Utorak, 26. novembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21185 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Pred Osnovnim državnim tužilaštvom odgođeno saslušanje policijskog službenika i još jednog svjedoka povodom napada na novinarku Pobjede Anu Raičković
Advokat Danilo Mićović tražio je da se saslušanje policijskog
službenika S. K. i još jednog svjedoka odgodi jer mu nije uručeno rješenje
kojim je odbijen njegov zahtjev za izuzeće tužiteljke
Romine Vlahović
8. i 9.
Lista „Za budućnost Podgorice“ uputila poziv za pregovore koaliciji PES-a i Demokrata, Pokretu za Podgoricu i Uri Novi pokušaj
„slaganja kockica“ buduće vlasti u glavnom gradu
Vjerujem da možemo pokazati dobar primjer demokratskog dijaloga, motivisani interesima građanki
Domaći navijači staklenim ašama gađali rukometaše Lovćena, ulijetali na teren, klicali Srbiji i Draži Mihailoviću Sramota u
Pristalice RK Berane 1949 tokom utakmice sedmog kola Prve crnogorske lige rukometaše cetinjskog tima gađale su predmetima, među kojima su bile i staklene flaše, a pojedinci su ulijetali na teren s namjerom da se fizički obračunaju s igračima aktuelnog šampiona
DIPLOMATSKA POŠTA
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Za razliku od oglašavanja njegovog prethodnika, Gabriela Eskobara, čije su posjete Crnoj Gori po pravilu bile predmet velike pažnje i brojnih komentara, saopštenje koje je, poslije kratkog boravka u Podgorici, tokom nedavnog obilaska zemalja regiona, potpisao Aleksander Kasanof, novi specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan i novi DAS (tj. zamjenik pomoćnika državnog sekretara), nije izazvalo posebnu pažnju, odnosno komentare u crnogorskim medijima STR. 2.
Ekonomski analitičar Predrag Zečević o nacrtu zakona o igrama na sreću
Kršenje Ustava i propisa EU, nepravda prema priređivačima i medijima
Zakon, u trenutnoj formi, podstiče sivu ekonomiju i ugrožava medijski pluralizam, dok zanemaruje ključne standarde konkurencije i slobode izražavanja. Umjesto donošenja neprimjeljivog zakona, Ministarstvo finansija bi trebalo da povuče nacrt i započne izradu inkluzivnog i pravednog zakonskog rješenja, poručio je Zečević
Generalni direktor RTCG ponovio optužbe na račun povezanosti nekih tužilaca sa organizovanim kriminalnim grupama
Dvostruki ubica iz Bijelog Polja saslušan u Višem javnom tužilaštvu u Užicu
Za razliku od oglašavanja njegovog prethodnika, Gabriela Eskobara, čije su posjete Crnoj Gori po pravilu bile predmet velike pažnje i brojnih komentara, saopštenje koje je, poslije kratkog boravka u Podgorici, tokom nedavnog obilaska zemalja regiona, potpisao Aleksander Kasanof, novi specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan i novi DAS (tj. zamjenik pomoćnika državnog sekretara), nije izazvalo posebnu pažnju, odnosno komentare u crnogorskim medijima.
Razloge za to možemo tražiti u činjenici da je crnogorska politička i ukupna zbilja opterećena brojnim i gotovo svakodnevnim skandalima i (izuzetno) lošim vijestima, pa to stanje stalne krize marginalizuje i one poruke koje mogu biti značajne za Crnu Goru, ne samo zbog adrese sa koje dolaze.
Zbog te, posljednjih godina gotovo podrazumijevajuće situacije, izjava g. Kasanofa nije naišla na odjek i zbog jednog, čini nam se, važnijeg razloga. Naime, DAS Kasanof (gotovo da) nije rekao ništa novo.
Njegova bi se izjava mogla, uz neznatne korekcije (da u njoj nema, na primjer, opravdane, očekivane i jasne osude napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i poziva da se zaštiti sloboda medija i unaprijedi sigurnost novinara u našoj zemlji) i uz promjenu datuma, naravno, tumačiti kao stav Sjedinjenih Država prema cr-
nogorskoj političkoj situaciji i prioritetima i prije godinu dana, ili prije dvije godine - svejedno. Takav sadržaj poruke je, s jedne strane, pokazatelj kontinuiteta američke politike prema Crnoj Gori. I to je, bar na principijelnoj ravni, pozitivno i dobro: podrška SAD za dalje reforme, vladavinu prava, borbu protiv korupcije, itd. - a sve u kontekstu napredovanja Crne Gore prema punopravnom članstvu u EU - predstavlja konstantu u zvaničnoj američkoj politici prema našoj zemlji, koja je bila od velike podrške i značaja svih ovih godina, još iz vremena kada je počinjala borba za obnovu nezavisnosti Crne Gore.
BAROMETAR 26
Ono što predstavlja novinu u obraćanju Specijalnog izaslanika SAD jeste „detalj“ koji se može uočiti u ovom iskazu:
„Oni s kojima sam se srio tokom posjete, uvjeren sam da su usredsređeni na reforme na putu evropskih integracija, kao i na stalnu posvećenost NATO-u. Međutim, postoje glasovi u vladajućoj koaliciji koji pokušavaju da neke druge ideje i elemente koji izazivaju podjele uvrste u Vladin program. Smatramo da to nije od pomoći.“
Upućenima u političke prilike i procese u Crnoj Gori biće odmah jasno o kojim se političkim strukturama i političarima radi.
Takvo - bezlično, dakle - određenje g. Kasanofa predstavlja, međutim, posljednju fazu ublažavanja stava SAD prema participaciji pro-srpskih/ruskih snaga u Vladi Crne Gore. Lako ćemo se sjetiti, kako su i
Bezlično, dakle - određenje g. Kasanofa predstavlja, međutim, posljednju fazu ublažavanja stava SAD prema participaciji pro-srpskih/ruskih snaga u Vladi Crne Gore
g. Eskobar i g. Derek Šole, pa, i u jednoj kratkoj kurtoaznoj komunikaciji tokom prošlogodišnjeg septembarskog zasijedanja Generalne skupštine UN i sam državni sekretar Blinken, reagovali na ideju o rusko-srpskim eksponentima u Vladi Crne Gore. To nije pomoglo. Tadašnji stav predsjednika Milatovića je bio izričito naklonjen participaciji partija nekadašnjeg DF u Vladi. (Drugo je pitanje kakav bi sada bio Milatovićev stav, naravno.) Poslije toga je stav SAD postepeno ublažavan, manje ili više jasno, i preko Ambasade u Podgorici, koja, nažalost, sada već u šestogodišnjem kontinuitetu kasni u razumijevanju dinamičnih političkih procesa u našoj zemlji. Prećutna saglasnost za učešće NSD i DNP u Vladi je tobože „korigovana“ podrškom Bošnjačkoj stranci da se i ona priključi mastodonskom kabinetu, kao neuvjerljivi i nedovoljni „kontra-teg“ strankama sa izrazitom anti-zapadnom politikom i retorikom. (E. Ibrahimović tvrdi lokalni pazar, naravno, a kapitalne odluke Vlade dolaze i prolaze mimo njega i njegovih ministara.)
Zato je „korisna nejasnoća“ u izjavi g. Kasanofa zapravo logična: neimenovani „glasovi u vladajućoj strukturi“, koji treba da se uzdrže od tema i zakonskih projekata koji dijele građane i odvraćaju Crnu Goru od evropske agende, itd. su oni isti neimenovani politički subjekti kojima se, ovih dana, poslije neprijatnog poli-
tičkog brodoloma u ponovljenim izborima u Budvi, obratio i Spajićev PES putem „Barometra 26“. Svojevrsni poziv na „politički moratorijum“, što je suština Spajićevog papira čudnog naziva („Mjerač pritiska 26“, u prevodu, ne zvuči previše inventivno), usmjeren je prema strankama i političarima kojima evroatlantska orijentacija ne predstavlja razlog postojanja. Upravo suprotno od toga. To su strukture koje su bile i ostale i protiv crnogorske nezavisnosti, i protiv članstva u NATO, i protiv priznanja Kosova, ali za mnoge druge anti-evropske i anti-NATO stvari, u kojima ih, sa neskrivenom simpatijom, podržavaju i hrabre i zvanični Beograd i zvanična Moskva. Spajić je, dakle, i dalje na poziciji da je bolje i učinkovitije da moli i da očekuje od Mandić-Knežević-Bečić osovine da se toleriše evropska agenda, dok njegovi partijski jurišnici - skupina sumnjivog znanja, bez iskustva i političke finese - i dalje pokušavaju da se obračunaju sa Demokratskom partijom socijalista i sa Evropskim savezom. To je temeljna nelogičnost aktuelne (ali i istorijske) potrebe crnogorskog društva da usredsrijedi svoje snage prema integraciji u EU: deklarisani i nepobitni Evropejci su nepodobni da učestvuju u Vladi, dok prema Evropi treba da nas vodi pomenuta politička trojka, koja je nepoželjna u Hrvatskoj, našem prvom
evropskom susjedu. Evropska politika non grata! Logično. To je, nažalost, ključni zajednički imenitelj komunikacije koju smo dobili od DAS Kasanofa i „Barometra 26“ premijera Spajića: nastavlja se istim tragom - Crna Gora „odlično korača prema EU“, dok se guraju pod tepih i ignorišu zabrinjavajući trendovi i procesi u socijalnom, ekonomskom, kulturnom i političkom životu naše zemlje. Nacional-šovinizam velikosrpskog imena i suštine je, tako, kredibilni evroatlantski partner, a od „dubioznih“ DPS i ES se očekuje da budu trpeljivi i strpljivi i da podrže svaki pozitivni potez vladajuće strukture, a da žmure i ignorišu destruktivne i opasne udare na građanski koncept crnogorske države. Lista političkih projekcija koje su na sceni je kratka i jasna: (1) Promoteri etno-federalizacije Crne Gore su, tobože, predvodnici evropskih integracija; (2) Moratorijum na politiku koju nudi „Barometar 26“ služi da se PES i Demokrate održe na vlasti do kraja mandata, bez obzira na sunovrat u seriji izbora na lokalnom nivou; (3) Andrija Mandić i Milan Knežević će nastaviti da „brane srpski narod“ - prvi formalno i propagandno spreman na kompromise sa evropskom agendom, a drugi „principijelni“ čuvar vatre u njihovoj interpretaciji srpskog nacionalnog interesa u Crnoj Gori. Crnogorska politička stvarnost poprima obrise magijskog realizma. Sve je, dakle, moguće. Politička realnost nadjačava i najsmjeliju maštu. Sjetimo se „emancipatorske“ dimenzije litija u izvedbi Crkve Srbije i bliskih službi. Za logiku i posljedice niko ne pita. Loše je i bespotrebno zamjerati se velikima.
PROJEKAT 25
U svemu tome je, neizbježno, važna i ekonomija. Premijer Spajić je već izrekao svoj ambiciozni stav: kontroverzna i krajnje konzervativna platforma koju je izradila vašingtonska „Heritage“ fondacija („Projekat 25“) mu se vrlo svidjela - mada se od nje ogradio i sam Donald Tramp, koji baš i ne bježi od čudnih i kontradiktornih stavova i teorija, jer je to „američka verzija Programa Evropa sad 2“?! Vjerovatno se Prvom u Vladi od 33 ministra posebno svidio dio o daljoj poreskoj liberalizaciji, mada je to najmanje originalni dio Projekta 25, koji vuče Ameriku na obode krajnje desnice.
Ali, ekonomija je bitna, ostalo je samo nepotrebno trošenje energije i vremena. Svi smo, naravno, zaboravili da se g. Spajić, po sopstvenom svjedočenju, vratio u Crnu Goru kako bi spriječio „istorijsku nepravdu“ prema Crkvi Srbije, što je, u jednom izokrenutom značenju zaista i postalo „ekonomsko pitanje“ - s obzirom na prepisivanje kompletne crkvene imovine u Crnoj Gori i gotovo svih pravoslavnih sakralnih objekata crkvi sa sjedištem u inostranstvu, na osnovu ništavog tzv. „Temeljnog ugovora“. Ekonomski efekti takve operacije ne mogu biti prenebregnuti. Ekonomija i tu pobjeđuje, bar za sada. Zato se pomenuto saopštenje g. Kasanofa završava apostrofiranjem važnosti ekonomske saradnje između dvije zemlje: „… U tom kontekstu, iskazao je zadovoljstvo što je krajem oktobra održan sastanak II Ekonomskog dijaloga u Vašingtonu, sa ciljem jačanja saradnje Crne Gore i SAD-a, kroz proširenje bilateralne trgovine i investicija.“
Dok čekamo značajnije investicije iz SAD, a to čekanje traje mnogo duže od tri posljednje crnogorske vlade, ostaje nam da utvrdimo kako je ovakva uobičajena i već viđena američka diplomatska poruka pod velikim znakom pitanja. Razlog je svima znan: do kraja Bajdenove administracije je ostalo manje od dva mjeseca, pa se izjave aktuelnog tima iz Biroa za evropske i evroazijske poslove Stejt departmenta moraju uzimati sa dužnim oprezom, budući svjesni činjenice da, vrlo vjerovatno, mogu nastupiti značajne personalne promjene.
U kojem će pravcu kretati te promjene nije lako predvidjeti, jer je, još uvijek, nejasno da li će nova administracija imati vremena i potrebe za dramatičnim promjenama i politike i, sljedstveno tome, ljudi. Crnoj Gori bi, u tom smislu, promjena američke politike, ili preciznije: promjena inercije američke diplomatije na Balkanu, bila svakako korisna. Problem je što su šanse za željenu promjenu, sa povratkom Trampa u Bijelu kuću, praktično iščezle, pa se nada u promjene sve više svodi na želju da ne bude dramatičnih lomova i skretanja - suprotnog usmjerenja i vrlo loših efekata. Zato će komunikacija Aleksandera Kasanofa biti bolja ako ukazuje na interes SAD da ostanu angažovane u Crnoj Gori, makar i na način na koje su nas navikle posljednjih godina, a ne kao posljednji signal odlazeće politike iz Stejt departmenta, iz pomenutog Biroa na čijem je čelu Džejms O’Brajen. Ono što nam se danas čini nedovoljnim i nedostatnim, kada se radi o američkom odnosu prema našoj zemlji, sjutra može biti sjećanje na period „koji nije ni bio tako loš“… Pred Crnom Gorom je, i u tom smislu, vrlo teško razdoblje.
PODGORICA - Skoro četiri sedmice nakon objavljivanja zvaničnih rezultata lokalnih izbora u Podgorici, koji su održani još 29. septembra, nije poznato ko će činiti vlast u glavnom gradu, a još manje ko će biti na njenom čelu. Izgleda da se nikome ne žuri da završi taj proces, a to pokazuje i činjenica da su ključni akteri vladajuće većine na državnom nivou, izborna lista „Za budućnost Podgorice“, tek za danas najavili prvi susret sa potencijalnim partnerima za formiranje buduće podgoričke uprave.
Birači su na vanrednim izborima u glavnom gradu najviše povjerenja dali Demokratskoj partiji socijalista, što im je omogućilo 19 odborničkih mjesta. Koalicija Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore osvojila je 14, a „Za budućnost Podgorice“ 13 mandata. Šest odbornika imaće lista „Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović“, tri pripadaju Evropskom savezu, koji čine Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija i Liberalna partija, dok će Stranka evropskog progresa i Pokret Preokret imati po dva mandata. Iz više izvora, proteklih dana moglo se čuti da će konstitutivna sjednica Skupštine glavnog grada biti održana ove sedmice, ali ne i da će biti iza-
Vjerujem da možemo pokazati dobar primjer demokratskog dijaloga, motivisani interesima građanki i građana i vođeni željom da Podgorica bude snažan oslonac i faktor evropskih integracija naše Crne Gore, poručila je Borovinić-Bojović
brani nosioci ključnih funkcija. Naime, DPS je prvi put, i jedini, pozvao na sastanak o formiranju vlasti još 4. novembra, a tome su se odazvali predstavnici ES i SEP-a. Dogovoreno je da naredni sastanak bude kada najjača stranka u lokalnom parlamentu precizira na kojim principima će zasnivati saradnju s eventualnim partnerima. No, do drugog susreta još nije došlo. Dvije koalicije koje su, takođe, osvojile znatan broj glasova na podgoričkim izborima, „Za budućnost Podgorice“ i PES – Demokrate, najavile su da će vlast formirati isključi-
vo sa „prirodnim partnerima“, čime su najavile udruživanje sa partijama koje imaju slične političke programe i ciljeve. Jedina dama na čelu izborne liste u Podgorici Jelena Borovinić-Bojović uputila je juče u ime izborne liste „Grad svih nas - Za budućnost Podgorice“ zvaničan poziv za prvi sastanak o formiranju, kako je istakla, demokratske i proevropske vlasti. Prema njenim riječima, građani Podgorice očekuju „odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost“. Poziv, očekivano, ne važi za sve, pa je Borovinić-Bojović
govlačenje u pregovorima“. - Ostajemo decidni u stavu da samo oni politički subjekti koji imaju konstruktivan pristup u formiranju funkcionalne gradske vlasti mogu biti naši partneri i da gradonačelnika, a shodno demokratskim principima, treba da delegira lista PES-a i Demokrata – zaključio je Mujović. Ostaje da se vidi u kojoj mjeri će se saglasiti učesnici današnjeg sastanka koji saziva lista „Za budućnost Podgorice“, a samim tim i koliko je glavni grad blizu ili daleko izlasku iz već dva mjeseca duge postizborne agonije. K. JERKOV Lista „Za budućnost Podgorice“ uputila poziv za pregovore koaliciji PES-a i Demokrata, Pokretu za Podgoricu i Uri
precizirala da danas u 17 sati u sjedištu Demokratske narodne partije kao konstituenta koalicije „Za budućnost Podgorice“ očekuje predstavnike Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore, te Pokreta za Podgoricu i Građanskog pokreta URA - Vjerujem da možemo pokazati dobar primjer demokratskog dijaloga, motivisani interesima građanki i građana i vođeni željom da Podgorica bude snažan oslonac i faktor evropskih integracija naše Crne Gore – zaključila je ona. Izborna lista „Za bolju Podgoricu“ šefa države Jakova Milatovića i lidera GP URA Dritana Abazovića, sa samo šest odbornika, ima „konkurentsku prednost“ koja im daje mogućnost da biraju s kime će se udružiti i, u konačnom, odrediti vladajuću većinu. Zbog toga su još prije tri sedmice najavili da će ozvaničiti vlastitu platformu za učešće u vlasti u glavnom gradu. No, do danas ona nije poznata. - Mislim da ćemo danas imati neku reakciju, tako da ostaje samo da to i sačekamo – rekao je za Pobjedu Boško Laketić, šef medijskog tima GP URA, komentarišući poziv liste „Za budućnost Podgorice“. Juče je i predsjednik Milatović ponovio da će lista koja nosi njegovo ime „uskoro predstaviti platformu za formiranje
Svoje postizborne pozicije za sada su jasno definisali samo iz dvije izborne liste. ES je kazao da je njihova platforma posvećena „prevazilaženju političkih i društvenih podjela radi zajedničkog interesa“.
- To je ključno za stabilnu budućnost Podgorice i Crne Gore kao građanske države i demokratskog društva. Svaka saradnja treba počivati na jasnom i preciznom programskom dogovoru kako bi Podgorica bila grad za primjer – stoji u njihovom dokumentu.
Pokret Preokret je najavio da neće biti dio niti jedne vlasti u Podgorici.
vlasti u glavnom gradu i pozvati sve ostale političke subjekte da se izjasne u odnosu na taj dokument“.
- Smatramo da je Rakčević dobar kandidat za gradonačelnika Podgorice, koji može da realizuje predizbornu platformu zaokruženu u okviru dokumenta koji će uskoro biti predstavljen javnosti – precizirao je on. Stav liste PES-a i Demokrata juče je iznio njen nosilac Saša Mujović. Aktuelni ministar energetike u 44. vladi naglasio je da „zbog građana žele da budu vrlo jasni i odlučni, te da izbjegavaju bilo kakvo odu-
Jedan od njegovih osnivača i nosilac liste na podgoričkim izborima Srđan Perić za Pobjedu je precizirao da „žele otklon od pozicija dominantnih stranaka sa političke scene“.
- Političkoj klasi oličenoj u četiri političke korporacije, pozicija Preokreta je nesnosna iz dva ključna razloga. Prvo: jer insistiramo na odgovornosti i rezultatu, što vodi do drugog razloga: mi ogoljavamo motive te i takve politike – naveo je on i dodao da bi uključivanje u „dilove“ tih partija značilo da odustaju od svojih principa.
PODGORICA - Ukoliko bi se Ustav Crne Gore mijenjao na način na koji su to najavili predstavnici aktuelne parlamentarne većine, to bi značilo pravnu hajdučiju i suspenziju ustavnosti, jer bi ponuđena rješenja bez ispoštovane procedure za izmjene izazvala posljedice po državu za koje nema pravnih ljekova.
Ovo je jedan od zaključaka tribine „Popis 2023: rezultati i rezultante – Uslov i identitet(i)“, koja je juče održana na Univerzitetu Donja Gorica, a
na kojoj su govorili profesor sa Fakulteta političkih nauka iz Beograda Čedomir Čupić i asistent na Pravnom fakultetu UDG Boris Bastijančić Govoreći o najavi pokretanja izmjena Ustava u dijelu koji se odnosi na procedure o izmjenama službenog jezika i to, kako je najavio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, kroz ustavotvornu skupštinu, sagovornici su ocijenili da to Crnu Goru može odvesti u nove i dublje podjele. Učesnici tribine konstatovali su da bi podaci sa prošlogodišnjeg popisa trebalo prven-
stveno da posluže za kreiranje buduće ekonomske i socijalne državne politike, dok bi sve ostalo moralo ostati po strani, jer je situacija na globalnom nivou veoma neizvjesna.
- U Ustavu Crne Gore jasno su precizirane identitetske odredbe koje su sažete u članu 1, članu 2, 3 i 4, članu 12, 13, 15, članu 45 i 157. Ove odredbe ne mogu biti mijenjane ako se ne dogodi ustavna revizija za koju je neophodna tropetinska većina građana koji imaju biračko pravo, odnosno 54 glasa za u parlamentu Crne Gore. To je jedini put kojim bi bilo
ispravno ići ako se želi nešto raditi po pitanju izmjena najvišeg pravnog akta u državi. Sve ostalo predstavlja priču o manipulaciji - kazao je, između ostalog, Bastijančić aludirajući na najave aktuelne većine o mogućem „proširenom političkom konsenzusu“. On smatra da ako se krene u izmjene bez procedure, idemo u nešto što znači rušenje državnog poretka. Govoreći o aktuelnom političkom trenutku, Bastijančić je ocijenio da „demokratija danas umire u glasačkim kutijama“ što, kako navodi, potvr-
đuju rezulatati izbora u Budvi, Šavniku i Beranama. Profesor Čupić poručuje da demokratija ne postoji bez procedure koja osigurava red i stabilnost u državi.
- Ne možete uskočko-hajdučkim životom u izmjene države. Ne živimo više u tim vre menima. Jedinstvo bez prihvatanja različitosti je nemoguće. Crna Gora mora kulturološki da prevaziđe prepreke koje je decenijama sapliću, jer samo tako može postati bogata zemlja. Ovo pitanje izmjena Ustava nije samo ustavno-pravna bitka,
već i kulturološka, koja traži da ljudi izbace iz glave da im Crna Gora ugrožava nacionalni identitet - kazao je Čupić. Ambasador republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić optimista je kada je riječ o ulasku naše države u Evropsku uniju, ali upozorava i kako je uslov za to da se retorika i djelovanje aktuelnih političara ne okrene u suprotnom smjeru.
- Ako se političke elite ne odmetnu od Crne Gore, mislim da imate sve preduslove da se to dogodi u naredne četiri godine - kazao je Grubišić. I.M.
Predsjednik Crne Gore vratio Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima
Građani i privreda već plaćaju poreze koji bi trebalo da služe u svrhu kreiranja državnih naftnih rezervi, saopštio je predsjednik države Jakov Milatović, zbog čega smatra neprihvatljivim da im se nameću dodatne obaveze
PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, koji su poslanici usvojili na sjednici parlamenta 19 novembra.
U saopštenju iz Kabineta predsjednika navodi se da Milatović pozdravlja napore Vlade da se, kroz usvajanje tog rješenja, ispune obaveze preuzete kroz proces evr opskih integr acija, a građanima obezbijedi sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima kr oz kr eiranje državnih rezervi.
- Ipak, smatra da predloženo rješenje nameće dodatno finansijsko opterećenje građanima i privredi, te da ovakvi nameti mogu izazvati ozbiljne posljedice, ukl -
jučujući povećanje inflatornih pritisaka i narušavanje životnog standarda - kaže se u saopštenju. Kako se dodaje, Milatović je istakao da građani i privreda već plaćaju poreze koji bi trebalo da služe u te svrhe, zbog čega smatra neprihvatljivim da se im se nameću dodatne obaveze.
- Sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima predstavlja temeljni aspekt energetske stabilnosti države, ali je od presudne važnosti da se ova odgovornost ne prenosi na teret građana i privrede - navodi se u obrazloženju Milatovića.
D o d aje se da država mora preuzeti aktivnu i odgovornu ulogu u obezbjeđivanju energetske sigurnosti, koristeći sredstva iz budžeta, kako bi se osigurala dugoročna održivost i ekonomska pravda.
Milatović je pozvao Skupš tinu da ponovo razmotri Zakon, a Vladu da predloži rješenja koja će obezbijediti pravičan balans između ispunjenja međunarodnih obaveza i zaštite ekonomskih i socijalnih interesa građana. On je naglasio da zaštita interesa građana mora ostati prioritet države, dok evropski put treba biti zajednički cilj i benefit za sve, a ne isključivo dodatno opterećenje za građane. - Proces evropskih integracija mora biti vođen na način da građani ne doživljavaju članstvo u Evropskoj uniji (EU) isključivo kao dodatni trošak i povećanje cijena, već kao direktan benefit za cijelo društvo - naveo je Milatović.
Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje da li će i ostale obaveze koje Crna Gora ima na tom putu biti pretočene u direktno oporezivanje građana, što bi, kako je istakao, bila pogrešna poruka i neodrživ model.
Zakonom je predviđeno da se formiranje naftnih rezervi finansira iz naknade od tri centa koju će građani plaćati u okviru cijene po litru bezolovnog benzina, eurodizela i tečnog naftnog gasa, do konačnog formiranja rezervi koje se očekuju zaključno sa 2029. godinom.
U saopštenju se navodi da je Milatović proglasio četiri zakona donijeta na istoj sjednici Skupštine - Zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza, Zakon o informacionoj bezbjednosti, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o stečaju i likvidaciji banaka. S. P.
Izvještaj Ministarstva finansija za treći kvartal
Javni dug na kraju septembra 4,46 milijardi
PODGORICA - Ukupan
javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio je 4,46 milijardi eura, što je 60,19 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
- Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38,48 hiljada unci zlata, neto javni dug Crne Gore, na kraju septembra iznosio je 3,85 milijardi eura ili 51,86 odsto BDP-a - pokazuju podaci Ministarstva finansija u
Izvještaju o državnom i javnom dugu.
Prema podacima Ministars tva finansija, depoziti na kraju septembra iznosili su 617,94 miliona eura, uključujući 38,45 hiljada unci zlata čija je vrijednost na kraju septembra 90,69 miliona eura ili 8,33 odsto BDP-a. - Ukupan državni dug na kraju septembra iznosio je 4,4 milijarde eura ili 59,36 odsto BDP-a. Uzimajući u obzir de-
pozite, ukupan neto državni dug na kraju septembra iznosio je 3,78 milijardi eura ili 51,03 odsto BDP-a - navodi se u izvještaju. Tokom trećeg kvartala došlo je do smanjenja javnog duga u odnosu na drugi kvartal za 76,08 miliona eura. Smanjenje duga posljedica je redovne otplate obaveza po osnovu duga i činjenice da nije bilo dodatnih zaduženja tokom trećeg kvartala. R.E.
PODGORICA - Regionalna trgovinska saradnja dobila je značajan zamah od stupanja na snagu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), čiji su efekti vidljivi kroz rast trgovinske razmjene i unapređenje ekonomskih odnosa među zemljama članicama. Podaci iz 2023. godine pokazuju impresivan napredak – ukupna trgovina unutar CEFTA regiona dostigla je 8,5 milijardi eura, što je porast od čak 62,4 odsto u odnosu na 2018. godinu, saopšteno je Pobjedi iz CEFTA.
Ovaj rezultat potvrđuje važnost CEFTA sporazuma ne samo kao platforme za trgovinsku liberalizaciju, već i kao instrumenta za približavanje regiona evropskom tržištu. Crna Gora se istakla kao jedan od lidera u povećanju izvoza, što ukazuje na sve veće mogućnosti i potencijale koje CEFTA donosi svojim članicama.
- Tokom 2023. godine, izvoz Crne Gore u CEFTA dostigao je 326,7 miliona eura, što je povećanje od 103,2 odsto u poređenju sa 160 miliona eura iz 2018. godine. U istom periodu, ukupan crnogorski izvoz porastao je sa 400 miliona eura u 2018 na 674,3 miliona eura u 2023. godini, bilježeći rast od 68,5 odsto. Istovremeno, ukoliko posmatramo pokrivenost izvoza uvozom, Crna Gora je tokom 2023. godine ostvarila bolje rezultate u pokrivenošću uvoza izvozom u okviru CEFTA-e od 32,9 odsto u odnosu na 2018. godinu kada je ta vrijednost iznosila 22,1 odsto što pokazuje da vrijednost izvoza ka CEFTA raste više od uvoza. Ovi podaci naročito dolaze do izražaja kada pogledamo pokrivenost ukupnog uvoza izvozom Crne Gore koja je iznosila 17,7 odsto u 2023. godini - kažu u CEFTA.
Tokom 2023. godine, izvoz Crne Gore u CEFTA dostigao je 326,7 miliona eura, što je povećanje od 103,2 odsto u poređenju sa 160 miliona eura iz 2018. godine. U istom periodu, ukupan crnogorski izvoz porastao je sa 400 miliona u 2018. na 674,3 miliona eura u 2023. godini, bilježeći rast od 68,5 odsto
Svakako da je unapređenje trgovinskih odnosa u regionu kontinuiran proces, na kome je neophodno konstantno raditi.
EliminiSanjE baRijERa - Okvir za to u naredne četiri godine daje nam druga iteracija Akcionog plana za uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta (CRM), koju su usvojili lideri Zapadnog Balkana 14. oktobra, na posljednjem samitu Berlinskog procesa. Novi Akcioni plan, koji je jedan od preduslova za korišćenje potencijala Plana rasta za Zapadni Balkan, daje solidan osnov
ne samo za unapređenje regionalne trgovine i eliminisanje necarinskih barijera, već otvara i nove mogućnosti saradnje sa EU, kroz postepeno povezivanje sa jedinstvenim tržištem EU - poručuju iz CEFTA
To upravo i jeste uloga CEFTA-e, ne samo da olakša trgovinsku integraciju regiona, već i da primjenom EU standarda i praksi doprinese i ubrza usklađivanje sa zakonodavstvom Evropske unije, samim tim i ubrza proces evropskih integracija. - Sa aspekta kompanija, ovo usklađivanje često podrazumijeva uvođenje visokih standarda koji im pomažu da ja-
Akcija za socijalnu pravdu uputila inicijativu Vladi Nezadovoljni radom Agencije za zaštitu konkurencije
PODGORICA - Akcija za socijalnu pravdu (ASP) uputila je inicijativu Vladi za provjeru rada rukovod-
stva Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) koja, kako je saopšteno, ne preduzima radnje da utvrdi da
li su građani izloženi kartelskim cijenama u trgovini ili bankarskom sektoru. Iz te nevladine organizacije je
čaju svoju konkurentnost, postižu bolje poslovne rezultate i pripreme se za učešće na zahtjevnijem EU tržištu.
Tehnički standardi i druge necarinske procedure predstavljaju izazov, zbog čega je CEFTA agenda trgovinskih olakšica usmjerena na pojednostavljenje, harmonizaciju i digitalizaciju propisa i procedura, čiji pokazatelj je i niz nedavno usvojenih odluka - kažu iz CEFTA.
Zajednički komitet CEFTA-e je u oktobru usvojio devet sporazuma, koji imaju za cilj da unaprijede postojeći okvir za razvoj regionalne trgovine, ali i daju smjernice za nastavak aktivnosti u narednom periodu.
- Kad su u pitanju usvojeni sporazumi, na primjer, usklađivanje carinskih procedura i priznavanje ovlašćenih privrednih subjekata (AEO), kao i razvijanje sistema za upravljanje rizikom predstavljaju važan korak ka bezbjednijem i bržem protoku robe. Istovremeno, odluke o elektronskoj trgovini, uklanjanju neopravdanog geografskog blokiranja i unapređenju dostave paketa
donijeće konkretne koristi –preduzećima se olakšava pristup tržištima i smanjuju se operativni troškovi – naveli su iz CEFTA.
Rješavanje spoRova Dodaju da dodatni Protokol 7 o uspostavljanju mehanizma za rješavanje trgovinskih sporova, koji je takođe usvojen na tom sastanku, ima za cilj da osigura punu primjenu obaveza dogovorenih sporazumom. - Vjerujemo da će se implementacija usvojenih sporazuma odraziti i u OECD-om mjerenju indikatora za olakšavanje trgovine (Trade Facilitation Indicators - TFI), koji mjere napredak u sprovođenju politika i mjera koje pojednostavljuju trgovinske tokove i pomažu u rješavanju necarinskih barijera. Pojedinačni indikatori svake od CEFTA strana bilježe konstantan rast u prethodna tri mjerenja, i iako još nijesu na nivou članica EU, znatan rast u posljednjih nekoliko godina nam uz statističke podatke o trgovini govori o vidljivom i mjerljivom progresu u liberalizaciji trgovine u CEFTA – saopšteno je iz CEFTA. Navedeno je da u okviru CEFTA-e i sada postoje forumi za diskusiju o barijerama trgovini, kao što su tehnička tijela, potkomiteti i komiteti, koji se bave različitim trgovinskim temama, a trenutno, postoji i informacioni sistem za prijavu barijera pristupu tržištu, kojim upravljaju ministarstva zadužena za trgovinu i koji služi za identifikaciju i rješavanje potencijalnih izazova s kojima se kompanije suočavaju. - Broj i raznovrsnost tema o kojima se raspravlja varira, a vjerujemo da će povjerenje kompanija u kapacitet administracija da riješe potencijalne probleme, dodatno porasti stupanjem na snagu dodatnog Protokola 7. Očekujemo da će njegova primjena unaprijediti poslovno okruženje i pospješiti učešće kompanija na regionalnom tržištu - poručuju iz CEFTA. n. KovaČevIĆ
saopšteno da su potrošači već dugo izloženi ogromnom rastu bezmalo svih cijena za životnu potrošnju, dok su cijene ljekova, koji su skuplji i po nekoliko puta nego u okruženju, dugogodišnji problem, ali AZK ništa ne preduzima da utvrdi da li postoje kartelska udruživanja, bilo formalne ili neformalne prirode, kao i zloupotrebe monopolskog položaja. AZK je prošle sedmice utvrdila postojanje kartelskog dogovora između telekomunikacionih kompanija u vezi sa minimalnom cijenom pripejd dopune. R. e.
Završena javna rasprava o nacrtu zakona o igrama na sreću
Zakon, u trenutnoj formi, podstiče sivu ekonomiju i ugrožava medijski pluralizam, dok zanemaruje ključne standarde konkurencije i slobode izražavanja. Umjesto donošenja neprimjenljivog zakona, Ministarstvo finansija bi trebalo da povuče nacrt i započne izradu inkluzivnog i pravednog zakonskog rješenja, poručio je ekonomski analitičar Predrag Zečević
PODGORICA - Novi nacrt zakona o igrama na sreću, koji je trebalo da unaprijedi ovu oblast, izazvao je burne reakcije u javnosti zbog niza spornih odredbi koje favorizuju državnu lutriju na račun privatnih priređivača i slobodnog tržišta. Dok zakon donosi neka pozitivna rješenja, poput preciznije regulacije i transparentnosti, mnogi smatraju da njegovi diskriminatorni elementi narušavaju tržišnu ravnotežu, podstiču sivu ekonomiju i ugrožavaju medijski pluralizam.
Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocijenio je da nacrt zakona, u svojoj trenutnoj formi, podstiče sivu ekonomiju i ugrožava medijski pluralizam, dok zanemaruje ključne standarde konkurencije i slobode izražavanja. On je, kako prenosi portal Biznis CG ukazao na hitnu potrebu povlačenja nacrta i izradu inkluzivnijeg zakonskog rješenja, koje će osigurati pravednije uslove za sve učesnike na tržištu.
Zanema R en I ev Rops KI standa R d I Kako je Zečević saopštio, nacrt zakona donosi neka dobra rješenja, kao što su preciznije definicije učesnika u industriji, međutim predložene odredbe favorizuju državnu lutriju na štetu tržišne ravnopravnosti i medijskih sloboda.
- Juče je završena javna rasprava o nacrtu zakona o igrama na sreću. Ministarstvo finansija imalo je dobru namjeru da uredi ovu kompleksnu oblast, ali je u temelje propisa ugradilo odredbe koje krše Ustav, zanemaruju evropske standarde i diskriminišu privatne priređivače i medije. Jedna od ključnih odredbi, član 16, ograniča -
va oglašavanje igara na sreću isključivo na državne subjekte, dok privatne priređivače stavlja u nepovoljan položaj. Državna lutrija dobija ekskluzivna prava na oglašavanje, dok se privatni priređivači suočavaju s restrikcijama koje dodatno povećavaju njihove operativne troškove. Primjera radi, dok državna lutrija plaća godišnju koncesiju od 100.000 eura, privatne kladionice suočavaju se s mjesečnim troškom od 1.000 eura po lokaciji, uz dodatne naknade za otvaranje novih objekata. Ovakav pristup ne samo da narušava ravnopravnost tržišta već i stimuliše sivu ekonomiju, jer mnogi priređivači neće moći da opstanu pod ovim uslovima - poručuje Zečević, dodajući da član 25, koji definiše udaljenost objekata za igre na sreću od obrazovnih ustanova, predlaže mjerenje najkraćim pješačkim putem umjesto vazdušnom linijom, što izaziva konfuziju i pravne sporove.
- Još kontroverzniji je član 26, koji zahtijeva potvrde o
nekažnjavanju za direktore i članove uprave, čime se krši princip prezumpcije nevinosti. Ovaj zahtjev uvodi nepotrebnu birokratsku složenost i otvara prostor za zloupotrebe. Predložene mjere oporezivanja i određivanja osnovice iz člana 36 dodatno opterećuju privatne priređivače, a povećanje fiksne naknade po kladionici predstavlja udar na ekonomsku održivost sektora - kazao je Zečević.
Uda R na p RI vatne med I je
On napominje da nacrt zakona predstavlja ozbiljan udar na privatne medije koji zavise od prihoda od oglašavanja igara na sreću.
- Dok se privatni mediji suočavaju s ograničenjima, javni servisi i državni subjekti dobijaju ekskluzivne beneficije. Ova praksa ne samo da narušava tržišnu ravnotežu već i direktno ugrožava medijski pluralizam - ističe Zečević. Prema njegovim riječima, nacrt zakona krši nekoliko
Kadrovske promjene u Regionalnom vodovodu
ključnih zakona i direktiva i to: Zakon o zaštiti konkurencije Crne Gore jer se favorizovanjem državne lutrije krši načelo tržišne ravnopravnosti; Ustav Crne Gore zato što se ograničavanje oglašavanja privatnih priređivača može smatrati kršenjem prava na slobodu izražavanja; Direktivu EU o uslugama (2006/123/ EC) jer ona predviđa jednak tretman svih tržišnih učesnika, što nacrt zakona ignoriše; Povelju EU o osnovnim pravima jer ograničavanje komercijalnog izražavanja privatnih priređivača ugrožava slobodu izražavanja; Zakon o medijima Crne Gore jer nepoštovanje prava medija na slobodno oglašavanje podriva njihovu ekonomsku nezavisnost.
Ug Rožavanje
t R ž I šne R avnop R avnost I - Iako novi zakon sadrži nekoliko pozitivnih odredbi, poput jačanja regulacije i povećane transparentnosti, njegov trenutni nacrt ozbiljno ugrožava tržišnu ravnopravnost, podstiče sivu ekonomiju i narušava medijske slobode. Umjesto donošenja neprimjenjivog zakona, Ministarstvo finansija bi trebalo da povuče nacrt i započne izradu inkluzivnog i pravednog zakonskog rješenja – zaključio je Zečević. Grupacija priređivača igara na sreću predložila je niz mjera koje mogu poboljšati zakon: produženje roka za javnu raspravu kako bi se razmotrila sva sporna pitanja; preciznije definisanje pojmova „igrač“ i „stvarni vlasnik“ kako bi se izbjegle pravne nejasnoće; ublažavanje odredbi o oporezivanju i smanjenje naknada po kladionici kako bi se osigurala održivost sektora i ukidanje diskriminatornih ograničenja u oglašavanju i osiguranje ravnopravnosti svih tržišnih učesnika. n.K.
PODGORICA - Funkcioner Demokrata
Krsto Radović je novi v.d. izvršnog direktora Regionalnog vodovoda, potvrđeno je Portalu
RTCG. Prethodno je Od-
bor direktora razriješio dosadašnjeg v.d. izvršnog direktora Borislava Ivankovića. Radović je lider budvanskih Demokrata i nekadašnji šef parlamenta u vrijeme turbu-
lentnih dešavanja u Budvi tokom 2020. Kako je Ivanković objavio 20. novembra ove godine, Regionalni vodovod Crnogorsko primorje ostvario je, u pr oteklih deset mjeseci, r ekordne rezultate. Prihodi od isporuke vode u prvih deset mjeseci iznose 3,16 miliona eura i veći su za 10,64 odsto nego u istom uporednom periodu prošle godine. R. e.
Reagovanje menadžmenta NB ,,Radosav Ljumović“ na stav DANU o promociji knjige o Blagoju Jovoviću
PODGORICA – Menadžment NB ,,Radosav Ljumović“ reagovao je na tekst „Užasno da se u ustanovi koja nosi ime Radosava Ljumovića promoviše pripadnik izdajničke ideologije“, koji je objavljen juče u Pobjedi.
Taj tekst je reakcija Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) povodom promocije knjige „Srpski heroj u vučjoj jazbini“ o pripadniku četničkog pokreta Blagoju Jovoviću. Oni su reagovali na činjenicu da je promocija knjige o Jovoviću održana u ustanovi koja nosi ime velikog revolucionara, učesnika Španskog građanskog rata. DANU je problematizovala i činjenicu da je Blagoje Jovović u Argentini izvršio atentat na Anta Pavelića Zbog toga je menadžment institucije kojom rukovodi Slavica Ilinčić reagovao, što prenosimo integralno.
- Da ne pada snijeg da prekrije brijeg, već da svaka zvjerka pokaže svoj trag, još jednom se dokazalo u praksi.
Saopštenje DANU od 25. novembra 2024. godine, koje je svoje mjesto našlo u prvim novinama nove Jugoslavije, konačno je pokazalo pravo lice pisca navedenog saopštenja. Čitajući nismo mogli da utvrdimo da li je ovo saopštenje reakcija na promociju knjige o čovjeku koji je imao hrabrosti da presudi jednom od najvećih demona naše ionako krvave istorije, ili pamflet ideološki bliskih krugova neoustaške politike.
Zaslijepljeni u svojoj mržnji i ideološkom sljepilu, autori ovog sramnog pamfleta negiraju osnovne istorijske istine i činjenice.
Da, gospodo, Blagoje Jovović je organizator i čovjek koji je ispalio kuršume u Anta Pavelića i tu istinu ne možete pobiti. Njegovi su pucnji u ovu krvožednu zvijer, koja je jame
i vrtače Hercegovine, Bosne i Hrvatske napunila leševima djece, žena i staraca; zvjeri koja je osnovala sistem logora. Treba li istaći da je u Staroj Gradišci formiran jedini logor za djecu na prostoru Evrope?! Nije zaslužio bolju sudbinu od one koju mu je namijenio Blagoje Jovovic.
Gospodo, treba li vas podsjetiti da je isti taj demon u logorima pored Srba, ubijao i Rome, Jevreje, komuniste i nepodobne Hrvate?
Možda su za vas i ove činjenice lažne.
Možda, gospodo, u svom ideloškom sljepilu i mržnji prema jednom narodu ne čujete vapaje više od 700.000 nedužnih ljudi koji su poklani jedino zato što ih je izopštio Zakon o rasama, koji su Pavelić i njegov režim donijeli odmah po dolasku na vlast 10. aprila 1941. Knjiga ,,Blagoje Jovović, srpski heroj u vučijoj jazbini“ jeste prisjećanje na čovjeka koji je htio i morao da kazni zločinca i zločin, a ne veličanje bilo kog pokreta na prostoru bivše Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ovakav vas narativ nedvosmisleno stavlja na pogrešnu stranu istorije. Napad na Biblioteku zbog promocije knige i negiranje istorijskih činjenica vezanih za Blagoja Jovovića predstavlja bijedan pokušaj da se revidiraju zločini tzv. Nezavisne države Hrvatske i samozvanog Poglavnika. A vi, gospodo, možete i dalje svoj antifašizam pokazivati perfidnom odbranom fašista. U svom pamfletu niste ni riječ kritike uputili na račun Pavelića i ustaša. Niste pomenuli čak ni temu knjige. Niste je čitali, a sudite o njoj. Vi ste kritičari koji pojma nemaju o onome što kritikuju, tako da je svaka dalja polemika o DANU nesvrsishodna i besmislena – piše u reagovanju menadžmenta Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“.
R. D.
Generalni direktor RTCG juče pozvao Osnovno državno tužilaštvo i ponovio optužbe na račun povezanosti nekih tužilaca sa organizovanim
PODGORICA - Optužujući državne tužioce za kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama, u emisiji ,,Akcenti“, koja je emitovana u nedjelju veče, direktor RTCG Boris Raonić pošao je juče korak dalje navodeći da detalje o njegovim izjavama mogu „pronaći u spisima predmeta koji je ranije formiran protiv tzv. kavačkog klana“.
Uporedo, prozivajući pojedine medije da su krivo prenijeli njegove izjave od prije dva dana, pokušao je da dodatno dovede u pitanje samostalno postupanja Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici. Ta tužilačka instanca je nedavno formirala optužni prijedlog protiv predsjednika i četiri člana Savjeta RTCG koji su Raonića, uprkos presudi suda, ponovo birali na funkciju generalnog direktora u julu 2023. godine. - Ukoliko tužilaštvo zanima, detalji se mogu pronaći u spisima predmeta koji je ranije formiran protiv tzv. kavačkog klana. Ako kojim slučajem nemaju te materijale – što bi bilo apsurdno – spreman sam da im iste dostavim. U tim materijalima nalaze se dokazi o mojim tvrdnjama. Ako ODT i dalje insistira, možemo te materijale prezentovati i javnosti, s obzirom na to da su detalji već poznati tužilaštvu. Da svoj posao organizujete na ispravan način, ne bi vam curile informacije i ne biste saznavali koga ste sve zvali da ohrabrujete da reaguje. Konačno, ukoliko znate svoj posao, onda znate da predmet možete formirati i po saznanjima iz medija, pa me u tom slučaju pozvati da dam izjavu, što bih veoma rado učinio - rekao je generalni direktor RTCG.
ODT JEDNO, RAONIĆ DRUGO
Raonić je to saopštio nakon što se juče ujutro oglasilo ODT koje je demantovalo i negiralo njegove prethodne navode iznijete u emisiji „Akcenti“ povodom podizanja optužnog prijedloga protiv predsjednika i članova Savjeta RTCG zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu u slučaju izbora generalnog direktora RTCG, 1. juna 2023. godine. On je tokom emisije ,,Akcenti“ naveo da i dalje u tužilaštvima postoje strukture koje nijesu svjesne da u zatvoru sjede njihove kolege koje su sprovele političke spletke, odnosno da je „bilo slučajeva da su tužioci podnijeli optužnice prema pojedincima iako su svjesni da od toga nema ništa“. - Postoje i danas mladi, nažalost, talentovani ljudi koji će poslušati rukovodioca i odraditi neke stvari jer misle da neće odgovarati zbog toga. Vjerujete da hoće – naveo je Raonić. Tim povodom je ODT juče saopštilo da su državni tužioci, u skladu sa zakonom, samostalni u svom radu i funkciju obav-
Osnovno državno tužilaštvo je zbog izjava o navodnim vezama državnih tužilaca s kriminalnim strukturama, ali i Raonićevih navoda o pritisku prilikom podnošenja optužnog prijedloga za slučaj RTCG, tražilo od njega da podnese krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, „protiv bilo kog državnog tužioca za kog smatra i ima dokaze da je pod bilo čijim uticajem postupao“
ljaju nepristrasno i objektivno, na principima zakonitosti i jednakosti pred zakonom. - Da bi rukovodilac bio uključen u donošenje bilo koje odluke državnog tužioca, potrebno je da državnom tužiocu izda uputstvo za postupanje u predmetu, što u konkretnom slučaju niti je inicirao postupajući državni tužilac, niti je uputstvo takve vrste uopšte i dato - istakli su. Ohrabrili su Raonića da povodom tvrdnji o navodnim vezama i kontaktima državnih tužilaca s kriminalnim strukturama i pritisku prilikom podnošenja optužnog prijedloga za slučaj RTCG podnese krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, „protiv bilo kog državnog tužioca za kog smatra i ima dokaze da je pod bilo čijim uticajem postupao u ovoj krivično pravnoj stvari“. U reagovanju na stav ODT, Raonić je tvrdio da nigdje nije
pominjao tužioce koji su podnijeli optužni prijedog u kontekstu veza sa organizovanim kriminalom. Uporedo je optužio tužilaštvo tvrdeći da su u odgovoru na njegove prethodne tvrdnje koristili neprovjerenu i spinovanu informaciju portala Vijesti. Vijesti su u jučerašnjem reagovanju istakle da su samo prenijeli informaciju sa portala RTCG.
Sa druge strane, iz tužilaštva uopšte nijesu potencirali taj dio Raonićeve izjave, pa ostaje nejasno kome je on replicirao u reagovanju. - Prostim uvidom u intervju, koji i vi možete odgledati na Jutjub kanalu Javnog medijskog servisa, doći ćete do neoborivog zaključka da nijesam rekao da je tužilac koji je podnio optužni akt imao kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama, već da su pojedini tužioci koji su postupali u ovom predmetu
imali takve kontakte - naveo je Raonić, polemišući juče sa samim sobom. Podsjetimo, portal RTCG je prenio prije dva dana da je „govoreći o Osnovnom državnom tužilaštvu koje je podnijelo optužni prijedlog protiv predsjednika i četiri člana Savjeta RTCG zbog imenovanja generalnog direktora, Raonić istakao da su brojni ljudi, čak i postupajući tužioci u ovim predmetima, radili neke nezakonite stvari“.
- Tužioci koji su radili na ovom predmetu su imali bliske kontakte s organizovanim kriminalnim grupama, u zemlji koja će sjutra da uđe u EU - naveo je Raonić, a prenio portal RTCG.
TVRDI DA JE POLITIČKI PROCES Raonić je juče poručio da RTCG poštuje sve institucije ove države i partner je svim organima koji svoj posao obavljaju profesionalno i časno.
da reaguje bez argumentacije organizovanim kriminalnim grupama
Dodao je da će i optužbe ODT-a biti razobličene na sudu, „a nakon toga ću u svakoj prilici ukazivati na ono što ste uradili“.
- Ovo nije prvi put da se sprovode politički procesi, a svaki takav proces istorija je smjestila na svoje mjesto, što vidimo i danas u institucijama zatvorenog tipa gdje je pojedinim akterima mjesto. Iz toga razloga komunikacija sa vama će ubuduće biti onakva kakvu zaslužuju institucije koje svoj posao obavljaju na način na koji vi to činite – poručio je Raonić tužilaštvu.
Naveo je da nema potrebe da ga ODT ohrabruje da podnosi krivične prijave.
- Moji saradnici i ja smo ovdje da istražujemo i izvještavamo, a vi da krivično gonite počinioce raznih krivičnih djela. Zato vas ovom prilikom ohrabrujem da to činite bez političkog, medijskog ili bilo kojeg drugog pritiska i uvjeren sam da ćemo biti mnogo bolje društvo u kojem se neće u strahu ili kako bi zadovoljili pojedine interesne grupe targetirati umjetnici, dobitnici trinaestojulskih nagrada, rektori, profesori i ostvareni profesionalci u svom poslu – kazao je Raonić.
TRAŽE ČINJENICE
Povodom izjave generalnog direktora RTCG Borisa Raonića da su tužioci koji su ra-
dili na predmetu u kojem je podnijet optužni prijedlog protiv predsjednika i člano-
tro su reagovali i iz Sindi-
tužioca, pa i, kako su kazali oni, kritiku generalnog direktora RTCG. Ukazuju da ta kritika mora biti zasnovana na provjerenim činjenicama i informacijama, a ne na, kako su naveli, paušalnim ocjenama.
- Koje očigledno imaju za cilj narušavanje ugleda i ličnog i profesionalnog integriteta postupajućeg državnog tužioca, kao i integriteta svih državnih tužilaca u tužilačkoj organizaciji, koji svoj posao, jednako kao i postupajući državni tužilac, obavljaju časno, savjesno i u skladu sa Ustavom i zakonom - zaključuje se u saopštenju.
OPTUŽNICA
Podsjetimo, zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je podnijelo optužni prijedlog protiv okrivljenih predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića i četiri člana Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, a povodom izbora generalnog direktora RTCG Borisa Raonića 1. juna 2023. godine. Tužilaštvo ih je okrivilo nakon više od godinu od formiranja predmeta u junu prošle godine.
ba da poništi konkurs ili da od kandidata sa tog konkursa ponovo bira onoga ko ispunjava uslove – ponovo izabrao Raonića za generalnog direktora.
Taj reizbor su pravdali činjenicom da on ispunjava uslove, odnosno više nije član Savjeta Agencije za elektronske medije, što je bio u trenutku imenovanja na mjesto generalnog direktora 2021. godine. Savjet je tada svjesno zanemario sudsku presudu u kojoj je decidno pisalo da izabrani kandidat treba da ispunjava uslove date 2021. godine, a ne 2023. godine.
Svega tri dana nakon odluke Savjeta da reizabere Raonića, ODT 3. juna 2023. formira predmet, a Media centar zatim podnosi krivičnu prijavu protiv Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Naoda Zorića, Predraga Miranovića, Amine Murić i zato što su kao javni funkcioneri odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću.
Prijave su podnijeli i protiv Raonića, te rukovodioca pravne službe RTCG Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog sumnje da su podsticali predsjednika i članove Savjeta RTCG na izvršenje krivičnog djela neizvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude. ODT po ovom segmentu nije odlučivalo. ODT je tada preduzelo istražne radnje, saslušan je i Raonić, ali već narednog mjeseca Specijalno državno tužilaštvo preuzima predmet. Tamo je bio tačno godinu, a za to vrijeme je specijalni državni tužilac Vukas Radonjić saslušao svjedoke i osumnjičene, pribavio dokaze...
Mreža zlatnih savjetnika ombudsmana obilježila deset godina postojanja, kritikovali donosioce odluka što su ugrožena dječja prava
PODGORICA – Djeca su danas zanemarena, prose na ulicama i ne poštuju se njihova prava. U školama nema psihologa, u nekim mjestima ni doktora specijaliste. Nemaju bioskop, pojedini nikada nijesu bili u pozorištu. Jedno dijete je vrhunski talenat u fudbalu, ali ne trenira, jer nema novca za to. Da li je našoj državi istinski važno kako mi odrastamo - poručila su djeca iz Mreže zlatnih savjetnika ombudsmana.
Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović je 7. juna u emisiji „Načisto“ na TV Vijesti najavio da će odluka biti uskoro donešena. On je tada saopštio i zanimljivu činjenicu u ovom čuvenom galimatijasu RTCG - da su pred specijalnim državnim tužiocem članovi Savjeta - ćuta-
Nemanja Bulatović naveo je
du rada
Bjeković je kazao da je uključivanje djece u donošenje raznih odluka njihovo pravo. O participaciji možemo da govorimo, kazao je Bjeković, kada im je zaista omogućeno da iznesu mišljenje bez pritisaka i sugestija.
Savjet RTCG je 1. juna 2023. godine - uprkos sudskim presudama kojima je potvrđeno da je Raonić nezakonito izabran na konkursu iz 2021. godine, jer nije ispunjavao tražene uslove, te naredbe da Savjet tre-
građanina na iznošenje kritičkog stava u poglenić nezakoni-
je umjesto odluke, predmet u julu ponovo vraćen oda-
tle i izašao.
Vukas Radonjić je, kada je predmet vraćen u ODT, Po-
Zakona o SDT-u, to tu-
javnih funkcionera, za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, a da članovi Savjeta RTCG i generalni direktor RTCG ,,nijesu visoki javni funkcioneri“.
Mreža je konferencijom obilježila juče deset godina od osnivanja, te su djeca saopštila odraslima da brojna pitanja koja su im važna za svakodnevno funkcionisanje nijesu riješena. Pričali su o tome kako ih je program kod zaštitnika ljudskih prava i sloboda unaprijedio, da ih je oblikovao na poseban način. Na tom skupu su iznosili razne detalje i događaje koji su im pomogli da bolje spoznaju svoja prava. Izdvojili su, pored ostalih, posjetu djece koja su u domu. Kroz sve te aktivnosti učili su što je empatija, da treba bolje da osjete potrebe drugih i bore se za njih, kao i za sebe. Učili su, kako su istakli, kako da ,,hodaju u tuđim cipelama“, što ih je oblikovalo da budu još bolji ljudi. Ponosni su, kako su pričali, što su do sada postigli, a svi su se okupili radi istog cilja – da doprinesu da svima bude ugodnije u životu i da budu svi srećniji. U sali su bili predstavnici i izvršne vlasti i drugih organa, te su ih djeca podsjetila da su ih brojni međunarodni dokumenti, takođe, obavezali da štite njihova prava i obezbijede
im potrebne uslove za život, ali da bilježe mnogo propusta. - Koliko god da smo mali, sposobni smo da budemo partneri i da kreiramo društvo u kom nijedno dijete nije gladno, da svi idu u školu bez obzira da li je neko dijete sa smetnjama u razvoju ili nije. Treba nam društvo u kom nije spektakl ako Romi upisuju fakultet, već da je to nešto prirodno. Različitost je bogatstvo, a ne poziv na batine i maltretiranje. Ne želimo da se osjećamo nesigurno u školskim dvorištima... Želimo da budemo ponosni na društvo koje kreiramo. Kad se osvrnemo na period iza nas, što smo radili sa 12-13 godina, ponosni smo – poručivala su djeca iz Mreže zlatnih savjetnika ombudsmana. Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović kazala je djeci da su oni budući premijeri, ministri, ombudsmani... Rekla je da samo zajedno mogu da grade bolje društvo. Ministarka je navela da je važno da djeca budu uključena u sve aspekte obrazovnog sistema, da je važno da se čuje njihov glas, ne u smislu toga što je to njihovo pravo, već je to i odgovornost donosilaca odluka da ih uvaže u kreiranju boljih politika. Ombudsman Siniša Bjeković pričao je na konferenciji da mu se čini da je uzrast i zrelost djeteta na mnogo većem nivou nego kod odraslih. - Zlatni savjetnici su me uvjerili u to – rekao je Bjeković. Istakao je da djeca ne kalkulišu, te da je važno da kroz participaciju budu saslušana o važnim pitanjima koja se njih tiču. Podsjetio je da participacija ne podrazumijeva jednakost učesnika tog procesa.
Istakao je da se uslovi u kojima žive i odrastaju brzo mijenjaju, te da su djeca iz ličnog iskustva u mogućnosti da identifikuju probleme i izazove s kojima se suočavaju i iskažu želju za promjenama koje žele. - Zlatni savjetnici nijesu okrenuti samo djeci. Mada, djeca i odrasli imaju različite interese. Da pomenem politiku i da se zaustavim na tome – rekao je ombudsman Bjeković. Dodao je da odrasli mogu da šire znanja ako djecu slušaju ozbiljno i predano.
Koordinatorka Mreže Duška Šljivančanin kazala je da djeca moraju da poznaju i žive svoja prava, kako bi čuvali sebe, a onda i druge.
- Stotinjak djece je prošlo kroz našu mrežu, a oni su štitili ideju i propagirali dječja prava. Primjećujemo da su nam djeca više osviješćena. Kroz zabavne aktivnosti, kroz igru mogu da usvoje velike stvari – rekla je ona.
Na konferenciji je emitovan film u kom su bivši zlatni savjetnici govorili kako ih je učešće u Mreži unaprijedilo, te su danas uspješni studenti u inostranstvu, dobri su u obavljanju svog posla... Zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković je kazala da očekuje da se svi vrate u Crnu Goru i da unaprijede društvo. Poručila je da nadležni, s druge strane – treba da ispune obećanja.
N. Đ.
Odluka Osnovnog suda sa Cetinja u vezi sa mučenjem aktera protesta organizovanog protiv ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog SPC
CETINJE – Optužnica protiv osam policijskih službenika, optuženih za mučenje više desetina građana na protestima koji su organizovani prilikom ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine, vraćena je tužilaštvu na dopunu istrage, odlučio je Osnovni sud na Cetinju nakon kontrole dokaza.
Na optužnici Osnovnog tužilaštva su policajci Dragiša Mugoša, Baja Varajić, Ljubiša Bajović, Dragoslav Stanišić, Nedeljko Marković, Dragomir Vlahović, Vladan Nedović i Srđan Janić
Oni se terete da su 5. septembra 2021. godine prilikom ob e zbjeđenja ceremonije ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju, prekoračenjem službenih ovlašćenja propisanih Zakonom o unutrašnjim poslovima, nezakonito upotrijebili sredstva prinude i hemijska sredstva prema građanima.
Povodom odluke Osnovnog suda reagovao je advokat odbrane Ranko Radonjić navodeći da vjeruje da će, nakon što postupi po nalozima iz ovog rješenja, tužilaštvo samo staviti tačku na postupak donošenjem rješenja o obustavi istrage.
- Ukoliko to ne učini, ne sumnjam da će to uraditi sud prilikom naredne kontrole, jer ljudi koji se nalaze u optužnici zaista ništa nezakonito nijesu uradili - zaključio je Radonjić. Advokati odbrane Ranko Radonjić, Damir Lekić i Danka Vukčević su na ročištu za kontrolu optužnice predložili da se postupak obustavi zbog nezakonitih dokaza, propusta u istrazi i nejasnoća u činjeničnom opisu djela. Uva žavajući stav odbrane, Osnovni sud na Cetinju je naložio i da se u dopunjenoj optužnici navede opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilježja krivičnog djela, vrijeme i mjesto izvršenja krivičnog djela, predmet na kojem je i sredstvo kojim je izvršeno krivično djelo, kao i druge okolnosti potrebne da se krivično djelo što tačnije odredi. Sud je zatražio da se odgovarajućim medicinskim vještačenjem utvrdi da li su oštećeni pretrpjeli veliku bol, odnosno teške patnje, a to imajući u vidu njihove tjelesne povrede i mehanizam njihovog nastanka, utvrđen u ranije provedenom sudsko
PODGORICA – Branilac biznismena Zorana Bećirovića i njegovog tjelohranitelja Mladena Mijatovića, osumnjičenih za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, advokat Danilo Mićović, još nije dobio odluku o izuzeću tužiteljke Romine Vlahović, pa je, na njegovo insistiranje, odloženo saslušanje dvojice svjedoka, od kojih je jedan policijski službenik S. K.
Pred Osnovnim državnim tužilaštvom odloženo saslušanje i još jednog svjedoka povodom napada na novinarku
- medicinskom vještačenju. U optužnici se navodi da su optuženi policajci u konkretnom slučaju koristili hemijska sredstva nesrazmjerne opasnosti koja im je prijetila, odnosno težini djela koje se sprečava ili suzbija i na način kojim se službeni zadatak ne izvršava bez nepotrebnih štetnih posljedica. Oni su, kako tvrdi tužilaštvo, ispaljivali hemijske projektile prema pojedincima i to ne samo prema onima od kojih su smatrali da im prijeti neposredna opasnost, već i sporadično prema okupljenim građanima, kao i prema onim građanima koji su se udaljavali sa lica mjesta. S obzirom na ovaj stav tužilaštva, sud je zatražio da se u optužnici opiše u čemu se sastojao pasivni otpor oštećenih, kakve su tada bile vremenske prilike i da li su one imale ikakvog uticaja na nastale posljedice i da naznači konkretne odredbe odgovarajućeg propisa, kojim su određene zabrana upotrebe gumenih metaka, budući da se okrivljeni terete za njihovu upotrebu. Kako je istaknuto u rješenju, neophodno je da se krivično djelo stavljeno na teret okrivljenima što tačnije odredi i da se u tom kontekstu razjasni da li se radilo o nezakonitoj upotrebi sredstava prinude i hemijskih sredstava. Naloženo je i da se precizira da li je savjetnik direktora Uprave policije Dragiša Mugoša, kada je izdao usmena naređenja policajcima da upotrijebe sredstva prinude, izričito se saglasio sa izvršenjem krivičnog djela mučenje ili je policajce podstrekavao na izvršenje ovog krivičnog djela. Prema navodima optužnice, Dragiša Mugoša, kao savjetnik direktora Uprave policije i neposredni rukovodilac Sektora III, 5. septembra u vremenskom intervalu od 6.00 do 10.40 časova, na Trgu kralja Nikole i u Njegoševoj ulici na Cetinju, prilikom obezbjeđenja ceremonije ustoličenja mitropolita Joanikija zajedno sa ostalim optuženim policajcima iz Bara, Nikšića i Bijelog Polja prekoračio je službena ovlašćenja korišćenjem hemijskih sredstava i sredstava prinude.
Na taj način oni su više desetina građana ,,nanijeli veliki bol, sa ciljem da oštećene nezakonito kazne i zastraše, te da izvrše pritisak na oštećene i ostale okupljene građane. j. r.
Njihovo saslušanje bilo je zakazano za prethodnu sedmicu, ali je na zahtjev Mićovića odloženo, jer je tražio da se tužiteljka izuzme.
Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbilo je zahtjev o izuzeću postupajuće tužiteljke Romine Vlahović, ali rješenje Mićović nije dobio.
Pobjeda je 15. novembra tražila odgovor od Uprave policije da li je policijski službenik S. K. kobne večeri bio u restoranu i što je preduzeo kada je došlo do incidenta.
Međutim, iz policije je stigao nemušti odgovor, odnosno da su provjere u vezi sa ovim navodima i dalje u toku.
Urednica crne hronike Ana Raičković brutalno je napadnuta 10. novembra ispred restorana brze hrane „Gurman“ u podgoričkom naselju Blok V. Zbog ovog incidenta, određen je pritvor do 30 dana Bećiroviću i Mijatoviću zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje. Iz Osnovnog suda je saopšteno da je pritvor određen u odnosu na Bećirovića zbog opasnosti da će izvršiti krivično djelo kojim prijeti ukoliko se nađe na slobodi, u odnosu na Mijatovića zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo ukoliko se nađe na slobodi, a svim osumnjičenim određen je pritvor i zbog opasnosti da će ometati postupak uticanjem na svjedoke. Prvobitno je pritvor bio određen i drugom članu obezbjeđenja kontroverznog biznismena Ljubiši Dukiću, ali je krivično vijeće Osnovnog suda djelimično uvažilo žalbu branioca osumnjičenih za napad na Raičković i preinačilo rješenje sudije za istragu, pa je on pušten da se brani sa slobode. Vijeće ovog suda je ocijenilo da je sudija za istragu pravilno donio odluku u odnosu na Bećirovića i Mijatovića, cijeneći da su obojica osnovano sumnjiva da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje, kao i da bi u slučaju puštanja na slobodu Bećirović mogao izvršiti krivično djelo kojim prijeti, dok bi Mijatović mogao ponoviti krivično djelo. Pored toga, postoji bojazan uticaja na svjedoke.
Sa druge strane, rješenjem Vijeća ovog suda ukazano je da se nakon izvršene pojedinačne analize svih dokaza prikupljenih u dosadašnjoj fazi postupka, pa i onih koji su prikupljeni nakon odluke sudije za istragu, s obzirom na to da je saslušan još jedan svjedok, „ne može utvrditi da je Dukić
Advokat Danilo Mićović tražio je da se saslušanje policijskog službenika S. K. i još jednog svjedoka odgodi jer mu nije uručeno rješenje kojim je odbijen njegov zahtjev za izuzeće tužiteljke Romine Vlahović
zaista osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje“. Posebno, kako ističu, imajući u vidu ponašanje Dukića tokom cijelog događaja, te analizu video-materijala iz kojeg se jasno vidi da je upravo Dukić osoba koja je sve vrijeme pokušavala da smiri situaciju i da razdvoji zavađene strane. Sin Zorana Bećirovića, Luka takođe je nakon tog napada bio priveden, ali njemu nije određeno dalje zadržavanje. Prema saznanjima Pobjede, tužiteljka Romina Vlahović nije tražila pritvor za Luku Bećirovića, jer ga Raičković, njen sin i vjerenik nijesu označili kao napadača.
Hronologija napada
Raičković je sa članovima porodice brutalno napadnuta 10. novembra ispred „Gurmana“ u podgoričkom naselju Blok V. Prema saznanjima Pobjede, Raičković je pozvala te večeri policiju u 21 sat i 13 minuta, da bi nakon toga policija ponovo dobila obavještenje u 21 sat i 22 minuta. Nakon toga su Bećirović i Mijatović fizički na-
srnuli na nju dok je sjedjela u automobilu i čekala da policija stigne.
Raičković je kazala da je u trenutku kada su je vrijeđali i prijetili bila prisutna jedna osoba koja je čula i vidjela što se dogodilo, a da je za pultom bila radnica.
Raičković je Pobjedi kazala da ničim nije davala povod za brutalan napad, da je u jednom momentu, nakon salvi prijetnji, dobacivanja, psovki, prijavila policiji da je maltretira grupa muškaraca. Napad je kulminirao njenim davljenjem (Mijatović) udaranjem glave o vrata automobila i lomljenjem auta (stariji Bećirović)... Nije stigla da dočeka dolazak policije, jer se situacija dramatično odvijala, a na kraju je uspjela da vozilom pobjegne i ode u stanicu. Bećirović, Mijatović i Dukić
Bratu novinarke Raičković slomljena šoferšajbna
Bratu novinarke Pobjede Ane Raičković pet dana nakon incidenta polomljena je šoferšajbna na automobilu, ali još nije utvrđeno pod
kojim okolnostima. Kako je Pobjedi ranije saopšteno, G. R. je prijavio policiji da je zatekao polomljenu šoferšajbnu na svom vozilu Sa
su pred postupajućom tužiteljkom negirali izvršenje krivičnog djela koje im se stavlja na teret.
Mijatović povratnik
Tjelohranitelj Bećirovića, Mladen Mijatović je ranije osuđivan za slična djela, a uprkos tome je zaposlen u Ministarstvu unutrašnjih poslova. On je, kako je potvrđeno iz tog resora, zaposlen kao samostalni referent-spasilac u Direktoratu za zaštitu i spašavanje, a u okviru Direkcije za avio -helikoptersku jedinicu Ministarstva unutrašnjih poslova. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je zbog toga najavio disciplinski postupak protiv Mijatovića. - Imajući u vidu da je jedan od osumnjičenih u ovom slučaju
parkiranom u naselju Blok pet. U večeri napada na Anu Raičković ispred lokala „Gurman“ u Bloku pet, akteri nasilničkog ponašanja su, kako nezvanično saznajemo, „pokušali da zataškaju slučaj tako što su preko posredni-
saslušanje policijskog službenika novinarku Pobjede
službenik Avio-helikopterske jedinice MUP-a, u najkraćem roku ću kao starješina organa pokrenuti disciplinski postupak, jer ovakvi slučajevi zaslužuju najtežu krivično-pravnu sankciju i otkaz - istakao je Šaranović u saopštenju. U napadu na novinare Mijatović je povratnik – on je prije pet godina nasrnuo na tadašnjeg novinara Dana Vladimira Otaševića koji je pokušao da fotografiše Bećirovića, koji je bio u društvu tada višeg, a sada specijalnog tužioca Miloša Šoškića, sa kojim je dugogodišnji prijatelj.
Viđen i pištolj Incident koji se dogodio između 21 i 22 sata u nedjelju veče, kada je Raičković prvo vrijeđana, pa na kraju i brutalno fizički napadnuta, nijesu zabilježile kamere restorana br-
ka nudili upravo njenom bratu da se dogovore i ne uključuju policiju“. Iz policije su Pobjedi potvrdili da preduzimaju mjere i radnje kako bi utvrdili da li ovaj incident ima veze sa napadom na novinarku Pobjede i njenu porodicu.
Prema saznanjima
Pobjede, na snimku se vidi kako Mijatović dva puta nasrće na Raičković. Vidi se i da stariji Bećirović vuče za kosu Raičković, dok je Mijatović davi, a mlađi Bećirović udara nogom u njen automobil, pokušava da odvali vrata, a zatim razbija zadnje vjetrobransko staklo
ze hrane „Gurman“, ali jesu sa benzinske pumpe koja se nalazi pored.
Iz Uprave policije je Pobjedi nezvanično rečeno da je nedjelju dana ranije u tom lokalu došlo do incidenta, zbog kog je policija izuzela server na kome se čuvaju video-zapisi. Policija je vratila server, ali ga vlasnik nije ponovo aktivirao. - Ipak, uprkos tome što nema snimaka incidenta, postoje iskazi aktera događaja, očevidaca, kao i materijalni dokazi, te za tužilaštvo nije upitno kako se odigrao taj događaj – rečeno je Pobjedi iz UP. Prema saznanjima Pobjede, na snimku se vidi kako Mijatović dva puta nasrće na Raičković. Vidi se i da stariji Bećirović vuče za kosu Raičković, dok je Mijatović davi, a mlađi Bećirović udara nogom u njen automobil, pokušava da odvali vrata, a zatim razbija zadnje vjetrobransko staklo. Ana Raičković je takođe kazala da postoje svjedoci, jer je u iskazu pred tužiteljkom Vlahović navela da ima saznanja da je Bećirovićevo obezbjeđenje imalo oružje. Tužiteljki je kazala i da ona pištolj nije vidjela, da je saznanja dobila od svjedoka, čije ime nije htjela da saopšti.
U iskazu je navela da je jedan od svjedoka vidio pištolj, te da je muškarac koji ga je držao ušao u crni džip, kojim je Bećirović i došao u taj lokal. Slučaj napada na Anu Raičković je jedan od brutalnijih koji su se dogodili novinarima, od ubistva Duška Jovanovića 2004. godine do danas. Sedam novinara i novinarki je za dvadeset godina ubijeno, ranjeno ili pretučeno. Prema podacima Sindikata medija, u prethodne tri godine (2022, 2023. i 2024) registrovana su ukupno 53 slučaja fizičkih i verbalnih napada i prijetnji novinarima. Napad na Raičković osudili su najviši državni funkcioneri, političke partije, medijske asocijacije i nevladine organizacije, međunarodne organizacije i zvaničnici, zahtijevajući od pravosudnih institucija adekvatne kazne i nultu toleranciju prema nasilju, pritiscima ili uznemiravanju novinara.
Jovana RAIČEVIĆ
KotoR - Sudija za istragu Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević odredio je pripadniku kavačkog kriminalnog klana Nemanji Zurovcu pritvor do 30 dana zbog sumnje za lažno prijavljivanje i nedozvoljeno držanje oružja.
Zurovac je uhapšen prije dva dana zbog sumnje da je izvršio krivično djelo lažno prijavljivanje na način što je policiji prijavio da je zadobio povrede od vatrenog oružja, a na osnovu svih sprovedenih vještačenja nedvosmisleno je utvrđeno da se u ovom slučaju radi o samopovređivanju.
Izvori Pobjede iz samog vrha bezbjednosnog sektora ranije su kazali da je Nemanja Zurovac, pripadnik kavačkog kriminalnog klana, sam sebe ranio iz vatrenog oružja, i da su to utvrdili istražitelji nakon što je ovaj Novljanin prijavio napad.
Zurovac je dao netačne podatke o događaju da bi izbjegao krivičnu odgovornost, kazao je izvor Pobjede iz vrha bezbjednosnog sektora.
Prema saznanjima našeg li-
Pripadnik kavačkog kriminalnog klana osumnjičen za lažno prijavljivanje i nedozvoljeno držanje oružja
sta, došlo je do povređivanja ovog lica u predjelu njegove lijeve šake i to njenog unutrašnjeg dijela.
Podaci iz bolnice uk azuju, na vodi izvor Pobjede, da su oko rane prisutni tragovi - odnosno nagorjeli krug koji ukazuje da je doš-
lo do ranjavanja prislonom. Kako je kazao naš sagovornik, Nemanja Zurovac je od izlaska iz zatvora označen kao lice visokog rizika, ali i kao meta i izvršilac teških krivičnih djela. O slučaju povređivanja policiju su ranije obavijestili lje-
kari bolnice u Herceg Novom. S druge strane, Zurovac je demantovao te tvrdnje i u saopštenju poslatom medijima naveo da nije koristio pištolj i da ga ne posjeduje.
- Samim tim jasno je i da nijesam mogao da se iz istog sam ranim, već da sam upucan od strane nepoznate osobe - tvrdio je Zurovac.
Zurovac se našao i na optužnici Specijalnog tužilaštva zbog optužbe da je pripadnik dvadesettročlane kriminalne organizacije koju predvode Radovan Mujović i Vasilije Rafailović Njegovo ime pominjalo se i u beogradskim medijima kada je 2018. godine pravosnažno osuđen na dvogodišnju kaznu zatvora zbog nelegalnog nošenja oružja. Iv. K.
Dvostruki ubica iz Bijelog Polja saslušan u Višem javnom tužilaštvu u Užicu
UŽiCe – Alija Balijagić (65) juče je u Višem javnom tužilaštvu u Užicu priznao da je nedozvoljeno držao oružje i izvršio tešku krađu na teritoriji Srbije gdje je boravio dok je bio u bjekstvu, nakon što je u Crnoj Gori počinio dvostruko ubistvo, prenosi RINA
Balijagić je uhapšen 21. novembra, tri sata poslije ponoći u selu Goleša kod Priboja, nakon 27 dana bjekstva.
- Osumnjičeni Balijagić je tokom saslušanja priznao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret, počinjena na teritoriji Republike Srbije. U toku daljeg postupka biće pribavljeni svi potrebni dokazi, prije svega balistička vještačenja, koji su neophodni za podizanje optužnice
- rekao je za Rinu glavni javni tužilac u Užicu Pavle Markićević
On ističe da trenutno ne može da licitira sa datumom kada će Alija Balijagić biti izručen Crnoj Gori.
- Očekujemo da nadležni organi Crne Gore putem zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć traže izručenje Balijagića u Crnu Goru, a odluku o tome će donijeti sud po okončanju ekstradicionog postupka. Meni još uvijek nije poznato da li su nadležni dr-
žavni organi Crne Gore poslali zamolnicu za međunarodnu pravnu pomoć, odnosno da li su zahtijevali izručenje Alije Balijagića s obzirom na to da je postupak koji se vodi nezavisan od ovog postupka koje vodi Više javno tužilaštvo u Užicu – istakao je Markićević. Prema njegovim riječima ranija osuđivanost Balijagića će se cijeniti kao otežavajuća okolnost prilikom izricanja kazne, podsjećajući da je za krivično djelo koje mu se u Srbiji stavlja na teret zaprijećena kazna zatvora od dvije do 12 godina. Markićević je rekao da za sada nema novih dokaza koji ukazuju da je Balijagić izvršio krivično djelo ubistvo sedamnaestogodišnje djevojke u Priboju 2002. godine.
Balijagić je trenutno smješten u Okružnom zatvoru u Užicu, nalazi se pod specijalnim nadzorom i određen mu je pritvor do 30 dana. Ministarstvo pravde Crne Gore je u petak elektronskim putem srpskim vlastima uputilo zahtjev za ekstradiciju Balijagića sa kompletnom pratećom dokumentacijom.
Iz Ministarstva pravde su precizirali da su izručenje Balijagića tražili ,,radi vođenja krivičnog postupka po naredbi o sprovođenju istrage Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju zbog krivičnog djela teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija“.
Sa druge strane, izručenje Alije Balijagića Crnoj Gori može
se odložiti dok se postupak pred sudom u Srbiji za nedozvoljeno oružje i ilegalan prelazak granice ne okonča, a u slučaju osude dok se ne izvrši krivična sankcija, a kako to prostiče iz ugovora između Republike Srbije i Crne Gore o izručenju koji je potpisan 29. maja 2009. godine Balijagić se sumnjiči za ubistvo sestre i brata, Jovana (60), i Milanke (69) Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac koji su ga nekoliko sati prije zločina nahranili i počastili rakijom.
Za Balijagićem su tragale najprije crnogorska, pa i srpska policija nakon što se došlo do podataka da je prešao granicu i da je viđen u selima oko Prijepolja i Priboja. B. RoBoVIĆ
BiJelO POlJe: Lokalna uprava se izborila za važan infrastrukturni projekat
BIJELO POLJE – I pored mnogo dilema koje se mogu čuti i pročitati ovih dana, petlja Boljanina kod Bijelog Polja ipak će biti projektovana kroz treću dionicu auto-puta BarBoljare – saopštio je predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović u odgovoru na pitanje odbornika Elvira Zvrka.
On je rekao da je to dogovoreno na sastanku sa ministarkom saobraćaja Majom Vukićević i direktorom Monteputa Milanom Ljiljanićem, uz prisustvo svih devet poslanika državnog parlamenta iz Bijelog Polja. Njihovo prisustvo predložio je predsjednik opštine Bijelo Polje, a ministarka prihvatila.
JEDINSTVEN STAV
– Svi su bili jedinstvenog stava da ova petlja mora da se izgradi da bi Bijelo Polje i njegova privreda opstali i razvijali se, a posebno da bi se razradila Đalovića pećina koja je u neposrednoj blizini, na četiri kilometra od petlje, dok bi od petlje Crnča bila udaljena 42 km u jednom pravcu. Jedina dilema je da li će priključni put ići lijevom ili desnom stranom Boljanske rijeke, sa računskom brzinom saobraćaja 60 ili 80 km/h, te biti dužine 8 ili 8,5 km. Sama petlja
Jedina dilema je da li će priključni put ići lijevom ili desnom stranom Boljanske rijeke. Petlja nije skupa i koštaće između tri i četiri miliona eura, skuplji je priključni put koji će, zavisno od odabrane trase, koštati između 20 i 30 miliona eura – saopštio je predsjednik opštine Petar Smolović
nije skupa i koštaće između tri i četiri miliona eura, ali je dosta skuplji priključni put koji će, zavisno od odabrane trase, koštati između 20 i 30 miliona eura, prema riječima stručnjaka iz Monteputa – saopštio je Smolović. Naveo je da petlja Crnča i dalje ostaje, na nju je planirano kačenje brze ceste ka Pljevlji-
ma, ali je udaljena 25 km od Bijelog Polja i time daleko Bjelopoljcima.
– Dogovoreno je formiranje stručnog tima sa učešćem Opštine Bijelo Polje, koji će prisustvovati sastancima u Monteputu prilikom projektovanja
Čelnik Bijelog Polja saopštio je, nakon što je prije deset dana usvojen budžet države za 2025. godinu, da nije zadovoljan izdvajanjima za infrastrukturne projekte u toj opštini. Precizirao je da su kandidovali 30 projekata, a da je prihvaćen samo jedan
ove petlje i mogućih priključnih puteva. Ovo je pokazatelj da Bjelopoljci kada su složni u zahtjevima, mogu postići mnogo toga za svoj grad –izjavio je u Smolović. Čelnik Bijelog Polja saopštio je, nakon što je prije deset dana usvojen budžet države za 2025. godinu, da nije zadovoljan izdvajanjima za infrastrukturne projekte u toj opštini. Precizirao je da su kandidovali 30 projekata, a da je prihvaćen samo jedan - rekonstrukcija Lješničke ulice u istom naselju, procijenjene vrijednosti 3,66 miliona eura, a u budžetu je opredijeljeno 900.000 eura, te 300.000 eura za operacioni blok Opšte bolnice u iznosu 300.000 eura. Tada je Vladi uputio apel da što prije pokrene sa mrtve tačke projekte koji su motor razvoja Bijelog Polja – valorizacija Đalovića pećine i izgradnja planinsko-skijaškog
raspravi nacrt odluke o lokalnim komunalnim taksama Zakup
HERCEG NOVI – Uprava
lokalnih javnih prihoda je pripremila nacrt odluke o lokalnim komunalnim taksama kojim predlaže da se izmijeni tarifa za postavljanje zatvorene ili otvorene terase uz ugostiteljski objekat u njegovoj funkciji. Takse su prosječno umanjene za 61,33 odsto u odnosu na važeću odluku.
Ekskluzivna zona je umanjena za 68,75 eura i iznosi 2,50 eura po kvadratnom metru. Prva je umanjena 68,75 odsto i iznosi 2,20 m2, druga zona 66,66 odsto i iznosi dva eura, a treća 64 odsto i iznosi 1,80 po m2. Četvrta i peta zona umanjene su po 50 procenata i iznose 1,50 odnosno euro. – Primjereno razvoju ekonomske situacije u proteklom periodu, a imajući u vidu i te
kako otežano poslovanje privrednih subjekata naročito u domenu turističke djelatnosti koja je dominantna djelatnost u Herceg Novom, a polazeći od intencije da se ne primjenjuju bitno različite tarife u primorskim opštinama, ocijenili smo da su se stekli uslovi za izmjenu tarife –navedeno je u obrazloženju prijedloga da se umanje takse za terase.
Plužine Biznis zona otvorena za ulaganja
PLUŽINE – Opština je donijela odluku kojom je biznis zonu ,,Brezna“ proglasila otvorenom za ulaganja. Područje obuhvata dvije katastarske parcele, čija je površina 44.902 kvadratna metra.
centra Cmiljače na Bjelasici, a koji su do značaja i za državu. U budžetu za narednu godinu za Đalovića pećinu namijenjeno je 615.002 eura, a za ski-centar 2,3 miliona.
ZRELI PROJEKTI
Vlada je objavila listu prioritetnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta države u 2025. godini. Od 216 prijavljenih Ministarstvo finansija je na osnovu preporuke Komisije za procjenu projekata prihvaćeno je za finansiranje 11 projekata koji su zreli, tj. imaju riješenu eksproprijaciju i gotov i revidovani glavni projekat, a ukupno su vrijedni više od 24 miliona eura. Na spisku su dva projekta u Beranama - izgradnja i rekonstrukcija vodovodne mreže za - Buče, Zagrad i Dapsićko – Polički (865.000), te obilaznice od kružnog toka pored mosta Nika Strugara do Donjeg Taluma sa regulacijom Makve (3,66 miliona).
Predviđena je rekonstrukcija ulice Njegoševe i Novice Škerovića u Danilovgradu (1,7 miliona), mosta na rijeci Grnčar u Gusinju (579.000). Spremni za realizaciju su projekti - izgradnja šetališta i kanalizacije od Titove vile do Hotela ,,Iberostar“ u Njivicama - faza
C u Herceg Novom (3,62 miliona), zatim rekonstrukcija Ulice Donji Pažanj u Kolašinu (2,40 miliona), gradskog trga u Mojkovcu (2,46 miliona), Nove ulice u Plavu (2,66 miliona), izgradnja parkinga kod Gradskog groblja sa pristupnom saobraćajnicom do Opšte bolnice u Pljevljima(1,7 miliona) i adaptacija prostorija Opšte bolnice u Baru (728.000 eura) za potrebe programa ,,BabyFrendly“. B.Č.
po m2
Biznis zona je podijeljena na parcele, od kojih će 10 biti ponuđeno privrednim društvima.
Korisnik koji investicioni projekat realizuje u postojećim objektima imaće određene olakšice.
– To je davanje u zakup poslovnog prostora na 10 godina sa mogućnošću produženja na još 10 godina. Mjesečna zakup iznosi od 0,01 euro po m² za investitora koji zaposli minimum 10 radnika i uloži u rekonstrukciju objekta minimum 25.000 eura, od 0,1 euro za onog koji zaposli od pet do 10 radnika i uloži u rekonstrukciju minimum 10.000 eura, te od 0,4 eura za investitora koji zaposli od tri do pet radnika i uloži u rekonstrukciju objekta minimum 5.000 eura. Oslobađen plaćanja naknade za korišćenje zajedničke infrastrukture i usluga u biznis zoni – na 10 godina biće investitor koji zaposli minimum 10 radnika, na pet za onoga koji zaposli minimum pet radnika i na tri ako zaposli minimum tri radnika. Treća se olakšica odnosi na oslobađanje plaćanja naknade za korišćenje opštinskih puteva – na 10 godina, za investitora koji zaposli minimum 10 radnika, na pet koji zaposli minimum njih pet i na tri za investitora koji zaposli minimum tri radnika. Posljednja se odnosi na oslobađanje od plaćanja na 10 godina prireza poreza na dohodak fizičkih lica: 100 odsto za investitora koji zaposli minimum 10 radnika, 85 odsto od pet do 10 radnika i 70 odsto ako zaposli od tri do pet radnika – precizirano je u dokumentu. Finansijske olakšice predviđene su i za korisnike koji će sami sagraditi objekte. Odnose se na davanje u zakup zemljišta po cijeni od 0,01 euro po m² na godišnjem nivou, na period od 10 godina, sa mogućnošću produženja na jos 10 godina. Predviđa se i oslobađanje od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemijišta, te oslobađanje od poreza na nepokretnosti za investitore koji se bave proizvodnjom, doradom, pakovanjem ili preradom drveta za vrijeme zakupa zemljišta. Kao četvrta olakšica određeno je oslobađanje od naknade za korišćenje zajedničke infrastrukture i usluga u biznis zoni – navedeno je u odluci.
-Predviđa se i oslobađanje od plaćanja naknade za korišćenje opštinskih puteva. I.R.
Mojkovac: Čelnik Opštine nije zadovoljan odnosom države
MOJKOVAC – Ukoliko
Vlada i Ministarstvo pravde odustane od izgradnje zatvora u Mojkovcu, apelujemo na hitno pokretanje alternativnih infrastrukturnih projekata koji su od suštinskog značaja za razvoj ovog kraja – saopštio je juče predsjednik opštine Mojkovac Vesko Delić.
On je kao prioritet istakao izgradnju puta ka Prošćenju, što je od ključnog značaja za povezivanje brojnih sela tog prostrano raspoređenog područja sa gradom i neophodnom infrastrukturom.
ZAHTJEV ZA OSTAVKE
Delić je reagovao sedmicu nakon što je potpredsjednik opštine Mojkovac Ivan Ašanin (GP Ura) saopštio da je razočaran Prijedlogom zakona o budžetu za 2025. godinu, i pozvao mojkovačku vlast da kolektivno podnese ostavku, a ako se to ne desi, najavio je da će inicirati skraćenje mandata. – Lično ću inicirati da do tog dođe, ako ovakvo stanje ostane sa državnim budžetom u kojem nema bitnih razvojnih projekata za Mojkovac. Nemamo moralno pravo da lokalna uprava ostane do kraja mandata i da gledamo kako Mojkovac tone, a vi oponašate lokalnu vlast, zbog ličnih i partijskih interesa centrala u Podgorici. Ja ću se distancirati od svega što se dešava – poručio je Ašanin. Naglasio je i da lokalni budžet za 2025. godinu neće biti usvojen ako ostane status kvo u predloženom državnom budžetu za 2025. godinu. Vesko Delić saopštio je da je Opština već izradila projekte za dvije važne dionice: od lokacije potencijalnog zatvora
Pozivamo Vladu da u što kraćem roku započne izgradnju puta ka Prošćenju koji će obezbijediti bolje uslove za život stanovništva i znatno unaprijediti privrednu povezanost ovog područja sa ostatkom Crne Gore – saopštio je Vesko Delić
do Prošćenja (na potezu Ćanina strana – Slatina, u dužini od 3,5 kilometra) i dionicu od Krsca do Ćanine strane, u dužini od četiri kilometra. – Ovaj putni pravac ne samo da bi obezbijedio bolje uslove za život lokalnog stanovništva, već bi i znatno unaprijedio privrednu povezanost ovog područja sa ostatkom Crne Gore, uključujući i magistralni put ka Bijelom Polju – saopštio je Delić. Predsjednik opš tine kazao je da ne mogu dozvoliti da se Mojkovac stavlja na marginu državnih projekata. – Naši građani trpe nedostatak infrastrukture koja je preduslov za razvoj. Pozivamo Vladu da u što kraćem roku započne realizaciju projekta puta ka Prošćenju, koji je neophodan za bolji život ljudi ovog kraja. Opština Mojkovac će nastaviti da zastupa interese svojih građana, insistirajući na rav-
nopravnom tretmanu u raspodjeli sredstava i realizaciji kapitalnih projekata. Uvjereni smo da Mojkovac i njegovi građani zaslužuju infrastrukturnu podršku koja će poboljšati njihov kvalitet života. Zahtijevamo od Vlade i nadležnih institucija da prepoznaju značaj ovog projekta i bez odlaganja krenu u njegovu realizaciju –zaključio je Delić.
IZGRADNJA ZATVORA Strategijom za izvršenje krivičnih sankcija za period od 2017. do 2021. i akcionim planom za njeno sprovođenje predviđena je rekonstrukcija, sanacija i izgradnja ustanova Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija koja podrazumijeva i gradnju zatvora na sjeveru Crne Gore. Od 2019. godine svaki kapitalni budžet predviđao je taj projekat. Navedeno je da će novac, 15 miliona eura, obezbijediti od Banke za razvoj Sa-
vjeta Evrope (CEB), a da je za kompletan projekat potrebno 23 miliona eura. Glavni projekat je završen, a reviziju je u oktobru 2022. godine putem tendera Uprava za kapitalne projekte dala danilovgradskoj firmi Ing invest. Inače, planirano je da se zatvor gradi na lokaciji Stevanovac koja je površine 48,574 metra kvadratna (oko 4,8 hektara), dok je okvirna površina zatvora 20.000 metara kvadratnih. Ministar pravde Bojan Božović nedavno je saopštio kako je zbog bezbjednosti, efikasnog funkcionisanja i finansija mnogo bolje rješenje da se sa znatno manje novca prošire kapaciteti zatvora u Spužu umjesto da se sve u Mojkovcu gradi od nule. Pojasnio je da se taj projekat mora početi sa ledine – od probijanja, odnosno rekonstrukcije pristupnog puta dužine 3,8 kilometara. I. R.
NIKŠIĆ – Savjet MZ Župa Nikšićka i ove godine, zajedno sa OŠ ,,Dušan Bojović“ i Crvenim krstom organizuje humanitarnu sabirnu akciju, koja će trajati od 25. do 29. novembra. Kako je saopštio predsjednik MZ Župa Dragoljub Radulović, nastojaće da kroz ovu aktivnost sakupe što više, prije svega, osnovnih životnih namirnica, kako bi pomogli domaćinsta u stanju socijalne potrebe – Takođe, kroz ovu skromnu aktivnost želimo da pošaljemo dobru poruku svim drugim društvenim zajednicama da se aktivno uključe u ovakve i slične aktivnosti kako bi pomogli onima koji nijesu u mo-
gućnosti da sebi obezbijede osnovne uslove za život. Poruku šaljemo i da se zajedništvom može preći preko svake prepreke. Naš moto je da ,,naše malo nekome znači puno“, te stoga vjerujemo da će ova akcija naići na odobravanje svih u zajednici - dodao je Radulović. Zadovoljno dodaje da su učešće najavila i privredna društva.
– Svi koji žele da učestvuju i doniraju osnovne životne namirnice mogu to učiniti svakog dana i hranu donesu u prostorije OŠ ,,Dušan Bojović“. Sve što bude prikupljeno će biti predato Crvenom krstu Nikšić koji će to distribuirati onima kojima je to najpotrebnije – rekao je Radulović. C.G.
Plj Evlja: Podrška Opštine NVO
Za osam projekata iz gradske kase 36.000
PLJEVLJA - Opština Pljevlja podržala je projekte osam nevladinih organizacija u iznosu od preko 36.000 eura, na osnovu sprovedenog konkursa. Podršku je dobila Organizacija slijepih za Pljevlja i Žabljak za projekat „Videći pratilac za osobe oštećenog vida“ (4.873 eura), Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“ za „Pružanje licenciranih usluga socijalne i dječije zaštite u lokalnoj zajednici“ (5.859 eura), NVO Pljevaljski sir za „Zaštita i valorizacija pljevaljskog sira“ (5.916 eura) a NVO Legalis za
Plj Evlja: Otvorena adaptirana jedinica hitne pomoći vrijedna više od 80.000 eura
PLJEVLJA – Zdravstvo u Pljevljima dobilo je novu vrijednost otvaranjem adaptirane jedinice hitne pomoći, vrijedne više od 80.000 eura, a svako ulaganje u zdravstveni sistem je ulaganje u kvalitetniju zdravstvenu zaštitu i bolje uslove rada - poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun. – Radi se o projektu vrijednom
više od 80.000 eura, a preko 60.000 eura je obezbijeđeno iz kapitalnog budžeta. U projektu je učestvovala i Opština Pljevlja, Elektroprivreda, a dio je pokriven i iz sopstvenih sredstava Zavoda za hitnu medicinsku pomoć – rekao je Šimun, piše PR centar. Napomenuo je da će zdravstvo u Pljevljima dobiti novu vrijednost izgradnjom opšte bolnice za koju se radi glavni
projekat te da nijedan projekat u zdravstvu nikada više neće ostati samo na nivou obećenja. Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vuk Niković kazao je da riječ mora da se drži i da će adaptirati sve jedinice hitne medicinske pomoći, ocjenjujući da je zdravstveni sistem Crne Gore privilegija jer je mali, ali i velika obaveza „jer smo ga zatekli veoma devastiranog“.
– Tokom 2021. godine zatekao sam jedinice hitne koje su bile zapuštene, a danas dobijamo
mali, savremeno opremljen objekat. Uskoro ćemo imati opštu bolnicu u Pljevljima i
projekat „Kupujmo pljevaljske proizvode“ (5.344 eura). Humanitarno udruženje „Sveti Sava“ dobilo je podršku za projekat „Pomoć starim licima u naselju Šula“ (5.904 eura), NVO Za zdrava i zelena Pljevlja za projekat „Vratimo stare zanate u Pljevlja“ (4.320 eura) a KIBO – Kreativno inovativna budućnost omladine – projekat „Smart Class – Tvoja digitalna učionica“ (3.914 eura). Udruženje za razvoj mjesta Gradac dobilo je 845 eura za projekat „Aktivna podrška pravilnom psiho-fizičkom, socijalnom i kulturnom razvoju djece u MZ Gradac“. C.G.
nadam se da ćemo uspjeti da zaustavimo trend odlaska ljudi sa sjevera – rekao je Niković. Predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš naglasio je da je realizacija tog projekta formula po kojoj treba da se radi. – Zajedničkim zalaganjem Vlade, lokalne uprave, velikih privrednih subjekata i privatnika imamo ovako dobre rezultate. Ovo je prva rekonstrukcija od 1997. godine, kada je ova zgrada napravljena – rekao je Vraneš. Plan Ministarstva zdravlja je da do kraja godine budu otvorene adaptirane jedinice u Zeti, Kotoru i Tivtu, Nikšiću, Beranama, a počinje i adaptacija jedinica u Baru, Bijelom Polju i Budvi. C.G.
Nastavak festivala „Dani gitare u Podgorici“
PODGORICA – Ugledni
italijanski duo koji čine
Roberto Fabri, klasična gitara, i Fabio Macera, električna gitara, prirediće koncert pod nazivom „Nylon & Steel Experience“, večeras u 20 sati na Velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“, u okviru devetog međunarodnog festivala „Dani gitare u Podgorici“.
Ulaznice za oba koncerta mogu se kupiti na biletarnici KIC-a (od 9 do 20 sati) po cijeni od pet eura.
Program koncerta činiće autorske kompozicije, ali i obrade svjetski poznatih autora. Iste večeri, u 20.45 sati nastupiće španski duo „Pasión Andaluza“ koji spaja talenat i iskustvo klasičnog gitariste Karlesa Ponsa (Carles Pons) i pijaniste Hosea M. Kuenke (Jose Manuel Cuenca). Duo „Pasión Andaluza“ predstaviće se publici u Podgorici programom u okviru kojeg je lajtmotiv muzika s andaluzijskim korijenima, komponovana isključivo za klavir i gitaru.
A. Đ.
Izložba djela Kiki Smit u Dvorcu Petrovića
PODGORICA – Izložba
djela američke umjetnice
Kiki Smit, pod nazivom „Kiki Smit. Utkani svjetovi“, biće otvorena večeras u 19 sati u Dvorcu Petrovića. Kustoskinje postavke su Milica Bezmarević, Mirjana Dušić i Ljuba Jovićević. Na izložbi će biti predstavljeni umjetnički radovi nastali tokom njene višedecenijske stvaralačke prakse, u širokom rasponu od onih u kojima se umjetnica bavila temom ljudskog tijela u različitim aspektima, preko radova u kojima fokus stavlja na životinje, basne i prirodu, zaključno sa najre-
centnijim radovima nastalim u proteklih nekoliko godina. Postavka, koja se nakon izlaganja u Muzeju Arp Museum Bahnhof Rolandseck iz Remagena u Njemačkoj, predstavlja u MSUCG, rađena je u bliskoj saradnji sa umjetnicom i osmišljena je kao kompaktna cjelina koja će uključivati tapiserije, skulpture, grafike i crteže. Kiki Smit je međunarodno priznata umjetnica sa karijerom koja traje više od četiri decenije. Kroz svoj multidisciplinarni pristup, od skulpture i crteža do tapiserije i grafike, bavi se temama koje se tiču odnosa ljudi i prirode. A. Đ.
Izložba djela Stefana Todorovića
PODGORICA – Crnogorski umjetnik Stefan Todorović predstaviće svoj novi opus radova na samostalnoj izložbi pod nazivom ,,Beton“, koja će biti otvorena večeras u 20 sati u Umjetničkom paviljonu.
Izložba istražuje simboliku i materijalnost savremenog društva. Kroz seriju od preko 15 radova velikog formata, Todorović ispituje odnos između trajnosti i promjene, otpornosti i propadanja. Njegove slike balansiraju između apstrakcije i prepoznatljivosti, pozivajući na refleksiju o druš-
U Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti održana
Bila mi je izuzetna čast tada kao mladom akademiku da budem na sjednicama blizu Voja, koji je u svakoj situaciji znao izgovoriti kratku rečenicu, a svaka takva rečenica je bila jezgrovita mudrost i imala više sadržine i poruka nego mnogi dugi govori – kazao je Ljubiša Stanković
– Vojo Stanić je jedan od najznačajnijih crnogorskih umjetnika 20. vijeka. Bio je više od slikara. Bio je vizionar, humanista i veliki ljubitelj života – istakao je akademik Ljubiša Stanković, predsjednik CANU, na komemorativnoj sjednici povodom smrti jednog od najistaknutijih savremenih crnogorskih umjetnika.
– Negova umjetnost nas podsjeća na važnost ljepote, dobrote i optimizma. Stanićeva djela su univerzalna i govore jezikom koji svi razumijemo – dodao je Stanković.
Na komemoraciji, koja je održana juče u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, govorili su i dr Tamara Vujović, ministarka kulture i medija, i akademik Žarko Mirković, potpredsjednik CANU. Tokom komemoracije prikazan je i odlomak iz dokumentarnog filma ,,Stanić, stoljeće“ reditelja Andra Martinovića
u kojem su, pored Stanićevih svjedočanstava, o njegovom radu i osobenosti govorili Rade Šerbedžija, Đorđe Kadijević i Branko Baletić
MUDROST
Stanković je podsjetio da je prije nekoliko mjeseci CANU sa velikim entuzijazmom pripremao događaje kojima su u čast Voju obilježili njegov stoti rođendan.
- Bila je to prilika i da se podsjetim onih vremena devedesetih godina i početka dvijehiljaditih godina, kada je Vojo još bio veoma aktivan i prisutan u CANU. Bila mi je izuzetna čast, tada kao mladom akademiku, da budem na sjednicama blizu Voja, koji je u svakoj situaciji znao izgovoriti kratku rečenicu, a svaka takva rečenica je bila jezgrovita mudrost i imala više sadržine i poruka, nego mnogi dugi govori. Tako je ljudski govorio Vojo Stanić i početkom devedestih, kada je u teškim vremenima rata i sukoba, znao
svojim izjavama biti glas čojstva, a u svojim angažovanjima u tom periodu čuvati ugled Akademije i građanske Crne Gore, kada su te vrijednosti bile na udaru – kazao je Stanković. Vujović je istakla da je Vojo Stanić bio umjetnik koji je svtarao sa dušom i intuicijom, ostavljajući iza sebe djela koja nas pozivaju na introspekciju, sanjarenje i promišjanje o transcendentalnim dimenzijama života. Ona je podsjetila da posebno mjesto u Vojovim djelima zauzima Herceg Novi, grad koji je disao kroz njegova platna.
- Na njegovim slikama prepoznajemo trgove, ulice i luke, ali nikada na način kako ih vidimo svakog dana. Umjetnik nam je pokazivao ono što se ne vidi - skrivene slojeve starnosti, magiju koja se krije iza svakog prozora i u svakom kutku svijeta. Danas, kada se opraštamo od Voja, ne govorimo zbogom njegovim djelima, jer ona ostaju sa nama – kao trajni podsjetnik na ljepotu koju je pronalazio u svijetu i kao poziv da i sami otvorimo oči za ono kako treba da se vidi. Inspiracija svima nama, a i budućim generacijama, da nastojimo da pro-
Predstava „Slučaj virdžina“ premijerno izvedena u Centru za kulturu u Tivtu
tvenim strukturama i svakodnevnim iskustvima koja oblikuju našu stvarnost. Crpeći inspiraciju iz mitologije, ličnih istorija i recikliranih materijala, ponovo osmišljava odbačene predmete kao nosioce novih priča. Todorović je poznat po svom specifičnom umjetničkom izrazu i nagrađivanom radu. On je diplomirao i magistrirao na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu. Njegova karijera uključuje samostalne izložbe u Beogradu, Podgorici i Parizu, kao i učešće u rezidencijalnom programu Cité internationale des arts u Parizu. A. Đ.
PODGORICA – Predstava „Slučaj virdžina“, koju je po tekstu Stele Mišković režirala Dora Ruždjak-Podolski , izvedena je premijerno u Velikoj sali Centra za kulturu u Tivtu. Riječ je o koprodukciji Centra za kulturu iz Tivta i Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja, gdje je predstava imala svoju premijeru u oktobru.
Ruždjak-Podolski je bila zadovoljna nakon premijere u Tivtu, jer je prostor idealan za izvođenje ovog komada, pa su glumci, kako je kazala, imali priliku intimnije da igraju. - Tema je možemo reći i čudna i gotovo neobjašnjiva jer je sasvim specifična. Rekla bih da je relevantna toliko jer je na neki način posveta ženskosti i ženama, podsjetnik koliko smo ženskost kao takvu izgubile – smatra Ruždjak-Podolski, prenosi agencija CGnews.
Glumica Anđelija Rondović kazala je da joj je drago što se predstava radi u 21. vi-
jeku kada se misli da je to neka zastarjela tema. - Ova pojava, nažalost,
povodom smrti slikara Voja Stanića
nađemo čaroliju u svakodnevici – istakla je Vujović. Ona je naglasila da sve što je Vojo dao kroz svoja djela Crnoj Gori i njenoj kulturi, dao je od srca i ugradio i učvrstio njene temelje kulture.
- Crna Gora mu je vratila i vraća, ali to nikad nije dovoljno, upravo zato što Vojo nikada uzvrat nije ni tražio – istakla je Vujović.
ČAROLIJA
Mirković je istakao da je Vojove slike mnogo lakše voljeti nego objasniti, zato što su, po Vojovim riječima, i proces i rezultat stvaranja sami po se-
tet da su doživjele mnoge i fizičke i unutarnje promjene –rekla je ona.
I glumica Marta Šćekić smatra da virdžine i danas postoje, misleći prvenstveno na uskraćenost prava žena.
- Ako pogledamo šta se sve danas dešava i koliko i dalje žene nemaju svoja prava, onda smo svjesni koliko je ovo važna tema o kojoj se treba govoriti – kazala je Šćekić.
Direktor CZK Tivat Goran Božović podsjetio je da je riječ o 37. produkciji ove ustanove kao i petoj premijeri ove godine.
- Nakon jedne samostalne produkcije i tri koprodukcije sa inostranim partnerima došao je red i na saradnju sa crnogorskim pozorištima i konačno premijernu saradnju ove dvije ustanove. Važno je da podržavamo i crnogorsku produkciju i pozorišta,
Antologija narodnih legendi „Vilina gora“ objavljena u izdanju Matice
PODGORICA – Antologija crnogorskih narodnih legendi „Vilina gora“, koju je priredio istaknuti crnogorski antologičar, filolog i istoričar književnosti Radoje Radojević u saradnji sa svojim bratom, naučnikom i istraživačem Danilom Radojevićem, objavljena je u izdanju Matice crnogorske.
Žarko Mirković se na kraju komemoracije zapitao kako se bez patetike oprostiti od Voja Stanića. - Možda jednom od mnogih anegdota, koje svjedoče o njegovoj vedrini i pogledu na život i ljude. Kada ga je jedan kolekcionar zamolio da utvrdi autentičnost navodno Vojove slike, koju je skupo platio, on mu je rekao: ,,Ovo ti je bolje nego da sam je ja radio“ – kazao je Mirković.
bi čarolija, koja dijelom dolazi iz podsvijesti.
- Zbog toga ih niko, pa ni on sam ne može sasvim razumijeti. Ipak, u najkraćem, njegovo slikarstvo izgleda kao beskrajan niz scena isprepletene stvarnosti i fikcije, ozbiljnog i smiješnog, intimog i javnog. Kao galerija čudnih ljudskih figura i njihovih još čudnijih odnosa, koje je moglo vidjeti samo oko vječitog optimiste... – istakao je Mirković.
A. Đ.
važno je da damo priliku i našim umjetnicima – poručio je Božović.
Osvrnuvši se na temu predstave, on je istakao da ona promatra kulturološki fenomen virdžine koji je bio karakterističan za ovaj predio gdje su neke žene podnosile ogromnu žrtvu promjenom rodnog identiteta. – Ovdje govorimo i o ljudskim pravima i slobodama. Predstava je na izvjestan način i feministička. Govori se i o nametanju, prisili, slobodi izbora, govori se o žrtvi koju su žene podnijele radi viših interesa – kazao je Božović, prenosi CGnews. Glumačku podjelu još čine: Goran Vujović, Marija Maša Labudović i Pavle Novaković. Osim Stele Mišković i Dore Ruždjak-Podolski, autorski tim čine i Saša Božić koji je radio dramaturgiju i scenski pokret, kostimografkinja Tijana Todorović, scenografkinja Ivanka Vana Prelević, asistentkinje režije Nina Martinović i Doroteja Bušković R. K.
„Vilina gora“ je prvobitno objavljena 1971. godine u izdanju titogradskog Grafičkog zavoda u čuvenoj biblioteci „Luča“. Urednici tog izdanja bili su Branko Banjević, Sreten Perović i Milorad Stojović, a kao urednici novog izdanja potpisuju se Milovan Radojević i Ivan Ivanović Knjiga sadrži 130 legendi, studiozni predgovor Radoja Radojevića o crnogorskim legendama, njegov pogovor o karakteristikama, klasifikaciji i jeziku legendi objavljenih u ovom izdanju, te popis izvora i zapis o ličnostima koje su legende prenosili. Ova antologija je pripremljena da bi se čitaocima predstavio izbor legendi kao književne vrs te nar odnog stvaralaštva, navodi se u predgovoru Radoja Radojevića. - Zbog toga u okvir ove knjige ne ulaze komparativna, etnografska, folkloristička i bibliografska proučavanja, kakva bi zahtijevalo jedno izdanje za naučne potrebe. A književna vrijednost ovih legendi je, uvjeren sam, nesporna. One po motivima, načinu kazivanja, jeziku i drugim osobinama, predstavljaju imanentni umjetnički izraz života i duha
crnogorskog naroda – zapisao je Radojević u predgovoru. On se osvrnuo i na problem jezičke neujednačenosti legendi za koji kaže da je nerješiv. - U njima ima puno odstupanja u odnosu na izvorni narodni govor. Još je Vuk Karadžić, kao što je poznato, intervenisao trudeći se da jezik i crnogorske usmene književnosti
prilagodi književnom jeziku koji je stvaran. Vuk Vrčević se uglavnom povodio za njim. Legende koje su objavljene u periodici od 1871. do 1912. godine takođe su ponekad udaljene od izvornog jezika – zapisao je Radojević. Prema njegovim riječima, to je posljedica redaktorskih intervencija „izvanjaca“ i ne-
Nikšić Guitar festival počinje danas, finale 14. decembra
kih Crnogoraca koji su htjeli da jezik legendi učine što više „književnim“. - U legendama koje su objavljene u raznim publikacijama između dva svjetska rata još veća su odstupanja ne samo u oblicima već i u leksici – navodi Radojević, između ostalog, u predgovoru. S ovom se knjigom otvara nova biblioteka Matice crnogorske „Crnogorska narodna književnost“. U pitanju je prva od četiri dragocjene antologije crnogorske usmene proze koje je priredio Radojević. U izdanju Matice će se uskoro pojaviti crnogorske narodne basne u knjizi pod nazivom „Kad je sve zborilo“ (prvobitno objavljene 1979. godine), zatim crnogorske narodne bajke pod nazivom „Vatra samotvora“ (prvobitno objavljene 1976. u izdanju NIP „Pobjeda“) i na kraju crnogorske narodne priče u knjizi „Potopno vrijeme“ ( objavljene 1982. godine). Projekat će biti nastavljen s izabranim ilustrovanim crnogorskim bajkama namijenjenim najmlađim čitaocima, a planirano je da se priredi i audio-izdanje, kao i izbor na engleskom jeziku. Cilj navedenog izdavačkog poduhvata je da se ovaj dio crnogorske književnosti i narodnog stvaralaštva približi novim generacijama čitalaca. An. R.
PODGORICA – Dvanaesto izdanje Nikšić Guitar festivala počinje danas , kada će biti održan prvi krug internacionalnog takmičenja gitarista u solo i profesionalnoj kategoriji.
Iz pi-ar službe festivala je saopšteno da će na Jutjub kanalu i Fejsbuk stranici Montenegro International Guitar Competition biti emitovani nastupi plasiranih kandidata, snimljeni u skladu sa propozicijama, u solo i profesionalnoj kategoriji. - Finale takmičenja biće održano 14. decembra, u okviru prenosa uživo iz studija novootvorene RTV Nikšić –saopšteno je iz pi-ar službe. Pobjednik će na poklon dobiti gitaru čuvenog graditelja Andreasa Marvija u vrijednosti od 9.500 eura, za drugoplasiranog je namijenjena
gitara Dimitrisa Piperidisa, u vrijednosti od 6.000 eura, a treća nagrada je besplatno učešće na Transylvania International Guitar festivalu 2025. kao i Montenegro International Guitar Competition iste godine. Ovogodišnje izdanje, kako su istakli iz pi-ar službe, svojevrsna je saradnja sa tradicionalnim Internacionalnim takmičenjem gitarista (MIGC), koji zajedničkim djelovanjem u nekoliko crnogorskih gradova već skoro dvije decenije aktivno doprinose promociji klasičnog gitarskog stvaralaštva, okupljajući veliki broj mladih talenata, ali i iskusnih izvođača, kao i publiku koja je godinama stasavala i okupljala se oko ovih festivala. Osim takmičarskog dijela, u terminima koji će biti blagovremeno najavljeni, biće održan i niz masterklasova
za sve zainteresovane, a posjetioci će imati priliku i da uživaju u neobičnoj izložbi ručno rađenih gitara. Festival organizuje NVO „Anagstum Guitar Society“ u
partnerstvu sa RTNK, pod pokroviteljstvom Opštine Nikšić i uz podršku graditelja gitara i višegodišnjih prijatelja festivala, Andresa Marvija i Dimitrisa Piperidisa. An. R.
U Skupštini Srbije se potukli poslanici vlasti, opozicije i
Opozicija optužila predsjednicu parlamenta da je izvršila državni udar u dogovoru sa predsjednikom države. Ona odgovorila povikom: „Srbija neće stati“
BEOGRAD – Verbalni sukob između poslanika vlasti, opozicije i ministara u parlamentu Srbije eskalirao je u fizički obračun, jer u dnevni red nije uvršten prijedlog opozicije da se glasa o povjerenju Vladi zbog tragedije u Novom Sadu kada je poginulo 15 ljudi.
Sjednici parlamenta je prethodila tronedjeljna uzavrela atmosfera na ulicama Novog Sada i Beograda. Građani u Novom Sadu na protestima traže istinu o tragediji, dok u Beogradu brane stari Savski most od rušenja, a prosvjeta-
ri protestuju zbog niskih plata. Sve njih na protestima prebija i hapsi policija u civilu, koja se ne legitimiše i liči na nasilnike sa kapuljačama.
ULIČNA ATMOSFERA
Ta atmosfera je eskalirala na jučerašnjoj sjednici parlamenta kada je u tuči učestvovao i ministar zdravlja Srbije
Vučića brine „divljačko ponašanje“ opozicije
Na kraju nereda u Skupštini poruku na Instagramu poslao je i predsjednik Srbije. Prvo je izrazio zabrinutost zbog, kako je rekao, „divljačkog ponašanja dijela poslanika i svakodnevnog siledžijstva koje sprovode širom naše zemlje“.
Zatim je rekao da želi da umiri građane i da će na nepristojnost, nevaspitanje i bahatost odgovoriti još većim radom u budućnosti. Optuživši opoziciju da je pokušala da spriječi penzionere da dobiju uvećane penzije, Vučić je poručio:
Zlatibor Lončar, pokušavajući da spriječi Radomira Lazovića, poslanika opozicije, da na ministarske klupe zalijepi naljepnicu na kojoj je krvava ruka, što opozicija predstavlja kao sinonim za vlast zbog novosadske tragedije. Taj Lončarev gest je bio „poziv“ za tuču iako je nered počeo znatno ranije.
„Neće im proći, Srbija neće stati“. Nakon njega, poruku je poslao i premijer Miloš Vučević, optuživši opoziciju da su im džepovi „puni narodnih para, ruke prljave od svih zlodjela i lopovluka koje su učinili“, te konstatovao: „Žuta banda je za rat, a mi smo za rad, neće im uspjeti da otmu državu od naroda“.
Najava imenovanja Skota Besenta za novog američkog ministra finansija dovela do promjena na berzi Evropski indeksi u porastu
NJUJORK - Najava novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa da će za ministra finansija imenovati osnivača investicionog fonda „Ki skver kapital menadžment“ Skota Besenta uticala je na porast evropskih indeksa.
Indeks frankfurtske berze DAX, kako prenosi Blumberg, juče je u 9.30 sati porastao na 19.417,05 poena, a britanski FTSE 100 na 8.290,75 poena. Rast bilježi i francuski CAC 40, koji je skočio na 7.310,33, dok je moskovski MOEX pao na 2.564,48 poena.
Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred jučerašnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama skočila na 44.296,51 poen, indeks S&P
500 na 5.969,30, a vrijednost indeksa Nasdaq na 19.003,65 poena.
Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 70,587 dolara, a nafte Brent na 74,516 dolara.
Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 47,050 eura za megavat sat.
Cijena zlata je pala na 2.669,80 dolara za uncu, a cijena pšenice na 5,3985 dolara za bušel (27,216 kg).
Vrijednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,04505, što je otprilike za 0,32 odsto u odnosu na početak trgovačke sesije. Od novog američkog ministra finansija se, kako prenosi Blumberg, očekuje da će unijeti više stabilnosti u američku ekonomiju i finansijska tržišta.
Naime, predsjedavajući Ana Brnabić je na dnevni red zasjedanja stavila budžet za narednu godinu što je iznerviralo poslanike opozicije koji su razvili transparente na kojima je pisalo „Krvave su vam ruke“ i „Ko je kriv“. Poslanici vladajućih stranaka su zatim podigli svoj transparent sa
natpisom „Žuti ološu, korupcija i lopovluk su vaše srednje ime“. Duvajući u vuvuzele i pištaljke, poslanici opozicije su vikali „Ubice“ i „Ruke su vam krvave“. Zatim su se smjenjivale sramne slike kafanske tuče iz parlamenta, pa je Brnabić isključila ton da se u direktnom televizijskom prenosu ne bi čulo šta se dešava. Na galeriji parlamenta su se potukle narodne poslanice, jer su one iz vladajuće koalicije pokušale da razviju transparent „Žuti ološi“, dok su ih u tome sprečavale poslanice opozicije. Brnabić je potom održala u skupštinskom holu konferenciju za medije koju je ometala opozicija bukom. Ona je optužila opoziciju da je počupala mikrofone u sali za sjednice i pogazila dostojanstvo Skupštine – što, kako je rekla, nije viđeno od 5. oktobra. Ipak, nakon jednosatne pauze Brnabić je nastavila sjednicu po dnevnom redu u nevjerovatnoj buci, okružena poslanicima koji su bili na nogama. U opštem metežu, za dese -
tak minuta, Brnabić je prešla više od 50 tačaka dnevnog rada, konstatovala da nema prijavljenih govornika, zaključila raspravu i održala politički govor stojeći sa uzdignutim rukama i skupljenim pesnicama.
– Niste nas spriječili i nikada nas nećete spriječiti. Srbija će pobijediti. Nikada nas nećete pobijediti. Penzioneri će imati veće penzije, u javnom sektoru će biti veće plate i više novca za liječenje djece. Idemo, živjela Srbija. Mi nećemo rat, hoćemo rad – vikala je Brnabić, pokušavajući da nadglasa poslanike opozicije koji su duvali u vuvuzele i pištaljke uz povike „Ubice, ruke su vam krvave“.
OPTUŽBE
Nakon sveopšteg haosa poslanici opozicije su održali u skupštinskom holu konferenciju za novinare na kojoj je poslanik Dragan Đilas rekao kako je Ana Brnabić po nalogu Aleksandra Vučića izvršila državni udar u Srbiji. Zatim je optužio i da je ugasila parlament, jer nije na dnevni red stavila zahtjev više od 80 poslanika da se glasa o povjerenju Vladi Srbije zbog ubistva i zločina u Novom Sadu. – Tuča u Skupštini je planirana i izrežirana unaprijed – konstatovao je poslanik Pavle Grbović uz opasku da se ne može drugačije objasniti reakcija ministra Lončara, kao i da se Srbija pretvara u policijsku državu zbog velikog broja policajaca u parlamentu. – Ovo je prilika da se vidi kako Aleksandar Vučić zamišlja parlamentarizam u Srbiji – ocijenio je poslanik Zdravko Ponoš, tvrdeći da je „Vučić poslao u parlament ministre i poslanike da isprovociraju sukob kako bi se on pojavio kao mirotvorac“.
– Djeluje kao da je odlučio da i zgradu Skupštine sruši, jer je dobar plac za gradnju, kao i zgradu Generalštaba – naveo je Ponoš, ocjenjujući da je opozicija pokazala snagu i da neće dozvoliti da se dezavuiše volja naroda u Skupštini. Violeta CVEJIĆ
Završen prvi krug predsjedničkih izbora u Rumuniji Trku nastavljaju Đorđesku i Lasčoni
BUKUREŠT – U drugi krug predsjedničkih izbora u Rumuniji idu desničar Kalin Đorđesku i liderka opozicije Elena Lasčoni, pokazali su rezultati prvog glasanja koje je održano u nedjelju. Na osnovu prebrojanih 99,9 odsto glasačkih listića, Đorđesku je osvojio 22,95 odsto glasova, a Lasčoni 19,2
odsto, prenio je Rojters. Rumunski premijer iz Socijaldemokratske partije Marsel Čolaku nije uspio da se plasira u drugi krug izbora, iako je bio favorit.
Održan sastanak ministara inostranih poslova G7
Traže zajednički stav o hapšenju Netanjahua
RIM – Grupa 7, kojom ove godine predsjedava Italija, zahtijeva zajedničko stanovište po pitanju naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Neta-
njahua, koji je izdao Međunarodni krivični sud. To je juče saopštio italijanski ministar inostranih poslova Antonio Tajani. - Moramo biti ujedinjeni po
On je sa 19,16 odsto osvojenih glasova bio treći, iza Đorđeskua i Lasčoni. Drugi krug predsjedničkih izbora zakazan je za 8. decembar.
ovom pitanju - rekao je Tajani na početku sastanka ministara inostranih poslova G7. Amerika, koja je dio G7, u startu je odbacila odluku Međunarodnog krivičnog suda. Osim Netanjahua, pred Međunarodnim krivičnim sudom optuženi su i bivši ministar odbrane Izraela Joav Galant, kao i vođa vojnog krila Hamasa Mohamed Dijab Ibrahim Al Masri
Počinje kampanja „16 dana aktivizma“ protiv rodno zasnovanog nasilja
Razmjere rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori pozivaju na hitnu akciju, a svaki neprocesuirani slučaj pokazuje neuspjeh društva i sistema. Prepoznavanje, prevencija i podrška žrtvama nasilja nijesu samo pitanje ljudskih prava već i sveukupna društvena odgovornost. Institucije su ključne u izgradnji društva u kojem je svima dostupna pravda, te dostojanstven i siguran život.
Ovo su poruke koje su upućene povodom početka zajedničke kampanje „16 dana aktivizma“ protiv rodno zasnovanog nasilja koju sprovode Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, Skupština glavnog grada i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Ovogodišnja kampanja počela je na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, što naglašava povezanost između stereotipa i rodno zasnovanog nasilja. – Kampanja „16 dana aktiviz-
ma“ ukorijenjena je u ženskom aktivizmu i tokom naredne dvije sedmice očekuje se da će širom svijeta, uključujući i Crnu Goru, odjekivati najjednostavnija poruka – svaka žena ima pravo na život i pravo na život bez nasilja. Stoga, ove godine razaramo temelje patrijarhata razotkrivanjem i suzbijanjem duboko ukorijenjenih negativnih normi, štetnih rodnih stereotipa i praksi koje podržavaju kulturu diskriminacije i nasilja, sa fokusom na ostvarivanje ženskih ljudskih prava – poručila je lider tima za rodnu ravnopravnost u UNDP Kaća Đuričković
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić istakla je da rodno zasnovano nasilje nije problem koji jedna institucija ili sektor mogu riješiti sami, već zahtijeva saradnju različitih aktera, od policije, tužilaštva i sudova, do zdravstvenih i socijalnih službi, lokalnih samouprava, nevladinih organizacija i medija. – Zajednički napori ključni su za stvaranje sistema koji pruža pravdu i zaštitu žrtvama. Ovo je, i lično i profesionalno, moj prioritet. Spremna sam da uložim maksimalne napore kako bih podstakla cjelokupnu Vladu da se intenziv-
Aktivnosti gradskog preduzeća Zelenilo
Jelena Borovinić-Bojović, Naida Nišić i Kaća Đuričković
no posveti ovom pitanju i da dokažemo da društveni konsenzus nije samo moguć već i neophodan kada je riječ o borbi protiv nasilja nad ženama. Naša misija je jasna: nijedna žena ne smije biti prepuštena
Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo počele su pripremne radove za rekonstrukciju dječjeg igrališta na Bulevaru Ivana Crnojevića.
Rekonstrukcija će obuhvatati niz aktivnosti čiji će krajnji rezultat biti savremena zelena površina sa dječjim igralištem i zonom za rekreaciju, pa će ova lokacija opet biti mjesto za igru, druženje i zabavu svih građana, naročito najmlađih.
Iz Zelenila je saopšteno kako će najprije biti uklonjen dotrajali mobilijar, kako dječji
tako i parkovski, nakon čega će se pristupiti izgradnji novih staza i platoa. Na dva pla-
toa sa tartanskom podlogom biće ugrađen dječji mobilijar – kombinovana dječja sprava,
klackalica, njihalica, vrteška i ljuljaška, a igralište će dobiti i mrežastu penjalicu. Osim toga, prostor će biti ograđen, a biće zadržan sto za stoni tenis, za što će se pobrinuti Agencija za stanovanje, dok će Komunalne usluge dati doprinos u poboljšanju sistema rasvjete. U parku će biljni fond biti dopunjen sa 27 odraslih sadnica drveća i brojnim sadnicama žbunja, ukrasnih trava i perena. U Zelenilu očekuju da će građani moći da uživaju u novom parku za tridesetak dana. I. M.
Prostor na Zabjelu dobija obrise budućeg parka
Već četrdesetak dana ekipe Zelenila rade na izgradnji novog parka na Zabjelu, u blizini nekadašnje fabrike ,,19. decembar“ i Osnovne škole „Oktoih“, pa prostor već dobija obrise budućeg izgleda. Nova, reprezentativna parkovska površina prostiraće na oko 8.300 kvadratnih metara. Imaće dječje igralište i dva sportska poligona (košarkaški i odbojkaški) koji će se moći koristiti kao svojevrsna pozornica, kao i teretanu na otvorenom. Duž šetnih staza biće postavljene nadstrešnice, a uz pristupne staze prema objektima u susjedstvu biće formirane velike grupacije biljnog fonda.
sama sebi. Svaka prijava nasilja mora se tretirati ozbiljno, a svaka žrtva mora dobiti potrebnu podršku i zaštitu – kazala je Nišić. Važan dio ovogodišnje kampanje je i izgradnja kapacite-
ta zaposlenih u lokalnoj samoupravi, s aspekta rodne ravnopravnosti, pa je predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović istakla da borba protiv rodno zasnovanog nasilja počinje od lične odgovornosti. – Svi smo u mogućnosti da zaustavimo nasilje – jedino što treba da uradimo jeste da odmah prijavimo naše sumnje. Niko od nas ne smije da pomisli ,,ne tiče me se“ ili ,,gledaću svoja posla“... I na državnom i na lokalnom nivou preduzimamo sve da stvorimo uslove da se svaki pojedinačni slučaj nasilja ubuduće procesuira na adekvatan način. Jedan od koraka u tom pravcu je i današnja obuka za zaposlene u Glavnom gradu. Boreći se protiv nasilja, borimo se za zdravo društvo i državu – poručila je Borovinić-Bojović. U sklopu obilježavanja početka kampanje i Međunarodnog dana protiv nasilja nad ženama, zgrada Skupštine glavnog grada i most Milenijum osvijetljeni su narandžastom bojom. H. P.
Zbog planiranih radova na mreži śutra će od osam do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: Igmanska, Kadinjače, Triglavska, Plavska, Vardarska i dio naselja oko otpada ,,Toskić“ (preko rijeke Ribnice), ulice Plavska, Vardarska, Kosovska, Slavonska, Dragoljuba Milačića, Hercegnovska, Andrijevička, Danilovgradska, Ive Andrića, Vita Nikolića i Ludviga Kube. H. P.
Foto-detalj
Saniraju puteve na Kakarickoj gori i Fundini
Gradsko preduzeće Putevi na području Kakaricke gore i Fundine izvodi radove na unapređenju putne infrastrukture. – Radovi podrazumijevaju temeljnu sanaciju saobraćajnica u dužini od oko 1,4 kilometra, koje su veoma značajne za mještane ovih naselja. Vrijednost radova iznosiće oko 88.500 eura. U prethodnih godinu dana u ovom dijelu unaprijeđena je saobraćajna infrastruktura na ukupnoj dužini od oko sedam kilometara, čime je unaprijeđen kvalitet života mještana ovog dijela grada – saopšteno je iz Puteva. I. M.
Crnogorski pjevač Sergej Ćetković u decembru slavi jubilej, 25 godina muzičke karijere
Koristimo svaki slobodan dan da posjetimo Crnu Goru. Lola i Mila obožavaju Podgoricu. Kada dođemo, obilazimo porodicu i prijatelje. Takođe, ljeto je rezervisano za odmor na Luštici, gdje se družimo, odmaramo i punimo baterije za nove radne pobjede - kazao je Ćetković
PODGORICA - Jedan od najpopularnijih pjevača sa naših prostora Sergej Ćetković u decembru će obilježiti 25 godina karijere, a tim povodom organizovaće dva velika koncerta u „Sava centru“, gde će, kako je kazao Pobjedi, publici prirediti veče za pamćenje.
Otkriva da je povodom muzičkog jubileja planirao i veliki koncert u Podgorici, kao i ljetnju turneju u okviru koje će obići veliki broj gradova i imati nastupe pod otvorenim nebom.
POBJEDA: S obzirom na to da ćete uskoro proslaviti 25 godina rada, koji je to trenutak na koji ste najponosniji kada je stvaranje i izvođenje muzike u pitanju?
ĆETKOVIĆ: Ponosan sam na to što sam ostao dosljedan muzici, što svih ovih 25 godina i dalje živim i dišem za nju, što imam najbolju publiku na svijetu, koja mi je najveća podrška i inspiracija za sve ono što sam uradio. Svaki koncert je nagrada, priznanje i podstrek da nastavim sa istom željom i žarom kao prvog dana.
POBJEDA: Što publika u „Sava centru“ može očekivati od koncerta, da li spremate neka posebna iznenađenja?
ĆETKOVIĆ: Srećan sam što ću 13. i 14. decembra sa svojom publikom proslaviti 25 godina
muzičke karijere i to na mjestu za koje me veže toliko lijepih uspomena. To je mjesto na kojem sam izlaskom albuma ,,Kad ti zatreba“ počeo dugu koncertnu karijeru. „Sava centar“ je moja druga kuća i prostor u kome se moja muzika i ja najbolje osjećamo, pa ćemo se potruditi da publici poklonimo večeri za pamćenje.
POBJEDA: Da li imate u planu nastupe u Crnoj Gori i što Vam je prva asocijacija kada se ona spomene?
ĆETKOVIĆ: Porodica, prijatelji, sunce i more. Radujem
se druženju sa svojom prvom publikom i pripremam teren za veliki koncert u rodnoj Podgorici. Takođe, planiramo i veliku ljetnju turneju tokom koje ćemo obići što više gradova i održati koncerte pod otvorenim nebom.
POBJEDA: Da li kćerke Mila i Lola vole da dolaze u Crnu Goru i koje mjesto obavezno posjetite kada dođete u rodni kraj?
ĆETKOVIĆ: Naravno, koristimo svaki slobodan dan da posjetimo Crnu Goru. Lola i Mila obožavaju Podgori-
Las Vegasu
LONDON - Britanska superzvijezda Adel plakala je u subotu veče dok je završavala 100. i ujedno posljednji nastup u Las Vegasu.
Tokom posljednjeg nastupa često je komunicirala sa fanovima, ali je istakla i da je to iskustvo emocionalno iscrpljujuće.
Ranije ove godine rekla je da planira da napravi ,,veliku pa-
uzu“ od muzike nakon serije koncerata.
Video-snimci iz dvorane pokazuju kako Adel postaje emotivna tokom koncerta i plače dok se oprašta od Vegasa.
- Tako sam tužna što je ovo završeno, ali mi je tako drago što se dogodilo. Užasno ćete mi nedostajati. Ne znam kada ću ponovo poželjeti da nastupim - dodala je Adel.
Regionalno popularna serija o atentatu na Zorana Đinđića pred malim ekranima u 15 zemalja širom svijeta i regiona
„Sava centar“ je moja druga kuća i prostor u kome se moja muzika i ja osjećamo najbolje
cu, pa smo često dolje, obilazimo i porodicu i prijatelje. Takođe, ljeto je rezervisano za odmor na Luštici, gdje se družimo, odmaramo i punimo baterije za nove radne pobjede. B.PRELEVIĆ
BEOGRAD - Osim gledalaca u Srbiji, koji su prethodnih nedjelja imali priliku da premijerno prate seriju ,,Sablja“, tu mogućnost sada dobija publika i iz regiona, ali i širom svijeta. U nedjelju je na RTS-u prikazana posljednja osma epizoda serije o ubistvu srpskog premijera Zorana Đinđića, događajima koji su mu prethodili, ali i uslijedili nakon 12. marta 2003. godine.
- Vjerujem i nadam se da je ono što smo radili proteklih šest godina stvarno imalo smisla. Kada čujem reakcije ljudi, vidim koliko emotivno oni reaguju na to, da ih je ova serija vratila u to vrijeme, podsjetila na Zorana Đinđića, na te događaje, ali isto tako im je rekla nešto o trenutku u kojem danas živimo - navodi Vladimir Tagić, koscenarista i koreditelj serije, prenosi RTS. „Sablja“ će biti prikazivana u ukupno 15 zemalja. Pored Crne Gore, gledaoci će moći da je prate u Njemačkoj, Francuskoj, Španiji, Portugalu, Australiji, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni, Sjevernoj Makedoniji, Rumuniji i Bugarskoj.
„Sablja“ će biti prikazivana u ukupno 15 zemalja. Pored Crne Gore, gledaoci će moći da je prate u Njemačkoj, Francuskoj, Španiji, Portugalu, Australiji, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni, Sjevernoj Makedoniji, Rumuniji i Bugarskoj
- Meni je posebno značajno i vrlo sam srećna zbog toga što je serija zainteresovala mlade ljude. Negdje na početku emitovanja naše serije rekla sam da je ovaj događaj neodvojivi dio naše istorije. I možda oni o njemu ne uče u školama, ali istorija je živa i ona svakodnevno oblikuje naše živote. Voljela bih da poslije ove posljednje epizode ima snažan odjek u svima nama i da joj dozvolimo da ima produženo dejstvo na nas - rekla je Milica Gojković, koja u seriji tumači lik novinarke Danice. Pojedi regionalni portali okarakterisali su „Sablju“ kao najbolju i najvažniju regionalnu seriju ove godine.
DANU, SOLI,
PAZARNI DAN, NAVIKE
IZ KOJIH IZVIRU
USPOMENE
Otkad je svijeta i vijeka, samoća nije poželjno stanje za ljude ni u jednom dobu. Uspostavljajući nove veze i njegujući stare, ljudski razgovor je imao i ima svoju mjeru i cijenu, koliko i potrebu da se vine u nedostupne prostore komunikacija u kojima će čovjek da potraži radost, inspiraciju, utjehu i smisao za svoj život. To je supstrat koji kroz ljudski duh, znanje, djelovanje i ponašanje, nezavisno od kutura i generacija, utiče na kakvoću njihovog života, prepoznavajući međusobnu raznolikost kao vrijednost samog životnog postojanja. Na taj način ruše određeni poredak stvari, utabane staze i tradicionalne brazde, stvarajući uslove da u međusobnoj interakciji uoče drugačije vrijednosti, relevantne u formiranju svog individualnog i kolektivnog identiteta. Ta zanemarena vrlina običajnosti, koju volimo i koje se rado sjećamo, bio je i pazarni dan. Ovo je priča o nosiocima duha vremena, u izvornom, najdubljem smislu, ali i interpretacija prošlosti i pamćenja. Pijaca je prostor duboke autentičnosti, koju mnogi vide kao balkanski mizanscen karnevalskog, zaostalog, smiješnog i karikaturalnog mentaliteta. Istina je da Balkan pokriva toliko složenih mentaliteta, skrivenih pravila, društvenih slojeva... U toj grubosti osjetljive ironije smještena je naša istina, bez sakrivanja i pretjerivanja; tolerancija prema stvarnosti, ali i potreba da ljudi ograniče prirodno u sebi i oko sebe. Međusobne priče, zasnovane na pojedinačnim životnim putevima, dodiruju same egzistencijalne osnove njihovog života. Pijačni, ili pazarni dan, prvi je pravio mostove među ljudima, a takvi ostaju i najtrajniji. To je priča koja dira ljude na prilično univerzalan način, preko koje su se urbana i ruralna kultura ukrštale i sjedinjavale, pružale ruke i razumijevale jedna drugu; miješali se uticaji. Proizašao iz životnih potreba, interesa i prirodnih ciklusa, po mjeri čovjeka, pazarni dan je posjedovao jedinstvenost i autentičnost kroz koje se kanališe suština ljudske mudrosti i kulturne običajnosti, zbog čega je bio i ostao baštinik kulturnih i civilizacijskih okvira. („Poznato je svakome da pa-
Pijačni ili pazarni dan prvi je pravio mostove među ljudima, a takvi ostaju i najtrajniji. To je priča preko koje su se urbana i ruralna kultura ukrštale i sjedinjavale, pružale ruke i razumijevale jedna drugu; miješali se uticaji. Pazarni dan je posjedovao jedinstvenost i autentičnost kroz koje se kanališe suština ljudske mudrosti i kulturne običajnosti
zari služe za korist naroda i da se bez pazara živjeti ne može; ali i to neka svaki znade da oni imaju biti mirni i slobodni bez ikakve mutnje i kavge, na isti način kako i crkva“ - Zakonik Svetog Petra Cetinjskog – Zakonik opšči crnogorski i brdski) Površni stil života, koji se nudio kao jedini moguć i prihvatljiv, bio je, kao životna neupitnost, narativ egzistencijalnog opstanka u samom središtu stvarnosti. Živeći na selu, u svojevrsnom autoegzilu, bez ikakvih komunikacija, ljudi su bili prinuđeni da razmjenom roba zadovolje svoje elementarne životne potrebe. Ruralno izolovan i čemerno posan život postavlja ogoljelo ljudsko postojanje u prvi plan. Materijalna bijeda bezobzirno nagriza svaku želju za životom. Jak u svom moralu, odlučan, isti i u životu i u smrti između tvrde zemlje, dalekog i visokog neba, uz svakodnevnu muku, patnju, siromaštvo, sav svoj vijek seljak provodi „Bogu iza leđa“. Njegova stiješnjena i plemenita duša, kroz koju govori neuništivi život, umije da bude vesela, komična, radosna, živahna, drhtava između smijeha i suza. Njega niko ništa ne pita, pa ni on samog sebe. Prinuđen da bude pokoran državi i prirodnim silama, oslobađa sebe od svijeta, slobode i bogatstva. Da bi nastavio svoj životni hod na ovom svijetu, morao je pri-
baviti i neke najneophodnije namirnice za svoju višečlanu familiju. A kako drugačije osim razmjenom, a kasnije prodajom svojih proizvoda. Početak je bio razmjena stoke i povrtarskih proizvoda. Od tog vremena, njegov odlazak u urbano područje postaje autentičan oblik kulturnog aktivizma, patrijarhalnog običaja, koji oživljava svijet ograničenih mogućnosti i egzistencija. Bila su to društvena okupljanja sa isključivo trgovačkim motivom. Dakle, primarna potreba za snabdijevanjem, odnosno kupoprodaja, nalagala je obavezu gradskim vlastima da odrede dan i prostor
Trgovina je bila koliko tvorevina duha, toliko i vještine. Posjedujući svoju tezgu na istom mjestu, nanižu se godine iskustva, pameti i umijeća, kojima su se mnogi seljaci ponosili. Svaki kupac je imao svog prodavca kod kojeg je redovno kupovao i, po potrebi, naručivao robu za sljedeći pazar
za takav vid društvene aktivizacije. Bilo je to vrijeme oslobađanja uskogrude konzervativnosti i običaja, kada se način komunikacije između ljudi ruralnog i urbanog prostora mijenja, stvarajući nove rutine, nova pravila, sadržaje i motive. Kasnije, pazari su se otvarali i na državnim granicama. Pazarni dan se svojim univerzalnim aspektom pojavljuje na horizontu recepcije robno-novčanih i tržišnih odnosa. Počeci su bili ispunjeni smislom, odvažnošću i dubokom zagledanošću u čovjeka, u njegovu muku i rad. Okupljanja su bila rezultat u isti mah obostrano probuđene želje: jednih da prodaju, drugih da kupe, uz raznobojni dijapazon karaktera, običaja, stilova ophođenja. Svako je imao svoj motiv, duboki interes i namjeru, boreći se za sebe koliko je mogao. Mali ljudi, u malom svijetu, sa svojim
Iz nedavno objavljenog djela Ramiza Hadžibegovića „Dodir nepovrata“ (Čigoja štampa) ćemo, kao i iz njegovih prethodnih knjiga, u više navrata objavljivati eseje. U ovom krugu donosimo eseje o pazarnim danima, soli, splavarenju drvne građe i hanovima
prostodušjem, podvučenim malom lukavošću i mudrošću. Ta pomalo nejasna slika bila je samo djelimična predstava znatno složenije društvene realnosti. Bilo je to suočavanje sa surovošću života, uz nešto više dostojanstva i nagovještaja nade. Na tim temeljima nadograđivali su se razni
običaji i rituali, iznikli iz najdubljih potreba. („Prva pijaca u Beogradu, pod imenom pijaca Svetog Andreje (u narodu poznatija kao Velika pijaca) nastala je 1824. godine na Studentskom trgu. Do tada, seljaci su svoje proizvode iznosili na prilazima grada“. Inače, „Zeleni venac slovi za najstariju aktivnu pijacu na Balkanu.Na tom mestu je još 1847. godine bio Pazar - www. bgpijace.rs) Bila je to velika komedija malih osjećajnosti. Cijena se lovila za rogove, direktno bez okolišenja i sumnjive retorike. Svako cjenkanje i pogodba relativizuje argumente, hvale i veleljepne besjede. Trgovina je za njih bila koliko tvorevina duha, toliko i vještine. U tim malim trgovačkim nestašlucima krije se njihova odlučnost i borba za opstanak i dostojanstven život. Posjedujući svoju tezgu na istom mjestu, nanižu se godine iskustva, pameti i umijeća, kojima su se mnogi seljaci ponosili. Svaki kupac je imao svog prodavca kod kojeg je redovno kupovao i, po potrebi, naručivao robu za sljedeći pazar. Tada niko nije pitao da li je domaće i organik. Sve je rađalo na stajskom đubrivu i uz upotrebu prirodnih preparata. Pazarnom danu su se radovali ugostitelji, berberi, fotografi, kovači, i mnoge druge zanatlije, kao i prodavci u dućanima mješovite robe. Kroz etnološko-antropološku, sociološku i ontološku prizmu kolektivno individualnih identiteta, pazarni dan postaje svojevrsni kaleidoskop potrebe, zabave, razonode i igre, sa prividom živog sna, sa dosta nabujale životvorne energije. Svi akteri su na simultanoj sceni, svi vide i čuju sve. Čega sve nema u ovoj spontanoj improvizaciji i razigranoj predstavi! Bio je to prostor otvorenih mogućnosti, između iskušenja i strijepnje, mogućnosti i nade, gdje je svako tragao za parčetom svoje radosti. U toj samosvjesnoj razlivenosti, pazar je iz temelja mijenjao život ruralnih sredina, zatirući stare običaje i oblike privređivanja seoskog gazdinstva. Pazar je svakoj našoj varoši pridodavao dimenziju jedinstvenosti, smisla, značaja, ljepote, ostvarenosti. (Nastavlja se)
PODGORICA - Pep Gvardiola je na nepoznatoj teritoriji – od njegove prve sezone u Mančester sitiju (2016/17), kada je dugo izgledalo moguće da se ,,građani“ neće plasirati u Ligu šampiona, tim katalonskog stručnjaka nije bio upitan na način na koji je to sada.
Čak pet uzastopnih poraza u svim takmičenjima pretrpio je Gvardiolin sastav, koji u Premijer ligi već zaostaje osam bodova za prvoplasiranim Liverpulom. Zato na prvi pogled večerašnja utakmica sa Fajenordom u petom kolu Lige šampiona izgleda kao idealna za izlaz iz krize iako holandski velikan ima samo bod manje (6) od Sitija.
Neuobičajene stvari događaju se na ,,Itihadu“, ali sjajni stručnjak (za sada) ne pomišlja na zaokret u pristupu.
- Što da promijenim i zašto –odgovorio je Gvardiola na pitanje da li razmišlja o nekim krupnijim promjenama u sistemu igre.
- Mislim da zaslužujemo malo strpljenja i kada gubimo utakmice. Branimo nasljeđe, tradiciju i uspjeh, a sa tim se nije lako nositi – dodao je Pep, osvajač 18 trofeja sa Sitijem. Pritisak još ne stiže do Gvardiole. Makar je takav stav zauzeo u javnosti.
- Jednog dana ćemo dobiti utakmicu i naš um će biti bistar.
Nadam se da će to biti u ovom meču, ako ne onda u nedjelju. Ako ne ni tada, onda u utakmici poslije te – smireno je istakao Gvardiola čiji tim u nedjelju igra s Liverpulom.
- Naučio sam iz svog iskustva da kada dođe do ove situacije treba da budete mirni i da ne pokušavate previše da analizirate jer će biti pogrešno. Ponekad nakon poraza vičem na igrače, a sljedećeg jutra pomislim: zašto sam to rekao, opusti se – podvukao je Gvardiola. Razloge pada forme našao je u povredama, prije svega najboljeg igrača svijeta protekle sezone, Rodrija - Nedostaju nam četiri štopera, još nijesu spremni. A naš glavni igrač u tranziciji, Rodri, takođe nije tu. Da imam četiri štopera spremna, stavio bih Akandžija i Stounsa kao vezne, sa Dijašom iza. Imali bismo i Akea, Gvardiola, i imali stabilnost. Ali sada nije tako – izjavio je Gvardiola. Kriza Mančester sitija neće zavarati Fajenord, poručio je trener Brajan Priske - Ne slušam sve te priče o njihovoj krizi. Uvjeren sam da će Pep i njegovi igrači biti spremni za naš susret. Pokazali su sjajne stvari na mnogo utakmica ove sezone. Ne zaboravite da je njegov tim imao tri dobre prilike u subotu prije nego što je Totenhem postigao gol. Zato se mo-
ramo vrlo dobro braniti – naveo je Priske.
- U Holandiji je možda posjed najčešće na našoj strani, ali ovdje će biti drugačije. Lopta je uglavnom u Sitijevom posjedu. Zaista ćemo morati da budemo vrhunski da bismo mogli da uradimo nešto posebno tokom tranzicije – kazao je Priske.
DERBI U MINHENU
Derbi večeri igra se u Minhenu, gdje Bajern dočekuje PSŽ. Oba velikana su pod imperativom jer na polovini grupne runde ,,sveci“ imaju samo četiri, Bavarci dva boda više.
- Nijesmo navikli da budemo tako daleko od vrha tabele. Moramo da pobijedimo u preostalim utakmicama da bismo uš-
li u prvih osam. Biće težak meč sa Pari sen Žermenom. Veliki je ulog, svjesni smo toga – istakao je Hari Kejn, napadač Bajerna. - Mislim da je Bajern dosta sličan nama. Oba tima žele da pritiskaju visoko, da imaju loptu, kao i da budu agresivni u presingu. Statistika pokazuje da imamo mnogo sličnosti u odbrani, napadu, kreiranju prilika. Problem je što će biti samo jedna lopta. Kod koga ne bude, patiće – rekao je Luis Enrike, strateg Pari Sen Žermena.
BARSA ŽELI REAKCIJU
Barselona ima devet bodova i dočekuje Brest koji je neočekivano iznad nje – francuski sastav ima 10, kao i Sporting, Monako i Inter. Lider je Liver-
pul sa 12. Katalonci su u maloj krizi jer su nakon sjajnih izdanja vezali dva meča bez pobjede – poraz i remi u La Ligi.
- Imamo mlad tim, možda najmlađi i pred nama je još dug put da stignemo do željenog rezultata. Nije sve idealno - postoje mnoge stvari koje moramo da radimo bolje, pogotovo s loptom u nogama. I sada je važno da budemo smireni. Potrebno je prije svega da igrači vjeruju u svoj kvalitet – rekao je trener
Hansi Flik
Brest je do sada jedna od ljepših priča reformisane Lige šampiona.
- Brest ima dobre igrače i dobro mu ide ove sezone. Biće nam dostojan rival, ali bitno
je ono što mi radimo. Naravno da je cilj da dobijemo - istakao je Flik. Atletiko je sa šest bodova pod pritiskom pred gostovanje praškoj Sparti (4), kao i s njime poravnat Milan uoči duela sa Slovanom u Bratislavi. Slovački tim je na nuli, kao i RB Lajpcig, Šturm, Jang bojs i Crvena zvezda. Sjajan meč očekuje se u Lisabonu između Sportinga (10) i Arsenala (7), kao i u Leverkuzenu u duelu Bajera (7) i Salcburga (3). Inter bi protiv RB Lajpciga mogao skoro da ovjeri direktan plasman u osminu finala, a značajan korak napravila bi Atalanta (8) u slučaju da donese tri boda iz okršaja sa Jang bojsima. N. KOSTIĆ
PODGORICA – Saradnja Lestera i Stiva Kupera nije dugo trajala – engleski klub smijenio je trenera nakon pet mjeseci zbog slabih rezultata.
Popularne ,,lisice“ su izgubile tri od posljednje četiri utakmice u Premijer ligi, a bez pobjede su od 19. oktobra.
Negativan epilog protiv Čelzija (2:1) pred svojim navijačima bio je signal upravi da otpusti 44-godišnjeg Velšanina na klupi.
Poslije 12 kola Lester je 16. na tabeli sa 10 bodova, dva više od zone ispadanja, nakon što je ostvario samo dva trijumfa u prvenstu.
– Fudbalski klub Lester prekinuo je saradnju sa Stivom Kuperom, koji odmah napu-
šta mjesto trenera – navodi se u saopštenju na sajtu Lestera. Kuper je ljetos na kormilu naslijedio Enca Maresku, koji je prešao u Čelzi i potpisao trogodišnji ugovor. Uz Kupera, klub su napustili i
njegovi pomoćnici Alan Tejt i Stiv Rends
Ekipu će privremeno na treninzima predvoditi asistent u stručnom štabu Ben Doson, a imaće pomoć od Denija Alkoka i Endija Hjuza D. K.
PODGORICA – Najbolji fudbaler Liverpula Mohamed Salah bliži je odlasku nego ostanku u klubu nakon završetka sezone. Takvu informaciju plasirali su engleski mediji još u oktobru, a u tom pravcu ide i najnovija izjava tridesetdvogodišnjeg napadača iz Egipta. – Skoro će decembar i još uvijek nisam dobio nijednu ponudu da ostanem u Liverpulu. Vjerovatno sam bliži odlasku nego ostanku. Na „Enfildu“ sam mnogo godina, ne postoji ovakav klub, ali, na kraju, to nije u mojim rukama – rekao je Salah. Brzonogi ofanzivac zadužio je dres „redsa“ prije sedam sezona. U međuvremenu je postao najbolji strijelac Liverpula u Premijer ligi sa 167 golova, a ukupno je za ovaj klub upisao 223 pogotka na 367 utakmica. Ove jeseni je 12 puta zatresao protivničku mrežu na 18 mečeva. U posljednjem ligaškom na-
stupu režirao je preokret svog tima sa dvije egzekucije na gostovanju Sautemptonu (3:2). „Crveni“ su prvi na tabeli, sa osam bodova više od aktuelnog šampiona Mančester sitija koji je u seriji od pet poraza u svim takmičenjima. – Fokusiran sam na sezonu i pokušavam da osvojim Premijer ligu, a nadam se i Ligu šampi-
ona. Jesam razočaran. Ja sam veoma profesionalan. Svi mogu da vide moju radnu etiku. Samo pokušavam da uživam u fudbalu i želim da igram na vrhunskom nivou što je duže moguće. Uvijek dajem sve od sebe, takav sam. Trudim se da i za klub dam sve od sebe. Vidjećemo što će biti dalje – poručio je
PODGORICA – Sutjeska je u posljednjoj utakmici 17. kola Meridianbet 1. CFL savladala Jezero. Duel u Bijelom Polju riješen je u 70. minutu kada je Vasko Kalezić postigao jedini gol (1:0), svoj šesti u polusezoni.
Mučili su se Nikšićani, nije im išlo tokom jeseni, falilo je pobjeda i bodova, ali su bili pravi u trenutku najvećeg moranja od početka prvenstva. Uspjeli su da izađu na kraj sa ogromnim pritiskom, pa i da se izbore sa sobom, u cilju rezultata koji vraća mir u kući. Kao bronhi –kraj Bistrice se sada lakše diše. Težak, blatnjav, mek i grbav teren remetio je igrače u prijemu ili predaji lopte. Komplikovano je bilo napraviti dribling, centaršut ili uputiti dobar udarac, krenuti u solo-prodor i pretrčavanje.
Mnogo grešaka u pasu, proklizavanja, čak i komičnih scena, a malo konkretnih fudbalskih stvari.
Uslovi nisu ostavili mnogo prostora za dopadljivu igru, s tim što su akteri pokazali želju da nešto naprave.
Gorelo je jednima i drugima uoči međusobnog duela, budući da je Jezero bilo posljednje na tabeli, a Sutjeska treća otpozadi.
Ispitivanje snaga nakratko je prekinuo Kalezić u 18. minutu kada je šutirao sa ivice kaznenog prostora. Boljom šansom odgovorio je Perović koji je propustio situaciju da Plavljane dovede u vođstvo – pokušaj glavom dvadesetsedmogodišnjeg napadača završio je
Bijelom
Stadion:
(Sutjeska).
Kastratović Ćuković Perović Krnić Okamoto Milić (od 78. Đoljaj) Bojović Martinović Raičević Pavlićević
Kontić (od 78. Boričić)
Giljen Martinović Miranović Janjić (od 93. Mirković) Vlahović Đukanović I. Vukčević (od 78. Šaletić) Đinović Krstović Pajović (od 78. Đurković) Kalezić (od 87. P. Vukčević)
preko mete u 29. Borbe nije falilo, ali su mreže do poluvremena ostale netaknuto. Nikšićani su otvorili nastavak sa konkretnijim stavom da se nametnu, ostvare prevlast na sredini i jače pritisnu protivnika. Momci Milije Savovića stezali su obruč u posljednjoj trećini terena, a nakon greške defanzive nominalnog domaćina – Krstoviću se otvorio put ka golu. Uočio je to vezista gostiju, ali je kasnio sa udarcem sa distance. Umjesto da bude opasan, dao je vremena rivalu da se od-
7 – Abdulahi (Arsenal)
6 – Vukotić (Budućnost), Korać (Jedinstvo), Đorđević (Mornar), Kalezić (Sutjeska)
5 – Bojović (Budućnost), Čagas (Dečić), Janjić (Sutjeska), Zorić (Mornar)...
brani i odbije napad u korner. Bila je to, međutim, najava vođstva Sutjeske od 70. minuta. Jezero je pomjerilo zadnju liniju ka centru i do golmana ostavilo prostranstvo. Za brzonogog Kalezića je to poslastica – dobio je dugu loptu sa svoje polovine od Janjića, a potom lucidno, suptilno i prefinjeno sa tridesetak metara prebacio
istrčalog Kastratovića Imao je tridesetogodišnji Danilovgrađanin još jedan bijeg nakon egzekucije, ali je otišao previše udesno, pa bio još i pod blokom čuvara da bi i drugi put poentirao. U Bijelom Polju je, ipak, jedan pogodak bio dovoljan da odluči utakmicu. Dala ga je Sutjeska koja je ostvarila malu-veliku
Već sjutra odigraće se zaostala utakmica 10. kola Meridijan crnogorske fudbalske lige. Petrovac će pred svojim navijačima od 16 časova dočekati vodeću Budućnost
pobjedu, prvu nakon mjeseca, ali vrijednu sustizanja Jedinstva koje je do juče bilo za jednu poziciju iznad opasne zone. Fenjer ne prestaje da gori u Pla-
vu. Jezero se sapliće, i dalje je na dnu, ali sa jednim trijumfom može da preskoči Otrant, direktnog konkurenta za ispadanje. D. KAŽIĆ
PODGORICA – S obzirom na to da nije otkazana večerašnja sjednica Upravnog odbora (19 časova), jasno je da se u međuvremenu ništa bitno nije promijenilo, a zbog čega je i prošlog četvrtka zakazana sjednica uprave Košarkaškog kluba Budućnost Voli. Razlog je poznat – blokada klupskog računa na iznos od oko 180 hiljada eura, na ime lokalnih prireza, i to od strane osnivača i vlasnika kluba –Glavnog grada!
– Malo je reći da sam zatečen. Klub je vlasništvo Glavnog grada. Kao što znate, dogovor je da pola budžeta obezbijede grad i država, a taj dogovor nije ispoštovan ni prošle ni ove godine. Za razliku od njih, kompanija „Voli“ uz privredna društva čiji su predstavnici u Upravnom odboru Budućnost Volija ispunili su stoprocentno sve u cjelosti. Svakako, da su država i grad ispunili svoje obaveze, ne bi došlo do ovoga – duga.
Zakazao sam sastanak Upravnog odbora KK Budućnost Voli za 26. novembar i tada ćemo donijeti dalje odluke i saopštiti zajednički stav o njima – kazao je prošle sedmice za Pobjedu Dragan Bokan, predsjednik KK Budućnost Voli. Tako se sportski simbol grada i države, ali i regiona, našao u nebranom grožđu, jer odluka o blokadi računa ugrožava normalno funkcionisanje kluba. Posebno ako ne stigne neka brza reakcija iz Glavnog grada ili države. Naime, bliži se kraj mjeseca, brzo će doći na red isplate mjesečnih ugovornih obaveza prema igračima i stručnom štabu, ali i radnoj zajednici, što znači da bi uplata sredstava za ovu svrhu, uglavnom, otišla na izmirivanje duga prema Glavnom gradu, zbog čega je i došlo do blokade računa.
I umjesto da ranije dogovorena podrška Glavnog grada i države bude realizovana u skladu sa planiranom dinamikom,
u Budućnosti imaju brige koje, recimo, nemaju najveći rivali u ABA ligi Partizan i Crvena zvezda, koji uživaju nesebičnu podršku države Srbije i gradskih vlasti u Beogradu.
U dva saopštenja direktora Uprave lokalnih javnih prihoda Aleksandra Rašovića i izvršnog direktora Budućnost Volija Slavka Radulovića prošle sedmice su se čuli različiti navodi o tome koliko je finansijske pomoći obećano. Iz podgoričkog kluba su naveli da Glavni grad nije ispoštovao dogovor oko obezbjeđivanja sredstava, odnosno, „shodno dogovoru, za prethodnu takmičarsku sezonu ostao je dužan klubu 1,05 miliona eura, za ovu takmičarsku sezonu nije uplatio ni jedan jedini euro iako je obaveza shodno dogovoru 2,75 miliona eura“. Iz Glavnog grada je, međutim, saopšteno da je za „KK Budućnost Voli u 2024. godini izdvojeno milion eura, značajno više nego bilo koje pret-
hodne godine, a da su sredstva uplaćena već tokom prve polovine 2024“.
Sada je na upravi podgoričkog kluba, na čelu sa predsjednikom Draganom Bokanom, odluka šta i kako dalje. Podsjećanja radi, gostujući na RTCG krajem marta ove godine, Bokan je kazao da je na čelu „plavih“ ostao na insistiranje gradonačelnice Podgorice Olivere Injac i premijera Milojka Spajića – Moram da kažem da smo imali velike pehove što se tiče finansiranja od 2019, pa do, praktično, ove godine. Razmišljao sam čak i da odustanem i prepustim Glavom gradu da vodi klub. Imali smo sastanke sa gradonačelnicom Oliverom Injac i premijerom Milojkom Spajićem i na njihovo insistiranje smo ostali da vodimo klub. Imamo njihovu punu podršku, oni imaju viziju kako da klub bude još bolji. Ja im na tome zahvaljujem – kazao je tada Bokan. S. J.
Bosanskohercegovački košarkaš igrao u Ljubljani u sezoni 2019/20. Stipanović
Iako su bili na ivici ponora, jer su u 28. minutu gubili 13 razlike, košarkaši Crne Gore su sjajnom igrom u posljednjih 12 minuta slavili u Botevgradu protiv Bugarske 90:86 i napravili, vjerovatno, odlučujući korak ka petom plasmanu na Eurobasket
Pitanje je što bi bilo da Crna Gora u timu nije imala sjajnog
Kendrika Perija koji nije mogao na bolji način da se oprosti od naše sekcije – upisao je 31 poen (četiri trojke), četiri asistencije i tri skoka, i „pogurao“ Crnu Goru da dođe na korak od cilja. Sa dvije pobjede u četiri dana protiv Bugarske, odnosno ukupno tri u četiri kola grupe
D, tim Boška Radovića bi samo splet baš nesrećnih okolnosti mogao da spriječi da ne zaigra na šampionatu čiji će domaćini biti Letonija, Poljska, Finska i Kipar. A to je da Crna Gora u posljednjem, februarskom „prozoru“ izgubi od Njemačke kod kuće i Švedske u gostima, da sve četiri selekcije završe takmičenje sa skorom 3:3 i da ,,crveni“ imaju najgoru koš-razliku, a trenutno su na ,,plus 28“...
PAD U DRUGOJ
ČETVRTINI
PODGORICA – Brazilski
košarkaš Raul Neto novi je igrač Barselone, potvrdio je katalonski klub.
Kako je objavila Evroliga, Barselona i Neto potpisali ugovor do kraja sezone
Posle osam godina igranja u NBA ligi, Neto se 2023. godine vratio u Evropu, potpisavši za Fenerbahče, ali zbog teške povrede nije nastupio za ekipu iz Istanbula.
Nakon oporavka od povrede, Neto je odigrao pet utakmica u brazilskom prvenstvu, uz prosjek od 16,8 poena, pet asistencija, 3,2 skoka i 1,6 ukradenih lopti po meču.
U NBA ligi je nastupao za Jutu, Filadelfiju, Vašington i Klivlend. Odigrao je ukupno 454 meča u NBA ligi i prosječno po meču bilježio 5,7 poena, 1,5 skokova i 2,1 asistenciju. S. J.
PODGORICA – Bosanskohercegovački centar Andrija Stipanović novi je košarkaš Cedevita Olimpije, objavio je slovenački klub. On je sa Cedevita Olimpijom, za koju je već igrao u sezoni 2019/20, potpisao ugovor do kraja sezone. – Prelijep je osjećaj vratiti se u Cedevita Olimpiju poslije četiri godine. Srećan sam i što sam ponovo vidio par poznatih ljudi. Srećan sam što sam ovdje i nadam se da ćemo dobro završiti sezonu. Ekipa je dobra i radujem se predstojećim izazovima. Nadam se da ću da po-
mognem ekipi – kazao je Stipanović za klupski sajt. Stipanović u Ljubljanu stiže iz Lijetkabelisa, za koji je ove sezone u Evrokupu prosječno po meču bilježio 11 poena, 7,2 skoka i 4,8 asistencija. Stipanović je u karijeri igrao i za Hermes, Split, Lijež, Kazertu, Kremonu, Otende, Trabzonspor, Demir, Kluž i Cedevitu iz Zagreba, sa kojom je 2017. godine osvojio ABA Superkup i bio izabran za MVPja turnira. S. J.
Crna Gora je sa pola koša dobila prvu četvrtinu (22:21), u kojoj su oba tima imala serije od po 5:0, te nijedan tim nije imao više od tri poena prednosti, iako je naša selekcija duže vodila. Koliko je prva dionica, uz samo jedan koš Crne Gore iz kontranapada, bila neizvjesna govori i činjenica da je devet puta bilo promjene vođstva. Bugarska je posljednji put u ovoj četvrtini imala prednost nepuna dva minuta prije kraja (21:20), ali je Nemanja Radović sa linije bacanja vratio vođstvo gostima, minut i 34 sekunde prije kraja kvartala.
Predvođena Kendrikom Perijem (osam poena) i Bojanom Dubljevićem (sedam), naša selekcija je do minimalne prednosti došla uz bolje procente šuta iz igre (50 – 43,8 odsto). Bugari su bolje šutirali za dva poena (50 – 45,5 odsto), a Crna Gora za tri poena jer je ubacila dvije trojke iz tri pokušaja (Peri i Dubljević), dok je domaćin pogodio trojku više, ali iz osam šuteva sa perimetra. Bugarska je imala bolji skok u prvih 10 minuta (11-6), posebno ofanzivni (3-0), što joj je donijelo pet poena iz drugog napada, dok je naša selekcija, imala više asistencija (5-3) i ukradenih lopti (3-1), a manje izgubljenih (2-4). Crna Gora je podbacila u dru-
Boston „preživio“ Minesotu, Majami nakon produžetka
PODGORICA – Klivlend „melje“ od početka sezone, savladao je Toronto 122:108 i upisao 17. pobjedu u 18 mečeva. Takođe, ovo je 18. utakmica u sezoni u kojoj su Kavalirsi postigli više od 100 poena. Toronto je doživio 14. poraz, a ima samo četiri pobjede. Klivlend su do pobjede predvodili Taj Džerom i Donovan Mičel sa po 26 poena i Džeret
Alen sa 23 poena i 13 skokova. U poraženom timu najefikasniji su bili Skoti Barns i Grejdi Dik sa po 18 poena, Džejlen Beret je dodao 16, a dobru partiju pružio je i Jakob Poeltl sa 12 poena i 19 skokova. Košarkaši Bostona su savladali Minesotu sa 107:105. Boston Seltiksi su vodili od druge četvrtine, ali nijesu uspjeli da se odvoje i dođu do rutinske pobjede. Na kraju, Minesota je
OPROŠTAJ IZ SNOVA: Peri je u meču protiv Bugara sa 31 poenom odveo Crnu Goru do pobjede
goj četvrtini (19:27), u oba pravca, pa je Bugarska na polovini meča imala sedam poena prednosti (48:41). Razlika je mogla biti i dvocifrena da Peri nije izborio faul na pet sekundi do kraja i pogodio prvo bacanje, dok je Marko Simonović ofanzivnim skokom uhvatio loptu i poentirao nakon što je Peri promašio drugo bacanje. Napravili su naši košarkaši u drugom kvartalu puno grešaka (čak devet izgubljenih lopti, četiri više od domaćina), neke i početničke. Zbog toga nijesu ni stigli da ubace više od šest koševa iz igre, iako su za dva poena bili skoro bez promašaja (6-5), dok su loše šutirali trojke (5-1).
Sa druge strane, Bugari su po-
godili dva četiri šuta za tri poena, dok su za dva šutirali 8-5. Dva pogođena bacanja Radovića donijela su Crnoj Gori posljednje vođstvo na meču (27:25), nakon nešto više od dva minuta igre u drugoj dionici, a onda su Bugari, serijom 9:0, preokrenuli i poveli 34:27. Seriju Bugara je prekinuo Peri (34:29), ali su Kostadinov sa penala i Pavlin Ivanov trojkom donijeli domaćinu prvo dvocifrenu vođstvo (39:29), koje je Bugarska imala i 20 sekundi prije kraja (48:38).
FINIŠ DJELO UKRASIO
Konstantno jureći prednost rivala, Crne Gora je skoro do polovine treće četvrtine držala
Rezultati i tabela
Bugarska – Crna Gora 86:90
Njemačka – Švedska 80:61
1. Crna Gora 4 3 1 331:203 7 2. Njemačka 4 2 2 299:262 6 3. Švedska 4 2 2 288:317 6 4. Bugarska 4 1 3 285:321 5 5/6. kolo (20/23. februar): Crna Gora –Njemačka, Bugarska – Švedska, Švedska – Crna Gora, Njemačka – Bugarska.
priključak (57:52), ali je onda imala neočekivan dvominutni pad, koji je Bugarska iskoristila da serijom 8:0 stigne do maksimalne prednosti od 13 razlike (65:52), kada se činilo da je uspjela da prelomi meč, na skoro četiri minuta prije kraja treće dionice. Naša selekcija, međutim, nije željelja da se
i Rudi Gober sa po 10 poena, a francuski centar je imao i čak 20 skokova.
uspjela da nadoknadi zaostatak i priđe na dva poena minusa u posljednjem minutu, ali nije uspjela do preokreta.
Džru Holidej je na 10 sekundi prije kraja promašio trojku, a Minesota je poslije defanzivnog skoka tražila tajm-aut, nakon kojeg je akciju pokušao da riješi Naz Rid, ali nije uspio da pogodi trojku za preokret i pobjedu.
Kod Bostona se istakao Džej-
len Braun sa 29 poena, pratio ga je Džejson Tejtum sa 26 poena, osam skokova i četiri asistencije, a dvocifren je bio još Derik Vajt sa 19 poena, devet skokova i pet asistencija. Kod Minesote se istakao Entoni Edvards sa 28 poena, devet skokova i sedam asistencija, pratio ga je Džulius Rendl sa 23 poena i šest skokova. Dvocifreni su bili još Donte Divićenco sa 11, Džejden Mekdanijels
Boston je drugi na Istoku sa skorom 14-3, a Minesota se nalazi na 11. mjestu Zapada sa osam pobjeda i isto toliko poraza. Košarkaši Majamija su na svom terenu poslije produžetka pobijedili Dalas 123:118, predvođeni Džimijem Batlerom koji je upisao 33 poena, devet skokova i šest asistencija. Kod Dalasa, koji je igrao bez slovenačkog reprezentativca Luke Dončića, najefikasniji je bio Kajri Irving sa 27 poena. Majami je na skoru od sedam pobjeda i sedam po-
Za razliku od meča u Podgorici (85:62), Crna Gora je u Bugarskoj znatno teže došla do pobjede. - Rekao sam i u Podgorici da ćemo morati da igramo mnogo bolje nego što je bio slučaj prije tri dana da bismo pobijedili u Bugarskoj. Međutim, nejasne stvari smo radili na parketu, imali smo 11 izgubljenih lopti u prvom poluvremenu. Bez odbrane, bez specijalne energije, nijesmo ličili
na sebe i to je trajalo do tri minuta prije kraja treće četvrtine – rekao je selektor Crne Gore Boško Radović Iako, kako kaže, ,,rijetko izdvaja pojedince“, Radović je, ipak, ostakao učinak jednog igrača. - Zoran Nikolić je unio jednu sjajnu energiju odbrambeno, zatvorio reket i vratili smo se u utakmicu. U posljednjoj četvrtini igralo se koš za koš, ali smo imali kvalitet više i
pobijedili veoma značajnu utakmicu. Pobjeda je najvažnija i sada smo veoma blizu Eurobasketa – dodao je Radović. Od reprezentacije se oprostio Amerikanac Kendrik Peri, i to na impresivan način, sa 31 poenom. - Dužan sam da zahvalim Kendriju Periju na sjajnoj epizodi od skoro četiri godine u dresu Crne Gore. To je zaključio sjajnom partijom večeras protiv Bugarske. Želim mu svu sreću i da pruža dobre igre u klubovima – zaključio je Radović.
Možemo da budemo srećni kako smo odigrali u ključnim momentima
Plejmejker Crne Gore Nikola Ivanović je na konferenciji za novinare govorio o lošem ulasku u utakmicu. - Poslije pobjede u Podgorici, mnogo smo pričali o ovoj utakmici, o karakteru i mentalitetu koji bismo trebali da imamo ovdje. I ne mogu da kažem da smo odradili dobar posao, posebno u prvom poluvremenu. Lako smo gubili loptu, dozvoljavajući protivniku da ima
preda, odigrala je sjajno posljednja dva minuta i serijom 11:0, koju je trojkom započeo Vladimir Mihailović, a završio, takođe, trojkom sjajni Peri (12 poena u ovom kvartalu, 25 nakon tri četvrtine), gosti su pred posljednju četvrtinu imali samo pola koša minusa (67:66), uz skoro izjednačene procente šuta iz igre sa Bugarima (52,5 – 53,5 odsto) i skok manje (21-22). Koliko je završnica treće četvr-
raza, a Dalas ima devet pobjeda i osam poraza. Bruklin je u gostima bio bolji od Sakramenta 108:103. Predvodio ga je Kem Tomas sa 34 poena i šest asistencija, a kod Sakramenta bolji od ostalih bio je Dearon Foks sa 31 poenom. Bruklin ima sedam pobjeda i 10 poraza, a Sakramento je zabilježio osam pobjeda i devet poraza.
Rezultati: Indijana – Vašington 115:103, Majami – Dalas 123:118, poslije produžetka, Filadelfija – LA Klipers 99:125, Klivlend – Toronto 122:108, Sakramento –Bruklin 103:108. S. J.
mnogo otvorenih šuteva i da uđe u dobar ritam. U svakom slučaju, možemo da budemo srećni kako smo se vratili u meč u drugom poluvremenu, i kako smo odigrali u ključnim momentima utakmice, defanzivno, uz više strpljenja u napadu, kada smo pronašli dobre šuteve i dobra rješenja. Ukupno gledano, srećni smo zbog pobjede – rekao je Ivanović.
tine bila važna za Crnu Goru, vidjelo se dobro u posljednjem kvartalu, u kojem naša selekcija od trojke Nikole Ivanovića za 75:72, na nešto više od sedam minuta do kraja, više nije dozvolila Bugarima sa povedu. Naša selekcija je trojkama Marka Simonovića i Perija čuvala prednost od tri poena (78:75 i 81:78), a onda je Ivanović povisio na 83:78. U želji da prekine pas rivala, Dubljević je dao autokoš, ali to
Košarkaš Breše je dodao da je ,,Kandrik Peri odradio sjajan posao u posljednjoj utakmici za našu reprezentaciju“.
- Ali je svako, i oni koji su ušli sa klupe, dao doprinos. Iskreno, ovo je ogromna pobjeda za nas i, iako ne matematički, veoma smo blizu Evropskog prvenstva. Nadam se da će sve da bude u redu – dodao je Ivanović.
nije omelo našu selekciju, koja je ubrzo otišla na „plus šest“ (86:80). Jang i Alipijev su trojkama vratili svoj tim u život (86:83, 88:86), ali je Dubljević, nakon što je fauliran nakon ofanzivnog skoka, realizovao oba bacanja i postavio konačnih 90:86, na 50 sekundi do kraja, jer je Pavlin Ivanov, koji je sa šest trojki bio najveća prijetnja, nakon toga izgubio loptu, i time su sve dileme otklonjene... S. JONČIĆ
PODGORICA – Prvih godina nakon obnove crnogorske nezavisnosti utakmice rukometaša Berana i Lovćena obilovale su incidentima.
Neželjenih scena nije bilo dugo, između ostalog i zato što je klub sa sjevera države bio ugašen, da bi prije nekoliko godina formiran novi, sve do skandala koji se dogodio prije dvije noći u meču sedmog kola Prve lige. Pristalice RK Berane 1949 tokom utakmice sedmog kola Prve crnogorske lige rukometaše cetinjskog tima gađale su predmetima, među kojima su bile i staklene flaše, a pojedinci su ulijetali na teren s namjerom da se fizički obračunaju s igračima aktuelnog šampiona. Meč je više puta prekidan zbog bakljade od koje se u sali nije ništa vidjelo, navijači su klicali osuđenom ratnom zločincu i saradniku okupatora u Drugom svjetskom ratu DragoljubuDražiMihailoviću, skandirali ,,Kosovo – Srbija“ i Cetinjane nazivali ustašama. Predsjednik RK Lovćen Vido Đakonović rekao je za Pobjedu da je odnos rukovodstva domaćeg kluba bio korektan, a dešavanja na tribinama ocijenio je kao divljanje. – Na terenu više nego fer, korektna i kvalitetna utakmica, uz jedan manji incident što se igrača tiče. Korektan, prijateljski doček sportskih prijatelja iz rukovodstva Berana i, nažalost, ponašanje većeg dijela publike koje se ne može okarakterisati kao navijanje. Ličilo je na sve samo ne na navijanje. Izlivi mržnje, klicanje drugoj državi, vrijeđanje igra-
ĐURAŠKOVIĆ: Izlivi šovinizma nijesu odnos većine Beranaca
Gradonačelnik Cetinja
NikolaĐurašković je najoštrije osudio „izlive šovinizma na rukometnoj utakmici u Beranama“ između Berana 1949 i Lovćena i pozvao nadležne organe da hitno reaguju i sankcionišu aktere.
– Negativan odnos publike u Beranama prema našim rukometašima, izlivi mržnje
ča, ubacivanje staklenih flaša. Nažalost, iako smo očekivali da smo takve slike sa rukometnih utakmica u Beranama ostavi-
Rukometašica Itana Grbić o očekivanjima pred start prvenstva Evrope
PODGORICA – Nema žurbe i ishitrenih izjava pred velika rukometna takmičenja, posebno kada je grupa ujednačena i gdje je veliki broj favorita.
Šampionat Evrope naše dame otvoriće u petak sa Srbijom, a Itana Grbić vjeruje da će „lavice“ od starta pokazati zbog čega su došle u Mađarsku. Grupa je, istina, ujednačena, ali naš tim ima adute da na pre-
mijeri, kasnije i sa Rumunijom i Češkom, pokaže da su namjere ozbiljne i da nikome neće biti lako. ,,Lavice“, inače, brane bronzanu medalju sa prethodnog prvenstva Evrope, a u Mađarskoj će nastupati sa mnogo jačim timom u odnosu na olimpijski kvalifikacioni turnir i Svjetsko prvenstvo. – Očekivanja su da se borimo do kraja, maksimalno, korak po korak, a najbitnija je prva utakmica i samo otvaranje, tako
i klicanje drugoj državi nijesu od juče i imaju svoj kontinuitet, ali sam bio uvjeren da su prošlost. Vjerujem da je i juče i danas kod tog malog dijela ljudi takav odnos politički generisan i podstaknut onim što Cetinje i Lovćen znače za Crnu Goru – kazao je Đurašković. Istakao je kako su takvoj politici Cetinje i Lovćen
li u prošlosti, nijesmo bili posebno iznenađeni jer do prije nekoliko godina svaka utakmica Lovćena u Beranama bila je
„simboli onoga što oni nijesu, simboli patriotizma, crnogorskog ponosa i slobode“.
– Ali taj i takav odnos nije odnos Berana i ubjedljive većine Beranaca koji poštuju i Cetinje, Lovćen i Crnu Goru zbog čega pozivam na smirivanje tenzija i fer i sportsko navijanje u Beranama, na Cetinju i u cijeloj
slična ovoj u nedjelju. Što se Lovćena tiče, ovaj duel je arhiviran – rekao je Đakonović. Lovćen je s rezultatom 26:22
Crnoj Gori – poručio je Đurašković. Kazao je kako će rukometaši Berana na Cetinju uvijek biti dočekani onako kako Cetinju i Lovćenu priliči –kao sportski prijatelji koji su uvijek dobrodošli.
– Čestitam igračima i stručnim štabovima oba kluba što su bili iznad situacije i u fer i korektnoj atmosferi završili utakmicu, uz zahvalnost menadžmentu RK Berane na prijateljskom odnosu i dočeku – zaključio je Đurašković.
savladao Berane 1949 i izjednačio se sa Rudarom i Budućnošću Podgorica na čelu tabele. Sve tri ekipe imaju po šest
da ćemo da vidimo šta će nam maksimum donijeti. Na premijeri je poznat rival, sjećanja su još svježa iz dva kvalifikaciona duela za EP koja su pripala našem timu. Grbić smatra da će se novi okršaj, a u odnosu na prethodna dva duela, razlikovati. – Očekujem borbu od prvog
minuta. Smatram da smo ovaj put u jačem sastavu iako je uvijek teško, naravno, igrati protiv Srbije. Ali mislim da je jako bitno da otvorimo prvenstvo s pobjedom zbog samog samopouzdanja na startu takmičenja. Svjesni smo koliko će nam svaki bod značiti. Naše reprezentativke, sa no-
vom selektorkom Suzanom Lazović, odigrale su dva kontrolna meča sa Hrvatskom i Slovenijom. Nekoliko dana su već u Mađarskoj, pripreme užurbano teku, analiza je spremna, motiva ne fali. Nema dileme da bi idealno bilo da Crnogorke s pobjedom započnu velike obaveze.
trijumfa i jedan poraz. Povodom skandala u Beranama saopštenjem se oglasio Rukometni savez Crne Gore - Savez najoštrije osuđuje neprihvatljiva, šovinistička skandiranja i poruke sa tribina upućene gostujućem timu, a koje su apsolutno neprimjerene ne samo u sportu, već i u društvu u cjelini. Radujemo se činjenici da je dvorana bila ispunjena do posljednjeg mjesta i da je na terenu između igrača oba tima, te službenih lica vladala fer i sportska atmosfera. Ipak, ponašanje navijača narušilo je cjelokupni utisak derbija i umanjilo značaj kvalitetnog rukometa prikazanog na terenu. Napominjemo da su rukometni klubovi Berane 1949 i Lovćen poznati po odličnim višedecenijskim međusobnim odnosima – saopšteno je iz Rukometnog saveza Crne Gore. - Incidenti poput bacanja predmeta na teren, pokušaji ulaska na teren od strane pojedini navijača, kao i upotreba pirotehničkih sredstava u dvorani –ne mogu biti tolerisani. Ovakvi propusti u organizaciji zahtijevaju kaznu za organizatora utakmice, o čemu će organi Saveza donijeti odluku u narednim danima, a shodno odredbama Propozicija takmičenja i Pravilnika o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti. Rukometni savez Crne Gore će nastaviti da ulaže napore u jačanje fer-pleja, sportskog duha i bezbjednosti na utakmicama, te apelujemo na sve klubove i navijače da svojim ponašanjem doprinesu unapređenju rukometa i sporta uopšte – naveli su iz RSCG. N. KOSTIĆ
– Bitno je kako će da se otvori prvenstvo – zbog energije, samopouzdanja i generalno atmosfere u ekipi. Od prve sekunde želimo da krenemo jako i idemo po dva boda – poručila je Grbić. Crna Gora je u znatno jačem sastavu u odnosu na prethodne dvije obaveze, ali ne i u najjačem jer fali Jelena Radivojević – Znači nam svaki igrač i uvijek se osjeti koliko nam fali kada neko nije sa nama. Nažalost, opet nijesmo kompletni jer Jelena nije sa nama, ali, eto, znatno smo jači nego na prethodnom takmičenju. Na šampionatu Evrope, čiji su domaćini Mađarska, Austrija i Švajcarska, učestvovaće 24 reprezentacije. Naša ekipa je u grupi B, a uz pretpostavku da će osvojiti jedno od dva mjesta koja vode u narednu fazu (kreće 5. decembra), ukrstiće se sa dvije najbolje selekcije iz grupe A (Švedska, Mađarska, S. Makedonija, Turska) i grupe C (Francuska, Španija, Poljska, Portugal). A. MARKOVIĆ
Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite
knjige uz dostavu
Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima –počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.
Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.
1944 - 2024
Utorak, 26. novembar 2024.
Dana 25. novembra 2024. umro je u 82. godini naš voljeni
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 26. novembra od 12 do 15 časova i 27. novembra od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENI:
supruga DUŠANKA, sin ŽELJKO, ćerka GORDANA, snaha VUKICA, unučad VALENTINA, IVONA, ANJA i PETRA, sestre od strica ĐINA i MARINA i ostala rodbina
Posljednji pozdrav našem voljenom
DRAGANU NIKOLIĆU 1947 ‒ 2024.
S ponosom i neprolaznom ljubavlju, nosićemo zauvijek u našim srcima vječnu uspomenu na tvoju plemenitu ličnost.
Saučešće se prima na gradskom groblju Čepurci u utorak, 26. novembra, od 10 do 15 časova.
Sahrana će se obaviti na Čevu u krugu porodice.
OŽALOŠĆENI:
supruga NEVENKA - NENA, djeca ARIJANA, IVAN i NINA, brat NIKOLA, sestra OLGA i VERA, unučad i ostala rodbina
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 25. novembra 2024. u 77. godini preminuo naš voljeni
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 25. novembra od 12 do 16 časova i 26. novembra od 9 do 14 30 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u 15 časova na seoskom groblju Prijevor. Kuća žalosti: Prva proleterska br.19, Budva.
OŽALOŠĆENI:
supruga MIRJANA, sinovi LAZAR i ILIJA, ćerka JELENA, brat RADE, bratanići DEJAN, ZORAN i GORAN, snahe JELENA i JELENA, zet NIKOLA, bratanična IVONA, unučad NAĐA, BOŽO, VIDA, MARKO, MILA, ALESANDRO, DANICA i EVA i ostala mnogobrojna rodbina
Дана 25. новембра
Utorak, 26. novembar 2024.
Sa velikim bolom obaveštavamo rodbinu i prijatelje da se dana 25. novembra 2024. godine upokojila naša
SPOMENKA MILOJEVIĆ rođena KARADŽIĆ u 75. godini
Izraze saučešća porodica prima u sredu, 27. novembra, od 9 časova u kapeli groblja u Vrnjačkoj Banji, opelo će se održati od 12 časova.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Posljednji pozdrav dragom
Odlazak dragih ljudi ostavlja duboku i tihu prazninu isparanu sjećanjima na zajedničke trenutke koji zaslužuju vječno pamćenje.
Dragi Miša, meni i mojoj porodici pružao si sigurnost i podršku sa prepoznatljivom iskrenošću i radošću. Bio si čovjek posebnih vrijednosti kojeg su plemenitost, pravednost, jedinstvena pozitivna energija, humanost i nesebičnost izdvajali od većine.
Zauvijek ćemo čuvati uspomene na naše iskreno prijateljstvo.
ŽIVKO ŠIPČIĆ sa porodicom
Upućujemo posljednji pozdrav našoj dragoj
Sa ogromnom tugom opraštamo se od dobre vile naše porodice, plemenite, pažljive, posvećene, uvijek nasmijane koja je sa velikom radošću ispunjavala naše porodične susrete.
Tvoju dobrotu nikada nećemo zaboraviti, sa ponosom, poštovanjem i ljubavlju ćemo te se sjećati i pominjati
Tvoji: DUŠKO, HASNIJA, ANA, MAJA, IVAN i IVA
Posljednji pozdrav dragoj
SPOMI
Za nezaborav…
Draga naša
DEJAN BANOVIĆ
SPOMENKA MILOJEVIĆ
Kako se oprostiti od majke koja je uvijek bila tu za nas i bila nam najveća podrška u životu. Nesebično si sebe davala drugima i uvjerila nas da je u tome ljepota života. Bićemo dostojni tebe i zauvijek ćeš biti u našim srcima Počivaj u miru
Posljednji pozdrav dragoj
SPOMI
Za nezaborav…
DEJAN BANOVIĆ
ZOKO
Bila je čast imati te za kolegu i prijatelja. Nedostajat će tvoja dobrota, vedrina i optimizam. ANA i SAŠA DRLJEVIĆ
Posljednji pozdrav dragom i voljenom bratu
Tvoja ćerka JELENA, zet NENO, unuk ILIJA i unuke MILICA i ANDREA
Posljednji pozdrav voljenoj sestri, tetki i zaovi našoj
ZORKI
Krasile su te najljepše ljudske vrline. Bila si i sestra i brat. Ostavljaš nam lijepa sjećanja GORAN, SONJA, SARA, MILOŠ I KSENIJA
Od djetinjstva do tvog odlaska živjeli smo kao prava braća. Mnogo ćeš mi nedostajati i uvijek ćeš biti sa mnom do kraja mog života.
Počivaj u miru.
RADE i BORKA 1305
SPOMENKA MILOJEVIĆ
Kako se oprostiti od majke koja je uvijek bila tu za nas i bila nam najveća podrška u životu. Nesebično si sebe davala drugima i uvjerila nas da je u tome ljepota života. Bićemo dostojni tebe i zauvijek ćeš biti u našim srcima Počivaj u miru
Tvoja ćerka JELENA, zet NENO, unuk ILIJA i unuke MILICA i ANDREA
Posljednji pozdrav dragom i nikad prežaljenom brataniću i bratu
DEJU LAZOVIĆU
Od tetke RAJKE, brata DARKA i sestre KIKE sa porodicama
Posljednji pozdrav dragoj
BOSA Beća MARKOVIĆ
Počivaj u miru
Porodica pokojnog NIKA RAIČEVIĆA
BATO
Danas je tvoj rođendan. Prošli si slavio sa tvojim pilićima Milom i Ilijom, da im ostane u lijepom sjećanju, a ovaj šta da ti kažemo? Mirno spavaj, srećo naša.
TVOJI NAJMILIJI
Posljednji pozdrav voljenoj tetki
JOKI Perovoj ODALE
DRAGAN V. LIJEŠEVIĆ sa porodicom
Voljenoj babi
DANICI
Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružila. Neka te anđeli čuvaju.
Od unuka IVANE, DIJANE i DANIJELE
Posljednji pozdrav dragoj strini
DANICI
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
VLADIMIR sa porodicom
Dragi tata
Ne mogu se naći riječi zahvalnosti koje su primjerene da opišu tvoju ljubav prema nama, snagu oslonca i podrške koju si nam davao svakog trenutka. Ponosni na tebe, čuvamo te u najtoplijim sjećanjima.
Tvoji
LAZAR, JELENA, NAĐA, VIDA, MARKO i DANICA
Dragi naš tata
Nismo znali šta je prava briga dok si bio sa nama. Bila je velika privilegija imati te pored sebe. Vječno žalimo za tobom i čuvamo te u najtoplijem sjećanju.
Tvoji ILIJA, JELENA i unuk BOŽO
Dragi tata
Hvala ti na čistoj ljubavi, bezuslovnoj podršci, najčvršćim temeljima i zidovima kojima si gradio i štitio našu porodicu.
Bio si nam uzor i pokretač, najoštriji kritičar i najiskreniji navijač.
Ponosni što smo te imali. Neutješni, volimo te beskrajno
JELENA, NICOLA, MILA, ALESSANDRO i EVA
26. novembar
Posljednji pozdrav kumu
LJUBU RAĐENOVIĆU
Rado ćemo se sjećati tvoje dobrote i plemenitosti. Čuvaćemo te od zaborava.
GORAN KRIVOKAPIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav velikom prijatelju
LJUBU RAĐENOVIĆU
Od MILANKA BAJČETE sa porodicom
S posebnim poštovanjem se opraštamo od dragog
LJUBA Božovog RAĐENOVIĆA
GOJKO LJUBANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom stricu
IVONA, IGOR i unučad LANA, DUNJA, UNA i PETAR
Posljednji pozdrav dragom stricu
DEJAN, NATAŠA i unučad FILIP, SOFIJA i NEMANJA
Sa velikim bolom i dubokom tugom, opraštamo se od našeg dragog đevera, strica i đeda
Božova RAĐENOVIĆA
Zauvijek ćemo se sjećati dana koje smo provodili s tobom. Hvala ti na ljubavi, posvećenosti i razumijevanju koje si nam svima nesebično pružao.
Tvoji: OLGA, ZORAN i GORAN sa porodicama
Posljednji pozdrav našem dragom i voljenom sestriću, mom cjeloživotnom velikom i nerazdvojnom drugu, prijatelju, bratu...
LJUBU RAĐENOVIĆU
Hvala Ti, dragi moj Ljuco, za naše vječno i prisno druženje, za sve divne trenutke provedene s Tobom. Tvojim odlaskom odlazi i dio mene, brate moj.
Dragi naš
Ostajemo uskraćeni za divno prijateljstvo obilježeno uzajamnim poštovanjem i razumijevanjem. Pamtićemo te jer si to za života zaslužio.
LJUBIŠA, VERA i DANICA MIJATOVIĆ
KRSTO LJUBANOVIĆ s porodicom
Posljednji pozdrav našem dragom drugu i prijatelju
1287
LJUBU RAĐENOVIĆU
Dragi naš
Teško se oprostiti od tebe koji si bio naš oslonac i snaga porodice. Uvijek smo bili ponosni reći da smo tvoji. Dok smo živi, žalićemo za tobom i ponosni na tebe čuvati te u najtoplijem sjećanju.
MIRA, LAZAR, JELENA i ILIJA
DRUŠTVO SA JAZA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
LJUBU RAĐENOVIĆU
Od RADIVOJA ASANOVIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
LUKA RAFAILOVIĆ i MOMO RADUNOVIĆ
Posljednji pozdrav komšiji
BAĆKU
Pamtićemo te kao nasmijanog, duhovitog i dobrog komšiju. Počivaj u miru.
ANA i SAŠA JEKNIĆ
Posljednji pozdrav našem dragom komšiji
RAJKU VULETIĆU Porodica
Dvije je godine od smrti naše drage majke i babe
DESANKE Vladimirove PERIĆ
rođene DRAKULOVIĆ
Još jedan novembar prolazi sa gorkim sjećanjem na rastanak.
Samo vrijeme prolazi, ali bol neće nikad.
Tvoji najmiliji; MILUTIN, SONJA, SLAVICA, ILIJA i IVA
Navršavaju se tri godine od smrti naše voljene
MIRJANE SELETIĆ
Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe neće nikad. Čuvamo te od zaborava.
Otac NIKOLA, majka JOVANKA, braća MIROSLAV i ZORAN
Tri su godine od kada te nema. Ništa nije isto od tada. Nikad te nećemo zaboraviti.
Kum JOVAN s fameljom
Dvije godine su od kako nijesi sa nama
LJUBO TOMOVIĆ
Vrijeme koje prolazi nije utjeha, već svjedok koliko nam sve više nedostaješ... U svakoj si našoj misli, suzi i uspomeni. Tvoji: ANKA, VELJKO i GOCA sa porodicama
Posljednji pozdrav poštovanom kolegi i velikom prijatelju
BRANKO, VOJO, DARINKA, MINJA, JOVO, MIŠKO, MARE, VULE, KATARINA, SANELA, MARKO, IVANA, BOŠKO, NIKOLA i VESNA
Sjećanja na najdraže i najvažnije žene u mom životu babu majku sestru
Volim vas i nedostajete mi svakim danom sve više
DUBRAVKA VUKČEVIĆ
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARIJA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „Firs t Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „Firs t Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 5 60-822-77
Tiraž: 3.500
D.O.O.“Komunalne djelatnosti“ - Šavnik
Ul. Šavnička I, zgrada broj 5
PIB: 02660601; PDV: 41/31-00023-0; Tel.fax 040/266-030; Ž.rač.535-6287-36 kod Prve banke
Na osnovu odluke Odbora direktora D.O.O.“Komunalne djelatnosti“Šavnik oglašava
Javnu licitaciju za prodaju osnovnih sredstava I PREDMET PRODAJE I POČETNA CIJENA
1.Teretno motorno vozilo Unimag 1600, broj šasije WB 84271051W190212, karoserija 425880-10-00473, , godina proizvodnje 2005, koje je havarisano, neispravno, nije u voznom stanju i nije registrovano (sa priključcima, dvije freze za snijeg i kosi nož za čišćenje snijega)
Početna cijena vozila je 1.888,68€
Početna cijena ispravne freze za unimag 2028,00€.
Početna cijena neispravne freze za unimag 1170,00€.
Početna cijena kosog nož za čišćenje snijega za unimag 697,20€ .
2.Teretno vozilo marke Buldožer TG 110, godina proizvodnje 1985, broj šasije 22065 broj motora 11068 koje je u neispravno, nije u voznom stanju , neregistrovano.
Počrtna cijena vozila je 5.550,32€
3.Putničko motorno vozilo, marke golf 4 SDI, godina proizvodnje 2000, broj šasije WVWZZZ1JZ1W207389, snaga motora 50Kv, nije registrovan, nije u voznom stanju,
Početna cijena vozila je 556,92€ .
4.Kontejneri veliki od 3m3
Početna cijena jednog kontejnera je 765,00€.
II USLOVI PRODAJE
Javno nadmetanje za prodaju vozila po ovom oglasu obaviće se putem prikupljanja pismenih ponuda, koje se dostavljaju u zatvorenoj koverti,sa naznakom “Ponuda-Ne otvaraj” na arhivi prodavca, u Šavniku, Ul.Šavnička I, zgrada broj 5, najkasnije do 02.12.2024..godine do 12 časova, kada će se obaviti javno otvaranje ponuda u prisustvu zainteresovanih ponuđača.
Pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica,koja na blagajni preduzeća uplate deposit u iznosu od 10% početne cijene vozila. (Prednost na licitaciji imaju zaposleni radnici u D.O.O.“Komunalne djelatnosti “ Šavnik) .
Najpovoljniji ponuđač, dužan je da u roku od 3 dana zaključi kupoprodajni ugovor i uplati ponuđeni iznos kupoprodajne cijene umanjen za isnos depozita. U slučaju odustanka prvorangiranog ponuđača ugovor o kupoprodaji će se dodijeliti drugorangiranom ponuđaču.
Učesnicima na licitaciji, koji na licitaciji nijesu uspjeli, vratiće se uplaćena kaucija u roku od 5 dana posle završetka licitacije.
Vozila koja su predmet prodaje mogu se vidjeti svakog radnog dana u periodu od 08 do 15 h u Šavniku.
Kontakt osoba: VD izvršnog direktora Momir Mijović 068/880-600.
Pravila nagradne igre
Postupajući u skladu sa čl. 69 Zakona o igrama na sreću (Sl.list RCG br. 52/04, 13/07, 73/10, 40/11, 61/13, 37/17) DeFacto Consultancy D.O.O. (u daljem tekstu: Priređivač), sa sjedištem u Podgorici, Ulica 8. marta 55, Podgorica, Crna Gora, matični broj kompanije (PIB) 02748916, dana ___/___/_______ godine donosi
Pravila o priređivanju nagradne igre
Nagradna igra pod nazivom „Odgovori na anketu i osvoji“ se organizuje u sklopu projekta istraživanja javnog mnjenja u Danilovgradu organizovan od strane Priređivača. U nastavku se nalaze sve potrebne informacije o nagradnoj igri.
1.Svrha nagradne igre
Svrha nagradne igre je motivisati punoljetne osobe sa prebivalištem u Crnoj Gori da učestvuju u istraživanju koje uključuje ispunjavanje ankete.
2.Vrijeme trajanja nagradne igre
Nagradna igra će trajat od 1. decembra 2024. godine do 10. decembra 2024. godine.
3.Fond nagrade Fond nagrade za ovu nagradnu igru biće u obliku poklon vaučera u vrijednosti od ukupno 500 EUR (pet stotina) sa PDV-om.
4.Vrijednost pojedinačne nagrade
U sklopu nagradne igre biće podijeljeno 5 (pet) poklon vaučer nagrada, pri čemu će svaka poklon vaučer nagrada biti u obliku poklon vaučera u vrijednosti od 100 (jedna stotina) eura.
Poklon vaučeri će biti u obliku bankovne poklon kartice koja će moći da se koristi na svim mjestima gdje postoji
POS terminal. Poklon vaučeri ne mogu biti zamijenjeni za novac.
5.Uslovi za učestvovanje
U nagradnoj igri pravo učešća imaju svi koji ispune sljedeće uslove:
-Učesnici nagradne igre moraju imati prebivalište u Crnoj Gori.
-Učesnici nagradne igre moraju ispuniti anketu.
Učesnici nisu dužni izvršiti nikakvu uplatu ili naknadu kako bi učestvovali u nagradnoj igri.
6.Postupak priređivanja i sprovođenja nagradne igre
Nagradna igra će se sprovoditi onlajn putem linka koji će biti distribuiran putem Viber aplikacije gdje će učesnici sami ispunjavati anketu. Ova interaktivna metoda omogućava direktnu komunikaciju i učešće ispitanika u igri.
7. Objava rezultata
Sistem izvlačenja dobitnika biće organizovan metodom slučajnog izbora učesnika nagradne igre. Lične podatke učesnika ćemo ubaciti u program koji će nasumično da izvuče dobitnike. Nakon pritiska na taster, na ekranu će se pojaviti 5 dobitnika poklon vaučera po 100 eura nagradne igre iz baze učesnika. U slučaju bilo kakve tehničke nepravilnosti u samom postupku izvlačenja nagrade, koje se može okarakterisati kao više sila, Priređivač ne snosi odgovornost. Javno izvlačenje dobitnika odnosno utvrđivanje rezultata igre, biće organizovano u prostorijama Priređivača, u kancelariji DeFacto Consultancy D.O.O. u ulici 8. marta 55 u Podgorici, dana 13. decembra 2024. godine u 12 sati. Rezultati nagradne igre i dobitnici nagrada biće objavljeni na službenoj internet stranici i društvenim mrežama Priređivača. Dobitnici nagrade će biti takođe pozvani putem telefona.
Izvlačenju dobitnika prisustvovaće Komisija sastavljena od 3 člana, koja će pratiti regularnost postupka. Članovi Komisije su Slaven Živković, Radica Abramović i Helena Brajović. U slučaju da jedan od članova Komisije nije u mogućnosti da bude prisutan, Jasmina Mulić Kajić će služiti kao zamjenski član Komisije.
8.Rok za podizanje nagrada Dobitnici nagrada imaju određen rok za podizanje nagrade i to do datuma 25. decembra 2024. godine.
9.Način uručivanja nagrade Nagrade će biti dostavljene dobitnicima putem kurirske službe. Vaučer pokloni će biti pažljivo upakovani i poslani na adrese dobitnika.
10.Nadležni sud Za rješavanje spornih pitanja između Priređivača i učesnika nagradne igre nadležan je Sud u Podgorici. Pravila nagradne igre propisuje Priređivač i primjenjuju se po dobijanju saglasnosti od Uprave za igre na sreću i objavljivanja u dnevnom štampanom mediju Pobjeda prije početka nagradne igre. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 eura, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, biće prodat na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom će biti uplaćena u budžet Republike u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada.
Potpis ovlašćenog predstavnika Priređivača:
Slaven Živković Izvršni direktor DeFacto Consultancy D.O.O.
Utorak, 26. novembar 2024.
Iv.br.1270/24 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Elektroprivreda Crne Gore” AD Nikšić-FC Snabdijevanje, sa sjedištem na adresi ul. Vuka Karadžića br. 2, protiv izvršnog dužnika Vuka Koraća, iz Berana, Glavaca bb, radi naplate novčanog potraživanja shodno čl. 45 ZIO-a, dana 25.11.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vuka Koraća, sa zadnje poznatom adresom Glavaca bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1270/24 od 10.10.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 19.11.2024. goddine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Iv.br.1275/24 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Elektroprivreda Crne Gore” AD Nikšić-FC Snabdijevanje, sa sjedištem ana dresi ul. Vuka Karadžića br. 2, protiv izvršnog dužnika Miralema Šabotića, Dobrodole bb, Petnjica, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 25.11.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Miralema Šabotića, sa zadnje poznatom adresom Dobrodole bb, Petnjica. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1275/24 od 10.10.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 19.11.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Iv.br.1297/24 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Crnogorski elektrodistributivni sistem” Podgorica, sa sjedištem na adresi ul. Ivana Milutinovića br. 12, protiv izvršnog dužnika Dmitra Ugrenovića, iz Andrijevice, Gračanica bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 25.11.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Dmitra Ugrenovića, sa zadnje poznatom adresom Gračanica bb, Andrijevica. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1297/24 od 16.10.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 22.11.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Na osnovu člana 78 stav 1 Zakona o vanjskim poslovima („Službeni list CG”, broj 70/17), Ministarstvo vanjskih poslova objavljuje
JAVNI OGLAS za prijem pripravnika
Ministarstvo vanjskih poslova donijelo je Plan potrebnog broja pripravnika za period od 2023-2025 godine.
U skladu sa Planom potrebnog broja pripravnika Ministarstvo objavljuje javni oglas za prijem još četiri (4) pripravnika u 2024. godini, na period od 18 mjeseci. Uslovi za prijem pripravnika u Ministarstvu vanjskih poslova su: -najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja -položen ispit za pripravnike u Ministarstvu vanjskih poslova.
Prijavu i dokaze o ispunjenosti uslova potrebno je dostaviti na adresu Ministarstva vanjskih poslova, ul. Stanka Dragojevića br. 2, Podgorica. Ovaj javni oglas objavljuje se u “Službenom listu Crne Gore”, na internet stranici Ministarstva i u jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori. Odluku o izboru pripravnika u Ministarstvu donosi ministar vanjskih poslova, prema redosljedu utvrđenom na rang listi. Rok za podnošenje prijava na javni oglas za pripravnike je 15 dana od dana objavljivanja oglasa. Za sve bliže informacije kontaktirati Ministarstvo vanjskih poslova na tel: 020/416-329. Broj: 10-900/12-24/12-29 Podgorica, 26.11.2024. godine
PRAVILA NAGRADNE IGRE
Poklanjamo 200 ¤ 40 x
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 25 (dvadest pet) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 23, 24. i 25.) počev od 27. novembra (kupon broj 1), završno sa 21. decembrom (kupon broj 25).
Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom.
Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Oglasnog odjeljenja Pobjede - Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Nagrade (40 ukupno) su: vaučeri za potrošnju u prodjanim objektima Volija širom Crne Gore, u pojedinačnoj vrijednosti od po 200 eura.
Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima:
- Imena prvih 20 dobitnika biće izvučena 12. 12. 2024. godine, u 13h. Koverte u kojima su kuponi dostavljaju se istog dana do 12h.
- Imena drugih 20 dobitnika biće izvučena 25. 12. 2024. godine u 13h. Koverte u kojima su kuponi dostavljaju se istog dana do 12h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.
