umjetnosti, uz jedan manji broj istorijskih knjiga. Posebno je, što se tiče likovne umjetnosti, zanimljivo što su tu monografije o stranim i jugoslovenskim umjetnicima, o muzejskim riznicama, čak i publikacije sa crtežima, dok je iz oblasti književnosti fond dosta raznovrstan.

Biblioteka čuva stara izdanja renomiranih domaćih i stranih izdavača. Nakon uvida u biblioteku dobijamo upečatljiviji utisak o Ristu Stijoviću, nekako ga bolje poznajemo, pogotovo kada pročitamo posvete kojima mu se obraćaju ugledne ličnosti toga vremena sa puno pažnje, uvažavanja i naklonosti - istakla je Slađana Žunjić za Pobjedu

- Biblioteka čuva stara izdanja renomiranih domaćih i stranih izdavača. Nakon uvida u biblioteku dobijamo upečatljiviji utisak o Ristu Stijoviću, nekako ga bolje poznajemo,

Djela Dostojevskog i Krleže iz 30-ih godina prošlog vijeka

U biblioteci Rista Stijovića, posebno iznenađenje za Slađanu Žunjić bila su književna djela. - Mi u njegovoj biblioteci nalazimo knjige renomiranih izdavačkih kuća iz Beograda. Tu su zanimljiva izdanja Narodne prosvete gdje nalazimo 15 knjiga

Dostojevskog iz 1933/34. godine. Danas imaju vrijednost antikvarnih knjiga. Istraživala sam o toj izdavačkoj kući i vidjela da je u to vrijeme za ovog izdavača Dostojevskog prevodila Desanka Maksimović Izdvajamo i izdavačku kuću Srpska književna zadruga

pogotovo kada pročitamo posvete kojima mu se obraćaju ugledne ličnosti toga vremena sa puno pažnje, uvažavanja i naklonosti. On je ličnost koja je ostavljala utisak koji traje.

od koje imamo više od 50 publikacija među kojima su najstarije inostrane iz 1922. godine. Imamo i više od 30 publikacija u izdanju Prosvete iz Beogradakazala je Žunjić, dodajući da posebno izdvaja knjigu Miroslava Krleže ,,Glembajevi“, izdanje iz 1933. godine, zagrebačke Minerve, kao i publikaciju ,,Monahinja Jefimija“ objavljenu u Beogradu 1936. godine u izdanju Udruženja univerzitetski obrazovanih žena.

To je ono što je ključno - istakla je Žunjić. Ona nam je pokazala neke zanimljive posvete u knjigama koje su upućene Stijoviću. - Recimo, u knjizi istoričara umjetnosti Veljka Đurića ,,Slikari i vajari iz Crne Gore 1900-1960“, koja je objavljena 1964. godine u izdanju Umjetničke galerije Cetinje, nalazi se posveta: ,,Dragom čika Ristu, u znak poštovanja i divljenja njegovom vajarskom djelu, V. Đurić, Budva, 27. 7. 1964. godine“. Ovdje je još jedna posveta u publikaciji monografskog kataloga koja je objavljena na francuskom jeziku 1973. godine, a prethodno i u Rimu 1972. godine. Riječ je o katalogu koji je pratio izložbu ,,Moderna crnogorska umjetnost od 1945-1970“. Nju su pripremili i tekst kata-

Na 46. zagrebačkom Interliberu promovisan zbornik ,,Književnost protiv rata“ Svjedočanstvo

PODGORICA – Promocija zbornika ,,Književnost protiv rata“ crnogorske izdavačke kuće Fokalizator upriličena je prvog dana 46. zagrebačkog Interlibera, najvećeg i najposjećenijeg sajma knjiga u Hrvatskoj. Interliber je otvorio predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. Zemlja u fokusu ovogodišnjeg sajma je Mađarska, a otvaranju je, osim brojnih ma-

đarskih i hrvatskih zvaničnika, u svojstvu počasnoga gosta prisustvovao i jedan od najznačajnjih mađarskih autora Peter Nadaš O publikaciji ,,Književnost protiv rata“, u kojoj su zastupljeni antiratni književni tekstovi velikana crnogorske literature, govorili su glavni urednik Fokalizatora prof. dr Vladimir Vojinović, hrvatski istoričar prof. dr Hrvoje Klasić i crnogorski istoričar

mr Miloš Vukanović. Vojinović je istakao da je svaki od književnika koji se našao u zborniku digao glas protiv ratnog ludila. - A ti glasovi osobeni su po tome što su uprkos angažova-

Slađana Žunjić pokazuje novinarki Pobjede najzanimljivija izdanja iz biblioteke Stijovića

manjem objektu kompleksa

lijepe

ličnosti

uradili Milan Marović i Olga Perović. U posveti je navedeno: ,,Dragom striku Ristu Stijoviću, u znak pažnje i zahvalnosti na pomoći povodom ove značajne akcije. Prijateljski, Milan Marović i Pavle Đonović, Beograd, 15. april 1973. godine“. To nam pokazuje da su oni na pripremi izložbe sarađivali i kada prelistate ovaj katalog vidjećete na početku Stijovićeve skulpture - istakla je Žunjić.

Posebno je izdvojila knjigu Emila Zole ,,Rad“, publikovanu u Parizu na francuskom jeziku 1901. godine. Ovo je najstarija knjiga u biblioteci. - Na prvoj unutrašnjoj strani knjige napisano je ime Risto Stijović, skulptor, na fracuskom jeziku, ulica u kojoj je živio u Parizu i datum 14. 2. 1921. godine. Moguće je da je to Stijovićev potpis. Istakla bih i posvetu Mihaila Lalića u knjizi ,,Gosti“ objavljenoj 1967. godine u kojoj on kaže: ,,Poštovanom i dragom Ristu Stijoviću, stvaraocu lijepih oblika, u znak prijateljskih osjećanja, Mihailo Lalić, Beograd, 3. 12. 1967. godine“. Dio biblioteke su i četiri knjige sa posvetama koje je napisala Zora Đurić, supruga Miloša Đurića u knjigama koje je on napisao, preveo ili priredio. Riječ je o istaknutom klasičnom filologu, filozofu, akademiku i profesoru koji je bio jedan od najuglednijih svjet-

nosti bili estetski vrijedni glasovi, jer sve te pjesme, priče i drama iz zbornika jesu umjetnički vrijedna štiva – kazao je Vojinović, dodajući da je činjenica da mnogi zločinci i protagonosti rata nijesu osuđeni i da se u nekim zajednicama slave se kao heroji.

„To je oštrica koja prijeti da otvori stare rane u odnosima naroda koje žive na ovim prostorima. Lijek za to stanje je ljudska riječ, pa i riječ one Crne Gore koja je bila pro-

Žiri regionalnog konkursa ,,Biber“ odabrao 24 kratke priče za zbirku, nagrađene Becić, Herceg i Repman

Teme pomirenja na uvjerljiv način

PODGORICA - Žiri šestog regionalonog konkursa za kratku priču ,,Biber“ odabrao je 24 priče koje će biti uvrštene u višejezičnu zbirku i donio odluku o nagradama. Prvonagrađena je priča ,,Dječak koji je volio zvona“ autorke Vladimire Becić. Druga nagrada pripala je Moniki Herceg za priču ,,Tijela od vode“, a treća Danijeli Repman za priču ,,Erzähle mir etwas über dich (Pričaj mi nešto o sebi)“.

skih helenista toga doba - kazala je Žunjić.

MONOGRAFIJE

Što se tiče likovne umjetnosti, u biblioteci je nekoliko monografija koje se tiču jugoslovenskih umjetnika.

- Tu je knjiga Miodraga Protića o Milanu Konjoviću, kao i monografija o Petru Dobroviću u kojoj je predgovor napisao Miroslav Krleža. Od knjiga o skulpturama zanimljiva su izdanja ,,Skulptura na beogradskom Novom groblju“ gdje ima dosta skulptorskih djela koja su radili njegovi savremenici iz međuratnog perioda, a i kasnije. U sklopu ove skulptorske cjeline postoji i nekoliko portreta i reljefa Rista Stijovića. Zanimljivo je i izdanje ,,Seoski nadgrobni spomenici u Srbiji“, koji su kao izvorno ekspresivni i upečatljivi vjerovatno bili posebno zanimljivi Ristu Stijovićuistakla je Žunjić.

Dio biblioteke su i monografije iz likovne umjetnosti renomiranih stranih izdavača, među kojima je nekoliko američkih, uglavnom iz pedesetih godina (Harry Abrams INC New York, The Mac Millan New York, Pantheon Bollingem Foundation New York i dr.), kao i francuskih publikacija (Skira, Le livre de poche Paris i dr.), čija su najstarija izdanja iz dvadesetih godina XX vijeka. A. ĐOROJEVIĆ

tiv rata među bratskim narodima – rekao je Vojinović. Klasić je istakao da kao istoričar ne može govoriti o umjetničkoj vrijednosti publikacije, ali iz svog ugla može ocijeniti da se radi o izuzetno vrijednoj knjizi koju preporučuje svima. - Razlog za to predstavlja značaj publikacije kao svjedočanstvo vrijednog antiratnog nasljeđa crnogorskog društva, odnosno otpora ratu prije svega ka Hrvatskoj - kazao je Klasić. An. R.

Šesti konkurs „Biber“ bio je otvoren od 8. decembra 2023. do 26. maja 2024. godine, a na konkurs je stiglo 490 priča. Žiri je radio u sastavu: Almin Kaplan, Jasna Dimitrijević i Tanja Stupar-Trifunović Jednu priču u zbirku je uvrstio organizacioni tim „Biber“ konkursa. Kao opšti utisak čitanja žiri ističe vještinu autorki i autora da na uvjerljiv način variraju temu pomirenja, razgrade sliku „neprijatelja“ i antiratne perspektive postave na književno relevantan način. Prvonagrađena priča ,,Dječak koji je volio zvona“, kako je navedeno u odluci žirija, ostavila je najjači utisak autentičnim jezikom, vještinom pripovijedanja i vođenja priče i njenih junaka kroz turbulentna ratna vremena.

- Narator priče je dječak koji kroz život ide vođen pitanjima, a ne predubeđenjima koji-

ma ga zatrpava svijet odraslih. Idući za tim pitanjima čitaoci će biti upleteni u čitav spektar dešavanja i emocija koje će biti spretno varirane od komičnih vinjeta ka tragičnom epilogu – saopštio je žiri. Drugonagrađena priča ,,Tijela od vode“ se, prema mišljenju žirija, istakla jezgrovitim liričnim pripovijedanjem i načinom na koji se pozabavila važnom i nažalost aktuelnom temom koja premrežuje našu svakodnevnicu – porodičnim nasiljem.

- U pronicljivo kadriranoj priči susrijećemo se sa strahovima i traumama djevojčice ko-

ja odrasta uz oca zlostavljača i majku koja nema dovoljno snage da se odupre njegovim izlivima bijesa - navedeno je u saopštenju.

Trećenagrađena priča ,,Erzähle mir etwas über dich (Pričaj mi nešto o sebi)“, prema mišljenju žirija, skrenula je pažnju kompozicijom i atmosferičnošću u kojoj predjeli, ljudi i njihova svakodnevica pričaju priču o pripadanju. Žiri je posebno pohvalio i priče ,,Amerika hito“ Simona Marića, ,,Ustani da stojiš“ Bojane Savić, ,,Haljina“ Marijane Čanak, ,,Kora smreke“ Marije Krtinić-Veckov,

,,Meštar“ Slobodanke Đuderije. Među 24 priče našla se i priča ,,Konkurs“ Mihaila Markovića sa Cetinja. Višejezična zbirka priča biće objavljena do početka marta 2026. godine. „Biber“ je konkurs za kratku, angažovanu priču na albanskom, makedonskom, bosanskom, hrvatskom, srpskom i crnogorskom jeziku. Tema konkursa je pomirenje u kontekstu zaostavštine ratova i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije. Konkurs organizuje „Biber“ tim Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd. An. R.

Povodom državnog praznika kulture upriličen matine u Zetskom domu

PODGORICA – Povodom Njegoševog dana u Kraljevskom pozorištu Zetski dom priređen je matine, na kojem je izvedena mini predstava ,,Posljednje putovanje“ po motivima putopisa Ljubomira Nenadovića. Uloge su tumačili Miloš Pejović, Vukan Pejović i Nemanja Todorović.

Na matineu, kojem su prisustvovale brojne zvanice iz javnog i kulturnog života, spletom crnogorskih igara predstavio se KUD ,,Njegoš“, hor Muzičke akademije izveo je himnu ,,Oj, svijetla majska zoro“, a nastupili su i članovi Baletskog ansambla Muzičkog centra Crne Gore.

Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović istakla je da nas Njegošev duh putnika i danas inspiriše. - N jegoš je znao da putovati znači učiti. Na svakom

koraku, u svakom susretu, on je upijao znanja, ideje i kulturne vrijednosti drugih naroda, ali se istovremeno trudio da sagleda svijet iz vizure Crne Gore i našeg

naroda - kazala je Vujović. Prema njenim riječima, on nas podsjeća da kroz znanje, razumijevanje drugih kultura i otvorenost prema novim idejama možemo pronaći dublje shvatanje svijeta i sebe. Podsjetila je da su Njegoševa putovanja kroz Italiju, opisana kroz susrete i prijateljstvo sa Nenadovićem, bila putovanja srca i uma, traženja istine i smisla postojanja.

- Italija, koju je posjećivao, nije ga impresionirala samo svojim kulturnim bogatstvom i umjetnošću, već i dubokim misaonim slobodama koje su ga podstakle na introspekciju i promišljanje o prirodi čovjeka i društva - rekla je Vujović. Kontemplirajući nad ruševinama antičkog Rima, kako je kazala, veliki pjesnik je razmišljao o prolaznosti i ljepoti. - Njegoševa pažnja prema detaljima i umjetničkim djelima pokazuje ga kao pronicljivog posmatrača, duboko povezanog s estetikom i filozofijom – istakla je Vujović. An. R.

Jedno od izdanja zbirke „Biber“

Scena iz predstave „Posljednje putovanje“

loga

Posveta Mihaila Lalića na stranicama knjige koju je poklonio Stijoviću

Hronika Podgorice

Budžet Glavnog grada za 2025. godinu planiran je na iznos od 153 miliona eura, navedeno je u Nacrtu ovog dokumenta za koji je u toku javna rasprava.

Riječ je o sumi koja je 19,6 miliona (14,69 odsto) veća u odnosu na budžet za tekuću godinu, koji je iznosio 133,4 miliona eura.

U Nacrtu odluke o budžetu, za kapitalne izdatke predloženo je 87,08 miliona eura, što je skoro 57 procenata cjelokupnog budžeta. U odnosu na prošlu godinu to predstavlja uvećanje od gotovo 17 miliona eura. Sopstveni prihodi su 58,5 miliona eura, što je za dva miliona više nego ove godine i predstavlja 38,25 odsto ovogodišnjeg budžeta. Ustupljeni prihodi su 39,2 miliona eura, odnosno, gotovo šest miliona više nego ove godine (33,3 miliona). Transferi i donacije su planirani na 16,8 miliona, što je 5,5 miliona više nego lani, dok su sredstva prenijeta iz prethodne godine 38 miliona. Na strani rashoda, nešto više od 60 miliona eura predloženo je za tekuću budžetsku potrošnju, što je 39,24 odsto u strukturi budžeta za 2025. godinu. Za otplatu obaveza iz prethodnog perioda planirano je 2,65 miliona eura, a za otplatu duga 3,2 miliona.

U strukturi ukupnih primitaka najveće učešće trebalo bi da imaju porez na dohodak fizičkih lica (38 miliona), dona-

Subota, 16. novembar 2024.

Objavljen predloženi Nacrt budžeta Glavnog grada za 2025. godinu

Za gradsku kasu planirano 153 miliona eura

cije (16,79 miliona), porez na nepokretnosti (15,5 miliona), naknada za komunalno opremanje (14,65 miliona), prirez porezu na dohodak fizičkih lica (14,5 miliona), porez na promet nepokretnosti (šest miliona), kao i prodaja nepokretnosti (dva miliona).

U Nacrtu je predviđeno da čak 43,37 ukupnih budžet-

miliona eura je veći predloženi budžet za 2025. godinu, od ovogodišnjeg 19,6

skih sredstava za 2025. godinu bude prihodovano po osnovu poreza – 74 miliona eura. Svi poreski prihodi projektovani su u većem iznosu od planiranih za 2024. godinu i to 18,59 procenata ili 11,6 miliona eura više u odnosu na tekuću godinu. Tekući rashodi i sredstva rezervi planirani su u iznosu od 60 miliona eura, od čega je 19,3 miliona opredijeljeno na bruto zarade i doprinose na teret poslodavca. To je 32,15 odsto u odnosu na ukupnu tekuću potrošnju, dok u strukturi ukupnih izdataka učestvuju sa 12,62 procenata. Ovi izdaci su manji u odnosu na 2024. godinu 7,6 odsto, odnosno, 1.587.600 eura. Do smanjenja izdataka za bru-

to zarade i doprinose na teret poslodavca došlo je zbog toga što su od oktobra 2024. godine stupile na snagu promjene u obračunu zarada primjenom programa ,,Evropa sad 2“, tj. usljed primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kojim je utvrđena minimalna zarada u većem iznosu i Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, kojim su smanjeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca i zaposlenog. Usljed toga je, naime, došlo do uvećanja neto zarada zaposlenih, uz istovremeno niži nivo bruto troška za zaradu koju isplaćuje poslodavac. H. P.

Javna rasprava do 22.

novembra

Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta pozvao je građane, stručnu javnost, nevladine organizacije i sve zainteresovane subjekte da učestvuju u javnoj raspravi o Nacrtu budžeta za 2025. godinu. Cilj javne rasprave, koja traje do 22. novembra, jeste omogućavanje transparentnog i inkluzivnog procesa planiranja budžeta za narednu godinu.

Svoje predloge, sugestije i komentare zainteresovani mogu dostavljati u pisanoj formi na adresu Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta (Njegoševa br. 13) ili na imejl finansije@podgorica.me do isteka roka za javnu raspravu. Centralna javna rasprava biće održana u utorak 19. novembra, sa početkom u 11 sati u Skupštini glavnog grada.

Zgrada Glavnog grada

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Slobodan Čukić

ZMIJE na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori

Rezultati terenskog istraživanja

U periodu od 2021. do 2024. autor je obišao 450 pravoslavnih grobalja na tlu Crne Gore, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini. Terensko istraživanje je pokazalo da zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom postoje na više grobljanskih lokaliteta, odnosno, na kamenim grobnicama pravljenim u doba knjaza/kralja Nikole Petrovića i Kraljevine SHS/Jugoslavije.

Cijena 30 €

Na objektu Gradskog pozorišta završeno 90 odsto posla iz svih faza

Priveli radove kraju, ali još ne znaju kad će biti završeni

Na objektu Gradskog pozorišta završeno 90 odsto radova iz svih faza, ali iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice u ovom momentu nijesu mogli precizno reći kada se očekuje završetak radova.

Nakon perioda zastoja, naveli su iz Agencije, u novom postupku odvijaju se radovi na ispitivanju elektrotehničkih instalacija, uređenju terena oko objekta i natkrivanju krova, a u toku je ugovaranje posla za preostale građevinsko-zanatske radove i popravke nezavršenih pozicija.

RADOVI

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice napravili su kratku rekapitulaciju preostalih radova.

– Završeni su radovi na ispitivanju elektrotehničkih instalacija jake struje, počeli su radovi na ispitivanju elektrotehničkih instalacija slabe struje, izvode se radovi na uređenju trotoara i ograde prema Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović“, bazenska tehnika fontane, rampe, podizna platforma na glavnom ulazu. U sklopu radova na krovu odvija se izrada nadstrešnice za potrebe natkrivanja klima-komora koje je neophodno zaštititi od atmosferskih uticaja. To će biti urađeno čeličnim žaluzinama sa limom kao pokrivačem – naveli su iz Agencije za izgradnju i razvoj. U toku je ugovaranje radova za preostale građevinsko-zanatske radove, kao i popravke nezavršenih pozicija.

– Pripremljen je tender za radove na ispitivanju hidrotehničkih instalacija i mulj-

Nakon perioda zastoja, u novom postupku odvijaju se radovi na ispitivanju elektrotehničkih instalacija, uređenju terena oko objekta i natkrivanju krova, a u toku je ugovaranje posla za preostale građevinsko-zanatske radove i popravke nezavršenih pozicija

nih pumpi, predstoje probe scenske tehnike od strane kompanije ,,Svetlost teatar“ i eventualne popravke radova izvođača ,,Tehnogradnja“. Predstoji priprema tendera i radovi na ispitivanju i eventualnom završetku preostalih pozicija u dijelu mašinskih instalacija, priprema tendera i radovi na ispitivanju i stavljanju u funkciju automatike, kao i sprovođenje tendera za nabavku kancelarijskog namještaja – naveli su iz Agencije. S obzirom na to da svi do sada zaključeni ugovori i aneksi sa

izvođačima nisu do kraja realizovani, iz Agencije za izgradnju i razvoj nijesu mogli da daju precizan podatak kolika je ukupna vrijednost projekta, tim prije što radovi i dalje traju i predstoji realizacija dva pomenuta tendera.

ULAGANJA

Izgradnja zgrade za Gradsko pozorište finansira se iz budžeta glavnog grada. – Po ugovoru o izvođenju radova na objektu Gradskog pozorišta potpisanom sa izvođačem ,,Cijevna commerce“ d. o. o. Podgorica – vodeći član,

,,Grijanje“ d. o. o. Danilovgrad – član i ,,Geonana“ d. o. o. iznosi 3.905.450 eura, sa PDV-om, bez scenske tehnike i opreme, koje su predmet posebnog tendera. Po ovom ugovoru su izvedeni radovi u iznosu od 3.597.788 eura. Vrijednost ugovorenih radova po ugovoru o izvođenju radova ,,Nabavke i montaže scenske tehnike sa građevinsko-zanatskim, instalaterskim i radovima na opremanju objekta“ zaključen je sa konzorcijumom TSC (Tehnogradnja d. o. o. Pljevlja, ,,Svetlost teatar“ d. o. o. Beograd i Cornex d. o. o. Podgorica, sa podugovaračima Geotin MNE d. o. o. Podgorica, Timing d. o. o. Podgorica, Fil electronic d. o. o. Podgorica, IMG Montenegro d. o. o. Podgorica i Roaming networks d. o. o. Podgorica) iznosi 2.889.990 eura, sa PDV-om. Ugovor je zaključen 18. maja 2021. godine sa rokom završetka sedam mjeseci. Izvođač je uveden u posao 29. juna 2021. godine, pa je rok završetka radova bio 29. januar 2022. godine. Zbog niza problema na objektu, rok je više puta produžavan. Po ovom ugovoru su izvedeni radovi u iznosu od 2.852.536 eura – naveli su iz Agencije. Vrijednost ugovorenih radova po ugovoru o nabavci i ugradnji opreme za automatsko upravljanje uređajima i sistemima Gradskog pozorišta iznosi 279.878 eura, sa PDVom, kao i aneks na iznos od 48.185 eura sa PDV-om, što ukupno čini 328.064 eura. Po

Kašnjenja

Gradnja zgrade Gradskog pozorišta počela je oktobra 2016. godine. – Prvobitni rok za izgradnju radova prve faze objekta Gradskog pozorišta je bio 17. oktobar 2018. godine. Međutim, tokom izvođenja radova nailazilo se na brojne probleme i neusaglašenosti pojedinih faza projekta koji su se sukcesivno rješavali, te je rok prolongiran. Na prolongiranje roka završetka radova su uticali brojni problemi: neusaglašenosti faza arhitekture i konstrukcije, kao i neusaglašenosti ove dvije faze sa ostalim fazama radova, neusaglašenosti štampane i digitalne verzije projekta, neriješeni detalji, izmjene protivpožarnog elaborata itd. Inovirani zahtjevi korisnika prostora za prenamjenom pojedinih prostora kao i zahtjevi za promjenom pojedinih parametara (grijanja i hlađenja i sl.) takođe su uslovile brojne izmjene projektnih rješenja, a koje izmjene su se takođe odražavale na druge radove, što je sve dovelo do

ovom ugovoru su izvedeni radovi u iznosu od 308.616 eura. Ovaj ugovor zaključen je sa konzorcijumom TSC (Tehnogradnja d. o. o. Pljevlja, ,,Svetlost teatar“ d. o. o. Beograd i Cornex d. o. o. Podgorica sa podugovaračima Geotin MNE d. o. o. Podgorica, Timing d. o. o. Podgorica i 3Z Inženjering d. o. o. Podgorica). Vrijednost ugovorenih radova za komunalno opremanje Gradskog pozorišta, što podrazumijeva izgradnju trotoara oko objekta sa potrebnom infrastrukturom iznosi 64.628 eura, sa PDV-om, ugovoren je s firmom „CK Bau Management“. – Po ovom ugovoru su izvedeni radovi u iznosu od 54.594 eura. Izvođenje radova na izgradnji 10 kV kablovskih vodova za trafostanicu, izvođač ,,Projektman“ d. o. o. na iznos od 15.628 eura, bez PDV-a. Izvođenje radova na priključenju Gradskog pozorišta na elektromrežu i funkcionalno ispitivanje instalacija i opreme ugovoreno je sa ,,La Collina“ d. o. o. Podgorica na iznos od 16.203 eura, bez PDV-a. Za funkcionalno ispitivanje elektrotehničkih instalacija slabe struje (sistem za dojavu požara, mrežni sistem, SKS, IP telefonska centrala, IPTV, TV i multimedijalni sistem, si-

prolongiranja ugovorenog roka – podsjetili su iz Agencije za izgradnju i razvoj. Situacija izazvana pandemijom korona virusa dodatno je usložnila i usporila sve radove, nabavke i isporuke, te onemogućila dolazak radne snage iz zemalja u okruženju.

– U međuvremenu je nastupila obustava radova zbog blokade računa glavnog izvođača „Cijevna Commerce“ i njegovih dugovanja prema podizvođačima radova – Grijanju i Televexu. S obzirom na to da je izvođač postao nelikvidan i da je imao neplaćena dugovanja prema svojim podugovaračima, koji su o tome pisanim putem obavještavali Agenciju, podizvođači nisu htjeli da nastave radove i preostala sredstva po zaključenim ugovorima nije bilo moguće realizovati. Iz tih razloga, Agencija je ušla u procedure javnih nabavki radi završetka preostalih radova sa drugim izvođačima – pojasnili su iz Agencije.

stem kontrole pristupa, protivprovalni sistem), kompletiranje nedostajuće opreme i puštanje sistema u rad, ugovor je zaključen 30. septembra 2024. godine sa ,,La Collina“ d. o. o. na iznos od 91.962 eura, bez PDV-a – odgovorili su iz Agencije.

Radove na zaštiti termotehničkih i elektrotehničkih instalacija i opreme na krovu Gradskog pozorišta, nadstrešnicu ispred glavnog ulaza i druge radove po izmjenama i dopunama glavnog projekta izvodi kompanija „Erlang“ Podgorica, sa podugovaračem „Eurozox“ iz Danilovgrada. Ugovor je zaključen 12. marta ove godine na iznos od 107.339 eura, bez PDV-a. – Uređenje terena oko Gradskog pozorišta sa bazenskom tehnik om fontane, izvodi „Geotin MNE“ d. o. o. kao vodeći član konzorcijuma i „Sedam-ing“ d. o. o. drugi član konzorcijuma. Ugovor je zaključen 2. avgusta ove godine na iznos 58.787 eura, bez PDV-a. Za preostale građevinsko-zanatske radove na objektu Gradskog pozorišta pristigla ponuda ,,LD Gradnja“ d. o. o. Nikšić na iznos 314.996 eura, bez PDV-a i vrednovanje ponude je u toku – poručili su iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice. I. MITROVIĆ

Gradsko pozorište

Velika sala Gradskog pozorišta

I. MITROVIĆ

Danas i sjutra mečevi 17. kola Druge lige

Lješkopoljski derbi na premijeri

PODGORICA – Ovog vikenda s utakmicama 17. kola nastavlja se Druga liga. Na premijeri ove runde danas se sastaju Podgorica i Mladost DG. Komšije sa „DG arene“, inače ne-

kadašnji prvoligaši, ove sezone nemaju iste ambicije – Mladost je lider, dok će Podgorica sa mladom ekipom očigledno nastojati da drži mjesto u zlatnoj sredini.

Duel timova iz Lješkopolja jedini je koji se igra danas, dok se ostala tri meča igraju sjutra. U nedjelju se sastaju Kom – Grbalj, a to je ujedno i derbi začelja. Zlatičani su fenjeraši i ovaj meč mnogo

Sprema se promjena trenera u Real Madridu

Raspored i tabela

SUBOTA

PODGORICA: Podgorica – Mladost DG NEDJELJA

PODGORICA: Kom – Grbalj

PLJEVLJA: Rudar – Igalo

ROŽAJE: Ibar – Lovćen

Sve utakmice počinju u 13 časova. Slobodna je ekipa Iskre.

1. Mladost

će značiti za Kom, dok je Grbalj sa samo pet bodova više sedmi, tako da je jasno da i tim iz Radanovića želi bijeg sa dna tabele.

U Pljevljima igraju Rudar i Igalo. Pljevljaci su u sjajnoj seriji, žele da pokušaju da se domognu liderske pozicije, dok je Igalo u zoni baraža, pa bi upravo utakmica pod Golubinjom trebalo da bude derbi 17. kola.

U Rožajama igraju Ibar i Lovćen. Rožajci jure bijeg iz opasne zone, dok se Lovćen nada da može do zone baraža... R. P.

Alonso umjesto Anćelotija

PODGORICA – Trener

Bajer Leverkuzena Ćabi Alonso od naredne sezone preuzeće kormilo Real Madrida.

Španski mediji javljaju da je mladi stručnjak dobio i ponudu od Mančester sitija da naslijedi Pepa Gvardiolu Ipak, pala je odluka da se vrati na ,,Bernabeu“, gdje je kao igrač ostavio veliki trag nakon osvajanja nacionalne titule i Lige šampiona, a potom i započeo trenersku karijeru. Alonso je u Realu radio sa mla-

dim timom prije nego što je u junu 2019. dobio posao kao trener B tima Real sosijedada. U oktobru 2022. stigao je u Bajer iz Leverkuzena i sa ovim klubom napravio čudo – prvo je izborio opstanak, a onda bez poraza predvodio ekipu do Salatare u Njemačkoj. Četrdesetdvogodišnji stručnjak se već neko vrijeme dovodi u vezu sa ,,merengesima“, ali mediji na Pirinejima ističu da je sada gotovo izvjesno da će od juna preuzeti palicu od Karla Anćelotija D. K.

Francuzu smanjena kazna nakon doping afere Pogba se vraća

PODGORICA – Sljedeće godine Pol Pogba može da se vrati fudbalu nakon što mu je četvorogodišnja suspenzija zbog dopinga smanjena na 18 mjeseci. ,,Kalćo Merkato“ javlja da se to neće dogoditi u dresu Juventusa. Isti izvor navodi da je ,,stara dama“ postigla dogovor sa bivšim francuskim reprezentativcem o sporazumnom raskidu ugovora koji mu je prije doping afere garantovao godišnju platu od osam miliona eura. Torinski klub će na taj način uštedjeti 30 miliona eura. Pogba trenutno trenira u Majamiju kako bi se u martu mogao vratiti na teren, dok pregovore sa novim klubom može da započne u januaru. D. K.

sokoli“ večeras u

Nula ne

PODGORICA – Novembar nudi posljednje dvije šanse reprezentaciji Crne Gore da popravi utisak u ovogodišnjem izdanju B Lige nacija. Prva je večeras od 18 časova u Nikšiću protiv Islanda, a sljedeća za tri dana na istom mjestu protiv Turske (20.45).

,,Hrabrim sokolima“ fali fudbalskih čuda, nemaju nijedan plasman na Evropsko prvenstvo ili Mundijal, daleko su od sile, ali nikada nisu bili baš ovako nisko u nekom takmičarskom ciklusu. Bez učinka. Četiri utakmice – četiri poraza. Nula ne ide uz naš najbolji državni tim, koliko god je opterećen kadrovskim problemima, koliko god su glavne zvijezde u ozbiljnim igračkim godinama, često odsutne, a pravih nasljednika još uvijek nema. Zato je duel sa Islanđanima, a potom i sa liderom grupe, obaveza više da se stvari pokrenu. U krajnjem i da se izbjegne selidba u niži nivo – diviziju C.

VEĆA OČEKIVANJA

U specifičnom trenutku je i selektor Robert Prosinečki. Doveden je sa entuzijazmom, sa većim očekivanjima, a ekipa pod njegovim vođstvom ne da nema pobjedu nego nije ostvarila čak ni remi mimo prijateljskih utakmica.

Ovom, kao i svakom prethodnom meču, hrvatski stručnjak pristupa sa optimizmom, s tim što priznaje da mu nije prijatno zbog crnog niza od šest uzastopnih poraza, ako se sve računa. – Nije ugodno, pogotovo kad imaš četiri poraza. Rezultat je takav kakav jeste. Imamo

Raspored

dvije utakmice ispred sebe, pogotovo prvu gdje se moramo fokusirati na Island. Igramo u Nikšiću gdje smo izgledali dobro protiv Velsa. Island je opasan, uvijek zna šta hoće, nezgodan je iz prekida. Nisu ni malo loša ekipa, krasi ih odlična tranzicija. Imaju igrače koji dugo igraju zajedno. Želimo da napravimo najbolje što je moguće. Svima nam je cilj da prekinemo crni niz. Neće biti lako, ali momci su dobro radili ovih dana. Sada to moramo da prenesemo na teren – rekao je Prosinečki na pres-konferenciji u crnogorskoj ,,kući fudbala“

Od kada je postavljen za kormilara ,,crvenih“, 55-godišnji strateg nije bio u prilici da sastavi najbolji tim. Uvijek je falilo nekoliko fudbalera, a isti je slučaj i pred Island. Van kombinacije je kapiten Stevan Jovetić koji ima kartone, zbog povrede je otpao zamjenik Stefan Savić, nedostaju Marko Vešović, Vasilije Adžić, Slobodan Rubežić i Andrija Vukčević Napadač Prestona Milutin Osmajić nije na spisku jer je osam mečeva bio suspendovan u Čempionšipu nakon što je ugrizao protivničkog fudbalera. – Od kada smo počeli, uvijek smo imali problema sa povredama, a to su jako bitni igrači za Crnu Goru. Ovoga puta nemamo ni Jovetića zbog žutih kartona. Evidentni su problemi, ali to je tako – ni-

Katalonci spremaju bogatu ponudu Napoliju

PODGORICA – Barselona igra odlično ove sezone, ali već razmišlja o novoj – italijanska Gazeta piše da su Katalonci zainteresovani za ofanzivca Napolija Hviču Kvaracheliju.

Na informaciju ovog medija nadovezao se Mundo deportivo koji javlja da je ,,blaugrana“ spremna da ponudi 80 miliona eura na ime obeštećenja, dok visokom platom pokušava da privoli Gruzina na selidbu u Španiju.

Klub sa ,,Kamp noua“, međutim, ima konkurenta za potpis 23-godišnjeg fudbalera iz Tbilisija. U pitanju je šampion

Francuske Pari Sen Žermen. Reprezentativac Gruzije je ove sezone odigrao 12 uta -

kmica u Seriji A i postigao pet golova, uz dvije asistencije. D. K.

ne ide uz Crnu Goru

je nam se pogodilo da budemo svi zajedno. Nema kukanja. Šta je, tu je. Odradićemo utakmicu najbolje što je moguće, pa ćemo napraviti analizu – kazao je Prosinečki. Trener je koji ne krije sastav. Bez problema je izdiktirao startnih 11 za duel kraj Bistrice.

– Nikić na golu, desno Marušić, Vujačić, Šipčić, Radunović lijevo. Bakić, Janković , Jovović , Camaj , Radulović i gore Krstović – otkrio je legendarni Hrvat. Možda je malo iznenađenje ofanzivac Vojvodine Andrija Radulović, koji se nametnuo partijom u Kardifu protiv Velsa.

– Daje energiju, pogotovo je to bilo očigledno u Velsu. Ono što nama fali – jedan na jedan, da dođe u završnicu, on to ima. Zaslužuje da dobije šansu. Ovo drugo su ma-

nje-više svi igrači koji su igrali – dodao je selektor.

TEST I ZA SELEKTORA

Rezultati su mjerilo svega, a Prosinečki ih nema. Preostale utakmice u Ligi nacija biće svojevrsni test i za glavnoga na klupi kojem uskoro ističe ugovor sa FSCG. – Svaka utakmica je test. Tako da je i ovo. Najvažnije je da igrači uđu u meč kako treba, pa ćemo sve analizirati kad se završi ciklus Lige nacija – tihim tonom je prokomentarisao Prosinečki.

Olako je Crna Gora padala u prethodnim mečevima. Primila je dva gola iz prekida od Islanda, dva u tri minuta od Velsa u Nikšiću, potom sa bijele tačke u Kardifu iz akcije koja nije predstavljala naročitu opasnost. Manjak kvaliteta, koncentracije, iskustva... Gdje vidite problem?

(4-3-3)

Stadion: kraj Bistrice. Kapacitet: 5.550.

S. Jablonski (Njemačka).

18 časova.

Karte od danas u prodaji

Ulaznice se prodaju od danas u Nikšiću. Paket karata za mečeve sa Islandom i Velsom košta 20 eura za zapadnu tribinu, a 10 za istočnu tribinu Stadiona kraj Bistrice. Pojedinačno – cijena ulaznica za mjesto na zapadu iznosi 12 eura, a sedam eura za istočni dio stadiona.

Turski navijači do karte mogu da dođu samo putem apliciranja preko Fudbalskog saveza Turske.

Ulaznice za Island prodaju se danas od 10 časova do početka meča u 18 sati. Karte za Tursku u ponudi će biti u ponedjeljak od 10 do 17 sati, a u utorak od 10 časova do početka utakmice u 20.45 sati.

– Ne sjećam se ni kao trener, ni kao igrač da sam u prva tri minuta primio dva gola. Kada tako krene utakmica, bojiš se da ne bude 0:5, 0:6... Ali mi smo tu uspjeli da se vratimo i mogli da izjednačimo. U nekom ludilu mogli smo možda i da pobijedimo. Nedostaje nam iskustvo, falilo nam je fokusa,

pogotovo sam ljut nakon prve utakmice na Islandu gdje smo primili golove iz prekida. To smo mogli da spriječimo. Nadam se da ćemo večeras dati sve od sebe da se prekine ova neprijatna serija, da se dobije Island, pa ćemo poslije vidjeti što i kako dalje – zaključio je Prosinečki. D. KAŽIĆ

Radunović: Zaslužujemo više od ovakvog plasmana

Svaku novu priču, Crna Gora započinje sa ciljem da ode korak dalje, napravi nešto više i približi se snu o premijernom odlasku na veliko takmičenje.

Ciklus Lige nacija trebalo je da bude konstruktivna priprema ka ostvarenju plana. Ispalo je nešto drugo, put u kontrasmjeru, rezultatska i timska razgradnja.

Lijevi bek Risto Radunović, međutim, ne gubi nadu u bolje sjutra...

– Sigurno ne prolazimo kroz lijep period i toga smo svjesni. Kroz ove četiri utakmice Lige nacija zaslužili smo više nego što tabela pokazuje. Večerašnji meč trebalo bi da bude neki novi start. Vjerujem da ćemo od prvog minuta krenuti napadački i zabilježiti pobjedu pred našim navijačima – rekao je Radunović.

– Imamo problema sa povredama, ali bilo je i dobrih momenata u prethodna četiri duela. Bićemo fokusirani i koncentrisani da od prvog minuta krenemo jako, prvi da postignemo gol – poručio je iskusni defanzivac.

Ukoliko ,,hrabri sokoli“ ne ostvare trijumf, neminovnost je ispadanje u diviziju C Lige nacija.

– Vjerujemo dok god ima šanse. Sada radimo za šest bodova koji su u opticaju. Prvo da pobijedimo Island, to je glavni cilj – kazao je Radunović.

,,Crveni“ su u seriji od šest poraza računajući i prija-

teljske duele, a u tom nizu postigli su samo dva gola. Koliko je to psihološki komplikovano za igru?

– Teško je i nije prijatno.

Treba da pokažemo zajedništvo, mi igrači, navijači i svi oko reprezentacije. Treba zajedno da izađemo iz ove situacije. Možemo to. Nula bodova u četiri utakmice nije naše mjerilo – smatra Radunović. Fudbaleri razgovaraju između sebe, traže srž problema..

– Puno pričamo, puno analiziramo, gledamo… S obzirom na to što smo prikazali, nije realno da nemamo nijedan bod, ali to je tako. Želimo da promijenimo sliku.

Da li je ovo utakmica koja se dobija energijom i željom, a ne kvalitetom? – Island je dobra reprezentacija. Ne treba da se plašimo svakako. Moramo biti fokusirani na nas, da dobro pripremimo utakmicu, te da uz podršku sa tribina krenemo po toliko željenu pobjedu – zaključio je Radunović.

Selektor Robert Prosinečki

Selektor Ege Hareide

Sa prve utakmice Island - Crna Gora

Rukometašice Budućnosti sjutra gostuju Esbjergu u posljednjoj utakmici u 2024. godini

Mogu da pariraju velikom rivalu

PODGORICA – Posljednja utakmica u 2024. godini rukometašice Budućnosti očekuje sjutra u Skandinaviji sa Esbjergom. Naš i danski predstavnik u Ligi šampiona prošle sedmice odmjerili su snage, tada je Esbjerg u „Morači“ pokazao zbog čega slovi za jednog od glavnih favorita u ovom elitnom takmičenju.

Igračice Bojane Popović pružile su dobar otpor rivalkama, izgubile su 27:23, a igra s kraja prvog i kroz drugo poluvrijeme mogla bi da donese, uz bolju efikasnost, neke lijepe stvari za kraj godine.

Zna se ko je favorit, dobro su ,,plave“ upoznate od koga prije-

ti glavna opasnost, ali vide šansu da se suprotstave ekipi koja je do sada upisala pet pobjeda i dva poraza.

- Od starta treba da krenemo jako i spriječimo domaćina da se rezultatski odvoji. Ako bude tako, mislim da danskoj ekipi možemo da pariramo – istakla je Anđela Guberinić, mladi pivot ,,plavih“.

Bojana Popović raspolaže sa iskustvom i mladošću. Spoj je dobar, ali ,,tanja“ rotacija često je glavni problem šampionkama Crne Gore. Na dobitku su, naravno, mlade rukometašice – jer je ovakvo iskustvo neprocjenjivo.

– Znači nam što smo sa ekipom, jer kroz treninge i utakmice možemo da napredu-

Podgoričanke žele da ostave dobar utisak u Danskoj

jemo. Treneri nas podržavaju, sugerišu na greške i bodre nas. Tu su uvijek za nas – jasna je Guberinić.

Veliki danski tim igra brz rukomet. Moćan je u tranziciji, ,,hrani“ se lakim golovima, a u Podgorici je pokazao da ima adute i protiv pozicione odbrane. Prijete sa pozicije bekova – predvodi ih Heni Reistad, koja je u prethodnom meču postigla devet golova.

– Očekujemo dobru utakmicu, osjetili smo kako igraju prošle sedmice, a to je klasičan skandinavski rukomet. Probaćemo da zaustavimo njihov prvi prodor kao najjače oružje – kazala je Dunja Radević

Visok je nivo Lige šampiona, naša ekipa je osjetila rezultat-

ski. Budućnost je u dosadašnjih sedam utakmica na učinku od boda (remi sa Đerom).

– Uz dobar rad dolazi i napredak. Mislim da tek nešto gradimo kroz ovu sezonu. Bolje smo nego što smo bile. Dobar period smo zajedno, mlada smo ekipa i iz dana u dan napredujemo. Ovo je sve proces. Naravno, niko ne voli da gubi, ali nije svaka izgubljena utakmica poraz. Učimo iz izgubljene utakmice. Nemamo pobjeda, ali nije to neuspjeh, sve će jednog dana da dođe na svoje – kazala je Radević, krilo Budućnosti koja će vrlo brzo, 29. novembra, u dresu reprezentacije Srbije odigrati premijerni meč sa Crnogorkama na EP u Debrecinu. A. MARKOVIĆ

Derbi Novljanima, bravo za Strahinju Gojkovića

Jadran M:tel 14

Primorac 13

HERCEG NOVI - Bazen «Jadran». Sudije: Stanojević, Blašković (Hrvatska). Igrač više: Jadran 5) 12), Primorac 7) 12). Peterci: Jadran 2) 2), Primorac 1 ) 2). Rezultat po četvrtinama: (1:3, 4:2, 6:5, 3:3)

JADRAN M:TEL: Đurović (devet odbrana i peterac), Holod 3, Vučurović 2, Obradović 1, Vujović, D. Radović 1, Lazić, Vujičić, Ivović 3, Sladović, Gojković 4, Matijašević, I. Radović, Stupar.

PRIMORAC: Masaro (12 odbrana), Brguljan 1, S. Ćetković 2, Šušijašvili 2, Mršić 2, Murišić 1, Matković 2, Janović 1, Vico, Perov, P. Ćetković, Stanojević 1, D. Ćetković, Vučković 1.

Jadran M:tel je slavio protiv Primorca (14:13) u derbiju 7. kola Premijer vaterpolo lige i stigao do četvrte pobjede u najjačoj ligi regiona. Kotorani su na učinku od dvije pobjede, sa pet bodova.

Dobar derbi, za navijače najbolji jer je bilo puno golova, ali sa slabijim odbranama, gdje je domaćin nakon 0:2 i 1:4 stigao do preokreta. Mogao je aktuelni šampion Crne Gore možda do remija i peteraca, imao je dovoljno vremena da dobro organizuje napad (40 sekun-

di), ali je Darko Đurović zaustavio šut Dušana Matkovića. Golman Jadrana je na tri minuta prije kraja odbranio peterac Šušiašviliju Bokeljski derbi bio je uzbudljiv, a utisak je da je Jadran, kada je stabilizovao igru sa igračem više, a u odbrani sa presingom dobro odradio posao, došao do velike pobjede. Mogli su Novljani ranije da riješe posao, kada je Aleksandar Ivović oduzeo loptu centru Savu Ćetkoviću (1.35 do kraja meča), ali su bili brzopleti i umjesto da odu na ,,plus tri“ dozvolili su gostima da se približe na gol zaostatka. Kotorani su u seriji slabijih rezulata, nikako da stabilizuju odbranu, ponavljaju iste greške kao i u Ligi šampiona. Najefikasniji kod Novljana bio je Strahinja Gojković – meč je završio bez promašaja (4-4), pratili su ga Aleksandar Ivović i Dmitri Holod sa tri, gol manje je postigao Uroš Vučurović, a u strijelce su se upisali Dimitrije Obradović i Danilo Radović Kod Primorca dva puta su bili precizni Savo Ćetković , Nika Šušiašvili, Marko Mršić, Matković, a po gol su dali Draško Brguljan, Luka Murišić, Srđan Janović, Đorđije Stanojević i Balša Vučković A. M.

Jadran M:tel bolji od Primorca u 7. kolu Premijer vaterpolo lige

Odlično izdanje Strahinje Gojkovića

Splitu, u 9. kolu ABA lige

„Studenti“ prvi put pali na Gripama

Košarkaši SC Derbija propustili su lijepu priliku da nastave seriju pobjeda u Splitu – iako su vodili tokom najvećeg dijela meča (32 minuta, domaćin šest), izabranici Petra Mijovića su poraženi na Gripama, nakon produžetka, sa 88:85.

Imali su Podgoričani šansu da slave u regularnih 40 minuta, ali je David Mirković pogodio jedno od dva potrebna bacanja za pobjedu, na 1,2 sekunde do kraja, pa je pobjednik morao da bude odlučen u produžetku (77:77). U dodatnih pet minuta nijedan tim nije imao više od dva poena prednosti do samog finiša meča, kada je Antonio Jordano ubacio trojku za pobjedu domaćina, na 1,9 sekundi prije kraja, pošto u preostalom vremenu, nakon tajm-auta SC Derbija, Erik Nil nije uspio da uputi dobar šut za izjednačenje. Prije koša Jordana SC Derbi imao je napad za pobjedu, ali se Nil okliznuo i loše šutnuo u padu i promašio, na 13 sekundi do kraja produžetka.

SC Derbi je tako prvi put izgubio u Splitu, nakon tri pobjede u prethodne tri godine, a Split je upisao drugu, i to vezanu pobjedu u sedmom meču protiv „studenata“ u ABA ligi. Podgoričani će na reprezentativnu pauzu bez pobjede u gostima i sa skorom 4-5.

DOBAR POČETAK „STUDENATA“

Osim dva minimalna vođstva Splita u prvoj dionici (2:0, 14:13), SC Derbi je vodio tokom skoro cijelog prvog, ina-

če neefikasnog poluvremena, ali je na odmoru imao samo pola koša prednosti (34:33), jer je loše odigrao završnicu druge četvrtine.

U prvoj je vođstvo Podgoričana išlo od maksimalnih pet razlike (11:6, 19:14) do posjeda predmosti na kraju kvartala (19:16). U ovoj četvrtini su oba tima slabo šutirala za tri poena (Split 5-0 SC Derbi 8-1), i oba su imala po četiri promašaja za dva poena (Split 10-6, SC Derbi 11-7). Podgoričani su imali prednost u skoku (10-7), pa i ofanzivnom (4-2), ali skok u napadu nijesu posebno iskoristili (2-2).

I u drugoj dionici su odbrane bile bolji segmenti igre obje ekipe, ali je SC Derbi u prvih sedam i po minuta bio efikasniji u napadu. Nijesu, međutim,

Prva liga za košarkašice, 3. kolo Lakši trening

Bud. Bemaks 110

Antivari 40

PODGORICA – Dvorana: „Bemaks arena“. Gledalaca: 50. Sudije: Vujović, Asanović, Kuč. Rezultat po četvrtinama: 31:9, 26:11, 24:10, 29:10.

BUDUĆNOST BEMAKS : Baošić 8, Radević 10, Amundsen 12, Ma. Bigović 16, Savković 6, Beljkaš, Dragišić 15, Ilić 28, Bulajić, Racković 8, Mi. Bigović 7, Radonjić.

ANTIVARI: Zejnelaga, Mehmedović 4, Roćenović 5, Skot 6, Šekularac 13, Ćulafić, Pelinković 8, Vujošević, Behović 4, Jurišević, Pepđonović.

Sam početak meča nagovijestio je da će meč šampionki i debitantkinja u ligi biti u jednom smjeru – košarkašice Budućnost Bemaksa lako su savladale Antivari 110:40 u okviru 3. kola Prve lige. „Vučice“ su meč otvorile sa 24:0 za šest minuta, dok je zatim Janja Dragišić pogodila trojku za 27:2, dok je na kraju prve dionice bilo 31:9. Kako je vrijeme odmicalo „plave“ su pravile sve veću razliku, a meč su obilježile Nikolina Ilić koja je ubacila 28 poena (šutnula je trojke 8-11), uz indeks 33, te Atina Radević, koja je ostvarila tripl-dabl (po 10 poena, asistencija i skokova)… R. P.

Podgoričani iskoristili dvije prilike da dođu do dvocifrene prednosti. Prvu su imali u 16. minutu pri vođstvu od 32:24, kada u istom napadu nijesu iskoristili tri ofanzivna skoka (Filip Anđušić dva, Luka Bogavac jedan), jer su promašili četiri puta (Bogavac dva puta, Anđušić i Andrija Grbović po jednom). Druga prilika je bila na rezultatu 34:25, kada Bogavac nije bio precizan nakon prodora, na minut i 47 sekundi do kraja. Split je znao da kazni propuštene prilike gostiju, i serijom 8:0 je do odmora smanjio minus na poen...

PENAL ZAVRŠNICA

Split je bolje otvorio drugo poluvrijeme, u prva dva minuta je preokrenuo i poveo 42:36, i primorao Mijovića

da uzme tajm-aut. Minut odmora je dao rezultat, jer su „studenti“ odgovorili serijom 10:0, za tri minuta, uz šest poena Igora Drobnjaka (13 do tog trenutka), i poveli 46:42, pa je onda Rimac morao da zatraži tajm-aut. Zahvaljujući odličnoj realizaciji kontranapada (11 poena u ovoj dionici),

SC Derbi je do kraja četvrtine više nije dozvoljavao Splitu da povede (jednom je izjednačio na 53:53), a prednost gostiju je u dva navrata išla do sedam poena (60:53, 63:56), a bilo je pet razlike pred četvrtu četvrtinu (63:58).

SC Derbi je imao dobro otvaranje četvrtog kvartala, poveo je 67:60 i 70:64, ali je onda ušao u seriju grešaka i promašaja u napadu. Podgoričani su, naime, u posljednjih

Mijović: Naučićemo da dobijamo i teške završnice

Petar Mijović, trener SC Derbija, nakon meča je kazao da je njegova ekipa „kontrolisala utakmicu u većem dijelu regularnog toka“.

- Imali smo prednost i mogućnost da u samom finišu, možda, donesemo neke mirnije odluke u napadu, a da u fazi odbrane prepoznamo ono što je bio dogovor. Da na glavnim šuterima Splita ne pomažemo koliko smo pomogli u nekoliko navrata na Jordana, Šortera i Tišme, čija je trojka bila vrlo važna u finišu regulanog toka. Imali smo bacanja za pobjedu, nije ušlo... – rekao je Mijović.

Trener Podgoričana je dodao da je ekipa u „jednom dijelu odigrala dobar meč“.

- Malo nas je poremetilo kad je Split smanjio petorku, sa Tišmom na „četvorci“ i Škarom na „petici“, više defanzivno nego ofanzivno. Još jedna teška utakmica za našu mladu ekipu. Nažalost poraz. Međutim, ima stvari na kojima je jasno da treba da radimo, a ima i pozitivnih stvari. Na kraju dana, lijepo je vidjeti ove mlade momke koji su u Splitu odigrali utakmicu na jednu loptu. Ako zadržimo ovaj fokus što se tiče trenažnog procesa, odnosa i rada, mislim da ćemo u nastavku prvenstva zaslužiti da se na našu stranu „presele“ utakmice koje smo izgubili u finišu, kao ove u Splitu, te protiv Dubaija i Krke, da ćemo da naučimo da dobijamo i teške završnice – zaključio je Mijović.

pet i po minuta ubacili samo jedan koš iz igre (Nil), pa se ušlo u dramatičnu završnicu, koja se odlučivala sa linije bacanja. Tišma i Kapusta su mogli da presude bivšem timu u regularnih 40 minuta. Prvo je Tišma pogodio trojku za vođstvo Splita od 77:76, na 47,2 sekunde do kraja, a onda je Kapusta imao dva bacanja na 17,4 sekunde do kraja da

osigura makar produžetak. Međutim, promašio je oba bacanja, i dao šansu gostima. Nil je međutim promašio sa poludistamce, ali je Mirković uhvatio loptu u napadu i izborio faul i dva bacanja na 1,2 sekunde do kraja. Mlađani krilni centar Podgoričana je pogodio prvo, ali ne i drugo, pa je meč otišao u produžetak. S. JONČIĆ

Nakon poraza od Huventuda, košarkaši Budućnost Volija okrenuti neđeljnoj utakmici sa Spartakom u „Morači“

Ilić: Imamo dobar ritam, moramo da pobijedimo

PODGORICA – Dan „odmora“ nakon meča sa Huventudom, košarkaši Budućnost Volija su proveli u putu na povratku iz Badalone. A juče su „plavi“ odradili prvi trening u sklopu priprema za neđeljni duel sa Spartakom u „Morači“ (17 časova), u 9. kolu ABA lige, posljednji prije reprezentativne pauze... – Spartak je dosta nezgodna ekipa, više orijentisana napadački. Vezali su par pobjeda, mislim da ćemo da imamo te-

žak zadatak protiv njih u nedjelju. Ali mislim da smo i mi u dobrom ritmu iako smo izgubili utakmicu protiv Huventuda, koja je mogla da završi i u našu korist, odlučivali su šutevi u posljednjim sekundama. Ali imamo dobar ritam, dobro radimo, to je posljednja utakmica pred reprezentativnu pauzu i moramo da idemo na pobjedu – ističe kapiten Budućnost Volija Aleksa Ilić U Spartaku igraju bivši igrači Budućnosti Nemanja Gordić i Danilo Nikolić, a Subotičane trenira bivši trener „plavih“ Vladimir Jovanović – Radujem se susretu sa Gordićem, Nikolićem i Jovanovićem. Sa nekima smo sarađivali i duži niz godina. Nadam se da će biti dočekani kako treba u „Morači“ – dodao je Ilić. Ulaznice za ovu utakmicu, po cijeni od četiri, šest i osam eura, mogu se kupiti na biletarnici „Morače“, u subotu od 12 do 18 sati i u neđelju od 10 do 17 časova. S. J.

Sa sinoćnje utakmice u Splitu

IVICA ČAVKA

Teodora Simović i Nikola Mijailović najbolji

PODGORICA – Teodora

Simović i Nikola Mijailović, članovi AK Novi Pazar, pobjednici su 22. međunarodne ulične trke ,,Oslobođenje Cetinja“. Takmičenje, koje je održano na Cetinju pod pokroviteljstvom Prijestonice, uz podršku Atletskog saveza Crne Gore, a u tehničkoj organizaciji AK Lovćen, okupilo je oko 300 takmičara iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

Manifestaciju je otvorila sekretarka Sektreterijata za sport Prijestonice Cetinje Jelena Milić, a prisutnim građanima se obratio i generalni sekretar ASCG Milan Madžgalj. U ime ASCG trci su prisustvovali predsjednik Milorad Vuletić i generalni sekretar Milan Madžgalj. Tehničku organizaciju trke realizovali su Iva Martinović, Maja Vujačić i Peđa Vujanović iz Sekreterijata za sport Prijestonice Cetinje i Ivan Popović, trener Lovćena. Najboljima u svim kategorijama dodijeljene su diplome i medalje, a najbolji seniori i seniorke dobili su pehare i novčane nagrade. Takođe, najboljim juniorima, juniorkama, seniorima i seniorkama iz Crne Gore dodijeljene su novčane nagrade Prijestoni-

ce Cetinja. Plasman-r ezultati po disciplinama: 100 m – učenice osnovnih škola (I-III razred): 1. Anja Milošević, 2. Anja Aleksić, 3. Mija Đurović (OŠ „Njegoš“); 100 m –učenici osnovnih škola (I-III razred): 1. Bogdan Radović (OŠ „Lovćenski partizanski odred“), 2. Maksim Sjekloća, 3. Simon Glendža (OŠ „Njegoš“); 300 m – učenice osnovnih škola (IV-VI razred): 1. Đorđa Perović (OŠ „Lovćenski partizanski odred“), 2. Ivana Jovović , 3. Ružica Sekulić (OŠ „Njegoš“); 300 m – učenici osnovnih škola (IVVI razred): 1. Demir Maljević, 2. Petar Otašević (OŠ „Njegoš“), 3. Krsto Stanojević (OŠ „Lovćenski partizanski odred“); 800 m – učenice osnovnih škola (VII-IX razred): 1. Anđela Perović, 2. Teodora Borozan, 3. Vjera Perišić – (OŠ „Lovćenski partizanski odred“); 800 m –učenici osnovnih škola (VIIIX razred): 1.Sergej Martinović , 2.Matija Sjekloća , 3. Luka Vujović ( OŠ „Lovćenski partizanski odred“); 1000 m –učenice osnovnih škola (atletičarke): 1. Valentina Perović (Sparta), 2. Laura Gazivoda (Orion), 3. Anđela Vučetić (Nikšić); 1000 m – učenici osnovnih škola (atletičari): 1 Vasilije Mušikić (Nikšić), 2.

Jelisej Kosjakov (Mornar), 3. Uroš Camović (Milenijum); 1000 m – učenici srednjih škola: 1. Dejan Marković – Tehnička škola; 2000 m – veteran: 1.Nenad Ivanović, 2. Spaso Paloski, 2000 m – veteranke: 1. Rada Čabarkapa, 2. Svetlana Useinović, 3. Radmila Vojinović; 2000 m – rekreativke: 1.Milena Ilić, 2000 m – student: 1. Ivan Popović, 2. Kristijan Lalović; 2000 m – juniorke: Sara Vučetić (Nikšić), 2. Hana Rozhko (Milenijum), 3. Mare Jablan (Lovćen); 2000 m – junior: 1. Arsenij Majerov, 2. Ognjen Sekulić (Milenijum), 3. Nemanja Madžgalj (Orion); 4000 m – Vojska Crne Gore: 1. Bojan Đokić, 4000 m – Policija muškarci: 1. Dejan Popović. 4000 m – policija žene: 1.Biljana Radunović, 4000 m – seniorke: 1. Teodora Simović (Novi Pazar), 2. Dijana Stanišić (Sparta), 3. Ana Krivokapić (Mornar); 4000 m – seniori: 1. Nikola Mijailović (Novi Pazar), 2. Uroš Gutić (Borac), 3. Ivan Bubnov (Milenijum). Na kraju za najbolje juniora iz Crne Gore proglašen je Arsenij Maerov, član Milenijuma, dok je Sara Vučetić (Nikšić) najbolja juniorka. Dijana Stanišić (Sparta) najbolja je crnogorska seniorka, a Ivan Bubnov (Milenijum) najbolji senior. R.P.

Evropsko prvenstvo u džudou za mlađe seniore

Radović i Mrvaljević u Poljskoj

PODGORICA – Petar Radović i Jovana Mrvaljević predstavljaće crnogorski džudo na Evropskom prvenstvu za mlađe seniore u poljskoj Pili. Radović će se takmičiti u kategoriji do 66 kilograma, a prvi rival biće mu danas Njemac Nikolas Kunce. Mrvaljević će se u subotu, na startu takmičenja u kategoriji preko 78 kilograma, boriti protiv Erike Simoneti iz Italije. Na Evropskom šampionatu u Poljskoj za jednu od medalja boriće se 321 takmičar iz 36 država. R. P.

KONFERENCIJA

PODGORICA – Konferencija ,,Women4Sport“, posvećena promociji rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena u sportu, održana je juče u Podgorici. Koordinator ovog dvogodišnjeg projekta je Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine, uz izuzetnu saradnju i podršku partnera među kojima su, pored Crnogorskog olimpijskog komiteta, još Verlab institut, Olimpijski komitet Albanije, Hrvatski olimpijski odbor, Olimpijski komitet Slovenije i Nevladina organizacija BRAVO iz Bosne i Hercegovine.

Konferencija, koja je dio projekta sufinansiranog od strane Evropske unije kroz program „Erasmus plus“, okupila je ključne aktere sportskog sektora iz Crne Gore i regiona Zapadnog Balkana.

NAPREDAK I IZAZOVI

Položaj sportistkinja u Crnoj Gori posljednjih godina pokazuje napredak, ali i dalje postoje značajni izazovi. Iako su crnogorske sportistkinje ostvarile neke od najvažnijih rezultata na međunarodnoj sceni, ravnopravnost u sportu još uvijek nije u potpunosti postignuta. Jedan od ključnih problema je nedovoljna zastupljenost žena u upravljačkim strukturama sportskih organizacija. Iako je na terenu postignut značajan napredak ka balansu, u sferama odlučivanja i dalje postoji velika razlika. Medijska zastupljenost ženskog sporta takođe je nedovoljna. Zastupljenost žena u crnogorskim medijima i status sportistkinja nijesu na nivou koji zaslužuju, uprkos njihovim sportskim rezultatima. U cilju unapređenja položaja sportistkinja, Crnogorski olimpijski komitet, ali i Vlada Crne Gore su usvojili strategije razvoja sporta, koje prepoznaju značaj većeg uključivanja žena u sport i unapređenja njihovog položaja. Iako su preduzeti određeni koraci ka poboljšanju položaja sportistkinja u Crnoj Gori, potrebno je nastaviti sa naporima kako bi se postigla potpuna ravnopravnost i pružila adekvatna podrška ženama u sportu. Na otvaranju konferencije, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović naglasio je važnost ovog projekta za razvoj sporta i rodne ravnopravnosti. – Ovom konferencijom nastavljamo putovanje u promjene koje su važne i prioritetne za evropske i nacionalne sportske strategije. Prvi panel konferencije bio je posvećen ulozi žena u upravljačkim strukturama sportskih organizacija u Crnoj Gori. Panelisti su bile izuzetne liderke: Jelena Dubljević , predsjednica Košarkaškog saveza Crne Gore, Zorica Kostić-Vučićević, predsjednica Ragbi saveza Crne Gore, i

Ravnopravnost sportu još uvijek potpunosti

Ksenija Božović, direktorica ženskih reprezentativnih selekcija u Odbojkaškom savezu Crne Gore. Dubljević, bivša reprezentativka Crne Gore i osvajač WNBA titule, podijelila je iskustvo o izazovima i uspjesima kao jedna od rijetkih žena na čelu sportskog saveza u Crnoj Gori. – Sport nas uči disciplini i istrajnosti, a to su vrijednosti koje primjenjujem u svakodnevnom radu. Važno je nastaviti rad na stvaranju okruženja u kojem će žene moći da donose odluke i kreiraju strategije za budućnost sporta – rekla je Dubljević.

Zorica Kostić-Vučićević, koja je i prva ragbistkinja Crne Gore i kapitenka ženske ragbi reprezentacije, istakla je važnost rušenja stereotipa o sportovima koji se tradicionalno smatraju ,,muškim“.

– Ragbi nije samo fizička igra – to je igra strategije, saradnje i povjerenja. Vrijednosti koje žene donose na teren i u upravljačke strukture. Bivša odbojkaška reprezentativka i uspješna sportska administratorka Božović govorila je o važnosti mentorstva i podrške mladim sportistkinjama. – Naša odgovornost je da pokažemo da žene mogu biti liderke u sportu, ali i da pružimo konkretnu podršku onima koje dolaze iza nas.

OBRAZOVANJE, PLANIRANJE I PODRŠKA

Drugi panel bio je posvećen izazovima i mogućnostima koje sportistkinje imaju pri završetku svojih sportskih karijera. Panelisti su bile Sonja Barjaktarović, bivša golmanka rukometne reprezentacije i sadašnji trener golmanki, Anđela Bulatović, bivša rukometašica, sada rukometni trener, koja je zajedno sa Sonjom bila dio generacije koja je Crnoj Gori donijela prvu olimpijsku medalju, zatim Ana Milačić, takođe bivša rukometašica, koja sada radi kao savjetnica u Ministarstvu sporta i mladih, i Danijela Franeta, selektorka plivačke reprezentacije Crne Gore.

Promjena profesije nakon završetka profesionalne sportske karijere predstavlja veliki izazov za mnoge sportiste i sportistkinje. Završetak karijere često nosi gubitak identiteta, budući da se mnogi sportisti i sportistkinje od ranog djetinjstva poistovjećuju sa sportom koji igraju. Ipak, postoje brojni primjeri sportista i sportistkinja koji su uspješno pronašli nove karijere nakon sporta. Neki se odlučuju za mentorski rad, postajući treneri ili mentori i prenoseći svoje znanje mladim generacijama. Drugi ulaze u poslovni svijet, pokrećući vlastite kom-

Održana 22.međunarodna ulična trka ,,Oslobođenje Cetinja“

u sportu i unapređenje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori

Ravnopravnost u uvijek nije u

postignuta

Snažna poruka iz Crne Gore

Konferencija „Women4Sport“ zaključena je porukom da rodna ravnopravnost nije samo pitanje pravičnosti već i ključni faktor za unapređenje

panije ili ulažući u sportsku industriju. Neki koriste svoj ugled za rad u javnim institucijama, poput ministarstava ili sportskih saveza, doprinoseći razvoju društva na nov način. Uspješna tranzicija zahtijeva obrazovanje, pravovremeno planiranje i podršku. Crnogorski olimpijski komitet, ali i nacionalni sportski savezi mogu igrati ključnu ulogu pružanjem edukativnih programa i karijernog savjetovanja.

– Kao majka, bivša profesionalna sportistkinja i sada rukometna trenerica, mogu reći da je balansiranje između privatnog i profesionalnog života svakodnevni izazov, ali i prilika za rast. U tome mi mnogo pomaže moj suprug, koji razumije moje obaveze i velika mi je podrška u svemu. Ne mogu za sebe reći da sam pretjerano organizovana, ali tokom svoje sportske karijere, naučila sam kako da

Simonović: U Crnoj

Gori žene su stub porodice

Dušan Simonović je napomenuo da Crnogorski olimpijski komitet već ima 30 odsto žena u Upravnom odboru, što predstavlja važan korak ka ravnopravnosti.

– U Crnoj Gori, žene su stub porodice i upravo je neophodno da omogućimo da budu i stub razvoja crnogorskog sporta. Naša obaveza je da podržimo žene u svim aspektima sporta i stvorimo uslove u kojima će njihove sposobnosti i potencijali doći do izražaja – naglasio je predsjednik COK-a.

sporta. Učesnici panela su istakli potrebu za većom podrškom ženama u svim aspektima sporta, od terena do upravljačkih struktura. Ova konferencija poslala je snažnu poruku da Crna Gora može biti lider u regionu u stvaranju inkluzivnijeg i ravnopravnijeg sportskog sistema. Predložene su konkretne mjere, poput

pravilno rasporedim vrijeme i energiju, jer je bilo neophodno balansirati između treninga, takmičenja i ličnih obaveza. Te lekcije su se pokazale izuzetno korisnim sada kada balansiram između zahtjeva porodičnog života i trenerskih obaveza – istakla je Bulatović. I Barjaktarović je govorila o svojoj tranziciji iz uloge sportistkinje u ulogu trenera. – Najveći izazov je redefinisati svoj identitet. Sportisti često žive u okvirima svoje karijere, ali imamo priliku da našu strast pretočimo u nove uloge koje nas ispunjavaju i veoma mi je drago što svojim primjerom mogu pozitivno uticati na mlade generacije.

O važnosti institucionalne podrške za sportistkinje pričala je Milačić.

– Kao bivša sportistkinja, razumijem potrebe i izazove sportista. Sada, u ulozi savjetnice,

EPCG Superliga za odbojkaše (7. kolo)

Budućnost sigurna protiv Sutjeske

PODGORICA – Odbojkaši Budućnost voleja su opravdali ulogu favorita u premijernom meču 7. kola EPCG Superlige – Podgoričani su u „Morači“ savladali Sutjesku 3:0 i nastavili pobjedničku seriju koja traje od drugog kola. Sutjeska je doživjela četvrti poraz. Miodrag Jelić je predvodio „plave“ sa 12 poena, Aleksa Radić je dodao osam, Aleksa Nikolić sedam, a Kosta Poleksić i Luka Lojić po šest poena. U nikšićkog timu su se istakli Petar Albijanić i Dragan Stojanović sa po šest poena. Sedmo kolo: Budućnost volej – Sutjeska 3:0 (27:25, 25:6, 25:20). Danas: Galeb – Lovćen (17). Poneđeljak: Mornar – Jedinstvo (19). Slobodna je Budva. S. J.

EPCG Superliga za odbojkašice (7. kolo)

Derbi u Herceg Novom, šampionke u Kotoru

PODGORICA – Sedmo kolo

uvođenja dualnih karijera, mentorstva i kvota, koji će dodatno osnažiti sportistkinje i liderke budućnosti. Uz prisustvo domaćih i regionalnih lidera ova konferencija je postavila temelje za dalji razvoj rodne ravnopravnosti u sportu i otvorila vrata za nove inicijative koje će donijeti održive promjene u crnogorskom sportu.

radim na politikama koje će osigurati podršku sportistima i sportistkinjama u njihovom profesionalnom razvoju. Milačić je posebno naglasila potrebu za fleksibilnim obrazovnim programima i finansijskom podrškom tokom tranzicije.

Plivačko iskustvo Franeta je pretočila u uspješnu trenersku karijeru, podijelila je priču o svom putu od takmičarke do trenera i istakla važnost činjenice da je sada članica UO COK-a. – Izbor u Upravni odbor Crnogorskog olimpijskog komiteta za mene predstavlja priliku da kroz strateški rad doprinesem razvoju sporta u Crnoj Gori, posebno kada je u pitanju unapređenje položaja žena u sportu. Smatram da je rodna ravnopravnost ključna za razvoj inkluzivnog sportskog sistema. A. MARKOVIĆ

EPCG Superlige za odbojkašice otvoriće današnji derbi u SC „Igalo“ između Albatrosa i Budućnost voleja. Trijumfom u prošlom kolu u Podgorici protiv Morače, Albatros je vezao drugu pobjedu, a nakon vezanih poraza u susretima sa liderima na tabeli Lukom Bar i Herceg Novim. Budućnost je u sjajnoj formi, ostvarila je pet pobjeda u nizu, nakon poraza na premijeri na gostovanju šampionu Herceg Novom.

Subotnji program sedmog kola donosi još jedno gostovanje ekipe iz glavnog grada timu sa Primorja. U derbiju sredine tabele Budva će ugostiti Moraču. Debitant u eliti Budva već ima četiri pobjede, dok je Morača trenutno na skoru 2-4. Prvog dana vikenda igraće se i u Bijelom Polju, gdje zahuktala Luka Bar gostuje Jedinstvu. Izabranice Vladimira Milačića traže sedmu pobjedu u nizu, a i dalje su bez izgubljenog seta. Jedinstvo je do sada pobijedilo samo Akademiju ove sezone, a na ostalim

mečevima nije osvojilo ni set. U derbiju začelja Akademija dočekuje Galeba, u duelu ekipa koje još uvijek nijesu upisale pobjedu. Tivćanke imaju jedan osvojen set, a Baranke dva. Kolo će zaključiti bokeški duel između Gimnazijalca i neprikosnovenog Herceg Novog, koji je završio nastup na evropskoj sceni, pa će sada potpuno biti okrenut odbrani duple krune. Gimnazijalac je do sada ostvario pobjede nad Akademijom i Jedinstvom. Parovi 7. kola – danas: Albatros – Budućnost volej (17), Budva – Morača (18), Jedinstvo – Luka Bar (19). Sjutra: Akademija – Galeb (15), Gimnazijalac – Herceg Novi (19). S. J.

Kazna Svjetske profesionalne bilijar i snuker asocijacije zbog namještanja mečeva

Mark King suspendovan pet godina

PODGORICA – Engleski snukeraš Mark King suspendovan je na pet godina i novčano je kažnjen sa nešto više od 68.000 funti zbog namještanja mečeva. Nezavisna disciplinska komisija proglasila je 50-godišnjeg Engleza krivim po jednoj tački optužnice za namještanje mečeva i po jednoj tački za davanje insajderskih informacija o meču, navodi se u saopštenju na sajtu Svjetskog snukera. Svjetska profesionalna bilijar i snuker asocijacija (WPBSA) suspendovala je Kinga 18. marta prošle godine, nakon što je prijavljeno sumnjivo klađenje na njegov meč protiv Džoa Perija 13. februara na Otvorenom prvenstvu Velsa.

Komisija je saslušala i optužbe da je King namjestio meč protiv Džona Higinsa 13. decembra 2022. godine i obezbijedio insajderske informacije u vezi sa tim mečom, ali te optužbe su odbačene. On je negirao sve optužbe, a komsija je saslušala slučaj u Londonu od 7. do 9. maja. King ima rok do 28. novembra da se žali na odluke komisije.

On je profesionalac od 1991. godine, a najbolji plasman na svjetskoj rang-listi ostvario je 2003. godine, kada je bio 11. Jedinu rangirnu titulu osvojio je 2016. godine na Otvorenom prvenstvu Sjeverne Irske, a igrao je u finalu na još dva turnira koji se boduju za svjetsku rang-listu – Otvoreno prvenstvo Vel-

sa 1997. i Masters u Irskoj 2004. godine.

– Poznajem Marka još otkako je bio mlad, on je veoma iskusan igrač koji je ostvario veliki uspjeh i duboko sam tužan što sam pročitao nalaze ovog slučaja. Međutim, integritet ovog sporta će uvijek biti naš prioritet. Ovaj slučaj je svjedočanstvo činjenice da nijedan kamen neće ostati na kamenu, kako bismo obezbijedili da stotine miliona ljubitelja snukera širom svijeta i naši brojni globalni partneri, imaju puno povjerenje u naš nevjerovatan sport – rekao je predsjednik WPBSA Džejson Ferguson Peri i Higins nijesu optuženi za nepravilnosti, prenio je BBC. R. A.

Sa jučerašnjeg panela u Podgorici

MILOVAN ĐILAS: IDEAL I PROFESIJA – USPOMENE REVOLUCIONARA

Sada sam bar bio načisto: mučiće me, oprobaću i to!

Te noći se videlo, dok tako prozivaju čas ovog čas onog, da nas ima mnogo više, oko tridesetak, nego što je to izgledalo. Izgledalo je da broj raste – dovodili su sve nove i nove. Ja nisam poznavao nijedno prezime. I mojoj zapanjenosti kao da nije bilo kraja kad sam čuo, kasno u noći, da prozivaju Jovića Bubanju, studenta prava, kojeg sam poznavao već iz gimnazije. Otkuda on ovde i šta hoće s njim? Bubanja je bio jedan naivan i dobar čovek, koji se nikad nije mešao u politiku. Iz siromašne porodice, on je preko raznih veza uspeo da dobije u Beogradu službu i da uz to studira. Čuvao je to mestašce kao oči u glavi, a i inače je bio protivnik komunizma, mada, u svojoj dobrodušnosti, nije izbegavao druženje s komunistima. U svemu je bio uredan, skoro pedant. Tu pedantnost je isticao kao veliku odliku, i ona se ogledala u svakom njegovom postupku i u svakom pokretu, čak i u odelu: uvek ispeglan, bez ijedne flekice, uvek u tamnom, iako jedinom odelu, s krutom kragnom i usijanim „šimi“ cipelama. Spor u pokretima i u govoru, on se i smejao na neki lagan, smišljen način, iako nije bio ni lukav ni nepošten. Naprotiv, bio je čovek častan i od reči, povučen u svoj lični život i u snove o karijeri. Sve do na mesec dana pred moje hapšenje ja i on smo stanovali zajedno, u jednoj kuhinji u Pašićevoj (sada Nušićevoj) ulici, koja je imala samo jednu dobru stranu: poseban ulaz preko terase. Naši odnosi su bili dobri, ali ne i srdačni: ja sam za njega bio „usijana glava“ komunistička, a on za mene „tipični malograđanin“, i svakako smo obojica bili u podjednakoj meri u pravu. On mi je već bio dojadio s njegovim „mudrovanjem“ o tome kako je besmisleno biti komunista. Ja ga nisam „pridobijao“ za komunizam, uveren da je to kod toliko „ograničenog“ čoveka iluzorno i – besmisleno. Naše diskusije već su bile ugašene, a naš odnos se sveo na uzajamno poštovanje dobrih sustanara. Noć kao da nije protekla, nego je najednom presečena, negde oko dva, oko tri sata, a možda i kasnije. Nastala je tišina: nikog više nisu zvali, straža se ućutala, ključevi kao da su zanavek zaboravljeni. Čuli su se još uzdasi, ili kako se neko, izmučen, prevrće po daskama. No san nije dolazio. Na tren sam se gubio, zbog zamora – da bih se opet najednom trgao, kombinujući, pitajući se – šta oni, policajci, znaju i šta će sve saznati o meni...

„Aćimović je pomenuo kako me savetovao prošle godine, a ja ga, eto, nisam poslušao. Ali mi ništa nije ni zamerao ni prebacivao: izabrao si, bratac, svoj put, pa idi njime, a mi – policija – činićemo što činimo. Dodao je kratko: nama tortura nije svrha, ali ćeš biti njoj podvrgnut ako nam ne kažeš ono što mi znamo da znaš“

Tek sutradan predveče razjasnio se donekle slučaj s Bubanjom. Stajkić se bio s njim upoznao kod mene. Ja sam mu kasnije rekao da Bubanja nije komunista, nego „malograđanin“. Sada je Stajkić iskombinovao da će biti veoma „vešto“ s njegove strane ako tereti Bubanju ni kriva ni dužna – da bi sakrio onog studenta koji je nas dvojicu povezao. Na suočenju, pred Vujkovićem, on je ponovio da je nas dvojicu upoznao Bubanja. Potpuno nevin, Bubanja je najedared postao značajna ličnost u očima policije i njega su, prošle noći, naprosto prebili, terajući ga da prizna i da otkrije dalje veze. Najlepše je bilo od svega to da je Bubanja, pod batinama – priznao! Ali onda je trebalo da objasni kako je upoznao Stajkića, ko ga je povezao sa Stajkićem. Počeo je s uobičajenom naivnom

pričom kako su se upoznali na ulici, ili nečim sličnim. Ali Stajkić je rekao, valjda, da je to bilo u kafani. Stvar je ostala još nerazjašnjena. Ne znajući šta Stajkić hoće s Bubanjom, i ja sam sam, posle suočenja s njim, priznao da nas je upoznao Bubanja, iako sam dokazivao da Bubanja nije komunista. Uostalom, tog dana, to je i Bubanja priznavao... Ali kako u nevinom čoveku postoji i neobično otporna snaga, Bubanja je svoja „priznanja“ povlačio čim bi prestali da ga tuku. Bio je on za policiju neuobičajena pojava: čovek koji iskreno plače, pravda se i povlači ono što je maločas priznao... Posle petnaestak dana policija se uverila u njegovu iskrenost, naročito kad

sam i ja povukao iskaz protivu njega, ostavši kod svog prvog iskaza da smo se ja i Stajkić upoznali na ulici. Stajkić terećenje Bubanje nije ni kasnije, na robiji, smatrao nekom velikom sramotom, nego više veštom podvalom policiji. A ja sam se uvek stideo Bubanje, iako sam ga video tek mnogo kasnije, posle moje robije. Nije mu bilo krivo na mene, jer je sve znao, nego na „onog radnika“. Sretao sam ga i posle rata, jednom-dvaput. Nikad ništa nije tražio, živeći skromnim činovničkim životom. Ali je rado isticao naše negdašnje „prijateljstvo“ i „zajedničke muke“. Sreo sam ga na ulici iza mog sukoba s Centralnim komitetom Saveza komunista Jugoslavije, negde u

leto 1954 g. Nije mi se javio. Negde iza rata i on je postao član Partije, što je sasvim odgovaralo njegovim idealima činovničke karijere. Smatrao se obaveznim da mi se ne javlja, budući sam sada ja za njega bio „malograđanin“... Već odavno je bilo smračeno. Bio sam siguran da je te noći došao red na mene: da me sistematski muče. Začudo, osećao sam daleko manji nemir u sebi, nego prošle noći, dok sam čekao kad će me zvati, uživljavajući se u muke onih koje su odvodili i dovodili, osluškujući udarce iz Vujkovićevih odaja, premda se nisu mogli čuti. Oko 8 uveče su me odveli Aćimoviću, u kancelariju koja mi je bila dobro poznata već od prošle godine. Koliko se toga, odonda, u meni promenilo: sada sam i ja bio svesni i organizovani revolucioner! A i spoljne i unutarnje prilike su bile drukčije! Hitler je već bio na vlasti, na Univerzitetu je delovala snažna komunistička organizacija, a u zemlji se već osećao otpor opozicionih snaga. Ali se Aćimović ni u čemu nije izmenio: imao je onaj isti sladunjavi i odmereni izraz, čak i onu istu uglastu žutu olovku. Bio je još kraći nego prošle godine. Pomenuo je kako me savetovao prošle godine, a ja ga, eto, nisam poslušao. Ali mi ništa nije ni zamerao ni prebacivao: izabrao si, bratac, svoj put, pa idi njime, a mi – policija – činićemo što činimo. Dodao je kratko: nama tortura nije svrha, ali ćeš biti njoj podvrgnut ako nam

knjiga milovana đilasa „ideal i profesijauspomene revolucionara“ može se poručiti kod izdavača „vukotić media“ na www.vukoticmedia.rs ili na telefon 00381114536749

ne kažeš ono što mi znamo da znaš. Videlo se da nekud žuri, valjda na večeru: ustao je iza stola, i dok je mene agent odvodio, on je, u predsoblju, oblačeći lep crni kaput, izdavao naredbe. Ali me nisu odmah iza toga odveli na mučenje, nego gore u sobu. Susret s Aćimovićem mene je čak umirio. Sada sam bar bio načisto: mučiće me, oprobaću i to! Začudo više nisam osećao nikakav strah, čak ni onu stravu neizbežnu već i zbog toga što se ne zna kako to boli...

„Otprilike negde oko deset sati odveli su me u Vujkovićevu kancelariju. Ostao sam nasamo s njim i s agentima Todorom i Kanačkim ... Mirno mi je rekao da od mene traži: dalju vezu, univerzitetsku organizaciju i – otkud mi je revolver ... Rešio sam se da ćutim i da poričem“

Otprilike negde oko deset sati odveli su me u Vujkovićevu kancelariju. Ostao sam nasamo s njim i s agentima Todorom i Kanačkim . Začudo, Vujković nije bio nimalo ljut. Mirno mi je rekao da od mene traži: dalju vezu, univerzitetsku organizaciju i – otkud mi je revolver. Stajkić čak ni to nije bio u stanju da sakrije, odnosno – da preuzme na sebe. Znao sam, dalje pitanje može biti: a čemu revolver što sam ga dao Stajkiću?

Rešio sam se da ćutim i da poričem. Ako sam priznao rukopise za svoje, jer su već bili uhvaćeni i policija bi mogla da dokaže da su moji, ako sam trenutno popustio onoj Stajkićevoj budalaštini o Bubanji i Bubanjinom užasu zbog batina – sve se to ipak kretalo ili oko toga da opteretim samog sebe ili da ne smetam drugima da se izvlače kako znaju. Sada je čitava stvar već došla dotle da treba da dovodim druge na policiju i da im, kao Stajkić meni, u lice govorim ono što su radili verujući u mene, a još više u ideale za koje smo se borili, toliko velike i plemenite da su – verovao sam – i slabiće zadajali snagom i junaštvom. (Nastavlja se)

Milovan Đilas i Josip Broz Tito

Milan Aćimović

Svetozar Vujković

Visoki predstavnik Evropske unije o ishodu izbora u Sjedinjenim Američkim Državama Borelj:

STRAZBUR - Visoki predstavnik EU Žozep Borelj ocijenio je da će izbor Donalda Trampa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država imati „mnoge društvene, političke i geopolitičke posljedice koje će obilježiti razvoj svijeta i za naše unuke“.

Borelj, koji odlazi s položaja čelnika za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU, u Evrop -

skom parlamentu je napomenuo da dolazak Trampa na čelo SAD „nije kraj svijeta, već početak jednog novog, drugačijeg svijeta“.

- Moramo se pripremiti za ono što može uslijediti - predočio je on, rekavši da se to mora učiniti „razložno, pažljivo i bez davanja utiska da smo paralisani kao jelen u noći pred automobilskim farovima“.

Borelj je istakao da partneri u EU moraju pokazati da nije-

su ni zastrašeni, ni podijeljeni, ali je dodao da „stvarnost pokazuje da to svakako jesu“ pošto, kako je dodao, Trampova pobjeda „nije dočekana isto u svim prijestonicama Unije“. To će, po njegovim riječima, imati posljedice po odnose EU i SAD i najava američkih carina od deset odsto na evropski uvoz će, kako je podvukao, bez sumnje ugroziti konkurentnost EU, dok će još mnogo veće dažbine na kineske

proizvode, kinesku robu onda preusmjeriti na Evropu. Borelj je posebno istakao da Evropa mora finansijski i industrijski nadomjestiti najavljeno američko smanjivanje vojne i ekonomske podrške Kijevu. Visoki predstavnik EU, koji je proteklih dana bio u posjeti Ukrajiiu, predočio je da tamo „vojna situacija nije laka, velike su žrtve na obje strane“. „Moramo izbjeći diplomatsko rješenje sukoba koje bi gurnu-

Uhapšen ministar zdravstva Hrvatske, sumnjiči se za korupciju

Plenković: Ako se dokažu optužbe protiv Beroša, smatraću to ličnom

ZAGREB - Premijer Hrvatske Andrej Plenković na pres konferenciji rekao je da je juče ujutro uhapšen ministar zdravstva Vili Beroš i još dvoje ljudi u okviru akcije koju sprovodi USKOK.

- Nijesam upoznat sa svim detaljima ovoga slučaja, osim ovoga što čitamo u medijima. Riječ je o koruptivnim krivičnim djelima. U ime cijele vlade želim dati bezrezervnu podršku tijelima krivičnog gonjenja da temeljno istraže i procesuiraju ovaj slučaj - rekao je Plenković, prenosi HRT. Odmah nakon što je primio vijest, razriješio je Beroša s dužnosti i privremeno na njegovo mjesto imenovao državnu sekretarku Hrstić.

- Kao premijer, lično sam zgrožen idejom da bilo ko u sistemu zdravstva koristi svoj položaj za lično bogaćenje ili pogodovanje bilo kome drugom. Čini se da je riječ o protivzakonitom djelovanju ministra i nekih drugih zaposlenih u zdravstvu. Sigurno ni on ni neko drugi nije dobio mandat za zloupotrebu sistema i za činjenje krivičnih dje-

izdajom

Beroš je osumnjičen da je učestvovao u organizovanju kriminalnog udruženja, čiji je cilj bio namještanje tendera određenim firmama za prodaju medicinskih robotskih uređaja bolničkim ustanovama u Hrvatskoj po mnogo višim cijenama, čime su oštetili državni budžet

Andrej Plenković

la - rekao je Plenković. Hrvatska policija je juče sprovela veliku akciju protiv korupcije u kojoj je jedan od glavnih osumnjičenih dosadašnji hrvatski ministar zdravlja Vili Beroš, zvanično je saopšteno. Osim Beroša, osumnjičeno je još sedam ljudi zbog malverzacija oko nabavke medicinske opreme za nekoliko bolnica u Hrvatskoj, saopštila je Kancelarija evropskog javnog tužioca u Zagrebu (EPPO).

pokrenuta istraga?

Policija je već nešto poslije sedam sati bila u kući ministra Beroša sa nalozima za pretres, prenijeli su mediji u Hrvatskoj.

Beroš (60) je osumnjičen da je učestvovao u organizovanju kriminalnog udruženja, čiji je cilj bio namještanje tendera određenim firmama za prodaju medicinskih robotskih uređaja bolničkim ustanovama u Hrvatskoj po mnogo višim cijenama, čime su oštetili državni budžet, dodaje se. - Mi kao vlada nikada nismo niti ćemo štititi bilo koga od kaznenog gonjenja ukoliko postoji sumnja da je neko po-

činio krivična djela, bez obzira o kome se radi i koju dužnost obavlja, rekao je. Ako se dokaže da su optužbe protiv Beroša tačne, Plenković je rekao kako to doživljava kao čin izdaje ličnog povjerenja koje je imao prema njemu otkad mu je ukazao čast da bude ministar u vladi. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je juče da ga je vijest o hapšenju ministra zdravstva Vilija Beroša neugodno iznenadila, istakavši da institucije rade svoj posao i da nema nedodirljivih. Beroš odbacuje bilo kakvu krivičnu odgovornost, rekla je novinarima njegova pravna zastupnica Laura Valković Vili Beroš je drugi HDZ-ov ministar, smijenjen poslije hapšenja u trenutku dok je bio na toj funkciji. Prvi je bio Darko Horvat, koji je u trenutku hapšenja 2022. bio ministar privrede.

lo u stranu Ukrajinu i uklonilo i nas“, rekao je on. „Sporazum između Trampovih Sjedinjenih Američkih Država i Putinove Rusije, mimo Ukrajine i Evropske unije, s ciljem da se obustavi rat i odlože za kasnije politički razgovori, jesto ono što Ukrajina odbacuje, a i EU to mora odbiti“, naveo je Borelj. Čelnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU se takođe osvrnuo na rat u Gazi i rekao

da će dolaskom Trampa u Bijelu kuću „sigurno biti više razumijevanja za ekspanzionističke težnje (izraelskog premijera Benjamina) Netanjahua, a manje sigurnosti za Palestince“. I, kako je zaključio, „kad je riječ o Kini, vidjećemo za početak više trgovinskih problema, a svakako i ratoborniji stav kad su u pitanju krupna tehnološka i ekonomsko-trgovinska pitanja“.

Ispred parlamenta Abhazije izbili sukobi policije i stotina demonstranata

investitora

Protive se investicionom sporazumu sa Moskvom

SUHUMI - Ispred parlamenta Abhazije, otcijepljenog regiona Gruzije, juče su izbili sukobi policije i stotina demonstranata, protivnika sporazuma sa Moskvom za koji tvrde da će dati povlašćen tretman ruskim investitorima, podići cijene stanova i podstaći dominaciju Rusije u regionu.

Mediji prenose i da je priveden Krešimir Rotim, načelnik Klinike za neurohirurgiju Kliničko-bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu. Nedugo poslije policijskog pretresa, iz Kancelarije evropskog javnog tužioca u Zagrebu saopšteno je da je akcija sprovedena po njihovom nalogu. Postoji osnovana sumnja da su od juna 2022. do novembra 2024, osumnjiče-

ni primali i davali mito, zloupotrebljavali službeni položaj i prali novac, saopštili su iz EPPO. Sumnja se, između ostalog, da su davali i obećavali novac za manipulacije u postupcima javnih nabavki kod kupovine medicinske opreme kako bi izbjegli tržišno nadmetanje. - Izrađivali su tehničku dokumentaciju koja je uključivala specifikacije medicinskih robotskih uređaja, koje je samo određena kompanija mogla da ispuni - navodi se u saopštenju EPPO.

vka operacionih mikroskopa za potrebe KBC Osijek, Klinike za dječije bolesti Zagreb i KBC Sestre Milosrdnice.

Beroš navodno tereti da je za nabavku spornih uređaja uzeo mito od ukupno 75.000 eura. Međutim, postoje neslaganja između evropske i hrvatske istrage. Zašto

Na teret im se stavlja i naba-

Beroš je, sumnja se, u zamjenu za primljeno mito, izdavao odobrenja za nabavku ove opreme po neosnovano uvećanim cijenama.

Budući da je jedini ponuđač u takvim postupcima javne nabavke bilo osumnjičeno trgovačko društvo, operacijski mikroskopi su kupljeni za cijenu koja je neosnovano uvećana za 620.000 eura, na štetu budžeta Hrvatske, piše u saopštenju EPPO-a.

Zagrebački Jutarnji list nezvanično je saznao da se

Lokalne službe za vanredne situacije objavile su da su dvije osobe povrijeđene u sukobima ispred parlamenta u Suhumiju, glavnom gradu Abhazije, prenijela je ruska državna novinska agencija RIA Novosti. Demonstranti su se okupili ispred parlamenta, koji je trebalo da razmotri ratifikaciju sporazuma sa Moskvom. Taj sporazum bi Rusima omogućio da kupuju stanove u Abhaziji, čije su planine i crnomorske plaže popularne među ruskim turistima, navodi Asošijeted pres. Sjednica parlamenta je odložena, ali su demonstranti ostali kod ograde koja okružuje dvorište parlamenta i probili je uz pomoć kamiona. Demonstrante, koji su bacali kamenje i jaja, policija je spriječila da uđu u zgradu parlamenta koristeći suzavac, javljaju ruski i gruzijski mediji. Veći dio Abhazije odvojio se od Gruzije u sukobima okončanim 1993. godine, a kontrolu nad ostatkom teritorije Gruzija je izgubila u kratkom ratu sa Rusijom 2008. godine. Rusija je 2008. priznala nezavisnost

Abhazije, ali mnogi od njenih 245.000 stanovnika tvrde da je riječ o marionetskoj državi Moskve. Najveći broj država svijeta smatra Abhaziju dijelom Gruzije. Rusija je 2008. priznala i nezavisnost Južne Osetije, takođe otcijepljenog regiona Gruzije, nakon što su ruske snage osujetile pokušaj gruzijskih vlasti da povrate kontrolu nad tom teritorijom u petodnevnom ratu. Sporazum, koji je juče trebalo da bude ratifikovan, u oktobru u Moskvi su potpisali ministri ekonomije Rusije i Abhazije, Maksim Rešetnjikov i Kristina Ozgan Opozicioni lideri u Abhaziji navode da bi sporazum sa Moskvom, koji bi omogućio investicione projekte ruskih kompanija, faktički protjerao lokalno stanovništvo sa tržišta nekretnina tako što bi omogućio priliv velike količine ruskog novca, navodi agencija Rojters. Ranije ove sedmice, samozvani predsjednik Abhazije Aslan Bžanija sazvao je hitan sastanak Savjeta za nacionalnu bezbjednost pošto su demonstranti blokirali auto-put i okupili se u centru Suhumija, zahtijevajući oslobađanje četvorice aktivista. Aktivisti, koji su naknadno pušteni, privedeni su zbog protivljenja usvajanju zakona o građevinskoj industriji koji se oslanja na sporazum Rusije i Abhazije.

Priredila: R. U.-I.

Protestuju jer se plaše povlašćenog tretmana ruskih

Vili Beroš

Nakon poraza njihovog kandidata na predsjedničkim izborima od bivšeg predsjednika Donalda Trampa, demokrate pokušavaju da utvrde zašto se to dogodilo. Analitičari smatraju da je ekonomska situacija najviše doprinijela porazu potpredsjednice Kamale Haris i drugim gubicima koje je stranka pretrpjela na proteklim izborima, ali ističu da je bilo i drugih faktora.

Bijela kuća odbacuje optužbe da su kandidatura predsjednika Džoa Bajdena za rezibor a zatim i njegovo oklijevanje da se ranije povuče iz trke umanjili šanse za pobjedu Haris. “Kada je donio odluku da preda štafetu potpredsjednici, vjerovao je da je to bila ispravna odluka u tom trenutku”, rekla je nedavno portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer.

Neuspjeh Haris da se distancira od Bajdenove ekonomske politike nanio je najveću štetu njenoj predsjedničkoj kandidaturi, smatraju analitičari. ,,Percepcija javnosti bila je da Bajden nije dobro vodio ekonomiju što je uglavnom po -

Zašto su demokrate pretrpjele gubitke na američkim izborima?

sljedica naglog rasta inflacije prve dvije godine njegovog mandata. I za Haris je bilo teško da prevaziđe te prepreke”, smatra Dejvid Grinberg, profesor istorije na Univerzitetu Ratgers. Tokom predizborne kampanje je dosta pažnje bilo usmjereno na pravo na abortus, ali žene nisu glasale za Haris po tom pitanju u obimu u kojem su se demokrate nadale.

“U velikom broju država se na izborima glasalo i o inicijativama da se reproduktivna prava garantuju ustavom i zakonima. Ljudi su glasali za to, ali istovremeno i za Trampa”, podsjeća demokratski strateg Džuli Roginski

Roginski ocjenjuje da Demokratska stranka, osim razmatranja gubitaka u ovom izbornom ciklusu, takođe mora da riješi, kako ga naziva, dugogodišnji strukturni problem u stranci.

“Imamo rezultate na koje možemo da budemo ponosni, ali ne znamo kako to da prenesemo. Ne izgledamo kao da smo autentični”.

Nova lica mogla bi da unesu dodatnu energiju, kaže Džon Lapi, asistent na Fakultetu političkih nauka na Državnom univerzitetu Plimuta.

“Potrebni su novi, mlađi, lideri koji bolje razumiju trenutno uslove i definitvno bolje razumiju radničku klasu”.

Republikanci imaju tijesnu većinu u Kongresu, zbog čega Lapi očekuje da će demokra-

te moći da se suprostave nekim politikama s kojima nisu saglasni, dok čekaju novu

„Država je ubila moju sestru“

Širel Golan je preživela masakr Hamasa 7. oktobra 2023. Godinu dana kasnije je izvršila samoubistvo.

Njena porodica optužuje izraelsku državu da ne pomaže traumatizovanim preživelima.

„Širel ima prelep osmeh, voli da pleše, izlazi sa prijateljima, zrači čistom životnom energijom.“ Kada Ejal Golan govori o svojoj sestri, oči mu se zacakle. Kaže da je pravo čudo što je prošle godine preživela masakr Hamasa na festivalu Nova.

Zatim se ispravlja, jer o sestri govori u sadašnjem vremenu.

Širel Golan je mrtva. Na svoj 22. rođendan, 20. oktobra, oduzela je sebi život.

Teroristi Hamasa i drugih grupa napali su 7. oktobra 2023. muzički festival i brutalno ubili 364 civila, uglav-

nom mladih ljudi. Mnogo više je povređeno, a 40 ljudi je oteto i prebačeno u Pojas Gaze, kao taoci. Širel je najpre pokušala da pobegne u vozilu sa prijateljima. Međutim, napustila je vozilo s jednim prijateljem i sakrila se. Svi ostali su ubijeni - njih 11. To je veoma teško podnela, kaže Ejal. „Moja sestra je ubijena dva puta. Njena duša je umrla 7. oktobra. Bog nam je dao poklon jer smo mogli s njom da provedemo još godinu dana. Veoma smo religiozni. Rabin mi je rekao da je Bog spasao Širel 7. oktobra, ali je Hamas ubio njenu dušu.“

Brat hoće da prekine ćutanje

Ejal Golan se rukama hvata za glavu, u dvorištu svojih roditelja u centralnom Izraelu

Širel je bila najmlađa među petoro braće i sestara. Porodica je pokušala da joj pomogne, skoro da je nisu ispuštali iz vida. Mladić.

„Više nije izlazila. Htela je samo da bude u svojoj sobi, nije želela da posećuje mene i moju porodicu. Primetio sam da nešto nije u redu s njom“, priča njen brat.

Od njene smrti, brat ne prestaje da govori o njenom samoubistvu. Želi da razbije tabu u Izraelu i otvoreno govori o samoubistvima onih koji su preživeli terorističke napade.

Za njenu smrt porodica Golan krivi izraelsku državu, koja ne pomaže dovoljno preživelima 7. oktobra 2023, iako su zvanično registrovani.

50 samou B istava

Na nedostatak podrške u lečenju posttraumatskih stre-

snih poremećaja žale se i drugi preživeli s festivala Nova. Na saslušanju u izraelskom parlamentu, posetilac festivala, Gaj Ben Šimon, ispričao je:

„Gotovo 50 samoubistava ima među preživelima sa Nove. Još mnogo više je prinudno hospitalizovano. Video sam tela ljudi raznesena mecima. Treba nam lečenje. Tri puta sam pokušao da se vratim na posao, ali ne ide. Imam flešbekove, sve opet proživljavam. Za mesec dana ističe državna pomoć, a

ljudi poput mene treba da se vrate na posao.“

velika kriza koja se pogor šava

Drugi pogođeni kažu da moraju da se bore sa osiguravajućim društvima da bi dobili više od 36 sati terapije koliko plaća država. To je premalo, upozorava Merav Rot, psihološkinja koja pomaže traumatizovanim osobama širom zemlje, uključujući bivše taoce i žrtve sa Nove. „Nalazimo se u velikoj krizi koja se pogoršava. Biće mnogo slučajeva posttraumatskih

stresnih poremećaja u zemlji“, kaže Rot. „Naša država nema dovoljno psihologa. Mnogi koji nam dolaze, dolaze jer im je istekla državna terapija. Njihova tuga, njihovo suočavanje tek sad počinje.“ Posebno je teško osećanje krivice kod preživelih jer imaju osećaj da, iz lojalnosti prema žrtvama, i sami moraju da umru, upozorava Rot. Nikako ih ne smemo ostaviti same. ne čekajte da vam se oBrate preživjeli Na upit ARD-a, izraelsko Ministarstvo za socijalna pitanja i socijalne usluge izražava saučešće porodici Golan i zajednici s Nove. Kažu da pružaju preživelima široku podršku. Međutim, od onih kojima je potrebna pomoć traži se da pozovu 24-časovni servis ili lokalnu upravu ili popune formular na internetu. Ejalu Golanu to nije dovoljno: „Birokratija je moju sestru ubila drugi put. Odgovornost ne treba da leži samo na porodicama. Onima koji su mogli da pomognu mojoj sestri kažem - ne čekajte da vam se obrate preživeli sa Nove. Imate spiskove, znate tačno ko je pogođen. Nemojte biti pasivni, već aktivni. Mi, kao društvo, moramo biti pažljiviji. Ako vidite nekoga ko se povlači, obratite mu se.“

Samo zato što je slučaj Širel prvi o kome se javno govori imenom, ne znači da je ona izuzetak, kaže Ejal Golan. A da bi se i drugi osmelili da o tome govore, on želi da nastavi da priča priču svoje sestre.

Slike nekih žrtava sa festivala Nova, Izrael

Mnogi koji su pokušali da pobjegnu autom sa festivala su ubijeni ili oteti

Preživjeli masakr i njihove porodice na mjestu gde je 7. oktobra 2023. brutalno prekinut festival mladih

šansu na izborima na sredini Trampovog drugog mandata 2026. godine.

Glasanje na biračkom mjestu u Pensilvaniji na predsjedničkim izborima 5. novembra

Dragi

Subota, 16. novembar 2024.

сестре САЊА, АЛЕКСАНДРА и СТАНИЦА, свекрва СЕНКА, ђевер РАНКО – РАЊО, заова ТАЊА, унучад ДАРИЈА и ВАСИЛИЈЕ, снаха

845

Imati prijatelja poput tebe - mudrog, iskrenog i dobronamjernog, bilo je privilegija i veliko bogatstvo. Neka tvoja dobra duša počiva u muru,

RADOVAN i JELENA

Navršava se četrdeset dugih i teških dana bez tebe, majko

832

MILICA BRNOVIĆ

Volimo te do neba.

Putuj sa ANĐELIMA i carstvo ti nebesko, ANĐELE naš. Zauvijek u našim srcima i mislima.

Porodica prilaže skroman prilog za održavanje groblja Brežine – Lješanska nahija.

Tvoji DRAGAN, DRAGICA, VJERA i VESNA

Dana 14. novembra 2024. godine umro je

RATKO Markov ORLANDIĆ 1941–2024

Po sopstvenoj želji pokojnika, sahrana je obavljena uz prisustvo uže porodice.

834

Posljednji pozdrav našem voljenom ČEDU NENEZIĆU

Tvoj vedri duh i ljubav koju si nesebično darovao od sveg srca nećemo zaboraviti. Neka te anđeli čuvaju. Tvoji LAZAREVIĆI

40 dana je od smrti naše drage

VJERA Nikole RADULOVIĆ

te od zaborava. MIKA, PEĐA, DRAGAN, BILJA, MIRKO i MARKO

838

843

837

Posljednji pozdrav ocu našeg druga Dada

NOVAKU BOŽOVIĆU

Počivaj u miru, dragi Novače, i hvala za svaku podršku i savjet. SLAVIŠA ĐURKOVIĆ i FK POLET- STARS

844

DRAGANE

Zauvijek ćeš biti sa nama u našim mislima i srcima... Volimo te do beskraja.

TINA, MARKO, ELENA i MAKSIM

Našim dragim roditeljima

STANKA VOJISLAV VUJAČIĆ

Zauvijek ostajete u našim srcima.

Sin NENAD, snaha ANITA, unučad IVO i LUKA

831

DRAGANE

Ostaće uspomena i trag koji je zauvijek obilježio naše živote.

PETAR, DORA i DRAGAN

836

Sa osjećajem ponosa i zahvalnosti čuvamo uspomenu na drage đeda i babu

RISTO Jokov MILICA Ristova HAJDUKOVIĆ HAJDUKOVIĆ oficir crnogorske vojske rođ. VUKMANOVIĆ 16.11.1964-16.11.2024. 6.11.1987-6.11.2024.

Bio je zakleti oficir Nikole Mirkova, saborac Krsta Zrnova, učesnik balkanskih ratova na Skadru-Tarabošu i Murićanima, Prvog svjetskog rata, izgnanik u Gaetu, zarobljenik logora Boldogason, i na kraju povratnik u domovinu za koju se uzaludno borio. To ga je mnogo koštalo i stvaralo teškoće i neprilike i njegovoj familiji. Tu nepravdu je trpio dostojanstveno i hrabro jer je bio sa ovog ljutog i tvrdog crnogorskog krša.

Bake, tvoja blagorodna duša i plemenitost ponosne Crnogorke, mnogo je jada i muke viđelo. Izgnanstvo iz domovine glad, španjolica, povratak bez ništa na ništa, ali vazda uspravno i u stopu sa svojim domaćinom i familijom. Zbog toga ih sa ponosom vazda pominju i ne daju zaboravu.

MIKI i MACA

858

Dana 16. novembra navršava se šest godina od smrti našeg voljenog

MARKA Blažovog DARMANOVIĆA

Vrijeme prolazi, ljubav i sjećanje na tebe nikada.

SVETOZAR ZEKO JOVANOVIĆ

Dragi tata,

Prošle su dvije godine otkako nijesi sa nama, ali tvoje prisustvo osjećamo u svakom trenutku, u svakom našem dahu i svakom sjećanju.

Sjećamo se tvoje dobrote, toplog osmijeha i bezuslovne ljubavi kojom si nas okupljao i štitio. Bio si naše utočište, naš oslonac i naš primjer kako biti čovjek. Tvoja snaga, plemenitost i ljubav ostaju svjetionik koji nas vodi kroz život.

16.

DRAGANE

I dalje si prisutan kroz otkucaje srca nas koji te neizmjerno volimo, i čija će ljubav živjeti onoliko koliko i mi sami.

MILA, PETAR, TINA i NIKOLA

Navršavaju se tri tužne godine od kada nije sa nama

854

JOVANOVIĆ

Sjećanja na tebe ne blijede.

Tvoji najmiliji: supruga VESNA, kćerka SANJA, sin IVAN, snaha MILENA, unuk LAZAR i unuka JELISAVETA

Četrdeset je tužnih dana otkako sa nama nije naš voljeni otac i đed

DRAGAN RADULOVIĆ

Nedostaje nam tvoj osmijeh i roditeljska ljubav. Bio si nam velika podrška i oslonac. Zauvijek ćemo te voljeti i čuvati od zaborava.

847

Vole te i čuvaju od zaborava tvoji DESA, NATAŠA i MILJAN

Iako tvoje ruke više nijesu tu da nas zagrle, tvoja ljubav nas grli svakog dana. U našim mislima, u našim srcima, ti si zauvijek naš anđeo čuvar. Nedostaješ nam neizmjerno, više nego što riječi mogu opisati.

Vole te, čuvaju te u svojim srcima i voljeće te dok postoje GARA, MILENA i MILICA

U neđelju, 17. novembra 2024. godine, u 10 sati, porodica će posjetiti vječnu kuću našeg Dragana u Komanima. OŽALOŠĆENA PORODICA

DANILO pok. Vladimira

Navršava se četrdeset dana od smrti naše voljene

LJILJANE – LJILJE Nikole KRIVOKAPIĆ rođene VUKMIROVIĆ

Porodica će 16. novembra 2024. godine u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću.

OŽALOŠĆENE PORODICE KRIVOKAPIĆ i VUKMIROVIĆ

Četrdeset je dana od smrti naše voljene

LJILJANE KRIVOKAPIĆ

rođene VUKMIROVIĆ

Dana 9. oktobra prestalo je da kuca tvoje bolesno srce, a na majčinom se otvorila još jedna rana. Liśo naša, borila si se kao lavica.

Tvoja borba za život je svakome bila za divljenje, kako se treba boriti za sve u životu.

Teško se pomiriti sa istinom da više nijesi među nama. Kažu da vrijeme tugu briše, ali tuge i boli u nama je sve više!

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a ti ćeš živjeti vječno kroz najljepše uspomene i sjećanja jer si to i te kako zaslužila.

Majka DESANKA i brat DRAGAN sa porodicom

Danas se navršava četrdeset tužnih i bolnih dana

LJILJANA KADIĆ profesor Pravnog fakulteta

Četrdeset najtužnijih dana je od smrti moje majke

LJILJE KRIVOKAPIĆ

Kako ti je gore, vilo moja? Prebrzo si pošla za tatom. Ostavila si za sobom ogromnu prazninu u srcu, duši i domu. Ne vidim te, ne čujem te, ali osjećam da si tu. Koliko samo fališ da se smiješ i pričaš sa nama. Ruža tvoja ti maše svaku noć, vidiš li je? Kaže da je imala sreću da upozna i ima najbolju bakicu na svijetu. Bole sjećanja, majko, ali neka ih ja ću ih čvrsto prigrliti i čuvati jer u njima nijesi samo ti, već i ja kakva više nikada neću biti.

Ćerka MIRJANA VUJOVIĆ sa porodicom

LJILJE

Sokole naš, hvala ti za svu ljubav koju si nam pružala. Jednostavna i skromna, a hrabra žena, koja nas je svemu naučila.

Zauvijek ćemo ti biti zahvalni na uspomenama i savjetima koje si nesebično dijelila sa svima nama. Ostaje neizmjerna tuga i bol za tobom iako znamo da si na najljepšem mjestu u carstvu nebeskom.

Prođe četrdeset dana bez tebe, najvoljeniji ponosu naš

852

LJILJANA

Majko moja, sunce moje... svemu si me naučila, samo mi ne reče kako bez tebe nastaviti dalje? Izgledam jaka, a nikad se ranjivije nijesam osjećala. Svi su tu, ali nema ikone moje.

Koliko su sad anđeli srećni što si sa njima! S ljubavlju, ponosom i poštovanjem što sam te imala, čuvaću uspomenu na tebe.

MAMITA MOJA!

Počivaj u miru, a ja te nikad neću dati zaboravu.

Ćerka MARIJA MARTINOVIĆ sa porodicom 853

Četrdeset je teških dana bez tebe, majko

LJILJANA

Pincezo, prazno je ono naše kraljevstvo otkad si otišla. Tužno prolaze dani bez tebe, neprebolu moj.

Tvoje postojanje bilo je moj dom, moje utočište i sigurna luka, a tvoje ime najljepša pjesma moje duše. Kako i kuda dalje bez tebe, stijeno moja? Kako sa pola srca i duše?

Znam da si stigla tamo đe odlaze ljudi velikog srca i da nas, zajedno sa tatom, čuvaš odozgo.

Beskrajno ponosna na tvoj častan život, iskrenu dušu i širok osmijeh kojim si prkosila svim životnim nedaćama.

Dok je mene, biće i tebe.

Ćerka ANDRIJANA

Četrdeset je dana od smrti

VELJKA Ilijinog MILOVIĆA

Dragi tata, Dom bez tebe više nije isti. Nema onu toplinu i sigurnost kakvim si ga ti činio. Mnogo toga smo od tebe naučile – kako biti svoj, istrajan i prkosan bez obzira na to šta život ispred tebe baca! Dostojanstven u svemu – radu, borbi, bolesti...

od kada nije više sa nama naša najbolja, lijepa, voljena, hrabra i nikad prežaljena majka. Uvijek ćeš biti u našim mislima, pričama i uspomenama. Hvala ti za sve.

Najviše na svijetu te vole tvoja djeca

MIJA i PETAR

Hvala ti za svaki korak života, svaki trenutak radosti, svako „Are“ jednako umilno izgovoreno kao kad smo bile djeca. Hvala ti što si udvostručio roditeljske napore kada smo ostale bez majke. Tata, ti nikad nijesi bio umoran! Ti nikad nijesi pomišljao da staneš!

Neka ti se otvore nebeski svodovi iznad krša Banjana u koje si svaki svoj damar utkao. Neka te dočeka spokoj! Zaslužio si to! Nedostajaćeš... u SVEMU! Ponosne što smo tvoje kćerke!

MILICA i DRAGICA

Sin STEFAN, snaha JOVANA i unuk OGNJEN

Subota, 16. novembar 2024.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

SRĐAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

PROMET USLUGE „TRANS STAR“ BIJELO POLJE - Rješenje o izvršenju Iv.br.1380/2024 od 05.09.2024.godine. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE „TRANS STAR“ BIJELO POLJE, u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 15.11.2024. godine Ivan Sekulić

Iv.br.1380/2024 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3. Januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „SPONA“ D.O.O. ZA PROIZVODNJU, PROMET ROBA I USLUGA, EXPORT-IMPORT PODGORICA, ul. Josipa Broza br.15, Podgorica, PIB:02208504,

naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv.br.1380/2024 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku DRUŠTVU SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PROIZVODNJU, PROMET USLUGE „TRANS STAR“ BIJELO POLJE - Rješenje o izvršenju Iv.br.1380/2024 od 05.09.2024.godine. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik DRUŠTVO

štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 15.11.2024. godine Ivan Sekulić

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Sanja Delibašić podnijela zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju privrednog Objekta namjene auto-servis, na katastarskoj parceli broj 1032/1 KO Ozrinići, u zahvatu Izmjene i dopune Prostorno urbanističkog plana — Generalna urbanistička razrada opštine Nikšić. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, radnim danima od 9 do 12 časova, kao u SekretarijatU za uredenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.orq.me.

USKORO U PRODAJI