Srijeda, 20. novembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21179 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
SEDAMNAESTA ŽRTVA FEMICIDA ZA PET GODINA: U podgoričkom naselju Zabjelo u dvorištu kuće pronađeno tijelo ženske osobe
Pobjeda saznaje da je Medojević ubijena ispred kuće u vlasništvu majke bivšeg supruga M. P. u kojoj je povremeno boravila kada bi došla iz Pljevalja Tužiteljka Andrijana Nastić je Pobjedi kazala da porodično nasilje nije prethodilo ubistvu Gorice Medojević
Više državno tužilaštvo formiralo predmet protiv Petra Kljajevića zbog govora mržnje na protestu kod Slijepač Mosta
Poruke vjerskog ekstremizma opasne i zlokobne
STR. 10. i 11.
Veliki crnogorski slikar Vojo Stanić preminuo juče u 101. godini, ostavio bogato nasljeđe koje će se dugo izučavati Bogat
svijet, pun znamenja običnog života
Uslovljavanje isplate prve tranše od 30 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan dalo rezultat - pređena prva stepenica na putu izbora sudije Vrhovnog suda Valentina Pavličić kandidatkinja, na potezu Sudski savjet
Premijer napravio dogovor sa ministrom energetike i direktorima
Naravno da se odluka REGAGEN-a mora poštovati, jer je to nezavisno tijelo. Takođe, kao ministar nikada ne bih podržao odricanje od ovog prihoda. Dakle, prihodi kompanijama CEDIS i CGES ostaju, Agencija i njen stav se uvažavaju, saopštio je Pobjedi ministar energetike Saša Mujović
Osnovni sud u Kotoru poništio odluke Bokeljske mornarice iz septembra prošle godine Milošević: To nije bila skupština,
Kao punomoćnik dijela članstva, postupio sam po zakonu i podnio tužbu, a nakon toga obavijestio Ministarstvo javne uprave, koje je donijelo rješenje da se ne može donijeti nijedna izmjena dok se pravosnažno ne okonča ovaj spor – kazao je Grgurević STR. 14.
Lider grupe „Budva naš grad“ predložio pet tačaka za oporavak te opštine i apelovao na učesnike nedjeljnih lokalnih izbora da o njima razgovaraju
Spreman sam da nakon ostvarenja ovih ciljeva skratimo mandat i tada se ponovo izmjerimo pred zadovoljnim građanima. Uradimo sve što je potrebno da pobijedimo u utakmici čiji će bodovi biti najbolji život građana Budve, saopštio je Jovanović
BUDVA – Lider grupe
građana „Budva naš grad“
Nikola Jovanović predložio je juče pet tačaka za oporavak te opštine i uputio javni poziv svim učesnicima lokalnih izbora, održanih u nedjelju, kojima su ti prioriteti prihvatljivi da se okupe i razgovaraju o njima.
Predložene tačke odnose se na racionalizaciju lokalne samouprave, deblokadu gradskih institucija, rješavanje komunalnog haosa, unapređenje infrastrukture grada i sanaciju urbanističkog haosa kroz preduzimanje hitnih mjera u vezi sa planskim dokumentima. Jovanović je saopštio da je za realizaciju tih prioriteta potreban široki društveni kon-
senzus svih relevantinih činilaca društveno-političkog života i da zato od svih koji su spremni da ih prihvate do kraja nedjelje očekuje poziv da, kako je naveo, sjednu za sto i pronađu najbolja rješenja i modalitete za prevazilaženje problema u Budvi. Naglasio je da njegov apel ne predstavlja poziv za pregovore o raspodjeli vlasti, nego za spas Budve i bolji život svih njenih građana. - Nemamo pravo ni dan više da građani budu nezadovoljni, jer glasu se možemo nadati tek kada uradimo nešto za njih. Lično sam spreman da nakon ostvarenja ovih ciljeva skratimo mandat i tada se ponovo izmjerimo pred zadovoljnim građanima. Uradimo
Mikijelj sve na anti-DPS platformi zove na pregovore
Nosilac liste „Za budućnost Budve“ Mladen Mikijelj pozvao je juče sve političe subjekte koji, kako je rekao, ne žele da se desi povampirenje DPS-a, da se već u narednih nekoliko dana sastanu i usaglase principe i projekte oko kojih će se okupiti. On je poručio i da navodi da bi zarad formiranja vlasti morali pogaziti datu riječ, nijesu tačni.
sve što je potrebno da pobijedimo u utakmici čiji će bodovi biti najbolji život građana Budve – saopštio je Jovanović. Pojasnio je, takođe, da se njegov poziv ne odnosi samo na političke činioce, već i na akademske građane, nevladine organizacije i sve ljude koji mogu da pomognu da se obećano realizuje.
Jovanovićeva lista je na nedjeljnim vanrednim izborima u Budvi osvojila devet mandata u lokalnom parlamentu, koliko je dobila i koalicija „Za budućnost Budve“ koju je predvodio Mladen Mikijelj Demokratska partija socijalista je, sa osvojenih sedam mandata, učvrstila rezultat sa prethodnog glasanja u maju, dok je Evropski savez dobio mandat više, pa sada raspolaže sa dva odbornička mjesta u lokalnom parlamentu.
Koaliciji Demokrata i Pokreta Evropa sad, koji su na izborima u maju nastupili samostalno i osvojili četiri, odnosno dva mandata, sada zajedno pripada svega tri odbornička mjesta.
Zbog nedostatka kvoruma juče nije održana sjednica SO Rožaje
ROŽAJE – Sjednica Skupštine opštine Rožaje, koja je bila zakazana za juče, nije održana jer su joj kvorum uskratili odbornici BS koja u tom gradu drži vlast.
To je juče saopštio lider odborničkog kluba Socijaldemokrata u Rožajama Alen Kalač ističući kako je time postalo jasno da postoji kriza vlasti Bošnjačke stranke u toj opštini. - Prvi put u proteklih 11 godina odbornici BS otkazali su posluš-
nost sopstvenoj partiji i uskratili juće kvorum za održavanje sjednice lokalnog parlamenta. Mi smo na ovakav scenario još ranije ukazivali, imajući u vidu katastrofalno stanje na lokalnom nivou, kao i u potpunosti pogrešnu politiku Bošnjačke stranke na državnom nivou. Zbog svega toga, danas su došli u situaciju da, u opštini u kojoj imaju apsolutnu većinu, ne mogu da obezbijede čak ni kvorum za rad sjednice - naveo je Kalač.
On je ocijenio da je ovo jasna poruka njihovih funkcionera što misle o radu i politici sopstvene partije. Kalač je pozvao Predsjedništvo Bošnjačke stranke da, ako im je, kako kažu, stalo do interesa bošnjačkog naroda i sredina u kojima žive Bošnjaci, zajedno skrate mandat lokalnom parlamentu kako bi nakon vanrednih lokalnih izbora Rožajci dobili novu, stabilnu, odgovornu lokalnu vlast. I.M.
U glavnom gradu se ni dva mjeseca
Nema potrebe za ovim teatrom i pričom o principima, platformama i ko zna čemu još, navodi sagovornik Pobjede
Naveće iznenađenje lokalnih izbora, sa osvojena dva mandata, jeste novoformirani Pokret za grad Đorđa Zenovića, koji je na majskim izborima predvodio listu Demokrata. Jedan mandat sa majskih izbora zadržao je i Građanski pokret Ura. Skupština opštine Budva broji 33 odbornička mjesta, dok je za formiranje vlasti neophodna većina od najmanje 17 odbornika, koju ne može obezbijediti ni Jovanovićeva ni Mikijeljeva lista, ukoliko se budu držale principa da neće ulaziti u bilo kakve postizborne dogovore sa DPS-om. To je juče potvrdio i nosilac liste DPS-a Nikola Milović koji je, u objavi na platformi Iks, ustvrdio kako jedino ta stranka može obezbijediti stabilnost prilikom formiranja lokalne vlasti.
- Nakon devet godina na lokalnom i četiri na državnom nivou, DPS predstavlja jedinu partiju koja može da obezbijedi stabilnost prilikom formiranja vlasti u Budvi - napisao je Milović. Đ.Ć.
PODGORICA - Gotovo dva mjeseca od vanrednih parlamentarnih izbora u Podgorici i dvadeset dana nakon zvaničnog proglašenja njihovih rezultata, Glavni grad je i dalje prilično daleko od finalne odluke ko će biti na njegovom čelu naredne četiri godine. Birači su 29. septembra najviše povjerenja dali Demokratskoj partiji socijalista (DPS), koja je osvojila 19 mandata. Slijede koalicije Pokreta Evropa sad (PES) i Demokratske Crne Gore sa 14, te „Za budućnost Podgorice“ sa 13 mjesta. Lista „Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović“ imaće šest odbornika, Evropski savez (ES) tri, dok će Stranka evropskog progresa (SEP) i Pokret „Preokret“ imati po dva mandata.
PLATFORME
Svoje postizborne pozicije za sada su jasno definisali samo u ES. Kako su ranije rekli iz tog političkog saveza, njihova platforma je posvećena „prevazilaženju političkih i društvenih podjela radi zajedničkog interesa“.
- To je ključno za stabilnu budućnost Podgorice i Crne Go-
re kao građanske države i demokratskog društva. Svaka saradnja treba počivati na jasnom i preciznom programskom dogovoru kako bi Podgorica bila grad za primjer – stoji u njihovom dokumentu.
Dio vrha DPS-a, na čelu sa nosiocem liste Nerminom Abdićem, početkom novembra su na sastanak pozvali sve one koji žele da im budu partneri u vlasti, a tome su se odazvali predstavnici SEP i ES. Predloženo je da nastavak sastanka bude kada najveća opoziciona stranka na državnom nivou konkretizuje svoju ponudu kroz vlastitu platformu. Dvije koalicije koje su osvojile značajan broj glasova na podgoričkim izborima, PES – Demokrate i „Za budućnost Podgorice“, svoje stavove o formiranju vlasti su isključivo definisale floskulama o „prirodnim partnerima“, što znači da udruživanje sa partijama koje imaju slične političke programe i ciljeve. Vlastitu platformu najavila je izborna lista „Za bolju Podgoricu“ šefa države Jakova Milatovića i lidera GP Ura Dritana Abazovića. Riječ je o
Ozvaničen izbor prve žene na visokoj poziciji u Sjevernoatlantskom savezu
BRISEL - Radmila Šekerinska, bivša potpredsjednica Vlade Sjeverne Makedonije i ministarka odbrane te zemlje, te jedna od sedam potpredsjednika Partije evropskih socijalista, biće zamjenica nedavno izabranog novog generalnog sekretara NATO Marka Rutea.
- Sa zadovoljstvom najavljujem imenovanje Radmile Šekerinske za buduću zamjenicu generalnog sekretara.
od završetka lokalnih izbora ne naziru obrisi buduće vlasti
koaliciji koja sa samo šest odbornika ima „konkurentsku prednost“ da bira sa kime će se udružiti i tako definiše formiranje vladajuće većine.
- Kao što smo već najavili, naša koalicija će ubrzo predstaviti svoju platformu. Ne mogu precizno reći kada, ali može se očekivati u toku ove sedmice – izjavio je za Pobjedu Boško Laketić, šef medijskog tima GP Ura.
On je ranije kazao da će pri formiranju vlasti insistirati na realizovanju „političkih programa koje je ta lista zagovarala tokom izborne kampanje“.
SIGURNA (O)POZICIJA
Dakle, od sedam stranaka i koalicija koje će činiti budući parlament Podgorice poznata je pozicija samo jedne liste – Pokreta Preokret. Jedan od osnivača, ujedno i nosilac te liste na proteklim izborima Srđan Perić, ističe u razgovoru za Pobjedu da žele otklon od pozicija dominantnih stranaka sa političke scene. - Političkoj klasi oličenoj u četiri političke korporacije, pozicija Preokreta je nesnosna iz dva ključna razloga. Prvo: zbog toga što insistiramo na odgovornosti i rezultatu, što vodi do drugog razloga: mi ogoljavamo motive te i takve politike – ističe naš sagovornik.
Kako navodi, ova „četvorka“ se tokom predizborne kampanje „šetala od televizije do televizije kao da nema drugih učesnika“, te da nijesu htjeli da sučeljavaju argumente sa bilo kim drugim.
- U tim igrokazima su oni „čašćavali“ jedni druge uvredama, uzajamno spočitavali nekompetenciju, a bilo je i optužbi koje bi, ako su tačne, podrazumijevale krivičnu odgovornost. Sada je sve to u redu, a ko je problem – Preokret! Kako, ako od naša dva glasa
ne zavisi ništa – upitao je on. Sumirajući finalne rezultate izbora i aktuelnu situaciju, Perić podsjeća da je lista pod vođstvom aktuelnog predsjednika države Jakova Milatovića htjela da bude „tas na vagi“.
- To je i dobila i samo ona donosi prevagu time što će birati da li će ići sa koalicijom „Za budućnost Podgorice“ ili sa DPS-om. A kada je već tako, bilo bi po građane najbolje da čuju njihovu odluku. Neka je potom sprovedu i preuzmu odgovornost za nju. Nema po-
trebe za ovim teatrom i pričom o principima, platformama i ko zna čemu još. Koliko je javnost imala priliku da čuje, oni žele gradonačelnika i oko toga ne može biti pregovora. Oko svega ostalog izgleda da može – dodaje naš sagovornik. On dalje ukazuje da bi pregovori trebalo da teku na drugačiji način, da počnu vizijom razvoja grada, akcionim planovima i načinima unapređenja administracije. Tek nakon toga, na red dolaze kadrovska rješenja.
- Imamo DPS i partnere koji su voljni da idu sa njima, a koji kao da imaju prioritet koga će da nazovu „izdajnikom države“, a glavni cilj im je da asimiluju ili unište svaki autentični građanski iskaz odnosno lokalnu inicijativu.
Oni, baš kao i njihove kolege sa drugog pola, iz koalicije „Za budućnost Podgorice“, ne trpe da naizgled politički duopol - a suštinski monopol - četiri političke korporacije bude narušen – ističe naš sagovornik.
Kako ukazuje, u suprotnom bi ove grupacije, makar nakon izbora, „pokazale spremnost na otvorenu polemiku o problemima zajednice“.
Kako dodaje, i DPS i ZBPG zadovoljni su niskom izlaznošću birača, što je rezultiralo porastom procenta koji ih je birao na izborima.
PRA k SA
Perić ukazuje da ni jedni ni drugi „nijesu spremni da zaista prekinu klijentelističku praksu“.
- Jedni su je stvarali trideset godina i „njeguju“ je i dalje u gradovima gdje su na vlasti.
Drugi to čine od 2020. godine i zapravo su pravi nastavljači političkog kijentelizma.
U ne tako dalekoj budućnosti moglo bi se desiti da u tome prevaziđu ove prve. Nije
potrebno posebno objašnjavati da je koalicija PES-a i Demokrata čvrsti saveznik liste „Za budućnost Podgorice“, pa sve već rečeno, važi i za njih –dodaje on.
Sve navedeno samo je dio razloga zbog kojih Preokret ne namjerava da bude dio „dila“ ovih partija, jer bi to značilo da odustaju od svojih principa. On pojašnjava da ne žele da budu „namireni funkcijama“, a da - sa druge strane„ne talasaju“. Zato smatraju da će postići više iz pozicije „protestnog glasa“, jer tako mogu podsjećati na obećanja, ukazivati na greške i nuditi rješenja – od saobraćaja do higijene grada. Sve će to, smatra naš sagovorni, dokazati kroz akcije koje uskoro namjeravaju da pokrenu. - Za nas je ne manje važno uvođenje standarda da riječ u predizbornoj kampanji obavezuje. Građani samo treba da razumiju igru političkih korporacija kao dio nauma da oni vladaju bez odgovornosti, u F„dilovima“ koje sami osmisle, dok se politička klasa iz četiri političke korporacije druži i dok zapošljavaju jedni drugima partijske vojnike i rodbinu... Sve to vrijeme dijeleći zajednicu do ivice njenog cijepanja. Preokret je otklon od takve politike – zaključuje Perić. k. JERkOV
Ona istinski vjeruje u NATO, zna što je sve potrebno da biste postali član Alijanse i što znači biti njen punopravni član. Radujem se što ću raditi s njom koja preuzima ovu vitalnu ulogu – objavio je Rute na društvenoj mreži Iks. Svoju zahvalnost Šekerinska je uputila takođe putem društvenih mreža.
- Biće mi privilegija da služim na mjestu zamjenice generalnog sekretara NATO. Biću posvećena radu sa svim članicama kako bismo imali još
snažniju i sigurniju Alijansu – navela je makedonska političarka, koja će na ovu funkciju stupiti do kraja godine. Nakon brojnih ocjena dobro upućenih u zbivanja u NATO da će ovu visoku poziciju u narednih pet godina obavljati žena, to se i ostvarilo. Imenovanjem Šekerinske, Alijansa je napravila još jedan presedan, jer je riječ o kandidatkinji iz zemalja Zapadnog Balkana. Kandidatkinje za istu poziciju bile su još bivša ministarka odbra-
ne i aktuelna gradonačelnica Podgorice Olivera Injac, zatim nekadašnja bugarska ministarka spoljnih poslova Marija Gabrijel i bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović Šekerinska je rođena 1972. godine u Skoplju, gdje je diplomirala na Elektrotehničkom fakultetu, dok je magistarski rad iz međunarodnih odnosa odbranila na „Fletcher School of Law and Diplomacy Univerziteta Tufts“ u SAD.
Bila je potpredsjednica Vlade Sjeverne Makedonije za evropske integracije od 2002. do 2006. godine, u vrijeme kada je ta zemlja dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Godine 2004. nakratko je vršila dužnost premijera i u svojoj zemlji postala prva žena na toj funkciji. Između 2006. i 2008. godine bila je na čelu Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM). U državnoj službi opet je bila od 2017. do 2022. godine kao ministarka odbrane, uvodeći Sjevernu Makedoniju u NATO 2020. Bila je jedna od potpredsjednica Socijalističke internacionale i članica predsjedništva Partije evropskih socijalista, a danas je jedna od sedam potpredsjednika tog političkog saveza na nivou Evrope. k.J.
PODGORICA - Ambasador Indije za Crnu Goru Šambu S. Kumaran posjetio je juče redakciju našeg lista. Kumarn je tom prilikom razgovarao sa izvršnim direktorom i glavnim i odgovornim urednikom Pobjede Nenadom Zečevićem i njegovom zamjenicom Marijom Jovićević, sa kojima je razmijenio mišljenja o unutrašnjim političkim prilikama u zemlji, ekonomskom ambijentu, odnosima dvije države, ali i situaciji u regionu. R.P.
Agencija za zaštitu konkurencije utvrdila zabranjeni sporazum telekomunikacionih operatora u Crnoj Gori o utvrđivanju minimalnog iznosa pripejd dopune
PODGORICA – Ukoliko
Sud za prekršaje potvrdi rješenje Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) kojim je utvrđen zabranjen sporazum odnosno kartelski dogovor između telekomunikacionih operatora M:tela, One Crna Gora i Crnogorskog Telekoma, ovim kompanijama prijeti kazna od jedan do deset odsto prošlogodišnjeg prometa, koji je kumulativno iznosio 270 miliona eura.
- Utvrđeno je da dogovor između ovih kompanija kojima su direktno određene cijene minimum pripejd dopune na pet eura od 1. aprila, predstavlja sporazum koji je imao za cilj narušavanje konkurencije i da je zabranjen i ništav. AZK je zabranila dalju primjenu i sprovođenje ovog zabranjenog sporazuma i izrekla mjere ponašanja u odnosu na sva tri operatora. Zaprijećena visine kazne sa kojom se suočavaju ove kompanije iznosi od jedan do deset odsto prihoda koje kompanije ostvaruju u godini koja je prethodila kršenju Zakona. Ako uzmemo u obzir njihov prihod i ako Sud za prekršaje potvrdi stanovište Agencije, ovim kompanijama prijeti kazna od 2,7 do 27 miliona eura. Kompanije imaju pravo žalbe na ovu odluku Upravnom sudu – kazao je na jučerašnjoj konferenciji za medije direktor AZK Nebojša Jovović
Jovović je kazao da su ispitni postupak po službenoj dužnosti pokrenuli u aprilu, nakon što je Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) ukazala na potencijalno kršenje Zakona o zaštiti konkurencije odnosno zabranjeni sporazum nakon što su sva tri operatora istovremeno podigla cijene minimalne pripejd usluge na pet eura.
Potrebno tržišno takmičenje
Iako mobilni operatori imaju pravo žalbe, dodaje Jovović, oni više ne smiju da primjenjuju sporazum kojim su povećali cijenu za pripejd usluge. Moraće, kako navodi, da se prilagode mjerama koje su izrekli njihovim rješenjem. - Nadam se da ćemo imati korist za potrošače u nižim cijenama za pripejd. U praksi bi ove kompanije trebalo da
imaju različite cijene usluga i da se takmiče na tržištu. Suština zakona je da svaki operator posluje samostalno. Teško je da različite kompanije imaju istu cijenu proizvoda. Ovako su obesmislili tržišnu utakmicu i primjenjivali identičnu cijenu. Time je pripejd usluga praktično pretvorena u postpejd - naveo je Jovović.
Na pitanje Pobjede o redoslijedu pravnih poteza, Jovović je pojasnio da će se paralelno odvijati postupci po njihovoj prijavi pred Sudom za prekršaje i eventualni postupak pred Upravnim sudom ukoliko se ove kompanije budu žalile na njihovo rješenje.
- Sud mora da uzme u obzir sve otežavajuće okolnosti, imajući u vidu da se njihove usluge odnose na sto posto potrošača. Nadam se da će sud potvrditi naše stanovnište i izreći adekvatne kazne –kazao je Jovović.
Prekretnica
Predsjednik Savjeta AZK Dragan Damjanović je ocijenio da je ovaj predmet ključna prekretnica u borbi protiv ponašanja učesnika na tržištu koje ima štetne posljedice po crnogorske potrošače.
- Ovakvi predmeti su od ključnog značaja za krajnje potrošače koji često ostaju ispod površine, zanemareni zbog interesa profita i drugih korporativnih ciljeva. Nećemo tolerisati antikonkurentsko ponašanje – poručio je Damjanović.
Dodao je da je nedavna kazna od 806.000 eura koja je izrečena jednoj od ovih kompanija pokazala i spremnost sudova da odgovori izazovima prilikom odlučivanja u ovako kompleksnim predmetima. Damjanović je ukazao da će promjenom zakona, koju očekuju uskoro, kazne za kršenje zakona direktno izricati Savjet AZK-a.
oPeratori na javljuju tužbe
Da posluju strogo u skladu sa zakonima, tvrde i iz kompanije M:tel, dodajući da rješenje AZK-a nije utemeljeno na činjenicama te da će iskoristiti pravna sredstva da to i dokažu.
- Kao lider u oblasti telekomunikacija, obavezni smo da, prevashodno zbog svojih korisnika, ali i cijelog društva i
Predstavnici Agencije za zaštitu konkurencije
Zakon propisuje mogućnost Sudu za prekršaje da izrekne kaznu u iznosu od jedan do deset odsto prihoda ostvarenog u godini koja prethodi kršenju, a taj novac bi išao u državni budžet. Operatori imaju pravo žalbe Upravnom sudu na rješenje AZK-a
država u kojima poslujemo, zaštitimo svoj poslovni ugled i kredibilitet naše kompanije– kazali su iz M:tela. Navode da su od 2007. godine, od kada su krenuli da pružaju telekomunikacione usluge, do danas, poslovali u skladu sa zakonima, poštujući regulatorne okvire i vodeći računa o korisnicima i njihovom korisničkom iskustvu.
- M:tel je svjestan značaja zaštite konkurencije za razvoj tržišta i zaštitu interesa i prava potrošača/korisnika naših usluga, te je u svom poslovanju u potpunosti posvećen poštovanju propisa iz oblasti zaštite konkurencije koji obezbjeđuju zakonitu, poštenu i etičku tržišnu utakmicu. M:tel je jasno opredijeljen na postupanje shodno načelima zaštite konkurencije i pravilima slobodnog tržišta, kao i da na tržištu konkuriše kvalitetom i jedinstvenom ponudom usluga – saopštili su iz ove kompanije.
Ukazuju da njihovi rezultati i povjerenje korisnika govore o njima, te da kao najmlađi operator na crnogorskom tržištu danas imaju više od 40 odsto tržišnog učešća u obla-
sti mobilne telefonije, interneta i kablovskih usluga. - Povjerenje naših korisnika nas motiviše i obavezuje i zato želimo da još jednom poručimo da ćemo iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva da dokažemo da je svaka odluka koju smo donijeli, pa i ova, bila u skladu sa zakonom – poručili su iz M:tela. Reagujući na odluku AZK-a iz Crnogorskog Telekoma (CT) su poručili da kao dio Dojče Telekom Grupe (DTG), ne samo da poštuju crnogorske propise koji tretiraju zaštitu konkurencije, već poslovanje usklađuju sa naprednom EU praksom u svim segmentima, uključujući i ovaj.
- Sa iznenađenjem je primljena ova vijest na relevantnim pozicijama u DTG, naročito imajući u vidu način vođenja postupka i tekst rješenja. EU, ali i domaća regulativa detaljno propisuju način vođenja postupka, u okvirima koje AZK nije sprovela elementarne radnje u dijelu prikupljanja dokaza, niti je sprovela bilo kakvu analizu i time pružila legitimitet zaključku izvedenom u rješenju – saopšteno je iz CT.
„zanimljiv sadržaj“ za konferenciju za medije, što tumačimo kao površan pristup, koji je u ovom slučaju doveden do maksimuma – navode iz CT.
Navode da su obavijestili korisnike da je od 1. aprila minimalna dopuna pripejd računa na trafikama i u prodavnicima pet eura, a da preko njihovog sajta i aplikacija cijena ostaje četiri eura. To je, kako tvrde, AZK potpuno pogrešno interpretirala na način da predstavlja kao uslovljavanje korisnika u dijelu pristupa pripejd uslugama minimalnom dopunom od pet eura, što, kako navode, nije tačno, imajući u vidu alternativne kanale sa povoljnijim uslovima po korisnike. Dodaju da su priložili obimnu dokumentaciju u kojoj je pojašnjena ekonomska logika i višegodišnji plan kompanije u dijelu definisanja limita za pripejd dopune za navedena prodajna mjesta, ali da AZK konstatuje da „isti ne predstavljaju dokaze ili činjenice od važnosti“.
- Što je slučaj bez presedana, imajući u vidu postupanje relevantnih institucija u EU koje su zadužene za zaštitu konkurencije, uključujući i prethodne postupke vođene pred agencijama za zaštitu konkurencije u okruženju, a takođe i pred AZK u Crnoj Gori, u ovakvim i sličnim predmetima – navode iz CT. Ocjenjuju da je jedini dokaz koji se navodi u rješenju datum prijema obavještenja prema Agenciji za elektronske komunikacije za navedenu poslovnu odluku.
- AZK ignoriše sve argumente ne upuštajući se u ocjenu istih, jer to očigledno nije
Odgovornost će, kako navode, tražiti sudskim putem, uz uključivanje relevantnih međunarodnih adresa, uključujući i odgovornost za reputacionu štetu, zbog zaključka AZK da je riječ o navodnom „kartelskom dogovoru“, kako je saopšteno na konferenciji za medije, a da se nije sačekao epilog eventualnih sudskih postupaka. - Smatramo i da AZK na ovaj način namjerava da se prikaže kao relevantan akter na putu pristupanja naše države EU, ali prenebregava da EU standardi zahtijevaju pored statističkih pokazatelja i sadržaj postupanja, a o kojem će ove adrese biti obaviještene – navode iz CT. Dodaju da će iskoristiti sve raspoložive institucionalne mehanizme kako bi zaštitili kompaniju i društvo, „od površnog djelovanja pojedinih institucija, čije bi aktivnosti trebalo da budu primjer odgovornog pristupa i usklađenosti s evropskim standardima“. I iz kompanije One Crna Gora ocjenjuju da odluka AZK nije utemeljena na činjenicama i pravilnom razumijevanju tržišnih okolnosti. Dodaju da se vode principima zakonitosti, transparentnosti i poštovanja svih propisa, uključujući i Zakon o zaštiti konkurencije. Kao dio međunarodne grupacije, kako navode, poseban značaj pridaju usklađenosti sa evropskim i lokalnim propisima i odbacuju bilo kakve tvrdnje o nedozvoljenim aktivnostima. - Podsjećamo da je prilagođavanje cijena u skladu s poslovnim strategijama, tržišnim analizama i uslovima koji se mijenjaju, a nikako rezultat bilo kakvog dogovora sa konkurencijom. Sve odluke koje donosimo su isključivo usmjerene na unapređenje korisničkog iskustva i održivost našeg poslovanja na tržištu – kazali su kompanije One dodajući da ovakve odluke mogu narušiti povjerenje u sektor telekomunikacija, jednog od ključnih stubova ekonomskog razvoja i dijela jedne od najzdravijih i najtransparentnijih industrija u Crnoj Gori. Poručuju da će koristiti sva dostupna pravna sredstva kako bi zaštitili integritet kompanije i dokazali svoju posvećenost poštovanju zakona.
- Povjerenje naših korisnika i partnera predstavlja temelj našeg poslovanja, i naš primarni fokus ostaje na pružanju vrhunskih usluga na koje su naši korisnici navikli tokom skoro 30 godina našeg prisustva na crnogorskom tržištu - zaključuju iz kompanije One. m. lekoviĆ
Premijer napravio dogovor sa ministrom energetike i direktorima CGES-a i CEDIS-a
Naravno da se odluka REGAGEN-a mora poštovati, jer je to nezavisno tijelo. Takođe, kao ministar, nikada ne bih podržao odricanje od ovog prihoda. Dakle, prihodi kompanijama CEDIS i CGES ostaju, Agencija i njen stav se uvažavaju, saopštio je Pobjedi ministar energetike Saša Mujović
PODGORICA - Iako je Regulatorna agencija za energetiku i komunalne djelatnosti (REGAGEN) u ponedjeljak donijela odluku na osnovu koje su računi za struju od 1. januara za većinu domaćinstava trebalo da budu uvećani za 3,41 odsto, premijer Milojko Spajić je juče saopštio da će računi za struju ipak ostati isti.
To je saopštio nakon sastanka sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorima Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) Vladimirom Ivanovićem i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Ivanom Asanovićem
- Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga. Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025 - poručio je premijer. Da ovo ne znači da će se CGES i CEDIS odreći svog prihoda, Pobjedi je kazao Mujović. - Naravno da se odluka REGAGEN-a mora poštovati, jer je to nezavisno tijelo. Takođe, kao
ministar, nikada ne bih podržao odricanje od ovog prihoda. Dakle, prihodi kompanijama ostaju, Agencija i njen stav se uvažavaju – kazao je Mujović Pobjedi.
Na dodatno pitanje na koji način Vlada namjerava da zašti-
ti građane od povećanja računa, Mujović nas je uputio na PR tim premijera, kako ne bi bilo pogrešnih intrepretacija. Do zaključenja današnjeg izdanja, pojašnjenje nijesmo dobili.
U REGAGEN-u, kako je Pobje-
di kazao direktor Igor Telebak, nijesu imali informaciju u vezi sa sastankom premijera sa ministrom Mujovićem i direktorima CGES-a i CEDIS-a, a na naše pitanje kako komentariše izjavu premijera, nijesmo dobili konkretan odgovor. - Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 20232025. godina, broj 24/240830 od 18. novembra donijeta je u skladu sa ovlašćenjima REGAGEN propisanim Zakonom o energetici. U tom dijelu, još jednom ukazujemo da je, sa aspekta odredaba navedenog zakona, cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije odnosno cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije u nadležnosti Agencije, dok je cijena aktivne energije u nadležnosti snabdjevača (EPCG) – kazao je Pobjedi Telebak.
Prema odluci koju je Agencija donijela u ponedjeljak, račun za struju za najveći broj domaćinstava od naredne godine je trebalo da bude definitivno veći 3,41 odsto, ako Elektroprivreda (EPCG) kao snabdjevač ne promijeni cijenu električne energije, odnosno ako se ta cijena zadrži na ovogodišnjem nivou.
Iz REGAGEN-a su u ponedjeljak naveli da će iznos prosječnog računa za električnu energiju biti uvećan za jedan euro u odnosu na ovogodišnji prosječni račun, ukoliko EPCG zadrži sadašnju cijenu struje.
Iz Vlade i EPCG je ranije najavljeno da cijena aktivne električne energije, u dijelu koji zavisi od Elektroprivrede (EPCG) odnosno Vlade, neće porasti od 1. januara iduće godine. Polovina vrijednosti računa za struju odnosi se na cijenu kilovata koju određuje EPCG kao snabdjevač, dok stavke na računu koje utvrđuje Agencija (naknade i cijene za rad CGES-a, CEDIS-a i Crnogorskog operatora tržišta elektične energije (COTEE)) čine drugu polovinu računa. M. LEKOVIĆ
Istraživač ISSP tvrdi da predložena ,,državna kasa“ za narednu godinu nije održiva ni realna bez enormnog zaduženja koje je i predviđeno
PODGORICA - Predloženi
budžet za narednu godinu nije održiv ni realan bez enormnog zaduženja koje je i predviđeno. Ovakav budžet prikriva suštinske probleme prekomjerne državne potrošnje i zaduživanja, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Vojin Golubović.
- Planirani rashodi od preko četiri milijarde eura daleko nadmašuju izvorne prihode, što rezultira visokim deficitom koji će se pokrivati novim zaduženjem. Ovo je klasičan primjer populističkog budžeta koji se oslanja na iluziju „rasta i reformi“, dok zapravo dodatno opterećuje poreske obveznike i buduće generacije –kazao je Golubović.
Rast duga
Vlada planiranim budžetom za narednu godinu planira 2,88 milijardi izvornih prihoda, dok bi ukupni izdaci trebalo da budu 4,03 milijarde eura, što je 505 miliona više nego ove godine. Na plate će otići 718 miliona eura, za socijalna davanja, uključujući 777 miliona za penzije, ukupno 1,06 milijardi eura. Za sektor saobraćaja je predviđeno 242 miliona, za zdravstvo 474 milio-
na, a za obrazovanje i nauku 362 miliona eura. - Vlada se hvali povećanjem plata i socijalnih davanja, dok zanemaruje činjenicu da to čini na račun enormnog rasta javnog duga. Opravdanje da će deficit biti isključivo za kapitalne projekte ne drži vodu kada znamo da kapitalni budžet iznosi 280 miliona eura, a prethodno iskustvo nam govori ni da skromno planirani kapitalni budžeti nijesu realizovani. Najveći dio zaduženja ide na servisiranje
Umjesto što ulaže u populističke mjere koje nemaju pokriće, Vlada bi trebalo da sprovede strukturne reforme, smanji veličinu javnog sektora i stimuliše privatni sektor. Ovoliko zaduživanje nije odraz odgovornog budžetiranja i upravljanja javnim finansijama, već kratkoročnog političkog oportunizma, poručio je istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije dr Vojin Golubović
starih dugova, ali ne bi čudilo i da se znatan dio toga prelije na tekuću potrošnju. Umjesto da smanji potrošnju, Vlada se oslanja na previše optimistične prognoze rasta prihoda, što može biti opasno – upozorio je Golubović.
On je naveo da je tvrdnja Vlade da se tekuća potrošnja može finansirati iz izvornih prihoda upitna.
- Budžetski prihodi mogu rasti i na bazi eventualne inflacije koja može biti kreirana populističkim mjerama. Ali, da li je to dobro za građane? Isto tako, rast prihoda se planira kroz opterećenje privrede i građana povećanjem poreza i akciza, ali se time direktno
smanjuje potrošnja građana i investiciona aktivnost privatnog sektora. Održivost se postiže smanjenjem rashoda i odgovornim upravljanjem rashodima, a ne pukim manipulisanjem prihodima – poručio je Golubović.
On navodi da su iz Vlade naveli da je dio starih dugova ove godine plaćen iz tekućih prihoda, a ti dugovi u ukupnom iznosu su iznosili oko 500 miliona eura.
- Pitanje je zašto se vlada u ovoj godini zadužila skoro milijardu eura? Za kapitalni budžet nije, jer je on višestruko manji. Pravi problem leži u tome što se nastavljaju nekontrolisano trošenje, visoki troš-
kovi administracije i neefikasnost – tvrdi Golubović.
F I s K a L na n EO dg OVOR n O st
Iz Vlade je rečeno se novo zaduživanje isključivo odnosi na servisiranje duga države i finansiranje kapitalnih izdataka. Kažu da očekuju da će se naredne godine zadužiti do 900 miliona eura. Golubović smatra da je odluka o zaduživanju do 900 miliona eura odraz fiskalne neodgovornosti.
- Upitno je da li će se zaduženje koristiti isključivo za kapitalne projekte i servisiranje dugova kao što je rečeno, jer do sada to nije bio slučaj uprkos ranijim
istim tvrdnjama. Ovo zaduženje nije ništa drugo nego kratkoročno rješenje koje dodatno opterećuje poreske obveznike, dok se problemi sistematski gomilaju – istakao je Golubović. On dodaje da zabrinjava i što Vlada ostavlja prostor za dodatno zaduživanje od 500 miliona eura, što, kako kaže, jasno ukazuje na to da su budžetske projekcije nerealne i da se baziraju na scenarijima koji ne odražavaju stvarno stanje ekonomije.
- Umjesto što ulaže u populističke mjere koje nemaju pokriće, Vlada bi trebalo da sprovede strukturne reforme, smanji veličinu javnog sektora i stimuliše privatni sektor. Ova politika „kupovine vremena“ kroz zaduživanje vodi Crnu Goru u fiskalnu nestabilnost, dok se građani suočavaju s inflacijom i smanjenjem standarda. Ovoliko zaduživanje nije odraz odgovornog budžetiranja i upravljanja javnim finansijama, već kratkoročnog političkog oportunizma – zaključio je Golubović. s. POPOVIĆ
Realizatorka programa RTCG suspendovana prije disciplinskog postupka zbog incidenta sa utišavanjem državne himne na utakmici Crna Gora - Island
PODGORICA – Realizatorka programa u Radio-televiziji Crne Gore
Slavica Balandžić, koja je suspendovana zbog toga što se dogodio tonski prekid državne himne tokom prenosa utakmice Crna
Gora - Island, juče se oglasila saopštenjem zbog, kako je kazala medijske hajke kojoj je izložena i još jednog nezakonitog poteza prvog čovjeka RTCG.
Ona u saopštenju tvrdi da je kažnjena a da prethodno nije sproveden disciplinski postupak.
- S obzirom na to da sam od subote veče (16. novembra) žrtva medijske hajke imam potrebu da se javno obratim, posebno jer se situacija politizuje i osjećam se ugroženo, jer mi je meta već nacrtana. Moje ime je Slavka (Slavica) Balandžić. U RTCG radim već 28 godina, na poslovima realizatora programa – ističe ona u reagovanju. Balandžić navodi da je osumnjičena, optužena i na kraju joj je presuđeno bez sprovođenja disciplinskog postupka.
- Tek sam danas, nakon dva dana, dobila rješenje o kazni, bez disciplinskog postupka. Zbog mog ličnog i profesionalnog
ugleda, zbog ugleda svoje porodice i brojnih koleginica i kolega sa kojima radim u RTCG, moram reći ono što svi koji me poznaju znaju, a to je da nijesam kriva, niti bih ni pod kojim uslovima ugrozila svoj integritet kao ni TVCG u kojoj toliko godina radim – kaže Balandžić. Ona ističe da samo obavlja svoj posao, te da nikada nije ni pomislila, a kamoli uradila nešto protiv RTCG, njenog menadžmenta i države Crne Gore.
- Moja politička uvjerenja i nacionalna osjećanja ne mogu, niti smiju biti iskorišćena u ovom procesu. Na kraju, dužna sam da kažem sljedeće: Ja državnu himnu pjevam, ne utišavam!!! – zaključila je Balandžić.
Menadžment RTCG je ubrzo nakon što se incident dogodio, saopštio da je suspendovao zaposlenu za koju je, kako su naveli, utvrđeno da je tokom prenosa utakmice isključila prenos himne Crne
Gore. Tada su najavili i da će protiv nje biti pokrenut disciplinski postupak. Balandžić je u svom saopštenju upravo to demantovala –ona je kažnjena bez pokretanja disciplinskog postupka. U međuvremenu je Boris Raonić na društvenim mrežama komentarisao da se zna ko je odgovoran, da je greška u realizaciji programa, da će se „iznenaditi ekstremi, da njihovi rade ovo. Možda da bi hranili njihov ekstremizam?“, da ima saznanja da se osoba koja je odgovorna na društvenim mrežama predstavlja kao crnogorski patriota „do nivoa da kači zelenaške zastave...“
Pobjedi su eksperti za realizaciju televizijskih programa pojasnili da je realizatorka Balandžić dobijala dva tona – IT ton i komentatora. Na tom IT kanalu ide ambijentalni zvuk, pa i himna. Komentator ima svoj kanal, i može da ga kontroliše. Prema pravilima realizacije, iz reportažnih kola bi trebalo da prema režiji ide miksani tonIT plus komentator da bi režija na licu mjesta mogla da interveniše, u zavisnosti od dešavanja. Pobjedi je pojašnjeno da nijesu slali miksani ton, već samo komentatora preko čijeg se mikrofona čula i himna Islanda. Komentator je isključio mikrofon, što je potpuno normalno, ali se samim tim prekinula i crnogorska himna. Eksperti smatraju da realizatorka nije prekinula himnu, te da je audio signal, prisutan tokom intoniranja islandske himneprekinut negdje drugdje, što će se utvrditi ukoliko se istraga sprovede ozbiljno. Zbog oštrih reakcija javnosti na utišavanje himne tokom utakmice u Nikšiću, Boris Raonić je odlučio da bez disciplinskog postupka i prije rezultata istrage kazni Slavicu Balandžić i javnosti saopšti da je ona pogriješila, te napisao zbunjujuću rečenicu da zna da je „u signalu prema van RTCG išla himna“, te da je greška u realizaciji programa, a ne produkciji... J.M.
pet propalih konkursa, Javni servis dobio zaštitnika prava korisnika
PODGORICA – Radio
-televizija Crne Gore je konačno, nakon pet konkursa, dobila ombudsmana. Na jučerašnjoj sjednci Savjeta te medijske kuće izabran je Ivan Ivanović, na osnovu konkursa koji je raspisan 23. oktobra.
Pored Ivanovića, na konkurs su se ponovo prijavili Vesna Pejović, Žarko Božović, zaposleni u Javnom servisu, te Milutin Stijepović, urednik na TV 7.
Prema dokumentaciji u koju je Pobjeda imala uvid, Ivan Ivanović je nekada radio na In televiziji, a iskustvo je sticao od 2008. do 2014. godi-
ne na poslovima novinara i prezentera u informativnoj i sportskoj redakciji. On je bio i autor emisije „Život sa morem“ koja je emitovana na TV Vijesti. Trenutno radi u Centru za profesionalnu rehabilitaciju lica sa invaliditetom Podgorica, kao PR menadžer i administrator sajta. Podaci o prijavljenima za mjesto ombudsmana članovima Savjeta stigli su noć pred glasanje. Ivanović je dobio četiri glasa, a Milutin Stijepović jedan. Marijana Camović-Veličković, potrpedsjednica Savjeta - nije glasala. RTCG nema ombudmsna od juna ove godine, kada je istekao mandat Danijeli Popo-
vić. Nakon toga su propala četiri konkursa. U međuvremenu, za ombudmsana je na trećem konkursu bio izabran Todor Brajković, sportski novinar Dan. Nakon pritisaka javnosti, on je dao ostavku na to mjesto, jer je ukazivano da ne ispunjava uslove po dva kriterijuma - nema traženo iskustvo u audio-vizuelnim medijima i zaposlen je kao sportski novinar u dnevnim novinama Dan, što ga diskvalifikuje po propoziciji da za ombudsmana ne mogu biti izabrana „lica koja kao vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, članovi nadzornih organa, zaposleni ili lica koja su rad-
ISPRAVKA I IZVINJENJE
Alternativa, a ne Institut alternativa ima podatke o lažnim diplomama
PODGORICA – U tekstu „Do kraja godine preporuke državnim organima kako da otkriju lažne diplome“, koji je Pobjeda objavila u ponedjeljak, došlo je do nenamjerne greške novinara u kome je umjesto organizacija Alternativa Crna Gora napisano Institut alternativa.
Pobjeda je u dijelu teksta navela da „Institut alternativa posjeduje podatke da je oko 20.000 lažnih diploma u javnom sektoru. Iz te organizacije duže vrijeme upozoravaju da je najveći broj lažnih diploma u zdravstvu i prosvjeti. Medicinske sestre sa
lažnim ispr avama su učile u Tutinu, Novom Pazaru, P rijepolju i Bujanovcu...“. - Institut alternativa ne posjeduje podatke koji se tiču lažnih diploma, budući da ovo nije tema kojom se naša organizacija bavi, niti smo upozoravali o broju i porijeklu lažnih diploma, a kako se navodi u tekstu – piše u zahtjevu za ispravkom koji je Pobjedi poslao Institut alternativa. Umjesto Institut alternativa treba da stoji organizacija Alternativa. Izvinjavam se Institutu Alternativa na grešci, ali i čitaocima teksta o važnoj temi sprečavanja validnosti lažnih diploma u Crnoj Gori. Jelena Martinović
Protestna šetnja na Cetinju, podrška narodu Ukrajine u borbi za slobodu
1.000 dana agresije
PODGORICA – Povodom
1.000 dana ruske agresije na Ukrajinu juče je održana protestna šetnja na Cetinju. Građani Cetinja su juče šetali prijestonicom, a pred zgradom bivšeg Ruskog poslanstva na Cetinju otpjevana je himna Ukrajine koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom.
Nakon toga su minutom ćutanja odali počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu, čime je završen protest. Podrška je pružena herojskom ukrajinskom narodu, a sa Cetinja je poslata poruka da će uvijek podržavati borbu za slobodu, pravdu i ljudsko dostojanstvo. r D.
no angažovana po drugom osnovu, a imaju interesa u pravnim licima koja se bave
audio-vizuelnim medijskim uslugama i online medijima, tako da bi članstvo takvog li-
ca u Savjetu moglo da dovede do konflikta interesa“. Brajković je takođe i generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, a predsjednik tog udruženja je Veselin Drljević, koji je i predsjednik Savjeta RTCG koji bira ombudsmana.
Ombudsman je nezavisan institut Radio-televizije Crne Gore, zadužen za razmatranje mišljenja, pritužbi, pitanja i sugestija gledalaca, slušalaca, čitalaca i korisnika programskih sadržaja javne radio-televizije. Stara se da se kreatori programa pridržavaju profesionalnih kriterijuma i standarda, kao i svih širih regulatornih normi.
J.M.
Uslovljavanje isplate prve tranše od 30 miliona iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan dalo rezultat - pređena prva stepenica na putu izbora sudije Vrhovnog suda
PODGORICA - Nekadašnja zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić kandidatkinja je za predsjednicu Vrhovnog suda, odlučeno je tajnim glasanjem na jučerašnjoj Opštoj sjednici Vrhovnog suda.
Odluka sjednice na kojoj je glasalo 15 sudija najviše sudske instance biće uz obrazloženje proslijeđena Sudskom savjetu koji onda treba da odluči da li će Pavličić preuzeti funkciju na koju niko nije izabran u ponom mandatu od kada je krajem 2020. godine ostavku podnijela Vesna Medenica Pavličić, koja je nacionalna konsultantkinja Savjeta
Evrope za oblast vladavine prava u vezi sa implementacijom presuda Evropskog suda za ljudska prava u nacionalni pravosudni sistem, nakon tajnog glasanja na Opštoj sjednici Vrhovnog suda, dobila je 10 glasova. Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić dobio je sedam glasova, dok su kandidatkinje Vesna Vučković - dosadašnja v.d. predsjednice Suda koja tu poziciju pokriva od 2021. godine - i sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković dobile po šest glasova. Shodno izmjena poslovnika o radu Opšte sjednice, pravo glasa nijesu imale Vučković i Vuković, kao sutkinje Vrhovnog suda, kako to ne bi ugrozilo poziciju druga dva kandidata, odnosno kandidatkinje. Vrhovni sud broji ukupno 17 sudija, od 19 koliko ih je sistematizovano normativnim aktima.
Deveta šansa
Odnos glasova rezultat je činjenice da su članovi Opšte sjednice imali pravo da zaokruže najviše tri kandidata od ponuđenih, a za prolaz u prvom krugu glasanja bilo je potrebno da kandidat(i) dobiju prostu većinu od ukupnog broja sudija, što je ostvarila samo Pavličić. Glasanju je prethodilo intervjuisanje kandidata koji su predstavili siže programa rada i odgovarali na pitanja sudija Vrhovnog suda. U daljoj proceduri, Sudski savjet će odlučiti da li će Pavličić biti izabrana za predsjednicu Suda. Prema poziciji koju predstavlja, buduća predsjednica Vrhovnog suda, ako bude izabrana, biće i članica Sudskog savjeta. U svakoj varijanti, biće ovo deveti pokušaj da Crna Gora dobije čelnika Vrhovnog suda u punom mandatu nakon što se na osnovu osam dosadašnjih javnih poziva to nije dogodilo, bilo zbog činjenice da Opšta sjednica nije uspjela da utvrdi kandidata, ili što kandidati koji su prošli - nijesu dobili podršku Sudskog savjeta.
Biće ovo deveti pokušaj da Crna Gora dobije čelnika Vrhovnog suda u punom mandatu nakon što se na osnovu osam dosadašnjih javnih poziva to nije dogodilo, bilo zbog činjenice da Opšta sjednica nije uspjela da utvrdi kandidata, ili što kandidati koji su prošli - nijesu dobili podršku Sudskog savjeta, ili su povukli kandidaturu. V. d. stanje ključne pozicije u sudstvu, koje traje od 2021. godine, i (ne)izbor predsjednika Vrhovnog suda jedno je od ključnih privremenih mjerila na putu evropskih integracija Crne Gore
Od kandidata koji su ranije uspijevali da se kvalifikuju, to u dva navrata pred Sudskim savjetom nije pošlo za rukom Vučković, o čijoj kandidaturu se glasalo 2022 godine. Ponovo je bila kandidatkinja prošle godine u julu nakon presedana, budući da njenu kandidaturu tada nije utvrdila Opšta sjednica Vrhovnog suda, već Upravni sud kojem se Vučković žalila da je prekršena procedura tokom glasanja.
Kamen spoticanja
Minule tri godine koliko traje v.d. stanje ključne pozicije u sudstvu, (ne)izbor predsjednika Vrhovnog suda bio je kamen spoticanja jer predstavlja jedno od ključnih pivremenih mjerila na putu evropskih integracija Crne Gore. Prije pola godine EK je ostavila rok da se do 24. aprila ova obaveza završi, što se nije dogodilo.
Na prethodnoj Opštoj sjednici Vrhovnog suda 16. maja, nijedan od dva tadašnja kandidata (Miodrag Pešić i Ana Vuković) nijesu dobili potrebnu većinu.
Na osnovu izmjena Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, uslijedila je izmjena poslovnika o radu Opšte sjednice kako bi se deblokirala ova stepenica u odlučivanju.
Ubrzanju izmjena pravila doprinio je i rezolutan stav Evropske komisije koja je riješila da više ne pravi ustupke kao u slučaju usvajanja pozitivnog IBAR-a, već je isplatu prve tranše od blizu 30 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije, direktno uslovila izborom prvog čovjeka Vrhovnog suda.
Ustupak koji je Evropska komisija napravila, kada je odlučila da niz od osam propalih pokušaja imenovanja predsjednika Vrhovnog suda ne bude kočnica za usvajanje pozitivnog IBAR-a za Crnu Goru, neće se ponoviti kada je u pitanju isplata prve tranše od gotovo 30 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije. Ključna pozicija u sudstvu upražnjena je od decembra 2020. godine, kada se sa čela Vrhovnog suda nakon 13 godina povukla Vesna Medenica.
Ona je na toj funkciji provela tri mandata, iako to nije bilo u skladu sa Ustavom koji izbor predsjednika Vrhovnog suda limitira na najviše dva puta. Uprkos tome njen treći mandat 2019. jednoglasno je podržalo čak 18 sudija Vrhovnog
suda, a potom i tadašnji saziv Sudskog savjeta. Ostavku je podnijela krajem 2020. pod pritiskom međunarodne zajednice. Nakon presretnutih razgovora sa „Skaj“ platforme njenog sina Miloša, koji je navodno dogovarao krijumčarenje cigareta i droge, uhapšena je 17. aprila 2022. godine. U tom postupku još nije donijeta presuda.
program i vizija Kandidatkinja Pavličić juče uoči glasanja prezentovala je na sjednici izvode iz svog obimnog programa pripremljenog na 66 strana o tome na koji način bi sa pozicije predsjednice unaprijedila ulogu Vrhovnog suda, najviše sudske instance. Tokom intervjua istakla je da
se crnogorske sudije nikada nijesu nalazile pred izazovnijim i težim trenutkom.
-S jedne strane treba da se odbrane od stigmatizacije i omalovažavanja kojeg ima svakodnevno, a s druge da odbrane čast i ugled sudijske profesije – navela je Pavličić. Smatra da bi u takvim okolnostima, Vrhovni sud, rukovođen predsjednikom, trebalo da bude „vrh ili svjetionik pravde“.
Saopštila je da njena vizija nijesu promjene u hodu, već da se sistematično ali sigurno ide ka ostavrenju ključnih ciljeva – punoj nezavisnosti sudstva, efikasnoti i ažurnosti u radu.
Naglasila je da odluke Vrhovnog suda preko vanrednih pravnih ljekova koje donose, treba da budu osnovne smjer-
nice u tumačenju zakona za sve niže instance.
Prezentovala je iskustva rada kao zastupnice pred sudom u Strazburu navodeći da taj angažman ukazuje na mnoge važne aspekte koje Vrhovni sud mora ispuniti da bi adekvatno odgovorio poziciji, značaju i funkciju koju obavlja u društvu.
Navela je da zna koji nas izazovi čekaju i smatra da bi na t om planu mogla da pruži veliki doprinos kroz ulogu predsjednice suda. Pravično suđenje markirala je kao jednu od ključnih težnji
Ocijenila je da je dodatna edukacija potrebna svakome, a težište bi bilo usavršavanje o znanjima koja se odnose na međunarodne pravne standarde.
-Sudije Vrhovnog suda moraju biti okosnica programskog dijela centra za edukaciju. Najveća zaloga Vrhovnog suda je da prenese znanje koje njegove sudije imaju. Dakle, da što više budu u odnosu sa sudijama nižih sudova. Tako se radi u sistemima koji su postigli visok nivo efikasnosti i ažurnosti - navela je Pavličić.
Založila se za primjenu principa pravila „ispravnost prvog puta“, u okviru kojeg sudije na nižoj instanci moraju da se drže standarda temeljenih na načelima viših instanci.
Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravila je uspjeh Opšte sjednice Vrhovnog suda da utvrdi prijedlog kandidata za funkciju predsjednika Vrhovnog suda. Naveli su da je Valentina Pavličić jedina od četiri prijavljena kandidata uspjela da osvoji deset glasova sudija Vrhovnog suda i stekne pravo kandidature o kojoj će odlučivati Sudski savjet, dok je minimum za prolaz bio – devet za utvr-
bar jedna kandidatkinja stigne do faze odlučivanja Sudskog savjeta, mada je motiv za izmjenu zakona bio i taj da se savjetu omogući da napravi izbor između bar dva kandidata. Izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore do kraja godine je cilj iz Reformske agende i uslov da država primi sredstva u iznosu od 30 miliona eura iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan – navode iz HRA. HRA pozdravila odluku Opšte sjednice Vrhovnog suda
đivanje kandidature. -Ovo je deveti pokušaj da se poslije skoro četiri godine izabere predsjednik Vrhovnog suda u punom mandatu. Čak četiri puta niko od prijavljenih kandidata nije dobio potrebnu većinu glasova Opšte sjednice Vrhovnog suda. Dva puta Sudski savjet nije izglasao predložene kandidate. Na jedan oglas se niko nije prijavio, a na drugom je prijavljena kan-
didatkinja povukla prijavu – naveli su iz HRA. Podsjećaju da je u junu ove godine Zakon o Sudskom savjetu i sudijama promijenjen tako da omogući svakom sudiji Vrhovnog suda da glasa za više od jednog kandidata, najviše do tri, da bi se obezbijedilo da se postigne većina za utvrđivanje prijedloga kandidata. -Na osnovu broja glasova zaključujemo da je izmjena zakona omogućila da
Komentarišući odnos Ustavnog i Vrhovnog suda i situaciju u kojoj Ustavni ukida odluke Vrhovnog, Pavličić je kazala da ustavna žalba kao djelotvorno sredstvo mora da postoji, ali da postojeća praksa podriva nezavisnost i autoritet Vrhovnog suda. U pogledu pitanja vetinga, Pavličić je kazala da smo pravosuđe već „izvetingovali“. -Nijesam pristalica širokog sistema vetinga, jer će nam samo usporiti proces - kazala je Pavličić i naglasila da bi i Vrhovni sud na tom planu morao da saopšti stav i da jasan odgovor da ili ne. Sa druge strane, naglasila je da se uvijek zalagala za evaluaciju rada jer kako je istakla, funkcionalna analiza rada pravosuđa treba da bude polazište za ocjenjivanje i napredovanje sudija. i. periĆ
Predsjednik Udruženja ,,Beta“ dr Nebojša Gulić o izazovima sa kojima se suočavaju roditelji djece oboljele od dijabetesa upozorava da nadležne institucije ne reaguju
PODGORICA –Apeli i inicijative Udruženja roditelja djece sa dijebetesom ,,Beta“ kojima su pokušali da ukažu na aktuelne probleme sa kojima se suočavaju tokom borbe sa ovom opakom bolešću, ostali su bez odgovora nadležnih institucija, Ministarstva prosvjete i Ministarstva socijalnog staranja - rekao je za Pobjedu predsjednik Udruženja dr Nebojša Gulić.
On je ukazao da je trenutno jedan od ključnih problema, nedostatak trakica u apotekama Montefarma, gdje ih nema već neko vrijeme, dok su u privatnim apotekama deficitarne.
-Pojedine farmaceutske kompanije nijesu uvezle neka sredstva, zbog neisplativosti. Medicinska sredstva (trakice, iglice i lancete) se samo mogu preuzeti u apotekama Montefarma, što nama nikako ne ide u prilog. Po posljednjim informacijama problem
Dr Gulić je apelovao na državne institucije da pronađu mehanizam kojim bi se privatne kompanije obavezale na redovnu isporuku potrebnih sredstava za djecu oboljelu od dijabetesa, jer ako samo jedno dijete završi u bolnici zbog nedostatka nekog medicinskog sredstva, institucije su zakazale
je u dobavljaču Osmi red - pojasnio je Gulić. On je apelovao na državne institucije da pronađu mehanizam kojim bi se privatne kompanije obavezale na redovnu isporuku, potrebnih sredstava za djecu oboljelju od dijabetesa, jer kako kaže, ako samo jedno dijete završi u bolnici zbog komplikacija izazvanih nedostatkom nekog medicinskog sredstva, institucije su zakazale.
-Svrha postojanja državnih institucija trebalo bi da bude, pored ostalog, da nas zaštite od neodgovornog ponašanja privatnih kompanija. Trakice za mjerenje šećera u krvi su osnov terapije dijabetesa i hipoglikemija neće čekati da uvoznik dostavi trakice. Osnov kvaliteta trakica trebalo bi da bude preciznost, ne samo do-
stupnost. Te očekujemo od Montefarma da nas zaštiti od uvoznika jeftinih nepreciznih trakica, koje će rezultirati povećanim brojem hospitalizacije djece zbog poremećaja kontrole šećera - istakao je Gulić. Pojašnjava da je svaki dan djeteta sa dijabetesom izazov. -Svakodnevno je neophodno davanje insulina, kratkodjelujući prije svakog obroka, kao i dugodjelujući. To čini najmanje 1480 uboda godišnje i to samo da bi dijete bilo živo. A da bi se ostvarila dobra kontrola dijabetesa, neophodno je i više. Takođe je potrebno izmjeriti šećer iz prsta, bar osam puta dnevno. Sve ovo zahtijeva angažovanje roditelja 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji - rekao je naš sagovornik. Dodaje da je cilj spriječiti hipoglikemije, koje direktno
ugrožavaju život djeteta, kao i smanjiti broj hiperglikemija, koje mogu dovesti do kasnih komplikacija.
-Svaki odlazak u školu, vrtić, trening, druženje s vršnja-
Dr Nebojša Gulić smatra da bi institucije države trebalo da pruže podršku u svakom aspektu života djeteta sa dijabetesom. -Primarno treba spriječiti diskriminaciju prilikom upisa u vrtić, gdje se često roditelji obeshrabruju od upisa zbog dijabetesa djeteta. U školama u Crnoj
PODGORICA - Svako ima pravo da piše o svome ocu, ali da li je dopustivo da se promocija knjige o Blagoju Jovoviću, četničkom oficiru, koji je rame uz rame učestvovao u strijeljanju na Lazinama, proglašen za ratnog zločinca sa zloglasnim Pavlom Đurišićem, kojeg je Firer odlikovao željeznim krstom, kao i sa Jakovom Jovovićem, organizuje u srcu Podgorice – ocijenio je u reagovanju predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Danilovgrada Božidar Budo Brajović.
Brajović je naglasio da je ,,dosta jedan metak, jedan sunovrat, da se obezdanimo i da nas nema, za vijek vjekova, a sinoć su Radosav Ljumović i Blagoje Jovović bili zajedno ???“ U Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u poneđeljak veče je održana promocija knjige „Blagoje Jovović - srpski heroj u vučjoj jazbini“ autorke Marije Jovović. Pored
Gori ne postoji protokol o postupanju sa djecom koja imaju dijabetes. Iz tog razloga, neka djeca se suočavaju s nerazumijevanjem nastavnog kadra za njihovo stanje. To nerazumijevanje može imati posljedice po njihovo zdravstveno stanje - kazao je dr Gulić.
Prema njegovim riječima važna je i edukacija nastavnog kadra da bi mogli prepoznati i pomoći kod hipoglikemija i hiperglikemija. -Škola mora aktivno raditi na sprečavanju stigmatizacije, zbog koje bi djeca sa dijabetesom mogla razviti anksioznost i depresiju u najosjetljivijem uzrastu.
Neophodna je cjelodnevna briga o djetetu sa dijabetesom, koja podrazumijeva računanje ugljikohidrata i doze insulina, davanje insulina za svaki obrok, kao i korektivnih doza kod visokog šećera, sprečavanje hipoglikemija i hiperglikemija - pojasnio je dr Nebojša Gulić.
cima, predstavlja veliku brigu za roditelje, jer su hipoglikemije nepredvidljive. Uz moderene terapije, moderne tehnologije, kao i pomoć svih institucija, koje učestvuju u odrastanju djeteta, danas djeca s dijabetesom mogu odrasti u zdrave i korisne članove društva i da žive ispunjen život uz dijabetes - kaže dr Nebojša Gulić.
On je ukazao na ekonomski probelem jedne porodice koja ima dijete bolesno od dijabetesa, ističući da majke djeteta s dijabetesom napuštaju posao, što dovodi do poremećaja finansijskoh statusa prosječne porodice u Crnoj Gori. - Kod nas jedan roditelj djeteta s dijabetesom ima pravo na
Reagovanje predsjednika danilovgradske boračke organizacije povodom promocije knjige o Blagoju Jovoviću u NB ,,Radosav Ljumović“ u Podgorici
Brajović: Metak za Crnu Goru
autorke, kćerke Blagoja Jovovića, kako je navedeno, o knjizi je govorio i istoričar Žarko Leković. Blagoje Jovović bio je pripadnik Bjelopavlićke vojno-četničke brigade. -Da li je ovo početak kraja i potpuni sunovrat ideala partizanske, narodnooslobodilačke borbe i svrgavanja istine o
partizanskom slobodarskom pokretu? Prevrću li se u grobu, Ljumović i njegovi saborci? Prevrću li se u zajedničkoj grobnici na sred Bjelopavlića na Lazinama, 50 skojevaca, komunista i rodoljuba crnogorskih i onih 180 iz barskog logora i stotine iz Pive i Doli, iz Farmaka, Breze kolašin-
ske, Ribnice, Pljevalja i drugih brojnih palih za slobodu na jugoslovenskim poprištima – pitao je Brajović. Naglasio je da, pričati o pomirenju na način da treba izjednačiti partizanski pokret i borce za slobodu sa onima koji su bili otvoreni saradnici fašizma – nedopustivo je i najveći bestidizam, sunovrat istine, moralnosti i crnogorskog čojstva... -Kao predśednik UBNORA Danilovgrada dužnost mi je da se oglasim u ime svih antifašista Danilovgrada i oštro suprotstavim ovakvim nasrtajima.
Sloboda nam nije darovana nego naplaćena krvlju najboljih sinova i kćeri naših naroda. Smrt fašizmu – poručio je Brajović na kraju obraćanja. Ovo nije prvi put da se promoviše četništvo u Gradskoj biblioteci koja nosi ime revolucionara i antifašiste Radosava Ljumovića. U martu je NB organizovala autorsko veče Nenada Milkića i Mihaila Medenice. Milkić je autor više romana ( ,,Kolona“, ,,Kosti“, ,,Zovem se Dunja“, ,,Distimija“ i trilogije ,,Mi smo branili Košare“), u kojima je, po njegovim riječima, opisana geneza mržnje, sukoba i stradanja Srba
rad s pola radnog vremena do treće godine djeteta. Nerealno je očekivati da dijete od četiri ili šest godina, samo računa doze insulina, daje insulin i obavlja sve ostale procedure, koje su neophodne. Hrvatska je omogućila rad s pola radnog vremena, jednom roditelju do 16. godine djeteta. Na taj način se poboljšava socijalni status porodice, a istovremeno se omogućuje roditelju da ostvari dobru kontrolu djetetovog dijabetesa - rekao je Gulić.
Takođe, članovi udruženja ,,Beta“smatraju da je neophodno razmotriti i uvođenje inkluzivnog dodatka, koji bi pomogao roditeljima da se lakše nose sa svim troškovima koje dijabetes djeteta donosi. -Od finansiranja adekvatne ishrane, do nabavke skupih pomoćnih sredstava za dijete, posebnih flastera za učvršćivanje senzora, preparata za njegu kože koja poslije 1480 uboda godišnje, razvija čvoriće, odakle se teže upija insulin i slično. Apelujemo na nadležne institucije, ministarstva, da nađu vremena za nas, da čuju probleme sa kojima se svakodnevno suočavamo kao roditelji djece sa dijabetesom - poručio je predsjednik Udruženja djece sa dijabetesom dr Nebojša Gulić. B. PRELEVIĆ
tokom ratova na prostoru bivše SFRJ. Medenica je novinar i komentator, povremeni je kolumnista portala IN4S. Tada je potpredsjednica Liberalne partije Jelena Marković kazala da je taj događaj velika sramota za Glavni grad i za sve građane Podgorice i Crne Gore, te da promocija ,,pokazuje da oni i sada slave opsadu Sarajeva i promovišu ubijanje nedužne đece i građana Sarajeva“. Radosav Ljumović (19021938) bio je revolucionar i pjesnik. U Beogradu je studirao pravo i apsolvirao 1927. godine. Njegova književnost okarakterisana je kao angažovana, sa socijalnom tematikom, a pjesme su se isticale revolucionarnošću. Zbog komunističke aktivnosti osuđivan je i poslat na robiju u Sremsku Mitrovicu, zatim i u Jusovaču u Podgorici. U Španski građanski rat otišao je 1937. godine i pridružio se bataljonu ,,Đuro Đaković“. Poginuo je na Aragonskom frontu 4. aprila 1938. godine. R. U.-I.
20. novembar
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost povodom 1.000 dana ruske invazije
BRISEL - Sudbina Ukrajine odrediće sudbinu Evropske unije - izjavio je juče visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj na hiljaditi dan ruske invazije na Ukrajinu. Borelj je to izjavio nakon sastanka ministara odbrane EU održanog u Briselu. On je dodao da je ruska nuklearna prijetnja – neodgovorna. - To nije prvi put da Rusi prijete nuklearnim zaoštravanjem, što je potpuno neodgovornorekao je Borelj.
Visoki predstavnik EU je prije sastanka kazao da Evropljani treba da slijede primjer SAD i da dozvole napade na teritoriju Rusije raketama dugog dometa, koje šalju ukrajinskim snagama - Nadam se da će sve države čla-
nice slijediti američku odluku. Uvjeren sam da će Evropljani slijediti primjer SAD i odobriti Ukrajincima da koriste to oružje za borbu protiv Rusa unutar ruske teritorije - rekao je Borelj koji je predsjedavao sastankom, njegovim posljednjim na kraju mandata na čelu evropske diplomatije.
Francuska je Ukrajincima isporučila rakete zemlja - vazduh srednjeg dometa Skalp, ne isključujući mogućnost da budu korišćene na ruskom tlu. Fran-
cuska, međutim, nikada nije potvrdila da li su takvi napadi već bili izvedeni, niti koliki je broj projektila dostavljenih Kijevu. Berlin je, s druge strane, do sada odbijao da Kijevu isporuči rakete njemačke proizvodnje Taurus, dometa od 500 kilometara, iz straha od zaoštravanja sukoba sa Rusijom. - Ništa se nije promijenilo - u stavu Njemačke, rekao je juče ministar odbrane Boris Pistorijus po dolasku u Brisel. Borelja, koji odlazi sa funkcije
u decembru, zamijeniće bivša premijerka Estonije Kaja Kalas
LONDON - Nedavna odluka američkog predsjednika Džozefa Bajdena da odobri Ukrajini korišćenje zapadnih dalekometnih raketa protiv vojnih ciljeva u Rusiji označava odlučan, ali rizičan preokret u ratu u Ukrajini. Sajmon Tisdal, spoljnopolitički komentator lista The Observer, u analizi za Gardijan istakao je da je ova odluka odlagana, ali na kraju neizbježna – predstavlja značajnu promjenu u strategiji Zapada usred sve većeg straha od ruske odmazde. Odobrenje američkog predsjednika uslijedilo je gotovo 1.000 dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu.
Uprkos Putinovim ponovljenim upozorenjima da bi takvi raketni udari bili tretirani kao čin rata NATO-a, Bajden izgleda spremno da testira da li su to zaista samo prijetnje. Da li je u pitanju blef, kako autor primjećuje, tek treba da se vidi.
Visoki ulozi
Bajdenov potez izlaže saveznike NATO-a potencijalnim posljedicama, pri čemu je vjerovatno da će Rusija pojačati svoje
prikrivene operacije u Evropi, umjesto da pribjegne direktnoj vojnoj odmazdi. Sajber napadi, sabotaže i požari
– taktike povezane sa ruskom vojnom obavještajnom agencijom GRU – sada izazivaju široki strah. Iste snage odgovorne
su za visokoprofilne incidente poput trovanja u Solsberiju 2018. godine, kao i za nedavne sumnjive požare na skladišti-
- Ukrajina se hiljadu dana odupire sveobuhvatnoj oružanoj agresiji Ruske Federacije i vodi odlučnu borbu za svoju slobodu, državnost, teritorijalni integritet i mogućnost slobodnog razvoja i izgradnje budućnosti, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine.
- Za to vrijeme bili smo svjedoci prave hrabrosti branilaca ostrva Zminji, herojstva branilaca Azovstala, Bahmuta i drugih gradova i mjesta, neumornog rada dobrovoljaca, neviđene spremnosti ukrajinske vojske i civila da brane svaki komad ukrajinske zemlje.
U saopštenju se navodi da je cijeli svijet bio šokiran strašnim zločinima ruske vojske u Buči, Jagidnom, Irpinju, Izjumu, Mariupolju i drugim gradovima, uništenjem Kahovske HE, strijeljanjem ukrajinskih ratnih zarobljenika i civila, namjenskim uništavanjem stambenih zgrada, škola, bolnica i drugih objeka-
ta civilne infrastrukture. Kako dodaju, najveći agresivni rat koji je Rusija pokrenula na evropskom kontinentu od Drugog svjetskog rata uništio je međunarodni bezbjednosni sistem.
- Hiljadu dana, impresionirajući svijet svojom otpornošću, ukrajinski narod nastavlja da se odlučno odupire agresoru zarad nezavisne budućnosti, oslobođene diktature Kremlja.
Ostvarujući pravo na samoodbranu na osnovu člana 51 Povelje UN, Ukrajina je oslobodila više od polovine teritorija okupiranih od početka invazije u punom obimu, uništila stotine hiljada vojnika okupatorske vojske, desetine hiljada vojne opreme i nastavlja borbu za oslobođenje privremeno okupiranih djelova Autonomne Republike Krim, grada Sevastopolja, Donjecke, Zaporoške, Luhanske i Hersonske oblasti - kažu iz MVP.
Uprkos, kako dodaju, ratu u punom obimu, Ukraji-
na napreduje na putu ka pridruživanju EU i NATO, sprovodeći važne reforme, obezbjeđujući makroekonomsku stabilnost i održavajući jedinstvo društva na tom putu, uključujući sve njihove ljude u inostranstvu. - Radimo na stvaranju uslova za njihov povratak kući. Rusku vojnu invaziju prate masovna kršenja međunarodnog prava, međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava. Ruske okupacione snage čine ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, ubijaju civile, muče i pogubljuju ratne zarobljenike. Ukrajinski civili žive u uslovima stalnih napada navođenih vazdušnih bombi, projektila i dronova raznih vrsta ruske, sjevernokorejske i iranske proizvodnje. Rusija vodi hibridni rat ne samo protiv Ukrajine, već i protiv cijelog svijeta, koristeći hranu, energiju i druge resurse kao oružje. Rusija sprovodi velike kampanje dezinformisanja i sajber napade, poku-
šava da manipuliše javnim mnjenjem, širi haos i podjele u demokratskim društvima.
- Puna invazija Ruske Federacije na Ukrajinu dokazala je hitnost kombinovanja napora demokratskih država u suprotstavljanju širokom spektru hibridnih taktika Ruske Federacije. Svakodnevni teror Rusije dokazuje da sadašnji pritisak na zemlju agresora nije dovoljan. Ukrajini je potrebna sposobnost da udara na vojne ciljeve na cijeloj teritoriji Ruske Federacije. Rusija razumije samo silu - kažu iz MVP. Ruska Federacija, ističu, nastavlja svoje namjerne napade na energetski sistem Ukrajine.
- Pozivamo međunarodne partnere da pomognu Ukrajini da ojača vazdušni štit za odbranu kritičnih energetskih objekata, a međunarodne humanitarne organizacije da odgovore na zločinačke akcije Ruske Federacije protiv civila.
Takođe je važno dodatno
snage u k rajine/ r O jters
ma povezanima sa Ukrajinom. Kaja Kalas, bivša premijerka Estonije i nova šefica spoljne politike EU, upozorila je da Evropa mora da zauzme jedinstven stav protiv moskovskog „sjenkovitog rata“. Njena poruka o potrebi koordinisane akcije odjekuje stavovima lidera poput Jonasa Gara Sterea iz Norveške, koji je izrazio zabrinutost zbog kritične energetske infrastrukture i podvodnih komunikacionih mreža koje su meta ruskih špijunskih operacija.
TesT za odlučnosT naTo -a
Tisdal naglašava da je Bajdenovo odlaganje odobravanja korišćenja dalekometnih raketa – uprkos ponovljenim molbama predsjednika Volodimira Zelenskog – stavilo Ukrajinu
povećati pritisak sankcija, posebno na ključne sektore ruske privrede, sa ciljem da se Ruskoj Federaciji uskrate mogućnosti i resursi neophodni za proizvodnju naoružanja i vojne opreme koja se koristi za nastavak rata. Ukrajina se nikada neće pokoriti okupatorima, a ruska vojska će biti kažnjena zbog kršenja međunarodnog prava.
Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje diktatora Vladimira Putina i ruske komesarke za prava djeteta Marije Lvove-Belove zbog ilegalne deportacije ukrajinske djece, što je ratni zločin. Međunarodni krivični sud izdao je i naloge za hapšenje bivšeg ministra odbrane Ruske Federacije Sergeja Šojgua, načelnika Generalštaba ruske vojske Valerija Gerasimova, bivšeg komandanta ruske dalekometne avijacije Sergeja Kobilaša i bivšeg Crnomorske flote Ruske Federacije Viktora Sokolova zbog umiješanosti u izvršenje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.
u nepovoljan položaj. Mjesecima su ruske vojne baze i aerodromi, odakle se lansiraju smrtonosni udari na ukrajinske gradove, ostali nedodirljivi, ostavljajući Kijev da se bori „vezanih ruku“. Oprez američkog predsjednika djelimično proizlazi iz zabrinutosti za Putinov odgovor. Navodno povjerljiva obavještajna procjena upozorila je da bi omogućavanje Ukrajini da napada duboko unutar teritorije Rusije moglo podstaći Moskvu na intenziviranje asimetričnih napada širom Evrope. Ipak, autor napominje da je Bajdenovo oklijevanje možda skupo koštalo Ukrajinu. Da su ove rakete isporučene ranije, Ukrajina bi možda bila u boljoj poziciji da potisne ruske snage. Podjele u eVroPi Dok se Bajdenova administracija priprema za moguće posljedice, evropski lideri se suočavaju sa sopstvenim izazovima. Iako je G7 obećao nepokolebljivu podršku Ukrajini „koliko god bude potrebno“, podjele unutar EU prijete da potkopaju tu posvećenost. Njemački kancelar Olaf Šolc izazvao je kritike nakon nedavnog telefonskog razgovora sa Putinom – poteza koji su neki vidjeli kao znak slabosti. Bivši poljski premijer Donald Tusk odbacio je takve gestove kao beskorisne, izjavivši da „telefonska diplomatija ne može zamijeniti stvarnu podršku“. Emanuel Makron, nekada glasni zagovornik poraza Rusije, sada izgleda oklijeva kada je riječ o omogućavanju Kijevu da koristi francuske rakete. Kir Starmer, lider britanskih laburista, ponovio je svoju posvećenost ukrajinskom pitanju, ali pitanje ostaje: hoće li Evropa zadržati jedinstven front ako američka podrška oslabi? Hitnost trenutka ne može se prenaglasiti. Kako Tisdal ističe, Putin vjeruje da odlučnost Zapada slabi. S obzirom na Bajdenove izazove u vezi sa reizborom i podjele u Evropi, Kremlj će vjerovatno pokušati da iskoristi sve pukotine u savezu. Dalekometne rakete, iako nužan korak, nijesu čarobno rješenje. One predstavljaju rizik – koji bi mogao promijeniti tok rata ili produbiti haos koji obuzima Ukrajinu i njene saveznike.
Izvještaj organizacije ,,Safety of Journalists Platform“
PODGORICA - Organizacija ,,Safety of Journalists Platform“ objavila je izvještaj o napadu na novinarku Pobjede Anu Raičković i njenu porodicu od strane biznismena, njegovog sina i njihovog zaštitarskog tima. Prema njihovim kriterijumima, koji su objavljeni na toj platformi, ovaj napad spada u kategoriju ,,napada na fizičku bezbjednost i integritet novinara“, Nivoa upozorenja broj dva.
Prema njihovim mjerilima, Nivo 2 obuhvata sve druge ozbiljne prijetnje slobodi medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na fizičke napade koji izazivaju stvarne tjelesne povrede, djela zastrašivanja i uznemiravanja. Dodaje se da je izvor prijetnje u slučaju ovog napada ,,nedržavni“. - Uveče 10. novembra 2024. godine, lokalni vlasnik preduzeća i njegov tim za obezbjeđenje fizički i verbalno su napali Anu Raičković, urednicu Crne hronike u listu Pobjeda, u Podgorici - stoji u saopštenju CoE „Safety of Journalists Platform“.
Raičkovićevu su prvo, objašnjavaju oni, verbalno uznemiravala trojica muškaraca u restoranu, gdje su je izdvojili kao „smrdljivu“ novinarku i „plaćenika smrdljivog ETV-a“, u vezi sa gostovanjem u emisiji na ETV.me.
- Verbalni napadi su nastavljeni nakon dolaska novinarkinog vjerenika i sina i prerasli su u fizičko nasilje. Počinioci su potom novinarku i njenu porodicu pratili do njihovog automobila ispred restorana, gdje je jedan muškarac zgrabio Raičkovićevu za vrat i prijetio njoj i njenoj porodici nasiljem i smrću. Drugi muškarac ju je zgrabio za kosu i udario glavom o vrata au-
tomobila. Još jedan je razbio zadnje staklo automobila - stoji u saopštenju.
Raičkovi ć je u Urgentnom centru, podsjećaju oni, zbrinuta zbog modrica na vratu, razderotina na glavi i otečene ruke. Ona je podnijela prijavu policiji koja je uhapsila trojicu osumnjičenih. - Kako prenosi Pobjeda, napad je povezan sa izvještavanjem Ane Raičković i njenim TV nastupima o poslovima vlasnika preduzeća i sudskim sporovima. Sindikat medija Crne Gore (TUMM) je u saopštenju naveo da je vlasnik preduzeća imao „istoriju agresije […] prema novinarima“ i da je okončana istraga o prethodnim prijetnjama koje je član njegovog bezbjednosnog tima uputio novinaru 2019. bez utvrđenja o „krivičnoj ili prekršajnoj odgovornosti“ - dodaje se u saopštenju CoE „Safety of Journalists Platform“. Anu Raičković i članove nje-
ne porodice su prošle nedjelje u Podgorici napali i pretukli kontroverzni biznismen
Zoran Bećirović, aktivni pripadnik MUP-a Mladen Mijatović, kojima je određen pritvor do 30 dana i nalaze se u Spužu jer se terete za krivično djelo nasilničko ponašanje. Ljubomir Dukić, kome je bilo određeno zadržavanje, pušten je odlukom suda, jer, kako je navedeno u saopštenju Osnovnog suda, nema čvrstih dokaza da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje. Sedam dana nakon napada na Anu Raičković, njenom bratu je polomljena šoferšajbna na automobilu, što je prijavljeno policiji.
Da slučaj bude složeniji, pokazuje činjenica da iz Uprave policije još nema odgovora da li je njihov visoki službenik Srđa Korać bio na mjestu incidenta, da li je nešto preduzeo, te da li je o tome obavijestio kolege. B.r.
E. M. (36) i E. M. (52) saslušani u rožajskom Osnovnom tužilaštvu
Osumnjičenima za krađu automobila određeno zadržavanje
ROŽAJE – Rožajcima E. M. (36) i E. M. (52) juče je nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvm u Rožajama određeno zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da su sa parkinga ispred zgrade policije u toj opštini otuđili vozilo oduzeto po Interpolovoj potjernici. - Iz krivične prijave i priloženih dokaza proizilazi osnovana sumnja da su osumnjičeni E. M. i E. M. iz Rožaja, 8. 11. 2024.
godine, oko 1.20 časova ispred zgrade Uprave policije – OB Rožaje, ukrali vozilo koje je policija prethodno oduzela po Interpolovoj potjernici – saopšteno je iz Osnovnog tužilaštva Rožaje. Iz policije su ranije pojasnili da je jedan od njih vozilom dovezao drugog do određenog mjesta u gradu, a koji je nakon toga došao do parking prostora ispred zgrade Uprave policije, otključao vozilo i istim se udaljio u nepoznatom pravcu.
SEDAMNAESTA ŽRTVA FEMICIDA ZA PET GODINA: u dvorištu kuće pronađeno tijelo ženske osobe
PODGORICA – Trideset devetogodišnja Gorica Medojević iz Pljevalja ubijena je u utorak, pola sata iza ponoći, u podgoričkom naselju Zabjelo, saopšteno je iz Uprave policije. Njeno tijelo pronađeno je u dvorištu kuće u Manastirskoj ulici nakon što je komšija slučaj prijavio policiji.
Pobjeda saznaje da je Medojević ubijena ispred kuće u vlasništvu majke bivšeg supruga M. P. u kojoj je povremeno boravila kada bi u Podgoricu došla iz Pljevalja.
Iz Uprave policije su istakli i da navodi koji su objavljeni u pojedinim medijima da se za ovo djelo sumnjiči bivši suprug Medojević nijesu tačni.
IzvršIlac zasad nepoznat
Saopšteno je da inspektori rade na identifikaciji za sada nepoznatog izvršioca ovog krivičnog djela.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica zajedno sa službenicima za Sektor za borbu protiv kriminala, a u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici preduzimaju intenzivne mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja događaja. Dakle, tokom noći i današnjeg dana preduzete su brojne izviđajne mjere i radnje na fiksiranju predmeta i tragova, kao i druge operativne, taktičke, tehničke i dokazne mjere i radnje u cilju identifikacije izvršioca, odnosno izvršilaca ovog krivičnog djela – kazali su iz Uprave policije.
Izvor blizak istrazi Pobedi je kazao da slučaj ubistva Gorice
Forum
Podsjećamo, proteklog vikenda objavljen je snimak na društvenim mrežama na kojem se vidi kako muškarac sa kapom prilazi automobilu i ulazi u njega, nakon čega se udaljio sa lica mjesta.
Iz policije su naveli da su preduzeli intenzivne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja krivičnog djela teška krađa i uhapsili osumnjičene.
- Intenzivnim radom na terenu, nakon niza preduzetih policijskih mjera i radnji, te kriminalističkom obradom ovo krivično djelo je rasvijetljeno i stavlja se na teret E.M. (36) i E.M. (52) iz Rožaja. Oni su po nalogu tužioca lišeni slobode – kazali su ranije iz policije. J.r
Pobjeda saznaje da je Medojević ubijena ispred kuće u vlasništvu majke bivšeg supruga M.P. u kojoj je povremeno boravila kada bi u Podgoricu došla iz Pljevalja
Medojević nema takav stepen organizovanosti koji ukazuje da je ona stradala u obračunu kriminalnih klanova.
- Rezultati preduzetih policijsko tužilačkih radnji ukazuju da se uskoro može očekivati razrješenje ovog slučaja – kazao je izvor Pobjede.
Tužiteljka Andrijana Nastić je Pobjedi kazala da porodično nasilje nije prethodilo ubistvu Gorice Medojević.
Ona je precizirala da u policijskim evidencijama, za sada,
nije prijavljivano nasilje u porodici ni policiji, ni Centru za socijalni rad od strane Gorice Medojević koja je ubijena u Podgorici.
Ona je istakla da ni bivši partner, kao ni ona nijesu prijavljivali nasilje u porodici. - Rade se vještačenja radi rasvjetljavanja ovog događaja ne bismo li došli do izvršioca krivičnog djela. Mediji su prenijeli da je u pitanju bivši muž, ali mi još nemamo izvršioca, nego se preduzimaju radnje
žena SDP: Najokrutnije nasilje nad ženama sve češće, što se još čeka da se femicid uvede u Krivični zakonik Crne Gore
Koliko smo posrnuli kao društvo, koliko su institucije sistema neupotrebljive da adekvatno odgovore i na najokrutnije nasilje nad ženama svjedoči ubistvo Gorice Medojević u dvorištu kuće u Manastirskoj ulici u Podgorici, poručuju iz Foruma žena SDP-a. Smatraju da je pozicija žena u našem društvu s aspekta bezbjednosti sličnija pozicijama žena u Avaganistanu i Iranu, nego zapadnoevropskim demokratijama kojima
težimo da se pridružimo, bilo da se radi o profesijama kojima se žene bave ili je u pitanju pozicija žene u porodici. -Puna su nam usta hvale o mogućem brzom članstvu u Evropskoj uniji, ali ovakvi događaji najjasnije potvrđuju koliko nijesmo spremni da budemo dio prosvijećenog i demokratskog svijeta. Znamo da ovom pretužnom današnjem događaju nema povratka, ali se pitamo što se još čeka da se femicid uvede u Krivični zakonik Crne Gore, kao djelo za koje će biti predviđena najstroža kazna - kazali su iz Foruma žena SDP-a. Dodaju da je „važno da se planira uvođenje savjetnika za poslanike, a za uvođenje femicida u krivično zakonodavsto nikakvih planova nema na vidiku“. -Pridružićemo se protestima koji će biti održani ovim povodom u petak ispred zgrade Vlade - poručuju iz Foruma.
kako bi se utvrdilo ko je počinilac. Dakle, još tragamo - rekla je Nastić i dodala da još niko nije saslušan, te da su samo izuzeti tragovi.
Pobjeda je saznala da je u okviru rasvjetljavanja ubistva Medojević juče pretresena kuća u vlasništvu N.V. koja se nalazi 200 metara vazdušne linije od mjesta zločina. Iz policije nijesu željeli da odgovore da li je komšija Gorice Medojević jedan od osumnjičenih.
Protest u Petak
Medojević je 17. žrtva femicida u posljednjih pet godina, a četvrta ove godine. Zbog ubistva Medojević, nevladina organizacija Sistem najavila je protest za petak. Iz Sistema kritikuju postupanje institucija u slučajevima femicida, posebno zbog niskih i neujednačenih kazni, raspona od 12 do 40 godina zatvora. -Nažalost, evidentno je da idu u korist ubicama, iako je većina tih ubistava izvršena na svirep način i iz niskih pobuda, što je najteže krivično djelo, pogotovo ako se ima u vidu da je žrtva žena – kazali su iz Sistema. Evropska komisija je u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2023. navela da je veoma zabrinjavajući trend rasta femicida i to što je sudska praksa za nasilje nad ženama veoma blaga. Iz nevladine organizacije Centar za ženska prava koja je posvećena zaštiti žena i djece od nasilja i rodnoj ravnopravnosti, izrazili su duboku tugu i ogorčenje zbog nedavnog femicida G.M. - Ovaj strašan zločin je oštar podsjetnik na sveprisutnu kul-
turu rodno zasnovanog nasilja koja svom silinom pogađa naše društvo.
Stojimo u solidarnosti sa porodicom i voljenima žrtve i posvećeni smo tome da se u ovom slučaju obezbijedi pravda i da se spriječe slične tragedije u budućnosti – kazali su iz ove NVO.
Oni su pozvali vlasti da sprovedu temeljnu i transparentnu istragu ovog zločina, da odgovorne osobe dovedu pred lice pravde i da se sistem odmah aktivira kako bi zaštitio žene od nasilja.
- Borba protiv femicida, kako su kazali , zahtijeva kolektivnu akciju svih sektora društva, kako bi se stvorilo okruženje u kojem žene mogu živjeti bez nasilja i straha.
-Posvećene smo tome da radimo sa zajednicama, donosiocima odluka i organizacijama na rješavanju uzroka femicida i na zagovaranju jače zaštite žena i djece u Crnoj Gori. Ostajemo nepokolebljive u svojoj misiji da se borimo protiv rodno zasnovanog nasilja u svim njegovim oblicima i da osiguramo da svaka žena i dijete žive živote dostojanstva, sigurnosti i slobode – poručili su iz Centra za ženska prava.
Oni su medijima sugerisali da svoja pitanja usmjere na one čiji je posao da kreiraju i sprovode politike koje štite živote žena, a to su prvenstveno predsjednik Vlade Crne Gore i resorni ministri od kojih očekujemo izjašnjenje o konkretnom planu za prevenciju i suzbijanje nasilja i reintegraciju žrtava, sa opredijeljenim resursima za njihovo sprovođenje.
Iz Opštinskog odbora Socijalističke narodne partije smatraju da tragično ubistvo Gorice Medojević, kao i sukobi kriminalnih klanova na prometnim ulicama Podgorice signaliziraju potrebu za hitnom i odlučnom reakcijom svih zaduženih za bezbjednosni sektor. - Građani Crne Gore zaslužuju da se osjećaju sigurno, bilo kod kuće, na ulici ili na javnim mjestima. Naša je odgovornost, kao vlasti u ovoj zemlji, da osiguramo da niko ne živi u strahu za vlastiti život, život svog djeteta i sigurnost svoje porodice. Vrijeme je da pokažemo da smo spremni i odlučni u zaštiti naših građana – kazali su iz SNP-a.
Oni su pozvali na usklađivanje napora i preduzimanje konkretnih koraka - jer mir i sigurnost su prioriteti koje svi zajedno moramo garantovati. B. roBović
BIJELO POLJE – Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je predmet protiv Petra Kljajevića za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje po krivičnoj prijavi bjelopoljskog opštinskog odbora Stranke pravde i pomirenja.
Portparolka Višeg tužilaštva u Bijelom Polju Ljubica Caković za Pobjedi kazala da je Upravi policije naloženo da sasluša Petra Kljajevića u svojstvu građanina, ali i da utvrdi ko je objavio snimak sa spornim sadržajem. -Nadležni tužilac je uputio zahtjev Upravi policije - Grupi za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala da utvrdi ko je objavio snimak, dok je u odnosu na Petra Kljajevića upućen zahtjev za prikupljanje obavještenja u svojstvu građanina. Od ishoda preduzimanja ovih radnji zavisi dalje postupanje tužioca u ovom predmetu – precizirala je portparolka Caković za Pobjedu. Petar Kljajević je tokom protesta na Slijepač Mostu, održanom prekjuče zbog dvostrukog ubistva koje je u bjelopoljskom selu Sokolac počinio Alija Balijagić, pokušao da dovede u vezu sa vjerskom i nacionalnom pripadnošću ubice.
On je kazao da ,,islamski fundamentalizam vlada svijetom, Evropom a prisutan je i kod nas u Crnoj Gori i Jugoslaviji“.
-Mi smo islamski fundamentalizam još devedesetih godina osjetili i borili se protiv njega. Dosta je, prekipjelo je sve. Čitav svijet se pokrenuo, i Jevreji i Amerika i NATO se bore protiv islamskog fundamentalizma, iako su ga stvorili. Taj zapad ga je stvorio. I mi Srbi ćemo sad morati da se borimo protiv tog islamskog fundamentalizma – čuje se kako Kljajević govori na snimku.
On je zatražio ,,da načelnik državne bezbjednosti za sjever Crne Gore podnese račune“.
-Onaj koji je bio i vladiku i popove, mora da ode. To je zakon. Sve dok to ne urade trajaće taj
proces - kazao je Kljajević i zamjerio ministru unutrašnjih poslova što je dozvolio muslimanima da klanjaju u centru Bijelog Polja na Badnje veče. Iz Stranke pravde i pomirenja pojasnili su da su krivičnu prijavu podnijeli protiv Kljajevića jer je gnusni čin ubistva dvoje ljudi od strane Alije Balijagića doveo u vezu sa, kako se izrazio ,,islamskim fundamentalizmom“.
-Javno je pozvao na nasilje i mržnju protiv Bošnjačkog –muslimanskog naroda u Bijelom Polju i Crnoj Gori, čime je izvršio krivično djelo izazivanje, nacionalne, rasne i vjerske mržnje Krivičnog zakonika Crne Gore - saopšteno je iz ove partije.
Navode da Kljajeviću nije prvi put da poziva na nasilje i mržnju prema Bošnjačkom – muslimanskom narodu, te da je isto činio još od 1992. zbog čega očekuju da Više državno tužilaštvo odmah reaguje i privede ga.
- Javnosti je dobro poznato, da je kroz zajedničko saopštenje i MUP-a i ANB-a navedeno da ne postoje podaci koji upućuju na to da je Alija Balijagić sklon vjerskom ekstremizmu - kazali su oni.
Kako zaključuju iz te stranke ,,ovaj ekstremista“ je očigledno zaboravio da je Crna Gora građanska multikulturalna država i da će se u njoj slobodno graditi i crkve i džamije i da je neće moći u tome spriječiti ni jedan ekstremista, niti će bilo ko to koristiti za podsticanje nasilja i mržnje prema drugoj nacionalnoj manjini.
Riječi koje je izgovorio Kljajević osudili su poslanici svih partija.
-Poruka sa protesta na Slijepač Mostu uznemirile su javnost i nadležni organi to treba da što hitnije procesuiraju, poručeno je na sjednici Skupštine Crne Gore.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Seid Hadžić rekao je da snimak koji kruži društve-
nim mrežama sa tog protesta ima elemente krivičnog djela širenje lažnih vijesti ili panike. On je kazao da je to poruka za sve da se odgovornije ponašaju u javnom diskursu, a potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj rekao je da se pridružuje osudi.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je da su svi zgroženi onim što se čulo, navodeći da korijeni te izjave dolaze iz Srbije i da je retoriku islamskog fundamentalizma pokrenuo predsjednik te države Aleksandar Vučić, koji je za Aliju Balijagića rekao da je islamski terorista i da se „radikalizovao“.
-Sve državne institucije Crne Gore su prećutale tu izjavu, koja je dovela do toga da se crnogorsko društvo dijeli i po tom osnovu, što je vrlo opasno - kazao je Zirojević.
Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović rekao je da je Bijelo Polje multietnička i multivjerska sredina i da to što je pojedinac kazao u izjavi ne služi na čast nijednom Bjelopoljcu.
-Pozivam sve da se pridržavamo zdravog razuma, da se ne koristimo retorikom koju je on upotrijebio jer to može da ima dalekosežne posljedicedodao je Ćorović.
On je na pres konferenciji BS-a kazao da je Petar Kljajević iznio opasne poruke jer je htio da ovo ubistvo dovede u vezu sa vjer-
Uprava bjelopoljskog zatvora spriječila bjekstvo pet pritvorenika
skom i nacionalnom pripadnošću ubice.
Poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević rekao je da je prije par dana, kada je fudbalska reprezentacija Crne Gore dočekala Island u Nikšiću, grupa navijača psovala „četničku i srpsku majku“. -Mi Srbi nijesmo doprinosili da to nešto dodatno eskalira i da na to skrećemo pažnju javnosti, ali niko na to ne reaguje. Je li to normalno ponašanje i treba li na njega reagovati i hoće li tužilaštvo reagovati na to, hiljadu puta do sada se pokazalo da neće - naveo je Kovačević. Poslanik DPS-a Ivan Vuković rekao je da stavovima kao na protestu u Bijelom Polju ne smije biti mjesta u Crnoj Gori, bez obzira na koju se nacionalnu ili vjersku zajednicu takve poruke odnose. On je, komentarišući navode Kovačevića, kazao da ne može da ne primijeti vrstu hipokrizije kada o tome u parlamentu govori čovjek protiv kojeg je tužilaštvo pokrenulo postupak zbog krivičnog djela širenje rasne, vjerske i nacionalne mržnje. Udruženje građana Vraneša ocijenilo je da je neprimjereno i neodgovorno izdvojiti jednu izjavu i plasirati je kao stav građana i pozvalo građane Vraneša, Bijelog Polja i sjevera Crne Gore, na mir, suživot, solidarnost i toleranciju koju su i do sada gajili. B. roBović
BIJELO POLJE - Uprava bjelopoljskog zatvora spriječila je bjekstvo pet pritvorenika koji su pokušavali da iskopaju zid sobe i na taj način pobjegnu, saopšteno je Pobjedi iz UIKS-a. Bjekstvo pritvorenika je spriječeno planiranim pretresom ćelije a na osnovu ranijih operativnih saznanja i praćenja spriječene su dalje aktivnosti osumnjičenih.
-Na osnovu raspoloživih podataka UIKS-a, aktivnosti pritvorenika bile su usmjerene u pravcu planiiranja i pripreme bjekstva za potrebe dva pritvorena lica – navodi se u saopštenju.
Dodaju da je UIKS odmah nakon toga obavijestio bjelopoljski Centar bezbjednosti, radi daljih mjera i radnji tog državnog organa, ali i nadležnog Tužilaštva.
Poručuju da će, na osnovu svojih zakonskih ovlašćenja protiv odgovornih pritvorenih lica pokrenuti disciplinske postupke i uvesti mjere predostrožnosti. Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija napominju da je u zatvoru Bijelo Polje usljed nedostajućih kapaciteta Istražnog zatvora Podgorica za smještaj pritvorenika u kontinuitetu smješteno između 100 i 120 pritvorenika, te da se oni izmješta-
ju u ovu organizacionu jedinicu iz zatvora iz Podgorice. -Sve navedeno usložnjava bezbjednosnu situaciju i dovodi do novih izazova, rizika i prijetnji sa kojima se službenici UIKS-a svakodnevno susrijeću u svom radu, a što zahtijeva svakodnevne dodatne napore u vidu kontinuiranih pojačanih kontrola aktivnosti lica lišenih slobode, pretresa prostorija i lica, sve veći broj sprovođenja koji se realizuju, ali i mnogobrojne druge aktivnosti. U cilju odgovora na postojeće izazove nadležni će nastaviti kontinuirane aktivnosti koje su usmjerene u pravcu očuvanja stanja bezbjednosti stabilnim - zaključuju iz UIKS-a. J. r.
PODGORICA – Monteput je potpisao ugovore za izradu idejnih rješenja za tri brze saobraćajnice ukupne dužine oko 151 kilometar. Ovi projekti imaju za cilj precizno definisanje trasa i tehničkih rješenja i predstavljaju važan korak u planiranju modernog i efikasnog saobraćajnog sistema, s fokusom na povezivanju regiona unutar Crne Gore i susjednih zemalja – saopštili su iz te kompanije.
Sa konzorcijumom Geotechnics Project & Consulting d.o.o. Podgorica potpisana su dva ugovora.
ROKOVI
– Prvi se odnosi na brzu saobraćajnicu Crnča – Pljevlja, granica s Bosnom i Hercegovinom. Vrijednost ugovora je 157.000 eura bez PDV-a, a rok za završetak je pet mjeseci.
Projekat obuhvata trasu dužine od oko 93 kilometra, uz razradu tehničkih rješenja za mostove, tunele i ostale ključne elemente, vodeći računa o tehničkim, ekološkim i ekonomskim aspektima. Ova saobraćajnica će omogućiti bolju povezanost Bijelog Polja i Pljevalja, te Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Drugi ugovor je vrijedan 107.000 eura bez PDV-a, za izradu idejnog rješenja brze saobraćajnice Danilovgrad – Nikšić. Rok za završetak projekta je pet mjeseci. Planirana saobraćajnica, dužine 31 kilometar, unaprije-
Riječ je o dionicama
Crnča – Pljevlja, Danilovgrad –Nikšić i dionice auto-puta Andrijevica –Čakor, ukupne dužine oko 150 kilometara. Cilj je da se precizno definišu trasa i tehnička rješenja saobraćajnica
diće povezanost između gradova, dok će povezivanje sa glavnim koridorima, poput auto-puta Bar – Boljare i Jadransko-jonskog auto-puta, dodatno doprinijeti razvoju saobraćajne mreže – kazali su iz te kompanije. Treći ugovor zaključen je s kompanijom Via Project d.o.o. za izradu idejnog rješenja dionice auto-puta Andrijevica –Čakor, vrijednog 83.000 eura bez PDV-a, s rokom završetka od četiri mjeseca. Dionica je dužine oko 27 kilometara. – Ovaj projekat obuhvata definisanje trase koja povezuje Crnu Goru i Kosovo. Važećim Prostornim planom Crne Gore predviđen je koridor auto-puta Andrijevica – Peć, a idejnim rješenjem definisaće se optimalna trasa koja će omogućiti izradu narednih fa-
za projektne dokumentacije i konačnu izgradnju ove važne saobraćajnice – pojasnili su iz Monteputa.
PLAN RADA
Ističu da su početkom ove godine usvojili ambiciozan Plan rada, čiji se ciljevi konkretizuju kroz potpisivanje ovih, i ranijih, ugovora.
– Projekti su dio plana koji se fokusira na modernizaciju saobraćajne infrastrukture, u skladu sa strateškim ciljevima Vlade Crne Gore. Izra-
da idejnih rješenja predstavlja važan korak u pripremi projektne dokumentacije za 18 dionica brzih saobraćajnica i auto-puteva. Ove dionice su dio pet razvojnih koridora koje je definisala Vlada, ukupne dužine oko 260 kilometara auto-puteva i 220 kilometara brzih saobraćajnica. Izgradnjom auto-puteva i brzih saobraćajnica u Crnoj Gori znatno će se skratiti vrijeme putovanja, povećati bezbjednost i udobnost saobraćaja – naveli su oni.
Kolašin: Propada objekat u kojem je 1943. godine formiran ZAVNO Crne Gore i Boke
U toku su tenderi za saobraćajnice Smokovac - Tuzi (17 km), Podgorica - Nikšić (50 km), Andrijevica - Granica sa Republikom Srbijom (27 km), Jaz – Granica sa Hrvatskom (43 km), Jaz – obilaznica Budva – auto-put Bar – Boljare (16 km), Bar – Ulcinj, granica sa Albanijom (26 km). Prema planu, do kraja godine biće raspisan tender za idejno rješenje za puteve Nikšić – Šavnik (35 km), Šavnik – Žabljak (22 km) i Žabljak –Pljevlja (38 km). I. RADONJIĆ
KOLAŠIN – Prije 81 godinu, ka njoj je sa brojnih ratnih adresa na kojima su po tradiciji, ali i revolucionarnoj potrebi bili raspoređeni Crnogorci, krenulo 540 delegata – narodnih predstavnika iz svih krajeva Crne Gore, koji su 15. i 16. novembra 1943. godine formirali – ZAVNO Crne Gore i Boke. Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja i ostali organi narodne vlasti sa kojima je Crna Gora počela da vraća svoju državnost, formirani su u školskoj zgradi u centru Kolašina. Pored konstitusanja ZAVNO u ,,staroj školi“, tokom Drugog svjetskog rata, održani su
i Prvi kongres Antifašističke omladine Crne Gore i Boke (25. i 26. novembra 1943. godine), a mjesec kasnije održan je i Prvi kongres Antifašističkog
fronta žena Crne Gore i Boke. Zgrada je tada postala – istorija Crne Gore. U decenijama nakon Drugog svjetskog rata, bila je osnovna škola „Risto
Manojlović“ sa učionicama i zbornicom za „niže razrede“ kao i sa čuvenim kabinetom likovnog vaspitanja u kojem je pedagog i umjetnik Momir Bulatović učio kako u životu doći do lijepog i trajnog. Bila je i škola, ali i kuturno-istorijski spomenik i taj status je zvanično dobila od države zbog važnosti događaja koji se novembra 1943. godine, odigrao u njoj.
Od septembra 2011. godine, kada je Kolašin dobio novi moderni školski kompleks za osnovno i muzičko obrazovanje, zgrada je ostala bez đačke graje i dobila ,,status“– „stara škola“. Nakon što je završila ,,školski mandat“ borci i antifašisti Ko-
lašina i Crne Gore pokrenuli su inicijativu da se objekat sanira i postane „škola istorije Crne Gore“ kroz adekvatne muzejske postavke. Ali, ove 81. godišnjice ZAVNO-a možemo konstatovati da je samo zamijenjena ograda koja objekat razdvaja od Ulice 13. jula, a koja je trenutno i – prilazna magistrala auto-putu. Sve je ostalo na inicijativama. Objekat star jedan vijek propada, vidi se to po prozorima, vratima... ,,Život“ u njega unesu članovi streljačkog kluba „Gorštak“ koji su u nekim učionicama postavili streljanu za treninge i takmičenje. Odnos prema „staroj školi“ ne može da ne bude odnos prema Crnoj Gori, njenom istorijskom ponosu. ,,Stara škola“ je adresa crnogorske državotvornosti. Svaki slomljeni prozor, svaki dio krova ili fasade koji padne - simbolički najavljuju pad i sve one odluke koje su donesene u „staroj školi“... D. DRAŠKOVIĆ
PODGORICA – Iz Uprave policije skrenuli su pažnju vozačima da najavljeno nevrijeme u Crnoj Gori može dovesti do otežanog odvijanja saobraćaja i smanjene vidljivosti.
– Može biti i zastoja, odrona i vanrednih prekida u saobraćaju, pa i povećanog broja nezgoda – navedeno je u saopštenju. Takođe, podsjetili su vozače na obaveznu upotrebu zimskih guma na vozilima koja učestvuju u saobraćaju na putu na kome ima snijega, leda ili poledice, ili koji je obuhvaćen Naredbom čija je primjena počela 15. novembra. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra.
– Apelujemo na vozače da strpljivom vožnjom, prilagođenom meteo i uslovima na putu, doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju – zaključeno je u saopštenju Uprave policije. Meteorolozi su za danas najavili pretežno oblačno vrijeme, povremenu kišu, pljuskove i grmljavinu, znatno češće, u drugom dijelu dana i tokom noći. Tokom noći se mjestimično očekuju umjerene do obilne količine kiše, a na sjeveru i snijega. Vjetar umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak.
Iz AMSCG -a podjećaju da je na pojedinim dionicima izmijenjen režim saobraćaja. Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je, do završetka radova, totalna obustava za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovina. Na magistralnom putu M-2 dionica Poda-Berane i Ribarevine-Poda potpuna obustava saobraćaja je u terminu od 10 do 13 i od 15 do 17 sati zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije puta. Mimo ovih termina saobraća se odvija nazmjenično jednom trakom. Zbog izvodjenja radova na iskopu kosina i izradi nasipa na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje, potpuna obustava je od 10 do 12 i od 13 do 15 sati. Predviđeno je da radovi traju do 30. decembra. Do 21. decembra na regionalnom putu R-19 Mateševo-Andrijevica, na prevoju Trešnjevik, zbog izvođenja asfalterskih radova zabranjen je prolaz svim vozilima od 8 do 11 i od 13 do 16 časova. Totalna obustava saobraćaja od 9 do 11 i od 13 do 15 sati važi i na regionalnom putu R-29 Bar-Kamenički most-Krute. C.G. MUP uputio apel vozačima
BIJELO POLJE – U bjelopoljskoj lokalnoj upravi nijesu zadovoljni kako Vlada tretira projekte koje su kandidovali za finansiranje iz državnog budžeta za 2025. godinu.
Čelnik Bijelog Polja Petar Smolović kaže za Pobjedu da se nastavlja trend nebrige države prema toj opštini. On navodi da su kandidovali 30 projekata (nastavak radova na istražnoj bušotini ,,Kisjele vode“, izgradnja glavnog gradskog cjevovoda, izgradnja parking garaže za potrebe Doma zdravlja i budućeg šetališta pored Lima, adaptacija sportske dvorane u Nikoljcu, fiskulturne sale za OŠ ,,Pavle Žižić“, rekonstrukcija zapadne tribine fudbalskog stadiona, izgradnja regionalnog haba...), a da je u kapitalni budžet uvršten samo jedan novi projekat.
KAPITALNE INVESTICIJE
BIJELO POLJE: Predsjednik opštine nezadovoljan podrškom Vlade
Prihvaćen je samo projekat rekonstrukcije Lješničke ulice, za koji je opredijeljeno 900.000 eura, a 300.000 eura za operacioni blok Opšte bolnice. Godinama stagniraju projekti valorizacije Đalovića pećine i izgradnja ski-centra Cmiljača, koji su motor razvoja Bijelog Polja, pa apelujem na Vladu da ih pokrene sa mrtve tačke – kaže Petar Smolović
Riječ je o rekonstrukciji Lješničke ulice u istom naselju, procijenjene vrijednosti 3,66 miliona eura, a u budžetu je opredijeljeno 900.000 eura. – Ima nešto za operacioni blok Opšte bolnice u iznosu od 300.000 eura – kaže Smolović. Prvi čovjek razočarano konstatuje da je zastala realizacija projekata koji su motor razvoja Bijelog Polja – valorizacija Đalovića pećine i izgradnja planinsko-skijaškog centra Cmiljače na Bjelasici, a koji su od značaja i za državu. U budžetu za narednu godinu za Đalovića pećinu namijenjeno je 615.002 eura, a za ski-centar 2,3 miliona. Smolović objašnjava kako to što su se našli u budžetu nije garancija da će se na tim projektima zaista raditi naredne godine. – Ti projekti su zaustavljeni prije četiri godine. Ima ih u
Pružaće uslugu personalne asistencije i pomoći u kući
KOTOR - Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije je Inicijativi mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) izdalo dvije licence za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite - personalne asistencije i pomoći u kući za odrasle osobe s invaliditetom i djecu s invaliditetom. Time se obezbjeđuje kontinuirano finansiranje ovih usluga iz državnog budžeta, a nadamo se i iz lokalnih – saopšteno je iz te nevladine organizacije. Do licenciranja I MI Boke, u
Crnoj Gori su postojala svega četiri licencirana pružaoca usluge personalne asistencije. – Oni nemaju dovoljno kapaciteta da uslugu pruže svim OSI koje ispunjavaju uslove za priznanje prava na njeno korišćenje. Zbog toga su centri za socijalni rad često odbijali zahtjeve OSI za priznanje prava na korišćenje ove usluge, a i u slučajevima gdje su ove institucije OSI priznavale ovo pravo, korisnici ga u praksi nijesu mogli uživati. Stoga sada samo jedna OSI u Crnoj Gori u praksi koristi priznato pravo na uslugu personalne asistencije – pojašnjavaju iz I MI Boke.
Licenciranih pružalaca usluge pomoći u kući za odrasle OSI i/ili djecu s invaliditetom nema u svim opštinama, pa na području Boke ovu uslugu mogu pružati samo tri licencirana pružaoca. Međutim, ni oni nemaju dovoljno kapaciteta, imajući u vidu različit opseg potreba pojedinih korisnika s obzirom na njihovu vrstu i stepen invalidnosti, uzrast i aktivnosti za koje im je potrebna ova usluga.
Opština Kotor je Programom manifestacija kulture i podrške društvenim djelatnostima za 2024. godinu izdvojila ukupno 39.000 eura za
svakom budžetu, ali se konkretno ništa ne preduzima. Njihovom realizacijom tek tada bi turisti imali pravi razlog da dođu i borave u našem gradu. A mladi da ostanu i stvaraju sebi šansu u djelatnostima direktno ili komplementarno vezanim za te turističke projekte. Zato apel državi da konačno pokrene stvari sa mrtve tačke – poručio je Smolović.
Projekat valorizacije Đalovića pećine počeo je u decembru 2020. godine, vrijedan je 23 miliona eura. Obuhvata više potprojekata, i trebalo je da svi budu okončani do kraja 2023. godine. Izgradnja ski-centra Cmiljača počela je u avgustu 2019. godine. Radovi vrijedni 23 miliona eura trebalo je da budu okončani 2021. godine.
PROCJENA KOMISIJE
Projekat valorizacije Đalovića pećine počeo je u decembru 2020. godine, vrijedan je 23 miliona eura. Obuhvata više potprojekata i trebalo je da svi budu okončani do kraja 2023. . Izgradnja ski-centra Cmiljača počela je u avgustu 2019. godine. Radovi vrijedni 23 miliona eura trebalo je da budu okončani 2021. godine
Vlada je objavila listu prioritetnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta države u 2025. godini. Od 216 prijavljenih, Ministarstvo finansija je na osnovu preporuke Komisije za procjenu prihvatilo za finansiranje 11 projekata koji su zreli, tj. imaju riješenu eksproprijaciju i gotov i revidovani glavni projekat, a ukupno su vrijedni više od 24 miliona eura. Osim glavne ulice u naselju Lješnjica, na spisku su dva projekta u Beranama - izgradnja i rekonstrukcija vodovodne mreže za Buče, Zagrad i Dapsićko – Polički (865.000), te obilaznice od kružnog toka pored mosta Nika Strugara do Donjeg Ta-
finansiranje pružanja licenciranih usluga I MI Boke, ali se taj iznos nije mogao povući bez izdatih licenci. Sada, nažalos t, konstatuju iz te NVO, novac nije moguće iskoristiti do imenovanja predsjednika opštine.
U I MI Boke smatraju da će iako država učestvuje u pokriću troškova ovih usluga
sa najviše 90 odsto, ali najčešće samo 40 odsto, omogućavanje OSI i djece s invaliditetom da iskoriste ono što im se u prvom koraku pred centrom za socijalni rad i Ministarstvom socijalnog staranja, brige o porodici i demografije nudi, doprinijeti njihovoj samostalnosti i uključenosti u zajednicu.
luma sa regulacijom Makve (3,66 miliona). Predviđena je rekonstrukcija ulica Njegoševe i Novice Škerovića u Danilovgradu (1,7 miliona), mosta na rijeci Grnčar u Gusinju (579.000). Spremni za realizaciju su projekti - izgradnja šetališta i kanalizacije od Titove vile do Hotela ,,Iberostar“ u Njivicama - faza C u Herceg Novom (3,62 miliona), zatim rekonstrukcija Ulice Donji Pažanj u Kolašinu (2,40 miliona), gradskog trga u Mojkovcu (2,46 miliona), Nove ulice u Plavu (2,66 miliona), izgradnja parkinga kod Gradskog groblja sa pristupnom saobraćajnicom do Opšte bolnice u Pljevljima (1,7 miliona) i adaptacija prostorija Opšte bolnice u Baru (728.000 eura) za potrebe programa ,,BabyFrendly“. B.Č. – D.Š.
– Ovo naročito imajući u vidu da je Ministarstvo krajem septembra utvrdilo uvećane cijene usluge personalne asistencije, koja iznosi 9,33 eura po satu, usluge pomoći u kući za OSI i djecu s invaliditetom kojima je potreban prvi ili drugi stepen podrške, koja iznosi 7,41 eura po satu i usluge pomoći u kući za OSI i djecu s invaliditetom kojima je potreban treći ili četvrti stepen podrške, koja iznosi 5,38 eura po satu – kažu iz te NVO. Pozivaju da im se jave sve osobe sa invaliditetom i porodice djece s invaliditetom koje su zainteresovane za korišćenje usluga personalne asistencije i pomoći u kući. – Mi ćemo im pružiti i besplatnu pravnu pomoć u postupcima za priznanje prava na korišćenje tih usluga – kazali su iz I MI Boke. C.G.
Kao punomoćnik dijela članstva, postupio sam po zakonu i podnio tužbu, a nakon toga obavijestio Ministarstvo javne uprave, koje je donijelo rješenje da se ne može donijeti nijedna izmjena dok se pravosnažno ne okonča ovaj spor –kazao je Grgurević
KOTOR - Presudom
Osnovnog suda u Kotoru od 31. oktobra 2024. godine proglašena je ništavnom redovna Izborna skupština Bokeljske mornarice Kotor, održana 9. septembra prošle godine. Ministarstvo javne uprave 11. oktobra je donijelo rješenje kojim se do pravosnažnosti ovog sudskog spora prekida postupak koji je pokrenulo udruženje Bokeljska mornarica za upis promjene činjenica o izboru lica ovlašćenog za zastupanje udruženja i izmjenu Statuta.
Sudskom presudom su proglašene ništavnim i sve odluke donesene na toj Skupštini, i to Odluka o usvajanju izmijenjenog Statuta Bokeljske mornarice, zatim odluke o izborima admirala, viceadmirala i majora mornarice, Odluka o izboru predsjednika i potpredsjednika UO Bokeljske mornarice, te Odluka o izboru članova Nadzornog odbora mornarice i Odluka o izboru i imenovanju počasnih oficira i prijedloga za dodjelu povelja.
KRILI SPOR
Punomoćnik dijela članova Bokeške mornarice Kotor,
advokat Boško Grgurević, kazao je da je neprijatno iznenađen „da su tzv. dužnosnici Bokeške mornarice postojanje ovog spora od javnosti krili kao zmija noge“. - Međutim, koristili su sve moguće prilike da se lažno predstavljaju u Boki, Crnoj Gori i regionu. Između ostalog, napravljen je i performans za predsjednika države Crne Gore i druge visoke dužnosnike – kazao je Grgurević, aludirajući na događaj od 7. oktobra kada su čelnici članica Procesa Brdo-Brioni posjetili Kotor, u pratnji domaćina predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića
Učesnike samita na čelu sa Milatovićem dočekao je odred Bokeljske mornarice ispred zidina Starog grada. Nakon postrojavanja članovi Bokeljske mornarice otplesali su kolo Svetog Tripuna na glavnom gradskom trgu. Advokat Grgurević ističe da je „posebno neprimjereno da se admirali biraju sa ulice“.
- Kada kažem sa ulice, mislim na ljude koji nemaju tradiciju u mornarici i s obzirom na to da sadašnji tzv. admiral, kao i njegov prethodnik do imenovanja nijesu uopšte bili ni članovi Bokeljske mornarice, niti
Novi kulturni program u Danilovgradu
su obavljali bilo koju dužnost u B.M. Vjerujem da će plemenito tijelo BM nakon pravosnažnosti ove presude brzo dovesti stvari u red - saopštio je Grgurević.
On objašnjava da se po Statutu, na zajedničkoj sjednici Admiralata i Upravnog odbora, utvrđuje termin Izborne skupštine i dnevni red.
- Međutim, ta sjednica je prekinuta i nikad nije nastavljena, a drugi dio članstva BM protivpravno važećem Statutu organizuje Skupštinu, bez delegata iz podružnica Tivat i Herceg Novi i donosi odluke. Kao punomoćnik dijela članstva, postupio sam po zakonu i podnio tužbu, a nakon toga obavijestio Ministarstvo javne uprave koje je donijelo rješenje da se ne može donijeti nijedna izmjena dok se pravosnažno
ne okonča ovaj spor. Međutim, ovo veselo društvo tu činjenicu krije kao zmija noge i obmanjuje javnost i lažno se predstavlja. Mornarica mora da živi, ali oni su bili u obavezi da obavijeste javnost o sudskom postupkukaže Grgurević. Podnosilac tužbe Saša Milošević, sa najdužim stažom od punih 67 godina aktivnog sastava Bokeljske mornarice, za Pobjedu je kazao da „to nije bila redovna Skupština, već puč u Bokeljskoj mornarici“. Naglašava da tužba nije podnijeta protiv Bokeljske mornarice, niti protiv nekog lično. - Tužba je podnijeta jer se nije poštovao Statut. I u tužbi mi spominjemo samo akta BM i insistiramo da se poštuju akta i tradicija. Statut nije ispoštovan jer je Skupština sazvana mimo Admiralata. Posljed-
nja sjednica Admiralata bila je 27. jula 2023. i prekinuta je. Nažalost, imali smo i admirala i predsjednika bez tradicije. Izabrani su 2016. na mandat od četiri godine. Međutim, na tim funkcijama su bili punih sedam godina i tri mjeseca jer nijesu htjeli da zakažu sjednicu. Ni tada nijesmo htjeli da reagujemo da ne bismo prljavi veš iznosili u javnost - kaže Milošević.
TRADICIJA
On smatra da su do svega ovoga doveli „ljudi koji nemaju pojma što je mornarica i da su mornaricu doveli u status da u ovoj organizaciji više nema starih članova“. - A mornarica nije kvantitet nego je tradicija. Ne možemo mi sa ulice dovesti 200 ljudi, obući ih i to nazivati mornaricom.
Advokat Boško Grgurević kazao je da su „časnici Bokeljske mornarice bili u obavezi da, nakon prekida postupka registracije promjena kod Ministarstva javne uprave, obavijeste javnost da je u toku sudski postupak o odlukama koje se tiču njihovog imenovanja“. - Kako to nijesu uradili, oni se sve ovo vrijeme lažno predstavljaju i obmanjuju javnost, što je nedopustivo, a što najbolje govori o njihovom profesionalnom moralu, časti i ugledu –kazao je Grgurević.
To nije nastavak tradicije. Osim toga, par ljudi tamo ima stav „mornarica, to sam ja“, što nije dobro. Ja sam i danas član BM, sedma generacija moje porodice je danas u BM, njih šestoro, i to je tradicija i nastavak i očuvanje tradicije. I ne mogu da shvatim i prihvatim neke stvari i nepoštovanje tradicije - ističe Milošević. Novoizabrani predsjednik Bokeljske mornarice Kotor je Denis Vukašinović, a admiral Mirko Vičević. Pobjeda je poslala pitanja Bokeljskoj mornarici, a Vukašinović nas je obavijestio da zbog obaveza koje imaju u susret Danu opštine Kotor i nastupa nijesu u mogućnosti da odgovore do kraja sedmice. Bokeljska mornarica iz Kotora na konferenciji UNESCO-a 16. decembra 2021. godine upisana je na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva kao prvo nematerijalno kulturno dobro iz Crne Gore. I. KOMNENIĆ
DANILOVGRAD - Povodom trideset godina plodotvornog rada istaknutog vajara Jovete Ljumovića u danilovgradskoj Umjetničkoj koloniji večeras od 19 časova biće priređena izložba njegovih skulptura u kamenu.
O njegovom stvaralaštvu govoriće istoričarka umjetnosti Petrica Duletić, a izložbu će otvoriti v. d. poslovnog direktora Umjetničke kolonije Andrija Radulović. Ovaj događaj uveličaće zvucima gitare maturant Srednje muzičke škole ,,Vasa Pavić“ u Podgorici Martin Jovović, dok je uloga moderatora povjerena mr Aleksandri Pavićević B. K.
PODGORICA - Izložba ,,Kotorski vizuelni umjetnici 2024“, povodom Dana opštine Kotor, otvorena je u Gradskoj galeriji u Starom gradu i tom prilikom akademskoj slikarki Milanki Mirković dodijeljena je nagrada za najbolji likovni rad nastao u Kotoru u tekućoj godini.
Kako je podsjetila predsjednica žirija, istoričarka umjetnosti Gordana Franović, nagrađenim radom ,,Samoća“, akril na platnu velikog formata iz ciklusa „Izgubljeni narativi“, umjetnica se nedavno predstavila kotorskoj publici.
- Ovo emotivno iskustvo Milanka je pretočila u platno impresivnog formata u tehnici akrila. Na ovaj način ostvarila je interakciju sa posmatračem, omogućivši mu da se pronađe u tome. Upotrebom toplog kolorita izrazila je emocije, stvarajući vizuelni prikaz svoje samoće - ističe Franović, prenosi Radio Kotor.
Otvorena izložba radova ,,Kotorski vizuelni umjetnici“
Mirković je kazala da joj nagrada za najbolji likovni rad pričinjava čast i zadovoljstvo.
- Drago mi je ako sam mogla, na neki način, svojim izrazom doprinijeti bogatom i raznovrsnom kulturnom opusu i umjetničkoj lokalnoj zajed-
nici - rekla je Mirković. Izložbu je otvorila predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja - Svake godine smo u prilici da uživamo u kreativnosti kotorskih likovnih umjetnika, emocijama koje su izražene kroz
stvaralaštvo. Žiriju nikada nije lak zadatak. Čestitam umjetnici Milanki Mirković koja je dobila nagradu za rad ,,Samoća“, koji će zasigurno u svakom od nas izazvati različita osjećanja. Kod mene je izazvao pozitivno osjećanje, svjetlost, kombinaciju mora i kamena - istakla je Mršulja. Na izložbi je predstavljeno 14 radova. Pored Mirković, izloženi su radovi: Milodarke Milatović, Dubravke Milivojević-Ivanović, Bosiljke Bakočević, Simona Vučkovića, Dušice Ivetić, Dane Radojković, Eleonore Apollonio, Nedeljka Simanića, Ružice Rebronje, Daliborke Kordić, Kovalchuk Arkady Leonidovicha, Svetlane Lane Bokan i Marije Maje Dujović. Izložba je otvorena do 9. decembra. A. Đ.
Veliki crnogorski slikar Vojo Stanić preminuo juče u 101. godini, ostavio nasljeđe koje će se dugo izučavati
PODGORICA - Jedan od najistaknutijih savremenih crnogorskih umjetnika Vojo Stanić preminuo je juče u 101. godini. U februaru ove godine proslavio je stoti rođendan i sve iznenadio jednostavnom porukom „Lijepo je živjeti“.
Šaljivo je dodao da čim je prešao granicu od stotinu godina, onda više ni Boga ne interesuje da li je živ.
- Mora se umrijeti, kao i ostali. Ne bi bilo pošteno - kazao je Vojo.
Došao je i taj dan. A ostalo je veliko djelo, koje je stvarao inspirisan pogledom kroz prozor svog hercegnovskog ateljea. Često je napominjao da je to „prozor kao i svaki drugi, jer se kroz svaki prozor vidi cio svijet“. Stanićeva platna prepoznatljiva su po mediteranskim prizorima sa Jadrana. Na njegovim radovima su uvijek prisutni ljudi i more. More je za njega bilo najinteresantnija priroda jer nije statično kao što su to planine.
SVJETSKI CENTRI
Vojo Stanić je rođen 3. februara 1924. godine u Podgorici. Odrastao je u Nikšiću, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Od 1944. godine učestvovao u NOR-u, u sastavu Šeste crnogorske udarne brigade. Povremeno je radio portrete svojih saboraca, koji opažaju da „što očima vidi, to rukom naslika“. Potom počinje da radi kao ilustrator u novoosnovanom listu… Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu - vajarski odsjek. Prvo je upisao slikarski odsjek, ali se ubrzo prebacio na vajarstvo. U intervjuu u listu Borba 1989. godine kazao je da su slikarstvo i vajarstvo slične umjetnosti, a što se njega tiče, u vajarstvo je „zalutao“, a u slikarstvu se „našao“. Veliki umjetnik često je govorio da je od početka slikar, a dogodilo se da je vajar iz „snobizma“.
Nakon Beograda, stigao je u Herceg Novi, gdje je od 1958. godine radio kao profesor u Školi za primijenjenu umjetnost, a zatim na Višoj pedagoškoj školi, odsjek za likovnu umjetnost, do njenog ukidanja 1966. godine. Član Udru-
Veliki stvaralac nikada nije pratio modu u umjetničkom izrazu. Neki njegove slike smatraju nadrealnim, a neki ih čak svrstavaju u naivu. Na njima paralelno egzistira moguće i nemoguće, realno i fikcija...
ženja likovnih umjetnika Crne Gore postao je 1952. godine. Napravio je spomenik Jovanu Tomaševiću i to je njegov posljednji vajarski rad kojim se oprostio od ove kreativne forme. U potpunosti se posvetio slikarstvu. Boravio je u svjetskim umjetničkim centrima. Studijski boravak i parisko iskustvo (1958. godina) doprinijeli su saznavanju mnogih umjetničkih tajni. U Parizu se upoznao sa nasljeđem nadrealista i sa djelima velikih majstora, u Norveškoj je boravio dva puta, a u Rimu se upoznao sa metafizičkim slikama DeKirika. Uprkos tome, govorio je da nigdje ne bi pristao da živi osim u Herceg Novom. Rim je za njega „razglednica“, a Pariz „novogodišnja čestitka“. - Nije teško voljeti Novi. Tu je sve, ljudi i priroda. Iako je mali grad, život je toliko razgranat da nema potrebe ići negdje drugo da bi tražio ono što nema - govorio je Stanić.
HERCEGNOVSKA RIVA
Veliki stvaralac nikada nije pratio modu u umjetničkom izrazu. Neki njegove slike smatraju nadrealnim, a neki ih čak svrstavaju u naivu. Na njima paralelno egzistira moguće i nemoguće, realno i fikcija....
Uzbudljive su njegove primorske slike - biciklista koji vozi po konopu koji je razapet preko mora, puši lulu i udobno se kreće prema televizoru... Kroz
gotovo svaki Stanićev prozor gledamo na more, obalu, male gradske trgove, kafane... Likovna kritika i publika često su scene na njegovim platnima smatrale ironičnim. Vojo je govorio da nije ironičan jer je ironija jedan ružan stav. - Ironičan čovjek je onaj koji se podruguje. Ironija je potcjenjivanje. Ne volim da moje slike liče na to, jer ja nijesam takav. Moje slike nijesu smišljene u tom smislu da bih ja nešto posebno rekao o njima. Za mene je slika samo jedan motiv - govorio je Stanić. Njegova platna su intrigantna, a njegova umjetnost nas pri-
vlači i osvaja svojim šarmom. Urednik uglednog američkog časopisa „Salmagundi“ i direktor Ljetnjeg instituta pisaca države Njujork Robert Bojers ocijenio je da je Stanićev svijet bogat i raznovrstan, a u isto vrijeme pun poznatih znamenja običnog života. Prvi uslov umjetnosti je da bude zanimljiva - čim je dosadna, onda je ništa ne može opravdati, često je govorio Stanić. - Umjetnost mora da uhvati nas, a ne da se mi mučimo oko nje. Meni se sviđa da slikam. Zbog čega ne mogu da se zaustavim? Jedan planinar se popne do vrha, a slikar
nikada nije postigao cilj - kazao je u intervjuu za Pobjedu 1984. godine.
BROJNE STUDIJE
Vojo Stanić je bio član Matice crnogorske, Crnogorskog PEN centra i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Od 2010. godine imao je status istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore. Za dopisnog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 1977. godine, a za redovnog 1985. Publika pamti njegovo učešće na XLVII Venecijanskom bijenalu koje je umjetnik smatrao svojim najvećim
režiji Radmile Vojvodić
Čak si i srećan dok slikaš
Vojo Stanić je govorio da mu je slikanje, po svemu sudeći, najveća nagrada.
- Od toga mi je zadovoljstvo i zbog toga sam srećan i može biti zato dugo živim. Već imam dug život. Čak si i srećan dok slikaš. Onaj slikar koji kaže da se muči dok slika ja bih mu rekao - pređi onda na neki drugi zanat i bježi odatle. Slikarstvo se radi sa radošću, isto kao i kada pjevaš ili sviraš harmoniku. Ja tako doživljavam slikarstvo – govorio je Stanić.
uspjehom. Tada je primio više od 2.000 čestitki iz cijelog svijeta, a profesor Robert Bojers sa univerziteta u Saratogu uputio mu je poziv za gostovanja. Uslijedila je izložba na Skidmor koledžu 2004. godine koja je trajala dva i po mjeseca. Najpoznatiji likovni kritičari u zemlji i inostranstvu napisali su brojne studije o njegovom stvaralaštvu. Od prvog izlaganja Stanićevo stvaralaštvo je više desetina puta bilo predstavljeno u Crnoj Gori i inostranstvu. Dobitnik je brojnih nagrada, domaćih i međunarodnih priznanja. A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA - Crnogorsko narodno pozorište u saradnji s Kraljevskim pozorištem Zetski dom počelo je rad na obnovi predstave „Princeza Ksenija od Crne Gore – Izgnanička tugovanka doma Petrovića“, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, koja će premijerno biti izvedena u Podgorici i na Cetinju u februaru naredne godine.
Uloge tumače: Varja Đukić, Ana Vučković , Dejan Ivanić, Izudin Bajrović, Gorana Marković, Aleksandar Radulović, Jelena Laban, Slobodan Marunović, Dušan Kovačević, Nada Vukčević i Lazar Đurđević. Dramaturg je Božo Koprivica, kostimograf Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, izvršni producenti su Danilo Milatović i
Vukosava Tomović, a urednici kataloga Janko Ljumović i Darja Šuković Drama „Princeza Ksenija od Crne Gore“ Radmile Vojvodić, kako se navodi u saopštenju CNP-a, nakon uspješnog života predstave od praizvedbe 1994. godine i izvođenja na matičnim scenama i na brojnim gostovanjima do početka dvijehiljaditih, imaće drugo premijerno izvođenje u novom
rediteljsko-dramaturškom čitanju autorke. Praizvedbu je imala u Zetskom domu 10. februara 1994. na Cetinju, a u ob-
novljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici i u koprodukciji sa Kraljevskim pozorištem Zetski dom premi-
jerno je izvedena 1997. godine. - Predstava je stekla status kultne predstave, koja kao pozorišna priča zalazi neposredno u istorijsko pamćenje, a po ocjeni pozorišne kritike uspostavlja se odnos između gledališta i scene kroz posebno snažne emocije, gotovo pobožno, kako zapisuje teatrolog Feliks Pašić - što je čini pozorišnim fenomenom – navodi se u saopštenju. Prema riječima autorke Vojvodić put u ponovni rad na predstavi nije stvar pukog remake projekta. -Ova tema je dovoljno eksplozivan potencijal za novu teatarsku izvedbu, na novi način teatarski ljekovitu – rekla je Vojvodić. An. R.
Izdavanje kartica za gradski prevoz za učenike produženo do kraja mjeseca Pravo na besplatan prevoz već ostvarilo 9.335 učenika
Iz Glavnog grada je saopšteno da će izdavanje besplatnih kartica za učenike osnovnih i srednjih škola trajati do kraja ovog mjeseca.
Iz Linijskog prevoza Podgorica izjavili su za Pobjedu da je prošle godine izdato ukupuno 9.300 kartica za učenike osnovnih i srednjih škola a da je ove godine, do 18. novembra, izdato 9.335 kartica. Podsjetili su da su đaci dobili ovu subvenciju shodno odluci o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom saobraćaju za učenike osnovnih i srednjih škola na teritoriji glavnog grada Podgorice, koja je donijeta na Skupštini glavnog grada 2023. godine. Podnošenje zahtjeva za ovu godinu počelo je 1. oktobra. Prvobitni rok za podnošenje bio je 15. oktobar, ali je zbog velikog interesovanja produžen do 31. oktobra. Nakon toga rok je bio ponovo pomjeren do 11. novembra, da bi konačno bio oročen za kraj ovog mjeseca. Zahtjev se podnosi u zgradi Skupštine glavnog grada (ulaz sa Trga nezavisnosti), a rad šaltera organizovan je prema sljedećem rasporedu: od po-
Veliko interesovanje za besplatan javni prevoz
nedeljka do subote od osam do 20 sati, a nedjeljom od osam do 16 sati. Zainteresovani građani za više informacija mogu se obratiti na broj telefona 020 482 053. Iz Linijskog prevoza podsjetili su da i studenti i penzioneri imaju povlastice u gradskom linijskom prevozu - cijena mjesečne karte za studente je 25 eura, a za penzionere 20. Za ostvarivanje ovih povlastica studenti su dužni da prilože potvrdu o studiranju, dok penzioneri treba da prilože uvjerenje iz Fonda PIO, uz napomenu da redovna cijena mjesečne karte za ostale građane iznosi 30 eura. I. MITROVIĆ
Glavni grad aktivno podržava UN projekat ,,Zajedno za opšte dobro“
Glavni grad Podgorica partner je u realizaciji projekta Ujedinjenih nacija ,,Zajedno za opšte dobro“ koji sprovode UNDP, Unicef i Unesko, u saradnji sa Vladom Crne Gore i uz finansijsku podršku Fonda Ujedinjenih nacija za izgradnju mira. Cilj ovog projekta je jačanje društvene kohezije kroz dijalog i zajedničke inicijative, čime se doprinosi opštem dobru i jačanju povjerenja u institucije. Saradnja na ovom projektu bila je povod za održavanje sastanka Resursne grupe (ključnog tijela za sprovođenje projekta) i predstavnika Glavnog grada, sa kojega je poručeno da će ovaj tim raditi na kreiranju i sprovođenju inicijativa koje osnažuju zajednice, jačaju povjerenje građana i preveniraju nasilje. Gradski menadžer Luka Đukanović, koji je i koordinator Resursne grupe, naglasio je posvećenost Glavnog grada transparentnom donošenju odluka i angažmanu građana u kreiranju politika. - Kroz projekte poput ovog,
Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima –počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.
Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.
Glavni grad potvrđuje svoju posvećenost građanima i njihovom aktivnom uključivanju u kreiranje politika. Organizacija lokalnog dijaloga omogućiće direktnu komunikaciju s građanima i oblikovanje konkretnih politika zasnovanih na njihovim preporukamarekao je Đukanović. Iz Resursne grupe sastanku su prisustvovali Jelena Nikčević Adžić, Žana Gardaše-
vić Bulatović, Dragan Bačić, Nina Bracanović Milović, Stefan Bulatović i Katrina Vujačić , zatim savjetnik u Službi gradonačelnice Aleksandar Zeković, iz Kancelarije za mlade Ksenija Borilović, a iz Kancelarije za rodnu ravnopravnost Ivana Vučinić
Naredni sastanak planiran je za početak naredne godine, kada će biti razmatrani rezul-
tati i predložena konkretna rješenja izazova identifikovanih tokom lokalnog dijaloga. Nakon sastanka je saopšteno da projekat ,,Zajedno za opšte dobro“ predstavlja ključnu inicijativu za stvaranje kohezivnijeg i inkluzivnijeg društva, kao i priliku da Podgorica postane primjer liderstva u implementaciji društvenih inicijativa koje podržavaju opšte dobro. H. P.
1944 - 2024
Javno obraćanje 350 porodica sa Starog aerodroma premijeru Milojku Spajiću
Više od 350 porodica koje su kupile stanove u Master bloku 8-8 na Starom aerodromu obratilo se juče premijeru Milojku Spajiću javnim pozivom i molbom za hitnu reakciju povodom problema koji imaju u vezi sa useljenjem u svoje stanove.
Oni su se premijeru Spajiću obratili kako bi u skladu sa zakonom mogli da riješe egzistencijalni, životni problem. - Stanove smo kupili u redovnoj proceduri, većina od nas kroz kreditno zaduženje, kako bismo sticanjem prava svojine riješili svoje stambeno pitanje i olakšali život sebi i svojim porodicima. Ipak, zbog nemarnosti i očiglednim propustima Glavnog grada, a dijelom i Vlade Crne Gore uskraćena nam je mogućnost da uselimo u stanove čime se direktno ugrožava naš životni standard, budući da nas imam koji žimimo kao podstanari, te da je kupljeni stan naš primarni objekat stanovanja. Takođe, jedan dio porodica namjerava da stanove izdaje kako bi otplaćivali rate kredita, a odlaganjem useljenja trpimo materijalnu štetu kroz izgubljenu dobit čime se stvara i objektivna pravna situacija da ovu štetu nadoknadimo kroz sudske postupke – navodi se u obraćanju građana premijeru. Naglašavaju da se predsjedniku Vlade obraćaju u najboljoj vjeri da će svoj problem riješiti, jer im parničenje i sudska naknada izgubljene dobiti nije cilj, već isključivo želja da svoja prava ostvare u skladu sa zakonom, tj. da im bude omogućeno useljenje u stanove koje su stekli na zakonit i pošten način.
- S tim u vezi, najljubaznije Vas podsjećamo na par ključnih činjenica: Kompanija ,,Master Inženjering“ d.o.o. zaključila je 4. jula 2022. godine ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza sa Glavnim gradom i to po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Ugovorenu visinu naknade u izno-
Stanove smo kupili u redovnoj proceduri, većina od nas kroz kreditno zaduženje, kako bismo sticanjem prava svojine riješili svoje stambeno pitanje i olakšali život sebi i svojim porodicima
su od 2.367.280,89 eura, investitor je jednokratno platio. Dakle, isplatom ovog iznosa ispunjeni su uslovi da Glavni grad pristupi ispunjenju ugovornih obaveza koje su iz njegovoj nadležnosti. Ipak, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u zapisniku o inspekcijskom pregledu koji Vam dostavljamo na uvid konstatuje da prijava građenja nije u skladu sa članom 91 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Razlozi koji se navode za ovakav stav, ističu, pored ostalog je nedostavljanje kopije plana, nedostavljanje Elaborata parcelacije po planskom dokumentu, ovjerenog od strane organa uprave nadležnog za poslove katastra za trasu planiranog objekta, nedostavljanje grafičkog prikaza trase objekta na ažurnim katastarskim podlogama itd. Nadalje, bitno je istaći segment koji se odnosi na obaveze koje proizilaze iz nadležnosti Vlade, a odnose se na prenošenje prava raspolaganja Glavnog grada na zemljište koje predstavlja dio katastarske parcele 5469/1 br. 8501 KO Podgorica III koje je u vlasništvu Države Crne Gore, sa pravom raspolaganja Vlade Crne Gore i pravom upravljanja Željezničke infrastrukture AD Podgorica, a koje Vam je u formi dopisa upućeno od strane gradonačelnice gospođe Olivere Injac 26. septembra ove godine. Dakle, zbog neažurnosti Glavnog grada, prvenstveno Agencije za izgradnju i razvoj Podgorica, a ujedno i Vlade, Ministarstvo je zabranilo izgradnju navedene saobraćajnice čime Glavni grad direktno krši svoju ugovornu obavezu prema investitoru i onemogućava useljavanje nama stanarima koji smo sve svoje obaveze uredno izmirili. Imajući u vidu navedeno, vjerujemo da ćete prije svega kao roditelj, a onda i kao predsjednik Vlade i svih njenih građana, što prije, a u skladu sa nadležnostima Vlade riješiti agoniju sa kojom se suočava sada više od 350 porodica, a sjutra još dodatno 1.000 porodica koje će se useliti u zgradu koju gradi Dadi gradnja, a koja takođe zavisi od navedene parcele, odnosno komunalnog opremanja zemljišta. Takođe, na uvid Vam dostavljamo cjelokupnu dokumentaciju u vezi sa našim gorućim problemom – navedeno je u obraćanju 350 porodica, vlasnika stanova u Master bloku 8-8, upućenom predsjedniku Vlade Milojku Spajiću. H. P.
Centralna javna rasprava o nacrtu budžeta za narednu godinu održana je juče u sali Skupštine glavnog grada.
Predstavljajući nacrt, sekretar za finansijske poslove i analizu budžeta Balša Špadijer kazao je da je planirani budžet za tekuću godinu realizovan 86 odsto, a da je budžet za narednu godinu planiran u iznosu od oko 153 miliona eura.
- Iskazujem zadovoljstvo jer ćemo ga do kraja godine iskoristiti ako ne i premašiti, što ukazuje da Sekretarijat pažljivo planira budžet Glavnog grada. Više od 19 miliona biće opredijeljeno privrednim društvima, jer je uočena problematika njihovog funkcionisanja i zato izdvajamo značajnija sredstva. Kod preduzeća Putevi, planirana je nabavka novih autobusa i potrebna su veća izdvajanja zbog besplatnog prevoza, pa je stoga i uvećanje od milion eura. Za preduzeće Čistoća predviđeno je oko 920.000 eura više, a lokalnom javnom emiteru Gradskoj RTV 950.000 eura. Kreditno zaduženje u Glavnom gradu uredno se servisira, kao i sve ostalo, nema kašnjenja. Glavni grad vodi računa kako se vo-
de sredstva rezerve. Za kapitalne izdatke po planu budžeta za narednu godinu izdvojeno je 87 miliona eura. Glavni grad i dalje daje prioritet kapitalnoj realizaciji budžeta i tu je fokus, što pokazuje rekordan iznos koji je za to opredijeljen. Neki od tih projekata su: izgradnja saobraćajnica i garaža, zatim Bulevar Vojislavljevića za
koji je tender u toku, a po novoj godini krećemo sa radovima. Takođe, što je jako bitno, izgradnja terena na Gradskom stadionu pod Goricom, rekonstrukcija krova SC „Morača“…. Ovo je rekordni budžet koji je gotovo 20 miliona veći u odnosu na tekuću godinu. Vjerujem da ćemo ga u dijelu prihoda i ostvariti - istakao je Špadijer.
Desetkovan drvored formiran prije tri godine u Ulici 4. jula
U okviru temeljne sanacije Ulice 4. jula, uz već postojeći drvored platana, prije nešto više od tri godine zasađeno je više od 100 odraslih sadnica drveća.
Međutim, na dužini od nekoliko stotina metara od raskrsnice sa Ulicom Bracana Bracanovića do benzinske pumpe ,,Europetrol“ danas je osušeno osam mladih platana, od kojih su dva polomljena i već danima leže oborena na trotoaru. Gradsko preduzeće Zelenilo trebalo bi da ukloni osušene i
Odbornica PES-a Anđela Mićović pitala je zbog čega su budžetom predviđena veća sredstva za gradska preduzeća Vodovod i kanalizacija i Čistoća, koja posluju u konstantnom gubitku.
- Vodovodu trebaju milionska ulaganja. Katastrofalno je stanje koje je zatečeno, ali zbog građana to preduzeće ne smijemo prepustiti slučaju. Ništa bolje stanje nije ni u Čistoći koja takođe obavlja djelatnost značajnu za građane. Neophodna im je nova mehanizacija, a zaposleni rade u katastrofalnim uslovima – odgovorio je Špadijer.
Direktor ViK-a Aleksandar Nišavić najavio je da bi to gradsko preduzeće u 2025. godini moglo zabilježiti poslovni minus od čak 3,8 miliona eura zbog toga što nije usvojen predloženi cjenovnik za narednu godinu. On je ocijenio da je povećanje cijene usluga tog preduzeća moralo uslijediti da bi ono opstalo. B udžet Glavnog grada za 2025. godinu planiran je na iznos od 153 miliona eura, što je 19,6 miliona (14,69 odsto) više u odnosu na budžet za tekuću godinu, koji je iznosio 133,4 miliona eura. H. P.
oborene platane, provjeri u kakvom su stanju ostale sadnice duž ovog drvoreda i popuni ga novim sadnicama. Kako na ovom dijelu Ulice 4. jula uz drvored mladih platana na zelenim površinama rastu višede-
cenijski borovi, čije razgranate krošnje zaklanjaju sunce novim sadnicama, trebalo bi orezati neke grane kako bi mlade sadnice mogle nesmetano da se razvijaju. Ulica 4. jula otvorena je nakon
temeljne rekonstrukcije 29. oktobra 2021. godine, kao i ulice Bracana Bracanovića i Filipa Lainovića na Zabjelu. U sklopu rekonstrukcije, Zelenilo je zasadilo drvored sa više od 100 odraslih sadnica. I. MITROVIĆ
Crna Gora 3
BIH 2
ARHANES – Gradski stadion.
Sudija: JoniHitija (Finska).
Strijelci: Vukanić u 2, Camaj u 5, Kostić u 88. (Crna Gora), Alajbegović (pen) u 66, Muharemović u 78. minutu (Bosna i Hercegovina). Žuti kartoni: Ćetković (Crna Gora), Redžić, Muharemović, Taraba (Bosna i Hercegovina). Crveni karton: Danilo Ćetković (Crna Gora) u 25.
CRNA GORA: Milović, Vračar, Tomašević, Kumburović, Maraš (od 76. Karadžić), Zeković, Vukanić (od 84. Šekularac), Ćetković, Perović (od 70. Kostić), Camaj (od 84. Vlahović), Tadić BOSNA I HERCEGOVINA: Omerimović, Taraba, Redžić, Ibrišimović (od 47. Muharemović), Terzić (od 46. Đajić), Gojak (od 84. Le-
mable), Beganović, Rizvić (od 46. Markočević), Alajbegović, Tiro, Marčetić Omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore ostvarila je veliki uspjeh novim plasmanom u elitnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo –izabranici GoranaPerišića u odlučujućem meču savladali su Bosnu i Hercegovinu (3:2). ,,Sokoli u elitnu rundu idu kao drugoplasirana selekcija. Prvo mjesto na turniru preliminarne runde zauzela je Italija sa svih devet bodova, a iza Crne Gore ostale su Grčka sa tri i BiH koja nije osvojila nijedan bod. Naša reprezentacija je sjajno otvorila meč, povela u drugom minutu preko DanilaVukanića, da bi već u petom njegov klupski saigrač AndrejCamaj udvostručio vođstvo. Išlo je sve glatko za Crnu Goru, ali je u 25. minutu DaniloĆetković dobio drugi žuti karton.
Bosanci i Hercegovci su na poluvremenu napravili četiri izmjene i sa igračem više smanjili u 66. iz jedanaesterca koji je realizivao KerimAlajbegović Dvanaest minuta kasnije izjednačio je KenanMuharemović, ali ,,sokoli“ nijesu dozvolili da im prolaz izmakne iz ruku. Dobra vijest stigla je iz Herakliona gdje je Italija povela protiv Grčke (završeno 1:0), da bi nekoliko trenutaka kasnije rezervista AndrejKostić vratio prednost Crnoj Gori i ovjerio drugo mjesto. - Želim da čestitam mojim momcima na igri, želji, odnosu prema dresu reprezentacije i prolasku u elitnu rundu. Apsolutno zaslužena pobjeda u utakmici koju smo izvanredno otvorili, poveli rano sa 2:0 i imali totalnu kontrolu. Međutim, crveni karton je učinio da ostatak utakmice odigramo defanzivnije i kada je tako
- Ovo je zlatna generacija koja je, i pored svih problema, na ovom turniru opet opravdala taj epitet i zasluženo smo prošli u elitnu rundu - kazao je selektor Perišić
protivnik jednostavno mora stvoriti šanse, a na našu žalost oni su ih iskoristili, ali pokazali smo karakter i golom Kostića zasluženo slavili. Ovo je zlatna generacija koja je, i pored svih problema, na ovom turniru opet opravdala taj epitet i zasluženo smo prošli u elitnu rundu - kazao je selektor Perišić za sajt FSCG. ,,Crveni“ su u prvom kolu poraženi od Italije (3:0), dok su u drugom savladali domaćina Grčku (3:0). Ne. K.
Mlada fudbalska reprezentacija bolja od Slovačke u prijateljskom meču
DUNAJSKA STREDA – Teren MOL akademije. Sudija: PeterKralovič (Slovačka). Strijelci: Juković u 40, Đukanović u 69. minutu.
SLOVAČKA: Capaj (od 46. Hrdina), Jašo (od 46. Brandis), Javorček, Rehuš (od 46. Rizmič), Prokop, Mišovič (od 46. Fiala), Sovič, Pečarka, Praženka, Marek (od 46. Masarik), Minarž.
CRNA GORA: Kriještarac, Roganović, Franeta, Ljutica, Vuković (od 84. Kašćelan), Ćetković, Mrvaljević (od 56. Carević), Miranović (od 90. Radusinović), Badnjar (od 84. Bojović), Juković (od 90. Matejić), Đukanović (od 90. Nikčević). Mlada fudbalska reprezentacija
Crne Gore pobjedom je zaključila 2024. godinu – izabranici Nikole Rakojevića u gostima su savladali selekciju Slovačke do 20 godina (2:0). ,,Sokoli“ su imali idealnu šansu da povedu u 23. minutu, ali Viktor Đukanović nije iskoristio jedanaesterac koji je izborio. Fudbaler Standarda iz Liježa,
koji će na zimu vjerovatno promijeniti klub, iskupio se asistencijom u 40. minutu kada je nakon pasa Marka Franete iz posljednje linije bio neuhvatljiv po lijevoj strani, odigrao povratnu za Meda Jukovića, a napadač Jedinstva donio vođstvo. Nekadašnji član Budućnosti i švedskog Hamarbija u 69. je po-
Crna Gora se oprostila od B divizije Lige nacija pobjedom koja je odjeknula Evropom i partijom Nikole Krstovića o kojoj će se dugo pričati – ,,sokoli“ su u Nikšiću savladali Tursku (3:1) uz het-trik napadača Lećea i ekipu Vinćenca Montele ostavili bez direktnog plasmana u najjači rang jer je prvo mjesto u B4 grupi preuzeo Vels pobjedom nad Islandom od 4:1.
Tri pogotka Crne Gore za 90 minuta, a samo jedan u prethodnih 450. Prva pobjeda nakon serije od čak sedam poraza – noć poslije koje se svi pitaju da li je ovako moglo i ranije, kako to da je tek kad su sve nade potonule došao ovakav trijumf?
Pitanje je i da li je poslije svega ova pobjeda dovoljna da Robert Prosinečki dobije novi ugovor jer se čini(lo) da je njegova budućnost odlučena još nakon oktobarskih mečeva.
HRABRI ,,SOKOLI“
Bez rezultatskog imperativa, desetkovana povredama i kartonima, ali sa željom da odbrani čast i renome ekipe koja ipak nije navikla na seriju poraza, Crna Gora se hrabro suprotstavila velikom favoritu.
Crnogorski fudbaleri pokazali su veliko srce i ponos u meču koji im rezultatski nije donosio ništa. - Prošli smo kroz veoma težak period, bilo nam je baš teško zbog loših rezultata i loših stvari koje su nas pratile. Trebala nam je ovakva pobjeda, kad dođe protiv ovakvog rivala onda znači još više. Čestitam saigračima, a ovu pobjedu posvećujem selektoru – rekao je kapiten StevanJovetić za RTCG.
Heroj noći je Nikola Krstović
,,Koliko smo samo šuteva imali, ali lopta nije htjela u gol“, očajavao je Nikola Krstović poslije meča s Islandom. ,,Otčepilo“ je protiv Turske, na oproštaju od B divizije –u 29. minutu Marko Tući je uputio dugu loptu iz posljednje linije, Elmali uklizao uprazno, a Krstović se stuštio ka golu i pored ruke Gunoka savršeno precizno je poslao u mrežu.
tvrdio trijumf Crne Gore rutinskom realizacijom nakon što je izašao sam na golmana poslije greške slovačkog defanzivca. - Iako se radilo o prijateljskom meču, to se nije osjećalo u pristupu obje ekipe. Zaslužena i važna pobjeda za nas. Postigli smo dva gola iz igre, promašili jedanaesterac, a momci su svih 90 minuta bili na visokom nivou, maksimalno fokusirani i koncentrisani. Pobjeda dobija na značaju jer smo imali dosta problema sa izostancima, čak šest igrača otkazalo je zbog povreda ili bolesti. Ipak, raduje da su momci koji su bili tu na pravi način odgovorili obavezama – rekao je za sajt FSCG Milivoje Novović, asistent u stručnom štabu selektora Nikole Rakojevića. Ne. K.
Samopouzdanje ekipe uvijek raste kada golman brani dobro, a Igor Nikić je već u četvrtom minutu dao takvu ,,injekciju“, kada je sjajno intervenisao nogom kod šuta Gulera nakon izgubljene lopte Jovetića Početni pritisak i šansa Turaka, pa najava da će se u Nikšiću pitati i autsajder. Milan Vukotić, koji je prvi put dobio šansu od starta, izblokiran je kod udarca sa 16 metara, da bi u 19. minutu Jovetić zatresao mrežu iz kontre, ali je poništen jer je asistent Krstović prethodno bio u ofsajdu. Dinamično se igralo na teškom, kišom natopljenom terenu kraj Bistrice. Lopta Akturkolua prohujala je kroz peterac našeg tima gdje, srećom, nije bilo Turaka da je sprovedu u mrežu, a potom je isti igrač na dodavanje Jildiza, koji je sjajno primio loptu, šutirao pored gola.
Tek drugi gol u šest utakmica dodatno je ohrabrio ,,sokole“, koji su nastavili da stežu obruč oko gostiju. Samo tri minuta kasnije moglo je da bude 2:0 – Kokču je pogriješio na sredini terena, Jovetić u kontri odigrao za Marka Jankovića, kojem je u zicer šansi golman Gunok ,,ušao u šut“. Drhtali su Turci i nekoliko stotina njihovih navijača i nakon kornera koji je uslijedio –Tući je bio u prilici.
Crna Gora je na osnovu prikazanog u ovih tri mjeseca mogla da prođe bolje u B4 grupi, ali je izjednačujući gol Turske podsjetio zašto je ispala iz drugog ranga. Nevjerovatno naivno su gosti stigli do pogotka u 37. minutu – dva igrača ispala su nakon izvedenog auta Ajhana, Kokču je odigrao povratnu u šesnaesterac, gdje je iz prve precizan bio as Juventusa Kenan Jildiz Dva primljena gola nakon kornera na Islandu, dva po-
sa tri pogotka.
- Bio je odličan, borio se, pomagao u dorbani, za to je nagrađen het-trikom. Ne zna se koji je gol ljepši – rekao je Jovetić.
,,Sokoli“ su imali niz od sedam poraza, pet u Ligi nacija.
- Imao sam osjećaj da su svi digli ruke od nas. U najdelikatnijem trenutku smo pobijedili, a cijelu Ligu nacija odigrali smo bez pola tima, nije lako ni najvećim selekcijama da zamijene pet igrača iz prve postave – istakao je Jovetić.
- Znali smo da će teren biti težak, željeli smo više, trčali više od Turaka, na kraju smo nagrađeni – kazao je kapiten.
gotka od Velsa u Nikšiću u prva tri minuta, naivno skrivljen jedanaesterac u Kardifu... –jeftino je Crna Gora dolazila u zaostatke koji su je skupo koštali.
Takav je bio i ovaj gol za 1:1. Suviše je, ipak, bilo stalo igračima u crvenom da dokažu da mogu da igraju protiv jačih od sebe da bi gol Jildiza promijenio odnos snaga.
I za to su nagrađeni pred odlazak na odmor, u 45. minutu – pas iz zadnje linije petom je produžio Janković, a Krstović sa ivice šesnaesterca poslao ,,projektil“ iznad golmana Turske koji je opet vadio loptu iz mreže.
Velika noć za napadača Lećea – prekinuo je post koji je trajao od 21. septembra, kada je u Seriji A dao gol protiv Parme, dok je na pogodak u reprezentaciji čekao od 7. septembra 2023. i gostovanja Litvaniji u kvalifikacijama za Euro. Vels je na poluvremenu vodio protiv Islanda rezultatom 2:1, što je dodatno zabrinulo Vinćenca Montelu i natjeralo da na poluvremenu napravi dvije izmjene.
Ofanzivno su krenuli Turci, odmah su zaprijetili Akgun i Jildiz, u 66. je Nikić sjajno zaustavio Akguna, potom je Guler iz slobodnog šutirao iznad prečke... Montela je prethodno napravio treću izmjenu, Pro-
Krstović: Pobjeda koja podiže moral
Nikola Krstović je imao noć za pamćenje, prvi je autor het-trika u dresu Crne Gore od StefanaMugoše protiv Rumunije u junu 2022. - Sreća nas je napokon pogledala, ovo je pobjeda koja nam podiže moral. Pokazali smo karakter, da
sinečki prvu u 69. minutu.
Ofanzivnog Vukotića zamijenio je zadnji vezni Edvin Kuč, trebala ja našem timu dodatna čvrstina na sredini kojom je odlično komandovao StefanLončar kako bi se zaustavio nalet Turaka, koji nijesu imali ni sreće – šut Jildiza u 72. završio je tik pored stative.
NEBESKI SKOK
Na kakvim su se tek mukama našli minut kasnije i kakav je samo to bio trenutak za ekipu Roberta Prosinečkog – debitant Ognjen Gašević je centrirao, a Nikola Krstović nebeskim skokom fantastično glavom pogodio uz dalju stativu.
možemo sda igramo sa najboljima. Nezasluženo smo primili gol za izjednačenje, poslije smo imali sve u našim rukama. Svjesno smo se povukli, tražili šansu iz kontri, kao što se i desilo. Čestitam stručnom štabu i saigračima na zalaganju. Ponosan sam na ovu grupu. Spoj mladosti i iskustva i velika volja – to je presudilo. Nadam se da će nas sreća pratiti u kvalifikacijama i da ćemo otići na veliko takmičenje, što i zaslužujemo – kazao je Krstović.
Prosinečki: Trkački izvanredni, taktički
odlični
Robert Prosinečki je od marta i prijateljskih duela sa Bjelorusijom i Sjevernom Makedonijom čekao pobjedu na klupi Crne Gore.
- Momci su dali sve od sebe, odigrali su fenomenalnu uta-
Najljepši momenat utakmice, najljepša noć crnogorske reprezentacije u ovoj Ligi na-
kmicu. Pobijedili smo jednu od najboljih ekipa, Turska ima igrače u Realu, Interu, Benfiki... Pogodili smo taktički, fenomenalno trčali, svi su bili odlični. Imali smo praktično dva debitanta jer je Vukotić igrao samo nekoliko minuta u Turskoj. Gašević je posao odradio izvanredno, namjestio je gol. Srećni smo. Bilo je mnogo poraza prije ovog meča, sada smo pobijedili veliku ekipu – istakao je Prosinečki. Veliki Žuti je prvi put izveo tim
cija – šteta što je došla tek na kraju ciklusa, kada je utisak već bio suviše loš.
Napadač Lećea osvrnuo se i na svoju izvanrednu partiju. - Mirko Vučinić me savjetovao da se ne trošim toliko u odbrani, ali smo znali da po osvojenoj lopti mogu da ganjam dubinu. Bio sam na ivici ofsajda, nije urodilo plodom kod poništenog gola Jovetića, ali jeste kasnije – rekao je Krstović.
u formaciji 3-5-2. - Naboj je bio izvanredan. Trkački smo bili izvanredni, taktički odlični. Imali smo i sreće, bez toga ne ide. Cijela ekipa je bila fenomenalna, Krstović je dao het-trik, velika noć za njega, ali i za sve nas. Prosinečkom ističe ugovor, pitanje je da li ova pobjeda može da promijeni njegov status.
- Ne ulazim u to. Otići ću (danas) u Savez jer je završen ciklus i onda ću više znati –naveo je Prosinečki.
NERVOZA TURAKA
Šok za šokom za Tursku – iz
Kardifa je stigla vijest da Vels
vodi 4:1 protiv Islanda i da je preuzeo prvo mjesto. Umjesto planiranog slavlja, Turke je uhvatila nervoza zbog niza loših okolnosti pa je bilo više čarki, igrali su na ivici nerava, Montela je odgurnuo dječaka koji skuplja lopte...
Kako se sve okrenulo – tri dana ranije Turci u finišu nijesu iskoristili jedanaesterac za pobjedu protiv Velsa kojom bi sve bilo gotovo.
Crnogorski fudbaleri nijesu imali potrebe za nervozom, poslali su Turke u baraž za popunu A divizije, ali razloga da žale imaju mnogo.
I oslabljena Crna Gora pokazala je da je morala više u prethodnih pet duela, da nula koja je žestoko boljela ne smije više da se ponovi.
N. KOSTIĆ
Košarkaši Crne Gore treniraju u ,,Bemaks areni“, prvi put od Mundobasketa u ekipi je Nikola Ivanović
PODGORICA - Košarkaši
Crne Gore tek sinoć odradili su trening u kompletnom sastavu – na jutarnjem treningu pojavio se Dino Radončić, dok su na večernji stigli Aleksa Ilić, Kendrik Peri i Bojan Dubljević, čime se kompletirao naš nacionalni tim.
Novembarski ciklus označio je i povratak Nikole Ivanovićaprvi put nakon Mundobasketa 30-godišnji plejmejker je u sastavu košarkaške reprezentacije Crne Gore. Košarkaš Breše je zbog povreda propustio februarski „prozor“ u kvalifikacijama za Eurobasket i kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre, a sada spreman dočekuje nastavak borbi za Evropsko prvenstvo i mečeve sa Bugarskom. Sa dosta iskusnih povratnika naša reprezentacija pokušaće da u ovom ciklusu napravi krupan korak ka plasmanu na Evropsko prvenstvo, koje se naredne godine održava u Finskoj,
PODGORICA - Reprezentativac Srbije i velemajstor Aleksandar Inđić novi je šampion Evrope u šahu. On je u odlučujućoj partiji u posljednjem kolu remizirao sa Danielom Dardom iz Belgije i tako došao do evropskog zlata. Inđić je do zlata došao ostvarivši u jedanaest kola, sedam pobjeda i četiri remija. Prezadovoljan sam svojom igrom i osvajanjem ove prestižne titule. Zaista sam zahvalan svim svojim navijačima, a posebno želim da čestitam ljudima iz Šahovskog saveza Crne Gore, koji su prvo sjajno organizovali turnir, a zatim bili sjajna podrška i pokazali da
Bugarska je juče počela pripreme za mečeve sa Crnom Gorom. Na spisku selektora Rosena Barčovskog našli su se i košarkaši Olimpijakosa i Crvene zvezde Saša Vezenkov i Kodi Miler-Mekintajer, ali Vezenkov, ipak, neće biti na raspolaganju selektoru, jer će zbog povrede odsustvovati najmanje desetak dana.
Naime, Vezenkov je preksinoć u šampionatu Grčke, na utakmici između Olimpijakosa i PAOK-a, slomio palac lijeve noge. Iz igre je izašao u prvom poluvremenu i više se nije vraćao na teren. U taboru Bugarske su se nadali da bi 29-godišnji košarkaš mogao da bude spreman za drugi meč – 25. novembra, ali nakon magnetne rezonance procijenjeno da Vezenkov mora na pauzu. - Pokušaćemo da pobijedimo oba meča. Nećemo ništa poklanjati. Ako budemo kompletni, onda je realnije da pobijedimo na našem terenu - rekao je selektor Bugarske Rosen Barčovski prije nego što je objavljeno da će Vezenkov biti van terena.
Letoniji, Poljskoj i na Kipru. Rival u ovom „prozoru“ je Bugarska, a prvi meč je u petak (19) u „Bemaks areni“, dok je nared-
nog ponedjeljka duel (18) u Botevgradu.
- Uvijek kad igramo na domaćem terenu, imamo dodatnu
odgovornost. Tako će biti i ovog puta. Razmišljamo samo o prvom meču, koji može mnogo da nam da. I kompletan „prozor“ može mnogo da nam pruži. Iskreno, želimo obje pobjede - poručio je Ivanović, koji je zbog povrede propustio Eurobasket prije dvije godine. Ivanović igra u sjajnoj formi, što posebno raduje selektora Boška Radovića. U italijanskom šampionatu Ivanović prosječno bilježi 14,3 poena i 3,9 asistencija. Sada je tu, a prvo što je osjetio je izuzetna atmosfera. - Uvijek je lijepo doći. Atmosfera je uvijek vrhunska, vidim se sa momcima. U kontaktu smo tokom godine, ali nemamo priliku da se vidimo. Dugo smo na okupu, znamo da igramo zajedno, uvijek je lijepo prebaciti se na reprezentativni režim – objasnio je Ivanović. Zbog poznatih problema sa „Moračom“, crnogorska selekcija će Bugarsku ugostiti u „Bemaks areni“. Neće to biti prvi put da reprezentacija igra mečeve u toj dvorani, ali će, zbog kapaciteta imati manju podršku. Međutim, svakako se očekuje izuzetna atmosfera. -Nije nam prvi put da igramo u „Bemax areni“. Manja je sala, ali vjerovatno će biti puno, biće zanimljivo - zaključio je Ivanović. R.PEROVIĆ
Završeno Evropsko pojedinačno prvenstvo u šahu
Rukometašice Crne Gore danas putuju sa domaćinom, a onda nastavljaju
PODGORICA - Respekt prema svima, ali Milena Raičević i Marta Batinović vide dobre stvari za Evropsko prvenstvo koje će ,,lavice“ 29. novembra otvoriti sa reprezentacijom Srbije.
U grupi sa našom ženskom rukometnom reprezentacijom su Rumunija i Češka. Za mnoge je grupa ujednačena, ali je utisak da je naš tim blagi favorit - tako je najbolje da se razmišlja, jer za velike stvari ključan je optimizam. Nažalost, umjesto u najjačem sastavu da se predstave na EP, neposredno pred okupljanje zbog - privatnih razloga odustala je Jelena Radivojević, koja se u prvom dijelu sezone u dresu Budućnosti približila formi koja ju je iz Debrecina promovisala u članicu Đera. Faliće njeni golovi, faliće i učinak u odbrani, tim prije jer je na poziciji lijevog beka još Đurđina Jauković. Mada, selektorka Suzana Lazović, koja je na okupljanju kazala da je svako odsustvo veliko i hendikep, može nekoliko bekova - univerzalaca da kombinuje za ovu poziciju. Ono što je, ipak, realnost - od klasičnih šutera sa ove strane terena je samo članica Bukurešta.
OBAZRIVO I HRABRO
- Ovo je najljepši dio godine za nas i željno ga iščekujemo. Očekuje nas izjednačena grupa, rivali su poznati, ali vjerujem da ćemo kroz treninge, pripremne utakmice i analize uspjeti da stvari postavimo na mjesto za ono što nas čeka. Mogu, naravno, da obećam borbu, koja inače krasi reprezentaciju - poručila je Raičević. Iskusna je Raičević i zna na koji način je najbolje da se uđe u predstojeće obaveze.
- Ne želimo sebi da stvaramo
pritisak - nijesmo ni onda kada smo osvajale velike medalje. Od prve utakmice je potrebno da pokažemo želju i borbu i prije svega ono što smo bile sve ove godine. Raduje što je konačno sastav pun, vjerujem da ćemo iskoristiti potencijal sastava i iz meča u meč rasti i igrati sve bolje i bolje. Važna je prva utakmica, ali... - Svaka je važna, zato i treba da idemo korak po korak. Slažem se da je najbitnija, ali svaka utakmica je za nas finale i tako ćemo se spremati od prvog protivnika - jasna je Raičević. Raičević, nažalost, nije bila u sastavu tadašnje selektorke Bojane Popović za Svjetsko prvenstvo prošle godine, ali ni za ono najvažnije - kvalifikacije za Olimpijske igre. Sada je sa ekipom, gdje joj je i mjesto. - Uzbuđena sam. Bez obzira što neki period nijesam bila u reprezentaciji uvijek kada igram
smo iskreni prijatelji – rekoa je Inđić.. Na drugom mjestu završio je Daniel Darda, dok je treće mjesto pripalo Frederiku Svaneu iz Njemačke, koji je imao najbolje dodatne kriterijume u grupi igrača sa osam poena. Što se tiče učinka naših igrača, najbolje plasiran je bio Nikita
Petrov koji je turnir okončao na 39 mjestu sa 7 poena. Nikola Đukić je pobjedom u posljednjem kolu došao do 6,5 poena, dok je čelna tabla naše reprezentacije Aleksandra Žerebecova turnir okončala sa 6 poena, dok su polovičan skor od 5,5 poena imali: Blažo Kalezić, Peko Đurović i Dušan Lekić
Evropsko pojedinačno prvenstvo u šahu u Petrovcu okupilo je gotovo 400 igrača iz 42 evropske zemlje, a organizator je bio Šahovski savez Crne Gore u saradnji sa Evropskom šahovskom unijom, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih Crne Gore. B.K.
za moj tim igram srcem. Tako da taj neki period koji je bio bez utakmica ništa ne znači, jer uvijek na isti način igram i tako će biti na šampionatu Evrope. Daću sve od sebe i onu energiju koju sam imala kroz karijeru pokazaću i na ovom takmičenju.
Srednji bek našeg tima poziva na oprez pred premijernu utakmicu.
- Već smo igrali sa njima. Posljednje dvije utakmice sa Srbijom nijesu nam bile lake, iako smo bile bolje, zato je važno da budemo obazrive. U boljem smo sastavu u odnosu na prethodna dva meča, ali to ne mora da znači da će biti lakša utakmica.
Drugi rival je Rumunija, bez glavnih zvijezda, ali sastav je iskusan i u jakom takmičarskom ritmu.
cijal. Sastav je izmijenjen, ali ne smijemo ni da pomislimo da će biti lako. U posljednjem kolu čeka nas nepredvidljiva Češka koja na svakom prvenstvu napravi neko iznenađenje. A mi ne želimo da budemo dio iznenađenja - poručila je Raičević.
PRVO DA POBIJEDIMO SRBIJU
Batinović nije bila na septembarskom okupljanju, u oktobru joj je klub pravio probleme, a nije bilo lako ni sada da dođe, iako nije imala ni gram dileme.
- Tražila sam septembar, oktobar nijesam - klub mi nije dozvoljavao da dođem, pravili su mi problem, kao i sada. U oktobru nijesmo dizali buku, predsjednik kluba je pisao zahtjeve, ali nemaju pravo da nas zadržavaju. Najvažnije je da sam počela da branim i da ću kao i uvijek dati sto odsto. Kao i Milena Raičević i Marina Rajčić - Marta je bila saigračica selektorki Lazović.
- Jeste malo čudno, igrala je sa nama, ali mi smo profesionalci koji nastupamo za svoju državu. Naš cilj je da se borimo i prođemo prvi krug.
LIGA ŠAMPIONA ZA VATERPOLISTE: Kotorani od ,,plus dva“ u trećoj četvrtini do poraza od Savone u Italiji
Savona 11
Primorac 9
- Njihove reprezentativke igraju jaku ligu, imaju veliki poten-
PODGORICA - Čikago
Bulsi su u sjenci tragedije i smrti legendarnog Boba Lava pobijedili Detroit samo dan nakon što su od Hjustona primili 143 poena. Naš Nikola Vučević ubacio je 29 poena uz 12 skokova, dok su Kobi Vajt i Zek Lavin imali po 25 postignutih poena. Na drugoj strani, vidjeli smo Kejda Kaninghema sa 26 poena, šest skokova i 10 asistencija, Malik Bizli je imao 21 poen, četiri skoka i dvije asistencije, Tobajas Heris 16 poena, Džejlen Duren 15 i 22 skoka, a Džejden Ajvi 12 uz tri skoka i pet asistencija.
Možda i najveću snagu crnogorski tim imaće sa gola. Ogromno iskustvo imaju Marina Rajčić, Armel Atingre i Marta Batinović - koja je ponovo u timu nakon što se prošle godine povrijedila na SP. - Iza mene su dvije operacije, jedna prošle godine u decembru i u julu ove godine. Prošla sam kroz to, sada sam tu i srećna sam. Bilo je teško, ali sebi sam rekla da ću se vratiti. I zaista sam srećna što imam šansu da idem na Evropsko prvenstvo.
Za Batinović medalja sa posljednjeg prvenstva Evrope ne obavezuje i ne stvara pritisak. - Idemo korak po korak. Najbitnije je da pobijedimo prvu utakmicu zbog daljeg samopouzdanja. Znamo koliko vrijedimo, a poznat je inat ekipa sa Balkana. Biće najteže sa Srbijom, na nama je da ih pobijedimo i da idemo dalje. Ovo je šansa da se pokažemo i mislim da ćemo ostvariti dobar rezultat na prvenstvu - jasna je naša golmanka. Grupa u Debrecinu je zahtjevna.
- Grupa je teška, ali svako prvenstvo Evrope je najteže za igru. Prvo da pobijedimo Srbiju, onda nas čeka Rumunija - i njih da pobijedimo i da se igramo sa Čehinjama - kazala je Batinović. ,,Lavice“ danas kreću za Sloveniju, gdje će sparingovati i odigrati prijateljski duel sa selekcijom koju predvodi Dragan Adžić. A. MARKOVIĆ putuju u Sloveniju na sparing i utakmicu nastavljaju put
SAVONA – Gradski bazen. Gledalaca: 200. Sudije: Kovač (Mađarska) i Ohme (Njemačka). Rezultat po četvrtinama: 2:2, 4:3, 2:3, 3:1.
SAVONA: Nikosia (devet odbrana), Da Rold, Rohi 1, Damonte, Filjoli 5, Okione 2, Rico, Merkulov 2, Bruni, Erdelji 1, Guidi, Pakaliev, Golota. PRIMORAC: Masaro (14 odbrana), Pejović, Brguljan, S. Ćetković 1, Šušiašvili 1, Mršić 1, Murišić, Matković 2, Vučković 2, Vico, Perov, P. Ćetković, Stanojević 2. Primorac se porazom u Italiji oprostio od Lige šampiona kolo do kraja ovog elitnog takmičenja. Kotorani sada mogu da razmišljaju o Evrokupu, a posljednji meč u ovom rangu odigraće 3. decembra u Španiji protiv Sabadelja. I to nekoliko dana nakon što se u Nikšiću održi završni turnir Kupa Crne Gore.
Kotorani su već na startu od Savone gubili 2:0, ali su posljednja tri minuta odigrali odlično, što se osjetilo na rezultatu - Nika Šušiašvili i crnogorski
Jadran M:tel doživio je rezultatsku katastrofu u Španiji. Novljani su izgubili od Barselonete 20:8 (3:3, 5:1, 7:2, 5:2) u pretposljednjem kolu C grupe Lige šampiona i nakon pobjede Marseja nad Vašašom (13:9), oprostili su se od elitnog takmičenja.
Novljani su pred posljednje kolo na tri boda, koliko ima i mađarska ekipa, a šampion Francuske - kojeg sa klupe predvodi Miloš Šćepanović, je na devet bodova. Španski gigant je na maksimalnom učinko poslije pet odigranih kola.
U ubjedljivom porazu od šampiona Španije kod Jadrana je najefikasnije sa tri gola bio Danilo Radović, dva gola je postigao Đorđe Lazić, a po gol Uroš Vučurović, Damjan Vujičić i Matija Sladović
reprezentativac Dušan Matković golovima su vratili ekipu na dobar kolosijek. Do odmora domaćin je ponovo imao višak od dva gola, a u treću četvrtinu je ušao sa golom razlike (6:5). Gosti iz Kotora ipak su uspjeli da se vrate. I to kakav je bio povratak - za tri minuta serijom 3:0 preokrenuli su stvari u bazenu, poveli 8:6... Ali, kako su se brzo vratili, tako su još brže protivniku dozvolili da sa dva gola do kraja ove dionice uđu u egal. Vaterpolisti Savone kako su završili, tako su i poče-
li posljednju dionicu - postigli su još dva pogotka za manje od dva minuta i najavili epilog kakav su priželjkivali. Primorac je preko Sava Ćetkovića zaprijetio (10:9) na četiri minuta do kraja utakmice, mogli su i do izjednačenja, ali je Danil Merkulov (1.23 do kraja) pogodio za konačnih ,,plus dva“. Kotorani posljednji meč u grupi D dočekuju sa dva boda, Sabadelj ima šest, a očekivano su Olimpijakos i Savona izborili plasman u četvrtfinale LŠ (imaju po 11 bodova). A.M.
Janis Adetokumbo pomogao je da Milvoki nakon drame savlada Hjuston 101:100 i upisao 20 poena, 13 skokova i četiri asistencije. Sada je trenutno najbolji strijelac NBA lige kada se gledaju učinci igrača mlađih od 30 godina, a ukupno u karijeri ima 18.890 poena. Ipak, heroj pobjede bio je Dejm Lilard - meč je završio sa 18 poena, četiri skoka i
10 asistencija i uspio da pogodi šut za pobjedu. Najefikasniji je bio Bruk Lopez sa 27 poena i 10 skokova. Što se tiče Hjuston Roketsa, Fred Vanvlit je ubacio 26 poena uz šest skokova i pet asistencija, Džejlen Grin je imao 21 poen i devet skokova, dvije asistencije, Alperen Šengun je ubacio 18 poena, imao i osam uhvaćenih skokova i
još pet asistencija, dok je Ejmen Tompson bio dvocifren sa 10 poena i sedam skokova. Njujork je bio ubjedljiv protiv Vašingtona – 134:106. Džejlen Branson je postigao 26 poena uz 11 asistencija i bio najefikasniji pojedinac, dok je Karl Entoni Tauns imao dabl-dabl učinak od 24 poena, 12 skokova i tri asistencije. Odličan je bio i Kame-
ron Pejn sa 17 poena i sedam asistencija, Ou Dži Anunobi je imao 16 poena, pet skokova i dvije asistencije, Džoš Hart 14 poena, šest skokova, tri asistencije. Kod Vašingtona, Karlton Karington, Kori Kispert i Jonas Valančijunas imali su po 18 poena, dok je 11 poena i osam skokova bio učinak Kajla Kuzme. Orlando je u gostima slavio protiv Finik-
sa 109:99, a ekipu Medžika je do pobjede vodio Franc Vagner sa 32 poena, pet skokova i osam asistencija, 20 poena, četiri skoka i devet asistencija imao je Entoni Blek, dok je Goga Bitadze imao dabldabl učinak od 17 poena i 10 skokova. Finiks Sansi su bili bez Kevina Durenta, a najbolji je bio Tajus Džons sa 18 poena i osam asistencija. R.P.
Osvajač bronzane medalje na POI u Parizu
PODGORICA - Stonoteniser FilipRadović najuspješniji je crnogorski paraolimpijac u 2024. godini.
Sedmo priznanje za sportistu godine zaslužio je osvajanjem bronzane medalje na Paraolimpijskim igrama u Parizu. Trenutno je drugi igrač na svjetskoj seniorskoj rang listi, u kategoriji S10. - Uspješnu godinu upotpunio je trofejima sa turnira u Podgorici i Laškom, po mnogima jednom od najjačih na svijetu. Radović je u Parizu osvojio šesto pojedinačno odličje sa najvećih svjetskih takmičenja. Bronzani je bio i na Igrama u Parizu, dok je igrao finale na Evropskom pr-
PODGORICA – U Bijelom Polju u neđelju su drugi put održani Dani atletike ASCG u sklopu petog Bjelopoljskog sportskog foruma.
Manifestacija je održana u saradnji sa JU Centar za sport i rekreaciju Bijelo Polje, Trenerskom organizacijom ASCG i Atletskim klubom Jedinstvo uz podršku Ministarstva sporta i mladih. Učesnike seminara pozdravio je Direktor JU Centar za sport i rekreaciju Bijelo Polje Marko Maslovarić, a manifestaciju je proglasio otvorenom i učesnike seminara pozdravio predsjednik ASCG Milorad Vuletić Ispred ASCG Milorad Vuletić dodijelio je priznanje JU Centar za sport i rekreaciju Bijelo Polje za doprinos unapređenju i razvoju atletskog sporta u Crnoj Gori. Održana je redovna godišnja Skupština Trenerske organizacije ASCG. Usvojen je Zapisnik sa Skupštine TO ASCG održane 23. marta 2024. godine u Podgorici, godišnji izvještaj o radu i finansijski izvještaj TO ASCG za 2024, donesena je Odluka o visini licence takse za 2025. i dat je
venstvu u Helsingborgu 2019. i Šefildu 2023. godine. - Ima i bronzane medalje osvojene u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. godine. Sa LukomBakićem i DejanomBašanovićem osvojio je ekipnu bronzu iz Helsingborga - podsjetili su iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore. Za najboljeg trenera proglašen je VladimirMarić, koji je predvodio Radovića i Luku Bakića na Igrama u Parizu. Specijalno priznanje za vrhunsko sportsko dostignuće biće uručeno šahisti Predragu Nikaču , osvajaču bronzane medalje na IBSA Svjetskom pojedinačnom prvenstvu za osobe bez i sa smetnjama vida
u Petrovcu. U karijeri ima i zlatnu i srebrnu medalju sa Svjetskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida u Kaljariju 2019. i četiri godine kasnije na Rodosu, u organizaciji Međunarodne šahovske organizacije za osobe sa oštećenim vidom (IBCA).
Osvajao je i zlatne medalje na prvoj tabli Olimpijade slijepih i slabovidih 2017. i prvoj tabli prve Paraolimpijade prošle godine u Beogradu.
Prvi je šampion nezavisne Crne Gore, a četiri puta bio je državni prvak u redovnom programu. Upravni odbor POKCG odlučio je i da priznanje za izuzetan sportski rezultat dodijeli učes-
nicima Igara u Parizu - Maji Rajković, MilanuĐinoviću i LukiBakiću
Najuspješniji mladi sportista, treću godinu uzastopno, je plivačica Iskra Dedivanović, koja je obarala lične rekorde na mitinzima Svjetske serije u Linjanu i Berlinu i osvajala medalje na regionalnim paraplivačkim takmičenjima.
Najuspješnija ekipa je golbal reprezentacija Crne Gore, finalista Evropskog prvenstva - B divizije u Linjanu. Plasmanom u finale osigurala je povratak u A diviziju, među deset najboljih selekcija Evrope.
Uspješnu godinu crnogorskih golbalista upotpunila je ekipa
Nikšića osvajanjem bronzanog odličja na finalnom turniru Lige šampiona.
Svečana ceremonija proglašenja najboljih biće održana u 22. novembra u 18 sati.
Ceremonija je planirana u okviru svečane akademije obilježavanja 15 godina od međunarodnog priznanja Paraolimpijskog komiteta Crne Gore. R. P.
prijedlog izmjene Pravilnika o licenciranju atletskih trenera koji ce biti poslat atletskom klubovima na eventualne dopune i izmjene. Dodijeljene su licence trenerima članovima Trenerske organizacije ASCG. Skupštini TO ASCG predsjedavao je pred-
sjednik Dragoje Rajković Po završetku Skupštine održan je praktični trening i demonstracija Veljka Čegara atletskog trenera specijaliste za bacačke discipline „Metodika – tehnika za bacačke discipline“ na atletskoj stazi gradskog stadiona u Bije-
lom Polju.
Poznati atletski trener iz Novog Pazara Rifat Zilkić, koji u svojoj trenerskoj karijeri ima osvojenih 36 medalja sa evropskih i svjetskih prvenstava, održao je predavanje na temu „Pohod na evropsku medalju“, a istovremeno treneri
su imali mogućnost da se upoznaju sa izuzetnom publikacijom koju je napisao istaknuti atletski trener iz Sarajeva Dragomir Čabrilo Drago Musić, predsjednik stručnog savjeta, održao je predavanje na temu „Lokalna takmičenja kao budućnost atletike“ sa posebnim osvrtom na ulogu klubova i trenera kao glavnih nosilaca i pokretača razvoja i unapređenja atletike u Crnoj Gori. Poseban naglasak stavljen je na veće angažovanje klubova na lokalnom nivou, sprovođenje i organizaciju što više oblika raznih vrsta takmičenja počevši od dječije atletike, trke na putu, organizacije školskih takmičenja, masovnih kroseva i angažovanje lokalne samouprave za bolji status atletike. Generalni sekretar Atletskog saveza Crne Gore Milan Madžgalj i predsjednik takmičarske komisije Milena Mudreša predočili su prijedlog kalendara takmičenja za 2025. i prijedlog pravila i pro-
pozicija za takmičenje u ASCG za 2025.
Selektor Atletske reprezentacije Osman Erović govorio je o najznačajnijim međunarodnim takmičenjima za 2025. godinu kao i kriterijumima za nastup na tim takmičenjima, gdje će zajedno sa stručnim štabom voditi računa da na tim takmičenjima nastupe najbolji atletičari sa najboljim rezultatom, ispunjenim normama i pokazanom formom za predviđena takmičenja. Po završetku Dana atletike dodijeljeni su i sertifikati svim učesnicima seminara i iskazana zahvalnost JU Centar za sport i rekreaciju Bijelo Polje na čelu sa Markom Maslovarićem i njegovim saradnicima na uspješnoj organizaciji i realizaciji ovog značajnog segmenta iz funkcionisanja Saveza, koji je ocijenjen kao potreba da se nastavi i u narednom periodu kako bi se treneri i sva stručna lica koja učestvuju u sistemu takmičenja ASCG što više edukovali i u međusobnoj komunikaciji razmjenjivali stručna iskustva i davali svoje prijedloge da ista budu podignuta na još veći nivo. R. P.
„Brat mi je rekao: Čuo sam da tu ima neki Vujković koji najviše tuče, ako ti se išta dogodi – njega ću svega izrešetati. – I kakav je nagao bio, a uz to Crnogorac u svemu – to bi i učinio“
Tih dana su došli i otac i stariji brat. Otac je pokrenuo svoje stare crnogorske glavarske veze i opozicione advokate. Dozvolili su mu i posetu meni. A tako i bratu. Otac je bio zabrinut i utučen. A brat ogorčen. A inače ga je život ogorčio: s ženom se nije slagao, bio je na službi u gladnoj i siromašnoj Hercegovini (Ljubuški), a otpor protiv društvenih prilika i ličnih nedaća rastao je i rastao u njemu. Rekao mi je: Čuo sam da tu ima neki Vujković koji najviše tuče, ako ti se išta dogodi – njega ću svega izrešetati. – I kakav je nagao bio, a uz to Crnogorac u svemu – to bi i učinio. Umirio sam ga, razume se. Tada smo se i dogovorili da kažem za revolver da je odavno kućna svojina, još iz rata, i da sam ga od njega uzeo, ukoliko mi to bude trebalo. Poručio sam nešto i za Mitru, ali je ona već bila svršila što je trebalo. Naime, još ranije sam se s njom dogovorio da na određenu moju poruku, odnosno lozinku, izvadi ispod simsa na prozoru moje sobe neke rukopise za Udarnik i adrese, pa da sve to uništi. Slovenac iz moje sobe trebalo je da iziđe napolje, i ja sam tu lozinku uputio preko njega Mitri, ali on je, kad je Vujković počeo da ga ispituje posle „samoubistva” šta sam mu govorio – odao to policiji. Bio je on inače pošten i dobronameran čovek, ali – plašljiv. Kod Mitre je onda došao policijski agent s lozinkom, ali se i on izdao, jer nije znao o čemu se radi, kao ni Slovenac, nego samo lozinku, pa je počeo da traži „višu vezu” i „vezu s organizacijom”. Vidrasta Mitra se setila da je on agent, jer je znala da lozinka znači samo to da onu kovertu s materijalom tre-
ba spaliti. Hapsili je nisu, jer je stvar bila nejasna, a uz to je i njen brat Živan, saradnik Politike imao veoma dobre veze s vladajućim i uticajnim političkim vrhovima... No i Mitra je prošla jednom-dvaput bolničkim hodnikom, koliko da mi rukom mahne.
Lekari su bili smislili da me operišu od slepog creva, samo da bi me duže zadržali. Ali ja sam to odbio. Posle desetak dana vraćen sam u policiju, u Staru upravu grada (Glavnjaču), u koju je čitava grupa bila prebačena, jer je istraga već bila gotova, pa se čekalo da idemo na Sud za zaštitu države, odnosno u zatvor na Adi Ciganliji, koji je tog proleća i određen za političke krivce.
Vujković me dočekao psovkama: tobože, produžio sam ležanje svojih drugova u zatvoru, jer bi već svi bili na sudu da nije bilo mojih „kerefeka”. Začudo, video sam da su čak i neki od drugova to prihvatili, iako je normalno svaka grupa ostajala po mesec, mesec i po dana na policiji. Vujković je pretio, ali ja sam znao da me neće tući. Saslušanje je teklo dosta glatko, uz jedno suočenje sa Stajkićem: on me teretio, a ja sam odbio. No i njemu kao da se bio donekle povratio duh. Vujković nije žurio sa saslušanjem, radio ga je u dva navrata. Raspričao se: o podvizima u borbi protiv komunista, o ju-
načkom držanju Petka Miletića, o veštini Mihajla Ivića kao ilegalca i kako su ga uhvatili kod crkve svetog Marka agenti, presvučeni u nosače i prosjake, kad je hteo da preda pomoć ženi uhapšenog komuniste (a ona ga je i izdala policiji). Vujković je i meni ponavljao svoju omiljenu tezu: on je samo batina u rukama režima: svaki režim mora da ima takvih batina, i on je jedna od njih, ako ne bi on, bio bi to neko drugi.
„Lekari su bili smislili da me operišu od slepog creva, samo da bi me duže zadržali. Ali ja sam to odbio. Posle desetak dana vraćen sam u policiju, u Staru upravu grada (Glavnjaču), u koju je čitava grupa bila prebačena, jer je istraga već bila gotova, pa se čekalo da idemo na Sud za zaštitu države, odnosno u zatvor na Adi Ciganliji“
U Glavnjači je ipak postojao, iako nepisan, poseban režim za političke krivce. On se sastojao u tome što nad njima organi krivične policije nisu ni u čemu bili nadležni, sem ukoliko se radilo o održavanju reda. Oni ih nisu smeli ni zlostavljati ni ma šta ispitivati. U sobama, gde je neki od kriminalaca, već poznat policiji i povezan s njom, vršio dužnost sobnog starešine, komunistima je ukazivana naročita pažnja: sobni starešina nije smeo da ih pretresa i obezbeđivao im je ležaj. Bilo je u tome i ustaljenog poštovanja kriminalaca prema političkim krivcima, ali i nečeg od već utvrđenog reda. Čuo sam da su prava sobnog starešine-kriminalca nad komunistima ograničena posle tuče između kriminala-
Donosimo izvode iz
knjige Milovana Đilasa „Ideal i profesija – uspomene revolucionara“, koju je nedavno objavila beogradska izdavačka kuća Vukotić Media.
Aleksa Đilas je ovo djelo znalački priredio i napisao predgovor. Izvodi se odnose na period 1929-1933. godine
ca i jednog veoma snažnog komuniste, koji nije trpeo maltretiranja sobnog starešine i njegove bratije. Svi kriminalci rado su kazivali da su u zatvoru, ili na robiji, zbog politike. No uprkos tome političkog krivca je bilo mahom lako prepoznati po mirnoći sa kojom je sve snosio, a naročito po produhovljenom izrazu na licu, po načinu govora – bez psovki i šatrovačkog žargona, i po pokretima odmerenim i sigurnim. (...) Sve je bilo u zelenilu kad su nas Maricom povezli na Adu Ciganliju – kad smo bili pohapšeni još nije bilo ni propupilo u tom zakasnelom proleću. Kao da smo išli u neki nov svet, a ustvari – iz zatvora u zatvor. Ali smo bar znali da nas niko neće batinati i da možemo odgovarati šta hoćemo. Imaćemo i knjige i novine, duvan i pravo na hranu iz varoši.
U automobilu je počelo dogovaranje šta da se kaže pred sudijom-islednikom, ko šta da povuče ili primi na sebe, da bi nekog oslobodio. Ja nisam imao bogzna šta da se dogovaram sa Stajkićem, iako je on bio voljan da primi na sebe što više može... Stajkića sam bliže upoznao tek u novom zatvoru i na robiji: bio je on veoma dobar, mada nesamostalan čovek. Prijatelji pravi nikad nismo posta-
može se
izdavača „vukotić media“ na www.vukoticmedia.rs ili na telefon 00381114536749
li, ali je nestalo ozlojeđenosti s moje a grižnje savesti s njegove strane. Sretali smo se i kasnije, u ratu i posle, ali mu nikad nisam zamerio što me „provalio”. Što se pak tiče moga držanja na policiji, Jovanović i drugi počeli su mi zamerati kao slabost ono „samoubistvo”. Bila je to, ustvari, njihova reakcija na to što su najednom postali svesni slabosti u svom držanju. Na robiji, međutim, kad smo došli pred partijsku komisiju, oni su najednom postali manji od makova zrna: izišlo je da su oni provaljivali druge, dok sam ja sam ušao i sam izišao s policije. Moglo mi se zameriti, i zameralo mi se, da ni tu „samoubilačku” slabost nisam smeo ispoljiti, ali – sve ostalo je bilo čisto. Odjednom, moj ugled je porastao čak i pred Jovanovićem, koji se počeo izgovarati da nije znao „kako treba da se drži”. Jovanović je, inače, bio od ljudi koji vole da se rebre i ističu, a još više navaljuje na druge, kao da su mu nešto krivi, i da ih dovodi u podređen položaj. Voleo je i intrige, pomalo. Naši odnosi u sudskom zatvoru bili su loši, jer se ja nisam podavao ovoj njegovoj samovoljnoj nabusitosti. Patio sam zbog takvog odnosa, ali – nisam popuštao. Najzad, na robiji je počeo da „spušta durbin”, ali tek posle istrage partijske komisije, koja je došla kasno, ali – došla. Kad sam ja uhapšen, u Partiji je prevladavao stav da priznati terećenje ili korpus delikti (npr. rukopis, letke na licu mesta i sl.) spada još uvek u dobro držanje, a da je izdaja jedino odavanje drugih. Kad sam izlazio s robije 1936 g., već se stav Partije u tome menjao: svako priznanje se smatralo nepravilnim i slabošću i – skoro izdajom. Ja nisam bio ni heroj ni izdajica. Ali na robiji, kako sam video, i nije bilo mnogo ljudi koji su se držali dobro kao ja. (Kraj)
(Napomena: Milovan Đilas je 1933. godine osuđen na tri godine robije, koje je izdržao u Sremskoj Mitrovici i Lepoglavi. Izašao je na slobodu 1936. i nastavio svoju borbu. Sve je to detaljno opisao u svojoj knjizi.)
Srijeda, 20. novembar 2024.
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje
čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Poslovni broj: I.br.710/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca
Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika DOO CHERRY iz Nikšića, Dragovoljići bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 50.000,00 eura, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 10348/07 od 12.07.2007. godine, dana 19.11.2024.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o
DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku DOO CHERRY iz Nikšića, Dragovoljići bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXVIII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.710/2019 od 19.11.2024. god, i Zaključka o XXIX prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.710/2019 od 19.11.2024.god. Izvršni dužnik DOO CHERRY iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul.
Novaka Ramova br.3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXVIII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.710/2019 od 19.11.2024. god, Zaključka o XXIX prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.710/2019 od 19.11.2024.god.
Upozorava se izvršni dužnik DOO CHERRY iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 19.11.2024. godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.1756/2024 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca DOO,,CEDIS”, Ul.Ivana Milutinovića br.12, Podgorica,protiv izvršnog dužnika Stanišić Goran iz Mojkovca,a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, vs.568,85 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 19.11.2024 godine, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Stanišić Goranu sa poslednjom poznatom adresom Mališe Damjanovića bb. Mojkovac , vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Iv.br. 1756/2024 od 29.10.2024 godine sa prilozima I Rješenja o troškovima izvršnog postupka Iv.br.1756/2024 od 19.11.2024 godine. Izvršni dužnik Stanišić Goran može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda. Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Bijelom Polju,dana 19.11.2024.godine
JAVNI IZVRŠITELJ
Poslovni broj: Iv. br. 1045/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Izmaškin Igora Marenkova Nadežbe oboje iz Bara, Spičanska br. 107, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 018744 za period od dana 20.10.2021. godine do 20.03.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.11.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Izmaškin Igora Marenkova Nadežbe oboje iz Bara, Spičanska br. 107, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br 018744 za period od dana 20.10.2021. godine do 20.03.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 05.07.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.11.2024. godine.
UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA, kao suvlasnik nepokretnosti, vrši
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Ponude za kupovinu nepokretnosti po osnovu prava preče kupovine - Obavještenje o prodaji broj 4812/24 od 30.04.2024. godine suvlasniku TURKOVIĆ ČEDOMIRU, sa poslednjom poznatom adresom Vojno Selo, Plav.
Predmet prodaje su nepokretnosti upisane u:
1.u listu nepokretnosti br. 132, KO Vojno Selo I, Područna jedinica Plav
2.u listu nepokretnosti br. 322, KO Vojno Selo I, Područna jedinica Plav
3.u listu nepokretnosti br. 244 KO Vojno Selo I, Područna jedinica Plav
4.u listu nepokretnosti br. 365, KO Vojno Selo I, Područna jedinica Plav.
Pozivaja se Turković Čedomir da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Banci, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na posljednjoj poznatoj adresi.
Upozorava se suvlasnik Turković Čedomir da ukoliko se u ostavljenom roku ne obrati Banci, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Ponude za kupovinu nepokretnosti po osnovu prava preče kupovine - Obavještenje o prodaji, te da će, eventualne negativne posljedice ovakve dostave snositi imenovani.
Ovo objavljivanje izvršiće se u dva broja dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i smatraće se da je uredno dostavljeno suvlasniku Turković Čedomir, nakon isteka roka od osam dana od dana objavljivanja.
Na osnovu člana 5 i 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj svojini („Sl.list CG“ br.44/10) JU Gimnazija „Tanasije Pejatović“ iz Pljevalja, objavljuje JAVNI POZIV Za prikupljanje ponuda za davanje u zakup fiskulturne sale
Predmet javne nabavke: -Izdavanje pod zakup fiskulturne sale površine 626m² u terminima od 16h do 21h po početnoj cijeni zakupa od 15,00€ po satu. Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude je „najveća ponuđena cijena“. Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Ponude se dostavljaju u zatvorenim kovertama na adresu: JU Gimnazija „Tanasije Pejatović“, Tršova 27, Pljevlja, sa naznakom „Ne otvaraj“. Ponude će se otvarati 29. 11. 2024. godine sa početkom u 12,00 časova u prostorijama škole i tome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača. Odluka o najboljem ponuđaču biće donijeta najkasnije 15 dana od dana otvaranja ponuda. Ugovor se zaključuje na period do 31. 12. 2025. godine. Oglašavanje javnog poziva je 20. 11. 2024. godine. Troškove objavljivanja javnog poziva snosi Zakupac. Kontakt telefon: 052-301-308 ili 052-356 -028.
Direktorica, Bojana Grujić
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora, zaštitu životne sredine komunalno stambene poslove Opštine Žabljak OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
Da je One Crna Gora d.o.o. iz Podgorice kao nosilac projekta podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za postavljanje bazne stanice mobilne telefonije „Aluga”, na dijelu katastarske parcele broj 640, KO Njegovuđa, opština Žabljak.
U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove, Trg durmitorskih ratnika 1, kancelarija broj 8, radnim danima od 11 do 13 časova na web sajtu Opštine Žabljak.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora, zaštitu životne sredine komunalno stambene poslove Opštine Žabljak u elektronskoj formi na e-mail: stanojkav@gmail.com je 28.11.2024. godine.
SEKRETAR, Sava Zeković
OBAVJEŠTENJE AKCIONARIMA O PODNIJETOM ZAHTJEVU ZA PRINUDNU
PRODAJU AKCIJA SI MONETA AD PODGORICA
U skladu sa članom 39 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list CG”, br. 18/11, 52/16), NALL INTERNATIONAL DOO Podgorica, PIB 02327953, kao sticalac, nakon okončanog postupka preuzimanja emitenta Akcionarskog društva za promet roba i usluga, export-import SI MONETA AD Podgorica, po Rješenju Komisije za tržište kapitala broj 07/23/8-24, ovim putem obavještava preostale manjinske akcionare da je pokrenut postupak prinudne prodaje akcija preostalih manjinskih akcionara emitenta SI MONETA AD PODGORICA.
Sticalac posjeduje 11.419.654 akcija sa pravom glasa emitenta SI MONETA AD Podgorica, što čini 95,0436% ukupnog broja akcja čime su se stekli uslovi iz člana 39 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava o prinudnoj prodaji preostaih akcija emitenta SI MONETA AD Podgorica.
U roku propisanom Zakonom o preuzimanju akcinarskih društava, sticalac koristi pravo da od svih preostalih manjinskih akcionara otkupi preostalih 595.518 akcija po cijeni koja iznosi 0,10€ po akciji. Isplatu manjinskih akcionara po uslovima iz javne ponude izvršiće Centralno klirinško depozitarno društvo ad Podgorica na bankovne račune koje su preostali akcionari dužni dostaviti Centralnom klirinškom depozitarnom društvu ad Podgorica, u sjedištu društva na adresi Svetlane Kane Radević br. 1, Podgorica. Sticalac NALL INTERNATIONAL DOO
Poslovni broj: Iv. 1730/24
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja
Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO ‘’UNO NK’ NIKŠIĆ, PIB 02375885, protiv izvršnog dužnika Saša Đurišić, Ivana Milutinovića 27, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 44,20 eura, dana 19.11.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Saša Đurišić, Ivana Milutinovića 27, Ulcinj u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.1730/24 od 12.07.2024 .godine i rješenje o troškovima od 19.11.2024.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON 020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Dana 19. novembra u 87. godini preminula je naša draga
BOJANA Velimirova BOJANOVIĆ rođena BOBIČIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 20. novembra od 11 do 15 časova i 21. novembra od 11 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na gradskom groblju Čepurci.
OŽALOŠĆENI:
suprug VELIMIR, sinovi DEJAN i DARKO, snahe MILICA, MILICA i ISIDORA, unučad NEVENA, VUK, SARA, RAJKO, JOVANA, LUKA, PETAR, MARA i praunuka IVA, kao i mnogobrojna porodica BOJANOVIĆ i BOBIČIĆ
синови ВУКАН и ДАРКО, кћерке ВАЛЕНТИНА и ВЕСНА, браћа БРАНКО, РАНКО и МЛАДЕН, сестре РОСАНДА, РАДМИЛА и ДАНИЦА, тетке БОЖАНА и ЉУБИНКА, снахе МАРИЈА, ЛИДИЈА и АНКА, унуке, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, браћа и сестре од стричева, тетака, ујака и остала многобројна
Tužnim srcem javljamo rodbini, kumovima, prijateljima da je dana 19. novembra 2024. u 75. godini preminuo naš dragi
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 20. novembra od 10 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI: sin VLADIMIR, kćerka IRENA, brat TIHOMIR, snahe NATAŠA i MILANKA, unuka LENA, bratanići, bratanične i ostala rodbina CVETKOVIĆ
Srijeda, 20. novembar 2024. Oglasi
Umro je naš prijatelj
Pamtićemo ga kao časnog i plemenitog čovjeka, iskrenog i pažljivog prijatelja, pouzdanog druga od integriteta.
DRAGAN Nikov JOVIĆEVIĆ
Povodom smrti oca uvažene koleginice, porodici upućujemo iskreno saučešće.
RADOJE I SONJA KORAĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
KOLEKTIV VRHOVNOG SUDA CRNE GORE
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Tvoji PETROVIĆI: BOBAN, VESNA, MILOŠ i STELA sa porodicom
Posljednji pozdrav mom dragom suprugu
Zahvalna za sreću i ljubav, za porodicu i ponosno bratstvo Bojovoća koje si mi dao Čuvaću te od zaborava dok sam živa.
Posljednji pozdrav našem prijatelju i velikom čovjeku LJUBU BOJOVIĆU
Od RANKA i IRENE VUKMIROVIĆ sa porodicom
Dragom ocu, đedu i prađedu
Ponosni na sve što si nam dao i pružio, na ljubav kojom si nas obasipao, nikad te nećemo zaboraviti.
Počivaj u miru i neka ti je laka zemlja.
Tvoji: SVETLANA, IRENA, IGOR, SAŠA i ANDRIJA
978
Tvoja ĐORĐINA
Posljednji pozdrav dragoj BILJI
Hvala ti na ljubavi i pažnji koju si pružala našoj porodici. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
ANDRIJAŠEVIĆI
Posljednji pozdrav dragoj
Posljednji pozdrav
Dragi i iskreni prijatelju, počivaj u miru.
MIRA i VESKO PANTOVIĆ sa djecom
974
20. novembar
Posljednji pozdrav poštovanoj
BILJANI ŠOŠKIĆ
BILJANI ŠOŠKIĆ
S ponosom, ljubavlju i tugom čuvaćemo te od zaborava
Posljednji pozdrav
RADULU BOJIĆU
Iznenada i prerano... Počivaj u miru, iskreni i veliki prijatelju.
VESNA RAIČEVIĆ
Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu
RADULU
977
Sestre ROSANDA, RADMILA i DANICA sa porodicama 965
Bila si primjer odanosti, lojalnosti i privrženosti svojoj familiji. Počivaj u miru.
Porodica pok. GOLUBA ŠOŠKIĆA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
RADULE BOJIĆ
Porodica pokojnog KOSTE ĆUKOVIĆA
952
Tvoj iznenadni odlazak nas je ostavio bez riječi, zauvijek ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava. Hvala ti na svemu lijepom i što si uljepšao živote svojim Đavolicama.
Sin MIKO, snaha MARIJA, unuke KATARINA, MARTINA i KRISTINA
Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu
RADULU
Ne postoje riječi koje bi mogle opisati bol i tugu koju osjećamo zbog preranog odlaska. Čuvaćemo te od zaborava.
Posljednji pozdrav našem voljenom
BRANKA BRKOVIĆ sa porodicom 982
Posljednji pozdrav dragom bratu
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
RADULU Počivaj u miru.
ČEPIĆ NADA sa porodicom
RADULU
RADULE BOJIĆ
Dragi oče, sa tugom i bolom u srcu danas se opraštamo od tebe. Ostaćeš vječno u našim srcima.
Tvoja kćer VESNA sa porodicom
RADULU BOJIĆU
Sa ponosom ćemo te pominjati, po dobru pamtiti i sa ljubavlju čuvati od zaborava.
Sestra DANICA, zet BAĆKO, sestrić DRAŽEN i sestrična DANIJELA sa porodicama
RADULE BOJIĆ
Dragi oče danas se moramo oprostiti sa tobom ali ćemo te vječno čuvati u našim srcima. Počivaj u miru.
Tvoja kćer VALENTINA sa porodicom 954
Tvoja MARIJA i DARKO 951
Srijeda, 20. novembar 2024. Oglasi
966
Posljednji pozdrav prijatelju
RADULU BOJIĆU
Počivaj u miru.
DRAŽEN i ANA BARANIN sa djecom
Navršavaju se četiri godine od kada nije sa nama naš voljeni
956
MILAN ĐURKOVIĆ
Bio si oličenje ljudske dobrote, naš veliki oslonac i ponos. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. TVOJA PORODICA
959
Dana 22 novembra 2024. navršavaju se tri godine od smrti našeg dvije godine od smrti
ŽELJKO Stankov STANKO Petrov KOJIČIĆ KOJIČIĆ 2.12.1967-22.11.2021. 15.7.1934-11.11.2022.
Vrijeme koje prolazi ne liječi, ne briše sjećanja, ne umanjuje prazninu u našim životima. Uvijek ćete živjeti u našim pričama i uspomenama.
Prošle su tri godine od kada nije sa nama naš
Vrijeme prolazi, ali nijedan dan bez sjećanja na tebe. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Ćerka MILENA sa porodicom
VAŠA PORODICA 961
Prošlo je pola godine od smrti našeg voljenog
Ostale su lijepe uspomene da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo i da te nikad ne zaboravimo.
TVOJA PORODICA
973
Dragi Vaso, nedostaješ nam svakim danom sve više. U našim mislima i srcima živiš i živjećeš vječno.
Tvoji: JASNA, DRAGAN, IVAN, OLGA i DARIJA
957
Danas se navršavaju tri godine od kada nije sa nama naš voljeni brat i ujak
LUKA Dušanov VUKIĆ dipl. ekonomista
Časnim životom, velikim srcem, plemenitom dušom, zaslužio si vječnu ljubav i doživotno sjećanje. Počivaj u miru.
Tvoja sestra MIRJANA i sestrične KATARINA, KAROLINA i KRISTINA sa porodicama
Prošlo je najtužnijih pola godine od kada nas je napustio naš voljeni suprug i otac
Vreme koje prolazi nije nam donelo utehu samo nas uči kako da živimo bez tebe.
Bio si naša sigurnost i oslonac. Pamtićemo zauvek tvoj vedar duh, dobrotu, pažnju, ljubav i bezgraničnu požrtvovanost koju si nam pružao.
Nedostaje nam tvoja snaga, savet i topla reč. Bio si naš vodič i najbolji učitelj. Hvala ti za sve i hvala ti što ćemo uvek i zauvek tvoje ime izgovarati sa ponosom.
Pamtimo te i pominjemo u molitvama i najlepšim uspomenama.
Puno te vole tvoji DIMI, MICA i MAJA
962
