Dnevni list Pobjeda 28.11.2024

Četvrtak, 28. novembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina

Predstavnici koalicije „Za bolju Podgoricu“ predstavili platformu za formiranje vlasti, ali i iznijeli kontradiktorne stavove o tome ko treba da bude na čelu lokalne uprave

GP Ura ostaje pri stavu da je Rakčević najbolje rješenje za gradonačelnika, Pokret

za Podgoricu otvoren za

i o tom pitanju

Glumica Dijana Dragojević za Pobjedu povodom premijere predstave ,,Pomelo, mali ružičasti slon“

Pozorište uči

djecu da razlikuju

dobro od lošeg

Gradsko pozorište ima tri scene – lutkarsku, dječju, dramsku i večernju. Trebalo bi da budu ravnopravne, ali, nažalost, nijesu. Klasična lutkarska predstava radi se jednom u četiri-pet godina, a mislim da najviše publike upravo imamo na lutkarskoj sceni – istakla je Dragojević

Nedavni napad na Anu Raičković bio jedna od tema Medijskog foruma o Jugoistočnoj Evropi u Podgorici

Država ima šansu da spriječi nove atake na novinare

Domaća i međunarodna javnost očekuju jasnu i nedvosmislenu primjenu kaznenih mehanizama koji bi odvratili i prekinuli trend napada na medijske poslenike. Kako je ocijenjeno, primjena adekvatnih mehanizama i oštrih kazni prema napadačima na novinarku Pobjede Anu Raičković prilika je da se obeshrabre slične situacije

Tužilac u Peći crnogorskim vojnicima odredio pritvor do 30 dana zbog krivičnog djela izazivanje mržnje i netrpeljivosti

Dvojica pripadnika Vojske

Radulović: Urgencija Mandića i Kneževića predstavlja pokušaj političkog uticaja na tužilaštvo

PODGORICA - Urgencija

Andrije Mandića i Milana Kneževića vrhovnom državnom tužiocu je bez osnova i može predstavljati samo pokušaj političkog uticaja na tužilaštvo. Takođe, nije primjerena, jer dolazi od predstavnika zakonodavne vlasti i aktuelne parlamentarne većine, kazao je za Pobjedu advokat Veselin Radulović.

Naime, prvi čovjek parlamenta i predsjednik Nove srpske demokratije te lider Demokratske narodne partije juče su ozvaničili novi podnesak koji su uputili vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću. Kako su precizirali u urgenciji koju su potpisali svojim funkcijama, a ne kao građani, zatražili su da im se što prije dostave informacije „da li su postupajući tužioci Siniša Milić i Zoran Vučinić u završnoj riječi bili upoznati sa činjenicom da je od strane Specijalnog državnog tužilaštva formiran predmet protiv Zorana Pažina, Milivoja Katnića i Saše Čađenovića“.

U tekstu posebno navode da su Katnić i Čađenović zastupali optužnicu za terorizam u pokušaju na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine. Ovom optužnicom bili su, između ostalih, obuhvaćeni Mandić i Knežević, za koje

Sagovornik Pobjede ističe da takav zahtjev vrhovnom državnom tužiocu nije primjeren jer dolazi od predstavnika zakonodavne vlasti i aktuelne parlamentarne većine

je ukinuta prvostepena presuda, a cijeli slučaj vraćen na ponovno odlučivanje.

- Ukoliko jesu znali, onda s pravom konstatujemo da su doprinijeli novoj kontaminaciji ionako kontaminiranog postupka. A ukoliko nijesu bili upoznati, smatramo vrlo cjelishodnim i korisnim da o istom budu obaviješteni. Ovo posebno ističemo imajući u vidu da još čekamo pisani otpravak prvostepene presude – stoji u obraćanju Mandića i Kneževića.

Oni dalje navode kako su se na urgenciju odlučili zbog toga što je opunomoćeni predstavnik Kneževića, advokat Dušan Radosavljević, prije dvije sedmice „podnio molbu specijalnom državnom tužiocu Vukasu Radonjiću da mu se omogući da ostvari uvid u spise predmeta formiranog od strane SDT-a“ protiv Pažina, Katnića i Čađenovića.

- Na to imamo pravo kao oštećeni, te Vas molimo, imajući u vidu protok vremena i važnost ovog predmeta, da kao vrhovni državni tužilac iz domena svojih nadležnosti urgirate za pravovremenu reakciju postupajućeg tužioca – zaključuje se u pismu dvojice visokih funkci-

onera stranaka parlamentarne većine.

Advokat Veselin Radulović je, komentarišući novi pritisak na tužilaštvo, ocijenio je da urgencija Mnadića i Kneževića „pravno neutemeljena i potpuno besmislena“ tim prije što, kako je rekao dolazi od predstavnika zakonodavne vlasti i aktuelne parlamentarne većine.

- Mandić i Knežević očigled-

no ne razumiju ili namjerno pogrešno tumače obavještenje tužilaštva da je „formiran predmet“. U svakom slučaju, kada se podnese krivična prijava ili tužilaštvo na drugi način sazna za okolnosti koje mogu ukazivati da je neko lice eventualno izvršilo krivično djelo, u tužilaštvu se formira predmet. Drugim riječima, svako može podnijeti krivičnu prijavu i po toj prijavi će se formira-

ti predmet. Međutim, to još ne znači da postoji osnov ili osnovana sumnja da je neko izvršio krivično djelo – pojašnjava sagovornik Pobjede.

On podsjeća da se predmet formira upravo da bi tužilaštvo utvrdilo pojedine navode.

- Pravne posljedice za neko lice mogu nastupiti tek eventualnim pokretanjem krivičnog postupka, a ne „formiranjem predmeta“. U tom smislu, potpuno je bez značaja da li su tužioci koji postupaju u predmetu terorizma u pokušaju bili upoznati da li je ovaj - ili bilo koji drugi - predmet formiran – dodaje Radulović, te ukazuje na činjenicu da sve to ne bi smjelo uticati na rad tužilaca u predmetu u kome postupaju. Pojašnjavajući cijelu proceduru, naš sagovornik precizira da bi Mandić i Knežević svojstvo oštećenog u nekom predmetu mogli steći pod uslovom da je krivični postupak pokrenut. - Tada bi svakako imali pravo uvida u spise predmeta. Ipak, ako bi uvid u spise predmeta prije njihovog saslušanja uticao na njihov iskaz, oni to pravo stiču tek nakon što budu saslušani. Zbog svega navedenog, urgencija Mandića i Kneževića vrhovnom državnom tužiocu je bez osnova i može predstavljati samo pokušaj političkog uticaja na tužilaštvo – zaključuje Radulović u izjavi za Pobjedu. K. JERKOV

Poslanici Demokratske partije socijalista prije početka pres konferencije prekrili novi logo Skupštine Crne Gore

GP Ura Rakčević za gradonačelnika, za Podgoricu pregovore

PODGORICA – Iako tvrde da u koaliciji „Za bolju Podgoricu“ i dalje postoji političko saglasje, predstavnici tog saveza iz Građanskog pokreta URA i Pokreta za Podgoricu iznijeli su kontradiktorne stavove o pitanju koje predstavlja kamen spoticanja za dogovor o formiranju vlasti u glavnom gradu, a koje se odnosi na personalno rješenje za budućeg gradonačelnika.

PODGORICA – Poslanici

Demokratske partije socijalista juče su preko novog loga Skupštine, koji se nalazi u holu parlamenta i koji je tu nedavno postavljen na inicijativu predsjedavajućeg Andrije Mandića, nalijepili naljepnice

Tim performansom, izvedenim uoči zakazane konferencije za medije, željeli su da „upodobe ambijent“ uz obrazloženje da će tako „svima biti prijatnije“.

- Ovo je civilizovana reakcija protiv necivilizovanog postupanja predsjednika parlamenta Andrije Mandića, provincijskog i prevaziđenog političara koji broji posljednje dane i u tim danima pokušava da prekroji ono što su mu zadali - poručio je poslanik DPS-a Oskar Huter. Podsjećanja radi, na novom

skupštinskom logu oslikana je Zetska banovina, što je opozicija doživjela kao čin kojim Mandić priziva vrijeme kada je Crna Gora izgubila ime, suverenitet i državno dostojanstvo.

R eagujući na performans DPS-a, Mandić je juče kazao kako je to doživio kao „atak

na Skupštinu Crne Gore“. - Opozicija je izvela predstavu koja im ne služi na čast, a naročito ne ugledu Skupštine. Znam da ima mnogih koji će se kritički odnijeti prema tome kako je danas uređena Skupština, ali ja mislim da danas ona ima dušu. Njenu dušu čini ovaj logo koji svjedoči o

trajanju Crne Gore. Crna Gora je stara država, uz Srbiju, i od svih ostalih bivših jugoslovenskih država, Crna Gora je najstarija. Znam da se to mnogima ne sviđa, jer je Crna Gora mala država i nema ekonomske potencijale poput Hrvatske i Slovenije, ali ima bogatu tradiciju koju čini i ova prelijepa zgrada na Cetinju, po našem mišljenju najljepša u Crnoj Gori i koja se nalazi na logu - poručio je Mandić. Ocijenio je i da je novi logo omogućio da Skupština izgleda poput Bijele kuće, jer i ona, kako je rekao, ima sličan znak. Mandić je najavio i da će na mjestu u Skupštini, na kojem se ističu fotografije ljudi koji su obilježili istoriju Crne Gore, postaviti slike predstavnika Senata Crne Gore koji je, kako je rekao, od Njegoševog vremena do vremena kralja Nikole trajao u našoj zemlji.

- Da znamo da istorija Crne Gore nije samo ona od kada je darovan Ustav 1905. godine, već da počinje mnogo prije toga - rekao je Mandić. Zgrada Skupštine Crne Gore, prema njegovim riječima, ima veliku simboliku jer povezuje i služi da pokaže da „možemo da se okupimo oko jednog simbola koji okuplja“.

- Danas opozicija treba da poštuje većinsku volju koja je iskazana na prethodnim izborima. Volio bih da kolege iz opozicije poštuju tu činjenicu i da ne misle da su uvijek u pravu. U demokratijama se poštuje volja većine uz obavezno vođenje računa da se ne povrijede prava manjine. Činjenica da se u Skupštini prvi put nalazi natpis na albanskom jeziku i zastava Evropske unije uprkos svoj ranijoj retorici DPS-a o evrointegracijama dovoljno govori - kazao je Mandić, uz najavu da će u plenarnoj sali uskoro biti postavljena zastava EU kao dokaz u kom pravcu aktuelna vladajuća većina želi da ide I.M.

Ta koalicija predstavila je juče dugo najavljivanu platformu za pregovore koja sadrži principe međusobne saradnje potencijalnih činilaca buduće vlasti, ali se u njoj ne pominje nosilac njihove izborne liste Luka Rakčević koga je taj savez nakon izbora predložio za gradonačelnika i tim pitanjem uslovio dogovor o formiranju vlasti. Na novinarsko pitanje jesu li spremni na kompromise u smislu personalnih rješenja za gradonačelnika ukoliko od toga bude zavisio dogovor o formiranju buduće lokalne vlasti, generalni sekretar GP URA Mileta Radovanić i funkcioner Pokreta za Podgoricu Miloš Krstović dali su različite odgovore. Radovanić je, odgovarajući na to pitanje, naveo kako oni i dalje smatraju da je Rakčević najbolje rješenje za tu poziciju jer

BRISEL - Lično sam svjedočila posvećenosti zemalja Zapadnog Balkana da se razvijaju kako bi postale dio Evropske unije. Istovremeno, vidimo uticaj Rusije, koja želi da ih zaustavi na tom putu. Zbog toga ćemo stalno jačati posvećenost EU ovim zemljama kandidatima, kazala je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavljajući juče poslanicima u Evropskom parlamentu sastav i platformu na kojoj će

Veselin Radulović

koalicije „Za bolju Podgoricu“ predstavili zajedničku platformu za formiranje vlasti, ali i iznijeli stavove o tome ko treba da bude na čelu lokalne uprave

Ura ostaje pri stavu da je Rakčević najbolje rješenje gradonačelnika, Pokret Podgoricu otvoren za

pregovore i o tome pitanju

je, kako je pojasnio, spreman da preuzme odgovornost za realizaciju projekata iz platforme.

- To što se u platformi niko personalno ne pominje ne znači da se odustalo od bilo koga. Mi imamo našeg kandidata za koga tvrdimo da je dobar kandidat za gradonačelnika. Pozicija gradonačelnika znači preuzimanje odgovornosti i to je taj idejni pristup, gdje želimo da preuzmemo odgovornost za neke projekte i njihovu realizaciju - rekao je Radovanić. Krstović je, sa druge strane, rekao kako platforma predstavlja polaznu osnovu, te kako su oni, ukoliko neko smatra da projekte iz nje može bolje da realizuje, otvoreni da razgovaraju i o tome. - Mi nigdje nijesmo spomenuli nijedan uslov. Ovo je naša platforma, a ako oni misle da će neko drugi ove principe bolje da

realizuje, mi smo i o tome spremni da razgovaramo. Mi ne pričamo o pozicijama niti ljudima na tim pozicijama. Mi se držimo ove platforme, ali ni ona nije Sveto pismo i o njoj može da se razgovara - odgovorio je Krstović.

Iako ovi odgovori ukazuju da orkestar u vidu koalicije „Za bolju Podgoricu“ svira na nenaštimovanim instrumentima, Radovanić ipak tvrdi da sloga

odobrili novi sastav Evropske komisije komesari počinju da rade 1. decembra

se bazirati rad njenog tima u narednih pet godina.

Obrazlažući program na kojem će se bazirati rad 26 komesar, od kojih su šestoro ujedno izvršni potpredsjednici, ona se osvrnula na ugroženost EU različitim sukobima koji se dešavaju u njenom bližem i daljem susjedstvu. Posebno je potcrtala bezbjednost svih 27 zemalja članica i potrebi da se pojača zajednički sektor odbrane.

- San o Evropi proširio se na zemlje Zapadnog Balkana,

Ukrajinu, Moldaviju i dalje. Napravićemo reforme s naše strane i podržaćemo sve ove države na njihovom putu ka EU u skladu s onim što su postigli i sve dok budu spremni da nam se pridruže Marta Kos je prava osoba za posao komesarke za proširenje – navela je Fon der Lajen u svom govoru.

Ona je potvrdila da su pojedini kandidati dobili izmijenjene portfelje, u skladu sa sugestijama europarlamentaraca tokom i nakon saslušanja.

- Spremni smo da odmah počnemo da radimo. Ova EK uvijek će biti posvećena borbi za slobodu, suverenitetu, bezbjednosti i prosperitetu – navela je ona.

Dalje je najavila da će prva velika inicijativa novog sastava EK biti Kompetitivni kompas, kao „okvir za postupanje tokom novog mandata“.

- Baziraće se na tri stuba, a to su: zatvaranje inovacionog jaza koji postoji u odnosu na SAD i Kinu, zatim zajednički plan za dekarbonizaciju i

DPS i koalicija „Za bolju Podgoricu“ u kontaktu

Demokratska partija socijalista imala je kontakte sa predstavnicima koalicije „Za bolju Podgoricu“, sa kojima su razgovarali o situaciji u glavnom gradu i državi, ali i o tome kako doći do efikasne gradske uprave. To je juče saopštio lider DPS-a Danijel Živković navodeći da će ta partija, kada završi razgovore sa političkim subjektima koji su se odazvali na njihov poziv i kada definišu zajedničku platformu, na pregovore pozvati i koaliciju „Za bolju Podgoricu“.

- I na taj način pokušati da dođemo do dogovora - kazao je Živković u emisiji „Iznova“ na Televiziji Nova M. Živković je rekao kako DPS-u, sa najviše osvojenih mandata, ne bi imalo smisla nuditi da Luka Rakčević bude gradonačelnik Podgorice. - Moraju se vraćati demokratski principi u politički život Crne Gore. Ukoliko smo dobili najviše glasova na ovim izborima, to podrazumijeva da sjednemo za sto i dogovorimo se na jasnim principima. Dakle, oni koji su ostvarili najbolji rezultat imaju pravo i prvopozvani su da predlože predsjednika opštine. U ovom slučaju to je DPS, naš nosilac liste je bio Nermin Abdić - poručio je Živković.

Ljiljanić: Platforma je iskorak u demokratskom pregovaranju

Platformu koalicije „Za bolju Podgoricu“ predstavila je Nađa Ljiljanić iz Pokreta za Podgoricu, koja je tom prilikom istakla kako taj dokument predstavlja veliki iskorak u demokratskom pregovaranju.

Objasnila je kako se osnovni principi međusobne saradnje odnose na poštovanje Ustava, ljudskih, građanskih, manjinskih prava i vjerskih sloboda, kao i poštovanje zakona o lokalnoj samoupravi i glavnom gradu, kao i Statuta Glavnog grada.

U osnovne principe međusobne saradnje spada, kako je pojasnila, i sprovođenje

među koalicionim partnerima nije narušena.

- Bilo je priče da smo se posvađali, a vidite ovdje naš šestoro koji predstavljamo koaliciju „Za bolju Podgoricu“. Ostajemo pri svemu što smo pričali u kampanji za podgoričke izbore - kazao je Radovanić.

On, kako je rekao, vjeruje da je ponuda sadržana u platformi prihvatljiva svima.

- Ovdje se radi o razvojnim pro-

sveobuhvatnih lokalnih reformi, sa fokusom na odgovornosti i efikasnosti, kao i primjena načela dobre lokalne javne uprave u segmentu rada lokalne vlasti.

Ljiljanić je istakla da su politička načela kojim će se voditi transparentnost, saradnja i odgovornost, dosljedna primjena programskih vrijednosti, zalog za bolju budućnost Podgorice, stabilnost i efikasnost upravljanja. Platforma, kako je istakla, sadrži projekte čija je realizacija predviđena u prvih 100 dana lokalne vlasti, a koji

jektima. Ovo je naša ponuda sa jasnim principima, idejom i vizijom realizacije u cilju razvoja Podgorice. Poslaćemo platformu svim medijima, sačekati komentare i nakon toga krenuti u sljedeću fazu. Sljedeća faza je da sačekamo komentare drugih partija, nakon čega ćemo se odrediti što i kako dalje - rekao je Radovanić. Komentarišući poruke koalicije Pokreta Evropa sad i Demo-

Gorčević čestitala Kos i pozvala je u Crnu Goru

Ministarka evropskih integracija Maida Gorčević na društvenim mrežama je podijelila svoj stav povodom izbora novog sastava EK. - Političke smjernice EK za mandat 2024-2029, poruke tokom saslušanja kandidata u EP, ali - prije svega - današnji izbor komesarke Marte Kos za kormilarku politike proširenja Unije, potvrđuje naše uvjerenje da ćemo zajedno uspješno preći i posljednju etapu našeg integracionog puta za vrijeme ovog mandata – navela je ona.

kompetitivnost privrede, te povećanje bezbjednosti i smanjenje zavisnosti od drugih zemalja u bilo kom pogledu –precizirala je Fon der Lajen.

Rekla je da EU „mora i ostaće na putu ka ostvarenju ciljeva Evropskog zelenog dogovora“. Najavila je da „Evropa mora imati jaču ulogu u

podrazumijevaju subvencije troškova za produženi boravak djece, besplatan javni prevoz za penzionere i prihvatljiv cjenovni iznos za ostale građane. Poručila je i da, kao preduslov uspješne saradnje na nivou glavnog grada, zahtijevaju poštovanje demokratskih procedura u donošenju zakona.

- Zahtijevamo da se Vlada i Skupština suzdrže od donošenja zakona koji se tiču Podgorice, bez saglasnosti sa njenim rukovodstvom, bez javne rasprave i uključivanja stručne javnostinavela je Ljiljanić.

krata da gradonačelnika treba da predloži najjači politički subjekt, Radovanić je kazao kako bi po toj logici funkcija prvog čovjeka grada trebalo da pripadne nosiocu liste Demokratske partije socijalista Nerminu Abdiću Zaključio je i kako takozvane tridesetoavgustovske većine više nema i kako je ona prestala da postoji formiranjem 44. vlade Đurđica ĆORIĆ

svim udaljenim kriznim oblastima“.

Nakon predstavljanja EK, pojedini poslanički klubovi su insistirali na tome da novi sastav što prije preuzme poslove i izazove sa kojima se Evropa suočava. Predsjednica EP Roberta Mecola na kraju je naglasila da su za novi sastav EK najviše glasale partije koje su proevropske, za vladavinu prava i koje su jasno osudile rusku invaziju na Ukrajinu. - Nadam se da ćemo u tom duhu nastaviti da radimo – zaključila je ona jučerašnju debatu posvećenu EK, koja će početi svoj rad 1. decembra. K.J.

Krstović, Ljiljanić i Radovanić na predstavljanju platforme

Iz Savjeta stranih investitora reagovali na prošlonedjeljnu odluku Agencije za zaštitu konkurencije

Smatraju da nijesu u potpunosti ispoštovani evropski standardi

Agencija za zaštitu konkurencije prošle sedmice utvrdila da dogovor između telekomunikacionih kompanija, kojima su direktno određene cijene minimum pripejd dopune na pet eura od 1. aprila, predstavlja sporazum koji je imao za cilj narušavanje konkurencije i da je zabranjen i ništavan

PODGORICA - Dostupne informacije ukazuju na to da određeni elementi evropskih standarda možda nijesu u potpunosti ispoštovani prilikom donošenja odluke Agencije za zaštitu konkurencije (AZK), što može dovesti u pitanje osnovanost krajnjeg zaključka, ocijenjeno je iz Savjeta stranih investitora (SSI). U Savjetu su rekli da posebno može biti zabrinjavajuće da se takvi presedani mogu dogoditi u sektoru telekomunikacija, koji predstavlja jedan od ključnih stubova ekonomskog jačanja zemlje i smatra se predvodnikom procesa digitalne transformacije.

- Telekomunikacione kompanije, članice Savjeta, kroz kontinuirana ulaganja u infrastrukturu i inovacije doprinijele su razvoju Crne Gore, što potvrđuje više od 700 miliona eura investicija u proteklih deset godinanavodi se u saopštenju SSI. Iz SSI su najavili da će pažljivo ispratiti proces donošenja odluke AZK-a, kojom se navodno potvrđuje postojanje zabranjenog kartelskog dogovora mobilnih operatora u Crnoj Gori. AZK je prošle sedmice utvrdio da dogovor između telekomunikacionih kompanija, kojima su direktno određene cijene minimum pripejd dopune na pet eura od 1. aprila, predstavlja sporazum koji je imao za cilj narušavanje konkuren-

cije i da je zabranjen i ništav. SSI je, prema riječima njegovih predstavnika, prepoznao osjetljivost i značaj pitanja tržišne konkurencije za poslovno okruženje i privlačenje investicija. S tim u vezi, oni su podsjetili da je ključno osigurati da se postupci koji se tiču zaštite konkurencije vode u skladu sa najvišim profesionalnim i pravnim standardima. - SSI prepoznaje važnost rada i uloge Agencije za zaštitu konkurencije u jačanju tržišne konkurentnosti i privrednog razvoja. Istovremeno, naglašavamo da je usklađivanje s evropskim standardima, koji zahtijevaju odgovorno postupanje, temeljnu analizu i poštovanje načela transparentnosti, preduslov za sticanje povjerenja svih tržišnih aktera. Posebno je važno da se odluke koje mogu uticati na položaj i poslovanje ključnih privrednih subjekata za crnogorsku ekonomiju donose s posebnom pažnjom - saopštili su iz SSI. Kao udruženje koje okuplja vodeće strane kompanije koje generišu znatan dio domaćeg bruto pr oizvoda (BDP), u SSI-ju smatraju da je neophodno voditi se transparentnim procedurama i donositi odluke koje su zasnovane na čvrstim dokazima. - Poštovanje ovih načela garantuje povjerenje u rad regulatornih tijela, kao i u ukupni crnogorski poslovni ambijent. Podsjećamo da na poštovanje pomenutih principa obavezuju i evropski standar-

Negativno mišljenje DRI na pravilnost poslovanja Ministarstva

PODGORICA – Ministarstvo odbrane (MO) je dobilo negativno mišljenje Državne revizorske institucije (DRI) u reviziji pravilnosti poslovanja za prošlu godinu, kada je do formiranja vlade Milojka Spajića, krajem oktobra 2023, ovim resorom rukovodio Filip Adžić (URA), kojeg je naslijedio Dragan Krapović (Demokrate).

Kolegijum kojim je rukovodio senator dr Branislav Radulović sa predsjedavajućim Senatom Nikolom N. Kovačevićem dao je pozitivno mišljenje na finansijski izvještaj, imajući u vidu da su, kako se navode, stekli razumno uvjerenje da je sastavljen u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja za javni sektor.

Varijabile

Krapović lani miliona za uplate poreza

di, koje Crna Gora prihvata u okviru procesa pristupanja EU - poručili su iz SSI. Evropski i domaći propisi jasno definišu procedure koje se primjenjuju u ovakvim slučajevima koji uključuju obavezu sprovođenja temeljne analize i prikupljanja dokaza.

- Nastavićemo da pažljivo pratimo razvoj ovog slučaja i ukazujemo na prostor za unapređenje u cilju kreiranja pravednog i transparentnog poslovnog okruženja. Uvjereni smo da će nadležne institucije osigurati pravično rješenje, čime bi se dodatno ojačala pravna sigurnost i poslala pozitivna poruka cjelokupnoj poslovnoj zajednici - zaključuje se u saopštenju. AZK je prošle sedmice donio rješenje kojim je utvrđen zabranjen sporazum odnosno kartelski dogovor između telekomunikacionih operatora Mtela, One Crna Gora i Crnogorskog Telekoma. AZK je zabranila dalju primjenu i sprovođenje ovog zabranjenog sporazuma i izrekla mjere ponašanja u odnosu na sva tri operatora. Zaprijećena visine kazne sa kojom se suočavaju ove kompanije iznosi od jedan do deset odsto prihoda koje kompanije ostvaruju u godini koja je prethodila kršenju zakona. Ako se uzme u obzir njihov prihod i ako Sud za prekršaje potvrdi stanovište Agencije, ovim kompanijama prijeti kazna od 2,7 do 27 miliona eura. Kompanije imaju pravo žalbe na ovu odluku Upravnom sudu. s. PoPoViĆ

MO je krajem prošle godine, na osnovu rješenja ministra Krapovića, za 2.233 zaposlena, isplatilo po 700 eura, ukupno 1,56 miliona, za efikasno izvršavanje zadataka i postignute rezultate. Time je prekršeno više zakona, jer je riječ o varijabilama, iako nijesu tako prikazane te je na njih trebalo da budu obračunati porezi i doprinosi, što nije učinjeno. Ova isplata je obrazložena time da su zaposleni svoje poslove efikasno obavljali u otežanim uslovima, odnosno postigli su rezultate iako ih nije bilo dovoljno. -MO treba da pravo na ostvarivanje primanja zaposlenih po osnovu posebnog doprinosa, efikasnosti u radu, povećanog obima posla i dodatnog angažovanja, a koji po svojoj prirodi predstavljaju varijabilni dio zarade, utvrđuje u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i odlukom o varijabili – navodi se u preporuci revizora uz napomenu da je potrebno interno propisati kriterijume i način ostvarivanja prava na varijabilu.

Posebne nabaV ke Ovaj resor je prošle godine sproveo 38 javnih nabavki na koje se ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama, a vrijednost zaključenih ugovora dostigla je gotovo 35,5 miliona eura.

-Od ovog iznosa 33,5 miliona eura odnosi se na šest ugovora zaključenih na osnovu sporazuma koje su državni organi

Zgrada Ministarstva odbrane

Posebne nabavke na osnovu međudržavnih sporazuma vrijednosti 33,5 miliona eura na koje se ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama uglavnom realizovane na osnovu jedne ponude

Crne Gore zaključili sa državnim organima članica EU ili treće države – navode revizori ukazujući da su ove nabavke uglavnom realizovane na osnovu jedne ponude, što, kako smatraju, nosi rizike i izazove kojima je potrebno pažljivo upravljati.

DRI je ukazala da se, kad god je to moguće, obezbijedi evaluacija više ponuda, dodajući da je nabavka na osnovu jedne ponude povezana sa specifičnošću sektora koji zahtjeva povjerljivost, posebne tehničke kapacitete i sigurnosne mjere, ali da je potrebno raditi na povećanju broju potenci-

jalnih ponuđača. Kašnjenje sa plaćanjem 19,8 miliona za nabavku minobacačkih sistema, uticalo je da se, kako ukazuju revizori, dobije manja vrijednost za ugovorenu cijenu. Revizori su utvrdili da MO nije napravilo plan posebnih javnih nabavki po međunarodnim sporazumima, te da nijesu propisani detaljni koraci u planiranju, utvrđivanju potrebe za nabavkom i rokovima niti kriterijumi za obrazovanje komisije za sprovođenje ovih nabavki. Sudeći po nalazu DRI, praksa nepostupanja po pravosnažnim sudskim presuda-

Počeli realizaciju preporuka

Iz MO su ukazali da je pozitivno mišljenje revizora na finansijsko poslovanje potvrda da su transparentno i u skladu sa zakonom trošili novac. Dodaju da su revizori, na osnovu njihovog izjašnjenja na preliminarni izvještaj, konstatovali da su odgovorno razmotrili i dali potrebna objašnjenja, naglašavajući

da su sve organizacione jedinice tokom revizije sarađivale u cilju obezbjeđenja potrebne dokumentacije. -Revizijom pravilnosti poslovanja MO utvrđene su neusklađenosti poslovanja sa propisima, a što je uticalo na negativno mišljenje DRI u tom dijelu i dodatno obavezalo MO

da pristupi otklanjanju istih kroz realizaciju datih preporuka. Ističemo da je MO, već tokom 2024. godine, a paralelno sa sprovođenjem revizije DRI, započelo aktivnosti na realizaciji preporuka, kao i da je određeni broj preporuka već realizovalo, a što je i konstatovano izvještaju DRI– saopšteno je iz MO.

Sa nedavnog predstavljanja ,,Bijele knjige“

d. malidžan

Ministarstva odbrane, a pozitivno na finansije

lani isplatio 1,56 za varijabile - bez poreza i doprinosa

ma je nastavljena, zbog čega se ovaj resor ponovo izlaže dodatnim troškovima izvršenja. To, kako stoji u izvještaju, iz MO pravdaju kratkim rokovima za postupanje po presudama. Od 1,33 miliona eura koje se odnose na otplatu obaveza iz prethodnog perioda, revizori su na osnovu 14 testiranih izdataka utvrdili da je 280 hiljada eura potrošeno na prinudnu naplatu po osnovu pravosnažnih presuda.

PrePoruke Vladi i MF

Revizori su dali preporuke i Vladi, ukazujući na potrebu izmjene Uredbe o uslovima i načinu korišćenja nepokretnih i pokretnih stvari za potrebe odbrane, radi jasnog propisivanja načina klasifikacije i evidencije imovine koja se koristi za ove potrebe, pravilnog zbrinjavanja neupotrebljivih ili zastarjelih stvari te prodaje nepotrebne imovine za odbrambene svrhe. Osim toga, Vladi je preporučeno i da izmjeni Uredbu o listi vojne opreme i proizvoda, postupku i načinu sprovođenja javnih nabavki u oblasti odbrane i bezbjednosti, kako bi se definisao postupak i vođenje evidencije posebnih nabavki te obaveza da se plan i izvještaj o realizaciji ovih nabavki dostavlja skupštinskom odboru za bezbjednost i odbrane.

Filip

Od 1,33 miliona eura koje se odnose na otplatu obaveza iz prethodnog perioda, revizori su na osnovu 14 testiranih izdataka utvrdili da je 280.000 eura potrošeno na prinudnu naplatu po osnovu pravosnažnih presuda, navedeno je u izvještaju

Revizori su ocijenili i da je potrebno da Ministarstvo finansija (MF), u cilju poboljšanja efikasnosti i djelotvornosti javne potrošnje i povećanja transparentnosti i odgovornosti u pogledu korišćenja javnog novca, ubrza aktivnosti na povezivanju programskog budžeta potrošačkih jedinica sa strateškim politikama Vlade kroz informacioni sistem za upravljanje budžetom. To je potrebno kako bi se imao uvid u kojoj mjeri ostvarenje ciljeva potrošačke jedinice doprinosu ostvarenju Vladinih politika. Osim toga, data je i preporuka da MF propiše poseban račun za naknade zaposlenima na osnovu Uredbe o zvanjima i zaradi vojno-diplomatskih predstavnika, lica upućenih na rad u međunarodnim organizacijama i administrativno-tehničkog osoblja. Za to je prošle godine, sa računa – ostale naknade- potroše-

Premijer Milojko Spajić u radnoj posjeti Singapuru

luka zainteresovana za saradnju sa Lukom Bar

PODGORICA - Singapurska luka budućnosti može biti savršen partner da konačno iskoristimo sve mogućnosti Luke Bar. Kompanija PSA, koja uspješno posluje u 45 zemalja, na 179 lokacija, zainteresovana je za saradnju, poručio je juče premijer Crne Gore Milojko Spajić koji se nalazi u radnoj posjeti Singapuru.

Tek nekoliko stotina radnika na 1.337 hektara površine (veličina oko 3.200 fudbalskih terena), brine se za milione kontejnera i stotine brodova – to je luka budućnosti koju u Singapuru već žive. Na djelu je, naizgled jednostavan, a u stvari vrlo kompleksan automatizovani proces vidio i predsjednik Vlade Milojko Spajić, koji je nakon sastanka sa ministarkom za trgovinske odnose Singapura Grejs Fu, posjetio luku Tuas. U saopštenju za medije navodi se da ambiciozan projekat za cilj ima da kroz više faza Tuas postane najveća automatizovana luka na svijetu, a samo za godinu uvećali su kapacitete za 40 odsto. Uz to su smanjili emisiju štetnih gasova, jer se za većinu poslova koristi energija iz obnovljivih izvora – do 2050. žele da luka bude karbonski neutralna.

- Mi smo mala zemlja i imamo ograničeno domaće tržište, ali smo kombinacijom luke i aerodroma, osigurali dolazak ogromnog broja velikih kompanija iz inostranstva, jer možemo da izađemo u susret gotovo

svim zahtjevima. Postali smo čvorište, a povezanost nam je omogućila da razvijemo ekonomiju. Sada to nastavljamo upotrebom modernih tehnologija, kao što je to slučaj u luci

Tuas - istakla je tokom sastanka ministarka Fu, koja je u singapurskoj vladi zadužena još za održivost i životnu sredinu. Luka Singapur posluje u 45 zemalja, na 179 lokacija i ima 66 terminala. Tu ne žele da se zaustave, kazao je u razgovoru premijeru Spajiću izvršni direktor PSA internationala, Ong Kim Pong Iz Kabineta Spajića kazali su da su zainteresovani i za saradnju sa Lukom Bar, koja bi mogla biti slično čvorište za Balkan i šire.

- Luka u Baru nije valorizovana na adekvatan način, a ima veliki potencijal. Željeznicom postoji konekcija sa zemljama Evropske unije, a ulazimo u rekonstrukciju te infrastrukture uz finansijsku podršku EU. Izgradnjom auto-puteva do-

datno ćemo unaprijediti povezanost i time omogućiti da se iskoristi puni potencijal barske luke - naglasio je u razgovoru premijer Spajić. Luka u Singapuru i danas privlači veliki broj direktnih stranih investicija, a ministarka Fu objasnila je i zbog čega kompanije vole da posluju u njihovoj zemlji.

- Kompanije imaju povjerenje u sistem Singapura, da se ovdje sve radi po pravilima, da nema korupcije i to je naša najveća prednost. Recimo, ako želite da radite posao u Jugoistočnoj Aziji, ovdje ćete dobiti znanje i uputstva kako da to počnete, zato dosta velikih poslova regiona kreće baš iz Singapuranaglasila je Fu. Spajić je zaključio da i Crna Gora zbog malog domaćeg tržišta mora povećati broj eksternih zahtjeva, a jačanje vladavine prava promijeniće sliku države u očima kredibilnih multinacionalnih kompanija. N.k.

Iz DPS-a poručeno da je situacija u turizmu alarmantna

no 2,9 miliona eura zaposlenima upućenim u vojne misije, NATO aktivnosti i vojno diplomatska predstavništva. -S obzirom da se radi o značajnim iznosima izdataka koji nastaju kao posljedica redovnih aktivnosti MO, ovakav način klasifikacije nije dovoljno razumljiv i jasan – smatraju revizori. Ovaj resor je prošle godine, nakon rebalansa budžeta, raspolagao sa 68,35 miliona eura, od čega je potrošen nepun milion manje. Na plate, ostala primanja i poreze i doprinose otišlo je više od pola, 37,56 miliona eura. Ugovori o djelu koštali su MO 338 hiljada eura. MO ima rok do 25. decembra da DRI dostavi plan aktivnosti, a do 25. maja iduće godine i izvještaj o realizovanim preporukama. Revizori će izvještaj dostaviti Vladi, MF te skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu.

M. lekoViĆ

PODGORICA - Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) tražili su kontrolno saslušanje ministarke turizma Simonide Kordić zbog, kako su rekli, sistemskog uništavanja turističke privrede. Poslanik DPS-a Oskar Huter rekao je da je situacija u turizmu alarmantna.

- Prvi put od 2006. godine je ostvaren pad turističkog prometa. Prema preliminarnim podacima platnog bilansa za devet mjeseci, prihodi od turizma iznosili su 1,3 milijarde eura, što je 3,64 odsto ili 50 miliona eura manje nego u istom periodu prošle godinekazao je Huter na konferenciji za novinare u Skupštini. On je ocijenio da je epilog gašenja nacionalne

avio-kompanije i povećanja taksi niskobudžetnim k ompanijama taj da se sa crnogorskih aeorodroma gotovo ne leti. - Nove mjere povećanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa sedam na 15 odsto, što je povećanje od 114 odsto, dovešće do urušavanja kvaliteta turističke privrede - dodao je Huter, koji smatra da se želi oslabiti ekonomska supstanca Crne Gore. U petak je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović upozorio je da su prihodi od turizma u prva tri kvartala ove godine pali za gotovo četiri odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je broj noćenja smanjen za više od pet odsto. Kako ističe, ovo je prvi put od obnove nezavisnosti, izuzev pandemijske

2020. godine, da Crna Gora bilježi pad prihoda u ovom sektoru. Turistički sektor, kako je rekao, pored neriješenih infrastrukturnih i komunalnih problema, u iduću godinu ulazi sa „još jednim tegom“ u vidu povećanja PDV-a sa sedam na 15 odsto, „što može dodatno oslabiti našu međunarodnu konkurentnost“. - Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije – poručio je Milatović. Istakao je da smo umjesto strateških odgovora dobili povećanje poreza koji će dodatno ugroziti naš najveći ekonomski sektor dok konkurencija u regionu grabi krupnim koracima naprijed. S. P.

Milojko Spajić juče u Singapuru

Dragan Krapović

Adžić

m.

m.

Agencija za sprečavanje korupcije pohvalila unaprijeđeno rješenje da ministar bira direktore škola, ali i evidentirala određene nedorečene odredbe

Ima korupcijskog rizika,

Ministarstvo najavilo izmjene

PODGORICA – Zakonsko rješenje po kojem ministar treba da bira direktore škola je unaprijeđeno, ali postoji i dalje znatan prostor gdje je detektovano više korupcijskih rizika, te mogu negativno uticati na integritet obrazovnog sistema u praksi. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija najavili su da će unaprijediti odredbe, piše u mišljenju Agencije za sprečavanje korupcije.

Agencija se izjasnila o izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju na inicijativu CGO, koje je podsjetilo da je ta institucija kritikovala pređašnje rješenje kada je, takođe, ministar birao direktore. CGO ne podržava rješenje da ministar bira direktore škola, jer je podložno politizaciji.

Agencija je evidentirala napredak u ovom propisu, ali objašnjavaju da je, između ostalog, način izbora direktora ostao nedorečen. Ističu da se u članu 80 Zakona prepoznaje ,,korupcijski rizik, jer se navodi da ministar može izuzetno izabrati drugorangiranog, odnosno trećerangiranog kandidata sa liste kandidata uz obrazlože-

Agencija je evidentirala napredak u ovom propisu, ali objašnjavaju da je, između ostalog, način izbora direktora ostao nedorečen. Ističu da se u članu 80 Zakona prepoznaje ,,korupcijski rizik, jer se navodi da ministar može izuzetno izabrati drugorangiranog, odnosno trećerangiranog kandidata sa liste kandidata uz obrazloženje, čime se omogućava da najbolji kandidat ne bude izabran na funkciju direktora“

nje, čime se omogućava da najbolji kandidat ne bude izabran na funkciju direktora“.

- Time se dovodi u pitanje pravičnost i transparentnost procesa izbora – naveli su iz Agencije. Iz nadležnog ministarstva, kako dodaju, najavljeno je da će izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koji je u pripremi biti propisana norma na osnovu koje ministar može eventualno izabrati drugorangiranog kandidata uz posebno obrazloženje.

Put do najboljeg

Agencija očekuje da revidiraju akt.

- Agencija ohrabruje resorno ministarstvo da predvidi kriterijume i bodovanje koji će

Mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije

osigurati da konačan rezultat ovog procesa ponudi najkvalifikovanijeg kandidata za funkciju direktora. U ovom dijelu potrebno je obezbijediti nivo transparentnosti samog postupka, kako bi se isti mogao pratiti posebno u situacijama kada izbor ne podrazumijeva prvorangiranog kandidata. Na ovaj način nadležna institucija, a i zainteresovana stručna javnost mogli bi da doprinesu kontroli samog postupka izbora i doprinesu identifikovanju anomalija blagovremeno, čime bi se doprinijelo povećanju povjerenja javnosti u postupak –naveli su oni.

Dodaju da je neophodno da se uspostave jasni kriterijumi za izbor članova komisije koja provjerava kompetencije kandidata za direktora. Smatraju da bi se tako osiguralo da bude sastavljena od kvalifikovanih i stručnih osoba, koje imaju relevantno iskustvo i znanje, čiji rad će ponuditi pravično, kvalitetno i transparentno rangiranje kandidata.

Istakli su da su aktuelne izmjene u znatnoj mjeri uredile proceduru izbora i zapošljavanja direktora na način što su uvedeni precizni kriterijumi i jasne procedure u određenim segmentima, što predstavlja korak naprijed u osiguravanju transparentnosti i odgovornosti u procesu izbora direktora ustanova.

- Ove izmjene donose poboljšanja u normativnom smislu, u skladu sa preporukama koje su date u ranijim mišljenjima, čime je uspostavljen okvir za dalji napredak u procesu izbora

i zapošljavanja u obrazovnim institucijama - naveli su oni. Međutim, dodaju da su analizom došli do saznanja i da nedostaju kriterijumi za izbor članova školskih, odnosno upravnih odbora, kao i za izbor članova komisije za izbor direktora i za zapošljavanje nastavnog kadra.

- Navedeni kriterijumi jedan su od preduslova za transparentan i pravičan proces izbora i zapošljavanja, jer uz postojanje javne liste rangiranja kandidata, poznatog sistema bodovanja priložene dokumentacije, te jasno definisanih metoda ocjenjivanja pisanog testiranja i intervjua, makar u normativnom smislu, garantuje da se izabere najbolji kandidat za funkciju, odnosno zaposlenje – napisano je u mišljenju.

PreciZirati kriterijume

Neophodno je, kako smatraju, razraditi procedure za zapošljavanje nastavnog kadra u obrazovnim ustanovama, koje uključuje i kriterijume za formiranje relevantnih komisija, kako bi bili stvoreni uslovi u kojima će prostor za arbitrarno i proizvoljno odlučivanje biti svedeni na minimum.

- Agencija prepoznaje prostor za unapređenje postojećeg normativnog okvira, kroz predviđanje kriterijuma za izbor i razrješenje članova školskih i upravnih odbora u zakonu ili relevantnom podzakonskom aktu - istakli su oni. Očekuju i da se unaprijedi segment imenovanja i zapošljavanja.

- Neophodno je s pažnjom pratiti primjenu ovih normi imajući u vidu da je obrazovanje važna i osjetljiva oblast kako sa aspekta izgradnje snažnog društva, tako sa aspekta posebnog rizika od korupcije. U krajnjem, kako bi eventualne anomalije prilikom primjene propisa bile blagovremeno uočene i otklonjene, svaka izmjena bilo koje norme mora biti brižljivo pripremljena, uz uspostavljanje snažnog sistema nadzora nad sprovođenjem ovog zakona – naveli su oni. Podsjećaju da je obrazovanje jedna od oblasti od posebnog interesovanja u radu Agencije za sprečavanje korupcije, posebno imajući u vidu da je dugo bila prepoznata kao jedna od oblasti u kojoj postoji poseban rizik od korupcije u Operativnom dokumentu koji je bio aneks Akcionog plana za poglavlje 23. - Korupcija u obrazovanju negativno utiče na kvalitet obrazovnog sistema i Agencija za sprečavanje korupcije posebno je motivisana za predlaganje i promovisanje preventivnih mehanizama koji mogu unaprijediti stanje u ovoj oblasti –zaključuju u mišljenju.

iZmjene Zakona

Nedavno je na inicijativu Pokreta Evropa sad u Skupštini usvojen izmijenjeni Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, prema kojem ministar ponovo bira direktore škola. Opozicionari i dio stručne javnosti kritikovali su ovo rješenje, navodeći da će se direktori škola birati ponovo po političkim, a ne stručnim zaslugama. Ministarka Anđela Jakšić-Stojanović poručivala je da neće biti političkih odluka, jer će aktom koji mijenja Ministarstvo detaljno propisati kriterijume za izbor čelnika obrazovnih ustanova. Civilni sektor je najavio da će razgovarati sa svim poslaničkim klubovima, jer u radnoj grupi Ministarstva nije prihvaćen njihov prijedlog da se sruši rješenje kojim ministar bira direktore škola. Dobili su obrazloženje da školski odbori ne mogu da biraju više direktore, jer nijesu odrađivali posao kako treba. Ta tijela su štitila čelnike obrazovnih ustanova iako je inspekcija tražila smjene, jer je u njihovom radu pronalazila nezakonitosti. n. ĐurĐeVac

Objavljeni Programi javne rasprave o tekstu Nacrta zakona o stručnom obrazovanju i gimnaziji

Ocjena iz vladanja biće važna kao i uspjeh za upis u srednje škole

PODGORICA – Učenici koji budu željeli da pohađaju srednje škole biće vrednovani i iz vladanja, jer je ta ocjena jedan od kriterijuma za upis u prvi razred, a računaće se ocjene iz posljednja tri razreda osnovne škole.

Iz Ministarstva prosvjete ističu da će se na taj način uvažiti značaj i te ocjene, koja do sada

nije bila u dovoljnoj mjeri prepoznata.

U Program javne rasprave o tekstu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stručnom obrazovanju, kao i Program javne rasprave o tekstu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gimnaziji ima novina koje će, prema mišljenju eksperata, unaprijediti obrazovni proces.

Tako je sada u gimnazijama broj đaka ograničen na 30, umjesto dosadašnjih 32 po odjeljenju.

- Manji broj učenika je preduslov za unapređenje kvaliteta obrazovanja i ostvarivanja boljih postignuća svakog učenika – saopštili su iz Ministarstva.

Kada je o gimnazijama riječ, novim Nacrtom zakona učenicima matematičke gimnazije pružiće se fleksibilnost u odabiru oblasti koja im je najbliža jer će na maturskom ispitu imaju izbor između dva predmeta analize sa algebrom ili matema-

tike. Takođe unaprijediće se odredbe koje se odnose na instruktivnu nastavu koju su u obavezi da pohađaju vanredni učenici i dr. Nacrtom zakona koji se odnosi na stručno obrazovanje usaglašavaju se odredbe koje se odnose na broj klasifikacionih perioda imajući u vidu da je Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju propisano da obrazovno-vaspitni rad obuhvata dva klasifikaciona perioda (polugodišta) umjesto dosadašnja četiri. Takođe, ovim Nacrtom zakona je predviđeno da se konkurs za upis učenika u prvi ra-

zred stručnih škola raspisuje po pravilu tri mjeseca prije početka naredne školske godine nakon završetka nastavne godine i eksterne provjere znanja na kraju devetog razreda. Novi nacrt precizira i da lice starije od 17 godina može upisati školu za sticanje nižeg i srednjeg stručnog obrazovanja kao vanredni učenik, a ne, kao do sada, samo redovni, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete. Svi ovi prijedlozi zakona će se naći na javnoj raspravi kako bi šira zajednica i javnost mogle da doprinesu svojim sugestijama. r.d.

Nedavni napad na Anu

Država i spriječi

PODGORICA - Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da će EU pratiti epilog postupanja nadležnih u slučaju napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, navodeći da je taj primjer jedan od najbrutalnijih ataka na medijske poslenike koji se dogodio u posljednje vrijeme u Crnoj Gori.

- Policija i tužilaštvo su brzo reagovali, ali je potrebno da se vidi što će se desiti. Mora se poslati jasna poruka. Pratićemo taj slučaj – kazao je Satler učestvujući na Medijskom forumu Jugoistočne Evrope koji se održava u Podgorici. Ovogodišnji forum posvećen je pitanjima od značaja i uticaja na odnos profesionalnih medija i političkih izbora. Satler je naveo da postoje i stari slučajevi napada na novinare, kao neriješeno ubistvo Duška Jovanovića, koji su, prema njegovim riječima, ostavili dubok ožiljak.

- Novinari moraju da rade slobodno i bez straha kako bi javnost imala informacije. Takođe moraju se poštovati standardi i etika – rekao je, između ostalog, Satler. Pozvao je i na borbu protiv dezinformacija i kazao da će EU nastaviti da podržava medije u takvoj njihovoj misiji, navodeći da će vrata kancelarije Delegacije biti otvorena za sve probleme.

Značaj medijske solidarnosti Zamjenica izvršnog direktora Pobjede Milena Golubović kazala je da naša medijska kuća čeka rasplet događaja uz očekivanje da će ovaj slučaj dobiti adekvatan epilog pred pravosudnim organima, posebno u kontekstu činjenice da je uspostavljanje vladavine prava, koje ne ide sa napadima na medijske poslenike, jedan od ključnih uslova da postanemo dio Evrope.

- Veoma je važno da se istakne da su Ana i Pobjeda dobili ogro-

Golubović: Od države zavisi održivost printanih medija

Zamjenica izvršnog direkora Pobjede Milena Golubović ukazala je na kontekst u kojem funkcionišu printani mediji i pronalaze

Anu Raičković bio jedna od tema Medijskog foruma o Jugoistočnoj Evropi u Podgorici

ima šansu da bude odlučna

nove atake na novinare

Domaća i međunarodna javnost očekuju jasnu i nedvosmislenu primjenu kaznenih mehanizama koji bi odvratili i prekinuli trend napada na medijske poslenike. Kako je ocijenjeno, primjena adekvatnih mehanizama i oštrih kazni prema napadačima na Anu Raičković prilika je da se obeshrabre slične situacije

mnu podršku medijske zajednice, međunarodne zajednice i sve je to pokazalo da smo na zajedničkom zadatku. Bili smo joj podrška i bićemo i dalje –kazala je Golubović.

Navela je da je za brigu činjenica da je u proteklih nekoliko godina bilo više od 50 napada na novinare.

Smatra da je napad na novinare ujedno i atak na državu upravo zbog pozicije i značaja koji mediji imaju u društvu. Glavni urednik lista Dan Mili Prelević kazao je da napad na Anu Raičković pokazuje kakvo smo društvo.

- Novinara Dana su ranije isti ljudi napali i prošli su bez neke kazne, pa je bilo i za očekivati da se to dogodi ponovo. Nadamo se da će tužilaštvo i država reagovati na pravi način – očekuje Prelević.

recept za preživljavanje u eri digitalnih medija i sadržaja. Ona je kazala da je Pobjeda nedavno proslavila 80 godina rada.

- Imali smo i uspona i padova, ali smo posljednje decenije radili ne za profit nego za javni interes njegujući kulturnu baštinu.

Golubović je kazala da su štampani mediji krenuli linijom stagnacije. Kao jedan od razloga pada ona je istakla i čitalačku publiku koja je sve mlađa, koja želi onlajn platfor-

On se osvrnuo i na slučaj neriješenog ubistva Duška Jovanovića, ocjenjujući da nema volje da se ono rasvijetli.

- Nijesu volje imali ni oni koji su vladali 30 godina, a ni ovi koji su na vlasti posljednje četiri godine. Država kada odluči nekoga da ubije ona ga ubije, ali država kada odluči da riješi ubistvo, ona to i uradi. Ovog drugog dijela kod nas nema, ali mi ne gubimo nadu – kazao je Prelević. Smatra da samo kada istina izađe na vidjelo možemo da imamo budućnost.

- Postavlja se pitanje ko ovdje koga štiti. Sve tajne službe u regionu znaju istinu. Nadam se da će neko pokazati dobru volju da se to dogodi – rekao je Prelević.

Predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković je, ko-

me i informacije gratis. Golubović je kao veliki problem istakla i cijenu proizvodnje jednih novina. Tu su znatni troškovi štampanja, kazala je ona, a cijena koštanja je veća od prodajne. Podsjetila je da je papir skuplji 100 posto, da pri proizvodnji moraju da se uračunaju troškovi prevoza, carina, PDV... kao i monopolističke cijene eksternog distributera. - Nakon svega toga vidite da ste u minusu – kazala je ona. Golubović je kazala da je izra-

mentarišući izražen trend ataka na medije, kazao da postoji rast broja slučajeva, kao i povećan broj onlajn prijetnji.

- Nijesu toliko ozbiljni kao što je bilo ubistvo Jovanovića, a većina od njih je rasvijetljena. Napad na koleginicu Anu Raičković je bio najbrutalniji u posljednjih šest godina i on treba da bude lakmus papir kako se državni organi odnose prema tome. Mislim da država ima mehanizme da kazni napade, ali i mehanizme da odvrati od toga – ocijenio je Kračković. Prema njegovim riječima, državni organi pokazuju veću volju i spremnost da reaguju nego ranije.

- Ali veliki problem je činjenica da nijesu rasvijetljeni stari

dila analizu koja govori da su na petogodišnjem nivou za 17 odsto pali prihodi štampanih medija...

A sa druge strane veb-portali su prihodima osvojili tržište sa porastom prihoda od 106 odsto, koji nemaju gotovo nikakve troškove proizvodnje.

Navela je da je trenutni broj zaposlenih u štampanim medijima 300. - Novinari su visokoobrazovani, a novinari sada imaju malo veću platu od mini-

napadi. Od političke volje zavisi da li će neki slučaj biti riješen – smatra on.

Oštre kazne kaO prevencija

Podsjetio je da Crna Gora krajem 2021. usvojila izmjene Krivičnog zakonika u dijelu koji se odnosi na napade na novinare, pa nadležni organi imaju efikasne mehanizme koje mogu da primijene.

- Smatramo da u slučaju napada na Anu Raičković treba pokazati da se strogim kaznama mogu obeshrabriti budući napadi, ali i iskoristiti postojeći mehanizmi – ocijenio je on. Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Milka Tadić smatra da se „puževim

malne koja je 600 eura, jer postoje novinarska radna mjesta koja su sistematizovana kao srednja škola

– kazala je ona. Ona je istakla da država njeguje pluralizam medija, ali da je i to davanje skromno.

- Državi su prioritet lokalni mediji i Javni servis i njima je poraslo davanje za 37 odsto

– rekla je ona.

Na kraju je zaključila da ako država ne prepozna značaj štampanih medija, oni će biti neisplativi.

Milatović: Nezavisni mediji stub društva

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da su nezavisni mediji stub svakog društva, čuvar demokratije i korektivni faktor neophodan za odgovoran rad institucija. U tom kontekstu posebno je naglasio odgovornost medija koje finansiraju građani.

- Ti mediji su često na političkom udaru zbog čega umjesto profesionalizma postaju instrument političkih vlasti. Javni mediji tako, umjesto da jačaju, slabe demokratske procese – upozorio je Milatović.

Kao jedan od ključnih problema u medijima percipirao je pristrasnost, nedostatak profesionalnih standarda i epidemiju senzacionalizma. Izazov je, kako je naveo, i samo finansiranje medija tokom kampanja.

Naglasio je da se u političkom marketingu često plasiraju netačne informacije, zbog čega je uloga nezavisnih medija kao čuvara demokratije - presudna.

Sa žaljenjem je konstatovao da se razgovor o medijskom ambijentu u Crnoj Gori odvija u godini kada se navršavaju dvije decenije od neriješenog ubistva Duška Jovanovića. - Zatvaranje ovog slučaja uz punu krivičnu odgovornost aktera i nalogodavaca tog zločina je preduslov da krenemo

koracima“ ide ka promjeni sistema i funkcionalnoj demokratiji.

- Istraživački novinari su meta jer sprege moćnih sa sumnjivim poslovima nijesu prestali u Crnoj Gori. Moćni rade nedozvoljene stvari kao što su partijsko zapošljavanje, kontrola preduzeća, kontrola javnih medija. Prema njenim riječima, istraživački novinari su dužni da otkrivaju stvari koje moćni žele da sakriju.

- Moram reći da su pritisci drugačiji nego do 2020. Sada je veće verbalno nasilje, postoje čitavi mediji koji se bave prljavim kampanjama... To su perfidni načini pritiska biznis i političkih elita.

Crna Gora nije funkcionalna demokratija, već je besudna zemlja a to svjedoče svi ovi slučajevi koji nijesu riješeni – smatra ona.

Generalni direktor RTCG Boris Raonić kazao je da se u slučaju Javnog servisa može govoriti o čitavom spektru pritisaka na medije.

- Mi u Crnoj Gori nijesmo riješili ni ratne zločine ni kumovsku privatizaciju, ni ubistvo Jovanovića i to je ambijent u kome živimo i radimo – kazao je Raonić.

Smatra da se ne može razlikovati rad novinara od bilo kojeg drugog rada.

- Podjednako su učestali napadi na ljekare, profesore, LGBT zajednicu ... Mi živimo u kulturi nasilja i zato je potreban sistemski odgovor na nasilje –rekao je on.

Ukazuje da se o ovoj temi govori 30 godina.

- Mlade kolege koje rade ovaj posao će realnost vrlo brzo ošamariti. Mi živimo u vremenu digitalne revolucije, a koliko

je Crna Gora spremna na sve to je dodatno pitanje – rekao je Raonić.

je li sve crnO na medijskOj sceni

Pored energičnije reakcije na napade na novinare, još ako reakcija sudstva bude manifestovana kroz oštre kazne, dodatna stvar za optimizam i popravljanje medijske slike je, prema ocjeni Radomira Kračkovića, to što je država počela da podržava medijski pluralizam. - Više ne daje novac samo javnim medijima, već i privatnim koji proizvode program koji je od javnog interesa. Ali to može da bude i mač sa dvije oštrice jer se proizvodi veliki broj medija koji se koriste za promovisanje određenih političkih agendi – kazao je on. Podržao je korake ka poboljšanju transparentnosti medijskog vlasništva.

- Sada je zakon drugačiji, da se moraju objavljivati impresumi i da se mediji registruju ako žele da imaju novac od države. Ali možete isto tako da osnujete medij u drugoj državi i da taj program plasirate ovdje, pa taj problem i nije riješen... Prema ocjeni Milija Prelevića, imamo veliki broj kvalitetnih medija i hrabrih novinara koji je doveo do toga da se našim zanatom branimo od problema pa smo stvorili ljepšu sliku o Crnoj Gori. - Dolazim iz medija koji je crnogorski i medij koji koristi AI svakodnevno i to nam pomaže da napredujemo. Nažalost mnogi mediji ohrabruju društvene mreže koje plasiraju dezinformacije. Znajući kvalitet novinara u Crnoj Gori zaslužujemo da smo na mnogo boljoj poziciji –smatra Prelević. jelena martinOviĆ

Slučaj napada na Raičković lakmuS papiR odnoSa dRžave: Učesnici foruma

eu očekuje jaSne poRuke: Johan Satler

m. babović

Na sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje obavljeno kontrolno saslušanje povodom postupanja nadležnih u slučaju obolijevanja krava od kju groznice

Moraju se izvući pouke da se ne bismo ponovo bavili posljedicama

PODGORICA – Pri kraju je talas zaraze i obolijevanja krava od kju groznice, koji je pričinio veliku ekonomsku štetu i ugrozio proizvodnju u ovoj oblasti, ali nadležnim institucijama ostaje nauk i obaveza da preduzimaju pravovremene mjere kako se istim ili povodom neke druge bolesti životinja ne bismo uskoro iznova bavili isključivo - posljedicama.

To je rezime jučerašnjeg kontrolnog saslušanja na sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje na temu „Propusti nadležnih u suzbijanju kju groznice“. Inicijativu za kontrolno saslušanje podnijeli su poslanici dr Aleksandra Despotović, Oskar Huter, Drita Lola, Branislav Nenezić i Ana Novaković-Đurović.

Dio poslanika na čiju je incijativu organizovano kontrolno saslušanje ukazao je na problem reakcije nadležnih, neadekvatne komunikacije sa javnošću, kao i na to da su dodatnom uznemirenju doprinijele oprečni podaci institucija i problem sa lokacijama za zakopavanje eutanazirane stoke. Sa druge strane, predstavnici Ministarstva i Uprave za bezbjednost hrane naveli su da su panici u javnosti doprinijeli neodgovorni istupi pojedinaca i nestručnih lica, a smatraju da su preduzeli sve što je bilo do struke.

uzroci

Poslanica Aleksandra Despotović ukazala je da kao sistem i država nemamo ključne informacije od značaja za dalje preveniranje ovakvih slučajeva.

Prema njenim riječima, ostaje nepoznanica kada se desio prvi ovogodišnji slučaj kju groznice, nijesu poznati podaci o strukturi uvoza stoke, odnosno i dalje nema odgovora - što je bio uzrok bolesti i odakle su bila prva zaražena grla.

- Bavimo se posljedicama, a preskačemo uzroke uz pr ebacivanje odgovor-

nosti – kazala je Despotović. Potencirala je da se mora definisati jasna upotreba VIS sistema (Veterinarsko-informacionog sistema) i pitala da li se podaci, kako se može zaključiti, unose retroaktivno u sistem, što bi značilo da granični veterinar to ne radi u realnom vremenu.

- Unos prvih podataka nakon pregleda treba da radi granični veterinar, a ne da to sprovodi retroaktivno neko iz Uprave. Budite srećni da imate ljude koji hoće da ukažu na ono što vide, jer je funkcija VIS sistema da pratimo kretanje uvezene stoke, a ne da dozvolimo da životinja prođe pola Crne Gore a da ne znamo ima li bolest ili ne – upozorila je Despotović. nadoKnada štete

Generalni direktor Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Miroslav Cimbaljević najavio je da će uskoro do kraja biti realizovano obeštećenje, a da je resor planirao da pomogne farmerima kroz nabavku steonih junica. Kako je kazao, u skladu sa aktima i agrarnom politikom procijenjeno je da će šteta iznositi 1.500 eura po grlu, a da će konačan epilog talasa kju groznice biti 230 eutanaziranih grla.

Prema njegovim riječima, kju groznica, pored sanitarnih i zdravstvenih problema, prvenstveno ekonomski pogađa proizvođače.

- Proizvodnja će se vrlo brzo biti nastavljena, već u prvim mjesecima naredne godine –kazao je on.

Poslanik SD Nikola Zirojević potencirao je, kako je kazao, neodgovoran odnos vlasti, ali i organa lokalne uprave u Nikšiću, koji su na prvoj lokaciji zakopali eutanaziranu stoku u blizini vodotoka, odnosno Liverovićkog jezera protivno standardima koji to određuju. Rekao je i da je nova lokacija koja je određena na Ljeskovom dolu takođe bila u blizini kuća, što je izazvalo revolt mještana. Problematizovao je pitanje odgovornosti veterinarske in-

Opštine ne reaguju na dopise Uprave

Prema riječima direktora Uprave za bezbjednost hrane Vladimira Đakovića, ni nakon dva dopisa za nepunih godinu, nijedna od opština još nema jasno određenu lokaciju za zakopavanje uginulih životinja.

Prvi dopis poslat je u januaru kada je bila evidentirana pojava afričke kuge, a drugi u septembru.

Prema njegovim riječima, nakon drugog dopisa dvije opštine obavijestile su Upravu da imaju potencijalne lokacije, a nekoliko njih je tražilo dodatno pojašnjenje uslova, dok ostale nijesu odgovorile.

Tužilac u Peći crnogorskim vojnicima odredio pritvor izazivanje mržnje i netrpeljivosti

spektorke koja je nadgledala postupke lokalne uprave prilikom tretmana stoke.

Zirojević je ukazao na to da se na kontrolnom saslušanju odgovornih za postupanje u ovom slučaju nije pojavio ministar poljoprivrede Vladimir Joković kao čelnik resora. - Sjednica je davno zakazana i Joković je na vrijeme znao, pa je mogao da prilagodi svoje obaveze. Ne umanjujem stručnost ljudi koji predstavljaju Ministarstvo, ali uočavam da je to sve češće slučaj na kontrolnim saslušanjima – rekao je Zirojević.

Poslanica Drita Lola kazala je da je u cijelom slučaju ne iznenađuje nekompetentnost političara, ali je zabrinuta kako su se u ovom slučaju postavili čelnici stručnih ustanova koji, prema njenim riječima, treba da se odupru potencijalnim političkim pritiscima.

Navela je da je Institut za javno zdravlje demantovao izjavu čelnika Uprave za bezbjednost hrane koji je kazao da je rizik od prenošenja zaraze putem hrane neznatan.

- Iznenađuje me da ste se politički prilagodili ministru umjesto da građane obavijestite o činjenicama. Razumijem potrebu da se smiri panika, ali se to ne radi tako, već koordinacijom svih u sistemu koji treba da drže situaciju pod kontrolom – rekla je Lola.

Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove V ladimir Đaković kazao je da nije tačno da je javnost saznala za slučaj kada su se pojavile informacije o zakopavanju uginule stoke.

Ponovio je raniju ocjenu, pozivajući se na organizaciju EFSA, da se kju bolest ne prenosi konzumiranjem hrane.

Rekao je da postoji rizik od termički neobrađenog mlijeka koje niko tako ne konzumira, a naveo je da je mala mogućnost prenosa preko mekih sireva. Založio se za to da ko god je prekršio ovlašćenja treba da odgovara, ali je stao iza postupaka veterinarske inspektorke navodeći da je ona uradila sve po propisima, naglašavajući da lokalna uprava određuje lokaciju, a inspektor kontroliše da li se sve odvija prema sanacionim propisima.

Naveo je da je objekat za postupanje sa nus proizvodima životinjskog porijekla u fazi izrade idejnog projekta i analize uticaja na okolinu. Realizuje se sredstvima iz kredita od Svjetske banke i riješiće potrebe države – naveo je on.

Odbor će se o izvještaju sa predloženim zaključcima naknadno izjasniti na nekoj od narednih sjednica. i.p.

Dvojica pripadnika Crne Gore uhapšena natpisa „Kosovo na njihovom

PODGORICA – Dvojica pripadnika Vojske Crne Gore, sa još jednom osobom koja je procesuirana, uhapšeni su prije tri dana na Kosovu zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na automobilu.

Tužilac u Peći odredio im je zadržavanje do 48 sati, nakon čega im je određen i pritvor do 30 dana, a na teret im je stavljeno krivično djelo izazivanje mržnje i netrpeljivosti.

Portal Kosovo online objavio je da je riječ o Rajku Krivokapiću (34), Marinku Jovanoviću (24) i Dragutinu Lalatoviću (24).

Ovu informaciju zvanično je potvrdio i ministar odbrane Dragan Krapović, koji je u saopštenju istakao da je o ovom slučaju upoznat primarno putem medija.

- Oba pripadnika Vojske Crne Gore koji su lišeni slobode su u sistemu već duže vrijeme, jedan od 2011, a drugi od 2022. godine. Prema mojim saznanjima i ocjenama njihovih starješina, riječ je o dobrim i uzornim pripadnicima Vojske Crne Gore. U ovom trenutku obojica se zvanično nalaze na bo-

lovanju – istakao je Krapović. Dodao je da je u ovom slučaju, kao i u ostalim slučajevima, potrebno utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti, nakon čega će iz tog resora javnost upoznati sa svim detaljima. - U ovom slučaju, ništa se neće raditi „preko koljena“ niti će bilo kome biti „skidane glave“, ukoliko neko očekuje takvo postupanje. To je možda

Podignut optužni prijedlog za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja

bila praksa u prethodnom periodu, ali dok sam ja ministar odbrane, tako nešto neću dozvoliti - zaključio je Krapović. Kovačević pružio podršKu vojnicima Predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević osudio je postupanje kosovskih organa i uputio riječi podrške uhapšenim vojnicima, uz poruku

NIKŠIĆ – Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću podiglo je optužni prijedlog protiv sugrađanina N. V. (25) zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja. Nikšićka policija je u koordinaciji sa tužilaštvom u Nikšiću rasvijetlila događaj od 10. novembra 2023. godine, kada su iz Opšte bolnice u Kotoru prijavili Odjeljenju bezbjednosti Nikšić da su u mjestu Dragalj preuzeli N. V. sa prostrijelnim ranama u predjelu desne butine i desne šake, radi ukazivanja pomoći. U okviru is trage policijski službenici su došli do saznanja da je u jednom ugostiteljskom objektu došlo do

upotrebe vatrenog oružja od strane N. V. kada je isti sebi nanio povrede, nakon čega je, kako se sumnja, odbacio vatreno oružje u blizini lica mjesta. - Pregledom lica mjesta pro-

nađen je pištolj CZ M57 i

komada

šest

pripadajuće municije, koji su izuzeti i poslati u Forenzički centar u Danilovgradu radi daljeg vještačenja – navodi se u saopštenju. c.H.

Uhapšeni državljani Crne Gore ispred suda u Dečanima

Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću

d. malidžan

dana zbog krivičnog djela

pripadnika Vojske uhapšena zbog „Kosovo je Srbija“ automobilu

da „izdrže nedaće u koje su zapali“.

- Zbog okvira tablica na kojima piše „Kosovo je srce Srbije“ tamošnji organi su ih sačekali, priveli, zadržali 72 sata, a sada odredili pritvor u trajanju do 30 dana. Ne mislim da ovakvo postupanje njihovih organa doprinosi miru i stabilnosti na Balkanu – kazao je Kovačević. On je najavio da će Opština

Okončana istraga protiv dvije

Nikšićanke

Gradile bez građevinske dozvole

NIKŠIĆ - Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću podnijelo je optužne prijedloge protiv M. R. i O. K. zbog sumnje da su gradile objekte bez građevinske dozvole.

- Iz dokaza prikupljenih u izviđaju proizilazi osnovana sumnja da su M. R. i O. K. u septembru 2024. godine u Grahovu - opština Nikšić, protivno propisima o planiranju prostora i izgradnji objekata, započele građenje objekata bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za građenje - piše u saopštenju ODT Nikšić. C.H.

Odloženo suđenje u slučaju ubistva Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića

Odbijen zahtjev odbrane,

Mandić ostaje u pritvoru

PODGORICA - Vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je zahtjev odbrane Danijele Mandić, optužene za pripadništvo kriminalnoj organizaciji koja stoji iza ubistva Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića, za ukidanje pritvora u kome se nalazi od kraja aprila, kada se predala državnim organima poslije višegodišnjeg bjekstva.

Nikšić biti uz svoje sugrađane da pomogne u mjeri svojih mogućnosti.

- Našim sugrađanima želim da izdrže nedaće u koje su zapali – poručio je Kovačević.

SamaRdžić: NaJbolJe da i KRapović uzme bolovaNJe

Admiral u penziji Dragan Samardžić osvrnuo se na izjavu ministra odbrane Dragana Krapovića povodom hapšenja pripadnika Vojske prije tri dana na Kosovu zbog natpisa „Kosovo je Srbija“

- Ministar odbrane NATO države 48 sati nakon hapšenja dva pripadnika Vojske Crne Gore saopšti da je sa slučajem upoznat „primarno putem medija“ – naveo je Samadržić u objavi na društvenoj mreži Iks. Ukoliko se ispostavi da je to tačno, prema njegovim riječima, Krapović treba odmah da predloži smjenu direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata.

- A ako ministar govori neistinu, u šta više vjerujem, najbolje da i on uzme bolovanje - zaključio je Samardžić. J. RaiČević

Kotoraninu određeno zadržavanje zbog porodičnog nasilja

Supruzi prijetio da će je zaklati

KOTOR - M. S. (58) iz Kotora određeno je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je učinio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.

- Osumnjičeni je ugrozio sigurnost supruge S. S. (50) prijetnjom da će napasti na njen život i tijelo, na način što joj je u prisustvu zajedničkog maloljetnog djeteta uputio riječi „zaklaću te“ – pojasnili su iz Osnovnog tužilaštva u Kotoru.

C.H.

- I dalje stoje razlozi zbog kojih je Mandić određen pritvor i već produžavan – saopštio je sudija Amir Đokaj, koji i predsjedava ovim vijećem. Braniteljka optužene Mandić, advokatica Bojana Franović, ukazala je da se optužena od 14. oktobra do danas nalazi u pritvoru bez zakonite odluke, a od 5. novembra bez ikakve odluke suda.

- Apelacioni sud je 5. 11. 2024. godine donio rješenje kojim se uvažava žalba branioca Mandić i ukida nezakonito rješenje o produžavanju pritvora. Danas je 27. novembar, a mi još nijesmo dobili odluku o pritvoru, što je brutalno kršenje zakona. Zato tražim da vijeće ovog suda mojoj branjenici ukine pritvor i zaštiti njena osnovna ljudska prava jer se ona tamo nalazi bez sudske odluke – istakla je Franović. Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić protivio se prijedlogu za ukidanje pritvora, naglašavajući da posljednji prijedlog o ukidanju pritvora ne

sadrži ništa novo što bi ga opredijelilo da drugačije postupi. - U momentu kada je podnijet prijedlog o ukidanju postojalo je rješenje o produženju pritvora. Odlukom drugostepenog suda, to rješenje nije u pravnoj snazi, ali istom tom odlukom uvažena je žalba odbrane Mandić, ali nije ukinut pritvor – kazao je Radonjić. Sa druge strane, Franović je pozvala tužioca Radonjića da uputi pitanje Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) i utvrdi na osnovu koje odluke drže Mandić u pritvoru. Ona je dodala i da je obaviještena da izvjesno postoji rješenje o produžavanju pritvora i to od 22. novembra tekuće godine, a da je sam postupak potrajao zato što se sutkinja

Udes u blizini hotela „Hilton“

Na vozilu Glavnog grada pričinjena materijalna šteta

PODGORICA - U blizini hotela „Hilton“ juče ujutro došlo je do udesa u kojem je učestvovalo službeno vozilo. Tom prilikom pričinjena je materijalna šteta. Na vozilu koje pripada Glavnom gradu, Audi 3, tablica PG CG745 oštećena je lijeva strana. Automobil koriste službenici Centra za prevenciju narkomanije. Podsjećamo, prije dva dana je i službeni automobil koji koristi ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković učestvovalo u saobraćajnoj nezgodi ispred Skupštine Crne Gore. C. H.

Vesna Kovačević ponovo izuzimala iz postupanja u vezi sa produžavanjem pritvora. - Ova okolnost je dodatno nezakonita, jer sutkinja Kovačević nije mogla da se izuzme jer je već bila izuzeta. Dužnost Vanraspravnog vijeća bila je da predmet dodijeli drugom sudiji – podvukla je advokatica Franović. Jučerašnje ročište odloženo je jer branilac optuženog Marka Vujadinovića, advokat Dejan Klikovac, nije pristupio glavnom pretresu, pa samim tim nijesu bile ispunjene procesne pretpostavke za održavanje ročišta. Sudija Đokaj je zbog toga kaznio advokata Klikovca novčanom kaznom u iznosu od 1.000 eura.

Saobraćajna nezgoda u Baru

J. R.

Naredno ročište zakazano je za 20. decembar. Pored Danijele Mandić na optužnici je njen suprug Stefan Đukić kojeg je Specijalno tužilaštvo označilo kao direktnog izvršioca ubistva Klisića i ranjavanja Gardaševića. Optužnicom SDT su obuhvaćeni i Đukićeva majka Zorica Đurović i polubrat Vuk Lakićević, zatim Marko Vujadinović (27), Hasip Murić (44), Andrija Glavičanin i Bojan Vuksanović. Đukić je optužen i da je dva i po mjeseca prije ovog zločina naoružan automatskom puškom upao u barski lokal ,,Savoja“ da bi likvidirao Gardaševića. Međutim, njegov naum nije ostvaren jer se Gardašević nije nalazio u lokalu.

BAR – Motociklista H. A. (21) iz Bara povrijeđen je u saobraćajnom udesu koji se juče dogodio u barskom naselju Zaljevo, prenosi Bar info.

- Do saobraćajne nezgode je došlo usljed kontakta automobila „citroen“, kojim je upravljao S. H. (59) iz Prijepolja, i motocikla „yamaha“, koji je vozio Baranin H. A. Motociklista je transportovan u Opštu bolnicu Bar na medicinsko zbrinjavanje, saopšteno je Radio Baru i Bar infu iz policije. Saobraćaj se na toj dionici magistralnog puta za vrijeme uviđaja odvijao jednom trakom naizmjenično. C.H.

BIJELO POLJE: Ekološki prihvatljivi filteri ugrađeni u zgradu bivšeg Privrednog suda

BIĆE ENERGETSKI EFIKASNA: Zgrada u kojoj je realizovan projekat

Sud i Tužilaštvo manje

će

zagađivati vazduh

BIJELO POLJE – Na postrojenju za toplifikaciju u zgradi bivšeg Privrednog suda u Ulici Radomira Medojevića ugrađeni su ekološki prihvatljivi filteri vazduha.

Riječ je o objektu u kojem su, osim Osnovnog i Višeg tužilaštva i Prekršajnog suda, smješteni i neki organi lokalne samouprave kao što je Direkcija za imovinu.

Sekretar za ruralni i održivi razvoj Armin Sijarić kaže da je nabavka i ugradnja ciklona i prateće opreme u kotlarnici koju čine četiri komponente koje se skoro u potpunosti uvoze iz Češke i zemalja EU, a koji su ugrađeni u zgradu Višeg i Osnovnog tužilaštva, dio projekta koje Opština sprovodi u okviru unapređenja i zaštite kvaliteta vazduha u skladu sa usvojenim budžetom za 2024. godinu. Procedura je urađena u skladu sa smjernicama Državne strategije očuvanja životne sredine, Planu zaštite kvaliteta vazduha Crne Gore za sjevernu zonu i standardima i propisima koji važe za ekološki čist vazduh.

Sijarić je naveo da je osnovni cilj da se prečišćavanje vazduha od najvećih zagađivača svede u za to prihvatljive ekološke evropske i međunarodne standarde.

Prečišćivači i za vrtiće, škole… – U ovoj godini planiramo ugradnju prečišćivača u OŠ „Risto Ratković“ u Nikoljcu, u takođe urbanoj sredini, dok su u ustanovama Zavod za zdravstvo i Fond PIO, koji još posjeduju kotao na ugalj nabavljeni klima uređaji. Planirana je i nabavka prečišćivača vazduha za unutrašnje prostorije vrtića, škola, zdravstvenih ustanova kao i gradskih kapela i gasalhana na teritoriji opštine Bijelo Polje. Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj je uputio dopise Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i glavnom gradskom arhitekti da uzmu u obzir kao obavezne uslove svakom investitoru prilikom izdavanja UT uslova, gdje je potreban elaborat, da se kotlovi na ugalj i čvrsta goriva ne smiju ugrađivati bez atestiranih filtera – istakao je Sijarić. Dodao je da nakon što završe

NVO iz Ulcinja tvrde da su diskriminisane i predlažu poslanicima da pokrenu preispitivanje funkcionisanja Fond za manjine

Traže da se poništi konkurs o raspodjeli

1,59

miliona eura

PODGORICA – Nevladine organizacije iz Ulcinja pozvale su poslanike da pokrenu pitanje funkcionisanja Fonda za zaštitu i ostvarivanje prava manjina i zatražili od Skupštine da razriješi članove Komisije za vrednovanje projekata.

Diskriminacija projekata NVO i pojedinaca iz Ulcinja, ali i projekata Albanaca uopšte, postala je uobičajena praksa Fonda za manjine, ali ovoga puta to je učinjeno na najdrastičniji način, prelazeći svaku granicu. Od 221 podržanog projekta samo su tri iz Ulcinja –navodi se u reagovanju NVO sektora iz tog grada

U ovoj godini planiramo ugradnju prečišćivača u OŠ „Risto Ratković“ u Nikoljcu, u takođe urbanoj sredini, dok su u ustanovama Zavod za zdravstvo i Fond PIO, koji još posjeduju kotao na ugalj nabavljeni klima uređaji

postupak kod kolektivnih zagađivača ostaje pitanje individualnih kojih u Bijelom Polju ima više od 10.000 u urbanoj zoni, a koriste čvrsto gorivo, uglavnog drvo.

individualnih ložišta više od 10.000

– Prema ranijim istraživanjima, u Bijelom Polju imamo 13.086 individualnih ložišta, od toga je oko 2.500 na pellet, tj. biomasu, a ostatak čine potrošači na čvrsto gorivo – precizirao je Sijarić. Lokalna uprava u Bijelom Polju podržava mjere usmjerene na smanjenje zagađenja vazduha i u budžetu opredjeljuje sredstva za tu namjenu. On očekuje aktivniji pristup i državnih institucija kako bi obezbijedili ekološki prihvatljive instalacije za grijanje u javnim ustanovama i dali podršku kolektivnim i individualnim potrošačima na prelazak sa čvrstog na ekološkog prihvatljiv energent. – Osim ovih, očekujemo da se na centralnom nivou sprovode i druge mjere za smanjenje uticaja suspendovanih PM 2.5 i PM 10 čestica na životnu sredinu kao što su, povećanje korišćenja alternativnih goriva, novih generacija vozila i elektromobilnosti u saobraćaju. Sprovođenje tih mjera je u toku, ali radi se o troškovima koji nastaju kao posljedica tehnološkog odnosno ekonomskog razvoja. Imajući sve u vidu, pred svim institucijama predstoji povećana odgovornost na djelovanje u pogledu smanjenja emisije štetnih materija, a nadamo se boljem kvalitetu vazduha u Bijelom Polju – poručio je Smolović. B.č.

Reagovanje je uslijedilo nakon što su objavljeni rezultati konkursa Fonda za zaštitu i ostvarivanje prava manjina za podršku projektima za ovu godinu.

Podrška za 221 ProJekat

U Odluci o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2024. godinu, a prema prijedlogu Komisije za vrednovanje projekata, za 221 projekat je dodijeljeno ukupno 1,59 miliona eura.

– Ogorčeni smo neobjektivnim, nekorektnim, neprofesionalnim i tendencioznim ocjenjivanjem projekata koje su predložile NVO iz Ulcinja. Diskriminacija projekata NVO i pojedinaca iz Ulcinja, ali i projekata Albanaca uopšte, postala je uobičajena praksa Fonda za manjine, ali ovoga puta to je učinjeno na najdrastičniji način, prelazeći svaku granicunavodi se u reagovanju.

Zato su, kažu, tražili od Upravnog odbora i vršioca dužnosti direktora Fonda Agrona Ibrahimija da ponište konkurs za ovu godinu.

– Tražimo od poslanika iz Ulcinja, albanskih i drugih poslanika u Skupštini da pokrenu pitanje funkcionisanja Fonda, sa posebnim akcentom na posljednji konkurs, a od Skupštine da razriješi članove Komisije za vrednovanje projekata zbog evidentnih kršenja

prilikom ocjenjivanja projekata, koje se dešavaju kontinuirano – navodi se u reagovanju NVO sektora iz Ulcinja. Pozvali su tužilaštvo da inicira istragu u postupku dodjele finansijskih sredstava na javnim konkursima Fonda.

– Zahtijevamo hitan sastanak sa direktorom Fonda, od koga tražimo zvanično pojašnjenje po kom principu ili uputstvu se rukovodi administrativna služba ove institucije kada eliminiše NVO zbog nedostatka dokumenata koji se ne izdaju od nadležnih organa Crne Gore i nijesu dostupni službenim putem – navodi se u reagovanju. Iz NVO sektora su tražili i sastanak sa predsjednikom Nacionalnog savjeta Albanaca, kao institucije koja predstavlja Albance u Crnoj Gori kao i izmjenu Pravilnika o ocjenjivanju projekata, koja bi pred-

vidjela mogućnost dopune dokumentacije u zadatom roku, kako je to predviđeno Zakonom o upravnom postupku i koje sprovode sve druge državne institucije.

kratak rok za ProcJenu

U reagovanju NVO sektora iz Ulcinja navodi se da iz analize rezultata konkursa proizilazi da su podržana samo tri projekta NVO iz Ulcinja, i to, kako su naveli, s minornim iznosima.

Prema njihovim riječima, neki projekti nijesu podržani ni sa 20 odsto od traženog iznosa, što ih čini neostvarivim. – Čak 21 projekt (od devet NVO) eliminisan je iz tehničkih razloga, uz obrazloženje da su eliminisani zbog nedostatka dokumentacije. U pojedinim njihovim projektima komisi-

ja za ocjenu projekata je utvrdila nepostojeće nepravilnosti, samo da bi našla povod (izgovor) za njihovo eliminisanje –tvrde u reagovanju. Oni su dodali da ih ekspresno ocjenjivanje projekata za nepunih deset dana, nakon što je konkurs bio otvoren 45 dana, dovodi u sumnju. – Prijedlozi projekata aplikanata, posebno oni na albanskom jeziku, nijesu mogli biti prevedeni, niti pročitani u tako kratkom intervalu. Favorizovanje projekata nekih pojedinaca i NVO svjedoči o dvostrukim standardima ocjenjivanja i izaziva sumnju u zloupotrebe. Ovo postaje još opasnije kada, kako pokazuju rezultati posljednjeg konkursa, poprimi u neku ruku oblik nacionalne, jezičke i regionalne diskriminacije – kaže se, pored ostalog, u reagovanju. d š

T IVAT: Nacrt petogodišnje strategije razvoja malih i srednjih preduzeća Fokus

TIVAT - U prostorijama Biznis info centra predstavljen je nacrt strategije razvoja malih i srednjih preduzeća za period 2025-2030, sa ciljem identifikovanja ključnih oblasti za poboljšanje poslovnog okruženja, podrške inovacijama i održivom rastu malih i srednjih preduzeća u Tivtu.

Direktorica Biznis info centra Milijana Dubak kaže da je prethodno usvajen strateš-

ki plan Opštine Tivat za period do 2029.

–Tokom diskusije prepoznali smo neke segmente na koje ćemo staviti fokus a to je prije svega zanatstvo i to prvenstveno u nautičkom sektoru, zatim su tu kulturne i kreativne industrije a u nekom manjem dijelu obuhvaćena je i poljoprivreda – kaže Dubak.

Prof. Anđelko Lojpur rukovodilac projekta smatra da je riječ o pionirskom poduhavtu te da

se nakon osnivanja biznis inkubatora u ovoj opštini stvari kreću u dobrom pravcu. –Ovaj projekat je važan za opštinu Tivat ali i cijelu Crnu Goru jer se pokazalo poslije pandemije kovida da sve ekonomije polako fokus pomjeraju ka mikro, malim i srednjim preduzećima jer je evidentno da su velika preduzeča često ranjivija. Ovdje je riječ o tome da se osnaži proces preduzetništva a Tivat ima dobru poziciju da

svoje komparativne prednosti pretvori u konkurentske prednosti – smatra Lojpur. Vd Menadžerka Opštine Tivat Ivona Petrović ističe da su mikro, mala i srednja preduzeća osnov ekonomije u tom gradu. Bitan segment Strategije će biti i preporuke za razvoj Biznis info centra. On je nedavno počeo sa radom ali su njegovi kapaciteti već popunjeni što nam dodatno ukazuje na njegov značaj. c.G.

NVO NEZADOVOLJNE RADOM FONDA: Ulcinj

D.MALDIŽAN

28. novembar 2024.

ROŽAJE: Rezultati mjerenja aerozagađenja sa uređaja koji su postavili ,,Očistimo Rožaje“ i ,,Kod“

ROŽAJE – U Rožajama je instaliran prvi uređaj za mjerenje zagađenosti vazduha. To je urađeno kroz projekat koji realizuju Inicijativa ,,Očistimo Rožaje“ u saradnji s organizacijom ,,Kod“ iz Podgorice.

Senad Pepić iz Inicijative ,,Očistimo Rožaje“ objašnjava da je projekat dio šireg plana kojim žele obezbijediti pravnu podršku mještanima sela koji godinama trpe posljedice toksičnih dimova s deponije Mostine.

–Ideja za nabavku ovakvog uređaja je moja, inspirisana iskustvima iz Sarajeva. Tamo postoji blizu 20 stanica za praćenje kvaliteta vazduha. Primjeri iz regiona pokazuju snagu kombinacije jeftinih senzora i profesionalnih stanica. Portal Buka iz Bosne i Hercegovine postavio je mrežu senzora PurpleAir širom zemlje, omogućavajući građanima da prate zagađenje u realnom vremenu. Kada živite u jednom od najzagađenijih gradova svijeta ove stanice postanu dio vaše svakodnevice i one su odavno postale ključni alat za razumijevanje i smanjenje zagađenja. U poređenju s tim, Crna Gora ima znatan nedostatak sličnih uređaja – u cijeloj zemlji ne postoji ni deset javnih mjernih stanica, što je apsurdno s obzirom na to da su prema ,,World of statistics“ crnogorski gradovi među najzagađenijima u Evropi. Pljevlja su, na primjer, u 2023. godini proglašena najzagađenijim gradom Evrope, dok je Bijelo Polje zauzelo šesto mjesto na istoj listi – naveo je on.

AŽURIRANJE

PODATAKA

Pepić objašnjava da uređaj za mjerenje zagađenosti vazduha – IQAir AirVisual omogućava praćenje kvaliteta vazduha u realnom vremenu, a podaci se automatski ažuriraju onlajn.

– IQAir AirVisual koristi naprednu tehnologiju i vještačku inteligenciju za precizno mjerenje koncentracija zagađujućih čestica u vazduhu, poput PM2.5 i PM10, kao i gasova poput ugljen-dioksida. Uređaj kontinuirano prikuplja podatke i pruža trenutne informacije o kvalitetu vazduha. Rezultate mjerenja mogu se pratiti uživo putem besplatne mobilne aplikacije, dostupne za IOS i Android uređaje. Aplikacija pruža detaljne informacije o trenutnom stanju kvaliteta vazduha, prognoze, kao i zdravstvene preporuke – naveo je on.

Dodaje da je AQI, ili Indeks kvaliteta vazduha sistem za izvještavanje o nivou zagađenosti vazduha na način koji je razumljiv javnosti. – Indeks se kreće od nula do 500, pri čemu visoke vrijednosti indeksa ukazuju na viši nivo zagađenosti vazduha i veći potencijal za štetne zdravstvene posljedice. Od nula do 50 vrednuje se kao

Na selu vazduh čist kad ne gori deponija, u gradu se teško diše zbog automobila

Uređaj IQAir AirVisual omogućava praćenje kvaliteta vazduha u realnom vremenu, a podaci se automatski ažuriraju onlajn. Rezultati mjerenja mogu se pratiti uživo putem besplatne mobilne aplikacije. Primjeri iz regiona pokazuju snagu kombinacije jeftinih senzora i profesionalnih stanica. Primjenom uređaja uradili smo monitoringe u gradskom naselju Suho Polje i u selu Besnik, na osnovu rezultata dobili smo uzroke zagađenja vazduha – kaže Senad Pepić

Prikaz na aplikaciji, tumačenje podataka

Mostine ne gore, pritisak urodio plodom

Na gradskom smetlištu Mostine česti su požari. To što ih nije bilo od septembra, kako kaže Sead Pepić, rezultat je pritiska civilnog sektora i građana na nadležne institucije. – Izgleda da se priča s deponijom Mostine konačno uozbiljila, budući da su nadležni konačno preduzeli potrebne mjere da deponiju zaštite od uticaja spoljašnjeg ljudskog faktora. Zašto ti koraci nijesu preduzeti ranije, pitanje je za lokalnu samoupravu, ali pozitivno je što se problemi sada rješavaju. Na primjeru Besnika vidimo da uz pravilne mjere vazduh u ovom regionu može biti čist i zdrav – poručuje Pepić.

dobro okruženje, od 51 do 100 kao umjereno. Kada su vrijednosti između 101 i 150 okruženje se ocjenjuje kao nezdravo za osjetljive grupe, a između 151 i 200 kao nezdravo. Ako se indeks kreće od 201 do 300, onda je vrlo nezdravo, a od 301 do 500 opasno – obajsnio je Pepić.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Monitoring u užem gradskom jezgru (naselje Suho Polje) je trajao od 1. do 10. septembra. – U Suhom Polju perifernom dijelu Rožaja, zabilježena je

visoka koncentracija PM2.5 čestica. Ova zagađenost se može pripisati izduvnim gasovima, s obzirom na to da se lokacija nalazi neposredno pored magistralnog puta. Osim izduvnih gasova iz automobila, područje je direktno izloženo i prašini sa saobraćajnica. Prosječni dnevni kvalitet vazduha varirao je u rasponu od 60 do 90 US AQI (od ,,srednje zagađeno“, preko ,,nezdravo za osjetljive grupe“, do ,,jako nezdravo“) – objasnio je Pepić. U selu Besnik je monitoring trajao duže od 30 dana. – Dnevna prosječna zagađe-

nost u selu Besnik varirala je u rasponu od 22 do 81 US AQI. Tokom perioda monitoringa nije evidentiran nijedan slučaj paljenja deponije, što je doprinijelo očuvanju visokog kvaliteta vazduha. To je bilo očekivano, jer u selu, osim deponije nema drugih većih zagađivača osim povremenog dima iz domaćinstava. Cilj je bio da prikažemo koliko taj toksični dim ugrožava tamošnje mještane. Međutim, desila se apsurdna situacija, a to je da od septembra deponija nije nijednom gorjela. Rezultati mjerenja su tako pokazali da je ovo selo, kada nije izloženo dimu, okruženo izuzetno čistim vazduhom, kao i svako drugo selo u netaknutoj prirodi. Kvalitet vazduha kretao se u rasponu od ,,dobar vazduh“ do ,,srednja zagađenost“. Na mjesečnom nivou, nijesu zabilježene značajne koncentracije PM10 čestica, dok su PM2.5 i PM1 čestice bile nešto izraženije. Na dnevnom nivou, primijećene su povremene oscilacije koncentracija PM2.5 i PM1, koje su uglavnom bile uzrokovane dimom iz ložišta, budući da je sezona grijanja započela tokom perioda monitoringa – naveo je Pepić.

Zaključak monitoringa pokazuje da je kvalitet vazduha u selu Besnik znatno bolji u poređenju sa Suhim Poljem, gdje saobraćaj i prašina sa puta doprinose znatnom zagađenju vazduha.

– Za realniju sliku uticaja deponije na životnu sredinu okolnih sela potrebno je izvršiti mjerenje u dužem periodu, pogotovo tokom ljetnjih mjeseci, kada su požari na deponiji učestali. Naš cilj nije bio samo da prikupljamo podatke, već da ih upotrijebimo za konkretne akcije – da podstaknemo građane, lokalnu upravu i donosioce odluka da rade na smanjenju zagađenja i zaštiti zdravlja svih nas. Nadamo se da će ovaj primjer inspirisati i druge ljude da preduzmu korake ka boljem razumijevanju i poboljšanju kvaliteta vazduha u svojim sredinama – naveo je Pepić.

VAŽNOST PROJEKTA

Informacije o uređaju i aplikaciji mogu se dobiti na stranici https://www.iqair.com/.../ air.../airvisual-outdoor-2-pm Pepić smatra da bi instalacija većeg broja IQAir AirVisual uređaja omogućila detaljnije praćenje zagađenosti vazduha u različitim dijelovima grada.

– Cilj postavljanja uređaja u našem gradu je bio da ovu praksu donesemo i u Rožaje, gdje građani često nijesu svjesni nivoa zagađenosti kojem su izloženi. Upravo podizanje svijesti o ovom problemu prvi je korak ka njegovom rješavanju. IqAir Air Visual uređaji su komercijalno dostupni i vrlo pristupačni – cijena za jedan uređaj je samo 320 eura. Njihova montaža je izuzetno jednostavna: potrebno je samo obezbijediti priključak na struju i Wi-fi, što omogućava da se mjerenja odmah prenose na globalnu mrežu i budu dostupna svima u realnom vremenu. Trenutno je uređaj instaliran u centru grada, gdje će ostati tokom zimskog perioda, kada su zagađenja najizraženija. Povećane broja postavljenih uređaja bi doprinijelo boljem razumijevanju lokalnih izvora zagađenja i efikasnijem planiranju mjera za poboljšanje kvaliteta vazduha. Pozivamo sve zainteresovane građane i organizacije da razmotre nabavku ovog uređaja i pridruže se inicijativi za čistiji vazduh u našem gradu – poručio je Pepić. Ističe da je nedavno iz Nacionalne laboratorije Lawrence Berkeley stigao i naučni odgovor na pitanje jesu li jeftini uređaji za mjerenja kvaliteta vazduha pouzdani, te da je potvrdan, uz napomenu da je potrebna kalibracija uređaja i određeno prilagođavanje očitanih vrijednosti. Mreža Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju za monitoring kvaliteta vazduha i padavina obuhvata 17 mjernih mjesta. Agencija za zaštitu životne sredine ima mjerne stanice na devet lokacija u šest opština. I. RADONJIĆ

Senad Pepić

Posljednja predstava Jagoša Markovića na festivalu ,,Dani Jurislava Korenića“

,,Ćelava pjevačica“ danas u Sarajevu

PODGORICA - Posljednja predstava u režiji Jagoša Markovića ,,Ćelava pjevačica“, po tekstu Ežena Joneska, u produkciji Centra za kulturu iz Tivta, biće izvedena večeras u takmičarskoj selekciji 8. izdanja Regionalnog festivala ,,Dani Jurislava Korenića“ u Sarajevu. U predstavi igraju Olga Odanović, Branko Vidaković, Dubravka Drakić, Momčilo Otašević, Sandra Bugarski i Branimir Popović. Predstava je premijeru imala na prošlogodišnjem Festivalu mediteranskog teatra „Purgatorije“ i na dosadašnjih 10 festivalskih učešća osvojeno je 30 nagrada. U okviru takmičarskog programa publici će se predstaviti i druga izuzetna ostvarenja renomiranih pozorišta iz regiona, među kojima su predstava „Čaruga“ Gradske

kazališne kuće Bjelovar u režiji Ivice Buljana, „Gidionov čvor“, koprodukcija Scene Mess, Pozorišta mladih i Udruženja Intermezzo, u režiji Selme Alispahić, zatim „Kako sam naučila da vozim“ Hartefakt produkcije u režiji Tare Manić, ,,Staklena menažerija“ HNK Mostar, u režiji Ivana Planinića. O najboljim ostvarenjima festivala odlučivaće stručni žiri, predsjednik Dino Mustafić i članovi Marina Katnić-Bakaršić, Jasna Diklić, Almir Imširević i Admir Glamočak. Posebnu nagradu „Avazov zmaj“ za najbolju predstavu dodijelićee zamjenica glavnog i odgovornog urednika Dnevnog avaza Nerma Ajnadžić.Festival će zatvoriti predstava Teatra Theatron „Izvod iz knjige rođenih – priča o Danilu Kišu“ u režiji Kokana Mladenovića. An. R.

Preminuo pjesnik Janko Vujisić

Glumica Dijana Dragojević za Pobjedu povodom premijere predstave

PODGORICA – Najmlađa publika je s uzbuđenjem pratila dogodovštine malog, roze slona Pomela i aktivno učestvovala u njegovoj potrazi u jednom dijelu predstave ,,Pomelo, mali ružičasti slon“ (3+) Gradskog pozorišta, koju je po motivima knjiga Ramone Badesku i Benjamina Šauda režirala poljska rediteljka Gosja Debska.

Glumica Dijana Dragojević je nakon premijernog izvođenja u KIC-u ,,Budo Tomović“, 22. novembra, apostrofirala upravo reakciju djece koju je ocijenila kao fantastičnu.

Pozorište uči djecu razlikuju dobro

Gradsko pozorište ima tri scene – lutkarsku, dječju, dramsku i večernju. Trebalo bi da budu ravnopravne, ali, nažalost, nijesu. Klasična lutkarska predstava radi se jednom u četiri-pet godina, a mislim da najviše publike upravo imamo na lutkarskoj sceni – istakla je Dragojević

šinskom selu Prekobrđu. Poeziju i prozu kao i narodno sakupljeno blago objavljivao je u preko stotinu časopisa u zemlji i inostranstvu. Bio je član Udruženja književnika Crne Gore, Udruženja izvornih likovnih umjetnika Crne Gore, Udruženja pisaca za djecu i omladinu i Udruženja folklorista Crne Gore, kao i Crnogorsko-hrvatskog prijateljskog društva „Ivan Mažuranić“ sa Cetinja. Učesnik je velikog broja domaćih i međunarodnih književnih skupova, prevođen je na strane jezike i dobitnik je nagrada za svoje stvaralaštvo. Njegovo djelo zastupljeno je lektirama. R. K. Janko Vujisić

- Njihov smijeh mi je dao krila jer uvijek kada tek izađem na scenu imam tremu, sve do momenta kada čujem smijeh djece. Moram da naglasim da nikada lakši i ljepši proces nijesam imala, rediteljka je od samog početka znala šta hoće i tu je već pola posla završeno, ona je i lutkar i zaista ima divan pristup radu - kazala je nakon premijere Dragojević. Poruke koje šalje predstava ,,Pomelo, mali ružičasti slon“ su univerzalne, te samim tim primjenjive i za odrasle. Kroz humorističke avanture malenog slona, kojem velika surla zadaje probleme, predstava govori o prihvatanju sebe, osvješćivanju sopstvene autentičnosti, ali i načinu na koji se otvaramo prema drugim ljudima i stičemo bliske prijatelje. Na početku je Pomelo nesiguran, ali kako predstava odmiče, biva sve prisniji i druželjubiviji prema stanovnicima bašte, ali i publici. Dragojević, koja je u predstavi poljske rediteljke autentično oživjela Pomela, za Pobjedu je u kratkom razgovoru govorila o svom liku i porukama koje predstava šalje, o reakcijama najmlađe publike i manjku lutkarske produkcije u Crnoj Gori.

POBJEDA: Šta je za Vas bio najveći izazov u oživljava-

nju Pomela, neobičnog roze slona?

DRAGOJEVIĆ: Najveći izazov u jednoj lutkarskoj predstavi je oživjeti lutku, dati joj dušu, karakter, boju glasa, pokret... Lut-

ka i ja moramo biti jedno na sceni – onda je to magija.

POBJEDA: Pomelo je malen i ranjiv, ali uspijeva da pronađe snagu u svojoj različitosti. Šta najmlađi mogu da

Uskoro peta ovosezonska premijera Gradskog pozorišta ,,Magareće

nauče iz Pomelovih avantura, a šta odrasli?

DRAGOJEVIĆ: Pomelo je radoznao, voli da se igra, voli da se druži, srećan je kad su i drugi oko njega srećni... Djeca to jako

PODGORICA - Crnogorski književnik, skulptor, folklorista i sakupljač narodnog stvaralaštva Janko Vujisić preminuo je u 83. godini u Podgorici. Rođen je 1942. godine u kola-

PODGORICA - Tribina pod nazivom ,,Podgorica i kultura: Gdje smo?“ biće održana večeras u 18 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“ u okviru projekta ,,reProgGram“.

Tribina je posvećena kulturnom razvoju Podgorice, a dis-

kutovaće se o trenutnom stanju i budućim perspektivama kulture u Podgorici, uz aktivno učešće publike. Na tribini će govoriti novinar Vanja Kovačević, kustoskinja Anja Marković, glumac Aleksandar Radulović i pisac Nikola Nikolić A. Đ.

PODGORICA - Gradsko pozorište uveliko radi na pripremi pete premijere u ovoj sezoni – predstava za djecu ,,Magareće godine“ u režiji Andrije Rašovića biće premijerno izvedena 15. decembra u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“.

Kroz poznato djelo Branka Ćopića progovaraju mali, svakodnevni ljudi, mještani njegovih rodnih Hašana, njegov djed, drugovi iz internata u Bihaću, ali i junaci NOB-a. Iz Gradskog pozorišta su saopštili da je u njihovoj adaptaciji ovaj komad smješten među trinaestom, četrnaestom i petnaestom godinom, u domu za đake, negdje među suncokretima koji šapuću i mjesečinom koja piše stiho-

ve, između prvih ljubavi i suza. - To je svijet gdje se merdevine pretvaraju u snove – penjemo se njima ne samo da bismo se došunjali do drugara već i da bismo pokušali dohvatiti mjesec. A onda shvatimo: mjesec se hvata golim

rukama – kazao je Rašović. Predstava je oslobođena ratnog konteksta iz kojeg kreće roman, fokusirana je na centralni događaj pobune djece protiv uprave internata zbog izbacivanja jednog od drugara. Ova predstava ne govori samo

o dječjoj pobuni protiv nepravde već o njihovom pravu da budu zbunjeni svijetom koji smo im ostavili i o njihovom pravu da taj svijet prigrle s ljubavlju, iskreno i bez straha. Kroz priču o velikoj pobuni malih ljudi i tihoj snazi ljubavi, predstava nas podsjeća da odrastanje nije u brojanju godina već u učenju kako da volimo uprkos svemu. Ovo je prva saradnja Gradskog pozorišta sa mladim rediteljem Rašovićem.Dramaturgiju je uradio Vuk Draganić , scenografiju Smiljka Šeparović, a kostime Mia Đurović. Glumački tim čine: Luka Stanković, Nevena Penava, Dejan Đonović, Zoran Dragićević, Marija Đurić, Željko Radunović i Božidar Zuber. An. R.

Tribina večeras u KIC-u Kultura, gdje smo

Scena iz predstave „Pomelo, mali ružičasti slon“

D. Miljanić

djecu da dobro od lošeg

dobro prepoznaju i sasvim sam sigurna da će i oni kao i Pomelo reagovati u sličnim situacijama. A što se odraslih tiče, ne znam da li će nešto novo naučiti, ali će se sigurno prisjetiti svojih iskustava iz djetinjstva.

POBJEDA: Sa kojim osjećanjem biste željeli da publika izađe sa predstave ,,Pomelo, mali ružičasti slon“?

DRAGOJEVIĆ: Najveća nagrada za jednog glumca je aplauz publike, a kada od dječije publike dobijete aplauz, koji je najiskreniji, tada mi je zaista puno srce.

POBJEDA: Reakcije najmlađe publike tokom i nakon premijere bile su izvanredne. Koliko Vam znači njihov entuzijazam i oduševljenje predstavom?

DRAGOJEVIĆ: Pozorište podstiče djecu da maštaju, razmišljaju, čuju i vide nešto novo, da se saosjećaju sa svojim junacima i razlikuju do-

bro od lošeg, pokazuje im do kakvih posljedica određena ponašanja mogu dovesti. Mislim da su djeca koja posjećuju pozorište kreativnija i komunikativnija.

P OBJEDA: Već godinama zajedno sa kolegama ukazujete na manjak produkcije, obrazovnog okvira i kadra koji se tiču lutkarstva. Kakve to posljedice ima za crnogorski teatar?

DRA GOJEVIĆ: Gradsko pozorište ima tri scene – lutkarsku, dječiju dramsku i večernju. Trebalo bi da budu ravnopravne, ali nažalost nijesu. Klasična lutkarska predstava radi se jednom u četiri-pet godina, a mislim da najviše publike upravo imamo na lutkarskoj sceni. Kroz lutkarske predstave koje su slovo A u pozorištu mi učimo djecu da zavole pozorište i da kad odrastu postanu kvalitetna pozorišna publika. A. RADOVIĆ

Promocija knjige Dragana Mitova Đurovića

,,Ognjište“ u Zagrebu

PODGORICA – Promocija nove knjige crnogorskog publiciste Dragana Mitova Đurovića ,,Ognjište“ biće upriličena večeras u 18 sati u Crnogorskom domu u Zagrebu.

Promociju organizuje Nacionalna zajednica Crnogoraca

Hrvatske, uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. ,,Ognjište“ sadrži 55 zapisa i priča koje su nastale tokom njegove višedecenijske novinarske karijere. Đurović se novinarstvom bavi od 1971. godine, a uređivao je i vodio mnoge radio emisije na Radiju Crne Gore. R. K.

,,Centar mog svijeta“ večeras u Dodestu

PODGORICA – Knjiga pjesama Obrada Nenezića ,,Centar mog svijeta“ biće predstavljena večeras, u 20 sati, u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović“. Novinar Vanja Kovačević i autor će govoriti o ovoj knjizi i pjesništvu uopšte, a program će moderirati Valentina Knežević. Dio Nenezićevog pjesničkog stvaralaštva publici će biti predstavljen kroz segment poetsko-muzičkog performansa „Džentlmen“. An. R.

Izložba djela američke umjetnice Kiki Smit otvorena u Dvorcu Petrovića

PODGORICA – Izložba djela američke umjetnice Kiki Smit, pod nazivom „Kiki Smit. Utkani svjetovi“, otvorena je u Dvorcu Petrovića. Smit je međunarodno priznata umjetnica, sa karijerom koja traje više od četiri decenije i koja se kroz svoj multidisciplinarni pristup, od skulpture i crteža do tapiserije i grafike, bavi temama koje se tiču odnosa ljudi i prirode.

Kustoskinje postavke su Milica Bezmarević, Mirjana Dušić i Ljuba Jovićević. Ovo je njena prva izložba u Crnoj Gori na kojoj su predstavljeni umjetnički radovi nastali tokom njene višedecenijske stvaralačke prakse, u širokom rasponu od onih u kojima se umjetnica bavila temom ljudskog tijela u različitim aspektima, preko radova u kojima fokus stavlja na životinje, basne i prirodu, zaključno sa najrecentnijim radovima nastalim u proteklih nekoliko godina. Postavka je osmišljena kao kompaktna cjelina koja će uključivati tapiserije, skulpture, grafike i crteže. Zbog specifičnosti prostora i same izložbe u izložbeni prostor Dvorca Petrovića na otvaranju izložbe propuštalo se po 50 posjetilaca.

Direktor MSUCG Vladislav Šćepanović podijelio je zanimljiv detalj o svom susretu s umjetnicom Kiki Smit na Bijenalu u Veneciji 2017. godine. - Pošto sam izlagao na tom Bijenalu, otišao sam da obiđem centralni paviljon i tamo vidio radove Kiki Smit koji su na mene ostavili izuzetnu impresiju. Kada sam se vratio u paviljon u kojem sam izla-

Glavne teme život, smrt i vaskrsenje

gao meni je prišla žena rekla mi: ,,Ja sam Kiki Smit“. U prvom trenutku nisam povjerovao, ali je to zaista bila ona. Pošto sam tada imao uticaje u jednom drugom muzeju ponudio sam joj da izlaže tamo, međutim, ta se izložba nikada nije desila. I, evo, sada, 2024. godine, kad sam postao direktor MSUCG, prva stvar mi je bila da dođe Kiki Smit i uspjeli smo. Spona tog ,,slučajnog susreta“ i ovog danas je, ipak, imala neki epilog –kazao je Šćepanović. Bezmarević je istakla da su život, smrt i vaskrsenje teme mnogih instalacija i skulptu-

ra Kiki Smit. - U ovim djelima, Smit referiše na formiranje arhetipskih ženskih modela i njihovu demistifikaciju, gdje svaka takva interpretacija dodatno crpi inspiraciju iz alegorijske dimenzije stvarnosti. Uz seriju skulptura, reljefa, grafika i crteža, kroz koje su povezani različiti narativi i ikonografske pretpostavke koji emaniraju duboku sintezu čovjeka i životinje, postavka predstavlja neku vrstu presjeka Smitinog cjelokupnog rada i uvida u njenu jedinstvenu umjetnost, koja nastaje iz njenog dubokog ličnog razumijeva-

nja prirode i njene povezanosti sa nama samima i našim isprepletanim, povezanim identitetima - istakla je Bezmarević.

Kiki Smit se obratila putem video-uključenja u kojem je zahvalila MSUCG koji joj je organizovao izložbu. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da nam ova izložba omogućava da zavirimo u svijet umjetnice koja svojim djelima pomjera granice shvatanja tijela, duhovnosti i društvenih dinamika. Izložba će biti otvorena do 23. februara. A. Đ.

Na Gorici otvorena dječja izložba radova ,,Igra ptica – kreativna reciklaža“ Jato

PODGORICA – Interaktivna dječja izložba radova ,,Igra ptica – kreativna reciklaža“ otvorena je juče kod Avanturističkog parka na brdu Gorica. Na granama drveća bile su okačene ptice obilježene QR kodom koji je skeniranjem na telefonu posjetiocima pružao mogućnost da uživaju u različitim zvukovima iz prirode.

Djeca su u izradi ptica koristila razne tehnike kolažiranja – rezanja, savijanja i modelovanja papirne reciklaže različitih veličina i struktura od minijaturnih do većih formata u raznim bojama, pa je tako svaka ptica specifična i lijepa na svoj način. Autorka projekta je crnogorska vajarka Nada Kažić. „Igra ptica - kreativna reciklaža“ je treća izložba polaznika njene umjetničke radionice. Kažić je za Pobjedu pojasnila da je riječ o finalnom činu višemjesečnog rada sa djecom uzra-

sta od 4 do 19 godina. - Projekat je planiran za otvoreni prostor brda Gorice u trajanju od nekoliko sati pa se zatim seli na neko drugo mjesto kao faktor iznenađenja. Novina je u upotrebi virtuelnog koda (QR) pomoću kojeg pojedinci korišćenjem mobilnog telefona i aplikacije mogu da čuju razne zvukove iz prirode (cvrkut ptice, vjetar, kiša, talas i druge šumove). Ovo je

treća izložba reciklaže (prva je bila ,,Igra zmajeva“, a druga ,,Igra u cirkusu“). Planiramo i četvrtu ,,Igru lica“, takođe na otvorenom, kojom bi objedinili sve dosadašnje reciklaže – istakla je Kažić. Istoričarka i teoretičarka umjetnosti Mirjana Bajić zapisala je da u okruženju radionice nastaju vesele, izražajne, pune autentičnosti kreacije. - Najizazovnije je da su forme

ptica, u svojoj neobuzdanosti i spontanosti, izražajne do granica vizuelnog šoka. Kroz nekoliko etapa, ptice izlaze iz dvodimenzionalne u trodimenzionalnu slobodnu formu, iz realnosti u kolorističke fantazije, do metamorfoza novinskog naslova ka paroli ili grafičkom znaku - istakla je Bajić. Na izložbi su se radovima predstaviti Irina Babić, Dušan Bovan, Dunja Brnović, Nataša Čabarkapa, Jakša Čanović, Ines Čarapić, Isidora Damjanović, Lara Dlabač, Viktor Dlabač, Ira Glumac, Jovana Grbović, Marta Janjušević, Viktor Lagator, Irina Milačić, Maša Miranović, Mila Mugoša, Petra Natalić, Lena Nešić, Dunja Nikolić, Mihailo Pinter, Emilija Popović, Savo Radulović, Lena Raičević, Brajan Sekulić, Dunja Sekulić, Teodora Senić, Vidak Stojović, Andrea Šaban, Vukas Vukčević, Mina Vuksanović, Iskra Žarić i Srna Žarić. Izložbu je podržao Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada Podgorice u okviru konkursa za 2024. godinu. A. Đ.

Detalj sa izložbe djela Kiki Smit

Detalj sa postavljanja izložbe na Gorici

UČIMO DJECU DA ZAVOLE POZORIŠTE: Dijana Dragojević

Poštuje se primirje između Izraela i Hezbolaha

Libanci se uprkos upozorenjima vraćaju u razorene domove

Prekid vatre između Izraela i libanske militantne grupe Hezbolah koji je utorak stupio na snagu se za sada održava, a stanovnici se automobilima natrpanim stvarima vraćaju ka južnom Libanu uprkos upozorenjima i izraelske i libanske vojske da se drže podalje od određenih oblasti.

Ako se održi, prekid vatre bi okončao skoro 14 mjeseci borbi između Izraela i Hezbolaha, koje su sredinom septembra eskalirale u opšti rat i zaprijetile da povuku pokrovitelja Hezbolaha, Iran, i Izrael u širi rat. Primirje bi, kako piše Glas Amerike, moglo da dâ malo oduška za 1,2 miliona Libanaca raseljenih zbog borbi i desetine hiljada Izraelaca koji su pobjegli iz svojih domova duž granice sa Libanom.

POSREDOVANJE SAD I FRANCUSKE

Sporazum uz posredovanje SAD i Francuske, koji je Izrael odobrio kasno u utorak, poziva na početno dvomjesečno zaustavljanje borbi i zahtijeva od Hezbolaha da obustavi oružano prisustvo u južnom Libanu, dok će se izraelske trupe vratiti na svoju stranu granice. Hiljade dodatnih libanskih vojnika i pripadnika mirovnih snaga UN bi se rasporedile na jugu, a međunarodna komisi-

Turska spremna da pomogne u uspostavljanju trajnog primirja

Bez mira u Gazi nema regionalne stabilnosti

ANKARA - Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je juče da je Turska spremna da pruži svu potrebnu pomoć u uspostavljanju trajnog primirja u Gazi i izrazio zadovoljstvo što je u Libanu postignuto primirje.

Turska, koja je oštro kritikovala izraelske napade u Gazi i Libanu, ranije je navela da je razgovarala o mogućem primirju u Gazi sa grupom Hamas i dala im preporuke o tome kako da nastave pregovore, prenio je Rojters.

Erdogan je ponovio posvećenost Turske tom cilju.

Turski zvaničnici dodali su da primirje u Libanu bez primirja u Gazi ne bi bilo dovoljno za postizanje regionalne stabilnosti.

Primirje bi moglo da dâ malo oduška za 1,2 miliona Libanaca raseljenih zbog borbi i desetine hiljada Izraelaca koji su pobjegli iz svojih domova duž granice sa Libanom. Ako se održi, prekid vatre bi okončao skoro 14 mjeseci borbi. Izrael saopštio da zadržava pravo da napadne Hezbolah ako prekrši uslove sporazuma

ja na čelu sa Sjedinjenim Državama nadgledala bi poštovanje sporazuma. Izrael je saopštio da zadržava pravo da napadne Hezbolah ako prekrši uslove sporazuma.

Nekoliko sati prije nego što je primirje između Izraela i Libana stupilo na snagu, Izrael je započeo široke udare koji su potresli libanski glavni grad Bejrut, a zbog salvi raketa Hez-

bolaha oglasile su se sirene za vazdušni napad u velikom dijelu sjevernog Izraela. Ali nakon što je prekid vatre stupio na snagu, zavladala je tišina, što je navelo Libana-

ce da u kolonama krenu kući. Portparol izraelske vojske za komunikaciju na arapskom jeziku Avičaj Adrai upozorio je raseljene Libance da se ne vraćaju u sela u južnom Libanu. Libanska vojska je zatražila od raseljenih koji se vraćaju u južni Liban da izbjegavaju sela i gradove na liniji fronta u blizini granice u kojima su izraelske trupe i dalje prisutne.

VIŠE OD 3.760 LJUDI POGINULO

Međutim, video–snimci koji kruže društvenim mrežama pokazuju kako raseljeni Libanci prkose ovim pozivima i vraćaju se u sela na jugu blizu primorskog grada Tira. Izraelske trupe su i dalje prisutne u djelovima južnog Libana nakon što je Izrael pokrenuo kopnenu invaziju u oktobru. Stanovnici će se vratiti u područje ogromnog razaranja koje je izvršila izraelska vojska tokom kampanje u kojoj su sravnjena sela u kojima je vojska, kako tvrdi, pronašla ogromna skladišta oružja i infrastrukturu za koju navodi da je trebalo da bude iskorišćena za pokretanje napada u stilu napada Hamasa 7. oktobra na sjeverni Izrael. Više od 3.760 ljudi poginulo je u izraelskim napadima u Libanu u posljednjih 13 mjeseci, od kojih su mnogi civili, prema li-

banskim zdravstvenim zvaničnicima. U Izraelu je raspoloženje bilo mnogo tiše, a raseljeni Izraelci su zabrinuti da sporazum nije otišao dovoljno daleko da obuzda Hezbolah i primjećuju da se ne bavi Gazom i taocima koji se tamo još uvijek nalaze. U sukobima je poginulo više od 70 ljudi u Izraelu, od koji su više od polovine civili, kao i desetine izraelskih vojnika koji se bore u južnom Libanu. Ali Izrael može da proglasi značajne pobjede u ratu, uključujući ubistvo lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha i većine njegovih visokih komandanata, kao i uništavanje obimne infrastrukture. Kompleksni napad koji uključuje eksplodirajuće pejdžere i voki-tokije, koji se pripisuje Izraelu, pokazao je izuzetan stepen prodora u redove tajne militantne grupe. Do masovnih napada raketama dugog dometa, kojih su se mnogi Izraelci plašili prije rata, nije u potpunosti došlo, bilo zato što su lanseri raketa uništeni izraelskim udarima ili ih je Hezbolah zadržao u rezervi. Hezbolah takođe nije uspio da izvede bilo kakve kopnene napade preko granice, uprkos dokazima koje je iznijela izraelska vojska da je uložio velika sredstva u pripremu za takve operacije.

Bivši šef ukrajinske diplomatije ne vjeruje da Tramp može da izdejstvuje sporazum za okončanje rata

Kuleba:

DISELDORF – Bivši šef

ukrajinske diplomatije

Dmitro Kuleba, koji je funkciju napustio u septembru, ocijenio je u intervjuu za Politiko da novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp ne može da izdejstvuje mirovni sporazum kojim bi bio okončan rat u Ukrajini i da ruski predsjednik Vladimir Putin nije raspoložen za sklapanje dogovora. - Ne vidim da bi ruski lider mogao pristati na sporazum o brzom kraju rata koji je Tramp obećao. Putin još uvijek veruje da može da uguši ukrajinsku državnost i slomi Ukrajinu kao nezavisnu demokratiju, a takođe misli da je na korak od toga da pokaže da je Zapad slab – rekao je Kuleba prenosi Tanjug. Tramp je u izbornoj kampanji obećao da može za jedan dan da okonča rat u Ukrajini, ali nije precizirao kako bi to mogao da ostvari.

Politiko podsjeća da je njegov potpredsjednik Džej Di Vens kazao je da bi sporazum vjerovatno značio da bi Ukrajina ustupila teritoriju, odnosno prihvatila da Rusija zadrži cijelu ili dio od 20 odsto ukrajinske teritorije koliko sada drži, a istovremeno je predvidio neku vrstu demilitarizovane zone.

Kuleba ukazuje da to ne ć e funkcionisati.

- Putin nije zainteresovan za diplomatiju i nastoji da izmori Zapad vjerujući da može da dobije sve što želi – rekao je Kuleba.

Bivši ukrajinski šef diplomatije ne vidi kako predsjednik Volodimir Zelenski može potpisati bilo kakav sporazum kojim prihvata aneksiju Krima ili regiona Donbasa u istočnoj Ukrajini, uprkos nedavnim tvrdnjama da traga za diplomatskim rješenjima.

Kako navodi Politiko, ostaje nejasno da li je Zelenski, koji

je u nedavnom intervjuu sugerisao da će se rat brže završiti zahvaljujući Trampu, zaista to mislio, ili je samo pokušao da zvuči konstruktivno kako bi ugodio novoizabranom predsjedniku SAD. Kuleba upozorava da će izgledi Kijeva, ako se to dogodi, biti sumorni. – Sruši ć e se linija fronta u Donbasu, a Rusi će biti pred vratima Dnjepropetrovska,

Poltave i Zaporožja – ukazao je on, dodaju ć i da bi to bio najopasniji trenutak za Ukrajinu u čitavom ratu.

Prema riječima Kulebe, ako Tramp ostavi Ukrajinu bez oružja, ključno je kako ć e Evropa reagovati na to.

On je istakao da nije siguran kako će Evropa kompenzovati eventualni gubitak ili smanjenje američke podrške Ukrajini. Evropa, smatra on, ima dva

izbora - da primijene strategiju čekanja i slijede Trampov kurs, ili da prihvate činjenicu da moraju da preuzmu veći udio odgovornosti.

On je dodao da je uvjeren da će Francuska, Britanija i nordijske i baltičke zemlje željeti da pojačaju svoju podršku Kijevu, ali je upozorio da je Njemačka sada problem zbog predstojećih izbora. Kuleba je takođe izrazio razočarenje što mnogi na Zapadu nisu shvatili značaj i posljedice rata, dodajući da je to prava tragedija rata u Ukrajini. Izrazio je nadu da će Putin počiniti grešku u ophođenju prema Trampu, kao i da uvijek postoji šansa da pogriješi i naljuti novoizabranog američkog predsjednika. – Generalno više vjerujem u mogućnost Putinove greške nego u otpornost i izdržljivost Zapada – rekao je on.

Automobili prolaze pored ruševina oštećenih zgrada u južnim predgrađima Bejruta nakon što je primirje stupilo na snagu u srijedu

Dmitro Kuleba

28. novembar

Prvi korak ka formiranju nove gradske uprave ili iznuđeno poštovanje rokova

Konstitutivna sjednica

Skupštine glavnog grada biće održana danas u 11 sati. Planirano je da budu verifikovani mandati novim odbornicima, kojih će u ovom sazivu biti 59, a nakon toga će sjednica, izvjesno, biti prekinuta. Naime, prema predloženom dnevnom redu, odbornici bi nakon potvrđivanja mandata trebalo da izaberu novog predsjedavajućeg gradskog parlamenta, ali kako je jasno da dogovora o tome nema, izbor nasljednice ili nasljednika Jelene Brovinić-Bojović biće odložen do daljnjeg. To

znači da će se još čekati na formiranje nove gradske vlasti, za koju je potrebno obezbijediti podršku najmanje 30 odbornika.

Iako je rok za održavanje konstitutivne sjednice bio 5. decembar, na kolegijumu je dogovoreno da parlament glavnog grada bude konstituisan ranije, kako bi u roku od 30 dana (do 28. decembra) bio izabran predsjednik Skupštine, a potom i izglasan budžet, kako bi bilo izbjegnuto privremeno finansiranje koje bi dovelo po problema u funkcionisanju sistema Glavnog grada. Izbor gradonačel-

nika morao bi da uslijedi najkasnije u roku od 30 dana od dana konstituisanja parlamenta. Ukoliko se to ne desi, predsjednik države moraće da raspiše nove izbore. Od ukupno 59 odbornika u ovom sazivu parlamenta glavnog grada, Demokratska partija socijalista (DPS) je na izborima osvojila 19 mandata, koalicija Pokreta Evropa sad (PES) i Demokratske Crne Gore 14, koalicija Za budućnost Podgorice 13, lista ,,Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović“ šest, koalicija Evropski savez tri, a Stranka evropskog progresa (SEP) i Pokret

Preokret po dva mandata. Prema rasporedu na odborničkim listama sa kojima su politički subjekti nastupili na podgoričkim izborima, na konstitutivnoj sjednici parlamenta glavnog grada najbrojniju listu, DPS-a činiće Nermin Abdić, Andrija Klikovac, Maja Miročević Rotolo, Stefan Ćulafić, Ksenija Aranitović, Vladan Arsović, Žaklina Oštir, Filip Terzić, Mirjana Radulović, Danilo Mugoša, Maša Šturanović, Igor Radusinović, Ana Krivokapić, Šukrija Serhatlić, Nela Savković Vukčević, Mensur Šaljaj,

Tijana Vidaković, Stefan Šaponjić i Milena Jovović Listu koalicije PES – DCG predstavljaće Olivera Injac, Danilo Šaranović, Maida Gorčević , Zdenka Popović, Bojan Božović, Mitar Paunović, Vojislav Šimun, Anđela Mićović, Miloš Pižurica, Jovana Mijović, Vasilije Čarapić, Tamara Tapušković, Mitar Vuković i Filip Boljević, a u ime liste ,,Za budućnost Podgorice - za grad svih nas“ Jelena Borovinić-Bojović, Radoš Zečević, Vladimir Bulatović, Bogdan Božović, Ivana Mašković, Branko Ko -

vačević , Boban Radević , Mitar Šušić, Sara Đurišić, Stefan Vešović, Goran Milić, Ranko Milić i Andrija Babović. Predstavnici liste ,,Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović“ na prvom zasjedanju Skupštine Podgorice biće Luka Rakčević, Nađa Ljiljanić , Balša Špadijer , Milena Vuković , Dragutin Drago Vučinić i Miloš Krstović, koaliciju Evropski savez predstavljaće Boris Mugoša, Budimir Mugoša i Miloš Mašković, SEP Ilija Mugoša i Jelena Knežević, a Preokret Srđan Perić i Mirza Krnić N. S.

Konferencija za novinare povodom krivične prijave koju je Glavni grad podnio protiv v. d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj

Senić: Radio sam u skladu sa

zakonom i u interesu grada

V. d. izvršnog direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Dragan Senić ocijenio je da krivična prijava koju je Glavni grad Podgorica protiv njega podnio Osnovnom državnom tužilaštvu predstavlja prljavu podmetačinu i plod loše namjere, neznanja i nerada.

- Očekivao sam ovakve prljave podmetačine. Zbog toga sam od samog starta na udaru onih od kojih bi trebalo da imam podršku. Od početka sam sve radio u interesu grada koji neizmjerno volim i mojih sugrađana, a stalno sam nailazio na otpor onih koji su lični interes pretpostavili opštem – kazao je Senić juče na konferenciji za medije. Pozvao je one koji su zanemarivali njegove krivične prijave zbog raznih vrsta zloupotreba, da ih izvade iz fioka u koje su ih sklonili.

- Govorim o SDT-u, o krivičnim prijavama koje sam podnio. Što je sa sedam miliona neplaćenih komunalija, sa 300 stanova, 570 poslovnih prostora, što je sa 40 garaža… Ja sam te stvari inicirao, a što je Glavni grad uradio po tom pitanju? Što je urađeno po pitanju neplaćenih komunalija vezanih za brojne nezakonite nadgradnje, gdje su u katastar upisivani spratovi bez tereta. Zaustavljen je razvoj grada zato što se čeka 13,8 miliona neplaćenih komunalija, odnosno zato što se čeka potpis gradonačelnice, a te pare treba da budu u budžetu. Pitamo samo kako se to potpisiva-

lo do 2. avgusta, a nakon toga stoje nepotpisani ugovori, koči se razvoj grada. Zašto? Čiji je to interes – zapitao je Senić.

ULICA BAKU

Inženjer geodezije Nikola Perunović iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, kazao je da je po pitanju eksproprijacija u Ulici Baku sve urađeno u skladu sa zakonom.

– Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice je 2020. je u skladu sa revidovanim glavnim projektom izvela radove na izgradnji kolovoza, trotoara, parking i ostale infrastrukture. Radovi su se izvodili dijelom na zemljištu Glavnog grada, a dijelom na zemljištu privatnih lica od kojih smo dobili saglasnost za izgradnju, uz obavezu Glavnog grada da ri-

ješi imovinsko-pravne odnose pred Upravom za nekretnine u daljem periodu. Zaključak iz krivične prijave smatramo netačnim zato što se temelji na tome da smo mi u dopisu iz oktobra 2024. godine izostavili određeni broj katastarskih parcela iz eksproprijacije, a da su na njima izvedeni parkinzi i trotoari koje je finansirao Glavni grad. To nije tačno, jer sve radove koje smo izveli u tom periodu iz 2020. godine nalaze se na dvije katastarske parcele koje smo u tom dopisu naznačili da su predmet eksproprijacije parcele 1387/31 i 1387/41. Radovi koji su u toku i koji su završeni na tim parcelama, za koje u krivičnoj prijavi navode da smo ih izostavili, Glavni grad nije finansirao. Smatramo da krivična prijava nije osnovana, a da nadležne službe treba da se pozabave pitanjem zašto ta eksproprijacija nije završena još 2020. godine, nego će Glavni grad zbog protoka vremena i porasta cijena plaćati mnogo veći iznos u ovoj fazi eksproprijacije – objasnio je Perunović, uz napomenu da su uradili ortofoto snimak koji potvrđuje njegov iskaz.

ŠIRALIJA

Na osnovu rješenja gradonačelnice, tvrdi Senić, Agencija za izgradnju i razvoj imenovana je za nadzor za hitne sanacione mjere u vezi s projektom na potoku Širaliji u Drezgi Piperskoj, pa je sve moglo da bude urađano bez raspisivanja tendera.

- Tražio sam, međutim, da se

uradi tender. Imali smo projekat, revidovani projekat, raspisan je tender na koji su se javila dva izvođača, od kojih je jedan bio ispravan, preduzeće ,,Koding“ i ono je na javnom pozivu dobilo da izvodi radove –kazao je Senić, naglašavajući da su poštovane sve tenderske procedure.

Stanje mosta na Širaliji, podsjeća, zahtijevalo je hitnu sanaciju.

- Duge tenderske procedure bi odložile rešenje ovog problema do proljeća ili ljeta 2024. godine, što bi za mještane Drezge bilo neprihvatljivo. Glavni projekat je bio predimenzioniran, umnogome nije odgovarao stanju na terenu, a u dijelu lijevog oporca nepotrebno duboko je zadirao u privatne parcele, što je dodatno komplikovalo situaciju. U cilju što hitnijeg rješavanja ove situacije, odlučili smo da Agencija za izgradnju i razvoj po hitnom postupku raspiše javni poziv za odabir izvođača betonskih i armirano - betonskih radova, da Putevi izvedu asfalterske radove, a da Agencija za stanovanje izvede ogradu mosta – naveo je Senić. Agencija za izgradnju razvoj je kroz postupak javnog poziva odabrala preduzeće ,,Koding“ kao ispravnog i najpovoljnijeg ponuđača i ono je tokom decembra 2023. godine i januara 2024. godine izvelo radove na izgradnji mosta na Širaliji. - Most je sa sitnim modifikacijama u potpunosti osovinski, visinski i konstruktivno izveden u skladu sa projektom. Potrošena su znatno manja sred-

stva, riješen problem i urađen most na opšte zadovoljstvo mještana – kazao je Senić, uz napomenu da je izgradnja mosta koštala 43.132 eura, odnosno, tri puta manje nego što je bilo predviđeno.

PRIJAVA

Glavni grad, odnosno Uprava za zaštitu imovinsko-pravnih interesa terete v. d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice za nezakonito postupanje prilikom izvođenja radova na potoku Širalija, kao i prilikom eksproprijacije zemljišta u Ulici Baku. Prema navodima iz prijave, Senić je tokom 2023. godine, svjesno i suprotno zakonu, raspisao javni poziv za izradu glavnog projekta propusta sa pristupnim putevima na potoku Širalija. Agencija za izgradnju navodno ignorisala upozorenja drugih učesnika (poput firme ,,Indelinženjering“), da predmet rada nije u skladu s tehničkim karakteristikama. Takođe, nije obezbijeđena građevinska dozvola niti ugovor o građenju, čime su prekršeni zakonski propisi, a Senić je omogućio protivpravnu imovinsku korist trećim licima. Drugi dio prijave odnosi se na nalog Senića od 18. oktobra ove godine, kojim je pokrenuta eksproprijacija dijela Ulice Baku. Navodi se kako je Glavni grad pretrpio veliku štetu jer je izgradio trotoar i parking na tuđem zemljištu, bez mogućnosti da kroz postupak eksproprijacije ostane vlasnik ovih objekata. I.MITROVIĆ

Dragan Senić

ĐURĐINA

i Švajcarska

„Lavice“ sanjaju

Dug put od debitantskog

nastupa u Danskoj i Norveškoj 2010. godine do osmog učešća na Evropskom prvenstvu koje danas počinje u Austriji, Mađarskoj i Švajcarskoj prošla je crnogorska rukometna reprezentacija. ,,Lavice“ su debitujući u Dan-

skoj osvojile šesto mjesto, a dvije godine kasnije stigle su do krova Evrope. U najuspješnijoj 2012. godini za rukomet i crnogorski sport naš tim je u Londonu osvojio i olimpijsko srebro. I oba puta okršaj u finalima je bio sa reprezentacijom Norveške. Sve do prije dvije godine

naša ekipa je bila i blizu i daleko od odličja. Smjena generacije i odsustva mnogobrojnih igračica zbog povreda uticali su na to da utisak od 2012. godine bude kompletan. I onda 2022. godine uslijedio je novi „bum“ – borba za treće mjesto kroz produžetke i epska utakmi-

ca sa Francuskom u Ljubljani. Slavio je naš tim i upravo sa lijepim teretom bronzanog odličja sjutra kreće u novu misiju. Na premijeri, debitant na klupi nacionalnog tima – selektorka Suzana Lazović (u stručnom štabu su Igor Marković i Sonja Barjaktarović) sa igra-

Beč

čicama imaće veliki zadatak da sa pobjedom protiv Srbije otvore vrata narednoj prvenstvenoj fazi. Dva dana kasnije (1. decembra) ,,lavice“ će odmjeriti snage sa Rumunkama, a u posljednjem kolu grupe B rival je Češka (3. decembra). Naš tim u najavama za nove

obaveze nije bio zakopčan do grla, provejava optimizam, ali i oprez. Za početak je cilj da se prođe grupa, po mogućnosti sa maksimalna dva boda (dva tima idu dalje) i da sa potpunom koncentracijom sačekaju odlučujuće borbe za visok plasman. Od Debrecina kreće ofanziva, priželjkuje se 5. decembar i prvi meč druge runde šampionata. ,,Lavicama“ niko ne može da uskrati san o završnici koja se igra u Beču – 13. decembra je polufinale, a dva dana kasnije finale! A. MARKOVIĆ

MARINA RAJČIĆ golmanka

ĐURĐINA JAUKOVIĆ lijevi bek

MALOVIĆ desni bek

ARMEL ATINGRE golmanka

MATEA PLETIKOSIĆ srednji bek

JELENA VUKČEVIĆ desni bek

MARTA BATINOVIĆ golmanka

ITANA GRBIĆ srednji bek

SUZANA LAZOVIĆ selektorka

IVONA PAVIĆEVIĆ krilo

KATARINA DŽAFEROVIĆ desni bek

IGOR MARKOVIĆ trener

SONJA BARJAKTAROVIĆ trener golmanki

DIJANA MUGOŠA krilo

TANJA IVANOVIĆ desni bek

NINA BULATOVIĆ krilo

DANICA DELIĆ kondicioni trener

Naše najbolje rukometašice blagi su favorit protiv Srbije na premijeri EP, Pletikosić i Ivanović poručile

Ovo je najbitnija utakmica

PODGORICA – Sve ono što je bilo izbrisano je sa table sjećanja.

Ovo što dolazi je najvažnije, o čemu „lavice“ razmišljaju i žele da pričaju, neopterećene minulim rezultatima. Poštuju sve ono što su generacije i generacije uradile (neke od igračica su i dalje aktivne) za crnogorski sport i medaljama utabale stazu, ali je sjutrašnji premijerni duel sa Srbijom na Evropskom prvenstvu – u fokusu. Žele pobjedu, leteći start, zalet za ono što ih dalje čeka u grupnoj fazi – utakmice sa Rumunijom i Češkom.

U ujednačenoj grupi svi imaju pravo da se nadaju bodovima i prolazu u narednu rundu. – Imamo ambicije, ali mislim da o tome javno ne treba da pričamo. Idemo korak po korak –kazala je Matea Pletikosić Srednji bek našeg nacionalnog tima, inače u odličnoj formi, očekuje težak meč na startu šampionata. – Borićemo se, igrali smo protiv Srbije i nije nam bilo lako. Mislim da smo, možda, i to malo, na papiru favoriti, ali smatram da trenutno nema favorita i da sve treba da se pokaže na terenu. Pobjeda bi značila mnogo na

planu samopouzdanja, zna ovo dobro članica Podravke. – Težimo ka tome, jer bi nam trijumf mnogo značio za dalje. Ova utakmica nam je najbitnija – kazala je Pletikosić. Od ambicija se ne bježi, kazala je Tanja Ivanović, jedna od četiri ljevoruke reprezentativke.

– Zbog svih rezultata koje je Crna Gora ostvarila, kad god

da igra, ambicije su velike. Mislim da će tako biti i na ovom takmičenju. Vjerujem u naš tim. Sa nama su igračice koje nijesu bile na prethodnim takmičenjima i očekujem da ćemo ostvariti dobre rezultate. Analiza protivnika je završena – konkretno, o prvom rivalu se sve zna, a za Ivanović su koncentracija i fokus najvažniji. – Želimo da igramo našu igru i

iskreno se nadam pobjedi. Ako gledamo ono što je bilo u dva kvalifikaciona meča – favoriti smo. Srbija ima malo izmijenjen sastav, a nama su se vratile neke bitne igračice. Utakmica će biti i uzbudljiva i zanimljiva, a sa pobjedom bi definitivno dobili na samopouzdanju. Ko se bude više „tukao“, taj će pobijediti, poručila je reprezentativka Srbije, inače stub

odbrane, Marija Petrović za zvanični sajt RSS. – Pobijediće ona ekipa koja bude imala više želje, veće srce i, naravno, ko bude bolji u odbrani. Nema tu mnogo filozofije. Mislim da one imaju veći pritisak. Moraćemo da se fokusiramo na nas, da igramo oštro, borbeno i agresivno, da imamo odgovor na njihovu igru. A. MARKOVIĆ

BULATOVIĆ TATJANA BRNOVIĆ pivotkinja

IVANA GODEČ pivotkinja

ANDRIJANA TATAR pivotkinja

NIKOLINA VUKČEVIĆ pivotkinja

MILENA RAIČEVIĆ srednji bek

Matea Pletikosić i Đurđina Malović vjeruju u sebe

Barani za istoriju, sreća uz Tuzane

PODGORICA – Fudbaleri

Mornara prvi put igraće polufinale Kupa, gdje je prolaz izborio i Dečić, dok su druga dva meča četvrtfinala (Iskra – Budućnost i Petrovac – Rudar) odložena.

Mornar je mnogo lakše od očekivanog došao do istorije – Barani su na ,,Topolici“ bili ubjedljivi protiv Bokelja 3:0. U drugom meču bilo je neočekivane drame. Podgorica, iako član Druge lige, uspjela je u osmini finala da deklasira Arsenal 4:1, a sada je bila blizu nove senzacije. Na kraju meča Podgorica – Dečić bilo je 0:0, Tuzani su imali više sreće u penal-ruletu, tako da su uspjeli da se provuku do polufinala...

BAR – Stadion: SRC ,,Topolica“. Gledalaca: 150. Sudija: M. Bešović. Strijelci: Vujačić u 8, Kiši u 43. i Suva u 84. minutu (autogol). Žuti kartoni: Đurišić, Stevanović (Mornar), Pepić (Bokelj).

MORNAR: Pavličić, Batrović (od 72. Seratlić), Vuković, Đurišić (od 63. Dubljević), Vušurović, Mitrović, Kolundžić (od 81. Đorđević), Vujačić (od 81. Vukotić), Stevanović, Kaluđerović, Kiši (od 63. Ćetković).

BOKELJ: Spasojević, Perović (od 65. Šipovac), Poček, Čavor, Mori (od 46. Suva), Bumbar, Ćetković, Pajović, Muković (od 46. Pepić), Vilotijević (od 71. Sklender), Kordić (od 65. Radević).

Duel timova koji su prije samo pet dana igrali neriješeno u okviru 17. kola (1:1) protekao je u apsolutnoj dominaciji Mornara. Sam početak nagovijestio je dobar meč za Barane – domaći su već u osmom minutu iz gotovo prve prave akcije stigli do prednosti. Milan Vušurović je proigrao Kotara Kišija, koji je lijepo pronašao na ivici peterca Aleksandra Vujačića, kome nije bilo teško da zatrese mrežu Kotorana – 1:0.

Idealan početak za Mornar, koji je bio silno motivisan da napravi istorijski rezultat. Sa druge strane, Bokelj je pokušao da se što prije oporavi od rano primljenog gola, a u 25.minutu Kotorani su imali idealnu šansu. Igor Poček dobro je centrirao, ali Fatih Muković nije uspio bolje da zahvati loptu, pa nije mogao ozbiljnije da zaprijeti Đorđiju Pavličiću Veljko Batrović je u 30. minutu u dva navrata priprijetio. Prvo je snažno šutirao sa preko 30 metara, ali pravo u čuvara mreže Bokelja Stefana Spasojevića, a u narednom napadu bio još bliže da duplira prednost, nale-

tio je glavom na odbijenu loptu Spasojevića i pogodio prečku. Bokelj je najbolju priliku imao u 37. minutu – Poček je sjajno proigrao Dejana Perovića, koji je dva puta pogodio stativu i nije imao sreće da izjednači. Minut kasnije pokušao je Muković, lopta je završila malo preko gola. Domaći su uspjeli da dupliraju prednost u 42. minutu, Nikola Vuković je sjajno centrirao, pronašao zaboravljenog Kišija na lijevoj strani, a Japanac je bez većih problema pogodio za 2:0. Barani su riješili sve dileme u 84. minutu. Ćetković je centrirao, a Juma Suva nespretno ubacio loptu u sopstvenu mrežu – 3:0.

Podgorica 0

Dečić 0

PODGORICA – Stadion: „DG arena“. Gledalaca: 200. Sudija: D. Marković. Stijelci iz penala: Kopitović (Podgorica), Božović, Augusto, Stijepović i Ljuljđuraj (Dečić). Žuti kartoni: Bobičić, Radunović, Bracanović (Podgorica), Kajević (Dečić).

PODGORICA: Bobičić, Adžibaba, Gazivoda (od 53. Kopitović), Jeknić, Bulatović, Mi. Vračar, Ma. Vračar (od 90+1. Batrović), Pavlićević, Radunović (od 79. Krkotić),

Po utakmici 4,4 gola

PODGORICA – Minuli utorak, prvi dan petog kola Ligi šampiona, bio je najefikasniji od kada se igra najelitnije evropsko fudbalsko takmičenje. Čak

40 golova postignuto je na devet utakmica! Na šest mečeva viđeno je pet i više golova, na čak tri utakmice postignuto je šest i više golova, što je nezapamćena napadač-

ka produktivnost igrača najboljih timova Evrope. Prosjek su pokvarili samo mečevi u Minhenu i Milanu, oba završena s pobjedama Intera, odnosno, Bajerna, s rezultatom 1:0.

Bracanović, Prelević. DEČIĆ: Radošević, Mašović (od 46. Araja), Kajević, Striković (od 46. Stijepović), Matić (od 72. Camaj, od 90+2. Augusto), Božanović (od 53. Bajović), Milić, Božović, Drešaj, Ljuljđuraj, Đeljaj. Dečić je opravdao očekivanja, savladao Podgoricu i stigao do polufinala Kupa.

Ipak, malo je ko očekivao da će Tuzani morati da šutiraju penale da bi ovjerili prolaz protiv drugoligaša. Podgorica, sasvim rasterećena, bila je silno motivisana, a dobrom formacijom i pozicioniranjem, onemogućila je rivalu da je ozbiljnije ugrozi. U prvom dijelu, Podgorica je čak imala najbolju šansu i to preko

Sava Gazivode u 13. minutu, ali je Danilo Radošević odlično intervenisao.

Trener Tuzana Edis Mulalić bio je vidno razočaran. Odmah na poluvremenu uveo je Jana Puleja i Ognjena Stijepovića, koji su zamijenili Alena Mašovića i Vuka Strikovića Pojačavao je Dečić ritam, igrao u gotovo najjačem sastavu, ali teško je bilo naći ,,rupu“ u odbrani rivala. Sa druge strane, domaći su u 76. minutu preko Nikole Pavlićevića imali veliku šansu da povedu, ali je šutirao preko gola. U narednom napadu blizu je bio Dečić da povede, šutirao je Džonatan Drešaj, od-

Na preostalim utakmicama igralo se za gol više – viđen je festival pogodaka. Najjači utisak ostavili su Arsenal, Atalanta i Atletiko Madrid u pobjedama u gostima od 5:1, 6:1, odnosno, 6:0 nad Sportingom, Jang bojsima i Spartom. Goleada je viđena i u Mančesteru za koju su podjednako zaslužni igrači Sitija i Fajenorda – 3:3. Ono što aktuelnu sezonu Lige šampiona, prvu u ovakvom formatu, razlikuje od prethodnih je i učestalost utakmica koje se završavaju s velikim brojem golova. Statistika pokazuje da je čak 21 odsto utakmica ove sezone u elitnom takmičenju završeno s četiri ili više golova. Takođe, na 33 odsto mečeva ove sezone postignuto je više od tri gola. Da li je upravo novi format takmičenja doprinio ovolikom broju golova, preciznije rečeno, uključivanju u elitni rang većeg broja ekipa niže klase od onih iz prvog ešalona ili, jednostavno, postoji još neki razlog – o tome se može diskutovati. Jedno je sigurno – ljubitelji fudbala su na dobitku. R. A.

branio Petar Bobičić, da bi Stijepović sa zemlje poslao loptu pored gola iz teške pozicije. Do kraja je viđena totalna dominacija Dečića, ređale su se šanse – Bajović, Pulejo, Božović, ali je Bobičić bio siguran, pa su se izvodili jedanaesterci.

I više sreće imali su gosti – pogađali su Božović, Augusto,

Stijepović i Pjeter Ljuljđuraj, dok su kod ekipe domaćih promašivali Vojin Jeknić, Radošević je odbranio udarac Pavlićeviću, dok je jedini siguran bio Bojan Kopitović. Parovi polufinala biće kompletirani nakon što se odigraju preostale dvije utakmice. R. PEROVIĆ

PODGORICA – Od dolaska

Pepa Gvardiole 2016. godine, Mančester siti nikada nije bio u ovakvoj situaciji – ,,građani“ su izgubili naviku pobjeđivanja jer već šest utakmica nijesu upisali trijumf. Engleski šampion je prije dvije noći protiv Fajenorda prekinuo seriju od čak pet poraza, ali na ,,Etihadu“ je raspoloženje kao da je meč izgubljen. Nestvarno je što je uradio Siti – vodio je 3:0 u 53. minutu, na kraju uzeo samo bod (3:3). Siti je primio dva ili više golova u šest uzastopnih utakmica u svim takmičenjima, prvi put od maja 1963. godine. Teško da se iko sjeća kada su se posljednji put čuli zvižduci za domaće igrače na Sitijevom stadionu – to se dogodilo nakon meča sa Fajenordom i katastrofalne uvertire za nedjeljni derbi sa Liverpulom koji mu na tabeli Premijer lige već

bježi osam bodova. – Siti izgleda slabo, nema čvrstinu, izgleda krhko – rekao je bivši kapiten Engleske Alan Širer, koji je uživo gledao meč sa ,,ponosom holandskog juga“. – Čak i sa dva minuta do kraja, pri rezultatu 3:2, brzo su izveli slobodan udarac. Zašto? Treba da ,,ubiješ“ meč. Bili su u tako udobnoj poziciji – naveo je Širer. Gvardiola je bio frustriran izdanjem svoje ekipe i rezultatom, i dok je davao izjave poslije meča vidjele su mu se ogrebotine na licu. – Posjekao sam se prstom, noktom – odgovorio je Gvardiola na konferenciji za medije. Katalonac je dodao da je želio da povrijedi sebe nakon još jednog razočaravajućeg rezultata, prije nego što se nasmijao i napustio konferenciju za medije. Njegov tim nije sačuvao mrežu od 26. oktobra i pobjede nad Sautemptonom od 1:0. Od ta-

Radost fudbalera Mornara

Kriza ,,građana“ kakve nije bilo od dolaska Pepa Gvardiole

Minuli utorak bio najefikasniji dan u Ligi šampiona

Atalanta u Švajcarskoj pobijedila Jang bojs rezultatom 6:1

Poker Budućnosti za jesenju krunu

Dva kola prije kraja prvog dijela sezone u Meridianbet 1. CFL Budućnost je i teoretski osigurala jesenju krunu.

,,Plavi“ su u odloženom meču 10. kola lako savladali Petrovac pod Malim brdom (4:1), čime su prednost u odnosu na prvog pratioca povećali na 9, a ubjedljivim brejkom u derbiju jasno pokazali da nemaju pravog rivala u sezoni totalne dominacije...

Već na startu Budućnost je povela. U prvom napadu, Igor Ivanović je pogodio mrežu kada se lopta poslije odbitka našla u njegovim nogama u protivničkom petercu. Prvo je PetarGrbić je izveo aut, lopta je u šesnaestercu došla do IvanaBulatovića, potom i njegovog prezimenjaka Andrije, da bi se u pravoj gužvi u šesnaestercu domaćina odbila do Igora Ivanovića, koji je iz blizine lako pogodio mrežu – 0:1. Ipak, ,,hladan tuš“ nije poremetio Petrovac. Domaći su odmah krenuli u napad, bili znatno ofanzivniji, a preko Dijega Kastanjede i loše reakcije Milana Mijatovića u 15. minutu stigli do izjednačenja.

Petrovac je uspostavio ravnotežu, držao dobar ritam na sredini, ali bez prave mogućnosti da ugrozi rivala. Ipak, u nastavku je Budućnost dominirala i potvrdila zašto je sa takvim brojkama na vrhu, bez

LISTA STRIJELACA

7 – Abdulahi (Arsenal)

6 – Vukotić (Budućnost), Korać (Jedinstvo), Đorđević (Mornar), Kalezić (Sutjeska)

5 – Bojović (Budućnost), Augusto (Dečić), Janjić (Sutjeska), Zorić (Mornar)...

pravog konkurenta.

U 55. minutu Grbić je bio najviši u skoku i uspio da asistira OgnjenuGaševiću, koji je dobro centrirao, a nakon dobrog skoka Ivan Bulatović je glavom zakucao za 1:2. Sve je bilo jasno 13 minuta kasnije – Marko Franeta povukao je Ivana Bulatovića u svom

da pobjeđuje

da je primio 17 pogodaka u šest utakmica – zapanjujuća statistika za tim koji je sve uspjehe, osim na napadačkoj mašineriji, izgradio i na vrhunskoj defanzivi.

– Ne znam da li je to psihološka stvar – rekao je Gvardiola. – Igrali smo dobro, ali onda smo primili mnogo golova jer nijesmo bili stabilni. Dopustili smo im prvi pogodak, pa drugi... Situacija je takva kakva jeste. Odigrali smo dobru utakmicu, ali na tom nivou ne smijemo onako da je ispustimo – istakao je Gvardiola. Siti se suočava sa situacijom da će možda morati da igra plej-of za plasman u osminu finala Lige šampiona jer nakon pet mečeva ima samo osam bodova. Do kraja preliminarne runde gostovaće Juventusu i Pari Sen Žermenu, pa dočekati Klub Briž. Moguće je da će mu biti potrebne sve tri pobjede da bi izborio direktan

plasman među osam. – Trenutno nijesam spreman da razmišljam o tome. Moramo se oporaviti i pripremiti za sljedeću utakmicu. Ako nijesmo u mogućnosti da pobjeđujemo u mečevima poput ovog posljednjeg, biće nam teško – podvukao je Pep.

U posljednje vrijeme u negativnom kontekstu priča se o Jošku Gvardiolu, koji je koštao 77 miliona funti kada je prešao u Siti iz RB Lajpciga u u avgustu 2023. Odlični hrvatski defanzivac imao je mnogo problema u porazu od Totenhema minulog vikenda (0:4), a u utorak je bio kriv za prvi i drugi gol Fajenorda.

– Nikada ranije nijesmo vidjeli ovakve defanzivne nedostatke Mančester sitija. Čini se da se pojavljuju u svakoj utakmici koju su nedavno igrali. Sve dobro što su uradili je poništeno, a pritisak se sada još više poveća-

Stadion: ,,Mićo Goliš“. Gledalaca: 1.000. Sudija: Dalibor Vujisić. Golovi: 0:1 Ivanović u 1, 1:1 Kastanjeda u 15, 1:2 I. Bulatović u 55, 1:3 Grbić u 68. (pen), 1:4 A.Bulatović u 90+5. Žuti kartoni: Kordić, Pešukić, Franeta (Petrovac), I. Bulatović, A. Bulatović, Orahovac (Budućnost).

Kordić

Kapisoda Kastanjeda

Faust (od 82. Stanišić) Šimun

Sesaj (od 82. Bašić)

Pešukić (od 80. Liješević)

Franeta

Bakić (od 80. Golubović)

Boljević

Carević

Mijatović I. Bulatović (od 88. Šarkić) Serikov

Grivić (od 80. Vuković) A.Bulatović

Ivanović (od 80. Savović)

Orahovac Vukotić (od 85. Mirković)

Gašević

Brnović

Grbić (od 80. Adžić)

10:20

U narednom kolu (1.decembra)

sastaće se: Budućnost – Dečić, Bokelj – Otrant, Arsenal – Jezero, Sutjeska – Jedinstvo i Petrovac – Mornar.

kaznenom prostoru, a Grbić efektno izveo penal – „panjenkom“ je matirao Marka Kordića. U dubokoj nadoknadi vremena odlično drugo polu-

vrijeme Budućnosti potvrdio je golom Andrija Bulatović za velikih 4:1 na asistenciju Lazara Savovića Budućnost će imati priliku da do kraja 2024. godine dodatno uveća prednost na vrhu i napravi možda već sada veliki iskorak ka tituli – ,,plavi“ u naredna dva kola dočekuju Dečić i Petrovac, najbliže pratioce. R. PEROVIĆ

va uoči utakmice Premijer lige protiv Liverpula – naveo je bivši engleski krilni igrač Andros Taunsend za BBC Radio 5. Bivši igrač Mančestert sitija Gael Kliši smatra da Gvardiolinoj ekipi nedostaje ,,glasni“ lider u timu.

– Ne možete nastaviti da pravite individualne greške – ocijenio je Kliši. – To se događalo u posljednjih

šest mečeva. Nedostaje im glasni vođa. Snažan vođa iz posljednje linije. Kada je u pitanju forma Joška Gvardiola, Pep Gvardiola nema sumnju. – Gvardiol će naučiti iz ovoga. On je fantastičan igrač, fantastičan momak i više nego ikada mu se mora pomoći – podvukao je menadžer Mančester sitija. Ne. K.

LIGA ŠAMPIONA (5. KOLO): Pobjeda Zvezde, poraz Dinama, Real pao i u Liverpulu

,,Redsi“ su ovo

čekali 15 godina

Liverpul je iskoristio savršenu priliku da poslije čak 15 godina pobijedi Real Madrid – ,,redsi“ su u petom kolu Lige šampiona slavili 2:0 i ostali su jedini tim sa maksimalnim učinkom.

Prate ih Inter sa 13, Barselona i Borusija sa 12 bodova, Atalanta ima 11... Trijumf Liverpula je potpuno zaslužen i stavlja Real u nezavidnu poziciju – sastav Karla Anćelotija ima samo šest bodova iz pet utakmica i zauzima tek 24. mjesto, posljednje koje vodi u plej-of za osminu finala. ,,Redsi“ su protiv oslabljenog španskog velikana imali nekoliko šansi u prvom poluvremenu, a do zasluženog vođstva stigli su u 52. minutu, kada je lijepu akciju krunisao Aleksis Mek Alister

Gosti su bili bezopasni, ali su im dribling Vaskesa i nesmotrenost Robertsona omogućili idealnu šansu za izjednačenje. Kilijan Mbape izveo je jedanaesterac, ali je sjajno odbranio Keleher

Sjajan je bio meč na ,,Enfildu“, uz to i ,,neobičan“ – i Liverpul nije iskoristio jedanaesterac, Mohamed Salah je u 70. pogodio samo spoljni dio stative. Tri minuta ranije na teren je ušao Kodi Gakpo i u 77. postavio konačan rezultat – ostao je sam u šesnaestercu na centaršut Robertsona.

Liverpul je potvrdio sjajnu formu – siguran je učesnik osmine finala Lige šampiona, a u nedjelju će protiv Sitija imati šansu da mu odmakne 11 bodova u Premijer ligi.

Dinamo nije imao šanse protiv Borusije na ,,Maksimiru“. ,,Milioneri“ su slavili 3:0 pogocima Gitensa u prvom i Bensebainija u 56. i Girasija u 90. minutu.

Borusija je napravila veliki korak ka vrhu, oslabljeni Dinamo je ostao na sedam – i dalje je na mjestu koje vodi u nokaut rundu.

Aston Vila i Juventus odigrali su 0:0 u Birmingemu – junak meča bio je golman domaćih Emilijano Dibu Martines Vila ima 10, Juventus dva boda manje. U timu ,,stare dame“ nije bilo nedovoljno oporavljenog Vasilija Adžića

Crvena zvezda je efektno stigla do prvih bodova u Ligi šampiona – na stadionu ,,Rajko Mitić“ deklasiran je Štutgart (5:1). Njemački tim poveo je u petom minutu preko Ermedina Demirovića, ali je Zvezda brzo odgovorila preko Silasa –ofanzivac koji je došao upravo iz Štutgarta zatresao je mrežu u 12. minutu. Fudbaleri VladanaMilojevića preokrenuli su u 31. preko Rada Krunića, što je bio rezultat na poluvremenu. Gosti su se u nastavku otvorili, Zvezda prokockala četiri velike šanse, ali nije bilo kazne. Mirko Ivanić je u 65. dao gol za 3:1, da bi rivala iz kontri dotukao dvostruki strijelac NemanjaRadonjić. Zvezda se pomjerila s nule, ima tri boda, jedan manje od Štutgarta i nadu da u preostala tri meča može da dođe do plej-ofa za plasman u osminu finala.

Do prvih bodova stigao je i Šturm – austrijski predstavnik kod kuće je savladao Đironu (1:0). Strijelac jedinog gola bio je Mika Biret u 59. minutu. Obje ekipe imaju po tri gola. Sjajan meč su u Knjaževini odigrali Monako i Benfika – slavio je portugalski velikan sa 3:2 iako je dva puta gubio.

Spektakl je viđen i u Ajndhovenu. Šahtjor je na poluvremenu vodio 2:0, da bi domaćin preokrenuo sa tri pogotka od 87. minuta – nevjerovatan preokret režirali su Tilman sa dva gola i Pepi pogotkom u petom minutu nadoknade.

Seltik je autogolom gubio od Klub Briža, u nastavku je preko Maede stigao do boda (1:1), ukupno svog osmog. Veliki trijumf ostvario je Lil u Bolonji – bilo je 1:2 nakon kojih ,,mastifi“ imaju 10 bodova, koliko i Bajer, Arsenal, Monako, Aston Vila, Sporting i Brest. Ne. K.

Petrovac

Petrovac Budućnost

Budućnost

Gvardiole

Pep Gvardiola

Keleher odbranio penal Mbapeu

Naša ženska reprezentacija do 19 godina doživjela neuspjeh na startu kvalifikacija za EP

Omladinke poražene od domaćina

Crna Gora 1

Albanija 2

TIRANA – Nacionalni stadion. Sudija: Laura Maurisio (Švajcarska). Strijelci: Ćose u 30. i Ndoj u 68. (Albanija), Doknić u 48. minutu (Crna Gora). Žuti kartoni: Radević, Čađenović, Krstevska (Crna Gora), Metodža (Albanija).

CRNA GORA: Žugić, Bojanić (od 59. Milović), Milović, Radević, Boričić (od 46. Nikčević), Doknić

(od 66. Zarubica), Đurković, Čađenović, Osmajić, Krstevska, Tomašević.

ALBANIJA: Spahiu, Nika (od 89. Ndoci), Hodžaj, Aluši, Vata, Ago, Ćose, Metodža, Bušati (od 56. Hisa), Ndoj, Vasa. Ženska omladinska reprezentacija Crne Gore poražena je od Albanije u prvom kolu grupe B1 kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Domaćin turnira slavio je s rezultatom 2:1 iako je naš tim bio uglavnom bolji rival na terenu. Ipak, odlične šanse Maše To-

REVOLUCIJA U FUDBALU: Eksperiment startuje 8. decembra na utakmici Viktorija Keln – Osnabrik Njemci će

mašević, Larise Đurković, Tatjane Osmajić i Dunje Nikčević nijesu pretvorene u golove, što je Albanija kaznila preko Adele Ćose i Džesike Ndoj Pogodak za naš tim postigla je Nađa Doknić u 48. minutu. – Počeli smo utakmicu odlično, imali inicijativu i stvorili nekoliko šansi da bi nas protivnik kaznio iz prvog šuta na gol, poslije greške naše zadnje linije. U drugo poluvrijeme smo ušli dobro, postigli gol iz prve šanse i poslije toga imali još prilika da preokrenemo. Međutim, završnica nam nije bila jača strana. Izvršili smo i nekoliko prinudnih izmjena, što je protivnik iskoristio i postigao drugi gol. Nadam se da ćemo biti kompletni u sljedećoj utakmici protiv Bjelorusije, koja je favorit grupe – rekao je Ivan Tatar, asistent u stručnom štabu ženskih selekcija.

U drugom kolu grupe B1 naša selekcija sastaje se sa Bjelorusijom. Taj meč igra se 30. novembra od 11 časova. R. P.

U polufinalu

sastaće se Jadran M:tel – Budućnost i Primorac – Kataro

PODGORICA – Kraj novembra rezervisan je za finalni turnir Kupa Crne Gore za vaterpoliste.

Za prvi trofej u novoj sezoni, sjutrašnjim polufinalnim utakmicama, boriće se Jadran M:tel – Budućnost (17.30 časova) i Primorac – Kataro (19.30). Finale je zakazano za neđelju od 20 časova a domaćin turnira je Nikšić.

Znaju se

Očekuje se da će borbu za trofej voditi crnogorski vaterpolo giganti – ekipe iz Kotora i Herceg Novog, a bilo bi iznenađenje da šampion i vicešampion Crne Gore propuste ovu idealnu šansu. Oba naša evroligaša su od starta sezone u ritmu „toplo-hladno“, ali pošto je Kup specifično takmičenje, očekuje se najbolje izdanje favorita završnog turnira. – Ulazimo u turnir s najvećim ambicijama. Uz sav respekt prema Budućnosti, očekujem da u subotu igramo finale. Nećemo olako ući u polufinalni meč ako ga shvatimo maksimalno ozbiljno, favoriti smo da igramo za trofej. Želja nam je da ga osvojimo – kazao je Vladimir Gojković, trener ekipe iz Herceg Novog. Novljani i brane trofej Kupa. – Jadran je veliki favorit. Ne možemo da mu prijetimo. Želimo da stičemo iskustvo, spremimo se, pružimo što jači otpor i iz ove utakmice izvučemo pouke –rekao je Aleksandar Aleksić, trener podgoričke ekipe. Duel kotorskih ekipa u nekom prošlom vremenu nazivao bi se derbijem. Danas Primorac je apsolutni favorit, a trener Vjekoslav Pasković bio je jasan pred start završnice Kupa u Nikšiću. – Naši ciljevi su jasni – osvajanje Kupa i odbrana titule. Vjerujem da ćemo jedan od ciljeva ostvariti ovog vikenda. Prvo nas čeka gradski, a nakon toga i bokeški derbi. Sigurno je

Noris: Ni Ferstapen u Meklarenu ne bi osvojio titulu

PODGORICA - Nije Lando Noris uspio da još više zakomplikuje borbu za titulu koja je na kraju ipak završila u rukama Maksa Ferstapena.

Holanđanin je petim mjestom na trci u Las Vegasu uspio da osigura četvrtu titulu prvaka svijeta.

Utisak je da Noris nije do kraja iskoristio snagu Meklare-

na koji je imao najbrži bolid u drugom dijelu sezone. - Niko nikada se nije vratio kada je imao toliki minus. Nikada. Realno je razlika između Red Bula i Meklarena bila veća u njihovu korist nego što je kasnije bila naša prednost. Ni da je Ferstapen bio u bolidu Meklarena ne bi nadoknadio zaostatak - rekao je Noris.

Sa druge strane, ekipa Maklarena na dvije trke do kraja

šampionata nalazi se na prvom mjestu kada je šampionat konstruktora u pitanju i već na sljedećoj trci ima priliku da dođe do titule na koju

dugo čekaju. Pretposljednja trka će se voziti u Kataru, dok će neđelju dana kasnije zavjesa na ovu sezonu biti spuštena u Abu Dabiju. R. A.

Norveški stručnjak Ege Hareide napustio mjesto selektora reprezentacije Islanda

PODGORICA – Njemačka

će 8. decembra početi s eksperimentom koji će dovesti do revolucije u fudbalu. Naime, po ugledu na američke sportove, Njemci će ozvučiti trenere.

Za početak će se to desiti na utakmici trećeg ranga. Trener Olaf Jansen koji vodi Viktoriju

Keln će postati prvi trener koji će nositi mikrofon tokom takmičarske utakmice. Jansen će sa mikrofon imati na utakmici protiv Osnabrika 8. decembra. Njegove trenerske naredbe, rasprave i razgovori će se čuti ipak odloženo, prenosi Dojče Telekom koji je zadužen za tehničko izvođenje. Ova praksa u kojoj su treneri ili igrači često ozvučeni dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država. To je tamo već odavno trend u košarci, američkom fudbalu i hokeju, ali ovo je prvi slučaj u Evropi i u fudbalu kakav mi poznajemo. R. A.

PODGORICA - Norveški fudbalski stručnjak Ege Hareide podnio je ostavku na mjesto selektora reprezentacije Islanda i time završio trenersku karijeru.

- Uživao sam u vremenu provedenom kao selektor reprezentacije Islanda, ali mislim da je sada pravo vrijeme da se penzionišem - naveo je Hareide, a objavljeno je na sajtu Fudbalskog saveza Islanda. Hareide (71) je selekciju Islan-

da, čiji je postao selektor u aprilu prošle godine, doveo blizu plasmana na Evropsko

prvenstvo u Njemačkoj, pošto je u baražu kvalifikacija izgubio od Ukrajine.

Reprezentaciji Islanda predstoji dvomeč baraža za opstanak u ,,B“ diviziji Lige nacija, u kom će u martu igrati protiv selekcije Kosova. Selekcija Islanda će biti u trećem šeširu žrijeba za evropske kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026. godine, koji će se održati 13. decembra. Hereide je kao selektor reprezentacije Danske došao do osmine finala Svjetskog prvenstva 2018. godine, u kom je Danska bila eliminisana od Hrvatske poslije izvođenja jedanaesteraca. R. A.

se favoriti

da će osvajača trofeja odlučiti duel između Jadrana i nas.

Mislim da je pred nama lijepa vaterpolo predstava u kojoj će pobjednika odlučiti jedinstvo i duh ekipe – istakao je strateg Primorca.

Paskovićev kolega iz Katara Ivan Bjelobrković istakao je da će se njegovi igrači potruditi da utakmica bude što interesantnija.

– Za nas je jako važno da ne gledamo previše u semafor tokom

SPEKTAKULARNA NOĆ U NBA LIGI: Odigrano pet mečeva, svi timovi ,,prebacili“ 100 poena

Sjajni Vučević pogurao Čikago

GOJKOVIĆ:

Mislim da nijesmo mogli da nađemo bolje rješenje

Bivši selektor „ajkula“

Vladimir Gojković ima visoko mišljenje o novoizabranom selektoru

Dejanu Saviću. Na pitanje Pobjede kako gleda na to što je proslavljeni stručnjak došao na klupu crnogorske reprezentacije, strateg Jadrana je odgovorio:

– Mislim da svi u Crnoj Gori, cijela vaterpolo i sportska zajednica, kao i javnost, treba da budu srećni. Mislim da nijesmo mogli da nađemo bolje rješenje i trenera sa većim rejtingom. Svi znamo šta je uradio u proteklom periodu, a pritom je riječ o veoma kvalitetnoj ličnosti. Želim mu svu sreću, dobre rezultate i da donese medalje u Crnu Goru – kazao je Gojković.

meča, već da igrači uživaju i bore se. Pokušaćemo da učinimo utakmicu što duže interesantnom, a za naše mlade igrače ovo je šansa da pokažu koliko mogu – poručio je trener Katara. J. TERZIĆ

Rezultati

Vašington – Čikago 108:127 Majami – Milvoki 103:106 Finiks – Los Anđeles Lejkers 127:100 Minesota – Hjuston 111:117 (pp) Juta – San Antonio 115:128

PODGORICA – Odmah nakon završenog novembarskog ciklusa i pauze zbog reprezentacije, košarkaše Budućnost Volija čeka pakleni ritam. „Plavo-bijelima“ slijede četiri meča u osam dana, a svaki je od velike važnosti – protiv Vulvsa i Bešiktaša u Evrokupu, te Cibone i SC Derbija u Admiralbet ABA ligi. Prvi naredni duel crnogorskog šampiona čeka sjutra (19 h) sa Vulvsima, u devetom kolu Evrokupa. Budućnost je do sada na tri pobjede, pa je jasno šta je cilj u narednom duelu protiv litvanske ekipe, koja u Podgoricu dolazi nakon pet vezanih pobjeda u Evrokupu, koje su ih, poslije tri startna poraza lansirale u gornji dio tabele grupe A. – Taj ritam, dvije utakmice nedjeljno nije nimalo lak. Čeka nas meč sa Vulvsima koji su u izvanrednoj formi. Mi se za tu utakmicu pripremamo, kao i svaku drugu. Tek smo se okupili na treningu i počinjemo sa pripremama, ne sumnjam da će to biti na najbolji način

Košarkaši Budućnost Volija sjutra protiv Vulvsa igraju meč od izuzetnog značaja u Evrokupu

Slavković:

Odbraniti domaći teren

– kazao je Andrija Slavković Podgoričani su igrali promjenljivo u prvom dijelu sezone, sa dosta uspona i padova. Pauza za reprezentacije bila je prilika za osvježenje i analizu šta je potrebno popraviti pred nastavak. – Pokazati energiju pogotovo na domaćem terenu gdje treba svima da bude uspjeh ako izađu kao pobjednici. Moramo da branimo domaći teren na što bolji način, budemo na našem energetskom nivou i da svi jednako želimo pobjedu – jasan je krilni košarkaš Budućnosti. Slavković nije imao vremena

za odmor, odmah nakon obaveza sa reprezentacijom Crne Gore, priključio se treninzima ,,plavih“. U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo Crna Gora je dva puta savladala Bugarsku – 85:62 u Podgorici i 90:86 u Botevgradu. – Dvije nimalo lake utakmice protiv Bugarske koja ima svoj kvalitet. Utakmica u Podgorici i pobjeda od 23 razlike nije mjerilo i prava slika. Znali smo da će drugi meč biti teži. Uspjeli smo na teži način da dođemo do pobjede i na korak smo od plasmana na Evropsko prvenstvo – podvukao je Slavković. R. P.

PODGORICA – Sjajna noć viđena je u NBA ligi – pet utakmica donijelo je pravi spektakl, uz nevjerovatne brojke, što najbolje potvrđuje podatak da su svi timovi ,,prebacili“ sto poena. Izuzetnu formu potvrdio je crnogorski reprezentativac Nikola Vučević, koji je vodio Čikago do pobjede protiv Vašingtona 127:108. Bulsi su drugu dionicu riješili u svoju korist sa čak 40:18, čime je trasirao put ka tri-

jumfu. Vučević je još jednom blistao – 19 poena, 12 skokova i četiri asistencije. Dva poena više ubacio je Kobi Vajt, dok je Zak Lavin susret završio sa 18 poena. Na drugoj strani, Kajl Kuzma bio je najefikasniji igrač Vašingtona sa 23 poena, dok je Aleksander Sar postigao tri poena manje u čak 16. porazu svog tima. Milvoki je bez povrijeđenog Janisa Adetokumba u dramatičnom finišu uspio da trijumfuje protiv Majamija – 106:103.

Tim sa Floride imao je napad za produžetak, ali je Teri Rozir promašio trojku sa zvukom sirene. Demijan Lilard postigao je čak 37, uz 12 skokova. DžimiBatler bio je najraspoloženiji u domaćim redovima sa 23 poena, uz 18 TajleraHira i 17 pomenutog Rozira. Finiks je u nastavku slomio otpor Lejkersa i došao do pobjede 127:100. Dabl-dabl ostvario je Devin Buker – 26 poena i 10 asistencija. Bredli Bil i Kevin Djurent postigli su po 23. Na drugoj strani, Lejkersima nijesu pomogle partije Entonija Dejvisa (25 poena i 15 skokova) i Lebrona Džejmsa (18 poena, 10 asistencija i osam uhvaćenih lopti). Hjuston, nakon produžetka pobijedio Minesotu – 117:11. Nezaustavljiv je bio Fred Fanflit – 27 poena, 11 asistencija i osam skokova, uz tripl-dabl Alperena Šenguna – 22 poena, 10 uhvaćenih lopti i 11 asistencija). U poraženom timu Entoni Edvards ubacio je 29 poena i potpisao 10 skokova. Desetu pobjedu ostvario je San Antonio, ovog puta nad Jutom 128:115. Sparse je vodio Viktor Vembanjam sa 32 poena, dok je Kijonte Džorž sa 24 koša predvodio Džezere. R. P.

Prva liga za košarkaše, 8. kolo

„Studenti“ ubjedljivi, večeras derbi

PODGORICA – Košarkaši SC Derbija ubjedljivo su savladali Dečić 103:81 u premijernom meču 8. kola I A MCKL. Da neće biti neizvjesnosti, bilo je jasno u prvoj dionici – 31:11 – Već duži period smo bez utakmice, a sada smo bili bez igrača iz reprezentacije i Mirkovića, koji je igrao juniorsku ABA ligu. Igrali smo sa igračima sa kojima treniramo, sa manje juniora, jer nam je važno da se spremamo pred nastavak ABA lige. Prvo poluvrijeme je bilo sasvim dobro, u nastavku je bilo oscilacija u momentima kada smo mijenjali petorke. Sada smo već na skoru 6-0 što je dobar rezultat s obzirom na sastav u kojem nastupamo – kazao je Petar Mijović, trener SC Derbija. Ni Dečić nije bio kompletan, a neki koji imaju manju minu-

u Nikšiću

tažu nijesu mogli da ugroze „studente“. – Čestitke na pobjedi ekipi SC Derbija, koja igra ABA ligu, koncipirana je za vrh tabele i ima iskusnog trenera. Ušli smo nervozno u meč, imali 16 izgubljenih lopti u prvom poluvremenu, što najbolje govori kakvu su odbranu igrali igrači SC Derbija, dok mi nijesmo mogli da se povežemo. Bilo je teško vratiti se iako smo pokušali početkom posljednje četvrtine, ali to je protiv ovako fizički spremne ekipe jako teško – rekao je Simon Ivezaj, trener Dečića. Preostali mečevi igraju se tokom narednih pet dana, a večeras od 18 časova u Nikšiću igraju Sutjeska Elektroprivreda – Kotor. Dva tima imaju identičan skor (5-2), a već u utorak Nikšićani dočekuju Rabotnički u okviru NLB ABA

2 lige. – Imali smo priliku da se dobro odmorimo, ali i da treniramo, da što spremnije dočekamo predstojeće mečeve. Kotor zaslužuje poštovanje zbog rezultata, imaju isti skor kao i mi. Ako želimo da pobijedimo, onda u utakmicu moramo ući ozbiljno, da ispoštujemo sve što se budemo dogovorili u pripremi. Dobro smo trenirali, što ovom timu prija. Očekujem da energiju sa treninga prenesemo na utakmicu – rekao je trener Nikšićana Dragan Bajić U subotu od 16 časova igraju Ibar – Podgorica Bemaks, sat kasnije počinje duel Jedinstvo – Milenijum, dok od 19.30 igraju Šušanj – Teodo. U nedjelju od 19.30 sastaju se Vukovi Zeta i Primorje, a kolo će biti zaključeno u utorak (18) kada igraju Danilovgrad – Lovćen. R. P.

Sa jučerašnje pres konferencije u Podgorici

Nikšićka Elektroprivreda superiorna u nacionalnom kupu

Novo zlato ,,strujaša“

Shodno kalendaru takmičenja za tekuću godinu, ŠSCG je pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih organizovao ekipni kup u seniorskoj konkurenciji, a domaćin je bila multimedijalna sala Naučno-tehnološkog parka u Podgorici. Poslije pet odigranih kola na pobjedničko postolje popeli su se prvotimci nikšićke Elektroprivrede: Denis Kadrić, Nikita Petrov, Marko Krivokapić, Jovan Milović, Vuk Miletić, Božidar Kisić Oleg Jaksin i kapiten Igor Mijanović ,,Strujaši“ su svih pet mečeva riješili u svoju korist i sa maksimalnih 15 bodova osvojili zlatnu medalju, tačnije duplu krunu s obzirom na to da su slavili i u Premijer ligi u maju ove godine.

Drugo mjesto pripalo je podgoričkoj Budućnosti (nastupila u sastavu Robert Markuš, Nikola Đukić, Blažo Kalezić, Andrej Šuković, Miloš Pečurica Vladimir Pajković, Veljko Šćekić i Aleksandar Radunović) sa deset bodova koliko je na trećem sakupila i tivatska Mimoza (Miloš Stanković, Slaviša Milanović, Milan

Draško, Dušan Lekić, Miloš Vlatković, Dragan Popadić, Momčilo Raičević i Bojan Staničić), ali sa slabijim skorom u poenima. Zatim slijede Crnogorac i Prosvjeta sa po 9, Mladost i Dama sa po 7, Omladinac Budućnost sa 6, Zora i Dijagonale sa po 5, Prosvjeta II i Rumija sa po 4 i Budućnost II sa jednim osvojenim meč-bodom.

U Singapuru počeo meč za svjetskog prvaka

Ding

– Gukeš 1,5:1,5

Meč za FIDE svjetskog šampiona počeo je u Singapuru.

Poslije tri partije od predviđenih 14, rezultat između Kineza Liren Dinga i njegovog izazivača osamnaestogodišnjeg Indijca Domaraju Gukeša, najmlađeg pretendenta na titulu u istoriji prvenstava, neriješen je – 1,5:1,5.

U prvoj partiji je Ding kao ,,crni“ primorao na kapitu-

0 Ding 1

1.e4 e6 2.d4 d5 3.Nc3 Nf6 4.e5 Nfd7 5.f4 c5

6.Nce2 Nc6 7.c3 a5 8.Nf3 a4 9.Be3 Be7 10.g4 Qa5

11.Bg2 a3 12.b3 cxd4

13.b4 Qc7 14.Nexd4 Nb6

15.0–0 Nc4 16.Bf2 Bd7

17.Qe2 Nxd4 18.Nxd4 Nb2 19.Qe3 Rc8 20.Rac1 Qc4 21.f5?! (Nepreciznost. Bolje je bilo 21.Rfe1 pa bi

laciju Gukeša, u drugoj su bili miroljubivi, da bi u trećoj Gukeš iskoristio prednost početnog poteza i stigao do egala.

Inače, ovaj značajni događaj po prvi put u minulih 138 godina ima za aktere dva učesnika iz Azije. Takođe, ovo je drugi put u istoriji da se meč za planetarnog prvaka održava u jugoistočnoj Aziji nakon 1978. godine kada je bio na Filipinima.

partija mogla da se nastavi ovako Qd3 22.Bf1 Qxe3

23.Bxe3 Nc4 24.Bf2 Rc7

25.Kg2 0–0 26.g5 Ba4) Qd3 22.Qe1?! (Bolje je 22.Qf4

Za kapitena i predsjednika Elektroprivrede Igora Mijanovića ova godina je bila izuzetno uspješna tim prije jer je ovaj uzorni šahovski kolektiv iz grada pod Trebjesom slavio u obje konkurencije u našem najkvalitetnijem ekipnom takmičenju, a ostvarili su i zapažene rezultate na pionirskim i omladinskim prvenstvima. – Kraj kalendarske godine

uljepšala nam je titula Kupa Crne Gore, pa se može reći da je ova takimičarska sezona jedna od najuspješnijih u istoriji kluba. Pogotovo mi je drago što navedene uspjehe bilježimo tokom mog prvog angažovanja u klubu, čime smo nastavili tradiciju ostvarivanja dobrih rezultata na domaćoj i internaconalnoj sceni. Na međunarodnom planu, klub je nastupio

pa bi se vjerovatno partija nastavila ovako g5 23.Qg3

Qxg3 24.Bxg3 0–0 25.f6

Bd8 26.Rf3 Bb6 27.Bf2 Ba4)

Bg5 23.Rc2 Rc4 24.h4

Bf4 25.Qb1 Rxc3 26.Rxc3

Qxc3 27.fxe6 fxe6?! (Još jedna nepreciznost. Bolje je 27…Bxe6) 28.Ne2

Qxe5 29.Nxf4 Qxf4

30.Qc2? (Greška. Bolje je

30.Bc5 Qxg4) Qc4 31.Qd2

0–0 32.Bd4 Nd3 33.Qe3

Rxf1+ 34.Bxf1 e5 35.Bxe5

Qxg4+ 36.Bg2?! (Nova

nepreciznost. Bolje je 36.Bg3 Nxb4) Bf5 37.Bg3 Be4

38.Kh2 h6 39.Bh3? (Greška. Bolje je 39.b5 na što bi uslijedilo Kh7 40.b6 Qf5 41.Kg1

Qg6 42.Kh1 Nc1 43.Kh2 Bxg2

44.Qxc1 Bf3) Qd1 (dijagram)

40.Bd6 Qc2+ 41.Kg3

Qxa2 42.Be6+?! (Nova nepreciznost u izgubljenoj poziciji. Bolje je bilo 42.Bf1 na što bi sledilo Qc2 43.Bxd3 Bxd3 44.Qc5 Bc4 45.Bf4

Qg6+ 46.Kh2 Qf6 47.Be3

Qxh4+) Kh8 0:1

na Evropskom klupskom kupu u Vrnjačkoj Banji, i u konkurenciji 84 tima Starog kontinenta zauzeli smo 24. mjesto. Imali smo ambiciju da ponovimo ili nadmašimo zapažen rezultat sa prošlogodišnjeg takmičenja, ali poraz u posljednjem kolu nas je udaljio od željenog plasmana – rekao je Mijanović i zahvalio svim članovima i igračima na izuzetnom doprinosu i zalaganjima za tablom, sa željom da nastave u istom ritmu i u narednom periodu, kao i generalnom sponzoru Elektroprivredi Crne Gore koja u kontinuitetu podržava razvoj i afirmaciju drevne igre u Nikšiću i našoj zemlji uopšte. Mijanović se osvrnu i na planove u budućnosti, istakavši da će nastojati da odbrane titule sa državnih šampionata, u veoma jakoj konkurenciji koju čine ekipe Budućnosti, Crnogorca, Mimoze i Herceg Novog, a koje su, kako ističe, uvijek ozbiljni i dostojni protivnici koji u derbijima bude dodatni motiv.

– Ukoliko nam okolnosti budu naklonjene, vjerujem da bismo mogli nastupiti na Evropskom klupskom

kupu u Grčkoj gdje bismo se potrudili da nadmašimo plasman iz 2023. Kičmu našeg tima u open konkurenciji čine velemajstori Kadrić, Petrov i LukaDrašković, koji su ujedno i članovi reprezentacije, zatim intermajstori Stefan Mijović i Marko Krivokapić, FIDE majstori Jovan Milović i Božidar Kisić, te majstorski kandidat Vuk Miletić. Ove godine u Ligi i Kupu zapažen učinak imali su GM Mikhail Brjakin i IM Oleg Jaksin, dok je na Evropskom prvenstvu naše boje branio i IM Aleksandar Tomić. Okosnicu ženskog tima čine WIM Aleksandra Milović i WFM Alena Skvortsova, članice reprezentacije, koje su uz perspektivne Sofiju Pogorelski i Patriciju Vujnović došle do zlatnog odličja u ženskoj ligi. Takođe naša omladinska škola u saradnji sa ŠK Nikšić iznjedrila je nove mlade nade crnogorskog šaha pod dirigentskom palicom iskusnog intermajstora Bora Miljanića i energičnog Momčila Pekića i ostvarila dobre rezultate tokom 2024. godine – dodao je Mijanović, uvjeren da će agilna uprava kluba i dalje pružati nesebičnu podršku sopstvenom regrutnom centru i edukaciji mališana i vrsnih trenera i instruktora. Na kraju Mijanović je zahvalio Areni – Pobjedi na popularizaciji šaha u Crnoj Gori i prilici da se prezentuje rad ovog trofejnog kluba.

U Podgorici 30. novembra

Pojedinačno prvenstvo prosvjetnih radnika

Crne Gore – XI po redu, održaće se u subotu, 30. novembra sa početkom u 10 časova, u kabinetu JU Stručna medicinska škola u Podgorici. Titulu brani FIDE majstor Miloš Pečurica Njegujući kulturu sjećanja, ovo takmičenje imaće memorijalni karakter, a biće posvećeno dragim kolegama šahistima i uzornim profesorima razredne nastave i biologije, koji su se preselili u drage uspomene, a za života pružili veliki doprinos razvoju i afirmaciji drevne igre i edukaciji najmlađih u školama gdje su proveli radni vijek Dragomiru Dragu Tomiću i Draženu Vujačiću Predviđeno je da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od deset minuta po igraču i bonifikacijom od pet sekundi za svaki odigrani potez. Uloga glavnog sudije povjerena je internacionalnom

šahovskom arbitru Mladenu Popoviću – Zahvaljujući razumijevanju i podršci POK-a i njegovom predsjedniku Igoru Tomiću, zatim SSPCG i Radomiru Božoviću te generalnom sponzoru Lovćen osiguranju i Medicinskoj školi na čelu sa direktoricom Kristinom Radoman za učesnike je obezbijeđen nagradni fond u iznosu od 330 eura i prigodni koktel na svečanom otvaranju turnira – rekao je u ime ŠK Prosvjeta prof. Dragan Čađenović

ŠK Elektroprivreda osvojio duplu krunu

Dragan Čađenović

Priredio: B. KADIĆ

O PAZARNOM DANU, SOLI, TRIFTARIMA I HANOVIMA

Manja mjesta su živjela samo pazarnim danima

Za stislu varoš, kontradiktornu svemu i svima, pazar je bio sveti, etnološko-ekološki praznični dan. To je kompleksan fenomen koji u kulturološkom smislu na razne načine prožima svakodnevni život čovjeka. Govori više nego što je pjesnik u stanju da kaže: Pijac je kuća bez kućana... još čuva i glasove onih što u paučini tišine nestadoše. Takva pijačna stvarnost je neuobličena, konfuzna, amorfna po svojoj dinamici, sadržaju i prirodi. U odnosu na surove uslove života, sve je odisalo toplinom, uzajamnim poštovanjem, pristojnošću i respektabilnim senzibilitetom. Osjenčeni težnjom da stalno ukidaju neke uspostavljene granice, ljudi su isijavali svjetlost i neku čudnu ontološku odgovornost. Taj ambijent, kao prostor kolektivnog bivstva, bio je sapet u čauri jednog osobenog mentaliteta i karaktera i samo u tom prostoru je cjelovit, osoben, moćan.

(Srijeda je pazarni dan u Ženevi, kada su cijele porodice izlazile na pijacu sa svojim proizvodima. Tako je ostala tradicija da škole srijedom ne rade. I sada se srijedom aktivira prostor gdje su nekada bile pijace, na kojem se prodaje povrće organske proizvodnje, sirevi, med, gljive, suhomesnati proizvodi.)

Što iz nužnosti, što iz zadovoljstva, tek pazarni dan je bio jedna od najljepših navada i rituala naših građana. Svako manje mjesto živjelo je samo pazarnim danima. Između tih dana,

Opustjela sela, planine, zavičaji; prorijedile se laste, vrane i svrake. Nema seljaka, prestali pazari. Zaborav koji nije izašao iz zaleđa sfere pamćenja, već iz samog sebe. Iako nije arhivska činjenica, danas su ostali tek tragovi, kao paralelni tok, kao iskustvo, kao poruka, kao pouka, kao potreba da se kaže kako je bilo nekada

gradovi i varoši su bili prazni. I kad nema nikakvog razloga, išlo se na pijac, na kojem se nije moglo proći od naroda. Demon pazarnog dana čovjeka obuzme vrlo lako, a ne pušta nikako. Jedni bez drugih nisu mogli. Svud je odzvanjao zdrav, vedar smijeh, ponekad praćen muzikom i narodnim veseljem. U nastojanju da svoju seljačku muku udjenu kroz iglene uši, kako bi prodali svoje proizvode po što većoj cijeni, bilo je tu opuštene i spontane neozbiljnosti. U svojoj alhemiji, kad osjete da su u nečemu pretjerali, našale se na sopstveni račun, igrajući na kartu tuđe mudrosti i svoje naivnosti. Osjećajni i otvoreni za svaku vrstu emocije, nisu znali

Srijeda je pazarni dan u Ženevi, kada su cijele porodice izlazile na pijacu sa svojim proizvodima. Tako je ostala tradicija da škole srijedom ne rade. I sada se srijedom aktivira prostor gdje su nekada bile pijace, na kojem se prodaje povrće organske proizvodnje, sirevi, med, gljive, suhomesnati proizvodi

koliko toga dragocjenog u sebi posjeduju. Znali su sačuvati poštovanje za kupca pa i za radoznalost da se čuje drugačije mišljenje, sa kojim se nisu slagali. Doista, svijet je bio pristojniji i diskretniji; imali su mjeru, predusretljivost, pažljivost i ravnotežu u svemu.

Pijace mora biti taman nebo i zemlja da gore

Pazarni dan je davao tok životu; nije dozvoljavao egzistencijalnu nesigurnost i brigu u vezi sa budućnošću. Kao izvor i znamenje samog života, izoštrenog značenja međuljudskih odnosa i individualnih osjećanja, pijaca je bila barometar privrede i standarda stanovništva. Pazar se nije odlagao ni u ratnim uslovima, ni zbog velikog snijega i hladnoće, raznih epidemija i obilnih kiša. „Pijace mora biti taman nebo i zemlja da gore. Bilo ih je i kada su 1999. godine bombe padale na nekoliko kilometara od udaljenog aerodroma,

bilo ih je i kada se temperatura u Sjenici spustila na minus 35 stepeni“... „Sve mogu propuštiti, četvrtkom da ne dođem na pijac u Sjenicu, to nikako“. Pijačna atmosfera je gotovo romaneskna priča koja sugeriše imaginarnu, nadrealnu atmosferu, u kojoj junaci žive svoj dvostruki život: onaj grubi, svakidašnji, i drugi, tragalački za sopstvenom dušom i ljepšim mjestom. Interesantno je da su se dani računali od pazarnog dana: „To je bilo trećeg dana od petka“, „On se vjerio dva dana poslije petka“. („Sa sela Pešterske visoravni siđe narod u Sjenicu. Silni špeditori, saonice sa upregnutim konjima za čas naprave gužvu, i za taj jedan dan kroz grad prođe tri puta više naroda, no u ostalih šest dana“ –Zoran Šaponjić, Glas javnosti, 2006. godine.)

Pazarni dan, kao kulturna baština viševjekovnog trajanja, koji je oblikovao kulturnu tradiciju i samosvijest, integrisan je u cjelinu, kao neizo-

stavan dio našeg sveukupnog kulturnoistorijskog nasljeđa, stvarajući utisak čarolije koja nas prenosi u neku ljepšu dimenziju vremena i prostora iz kojih izviru najljepše uspomene. Kao prirodni derivat, oblikovan načinom življenja, svjedoči o druženju prijatelja, sugrađana; isijava bliskost, suptilnu diskretnost, obostrano povjerenje, veliku iskrenost. To je priča o težačkom životu, nadi i ljubavi, a svojim kulturološkim i etičkim motivima predstavlja svojevrsnu odu dostojanstvu i humanim vrijednostima, neophodnim svakom naraštaju i vremenu. Svojim postojanjem, pazari otkrivaju, ne samo našu prirodu, već i magistralni mit našeg nacionalnog i duhovnog identiteta. Kao urbanističko-etnološki artefakt, predstavljaju živopisnu sliku i naraciju jednog svijeta koji će za većinu nas ostati fizički nedostupan. Opustjela sela, planine, zavičaji; prorijedile se laste, vrane i svrake. Nemaju kome da jave muštuluk i usudne glase. Samo još poneki veselnik, na crvotočnom pragu, ćuti, dotrajava i svjedoči da nije sve baš potuno pusto i mrtvo. Nema seljaka, prestali pazari. Zaborav koji nije izašao iz zaleđa sfere pamćenja, već iz samog sebe. Iako nije arhivska činjenica, danas su ostali tek tragovi, kao paralelni tok, kao iskustvo, kao poruka, kao pouka, kao potreba da se kaže kako se živjelo i kako su u taj fenomen ugrađeni identitet zajednice, njena religijska, etička i filozofska shvatanja. Prošlost, tragovi minulog vremena i mnoge tradicionalne običajnosti, sagledavaju se sa distance kao život vrijedan

življenja. Ipak, ova drevnokulturna, direktna, kontaktna međuljudska komunikacija i prisutnost čovjeka sa čovjekom nekako će opstati, jer je dio univerzalne građe duha i kulture koji se uvijek pružaju preko vremena i ograničenja. (U većini balkanskih zemalja, još uvijek je sačuvan pazarni dan. Duh pijace čuvaju starije generacije, koje još uvijek njeguju naviku da pazarnim danom kupe kvalitetan proizvod sa sela.)

O ovom dragocjenom svjedočanstvu sa moćnom patinom vremena koje se lagano osipa, nikad previše priče, ali uvijek dovoljno mogućnosti za buduće hroničare varoških zbivanja, da nastave tamo gdje mi sa pripovijedanjem stadosmo.

S o, neoPHodna SVemU i SVima

U sve nesigurnijoj, zamućenoj i haotičnoj sadašnjosti, so, kao prirodni lijek i dragulj u svijetu minerala, svojom vitalnom nepokornošću, posjeduje snagu, zasnovanu na sasvim drugačijoj ontologiji i morfologiji od ljudske. Iz moći svekoliko proračunatog zavođenja i vladanja nad ljudima, oslanjajući se na svoju tajnu, mitologiju i magiju, ona djeluje iz pozadine, sabrano, bez pretenzija da remeti predanu igru, preobražava čovjeka i njegovu stvarnost. Njenu dušu poznaje svako na planeti. Ljubav prema njoj prenosi se s naraštaja na naraštaj. Sa ovim mineralom čovjek postavlja novi zahtjev životu i zatvara ključno pitanje svog opstanka. Kulturološki, priča koja dira ljude i konzumente na prilično univerzalan način, nezavisno od kultura, generacija, običaja, podneblja. Ona svojim univerzalnim vrijednostima prevazilazi sve granice, umnožene glasove, kako savremene tako i one koji dolaze iz milenijumskih vremena.

Ova univerzalna tema je metafizička paradigma i apstrakcija, budući da je so istorijska kategorija, kontradiktorna svemu i svima, a istovremeno neophodna svemu i svima; to je fenomen koji na razne načine prožima svakodnevni život čovjeka, kao vid potrebe, nužnosti, zabave i razonode. Jedinstvene diskretnosti, u vječnom saglasju sa prirodom iz koje dolazi, kroz različite slojeve svijesti, podsvijesti i stvarnosti, iskazuje svoj potencijal na neposredan način: blisko, prisutno, spontano, živo i ritualno. (Nastavlja se)

Piše: ramiz HadŽibegoViĆ

Podgorica, pazarni dan

Pazarni dan u Herceg Novom

Pazarni dan na Rijeci Crnojevića

Američke sankcije Gasprombanci

Srbija pred izazovima u plaćanju ruskog gasa

Posljednje u nizu ekonomskih sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zbog ruske invazije na Ukrajinu, usmjerene ka Gasprombanci, dovele su do izazova za Srbiju u plaćanju gasa koji iz uvozi iz Rusije.

To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa, javnog preduzeća koje uvozi ruski gas za potrebe domaćinstava i privrede.

“Izazovi su samo u smislu plaćanja”, rekao je Bajatović i dodao da isporuke ruskog gasa neće biti prekinute.

On je istakao da je u “stalnom kontaktu sa ruskim kolegama” kako bi se pronašlo rješenje. Sankcije SAD-a prema Gasprombanci vidi kao kažnjavanje i potrošača u evropskim zemljama koje zavise od ruskog energenta.

“Jedna stvar je da nekoga kažnjavate, a druga stvar je da rušite čitav taj sistem, a da ne nudite nikakvu alternativu”, ocjenio je Bajatović, koji je na čelu Srbijagasa 18 godina. Blizak Kremlju, funkcioner je Socijalističke partije Srbije, koja je u koaliciji sa vladajućom Srpskom naprednom strankom.

Uprkos pokušajima da diverzifikuje izvore snabdijevanja gasom, između ostalog i kroz ugovor o isporukama gasa sa

Azerbejdžanom, Srbija i dalje u velikoj mjeri zavisi od isporuka gasa iz Rusije. Zavisnost od ruskih energenata zvaničnici u Beogradu koristili su kao jedan od glavnih argumenata za neuvođenje sankcija Rusiji.

Altern Ativn A rje šenje složenijA i skupljA po s rbiju

Vladimir Vasić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije (UBS), za RSE pojašnjava da sama suština sankcija jeste usmjerena ka tome da se oteža plaćanje ruskoj banci.

“Sada vi imate sve manje mogućnosti na koji način možete da platite ruski gas”, rekao je Vasić.

Kao jednu od mogućnosti za prevazilaženja izazova vidi

Kretanja u Evropi na tržištu rada Njemačkoj

Dugoročno, njemačko tržište rada svake godine „u značajnom obimu“ zavisi od useljenika – to je zaključak analize koju je naručila fondacija Bertelsman. „Kako bi se zadovoljile potrebe za radnom snagom i obezbedilo blagostanje Njemačke, useljavanje stranih radnika, posebno iz trećih zemalja, postaje sve važnije.“ Prema tome, do 2040.

plaćanje preko posredničkih banaka u zemljama koje nijesu uvele sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu

Kad imate transfer od nekoliko desetina miliona eura, onda imate ozbiljan izazov kako to da platite - ističe Vladimir Vasić

“To će ceo postupak učiniti složenijim, kompleksnijim i skupljim. Kad imate transfer od nekoliko desetina miliona evra, stotina miliona eura, onda imate ozbiljan izazov kako to da platite, a sa druge strane to će poskupjeti transakciju”, pojašnjava Vasić.

Druga mogućnost, kaže on, jeste takozvani “bafer aranžman” (buffer), kakav je nekad imala Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ), odnosno da se preko

Njemačka može da očuva svoj prosperitet samo uz pomoć useljavanja. U protivnom, kako pokazuje jedna studija, tržištu rada preti veliki pad. U nadolazećim godinama biće potrebno oko 288.000 stranih radnika godišnje.

godine biće potrebno oko

288.000 stranih radnika godišnje kako bi se obezbijedila dovoljna ponuda radne snage. Prema studiji, bez dodatnih useljenika broj radnika smanjiće se do 2040. godine s trenutnih 46,4 miliona, na 41,9 miliona. Do 2060. godine taj

bi broj, bez dodatne imigracije, mogao da padne čak za četvrtinu, na samo 35 miliona. tržište rADA preD velikim izAzovimA „Demografske promjene koje će u narednim godinama zbog penzionisanja generacija koje su sada radno aktivne postavi-

klirinške kuće obračunava ono što Srbija izveze u Rusiju i ono što iz nje uveze, pa da se samo plati razlika.

Međutim, takav aranžman Vasić vidi kao manje moguć. “Srbija sigurno uvozi par stotina miliona eura nafte i gasa, a nemamo mi toliko robe koju možemo da izvezemo u Rusiju da bi se neto efekat (razlika) postigao”, pojašnjava on. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srbija je u 2023. uvezla gas iz Rusije u vrijednosti od 1,2 milijarde američkih dolara, dok je njen izvoz u 2023. bio oko 670 miliona dolara, što govori o značajnom deficitu, oko 530 miliona dolara.

Trgovinska razmjena Srbije sa Rusijom, zemljom koja se nalazi pod zapadnim sankci-

jama i izolacijom zbog invazije na Ukrajinu, u padu je od 2022. na šta je u septembru 2024. upozorio ruski predsjednik Vladimir Putin, pozivajući obje zemlje da uklone prepreke.

Dugoročni

spor A zum sA rusijom ističe n A proljeće

Srbija kroz dugoročni ugovor sa Rusijom gas nabavlja, kako tvrde zvaničnici u Beogradu, po povoljnijim cenama u odnosu na one na slobodnom tržištu. Taj ugovor ističe u martu 2025.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je sa Putinom razgovarao o nastavku gasnog aranžmana.

“Razgovarali smo o gasnom aranžmanu i očekujem da uz određene kompromise za stvari iz prošlosti krenemo u razgovore o dugoročnom aranžmanu sa Ruskom Federacijom”, rekao je Vučić 21. oktobra za Radio-televiziju Srbije (RTS).

On je dodao da je Srbija za ovu zimu “uspjela da obezbedi” količine po formuli - šest miliona kubnih metara gasa dnevno, uz još dva miliona kubika za ruske kompanije koje posluju u Srbiji.

p okušA ji s rbije DA sm A nji z Avisnost o D ruskog gA sA Srbija u ovoj sezoni grijanja gas nabavlja i od Azerbejdžana, u količinama od milion kubnih metara gasa dnevno. Ugovorom potpisanim kra-

jem septembra 2024. predviđeno je da Srbija iz Azerbejdžana do 2026. godine dobija godišnje do 400 miliona kubnih metara gasa. To je dovoljno da podmiri tek 13 odsto potreba Srbije u kojoj se godišnje potroši više od tri milijarde kubika. Prema podacima Agencije za energetiku Srbije (AERS), nacionalnog regulatornog tela, dostavljenim RSE, u 2023. gotovo 94 odsto uvezenog gasa u Srbiju je došlo iz Rusije. U prvoj polovini 2024. taj procenat bio je nešto manji – 92 odsto. Oko osam odsto gasa od ukupne količine, Srbija je, prema podacima AERS-a, uvezla od kompanija iz Mađarske, Švajcarske i Azerbejdžana.

m onopol ruskog gA sprom A u s rbiji Do izgradnje gasnog interkonektora Srbije i Bugarske, koji je u probni rad pušten u decembru 2023, Srbija se oslanjala samo na gasovode na svojoj teritoriji čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom. U planu je izgradnja gasovoda sa Rumunijom i Sjevernom Makedonijom, koji će omogućiti dodatni uvoz gasa iz Azerbejdžana i drugih zemalja. Prema najavama zvaničnika, ti gasovodi biće izgrađeni do 2027.godine.

Upravo je to godina u kojoj Evropska unija planira da u potpunosti izbaci ruski gas sa tržišta.

Ruski Gasprom, koji još nije na “crnoj listi” Sjedinjenih Država i Evropske unije, drži monopol na gasnom tržištu Srbije više od četvrt veka. I pre ruske invazije na Ukrajinu, koja je dovela do poremećaja na globalnom energetskom tržištu, Energetska zajednica, regulatorno tijelo EU za oblast energetike, više puta je upozoravala da Srbija mora da diverzifikuje svoje izvore snabdjevanja i omogući da tržište gasom u zemlji i bude dostupno i drugim snabdjevačima.

ti velike izazove pred nemačko tržište rada, takođe zahtevaju useljavanje“, kaže Suzane Šulc, ekspertkinja za migracije iz fondacije Bertelsman. „Naravno, prvenstveno se mora razvijati domaći potencijal radne snage – kako lokalnih stanovnika, tako i već useljenih osoba – kao i povećati njihovo učešće na tržištu rada.“ Međutim, buduće potrebe do 2040. godine ne mogu se zadovoljiti samo na taj način, kaže Šulc. Reformisani zakon o useljavanju stručne radne snage pruža nove mogućnosti radnicima koji su zainteresovani za Njemačku. Međutim, prema studiji, oni neće doći bez izražene „kulture dobrodošlice“ u

institucijama, firmama i zajednicama, kao ni bez dugoročnih perspektiva za ostanak.

rAzličite posljeDice zA rAzličite Djelove njemAčke

Do 2024. godine neće sve nemačke savezne pokrajine biti jednako pogođene nedostatkom useljavanja. Prema studiji, najveći pad radne snage zabilježiće se u Tiringiji, Saksoniji-Anhalt i Sarskoj oblasti, s više od deset odsto. Manji pad, ispod deset procenata,

očekuje se u Hamburgu, Berlinu i Brandenburgu. N ivo potreba za useljavanjem u njemačkim pokrajinama zavisi od projekcije potrebne radne snage do 2040. godine. S obzirom na to da se strukturne promjene različito odražavaju, najviše stranih radnika biće potrebno u onim pokrajinama u kojima će do 2040. godine rast potreba za radnom snagom biti veći od smanjenja. To posebno važi za Baden-Virtemberg, Bavarsku, Hesen, Berlin i Hamburg.

Tačka između gasnog kompresora i distributivne stanice u blizini Kurska, na zapadu Rusije

Njemački ministar rada je u potrazi za stranim radnicima posjetio i Indiju

Poslovni broj: I.br. 1779/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Roganović Dragomira iz Nikšića, Straševina bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 22.853,20 eura, dana 27.11.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1779/17 od 07.07.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 14835/06 od 19.12.2006. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se dvadeset peta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja je upisana u LN broj 1109 KO Straševina, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1334, broj zgrade 2, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 80 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvadeset petu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 25.12.2024.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 30.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1779/17 od 11.01.2019.godine.

IV Na dvadeset petoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.000,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, iznos duga 20.000 EUR, na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, te zabilježba postupka – upis zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga za naplatu hipotekarnog povjerioca – obavještenje br.2423 od 30.10.2008, i upis zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti radi namirenja novčanog potraživanja- obavještenje br.167. Dana 27.11.2024. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

ZAVOD ZA UDŽBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA PODGORICA

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 1977/2018 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnih dužnika 1.Raičević Miloša iz Nikšića, Ozrinići bb, i 2.Raičević Granice iz Nikšića, Ozrinići bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 25.000,00 eura, dana 27.11.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1977/2018 od 23.10.2018.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 4195/2008 od 04.04.2008. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se dvadeseta prodaja nepokretnosti izvršnih dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u PL broj 532 KO Ozrinići PJ Nikšić, i to: -blok 0, broj 819,RB 1, plan 005, skica 027, potes Turjača, po kulturi kuća i zgrada, klasa 0, površine 114 m2, blok 0, broj 819,RB 0, plan 005, skica 027, potes Turjača, po kulturi dvorište, klasa 0,površine 342 m2, blok 0, broj 820, RB 0, plan 005, skica 027, potes Turjača, po kulturi voćnjak, klasa 3, površine 789 m2, u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika prvog reda 1/1, i u PL broj 858 KO Ozrinići PJ Nikšić, i to: -blok 0, broj 821/3, RB 0, plan 000, skica, 000, potes Turjača, po kulturi njiva, klasa 5, površine 99 m2, -blok 0, broj 822/1, RB 1, skica 1/11, potes Turjača, po kulturi kuća i zgrada, klasa 0, površine 104 m2, blok 0, broj 822/1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Turjača, po kulturi njiva, klasa 5, površine 39 m2, blok 0, broj 822/1, RB 0, skica 1/11, potes Turjača, po kulturi dvorište, klasa 0, površine 500 m2, u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika drugog reda 1/1. II Ročište za dvadesetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 25.12.2024.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 52.874,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1977/2018 od 20.11.2020.godine. IV Na dvadesetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 5.287,40 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 4195/08 i 9475/06, te zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 861. Dana 27.11.2024. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

28. novembar 2024.

Novaka Miloševa 36 Rješavajući po Konkursu za pribavljanje rukopisa, koji je, shodno odredbama člana 6 Pravilnika o postupku pribavljanja, ocjenjivanja, odobravanja i pripreme udžbenika i nastavnih sredstava („Sl. list RCG“, br. 31/2004, 38/2005, 22/2007. i „Sl. list CG“, br. 84/2009. i 23/2012), raspisan u dnevnim listovima „Pobjeda“, „Vijesti“ i „Dan“, 16. januara 2024. godine, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica objavljuje

REZULTATE KONKURSA

Na Konkurs su prispjeli sljedeći šifrovani rukopisi:

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu za prvi razred srednje stručne škole –Podgoričke priče Osnove računarskih mreža za drugi razred srednje stručne škole –Biseri Jadrana Poslovi prodaje za drugi razred srednje stručne škole –Jesenja sonata

Recenzentska komisija, na sjednici održanoj 19. novembra 2024. godine, prihvatila je rukopis pod šifrom Podgoričke priče kao osnovu za izradu udžbenika Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu za prvi razred srednje stručne škole.

Recenzentska komisija, na sjednici održanoj 26. novembra 2024. godine, odbila je rukopis pod šifrom Biseri Jadrana kao osnovu za izradu udžbenika Osnove računarskih mreža za drugi razred srednje stručne škole.

Recenzentska komisija, na sjednici održanoj 26. novembra 2024. godine, prihvatila je rukopis pod šifrom Jesenja sonata kao osnovu za izradu udžbenika Poslovi prodaje za drugi razred srednje stručne škole.

Autori prihvaćenih rukopisa dužni su dokazati autorstvo identičnom kopijom rukopisa, identifikacionim dokumentima (lična karta, pasoš), potpisom šifre i potvrdama naučnih zvanja u roku osam dana od objavljivanja rezultata Konkursa.

Ukoliko se dešifrovanje rukopisa ne izvrši u predviđenom roku, gube se prava stečena na Konkursu.

Učesnici Konkursa čiji rukopis nije prihvaćen, uz prethodnu najavu putem telefona 020/230-413, mogu ostvariti uvid u konkursni materijal i podnijeti prigovor na Odluku recenzentske komisije u roku osam dana od objavljivanja rezultata Konkursa.

Na Konkurs su pristigla još dva rukopisa: Osnove mašinstva za prvi razred srednje stručne škole, pod šifrom San mašta i Razvoj veb-aplikacija za treći razred srednje stručne škole, pod šifrom Veb programiranje. Autore navedenih rukopisa obavještavamo da nijesmo bili u mogućnosti formirati recenzentske komisije za pregled i ocjenu njihovih rukopisa, te smo se obratili kolegama iz Centra za stručno obrazovanje s molbom da iniciraju dopunu recenzentskih lista kod Nacionalnog savjeta za obrazovanje. Nakon što Nacionalni savjet usvoji dopunu lista, Zavod će oformiti recenzentske komisije i o rezultatu njihovog rada javnost blagovremeno obavijestiti.

Četvrtak, 28. novembar 2024.

Dana 27. novembra 2024. godine umrla je naša draga

DESANKA Gojkova ĐURIČKOVIĆ rođena POČEK

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 28. novembra od 9 do 14 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na groblju Zagorič u 15 časova.

OŽALOŠĆENI:

ćerke MAJA, TATJANA, MARINA i OLIVERA, unučad NIKOLA, NAĐA, FILIP i UNA, zetovi PREDRAG MIRANOVIĆ i IGOR PRŠA i ostala rodbina ĐURIČKOVIĆ i POČEK

Dana 27. novembra 2024. u 89. godini preminuo je naš dragi

NOVAK – BEGO Milete LAKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 28. novembra od 10 do 15 časova i 29. novembra od 9 do 11 časova, kada krećemo u Novo Selo, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

OŽALOŠĆENI:

supruga SENKA, kćerke IVANA i JELENA, sin NIKOLA, sestra BOSILJKA, brat VUKO, snaha ANASTAZIJA, unučad JOVANA, MILICA, TIJANA, ĐINA, ANĐA, NOVAK i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav našem dragom

Od porodice MARKA MUHADINOVIĆA

Posljednji pozdrav dragoj kumi

MIRJANI MINIĆ

Ostaćeš vječno u mom srcu.

MIRA PAJOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

и МАРКО, братаничне СУЗАНА и МАЈА, стриц РАДОШ-МИЛЕ са породицом, сестрићи, сестричине и остала

MARKO VUKOVIĆ

Posljednji pozdrav svom iskrenom drugu i prijatelju. NIKOLA VUJOVIĆ sa porodicom 1366

PORODICA MRDAK 1367

S tugom i poštovanjem

RADOMIRU B. BURIĆU

Četvrtak, 28. novembar 2024.

1379

Posljednji pozdrav dragom

MARKU VUKOVIĆU

Počivaj u miru, dobri Marko. Porodica pok. LJUBA MILIĆA

Draga baba,

Pamtićemo trenutke provedene s tobom, tvoju duhovitost i neizmjernu ljubav koju si nam pružala. Privilegija je bila imati tebe za babu.

Zauvijek u našim srcima, tvoja unučad: NIKOLA, NAĐA, FILIP i UNA

28. novembar

S tugom se opraštamo od naše voljene

DESE ĐURIČKOVIĆ

Tvoju dobrotu, požrtvovanost, nježnost i posebnu ljubav kojom si nas obasipala nikada nećemo zaboraviti.

Sa tugom i bolom opraštam se od moje drage

VESNE Veljkove MIRANOVIĆ

Beskrajno ćeš mi nedostajati, ali ćeš ostati zauvijek u mom srcu, mislima i uspomenama.

Počivaj u miru.

KOMŠIJE IZ ULAZA

Posljednji pozdrav suprugu

Hvala ti na bogatom zajedničkom životu i svim lijepim trenucima. Supruga ANKA

1370

TUŽNO SJEĆANJE 28. 11. 2004 ‒ 28. 11. 2024. VLAJKO NIKČEVIĆ

Vrijeme prolazi, zaborav ne postoji. U mom srcu uvijek voljen, nikad zaboravljen.

Kćerka VINKA TODOROVIĆ sa porodicom

1369

TUŽNO SJEĆANJE 28. 11. 2004 ‒ 28. 11. 2024. VLAJKO NIKČEVIĆ

Sa ponosom te pamtimo, sa tugom sjećamo i od zaborava čuvamo.

Sin RADOJE sa porodicom

1373

Posljednji pozdrav našem dragom ocu, đedu i svekru

Tvoj plemeniti lik i jedinstveni smisao za humor će nam uvijek nedostajati.

Vole te tvoji: OGNJEN, IVANA, MARIJA, HELENA i BOGDAN

1363

Brate, godina dana tuge i bola

DRAŠKO DRAGUTINOVIĆ

Eeh, što bismo dali da ne postoji ovaj proklet novembar, pa da si još tu.

Tužna, duga i hladna je ova godina bez tebe, brate… Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

Posljednji pozdrav mojoj dragoj VESNI

Hvala ti za svu pažnju koju si mi godinama pružala. Počivaj u miru, moja draga Vesna. MAJA MIRANOVIĆ

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage roditelje

ZARIJU VUKOSAVU KALEZIĆA KALEZIĆ

25. 11. 1969. 28. 11. 1997. 25. 11. 2024 28. 11. 2024. nikad prežaljenog brata

ŽELJKA KALEZIĆA 30. 11. 2015 ‒ 30. 11. 2024.

Prolaze godine, ali bol i tuga za vama nikada. Sa nama ste u srcu, mislima, uspomenama…

Kćerke i sestre SLOBODANKA MIJAJLOVIĆ i SLAVICA MILOŠEVIĆ

1362

Tvoje sestre DRAGANA i DALIBORKA

TVOJA MIRJANA

1372

MIRANOVIĆ

Beskrajno tužni tvoji: TANJA, PEĐA, NIKOLA i FILIP

Posljednji pozdrav dragoj

DESI

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

SRĐAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Javna izvršiteljka Snežana Pavličić iz Podgorice -Ul. 13 Jul br. 18I.br.1704/20

Na osnovu člana 336, 337, 341 i 342 Zakona o svojinsko pravnim odnosima (“Službeni list Crne Gore” broj 19/09) JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari hipotekarnog povjerioca “ERSTE BANK” A.D. Podgorica, Arsenija Boljevića 2A, koga zastupa Advokatska kancelarija “Čvorović, Minić i Radunović” OD Podgorica, Serdara Jola Piletića, zgrada “Vezir”, II sprat, protiv hipotekarnog dužnika Ivanović Dražena iz Podgorice, Ul. Nikole Lopičića br. 8, radi naplate novčanog potraživanja, vr.spora: 40.459,21€, dana 26.11.2024. godine, objavljuje

OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI

Druga vansudska prodaja nepokretnosti kreditnog/hipotekarnog dužnika Ivanović Dražena iz Podgorice, održaće se putem javnog nadmetanja dana 24.12.2024.godine, sa početkom u 12:00 časova, u prostorijama Javne izvršiteljke Pavličić Snežane koje se nalaze na adresi ul. 13 Jula, br.18 Podgorica.

Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti upisane u LN 106, KO Vrbica, PJ Podgorica, i to:

•kat. parcela br.323, plan/skica 3/23 potes Livadice, livada 6 klase, površine 609m2;

•kat. parcela br.337, broj zgrade 1, plan/skica 3/23 potes Njive, porodična stambena zgrada, površine 77m2; •kat. parcela br.337, plan/skica 3/23 potes Njive, livada 6 klase, površine 3.097m2; •kat. parcela br.337, plan/skica 3/23 potes Njive, dvorište, površine 500m2;

•obj. br 337, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, PD0, prizemna zgrada, površine 77m2;

•obj. br 337, broj zgrade 1, stambeni prostor, dvosoban stan, PD1, prizemlje, površine 62m2,; na kojim nepokretnostima je u korist Hipotekarnog povjerioca konstituisana hipoteka osnovom Ugovora o hipoteci Ov.br.6320/07 od 26.02.2007. godine, radi obezbjeđenja potraživanja Hipotekarnog povjerioca prema kreditnom dužniku osnovom Ugovora o kreditu br. LD/07024/00064 od 24.01.2007.godine.

Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 41.550,00€.

Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o kreditu iznosi 40.459,21€ na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 06.08.2020. godine, pa do isplate. Procijenjeni realni troškovi prodaje i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 4.019,60€.

Na drugom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti.

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 4,155,00€, što predstavlja 10% procijenjene vrijednosti nepokretnosti, sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju” na žiro račun postupajuće javne izvršiteljka br. 540-10729-65 koji se vodi kod “Erste bank” AD Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita i lične podatke, i to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnoj izvršiteljki Snežani Pavličić na adresu ul. 13 Jul, br. 18, najkasnije dva dana prije dana prodaje. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku “za javno nadmetanje - ne otvaraj”. Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čija su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac - kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br.54010729-65 koji se vodi kod “Erste bank” AD Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko najbolji ponudilac-kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javna izvršiteljka će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javna izvršiteljka će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povjeriocem u navedenom roku, javna izvršiteljka će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja.

Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodaje - Javne izvršiteljke Snežane Pavličić na adresi ul. 13 Jula, br. 18 Podgorica, ili putem telefona 067/500-840; 020/673-222.

U Podgorici, dana 26.11.2024. godine

Ovlašćeno lice

Javna izvršiteljka Snežana Pavličić

godina

1944 - 2024

Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima – počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.

Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.

USKORO U PRODAJI

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 28. novembar 2024. broj 450.

Nedovoljno začinjen saj-faj

zbog čega HBO serija „Dune: Prophecy“ djeluje mnogo sterilnije i beživotnije od lmova Denija Vilneva, ali i od drugih izdanaka trenutno najbolje naučno-fantastične televizije

: Str. 4, 5, 6. i 7.

POBUNE UMA

Tragedija

Svi smo ostali skamenjeni nakon velike tragedije u Novom Sadu. Petnaest osoba izgubilo je živote zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici koja je tokom rekonstrukcije „zaboravljena“, a taj primjer samo nas je podsjetio na ono što odlično znamo i što znaju svi ljudi s ovih prostora... Korupcija ubija. Onaj koji vas uvjerava u suprotno, laže.

Za nepune dvije godine Srbiju su pogodile velike tragedije: pucnjava u OŠ „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu, pa u selima Dubona i Malo Orašje... I na samu pomisao na ove događaje ledi se krv u žilama.

Na godišnjicu ova dva velika zločina imali smo prilike da pogledamo dokumentarce o svemu što se dogodilo. Vjerovatno ćemo tokom naredne imati prilike da pogledamo i što se sve dešavalo kada je riječ o tragediji u Novom Sadu. Svi ovi događaji (ali i niz drugih) u filmovima su do tančina rastavljeni i svi govore manje-više isto: sistem je zakazao, žrtve su ispaštale a njihove familije se i dalje nadaju pravdi. Na koncu, ostaje da vidimo kako će sistem odgovoriti na pogibju u Novom Sadu. Uhapšeni su ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u ostavci Goran Vesić i još deset osoba pod sumnjom da su zloupotrijebile službeni položaj. Svi ovi događaji su na ulice izveli mnogo očajnih i bijesnih ljudi. Među njima, na moje veliko zadovoljstvo, našle su se i kolege sa Fakulteta dramskih umetnosti i Akademije umetnosti u Novom Sadu. Nikada složnije, sa studentima su stali i njihovi profesori s obje akademije. Protesti su organizovani u mirnom duhu i trajali su simboličnih 15 minuta, po minut za svaki život. I da su trajali po jedan cijeli dan, narednih 15 dana, bilo bi malo. Međutim, organi reda i generalno vladajuće strukture u Beogradu i Novom Sadu nijesu imale sluha: proteste ovog tipa treba osujetiti... Sujetu obično prate i spin-vijesti kojima je cilj da skrenu pažnju sa suštine. U svim tim nemilim događajima uhapšen je i mladić, kolega student s Akademije umetnosti u Novom Sadu – Relja Stanojević. Tokom dvije neđelje, koliko je bio u pritvoru, kolege s akademija, ali i mi iz

Piše:

Sead ŠABOTIĆ

Relja Stanojević mogao je biti bilo ko. Mogao sam to biti ja, mogao je to biti bilo koji umjetnik kojeg je tragedija poput one u Novom Sadu - izvela na ulice. Nažalost, ovo sigurno neće biti ni posljednji primjer hapšenja mladog umjetnika koji se bori za bolje društvo

regiona, pomno smo pratili situaciju. Prije nekoliko dana, uz napore Asocijacije filmskih radnika Srbije (AFRS), Udruženja scenarista i Udruženja filmskih producenata, i Evropska filmska akademija uputila je protesnu notu i zahtjev za Reljino hitno oslobađanje. Relja je mogao biti bilo ko. Mogao sam to biti ja, mogao je to biti bilo koji umjetnik ili umjetnica koje su svi ovi događaji izveli na ulice. Nažalost, neće ovo biti posljednji primjer hapšenja mladog umjetnika koji se bori za ideale i neko bolje društvo. Svakako, nadam se da

neće biti ni posljednji put da esnaf stane u odbranu kolege.

Relja je nedavno pušten i, kako smo mogli i da vidimo, odgovarao je na pitanja N1 televizije u ekskluzivnom intervjuu nakon puštanja na slobodu. Prema sopstvenom svjedočenju, branio je svoju djevojku od policije u civilu koja, sada već po tradiciji, u ovakvim slučajevima i okolnostima u Srbiji ima „odriješene ruke“.

Nijesam nikada upoznao Relju. Ne poznajem ga. No, isto tako nijesam ni razmišljao da li ću potpisati peticiju za njegovo puštanje iz pritvora ili ne.

Relja kog sam gledao na televiziji nakon otpusta, sigurno više nije onaj mladić kakav je bio. Vidio sam uplašenog i slomljenog mladog čovjeka. Na njegovom licu uočio sam upravo onaj strah koji osjeti svaki čovjek, kada se u borbi za bolje društvo nađe oči u oči sa mnogo jačim protivnikom, onim koji ima sva raspoloživa sredstva, dok je ova druga strana goloruka. Reljina - ali nemoć i svih nas, postala je opipljiva u trenutku kada se u lajv programu rasplakao. Tom prilikom više puta se zahvalio svima koji su izdvojili nekoliko minuta da potpišu elektronsku peticiju za njegovo puštanje.

U borbi sa jačim protivnikom izgledi za pobjedu su minimalni, ali dok god postoje šanse, treba ih koristiti. Po prirodi stvari, u ovakvim situacijama prilično sam pesimističan, ali nadam se da će kolege u Srbiji skupiti snage da se izbore sa mrakom koji postaje sve gušći i gušći.

Posljednje tri decenije donijele su mnogo „gladi“, bijede i očaja u nekoliko zemalja koje su do juče bile jedna. U velikim tragedijama poput ovih u Srbiji, ili masakru i ubistvu nevinih na Cetinju ili, pak, poplavama u Bosni i Hercegovini - nema razlike. Sam pomen ovih i ovakvih događaja može samo da nas natjera da zanijemimo i odamo počast žrtvama. Sve što nam preostaje jeste da zatražimo oprost njihovim porodicama, u nadi da se te strahote više nikada neće ponoviti.

u fokusu

Mnogo više nego na Herbertovu

viziju, ova serija liči na prestižni odgovor televizije HBO na Lukasov „Star Wars“ univerzum. Politički i filozofski ulozi su preveliki, ali tretiraju se tako da njihovu važnost suštinski ne osjećate

Malo je reći da je televizija HBO zadala sebi pretežak zadatak sa saj-faj serijom „Dune: Prophecy“. Prvo, nakon što je Deni Vilnev sa dvodjelnom sagom „Dune“ razbio iluziju da je istoimena knjiga Frenka Herberta „nemoguća za adaptaciju“, trebalo je napraviti prikvel sa mnogo, mnogo manjim budžetom, a koji ipak nosi vizuelni vajb po kojem filmove prepoznajemo.

Dalje, autorski tim serije morao je da se suoči i s ogromnim očekivanjima ne samo Vilnevovih fanova, nego i knjiga, uspostavljajući na malim ekranima do sada neviđen dio Herbertovog univerzuma, sa gomilom likova koje treba oživjeti, razraditi i naći im mjesto na komplikovanoj geopolitičkoj šahovnici, ne zaboravljajući nausput ni izgradnju intrigantnog narativa. Na koncu, trebalo je odgovoriti i izazovu uspostavljanju nečega što se komotno može nazvati „endemskom televizijom“, a to je ženocentrična naučna fantastika. I to pod još jednim dodatnim, ne manje važnim presingom: željom i nakanom televizije HBO da dobije hit na nivou epova „Game of Thrones“ i „House of Dragon“.

U „woke“ eri, kada svaka šuša i maruša pokušava da prikupi bodove igrajući na kartu političke korektnosti, takođe je malo reći da bi se iole folirant-

„Dune: Prophecy“ – serija mnogo sterilnija od filmova i drugih izdanaka trenutno najbolje

naučno-fantastične

Nedovoljno začinjen saj-faj

sko guranje kritike patrijarhata u prvi plan „Dune“ sage – odmah provalilo. Tim prije što ni Herbert nije prepoznat kao bogzna kako „osviješćen“ po pitanju ženskih likova, ali i zato što „Dune: Prophecy“ dolazi od alfe i omege prestižne televizije... Od televizije HBO uvijek se očekuje mnogo, čak i previše, jer više od pet decenija fenomenalnim televizijskim oriđinalima piljka košnicu kojoj se mnogi, i dan-danas, ne usuđuju da priđu.

Genetički uzgoj

Sa dvije emitovane epizode šestodjelne prve sezone, dostupne i na platformi Max, prvi utisak glasi: na sve ove izazove televizija HBO jeste uspjela da odgovori, ali tek donekle. Jer, iako „Dune: Prophecy“ djeluje solidno, to je najbolje što se može reći za novu sagu kreatorki Dajen Ademi-Džon i Alison Šapker („Altered Carbon“, „Fringe“, „Charmed“). Novi projekat televizije HBO, makar na početku sezone, djeluje kao da se još traži i pokušava da pronađe svoj, autentičan glas. Priči o nastanku hipnotišućeg reda Bene Gesserit ipak fali varnica; serija o jednom od najmoćnijih faktora u oblikovanju političkih, socijalnih i religijskih djelovanja svijeta Dine nema ono nešto što bi je kandidovalo za vrhunsku televiziju. Nazvali ga mističnošću, subverzivnošću ili nečim trećim, dođemo na isto. To, jednostavno, nije to, ni u poređenju sa vizijom Denija Vilneva, a kamoli sa Herbertovom.

„Dune: Prophecy“ je adaptacija knjige „Sisterhood of Dune“ (2012), prvog dijela trilogije „Great Schools of Dune“, koju je Herbertov sin Brajan napisao sa Kevinom Dž. Andersonom. Radnja se odvija osam decenija nakon rata čovječanstva i „mislećih mašina“, tj. tačno 10.148 godina prije rođenja Pola Atreida ( Timoti Šalame ), Lisana al Gaiba, obećanog proroka koji će, prema vjerovanju Slobodnjaka/ Fremena, svijetu „donijeti vodu“, a zapravo će mu dati „sveti rat“, genocid i uništenje.

Pola Atreida ne bi bilo bez članica reda Bene Gesserit, a „Dune: Prophecy“ je priča o tome kako je njihova organizacija, na početku poznata po imenu „Sestrinstvo“, počela da djeluje, te kroz kakve su mentalne i fizičke treninge morale da prođu kandidatkinje željne da steknu supermoći neophodne za ostvarivanje politčkog, socijalnog i religijskog uticaja u svom svijetu, ne bi li volju i ambicije vladara oblikovale kako im je volja... I sve u skladu sa vrijednostima i uvjerenjima Sestrinstva, da „stalno treba pomjerati granice ljudskog tijela i uma“, ne birajući sredstva da bi cilj bio ostvaren.

U to da čovjek mora postati bolji i veći od onoga što jeste, makar je vjerovala prva časna majka na čelu Sestrinstva, koja je i otpočela najveći i najtajniji projekat članica reda – genetički inženjering, tj. nadgledanje i manipulaciju ukrštanja gena Velikih kuća, koje će i dovesti do rođenja

Pola Atreida. Znajući da dijeli njene vrijednosti, na samrti je odlučila da za svoju nasljednicu postavi Valiju Harkonen ( Džesika Barden , pa Emili Votson).

Misteriozni vojnik

Seriju otvara Valijina naracija koja nas „upozorava“ da je sve ono što smo čuli od najvećeg suparnika Harkonena, kuće Atreida, zapravo ogromna laž, te da će zbog svojih akcija, koje su ipak bile na „pravoj strani istorije“, na koncu biti upamćena kao negativka. I to ona koja je zaista pomjerila granice sposobnosti ljudskog bića, između ostalog, i prva koristeći Glas (!), te prenoseći taj dar na druge članice Sestrinstva.

U nastavku svjedočimo njenom usponu na matičnoj planeti Sestrinstva, Valah IX, uz podršku rođene sestre i časne majke Tule ( Ema Kaning , pa Olivija Vilijams ), te njihovim nastojanjima da obrazuju i pripreme djevojke iz Sestrinstva da nauče tehniku istinozborstva i postanu savjetnice (ili, praktično, detektori laži) Velikih kuća. Tamo, na dvorovima na kojima se donose sve bitne odluke u vezi sa budućnošću, sestre djeluju kao pomagači u službi vladara, a zapravo služe samo jednom cilju – bivaju Valijine oči i uši. I ključni igrači u velikoj igri genetičkog uzgoja, koji treba da ojača krvnu liniju što Imperijom vlada. Valijin naredni korak u inženjeringu, pak, pretvoriće se u gigantsko spoticanje na planeti Salusa Secundus, gdje su

lmova Denija Vilneva naučno-fantastične televizije

Nedovoljno saj-faj

ustoličeni imperator Haviko Korino (Mark Strong) i imperatorka Natalija ( Džodi Mej). Jer, uoči vjenčanja njihove kćerke, princeze Inez (Sara-Sofi Bušnina), i Pruveta ( Čarli Hodson-Prajor ), devetogodišnjeg (!) nasljednika kuće Ričeze, na geopolitičkoj šahovnici pojavljuje se opasno-misteriozni vojnik Dezomond Hart (Travis Fimel).

Dezmond stiže na dvor neposredno nakon žestokog transformativnog iskustva, bliskog susreta sa smrću u čeljustima gigantskog Pješčanog crva, nakon kojeg je dobio natprirodne moći. I, već u prvoj epizodi, povlači poteze koji očigledno upućuju na to da njegovi ciljevi, kakvi god bili, ne idu ruku pod ruku sa misijom Sestrinstva. Tako da, sat otkucava... Borba za kontrolu nad imperatorom i budućnošću carstva počinje, a obje strane sa sobom nose opake mistične moći koje u svakom trenutku mogu odnijeti prevagu.

Šmrkanje i seks

S obzirom na to da znamo da je Pol Atreid, na koncu, postao dugo iščekivani i inkubirani prorok, jasno je ko će u ratu pobijediti. Stoga, nije ishod, nego put do konačnog razrješenja ono što treba da nas drži na ivici uz „Dune: Prophecy“. Da bi se to stvarno i dogodilo, neki minimum koji je potreban jesu intrigantan narativ, živopisni vizuali i oktanski zanimljivi likovi. Serija, makar na početku, nema ništa od navedenog, ili ga ma-

kar nema u dovoljnoj količini. Prvo – o likovima. Mimo Valije i Tule, koje majstorski iznose Votson i Vilijams, te imperatorke Natalije, za koju se već može naslutiti da će da bljesne pokušavajući da očeliči kičmu svog supruga imperatora (vojnički čvrst, ali nikako da djeluje kada treba lupiti šakom o sto), teško možemo govoriti o kompleksnim i zanimljivim protagonistkinjama.

Jasno je, na samom smo početku, za sve je potrebno vrijeme, naročito kada se likovi gomilaju u mjeri u kojoj ih ima u „Dune: Prophecy“.

Opet, fakat je da scenario, skrojen od sve samih ekspozicija i prepričavanja konteksta i radnje (dok se, zapravo, malo što na ekranu stvarno događa, pa čak i prema kriterijumima sporogorećih uvodnih epizoda), ne nudi likovima prostor za razvoj. I, što je najgore od svega, ne obećava ni neki značajniji progres u nastavku. Da stvar bude gora za priču koja se tiče toliko čudesnih žena i njihove borbe da imperatora pretvore u svoju marionetu – najintrigantniji lik na početku je muški. Dezmond Hart, ma koliko Fimel u svakoj narednoj roli nakon

„Vikings“ igrao još jednu varijaciju Ragnara, ostavlja sve u sjenci kao nekontrolisani „bad boy“ s Arakisa. Što će biti u nastavku vidjećemo, ali za sada sve sluti da će se prva sezona svesti na njegovu igru mačke i miša sa Sestrinstvom, a u kojoj samo Valija i Tula mogu da vas ubijede da treba da navijate za njihovu stranu. A drugi ženski likovi? Recimo, Princeza Inez? I kao karakter, i u kontekstu romanse s instruktorom mačevanja Kiranom Atreidom ( Kris Mejson)? Kliše rojalne buntovnice, viđen toliko puta na

Vizuelno solidan, a narativno tek donekle intrigantan pogled na formiranje Sestrinstva

velikim i malim ekranima, od Diznijevih crtanih klasika, do „Star Wars“ univerzuma... I princeza, i njen mačevalac, u vezi sa kojim je uzbudljivo samo prezime koje nosi. Nema u toj romansi ni iskrice a kamoli varnice, a porazno je i to što je jedina scena u kojoj vidimo kako se čuveni Začin koristi, svedena samo na njihovo klišeizirano partijanje i šmrkanje krunisano seksom.

Beživotna vizija

Što se drugih članica reda, pak, tiče, naslućuju se neki arhetipi, od fanatičnih mučenica, preko dobrih i poslušnih učenica, do duplih agenata sa mračnim tajnama iz prošlosti što čorbu zabiberiti mogu. I opet, od svih njih, u najavi je najinteresantnija Mikaela ( Šaloni Brun-Franklin ), Slobodnjakinja s Arakisa, što pronalazi način da zatalasa na dvoru imperatora Korina. Štogod se dogodilo u nastavku, već sada je jasno da se scenario ugiba pod teretom ogromnog broja likova i teškim zadatkom kreatora da uspostave svijet bitno drugačiji od pjeskovitog, po život pogubnog Arakisa iz filmova Denija Vilneva. Malo seksa, više visceralnih smrti, mnogo dijaloga koji zvuče kao čitanje podataka o „Dini“ sa Vikipedije ili opis minulih, trenutnih i budućih događaja, dok se na ekranu malo što

dešava... Etičke dileme u vezi s ekologijom, genetičkim uzgojem, odnosom ljudi i mašina, upotrebom AI – javljaju se samo u naznakama, a cijela priča je nasmrt ozbiljna, mračna i lišena čak i naznake humora, da na momente djeluje potpuno beživotno. Kao

da je život nekom hirurškom intervencijom uklonjen iz vrlo vibrantnog i intrigantnog Herbertovog svijeta.

Da se razumijemo: i Vilnev je bio nasmrt ozbiljan kada je sletio na Arakis; ne može se ni njegova vizija pohvaliti nekim humorom, niti dubin-

skom obradom piščevih fenomenalnih, nikad relevantnijih ideja. Začin i kod njega, u trećem dijelu filmske sage koja i dalje ima zvaničan status „u razvoju“, još čeka svojih pet minuta, zajedno sa konačnim „obračunom“ sa suštinom „Dine“: prikazom kako reli -

Mark Strong i Džodi Mej zaduženi za par na čelu Imperije

Travis Fimel kao zagonetni vojnik Dezmond Hart

28. novembar 2024.

gijski i svaki fanatizam mogu da pretvore u tiranina i najvećeg heroja ili „obećanog princa“.

Opet, Vilnev je vizuelno definitivno uspio ono što kreatori serije nijesu: da svijet „Dine“ učini opasno stvarnim, opipljivim, da ubijedi da njen raskošni univerzum zaista postoji. U seriji, glumci, uz nekoliko poštenih izuzetaka, samo su vozila za isporuku dijaloga. Kostimi i scenografija samo su to – kostimi i scenografija. Svaki kadar je ispeglan, pofino skockan, nabudžen, ali suštinski neinspirativan, sterilan, da ne kažemo lažan. A taj utisak nije takav samo u poređenju sa filmovima, nego i sa trenutno ponajboljim izdancima saj-faj žanra na televiziji, poput Eplovih serija „Foundation“ i „Silo“. Ili, što da ne, Huluove „The Handmaiden’s Tale“, kada govorimo o serijama u čijem su fokusu žene pod kukuljicama, bile crne, ili bordo, zelene i sive, nebitno. Svemirske vještice

Kad se sve sabere, nije Sestrinstvo iz „Dune: Prophecy“ svedeno na gomilu svemirskih vještica i varijaciju na nešto poput „Charmed“, daleko od toga. Opet, daleko je ovo i od Herbertove halucionogene, filozofske, opasno važne i vanvremenske vizije. I mnogo više nego čak i na

onu koju je imao Vilnev, liči na prestižni odgovor televizije HBO na Lukasov „Star Wars“ univerzum. Ulozi su, jednostavno, preveliki, ali tretiraju se tako da njihovu važnost suštinski ne osjećate. Da li bi stvar bila drugačija, da se održao prvobitni plan iz 2017, da Vilnev režira prvu i drugu epizodu po scenariju Džona Spejtsa sa kojim je radio na filmovima? To ne možemo znati, ali na osnovu viđenog u seriji slutimo da su kreativna mimoilaženja i odlasci čak tri kreatora prije nego što je projekat ušao u fazu produkcije – oštetili „Dune: Prophecy“.

Na koncu, poslije izopštavanja Vilneva i drugih muških autora u ekipi, uz argument da ženocentričnoj priči fali žena i iza kamere, dobili smo što smo dobili. Dvije na kraju odabrane kreatorke nijesu uspjele da stvore televizijsku gozbu kakva se priželjkivala. Seriju koja ima dovoljno goriva da održi ineteresovanje za Herbertove adaptacije – jesu, svakako. No, jednu od najboljih u ovoj ili bilo kojoj TV godini, definitivno nijesu. Za to im je ipak falilo mnogo više autentičnog začina. I bojimo se da ćemo taj utisak imati i 22. decembra, nakon što bude emitovana posljednja epizoda. Marija

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3/5

Kosmička odiseja iz Linčove podsvijesti

Sveti Gral, srce El Dorada za sve holivudske sladokusce i mapa puta do samog Arakisa. To je prije četiri decenije bio grubo montirani „Dune“ Dejvida Linča, bez postprodukcije. Četiri sata koje niko u bioskopu nije vidio. I 40 godina od premijere prve filmske „Dine“, 3. decembra 1984. u Vašingtonu, Linčov film ostaje omiljena „što bi bilo kad bi bilo“ priča. S ukusom gorčine; jer za filmske meraklije, ona je poput promašenog penala u posljednjoj seriji finala Lige šampiona, za nekog navijača poraženog tima... Takođe, to je „zabranjena tema“ i za samog Linča; u rijetkim intervjuima stari filmski šaman postavlja jasno pravilo, da pitanja i odgovora o „Dini“ neće biti.

Onaj promašen penal bila je odluka producenata studija „Univerzal“ i kompanije Dina de Laurentisa – da sami odrade „finalni rez“. I Linčova odluka da im, već potpuno i fizički i mentalno istrošen i iscijeđen od filmskog snimanja – takav „rez“, od dva skarabudžena sata, dozvoli...

Jedan dio filmske legende: onaj koji se tiče mjeseci, više od godine snimanja na dinama Huareza, u Meksiku, sa više od 20.000 statista i ekipom od 1.700 ljudi... U lavirintu 80 izgrađenih setova, po cijeni od 42 miliona tadašnjih dolara koje „Univerzal“ nikad nije otplatio –Linč se, prosto, gubio...

Drugi dio legende: priča o tome kako su prvo Tom Kruz i Kevin Kostner, pa Val Kilmer, Kenet Brana i Majkl Bin (taman kada se proslavljao u Kameronovom „Terminatoru“) odbili ulogu Pola Atreida, princa Arakisa, onom kojem je bilo suđeno da gospodari svim začinima kosmosa i Dine. Da je Lejdi Džesika, Polova mati, trebalo da bude Glen Klouz; a princeza Irulan niko drugi nego mazna Helena Bonam Karter... Ali je, ipak, Pol jedino mogao biti Kajl Maklahan. Koji će svim filmskim začinima gospodariti, potom, u Linčovom remek djelu „Blue Velvet“ i, naravno, seriji „Twin Peaks“.

I konačno, treći i jedini bitan dio legende. Da sva ta priča o prava četiri sata Linčove „Dine“, filmu koji suštinski nikad nijesmo na pravi način vidjeli, promašuje poentu. Jer, onako izmučena i osakaćena, kakva je na kraju tuđim rezovima ispala – ta „Dina“ je ipak ostavila dovoljno začina da od njih živi cijeli jedan filmski Arakis.

„Dune“ Dejvida Linča ne bi ostao legenda i filmski kult – da se nije tako potentno, ludo i nasilno urezao u sjećanje filmske publike. Onim vizijama iz podsvijesti i vizionarskih snova Pola Atreida i Bene Geserita. Onim plavim očima koje su od jednog dječaka s obećanim kraljevstvom – učinile gospodara dostojnog pustinjske planete, a Kajla Maklahana velikom, zrelom holivudskom zvijezdom. Konačno, svim onim momentima Dejvidove autorske ludosti – po kojima je ovo postala ne Herbetova „Dina“ – nego njegova, Linčova. Kada to znate, lako je i shvatiti sve one male mops pse u zagrljaju gospode Arakisa (zašto? Jer je Linč to prosto tako želio!), i specijalne efekte koji su namjerno djelovali strašno jeftino (jer trebalo je demistifikovati sve norme i šablone „svemirskog spektakla“) i lude boje neke nakazne ružnoće, poput barona Harkonena – koje je Linč znao činiti pravom, lijepom umjetnošću. Jer se i takva, osakaćena „Dina“ nakon 40 godina otkriva u pijesku Arakisa, kao čisti, neukaljani začin pravog filmskog autorstva. S. S.

Mačevalac i princeza u romansi bez ijedne iskrice

HBO

ZERKALO

Piše:

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Britanci neće popustiti. Bio je to jedini odgovor koji su i Adolf Hitler, i britanski saveznici, mogli da čuju s Ostrva tokom Drugog svjetskog rata. Čak i onda kada su bombe počele da padaju po gradovima širom zemlje; čak i kada je „kaznena ekspedicija“ Luftwaffe, ratno vazduhoplovstvo Nacističke Njemačke, pretvorilo London u grad leševa i duhova; čak i tada – Britanci nijesu popuštali.

Jevrejska prijetnja

Od 7. septembra 1940. do 11. maja 1941, tokom kojih je samo na London izveden 71 napad iz vazduha i izručeno 18.291 tona bombi, odnoseći živote 40.000 civila i pretvarajući u beskućnike milione, Velika Britanija stajala je kao jedno.

Mnogi i dan-danas tvrde da je taj britanski stoicizam bio jedan od ključnih razloga zbog kojih je Hitler, na koncu, poražen. Ili je to barem ono u što je Vinston Čerčil, „britanski buldog“ sa tompusom i šeširom i u crnom kaputu, pokušavajući da zadobije povjerenje Amerikanaca i poljulja samopouzdanje Firera, uspio da ubijedi cijeli svijet...

Ideja o jakom nacionalnom jedinstvu pod velikom nacističkom prijetnjom postala je integralni dio britanskog bića, čemu je znatno doprinijela i propagandna mašina u koju su upregnuti film, radio, televizija, štampa, ne bi li se održala slika o „nesalomivom duhu“ tokom „Londonskog blica“. Tek negdje s Angusom Kalderom, autorom knjige „The Myth of the Blitz“ (1991), počelo je da se govori i o ne tako svijetlim primjerima „čojstva i junaštva“ tokom Luftwaffe napada na Ostrvo. Između ostalog, ćutalo se i o manjku skloništa za siromašniji sloj stanovništva, pa o ulozi Komunističke partije o zbrinjavanju nezbrinutih, pa i o djelovanju Britanske unije fašista Osvalda Mouzlija (njegov lik

Stiv Makvin preispituje mit o britanskoj solidarnosti

Istorija satkana ljubavi i beščašća

Ključni motiv jeste rasizam sa kojim su Afroamerikanci, a dijelom i Jevreji i Indijci, morali da se suočavaju u svom dvorištu, dok su „očevi nacije“ vodili rat protiv tog istog rasizma. No, Makvinov lm ide i mnogo dalje od toga

i (ne)djelo šira publika školovala je uz „Peaky Blinders“) i antisemitskoj propagandi, posebno raširenoj u Londonu, gdje se govorilo o tome kako Jevreji kontrolišu ratnu ekonomiju, crno tržište i najbolje zbjegove od bombi – čuvaju samo za sebe i svoje. Britanski oskarovac Stiv Makvin („Hunger“, 2008; „Shame“, 2011; „12 Years a Slave“, 2013) krenuo je Kalderovim tragom istražujući istorijsku pozadinu jednog od „najmračnijih časova“ u britanskoj istoriji. Na koncu, uz konsultacije koje mu je obezbijedio Džošua Levin , istoričar i autor knjige „The Secret History of Blitz“ (2015), kreirao je film koji dubinski preispituje mit o nacionalnom jedinstvu tokom Drugog svjetskog rata.

No, Makvin nije želio da taj mit sruši pošto-poto, otkrivajući u ratnoj drami „Blitz“ isključivo „ružno lice“ nacije, nego da pokaže koliko je, zapravo, taj period u britanskoj istoriji bio i ostao odista komplikovan. I, naravno (jer bez te pametno provučene angažovane note to ne bi bio film Stiva Makvina), da bi otkrio koliko je pitanje rasnih, klasnih, ratnih i svih drugih tenzija - i dalje relevantno. I za Ostrvo, i za ostatak planete, kojom se i dalje šire vatrene stihije rata, pa i opasnost od nuklearne prijetnje.

Jedinstven ugao Ovdje stajemo s istorijskim „lekcijama“ i podsjetnicima, jer „Blitz“ ipak nije film režisera i scenariste kojeg zanima puko činjenično stanje ili istraživanje uloga koje su „očevi nacije“ imali tokom „Blica“. Ono što, pak, interesuje Makvina jeste stanje duha i uma, kako izdvojenih pojedinaca, tako i cijelog multikulturnog naroda koji se suočavao s užasom nacizma iz vazduha, imajući pritom i na zemlji, u sopstvenom gradu i među „svojim“ ljudima, dovoljno „protivnika“ u borbi za opstanak. Ukratko, zanima ga – bez idealizacija i filtera „istorijske nostalgije“, kako su svi ti njegovi Britanci preživjeli, što im je dalo snage da izdrže, sa kakvim su se otvorenim i skrivenim užasima morali suočiti, te kako je njihov duh iskovan u vatri „Blica“. Da je iskovan, ponovo, i te kako jeste. Makvin to misli, zna

i osjeća; iz svakog kadra jasno je koliko poštuje i divi se tom istinski nesalomivom duhu... ali i koliko je svjestan da je bilo užasno teško održati ga i pustiti ljubavi da nadvlada mr-

žnju i sveopštu istoriju ljudskog beščašća, upravo zbog toga što Britanci nijesu stajali kao jedan.

Da bi to pokazao, Makvin je zamislio „Blitz“ ne kao istorijski ep (iako bez sumnje ima momenata kada se približava ratnom hororu Nolanovog vrlo potcijenjenog masterpisa „Dunkirk“, 2017), nego kao duboko intimnu ratnu dra-

28. novembar 2024.

solidarnosti u borbi protiv Hitlera u moćnoj ratnoj drami „Blitz“

satkana od beščašća

mu, prikazanu iz perspektive do sada neviđene na filmu (kada je riječ o „Londonskom blicu“)... Iz ugla djeteta dvije rase, od majke bjelkinje i či-

stokrvne Britanke, i oca imigranta i Afroamerikanca, porijeklom sa Grenade, servirajući još jedan važan komadić „crne britanske istorije“ nakon izuzetne mini-serije

„Small Axe“.

Slomljeno srce

Za više od osam mjeseci koliko je trajao „Blic“, iz Londona i drugih targetiranih gradova evakuisano je 1.25 miliona građana, od čega su više od polovine činila djeca. Jedno od njih u Makvinovoj drami je i devetogodišnji Džordž Eliot Hefernan , impresivan u prvoj filmskoj roli), koji odluku svoje samohrane majSerše Ronan), da ga

( ke Rite (

Majka i sin u vrtlogu bombardovanja Londona u Drugom svjetskom ratu

posterdb.com

pošalje na selo dok opasnost u gradu ne prođe, prima iskreno i povrijeđeno, kako to samo dijete može biti. – Mrzim te – procijediće Džordž kroz zube, otrgnuti se iz maminog stiska i uletjeti u voz, odbijajući čak i da je pogleda, dok bude lupala i vikala njegovo ime na prozoru, moleći ga da ne odlazi tako, znajući to možda posljednji put da će se vidjeti, želeći da se oproste kako treba. I to je prvi put kada vam Makvinov film lomi srce. A fakat je da bi ga slomio i da rastanak nije dodatno otežan prethodno serviranim kontekstom u vezi sa tamnoputim dječakom kojeg djeca iz ulice nazivaju „crnim kopiletom“, te čiji je otac, zbog svoje boje kože, deportovan prije njegovog rođenja. Oni koji su očekivali da „Blitz“ bude film o evakuaciji iz Londona, naći će se u čudu nakon što Džordž, svojeglav i pun krivice zbog riječi upućenih mami, iskoči iz voza u pokretu i pokuša da se vrati nazad, pravo kod Rite i đeda Džeralda (upečatljivi Pol Veler, muzička legenda iz The Jam), već obnevidjelih od brige i nedostajanja. Njegovo putovanje kući, kao i majčina potraga za nestalim sinom, potrajaće duže nego što su mogli zamisliti.., a na svakom koraku čekaće ih koloritni susreti i likovi, čijim pojavama i potezima Makvin efektno objedinjuje horor rata - i humanost, koja ipak opstaje, i prkosi nepojmljivom.

Ključni motiv filma je, bez ikakve sumnje, rasizam sa kojim su

REŽIJA: Stiv Makvin

ULOGE: Serše Ronan, Eliot Hefernan, Haris Dikinson, Pol Veler

TRAJANJE: 120 min

Afroamerikanci, a dijelom i Jevreji i Indijci, morali da se suočavaju u svom dvorištu i tokom rata, dok su „očevi nacije“ paralelno vodili borbu protiv Hitlera, glasno osuđujući svaki oblik tog istog rasizma, fašizma, ugnjetavanja po bilo kojoj osnovi. Takvi su suštinski imali dva „Blica“: trenutni i jasno vidljivi sa Njemcima, i jedan mnogo dublji, navodno nevidljiviji i duži, vođen svakodnevnim bivstvovanjem u društvu koje teško prihvata iole drugačije. Rat je to stanje samo učinio osjetnijim, bolnijim, mnogo težim. Nema te ideje i te borbe koja smije i može biti vrijedna suze jednog djeteta, a fakat je i da nema bolnije i teže teme od djece u vrtlogu rata, od početka civilizacije, do Ukrajine i Gaze. Takve je teme teško prenijeti na veliko platno bez šećerenja, melodrame, pretjerane sentimentalnosti – ali ne i ako imate talenat i dodir jednog Stiva Makvina.

Vrli britanski autor u drami „Blitz“ pronašao je pravu mjeru, oslikavajući užas rata najfinijim estetskim i narativnim izborima, pohranjujući i suptilno otkrivajući najfinije, najtankoćutnije emocije na licima protagonista. Njegov film ulovio je i njihove najličnije, najosobenije drame, ali paralelno gradeći i mnogo širu sliku o dikensovski dubokim razlikama i podjelama u društvu. Između bezobrazno bogatih i neljudski siromašnih, između crnih i bijelih, između fašista i ljudskih bića, sve u jednom.

Dikensovski jaz

Niti jedan sporedni lik, na koji majka i sin nailaze na putovanju jedno prema drugom, nije tu budzašto, a mnogi su zasnovani na stvarnim, manje poznatim istorijskim ličnostima koje su dale ogroman, ljudski doprinos tokom „Londonskog blica“. Recimo, onaj Ife (divni Bendžamin Klementin), dobrodušni britanski soldat porijeklom iz afričke Jorube, koji će pružiti ruku malenom Džordžu kada mu i posljednja nada izmakne, inspirisan je Itom Ekpenjonom, vojnikom koji je zaista išao od jednog do drugog

skloništa, smirujući rasne i klasne tenzije tokom bombardovanja grada.

Takođe je čudesno stvaran bio i Miki Dejvis (Li Gil, najpoznatiji po roli u Filipsovom hitu „Joker“, 2019), optičar rođen s oboljenjem kičme (poznat po nadimku Miki patuljak), koji je, na svoju ruku i uz pomoć supruge, preuzeo upravljanje jednim od najvećih skloništa u ratom pogođenom Londonu. Divnu mu je epizodu spakovao Makvin, i to stavljajući u pravi kontekst spekulacije o ulozi Komunističke partije u „Blicu“, te da pitanje pomaganja sugrađanima nije bilo ideološke prirode i u potrazi za „dodatnim glasovima“, nego hrišćanske... Bilo je to pitanje života i smrti. I prije svega – ljubavi.

Pljačkaši leševa

Onoliko koliko je, gradeći likove i njihove interakcije u filmu „Blitz“, pronašao humanosti i ljubavi, toliko Makvin nije okretao oči ni od zla koje je na površinu izbacio vrtlog rata.

U tom smislu, teško je otresti se Alberta i Beril, jezivih vođa pljačkaša leševa, koje u epizodi što najviše vuče na Dikensa, majstorski iznose Stiven Grejem i Kati Burk Cijeli je „Blitz“ satkan od takvih kontrapunkta, od svjetlosti i tame, od dobra i zla, od života i smrti. Na svakog Ifea dođe jedan Albert; na svaku panoramu grada koji guta vatrena stihija – stigne slika skloništa ili metroa, u čijoj su utrobi potpuni neznanci pronašli nadu, jedni u drugima... pa se tako i na onu uznemirujuću, tenzičnu, ratnim ognjem nabijenu glavnu temu Hansa Cimera, nadovežu predivna izvođenja muzičkih numera.

Pjevala ih na improvizovanoj sceni fabrike jedna od njenih radnica, hrabreći drugarice i drugove na neodustajanje, ili afroamerička diva u raskošnom klubu za bezobrazno bogatu bijelu publiku – rezultat je isti. Makvin ponovo uspijeva, kao i u mini-seriji „Small Axe“, da muziku pretvori u važnu kičicu

za oslikavanje kulture, atmosfere, karaktera... Straha, nade i očaja, tokom užasavajuće borbe sa (ne)vidljivim neprijateljima, a koju sa nevjerovatnom ljepotom i okom za detalje hvata versatilni direktor fotografije Jorik Le Su. Imajući sve navedeno u vidu, teško je shvatiti, čak i ako im je istorijski kontekst „Londonskog blica“ nepoznat, kako američki kritičari nijesu uspjeli da ukače što je režiser pokušao da uradi u ovom filmu. Britanci su ga, naravno, dočekali sa superlativima, debelo svjesni da ova tema nikada do sada nije dobila kompleksan i raskošan tretman kakav joj je ovdje dat. Za ključni utisak da je „Londonski blic“ bio mnogo komplikovaniji u odnosu na to kako je istorijski predstavljen; da je Makvinov „Blitz“ jedan od najvažnijih filmova godine, te da Ostrvo zaista nikada neće popustiti... Makar ne dok ima filmskih autora kakav je Stiv Makvin.

Ocjena: 8/10

CELULOID

Ako već ne možemo sa punom odgovornošću tvrditi da je Ogast Vilson najbolji afroamerički dramski pisac, makar možemo reći da je najpoznatiji i najcenjeniji. Njegovi komadi redovno se izvode na pozorišnim daskama, a sam pisac je dvostruki dobitnik Pulicerove nagrade za dramu. Ono po čemu Vilsona svakako možemo svrstati u sam vrh drame 20. veka, jeste njegov ciklus od deset drama koje su sve smeštene u milje afroameričke radničke klase u Pitsburgu, ali u različite decenije prošlog veka.

Od 2016, pod producentskom palicom Denzela Vošingtona , svake prestupne godine (slučaj je tako hteo) dolazi nam jedna filmska adaptacija drame iz Vilsonovog čuvenog ciklusa.

Porodična kavga

Prvo je Denzel blago adaptirao i režirao „Fences“ (2016), u kojem je i odigrao glavnu ulogu, a koji je toplo primljen od kritike i institucija. „Ma Rainey‘s Black Bottom“ (2020) Džordža K. Vulfa imao je tu nesreću da koincidira sa pandemijom, ali je svejedno imao nekoliko nominacija u sezoni nagrada. Sada je došao red na Denzelovog sina Malkoma da ostvari dugometražni režijski prvenac u očevoj produkciji sa „The Piano Lesson“, Vilsonovom dramom iz istog ciklusa, čija se radnja odvija tridesetih godina prošlog veka.

U centru priče, čija je izvršna koproducentkinja i Denzelova kćerka/ Malkolmova sestra Katija , nalazi se, dakle, naslovni klavir, ali lekcija je manje „sviračka“, a više istorijska i socijalna. Klavir je predmet spora u nasledstvu Boj Vilija (Džon Dejvid Vošington, sin Denzelov i brat Malkomov) i Berenis (Denijel Dedvajler, nominovana za Oskara za „Till“, 2022).

Vili je, naime, ostao da živi na Jugu, u Misisipiju odakle familija vuče korene, a u Pitsburg je došao sa drugom Lajmonom ( Rej Fišer) i kamionom punim lubenica kako bi ih prodali i zaradili novac. Njegova sestra Berenis, pak,

Impresivni debitant Eliot Hefernan na setu sa Makvinom

The Piano Lesson

u Pitsburgu živi kao udovica sa kćerkom Maritom ( Skajler Alis Smit) i ujakom Doukerom (Semjuel L. Džekson). Vili novac namerava da potroši na kupovinu farme od belog gazde Satera, čiji su preci u doba robovlasništva posedovali njegove i Berenisine pretke. Nego, nema dovoljno novca ni kad se saberu zarada i ušteđevina, pa želi da ubedi Berenis da prodaju klavir sa sve ugraviranim portretima porodičnih predaka koje je, pritom, jedan od njih sam ugravirao. Sa druge strane, Berenis ne želi prodaju, iako je prestala da svira klavir nakon što im je majka umrla.

Sudbina tog klavira je pogonsko gorivo za dramski sukob u kojem će učestvovati brat i sestra, ali i ujak i još nekoliko posetilaca kuće, kao što su propovednik Ejveri (Kori Hokins) koji se udvara Berenis, i trgo -

Izvorni pozorišni komad diktira jednu lokaciju dnevne sobe sa klavirom, a Denzelov sin Malkom pokušava da razigra projekat porodice Vošington na nekoliko načina. Nažalost, ne ide mu od ruke

vac i „instruktor urbanog života“ Vajning Boj (Majkl Pots). Naravno, klavir nije samo klavir, kao što ni nasleđe nije samo materijalno nasledstvo, pa on funkcioniše kao metafora o odnosu prema prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Neuspjele intervencije

Dok je „Fences“ bio gotovo stereotipni primer filmovanog teatra u kojem su Vošingtonove intervencije na izvornom tekstu bile minimalne, a „Ma Rainey‘s Black Bottom“ bio oplemenjen infuzijom džez-muzike kao miljea, pa je funkcionisao gotovo kao mju-

zikl - „The Piano Lesson kao da pokušava da se smesti negde između njih.

Izvorni tekst diktira jedinstvenu lokaciju dnevne sobe sa klavirom kao središtem, ali Malkom Vošington pokušava da razigra porodični projekat na nekoliko načina. Prvo, ne boji se da radnju izvede izvan sobe i kuće, što čini ubačenim scenama dolaska, prodaje lubenica i poseta klubovima gde se sviraju džez i bluz.

Zatim, koristi intrument fleš-beka kako bi ilustrovao porodičnu istoriju i traumu kako ropstva, tako i potonjeg „Džim Krou“ perioda u kojem

su Afroamerikanci bili formalno oslobođeni, ali i dalje ekonomski zavisni od bivših gospodara. Na kraju, imamo i kasnije žanrovsko skretanje od drame prema egzorcističkom hororu koje je prilično oštro.

Problem je što taj miks, kao ni u prethodna dva filma, ni ovde ne funkcioniše u potpunosti. Još skokovitiji prelazi između žanrova predstavljaju još jedan problem. Na kraju, i glumci kao glavni aduti filma, više ostaju u teatarskom ključu, što ima smisla u čisto „pozorišnim“ deonicama filma, ali ne uspevaju da iz tog modusa izađu ni kasnije. Na kraju, „The Piano Lesson“ funkcioniše najviše kao podsetnik da je Vilsonovim dramama ipak i pre svega – mesto na „daskama“. Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 2.8/5

Filmovana pozorišna drama sa glumačkim ansamblom koji ostaje u „teatarskom ključu“

CELULOID

„A Different Man“ sa Sebastjanom Stenom

Neapologetski esej

o kozmetičkim promjenama ličnosti

Piše: Marko Stojiljković

Koliko naša spoljašnost definiše našu ličnost? Kako utiče na nas, bilo kao blagoslov, bilo kao hendikep? I, ako je u pitanju ovo drugo, koliko se smemo na to izgovarati kao na nekakav alibi za „nedostatke“ naše unutrašnjosti i ličnosti?

Ta su kompleksna pitanja ove godine poslužila kao okosnica nekoliko festivalski viđenijih filmova, od Odijarovog mjuzikla „Emilia Perez“, preko kanskog hita „The Substance“ Korali Farže, pa do Sorentinove potcenjene drame „Parthenope“, sa međusobnim razlikama, naravno.

Polazna tačka

Kod Sorentina u „Parthenope“, ženska, fizička lepota je datost, pa je mogla poslužiti kao alibi za naslovnu junakinju da pravi gluposti koje bi joj bile oproštene, dok je njen integritet dolazio do izražaja iznenadno, čime je lepota stavljana u funkciju nekakvog hendikepa. Jer, od lepe žene se nije očekivalo da bude pametna i da ima integritet.

Kod Farže, lepota je podeljena na dihotomije starosti i mladosti, odnosno prirodnog i veštačkog, što dovodi do sukoba, abominacije i destrukcije. Odijar se, pak, ne bavi lepotom već spoljašnošću u dihotomiji po-

U izuzetno kompleksnom filmu, dotiču se vrlo komplikovane teme iz domena psihologije i spajaju različiti žanrovi sa glazurom izuzetnog stila

lova i rodova, pa posledično i unutrašnjošću, pitajući se da li se suština ličnosti menja kada se promeni jedna spoljašnja karakteristika.

Neka nam ova tri filma, baš tim redom, posluže kao polazna tačka za raspravu o „A Different Man“, trećem dugometražnom uratku Arona Šimberga koji nam se nakon festivalske turneje od Sandensa i Berlina, preko Karlovih Vari i Sidžesa, do Soluna, ukazao na strimingu. Ono po čemu se u startu od navedenih razlikuje jeste neapologetski pogled na stvari.

Medicinski tretman

Protagonista Edvard (Sebastijan Sten pod teškom maskom) obolio je od neurofibromatoze, zbog čega je prekriven tumorima koji nisu smrtonosni, ali či-

ne da njegovo lice bude unakaženo. On je glumac, ali ne baš uspešan i, čini se, ne naročito talentovan, zbog čega mu je karijera ograničena na snimanje korporativno-edukativnih videa o tome kako osobe koje nemaju invaliditet treba da se ponašaju u blizini OSI na radnom mestu.

Druga dimenzija tih videa, posebno zanimljiva za analizu, bila bi i kako bi osobe bez invaliditeta trebalo da se osećaju u blizini osoba s invaliditetom, odnosno pitanje je li neprijatnost koju osećaju osobe s nekom vrstom invaliditeta bitnija od šikaniranja koje zaista osećaju te osobe.

Rezultat Edvardovog posla je život u tesnom stanu, gde krov zna da prokišnjava, a komšije u zgradi znaju da budu čudaci sa margine društva. Srećom, sve se to dešava u Njujorku, gde ljudi uglavnom ne obraćaju pažnju na druge, u dobru i u zlu; dakle, u gradu toliko oguglalom na sve vrste atipičnosti, da se tek neko sa tri glave može smatrati stvarno čudnom pojavom. Ali, Edvardu je svejedno neprijatno sa samim sobom... ...Sve dok ne upozna novu komšinicu Ingrid ( Renate Rensve , zvezda filma „The Worst Person in the World“, Joakim Trir , 2021) koja se upravo doselila iz Norveške nadajući se da će uspeti kao dramska spisateljica. Edvard će se ponadati da će njen ljud-

ski, prijateljski interes (svakako iskreniji od puke kurtoazije) prerasti u nešto više, ali neće biti ni prvi ni poslednji koji pogrešno tumači signale. Međutim, eksperimentalni medicinski tretman na koji je Edvard pristao počeo je da daje rezultate brže nego što je očekivao. Tako će, gotovo preko noći, postati Gaj (Sten, ovog puta bez maske), navodno egzekutor testamenta Edvarda (koji se navodno ubio), uspešni agent za nekretnine koji živi u prilično finom stanu i u stanju je pokupiti ženu u baru.

Mrak i nihilizam Čini se da njegova priča ide u željenom pravcu, sve dok ne vidi da Ingrid sprema predstavu po motivima Edvardovog života i smrti (i možda osećaja sopstvene odgovornosti za istu) i ne reši da se javi za glavnu ulogu, sa sve maskom-odlivkom po svom „starom“ licu (što je takođe vrlo zahvalno za iscrpnu analizu ili esej na temu „Šta je meni Čovek-slon“), između ostalog, kako bi opet oprobao sreću sa njom. Ali, onda se iznenada pojavljuje Osvald, koji ima istu dijagnozu ( Adam Pirson , glumac obolio od neurofibromatoze, viđen u filmovima „Under the Skin“ (2013) Džonatana Glejzera i Šimbergovom „Chained for Life“, 2018), ali po ponašanju i nastupu ne može biti više drugačiji od Edvarda. Biće da

– jedno od najhrabrijih i najoriginalnijih ostvarenja godine

esej kozmetičkim ličnosti

se ono što nije funkcionisalo u Edvardovoj ličnosti ne može svesti isključivo na fizički invaliditet...

Iako posve linearno izložen, „A Different Man“ je izuzetno kompleksan film u kojem se dotiču vrlo komplikovane teme iz domena psihologije i u kojem se spajaju različiti žanrovi sa glazurom izuzetnog stila. Rezultat je jedan od najhrabrijih i najintrigantnijih filmova godine, jedan od onih koji izbalansirano „udara“ čas na cerebralnom, čas na visceralnom planu.

Počnimo od stila i izvedbe. Čisto vizuelno gledano, zbog analogne fotografije Vajata Garfilda, prva asocijacija će nam biti nezavisni i filmovi sa ruba „novog Holivuda“ sedamdesetih godina prošlog veka, što se dodatno pojačava diskretnim džezerskim saundtrekom koji potpisuje Umberto Smerili i asocijativnom montažom Tejlora Levija. Međutim, ovde zapravo imamo „povratak na sedamdesete“, nalik onom koji smo imali u okviru nezavisne američke kinematografije devedesetih, gde se na apsurd dodaju nivoi mraka i nihilizma.

Glatki prelazi Žanrovski, pak, Šimberg se kreće između vrlo ozbiljne psihološke i filozofske drame, ubitačno „dedpen“ apsurdističke crne komedije (ona prepirka o američkim atentatorima Har-

viju Li Osvaldu i Džonu Vilksu Butu i njihovim metama, predsednicima Kenediju i Linkolnu, jedan je od žešćih štoseva ove filmske godine) i prilično opipljivo gadnog telesnog horora. Za potonje bi se trebalo zahvaliti maskerki Hinano Leung i odeljenju za specijalne efekte. Prelazi iz jednog registra u drugi su izuzetno glatki, pa se glumci ne gube tražeći psihološku bazu za svoje likove i to kroz šta oni prolaze. Ako to već nije bilo upitno za Adama Pirsona, koji je prisutan samo u trećem činu, kao ni za Renate Rensve koja je konstantna u svojoj datosti iz-

među „kul“ i hladno-distancirane žene koja od muškarca traži toplinu, od Sebastijana Stena tražila se transformacija koju je i izveo perfektno glatko. Uostalom, gledali smo ga nedavno kad mladog-do-sredovečnog Donalda Trampa u usponu u filmu „The Apprentice“ Alija Abasija, pa nam je jasno za šta je sposoban. Na kraju, dobili smo film koji spaja ranijeg i eksperimentu sklonijeg Vudija Alena sa dozom mračnog, neprijatnog, anksiozom nabijenog apsurda iz filmova Čarlija Kaufmana, uz primese opusa braće Koen (o ne nužno simpatičnim sero-

njama) i nihilizma Harmonija Korina. Pritom, Aron Šimberg ovde od nas traži da odvojimo pojavno i suštinski na vrlo antiintuitivan način, koji negira ona afirmacijska nju ejdž bulažnjenja o unutrašnjoj lepoti koja izlazi na videlo, kao i bajkovite klišee na tragu „Lepotice i zveri“ (ne odoleva, pak, da direktno referira na Diminu bajku sa meta-nivoa predstave). Rezultat je unikatan, neapologetski film koji nam efektno demonstrira kako promena ličnosti nije moguća, naročito ne kroz kozmetičku intervenciju i puku sreću.

Ocjena: 4.4/5

Adam Pirson i Sebastjan Sten blistaju u gostima kod Arona Šimberga

SERIJE Yellowstone Šeridanove razmirice sa Kostnerom

Ako pitate Tejlora Šeridana, kreiranje pete sezone neo-vesterna „Yellowstone“ zakomplikovalo se zbog Kevina Kostnera i sve manjeg broja snimajućih dana koje je, zbog razvoda i snimanja četvorodjelnog filmskog epa „Horizon: An American Saga“, mogao da posveti jednom od najvećih hitova u istoriji američke televizije. Ako pitate Kostnera, serija jeste ostala bez njega zbog toga što neko nije ispunio svoj dio obaveza, ali... Kevin tvrdi da taj neko nije on. I da je neprekidno odlaganje snimanja zbog niza Šeridanovih paralelno kreiranih serija, većinom povezanih „Yellowstone“ univerzumom, dovelo do toga da ne može da se vrati svom Džonu Datonu, niti sada, niti u skorijoj budućnosti... pa neka priča što ko oće o tome kako je Kevin Kostner otišao i sve ih ostavio na cjedilu.

Srušeni rekord

Ako, pak, pitate publiku, sve je to jedno veliko sranje koje nikako nije smjelo da se dogodi. I zbog kojeg bi svi, koji od 2018. prate „Yellowstone“, u maniru Džona Datona, poslali i Kostnera i Šeridana na „željezničku stanicu“. Pa neka tamo mjere čijem je kauboju veći, dok u kreativni ćorsokak klizi jedan od uzbudljivijih neo-vesterna sa malih ekrana.

Većina „Yellowstone“ fanova bila je u ovom fazonu i prije premijere druge polovine pete sezone, čiji je prvi dio (osam epizoda) emitovan još 2022, pa pomjeran i pomjeran, što zbog Kostnerovog i Šeridanovog mimohoda, što zbog štrajka glumaca i scenarista Holivuda. No, objavljivanjem tri od šest epizoda bez Kostnera, a koje su pritom najavljene kao posljednje (valjda, jer i dalje je otvoren prostor za šestu sezonu), frustracija je dosegnula vrhunac.

Prva epizoda nove instalacije srušila je pređašnje rekorde gledanosti: na Paramount televiziji i njenim striming platformama pogledalo ju je, za sada i uz uključene reprize, više od 16.4 miliona gledalaca. Svi oni došli su da vide kako će

Čijem je kauboju

Šeridan „smaći“ Džona Datona, a malo je reći da su izdimili već nakon 30 sekundi. Odatle i najniže ocjene u istoriji serije...

Long story short, Džon Daton je mrtav, a kao glavni uzrok smrti u policijskom izvještaju navodi se – samoubistvo! I po strani to što je riječ o namještenom mjestu zločina, što patrijarh Jeloustouna i guverner Montane nije zaista posegnuo za suicidom zbog impičmenta, noć uoči saslušanja, kako to „dokazi“ insinuiraju... Čak i namješteno, samoubistvo djeluje kao kukavički kreatorski izbor, pucanj u leđa i uvreda za čovjeka toliko spremnog na nezamislivo ne bi li zaštitio svoju djecu, legat i zemlju, da je zaslužio da ode kao gladijator.

Džon Daton morao je umrijeti u jednom trenutku; taj momenat zamišljali su svi fanovi gledajući ga kako se iz sezone u sezonu izvlači iz zamki koje

bi barem deset puta ubile normalnog čovjeka. Dakle, nije problematična njegova eliminacija, nego način na koji je izbrisan iz serije. No, čak i takav bi izbor bio donekle podnošljiv, da njegova smrt nije poprostačila narativ.

Teksaški rančeri

Druga polovina sezone počinje Džonovom smrću, a onda se račva u dvije vremenske linije. U prvoj, u sadašnjosti, pratimo kako se njegova kćerka Bet (Keli Rajli) i sin Kejsi (Luk Grajms) nose sa gubitkom, oboje ubijeđeni da je očevo samoubistvo namješteno. U drugoj, šest sedmica ranije, pratimo događaje većinom vezane za privremeni boravak dijela Jeloustoun kauboja u Teksasu.

Teksaška vremenska linija problematična je iz više razloga, između ostalog, zbog toga što djeluje kao popunjavanje prostora i odlaganje momen-

ta kada će misterija Džonove smrti biti riješena. Odnosno, prolongira trenutak kada će se Bet i Kejsi konačno obračunati s usvojenim bratom Džejmijem (Ves Bentli), čija je cura, beskrupulozna korporativna ajkula Sara Atvud (Dovn Olivijeri ), i naručila Džonovo (samo)ubistvo od „specijalizovane“ kompanije. Fakat je da Šeridan daje sve od sebe da oslika teksaške rančere i kauboje, i njihov život na ivici dok uzgajaju najljepšu stoku u cijeloj Americi. Ima tu divnih omaža kultnim mjestima i ljudima Teksasa, od ranča 6666 do „posljednjeg pravog kauboja“ i istinske legende Bila Klapera, koji je preminuo u septembru u 88. godini, prije emitovanja epizode u kojoj je ostvario kameo ulogu, te koja mu je na kraju posvećena. No, koliko god bila atmosferična promjena predjela i šokantan skok od spavanja pod otvorenim zvjezdanim nebom

Bet (Keli Rajli) i Rip (Kol Hauzer), posljednja linija odbrane ranča i dinastije Jeloustoun

Kostnerom dovele do kreativnog

bankrota američkog

hit-vesterna

kauboju veći

Montane, do buđenja u šatoru punom zvečarki – fakat je da sve to više djeluje kao reklama za Šeridanov novi projekat „6666“, nego kao organski dodatak „Yellowstone“ priči. A treći „Yellowstone“ spin-of, nakon „1883“ i „1923“, eto ga, navodno samo što nije... I to sa fokusom na ranč na kojem je Džimi ( Džeferson Vajt ), ubjedljivo najdosadniji lik cijele serije, postao „pravi kauboj“ u četvrtoj sezoni. Činjenica je i još nešto: skačući šest sedmica u prošlost, sa Bet i Ripom (Kol Hauzer) koji maštaju o drugačijoj budućnosti, Šeridan ne uspijeva da učini njihove sudbine tragičnijim. Nema tog scenarija u kojem je moguće zamisliti da najvjerniji pratioci filozofije patrijarha Datona napuste zemlju koju je toliko branio. Tako da, cijeli trip u vezi s odista najdivnijim romantičnim parom serije, koji Džonova smrt ponovo usisava u grotlo borbe za Jeloustoun, zaista nema mnogo smisla.

Bez Džona, došlo je do obavezne i, ako nas pitate,

Kad bi petu sezonu završio iole pristojno, da se ljudski rastanemo, fakat je da bismo Betin i Ripov nastavak priče rado gledali. No, sve su prilike da će Šeridanova serija doživjeti „Game of Thrones“ scenario

prvoj polovini pete sezone. Tu prvenstveno mislimo na Bet i Kejsija koji, iako brat i sestra, nikada do sada nijesu bili okrenuti jedno drugom. Očeva smrt ih je približila, ujedinila i konačno dala prečesto izgubljenom Kejsiju - prijeko potrebnu svrhu.

Treće dijete

Loša stvar u vezi sa njihovim zbližavanjem jeste to što je „treće dijete“ ispalo – totalni negativac. Uvijek je Džejmi bio mekušac nedostojan Daton prezimena, ali i kompleksan lik, čija je motivacija pažljivo građena, uz duboko razumijevanje svih ljigavih i beskičmenjačkih poteza koje je mogao da napravi jedan sin i brat debelo svjestan da je uljez

ći put da omekša kamena srca Datonovih – u ovom trenutku teško može da ga bude. Džaba Šeridanu one suze koje mu je udijelio na vijest o Džonovoj smrti, kao i alibi da je od Sare tražio da ubije Bet, a ne njihovog oca... Nažalost, sveo je rat za Jeloustoun na Bet, Ripa i Kejsija protiv oceubice i predstavnice krvožednih korporacija protiv kojih se najstariji Daton borio cijelog vijeka. Pobjednik u toj borbi odveć je jasan, kao i jedini tim za koji se može navijati.

na istina o tome zbog čega ona toliko prezire Džejmija, iskoristi kao nuklearka za njegovo uništenje. Idemo dalje... osim ako „Yellowstone“ do kraja sezone zaista ne ispadne kataklizma na nivou finala „Game of Thrones“.

Spisak razloga

Za sada, sve su prilike da će se to i dogoditi, te da će Šeridana ajkula koju je pojahao, ako ne iskasapiti, onda dobro ujesti za dupe. Sve što je do sada uradio djeluje samo kao namjerno provociranje Kostnera koji je sve vrijeme hladan kao špricer... pa je i ovu i ovakvu premijeru dočekao uz komentar: „Ko zna čime se bave, al dobro. Pametni su oni, snaći će se već.“

dobrodošle promjene u dinamici pojedinih likova, koji su počeli da se vrte u mjestu i u, po-

u sopstvenoj porodici. I da je takav postao i svojom, ali i tuđom krivicom.

Ako je ranije i postojao neko ko opravdavao Džejmijeve načine i potajno se nadao da će nekako prona-

Scenario u kojem je Bet ta koja zagriza metak umjesto Džona možda se ne bi ni dogodio da je Kostner ostao u igri, ali svakako zvuči potentnije. No, s obzirom na to da su ona i Rip ubjedljivo najjači likovi i romansa serijala, jasno je da je Šeridan odabrao da ih gurne u prvi plan. Štoviše, već se šuška ili o šestoj sezoni, ili o zasebnom spin-of projektu sa njih dvoje u fokusu.

Kad bi petu završio iole pristojno, da se elementarno ljudski rastanemo – fakat je da bismo Betin i Ripov nastavak priče rado gledali, naročito ako se ona sve vrijeme skriva-

Koliko je Šeridan pametan, vidjećemo, a da vidimo koliko je megalomanski nastrojen, dovoljno je da preletimo spisak većinom prosječnih projekata koje je pokrenuo paralelno sa „Yellowstone“. Uz pomenute prikvele povezane sa dinastijom Daton poput „1883“ i „1923“ sa Harisonom Fordom i Helen Miren , odradio je i „Tulsa King“ sa Silvesterom Staloneom, „Mayor of Kingstown“ sa Džeremijem Rajnerom i „Lioness“ sa Nikol Kidman , kao i „Landman“ sa Bilijem Bobom Torntonom, čije je emitovanje krenulo knap kada i nove „Yellowstone“ epizode.

Tu je i „Lawmen: Bass Reeves“, koji je takođe planiran kao „Y“ prikvel pa plasiran kao zasebna priča... a uskoro nas, uz „6666“, čeka još Daton spin-ofa, „1944“ i „2024“, koja je preimenovana u „The Madison“, te u kojoj ćemo, umjesto najavljenog Metjua Mekonaheja, gledati Mišel Fajfer Ako posljednja dva pasusa ne čitate kao spisak razloga zbog kojih je Džon Daton pošao kako je pošao, onda ništa. Ko ne poštuje sebe, svoje vrijeme i ljude sa kojima radi, teško da išta može da završi – sa praskom. A vi sad skontajte mislimo li na Kostnera i „Horizon“, ili na Šeridana i „Yellowstone“...

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ Ocjena: 2.5/5

Džon Daton (Kevin Kostner) zaslužio epskiji ispraćaj

SERIJE Silo Druga sezona Eplovog sjajnog

Ovo nije samo priča o revolucijama prošlosti i budućnosti i njihovim posljedicama. Više od svega je priča o usamljenosti i nepovjerenju, koje u distopiji budućnosti dobija planetarne razmjere

Svi likovi, koje Alisa pronađe na dnu zečje rupe i u Zemlji čuda, u knjizi Luisa Kerola – samo su njeno suočavanje sa stvarnim odraslim ljudima i svijetom odraslih. U distopiji budućnosti, ona tamo ne bi nikoga našla. Tamo bi je samo dočekala - usamljenost. Tako to biva na početku druge sezone serije „Silo“: sve je u toj naučnoj fantastici Eplovog velikog hita, kao put do dna Zečje rupe budućnosti.

Zreli iskorak

Naša Alisa je mlada Džulijet Nikols (sjajna Rebeka Ferguson), koja je uspjela da na kraju prve sezone izađe iz famoznog Silosa, tog ogromnog bunkera postapokalipse budućih dana – jer vjeruje da tamo, vani, ipak ne čeka samo smrtna opasnost. I na početku druge sezone, sve što vani nalazi je pustinja i vrata na vrhu jednog drugog Silosa. Krenuće ka njegovom dnu. Tamo je ne čeka niko; tamo su odavno i suludo svi već pomrli. Ili – skoro svi. Prvi junak ove naše priče ipak nije Džulijet, već jedan tip iz našeg vremena. Svijet moderne televizije i filma bi konačno morao da shvati, da ništa u projektima koje kreira i piše Grem Jost nije tako jednostavno i lagano, kao što se na prvi pogled čini. Jost je scenarista koji je osmislio famoznu akcijadu devedesetih „Speed“ (1994) Jana de Bonta, u kojoj se Kijanu Rivs

Alisa na dnu

i Sandra Bulok vijaju sa preludim Denisom Hoperom u autobusu. Pa je prije deceniju i kusur pisao i najbolje epizode najvrsnijeg neo-vesterna među serijama „Justified“, a usput i producirao genijalni špijunski ep Hladnog rata u šest sezona, „The Americans“. Tako raznovrstan i raskošno talentovan lik poput Josta, dobio je šansu da osmisli i radi kompletnu ekranizaciju serijala sjajnih saj-faj romana „Silos“ („Silo“) Hua Hauija. I pogađate: iz epizode u epizodu ide mu sve bolje. Druga sezona je u uvodne, do sada prikazane dvije epizode, za komad bolja, kompleksnija i zrelija od svega iz prve.

Skupe lekcije

Sve se u seriji „Silo“ narativno raspliće ,,kao da neće“ i sve su to neke skupe lekcije. Na primjer: želja jedne mehaničarke sa dna „Silosa“, da izađe vani, da se otrgne pravilima i normama rigidnog „bunkerskog“ sistema – ozbiljno znači i neku smrtnu opasnost.

Skrivena zelena livada i plodne oranice ne čekaju ove revolucionare budućnosti, kada jednom izađu vani. Naprotiv, čeka ih samo užasno negostoljubiv, pust i postan svijet. Čeka ih rizik, ne toga da će ugroziti i na talon staviti sopstvene, već i živote hiljada drugih. Čekaju ih krš i drača, gdje se za vazduh i kiseonik hvata davljenički.

Sve to će Džulijet da nauči skupo i grubo, na ledini i zgarištu svojih zabluda, na vjetrometini strašne slobode – kada jednom izađe napolje. Moraće da gazi preko leševa. Preko stotina, hiljada leševa. I ne brinite, nije ovo nikakav spoiler; sve to se desi u sjajnih uvodnih desetak minuta premijerne epizode druge sezone. „Silo“ nije samo priča o revolucijama prošlosti i budućnosti i njihovim posljedicama. Nije ni isključivo priča o tome, da u svijetu budućnosti nema prečica, i kako ćemo morati da plaćamo grijehe onih, koji o ovom svijetu ne umiju i neće umjeti da vode računa. Više od svega je priča o usamljenosti i nepovjerenju, koje u distopiji budućnosti dobija planetarne razmjere. Toliko, da i u cijelom jednom bunkeru, dovoljnom za opstanak čovječanstva – ostane samo jedna-jedina osoba. I, eto, možda još jedna.

Odličan kontrast

U tom drugom Silosu, naša Džulijet naći će jednog, od svijeta davno otuđenog i još usamljenijeg muškarca. I njih dvoje učiće, svako na svoj način, koliko je vrijedno to što sada imaju jedno drugo. Njegovo ime je, pazite sad – Solo. Tumači ga Stiv Zan , na način da tom dvojcu pruža skoro malo i lagane komedije, a u suštini je odličan kontrast ćutljivoj, poslovično zabri -

nutoj, pametno-introvertnoj i divno distanciranoj Rebeki Ferguson.

Takođe, „Silo“ je i serija o tome, kako samo jedan pogrešan izbor može da bude okidač nekih zapaljivih i velikih ideja. Sa koliko nas samo ironije, već u drugoj epizodi, Jost vraća u onaj prvi Silos – među njegove stanovnike koji spremaju malu-veliku revoluciju. Koja ih potencijalno sve, ali sve može ubiti. Sa koliko samo ironije svemu prilazi strogi Bernard, šef represivnog i rigidnog sistema Silosa, kojeg tumači Tim Robins. Ni on, ni oni, tu na obje strane, ne vide stvarnu opasnost. Kao što ni ne vide nebo nad Silosom, niti dalje od njegovih posljednjih hodnika... Tako se, u gomili slojevitih tema, razvija serija koja je svojevrsno ružno pače Apple TV+ servisa. Jer, vizuelno nije raskošna; naprotiv, namjerno je montirana u nekim ispranim, sivim tonovima i namjerno izgleda mnogo jeftinije nego što jeste. Svejedno je „Silo“ na samom vrhu ovogodišnje sajfaj ponude na televiziji; skoro rame uz rame sa sjajnom „Foundation“ ekranizacijom, takođe na Apple TV+. Njenu širinu i grandioznost nema, ali upravo takva kakva jeste, savršena je da dosegne kultni status dosljedne saj-faj publike, u godinama koje slijede. Jedina objektivna mana je činjenica, da se u raskošno osmišljenom konceptu centralne radnje, glavni likovi (posebno Džulijet, odnosno Ferguson) kreću praktično kao u nekoj igrici, od jednog do drugog „čekpointa“. Ta je boljka naslijeđena iz prethodne sezone. Tako će u prvoj epizodi Džulijet morati da premosti niz fizičkih prepreka u stilu Lare Kroft, a realno joj ne bi bilo mane ni da uskoči u tu ulogu. Ipak, narativ tu trpi, pa fali i malo raskošne dramatizacije i sočnog dijalo-

Tim Robins odličan u ironičnoj roli šefa rigidnog sistema

sjajnog SF hita vrca od još slojevitijih i potentnijih ideja

distopijske rupe

ga. U drugoj epizodi to, pored svih političkih intriga Silosa, zna da djeluje neubjedljivo.

Prava pitanja

Autori serije sa Jostom na čelu napravili su vrlo smjeli izbor, da uvodna epizoda sezone bude sasvim atipična i mimo uobičajnog načina rasplitanja radnje. Ako su u premijeri prve sezone glavni lik uveli tek iz drugog plana, na samom kraju – ovdje su kompletnu epizodu sveli praktično na jednu (ili „jednu i po“) osobu... Pa i tako, dijaloški osakaćena premijera druge sezone – djeluje ipak kao pun pogodak.

Jer, naravno, „Silo“ je serija koja vrca od gomile dobrih ideja. I otvara gomilu pravih pitanja, istovremeno ne namećući odgovore – ili ih tek strpljivo nudeći... Ima tu mnogo kritike svakakvih ideologija, pa generalno i kolektivizma i individualizma. Opet, sasvim nenametljivo – da nikako ne smetnemo s uma glavne junake i navijanje za njih... I nikad ne stavljajući u prvi plan pitanja politike i ideologije, u odnosu na studije karaktera i zajednice.

Zbog toga je „Silo“, suštinski, vrhunska priča; jer njeni autori ne prezaju od suštinski nihilističke vizije. U kojoj će se revolucije i reakcije iznova i iznova dešavati, a ovo čovječanstvo i ovaj čovjek iznova spoticati, pa ustajati, pa opet padati... Na dno zečje rupe budućnosti i natrag ka vrhu. Sve usamljeniji i dalji jedni od drugih, dalji od sebe.

Kada tu istinu uhvatite u tišini i očima Rebeke Ferguson – znaćete i zbog čega „Silo“ mora biti blizu vrha vašeg televizijskog menija za 2024. godinu. Jer ovaj Silos, ovaj bunker postapokalipse i naše budućnosti, već odlično i previše dobro poznajete.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 4.1/5

Džulijet Nikols (Rebeka Ferguson) na tragu strašne istine distopijske budućnosti

SERIJE Say Nothing Istinita priča o građanskom

Uznemirujuće istraživanje

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

Terorizam u fokusu mini-serije koja ga ne slavi, niti osuđuje

Vrijeme kada je zapadni Belfast nalikovao na ratni grad, a Irska Republikanska Armija (IRA) pucala na (jednako nasilne) lojaliste Ulstera kako bi osigurala odvajanje Sjeverne Irske od Velike Britanije – ponekad djeluje zaboravljeno. No, s vremena na vrijeme pojave se film ili serija koji efektno podsjete koliko je ovaj istorijski period, poznat pod imenom „The Troubles“, bio i ostao bolan za Irce. Ove godine, ta eskalacija bijesa i kasni kolonijalni rat iz jedne posebne perspektive, prikazan je u Diznijevom projektu „Say Nothing“.

Zakopana bol Devetodjelna mini-serija zasnovana je na istoimenom bestseleru Patrika Rejdena Kifa . Strogo povjerljiva svjedočenja intervjuisanih učesnika pod kodnim imenom „Belfast“ objavljena su tek 2018. godine. Kif je prikupio svjedočanstva u vrlo hvaljenoj knjizi, a kreator serije Džoš Zetumer uspio je da vrlo pametno prenese ovaj složeni istorijski sukob unutar Sjeverne Irske. Naslov serije je znakovit, s obzirom na to da u njoj niko ne ćuti, već svi pričaju i priznaju i optužuju, dok istine ipak ostaju zakopane. U Sjevernoj Irskoj nasilje se „odgajalo“ u kući od malih nogu. Oni koji su odrasli nijesu čitali samo dječje priče, već su odgajani da budu IRA borci.

Sjevernu Irsku

Uznemirujuće dobro istraživanje krivice

Od prve epizode seriju otprilike pratimo u dvije važne linije. Sve počinje otmicom Džin Mekonvil (Džudit Rodi), majke desetero djece, koja nestaje jedne noći u decembru 1972. godine. Biće potrebne decenije da njeno tijelo bude pronađeno, a 29 godina kasnije, Dolores Prajs priča novinaru o „Vremenu nevolja“ i događajima koji su je doveli do toga da se pridruži zloglasnoj Irskoj Republikanskoj Armiji.

Dvije sestre, Dolores ( Lola Petikru, Maksin Pik) i Marijan ( Hejzel Doup ), odrastaju sedamdesetih godina u Belfastu sa majkom Krisi (Keri Kvin) i ocem Albertom (Stjuart Grejem), koji su aktivni članovi Armije. I s ponosom, naročito otac, pričaju o nasilnim sukobima za stolom i sopstvenim bjegovima iz zatvora.

Sestre se u jednom trenutku obraćaju IRA članovima Geriju Adamsu ( Džoš Finan ) i Brendanu Hjuzu ( Entoni Bojl), kako bi insistirali na većoj ulozi koju žene mogu imati u borbi za ujedinjenu Irsku. Uspješno ih regrutuju, pa uskoro počinju da učestvuju u paravojnom nasilju tako što kreiraju strategije, pa čak i krijumčare eksploziv za automobilske bombe...

Časne sestre

na koja uvijek ima pametnu ideju u rukavu. Teže je tihoj sestri Marijani, koja je uvijek u Lolinoj sjenci. Upravo u hemiji između šarmantne Lole i čvrste Hejzel Doup, serija dobija neke od najboljih trenutaka, kao i daške komedije, kao na primjer kada se od njih zahtijeva da pređu britansku granicu sa lažnim papirima. Cijela glumačka ekipa nudi slojevite, promišljene, moćne i dirljive performanse poput Rorija Kinera kao snobovskog britanskog stratega za borbu protiv pobunjenika, ili Laure Doneli kao emocionalno otupjele odrasle kćerke jedne od najčuvenijih IRA žrtava, Džin Mekonvil, a jako se ističe i dvostruka uloga Gerija Adamsa. Džoš Finan dočarava ga kao nekog distanciranog intelektualca, a kako zadaci postaju sve trnovitiji i upitniji, on ostaje neobično miran. Kretanje kroz dramatizaciju političkog sukoba vrlo je zeznuta stvar. Često postoje dvije strane, dva mišljenja i dvije verzije događaja koje se ne spajaju uvijek u jednu cjelinu. U seriji „Say Nothing“ ne postoji konačna istina, jer konačne istine o ovakvim traumama vjerovatno i ne postoje. Zbog toga je toliko i moćna, dok izdvaja jedan dio priče o užasnom periodu u Sjevernoj Irskoj, kroz oči jedne žene. „Say Nothing“ baca svjetlo na duboke irske ožiljke i navodi na ideju da je ponekad lakše ne reći ništa, sve dok neko poput glavnog lika više ne može živjeti sa tišinom. Zbog toga ova prekrasna serija i spada u kategoriju „must see“. Ocjena: 4.5/5 građanskom ratu i traumi koja je preoblikovala

Džoš Zetumer uspijeva da konstruiše priču o terorizmu koja ne spada ni u fascinaciju, niti u pojednostavljenu moralnu osudu nasilnog političkog djelovanja. Umjesto toga, nudi nešto vrijednije, a to je istraživanje načina na koji po-

Serija o Irskoj Republikanskoj Armiji nije svedena na puku fascinaciju njenim djelovanjem, niti na uprošćenu moralnu osudu. Njeni autori nude nešto vrednije: esej o tome kako političko nasilje deformiše žrtve, ali i počinioce

litičko nasilje deformiše, i to ne samo direktne žrtve terorizma, već i njegove počinioce. Devet epizoda donosi mnogo narativnih rukavaca; vremenski skače kroz četiri decenije i uključuje različite glumce za različite uzraste likova, time izazivajući gledaoca da bude vrlo pažljiv. No, koliko god složena bila, serija je i iznenađujuće jasna i zabavna. Zetumer gradi žestoki politički triler, miješajući ga sa dubokim psihološkim istraživanjem protagonista.

Takođe, kreator serije ne štedi ni na prikazivanju užasa koji uz IRA djelovanje nastaje. Dok u prvim epizodama sestre pljačkaju banku u odorama časnih sestara, u pozadini sa rokenrol muzikom, kako prolaze godine (i epizode), privlačnost „borca za slobodu“ se gasi, pa Dolo res mora ubjeđivati sebe da ono što radi ima vrijednost i smisao. Uznemirujuće je kako autor uvjerljivo prikazuje mračnu sklonost ljudi i njihova kolebanja. Sa druge strane, fakat je da teška atmosfera sve vrijeme visi iznad „Say Nothing“. Svaka epizoda sadrži oštre sekvence koje otežavaju gledanje, dok vilice padaju zbog sjajnih kostima, moćnih replika starog oružja i lijepih automobila.

Od svih epizoda posebno odskače treća, ledeno hladna. Ovdje organizacija kažnjava jednog od svojih u dobro osmišljenoj montažnoj liniji koja je puštena u akciju. Brza, samouvjerena montaža osigurava da hitnost i energija, bilo da se radi o uličnoj borbi ili samo o noći u pabu sa prijateljima, ostanu konstanta tempa serije, a fotografija i muzika pojačavaju osjećaj kontradikcije. Belfast je predstavljen kao razbijeni prostor, u kojem tajnost nudi igru i uzbuđenje, ali i neku vrstu sigurnosti pred sistematskim nasiljem Engleza.

Moćni neznanci

Glumačka ekipa nema zvijezda, ali ima mnogo zvijezda u nastajanju. Petikru kao Dolores ostavlja utisak kao oštroumna žena jakih uvjerenja. Dok je ona žestoka i vatrena kao mlada IRA borkinja, Pik uvjerljivo dočarava njenu zreliju verziju i taj razočarani cinizam starije žene koja se pita da li je protraćila život na izgubljeni slučaj.

Međutim, tokom devet epizoda, često se gubi iz vida njen lik, koji je gotovo sveden samo na kameo u nekoliko epizoda. To je šteta, jer Lola Petikru blista kao divlja, crvenokosa že-

PREPORUKA

Nikolina Tomašević, operska pjevačica

Negativi treba reći „NE“

ZGRABI

FILM

Volim komedije, romantične, dokumentarne i biografske filmove. Posebno cijenim naše filmske umjetnike. U predivnom sjećanju, ostala mi je premijera filma „Na mliječnom putu“ (2016) Emira Kusturice, koji sam gledala tokom studiranja u Italiji i bilo je posebno veče jer se na premijeri pojavila i predivna Monika Beluči Taj film je pravo umjetničko djelo.

Od novijih filmova izdvojila bih komediju „Živi i zdravi“ (2023) Ivana Marinovića; preporučujem svima da je pogledaju. Na ovogodišnjem Filmskom festivalu Herceg Novi - Montenegro film festivalu veoma jak utisak na mene ostavio je i film „Čuvari formule“ (2023) Dragana Bjelogrlića. Nevjerovatna je ta priča, inspirisana stvarnim događajima i knjigom „Slučaj Vinča“, u kojoj su humani Francuzi bili spremni da rizikuju sopstvene živote pomažući životno ugroženim jugoslovenskim naučnicima, koje nisu lično poznavali.

Posljednjih deset godina rijetko pratim sadržaj na televiziji i ponekad nešto kratko pogledam. Katkad volim da gledam kulinarske emisije poput „Savršene večere“. Često umjesto televizora upatim Jutjub i slušam emisiju „Dok anđeli spavaju“ dok završavam neke kućne obaveze, jer se na taj način inspirišem slušajući zanimljive životne priče uspješnih, humanih i pozitivnih ljudi.

MUZIKA

Iako je operska umjetnost moja profesija i uživam slušajući opere Pučinija, Verdija, Belinija - obožavam i pop muziku. Takođe, naročito volim i poštujem našu duhovnu i etno muziku koja je čuvar naše tradicije. Svakako, najljepši utisak i divnu energiju ostavlja muzika koja se sluša uživo i volim da pođem na koncerte kada se ukaže prilika.

ZAOBIĐI

FILM

TV

Dok sam bila u osnovnoj i srednjoj školi, obožavala sam večeri kada smo se porodično okupljali u dnevnoj sobi uz televiziju i, nakon dnevnih obaveza, zajedno gledali serije na RTS-u, najčešće „Porodično blago“, „Srećne ljude“, „Ranjenog orla“... Ti momenti ostali su mi urezani kao neki od najdražih trenutaka iz djetinjstva.

Nikada nisam voljela da gledam horor filmove, ne prija mi takav sadržaj, a nisam ni ljubitelj naučne fantastike. Takođe, izbjegavam „mračne filmove“. Volim da gledam filmove iz kojih mogu da naučim nešto novo, zanimljivo i korisno i koji u meni probude nešto lijepo. Smatram da je prijatan sadržaj više nego potreban u današnje vrijeme kada smo sa svih strana na meti loših vijesti. Umjetnost je trenutno više nego potrebna svijetu, jer ima moć da uljepša naše živote i oplemeni naše duše.

Nikolina Tomašević: Dopala joj se Marinovićeva komedija „Živi i zdravi“

TV

Ne dozvoljavam da gledanje loših vijesti utiče na moje raspoloženje. Pogađa me svaka nepravda, ali svjesna da ne mogu da utičem na njih izbjegavam nepotrebno nerviranje. Odavno ne gledam vijesti i dnevnike. Iskreno, ne shvatam ljude koji svakodnevno gledaju televiziju više sati i dozvoljavaju da njihovim životima i raspoloženjem upravljaju loši mediji, a sve ih je više. Mora-

mo pametno da izaberemo sadržaj koji konzumiramo i negativnosti svedemo na minimum.

MUZIKA

Nadam se da će nekvalitetna muzika uskoro izaći iz mode. Smatram da je potrebno da nađemo način da ograničimo konzumiranje lošeg sadržaja i uputimo mlade na prave vrijednosti. Muzika treba da nam otvori dušu i probudi u nama zdrave emocije.

Nikola Samardžić

Riječ na sanskritu, „Mahashmashana“, označava mjesto kremacije. Pržinu, zgarište sa kog se lansira novi, duhovni život. Father John Misty nam je, na albumu tog imena, poput turističkog vodiča, ka mjestu na koje ćemo svi jednom i poći.

Znate li kako djeluje najspiritualniji album Džoša Tilmana? Kao kada bi Hristos, tamo na krstu, odlučio da mu je svega našeg i ovozemaljskog preko glave. Pa fino rašarafio prikovana stopala i dlanove – i otkačio ognjenu oluju presuda ovom svijetu.

Mahashmashana

„Mahashmashana“ je prirodna progresija, ali i novi nivo svijesti prethodne ploče „Chloe and the Next 20th Century“. Kovitlac melodrame, u kom je cinični narator, bolje od svih, svjestan svojih promašaja. Svašta tu spakuje. I jedno priznanje „treating acid with anxiety“. I da više tu teško nazire što je zaista stvarno; pa u svijetu postmoderne zaključi: „a perfect lie can live forever“...

Opet, ovo je tako dobra muzika i poezija, da biste samo poželjeli vas svi lažu

kao Tilman. Od saksofona na talasima klasičnog Holivuda u naslovnoj, do omamljivog i sočnog soft roka u pjesmi „Josh Tilman and the Accidental Dose“.

Ovaj mladi tata, jednostavno, iznova ubija i rađa novi ego, i to mu tako dobro ide; „Screamland“ je pjesma koje se ne bi zastidio ni veliki bend Low u najkreativnijoj fazi. Tu negdje ga zamišljamo kao savršenog partnera

Lane del Rej pred muzičkim oltarom; kada izgovori „How long can you love someone

Miholjsko

sunce sedamdesetih je tu, da melemno miluje brazde izmučene duše, na „Small Changes“, četvrtom albumu Majkla Kivanuke.

Nećete obožavanog britanskog gitaristu sa korijenima u Ugandi na ovom vinilu naći na širini horizonta „Cold Little Heart“, kojim nas je prije osam godina hipnotisao na ploči „Love & Hate“. Iako opet sarađuje sa mastermajndom Danger Mouse – to je ipak novi Kivanuka.

Stari šampioni teške kategorije progresivnog metala spremni su da ponovo uđu u muzički ring i demonstriraju neočekivane vještine.

Tutanj iz šuma švedske jeseni opakiji je nego ikada. Petorka OPETH šalje jasnu poruku, samom činjenicom da joj je 14. album „The Last Will and Testament“ – prvi do kraja konceptualni. Takođe, ovo je najčvršće i najviše prog prašenje njihovog gitarskog kataloga.

Mikael Ekerfelt je, kao polaznu tačku, uzeo temu koja ga odavno progoni: momenat kada se najbliži u porodici okrenu jedni protiv

Small Changes

Majkl je ovog puta, mnogo delikatan, obazriv i nježan (prema sebi i drugima) u meditativnom istraživanju i lutanju. Knap spram imena ploče. A sve u ogledalu iskustva prethodnih godina; malo prije početka pandemije, sve do sada. Iako izostaje „Love & Hate“ grandioznost, dostojna prerija i pustinja filmskog vestern epa – to ne znači da je ovo

manje kompleksna muzika. Ovdje Kivanuka kao da implodira, kopa u najdubljim rudnicima sopstvene osjećajnosti – i izvlači neke stvarne dijamante, poput onih iz brda predaka. Najbolji dokaz je cijeli okean od pjesme „Floating Parade“, divan omaž ili, recimo, raskošan bas gruv koji nosi stotinama milja daleko u „The Rest of Me“. Kada u klavirskoj mekoti

The Last Will and Testament

drugih. Zbog novca, podjele plijena, nebitno. Negdje usput, jasno je i da je Mikael bindžovao i ozbiljno shvatio seriju „Succession“; ploča je njena verzija u univerzumu prog-death metalaca. Jasno je, u kojoj mjeri to mogu biti potentne teme: od nečije potrebe da se ostavi legat, trag – preko suočavanja sa smrtnošću, žaljenja zbog pokidanih veza – do obmane i potra-

ge za ličnim ostvarenjem i identitetom. Sve to kroz bunovno ispisanu oporuku umirućeg starca i sa mnogo melodrame, groteske i ironije. I mnogo stvarnog zla i grijeha: intrige, pohlepe i izdaje.

Posljednja pjesma „A Story Never Told“ tjeraće vas da iznova vrtite ovu metal poslasticu. I prepustite se ovoj frenetičnoj energiji i opasnim idejama. Sa silnim

for the weakness they conceal?“ znate koliko je pomiren sa sobom, nepomirivim sa svijetom. I sa stvarnim ljudima, o čije će se mane iznova i sa merakom spoticati. S. S.

Ocjena: 88/100

DZUBOKS v Father John Misty Michael Kiwanuka

„Rebel Soul“ osjetite jesenje lišće pod koracima, znaćete zbog čega je Kivanuka sada spustio loptu, malo više low key – a jednako i raskošno svoj i dosljedan. S. S. Ocjena: 82/100

gudačima, flautama i čak recitovanim segmentima – nikad raznovrsniji Opeth je borac sa kojim nije lako izdržati u ringu, do posljednjeg gonga ploče. Ali će vas zato dobro prekaliti S. S. Ocjena: 84/100

clashmusic.com

thecircle.de

experiencevinyl.com

Uvijek uz ugnjetavane Maja Iskra, književnica

njihovom postojanju, njihovim snažnim i toplim karakterima, njihovim borbama. Omiljeni filmski rivali?

Film koji Vas čini srećnom?

- „The Goonies“ (1985). Večno utočište od zlih odraslih. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Svaki film u kome žene ili devojčice bivaju svedene na objekte, žrtve iživljavanja ili seksualnog nasilja – iz muške perspektive. Dosta je bilo. Dajte nam heroine. Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Mjuzikl „Tommy“ (1975) o dečaku koji zbog iznenadnog šoka/pretnje postaje istovremeno gluv, slep i nem. Gledala sam ga u drugom razredu osnovne i to je bilo prilično traumatično iskustvo. Tek sam kasnije slušajući The Who počela da sklapam kockice mozaika.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Portrete žena iz crnogorskih plemena. Poreklom sam iz drobnjačkog plemena i volela bih da čujem priče žena, koje su vekovima ciljano prepuštane zaboravu. Genezu svoje porodice mogu po muškoj liniji da izvedem stotinama godina unazad, dok se kod žena ta linija prekida već kod prabaka. To je poražavajuće. Moja kćerka odrasta znajući sve što sam uspela da saznam o njenoj čukunbaki, i živi okružena slikama svoje bake, prabake i čukunbake. Stalno prepričavamo njihove životne priče. Raste obogaćena svešću o

- Frenk i Harmonika iz vesterna „Once Upon a Time in the West“ (1968). To je prva vendetta koju sam u potpunosti proživela i ispratila, kao devojčica od devet godina.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Poslednja scena u filmu „The Call of the Wild“ (1972), snimljenom prema istoimenom romanu Džeka Londona, u kojoj Bak, nemački ovčar, dolazi do Bele Reke i u vodi ugleda lik preminulog prijatelja Džona ( Čarlton Heston ), bolno zavijajući. Jedna od najtužnijih scena za detinje srce. O njoj sam čak pisala u romanu „Aperkat“. Posebno drag citat iz domaćeg filma

- Mira Furlan u „Lepoti poroka“ (1986): „Nikada nemoj dopustiti da te strah zaustavi. Ako te je strah, hodaj kroz njega.“ Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Mr. Burns. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „The Hunt for Red October“ (1990). Čika Miša, komšija iz naše ulice na moru u Novom Vinodolskom, poveo je nas dečurliju iz ulice u bioskop. Sećam se da sam se osećala izrazito počastvovanom da idem u bioskop sa devet godina starijim bratom i njegovom ekipom, ali isto tako znam i da sam zaspala posle pola sata. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Enio Morikone i „Once Upon a Time in the West“. Čak i kada umrem, neka mi svira prva pesma s istoimenog saundtreka. Može i „Cheyenne“.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poželela sam da odem u Pandoru iz „Avatara“ (2009), kako bih čuvala leđa ratnici Nejtiri. Nikada mi toliko ljudi nije reklo da sam ih podsetila na neki fiktivan lik, kao za Nejtiri. Takođe, posle filma „The Banshees of Inisherin“ (2022) trajalo je svega nekoliko meseci do mog prvog odlaska u Irsku. Verovatno najbolji film koji sam gledala u poslednjih nekoliko godina. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Laura Baumajster , Maja Deren i Klaudija Ljosa. Odvela bih ih u kafanu „El Rabuk“ u urugvajskom selu Valizas, na obali Atlantika. Ni ta kafana više ne postoji. Pile bismo, silom prilika, pivo iz zajedničke litarske flaše, koja bi kružila od jedne do druge, kao što je to u Urugvaju običaj. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Volim dobar deo Tarantinovih radova, ali mi je kao pojava naporan i dosadnjikav. Mnogo bih rađe zamišljala, na primer, Lauru Baumajster, nikaragvansku režiserku, kako snima filmove o jakim ženama u srcu Durmitora.

Shane (Šejn), Anouk-Shane. Ime je dobila po mitu o usamljenom kauboju u borbi za pravdu i zaista je već sada, sa nepunih šest godina, prava ratnica svetlosti i borkinja za pravdu. Nomen est omen. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Smak sveta se uveliko dešava već sada, samo što nije u našem dvorištu, pa se zavaravamo idejom da se ne događa ni drugamo. Nema te pesme koja ide uz vapaje u pomoć nedužne dece iskidanih duša i tela.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Definitivno „Šejn“ grupe Haustor. Moja kćerka se zove

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Uh, kakav nagli tematski prelaz, ali bez sumnje - „August 8th“ (NOFX).

Maja Iskra: Banalnost je ljuti i u životu, i na filmu

Ivo Kosanović

ugnjetavane

Takođe i „Knifey“ (Amyl and the Sniffers) i „Freedom“ (Rage Against the Machine). Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Julia“, koju je Džon Lenon napisao svojoj preminuloj majci. Tu pesmu je pevao uvek samo on. Slaba sam i na „Uspavanku za Radmilu M.“ Bijelog dugmeta, zbog imena moje voljene bake. Vaša pjesma za karaoke?

- Trenutno „Left you at the Farm“, Mišel Gurevič Da morate da slušate samo Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Kud Idijoti, Majke, Hladno pivo, te mahom postere pankrok festivala a la „Fiju Briju“ iz Zagreba devedesetih. O posterima većine bendova koje sam

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Dejvida Bouvija. Sramota me da pišem o tome koliko me je to potreslo.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Benzina“, Masimo. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- I treba da nas nadživi, s obzirom na to da se, za razliku o d većine ljudi, godinama aktivno protivi kolonijalnoj politici Izraela i jasan je u sv om iskazivanju solidarnosti s ugnjetavanim narodom Palestine. Svi drugi koji ćute o ovom nepojmljivom zlu, koje se odvija pred našim očima, svakako manje zaslužuju duboku starost od njega.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Sex Education“. Odlična. Džilijen Anderson je uz to moj celeb crush

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Tajomny ostrov“, dečja čehoslovačka serija koju sam obožavala odrastajući u Jugoslaviji.

S erija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

Inženjerka pejzažne arhitekture, magistarka multimedijske umjetnosti Maja Iskra, živi u Beču na raskršću fenomena urbanizma i videa, gdje predaje na Fakultetu primijenjenih umjetnosti. Pored multimedije i urbanizma, Iskra je odlučila da se „preda“ i književnosti. Prethodne godine objavila je prvi roman „Aperkat“. Opisujući sarijevanje na Dorćolu devedesetih, autorka ističe da je roman „njen muzej voštanih figura, Madam Tiso njenih sjećanja“. Iz ugla djevojčice koja živi u trouglu porodica-ulica-škola stičemo uvid u život i bivstvovanje njenih vršnjaka u Beogradu. Knjiga o kojoj se i dalje govori ušla je u širi izbor za NIN-ovu nagradu, najuži izbor za „Zlatni suncokret“, najuži izbor za nagradu „Beogradski pobednik“. U godini na izmaku nijesmo htjeli da ovako svestrana, iskričava osoba izmakne našim „Obrtajima“. I pogodite šta... Saznali smo da je scenu iz jednog filma opisala i u svom „Aperkatu“!

tada slušala mogla sam samo da sanjam, tipa: Rage Against the Machine, Violent Femmes, NOFX, The Cure, Therapy, Smashing Pumpkins, itd. Imala sam, doduše, originalnu majicu od No Means No, na kojoj je pisalo „Be strong, be wrong“ i niko nije bio ponosniji u sedmom osnovne od mene. jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Lori Anderson Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ne znam nijednog domaćeg autora ili autorku kog/koju svi obožavaju, osim možda Srđana Valjarevića. Ali to je apsolutno zasluženo.

- „Jutro će promeniti sve“. Osećam veliku ljubav prema toj seriji i njenim likovima. Volela bih da je značajnije odjeknula regionalno, na teritoriji bivše Jugoslavije. Serija koju nikada nijeste završili?

- Generalno slabo gledam serije.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Eskiviraću u film, tanka sam sa serijama. Na primer, „3:10 to Yuma“, zaista dobar film, snažnih emocija, koji završava poražavajuće banalno. Banalnost me ljuti i u životu i na filmu.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Kapu sa žiletom iz serije „Peaky Blinders“.

Najdraži par iz serije?

- Opet ću film, a ne seriju – najdraži par: Džejk Džilenhol i Hit Ledžer u drami „Brokeback Mountain“ (2005). Epski su uspeli da ovaplote primordijalnu strast i ljubav koja nadilazi vreme i prostor.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Znam koje okruženje nisam poželela - ono iz dramaturški fantastične serije „Mad Men“. Mislim da bih pre odabrala kombi usred meksičke pustinje iz „Breaking Bad“ nego mizoginu, korporativnu atmosferu šezdesetih godina.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Uvek za ugnjetavane. M.

ČAVIĆ

Svi

smo zamjenljivi. Nema tog radnog okruženja, te velike i šampionske ekipe, tog orkestra ili bataljona , spejs-šatla ili parlamenta, cirkusne ili pozorišne trupe, koji bez vas neće preživjeti. Lekcije odrastanja za neke nedozrele odrasle i prezrele klince: mislite da će se firma raspasti bez vas? Samo pogledajte, kako se isti oni poslovi, za koje ste izgarali, završavaju tamo dok ste na odmoru, nedao-bog bolovanju.

Još lekcija odrastanja: trema ne postoji, postoji samo vaš ego. Trema je ono što se desi, kada sobom - strahom od toga kako ćete vi nastupiti ili djelovati – zaklonite suštinu.

Imali ste tremu kada je trebalo za ocjenu odgovarati, ili govor održati? To je samo zato što ste razmišljali o sebi, a ne o onom o čemu treba da govorite.

Trema i ego

„A

Boy Named Charlie Brown“, poslastica koja

Što je bitnije poraza i pobjede

Onda je Sparkiju od kancera umrla mama. Pa se kao narednik našao u američkoj armiji, u posljednjim ratnim godinama u Evropi. Nakon rata se izdržavao crtajući ilustracije za lokalni katolički magazin. Pa za antikomunistički pamflet u zoru Hladnog rata. Ironično i bolno dugo trajalo je sve to, gdje su Čarlsu svi govorili da njegove ilustracije ne vrijede. Imao je 28 te 1950. go-

dine, kada je našao nekog, ko će mu u Njujorku dati dozvolu, da u sedam velikih listova počne da objavljuje strip „Peanuts“. Za koji su mu, u njegovom Sent Polu, rekli da ništa ne valja. Na drugog divnog gubitnika ove priče, Sparki Šulc naišao je skoro dvije godine kasnije. Bil Melendez, Meksikanac iz Hermosolja, grada-žarulje u pustinjskoj Sonori, bio je ani-

Čarli Braun, obožavani stidljivko urnisan od treme

mator koji je od kraja tridesetih radio na gomili Diznijevih klasika: od „Pinokija“ i „Fantazije“, do „Damba“ i „Bambija“... Lik koji je kao mladić rintao u pilani – i nekako se probio do šanse da u studiju za animaciju crta. Voltu Dizniju nije mogao promaći. No, Bil Melendez nije mu ipak bio dovoljno dobar, da ga početkom četrdesetih, u jeku holivudskog štrajka, zadrži. Pa je Bil nekoliko godina radio na „Looney Toones“ likovima i crtaćima za „Warner Bros“. Uža-

je dječak; a

Čarli Braun sebe urniše od treme. Nema veze ni to što je najvoljeniji među svim vječitim gubitnicima stripa ili animacije; njegovo samopouzdanje je masakrirano oštricom proste činjenice da nikad nije prvi, na vrhu. Takođe, Čarli Braun u stripu „Peanuts“ Čarlsa M. Šulca niko ne zna, prema tako razboljenim i postiđenim klincima, biti tako surov kao druga djeca.

Postoji ta škola u Sent Polu, gore u Minesoti, u okolini najzabačenijeg od svih milionskih američkih gradova Mineapolisa – gdje Čarlsu M. Šulcu, malom Sparkiju Šulcu, nijesu dali – da crteže objavi u maturskom godišnjaku. Zamisli, najviše na svijetu voliš da crtaš i samo to te stvarno interesuje, da radiš u životu; i neko ti na maturi kaže, da to ne valja, tamo u Minesoti. Bogu iza nogu. Otprilike, pred početak Drugog svjetskog rata.

Pa „Locrtasno potcijenjen. stripu

Znate li kako je do „Peanuts“ svijeta došao Bil? Tako što je zaposlen ne da radi na televizijskim crtaćima rađenim po Šulcovom stripu – nego da animira lagane reklame koje su išle tokom epizoda. Nikakav problem. Za nekoliko godina bio je jedini animator kojem je Čarls M. Šulc mogao povjeriti nešto tako važno kao što je to bio prvi „Pea-

Nikakao nuts“ film. Boy krenuo Ameri „spelling bee“)

„A Boy Named Charlie Brown“ (Melendez, 1969) je prije 55 godina krenuo iz jednog velikog poraza. U jednom od stripova, mali Čarli Braun pokušava da se prijavi za takmičenje u spelovanju (ono što Ameri nazivaju „spelling bee“) – i zastane na prvom koraku. Na samom početku i na prvoj riječi. I svi ga, naravno, kinje zbog toga. E, u tom prvom filmu, uz pomoć rasplesanog i strašno

razbila Diznijev monopol u animaciji, slavi 55. rođendan

bitnije od pobjede

muzikalnog Snupija – Čarli pobijedi na školskom takmičenju. Pa dogura i do onog najvećeg, nacionalnog. Desi mu se i taj veliki put za Njujork. i televizijski prenos američkog finala, i...

Potrošna roba

Da je „Peanuts“ neka tipično američka, ili tipična Diznijeva priča, svakako bi „A Boy Named Charlie Brown“ imao hepiend. I Čarli bi se kući vratio sa najvećim od svih školskih trofeja. Ali, to je bio film Šulca i Melendeza. Vječitih gubitnika koji su američkom stripu i animaciji ostavili nešto užasno važno. Nema trofeja, ni slave, ni pobjede za dječake poput Čarlija Brauna. Za njih ostaje nešto mnogo dragocjenije od toga.

Daleko od toga da su prema obožavanom „Peanuts“ dječaku Šulc i Melendez nepravedni i strogi. Naprotiv, na putu do Njujorka i natrag, dječak poklopljen sopstvenom tremom i svojim egom (toliko, da i famozno ćebence nesrećnog Linusa uspije da, negdje usput, zaturi ili zaboravi) – dobija lekciju divnog odrastanja. Čeka ga onda, kada se vrati kući. Tamo gdje su Linus, Snupi i, naravno, mala Lusi, zbog koje se i prijavio na takmičenje. I koja je u silnom bijesu jedne djevojčice ugasila TV i rekla da ne želi više da čuje za Čarlija Brauna, onda kada je, u njujorškom finalu, izgubio.

Povratak Čarlija Brauna u ulicu djetinjstva savršeno je stvaran. Niko se tu pretjerano nije cimnuo, što ga nije bilo.

Da je ,,Peanuts“ neka tipično američka, ili tipično ,,Diznijeva“ priča, svakako bi imao hepiend. Ali, to je ipak bio film Šulca i Melendeza, vječitih gubitnika koji su američkom stripu i animaciji ostavili nešto važno

Niti je za školu i sve u njoj bilo pretjerano bitno to, što je on pobijedio ili izgubio. Svi su, prosto, nastavili sa životima. Školski tim u bejzbolu je ovog puta slavio; Lusi je već našla novu zabavu... a Linus, u svoj svojoj božanstvenoj jednostavnosti djetinje podsvijesti – Čarliju rekao da se, prosto, svijet nije završio time što je on izgubio. Pa bilo to i nešto tako važno, kao što je takmičenje u spelovanju.

I tada dječak, koji u velikom finalu nije znao da speluje jedno „B-E-A-G-L-E“, kao da se to „bigl“ uopšte ne tiče

njegovog Snupija, konačno može da se oslobodi od – sebe. I da konačno ne razmišlja o tome, kako će pred bilo kim nastupiti i izgledati. Jer, ionako je pred svima zamjenljiv i potrošan. Jer smo ionako svi zamjenljivi. I to je sasvim u redu.

Melemno sunce

Zbog toga „A Boy Named Charlie Brown“ na kraju ima jedno melemno sunce. Pod kojim jedan dječak konačno može da se, potpuno slobodan, od svih pobjeda i poraza i bilo čijih mišljenja – ko -

načno igra. I da bude svoj. Pa i pred tom Lusi, koja ga se prethodno, kao, odrekla. Naravno da je, na kraju, film bio i totalni trijumf za Šulca i Melendeza. Rezultat: i nakon 55 godina, to je „film koji je razbio Diznijev monopol u animaciji“; zaradio sjajnih i strašnih 12 miliona tadašnjih dolara, čistog profita, u bioskopima... I otvorio put za još četiri „Peanuts“ filma. To što je u trci za Oskara za najbolju pjesmu izgubio od ,,Let it Be“ Bitlsa... Pa, bože moj, to je ipak Čarli Braun.

Takav se film, tamo na kraju šezdesetih, mogao desiti zato što su tom i tadašnjem svijetu bile potrebne priče o djeci kojima je igra bitnija od toga, što u njoj uvijek gube. I jedino pitanje ostaje: ima li 55 godina kasnije mjesta za filmove poput „A Boy Named Charlie Brown“ i dječake poput Čarlija Brauna?

Eto ga odgovor, visok metar i po. Jedna skulptura Snupija. Tamo u holu iste one škole, kojoj ilustracije Sparkija Šulca, jednom za maturski godišnjak, nijesu valjale, u Sent Polu u Minesoti. S. STAMENIĆ

Egzistencijalne dileme djetinjstva u Snupijevom dvorištu

Lusi, strašno ljuta zbog Čarlijevog poraza

Bar Krisa Nikolsa v PODGORICARENJE

Nema

raskošnijeg i neobičnijeg muzičara, koji je iz neke daljine došao da stvara u Crnu Goru, od Krisa Nikolsa. Jedan put koji vodi od londonskog benda Foundations i slavnog Škota Donovana – do barskog Ružinog trna. Ozbiljno!

Prvo: Kris je, tamo sedamdesetih, bio džez-roker i klavijaturista ekstra klase. Čim čujete njegov autorski pečat na Donovanovom remek djelu folk-psihodelije, albumu „Santa Maria Pressing“ (1973), recimo, u pjesmi „Essence to Essence“, jasno vam je kakav je to muzičar. Nikols, tip iz Prestona, tamo blizu liverpulske luke, bio je, prije svega, tipičan čovjek rokenrola i svog vremena. Pa se mogla desiti ovakva scena: Zoran „Sančo“ Veljić, kultna barska faca i crnogorskog roka, pjevač Ružinog trna, i Momčilo Momica Glomazić (bubnjar i jedno od ključnih imena crnogorskog džeza) zapucali za Beograd... I u kafani „Grmeč“, za sto fino sa Nikolsom. Da mu ponude da jedno ljeto svira sa njima, na Jadranu.

I što se dešava? Eto ga Nikols, na barskoj stanici, bez kofera. Sav prtljag u četiri kese. On došao! Za njim uskoro vozom stižu i njegov sintisajzer i električni klavir... I eto ga, da stvaraju. U brojnim intervjuima, prije svega za našeg brižnog hroničara crnogorskog pop-roka i Baranina Željka Milovića, koji je i zaslužan za to što je upamćen Nikolsov barski period – Veljić je govorio da takvog muzičara poput Krisa u Crnoj Gori nije bilo. „Od drvosječa do benda sa čovjekom koji sve to zna da ispegla“ – slikovito je opisivao prije deset godina. Ostao je Kris sa njima skoro pola godine; značajno uticao na njihov zvuk koji je naginjao

Zaglavi se

ka hard roku. I nastavio... Odakle Kris u Jugoslaviji? Dva su imena tu bitna: Dado Topić i sjajan bubnjar Peco Petelj. Dado je već bio pristojna zvijezda, ali je nakon odsluženog vojnog roka – skontao da mu se bend Time osuo i zamro. Pa je prihvatio Pecov poziv da dođe u London. A Petelj je, prethodno, na Ostrvu završio nakon ponude da radi sa Traffic, velikim bendom Stiva Vinvuda i Džima Kapaldija Uglavnom, Dado je tamo završio na turneji sa bendom Foundations – gdje je Kris bio klavijaturista. I naravno da se svima i u Traffic i iz Fondations svidjelo to što je Time svirao i što su čuli sa ploča. Nikols je

Ružin trn FB page

tu lagano prihvatio poziv da pođe u Jugoslaviju; dopalo mu se toliko, da je ostao mnogo duže od planiranog. Kris je poseban trag ostavio na ploči grupe Time „Život u čizmama s visokom petom“ (1976), pa na Dadovim solo-albumima „Neosedlani“ (1979) i „Šaputanje na jastuku“ (1980). Ali je posebno interesantan period rada nakon Ružinog trna u Baru. Sa Bobanom Petrovićem snimio je disko-pop biser „Zora“ (1984), a sa jugoslovenskim rok titanima iz Smaka – „Smak 86“. Tada ga je i gitarski genije Radomir Mihailović Točak prozvao prosto – Krsta Nikolić.

Ružin trn sada je prepoznat prije svega po kultnoj barskoj pjesmi „Mrzim decembar“, koja je potom objavljena i u verziji Katapulta.

I što bi, na kraju, sa našim Krstom Nikolićem? Decenijama kasnije, vodio je svoju džez akademiju za klavijature i klavir, u njemačkom Gledbeku. I to nije kraj priče o Krisu Nikolsu: prošle godine stigao je i jedan glas, da je proputio sve do nekog ašrama – svetilišta hinduističke religije, tamo neđe pod Himalajima! Na kraju, poslušate onaj „Život u čizmama s visokom petom“ grupe Time, pa vam bude jasno zašto je i do Bara, i sve do Indije, sudbina nosila Krisa Nikolsa.

Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Nikols (prvi zdesna) u bendu Ružin trn početkom osamdesetih

LONDON CALLING

Zimske đakonije

Market na Sautbanku, koji ove godine ima „ukus održivosti“, okupio je veliki broj prodavaca, kreatora, kuvara, ali i koktel-majstora spremnih da ugriju posjetioce „uparenim“ alkoholnim i bezalkoholnim pićima

Kraj novembra, temperatura ispod pet stepeni Celzijusa, svjetlucave ukrašene ulice i miris kuvanog vina – sve ukazuje da došlo vrijeme za londonske božićne markete. I dok je većina počela da „niče“ prilično rano, već početkom mjeseca, market kraj Temze na Sautbanku ipak je onaj koji se iščekuje sa nestrpljivim precrtavanjem dana u kalendaru.

Organizatori zimskog marketa na „kraljičinom putu“ od Džubili do Voterlo mosta nijesu zakazali ni ove godine, pa jedno od najpopularnijih londonskih božićnih mjesta okupljanja već prve sedmice nakon otvaranja probija rekorde.

„Winter market“, koji je ove godine ima „ukus održivosti“, okupio je veliki broj prodavaca, kreatora, kuvara, ali i koktel majstora koji su, po -

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Nenad Zečević

Urednica

nešeni niskim temperaturama, većinom nude „uparena“ alkoholna i bezalkoholna pića.

Marija Ivanović-Nikičević Saradnici Leila

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

Drobnjak-Vukašinović,

Uprkos tome što će ubrzo stići i do temperatura ispod nule, a u skladu sa „održivom“ temom, or ganizatori su se

poslužili alternativnim, ali arhaičnim idejama. Recimo, kako da zamijene za planetu ne tako dobre eksterne grijače i pretvore ih u old skul vatru koja gori „ekološke brikete“.

I artikli koje Londonci mogu kupiti na marketu takođe su „održive“ prirode – od kućnih ručno-izrađenih ukrasa u obliku zvijezda, do alternativnih rješenja za božićne poklone, opcija ni ove godine neće faliti. A predivan pogled na Katedralu Svetog Pola i tradicionalno ukrašen Blefrajers most, ukombinovan s ovakvim đakonijama, L ondoncima će krasiti noći do kraja godine... Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Murseljević, Srđan Ivanović, Biljana Martinić, Milena Čavić, Sead Šabotić, Tijana Todorović, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Anja

Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Gužvanje kraj Temze na Sautbanku

„Održivi“ ukrasi u ponudi Winter marketa