Dnevni list Pobjeda 6.12.2024 by Pobjeda

Produžen pritvor dvojici od četvorice osumnjičenih za napad na novinarku Pobjede

Zoran Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelji Mladen

Mijatović i Ljubiša

Dukić su 10. novembra u Podgorici zički napali novinarku

Pobjede Anu Raičković, kao i osobe koje su bile sa njom U. G. i A. T., nanoseći im povrede i upućujući uvrede - navedeno je u obrazloženju Krivičnog vijeća Osnovnog suda

U Skupštini pokrenuta rasprava o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora o politički motivisanim ubistvima i napadima

Opozicija sumnja da je posrijedi pritisak na pravosuđe

Andrija Mandić je pojasnio da je planirano da na čelu anketnog odbora, kao pripadnik opozicije, bude poslanik Vladimir Dobričanin. Poslanica Aleksandra VukovićKuč ističe da Dobričanin nije pripadnik opozicije, već glasnik parlamentarne većine STR. 2. i 3.

Mitropolit Joanikije odlikovao bivšeg predsjednika Ustavnog suda Milorada Gogića, a žestoko kritikovao pojedince iz CANU jer su bili protiv nipodaštavanja statusa Mitropolije i nekih odredbi Temeljnog ugovora

Vlada na jučerašnjoj sjednici usvojila platformu za okončanje pristupnih pregovora sa EU Spajić ovlašćen da sa vladajućim strankama potpiše „Barometar 26“

Dio radnika Željezničkog prevoza tvrdi da menadžment krši prava zaposlenih

Vjerskim školama odobreno 1,7 miliona

Vlada usvojila platformu za okončanje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom

Spajić

PODGORICA – Vlada

Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici platformu „Barometar 26“ i premijera Milojka Spajića ovlastila da, u njeno ime, sa predstavnicima partija parlamentarne većine potpiše taj dokument.

Spajić, koji je juče sa političkim partijama započeo i konsultacije o tom dokumentu, javnosti se sinoć obratio video porukom u kojoj je naveo da je ruka pružena svima koji Crnu Goru žele u Evropskoj uniji. Premijer je, u video obraćanju, podsjetio na ključne principe sadržane u platformi „Barometar 26“ koji treba da dovedu do toga da Crna Gora do 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja.

Tim principima politički akteri se obavezuju da podrže ispunjavanje obaveza iz evropske agende, promovišu atmosferu dijaloga, saradnje i kompromisa, polarizujuća pitanja ostave po strani, te da promovišu regionalnu saradnju i uzdrže se od pitanja koja bi mogla narušiti dobrosusjedske i odnose sa članicama EU.

Već je, međutim, izvjesno da dokument neće potpisati svi konstituenti aktuelne Vlade.

Jedan od njih je Albanski forum čija dva funkcionera Nik Đeljošaj i Maraš Dukaj u Vladi obnašanju funkcije potpredsjednika i ministra ekonomskog razvoja i ministra javne uprave. Dukaj je juče, gostujući u „Drugačijoj radio vezi“ na Anteni M, najavio da pred-

stavnici Albanskog foruma, zbog sve češćih nesuglasica sa funkcionerima koalicije „Za budućnost Crne Gore“, svoj potpis neće staviti na „Barometar 26“. - Pružili smo iskreno ruku i dali riječ, ali smo bili prevareni, ako pogledamo stavove Andrije Mandića. Nadam se da će Andrija Mandić i grupacija oko njega staviti po strani teme koje nas dijele i zaustavljaju evropski put. Značajan dio te grupacije nije iskren na ovom putu napretka, mnogi od njih prekršili su sporazum koji smo potpisali, ali se nadam da će im interes Crne Gore biti iznad toga - rekao Dukaj.

Istakao je i da sve što piše u „Barometru 26“ piše i u sporazumu o formiranju Vlade, ali i najvaio da će Albanski forum ostati u izvršnoj vlasti sve dok se ne prekrši neki od principa za koji se zalažu.

Demokratska partija socijalista se još nije izjasnila o svojoj podršci „Barometru 26“, ali je juče najavila da njeni predstavnici neće prisustvovati konsultacijama koje je, povodom tog dokumenta, premijer Milojko Spajić pokrenuo sa stranačkim funkcionerima. Kao razlog navode to što parlamentarnu većinu čine i subjekti koji, kako kažu, ne samo da su suštinski suprotstavljeni EU vrijednostima već i aktivno rade protiv članstva Crne Gore u Uniji. - Smatramo i da navedena platforma nema za cilj istinski konsenzus o ključnom preostalom spoljno-političkom prioritetu, već predstavlja po-

PODGORICA – Skupština Crne Gore juče je, na osnovu prijedloga 43 poslanika vladajuće većine, pokrenula raspravu o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava od uvođenja višestranačja do danas, kao i okolnostima prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao „Crne trojke“.

Predsjednik Skupštine Andrija Mnadić je, obrazlažući taj prijedlog, istakao kako bi parlamentranom istragom Skupština dala nemjerljiv doprinos zaštiti slobode građana, poslanika i novinara, ali i bila najveća podrška nosiocima javne riječi i medijima da slobodno i bez straha budu korektiv rada i podsjetnik savjeti za nosioce javnih funkcija na putu demokratskog ozdravljenja crnogorskog društva.

U Skupštini pokrenuta rasprava o otvaranju anketnog odbora o politički motivisanim

Opozicija

pritisak na

Mandić je pojasnio da je planirano da na čelu anketnog odbora, kao pripadnik opozicije, bude poslanik Vladimir Dobričanin, na što je reagovala poslanica Aleksandra Vuković- Kuč navodeći da Dobričanin nije pripadnik opozicije, već glasnik parlamentarne većine, zbog čega joj je Mandić sugerisao da pokuša da „ovlada sobom“

kušaj stabilizacije delegitimisane vlade Milojka Spajića, kao i još jedan manevar kojim bi se Andrija Mandić predstavio kao evropski činilac na političkoj sceni Crne Gore – saopštili su iz DPS-a.

Napominju da ni djelovi parlamentarne većine, i njihov lider koji je ujedno i potpredsjednik Vlade, ne žele da učestvuju u platformi koju je ponudio premijer Spajić.

- Demokratska partija socijalista će podržati sva zakonska rješenja u Skupštini Crne Gore koja se tiču evropske agende, što smo i nebrojeno puta potvrdili u praksi – zaključili su iz DPS-a.

Na navode DPS-a potom su reagovali iz Spajićevog Pokreta Evropa sad optužujući tu partiju da je samo retorički proevropska stranka, a da djelima nastavlja da bude protivnik EU integracija.

Podsjećaju i da poslanici DPS-a nijesu podržali izbor sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i dva člana Sudskog savjeta, što je bio preduslov za deblokadu pravosuđa, ali i evropskih integracija.

- Zato i ne čudi što DPS ne podržava „Barometar 26“ i ulazak Crne Gore u EU do 2028. godine. To je potvrda da DPS-u ekonomski i benefiti u oblasti vladavine prava, punopravnim članstvom u EU, nijesu prioritet. Zato je Crnoj Gori trebalo 12 godina da zatvori svega tri pregovaračka poglavlja, a ova vlada će za dvije godine da zatvori sva preostala – zaključuje se u reagovanju PES-a. Đ.Ć.

Podsjetio je da je afera „Crne trojke“ u žižu javnosti dospjela 2013. godine izjavom bivšeg policajca Brajuša Brajuškovića koji je, kao nekadašnji pripadnik SAJ-a, tvrdio da je bio na čelu jedne od jedinica „Crnih trojki“ Veselina Veljovića koje su za cilj imale

prebijanje i zastrašivanje opozicionih političara i novinara. - Sama činjenica da je aferu vezanu za „Crne trojke“ vodio nekadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca, a kasnije specijalni tužilac Saša Čađenović, govori mnogo o tome koliko je režim čuvao monstrume koji su za njega obavljali najprljaviji posao –rekao je Mandić.

Istakao je i da je u pozadini priče i o „Crvenim beretkama“ u Srbiji i o „Crnim trojkama“ u Crnoj Gori stajala ruka nekadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Vukašina Maraša Ocijenio je i da je afera „Crne trojke“ dobila svoju nadogradnju kroz, kako je rekao, namješteni i raskrinkani državni udar čiji je cilj bio uništenje Demokratsklog fronta i njegovih lidera.

Na ove navode je regovala poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč, koja je Mandića pitala: „Je li ovo suđenje, je-

DFC predstavio novu studiju o instrumentima meke

Kentera: Maligni uticaji tridesetogodišnjeg

Strani uticaj u Crnoj Gori je posljedica moćne mašinerije, a ovo je poziv da se koordiniramo i da se strateški pomogne u odbrani onoga što su interesi zapadne demokratije u našoj zemlji, kazao je Radoje Cerović

PODGORICA - Strani uticaji, prvenstveno Srbije, u Crnoj Gori nijesu proizvod posljednje četiri godine, već 30 godina nečinjenja da se ojačaju institucije sistema. Da smo imali jake institucije od 2006. godine do danas, ne bismo došli u ovakvu situaciju, već bi imali rezistentne institucije i sektor bezbjednosti koji bi odgovorio na izazove.

To je kazao Savo Kentera aktuelni predsjednik Komiteta za bezbjednost i međunarodne odnose Atlantskog saveza Crne Gore, na čijem se čelu inače godinama nalazio. Povod je bila nova studija Digitalnog forenzičkog centra koji djeluje pri ASCG, čija je tema „Instrumenti meke moći u hibridnim strategijama“. Predstavljajući rezultate tog istraživanja, analitičari Marko Banović i Jelena Danilović su ukazali na brojne primjere malignih uticaja koji stižu iz Srbije i Rusije. Neke od ključnih stavki analize su izazovi za evropske integracije Crne Gore zbog sve intenzivnijih aktivnosti prosrpskih i proruskih aktera, a uključuju inicijative poput dvojnog državljanstva sa Srbijom

i donošenje zakona o stranim agentima po ruskom modelu. Tu je i erozija građanskog karaktera države kroz narative o navodnoj ugroženosti srpske populacije i identiteta, čija je posljedica etnofederalizacija Crne Gore, a tome doprinosi poistovjećivanje ove etničke pripadnosti sa pravoslavljem

otvaranju parlamentarne istrage i formiranju motivisanim ubistvima i napadima

sumnja da je posrijedi pravosudne institucije

ste li Vi predsjednik Vrhovnog suda?“, na što joj je on poručio da treba da ima poštovanja prema tome što on izgovara, jer je „mnogo mrtvih ljudi“.

Mandić je nastavio podsjećanjem na ubistva ministra odbrane SRJ Pavla Bulatovića, glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića, te ranjavanje novinarke Olivere Lakić, prebijanje novinara Lidije Nikčević i Tufika Softića, direktora i osnivača lista Vijesti Željka Ivanovića , profesora Voja

meke moći u hibridnim strategijama

Lakovića i pukovnika Radovana Aleksića Za riječ se potom javio poslanik Ure Filip Adžić ocjenjujući da je Mandić zloupotrijebio mjesto predsjednika Skupštine, te ocijenio kako se u parlamentranom životu

uticaji Srbije posljedica su nečinjenja institucija

i SPC, kreiranje antizapadnih stavova te promocija tradicionalnih vrijednosti kroz kulturu i obrazovanje.

Nekadašnji prvi čovjek Agencije za nacionalnu bezbjednost kazao je da nije čudan takav pritisak nama susjedne zemlje.

- Srbija na to ima pravo i može joj se da to radie. Ima jaku službu i institucije. A gdje su naše institucije i bezbjednosni sektor da se tome suprotstave – upitao je Kentera. On ukazuje na činjenicu da Crna Gora ne daje nikakav sistemski odgovor, te da će se taj uticaj nastaviti dok god institucije naše države budu ćutale.

- EU jeste prioritet za Crnu Goru, ali ne za podijeljenu i razorenu zemlju, sa institucijama koje nijesu sposobne da se suprotstave stranim uticajima. Da li Hrvatska želi za susjeda takvu državu? Treba li EU jedna takva tempirana bomba? No, ovo nije proizvod posljednje četiri godine, već 30 godina nečinjenja da se ojačaju institucije sistema. Da smo imali jake institucije barem od 2006. godine do da-

nas, ne bismo došli u ovakvu situaciju, već bismo imali rezistentne institucije i sektor bezbjednosti koji bi odgovorio na ovakve izazove – zaključio je on. Psiholog i komunikolog Radoje Cerović potcrtava da je riječ o „izuzetno postavljenoj višedecenijskoj strategiji, koja je dobro koordinirana“.

- Da bi u Crnoj Gori bilo reakcije, to zahtijeva konkretnu političku volju, koje nema. Opozicija je potpuno „deaktivirana“ za strateške ciljeve i teško da se danas mogu naći

oni akteri koji treba na pravi način da odgovore na ovakvu strategiju. Treba da shvatamo da je strani uticaj u Crnoj Gori posljedica moćne mašinerije, a ovo je poziv da se koordiniramo i da se strateški pomogne u odbrani onoga što su interesi zapadne demokratije u našoj zemlji – dodao je Cerović.

Analitičar Danilo Kalezić smatra da su rezultati studije „zastrašujući“, te da se nužno postavlja pitanje „kako dalje“. - Težnje Srbije i Rusije osjećaju se sve više u Crnoj Gori i

Pozivu da prisustvuju predstavljanju studije nije se odazvala nijedna partija

Na jučerašnje predstavljanje studije DFC-a o instrumentima meke moći u hibridnim strategijama bile su pozvane sve političke partije, ali se nijedna od njih nije pojavila.

- Za vlast je to očekivano, ali zašto nema ni opozicije?

Možda piju kafu u Njegoševoj ili Hercegovačkoj ulici, jer je ovo suviše nebitno pitanje za njih? Znaju da pričaju u parlamentu kada su pred kamerama. Ne treba nam to, pa neka nas više nema ako ćemo samo da sjedimo i gledamo što se događa – oštro je prokomentarisao Savo Kentera.

Mlađi vodnik VCG koji je nedavno gestikulirao dvoglavog orla ima istoriju neprimjerenog ponašanja

Crne Gore nikada nije desilo da vlast formira Anketni odbor i zahtijeva parlamentranu istragu. Mandić je potom pojasnio da je planirano da na čelu Anketnog odbora, kao pripadnik opozicije, bude poslanik Vladimir Dobričanin Na to je ponovo reagovala poslanica Vuković-Kuč navodeći da Dobričanin nije pripadnik opozicije, već glasnik parlamentarne većine, zbog čega joj je Mandić sugerisao da pokuša da „ovlada sobom“. Njen partijski kolega Andija Nikolić Mandića je podsjetio da predsjednika i članove Anketnog odbora bira opozicija na usaglašeni prijedlog. Poručio je i da je svrha Anketnog odbora, čije je formiranje u planu, pritisak na pravosuđe. - To pravosuđe trenutno vodi postupak i protiv vas. Ovo je pokriće za ono što slijedi, vidjećemo brzih dana – rekao je Nikolić, ističući i da je opasno pomenuta ubistva stavljati u politički kontekst. Đ.Ć.

zbog toga očekujem da će aktivirati sve svoje resurse koji su im na raspolaganju da bi zaustavili napredak Crne Gore ka EU. Zato moramo što prije skrenuti pažnju zapadnih zemalja na sve ono što se dešava kod nas – rekao je on.

Penzionisani admiral Dragan Samardžić podsjetio je na činjenicu da je Crna Gora nekada bila zemlja za primjer, ali smo „u kratkom vremenskom periodu pokvarili odnose sa većinom susjeda“, što ne smatra slučajnim događajem. I bivši ministar odbrane Boro Vučinić ocjenjuje da su „sektori bezbjednosti i odbrane u kolapsu“.

- Složiću se da smo u bivšoj vlasti mogli i da je trebalo više da uradimo, ali koliko god da smo uradili – sada je takvo vrijeme da traži ozbiljan odgovor svih. Jer, mi ne gledamo aktuelnu vlast kao neko ko će pomoći da se održi Crna Gora – naveo je on.

I David Vukićević iz Mreže za omladinski aktivizam je duboko razočaran izostankom reakcije na sva dešavanja, ali podsjeća kome su upućene najopasnije poruke.

- Svi ti narativi prvenstveno su namijenjeni novim naraštajima koji sjutra treba da nose ovu zemlju. Mora se konačno obratiti pažnja na to ko mlade edukuje i okuplja i da li se time zaista promoviše kritička i zdrava misao – zaokružio je on jučerašnji skup. K.J.

Gorvoković u januaru policiji lažno prijavio da je napadnut u Tuzima

O lažnim navodima Gorvokovića obaviještena je Vojska Crne Gore kao i njegov tadašnji neposredno nadređeni koji ga nije udaljio iz službe, već poslao na akademiju. Gorvokovićev nadređeni je u to vrijeme bio major Nemanja Drobnjak, koji je prošlog mjeseca otišao u vojnu diplomatiju, odnosno u NATO misiju u Bukureštu

PODGORICA - Mlađi vodnik Vojske Crne Gore i učesnik NATO misije u Bugarskoj David Gorvoković, koji je tokom proslave Dana nacionalne zastave sa kolegama iz Oružanih snaga Albanije gestikulirao albanski nacionalni simbol, dvoglavog orla, početkom ove godine policiji je prijavio da je napadnut, što se kasnije ispostavilo kao lažna prijava, nezvanično saznaje Pobjeda.

Gorvoković je, prema informacijama našeg lista, u januaru komandi prijavio da je u jednoj kafani u Tuzima doživio neprijatnost zbog čega je, strahujući za sopstvenu bezbjednost, morao da napusti taj ugostiteljski objekat.

On je, naime, tvrdio da su ga u kafani prepoznale i vrijeđale bezbjednosno interesantne osobe. O događaju je obaviještena crnogorska policija koja je kasnije, provjerom njegovih navoda, utvrdila da se radi o lažnoj prijavi.

O lažnim navodima Gorvokovića obaviještena je Vojska Crne Gore kao i njegov tadašnji neposredno nadređeni koji ga, kako ističu naši izvori, nije udaljio iz službe već poslao na akademiju.

Gorvokovićev nadređeni je u to vrijeme, prema našim saznanjima, bio major Nemanja Drobnjak koji je prošlog mjeseca otišao u vojnu diplomatiju, odnosno u NATO misiju u Bukureštu.

Gorvoković je prilikom ovogodišnje svečanosti u Mojkovcu, upriličene povodom obilježavanja 108 godina od Mojkovačke bitke, bio u Gardijskom stroju Vojske Crne Gore.

O Govorkovićevom neprimjerenom ponašanju crnogorsku javnost obavijestio je lider Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković koji je, na svom nalogu na platformi Iks, objavio fotografiju na kojoj ovaj mlađi vodnik sa dvojicom albanskih kolega gestikulira dvoglavog orla. Minis tar odbrane Dragan Krapović potvrdio je potom da su Dajkovićevi navodi tačni i da će „sve za tog pripadnika Vojske biti utvrđeno“, nakon čega se tim povodom više nije oglašavao. Gorvokovićevo gestikuliranje dvoglavog orla samo je dio skandala koji ovih dana potresa crnogorsku vojsku, a koji je izbio krajem prošlog mjeseca kada su kosovski mediji objavili vijest da je tamošnja policija privela dvojicu crnogorskih vojnika koji su na teritoriju te zemlje doputovali automobilom na kome je bila nalijepljena parola „Kosovo je Srbija“. Ministar Krapović potvrdio je da su dvojica vojnika, kojima su kosovske vlasti odredile jednomjesečni pritvor, u vrijeme puta na Kosovo bili na bolovanju. Interesantno je, međutim, da se Krapović za mlađeg vodnika Gorvokovića nije zauzeo kao za prethodnu dvojicu koje je nazvao „dobrim i uzornim“ pripadnicima Vojske Crne Gore.

Umjesto toga Gorvokovića je „prebacio“ u nadležnost načelnika Generalštaba vojske Crne Gore brigadnog generala Zorana Lazarevića, koga Krapović već duže vrijeme bezuspješno pokušava da smijeni, a u čemu ga sprječava šef države Jakov Milatović Đurđica ĆORIĆAna RAIČKOVIĆ

Sa jučerašnjeg zasijedanja parlamenta

Gorvoković sa albanskim kolegama gestikulira dvoglavog orla

INTERVJU: Nosilac liste Demokratske partije socijalista u Beranama Miro Nedić ukazao na brojne propuste dosadašnjih vlasti u toj opštini

Jedino povratak DPS-a garantuje stabilnu vlast

PODGORICA - Nosilac

liste Demokratske partije socijalista „Za Berane! I srcem i znanjem!“ Miro Nedić smatra da je povratak te partije na mjesta odlučivanja neophodan zarad konsolidacije i stabilizacije političkih prilika, što je, kako navodi, i jedan od razloga rasta povjerenja u njihovu politiku.

Nedić je, u intervjuu za Pobjedu uoči glasanja u Beranama u nedjelju, kazao i kako očekuje da će takav trend potvrditi i izbori u toj opštini.

Noslilac liste DPS-a je ocijenio da je aktuelna većina na svim nivoima nefunkcionalna uz konstataciju da „kako god da se presloži ona neće dati održivu i funkcionalnu vlast“. Nedić je ocijenio da aktuelna vlast, koja već 10 godina upravlja Opštinom, nije uradila apsolutno ništa, apostrofirajući brojna očekivanja građana koja su iznevjerena kroz neispunjena obećanja od, kako kaže, doma za stare, zgrade za penzionere i novog gradskog groblja.

POBJEDA: S obzirom na ranija dešavanja kada su u pitanju koalicioni odnosi među političkim subjektima da li to znači da samo apsolutna pobjeda na predstojećim izborima garantuje stabilnu vlast?

NEDIĆ: Čini mi se da navedeno stanje upućuje na drugačiji zaključak, a to je da jedino povratak DPS-a kao nosioca odgovornosti garantuje stabilnu vlast. Za detaljniju analizu ove tvrdnje moramo izaći i izvan optike lokalnih izbora u Beranama. Naime, od političkih promjena 30. avgusta prošlo je više od četiri godine. Gotovo na svim nivoima

Aktuelna većina je na svim nivoima nefunkcionalna i kako god da se presloži ona neće dati održivu i funkcionalnu vlast. Upravo zbog toga naš povratak je neophodan za konsolidaciju i stabilizaciju političkih prilika, a to je upravo ono što građani traže. To je i jedan od razloga rasta povjerenja u politiku Demokratske partije socijalista, a takav trend potvrdiće i izbori u Beranama, smatra Nedić

PODGORICA – Predsjednik države Jakov Milatović, time što je u toku radnog vremena promovisao listu

„Za bolju Podgoricu“ koja je na minulim izborima u gravnom gradu nosila njegovo ime, nije prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

To je utvrdila Agencija za sprečavanje korupcije odlu-

POBJEDA: Koji su glavni programski ciljevi koji će biti u fokusu u slučaju da ostavarite željeni rezultat i koga vidite kao mogućeg partnera?

NEDIĆ: Ključni prioritet je saniranje haotične situacije u opštini i započinjanje projekata koji bi omogućili da Berane ponovo oživi. Aktuelna vlast,

socijalista. Što se tiče konkretnih projekata u putnoj infrastrukturi građanima obećavamo izgradnju pješačkog mosta na Limu (Stari grad – Hareme), izgradnju mosta na Limu (obilaznica – Donje Luge), rekonstrukciju i sanaciju gradskih ulica i trotoara, izgradnju nadzemne parking garaže, nastavak izgradnje obilaznice kao i značajno uređenje kada je u pitanju postavljanje vertikalne i horizontalne signalizacije na gradskim saobraćajnicama.

POBJEDA: Koji je vaš plan za rješavanje spora u vezi sa autobuskom stanicom i zemljišnom parcelom koja treba da bude ustupljena na korišćenje trgovinskom lancu „Lidl“?

te promjene donijele su političku nestabilnost i haos koji prijeti da sistem uvede u stanje anarhije. Kao posljedica haotičnih odnosa među konstituentima tzv. tidesetoavgustovske većine imamo seriju vanrednih lokalnih izbora u Crnoj Gori. Podsjećam da smo nedavno imali četvrte lokalne izbore u Budvi za četiri godine, da smo imali vanredne izbore u Podgorici i Andrijevici, da imamo vanredne izbore u Beranama, a da trenutno imamo krizu vlasti i u Tivtu, Mojkovcu i brojnim drugim opštinama. Takođe, imali smo vanredne parlamentarne izbore i treću Vladu, koja uprkos brojčano velikoj podršci u parlamentu, funkcioniše tako da potpredsjednik Vlade optužuje dio parlamentarne većine za nacionalizam i šovinizam, a ministar unutrašnjih poslova premijera za zloupotrebu službenog položaja. Sve ovo upućuje na jasan zaključak, aktuelna većina na svim nivoima nefunkcionalna je i kako god da se presloži ona neće dati održivu i funkcionalnu vlast. Upravo zbog toga naš povratak je neophodan za konsolidaciju i stabilizaciju političkih prilika a to je upravo ono što građani traže. To je i jedan od razloga rasta povjerenja u politiku Demokratske partije socijalista, a takav trend potvrdiće i izbori u Beranama.

koja već 10 godina upravlja Opštinom, nije uradila apsolutno ništa. Možemo slobodno reći da je za nama de-

fakultetskih jedinica, a sada nijednu. Fudbalski klub je nekada bio prvoligaš, a sada se takmiči u trećoj ligi, kulturnih dešavanja nema, grad nema autobusku stanicu kao ni redovno vodosnabdijevanje, ulice su raskopane, a očekivanja građana iznevjerena kroz neispunjena obećanja od doma za stare, zgrade za penzionere i novog gradskog groblja. Jednostavo, Berane je pretvoreno u centar za iseljavanje u kojem više nema mogućnosti za normalan život. Kao posljedica toga ogroman broj mladih ljudi iseljava se za Podgoricu i druge gradove na jugu. Takođe, sta-

nje finansija je dramatično budući da je Opština dužna skoro 30 miliona, odnosno nekoliko puta više nego što je trenutni budžet. Sanacija ovakvog stanja početni je prioritet. Što se tiče konkretnih planova za razvoj oni su mnogobrojni. U našem programu prioritet su novi dječji vrtić, koji će biti besplatan za sve mališane, nova autobuska stanica, dom za stare, rekonstrukcija glavnog Trga 21. jul, nastavak izgradnje obilaznice, revitalizacija spomen-parka Jasikovac. Ovo su samo neki od desetina projekata predviđenih našim programom. Takođe, radićemo na razvoju poljoprivrede i turizma, i uklanjanju biznis barijera što bi dovelo do privlačenja investitora a što je ključni preduslov za razvoj grada kako bi se otvorila nova radna mjesta i kako bi naša omladina imala prostor da pokaže svoj po-

kom u kojoj se konstatuje kako predsjedniku nije određeno radno vrijeme koje ga ograničava da ima aktivnosti koje se odnose na promociju izborne liste. Prijavu protiv Milatovića Agenciji je dostavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora zahtijevajući od te institucije da pokrene postupak i utvrdi kršenje člana 44. stav 4. Zakona o finansiranju po-

litičkih subjekata i izbornih kampanja. Tim članom javnim funkcionerima, među kojima se izuzimaju poslanici, odbornici i zaposleni u državnim i lokalnim institucijama, javnim preduzećima i državnim fondovina, zabranjuje se da se u toku radnog vremena angažuju na aktivnostima koje imaju veze sa izbornom kampanjom. Milatović se, navodi se u odlu-

ogroman Podgotencijal. NEDIĆ:

POBJEDA: Koji vitalni infrastrukturni pojekti će imati prioritet? Zašto su projekti o izgradnji putne infrastrukture „kamen spoticanja“ među političkim subjektima? Rekao bih da se aktuelna većina spotakla u posljednjih 10 godina ne samo o projekte koji se tiču putne infrastrukture nego generalno, kada je riječ o bilo kakvom razvoju grada i bilo kom projektu koji bi doprinio našem gradu. Sve što smo vidjeli u posljednjoj deceniji je partitokratija, partijsko zapošljavanje i međusobne optužbe o podjeli plijena. Ipak, vrijeme je da se tome stane na put 8. decembra i vjerujem da će upravo zbog tih razloga građani glasati za promjene čiji je nosilac Demokratska partija

NEDIĆ: Autobuska stanica jedan je od prioriteta našeg programa. Trenutna situacija nedopustiva je za naš grad, a neuslovno stajalište dodatno ugrožava bezbjednost svih koji učestvuju u ovoj vrsti prevoza. Neophodna je izgradnja nove autobuske stanice koja bi bila značajan projekat za grad, a koji ćemo realizovati kroz privatno-javno partnerstvo. Što se tiče drugog dijela Vašeg pitanja koje se tiče parcele ustupljene na korišćenje trgovinskom lancu „Lidl“, podsjetiću Vas da smo kao odbornički klub bili protiv donošenja odluke o prodaji građevinskog zemljišta u zahvatu DUP-a ,,Lijeva obala Lima“. Nema nikakve dileme da je svaka investicija dobrodošla, a pogotovo dolazak giganta kakav je „Lidl“, ali ipak smatramo da navedena lokacija, iz niza razloga nije najadekvatnije rješenje za to. Takođe, na toj lokaciji skoro 60-ak beranskih porodica trenutno zarađuje za život i vlast bi morala da ima osjećaja za ovaj izraženi socijalni problem. Smatramo da je potrebno obezbijediti drugu lokaciju za dolazak „Lidla“, a da Opština paralelno sa tim pristupi izgradnji mješovite pijace kako bi bilo omogućeno građanima, koji svojim radom pošteno prehranjuju svoje porodice, da imaju adekvatne uslove za rad. Irena MILOVIĆ

ci ASK-a, izjasnio i istakao da radno vrijeme predsjednika nije unaprijed definisano ni propisano ugovorom o radu, te da samim tim nije ni moguće kršenje radnog vremena na način kako se to navodi u prijavi MANS-a. Naveo je i da je tog, kao i svakog drugog, svoju satnicu sam organizovao u skladu sa dnevnim predsjedničkim obavezama, te da učestvovanje na

konfereņciji na kojoj je promovisao svoju izbornu listu ni na koji način nije uticalo na ažurnost i kvalitet predsjedničkih obaveza.

Izjasnio se i da na tom događaju nije govorio kao predsjednik države i da je to uradio u pauzi između planiranih radnih obaveza.

Agencija je odlukom ocijenila da se, u Milatovićevom slučaju, ne može govoriti o kr-

šenju Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. - Imajući u vidu da Milatović nije lice za koje je propisana zabrana i ograničenje iz člana 44 . stav 4 . Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, jer ne obavlja paslove u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalne samouprave, organima lokalne uprave, javnim preduzećima, javnim ustanovama i državnim fondovima, već su njegove nadležnosti propisane odredbom Zakona o predsjedniku – piše u odluci ASK-a.

Miro Nedić

Petak, 6. decembar 2024.

Dio radnika Željezničkog prevoza tvrdi da je menadžment kompanije prekršio prava zaposlenih

PODGORICA - Dok željeznički saobraćaj još nije u potpunosti normalizovan, radnici Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) suočavaju se s ozbiljnim izazovima. Odluka menadžmenta o otkazima trojici zaposlenih, među kojima je i predsjednik Sindikalne organizacije prevoza mašinovođa ŽPCG Dejan Žarić, kojem je otkaz uručen juče zbog odbijanja potpisivanja kontroverznih aneksa ugovora, izazvala je talas nezadovoljstva među radnicima i sindikalnim predstavnicima.

Anekse, koji predviđaju zabranu rada u konkurentskim kompanijama, dobilo je 45 radnika, od kojih je samo deset pristalo da ih potpiše. Ostali se suočavaju s mogućnošću gubitka posla, što je dovelo do optužbi na račun menadžmenta za selektivnu primjenu sankcija i kršenje prava zaposlenih.

Eskalacija

Nezadovoljstvo radnika eskaliralo je u prijetnje radikalnijim mjerama ako otkazi i aneksi ne budu povučeni. Sindikati traže hitnu intervenciju nadležnih institucija, dok generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković , upozorava na ozbiljne posljedice nezakonitih odluka poslodavca i zastoja u funkcionisanju željezničkog sistema.

Razgovori s predstavnicima Vlade i ministarkom saobraćaja Majom Vukićević

Ako se ne povuku otkazi i aneksi, tražiće ostavke borda i izvršne direktorice

Razgovori s predstavnicima Vlade i ministarkom saobraćaja Majom

Vukićević planirani su za danas, dok razgovor sa direktoricom ŽPCG

Draganom Lukšić juče nije urodio plodom. Kako su Pobjedi kazali radnici, nakon dugotrajne rasprave, Lukšić im je odgovorila da anekse nije moguće povući, a da radnici koji su dobili otkaze pravdu traže na sudu

planirani su za danas, dok razgovor sa direktoricom Draganom Lukšić juče nije urodio plodom. Kako su Pobjedi kazali radnici, nakon dugotrajne rasprave, Lukšić im je odgovorila da anekse nije moguće povući, a da radnici koji su dobili otkaze pravdu traže na sudu. Keković je na konferenciji za novinare kazao da je situacija zabrinjavajuća, ne samo zbog nezakonitih otkaza, već i zbog vozova koji ne saobraćaju. On je naglasio da su pisali i Ministarstvu rada, da urade hitan

Otkazi dijeljeni selektivno

Keković je istakao i da se ponuda za aneks uradila selektivno, te da je prvo data mašinovođama i pregledačima kola u Podgorici, kako bi se zastrašili oni u drugim opštinama. Babović tvrdi da je aneks dobilo 15 mašinovođa i 29 pregledača, i da danas svi mogu dobiti otkaz. - To je kolaps sistema, jer nema pregledača i mašinovođa na birou rada, neka se zapitaju kako će se vozovi pokrenuti - naglasio je Babović i dodao da će krivične prijave biti upućene ka menadžmentu.

inspekcijski nadzor u ŽPCG, po pitanju poštovanja Zakona o radu.

Istakao je da poslodavac ne može da natjera zaposlenog da prihvati aneks ugovora o radu, te da mu ne može dati otkaz na osnovu toga.

- Izjave menadžmenta su bile zabrinjavajuće, takvo ponašanje smo doživjeli neodgovornim. Na nama je da ne dozvolimo da menadžment uspije u nezakonitim namjeramanaveo je Keković. Predsjednik Jedinstvenog sindikata radnika ŽPCG Milan Usančević kazao je da traže od menadžmenta da povuče nezakonite anekse.

Nezadovoljstvo radnika eskaliralo je u prijetnje radikalnijim mjerama ako otkazi i aneksi ne budu povučeni. Sindikati traže hitnu intervenciju nadležnih institucija, dok generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković upozorava na ozbiljne posljedice nezakonitih odluka poslodavca i zastoja u funkcionisanju željezničkog sistema

- Tražimo da se povuku svi aneksi i ponište rješenja o otkazima, a ako to ne bude, tražićemo radikalnije mjere već danas, odnosno ostavku Odbora direktora i izvršne direktorke - naveo je Usančević. Predsjednik Sindikalne organizacije prevoza mašinovođa Dejan Žarić je dodao da su se menadžmentu obratili dopisom za povećanje plata za vrijeme bivše vršiteljke dužnosti izvršne direktorke Slavice Pavićević i tražili povećanje osnovne zarade, i da im je rečeno da će to dobiti čim se izabere izvršni direktor. Lukšić je izabrana sredinom oktobra. - Dobili smo aneks od nove iz-

Lukšić: Neću podnijeti ostavku jer bi to značilo bježanje od problema

Izvršna direktorica ŽPCG Dragana Lukšić poručila je da neće podnijeti ostavku na tu funkciju. - Poštovani građani Crne Gore, poštovani željezničari, obraćam vam se povodom zahtjeva za moju ostavku, koje iznosi određeni broj zaposlenih, odnosno predsjednik Jedinstvenog sindikata radnika ŽPCG i njegovi bliski saradnici. Smatram važnim istaći da sam na funkciju izvršnog direktora stupila prije mjesec dana i zatekla upravo ovo stanje voznih sredstava. Odmah po preuzimanju dužnosti, usmjerila sam svoje napore na uvo-

đenje reda, rada i discipline u kompaniju – što, očigledno, nije odgovaralo određenom broju zaposlenih - navela je Lukšić u izjavi dostavljenoj medijima. Ističe da je trećeg dana po preuzimanju dužnosti lično sa inženjerima iz tehničkog sektora obišla remontne zavode u kojima se vrši remont EMV (elektromotornih vozova) i dvoje „Z“ putničkih kola za sjedenje. - Uvidom u izvršene radove i u dogovoru sa remonterom očekujemo dolazak jednog EVM-a do kraja ove godine, a do kraja januara naredne godine i dolazak

vršne direktorke za njen menadžment, tu je traženo podizanje koeficijenata za njihovu cijenu rada sa 12 na 15 odsto. Mi smo se opredijelili da prvo treba riješiti plate zaposlenih, a onda ostale, odbili smo to - istakao je Žarić.

dvoje „Z“ kola sa čime bi naš inventarski park voznih sredstava bio na zadovoljavajućem nivou, što bi rezultiralo redovnim odvijanjem željezničkog saobraćaja bez korišćenja alternativnog prevoza. Takođe sam nakon nekoliko dana posjetila i remontni zavod u Krajovi (Rumunija) gdje se nalazi elektrolokomotiva, sa istim ciljem - dodala je Lukšić.

Njen cilj, poručuje, ostaje unapređenje ŽPCG, u interesu svih građana i zaposlenih, kroz odgovoran i posvećen rad, preduzimanjem svih potrebnih koraka u cilju efikasnog poslovanja i zaštite interesa Društva. - Iz tog razloga neću podnijeti ostavku jer bi to značilo bježanje od problema sa kojima se suočava ŽPCG, mogu slobodno reći najvećim od svog osnivanja, već se stavljam na raspolaganje resornom ministarstvu, Odboru direktora i ostalim zaposlenima koji ne podržavaju ovakav vid ophođenja prema društvu i korisnicima usluga koji koriste voz kao prevozno sredstvo - poručila je Lukšić.

On je naglasio da su uvrijeđeni kao profesionalci i stavom direktorice da radnici rade sabotažu. Član Izvršnog odbora Jedinstvenog sindikata radnika ŽPCG Miroslav Babović je naveo da su u srijedu imali priliku da čuju niz neistina, da je direktorka optužila radnike da su dio opstrukcije i kriminalne grupe.

Poziv institucijama - Mi koji smo ŽPCG držali na leđima, dočekali smo da nas nazivaju tim imenima. Ovo je pravna hajdučija, neko na silu pokušava da nas prisili da potpišemo aneks o konkurenciji, što nijesmo dužni da uradimo. Vozovi su otkazivani i 15 dana prije, a tada nas niko nije optuživao za opstrukcije - kazao je Babović. Medijima se obratio i pregledač kola Goran Matović koji, kako je naveo, nije član sindikata i nije dobio aneks. Žarić je pozvao sve institucije da se uključe u rješenje problema i daju saopštenja, gdje su izvršili povrede u radu. Naveo je da provjere da li je nešto urađeno van propisa, i ako jeste, da to iznesu i pokrenu disciplinske postupke. - Naravno da ćemo tražiti odgovornost direktorice, ministarstva i Vlade. Danas smo došli do toga da ne možemo da pokrenemo nijedan voz i pritiskom i prijetnjom i svega što ne dolikuje vođenju preduzeća, direktorka pokušava da napravi totalni haos u ŽPCG - naglasio je on. n. kovaČEviĆ

Sa jučerašnje konferencije za novinare

Dragana Lukšič

Novi detalji u vezi sa lažnom garancijom za izgradnju hotela kompanije Magnum Development u Kolašinu

Pogrešno naveden naziv

banke i broj telefona

U garanciji je naveden broj faksa kao kontakt lica, koji se, prema podacima sa internet stranice ove banke, ne nalazi u bazi njihovih telefonskih brojeva

PODGORICA – Osim što osoba koja je potpisala garanciju na 2,5 miliona eura podgoričkoj kompaniji Magnum Development za izgradnju kondo hotela u Kolašinu, prema tvrdnjama italijanske banke Credit Agricole Italia S.P.A, nikada nije bila zaposlena kod njih, u garanciji je, kako tvrde iz banke, pogrešno naveden i naziv Banca Credit Agricole i uključuje nepostojeću strukturu Divisione Corporate e Investment Banking.

U garanciji, u koju je Pobjeda imala uvid, naveden je broj faksa kao kontakt lica, koji se, prema podacima sa internet stranice ove banke, ne nalazi u bazi njihovih telefonskih brojeva.

Vlada je, nakon što je Ambasadi Crne Gore u Italiji iz banke predočeno da garancija nije autentična te da Vlada ne može aktivirati garanciju za koju je rok istekao 1. decembra, odlučila da kompletnu doku-

mentaciju u vezi s ovim projektom uputi tužilaštvu. Prije nego je postao jedini vlasnik Magnum Developmenta Veselin Bečanović je vlasništvo dijelio sa Olgom Čilikinom koja je imala 33,3 odsto. Aktuelni menadžment, kako su kazali Pobjedi iz ove kompanije, nije imao razloga da sumnja u ispravnost prethodno izdate garancije, a dodaju da je tadašnje Ministarstvo ekonomskog razvoja, krajem decembra 2021. godine potvrdilo kod banke garanciju. Italijanska banka je najavila da će podnijeti tužbu protiv Magnum Developmenta, a oni poručuju da će biti kooperativni sa svim domaćim i stranim pravosudnim organima koji budu uključeni u postupak.

U vrijeme predaje garancije na čelu Ministarstva ekonomskog razvoja bio je aktuelni predsjednik države Jakov Milatović, dok je projekat izgradnje hotela u Kolašinu na listu prioritetnih projekata

stavljen tokom vlade Dritana Abazovića u junu 2022, kada je na čelu Ministarstva bio Goran Đurović, koji je demantovao bilo kakvu umiješanost u slučaj lažne garancije dodajući da se u političkoj borbi ne biraju sredstva kako bi se diskreditovali ljudi. Optužio je premijera Milojka Spajića da pokušava da namjesti aferu, na šta su iz njegovog kabineta poručili da će imati priliku da sve objasni nadležnim organima te ga za eventualne nedoumice uputili na Milatovića, koji je bio njegov prethodnik u resoru ekonomskog razvoja. Biznis planom je bila predviđena izgradnja hotela sa četiri zvjezdice, sa 105 smještajnih jedinica, a predračunska vrijednost investicije je iznosila 13,3 miliona eura. U dopisu koji je Vladi upućen 7. novembra, Veselin Bečanović je ukazao da je planirani rok za završetak hotela kraj iduće godine, te da je od sopstvenih sredstava uloženo preko šest miliona eura, a za eventualne potrebe daljeg finansiranja obezbijeđeno i pet miliona eura kod Investiciono-razvojnog fonda. Bečanović je naveo da je završeno preko 90 odsto grubih radova, te da se do 20. decembra očekuje postavljanje krovne konstrukcije. Naglasio je i da su aplikant koji je kupio kondo jedinicu i članovi njegove porodice dobili crnogorske pasoše te da nema drugih koji čekaju da ostvare to pravo. Magnum je prošlog ljeta potpisao ugovor o franšizi sa hotelskom grupacijom IHG, na osnovu čega bi hotel trebalo da posluje pod nazivom „Crowne Plaza Kolašin“ i bude fokusiran na zdravstveni turizam. M. Lk.

Vlada poručila manjinskim dioničarima Instituta ,,Dr da imaju samo dvije opcije

Ili investirajte ili prodajte akcije

Odbor direktora Instituta ,,Dr Simo Milošević“ juče je usvojio Plan restrukturiranja, Skupština akcionara zakazana za 9. januar naredne godine

PODGORICA – Pred manjinskim akcionarima Instituta ,,Dr Simo Milošević“ su dva puta – ulaganje rame uz rame sa državom ili prodaja akcija državi. Svaka druga opcija, kako je pokazao Plan restrukturiranja, Institut vodi u stečaj, tokom kojeg bi jedini način za izmirenje obaveza bila upravo prodaja imovine, imajući u vidu dugove od 25 miliona eura – saopštili su iz Vlade nakon što je suvlasnik najvećeg manjinskog akcionara HTP Vila Oliva Žarko Rakčević saopštio da na Skupštini akcionara neće podržati Plan.

Rakčeviću je neprihvatljiva prodaja prva faze Instituta, solitera i dva odjeljenja, ali i iznos od 69,9 miliona eura pla-

niran za rekonstrukciju druge faze. Taj posao bi se, kako kaže, mogao uraditi i za upola ili čak tri puta manje novca.

Poziv M anjinski M akcionari M a Iz Vlade ukazuju da prodaja dijela imovine, kojoj se protivi Rakčević, neće biti opcija, ukoliko oni, kao manjinski akcionari, budu investirali sa državom i Institutom. Planom je predviđeno da bi restrukturiranje koštalo 106,8 miliona, od čega bi država obezbijedila oko 64 miliona, a Institut od prodaje imovine i kredita 42,7 miliona eura.

Iz Vlade je ocijenjeno da dokapitalizacija, za šta je Rakčević najavio podršku i dodatno ulaganje od osam miliona srazmjerno svom kapitalu kako bi spriječio stečaj u Insti-

Predstavnici Ministarstva finansija na sjednici skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet

PODGORICA - Realizacija kapitalnog budžeta bi do kraja ove godine trebalo da iznosi više od 93 odsto, saopštila je generalna direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija Jelena Jovetić. Ona je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, koji je razmatrao izvještaj o realizaciji kapitalnog budžeta Crne Gore za treći kvartal, kazala da je zaključno sa tim periodom, plaćeno 111 miliona iz kapitalnog budžeta, što je negdje oko 47 odsto, prenosi agencija Mina-biznis. - To je nekih 14 miliona više nego u istom prošlogodišnjem

Do kraja godine očekuju realizaciju

više od 93 odsto kapitalnog budžeta

Generalna direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija Jelena Jovetić predstavila je i najnovije podatke koji se odnose na 11 mjeseci, prema kojima je za navedeni period plaćeno 157 miliona eura, što je 66 odsto realizacije kapitalnog budžeta. To je oko 28 miliona eura više nego u uporednom periodu prošle godine

periodu - kazala je Jovetić. Ona je predstavila i najnovije podatke koji se odnose na 11 mjeseci, prema kojima je za navedeni period plaćeno 157 miliona eura, što je 66 odsto realizacije kapitalnog budžeta. To je oko 28 miliona eura više nego u uporednom periodu.

Jovetić je podsjetila da su rebalansom budžeta preusmjerili dodatna sredstva koja su se odnosila na avansno plaćanje dionice auto-puta MateševoAndrijevica. - Sa ovim dodatnim sredstvima koja su preusmjerena na druge kapitalne projekte, oče-

kujemo da intenziviramo dinamiku realizacije određenih kapitalnih projekata, tako da do kraja godine očekujemo plaćanje za kapitalne projekte još nekih 50 miliona, što će realizaciju kapitalnog budžeta do kraja ove godine doći do nivoa preko 93

odsto - precizirala je Jovetić. Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Dražen Petrić, rekao je da je ostvareno 66 odsto kapitalnog budžeta, dok se očekuje realizacija od 93 odsto što je visok procenat. - Saglasan sam da je na kraju godine najbolje praviti neki

tutu, ne može da se sprovede bez Plana restrukturiranja kao osnove za državna ulaganja, jer bi to bila nezakonita državna pomoć.

- Zato pozivamo manjinske akcionare, koji su zabrinuti za prodaju dijela imovine Instituta, da ulažu i zajedno sa državom doprinesu spašavanju ove jedinstvene ustanove za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju – poručili su iz Vlade.

Kažu i da se jedino aktuelna vlada bavila spašavanjem Instituta, pa je povećanjem cijene za pacijente Fonda za z dravstvo obezbijedila dodatnih 4,5 miliona Institutu, kroz urgentnu pomoć preko Sindikata pomogla zaposlenima, te prva i jedina krenula u strateško i sistemsko ozdravljenje Instituta kroz Plan

presjek stanja i vidjeti prave razloge zašto se toliko sprovelo budžeta - rekao je Petrić. On je naveo da nije zadovoljan dinamikom izvođenja radova na Đalovića pećini i lokalitetu ski-centra Cmiljača i pitao je kada će oni biti završeni. Poslanik PES-a Tonći Janović kazao je da su u budžetu predvidjeli samo zrele projekte koji imaju potpunu dokumentaciju i samo takvi projekti mogu dovesti do ovih 93 odsto realizacije koja se očekuje.

- Ranije su se koncipirali projekti koji nemaju nikakvu dokumentaciju, već se stavljali zbog izbornih ili predizbornih obećanja. To smo promijenili ovim budžetom - naveo je Janović.

Budući izgled hotela

Institut ,,Dr Simo Milošević“

Ura traži konsultativno saslušanje Spajića i Radunovića

Poslanik Miloš Konatar (Ura) je saopštio da se Ura protivi prijedlogu da se proda prva faza Instituta, ukazujući da je riječ o polovini imovine te tražio konsultativno saslušanje premijera Milojka Spajića i ministra Slavena Radunovića. Predlaže da saslušanju prisustvuju i autori Plana i predstavnici manjiskih akcionara Instituta, dodajući da javnost mora biti upoznata sa svim činjenicama.

- Premijer Spajić nastavlja sa obmanjivanjem javnosti i sakrivanjem činjenica. Kazao je da neće prodati Institut Igalo, a od javnosti sakrio namjeru i plan o prodaji prve faze Instituta, solitera i dječjeg odjeljenja, što je polovina imovine Instituta – kazao je Konatar. Saglasan je da se Institut mora spasiti te da u tome država i manjinski akcionari moraju sarađivati, ali ne na način da se rasproda najvrednija imovina Instituta.

restrukturianja, koji je, kako navode, sa aspekta propisa o državnoj pomoći, jedini put za spas od stečaja.

- Prethodne vlade nijesu uložile ni euro u Institut, već su ostavile dugove od preko 20 miliona eura, zapuštene objekte i opremu. Ovakvo djelovanje dovelo je do toga da Institut konstantno bude pred stečajem ili pred privatizacijom – kazali su iz Vlade.

Tvrde da je jedini spas od stečaja na zakonit način da Institut sam obezbijedi 40 odsto sredstava u realizaciji Plana, odnosno da to bude na tržišnim osnovama i bez intervencije države.

Smatraju neutemeljenim navode da Vlada predlaže prodaju Instituta, ukazujući da nijesu oni pripremali Plan, već profesori Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, koji su procijenili da Institut ova sredstva može obezbijediti samo prodajom objekata, koji se, kako napominju, ne koriste godinama u punom kapacitetu.

- Napominjemo da su prethodne vlade, u pet navrata, sprovodile tenderske postupke, od kojih je posljednji iz 2018. godine, kada je bilo predviđeno da se cjelokupan dr-

On je dodao da je kapitalni budžet za narednu godinu isto tako koncipiran.

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar, rekao je da je ove godine kapitalni budžet veći u odnosu na narednu, ukoliko se maknu izdvajanja za auto-put za narednu godinu.

- Za treći kvartal izvršenje je 237 miliona eura, a cijeli budžet za narednu godinu planiran je na 278 miliona eura, uključujući auto-put. Toliko o tome kad su kolege govorile da je u pitanju rekordni iznos za kapitalni budžet i da nas čekaju veliki infrastrukturni projekti - precizirao je Konatar.

On je naveo da je u predloženi budžet za narednu godinu

Vlada zadužila Ministarstvo finansija da prenese sredstva na depozitni račun Privrednog suda

Do 15. decembra isplaćuju

još 7,78 miliona eura bivšim „dakićevcima“

Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima. Predloženim zakonom su, kako je saopšteno iz Vlade, stvorene pretpostavke za dalji razvoj i unapređenje sistema individualne kapitalizovane štednje sa direktnim uticajem na bolju buduću socijalnu sigurnost građana, uz obezbjeđenje trajne i efikasne socijalne zaštite koja bi trebalo da obezbijedi pristojan životni standard u starijoj dobi

žavni paket akcija Instituta proda za svega 35 miliona eura. Shvatamo nezadovoljstvo gospodina Rakčevića zbog ove neuspjele privatizacije, ali nije ova Vlada ta kojoj se to može pripisati.

Ova Vlada je, za razliku od svih ostalih, spremna da uloži preko 60 miliona eura u Institut, a garancija za to su planirana sredstva u Budžetu već za 2025. godinu u iznosu od 32 miliona eura – zaključili su iz Vlade.

Bord dao zeleno svjetlo

Odbor direktora Instituta je, sa četiri glasa za i jednim protiv, juče prihvatio Plan restrukturiranja koji će dostaviti Skupštini akcionara na usvajanje – saopštio je predsjednik odbora Predrag Dragojlović.

Skupština je zakazana za 9. januar, a to će, kako navodi Dragojlović, biti prelomni trenutak za odluku o Planu. - Plan restrukturiranja kao takav mora da bude usvojen u svom izvornom obliku, ukoliko se ne odluči drugačije. Mislim da o tome postoji prostor da se razgovara, ali to nije na Odboru direktno – kazao je Dragojlović. M. leKovIĆ

stavljen famozni projekat Velje brdo za koji nema ni P od planske dokumentacije. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, rekao je da je za prva tri kvartala realizacija kapitalnog budžeta 47 odsto od ukupno planiranog iznosa, i da je morala biti mnogo veća. - Nastavlja se rast neproduktivne bilbord potrošnje, imamo tri milijarde eura trgovinski deficit, kao i 1,7 hiljada više blokiranih preduzeća u odnosu na prošlu godinu. Turizam koji finansira 30 odsto bruto domaći proizvod (BDP), a imamo deficit od 50 miliona eura - naveo je Nikolić i dodao da prvi put u 15 godina Crna Gora bilježi pad turističkih prihoda. s. p.

PODGORICA - Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da, najkasnije do 15. decembra, prenese na depozitni račun Privrednog suda 7,78 miliona eura, radi namirenja potraživanja iz rada i po osnovu rada za sve preostale bivše radnike kompanije „Radoje Dakić“, koja nijesu izmirena u dosadašnjem toku stečajnog postupka, navodi se u Informaciji o potrebi namirenja potraživanja iz rada i po osnovu rada za sve preostale radnike privrednog društva „Radoje Dakić“ AD - u stečaju, koja je usvojena na jučerašnjoj sjednici Vlade. Navodi se da je nakon utvrđenih izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu, Vlada zaključila da su se stekli uslovi za ispunjenje svoje pozitivne obaveze izvršenja konkretnih nespornih pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka donijetih u korist ostalih bivših radnika ,,Radoja Dakića“, a po osnovu kojih su potraživanja priznata u stečajnom postupku. Ukupan broj radnika čija potraživanja nijesu isplaćena u cjelosti je 1.500.

dosadašnje Isplate

Prema do sada dostupnim podacima, iz budžeta je na osnovu sedam presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu bivšim radnicima nekadašnje fabrike ,,Radoje Dakić“ isplaćeno ukupno 6,3 miliona eura.

S druge strane, iako je država odgovorna što bivši „daki-

ćevci“ duže od deceniju i po ne uspijevaju da se namire na osnovu pravosnažnih presuda domaćih sudova, što je u više navrata utvrdio i Sud u Strazburu, ipak će tražiti da joj se novac iz budžeta isplaćen bivšim radnicima nadomjesti iz stečajne mase. Da država ima pravo na to, Pobjedi su nedavno kazali iz Privrednog suda koji osam godina vodi stečaj ,,Radoja Dakića“. - Zakon predviđa mogućnost da Crna Gora, u slučaju isplate potraživanja bivšim radnicima, stupi na njihovo mjesto kao povjerilac u stečajnom postupku, ali odluku o pravima i obavezama države i bivših zaposlenih u takvoj situaciji će donijeti sud kada se za to steknu uslovi – kazali su ranije iz Privrednog suda. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović će, kada od Ministarstva finansija stigne tačan podatak koliko je isplaćeno novca iz budžeta bivšim radnicima ,,Radoja Dakića“, pokrenuti proceduru da ova sredstva vrati u budžet.

- Država ima pravo da isplaćena potraživanja bivših zaposlenih fabrike „Radoje Dakić“ po osnovu presuda Suda u Strazburu, potražuje od stečajnog dužnika „Radoje Dakić“ podnošenjem Prijedloga za izmjenu Liste priznatih i osporenih potraživanja, u skladu sa čl. 307 Zakona o obligacionim odnosima, kojim je propisano da kada obavezu ispuni lice koje ima neki pravni interes u tome, na njega prelazi po samom zakonu u času ispunjenja

povjeriočevo potraživanje sa svim sporednim pravima i garancijama njegovog ispunjenja - kazala je Ćirović nedavno Pobjedi.

Ona je dodala da je u toku priprema prijedloga za namirenje isplaćenih potraživanja iz stečajne mase po, kako navodi, pravnom osnovu zakonske subrogacije, koji će uputiti Privrednom sudu.

doBrovoljnI penzIonI fondovI Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima. Predloženim zakonom su, kako je saopšteno iz Vlade, stvorene pretpostavke za dalji razvoj i unapređenje sistema individualne kapitalizovane štednje sa direktnim uticajem na bolju buduću socijalnu sigurnost građana, uz obezbjeđenje trajne i efikasne socijalne zaštite koja bi trebalo da obezbijedi pristojan životni standard u starijoj dobi.

- Cilj ovog propisa je unapređenje poslovnog ambijenta, ra-

zvoj dobrovoljnih penzionih fondova u Crnoj Gori, kao i uspostavljanje adekvatnog regulatornog i nadzornog okvira za djelatnost društava za upravljanje penzionim fondovima i u Crnoj Gori, usklađenog sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti. To bi trebalo da se pozitivno odrazi kako na tržište kapitala tako indirektno i na poslovanje realnog sektora i na privredu u cjelini – kazali su iz Vlade. Navedeno je da penziona štednja predstavlja periodičnu isplatu u novcu koja se isplaćuje licu koje je ostvarilo pravo na nju nakon ispunjavanja uslova propisanih predloženim zakonom, pri čemu isplate mogu imati oblik doživotnih, periodičnih, jednokratnih isplata ili bilo koje kombinacije navedenog. - Iz ugla fiskalnog tretmana, u skladu sa važećim, ali i predloženim zakonom, penziona štednja predstavlja dio već oporezovanog neto iznosa sredstava građana – rekli su iz Vlade. s popovIĆ

Odbor izvršnih direktora Grupacije Svjetske banke odobrio kredit Crnoj Gori

nijeti znatne uštede energije, smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i otporniju energetsku infrastrukturu.

PODGORICA - Odbor izvršnih direktora Grupacije Svjetske banke (SB) odobrio je juče zajam u iznosu od 31 milion eura za podršku Crnoj Gori u njenim naporima da dekarbonizuje energetski sektor i ubrza tranziciju ka ekonomiji sa niskim emisijama ugljen-dioksida. Kako je saopšteno iz SB, cilj Projekta dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore je,

prije svega, poboljšanje energetske efikasnosti javnih zgrada, s posebnim fokusom na Univerzitet Crne Gore (UCG) i nekoliko administrativnih zgrada.

Pored toga, cilj je i omogućavanje integracije dodatnih kapaciteta obnovljivih izvora energije u elektroenergetsku mrežu Crne Gore, uz poboljšanje pouzdanosti mreže i njene otpornosti na klimatske promjene.

Šef kancelarije SB za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Crnu Goru Kristofer Šeldon, kazao je da ovaj projekat igra važnu ulogu u podršci energetskoj tranziciji Crne Gore i naporima ka modernizaciji i održivom energetskom sektoru.

- Projekat će takođe stvoriti bolje i udobnije uslove za studente i akademsko osoblje UCGrekao je Šeldon. Očekuje se da će projekat do-

- Podržaće opredjeljenje Crne Gore da dekarbonizuje svoj energetski sektor i postigne ugljeničku neutralnost do 2050. godine, u skladu sa ciljevima Evropske unije (EU)objasnili su iz SB. Odobrenje Projekta dekarbonizacije energetskog sektora poklapa se sa objavljivanjem izvještaja Grupacije SB o klimi i razvoju za Crnu Goru. r. e.

Sa sjednice Vlade đorđe cmiljanić / vlada crne

PODGORICA – Mitropolit

Joanikije nakon dvije godine prvi put je zvanično i to oštro optužio „pojedince“ iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) da su nezakonito donijeli mišljenje kojim problematizuju dio sadržine preambule i odredbe samog Temeljnog ugovora između Vlade i SPC, zbog čega je, prema riječima vladike, na njih pala sramota „od koje se neće tako lako oprati“.

Kritiku na račun akademika, koji su na sjednici Predsjedništva CANU 8. jula 2022. godine usvojili stav i uputili ga

Vladi Crne Gore (kao strani pregovaraču sa SPC), mitropolit Joanikije je saopštio prilikom uručivanja Ordena Svetog Petra Drugog Lovćenskog Tajnovidca prvog stepena čelniku Ustavnog suda Miloradu Gogiću, predsjedavajućem u momentu kada je ta institucija razmatrala i odbila incijative za ocjenu ustavnosti Temeljnog ugovora.

Paralela Joanikije je u besjedi, kako je saopšteno, napravio paralelu između Gogića, kojeg veliča da je imao skoposti da sudi po božjim i ljudskim zakonima u korist SPC, dok je sa druge strane „oprao“ akademike, odnosno Predsjedništvo akademije. Podsjetimo, CANU je tada, tokom svojevrsne javne rasprave o dometima, efektima i spornim detaljima dokumenta koji je duboko dijelio crnogorsko društvo, ukazala na nedostatke nacrta TU, koji će dovesti do brisanja naziva pravoslavne crkve u Crnoj Gori, ukidanja titule arhiepiskopa i problematičnog sadržaja člana 7 koji se odnosi na imovinsko-pravna pitanja.

Predsjedništvo CANU je problematizovalo kao nepotrebnu i pravno neprihvatljivu odredbu kojom se jemči SPC nepovredivost prava svojine i državine nad manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu uz obrazloženje da su to pitanja vrlo specifične istorijske geneze, koja ne bi smio da potencira Temeljni ugovor. Za Gogića je Joanikije kazao da je ,,dijelio pravdu onako kako zakoni ove države propisuju, a ne pod uticajem bilo koje politike i zemaljskih moćnika i koji se u svom služenju pravdi rukovodio božanskim i ljudskim zakonima“.

Petak, 6. decembar 2024.

Ko je po volji SPC – orden, ko nije - pritisla ga sramota

I Bog je dao da baš u njegovo vrijeme, kada je on bio predsjednik Ustavnoga suda, pravda božja izađe na vidjelo i dobijemo jednu sigurnost i da se riješe svi ti nesporazumi između Srpske pravoslavne crkve i države Crne Gore, kazao je Joanikije za bivšeg sudiju Gogića, koji je ugovorom o djelu angažovan kao stručni saradnik Andrije Mandića

Ujedno, mitropolit je, valjda nenamjerno, činom odlikovanja bacio sjenku na nepristrasnost Gogića, koji je, podsjetimo, 15 dana nakon prolongiranog penzionisanja (30. avgusta ove godine) već 16. septembra počeo „po ugovoru o djelu“ da radi kod čelnika Skupštine i predsjednika Nove srpske demokratije Andrije Mandića koji ga je oslovio kao najbližeg saradnika za pravna pitanja.

U Pravo vrijeme na Pravom mjestU Joanikije je, tokom dodjele ordena Gogiću, podsjetio da je zakon kojim je Srpska pravoslavna crkva dobila ono što su dobile i druge vjerske zajednice, iako nije idealan, prihvatljiv za ovo vrijeme i nije štetan ni za jednu vjersku zajednicu, pa ni za Srpsku pravoslavnu

Mitropolit je, valjda nenamjerno, činom odlikovanja bacio sjenku na nepristrasnost Gogića, koji je, podsjetimo, 15 dana nakon prolongiranog penzionisanja (30. avgusta ove godine) već 16. septembra počeo „po ugovoru o djelu“ da radi kod čelnika Skupštine i predsjednika Nove srpske demokratije Andrije Mandića koji ga je oslovio kao najbližeg saradnika za pravna pitanja

crkvu. Istakao je da je bilo pametnih ljudi koji su se potrudili, među kojima je i tadašnji predsjednik Vlade Dritan Abazović, koji je potpisao Temeljni ugovor sa patrijarhom srpskim Porfirijem

- Falio je još jedan i to završni korak da se sve ono što smo ranije činili potvrdi i na Ustavnom sudu jer su bile ustale razne družine da nam sve to ospore. Ni protiv jednoga temeljnog ugovora nijesu usta-

Od Šešelja, preko Lekića, do Gogića

Ordenom Svetog Petra Drugog Lovćenskog Tajnovidca prvog stepena prošle godine je odlikovan i tadašnji izvršni direktor Rudnika uglja Milan Lekić za „djelatnu ljubav prema Sprskoj pravoslavnoj crkvi“. Prethodno je još nekoliko čelnika i funkcionera elektroenergetske kompanije i Rudnika uglja dobilo isti

orden u znak zahvalnosti za donacije Crkvi. Uručen je bio izvršnom direktoru Elektroprivrede Crne Gore Nikoli Rovčaninu i predsjedniku Odbora direktora kompanije EPCG Milutinu Đukanoviću u novembru 2022. godine. Svojevremeno je i pokojni mitropolit Amfilohije 2015. godine Ordenom Zlatnog

lika Svetog Petra Drugog Lovćenskog Tajnovidca uz prigodnu povelju darivao i Vojislava Šešelja. Orden je Šešelju dodijeljen, kako je stajalo u obrazloženju Povelje, „za kosovsko rvanje i služenje Zakonu Svetom Božije Pravde u odbrani od ’pravde’ Haškog suda, kojem tragovi smrde nečovještvom“.

jali, ali protiv ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom su ustale mnoge družine, pa čak, žao mi je to što moram danas reći, i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. Ali nije to mišljenje prošlo kroz redovnu proceduru, nego je i ono donešeno nezakonito, tako da ne pada sramota na cijelu Akademiju, ali na pojedine ljude sigurno je ta sramota pala i neće se tako lako oprati – kazao je mitropolit. Iako je, prema njegovim riječima, sve bilo usklađeno sa Ustavom i zakonima Crne Gore, istakao je Joanikije, kako bi SPC samo bila ravnopravna sa ostalim vjerskim zajednicama, ni to nije bilo sigurno kada je došlo do Ustavnoga suda. Ali je tu, prema ocjeni mitropolita, došlo do izražaja djelo Milorada Gogića. - Gospodin Mićo Gogić je učinio sve samo da se primijene načela Ustava i zakona kako i u drugim slučajevima, tako i na Temeljni ugovor između Srpske pravoslavne crkve i države Crne Gore. Zato smo

blagodarni g. Miloradu Miću Gogiću koji je bio čovjek na svom mjestu u tom momentu, kao što je bio, naravno, i ranije. I Bog je dao da baš u njegovo vrijeme, kada je on bio predsjednik Ustavnoga suda, pravda božja izađe na vidjelo i da dobijemo jednu sigurnost i da se riješe ti svi nesporazumi između Srpske pravoslavne crkve i države Crne Gore. Hvala vam, što ste bili čovjek među ljudima, naravno da ste imali i obrazovanje, ali ste imali i hrabrost da primijenite pravdu i zakon onako kako treba, jer ste bili znamo pod velikim pritiskom da sve to bude drugačije – poručio je Joanikije. Što je zasmetala

CanU

Podsjetimo, mitropolit Joanikije oštar stav u odnosu na CANU nije saopštio u prethodnim javnim istupima, pa ni u intervjuu za RTCG nekoliko dana nakon tajnog potpisivanja Temeljnog ugovora u Vili ,,Gorica’ 3. avgusta 2022. godine. Na pitanje novinara da prokomentariše primjedbe CANU, Joanikije tada nije ulazio u analizu primjedbi vezanih za ukidanje Episkopskog savjeta i ukazivanje na specifičan pravni režim kojim je uređeno vlasništvo crkvenom imovinom, odnosno činjenice da su kroz istoriju crkve i manastiri posebna pravna lica koja ne mogu potpadati pod vlasništvo drugih pravnih lica/eparhija.

Samo je prigovorio što se akademici nijesu oglasili ranije, tokom 2019. godine i pripreme tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Tim se zakonom bivša vlast, prema ocjeni Joanikija, bila spremila da oduzme sve svetinje Mitropoliji i eparhijama. U analizi Temeljnog ugovora, za koju Joanikije dvije godine kasnije tvrdi da je sramotna, Predsjedništvo Crnogorske akademije nauka i umjetnosti ukazalo je da TU potvrđuju odluke Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve iz 2021. godine, kojima je ukinut Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, a njime i sami naziv Pravoslavna crkva u Crnoj Gori, kao i titula arhiepiskopa, koju je nosio crnogorski mitropolit Amfilohije Radović Sabor SPC, podsjetimo, održan je sedam mjeseci nakon smrti mitropolita Amfilohija. Na Saboru je 30. maja 2021. godine Joanikije određen za novog mitropolita, ali uz svojevrsne mjere centralizacije i zatiranje tragova nasljeđa koje je izdejstvovao njegov prethodnik.

Kako se Joanikije nije tome protivio, budući da je bio pretendent na stolicu cetinjskog mitropolita, Temeljni ugovor je trebalo da cementira ono na što je Predsjedništvo CANU upozorilo.

ignorisanje istorije U mišljenju CANU se podsjeća da je ranijom odlukom Sinoda SPC od 26. maja 2006. bilo došlo do izvjesnog organizacionog prilagođavanja SPC novoj političkoj stvarnosti i državnom uređenju i da je cetinjska mitropolitska katedra ostala u prvom tipu primata, sa mitropolitom kao arhiepiskopom po časti.

- Sadržajem akta pod nazivom Temeljni ugovor sa SPC, verifikuje se ukidanje titule arhiepiskopa i po časti, kao i naziva Pravoslavna crkva u Crnoj Gori. Time se ignorišu istorijski izvori prvog reda o istoriji crnogorskog pravoslavlja - rekli su tada iz CANU. Analizirajući normativni sadržaj Temeljnog ugovora, iz CANU su 2022. godine pojasnili da Ustav Crne Gore jemči svakom pravnom ili fizičkom licu pravo svojine, pa je dodatno jemčenje ugovorom nepovredivost prava svojine SPC i državine nad manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu suvišno i neuobičajeno. i. PeriĆ

Sa ceremonije na kojoj je odlikovan bivši sudija Ustavnog suda i sadašnji savjetnik predsjednika Skupštine

Vjerskim školama ponovo odobreno 1,7 miliona i pored nalaza DRI da im je za četiri godine nezakonito uplaćeno pet miliona eura

PODGORICA – Srednje vjerske škole - Pravoslavna gimnazija „Sveti Sava“ i Medresa „Mehmed Fatih“ juče su dobile ponovo 1,7 miliona eura. Medresi je pripalo 800.000, dok će Gimnaziji biti uplaćeno 900.000 eura. Novac je, kako piše u saopštenju Vlade, dat u okviru sredstava opredijeljenih Zakonom o budžetu za 2024. godinu.

Vlada je ovaj novac izdvojila bez pravnog osnova, na osnovu Zaključka, ne odustajući od finansiranja privatnih vjerskih škola, ni nakon nalaza Državne revizorske institucije (DRI) da je za četiri godine nezakonito izdvojeno pet miliona eura za te škole. Zbog toga je Centar za građansko obrazovanje podnio krivičnu prijavu Specijalnom državom tužilaštvu, koje taj slučaj sada izviđa.

Škole pod „pravdom“

U informaciji i prijedlozima ugovora koji su sinoć objavljeni na sajtu Vlade, navedeno je da je Ministarstvo pravde zaduženo za sprovođenje finansiranja, iako se radi o školama. Navedeno je da je Medresa škola opšteg obrazovanja akreditovana za izvođenje vjerske nastave, te da je jedina škola ovog tipa u kojoj se od prvog dana nastava izvodi na CSBH i albanskom jeziku. Ima i internat, a dnevno se spremi i 1.100 obroka.

Za Gimnaziju „Sveti Sava“ se navodi da su u školskoj 2024/2025. upisana dva odjeljenja druge generacije učenika, da radovi na izgradnji škole uveliko teku, a da je rok za izgradnju 2025/2026. školska godina.

- U konačnom uzevši u obzir značaj i ulogu koju će Gimnazija „Sveti Sava“ vršiti u budućem periodu, a posebno činjenicu da je obrazovanje najefikasniji način rješavanja mnogobrojnih društvenih problema, ulaganje u nauku i obrazovanje podstičemo razvoj kako pojedinca, tako i društva u cjelini, te da dodjela sredstava predviđenih Zakonom o budžetu predstavlja značajan dorpinos u realizaciji ovako složenog projekta – piše u obraćanju uprave škole, a na osnovu kojeg joj je dodijeljen novac.

RAzlIčItI uGOvORI

Na sajtu Vlade sinoć su objavljeni i prijedlozi ugovora.

Za Medresu „Mehmed Fatih“ piše da se sredstva Ministarstva pravde (800.000 eura) obezbjeđuju na osnovu programa i potprograma - Nadzor nad vjerskim školama i Podrška vjerskim obrazovnim ustanovama. Novac se može koristiti za plate zaposlenih, materijal, tekuće održavanje i ishranu učenika u domovima. U tom ugovoru se ne poziva na Zakon o obrazovanju. U ugovoru Gimnazije „Sveti Sava“ sa Ministarstvom prav-

Vlada zaobišla zakon da bi dala novac medresi i pravoslavnoj gimnaziji

Vlada je ovaj novac izdvojila bez pravnog osnova, na osnovu zaključka, ne odustaje od finansiranja privatnih vjerskih škola, ni nakon nalaza Državne revizorske institucije (DRI) da je za četiri godine nezakonito izdvojeno pet miliona eura. Zbog toga je Centar za građansko obrazovanje podnio krivičnu prijavu Specijalnom državom tužilaštvu, koje taj slučaj sada izviđa

Prijedlozi ugovora sa vjerskim školama

de piše da se novac (900.000 eura) daje za podršku razvoja vjerske škole, unapređenje uslova i obrazovnog programa. Iako se u prijedlogu ugovora vidi da treba biti potpisan sa Ministarstvom pravde, poziva se na Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, na članove 138 i 139, koji je pod ingerencijom Ministarstva prosvjete. Članom 138 je definisano da se sredstva iz budžeta određuju na osnovu ekonomske cijene obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, odnosno djece, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje.

Upravo je ovaj član bio sporan DRI koja je u svom nalazu za prethodne godine istakla da Ministarstvo prosvjete nije dostavilo analizu ekonomske cijene obrazovanja učenika. Članom 139 se predviđa da se srednje vjerske škole, koje izvode javno važeće programe mogu finansirati iz budžeta. Na ove članove Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju se ne poziva u ugovoru sa Medresom, iz razloga što ta

vjerska škola nikada nije dobila licencu od Ministarstva pr avde, iako se godinama finansira iz budžeta.

Prilikom saslušanja na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u decembru 2022. godine tadašnji načelnik Direkcije za strategije, normativno-pravne poslove i harmonizaciju propisa Mijajlo Đurić kazao je da ova vjerska škola ne može da dobije licencu jer ne ispunjava jedan od osnovnih uslova - nemaju obezbijeđen vaspitni, odnosno nastavni i drugi stručni kadar, kako to nalaže Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju.

Transfer para

Transfer sa Ministarstva prosvjete, koje kontroliše obrazovne institucije u Crnoj Gori, na Ministarstvo pravde je Pobjedi iz tog resora objašnjen time da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica. A nadzor nad primjenom tog zakona radi organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa - odnosno Ministarstvo pravde. U ugovorima sa ovim škola-

ma, koji su objavljeni sinoć, nema pozivanja ni na taj zakon, a DRI je istakla u nalazu da je finansiranje vjerskih zajednica neuređeno, a srednje vjerske škole nijesu dobijale novac iz budžeta u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, za čije je sprovođenje nadležno Ministarstvo prosvjete.

Jedan euro zbog priTiska JavnosTi i TužilaŠTva? Informacija koju je Vlada usvojila juče odnosi se na ovogodišnji budžet. A nedugo nakon što je DRI objavila izvještaj da su se od 2019. godine vjerske škole finansirale nezakonito, Vlada je predložila Zakon o budžetu za 2025. godinu, ali u njemu zasad nema iznosa koji bi se dodijelio tim školama. Na pozicijama za srednje vjerske škole stoji iznos od jednog eura u segmentu Ministarstva pravde. Nakon konsultacija sa ekspertima, Pobjedi je pojašnjeno da se zapravo radi o rezervisanju pozicije, te da će ta sredstva biti vjerovatno kasnije opravdana preusmjerenjem. Eksperti sa kojima je Pobjeda kontaktirala smatraju da je Vlada najvjerovatnije usljed

pritisaka javnosti zbog ogromnog iznosa kojim se finansiraju vjerske škole, dok javne obrazovne ustanove i dalje imaju problema u radu, organizaciji, nastavnom materijalu, uslovima... - odlučila da zasad ne objavljuje sumu.

DRI je utvrdila da je tokom protekle četiri godine za vjerske škole uplaćeno 4,9 miliona eura. Medresa „Mehmed Fatih“ dobila je 3,1 milion, a Srednja vjerska škola - Gimnazija „Sveti Sava“ 1,8 miliona (za posljednje dvije godine koliko postoji).

Da se novac za vjerske škole možda neće naći u prijedlogu budžeta za narednu godinu, najavio je indirektno ministar pravde Bojan Božović koji je nedavno Pobjedi kazao da će se finansiranje ovih škola posebno razmotriti, jer je budžetska godina u toku, te da predmetna aktivnost još nije realizovana. - Tražiće se i izjašnjenje resora koji je nadležan za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija - rečeno je nedavno Pobjedi iz Ministarstva pravde. Iz Ministarstva prosvjete Pobjedi nije odgovoreno da li su utvrdili ekonomsku cijenu obrazovanja učenika, na što je

DRI ukazala kao jednu od nepravilnosti.

Državna revizorska institucija je u svom nalazu istakla da Ministarstvo prosvjete ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima.

Ministarstvo prosvjete nije dostavilo državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene obrazovanja učenika za svaki obrazovni program.

koliko po đaku?

Upravo je to - koliko košta školovanje jednog đaka, bilo predmet revizije Državne revizorske institucije, koja je od Ministaratva prosvjete zatražila odgovor na koji način su opredijeljena sredstva – 1,7 miliona za oko 350 učenika Medrese i 44 učenika Pravoslavne gimnazije. Licenca Gimnazije „Sveti Sava“ je izdata za mandata ministarke Vesne Bratić, a problematizovana je jer se nalazi u prostorijama stambeno-poslovne zgrade ispod Gorice. Gimnazija ,,Sveti Sava“ je takođe dobila zeleno svjetlo od Nacionalnog savjeta za obrazovanje godinu nakon što je počela sa radom. Nacionalni savjet za obrazovanje je tek 23. oktobra 2023. na osnovu mišljenja Zavoda za školstvo utvrdio da je opšti dio javno važećeg obrazovnog programa za opšte srednje obrazovanje, s tim da se u nastavnom planu dodaju dva izborna predmeta i to - katihizis i crkveno pjevanje.

U vrijeme kada je školi „Sveti Sava“ data licenca, Nacionalni savjet za obrazovanje nije bio formiran, a Ministarstvo se pravdalo time da će se nastava izvoditi po javno važećem programu za gimnazije koji je taj savjet ranije propisao za ostale gimnazije, te da nema potrebe da bude posebno analiziran za tu školu.

J. marTinoviĆ

Protest onkoloških pacijenata danas u podne ispred Ministarstva zdravlja

Traže pravo na rehabilitaciju u Igalu i ličnu invalidninu

PODGORICA - Protest pod sloganom ,,Tražimo odgovornost“, na kome će se ukazati na brojne probleme sa kojima se suočavaju onkološki pacijenti, biće održan danas u podne ispred Ministarstva zdravlja.

- Razlog protesta je usvojena, ali ne i realizovana inicijativa NVO Diši o besplatnoj rehabilitaciji onkoloških pacijenata u Igalu, kao i pitanje lične invalidnine koju lica sa udaljenim metastazama ne mogu da ostvare iako je pravilnikom jasno naznačeno da pacijenti sa udaljenim i neoperabilnim metastazama mogu da ostvare pravo na istu - kazala je za Pobjedu predsjednica NVO Diši Maja Gardašević Ona pojašnjava da je na adresu Ministarstva zdravlja inicijativa da se pacijentima obezbijedi besplatna rehabilitacija u Igalu podnijeta 27. septembra, a da su odgovor iz ove institucije dobili 2. oktobra da podržavaju inicijativu i da se usvaja, međutim ni nakon dva mjeseca nijesu dobili odgovor šta se zapravo sa tom inicijativom desilo.

- Nakon našeg apela da zapravo saznamo što se desilo sa inicijativom u drugom mejlu nam je naglašeno da se

i dalje radi na izmjeni pravilnika, a onda smo nakon nekoliko dana dobili poruku da novom izmjenom pravilnika nijesu obuhvaćeni onkološki pacijenti, jer organ koji je zadužen za izmjenu tog pravilnika nije dobio zvanično prijedlog od strane stručnih tijela - kazala je Gardašević. Dodaje da će na protestu postaviti pitanje zbog čega se čekalo dva mjeseca da se ukaže da postoji problem i zbog čega je navedeno da su mejlom podnijeli inicijativu, kad je incijativa zvanično podnijeta Ministarstvu zdravlja.

- Svi predstavnici su mogli da je vide i pročitaju, da nas pozovu da formiramo radnu grupu, da možemo svi zajedno da nađemo najbolje rješenje za onkološke pacijente - rekla je naša sagovornica. Ističe da će problematizovati pitanje lične invalidnine.

- Neko treba da objasni, zbog čega pacijenti koji pored udaljenih metastaza ne mogu da ostvare istu, iako je pravilnikom jasno naznačeno da pacijente sa udaljenim i neoperabilnim metastazama to pravo sleduje. Problem su komisije, posebno drugostepene. Imali smo priliku da se uvjerimo da je lice sa udaljenim metastazama upisano kao lice koje ima

Predsjednica NVO Diši Maja Gardašević postavila je pitanje premijeru Spajiću, Ministarstvu zdravlja i ostalim čelnicima - da li je moguće da u Crnoj Gori, u kojoj se priča o povećanju zarada i do 600 eura u pojedinim sektorima, država nema da isplati 333 eura i 70 centi licima koja imaju udaljene metastaze

stabilnu bolest, te da ne ostvaruje pravo na ličnu invalidninu - rekla je Maja Gardašević i dodaje da će insistirati na tome da se komisije preispitaju i da se članovi promijene.

- Postavljamo pitanje premijeru Spajiću, Ministarstvu zdravlja i ostalim čelnicima, da li je moguće da u Crnoj Gori u kojoj se priča o povećanju zarada i do 600 eura u

pojedinim sektorima država nema da isplati 333 eura i 70 centi licima koja imaju udaljene metastaze - kazala je Gardašević Dodaje da će iznijeti i niz drugih problema, ali i da će se obratiti i porodice onkoloških pacijenata.

- Nadamo da će se pojaviti neko od čelnika Ministarstva zdravlja, te da će dati neko

Viši sud potvrdio prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici i oslobodio vanrednu profesoricu Pravnog fakulteta krivične odgovornosti

Lakićević-Đuranović

nije plagirala naučni rad

PODGORICA – Vanredna profesorica Pravnog fakulteta Bojana Lakićević-Đuranović nije plagirala naučni rad koji je objavljen u jednom srpskom časopisu na način da ga je prepisala od studenta specijalističkih studija Đorđa Drinčića, što joj se stavljalo na teret. Viši sud je potvrdio prvostepenu presudu Osnovnog suda i oslobodio je krivice. Presuda je pravosnažna.

Savjetnica za odnose sa javnošću u Višem sudu Ivana Vukmirović kazala je Pobjedi da je sud potvrdio prvostepenu presudu Osnovnog suda i oslobodio je profesoricu krivice. Na prvostepenu presudu se žalilo Osnovno državno tužilaštvo.

Advokat profesorice Goran Velimirović kazao je Pobjedi da još nijesu primili pravosnažnu presudu, i najavio da će preduzeti korake za sve vrste obeštećenja.

Lakićević-Đuranović je bila optužena da je počinila krivično djelo povreda moralnih prava autora. Ovaj predmet datira od 2019. godine kada je Centar za građansko obrazovanje prijavio za plagijat. Osnovno državno tužilaštvo je ubrzo podiglo optužnicu i protiv profesorice je počelo suđenje pred Osnovnim sudom u Podgorici. Nakon dvije godine sud je odlučio da je profesorica plagirala rad i osudio je na novčanu kaznu od

2.500 eura. Ta presuda je, međutim, oborena.

Viši sud je u odluci, kako smo pisali tada, istakao da su poništili prvostepenu presudu zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka.

Konstatovano je da je u prvostepenom postupku nesporno utvrđeno da je okrivljena profesorica na Kopaoničkoj školi prirodnog prava javno izložila referat „Uloga i značaj Suda pravde Evropske unije u stvaranju i primjeni prava EU-primjeri iz prakse“, koji je u sebi sadržao 98 odsto specijalističkog rada oštećenog Đorđa Drinčića „Uloga i značaj Suda pravde u stvaranju, tumačenju i primjeni prava EU“, čime je ovaj specijalistički rad učinjen dostupnim javnosti. Kažu da opravdano prvostepeni sud nije prihvatio navode odbrane okrivljene da su zajedno radili na referatu i da je izostalo navođenje imena studenta zbog brojnih profesionalnih obaveza.

- Okrivljena je van svake sumnje, pod svojim imenom, objavila djelimično specijalistički rad oštećenog, ali da bi ista bila oglašena krivom zbog izvršenja predmetnog krivičnog djela, nužno bi bilo utvrditi i to da je specijalistički rad oštećenog predstavljao autorsko djelo – navedeno je u toj odluci. Nakon ponovnog postupka Osnovni sud je presudio u korist Lakićević-Đuranović. - Čestitamo Univerzitetu Crne Gore, kolektivu Pravnog fakulteta, ali i cjelokupnoj akademskoj zajednici na ćutanju kojim su uspješno odbranili (ne)ugled profesije. Raduje nas činjenica da će Lakićević-Đuranović nastaviti da radi na Pravnom fakultetu, demonstrirajući svojim primjerom studentkinjama i studentima prava, budućim nosiocima i funkcija u pravosuđu da u Crnoj Gori teče borba za (ne)pravdu – saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje na društvenoj mreži Iks. Kažu da je ovakva presuda recidiv stečenog znanja i etičkih normi po kojima je društveno i pravno prihvatljivo da profesor plagira i tako sebi gradi akademske reference. N. Đ.

zvanično saopštenje i obećanje da će problemi koje muče najranjivije kategorije društva biti riješeni. Na skupu će biti veliki broj onkoloških pacijenata, te pozivamo građane da izađu u što većem broju, jer ovo nije politički skup, već za cilj ima poboljšanje statusa onkoloških pacijenata i ukazivanje na njihovu problematiku za koju institucije

ne žele da čuju - zaključila je predsjednica NVO Diši Maja Gardašević. U ranijem razgovoru za Pobjedu Gardašević je govorila i o drugim izazovima sa kojima se onkološki pacijenti suočavaju, ali da je cilj borbe NVO Diši da se poboljša materijalni status onkoloških pacijenata i da imaju puno bolji položaj u društvu nego što je to sada. – Izazov je kupiti ljekove kojih često nema, a čemu svjedočimo posebno ako uzmemo u obzir i iznos tuđe njege za koju je pitanje da li će biti odobren i na koliki vremenski period. Ovo je problem na koji mi mjesecima ukazujemo, ali, nažalost, bezuspješno. Smatramo da bi lista ljekova za ovakve pacijente morala biti dopunjena kao i određena suplementacija koja bi umnogome koristila. Takođe, treba obratiti pažnju da se nedostatak citostatika više ne dešava i da se ovakvim pacijentima skrate čekanja na određene dijagnostičke procedure - kazala je Gardašević tom prilikom. B. PRELEVIĆ

Uprava za gazdovanje šumama podnijela krivičnu prijavu protiv kompanije zbog uzurpacije državnog zemljišta

Bemaks očekuje da se tužba povuče

PODGORICA - Uprava za gazdovanje šumama i lovištima je Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju podnijela krivičnu prijavu protiv firme Bemaks iz Podgorice zbog uzurpacije državnog zemljišta.

Iz Bemaksa su juče demantovali sve optužbe Uprave, navodeći da su iznenađeni ovakvim navodima i pojasnili da je riječ o šumskom putu koji povezuje dva kraja kamenoloma na eksploatacionom polju Bioča.

Iz Uprave za šume su kazali da je na osnovu kontrole terena utvrđeno da je firma Bemaks u Gazdinskoj jedinici „Lozna“ u Bijelom Polju izvršila uzurpaciju državnog zemljišta tako što je bespravno izvršila proboj puta u dužini oko 400 metara.

- Tom prilikom određeni broj stabala iz državnih šuma je porušen i zatrpan, zbog čega nije bilo moguće izvršiti pre-

mjer istih i utvrditi tačnu količinu porušene drvne mase –saopšteno je iz Uprave. U Bemaksu tvrde da su neutemeljeni navodi Uprave i naglašavaju da je riječ o putu kroz šiblje koji se, prema izvodu iz katastra, nalazi unutar granica eksploatacionog polja Bioča i povezuje dva kraja kamenoloma, na koje kompanija ima nespomo pravo korišćenja. Istakli su da su iznenađeni ovim navodima jer postoji ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji izmedu Uprave i Bemaksa, potpisan 2. novembra 2020. godine, kojim se reguliše saradnja na predmetnom području. Taj ugovor, kažu u Bemaksu, jasno precizira doznačavanje i sječu na lokaciji ležišta tehničko-građevinskog kamena, što dokazuje da su sve aktivnosti na navedenom području sprovodene u skladu sa zakonskim regulativama i uz saglasnost nadležnih institucija. R. D.

Sa jednog od protesta onkoloških pacijenata zbog odnosa nadležnih

Bojana Lakićević-Đuranović

Piše: Stevan RADUNOVIĆ

potpredsjednik SUBNOR-a i

antifašista Crne Gore

PODGORICA - U drugoj polovini 1944. godine, vojna sila Njemačke i njenih saveznika, pod sve žešćim udarima antifašističkih snaga, bila je primorana da skraćuje svoje frontove i da krene u povlačenje sa Balkana. U to vrijeme njemačke snage u Crnoj Gori su bile koncentrisane na Crnogorskom primorju, na Cetinju, u dolini Zete i u Nikšiću. Najveći dio ostale teritorije je bio oslobođen.

U takvoj situaciji, štab Drugog udarnog korpusa NOVJ je 13. septembra 1944. godine predložio Vrhovnom štabu da se formira Deseta crnogorska brigada. Po tome prijedlogu, Vrhovni štab je 15. septembra izdao naredbu o formiranju Desete crnogorske narodnooslobodilačke udarne brigade. Prema naredbi, u njen sastav ulaze Izviđački bataljon Štaba Drugog udarnog korpusa, jedan bataljon Nikšićkog narodno-oslobodilačkog partizanskog odreda i dva bataljona iz Lovćenskog NOP odreda, s tim što će se ovi bataljoni popuniti ljudstvom iz ostalih NOP odreda.

FORMIRANJE BRIGADE

Brigadu je formirao Štab primorske operativne grupe na prostoru Lovćenskog odreda. Po naredbi kojom je formirana, imenovan je Štab Desete crnogorske brigade u sljedećem sastavu: komandant, kapetan Nikola Banović, politički komesar, major Stevo Kovačević, zamjenik komandanta, poručnik Nikola Živković, načelnik štaba, kapetan Vladimir Dragović, a odlukom CK KPJ, nešto kasnije, za partijskog rukovodioca, pomoćnika političkog komesara, imenovan je Milorad Zarubica. Do njegovog imenovanja, tu dužnost u brigadi je vršio Blažo Vučković. Po ovlašćenju dobijenom od Štaba Drugog udarnog korpusa, Štab primorske operativne grupe je imenovao štabove bataljona i komande četa u sastavu brigade.

Brigada je formirana 18.11.1944. godine, u selu Buronji u Lješanskoj nahiji. Formiranju je prisustvovao i sekretar PK KPJ za Crnu Goru Blažo Jovanović. Istoga dana su formirani bataljoni i niže vojne formacije i imenovano njihovo vojno-političko rukovodstvo. Na dan formiranja, brigada je brojala 850 boraca, dok je do kraja rata kroz nje-

Tragom slobodarske prošlosti Desete crnogorske udarne brigade

Jedinica slavom ovjenčana

i borci Desete crnogorske udarne brigade Navršilo se osamdeset godina od oslobođenja Cetinja kao i niza drugih gradova i dijela teritorije Crne Gore, koje je, zajedno sa još nekim jedinicama NOV, oslobađala Deseta crnogorska udarna brigada. Ne tako davno, navršilo se takođe i osamdeset godina od njenog osnivanja. To je povod da se podsjetimo na njen borbeni put

ne redove prošlo oko 1.600 boraca, od kojih je bila 101 žena Nakon formiranja, brigada je počela da djeluje i zaposijeda položaje na prostorima Lješanske i Riječke nahije, prema Danilovgradu kao i Katunske nahije, gdje je njen peti bataljon uspio da oslobodi Čevo. Brigada se prikupila na Trešnjevu, gdje je 26. septembra postrojena radi čitanja naredbe o formiranju i polaganja vojničke zakletve. Već narednog dana izdata je zapovijest o napadu na njemačke i četničke posade na prostoru Krivošije i Grahovo, koje je neprijatelj ponovo preuzeo, ali ne zadugo jer ih je Brigada vrlo brzo po drugi put zauzela. Prije napada na Grahovo i njegovog oslobađanja, upućen je poziv zavedenim četnicima da izađu na slobodnu teritoriju i predaju se partizanima, što je jedan broj njih i učinio. Dva bataljona Desete crnogorske (drugi i peti) i treći bataljon Šeste crnogorske brigade, uspjeli su u noći između 20. i 21. oktobra da oslobode Grahovo. Tom prilikom je uništen ili zarobljen dio njemačke posade, a zarobljeno je i 60 četnika. Osvajanje Grahova i Krivošija bilo je izuzetno značajno za dalje nastupanje ka Boki Kotorskoj i Cetinju. Deseta crnogorska je nasta-

vila da nastupa ka Cetinju. Na komunikaciji Kotor – Cetinje, Njemci i četnici su držali nekoliko jakih posada na više tačaka, dok su se u samom Cetinju nalazile jake neprijateljske snage. Štab brigade je saopštio 4. novembra da su likvidirana neprijateljska utvrđenja na toj komunikaciji i da je brigada spremna za konačni napad i oslobađanje Cetinja. U prvom napadu na Cetinje, koji je izveden između 6. i 7. novembra pored Desete, učestvovao je prvi bataljon Šeste crnogorske brigade i dio Lovćenskog odreda. Zauzeti

su djelovi grada, ali ne i utvrđene tačke u centru grada, koje su držale jake njemačke, italijanske i četničke snage, a tim prije što je neprijatelj ubrzo dobio značajno pojačanje iz Podgorice. Ponovni, žestoki i dobro isplanirani napad izvršen je u noći između 12. i 13. novembra. Desetoj brigadi je sadejstvovao i jedan bataljon narodne odbrane. Snažnu podršku je pružila i artiljerija djelovanjem na zadate ciljeve, ali i vodeći strogo računa da se od toga djelovanja, kao i planiranog neprijateljskog miniranja, sačuvaju građani

i značajni objekti u gradu. Uz veliko oduševljenje boraca i građana, Cetinje je oslobođeno u zoru 13. novembra. U borbama za oslobođenje Cetinja poginula su 33 borca. Koliki je bio strateški, ali i emotivni značaj te pobjede, svjedoči i izjava komandanta Nikole Banovića, koju je dao za Zbornik sjećanja o Desetoj brigadi. Pored ostalog on kaže: ,,Bili smo radosni što će nam biti dodijeljena ta časna uloga da, kao najmlađa crnogorska brigada, oslobodimo Cetinje.“ I dalje: ,,Staro shvatanje Crnogoraca, vuče korijene iz daleke prošlosti, da Crna Gora nije slobodna ako neprijatelj drži Cetinje. Pored želje da uništimo neprijatelja u Cetinju, grad nas je privlačio i kao istorijsko mjesto, čija je uloga u crnogorskoj prošlosti bila veoma značajna“.

TEŠKI OKRŠAJI

Nakon oslobođenja Cetinja, neprijateljske snage su se izvukle i povlačile ka Podgorici a pratile su ih, nanoseći im gubitke, jedinice Desete crnogorske i Lovćenskog NO odbora. Oslobodili su 14. novembra Rijeku Crnojevića, a sljedećih dana Lješansku nahiju sve do rijeke Sitnice. Neprijatelj je nastavio povlačenje ka Nikšiću a kasnije, zbog jakih udara partizanskih jedinica, u povlačenju je krenuo ka Kolašinu. U tim okršajima djelovalo je više partizanskih jedinica. Deseta brigada je djelovala na prostoru oko Danilovgrada da bi ga, zajedno sa Prvom bokeškom, i oslobodila 8. decembra. Pojedini bataljoni su dalje dobijali različite rasporede i zadatke. Prvi i drugi su dobili zadatak da se hitno prebace na Crnogorsko primorje, četvrti je oslobodio Spuž, treći i peti djeluju ka desnoj obali Morače. Četvrti je dalje, u sadejstvu sa Prvom bokeškom, te Lovćenskim i Zetskim odredom, uspio da zauzme položaje s kojih su mogli da krenu u odsudnu bitku za oslobođenje Podgorice. Podgorica je oslobođena 19. decembra nakon čega je nastavljeno gonjenje neprijatelja ka Bioču. Nakon toga, jedinice Desete brigade su prebačene na Crnogorsko primorje, Donju Crmnicu i Krajinu prema albanskoj granici. Brigada je stavljena pod

neposrednu komandu Štaba drugog udarnog korpusa. Nakon oslobađanja većeg dijela Istočne Bosne, ostao je veliki broj četničkih snaga u pozadini frontova prema okupatoru. Pojedini bataljoni su prebačeni ka tim prostorima i dobili zadatak da se bore protiv tih snaga. To su bili veoma složeni zadaci jer se trebalo boriti sa odmetnicima koji su nekad pljačkali i terorisali narod, a nekad i bili pomagani od naroda. U tim uslovima bila je neophodna velika obazrivost i korektan odnos prema narodu jer je on bio izložen žestokim pritiscima i propagandi, čime je kod njega izazivan strah, međunacionalna mržnja i nevjerica prema vlasti. Stoga su jedinice Desete brigade preduzimale veoma intenzivan politički i kulturni rad sa stanovništvom. Takva politika je dosta brzo dala jako dobre rezultate koji su se ogledali u sve većoj saradnji naroda sa borcima na otkrivanju i likvidiranju odmetnika. Uz to, naredni izbori na tome prostoru su protekli bez bilo kakvih problema, a liste narodnog fronta dobile su jako visok procenat ostvarenih glasova. Do kraja 1946. godine, brigada je uništila gotovo sve odmetničke grupe. Ova brigada je i poslije rata bila u ratnom stanju. U to vrijeme nanijela je neprijatelju velike gubitke: ubijeno je više od 900 Njemaca, oko 50 italijanskih vojnika, preko 1.200 četnika i ustaša. Ako se tome dodaju i ranjeni, onda je izbačeno iz stroja preko 3.000 neprijateljskih vojnika. Uz to, zaplijenjena je znatna količina naoružanja, motornih vozila, tenkova i ostalog ratnog materijala. Brigada je imala, nažalost, i velike žrtve. Poginula su 184 borca, a ranjeno 350, što zajedno čini više od polovine borbenog stanja prilikom formiranja. Uz izuzetna borbene dejstva brigade, u kojima je oslobođen znatan dio Crne Gore, treba posebno istaći i njen partijsko-politički rad, kako u samoj brigadi tako i na terenu. To je bila direktiva partijskog i vojnog vrh nametnuta svim jedinicama. Ova brigada je za takvo djelovanje imala i dodatne razloge. Ona je dobrim dijelom popunjavana novim borcima, nekad čak i onima koji su ranije bili pripadnici četničkih jedinica. Uz to, posebno nakon oslobođenja, u toku otkrivanja i uništavanja odmetnika, trebalo je širiti pravu propagandu na terenu i vraćati povjerenje lokalnog stanovništva. U tome djelovanju, kadrovi koji su se bavili ovim djelovanjem, postizali su izuzetne rezultate, kako među borcima tako i kod naroda na prostorima na kojima je djelovala brigada. Deseta crnogorska NOU brigada prestala je da postoji kao samostalna 9. marta 1946. godine. Cijeneći borbene rezultate, kao i žrtve koje je imala, preživjeli borci su s pravom mogli biti ponosni na svoju Desetu crnogorsku udarnu brigadu

Rukovodstvo

Nikola Banović, prvi komandant

Stevo Kovačević, prvi politički komesar X crnogorske brigade

Nastavljeno suđenje optuženom za ubistvo Baranina Edmonda Mustafe

Svjedoci: Ubica nosio kacigu, ne bismo ga mogli prepoznati

PODGORICA – Ubica Edmonda Mustafe nosio je kacigu na glavi zbog čega ga ne bih mogao prepoznati, kazao je svjedok Željko Radonjić juče na suđenju Dinu Ibrahimoviću optuženom za ovaj zločin.

-Ne mogu nikoga da optužim jer ne znam ko je pucao, imao je kacigu. Pojedini mediji su mi nacrtali metu - kazao je svjedok.

On je ispričao da je u vrijeme kada je čuo pucnje izlazio iz banke, koja je bila u blizini - Neko je rekao: ,,Ubiše psa“. Kad sam prišao, stradali me je pogledao dva puta i spustio glavu. Došla je njegova sestra – ispričao je svjedok.

On je naveo da je ubica došao iza Mustafe i u njega rafalno pucao.

-Bio je mršaviji i obučen u ta-

mno – precizirao je svjedok. Svjedok Mario Osekovac je prilikom svjedočenja kazao da je toga dana radio u poslovnici jednog mobilnog operatera odakle se moglo vidjeti ubistvo, ali da nije očevidac zločina. Pojasnio je da je bio okrenut leđima ka staklu poslovnice.

- Sam čin nisam vidio, čuo sam rafalnu paljbu, mislio sam da djeca bacaju petarde. Neko od stranaka je rekao: „Ubiše čovjeka“. Kad sam izašao vidio sam ga i prišao da pomognem, nije davao znakove života – kazao je Osekovac.

Tada je, kako je naveo prišla sestra ubijenog. Plakala je, govoreći da joj je ubijeni brat. -Zagrlio sam je dok nije došla policija koju je neko pozvao –kazao je svjedok. On je naveo da ne poznaje ni ubijenog Mustafu ni Ibrahi-

Marisenović: Ubistvom moga brata ubio si cijelu porodicu

Erjona Marisenović, sestra ubijenog Edmonda Mustafe juče je u Višem sudu u Podgorici optuženom Dinu Ibrahimoviću kazala da je pucnjima ispaljenim u njenog brata ubio i njegovu porodicu. Ona je predočila sudu da nije vidjela ubicu i da se sjeća samo svoga brata.

- Vidjela sam samo brata, samo se toga sjećam, nijesam obraćala pažnju ko je sve tu bio - kazala je ona.

PODGORICA – Suspendovana specijalna tužiteljka

movića, koji je ispalio smrtonosne hitce.

I svjedok Božo Maraš saopštio je sudu da je vidio ubicu u tamnoj odjeći sa kacigom na glavi.

-Čuo sam dva kratka rafala i vidio lice koje leži između parkiranih vozila. Deset metara iza parkinga vidio sam osobu u crnom sa kacigom kako nešto stavlja u torbu. Udaljo se trotinetom – kazao je Maraš. Optužnicom Višeg tužilaštva, Ibrahimović se tereti da je 27. februara u 9.20 časova, u Ulici Popa Dukljanina u Baru, ubio Edmonda Mustafu.

Ibrahimović je nakon pucnjave pobjegao, ali je nedugo zatim uhapšen u barskom naselju Popovići, gdje ga je zaustavila policijska patrola i identifikovala. Iako se pred tužiocem i sutkinjom za istragu branio ćutanjem, detalje zločina, koji je počinio Ibrahimović, otkrili su očevici događaja.

Optuženi je, kako su svjedoci naveli u istrazi, imao na glavi kacigu sa zatamnjenim vizirom, a u rukama je držao pušku sa spuštenom cijevi prema asfaltu dok nije ugledao Mustafu koji je krenuo da uđe u automobil.

– Potom je podigao pušku i pucao, kratko, jedan rafal između dva parkirana auta. Kada je pucao, savio je koljena, a potom krenuo korak-dva naprijed u pravcu žrtve – navodi se u optužnici.

Ibrahimović je nakon pucnjave pušku stavio u ruksag i električni trotinetom odvezao se sa mjesta događaja, ali je ubrzo uhapšen.

Ibrahimović je, kako se navodi u optužnici, od ranije poznat policiji. Njemu se sudi za učešće u ubistvu Novljanina Šćepana Roganovića u Herceg Novom 13. februara 2020. godine. Takođe, on je ranije osuđivan i zbog nanošenja teške tjelesne povrede i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.

Suđenje će biti nastavljeno 26. decembra. B. R.

Produžen pritvor kontroverznom biznismenu i njegovom sa Lukom Bećirovićem i Ljubišom Dukićem terete za

Bećirović i Mijatović Spužu zbog opasnosti ponovo napasti

PODGORICA – Krivično vijeće Osnovnog suda u Podgorici produžilo je pritvor biznismenu Zoranu Bećiroviću i njegovom tjelohranitelju Mladenu Mijatoviću zbog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice U. G. i T. A., koji se dogodio 10. novembra ispred restorana brze hrane „Gurman“, u Bloku 5.

Bećiroviću i Mijatoviću je pritvor produžen zbog opasnosti da će izvršiti krivično djelo kojim prijete ukoliko se nađu na slobodi.

Iz Osnovnog suda je objašnjeno da će se odluka o pritvoru dvojice osumnjičenih ubuduće kontrolisati jednom mjesečno.

Podsjećamo, Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je prekjuče Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv biznismena Zorana Bećirovića, njegovog sina Luke i tjelohranitelja Mladena Mijatovića, kao i Ljubiše Dukića zbog napada na Anu Raičković.

Optužene Tužilaštvo tereti da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje.

- Okrivljeni su 10. novembra 2024. godine u Ulici Blaža Jovanovića u Podgorici fizički napali novinarku dnevnog lista Pobjeda, kao i osobe koje su bile sa njom U. G. i A. T., nanoseći im povrede i upućujući uvrede – navodi se u saopštenju ODT.

Prvobitno, pritvor je bio određen i drugom članu obezbjeđenja kontroverznog biznismena Ljubiši Dukiću, ali je krivično vijeće Osnovnog suda djelimično uvažilo žalbu branioca osumnjičenih za napad na Raičković i preinačilo rješenje sudije za istragu, pa je on pušten da se brani sa slobode.

Ipak, optužni prijedlog podnijet je i protiv Dukića, ali i Luke Bećirovića, sina kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića kojem je ODT najprije odredilo tužilačko zadržavanje, a nakon toga je pušten na slobodu. Ipak, izuzeti video snimci sa nadzornih kamera benzinske pumpe koji su objavljeni u medijima pokazali su da je i mlađi Bećirović nasrtao na Raičković, šutirao u automobil i polomio zadnje vjetrobransko staklo. -Okrivljenima Zoranu Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću, Ljubiši Dukiću i Luki Bećiroviću optužnim prijedlogom stavljeno je na teret da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje na štetu novinarke Ane Raičković, njenog sina U. G. i nevjenčanog supruga T. A. – navodi se u saopštenju suda. Dodaje se da je optužni prijedlog u fazi ispitivanja, nakon čega će biti zakazan glavni pre-

Završnim riječima okončan ponovni postupak protiv suspendovane specijalne tužiteljke Mitrović: Oslobađajuća presuda bi značila da je sud sudio po zakonu

Lidija Mitrović juče je u završnim riječima u ponovljenom postupku kazala da bi, ukoliko je sud oslobodi od optužbi za zloupotrebu položaja, to bio dokaz da joj se sudi po zakonu. Sa druge strane, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić je zatražio da se Mitrović osudi. Sudija Višeg suda Nenad Vujanović je izricanje pre-

sude zakazao za 23. decembar. -Nakon ukidanja prve presude Višeg suda činjenično stanje je ostalo isto. Nema tog uvjerenja, ubjeđenja i konstrukcije koja je za sebe dovoljna da se izrekne osuđujuća presuda - kazala je Mitrović.

Njen branilac, advokat Zoran Piperović je ukazao da je rješenje Apelacionog suda, kojim je ukinuta osuđujuća presuda obavezujuće za sud. - Ako kolega Vujanović misli da to što je Apelacioni sud napisao njega ne obavezuje i

ako ima drugi stav, neka donese odluku koja će biti suprotna stavu Apelacionog suda, ali proces onda gubi smisao. Niko ne kaže da je Apelacioni sud pametniji od nas, ali to propisuje ZKP - dodao je Piperović. Specijalni državni tužilac Mi-

loš Šoškić je osporio odluku Apelacionog suda, kojom je ukinuta presuda izrečena u prvom postupku. Mitrović je i u ponovnom postupku negirala da je zloupotrijebila položaj kada je primijenila institut odloženog

tres pred Osnovnim sudom u Podgorici, kada za to budu ispunjeni zakonski uslovi.

Snimak na Silja Snimak pokazuje brutalnost i nasilništvo trojice muškaraca prema jednoj ženi. Sve je započelo još oko 21 sat, kada je Raičković pristigla i parkirala se na jedino slobodno mjesto ispred objekta da bi naručila hranu. Kada je izašla iz svog automobila, Bećirovići sa tjelohraniteljima su već bili u bašti restorana. Nakon salve uvreda i prijetnji i zalijetanja, u kojima je najviše dominantan bio Mijatović, novinarka Pobjede pozvala je policiju i prijavila da joj prijeti grupa muškaraca ispred „Gurmana“ . To je razjarilo Mijatovića koji se zaletio na Raičković, i uz psovke joj prijetio da će je slomiti ako mu ne da mobilni telefon i prestane da snima. Uočljivo je i to kako novi-

krivičnog gonjenja za utaju poreza prema četiri fizička lica i protiv njih obustavila krivični postupak. Pozivajući se na rješenje Apelacionog suda, kojim je ukinuta ranija presuda kojom je osuđena na sedam mjeseci zatvorske kazne, Mitrović je kazala da je optužnica koju potpisuje njen kolega Miloš Šoškić koncipirana na način da ne sadrži elemente bića krivičnog djela za koje se ona tereti.

Specijalno tužilaštvo je 19. ma-

Dino Ibrahimović, optuženi za ubistvo Edmonda Mustafe

Kontroverzni biznismen Zoran Bećirović

njegovom tjelohranitelju koji se zajedno za nasilničko ponašanje

Mijatović ostaju u opasnosti da će Raičković

narka Pobjede pokušava da ga odgurne od sebe, kao i da joj akteri ne daju da ide, već nastavljaju sa mizoginim uvredama i prijetnjama da će je naći i polomiti.

Na snimku se vidi da Raičković pokušava da ode, ali da se grupa muškaraca zalijeće ka njoj i da joj Mijatović snima telefonom automobil i registarske oznake.

Dukić joj je prišao i rekao da ide, te da ne uključuje policiju i spriječio napadače da dođu do Raičković. Potom Raičković ulazi u auto i parkira se na drugu stranu, čekajući dolazak policije koju je pozvala u 21.13 sati. U međuvremenu, Raičković su pozvali sin i suprug koji su čuli prijetnje i psovke i stigli prijhe policije. Pred tužiteljkom U. G. nije poricao da je udario Mijatovića, te je detaljno opisao događaj. On je tužiteljki citirao riječi koje su uputili njegovoj majci.

ja prošle godine podiglo optužnicu protiv Mitrović jer je, iskorišćavanjem položaja, pribavila korist Nikoli Peroviću, Suzani Mihailović, Predragu Raičkoviću, Zahudinu Buliću i Marini Vujošević tako što je od 4. novembra 2020. godine do 31. decembra 2021. godine protiv njih odbacila krivične prijave i odložila krivično gonjenje za utaju poreza i doprinosa za koje je zaprijećena kazna od jedne do šest godina zatvora.

B.R.

Okončana istraga u predmetu protiv bivšeg šefa kriminalistike u Baru

Podignuta optužnica protiv

policajca Vasovića, iz SDT-a najavili nove istrage

Incident se, prema evidenciji nadzornih kamera, desio u 21.19 sati. Nakon što su se sin i suprug Ane Raičković udaljili sa mjesta incidenta, Bećirović se zajedno sa tjelohraniteljima uputio ka njenom automobilu, gdje je ona ostala da čeka policiju. Snimak pokazuje brutalnost i nasilništvo trojice muškaraca prema jednoj ženi. U 21.20 časova razjareni Mijatović prvi nasrće – otvara vrata, izvlači iz auta Raičković i počinje da je davi, dok je Zoran Bećirović čupa za kosu i udara, uz prijetnje i uvrede. Na snimku se vide trojica nasilnika kako su opkolila Raičković, dok je Dukić, svjestan situacije, spriječio dalje nasilje. Dukić nakratko pokušava da ih razdvoji, ali se pobjesnjeli Bećirović i Mijatović vraćaju i brutalno napadaju novinarku Pobjede. Kako je Raičković ispričala u iskazu pred tužilaštvom, Mijatović ju je stezao za vrat i govorio: „Reci kako se zove momak“, što je ona odbila. Insistirao je da kaže, jer će ga, kako je rekao, svakako naći, a ako ne progovori, nju ubiti. U tom momentu, došao je Dukić sklonio ih od nje i rekao joj da ide.

policajac U ToalETU

Među saslušanim svjedocima, povodom napada na Raičković, nalazi se i policijski službenik Srđan Korać koji je pred tužiteljkom Vlahović kazao da ništa nije vidio jer je bio u toaletu.

Pored Koraća, u svojstvu svjedoka saslušan je i M. S. koji je rekao da je vidio određeni dio događaja, ali ne onaj koji se odnosi na štetu Ane Raičković, kao i advokat Balša Dragović, koji je sjedio sa Rankom Radulovićem, vlasnikom ,,Gurmana“ i Koraćem. j. RaiČEViĆ

PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv bivšeg šefa kriminalističke policije u Baru, policajca Ilije Vasovića, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj kao član kriminalne organizacije odbjeglog Aleksandra Aca Mrkića, optuženog za šverc cigareta.

Iz tužilaštva su najavili da će, u okviru novog krivičnog predmeta, nastaviti analiziranje „Skaj“ komunikacija za preostale korisnike, ,,u cilju krivičnog gonjenja svih lica za koja se utvrdi da postoji odgovarajući stepen sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti iz njegove stvarne nadležnosti“. Optužnica protiv Vasovća je podignuta, kako su kazali iz SDT-a, na osnovu dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi, a iz kojih je utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je, u drugoj polovini 2020, u Ulcinju i Baru, postao pripadnik kriminalne organizacije optuženog Aleksandra Mrkića, Ta organizacija je imala za cilj vršenje krivičnih djela krijumčarenje i pranje novca prenošenjem cigareta koje su nabavljene i uskladištene u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar, preko carinske linije, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora i njihove prodaje, ali i konverzije i prenosa tako dobijenog novca i druge imovine koja potiče iz kriminalne djelatnosti – precizirali su iz SDT-a.

Vasović se tereti da je od avgu-

sta 2020. do marta 2021. godine, kao član Mrkićeve organizacije zloupotrebljavao svoj službeni položaj načelnika Stanice kriminalističke policije Centra bezbjednosti Bar i policijska ovlašćenja.

-Nije naređivao preduzimanje i nije preduzimao policijske mjere i radnje protiv organizatora i pripadnika kriminalne organizacije, dok je organizatora obavještavao o određenim mjerama i radnjama barske policije, radi nesmetanog izvršenja kriminalnog plana –tvrde iz SDT-a.

Vasović je osumnjičen da je na Mrkićev zahtjev ili samoinicijativno dostavljao podatke o određenim licima, putničkim vozilima i njihovim kretanjima, mjestu boravka... - O vrsti i sadržini policijskih mjera i radnji koje se preduzimaju ili su preduzete prema određenim licima, pa i pripadnicima kriminalne organizacije i njihovim rezultatima, a kojima je, kao policijski službenik imao pristup, preko elek-

tronskih baza podataka kojima Uprava policije raspolaže i koje je saznao u vršenju službe, a podatke dobijene obavljanjem policijskih poslova, organizator nije smio dobiti - naveli su iz tužilaštva.

Protiv organizatora kriminalne organizacije Aleksandra Mrkića njenih identifikovanih pripadnika među kojima se našao i nekadašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović, Specijalno tužilaštvo je podiglo optužnicu još u januaru. Iz SDT-a su predložili da se Vasoviću produži pritvor i da se, ukoliko optužnica protiv njega bude potvrđena, spoji sa predmetom protiv Mrkića, Veljovića i ostalih optuženih.

-Obje optužnice su podignute, pored ostalog, i nakon analize sada dekriptovane komunikacije sa „Skaj“ aplikacije koje je nadležni pravosudni organ Francuske dostavio, po zamolnici Specijalnog državnog tužilaštva, u januaru ove godine, za 55 korisnika aplikacije, tako da će Specijalno držav-

Nastavljeno suđenje optuženima u predmetu ,,Global karbon“

Biljana

Bašović: Nijesam kriva, a tužilaštvo me predstavilo kao kriminalca

PODGORICA – Bivša izvršna direktorica ,,Global karbona“ Biljana Bašović danas je u Višem sudu negirala da je kao pripadnik kriminalne organizacije vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića zloupotrebljavala položaj izvršne direktorice u jednoj od Kneževićevih kompanija ,,Global karbon“. - Ne priznajem navode optužnice. Nikada nijesam bila član kriminalne grupe – kazala je optužena Biljana Bašović. Osim Kneževića i Biljane Bašović, na optužnici su i bivši direktor IBM banke Zoran Ni-

kolić, nekadašnji član Odbora direktora IBM banke Predrag Dašić i dugogodišnja Kneževićeva saradnica u više kompanija u okviru grupe, kao što su ,,Atika land“ i ,,Mogren hil“, Brankica Bašović. Status svjedoka saradnika u ovom predmetu dobio je bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić. Oni se terete da su, zloupotrebom ovlašćenja, preduzeću ,,Fin invest“, Atlas grupi, RTV Atlas, firmi ,,RT Mimoza“ iz Herceg Novog, beogradskom ,,Atlas Sistemu“ i ,,Mega Gulf Investments Holdings Limited“, na štetu podgorič-

kog ,,Global karbona“, pribavili protivpravnu imovinsku korist od 1.942.000 eura.

Bašović je, iznoseći odbranu, počela da govori o tome šta je nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić na pres konferenciji u januaru 2019. godine rekao povodom predmeta u kome je ona optužena, ali je sudija Igor Đuričković prekinuo.

On je od Bašović zatražio da se izjašnjava na navode optužnice, a ne na ono što je saopšteno na pres konferenciji.

Reagovao je Knežević, tražeći od suda da pusti optuženu Bašović da kaže što ima.

no tužilaštvo, u okviru novog krivičnog predmeta, nastaviti analiziranje elektronskih komunikacija za preostale korisnike u cilju krivičnog gonjenja svih lica za koja se utvrdi da postoji odgovarajući stepen sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti iz njegove stvarne nadležnosti - najavili su iz tužilaštva.

Vasović je uhapšen 6. juna, dva dana nakon što je Libertas objavio prvi tekst na osnovu Europolovog izvještaja. Sudeći prema komunikaciji sa „Skaj“ aplikacije iz tog izvještaja, koju je Europol dao crnogorskoj policiji i tužilaštvu 7. juna 2023, policajac Vasović godinama se navodno bavio švercom cigareta, zloupotrebom službenog polažaja, pranjem novca i drugim krivičnim djelima.

Vasović je, kako je Libertas objavio, navodno prema detaljnim instrukcijama odbjeglog Mrkića, u januaru 2021. godine, sa lažnim diplomatom Stevanom Stivom Simijanovićem , u stanu kontroverznog biznismena Miodraga Dake Davidovića u Podgorici, navodno, ugovarao preuzimanje svih poslova u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori. U obavještajnom paketu Europola jasno se može vidjeti da je taj policajac bio desna ruka Aleksandru Acu Mrkiću. Vasović je, prije imenovanja na mjesto šefa kriminalistike u Baru, bio inspektor za krvne delikte u Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj. B.R.

Potom je advokatica Bojana Franović-Kovačević ukazala sudu da optužena Bašović po prvi put ima priliku da kaže nešto u vezi sa istragom i optužbom protiv nje i da želi da predoči kakva je atmosfera vladala.

- Na toj konferenciji rekao je tužilac da se utvrđuje kako je stotine miliona eura oprano preko „karbon“ kredita. Rekao je da je nanijeta šteta stotine miliona eura poreza i doprinosa i utajeno od ,,Global karbona“. U svim televizijskim dnevnicima je bila moja fotografija kao da sam kriminalac - rekla je Bašović.

Ona je pojasnila da je svu dokumentaciju koju je potpisala kao izvršna direktorica prethodno pregledala njena majka Brankica, koja je zajedno sa njom optužena.

Ona je pojasnila da je zbog takve optužnice šest godina bez posla. Suđenje se nastavlja 26. decembra. B. R.

s. vasiljević

Sa privođenja Ilije Vasovića

d. mijatović

Tužiteljka Lidija Mitrović

d. mijatović

PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija nedavno je okončalo konkurs „Djevojčice o ženama koje su obilježile kulturu Crne Gore“, koji je raspisan povodom Međunarodnog dana djevojčica. Na ovom konkursu, kroz svoje literarne i likovne radove, učestvovao je veliki broj djevojčica iz cijele Crne Gore, koje su na inspirativan način prikazale doprinos crnogorskih umjetnica našem društvu.

U kategoriji od sedam do 12 godina za literarni rad prvo mjesto pripalo je Lejli Bećirović, koja pohađa šesti razred OŠ „Mrkojevići“ iz Pečurica (Bar). Njena mentorka bila je Snežana Pejović, a rad Lejle Bećirović, koja je pisala o prvoj školovanoj ženi iz svog mjesta, prenosimo u nastavku:

„Jedan, dva, tri, četiri... ՚Broj, Lejla, ovce kada ne možeš da zaspiš. Ili čitaj, pa da vidiš kako će san na oči da dođe՚, kaže mi moja majka uvijek kada joj se žalim da mi se ne spava. Uzalud se trudim da utonem u carstvo snova, brojevi i slova me asociraju na priče iz prošlosti u kojima je heroj žena koja je svojim postojanjem i djelovanjem obilježila kraj u kojem živim. Osnovna škola koju pohađam zove se „Mrkojevići“ i udaljena je oko 15 km od grada. U njoj danas ima oko 150 dječaka i isto toliko djevojčica. Međutim, prije nešto više od 50 godina ovaj kraj, koji se nalazi na periferiji barske opštine, iznjedrio je prvu školovanu ženu iz ovog mjesta. Bila je to učiteljica Anifa Vulić Kažu da čovjek vrijedi onoliko koliko zna. Ja sa svojih 11 godina znam da će lik ove sad mudre starice biti kao svetio-

Petak, 6. decembar 2024.

Predstavljamo radove pobjednika konkursa Ministarstva kulture i medija „Djevojčice o ženama koje su obilježile kulturu Crne Gore“

Biću i ja drugačija, inovativna i svoja

nik u uzburkanoj noći da nas podsjeti da nikada ne odustajemo od svojih snova. Ona je željela i istrajala u potrebi da izađe izvan granica dozvoljenog.

U osnovnoj školi su je pitali šta želi da postane kada poraste. Odmah je osmogodišnja Nifa prepoznala ljepotu rada sa djecom i već tada je znala da će biti učiteljica. Že-

Koprivica u likovnom radu istakla Kanu Radević

Na konkursu Ministarstva kulture i medija „Djevojčice o ženama koje su obilježile kulturu Crne Gore“, koji je raspisan povodom Međunarodnog dana djevojčica, u kategoriji od 12 do 18 godina, za likovni rad prvo mjesto je osvojila Sofija Koprivica, učenica osmog

lja u njoj gorjela je jače od svih onih ljudi koji su poput hladnog tuša pokušali da ugase njenu čvrstu volju da joj se želja ispuni. Dok je otac kategorično i čvrsto rekao ne daljem

,,Fokalizator“ promovisao dva svoja izdanja na sarajevskom Sajmu izdavača

razreda OŠ „Milorad Musa Burzan“ iz Podgorice. Mentorka joj je bila Dragana Radoman, a Sofija je predstavila svoj likovni doživljaj čuvene crnogorske arhitektice Svetlane Kane Radević, koja je rođena na Cetinju 1937. godine. Arhitekturu je diplomirala na

školovanju jer je ženi u to vrijeme bilo mjesto kod kuće, tiha pojava njene majke joj je samo jednom pokazala kažiprstom na obraz i tiho rekla: ՚Njega čuvaj՚. Istrajala je prva

Pjesme, priče i drame usmjerene protiv bezumlja

PODGORICA – Zbornik ,,Književnost protiv rata“ i zbirka priča ,,Pod oštrim uglom“ Afana Latića, izdavačke kuće ,,Fokalizator“, promovisani su u sklopu sarajevskog Sajma izdavača „Knjige u nišama“, koji se održava u organizaciji Zajednice izdavača/nakladnika BiH.

Crnogorsku izdavačku kuću u Sarajevu je ugostio Bosanski kulturni centar. Neposredno prije otvaranje sajma na glavnoj sceni BKC-a održana je promocija zbornika ,,Književnost protiv rata“, u kojoj su učestvovali glavni urednik ,,Fokalizatora“ i priređivač izdanja prof. dr Vladimir Vojinović, istraživački novinar Šeki Radončić i urednica za BiH u ,,Fokaliza-

toru“ dr Melida Travančić. Zbornik je, prema riječima Travančić, ,,nešto jako važno što je urađeno u Crnoj Gori“. - Zbornik je ispunjen antiratnim tekstovima autora koji su porijeklom iz Crne Gore i koji su saosjećali sa ljudima u BiH - kazala je Travančić. Vojinović je na početku svoga obraćanja uputio izvinjenje prisutnima ,,što se možda ovom knjigom, pa i samim koricama na kojima je fotografija jedne ruševine u Sarajevu otvaraju stare rane“. - Već smo zbornik promovisali u Podgorici, u Splitu i Zagrebu, a za koju noć biće promovisana i na Cetinju. Ove pjesme, priče i drama, nastale 90-ih godina, usmjerene su protiv bezumlja. Jeste, u pitanju je angažovana književnost, ali kakva - vrijedna i s estetskog i

s etičkog stanovišta - saopštio je Vojinović. Radončić je istakao da je ovaj zbornik ,,dokaz kako napisana riječ može trajati duže i od

najčvršćeg granita“, te da je mnoge od autora koji su zastupljeni lično poznavao i sa njima sarađivao u nedjeljniku ,,Monitor“.

- Velikosrpska propaganda je tada u državnim medijima širila takav jezik mržnje, da to ljudi tada nijesu mogli da posmatraju kao mi danas. Vlada-

školovana Mrkovka na putu ostvarenja svog sna. Prkosno se suprotstavila: ՚Ili ću u more ili na fakultet!՚ Uspjela je da ga završi i sredinom devedesetih godina prošlog vijeka i vrati se mjestu iz kojeg potiče gdje je provela 35 godina rada učeći djecu: slova, brojeve, ali i da vjeruju u sebe. Trnovit je bio njen put. Školarina je koštala 6.000 dinara na godišnjem nivou, a opština joj je uz inicijativu tadašnjeg direktora škole obezbijedila hiljadu manje. Prodavali su Nifini roditelji na pijaci: ulje, masline, sir... spremni da za svoje dijete urade sve što treba. O ovoj sada već starici od 80 ljeta pisali su mnogi novinari. Divili su joj se poput umjetnice koja je na platnu života odlučila da odabere neke drugačije boje, ne one već viđene. Na putu od kuće do škole često je sretnem. Sa knjigom u

Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, a magistrirala na još jednoj prestižnoj instituciji za visoko obrazovanje u Americi - Univerzitetu u Pensilvaniji - kod poznatog arhitekte Luisa Kana Među njenim poznatim djelima između ostalih su i spomenik na Barutani nadomak Podgorice, autobuska stanica u istom gradu, hoteli u Mojkovcu i na Zlatiboru.

ruci izvodi ovce na pašu. Kada je pozdravim, nasmiješi mi se. U njenin očima prepoznam sjaj zvijezda. I to je znak. Biću i ja drugačija, inovativna i svoja!“ R. K.

li su ratni huškači. Ti ljudi su ubijali svojim jezikom, jer su naše komšije pretvorili u dželate. Zato je ovaj zbornik dragocjen, da podsjeti kako je bilo, kao autentično svjedočanstvo vremena - kazao je Radončić. Prvoga dana sajma ,,Knjige u nišama“ predstavljena je i knjiga priča ,,Pod oštrim uglom“. Sa autorom je razgovarala Travančić. Latić je kazao da savremena književnost ,,skenira“ savremene probleme, ali istovremeno nemajući dovoljno snage da se uhvati u koštac s tim problemima. - Kad čovjek porazgovara s nekim o bilo čemu, osjeća se lakše. To je funkcija i ovih priča –svojevrsni razgovor sa samim sobom i način da komunikacija, koju smo mi danas jako zapostavili, postane bolja. Jednostavno, ljudi su zaboravili da pričaju. Kod nekih autora književnost danas služi više samo za detektovanje problema. Malo koji broj autora nudi rješenje. Sebi treba da postavimo pitanje: šta nudimo kao rješenje? - zaključio je Latić. Nastup ,,Fokalizatora“ podržalo je Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.

An. R.

Rad Sofije Koprivice

Privatna arhiva

Sofija Koprivica Lejla Bećirović

Sa predstavljanja „Fokalizatora“ u Sarajevu

Likovni umjetnik Dragan Pečurica za Pobjedu o izložbi radova u KIC-u ,,Budo Tomović“

PODGORICA - Samostalna izložba slika umjetnika Dragana Pečurice otvorena je u izložbenom holu KIC-a ,,Budo Tomović“. Njegov likovni pečat je svijet magičnog realizma, na njegovim platnima sve je moguće - brodovi mogu da lete, priroda ima ljudski karakter... Mediteran je prisutan, ali nije isključivo u svakoj slici.

Većina izloženih radova nastala je tokom ove, a manji broj prošle godine. Primjetno je da je na novim radovima Pečurica napravio izvjestan ,,otklon“ od mora, a na platnima se pojavljuju i pajaci.

- Tako me nešto vodila intuicija da radim neke druge motive. Možda je došlo do nekog malog zasićenja kada su morski motivi u pitanju. Vratiću im se ponovo jer je more uvijek inspirativno, puno dešavanja, sama materija je živa, a ja volim da slikam tu živost na platnu. Takođe, na platnima se često pojavljuju pajaci koji nijesu moji lajtmotivi, već su prisutni s vremena na vrijeme. Pajaci simbolišu sve one koji se ne prikrivaju da uljepšavaju naš svijet. Uglavnom su to dobri pajaci koji su oko nas, uljepšavaju naše živote iako ih mi ozbiljno ne shvatamokazao je Pečurica za Pobjedu, uoči otvaranja izložbe.

MAŠTA

Likovna kritika okarakterisala je Pečuricu kao slikara Mediterana. Na njegovim radovima vidljiva je ta bliskost između umjetnika i mora, a tu su i brojni motivi iz Herceg Novog. - Ima dosta mediteranskih motiva. Kada čovjek živi pored mora i u tom ambijentu, to utiče na njega pozitivno da stvara taj kolorit. To je neki prepoznatljivi mediteranski kolorit, ali nije to samo Mediteran. Ne zazirem da pođem u druge pejzaže i kolorite. Meni je bitnija likovnost nego sama tematika slika. Herceg Novog ima na mojim platnima,

Ravnodušnost je nešto najgore za umjetnost

Slikar prenosi na platno svoja osjećanja i emocije. Svaki slikar treba da radi ono što osjeća u određenom trenutku bez obzira na to o kojoj se temi radi. Samo te slike koje se rade sa emocijom i trenutnom inspiracijom slikara imaju neku vrijednost - kazao je Pečurica

ne baš svim, ali ga ima. Nijesam slikar koji slika isključivo jednu temu nego želim da to bude raznovrsno - istakao je Pečurica. On, kako često govori, ima različite motive u zavisnosti od perioda.

Treba živjeti sa umjetnošću i za umjetnost. Treba imati taj način i stil života da bi se na platnima osjetila ta energija. Razumijem ljude koji rade apstrakciju i one koji rade u kratkom vremenskom intervalu slike, ali ja po svom senzibilitetu nijesam takav. Volim da se vidi rad i posvećenost. Koliko sam u tome uspio, vrijeme će pokazati

Proširena Reprezentativna lista nematerijalnog kulturnog nasljeđa

Sevdalinka pod zaštitom Uneska

PODGORICA - Sevdalinka, bosanskohercegovačka gradska i narodna pjesma, upisana je na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva Uneska, javlja agencija Anadolija.

- Danas je taj svečani trenutak da Federalno ministarstvo, koje i jeste i kandidovalo sevdalinku, ima priliku da kaže kako je taj proces okončan, uvjerena sam na veliku radost svih žitelja ne samo Federacije BiH nego cijele Bosne i Hercegovine – kazala je ministarka kul-

ture i sporta bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH Sanja Vlaisavljević Na konferenciji za medije, održanoj u Sarajevu, istaknuto je kako je proces upisa sevdalinke na Reprezentativnu listu Uneska trajao nekoliko godina. Pomoćnica ministarke Mirela Milićević-Šečić, koja je sa svojim timom radila na ovom procesu, kazala je da ovim činom sevdalinka postaje „dio kulturnog mozaika svijeta, dostojan reprezent kulture naroda i bogatstva nematerijalne baštine zemlje“. R. K.

- Slikar prenosi na platno svoja osjećanja i emocije. Svaki slikar treba da radi ono što osjeća u određenom trenutku, bez obzira na to o kojoj se temi radi. Samo te slike koje se rade sa emocijom i trenutnom inspiracijom slikara imaju neku vrijednost. Sve one slike na kojima unaprijed znate šta ćete naslikati nemaju tu energiju kao trenutna osjećanja i viđenje umjetnika u tom trenutku. Trudim se da budem prepoznatljiv - rekao je Pečurica i dodao da su na njegovim platnima vidljive realne forme u nadrealnim okolnostima.

- Radim uglavnom pejzaž koji je neobičan, nadrealan - kazao je Pečurica.

Umjetnik upozorava da ništa ne dolazi preko noći. Rad je potreban, ali i velika koncentracija.

- Treba živjeti sa umjetnošću

m. babović

Kada političari odlučuju o kvalitetu, onda je to siguran promašaj

Dragan Pečurica smatra da je danas teško biti likovni umjetnik u Crnoj Gori, ali da je tako oduvijek. - Nekada je možda bilo lakše jer su društvene okolnosti bile bliže čovjeku. Ako je pažnja jednog društva vezana samo za politiku, to je društvo koje nije u dobroj formi. Tamo gdje se manje priča o politici uvijek se više priča o umjetnosti. Društva i države nema ako u njoj nema umjetnosti. Tamo gdje je politika na prvom mjestu, to je kriza društva. Danas uopšte nije teško biti nagrađen ako ste u nekoj političkoj stranci i ako imate prijatelja u politici. Možete da napravite jednu izložbu, napišete književno ili muzičko djelo koje je možda marginalno, ali ako poznajete nekoga u politici bez problema ćete biti nagrađeni. Naravno, ne društveno kvalifikovani na najbolji način, ali kada političke strukture odlučuju o vašem kvalitetu, onda je to siguran promašaj - rekao je Pečurica.

i za umjetnost. Treba imati taj način i stil života da bi se na platnima osjetila ta energija. Razumijem ljude koji rade apstrakciju i one koji rade u kratkom vremenskom intervalu slike, ali ja po svom senzibilitetu nijesam takav. Volim da se vidi rad i posvećenost. Koliko sam u tome uspio, vrijeme će pokazati – istakao je Pečurica.

IMATI DUH

On bi volio da publiku privuku njegove slike, da ih podstaknu na razmišljanje.

- Ne bih volio da prođu pored platna i da se pred njim ne zadrže. Volio bih da moje slike kod njih probude emociju. Ravnodušnost je najgora stvar kada je umjetnost u pitanju – istakao je Pečurica. Dragan Pečurica je rođen 1963. godine u Kotoru. Izla-

Crnogorski harmonikaš trijumfovao na takmičenju u Francuskoj

gao je na više zajedničkih i samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Živi i radi u Herceg Novom. Novinar i publicista Dragan Mitov Đurović jednom prilikom je kazao da ima ljudi koji nijesu akademski slikari, ali su po rođenju, življenju, trajanju i porukama slikari koji se pamte. To, kako je rekao, važi i za Dragana Pečuricu. Ovaj osobeni umjetnik na to odgovara da se umjetnost ne može naučiti, te da se umjetnik rodi. - Može za kraći period da dođe do tehničkih saznanja o slici, da ubrza vrijeme sazrijevanja kroz tu tehničku komponentu. Međutim, ne možete naučiti da napravite sliku ako u sebi nemate taj duh. Škola je nauka, a umjetnost nije nauka - istakao je Pečurica. A. ĐOROJEVIĆ

Balaban dvostruki svjetski

PODGORICA – Mladi crnogorski harmonikaš Petar Balaban pobijedio je na francuskom takmičenju Trophée Mondial de l՚Accordéon, održanom od 25. do 30. novembra 2024. godine u Montargisu.

Time naš talentovani muzičar, iz klase profesora Miroslava Ilića u Umjetničkoj školi za muziku i balet ,,Vasa Pavić“, nastavlja da piše istoriju crnogorske muzike. On je prvi crnogorski harmonikaš koji je dvostruki svjetski šampion, a prethodno je trijumfovao na 77. Coupe Mondiale, takmičenju koje je održano od 6. do 10. septembra u italijanskom

Kastelfidardu. Ovaj uspjeh svrstava Petra u red najvećih mladih virtuoza klasične harmonike na svjetskoj sceni. Još jedan učenik Umjetničke

škole za muziku i balet ,,Vasa Pavić“ Pavle Đurić, iz klase profesora Save Vujačića, osvojio je 8. mjesto u jednoetapnoj kategoriji Masters

na istom takmičenju. Takmičenje Trophée Mondial de l’Accordéon organizuje Međunarodna konfederacija harmonikaša Confédération Mondiale de l’Accordéon (CMA). Od osnivanja 1951. godine, svake godine održava se u drugoj zemlji. Takmičenje okuplja najbolje harmonikaše svijeta i smatra se jednim od najprestižnijih i najzahtjevnijih svjetskih harmonikaških takmičenja.

Iz Umjetničke škole ,,Vasa Pavić“ čestitali su svojim učenicima, kao i njihovim profesorima, na izuzetnim uspjesima koji su, kako su kazali, ,,još jednom osvijetlili ime naše škole i Crne Gore na svjetskoj sceni“. An. R.

Slikar Dragan Pečurica ispred jednog od svojih radova u KIC-u

Petar Balaban

KOLAŠIN: Skupštinski odbor za planiranje prostora obratio se Ministarstvu prostornog planiranja

Traže da Bakić urgira kod

Radunovića zabranu izgradnje

hotela firme ,,Bjelasica invest“

Čelnici kolašinske opštine traže zabranu gradnje objekta koji je planiran kao kondo hotel, a na kojem su radovi odmakli. U obrazloženju navode da je izgradnja stepenica kompletno uzurpirala prostor oko zgrade te da objekat gabaritima devastira okolni prostor. Investitor je zagradio i trotoar pa je u pitanje dovedena bezbjednost pješaka

KOLAŠIN – Članovi skupštinskog odbora za planiranje prostora, traže od predsjednika opštine Petka Bakića da ubrza dobijanje izvještaja urbanističko-građevinske inspekcije o izvršenom nadzoru na zgradi u Ulici Mirka Vešovića 1 koju gradi ,,Bjelasica invest“.

Inspekcija je, na zahtjev predstavnika lokalne uprave, obilazila gradilište, stekla uvid u stanje, ali izvještaj nije dostavljen.

Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine kojim rukovodi Slaven Radunović i nadležnim inspekcijama prethodne sedmice uputili su zahtje-

ve Petko Bakić, predsjednik opštine i Vasilije Bulatović, predsjednik SO Kolašin. Obraćanjem je tražena hitna intervencija inspekcija i zabrana gradnje zgrade na katastarskoj parceli 317/3 u centru grada. Čelnici kolašinske opštine su tražili zabranu gradnje na objekta koji je planiran kao kondo hotel, radovi su već odmakli, a investitor je ,,Bjelasica invest“ . Tražena je kompletne provjera kompletne dokumentacije po kojoj je objekat građen, a do tada zabranu radova. Odbor traži od predsjednika Bakića da zahtijeva da se inspekcija što prije zvanično oglasi nakon obilaska gradilišta u centru Kolašina. U primjedbama koje su ista-

kli čelnici kolašinske opštine konstatuje se da je izgradnja stepenica kompletno uzurpirala prostor oko zgrade te da objekat gabaritima devastira okolni prostor. Objekat je dodatno suzio jednosmjerni dio Ulice Mirka Vešovića ko-

Ministarstvo ekologije reagovalo na saopštenje Mreže NVO Sjevera Ćulafić:

ja ima i parking kao i prvu punionicu automobila na električni pogon.

Na tom dijelu postoji pješački prelaz, ali se ne može koristiti jer ga je investitor zauzeo, odnosno u njegovom je vlasništvu.

Glavni državni arhitekta dr Dušan Vuksanović je u februaru 2019. godine odbio da izda saglasnost na idejno rješenje hotela koje je izradio „Oliver ing“ iz Budve. U obrazloženju je istaknuto da nijesu ispoštovani uslovi iz

DUP-a ,,Kolašin Centar“ – izmjene i dopune.

– Tim planom utvrđeni su uslovi za arhitektonsko oblikovanje objekata, a između ostalog - u grafičkim prilozima i tabelarnim prikazom je definisana visina objekata kroz datu maksimalnu spratnost objekta od Su+P+3+PK. Idejnim rješenjem projektovana spratnost objekta iznosi 2P0+Su+Pv+3+M (suteren, prizemlje, tri sprata i mansarda), spratna visina prizemlja je šest metara i projektovani objekat je veće visine od susjednog u nizu za dva metra, čime je narušena oblikovnost i proporcija mikrourbanističkih elemenata lokalnog graditeljskog nasljeđa. Takođe, idejnim rješenjem nije prikazan dovoljan broj presjeka kroz objekat za utvrđivanje činjenica u vezi sa krovom – navedeno je u obrazloženju. Dva mjeseca kasnije, investitor je dostavio korigovano idejno rješenje na koje je Vuksanović dao saglasnost. – Idejno rješenje u skladu je sa smjernicima za arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju objekata u okviru DUP-a ,,Kolašin Centar“ izmjene i dopune – navedeno je, pored ostalog, u rješenju. D. DRAŠKOVIĆ

HERCEG NOVI: Agencija za izgradnju i razvoj Orjena

birani po partijskom ključu

PODGORICA – Učesnici javnog poziva za izbor eko-ambasadora su imali priliku da se unaprijed upoznaju s kriterijumima, koji nijesu sadržali političke ili diskriminatorne odredbe –saopštili su iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, nakon što su iz Mreže NVO Sjevera kazali da su za eko-ambasadore izabrani članovi političkih partija i državnih institucija.

Iz Ministarstva kojim rukovodi Damjan Ćulafić su saopštili da je selekcija eko-ambasadora sprovedena prema jasno definisanim i javno dostupnim kriterijumima. – Formirana je komisija, a ponovljeni javni poziv dodatno je unaprijedio nivo transparentnosti. Tokom procesa ni-

Sa sajta ministarstva

je bilo prigovora na kriterijume, što potvrđuje da su ih svi učesnici prihvatili, a izbor je izvršen na osnovu stručnih i objektivnih parametara – kazali su iz tog Vladinog resora. Saopštili su da nema razloga za ponavljanje izbora eko-ambasadora što su zahtijevali iz Mreže NVO Sjevera. – Tvrdnje nevladine organizacije Mreža NVO Sjevera koja zahtijeva poništavanje poziva i pokretanje novog ni-

jesu zasnovane na činjenicama. Proces je bio u potpunosti otvoren i sproveden u skladu s načelima stručnosti i održivosti, bez ikakve političke pristrasnosti – poručili su iz Ministarstva. Nagrada eko-ambasador se dodjeljuje pojedincima koji su se u tekućoj godini istakli svojim doprinosom u promociji ekoloških vrijednosti i održivih ideja. Odluka je objavljena 25. novembra, a 12 odabranih

je dobilo i novčanu nagradu u iznosu od po 5.000 eura. Iz Mreže NVO Sjevera prije dva dana saopštili da su mnogi od onih koji su se prijavili za tu nominaciju, a kasnije i imenovani za eko-ambasadore, politički aktivisti, ili ljudi povezani sa strankama na vlasti. Naveli su primjer Alen Suljevića koji je službenik je u Opštini Bijelo Polje, ujedno je član i aktivista OO Bošnjačke stranke, kao i Vasa Kneževića, koji je službenik u Opštini Pljevlja, predsjednik Savjeta RTV Pljevlja, predsjednik MZ Golubinja, bio je član najmanje dvije političke partije. Uz to je osnivač i nekoliko lokalnih NVO. Predložili su i da se ukine nagrada koja iznosi 5.000 eura po eko-ambasadoru jer je, smatraju, motiv za učešće na konkursu. I.R.

VRIJEDNA BAŠTINA: Orjen

Ispričajte priču iz novskog zaleđa

HERCEG NOVI – Agencija za izgradnju i razvoj Orjena sakuplja narodne priče, koje su vrijedna nematerijalna kulturna baština.

Iz Agencije su pozvali građane da se prijave ako znaju neko predanje iz hercegnovskog zaleđa. – Vaše priče o vilama, junacima, događajima, porijeklu na-

ziva sela, vrhova, izvora, pećina i tako dalje, dragocjeni su za napore usmjerene na njihovom bilježenju i spašavanju od zaborava. U dogovoru dolazimo do vas i na terenu bilježimo vaše, odnosno kazivanje vaših starih – poručili su oni. Građani Agenciju mogu pozvati na broj telefona: 069360-803. I.R.

PJEŠACI OSTALI BEZ TROTOARA: Hotel u centru Kolašina

Vlasnici

Vlasnici stanova u Master bloku 8-8 na Starom aerodromu, na Bulevaru Josipa Broza, organizovali su juče protest ispred zgrade Vlade Crne Gore zbog toga što od septembra čekaju da Vlada prepiše na Glavni grad 70 kvadratnih metara zemljišta preko kojih bi trebalo da se radi kanalizacija, vodovod i pristupna saobraćajnica za pomenuti objekat.

(NE)BRIGA

Predstavnik stanara Darko Rašović kazao je da protestni skup nije hir, već proizvod nužde i stanja u koje su ih doveli Glavni grad i Vlada Crne Gore.

– Svako od nas bori se za egzistenciju na svoj način. Svi mi mukotrpno radimo kako bismo nešto stvorili, kako bismo bolje živjeli i kako bi naša djeca imala što bolje uslove za život. Svakodnevnim odricanjem, radom, stvaranjem nastojali smo da sebi obezbijedimo ključnu pretpostavku egzistencije – siguran krov na glavom. Mnogi od nas žive kao podstanari i gotovo svi smo stanove kupili i platili iz stambenih kredita. Sve svoje obaveze i prema investitoru, i prema gradu, i prema državi uredno smo izmirili i izmirujemo. I umjesto da se konačno riješimo podstanarskog života i skupe mjesečne stanarine, nebrigom Glavnog grada i Vlade dovedeni smo u još goru poziciju – danas ne plaćamo samo podstanarske kirije već i mjesečne rate kredita za stanove u koje ne možemo da se uselimo – poručio je Rašović. Ovaj protest je, kako dodaje, glas kojim traže svoja prava. – Ovo nije politički skup. Ne interesuje nas ni ko je na vlasti ni ko će biti na vlasti, interesuje nas samo da dobijemo ono što nam pripada i što smo skupo platili svakodnevnim radom i odricanjem. Zato pozivamo Vladu Crne Gore da se uključi i riješi naš problem, da u saradnji sa Glavnim gradom

Povodom najavljene prodaje parcele u Gornjoj Gorici, za koju kompanija ,,13. jul – Plantaže“ tvrdi da je u njenom vlasništvu, juče se na magistrali prema Danilovgradu okupila grupa mještana toga dijela grada, nekadašnjih vlasnika, između ostalog, i sporne parcele. Riječ je o parceli od nešto više od 7.500 kvadratnih metara, za koju Gornjogoričani odranije tvrde da je nezakonito upisana na državnu kompaniju, koja namjerava da je proda.

RJEŠENJA

Jovica Boljević kazao je da su Lješkopoljci iz Gornje Gorice okupili zbog zemljišta koje im je bilo vraćeno 1995. godine, po ponovo oteto preko sudova. – Kao samo jedno od rješenja koje je bilo u korist stvarnih vlasnika pročitaću sljedeće –usvaja se zahtjev toga i toga za vraćanje poljoprivrednog ze-

Poslali upozorenje Vladi i Glavnom gradu

Pozivamo Vladu Crne Gore da se uključi i riješi naš problem, da u saradnji sa Glavnim gradom riješi sve obaveze koje su po zakonu dužni da riješe i da na taj način omogući nama i našim porodicama da svoju zasluženu egzistenciju obezbijedimo u skladu sa pravima koja smo stekli – u ime vlasnika stanova poručio je Darko Rašović

riješi sve obaveze koje su po zakonu dužni da riješe i da na taj način omogući nama i našim porodicama da svoju zasluženu egzistenciju obezbijedimo u skladu sa pravima koja smo stekli. Ukoliko ne bude sluha za ovaj naš vapaj, bićemo primorani da sa protestima nastavimo, a svoja prava da tražimo i na sudu. Ne želimo bilo kakve sporove, ne želimo više proteste i blokade saobraćajnica, želimo samo da nam se omogući da ko-

ristimo ono što nam pripada i što smo pošteno platili – kazao je Rašović.

(NE)ODGOVORNOST

Predstavnik stanara ističe da je investitor platio komunalno opremanje u iznosu od 2,35 miliona eura još u julu 2022. godine.

– U protekle dvije godine poslali su nekoliko urgencija Glavnom gradu, da ne bismo dolazili u situaciju u koju smo sada došli, odnosno, kako bi

ovaj problem bio riješen, a ne da se čeka posljednji dan kad se zgrada završi i umjesto da se uselimo, treba da čekamo još dva-tri mjeseca ili pola godine da se problem riješi – navodi Rašović.

Problem je, pojasnio je, sporni 71 kvadratni metar koji je u vlasništvu države, odnosno, državne kompanije ,,Željeznice Crne Gore“, a koji treba da bude prenesen na Glavni grad kako bi se provukle cijevi za kanalizaciju i vodovod, te

Protest grupe mještana iz Gornje Gorice zbog prodaje parcele koju sprovodi državna kompanija ,,13. jul – Plantaže“

mljišta iz društvene svojine u mjestu Pavlovine, kod pilićarnika, označenog kao katastarska parcela ta i ta... Obavezuje se dosadašnji korisnik – naglašavam, korisnik, a ne vlasnik –„Plantaže“ da imenovanoj vrati zemljište u roku od 15 dana. Dakle, jasno je da „Plantaže“ nijesu bile vlasnici nego su bili korisnici ovog zemljišta. Stoga bih poslao poruku potencijalnim kupcima ovog zemljišta, onu staru: „Od tuđega tuga bije“. Nećemo dozvoliti da ovo naše ovdje krčme pojedini tajkuni. Kako bi oni reagovali da neko uđe u njihovo, tako ćemo sigurno i mi reagovati. Već smo

se obratili predsjedniku države, premijeru i predsjedniku Skupštine, obratićemo se i poslaničkim klubovima, a za sljedeću nedjelju najavljujemo totalnu blokadu ove saobraćajnice makar sat – kazao je Boljević.

POSTUPCI

Miodrag Jovana Berilažić zahvalio je predstavnicima medija, ocjenjujući da im oni mogu pomoći u njihovoj, kako je rekao, borbi za đedovinu. – Ova priča nije stara sedam dana, koliko prošlo od prošlog našeg okupljanja, niti sedam mjeseci od kada su ,,Plantaže“ dobile nalog od svojih bo-

sova da ovu imovinu prodaju, pa ni sedam godina... Ovo počinje sada već davne 1996. godine kada je nalaz vještaka, izvjesnog gospodina Pejovića, glasio da je ova zemlja toksična i da se na njoj ne smije ništa raditi, bilo građevinski, bilo poljoprivredno. U isto to vrijeme, a može se vidjeti da se na tom zemljištu nalaze veliki objekti, procijenio je da jedan oronuli objekat, kome krov samo što nije pao, vrijedi milion tadašnjih maraka. Osnov za ponovno pokretanje postupka pred Vrhovnim sudom da ta zemlja, koja je nama prethodno bila

TV E: Vlada će do kraja sedmice prepisati parcelu na

Televizija E javila je juče kako će Vlada Crne Gore do kraja sedmice prepisati na Glavni grad dio parcele u Master 88 kvartu.

- Kabinet predsjednika

Vlade Crne Gore upoznat je sa problemom stanara

Master bloka 8 – 8 na

Starom aerodromu, u Podgorici, nakon čega su preduzeti svi koraci kako bi pitanje priključenja zgrade na kanalizacionu mrežu

Glavni grad

bilo riješeno u što kraćem roku - naveli su iz Spajićevog kabineta za TV E. Saopšteno je i da su intenziviranjem komunikacije između Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice utvrđeni koraci koji će biti preduzeti kako bi stanarima bilo omogućeno da se usele u svoje stanove.

prošla pristupna saobraćajnica za objekat. – Glavni grad je, po njihovom, završio svoj dio posla. Međutim, oni sada prebacaju odgovornost sa jednih na druge. Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice je platila geodetsku firmu koja ja uradila elaborat. Međutim, taj elaborat nije do kraja sproveden. Znači, tih 70 kvadrata u katastru nijesu upisani, eksproprijacija nije završena. Građevinska firma koja je posao dobila na tenderu u novembru 2023. godine u posao je uvedena u septembru ove godine. Radili su 12 dana, došla je inspekcija Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma i blokirala radove, jer po njima, nijesu imali dozvolu za rad – podsjetio je Rašović. Navodeći da zgrada treba da ima 368 stanova, kao i više po-

vraćena, ponovo pređe u državnu svojinu našao je Miodrag Iličković, bivši poslanik, a tadašnji član Ustavnog suda. On je 2003. godine glasao za odluku koja je onemogućila svu našu kasniju borbu i obraćanje organima ove države, koji su ostali bez rezultata. Moram da naglasim da kada mi pitamo predstavnike „Plantaža“ kako su došli do ove zemlje, oni odgovaraju da im je dodijelio nadležni organ. A ja postavljam pitanje: Zašto je nije dodijelio nama nego njima? Pa zato da bi sada tzv. biznismeni od njih kupovali tu zemlju za nikakve pare. Jasno se vidi da je to scenario koji je pripreman još od 1996. godine, a danas se samo realizuje. Pokušaćemo, sa svim papirima i dokumentacijom koju imamo, da pred sudskim organima odbranimo pravo da vratimo đedovinu unucima kojima i pripada, a ne da se njom igra neko ko-

slovnih prostora, Rašović je naglasio da je država u proteklih 2,5 godina bila dužna da završi proces eksproprijacije, tj. prepiše sporni 71 kvadratni metar na Glavni grad. – Dajemo Vladi rok od sedam do 10 dana da se ovo pokrene s mrtve tačke i da nam jasno da datum do kada se ovaj problem može riješiti. Da znamo kada možemo ući u stanove. Ukoliko u tom roku ne dobijemo odgovor, moraćemo da tužimo nekoga i radikalizujemo proteste – zaključio je Rašović, koji je u ime stanara juče na arhivi Vade Crne Gore predao zahtjev, koji je uredno zaveden.

Ovim povodom Pobjeda je tražila odgovore od Glavnog grada i Vlade Crne Gore, ali do zaključenja broja oni nijesu stigli. I.MITROVIĆ

me to nikako ne pripada – poručio je Berilažić.

On je kazao da su u saznanju da je sporna zemlja već oglašavana na prodaju, te da su za nju zainteresovane kompanije ,,HD Laković“, ,,Osmanagić“ i ,,Kips“.

– Poručujemo da nećemo mirno gledati kako neko pokušava da prisvoji našu đedovinu. Konkretno, moje parcele su u mojoj porodici devet koljena, a nečijom voljom sad treba da budu vlasništvo, kako kažu, državnog organa. Samo neka pokažu papir koji potvrđuje koliko para su izbrojali da bi stekli ovu zemlju – kazao je Berilažić. Iz kompanije ,,13. jul – Plantaže“ ranije je saopšteno da imaju pravo raspolaganja 1/1 nad ovim zemljištem, te da su tvrdnje građana Gornje Gorice neutemeljene. Poručili su im da, ukoliko smatraju da su im prava narušena, zaštitu mogu tražiti pred nadležnim organima. H. P.

Sa skupa ispred zgrade Vlade

D. MIJATOVIĆ

EPCG

Superliga za odbojkaše (10. kolo)

Najneizvjesnije

PODGORICA – Posljednje kolo EPCG Superlige za odbojkaše počinje danas, a završava se u poneđeljak, bez mečeva u subotu. Šampion Budva, neporaženi lider tekuće sezone, bez izgubljenog seta, u Mediteranskom sportskom centru večeras dočekuje Jedinstvo, u derbiju ko-

na Cetinju

la. Bjelopoljci su trenutno treći na tabeli sa pet pobjeda i tri poraza, od kojih je jedan bio kod kuće od Budvana sa 3:0. U neđelju se sastaju Lovćen, koji do sada nije osvojio set, i Sutjeska, koja ima dvije pobjede. Kolo je će poneđeljak zaključiti barski derbi između Galeba i Mornara, koji je favorit

u ovom duelu. Mornar je četvrti na tabeli sa skorom 5-3, dok je Galeb pretposljednji, sa jednom pobjedom. Parovi 10. kola – danas: Budva – Jedinstvo (18.30). Neđelja: Lovćen – Sutjeska (14). Poneđeljak: Galeb – Mornar (20). Slobodna je Budućnost volej. S. J.

Danas i sjutra se igraju mečevi 1/16 finala Kupa Crne Gore za odbojkašice

okršaja

DOBAR

POČETAK, PA BLOKADA: Crna Gora poražena

Protiv Francuske za opstanak igri za polufinale

PODGORICA - Mađarice nijesu impresionirale, ali su ih Crnogorke pogurale do dva velika boda u prvom meču glavne runde Evropskog prvenstva. Crna Gora je ostala na dva boda iz grupne faze, večeras je čeka duel sa Francuskom, koja je nakon startne pobjede protiv Rumunije (30:25), kao i domaćin, na maksimalnom učinku. „Lavice“ su u novom derbiju Grupe 1 sada pod moranjem, jer su i Šveđanke savladale Poljsku (33:25) i bodovno se izjednačile.

LOŠE U NAPADU, LOŠE U ODBRANI

Sinoć je domaćin u Debrecinu bio bolji (26:20), a nije bio daleko od poraza jer su naše reprezentativke vodile 7:3, a u devetom minutu nijesu pogodile zicer za ,,plus pet“. Od tog trenutka kola su krenula nizbrdo, iako su do 16. minuta bile u plusu od tri gola prednosti. Savršeno otvaranje, visoka razlika, dobar osjećaj u odbrani, još bolji u napadu, sjajna Marina Rajčić sa gola (kod 8:5 u 13. minutu bila je na visokih 50 odsto odbrana). Sve ovo je bilo malo da se uveća razlika i zadrži dobar ritam koji je izbrisan gumicom od 16. minuta kada je Tanja Ivanović postigla prvi, a deveti gol za naš tim. Od tog trenutka, kod vo-

đstva od 9:6, do odmora naše igračice napravile su pet tehničkih grešaka, dva probijanja i dva puta promašile zicere, a domaće su preko krila i beka Kucore brzo istopile minus i do odmora stekle pet golova razlike (16:11). Reprezentativke Mađarske su u posljednjih 14 minuta prvog poluvremena napravile seriju 10:2, a ,,la-

vice“ su od 16. do 26. minuta bile bez gola. - Počeli smo da pravimo puno tehničkih grešaka, a ovakav rival nam to nije oprostio. Desio se prvi poraz, ali idemo dalje. Još ništa nije završeno. Prirodno je, nakon teških utakmica iz prve faze, da se desi mali pad u igri. Nastavićemo dalje i nećemo dati na

PODGORICA – Do kraja godine biće odigrani mečevi šesnaestine finala, osmine finala i četvrtfinala Kupa Crne Gore za odbojkašice.

Ovog vikenda su na programu mečevi 1/16 finala, u kojima neće biti superligaških okršaja, ali hoće jedan prvoligaški, između Neta i Tempa. Ekipa Herceg Novog, prošlogodišnji osvajač Kupa, direktno se plasirala u osminu finala, dok će Luka Bar, poraženi finalista prošle sezone, takmičenje krenuti od prve runde, protiv Grebaja iz Gusinja.

Osim Herceg Novog, voljom žrijeba su direktno u osmini finala i Volej star, Top-volej, Galeb, Mornar, Lovćen i Ivangrad 2011.

Parovi 1/16 finala - danas: Net – Tempo (16 sati), Luka Bar – Grebaje (17), Mediteran – Albatros (19), Gimnazijalac – Libero (20). Sjutra: Akademija – Ibar (15), Budva – Rudar (17), Budućnost volej – Gorštak (18), Morača – Ulcinj (18.30), Jedinstvo – Mrkojevići (19).

Parovi osmine finala Kupa za odbojkašice: A: pobjednik Ibar/Akademija – pobjed-

nik Luka Bar/Grebaje, B: Volej star – pobjednik Budva/Rudar, C: pobjednik Mediteran/ Albatros – Top-volej, D: Herceg Novi – Galeb, E: pobjednik Morača/Ulcinj – pobjednik Net/Tempo, F: Mornar – pobjednik Libero/Gimnazijalac, G: pobjednik Budućnost volej/Gorštak – Lovćen, H: pobjednik Mrkojevići/Jedinstvo – Ivangrad 2011. Parovi četvrtfinala Kupa za odbojkašice: pobjednik B – pobjednik F, pobjednik E – pobjednik D, pobjednik A –pobjednik H, pobjednik C –pobjednik G. S. J.

Francuske opstanak u polufinale

JAUKOVIĆ DOBILA

NAJVIŠE UDARACA

Sudije: Alvares i Bustamante (Španija)

Sedmerci: Mađarska 5-4, Crna Gora 2-2

Isključenja: Mađarska

Iz mog ugla

(pet odbrana)

(sedam odbrana i sedmerac)

Falilo je energije, cure su umorne, ali imamo šansu za odlazak u Beč

Selektor:

Rezultati i parovi

15.30 - Švedska-Rumunija 18.00 - CRNA GORA-FRANCUSKA 20.30 - Njemačka-Poljska

15.30 - Švajcarska-Slovenija 18.00 - Danska-Njemačka 20.30 - Holandija-Norveška

Tabele

Desni bek Katarina Džaferović bila je prekobrojna za duel sa Mađarskom, prve minute na EP upisala je ljevoruka Đurđina Malović

Izabranice

Suzane

Lazović su u meču sa Mađarskom napravile 17 tehničkih grešaka i promašile 11 zicera

golova postigla su krila mađarske reprezentacije sebe. Kao što sam rekla, nemamo puno vremena da se spremimo za ono što nas čeka. A da li imamo snage? Imamo snage, ustvari moramo da je nađemo kako znamo i umijemo. Vjerujem da možemo da ponovimo dobro izdanje iz grupne faze. Daćemo sve od sebe - kazala je nakon meča Rajčić.

Nastavak utakmice donio je nadu nakon dva brza gola Tanje Brnović i Đurđine Jauković, ali ponovo je došlo do novog pada u igri. Iz nesigurnog napada ,,lavice“ su rivalkama poklonile lake golove, a šteta što sjajnu sa gola Armel Atingre, nijesu ispratile saigračice.

Tehničke greške i slabije izdanje u odbrani uticalo je na ovakav epilog, ali i to što je u drugom minutu Jauković, kod doskoka Klujeber, doživjela povredu u predjelu vrata, što se odrazilo na igru. Sa gola mađarske reprezentacije blistala je Semerej sa 15 odbrana (44,12 odsto), a pratila je Atingre (branila od drugog poluvremena) koja je završila meč sa devet odbrana (47,37 odsto).

- Nije lako, ali već danas nas čeka novi protivnik. To je ta teška strana sporta, kada nakon poraza morate da se podignete i spremite fizički i mentalno za ono što vas čeka. Ne bih rekla da su nas Mađarice pretjerano iznenadile ili nadmudrile već su naše greške u napadu rezultirale padom. Mislim da će protiv Francuske biti mnogo bolje, iako igračice koje igraju po 60 minuta stiže unor, ali, vjerujem da će se oporaviti i da ćemo sve biti spremne za drugog protivnika u našoj grupiporučila je Jelena Vukčević. A. MARKOVIĆ

Lazović: Ništa od onoga što smo dogovarali nijesmo ispoštovali

Iz serije promašaja i tehničkih grešaka naš tim je otvorio meč domaćinu koji je do 16. minuta bio u kontraritmu. Slab osjećaj iz napada, prenio se na odbranu i tu je bio ključ poraza ,,lavica“ na startu glavne runde. - Imali smo sjajan početak, nakon čega je uslijedio ogroman pad. Ništa od onoga što smo dogovarali nijesmo ispoštovali. Loša realizacija iz napada, uz nekoliko promašenih zicera, prenijela se na

Anđela Bulatović, bivša reprezentativka Crne Gore

Imali smo odličan start, odbrana je bila jako dobra na čelu sa Marinom, uspjeli smo da povedemo 6:2, pa 7:3, ali onda je uslijedio pad. Najprije u napadu gdje je falilo ideje, a i kada smo imali šanse – nijesmo ih koristili. Razbranila se golmanka Mađarske koja je bila i igrač utakmice. To je dalo vjetar u leđa domaćinu, dok se kod nas uvukla nesigurnost u odbrani, falilo je energije, nijesmo bili na visini zadatka. Mađarska nije nešto bolja od naše ekipe, ali je bila odmornija, svježija, što je zasluga šireg rostera. Naše igračice su se borile, nema im se što zamjeriti, ali bio je očigledan umor kod Đine i Tanje. Jesmo poražene od Mađarske, ali nije ništa izgubljeno. Preostale su još tri utakmice. Šansa za odlazak u Beč i polufinale svakako postoji.

Sistem takmičenja je prenaporan. Već danas imamo novi meč, pa još i u 18 časova. Ne znam na koji način da se đevojke oporave. Potrošnja je nevjerovatna. Veliki hendikep je odsustvo Jece Despotović koja bi mnogo značila. Teret je najveći na Đini i Tanji koje su stubovi. Čim nema Đine u punom sjaju, očigledni su problemi u igri prema naprijed.

Ipak, i pored svega – vjerujem da možemo sa Francuskom, koja jeste sve dobila, ali nije oduševila. Francuskinje ne pružaju partije na najvećem nivou, onako kako su to radile na prethodnim turnirima. Ukoliko uspijemo da prevaziđemo umor, fizičku i psihičku istrošenost, možemo do dva boda koja bi otvorila put do završnice. Ali, da idemo redom, utakmicu po utakmicu. Fokus je sada na Francuskoj, a onda ćemo vidjeti kakva je situacija pred Poljsku i Švedsku.

odbranu. Pokušavali smo da probamo da stignemo sa nekim drugim formacijama, pokušavali smo da nađemo način, ali, jednostavno nije išlo. Ali, idemo dalje. Očekivali smo ovakvu borbu, samo mi je žao što smo izgubili zbog naših grešaka, a ne zbog toga jer su rivalke nešto novo odradile. Ostaje žal, ali čekaju nas nove utakmice. I tri nova protivnika. Sve je i dalje otvoreno, samo treba

da naučimo iz grešaka i ostanemo pozitivne - kazala je selektorka Suzana Lazović Sjutra ,,lavice“ čeka novi duel. Rival je poznat, sa Francuskom su naše reprezentativke igrale prije dvije godine za bronzano odličje. I slavile.

- Poslije ovakvog meča stvari ne mogu da idu dolje. Vjerujem da ćemo napraviti taj veliki korak naprijed i da će to biti protiv Francuske.

WABA LIGA, 8. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa u Zadru nastavile pobjednički niz

Podgoričanke na startu presudile domaćinu

Zadar 60

Bud. Bemaks 75 Rezultati i tabela

ZADAR – Dvorana: „Jazine“. Gledalaca: 100. Sudije: Vladimir Marić, Mario Jurković, Ivan Sabljić. Rezultat po četvrtinama: 12:25, 8:22, 25:14, 15:14.

ZADAR: Digs 2, Herceg 9, Dingl 26, Trehub 9, Borić 12, Ma. Dražić 2, Spaić, Ljubos, Plazibat, Mi. Dražić, Alispahić.

BUDUĆNOST BEMAKS: Mi. Bigović 4, Brigs 14, Baošić, Radonjić 8, Dragišić 5, Radević 3, Bulajić 6, Ilić 9, Savković 20, Ma. Bigović, Admundsen 6.

Košarkašice Budućnost Bemaksa zadržale su maksimalan skor – do šeste pobjede u WABA ligi Podgoričanke su stigle u Zadru, gdje su silovitim početkom praktično na startu presudile rivalu. „Vučice“ su povele 23:5, na poluvremenu imale ,,plus 27“, a onda su u nastavku rutinski odrađivale posao na putu do nove pobjede. Drugih 20 minuta bila je prilika da i mlađe budu u rotaciji, da se probaju neke nove stvari, a sve da bi se što bolje spremile za naredno kolo, jer već u srijedu „plave“ čekaju Beroe.

Beroe – Partizan 79:58 Orlovi – Zagreb 100:78 Celje – Trešnjevka 79:63 Zadar plus – Bud. Bemaks 60:75

1.Celje 7 6 1 +170 13

2 .Bud. Bemaks 6 6 0 +117 12

3. Beroe 6 5 1 +51 11

4. Partizan 8 3 5 -91 11

5 Trešnjevka 7 3 4 +17 10

6. Montana 6 3 3 +14 9

7. Zadar 6 2 4 -49 8

8. Orlovi 6 1 5 -58 7

9. Zagreb 6 0 6 -168 6 U narednom kolu (11. decembra) sastaju se: Trešnjevka – Zadar plus, Zagreb – Celje, Budućnost Bemaks – Beroe, Montana – Orlovi.

,,Vučice“ su meč otvorile sa 23:5 za sedam i po minuta. Sve igračice iz petorke postigle su poene, a sjajnom odbranom Admundsen je istrčala dvije kontre i lakim poenima donijela prednost 20:5. Nakon sedam minuta igre, Petar Stojanović promijenio je cijelu petorku, a još mlađa petorka imala je priliku da se dokaže. Janja Dragišić odmah je pogodila trojku za 23:5, a Zadar je bacanjima pokušao da drži kakav-takav priključak. Sedam pogođenih penala omogućili su domaćinu da ,,živne“, ali je na kraju prve dionice bilo solidnih ,,plus 13“ za plave (25:12). Već tada bilo je jasno da slije-

di rutina za Podgoričanke, koje su između dva derbija (Celje i Beroe) ovaj meč iskoristile kao trening. Brigs je lako koristila situacije u reketu (5/5 u prvom poluvremenu), a do dvocifrene brojke stigla je u 18. minutu, kada je pogodila za 38:19. Posljednji minut i po prvog poluvremena obilježila je Nikolina Ilić. Prvo je pogodila trojku, a onda je nakon dvije maestralne asistencije Savković i dva ,,tač-dauna“ zaključila poluvrijeme za 47:20.

U trećoj četvrtini Zadar je napravio reakciju, odigrao mnogo bolje u napadu, iskoristio rani bonus ,,vučica“ i serijom 13:4 u prvom dijelu trećeg perioda uspio da smanji zaostatak i unese nervozu kod gošći. Promašeni ziceri, propusti u odbrani, čak 25 primljenih poena za 10 minuta najavili su povratak domaćina, koji je u 30. minutu stigao do 45:58. Ipak, treći period zaključila je jako bitna trojka koju je pogodila Savković na kraju treće dionice.

Ta trojka bila je početak serije gošći, koje su u 32. minutu, nakon poena domaćih stigle do ,,plus 20“ (65:45). U finišu je Zadar ponovo smanjio, ali ne i ugrozio rivala… R. PEROVIĆ

Žakelj: Treba da da vjerujemo u

PODGORICA – Budućnost Voli je i drugi dio ligaškog takmičenja u Evrokupu počela porazom od Bešiktaša. Za razliku od duela u Istanbulu (94:76), podgorički tim je ne samo mnogo teže „prodao kožu“ u „Morači“ (90:88) već je imao i dobru šansu da pobijedi, što bi za „plave“ bilo i te kako značajno u borbi za mjesto u plej-ofu. Na kraju je Budućnost ostala „praznih ruku“ i nakon šestog poraza u 10 kola ostala je na sedmom mjestu grupe A, što je za stepenik niže od zone plej-ofa, u koji će prvih šest timova iz obje grupe.

Do kraja ligaškog dijela je ostalo još osam kola, dovoljno utakmica, posebno što crnogorski šampion zaostaje samo pobjedu za šestoplasiranim Vulvsima (55), a dvije za Hapoelom iz

Tel Aviva (6-4), Ulmom (64) i Bešiktašom (6-4), koji je, međutim, obezbijedio i bolji međusobni skor u odnosu na Podgoričane. Ipak, treći poraz u „Morači“ je Budućnost za korak udaljio od cilja, posebno što naš predstavnik u Evrokupu u narednom kolu gostuje jednom od najboljih timova Gran Kanariji, protiv koje „plavi“ nikada nijesu slavili u gostima… - Igra se još, ima još osam utakmica. Momci moraju da vjeruju u to, svi zajedno moramo da vjerujemo. Svi smo blizu, na pobjedu ili dvije... Daleko od toga da ne vjerujemo, da ne želimo ili da ne možemo. Sve može u sljedećem kolu da se preokrene – ističe trener „plavih“ Andrej Žakelj Budućnost je do sada pobijedila dva od tri tima koji se nalaze iza nje na tabeli, Trento u gostima i Trefl Sopot kod kuće, ali je savladala kod kuće Vulvse i Ulm koji imaju po pobjedu više od Podgoričana. Osim oba poraza od Bešiktaša, Budućnost je u gostima poražena

gli su da ga sustignu i prestignu u pretposljednjem minutu, kada je Džuvan Morgan, pri vođstvu gostiju 84:83, izgubio loptu na centru i omogućio Martinu lake poene, kao i u posljednjih 13,5 sekundi, kada su prvo Flečer Megi, a onda i Mekinli Rajt trojkama pokušali da donesu pobjedu domaćinu, ali bez uspjeha. - Bešiktaš je zaslužio pobjedu, ali ne bi bilo nezasluženo da smo mi pobijedili. Tako je kako je. Utakmica je bila lijepa za gledanje, sa ne tako dobrim odbranama, barem kada smo mi u pitanju. Meč smo počeli premekano, dozvolili smo protivniku da ima nekoliko skokova, pa nijesmo mogli da uspostavimo igru u napadu kako smo planirali. U prvom poluvremenu nijesmo dobro zagrađivali, ali smo i pored toga vodili. U trećoj četvrtini smo prestali da „dijelimo“ loptu u napadu, a Bešiktaš je počeo da ubacuje trojke. To smo u prvom poluvremenu, djelimično, uspješno branili, ali ne i u nastavku. Budućnost Voli

NBA: U noći između srijede i četvrtka odigrano je šest utakmica u najjačoj

PODGORICA – U noći

između srijede i četvrtka na programu je bilo šest utakmica.

Šampion Boston je pobijedio Detroit 130:120.Vodili su „Kelti“ cijelim tokom meča na krilima Džejlena Brauna sa 28 poena. „Letonski jednorog“ Kristaps Porzingis ubacio je

dva poena manje. Sem Hauzer je dodao 20 poena. Braunu je nadostajala jedna asistencija, a Porzingisu skok za dabl- dabl.

Na drugoj strani Kejdu Kaningemu je nedostajao jedan skok za tripl-dabl (27 poena, 14 asistencija i devet skokova). Tobajas Heris je imao is ti poenterski

učinak u poraženom timu. Njemac Franc Vagner je sa 35 poena vodio Orlando do pobjede u Filadelfiji od 106:102. Kod Siksersa je najefikasniji bio Džered Mekejn sa 24 poena. Bruklin je prekinuo niz od tri vezana poraza na meču sa Indijanom (99:90). Kameron Džonson je bio najefikasniji kod Netsa sa 26 poena.

Oba tima iz Los Anđelesa pretrpjela su teške poraze. Lejkersima nije prijao Majami (134:93), gdje su u jednom momentu imali i 43 poena minusa.

Hit je oborio dva rekorda. Upisali su najveći broj asistencija i najveći broj ubačenih trojki u istoriji franšize. Čak 42 produktivna dodava-

od Hapoela i Huventuda, a u „Morači“ i od Gran Kanarije i Bahčešehira.

– Do sada smo dobili utakmice koje je, na neki način, trebalo da dobijemo. Pobjeda protiv Bešiktaša bi nas dovela do toga da dijelimo treće ili četvrto mjesto. Svakako, poraz od Bešiktaša nije dobrodošao, ali treba da se vjeruje u ono što je cilj i uradićemo sve da ga i ostvarimo – dodao je slovenački stručnjak.

MOGLO DA BUDE I DRUGAČIJE

Budućnost je najbolji period imala u drugoj polovini druge četvrtine kada je stigla, u dva navrata, i do prednosti od devet poena (43:34, 45:36), iako ih nije sačuvala do odmora (45:39). U nastavku meča, međutim, Podgoričani nijesu uspjeli da nastave u istom ritmu, pa su od 23. minuta, kad su Turci ponovo poveli (prije toga su vodili i u prvoj i drugoj četvrtini do sedam razlike), morali konstantno da jure prednost rivala. Mo-

nja podijelili su košarkaši domaćeg tima, jedno više od dosadašnjeg rekorda, dok su u isto vrijeme ubacili 24 trojke. Tajler Hiro je brojao do 31. U poraženom timu Lebron Džejms je bio najbolji sa 29 poena. Klipersi su u jednom momentu gubili sa 41 razlike protiv Minesote, a na kraju je bilo 80:108. Prednjačio je

Džulijus Rendl sa 20 poena. U poraženom sastavu Bouns Hajland je bio jedina svijetla tačka sa 18 poena. Novo iznenađenje priredila je Atlanta sa pobjedom u Milvokiju (119:104). Do pete uzastopne pobjede Hokse je predvodio Džejlen Džonson sa 23 poena, uz 13 skokova. Diandre Hanter je ubacio 20, uz

da nastavimo u ono što je cilj

Trener „plavih“ je, ipak, čestitao igračima „na odnosu i želji“.

- Mislim da smo energetski pružili maksimum. Dva dana prije Bahčešehira imali smo utakmicu (protiv Cibone), tri dana prije toga još jednu (protiv Vulvsa) i nije lako ne samo fizički već i u glavama prebaciti se s jednog rivala na drugog. Momci moraju da podignu glave i nastave da rade. Sa pravim odnosom biće, sigurno, nagrađeni pobjedama u narednim mečevima – ističe Žakelj.

ZAKAZALA TIMSKA ODBRANA

Bešiktaš je osam od 12 trojki ubacio u drugom poluvremenu, od čega čak pet u posljednjoj četvrtini. Svaki od tih pogodaka je dolazio u trenucima kada se Budućnost primakla, odnosno, kada je postojala mogućnost da „plavi“ povrate vođstvo. U većini slučajeva se radilo o otvorenim šutevima gostiju, a na pitanje da li je u tim trenucima zakazala timska ili individualna

Rezultati

pet skokova. Milvokiju, koji je u prvoj četvrtini imao jedinu prednost, i to dvocifrenu, nije pomogao ni raspoloženi dvojac Janis Adetokumbo sa 31 poenom i 11 skokova i Demijen Lilard sa 25 poena i pet skokova. R. P.

Zagrađivanje je stvar koncentracije i čvrstine, ne naročito visine

Iako bez startne „petice“, Amerikanca Emanuela Terija, Bešiktaš je ponovo imao bolji skok (35-33) kao u Istanbulu (38-30). Posebno su gosti dominirali u ofanzivnom skoku (17-9). U prvoj četvrtini je turski tim upisao čak 18 skokova, devet u napadu iako rezultatski to nije iskoristio u prvoj dionici (rezultat je bio 19:19).

– Mislim da je zagrađivanje stvar koncentracije i čvrstine, nije toliko stvar visine. To je moje mišljenje. Umjesto da u prvoj četvrtini idemo u kontakt prilikom šuta, išli smo na loptu. To je stvar individualnog fokusa i na to smo skretali pažnju. Skok jeste bio elemenat u kojem nijesmo bili dobri protiv Bešiktaša i sigurno je jedan od uzroka poraza – rekao je trener Budućnosti.

U subotu nas čeka vrlo motivisan protivnik

Budućnost nema vremena za tugovanje i velike analize, jer je u subotu čeka gradski derbi sa SC Derbijem, koji je uvijek i te kako motivisan u međusobnim duelima. – Biće teško. Još nakon meča sa Bešiktašom smo se u svlačionici, kroz nekoliko riječi, dotakli i utakmice sa SC Derbijem, odnosno, toga kakav treba da bude pristup. A glava je najbitnija za takve utakmice koje dolaze nakon mečeva kakav je bio sa Bešiktašom. Nema izgovora, u subotu moramo biti na maksimumu da opravdamo ulogu favorita. Daleko od toga da će da bude lako, znam da će protivnik da bude vrlo motivisan, ali i mi moramo da nađemo način da odgovorimo, da se motivišemo kako bismo tu utakmicu odradili maksimalno – rekao je Andrej Žakelj

odbrana Žakelj je odgovorio: - Mislim da je zakazala timska odbrana, pogotovo komunikacija. Na treningu koji smo imali pred Bešiktaš, upozoravali smo na to, spremali se, znali smo kako Bešiktaš igra. Ali uvijek se desi da nije sve onako kako želiš. Puno puta smo ostali sa dva naša igrača na jednog protivničkog. Imali smo i neke druge opcije, od kojih neke nijesu bile uspješne. Teško je sve spremiti u jednom kratkom treningu, ali mislim da je to bilo pitanje timske odbrane i komunukacije. Indi-

vidualno momci su dali maksimum i željeli pobjedu. Budućnost je ponovo imala pad u trećoj četvrtini, kao više puta ove sezone. - Mi treneri često analiziramo te treće četvrtine. Teško je igrati 40 minuta na dobrom nivou. Ima uspona i padova, a mi u treću četvrtinu uđemo premekano kao što je ponekad s lučaj na početku utakmice, barem ja tako vidim. Kada analiziramo, mislim da je nam u tim trenucima malo i lopta stane – zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ

Bivši trener košarkaša Partizana i legenda kluba Duško Vujošević razočaran

Partizanova

je sramota je da plaćam karte za utakmice

PODGORICA – Bivši trener košarkaša Partizana i legenda kluba Duško Vujošević nije srećan zbog činjenice da nema mjesto među privilegovanim gledaocima na utakmicama „crno-bijelih“.

Miljenik navijača je to zamjerio prvom čovjeku kluba Ostoji Mijailoviću tokom njihovog gostovanja u emisiji „Sport light & KIDA show“ na kanalu Sportklub. Povela se priča na tu temu i Vujošević je rekao ono što mu leži na srcu. – Ove godine, poslije nekoliko utakmica, Željko (Obradović) me je pozvao i rekao da iz njegovog fonda karata imam dvije karte i da je to sredina terena, ali drugi red. Stvarno, meni u drugim situacijama nije toliko važno da budem u prvom redu, ali, prosto, kad igra Partizan, ja mogu da dođem na utakmicu i sjedim isključivo u prvom redu. Ako to njima pravi problem, ja problem otvaram... – bez dlake na jeziku je, kao i obično, rekao Vujošević.

Potom se uključio Mijailović da približi situaciju, potvrdio je Duškove riječi. – Istina je da smo mi Duletu dali dvije karte jer mi je Željko predložio i ja sam to prihvatio i tako dalje. Željko, moram to da kažem, godišnje kupi karte, kupi i plati sopstvenim parama 100.000 eura. Ja sam ukinuo sve besplatne karte u prvom redu, ali to pravilo ne važi za Duleta, važi pravilo za cio klub. U prvom redu karte mogu da kupe samo sponzori kluba i te karte koštaju 10.000 eura po ulaznici. Mi ove godine, ljudi, prihodujemo deset miliona eura od karata. Mi prihodujemo skoro 50 odsto budžeta od karata – objasnio je Mijailović. Na upadicu Vujoševića da nijesu baš svi ljudi iz prvog reda na mečevima Partizana predstavnici sponzora, Mijailović se ispravio.

– Tačnije, 98 odsto ljudi iz prvih redova su sponzori. Željko kupi karte za prvi red, ali Željko troši 100.000 eura svojih para za karte. Meni niko nikada ni-

je rekao i zabranio da Vujošević prisustvuje utakmicama Partizana, niti da sjedi u prvom redu, niko za sedam godina. Na pitanje Vujoševića da li mu je mjesto u sali i u prvom redu, Mijailović mu je indirektno poručio da za prvi red mora da plati kartu.

– Apsolutno mislim da ti je mjesto u sali i da treba da dolaziš na utakmice Partizana, ja nemam nešto protiv toga, niti je meni neko rekao da ima nešto protiv, ali pravilo u klubu, jednostavno, važi za sve, i za moju porodicu to važi... Moja kompanija je sponzor kluba, milion eura da godišnje klubu i ja kupim dvije karte. Jedna pripada mojoj supruzi, druga pripada meni... Vujošević nije sačekao da Mijailović završi rečenicu... – Kad bih zarađivao i desetinu para koje ti zarađuješ, i ja bih kupio, ali Partizanova je sramota što ja treba da kupujem karte za Partizanove utakmice – jasan je bio Duško Vujošević. R. A.

Crnogorski košarkaški stručnjak trener evroligaša iz Bolonje

PODGORICA – Crnogorski stručnjak Duško Ivanović novi je trener Virtusa iz Bolonje, potvrdio je klub. Iskusni trener će na tom mjestu zamijeniti Luku Bankija koji je podnio ostavku. Prva utakmica tima iz Bolonje od njegovog imenovanja biće protiv Crvene zvezde u petak, odnosno, Milana u neđelju. Ivanović neće voditi tim na tim mečevima, već asistenti Nenad Jakovljević i Danijel Parente N ekadašnji strateg „crveno-bijelih“ je posljednji angažman imao u Baskoniji prošle sezone. Između ostalih, trenirao je i Panatinaikos, Bešiktaš, Himki, Barselonu i Baskoniju. R. A.

Planirana izgradnja najvećeg objekta sportske infrastrukture u Ulcinju

Novi stadion biće ponos grada

PODGORICA - Prezentacija projekta novog Gradskog stadiona u Ulcinju biće održana danas u 11 časova u Velikoj sali Skupštine najjužnijeg crnogorskog grada.

Najveći objekat sportske infrastrukture u Opštini Ulcinj u vidu projekta predstaviće FK Otrant Olimpik.

Na prezentaciji projekta biće prisutni projektanti, predstavnici Opštine Ulcinj i Fudbalskog saveza Crne Gore. Otrant je ove sezone prvi put u klupskoj istoriji izborio plasman u prvoligaško društvo, ali domaće utakmice igra van svoga grada – uglavnom u Podgorici ili Petrovcu. Od marta naredne godine to bi trebalo da se promijeni, bu-

dući da uveliko teku radovi na adaptaciji postojećeg stadiona na Velikoj plaži.

Kolo prije kraja jesenje polusezone, Ulcinjani su posljednji na tabeli Meridianbet 1. CFL sa 14 bodova, dva manje od pretposljednjeg Jezera, a šest iza Jedinstva.

Tim Miodraga Vukotića sjutra od 14 sati gostuje Mornaru na Topolici. D. K.

U Majamiju održan žrijeb za FIFA Svjetsko prvenstvo za klubove

Novi

format

za najbolje

PODGORICA - Spektakularna noć, puno glamura u Majamiju gdje je održan žrijeb za prvo FIFA Svjetsko prvenstvo za klubove u novom formatu. Turnir će se odigrati naredne godine, od 15. juna do 13. jula u Sjedinjenim Američkim Držvama.

Domaćini su se potrudili da kompletan program dobije posebnu dimenziju, a nakon više od sat i po vremena, 32 ekipe podijeljene su u osam grupa.

Takmičenje će otvoriti utakmica Porta i Inter Majamija, dok je finale zakazano u Ist

Raderfodru. U grupi A su Palmeiras, Porto, Al Ahli i Inter Majami, dok će u grupi B igrati dvije evropske ekipe – PSŽ i Atletiko Madrid, te Botafogo i Sijetl Saunders. Bajern Minhen, Benfika, Boka juniors i Oukland formirali su grupu C. U sljedećoj su Flamengo, Čelzi, Klub Leon i Esperansa iz Tunisa.

U grupi E su River Plejt, Inter, Monterej i Urava, a u F - Fluminense, Borusija Dortmund, Ulsan HD i Mamelodi Sandauns

Mančester siti i Juventus biće rivali u grupi G, a sastaće se još sa Vidadom i Al Ainom.

Real Madrid je favorit grupe H, a boriće se sa Salcburgom, Al Hilalom i Pačukom. D. K.

Inter mijenja strategiju, ulaze silovito u prelazni rok

Nema više štednje

PODGORICA - Inter je pred kraj prošle sezone promijenio vlasnike pošto je Suning grupa ostala dužna američkom fondu Ouk Tri koji je preuzeo klub.

Američki vlasnici su odlučili sa menadžmentom kluba da promijene strategiju u pre-

laznom roku. Kako prenosi Gazeta delo sport, klub više neće dovoditi iskusne igrače kojima je istekao ugovor za visoka primanja. To je proteklih godina ispraksovao Bepe Marota koji je u svakom prelaznom roku tako potpisivao dva-tri igrača. Klub sad želi da se okrene dovođenju mladih i perspek-

Goleade obilježile 14. kolo Premijer lige

Probuđeni Siti, stao pod naletom

PODGORICA – Dugo je trajalo, ali bilo je pitanje trenutka kada će Mančester siti da prekine neslavni niz rezultata. ,,Građani“ su imali seriju od sedam utakmica bez pobjede, od toga su čak šest puta poraženi. Reakcija je bila hitno potrebna, a stigla je protiv Notingem Foresta u 14. kolu Premijer lige.

Na „Etihadu“ je bilo ugodnih 3:0 za domaćina. Meč je bio gotov u prvih pola sata kada su golove postigli Bernardo Silva i kapiten Kevin de Brujne. Tačku na trijumf stavio je Džeremi Doku lijepim pogotkom u 57. minutu.

– Trebalo nam je. Klub, igrači, svi smo morali da pobijedimo –rekao je trener Pep Gvardiola – Igrali smo dobro. Bilo je propusta, posebno kada smo previđali neke lake stvari, gubili pasove koje morate da izbjegavate, ali najvažnije je bilo da prekinemo ovu rutinu gubljenja utakmica. Uspjeli smo u tome. Ipak, ovo je samo jedan meč. Već u subotu idemo u goste Kristal Palasu, a na njihovom stadionu je uvijek bilo teško. Fokusiramo se sada na taj duel – dodao je španski stručnjak koji predvodi ,,građane“. Kriza Sitija od četiri uzastopna poraza u Premijer ligi ugrozila je odbranu titule. Epilog protiv Notingema, međutim, mogao bi da vrati Halanda i društvo u potjeru za Liverpulom koji je u posljednjim minutima ispustio pobjedu protiv Njukasla na „Sent Džejms parku“ – 3:3. Razlika je sada devet bodova u korist vodećih ,,redsa“.

– Trka se nastavlja – kazao je Gvardiola.

Veliki dobitak za Siti je povratak glavnog igrača Kevina de Brujnea.

Dugo se Belgijanac mučio sa povredom, još od septembra je imao tegobe sa karlicom, ali partija prije dvije noći potvrdila je da su smetnje prošlost. Iskusni ofanzivac bio je silno motivisan. Namjestio je gol Silvi u osmom minutu, a u 31. efektno savladao zemljaka Meca Selsa

De Brujne je pravio ogromnu razliku, a kada je u formi – „građani“ izgledaju neuporedivo bolje.

Engleski mediji uveliko pišu o razdoru Belgijanca i Gvardiole, te da će na ljeto doći do prekida saradnje, budući da Kevin ima 33 godine, a uskoro mu ističe ugovor. U srijedu veče uslijedio je snažan odgovor na takve sugestije tabloida na Ostrvu. – Ovo mu je bio prvi start nakon nezgodne povrede. Tako sam srećan što se vratio u punom izdanju. Mnogo je radio, borio se, doprinio fizičkom snagom. Minuti koje je dobio na „Enfildu“ u porazu od Liverpula bili su dobri, ali ovih 75 protiv Notingema su fantastični – naglasio je Gvardiola. Španac ima kadrovskih problema. Van stroja su Rodri, Stouns, Kovačić, mladi Norvežanin Oskar Bob – Za Nejtana ne izgleda dobro, a Manu se mnogo mučio u posljednja dva mjeseca. Vidjećemo. Rodri fali, ali znamo da ga dugo nećemo imati. Foden ima bronhitis i temperaturu. Očekujemo da to brzo prođe – ka-

zao je Gvardiola. Uprkos ubjedljivoj pobjedi Sitija, Forest je priredio nekoliko sjajnih momenata. Menadžer Nuno Espirito Santo nije bio razočaran. – Kada izgubite 3:0 i kažete da je to bila dobra predstava vašeg tima, možda ljudi ne razumiju, ali to baš i nije bila loša izvedba sa naše strane. Ima pozitivnih stvari u igri. Ima, naravno, i loših navika, grešaka, ali imali smo šanse. Nismo ostvarili pozitivan rezultat, ali ponosni smo na sebe jer smo pokušali. Siguran sam da će nam ova utakmica omogućiti da rastemo – rekao je Santo.

FUDBAL ZA UŽIVANJE NA „SENT DŽEJMSU“ Izuzetna fudbalska predstava viđena je na „Sent Džejmsu“, gdje su Njukasl i Liverpul odigrali 3:3. Domaćin je poveo u prvom poluvremenu i imao nekoliko izrazitih prilika da dokrajči lidera na tabeli. U nastavku – pravi vatromet, revija golova. ,,Redsi“ su izjednačili, potom su ,,svrake“ ponovo stekle prednost,

tivnih igrača umjesto toga. Druga promjena je da će klub ulaziti daleko sposobniji u prelazni rok. Dovodiće više igrača koji koštaju više od 20-25 miliona eura i kvalitet će da bude primaran. Očigledno je da Inter ima namjeru da izađe na crtu bogatim klubovima i u tom smislu, s obzirom na to da su rezutatski posljednjih sezona u vrhu evropskog fudbala. R.A.

PODGORICA - Juventusov težak period se završio ako pitate izvršnog direktora torinskog kluba.

Finansijska stabilnost je za Juventus godinama bila vrlo upitna, a izvršni direktor

Mauricio Skanavino naglašava da je to bio dugoročni plan kluba i da je on sada ostvaren.

– Imaćemo najveći budžet za investiciju u igrački kadar – otkrio je Skanavino.

– S druge strane, moramo birati pametno, praviti prave po-

teze, a imati i sreće na tržištu – zaključio je izvršni direktor Juventusa. Najveća ušteda dogodila se odlaskom igrača koji su imali velika primanja, kao što su Aleks Sandro, Adrien Rabio i Vojčeh Šćesni R. A.

Momenat sa utakmice Notingem Forest - Mančester siti

Siti, Liverpul naletom ,,svraka“

da bi Salah sa dva pogotka režirao preokret u korist Liverpula.

Djelovalo je da će biti dovoljno za osmu vezanu pobjedu ekipe Arnea Slota, ali tako nije mislio Fabijan Šer koji je u 90. minutu pogodio za remi. Liverpul je ostao prvi, s tim što sada ima sedam bodova više od Čelzija i Arsenala koji su ostvarili trijumfe u 14. kolu Premijer lige.

Slot je nakon utakmice upitan da li je srećan zbog boda ili razočaran što je njegov tim ispustio pobjedu. – Bilo je trenutaka tokom meča kada sam pomislio da bi bilo u redu ako sa stadiona izađemo sa neriješenim rezultatom. To se odnosilo na prvo poluvrijeme. U drugom dijelu je bila nova priča. Izjednačili smo, poslije opet gubili, a nakon toga preokrenuli. Djelovali smo impresivno. Stvorili smo veliki broj šansi. Imali smo 3:2, a nismo to održali do kraja. Osjećam razočaranje nakon što smo u finišu ispustili dva boda. Idemo dalje. Već u subotu igramo derbi u gosti -

Amorim:

Proces nije lak, ali uspjećemo

Portugalac Ruben

Amorim suočio se sa prvim porazom kao trener

Mančester junajteda. Bolji od ,,đavola“ bio je Arsenal koji je na svom „Emirejtsu“ slavio sa 2:0. Golovi su pali u drugom poluvremenu, a strijelci su bili Timber u 54. i Saliba u 73. minutu. – Znali smo da će biti teška utakmica. Korneri su promijenili igru. Izgubili smo zamah, pa pokušali opet da kontrolišemo meč. Pravili smo im probleme, naročito u prvom poluvremenu, ali moramo da se poboljšamo u mnogim oblastima. Proces nije lak. Mijenjamo metodologiju, mijenjamo igru, način na koji pritiskamo, a to zahtijeva fudbalere u formi. Trudićemo se da

ma kod Evertona. Naše misli sada su okrenute tom izazovu – kazao je Holanđanin na klupi Liverpula.

ARSENAL SRUŠIO

JUNAJTED

Golgeterski bogatu rundu na Ostrvu upotpunio je Čelzi koji je na strani deklasirao Sautempton – čak 5:1. ,,Plavci“ su do odmora tri puta tresli mrežu domaćina, a u drugom poluvremenu dovršili posao sa još dvije egzekucije. Izabranici Enca Mareske su u sjajnoj formi, o čemu svjedoči činjenica da trenutno dijele drugo mjesto sa Arsenalom.

,,Tobdžije“ su na svom „Emirejtsu“ nadigrale Mančester junajted, a pobjedu su ostvarile u drugih 45 minuta preko Timbera i Salibe (2:0).

se snađemo onako kako je najbolje za tim u ovom trenutku. Treba nam malo vremena. Sada moramo da oporavimo igrače, a siguran sam da će nam navijači na našem stadionu dati energiju. Uz podršku sa tribina – uspjećemo. Vjerujemo svi – rekao je Amorim.

Junajted je 11. na tabeli nakon 14. kola Premijer lige. Narednu utakmicu ,,đavoli“ igraju u subotu (18.30 sati) na „Old Trafordu“ protiv Notingem Foresta.

– Ovakva igra i pobjede raduju. Volim kada smo opasni i efikasni, kada možemo da postižemo golove na različite načine. Prisutna je velika volja za uspjesima, želimo seriju pobjeda. Imali smo period krize, ali izgledamo sve bolje. Spojili smo četiri trijumfa, ali u nedjelju smo kod Fulama, idemo i tamo na sva tri boda – kaže Mikel Arteta, trener Arsenala.

Post od sedam utakmica bez trijumfa u svim takmičenjima konačno je prekinula Aston Vila koja je pred svojim navijačima bila bolja od Brentforda (3:1).

Everton je bio ubjedljiv protiv Vulverhemptona. Duel na „Gudisonu“ okončan je 4:0, uz kuriozitet je da je Kreg Davson postigao dva autogola. D. KAŽIĆ

Dobar žrijeb, elita na vidiku

PODGORICA – Omladinska reprezentacija Crne Gore (generacija 2006), koja će naredne godine igrati u elitnoj rundi kvalifikacija, dobila je protivnike na žrijebu u Nionu.

„Sokoli“ će se za plasman na završni turnir boriti sa Poljskom, Slovačkom i Gruzijom, koja će biti domaćin turnira (19–25. mart naredne godine). Pobjednik grupe izboriće pla-

sman na Evropsko prvenstvo u Rumuniji. Generacija igrača rođenih 2007. i mlađih takođe je dobila rivale, ali u prvoj rundi kvalifikacija. U grupi 5, osim Crne Gore, nalaze se Ukrajina, Slovačka i Albanija. Domaćin turnira biće Albanija, gdje će se igrati od 12. do 18. novembra 2025. godine. Kadetska reprezentacija Crne Gore saznala je protivnike u prvoj rundi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Žrijeb u Nionu našu selekciju smjestio je u grupu 1, u kojoj su i Italija, Ukrajina, Crna Gora i Estonija. Domaćin turnira, koji se igra od 1. do 8. oktobra naredne godine, biće Estonija. Plasman u drugu fazu izboriće dvije prvoplasirane ekipe, koje će time izboriti nastup u Ligi A, odnosno, elitnoj rundi. Ostale reprezentacije idu u Ligu B, odakle će krenuti u naredni ciklus kvalifikacija. R. P.

Kilijan Mbape preuzeo je odgovornost za poraz

Madriđana od Atletik Bilbaoa u gostima

Pokazaću ko sam

PODGORICA – Napadač

Reala Kilijan Mbape preuzeo je odgovornost za poraz Madriđana od Atletik Bilbaoa u gostima (1:2) i novi promašen jedanaesterac.

Bio je to drugi pr omašen penal najboljeg i najvrednijeg igrača Madriđana u samo sedam dana, poslije onog protiv Liverpula u Ligi šampiona. I tada je njegov promašaj skupo koštao Real koji u ovom dijelu sezone ne djeluje kao šampionska družina. Istina, i povrede bitnih igrača skratile su rotaciju Anćelotiju, otuda i rezultati trpe na svim frontovima. Sve oči navijača su zato usmjerene ka Mbapeu od koga se očekuje da rješava utakmice sada kada je važno. Međutim Francuz za sada više nanosi štetu nego što donosi korist ekipi. I sam Kilijan je svjestan delikatnosti situacije, ne bježi od odgovornosti, što je i poručio poslije utakmice – Loš rezultat. Velika greška (promašen penal) u utakmici u kojoj je svaki detalj bitan. Preuzimam punu odgovornost. Ovo je težak trenutak, ali je i najbolji momenat da preokrenem situaciju i pokažem ko sam – poručio je Mbape, koji je od ljetošnjeg dolaska u klub na 20 utakmica postigao deset golova. Realu je meč sa Baskijcima bio prvi od četiri vezana u gostima.

U narednih sedam dana Mbape će imati priliku da se iskupi i pokaže da je dostojan dresa

najvećeg kluba na svijetu u duelima sa Đironom, Atalantom i Rajo Valjekanom. R. A.

ŠAMPION JE SAMO JEDAN: Dva najčuvenija tima

Formule 1 ulaze u odlučujući vikend sezone

Meklaren ili Ferari?

PODGORICA - Posljednja trka sezone Formule 1 održava se u Abu Dabiju i tada ćemo saznati ko će biti novi šampion u trci konstruktora. Meklaren ulazi u završnu trku sezone sa prednošću od 21 poen ispred Ferarija, a pobjeda Landa Norisa ili Oskara Pjastrija osigurala bi titulu za britanski tim.

Sezona će se završiti trkom za Veliku nagradu Abu Dabija, a obje pomenute ekipe pokušavaju da prekinu svoje duge sušne periode bez titula. Iako je Red Bul izgledao nepobjedivo na početku sezone, neočekivani pad forme otvorio je vrata njihovim rivalima. Meklaren je iskoristio priliku i ušao u posljednju trku sa značajnom prednošću. Ovo je prilika da Meklaren osvoji prvu titulu konstruktora od 1998. godine, dok Ferari čeka na svoj prvi trijumf od 2008. godine.

Zašto je konstruktorska titula toliko važna?

Iako vozačka titula nosi više prestiža, konstruktorsko prvenstvo ima direktan uticaj na raspodjelu značajnog nagradnog fonda Formule 1. Ovaj fond čini 50 odsto prihoda od komercijalnih prava Formule 1 za sezonu. Ako je, na primer, procijenjena dobit od 3,2 milijarde dolara za 2023. godinu rezultirala nagradnim fondom od približno 1,6 milijardi dolara.

Kako Meklaren može osvojiti konstruktorsku titulu u Abu Dabiju?

Maksimalan broj bodova koji jedan tim može osvojiti na trci je 44, što uključuje plasman na prva dva mjesta i dodatni bod za najbrži krug. Ovo postavlja jasne uslove za Meklarenov tim u njihovoj borbi za titulu: Meklaren osvaja titulu ako Lando Norris i Oskar Pjastri osvoje ukupno 24 poena ili više. Ako Ferari ne pobijedi u trci, Meklarenu će biti dovoljno samo 13 bodova za osvajanje titule.

Završetak obje Meklarenove vozačke postave među prva četiri garantuje titulu.

Pobjednik iz Meklarena automatski donosi šampionat timu. Nagradni fond Formule 1 di-

jeli se prema plasmanu u konstruktorskom šampionatu, a dodatni bonusi, poput Ferarijevih 5 odsto, prepoznaju doprinos globalnoj popularnosti sporta.

Šampionski tim dobija oko 14 odsto nagradnog fonda, dok posljednjeplasirani tim dobija šest odsto. Godine 2023. Red Bull je, kao šampion, zaradio procijenjenih 140 miliona dolara, dok je razlika između svakog plasmana iznosila približno sedam miliona.

Osim novčane nagrade, plasman utiče i na količinu vremena u aerodinamičnom tunelu za narednu sezonu: Š ampionski tim dobija najmanje vremena, dok timovi na nižim pozicijama dobijaju više vremena za razvoj bolida. Ovaj sistem ,,hendikepa” osmišljen je kako bi podstakao konkurenciju u sportu i omogućio slabijim timovima da sustignu rivale.

Kako Ferrari može osvojiti konstruktorsku titulu u Abu Dabiju?

Ferari mora osvojiti najmanje 22 poena kako bi imao šanse

za titulu. Realno, potrebno je da Šarl Lekler ili Karlos Sajns pobijede u trci, dok bi drugi vozač morao da završi na podijumu kako bi ozbiljno ugrozili Meklaren. S obzirom na Meklarenovu prednost od 21 poena:

Ferari mora osvojiti 21 poen više od Meklarena ukoliko pobijede u trci. Ako Ferari ne pobijedi, razlika mora biti 22 poena.

Problem za Ferari je što su to postigli samo jednom tokom cijele sezone, na Velikoj nagradi Sjedinjenih Američkih Država, gdje su ostvarili dvostruku pobjedu, dok su Meklarenovi vozači završili na četvrtom i petom mjestu.

Ako Ferari ne uspije da postavi oba automobila na podijum, to bi značajno olakšalo zadatak Meklarenu. U tom slučaju, čak i nešto slabija trka Meklarenovih vozača mogla bi im doneti titulu.

Ferari i Meklaren su spremni za epski okršaj u Abu Dabiju, dok se odlučuje o konstruktorskom šampionu Formule 1 za 2024. godinu.

Šta se dešava ako Meklaren i Ferari budu izjednačeni po poenima?

Ako Meklaren i Ferari završe sezonu sa istim brojem poena, titula će biti odlučena na osnovu broja pobjeda u 2024. godini.

Trenutno, oba tima imaju po pet pobjeda, pa ako Meklaren pobijedi u trci, automatski osvajaju titulu. Međutim, postoji scenario u kojem Ferari može nadmašiti Meklaren za 21 poen i pobijediti u trci, što bi im donijelo titulu zahvaljujući kriterijumu više pobjeda.

Ako Ferari osvoji 21 poen više od Meklarena, ali ne pobijedi u trci, Meklaren bi bio šampion zbog većeg broja drugih mjesta.S

Staza ,,Yas Marina” pruža miks sporih i srednje brzih krivina, sa dva duga pravca koji razdvajaju šikanu. Meklaren uživa u stazama sa superbrzim krivinama, ali one ovdje nisu dominantne.

Sa druge strane, Ferari ima najbrži bolid na pravcima, što bi moglo biti ključno i sigurno im je to najveća prednost.

Pobjednik će biti tim koji bolje optimizuje podešavanje bolida i efikasno upravlja gumama. S obzirom na uske margine, Meklaren bi mogao imati blagu prednost, ali pritisak na vozače biće ogroman.

Mogući uticaj drugih timova: Red Bul, sa Maksom Ferstapenom, koji je osvojio posljednje četiri Velike nagrade Abu Dabija, mogao bi poremetiti borbu za titulu. Mercedes, na oproštajnom vikendu Luisa Hamiltona sa timom, takođe bi mogao igrati značajnu ulogu. Šta još je na kocki u Abu Dabiju?

Drugo mjesto u šampionatu vozača. Lando Noris ima osam poena prednosti nad Šarlom Leklerom u trci za vicešampiona, iza šampiona Maksa Ferstapena koji je na prošloj trci po četvrti put u karijeri postao šampion Formule 1.

Sve oči biće uprte u duel Meklarena i Ferarija, dok dva od najčuvenijih timova Formule 1 ulaze u odlučujući vikend sezone, gdje će se testirati njihova smirenost i strategija pod ogromnim pritiskom R.A.

Dvostruki olimpijski šampion u biciklizmu Remko Evenepul uspješno operisan Prelomi, dislokacije i pokidani ligamenti

PODGORICA – Dvostruki olimpijski šampion u biciklizmu Remko Evenepul saopštio je juče da je uspješno operisan, nakon što je tokom treninga udario u automobil i slomio desnu lopaticu, desnu ruku i rebro. – Povratak počinje sada. Poslije strašne nesreće koja se dogodila juče na treningu, sinoć sam operisan i sve je prošlo dobro – na-

pisao je vozač Sudal Kvik-Stepa. Belgijski mediji prenijeli su da Evenepul nije uspio da izbjegne vrata poštanskog vozila koja su se naglo otvorila. On nije izgubio svijest, ali je udarac bio dovoljno jak da polomi okvir bicikla. Na fotografijama objavljenim poslije udesa vidi se Evenepul kako sjedi pored vozila hitne pomoći, držeći ruku, umotan u ćebe. R. A.

Trkački vikend u Abu Dabiju, posljednji u aktuelnoj sezoni Formule 1, biće poseban

Braća Lekler pišu istoriju

PODGORICA – Trkački vikend u Abu Dabiju, posljednji u aktuelnoj sezoni Formule 1, biće poseban za braću Lekler. Naime, Monegašani Šarl i Artur voziće za Ferari na prvom treningu u petak. To će biti prvi put u istoriji da će dva brata učestvovati u jednoj F1 sesiji kao timske kolege.

Dvadesetčetvorogodišnji Artur će na stazi „Jas Marina“ „uskočiti“ u Ferarijev bolid, koji inače pripada Karlosu Sajnsu, čime će tim iz Maranela ispuniti obavezu pružanja dvije prilike vozačima početnicima u ovoj godini. Prema pravilima FIA, svaki

vozač tima mora prepustiti svoj bolid na jednom prvom slobodnom treningu u sezoni vozaču koji nema više od dva starta na trkama. Šarl je ranije prepustio svoje mjesto Oliveru Birmanu u Meksiku. Međutim, s obzirom na to da je Birman nakon toga vozio svoju treću F1 trku, zamijenivši bolesnog Kevina Magnusena u bolidu Hasa u Brazilu, to je značilo da Ferari mora da izabere drugog vozača kako bi zadovoljio pomenuto pravilo. Stoga će bolid SF-24 voziti Šarlov brat Artur, što će biti poseban trenutak za porodicu Lekler, ali i istorijski trenutak za Ferari i Formulu 1. Artur je vozio Formulu 2 prošle godine te je završio kao 15. u ukupnom poretku, a u Melburnu se našao na podijumu. Ovu godinu je proveo kao razvojni vozač u Ferariju, te je obavljao posao u simulatoru u Maranelu, a takođe je vozio Ferari 296 GT3 u italijanskom GT šampionatu. Osim toga, učestvovao je u evropskoj Le Man seriji ove godine. Prvi slobodni trening trkačkog vikenda u Abu Dabiju vozi se u petak od 10.30 sati po našem vremenu. R. A.

Amerikanka se u petoj deceniji vraća Svjetskom kupu

PODGORICA – Najbrža skijašica u istoriji Lindzi Von dobila je dozvolu da se u petoj deceniji vrati u Svjetski kup.

Tako ćemo poslije skoro šestogodišnje pauze ponovo gledati Von, a povratnički debi imaće 14. i 15. decembra u trkama spusta i superveleslaloma u Biver Kriku.

Zvanično najbolja spustašica u istoriji, Von je najavila povratak iz penzije nakon pet godina, ali je morala da dobije odobrenje Međunarodne skijaške federacije (FIS). FIS joj je zvanično dodijelio „pozivnicu“, pa je otklonjena i posljednja prepreka za njen nastup u Koloradu. Von će se tako u 41. godini ponovo takmičiti u profesionalnoj konkurenciji. Amerikanka je trostruka osvajačica olimpijske medalje, četiri puta je osvajala Veliki kristalni globus i osvojila je osam medalja na svjetskim prvenstvima. Nema sumnje da će njen povratak na snijeg privući veliko interesovanje sportske javnosti i pomoći promociji Svjetskog kupa, naročito nakon teške povrede Mikaele Šifrin R. A.

Umjetnička direktorica i voditeljka Montesonga Vladana Vučinić o razlozima davanja otkaza na RTCG i propustima u organizaciji tog muzičkog događaja

Javni servis me ostavio da budem meta svih napada

PODGORICA- Vladana

Vučinić, umjetnička direktorica Montesonga, dala je otkaz na RTCG, jer je, kako je pojasnila u razgovoru za Pobjedu, izostala podrška Javnog servisa tokom brojnih napada na njen lični integritet.

Istakla je da se za svoje greške tokom vođenja muzičkog takmičenja Montesong javno izvinila i preuzela odgovornost, te da su postojali i mnogo veći problemi u organizaciji koji su dodatno izazvali paniku i otežali rad na terenu.

-Iskreno, kada pogledam sve sa distance, iznenađena sam da nije bilo gore, s obzirom na to što se sve dešavalo u pozadini. Kritike prihvatam, ali vjerujem da bi timski pristup i bolja priprema mogli spriječiti ovakve situacije u budućnosti - kazala je Vučinić.

POBJEDA: Zbog čega ste se odlučili na radikalan potez, da date otkaz na radnom mjestu u RTCG nakon završenog Montesonga? Da li je u pitanju bio preveliki pritisak javnosti ili pak čelnih ljudi ove medijske kuće?

VUČINIĆ: Moj potez bio je posljedica kontinuiranog odsustva podrške Javnog servisa tokom brojnih napada na moj lični integritet. Ti napadi započeli su prije godinu dana neistinitim navodima o mojoj zaradi, koju su zlonamjerni pojedinci predstavljali dvostruko većom, plasirajući dezinformacije u javnost. Javni servis, kao institucija, nijednom nije izašao sa jasnim i transparentnim podacima koji bi razjasnili situaciju, već je me ostavio da budem meta svih tih napada.

Posebno posljednjih dana, kada Javni servis odlično zna koliko sam truda i vremena uložila da organizujem jedan veliki događaj, kakav je Montesong, koji u Crnoj Gori niko do sada nije organizovao u

Sumnjivih radnji nije bilo, ali je činjenica da ovakvim ćutanjem i nedostatkom transparentnosti stvara se utisak da nešto nije u redu. Montesong je za RTCG ispao praktično besplatan događaj, jer su troškove snosili Udruženje estradnih umjetnika Crne Gore, PAM i sponzori. Osim toga, RTCG je uz sve to dobio priliku da snimi novogodišnji program na istoj sceni, uz minimalna sredstva, za što sam se takođe lično izborila. Zašto se ovakve stvari nijesu istakle, već je dozvoljeno da se širi priča da je festival koštao 400.000 eura, i da sam ja navodno uzela ogroman honorar, to je pitanje za menadžment - kazala je Vučinić

onim produkcijskim kapacitetima, i to praktično za nula eura troškova za Javni servis, dodatno sam se razočarala. Pored toga, uspjeli smo ostvariti i zaradu kroz marketing. Međutim, Javni servis ni u jednom momentu nije stao iza mene kao radnika kome je organizacija tog projekta povjerena. Kada se tako date, a zauzvrat ne dobijete podršku, izgubi se svaka želja i potreba da se za nešto dalje borite i radite.

POBJEDA: Na koji način je menadžment RTCG reagovao nakon što ste podnijeli ostavku, i s obzirom na to da ste direktno bili uključeni u proces realizacije Montesonga, kao umjetnička direktorica, zbog čega je došlo do određenih propusta kada je ovo takmičenje u pitanju?

VUČINIĆ: Menadžment je sa žaljenjem primio moje povlačenje i vrlo šturo izjavio da su mi vrata Javnog servisa uvijek otvorena, jer su i te kako svjesni mog doprinosa Javnom servisu. Zahvaljujući mom zalaganju RTCG je u trci sa ostalim regionalnim javnim servisima dobio grant za projekat u vrijednosti od 60.000 eura za razvoj lokalnog dopisničkog studija u Nikšiću, uz podršku „Gete“ instituta. Takođe, ja sam bila projekt menadžer na dva prekogranična EU projekta u kojma je RTCG partner i u planu je bio treći, do sada najveći od koga bi RTCG samo profitirala. Mogu punih usta da kažem da niko do sada u Javnom servisu nije imao kapaciteta, ni znanja, a ni volje da se bavi takvim stvarima.

Tu je i Evrovizija koja mi je povjerena, uz Montesong jer je po prirodi stvari nekako dodijeljena osobi koja je iz svijeta muzike i imala je iskustva kao izvođač. Što se tiče propusta koji su se desili, oni su odgovornost svih nas na projektu, ali sam ih kroz medije sve preuzela na sebe. Nažalost, preuzela sam previše obaveza, što me je skupo koštalo. Propusti tokom realizacije, iako nespretni, dešavaju se u projektima ovog obima i složenosti. Dala sam sve od sebe da postignemo najbolji mogući rezultat, ali jasno je da određeni aspekti nijesu prošli kako je planirano.

Najbitnije da nam je ostala muzika, 16 odličnih nastupa, nekih novih lica - što je dokaz da ovaj festival treba da postoji, da se ljudi koji se bave muzikom u Crnoj Gori trgnu, jer ih ima i imaju što da pokažu. Bez Javnog servisa kao podrške, jedinu muziku koju možemo slušati su nacionalne podjele i izbori.

POBJEDA: Pretpostavljam da Vam nije bilo svejedno da čitate brojne napise u medijima i na društvenim mrežama povodom voditeljskog angažmana na Montesongu. Imate li neki komentar na to?

VUČINIĆ: Voditeljski angažman bio je prijedlog Danijela Alibabića, direktora festivala, jer je praksa da bivši predstavnici Eurosonga budu uključeni na ovakav način. Iako sam bila umjetnička direktorica, nijesam profesionalni voditelj, posebno za uživo

program ovog trajanja, ali sam prihvatila ulogu jer vjerujem u važnost festivala i njegovu misiju. Nažalost, suočili smo se sa mnogim tehničkim problemima koji su dodatno otežali situaciju. Nijesmo imali promptere, profesionalne Q kartice, niti cjelovite probe od početka do kraja – sve smo radili iz dijelova zbog vremenskih i finansijskih ograničenja. Tokom nastupa, oboje smo bili u kadru dok je iza nas vladala buka, i ja nijesam čula ni sebe što govorim nakon sati stajanja i proba tog dana. U takvim okolnostima, lapsusi su bili neminovni. Za svoje greške sam se javno izvinila i preuzela odgovornost, ali važno je istaći da su postojali i mnogo veći problemi u organizaciji koji su dodatno izazvali paniku i otežali rad na terenu. Iskreno, kada pogledam sve sa distance, iznenađena sam što nije bilo gore, s obzirom na to što se sve dešavalo u pozadini. Kritike prihvatam, ali vjerujem da bi timski pristup i bolja priprema mogli spriječiti ovakve situacije u budućnosti.

POBJEDA: Da li ste pitanjima koja ste postavili Javnom servisu željeli da ukažete na moguće sumnjive radnje prilikom organizacije Montesonga, i da li Vas je nakon Vašeg saopštenja neko iz menadžmenta RTCG zvao?

VUČINIĆ: Sumnjivih radnji nije bilo, ali je činjenica da se ovakvim ćutanjem i nedostatkom transparentnosti stvara se utisak da nešto nije u redu. Montesong je za RTCG ispao

praktično besplatan događaj, jer su troškove snosili Udruženje Estradnih umjetnika Crne Gore, PAM i sponzori. Osim toga, RTCG je uz sve to dobio priliku da snimi novogodišnji program na istoj sceni, uz minimalna sredstva, za što sam se lično izborila. Zašto se ovakve stvari nijesu istakle, već je dozvoljeno da se širi priča da je festival koštao 400.000 eura, i da sam ja navodno uzela ogroman honorar, to je pitanje za menadžment. Iskreno, zatečena sam načinom na koji se ponašaju u situacijama kada imaju nešto da pohvale, a umjesto toga prećutkuju takve važne informacije.

POBJEDA: Kako komentarišete potez benda NeonoeN koji je odustao od učešća na Montesongu?

VUČINIĆ: Smatram da je potez benda NeonoeN bio izraz njihove odgovornosti i poštovanja prema publici i takmičenju. Njihova odluka je bila hrabra i fer, iako mi je žao što neće predstavljati Crnu Goru s porukom koja je toliko aktuelna. Poštujem njihov stav i želim sreću svakom izvođaču koji se nađe u toj ulozi. Nadam se da će ovo biti prilika da se ubuduće osigura bolja podrška svim muzičarima u Crnoj Gori. Ja sam se povukla jer nijesam htjela da mi se opet prišiva da sam ja ta koja odlučuje ovdje o tome ko će da ide. Tu odluku može da donese samo i isključivo Generalni direktor Javnog servisa, na što ima diskreciono pravo u ovakvim situacijama.

B. PRELEVIĆ

Američka pjevačica i tekstopisac Tejlor Svift, koja je dobitnica 14 Gremi nagrada, nedavno je izdala prvu knjigu ,,Eras Tour“, koja je za kratko vrijeme postala apsolutni hit.

Prethodnog vikenda, prodato je 814.000 primjeraka ove knjige.

-Sada je to najprodavanija

knjiga nedjelje i najuspješnije izdanje ove godine - piše u saopštenju tima Svift. Knjiga sadrži preko 500 fotografija i anegdota nastalih na njenoj rekordnoj 20-mjesečnoj turneji koja je obuhvatila pet kontinenata. Ova knjiga je, recimo, imala bolju prodaju od knjige Baraka Obame iz 2020. Ona je imala prodatih 816.000 primjeraka u prvoj nedjelji.

Vladana Vučinić na sceni Montesonga

Kendal Džener

Amerikanka Kendal Džener jedna je od najplaćenijih i najtraženijih manekenki današnjice. Kampanje je radila za neke od najboljih brednova današnjice.

Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava o dešavanjima u Gazi

Amnesti optužio Izrael za genocid, lokalni ogranak se ogradio od izvještaja

LONDON - Amnesti internešenel je u četvrtak objavio izvještaj u kojem tvrdi da su Izrael i njegova vojska prekršili Konvenciju o genocidu iz 1948. koju podržavaju Ujedinjene nacije, a koja definiše genocid kao ,,djela počinjena sa namjerom da se unište, u cjelini ili djelimično, nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe“.

Izrael je saopštio da je izvještaj ove grupe sa sjedištem u Londonu u kome se ta zemlja optužuje da je počinila genocid u Gazi „potpuno neistinit i zasnovan na lažima“, osuđujući tu organizaciju za ljudska prava kao ,,žalosnu i fanatičnu“. Kako prenosi Glas Amerike, izvještaj od skoro 300 stranica pokriva devetomjesečni period koji je počeo nakon napada Hamasovih boraca na južni Izrael 7. oktobra 2023. kada su ubili 1.200 i oteli 250 ljudi. Izrael je kao odgovor pokrenuo masivnu kopnenu i vazdušnu kampanju na palestinsku enklavu. Hamas je organizacija koju Izrael, Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju za terorističku.

masovne evakuacije

Amnesti je saopštio da je do svog zaključka došao na osnovu stotina „dehumanizujućih i genocidnih izjava“ izraelskih zvaničnika, kao i izvještaja sa terena iz Gaze. U izvještaju se navodi da je u 15 izraelskih vazdušnih udara izvedenih od oktobra 2023. do aprila 2024. ubijeno 334 civila, uključujući 141 dijete, uz šta Amnesti navodi da nema dokaza da je bilo koji od napa-

Amnesti je saopštio da je do zaključka došao na osnovu stotina ,,dehumanizujućih i genocidnih izjava“ izraelskih zvaničnika, kao i izvještaja sa terena iz Gaze. Izrael je saopštio da je izvještaj ,,potpuno neistinit i zasnovan na lažima“, osuđujući tu organizaciju za ljudska prava kao ,,žalosnu i fanatičnu “

žrtve

da usmjeren na vojne ciljeve. Grupa je saopštila da akcije Izraela, uključujući naredbe za masovne evakuacije kojima je raseljena većina od 2,3 miliona stanovnika Gaze, kao i ograničavanje isporuke humanitarne pomoći, namjerno dovode do uništenja Palestinaca „sporom, proračunatom smrću“. Agnes Kalamar, generalna sekretarka Amnestija, rekla je u izvještaju da nalazi grupe „moraju poslužiti kao poziv na buđenje međunarodnoj zajednici: ovo je genocid“. Kalamar je rekla da su Sjedinjene Države, glavni izraelski međunarodni saveznik, i druge nacije koje daju Izraelu oružje u opasnosti da budu saučesnici u genocidu. U saopštenju objavljenom na platformi Eks, izraelsko ministarstvo spoljnih poslova kri-

tikovalo je izvještaj kao ,,izmišljen“ i podsjetilo da je Hamas taj koji je izvršio ,,genocidni masakr“ 7. oktobra. U saopštenju se navodi da se Izrael od tada branio protiv ,,svakodnevnih napada sa sedam različitih frontova“, ponašajući se ,,u potpunosti u skladu sa međunarodnim pravom“. Vašington post je saopštio da je dobio saopštenje izraelske vojske u kom se ocjenjuje da su Amnestijeve ,,optužbe o genocidu i namjernoj šteti ne samo neosnovane, već i da ignorišu Hamasova kršenja međunarodnog prava, uključujući upotrebu civila kao živog štita i namerno gađanje izraelskih civila“.

Ogranak Amnestija u Izraelu takođe je osporio optužbe koje je iznijela njegova matična grupa, saopštivši da „nije van

razumne sumnje“ dokazano da se radi o genocidu. Izraelska kancelarija Amnestija je saopštila da nije učestvovala u istraživanju za izvještaj, ali je takođe navela da je potrebno sprovesti istragu o mogućim zločinima protiv čovječnosti koje je počinio Izrael.

oPeRaTivno

PRikRivanje

U izraelskoj kontraofanzivi u Gazi ubijeno je više od 44.500 Palestinaca, više od polovine žena i djece, saopštilo je ministarstvo zdravlja Gaze koje kontroliše Hamas. Izrael tvrdi da broj poginulih uključuje hiljade militanata koje je ubio. Izrael ponavlja da Hamas često koristi stambene zgrade, škole i bolnice za operativno pokrivanje. Hamas to negira, optužujući izraelske sna-

Predsjednik Francuske oglasio se nakon ostavke premijera Mišela Barnijea

PARIZ – Francuski predsjednik Emanuel Makron zatražio je od smijenjenog premijera Mišela Barnijea i njegove vlade da ostanu na dužnosti dok se ne imenuje novi premijer, navodi se u saopštenju Jelisejske palate, koje je izdato nakon što je Barnije i zvanično Makronu podnio ostavku. Makron je saopštio da će on ostati do kraja svog mandata koji traje pet godina.

Makron kaže da se nosio s mnogim izazovima, uključujući kovid i krizu inflacije. –Danas počinje nova era. Moramo raditi zajedno za Francusku – poručio je Makron. Makron kaže da ne može tražiti ponovne izbore 2027. navodeći da nije motivisan ambicijom, već interesima nacije, te da je njegov fokus učiniti Francusku jačom i pravednijom. Kazao je da će imenovati sljedećeg francuskog premije-

ra u narednim danima, da zemlja sebi ne može dopustiti da bude statična. Premijer Francuske Mišel Barnije formalno je podnio ostavku juče, nakon što su preksinoć poslanici parlamenta izglasali nepoverenje njegovoj Vladi. Poslanici francuskog parlamenta, njih 331 od ukupno 574, izglasali su preksinoć nepovjerenje Vladi, nakon što je Barnije koji je dva i po mjeseca

na čelu Vlade, odlučio da iskoristi član 49.3 francuskog ustava da bi izdejstvovao usvajanje budžeta bez glasanja. Glasanje o povjerenju Vladi je presedan, u toj instituciji nije se dogodio od 1962. godine, kada je na njenom čelu bio Žorž Pompidu

Liderka francuske krajnje desnice Marin Le Pen izjavila je poslije pada Vlade da raste pritisak na Makrona, ali da ne poziva na njegovu ostavku, isti-

Izvještaj od skoro 300 stranica pokriva devetomjesečni period koji je počeo nakon napada Hamasovih boraca na južni Izrael 7. oktobra 2023. kada su ubili 1.200 i oteli 250 ljudi

ge za neselektivne napade. Izvještaj Amnestija pridružuje se sve većoj grupi aktera u međunarodnoj zajednice koja optužuju Izrael za kršenje ljudskih prava u ratu protiv Hamasa u Gazi.

Međunarodni krivični sud izdao je prošlog mjeseca naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, uključujući gladovanje kao metod ratovanja.

Južnoafrička Republika podnijela je tužbu za genocid protiv Izraela pred UN-ovim Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

Sjedinjene Države, Velika Britanija i mnoge druge zemlje Zapada smatraju Hamas terorističkom grupom.

oFanZiva u GaZi se nasTavLja

Izrael je pokrenuo nove napade na ciljeve u Gazi, a lokalni zvaničnici tvrde da ima desetine mrtvih i povređenih.

U jednom izraelskom napadu na kamp u južnoj Gazi u kojem su smješteni raseljeni ljudi ubijen je najmanje 21 čovjek, a ranjeno je 28, rekao je direktor bolnice Naser, Atif al-Hout u obližnjem gradu Kan Junisu. Izraelska vojska je saopštila da je njihov avion pogodio lidere Hamasa „umiješane u terorističke aktivnosti“ u toj oblasti.

U bolnicu je dovezeno najmanje 15 tijela, ali je bilo teško doći do tačnog broja mrtvih jer su mnogi bili raskomadani.

U udaru je pogođena oblast Muvasi, veliki priobalni kamp u kojem se nalaze stotine hiljada raseljenih ljudi.

Ranije je u napadima na drugim mjestima u Gazi poginu-

lo osam ljudi, među kojima četvoro djece, rekli su lokalni zdravstveni zvaničnici. Stanovnici u oblasti Kan Junis rekli su da su izraelski tenkovi napredovali dan nakon što je izraelska vojska izdala nova naređenja za evakuaciju, saopštivši da su palestinski militanti lansirali rakete u regionu. Dok su granate padale u blizini stambenih naselja, porodice su krenule na zapad prema obližnjoj oblasti Al-Mavasi koja je određena za humanitarne svrhe. Palestinski zvaničnici i zvaničnici Ujedinjenih nacija kažu da u Gazi nema sigurnih područja i da je većina od 2,3 miliona ljudi više puta raseljena. Dalje na sjeveru, u još jednom izraelskom vazdušnom napadu pogođene su tri kuće u gradu Gaza i tom prilikom je ubijeno najmanje 10 ljudi, dok su mnogi drugi ranjeni, saopštila je služba za vanredne situacije te teritorije. Mnoge žrtve su i dalje zarobljene pod ruševinama, a spasilačke akcije su u toku.

Ljekari su rekli da je 11 ljudi ubijeno u tri vazdušna napada na oblasti u centralnoj Gazi, uključujući šestoro djece i jednog ljekara. Rekli su da je pet mrtvih stajalo u redu ispred pekare. Još devet Palestinaca je poginulo u tenkovskoj vatri u Rafi, blizu granice sa Egiptom, rekli su medicinari.Izraelska vojska nije odmah komentarisala informacije palestinskih medicinara. U međuvremenu, izraelska domaća bezbjednosna agencija Šin Bet saopštila je u srijedu da su izraelske snage pronašle tijelo taoca koji je držan u Gazi. Itaj Svirski je uhvaćen živ u južnom Izraelu tokom Hamasovog napada 2023. godine. Izrael vjeruje da je ubijen u zatočeništvu. Šin Bet nije otkrio detalje misije za pronalaženje tijela Svirskog.

čući da samo Makron o tome može da odlučuje.

Poslaničke grupe ljevice i krajnje desničarske stranke u francuskom parlamen-

Civili najbrojnije

tu podnijele su u ponedjeljak prijedlog za glasavanje o povjerenju Vladi.

Priredila: Đurđica ĆoRiĆ

Mišel Barnije i Emanuel Makron

O PAZARNOM DANU, SOLI, TRIFTARIMA I HANOVIMA

Pojedini hanovi nudili su konak za stotine putnika

Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

Kroz splavarske muzeje i turističko-društvene manifestacije čuva se tradicija ovog nestalog zanimanja. Uz sve izraženiji nemar prema rijekama, potrebno je više razumijevanja i brige za prirodu, kako bi se uspostavio suptilniji ekološki odnos prema samim rijekama i prirodnoj ravnoteži uopšte. U nastojanju da se barem dio ove tradicije otrgne od zaborava, svake godine, počev od 1994, organizuje se Drinska regata, sa velikim brojem učesnika i različitih plovila, među kojima i autentični splavovi od borovih trupaca. Uz različite sadržaje, to je najveća manifestacija na vodi u Srbiji i regionu i karnevalski dernek koji slavi tradiciju splavarstva na ovim prostorima. Ipak, priroda jasnije i uspješnije čuva nasljeđe nego čovjek koji je, rastući, sve više zaboravljao specifičnosti svog nekadašnjeg života. Turistička splavarenja kao oblik ekstremnog turizma dugo je prisutan na Tari i u gornjem toku Drine. Mnogi toponimi u dolinama ovih rijeka imenovani su od strane splavara. Ovaj zapreteni reprezentativni i nostalgični resantiman u najboljem svjetlu pokazuje simbiozu čovjekove svakodnevice i prirodnog ritma. Iz bukova i talasa naših hirovitih rijeka mirišu priče o nečuvenim podvizima splavara, o njihovim stradanjima, o narativu koji prevazilazi sve obale i moć istorijskog uvida. Decenijama su splavari suvereno gospodarili našim rijekama i svojim vještinama, hrabrošću, smjelošću i izdržljivošću izazivali divljenje. Kao autentični heroji svoga doba, oni su se od drugih izdvajali spremnošću da se suoče sa najvećim prirodnim iskušenjima i da zbog toga pretrpe najteža stradanja. (Svetog Nikolu splavari su slavili kao svog zaštitnika.)

Iz bukova i talasa naših hirovitih rijeka mirišu priče o nečuvenim podvizima splavara, o njihovim stradanjima, o narativu koji prevazilazi sve obale i moć istorijskog uvida. Decenijama su splavari suvereno gospodarili našim rijekama i svojim vještinama, hrabrošću, smjelošću i izdržljivošću izazivali divljenje

Riječ han pojavljuje se na Balkanu sa dolaskom Turaka, a njeno etimološko porijeklo vezuje se za persijsku imenicu hhan, sa užim značenjem – kuća, i širim: gostionica, svratište i prenoćište za putnike i karavane

Noseći sa sobom hrabrost planine i hladnoću rječnih tokova, oni su svojom profesionalnošću i splavarskim vještinama prekrivali smisao prirodnih pojava. Kao neodvojiv dio tradicije naše tegobne prošlosti, posebno na područjima gdje se dugo splavarilo, ovaj skraćeni narativ je samo skica, blagi odsjaj jedne znatno složenije stvarnosti, čije vrijednosti su ostale u neizbrisivim tragovima.

HAN, RABADŽIJE I KIRIDŽIJE, ARTEFAKTI ZABORAVA

Naša kulturna baština, vjekovnog trajanja, ima bogatu, dinamičnu, dugu i stvarnu istoriju, koju pokriva toliko društvenih slojeva, složenih mentaliteta, javno skrivenih pravila, toliko imaginarne stvarnosti, u kojoj

se ređaju vremena, događaji i epohe. Impozantan je naslijeđeni tradicionalni vokabular u kome se množe vremena bremenitog značenja, naslage iskustva i običaja, i nezaboravan prostor iz kojeg su potekla neizbrisiva sjećanja. U svom bogatstvu, taj ritualizovani poredak stvari i života, nostalgičan na neki ljupki način, uvodi nas u poseban resantiman sjećanja ove esejističko uobličene pripovijesti. Iz najdubljih ljudskih potreba iznikli su pojedini specifični društveni obrasci ponašanja koji daju pečat ozbiljnosti i temeljitosti jednom vremenu i načinu života. Pružimo li ruku novovjekovnom nasljeđu i tajanstvenim odajama sjećanja, otvaramo vrata nečemu što je skriveno i razotkriveno, što je zaboravljeno i odsutno. U svekolikosti života i antropološke riznice, pojavljuju se maglovite sjenke i tragovi minulog vremena, nejasno ocrtani u svakodnevlju današnjice. U tom malom svijetu strasti i tjeskobe, tuge i radosti, gdje je sve, iz današnje vizure, beznačajno i malo, jedna običajna neophodnost, bila je velika i dragocjena. Han, kao metafora prolaznosti života, nade, brige i umora, ponudio mi je višestruko zanimljiv narativni tok ljudske tragike i tjeskobe življenja. Integrisan u jedinstvenu cjelinu, nosi u sebi duboko utisnute tra-

gove raznih kultura i civilizacija, koje su se vjekovima smjenjivale na ovim prostorima. Riječ han pojavljuje se na Balkanu sa dolaskom Turaka, a njeno etimološko porijeklo vezuje se za persijsku imenicu hhan, sa užim značenjem –kuća, i širim: gostionica, svratište i prenoćište za putnike i karavane. Pojam han se pretače u priču o životu u prošlosti, u kompleks raznolikog intenziteta. Kulturni, istorijski i antropološki okviri samo su djelovi značenja ovog fenomena. Njegovu okosnicu predstavlja čovjek. Zapravo, čovjek je kontekst. Kao poseban model života specifične balkanske kulture, han je jednima bio odmorište, drugima prenoćište, trećima gostionica, mjesto odmora, opuštanja i razonode, a kasnije i mjenjačnica, berza, prodavnica. („U naseljima naših srednjovekovnih država bilo je svratišta u privatnim kućama koji su se zvali „stan“, a vlasnik „stanjanin“ koji je po Dušanovom zakoniku bio odgovoran

za povjereni prtljag i konje. Po članu 125. Zakonika, putnik je morao ići stanjaninu i predati mu konje i sve što ima, što je stanjanin morao čuvati i gostu, kad krene nazad, predati sve što je primio. Ako bi što nedostajalo stanjanin je morao platiti“, Risto Jeremić, Kalendar SPKD, Prosvjeta, 1936.)

Branislav Nušić, književnik, esejista i komediograf, smatra da su „hanovi predstavljali jedan od najvažnijih centara našeg tadanjeg društvenog života“.

Kao građevinski objekat, han je u početku služio kao prenoćište za putnike kiridžije i njihove karavane. Bile su to veće zgrade, uglavnom sa pravougaonom osnovom.

„Hanovi kao ustanove gde odsedaju putnici, mada nose tursko ime, nisu ustanove koje su nam doneli Turci. Oni su je zatekli na Balkanu, jer hanovi se pominju još u srednjem veku, ako ne i ranije. Za znameniti Kuršumli han u Skoplju, koji još i danas postoji, ruski pisac Jastrebov smatra da je postojao još za doba Justinijana. Uostalom, hanovi se pominju i u Dušanovom zakoniku, u kome

književna zadruga“, „Cepter“ ili na internetu

Iz nedavno objavljenog djela Ramiza Hadžibegovića „Dodir nepovrata“ (Čigoja štampa), ćemo, kao i iz njegovih prethodnih knjiga, u više navrata objavljivati eseje. U ovom krugu donosimo eseje o pazarnim danima, soli, splavarenju drvne građe i hanovima

su propisane dužnosti handžije prema putniku“, piše Nušić. (Najstariji pisani izvor o postojanju hana u Bosni i Hercegovini iz 1462. godine. Počev od te godine, pa sve do sedamnaestog vijeka, ne postoji nijedan znamenitiji vakuf bez hana.) Svaki grad ili veća varoš imali su po jedan ili više hanova, koji su, u mnogo čemu, bili spiritus movens današnjih hotela. Neodvojivi od načina života, tradicije i običaja, oni su dugo kroz istoriju bili znamen i svjedočanstvo svoga vremena. Hanovi su građeni i van naselja, na značajnim karavanskim komunikacijama, takozvanim carskim drumovima – kao što je Stambol džada, najčešće na samom ulazu u grad. Trasiranje novih putnih komunikacija uslovljavalo je i podizanje novih hanova, gdje ih ranije nije bilo, dok su se stari zatvarali. Takvi objekti imali su magaze i štale za prihvat većeg broja tegleće stoke, što gradskom jezgru to ne bi priličilo. Bili su to prostrani i veliki objekti, tipskog karaktera, jedan drugom nalik, sa velikim dvorištem, kako bi se pod krov mogli smjestiti ljudi i stoka. (Morića Han je mogao da primi na konak karavan od tri stotine putnika i sedamdeset konja.) Avlije su bile kaldrmisane sa jednom ili više česama. U pojedinim hanskim avlijama nalazili su se i bunari, iz kojih se izvlačila voda, pored kojih se nalazilo kameno ili drveno korito, gdje se pojila stoka, za koju je uvijek moralo biti obezbijeđeno sijeno, zob i voda. Dvorište je bilo najvažniji dio hana, budući da se tu vršio istovar/utovar karavanske robe. (Putopisac Hans Dern Švam piše da je u Grockoj postojao han sa 24 ognjišta, u koji je moglo stati dvjesta konja.)

(Nastavlja se)

Knjiga Ramiza Hadžibegovića može se kupiti u Beogradu u knjižarama „Delfi“, „Dereta“, „Vulkan“, „Srpska

Rabadžija

Feliks Kanic - Unutrašnjost hana, crtež

Unutrašnjost (dvorište) Kolobara hana u Sarajevu

KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš Tel. 069/474-861

I. br. 1134/20.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica/ Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, koju zastupa Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Mitrović Petar iz Bara/ Virpazar bb, na osnovu izvršne isprave– pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda u Baru, P.br. 674/09 od 14.10.2010. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.12.2024. godine, donio je Z A K LJ U Č A K

STAVLJA SE VAN SNAGE rješenje o utvrđivanju vrijednosti od 09.02.2023. godine, zaključak o I prodaji nepokretnosti od 08.10.2024. godine koji je objavljen u dnevnom listu Nova pobjeda dana 09.10.2024. godine i zaključak o II prodaji nepokretnosti od 21.11.2024. godine koji je objavljen u dnevnom listu Nova pobjeda dana 22.11.2024. godine i ukidaju sprovedene izvršne radnje, a postupak vraća u stanje prije sprovođenja ovih izvršnih radnji.

O b r a z l o ž e nj e

Javni izvršitelj je donio rješenje o utvrđivanju vrijednosti dana 09.02.2023. godine, zaključak o I prodaji nepokretnosti dana 08.10.2024. godine, a koji zaključak je objavljen u dnevnom listu Nova pobjeda dana 09.10.2024. godine i zaključak o II prodaji nepokretnosti dana 21.11.2024. godine, a koji zaključak je objavljen u dnevnom listu Nova pobjeda dana 22.11.2024. godine. Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je rješenje o utvrđivanju vrijednosti donijeto samo u odnosu na nepokretnosti upisane u LN 391 KO Gluhi do, dok je propušteno da se utvrdi i vrijednost nepokretnosti upisane u LN 258 KO Limljani, a sve na osnovu nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke, zbog čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

Bar, 05.12.2024. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigor.

Petak, 6. decembar 2024. Oglasi

Dana 4. decembra 2024. u 91. godini preminuo je naš dragi

SVETISLAV – DŽEKO Lazara BRAJOVIĆ

Sahrana je obavljena 5. decembra u krugu porodice na seoskom groblju u Kosiću – Danilovgrad.

Tužnim srcem javljamo da je u 84. godini preminula naša draga

DANICA-DANA NOVAKOVIĆ rođena LEPOSAVIĆ

Saučešće primamo 5. decembra od 10 do 14 časova i 6. decembra od 10 do 13 časova na gradskom groblju Čepurci.

Sahrana će se obaviti 6. decembra na mjesnom groblju Lekići u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: sin NEBOJŠA, kćerka NAĐA, snaha NATAŠA, braća VITOMIR i TIHOMIR, sestre ZORICA i LJILJA, unučad SIMO, TIJANA, KATARINA, MILORAD i SOFIJA, praunučad VLADANA i DEJAN i ostala mnogobrojna porodica NOVAKOVIĆ i LEPOSAVIĆ

OŽALOŠĆENI: sin DARKO, ćerke DANKA, ELA, DUŠANKA i DUBRAVKA – NINA, sestra ANĐELIJA – KEKA, snaha GIMA, unučad, sestrići, sestrične i ostala rodbina BRAJOVIĆ

ВАСИЛИЈЕ, унуке ВЛАДАНА, ТАМАРА

праунучад, сестрић НЕНАД, сестричнa НАТАША, братанићи МИЛО, ДАРКО, ДЕЈАН и НЕБОЈША братаничне

Obavještavamo da je

PALJINA Tome ĐONOVIĆ rođena ĐOKIĆ

umrla nakon kraće bolesti, 4. decembra 2024. u 79. godini. Saučešće za dragom nam pokojnicom primamo u kapeli „Malesija u Tuzima, 6. decembra od 17 do 22 časa i u subotu 7. decembra od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Tuzima.

OŽALOŠĆENI:

sinovi ROKO i NONI, kćerke LIZA i AGA, snahe DRITA i DIANA, braća ĐELJOŠ i PRELJA, unuci MARIO, STEFAN, KOLJ - DAVID, ALEKSANDAR i PETAR, unuke MONIKA, ANDREA, EMILI, ELIZABETA i JULIANA, pastorčad NIKOLA, TONA, GROŠA, MARIJA, ZORICA i ANĐELKA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične kao i porodice ĐONOVIĆ i ĐOKIĆ

S tugom u srcu, ali s dubokom zahvalnošću opraštamo se od

SVETISLAVA – DŽEKA BRAJOVIĆA

Tvoja brižnost, snaga i mudrost bili su naš svetionik na životnom putu. Počivaj u miru.

Tvoja ćerka ELA, unuk ALEKSANDAR, unuka MILI i zet DEJAN BOŽOVIĆ

275

Posljednji pozdrav voljenom

SVETISLAVU – DŽEKU BRAJOVIĆU

Tužnim srcem javljamo da je 5. decembra 2024. poslije kraće bolesti preminuo u 81. godini

SLOBODAN ŚORO Savov JOVANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, 6. decembra od 12 do 15 časova i 7. decembra od 11 do 13 časova, kada povorka kreće za Bjeloše, đe će se obaviti sahrana u 14 časova.

OŽALOŠĆENA PORODICA:

ćerka MIRJANA, sinovi MIJO i GORAN, sestre VASE, ANĐE, STANKA i VJERA, snaha BJANKA, unučad VUK, LUKA, ILIJA, NAĐA i SONJA, sestrići, sestrične i ostala mogobrojna rodbina JOVANOVIĆ i BIGOVIĆ

S tugom se opraštamo od

SVETISLAVA – DŽEKA BRAJOVIĆA

Drati tata, nedostajaće nam tvoja ljubav, pažnja i mudrost. Počivaj u miru. Ćerka DANKA, unuka GAJA i zet RANKO BAROVIĆ

277

Posljednji pozdrav voljenom ocu, đedu i tastu

SVETISLAVU – DŽEKU BRAJOVIĆU

Uživali smo u tvojim pričama i našim razgovorima, divili se tvojoj energiji i snazi, smijali se tvojim slikovitim i pronicljivim šalama, cijenili smo tvoju iskrenost, brigu i emocije, voljeli smo živjeti sa tobom, nastavljamo u našim mislima i sjećanjima, hvala na svemu!

Petak, 6. decembar 2024.

Posljednji pozdrav našem kumu

MIMI P. ŽARIĆU

Ostalo je puno lijepih uspomena. Počivaj u miru, MIKI i STANKA VUČELIĆ sa porodicom

SVETISLAV – DŽEKO BRAJOVIĆ

262

Tvoji: DUŠANKA, ANIKA, MILOŠ i SLOBODAN PAVIĆEVIĆ

Dragi ujko Džeko tvoja dobrota i vrhunska duhovitost, ostaće nam u srcima do kraja života. Počivaj u miru.

Tvoji: ŽARKO, LEJLA, ANA i MILOŠ

Posljednji pozdrav SVETISLAVU – DŽEKU BRAJOVIĆU

Neka vječni mir miluje tvoju blagu i plemenitu dušu.

Tvoja ćerka DUBRAVKA – NINA, zet BORIS i unučad OGNJEN i KLARA KOVAČEVIĆ

Iskreno ožalošćeni opraštamo se od našeg dragog i iskrenog prijatelja

SVETISLAVA – DŽEKA BRAJOVIĆA

U našim srcima i mislima ostat ćeš upamćen kao uzoran prijatelj, čestiti i poštovan čovjek, stameni oslonac svoje porodice.

278

Bio si mi velika podrška i oslonac u životu. Počivaj u miru. Sin DARKO, unuka VJERA i snaha GIMA 276

Tvoji: BRANO, ZORA, JANKO i GOGA PAVIĆEVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

MILENI KRIVOKAPIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. LJILJANA – NANA ORBOVIĆ

godina

JANKO Vladimirov VOJVODIĆ

Vječno ćemo pamtiti tvoju dobrotu i plemenitost Neka tvoja čista duša počiva u miru. Sa ponosom i tugom čuvaćemo te od zaborava.

kada

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

DARI BUJENOVIĆ

od BEKIJA, VESNE, MILA i VLATKA sa porodicama

Godina je od smrti

Počivaj u miru i neka tvoja plemenita i ljudska duša počiva sa anđelima, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Svastika GARA sa porodicom

Sestra SONJA VUJANOVIĆ sa porodicom

Godina je od smrti našeg dragog zeta

JANKA VOJVODIĆA

Pamtićemo te po tvojoj dobroti i plemenitoj duši. Vrijeme prolazi ali sjećanje na tebe neće proći.

RADE i LJUBA sa djecom

Našoj voljenoj

DARINKI BUJENOVIĆ

Hvala ti što smo bili dio tvog života. Za nas si bila posebna baba. Počivaj u miru, vole te tvoji SVETLANA, VUK i LANA VUJOVIĆ

243

Prošla je godina od kada nas je napustio naš dragi komšija i prijatelj

JANKO VOJVODIĆ

Sjećanje na tebe živi u svakom osmijehu, toploj riječi i plemenitom djelu, koje si nesebično dijelio s nama. Tvoja uvijek pružena ruka pomoći, razumijevanje i vedrina ostaju neizbrisivi u našim srcima. Bio si nam više od komšije, oslonac i prijatelj kojeg ćemo pominjati i čuvati od zaborava.

DIKO, LJILJA, VANJA, IGOR i SANJA

263

244

Godina dana je od smrti našeg voljenog

JANKA Vladimira VOJVODIĆA

Vrijeme koje prolazi bolno podsjeća na sve što smo izgubili tvojim odlaskom. Koliko je teško živjeti bez tebe znamo mi tvoji najmiliji. U našim mislima si svakog dana i tako će biti dok mi živimo, živjećeš i ti.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

Tvoji:

JULIJA, JADRANKA, NATAŠA, ANA, FILIP, ALEKSA i SRĐA

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

je dana od smrti naše drage

JELISAVKE Novice GRDINIĆ

Tvoj život se nastavlja u našim mislima. Neka tvoja dobra duša nađe mir u carstvu nebeskom. Porodica će u subotu 7. decembra 2024. godine posjetiti tvoju vječnu kuću. OŽALOŠĆENA PORODICA

Dana

decembra 2024. navršava se

nas je napustio moj brat

JANKA Vladimira VOJVODIĆA

Petak, 6. decembar 2024.

VESELIN MANČO PRAVILOVIĆ

Tri godine prolaze, ali ljubav i sjećanje na tebe zauvijek žive u nama. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

TVOJA PORODICA

VOJISLAV Vukosava NOVOVIĆ

Pomen će se održati u subotu 7. decembra 2024. godine u 10 časova na Novom groblju pod Trebjesom u krugu porodice.

Supruga BILJANA, sinovi CVETKO , NEMANJA i STEFAN, snahe JELENA, SLAVICA i RUŽA

Prođe 40 dana skrojenih od tuge i bola. Suze se svakog trena skupljaju u očima i liju niz obraze. Ne možemo se još pomiriti sa tim da si tako brzo otišla. Ne brini, tvoj Sile je tu sa tobom da te isprati na posljednje putovanje.

Vječna tuga će ostati u srcima tvojih kćerki Marijane i Dragane kao i unuke Sofije. Vječna ti slava i hvala, moja snaho Tanja. Počivaj u miru, anđele lijepi.

Tvoja svekrva STANA, đeveri JOVO i NENO sa porodicom

Našem dragom ujaku

JOVAN JOVANOVIĆ

Tvoj plemeniti lik vječno će ostati na ponos i uzor našoj porodici. Sin MIDO sa porodicom

JOVAN

S. JOVANOVIĆ

Đede, sjećanje na tebe kao dobrog i velikog čovjeka. Nijesmo te zaboravili.

JOVANOVIĆ RADOVAN-MIŠKO, NINA, NOVAK, STEVO 250 6. 12. 1994 – 6. 12. 2024

Draga sestro

STANKA-TANJA MILAŠEVIĆ

Prošlo je preteških i pretužnih četrdeset dana od kada nisi sa nama. Tuga nam srce slama. Tvoja pažnja i ljubav nam nedostaje. Ponosni smo što smo te imali. Volimo te beskrajno i čuvamo od zaborava.

Brat MIHAILO i snaha JASNA

MIĆU VOJVODIĆU

Bio si naš jak oslonac u životu sa najboljom i iskrenom dušom. Brinuo si o nama kao o svojoj djeci. Hvala na svemu, čuvamo te od zaborava.

BOBAN, BILJA i MIRA sa porodicama

Voljenom bratu i šuri

MIĆU VOJVODIĆU

Četrdeset dana bolne tišine bez svakodnevnih poziva i dolazaka. Iako riječi sada malo znače, moramo ti reći barem ljudsko Hvala za sve što si za nas uradio, a bilo je toga mnogo.

Počivaj u miru sa svojim ocem i bratom a mi vas čuvamo od zaborava.

Sestra ZORICA i zet VASO

Naš lijepi anđele

STANKA-TANJA MILAŠEVIĆ

Čekamo te već četrdeset dana, da te ponovo vidimo, čujemo, zagrlimo i poljubimo. Tebe nema, ali ćemo te vječno čuvati od zaborava, u svakom dahu, u svakoj misli, u svakom kutku naših srca.

Tvoj lik i tvoj osmijeh ostaće naše svjetlo, što obasjava tamu vremena i vodi nas kroz bol. Dani prolaze, a svaki je prazniji i teži bez tebe, svako svitanje donosi tugu jer te nema među nama. Volimo te beskrajno i neizmerno nam nedostaješ.

STANKA-TANJA MILAŠEVIĆ

Vrijeme prolazi, ali sjećanja i uspomene neće nikada. Pamtićemo te uvijek veselu i nasmijanu, sa vedrim riječima. Zauvijek si u našim srcima.

Tvoja sestra JADRANKA sa porodicom

Dvije godine otkako nije sa nama naša draga supruga, majka i baba

MILENIJA

Draganova KALUĐEROVIĆ rođena DAVIDOVIĆ

Sjećanje na tebe i tvoj častan život daje nam snagu da živimo bez tebe. Ponosni na tebe, nikad te nećemo zaboraviti.

TANJA

Tvoji SINIŠA, MARIJANA, DRAGANA i SOFIJA

Navršava se 40 dana otkako je preminuo naš voljeni

Petak, 6. decembar 2024. Oglasi

Navršava se najtužnija godina dana od kada nijesu sa nama naši voljeni

ZDRAVKO MIROSLAV

Pajovi VUKČEVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu, ne donosi zaborav, samo jača želju za vama.

Nema utjehe za majku koja je ostala bez sinova, djecu bez roditelja, sestre bez braće, supruge bez supruga.

Ostaje nam da živimo kako moramo zbog onoga što ste ostavili, svoju djecu i vaše ime, a vama Bog neka podari rajsko naselje i anđeli neka vas čuvaju.

Doživotno ostajete naš neprebol.

Uža porodica će u subotu 7. decembra u 10 sati posjetiti njihovu vječnu kuću.

Porodica VUKČEVIĆ

Voljena braćo

ZDRAVKO MIROSLAV VUKČEVIĆ

Godina dana tuge i bola koja nikada proći neće. Zaborav ne postoji, rana je doživotna a ljubav prema vama vječna.

Sestra JELICA sa porodicom

ZDRAVKA MIROSLAVA

VUKČEVIĆ

Premalo je riječi, a previše tuge da kažemo koliko mi nedostajete.

Neka vaša dobra duša pronađe mir u carstvu nebeskom.

Sestra NEVENKA

Voljeni ujaci

ZDRAVKO MIROSLAV VUKČEVIĆ

Prođe tužna godina bez vas, bili ste naša snaga i oslonac.

Nedostajete nam svaki dan sve više. Hvala vam za svu ljubav i pažnju koju ste nam pružali.

Sestrić ZLATKO, sestrične ZLATKA i JASNA sa porodicama

6. 12. 2023 – 6. 12. 2024.

DOBRILA MATOVIĆ

Godinu dana bez toplog dočeka, osmijeha i podrške. Teže je nego prvog dana, ali nas sjećanje na tvoje mnogobrojne vrline ispunjava neizmjernim ponosom.

Navršava se duga i bolna godina, od preranog odlaska moje voljene i nikad zaboravljene braće

258

ZDRAVKA MIRA

VUKČEVIĆ

Ne postoji vrijeme koje može izbrisati tugu, bol i sjećanje na vas i vašu ljubav, dobrotu, poštenje… Počivajte u miru vječne tišine i neka vas Anđeli čuvaju, a mi ćemo vas čuvati od zaborava. S ljubavlju i bolom,

sestra JAGODA sa porodicom

ZDRAVKO MIRO VUKČEVIĆ VUKČEVIĆ

Kako da vam se obratim, zar ovako na ovaj način, mila moja braćo? Zar je ovako moralo biti? Hiljadu pitanja a odgovora nema. Nedostajete u svakom trenutku i na svakom mjestu. Sa ponosom i tugom.

TVOJA PORODICA

Godina je od smrti mog brata