Dnevni list Pobjeda 21.11.2024

Četvrtak, 21. novembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21180 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

Još nije utvrđen termin sastanka kolektivnog tijela koje rukovodi odbranom države

Savjet za odbranu i bezbjednost i dalje na pauzi

Rad Savjeta za odbranu i bezbjednost zvanično je pauziran 11. oktobra, nakon višečasovne sjednice koja nije imala rezultata, a nastavak je najavljen u terminu „kada to dozvole agende članova Savjeta“

Prema ranijim najavama, general Zoran Lazarević je tada trebalo da bude smijenjen s čelne pozicije u VCG. No, izostao je kompromis o personalnim rješenjima, pa sjednica nije imala epilog

Brojne kolege, prijatelji, zvaničnici, kulturne institucije opraštaju se od velikog Voja Stanića

Smrt Voja Stanića je veliki gubitak za Crnu Goru. Vojo je vrhunski slikar koji je napravio ogromno djelo. On je jedan od naših najboljih slikara svih vremena. Ostaće u istoriji zapamćen po velikom djelu i doprinosu crnogorskoj kulturi. Mnogi ga nazivaju genijem i ja bih se složio sa tim – istakao je slikar Branislav Sekulić STR. 14. i 15.

Izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju očekuju se uskoro u Skupštini

Policija identi kovala počinioce zločina u podgoričkom naselju Zabjelo, intenzivna potraga za ubicama

Vujković i Vukčević

osumnjičeni za

Gorice Medojević

Postavljen kamen temeljac za vjetroelektranu „Gvozd“ ukupne vrijednosti 82 miliona eura Za 18 mjeseci 25.000 domaćinstava dobiće zelenu energiju

Iz EPCG kažu da će se izgradnja VE ,,Gvozd“ i potrebne elektroenergetske infrastrukture za priključenje na mrežu u potpunosti finansirati iz kreditnih sredstava, što će, uz odgovarajući grejs period tokom izgradnje, obezbijediti da projekat sam sebe otplaćuje STR. 4. i 5.

Presuda Višeg suda u Bijelom Polju za slučaj iz 2014. godine

DPS Kotor podnio krivične prijave protiv predsjednika opštine i dva člana OIK-a

Rebronju i Blagojevića terete za nezakonit rad, a Jokića za zloupotrebu položaja i uticaj

Rebronja i Blagojević su, tvrde iz lokalnog odbora DPS-a, protivpravnim djelovanjem onemogućili donošenje odluke o ponavljanju izbora na biračkom mjestu Prčanj, dok je Jokić bio direktni izvršilac političke korupcije

KOTOR – Odbor Demokratske partije socijalista u Kotoru podnio je juče krivične prijave protiv članova stalnog sastava Izborne komisije u tom gradu Damira Rebronje i Alekse Blagojevića, kao i predsjednika opštine Vladimira Jokića.

Krivične prijave protiv Rebronje i Blagojevića, kako je pojašnjeno iz DPS-a, odnose se na nezakonitosti u radu Opštinske izborne komisije nakon lokalnih izbora održanih 29. septembra, a protiv Jokića zbog zloupotrebe položaja i uticaja. Rebronja i Blagojević su, tvrde iz lokalnog odbora DPS-a, protivpravnim iskorišćavanjem službenog položaja i oglušujući se o rješenje Državne izborne komisije, onemogućili donošenje odluke o ponavljanju izbora na biračkom mjestu Prčanj, čime su počinili krivično djelo za koje je Krivičnim zakonikom Crne Gore predviđena sankcija.

- Takvim djelovanjem povrijedili su Ustavom zajamčeno pravo svih građana opštine Kotor kojim se jemči pravo na lokalnu samoupravu – saopštili su iz DPS-a.

Jokića, sa druge strane, terete da je, kao nosilac izborne liste Demokrata, zloupotrijebio

položaj i uticaj u Opštini Kotor i bio direktni izvršilac političke korupcije.

- On je za svoje izvršioce našao lica protiv kojih smo podnijeli krivičnu prijavu, a sve u nadi da će i dalje obavljati funkciju, iako su građani na izborima jasno poručili da žele promjene – naveli su iz kotorskog DPS-a. U saopštenju su poručili i da Jokiću neće suditi zbog lažnih obećanja da će deblokirati grad i ići na izbore,

već da će to učiniti građani. -Iako je Jokić, na pres konferenciji pred čitavom javnošću, najavio da će njihova grupacija ići na ponovljene izbore, njegovi predstavnici glasali su suprotno i, što je u ovoj priči mnogo bitnije, nezakonitozaključili su u OO DPS Kotor. Opštinska izborna Komisija u Kotoru je početkom ovog mjeseca većinom glasova članova tog tijela odlučila da glasanje na biralištima Mirac i Dom kultu-

re Prčanj ne bude ponovljeno iako je Državna izborna komisija prethodno donijela rješenje o poništavanju glasanja na ta dva biračka mjesta. Rješenja DIK-a su odbijena, jer je na sjednici OIK-a većina, od devet članova tog tijela, glasala protiv, dok ih je sedam bilo za.

Na sjednici je utvrđeno i kako nepravilnosti zabilježene na dva sporna biračka mjesta nijesu dovoljne za poništavanje izbora i ponavljanje glasanja.

PODGORICA - Članovi

Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu predložili su juče Skupštini da rok za rad tog privremenog parlamentarnog radnog tijela produži za još godinu.

Prijedlogom izmjene odluke o formiranju Odbora,

koji su u skupštinsku proceduru predali kopredsjednici tog tijela Nikola Rakočević i Vasilije Čarapić, predviđeno je da izborni zakoni, umjesto do 31. decembra ove, budu završeni do 31. decembra naredne godine. U obrazloženju se navodi da je Odbor intenzivno radio na

prijedlogu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i da postoji značajan broj zakonskih tekstova koje treba uraprijediti. Izmjenom odluke o formiranju Odbora predviđeno je i povećanje broja članova tog tijela koji bi, umjesto dosadašnjih 14, imao 16 članova od kojih bi polovina bila iz opozicije, a druga polovina iz vlasti. U obrazloženju se navodi da se broj članova Odbora povećava u cilju optimizacije rada tog tijela iz razloga što će u narednoj godini biti formiran veći broj radnih grupa koje će raditi na zaseb -

nim zakonskim tekstovima. Izmjenama odluke predviđeno je i da Odbor definiše prijedlog zakona o izboru predsjednika Crne Gore. Kako se navodi u obrazloženju, izmjene Zakona o predsjedniku se uključuju u opseg rada Odbora, jer su one obaveza koju je Vlada prihvatila u okviru reformske agende. - Izmjene se prije svega odnose na regulisanje prava i obaveza učesnika izbornog procesa u drugom krugu predsjedničkih izbora, što je trenutnim zakonskim rješenjem nedovoljno regulisano – navedeno je u obrazloženju.

Klikovac: Jokić nelegalno koristi kabinet predsjednika opštine

Šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada, Andrija Klikovac ustvrdio je juče da je Vladimiru Jokiću istekao mandat na čelu predsjednika opštine Kotor i da je on sada samo fizičko lice. - Ko je sad predsjednik opštine Kotor pošto je prethodnom istekao mandat. Fizičko lice V. Jokić nelegalno posjećuje i koristi kabinet predsjednika opštine. Čudo –napisao je Klikovac u objavi na platformi Iks.

Jokić je za svoje izvršioce našao lica protiv kojih smo podnijeli krivičnu prijavu, a sve u nadi da će i dalje obavljati funkciju, naveli su iz kotorskog DPS-a

Prigovore na regularnost glasanja na biračkim mjestima Mirac i Dom kulture Prčanja kotorski ogranak DPS-a podnio je Ustavnom sudu koji, od zakonom propisanih sedam, trenutno ima šest sudija. Ustavni sud zbog te situacije o žalbama DPS-a nije ni odlučivao. Usljed svega toga konačni rezultati izbora u Kotoru, ni gotovo dva mjeseca od glasanja, nijesu proglašeni.

Na osnovu preliminarnih rezultata izbora, DPS i koalicija sačinjena od Demokrata i Pokreta Evropa sad osvojila je podjednak broj mandata, odnosno po deset odborničkih mjesta u lokal-

nom parlamentu u Kotoru. Demokratska partija socijalista računa na to da bi, ponavljanjem glasanja da biračkim mjestima Mirac i Dom kulture Prčanj, Demokratama i PES-u mogla preoteti jedan mandat. Po tri mandata su, na osnovu preliminarnih rezultata, pripala koaliciji „Za budućnost Kotora“, Grbaljskoj listi i Demokratskoj alternativi, dva Evropskom savezu i po jedan Hrvatskoj građanskoj inicijativi i Kotorskom pokretu. Lokalni parlament u Kotoru ima 33 mjesta, dok je za formiranje vlasti neophodna većina od najmanje 17 odbornika. Đ.Ć.

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu formiran je 29. decembra prošle godine sa zadatkom da radi na izmjenama izbornog zakonodavstva i primjeni preporuka iz izvještaja Evropske komisije o napretku i misije ODIHR-a. Odbor treba da definiše prijedloge zakona o izboru odbornika i poslanika, biračkom spisku, finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i registrima prebivališta i boravišta.

Među zadacima tog skupštinskog tijela je i analiza primjene zakona o ličnoj karti, crnogorskom državljanstvu i politič-

kim partijama, uz eventualnu pripremu prijedloga izmjena i dopuna zakona, ukoliko se ispostave korisnim i neophodnim za realizaciju postavljenih ciljeva.

Odbor je od januara do početka aprila održao svega četiri sjednice, nakon čega više nije zasijedao, jer je dio opozicije nastavak rada uslovio povlačenjem odluke o uvođenju prinudne uprave u Šavniku. Nakon što je Vlada tu odluku povukla, sjednica Odbora održana je krajem juna i na njoj je dogovoreno predlaganje produženja roka rada.

Sjednica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu

Panorama Kotora

s. vasiljević

PODGORICA - Termin

nastavka sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, koja je prekinuta 11. oktobra, i dalje je potpuna nepoznanica iako je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović najavio da bi mogla biti održana tokom ove sedmice.

On je početkom novembra, nakon predavanja koje je održao na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, izjavio da će prekinuti sastanak vojnog vrha države dobiti epilog 18. ili 19. novembra, ali da će konačni datum zavisiti od obaveza ostalih članova tog tijela. Iz njegovog kabineta juče nam je rečeno da će se javno oglasiti čim definišu termin održavanja.

U međuvremenu, Savjet je, zbog specifične situacije u zemlji, 7. novembra održao vanrednu sjednicu, koju je sazvao premijer Milojko Spajić. Sjednica je održana nakon dvostrukog ubistva u Podgorici, prilikom čega su stradali Petar Lipovina i Žarko Pejaković, u policijskim dokumentima označeni kao pripadnici „kavačkog klana“. No, druge teme nijesu se našle na dnevnom redu

PAUZA

Rad Savjeta za odbranu i bezbjednost zvanično je pauziran 11. oktobra, nakon višečasovne sjednice koja nije imala rezultata, a nastavak je najavljen u terminu „kada to dozvole agende članova Savjeta“. Kao i tokom više prethodnih sastanaka, trebalo je da budu riješeni ključni problemi funkcionisanja najužeg vojnog vrha, kroz razrješenja i imenovanja načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore. Prema ranijim najavama, general Zoran Lazarević je tada trebalo da bude smijenjen s čelne pozicije u VCG. No, izostao je kompromis o personalnim rješenjima, pa sjednica nije imala epilog. Podsjećamo, prema Zakonu o VCG, načelnika Generalštaba postavlja i razrješava Savjet, a na prijedlog ministra odbrane.

Savjet za odbranu i bezbjednost i dalje na pauzi

Rad Savjeta za odbranu i bezbjednost zvanično je pauziran 11. oktobra, nakon višečasovne sjednice koja nije imala rezultata, a nastavak je najavljen u terminu „kada to dozvole agende članova Savjeta“

Dragan Krapović, koji je na toj funkciji već više od pola godine vrši pritisak da se određeni oficiri unaprijede, a drugi penzionišu, ali predsjednik Jakov Milatović, kao i brojni analitičari, smatraju da se time žele obezbijediti imenovanja po partijskom ključu. Krapović je još na sjednici Savjeta održanoj 28. avgusta, insistirao na tome da Lazarević bude smijenjen, a sve su snažno podržali predsjednik Skupštine Andrija Mandić i premijer Spajić. Ministar vojni je tom prilikom svoj prijedlog obrazložio neophodnim pod-

mlađivanjem vojnog kadra, što za Milatovića nije bio dovoljno čvrst razlog za razrješenje iskusnog generala. Prema nezvaničnim saznanjima, na čelo Generalštaba trebalo je da bude izabran pukovnik Miodrag Vuksanović, trenutno predstavnik Crne Gore pri NATO Savezničkoj komandi u Monsu. Kako je Savjet za odbranu i bezbjednost kolektivno tijelo koje odluke donosi konsenzusom, konačna odluka o budućnosti Lazarevića nije donesena.

Za sve to vrijeme, kontinui-

rano se nižu optužbe između Milatovića i Krapovića o razlozima zbog kojih još nije došlo do promjena u vrhu VCG.

OPTUŽBE

Predsjednik države insistira na tome da će načelnik Generalštaba VCG „biti smijenjen tek nakon odluke Savjeta“. - Sa smjenom Zorana Lazarevića se nijesam saglasio. Kad ministar odbrane Dragan Krapović bude predsjednik države, moći će isto tako da uradi – kazao je svojevremeno Milatović i dodao da „za poli-

Prema ranijim najavama, general Zoran Lazarević je tada trebalo da bude smijenjen sa čelne pozicije u VCG. No, izostao je kompromis o personalnim rješenjima, pa sjednica nije imala epilog

tiku u VCG neće biti mjesta“. S druge strane, ministar odbrane je prikupio sve potrebne dokaze da na najrazličitije načine diskredituje Lazarevića. Na osnovu dijela dokumentacije koju je predao ins titucijama, državno tužilaštvo vodi istragu o zloupotrebi službenog položaja. Krapović takođe smatra da se finalna odluka odgađa zbog političkih razloga – uključujući izbore u Podgorici. Lazarević je, pak, još prije te prijave izrazio želju da više ne bude aktivan u vojsci. Uputio je Milatoviću, Mandiću i Spajiću (članovima Savjeta za odbranu i bezbjednost) pismo u kojem navodi primjere loše saradnje sa Krapovićem i štetne posljedice takvog odnosa.

Podrška evropskom putu Crne Gore

PODGORICA – Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijim Predrag Zenović boravio je juče u radnoj posjeti Briselu tokom koje se sastao sa poslanicima Evropskog parlamenta koji će se u novom sazivu baviti našom zemljom i izvještajima o njenom evropskom putu. Zenović se u Briselu sastao sa izvjestiocem za Crnu Goru Marjanom Šarecom, iz političke grupacije Obnovimo Evropu, kao i sa izvjestiocem

iz sjenke ispred Evropske narodne partije u Evropskom parlamentu Reinholdom Lopatkom

Na sastancima je, kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, prepoznata liderska uloga Crne Gore u politici proširenja, čiji napredak može da posluži kao podstrek za druge države kandidate. Istaknuta je i snažna podrška evropskim integracijama Crne Gore, njenom političkom dijalogu i strateškom cilju da do 2028. godine postane na-

redna članica Evropske unije. Glavni pregovarač je tokom razgovora sagovornike informisao o trenutnoj dinamici pregovaračkog procesa i najizazovnijim oblastima koje su pred Crnom Gorom. Naglasio je i da Crna Gora ne traži prečice ka članstvu, već da, kroz konsultacije sa evropskim partnerima, radi na usvajanju standarda koji će unaprijediti kvalitet života građana. - Naš cilj je izgradnja evropskih standarda koji će trajno unaprijediti život u Crnoj Go-

I ranije je bilo sukoba

Višemjesečni sukob u vrhu Savjeta za odbranu i bezbjednost nije jedini slučaj kada je Generalštab VCG bio u nezavidnom položaju. Nepoznanice i neizvjesnost oko čelnog čovjeka VCG dobrim dijelom podsjećaju na situaciju s kraja 2020. i početka 2021. godine, tokom kohabitacije. Tadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragutin Dakić je podnio zahtjev za odlazak u penziju krajem decembra 2020. godine. Ministarka odbrane Olivera Injac uputila je predsjedniku Milu Đukanoviću odluku o razrješenju Dakića, gdje je kao razlog navela upravo završetak aktivne službe. Međutim, Đukanović je odbio da takvu odluku potpiše, te istakao da se o tom pitanju odlučuje na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu. Sjednica je održana tek sredinom aprila 2021. godine i na njoj je razriješen Dakić, a pukovnik Milutin Đurović unaprijeđen u generala i zatim izabran za načelnika Generalštaba.

S obzirom na to da je predsjednik Skupštine do juče bio gost parlamenta Kraljevine Švedske, a da je za sjutra najavljen premijerski sat kome bi trebalo da prisustvuju i Mandić i premijer Spajić, jedino se za danas mogla zakazati sjednica Savjeta za bezbjednost i odbranu. Tako će pitanje čelnika VCG i dalje ostati otvoreno, kao i sukob između članova ključnog kolektivnog tijela koje vodi odbranu teritorije naše zemlje. K. JERKOV

ri. Uz podršku evropskih partnera, posvećeni smo ovom procesu i vjerujemo da je pred nama istorijska prilika da postanemo dio evropske porodice - rekao je Zenović. Posebno je pozdravljena mogućnost otvaranja regionalne kancelarije Evropskog parlamenta u Crnoj Gori, što bi, prema riječima glavnog pregovarača, značajno doprinijelo parlamentarnoj diplomatiji između Brisela i Podgorice i procesu evropske integracije Crne Gore i regiona. Sagovornici su se saglasili da Crna Gora ostaje na pravom putu i da njeno društvo, sa stabilnom javnom podrškom evropskom putu, može ostvariti istorijski uspjeh pridruživanjem Evropskoj uniji.

Sa ranijeg zasijedanja Savjeta za odbranu i bezbjednost

Glavni pregovarač Predrag Zenović boravio u radnoj posjeti Briselu

Poznati trgovački lanac podnio novi zahtjev Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine

Lidl traži saglasnost glavnog državnog arhitekte za gradnju

objekta u Zeti

PODGORICA – Kompanija Lidl Crna Gora, koja je ljetos dobila urbanističko-tehničke (UT) uslove za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju objekta u Bijelom Polju, uputila je novi zahtjev Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MPPUD) kojim traži saglasnost glavnog državnog arhitekte za idejno rješenje arhitektonskog projekta objekta u Zeti. Da je ova kompanija kupila zemljište u Zeti za izgradnju maloprodajnog objekta, u aprilu je saopštio predsjednik opštine Mihailo Asanović dodajući da Lidl planira da kupi i dodatnih 200.000 kvadrata za izgradnju logističkog centra. Jedna od prvih aktivnosti na poziciji ministra prostornog planiranja Slavena Radunovića upravo se odnosila na davanje UT uslova za izgradnju objekta u Bijelom Polju. Tada je poručio da taj resor više nikada neće predstavljati prepreku privrednom razvoju, te da će fokus njegovih aktivnosti biti pružanje što kvalitetnijeg

servisa građanima Crne Gore. Namjeru da svoje maloprodajne objekte otvori u Crnoj Gori ova poznata njemačka trgovačka kompanija iskazala je još krajem 2021. godine kada je, preko kompanije MMS Property Solutions koja je povezana sa osnivačem Lidla u Bosni i Hercegovini, na licitaciji kupila 13.200 kvadrata zemljišta koje je pripadalo bivšoj fabrici ,,Radoje Dakić“ za 3,7 miliona eura. Osim ovog, Lidl je kupio i 14.000 kvadrata iza izgrade

Rezultati poslovanja Regionalnog vodovoda u prvih deset mjeseci ove godine

RTCG gdje je trebalo da bude sagrađen hotel Bolići, te nekadašnju upravnu zgradu Rudnika boksita u Nikšiću koju je u stečaju kupila kompanija Roaming Montenegro, a onda prodala Lidlu. Krajem prošle godine Lidl je kupio zemljište u Beranama za oko dva miliona eura, na kojem je predviđeno rušenje više privremenih lokala i bivlje pijace. Zbog toga su vlasnici tih lokala posljednih mjeseci u više navrata protestovali tražeći da se raskine ugovor sa ovom kompanijom, te da se za Lidl pronađe alternativna lokacija. Oni su poručili da nemaju ništa protiv dolaska ove kompanije u Berane, ali da im je neprihvatljivo da se malim privrednicima onemogućava da rade i izdržavaju porodice. Iz Opštine Berane su ukazali da je cijela procedura prodaje sprovedena u skladu sa zakonom, da svi objekti na toj lokaciji imaju privremeni karakter, te da su zakupci dužni da prilikom privođenja namjeni tog građevinskog zemljišta o svom trošku uklone objekte. M. LEKOVIĆ

Prihodi od isporuke vode uvećani za 10,64

PODGORICA - Kompanija

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje je u prvih deset mjeseci ostvarila rekordne rezultate, saopšteno je iz tog preduzeća. Prihodi od isporuke vode u prvih deset mjeseci iznose 3,16 miliona eura i veći su za 10,64 odsto nego u istom uporednom periodu prošle godine.

Navedeno je da je za prvih deset mjeseci u ovoj godini isporučeno 7,8 miliona kubika vode, što je za 23 odsto više od ugovorenih količina. Dodaje se da je jedan od uzroka veće potražnje za vodom iz regionalnog vodovodnog sistema problem sa lokalnim izvorištima iz kojih se vodom snabdijeva opština Kotor.

- Sa velikim zadovoljstvom ističem da je Regionalni vodovod od 1. do 15. novembra isporučio svim vodovodnim društvima Crnogorskog primorja od 30 do 40 odsto više vode nego što je ugovore-

Postavljen kamen temeljac za vjetroelektranu „Gvozd“ ukupne

Za 18 mjeseci 25.000 domaćinstava

zelenu energiju

Iz Elektroprivrede je saopšteno da će se izgradnja VE ,,Gvozd“ i potrebne elektroenergetske infrastrukture za priključenje na mrežu u potpunosti finansirati iz kreditnih sredstava, što će, kako kažu, uz odgovarajući grejs period tokom izgradnje obezbijediti da projekat u suštini sam sebe otplaćuje

NIKŠIĆ – Ni snažan vjetar, koji je juče duvao preko krnovske visoravni, najavljujući početak zime, nije smetao čelnicima Elektroprivrede (EPCG) i crnogorskog energetskog sektora da ozvaniče početak radova na gradnji vjetroelektrane „Gvozd“. Ukupna vrijednost projekta, koji se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), iznosi 82 miliona eura.

Planirano je da radovi budu završeni u periodu od 18 mjeseci, a kada bude u funkciji, VE „Gvozd“ će zadovoljavati energetske potrebe za oko 25.000 domaćinstava, smanjiti gasove efekta staklene bašte za oko 104.000 tona, što je ekvivalentno štetnim gasovima koje ispušta 62.000 automobila.

odsto

no, čime smo kao privredno društvo pokazali ozbiljnost i profesionalnost u poslovanjuistakao je izvršni direktor Regionalnog vodovoda Borislav Ivanković

Pored prihoda po osnovu vode, Regionalni vodovod bilježi i porast u prihodima od posebne naknade na investicije. Ovi prihodi su se povećali 12,27 procenata kada se upoređuju sa vremenskim

periodom za prošlu godinu. - Regionalni vodvod vodi računa o svakom utošenom euru, za što su najviše zaslužni svi zaposleni u ovom privrednom društvu, koji svakodnevno daju svoj maksimalni doprinos u izvršavanju radnih zadataka. Takođe, koristim priliku da napomenem da je ovo privredno društvo uspostavilo odličnu komunikaciju i saradnju sa svim lokalnim vodovodima, a sve da bi se obezbijedilo uredno i kontinuirano snabdijevanje vodom u toku čitave kalendarske godine. Rezultat dobrih odnosa sa lokalnim vodovodnim društvima za rezultat ima plan realizacije novih projekata kojima će lokalni vodovodi obezbijediti vodu i u nepristupačnim djelovima svojih opština. Ovakvim domaćinskim ophođenjem prema privrednom društvu koje je u državnom vlasništvu štitimo interese privrednog društva i Crne Gore - naveo je Ivanković s. P.

FInansIranjE Iz EPCG je saopšteno da će se izgradnja VE ,,Gvozd“ i potrebne elektroenergetske infrastrukture za priključenje na mrežu u potpunosti finansirati iz kreditnih sredstava, što će, kako kažu, uz odgovarajući grejs period tokom izgradnje, obezbijediti da projekat u suštini sam sebe otplaćuje. Kako se čulo na svečanosti,

koja je zbog nevremena upriličena pod šatorom, riječ je o prvoj elektrani koju gradi država Crna Gora nakon više od četiri decenije. Izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović kazao je da će ova elektrana biti snage 54 megavata, te da se očekuje da godišnje proizvodi oko 150 GWh čiste zelene energije. - Ova elektrana će značajno doprinijeti boljem energetskom bilansu crnogorskog sistema i naše kompanije. Bićemo i konkurentniji na tržištu, jer ovo je čista energija. Ova priča je počela još 2019. godine i to sa našim partnerom Ivikom iz Hrvatske, ali, iako je od tada prošlo dosta vremena, to ne znači da smo na pogrešnom putu, jer i tehologija je u međuvremenu napredovala, pa nam se pružila mogućnost da uskoro postavljamo kamen temeljac i za drugu VE „Gvozd II“. I tu elektranu će u saradnji sa Ivikom realizovati EPCG. Zahvaljujući ,,Gvozdu“ mirnije ćemo prevazići energetsku tranziciju, a to je proces koji je nezaustavljiv i mi moramo izaći kao pobjednici - kazao je Bulatović.

nOVE ELEKtranE

Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović kazao je da je možda prilikom

Traže izmjene i dopune Zakona o Fondu rada

PODGORICA - Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) uputila je svim poslaničkim klubovima u Skupštini inicijativu za donošenje izmjena i dopuna Zakona o Fondu rada. - Inicijativom smo predložili proširenje nadležnosti Fonda rada da bi bio u mogućnosti da uplati doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje na iznos minimalne zarade zaposlenima koji su stekli jedan od uslova za penziju, a kojima

poslodavci nijesu uplaćivali doprinose za ostvareni efektivni radni staž - objasnili su iz USSCG. Oni su dodali da za realizaciju inicijative postoje namjenska finansijska sredstva koja se po osnovu doprinosa izdvajaju za Fond rada.

- Ta sredstva na godišnjem nivou iznose oko pet miliona eura, od čega se svega sedam odsto koristi za trenutne nadležnosti Fonda, dok se 93 odsto preusmjerava za druge

potpisivanja ugovora s izvođačima radova bio pretenciozan, ali očekuje da se već do kraja naredne godine na Gvozdu proizvedu prvo megavati. I predstavnici EBRD-a pohvalili su poduhvat nacionalne elektroenergetske kompanije i obećali da će i ubuduće biti partneri, a najavljeno je da će uskoro početi i gradnja VE „Gvozd II“ snage 21 megavat. Zadovoljstvo je istakao i predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević što će nova elektrana zadovoljavati potrebe oko 25.000 domaćinstava, naglašavajući da će nikšićka opština uskoro biti najveći proizvođač električne energije po glavi stanovnika čak i u regionu.

- Ovo je prvi veliki državni projekat u oblasti energetike još od 1982. godine kada je otvorena TE ,,Pljevlja“. Dakle, spremni smo da napustimo nekadašnje modele proizvodnje, posvećujemo se održivim

budžetske jedinice - naveli su iz USSCG. Oni su kazali da je činjenica da zaposleni ne mogu da ostvare pravo na punu penziju, zato što im poslodavci prilikom isplate zarade nijesu uplatili doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, direktna posljedica nepostupanja nadležnih institucija, što predstavlja odgovornost države. Unija je, kako su podsjetili njeni predstavnici, istu inicijativu podnosila 2021. i 2022. godine svim poslaničkim klubovima u prethodnim mandatima, ali do danas nijesu dobili odgovor. r. E.

Postavljanje kamena temeljca za VE ,,Gvozd”

Zahtjev za davanje saglasnosti

USSCG uputila inicijativu svim poslaničkim klubovima u Skupštini

Borislav Ivanković

ukupne vrijednosti 82 miliona eura

25.000

sistemima, a za našu opštinu ovaj projekat je i više od same eletrane, jer podrazumijeva i nova radna mjesta, bolju lokalnu infrastrukturu, jačanje ekonomskog potencijala – rekao je Kovačević, napominjući da Nikšić može biti primjer kada je riječ o obnovljivim izvorima energije. Ministar energetike Saša Mujović jučerašnji događaj nazvao je istorijskim za Crnu Goru.

- Nema ništa uzvišenije nego raditi za dobro svoje zemlje i imati viziju njenog razvoja. Prije godinu, kada je formirana ova vlada, potencirali smo da ćemo biti tihi i skromni, ali istovremeno i odvažni na djelima, te da nećemo bježati od izazova braneći se raznim frazama kako nam uvijek malo fali da ostvarimo uspjeh i iskoristimo potencijale. Za nas je uspjeh samo mjerljivo, to kada ispunjavamo obaveze koje nas čekaju na putu ka EU. Ener-

getska tranzicija se ne sprovodi pasivnošću, a Crna Gora četiri decenije nije izgradila nijedan sopstveni proizvodni pogon. Potpisali smo ugovor za izgradnju osmog agregata HE ,,Perućica“, danas pričamo o VE ,,Gvozd“, a već na sceni imamo pravu revoluciju u korišćenju energije sunca. Uskoro ćemo graditi i sistem za skladištenje električne energije, pa ćemo mnogo bolje iskorišćavati potencijale sunca i vjetra - istakao je Mujović, ističući da je ovim projektima nadomješteno više od 60 odsto kapaciteta TE ,,Pljevlja“. Najavio je Mujović i da će uskoro biti aktuelizovana i gradnja velike HE „Kruševo“ , a početak tih radova očekuje se u naredne dvije godine. Juče su potpisani i ugovori sa izvođačima radova, kao i ugovor sa njemačkim Nordeksom koji bi trebalo da proizvede, isporuči i montira vjetrogeneratore na Gvozdu. Vrijednost tog ugovora je 46,4 miliona eura. Ibrahim Ozarslan, izvršni direktor Sektora za Evropu Grupe Nordeks, ističe da su u toj kompaniji veoma ponosni zbog činjenice da su izabrani za partnera u projektu VE „Gvozd“. Obećao je da će se potruditi da obezbijede vjetroturbine koje će moći da proizvedu one količine energije kolike su potrebe EPCG. Radovi će se izvoditi fazno, a pored osam vjetrogeneratora sa pripadajućom infrastrukturom, obuhvatiće i izgradnju transformatorske stanice, izgradnju jednostrukog dalekovoda 110 kV TS Gvozd - TS Krnovo, dužine 3125 m, kao i jednostrukog dalekovoda 110 kV TS Gvozd - TS Nikšić, dužine 14.730 m. Projekat podrazumijeva i rekonstrukciju TS 33/110 kV „Krnovo“ i TS 35/110 kV „Nikšić“. VE „Gvozd“ na prenosnu mrežu, prema ugovoru vrijednom 14,5 miliona eura, koji je takođe juče potpisan, priključiće konzorcijum kompanija Novi Volvox i Elnos Beograd. U prethodnom periodu potpisani su i ugovori za građevinske i elektro radove, te ugovor za nabavku, isporuku i ugradnju TS 33/110kV, 80MVA.

R. PeRoŠeViĆ

Novi projekat NTO Otvoren poziv za dobijanje oznake kvaliteta u turizmu

PODGORICA - Nacionalna turistička organizacija (NTO) prvi put je uvela oznaku kvaliteta Montenegro Quality (MQ) i pozvala sve zainteresovane subjekte iz oblasti turizma, ugostiteljstva i srodnih djelatnosti da se prijave. - Ovaj poziv ima za cilj unapređenje turističkih usluga i afirmaciju Crne Gore kao atraktivne destinacije tokom cijele godine, koja pruža jedinstvena iskustva svim posjetioci-

ma - navodi se u saopštenju. Za dobijanje oznake kvaliteta MQ se mogu prijaviti raznovrsni subjekti u turizmu, uključujući hotelske i ugostiteljske objekte za smještaj i hranu, kampove, etno sela, muzeje, SPA centre, galerije, skijališta, turističke agencije, aerodrome, nacionalne parkove, lokalne proizvođače i mnoge druge subjekte. Prijave će biti obrađivane prema redosljedu pristizanja. R. e.

Predstavljanje publikacije Savjeta stranih investitora ,,Bijela knjigaInvesticiona klima u Crnoj Gori 2024“

Nakon dvije godine

pada, blagi rast indeksa lakoće poslovanja

Sektori telekomunikacija i bankarstva zadržali su najbolje ocjene, dok su turizam i trgovina zabilježili pad. Energetika je ostala na srednjoj ocjeni, a sektor transporta i logistike pokazuje blagi rast, iako je ocjena i dalje ispod zadovoljavajućeg nivoa, navodi se u novom izdanju Bijele knjige

PODGORICA – Indeks lakoće poslovanja za ovu godinu zabilježio je blagi rast i iznosi 6,5, pokazalo je najnovije izdanje Bijele knjige, koju izrađuje Savjet stranih investitora (SSICG). Na jučerašnjem predstavljanju Bijele knjige saopšteno je da to predstavlja blagi rast od 0,1 poen u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je prvi pozitivan pomak nakon dvije uzastopne godine pada, kada je indeks opadao po 0,3 poena godišnje. Sektori telekomunikacija i bankarstva zadržali su najbolje ocjene, dok su turizam i trgovina zabilježili pad. Energetika je ostala na srednjoj ocjeni, a sektor transporta i logistike pokazuje blagi rast, iako je ocjena i dalje ispod zadovoljavajućeg nivoa.

Rezultati

Sektor telekomunikacija i dalje nosi titulu najuspješnijeg, sa ocjenom 7,2. Međutim, rezultati su već tri godine nepromijenjeni, što ukazuje na stagnaciju. Strani investitori posebno naglašavaju potrebu za daljim razvojem digitalizacije javne uprave, unapređenjem sajber bezbjednosti i standardizacijom QR plaćanja.

Sektor bankarstva bilježi blagi rast, sa ocjenom 6,8, dok investitori insistiraju na potpunoj digitalizaciji usluga. Nasuprot tome, turizam je zabilježio pad za 0,6 poena, spustivši se na 6,1. Nedovoljno razvijena infrastruktura, loša povezanost i manjak adekvatnih kapaciteta prepoznati su kao ključni problemi ovog sektora. Sektor energetike zadržao je srednju ocjenu, dok je trgovina najslabije ocijenjena i treću godinu zaredom bilježi pad. Sektor transporta i logi-

stike pokazao je blagi rast od 0,3 poena, ali ocjena ostaje niska. Investitori ističu potrebu za nastavkom izgradnje auto-puteva i poboljšanjem povezanosti gradova. Predsjednik Odbora direktora Savjeta stranih investitora Tamaš Kamaraši istakao je važnost Bijele knjige. - Bijela knjiga je mnogo više od izvještaja – to je publikacija koja predstavlja iskustva i ciljeve naših kompanija članica, ali i poslovne zajednice. Već dugo vremena služi kao osnova za kreiranje politika i odluka koje oblikuju poslovni ambijent Crne Gore. Ove godine smo napravili strateški iskorak i objavljujemo Bijelu knjigu u novembru. Ova promjena će dati Vladi i donosiocima odluka više vremena da analiziraju preporuke. U Savjetu vjerujemo da pomenuta izmjena može poslužiti da se pruži bolji odgovor na potrebe poslovne zajednice, kao i da brže postignemo rezultate koje očekuje realni sektornaveo je Kamaraši.

Pomak

On je istakao da je rast indeksa blag i ukazuje na pomak u rješavanju nekih ključnih poslovnih izazova.

- Takođe, rast pokazuje da zajednički napori, od unapređenja politika do jačanja saradnje javnog i privatnog sektora, mogu dati rezultate. Međutim, moramo ostati realni i iskreni. Napredak je pozitivan, ali simboličan signal – da bismo nastavili putem pozitivnih promjena, neophodno je da produbimo dijalog između Vlade, stranih investitora i šire poslovne zajednice - kazao je Kamaraši. Najvažnije stavke novog izdanja Bijele knjige na događaju je prezentovala izvršna direktorica Savjeta stranih investitora Arijana Nikolić-Vučinić.

- U ovoj godini imamo 23 nove preporuke koje su podijeljene u odnosu na četiri oblasti koje smo prepoznali kroz Strategiju Savjeta. U okviru talenta i ljudskog kapitala dato je šest preporuka, vladavina prava ima dvije preporuke, dok poreska politika i javna uprava imaju četiri preporuke, ekonomski i infrastrukturni razvoj osam novih preporuka, a tranzicija ka zelenoj ekonomiji tri nove preporuke. Nadamo se da će nadležne institucije u narednom periodu neke od ovih preporuka uvrstiti u plan rad za narednu godinu.

Kamaraši: Naše članice platile 72 miliona eura poreza

Tamaš Kamaraši je ukazao na uticaj članica Savjeta stranih investitora na ekonomiju Crne Gore. - Zajedno činimo oko 23 odsto domaćeg BDP-a. Naše članice su ostvarile

202 miliona eura profita i platile 72 miliona eura poreza. Zapošljavamo približno 5.700 ljudi i u prošloj godini članice Savjeta donirale oko dva miliona za realizaciju projekata koji su usmjereni

na podršku lokalnoj zajednici i društvu u cjelini. Sve što ste čuli potvrđuje da su članice Savjeta odgovorne kompanije i pokretači razvoja crnogorske ekonomije - poručio je Kamaraši.

Kod preporuka iz prethodnog perioda, za 11 preporuka nije pokrenuta niti jedna aktivnost, dok su kod 26 preporuka zabilježeni određeni koraci ili aktivnosti. Ono što nije dobar signal jeste činjenica da nijedna preporuka nije do kraja riješena - navela je Nikolić-Vučinić.

Ministar finansija Novica Vuković istakao je značaj blagog rasta indeksa.

- Iako je rast blag, on pokazuje napredak u rješavanju ključnih problema. Naš cilj jeste da Crna Gora postane atraktivna za domaće i strane investitore. Snažan partnerski odnos između javne uprave i poslovne zajednice omogućava efikasnije prepoznavanje i uklanjanje biznis barijera - kazao je Vuković.

Podsticaji Napomenuo je da se Ministarstvo finansija u prethodnih godinu dana potrudilo da bude apsolutno otvoreno za privredu.

- Jedan od ključnih ciljeva u vođenju ekonomske politike jeste osiguravanje predvidljive i podsticajne fiskalne politike koja doprinosi povećanju atraktivnosti Crne Gore kao investicione destinacije. U tom cilju, u prethodnom periodu smo intenzivno radili i na koncipiranju mjera fiskalne politike usmjerenih unapređenju poslovnog ambijenta i jačanju konkurentnosti privrede sa jedne i unapređenju standarda građana sa druge strane, uz očuvanje makroekonomske i fiskalne stabilnosti. U skladu sa tim opredjeljenjem ukazujemo na važnost mjera koje su realizovane fiskalnom strategijom, a kojom su prepoznati glavni ciljevi poreske politike koji se odnose na obezbjeđivanje dodatnih budžetskih prihoda, nastavak usklađenosti poreske politike sa EU direktivama i unapređenje poslovnog ambijente. Implementacijom takve poreske reforme, Crne Gora je postala država sa jednim od najnižih poreskih opterećenja za radnaglasio je Vuković. Savjet stranih investitora okuplja 41 kompaniju koja posluje u Crnoj Gori. Članice Savjeta generišu značajan procenat domaćeg BDP-a i ubrajaju se u neke od najvećih poslodavaca u zemlji. N. k.

Sa predstavljanja Bijele knjige

PRAVNI GALIMATIJAS: Donijeta izvršna presuda da je Boris Raonić nezakonito izabran za Javnog servisa prošle godine, u međuvremenu mu teče novi mandat po konkursu od ove godine

Savjet RTCG u roku od 15 dana mora da postupi po konkursu iz 2021. godine

PODGORICA – Presuda

Osnovnog suda koju je potvrdio i Viši sud da je Savjet RTCG nezakonito izabrao Borisa Raonića za generalnog direktora na konkursu 2021. godine – postala je izvršna. Članovi Savjeta RTCG nijesu upoznati sa ovom presudom.

Ovim rješenjem se naređuje RTCG da u roku od 15 dana od prijema rješenja donese novu i na zakonu zasnovanu odluku o izboru generalnog direktora RTCG od prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove po konkursu za imenovanje od 17. juna 2021. godine. RTCG mora postupiti kao izvršni dužnik pod prijetnjom izricanja novčane kazne u iznosu od 2.000 eura, a odgovornom licu kod izvršnog dužnika novčane kazne u iznosu od 500 eura.

– Ukoliko se u roku od 15 dana ne ispuni obaveza, donijeće se novi rok za izvršenje i izreći nova kazna u većem iznosu –piše u presudi suda, koja upućuje da je izbor iz 2021, pa i reizbor iz 2023. bio nezakonit.

Prema Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, na koji se Osnovni sud u presudi poziva, rješenjem o izvršenju sud će, ako izvršni dužnik u roku ne ispuni obavezu, izreći novčanu kaznu, i to fizičkom licu i odgovornom licu u pravnom licu, odnosno, organu od 200 eura do 2.000 eura, a pravnom licu, preduzetniku i organu od 2.000 eura do 20.000 eura.

– Ako izvršni dužnik u ostavljenom roku ne ispuni obavezu, sud će, po službenoj

Nakon sedam sudskih presuda u svega tri godine, transfera nadležnosti tužilaštava i izmjene zakona, dolazi posljednja sudska presuda – izvršna. Državne institucije će morati da odluče čija je nadležnost pravna španska serija RTCG s obzirom na to da se sve presude odnose na ranije izbore, a da Borisu Raoniću teče novi mandat od avgusta. Pitanje za pravosudni sistem je – ukoliko su raniji izbori poništeni kao nezakoniti, u kakvoj je pravnoj konstelaciji sa njima posljednji konkurs

dužnosti, sprovesti izvršenje rješenja o izrečenoj novčanoj kazni – navodi se u Zakonu.

BEZ KRAJA... Ovom presudom Osnovnog suda se ne završava pravni galimatijas koji je počeo prije tri godine izborom Raonića za generalnog direktora. Savjet je u avgustu 2021. godine imenovao Raonića, međutim, nakon tužbi Srđana Čovića i Nikole Markovića, donesene su pravosnažne presude da je on nezakonito izabran. Sudovi su utvrdili da Boris Raonić u trenutku imenovanja i konkurisanja nije ispunjavao uslove – nije imao VIII stepen stručne spreme i 10 godina radnog iskustva u tom nivou obrazovanja. On je, takođe, u trenutku imenovanja bio član Savjeta Agencije za elektronske medije, što je nezakonito. Viši sud je tada Savjetu RTCG naredio da poništi konkurs ili da izaberu jednog od kandidata sa konkursa iz 2021. godine, od onih koji ispunjavaju uslove. Savjet 2023. godine postupa po sudskoj presudi i 1. juna ponovo bira Borisa Raonića, tvrdeći da on u tom trenutku ispunjava uslove konkursa – on te godine već nije bio član Savjeta AEM. O stepenu obrazovanja i radnom iskustvu nijesu raspravljali.

Sjednica Savjeta RTCG

Donesene su prvostepene presude da je i reizbor nezakonit, a tim reimenovanjem se počelo baviti i Specijalno državno tužilaštvo u julu prošle godine, nakon što je Osnovno državno tužilaštvo malo nakon reizbora formiralo predmet. Krivičnu prijavu je tada podnio i Media centar. Kao i sudovi, koji sporo odlučuju u ovoj pravnoj stvari, i tužilaštvo postupa isto. Od jula prošle godine do danas dogodio se samo transfer predmeta iz SDT ponovo u ODT. Odluke tuži-

oca još nema po prijavi da su članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić kao javni funkcioneri odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću. Tada je podnesena i prijava protiv Raonića, advokatice RTCG Zorice Đuka-

U pravosnažnoj presudi od 30. aprila, na osnovu koje je donijeto rješenje o izvršenju 6. novembra, Osnovni sud je konstatovao, a Viši sud potvrdio, da osporena odluka o imenovanju Borisa Raonića ne sadrži obrazloženje koji kriterijumi su prevagnuli u njegovu korist u odnosu na ostale kandidate. – I po ocjeni ovog suda, nasuprot žalbenim navodima, odluka o imenovanju generalnog direktora tuženog od 1. juna 2023.

suprotna je odredbi čl. 29 st. 1 tačka 2 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG kojom je propisano da članovi Savjeta ne mogu biti lica koja bira, imenuje ili postavlja predsjednik Crne Gore, Skupština i Vlada… Kako je Boris Raonić u momentu prijave na predmetni oglas od 17. juna 2021. godine bio član Savjeta Agencije za elektronske medije (SAEM), to isti nije mogao biti izabran na mjesto generalnog direktora

RTCG, jer je za ocjenu ispunjenosti uslova oglasa relevantno stanje koje je aktuelno u momentu raspisivanja oglasa. U suprotnom bi se obesmislilo prikupljanje oglasne dokumentacije i utvrđivanje činjeničnog stanja u vezi sa tom dokumentacijom – navedeno je, pored ostalog, u presudi koju potpisuje predsjednik Vijeća sudija Višeg suda Milorad Marotić, a kojom je potvrđena odluka Osnovnog suda.

nović i šefa pravne službe Želimira Mićovića zbog sumnje da u njihovim radnjama ima krivičnog djela zloupotreba službenog pola. stepenu.

gađajima u realnom životu, potvrđuju i presude koje su pokazale da je odluka Savjeta iz juna 2023. godine bila nezakonita, odnosno, da je Raonić nezakonito izabran, što su pokazale presude iz oktobra i novembra ove godine. A Boris Raonić je na novom konkursu izabran ponovo u avgustu ove godine.

Ono što komplikuje pravnu situaciju je činjenica da je nakon izmjene Zakona o RTCG Boris Raonić podnio ostavku u junu ove godine, te da je izabran za vršioca dužnosti.

Savjet RTCG tada ponovo raspisuje konkurs na koji se prijavljuje devet kandidata, među njima i Raonić, koji je i izabran. Osam kandidata se zbog protesta zbog netransparentnog rada nije pojavilo na intervjuu pred Savjetom, pisali su medijskim i međunarodnim tijelima.

I zbog posljednjeg avgustovskog izbora, podnesene su krivične prijave i tužbe, čiji se rasplet, sudeći prema dosadašnjim procesima, ne može očekivati uskoro.

Nakon više od godinu istražnih radnji SDT-a i najave glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da će odluka biti donijeta uskoro, došlo je do promjene Zakona o državnim tužilaštvima, pa je predmet u junu ove godine vraćen u ODT. Iako su iz SDT-a govorili da su sve istražne radnje gotovo završene, kolege iz ODT-a još uvijek nijesu donijele odluku. U međuvremenu, došlo je i do promjene zakona o RTCG, sa deset godina radnog iskustva kriterijum je spušten na pet godina u VIII

Da je pravda spora i da sudovi kaskaju za do-

Rajzing Rajnke rektora. Premijer

Na dešavanja u RTCG se ove godine osvrnula i Evropska komisija koja je upozorila da se moraju poštovati sudske presude. Takođe, ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudit je ukazala na nepoštovanje zakona i nezakonit izbor generalnog diMilojko Spajić u cijeloj ovoj sagi ne vidi ništa sporno, pa je, nakon izvještaja EK za prošlu godinu u kojoj se upozorava na nepoštovanje sudskih presuda, kazao da je inspekcija rada utvrdila da je Raonić na posljednjem konkursu u avgustu izabran zakonito. On je, takođe, ranije kazao da je Evropska komisija uticala na izmjene Zakona o RTCG da se sa deset spusti kriterijum na pet godina iskustva. Iz EU su to demantovali. – Svi savjeti Komisije su uvaženi u Nacrtu usvojenom u Skupštini. Što se tiče uslova za izbor rukovodstva javnih emitera,

D. MIJATOVIĆ

Boris Raonić

generalnog direktora godine

Predsjednik Crne Gore

Jakov Milatović je uz čestitku povodom značajnog jubileja 80 godina od osnivanja RTCG poslao poruku da neće prisustvovati svečanosti, jer bi tako dao legitimitet brojnim negativnim praksama Savjeta i rukovodstva Javnog servisa o kojima je javno govorio proteklih mjeseci.

Predsjednik je svim sadašnjim i bivšim zaposlenima Javnog servisa koji su svojim znanjem, trudom i umijećem utkali u njega dio sebe uputio najiskrenije čestitke.

– Od osnivanja Radio Cetinja 1944. godine, pa do transformacije u savremeni Javni servis kakav danas poznajemo, RTCG je ostavio neizbrisiv trag u životima građana ove zemlje, prateći ključne momente naše moderne istorije i razvoja – poručio je Milatović.

Kazao je i da je uloga RTCG, koja je tokom decenija imala svoje uspone i padove, pratila demokratski razvoj zemlje. Ideal kome se mora težiti, poručio je predsjednik, jeste da RTCG bude profesionalno i objektivno glasilo svih građana, posvećeno javnom interesu. On je podsjetio da je u junu vratio parlamentu na ponovno odlučivanje Zakon o nacionalnom javnom emiteru, kojim je smanjen kriterijum za izbor direktora Javnog servisa sa važećih deset na pet godina radnog iskustva. – Kako tada, tako i danas, smatram da je tom zakonskom izmjenom omogućeno da vršilac dužnosti direktora, koji prethodno nije ispunjavao zakonske kriterijume, bude ponovo imenovan – pojasnio je Milatović. Posebno, kako je naveo, zabrinjava da se imenova-

to je pitanje nacionalne, a ne nadležnosti EU. Zbog toga Komisija nije bila u poziciji da komentariše ovo pitanje – rekli su iz Delegacije EU u Crnoj Gori. Manevar sa zakonoM

Kada je riječ o izmjeni ovog člana Zakona o RTCG, dogodilo se to da je iz kabineta Milojka Spajića u Direktorat za medije Neđeljku Rudoviću stigao mejl sa predlogom da se traži pet godina za generalnog direktora. To ne bi bio problem da mejl nije došao na „papiru“ sa logom RTCG, što izaziva sumnju da je ta korekcija pisana u kabinetu Raonića a ne premijera. Kabinet premijera je, bez obavještavanja resornog ministarstva ili radne grupe koja je dvije godine radila na setu medijskih zakona, koji su bili uslov za dobijanje IBAR-a, poslao predloge Evropskoj komisiji. Kako su i predlog radne grupe i predlog kabineta premijera za EK bili validni, ostalo je da Skupština izglasa. Skupšti-

na je nakon višesatne rasprave usvojila predlog iz kabineta premijera, a ne predlog medijskih eksperata. Tako je otklonjena prepreka da Boris Raonić bude kandidat na novom ovogodišnjem konkursu jer je stekao pet godina iskustva s obzirom na to da je diplomu dobio 2018. godine. Ipak, osam kandidata u prijavi tvrdi da, s obzirom na to da je iskustvo sticao u pred sudovima dokazanom nezakonitom mandatu, on nema pet godina, već tri koje je sticao nakon diplomiranja, do imenovanja 2021. Nakon ove hronologije koja u svega tri godine ima sedam sudskih presuda, transfere nadležnosti tužilaštava i izmjene zakona, dolazi ova posljednja sudska presuda –izvršna.

Državne institucije će morati da odluče čija je nadležnost pravna španska serija RTCG s obzirom na to da se sve presude odnose na ranije izbore, a da Raoniću teče novi mandat od avgusta.

Izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju očekuju se uskoro u Skupštini

nje dogodilo uprkos više pravosnažnih presuda u tom slučaju, što jasno pokazuje nedostatak volje da se poštuju sudske odluke. On je podsjetio i na posljednji izvještaj Evropske komisije u kome se konstatuje da je ,,u avgustu 2024. godine Savjet RTCG imenovao istu osobu na poziciju s punim mandatom, što je postavilo pitanje nedostatka transparentnosti i mogućeg kršenja zakonske procedure“. Kako je kazao, konstatovano je i da bi „nadležni državni organi trebalo efikasno da rješavaju sve situacije mogućeg nezakonitog ponašanja u RTCG, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima“. Milatović je rekao da ta, ali i druga dešavanja u Javnom servisu, koji bi zbog društvenog značaja morao biti primjer vladavine prava i simbol profesionalnosti i objektivnosti, nažalost, bacaju sjenku na njegov rad i dovode u pitanje nezavisnost uređivačke politike.

– U odnosu na sve navedeno, a ne želeći da na svečanosti govorim o onome što se ne može prećutati, a što umanjuje značaj ovog jubileja, koristim priliku da još jednom svim zaposlenima čestitam 80 godina Javnog servisa. Želim vam puno uspjeha u daljem radu –poručio je Milatović.

Pitanje za pravosudni sistem je – ukoliko su raniji izbori poništeni kao nezakoniti, u kakvoj je pravnoj konstelaciji sa njima posljednji konkurs.

A menadžment RTCG je dao svoj odgovor 18. oktobra nakon sudske presude o nezakonitom izboru.

– Povodom medijskih navoda o navodnom novom nezakonitom imenovanju generalnog direktora RTCG Borisa Raonića, obavještavamo javnost da se radi o postupku i presudi koja više ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo – istakli su u menadžmentu javnog medijskog servisa, prenosi Portal RTCG.

Pojasnili su da je sud poništio odluku Savjeta kojom je Boris Raonić imenovan za generalnog direktora, te da je Raonić podnio ostavku na mjesto generalnog direktora. Istakli su da ova odluka suda ne proizvodi pravno dejstvo i nije na snazi još od jula 2024. godine kada je Savjet RTCG imenovao v. d. generalnog direktora RTCG. J. MarTInovIĆ

Nije prošao prijedlog da ministar ne bira direktore škola

Za predstavnike NVO u radnoj grupi bilo je prihvatljivo rješenje da direktore imenuju školski odbori uz predložene novine gdje će temeljno ispitivati kompetencije kandidata

PODGORICA – Prijedlog civilnog sektora da ministar prosvjete ne bira direktore škola nije ušao u nacrt izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Iz resornog ministarstva ostali su pri stavu da je dobro rješenje da ih ministar bira i da ne treba da se time bave školski odbori, jer su ih štitili iako su radili posao mimo zakona.

Nakon javne rasprave očekuje se da Nacrt zakona usvoji Vlada, a onda će da ga razmatra Skupština. Izvršna direktorica Udruženja „Roditelji“ Kristina Mihailović bila je članica ove radne grupe u ime civilnog sektora, te je kazala da će pokušati da razgovaraju sa svim poslaničkim klubo vima i predoče im da je važno zbog suzbijanja političkog uticaja da ministar ne bira direktore škola. Za njih je bilo prihvatljivo rješenje da ih imenuju školski odbori uz predložene novine gdje će temeljno ispitivati kompetencije kandidata. Mihailović je podsjetila da su upravo poslanici, na inicijativu poslaničkog kluba Pokreta „Evropa sad“, usvojili nedavno izmjene akta po kom je vraćen pređašnji model da ministar bira čelnike obrazovnih ustanova, ali ističe da će pokušati da im još jednom obrazlože da to rješenje nije dobro. Ministarstvo nije uvažilo prijedlog da školski odbori i dalje biraju direktore škola, pozivajući se na loše rezultate koje su do sada u radu pokazala ta tijela. Broje sijaset rje-

šenja inspekcije koja je tražila zbog nezakonitog ponašanja direktora da ih školski odbori smijene, što članovi u tim tijelima nijesu učinili. Štitili su direktore i ponovo ih birali na te pozicije.

Nedavno je iz Agencije za sprečavanje korupcije saopšteno da će pažljivo analizirati zahtjev Centra za građansko obrazovanje koji je zatražio da hitno donesu mišljenje na Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji je vratio odredbu po kojoj resorni ministar ima moć da bira i razrješava direktore javnih ustanova obrazovanja. Iz CGO su kazali juče da se ta institucija nije još izjasnila na njihovu inicijativu.

CGO je saopštio da su političke partije zloupotrebljavale model kada su direktore škola birali ministri. Podsjetili su da je ranije i Agencija za sprečavanje korupcije to potvrdila kroz svoje mišljenje, kada je preporučeno nadležnom ministarstvu da prilikom pripreme novog zakonskog teksta u ovoj oblasti izmijeni proceduru za izbor direktora obrazovno-vaspitnih ustanova tako da iste ne imenuje ministar, već da izbor i razrješenje direktora bude jedna od nadležnosti školskog, odnosno, upravnog odbora.

– Tačno je da je Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju već bio predmet analize i mišljenja Agencije za sprečavanje korupcije 2021. godine. Što se tiče inicijative Centra za građansko obrazovanje, ko-

ju smo primili u petak, 4. oktobra, želimo naglasiti da će Agencija pažljivo analizirati sve aspekte predmetnog zahtjeva, kao i mišljenja koja su u prethodnom periodu donijeta o pitanju izbora direktora škola – kazali su nedavno Pobjedi iz ASK-a. Obrazovanje je, kako dodaju, temelj svakog društva, a izbor rukovodstva obrazovnih institucija ključan je za njihovo pravilno funkcionisanje. Najavili su da će po završetku detaljne analize, pravovremeno obavijestiti javnost o stavu i eventualnim preporukama. Nedavno je na inicijativu Pokreta ,,Evropa sad“ u Skupštini izmijenjen Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, te je ukinuto rješenje da školski odbori biraju direktore škola. Vratilo se ono staro – da ga ubuduće bira ministar, odnosno, ministarka. Dio stručne javnosti i poslanici su kritikovali rješenje, navodeći da se otvara prostor za politizaciju sistema. Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović saopštavala je da neće biti političkog uticaja prilikom izbora direktora. Objašnjavala je da će se donijeti pravilnik kojim se regulišu postupak, način izbora i transparentnost u sprovođenju kompletne procedure. Svi kandidati pod jednakim uslovima prolaze pisano testiranje, koji se prvi put uvodi u proceduru izbora direktora, a zatim usmeni intervju pred komisijom koju formira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. n.ĐUrĐevaC

Anđela Jakšić-Stojanović Kristina Mihailović

IJZCG i Banka hrane iznijeli zabrinjavajuće podatke o zdravstvenom i materijalnom statusu najmlađih povodom Svjetskog dana djeteta

U Crnoj Gori čak 27 odsto djece siromašno, alkohol i gojaznost sve veći problem

PODGORICA – Povodom

Svjetskog dana djeteta, iz Instituta za javno zdravlje su poručili da svi zajedno moramo ulagati u prevenciju i podržavati pozitivne modele ponašanja kako bismo djeci osigurali zdravu i sigurnu budućnost.

Iz Banke hrane su poručili da u Crnoj Gori prema zadnjim zvaničnim podacima Monstata živi 27 odsto siromašne djece, te da ovo stanje traje godinama, država, ipak, nema strategiju za suzbijanje dječijeg siromaštva. Navode da su najugroženije porodice gdje djeca žive sa jednim roditeljem i porodice sa više djece. – Država umjesto da podrži takve porodice, ponaša se pasivno ili ograničava njihova prava. Šesto dijete u porodici nema pravo na dječiji dodatak. Nemaju ga ni djeca takozvani apatridi – podsjetili su u saopštenju. Ističu da mnogo porodica koje žive u siromaštvu ne dobija veći dječiji dodatak (što je pravo korisnika socijalne pomoći) već svega 30 eura po djetetu, kao i djeca iz porodica dobrog statusa.

PODGORICA – Rektora ubuduće treba da bira Senat Univerziteta Crne Gore, a ne Upravni odbor, kako je to do sada bio slučaj. Tako bi se taj proces decentralizovao i time suzio prostor za politički i partijski inženjering kojem svjedočimo decenijama, saopštila je viša savjetnica iz CGO Snežana Kaluđerović

Ona je uputila na javnoj raspravi o izmjenama Zakona o visokom obrazovanju, kako kaže, niz komentara i sugestija. Smatra da Senat treba da bira rektora na osnovu javnog konkursa i podnesenog programa razvoja UCG i da isto lice može biti birano najviše dva puta. – Ovakvo uključenje Senata garantuje veću kompetitivnost, transparentnost i i nkluzivnost, a neophodno je, takođe, izbor prorektora ograničiti na najviše dva mandata umjesto što se ova pozicija crta kao neograničena –kazala je ona. CGO predlaže i da početak studijske godine ostane 1. ok-

– Ukoliko maloljetno dijete dobije privremeni posao da bi pomoglo roditeljima da se prehrane, kupe obuću, odjeću, školski pribor, porodica gubi pravo na socijalnu pomoć namijenjenu siromašnima MOP – saopšteno je iz Banke hrane. Banka hrane ističe da je neophodna besplatna užina u školi, školski pribor, časovi iz teže savladivih predmeta, sportske

i druge aktivnosi, jer su to načini da djeca iz socijalno ugroženih porodica budu manje marginalizovana i da ostvaruju bolje rezultate u školi i tako se školovanjem izbore za bolji život . - Skandalozno mala socijalna primanja namijenjena siromašnima, MOP, primanja za nezaposlene porodilje i redovne studentkinje po -

kazuju nemar države prema budućnosti – istakli su iz te organizacije. Poručuju da se sa oko stotinu eura mjesečno se ne može živjeti, hraniti, plaćati obaveze. - Ni besplatna dohrana (formule) za bebe ne postoji u našem sistemu socijalne zaštite, čak ni za najugroženije, kao ni pelene ni higijenska sredstva – istakli su oni.

Rektora da bira Senat, a ne Upravni odbor

tobar, a ne 1. septembar kako se planira, jer bi to omogućilo bolje usklađivanje s ispitnim rokovima u septembru i ujedno olakšalo situaciju studentima koji se izdržavaju radeći povremene sezonske poslove, čime se štiti odliv studenata i mlade radne snage. Sugerisali su i da ustanove visokog obrazovanja treba da budu obavezane da prime sve studente koji ispunjavaju uslove i koji su položili prijemni ispit, bez diskrecionog prava da smanjuju broj mjesta definisan licencom Ministarstva u odnosu na broj studenata koji ispunjavaju uslove. – CGO izražava žaljenje što je javna rasprava o ovom vrlo važnom zakonskom tekstu svedena na zakonski minimum, uključujući i neradne dane tokom državnih praznika – navela je Kaluđerović.

Ona je rekla da podsjeća i da su se politike dosadašnjih vlada, kad je riječ o oblasti visokog obrazovanja, uglavnom odnosile na zakonodavne reforme koje su najavljivane kao one koje će modernizovati i unaprijediti obrazovni sistem, ali put ka tom nespornom cilju nije bio dobar niti je uzimao u obzir nužnost da obrazovanje prati potrebe tržišta rada u Crnoj Gori. – Taj dio nije ni u ovom tekstu adekvatno adresiran, jer se ne prepoznaje činjenica da tržište rada uglavnom traži 240 ECTS za osnovne studije. Umjesto toga, nastavlja se favorizovanje modela sa 180 ECTS za osnovne studije, a ignoriše i činjenica da 2/3 tržišta rada podrazumijeva regulisane profesije čije osnovne studije u svijetu traju četiri, pet ili šest godina ka-

ko bi se obezbijedio minimum znanja i kvaliteta. Zato je CGO na stanovištu da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični tržišni izazovi prevazišli ili prevenirali, između ostalog i školovanjem visokoškolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba – istakla je ona. Smatra da zakonom treba studentima pružiti i pravo na jednaku pravnu zaštitu u pogledu finansiranja bez obzira na vrstu obrazovne ustanove, ko je njen osnivač (državna ili privatna), uz očuvanje autonomije u procesu upisa na željeni fakultet. Kaluđerović navodi da ustanova visokog obrazovanja treba da bude autonomna samo u dijelu nastave, istraživanja i

Poručuju da nema dovoljno obroka u narodnim kuhinjama, besplatnih namirnica i higijenskih sredstava, te da je teško odškolovati djecu čije porodice žive u nemaštini. - Umjesto ciljane socijalne politike prema onima koji žive teško, nasa Vlada se opredjeljuje na univerzalna rješenja po sistemu „svima po malo“ što je direktno na štetu najugroženijih – poručili su oni. Institut za javno zdravlje je u jučerašnjem saopštenju istakao da postoje visoki faktori rizika po zdravlje djece u Crnoj Gori, kao što su pušenje, alkohol, droge i gojaznost. Naveli su da je nacionalno istraživanje o rasprostranjenosti upotrebe duvana (GYTS), koje je rađeno među djecom u Crnoj Gori, starosti od 13 do 15 godina, pokazalo je da njih 9,9 odsto konzumiralo duvanske proizvode i to značajno češće dječaci nego djevojčice. ESPAD istraživanje o upotrebi duvana, alkohola i droga među šesnaestogodišnjacima pokazalo je da je 35 odsto učenika u Crnoj Gori probalo cigarete bar jednom do svoje šesnaeste godine, kao i da je 77 odsto učenika konzumiralo bar jednom neko od al-

koholnih pića, podaci su koje je iznio IJZCG. Nacionalno istraživanje o prevalenciji gojaznosti (COZY) kod djece uzrasta sedam godina pokazalo je da je svaki peti dječak u Crnoj Gori gojazan kao i svaka deseta djevojčica. Iz IJZCG su poručili da prekomjerna tjelesna masa i gojaznost uz neadekvatnu fizičku aktivnost uzrokuju probleme kao što su dijabetes, psihološke probleme, neuspjeh u školi i nedostatak samopouzdanja, kao i kardiovaskularne bolesti u kasnijoj životnoj dobi. – Podaci upozoravaju i daju zadatak djeci i mladima, roditeljima, kreatorima politika i zajednici da razmišljaju i utiču na kreiranje pozitivnih modela ponašanja, koji garantuju zdrav život. Zajednica, obrazovni i zdravstveni sistem moraju sarađivati kako bi unaprijedili zdravlje i dobrobit djece i mladih, s posebnim fokusom na mentalno zdravlje. Učešće djece i mladih u kreiranju politika ključno je za rješavanje izazova s kojima se suočavaju i za stvaranje boljeg društva. Svi zajedno moramo ulagati u prevenciju i podržavati pozitivne modele ponašanja kako bismo djeci osigurali zdravu i sigurnu budućnost – apelovali su iz IJZCG.

Konvencija o pravima djeteta je usvojena prije 35 godina, tada se svijet ujedinio u želji da svakom djetetu garantuje pravo na život, zdravlje, obrazovanje i igru, pravo na porodicu, zaštitu od nasilja, pravo na jednakost.

Konvencijom se podstiče promovisanje uvažavanja stavova djeteta, a potpisalo je 196 zemalja članica, među kojima je i Crna Gora. J. MARTINOVIĆ

prakse, ali da finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore moraju biti predmet kontrole i inspekcijskog nadzora.

I studenti su se nedavno oglasili i saopštili da nijesu usvojeni neki njihovi prijedlozi koji su od značaja. Kako su naveli, nacrt ne sadrži rješenje za studente koji studiraju po aktuelnom modelu, jer su tražili da nakon što završe prvu godinu mastera steknu mogućnost da dobiju diplomu kao potvrdu da su stekli 240 kredita kako bi izašli na tržište rada. Isticali su da je problem što kada

student završi dvogodišnji master biva prekvalifikovan za mnoge poslove. Studentski parlament se zalagao da se propiše da u trostrukom roku treba da se završi fakultet, ali je usvojeno da bude dvostruki u odnosu na vrijeme propisano za trajanje fakulteta. Tim rješenjem neće više biti ,,vječnih studenata“. Nacrtom je propisano da fakulteti mogu da biraju koji model studija će da primjenjuju – mogu da realizuju onaj stari – 3+1+1+3 ili aktuelni 3+2+3. N. Đ.

Svi zajedno moramo ulagati u bolju budućnost djece

CGO dostavio niz primjedbi i sugestija na Nacrt zakona o visokom obrazovanju koji je spremilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija

Spriječiti odliv studenata i buduće radne snage

m. babović d. malidžan

Glasanje u Savjetu bezbjednosti UN o rezoluciji kojom se poziva na hitan prekid vatre u Gazi

SAD uložile veto

njujORk - Sjedinjene Američke Države stavile su juče veto na rezoluciju UN kojom se zahtijeva hitan prekid vatre u ratu u Gazi, jer nije povezana sa hitnim oslobađanjem talaca otetim u napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine. U Savjetu bezbjednosti UN za rezoluciju, koju je sponzorisalo deset članova od ukupno 15, glasalo je 14, ali nije

usvojena zbog američkog veta. Rezolucija o kojoj se glasalo „zahtijeva hitan, bezuslovan i stalan prekid vatre, koji bi poštovale sve strane i ponavlja zahtjev za hitno i bezuslovno oslobađanje svih talaca“. Izraelski mediji prenose da je visokorangirani američki zvaničnik optužio članove SB UN da cinično odbacuju pokušaje za postizanje kompromisa. Taj zvaničnik je prije glasanja

rekao novinarima, pod uslovom da ostane anoniman, da će SAD podržati rezoluciju samo ako direktno pozove na oslobađanje talaca kao dio prekida vatre. U martu su se SAD uzdržale na glasanju o rezoluciji koja je slično pozvala na hitan prekid vatre tokom svetog mjeseca muslimanskog posta Ramazana uz hitno i bezuslovno oslobađanje talaca iz Gaze.

Još dva odlaska sa funkcija u Srbiji nakon tragedije u Novom Sadu u kojoj je stradalo 15 osoba

Ostavke ministra Momirovića i direktorke Tanasković

BEOGRAD - Tomislav

Momirović drugi je ministar koji je podnio ostavku poslije tragedije u Novom Sadu, kada je 1. novembra u obrušavanju nadstrešnice na zgradi Željezničke stanice poginulo 15 ljudi, a još dvoje teško povrijeđenih se bori za život. Ostavku na mjesto ministra unutrašnje i spoljne trgovine Momirović je podnio juče Milošu Vučeviću, premijeru Srbije. Željeznička stanica dva puta je renovirana posljednjih godina, a Momirović je upravo u vrijeme prve rekonstrukcije 2021. vodio resor građevine u vladi Ane Brnabić, sadašnje predsjednice Skupštine. - Obavještavam Vas da podnosim ostavku na mjesto ministra unutrašnje i spoljne trgovine. Zahvalan sam predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću na povjerenju i odlikovanju. Za njega i za Srbiju uvijek sam tu - naveo je Momirović u pisanoj ostavci. U istom danu ostavku je podnijela i Jelena Tanasković, v. d. direktorke Infrastrukture željeznice Srbije, koja je na tom mjestu bila od maja 2024. godine.

Prije njih, ostavku je nekoliko dana nakon tragedije podnio Goran Vesić, ministar građevine. Skupština još nije potvrdila Vesićevu ostavku. Otkako je Vesić podnio ostavku, najviši zvaničnici Srbije, prije svih predsjednik Aleksandar Vučić, govorili su da će ih biti još. Vučić je to ponovio i dan prije Momirovićeve ostavke. - Očekujem ostavke u Vladi i drugim mjestima. Ne može se izbjeći odgovornost za tragediju u Novom Sadu – rekao je Vučić u javnom obraćanju. Iako je od tragedije prošlo 20 dana, još niko od nadležnih

Vlada objavila SOCTA dokument - u Crnoj Gori djeluje 11 organizovanih kriminalnih grupa

Neefikasni sudski postupci doveli do puštanja kriminalaca na slobodu

Dominantna aktivnost visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa je krijumčarenje kokaina na međunarodnom nivou, pri čemu su ove strukture i dalje zadržale trend udruživanja sa kriminalnim grupama sa područja drugih država Zapadnog Balkana, navodi se u najnovijem izvještaju Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori SOCTA 2024 koji je objavila Vlada

PODGORICA - U Crnoj Gori djeluje 11 visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa (OKG) od kojih najveći broj ima više od 30 članova. Dominantna aktivnost visokorizičnih OKG je krijumčarenje kokaina na međunarodnom nivou, pri čemu su ove strukture i dalje zadržale trend udruživanja sa kriminalnim grupama sa područja drugih država Zapadnog Balkana, navodi se u najnovijem izvještaju Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori SOCTA 2024 koji je objavila Vlada.

od

za održavanje i renoviranje stanice nije priveden. Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je da se vodi predistraga i da su saslušane desetine ljudi, među kojima i predstavnici Ministarstva građevine, željeznice, projektanti i izvođači. Momirović i Tanasković su podnijeli ostavke u danu kada su opozicioni republički i pokrajinski poslanici u Novom Sadu blokirali zgradu suda i tužilaštva, negodujući zbog sporosti pravosudnih organa u utvrđivanju odgovornosti za tragediju.

U dokumentu se navodi da je neefikasnost prilikom vođenja sudskih postupaka, uz, kako navode ,,brojne opstrukcije i ,legalne‘ zloupotrebe procesnih instituta od strane članova OKG“ uzrokovalo puštanje na slobodu velikog broja visokorangiranih članova suprotstavljenih kriminalnih grupa, optuženih za izvršenje teških krivičnih djela protiv života i tijela.

-Jedno od strateških opredjeljenja OKG je i korišćenje korupcije kao metoda rada, što je u potpunosti potvrđeno kroz njihovu infiltraciju i stvaranje saradničkih pozicija u organima za sprovođenje zakona i organima obavještajno-bezbjednosnog sektora, koje su vremenom transformisane, tako da su neki službenici organa za sprovođenje zakona postali članovi ili vođe pojedinih segmenata djelovanja u okviru visokorizičnih OKG, uključujući i operacije koje se odnose na krijumčarenje kokaina i izvršenje teških krivičnih djela protiv života i tijela - navodi se u dokumentu.

U odnosu na prethodno izrađenu osnovnu verziju dokumenta Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala – SOCTA 2021, u međuvremenu su identifikovane dvije nove OKG, dok je za jednu OKG utvrđeno da više nije aktivna.

-I dalje jedan od ključnih segmenata u djelovanju visokorizičnih kriminalnih grupa predstavlja primjena najtežih oblika nasilja, manifestovana kroz bezobzirnu eliminaciju protivnika u kriminalnim ak-

Bezbjednosni rizik od djelovanja visokorizičnih OKG dodatno usložnjavaju nedjelotvorni sudski postupci, što za posljedicu ima boravak na slobodi značajnog broja članova, koji su optuženi za organizaciju i direktno izvršenje teških krivičnih djela protiv života i tijela

tivnostima, a sve sa ciljem ne samo preuzimanja monopolskog položaja već i sa ciljem osvete i totalnog revanšizma i potpune eliminacije pripadnika suprotstavljenih kriminalnih grupa - piše u dokumentu. Ističe se da teza da visokorizične kriminalne grupe koriste korupciju kao metod rada, potvrđena je kroz njihovu infiltraciju i stvaranje saradničkih pozicija u organima za sprovođenje zakona i organima obavještajno-bezbjednosnog sektora, koje su vremenom transformisane, tako da su neki službenici organa za sprovođenje zakona postali članovi ili vođe pojedinih segmenata djelovanja u okviru visokorizičnih kriminalnih grupa.

-Bezbjednosni rizik od djelovanja visokorizičnih OKG dodatno usložnjavaju nedjelotvorni sudski postupci, što za posljedicu ima boravak na slobodi značajnog broja članova, koji su optuženi za organizaciju i direktno izvršenje teških krivičnih djela protiv života i tijela. Ova situacija u prvom redu omogućava konsolidaciju aktivnosti visokorizičnih OKG i ponovno uspostavljanje njihove kohezije, a ujedno povećava i stepen bezbjednosnog rizika, s obzirom na to da navedena lica mogu biti meta suprotstavljenih kriminalnih struktura. U posljednjem vremenskom periodu registrovano je i zna-

čajno prisustvo inostranih kriminalnih grupa na području Crne Gore i njihovo uvezivanje sa visokorangiranim OKG iz Crne Gore, što je posebno karakteristično za OKG iz Turske, Gruzije, Rusije i drugih istočnoevropskih zemaljaustiče se u SOCTA 2024. Pojašnjeno je da krijumčarenje narkotika i dalje predstavlja dominantnu kriminalnu aktivnost najvećeg broja identifikovanih visokorizičnih OKG koje djeluju u Crnoj Gori. -Iako su, prvenstveno zbog ratnih dešavanja na području Ukrajine, registrovane promjene kopnenih i pomorskih krijumčarskih puteva, što je i uslovilo da luke u Sredozemnom i Sjevernom moru postanu nove ulazne tačke za krijumčarenje narkotika, a što Evropu može dovesti do pozicije glavnog distributivnog čvorišta, Crna Gora je zadržala status tranzitne zemlje kada je riječ o krijumčarenju različitih vrsta narkotika - ističe se u dokumentu I dalje je evidentno veoma intenzivno učešće OKG iz Crne Gore u međunarodnim krijumčarskim lancima, ali i uspostavljanju jake distributivne mreže u državama Zapadne Evrope, čime pokrivaju sve faze sprovođenja ove kriminalne aktivnosti – nabavku, međunarodni i transkontinentalni transport, krijumčarenje i distribuciju na lokalnom nivou.

C.H.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija

Priredila: R. U.-I.

Oduzeto oružje

članova OKG u 2023. godini

Tomislav Momirović Jelena Tanasković

VLADA

Puletić i Tahirović oslobođeni optužbi za infekciju beba

PODGORICA – Bivši načelnik ginekologije u Opštoj bolnici u Bijelom Polju dr Zvonko Puletić i načelnica neonatologije dr Haka Tahirović oslobođeni su optužbi za nepostupanja po zdravstenim propisima, u vezi sa infekcijom pet beba od kojih je jedna preminula u Kliničkom centru u Podgorici 2014. godine.

Presudu je izreklo tročlano vijeće Višeg suda u Bijelom Polju kojim je predsjedavao sudija Dragan Dašić.

Postupak u ovom predmetu je zbog smrti obustavljen protiv tadašnjeg direktora bjelopoljske bolnice doktora Tomislava Jeremića i pedijatrice dr Jele Cimbaljević.

Prvom presudom iz 2017. ljekari Jeremić i Tahirović su osuđeni na po sedam mjeseci zatvora, a Puletić i Cimbaljević na po šest mjeseci kućnog pritvora.

Nakon nekoliko nepravosnažnih presuda, Vrhovni sud je naložio ponovno suđenje.

Obrazlažući presudu, sudija

Dašić je kazao da u sudskom postupku nije dokazano da su Puletić i Tahirović izvršili teš-

ko djelo protiv zdravlja ljudi, nepostupajući po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Prilikom donošenja presude, sud je imao u vidu da je krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti blanketno krivično djelo za čije postojanje je potrebno da učinilac ne postupa po propisima, odlukama i naredbama ili nalazima kojima su određene mjere za lokalizaciju, eliminaciju ili nepoštovanje mjera za sprečavanje opasne zarazne bolesti.

-Epidemiju utvrđuje i proglašava Ministarstvo zdravlja, a ne ljekari zdravstvene ustanove. Takođe, nije bilo propisano koje bolničke infekcije se prijavljuju, niti na osnovu kojih kriterijuma se postavlja dijagnoza bolničke infekcije, te da je stručno metodološko Upustvo kojim se to bliže propisuje, stupilo na snagu tek 2015. godine a krivično djelo se optuženima stavlja godinu ranije – navodi se u obrazloženju. Tokom suđenja utvrđeno je da je okrivljeni Puletić, kao načelnik ginekološko-akušer-

Hitna pomoć prijavila ranjavanje jedne osobe

Tivćanin

uhapšen za pokušaj ubistva

TIVAT – Lazar Žarić

(23) uhapšen je juče u Tivtu zbog sumnje da je pokušao ubistvo Darka Ugarkovića, potvrđeno je Pobjedi iz policije.

Slučaj ranjavanja Ugarkovića prijavila je služba Hitne medicinske pomoći u koju je došla osoba povrijeđena iz vatrenog oružja.

-Postupajući po informacijama, a u koordinaciji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu

u Podgorici, policijski službenici su izvršili kriminalističku obradu lica mjesta i izuzeli odgovarajuće tragove koji potiču iz izvršenog krivičnog djelanavode iz UP. Preduzimanjem policijskih mjera i radnji i na osnovu prikupljenih podataka policija je identifikovala i locirala L.Ž. (23) iz Tivta, i istog po nalogu tužioca lišila slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju. B.R.

skog odjeljenja Opšte bolnice naložio bakteriološku kontrolu bolničkih prostorija u aprilu i novembru 2014. godine te da su nalazi bili uredni i sterilni. Iz tog razloga, on nije bio obavezan da naloži uzimanje vaginalnog brisa od porodilja neposredno prije porođaja.

Oštećeni K. S., R. V., K. P., S. E. i I. I. su radi ostvarivanja imovinsko-pravnog zahtjeva upućeni na parnicu. Prvom presudom Jeremić i Tahirović osuđeni su na po sedam mjeseci zatvora, a Puletić i Cimbaljević na po šest mjeseci kućnog zatvora.

Apelacioni sud je optuženima zatvorske kazne povećao za po godinu.

Presudom Vrhovnog suda Crne Gore od 14. novembra 2018. godine, usvojen je zahtjev za zaštitu zakonitosti i ukinute su presude Višeg i Apelacionog suda i naređeno održavanje glavnog pretresa pred prvostepenim sudom. U ponovnom postupku, pred ovim sudom okrivljeni su oslobođeni od optužbe, a presudom Apelacionog suda ista presuda je ukinuta iz procesnih razloga. B. ČOKOVIĆ

Nebojša Vujković Vukčević osumnjičeni ubistvo Gorice

PODGORICA - Policija traga za Nebojšom Vujkovićem (44) i Srđanom Vukčevićem (50) iz Podgorice, zbog sumnje da su ubili tridesetdevetogodišnju Goricu Medojević u podgoričkom naselju Zabjelo.

Njeno tijelo pronađeno je u dvorištu kuće u Manastirskoj ulici nakon što je komšija u utorak, pola sata nakon ponoći, slučaj prijavio policiji. Pobjeda saznaje, da je Medojević ubijena ispred kuće u vlasništvu majke bivšeg supruga M.P. u kojoj je povremeno boravila, kada bi u Podgoricu došla iz Pljevalja. Pripadnici Uprave policije su u kratkom roku identifikovali osumnjičene za ubistvo Medojević. - U nastavku aktivnosti koje su otpočete 19. novembra pola sata poslije ponoći, nakon što je izvršeno ubistvo na štetu G.M. (39), u dvorištu kuće u naselju Zabjelo u Podgorici, službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica zajedno sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala, a u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici preduzeli su izviđajne mjere i radnje na fiksiranju predmeta i tragova, te brojne druge operativne, taktičke, tehničke, dokazne i procesne radnje u cilju rasvjetljavanja ovog krivičnog djela - navodi se u saopštenju Uprave polciije. Sumnja se, kako kažu, da su Vujković i Vukčević izvršili teško ubistvo Gorice Medojević koja je od povreda nanijetih iz vatrenog oruž-

ja preminula na licu mjesta. Vujković i Vukčević su pobjegli u nepoznatom pravcu, a iz policije je saopšteno da intezivno preduzimaju sve mjere i radnje na njihovom lociranju i lišenju slobode Iz policije je r ečeno da su Vujković, Vukčević ali i pokojna Medojević registrovani u evidencijama Uprave policije kao izvršioci krivičnih djela. Vujković i Vukčević su odranije poznati istražiteljima po raznim krivičnim djelima, između ostalih za silovanje, nasilničko ponašanje i nedozvoljeno držanje oružja. Osumnjičeni Vujković je, navode iz policije, evidentiran

kao izvršilac krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom narkotika, nedozvoljenog držanja vatrenog oružja, ugrožavanja sigurnosti, te krivičnih djela s elementima nasilja i silovanje.

- Takođe, i drugo osumnjičeno lice, S.V. poznato je policiji kao izvršilac krivičnih djela sa elementima nasilja, krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata i heterogenih krivičnih djela. G.M. je bila registrovana kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga - rečeno je iz policije. Prema pisanju medija, Vujković je uhapšen u aprilu 2017. godine zbog sumnje da Rasvijetljen zločin koji

Izrečena presuda optuženima da su Bemaksu i Agromontu pokušali da skinu skoro 200.000

PODGORICA - Mošo Paović osuđen je na dvije i po, a Enis Fetahović na godinu i pet mjeseci zatvora jer su uz pomoć falsifikovane dokumentacije, pokušali da sa bankovnih računa kompanija Bemaks i Agromont prisvoje 199.291 euro, dok su sa računa preduzeća

Neregelija uspjeli da skinu 11.869.59 eura. Za isto krivično djelo, pored Paovića i Fetahovića, i optuženi Marko Ristić osuđen je na dvije godine i tri mjeseca zatvora. Presudu je izrekao sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović. Sa Paovićem, Fetahovićem i Ristićem na optužnici se našao i

Miloš Knežević koji je osuđen po osnovu sporazumnog priznanja krivice. Sud je naložio optuženima da nadonkade nelegalno oduzeta sredstva kompaniji Neregelija. Sudija Vujanović je kazao da se presuda temelji na nalazu vještaka informaciono-tehnološke struke, iz kojeg se nedvosmisleno zaključuje da je optuženi Fe-

tahović od Paovića dobijao naloge za postupanje posredstvom aplikacija „Biocoded“ i „Wise“. - Jasno je da je postojala kriminalna organizacija na čijem je čelu bio Paović koji je koordinisao svim aktivnostima. Za ovo krivično djelo zaprijećena je kazna i do osam godina zatvora, ali je sud prilikom donošenja presude cijenio olakšavajuće okol-

Sa mjesta ubistva

Presuda Višeg suda u Bijelom Polju

Haka Tahirović

Zvonko Puletić

i Srđan osumnjičeni za Medojević

je silovao bivšu nevjenčanu suprugu, državljanku Srbije, nastanjenu u Podgorici I.Š. (37). Zajedno sa Vujkovićem tada su uhapšeni njegovi drugovi Srđan Vukčević i Vesko Baošić zbog sumje da su počinili krivično djelo prinuda. I.Š. je 23. marta 2017. godine prijavila policiji da je dan ranije Vujković silovao i detaljno opisala događaj, iako u prvim trenucima nije znala ko su dvojica muškaraca koji su mu pomogli u tome. Žrtva silovanja je u prijavi navela da je 22. marta, u Ulici Blažene Ozane, dok se kretala pješke, automobilom presreo bivši nevjenčani suprug, koji je od nje tražio

eura sa računa

nosti i donio kaznu ispod zakonskog minimuma - istakao je sudija Vujanović. U slučaju Paovića i Fetahovića, sud je uzeo u obzir činjenicu da je riječ o mladim osobama koje nijesu ranije osuđivane. Sa druge strane, optuženi Ristić je već osuđivan četiri puta pred Višim sudom u Podgorici, pa je njemu izrečena nešto veća kazna zatvora - u trajanju od dvije godine i tri mjeseca. Paović je na samom kraju zamolio sudiju Vujanovića da ga po hitnom postupku prebace iz Istražnog zatvora u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija. Specijalno državno tužilaštvo tereti Paovića za prevaru putem podstrekavanja, Fetaho -

Odbor za bezbjednost i odbranu nije usvojio izvještaj o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova

PODGORICA – Odbor za bezbjednost i odbranu nije prihvatio inicijativu za kontrolno saslušanje premijera Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, direktora Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, Zorana Brđanina i Borisa Milića, povodom bezbjednosne situacije u državi.

da uđe u automobil, u kojem su bila i dvojica njegovih prijatelja. Međutim, ona je to odbila, nakon čega su dvojica muškaraca izašla iz auta, prišli joj i savladali je, a jedan od njih joj je stavio ruku preko usta, kako ne bi mogla da dozove pomoć. Istragom je utvrđeno da su napadači bili Vukčević i Baošić. Njih dvojica su I.Š. ubacili u auto na mjesto suvozača, a Vujković je odmah automatski zaključao sve brave u vozilu.

Bivšu suprugu je odvezao prema Dajbabama, a onda je tražio da sa njom ima seksualni odnos.

Kada je odbila, pokušavala je da otvori vrata, slomivši tako plastičnu ručku sa unutrašnje strane vrata, on je počeo da je tuče Pesnicama je izudarao, svukao je na silu i silovao. Vujkoviću je tada tužilac odredio zadržavanje, dok je za Vukčevića i Baošića donio rješenje da se pušte i brane sa slobode.

Godinu ranije, u novembru 2016. godine Nebojša Vujković hapšen je kada je kod njega pronađen pištolj bez dozvole. Tada je bio poznat po izvršenju raznih krivičnih djela, o čemu su mediji izvještavali. U momentu lišavanja slobode on se raspravljao sa bivšom suprugom na Zabjelu.

Kada je policija krenula da interveniše, on je počeo da bježi i odbacio je pištolj. Međutim, odmah je uhapšen, a „tetejac“, koji je oduzet, držao je bez dozvole. B.ROBOVIĆ

vić za produženo krivično djelo prevara, Knežević za prevaru u pokušaju a Ristić za prevaru putem pomaganja. Paoviću se pred Višim sudom sudi i za pripadništvo 23-članoj kriminalnoj grupi Radovana Mujovića i Vasilija Rafailovića koja je planirala ubistva više osoba, kao i prebijanja, paljenja vozila i bacanje eksploziva na kuće osoba koje su im bile meta. Paović se tereti i da je sa nekoliko pritvorenika učestvovao u napadu na Ranka Radulovića. On je krajem prošle godine oslobođen optužbe da je kao pripadnik kriminalne organizacije učestvovao u organizaciji i likvidaciji Bogdana Milića, sredinom juna 2019. godine na Cetinju. j.R.

Odbijena inicijativa za kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Brđanina i

Milića

Za saslušanje su glasala tri poslanika, dok su po tri bila protiv i uzdržana. Predstavnici opozicije tražili su saslušanje Spajića, Šaranovića, Brđanina i Milića na temu postupanja sektora bezbjednosti u odnosu na učestale likvidacije u obračunima kriminalnih klanova, kao i u slučaju odbjeglog ubice Alije Balijagića

Odbor za bezbjednost i odbranu nije usvojio ni izvještaj o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) koji je predstavio ministar Danilo Šaranović.

On je ocijenio da su nedostatak kadra i teški uslovi za rad najveći problemi Uprave policije ističući da je prošle godine stanje bezbjednosti bilo stabilno, sprovođenjem preventivnih i represivnih mjera i da je otkriven veliki broj krivičnih djela.

-Stanje bezbjednosti u saobraćaju je ocijenjeno kao nezadovoljavajuće, što ukazuje na potrebu za dodatnim mjerama i to je jedna od oblasti koja je najgore funkcionisala - istakao je Šaranović.

On je dodao da je stanje bezbjednosti državne granice bilo stabilno, uz efikasno sprovođenje mjera kontrole i nadzora. U prošloj godini je registrovano povećanje krivičnih djela maloljetnih osoba, što je izazov u oblasti maloljetničke delinkvencije.

-Iz nadležnosti MUP-a realizovane su 364 aktivnosti, odnosno 74 odsto, a djelimično je realizovana 41 aktivnost, dok je nerealizovana 91 aktivnost – naveo je ministar.

Kada je u pitanju policija, realizovano je 265 aktivnosti, ili 69 odsto, djelimično 25 ili sedam sedam odsto, dok su 92 aktivnosti, odnosno 24 odsto ostale nerealizovane.

saOBRaĆajke

Šaranović je naglasio da je prošle godine povećan broj saobraćajnih nesreća i prekršaja, što zahtijeva dodatne preventivne mjere i poboljšanje infrastrukture.

On je saopštio da su prošle godine zabilježene 4.404 saobraćajne nezgode, u odnosu na 3.607 iz 2022. godine. -Saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom bilo je 62, u odnosu na 58 iz 2022. U saobraćajnim nesrećama prošle godine poginulo je 78 osoba, što je pet više u odnosu na godinu ranije - rekao je Šaranović.

On je istakao da je prošle godine zabilježeno pet slučajeva ubistava i teških ubistva, u odnosu na šest iz 2022. godine. Kako je rekao, postoji i problem u borbi protiv trgovine ljudima, gdje je od 65 aktivnosti realizovano 36, a 15 djelimično.

PROBlem kaPacIteta

On je istakao da su izazovi kao što su nedostatak kadrovskih kapaciteta i komplikovana koordinacija aktivnosti otežavali realizaciju međunarodnih obaveza.

Ukazao je i na probleme u zakonitosti postupanja policisjkih službenika, gdje su od 67 sprovedenih kontrola u 27 slučajeva utvrđene nepravilnosti ili nezakonitosti u postupanju. U najvećem broju odjeljenja bezbjednosti (OB), zbog kadrovskog deficita, pojasnio je Šaranović, inspektori ne prate jednu liniju rada, već rade u više oblasti.

-Ukoliko ne dobijemo podršku da riješimo taj problem, za nekoliko mjeseci nećemo imati saobraćajne policajce - rekao je Šaranović.

On je kazao da nijedan policijski službenik nije primljen u radni odnos u prethodnih godinu dana, a da u ovom trenutku ima više od 300 zahtjeva za odlazak u penziju.

-Situacija sa Alijom Balijagićem je pokazala sve posljedice nikada većeg zatečenog kadrovskog deficita u Upravi policije - naglasio je Šaranović. Govoreći o vršnjačkom nasilju i maloljetničkoj delinkvanciji, Šaranović je kazao da to nije prisutno samo u školama i da je put za rješavanje tog proble-

Šaranović: Balijagić se duže nalazi na teritoriji Srbije nego Crne Gore

Osumnjičeni za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokolac, Alija Balijagić, od 25. oktobra se više nalazi na teritoriji Srbije, nego Crne Gore, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

On je, na jučerašnjoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, naglasio da je situacija sa Balijagićem pokazala sve posljedice nikada većeg kadrovskog deficita u Upravi policije.

-Imajući u vidu stanje kadrovskih i materijalno-tehničkih sredstava u policiji, koje je nikad gore, nijesmo imali prostora da donesemo bilo kakvu drugu odluku osim da sva raspoloživa sredstva angažujemo na pretrazi 600 kilometara kvadratnih zahtjevnog planinskog predjelanaveo je Šaranović.

Tvrdi da to je urađeno da bi se obezbijedila sigurnost građana na tom području.

-Postoje određeni operativni podaci kojima raspolažemo, koji nijesu za javno saopštavanje, a koji opravdavaju ocjenu da se ta osoba od dana kada je zvanično dobila status osumnjičenog, 25. oktobra, duže nalazi na teritoriji Srbije, nego Crne Gore – poručio je Šaranović.

ma multidisciplinarni pristup, interoperabilnost i združeno djelovanje svih djelova sistema koji su važni za tu oblast.

teškI uslOVI

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin rekao je da je suština da policija radi u teškim uslovima.

-U uslovima ograničene zakonske operativne nezavisnosti, u nikad gorim kadrovskim uslovima, mi imamo u zadnje tri godine manje hiljadu ljudi, niko iz policije tome nije doprinio - naveo je Brđanin.

Upitan što se planira kada je u pitanju suzbijanje maloljetničke delinkvencije, Brđanin je rekao da to nije pitanje za njega jer Uprava policije nema resurse da planira i nije odgovorna za to.

Vršilac dužnosti pomoćnika direktora policije Lazar Šćepanović rekao je da, kada je u pitanju vršnjačkog nasilje, ono ne postoji kao zasebno djelo u Krivičnom zakoniku.

Šaranović nije odgovorio da li je zbog pogrešne naredbe uništena vojna letilica vrijedna 100.000 eura

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović nije odgovorio poslaniku SD-a Nikoli

Zirojeviću da li je prilikom potrage za Alijom Balijagićem uništena vojna letilica, vrijedna oko 100.000 eura.

Zirojević je predočio da ima saznanja da je do oštećenja došlo kada je jedan od pomoćnika direktora Uprave policije izdao naređenje pilotu helikoptera da se spusti na mjesto koje remeti let vojne letilice.

On je istakao da Uprava policije, kao jedna od karika u lancu odgovorsti, ne bježi od odgovornosti, već su preduzeli brojne aktivnosti i preporuke koje će dostaviti MUP-u.

PRIjedlOg

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović rekao je da bi možda trebalo da se Odbor sastaje svakih 15 dana, da bi sve aktuelne teme prealizili češće. -Umjesto onih silnih reprezentacija i službenih putovanja u Vladi, mislim da je zlouputreba službenih vozila takođe na istorijskom maksimumu, hajde da se tu smanje izdaci i da se pomogne policijskim službenicima u tom smislu - naveo je Janović. Na njegovo pitanje da li MUP ima uvid i evidenciju ko sve koristi vozila pod rotacijom, Šaranović je odgovorio da od oko 1.150 vozila, polovina je u neoperativnom stanju. Šaranović je rekao da je predložio da sva službena vozila u vlasništvu države budu prodata, jer zbog prisutne korupcije po dubini sistema, servisiranje višestruko premašuje plaćanje operativnog lizinga koji bi se plaćalo za nova vozila. Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da je definitivno kadrovska politika najveći problem, podsjećajući da su u prethodnih 20 godina zarade policijskih službenika nedopustivo male. j. RaIČeVIĆ

D. MIJATOVIĆ

ZATVORIĆE SVE PRILAZE: Barikade na pisti

Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti

BERANE – Glavni ulaz

ka aerodromskoj pisti blokiran je betonskim barijerama. Iz lokalne uprave saopšteno je da će narednih dana i ostali pristupni putevi biti zatvoreni na isti način.

Predsjednik Opštine Božo Premović saopštio je kako je ta mjera preduzeta sa ciljem sprječavanja korišćenja piste za drumski saobraćaj, čime se smanjuje rizik od nesreća i obezbjeđuje sigurnost građana.

On apeluje na građane da poštuju zabranu odvijanja drumskog saobraćaja na pisti. – Aerodromska pista je zatvorena za drumski saobraćaj, tako da molim sve građane da poštuju zabranu – poručio je Premović.

Akcija Opštine je uslijedila nakon što je 6. novembra automobilom usmrćena 16-godišnja djevojka. Pista je dugačka dva kilometra i široka skoro pedeset metara. Iako je decenijama zatvorena za vazdušni saobraćaj, mladi vozači koristili su je za trke. C.G.

KOTOR: Dobitnici nagrade „21. novembar“

Priznanje

za Čulić, Porobića i Ječmenicu

KOTOR – Dobitnici najvećeg opštinskog priznanja Kotora - nagrade „21. novembar“ su posthumno prof. dr Gracijela Čulić i vaterpolo trener Petar Porobić, kao i dipl. inženjerka građevine Bojana Ječmenica.

– Životni vijek Gracijele Čulić bio je duboko vezan za naš grad. Njeno ime postalo je sinonim za istraživanje i promociju bogate kulturne baštine Kotora i Boke Kotorske. Decenijama se neumorno za-

lagala za očuvanje živopisnih slojeva kulturnog života našeg grada ostavljajući budućim generacijama putokaz –da se grad čuva ne riječima, već djelima, znanjem i čestitošću. Žiri navodi da je Petar Porobić svojom izuzetnom karijerom ispisao stranice sportske istorije. Bojana Ječmenica je tokom 2023. i 2024. godine dala značajan doprinos na polju poboljšanja komunalne infrastrukture našeg grada – navedeno je pored ostalog u obrazloženju. Iv. K.

BAR: Grad dobio novi simbol - mural Stani Tomašević-Arnesen

Njeguju uspomenu

na heroinu NOR-a

Mural je rezultat saradnje Opštine Bar, Ambasade Kraljevine Holandije i Centra za ženska prava kroz projekat „Izuzetne žene Crne Gore“, čiji je cilj odavanje počasti ženama koje su dale nemjerljiv doprinos razvoju društva i emancipaciji kroz 19. i 20. vijek. Autorka je likovna umjetnica Emina Nimanbegović iz Ulcinja

BAR – U okviru programa obilježavanja 24. novembra - Dana oslobođenja Bara i jubileja 80 godina od oslobođenja, juče je svečano predstavljen mural posvećen Stani Tomašević-Arnesen koji se nalazi na adresi Obala 13. jula u Baru.

Autorka je likovna umjetnica Emina Nimanbegović iz Ulcinja.

Mural je rezultat saradnje Opštine Bar, Ambasade Kraljevine Holandije i Centra za ženska prava kroz projekat „Izuzetne žene Crne Gore“, čiji je cilj odavanje počasti ženama koje su dale nemjerljiv doprinos razvoju društva i emancipaciji kroz 19. i 20. vijek.

SVEČANOST

Na svečanosti su govorili Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava, Korvin van Strin, predstavnik Ambasade Kraljevine Holandije, i Tanja Spičanović, potpredsjednica opštine Bar. – Mural Stane Tomašević-Arnesen je umjetničko djelo koje će krasiti urbani identitet našeg grada, a ujedno i svjedočiti o kulturi sjećanja koju Bar kao grad njeguje. U tom smislu ovaj mural simbolizuje vrijednosti slobodarstva, hrabrosti i otpora svemu onome što ugrožava pravo čovjeka na dostojanstven život –istakla je Spičanović.

Mural na

Stana Tomašević-Arnesen rođena je u Baru i bila je učesnica NOR-a, nosilac Partizanske spomenice 1941. i prva žena komesar u partizanskim jedinicama. Nakon rata bila je istaknuta politička radnica, diplomata i ambasadorka Jugoslavije u Norveškoj, Islandu i Danskoj i odlikovana je brojnim priznanjima iz Jugoslavije i evropskih zemalja

Dodala je da vjeruje da će mural koji je posvećen Stani Tomašević-Arnesen, ali ništa manje i ostalim njenim saborkinjama i heroinama antifašističke borbe, biti inspiracija za mlade generacije da ostanu zagledane u horizonte humanizma i solidarnosti i da nikad ne odustanu od borbe

za pravednije i bolje društvo u kojem će žene imati aktivnu ulogu kao ravnopravni nosioci progresivnih promjena.

BIOGRAFIJA

Stana Tomašević-Arnesen (1921–1983) rođena je u Baru i bila je učesnica Narodnooslobodilačkog pokreta, no-

silac Partizanske spomenice 1941. i prva žena komesar u partizanskim jedinicama. Nakon rata bila je istaknuta politička radnica, diplomata i ambasadorka Jugoslavije u Norveškoj, Islandu i Danskoj i odlikovana je brojnim priznanjima iz Jugoslavije i evropskih zemalja. Njen legat, koji čuva Zavičajni muzej u Baru, svjedoči o njenom bogatom i značajnom životu, a predstavljanje murala čini dio šireg programa kojim Opština Bar slavi svoj jubilej, njegujući sjećanje na izuzetne ličnosti i neizostavne trenutke svoje istorije. C. G.

NIKŠIĆ – Svjetska banka podržaće izgradnju regionalnog centra za upravljanje otpadom u Nikšiću – saopšteno je nakon sastanka predstavnika lokalne uprave i te finansijske institucije.

Tokom sastanka je predstavljena projektna ideja modela funkcionisanja centra, organizacija rada kao i nadležnosti u upravljanju tim objektom, čime su se stvorili uslovi za početak izrade potrebne dokumentacije u kontekstu uticaja na životnu sredinu i društvo,

kao i analize ekonomsko-ekološke održivosti. Neuređeno odlagalište Mislov

do zatvoreno je septembru, od kada se komunalni otpad iz Nikšića odvozi u Podgori-

cu, na sanitarnu deponiju Livade. Predsjednik Skupštine opštine Nikšić Nemanja Vuković je na nastanku apostrofirao značaj zatvaranja te ekološke crne tačke Nikšića i Crne Gore.

Podsjetio je da je Svjetska banka dala finansijsku podršku Opštini i za izradu šest preliminarnih studija za centar za upravljanje otpadom i istakao da su aktivnosti Opštine i Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera potpuno sinhronizovane. On je kazao da lokalna uprava ima namjeru da u saradnji

sa državom kupi prostor u kojem se od zatvaranja deponije Mislov do pretovara otpad, a koji se nalazi u industrijskoj zoni Željezare, a što je PUPom planirano za tu namjenu. Na tom prostoru je planirana i transfer stanica kao prvi segment formiranja centra za upravljanje otpadom. – Završen je projektni zadatak i uskoro će biti raspisan tender za izradu projekta za izgradnju transfer stanice, kao bitnog koraka u rješavanju tekućih problema – kazao je Vujović. Zahvalio je Svjetskoj banci na kontinuiranoj podršci u na-

stojanjima da upravljanje otpadom usklade sa najvišim evropskim standardima i tako doprinesu zatvaranju poglavlja 27 na putu Crne Gore ka EU. Vuković je najavio da će sljedeće sedmice imati sastanak sa firmom „Cowi“ koja je izabrana na javnom pozivu Svjetske banke za izradu dokumentacije, a u fokusu će biti tehnička pitanja za izgradnju regionalnog centra za upravljanje otpadom. Pr ema državnom planu upravljanja otpadom iz 2015. godine, Nikšić je trebalo da bude regionalni centar za opštine Nikšić, Šavnik i Plužine. Međutim, 2022. godine iz resornog ministarstva najavljeno je da će ga koristiti i opštine Budva, Herceg Novi, Žabljak i Tivat. Ra. P.

„IZUZETNE ŽENE CRNE GORE“:

zgradi Obala 13. jula

Obilazak pretovarne stanice

Tri naselja dva dana bez vode

BERANE – Naselja Petnjik, Dapsiće i Gornja Budimlja neće imati vodu od 21. novembra u 8 sati do 23. novembra u 7 sati. Za potrošače naselja Polica će biti uspostavljeno vodosnabdijevanje – saopšteno je iz Vodovoda.

Nije navedeno zbog čega će biti obustavljeno snabdijevanje oko hiljadu domaćinstava sa oko 3.000 stanovnika. Evropski savez je reagovao tim povodom.

– U vremenu naprednih tehnologija i globalnog razvoja, Berane ostaje bez osnovnog vitalnog resursa - vode. Ovo stanje je direktna posljedica nesposobnosti i nedostatka vizije razvoja grada od strane odlazeće vlasti – saopšteno je iz Evropskog saveza. C. G.

PLUŽINE: Predsjednik Udruženja Lazar Muminović o statusu penzionera

Problema puno, a podrške niotkud

Imamo Dom zdravlja, ali ljekarke nema po nekoliko dana. Ako putujemo, autobus čekamo na trotoaru jer stajališta nema. Sreća da su penzije povećane jer i sa ovima se jedva preživljava. Nema puno onih koji nijesu riješili stambeno pitanje, ali ima oko 30 penzionera koji žive u neuslovnim montažnim barakama. Udruženje opstaje od članarina od kojih je prihod svega 219 eura mjesečno – kaže Muminović

Plužine imaju prema popisu iz 2023. godine 2.177 stanovnika, njih 970 stariji su od 55 godina

TIVAT - Sekretarijat za društvene djelatnosti objavio je drugi javni poziv za dodjelu sredstava za refundaciju troškova postupka medicinski potpomognute oplodnje. U budžetu je za tu namjenu opredijeljeno 22.100 eura, a na prvom javnom pozivu podijeljeno je ukupno 11.327 eura.

Za preostalih 10.772 eura mogu konkurisati bračni, odnosno vanbračni supružnici, od kojih je jedan bračni ili vanbračni supružnik državljanin Crne Gore, odnosno žena koja ne živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, državljanka Crne Gore. Zajednički uslov jeste da im je prebivalište na teritoriji opštine Tivat najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva.

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 2.000 eura mogu ostvariti lica za jedan postupak MPO, za liječenje neplodnosti u Crnoj Gori ili inostranstvu.

Poziv je otvoren do 20. decembra. D. Š. Tivat

PLUŽINE – Penzioneri u Plužinama se suočavaju sa brojnim problemima, a lokalna uprava ne pomaže nam u njihovom rješavanju. Izostaje i podrška državnih organa – kazao je za Pobjedu predsjednik Udruženja penzionera Lazar Muminović.

Kada je o konkretnim problemima riječ, na prvo mjesto stavlja zdravstvenu zaštitu.

– Zdravstvena usluga je veoma loša. Imamo Dom zdravlja, ali ljekarke nema po nekoliko dana. Na primjer, ja sam u utorak išao da mi prepišu ljekove za pritisak, ali su mi rekli da će možda biti tu u petak. Niko ne razmišlja o tome što stari ljudi

čekaju. Srećom, pa je otvorena jedinica Hitne pomoći, jer je ovakav način postupanja sa penzionerima je muka i bruka za sve – naveo je Muminović.

MALA PRIMANJA

Od 414 članova Udruženja, njih 250 prima minimalnu penziju.

– Srećom pa su povećane pen-

Nemaju kancelariju, sjednice održavaju - telefonski

Tvrdnju da nemaju pomoć i podršku lokalne uprave predsjednik Udruženja penzionera Lazar Muminović potkrepljuje podatkom da od 2012. godine, kada im je uplaće-

no 200 eura od Opštine, nijesu dobili nikakvu finansijsku pomoć. – Kancelarija u kojoj poslujemo je nekada bila magacin, a bivši predsjednik je 2002. godine

to pokušao da uredi, ali tu ukupno nema ni osam kvadratnih metara. Iz tog razloga ne mogu skupštinu sa 15 delegata da održim u kancelariji. Ranije smo je održavali u

zije. Da su ostale kao ranije, sa ovim porastom cijena, ne znam kako bismo preživjeli, pogotovo oni koji plaćaju stanove ili školuju djecu. Nema puno penzionera sa neriješenim stambenim pitanjem, ali ima oko 30 onih koji žive u montažnim barakama. Mada, to je isto kao bez stana, jedino je dobro za one koji su postavili bravariju i napravili fasadu kao što sam ja – kazao je Muminović. Plužine imaju prema popisu iz 2023.godine 2.177 stanovnika, od njih 970 stariji su od 55 go-

kancelarijama UBNOR-a. Međutim, otkad je umro stari predsjednik, sjednice Skupštine održavamo češće telefonski nego uživo. Služimo se starom pisaćom mašinom, nemamo ni kompjuter, ni štampač, za sve smo to molili, ali nam nije obezbijeđeno – priča Muminović.

dina. On dodaje kako bi lokalna uprava morala to da ima u vidu i da im prilagodi gradsku infrastrukturu. –Gradska infrastruktura ne zadovoljava potrebe starije populacije, a lokalna uprava je i tu zakazala – ništa ne preduzima da je unaprijedi. Na primjer, putnici autobus čekaju na trotoaru, bez obzira na vremenske prilike. Nema uređenog stajališta i to je velika muka, prije svega za nas starije, ali i za sve ostale putnike. To naročito kada se čekaju linije koje idu za Bosnu i Hercegovinu, ali i za ostale lokacije – naveo je Muminović.

MALA ČLANARINA

On objašnjava da se finansiraju samo od članarine – što je svega 219 eura mjesečno. – Ta svota se raspoređuje za humanitarnu pomoć, sport i druge obaveze udruženja. Kad lokalna uprava ne brine o nama, ko će drugi. Predsjednik Skupštine je na početku obećavao promjene, ali evo za tri godine se ništa nije desilo. Jedina pomoć koju smo dobijali jeste što su plaćali drva za ogrijev, naročito nama koji živimo u montažnim barakama. Ne znamo hoće li toga biti ove godine – naveo je Muminović. Dodaje da pomoć izostaje i kada su u pitanju Fond PIO i Savez penzionera.

– Nekada su pomagali, kada je postojao klub penzionera. Poslije je dodijeljivana pomoć od nekih 300.000 eura, pa se taj novac raspoređivao svim udruženjima, ali su ukinuli i to pa smo ostali i bez tih prihoda – priča Muminović. Nije zadovoljan ni kvotama za ljetovanje.

– Ranije sam mogao da u Ulcinj pošaljem 25 penzionera, prošle godine su odobrili mjesta za samo njih devet. Iz primorskih gradova šalju mnogo njih, ali za sjeverne ne vrijedi isto pravilo – negoduje predsjednik Udruženja penzionera. I.RADONJIĆ

PODGORICA – Konkurs ,,Energija podvučeno zelenom“ koji je Crnogorski elektrodistributivni sistem organizovao za osnovce je završen. Komisija koju čine članovi CEDIS-a, Zavoda za školstvo, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i NVO Ekom odabrala je najboljih šest.

Prvo mjesto osvojio je projekat ,,Sortiraj i spasi“ koji je pripremila JU OŠ „Mirko Srzentić“ iz Petrovca. Drugo je pripalo projektu ,,Mobilijar od reciklažnog materijala za fizičke aktivnosti djece“ koji je kandidovala Javna predškolska ustanova „Ljubica V. Jovanović – Maše“ iz Budve, dok je treće mjesto pripalo projektu ,,Kompost za budućnost - mali ekolozi vr-

tića Maša“ Privatne predškolske ustanove „Maša“ iz Podgorice. Pored prva tri mjesta, nagradu su dobili i JU OŠ „Veljko Drobnjaković“ iz Risna za projekat ,,Školsko reciklažno dvorište“, JU OŠ „Mileva Lajović Lalatović“ iz Nikšića „Školsko dvorište-učionica na otvorenom“ i JU OŠ „Oktoih“ iz Podgorice za projekat „Školska organska eko bašta“.

Crnogorski elektrodistributivni sistem u saradnji sa Zavodom za školstvo, koji sprovodi Međunarodni program ,,Eko-škole“, raspisao je 20. septembra konkurs za projekat iz oblasti zaštite životne sredine ,,Energija podvučeno zelenom“. U projektu su mogle učestvovati obrazovno–vaspitne ustanove koje implementiraju Međunarodni program ,,Eko škole“,

odnosno koje su nosioci međunarodnog priznanja ,,Zelena zastava“, kao i ustanove koje su se prijavile za pilotiranje programa ,,Eko škole“. Fond za nagrade iznosio je 15.000 eura. – S obzirom na različitosti u kreativnosti i potrebama ustanova pri implementaciji projekta, budžeti prijavljenih obrazovnih ustanova nijesu bili isti, pa je komisija jedno-

glasno odlučila da kao podsticaj za sljedeće godine nagradi one čiji je iznos budžeta bio niži od dozvoljenog. Tako je, nakon dodjele sredstava za prvih šest projekata, ostatak novca - 250 eura, dodat nagrađenim ustanovama - OŠ ,,Veljko Drobnjaković“ iz Risna i OŠ ,,Oktoih“ iz Podgorice, navedeno je u saopštenju.

C. G. Završen nagradni konkurs Crnogorskog elektrodistributivnog sistema,,Energija podvučeno zelenom“

GRAD STARIH: Plužine

Lazar Muminović

Berane

Odluka o laureatu priznanja

Prijestonice Cetinje

Vujoviću nagrada

„Leso Ivanović“

PODGORICA - Nagrada

„Aleksandar Leso Ivanović“ za 2024. godinu, za koju konkurs raspisuje Prijestonica Cetinje, pripala je pjesniku Sretenu Vujoviću, jednoglasnom odlukom žirija.

Njemu je priznanje pripalo za drugo izdanje pjesničke knjige „Gozba“, objavljene u izdavačkom programu cetinjskog izdavača Otvoreni kulturni forum. O izboru laureata ovogodišnje nagrade odlučio je tročlani žiri koji čine predsjednik Milorad Popović i članice Anđela Ćipranić i Nataša Pejović. Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ dodjeljuje se za izvanredna dostignuća u književnom stvaralaštvu svake godine 21. novembra, na dan rođenja znamenitog cetinjskog

i crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, koji je svojim radom dao značajan doprinos razvoju crnogorske književnosti. Ovogodišnji laureat Sreten Vujović autor je više od 20 pjesničkih knjiga, zastupljen je u antologijama, nagrađivan književnim nagradama i prevođen na 15 jezika. Radio je kao predavač, nastavnik i profesor književnosti i crngorskog jezika. Član je Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog društva nazavisnih književnika, Matice crnogorske i drugih asocijacija i udruženja. Na konkurs za dodjelu nagrade „Aleksandar Leso Ivanović“ pristiglo je šest prijedloga, od kojih su dva bila nepotpuna. R. K.

Slikar Dževdet Nikočević izlaže u Podgorici

„Dodiri svjetlosti“ večeras u KIC-u

PODGORICA - Samostalna

izložba slika akademskog slikara Dževdeta Nikočevića, pod nazivom „Dodiri svjetlosti“, biće otvorena večeras u 19 sati, u izložbenom holu KIC-a „Budo Tomović“. Izložbu će otvoriti urednica muzičkog programa KIC-a Maja Popović. Prof. dr Redžep Škrijelj zapisao je da obojeni univerzum

Dževdeta Nikočevića kazuje o velikom iskustvu slikara razdragane mašte i tematske slojevitosti koji svijetlim nijansama boja, naročito u do-

njim lagama slike, apostrofira dijalog koji vidimo kao nadu za izlaz iz kolopleta današnje svakodnevice.

Dževdet Nikočević rođen je u Gusinju. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti i postdiplomske studije na Odsjeku za slikarstvo u Sarajevu. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Do sada je izlagao na 45 samostalnih i više od 300 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobio je znatan broj nagrada i priznanja za svoj umjetnički rad. A. Đ.

Ljetnji likovni salon u Bijelom Polju

PODGORICA – Četvrta izložba novoosnovanog prvog Ljetnjeg likovnog salona ULUCG biće otvorena večeras, u 19 sati, u Centru za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“ u Bijelom Polju. Izložbu će otvoriti akademski umjetnik, član umjetničkog savjeta ULUCG Aldemar Ibrahimović. Povodom konkursa za Ljetnji likovi salon ULUCG se -

lekcioni tim u sastavu prof. dr Aleksandar Čilikov, mr Milica Bezmarević i mr Maja Marović je odabrao 34 rada umjetnika i umjetnica savremene crnogorske scene. Ljetnji likovni salon ULUCG vide kao najavu svih budućih pozitivnih inicijativa i likovnih događaja, koji uspostavljaju povjerenje u njihov dalji razvoj i otvaraju nove prostore izlagačkih mogućnosti. R. K.

Brojne kolege, prijatelji, zvaničnici, kulturne

Slikar optimizma koji je slavio život

Smrt Voja Stanića je veliki gubitak za Crnu Goru. Vojo je vrhunski slikar koji je napravio ogromno djelo. On je jedan od naših najboljih slikara svih vremena. Ostaće u istoriji zapamćen po velikom djelu i doprinosu crnogorskoj

kulturi. Mnogi ga nazivaju genijem i ja bih se složio sa tim –istakao je slikar Branislav Sekulić

PODGORICA - Jedan od najistaknutijih savremenih crnogorskih umjetnika

Vojo Stanić preminuo je u 101. godini, a biće sahranjen danas na groblju na Savini. Njegove kolege duboko je dotakla vijest o smrti velikog slikara kojeg su lično poznavali i čije su djelo posebno cijenili. Ovim povodom telegrame saučešća uputili su i brojni zvaničnici i kulturne institucije.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da će Vojovo stvaralaštvo ostati čvrsta spona između crnogorske i evropske kulture, dok njegova vrednosna dosljednost koju je demonstrirao kao mladi borac Šeste crnogorske udarne brigade u Narodnooslobodilačkom ratu i, pedeset godina kasnije, kroz antiratni angažman tokom raspada Jugoslavije, ostaje trajna inspiracija našoj i svim budućim generacijama.

- Vojo Stanić pripada plejadi umjetničkih gorostasa zbog koje je Crna Gora, zemlja slikara, zadivila svijet – kazao je Milatović.

Premijer Milojko Spajić istakao je da je opus Stanića „sve nas obogatio jedinstvenom snagom i imaginacijom te da su njegov životni put i značajni stvaralački doprinosi svjedočanstvo čestitih ciljeva i plemenite težnje ka boljem društvu i univerzalnim vrijednostima.“

- Bio je i ostaće inspiracija ne

samo umjetnicima nego i svima koji cijene ideale svijeta obogaćenog kreativnim i društvenim razvojem - istakao je premijer.

POMJERAO GRANICE

Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović istakla je da je Stanić umjetnik koji je pomjerao granice naše likovnosti i umjetničkog doživljaja stvarnosti.

- Vojo je kao rijetko ko Crnu Goru i njen Mediteran oslobodio epskih i realističkih klišea, stvarajući svjetove u kojima su

se preplitali fantastično i stvarno, groteskno i seriozno, humor i melanholija. Crna Gora ostaje bez svog mediteranskog čarobnjaka koji nam u nasljeđe ostavlja svoj genijalni opus - kazala je Vujović.

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Ðukanović istakao je da je Stanić svojim autentičnim umjetničkim stilom i svojim velikim likovnim djelom trajno obogatio crnogorsku kulturnu riznicu, i time, kao i životnim stavom i snagom svoje ličnosti uzdigao Crnu Goru, učinio da Herceg Novi bude i po njemu

prepoznatljiv, i oplemenio vijek u kom je živio. - Tokom svog dugog, časnog života, davao je i lični doprinos oslobođenju i nezavisnosti Crne Gore - i kao mladi partizan u Šestoj crnogorskoj brigadi i kao zreli stvaralac u periodu obnove državnosti. Pamtiću ga po osobenom duhu, životnoj mudrosti i ljudskim vrlinama kojima je plijenio, i kao iskrenog prijatelja i saborca u prelomnim trenucima savremene crnogorske istorije - kazao je Đukanović. Predsjednik DPS-a Danijel Živković kazao je da su Stanićevo stvaralaštvo i posvećenost vajarstvu i slikarstvu imali su ključnu ulogu u revitalizaciji i obogaćivanju umjetničkog i kulturnog naslijeđa Crne Gore, ali i u razvoju savremenog slikarstva, ne samo u Crnoj Gori, već i šire.

- Ostaće upamćen kao veliki gospodin, mudar i sa jasnom vizijom ljudske realnosti, koji je bio motivisan ljubavlju prema čovjeku, zbog čega je bio voljen i poštovan - rekao je Živković.

Iz Matice crnogorske podsjetili su da je Stanić bio je jedan od njenih inicijatora, prijatelja i odanih članova koji se do svog posljednjeg daha radovao svakom njenom uspjehu. - Kao jedan od kandidata za prvog predsjednika Matice, u svom stilu je reagovao „Nijesam ti ja za glavara“. Stanić je bio ogledalo pravičnosti, stamen i pribran u svakoj situaciji kad se udaralo na crnogorsku državu i njene tekovine i čuvar vrlina koje se nerijetko zaboravljaju. Njegovo likovno djelo će trajati na ponos Crnoj Gori - saopštili su iz Matice crnogorske.

Slikar Vojo Stanić

„Mona Liza“ Voja Stanića, 1991.

Sreten Vujović

od velikog Voja Stanića

Čaša crnog vina po Vojovom meraku

Slikar Slobodan Puro Đurić kazao je za Pobjedu da se sa Vojom Stanićem upoznao 1952. godine kada je Vojo došao kao predavač u Umjetničku školu u Herceg Novom.

- Sviđali su mu se neki moji portreti koje sam radio u školi i kada bi se bilo gdje sreli uvijek bi me pitao: ,,Radiš li još portrete?“. Zadnji put me pitao poslije 70 godina, od tada uvijek se šalio na taj račun. Vojo je bio izuzetno dobar čovjek, pristupačan svakome i vrlo duhovit. Njegov humor je bio originalan, svojstven samo njemu. Volio je čašicu crnog vina i lijepu priču u kafani. I pored svih vrhunskih, samo je pio najobičnije crno vino iz podruma, ono što mi kažemo ,,narodsko“. To mu je bilo po meraku - istakao je Đurić.

Slikar i pisac Dimitrije Popović kazao je za Pobjedu da Vojovo slikarstvo prikazuje osunčani svijet u kojem se stvarnost imaginarnog projektuje u kadrovima fiksirane prolaznosti. - Duhovita grotesknost likova i situacija, čija se pojavnost afirmiše i istovremeno poništava drugom stvarnošću, stvara nevinu bizarnost i duhovitu ozbiljnost koja živi u koherentnoj cjelini rafinirano naslikanih prizora. Sve je na Vojovim slikama u pokretu, kao u kakvoj bezbrižnoj igri koja ne sluti neizbježnost kraja. Vojo je slikar optimizma koji slavi život. Važnost Voja Stanića u crnogorskoj likovnoj umjetnosti jeste što je ostao dosljedan slikarstvu i u aktuelnom pluralizmu likovnih izraza pokazao i dokazao vitalnost ovog klasičnog medija - istakao je Popović. Slikar Rajko Todorović Todor kazao je da su u svim zemljama svijeta, izuzev u Crnoj Gori, genijalni umjetnici u dubokim i zrelim godinama, sunca - božanstva.

- Eto, umro je Veliki Vojo! Sad ćemo dva tri dana liti krokodilske suze, utrkivati se u besmislenim epitetima i panegiricima - glupostima. I onda muk, tišina, zaborav. Ali, ne zaboravimo, Vojo će još stotinama godina sa svojih prozora, Belaviste i Belvedera gledati… –rekao je Todorović.

Istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković kazala je za Pobjedu da Stanić, koji je dostojanstveno nanizao 100 godina plodnog života, a onda nas nečujno fizički napustio, pripada duhovnoj i besmrtnoj plejadi velikana crnogorske likovne umjetnosti XX i XXI vijeka.

- Njegovo likovno djelo je trajan dio najvećim i neprevaziđenim tekovinama savremene crnogorske umjetnosti. Likovna poetika Voja Stanića čvrsto povezana sa duhom mjesta/ genius loci predstavlja alter ego ovog izuzetnog umjetnika i čovjeka kojeg krase: duboka ljudska - humana nota, toplina, čovjekoljublje i plemenitost. Prodornom intuicijom narativnog hroničara, pripovjedača, satiričara, kritičara i neposrednog aktera - ,,voajera“, on oživljava svijet čudaka, ludaka, opsenara, lakrdijaša, fantasta, dokoličara, ljubavnika..., u svom malom mistu Herceg Novom. Pokazao nam je kako se u malim stvarima kriju naj-

Premijerno izvođenje predstave ,,Pomelo, mali ružičasti slon“

Gradskog pozorišta sjutra u KIC-u

Lutkarstvo kao jezik koji svi razumiju

veće tajne čovječanstva likovnim jezikom velikog, genijalnog majstora - slikarstva koji kaže: ,,Slikarstvo je himna prirodi i svijetu koji smo našli - slikarstvo izražava divljenje prema svemu što nas okružuje“. To su riječi velikana uz kojeg mogu da stoje Njegoševe dubokoumne riječi: ,,Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi“ - istakla je Zeković. Slikar Ratko Odalović kazao je za Pobjedu da je Vojo Stanić velikan likovne umjetnosti.

- Crna Gora i Herceg Novi su sada siromašniji - kada makneš takvu veličinu odatle, sve to izgleda drugačije - istakao je Odalović.

OGROMNO DJELO

Istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov istakao je za Pobjedu da je sve koji se u Crnoj Gori bave kulturom pogodila vijest o smrti legende crnogorske likovne umjetnosti Voja Stanića, bez obzira na duboke godine u kojima je preminuo.

- Voja Stanića sam poznavao od djetinjstva, on je bio prijatelj moje porodice. Iza njega ostaje jedna velika umjetnička zaostavština koja će služiti na čast i ponos svim budućim generacijama Crne Gore - kazao je Čilikov. Slikar Branislav Sekulić rekao je za Pobjedu da je smrt Voja Stanića veliki gubitak za Crnu Goru.

- Vojo je vrhunski slikar koji je napravio ogromno djelo. On je jedan od naših najboljih slikara svih vremena. Ostaće u istoriji zapamćen po velikom djelu i doprinosu crnogorskoj kulturi. Njegovo stvaralaštvo za Crnu Goru znači mnogo. Mnogi ga nazivaju genijem i ja bih se složio sa tim - istakao je Sekulić. Slikarka Bosiljka Bakočević rekla je za Pobjedu da crnogorska likovna scena ispraća na vječni počinak maestra slikarstva.

- Dočekavši puni vijek postojanja, mislim da cijenjeni Vojo ne bi volio da ga oplakujemo, već nasuprot, da slavimo život kao što je to on radio kroz svoja djela. Ovdje bih istakla njegovu rečenicu: ,,Život je umjetnost, jer je umjetnost život“. Na nju sam naišla čitajući Vojove mnogobrojne intervjue i može se smatrati vodiljom za nas slikare mlađe generacije - kazala je Bakočević. A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA - Predstava ,,Pomelo, mali ružičasti slon“ (3+), koju je po motivima knjiga Ramone Badesku i Benjamina Šauda režirala Gosja Debska, biće premijerno izvedena sjutra, u 18 sati, u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović“. Asistent rediteljke, ujedno i glumac je Davor Dragojević Glumica Jelena Laban potpisuje i muziku. Dizajnerka je Anita Piotrovska, a dizajner svjetla Emil Lipski. Osim Dragojevića i Laban, u predstavi igraju Dijana Dragojević i Aleksa Balević V. d. direktorica Gradskog pozorišta Ivona Čović-Jaćimović je na pres-konferenciji povodom predstave istakla je da je ovo jedna od prvih predstava u Gradskom pozorištu koja je namijenjena ,,bebećem uzrastu“.

- Kad kažem „bebećem“, mislim da ta granica kreće od d vije godine. Gradsko pozorište nikada do sada nije imalo u svom bitisanju i tr ajanju predstavu za publiku koja je 2 + uzrasta –istakla je Čović-Jaćimović. Debska istakla je da je proces bio veoma interesantan, ali i izazovan zbog komunikacije i jezičke barijere.

- Kako nijesmo mogli da se sporazumijemo na našim maternjim jezicima, lutkarstvo je postalo naš jezik - istakla je Debska.

Odlučila se da predstava bude bez riječi jer dijete tog uzrasta

komunicira na osnovnom nivou, a lutke mogu govoriiti same za sebe.

- Lutke mogu komunicirati o velikim temama poput prijateljstva i prihvatanja – kazala je Debska.

Davor Dragojević je kazao da, kako ne govori najbolje engleski iako ga razumije prilično dobro, kad treba Gosji da nešto saopšti na probi - on uzme lutku i onda se automatski sporazumiju.

- Mi se jako dobro lutkarskim jezikom sporazumijemo, nije potrebno ni da ja poznajem poljski, niti ona crnogorski –kazao je Dragojević.

Prema njegovim riječima, radili su naporno mjesec dana.

- Imali smo rediteljku koja je znala šta hoće, koja nas je lijepo usmjeravala, da se jednostavno poigramo - rekao je Dragojević, dodajući da je ,,moralo da se radi vrijedno i precizno“.

Prema riječima Dijane Dragojević, ovakve predstave su prilika da najmlađa publika zavoli pozorište.

- Jako je važno imati što više ovakvih predstava. Lutkarstvo je jako teško i jako zabavno. To jeste igra, ali dok ne dođete do te igre treba vam mnogo strpljenja – istakla je Dragojević. Balević, mladi glumac, istakao je da je ovo njegovo treće iskustvo u lutkarskom pozorištu, do sada najzahtjevnije.

Direktor CNP-a Ilija Subotić u Parizu uručio nagradu ,,Frederik Rosif“ rediteljki Mari-Monik Roben

PODGORICA - Još kao dijete gledala sam filmove Frederika Rosifa. Od tada dijelimo iste poglede. On je, kao i ja, bio borac za ljudska prava i imamo mnogo toga zajedničkog – kazala je laureatkinja Mari-Monik Roben, istaknuta evropska dokumentaristinja, nakon što joj je direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić u Parizu uručio međunarodnu nagradu ,,Frederik Rosif“. Nagrada koja nosi ime slavnog francuskog dokumentariste rođenog 1922. godine na Cetinju, dodijeljena je shodno odluci Međunarodnog žirija Festivala filma ,,SEE a Paris, Berlin, Washington“, a u okviru masterklasa koji je Roben održala na Univerzitetu Pant-

heon Assas-Sorbonne II u Parizu. Kako je istakao Subotić, bez obzira na sve žanrovske, stilske i tehničke inovacije koje su pratile razvoj dokumentarnog filma, on je do danas ostao jedno od najjačih uporišta autorske angažovanosti, ne samo u kontekstu njegove medijske već i umjetničke pozicionira-

nosti, dok rad izvanredne autorke Roben tu činjenicu upečatljivo potvrđuje. - Njena posvećenost istini, istraživački duh i hrabrost da se suoči s izazovima društvenih nepravdi jesu vrijednosti koje mogu da inspirišu mnoge dokumentariste širom svijeta. U tom pogledu, ova nagra-

- Sva tri iskustva koja sam stekao bila su uz pomoć Davora Dragojevića – rekao je Balević. U ovom procesu, kako je kazao, otkrio je koliko su lutke zapravo zahvalne.

- Trudio sam se da nešto napravim sa tom lutkom, da ona oživi, da ima svoje razmišljanje, svoj karakter, svoj način i svoja sredstva razgovora. Kad god se odvojim sa strane, to lutka zaista radi, zahvalna je i prenosi precizno ono što sam ja htio od nje i što može nekako da dopre do najmlađe publike – rekao je Balević. Na konferenciji za medije govorili su i Piotrovska i Lipski, kao i rediteljka Branka Knežević An. R.

da dobija i opravdanje u svojevrsnom etičkom srodstvu, jer se rad Mari-Monik Roben u velikoj mjeri nadovezuje na istraživačku odgovornost i odvažnost rada Frederika Rosifa – rekao je Subotić. Roben je francuska novinarka i dokumentaristkinja poznata je po istraživačkim filmovima koji se bave društvenim, ekološkim i političkim temama. Njeni filmovi često izazivaju široke diskusije i kritike, podstičući publiku da preispita svoje stavove o različitim uticajima na društvo i životnu sredinu. Međunarodna nagrada ,,Frederik Rosif“ i do sada je dodjeljivana najvećim imenima u oblasti dokumentaristike. - Nagrada proslavlja Cetinje i ime Frederika Rosifa na svim meridijanima - istakao je osnivač i predsjednik Festivala u okviru kojeg je ona ustanovljena, makedonski dramski pisac i diplomata prof. Jordan Plevneš Crnogorska kinematografija predstavlja se na ovom festivalu od 2011. godine. An. R.

Sa konferencije za novinare u KIC-u

m. babović

Sa dodjele nagrada autorki Roben

Monografija ,,Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“ Slobodana Boba Čukića objavljena u izdanju Pobjede

Novi pogled na neistraženi fenomen crnogorske tradicije

Manirom rijetkoga erudite Čukić je u ovoj knjizi ponudio i širi kontekst istraživane pojave, upućujući na poziciju zmije u tradicijskoj kulturi Crnogoraca, ulogu zmijara i magijsko-iscjeliteljskih praksi, starinu kulta zmije na Zapadnome Balkanu i brojne druge fenomene - zapisao je u recenziji dekan FCJK doc. dr Aleksandar Radoman

PODGORICA – Monografija ,,Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“, najnovije izdanje Pobjede, čiji je autor publicista i urednik Feljtona u našem dnevnom listu Slobodan Bobo Čukić, predstavlja jedan od najizazovnijih i najatraktivnijih autorskih poduhvata u savremenoj crnogorskoj nauci i kulturi.

Zmija je, kao malo koja druga životinja, postojana u svijesti i vjerovanjima Crnogoraca, o čemu svjedoče brojni zapisi, predanja, legende, narodne pjesme, toponimi... To potvrđuju i klesane zmije na grobljima širom Crne Gore koje je Čukić sabrao u svojoj novoj knjizi, podijeljenoj u 10 poglavlja.

Autor se u monografiji ne bavi pukim nabrajanjem i popisivanjem grobova na kojima je zatekao motiv zmije, već svojom prepoznatljivom naučno-medotološkom optikom sagledava i kontekstualizuje problemska pitanja. Interdisciplinarnim pristupom rasvjetljava brojna tamna mjesta kako bi čitaocu ponudio širu sliku i došao do istinitih zaključaka, tragom svojih ranijih knjiga u kojima se bavio temama iz crnogorske prošlosti. Ovom knjigom Čukić je još jednom dokazao da nije autor koji ide ,,utabanim stazama“, već se svojim istraživanjima hvata ukoštac s temama o kojima nije pisano dovoljno, ili

pak nije pisano na valjan način. Vrijedi pomenuti i da je Čukić, pripremajući ovu knjigu, obišao najveći dio pravoslavnih grobalja u Crnoj Gori, što je manir koji gotovo izumire među našim istraživačima.

POTRAGA

U sedmom poglavlju nazvanom ,,Kako je teklo istraživanje“ Čukić konstatuje da čuv eni hrvatski istoričar Aleksandar Stipčević nije imao dilema o tome da su prikazi zmija čuvarki na nadgrobnim spomenicima ostaci praslovenskih ilirskih vjerovanja.

- Jedini problem, ili bolje reći nesporazum, bio je u tome što je tu problematiku doveo u vezu samo sa katoličkim, malisorskim grobljima, bez ideje da bi moglo postojati i u crnogorskoj pravoslavno-hrišćanskoj sepulkralnoj tradiciji - zapisao je Čukić, dodajući da se nakon Stipčevića niko nije bavio apotropejskim zmijskim likovima na tlu Crne Gore, niti je ko preduzimao istraživanja

da bi utvrdio stanje na terenu, načinio foto-dokumentaciju i opisao zmijske prikaze, iako su o toj temi usputno pisali različiti autori poput Jovana Vukmanovića u međuratnom periodu, Mirka R. Barjaktarovića 1968. godine ili Adnana Čirgića u novije doba. Ponesen značajem i neodložnošću ovog pitanja, kako je zapisao autor, tokom 2021, 2022. i 2023. godine preduzeo je opsežnu potragu po seoskim, prigradskim i gradskim grobljima na tlu Crne Gore. - Intenzivno istraživanje obuhvatilo je oko 450 grobalja, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini –zapisao je autor u poglavlju ,,Kako je teklo istraživanje“. Njegova terenska istraživanja pokazala su da se zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom nalaze većinski na starim kamenim grobnicama pravljenim najviše u doba vladavine knjaza Nikole I Petrovića Njegoša - Može se pratiti od vremena

Decenije bez provjere

U šetom poglavlju „Previd i iskrivljena slika“ autor Čukić, prema riječima Aleksandra Radomana, kritički preispituje Stipčevićev podatak da su prikazi zmija na nadgrobnim pločama u Crnoj

Gori zabilježeni samo na katoličkim grobljima, ukazujući na to da tom autoru nije ni izbliza prezentovana činjenična situacija na tlu Crne Gore, koja bi istraživanja usmjerila na širi areal i prisustvo toga

Berlinskog kongresa (1878) do balkanskih ratova (1912-1913).

Nakon Prvog svjetskog rata polagano iščezava, a posljednji klesani zmijski lik bilježimo na kamenom kovčegu iz 1934. godine - zapisao je autor. Sama potraga, prema riječima Čukića, imala je karakter istra-

fenomena i na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori.

- Taj Stipčevićev podatak docnije je bez provjere preuziman u nauci. Kako bi ukazao na uzroke neistraženosti i nezainteresovanosti nauke za ovaj fenomen, Čukić poseže za osvjetljavanjem ideološ-

Ostvarenje „Planeta 7693“ pogledalo više od 1.200 osnovaca iz 12 opština u Crnoj Gori

PODGORICA - Filmski

centar Crne Gore i Mreža kinoprikazivača Crne Gore, u saradnji sa produkcijskom kućom „Giggling Goat Production“, uspješno su organizovali seriju besplatnih projekcija filma „Planeta 7693“, crnogorskog reditelja Gojka Berkuljana. Ove projekcije, održane povodom Njegoševog dana, okupile su više od 1.200 osnovaca iz 12 opština i ostvarile jedan od najznačajnijih programa u okviru obilježavanja državnog praznika kulture. Učeni-

ci sedmog, osmog i devetog razreda iz svih krajeva Crne Gore imali su priliku da uživaju u dirljivoj i maštovitoj priči o devetogodišnjem Luki, čije avanture nose univerzalne poruke o hrabrosti, zajedništvu i pronalaženju unutrašnje snage. Film, koji slavi porodič-

ne vrijednosti i moć imaginacije, prikazan je u savremeno opremljenim salama digitalizovanim kroz saradnju Filmskog centra Crne Gore, Ministarstva kulture i medija i lokalnih samouprava. Reditelj Gojko Berkuljan istakao je važnost direktne

ski jezik i književnost doc. dr Aleksandar Radoman je u svojoj recenziji analizirao i opisao svako od deset poglavlja u knjizi. Prema njegovim riječima, do Čukićeve monografije o fenomenu prikaza apotropejskih zmija na nadgrobnim spomenicima u Crnoj Gori u nauci je bilo riječi tek uzgredno s pogrešnim upućivanjem na zaključak da je riječ o pojavi koja je karakteristika užega areala „skadarskoga basena i albanskih katoličkih grobalja“. - No, Čukićeva knjiga nije dragocjena samo zbog prezentacije nalaza vrijednih terenskih istraživanja. Manirom rijetkoga erudite Čukić je u ovoj knjizi ponudio i širi kontekst istraživane pojave, upućujući na poziciju zmije u tradicijskoj kulturi Crnogoraca, ulogu zmijara i magijsko-iscjeliteljskih praksi, starinu kulta zmije na Zapadnome Balkanu i brojne druge fenomene - istakao je Radoman u recenziji.

ŠiRi OsvRT

živačkog trilera, koji se odvijao u fazama i imao neočekivane obrte.

- Kako po pitanju pronalaženja samih spomenika, tako i po pitanju potrage za njihovim tvorcima - narodnim klesarima – zapisao je autor.

Dekan Fakulteta za crnogor-

ko-političke svakodnevice SFRJ u kojoj su panslavistička, karpatska teorija i uticaj Cvijićeve antropogeografske etnocentričke škole doprinijeli da se pitanje proučavanja ilirske tradicije prepušti drugima, u prvome redu albanskim naučnicima – zapisao je u recenziji Radoman.

On je naglasio da nas peto poglavlje rukopisa, naslovljeno „Rijedak i zanimljiv običaj“, uvodi u centralnu problematiku istraživanja - nudeći širi osvrt na fenomen apotropejske zmijske simbolike u sepulkralnoj (pogrebnoj) običajnosti. - U ovome poglavlju autor kreće od polazišta Stipčevića koji je ukazao na to da su Iliri vjerovali da zmija čuva pokojnikovu „vječnu kuću“, odnosno njegov grob - isto kao što mu je za života čuvala kuću - te na postojanje prikaza zmije na kamenim i drvenim nadgrobnim spomenicima u južnoj Crnoj Gori, odnosno „skadarskome basenu“, koji su, po njegovu mišljenju, nespojivi s hrišćanskom simbolikom i predstavljaju ostatke iz praistorijskih, ilirskih vremena. Upravo ove Stipčevićeve naznake naćeraće Čukića najprije na pažljivo prikupljanje rijetkih pisanih podataka o tome fenomenu - usredsredivši se na vrijedne radove Šefika Bešlagića i Aleksandra Stipčevića - a potom i na terensku potragu za materijalnim tragovima prikaza zmija na crnogorskim nadgrobnim spomenicima – zapisao je Radoman. Knjiga „Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“ može se kupiti u oglasnom odjeljenju u staroj zgradi Pobjede na Bulevaru Revolucije, kao i preko sajta www.cgknjizara.me, a može se naručiti i na prodajnim mjestima Tobacco S Pressa. Cijena je 30 eura. A. RADOviĆ

veze sa mladim gledaocima. - Prepune sale u digitalizovanim centrima za kulturu najbolji su pokazatelj da naš trud i posvećenost u stvaranju ovog porodičnog ostvarenja nijesu bili uzaludni. Posebno nas ohrabruje činjenica da među mladim generacijama i dalje

živi ljubav prema filmu i filmskoj umjetnosti. To nam daje dodatni podsticaj i energiju za dalji rad - poručio je Berkuljan. Pored toga što doprinosi promociji crnogorske kinematografije, kako se navodi u saopštenju Filmskog centra, ova i slične inicijative FC pomažu u stvaranju nove generacije filmske publike, koja prepoznaje i cijeni vrijednosti domaćeg filmskog stvaralaštva. R. K.

Naslovnica knjige „Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“

Predstavnici MZ Gradac od čelnika ViK-a nijesu dobili zvanični odgovor kada će biti nastavljena gradnja vodovodne mreže u gornjoj Lješanskoj nahiji

Ne vjeruju više obećanjima, najavili nastavak protesta

Zbog toga što im čelnici ViK-a nijesu kazali kada će biti nastavljeni radovi, Lješnjani najavili da će ponovo svake nedjelje od 10 do 11 sati zatvarati magistralni put prema Cetinju u mjestu Kamenica, a možda će organizovati i proteste ispred nekih institucija

Na poziv odbora Mjesne zajednice Gradac, direktor gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija Aleksandar Nišavić i njegov zamjenik Zdravko Radović sastali su se juče sa mještanima gornje Lješanske nahije da bi se dogovorili o nastavku izgradnje vodovodne mreže za to područje.

Kako je Pobjedi kazao predsjednik Odbora MZ Gradac Dejan Popović, predstavnici ViK-a ni ovoga puta nijesu mogli da im predstave zvanični dokument sa datumom kada će biti nastavljeni radovi. Zbog toga će, kazao je Popović, nastaviti da svake nedjelje od 10 do 11 sati zatvaraju magistralni put prema Cetinju, u mjestu Kamenica, a možda organizuju i proteste ispred nekih institucija.

(NE)ZVANIČNO

- Od direktora Vodovoda Aleksandra Nišavića i njegovog zamjenika Zdravka Radovića dobili smo samo priču o problemima koje imaju u papirologiji. Poručili smo im da očekujemo da

nam daju napismeno kada će zvanično početi radovi i da urade projekte za sekundarnu mrežu, kako bismo mi kao mještani mogli pomoći. Nastavićemo proteste sve dok nam oni crno na bijelo ne dostave kada će početi radovi, da ne bi ostalo samo na obećanjima. Imali smo loše iskustvo koje se zasnivalo samo na obećanjima i sa prethodnom i ovom gradskom upravom, pa nikome više na riječ ne možemo vjerovati. Nije isključeno da izađemo i protestujemo ispred neke gradske ili državne institucije, ukoliko tako odluči Odbor

Radove

MZ Gradac – kazao je Popović. Mještani gornjeg dijela Lješanske nahije prethodne nedjelje su na sat vremena (od 10 do 11 časova) blokirali

magistralni put ka Cetinju, u mjestu Kamenica, protestujući zbog toga što se ne nastavljaju radovi na izgradnji vodovodne mreže za devet

sela koja pripadaju MZ Gradac. To je bio 10. takav protest, na kojem je iskazano i nezadovoljstvo zbog toga što im se niko od nadležnih

koči rješavanje imovinsko-pravnih odnosa

Odgovarajući na pitanja Pobjede iz ViK-a je navedeno da je u toku izrada elaborata nepotpune eksproprijacije za tri projekta u Lješanskoj nahiji, u cilju dobijanja građevinske dozvole. - Riječ je o proceduri koja je sada značajno složenija u odnosu na prethodne godine. Pored toga, za završetak elaborata sporna je

jedna katastarska parcela u KO Gradac u Lješanskoj nahiji. Kroz spornu parcelu prolazi trasa vodovoda koja je obrađena u dva projekta, tako da dva elaborata u ovom momentu nije moguće završiti zbog tereta na parceli – naveli su iz ViK-a. Navode da u komunikaciji sa Upravom za državnu imovinu rade na rješava-

Povodom Međunarodnog dana djeteta, za mališane iz JPU ,,Ljubica Popović“ izvedena dječja opera ,,Snežana i sedam patuljaka“

nju ove situacije.

- S obzirom na to da završeni elaborati moraju biti prvo tehnički ovjereni u Upravi za državnu imovinu, a zatim se šalju u Glavni grad sa ostalom dokumentaciojom da bi se lokalna samouprava obratila nadležnom ministarstvu za prenos prava nad državnim parcelama sa Vlade na Glavni grad,

dinamika značajno zavisi od brzine reagovanja navedenih institucija. Ukoliko ne bude administrativnih barijera očekujemo da će dokumentacija za građevinsku dozvolu biti objedinjena do kraja godine, nakon čega ćemo uputiti zahtjev nadležnom sekretarijatu za izdavanje odobrenja za građenje – poručili su iz ViK-a.

nije obraćao i ponudio rješenje za njihov problem –odnosno projekat nastavka izgradnje vodovoda od raskrsnice Staniseljića do Kažića glavice.

NESTRPLJENJE

Popović je u ime mješ tana gornje Lješanske nahije uputio izvinjenje svim učesnicima u saobraćaju koji zbog protesta ne mogu proći magistralnim putem, uz napomenu da je to jedini način da oni ostvare svoja prava. MZ Gradac pripadaju sela Parci, Staniseljići, Gradac, Progonovići, Buronji, Draževina, Orasi, Štitari, Releza i Ćepetići, a vodu nijesu dobila ni sela Popratnica i Kornet u donjoj Lješanskoj nahiji, gdje je izgrađena vodovodna mreža. Prethodna gradska uprava počela je gradnju vodovoda 2021. godine i to je urađeno na osnovu peticije koju je potpisalo 300 mještana gornje Lješanske nahije. Novoj gradskoj upravi u budžetu je ostavljeno 120.000 eura za nastavak realizacije ovog projekta, ali radovi do sada nijesu nastavljeni. Vodovod za gornju Lješansku nahiju obećan je još 2016. godine, na skupu na Barutani, od predstavnika tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede. Domaćinstva u gornjem dijelu Lješanske nahije snabdijevaju se vodom tako što je kupuju ili iz bistijerni, iz kojih je uglavnom koriste samo kao tehničku vodu. I.MITROVIĆ

Vrijedna donacija kompanije ,,Wiener Städtische - životno osiguranje“ Dnevnom centru za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju

Kompanija ,,Wiener

Povodom Međunarodnog dana djeteta, za mališane pet vaspitnih jedinica – „Bajka“, „Palčica“, „Zvjezdice“, „Maslačak“ i „Zvončica“ (JPU ,,Ljubica

Popović“) juče je u Zadružnom domu u Donjoj Gorici izvedena dječja opera ,,Snežana i sedam patuljaka“. Prva dječja opera u Crnoj Gori nastala je u saradnji učenika i

nastavnika šest srednjih stručnih škola i Muzučke škole ,,Vasa Pavić“, uz podršku Zavoda za školstvo i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Podsjetivši da Međunarodni dan djeteta, 20. novembar, obilježavaju svake godine, koordinatorka vaspitne jedinice ,,Bajka“ Jelena Terzić navela da je ovaj datum posvećen podizanju svijesti o pravima djece i njihovoj dobrobiti, naglašavajući kako je i ova priredba bila prilika da se podsjeti da je pristup kulturi, umjetnosti i obrazovanju jedno od osnovnih ljudskih prava. I.M.

Städtische - životno osiguranje“ u okviru svoje redovne godišnje akcije socijalno korisnih aktivnosti namijenila je vrijednu donaciju JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju.

- Ove godine, opet najosjetljiviji prema najmlađima, odlučili smo da naš doprinos bude usmjeren ka mladima sa teškoćama u razvoju, kako bi i oni dobili neophodnu podršku. U razgovoru sa direktoricom JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, prepoznali smo potrebu za donacijom meke

sobe. Riječ je o ključnom sredstvu za njihov razvoj i svakodnevno učenje, jer omogućava sigurno i kontrolisano okruženje bez rizika od povreda - naveo je izvršni direktor osiguravajuće kompanije ,,Wiener Stadtische - životno osiguranje“ Andrija Pešić Meka soba je u potpunosti obložena sunđerom i strunjačama i korisnik se u njoj u trenucima uznemirenosti može smiriti, relaksirati i opustiti. Soba nema inventar koji se može razbiti, niti se korisnik može povrijediti. Direktorica Dnevnog centra Olga Rovčanin zahvalila je na vrijednoj donaciji, ukazujući na značaj toga što je pre-

poznata velika važnost misije te institucije. - Velikodušna donacija kompanije ,,Wiener Städtische“ pomaže da naša ustanova pruža pomoć onima kojima je najpotrebnije, u najboljim uslovima i na najbolji mogući način – kazala je Rovčanin, pozivajući i druge društveno odgovorne kompanije i pojedince da prate primjer ,,Wiener Städtische“. Osim donacije vrijedne 3.500 eura, zaposleni u kompaniji ,,Wiener Städtische“ upriličili su i slikarsku i čitalačku radionicu za djecu iz JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju. H. P.

Sa prethodnog protesta

PODGORICA - Nije bilo velikih iznenađenja u četvrtom izdanju Lige nacija, na svim nivoima – od A do D divizije.

U četvrtfinalu najmlađeg Uefinog takmičenja za nacionalne timove igraće prvoplasirani timovi iz A divizije – Portugal, Francuska, Njemačka i Španija, kao i drugoplasirane selekcije – Hrvatska, Italija, Holandija i Danska. Četvrtfinalni mečevi igraće se u martu, a završnica u junu. Baraž za ostanak u najjačem rangu igraće trećeplasirani iz četiri grupe – Škotska, Belgija, Mađarska i Srbija, a rivali će im biti drugoplasirani iz B divizije – Ukrajina, Grčka, Austrija i Turska.

U niži rang ispali su Poljska, Izrael, Bosna i Hercegovina i Švajcarska.

Iz B u A rang ušli su Češka, Engleska, Norveška i Vels. Dodatni ,,filter“ da bi eventualno ostali u drugom ,,razredu“ moraće da prođu Gruzija, Republika Irska, Slovenija i Island, a ispali su Albanija, Finska, Kazahstan i Crna Gora.

Njihovo mjesto zauzeće Švedska, Sjeverna Irska i Sjeverna Makedonija, a četvrti osvajač grupe iz C divizije znaće se nakon što Uefa donese odluku o prekinutom meču Rumunije i Kosova.

Među njima će se tražiti i učesnik plej-ofa za ulazak u B diviziju, uz Slovačku, Bugarsku i Jermeniju.

U C diviziji ostaju Estonija, Kipar, Bjelorusija i Farska Ostrva. San Marino je pisao istoriju u D diviziji – dva puta je pobijedio Lihtenštajn, i to je jedina reprezentacija protiv koje su

Izvučeni parovi četvrt nala fudbalskog Kupa

Budućnost gostuje Iskri, derbi u Baru

PODGORICA – Parovi četvrtfinala Kupa Crne Gore određeni su na jučerašnjem žrijebu u Kući fudbala. Derbi će u Baru odigrati Mornar i Bokelj, Petrovac će dočekati Rudar, dok će Budućnost gostovati Iskri.

Komšijski duel odigraće Podgorica i Dečić.

Utakmice u Baru i na ,,DG areni“ u Podgorici na programu su 27. novembra, dok će datumi odigravanja preostala dva meča biti naknadno određeni jer dio četvrtfinalista treba da odigra zaostale prvenstvene utakmice.

Četvrtfinale Kupa Crne Gore igra se na jednu dobijenu utakmicu. R. A.

Englezi opet u eliti, San Marino na dva meča do Mundijala

trijumfovali u svojoj istoriji, ukupno tri puta. Simpatična selekcija s Apenina je u pobjedi nad Lihtenštajnom 18. novembra (1:3) oborila nekoliko rekorda – prvi put je slavila u gostima, prvi put dala više od dva gola, prvi put postigla više od jednog gola u takmičarskom meču, prvi put pobijedila nakon što je gubila, prvi put osvojila grupu u bilo kom takmičenju i prvi put napredovala u viši rang. Kako tek zvuči informacija da

Objavio Mozzart sport

je San Marino, i dalje posljednji, 210. na FIFA rang listi, na dva meča od Svjetskog prvenstva 2026?!

Iz Evrope će na SP u SAD, Kanadi i Meksiku ići 16 timova –pobjednici 12 kvalifikacionih grupa i četiri ekipe iz baraža.

U baražu će igrati drugoplasirani iz kvalifikacija i četiri tima iz aktuelnog izdanja Lige nacija a koji prethodno ne izbore direktno mjesto na SP. Šesnaest timova biće podijeljeno u četiri šešira i igraće po-

lufinala i finala. Četiri pobjednika ići će na Mundijal. Naravno, šanse San Marina u takvoj konkurenciji su najmanje moguće, isto kao i Moldavije koja je osvojila grupu D2. Te dvije selekcije će za dvije godine igrati u C diviziji Lige nacija, a tu priliku će kroz baraž imati Gibraltar i Malta –protivnici će im biti Luksemburg i Letonija.

Lihtenštajn i Andora sigurno ostaju u najnižem ešalonu evropskog fudbala, gdje će po-

Poznati šeširi za žrijeb kvalifikacija za SP

Ishod Lige nacija odredio je i sastave šešira za žrijeb kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo koji će se održati 13. decembra.

Prvi šešir: Francuska, Španija, Engleska, Portugal, Holandija, Belgija, Italija, Njemačka, Hrvatska, Švajcarska, Danska, Austrija. Drugi šešir: Ukrajina, Švedska, Turska, Vels, Mađarska, Srbija, Poljska, Grčka, Rumunija, Slovačka, Češka, Norveška. Treći šešir: Škotska, Slovenija, Republika Irska, Albanija, Sjeverna Makedonija, Gruzija, Finska, Island, Sjeverna Irska, CRNA GORA, BIH, Izrael. Četvrti šešir: Bugarska, Luksemburg, Bjelorusija, Jermenija, Kosovo, Kazahstan, Azerbejdžan, Estonija, Kipar, Farska Ostrva, Letonija, Litvanija. Peti šešir: Moldavija, Malta, Andora, Gibraltar, Lihtenštajn, San Marino. Šest grupa imaće po četiri, ostalih šest po pet ekipa. Od broja timova zavisi i početak kvalifikacija –grupe sa pet selekcija startovaće u martu, ostale u septembru.

slije ispadanja iz treće lige nastupiti i Azerbejdžan i Litvanija. Ne. K.

PODGORICA - Crna Gora je ispala iz B divizije Lige nacija poslije pet poraza i samo jedne pobjede u grupi 4, a završetkom ovog ciklusa ističe i jednogodišnji ugovor selektoru Robertu Prosinečkom

Da li legendarni Hrvat ostaje na klupi ,,sokola“ koji su pod njegovim vođstvom imali niz od sedam uzastopnih poraza računajući prijateljske mečeve u junu, što je negativni rekord od nastanka naše fudbalske reprezentacije, i kakva je perspektiva pred kvalifikacije za Mundijal koje će se igrati naredne godine?

Veliki Žuti je nakon pobjede nad Turskom u utorak (3:1) –efektne, dugo čekane i prijeko potrebne, nažalost i samo utješne – najavio da će o svojoj budućnosti više znati nakon razgovora sa rukovodstvom Saveza. Prosinečki je juče bio na razgovoru u Kući fudbala, ali nije odgovarao na poruke i pozive naše redakcije, pa smo ostali uskraćeni za odgovor ,,iz prve ruke“ – da li je postignut makar načelni dogovor o ostanku ili je izvjestan rastanak, koji se mogao naslutiti i iz javnih nastupa samog šefa struke prije i nakon meča s Islandom, prvog u novembru.

PODGORICA – Predrag Mijatović nedavno se vratio u Partizan kao predstavnik radne grupe zadužen za sportska pitanja, a prema pisanju Mozzart sporta uskoro će dobiti funkciju i u Fudbalskom savezu Srbije. Prema zamislima najodgo-

vornijih lica u FSS, legendarni Crnogorac mogao bi da postane potpredsjednik srpske kuće fudbala, navodi taj medij. U Fudbalskom savezu Srbije u toku su promjene na rukovodećim pozicijama – Branko Radujko doveden je na mjesto generalnog sekretara, čeka se i zvanično imeno-

Španski trener nastaviće rad na klupi „građana“

Gvardiola dogovorio novi ugovor sa Sitijem

PODGORICA – Pep Gvardiola dogovorio je sa Mančester sitijem potpisivanje novog jednogodišnjeg ugovora, objavio je britanski Skaj.

Aktuelni ugovor ističe mu na kraju sezone, dok će novi ugovor španskog trenera sadržati opciju da se produži i na dodatnih godinu dana, do 2027. godi-

ne. Gvardiola je postao trener Mančester sitija 2016. godine i do danas je, između ostalog, bio prvak Premijer lige šest puta (2018, 2019, 2021, 2022, 2023, 2024), dok je 2023. godine osvojio i Ligu šampionu, klupsko Svjetsko prvenstvo i Superkup Evrope. Prije Mančester sitija, bio je trener Bajerna iz Minhena i Bar-

vanje RankaStojića za direktora, a najzvučniji potez trebalo bi da bude angažovanje Mijatovića. Mijatović bi bio predstavnik Partizana u vrhu FSS, kojem je odavno blizak jer je često bio gost reprezentacije Srbije na gostovanjima ili tokom žrijeba za razna takmičenja. Ne. K.

selone, s kojom je osvojio Ligu šampiona 2009. i 2011. godine. Mančester siti je drugi na ta-

beli Premijer lige, sa pet bodova manje od prvoplasiranog Liverpula. S. J.

Hoće li FSCG čekati 13. decembar i žrijeb kvalifikacija za Mundijal koji će Crna Gora dočekati iz trećeg šešira? Ukoliko bi se ,,crveni“ našli u grupi od četiri tima, kvalifikacije bi počeli tek u septembru. Možda bi tako Prosinečki u prijateljskim mečevima u martu dobio posljednju šansu za ostanak... ,,OPRAVDANJA“ Što je donio Robert Prosinečki crnogorskoj reprezentaciji? Rezultatski malo – iz 10 mečeva ima tri pobjede i sedam poraza, po kvalitetu igre – takođe premalo, daleko od onog što je najavljivao na predstavljanju kada je rekao da Crna Gora može da igra dopadljiv, direktan, ofanzivan fudbal. Nije dugo vremena trebalo da postane jasno da ,,sokoli“ nemaju kvalitet za takvu igru, dobrim dijelom iz razloga koji je pratio sve prethodne selektore – Prosinečki se suočio sa serijom povreda, naročito kada su na red došli takmičarski mečevi, oni koji određuju sudbinu svakog trenera. Ni u jednom meču Lige nacija nekadašnji as Crvene zvezde, Real Madrida, Barselone... nije mogao da računa na Stefana Savića i Marka Vešovića, u septembru je nedostajao Marko Janković, koji je ključni igrač u sredini terena, pred svako okupljanje reprezentacije na treninzima Juventusa povređivao se Vasilije Adžić, čiji se debi iščekuje s velikom nadom, Stevan Jovetić je tek u septembru našao klub.

Crna

Veliko slavlje fudbalera San Marina nakon pobjede nad Lihtenštajnom

što (ni)je kriv Prosinečki?

Povrijeđen je u startu bio i Edvin Kuč, Viktor Đukanović je odlaskom u Standard potpuno ostao bez minutaže nakon što je sjajno igrao u Hamarbiju, Milutin Osmajić nije bio u konkurenciji za posljednje mečeve jer je zbog nepromišljenosti dobio težu suspenziju u Engleskoj. I tu nije bio kraj izostancima... U mandatu Prosinečkog dogodila se i tragedija od koje bol ne prestaje – iznenadna smrt Matije Šarkića, golmana koji je trebalo da bude dugoročno rješenje između stativa. Suvišno je govoriti koliko je taj događaj uzdrmao tim...

duelima od Belgije i Gruzije, učesnika nokaut runde ovogodišnjeg Eura, u Ligi nacija od Turske, koja je bila četvrtfinalista tog EP, te Islanda i Velsa koji imaju skoriji istorijat nastupa na velikim takmičenjima, i to zapaženih. Sve navedeno donekle može da ,,opravda“ loš rezultatski skor Prosinečkog koji je kulminaciju doživio ispadanjem u C diviziju poslije četiri godine.

GREŠKE

Nikić na meti velikana

Golman Dečića Igor Nikić na meti je velikih klubova iz zapadne Evrope nakon odličnih nastupa u dresu Crne Gore. Dvadesetčetvorogodišnji čuvar mreže gurnut je ,,u vatru“ na oktobarskom gostovanju Turskoj, gdje je branio kao da iza sebe ima makar desetak nastupa za A selekciju, a povjerenje je opravdao i tri dana kasnije u Kardifu.

Na visokom nivou bio je i protiv Islanda i Turske u Nikšiću, gdje su ga ,,snimali“ emisari velikog Ajaksa.

Za momka koji je za nekoliko godina prešao put od treće do prve lige i statusa

seniorskog reprezentativca nije zainteresovan samo gigant iz Amsterdama. Vrlo je moguće da Nikić tokom zimskog prelaznog roka promijeni sredinu, ali i da ga neki klub ,,kapariše“ za ljeto, a do kraja sezone ostane u Tuzima.

tek u posljednjem kolu protiv istog rivala. Pitanje je da li bi je i dobio da je meč odlučivao o opstanku u B diviziji ili da nije bilo serije povreda, koja je uslovila i debi njegovog saigrača iz Budućnosti, lijevog beka Ognjena Gaševića

nošću da joj je možda zaista mjesto u C diviziji.

SELEKTOR NIJE NAJVEĆI PROBLEM

Ispadanje nije tragedija jer nastup u trećem rangu Lige nacija donosi veću šansu za plasman u baraž za Euro 2028. ukoliko izostane direktan odlazak na završnu smotru, zbog toga je i veća žal što FSCG i Prosinečki nijesu (dovoljno) osjetili momenat za reset i ,,žrtvovanje“ jednog ciklusa. Za crnogorski fudbal nije ključna stvar i najveći problem ko će biti selektor. Što prije su potrebni obrisi novog tima jer vrijeme ,,senatora“ prolazi, a njihovi nasljednici iz klubova kakvi su naši ne dolaze tako brzo i lako. Osjetio je to Prosinečki za proteklih devet mjeseci u kojima je prošao put od ambicioznih planova do brzog suočavanja s realnošću, put koji su obilježili ogromni pehovi i greške koje dijeli sa njemu nadređenima. Neđeljko KOSTIĆ C

Svi porazi koje su pretrpjeli Robijevi ,,sokoli“ došli su od jačih rivala – u junu u prijateljskim

Uprkos svemu, čini se da je u nekim segmentima moglo bolje i više, da je nedostajao dugoročni plan – vizija kako bi Crna Gora mogla da izgleda u kvalifikacijama ne za Mu-

ndijal 2026, već za Euro 2028. Zato glavni problem nijesu porazi, već činjenica da 2024. godina nije iskorišćena na pravi način. Nije napravljena ,,podloga“ za tim koji treba da bude okosnica u narednim godinama, reprezentacija nije dovoljno podmlađena, a čak je ova, iskusna ekipa previše naivno primala golove. Treba se samo podsjetiti poraza na Islandu poslije golova iz kornera ili dva primljena pogotka u prva tri minuta protiv Velsa u Nikšiću. ,,Sokoli“ su imali i veliki problem sa realizacijom jer su prije meča sa Turskom dali samo jedan gol u pet utakmica. Ne može sve to da se ,,svali“ na Prosinečkog, ali selektor je pr-

vi na liniji odgovornosti. Prosinečki je u A selekciju uveo vezistu Budućnosti Miloša Brnovića, najveći plus je šansa koju je dobio i iskoristio golman Dečića Igor Nikić, ali s druge strane nejasno je zašto ni minut nije dobio vezista Boaviste Ilija Vukotić kada je već sjedio na klupi u prva četiri meča. Za novembarske duele nije pozvan.

U veznom redu je priliku dobio Novica Eraković, pa poslije septembra nije bio u konkurenciji, dok je od igrača na toj poziciji novembarsku akciju obilježio povratnik Stefan Lončar Milan Vukotić je debitovao u finišu meča u Turskoj, da bi mu prava šansa bila pružena

Misterija je i status Slobodana Rubežića, koji je otkazao dolazak na dva posljednja dva meča. Prosinečkom na dušu ide raspoređivanje minutaže, naročito u oktobru, kada je u Kardifu izveo tim sa devet istih igrača kao tri dana ranije u Samsunu. Kakvim god kadrom da je raspolagao, Veliki Žuti je trebalo drugačije da rotira – da je pogriješio pokazalo mu je prvo poluvrijeme na stadionu Kardif sitija, jedno od lošijih u istoriji naše reprezentacije. Crna Gora je bila potpuno bezidejna, a na kraju je izgubila golom iz jedanaesterca. Takva je bila skoro cijela misija ,,sokola“ u Ligi nacija – nerijetko konkurentna i opasna, a na kraju suočena sa real-

D. MIJATOVIĆ

NIJE USPIO U PLANOVIMA: Robert Prosinečki

Lautaro stigao Maradonu

PODGORICA – Napadač

Argentine Lautaro Martines izjednačio se po broju golova za reprezentaciju sa legendarnim Dijegom Maradonom

Martinesu je poravnanje sa čuvenim ,,El Pibeom“ na vječnoj listi strijelaca za reprezentaciju donio spektakularni gol protiv Perua u kvalifikacijama za Mundijal, za pobjedu Argentine od 1:0. Lautaro je

do 32. gola za selekciju svoje zemlje stigao u 70. utakmici. Ispred Lautara sada su Lionel Mesi (112 golova), Gabriel Batistuta (55), Serhio Aguero (41) i Ernan Krespo (35). Imajući u vidu Martinesove godine, partije koje pruža i dinamiku postizanja golova, izvjesno je da će u dogledno vrijeme uspjeti da prestigne sve ispred sebe, osim, naravno, nedodirljivog Mesija. Vrijedi reći da bi Lauta-

naslijedio smijenjenog Đilardina

Patrik Vijera novi trener Đenove

PODGORICA – Francuski

fudbalski stručnjak Patrik Vijera novi je trener italijanske Đenove, na čijoj klupi je zamijenio Alberta Đilardina, koji je u utorak dobio otkaz.

Đenova nije objavila dužinu ugovora, ali je poznati insajder Fabricio Romano objavio da je Vijera sa italijanskim klubom potpisao ugovor do juna 2026. godine, sa opcijom produžetka na dodatnih godinu dana. Vijera je prošle sezone vodio Strazbur, koji je napustio u julu ove godine nakon sporazumnog raskida ugovora, a prije toga je bio trener Kristal

Palasa, Nice, Njujorka i mlađih selekcija Mančester sitija. Đenova na tabeli Serije A zauzima 17 . poziciju sa 10 bodova, jednim više od Lećea koji se nalazi u zoni ispadanja. Tokom bogate igračke karijere, Vijeira je nastupao i za Juventus, Inter i Mančester siti, u kom je u sezoni 2010/11. igrao zajedno sa nedavnim pojačanjem Đenove Mariom Balotelijem , a u Arsenalu je bio dio ekipe koja je kao neporažena osvojila Premijer ligu 2004. godine. Sa reprezentacijom Francuske osvojio Svjetsko prvenstvo 1998. godine i Evropsko prvenstvo 2000. godine. S. J.

ru bila potrebna još dva gola da prestigne Maradonu da Fifa nije poništila dva gola koje je čuveni Dijego postigao u karijeri za reprezenatciju.

Bila su to dva meča koja nijesu uzeta u obzir kao zvanična za Svjetsku fudbalsku federaciju, pa je slavni as tako ostao na 32 gola umjesto na 34. R. A.

Finiks daje Durentu

120 miliona dolara

PODGORICA – Vlasnik

Finiks Sansa Met Išbija planira da ponudi Kevinu Durentu ugovor vrijedan 120 miliona dolara narednog ljeta i istakavši da taj dogovor odgovara i timu i igraču.

Oni će ignorisati automatsko jednogodišnje produženje ugovora u julu i samo potpisati novi ugovor.

- Durent voli što je u Finiksu, a mi volimo što je kod nas. Očekujemo da potpiše novi ugovor i da produži saradnju kako bi ostao kod nas duži vre-

menski period. Nadamo se da će završiti karijeru u Finiksu. Nijesmo mogli ranije ovo da uradimo zbog pravila NBA lige i vjerujemo da ćemo sve završiti kada se sezona završi. Mi želimo Kevina ovdje i on želi da ostane. Nikada nije ni bilo drugačije - rekao je Met Išbija za ESPN. Kevin Durent ima važeći ugovor do kraja sezone 2025/26. Trenutno ga muči povreda lista i ne može da igra, ali je prije povrede imao 27,6 poena u prosjeku uz 6,6 skokova i 3,4 asistencije. R. A.

Nikolić: Skup momaka, svako donosi posebne

PODGORICA – Košarkaši Crne Gore od juče su kompletni, na sinoćnjem treningu u ,,Bemaks areni“ (18 časova) ekipi se priključio i Bojan Dubljević, pa je selektor Boško Radović mogao sa svim pozvanim igračima da uđe u završnu fazu priprema za dvomeč sa Bugarskom, u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u petak u ,,Bemaks areni“ (19 časova) i poneđeljak u Botevgradu (18).

– Svi smo na okupu, ostaje nam da odradimo nekoliko treninga do prvog meča. Očekuju nas dvije ključne utakmice, nadamo se pozitivnom rezultatu u oba meča, da ostvarimo cilj koji smo zacrtali – rekao je Marko Simonović, centar ,,crvenih“.

Etapno okupljanje, uglavnom, nije bilo problem ni u prošlosti, jer se momci u našoj selekciji dobro poznaju s obzirom na to da godinama igraju zajedno u reprezentaciji, a mnogi su igrali zajedno i u klubovima… – Ovo je skup sjajnih momaka, a svako okupljanje donosi posebne emocije kod svih nas, jer je igranje za reprezentaciju nešto posebno. Tako da nam je drago da smo opet tu, a svi želimo da damo svoj doprinos da napravimo važan korak ka Evropskom prvenstvu – dodaje još jedan od igrača iz centarske linije Zoran Nikolić

NA EP DOBILI BUGARE Crna Gora je protiv Bugarske igrala na posljednjem Eurobasketu i slavila u grupnoj fazi sa 91:81. Košarkaši

Sa sinoćnjeg treninga naših najboljih košarkaša u Bemaks areni

Francuz

Skup sjajnih svako okupljanje posebne emocije

– Igrali smo protiv njih prije dvije godine na Evropskom prvenstvu. Generalno ih poznajemo, ali svi igrači su u nekom ritmu, pa neće biti lako. Ali mi smo u dobrom smo sastavu, potrudićemo se da ostvarimo što bolji rezultat – dodao je Simonović.

Crna Gora je prvi ,,prozor“, u februaru prošle godine, završila polovično, sa porazom od Njemačke i pobjedom protiv Švedske.

- Očekuje nas novi ciklus, a zbog situacije u grupi, možda i odlučujući u borbi za Evropsko prvenstvo. Slijede dva meča protiv selekcije Bugarske i maksimalno se spremamo za njih, s tim što smo sada fokusirani samo na taj prvi susret. Svjesni smo značaja, a uz to prvi put od februara igramo

Američki plejmejker ponovo u NBA ligi

Pejton se vratio u Nju Orleans

PODGORICA – Američki

košarkaš Elfrid Pejton novi je član Nju Orleansa, objavio je ESPN.

Pejton se, tako, vraća u Nju Orleans, čiji je bio član tokom pripremnog perioda, zbog proble-

Simonović zadovoljan u Bahčešehiru

Odlazak iz Crvene zvezde u Tursku, prvo u Bešiktaš, pa ljetos u Bahčešehir, pokazao se kao pun pogodak za Marka Simonovića

U dresu Bahčešehira, kojeg trenira naš Dejan Radonjić, i koji je dosadašnjim partijama potvrdio visoke ambicije u Evrokupu (prvi je u grupi A, u kojoj je i Budućnost, sa skorom 7-1), Simonović prosječno bilježi 11,6 poena i 4,6 skokova. Njegova dobra forma biće, svakako, od velike koristi i našoj selekciji. – Iskreno, zadovoljan sam. Sve ide kako treba. Želim da nastavim u ovom ritmu kako smo počeli – rekao je Simonović.

Bud. Bemaks 144 Novi 67

PODGORICA – Dvorana: „Bemaks arena“. Gledalaca: 50. Sudije: Radinović, Ćetković, Kuč. Rezultat po četvrtinama: 42:16, 28:10, 42:12, 32:29.

BUDUĆNOST BEMAKS: Bulajić 11, Brigs 10, Mi. Bigović 3, Radonjić 12, Savković 12, Baošić 12, Radević 13, Beljkaš 10, Dragišić 20, Ilić 18, Ma. Bigović 10, Racković 13. NOVI 87: Letić 6, Lazić 24, Petković 21, Gatalo 10, Jeretin, Šćekić, Markanović 6, Kadić.

Košarkašice Budućnost Bemaksa nastavile su sa pobjedama. Mečevi u Prvoj ligi samo su treninzi za „vučice“, koje su u laganom ritmu savladale mladu ekipu Novog 87 uz pobjedu od čak 144 postignuta poena. Jasno je da je velikan u kvalitetu, tako da su domaće lako slavile, uz nevjerovatan podatak da je 11 igračica bilo dvocifreno, a Amerikanka Teri Brigs imala je tripl-dabl – po 10 poena, skokova i asistencija.

Podgorica 95

Primorje 54

Bugari bi bili oslabljeni bez Vezenkova i Miler-Mekintajera

U našoj selekciji cijene rivala, bez obzira na to što se ovih dana dosta pominje situacija sa povredom Vezenkova – Bugarska je dobra selekcija, u februaru su savladali Njemačku. Ukoliko ne budu igrali Vezenkov i Kodi Miler-Mekintajer, jasno je da bi bili oslabljeni, ali treba sačekati. Spremamo se maksimalno i nadamo se da možemo u veoma bitnom momentu doći do pobjede, koja bi nam mnogo značila – jasan je Zoran Nikolić

pred svojim navijačima, tako da imamo posebnu obavezu da odigramo što bolje – dodao je Nikolić, koji ove sezone na devet mečeva ABA lige u dresu SC Derbija ima prosjek 12,2 poena i 6,7 skokova.

SVI IZJEDNAČENI

Prije drugog ,,prozora“, sve četiri selekcije u grupi, Crna Gora, Njemačka, Švedska i Bugarska, imaju po pobjedu i poraz. Plasman na Evropsko prvenstvo će izboriti tri reprezentacije

ma sa povredama u toj ekipi. Ove sezone je bio član Birmingem Skvadrona, filijale Nju Orleansa u razvojnoj ligi, a za svoj novi tim je već igrao u sezoni 2018/19. Američki plejmejker, koji je u svom prvom mandatu u Nju Orleansu u prosjeku bilježio 10,6 poena, 7,6 asistencija i 5,2 skoka, nije igrao u NBA ligi od sezone 2021/22. Pejton je ranije u NBA ligi igrao još za Orlando, Finiks i Njujork. Na listi povrijeđenih igrača Nju Orleansa trenutno se nalaze Zajon Vilijamson, Dežonte Marej, Si-Džej Mekolum, Hose Alvarado , Herbert Džouns, Džordan Hokins, Brendon Ingram i Trej Marfi S. J.

iz grupe – kazao je Simonović. – Imamo više iskustva i više kvaliteta u odnosu na februarski „prozor“. Ciljevi ostaju isti, idemo ka tom cilju. Bez obzira na to što se meč ne igra u „Morači“ (zatvoren dobar dio južne tribine), Simonović očekuje podršku sa tribina u ,,Bemaks areni“. - Nadamo se punoj podršci sa tribina, da će sala biti puna i da će navijači da nas podrže u petak – zaključio je Simonović. S. JONČIĆ

Prva liga za košarkašice

„Vučice“ su brojale do 144

Dvorana: „Bemaks arena“. Gledalaca: 50. Sudije: Kostić, Jovanović, Orbović. Rezultat po četvrtinama: 25:14, 28:17, 15:9, 27:14.

PODGORICA: Vujović 12,

Radulović 11, Bajčeta 4, Andrić 14, Šćepanović 13, Terić 2, Đukić 4, Sekulović 9, Nagornaja 4, Jovović, Dutina 13, Rakočević 9. PRIMORJE: Tripović 9, Radović 12, Ilić 11, Brković 3, Mijajlo-

vić, Praščević 5,Adžić, Šćekić, Jevtović, Bajo 7, Kovačević 7. Podgorica je lako opravdala ulogu favorita i napravila dobar uvod pred novi turnir WABA 2 lige, koji se očekuje za vikend u Zenici. R. P.

Šampion prekinuo seriju Kavalirsa od 15 pobjeda, Vestbruk upisao

200. tripl-dabl u karijeri

Boston prvi zaustavio Klivlend, ruki Lejkersa novi rekorder NBA

PODGORICA - Svakoj seriji dođe kraj, pa tako i onoj Klivlenda, koji je zaustavljen nakon 15 pobjeda od starta sezone.

Uradio je to šampion Boston, koji je na svom terenu pobijedio Kavalirse 120:117 i nanio im prvi poraz ove sezone. Boston je drugi na tabeli Istočne konferencije sa 12 pobjeda i tri poraza, dok je Klivlend i dalje prvi. Najefikasniji u ekipi Bostona bili su Džejson Tejtum sa 33 poena, uz 12 skokova i sedam asistencija, Al Horford sa 20 poena i Derik Vajt sa 19 poena. U ekipi Klivlenda najefikasniji su bili Donovan Mičel sa 35 poena, uz osam skokova, Evan Mobli sa 22 poena, uz 11 skokova, i Kreg Porter junior sa 15 poena, dok je Džeret Alen zabilježio dabldabl sa 10 poena i 11 skokova. Los Anđeles Lejkersi pobijedili su Jutu 124:118, predvođeni Daltonom Nehtom, koji je sa 37 poena izjednačio rekord rukija po broju postignutih trojki na jednom meču – devet (iz 12 pokušaja). Od kada je postao član startne petorke Lejkersa, prije četiri utakmice, Nehtove brojke su impresivne, jer tada bilježi 23,4 poena u prosjeku po meču, a na ta četiri meča, uključujući i ovaj posljednji sa Džezerima, postigao je 21 trojku. Protiv Jute je u trećoj dionici postigao 21 poen i ubacio šest trojki!

Entoni Dejvis je meč završio sa 26 poena, 14 skokova i šest asistencija, dok je Lebron Džejms postigao identičan broj poena podijelivši i 12 asistencija. Četvrti najzaslužniji za trijumf Lejkersa bio je Ostin Rivs sa 17 poena. Kod gostiju Lauri Markanen je dao najjači napadački doprinos sa 25 poena. Lejkersi su stigli do desete pobjede ove sezone, šeste uzastopne i popravili učinak pred svojim navijačima na 7:0.

Nakon dva uzastopna poraza bez najboljeg igrača, Denver je, konačno, upisao pobjedu iako je ponovo bio bez Nikole Jokića (lični razlozi) – Nagetsi su

na gostujućem terenu savladali Memfis 122:110. Denver sada ima skor 8-5, dok Memfis ima osam pobjeda i sedam poraza. Najefikasniji u ekipi Denvera bili su Džamal Marej sa 27 poena, Majkl Porter junior sa 24 poena, uz 11 skokova, i Kristijan Braun sa 19 poena, dok je Rasel Vestbruk zabilježio svoj 200. tripl-dabl u karijeri sa 12 poena, 14 asistencija i 10 skokova. U ekipi Memfisa, koja je i dalje bez povrijeđenog Dža Morenta, najefikasniji su bili Santi Aldama sa 28 poena, uz 11 skokova, Džeren Džekson junior sa 19 poena i Skoti Pipen junior sa 16 poena. Dalas je pobijedio Nju Orleans 132:91, uz 26 poena Luke Dončića, koji je imao i po pet skokova i asistencija i blokadu. Klej Tompson je dodao 19, Kajri Irving 18 poena, uz sedam asistencija, dok je Nađi Maršal imao 15 poena. Kod Pelikansa istakli su se Trej Marfi sa 19 poena i pet skokova, odnosno Brendon Ingram sa 17 poena i pet skokova. Maveriksi imaju učinak 8-7, dok su Pelikansi pretposljednji na Zapadu sa skorom 4-11. Rezultati: Boston – Klivlend 120:117: Bruklin – Šarlot 116:115: Memfis – Denver 110:122, Dalas – Nju Orleans 132:91: San Antonio – Oklahoma 110:104: LA Lejkers – Juta 124:118. S. J.

UŠAO U ISTORIJU: Dalton Neht

Janja Dragišić

Prestižna smotra na pjeni od mora

Petrovac je od 7. do 20. novembra bio u fokusu šahovske i sportske javnosti s obzirom na to da je u tom periodu na pjeni od mora održano Evropsko pojedinačno prvenstvo u seniorskoj konkurenciji. Prestižni događaj, pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih i Opštine Budva, veoma uspješno režiran i organizovan od strane Šahovskog saveza Crne Gore u saradnji sa Evropskom šahovskom unijom, samo je ovjerio reputaciju naše zemlje kao odličnog domaćina značajnih međunarodnih takmičenja. Podatak da su nastupili profesionalci i amateri iz 42 zemlje među kojima čak 45 igrača sa rejtingom većim od 2.600 ELO, dovoljno govori o kvalitetu i masovnosti turnira. Ovu konstataciju potvrdio nam je i jedan od učesnika, desetostruki seniorski šampion Crne Gore, velemajstor Nikola Đukić – Evropsko prvenstvo je bilo jedan zaista fantastičan turnir. Gotovo 400 igrača, veliki broj vrhunskih velemajstora, odlični uslovi za igru, pa mislim da Šahovski savez Crne Gore s pravom dobija pohvale za uspješnu

Đukić 1–0 Kralis

1.Nf3 c5 2.g3 Nc6 3.Bg2 g6

4.c4 Bg7 5.Nc3 Nf6 6.d4 cxd4 7.Nxd4 h5 8.Nf3 d6

9.0–0 0–0 10.Bf4 Bg4

11.Ng5 Rc8 12.h3 Bf5 13.Rc1

Qa5 14.Qd2 Nh7 15.b3 Rfe8

16.e4 Bd7 17.Nf3 Nf8 18.Bh6

Bh8 19.Rfd1 Ne6 20.Be3

Rcd8 21.Kh2 Bc8 22.Nd5

Qxd2 23.Rxd2 b6 24.b4 Bb7

25.a4 Rc8 26.h4 Nf8 27.Ne1

Ne5 28.Bg5 f6 29.Bf4 Ng4+ 30.Kg1 e6 31.Ne3 e5

32.Nxg4 exf4 33.Nh2 fxg3

34.fxg3 Bxe4 35.Rxd6 f5

36.Nd3 Kf7 37.Bxe4 Rxe4

38.Nf3 Ke7 39.c5 bxc5

40.Ra6 Re3 41.Rxa7+ Ke8

42.Nxc5 Rxf3 43.Re1+ Kd8

44.Kg2 Bc3 45.Rd1+ Ke8

46.Kxf3 Bxb4 47.Nd3 Rc3

48.Re1+ Kd8 49.Re3 Bd6

50.Ra8+ Kc7 51.Nf4 Rc4 52.Rxf8 (dijagram) 1:0

takmičenju – smatra Đukić. Na kraju, Nikola je prokomentarisao i svoj učinak. – Moja forma na turniru bila je promjenljiva. Sa dosta nesigurnosti i propuštenih šansi, pogotovo u prvom dijelu turnira. U drugom dijelu sam odigrao nešto bolje, ali jasno je da je za ozbiljnije rezultate na ovakvim takmičenjima potrebno biti mnogo bolje pripremljen nego što sam bio u ovom trenutku. Doduše, bilo je i dosta pozitivnih stvari, uspješno sam isprobao neka nova otvaranja, pa se nadam da je ovo, ipak, bio nagovještaj izlaska iz krize u kojoj sam bio prethodnih nekoliko mjeseci – zaključio je samokritično Đukić. Završeno pojedinačno prvenstvo Starog kontinenta u Petrovcu

Sjutra startuje

KUP Crne Gore

Budućnost brani trofej

Shodno kalendaru

takmičenja za tekuću godinu, ŠSCG pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih, organizuje ovog vikenda ekipni kup u seniorskoj konkurenciji.

Turnir će se održati u multimedijalnoj sali Naučno-tehnološkog centra u Podgorici, a predviđeno je da se odigra pet kola po švajcarskom sistemu sa klasičnim tempom igre, odnosno, 90 minuta po igraču i bonifikacijom od 30 sekundi za svaki odigrani potez.

organizaciju. Raduje me veliki trijumf sjajnog momka i briljantnog šahiste Aleksandra Inđića, koji nije bio u najužem krugu favorita, ali se odavno znalo da je sposoban za ovako nešto. Djeluje da su mu se u Petrovcu sve kockice poklopile, pa je tokom čitavog turnira igrao na vrhunskom nivou i dominantno osvojio titulu. Pomenuo bih i njegovog kolegu iz reprezentacije Srbije Velimira Ivića, koji je fenomenalnim finišom stigao do diobe trećeg mjesta i plasmana na Svjetski kup. Nakon prošlogodišnje Saranine titule, pa titule ekipnog prvaka Evrope osvojene u Budvi, a zatim i sjajnog petog mjesta na Olimpijadi, gdje su

Za visok plasman i laskavo priznanje nadmetaće se Mladost (Nikšić), Crnogorac (Cetinje), Dama (Budva), Budućnost II (Podgorica), Elektroprivreda (Nikšić), Dijagonale (Podgorica), Omladinac Budućnost (Podgorica), Mimoza (Tivat), Prosvjeta (Podgorica), Zeta 1998 (Golubovci), Prosvjeta II (Podgorica) i Budućnost (Podgorica), koja brani prošlogodišnji pehar. Prvo kolo počinje 22. novembra u 16 časova.

bili najbolje plasirana evropska ekipa, ovo je još jedan ogroman uspjeh šahista Srbije, čiji nevjerovatni rezultati polako postaju potpuno uobičajena pojava – rekao je komentarišući šampionat u Petrovcu Nikola Đukić. Crnogorski velemajstor, nažalost, ističe da niko od naših šahista nije uspio da se izbori za mjesto na Svjetskom kupu. Izdvaja Nikitu Petrova koji je po prikazanom tokom turnira imao realne šanse.

– Nikita je sjajno startovao, sa 3,5 poena iz prve četiri partije, zatim je malo usporio na sredini turnira, ali u finišu se ponovo uključio u borbu za neko od prvih 20 mjesta. Ipak, u posljednja dva kola

U organizaciji ŠK Rudar u Pljevljima je pod pokroviteljstvom opštinskog Sekretarijata za sport i mlade tokom minulog vikenda održano pojedinačno prvenstvo grada. U multimedijalnoj sali Centra za rekreaciju okupilo se 30 takmičara koji su odigrali devet kola po švajcarskom sistemu.

Prvo mjesto i pobjednički pehar osvojio je Vasilije Krstonijević koji je sakupio 7,5 poena i turnir završio bez poraza sa šest pobjeda i tri remija. Srebrna medalja pripala je Milenku Lončaru sa sedam, dok se bronzanom okitio Radomir Matović sa 6,5 poena. Među nagrađenima su i Rajko Knežević sa 6,5, Nikola Damjanović i Miloš Lončar sa po 6, Dragiša Laković sa 5,5, te Miloš Zarubica sa 5 poena. Knjigovodstvena agencija

„Prima soft“ uručila je speci-

morao je da se zadovolji remijima, što nije bilo dovoljno za više od 39. mjesta. To je svakako solidan rezultat u ovako jakoj konkurenciji. Ipak, ostaje utisak da je sa malo više sreće u ključnim trenucima mogao stići do plasmana na Svjetski kup. Đukić napominje da drugi naš igrač od koga se puno očekivalo Denis Kadrić ovoga puta nije bio u najboljoj formi.

– Evropska prvenstva su izuzetno teška i naporna takmičenja, pa nije rijetko vidjeti da i neki od glavnih favorita prođu kao bosi po trnju. Denis je već mnogo puta dokazao svoju visoku klasu, pa vjerujem da ćemo ga vidjeti u mnogo boljem

izdanju na narednim turnirima – nastavlja Nikola. Od ostalih on izdvaja dobru igru Peka Đurovića, što daje nadu da se mladi Cetinjanin vraća u formu kojom je zaslužio da bude smatran velikom nadom crnogorskog šaha. – Svakako, treba pohvaliti i zapažen rezultat čelne table naše ženske reprezentacije Aleksandre Žerebcove, a solidan nastup su imali i Blažo Kalezić i Dušan Lekić. Pomalo iznenađuje, ipak, skroman ukupan broj igrača iz Crne Gore, a pogotovo se očekivalo da će mnogo više naših mladih talentovanih šahista iskoristiti priliku da nastupi na ovako jakom i prestižnom

Održano prvenstvo Pljevalja

Krstonijević najbolji

jalna priznanja, u vidu šahovskih knjiga, najuspješnijem junioru i juniorki Đorđiju Bojoviću i Nedi Šljivić – U okviru godišnjeg plana i programu koji je koncipiran za razvoj i prosperitet drevne igre u ovoj sredini,

uspjeli smo da nakon tradicionalnog Memorijala „Da ih ne zaboravimo“ priredimo domaćim takmičarima još jedno lijepo druženje. Posebno nam je drago što se pozivu odazvao veliki broj talentovanih pionira

i omladinaca koji su željni dokazivanja i koji poslije školskih obaveza slobodno vrijeme uglavnom provode za tablom – rekao je član Organizacionog odbora i glavni sudija Savo Bakrač

Velemajstor Nikola Đukić

Priredio: B. KADIĆ

U naredne dvije neđelje Fini treba da se uputi širi spisak reprezentativaca za Svjetski kup koji počinje u januaru, a Crna Gora još nema selektora

Situacija poziva na hitnost, može li ,,stranac“ prije domaćeg kadra da probudi ,,ajkule“?

PODGORICA – Od 7. novembra, kada je održana prva konstitutivna sjednica novog Upravnog odbora Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, kojoj je predsjedavao predsjednik Nikola Milić, a kada su i dogovorene smjernice oko novog izbora selektora za vaterpolo, zbog važnosti i hitnosti rješavanja ovog pitanja, nema još ništa novo.

Rečeno je tada da će se sa potencijalnim kandidatima u što kraćem roku razgovarati, a navodno je, pored legende crnogorskog i svjetskog vaterpola Nenada Vukanića, nekadašnjeg selektora Srbije Dejana Savića, u igri još jedno slavno ime – španski stručnjak Gabrijel Ernandez Očigledno je da je veoma hitno, jer u narednih 13-14 dana Fini će morati da se uputi širi spisak imena reprezentativaca koji će predstavljati Crnu Goru na kvalifikacionom turniru A divizije Svjetskog

kupa od 7. do 12. januara. ,,Ajkule“ su u grupi sa Grčkom i Srbijom. U grupi A sastaće se Francuska, Španija i Mađarska, u grupi C Rumunija, Japan i SAD, dok su u grupi D dvije selekcije Hrvatska i Gruzija, jer je Italija suspendovana, a Australija je u posljednji čas odustala od takmičenja. Sistem takmičenja je takav da će se pobjednici grupa plasi-

Holifild izazvao

Tajsona

PODGORICA – Jedna od najlegendarnijih borbi u istoriji boksa bila je ona između Majka Tajsona i Evandera Holifilda, a nakon povratka u ring prvi je dobio zanimljiv izazov.

Bokserski sladokusci su se obradovali i zapitali – spre-

ma li se novi meč vijeka. Jutjuber Džek Pol savladao je proslavljenog boksera, a možda to nije posljednja borba pedesetosmogodišnjeg Tajsona. Naime, Holifild i on imali su tokom devedesetih dvije legendarne borbe, a Evander se sada oglasio na društvenim mrežama predloživši „Čeličnom Majku“ svoju ideju. Fanovi to žele, napisao je Holifild Tajsonu, na šta mu je Majk odgovorio: – Volim te, brate, ali trilogija (treći naš meč) je naše prijateljstvo. Tajsonu očigledno nije do novog meča jer ima zdravstvenih problema. R. A.

rati u četvrtfinale, a drugoplasirani i trećeplasirani timovi razigravaće za mjesto među osam najboljih. U nokaut fazi, timovi iz grupe B, u kojoj je Crna Gora, igraće protiv ekipa iz grupe A (osmina finala 2B – 3A i 3B – 2A, četvrtfinale 1B – pobjednik meča 3B – 2A). S obzirom na to da su u grupi D dvije reprezentacije, drugoplasirana selekcija iz grupe C direk-

tno će ići u četvrtfinale. Šest najboljih selekcija sa kvalifikacionog turnira u Bukureštu, kao i dvije najbolje selekcije iz divizije 2 plasiraće se na superfinale Svjetskog kupa, koje će se igrati od 18. do 20. aprila 2025. godine, a iz koga će tri prvoplasirane ekipe izboriti učešće na Svjetskom prvenstvu čiji je domaćin Singa-

Primorac bez šanse za četvrtfinale LŠ, u Premijer ligi nakon sedam kola ima pet bodova, ključan je kraj novembra

Bez odbrane i kontinuiteta ciljevi su daleki

PODGORICA – Primorac je u problemima zbog odbrane, nema ni kontinuitet, oprostio se od četvrtfinala Lige šampiona na kolo do kraja grupnog takmičenja, a dobro ne stoji u Premijer ligi.

Sa dvije pobjede (jedna protiv Juga nakon peteraca) ima pet bodova, od vodećeg Novog Beograda 15 manje ili sedam od Jadrana M:tel, koji je na petom mjestu. Nikako da šampion Crne Gore odigra u seriji nekoliko dobrih utakmica, a utisak je da bi ovaj dio sezone mogao da popravi ako 29. i 30. novembra u Nikšiću osvoji crnogorski kup. Realno je da će o trofeju odlučivati sa Jadranom, jer će u polufinalu igrati protiv Katara. Do tada će Kotorani imati vremena da se još uigraju, a prvi

izazov ih čeka 23. novembra kod kuće sa ekipom iz Šapca (8. kolo Premijer lige).

A da su trener Vjekoslav Pasković i igrači u ozbiljnim odbrambenim problemima, potvrđuje to što su u LŠ primili čak 83 gola, po meču 16,6, a u regionalnom takmičenju prosjek je 13,5. Previše za oba ranga i kvalitet sa kojim raspolaže ekipa iz Kotora.

Prije dva dana Primorac je bio na putu da u Italiji protiv Savone, nakon preokreta, dođe do bodova. Vodio je 8:6 u trećoj četvrtini, a onda su primili četiri gola!

– Prije svega mislim da smo slabije otvorili utakmicu, mučii smo se u početku da uopšte dođemo do dobrog napada. Onda smo u trećoj četvrtini preokrenuli rezultat – vodi-

pur (od 11. jula do 3. avgusta). Sistem, što se može vidjeti, biće naporan, samo tri selekcije izboriće plasman na SP, a već na startu naš tim čeka pakleni raspored. Upravo zbog važnosti trenutka i budućnosti, očekuje se da u što skorije vrijeme vaterpolo reprezentacija dobije selektora. Nezvanično, iz našeg saveza se mogu čuti podijeljena

mišljenja da je ,,stranac“ možda i najbolji izbor, ali ako je već Vukanić u igri, koji odlično poznaje naš mentalitet, a iskustvom prednjači, ne želeći da mijenjamo kurs ili stav (nije zabranjeno da se naglas iznese mišljenje), šta se čeka? Jasno je da je izbor selektora važna stvar i da ne treba žuriti, ali objektivna situacija poziva na hitnost. A. MARKOVIĆ

li smo sa dva gola razlike. Nažalost, prokockali smo prednost i protivnik je zasluženo došao do pobjede. Mislim da u ovom trenutku može da nas raduje što smo napravili određeni iskorak u igri – u borbenosti i agresivnosti, onome što je manjkalo u proteklom periodu. Okrenućemo se sada narednim obavezama, imamo ih u Premijer ligi i probaćemo i za to i za Kup da se što bolje spremimo – istakao je Dušan Matković, crnogorski reprezentativac.

Trener Pasković smatra da je Primorac odigrao protiv Savone bolju utakmicu i odnosu na prethodnu u Kotoru.

– Bili smo i u vođstvu, ali, nažalost, Liga šampiona ne dozvoljava sitne greške jer protivnik

zna to da kazni. Imali smo ih nekoliko u posljednjoj četvrtini gdje nismo iskoristili šanse sa igračem više. Na taj momenat se dodala i loša odbrana i onda utakmica lako pređe na drugu stranu – jasan je Pasković. Liga šampiona je rang koji je, očigledno, za Primorac u ovoj sezoni bio veliki zalogaj. Mada, nakon premijerne utakmice u Grčkoj i boda osvojenog u okršaju sa Olimpijakosom (poraz nakon peteraca), provejavao je optimizam.

– Prosto je potrebno da budete skoncentrisani i fokusirani od prvog do posljednjeg minuta, jer je Liga šampiona visok nivo vaterpola – jasan je Pasković. Kotorani će u Evrokupu nastaviti takmičenje. A. M.

FRANCUSKI ARTILJERCI NA LOVĆENU 1914. GODINE

Pristigli topovi su se u tom dobu već smatrali zastarjelim

Na početku Prvog svjetskog rata, u Crnoj Gori su se našle dvije jedinice francuske vojske.

Prva jedinica kolonijalne pješadije od 200 vojnika je stigla iz Skadra, đe se od 1913. godine nalazila u sastavu međunarodnih oružanih snaga. Na Cetinje je prispjela 11. avgusta 1914. i ostala sve do početka 1916. godine. Dvadesetak dana nakon nje stigla je i druga francuska jedinica. Bio je to artiljerijski odred, koji je trebalo da djeluje sa lovćenskih položaja. Ruski vojni izaslanik na Cetinju Nikolaj Potapov bilježi u svom dnevniku pod datumom 7. avgust 1914. sljedeće: „Ovdašnji francuski poslanik (Delaroš Verne) obavijestio me je da je maloprije uručio Kralju ponudu svoje Vlade da pošalje u Crnu Goru artiljerijska oruđa za opsadu kotorskih utvrđenja“ (N. M. Potapov, Ruski vojni agent u Crnoj Gori, Tom II, 2003, str. 526). Delarošov prijedlog proizilazio je iz zaključka francuske vrhovne komande, da bi Boka Kotorska bila idealna baza za njihovu flotu. Ovo se oslanjalo na prijedlog kralja Nikole Petrovića da bi crnogorska vojska mogla zauzeti Boku Kotorsku ukoliko bi im francuska vojska pružila kopnenu i pomorsku podršku. Francuskim planom je bilo predviđeno da se Boka zauzme s kopna ekspedicionim korpusom od 15.000 boraca, koji bi imao podršku flote s mora. U tom smislu u Crnu Goru je krajem avgusta upućena prethodnica u vidu dvije opsadne baterije, kojima bi se sa lovćenskih visova djelovalo po zoni Boke Kotorske. (Ovo se u potpunosti poklapalo sa ratnim ambicijama kralja Nikole. Međutim, do realizacije ovog plana nije došlo, a kralj je bio razočaran prispjelim artiljerijskim oruđima, koja su se u tom momen-

Odred je krenuo za Crnu Goru iz Francuske 25. avgusta 1914. godine. Pod komandom kapetana fregate Žana Grelijea (Grellier) upućena su 142 oficira, podoficira i vojnika. Prvom baterijom zapovijedao je Žardon, a drugom potporučnik Žorž Rever. Odred je isplovio iz tulonske luke teretnim brodom „Anri Fresine” i poslije deset dana iskrcao se u Baru

tu već smatrala zastarjelim - koristila su dimni barut što je tokom dejstva stvaralo dimne oblačiće koji su u artiljerijskim dvobojima služili Austrijancima kao odlični reperi za navođenje.) Odred je krenuo za Crnu Goru iz Francuske krajem avgusta 1914. godine. Pod komandom kapetana fregate Žana Grelijea (Grellier) upućena su 142 oficira, podoficira i vojnika. Prvom baterijom zapovijedao je Žardon,

Odlučeno je da francuske baterije budu smještene na Kuku. Dok su topovi još prenošeni na položaje, Austrougari su otpočeli paljbu po transportu i radilištu na Kuku. Francuzi su na Lovćenu bili smješteni u artiljerijskom slagalištu, đe se nalazila i njihova ambulanta

a drugom potporučnik Žorž Rever. Odred je isplovio 25. avgusta iz tulonske luke teretnim brodom „Anri Fresine” i poslije deset dana iskrcao se u Baru.

septembar 1914. bilježi: „Od 2 neprijateljska šrapnelska metka ispaljena na Krstac poginuo je od prvog jedan artiljerijski vojnik. Od početka rata u Lovć. Odredu bilo je 5 poginulih i 6 teška ranjenika i 24 lako ranjena” (Operacijski dnevnik princa Petra, priredio Srđa Martinović, Matica, br. 97, proljeće 2014, str. 599).

Francuski odred je iz Bara nastavio vozom do Virpazara, a od Vira brodom do Rijeke Crnojevića. Odatle pa do Cetinja Francuzi su dočekivani i ispraćani s najvećim oduševljenjem. Baterije su stigle na Cetinje 13. avgusta

Crnogorski komandir Marko Milov Martinović u ratnom dnevniku krajem avgusta 1914. bilježi: „Očekujemo pod Barom francuski transport sa opsadnim topovima, određenim za Krstac i Kuk a za dejstvo protiv tvrđava i flote u Zalivu” („Crna Gora u Evropskom ratu - Ratni dnevnik komandira Marka Milova Martinovića“, II dio, priredio Srđa Martinović, Matica, br. 95. jesen 2023).

Nikolaj Potapov piše u dnevniku pod datumom 31. avgusta, da je „jutros u Bar otputovao Commandant Roux (Ru, prim. a.) da primi topove koji stižu iz Francuske. Zamolio sam ga da me prije polaska obavijesti ko od personala stiže sa topovima i on mi je poslao spisak: 1 capitaine de fregatte, 3 oficira, 65 mornara, 60 tobdžija” (isto, str. 568). Početkom septembra 1914. Martinović piše: „Jutros se pojavila na horizontu saveznička flota i polako se primakla Baru. Dopratila je transport sa topovima, koje nestrpljivo očekujemo i koje ćemo odmah da prevezemo i prevučemo na određene im položaje”. Princ P etar Petrović u dnevniku pod datumom 1.

Pod datumom 3. septembar Nikolaj Potapov bilježi: „Jutros je kod mene svratio Milan Pavlović da me obavijesti da se prispijeće francuskih topova ... očekuje ili sjutra, u četvrtak, ili u noći između četvrtka i petka“ (isto, 571).

Topovi su stigli u petak, 5. septembra 1914, a francuski admiral je naredio da se na obalu istovari „još 4 topa radi zaštite Bara od Austrijanaca“ (isto, str. 572).

Komandir Martinović u dnevniku bilježi: „Dovezeni ratni materijal iz Francuske istovaruje se pod Barom i upućuje na Cetinje” (isto). Francuski odred je iz Bara nastavio vozom do Virpazara, a od Vira brodom do Rijeke Crnojevića. Odatle pa do Cetinja Francuzi su dočekivani i ispraćani s najvećim oduševljenjem.

Pod datumom 9. septembar Martinović notira: „Komandu je posjetio takođe i prestolonasljednik Danilo s francuskim oficirima, koji su došli da pregledaju položaje na Kuku i izaberu mjesta za novostigle baterije. Dio francuskih topova je već na Cetinju”. Princ Petar Petrović u dnevniku pod datumom 10. septembar 1914. bilježi: „Dio francuskih topova stigao je na Cetinje“ (isto, str. 601).

Pod datumom 11. septembar Nikolaj Potapov piše: „U toku dana sreo sam Delaroša koji je sa mnom prokomentarisao prispijeće francuskih opsadnih topova ... Kada sam primijetio da su topovi koji su poslati bili predviđeni samo kao dopunski uz već ovdje postojeće naše i italijanske topove, a da glavni, traženi topovi, nisu poslati, Delaroš je odvratio da on nije potpuno siguran u to da i ovi neće biti poslati“ (isto, 580).

Potapov pod datumom 12. septembar zapisuje da je srio grčkog izaslanika Konstantinidija „koji je došao pravo od Kralja“. „Konstantinidi je iznio svoj utisak da je Kralj, navodno, nezadovoljan francuskim topovima i da, navodno, sumnja u uspjeh planirane akcije prema Kotoru“ (isto). (Nastavlja se)

Piše: Slobodan ČUKIĆ

Komandir Marko Milov Martinović na Lovćenu

Francuski vojnici na Cetinju ispred Vojnog stana

Kralj Nikola Petrović Njegoš

Nikolaj Potapov, ruski vojni izaslanik na Cetinju

Dana 19. novembra 2024. godine preminuo je

VOJISLAV VOJO STANIĆ

SLIKAR 1924 ‒ 2024.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Savini 21. novembra od 12 00 do 14 30 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na groblju Manastira Savina.

OŽALOŠĆENI: sin TOMA, pastorka LJILJANA JOVIĆEVIĆ, bratanić DENIS, bratanična LIDIJA, sestrić STEVAN PAVLOVIĆ, sestrična BILJANA i svastika VASILJKA MAROVIĆ

Umrla je

Sahrana je obavljena u Las Vegasu

Новом гробљу - Цетиње.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга МИЛАНКА, синови ДУШАН, ИВАН и ЈОВАН, снахе МАРИНА,

унуке ДОРОТЕЈА, ВАСИЛИСА, АЛЕКСАНДРА и СИМОНА и остала многобројна родбина

Obavještavamo rodbinu, prijatelje da je dana 20. novembra 2024. u 91. godini preminuo

OЖАЛОШЋЕНИ: супруга ЗДЕНКА, син СЛОБОДАН, кћерка ИВОНА, унука ИТАНА, сестра ВЕРА, сестрићи МИЛОШ и БОЈАН, снаха ДРАГИЊА, братанић ГОРАН, братанична ГОРАНКА, браћа од стричева ЗОРАН, ДРАГАН, ЖЕЉКО

MUSTAFA HADŽIATLAGIĆ profesor u penziji

Saučešće primamo 22. novembra od 10 do 13 časova u kapeli na gradskom groblju Ravni u Pljevljima. Sahrana će se obaviti u 13 časova istog dana.

OŽALOŠĆENA PORODICA

dr MIRA JOVANOVSKI DAŠIĆ

Miročkice moja, Opaka bolest mi te uze.

Plakala neprekidno bih kad mogle bi te vratiti moje suze.

Tama mi te sad pokriva, dok sam živa neću imati mira.

TVOJA BUBICA

21.

BOJANA BOJANOVIĆ

7. 4. 1938 ‒ 19. 11. 2024.

Ti ćeš i dalje biti cvijet naš. Samo ranjivo srce može osjetiti svaku boju proljeća koje se budi. Samo ranjivo srce prepozna čovjeka među hiljadu ljudi. Samo ranjivo srce ljubavlju ispuni grudi.

Tragaćemo za tvojom dušom kroz najljepše cvijeće, za tvojim riječima kroz cvrkute ptica… Mi ćemo te pronaći u tišini svitanja, riječima koje si ostavila, u ljubavi koju si nas naučila. Počivaj u miru, voljena naša, najvoljenija Bako.

Uvijek ćemo te voljeti sin DARKO, snaha MILICA i unučad SARA, JOVANA, LUKA, PETAR i MARA

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

BOJANI BOJANOVIĆ

Hvala ti za neiscrpnu ljubav i pažnju koju si pružila svima. Širokog srca, velikog osmijeha širila ruke i okupljala sa velikom toplinom. Časnim životom, plemenitom dušom zauvijek ćeš biti u našim srcima. S ponosom ćemo te pamtiti

TVOJI

DEJO, MILICA, NEVENA, VUK, RAJKO, ISIDORA i IVA

Četvrtak, 21. novembar 2024. Oglasi

1016

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našoj dragoj koleginici

SONJA UMIĆEVIĆ

SAVU Jokovom VUJOVIĆU

Počivaj u miru.

NEĐO ROGANOVIĆ sa porodicom

Svojom dobrotom, predanim i poštenim radom ostavila je značajan trag u našoj kompaniji. Pamtićemo je zauvijek kao izuzetnu koleginicu i plemenitu osobu.

1015

SAVU

Počivaj u miru, naš cijenjeni i voljeni komšija.

ĐOLA sa porodicom

KOLEKTIV IDEA-CG 1014

Sa tugom se opraštamo od našeg iskrenog prijatelja

SAVA Jokova VUJOVIĆA

Bio si čovjek koji je svojom ljubavlju, dobrotom i lijepom riječju doticao sve oko sebe. Neka te anđeli prate na tvom novom putu.

VESKO, BALŠA, JOVAN i PERSA RADIŠIĆ

Posljednji pozdrav našem dobrom prijatelju

SAVU

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Od porodice pok. ACA MARTINOVIĆA 1044

Posljednji pozdrav dragom ocu

SAVO Jokov VUJOVIĆ

Hvala ti za nesebičnu ljubav koju si dijelio meni i mojoj porodici. Ćerka STOJANKA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom i nikad prežaljenom bratu i đeveru

SAVU VUJOVIĆU

Od VASA i MARIJE VUJOVIĆ

S tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog oca, svekra i đeda

SAVA

Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

SAVU VUJOVIĆU

LJILJANA i RADMILA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom đedu i prađedu

SAVO Jokov VUJOVIĆ

Počivaj u miru.

Unuk IVAN sa porodicom

Tvoji: GORAN, ANETA, SAVO, GORANA i MILJAN sa porodicama

Posljednji pozdrav đedu

SAVU

Đede moj, hvala ti za sve nezaboravne trenutke i najljepše djetinjstvo Bio si častan i pošten čovjek velikog srca, kako si ti uvijek volio da kažeš LJUDINA! Uvijek ću te se rado sjećati, pričati svojoj đeci o tebi i čuvati u svom srcu

Voli te tvoj MIKAN

Posljednji pozdrav voljenom i nikad prežaljenom ocu, svekru i đedu

SAVU VUJOVIĆU

Počivaj u miru znajući da ćeš zauvijek živjeti u našim mislima. Tvoji FIKO, ZORICA, JOKO i NOVAK 1036

991

Napustio nas je redovni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti

VOJISLAV VOJO STANIĆ akademik

Opraštamo se od njega s poštovanjem i dubokom zahvalnošću za veliki doprinos koji je dao Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti i crnogorskoj kulturi.

U dosadašnjemu prilično kratkome i burnome trajanju među neprijateljima imali smo moćne a među prijateljima velike. Uz nezaboravnu pomoć velikana u jednome od najtežih momenata opraštamo se od VOJA STANIĆA Slava mu! KOLEKTIV FAKULTETA ZA CRNOGORSKI JEZIK I

CRNOGORSKA AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI

Opraštamo se od

Zahvalni na trajnom i iskrenom porodičnom prijateljstvu.

988

VELJO, VESNA, MATIJA i DAVID JAUKOVIĆ

VOJA STANIĆA

21. novembar

Zaključio je knjigu života

Opraštamo se od našeg uvaženog člana i jednog od osnivača

VOJA STANIĆA

Čast je što Tvoje veliko ime trajno ostaje na spisku osnivača i članova PEN-a i afirmatora evropske i suverene Crne Gore. Crnogorski PEN centar

VOJO STANIĆ

Sa kojim sam združio mnoge dane u iskrenom i odanom prijateljstvu. Vojo je nosio u sebi nešto veliko i sveto i brojni susreti i razgovori sa njim život su mi učinili vrednijim, a duh bogatijim. Moja porodica je imala privilegiju da bude u ozračju njegove mudrosti, ljubavi i pažnje.

Tuguje za njim

NIKO MARTINOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav kumu i velikom prijatelju

TOMU IVANOVIĆU

Od BOŠKA i LJUBINKE BUBANJE sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju TOMU

Počivaj u miru.

SRETO JANJEVIĆ sa porodicom 1030

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom drugu i velikom prijatelju

TOMU IVANOVIĆU

Od NOVAKA BOROVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

TOMU IVANOVIĆU

Opraštamo se od časnog i plemenitog komšije i kuma. S ponosom i ljubavlju čuvaćemo te od zaborava.

BORILOVIĆI MIĆO, VESNA, DEJO, DANICA, MAKSIM i SARA

Posljednji pozdrav

IVANOVIĆU

u miru.

GORNIČ

Dragi kume, počivaj u miru, a

VOJISLAV STANIĆ

Maestro, počivaj u miru.

RADE i DŽEMKA FULURIJA sa djecom

Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju moje porodice

IVANOVIĆU

SLOBA ČOLAKOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav

Počivaj u miru. MILOŠ VULETIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom kumu

Počivaj u miru.

Porodica STANKOVIĆ

FILIPA BORILOVIĆA

VOJO

Voleli smo te i uvek ćemo te voleti.

DUŠKO VUJOŠEVIĆ sa familijom

TOMU

Posljednji pozdrav dragom suprugu, ocu, svekru i đedu

TOMU

Ponosni smo na tebe, na sve što si nam dao, na svu dobrotu i ljubav što si nam pružio. Hvala ti na svemu, čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji MILANKA, JOVAN, MAJA, MATEJ i SIMONA

LUKA VUJOVIĆ

Počivaj u miru, anđele. DANIJELA VUKIĆEVIĆ

S tugom i ljubavlju prisjećamo se našeg

LUKE

koji nas je napuštio prije godinu dana. Neka tvoja duša nađe mir u vječnosti, a mi ćemo te uvijek nositi u svojim mislima i srcima. Tetka BRANKA SJEKLOĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru i đedu

TOMU

Tvoj odlazak nas je sve iznenadio i ostavio duboku bol. Bio si naša velika podrška i oslonac. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

sin IVAN, snaha BRANKA, unuk NIKOLA, unuka ALEKSANDRA

SAVO Stevanov BOŠKOVIĆ

Zahvalni za ljubav i toplinu koju si nam davao. Tvoji Supruga VIDE, sin PETAR, šćer KAĆA

Prošle su dvije godine od kad nijesi sa nama

SAVO BOŠKOVIĆ

1009

Nedostaje tvoja topla riječ i blag osmijeh. Sa ljubavlju, tugom, poštovanjem i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

21. novembar 2024.

Dana 21. novembra 2024. navršavaju se 4 godine od kada nije sa nama

DRAGUTIN – MIŠKO BANOVIĆ Ostao si zauvijek u našim srcima i našem sjećanju. Nedostaješ. Ćerka DRAGANA sa porodicom

Navršavaju se tri godine od smrti naše majke

BORKE KRLJANAC rođene MILOŠEVIĆ

Godine prolaze, ali tuga za tobom nikada. Sa nama si u srcu, mislima, uspomenama. TVOJA PORODICA

Dana 22. novembra navršavaju se dvije godine otkako je preminuo

LJUBOMIR-ZEJO Milovanov PEJOVIĆ

Ne dam te zaboravu.

S poštovanjem, Supruga DRAGICA PEJOVIĆ

Tvoja KAĆA sa porodicom 1012

LUKA

VUJOVIĆ građevinski inženjer 1987-2023

Eeh, što bismo dali da ne postoji ovaj prokleti novembar, pa da si još tu.

Tužna, duga i hladna je ova godina bez tebe sine, brate... Život je težak a još teža uspomena jer jedina je preživjela...

I realnost je teška, ali ni ona nema moć da ugasi želju za ponovnim susretom

Pa možda i želja preživi...

Želja i Uspomena su nam jedine pomoći u ovoj boli.

Ne vidimo ti oči ne čujemo ti glas ali znamo, osjećamo da si uvijek tu između nas i zauvijek ćeš biti.

TVOJA NEUTJEŠNA PORODICA

Brate, boli praznina koja nikada neće biti popunjena. Boli nemogućnost da još nešto uradimo za tebe. Bole riječi koje nijesmo rekli, a mogli smo. Bole suze. Bole uspomene. Boli tišina. Ne boli samo tvoja smrt već život koji je mogao još da traje a ugasio se. I ne, ne boli smrt, već boli sve ono što ide poslije. A poslije, nažalost, ne ide ništa. I upravo to ništa najviše boli. Da li smo pogriješili? Mi ili ti?

Tvoji: NIKOLA, NASTA i MARIJA

1008

Dana 21 novembra 2024. navršavaju se dvije godine od smrti našeg

Miće

LUKA VUJOVIĆ

Tvoji

SAVO Marka SOFIJA Sava JANKOVIĆ JANKOVIĆ 21.11.2005-21.11.2024 3.1.996-3.1.2025

Samo vrijeme prolazi, a sjećanje ostaje da vječno traje. Uvijek voljeni i nikad zaboravljeni.

Vaši: RANKO, TANJA, NIKOLA i PETAR

Dana 21. novembra 2024. su dvije godine od kada je preminula naša draga

ANKA Đura ZEČEVIĆ rođena BACKOVIĆ učiteljica u penziji

Njezinim velikim srcem, plemenitom dušom, časnim i poštenim životom i besprekornim radom zaslužila je naše doživotno sjećanje i veliko poštovanje porodice i rodbine.

Dvije godine su od smrti našeg dragog i voljenog supruga, oca i đeda

MIODRAGA MIŠKA POPOVIĆA

Vrijeme nezaustavljivo teče, ali tvoja neuništiva snaga i duh su i dalje prisutni sa nama. ŽIVIŠ!

Suprug ĐURO i sinovi DUŠKO i VESELIN 1003

Navršava se dvije godine od smrti moje majke

ANKE ZEČEVIĆ

Dvije godine su od smrti našeg voljenog oca, đeda i tasta

MIODRAGA MIŠKA POPOVIĆA

Prošle su dvije godine od kada nijesi sa nama, ali si svakodnevno u našim srcima. Živio si za nas i bio naš čvrsti oslonac. S ponosom živiš u našim pričama i uspomenama.

Tvoji: JELENA, JAKOV, FILIP, MARIJA I SVETO

Tvoji: ALEKSANDRA, BLAŽO, LIDIJA, PETAR I SOFIJA 1041

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

Draga majko, danas kao i prije dvije godine duša jednako boli, svud oko mene su tvoji tragovi koji se ne brišu i dobrota koja se nikada ne zaboravlja. Hvala ti na beskrajnoj ljubavi! Nedostaješ... Tvoja kćerka LJILJANA LAZAREVIĆ

Naš bol je danas postao punoljetan, naša patnja je sazrela... A ti si ista živa rana u glavi, u grudnom košu, na svakom drumu, svuda đe s nama nisi bila, svuda đe se s nama nijesi veselila, neprolazna rana u razumu. Nenadoknadiva praznina u postojanju. I najbolje sjećanje koje živi čovjek može da ima, ponos i svjetlost u nama i nad nama. Zauvijek željni tvoga prisustva NEMANJA i NELICA s porodicama

Tvoje postojanje bila je naša snaga, tvoje ime i djela naš ponos, a tvoj odlazak naša neizmjerna bol. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Dana 22. novembra 2024. godine u 10 časova, u krugu porodice, posjetićemo Rajovu vječnu kuću u Gornjem Polju.

Tvoji: RADA, VANJA, MAŠA, NIKA i FEĐA

Majko LEPA

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

SRĐAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovna oznaka I.br. 769/2019; 769-1/2019

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore, osnovana 1901. godine” AD Podgorica, protiv izvršnih dužnika 1. Perović Vjera iz Cetinja, Ul. Luke Ivaniševića br. 36 i 2. Proroković Branko iz Cetinja, Ul. Luke Ivaniševića br. 36 i ulica Alekse Backovića br.105 – Nikšić, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.11.2024. godine, shodno članu 169 ZIO, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I ODREĐUJE SE treće ročište za prodaju nepokretnosti 848 KO Njeguši, u susvojini izvršnih dužnika u obimu prava ½, koje čini: kat. parcela br. 47, šume 5.klase, površine 436 m2, kat. parcela br. 48, livada 5.klase, površine 1041 m2, kat. parcela br. 49, šume 5.klase, površine 294 m2, kat. parcela br. 65, livada 6.klase, površine 456 m2, kat. parcela br. 66, pašnjak 4.klase, površine 179 m2, kat. parcela br. 67, neplodna zemljišta, površine 349 m2, kat. parcela br. 68, pašnjak 5.klase, površine 88 m2, kat. parcela br. 68, šume 5.klase, površine 1547 m2, kat. parcela br. 96, njiva 5.klase, površine 669 m2, kat. parcela br. 97, livada 5.klase, površine 395 m2, kat. parcela br. 98, pašnjak 5.klase, površine 658 m2, kat. parcela br. 98, neplodna zemljišta, površine 163 m2, kat. parcela br. 99, neplodna zemljišta, površine 570 m2, kat. parcela br. 216/1, pašnjak 3.klase, površine 982 m2 kat. parcela br. 217/1, livada 6.klase, površine 835 m2.

II TREĆE ROČIŠTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 18.12.2024. godine u 10:00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa Javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem ovog javnog izvršitelja I.br.769-1/2019 od 20.01.2022. godine ukupno za sve nepokretnosti iznosi 95.000,00 eura.

Vrijednost nepokretnosti pojedinačno: kat. parcela br. 47, šume 5.klase, površine 436 m2 iznosi 4.796,00 eura, kat. parcela br. 48, livada 5.klase, površine 1041 m2 iznosi 11.451.00 eura, kat. parcela br. 49, šume 5.klase, površine 294 m2 iznosi 3.234,00 eura, kat. parcela br. 65, livada 6.klase, površine 456 m2 iznosi 5.016,00 eura, kat. parcela br. 66, pašnjak 4.klase, površine 179 m2 iznosi 1.969,00 eura, kat. parcela br. 67, neplodna zemljišta, površine 349 m2 iznosi 3.839,00 eura, kat. parcela br. 68, pašnjak 5.klase, površine 88 m2 iznosi 968,00 eura, kat. parcela br. 68, šume 5.klase, površine 1547 m2 iznosi 17.017,00 eura, kat. parcela br. 96, njiva 5.klase, površine 669 m2 iznosi 7.359,00 eura, kat. parcela br. 97, livada 5.klase, površine 395 m2 iznosi 4.345,00 eura, kat. parcela br. 98, pašnjak 5.klase, površine 658 m2 iznosi 7.238,00 eura, kat. parcela br. 98, neplodna zemljišta, površine 163 m2 iznosi 1.793,00 eura, kat. parcela br. 99, neplodna zemljišta, površine 570 m2 iznosi 6.270,00 eura, kat. parcela br. 216/1, pašnjak 3.klase, površine 982 m2 iznosi 10.802,00 eura, kat. parcela br. 217/1, livada 6.klase, površine 835 m2 iznosi 9.185,00 eura.

IV Na trećem ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. ( Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što za predmetne nepokretnosti iznosi 9.500,00 eura. Jemstvo za parcele pojedinačno: kat. parcela br. 47, šume 5.klase, površine 436 m2 iznosi 479,60 eura, kat. parcela br. 48, livada 5.klase, površine 1041 m2 iznosi 1.145,10 eura, kat. parcela br. 49, šume 5.klase, površine 294 m2 iznosi 323,40 eura, kat. parcela br. 65, livada 6.klase, površine 456 m2 iznosi 501,60 eura, kat. parcela br. 66, pašnjak 4.klase, površine 179 m2 iznosi 196,90 eura, kat. parcela br. 67, neplodna zemljišta, površine 349 m2 iznosi 383,90 eura, kat. parcela br. 68, pašnjak 5.klase, površine 88 m2 iznosi 96,80 eura, kat. parcela br. 68, šume 5.klase, površine 1547 m2 iznosi 1.701,70 eura, kat. parcela br. 96, njiva 5.klase, površine 669 m2 iznosi 735,90 eura, kat. parcela br. 97, livada 5.klase, površine 395 m2 iznosi 434,50 eura, kat. parcela br. 98, neplodna zemljišta, površine 163 m2 iznosi 179,30 eura, kat. parcela br. 99, neplodna zemljišta, površine 570 m2 iznosi 627,00 eura, kat. parcela br. 216/1, pašnjak 3.klase, površine 982 m2 iznosi 1.080,20 eura, kat. parcela br. 217/1, livada 6.klase, površine 835 m2 iznosi 918,50 eura.

VI Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti

Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj novoj prodaji. VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana 21.11.2024.godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

godina

1944 - 2024

Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima – počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.

Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.

USKORO U PRODAJI

Iv.br.2095/2024 Javni izvršitelj Vladimir Vujotić, ul. Njegoševa 16, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Tehno plus d.o.o Podgorica, Bulevar Josipa Broza Tita br. 67, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Termorad d.o.o Podgorica, ul. Nikole Tesle br. 54, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja – na osnovu vjerodostojne isprave, u skladu sa čl .45 Zakona o izvršenju obezbjeđenju, vrši DOSTAVLjANjE JAVNIM OBJAVLjIVANjEM Izvršnom dužniku Termorad d.o.o Podgorica, ul. Nikole Tesle br. 54, Podgorica, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.2095/2024 od 07.11.2024. godine, sa prilozima i rješenja o troškovima izvršnog postupka Iv.br.2095/2024 od 20.11.2024. godine. Poziva se izvršni dužnik da se u roku od tri dana po ovoj objavi obrati Javnom izvršitelju Vladimiru Vujotiću na adresi: ul. Njegoševa br. 16, Podgorica radi uručenja predmetnih pismena. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom da negativne posledice koju mogu nastati snosi sama stranka. Javno objavljivanje vrši se isticanjem pismena na oglasnoj tabli nadležnog suda objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Vladimir Vujotić