Neđelja, 24. novembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21183 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Nakon nalaza DRI o nezakonitom izdvajanju od gotovo pet miliona eura za medresu i pravoslavnu gimnaziju u posljednje četiri godine, CGO podnio krivičnu prijavu
Krivična prijava je dodijeljena u rad u skladu sa internim pravilima o dodjeljivanju predmeta i godišnjim rasporedom poslova. U toku je izviđaj, rekao je Pobjedi specijalni tužilac, portparol SDT-a Vukas Radonjić
9.
Identi kovani direktni izvršioci ubistva Lipovine i Pejakovića Lalatović i Cimerman ispalili smrtonosne hice
U likvidaciji Lipovine i Pejakovića, kojoj je svjedočilo više građana, učestvovale su najmanje tri osobe i korišćeno je automatsko oružje. Egzekutori su izašli iz automobila sa fantomkama i pucali u Pejakovića i Lipovinu, koji su bili u blindiranom vozilu cetinjskih registarskih oznaka, saopšteno na pres konferenciji Uprave policije STR. 6. i 7.
POGLED SA STRANE: Papa Franjo je kazao da Ukrajina mora biti ,,hrabra za bijelu zastavu“ da bi ušla u pregovore o miru
Politički analitičar kazao da ne isključuje mogućnost da dođe do ponovnih budvanskih izbora Kalezić: Formiranje vlasti u Budvi zavisiće od toga koliko se Beograd uključi
Fijasko Demokrata i PES-a ima reperkusije na državni nivo, jer je to delegitimisanje Vlade. Liste DF-a imaju 50 odsto podrške, što je tragično po društvo. DPS treba da pregovara sa pozicija svog rezultata. ES je ostvario značajan rezultat, ali mu fali liderstvo – poručio je Kalezić STR. 2. i 3.
Kriminolog i profesor Pravnog fakulteta poručio da se protiv bezbjednosnih rizika mora udruženo djelovati Rakočević: Ključni problem što država umjesto prevencije djeluje na posljedice
Ako imamo u vidu učestalost velikog broja krivičnih djela protiv života i tijela, onda zasigurno možemo konstatovati da je bezbjednost narušena i ugrožena sigurnost građana. Neophodno je investiranje u sektor bezbjednosti, kako bi se razvijao u kadrovskom i tehničkom smislu, što bi omogućilo bolji rezultat u ostvarivanju bezbjednosti građana – ocijenio je Rakočević
NPCG inicirali formiranje mješovitog tijela koje bi trebalo da procijeni efekte dosadašnjih mjera kontrole smrčinog potkornjaka u Prokletijama Čeka se komisija da uradi presjek i definiše smjernice za sanaciju
Analiza će pokazati i efekat feromonskih klopki, od kojih se, prema rješenju EPA, očekivalo da će osim monitoringa doprinijeti smanjenju populacije potkornjaka koji napada fiziološki oslabljena stabla u sastojinama smrče, naročito ranjivim i osjetljivim na efekte fiziološke suše
Vlada bi do kraja godine trebalo da pripremi nacrt zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu Ograničiti
Izaslanik SAD kazao da fokus ove vlade i svih u Crnoj Gori treba da bude nastavak rada na zatvaranju poglavlja i unapređenja reformi
Kasanof: U većini ima
onih što bi u Vladin program uvrstili ideje koje izazivaju podjele
PODGORICA – Postoje glasovi u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori koji pokušavaju da neke druge ideje i elemente koji izazivaju podjele uvrste u Vladin program, poručio je specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Aleksandar Kasanof Kasanof, koji je na toj funkciji naslijedio Gabrijela Eskobara, naveo je da SAD podržavaju članstvo Crne Gore u EU, te da prostora za napredak ima. - Oni s kojima sam se sreo tokom posjete, uvjeren sam da su usredsređeni na reforme
na putu evropskih integracija, kao i na stalnu posvećenost NATO. Međutim, postoje glasovi u vladajućoj koaliciji koji pokušavaju da neke druge ideje i elemente koji izazivaju podjele uvrste u Vladin program. Smatramo da to nije od pomoći - kazao je Kasanof, a prenosi TVCG. Kako je dodao, fokus ove vlade i svih u Crnoj Gori u ovom trenutku treba da bude nastavak rada na zatvaranju poglavlja i unapređenja reformi koje su neophodne za integraciju u EU. r p
Predsjednik švedskog parlamenta poslao poruku nakon susreta sa Andrijom Mandićem Norlen: Važno da sve buduće članice EU podržavaju Ukrajinu
PODGORICA – Sve buduće
članice Evropske unije moraju podržavati Ukrajinu i sankcije Rusiji, poručeno je nakon posjete predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića Švedskoj. To je, nakon sastanka sa Mandićem, objavio čelnik švedskog parlamenta Talman Andreas Norlen, prenosi portal Analitika. - Švedska podržava proširenje EU i pozdravlja progres Crne Gore. Važno je da sve budu-
će članice podržavaju politiku EU i da - poput Crne Gore - podržavaju Ukrajinu i sankcije Rusiji - naveo je Norlen na društvenoj mreži Iks. Ipak, to nije pomenuto prije nekoliko dana u saopštenju proslijeđenom iz Skupštine. Tada je naglašeno kako je Norlen uputio podršku Švedske članstvu Crne Gore u EU, da je naš napredak impresivan, te da vide „ulogu Mandića u stvaranju pozitivnog ambijenta ključnog za ovaj napredak“. r p
Ambasador Austrije na sastanku sa Bečićem Štajner: Uspjesi u borbi protiv kriminala ključni za put ka EU
PODGORICA – Uspjesi u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije biće ključni faktor za ubrzanje evropskog puta Crne Gore, kazao je novoimenovani ambasador Austrije Kristijan Štajner. Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić sastao se sa Štajnerom kako bi razgovarali o unapređenju bilateralne saradnje, sa posebnim fokusom na podršku Austrije Crnoj Gori na putu evropskih integracija.
Štajner je, kako je saopšteno, istakao značaj daljeg unapređenja odnosa između Austrije i Crne Gore.
- Integracija zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju prioritet je austrijske spoljne politike. Austrija će i dalje pružati snažnu podršku pristupanju Crne Gore EU, jer smatramo
PODGORICA – Ne bih isključio opciju da u Budvi budu novi izbori, ali sve je otvoreno i zavisiće od toga koliko se snažno u pregovore uključe Beograd i lokalni izvršioci želja Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, kazao je za Pobjedu politički analitičar Danilo Kalezić.
On je, komentarišući ishod izbora u Budvi i eventualno formiranje vlasti, rekao da je za tu opštinu dobro da dobije kakvu-takvu vlast, ali da ne treba prenebregnuti uticaj koji na političke procese imaju vaninstitucionalni akteri, poput Vučićevog SNS-a i Svetozara Marovića, jer se oni, kako je kazao, aktivno bave izborima u Budvi, te ne bi trebalo potcijeniti njihovo učešće u dogovorima.
Kalezić je kazao da svaka lokalna sr edina i lokalni izbori imaju neku specifičnost. poruke
- To je u Budvi karakteristično ne samo na ovim izborima, nego unazad na nekoliko izbornih ciklusa, od promjene vlasti DPS-a 2016. godine. Međutim, već možemo da izvučemo nekolike poruke tih izbora. Prva je da fijasko koalicije Demokrata i PES-a ima reperkusije na državni nivo, jer je to iz izbora u izbore delegitimisanje Vlade. Druga poruka jeste da građani sve više odlučuju da povjerenje daju građanskim, ne tipično partijskim, grupama i listama, poput liste Đorđa Zenovića. Treća - pokazalo se da je i dalje terenska kampanja najbolja i da partije koje imaju razrađenu strukturu terenskog rada, poput DPS-a i konstituenata DF-a, uspijevaju da naprave pozitivan rezultat –kazao je Kalezić.
Politički analitičar kazao da ne isključuje mogućnost
Fijasko koalicije Demokrata i PES-a ima reperkusije na državni nivo, jer je to iz izbora u izbore delegitimisanje Vlade. Dvije liste bivšeg DF-a, kada se saberu njihovi mandati, imaju 50 odsto podrške, što je tragično po crnogorsko društvo i alarm za uzbunu. Za DPS bi bilo pogrešno da se iz ove pozicije nudi da ulazi u neku vrstu manjinske podrške bilo kome, već treba da ulazi u pregovore sa pozicija ostvarenog rezultata. Evropski savez je ostvario značajan rezultat, ali mu fali liderstvo – poručio je Danilo Kalezić
da je Zapadni Balkan prirodni dio Evrope i da vaše članstvo u EU doprinosi zajedničkoj bezbjednosti i stabilnosti Evropenaveo je on. Prema njegovim riječima, da bi sve države članice ratifikovale zatvorena pregovaračka poglavlja Crne Gore, kao i da bi se njihovi građani uvjerili da će pristupanje Crne Gore koristiti EU, od ključne je važnosti da država nastavi da ostvaruje izuzetne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Ovi uspjesi biće ključni faktor za ubrzanje evropskog puta Crne Gore - zaključio je Štajner. Bečić je izrazio uvjerenje da će se „tradicionalno prijateljski odnosi“ dvije zemlje nastaviti i za vrijeme Štajnerovog mandata.
r. p.
Istakao je da najviše razloga za brigu imaju PES i Demokrate kojima su ovo četvrti izbori na kojima oni pojedinačno, kako je rekao, dobijaju jednocifrenu podršku birača. - Sad smo u paradoksalnoj situaciji da nekad najjača partija, sa rejtingom na državnom nivou od 30 i više odsto, u ključnom gradu za generisanje bruto društvenog proizvoda i ključnom gradu za turističku industriju, ima samo jednog odbornika. To je paradoks sam po sebi koji treba da alarmira PES, odnosno one koji donose odluke u ime PES-a i za njega, da nešto treba da mijenjaju u svojoj političkoj strategiji – kazao je Kalezić. Istakao je da PES nije uspio da
se nametne na lokalnom nivou kroz direktnu komunikaciju sa građanima i terenski rad. - Upadljivo je da ta politička struktura uporno odbija, iz razloga koji nijesu racionalno objašnjivi, da se bavi razvojem infrastrukture. I dalje je terenska kampanja najbolja, jer je terenski rad i direktna komunikacija sa građanima izgleda jedino što proizvodi politički efekat. Ove partije koje imaju razrađenu strukturu terenskog rada, poput DPS-a i konstituenata DF-a, uspijevaju da
Gubili identitet kroz koalicije sa DF-om
- Ko god je ušao u koaliciju sa DF-om, nije uspijevao da promijeni ili oslabi DF, nego je DF njih ideološki potiskivao i mijenjao, a istovremeno nijesu doživljavali nikakav rast. Već imamo istorijat tih partija i odnosa, od PZP do PES-a, koji su politički, institucionalni, društveni identitet gubili kroz koalicije sa DF-om. I ako sad nije jasno svakome kuda ide PES, onda ljudi koji tamo sjede ne rasuđuju racionalno politiku ili njihove namjere nijesu političke –ocijenio je Danilo Kalezić.
naprave pozitivan rezultat –kazao je Kalezić. Prema njegovim riječima, ni program ,,Evropa sad 2“ nije pomogao PES-u.
- Program ,,Evropa sad 2“ nije komuniciran marketinški uspješno ni približno kao ,,Evropa sad 1“, a objektivno pozitivni efekat programa ,,Evropa sad 2“ na budžet građana je anuliran rapidnim rastom inflacije. Građani nijesu imali tu vrstu komfora kao kod programa ,,Evropa sad 1“ – kazao je Kalezić. Komentarišući rezultat koji su ostale partije ostvarile, Kalezić je istakao da svi ostali manje-više imaju razloga da budu zadovoljni.
- Demokratska partija socijalista i koalicioni partneri su konačno uspjeli da konsoliduju svoje biračko tijelo, uprkos kampanji koja se permanentno vodi posebno od 2020. i koja je umnogome toj partiji nanijela štetu. Međutim, sve štetne posljedice toga su uglavnom sanirane. Ostaje da vidimo na koji način ta parti-
ja treba i može da izgradi koalicioni kapacitet – istakao je Kalezić
Smatra da bi „duboko pogrešno bilo da partija koja iz izbora u izbore raste ili stabilizuje biračko tijelo ulazi u neke netipične koalicione aranžmane“. Na pitanje koji su to aranžmani, Kalezić je rekao da je to, na primjer, manjinska podrška bilo kome. - DPS više ne treba da nastupa sa tih pozicija, jer je sve potencijalno negativne hipoteke sa sebe skinuo. Jednostavno, treba da ulazi u pregovore sa pozicija rezultata koje je ostvario, bilo u Budvi, Podgorici, sjutra u Nikšiću ili bilo kojem gradu Crne Gore. Mislim da bi bilo duboko pogrešno da se DPS iz ove pozicije nudi da ulazi u neku vrstu manjinske podrške bilo kome. To je poruka za tu partiju – kazao je Kalezić.
alarm za uzbunu Komentarišući rezultat lista „Za budućnost BudveMladen Mikijelj“ i „Budva
mogućnost ponovnih budvanskih izbora
naš grad - Nikola Jovanović“, koje su činile Demokratski front i koje su osvojile po devet mandata, Kalezić je kazao da te dvije liste zajedno, kada se saberu njihovi rezultati, imaju 50 odsto podrške, što je, kako je istakao, tragično po crnogorsko društvo i alarm za uzbunu. Kalezić je istakao da njihove lokalne razlike i međusobne trzavice nemaju puno veze sa politikom. - Najgore je što su ti njihovi razlozi najmanje politički, a najviše njihovim razmiricama i sukobima treba da se bavi Specijalno tužilaštvo. Njihove međusobne optužbe izlaze iz domena politike, pa na njih ne možemo primijeniti ni političku analizu. Više su za oblast crna hronika i društvo, nego politika – istakao je Kalezić Na pitanje u čemu vidi razloge što tako visok procenat birača u Budvi glasa za opcije nekadašnjeg DF-a, on je rekao da je to pitanje najmanje političko.
- Iako je prednost bivšeg DF-a, osim institucionalne koju ima na svim nivoima u vlasti, a u Budvi već devet godina, on ima ideološki zaokruženu strukturu. Kada glasate za DF, pored ideoloških razloga zbog kojih građani glasaju za tu grupaciju, oni imaju i institucionalnu prednost koja im omogućava da stvaraju klijentelistički odnos sa biračima. To je razlog rasta DF-a – kazao je Kalezić.
Smatra da se, ipak, u Budvi građani najmanje opredjeljuju na osnovu ideoloških i političkih ubjeđenja, jer, kako je rekao, njihovo rasuđivanje politike se prožima sa drugim
poslovnim i manje poslovnim interesima.
Komentarišući rezultat Evropskog saveza, Kalezić je kazao da je taj savez i dalje „u procesu konsolidovanja onog što su tradicionalni birači SD-a i SDP-a“. - Oni su napravili značajan iskorak u brendiranju novog političkog sadržaja i ponude. Očekujem da se taj trend nastavi u narednom izbornom c iklusu krajem godine i na proljeće – kazao je Kalezić. Prema njegovim riječima, „ono što manjka“ Evropskom savezu jeste liderstvo.
- Njima treba lider, kad govorimo o državnom nivou, koji bi stao na čelo pokreta koji nije isključivo partijski, jer oni nastupaju tako da su tu, pored tri partijska subjekta, i neformalne grupe građana – istakao je Kalezić. Na pitanje može li se formirati vlast u Budvi, Kalezić je kazao da, ako je suditi po obećanjima i predizbornim porukama, ne. - Nego nas onda očekuje još jedan ciklus vanrednih izbora, kao i u Podgorici. Ali, ipak, vjerujem da će se ovoga puta naći neka formula da se obezbijedi kakva-takva vlast, ali ne vidim da tu neko može da izađe kao pobjednik. Ako Jovanović, jer je lopta u njegovom dvorištu, ode sa DPS-om, krši obećanje, ako ode sa listom Mikijelja, takođe krši obećanje. U oba slučaja on je u predizbornom prekršaju i na taj način devalvira sopstvenu političku vrijednost. Ako su interesi poslovni i lični, onda je sve dozvoljeno. Ali doći će vrlo brzo vrijeme da će birači kažnjavati na prvim narednim izborima takva ponašanja – kazao je Kalezić.
uticaj
Istakao je da je za Budvu dobro da dobije kakvu-takvu vlast.
PODGORICA – Polazeći od činjenice da se bezbjednosni rizici povećavaju, potrebno je udruženo djelovanje kako bi život bio bezbjedniji. Državne institucije djeluju pretežno na posljedice, dok izostaje prevencija i to je jedan od ključnih problema našeg društva – kazao je profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, kriminolog Velimir Rakočević, povodom aktuelne bezbjednosne situacije u državi.
Rakočević je istakao da kriminalne organizacije šire oblasti uticaja na različite sfere društva stvarajući sve veću opasnost po nacionalnu i ljudsku bezbjednost.
- Ukoliko imamo u vidu učestalost velikog broja krivičnih djela protiv života i tijela, onda zasigurno možemo konstatovati da je bezbjednost narušena i ugrožena sigurnost građana – kazao je Rakočević. Poručio je da državne institucije djeluju pretežno na posljedice, dok izostaje prevencija i to je, kako je rekao, jedan od ključnih problema našeg društva. - I pored evidentih napora na planu suzbijanja svih oblika ugrožavanja bezbjednosti, mora se priznati da živimo u sve nebezbjednijem okruženju. Tome doprinose brojne ranjivosti i opasnosti od kojih niko nije pošteđen. Polazeći od činjenice da se bezbjednosni rizici povećavaju, potrebno je udruženo djelovanje kako bi život učinili što bezbjednijim – kazao je Rakočević. Prema njegovim riječima, odgovornost znači da svi treba da polažemo račune za ono što ni-
„Prepucavanje“
Kriminolog i profesor Pravnog fakulteta poručio da se protiv bezbjednosnih rizika mora udruženo djelovati
Neophodno je investiranje u sektor bezbjednosti, kako bi se razvijao u kadrovskom i tehničkom smislu, što bi omogućilo bolji rezultat u ostvarivanju bezbjednosti građana – ocijenio je Rakočević
jesmo dobro uradili ili smo propustili da uradimo. - Odgovornost postoji i ako je neko nesposoban i nestručan da obavlja poslove u okviru svog ovlašćenja. U svim slučajevima koji s pravom opterećuju naše društvo potrebno je utvrditi ko nije izvršavao zakonom predviđene obaveze –kazao je Rakčević. Istakao je da o povjerenju u sektor bezbjednosti dovoljno govori podatak da nadležni od-
bor nije usvojio njihove izvještaje o radu.
- Ako tome dodamo velike kadrovske deficite, onda je jasno da stanje u ovom sektoru nije redovno. Treba biti realan i istaći izuzetno visok procenat rasvijetljenosti najtežih krivičnih djela izvršenih od NN izvršilaca, što je bez sumnje veliki uspjeh, kao i smanjen broj kriminalnih organizacija. To, ipak, nije dovoljno, zbog čega je neophodno investiranje u ovaj
sektor kako bi se razvijao u kadrovskom i tehničkom smislu, što bi omogućilo bolji rezultat u ostvarivanju bezbjednosti građana – ocijenio je Rakočević. Odbor za bezbjednost i odbranu prošle sedmice nije prihvatio inicijativu za kontrolno saslušanje premijera Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, direktora Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, Zorana Brđanina i Borisa Milića, povodom bezbjednosne situacije u državi. Iz DPS-a je na sjednici Odbora poručeno da čelnici sektora bezbjednosti, poput direktora Uprave policije, vršilaca dužnosti njegovog zamjenika kao i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost nemaju političku podršku parlamentarne većine i Vlade, i da takvu situaciju kriminalci koriste. Kao uzrok takvog stanja naveli su političku borbu stranaka na vlasti za upravljanje ovim sektorom. i. K.
poslanika SD-a i predstavnika Ministarstva odbrane
Zirojević ponovo traži zabilješku o oštećenju letilice, Marković poručio da je ona samo za potrebe službe
PODGORICA – Poslanik
Evropski savez je napravio značajan iskorak u brendiranju novog političkog sadržaja i ponude. Očekujem da se taj trend nastavi u narednom izbornom ciklusu krajem godine i na proljeće. Ono što manjka Evropskom savezu jeste liderstvo. Njima treba lider, kad govorimo o državnom nivou, koji bi stao na čelo pokreta - kaže Danilo Kalezić
- Ne treba prenebregnuti uticaj koji na političke procese imaju vaninstitucionalni akteri, poput Vučićevog SNS-a, odnosno Srbije, Svetozara Marovića, jer to su sve ljudi koji se aktivno bave izborima u Budvi. Ne treba potcijeniti njihovo učešće u dogovorima. Ne bih isključio opciju da budu novi izbori, ali sve je otvoreno. Zavisiće koliko snažno se u koalicione pregovore uključe Beograd i lokalni izvršioci želja Aleksandra Vučića u Crnoj Gori – dodao je Kalezić. i. KOPRiVica
Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević ponovo je pozvao Ministarstvo odbrane da objavi službenu zabilješku povodom oštećenja letilice tokom potrage za Alijom Balijagićem, ali su mu iz Ministarstva odbrane poručili da „službene zabilješke služe za potrebe službe“.
Iz Ministarstva odbrane ranije su kazali da tokom potrage za Balijagićem nije uništena letilica vrijedna oko sto hiljada eura. Državni sekretar tog resora Marko Marković rekao je da tragičan događaj koji je uzrokovao angažman pripadnika Vojske Crne Gore i Uprave policije ne treba da bude razlog za političku promociju. Zirojević je u reagovanju naveo da nema namjeru da polemiše sa nebitnim likovima. Kazao je da je „nakon spektakularne najave odgovora iz
Demokrata, očekivao da će ga Ministarstvo odbrane razvaliti argumentima do te mjere da se narednih nekoliko dana oporavlja od tog političkog šamara“.
- Pa ipak, u nedostatku hrabrosti da u potpisu još jednog tragi-komičnog saopštenja stavi svoje ime i prezime, ministar odbrane Dragan Krapović potpisao je nekog anonimnog, potpuno nebitnog lika, sa kojim zbilja nemam namjeru da polemišem - rekao je Zirojević.
On je kazao da će, umjesto toga, ponoviti ono što je od Ministarstva tražio i u prethodnom saopštenju.
- Objavite službenu zabilješku povodom oštećenja navedene letilice. Sva druga naglabanja su potpuno suvišna i nepotrebna - naveo je Zirojević. On je poručio da će se izviniti i Ministarstvu i cjelokupnoj javnosti ako se ispostavi da informacija koju je dobio nije tačna.
- A što se „političkog lešinarenja“ i promocije tiče, ipak mislim da ono pripada onima koji svaku moguću priliku iskoriste kako bi, služeći se resursima bezbjednosnog sektora, glumili Džejms Bondove po Crnoj Gori. I ne miješajte časne pripadnike VCG i policije u ovo, jer oni nijesu krivi što su dobili vas takve za rukovodioce - navodi se u reagovanju. Marko Marković je ponovo odgovorio Zirojeviću navodeći da „službene zabilješke služe za potrebe službe, a ne za stavljanje na uvid samozvanim ekspertima“. Marković je u reagovanju naveo da Zirojević pokazuje veliku nervozu i frustriranost. - Nakon što je Vaše političko lešinarenje postalo očigledno nakon iznošenja neistina o Vojsci Crne Gore, a sve zbog političkih poenčića, pa pribjegavate nemoralnoj zloupotrebi tragičnih događaja u svrhu lične promocije - dodao je Marković.
Kazao je da službene zabilješke sačinjavaju vojna lica. - Tako da upravo Vi „miješate časne pripadnike VCG“ u Vaš politički brlog, a ne ja - rekao je Marković. Kako je kazao, službene zabilješke služe za potrebe službe, a ne za stavljanje na uvid samozvanim ekspertima, „koji decenijama bitišu zaboravljajući petlju auto-puta i ‘Limenku’, zatim grabljenje državnih stanova i slično. Za udio u ovim poslovima Vaše ‘Ramada’ partije, Vama ‘bitne’, ponovo se otvara istraga u Specijalnom državnom tužilaštvu“. Prema njegovim riječima, koliko je Zirojević „bitan lik“ saznaće se uskoro, kad se, bez SD-a, budu formirale vlasti u opštinama u kojima su nedavno završeni lokalni izbori. - Do tada, izgleda da će funkcioneri Vaše „Ramada“ partije i Vi sa njima ostati „bitni“ jedino SDT-u. Tu ćete imati priliku da se izvinjavate - rekao je Marković. R. P.
RAZGOVOR: Miloš Bukilić, potpredsjednik Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj
PODGORICA - U vremenu kada se Crna Gora suočava s ozbiljnim političkim, ekonomskim i društvenim izazovima, dijaspora se izdvaja kao neiskorišćen resurs koji može odigrati ključnu ulogu u očuvanju državnog identiteta i ekonomskom oporavku. Miloš Bukilić, potpredsjednik Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj, poziva na hitnu reorganizaciju dijaspore i njeno uključivanje u donošenje strateških odluka koje se tiču budućnosti Crne Gore.
- Podanički mentalitet vlasti sve više ugrožava suverenitet naše države, dok se građani, nesvjesni posljedica, polako mire s tom situacijom - ističe Bukilić. On predlaže da državotvorne stranke omoguće dijaspori direktno učešće u Skupštini Crne Gore, jer, kako kaže, samo kroz organizaciju i prisustvo u institucijama može se čuti glas onih koji iz daleka vide jasniju sliku problema i mogućih rješenja.
Političari i Podanički mentalitet
- Mišljenja sam da političare koji su trenutno na vlasti u Crnoj Gori sve više odlikuje podanički mentalitet koji se polako prenosi i na građane. Vjerovatno građani toga nijesu svjesni jer te osobine poprimaju iz dana u dan, polako, dok mi sa strane to vidimo kao sigurnu propast države i vazalni odnos sa Srbijom. Zato je prijeko potrebno da se dijaspora organizuje, ukaže na važnost očuvanja države. Sa strane to teško možemo postići, zato bi bilo više ne-
Prijeko je potrebno da se dijaspora organizuje, da ukaže na važnost očuvanja države. Sa strane to teško možemo postići, zato bi bilo više nego značajno da državotvorne stranke otvore prostor našim predstavnicima, te obezbijede mjesto na listi za izbor u Skupštinu Crne Gore i za predstavnike dijasporeporučio je Bukilić
go značajno da državotvorne stranke otvore prostor predstavnicima dijaspore, obezbijede mjesto na listi za izbor u Skupštinu Crne Gore i za predstavnike dijaspore - poručio je potpredsjednik Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj Miloš Bukilić. On smatra da najmanje dva do tri poslanička mjesta treba da se odrede za predstavnike dijaspore. - Jedino se na taj način može čuti naš glas, prenijeti naše zapažanje i probuditi svijest građana koji su se ušuškali u mit o povećanim platama, ne shvatajući da im iz dana u dan opada kupovna moć i da povećanje zarada gubi smi-
sao. Dosadašnji odnos državnih organa prema dijaspori je za posljedicu ostavio rasulo u udruženjima dijaspore, nejedinstvo i nemogućnost dalje saradnje ni na jednom polju i ni po jednom pitanju - naglašava Bukilić dodajući da je uzrok svega bilo olako shvatanje važnih odnosa sa dijasporom i isticanje u prvi plan podobnih
Iseljenici žele da investiraju u Crnu Goru
tvrdi da crnogorska dijaspora, zahvaljujući odnosu zvanične Crne Gore prema njoj, ima nezavidnu ulogu u razvoju Crne Gore. - Želja dijaspore da investira u Crnu Goru i promoviše je u zemljama prijema ne nailazi na podršku institucija Crne Gore. Dijaspora je organizovana u udruženja koja su zasnovana na principima saradnje sa zvaničnim institucijama. Da bi saradnja postojala, potrebno je da u
procesu učestvuju obje strane. Trenutno postoji samo naša želja i namjera. Zato je neophodno da institucije sistema otpočnu zvaničnu i konstruktivnu saradnju sa nama. Da bi se obezbijedila sigurnost investicije, neophodni su jasan i precizan zakonski okvir, poštovanje normi i profesionalnost javne administracije. Sve dok nemamo jasne procedure, definisane uslove i poštovanje zakona, niti
strani investitori, niti dijaspora, ne vide svoj interes da daju podršku razvoju Crne Gore. Iz navedenih razloga je prijeko potrebno da se obezbijedi sigurnost tržišta i bezbjednost ulaganja - ističe Bukilić. boks: Dijaspora kao čuvar identiteta Po riječima Bukilića dijaspora ima veliki potencijal u promovisanju crnogorske kulture i proizvoda. - Neophodno je raditi na
pojedinaca radi ostvarivanja ličnih interesa, a ne državnih. - Nikada nije bio prioritet da se dijaspora podrži i ujedinjena pruži doprinos razvoju Crne Gore - kategoričan je Bukilić. On ističe da se dijaspore svi sjete samo kada je neka potreba.
- Čini mi se da nas na drugačiji način ne prepoznaju. Još ma-
jačanju vladavine prava, a ne bezvlašća da bi pripadnici dijaspore prepoznali pravnu sigurnost i ulagali u otvaranje proizvodnih pogona što je neophodno za prosperitet i ekonomsko jačanje jedne države. Svakako, prvi korak za uspostavljanje ekonomskih veza, nakon uspostavljanja čvrstog pravnog okvira, treba da napravi zvanična institucija kao što je Ministarstvo dijaspore. Takođe, očuvanje istorije, kulture, običaja i jezika je osnova postojanja jedne
nje dijasporu vide kao potencijal za ekonomski i socijalni napredak Crne Gore. O tome dovoljno govori činjenica da država nema bazu podataka naučnih radnika, sportista, umjetnika, studenata koji su u dijaspori. Umrežavanje dijaspore i koordinacija od strane državnih institucija je potencijal kako za ekonomski i socijalni napredak, tako i za unapređenje zdravstva, obrazovanja i sazrijevanje političke svijesti građana. To je neophodno iz razloga što diplomatsko-konzularna predstavništva ne čine ništa na povezivanju udruženja i jačanju veza među njima, već se njihove aktivnosti, kao i zvaničnih državnih organa, svode na lična poznanstva i privatne interese - kaže Bukilić koji smatra da je to daleko od ozbiljnog pristupa državnih organa u radu sa dijasporom.
- Kao loš primjer navodim da je Crna Gora jedina zemlja iz regiona koja nema potpisan međudržavni sporazum o međusobnom priznanju vozačkih dozvola, što za posljedicu ima velika novčana izdvajanja pripadnika dijaspore za regulisanje ovog pitanja, iako je prošlo 18 godina od obnove nezavisnosti - naglašava Bukilić.
Po njegovim riječima, da bi se privukli investitori, potrebno je stabilno poslovno okruženje, garancije države da je uloženi kapital siguran, sredina bez korupcije, mita, bez biznis barijera i sa jasnim procedurama i pravilima.
- Sve dok to nemamo u privlačenju stranih investicija, ne može pomoći ni dijaspora. I sami smo u pojedinim slučajevima bili žrtve nestabilnosti na polju investicija, te ne
države. Da bi se uspostavile veze za jačanje osjećaja pripadnosti državi i po kulturi i jeziku, treba nam podrška i Ministarstva kulture. Međutim, vidimo da taj resor podržava sve ono što negativno utiče na sve crnogorsko, pa i kulturno nasljeđe. Na taj način dajemo doprinos unižavanju, a uskoro, bojim se, i uništenju države. Zato dijaspora treba da uradi sve što može da bi očuvala državu za naše potomke, kao što su to činili naši preci za nas - poručuje Bukilić.
možemo sebi dati pravo da iste probleme stvorimo značajnim i međunarodno prepoznatim investitorima - kazao je Bukilić dodajući da je veliki hendikep što veliki broj uspješnih mladih ljudi napušta Crnu Goru.
ZaPošljavanje i mladi
- Već neko vrijeme ekonomska i fiskalna politika Crne Gore vuče državu u bankrot. Mladi su toga svjesni, kao i nesigurnosti na radnom mjestu u odnosima sa poslodavcem, čak i kada su u pitanju zaposleni u državnoj administraciji. Zaposleni se iskorišćavaju da bi oni sa partijskom knjižicom uživali sve povlastice. Logičan slijed događaja jeste da oni koji imaju priliku odu, te sigurnost i zaštitu svojih prava potraže na drugoj adresi, u tuđoj državi. Nažalost, kad ste mladi, ne shvatate da će vam sve nedostajati kad jednom odete. Iako imate sva prava, bolje uslove života, ništa ne može da nadoknadi čežnju za domovinom, porodicom, prijateljima. Zato se država mora ozbiljno pozabaviti politikom zapošljavanja mladih, naročito obrazovanih građana, jer druge države dobijaju školovan kadar koji je našu državu koštao mnogo. Naši građani su se svuda pokazali kao dobri i kvalitetni radnici, što znači da je problem u našoj politici i nedostatku sigurnosti za zaposlene - poručuje Bukilić. Kao osnovu saradnje sa maticom vidi u strategiji saradnje sa dijasporom kao i zakonu o saradnji Crne Gore sa dijasporom - iseljenicima. - To je u ovom trenutku osnova saradnje, koje trenutno gotovo i da nema. Za dobru saradnju sa dijasporom je neophodno znanje, koje nedostaje. Veliki problem je shvatanje što dijaspora ustvari znači i što može. Nije dovoljno samo osnovati instituciju zaduženu za saradnju sa dijasporom, pa makar to bilo i ministarstvo, već je potrebno imati znanje na koji način raditi sa dijasporom, kako nas povezati i dobiti najbolje od resursa kojima raspolažemo. To su posebna znanja i vještine koje je neophodno dugo i strpljivo izgrađivati da bi dijaspora odgovorila na najbolji mogući način i pružila podršku svojoj državi - zaključuje Bukilić. n. kovačević
Neđelja, 24. novembar 2024.
PODGORICA – Zakonom o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, koji je u pripremi, stvara se dobra osnova za ograničavanje političkog uticaja, a to je jedan od ciljeva koji Vlada želi postići propisivanjem jasnih kriterijuma za imenovanje članova odbora direktora i menadžmenta kroz transparentne konkurse – kazali su Pobjedi iz Ministarstva finansija (MF) upitani da li će se novim zakonskim rješenjem u potpunosti isključiti politički uticaj u državnim kompanijama. Tako bi, kako navode, državna preduzeća trebalo da vode najstručniji menadžeri.
- Očekujemo da ćemo upravo reformom koju smo otpočeli urediti cjelokupni sistem, sa ciljem jačanja kriterijuma korporativnog upravljanja, što će omogućiti preduzećima da unaprijede svoje poslovanje u narednom periodu, kroz veći stepen efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti u svom radu – kazali su Pobjedi iz resora Novice Vukovića.
REZULTATI
POSLOVANJA
Na pitanje Pobjede kako ocjenjuju dosadašnje rukovođenje državnim kompanijama, iz MF-a kažu da to jedino mogu cijeniti na osnovu ostvarenih rezultata koji pokazuju da je 68 odsto kompanija prošle godine poslovalo pozitivno. S druge strane, kako ukazuju, ne mogu biti u potpunosti zadovoljni pri činjenici da trećina i dalje negativno posluje.
- Od kada Direkcija za fiskalne rizike javnih preduzeća u okviru MF-a prati pokazatelje poslovanja, može se uočiti trend poboljšanja poslovanja nakon negativnih posljedica svjetske zdravstvene krize. Međutim, preduzeća se još uvijek suočavaju sa negativnim posljedicama ratnih sukoba na međunarodnom planu, koji su negativno uticali na rast troškova poslovanja – navode iz MF-a. Ukazuju da je od 50 državnih firmi, 70 odsto u sektorima saobraćaja, energetike, turizma i životne sredine, strateškim granama naše privrede te da su značajni pokretač ekonomskog rasta i razvoja države. - Ukupni poslovni prihodi državnih preduzeća na kraju 2023. godine iznosili su preko jednu milijardu eura, što čini oko 17 odsto BDP-a, dok je ukupni vlasnički kapital iznosio 3,6 milijardi eura ili oko 50 odsto BDP-a – kazali su iz MF dodajući da se procjenjuje da broj zaposlenih u državnim i opštinskim preduzećima čini devet odsto ukupnog broja zaposlenih u državi.
EKONOMSKA
ODRŽIVOST
U izradu ovog zakona, između ostalih, uključiće se i predstavnici Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM). Na pitanje Pobjede na koji način bi zakon trebalo da tretira državne kompanije, predsjednik AMM Budimir Raičković ocjenjuje da ih
Vlada bi do kraja godine trebalo da pripremi nacrt zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu
Asocijacija menadžera Crne Gore je stava da se mora jasno de nisati odgovornost izvršnih direktora i članova upravnih odbora u državnim kompanijama, te da treba dati veća ovlašćenja izvršnim direktorima, a naravno i veću odgovornost, posebno po pitanju kadrovske politike da bi se izbjegao politički pritisak na izvršne direktore u smislu zapošljavanja političkog kadra, naveo je predsjednik Asocijacije menadžera Budimir Raičković
treba tretirati kao dio privrednog sistema i velike generatore naše ekonomske zbilje i razvoja. - Trebalo bi razmišljati o tome da se podigne njihova profitabilnost, efikasnost i produktivnost, jer one ne samo što upošljavaju veliki broj ljudi i pružaju značajne servise za građane, već bi dio sredstva trebalo da bude usmjeren na reinvestiranje, ali i prema budžetu, kako bi se finansirali i drugi servisi za građane. Oblast upravljanja državnim preduzećima neophodno je urediti tako da budu ekonomski održiva – smatra Raičković. Na pitanje Pobjede u vezi sa konkretnim prijedlozima koje su uputili MF-u kada je riječ o ovom zakonskom rješenju, Raičković navodi da su prilikom više susreta sa ministrom Vukovićem i njegovim saradnicima ukazali da bi zakon trebalo da se bazira na osnovnim principima i standardima korporativnog upravljanja.
- To podrazumijeva ugrađene principe transparentnosti, odgovornosti, integriteta, efikasnosti, zakonitosti, društveno odgovornog i etičkog poslovanja. AMM je stava da se mora jasno definisati odgovornost izvršnih direktora i članova upravnih odbora, te da se trebaju dati veća ovlašćenja izvršnim direktorima, a naravno i veća odgovornost, posebno po pitanju kadrovske politike kako bi se izbjegao politički pritisak na izvršne direktore u smislu zapošljavanja političkih kadrova - navodi Raičković dodajući da podržavaju to da MF ima široku mogućnost kontrole poslovanja ovih preduzeća. Kada je riječ o organima uprav-
ljanja državnih kompanija, Raičković ukazuje na potrebu većeg angažovanja žena, stalne edukacije i licenciranja menadžerskog kadra, ali i nametanja obaveze tzv. ESG standarda izvještavanja.
- Kod uslova i kompetencija za izbor na rukovodeće mjesto kod kompanija u državnom vlasništvu, posebno kod izvršnih direktora, mora se pronaći mehanizam da na tim odgovornim funkcijama budu ljudi koji imaju reference, kompetencije i iskustvo da upravljaju. Smatramo da izvršni direktor mora imati najmanje pet godina iskustva na rukovodećoj poziciji i to u preduzećima koje se ne tretiraju kao mikro preduzeća, već sa mnogo većim brojem zaposlenim - smatra Raičković.
PROFESIONALIZACIJA
I DEPOLITIZACIJA
Na pitanje Pobjede kako ocjenjuje trenutno rukovođenje državnim kompanijama, Raičković navodi da se godinama osjeća naglašen uticaj političkih struktura na upravljanje i kadriranje, te da se to mora rješavati kroz zakon. Ocjenjuje da je jedini način da se od ,,gubitaša“ dođe do profitabilne kompanije profesionalizacija i depolitizacija.
- Moram da kažem da nije problem da li neko dolazi iz neke političke partije, nego da li ima kompetencije, referen-
Da je Crna Gora jedina u regionu koja još zakonski nije uredila kriterijume za izbor rukovodećeg kadra u državnim kompanijama, Pobjedi je kazao predsjednik Udruženja pravnika i senator Državne revizorske institucije (DRI) prof. dr Branislav Radulović. Ocjenjuje da se erozija kvaliteta u upravljačkim strukturama i pad kvaliteta korporativnog upravljanja ne može sanirati ni dovođenjem stranog menadžmenta. Radulović navodi da se u državama regiona svi članovi odbora moraju stručno usavršavati uz organizovanje provjera znanja.
- Za razliku od država regiona, Crna Gora prilično zaostaje ne samo u razvoju korporativne kulture, već i u unapređenju privrednopravne materije, pa tako još uvijek nijesu usvojeni novi zakoni o privrednim društvima i o Centralnom registru privrednih i drugih subjekata. Ukoliko ovi zakoni ne budu usvojeni do polovine iduće godine, kako to zahtijeva EU, kao i zakon o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, aktuelni crnogorski koncept meritokratije završiće u klasičnoj partitokratiji – ocjenjuje Radulović.
Javni registar državnih kompanija
Javni registar državnih kompanija nalazi se na sajtu MF-a na kojem su rezultati 50 državnih kompanija, a uskoro će se tu naći podaci i o opštinskim. Iz MF-a navode da je uz tehničku pomoć MMF-a razvijen alat za procjenu ekonomskog stanja pomoću kojeg je Direkcija za fiskalne rizike javnih preduzeća pripremila mnogobrojne ekonomsko finansijske analize poslovanja državnih preduzeća. - Krajem oktobra, ova Direkcija je pripremila prvu izjavu o fiskalnim rizicima sektora državnih preduzeća, koja predstavlja rezultat usklađivanja sa standardima MMF-a, definisanim u okviru Kodeksa o fiskalnoj transparentnosti. Sastavni dio ovog dokumenta je agregatna ocjena poslovanja cjelokupnog sektora državnih preduzeća i MF će kontinuirano pratiti i godišnje objavljivati agregatni pregled poslovanja ovog sektora u skladu sa pokazateljima likvidnosti, profitabilnosti i solventnosti – navode iz MF-a.
ce i iskustvo da upravlja tako značajnim sistemima. Treba naglasiti da neki kadrovi, bez obzira što su došli iz političkih partija, doprinose boljim rezultatima, a kada se pažljivije sagleda, vidi se da su u pitanju kadrovi koji imaju reference za rad u tim kompanijama - navodi Raičković. Upitan je li moguće zakonskim rješenjem u potpunosti isključiti politički uticaj, Raičko-
vić navodi da će se zalagati za odredbe koje će taj uticaj svesti na najmanju moguću mjeru. - Ovdje se radi o procesu i duboko vjerujemo da treba donositi takva zakonska rješenja koja će u potpunosti isključiti politički uticaj. Međutim, postizanje ovog cilja zavisi od primjene zakona u praksi – zaključuje Raičković. Osim AMM, članovi radne grupe biće predstavnici nevladi-
nog sektora, kao i brojnih institucija, među kojima su Ekonomski i Pravni fakultet, Privredni i Apelacioni sud, Poreska uprava, Fond PIO, IRF, Zavod za zapošljavanje, agencije za sprečavanje korupcije i zaštitu konkurencije, DRI, te deset ministarstava. Iz MF-a, koji bi, kako su kazali, nacrt zakona trebalo da pripreme do kraja godine, ocjenjuju da imaju reprezentativni radni tim koji će svojim znanjem, iskustvom i kompetencijama doprinijeti pripremi kvalitetnog zakonskog rješenja. Osim domaće ekspertize, MF računa i na stručnu podršku eksperata Svjetske banke, čime će se osigurati usklađenost sa najboljim međunarodnim i evropskim praksama. M. LEKOVIĆ
Tužiteljka Vrhovnog državnog tužilaštva i članica Tužilačkog savjeta saopštila da odlazi iz ličnih razloga
PODGORICA - Tužiteljka
Vrhovnog državnog tužilaštva i članica Tužilačkog savjeta Đurđina Nina Ivanović podnijela je ostavku, i ona je konstatovana na sjednici Savjeta. Ta informacija potvrđena je portalu RTCG. Kako su saopštili, ostavka je konstatovana na telefonskoj sjednici savjeta u četvrtak.
Ivanović je podnijela ostavku na mjesto tužiteljke u VDT a samim tim i na članstvo u Tužilačkom savjetu.
Kako su objavile Vijesti, Ivanovićeva je potvrdila da je podnijela ostavku na mjestu tužiteljke VDT-a, a samim tim i na članstvo u Tužilačkom savjetu.
-Ostavku sam podnijela iz ličnih razloga. Preko 35 godina sam provela u tužilačkoj organizaciji, primakla se i penzija, osjetila sam da je vrijeme da napustim funkciju - kazala je Ivanović.
Ona je, prenose Vijesti, naglasila da je imala krajnje profesionalan i korektan odnos sa vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem i kolegama u VDT-u.
Tužilački savjet je, nakon što je Ivanović podnijela ostavku, konstatovao prestanak tužilačke funkcije i po automatizmu i članstvo u tom tijelu, gdje je 5. avgusta 2021. godine, imenovana iz reda tužilaca krovne tužilačke instance. Đurđina Nina Ivanović je radni vijek provela u tužilaštvu gdje je bila zamjenica tužioca u ODT-u Podgorica, tužiteljka ODT Podgorica, a kasnije je napredovala u Vrhovno državno tužilaštvo. Tokom 2010. godine izabrana je za specijalnu tužiteljku za
borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, gdje je bila na čelu tužilačkog tima, a tu funkciju obavljala je sve do ljeta 2015. godine kada je formirano novo Specijalno državno tužilaštvo. I pored toga što se prijavila za funkciju glavnog specijalnog tužioca tadašnji Tužilački savjet je povjerenje dao prvom GST-u Milivoju Katniću, nakon čega se Ivanovićeva vratila u VDT na mjesto zamjenice tadašnjeg vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, pišu Vijesti. R.D.
PODGORICA - Nikšićanin Vuk Lalatović (25) i Artur Cimerman (28) iz Beograda sumnjiče se da su 6. novembra na ulazu u Podgoricu ispalili smrtonosne hice u pripadnike kavačkog klana, Cetinjane Petra Lipovinu i Žarka Pejakovića.
Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala Lazar Šćepanović juče je na vanrednoj konferenciji za medije kazao da policija traga i za Beograđaninom Lazarom Lazićem koji je identifikovan kao jedan od učesnika egzekucije dvojice Cetinjana.
U okviru ove istrage procesuirano je ukupno osam osoba koje se sumnjiče da su povezane sa dvostrukim ubistvom. Ranije su uhapšeni Sava Kaluđerović, Aleksandar Dacić, Miljan Marjanović i Nikoleta Uskoković
Njih četvoro se, odlukom sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, nalaze u spuškom pritvoru.
Naknadno je uhapšen i Tomi Ra Frost iz Andrijevice. Šćepanović je predočio da je Lalatović krajem maja 2024. godine pušten iz pritvora zbog nedonošenja prvostepene presude.
U likvidaciji Lipovine i Pejakovića, kojoj je svjedočilo više građana, učestvovale su naj-
manje tri osobe i korišćeno je automatsko oružje. Egzekutori su izašli iz auto-
Upravni sud odbio je kao neosnovanu tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost
PODGORICA -Upravni sud odbio je kao neosnovanu tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Artana Kurtija, koji je tražio da se briše iz kaznene evidencije. Kurtija je u kaznenu evidenciju vratilo Ministarstvo pravde kada je na njegovom čelu bio Andrej Milović.
Rješenjem Ministarstva pravde od 25. aprila 2024. godine poništeno je rješenje tog organa iz 2020. godine, na osnovu kojeg je Kurti izbrisan iz kaznene evidencije i ponovo vraćen u kaznenu evidenciju. Bivšeg generalnog inspektora ANB prate mnoge kontroverze, preko kontakata sa bezbjednosno-interesantnim osobama, do činjenice da je dva puta pravosnažno osuđen za teška krivična djela zbog toga što je nasilničkim ponašanjem pokušao da ubije ljude s kojima je ušao u sukob. Upravo tu kriminalnu prošlost je uspio da izbriše iz svog dosjea.
On je jedan je od najbližih ljudi i lični prijatelj bivšeg premijera i lidera Građanskog pokreta Ura Dritana Abazovića. Pokazalo se i da je osoba sa problematičnom kriminalnom prošlošću zbog čega
i nije prošao bezbjednosne provjere u ANB-u. Dozvolu za pristup tajnim podacima zvanično je dobio tek nakon što je Abazović smijenio dotadašnjeg direktora ANB-a Sava Kenteru
Iz pravosnažnog rješenja Višeg suda u Podgorici utvrđeno je da je Kurti pored presude Višeg suda u Podgorici, osuđivan i presudom tog suda koja je preinačena presudom Apelacionog suda Crne Gore od 2006. godine, tako što je tužiocu izrečena kazna maloljetničkog zatvora u trajanju od 10 mjeseci.
-To ukazuje da je Kurti lice koje je više puta osuđivanonavodi se u rješenju Upravnog suda.
Iz navedenog rješenja proizilazi da je Kurti kaznu zatvora po presudi Višeg suda u Podgorici, koja je preinačena presudom Apelacionog suda Crne Gore 2006. godine, izdržavao od 15. oktobra 2007. godine do 6. marta 2008. godine, kada je uslovno otpušten.
-Uslovni otpust je trajao do 21. maja 2008. godine i smatra se danom izdržane kazne zatvora. A.K. je krivično djelo za koje je oglašen krivim presudom Višeg suda u Podgorici izvršio 2008. godine, te zbog toga nije ispunjen re-
habilitacioni rok predviđen članom 104 stava 3 Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Iz obrazloženja dalje proizilazi da se radi o licu koje je više puta osuđivano, odnosno da se rehabilitacija takvom licu može dati samo ako su ispunjeni uslovi za rehabilitaciju za svako pojedinačno krivično djelo - navode iz Upravnog suda.
Slijedom navedenog, Upravni sud Crne Gore nalazi da je tužilac nesumnjivo osuđivan
više od jednog puta što znači da je za odlučivanje o njegovoj rehabilitaciji nadležan isključivo sud. -Iz navedenog proizilazi da tuženi organ nije bio nadležan za vođenje odvojenog postupka za rehabilitaciju po presudi Višeg suda u Podgorici iz 2009. godine, pogotovo kod činjenice da je, u trenutku podnošenja zahtjeva tuženom organu za brisanje navedene osude, o toj stvari već bilo odlučeno pravosnažnom sudskom odlukom
Višeg suda u Podgorici 2017. godine. Imajući u vidu navedeno, rješenje Ministarstva pravde Crne Gore broj UPI 05-030/20-237 od 8. 6. 2020. godine donijeto je ustvari iz sudske nadležnosti, pa je navedeno rješenje, po stanovištu ovog suda, a nasuprot navodima tužbe, tuženi organ s pravom osporenim rješenjem poništio, pravilno se pozvavši na citiranu odredbu člana 139 stav 1 tačka 1 Zakona o upravnom postupku - ističu u Upravnom sudu.
Dodaju da je Sud cijenio i tužbene navode da je tuženi pogrešno primijenio odredbu člana 121 Krivičnog zakonika Crne Gore, jer se ta odredba primjenjuje samo kad su u pitanju dvije punoljetne osude iz člana 119 i 120 KZCG, pa je našao da su takvi navodi neosnovani.
-Ovo zbog toga što potenciranje tužioca o postojanju „maloljetne“ i „punoljetne“ osude nema uporište u zakonu, budući da Krivični zakonik Crne Gore ne poznaje navedene termine, pa se ispunjavanje uslova za rehabilitaciju osuđenog lica odnosi pojedinačno na sva krivična djela za koja je to lice osuđeno bilo da je riječ o krivičnom djelu koje je osuđeno lice učinilo kao maloljetnik ili, pak, o krivičnom djelu koje je učinilo kao punoljetna osoba - navode iz Upravnog suda.
To znači da ista osoba može biti ili osuđivana ili neosuđivana, dakle, ne može biti i jedno i drugo istovremeno. Upravni sud se pozvao i na presudu Vrhovnog suda Crne Gore od 24. seprembra 2019. godine u kojoj se navodi da kada je u pitanju brisanje osude, osuđivanost jednog istog lica mora cijeniti u kontinuitetu u zakonom propisanim rokovima. B.R.
Pejakovića
tinjskih registarskih oznaka.
Ubijeni Lipovina i Pejaković se u policijskim evidencija-
ma vode kao članovi kavačkog kriminalnog klana sa Cetinja. Pored ubistva Lipovine i Pejakovića, policija je rasvijetlila i ubistvo Gorice Medojević u Podgorici i pokušaje ubistva Nenada Vujovića i Darka Ugarkovića - Spriječena je i jedna likvidacija u Nikšiću - kazao je Šćepanović, ne navodeći čije ubistvo je u pitanju.
Odbjegli Nikšićanin Vuk Lalatović optužen je za ubistvo sugrađanina Ranka Vuletića, 1. avgusta 2019. godine. Ubistvo je, tvrdili su iz tužilaštva, počinio po nagovoru okrivljenih Andrije Markovića i Miloša Božovića Lalatović je početkom jula 2021. godine osuđen na 11 mjeseci zatvora zbog nanošenja lakih tjelesnih povreda pritvoreniku Miljanu Bulatoviću, kada ga je tokom susreta u krugu za šetnju, unutar Istražnog zatvora u Spužu, izbo ekserom u lijevu ruku. Lalatović je ranije osuđivan zbog razbojništva i krivičnog djela sa elementima nasilja. R.P.
BEČ - Radoje Zvicer (42) iz Kotora vjerovatno se nalazi u Austriji odakle preko svoje kriminalne organizacije upravlja švercom droge, saopštili su policijski funkcioneri u Austriji -Ne može se isključiti da je optuženi vođa kavačkog klana Radoje Zvicer u Austriji i da odatle vuče konce u organizaciji - rekao je Danijel Lihteneger, šef kancelarije za borbu protiv kriminala u vezi sa drogom u Federalnoj kancelariji austrijske kriminalističke policije.
Prije deset dana vođa kavačkog klana Radoje Zvicer završio je na listi 50 najtraženijih bjegunaca Evrope nakon što je Austrija za njim raspisala međunarodnu potjernicu Kako se navodi na sajtu eumostwanted.eu, Zvicer se potražuje zbog trgovine narkoticima i psihoaktivnim supstancama, uz upozorenje da se radi o veoma opasnoj osobi koja je vjerovatno naoružana. Kako piše kleinezeitung.at, Radoje Zvicer, vođa „brutalnog kavačkog klana iz Crne Gore“, navodno je u Austriji prodao više od 100 kilograma kokaina.
Ovaj medij piše da je protiv Zvicera u toku i istraga za ubistvo uz upozorenje da se radi o „izuzetno opasnoj osobi“.
-Radoje Zvicer je jedan od najopasnijih iz međunarodnog organizovanog kriminala. Kao šef ozloglašene kavačke grupe, moćnog crnogorskog klana koji je aktivan i u Austri-
Policija intervenisala ispred jednog podgoričkog lokala Francuski državljanin pretučen, uhapšene dvije osobe
PODGORICA - Policiji je prijavljeno da je 14. novembra fizički napadnut strani državljanin ispred jednog ugostiteljskog objekta u Podgorici. Riječ je o francuskom državljaninu N.M. (20).
-Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem su nalogu preduzete dalje mjere i radnje i identifikovana dva lica za koja se sumnja da su fizički napala oštećenog i to B.L. (22) i K.P. (32) iz Podgorice. Protiv njih je podnijeta krivična prijava i oni su po nalogu postupajućeg tužioca lišeni slobode zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda – naveli su iz policije.
Prema informacijama Vijesti, strani državljanin ispričao je da je sa rođakom sjeo u lokal i da je, dok su pili piće, zamolio konobara da stavi njegov telefon na punjač. Kaže da je situacija do tada bila normalna i da su se upustili u razgovor sa nekim djevojkama.
-Malo poslije toga, uputio sam se prema šanku kako bih uzeo moj telefon. U tom trenutku kada dolazim za šank, stvari počinju da bivaju veoma čudne. Kada sam
se primakao šankeru, dva čovjeka koje nisam poznavao došla su iza mene i počela da me vuku za ramena govoreći da moram da napustim to mjesto... Bio sam zbunjen i pokušavao sam da im gestikuliram da odu od mene i takođe pokušao da nastavim razgovor sa šankerom kako bih uzeo svoj telefon. Onda su oni postali nešto agresivniji - ispričao je oštećeni tužiocu. On je kazao i da se osjećao nemoćno dok je pokušavao da im objasni da samo želi svoj telefon, dok su ,,tri-četiri osobe”“ uspjele da ga izguraju iz lokala. -Bio sam okružen sa ta tri-četiri lica i tada su počeli udarati, tako što su mi zadavali udarce pesnicama u predjelu glave i tijela... Vidio sam da su me najmanje
Austrijski istražitelji ne isključuju mogućnost da se najtraženiji bjegunac Evrope nalazi u toj državi
ji, povezuje se sa trgovinom drogom, naručenim ubistvima, kidnapovanjem i trgovinom oružjem. Za 42-godišnjakom se traga širom Evrope - prenosi ovaj medij. Kako se ističe, sada je i zvanično stavljen na potjernicu u Austriji.
„On je jedan od najtraženijih kriminalaca u Evropi“, kaže Jirgen Jevsnikar, šef Kancelarije za organizovani kriminal pri Federalnoj kancelariji kriminalističke policije. Danijel Lihteneger, šef kancelarije za borbu protiv kriminala u vezi sa drogom u Federalnoj kancelariji kriminalističke policije, objasnio je u TV programu „Fahndung Osterreich“ zašto je Zvicer sada na listi najtraženijih ljudi u Austriji. -Zvicer se sumnjiči da je pustio u promet najmanje 100 kilograma kokaina u Austriji - kazao je on Prema riječima Lihtenegera, švercom droge u Austriji godišnje se generiše između dvije i pet milijardi eura. Pored toga, protiv šefa klana se u Austriji vodi istraga zbog ubistva i nasilnih zločina. Navodi se da je odgovoran za
najmanje 20 ubistava u Evropi. Iz Federalne službe kriminalističke policije predočavaju da se Zvicer smatra majstorom transformacije. -Poznato je 15 alijasa i može se pretpostaviti da iznova mijenja svoj izgled. Zvicer je nekoliko puta za dlaku izbjegao napade rivala. Ranije je teško povrijeđen u Ukrajini 2020. godine kada su naoružani ljudi pokušali da ga ubiju - prenosi kleinezeitung.at. Zvicer je preživio – i ponovo nestao bez traga, dodaje se.
krik
Njegov trag je više puta vodio istražitelje u Južnu Ameriku, gdje navodno sarađuje sa moćnim narko-kartelima i odakle usmjerava tokove kokaina u Evropu.
-Iako se trenutno sumnja da se nalazi u inostranstvu, ne može se isključiti mogućnost da se krije u Austriji i da odavde vuče konce u organizaciji - kaže Lihteneger. Austrijski medij tamošnjoj javnosti predočava da je „kavački klan u brutalnoj borbi za vlast sa rivalskim klanom Škaljari“.
-Ovaj sukob, koji je počeo prije desetak godina nakon krađe velike pošiljke kokaina, prerastao je u krvav rat koji traje do danas. Vrhunac je bilo takozvano ubistvo u „Figlmileru“ 2018. godine. U restoranu „Figlmiler“ usred Beča u pola bijela dana ubijen je pripadnik kavačkog klana. Počinilac dolazi iz protivničkog klana i od tada je u bjekstvu. Posljednjih godina stotine ljudi širom Evrope postale su žrtve ovog brutalnog mafijaškog rata – ne samo članovi bandi, već i nevini civili - navodi austrijski medij. b. R.
Srpski ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić saopštio
PRIJEPOLJE- Prilikom hapšenja Alije Balijagića, osumnjičenog za dvostruko ubistvo u Crnoj Gori, pronađena je i treća puška, piše portal Nova.rs.
Puška je upućena na analizu da bi se utvrdilo da li su iz nje usmrćni brat i sestra Madžgalj kod Bijelog Polja, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić
Dačić je ocijenio da je dobro što je Balijagić uhapšen, jer bi bilo loše za kredibilitet policije i Srbije i Crne Gore da nije, te da sada treba utvrditi da li je tokom višednevnog skrivanja imao jatake.
On je naveo da je bilo teško uhvatiti ga, zato što se kretao
po nepristupačnom terenu, velike visine, napomenuvši kako termovizijske kamere u šumi ne mogu da lociraju.
Dačić je za televiziju Pink rekao da Crna Gora prvo mora da formira predmet protiv Balijagića, pa da traži njegovo izručenje iz Srbije, piše RTRS. Napomenuo je da Balijagić mora da odgovara za djela počinjena u Srbiji, kao što je neovlašćeno držanje naoružanja, a treba izvršiti i provjeru da li je tamo ranije počinio još neka krivična djela.
Balijagić je uhapšen 21. novembra u selu Goleša kod Priboja, poslije 27 dana potrage, a slobode su ga lišili srpski specijalci i policajci. Skrivao se u jednoj od kuća u koju je provalio, a policiju su do njega doveli tragovi koje je ostavljao u snijegu. Balijagić je osumnjičen da je 25. oktobra iz puške ubio sestru i brata, Milanku (69) i Jovana Madžgalja (60) u njihovoj kući u selu Sokolac kod Bijelog Polja nakon što su ga ugostili i počastili večerom. R.P.
dvije osobe udarale - ispričao je državljanin Francuske. On kaže da je bio već iznemogao od udaraca i davljenja, kada mu je neko poprskao suzavac direktno u lice...
Ljekari su francuskom državljaninu dijagnostikovali brojne povrede - slomljen nos, slomljena rebra, povrede ruke, probijanje plućne maramice od slomljenih rebara. -Imao sam poteškoće u disanju, nakon čega su me poveli na neourohirurgiju... Na bolničkom liječenju sam bio pet dana. I dalje ne razumijem zašto se ovaj incident desio - kazao je N. M., prenose podgoričke Vijesti. Odgovarajući tužiteljki, Francuz je kazao da bi mogao da prepozna neke od napadača... R.D.
Akcija policije zbog sumnje za lažno prijavljivanje i nedozvoljeno držanje vatrenog oružja
PODGORICA – Navodni pripadnik kavačkog kriminalnog klana, Novljanin Nemanja Zurovac (27) uhapšen je zbog sumnje za lažno prijavljivanje i nedozvoljeno držanje vatrenog oružja, potvrđeno je Pobjedi. Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Kotor, rasvijetlili su događaj od 13. 11. 2024. godine i lišili lobode lice N.Z. (27) iz Herceg Novog, zbog sumnje
da je počinio krivično djelo lažno prijavljivanje u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz Uprave policije. - Nakon sprovedenih izviđajnih radnji policijskih službenika Odjeljenja bezbjednosti Kotor, u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici i u saradnji sa Forenzičkim centrom u Danilovgradu, policija je došla do sumnje da je ovo lice izvršilo krivično djelo lažno prijav-
ljivanje na način što je policiji prijavilo da je zadobilo povrede od vatrenog oružja, a na osnovu svih sprovedenih vještačenja nedvosmisleno je utvrđeno da se u ovom slučaju radi o samopovređivanju. Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su lice N. Z. sproveli tužiocu radi saslušanja nakon čega mu je tužilac odredio zadržavanje do 72 sata - navodi se u saopštenju. R. P.
Nacionalni parkovi Crne Gore inicirali formiranje mješovitog tijela koje bi trebalo da procijeni efekte dosadašnjih mjera kontrole smrčinog potkornjaka u Prokletijama
Analiza će pokazati i efekat feromonskih klopki, od kojih se, prema rješenju EPA, očekivalo da će osim monitoringa doprinijeti smanjenju populacije potkornjaka koji napada fiziološki oslabljena stabla u sastojinama smrče, naročito ranjivim i osjetljivim na efekte fiziološke suše. U dijelu javnosti i nevladinom sektoru upozorili su da su feromonske klopke odličan pokazatelj brojnosti populacije potkornjaka, ali da je iluzorno da će zamke spasiti šumu. Uporedo, ukazano je da se gubi dragocjeno vrijeme, površine pod suvom šumom uvećale su se tokom minule tri godine, a time i rizik od požara, kao i gubitak čistih sastojina šuma smrče
PODGORICA - Nacionalni parkovi Crne Gore inicirali su formiranje mješovite stručne komisije čiji će zadatak biti analiza stanja šuma smrče napadnute potkornjakom u Nacionalnom parku ,,Prokletije“, odnosno procjena efekata do sada sprovedenih mjera definisanih Akcionim planom za sukcesivno uklanjanje suvih stabala u ovom zaštićenom području.
Akcionim planom, koji je zvanično usvojen tek proljetos, bilo je predviđeno sukcesivno uklanjane suvih stabala u skladu sa uspostavljenim režimima zaštite i površinama koje su napadnute, kako bi se oslobodio prostor za rast podmlatka i jačanje fiziološke kondicije sastojina, prije svega smrče (Picea abies), a zatim i jele (Abies alba) i molike (Pinus peuce), koje takođe pokazuju znatan stepen osjetljivosti na proces sušenja šuma. Kao jedna od mjera, sanitarna sječa i uklanjanje suvih stabala nije ipak realizovana ove godine jer je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) proljetos odobrila Nacionalnim parkovima da lociraju žarišta i urade monitoring, dok su sanacione mjere obustavljene prije nego krajem godine bude urađena analiza stanja i procjena efekata preduzetih mjera. U rješenju EPA od 29. aprila eksplicite je bilo navedeno da se prekida postupak za dobijanje tada tražene dozvole za sanitarnu sječu dok se prethodno ne pripreme podaci o svim žarištima potkornjaka ili lokacijama degradiranih površina, odnosno dok se ne uradi analiza „efekata feromonskih klopki“.
Iz Agencije za zaštitu životne sredine su tada obrazložili da oni nijesu protiv sanitarne sječe, ali da se takva zahtjevna mjera, koja iziskuje resurse, disciplinu i korišćenje animalne vuče u zaštićenoj zoni, mora temeljiti na jasnom planu, ade-
kvatnoj procjeni i podacima koje treba da prikupe stručnjaci Nacionalnih parkova.
Slike stanja u Prokletijama, koje je krajem oktobra ove godine zabilježila ekipa Pobjede, ukazuju da su tek ove jeseni u pejzažu vidljivi rezultati prošlogodišnjeg djelovanja potkornjaka, odnosno vidljivog širenja površine šume koja je već izgubila vitalnost. Na terenu su to stručnjaci Nacionalnih parkova mogli da uoče tokom monitoringa i mapiranja staništa evidentirajući kanale na kori koju potkornjak buši da bi se naselio u nova stabla.
Čeka se kompletiranje
Polazeći od rješenja Agencije, iz Nacionalnih parkova su nakon realizacije svih odobrenih ovogodišnjih mjera prije desetak dana inicirali formiranje stručne mješovite komisije koja bi dala dalje smjernice za realizaciju Akcionog plana. Poziv za učešće upućen je svim relevantnim institucijama, što uključuje i predstavnike više ministarstva koja imaju ingerencije nad šumama, odnosno zaštićenim područjima, zatim, predstavnike Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave za šume, kao i eksper-
tima sa Univerziteta iz oblasti fitopatologije. Nezvanično nam je rečeno da očekuju da se institucije uključe i delegiraju svoje predstavnike, a nakon što komisija bude kompletirana, slijedi još jedna faza terenskih snimanja, kao i evaluacija podataka koje stručnjaci Nacionalnih parkova prikupljaju od proljetos. Uporedo će sa terena biti uklonjene sve feromonske klopke, njih oko 160, budući da je krajem jeseni nastupila faza mirovanja insekta čije prenamnožavanje dovodi do pojačanog sušenja prvenstveno čistih šuma smrče.
Od feromonskih klopki, prema rješenju EPA, očekivalo se da će osim monitoringa doprinijeti smanjenju populacije potkornjaka koji napada fiziološki oslabljenja stabla u sastojinama smrče, naročito ranjivim i osjetljivim na efekte fiziološke suše. Procjena nastale štete i praćenje, odnosno monitoring i smanjenje populacije potornjaka, za koje se očekivalo da će se postići feromonskim klopkama, prema odobrenju trebalo je da bude sprovedeno „od aprila do decembra ove godine“.
U dijelu javnosti i nevladinom sektoru je problematizovan ovaj pristup, uz obrazloženje
da su feromonske klopke odličan pokazatelj stanja, odnosno brojnosti populacije potkornjaka, što je indikator i za intenzitet napada na stabla, ali da se nikako ne može računati na to da će zamke spasiti šumu. Uporedo, ukazano je da se gubi dragocjeno vrijeme, površine pod suvom šumom uvećale su se tokom minule tri godine, a time i rizik od požara, kao i gubitak čistih sastojina šuma smrče.
Budući da nastupa zima, sve i da stručna komisija utvrdi opravdanost sanacionih mjera, nemoguće ih je sprovesti pa bi sanitarna sječa mogla biti izvodljiva na proljeće 2025. godine kada kreće novi biološki ciklus razmnožavanja potkornjaka.
nadležnosti
Ranije je iz uprave Nacionalnih parkova ukazano da oni kao upravljači zaštićenog područja nemaju ingerencije za samostalno donošenje sanacionih mjera, odnosno da za svaku preduzetu radnju moraju imati odobrenje.
Tako su se našli u vakuumu između normi dva zakona čiji su dometi različito tumačeni od različitih institucija. Prolongiranje realizacije sanitarnih mjera u Prokletijama
ređeno da se trajno obustavi postupak za sprovođenje sanitarne sječe stabala smrče zaraženih potkornjakom u Nacionalnom parku „Prokletije“, već da se moraju stvoriti preduslovi i plan koji će omogućiti „adekvatno uklanjanje suvih stabala“.
i nepostupanje po rješenjima Uprave za inspekcijske poslove, odnosno njenog odsjeka zaduženog za šume, tokom minule dvije godine bio je razlog što je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić prošle godine podnio krivične prijave protiv Nacionalnih parkova i Agencije za zaštitu životne sredine. Tražio je da se utvrdi ko je odgovoran za nepreduzimanje obaveznih mjera sanacije koje propisuje Zakon o šumama, a time i širenje potkornjaka u Prokletijama. Agencija je, naime, u novembru prošle godine naredila da se do usvajanja konkretnog akcionog plana za sukcesivno uklanjanje suvih stabala u NP ,,Prokletije“ obustavi sprovođenje sanitarne sječe koju je Nacionalnim parkovima prethodno naredila šumarska inspekcija. Iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore početkom decembra prošle godine ogradili su se od odgovornosti za posljedice progresije potkornjaka, navodeći da je upravo Agencija stopirala aktivnosti uklanjanja stabala smrče koje je još u aprilu, a potom i oktobru 2023. godine naredio šumarski inspektor Jasavić, kako bi se zaustavila gradacija insekta čije prenamnožavanje dovodi do pojačanog sušenja smrče, naročito u drugoj i trećoj zoni zaštite NP „Prokletije“. Tragom prijave šumarskog inspektora, slučaj je krajem prošle godine stigao i do Specijalnog policijskog odjeljenja, koje je provjeravalo da li su Nacionalni parkovi i EPA propustili da primijene zakonom predviđene obaveze i korake koji bi spriječili ubrzano sušenje četinarskih šuma, dominantno smrče, ali i molike, u NP ,,Prokletije“, do koje dovodi prenamnožavanje vrste insekta koji se hrani u drvetu. Prošlogodišnja obustava sanitarne sječe opravdana je, međutim, potrebom usvajanja konkretnog akcionog plana. To je Pobjedi potvrđeno i iz EPA u januaru ove godine, ali uz obrazloženje da nije na-
predviđene mjere Plan je imao nekoliko elemenata – lociranje žarišta i procjena štete (koje je već rađeno minule jeseni i zime), zatim monitoring kroz postavljanje feromonskih klopki (postavljene tokom marta i aprila), nakon čega je trebalo da uslijedi sanitarna sječa, a potom, eventualno, i četvrta predviđena mjera – pošumljavanje degradiranih površina, ukoliko se potvrdi da na terenu nema dovoljno vitalnog podmlatka smrče da „zaliječi“ područja degradirana uticajem potkornjaka. Nakon razmatranja predmetnog zahtjeva i stručne ocjene o uticaju planiranih aktivnosti na zaštićeno područje nacionalnog parka, EPA je krajem aprila odobrila prve dvije mjere, dok je sanitarnu sječu obustavila uz obrazloženje da ona podrazumijeva „prethodnu pripremu svih podataka o lokacijama koje su degradirane napadom potkornjaka“. Početkom januara ove godine, Pobjedi je iz Agencije za zaštitu životne sredine saopšteno da ta institucija u rješavanju problema potkornjaka uzima u obzir sve aspekte problema i da će reagovanje biti prilagođeno uspostavljenim režimima zaštite u NP „Prokletije“ i odgovarajućim radnjama koje se u okviru njih mogu preduzimati. Uporedo je iz EPA tada najavljeno da će uvažiti potrebu da se na mjestima izloženim intenzivnom sušenju, odnosno napadu potkornjaka „pomogne vraćanju vitalnosti stabala, staništa i ekosistema, kao i potrebi za smanjenjem potencijalnog gorivog materijala“. Iz Agencije su precizirali da član 31 Zakona o zaštiti prirode, između ostalog, definiše „da se u I (prvoj) zoni zaštite mogu sprovoditi zaštitne, sanacione i druge neophodne mjere u slučaju požara, elementarnih nepogoda i udesa, pojave biljnih i životinjskih bolesti i prenamnožavanja štetočina“. Navode da je šumarski inspektor ranije naložio mjere primjenjujući norme Zakona o šumama, a imajući u vidu da se radi o zaštićenom području, prema ocjeni Agencije primjenjuju se mjere definisane Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o nacionalnim parkovima.
- Problem je prisutan na tlu Evrope duže od decenije i na osnovu svih preduzetih mjera još nije utvrđen mehanizam koji bi omogućio zaustavljanje procesa sušenja šuma. Agencija ima intenzivne konsultativne sastanke sa kolegama iz okruženja (u NP „Tara“ problem je prisutan od 2014. godine), kao i iz zemalja Evropske unije (Francuska) sa kojima razmjenjuje ideje o svim mjerama koje se mogu preduzeti u cilju sprečavanja sušenja šuma – kazali su tada iz EPA. igor periĆ
Nakon nalaza DRI o nezakonitom izdvajanju od gotovo pet miliona eura za medresu i pravoslavnu gimnaziju u posljednje četiri godine, CGO podnio krivičnu prijavu
Krivična prijava je dodijeljena u rad u skladu sa internim pravilima o dodjeljivanju predmeta i godišnjim rasporedom poslova. U toku je izviđaj, rekao je Pobjedi specijalni tužilac, portparol
SDT-a, Vukas Radonjić
PODGORICA – Nakon
što je Državna revizorska institucija(DRI) utvrdila da je Vlada nezakonito finansirala vjerske škole Medresu „Mehmed Fatih“ i Pravoslavnu gimnaziju „Sveti Sava“, Centar za građansko obrazovanje (CGO) je podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).
- Krivična prijava je dodijeljena u rad u skladu sa internim pravilima o dodjeljivanju predmeta i godišnjim rasporedom poslova. U toku je izviđaj – rekao je Pobjedi specijalni tužilac, portparol SDT-a Vukas Radonjić
Nedugo nakon što je DRI objavila izvještaj da su se od 2019. godine vjerske škole finansirale nezakonito, Vlada je predložila Zakon o budžetu za 2025. godinu, ali u njemu zasad nema iznosa koji bi se dodijelio tim školama.
Na pozicijama za srednje vjerske škole stoji iznos od jednog eura u segmentu Ministarstva pravde.
Nakon konsultacija sa ekspertima, Pobjedi je pojašnjeno da se zapravo radi o rezervisanju pozicije, te da će ta sredstva biti vjerovatno kasnije opravdana preusmjerenjem.
Od rebalansa budžeta, koji je usvojen u avgustu, finansiranje vjerskih škola, odnosno 1,7 miliona eura, Medrese ,,Mehmed Fatih“ i Gimnazije ,,Sve-
ti Sava“ prebačeno je sa Ministarstva prosvjete, odakle su finansirane od 2018. godineu Ministarstvo pravde. DRI je utvrdila da je tokom protekle četiri godine za vjerske škole uplaćeno 4,9 miliona eura. Medresa „Mehmed Fatih“ dobila je 3,1 milion, a Srednja vjerska škola - Gimnazija „Sveti Sava“ 1,8 miliona (za posljednje dvije godine koliko postoji).
Eksperti sa kojima je Pobjeda kontaktirala smatraju da je Vlada najvjerovatnije usljed pritisaka javnosti zbog ogromnog iznosa kojim se finansiraju vjerske škole, dok jav-
ne obrazovne ustanove i dalje imaju problema u radu, organizaciji, nastavnom materijalu, uslovima... - odlučila da zasad ne objavljuje sumu.
Da se novac za vjerske škole možda neće naći u prijedlogu budžeta za narednu godinu, najavio je indirektno ministar pravde Bojan Božović koji je nedavno Pobjedi kazao da će se finansiranje ovih škola posebno razmotriti, jer je budžetska godina u toku, te da predmetna aktivnost još nije realizovana.
- Tražiće se i izjašnjenje resora koji je nadležan za pitanje obrazovanja, odnosno Ministar-
stva prosvjete, nauke i inovacija - rečeno je nedavno Pobjedi iz Ministarstva pravde. Iz tog resora Pobjedi nije odgovoreno da li su utvrdili ekonomsku cijenu obrazovanja učenika, na što je DRI ukazala kao jednu od nepravilnosti. Novo definisanje budžeta pokazuje da nijedan resor nije spreman da na sebe preuzme odgovornost nakon izvještaja DRI. Državna revizorska institucijaje u svom nalazu istakla da Ministarstvo prosvjete ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima. Ministarstvo prosvjete nije dostavilo državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene obrazovanja učenika za svaki obrazovni program.
Upravo je to - koliko košta školovanje jednog đaka, bilo predmet revizije Državne revizorske institucije, koja je od Ministaratva prosvjete zatražila odgovor na koji način su opredijeljena sredstva – 1,7 miliona za oko 350 učenika Medrese i 44 učenika Pravoslavne gimnazije.
Prilikom saslušanja na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u decembru 2022. godine tadašnji načelnik Direkcije za strategije, normativno-pravne poslove i harmonizaciju propisa Mijajlo Đurić kazao je da ova vjerska škola ne može da dobije licencu jer ne ispunjava jedan od osnovnih uslova - nemaju obezbijeđen vaspitni, odnosno nastavni i drugi stručni kadar, kako to nalaže Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju. Prema odredbama člana 139 stav 3, srednja vjerska škola koja izvodi javno važeći obrazovni program može se finansirati iz budžeta Crne Gore u skladu sa članom 138 pod istim uslovima koji su propisani za javne ustanove.
Po toj računici, obrazovanje tih đaka košta daleko više nego onih koji uče u državnim školama.
DRI je istakla u nalazu da je finansiranje vjerskih zajednica neuređeno, a srednje vjerske škole nijesu dobijale novac iz budžeta u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, za čije je sprovođenje nadležno Ministarstvo prosvjete.
Transfer sa Ministarstva prosvjete, koje kontroliše obrazovne institucije u Crnoj Gori, na Ministarstvo pravde objašnjen je time da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica. A nadzor nad primjenom tog zakona radi organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa - odnosno Ministarstvo pravde.
A u pravo je Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju definisao kako se vjerske škole finansiraju i koje sve uslove mogu da ispune.
U Opštem zakonu o obrazovanju se navode uslovi finansiranja - članom 138 je definisano da se sredstva iz budžeta određuju na osnovu ekonomske cijene obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, odnosno djece, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje.
Medresa ,,Mehmed Fatih“ i dalje nije na listi licenciranih srednjih škola u Crnoj Gori, prema informacijama dostupnim na sajtu Vlade.
DRI je uvidom u Glavnu knjigu trezora utvrdila da je ta škola do 2021. godine iz budžeta primala 50.000 eura na mjesečnom nivou. Naredne, 2022. godine, Medresa je dobila 800.000 eura za tu i 2023. godinu.
Licenca gimnazije „Sveti Sava“ je izdata za mandata ministarke Vesne Bratić, a problematizovana je jer se nalazi u prostorijama stambeno-poslovne zgrade ispod Gorice. Gimnazija ,,Sveti Sava“ je takođe dobila zeleno svjetlo od Nacionalnog savjeta za obrazovanje godinu nakon što je počela da radi. Komisija je utvrdila da gimnazija „Sveti Sava“ ispunjava sve uslove za rad. Isto je utvrdila i za srednju vjersku školu – Gimnazija ,,Mitropolit hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću, koja je nedugo nakon toga odustala upravo zbog neriješenog prostora. To nije spriječilo Vladu Crne Gore da novac namijenjen za tu gimnaziju usmjeri u Podgoricu, pa je „Sveti Sava“ koju je osnovala Mitroloija SPC umjesto 450.000 dobila 900.000 eura. Toliko je dobila i prošle godine. Osim toga, u vrijeme kada je školi „Sveti Sava“ data licenca, Nacionalni savjet za obrazovanje nije bio formiran, a Ministarstvo se pravdalo time da će se nastava izvoditi po javno važećem programu za gimnazije koji je taj savjet ranije propisao za ostale gimnazije, te da nema potrebe da bude posebno analiziran za tu školu. Nacionalni savjet za obrazovanje je tek 23. oktobra 2023. na osnovu mišljenja Zavoda za školstvo utvrdio da je opšti dio javno važećeg obrazovnog programa za opšte srednje obrazovanje, s tim da se u nastavnom planu dodaju dva izborna predmeta i to - katihizis i crkveno pjevanje.
Prema Pravilniku, površina potrebnog zemljišta privatne škole (bez zemljišta za objekat škole, salu, pristupe i staze), po pravilu je najmanje 20 m², po učeniku, u jednoj smjeni i da je najmanja površina prostora za nastavu po učeniku u jednoj smjeni za učionicu 1,80 m²; kabinet 2,40 m²;... i kubatura za nastavne prostorije je najmanje 5 m³, po učeniku, u jednoj smjeni... Takođe, potrebna je i fiskulturna sala sa pratećim prostorijama... I sve se to zasad nalazi u par prostorija stambeno poslovne zgrade ispod Gorice. Izgradnja gimnazije ,,Sveti Sava“ je još u toku.
J.MARTINOVIĆ
U februaru ove godine je papa Franja za švajcarski radio RSI kazao da Ukrajina mora biti ,,hrabra za belu zastavu“ kako bi ušla u pregovore o miru. To ne bi bilo tačno jedino onda kada bi Kijev mogao da pobedi Moskvu i vrati izgubljenu zemlju. Mi bismo mu to želeli i sada, ali umesto toga je možda bolje da ga tešimo budućim nagradama za tu belu hrabrost umesto da ga starom hrabrošću silimo na dalju pogibiju. I papa je dodao da ,,pregovaranje nije nikada predaja“. A to je tačno, jer se jedino bezuslovna predaja zove kapitulacija, a ona se svodi na pokoravanje milosti i nemilosti pobednika. A Ukrajina se ne predaje. Rat u Ukrajini bi se prekinuo na zatečenim pozicijama, a za stolom bi se potom o granicama nadmudrivalo nad mapama. Ima velike razlike između kapitulacije i mirovnih pregovora. Saveznici nisu nikada potpisali mirovni sporazuma sa Nemačkom i Austrijom posle Drugog svetskog rata, ali jesu 1947. godine u Parizu sa Italijom, Mađarskom, Rumunijom, Bugarskom i Finskom. Sve su te države bile kažnjene, svaka je morala da deo svoje teritorije preda pobednicima ili da plati svoj poraz. Jugoslavija je zbog toga dobila od Italije Istru, Rijeku, Zadar i nenastanjeni arhipelag Palagružu, a od Mađarske je povratila Bačku i dobila od nje obeštećenje u robi, kao i od Bugarske (Tito joj oprostio). Ali šest godina pre toga, kada je general jugoslovenske kraljevske vojske Danilo Kalafatović potpisao 17. aprila, 1941. godine kapitulaciju naše vojske u bivšoj čehoslovačkoj ambasadi u Beogradu - onda smo to platili rasparčavanjem zemlje i podrškom Nemačkoj u robi i prisilnoj radnoj snazi. I sa terorom Nemaca nad narodom i genocidom.
Ovo se ne bi dogodilo Ukrajini u slučaju sporazuma sa Rusijom. Ona ne bi postala ruski rob. A o raspodeli međusobno zauzetih teritorija je rano da se bilo šta kaže. Ali se može pretpostaviti da bi veliki deo Evrope, Amerika i druge zemlje, pomogao Ukrajini da se podigne iz materijalnog rasula i psihološkog nezdravlja. Bila bi to ipak kiselo-slatka bombona na gorka nepca.
USLOV ZA SPORAZUM
Ako koračamo ka pregovorima o svršetku rata, onda bi bilo nužno da utišavamo međusobne optužbe koje ga dovode u pitanje. To je u vezi i sa mogućim razrešenjem izraelsko-palestinskog rata posle
POGLED SA STRANE: Papa Franjo je kazao da Ukrajina mora biti ,,hrabra
Još niko nije zatražio mirovne pregovore Kijeva i Moskve. Tramp ih nejasno najavljuje. I papa. Svi vidimo da Rusi sada pojačavaju napade kako bi za mirovni sto sjeli sa kojim metrom ukrajinske zemlje više. Evropska unija i Bajdenova administracija odgovaraju pravom Ukrajine da opali rakete po dubokoj ruskoj vojnoj i gradskoj pozadini i možda tako proširi bar osvojenu rusku kursku oblast od 1.000 kvadratnih kilometara. Želi se time održati pata-karta na frontu koja već ionako traje od 2022. godine. Krajnje je vrijeme da se stane sa tim. Svi su tamo izgleda ogluvjeli od rike topova i ne čuju pozive na mir. Ako se rvanje Moskve sa Ukrajinom u proteklih gotovo tri godine zaustavilo već u prvim mjesecima rata na mnogim sadašnjim linijama borbe, onda nikakvog smisla nema nastavljati rat
oktobarskog zločina Hamasa 2023. godine. Za sto ne mogu sesti pregovarači sa mačevima. Otuda podržavamo i stav pape Franje iznet u njegovoj predstojećoj knjizi iz koje je italijanska La Stampa 17. novembra 2024. godine privilegovano objavila njegove reči da se o navodnom genocidu Izraela u Gazi ne može suditi unapred. Jeste da su neki eksperti kazali ,,da to što se događa u Gazi nosi karakteristike genocida“, ali i da ,,mi moramo pažljivo ispitati da li se to uklapa u tehničku definiciju (genocida) formulisanu od pravnika međunarodnog prava i organizacija“. Što se nas tiče, mi bismo odmah rekli da je verovatno genocidnih grozota bilo na sve strane. Prvo, to je učinio Hamas 7. oktobra 2023. godine planiranom klanicom u kibucima i kidnapovanjem civila, a Izrael je na to uzvratio rušenjem naselja, planiranim mučenjem Palestinaca nestašicom životnih potrepština i prisilnim deportacijama stanovništva. A drugo, Izrael je Hezbolahu u septembru ove godine priredio vatromet sa nasumičnom eksplozijom pejdžera u rukama terorista, dece, majki i odraslih. I Hezbolah je, kao i Hamas, odgovoran što svoje borce štiti telima žena i dece ispod čijih kreveta se kriju. A borci Hamasa se kriju i ispod ambulanti Ujedinjenih nacija što razara humanitarnu podršku sveta palestinskom narodu.
A tek grozote Rusa nad stanovnicima Buče, Donjecka, Luganska, Zaporižnjija i Hersona, i bacanjem klaster i belofosfornih bombi na zaspalo stanovništvo, uništavanjem gradova i nasilnom deportacijom dece radi rusifikacije! Američko ba-
canje fosfornih i klaster bombi u Vijetnamu 60/70 godina prošlog veka diglo je na noge ceo svet, univerzitete i cvetnu rok muziku, i moralno slomilo vladu u Vašingtonu.
Ali na ekspertima je da presude koliko to ima smisla za sudske presude danas. Naš stav u odnosu na njih ostaje u udobnoj zavetrini amatera. Papa nije želeo da se sa genocidnim opterećenjem uđe u pregovore. I tu iz njega govori dve hiljade godina stečenog političkog iskustva naslednika Sv. Petra. To ne znači da se nećemo podsetiti da nije u Evropi bilo nijednog groznog rata, a da ga popovi nisu podržali dimom tamjana. Za njima su ostajale planine od grobova.
RUSIJA POJAČAVA POZICIJE
Još niko nije zatražio mirovne pregovore Kijeva i Moskve. Tramp ih nejasno najavljuje. I papa. Svi vidimo da Rusi sada pojačavaju napade kako bi za mirovni sto seli sa kojim metrom ukrajinske zemlje više. Evropska unija i Bajdenova administracija odgovaraju pravom Ukrajine da opali rakete po dubokoj ruskoj vojnoj i gradskoj pozadini i možda tako proširi bar osvojenu rusku kursku oblast od 1.000 kvadratnih kilometara. Želi se time održati pata-karta na frontu koja već ionako traje od 2022. godine. Krajnje je vreme da se stane sa tim. Svi su tamo izgleda ogluveli od rike topova i ne čuju pozive na mir. Ako se rvanje Moskve sa Ukrajinom u proteklih gotovo tri godine zaustavilo već u prvim mesecima rata na mnogim sadašnjim linijama borbe, onda nikakvog smisla nema nastavljati rat. Ni
jedna, a ni druga strana ne mogu učiniti više od ovoga što su do sada učinile. Rat je bio završen još 2022. godine, a naredne dve su prolivale krv za čast. I, po nama, Ukrajina je tu pobedila. Diktatorska Moskva će dobiti nešto uglja i čelika u Donbasu, ali joj je Kijev zauvek oterao crnomorsku flotu pozadi u Azovsko more koja će samo uz dozvolu Ukrajine moći nazad u Crno more. A odatle gde će? Oba mora su bare bez izlaza u svet.
TRAMP OSUĐUJE
ZELENSKOG
Trampovi jastrebovi osuđuju Zelenskog što hoće raketni revanš na Putinovo gađanje Kijeva i bacanje severnokorejskih vojnika protiv Ukrajine. To je sramota Moskve - to je njen poraz, jer Rusija ne može svojim narodom da savlada Ukrajince. A kijevljani se potpuno samostalno bore na frontu dok se Moskva oslanja na momke iz Severne Koreje i na podršku iz Belorusije. To su i jedine dve države na svetu koje priznaju rusku aneksiju Krima i četiri ukrajinske oblasti od 2022. godine koje je Generalna skupština rezolucijom ES-11/4 iz oktobra te godine odbacila. Ona je rusku aneksiju Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporižnjija i tamošnje secesionističke ,,slobodne referendume“ proglasila za varku. Sad čak Moskvi smeta i zapadno oružje u rukama Zelenskog pri čemu zaboravlja koliko je ona dobila vojne pomoći od Irana i Severne Koreje. Moskva ne vidi šta je sporno u tome da ona može da ima i strano oružje i strane trupe na ukrajinskom tlu - a da Ukrajina od toga ne sme ništa. To je cinizam jačeg koji svoju
nepravednu nadmoć smatra moralnom, dok borbu nejakog protivnika smatra za uvredu. Kako se Ukrajina usuđuje da se uopšte i brani?! Trampov dvor se rasrdio na Zelenskog jer se i on pored Moskve upustio u trku za poboljšavanjem pregovaračkih argumenata. Time Zelenski remeti neravnotežu u vatrenoj premoći koju je Rusija do sada održavala. To otežava moguće Trampove pretpostavke da će on lako naterati obe strane na mir. Mape razgraničavanja se menjaju sa promenom vatrene situacije na terenu. I to sili Trampa da možda moli Putina da ne odgovara na ukrajinski kontranapad novim talasom udara po ukrajinskim gradovima i instalacijama. Ionako je odvratno to što je Moskva napala elektroenergetski sistem Ukrajine i osujetila grejanje stanovništva kako bi mu na početku zime oslabila borbeni moral. To je nečasna i kukavička taktika. Možda je ona i zločin protiv humanosti. Bude li Moskva stala ponovo razarati ukrajinsku proizvodnju struje, to se isto može revanšistički dogoditi i Moskvi - niko nije neranjiv. Do Trampove inauguracije za predsednika 20. januara 2025. godine ima manje od dva meseca. Tramp se lako može odlučiti da od Putina zahteva da se do tada strpi i da mu ne uslo-
žnjava priliku da obustavi vojnu pomoć Ukrajini, iako je on Zelenskom u septembru ove godine u Njujorku, u svom stanu, obećao častan završetak rata. Sada je Bajden raketnom dozvolom Ukrajini pogoršao namere Trampa da se kočoperno proslavi kao čuvar mira i lukavo ga naterao da ne prekida vojnu pomoć Kijevu. Možemo samo zamisliti kako je ove nedelje Tramp siktao u svom kabinetu.
Niko ne zna koliko je Putin priseban. Možda će se držati konvencionalnog rata čekajući da Tramp uđe u Belu kuću i pokrene mirovne pregovore. Upotreba nuklearnog tovara protiv zapadnih sila zbog podrške Ukrajini je najmanje verovatna. To vodi našem samouništenju i propasti Rusije. Mislimo da će i Kina, Indija i Pakistan to jasno saopštiti Moskvi. Ko god baci bombu zagadiće svima sve vode i sav vazduh. Bomba truje svuda i ne zna za granice. Moskovske pretnje Americi i Engleskoj jesu pretnja svim narodima sveta. Nuklearno oružje je beskorisno, jer se sa njegovom upotrebom završava dosadašnja istorija našeg roda. Putin je želeo da obnovi prostranstvo ruske imperije koga su vekovima širili carevi,
carice i boljševici pod Lenjinom i Staljinom. Zaglavio se već u Ukrajini na maloj kijevskoj teritoriji u donjeckoj i luganskoj ,,republici“, a izgubio je i deo ruske zemlje. Možda je prerano da se kaže da Rusija nije više vojna velesila. Ako to jeste, onda to jeste samo zbog slabo naoružane Ukrajine. Ali malo ko može da opovrgne činjenicu da se Rusija do sada pokazala kao lokalni mali unutrašnji intervencionista od Abhazije i Čečenije do Ukrajine. Ona teškom mukom osvaja po 150 kilometara ukrajinske teritorije zahvaljujući više tamošnjoj ruskoj iredenti, a ne toliko zbog snage svoje vojske. I Putin nema entuzijastičku podršku ruskog naroda već direktivnu, jer Rus ne vidi čime je ugrožena njegova zemlja od granice sa Ukrajinom do Vladivostoka u Sibiru. On se bori na frontu više strahom od Putina nego zbog ljubavi prema ,,ruskoj“ Ukrajini. Sećate se sramotnog uništenja i nereda u ruskoj vojsci koja je u februaru 2022. godine sa teritorije Belorusije krenula u oklopnoj koloni od 64 kilometara na Kijev? A za katastrofu se pri povlačenju u Belorusiju osvetila strašnim pokoljima po Buči?
gu mnogo dalje od rezultata iz 2022. godine. Možemo li da to poredimo sa trogodišnjim dostignućima Crvene armije od 1941. do 1944. godine kada je ona gazila na hiljade kilometara po nemačkim elitnim trupama i gazila Italijane, Rumune, bosanske muslimanske fašiste, hrvatske genocidne šoviniste, francuske i belgijske dobrovoljce, i stigla do Jugoslavije da u oktobru 1944. godine učestvuje i u oslobađanju Beograda? I da potom ode dalje na Budimpeštu i Beč? A od Moskve do granice Jugoslavije je oko 2360 kilometara. Putin se odmerava sa Staljinom, sa ,,čeličnim“?
Putin je osvojio oko 15-20 odsto ukrajinske teritorije, ali je izgubio grad Herson na Dnjepru koga je držao za središte svoje Hersonske oblasti i deo kurske oblasti. Putin je osvojio oko 90.000 kvadratnih kilometara Ukrajine, što je blizu veličine Portugalije, ali će mu za obnovu te spaljene zemlje biti potrebno blizu 200 milijardi dolara. I mnogo truda da bilo koga od Rusa nagovori da se naseli u spornoj granici.
JUGOSLAVIJA SA
NUKLEARKAMA
TRAMP I EVROPA
snost Ukrajine određene Budimpeštanskim memorandumom iz 1999. godine gde su tri sile - SAD, Engleska i Rusija jemčile nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajini, on bi se pridružio ruskoj izdaji ove obaveze. Ukrajina je ove garancije dobila u zamenu za dobrovoljnu isporuku Rusiji svog celokupnog nuklearnog naoružanja koje je nasledila posle sloma SSSR-a. Prenos je završen 1996. godine, a svi raketni silosi demontirani do 2001. godine. Do tada je Ukrajina bila po veličini nuklearnog naoružanja treća zemlja na svetu, iza koje su daleko išle Belorusija i Kazahstan.
Trampu u Gazi na strašan način otežava posao sam Izrael. On je već uništio Hamas. U Gazi više nema organizovane vlasti već je ,,vlast“ prešla u ruke kriminalnih bandi i plemensko-porodičnih klanova. Izrael se u to ne meša i pušta da se anarhija širi. Neka se Arapi tuku među sobom. Prošle nedelje, 17. novembra 2024. godine, naoružane palestinske bande zaustavile su prehrambeni konvoj od 106 kamiona Ujedinjenih nacija poslatih u Gazu i opljačkale ga. Tel Aviv sada gleda kako se sami Palestinci međusobno unesrećuju. On ne objavljuje nikakav program svog političkog preuzimanja Gaze niti će to, sa stanovišta ekstremnih Izraelaca, učiniti sve dok tamo živi ijedan preostali Palestinac. Ne želimo poverovati da je to konačni program i vlade Izraela - da se Palestinci sami istrebe. I sada se osvrćemo na naslov našeg teksta i pitamo se koliko je on jasan kada govorimo o nepravednom miru kao spasu pravednih. Drugi put ćemo biti bolji. • bijelu zastavu“ da
Sada će već tri godine od mrcvarenja Rusa na ukrajinskom frontu gde oni ne mo -
Bude li se Tramp odvažio da odbaci službene obaveze Vašingtona da brani nezavi-
Položaj nuklearne Ukrajine i položaj ove dve druge države je odredio početkom devedesetih prošlog veka Bušov ministar spoljnih poslova SAD Džejms Bejker kada je tvrdo zastupao stav da jedino Rusija može naslediti nuklearno oružje SSSR-a, ali pod uslovom da se ne zaplete u ,,Jugoslaviju sa nuklearkama“. Drugim rečima, da ne zapadne u nacional-građanski rat gde jedino ona ima atomsku bombu. Zato je još 1991. godine zamišljeno da nezavisne bivše sovjetske države osnuju zajedničku kontrolnu komandu nad ruskim nuklearnim oružjem, ali je rad te komande Rusija ignorisala. Otuda su peripetije oko posvećenosti velikih sila međunarodnim garancijama za integritet Ukrajine samo naizgled rešene u Budimpešti 1999. godine. Tada su SAD, Engleska, Rusija i Ukrajina zamenile nadležnost ostalih bivših država oko bombi SSSR-a u svojini Rusije. Ove četiri države su se složile oko teksta iz člana 6 Memoranduma i obavezale se da će se sada one međdjusobno ,,konsultovati u slučaju izbijanja događaja koji će se odnositi na pitanja u vezi posvećenosti“ statusu ruskog nuklearnog oružja i očuvanju ukrajinske nezavisnosti i sigurnosti njenih granica. Rusija tu odredbu nije poštovala. I krenula je u otvorenu samostalnu sabotažu Ukrajine pretvarajući se u Bejkerovu ,,Jugoslaviju sa nuklearkama“. Više nikoga nije pitala može li da napada susedne zemlje. Stradale su: Abhazija, Čečenija, Krim, Donjeck, Lugansk, Herson, Zaporižnjija. I bombardovan je Ljvov, Kijev, Harkov, Odesa... Šta je na redu?
Odluka Višeg suda u Novom Sadu u slučaju obrušavanja betonske nadstrešnice Željezničke stanice, kada je poginulo 15 osoba, dok su dvije teško povrijeđene
U jedno smo sigurni: ako Tramp i Evropa napuste Ukrajinu, onda će Rusija ići dalje. Možda će redom padati baltičke države koje je Staljin u sporazumu sa Hitlerom osvojio 1940. godine i neke od islamskih ,,sovjetskih“ zemalja zbog kojih Turska i Iran neće želeti da se svađaju sa Moskvom. Amerika i Evropska unija bi tada izgubile poverenje na svim kontinentima, dok bi se zatresao i sam izdajnički NATO i evropski sistem bezbednosti i zajedničkog razvoja. Na panju za seču bi bio san o evropskom identitetu i budućnosti. Dogodio bi se onaj isti poraz Evrope koji je ona pretrpela kada su britanski Nevil Čemberlen i francuski Eduard Daladje 1938. godine potpisali u Minhenu sporazum sa Nemačkom o predaji češke Sudetske oblasti Hitleru. Godinu kasnije Hitler je uzeo celu Češku, a Slovačku postavio za kolonijalnog pajaca. Nije Tramp sada na potezu samo oko Ukrajine, već i oko budućnosti slomljene Gaze i vojno satrvenog Hezbolaha u Libanu. Sa ovim organizacijama su matirani i Iran i proruska Sirija Bašara al Asada koja Hezbolahu daje prostorije i komunikacije njegove degenerisane BAAS partije u Bejrutu i Iraku. Ta partija je tokom 60/70. godina bila progresivna socijalistička organizacija u Siriji i Iraku. Tesno je sarađivala sa Savezom komunista Jugoslavije i naši su univerziteti bili puni studenata iz Sirije i Iraka sve do Titove smrti 1980. godine. I mnogi su diplomirali i zasluženo u svojim zemljama zauzimali zapažene društvene dužnosti. Sada je Asadova Sirija tužna rusko-iranska kolonija gde njegova vlast opstajava samo zbog dotura municije Moskve i Teherana.
Tromjesečni kućni pritvor određen je vršiteljki dužnosti direktorke Infrastrukture željeznice Srbije Jeleni Tanasković i pomoćnici ministra za željeznički saobraćaj Aniti Dimoski
NOVI SAD- Viši sud u Novom Sadu odredio je pritvor koji može trajati do 30 dana ministru građevinarstva Srbije u ostavci Goranu Vesiću i bivšem direktoru Infrastrukture željeznice Srbije Nebojši Šurlanu.
Oni su dio grupe osumnjičenih za obrušavanje betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, pri čemu je poginulo 15 osoba dok su dvije teško povrijeđene. Tromjesečni kućni pritvor određen je vršiteljki dužnosti direktorke Infrastrukture željeznice Srbije Jeleni Tanasković i pomoćnici ministra za željeznički saobraćaj Aniti Dimoski Iz Suda je 23. novembra saopšteno da je, nakon saslušanja, donijeta odluka o pritvoru osumnjičenima za teško djelo protiv opšte sigurnosti, u vezi sa izazivanjem opšte opasnosti.
Još sedmoro osumnjičenih za nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova, dobilo je pritvor do 30 dana, a na ove odluke Suda moguće je uložiti žalbu. Prethodno je Viši sud u Novom Sadu 22. novembra saopštio da je odredio pritvor do 30 dana Ljiljani Milić-Marković, građevinskoj inženjerki koja je bila potpisana kao glavni projektant izgradnje brze pruge Novi Sad -Subotica, u okviru čega je rekonstruisana Željeznička stanica u Novom Sadu. Tužilaštvo je prethodno takođe zatražilo izdavanje potjer-
nice za osumnjičenom J.S.M., zbog toga što je nedostupna organima gonjenja. Stanica u Novom Sadu otvorena je u julu nakon trogodišnje rekonstrukcije, a svega nekoliko mjeseci kasnije, 1. novembra, obrušila se betonska nadstrešnica.
Dvanaest osumnjičenih, među kojima je i ministar građevinarstva u ostavci uhapšeno je 21. novembra. Pored četvoro državnih funkcionera, još osam uhapšenih, čije inicijale je objavilo Tužilaštvo, sumnjiče se za teško djelo protiv opšte sigurnosti u vezi sa nepropisnim i nepravilnim izvođenjem građevinskih radova“. Mediji prenose da su uhapšeni zaposleni u firmama koje su bile zadužene za projektovanje, radove i nadzor nad rekonstrukcijom Željezničke stanice u Novom Sadu.
Izvođač radova bio je kineski konzorcijum CRIC&CCCC („China Railway International Co.Ltd“ i „China Communications Construction Company Ltd“). I CRIC&CCCC je saopštio da nadstrešnica nije bila obuhvaćena rekonstrukcijom zgrade. Detalji ugovora, koji je sklopljen na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Kine, nijesu javno dostupni. Nije poznato ni koje su sve firme bile angažovane kao podizvođači radova. Za stručni nadzor nad rekonstrukcijom Željezničke stanice bio je zadužen konzorcijum od šest privatnih firmi iz Srbije i Mađarske.
Nijesam poznavao nijednog Crnogorca koji nije mislio da je pametniji od svakoga. Pa onda i ja tako. Samo, ja to možda i jesam. Ma to se šalim. (smijeh) To je i zdravo tako misliti. Čovjek treba da je ponosit na svoju ličnost. Čovjek je zadužen za ono što je. Kad bi bio religiozan, mislio bi da ga je bog zadužio da bude to što je i ne bi smio izdati samoga sebe
PODGORICA – Velikog crnogorskog slikara Voja Stanića, koji je 19. novembra preminuo u 101. godini, nije bilo lako nagovoriti da priča za medije. Mogli ste pokušavati, pozivati se na zajedničke prijatelje, zvati ga telefonom, ali ovaj majstor crnogorskog slikarstva uvijek je šarmantno uspijevao da vas ubijedi kako nije vrijeme za priču.
Jedino za što je bio otvoren, izvan ateljea, jeste druženje u kafani. Svakog jutra, od sedam do devet, u bašti kafane na Škveru u Herceg Novom, mogli ste ga vidjeti dok sa prijateljima dijeli priče iz svog bogatog životnog iskustva. Ostatak dana predano bi radio. U svom malenom ateljeu u potkrovlju kuće, sa otvorenim prozorom prema moru, ovaj umjetnik i u desetoj deceniji života miješao je boje svog mističnog, lepršavog svijeta i uranjao u prostor razonode i igre. Posljednjih nekoliko godina, nažalost, pogoršao mu se vid, sve je manje slikao, ali nije odustajao od kafane, pa je i nekoliko svojih potonjih rođendana dočekao u svom hramu na Škveru. Za stoti rođendan, u
februaru ove godine, svima je poručio kako je lijepo živjeti. Naizgled uronjen u neke svoje duboke tišine, nije mnogo govorio, ali kada bi progovorio - bio je to onaj vedri, šaljivi, mudri i britki um. Pun neke djetinje blagosti i razigranosti, koja ga je krasila cijelog života, bio je i u oktobru 2015. godine, kada je ekipu Pobjede dočekao u svojoj kući na Škveru. Naša istrajnost i upornost učinile su da ipak pristane na intervju, ali uz stalnu ogradu kako su ga novinari uvijek pogrešno interpretirali. Obećali smo mu tom prilikom da mu se to neće dogoditi u Pobjedi, on nas je sumnjičavo gledao, ali i dobronamjerno pozvao na piće u malenu sobu, koju je njegovim slikama ukrasila pokojna supruga Nada Na rukama su mu bili vidni tragovi od sasušene boje. Ni tog jutra, izgledalo je, nije izostalo njegovo druženje sa slikarskim platnom. Na početku razgovora bio je tvrd, nepovjerljiv, zatvoren. Na naše pitanje kako mu teku dani, odgovorio je da ne radi ništa. Igra se i uživa.
- Utucavam vrijeme, kao što to radim cijelog života – kazao je uz osmijeh Stanić.
POBJEDA: Kako ovi jesenji dani utiču na Vaše stvaralaštvo i inspiraciju?
STANIĆ: Za mene je vrijeme uvijek lijepo. Lijep je dan i kada pada kiša.
POBJEDA: Što ljetnje gužve, buka i gomila ljudi koji Vam prolaze ispred kuće čine za Vaše slikarstvo? Da li mu pomažu?
STANIĆ: Slikam spontano, bez obzira na vrijeme ili gužvu.
P OBJEDA: Odmarate li ikad?
STANIĆ: Odmaram se kad slikam. Jednom me jedan vidio u kafani kako sjedim i mislio je da mukotrpno radim. Kaže mi: „Sad se odmarate od posla?“ Ja mu velim da me ostalo vrijeme zamara, a ne kad slikam.
POBJEDA: Nedavno ste imali retrospektivnu izložbu u Podgorici. Što kažu ljudi koji su je vidjeli? Jesu li Vas zvali?
STANIĆ: Poneko zovne.
POBJEDA: Mnogi su očekivali da ćete se pojaviti na otvaranju izložbe. Prija li Vam gužva i kada Vas gomila tapše po ramenu?
STANIĆ: Ne idem na izložbe. Zbog godina, idem u dvije najbliže kafane. Centar grada je nedaleko od mene, 80 meta-
POBJEDA: Što mislite o Herceg Novom?
STANIĆ: Sad je neka situacija đe dominira politika. Ona je svukuda sve zagušila, ne samo u Herceg
Novom. Suviše dominira. I sport je zamijenio sve ostalo. Kultura je svukuda sad u krizi. Pogledajte novine. Dodatak za sport je koliko i cijele novine. Kultura često
samo na pola strane. Ja to gledam kao momenat. Sad smo u toj fazi. Dojade i lijepe stvari i lijepi periodi, kao i lijepo vrijeme. Da nema ružnog, ne bi bilo ni lijepog.
ra, a nijesam bio ima pet-šest godina. (smijeh)
POBJEDA: Je li Vam dok ste bili mladi bilo važno kako će publika i kritika doživjeti Vaše slikarstvo?
STANIĆ: Svakako da je bilo važno, kao i svakom slikaru. Naročito uživamo ako nas neko hvali. Čujem možda i više negativne kritike, ali brže-bolje ih zaboravim.
POBJEDA: Poslije toliko godina iskustva, da li Vam je danas svejedno kako će javnost reagovati na Vaše slike?
STANIĆ: Nije mi nikad svejedno. To važi za sve umjetnike. Umjetnost je komunikacija. Ako neko reaguje, znači da si ostvario komunikaciju. Nije uzaludno. Ako je knjigu nekog pisca pročitao samo jedan čovjek, posao nije bio uzaludan. Tako je u slikarstvu i u svakoj umjetnosti. Ona mora biti interesantna. Dosada je smrt svake umjetnosti. Dosadna umjetnost nema svrhu. Loš hljeb ćeš pojesti kada si gladan, ali dosadna umjetnost ti ide na živce. Umjetnost treba da bude privlačna. Slikarstvo treba da je toliko privlačno da i ako samo prolaziš pored slike - ona mora da te zaustavi, a ne da se mučiš da bi je razumio.
POBJEDA: Zapitate li sebe ponekad – pa, što ja to još mogu da naslikam.
STANIĆ: Nemam nikakvih pitanja te vrste.
POBJEDA: Jeste li ikad vodili evidenciju o tome koliko ste uradili slika?
STANIĆ: Ne.
POBJEDA: Nedostaju li Vam neki radovi koje ste davno prodali ili poklonili?
STANIĆ: Naprotiv. Dva-tri puta mi se dogodilo da mi je neko ukrao sliku, i to baš na izložbi. U Rimu se jednom to desilo. Direktor galerije bio je ljut na osoblje. Ja mu velim: „Đorđo, ako uvate toga lupeža, zvaću ga na večeru“. (smijeh) Neko je rizikovao zbog umjetnosti! Nikad se ne sjekiram ako neko ukrade sliku. Slika je i dalje moja. Nijesam nimalo tu oštećen.
POBJEDA: Figure na Vašim slikama, ta neka vrsta iščašene, sarkastične i lepršave stvarnosti života mene su uvijek asocirale na mogućnost da se Vi zapravo stalno samo igrate. Iznova izvlačite neko dijete iz sebe i dajete mu zadatak da po instinktu slaže prizore iz Vašeg sjećanja. Griješim li?
POBJEDA: Rijetko govorite o religiji. Vjerujete li u Boga?
STANIĆ: Nijesam vjernik, ne idem nikad u crkvu, ali mi je najmilija knjiga Biblija. Stalno je pored mene i uvijek je čitam kada želim da se malo odmaknem od onoga što radim. To mi dođe kao neke joga vježbe. Boga sam opsovao stotinu puta. Ali, kada sam ga opsovao, znači da ga priznajem. Nijesam vjernik u smislu pravoslavlja ili katoličanstva, ali sam hrišćanin. Sviđa mi se ovaj papa. On je ljevičar. Isus je bio antikapitalista, osudio je bogatstvo. Rekao je da će lakše ući kamila kroz iglene uši nego bogataš u raj. Samim tim je osudio svako bogatstvo. Čim si bogat, onda si grešan, zato što ako si bogat, neko je siromašan. Volim Novi zavjet i te poruke. Bog je otac svih. Svi su ljudi braća i imaju jednog oca. Nema nacionalnosti. Sveštenik, ako je nacionalista, on je izdao Boga. Treba pročitati u Bibliji „Besjedu na gori“. Tu je sve rečeno. Ako bi ljudi to poštovali, ovaj svijet bi bio srećan.
ta. Tu ne možeš viđeti ko je talentovan, a ko nije. U stvari, svi su talentovani. Međutim, većina se uozbilji, pa nauči nešto praktično u životu, neki drugi zanat. A neko nikad ne zrene. On nastavi da slika zato što nije zreo. Slikar je nezreo čovjek. Neozbiljan. Imaš sto godina, a slikaš. Ozbiljan čovjek radi u brodogradilištu, radi neke praktične poslove, đe se vidi rezultat od kojega se živi. Mene je pomalo stid od ovoga što radim kada pogledam kroz prozor nekog jada koji čisti ovu ulicu. Udvaram mu se tako što ga zovnem na kafu. Radnik radi pos’o koji možda ne voli, ali mora od nečega da živi. Ja sam se prošvercovao kroz život. Ne smatram da sam ikad radio.
POBJEDA: Ispada onda da uopšte ne ulažete neki veliki trud u slikarstvo?
POBJEDA: Odakle onda to izlazi?
STANIĆ: Ne dajem o tome neka komplikovana i filozofska objašnjenja. To vam je isto kao kad neko voli da svira na usnoj ’armonici. Tako ja slikam.
POBJEDA: Mnogi umjetnici kada stvaraju, često iz sebe istiskuju nataložene najcrnje slutnje, misli, dileme, poglede na život i na čovjeka. Jeste li ikad slikali ljuti i ogorčeni na svijet i ljude oko sebe?
STANIĆ: Nijesam nikad ljut. Danas je vrijeme nekih velikih mržnji. Čovjek koji mrzi je bolestan čovjek. Mržnja je bolesno stanje. Ona je loša inspiracija da bi napravio nešto dobro. Ne vjerujem ni u jedan kvalitet koji potiče iz mržnje.
POBJEDA: Nikad nijeste objašnjavali svoje slike i često ste govorili da one najbolje pričaju priču koju bi ljudi očekivali da Vi ispričate. Jeste li ikad sreli čovjeka koji je Vaše slike protumačio i razumio bolje nego što ste Vi ikad u nekim razgovorima sa samim sobom?
STANIĆ: Ne znam što da rečem. Moje slike ne proizvode neki komplikovan doživljaj. Uopšte, slikarstvo to ne radi. U slikarstvo se niko ne razumije, ali vi imate pravo na vaš utisak. To je pravo, jedina istiPRISJEĆANJE: Posljednji veliki intervju koji je slikar Vojo Stanić (1924-2024) dao za Pobjedu
STANIĆ: Svaka umjetnost je igra. Svako dijete počne da cr-
STANIĆ: Pa, ne ulažem. To mi pomaže da živim.
na. Slikarstvo je jedna udobna umjetnost. Ona djeluje na čula, slično kao i muzika, jer muzika ti ulazi kroz uvo i giliće ti nešto u glavi i ti se lijepo osjećaš, a ne umiješ to da objasniš. Slikarstvo takođe djeluje na čula. Sliku nekih puta doživimo na prvi pogled i ne znamo što je. Treba tada da nam se dopadne, na prvi pogled. Onda ima onu harmoniju i ritam, kao što ima muzika. Poslije, ako ima još, privuče te da se pomalo njom baviš, da je odgonetaš i daješ joj značaj. Ima tu neke simboličnosti, koju svi drukčije doživimo. Recimo, ako bi nekoliko slikara slikalo ono brdo što se odavde vidi, oni bi ga vjerovatno naslikali tako da bi svako rekao da je to „Ilijina kita“, jer se brdo tako zove. Ali, svaka slika bila bi drukčija, jer slikar unosi svoje raspoloženje. Neko će isti motiv viđeti melanholično, neko vedro, ima milijardu raspoloženja. Dakle, ako neko naslika to brdo, to nije to brdo, to je njegov doživljaj. Čovjek slika vazda svoj doživljaj. To je bitno.
POBJEDA: Dakle, jedno od najsuvišnijih pitanja bilo bi – što je slikar htio da kaže?
STANIĆ: Da. Ako to pitanje postaviš, onda slikar nije rekao ništa, jer ono što ima da kaže - to se vidi.
POBJEDA: Kako je Ivo Andrić doživljavao Vaše slike?
STANIĆ: Ne znam da li je uopšte doživljavao. On, prvo, nije mnogo ni govorio, ali je imao dobru osobinu da je umio da sluša čak i kada bi ga davio neki najdosadniji čovjek. Oko njega su išli književnici i pjesnici i onda bi ga davili, ali bilo je i nekih oriđinala koji su uobražavali da su i oni pjesnici. Onda sam vidio da je pažljivije slušao u trenucima kad bi ga ovi oriđinali davili. On vazda klima glavom kao da sluša nekog filozofa. Shvatio sam da su mu bili interesantniji ti oriđinali nego oni pravi književnici. Možda su mu bili modeli za književnost.
POBJEDA: Vi ste jedan od rijetkih bivših profesora slikarstva koji priznaje da je više naučio od studenata nego oni od njega. Postoji li neko ko je Vas nečemu važnom naučio u prošlosti?
STANIĆ: Naučio sam prvo od đaka, jer oni od mene stvarno nijesu naučili ništa. (smijeh) Nijesam bio ni ambiciozan. Nijesam imao osjećaj da znam nešto da bih nekome pomogao. Bilo je talentovanih đaka, polovina je bolje crtala od mene.
P OBJEDA: Što je formula dugog života?
STANIĆ: Malo neodgovorno treba živjeti. Nije ozbiljno biti ozbiljan.
P OBJEDA: Koliko je humor bio važan za Vaše slikarstvo?
STANIĆ: Humor je kao neka posljedica nečega, ne namjera. Ne može čovjek namjerno biti duhovit. To je laž.
POBJEDA: Ima li još ljudi sa kojima u kafani možete da nađete zajednički jezik, da razgovarate ili ćutite?
STANIĆ: Ne ćutim, pričam svaki dan. Volim sa ljudima da sjedim.
POBJEDA: Kažu za Vas da ste „velikan crnogorskog slikarstva“. Kako Vi vidite sebe?
STANIĆ: Ne vjerujem u velikane. Ja sam samo jedan zanatlija. Osjećam se kao zanatlija koji radi svoj posao.
POBJEDA: Što znači to „velikan“?
STANIĆ: To se lako prišije čovjeku, naročito u Crnoj Gori. Nijesam poznavao nijednog Crnogorca koji nije mislio da je pametniji od svakoga. Pa onda i ja tako. Samo, ja to možda i jesam. Ma to se šalim. (smijeh) To je i zdravo tako misliti. Čovjek treba da je ponosit na svoju ličnost. Čovjek je zadužen za ono što je. Kad bi bio religiozan, mislio bi da ga je bog zadužio da bude to što je i ne bi smio izdati samoga sebe.
POBJEDA: Jeste li željeli kao mlad da se približite afirmisanim slikarima, velikim umjetnicima?
STANIĆ: Nijesam trčao ni za kim, uživao sam u društvu ljudi. Za mene je doživljaj bio svaki čovjek kojeg upoznam. Kad upoznaš jednog čovjeka, kao da si pročitao još jednu knjigu. Svaki čovjek je jedan roman.
P
OBJEDA: Znači, i Vi ste, poput Iva Andrića, voljeli da posmatrate i slušate ljude?
STANIĆ: Slušao sam toliko koliko i oni mene. (smijeh)
POBJEDA: Putovali ste, obilazili muzeje. Što su za Vas značili ti iskoraci u svijet?
STANIĆ: Malo sam išao iđe, jedino kad sam imao izložbe. Nijesam baš trčao odmah u muzeje i galerije.
POBJEDA: Je li onda kafana imala prioritet?
STANIĆ: Jeste. (smijeh)
POBJEDA: Skoro svaki umjetnik želi nekuda da ode, neđe drugo da živi, tijesna mu je Crna Gora, mali su mu ljudi. Vi, sa druge strane, odavno tvrdite da po inspiraciju i pojam o životu ne treba ići niđe drugo. Kako to?
STANIĆ: Italijani imaju parolu „Tutto il mondo è paese“, ili u prevodu - cijeli svijet jedno selo. To je tačno. Sve doživljaje ovog svijeta možeš doživjeti u maloj sredini. Jednom mom
prijatelju iz Beograda ranije je dojadilo bilo u Herceg Novom, razočaran je bio u ljude. Rekao sam mu: „Žiko, ako nijesi našao ođe ljude, nećeš ih naći niđe“. To je njegov problem, je li tako? Taj dobri gospodin bog posijao je dobrih, inteligentnih, ludih ljudi podjednako svukuda. Da je Šekspir rođen u Šavniku, koji spominjemo kao malo mjesto daleko od civilizacije, on je tu mogao napisati i „Romea i Juliju“
Dosta puta naljutim kritičare, ali to mi ne smeta
POBJEDA: Koliko Vas zanima što se danas dešava u savremenom slikarstvu?
STANIĆ: Površno pratim novine, gledam televiziju. Odatle znam sve i to mi je dovoljno.
POBJEDA: Kako Vam se čini to što vidite?
STANIĆ: Čovjek koji se bavi umjetnošću treba da traži inspiraciju iz života, a ne iz druge umjetnosti. Nedavno je bila ovdje vrlo modernistička izložba, instalacija. To je bilo nešto bezveze. Neko je izručio gomilu nekakvog oriza, ne znam čega... i to je bio eksponat. Jedan Novljanin me pitao da li mogu da mu objasnim izložbu, jer se on ne razumije. Ja mu velim: „U to se razumijem koliko neki seljak koji nikad nije bio u gradu. Ali, ipak se razumijem. Ne vidim tu ništa.“ Rekao sam ono što mislim. Dosta puta naljutim te kritičare, ali to mi ne smeta. Čak mi je i milo. (smijeh)
i „Kralja Lira“ i sve drame koje je stvorio. Tu se sve događa. U malom mjestu.
POBJEDA: Kakvo mjesto u Vašem pamćenju zauzima Nikšić?
STANIĆ: U Nikšiću sam proveo prvih 20 godina života. Iako sam cio život proveo takoreći u Herceg Novom, vazda mislim da sam Nikšićanin. Osjećam se kao Nikšićanin, iako se tamo nijesam rodio, ali ni otac mi, ni majka. Toliko su bitne prve godine. Tada naučiš da govoriš i zauzmeš životni stav koji će te stalno pratiti, dok si živ.
P OBJEDA: Zašto ste se opredijelili za život na moru?
STANIĆ: Volio sam da idem na more. Pored toga, zaposlio sam se u Umjetničkoj školi u Herceg Novom, morao sam od nečega da živim.
POBJEDA: Nakon ukidanja Umjetničke škole, postali ste slobodni umjetnik. Je li Vam bio težak taj prvi period bez posla?
STANIĆ: Već onda sam pomalo stao na noge. Poslije dvije-tri izložbe mogao sam da živim od prodaje slika.
POBJEDA: Posjetio Vas je prošle godine i holivudski glumac Pirs Brosnan. O čemu ste razgovarali?
STANIĆ: Simpatičan jedan čovjek, odmah smo se sprijateljili. Vidio je moj katalog sa neke izložbe i odmah je tražio da me upozna. Interesuje ga slikarstvo, jer se izgleda i sam tim pomalo bavi. Poslije mi se javio i poslao mi je crtež svoje ruke. Popili smo malo vina. Bila je neka cura s njim, koja je od familije Karađorđević, ali ne govori naški. Bio je i jedan novinar. Interesantno društvo, ćakulali smo onako opušteno, kao u kafani.
POBJEDA: Je li kupio neku Vašu sliku?
STANIĆ: Ne, mada se interesovao. Ja nikad nijesam prodao nijednu sliku. Mene je stid od toga. Niko se ne može hvaliti da mi je dao novac za sliku. Moja gospođa je prodavala. Kad neko kupi moju sliku, ja ne volim više da ga vidim. Smatram da je prevaren čak i da je platio samo jedan dinar. (smijeh) Nemam osjećaj vrijednosti slike, ne bih bio toliko drzak da kažem cijenu. To bi značilo da slika vrijedi toliko. Ne vidim tu materijalnu vrijednost, nikakvu. Bio bih lažan.
POBJEDA: Nakon svega, nakon skoro deset punih decenija života, što reći svijetu, što reći ljudima iz tog Vašeg ogromnog iskustva?
STANIĆ: Ne smatram da sam toliko pametan da mogu bilo što nekome da rečem. Više volim da čujem nego da držim govore. (smijeh)
Jovan NIKITOVIĆ
Stotinu sedamdeset godina od osnivanja Osnovne škole „Mojsije Stevanović“ u Manastiru Morači
Piše: Velizar RADOnJIć
Đaci i nastavnici Osnovne škole „Mojsije Stevanović“ iz Manastira Morače prigodnim programom, koji su zajednički pripremili, obilježili su 8. novembra 170 godina postojanja i rada škole... Škola je osnovana daleke 1854. godine i traje u tri vijeka.
Daleke 1854. godine, iguman Manastira Morača, arhimandrit Dimitrije Radojević, zagledan u budućnost, odlučio je da u Morači osnuje svjetovnu školu. Dimitrije je bio i hajduk i harambaša, kaluđer i starješina manastira. Sve u isto vrijeme. Naredan vremenu u kojem je živio, slutio je da dolazi novo vrijeme koje ište nove ljude. Ljude koji su rasli i stasavali sa knjigom, a ne sa sabljom. Slutio je doba koje će ljude da cijeni po tome koliko su knjiga pročitali i napisali, što su sagradili, a ne po tome koliko su glava posjekli i gradova sažegli… Slutio je da dolazi sloboda... A kad sloboda dođe, treba neko da je dočeka, neko koga neće biti strah od slobode. Slobodi trebaju pametni, mudri i školovani ljudi, koji su i u njegovom vremenu vrijedjeli više od junaka. U Morači se govorilo da „junak pametnome konja vodi“, a Dimitrije nije htio da moračka đeca budu konjovoci.
PREŽIVJELA SVE
Osnivanje škole je podržao vojvoda Novica Cerović, a odobrio knjaz Danilo Petrović. Da bi se razumjelo vrijeme i okolnosti u kojima je škola osnovana i počela da radi, treba podsjetiti da je Donja Morača, kao i sva Crna Gora, bila slobodna, ali „od svud stiješnjena“, da su Podgorica, Nikšić, Bar, Ulcinj, Kolašin, Bijelo Polje, Kotor, Budva… bili u sastavu turske ili austrougarske imperije. Treba podsjetiti i da je ova škola osnovana 20 godina nakon osnivanja prve škole u Crnoj Gori, odnosno samo 34 godine nakon što su Morača i Rovca ušli u sastav Crne Gore.
Škola je počela da radi u jesen 1854. godine. Rad je prekidala samo u doba pojedinih ratova. A njih je bilo mnogo. „Velji“, pa Balkanski, Turski i dva svjetska… One manje neću nabrajati. U svakom od njih su ratovali i ginuli njeni đaci: „Mlado žito navijaj klasove, pređe roka došla ti je žnjetva…“ Škola je, ipak, preživjela i nadživjela sve i nastavila da vrši svoju svetu misiju. Sve do danas. Punih 170 godina, u tri vijeka, kao svjetionik znanja i svjedok vremena. Pored osnovnih znanja morački đaci su učili kako da uče, kako da upijaju znanja svojih učitelja. Od učitelja su nauči-
Treba podsjetiti i da je ova škola osnovana 20 godina nakon osnivanja prve škole u Crnoj Gori, odnosno samo 34 godine nakon što su Morača i Rovca ušli u sastav Crne Gore
li: slobodan čovjek je školovan i obrazovan čovjek, slobodnog duha, koji slobodno misli, čovjek koji stvara... Nesputan plemenskim okovima i granicama. Školovani i obrazovani ljudi pripadaju čitavom svijetu, a čitav svijet pripada njima… Najbistriji i najhrabriji su poslije osnovne škole nastavljali školovanje. Odlazili su tamo gdje se neće ravnati sa moračkim vojvodama i serdarima. Išli su da se takmiče sa boljima i pametnijima od sebe. Da stiču znanje, kako bi sebe i svoje znanje podarili zavičaju, ali i čitavom svijetu.
DUBOK TRAG
Škola u Donjoj Morači je (zajedno sa kasnije osnovanim seoskim školama i područnim odjeljenjima) iznjedrila mnogo onih koji su ostavili dubok trag u novijoj istoriji, nauci, kulturi… I ne samo u Crnoj Gori. Od 1884. prvi morački đaci odlaze da se školuju na Cetinje, u Srbiju i Rusiju, a potom
u Zagreb i Atinu. Sekule Dobričanin u svojoj knjizi o Donjoj Morači o njima piše: „…Od tada se po jedno đače otiskivalo u svijet i kao radljiva pčela pabirčilo nektar znanja i mudrosti, da time pomogne sebi i svom zavičaju…“ Na vojne nauke, u Rusiju, pošli su Marko M. Medenica, Vojin i Ivan Rakočević. Pravo su studirali Milo Dožić - predsjednik parlamenta Kraljevine Crne Gore, ministar pravde i ministar prosvjete i Sekula Drljević - ministar pravde i njegov brat Janko, a filozofiju njegova svetost patrijarh Gavrilo Dožić
Na ovom spisku su i narodni heroji: Savo Mašković, Milutin Lakićević, Janko Ćirović, Boško Janković i Savo Drljević. Zatim, visokopreosvešteni mitropolit Amfilohije Radović, prof. dr Miljan Radović, nekadašnji rektor univerziteta i visoki funkcioner u Crnoj Gori i bivšoj Jugoslaviji, prof. dr Miodrag Pe-
rović, univerzitetski profesor, jedan od osnivača nezavisnih crnogorskih institucija i nezavisnih medija… brojni ugledni privrednici, poslovni ljudi, inženjeri, ljekari, oficiri, novinari, publicisti, prosvjetni radnici, sportisti... i mnogo, mnogo drugih obrazovanih i stručnih, a prije svega časnih ljudi za čije nabrajanje bi trebalo puno više prostora. Pored podsjećanja na proteklih 170 godina, jubilej je i prilika da se oda priznanje plejadi učitelja i nastavnika koji su, ugrađujući sebe, doprinijeli da ova škola živi i danas i vrši svoju misiju. Prvi učitelj u ovoj školi bio je jeromonah Simeun Damjanović, iz Jasenove, potom Periša, pa Đuro - sinovi Novice Cerovića… Tadašnje prosvjetne vlasti su u Donju Moraču upućivale učitelje iz svih krajeva Crne Gore. Kad nije bilo učitelja, tu su bili morački sveštenici i kaluđeri: Mitrofan Ban, arhimandriti Miron Medenica i Ni-
Privatna arhiva
Prvih 100 godina škola je radila u zgradi u krugu Manastira. Nova zgrada je izgrađena 1954. godine. Zgradu nove škole je, prema svim pedagoškim normativima svoga doba sagradio samouki klesar Nika Bukilić iz rovačkog sela Liješnje. Najbolji dokaz kvaliteta njegovog rada je to što ova zgrada traje i služi punih 70 godina. Škola je 1958. godine dobila ime „Mojsije Stevanović“. Dan škole, 8. novembar, rođendan je Mojsija Stevanovića, a slavi se punih 40 godina - od proslave 130. godišnjice škole. Mojsije Stevanović je rođen 1913. godine u selu Ljuta. Osnovnu školu završio je u Raškovom Lugu, šest razreda gimnazije u Kolašinu, a sedmi i osmi razred gimnazije u Nikšiću. Pravo je studirao na Beogradskom univerzitetu. Poginuo je 3. aprila 1938. godine kao kapetan španske republikanske armije.
ćifor Simonović, protojerej Jagoš Simonović (vijećnik AVNOJ-a, nosilac Partizanske spomenice 1941. i pukovnik JNA)… Neki od njih bili su i upravitelji škole. Škola je imala dobre upravitelje i direktore: Nićifor Simonović, Miraš Radović... a nakon II svjetskog rata: Batrić Medenica, Velimir Ćetković, Dimitrije Radunović, Petar Rakočević, Dragoljub Vlahović, Radosav Radović, Vladimir Bulatović, Jakša Mašković, Vukomir Simonović, Radomir Baković i sadašnji direktor Nikola Baković U hronikama škole će ostati zapisano i ime Svetozara Kujovića, nekadašnjeg đaka, učitelja i zamjenika direktora. On je 2004, povodom 150. godišnjice, prikupio i sistematizovao rasutu arhivsku građu i napisao knjigu „Razvoj školstva u Donjoj Morači“ - svojevrsnu hroniku i svjedočanstvo jednog vremena. Impozantan je spisak učitelja i nastavnika u Donjoj Morači. Sa manje ili više znanja, zavisno od vremena i okolnosti u kojima su službovali, svi zaslužuju poštovanje. Bili su strogi, ali pravedni. Mnogi su bili đaci ove škole i nakon školovanja, kad bi „napabirčili nektar znanja“ vraćali su se zavičaju da taj nektar podijele sa svojim đacima.
Nepravedno bi bilo nabrajati učitelje i nastavnike, a ne pomenuti sv akog od njih. Ipak mislim da se neću ogriješiti ako, odajući priznanje i zahvalnost svim učiteljima i nastavnicima, pomenem učiteljicu Maru Radović, jer mislim da je Vito Nikolić svoju antologijsku pjesmu „Pismo mojoj učiteljici“ posvetio baš njoj. Moram da pomenem i mog prvog učitelja Vojislava Simonovića, koji me učio da pišem i sričem prva slova. ODRŽAVAJU ZUBLJU Školu u Morači danas pohađa 21 učenik, 19 u matičnoj i dva učenika u područnoj školi u Barama. Oni održavaju zublju kojom svijetli morački svjetionik. Kad sam ja, početkom šezdesetih godina prošlog vijeka, pohađao ovu školu, bilo nas je deset do petnaest puta više. Radi generacija koje su stasale mnogo kasnije, nije na odmet malo podsjećanja. Donja Morača je u tom vremenu živjela punim plućima. Bilo je to vrijeme kad smo probijali Platije i Bijele stijene i gradili Jadransku magistralu. U Morači su živjele porodice brojnih oficira, inženjera, tehničara, mašinista, majstora… pa je i đaka bilo više. Škola, puna ko šipak, u jednom periodu je radila u dvije smjene. U školi je radio i bioskop. U njemu sam gledao prve filmove: „Kozara“, „Ne okreći se, sine“, „Mobi Dik“, „Djeca kapetana Granta“… Bioskopska sala, smještena u prizemlju škole, lijevo od glavnog ulaza, odolijeva vremenu. U njoj se i danas održavaju školske svečanosti i đačke priredbe. U njoj je održana i svečanost povodom 170 godina škole. To me podsjetilo na priredbe koje smo pripremali u vrijeme kad sam ja bio učenik. Sjećam se da smo igrali „Šumu Striborovu“. Mnogo je moračkih đaka i učitelja dobilo brojna državna i društvena priznanja i odlikovanja. Nije ni škola bez njih i ako manje nego što zaslužuje. Dobijala ih je po pravilu za jubileje. Na spisku su Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom, Plaketa Kolašina i čitav niz drugih priznanja, nagrada i zahvalnica. Za 160. godišnjicu, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je školi dodijelio Državno priznanje. Lijepo bi bilo da škola u ovoj godini jubileja dobije „Oktoih“. Konkurs je u toku, ali u školi strepe da ne mogu ispuniti propisane formalne kriterijume. Ja ipak mislim da 170 godina njihovog postojanja i rada nadilazi sve formalne kriterijume i da je više nego dovoljno za bilo koju nagradu, „Oktoih“ pogotovu.
Bivša mis Crne Gore Nikolina Lončar, glumica Branka Otašević i influenserka Lana Šahbaz za Pobjedu govore o njezi lica i tijela
PODGORICA - Koja je to dnevna rutina kada je njega u pitanju, koliko često posjećuju kozmetičke salone, na koje preparate izdvajaju najviše novca, da li je investicija u sopstveno tijelo vrijedna i koliko društvene mreže utiču na percepciju fizičke ljepote, za Pobjedu govore bivša mis Crne Gore Nikolina Lončar, glumica Branka Otašević i influenserka Lana Šahbaz.
Smatraju da je njega lica i tijela veoma bitna za svaku ženu, te da uvijek rađe biraju prirodne proizvode, za koje ne žale novac. Redovno posjećuju kozmetičke salone, u kojima uglavnom rade tretmane koji pomažu u hidrataciji i regenaraciji kože lica i tijela.
BIOLOŠKI
TRETMAN
Bivša mis Crne Gore Nikolina Lončar kazala je da joj je veoma važno sve što je u vezi sa njegom lica.
- Volim da moja koža lica i tijela izgleda zdravo i baršunasto. Imam osjetljivo lice i zato jako vodim računa o tome koje preparate nanosim. Svake dvije-tri sedmice koristim piling „Amy“ prirodne kozmetike na bazi kafe i meda, nakon toga isperem lice hladnom vodom, jer je to najbolji prirodni fejs lifting, kao i masaža kockicama leda. Isto tako odradim i piling za tijelo za mekšu i sjajniju kožu koji je odličan za osjetljivu kožu brenda „Coolistar Milano“rekla je na početku razgovora Lončar.
Ističe da redovno odlazi na neinvazivne higijenske i biološke tretmane za osvježenje
kože sa pažljivo biranim kozmetičkim proizvodima prilagođenim njenom tipu kože.
MASKARA, ALAJNER, RUŽ
Dodaje da najviše novca daje na maskaru, hidrantne kreme i ruževe za usne, a omiljeni brendovi su joj „YSL“ i „Charlotte Tilbury“. -Iz kuće nikada ne izlazim bez SPF-a, maskare, i balzama za usne. Tajna moje bjuti rutine leži u dubinskoj hidrataciji i slojevitoj njezi koja se sastoji od nekoliko bjuti koraka: temeljno umivanje lica ( ja koristim blago ulje za umivanje umjesto gelova i pjena, i to bademovo ulje jer pogoduje svim tipovima kože, zatim uklanjanje dubinskih nečistoća micelarnom vodom, ja koristim „Caudalie Vinoclean“, zatim hidratantnu kremu za lice i vrat “Clinique Moisture Surge“ gel kremu i na kraju krema sa zaštitnim faktorom - ispričala je dnevnu bjuti rutinu Nikolina Lončar. Dodaje da koristi kremu korejske kozmetike brenda „Corx“ sa zaštitnim faktorom 50 i to je prema njenim riječima najvažniji dio bjuti rutine. Influenserka Lana Šahbaz takođe zbog posla kojim se bavi, kako kaže, mora redovno da vodi računa o njezi lica i tijela.
Njega lica i tijela veoma je bitna za svaku ženu, ističu sagovornice Pobjede bivša mis Crne Gore Nikolina Lončar, glumica Branka Otašević i influenserka Lana Šahbaz. One biraju prirodne proizvode, za koje ne žale novac. Redovno posjećuju salone, u kojima uglavnom rade tretmane koji pomažu u hidrataciji i regeneraciji kože lica i tijela
Njena bjuti rutina sastoji se od svakodnevnog korišćenja hidratantnih losiona.
- Obično ujutru i pred spavanje posvetim nekoliko minuta čišćenju lica i hidrataciji. Ono što bih posebno istakla kao važan korak je dnevni unos vode, koji nakon ljetnjeg perioda često zanemarujemo - kazala je Šahbaz.
MANIKIR, PEDIKIR
Dodaje da kozmetičare za manikir i pedikir posjećuje jednom u dvadesetak dana.
-Na tretmane lica poput dubinske hidratacije, čišćenja ili neke masaže ne idem toliko
često, možda jednom u nekoliko mjeseci, što ću zbog uživanja i dodatnih benefita za kožu tokom zimskog perioda promijeniti - rekla je naša sagovornica.
Kaže da najviše novca troši na kvalitetne proizvode za njegu lica, hidratantne kreme i serume koji odgovaraju njenom tipu kože.
- Mlada sam, imam dvadeset pet godina i koža još uvijek ne traži neke dodatne preparate, tako da se trudim da sve bude prilagođeno mom uzrastu. Ne štedim na proizvodima za zaštitu od sunca, jer je SPF ključan za prevenciju starenja kože i koristim ga tokom čitave godine. Proizvodi koje koristim su uglavnom od nekoliko različitih brendova, ali ako bih morala izdvojiti baš jedan to bi bio britanski veganski brend ,,The Body Shop“ zbog bogatog asortimana inspirisanog prirodom i cijena prilagođenih različitim budžetimakazala je Lana Šahbaz.
MANJE JE VIŠE
Ističe da je ona jedna od onih djevojaka kojima odgovara ona maksima ,,manje je više“ kada je kozmetika u pitanju. -Na intstagramu svakodnevno vidim bjuti rutinu djevojaka koje su čak i mlađe od mene a koriste bezbroj preparata kako ujutru, tako i uveče, što
smatram trendom društvenih mreža. Blagi gel za umivanje lica, hidratantna krema i SPF tokom dana, a pred spavanje obavezno temeljno uklanjanje šminke i neka noćna krema - kazala je Lana Šahbaz. Na pitanje koji je najskuplji kozmetički proizvod koji ima u svom neseseru, mlada influenserka odgovara: -Volim kombinaciju drogerijskih i „high-end“ brendova proizvoda u neseseru zbog preporuka na društvenim mrežama koje su za različite uzraste i budžete, ali ako moram izdvojiti trenutno najskuplji rekla bih da je to „Biotherm Life Plankton Elixir“ koji kožu čini hidriranom i sjajnom - zaključila je naša sagovornica. Glumica Branka Otašević smatra da je njega lica i tijela veoma bitna, ali da je ona poprilično nemarna kada su te stvari u pitanju te da je kod kozmetičara počela da ide tek sa 34 godine.
- Tek u nekim kasnijim godina odvažila sam se za odlazak kod kozmetičara, u pitanju je kozmetički salon moje tetke koja ima najsavremenije metode za njegu lica i tijela - kazala je Otašević.
PILING
Dodaje da nikada nije radila neke jače tretmane, već isključivo pilinge od čokolade, hemijski tretman lica i slično. -Veoma sam nemarna kada je korišćenje krema u pitanju. Meni jedna krema traje i po pola godine. Tokom ljetnjih mjeseci više pažnje posvećujem njezi lici i tijela. Ne volim da se šminkam, imam maskaru, korektor za podočnjake i ajlajner - rekla je naša sagovornica. Dodaje da više pažnje posvećuje njezi tijela. -Uvijek u svom bjuti neseseru imam predivne proizvode na organskoj bazi, to mi je jako bitno. Takođe bitna mi je njega kose sa preparatima na prirodnoj bazi. Kada je moje lice u pitanju za smanjenje bora mnogo su uticale masaže lica i to bih svim djevojkama preporučila da krenu na vrijeme. Ne treba biti nemaran kao ja, ali ne treba ni sa malo godina koristiti tešku šminku - zaključila je Branka Otašević. B. PRELEVIĆ
SBbet Prva liga za rukometaše (7. kolo)
PODGORICA - Budućnost i
Rudar upisali su peti trijumf u sedmom kolu SBbet Prve lige za rukometaše, pretekli su Lovćen za dva boda, ali Cetinjani danas gostuju u Beranama, pa se očekuje od aktuelnog šampiona da se bodovno izjednači sa ovim ekipama. Do pobjede je stigao Mornar 7, koji ima šest bodova. Podgoričani su do 45. minuta bili u egalu sa gostima iz Budve, koji su bili u zaostatku dva gola (20:18), da bi domaćin serijom 11:4 obezbijedio pobjedu 31:22.
Samid Mekić sa 11 golova bio je najzapaženiji kod domaći-
na, dok je sa gola odličan bio Zarija Lutovac sa 17 odbrana. U gostujućem timu Novak Bajčeta sa pet golova iz 16 pokušaja bio je najefikasniji. Pljevljaci su primili dosta golova od ekipe Zabjela – 32, ali su postigli 38, a Nemanja Vuković (osam asistencija) i NemanjaMatović postigli su po osam golova. Gol manje je potpisao Andrija Jokić. U gostujućem timu sa sedam golova najefikasniji je bio Dejan Lipovina, a šest je dao Aleksa Vujović
Barani su stigli do drugog vezanog trijumfa, juče su bili ,,neljubazni“ domaćini Partizanu 1949. od starta su vodili i slavili 27:24. Po šest golova postigli su Dražen Peruničić i Stefan Bajić, a u timu iz Tivta sa sedam golova najefikasniji je bio Nemanja Drakulović U preostala dva meča (danas od 18 sati) sastaće se Berane 1949 - Lovćen i Jedinstvo Bemaks - Sutjeska. A.M.
Povratak Jokića nije pomogao Denveru, pobjede Bostona i Golden Stejta
Čikago se brzo oporavio od poraza od Milvokija. Bulsi su na svom terenu pobijedili Atlantu 136:122. Domaćin je rutinski došao do pobjede, sredinom druge četvrtine je poveo, a potom u trećoj došao do dvocifrene prednosti koju nije ispuštao do kraja. Nakon ove pobjede i skora 7-10, Čikago je deveti na Istoku, a Atlanta osma, sa istim odnosom pobjeda i poraza.
Crnogorski reprezentativac Nikola Vučević je ostvario dabl-dabl učinak sa 18 poena (šut iz igre 7-14, trojke 13 ,(2-5 skokova, čak četiri blokade, tri asistencije i ukradenom loptom. Najefikasniji u Čikagu bio je Zek Lavin sa 26 poena, uz tri skoka i četiri asistencije, pratili su ga Ajo Dosunmu (8 asistencija) i Kobi Vajt (6 skoka, 9 asistencija) sa po 20 poena, dok je Džoš Gidi upisao 18 poena uz šest skokova i osam asistencija. Kod Hoksa, istakli su se Džejlen Džons (13 skokova, 5 asistencija) i Tre Jang (13 asistencija) sa po 25 poena, Klint Kapela je završio meč sa 21 poenom i 11 skokova, a srpski
reprezentativac Bogdan Bogdanović je upisao 16 poena i četiri asistencije. Nakon tri meča pauze na teren se vratio Nikola Jokić, koji je odsustvovao jer je bio sa suprugom, koja se porodila i rodila sina, ali rođenje nasljednika nije proslavio pobjedom, jer je Denver poražen kod kuće od Dalasa 123:120. Jokić je ostvario tripl-dabl, peti u nizu, a ukupno sedmi ove sezone,
a za 39 minuta na parketu je imao 33 poena, 17 skokova i 10 asistencija. Pored njega, u Denveru su se istakli Kristijan Braun i Majkl Porter junior sa po 17 poena. Rasel Vestbruk je imao 16, Pejton Votson 15, a Džamal Marej 14 poena i 11 asistencija. Nađi Maršal je vodio Dalas do pobjede sa 26 poena, a Pi Džej Vašington je imao 22 poena i 13 skokova, Kajri
Irving je stao na 19. Zbog povrede nije bilo Luke Dončića Aktuelni šampioni NBA lige, Boston Seltiksi slavili su u gostima protiv Vašingtona rezultatom 108:96. Džejlen Braun je bio najbolji sa 31 poenom i 11 skokova, dok su Džru Holidej i Džejson Tejtum imali po 16 poena. U timu iz američke prijestonice, Džordan Pul je imao 23 poena i osam asistencija, dok je Kajl Kuzma dodao 21 poen. Janis Adetokumbo se istakao u trijumfu Milvokija nad Indijanom (129:117) i ostvario tripl-dabl sa 37 poena, 10 skokova i 11 asistencija. Pratio ga je Demijan Lilard sa 24 poena i 13 asistencija. U poraženom sastavu Paskal Sijakam je imao 25 poena i osam skokova, a Benedikt Maturin je imao 20 poena i devet uhvaćenih lopti. Rezultati: Filadelfija - Bruklin 113:98, Vašington - Boston 96:108, Nju Orleans - Golden Stejt 108:112, Čikago - Atlanta 136:122 , Hjuston - Portland 116:98, Milvoki - Indijana 129:117, Denver - Dalas 120:123, Los Anđeles KlipersSakramento 104:88. S. J.
Ubjedljivom pobjedom kod kuće protiv Bugarske, košarkaši Crne Gore napravili krupan korak ka novom plasmanu na Evropsko prvenstvo
PODGORICA – Na polovini
kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, košarkaši Crne Gore su, pomalo neočekivano, prvi na tabeli u grupi D. Prije svega zbog toga što je malo ko očekivao da će Njemačka, aktuelni prvak svijeta, da ima već dva poraza, što dodatno komplikuje situaciju u ovoj grupi, iz koje će tri prvoplasirane selekcije da idu na šampionat svijeta.
Zahvaljujući pobjedi u „Bemaks areni“ protiv Bugarske (85:62), drugoj na domaćem terenu, Crna Gora ima isti skor kao Švedska (2-1), ali trenutno bolju koš-razliku, dok Bugarska i Njemačka imaju po pobjedu iz tri meča.
Tim Boška Radovića je, svakako, u veoma dobroj poziciji, jer je i Švedsku savladao ubjedljivo na domaćem terenu (95:70), ali bi pobjedom u Botevgradu protiv Bugarske, praktično, ovjerio plasman na Eurobasket, dva kola prije kraja...
- Bilo bi super da dobijemo Bugarsku i u gostima i da već u toj utakmici završimo posao o plasmanu na Evropsko prvenstvo. Ali, moraćemo tamo da imamo još više energije nego u meču koji smo odigrali u Podgorici –kaže centar „crvenih“ Marko Todorović
Informacija o pobjedi Švedske protiv Njemačke nije mnogo uzbudila Nikolu Ivanovića
- Ali, ako mi još jednom dobijemo Bugare, onda je sve jasno? – pitanjem je, uz osmijeh, odgovorio Ivanović o raspletu u grupi i pobjedi Šveđana. Nemanja Radović ističe da pobjeda Švedske komplikuje grupu, ali...
- Bitno je da mi odradimo naš posao, mislim da će dvije pobjede protiv Bugarske biti dovoljne – istakao je krilni centar Mursije.
OSCILACIJE
Iako je bilo dosta oscilacija tokom meča, pobjeda Crne Gore protiv Bugarske nijednog trenutka nije dolazila u pitanje.
- Statistički je dosta stvari bilo dobro. Međutim, nije lako igrati protiv ekipe koja često mijenja postavu, prvo sa malim, pa sa velikim igračima, sa igračima koji trče i šutiraju, imaju slobodu u igri. Ali, ponavljam, energetski tamo moramo da igramo utakmicu na višem nivou da bismo dobili – dodaje Todorović. Ivanović je dodao da je pobjeda kod kuće bila veoma važna. - Krenuli smo malo čudno, rekao bih mekano, dozvolili neke lake poene. Možda je i pritisak učinio svoje. Ipak, kontrolisali smo meč sve vrijeme, tako da smo zadovoljni. Prvi dio posla je odrađen, a u Bugarskoj nas čeka težio dio. Oni tamo naprave lijepu atmosferu, sa dosta navijača, igraju, sigurno, jače pred svojim navijačima. Vidjećemo, nadam se da ćemo i tamo da odigramo kvalitetnu utakmicu - istakao je Ivanović, koji je protiv Bugara upisao 12 poena, četiri asistencije i dva skoka.
Četiri minuta prije kraja, Bugarska je bila na 10 poena zaostatka, ali je tada naša selekcija odigrala najbolje, serijom 15:0 je stigla do velikih 85:60...
- Imali smo nekoliko minuta kada smo padali tokom meča, kada su oni prilazili na desetak poena, ali manje-više smo čitavu utakmicu kontrolisali. Ušli smo u ovaj „prozor“ sa željom da upišemo dvije pobjede. Prvi korak smo napravili, i sada nam ostaje druga utakmica u Bugarskoj, gdje će nam oni, sigurno, napraviti malo problema. Ali, nadam se da ćemo sve to iskontrolisati i pobijediti - kazao je Nemanja Radović, koji je meč završio sa 12 poena i pet skokova.
KONTROLA SKOKA
Osim što je konstantno tokom meča imala mnogo bolje procente šuta za dva poena (na kraju 65 – 43,9 odsto), Crna Gora je kontrolisala skok, pa je imala čak 19 više uhvaćenih lopti od rivala (48-29), te pet skokova više u napadu (16-11), što je domaćinu donijelo šest poena više iz drugog napada (19-13).
- Kontrola skoka je bila ključna, jer Bugari dosta poena daju iz druge šanse. U nekoliko
Grupa D je jedina bez pobjede gostujućeg tima
Interesantno je da je grupa D, u kojoj je naša selekcija, jedina od svih osam u kojoj još nijedan tim nije upisao pobjedu u gostima. Crna Gora i Švedska su oba puta
navrata smo odigrali vrhunsku odbranu 20 sekundi, a onda smo im dozvoljavali ofanzivni skok. Međutim, na kraju smo ubjedljivo pobijedili, dobro je što smo u finišu odigrali nekoliko kvalitetnih odbrana, dali neke lake poene i povećali konačnu razliku – zaključio je Nikola Ivanović.
I Nemanja Radović je potencirao važnost igre ispod koša.
- Bio je važan taj defanzivni skok, jer su oni agresivni, mnogo napadaju, ali mislim da smo u prvom meču dosta dobro kontrolisali taj segment igre –zaključio je Radović. Marko Todorović smatra da Crna Gora nije imala prednost samo sa centarskim pozicijama.
- Mislim da smo prednost imali i na bekovskim pozicijama.
slavile kod kuće, a gubile u gostima, dok su Njemačka i Bugarska po jednom pobijedile kući, a po dva puta izgubile u gostima. Crna Gora će u poneđeljak
u Botevgradu imati priliku da probije led na strani.
- Ja dolazim iz ekipe koja je prošle sezone došla do finala a da u plej-ofu nije dobila nijednu utakmicu kući. Dakle, sve je moguće –uz osmijeh je rekao Marko Todorović, član španske Mursije.
Todorović: Srećan sam što sam ponovo tu
Marko Todorović se poslije tri godine vratio u reprezentaciju. To je prvo trebalo da se desi ljetos, na olimpijskim kvalifikacijama, ali ga je tada povreda spriječila, a bio je povrijeđen i neposredno prije ovog novembarskog „prozora“.
- Malo je falilo da se i ovoga puta ne oporavim. Srećan sam što sam ponovo tu. Super smo se spremali ovih dana do prvog meča, u kojem smo na momente igrali dobro, a na momente izgledali jako loše, i mislim da je potrebno da o tome pričamo jer s istim protivnikom igramo ponovo u ponedjeljak. Ima dosta stvari koje treba da zadržimo iz prvog meča, a na neke druge treba da obratimo pažnju, posebno na njihovom terenu, gdje će da bude mnogo teža utakmica nego prva u Podgorici – rekao je Todorović.
Međutim, kada se ne uđe u akciju sa pravim ritmom, ako tajming nije dobar, ako smo daleko od koša, onda se teško igra.
U nekoliko navrata u prvom meču bili smo malo opušteni, primali smo loptu daleko i sve je bilo teže. Definitivno ima-
Peri: Teška odluka, stekao sam ovdje mnogo prijatelja
Kendrik Peri je protiv Bugarske odigrao posljednju utakmicu u dresu reprezentacije pred domaćom publikom, a od crnogorske selekcije će se plejmejker Unikahe oprostiti u Botevgradu. Za protekle tri godine Peri je mnogo dao našoj reprezentaciji, u kojoj je ostavio neizbrisiv trag ne samo igrama, već i odnosom, zbog čega je i dobio nadimak – Perić. Zbog svega toga mu je još teže pala odluka da završi sa nastupima za Crnu Goru. - Definitivno je ovo bila teška odluka. Kad se prisjetim puta i procesa, jeste malo paradoksalno da se opraštam. Stekao sam mnogo odličnih prijatelja i sjećanja ovdje, zauvijek ću ih njegovati, ne samo sa mojim saigračima, nego i sa suprugom. Kada pričam o Svjetskom prvenstvu na Filipinima, mom prvom Eurobasketu... Bio je to pakleno dobar put. Teško je sve to napustiti, ali sam iznuren fizički i psihički i bilo je vrijeme da se povučem kako bih mogao da uživam u kasnim godinama svoje karijere. Otkada sam shvatio što je evropska košarka, bio mi je san da igram za nacionalni tim i zahvalan sam svima koji su mi omogućili ovu šansu. Definitivno je ovo i sladak i gorak osjećaj.
mo prednost ispod koša, ali i na bekovskim pozicijama, da su naši bekovi brži, bolji s loptom. Imamo dosta stvari kojima možemo da im napravimo problem – zaključio je Todorović, koji je protiv Bugarske imao pet skokova, uz četiri poena. S. JONČIĆ
Primorac je napokon odigrao solidan meč u kojem je odbrambeno bio na boljem nivou nego u nekim ranijim duelima. Pobijedio je šampion Crne Gore goste iz Šapca - 10:6 u meču 8. kola Premijer lige, a uspio je čak 16 minuta da sačuva mrežu. U tom periodu postigao je dva gola, stigao do kapitalne prednosti koju je do kraja uvećao.
U posljednjih osam minuta
Kotorani su pokazali koliko
mogu, dok su u drugoj i trećoj četvrtini primili po gol. Ovo je bila dobra uvertira za ekipu trenera Vjekoslava Paskovića, koju naredne sedmice u Nikšiću čeka završni turnir Kupa Crne Gore. U trećoj pobjedi ekipe iz Kotora dvostruki strijelci bili su Đorđije Stanojević i Nemanja Vico, a po gol su postigli Draško Brguljan, Savo Ćetković, Nika Šušiašvili, Marko Mršić, Dušan Matković i Petar Ćetković. Jadran M:tel je do pete po -
losa Sainsa u Ferariju i Pjera
Gaslija u Alpinu. Raselu očigledno prija Las Vegas, a do startne pozicije stigao je u vremenu 1:32.312. Do senzacije je došao Gasli, dok će u drugom startnom redu biti još jedan vozač Ferarija - Šarl Lekler. Iza njih je Maks Ferstapen i Land Noris
Ako se današnja trka završi ovim redosljedom, Holanđanin bi odbranio titulu!
Vaterpolisti Primorca sa trenerom Vjekoslavom Paskovićem
bjede stigao na Škveru protiv Crvene zvezde (15:6). Novljani su odbrambeno položili ispit, zaustavili su goste na šest golova, a i napadački su bili odlični. U trećoj četvrtini vodili su 8:4 (1.38 do kraja), a na devet sekundi do kraja ovog dijela igre Strahinja Gojković pogodio je za velikih ,,plus pet“. Igrači trenera Vladimira Gojkovića nastavili su sa dobrom igrom u posljednjih osam minuta, a posljednji gol u seriji od 5:0, za 11:4 (5.53 do kraja meča)
- dao je centar Jovan Vujović Domaćin se sedam minuta (od kraja treće do početka posljednje četvrtine) branio i odbranio gol od naleta gostiju, koji nijesu imali dobra rješenja za defanzivu vicešampiona Crne Gore. U novljanskoj ekipi Gojković je postigao četiri gola, Dmitri Holod gol manje, dva Danila - Stupar i Radović po dva puta bili su precizni, a u strijelce su se upisali Jovan Vujović, Matija Sladović, Vuk Milojević i Vasilije Radović A.M.
Legendarni Britanac na istoj strani mreže sa najuspješnijim teniserom svih vremena
PODGORICA - Pol pozicija pripala je Džordžu Raselu u Las Vegasu - as Mercedesa je na VN SAD slavio ispred Kar-
Od ostalih takmičara visoko su se plasirali Juki Cunoda, Oskar Pjastri, Niko Hilkenberg i Luis Hamilton. R.A
PODGORICA - Muški kata tim karate reprezentacije Crne Gore nije uspio da se plasira u četvrtfinale prvog ekipnog Svjetskog prvenstva u Pamploni.
Tim u sastavu Vladimir Mijač, Arijan Kočan, Kenan Nikočević i Nikola Milić kao trećeplasirani završio je takmičenje u grupi, sa po dva trijumfa i poraza. Crnogorski karatisti savladali su Poljsku 39,1 - 38,7 i Južnu Afriku 39,1 - 37,9, dok su poraženi od Irana 39,7
Svjetski kup (slalom)
Nekad veliki rivali, odavno prijatelji, sada će biti najbliži saradnici - Endi Marej je novi trener Novaka Đokovića
Marej (37) se povukao iz tenisa na Olimpijskim igrama u Parizu ove godine, a od početka 2025. udružiće snage sa Đokovićem (37).
- Oduševljen sam što jedan od mojih najvećih rivala dolazi na moju stranu mreže da mi bude trener – rekao je Đoković.
- Radujem se početku nove sezone i nastupu na Australijan openu zajedno sa Endijem, sa kojim sam dijelio mnogo izuzetnih trenutaka baš na tlu Australije – dodao je Srbin, koji ima rekordne 24 grend slem titule.
- Priključujem se Novakovom timu kako bih mu pomogao da se pripremi za Australijan open. Uzbuđen sam što će biti uz Novaka i pokušaću da mu pomognem da ostvari ciljeve – naveo je Marej, osvajač tri grend slem titule. Kao rivali na najvišem nivou, Đoković i Marej sastali su se 36 puta, a uspješniji je Srbin sa 25:11 u pobjedama. U finalima je skor 11:8, a samo u mečevima za grend slem titulu 8:2 u korist Đokovića. Četiri puta su se sastali u finalu Australijan opena – 2011, 2013, 2015. i 2016. godine, a sva četiri meča završila su se uspjehom za aktuelnog olimpijskog šampiona. Australijan open počinje 12. januara. Ne. K.
- 39,4 i Japana 41,7 - 39,7. Za plasman u finale danas će se boriti Italija i Turska, odnosno
Španija i Japan. Crnogorski kata sastav predvodila je selektorka Milena
Milačić. Pravo nastupa na prvom ekipnom šampionatu svijeta izborili su osvajanjem petog mjesta na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu. - Nastupi muškog kata tima u Pamploni donijeli su dragocjeno iskustvo koje će biti od velikog značaja za buduća takmičenja. Ostvareni rezultati predstavljaju i potvrdu kontinuiranog napretka i rasta kvaliteta karate sporta u Crnoj Gori - piše u saopštenju Karate saveza. R.A.
PODGORICA - Mikaela Šifrin pobjednica je drugog slaloma koji je za Svjetski kup alpskih skijašica vožen juče u Gurglu. Amerikanka je bila najbolja i nakon prve vožnje, a do pobjede je došla u vremenu minut, 40 sekundi i 22 stotinke. Legenda ovog sporta stigla je
do 62. pobjede u slalomu, ukupno 99. u Svjetskom kupu. Šifrin je za 55 stotinki bila brža od Lare Kolturi iz Albanije. To je prvo postolje za albansko skijanje u Svjetskom kupu. Na postolju je još završila Švajcarkinja - Kamil Rast sa 57 stotinki slabijim vremenom od pobjednice. R.A.
MERIDIANBET 1. CFL (17. KOLO): ,,Plavi“ nakon pobjede u Bijelom Polju stekli šest bodova prednosti na vrhu tabele, Dečić bolji od Petrovca
Kada igraju Jedinstvo i Budućnost – pobjednik se obično zna. ,,Plavi“ nijesu dozvolili nikakvo iznenađenje u Bijelom Polju, gdje su u 17. kolu Meridianbet 1. CFL slavili sa 2:0, golovima Petra Grbića u 32. i Milana Vukotića u 89. minutu.
Pored očekivanog trijumfa, lider je profitirao na tabeli, budući da sada ima šest bodova više od drugoplasiranog Petrovca, koji je izgubio derbi od Dečića – 1:0. Trenutak odluke u Tuzima dogodio se u 24. minutu, kada je Asmir Kajević potpisao slavlje domaćih.
Primorski sudar na Topolici između Mornara i Bokelja završen je remijem – 1:1. Barani su poveli pogotkom Bobana Đorđevića u 10. minutu, a izjednačenje je stiglo 60 sekundi kasnije preko Žarka Vilotijevića
Danas od 13 časova na terenu FSCG igraće Otrant Olimpik i Arsenal, dok se u ponedjeljak u Bijelom Polju sastaju Jezero i Sutjeska (14h).
SIGURNOST LIDERA
Jedinstvo nikada u samostalnoj Crnoj Gori nije dobilo Budućnost, a rijetko kada je uspijevalo da velikom favoritu otkine bod. Ovoga puta ni toliko – već viđen scenario po ko-
jem ,,plavi“ slave u međusobnim duelima.
Zubato sunce je obasjalo Bijelo Polje, nije bilo vjetra, ali nekoliko kišnih dana tokom sedmice, pa i snijeg noć uoči utakmice, pokvarili su teren koji je bio težak, mek, grbav i blatnjav. Otežavalo je to prijem i pas lopte, pripremu za šut ili centaršut. Nije bilo ni jednostavno igračima da kontrolišu tijelo. Često su se suočavali sa proklizavanjem, disbalansom, padanjem ili sudaranjem. Uprkos takvim uslovima, koji su uticali da pojedine scene i potezi izgledaju komično, akteri su se trudili da unesu dinamiku u meč, da bude dešavanja i konkretnog učinka. Budućnost je izašla sa improvizovanim rješenjem na poziciji desnog beka, gdje je Grivića zamijenio vezista –Savović. Upravo je 16-godišnji fudbaler imao prvu obećavajuću situaciju kada je probio po boku, ali je njegov udarac izblokirao Muzurović ,,Plavi“ su imali prostora za igru, ali su ga i ostavili protivniku koji je zaprijetio poslije petnaestak minuta. Bogdanović je pobjegao po lijevom krilu i iznudio korner, a nakon kratkog dodavanja, te nabacivanja Brandaa - izglednu šansu imao je Juković, koji je slabo reagovao glavom.
Budućnost i Jedinstvo su u nezavisnoj Crnoj Gori odigrali 29 utakmica, a ,,plavi“ su juče upisali 25. pobjedu. Četiri duela završena su remijem, a Bjelopoljci nikada nijesu slavili u 18 godina domaćeg fudbala
Mladi reprezentativac Crne Gore pokazao je mnogo bolje umijeće u razigravanju saigrača. Krenuo je da teče 27. minut kada je filigrantski proturio loptu u prostor, iza leđa protivničke odbrane, za Koraća koji je izašao na Mijatovića. Iskusni napadač zaobišao je golmana, s tim što mu je lopta otišla malo više udesno, pa se našao u poziciji iz koje nije mogao da zatrese mrežu. Podgoričani su u ranoj fazi duela preko Ivanovića postigli gol koji je poništen zbog ofsajda, a na ivici dozvoljene pozicije našao se i Grbić koji je u 32. minutu donio prednost gostima.
Ivanović je na desnom krilu izveo par dobrih poteza, dodao je do Brnovića, čiji je šut bio traljav, ali je imao sreće da odbitak od noge protivničkog defanzivca stigne do kapitena Budućnosti, koji je rutinski poentirao iz peterca.
Jedinstvo nije iskoristilo dvije prilike, a onda se našlo u poziciji da juri rezultatski minus. Nastavak je otvoren pokuša-
Jedinstvo 0 0
Budućnost 1
JedinstvoBudućnost 2
Mijatović
I. Bulatović
Serikov Šarkić (od 62. Mirković)
A. Bulatović
88. Kovačević) Perošević A. Cvijović (od 88. Đ. Cvijović) Idrizović (od 82. Kolić)
Ivanović (od 76. Mijović)
Orahovac Gašević
Brnović
Grbić (od 76. Vukotić)
Savović (od 87. Adžić)
Stadion: Topolica. Gledalaca: 350.
Sudija: Savo Vujović. Golovi: 1:0 Đorđević u 10, 1:1 Vilotijević u 11. Žuti kartoni: Muković (Bokelj).
Pavličić
Đorđević (od 81. Vujačić) Vuković
Zorić (od 90. Ćetković) Đurišić
Vušurović (od 69. Batrović) Vukotić (od 81. Kiši) Mitrović
Dubljević (od 81. Ljutica)
Stevanović
Kaluđerović
jem Ivanovića iz skoka, uslijedilo je nekoliko prekida, pa odlučniji stav Bjelopoljaca da izbjegnu ono što ih uglavnom sljeduje u sudarima sa ,,plavima“.
Brandao je uputio netačan pas sa desne strane ka Koraću, a u 60. minutu nije uspio da pronađe put do mete – već je pogodio Serikova
Probao je trener Babača izmjenama da podigne svoje, ali nije išlo. Domaćin je sve više rizikovao, a time i ostavljao pukotine pozadi. Grbića je omeo slab teren da uputi bolji šut sa ivice kaznenog prostora, dok Andrija Bulatović nije bio opasan u dva navrata.
Na drugoj strani mijenjao je i Brnović, koji je od 76. minuta uveo fudbalera sa najviše klase, A reprezentativca –Vukotića.
Utakmica se predvojila, napadalo se obostrano, dueli su bili jači, a u finišu je Budućnost drugim golom stavila tačku na gostovanje u Bijelom Polju. Vukotić je počeo i završio akciju u 89. minutu – nakon
Spasojević Perović (od 69. Šipovac) V. Čavor M. Čavor Vukotić Suva Mršulja Rašo Muković Vilotijević (od 82. Mori) Pepić
razmjene pasova sa Ivanom Bulatovićem, ofanzivac podgoričkog tima bio je neumoljiv sa desetak metara, desnom nogom po zemlji matirao je Akovića
Mogli su gosti u nadoknadi do trećeg, pa i četvrtog gola, ali su bili neprecizni iz pozicija iz kojih se učinilo da je pogodak neminovnost.
Za Podgoričane uspješan vikend. Vratili su komfor na vrhu. Šest bodova prednosti, uoči duela sa Petrovcem i Dečićem, djeluje kao dovoljna zaliha za jesenju krunu. Brige za Jedinstvo koje nakon drugog vezanog ligaškog poraza – koketira sa opasnom zonom.
BUĐENJE DEČIĆA
Mučio se Dečić tokom jeseni, ali je ušao u formu pred odlazak na pauzu, a dobro izgleda i poslije dvonedjeljnog odmora. Slavili su Tuzani u Kupu protiv Jezera, potom bili ubjedljivi protiv Jedinstva (4:0), a sada su savladali Petrovac u derbiju kola.
6 – Vukotić (Budućnost), Korać (Jedinstvo), Đorđević (Mornar) 5 – Bojović (Budućnost), Čagas (Dečić), Abdulahi (Tivat), Janjić i Kalezić (Sutjeska), Zorić (Mornar)...
Nijesu izabranici Edisa Mulalića izašli iz okvira sebi svojstvenog učinka – mali broj datih golova, ali i jedan je bio dovoljan da ostvari bitan, veliki trijumf nad ,,neboplavima“. Bilo je 1:0 u Tuzima, kao i prošlog puta pod Malim brdom, uz kuriozitet da je oba puta bio isti čovjek odluke – Asmir Kajević
Iskusni vezista je primio loptu na desnoj strani, iskoristio proklizavanje protivničkog defanzivca Radoša Dedića, a potom efektnim udarcem naciljao suprotni ugao Kordićeve mreže u 24. minutu. Mašović je u 37. mogao da otkloni svaku neizvjesnost, ali prilikom loba nije loptu usmjerio među stative. U drugom poluvremenu su domaći stvorili nekoliko prilika, a u finišu su imali sreće da ne budu kažnjeni. Šest minuta prije kraja napadač gostiju Bašić je pogodio stativu.
Dečić je ostao na minus 10 od Budućnosti, ali se drugoplasiranom Petrovcu približio na četiri boda. D. KAŽIĆ
Crnogorski as ušao na poluvremenu i odmah postigao pogodak
SERIJA A (13. KOLO): Zvižduci navijača nakon meča Milan - Juventus
Loš fudbal u jednom od većih derbija Serije A – Milan i Juventus remizirali su 0:0 u utakmici sa samo tri šuta u okvir gola.
Nešto bolji bio je Juventus, u čijem sastavu zbog povrede nije bilo crnogorskog fudbalera Vasilija Adžića, a i rezultat više odgovara ,,staroj dami“, mada ne previše.
Juve ima 25 bodova iz 13 mečeva, Milan 19 uz meč manje. - Zadovoljan sam. Stvorili smo malo, ali smo pokazali da znamo da se ponašamo kao velika ekipa. Ponosan sam na igrače, na dobrom smo putu – rekao je trener Juventusa Tijago Mota Fudbalere Milana navijači su ispratili zvižducima.
Dešava se nešto u što je i dalje teško povjerovati – fudbaleri Mančester sitija vezali su peti poraz u svim takmičenjima (prvi put od aprila 2006), treći u Premijer ligi. Ekipa Pepa Gvardiole je u tolikoj krizi da joj već poslije 12 kola izmiče titula – nasred ,,Etihada“ razmontirao ju je Totenhem rezultatom 4:0, pa bi ,,građani“ mogli da budu u zaostatku od osam bodova za prvoplasiranim Liverpulom ukoliko ,,redsi“ danas (15 h) slave na gostovanju Sautemptonu. Siti se ispromašivao, prije svih
- Normalno je da ne pobijedite poslije ovakvog meča. Da sam navijač, i ja bih zviždao jer nije lijepo doći na stadion i gledati ovakvu predstavu. Razumijem navijače. Previše smo poštovali Juventus i obrnuto. Bila je to igra bez rizika – istakao je Paulo Fonseka, strateg Milana, i poručio: - I dalje vjerujem u Skudeto. Oslabljeni Inter, bez Lautara Martinesa, Akana Čalanolua i Federika Dimarka, pregazio je Veronu u gostima i slavio 5:0 pogocima Hoakina Koreje, Markusa Tirama (dva), Stefana de Fraja i Jana Biseka – sve do 41. minuta. ,,Nerazuri“ imaju tri boda više od Juventusa, devet od Milana. Ne. K.
PODGORICA – Utakmicama 18. kola nastavljeno je takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi. Sva četiri meča donijela su pobjede domaćih ekipa. Mladost DG iskoristila je situaciju da je u ovoj rundi slobodan bio Rudar, pa je pobjedom protiv Ibra uspjela da napravi dodatni bijeg, pa je sada na četiri boda viška. U ovom kolu slavio je Lovćen protiv Iskre, ali je umjesto u zoni baraža zadržalo Igalo, koje je na svom terenu savladalo Kom, a slavio je i Grbalj protiv Podgorice…
Kocić je pogodio za Mladost protiv Ibra u 78. minutu, a Roganović je postavio kona-
Stevan Jovetić postigao je prvi pogodak otkad je posljednjeg dana septembra potpisao dvogodišnji ugovor s Omonijom.
Kapiten crnogorske reprezentacije ušao je na poluvremenu meča 11. kola kiparske lige s Apolonom kod kuće i poslije samo četiri minuta zatresao mrežu gostiju – trideset petogodišnji fudbaler bio je strijelac iz jedanaesterca.
Poljak Mariuš Stepinski u 61. je udvostručio vođstvo (2:0).
Jovetiću je ovo tek četvrti nastup u dresu Omonije – krajem oktobra i početkom novembra zbog povrede nije igrao u isto toliko utakmica.
Dijego Doregaraj je smanjio na 2:1, a konačan rezultat od 3:1 postavio je Andronikos Kakulis u 97. minutu na asistenciju Jovetića.
U nadoknadi je na teren ušao njegov saigrač iz reprezentacije Novica Eraković
Tim naših internacionalaca treći je na tabeli, sa devet bodova manje od prvoplasiranog Pafosa. N. KOSTIĆ
Fudbaleri Aberdina u novembru pokazuju znake posustajanja – Slobodan Rubežić i drugovi su drugog dana ovog mjeseca deklasirani od Seltika u polufinalu Liga kupa (6:0), što im je bio prvi poraz u sezoni, a juče je stigao i prvi u prvenstvu.
Od ,,crvenih“ je na svom terenu bolji bio Sent Miren – 2:1. Aberdin je do sada imao 10 pobjeda i remi. Sent Miren je poveo u 19. minutu preko Olusanje, izjednačio je Mekgret u 50, ali Aberdin nije mogao ni do bo-
da – pobjedu domaćinu donio je Tejlor u 83. minutu. Rubežić je odigrao cijelu utakmicu nakon što je propustio dva meča crnogorske reprezentacije u Ligi nacija iz ne baš najjasnijih razloga – selektor Robert Prosinečki rekao je na okupljanju, dan nakon što je mladi štoper proveo 90 minuta na terenu protiv Dandija, da Rubežić ,,ima neke bolove“ i da će primiti injekciju nakon koje neće smjeti da igra 15 dana.
- Što se tog dijela tiče treba njega pitati, jednostavno otkazao je i neće biti tu – rekao je Prosinečki prije 13 dana. Ne. K.
čan rezultat – 2:0. Zlatičani su se dobro držali protiv Igala,kada je Jasmin Muhović u 61. minutu pogodio za do-
PREMIJER (12. KOLO): Totenhem otvorio Liverpulu put ka tituli
Erling Haland, a Totenhem kažnjavao. ,,Pijevci“ su ekipa koja je najviše puta pobijedila Siti od dolaska Gvardiole, koji je košmarno obilježio produžetak ugovora... Džejms Medison je u prvom poluvremenu iskoristio loše reakcije Joška Gvardiola, što je bila najava potopa Sitija. U nastavku se mreža ,,građa-
na“ tresla još dva puta – strijelci su bili Pedro Poro i Brenan Džonson Totenhem je na tri boda od Top4. Za razliku od Sitija, Arsenal je najavio izlaz iz krize poslije četiri kola bez pobjede (po dva poraza i remija). ,,Tobdžije“ su u jednom od derbija kola savladale Notingem forest (3:0)
i upravo ,,šumarima“ odmakle tri boda. Nekadašnji šampion Evrope pokazuje pad forme –Forest je vezao drugi poraz u Premijer ligi. Arsenal je poveo lijepim nogom Bukaja Sake na asistenciju Martina Edegora – Norvežanin se nedavno vratio nakon povrede, a sa njim je igra Arsenala mnogo raznovrsnija i bolja. Saka je u 52. asistirao Tomasu Partiju kod lijepe realizacije, a tačku je stavio 17-godišnji Etan Envaneri, koji je
maće. Do kraja meča domaći su dali još dva gola. Grbalj je pobijedio Podgoricu - 1:0. Trenutak odluke viđen je u
tako postao drugi najmlađi premijerligaški strijelac u istoriji londonskog velikana, iza Seska Fabregasa Arsenal uz meč više zaostaje šest bodova za Liverpulom, koliko i Čelzi, koji je slavio na gostovanju Lesteru – 2:1. Nikolas Džekson je na asistenciju Enca Fernandesa u 15. najavio trijumf ,,plavaca“, da bi se Argentinac u 75. upisao i među strijelce. Džordan Aju je u nadoknadi iz jedanaesterca uspio samo da ublaži poraz ,,lisica“. Isti bodovni učinak kao Arsenal i Čelzi ima Brajton – tim sa juga
32. minutu. Sreten Peruničić je šutirao glavom, golman Petar Bobičić odbio, ali je Aleksandar Krstović ugurao loptu u mrežu. Lovćen je na terenu trening kampa Fudbalskog saveza pobijedio Iskru sa 2:0, zahvaljujuću dvostrukom strijelcu Balši Radusinoviću R.P.
Engleske osvojio je cijeli plijen na neugodnom gostovanju kod Bornmuta (2:1). ,,Galebove“ su do pobjede vodili majstori Žoao Pedro i Kaoru Mitoma. Deset minuta nakon gola za 0:2 Brajton je ostao sa desetoricom (isključen Baleba), ali Bornmut nije uspio da to potpuno iskoristi – Dejvid Bruks je u 93. pogodio za 1:2. U Birmingemu su Aston Vila i Kristal Palas remizirali 2:2, dok su Everton i Brentford igrali bez pogodaka. Vulverhempton je u gostima deklasirao Fulam (4:1). Ne. K.
ARTILJERCI NA LOVĆENU 1914. GODINE
Crnogorski komandir Marko Milov Martinović u ratnom dnevniku pod datumom 25. septembar 1914. bilježi: „Još jedan francuski vojnik ranjen na Kuku. Francuski vojnici, koji su bili na položajima Kuka sa svojih 8 opsadnih i 2 brdska topčića nijesu se ispočetka mnogo čuvali i dosta su se slobodno po položajima kretali, dok su naši vojnici u tome već bili iskusniji i pažljiviji. Kada su viđeli, da stvar nije za šalu i da se može lako poginuti, počeli su da se bolje čuvaju, saginju i idu putanjama, koje su manje bile izložene. Počeli su puniti svoje kape slamom kako bi se bolje zaštitili od šrapnelskih kuglica. Ovo im je zamjenjivalo čelične šlemove, koji onda nijesu bili u upotrebi. Oko prevoza topova, o čemu smo već govorili, nijesu se mnogo trudili i sav je teret pao na naše vojnike, koji su taj teret rado snosili i dali lijep primjer svojim francuskim drugovima. Za stanovanje ustupljeno im je naše artiljerijsko slagalište na Kuku, jako zaštićeno kamenitim brijegom u čijem izrezu je slagalište sagrađeno. Tu su uredili i svoju malu bolnicu“ („Crna Gora u Evropskom ratu - Ratni dnevnik komandira Marka Milova Martinovića“, II dio, priredio Srđa Martinović, Matica, br. 95. jesen 2023).
Komandir Martinović pod datumom 26. septembar 1914. navodi: „Naše položaje na Kuku posjetio je francuski admiral de Bon“ (isto).
Crnogorski komandir Marko Martinović bilježi: Francuski vojnici, koji su bili na položajima Kuka nijesu se ispočetka mnogo čuvali i dosta su se slobodno po položajima kretali, dok su naši vojnici u tome već bili iskusniji i pažljiviji. Kada su viđeli, da stvar nije za šalu i da se može lako poginuti, počeli su da se bolje čuvaju
Princ Petar Petrović u dnevniku pod datumom 27. septembar bilježi: „Neprijatelj produžuje paljbu protv Kuka. Zapalio je jednu kuću do oficirskog stana u kojoj su isto tako živjeli oficiri. Štete osim paljevine nije bilo“ (Operacijski dnevnik princa Petra, priredio Srđa Martinović, Matica, br. 97, proljeće 2014, str. 606). Desetak dana kasnije, početkom oktobra 1914. komandir Martinović navodi: „Francuzi gađu sa tačnošću, koja kao da kod nas nedostaje, ali tre-
Oko prevoza topova, Francuzi se nijesu mnogo trudili i sav je teret pao na crnogorske vojnike, koji su taj teret rado snosili i dali lijep primjer svojim francuskim drugovima. Za stanovanje ustupljeno im je artiljerijsko slagalište na Kuku, jako zaštićeno kamenitim brijegom
ba uzeti u obzir da su naša artiljeriska oruđa starija premda ni ova francuska nijesu najnovije izrade. Jedan Francuz je ranjen“.
Martinović je 10. oktobra notirao sljedeće: „Jedan francuski 12 cm top pogođen granatom izveden potpuno iz stroja; na 2 – 155 mm topa polomljeni točkovi, te prestaju sa dejstvom dok im se točkovi zamijene sa rezervnim. Jedan Francuz poginuo, jedan tek što je živ a šest su ranjeni. Držanje vojnika i starješina dostojno pohvale“. Pod datumom 13. oktobar
Martinović piše: „Granatom od 305 mm pogođen je danas jedan francuski 12 cm dalekobojni top, prekiden i potpuno onesposobljen. Gubitaka u ljudstvu nije bilo, jer su ljudi bili na objedu“. Odmah iza toga bilježi: „Jedna neprijatelj-
ska haubična granata prodrla je u sklonište francuske baterije i na mjestu ubila 3 francuska vojnika...“ Ruski vojni izaslanik na Cetinju Nikolaj Potapov u dnevniku pod datumom 14. oktobar piše kako je saznao „da su Francuzi i danas imali gubitke: čak su trojica ubijena, i to baš kada su se nesrećnici, pošto su čuli da se približava kobna granata, sklonili u bunker. Ova je probila nasip i ubila je svu trojicu“ (isto, 618).
Riječ je o pomoćnom artiljercu Pjeru Šabanu (Chabanne), drugom poslužiocu topa, dvadesetčetvorogodišnjem Anriju Bisdorfu (Biesdorf) i brodskom malom, dvadesetogodišnjem Šarlu Meru (Maire).
Potapov navodi da je 14. oktobra „sahranjen Francuz ko -
ji je prije tri dana bio smrtno ranjen“ (isto, 618).
„Glas Crnogorca“ od 15. oktobra 1914. (broj 59) donosi članak o sahrani francuskog artiljerca Luja Rifara (Louis Felicien Riffard).
„DOMAĆE VIJESTI
Počast poginulom Francuzu. Juče je sva naša prijestonica, koliko je mogla u ovakvim teškim prilikama, ukazala osobitu pažnju jednom poginulom francuskom vojniku. Zahvalno građanstvo crnogorske prijestonice pohitalo je u velikom broju da pri ispraćaju posmrtnih ostataka poginuloga oda potonju počast njegovoj uspomeni i priznanje njegovom junačkom požrtvovanju. Francuzi, naša braća po oružju, bore se na visovima Lovćena zajedno s nama za istu uzvišenu svrhu. Potonjih dana i njihova plemenita krv oblila je lovćenske litice. Crna Gora će u duši svojoj za to vazda biti blagodarna velikoj francuskoj naciji, vjekovnoj braniteljici čovječanskih prava. Na pogrebu francuskog artiljeriste Luja Rifara, koji je juče sahranjen na Cetinju, bili su, pored mnogobrojnog građanstva, zastupljeni svi naši prvi krugovi. Na pratnji je zastupao Njegovo Veličanstvo Kralja komandir g. R. Ljumović iz Vojne Kuće. Prisustvovao je zastupnik Ministra Vojnog g. R. Popović sa povećim brojem naših velikodostojnika. Prisutni su bili g. g. poslanici Francuske, Engleske, Srbije i Italije, g. g. francuski i srpski oficiri. Opijelo je izvršio u katoličkoj crkvi o. n. Aštić. Francuski poslanik g. Delaroš Verne u lijepom govoru zahvalio je NJ. V. Kralju na milostivoj
Nikolaj Potapov u dnevniku pod datumom 14. oktobar piše „da su Francuzi i danas imali gubitke: čak su trojica ubijena, i to baš kada su se nesrećnici, pošto su čuli da se približava kobna granata, sklonili u bunker. Ova je probila nasip i ubila je svu trojicu“
pažnji, a g. komandant Ru g. Ministru Vojnom i prijestoničkom građanstvu na ukazanom pijetetu. Za vrijeme prolaza pratnje kroz ulice i opijela sve dok tijelo poginulog vojnikn nije bilo spušteno u grob, sve su javne radnje, u znak poštovanja, bile zatvorene. Bog da prosti dušu plemenitog francuskog vojnika!“ Nekoliko dana iza ovoga komandir Martinović bilježi: „Major Grelije, komandant francuskih baterija na Kuku, riješio je da sve topove premjesti sa dosadašnjih položaja, te je tako i paljba iz ovih topova obustavljena. S naše strane skrenuta je u svoje vrijeme pažnje Grelijeu da su njihovi topovi jako istureni na položaju i izloženi pogledima Grabovca, koji može da padanje granata lijepo osmatra i da flotu izvještava o tome. Pored toga treba napomenuti da francuski topovi gađu dimnim barutom, što još jače obilježava mjesto topovskih gnijezda. Izgleda, da je naše gledište prihvaćeno. Za topove, kao što su ovi na Kuku, Francuzi su imali granate torpedne sa punjenjem od 5–6 kg eksploziva, ali od ovih granata donijeli su već samo slabiju vrstu sa po 3 kg eksploziva“. Ruski vojni izaslanik na Cetinju Nikolaj Potapov u svom dnevniku pod datumom 23. oktobar navodi kako je kod njega dan ranije dolazio srpski oficir Petar Pešić i saopštio mu interesantnu stvar: „Sinoć je kod njega došao načelnik francuske artiljerije, kapetan fregate Grelije, i obavijestio ga da od Vrhovne komande traži da se sa Lovćena uklone francuski opsadni topovi i francuski artiljerci, jer prema Grelijeovim riječima „oni ne mogu preduzeti napad, a uslovi snadbijevanja francuskog odreda veoma su teški“… Na to je Pešić počeo da ubjeđuje Grelijea da ne odlaze, jer, ukoliko ne mogu da napadaju, treba da ostanu radi odbrane… (isto, str. 625). Četiri dana kasnije, 27. oktobra, Potapov bilježi: „Što se Francuza tiče, Janković je odlučio da oni nisu pozvani da odlučuju o tome hoće li biti napada na Kotor ili ne i da će, pošto se već nalaze na Lovćenu, morati tamo i da ostanu dok ne dobiju naredbu da se spuste. Pored toga, Janković se boji da će odlazak Francuza izazvati uznemirenost u crnogorskim bataljonima … Francuzima će se na Lovćenu graditi barake“ (isto, str. 627).
(Nastavlja se)
Austrougarsko carstvo snažno je zatezalo svoj ogromni crno-žuti plašt od Srednje Evrope do Jadrana, a vojna nadmoć i agresivni upliv potiskivali su uticaj oslabljene Osmanske imperije na Balkanu. Drevna prijestonica plemstva, bogato izvorište vanserijskih umjetnika i raskošnih remek djela, važan centar svjetske diplomatije, gizdavi Beč, isijavao je moć. Slijedeći diplomatsku depešu iz Vašingtona, iz glavnog grada Habsburške monarhije, napuštajući turobnu klimu Srednje Evrope, radujući se suncu Sredozemlja, proljeća 1880. dvojica elegantnih stranaca putuju Dalmacijom, kreiraju analizu, zapisuju neophodna zapažanja za Stejt department, dok čula očarava ugodnost putovanja obalom do starih zidina Kotora. Zadivljeno su gledali masivni Lovćen, surove litice, zamišljajući viteški duh i hrabro bitisanje Crnogoraca. ,,Ograničeno znanje o ovoj planinskoj zemlji koje se može naći u knjigama, kao i njena značajna istorija i njen nedavni prijem u porodicu nacija, naveli su me da preduzmem ovaj teški, ali ne dugi put u njenu unutrašnjost, đe joj se nalazi prijestonica, da bih se lično upoznao sa njenim osobinama, karakterom i resursima“, zapisuje Džon Kason, izvanredni i opunomoćeni poslanik Sjedinjenih Američkih Država, sa sjedištem u Beču.
Iz istorije crnogorske diplomatije
Ograničeno znanje o ovoj planinskoj zemlji koje se može naći u knjigama, kao i njena značajna istorija i njen nedavni prijem u porodicu nacija, naveli su me da preduzmem ovaj teški, ali ne dugi put u njenu unutrašnjost, đe joj se nalazi prijestonica, da bih se lično upoznao sa njenim osobinama, karakterom i resursima, zapisuje Džon Kason
Znatiželja jačinom magneta privlačila ga je slobodarskom Cetinju, magičnoj Crnoj Gori. Mozaik avanturističkog duha, istraživačkog dara, a nadasve diplomatski, iskusni nerv Džona Kasona, usmjerava ga da posjeti 27. međunarodnu priznatu državu na svijetu od Berlinskog kongresa 1878. Znano je bilo diplomati prefinjenog kova da je još uvijek svježe mastilo sa ugovora kojim je i formalno potvđena vjekovna
crnogorska nezavisnost i državnost. Visoka Porta nevoljno je utvrđivala granice s dojučerašnjim protivnikom na bojnom polju, susjednom državom koja je punim plućima čežnjivo prodisala izlaskom na svoje divno more. Suverena Crna Gora, nova članica međunarodne zajednice: izazovni rebus u geopolitičkim procesima za američke diplomate. Prva adresa u skladu s poimanjima diplomatskog protoko-
la, ministar inostranih djela Crne Gore vojvoda Stanko Radonjić i teče zanimljiv razgovor s Džonom Kasonom. Predano bilježi opšte naznake o uređenju zemlje, organizaciji uprave, Senatu, religijama, brojnosti ljudstva (200.000 duša), uz karakteristiku da nikad nije urađen precizan popis stanovništva. Primjećuje jako ukorijenjenu tradiciju crnogorskog društva, jasne obrise plemenske svijesti. Opisujući
ljepotu planinskog pejzaža, analitički uočava da put koji je gradila Austrougarska ka vrhovima Lovćena može biti korišćen u vojne svrhe, naročito za artiljeriju i da su Crnogorci prozreli namjere opakog susjeda, isticali svoje slabo materijalno stanje kao prepreku za nastavak puta do Cetinja, uprkos najavljenoj, znakovitoj finansijskoj pomoći Beča. Nastavlja zapažanja o privrednim djelatnostima, poljoprivredi, važnosti luke u Baru. Audijencija kod knjaza Nikole Petrovića ostavila je poseban, prijatan utisak na iskusnog američkog diplomatu, u izvještaju Vašingtonu naglašava: ,,Njegov narod mu je odan, a i on je odan narodnom blagostanju. Kogod zna njega
ili njegov narod i teške uslove pod kojima se svi trude da obezbijede nacionalnu egzistenciju, mora da ima toplu i prijateljsku naklonost i prema jednom i prema drugom.“ Uočava da se crnogorski gospodar s istančanim senzibilitetom interesovao za sudbine pečalbara, Crnogoraca u dalekom San Francisku. Podnevni poziv na čaj u Dvoru Petrovića i ponovni susret s knjazem Nikolom, crnogorskim uticajnim ličnostima, stranim diplomatama akreditovanim na Cetinju. Naglašava da je konverzacija vođena na francuskom jeziku, jer engleski tada bješe nepoznanica u surom, slobodarskom katunskom kršu. Kočijama crnogorskog monarha, poklon od austrijskog cara, bješe upriličena počast, fini gest za komforni odlazak sa Cetinja do granica s Austrougarskom Džona Kasona i njegovog mladog sekretara. Tih dana Glas Crnogorca od 22. marta 1880. godine obavještava: ,,Amerikanski zastupnik u Beču g. Samson (Kason, nap. autora) sa svojim sekretarom posjetio je prošle nedjelje Cetinje i bavio se ovdje dva dana. Za to vrijeme bio je primljen od Njegovoga Visočanstva Knjaza i uveče počastvovan pozivom na tej u svijetli dvor.“ Ogromne arhive Stejt departmenta upotpunjene depešom o prekookeanskoj, čudesnoj zemlji u Evropi, njenim iskonskim bitisanjem za slobodu i hrabrim, časnim ljudima. Dragocjeni zapisi prvog diplomate kolosalne sile Sjedinjenih Američkih Država koji je posjetio Crnu Goru, docnije zemlju saveznicu u Prvom svjetskom ratu. Nakon Beča, svoje zavidne diplomatske vještine usavršavao je u Berlinu, u rangu ambasadora shodno današnjem poimanju diplomatije. (Autor je crnogorski diplomata)
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Neđelja, 24. novembar 2024.
Dana 22. novembra 2024 nakon teške bolesti, u 59. godini preminula je naša voljena
JELENA OSADCHA DABETIĆ
Po želji pokojnice, sahrana je obavljena u krugu porodice 23. novembra godine na novom gradskom groblju u Budvi.
OŽALOŠĆENI: suprug ZORAN, sin SAŠA, snaja OLGA i ostala rodbina
Dana 23. novembra 2024. preminuo je poslije duže bolesti u 72. godini naš brat
Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom u Nikšiću 23. novembra od 14 30 do 17 časova i 24. novembra od 11 do 15 30 časova, kada će se obaviti sahrana u 16 časova na mjesnom groblju pod Trebjesom.
OŽALOŠĆENI: brat VESELIN, sestra JOVANKA, snaha GULJA, stric RADOJE, ujna KOVILJKA, braća i sestre od ujaka, braća i sestre od tetaka, bratanići, sestrić i ostala rodbina
Dana 22. novembra 2024 u 69. godini umrla je naša draga
1191
DRAGICA Bata VUJAČIĆ rođena VUJOVIĆ
Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice 23. novembra na Starom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENI: suprug BATO, sinovi ŽELJKO i BOŠKO, snahe MAŠA i MILENA, unuci LUKA, UROŠ, NIKŠA i VUKAN, unuke MARTINA i NIKOLIJA, braća MIJO i RAJKO i ostala mnogobrojna porodica VUJAČIĆ i VUJOVIĆ
Dana 23. novembra 2024. godine u 83 godini života preminuo je naš dragi
NOVAK Rakov KANKARAŠ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 23. novembra od 11 do 16 časova i 24. novembra od 11 do 13 časova, kada polazimo ka mjesnom groblju Glibavac đe će se obaviti sahrana u 14 časova. Cvijeće se ne prilaže.
OŽALOŠĆENI: sin PETAR, kćerka RADA, snahe: MILIJANA, VERA, DRAGANA, BOJANA i SANDRA, braća od stričeva: VELjO, LjUBO, MILOŠ i VESELIN, brat od ujaka MILjAN, braća od tetke, sestre od strica, sinovci, sinovice, sestrična, unučad, praunučad i ostala rodbina KANKARAŠ i ujčevina KOMNENIĆ
Posljednji pozdrav dragom bratu i đeveru
DRAGAN i DANKA VULETIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom bratu od ujaka
Posljednji pozdrav našem dragom
NOVAKU KANKARAŠU
Bio si oličenje poštenja, dobrote i prave bratske ljubavi. Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Brat od strica LJUBO sa porodicom
Voljenoj
DRAGICI
Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. Đever VESKO sa porodicom
Posljednji pozdrav
DRAGICI
Četrdeset godina prijateljstva sa tobom nećemo zaboraviti.
MIJO i STANKA PETRIČEVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj sestri
DRAGICI VUJAČIĆ
Dragoj
DRAGICI
Gaje naša. Porasli smo uz tebe. Hvala ti za sve. MILENA, JELENA i NIKOLA
Posljednji pozdrav dragoj strini i jetrvi
Od JANJE i MAJE VUJAČIĆ
Posljednji pozdrav dragoj kumi
DRAGICI
Kumovi MIŠKO, DANIJELA i BALŠA NOVOVIĆ
Nedostajaćeš nam za sve što dolazi. Bićemo ponosni na tvoj častan život, plemenito srce i dušu. Bila si i sestra i brat. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. MIJO sa porodicom
Tetka
S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.
Sestrična SLAVICA sa porodicom
Voljenoj majci, babi i svekrvi
Živjećeš u našim srcima i mislima dok živimo i mi. Sad si na nekom ljepšem mjestu gdje nema više boli. Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.
Sin ŽELJKO, snaha MAŠA, unučad MARTINA, NIKOLIJA i NIKŠA
Posljednji pozdrav dragoj strini
DRAGICI
Od ALEKSANDRE JABLAN sa porodicom
1186
Posljednji pozdrav dragoj kumi
DRAGICI VUJAČIĆ
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Posljednji pozdrav članici našeg društva DRAGICI VUJAČIĆ
Njen dragi i plemeniti lik čuvaćemo u najljepšem sjećanju. Sportsko-rekreativno društvo ,,VETERANI“ Cetinje
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici
Čuvaćemo te od zaborava. Porodica pokojnog JOVA
Kumovi BORILOVIĆI
Posljednji pozdrav dragoj i plemenitoj sestri od ujaka
LJUBA, MIRA i RADMILA
1193
Draga naša baba
DRAGICA
Hvala ti što si bila dio našeg djetinjstva, dio nas. Nikad te nećemo zaboraviti, za sve što dolazi nedostajaćeš. Čuvaćemo đeda!
Vole te tvoja unučad LUKA, UROŠ, MARTINA, NIKOLIJA, NIKŠA i VUKAN
Posljednji pozdrav našoj kumi
DRAGICI VUJAČIĆ
Draga kumo, počivaj u miru, a dane koje smo proveli zajedno nećemo nikad zaboraviti. Porodica pokojnog MUJE PEJOVIĆA
Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki DRAGICI VUJAČIĆ
Težak je rastanak s tobom, draga sestro. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. RAJKO VUJOVIĆ sa porodicom
Neđelja, 24. novembar
Voljenoj majci, babi i svekrvi
DRAGICI
S tugom u srcu opraštamo se od tebe, ostavljaš neizbrisiv trag u našim životima, tvoja ljubav snaga i toplina koju si nam nesebično pružala zauvijek će biti u nama. Neka tvoja čista i blagorodna duša počiva u carstvu nebeskom.
1196
Vole te i čuvaju od zaborava sin BOŠKO, snaha MILENA, unučad LUKA, UROŠ, VUKAN
Posljednji pozdrav dragoj
Voljenoj ženi
DRAGICI
Živjećeš zauvijek u mom srcu kroz naljepša sjećanja.
Suprug BATO
Rastužila si me moja dobra
Bila si pravi drug, iskreni prijatelj. Tvoju čestitu dušu nikad neću zaboraviti. U tom dugom putu nađi Bosu i čekaj me da nastavimo naše druženje.
Sa tugom u srcu MARIJA LJILJANIĆ
DRAGICI
Od NEVENKE, ŽARA, SLADA, BOŽA, PELE, VESKA, TUNJA, DEJA, ZORANA, LJ. BABIĆ, DANIJELE i ZDENKE
1211
Svom voljenom bratu
JOVANU
Drhtavom rukom danas ti pišem, sa bolom u srcu i suzama u očima, voljeni brate.
Teško se mirim sa istinom da te nema. Počivaj u miru, moj brate i neka ti moje suze ne remete mir.
Tvoja sestra JOVANKA 1213
Posljednji pozdrav svome dragom bratu
JOVANU
Dragi moj brate, ono što nikad ne umire jesu ljubav i sjećanje na tvoju plemenitu dušu i veliko bratsko srce.
Posljednji pozdrav svom drugu
DEJU LAZOVIĆU
1182
Posljednji pozdrav dragoj
DRAGICI VUJAČIĆ
IVAN i JOCO IVANOVIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav našoj dragoj
DRAGICI VUJAČIĆ
Tvoje drugarice RACE PRLJA i VESNA MOŠTROKOL
Posljednji pozdrav našem dragom
Počivaj u miru.
Deka, hvala ti za iskreno drugarstvo, nikada te neću zaboraviti.
DEJAN VUJAČIĆ sa porodicom
Brat VESELIN sa porodicom 1201
Posljednji pozdrav ujaku
JOVANU
MIROSLAV TIJANIĆ
DEJAN i MIHAILO LAZOVIĆ 1202
Posljednji pozdrav dragom
Posljednji pozdrav svom bratu
JOVANU
DRAGAN PEKOVIĆ sa porodicom
Čika VOJU
Hvala ti za pažnju i iskreno prijateljstvo
S tugom se opraštamo od mog bratanića i brata DEJA
Dragi Deka, Tvoja ljubav, snaga i toplina zauvijek će biti u nama...
Posljednji pozdrav
DEJANU LAZOVIĆU
Tvoja iznenadna i prerana smrt sve nas je duboko potresla. Nadamo se da ćeš naći svoj mir i spokoj, kao što tvoja dobra i plemenita duša zaslužuje. Od RATKA, MARINE i IGORA PEROVIĆA
Posljednji pozdrav dragom
Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav dragom komšiji
DEJU LAZOVIĆU
ZORAN LAZOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
Počivaj u miru.
Od GARDAŠEVIĆ ŽARKA i JELENE
Posljednji pozdrav dragoj
VJERI DAPČEVIĆ rođenoj POPOVIĆ Ovim putem izjavljujemo saučešće porodicama Dapčević i Popović. Od ujčevine ROGANOVIĆ
24.
Puno će nam nedostajati tvoji topli, tihi pozivi, česta posjeta i razgovor sa nama, a pogotovo sa svojom babom OLGOM. Tvoja baba OLGA, tetka MIKA, sestra SAŠA i brat SANDRO
U dubokoj boli i neizmjernoj tuzi, s ljubavlju se sjećamo naših najdražih
JOVAN DRAGOLJUB 24. 11. 2019. 26. 9. 2007. KLIKOVAC
Iako su prošle godine, vrijeme ne donosi zaborav, već jača našu ljubav i sjećanje na vas. Bili ste oslonac naše porodice i vaš nedostatak osjećamo svakodnevno.
Iako nijeste fizički sa nama, vaša prisutnost ispunjava naša srca snagom i ljubavlju koju ste nam pružali. Voljeni naši, neka vas anđeli čuvaju i pazite jedan na drugog, kao što ste to uvijek radili dok ste bili sa nama. Vaša ljubav i osmijeh zauvijek će živjeti u našim srcima.
S ljubavlju, BEBA, MAJA i MILOŠ
Šesnaest je godina od smrti naše drage
VJERE V. VUJOŠEVIĆ
Još jedan novembar prolazi sa gorkim sjećanjem na rastanak. Samo je vrijeme prošlo ali bol neće nikad.
TVOJI NAJMILIJI
1177
1185
Dana 24. novembra 2024 navršava se pola godine od kada sa nama nije naša voljena
DINKA MILOVANOVIĆ
Ne postoje riječi kojima bismo iskazali koliko nam nedostaješ... Čuvamo te, zauvijek, u našim srcima
TVOJA PORODICA
Neđelja, 24. novembar
Četrdeset dana je od kada nas je napuštio naš voljeni brat i ujak
Otišao si tiho i dostojanstveno kao što si živio, ali je ipak težak i bolan ovaj rastanak. Dobio si mjesto u raju među anđelima, ali nastavićeš da živiš u našim srcima.
Tvoja sestra MILEVA ČELEBIĆ sa porodicom
40 dana je od smrti našeg voljenog brata
Predugo vremena bez tebe, a prekratko da bi tuga bila manja. Prolaze događaji o kojima si maštao da ih doživiš i negdje želimo da vjerujemo da ih ipak gledaš sa nekog novog mjesta na kojem je sada tvoja dobra duša. Volimo te i čuvamo u sjećanjima i srcu dok je nas.
Tri tužne godine su iza nas.
Prošlo je 40 dugih i teških dana od tvog odlaska, dragi brate.
Ostaćeš zauvijek u našim srcima. Čuvaćemo te od zaborava.
Porodica će u neđelju 24. novembra 2024. u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na Novom groblju na Cetinju.
Tvoje sestre STANE, MILEVA i MARTA sa porodicama
40 dana je od smrti mog brata
MILISAVA ĐUROVIĆA
Možda vrijeme liječi sve rane, ali tugu i bol za tobom nikad neće. Tvoj lik i duša će zauvijek ostati u mom srcu. Počivaj u miru Sestra STANE sa porodicom
Navršava se četrdeset dana od smrti
MILISAVA V. ĐUROVIĆA
Ujače, možda nisi živio onako kako je trebalo, ali si živio onako kako si htio.
VESELIN VUJANOVIĆ sa porodicom
24. 11. 2007 – 24. 11. 2024.
Navršava se pola godine od kako se preselila u vječnost naša voljena majka i sestra
Prolaze dani tiho, jedan za drugim, ali ti jedriš u nama i tu si, kao da nikad nisi otišla.
Čuvaš nas sa Neba, zajedno sa tvojim i našim najmilijima.
Znaj da smo kao jedan, da dišemo jedan za drugog i da nosimo ljubav tvoju kao amanet za sve što si nam dala i ostavila.
Tvoj glas čujemo i osmijeh vidimo jer si nas naučila da voljeni žive zauvijek.
Gledamo u nebo i molimo se da ti Anđeli miliju i griju prerano usnulu najljepšu dušu.
Gledaj nas, osvjetljavaj nam put, a mi ti zagrljeni obećavamo da ćemo i Gore biti tvoj najveći ponos.
Najbolja Majčice i Sestro, dok dišemo znaj da te volimo svim svojim bićem, najviše na svijetu.
Tvoji sinovi RATKO, STEVAN i tvoj brat SAŠA
Dana 24. novembra 2024. navršava se tužna godina od smrti naše drage sestre
STANKE PAVIĆEVIĆ rođene RAIČEVIĆ
Sestro naša mila, postoji ljubav koju smrt ne prekida, tuga i bol koju vrijeme ne liječi.
Bez tebe više ništa nije isto.
Prisutna si u našim srcima svakoga dana i tako će ostati dok je nas.
Darko te traži i tvoju ljubav niko ne može da mu nadoknadi iako se svi trudimo.
Uža porodica će u nedjelju posjetiti tvoju vječnu kuću
Tvoje sestre NONA, ĆIKI i RADA
Prošlo je 10 godina od smrti mog brata
DUŠKA MARKOVIĆA
S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj dragi lik.
Moja Bećo! Hvala ti za svu ljubav koju si mi pružila.
Vječno si u mom srcu.
Sestra DANICA sa porodicom
Tvoj sin DARKO PAVIĆEVIĆ
Deset godina je od smrti mog brata
DUŠKO MARKOVIĆ
Previše je tuge, a premalo riječi da ti kažemo što osjećamo, koliko te volimo i koliko nam nedostaješ.
Sestra MILICA sa porodicom
Danas se navršava 10 godina od smrti moga brata
DUŠKA MARKOVIĆA
Neđelja, 24. novembar 2024.
Prošla je godina dana od kada nas je napustio naš dragi otac, svekar i djed
1217
Uvijek si nas radosno dočekivao, nesebično nam ukazujući veliku ljubav i pažnju. Praznina koju si ostavio svojim odlaskom je utoliko veća i mnogo nam teže pada. Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava.
Tvoj plemeniti i nasmijani lik će zauvijek ostati u mom sjećanju. Nedostaješ...
Vrijeme prolazi, ali ne umanjuje bol i sjećanje na tvoju dobru i plemenitu dušu. Svakog dana si u našim mislima i srcima.
Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.
Sestra DUBRAVKA sa porodicom
Dana 26. novembra 2024. navršava se tužna godina od kako nije sa nama
DRAGUTIN M. ĐURIĆ
Bol ostaje u srcima, a tuga u očima. Živjećeš u našim srcima dok god živimo mi koji te volimo.
Porodica ĐURIĆ
Tužno sjećanje na mojeg brata
DRAGUTINA M. ĐURIĆA
Brat RADOVAN sa porodicom
Četrdeset dana je od smrti
Vrijeme koje prolazi ne može da umanji tugu i bol zbog tvog ranog odlaska. Utjeha nam je što znamo da si otišla među anđele i da te oni čuvaju.
Tvoji: ujak VULE i tetka BOSE
1166
Tvoji: sin SRETO, snaha JOVANA, unučad LORENA i ŠĆEPAN 1219
ŽARKA Ilijinog RADULOVIĆA
Voljeni naš, dan za danom prolazi, ali nijedan bez sjećanja na tebe. Vrijeme nije lijek već svjedok bola, tuge i praznine što nijesi više sa nama. Svakim danom sve je teže i sve više nedostaješ.
Bio si poseban po svemu, a najviše kao brižni suprug, otac, đed... Pokazivao si i dokazivao što za jednog Crnogorca, ma đe se nalazio, znače riječi porodica, patriotizam, ljubav i povjerenje.
Hvala ti za sve! Ponosni što smo tvoji, a ti naš.
Tvoji: supruga KOVILJKA, sin ZORAN, šćer ZORICA, snaha SILVIJA, unučad FILIP, IVA i OLJA
24.
Našem voljenom
1207
TOMICI
Bol nije u riječima i suzama, već u našim srcima.
Porodica tvog pokojnog brata ĐIKA
Četrdeset je dana otkada nije sa nama naš dragi
1206
Voljeni moj tata
1209
U svakom si titraju mog srca i moje duše. Neraskidiva povezanost i vječna ljubav.
TOMISLAV KRKELJIĆ
Postojaćeš i trajaćeš kroz najljepše uspomene koje će nas sa bolom podsjećati na tebe.
MARKO, VOJKA, BILJANA, ILIJA, IVONA i ITANA
Navršava se četrdeset tužnih dana od odlaska našeg voljenog
Uvijek ćemo o Tebi govoriti sa neizmjernim ponosom i pominjati sa koliko vedrine, ljubavi i optimizma si ispunjavao naš dom i porodične susrete.
Oduvijek si bio oslonac i snaga porodice, oličenje hrabrosti i plemenitosti.
Prepoznatljiv po osmijehu i vještini da život pretvoriš u igru.
Po tome će te pamtiti i tvoji prijatelji.
Najmiliji Lekso, neka tvoje nasljeđe živi vječno.
Počivaj u miru, dobra dušo.
Tvoji: DANKA, NIKOLETA, MAJA, RADOMIR i MLADEN
1198
SJEĆANJE
RADOMIR RACO ČELEBIĆ 23. 11. 2001 – 23. 11. 2024.
BISERKA BISA ČELEBIĆ 30. 3. 1985 – 23. 11. 2024.
Dragi naš
Nedostaje nam radost pri svakom susretu i dočekivanje raširenih ruku. Nedostaješ nam u svemu.
Volimo te.
Tvoja MARA
Tvoji NINA, LUJO i MARKO
Godina je od smrti naše drage
IKONIJE – KONE GVOZDENOVIĆ
Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru. Hvala za sve dobro koje si nam pružila. Nedostaješ.
Vole te tvoji MATIJA, DARIJA i IVANA
Godina je od smrti moje majke
IKONIJE – KONE GVOZDENOVIĆ
Aki moj, mnogo nedostaješ. U mislima si često, u srcu zauvijek. I u sjećanjima na sve dobro, plemenito, nesebično, od čega je bio satkan tvoj put. Voli te tvoja Biki.
BILJANA STANKOVIĆ
SJEĆANJE
1221
1222
Osam godina je od smrti našeg dragog
S ljubavlju i poštovanjem, PORODICA 1189
VOJISLAVA Đura MIROTIĆA
U našim razgovorima, mislima i srcima živiš i živjećeš zauvijek.
IVANA ŠKULETIĆ 24. 11. 2014 ‒ 24. 11. 2024.
Ivančice, deset godina je prošlo… Žao nam je što nijesi doživjela sve lijepo što se dogodilo tvojim najmilijim.
Nedostaješ da podijelimo radost i tugu
Tvoja
PORODICA
Tvoje MAJA, MICA, OLJA i VANJA
