Dnevni list Pobjeda 17.11.2024. by Pobjeda

Bratu nedavno napadnute novinarke Pobjede polomljena šoferšajbna na vozilu, policija provjerava ima li taj incident veze sa ranijim napadom na Raičković

Novi atak na porodicu ili samo slučajnost?

Iz policije su naveli da preduzimaju mjere i radnje kako bi utvrdili da li ovaj incident ima veze sa napadom na novinarku Pobjede i njenu porodicu zbog kojeg je pritvor do 30 dana određen kontroverznom biznismenu Zoranu Ćoću Bećiroviću i njegovom tjelohranitelju Mladenu Mijatoviću, inače aktivnom službeniku Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i Ljubiši Dukiću, koji je odlukom Krivičnog vijeća ipak pušten na slobodu STR. 5.

ATMOSFERA REPRESIJE I STRAHA: Napadi na medijske poslenike sve češći, kazne blage

Prebijanje i ubistvo novinara najjeftiniji oblik cenzure medija

U slučaju Ane Raičković imamo nasilnika i dva njegova tjelohranitelja, masovnu silu koja se ustremila na ženu, novinarku. Ovakav napad mogao je da se završi sa mnogo drastičnijim posljedicama, kada vidimo o kakvoj je sili riječ. Nekažnjivost u slučajevima ubistava i napada na novinare je velika i ona ohrabruje nasilnike, a posebna meta su novinarke - rekao je Veran Matić

Gledaoci Javnog servisa sinoć uoči utakmice Crna Gora - Island u Nikšiću nijesu mogli odslušati crnogorsku himnu

Menadžment RTCG se kasnije sinoć tokom drugog poluvremena utakmice u Nikšiću izvinio gledaocima zbog propusta, istakavši da će odgovorne osobe za grubu grešku tokom prenosa biti suspendovane i protiv njih će biti pokrenut disciplinski postupak STR. 18. i 19.

POGLED SA STRANE: Ekonomski program novog američkog predsjednika je mješavina starog liberalizma i protekcionizma

LEKCIJE IZ SUSJEDSTVA: Dok Dajkoviću prijeti zatvor u Albaniji zbog toga što je Skadar nazvao srpskim gradom, crnogorske institucije ostaju nijeme na gotovo svakodnevne uvrede na račun Crne Gore i himne

Nema države kad

ko god stigne

Jedini način suočavanja s ovakvim oblikom velikosrpske retorike, kakvu koristi Dajković, njegov istomišljenik Marko Kovačević i slični, koji s jedne strane sistemski ponižavaju državni identitet Crne Gore, a s druge otvoreno zagovaraju koncept o srpskom identitetu, jeste socijalna izolacija - kaže hrvatski analitičar Davor Đenero

Ni nakon 15 godina ne postoji registar nepokretnosti u državnoj svojini, niti je poznato kada će biti uspostavljen

Piše: dr Dragan VESELINOV

Građani biraju novu vlast

BUDVA – Građani danas biraju novu vlast u Budvi, a u izbornoj trci učestvuje osam lista.

Prva na glasačkom listiću je koalicija „Za budućnost Budve“, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Socijalistička narodna partija, Pokret za promjene, Ujedinjena, Demos, Prava Crna Gora, Radnička partija i Slobodna Crna Gora. U izbornoj trci učestvovuju „Budva naš grad – Nikola Jovanović“, grupa birača „Pokret za grad – Đorđe

LEKCIJE IZ SUSJEDSTVA: Dok Dajkoviću prijeti zatvor u Albaniji zbog što je Skadar nazvao srpskim gradom, crnogorske institucije ostaju nijeme na gotovo svakodnevne uvrede na račun države i himne

Nema države kad je vrijeđa ko stigne

Jedini način suočavanja s ovakvim oblikom velikosrpske retorike, kakvu koristi Dajković, njegov istomišljenik

Zenović“, te lista „Dr Vujičić Božidar – glas za promjene“. Na izborima učestvuje i koalicija Demokrata i Pokreta Evropa sad. Ura na budvanskim izborima nastupa samostalno, a na izborima učestvuju Evropski savez, kao i DPS. Pravo glasa imaju 19.183 birača. Izbori za odbornike u SO Budva održani su 26. maja, a novi su raspisani za 17. novembar, nakon što Skupština opštine nije konstituisana u predviđenom roku od 60 dana od objavljivanja konačnih rezultata.

Podgorički odbor SNP-a pozvao stranke koje su učestvovale na izborima u glavnom gradu da postupaju transparentno

R. P.

Božović: Pregovori u Podgorici da budu javni

PODGORICA – Pregovori o formiranju vlasti u Podgorici treba da budu javni, kako bi se vidjelo ko blokira taj proces - poručio je poslanik SNP-a Bogdan Božović.

Opštinski odbor SNP-a u Podgorici pozvao je sve stranke koje su učestvovale na izborima u glavnom gradu da postupaju transparentno u procesu pregovora o formiranju vlasti. Božović, koji je i predsjednik podgoričkog odbora SNP-a, u saopštenju je naveo da je, nakon mjesec od izbora, krajnje vrijeme da pokažu ozbiljnost i transparentnost. - Moramo građanima pružiti uvjerenje da su na izbornim listama bili odgovorni pojedin-

ci, spremni da preuzmu obaveze i ispune svoja obećanja. Pregovori treba da budu javni, kako bismo vidjeli ko blokira formiranje vlasti - poručio je Božović. On je podsjetio da je Glavni grad već godinu u blokadi i upozorio da bi bilo neodgovorno da politički lideri zbog ličnih interesa dozvole nastavak te situacije. - Još jednom pozivam na transparentnost u pregovorima. Moramo pokazati poštenje u političkoj areni i stati iza volje građana - rekao je Božović. On je zaključio da je potrebno demonstrirati ozbiljnost i ubrzati proces pregovora, kako bi Podgorica i njene institucije počele da funkcionišu punim kapacitetom. R. P.

PODGORICA - U Rimu je 9. novembra, nakon promocije knjige autora Mauricija Grandija o kraljici Jeleni Savojskoj, umjesto najavljene crnogorske himne intonirana pjesma „Onamo, namo“. Iako je o ovom skandalu izvijestila Antena M niko od crnogorskih zvaničnika nije reagovao na očigledan napad na simbole crnogorske države. Juče je na Javnom servisu prekinuto intoniranje te iste himne uoči utakmice Crna Gora - Island. I tako svakog dana.

Susjedna Albanija na ovakve atake na državu ne ćuti. Predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković, koji je crnogorskoj javnosti poznat po negiranju crnogorske nacije, srpskom nacionalizmu i nepoštovanju simbola države u kojoj živi, saopštio je da je u Albaniji otpočeo sudski proces protiv njega zbog toga što je prije tri godine napravio fotografiju u Skadru sa crnogorskom trobojkom uz komentar: ,,Pozdrav svima iz drevnog srpskog grada Skadra“. U crnogorskom tužilaštvu je, kaže, preuzeo optužnicu iz Skadra po kojoj mu je na teret stavljeno krivično djelo 265, odnosno podsticanje mržnje.

- Za to krivično djelo, sudeći po onome što piše u Krivičnom zakoniku Albanije, zaprijećeno je od dvije do deset godina zatvora. Ukoliko mi albanski sud odredi strogu kaznu zatvora, to znači da zajedno sa mnom treba da robija i cjelokupni obrazovni sistem Crne Gore, imajući u vidu da sam prvu vijest o tome da je Skadar nekad bio srpski grad pročitao u našim lektirama, čitankama i istorijskim udžbenicima. Dovoljno je samo da navedem jednu od brojnih narodnih pjesama – Zidanje Skadra na Bojani – koju smo kao đaci bili u obavezi da naučimo napamet. Činjenicu da je albanski Esad Paša baš mom prađedu Luki Šutovom Dajkoviću uručio ključeve grada prilikom osvajanja Skadra čuvaću za samo suđenje - pravdao se Dajković, objašnjavajući da je u pitanju politički progon na nacionalnoj osnovi.

MUK INSTITUCIJA

Ovakva reakcija države Albanije pokazuje odgovoran i ozbiljan odnos prema svim vrstama nepoštovanja teritorijalnog integriteta države, ali i njenog dostojanstva. Crnogorske institucije se ponašaju sasvim

Marko Kovačević i slični, koji s jedne strane sistemski ponižavaju državni identitet Crne Gore, a s druge otvoreno zagovaraju koncept o srpskom identitetu Crne Gore, jeste socijalna izolacija. S obzirom na to da Andrija Mandić u svom skupštinskom kabinetu drži istu onu zastavu koju Dajković razvlači u Skadru i pred njom se protokolarno fotogra še sa še com Misije Evropske unije u Crnoj Gori, jasno je da izolacija ne može biti lijek - kaže hrvatski analitičar Davor Đenero

suprotno, za naše tužilaštvo pokazivanje srednjeg prsta uz intoniranje himne nije krivično djelo, gotovo svakodnevna svojatanja teritorija, vrijeđanje zastave i nepoštovanje himne prolaze nekažnjeno i bez reakcije državnih organa. Fotografije srpske Boke u Kini zavređuju ni manje ni više nego opomenu izlagača. Tada je iz MVP-a saopšteno da su slike uklonjene i da je izlagač opomenut, a greška ispravljena. Svako novo posrbljavanje teritorija nailazi na muk crnogorskih institucija, a gostovanja političara iz Crne Gore po medijima u Srbiji, koja bi u ozbiljnoj državi pokrenula brojne procese za uvredu časti i dostojanstva države, ali i govora mržnje, prolaze bez reakcije. Na pitanje zašto je u Crnoj Gori sve važnije od države i njenog identiteta, hrvatski analitičar Davor Đenero kaže da bi svi oni koji vrijeđaju identitet države i njene simbole morali biti socijalno izolovani.Tako se, prema njegovim riječima, ponaša i zvanični Zagreb. - Jedini način suočavanja s ovakvim oblikom velikosrpske retorike, kakvu koristi Dajković, njegov istomišljenik Marko Kovačević i slični, koji s jedne strane sistemski ponižavaju državni identitet Crne Gore, a s druge otvoreno zagovaraju koncept o srpskom identitetu Crne Gore, jeste socijalna izolacija. Svaki ispad poput onog o navodnom srpskom identitetu Skadra morao bi biti predmet podsmijeha. Vjerujem da taj podsmijeh Dajković svakodnevno osjeća u ponosnom Cetinju, ali kad imate situaciju da ključni Vučićev operativac u Crnoj Gori, najvažniji promoter ruskoga patogenog uticaja u ovoj zemlji i istovre-

može biti lijek - kaže hrvatski analitičar Davor Đenero

meno stvarni kontrolor izvršne vlasti u Crnoj Gori, u svom skupštinskom kabinetu drži istu onu zastavu koju Dajković razvlači u Skadru, s tim da se Andrija Mandić pred njom protokolarno fotografiše sa šeficom Misije Evropske unije u Crnoj Gori, jasno je da izolacija ne može biti lijek za bolest tih Dajkovića, Kovačevića, Mandića... i kako se već zovu - poručuje Đenero. Ističe da je najgore što smo mogli čuti u stvari Dajkovićev potcjenjivački odnos prema političkom identitetu Albanije, začinjen tvrdnjom da je on žrtva političke kuhinje u Crnoj Gori.

- Valja vjerovati da će se albanske vlasti pobrinuti da počinitelj ovog za Albaniju, ali i Crnu Goru, uvredljivog incidenta ubuduće svede svoj radijus kretanja do Beograda ili

eventualno do Rusije i Bjelorusije. I valja se prisjetiti da ovakvih provokacija iz Crne Gore nije bilo prije 20. avgusta 2020, dok je Crna Gora stvarno imala proevropsku administraciju, skoncentrisanu na modernizaciju svoje države, a ne na velikodržavne „prekogranične projekte“ - poručuje Đenero. NEPOŽELJNI

On ističe da Hrvatska već godinama ne toleriše bilo kakve izjave ovakvog tipa. Takođe objašnjava da je Zagreb demonstrirao kako se vodi ozbiljna država time što je Andriju Mandića, Aleksu Bečića i Milana Kneževića proglasio nepoželjnim.

- Ovo što je Hrvatska napravila u odnosu na političku trojku iz crnogorske parlamentarne arene vrlo je precizna uravnotežena mjera. Iako su se neki

Danas izbori u Budvi

Budva

Boka „srpska“ na štandu u Kini

Bogdan Božović

zbog toga nijeme

pribojavali da će incident koji je ova trojka aranžirala, želeći spriječiti napredak crnogorske evropske integracije, dovesti do blokade pregovora s EU, to se nije dogodilo. Za individualne poteze i provokacije uspostavljena je individualna odgovornost, a ta je odgovornost precizno adresirana na tri stranke koje štete i hrvatsko-crnogorskim odnosima, kao i crnogorskoj evropskoj integraciji. Takve precizne poteze može vući samo konsolidovana država koja je dovoljno samosvjesna, ali i koja je svjesna da je evropeizacija njenog susjedstva njen prioritetni politički interes - kaže Đenero. Objašnjava da je Hrvatska godinama bila suočena s neugodnim provokacijama na svom području.

- Već dugo, naime, na područjima koja su bila zahvaćena ratom, odnosno na kojima je bio uspostavljen velikosrpski okupacioni režim, odnosi između domicilnog hrvatskog stanovništva (koje se na taj prostor vratilo nakon oslobođenja ,,Olujom“), srpskih povratnika izbjeglih u ,,Oluji“ i stanovništva koje se po nevolji u taj prostor uselilo, pretežno iz BiH, pristojni su i korektni. Incidenti su se događali samo preko ljeta, kad su na te prostore dolazili ljudi koji su odlučili ostati živjeti u Srbiji, koji su i danas pod uticajem velikosrpske ideologije i koji se ponašaju sasvim neodgovorno. Njih ne zanimaju posljedice incidenata što ih izazivaju na život Srba integrisanih u društveni život u tim područjima. U zadnjih nekoliko godina javne vlasti su tome odlučile stati na kraj i počelo je ozbiljno kažnjavanje tih izazivača incidenata. To je Vučićevim tabloidima dalo materijala, ali su incidenti u Hrvatskoj utihnuli - kaže Đenero. Prema njegovim riječima, crnogorskom društvu treba upravo to - stabilnost i samosvijest, pa će se sa svima koji ga iznutra razaraju moći efikasno suočiti.

m. Jovićević

PODGORICA – Poslanici Demokratske partije socijalista Nikola Milović i Mihailo Anđušić obratili su se otvorenim pismom Specijalnom državnom tužilaštvu povodom informacije da su prema nalazu budžetske inspekcije, aktuelni ministar odbrane i dva bivša ministra sebi i zaposlenima u Ministarstvu nezakonito podijelili više od 3,2 miliona eura. - Iz nalaza budžetske inspekcije, dostavljenom SDT-u i drugim nadležnim institucijama, proizilazi da je aktuelni ministar odbrane Dragan Krapović sebi i drugim zaposlenim u MO podijelio po 700 eura varijabile, i tako samo za mjesec potrošio oko 1,5 miliona eura. Slično je prije njega

DPS uputila otvoreno pismo SDT-u povodom informacije da su ministar odbrane i dva bivša ministra sebi i zaposlenima nezakonito podijelili više od 3,2 miliona eura

Koje radnje ste preduzeli povodom nalaza budžetske inspekcije

uradio i nekadašnji ministar Filip Adžić, dok je bivša ministarka Olivera Injac dijelila sebi i zaposlenima u Ministarstvu po 60 eura jer su prema njenom obrazloženju „radili u uslovima koji su nerijetko zahtijevali vanredno angažovanje, pokazali visok nivo profesionalizma i maksimalnu posvećenost izvršavanju zadataka - navodi se u pismu poslanika DPS.

Dodaju da je takvo postupanje suprotno zakonu, imajući u vidu da su ministri nagradama od 700 eura prekoračili dozvoljeni iznos bonusa koji prema propisima može iznositi najviše 50 odsto prosječne plate u Crnoj Gori. - Ako se uzme u obzir da je za čak 32 puta manju sumu (oko 100.000 eura bonusa) nekadašnja direktorka ASK-a Jelena Perović , privedena u

hitnom roku u SDT, samo nekoliko dana pošto je tužilaštvo dobilo izvještaj budžetske inspekcije, i to uz dejstvo specijalnih policijskih jedinica, dugih cijevi i medijsko izvještavanje uživo, što je javnosti trebalo da sugeriše da se radi o veoma ozbiljnom krivičnom djelu, mi, kao poslanici Skupštine Crne Gore i članovi Odbora za ekonomiju finansije i budžet, tražimo od

SDT-a da nas informiše koliko dana je prošlo otkad je budžetska inspekcija dostavila zapisnik o budžetskom nadzoru u MO, koje radnje je SDT preuzelo od kad je od budžetske inspekcije dobilo zapisnik o budžetskom nadzoru u MO, iz koga se vide nezakonita postupanja ministra Krapovića i dvoje njegovih prethodnika - naveli su poslanici DPS-a. r. P

Lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta saopštili da je SDT formiralo predmet tragom njihovih tvrdnji o ulozi bivšeg ministra pravde, GST-a i njegovog zamjenika

Knežević:

Tužilaštvo potvrdilo ono što smo govorili o ulozi

Pažina, Katnića i Čađenovića

PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet tragom teksta objavljenog na portalu In4S u kojem su čelnici nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević optužili nekadašnjeg ministra pravde Zorana Pažina, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Sašu Čađenovića da su pritiskali agenta CIA Džozefa Asada da označi lidere DF-a za organizovanje državnog udara 16. oktobra 2016, na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori.

To je juče, pozivajući se na potvrdu koju je dobio od portparola SDT-a Vukasa Radonjića, saopštio Milan Knežević, a ovim povodom nije bilo zvaničnog oglašavanja tužilaštva.

Prema Kneževićevim riječima, od Radonjića je dobio podatke da je formiran pr edmet povodom teksta objavljenog na Portalu IN4S „Knežević i Mandić: Lažna suđenja sprovodili su Pažin, Katnić i Čađenović“ i to protiv osumnjičenog Zorana Pažina za krivično djelo protivzakonit uticaj, te protiv Milivoja Katnića i Saše Čađenovića za krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Prethodno je, kako je kazao Knežević, njegov opunomoćeni zastupnik advokat Dušan Radosavljević predao podnesak u SDT, adresiran specijalnom tužiocu Radonjiću, tražeći od njega obavještenje o predmetu pod oznakom KT-S br. 98/24, a koji se odnosi na sumnje o

zloupotrebama službenog položaja bivšeg GST-a Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića.

Prozvao i Darmanovića

Knežević je naveo da su Pažin, Katnić i Čađenović, uključujući i kako tvrdi, bivšeg ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića, iskoristili uticaj i službeni položaj i vršili neprimjereni pritisak na Asada preko njegovog advokata Tobija Kedmena kako bi, „lažno optužio lidere i funkcionere nekadašnjeg Demokratskog fronta u postupku terorizma u pokušaju“.

Knežević tvrdi da to potvrđuje i „fajl“ označen kao „škart“ sa 19 pitanja i odgovora koja je bivši tužilac Čađenović poslao Asadovom advokatu Tobiju Kedmenu. „Fajl“ je navodno, prema tvrdnji Kneževića, pronađen u Čađenovićevoj tužilačkoj kancelariji 2022. godine. Kazao je da se kroz odgovor SDT-a pokazalo istinitim ono na što, kako je naveo, Mandić i on godinama tvrde o ulozi Pažina, Katnića i Čađenovića. -Katnić, Čađenović, Pažin i, prema našim informacijama, (nekadašnji ministar vanjskih poslova) Srđan Darmanović su, zloupotrebljavajući službeni položaj, razgovarali s Kedmenom i u kancelariji Čađenovića, dostavili mu 19 pitanja i 19 odgovora kako bi ga „zaštitili“ od daljeg procesuiranja - i njega i njegovu porodicu. Uz pitanja i odgovore, bile su dostavljene fotografije 12 funkcionera DF-a, među kojima smo bili Mandić i ja - rekao je Knežević. Kazao je da su o tome ovjerene izjave već dali i Kedmen i Asad.

-Prema mojim saznanjima gospodin Kedmen je i saslušan u SDT-u – naveo je Knežević. Prema Kneževićevim riječima protiv bivšeg agenta CIA Asada, kao i ostalih bivših agenata Mosada i MI6 podignuta je naredba o istrazi i potjernice, nakon što je odbio da lažno optuži lidere DF-a. -Kedmen tvrdi da ga je Pažin nekoliko puta saslušavao u Vili Gorica, maltretirao i tražio od njega da postupi po zahtjevima Katnića i Čađenovića. Prema našim informacijama, Kedmen je bio u SDT-u prije nekoliko mjeseci i dao je izjavu u vezi ovog predmeta. Smatramo da je prošlo dovoljno vremena da moramo dobiti jasne informacije, jer smo Mandić, Mihailo Čađenović i ja oštećeni u ovom predmetu. Zbog toga je naš advokat Radosavljević tražio da ostvari uvid u spise predmeta - naveo je Knežević. Upitan koja je uloga bila Darmanovića, Knežević je kazao

da u svjedočenju Kedmen navodi da je bivši crnogorski ministar vanjskih poslova na svaki način pokušavao da preko njega i ljudi u Stejt Dipartmentu ubijedi Asada da uradi što od njega traži SDT.

Lider Nove srpske demokratije i predsjednik Skupštine

Andrija Mandić je kazao da je najveća žrtva ovog montiranog procesa Mihailo Čađenović, koji je bio vozač u DF-u.

Naveo je da se sada vidi, na osnovu dokumenata koja isplivavaju, koliko je bila teška borba „da se dođe do one 2020. godine i Crna Gora oslobodi od paukove mreže“.

m an D ić: TesT za D ržavu

Mandić je poručio da su novi predmeti koje je formirao

SDT test za pravnu državu jer u ovom pitanju dvije godine nije bilo urađeno ništa.

-Naš narod i svi građani očekuju i traže pravdu koju im garantuju Ustav i zakoni Crne Gore.

U borbi za slobodu, mi kao generacija smo veoma srećni što smo uspjeli da smijenimo jednu vlast. Demokratija i sloboda se osvajaju, a taj proces može da bude brži ako bismo svi radili svoj posao. Kao najveće žrtve bivšeg režima, pozivamo one koji primjenjuju zakone da to rade brže i efikasnije - poručio je Mandić. Lideri nekadašnjeg DF-a Mandić i Knežević, kao i drugi okrivljeni, oslobođeni su početkom jula u ponovljenom postupku optužbi da su odgvorni za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. Oslobađajuću presudu izreklo je vijeće sudije Zorana Radovića u Višem sudu u Podgorici. Prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i Mandić i Knežević, osuđeni su bili na ukupno 70 godina zatvora. Presuda sutkinje Suzane Mugoše poništena je prije tri godine u Apelacionom sudu koji je naredio da se suđenje ponovi. r. D.

Milan Knežević i Andrija Mandić

ATMOSFERA REPRESIJE I STRAHA: Napadi na medijske poslenike sve češći, kazne blage

Prebijanje i ubistvo novinara najjeftiniji oblik cenzure medija

PODGORICA - Brutalni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković govori o ambijentu koji je napravila država da je siledžijama sve dozvoljeno.

- U ovom slučaju, imamo nasilnika i dva njegova tjelohranitelja, masovnu silu koja se ustremila na ženu, novinarku. Ovakav napad mogao je da se završi sa mnogo drastičnijim posljedicama, kada vidimo o kakvoj je sili riječ. Nekažnjivost u slučajevima ubistava i napada na novinare je velika i ona ohrabruje nasilnike, a posebna meta su novinarke - rekao je Veran Matić za Pobjedu povodom brutalnog napada na novinarku Anu Raičković. Matić je predsjednik Komisije za istraživanje ubistava novinara i član Stalne radne grupe za bezbjednost novinara i predsjednik Upravnog odbora ANEM-a (Asocijacije nezavisnih elektronskih medija).

Napadi i osude Govoreći dalje o slučaju Raičković, Matić podsjeća da su novinari sve češća meta nasilnika, ,,često i bez direktnog povoda ili razloga“, a bilo kakvo nasilje nad novinarima i prijetnje su nedopustivi, te ističe da su posebna meta novinarke. U Srbiji ove godine ima prvi put više prijava novinarki za prijetnje i nasilje - 56 odsto u odnosu na 44 odsto, kada je riječ o novinarima.

- Kada govorimo o prijetnjama putem interneta, društvenih mreža, ugrožavanje bezbjednosti novinarki penje se

na 70 odsto u prvih devet mjeseci ove godine - kaže Matić. Napad na Raičković osudili su svi - od kolega, medijskih udruženja domaćih i inostranih, preko nevladinog sektora, do Stejt departmenta i svi traže hitnu akciju države koja već decenijama stvara ambijent u kojem se nasilje nad novinarima ponavlja, a razlika je jedino u stepenu brutalnosti počinjenog djela. Zato je i najvažnije pitanje - na koji način može da se prevaziđe sadašnje stanje u društvu da novinari koji profesionalno rade svoj posao budu bezbjedni. Matić kaže da je veoma važno da vlasnici medija i menadžment, urednici, urade sve što je njihova obaveza da se omogući normalan rad no -

vinarki i novinara, da budu edukovani za bezbjedno izvještavanje, imaju adekvatnu opremu, snažnu besplatnu pravnu podršku, kao i pristup efikasnoj zdravstvenoj podršci, uključujući i podršku za mentalno zdravlje.

- Ostaje najveći problem preventiva, tj. kako zaustaviti na samom početku mogući napad na novinarke i novinare. Jedino rješenje su tužbe za uvrede, klevete, laži… ali i za to je potrebna snažna podrška redakcija ili udruženja kroz besplatnu pravnu pomoć jer su troškovi suđenja veliki za novinarske plate. I najvažnija je novinarska solidarnost, da ona postoji u svakom slučaju i u svakom mogućem obliku, pravovremeno i trajno - ocjenjuje Matić i kaže da u Srbiji pokušavaju sa stalnom radnom grupom za bezbjednost novinara (u koju su uključena sva udruženja i asocijacije, Vrhovno javno tužilaštvo i MUP) da uspostave efikasnu saradnju, brze reakcije u slučajevima prijet-

nji, ugrožavanja bezbjednosti i napada na novinare.

Ipak, i pored svega toga, on zaključuje da je još uvijek neophodno uticati na mijenjanje tužilačke i sudske prakse, kao i određenih rješenja u Krivičnom zakoniku.

Ko obezbjeđuje medijsKe slobode

Veliki broj medija omogućava da se objavljuju razne informacije bez i najmanje zadrške što je istina, laž, spin, kleveta, prijetnja…. i sve se tumači kao medijska sloboda.

Postavlja se pitanje - što su medijske slobode i dokle dosežu da novinari mogu profesionalno da rade i ostanu bezbjedni bez policijske zaštite?

Matić je imao iskustvo sa obezbjeđenjem koje mu je dodijelila država, međutim, obezbjeđenje štiti fizički, ali što se dešava kada se obezbjeđenje ukine - da li ostaju strahovi da će se ponoviti bilo koji oblik nasilja. - Medijske slobode ograničene su kodeksima novinara. Slobo-

Kako počinje maltretiranje

- Najgore u svemu su mutacije ugrožavanja bezbjednosti novinara i medija, koje često kreću kao targetiranje iz institucija moći ili tabloida koji su dio tog kruga, pa se sele na društvene mreže, gdje se organizovano, ali i patološki vrijeđa, prijeti… šire laži, pa se to ponovo vraća u tabloide… Ta izloženost, i kada nema direktne prijetnje, zastrašujuća je… Najveći dio inkriminacija u ovim slučajevima goni se privatnim tužbama, za to novinari nemaju ni novca, ni nerava, ni vremena, a suđenja su uglavnom samo novi nivo viktimizacije koju doživljavaju. A ako su to krivični slučajevi koji se gone po službenoj dužnosti, samo u nekih deset do dvadeset odsto završavaju se osuđujućim presudama. Vrlo često je riječ o oportunitetu, priznanju krivice za lakšu kaznu - navodi Matić.

da novinara ne smije da bude motiv za ugrožavanje njegove bezbjednosti. Ugrožavanje bezbjednosti novinara i medija sve više postaje normalnost. Naročito onih medija koji se bave istraživačkim novinarstvom, koje razotkriva korupciju, privilegije, autoritarne režime, kriminal…- odgovara Matić i daje primjere - od ubistva Duška Jovanovića, pa do serije napada i ranjavanja Olivere Lakić, bombardovanja Vijesti…

Medijske slobode ograničene su kodeksima novinara. Sloboda novinara ne smije da bude motiv za ugrožavanje njegove bezbjednosti. Ugrožavanje bezbjednosti novinara i medija sve više postaje normalnost. Naročito onih medija koji se bave istraživačkim novinarstvom, koje razotkriva korupciju, privilegije, autoritarne režime, kriminal…- odgovara Matić i daje primjere - od ubistva Duška Jovanovića, pa do serije napada i ranjavanja Olivere Lakić, bombardovanja Vijesti…

- Šest godina sam bio pod policijskom zaštitom i nijesam se osjećao ni tada bezbjedno. Kada ste jednom ugroženi i kada vlada nekažnjivost, osjećaćete se uvijek tako jer se ne otklanjaju uzroci. Kriminal i korupcija, nasilje huligana koji su razotkrivani kroz, na primjer, serijale Insajdera, koji su doveli do vrlo drastičnog ograničavanja slobode Brankice Stanković, poslije i mene, ne samo da nijesu zaustavljeni kao pojave, već su se patološki multiplikovali i stekli zaštitu. Sprega političkih elita, pravosuđa i kriminala više ne može ni da se sakriva, čak i ako postoji ta želja. To je postao modus vivendi - kaže naš sagovornik.

TorTura i zločiN Govoreći o tome kroz kakvu torturu prolaze novinari, Matić podsjeća da je 2018. godine surovo prebijen urednik portala Žig info, Željko Matorčević i niko nije uhapšen. - Nalogodavci, ohrabreni, zapalili su i kuću novinaru istog portala. Milan Jovanović je slučajno preživio taj atentat. Tek ove godine završeno je suđenje tadašnjem predsjedniku opštine Grocka i članu Glavnog odbora vladajuće stranke i izvršiocima, od kojih je još jedan u bjekstvu. Ali teško prebijanje još uvijek nije... iako je jasna veza - navodi Matić. On podsjeća da je krajem maja oko podneva u centru Beograda napadnut novinar Vuk Cvijić od strane direktora ili vlasnika tabloida Srpski telegraf Milana Lađevića, a do danas nema policijskog izvještaja u tužilaštvu da bi bila podignuta optužnica. Zatim se niz napada nastavio jer je par dana kasnije napadnut Uglješa Bokić u Novom Sadu, koji je napad snimio, a tužilaštvo je službenom bilješkom odbacilo prijavu. Prije nedjelju dana, u Novom Sadu su napadnuti kamermani Juronjuza i N1. Iako je napadač na kamermana Juronjuza snimljen, još uvijek nije identifikovan, a ni uhapšen. Osoba koja je prijetila Ani Lalić putem interneta, uhapšena je, ali je sud odlučio da čeka suđenje u sopstvenom domu sa nanogicom, koju je skinuo i pobjegao u Francusku gdje živi. Ipak, najdrastičnije je kada ubice ostaju na slobodi poslije 25 godina od počinjenog zločina.

- Ove godine, oslobođeni su ranije optuženi iz vrha Državne bezbjednosti za ubistvo Slavka Ćuruvije i pored dvije presude na ukupno 100 godina zatvora. Neriješeni slučajevi ubistava Milana Pantića i Dade Vujasinović, kao i Duška Jovanovića, direktna su poruka nasilnicima da će proći nekažnjeno, kada nasilje primjenjuju prema novinarkama i novinarima. Sve ja manje profesionalnih medija i novinara, solidarnosti i snažnog otpora nasilnicima i represivnim vladama - podsjeća Matić. Violeta CVejiĆ

Privođenje Bećirovića

Veran Matić

Neđelja, 17. novembar 2024.

PODGORICA- Bratu novinarke Pobjede Ane Raičković, koja je prije sedam dana napadnuta i pretučena ispred lokala brze hrane u Podgorici, polomljena je juče šoferšajbna na automobilu - potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije.

Kako nam je saopšteno, G. R je prijavio policiji da je zatekao polomljenu šoferšajbnu na svom vozilu parkiranom u naselju Blok pet.

U večeri napada na Anu Raičković ispred lokala „Gurman“ u Bloku pet, akteri nasilničkog ponašanja su, kako nezvanično saznajemo, „pokušali da zataškaju slučaj tako što su preko posrednika nudili upravo njenom bratu da se dogovore i ne uključuju policiju“. Iz policije su juče Pobjedi potvrdili da preduzimaju mjere i radnje kako bi utvrdili da li ovaj incident ima veze sa napadom na novinarku Pobjede i njenu porodicu zbog kojeg je pritvor do 30 dana određen kontroverznom biznismenu Zoranu Ćoću Bećiroviću i njegovom tjelohranitelju Mladenu Mijatoviću, inače aktivnom službeniku Ministarstva unutrašnjih poslova koji se terete za krivično djelo nasilničko ponašanje.

Iz Osnovnog suda je saopšteno da je pritvor određen u odnosu na Bećirovića zbog opasnosti da će izvršiti krivično djelo kojim prijeti ukoliko se nađe na slobodi, u odnosu na Mijatovića zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo ukoliko se nađe na slobodi, a svim osumnjičenim određen je pritvor i zbog opasnosti da će ometati postupak uticanjem na svjedoke.

Raniji isti stav Osnovnog suda u odnosu na trećeg napadača Ljubišu Dukića, preinačilo je juče Krivično vijeće koje je uvažilo žalbu branioca osumnjičenih Danila Mićovića i Dukić je juče pušten na slobodu jer, kako je navedeno, nema čvrstih dokaza da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje. Sin Zorana Bećirovića, Luka takođe je nakon tog napada bio priveden, ali njemu nije određeno dalje zadržavanje. Prema saznanjima Pobjede, tužiteljka Romina Vlahović nije tražila pritvor za Lu-

Bratu nedavno napadnute novinarke Pobjede polomljena šoferšajbna na vozilu, policija provjerava ima li taj incident veze sa ranijim napadom na Raičković

Novi atak na porodicu ili slučajnost?

ku Bećirovića, jer ga Raičković, njen sin i vjerenik nijesu označili kao napadača. - Taj mladić nije učestvovao u napadu. I ne samo to, nego nije uputio nijednu riječ, a kamoli prijetnju - kazala je Raičković. Ona je kazala da nasilničko ponašanje nije pokazao ni prema njenom sinu, ni vjereniku. Te tvrdnje su pred tužiteljkom potvrdili i njen sin i vjerenik, koji su te večeri bili napadnuti od starijeg Bećirovića, Mijatovića i Dukića.

Brutalni atak

Podsjećamo, Raičković je sa članovima porodice brutalno napadnuta 10. novembra ispred „Gurmana“ u podgoričkom naselju Blok V. Prema saznanjima Pobjede, Raičković je pozvala te večeri policiju u 21 sat i 13 minuta, da bi nakon toga policija ponovo dobila obavještenje u 21 sat i 22 minuta. Nakon toga su Bećirović i Mijatović fizički nasrnuli na nju dok je sjedjela u automobilu i čekala da policija stigne.

Raičković je kazala da je u trenutku kada su je vrijeđali i prijetili bila prisutna jedna osoba koja je čula i vidjela što se dogodilo, a da je za pultom bila radnica. U objektu je, kako saznajemo, bio i službenik policije.

Pobjeda očekuje odgovore od Uprave policije da li je u tom objektu bio pripadnik policije i što je preduzeo kada je došlo do incidenta.

Raičković je Pobjedi kazala da ničim nije davala povod za brutalan napad, da je u jednom momentu, nakon salvi prijet-

nji, dobacivanja, psovki, prijavila policiji da je maltretira grupa muškaraca. Napad je kulminirao njenim davljenjem (Mijatović) udaranjem glave o vrata automobila i lomljenjem auta (stariji Bećirović)... Nije stigla da dočeka dolazak policije, jer se situacija dramatično odvijala, a na kraju je uspjela da vozilom pobjegne i ode u stanicu.

Bećirović, Mijatović i Dukić su negirali izvršenje krivičnog djela koje im se stavlja na teret, saopšteno je iz suda.

U toku postupka će biti saslušana još dva svjedoka.

nasilnik iz MuP-a

Kako je i sud saopštio, Mijatović je ranije osuđivan za slična djela, a uprkos tome je zaposlen u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

On je, kako je potvrđeno iz tog resora, zaposlen kao samostalni referent-spasilac u Direkto-

Vijeće: „Ne može se utvrditi da je Dukić zaista osnovano sumnjiv“

ratu za zaštitu i spašavanje, a u okviru Direkcije za avio-helikoptersku jedinicu Ministarstva unutrašnjih poslova.

Ministar unutrašnjih poslova

Danilo Šaranović je zbog toga najavio disciplinski postupak protiv Mijatovića.

- Imajući u vidu da je jedan od osumnjičenih u ovom slučaju službenik avio-helikopterske jedinice MUP-a, u najkraćem roku ću kao starješina organa pokrenuti disciplinski postupak, jer ovakvi slučajevi zaslužuju najtežu krivično-pravnu sankciju i otkaz - istakao je Šaranović u saopštenju. U napadu na novinare Mijatović je povratnik – on je prije pet godina nasrnuo na tadašnjeg novinara Dana Vladimira Otaševića koji je pokušao da fotografiše Bećirovića, koji je bio u društvu tada višeg, a sada specijalnog tužioca Miloša Šoškića, sa kojim je dugogodišnji prijatelj.

Viđen i Pištolj Incident koji se dogodio između 21 i 22 sata u nedjelju veče, kada je Raičković prvo vrijeđana, pa na kraju i brutalno fizički napadnuta, nijesu zabilježile kamere restorana brze hrane „Gurman“. Iz Uprave policije je Pobjedi nezvanično rečeno da je nedjelju dana ranije u tom lokalu došlo do incidenta, zbog kog je policija izuzela server na kome se čuvaju video-zapisi. Policija je vratila server, ali ga vlasnik nije ponovo aktivirao. - Ipak, uprkos tome što nema snimaka incidenta, postoje iskazi aktera događaja, očevidaca, kao i materijalni dokazi te za tužlaštvo nije upitno kako se odigrao taj događaj – rečeno je Pobjedi iz UP.

Krivično vijeće Osnovnog suda djelimično je uvažilo žalbu branioca osumnjičenih za napad na Raičković, advokata Danila Mićovića, pa je preinačilo rješenje sudije za istragu na način što je ukinut privor protiv Ljubiše Dukića koji je odmah pušten na slobodu. - Istim rješenjem odlučeno je da u odnosu na osumnjičene Bećirovića i Mijatovića rješenje sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici ostaje neizmijenjeno, što znači da će oni ostati u pritvoru - navodi se u saopštenju.

Kako dodaju, odlučujući po žalbi branioca osumnjičenih, Vijeće ovog suda je ocijenilo da je sudija za istragu pravilno donio odluku u odnosu na Bećirovića i Mijatovića, cijeneći da su oba osumnjičena osnovano sumnjiva da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje, kao i da bi u slučaju puštanja na slobodu osumnjičeni Bećirović mogao izvršiti krivično djelo kojim prijeti, dok bi osumnjičeni Mijatović mogao ponoviti krivično djelo. Pored toga, postoji bojazan uticaja na svjedoke.

Sa druge strane, rješenjem Vijeća ovog suda ukazano je da se nakon izvršene pojedinačne analize svih dokaza prikupljenih u dosadašnjoj fazi postupka, pa i onih koji su prikupljeni nakon odluke sudije za

Ana Raičković je takođe kazala da postoje svjedoci, jer je u iskazu pred tužiteljkom Vlahović navela da ima saznanja da je Bećirovićevo obezbjeđenje imalo oružje. Tužiteljki je kazala i da ona pištolj nije vidjela, da je saznanja dobila od svjedoka, čije ime nije htjela da saopšti. U iskazu je navela da je jedan od svjedoka vidio pištolj, te da je muškarac koji ga je držao ušao u crni džip, kojim je Bećirović i došao u taj lokal. Slučaj napada na Anu Raičković je jedan od brutalnijih koji su se dogodili novinarima, od ubistva Duška Jovanovića 2004. godine do danas. Se-

istragu, s obzirom na to da je saslušan još jedan svjedok, „ne može utvrditi da je Dukić zaista osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje“. - Iskaz oštećene u dijelu kojim se navodi da je i ovaj osumnjičeni udario njenog sina nije potvrđen ostalim prikupljenim dokazima, iz kojih proizilazi da je Dukić moguće ostvario kontakt sa oštećenim prilikom razdvajanja lica koja se tuku, što je životno prihvatljivo i takav kontakt se za sada ne može cijeniti kao radnja koja predstavlja obilježje bića krivičnog djela nasilničko ponašanje - naveli su iz Osnovnog suda. Ovo posebno, kako ističu, imajući u vidu ponašanje Dukića tokom cijelog događaja, te analizu video materijala iz kojeg se jasno vidi da je upravo Dukić osoba koja je sve vrijeme pokušavala da smiri situaciju i da razdvoji zavađene strane. - Upravo on je štitio oštećenu Raičković od ostalih osumnjičenih, a što ni sama oštećena ne spori u svom iskazu. Osim toga, nakon što je Dukiću određen pritvor od sudije za istragu, saslušan je još jedan svjedok koji je potvrdio navode njegove odbrane, ističući da je siguran da Dukić ni u kom trenutku nije zadavao udarac oštećenom sinu Raičković - kazali su iz Osnovnog suda.

dam novinara i novinarki je za dvadeset godina ubijeno, ranjeno ili pretučeno. Prema podacima Sindikata medija, u prethodne tri godine (2022, 2023. i 2024) registrovana su ukupno 53 slučaja fizičkih i verbalnih napada i prijetnji novinarima. Napad na Raičković osudili su najviši državni funkcioneri, političke partije, medijske asocijacije i nevladine organizacije, međunarodne organizacije i zvaničnici, zahtijevajući od pravosudnih institucija adekvatne kazne i nultu toleranciju prema nasilju, pritiscima ili uznemiravanju novinara. r. D.

Policija ispituje da li incident ima veze sa napadom na našu novinarku

Privođenje Dukića

Neđelja, 17. novembar

Ni nakon 15 godina ne postoji registar nepokretnosti u državnoj svojini, niti je poznato kada će biti uspostavljen

PODGORICA - Ni deceniju i po otkad je Zakonom o državnoj imovini (ZDI) nametnuta obaveza da se uspostavi jedinstvena elektronska baza, odnosno registar nepokretnosti u državnoj svojini sa kompletnim podacima, uključujući i njihovu vrijednost, tog registra još nema.

U Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MPUDI) kojim odnedavno rukovodi Slaven Radunović nema konkretnog odgovora kada će ovaj registar biti uspostavljen. Uslov za njegovo uspostavljanje je, kako navode, procjena državne imovine, a to je, kako ocjenjuju, izuzetno kompleksan posao koji iziskuje duže vrijeme i velika novčana sredstva. Dodaju da su u februaru prošle godine nadogradili postojeću platformu E-katastar koja se nalazi na sajtu Uprave za nekretnine, u okviru koje je izdvojena elektronska evidencija državne imovine u posebnom dijelu.

- Način i postupak cjelokupne procjene vrijednosti državne imovine iz sačinjene elektronske evidencije državne imovine nije utvrđen, odnosno nije izrađena metodologija za masovnu procjenu vrijednostikazali su iz MPUDI.

Zakon

ZDI još od 2009. godine propisuje da bi registar trebalo da sadrži sve podatke o nepokretnosti, uključujući mjesto, parcelu, broj lista nepokretnosti, površinu, terete i ograničenja, uz osnov sticanja prava i procijenjenu vrijednost imovine u trenutku evidentiranja, uz istovremenu usaglašenost sa katastarskim podacima. Zakonom su bili propisani rokovi od godinu za popis i procjenu vrijednosti, uz dodatna tri mjeseca za uspostavljanje registra. Ipak, te obaveze, sudeći po podacima koje su Pobjedi dostavili iz MPUDI, ni državne ni lokalne institucije u potpunosti ne poštuju. Iako ZDI propisuje da se do kraja februara dostave popisi imo-

Još se ne zna što je sve državna imovina

Postoje prazni poslovni prostori kojima raspolaže Vlada

Crne Gore, ali su u jako lošem stanju, a koristili su ih škole, domovi zdravlja... i potrebna su velika finansijska sredstva da bi se isti priveli namjeni. Kvadratura tih poslovnih prostora je 32.288 kvadrata – kažu iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine

vine za prethodnu godinu, nijesu svi dostavili potpunu dokumentaciju. - Od 88 budžetskih korisnika - kompletnu dokumentaciju dostavilo je njih 75, od 327 indirektnih korisnika - njih 261, od 20 opština - dostavilo je deset, od 150 javnih službi i ustanova, čiji osnivač je opština, njih 107, dok je od 12 akcionarskih i drugih društava ovu obavezu ispunilo njih devetkazali su Pobjedi iz MPUDI.

Podaci

Ukazuju da Uprava za državnu imovinu (UZDI) u čijoj je nadležnosti ovo pitanje

ima bazu nepokretnosti koju ažurira na osnovu ugovora i rješenja koja im pristižu, te samoinicijativne kontrole podataka. Ta baza je, kako navode, osnov za objavljivanje elektronske evidencije državne imovine.

- Trenutno pomenuta baza broji 301.469 nepokretnosti, od čega 280.795 čini zemljište, a 20.674 čine objekti. Broj objekata kojima raspolaže

Vlada je 11.079, a kojima raspolažu opštine je 9.595, dok je broj parcela kojima raspolaže Vlada 152.228, a kojima raspolažu opštine 128.567 – navode iz MPUDI.

Na pitanje Pobjede koliko državnih nepokretnosti nije u službi institucija, iz MPUDI kažu da su iskoristili sve one koje su mogli.

- Postoje prazni poslovni prostori kojima raspolaže Vlada Crne Gore, ali su u jako lošem stanju, a koristili su ih škole, domovi zdravlja... i potrebna

su velika finansijska sredstva da bi se isti priveli namjeni. Kvadratura tih poslovnih prostora je 32.288 kvadrata – kažu iz MPUDI.

Godišnji ZakuPi PReko 2,7 miliona Nemogućnost korišćenja sopstvenih resursa, zbog čega država zakupljuje privatne prostore za rad pojedinih institucija, državu, odnosno građane, godišnje košta preko 2,7 miliona eura. - Za zakup poslovnih prostorija za potrebe smještaja državnih organa na mjesečnom nivou izdvaja se 226.819,72 eura sa PDV-om. Navedeni iznos se odnosi isključivo na ugovore o zakupu koje je zaključila UZDI i nije kumulativni podatak na nivou države – navode iz MPUDI. Na dodatno pitanje Pobjede, iz MPUDI objašnjavaju da UZDI zaključuje ugovore o zakupu isključivo za potrebe državnih organa koji se osnivaju u skladu sa Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, što znači da u ovaj iznos ne ulaze ugovori koje samostalno zaključuju opštine, državna i lokalna preduzeća.

ReviZije

Da Crna Gora ne zna što posjeduje, niti koja je vrijednost te imovine, odnosno da ne postoji registar nepokretnosti na način propisan zakonom, godinama ukazuju iz Državne

Za zakup poslovnih prostorija za potrebe smještaja državnih organa na mjesečnom nivou izdvaja se 226.819,72 eura sa PDV-om. Navedeni iznos se odnosi isključivo na ugovore o zakupu koje je zaključila UZDI i nije kumulativni podatak na nivou države – navode iz MPUDI

Dobri turistički rezultati Nacionalnih parkova Đurašković: Durmitor posjetilo 300.000 turista

PODGORICA- Nacionalne parkove ove godine posjetilo je oko 700.000 turista, što pokazuje evidentan porast u odnosu na zabilježene rekorde ranijih godina i jasno iscrtava put njihovog napretka i odgovornog djelovanja, saopštio je stručni saradnik Nacionalnih parkova Bogdan Đurašković.

On je kazao da je Nacionalni park (NP) Durmitor ove godine posjetilo nešto manje od 300.000 posjetilaca, Biograd-

sku goru skoro 100.000, Prokletije oko 40.000, Lovćen više oko 105.000, a Skadarsko jezero više od 150.000. -To nam dodatno daje podstrek za izradu plana strategije koja će se odnositi na produžetak sezonalog karaktera posjećenosti, širenjem spektra atraktivnih sadržaja, čime se obezbjeđuje podsticanje želje i namjere posjetilaca za produžavanjem boravka, kroz mogućnosti još značajnijeg unapređenja trenutne turističke ponude u okvirima adekvat-

ne strategije održivog upravljanja posjetiocima koji isključuje uticaj na biodiverzitet, a sve sa ciljem postizanja njihove lojalnosti i zadovoljstva - naveo je Đurašković u saopštenju. On je dodao da NPCG posebno vode računa o predsezoni koja ima važnu ulogu, kako zbog finalne pripreme glavnog dijela sezone, tako naravno i zbog prihoda koji se tokom njenog trajanja ostvaruje. -U tom periodu dolazi do otklanjanja eventualnih nedostataka u funkcionisanju, ka-

ko bi se rizici koji se pojavljuju u toku sezone, smanjili na nivo koji ne bi uticao na sam tok, kvalitet usluge i cjelokupni doživljaj svakog posjetiocakazao je Đurašković. Među mnogobrojnim aktivnostima koje nude nacionalni parkovi, teško je izdvojiti najinteresantnije i najzastupljenije, jer turisti boravak uglavnom planiraju kako bi na što autentičniji način doživjeli prirodne atrakcije. Iz NPCG su podsjetili da turistička ponuda NP Durmitor obuhvata pje-

revizorske institucije (DRI). Revizori su još 2019. godine u nalazu ukazali da tadašnje ministarstvo finansija i Uprava za nepokretnosti nijesu obavljali adekvatan nadzor nad realizacijom ugovora o nabavci proširenja SAP sistema i eksterne aplikacije za evidenciju državne imovine iz 2014. godine. Ministar finansija u to vrijeme je bio Radoje Žugić To je, kako su utvrdili u reviziji, za posljedicu imalo da sistem nikada ne profunkcioniše, iako je plaćen 250.000 eura. Takvoj situaciji je doprinijelo i to što se popis u institucijama nije sprovodio na odgovarajući način pa ni podaci nijesu bili tačni i potpuni. U izvještaju o realizaciji preporuka, koji je Žugićev nasljednik Darko Radunović tada dostavio DRI, kao opravdanje za nezavršen posao navodili su i problem razgraničenja između države i opština. Taj posao, sudeći po posljednjem izvještaju o realizaciji preporuka iz UZDI, do danas nije u potpunosti okončan. Posljednja revizija uspjeha koju je DRI sprovela prošle godine pokazala je da je tadašnja uprava za katastar i državnu imovinu kojom je tada rukovodio Koča Đurišić, koji je trenutno i na čelu UZDI, objavila javnu elektronsku bazu, ali da su za unos podataka uglavnom korišćeni podaci iz katastra, a da su službenici obišli samo 1,5 odsto od ukupno evidentiranih nepokretnosti. Da je ovaj posao nezavršen, te da je neophodno preduzeti aktivnosti da bi se uspostavio registar, za što je potrebna procjena vrijednosti, revizori su ponovo ukazali i u reviziji završnog računa budžeta za prošlu godinu. m lk.

šačenje, planinarenje, rafting, splavarenje i kampovanje, NP Biogradska gora vožnju čamcem i obilaženje planinskih jezera, te posjetu jednoj od posljednjih prašuma u Evropi. Planinski biciklizam i uživanje u pejzažima netaknute prirode ponuda su NP Prokletije, informisanje o kulturno-isto-

rijskom nasleđu Crne Gore i degustacija raznovrsnih i tradicionalnih gastronomskih specijaliteta u NP Lovćen, a sportsko-rekreativni ribolov, kajakarenje, posmatranje ptica i razgledanja karakterističnih vrsta flore i faune vodenih staza u NP Skadarsko jezero. R.P.

Niko ne zna što posjeduje država u Crnoj Gori

Pogled na Crno jezero

Advokat i bivši ministar ocijenio da prijedlog da pritvor traje do pet godina predstavlja ad hoc rješenje za umirivanje javnosti

Sekulović: Umjesto dugog pritvora potrebne su dobro napisane optužnice i da

ima ko da sudi

PODGORICA - Izmjene Zakonika o krivičnom postupku kojima se predviđa da osoba može ostati u pritvoru do pet godina u slučaju neizricanja prvostepene presude djeluju kao ad hoc rješenje koje treba da umiri javnost, ocijenio je za Minu advokat i bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović

On je ukazao da je bilo slučajeva gdje je pritvor znao da traje desetak godina i da je odredba kojom se on ograničava na tri godine uvedena kao sredstvo zaštite koje je trebalo da prevenira kršenja Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Sekulović je rekao da ne vidi posebnu vrijednost u tome što se rok produžava. Smatra da je, ako se išlo u izmjene, onda taj rok trebalo u potpunosti izbrisati. Fokus, kako je istakao Sekulović, ne treba da bude na ovome, nego da pritvori traju što kraće, da su optužnice dobro napisane, da ima ko da sudi i da se oduzima imovina stečena kriminalnom djelatnošću.

- Bojim se da će sudovi po inerciji produžavati pritvore, da će njihove odluke ukidati Ustavni sud, a da će njegove odluke suštinski biti bez pravnog dejstva i tako ukrug - rekao je Sekulović.

prebaCIvanje odGovornostI

Komentarišući optužbe Sudskog savjeta sa jedne i Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije sa druge strane, nakon što su u Podgorici ubijene dvije osobe koje su puštene iz pritvora zbog neizricanja presude u zakonskom roku od tri godine, Sekulović je rekao da se, kada se desi ovakav tragičan događaj koji uznemiri cjelokupnu javnost, pokušava sanirati šteta.

Suprug pacijentkinje tvrdi da se zaposleni u najvećoj zdravstvenoj ustanovi lažno predstavio kao ljekar i uzeo mu 500 eura

Pred Komisijom negirao tvrdnje, KCCG uputio supruga da slučaj prijavi policiji

Prema njegovim riječima, izvršno-upravna vlast, konkretnije Vlada i sektor bezbjednosti, sa jedne, i pravosuđe sa druge strane, iznose argumente koji treba da javnost ubijede da problem nije primarno u njihovom dvorištu.

- Tako nas ubjeđuju da je pritvor isto što i kazna zatvora, da nema dovoljno sudija i sudnica, da su optužnice loše napisane i/ili politizovane i slično - naveo je Sekulović.

Istakao je da je Crnoj Gori potreban najširi društveni dogovor da mafija nije jača od države, a da će država funkcionisati na principu vladavine prava. Ne treba nam, istakao je Sekulović, politizacija, egzibicionizam i površnost.

- Ovo je moguće jedino ako dugogodišnje zarobljavanje države nije uzelo toliko maha da ne postoji zdravo društveno i političko tkivo koje nas može iščupati iz ovoga - dodao je on. Upozorio je da se bez jasnog i iskrenog društvenog konsenzusa ne može izaći iz ove situacije, te da je sve drugo stanje poluhaosa.

ja san IsKoraK IlI tapKanje u Mjestu Sekulović je naveo da će zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24 zavisiti od toga koliko je ozbiljna namjera da se od Crne Gore napravi moderno i zdravo društvo.

- Ako ovo bude uvod u dodatne anomalije, gdje će suđenja trajati u nedogled, pod uslovom da ima ko da sudi, ili gdje će se stvari stavljati pod tepih sve dok imate dovoljno argumenata da krivicu prebacite da nekog drugog, mi ćemo tapkati u mjestu - rekao je on. Smatra da svi treba da dignu glas i pokažu spremnost da se otvoreno priča o problemu. - Argumentovan dijalog nam je nasušno potreban.Tako se kreće u rješavanje - rekao je Sekulović. r. d.

PODGORICA – Suprug jedne pacijentkinje, koja je u Kliničkom centru imala intervenciju, priznao je da je dao mito kada je prijavio da ih je jedan od zaposlenih prevario, tvrdeći da je doktor. U prijavi je kazao da im je taj „lažni doktor“ iznudio 500 eura u zamjenu za smještanje na odjeljenje. KCCG je ispitao zaposlenog koji negira tvrdnje, a podnosioca žalbe uputio na policiju, ali tu zdravstvenu ustanovu ni policija ni tužilaštvo nijesu kontaktirali tim povodom.

Prijava je podnijeta 5. avgusta, navodi se na dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, a čija je autentičnost potvrđena u KCCG.

Iz KCCG uput za polICIju

Iz Kliničkog centra Crne Gore Pobjedi su kazali da su dobili tu prijavu te da je zaposleni negirao sve navode i izričito tvrdio da su posrijedi neistine, kako je kazao Komisiji za kontrolu kvaliteta.

- Podnosilac žalbe je o tome obaviješten u pisanoj formi i poučen da, shodno ograničenim ovlašćenjima koja KCCG ima ( jer smo mi zdravstvena ustanova), ove navode prijavi nadležnim državnim organima koji su ovlašćeni da ovaj slučaj ispitaju i utvrde istinu. Međutim, do danas policija i tužilaštvo nijesu kontaktirali KCCG ovim povodom – piše u odgovorima KCCG Pobjedi. Istakli su da su kao ustanova, i u ovom i u svim ostalim slučajevima, apsolutno na raspolaganju svim državnim institucijama. U prijavi, koju je napisao suprug pacijentkinje je navedeno da je ona 5. aprila prebačena iz bolnice Kotor u KCCG radi ugradnje nefrostome zbog lošeg zdravstvenog stanja i loših nalaza.

- Na odjeljenju pitamo da ostane u Podgorici jer joj je stanje sve gore i gore nakon 0 dana bolničkog lijčenja u Kotoru. Nije primljena u Klinički centar na urologiju. Poslije tri dana dolazimo kod koji nam se predstavlja kao doktor glavni, kaže završiće da pređe u Podgoricu u Klinički i dalje nastavi da se liječi, ali datreba dase novčano časti. Pristajemo na to i dajemo mu 500 eura, on uzi-

Iz KCCG su kazali da je podnosilac žalbe obaviješten u pisanoj formi i poučen da, shodno ograničenim ovlašćenjima koja KCCG ima (jer su zdravstvena ustanova), ove navode prijavi nadležnim državnim organima koji su ovlašćeni da ovaj slučaj ispitaju i utvrde istinu

ma novac i kaže sve će da sredi što god da treba. ..... nam kaže da uzmemo otpusnu listu iz Kotora i na svoju ruku izađemo, dođemo u hitnu ambulantu u Klinički on će nas čekati i smjestiti na odjeljenje preko te ambulante. Zbog poboljšanja nalaza poslije ugradnje nefrostme mi odlučujemo da ostane u Kotoru i zakazujemo operaciju preko navedenog „doktora“, koji uopšte nije doktor, što tek kasnije saznajemo – piše u ovoj prijavi. obećao da će vratItI novaC

On je naveo da je supruga smještena na odjeljenje, zajedno sa muškim pacijentima, te da nakon toga saznaju da taj zaposleni nije doktor, da manipuliše i uzima novac.

Suprug pacijentkinje je naveo da ih je taj zaposleni zvao nakon izlaska sa odjeljenja jer je shvatio da je razotrkiven. Zvao ih je da im kaže da će vratiti novac, da ga nema trenutno nego za mjesec ili dva... - Ovu izjavu sam spreman da potvrdim – piše u toj prijavi KCCG na kojoj je ostavljeno ime i broj telefona.

Pobjeda očekuje i dodatne odgovore na pitanja poslata KCCG - da li je ta pacijentkinja uopšte bila smještena na nekom od odjeljenja te zdravstvene ustanove, i ukoliko jeste, na koji način, odnosno na osnovu čega.

MIto u zdravstvu –norMalnost?

Podnosilac nije problematizovao u svojoj prijavi činjenicu da je on dao mito, što je kažnjivo kao i samo uzimanje mita. Davanje mita (novac, pokloni i slično) je u crnogorskom z dravstvenom sistemu zastupljeno, a pacijenti ili članovi porodice često nijesu ni svjesni da takvo „čašćavanje“ medicinskih radnika ili davanje novca za usluge na koje ima pravo zapravo krivično djelo. U Krivičnom zakoniku Crne Gore je za primanje mita određena kazna od dvije do 12 godina. Za davanje mita su predviđene zatvorske kazne od pola godine do osam godina. Ipak, ukoliko se davalac mita prijavi prije nego što se sazna za to djelo, on se može osloboditi od kazne. U „Nacrtu strategije za borbu

protvi korupcije 2024-2028“ se navodi da je na pitanje u kojim oblastima/institucijama je korupcija najzastupljenija, ispitanici najviše percipiraju zdravstvo i državnu upravu. U istraživanjima, kako se navodi u Strategiji, na pitanje „Da li biste, u slučaju, da dođete do informacije o korupciji, iz ličnog ili tuđeg iskustva, prijavili taj slučaj?“, istraživanja pokazuju da je više onih koji ne bi prijavili korupciju u odnosu na one koji ne bi prijavili. Kao glavne razloge zbog kojih ne bi prijavili korupciju, anketirani građani navode, u prvom redu, nedostatak povjerenja da će nadležni organi postupiti po prijavi i nedostatak povjerenja da će prijava ostati anonimna. Piše da loša reputacija zbog korupcije u zdravstvenom sistemu Crne Gore može dovesti do daljeg pogoršanja kvaliteta zdravstvenih usluga i do gubitka povjerenja pacijenata u sistem. - Međutim, javno otkrivanje korupcije i preduzimanje mjera protiv odgovornih osoba može poboljšati povjerenje pacijenata u sistem i podstaknuti transparentnost i odgovornost u zdravstvenom sektoru – navedeno je u tom dokumentu. U istraživanju NVO CEMI i Juventasa koje je objavljeno prošle godine svega četiri odsto građana navelo je da korupcija nije prisutna u Crnoj Gori. - Dakle, u Crnoj Gori 96 odsto građana smatra da je korupcija prisutna. Građani je prepoznaju u mnogim granama – politici, sudstvu, tužilaštvu, policiji, carini, ali i u zdravstvenom sistemu. Još jedan interesantan podatak iz tog istraživanja je kad su građani upitani da li su spremni da na bilo koji oblik nezakonitog ponašanja da bi došli do bolje usluge, najveći broj građana, njih 19,1 odsto je reklo da bi, ukoliko bi na taj način dobili bolju zdravstvenu uslugu, a 1,8 odsto ih je kazalo da su dali novac za zdravstvenu uslugu“, navela je Vujović – kazala je ranije direktorica Juventasa Ivana Vojvodić. j. MartInovIć

Krivična prijava protiv „lažnog doktora“

Sergej Sekulović m.

POTEŠKOĆE NOVINARA: Stručnjaci, a pogotovo političari, rijetko odgovaraju na pozive

PODGORICA – Novinarima je danas veoma teško da dođu do sagovornika koji bi iz stručnog ugla komentarisali određenu temu. Često ne žele da istupaju u javnost ili žele da odgovore samo na ona pitanja koja im se dopadaju. Lakše se dođe do evropskog zvaničnika nego do nekog iz domaće javnosti.

To su, pored ostalog, kazali crnogorski novinari i novinarke sa kojima smo razgovarali o izazovima sa kojima se suočavaju kada treba da kontaktiraju sa sagovornikom u vezi sa određenom temom za tekst ili prilog. Ispostavlja se da ideja za priče ne fali, ali da se zbog nedostatka sagovornika otežano realizuju.

- U novinarstvu sam dugo, ali čini mi se da nikada nije bilo teže doći do sagovornika – kaže Pobjedi novinarka TV Vijesti Danijela Lasica

Izbjegavaju

dIrektan razgovor

Ona podsjeća da je paradoksalno da je u vrijeme kada smo živjeli u „zatvorenijem“ društvu pronalaženje kvalitetnih sagovornika bilo lakše. Konkretno, navodi Lasica, u politici je situacija bila značajno drugačija.

- Mogli ste, recimo, otići u Skupštinu Crne Gore i sa poslanicima, bez obzira na to pripadaju li vlasti ili opoziciji, za dva-tri sata napraviti materijala za nekoliko tema koje radite. Poslanici su vam bili dostupni ili bolje rečeno bili su dostupni javnosti. Mogli ste u svako doba da dobijete stav poslanika i stranke koju predstavlja o aktuelnim dešavanjima u zemlji, važnim, kao i o sporovoznim temama. I što je najvažnije - ti razgovori su vođeni licem u lice. Danas je slika potpuno drugačija – rekla je ona.

Većina poslanika, prema njenim riječima, izbjegava direktan razgovor. Često se pravdaju da određena tema nije „njihova oblast“, da nijesu „u materiji“, ili se pozivaju na konferencije za medije koje rijetko nude konkretnije odgovore.

- U nekim slučajevima nas upućuju na svoje objave na Instagramu ili platformi Iks, sugerišući da je to dovoljno. Najbolja opcija koju danas često dobijemo jeste komunikacija putem elektronske pošte, što ubija spontanost i mogućnost postavljanja potpitanja – ključnog elementa kvalitetnog novinarstva – istakla je Lasica. Kako pokazuje njeno dosadašnje iskustvo - slična situacija po

Lakše do evropskog nego crnogorskog sagovornika

U nekim slučajevima nas poslanici upućuju na svoje objave na Instagramu ili platformi Iks, sugerišući da je to dovoljno. Najbolja opcija koju danas često dobijemo jeste komunikacija putem elektronske pošte, što ubija spontanost i mogućnost postavljanja potpitanja – ključnog elementa kvalitetnog novinarstva – istakla je Danijela Lasica

ovom pitanju je i s predstavnicima izvršne vlasti.

- Njihova interakcija s novinarima uglavnom se svodi na ono što objave na društvenim mrežama. Problem leži i u tome što smo, kao novinari, dijelom i sami krivi za ovu promjenu. Da smo prestali da prenosimo njihove tvitove i objave kao zvanične stavove, bili bi prinuđeni da se direktnije obraćaju medijima. Bez obzira na sve, većina građana još traži prave informacije u tradicionalnim medijima. Društvene mreže ne mogu zamijeniti kredibilitet televizije, radija i štampe – kazala je ona.

Ni situacija s analitičarima i stručnjacima nije mnogo bolja. - Sve češće izbjegavaju davanje kratkih izjava ili komentara za aktuelne teme, preferirajući cjelovečernja gostovanja u televizijskim emisijama. Ipak, moram istaći da još ima odgovornosti i profesionalizma kod pojedinaca. Postoje oni koji odgovaraju na pozive i poruke, izlaze pred kameru ili diktafon, spremni za razgovor. Takvi primjeri vraćaju vjeru u profesiju – rekla je ona.

kaže da nIje u zemljI, a vIdjela ga na konferencIjI

I novinarki Maši Mališić-Ljumović , koja radi za portal TVCG, pojedini sagovornici

otežavaju posao u pripremi aktuelnih priča za javost. Kaže da broji ,,čitav spektar izgovora i zahtjeva sagovornika“. - Dešavalo mi se da sagovornik kaže da nije u zemlji da bi izbjegao gostovanje u emisiji, a ja, prateći neki događaj za portal, vidim njega u publici.

,,Ako je Miro u sali, taj dan ne može biti dosadan“

Novinarka Danijela Lasica kaže da kada je riječ o anegdotama i njih je bilo mnogo više ranije nego danas. - Recimo, kao mlada novinarka, često sam satima „visila“ u parlamentu i slušala rasprave u plenumu. Moj omiljeni političar u svakom smislu bio je pokojni Miroslav Vicko-

vić iz LSCG. Znali ste da, ako je Miro u sali, taj dan ne može biti dosadan. Toliko duha je u svom govoru imao taj čovjek da je i naš posao činio na neki način lakšim. Srčan u govoru, nerijetko i surovo iskren, bio je sagovornik zlata vrijedan. Moram da pomenem, opet pokojnog, Miodraga Vuko-

vića iz DPS-a. Uvijek je bio raspoložen da izađe novinarima u susret, i to je nešto što sam izuzetno cijenila. Ipak, njegovi odgovori su imali jednu manu – bio je mnogo opširan. Mogao je po pola sata iz cuga da odgovara na jedno pitanje, ali kada kaže „da zaključim“, znali ste da je to ključni dio

priče – kazala je ona. Dodaje da se posebne anegdote vezuju za mobilne telefone i njene mališane, koji su nekada znali da nehotice „maltretiraju“ političare iz njenog imenika. - Sa nekima od njih su znali i da se dobro ispričaju. Onda sam morala da se izvinja-

vam. Jednog su posebno „maltretirali“, svako malo su ga zvali i ja im zabranim telefon. Nakon nekog vremena, zazvonio mi je telefon, zvao je taj političar. Preispitivala sam se, jesam li mu slala pitanja ili tako nešto. Javila sam se onako skeptično. A on mi je rekao: ,,Samo da vidim, da momci nijesu što ljuti na mene, odavno me nijesu zvali“ – rekla je Lasica.

Jedan poslanik koji ima dužu kosu nije mogao da mi bude gost, jer nije imao vremena da ode kod frizera, a drugi nas je vratio dok smo bili na putu da snimamo emisiju jer mu je kao dijete imalo temperaturu cijele prethodne noći – kaže ona. Mališić-Ljumović ističe da novinari nekad moraju da budu uporni, pa i dosadni ako žele da dobiju izjavu u pravom momentu. Prisjeća se da je njena bivša urednica tražila da 16 puta zove jednog ,,sindikalca“ kada su imali važan sastanak u Vladi. - Javio mi se nakon što se sastanak završio i bio je mnogo ljut zbog poziva. Bila sam početnik i bilo mi je užasno neprijatno dok mi je svašta govorio, jer mu je telefon sve vrijeme zvonio. Nekako smo to izgladili i dobila sam izjavu, što je bio cilj. S druge strane, imala sam i one što su me zvali u šest ili sedam sati ujutru da mi jave da dođem da ispratim neki njihov protest koji nije baš bio vijest dana – istakla je ona. A suočavala se i sa zahtjevima sagovornika da traže da vide tekst prije objave, pa sami predlažu što da bude naslov. Traže i da im se promijeni fotografija, jer im se ne sviđa kako izgledaju. ,,napIšI Izjavu umjesto mene“ Zamjenik glavnog urednika Gradske televizije Nemanja Lacman izdvaja primjer jed-

Danijela Lasica

Maša Mališić-Ljumović

Jovana Đurišić

Aneta Durović Nemanja Lacman

NIKAd TEžE dO sAgOVORNIKA: Crnogorski novinari

predstavnika medija

nego sagovornika

nog funkcionera sa kojim je godinama sarađivao i od kojeg je dobijao izjave na razne teme

- Bila mi je potrebna izjava od njega. Pričam o periodu kada nije bilo Vajbera, a ni pametnih telefona. Pozovem ga, zamolim za izjavu o konkretnoj temi i on mi kaže: ,,Sastavi ti slobodno izjavu, vjerujem ti“. I ja sastavim, ali pošaljem, ipak, SMS porukom da prvo vidi i dobijem odgovor da mu je izjava odlična – kaže Lacman.

Danas se, prema njegovim riječima, uz razvoj tehnologije, do izjava dolazi daleko brže, ali su sagovornici nepovjerljiviji.

- Neko ko sada počinje da se bavi novinarstvom teško može zamisliti da smo mi prije deset godina uzimali izjave putem fiksnog telefona i snimali ih na diktafonu, pa prekucavali. Danas vam telefon sve sam snima, ali i pored toga sagovornci najčešće koriste prednosti Vajbera i Vocapa pa traže da im se tu prvo pitanja pošalju. Ukoliko im pitanja ne odgovaraju, odgovor najčešće izostane, ali obaveza novinara jeste i to da konstatuje - naveo je on.

Crnogorski novinari generalno imaju problem da nađu sagovornike na određene teme, posebno za one iz oblasti politike, poručuje urednica portala Pobjede Jovana Đurišić - Tako u svim medijima srodnih uređivačkih politika imate par istih sagovornika, koji teško da će dati ikakve nove ili revolucionarne ocjene, ali su mediji prinuđeni da ih zovu ako žele da imaju priču. Za ,,zahtjevnije“ (zauzetije) sagovornike i odgovore od njih, posebno za one van našeg govornog područja, treba da odvojite i po nekoliko dana da dobijete odgovore, a najčešće naši urednici nemaju vremena toliko da čekaju na tekst. Zato se sagovornici biraju na osnovu dostupnosti, pa je samim tim i izbor skromniji – rekla je ona. Dodaje da je najteži dio posla doći do sagovornika, a ako želite da odete korak dalje i budete imalo inovativni, onda ste tek u problemu.

- Ipak, iskustvo mi je pokazalo da je do nekih bitnih inostranih zvaničnika često mnogo lakše doći, nego do naših domaćih analitičara. Dobar primjer toga jeste jedan visoki evropski zvaničnik, čijoj sam se asistentkinji obratila za intervju, a poslije dva sata dobila poziv direktno od njega i rekao je: ,,Imate sada moj broj, možete da pozovete direktno mene“. Istog tog dana pozvala sam i jednog domaćeg sagovornika za drugu temu, a

Osnovana Crnogorska pravoslavna crkvena opština „Sveti Petar Cetinjski“ u Njujorku

Iskustvo mi je pokazalo da je do nekih bitnih inostranih zvaničnika često mnogo lakše doći nego do naših domaćih analitičara. Dobar primjer toga jeste jedan visoki evropski zvaničnik, čijoj sam se asistentkinji obratila za intervju, a poslije dva sata dobila poziv direktno od njega. Rekao mi je: ,,Imate sada moj broj, možete da pozovete direktno mene“. Istog tog dana pozvala sam i jednog domaćeg sagovornika za drugu temu, a dobila odgovor: ,,Zašto zovete mene za ovo, imate pi-ara, zovite nju da ugovorite moju izjavu – rekla je Jovana Đurišić

dobila odgovor: ,,Zašto zovete mene za ovo, imate pi-ara, zovite nju da ugovorite moju izjavu – rekla je Đurišić.

Žele Da KoNtroliŠu Priču

Novinarka Radija Slobodna Evropa Aneta Durović ističe da sagovornici često nose priču i zato su ključni u novinarskom radu. Iskustva sa njima su joj do sada bila raznolika i u velikoj mjeri zavise od teme na kojoj radi, ali i od sfere iz koje dolaze, njihove pozicije i, naravno, ličnih karakteristika.

- Godine rada su me naučile da pronađem balans između novinarskog cilja, odnosno onoga što želim da dobijem od sagovornika, i njihovih pokušaja da kontrolišu tok priče, bilo kroz nametanje pitanja, mijenjanje fokusa ili izbjegavanje odgovora. Neki sagovornici su često oprezni i suzdržani, a čak i tada se trudim da, uz pravi pristup i pažljivo formulisana pitanja, izgradim odnos povjerenja. Tako ovaj proces ne postaje samo profesionalan, već i ličan – kazala je ona. Kada su u pitanju sagovornici iz svijeta politike, pristup im je često isti - izjave strogo kontrolisane, a komunikacija opreznija i formalnija, navodi Durović. - S druge strane, ljudi van političkog okvira obično su opušteniji i prirodniji u razgovoru. Narvno, nije isto kada razgovarate sa nekim ko vam priča o teškoj bolesti sa kojom se suočava, gubitkom člana porodice ili sa nekim ekološkim aktivistom ili premijerom. Svaka priča nosi svoj ugao i jednako je zahtjevna, dok proces dogovora i razgovora sa sagovornicima često zahtijeva strpljenje, fleksibilnost, kao i dozu diplomatije, jer u konačnom - cilj je da dobijem dobar i sadržajan odgovor i jedinstveno ispričanu priču – zaključuje ona. N. ĐurĐeVaC

Očuvanje zajedništva, kulture i identiteta naših iseljenika u SAD

Podgorica - Osnivanjem Crnogorske crkvene opštine „Sveti Petar Cetinjski“ u Njujorku crnogorska dijaspora u Americi dobila je dugo priželjkivano mjesto okupljanja za njegovanje vjere, tradicije i nacionalnog identiteta. Ova inicijativa proizašla je iz potrebe za očuvanjem duhovnog i kulturnog nasljeđa Crne Gore među generacijama Crnogoraca koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama.

- Inicijativa za osnivanje Crnogorske crkvene opštine u Njujorku proizašla je iz velike potrebe crnogorskih iseljenika da duhovno slijede svoju Crnogorsku pravoslavnu crkvu koja je kroz vjekove sačuvala vjerski, kulturni i nacionalni identitet crnogorskog naroda u Crnoj Gori i dijaspori. Mnogi Crnogorci koji žive u SAD iskreno žele da imaju mjesto đe mogu da se zajedno mole Bogu, slave praznike i praktikuju svoju vjeru i tradicijukazali su Pobjedi iz Odbora Crnogorske pravoslavne crkvene opštine „Sveti Petar Cetinjski“ u Njujorku, dodajući da želja za osnivanje Crnogorske crkvene opštine u Njujorku postoji dugi niz godina.

istorijat

- Prije dvije decenije postojala je inicijativa da se organizuje duhovno-crkveni život kod naših iseljenika u okrilju CPC, ali nije zaživjela u tom vremenu. Ponovna inicijativa i okupljanje iskrenih djelatnika na ovom uzvišenom poslu, čiji je cilj da očuvanjem zajedništva u duhovnom smislu očuvaju tradiciju, identitet i kulturu potekla je poslije prvog dolaska vladike Borisa u SAD, u Njujork u oktobru 2022. godine kada je služena prva liturgija i kada su prva krštenja, poslije 100 godina, u Njujorku obavili sveštenici CPC. Izborom vladike Borisa za mitropolita i poglavara Crnogorske pravoslavne crkve i njegovom pośetom koja je bila u februaru 2024. godine kada je služio četiri neđelje zaredom svete liturgije u pravoslavnom hramu Svetog Kirila, koji nam je ustupila na korišćenje Bjeloruska pravoslavna crkva u Americi i Kanadi. Na svetim liturgijama se okupljao veliki broj naših iseljenika. Poslije posljednje održane liturgije 18. februara na zajedničnom sastanku sa predstavnicima di-

jaspore mitropolit nam je dao blagoslov i odmah smo krenuli u realizaciju ove ideje, te smo je formalno pravno i sproveli u djelo - istakli su iz Odbora. Planiraju organizaciju dosta vjerskih, kulturnih, obrazovnih i humanitarnih događaja u sklopu Crkvene opštine. Ovi događaji će imati za cilj očuvanje crnogorske tradicije, jačanje zajedništva i pružanje podrške lokalnoj zajednici. - K ulturni događaji mogu uključivati izložbe, koncerte, i predstave koje prikazuju crnogorsku kulturu i umjetnost. Obrazovni programi mogu obuhvatati radionice, predavanja i kurseve koji se fokusiraju na crnogorski jezik, istoriju i tradiciju. Humanitarne aktivnosti, s druge strane, mogu uključivati prikupljanje sredstava za pomoć onima kojima je to potrebno, kako unutar zajednice, tako i u Crnoj Gori. Dijaspora može značajno doprinijeti ovim aktivnostima kroz volontiranje, donacije, kao i učešće u organizaciji događaja. Povezivanje sa lokalnim zajednicama i drugim organizacijama može obogatiti naše inicijative i proširiti njihov doseg. Svaka pomoć i angažman članova dijaspore su dobrodošli i mogu doprinijeti jačanju naših zajedničkih napora - poručili su iz Odbora. Crkvena opština je otvorena za saradnju sa svim crnogorskim organizacijama širom Amerike i svijeta koje slijede put samobitnosti Crne Gore i očuvanja njenog identiteta.

- Saradnja može donijeti brojne prednosti, uključujući razmjenu iskustava, organizaciju zajedničkih događaja i jačanje veza unutar crnogorske dijaspore. Ovakva kooperacija može doprinijeti očuvanju crnogorske duhovnosti, kulture i tradicije, kao i pružanju podrške članovima zajednice na različite načine. Otvorenost za saradnju omogućava stvaranje šire mreže podrške i resursa koji mogu biti korisni za sve uključene - istakli su iz Odbora crkvene opštine naših iseljenika.

PoDr ŠKa Crkvena opština planira da podrži crnogorske građane koji tek dolaze u Njujork i Ameriku kroz različite inicijative i programe. Jedan od ključnih načina je pružanje informacija o osnovnim resursima i uslugama koje su dostupne novim doseljenicima, kao što su informacije o smještaju, zapošljavanju, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. Takođe, crkvena opština može organizovati orijentacione sastanke ili radionice koje će pomoći novim članovima da se lakše prilagode na život u novoj sredini. Ovi događaji mogu uključivati i praktične savjete o svakodnevnom životu, kao i informacije o pravima i obavezama imigranata. Crkvena opština, kako su naglasili, biće sigurno mjesto okupljanja i društvenog umrežavanja, đe će se novi doseljenici povezivati sa već po-

stojećim članovima zajednice i steći prijatelje i podršku. Kroz organizaciju vjerskih i kulturnih događaja, opština može pomoći novim članovima da se osjećaju dobrodošlima i integrišu u zajednicu.

- Na taj način, crkvena opština može biti važan oslonac za crnogorske građane koji dolaze u Njujork, pružajući im, ne samo praktičnu pomoć, već i emocionalnu podršku u procesu prilagođavanja. Budući planovi Crkvene opštine obuhvataju različite aspekte, a najbitniji je obezbjeđivanje ili izgradnja crkve sa pratećim prostorijama, to uključuje obezbjeđenje prostora za svete liturgije i molitve, prostora za okupljanje, kao što su sale za razne događaje, učionice za obrazovne programe. Osim toga, crkvena opština radi na jačanju saradnje sa drugim organizacijama i institucijama, kako bi se obezbijedila dodatna podrška i resursi za svoje članove. Kroz ove planove, crkvena opština teži da postane centralno mjesto za okupljanje i podršku crnogorske dijaspore - poručili su. Poručuju svim crnogorskim građanima da su dobrodošli da se obrate Crkvenoj opštini prilikom dolaska u SAD. Crkvena opština je tu da pruži podršku i informacije koje mogu pomoći u procesu prilagođavanja na novu sredinu. Bilo da se radi o pitanjima vezanim za smještaj, zapošljavanje ili druge aspekte života u Americi. N.K.

Osnivanje Crnogorske crkvene opštine „Sveti Petar Cetinjski“ u Njujorku

Ko god je pokušao da konvencionalnim kriterijumima klasifikuje Trampovu ideologiju pretrpeo je neuspeh. Tramp nije ideolog. On pripada šarenilu dosadašnjih ideja. On nema nijednu novu političku misao, a kamoli model, i ko god se raduje pobedi svih njegovih političkih ideja za Ameriku i izvan Amerike možda će gorko plakati zbog sporazuma sa strepnjom. Sem Izraela. Tramp je bojazna neizvesnost. Nije vizionar. Strateški politički program mu je tajna uprkos prividnoj jasnoći obećanja iz predsedničke kampanje. A karakterno je prek i nagao. A njegov ekonomski program je mešavina starog liberalizma i protekcionizma, i tu nema ničeg novog. Taj program jeste čvrst. I nama se neke zamisli dopadaju. Mnoge ne. Nešto od programa će doživeti uspehe jer najveća ekonomija sveta može da diktira uslove svoje međunarodne pozicije. Nemački liberali iz partije Frei Demokraten su slični njemu i verujemo da će mu oni u Evropi biti poželjni sagovornici - ne i oko ukrajinskog pitanja. Nas u Evropi i bez Trampa čeka nova definicija naše kolektivne perspektive.

Ovo nam se posebno ne dopada: znate, kom je političaru Ilon Mask postao uticajni šaptač na uvo o poželjnom obliku školskog i univerzitetskog sistema, taj će političar voditi znanje i nauku ka razaranju uma. I Tramp i Mask o prosvetnoj politici malo znaju, pri čemu se Mask u tome ne rukovodi ničim drugim do

I Tramp i Mask o prosvjetnoj politici malo znaju, pri čemu se Mask u tome ne rukovodi ničim drugim do osvetničkom mržnjom prema libertetskoj i humanističkoj lozo ji koju okrivljuje za svoje porodične nevolje. Nema on teškoća sa novcem i tehnologijom, ali sa socijalnim pitanjima i te kako ima - a o tome koju rečenicu kasnije. Oprostite, nijesmo mogli da se suzdržimo da mu izrečeni protest odmah ne uputimo

POGLED SA STRANE: Ekonomski program novog američkog predsjednika je mješavina

Tramp je izgleda na putu da postane najveći komunista na svijetu

Trampov napad na privatne univerzitete i školske programe nije nadahnut socijalnim altruizmom, već čistim političkim obračunom sa slobodoumljem u najplemenitijoj akademskoj zajednici - univerzitetskoj. Otuda je on opasan po napredak nauke i misli. I to tim prije što on hoće da na školama i univerzitetima svaki školski dan započne molitvama hrišćanskom bogu umjesto sa pjesmom Gaudeamus igitur. Jeste da je njenu melodiju ispjevao bolonjski biskup Strada 1267. godine nevezano za univerzitet, ali su njene naknadne riječi postale oda mladosti i univerzitetu koju je ispisao Kristijan Vilhelm Kindleben 1781. godine, kao i oda znanju, profesorima i studentima

osvetničkom mržnjom prema libertetskoj i humanističkoj filozofiji koju okrivljuje za svoje porodične nevolje. Nema on teškoća sa novcem i tehnologijom, ali sa socijalnim pitanjima i te kako imaa o tome koju rečenicu kasnije. Oprostite, nismo mogli da se suzdržimo da mu izrečeni protest odmah ne uputimo.

AGENDA 47 - TRAMP

47. PREDSJEDNIK SAD

Agenda 47 je spisak mogućih brojnih političkih poteza Donalda Trampa u slučaju da on i republikanci pobede na izborima 2024. godine. Deo tih ideja se može sprovesti samo putem novih zakona, a deo i putem predsedničkih naredbi. Većinu tih ideja bi u 2025. godini podržavalo preko 100 konzervativnih nevladinih organizacija nazvanih Projekat 2025, na osnovu uputstava jednog od najuticajnijih instituta u Americi - The Heritage Foundation iz 1973. godine na ovamo. Taj institut je presudno pomagao Reganu da vlada, kao i svim naknadnim republikanskim predsednicima iz porodice Buš. Agendu 47 je pisalo oko 1.000 autora od decembra 2022. godine do decembra 2023. godine. Republikanska partija je drži za svoju zvaničnu platformu. Tramp je do sada nije ozvaničio za svoj program rada, ali iz nje ,,čupa“ po potrebi razne ideje i baca ih u vatru političkih rivaliteta. Evo nekoliko predloga sa izbornom populističkom aromom. Recimo, mi sa odobravanjem razumemo njegovo obećanje da će objaviti rat kartelima droge i poraziti ih kao što je porazio i Islamsku državu u Levantu. Potom, Tramp će iskoreniti beskućništvo 33.000 ratnih veterana i prebaciti jednu milijardu dolara koju je ,,skandalozni“ Bajden sa ,,radikalnim levičarskim demokratama“ trošio na iz-

državanje ilegalnih stranaca i migranata (čak i po luksuznim hotelima) na kuće i prihvatilišta za veterane. Tramp za ,,nečasnog“ Bajdena govori da izdržava na milione ,,tuđinaca“ uz stalno dizanje poreza za njih dok se Amerika muči sa trilionima dolara državnog duga. Zbog toga će on, Tramp, smanjivanjem poreza da obustavi Bajdenovu ,,komunističku“ politiku - kojom je plaćao neradnike. I obustaviće Tramp politiku pomilovanja za ilegalne useljenike i njihove familije, i isteraće ih iz zemlje. On propagandistički obećava auto-radnicima da će obnoviti američku auto-industriju koju je ,,barabski“ Bajden uništio zahtevom da se do 2035. godine 67 odsto automobila kreće na struju. I to

u korist kineske auto-industrije. Tako ,,baraba“ Bajden ostavlja na stotine hiljada auto-radnika bez hleba - iako posebno srednja klasa stanovništva ima pravo da bira vrstu pogona za svoj transport. I on kaže: ,,Zapamtite, kad ja budem izabran, nametnuću uvozne tarife za automobile iz Meksika koje proizvodi naš odbegli kapital, jer je on uništio 32 odsto naše auto-industrije“. A na kineske automobile će udariti prohibitivne carine. I na mnoge druge proizvode. Prigovaraju mu da će to izazvati inflaciju u SAD. Neće, kineski uvoz nije uslov američke potrošnje. Zatim, on hoće u okviru plana ,,totalne nezavisnosti“ od Kine da vrati proizvodnju fundamentalnih lekova u Ameriku jer je to ,,pitanje na-

cionalne sigurnosti“ - a Bajden je to ,,sramotno“ odbio 2021. godine kada je obustavio izvršnu Trampovu naredbu iz 2020. godine. Tramp će da zavede i smrtnu presudu za organizatore migrantske trgovine ljudima koju će zatražiti da bude ozakonjena u Kongresu - ali to ne može bez saglasnosti lokalnih država. Sakupljajući anti-migrantsku podršku podržao je film ,,Zvuk slobode“ iz 2023. godine, koji rekonstruiše istiniti događaj o spasavanju dece izložene seksualnoj trgovini u Kolumbiji, tako što je okupljao svoje uticajne prijatelje na privatnom prikazivanju. Film je po prihodima nadmašio Spilbergove filmove o Indijani Džonsu, a u južnim državama Amerike, poput Arizone, Teksasa, Neva-

de i Novog Meksika, bio je daleko prvi po gledanosti u odnosu na ranija filmska dostignuća.

EKONOMIJA I OSTALO

Zatim, on će da zavede recipročne carine sa svim zemljama po načelu ,,kako vi nama - tako i mi vama“. Ovo u istoriji SAD nije nikada postojalo. Amerika je oduvek vodila neravnotežnu carinsku politiku u svoju korist. On će da okonča inflaciju - ali je ona već pod Bajdenom smanjena na kenzijanski potreban nivo. On će da obnovi proizvodnju uglja i nafte na najveći stepen u istoriji Amerike pod dvosmislenom lascivnom parolom ,,Drill, Baby, Drill“, i neće se obazirati na globalne ekološke sporazume. Biće tu otpora u samoj Americi.

Piše: dr Dragan VESELINOV

Izvršni direktor Tesle Elon Mask, desno, skače na bini dok se pridružuje bivšem predsedniku i republikanskom predsjedničkom kandidatu Donaldu Trampu tokom predizbornog mitinga na mjestu Trampovog prvog pokušaja ubistva u Batleru, Pensilvanija, 5. oktobra 2024.

JIM VATSON / AFP

najveći svijetu

On će oboriti poreze za radnike i ukinuti porez na bakšišovo poslednje nam se izuzetno dopada. Mi volimo naše balkanske kafane. On će ojačati US dolar kao svetsku rezervnu valutu (ovo je poruka BRICS-u), i veoma nam se dopada. On neće dovesti u pitanje postojeći zdravstveni sistem i kriterijum za starosnu penziju, i ovo nam se posebno dopada. Zabraniće bivšim muškarcima da se bore kao transpolne žene u ženskim sportovima - dakako da nam se i ovo posebno dopada. On će deportovati sa univerziteta sve strane simpatizere Hamasove politike - o ovome će možda biti potrebno mišljenje Vrhovnog suda. I, on će da obnovi američke gradove, posebno Vašington, da budu lepi i sigurni kao nekad. Tu idilu bismo ipak pre očekivali da pomene studio Volta Diznija U političkom sistemu Agenda 47 ne predviđa nužnost ustavnih promena jer je Tramp za sada zadovoljan raspodelom moći kako su je zamislili oci američkog ustava ratifikovanog 1788. godine. Ustav i politički sistem su stabilni. Ali u okviru Ustava, recimo, u glasačkom sistemu, Tramp će zatražiti da se na izborima glasa istog dana i uz dokaz da je glasač američki državljanin, čime hoće da izbaci sa birališta mnoštvo stranaca koji imaju samo mesto prebivališta. Ovo nam je zbog situacije u Evropi privlačno. Pritom, nama nije jasno kako će on da primeni pretnju da će lišiti državljanstva svako rođeno dete ilegalnih useljenika na teritoriji SAD bez promene Ustava - a to mnogim biračima ne zvuči iracionalno. On najavljuje da će ojačati i modernizovati američku vojnu silu da ostane najjača na svetu uz podizanje raketne Gvozdene kupole za celu zemlju, slične izraelskoj. Možda to neće biti novi Reganov projekat o ratu zvezda koji je, inače, brzo zastareo. Tramp je protiv jačanja centralne prinudne moći Vašingtona protiv naroda i brani pravo naroda u svakoj državi da ima naoružanu opštenarodnu odbranu i pravo građanina da poseduje i nosi oruž-

je - ovo je odbrana drugog amandmana iz Bill of Rights Džejmsa Medisona koju mi podržavamo iz sveg srca. Pritom, on deklarativno brani i pravo građanina na slobodan govor i izbor religije - ali, nažalost, odmah ćemo videti da u praksi on to zamišlja na pristrasan način. On hoće da religiju nametne u školama. I konačno, Tramp hoće da preko Agende 47 spreči treći svetski rat, da spreči ratove u Evropi - posebno u Ukrajini i na Srednjem istoku. To je izuzetno složen zadatak i zahtevaće saradnju mnogih država zbog koje Amerika ne bi smela da bira između svog novog izolacionizma i očuvanja svoje svetske vođstvene misije. Tu ga oprezno podržavamo.

NOVA PROSVJETA

Tramp je izgleda na putu da postane najveći komunista na svetu danas iako osuđuje komunizam. On hoće da zavede besplatno socijalističko visoko školstvo na državnom budžetu. Ta je idila kod nas i u socijalizmu bila napuštenavanredni studenti. On vidi da su Harvard i drugi elitni privatni univerziteti u Americi postali središta anti-semitizma, džihadizma i liberalnih humanističkih ideja suprotnih konzervativnoj američkoj bajci o američkom načinu života. On sada hoće da oporezuje ogromne prihode tih univerziteta, da ih novčano kažnjava i proganja te da taj oteti novac sjedini sa državnim budžetskim novcem radi osnivanja državne američke akademije. To će biti kolosalni internet univerzitet, biće potpuno besplatan za upisnike svih studijskih programa i izdavaće sertifikovane diplome. Na njemu će studije završiti oko 40 miliona ljudi koji su do sada upisali koledže, ali još nisu diplomirali plus novi studenti. Oni nikada neće biti u fizičkom kontaktu sa svojim profesorima i kolegama i neće uživati u životu studentskih zajednica. Nestaće kampusi, studentska udruženja, studentske izložbe, igranke, koncerti i pozo-

rišne predstave, nestaće studentski restorani i kafei, neće biti studentskih ljubavi i brakova - sve će njih da zameni laptop, Skajp i Zum. Tramp nije objasnio kako će ovakav univerzitet da zameni laboratorijske fakultete i fakultete primenjenih vrhunskih veština poput medicinskog, biološkog, astronomskog, fakulteta za fiziku, hemiju, veterinu, arhitekturu, arheologiju, geologiju i druge brojne fakultete iz prirodnih nauka. Konačno, i muzičku, filmsku i slikarsku akademiju. Otuda je u svom govoru pominjao samo društvene nauke i veštine - finansije, istoriju i trgovinu, pri čemu će studenti ipak biti u istraživačkim ,,zoom“ grupama sa odgovarajućim mentorima i navodno ni u čemu neće zaostajati za drugim razvijenim univerzitetima. Pri ovome,Tramp nije rekao da će napasti i postojeće odlične državne univerzitete, već jedino privatne. I pritom, on je prevideo da nema razlike između političkih raspoloženja studenata na državnim i privatnim univerzitetima zbog njihovog različitog svojinskog statusa.

DRŽAVA VAN ŠKOLA

I uzgred, sasvim suprotno od univerziteta, Tramp bi želeo da iz škola istera dr-

žavu kako bi u njima lokalni kvartovski roditelji isključivo birali direktore škola i njihove programe. Kod Trampa bi u to bila uključena i obavezna molitva. To bi dovelo do opasne dezintegracije i mrvljenja školskih programa, i do elitizacije škola u bogatim četvrtima, a do primitivizacije u siromašnim i zatucanim krajevima. Tu bi se dogodilo klasno razdvajanje znanja i perspektive za zapošljavanje. U jednom kvartu bi ravnozemljaši iz Jehovnih svedoka govorili da je Zemlja oblika kade u kojoj podignute ivice sprečavaju okeane da se preliju, a u drugom kvartu bi nastavnici govorili da je Zemlja okrugla gde okeane drži uz Zemlju gravitacija.

Ovaj Trampov plan državnog anti-akademskog školovanja ne bi samo uništio dosadašnji nivo univerzitetskog znanja, već bi doneo i novu društvenu alijenaciju ljudi. Sada bi laptop studenti i profesori predvodili socijalno otuđenje. Naravno, mi ne osporavamo zasnovanost učenja na daljinu. Takav tip učenja donosi priliku studentima iz celog sveta da se upišu na fakultet u drugim državama i kontinentima ne napuštajući svoj grad, svo -

je selo i farmu, ali ono ne samo da ne donosi punoću aktivnog rada na društvenim, prirodnim i umetničkim fakultetima, već i ne može po kvalitetu izjednačiti te diplome sa onima stečenim obrazovanjem na licu mesta. Doći će vreme kada će se profesori astronomije javljati i iz svemira, ali to neće biti razlog za umanjivanje značaja univerziteta na Zemlji. Ceo Trampov napad na privatne univerzitete i školske programe nije nadahnut socijalnim altruizmom, već čistim političkim obračunom sa slobodoumljem u najplemenitijoj akademskoj zajednici - univerzitetskoj. Otuda je on opasan po napredak nauke i misli. I to tim pre što on hoće da na školama i univerzitetima svaki školski dan započne molitvama hrišćanskom bogu umesto sa pesmom Gaudeamus igitur. Jeste da je njenu melodiju ispevao bolonjski biskup Strada 1267. godine nevezano za univerzitet, ali su njene naknadne reči postale oda mladosti i univerzitetu koju je ispisao Kristijan Vilhelm Kindleben 1781. godine, i oda znanju, profesorima i studentima.

I MASK

Ilon Mask se dobrano kompromitovao. Pridružio se Trampovoj ,,prosvetnoj politici“ ne zbog mržnje Arapa, džihadizma i zbog podrške Izraelu u ratu u Levantu, i sa Iranom i Hutima, već zbog univerzitetskog i humanističkog slobodoumlja kog on okrivljava za potpuni prekid porodične veze između njega i sina Zavijera Sin ga je optuživao za zla kapitalizma. I promenio je pol. Postao je devojka. Pod pretnjom samoubistva prisilio je oca Ilona Maska da potpiše hirurški pristanak da on, njegov maloletni sin, za vreme kovida-19, promeni pol. Potom se sa punoletstvom 2022. godine sin upisao na univerzitet i tamo potpuno učvrstio svoja slobodarska gledišta da ljudi imaju pravo da menjaju pol, a da je po-

stojeće društvo nepravedno. Promenio je ime i uzeo majčino prezime. Postao je Vivijen Vilson. Optuživao je oca da ga je zapostavljao zbog svog kapitalizma i samoljublja. Mask je bio izvan sebe, i od potpunog liberala je postao autoritarni desničar. Sina mu je oteo liberalni univerzitet i javna sloboda svesti. Zbog toga je potom Mask rešio da se obračuna sa društvenom mrežom Tviter koju je video kao platformu za svetsko širenje virusa preteranog slobodoumlja usmerenog protiv prirodnog razuma - ,,woke mind virus“. Rekao je kanadskom psihologu Džordanu Pitersonu u avgustu ove godine da se ,,zakleo da ga iskoreni“. Zbog toga je kupio Tviter i stvorio 2023. godine društvenu mrežu Iks i na njoj je počeo da zavodi ideološku cenzuru. Tramp ju je odmah, na svoju radost, zahvaljujući Masku počeo koristiti jer su ga pre toga proterali sa svojih platformi Tviter, Fejsbuk i Gugl. Njih dvojica su postala saveznici. Školski sistem, univerziteti, liberalna štampa, libertetske organizacije, gej-populacija, trans-dženderi i društvene mreže su po njemu neodgovorni tabloidi koji šire mržnju prema američkom društvu i kritikuju biće Amerike. Posebno je kivan na privatne univerzitete - posebno na harvardsku biznis i pravnu školu - koji su velika uporišta kritičke misli i naprednih predloga. Tako se Mask radikalizovao u socijalnog reakcionara. Ustao je protiv slobode govora, ustao je protiv vakcine, tražio je da se na univerzitetima ne govori o istoriji američkog ropstva i rasizma, da se ne kaže da je Džordž Vašington bio robovlasnik, napao je univerzitetske studije o istorijskoj različitosti ljudi, ali i o politici jednakosti, pojmovima društvene integracije, pravima čoveka na izbor pola, ekologiji, pravima za unapređivanje načina vladavine i društvenog života. I sve te ,,discipline“, misli on, ometaju društvenu produktivnost rada što je loše za žaoku investiranja. To je komunistička zavera. Ali komunizma kod njega nema kada država narodnim novcem dotira širom zemlje dizanje električnih stanica za punjenje M askovih automobila na baterije i ne buni se što mu Bajdenova država novcem naroda dotira njegov svemirski SpaceX program.

Da završimo, širina Demokratske stranke je izgubila na izborima boj sa Trampovim radikalnim uskoljubljem i Agendom 47. Demokrate su se slabo pripemile za dvoboj. Ali podela između dve strane neće nestati u naredne četiri godine, od 2025. do 2029. godine. Možda će se Amerika potom postaviti na bolji put.

Dr Marie-Agnes Strack-Zimmermann, poslanica u Evropskom parlamentu njemačke Frei Demokraten partije na panou tokom konferencije Evropske partije 2024.

Prisutni drže transparete dok slušaju kako republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp govori tokom kampanje u Alro Steel-u, četvrtak, avgust. 29. 2024. u Potervilu, Mičigen

Tema: Likovnim umjetnicima u Crnoj Gori nije lako da obezbijede atelje, uloga države

PODGORICA - Za likovnog umjetnika atelje je najintimniji prozor u stvaralački čin i mjesto na kojem se, odvojen od spoljnjeg svijeta, suočava sa svojim djelom. Prostor u kojem umjetnik stvara odraz je njegovog unutrašnjeg kreativnog svijeta i mnogo govori o samom umjetniku i njegovom radu.

Obezbijediti atelje u Crnoj Gori nije nimalo lako, pa su likovni umjetnici koji nemaju prostor za rad prinuđeni da se „snalaze“ na razne načine - stvaraju u spavaćoj sobi, kuhinji, hodniku… S obzirom na to da ateljei nijesu samo fizički prostori, već mentalni i emotivni prostori u kojima se umjetnici suočavaju sa svojim idejama, pomoć države u obezbjeđivanju ateljea bi im znatno olakšala rad.

Sagovornici Pobjede - Ina Koprivica i Ivana Milić, akademske slikarke i studentkinje master studija na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju (odsjek Intermedije), iskusni slikari Radovan Grujić i Slobodan Puro Đurić saglasni su da su ateljei prostori u kojima ideje postaju stvarnost, da je obezbjeđivanje ateljea u Crnoj Gori izazovno, naročito za mlade umjetnike, ali i da trenutno nema dovoljno inicijative od institucija države da se taj problem riješi.

SIGURAN PROSTOR

Milić je kazala da je obezbijediti atelje danas u Crnoj Gori zaista veliki izazov. - Svjedoci smo da mnogi afirmisani umjetnici, čak i nakon godina predanog rada i značajnih doprinosa kulturnoj sceni, i dalje nemaju adekvatne uslove za stvaranje. Ovo je problem koji pogađa i mlađe generacije umjetnika, koji tek počinju svoj put, a nemaju podršku, ni infrastrukturu da bi razvili svoj rad. Nažalost, čini se da trenutno nema dovoljno inicijative ni od opština ni od države da se taj problem riješi. Ipak, nadam se da će se situacija u budućnosti promijeniti, jer kultura i umjetnost nijesu samo individualna ostvarenja - one su ogledalo društva i ključni faktor u razvoju zajednice - smatra Milić. Za razliku od mnogih njenih kolega, ova umjetnica imala je sreće da relativno brzo obezbijedi svoj stvaralački prostor koji se nalazi u Podgorici. Prostor u kojem stvara nekada je bio dio kancelarije građevinske firme njenog oca.

- Prije otprilike osam godina, kada sam počela da slikam, odlučila sam da taj dio prostora pretvorim u svoj atelje. Imala sam sreću da imam njegovu punu podršku od samog početka, što mi je mnogo značilo, ne samo u praktičnom smislu, već i kao motivacija za dalji rad - istakla je Milić. Uloga ateljea u njenom stvaralačkom procesu je izuzetno značajna.

- To je moj siguran prostor, mjesto gdje mogu slobodno

Težak put do „sigurne luke“ u kojoj djelo dobija smisao

da eksperimentišem i razvijam ideje, bez pritiska i ometanja. Atelje mi pruža kutak za promišljanje i introspekciju, ali je i mjesto gdje se susrećem sa drugim umjetnicima kolegama, mojim prijateljima. Ti susreti često donose nove perspektive i inspiraciju, jer razmjena ideja uvijek obogaćuje proces stvaranja - istakla je Milić, dodajući da, osim što služi kao njena lična radionica, njen atelje je imao ključnu ulogu i u kreativnim procesima drugih ljudi, jer je organizovala radionice gdje su učesnici dolazili da slikaju, istražuju svoje ideje i razvijaju sopstveni izražaj. Milić podsjeća da joj je, dok je bila na osnovnim studijama na FLU, prostor ateljea bio presudan za stvaralački proces. - Tada je atelje bio moje jedino mjesto gdje sam se mogla potpuno posvetiti radu, izolovana od spoljnog svijeta. Međutim, sada, dok sam na drugoj godini master studija intermedijalne umjetnosti, moj proces stvaranja se značajno proširio. Intermedijalni radovi često zahtijevaju izlazak iz ateljeaodlazak u prirodu, interakciju sa specifičnim lokacijama ili uključivanje elemenata izvan tradicionalnog umjetničkog prostora. Ipak, uloga ateljea ostaje ključna, jer je to mjesto gdje se sva ta iskustva, prikupljeni materijali i zabilježeni trenuci vraćaju na analizu, oblikovanje i finalizaciju. Atelje je, bez obzira na medij ili koncept, uvijek sigurna luka u kojoj se stvaralački čin konačno zaokružuje. To je prostor gdje se reflektujem o onome što sam doživjela izvan njega i gdje te ideje dobijaju svoju konačnu formu - istakla je Milić. Prema njenim riječima, atelje je laboratorija kreativnosti, gdje se eksperimentisanje susreće sa disciplinom, a spontanost sa tehnikom.

- Tu ideje dobijaju svoje prve skice, prolaze kroz proces preispitivanja i transformacije, dok konačno ne pronađu svoj oblik. Za mene, atelje nije samo fizički, već i mentalni i emotivni prostor u kojem se suočavam sa svojim idejama, testiram njihove granice i dajem im mogućnost da zažive - istakla je ona i dodala da joj je boravak u ateljeu čak i kada aktivno ne stvara izuzetno važan.

UTOČIŠTE

Atelje Ine Koprivice je trenutno u izgradnji, ali se raduje tom prostoru namijenjenom samo za stvaranje. Smatra da je za mladog umjetnika izu-

MILIĆ:

Ovo je problem koji pogađa i mlađe generacije umjetnika, koji tek počinju svoj put, a nemaju podršku, ni infrastrukturu da bi razvili svoj rad

zetno važno da ima svoj kutak gdje može raditi u miru, eksperimentisati i razvijati ideje bez ometanja.

- Atelje nije samo prostor, već svojevrsno utočište koje omogućava slobodu da se u potpunosti posvetim radu i istraživanju novih tehnika. Mogućnost da mladi umjetnik ima svoj atelje pruža mu stabilnost i priliku da kroz svakodnevni rad gradi sopstveni umjetnički identitet, bez

KOPRIVICA:

Atelje nije samo prostor, već svojevrsno utočište koje omogućava slobodu da se u potpunosti posvetim radu

pritiska spoljašnjeg svijeta. Kad umjetnik ima svoj prostor, može se povezati s radom na dubljem nivou, griješiti i usavršavati se kroz taj proces. Iako nije neophodno da atelje bude savršeno opremljen, mnogo znači što daje osjećaj sigurnosti i privatnosti, što zaista podstiče kreativnost i slobodu izražavanja - smatra Koprivica. Prema njenim riječima, umjetničko djelo ne mora

GRUJIĆ:

Veliki broj ljudi koji su završili akademiju nestaje, tope se, ne mogu da opstanu baveći se slikarstvom

nužno nastati u ateljeu - ideja se može pojaviti bilo gdje, u bilo kojem trenutku. - Inspiracija je nepredvidiva i često me zatekne na najneočekivanijim mjestima - u prirodi, u gradskoj gužvi ili dok putujem. Atelje je mjesto gdje mogu da razvijem i doradim ideju, ali početna iskra može doći iz svakodnevnih situacija ili iznenadnih trenutaka inspiracije. Nekad čak i sama promjena okruženja donosi novu

ĐURIĆ:

I ja sam, naravno, na početku karijere slikao u spavaćoj sobi, kuhinji ili hodniku. Atelje je bio ,,misaona imenica“

energiju i perspektivu koja doprinosi stvaralačkom procesu - kazala je Koprivica. Mlada umjetnica svoj idealni atelje zamišlja kao prostor ispunjen prirodnom svjetlošću, s velikim prozorima koji otvaraju pogled prema vani. Svjetlost joj je važna jer vjeruje da prirodno osvjetljenje prostor čini življim i podstiče kreativnost. - Atelje bi bio dovoljno prostran da mogu slobodno ra-

Mnogi umjetnici imaju problem da za sebe obezbijede adekvatan stvaralački prostor

Neđelja, 17. novembar

ovom procesu je ključna

luke“ smisao

diti s velikim platnima, dok bi zidovi bili prekriveni skicama, inspirativnim slikama i paletama boja. Voljela bih da imam veliki radni sto i police s umjetničkim materijalima, dok bi jedan kutak bio posvećen eksperimentisanju tehnikama, a drugi skladištenju gotovih radova. Takođe, zamišljam udoban kutak s foteljom za predah i sagledavanje rada iz daljine. Takav prostor omogućio bi mi da se potpuno posvetim stvaralaštvu i istražujem nove ideje - istakla je Koprivica.

NEMOGUĆA MISIJA

Tokom decenija bavljenja likovnom umjetnošću, Grujić je promijenio priličan broj ateljea. Sjeća se da je nakon završetka akademije slikao u kući, u sobi, što je bilo vrlo nezgodno jer radio uljanim bojama. Poslije toga radio je u jednoj maloj prostoriji u ulazu zgrade u kojoj je živio. - Tu sam napravio nekoliko značajnih slika. Naravno da se čovjek bolje osjeća kada radi u većem prostoru koji je uslovan, nego kada je to neuslovno, ali rezultati su mogući i nezavisno od toga. Jedno vrijeme sam radio i u kući Blaža Jovanovića ispod Veljeg brda. Tu sam proveo tri godine. Bio sam sam u ogromnoj kući

Manjak institucionalne podrške

Ina Koprivica smatra da obezbijediti atelje u Crnoj Gori može biti izazovno, naročito za mlade i početne umjetnike.

- Cijene prostora u gradovima često su visoke, a za umjetnike koji žele imati atelje to može predstavljati ozbiljan finansijski teret. U mnogim slučajevima, umjetnici moraju improvizovati i koristiti vlastita sredstva kako bi stvorili odgovarajući prostor za rad, što nije uvijek lako, posebno u uslovima nesigurne ekonomske situacije – rekla je Koprivica. Prema njenom mišljenju, uloga opština i države u ovom procesu je ključna.

- Bilo bi izuzetno korisno da lokalne vlasti nude subvencije, povoljne najmove ili čak prostorije koje bi mogle biti prilagođene za umjetnički rad, čime bi podržali razvoj kreativnih industrija. Pomoć države u obezbjeđivanju ateljea, kao i stvaranje programa koji podržavaju mlade umjetnike, znatno bi unaprijedilo umjetničku scenu i olakšalo rad umjetnicima. Trenutno, nažalost, postoji nedostatak institucionalne podrške koja bi omogućila lakši pristup prostorima za umjetnički rad - istakla je Koprivica.

koja je bila potpuno nadrealan prostor jer tokom cijele zime nijedan zrak sunca nije uzlazio u kuću - istakao je Grujić. On kaže da je taj susret sa samoćom vrlo bitan za svakog umjetnika.

- Možda nije za svakoga, ali meni je to prijalo. Ja sam gradsko dijete i nikad toliko vremena nijesam proveo u kontaktu sa prirodom kao tada. To je ostavilo dubok trag na mene pa sada imam dobru naviku da biciklom pođem do neke rijeke. To ljekovito djeluje i na tijelo i na dušu i na ovo čime se bavim. Nekim nesretnim slučajem grom je udario u tu kuću i zapalio je. Srećom nijesam bio tamo, ali sam morao da napustim taj prostor. Sad koristim jedan prostor koji mi je iznajmila Opština, on je na starom Tuškom putu. Kolega Božo Jovićević i ja ga dijelimo i plaćamo ga slikama i u gotovini plaćamo PDV. Najvažnije mi je da imam dnevno svjetlo, izbjegavam da radim pod vještačkim svjetlom. Radim i u stanu pomalo - kazao je Grujić.

On smatra da je atelje vrlo bitan za stvaranje djela.

- Niko ne bježi od komfora. Kao što svaki birokrata ima kancelariju, tako bi i svaki umjetnik trebalo da ima atelje s tom razlikom što mi ove naše kancelarije plaćamo i ostavljamo društvu puno. Svaki birokrata u kancelariji ima grijanje, hlađene, topli obrok, a mi - niđe ništa. Sve o svome trošku - istakao je Grujić. On naglašava da je, kada se ideja pojavi, najbolje da umjetnika nađe preko puta platna. - Važno je boraviti u ateljeu čak i kada umjetnik ne stvara. Ne može četkica osam sati biti na platnu. S obzirom na to da volim da čitam, ponekad prođe dan u ateljeu uz vrlo malo rada, ali uz čitanje - istakao je Grujić.

On smatra da je mladim umjetnicima teško da obezbijede atelje, ako ne i nemoguće.

- Veliki broj ljudi koji su završili akademiju nestaje, to -

Predstava „Smrt i djevojka“ izvedena u CNP-u nakon više od dvije godine

Emotivna posveta Goranu Bulajiću

PODGORICA - Predstavu „Smrt i djevojka“ Ariela Dorfmana, u režiji Gorana Bulajića, publika je nakon više od dvije godine ponovo bila u prilici da pogleda na sceni „Studio“ Crnogorskog narodnog pozorišta.

Milačić-Petrović Njegoš kazala je da će od sada pa ubuduće svako igranje ove predstave posvetiti reditelju Goranu Bulajiću.

pe se, ne mogu da opstanu baveći se slikarstvom. Pitanje je živi li iko danas u Crnoj Gori od bavljenja umjetnošću. To je skoro nemoguća misija - istakao je Grujić.

AVANTURA

Đurić podsjeća da dugo poslije Drugog svjetskog rata malo ko je od likovnih umjetnika imao svoj atelje. - Milo Milunović , Petar Lubarda i još neki naši poznati umjetnici radili su u prostorijama Osnovne škole ,,Njegoš“, pozorištu Zetski dom, u svojoj kući ili iznajmljenom stanu. I ja sam, naravno, na početku karijere slikao u spavaćoj sobi, kuhinji ili hodniku. Atelje je bio ,,misaona imenica“. Nažalost, i danas se mnogi umjetnici tako snalaze. Ja sam sa svojim zetom još 1964. godine sagradio u Budvi kuću u kojoj sam izdvojio prostor izričito za atelje. Tako da ga koristim već više od šezdeset godina - kazao je Đurić.

On smatra da atelje ne mora biti presudan za stvaranje umjetničkog djela.

- Ideju ili zamisao umjetnik nosi sa sobom. U ateljeu se te misli realizuju. Tu umjetnik gledajući prethodne radove ili one što momentalno radi razmišlja sam sa sobom i kreće u novu avanturu. Naravno, tu je važan mir bez ikakvog ometanja bilo koga. Jedan moj kolega nije dozvoljavao dok radi ni članovima porodice da uđu u atelje - kazao je Đurić.

On naglašava da bi veće opštine u Crnoj Gori mogle s vremena na vrijeme napraviti poneki atelje.

- Nijesu to neka velika sredstva. Mi smo nekada na Cetinju dali uz stan i prostor gdje su neki umjetnici imali ateljejski prostor. Čak smo ukinuli opštinske poreze jedini u Jugoslaviji u to vrijeme. Materijal za slikanje, vajanje i grafiku iziskuje mnogo novčanih ulaganja stoga treba pomoći stvaraocima - kazao je Đurić. A. ĐOROJEVIĆ

Izuzetnu glumačku igru Julije Milačić-Petrović Njegoš, Aleksandra Radulovića i Miloša Pejovića publika je pozdravila dugotrajnim aplauzom. U znak poštovanja prema radu stvaraoca velikog talenta, posebne umjetničke snage i vizije, kolegi i prijatelju Gorana Bulajića, koji je preminuo 18. novembra prošle godine, Crnogorsko narodno pozorište, kako je istakao direktor Ilija Subotić, ponovo izvodi predstavu „Smrt i djevojka“, umjetnički poduhvat visokog kvaliteta, koji će, uz izuzetnu glumačku igru obogatiti ovu pozorišnu sezonu i u budućnosti zasigurno osvajati publiku širom Crne Gore i regiona.

- Pored toga što je za mene lično uloga u ovoj predstavi nešto čime zaista mogu da se pohvalim kao glumica, mislim da je veoma značajno to što je Crnogorsko narodno pozorište odlučilo da djelo jednog sjajnog reditelja, dramaturga, a prije svega čovjeka Gorana Bulajića živi, i to je meni posebna radost - kazala je Milačić-Petrović Njegoš.

Glumac Miloš Pejović istakao je da je sinoćno igranje predstave bila velika odgovornost, a breme još veće jer nas je napustio reditelj Bulajić, jedan od stubova naše pozorišne scene.

- Nakon pauze od preko dvije godine, mi smo za jako kratko vrijeme uspjeli da se vratimo u kolosijek i to je znak na koliko čvrste temelje je postavljena ova predstava. Mislim da je vrlo značajno to što smo ob-

novili predstavu nakon ovoliko vremena, jer zaslužuje da se igra još dugo. Budući da produkciono nije mnogo zahtjevna, predstava je zahvalna za gostovanja i odlazak na festivale - rekao je Pejović. Glumac Aleksandar Radulović je istakao da je istovremeno tužan i srećan što će na ovaj način nastaviti da živi djelo Bulajića. Tamara Bulajić, kćerka Gorana Bulajića, u ime prisutnih članova porodice istakla je da je bilo veoma značajno to što su sinoć prisustvovali izvođenju i iz nekog drugog ugla gledali predstavu. - U pitanju je povratak predstave koja je tati bila izuzetno bitna, jer je bila njegov rediteljski povratak u Crnogorsko narodno pozorište nakon višedecenijske pauze. Bilo je emotivno, sa hiljadu pomiješanih emocija, ali dominantno lijepo - kazala je Tamara Bulajić. Predstava „Smrt i djevojka“ ponovo će se igrati na sceni „Studio“ u ponedjeljak, 18. novembra u 20 sati. R. K.

PODGORICA - Novi crnogorski dugometražni igrani film „Obraz“, u režiji Nikole Vukčevića, nakon svjetske premijere na festivalu u Kotbusu, preksinoć je prikazan i na Internacionalnom filmskom festivalu u Kairu, najvećem i najstarijem festivalu u arapskom svijetu i Africi. Kako su naveli iz produkcije „Galileo“, premijera je imala „dirljiv prijem kod publike i pozitivnu reakciju kritike“. Najavili su da će ovo ostvarenje već za nekoliko dana biti prikazano i na najvećem filmskom festivalu u Aziji – Međunarodnom filmskom festivalu IFFI Goa. U kompleksu Opere Kaira, u Hanager teatru, reditelj Vukčević obratio se publici pred-

stavljajući i dio ekipe koja je na festivalu: producenta Milorada Radenovića, hrvatskog koproducenta Darija Domitrovića, direktora fotografije Đorđa Stojiljkovića, te dizajnera zvuka Igora Vujovića Premijerna sala bila je ispunjena gotovo do posljednjeg mjesta, a nakon projekcije uslijedio je dugotrajan aplauz i emotivan razgovor sa publikom, koja je sa puno razumijevanja reagovala na radnju filma. Vukčević je zahvalio selektorima i publici Kaira. - Kao reditelj, krenuo sam s namjerom da ovim filmom ispričam priču o pojedincu koji se usudio da se suprotstavi moćnijem, vođen moralnim uvjerenjem i nadom za promjene, ma koliko mu to bilo teško i izazov-

no. Danas, dok ratovi razaraju društva i nevini stradaju do istrebljenja u ime pobjede nad „neprijateljem“, prisjećam se tragedije moje domovine, nekadašnje Jugoslavije, i dubokih ožiljaka koje je ta tragedija ostavila među narodima te zemlje. Zato sam ponosan što smo kroz ovaj film okupili Crnogorce, Srbe, Albance, Hrvate, Makedonce, Slovence i Bosance ujedinjene oko snažne poruke humanosti, te uprkos sukobima koji su obilježili naš region, ovaj film pokazuje da univerzalne ljudske vrijednosti mogu nadjačati čak i najdublje podjele, sa osjećanjem da je u vremenima rata ljudskost važnija nego ikada - kazao je Vukčević, prenosi portal Analitika. R. K.

Glumci nakon izvođenja predstave „Smrt i djevojka“

Crnogorski igrani film „Obraz“ prikazan na festivalu u Kairu

Neđelja, 17. novembar 2024.

DVIJE SEDMICE OD NESREĆE: Novosađani juče odali počast žrtvama stradalim prilikom pada nadstrešnice Željezničke stanice, organizacija SviĆe za danas u podne najavila protest

NOVI SAD – Tačno 14 minuta stajanja, 14 dana kasnije, za 14 poginulih. Tako su dvije sedmice poslije tragedije u Novom Sadu i pada nadstrešnice Željezničke stanice, pojedini stanovnici ovog grada odali počast žrtvama.

Na poziv opozicije i građanskih udruženja, od 11.52, kada je nadstrešnica pala, do 12.06 sati, na nekoliko mjesta u Novom Sadu ljudi su zastali, kao i vozači pojedinih automobila.

- Svako u to vrijeme neka prosto stane, jer su životi tih 14 ljudi stali u sekundi - glasio je poziv opozicije.

Poslije nekoliko protesta u Novom Sadu i u Beogradu, bio je to još jedan izraz nezadovoljstva jer ni dvije nedjelje poslije tragedije niko nije priveden ni osumnjičen. Tužilaštvo je saopštilo da sprovodi predistragu.

- To sam mogao biti ja ili neko od mojih najbližih. Morao sam danas da dođem ovdje, to su moji sugrađani - rekao je Đorđe Alimpijević juče za BBC na srpskom, koji je zaustavio automobil u blizini Željezničke stanice.

Centralni novosadski Bulevar oslobođenja i susjedne ulice

Zastali na ulicama 14 minuta za 14 poginulih

bile su blokirane, javio je novinar BBC-ja na srpskom Lazar Čovs. Ljudi su u tišini stajali na raskrsnici ispred Željezničke stanice, gdje su raširili crno platno, kao i na centralnom novosadskom trgu. Začule su se i automobilske sirene.

- Ja sam običan građanin, jednostavno sam došao da odam poštu poginulima - rekao je kratko inženjer Laslo Vitkai za BBC na srpskom.

Opozicioni poslanici su na ulazu u Skupštinu Srbije, u centru Beograda, razvili veliko crno platno, a potom su blokirali saobraćaj, odajući počast poginulima. Na nekoliko dosadašnjih protesta u Novom Sadu i u Beogradu, opozicija, aktivisti građanskih udruženja i demonstranti tražili su od vlasti hapšenje i procesuiranje odgo-

Levit portparolka

VAŠINGTON – Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp najavio da će izabrati Kerolajn Levit za portparolku predstojeće administracije.

- Kerolajn Levit je izvrstan posao obavila kao nacionalna portparolka tokom moje istorijske kampanje i drago mi je što mogu da najavim da će služiti kao portparolka Bijele kuće - naveo je Tramp u saopštenju. Kako kaže, Kerolajn je pametna, odlučna i pokazala je da je izuzetno efikasan komunikator.

- Imam najveće povjerenje da će briljirati na govornici i po-

moći da prenesemo našu poruku američkom narodu dok ponovo činimo Ameriku velikom - dodao je. Levit, koja ima 27 godina i majka je trogodišnjeg djeteta, biće najmlađi portparol Bijele kuće u istoriji SAD, smjenjujući sa te liste portparola iz Niksonove administracije Rona Ciglera, koji je imao 29 godina kada je obavljao tu funkciju od 1969. do 1974. godine. - Hvala, predsjedniče Tramp, što vjerujete u mene. Počastvovana sam i uvažena. Hajde da ponovo učinimo Ameriku velikom - napisala je Levit u objavi na mreži Iks.

vornih za tragediju, kao i ostavke predsjednika Vlade Srbije

Miloša Vučevića i gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića

Nadležni i dalje nijesu utvrdili da li je prilikom dva renoviranja stanice posljednjih godina neko napravio propust. Do sada je saslušano 66 ljudi, saopšteno je 13. novembra iz Višeg javnog tužilaštva. U toku je, kako kažu, građevinsko vještačenje okolnosti uzroka pada nadstrešnice, kao i analize uzoraka ostataka srušene nadstrešnice. Ostavku je do sada podnio samo Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Iz organizacije SviĆe za nedjelju, 17. novembar, od 12 sati najavljuju šestočasovnu blokadu raskrsnice kod Željezničke stanice u Novom Sadu. NEka SVakO

Lideri Grupe G7 nastaviće sa ozbiljnim ekonomskim merama protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu

Novi troškovi Moskvi kroz

sankcije i kontrolu izvoza

RIM - Lideri Grupe G7 ekonomski najrazvijenijih demokratskih zemalja svijeta ponovili su obećanje da će nastaviti sa ozbiljnim ekonomskim mjerama usmjerenim protiv Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu, prenijela je agencija Rojters.

Mjere će, kako je saopšteno u zajedničkom saopštenju, između ostalog, podrazumijevati dodatne sankcije i kontrolu izvoza. Lideri G7 su takođe obećali da će podržavati Kijev „koliko god bude potrebno“.

- Rusija ostaje jedina prepreka pravednom i trajnom miru - navodi se u zajedničkom saopštenju usvojenom „u znak podrške Kijevu kako se približava hiljaditi dan ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine“.

Zelenski želi okončanje rata diplomatskim putem

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da želi okončanje rata u Ukrajini 2025. godine diplomatskim putem, dodajući da vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin uopšte ne želi mir. U intervjuu za ukrajinski radio, Zelenski je govorio o „komplikovanoj situaciji na

Italija je 2024. godine predsjedavajuća G7, koja takođe uključuje Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Japan, Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju.

istočnom frontu“, gdje ruska vojska ubrzano napreduje protiv sve manje i slabije naoružanih ukrajinskih trupa. - Moramo učiniti sve da se ovaj rat završi sljedeće godine. Moramo ga okončati diplomatskim putem - rekao je Zelenski, prenosi AFP. Upitan o uslovima neophod-

- G7 potvrđuje svoju posvećenost nametanju ozbiljnih troškova Rusiji kroz sankcije, kontrolu izvoza i druge efektivne mjere. Jedinstveni smo sa Ukrajinom - dodaje se u saopštenju. G7 je obezbijedila kredit Ukrajini vri-

Optuženi za nabavku preplaćenih medicinskih uređaja, trgovinu uticajem, primanje mita...

ZAGREB – Smijenjenom hrvatskom ministru

zdravlja Viliju Berošu, koji je uhapšen zbog sumnje na korupciju, određen je pritvor u trajanju od mjesec. Pritvor u istom trajanju određen je i preduzetniku Saši Pozderu

USKOK je, nakon sprovede-

Berošu i Pozderu određen pritvor

ne samostalne istrage zbog umiješanosti u nabavku preplaćenih bolničkih uređaja, predložio istražnom sudiji zagrebačkog Županijskog suda istražni zatvor za Beroša i Pozdera. Istragom je

obuhvaćen i načelnik zagrebačke Klinike za neurologiju KBC Sestre milosrdnice i član uprave jedne zagrebačke poliklinike Krešimir Rotim, ali za njega, prema navodima USKOK-a, nijesu bile

ispunjene zakonske pretpostavke za predlaganje istražnog zatvora. Beroš je u petak uhapšen i smijenjen sa ministarske funkcije, a juče se pojavio u Županijskom sudu u Zagre-

bu, na ročište za određivanje pritvora, prenosi N1 Zagreb. On se, zajedno sa Pozderom i Rotimom, tereti za nabavku preplaćenih medicinskih uređaja, trgovinu uticajem, primanje mita, podsticanje

nim za otvaranje pregovora, on je ocijenio da bi oni bili mogući samo ako Ukrajina ne bude sama sa Rusijom i ako bude snažna. - Ako razgovaramo samo sa Putinom, samo sa ubicom, a nalazimo se u sadašnjim uslovima, bez podrške važnih elemenata, mislim da bi Ukrajina u takvim pregovorima izgubila - rekao je Zelenski. Rekao je da Putin pokušava da izađe iz političke izolacije, ali da uopšte ne želi mir.

jedan 50 milijardi američkih dolara, a sredstva su obezbijeđena kroz dobit od kamata na rusku imovinu zamrznutu u okviru sankcija Zapada zbog njene agresije na Ukrajinu.

na nezakonite poslove i davanje mita, sve u sastavu zločinačkog udruživanja. Beroša su novinari na ulasku u sud pitali osjeća li se krivim za ono za što se tereti, na što je on odgovorio „ne“. Upitan da komentariše optužbe, kazao je da ih smatra neutemeljenim.

Priredila: I. K.

zaStaNE, JER Su I žIVOtI 14 SugRađaNa StalI: Sa jučerašnjeg protesta

Tramp izabrao

Kerolajn Levit

Neđelja, 17. novembar 2024.

Crnogorske in uenserke Kana Tomašević, Milica Marković-Elek i Lela Čurović o dodjeli WDA nagrada, koje su ostale u sjenci skandala usljed optužbi na račun časopisa koji organizuje ovaj događaj

PODGORICA - Aktuelna tema - dodjela WDA nagrada regionalnim influenserima ove godine je u sjenci skandala, jer su se pojavile brojne optužbe njihovih bivših zaposlenih o mobingu koji su pretrpjeli za vrijeme radnog angažmana u Wannabe magazinu koji dodjeljuje pomenutu nagradu.

Crnogorske influenserke Kana Tomašević, Lela Čurović i Milica Marković-Elek u razgovoru za Pobjedu istakle su da je jako važno javno govoriti o mobingu, jer javni glas na ovu temu ne smije izostati. Mišljenja su da nagrade i priznanja u poslu kojim se bave nemaju pretjerano veliki značaj, već isključivo konekcija sa publikom i stvaranja sadržaja koji inspiriše i doprinosi pozitivnim promjenama.

Influenserka Kana Tomašević kazala je da je prošle godine bila nominovana za WDA nagradu i to u kategoriji micro influenser iz Crne Gore, međutim zbog nejasnih kriterijuma nije pozivala svoje pratioce da glasaju za nju.

Mobing ne smije biti tema koju ćemo prećutati

Dodaje da je veoma važno pružiti podršku žrtvama mobinga i da, osim javnog glasa na društvenim mrežama, svi slučajevi nasilja trebalo bi da dobiju i pravni epilog. - Kada je ova tema izašla u javnost, otvorilo se i još nekoliko tema povezanih sa ovom, a to su dodjele raznih nagrada koje oni koji ih dobijaju zapravo plaćaju. Da budem precizna, ljudi plaćaju da bi ih neko proglasio najuspješnijim, najboljim i slično, što je, po mom

viđenju, takođe sporno iz vi-

da još uvijek postoje nagrade koje imaju kredibilitet - rekla je Tomašević.

NOMINACIJE

Tomašević smatra da ljudima koji su zadovoljni sobom i svojim postignućima nijesu potrebne potvrde drugih da nešto rade dobro.

nost su ključne, kako za organizatore, tako i za sve koji učestvuju u ovakvim projektima. Ovo je prilika da se pošalje jasna poruka da se svaki oblik nepravilnosti mora adresirati i da se mobing koji je zastupljen na svakom koraku i u svim branšama mora suzbijati, a počinioci konačno snositi odgovornost – kazala je Marković-Elek. Poručila je da se nada da će se ovaj slučaj sa društvenih mreža preseliti u institucije u kojima bi trebalo da se rješavaju ovakvi problemi.

- Takođe, uputila sam mejl organizatorima da me više u takmičenja tog tipa ne uključuju, tako da ove godine nijesam bila nominovana, svojom voljom - kazala je na početku razgovora Kana Tomašević.

ODGOVORNO

DRUŠTVO

Dodaje da joj nije bila poznata ova dimenzija mobinga od strane organizatora takmičenja za najboljeg influensera godine.

- Ne bih komentarisala da li je neko povukao nominaciju, zašto nije i slično, jer je to stvar ličnog izbora koji svako od nas pravi. Očekivanja imam samo od sebe, a od drugih ljudi nemam, niti to očekujem, iz jednostavnog razloga koji leži u činjenici da pojedinci ćute na mnogo veće probleme koji se svakodnevno dešavaju u našoj kući i našem dvorištu – našoj Crnoj Gori - zaključila je Tomašević.

- Osim što je pitanje solidarnosti sa žrtvama, za mene je to pitanje ljudskih i univerzalnih moralnih vrijednosti kojima sam naučena i vjerujem da bi svako ko je iole društveno odgovoran uradio isto i povukao svoju nominaciju. Naši stari su zborili ,,nije važno što ti kaže, nego ko ti kaže“. U ovom slučaju, važno je i od koga primaš nagradu i što stoji iza te nagrade - kazala je Tomašević.

Ističe da je odluka influensera da povuku nominacije ispravna i da treba podržati ljude koji su doživjeli mobing.

Influenserka Lela Čurović, na Istagramu poznatija kao ,,Lavitaelela“, ove godine je dobila poziv za nominaciju ,,mom influencer of the year“, i baš kao njena koleginica nije se pridružila takmičenju.

Optužbe za mobing su ozbiljna stvar i važno je da se one istraže i riješe na pravi način. Transparentnost i odgovornost su ključne, kako za organizatore, tako i za sve koji učestvuju u ovakvim projektima. Ovo je prilika da se pošalje jasna poruka da se svaki oblik nepravilnosti mora adresirati i da se mobing koji je zastupljen na svakom koraku i u svim branšama mora suzbijati, a počinioci konačno snositi odgovornost – kazala je Marković-Elek

- Otkazivanje WDA nagrade zbog optužbi za mobing svakako je razočaravajuće, jer je nagrada bila prilika za prepoznavanje rada i truda influensera. Međutim, važno je da organizatori dodjele nagrada obrate pažnju na etiku i zdravu radnu kulturu, jer ona čini osnovu svake uspješne zajednice. Podrška zaposlenima i obezbjeđivanje bezbjednog radnog okruženja mora biti prioritet. Samo s poštovanjem i transparentnošću prema zaposlenima može se obezbijediti autentičnost ovakvih događaja i nagrada, a samim tim i da se održi njihov značaj – rekla je Čurović.

- To što mi nemamo takvog iskustva sa onima koji sprovode mobing, mislim da nije izgovor za ćutanje, jer ćutanje u ovom slučaju nije zlato i vjerujem da ovo nije još jedna nepotrebna Instagram drama. Neki od influensera ni ne poznaju organizatore lično, te samim tim ne mogu ni biti žrtve mobinga sa njihove strane. Mobing nijesu doživjeli ni njihovi klijenti, jer su očigledno vodili računa kako se ponašaju sa ljudima od kojih imaju koristi i benefite, što je meni dovoljno da stvorim sliku o kakvom tipu ljudi se radi - rekla je Tomašević.

Ona smatra da bi ovakvi i slični slučajevi trebalo da budu predati organima pravde, a da oni o tome odluče i donesu pravnosnažnu presudu.

- Tada tek možemo govoriti

o daljim tokovima, za sada su sve samo pretpostavke.- rekla je naša sagovornica i dodala da je mobing tema o kojoj bi trebalo više da se priča u Crnoj Gori, kao i u regionu. - Previše ljudi trpi zlostavljanje na poslu, ali o tome često ćute zbog straha od odmazde ili gubitka posla. I ne samo zbog toga, već i zbog osjećaja niže vrijednosti i sramote ukoliko priznaju da se baš njima to desilo. Zbog toga mislim da je jako bitna edukacija o mobingu, kao i o pravnim mogućnostima zaštite zaposlenih, što je ključno za unapređenje radne klime. Kod nas postoje zakonske regulative u ovom pogledu, samo što zaposleni vjerovatno i nemaju mnogo vjere u samu njihovu primjenu s obzirom na činjenicu koliko zapravo malo imamo riješenih slučajeva po ovom pitanju - kazala je Lela Čurović. Ističe da mi kao društvo treba da radimo na tome da se zaposleni osjećaju bezbjedno i da

znaju da mogu da se zaštite. - Veća javna svijest može doprinijeti da se mobing prepozna i spriječi. Ako sedam dana aktivno pratite vijesti u našoj zemlji, zapazićete da manje-više imamo dosta tema koje se ponavljaju. Dakle, imamo ogroman prostor koji se može i mora ustupiti i problemima sa tematikom mobinga - kaže naša sagovornica.

- Mobing nije problem koji bi trebalo zanemariti, bilo da se dešava u kancelarijama, školama ili bilo gdje drugo. Važno je da se o tome otvoreno govori i da se podiže svijest o tome kako prepoznati i spriječiti takvo ponašanje jer u našoj zemlji mobing je nešto što se skoro pa podrazumijeva. Crna Gora ima mnogo prostora da unaprijedi kulturu rada i međuljudskih odnosa i mislim da je edukacija ključni korak u tom pravcu i podrška institucija koja, nažalost, izostajekazala je naša sagovornica. Kaže da nije upućena u to da influenseri plaćaju priznanja, ali zna da postoji plaćanje nagrada u sferi biznisa. - Lažna priznanja i potreba za njima najbolje govore u kakvom lažnom sjaju i glamuru živimo, okruženi lažnim obećanjima, titulama, lažnim moralom, diplomama, lažnim boljim životom i slično, pa nas ništa više ne iznenađuje kada je u pitanju laž – istakla je Marković-Elek.

Smatra da su nagrade i priznanja za influensere, kao i za sve druge sfere u kojima se dodjeljuju nagrade, lijep način da se rad, trud i doprinos zajednici prepoznaju, i zato ovakva priznanja imaju svoju vrijednost.

OPTUŽBE ZA MOBING

Influenserka Milica Marković-Elek smatra da je odluka da se dodjela WDA nagrada ne dogodi razumljiva s obzirom na okolnosti.

- Optužbe za mobing su ozbiljna stvar i važno je da se one istraže i riješe na pravi način. Transparentnost i odgovor-

Dobijanje nagrade trebalo bi da bude po zaslugama

Ima izuzetaka i divnih organizacija čije nagrade su svakako lijepo priznanje za rad i trud, ipak najljepši i najveći značaj dolazi od autentične veze sa ljudima koji nas podržavaju i njihovo povjerenje. Ako ljudi vjeruju u naš rad i prepoznaju njegovu vrijednost, to je najveće priznanje, kao i rezultati koje ostvarujemo kroz društvenu odgovornost i humanitarni rad.

Lela Čurović ističe da, kada se pojave tvrdnje o tome da neki pojedinci plaćaju za nagrade, to može štetiti cijeloj industriji. - Kada govorimo o influenserima, onda je publika

ta koja je ključna za rad influensera, prepoznaje autentičnost i vjerujem da je dugoročno najvažnije graditi povjerenje i integritet. Prava vrijednost dolazi od povezivanja s publi-

kom i stvaranja sadržaja koji inspiriše i doprinosi pozitivnim promjenama. Dobijanje nagrada trebalo bi da bude po zaslugama, baš kao i u sportu, kulturi i drugim sferama gdje od pamtivijeka postoje dodjele nagradazaključila je Lela Čurović.

Kana Tomašević

Neđelja, 17. novembar

Crnogorski planinari bili dio dvije ekspedicije

Surovo i lijepo nadomak krova

Ako me pitate da li bih sve ponovo, rekao bih - NE, nema tih para. Sjutra poslije tuširanja i dužeg spavanja već bih razmislio, a prekosjutra kada prođe i posljednja upala rekao bih – DA, ponovo bih isto. I više od toga – rekao je Boris Čelebić, član Planinarskog kluba „Komovi“ iz Podgorice

PODGORICA - Prvog dana novembra u devet sati po nepalskom vremenu, zavijorila se crnogorska zastava na 6.189 metara nadmorske visine, na vrhu Island Peak (Imja Tse), jednom od najatraktivnijih i najposjećenijih na Himalajima. U ekspediciji koju je organizovao beogradski planinarski klub EST (Extreme summet team) Dragana Jaćimovića, a vodič bio Tomislav Topalović, nalazio se i crnogorski planinar Boris Čelebić, član PK „Komovi“ iz Podgorice.

U drugoj ekspediciji na isti vrh dva dana kasnije popeo se i Ćazim Fetahović, član Planinarskog kluba „Jelenčica“ iz Rožaja, dok je dio crnogorske ,,Ekspedicije Island Peak 2024“ bio i Dino Mulamekić iz Planinarskog kluba ,,Očnjak“ iz Gusinja.

- Prvi kontakt sa Nepalom i gradom Katmanduom, bio je donekle i očekivan, vreva i nepojmljiva gužva, gomila motocikala i ljudi koji na prvi pogled djeluju da ne znaju đe idu – kaže Čelebić na početku priče za Pobjedu.

Aerodrom nA

liticAmA

Podsjetio je kako su, nakon smještanja u hotel, željno čekali odlazak u planine.

- Nepal je u prethodnom kišnom periodu pretrpio razorne poplave i putevi su u katastrofalnom stanju. Čekalo nas je 10

sati vožnje po makadamskim putevima do aerodroma i potom pola sata leta do jednog od najopasnijih aerodoma na svijetu, smještenog na liticama u selu Lukla. Pista je kratka i jako strma, ali bi bez toga nagiba slijetanje i polijetanje bilo nemoguće – objašnjava naš sagovornik.

Ispričao je da se, kad su slećeli u Luklu (2.900 mnv), visina se osjećala iako nijesu imali simptome.

- Pred nama planinski raj, kraljevstvo planinskog naroda Šerpe koji su se pred najezdom Mongola preselili sa Tibetske visoravni na južne padine Himalaja. Nemjerljivo duboki kanjoni, brze i bujične planinske rijeke i viseći mostovi preko njih, snijegom okovani planinski vrhovi sa kamenim liticama koje paraju nebo uzdižući se često i preko 8.000 mnv. - Ovđe prestaju svi putevi, pred nama su samo kozje staze koje povezuju brojna planinska sela, rijeke ljudi i jakova (autohtona vrsta himalajskih goveda, glavno transportno sredstvo za prenos tereta) mimoilaze se s njima, opijeni nevjerovatnim mirom i spokojem koji pruža ova, i dalje prilično netaknuta priroda.

SpektAkulArni prizori

Boris nam je ispričao da su hodali dva dana, izašli iz guste šume na 3.400 mnv, kad se pred njima ukazao nevjerovatan prizor - amfiteatar zgrada visine 4-5 spratova zidanih od kamena, u sredini rijeka ko-

Od svakog sam nešto naučio, ponio sa sobom u srcu i mislima i zaista sam ponosan što je 15 ljudi, koji se skoro i nijesu poznavali, funkcionisalo ovako dobro 20 dana u ekstremnim uslovima, rekao je vodič Tomislav Topalović

ja okreće desetak budističkih molitvenih valjaka, kaldrmisane ulice, brojne prodavnice i četiri pivnice od kojih i jedan irski pub sa pikadom i bilijarom. Bilo je to selo Namče Bazar, san svakog ljubitelja Himalaja i polazna tačka za uspone.

- Kad idete u visoko gorje prvi i glavni izazov je visinska bolest, koja može ugroziti uspon, a u težim slučajevima i život. Jedini preventivni lijek je aklimatizacija: penji visoko,

spavaj nisko. Čekalo nas je 11 dana pristupnog i aklimatizacionog uspona i pređenih više od 90 km i 5.000 m uspona. Stigli smo u bazni kamp na 5.100 mnv, bila je prisutna visinska bolest, slabija ili jača glavobolja, smanjen apetit kod svih. zAvr šni uSpon Iz baznog kampa na završni uspon krenuli su malo prije ponoći između 31. oktobra i 1. novembra.

- Bilo je hladno, kretali smo se

laganim korakom i samo je periodični kašalj zbog visine remetio mir 5.900 mnv Crampons Pointa. Sjećam se zore koja rudi sa istoka, temperatura pada na najniži stupanj, željno čekamo prve sunčeve zrake. Stavili smo na sebe tehničku opremu, između nas i vrha stoje vertikalne stijene i sniježne police. Uz pomoć žimara (sprava za penjanje po užetu) kretali smo se po unaprijed postavljenom užetu, svaki korak bio je bolan, brzo smo gubili dah, a sve teže ga vraćali. Glavobolja je bila sve prisutnija… U 9.30 završili su tehnički dio, ostalo je bilo još nekoliko stotina metara vršnog grebena i vrh. - Zasluženo na vrhu! Nevjerovatan pogled na sve strane uz dominaciju osamhiljada-

ša Lhotse sa svojim stijenama, Makalu i najslikaniji vrh Himalaja Ama Dablam. Ali da, to je to - surovo i prelijepo, nekako spojeno u jedno. Ako me pitate da li bih sve ponovo rekao bih NE, nema tih para. Sjutra poslije tuširanja i dužeg spavanja već bih razmislio, a prekosjutra kada prođe i posljednja upala – DA, ponovo bih isto. I više od toga – rekao je Boris Čelebić. pozitivnA energijA u grupi

Vodič ekspedicije Tomislav Topalović naglašava da se dolaskom svake nove ekipe ljudi na turu, stvaraju nove veze, nova pravila i iskustva. - U dosadašnjem dugogodišnjem vodičkom iskustvu uvijek sam cijenio uspjeh neke ture, akcije, ekspedicije ne samo po objektivnim poteškoćama, već i po subjektivnim činiocima koji imaju veliku ulogu u ispunjavanju cilja - kaže Topalović.

Navodi da je svaki cilj dostižan, samo je pitanje po koju cijenu. - Nikad se ne zna kako će se rulet okrenuti i kakva će torta ispasti od raznoraznih sastojaka. Ipak, sa velikim zadovoljstvom moram reći da je najukusnija balkanska torta jer je protkana dušama koje posjeduju začine i mirise koji se spajaju, koji se sjedinjuju u savršenu harmo-

Nijesmo mi osvojili planinu, već su Himalaji osvojili nas

Članica ekspedicije Dušica Jovanović podsjetila je da su u oktobru Himalaji okupili ekipu iz različitih krajeva Balkana sa zajedničkim ciljem - svi su došli u Nepal sa željom i motivacijom da se popnu na Island Peak (6.189m).

- Svakog od nas je život naveo da se spojimo u jednoj tački u vremenu i prostoru. Svako sa svojom idejom, pričom i misijom, ali ipak skladno i zajedno. Neki su došli u paru jačajući svoju ljubav, neki sa velikom podrškom porodice

dajući dobar primjer djeci, neki u potrazi za avanturom i izazovom, neki iz ljubavi prema planinama i prirodi. Bez obzira na motivaciju, spojio nas je uspon na vrh i nezaboravni momenti provedeni u druženju i dijeljenju muka – rekla je Jovanović za Pobjedu. Istakla je da je ona na put krenula spajajući strast prema penjanju sa željom da doprinese svojoj zajednici. Osnivanjem humanitarne fondacije i pokretanjem humanitarne akcije penjanja na Island Peak željela

je da pruži podršku onima kojima je potrebna kroz ono što najviše voli. - To ne bi bilo moguće bez divnih ljudi koji se udružuju u ovakvim poduhvatima. Himalaji su mi najveća motivacija da svaki dan radim na sebi kako bih se vraćala i penjala na njihove vrhove. Oni su svim članovima ekipe dali svoju energiju i snagu da kroz život idemo snažnije i odlučnije. Nijesmo mi osvojili planinu, već su Himalaji, na sebi svojstven način, osvojili

je Jovanović.

nas – poručila

Boris Čelebić i Dušica Jovanović sa lokalnim vodičem na vrhu Island Peaka

Crnogorski planinari Ćazim Fetahović, Dino Mulamekić i Boris Čelebić, lokacija Everest view point

Lokalna agencija za podršku poklonila je ekspediciji tortu za uspješan pohod

krova svijeta

niju i izvlači najbolje od svih – rekao je vodič ekspedicije. Istakao je da je riječ o grupi koja je zajednički disala, mislila, smijala se, brinula i na kraju ostvarila cilj. - Svi smo se vratili sa potpuno novim životnim iskustvom. Posebno ja, kao vodič grupe, jer je postalo jasno da dobra ideja i dobar cilj sjedinjuju ljude. Od svakog sam nešto naučio, ponio sa sobom u srcu i mislima i zaista sam ponosan što je 15 ljudi koji se skoro i nijesu poznavali funkcionisalo ovako dobro 20 dana u ekstremnim uslovima – kazao je Topalović.

Naglasio je da je za njega Balkan srce svijeta. - Od svega što sam prošao i vidio, takvih ljudi i balkanskih zemalja nema nigdje i ponosan sam sto sam bio djelić ovog

mehanizma, savršenog sata prirode – zaključio je Tomislav Topalović, vodič beogradskog planinarskog kluba EST. R. Uskoković-ivanović

Foto: Privatna arhiva

Ekspedicija na vrhu Island Peaka

Planinari 300 metara ispod vrha Island Peak

Budistički hram u selu Pangboche

Boris Čelebić

u C diviziju

Agonija bez kraja

NIKŠIĆ - Agoniji nema kraja – fudbaleri Crne Gore pretrpjeli su i peti poraz u Ligi nacija od Islanda 0:2 golovima Orija Oskarsona i Isaka Johanesona, i u narednom izdanju Lige nacija igraće u nižem rangu, C diviziji.

U ovoj B, gdje će biti još do utorka i meča sa Turskom u posljednjem kolu takođe u Nikšiću, nijesu zaslužili da budu. Pet utakmica – pet poraza, uz gol razliku 1:8.

Ukupno sedmi poraz u nizu računajući prijateljske mečeve u junu...

Poražavajuća igra, očajni rezultati, rješenja koja je teško

objasniti, sveukupno nikad lošija slika nacionalnog tima. Ovo ne valja ništa, nešto i neko mora da se mijenja. Najodgovorniji je selektor, kojem ističe ugovor krajem ovog ciklusa, ali on nije došao nepozvan, niti je vjerovatno on određivao prioritete u ovoj Ligi nacija –a nije trebalo da budu samo rezultatski.

Zvižduci na kraju meča u Nikšiću govore sve. Kakav potop u takmičenju koje je uvertira za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo koje se igraju naredne godine. Čemu da se nadamo u tim utakmicama i da li bi optimizam bio veći da je Crna Gora imala manje kadrovskih pro-

blema u proteklim duelima?

Možda bi imala koji bod više, možda ne bi ni strahovala oko opstanka u B diviziji, ali ni duže odsustvo Stefana Savića, Marka Vešovića, sinoć i Stevana Jovetića... ne mogu da budu dovoljno opravdanje. Ovaj tim ima ogromne probleme u kojem god sastavu da igra... KAKO POSTIĆI GOL?

Izgledalo je da će makar sinoć biti drugačije, ali stare boljke se nijesu popravile – Crna Gora ne može da postigne pogodak. Promrzlu publiku prvi je ,,zagrijao“ VladimirJovović, koji je natrčao na odbijenu loptu nakon kornera, snažno šutirao sa 17

metara, ali je golman Valdimarson bio koncentrisan od starta. Atmosfera na stadionu kraj Bistrice očitavala je ambijent koji vlada oko nacionalnog tima zbog serije poraza – tribine nijesu bile pune, nije sa njih stizao huk koji bi bio pokretačka snaga za tim Roberta Prosinečkog.

U duelu oslabljenih timova bolja je u jednom periodu bila Crna Gora, više je držala loptu, bila bliže pogotku, a Islanđani su čekali priliku iz kontri, gdje su bili vrlo opasni.

Tako je u 11. minutu Torsteirson sjajno odigrao za Oskarsona, čiji je pogodak klizećim startom spriječio RistoRadunović

Mreža ,,ribara“ zatresla se u 23. kada je Marko Bakić postigao gol nakon što su odbranjeni pokušaji Vujačića glavom i Krstovića nogom – ipak, poništen je jer je iz VAR sobe stigla potvrda da je Krstović većim dijelom tijela bio u ofsajdu. Gosti nijesu plijenili ljepotom igre, kratko su im trajale akcije, ali su sa dva, tri pasa dolazili u opasnu zonu po naš tim – u 34. je Traustason iskosa poslao loptu oštro pored desne stative, da bi u nadoknadi Oskarson fantastično odigrao za Gudmundsona, a nekadašnji igrač Barnlija na nekoliko sekundi ,,zaledio pogled“ domaćih igrača i navijača. Sre-

ćom, lopta je otišla pored gola. Prethodno je najbolji igrač u prvom poluvremenu Adam Marušić mogao da režira i najljepši momenat tog dijela meča – nakon što je Camaj centrirao, a defanzivac gostiju odbio loptu, as Lacija je sa 20-ak metara šutirao jako, nažalost, malo pored stative.

Island je tokom prvog poluvremena ostao bez povrijeđenog AronaGunarsona, koji je prinudno igrao kao štoper jer su prethodno iz istog razloga otpala dvojica igrača. Morala je Crna Gora da iskoristi slabu tačku ekipe iz zemlje vatre i leda, a Prosinečki je na poluvremenu odlučio da u toj misiji napravi ,,pomjeranje“ - AndrijuRadulovića je zamijenio Edvin Kuč, pa je Jovović u nastavku igrao kao desno krilo.

Bilo je prostora za ,,sokole“, više nego u svakoj od pret-

(Crna Gora), Tomason, Oskarson, Gudjonsen (Island)

Grupa B4

JOŠ JEDNA SLABA PARTIJA CRNOGORSKE REPREZENTACIJE: Detalj sa meča u Nikšiću

17.

ODLAZEĆI SELEKTOR PROSINEČKI: Katastrofa, nemamo samopouzdanje

Sve što su crnogorski fudbaleri pokazali u pet mečeva Lige nacija stalo je u jednu riječ odlazećeg selektora RobertaProsinečkog - Katastrofa – rekao je legendarni Hrvat. Ništa u vezi sa ,,sokolima“ ove jeseni nije kako treba. I ne samo jeseni. - Nijesmo odigrali kako treba – rekao je Prosinečki na konferenciji za medije nakon duela s Islandom. - Jeftino smo primili prvi gol, a onda se sve raspalo. Islanđani su fizički bili bolji, čestitam im. Imali smo nekoliko šansi na početku, da smo ih realizovali, možda bi bilo drugačije. Sve u svemu, nijesmo bili na potrebnom nivou da pobijedimo Island. Igrali su jednostavno, osvajali ,,druge lopte“, tako smo i primili drugi gol, nakon kontre gdje smo krenuli da izjednačimo. Izvinjavam se što nijesmo igrali dobro –kazao je Prosinečki. Veliki Žuti je malo toga donio crnogorskoj reprezentaciji. Njegov boravak na klupi ,,sokola“ neće se pamtiti po dobrom, a izvjesno je da će se završiti u

utorak protiv Turske. - Pričaću odmah sa čelnicima Saveza. Katastrofa, evidentno je da nijesmo uspjeli da napravimo reakciju ekipe. Bilo je dobrih stvari, ali u globalu - kad imaš sedam poraza, ne može biti nikakvog opravdanja – istakao je Prosinečki. Što je (bio) najveći problem Crne Gore? - Nijesmo se mogli riješiti povreda, ali nema opravdanja. Dosta dobro smo ušli u ovaj meč, probali kroz igru da dođemo do gola, imali

Skandal u režiji RTCG

Skandal u režiji Radio i televizije Crne Gore viđen je sinoć u Nikšiću. Naime, gledaoci pored malih ekrana nijesu bili u prilici da odslušaju kompletnu himnu Crne Gore ,,Oj svijetla majska zoro“. Poslije intoniranja himne Islanda, na red je došla crnogorska. Počelo je dobro, gledaocima je

bilo puno srce - svi naši reprezentativci su pjevali crnogorsku himnu. A onda je na zaprepašćenje svih pored malih ekrana nestalo tona. Gledali smo kadrove iz Nikšića, gdje publika zajedno za stručnim štabom i igračima pjeva ,,Oj svijetla majska zoro“... Slika bez tona dok se pjeva-

nekoliko šansi, jedan poništen. Mogli smo sa bokova možda bolje da reagujemo. Koliko god da su igrači htjeli nijesmo uspjeli da damo gol, a protiv ovakve ekipe nekad moraju da se realizuju i polušanse. To je veliki problem, dali smo jedan gol u pet utakmica. Nije ugodno i nije lako. Ne može se zamjeriti igračima da nijesu htjeli, ali ovo je maksimum. Dosta zavisi od povreda –naveo je Prosinečki, koji ni u ovom meču nije dao šansu MilanuVukotiću, igraču koji bi jednim potezom mogao da promijeni stvari na terenu.

Makar da je nagovijestio koliko može, da li je kalibar za A selekciju. Ništa od toga... - Probao sam sa Mugošom, da sa dva špica dođemo do izjednačenja. I kad je bilo 0:0, htjeli smo da pobijedimo, ali poslije onakvog prvog kola teško je sad bilo što reći. Nevjerovatno što se izdešavalo – aut, tri puta se lopta odbija... Normalno je da ekipa koja nema samopouzdanje poslije bude u problemu, a mi ga nemamo – podvukao je Robert Prosinečki.

hodna četiri meča u Ligi nacija, čekala se realizacija kao jedini statistički parametar koji se računa i pamti.

OPET ISTO...

Izostala je u 54. kada je Krstović na pas Camaja sa 15 metara šutirao pored stative, a četiri minuta kasnije i na drugoj strani. Oskarson je snažnim šutem izazvao IgoraNikića – siguran je bio golman ,,sokola“. Prosinečki je u 69. potegao za drugom izmjenom, u isto vrijeme kad je Ageu Hareide napravio dvostruku. Camaja je zamijenio klasični napadač Stefan Mugoša, pet minuta kasnije na teren je ušao i Stefan Lončar umjesto Bakića. Uslijedio je šok, primljen pogodak gotovo ni iz čega – Gudmundson je sa desne strane ubacio loptu u šesnaesterac, Vujačić intervenisao glavom, ali je bio tako postavljen da nije mogao da izbjegne da lopta stigne do Elertsona, koji je takođe glavom asistirao Oskarsonu. Napadač Real Sosijedada ostao je iza leđa Šipčiću i ni-

la naša himna je potrajala, a uključenje bez ikakvog izvinjenja gledaocima uslijedilo je pred sam kraj crnogorske himne.

Slučajnost ili namjera - to neka utvrde čelnici RTCG, ali gledaoci pored malih ekrana makar su zaslužili izvinjenje i objašnjenje komentatora ili realizatora. No - ono je izostalo do 57. minuta kada se komentator Goran Radević obratio gledaocima. J. TERZIĆ

RTCG: Suspendovaćemo odgovorne osobe i pokrenuti disciplinski postupak

Menadžment Javnog servisa oglasio se na portalu početkom drugog poluvremena meča u Nikšiću i poručio da će odgovorni biti suspendovani. - RTCG se izvinjava gledaocima zbog propusta koji je nastao usljed grube greške tokom realizacije prenosa. Odgovorne osobe biće danas suspendovane i protiv njih će biti pokrenut disciplinski postupak - saopštio je menadžment RTCG.

je mu bilo teško da savlada Nikića - 0:1 u 74. Bilo je vremena da se Crna Gora vrati, dobru šansu imao je Mugoša u 79. kada je sa 13 metara digao loptu iznad prečke, pa isti igrač u 82. glavom. Sve nade potonule su u 88. minutu. Teško je shvatiti kako naivno Crna Gora prima golove. Ili je možda tu sve jasno... Agoniju je potvrdio pogodak Johanesona u 88. nakon akcije

Oskarsona i Gudjonsena. Moglo je na kraju da bude i 0:3... U utorak u Nikšić stiže Turska, protiv koje neće biti Radunovića i Marušića zbog kartona. Možda će u timu biti Jovetić, ali suština je da nikome u taboru ,,sokola“ nije do tog meča. Turcima je, s druge strane, mnogo stalo – igraće za ovjeru prvog mjesta jer nakon remija sa Velsom (0:0) imaju dva boda više od ,,zmajeva“. N. KOSTIĆ

Ubjedljiva pobjeda naših omladinaca protiv Grčke

Veliki korak ka eliti

PODGORICA - Omladinska fudbalska reprezentacija

Crne Gore pobijedila je Grčku 3:0 u drugom kolu turnira preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Ovo je prvi trijumf naših omladinaca u osmoj grupi, nakon što su

Lider slavio na premijeri

PODGORICA - U premijernom meču 17. runde Druge lige fudbaleri Mladosti slavili su na nominalnom gostovanju Podgorici – 2:0. Igrao se 29. minut kada je Nikola Ukšanović odlično proigrao Marka Kažića, koji je lijepo „bocnuo“ loptu iznad golmana Petra Bobičića, a ona se potom od stative odbila pravo na nogu Igora Vukčevića, koji ju je proslijedio u mrežu nominalnog domaćina - 1:0. Šansu da se vrati u meč Podgorica je imala 10 minuta kasnije. Rjo Omori je ubacio loptu u peterac Mladosti, gdje je Bojan Kopitović pokušao, ali je odličnom, refleksnom reakcijom čist gol spriječio golman nominalnih gostiju Petar Radulović. Sve dileme o pitanju pobjednika riješene su u 63. minutu. Poslije povratne lopte Petra Prelevića neodlučan pred svojim golom bio je golman Podgorice Bobičić. Njegovu nesigurnost „namirisao“ je Vukčević i prvo presjekao njegovo dodavanje, a potom sa zemlje zatresao mrežu rivala - 2:0. Veliku priliku Podgorica je imala u 71. minutu. Poslije povratne lopte sa 17 me-

Veliki bokserski šou pred 70.000 navijača u Teksasu: Džejk Pol (27) pobijedio je slavnog Majka Tajsona (58) jednoglasnom odlukom sudija u meču za koji su važila posebna pravila. Sudije su bodovale 80:72, 79:73 i 79:73. U osam dvominutnih rundi Tajson nije bio ni blizu nekadašnje eksplozivnosti, koja ga je ,,gurnula“ do najvećih visina. U početku je nekadašnji šampion i djelovao kao iz naj-

na startu poraženi od Italije 3:0. Crnogorsku selekciju u Heraklionu do trijumfa su vodili Filip Perović, Andrija Bulatović i MarkoTadić u 90. minutu iz jedanaesterca.

U drugom meču Italija je bila bolja od Bosne i Hercegovine - 3:0.

Raspored

PODGORICA - Mladost DG 0:2

Danas

PODGORICA: Kom - Grbalj

PLJEVLJA: Rudar - Igalo

ROŽAJE: Ibar - Lovćen

Sve utakmice počinju u 13 časova. Slobodna je ekipa Iskre.

tara šutirao je Nenad Adžibaba, ali je njegov udarac zaustavila prečka. Danas se igraju preostali mečevi. Sastaju se Kom - Grbalj, a to je ujedno i derbi začelja. Zlatičani su fenjeraši i ovaj meč mnogo će značiti za Kom, dok je Grbalj sa samo pet bodova više sedmi, tako da je jasno da i tim iz Radanovića želi bijeg sa dna tabele. U Pljevljima igraju Rudar i Igalo. Pljevljaci su u sjajnoj seriji, žele da pokušaju da se domognu liderske pozicije, dok je Igalo u zoni baraža, pa bi upravo utakmica pod Golubinjom trebalo da bude derbi 17. kola. U Rožajama igraju Ibar i Lovćen. Rožajci jure bijeg iz opasne zone, dok se Lovćen nada da može do zone baraža.. R. P.

Naši reprezentativci

će u posljednjem kolu (19. novembra) igrati sa Bosnom i Hercegovinom, koja je bez bodova u dosadašnjem dijelu kvalifikcaija. Plasman u elitnu rundu izboriće dvije prvoplasirane, kao i najbolja trećeplasirana reprezentacija iz neke od 13 grupa R. A.

na vrhu

Odigrano je osmo kolo Evropskog pojedinačnog prvenstva u šahu. Vodeći uoči ovog kola Aleksandar Inđić, velemajstor iz Srbije zadržao je čelno mjesto na tabeli, dok su naši igrači pružili dobre igre. Velemajstor Nikola Đukić crnim figurama je remizirao sa Aleksandrom Predkeom, čelnom tablom selekcije Srbije, pa je nakon osam kola neporažen sa dvije pobjede i šest remija. Aktuelni prvak države Nikita Petrov nije uspio da slomi otpor Gaja Levina iz Izraela, pa se baš kao i Đukić nalazi u grupi igrača sa pet poena. Denis Kadrić je konačno zaigrao odlučno i nadigrao Kobija Kalavanana u dalekoj završnici, dok su pobjede upisali Blažo Kalezić, koji ima 4,5 poena kao i Kadrić, Aleksandra Žerebecova koja ima polovičan skor, Peko Đurović, Milan Minić, Zlatko Vukazić, dok su remije zabilježili Andrej Šuković, Veljko Šćekić i Slavko Petrović Danas je na programu deveto od predviđenih jedanaesto kola, koje će donijeti mnoge odgovore na pitanja povodom plasmana, ali i raspodjele nagradnog fonda koji iznosi sto hiljada eura. R. A.

Komercijalni šou u ringu: Pol bolji od Tajsona Lijepo

boljih dana, ali nije mogao puno protiv mnogo mlađeg od sebe, ali nije ni razočarao. Ovaj 58-godišnjak izdržao je nekoliko snažnih udaraca, a ne treba zaboraviti da je posljednji put bio u ringu 2005. godine.

Pol se poslije posljednjeg gonga poklonio jednom od najvećih boksera planete koji je, procjenjuje se, od borbe zaradio 20 miliona dolara. Slavnom jutjuberu je pripalo 40 miliona. R. A

D. MIJATOVIĆ

DRUGA LIGA, 17. KOLO

reprezentativca

Valensija povukla Dubljevićev dres sa brojem 14

PODGORICA - Za 11 godina, koliko je proveo u Valensiji, Bojan Dubljević je ostavio neizbrisiv trag.

Kapiten naše reprezentacije je u svakom intervjuu isticao koliko mu je bilo lijepo u Valensiji, ali su i iz španskog kluba uvijek govorili da popularni Dubi ima posebno mjesto u istoriji kluba.

A potvrda svega toga je još jednom stigla u petak veče, kada je Valensija upriličila svečanost prije meča sa Saragosom, za koju od ove sezone nastupa Dubljević, sa željom da se oduži nekadašnjem košarkašu. Iz Valensije su, pod svodove

dvorane, povukli Dubljevićev dres sa brojem 14, i poručili su i da će jedan od terena u trening centru kluba, kada Nikšićanin završi karijeru, nositi ime „Bojan Dubljević“. -U budućnosti će tvoj broj 14 zauvijek visiti sa našeg plafona - poručili su iz Valensije, koja je savladala Saragosu 111:82, a Dubljević je protiv bivšeg kluba upisao 14 poena i sedam skokova. Bojan Dubljević je u Valensiju stigao 2012. godine iz Budućnosti, i ostao do ljeta 2012. godine, kada je otišao u runski Zenit. Sa španskim klubom je dva puta osvojio Evrokup (2014. i 2019), a 2017. godine je stigao i

Održan tradicionalni bokserski turnir

do prve titule u Endesa ligi, u finapu sa Realom, u kojem je naš košarkaš proglašen za najkorisnijeg igrača finalne serije. Sa Valensijom je osvojio i španski Superkup 2017. godine. Bio je „Zvijezda u usponu“ Evrokupa 2013. i 2014. godine, dva puta je izabran u najbolju petorku tog takmičenja (2017. i 2019), a tri puta u drugu petorku (2012, 2014. i 2022).

Dva puta je bio u idealnoj petorci Endesa lige (2017. i 2019). Dubljević je najbolji strijelac i skakač u istoriji Valensije, drugi je po broju nastupa u dresu španskog kluba (629), ali i stranac sa najviše odigranih utakmica i najviše sezona. S. J.

Lončaru Trofej Podgorice

PODGORICA - Član Bokserskog kluba Nikšić Radisav Lončar najbolji je bokser tradicionalnog, 18. međunarodnog turnira Trofej Podgorice.

U kategoriji do 80 kilograma, u uzrastu mladih, savladao je Filipa Klepa iz BK Power boxing odlukom sudija - 2:1. Za najboljeg tehničara proglašen je Nikola Nenezić iz BK Mornar, dok je priznanje za najboljeg stranog borca dobio Muhamed Krhan iz BK Mostar.

Najborbeniji par turnira čine

Strahinja Mrdak (BK Budva) -Ajas Kalač (BK Univerzum).

Priznanje za najboljeg sudiju dobio je Rade Vujović

U okviru Trofeja Podgorice održano je i šesto kolo Crnogorske bokserske lige sa ukupno 11 borbi u četiri uzrasne kategorije: pioniri, školarci, juniori i mladi. U konkurenciji pionira slavio je Mauricio Jeremin (BK Lovćen, do 36), a kod školaraca Slobodan Jelušić (BK Budva, do 40), Ivan Ti-

Denver izgubio bez Nikole Jokića, zvjezdano veče Dierona Foksa

Čikago

nemoćan protiv Klivlenda, Vučević odličan

Za razliku od pripremnog perioda, kada je Čikago dobio oba duela, Bulsi su izgubili i drugi meč u sezoni od neprikosnovenog Klivlenda – pobjedom od 144:126, Kavalirsi su kod kuće bili ubjedljiviji nego četiri dana ranije u gostima (119:113), pa su zabilježili 14. pobjedu u isto toliko mečeva od starta sezone.

To je najduža serija u istoriji kluba, a Klivlend je šesta ekipa u istoriji NBA koja je na početku sezone došla do skora 0-14, a prva nakon Golden Stejta, koji je to uradio u sezoni 2015/16. Odlučujuće su bile dvije serije domaćina, prva početkom posljednje četvrtine od 8:0 za vođstvo od 118:110, a druga u finišu meča od 11:0 za nedostižnih 139:121. Nikola Vučević je bio blizu novog dabl-dabl učinka, u porazu Čikaga je upisao 25 poena (11-16 iz igre, trojke 2-4), osam skokova i dvije asistencije.

Najefikasniji kod Klivlenda bio je Donovan Mičel sa 37 poena, u sedam skokova i četiri asistencije. Darijus Garland je dodao 29 poena, uz devet asistencija, Džeret Alen 24 poena i 10 skokova, a Karis Levert 22 poena i osam asistencija.

Efikasniji kod Bulsa bio je jedino Kobi Vajt sa 29 poena, dok je Patrik Vilijams dodao 17 poena i devet asistencija.

Bez Nikole Jokića, Denver je poražen u gostima od Nju Orleansa sa 101:94. Denver je bio u seriji od pet uzastopnih pobjeda, a sada je taj niz prekinut.

Srpski reprezentativac Jokić nije igrao ovaj meč, a kao razlog u zdravstvenom biltenu Nagetsa navedeni su „privat-

ni razlozi“. Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Brendon Ingram sa 29 postignutih poena. Bi Džej Boston je zabilježio 19, a Trej Marfi 17 poena. Među igračima Denvera najbolji je bio Majkl Porter junior sa 24 poena, dok je Pejton Votson postigao 18, a Džamal Marej 16 poena, uz osam asistencija. Zvijezda večeri bio je plejmejker Sakramenta Dieron Foks, iako nije uspio da donese pobjedu svom timu. „Kraljevi“ su poslije produžetka na domaćem terenu izgubili od Minesote 130:126. Foks je za 44 i po minuta igre postigao čak 60 poena, što je rekord u dosadašnjem toku sezone. Iz igre je šutirao 3522, sa linije penala 11-10, a imao je i sedam asistencija i tri skoka, te šest izgubljenih lopti. U pobjedničkoj ekipi odličan je sa 36 poena bio Entoni Edvards Na mjesec i po do 40. rođendana, Lebron Džejms je upisao novi tripl-dabl (15 poena, 16 skokova, 12 asistencija), a Entoni Dejvis je ubacio 40 poena i dodao 12 skokova u pobjedi Los Anđeles Lejkersa protiv San Antonija. U timu iz Teksasa Viktor Vembanjama upisao je 28 poena, 14 skokova i pet asistencija.

Rezultat: Indijana - Majami 111:114, Orlando - Filadelfija 98:86, Toronto - Detroit 95:99, Atlanta - Vašington 129:117, Klivlend - Čikago 144:126, Njujork - Bruklin 124:122, San Antonio - Los Anđeles Lejkers 115:120, Hjuston - Los Anđeles Klipers 125:104, Nju Orleans - Denver 101:94, Oklahoma - Finiks 99:83, Golden Stejt - Memfis 123:118, Sakramento - Minesota 126:130. S. J.

EP u džudou za mlađe seniore

Spartak u utakmici Na pauzu sa pobjedom

PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija mini pauzu zbog novembarskog „prozora“ kvalifikacija za Eurobasket dočekaće zadovoljniji rezultatima u ABA ligi nego u Evrokupu.

Pred današnji meč u „Morači“ sa Spartakom (17 časova), Podgoričani imaju sedam pobjeda i nesrećan poraz od Crvene zvezde u Podgorici, i prvi su za petama neporaženom Partizanu. U Evrokupu, sa druge strane, „plavi“ imaju tri pobjede i pet poraza, manje od onoga što su željeli. Da bi bilans na pauzi u regionalnom takmičenju bio još bolji, tim Andreja Žakelja treba da porazi i atipičnog novajliju u ligi, imajući u vidu budžet i roster kojim raspolažu Subotičani. Uostalom, Spartak je sezonu otvorio sa tri poraza, računajući i onaj od Juventusa u kvalifikacijama za FIBA Ligu šampiona, a onda je na šest mečeva samo jedan poraz, i to na gostovanju Dubaiju sa pola koša. Spartak, dakle, nije tim pravljen za opstanak u eliti, već su ambicije barem plasman u plej-of… - Posljednja je utakmica pred reprezentativnu pauzu i mislim da treba da uradimo sve da ovaj prvi dio sezone završimo sa pobjedom. Nakon ovog

janić (BK Nikšić, do 50), Strahinja Vučetić (BK Budva, do 52) i Strahinja Mrdak (BK Budva, do 54).

U juniorskoj konkurenciji pobjede su upisali Sultan Imeri (BK Univerzum, do 57), Vasilije Gogić (BK Mornar, do 66), Andrija Ćeranić (BK Radnički, do 66), Veselin Dedić (BK Power boxing, do 70), Nikola Nenezić (BK Mornar, preko 80).

U konkurenciji mladih slavio je Radisav Lončar (BK Nikšić, do 80). R. A.

PODGORICA - Crnogorska džudistkinja Jovana Mrvaljević zaustavljena je na startu Evropskog prvenstva za mlađe seniore u poljskoj Pili. Od naše takmičarke u prvom kolu kategorije preko 78 kilograma bolja je bila Italijanka Erika Simoneti. Prošlogodišnja prvakinja Evrope u nastavku šampionata boriće se za bronzanu medalju. Mrvaljević je još juniorka, a pravo nastupa na šampionatu

imali su takmičari do 23 godine. Na startu eliminisan je juče i Petar Radović, u kategoriji do 66 kilograma. Šampionat Evrope u Poljskoj okupio je 321 takmičara i takmičarku iz 36 država. R. A.

Svečanost u „La Fonteti“ u čast našeg košarkaškog

pauzu žele pobjedom

dosta napornog putovanja moramo da se regenerišemo i da se spremimo u ovom kratkom periodu. Imamo način na koji želimo da igramo, moramo biti bolji nego u prošlim utakmicama u određenim stvarima. Spartak je u dobrom ritmu, dobili su pet mečeva od posljednjih šest, tako da dolaze sa velikim samopouzdanjem i sa svojom računicom. Mi moramo odgovoriti agresivnom igrom kako bismo završili ovaj dio sezone sa pobjedom – rekao je Andrej Žakelj. Spartak u „Moraču“ stiže sa nekoliko poznatih imena, kao što su bivši igrači „plavih“ Nemanja Gordić i Danilo Nikolić, članovi ekipe šampiona ABA lige iz sezone 2017/18, te bivši trener Podgoričana Vladimir Jovanović - Spartak ima iskusne igrače, sa par nekoliko dobrih individualaca i sve to stvori jedan dobar tim. Sa Boltonom, koji igra odličnu sezonu, pridodaju se i drugi igrači, kao npr. Momirov i Nikolić, ali da ih ne nabrajam sve jer se radi o napadački usmjerenoj ekipi i zato će odbrana i skok biti glavni faktor u ovoj utakmici – dodao je Žakelj. Budućnost se vratila sa nove mini turneje, koju je završila polovičnim bilansom, pošto je pobijedila Borac iz Čačka, a

poražena je od Huventuda. U porazu u Badaloni od Huventuda, ipak, bila je jedna pozitivna stvar – na teren se vratio Džuvan Morgan, koji je zbog problema sa mišićem odigrao samo polovinu od osam mečeva u Evrokupu, te dva od osam u ABA ligi… - Vratio sam se na teren nakon pauze i osjećao sam se dobro, uvijek je dobro vratiti se i igrati košarku. Sama činjenica da mogu da izađem na teren je odlična. Nažalost, nijesmo došli do pobjede u tom meču sa Huventudom, ali moramo nastaviti da gradimo igru, da budemo bolji kao tim – rekao je Morgan.

Pred Morganom i drugovima još jedan je meč prije reprezentativne pauze. - Što se narednog meča tiče, u svakoj utakmici očekujem pobjedu. Radimo naporno između mečeva, pripremamo se, radimo skauting protivnika, treniramo i uvijek očekujem da smo spremni i da možemo slaviti. Dok god igramo na najvišem nivou, trebalo bi da pobjeđujemo. Uvijek neki igrač može da iskoči u prvi plan. Imamo dosta talentovanih igrača koji mogu da odigraju na visokom nivou i kada šansa za nekog stigne - mora biti spreman da je iskoristi –dodao je Morgan. S. JONČIĆ

Novi raspored za vlasnike sezonskih karata zbog zatvaranja dijela tribina

Iz KK Budućnost Voli obavijestili su vlasnike sezonskih karata o novom rasporedu mjesta u dvorani „Morača“, a nakon odluke „Sportskih objekata“ da zatvore dio iznad VIP lože i sektora koji se nalaze oko nje zbog rizika od pada djelova maltera sa krova dvorane.

- KK Budućnost Voli obavještava vlasnike sezonskih karata u sektorima 7D, 8L, 8D, 9L, 9D i 10L da će

na utakmici sa Spartakom u nedjelju (17. 11) za njih biti obezbijeđena mjesta u sektorima 1D, 2L, 2D i 3Lsaopštila je Budućnost. Iz Budućosti je saopšteno da vlasnici sezonskih karata u sektorima 1D, 2L, 2D i 3L koriste svoja numerisana mjesta, dok su sva druga, preostala mjesta u ovim sektorima na raspolaganju vlasnicima sezonskih karata sa „južne tribine“ koji će na ove sektore moći

da uđu na ulaz broj 2. - Sigurni da ćemo i u ovoj situaciji naići na razumijevanje sa vaše strane, jer svi imamo isti cilj, potpunu bezbjednost svakog posjetioca dvorane SC „Morača“, zahvaljujemo vam na tome i želimo vam prijatne trenutke na utakmicama našeg kluba, sa nekog novog mjesta, koje je samo privremenog karaktera - poručeno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.

JOVANOVIĆ: Budućnost je napravljena za visoke domete

Vladimir Jovanović trener Spartaka, ističe da je pred njegovom ekipom „važna utakmica protiv ozbiljnog protivnika kao što je Budućnost, koji na domaćem terenu igra jako kvalitetno“. - Tim je sastavljen od velikog broja kvalitetnih pojedinaca, kreatora na lopti, visokih igrača i vrhunskih šutera. Moraćemo da budemo fokusirani svih 40 minuta igre, pogotovo u odbrani, jer imaju zaista visok napadački kvalitet. Pokazali su visok nivo agresivnosti i moraćemo na pravi način, pravim idejama i određenom dozom čvrstine na oba kraja terena da odgovorimo svemu što nas čeka u „Morači“. Što se nas tiče, jedan od izazova ostaje što još nijesmo ili smo na malom broju utakmica imali priliku da nastupamo u kompletnom sastavu. Ipak, od onih koji budu spremni, očekujem maksimalnu motivisanost, koncentraciju i ozbiljnost. Kao što sam već rekao, čvrstina je ključna, kako fizički, tako i mentalno. Utakmica u „Morači“ je pravi test za nas, s obzirom na to da je ekipa Budućnosti napravljena za visoke domete u ABA ligi i Evropu – rekao je Jovanović.

Košarkaši Mornara Barsko zlato danas (17 h) dočekuju Partizan u 9. kolu ABA lige

Pavićević: Ovo su najlakše utakmice

PODGORICA –

zentativnu pauzu, nakon devetog kola, dočekali sa boljim skorom nego prošle sezone u ABA ligi (1-8), košarkaši Mornara Barsko zlato treba da nadvise sebe i naprave podvig u današnjem meču sa Partizanom u „Topolici“ (17 časova).

Da bi reprečasova).

trebati da se po-

nos Bara“ odigra najbolju partiju od starta sezone, praktično bez greške...

Barani su do sada upisali samo trijumf protiv Cibone, a za drugu pobjedu će ekipi Mihaila Pavi- Za mene kao trene-

izraz „nemamo što da

Iz barskog kluba ranije su saopštili da je 20 eura cijena ulaznica za meč sa liderom regionalnog takmičenja, ali su se juče iz Mornara oglasili saopštenjem u kojem su istakli da je došlo do pokušaja falsifikovanja ulaznica.

- Poštovani navijači, tokom današnjeg dana nepoznato lice je pokušalo da fotokopira 300 karata za meč sa Partizanom. U vezi sa ovim slučajem biće obaviješteni i nadležni organi. Molimo sve navijače da se ne bave malverzacijama jer sve

izgubimo“, jer kad se gubi utakmica, gubi se sve. Ipak, treba biti realan, u ovom trenutku ne možemo da se nadamo nečem višem protiv Partizana. Ponavljam, želja mi je da utakmica prođe u pravoj košarkaškoj atmosferi i da moji igrači daju sve od sebe, a za koliko će to biti dovoljno, vidjećemo. Ne zavisi sve od nas, pitanje je koliko će nam Partizan dozvoliti da igramo – ističe trener Ba-

rana Mihailo Pavićević.

U Baru je sve spremno za košarkaški spektakl, jer dolazi neporaženi lider ABA lige.

- Utakmice sa Partizanom i Crvenom zvezdom su one koje se u gradu, ali i u Crnoj Gori željno iščekuju. Nadam se, prije svega, da će biti puna dvorana, da će biti lijepa, prava sportska i košarkaška atmosfera, u kojoj ćemo dati sve od sebe da pružimo što jači otpor ekipi koje je

karte imaju jedinstveni serijski broj, a pokušaj ulaska u dvoranu sa falsifikovanim kartama spriječiće nadležni organi i preduzeti odgovarajuće mjere - saopšteno je iz Mornara. Iz barskog kluba su ranije saopštili da „navijači Mor-

od trenera pa do rostera jedna od najboljih, ne samo u ABA ligi, nego i u Evropi – istakao je Pavićević.

Za mnoge igrače duel sa Partizanom će biti posebno iskustvo.

- Većina igrača koji nose dres Mornara nije igrala ABA ligu, još sada dolazi Partizan. Jasno je da svi željno očekuju ovu utakmicu. Ne može i ne smije biti pritiska, pritisak mora biti samo na meni kao treneru. Jed-

nara sa sezonskim kartama imaju rezervisana svoja mjesta u ‘Topolici’ za sve utakmice tokom sezone“.

- Mole se navijači koji namjenski dolaze na meč sa Partizanom da ne zauzimaju mjesta rezervisana sezonskim kartama - navodi se u saopštenju Mornara.

nostavno, tražim od njih da samo uđu u utakmicu i odigraju koliko mogu - zaključio je trener Mornara. Krilni centar Mornara Džamari Smit kaže da je „protiv tako jakog protivnika kakav je Partizan svaki detalj bitan“.

- Ne smije da bude „praznog hoda“ i moramo maksimalno da se fokusiramo na našu igru, a ne na to koliko je Partizan legendaran klub. Protiv nepora-

ženog tima u ABA ligi moramo da izađemo da teren i igramo jako. Partizan ima sjajne igrače, koji će pokazati svoj kvalitet, ali ne možemo da uđemo u utakmicu impresionirani njihovim imenima. Oni će igrati sa pet igrača kao i mi i potrudićemo se da damo sve od sebe –rekao je Smit. Partizan u Bar stiže nakon duplog kola u Evroligi i poraza u Beogradu od Barselone i Milana. - Poslije duplog kola u Evroligi, za manje od 48 sati nas očekuje utakmica protiv Mornara. Biće izuzetno motivisani, promijenili su tim u odnosu na početak sezone. Ono što je najbitnije je da se od prvog do posljednjeg trenutka igra najozbiljnije sa velikim poštovanjem za protivnika, imajući u vidu da je ova utakmica veoma važna - naglasio je Željko Obradović, trener Partizana. S. J.

KONAČNO SE OPORAVIO OD POVREDE: Džuvan Morgan

Budućnost gostuje Esbjergu u 8. kolu Lige šampiona

Odbranom do boljeg utiska

PODGORICA - Situacija je jasna pred posljednji meč Lige šampiona u 2024. godini - Budućnost u gostima kod Esbjerga nije favorit.

Naš šampion je svjestan kapaciteta protivnika koji cilja završni turnir elitnog takmičenja, ali i zna na koji način može da pruži otpor domaćinu koji u svojim redovima ima trenutno najbolju igračicu na svijetu

- Heni Rejstad

Ako sve igračice na koje računa Bojana Popović budu blizu ili na nivou stvarnih mogućnosti, možda u Skandinaviji dođu do dobre priče. Naravno, pod uslovom da zaustave prvi Esbjergov nalet - kontre i da sa više koncentracije brane ,,brzi centar“. Ispostavilo se u Podgorici prošle sedmice, ka-

Prva SBbet liga za rukometaše (6. kolo)

Pobjede

Barana i Beranaca

PODGORICA – Završena su dva meča 6. kola SBbet Prve lige za rukometaše i to trijumfima gostiju.

Mornar 7 je savladao Budvu - 35:20, a blistao je Dražen Peruničić sa 11 golova iz 18 pokušaja. Pet golova dali su Vuk Lalošević, Mario Maljević i Aleksa Ražnatović, po tri puta bili su precizni Petar Kovačević i Božidar Nikočević Stefan Bajić je šutirao dva od dva, a u strijelce se upisao Mateja Džarić

EPCG Superliga za odbojkaše (7. kolo) Galebu

Rezultati

GRUPA

Nikobing – Bistrica 32:24

Mec – Krim 34:30

Podravka – Storhamar 25:24

Danas 14.00 – FTC – Bukurešt

GRUPA B Ludvigsburg - Vajpers 33:29

Danas 14.00 – Esbjerg - Budućnost 16.00 – Rapid - Đer

16.00 – Brest - Odenze

da je Esbjerg slavio 27:23, da ova ekipa nalazi dobre načine da poentira i pored pozicione odbrane.

- Nama je svaka utakmica teška s obzirom na sastav i na to koliko imamo utakmica godišnje. Nemamo ligu, što se i osjeti na utakmicama Lige šampiona i zaista je teško odigrati na nivou. Evo, prošle sedmice - kada

je bila pauza zbog reprezentacije, na početku sa Esbjergom bili smo slabiji, ali u drugom poluvremenu smo se vratili i odigrali bolju utakmicu - kazala je Maja Savić, prva saradnica Bojane Popović. Ako ko poznaje skandinavski stil rukometa, to su upravo Savić i Popović, koje su dugo igrale u Danskoj.

- Skandinavci kao Skandinavci

- dosta trče, tako da će naš zadatak biti da odigramo dobru odbranu i sa što manje grešaka u napadu. I da ih napadamo sa širokih pozicija gdje su slabije i gdje one uglavnom ,,puštaju“. Nema dilemu Savić da posljednji rival u godini ima sjajan sastav.

- Možda i jednu od najboljih igračica na svijetu Rejstad, koja igra fantastično ove sezone. Po-

U domaćem timu odskočio je sa devet pogodaka Aleksandar Mrvaljević Novak Bajčeta je dao pet... Barani su stigli do drugog trijumfa u šampionatu, a Budvani su na pobjedu. Još jedan gost - Berane 1949 vratio se kući sa maksimalnim učinkom. Beranci su u Nikšiću bili bolji od domaćina - 29:24.

Mihailo Šćekić i Bane Bacanović su u trijumfu gostiju postigli po sedam golova, Luka Došljak je šest puta

PODGORICA – U duelu ekipa koje do ovog kola nijesu osvojile ni set Galeb je u barskoj „Topolici“ savladao Lovćen sa maksimalnih 3:0 i upisao prvu pobjedu u sezoni.

Cetinjani će morati da sačekaju novu priliku za prve setove i bodove. Sedmo kolo: GalebLovćen 3:0 (25:21, 25:19, 25:18). Petak: Budućnost volej – Sutjeska 3:0 (27:25, 25:6, 25:20). Poneđeljak: Mornar – Jedinstvo (19). Slobodna je Budva. S. J.

stiže veliki broj golova uz impozantan postotak šuta. Imaju dosta pobjeda, a biće jači za još jednu igračicu. Zdravstveni bilten ne ide naruku našoj ekipi.

- Nije onakav kakav želimo da bude. Ne možemo da računamo na Andrijanu Popović, a Ivana Godeč je u sastavu, ali tokom sedmice nije trenirala. Budućnost je bez pobjede u

Ligi šampiona. Poslije sedam odigranih kola ,,plave“ su na učinku od boda (osvojen protiv Đera). Rezultat nije idealan, ali Savić vidi pomake u igri.

- Ima dosta pomaka. Moramo biti strpljivi. Situacija je takva kakva je, ne možemo neke stvari da promijenimo, ali možemo da radimo i da na terenu dajemo maksimum. Mislim da djevojke lijepo napreduju iako se

to ne vidi po rezultatima, ali kada sagledamo sami početak i ovo sada, pomak je ogroman - istakla je Savić. Esbjerg je na učinku od pet pobjeda i dva poraza. Danska ekipa ima najbolji drugi napad u eliti (232), a Budućnost sa 172 gola najslabiji. U posljednjih pet međusobnih okršaja Esbjerg je bio stoprocentan. A. MARKOVIĆ

Poznati parovi završnog turnira Kupa Crne Gore u vaterpolu

Za finale igraju Primorac - Kataro i Jadran M:tel Budućnost

PODGORICA - Vaterpolisti

bio precizan, a golman Nemanja Popović upisao je 16 odbrana.

U ekipi iz Nikšića sa osam golova najraspoloženiji je bio Aleksa Jokić, koji je dodao pet asistencija...

Ekipa iz Berana je na učinku od četiri trijumfa, a Nikšićani su bez pobjede.

Šampionat se nastavlja danas

- Lovćen će od 18 sati dočekati Budućnost, a dva sata kasnije igraće Zabjelo - Jedinstvo Bemaks i Partizan 1949Rudar. A. M.

Katara pobijedili su Budućnost u Podgorici - 13:10 (4:2, 3:2, 2:2, 4:4) u posljednjem meču preliminarne faze Kupa Crne Gore.

Prije ovog meča oba tima su obezbijedila plasman na finalni turnir, a Kataro je osvajanjem prvog mjesta izborio meč protiv gradskog rivala Primorca u polufinalu. Podgorička ekipa će se sastati sa Jadranom M:tel. Finalni turnir je u Nikšiću 29. i 30. novembra.

Kotorani su do trijumfa u Podgorici došli boljom igrom od sredine druge četvrtine, kada su serijom 4:0 poveli 6:2. Vodili su gosti 11:6... Nebojša Petrović je sa šest

EPCG Superliga za odbojkašice (7. kolo)

golova vodio Kataro do pobjede, tri je postigao Marko Milić, dva Ljubomir Kovačić, po jedan Dragan Marković i Dušan Milaš

Budućnost slavila u derbiju, Luka Bar i dalje bez greške

PODGORICA – Albatros je vodio 2:1, ali je Budućnost volej u Igalu, nakon preokreta, slavila 3:2, u derbiju 7. kola EPCG Superlige za odbojkašice. Budućnost je upisala šestu pobjedu u nizu, nakon startnog poraza od neporaženog Herceg Novog, dok je Albatros prekinuo niz od dvije pobjede i doživio treći poraz. Mileva Magdelinić je predvodila Budućnost sa 24 poena, Sara Belojević je dodala 15, Milena Ćetković 13, a Kristina

Božović 11. U poraženoj ekipi istakle su se Amina Musić sa 17 poena, Marija Tuševljak sa 14, Viktorija Položevets sa 13 i Karolina Pidhurska sa 11.

Luka Bar je i nakon ovog kola bez poraza i izgubljenog seta, a sedmu pobjedu je upisala u Bijelom Polju protiv Jedinstva, koje je ostalo na jednoj pobje-

di. Najbolje u barskom timu bile su Dijana Vuković sa 12 i Teodora Čavić sa 11 poena, dok se u domaćoj ekipi istakla Tijana Merdović sa 10 poena. Debitant u eliti Budva već je stigla do pet pobjeda, a petu je upisala kod kuće protiv Morače sa 3:1. Podgoričanke su upisale peti poraz. Majda Čakar je sa 25 poena bila najbolja u budvanskom timu, Elena Čolaković je dodala 17, a Staša Mitrović 11. Moraču su predvodile Anastasija Krgović sa 11 i Anastasija Koprivica sa 10 poena. Rezultati 7. kola: Albatros – Budućnost volej 2:3 (14:25, 26:24, 25:19, 22:25, 11:15), Budva –Morača 3:1 (22:25, 25:17, 25:20, 25:23), Jedinstvo – Luka Bar 0:3 (11:25, 18:25, 14:25). Danas: Akademija – Galeb (15), Gimnazijalac – Herceg Novi (19). S. J.

STRPLJENJE JE NAJVAŽNIJE: Maja Savić

U domaćem timu četiri gola dao je Matija Brguljan, po dva Neđo Baštrica i Vladan Vukićević, po jedan David Stevović i Danilo Savović A. M.

MILOVAN ĐILAS: IDEAL I PROFESIJA – USPOMENE REVOLUCIONARA

Bio sam potpuno siguran da nikoga neću prokazati

No ipak bi bilo preterano ako bih tvrdio da je svest o pokretu, o tome da mu se ne nanese šteta, igrala kod mene glavnu ulogu da se odlučim da ne izdam nikog na policiji. Svakako, i to je igralo veliku ulogu. Ali je kod mene bio glavni moralni razlog: ja nisam mogao ni zamisliti da dovedem na policiju ljude koji su u mene imali poverenja. Kod mene se to moralno osećanje – nepodnošljivi stid pri samoj pomisli na takvo što, javljalo u konkretnim slikama: eto, to znači obmanuti onog umnog i plemenitog Maslešu, s njegovim malo začuđenim izrazom, i time učiniti da se potvrdi njegovo nepoverenje koje je i inače kod njega bilo očevidno; to je značilo izdati Nadu „Ribu“, s njenim izbuljenim i naivnim plavim očima, punim vere u druga njene drugarice Mitre, očima ozarenim što je donoseći revolver i ona, tako beznačajna, činila nešto za revolucionarni pokret; to je značilo izložiti mučenju i ponižavanju iste one drugove koje sam baš ja uvlačio u organizaciju; to je značilo stajati posramljen i slomljen pred policajcima i pokorno sipati u lice svojim drugovima terećenja i sve ono što ovi dželati i žele. Izgledalo mi je ne samo časnije, nego i daleko prostije, i umreti, ako treba. Ali sam bio potpuno siguran da nikog neću prokazati, da se moje oči neće ni s čijim suočavati, pa bilo šta bilo... Na stolu pred Vujkovićem stajali su lanci, katanci i osušene i upredene volujske žile. Iako sam znao da će me mučiti, ja sam pomislio da je to sve stavljeno tu da bi me što jače impresionirali. Ali to sad nije ostavljalo na mene, onako rešenog, nikakvog utiska. Naredili su mi da sednem, i Vujković je, ukratko, sveo problem: viša veza, studentska organizacija,

„Ja nisam mogao ni zamisliti da dovedem na policiju ljude koji su u mene imali poverenja. Kod mene se to moralno osećanje – nepodnošljivi stid pri samoj pomisli na takvo što, javljalo u konkretnim slikama: eto, to znači obmanuti onog umnog i plemenitog Maslešu“

„Najčešći način mučenja u Glavnjači bio je batinanje žilom po tabanima. Ja sam znao da i to rade, ali sam čuo bio i za mnoge druge načine mučenja: igle pod nokte, lomljenje zuba, prljenje, zabijanje eksera u pete i sl. Međutim, nisam video nijednog čoveka nad kojim su stvarno radili sve to“

pištolj. Ja sam rekao da ništa ne znam. Niko me nije ni munuo, ni udario. Vladao je zadugo tajac. Vujković je rekao onda poslovno: Ti si, znači, rešen da te mučimo. – Na to sam odgovorio – da je to njihova stvar, a da ja ne znam ništa i prema tome ništa i ne mogu ni da kažem. No nisu odmah počeli da me muče. Vujković je naglo poveo sa sobom Todora da vrše pretres u nekoj „uglednoj kući“, u koju nije smeo da pusti obične agente da ne bi, kako je dobacio, napravili „neki kraval“. Izgleda da je ovo bilo tačno. Ali i to: da me ostave skoro dva sata tu na stolici, pred žilom i lancima, da se polako „kuvam“. Zašto im je to bilo potrebno? Valjda radi toga što su osetili u meni neku posebnu čvrstinu, veću nego kod drugih? Ili što su hteli da me duševno zamore pre konačnog napada? Tek, ja sam tu presedeo sat i po, ako ne i više. A unutarnja snaga mi nije padala, nego narastala. Najčešći način mučenja u Glavnjači bio je batinanje žilom po tabanima. Ja sam znao da i to rade, ali sam čuo bio i za mnoge druge načine mučenja: igle pod nokte, lomljenje zuba, prljenje, zabijanje eksera u pete i sl. Međutim, nisam video nijednog čoveka nad kojim su stvarno radili sve to, iako sam čuo mnoge da su se hvalili kako su im zabijali igle, lomili zube i

sl. No to opet ne znači i da nije bilo slomljenih zuba i rebara, ali ne u nekom sistematskom mučenju. Čak to nisu radili ni Krstu Popivodi i Spaseniji Babović, koji su 1937 godine bili svestrano i dugo mučeni, valjda više i strašnije nego ijedan komunista u staroj Jugoslaviji. Istina, pod okupacijom su se svi metodi mučenja pooštrili, a izmišljeni su i novi, grozniji od onih koje sam pomenuo. Ali su u staroj Jugoslaviji žila, istezanja i svakakva mlaćenja bili najčešći načini. Batinanje žilom po tabanima

nasleđeno je od Turaka, a bilo je rašireno još za vreme Obrenovića. Pendrek se nije pokazao zgodan za to: suviše je širok, obal i mek, i ne daje dovoljnu oštrinu bola. On je primenjivan samo za obično mlaćenje, uglavnom po leđima. Žile su sušene i izrađivane u samoj Upravi grada. Ja sam jednom video Kosmajca kako donosi čitav paket još sirovih žila i predaje ga nekim kriminalcima-zatvorenicima, poznatim kao stručnjacima za sušenje i upredanje žila. Kad bi već bile gotove, žile su nasađivane na drvena držalja, izrađivana tako da su pogodna za šaku, a glave su im čak rezbarene u glave zmije, zmaja, lava i sl. Bio je to već razrađen zanat u samoj Glavnjači, a ona je, izgleda, snabdevala i druge policijske uprave u zemlji. Preparirane volujske žile su se upotrebljavale i za gonjenje konja i volova, ali ta njihova upotreba je već odavno prestala, a ostala samo ona namenjena ljudima. Vrativši se, Vujković je zatražio da donesu ćevapčiće i rakiju. On nije bio pijanica, ali je voleo po jednu-dve „ljute“ pre jela. Ćevapčiće su odmah doneli, kao da su negde već bili spremljeni. Na mene, dok su jeli, nisu obraćali nikakvu pažnju, pričajući svakojake gru-

be šale, a i smejući se tome kako je ona „ugledna porodica“ bila zgranuta kad su joj morali upasti u stan, zbog rođake – Berte Papo, koja je grupi Udarnik pozajmila pisaću mašinu iz trgovačke radnje. Ali je on, Vujković, sve to „kulturno“ svršio, izvršivši samo „formalan“ pretres. Jeli su kao što to čine gladni ljudi koji nekud žure. Bili su brzo gotovi s jelom, a ja sam mislio: znači, tačno je ono da jedu i piju dok premlaćena žrtva čeka da ponovo bude mučena, samo, eto, u mom slučaju prvo jedu, pa će me tek onda mučiti. Tako se doista i dogodilo. Bez ikakvog naročitog uzbuđivanja, naredili su mi da se izujem i kleknem na kolena. Već nekoliko dana u zatvoru nisam se ni izuvao, a kamoli prao noge, i one i meni zasmrdeše. Todor opsova i reče da bi me već i zbog toga treba izmlatiti. No to su, očito, bile njihove uobičajene šale. U njihovom zatvoru nije ni bilo uslova da se čovek koliko-toliko čisto drži. Pošto sam kleknuo na kolena i opružio ruke pozadi, čvrsto su mi vezali šake i noge, i istim lancem ih nakratko spojili. Vujković je probao vitkoću žile. Kada me Todor gurnuo u leđa, pao sam potrbuške, tako da su mi tabani došli okrenuti

Donosimo izvode iz knjige Milovana Đilasa „Ideal i profesija – uspomene revolucionara“ koju je nedavno objavila beogradska izdavačka kuća Vukotić Media. Aleksa Đilas je ovo djelo znalački priredio i napisao predgovor. Izvodi se odnose na period 1929-1933. godine

knjiga milovana

„ideal i

uspomene revolucionara“ može se poručiti kod izdavača „vukotić

na www.vukoticmedia.rs ili na telefon 00381114536749

gore – noge nisam više mogao ispružiti, jer ih je lanac s ruku, vezanih na leđima, držao savijene u kolenu. A nisam mogao ni da mrdam njima, jer su bile stegnute oko zglavaka. I ne sačekavši moj odgovor na poslednje Vujkovićevo upozorenje da se predomislim – istina, ništa nisam ni hteo da odgovorim – Todor mi sede na ramena i čvrsto mi zapuši nekakvom krpetinom usta. Činilo mi se da on svom težinom ne sedi na mojim ramenima, jer ga nisam osećao kao neko veliko breme.

Po hodu sam osetio da mi se primiče Vujković. Čuo sam i blag fijuk žile i osetio rez po tabanima.

Udarac je bio žešći i bolniji no što sam očekivao. Ali više nije bilo slućena tajna i znao sam da ću izdržati. Tabananje se prenosi pravo na mozak: na tabanima se oseća bol istovetan sa zarezom noža, a još bolniji je oštri potres u glavi. U ostalom telu ne oseća se ništa. Na svaki udar žrtva obično odgovara krikom, ali koji se, ugušen maramom, pretvara u bolni jek iz dubine grudi, otimljući se iz čitave utrobe. Ja sam osećao jedino užas od toga da novi udarac ne padne na mesto gde onaj pre njega. Činilo mi se da bi bol u tom slučaju bio daleko dublji i žešći. Čak sam probao malo i da vrdam nogama, da to izbegnem. Ali novi udarac nikad nije pao gde i raniji. Možda ni Vujković to nije hteo, čuvajući moju kožu još za koji put. (Nastavlja se)

đilasa

profesija

media“

Spasenija Cana Babović, 1942. godina

Milovan Đilas u NOB-u

Krsto Popivoda

Neđelja, 17. novembar

Piše: Ljubodrag Stojadinović

Da je Tonino Picula ustaša, mogli smo da saznamo istoga dana kad je postao izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju. Shvatili smo poruku, rekao je A. Vučić, uz grimasu koja je podupirala njegovu duhovitost. Nešto kasnije ukazala se Ana Brnabić i uz ozbiljnu brigu a povodom Tonina Picule, izgovorila originalnu misao nastalu na licu mesta: shvatili smo poruku. Još nekoliko lica bliskih samom vrhu vlasti, misleći o značaju Picule za budućnost Srbije, reklo je: shvatili smo poruku.

Niko od tih ljudi sa vodećim misliocem nad svojim glavama, nije uspeo da sroči originalnu izjavu koja bi značila približno isto ili nešto slično. Ne sme se menjati misao niti smisao, ono što je rekao prvi – to im je.

To da je Picula ustaša, jer šta bi inače mogao da bude, tinjalo je u podtekstu raskošnog misaonog korpusa naprednjačke rodoljubive pameti. Zašto baš tog Piculu da odrede da nam dolazi i ocenjuje dokle smo stigli u kretanju ka EU? To je, naravno provokacija i loša poruka. Dalje nećemo moći, niti nam daju. Ne žele nas tamo! Da je drugačije ne bi odredili Hrvata da nas posmatra. A ako je Hrvat zna se šta bi mogao da bude, domobran sigurno nije nego nešto mnogo gore.

Picula još nije došao u Srbiju, biće da i njemu nije zgodno da se nađe u neprijatnom okruženju. Vučić je nekoliko dana pošto je shvatio poruku,

Fanatična budnost

To da je Picula ustaša, jer šta bi inače mogao da bude, tinjalo je u podtekstu raskošnog misaonog korpusa naprednjačke rodoljubive pameti. Zašto baš tog Piculu da odrede da nam dolazi i ocenjuje dokle smo stigli u kretanju ka EU? To je, naravno provokacija i loša poruka. Dalje nećemo moći, niti nam daju. Ne žele nas tamo! Da je drugačije, ne bi odredili Hrvata da nas posmatra. A ako je Hrvat zna se šta bi mogao da bude, domobran sigurno nije nego nešto mnogo gore

rekao da će svakako razgovarati sa tim Toninom kad jednoga dana stigne, ako stigne. To je njegov domaćinski posao, ma koliko mu bilo odvratno.

O Piculi se posle toga nije mnogo govorilo, tabloidni smetlarnik je imao druge teme koje su se svodile na panegirike svom vlasniku i pogrom njegovih protivnika.

Prekjuče (u sredu), Picula je održao govor u Evropskom parlamentu i izrazio saosećanje za žrtve u Novom Sadu. Ali je izrekao dve rečenice koje su jasno pokazale čuvarima ovdašnje distopije ko je u stvari on. Te rečenice glase ovako: „Nakon tragedije u Novom Sadu građani su organizovali proteste kako bi odali počast žrtvama, zahtevajući pravdu i odgovornost za ovu tragediju. Drage kolege, žalimo za žrtvama ove tragedije i odajemo im počast.“

Ako ništa drugo, ova izjava

Tonina Picule dokazuje da su sumnje opasnih paranoika i teško oštećenih Vučićevih činovnika bile opravdane. Picula je ustaša, dužnost tih rodoljuba je bila da se o tome javno govori i da se on protera odavde pre nego što stigne. Najvažniji među istaknutim paževima, Aleksandar Vulin je rekao: „Kada smrdljivo ustaško đubre postavite za izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, onda nije čudo što se svaka tragedija koristi da se Srbiji nanese još bola. Lešinar nije mogao da umukne ni kada su u pitanju ljudski životi. Ne znam šta Evropski parlament misli da ustaša znači u Srbiji, ali znam da ću tražiti od predsednika i premijera da taj ološ u Srbiji ne bude primljen od bilo koga, osim od ministra koji baš mora da se bavi takvim pojavama.“ Eto! Potpredsednik vlade Srbije bez kontrole i nadležnosti, postavio je dijagnozu izvestiocu a vlada je i dalje stabilna. Niko se nije odrekao Vulinovih misli niti ih odbio od sebe, rekavši, na primer da budaletina

valja gluposti. A to znači da je Vulinovo jako ogorčenje iskazano u ime vlasti. Tako vlast smatra izvestioca Evropskog parlamenta za smrdljivog ustašu, lešinara i ološ, i to je znala odmah čim je Broj 1 shvatio poruku. Picula je svojim iskazom da su građani bili na protestima kako bi zahtevali pravdu i odgovornost, dokazao da je upravo takav, tačno kako ga je video A. Vulin. Vulinov jezik je pogan samo na prvi pogled. To je nešto mnogo gore: proizvod infekcije organa koji pokreće nesuvisli govor. U Vulinovom slučaju patologija omraze više je ulizički čin nego herojska odbrana prava na zločin. Ali, to nije samo običan udvorički poduhvat. Vulin je čovek od najvećeg poverenja i može da luta i slobodno pogađa sve koji mu se ne dopadaju, u dobroj veri da ih mrzi i onaj koji mrzi sve. Vulin zagovara napuštanje ideje o Evropskoj uniji i pristupanje Briksu, pa je tako Picula ovde ne samo ustaša, nego čist višak, ubačena protuva i predmet pažnje službi i nižih vladinih činovnika. Čovek je inače samo izrazio saučešće i uočio kako je ovde bilo opravdanih protesta. I to je srpskom dvoru nanelo dodatni bol, jer Evropski parlament ne zna šta ustaša znači u Srbiji. Srpski režim je potpuno izgubljen u vremenu i prostoru. Jurodivi su na sebe preuzeli državne poslove i plemensku diplomatiju. U tome je šef posluge, A. Vulin zadužen da kese sa smećem baca u komšijska dvorišta i uzvikuje prostačke pogrde. Čovek nastao ukrštanjem nespojivih dogmi, dvorski ljubimac nastranog gazde. Opasni fanatik u završnom razvoju. •

Dragom bratu

гробљу у 15 часова.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга КОВИЉКА, кћерке ДИЈАНА-ТАЊА, МАЈА и МАРИЈА, брат МИРКО, сестре ДРАГИЦА и МИЛЕВА, унучад МИА, МИРКО, ИНА, АНЂЕЛА, СТЕФАН, АНДРЕА и ЈАНА, снаха БРАНКА, братанић МИТАР и братанична НИКОЛЕТА, сестрићи, сестричне, зетови и остала многобројна родбина

Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku

SLOBU GRUJIĆU

Sa poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tebe. ŽELJKO ĐUKANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

SLOBU GRUJIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. ZORICA i MARKO ĐUKANOVIĆ

Opraštam se od drage prijateljice

KAVARIĆ

Sa tugom i poštovanjem.

PERKO VUKOTIĆ

NOVAKU BOŽOVIĆU

posljednji tužni pozdrav. Hvala ti za iskrenu bratsku ljubav prema našoj porodici.

ANA, MILO i ACO ĐUKANOVIĆ sa porodicama

IVAN - MIKO Milošev VELJOVIĆ

870

Prođe godina tuge i bola

S ljubavlju te pominjemo i po dobroti pamtimo. Ljušo, puno nam nedostaješ. Beskrajno zahvalne što si nas smatrala prijateljima.

KATARINA VIDAKOVIĆ i MILANKA CAKOVIĆ

881

879

Tvoj plemeniti lik i dobra duša ostaće u našim sjećanjima.

DAROSLAVA - MIKA, VESELIN, VITOMIR i ALEKSA sa porodicama

Našem ocu, đedu i tastu

Tužan oproštaj sa Labudom za koga nas vežu životne uspomene i najljepši trenuci. SLAVICA, ALEKSA i SAVO

Posljednji pozdrav drugu i prijatelju

B. SAVELJIĆU

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja. MIKI i STANKA VUČELIĆ sa porodicom

867 Dana 17. novembra navršava se 6 godina od smrti MILICE Đorđijeve ROGANOVIĆ

Tvoj sin SLAVKO sa porodicom

MARIJAN SREDANOVIĆ 15. godina... Vječnost

SLOBODANKE

DRAGANU

17. novembar

Četrdeset dana je od kako nas je napustio naš voljeni brat

BRANKO Ljubov SPIČANOVIĆ

Vrijeme brzo prolazi, ali bratska ljubav ostaje vječno.

Još jednom ti hvala na svakom toplom dočeku i svemu što si učinio za mene i moju porodicu.

VOJO sa porodicom

Četrdeset dana je od kako nas je napustio naš voljeni brat

BRANKO Ljubov SPIČANOVIĆ

Dani koji prolaze ne umanjuju bol i tugu za tvojim odlaskom. S ponosom ćemo čuvati uspomene i sjećanje na tebe.

MARKO sa porodicom

VASILJKA

Đorđije VUJOVIĆ

Voljena naša, prošle su četiri godine od kada nisi sa nama, a mi i dalje pokušavamo da naučimo živjeti bez tebe. Teško je pomiriti se da te nema. Tvoja dobrota ostaće zauvijek u našem sjećanju.

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg

BRANKA

Ljubovog

SPIČANOVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne liječi tugu i ne umanjuje prazninu za tobom. U našim srcima, mislima i razgovorima živiš i živjećeš. Umjesto četrdesetodnevnog pomena porodica je donirala prilog za seosku kapelu u selu Gluhi Do. Porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću u nedjelju 17. novembra 2024. godine u 10 časova.

Prošle su tri godine od kako nije sa nama najdraža naša BOSILJKA Božidarova ŠOFRANAC

Obišli smo tvoju vječnu kuću sa namjerom da ti kažemo ono za šta nismo imali prilike reći dok si bila sa nama.

Na grobu tišina, u srcu neizmjerna tuga, a u našim životima velika praznina.

Zauvijek tvoji: BOŽIDAR, SANJA i BATO

Sin VESKO sa porodicom 866

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog

MIODRAGA LAZAREVIĆA

Dobra i neiskvarena dušo, nedostaješ. Jednom si rekao: „Dao bih vam cijelog sebe“, možda ne znajući, dao si nam i više od toga. Imamo privilegiju da smo dio tebe.

TVOJI NAJMILIJI

Tri godine su od smrti našeg dragog

PETRA

Kroz najljepše uspomene i sjećanja čuvamo te od zaborava.

872

Dvadeset godina je od smrti našeg voljenog

RADISLAVA - RADA VUKADINOVIĆA

Iako su prošle dvije decenije, i dalje živiš u svakom otkucaju našeg srca. Nije istina da vrijeme liječi sve... Beskrajno nam nedostaju tvoja ljubav, podrška i zaštita. Tvoji: BRANKA, MARIJA, ANDRIJANA, ĐURĐINA i ĐURO

868

Sjećanje na naše voljene

LJUBIŠA ZAGORKA ĐURKOVIĆ

18.11.2022-18.11.2024 23.11.1993-23.11.2024.

S ljubavlju,

PORODICA

861

Dana 19. novembra 2024. četiri su godine od kako nije sa nama voljeni brat

DRAGUTIN Radosavov ĆOROVIĆ oficir JNA u penziji

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom. S ljubavlju čuvamo uspomenu na tvoju dobrotu i plemenitost i svaki trenutak proveden sa tobom.

Sestra MILUŠA i ostala mnogobrojna rodbina

- ŠANJA LJUMOVIĆA

TVOJA PORODICA

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

SRĐAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

17.

Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima –počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.

Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.

1944 - 2024