Dnevni list Pobjeda 09.12.2024 by Pobjeda

Premijer, Ministarstvo prosvjete i Savjet za prava djeteta traže od tužilaštva i policije da ispitaju okolnosti povodom slučaja seksualnog uznemiravanja bivše učenice

Profesor čekao da maturira, pa počeo da joj šalje lascivne poruke

Iskusni prosvjetni radnici Pobjedi su kazali da je pravilnik o izricanju disciplinskih mjera veoma štur, te da direktorica nije imala odriješene ruke u ovom slučaju, zbog činjenice da djevojka više nije bila učenica te škole. Ono što je direktorica Vučurović, koja je te 2021. godine tek stupila na tu funkciju, mogla da uradi jeste da slučaj prijavi policiji i Ministarstvu, kazali su sagovornici Pobjede, ističući činjenicu i da je punoljetna

NIKO NEMA VEĆINU: Lista PES - SNP u beranskoj opštini osvojila najviše glasova, Mandić i Knežević učvrstili biračko tijelo, blagi pad DPS-a, uspjeh BS-a

Ako se dogovore, partije iz državne

vlasti vodiće Berane

PES - SNP osvojili 13 mandata na izborima u Beranama, koalicija „Za budućnost Berana“ osam, DPS pet, Demokrate četiri, a po dva „Zato što volim Berane“ i BS

PORAZNI I ALARMANTNI PODACI: Za deset mjeseci više od 600 krivičnih djela i 1.000 prekršaja vezanih za porodično nasilje

Dr Tea Dakić upozorava da u tradicionalnom društvu žena nije svoja - ona je očeva ili muževljeva, njeno djelovanje i svrha njenog postojanja ogledaju se u njenoj podređenoj ulo-

Sonja Dragović iz Udruženja KANA i Vuk Iković iz Preokreta za Pobjedu o sječi velikog broja čempresa prije dva dana u Zagoriču

Mislim da je investitor odlučio da posiječe drveće jer je procijenio da za to neće odgovarati. Sistem planiranja i izgradnje prostora u Crnoj Gori po pravilu ne koristi postojeće mehanizme kontrole i ne kažnjava prekršioce – poručuje Sonja Dragović iz Udruženja KANA. Vuk Iković iz Preokreta smatra da živimo posljedice urbanističkog kriminala, čiji monopoli nijesu srušeni, već nadograđeni

Sirijski pobunjenici preuzeli kontrolu nad Damaskom, predsjednik pobjegao u Moskvu

Pridružena članica Odbora za reformu izbornog zakonodavstva Nikoleta Đukanović ocijenila da je za izmjenu tih akata potrebno da političke stranke svoje interese ostave po strani

Partije ne žele izbornu reformu jer bi ona ograničila njihovu moć

PODGORICA – Reforma izbornog zakonodavstva, posebno sveobuhvatna, ograničava monopole moći partija i to je ključni problem koje partije u Crnoj Gori, ovakve kakve jesu, nedemokratske i neevropeizovane, navodi da izbornu reformu samo deklarativno propagiraju, ocijenila je za Pobjedu doc. dr Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica i pridružena članica Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva.

Đukanović je na pitanje zašto izborna reforma tapka u mjestu iako je to jedno od najvažnijih pitanja na koje upozorava EU, te nedostaje li političke volje za taj proces, odgovorila da nam „do izborne reforme ne treba samo dovoljna većina, nego istinska opredijeljenost partija da svoje interese stave po strani kako bi građani dobili depolitizovanu i profesionalizovanu izbornu administraciju, dobro izborno zakonodavstvo i kako bi uopšte vratili povjerenje u izborne institucije“.

Nema volje

- Isto kao do 2020. godine, tako i nakon 2020. i pozicione i opozicione partije su bile protiv izborne reforme, tako da gotovo nikada nije bila sporna većina u parlamentu, jer mi u stvari nemamo ni manjinu koja se istinski zalaže za kvalitetna zakonska rješenja. Reforma, posebno sveobuhvatna, ogra-

Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva do sada pokazao visok stepen inertnosti i nezainteresovanosti za ozbiljan, profesionalan i dobro organizovan rad, ocijenila je Nikoleta Đukanović

ničava monopole moći partija i to je ključni problem koje partije u Crnoj Gori, ovakve kakve jesu, nedemokratske i neevropeizovane, navodi da izbornu reformu samo deklarativno propagiraju – kazala je Đukanović.

Istakla je da postoje posebno veliki izazovi u ovom procesu na koje partije nijesu spremne, iako među njima, kako je rekla, ima i onih koji se zalažu samo deklarativno za reformu, a ima i onih koji se ne libe jav-

no da iskažu svoje protivljenje otvorenim izbornim listama, depolitizovanim izbornim komisijama, jakim mehanizmima kontrole finansiranja političkih partija, afirmativnim akcijama za manjine, povećanju kvota za žene i unapređenju sveukupnog položaja žena u politici, koje su više nego marginalizovane i koje su, posebno ako imaju integritet i svoje sopstveno mišljenje za koje se bore, nedobrodošle u partiji.

- Ključni uzrok je namjera partija da i dalje uživaju benefite lošeg zakonodavstva koje im daje ogromnu moć. I to nije jedini problem. Crna Gora je država u kojoj se i tako loše izborno zakonodavstvo često krši, pa tako, na primjer, imamo čest slučaj da sve institucije i svi politički subjekti ćute kada izborne komisije proglašavaju protivzakonite izborne liste (jer ne poštuju izborne kvote), da je država nemoćna da sprovede izbore u jednoj

vlada crne gore / đorđe cmiljanić

maloj opštini, da parlament ne želi da stvori uslove da se agonija u Šavniku okonča, ali postoje i mnogi drugi primjeri koji ukazuju na nazadovanje u procesu integracija, uprkos aktuelnom narativu – ocijenila je Đukanović. Kako je rekla, „nažalost, izborna reforma se sagledava kao kruna procesa pregovaranja i ispunjavanja EU uslova, umjesto da ona bude primarna jer njom građanima omogućavamo da imamo fer i slobodne izbore i dobro zakonodavstvo koje je neophodno za takve izbore“. Podsjetila je da je Odbor koji je formiran prije godinu u Skupštini imao svoje slične prethodnike u ranijim mandatima. - Sve te inicijative bile su apsolutno neuspješne i to samo iz razloga što političke partije nijesu imale interes da reforme izbornog zakonodavstva sprovedu. Ostaje da se vidi da li će to učiniti ovaj ili možda neki naredni Odbor, pod pritiskom završavanja procesa pristupanja ili ćemo i taj proces samo ovlaš sprovesti i to samo onoliko koliko će Uniji biti dovoljno da se proces zaokruži, žmureći na manjak konkretnih rezultata, kao i do sada u mnogim oblastima koje su se morale (bolje) reformisati – istakla je Đukanović. Komentarišući dosadašnji rad Odbora za sveobuhvatnu iz-

Politička platforma koja će biti sprovedena netransparentno

Na pitanje kako gleda na zahtjeve predsjednika Skupštine Andrije Mandića da se mijenja Zakon o državljanstvu i da li to može da se radi mimo Odbora za sveobuhvatnu reformu, Nikoleta Đukanović je kazala da to pitanje prevazilazi rad Odbora. - Mislim da to pitanje prevazilazili rad Odbora, i to iz više razloga. Riječ je o političkoj platformi koja će, uvjerena sam, prije ili kasnije, biti sprovedena netransparentno i mimo rada i Odbora i poslanika, stručne zajednice i građana. Na tu inicijativu gledam kao izraz desnih etno-nacionalističkih politika i srpskih interesa koje u Crnoj Gori sprovode eksponenti Vučićeve politike. To je rješenje koje je i politički i pravno vrlo upitno, ali ima veliku snagu imajući u vidu da je to jedan od ključnih zadataka bivšeg DF-a, a samim tim i većine u parlamentu i Vladi, koja sve češće pravi kompromise sa mnogim retrogradnim idejama da bi zadržala pozicije u vlasti – kazala je Đukanović.

bornu reformu, Đukanović je kazala da je Odbor „do sada pokazao visok stepen inertnosti i nezainteresovanosti za ozbiljan, profesionalan i dobro organizovan rad“.

pogrešNo uređeN - Tačno je da je ovaj posao veoma obiman i zahtjevan. Međutim, po mom mišljenju, Odbor je inicijalno pogrešno uređen, imajući u vidu kratak rok na koji je oročen i brojne zakone koji je trebalo da budu predmet rada Odbora da bi reforma bila zaista sveobuhvatna, a zaobiđeni su. Za godinu, koliko Odbor postoji, urađeni su samo amandmani na Zakon o finansiranju političkih subjekata i kampanja, koji su još u izradi, i to je isforsirano zato što je taj zakon bio jedno od privremenih mjerila za dobijanje pozitivnog IBAR izvještaja. Umjesto da smo do juna usvojili odličan zakon o finansiranju političkih subjekata i kampanja, mi to nijesmo uradili još, uprkos pohvalama EU da smo ostvarili napredak te dobili pozitivan IBAR – kazala je Đukanović. Sve i da se izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i kampanja usvoje do kraja godine, kako se najavljuje, istakla je ona, sigurna sam da će nove izmjene morati da se rade već naredne godine jer umjesto da se paralelno radi na više zakonskih tekstova, ovim načinom rada dolazimo u situaciju da će doći do kolizicije odredaba različitih zakona. To je, uz spor tempo i neučinkovitost Odbora, jedna od ključnih manjkavosti rada tog tijela, jer ne ispunjava svrhu zbog kojeg je osnovano, a to je istovremen rad na više zakonskih tekstova koji posredno ili neposredno uređuju izborni proces, kako bi došlo do zaista sveobuhvatne izborne reforme – ocijenila je Đukanović. Komentarišući produženje roka za rad Odbora do kraja 2025, Đukanović je kazala da se odavno znalo da će to biti neminovno.

- Međutim, imajući u vidu veliki broj zakona čije izmjene su ostale nezapočete, ali i dosadašnji tempo rada i efikasnost Odbora, sumnjam da će godina biti dovoljna za kvalitetno reformisanje tako velikog broja zakona – kazala je Đukanović. Na pitanje koliko je realan rok, po njenom mišljenju, za završetak izborne reforme, istakla je da bi, iako je to veoma zahtjevan i kompleksan posao, i zahtijeva duže vrijeme, realan rok bio od dvije do četiri godine, ukoliko zaista postoje kapaciteti i volja političkih aktera da to i sprovedu.

Đukanović je na pitanje da li je trebalo mijenjati sastav Odbora nakon ulaska Bošnjačke stranke u Vladu rekla da nije sigurna da može dati precizan odgovor, ali je, kako kaže, sastav Odbora definisan u odnosu na sastav parlamenta, pa u njemu sjede predstavnici i opozicionih partija, a ne u odnosu na sastav Vlade. I. KoprIvICa

Nikoleta Đukanović

Koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije osvojila je najviše glasova, odnosno 13 odborničkih mandata na jučerašnjim izborima u Beranama. Slijede koalicija „Za budućnost Berana“ sa osam, DPS sa pet i Demokrate sa četiri mandata. Po dva odbornička mjesta pripala su građanskom pokretu „Zato što volim Berane“ i Bošnjačkoj stranci. Ispod cenzusa ostali su Evropski savez, grupa građana „Živimo za mladost - Milanko Šćekić“, Stranka pravde i pomirenja i Slobodna Crna Gora

BERANE – Koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije osvojila je najviše glasova, odnosno 13 odborničkih mandata na jučerašnjim izborima u Beranama. Slijede koalicija „Za budućnost Berana“ sa osam, DPS sa pet i Demokrate sa četiri mandata. Po dva odbornička mjesta pripala su građanskom pokretu „Zato što volim Berane“ i Bošnjačkoj stranci. Ispod cenzusa ostali su Evropski savez, grupa građana „Živimo za mladost - Milanko Šćekić“, Stranka pravde i pomirenja i Slobodna Crna Gora. Preliminarni rezultati saopšteni su iz štaba Demokrata. Lista „Berane na prvom mjestu“, predvođena PES-om i SNP-om, dobila je 33,7 odsto glasova, odnosno 13 odborničkih mandata.

Lider Pokreta Evropa sad i premijer Milojko Spajić ocijenio je da su građani na izborima pokazali da su im bitne veće plate i penzije. - Najbitniji za sve građane Cr-

NIKO NEMA VEĆINU: Lista PES - SNP u beranskoj opštini osvojila najviše glasova, Mandić i Knežević učvrstili biračko tijelo, blagi pad DPS-a, uspjeh BS-a

Ako se dogovore, partije iz državne vlasti vodiće Berane

ne Gore je standard. Sve ideje izborne liste PES - SNP će biti podržane iz centrale i daćemo sve od sebe da Berane u naredne četiri godine, poslije godina zapuštenosti, bude mjesto za primjer. Odavde sve kreće. Sve promjene su krenule iz Berana - poručio je Spajić. Savez Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Ujedinjene i Prave Crne Gore „Za budućnost Berana“ osvojio je 21,9 odsto glasova ili osam od ukupno 34 mjesta u lokalnom parlamentu. Nositeljka liste tog saveza Jelena Božović čestitala je PES-u i SNP-u, uz ocjenu da je na izborima pobijedila ideja koalicije „Za budućnost Cr-

ne Gore“, odnosno bolja, pristojna Crna Gora i pristojno Berane. Istakla je i da očekuje postizbornu koaliciju sa tradicionalnim partnerima.

Ona smatra i da je DPS ostvarila veliki pad i najavila kako će se to desiti i na narednim izborima u Nikšiću i Mojkovcu. Pet mandata su, sa 13,5 odsto glasova, dobile Demokrate, čiju je listu „Korijene čuvamo, Berane gradimo“ predvodio Božo Premović

On je rekao da su Demokrate pokazale da mogu sami da izađu na izbore i ostvare dobar rezultat, ali i da je pred njima puno posla, jer slijedi „težak period za razvoj Berana“. Mandat više od Demokrata

osvojila je Demokratska partija socijalista, sa listom „Za Berane i srcem i znanjem“, koju je predvodio Miro Nedić DPS-u je povjerenje ukazalo 11,17 odsto birača, što joj omogućava četiri odbornička mjesta. Nosilac liste DPS-a Miro Nedić ocijenio je da je ta partija

ostvarila vrlo dobar rezultat i da su izbori pokazali da je DPS nesalomiva. - Možda nije na nivou parlamentarnih izbora, možda smo očekivali neki glas više, ali to je što je. Išli smo sami, na prošlim izborima bili smo u koaliciji. Biti DPS u Beranama je teško, borili smo se protiv či-

Vijestima zabranjen ulaz u izborni štab ZBB

Novinarima televizije i lista Vijesti zabranjen je ulazak u štab koalicije „Za budućnost Berana“, saopštili su njeni funkcioneri u razgovoru sa novinarima, prvo telefonski, a zatim i lično, na vratima izbornog štaba tog saveza, koji je predvodila nekadašnja poslanica Nove srpske demokratije u Skupštini Crne Gore Jelena Božović Izborni štab koalicije ZBB nalazi se u prostorijama Prave Crne Gore u centru grada, nedaleko od hotela ,,As“. Ispred štaba su viđeni i pripadnici policije.

Prethodna vladajuća većina u Beranama raspolagala je sa 19 od ukupno 34 mjesta u lokalnom parlamentu, a osim koalicije „Za budućnost Berana“ i Demokrata, činili su je i lista „Berane sad“, Prava i Ujedinjena Crna Gora. Do tada vladajuća Socijalistička narodna partija, sa svojih sedam odbornika, postala je opozicija

tavog državnog aparata. Ovdje smo 11 godina u opoziciji, a već četiri godine na državnom nivou u opoziciji – izjavio je sinoć Nedić i dodao kako su „Beranci ostali na kursu devastacije grada“. Po dva mandata pripala su građanskom pokretu „Zato što volim Berane“, za koji je glasalo 6,3 odsto birača, i Bošnjačkoj stranci. Ispod cenzusa ostali su Evropski savez, grupa građana „Živimo za mladost - Milanko Šćekić“, Stranka pravde i pomirenja i Slobodna Crna Gora.

Evropski savez podržalo je 2,1 odsto birača, grupu građana „Živimo za mladost“ 0,6, a SPP 0,4 odsto birača.

Pravo glasa na jučerašnjim vanrednim izborima u Beranama imalo je 23.645 građana tog grada, a iskoristilo ga je njih oko 56,7 odsto.

Prethodni lokalni izbori održani su 2022. godine, ali vlast koja je tada formirana nije izdržala kraj mandata, jer na njegovoj polovini Nova srpska demokratija i Demokrate nijesu uspjele da obave unaprijed dogovorenu rotaciju na čelnoj poziciji u Opštini, jer za to nije postojala neophodna većina u beranskom parlamentu. Prethodna vladajuća većina u Beranama raspolagala je sa 19 od ukupno 34 mjesta u lokalnom parlamentu, a osim koalicije „Za budućnost Berana“ i Demokrata, činili su je i lista „Berane sad“, Prava i Ujedinjena Crna Gora. Do tada vladajuća Socijalistička narodna partija, sa svojih sedam odbornika, postala je opozicija. Đ.ĆORIĆ

Spajić i Joković slave dobar rezultat koalicije

Nosilac liste DPS-a Miro Nedić kaže da su očekivali ,,neki glas više“

Sinoć u Muzičkom centru u Podgorici M:tel predstavio „Move“ TV platformu

Novo

iskustvo u digitalnom svijetu

PODGORICA - Kompanija M:tel otvorila je sinoć novo poglavlje u svijetu digitalne televizije. U Muzičkom centru predstavljena je Move TV aplikacija, nova OTT platforma koja korisnicima donosi novo iskustvo u digitalnom svijetu.

Move TV predstavlja streaming platformu preko koje možete gledati live više od 250 kanala, uz mogućnost premotavanja do sedam dana unazad i pristupanja sadržaju bilo kad i bilo gdje. Uz najbolji kvalitet slike i personalizovanu ponudu, sadržaj za najmlađe, filmski i sportski sadržaj i još mnogo toga kompanija M:tel sa Move TV platformom podiže iskustvo gledanja televizijskog sadržaja na potpuno novi nivo.

Izvršni direktor Zoran Milovanović istakao je da su ključ uspjeha kompanije M:tel posvećen rad ozbiljnog tima zaposlenih, jasna vizija i kontinuirano osluškivanje potreba korisnika. - M:tel je 2015. godine počeo sa razvojem kablovske infrastrukture i ubrzo postao lider u ovoj oblasti. Danas možemo da se pohvalimo da pokrivamo 41 odsto televizijskih korisnika u Crnoj Gori, što je nešto više od 110.000 domaćinstava. Naša kablovska infrastruktura omogućava da se čak 90 odsto domaćinstava priključi na naše usluge, što Crnu Goru svrstava među zemlje sa najkvalitetnijom infrastrukturom u svijetu - rekao je Milovanović.

Prisutnima se predstavio ,,najnoviji radnik“ Viktor,

koji je kreacija vještačke inteligencije. On je istakao da M:tel ostaje lider u Crnoj Gori kada je riječ o broju korisnika mobilne telefonije, kablovskih usluga i interneta, potvrđujući time dominaciju kompanije na domaćem tržištu.

Događaju „Night to MOVE“ prisustvovali su i glumci istoimenog filma Igor Benčina, Marta Bjelica, Ivan Đorđević, Miodrag Radonjić i izvršni producent filma Aljoša Ćeranić Predstavljanjem Move aplikacije, M:tel još jednom potvrđuje svoju posvećenost inovacijama i pružanju korisnicima najmodernijih rješenja u digitalnom svijetu. Na kraju je održana specijalna projekcija filma „Volja sinovljeva“ iz produkcije Telekoma Srbija. N.K.

Iz građevinske kompanije odbacili optužbe Unije slobodnih sindikata Crne Gore

Bemaks: Plate i poštovanje radničkih prava daleko iznad zakonskih propisa

PODGORICA - Unija slobodnih sindikata Crne Gore uputila je Inspekciji rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga zahtjev za inspekcijski nadzor u kompaniji Bemaks. Oni su zahtjev uputili Srđanu Simoviću, glavnom inspektoru rada.

Uniji slobodnih sindikata Crne Gore, anonimnim putem, obratili su se zaposleni u Bemaks d.o.o. Montenegro (bivši Genex.CG), koji su ih informisali o masovnom kršenju osnovnih prava zaposlenih u tom društvu, kao što su: neplaćeni prekovremeni rad i rad u dane državnih i vjerskih praznika; uskraćivanje prava na godišnji odmor; neuručivanje primjerka ugovora o radnom angažmanu i platne liste; nepoštovanje prava zaposlenih propisanih programom „Evropa sad“ i „Evropa sad 2“; zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme protivno odredbama Zakona o radu i dr. Povodom navoda Unije slobodnih sindikata Crne Gore da kompanija Bemaks ne po-

štuje radnička prava, odlučno odbacujemo sve optužbe koje su iznesene na naš račun, saopštili su iz te kompanije. - Kao odgovorna kompanija, smatramo neophodnim da se ogr adimo od neistina i ukažemo na činjenice koje potvrđuju naše kontinuirano i izvanredno ophođenje prema zaposleni -

ma - naveli su u saopštenju. Bemaks je, ističu, lider u poštovanju i unapređenju radničkih prava u Crnoj Gori. - U 18 godina svog postojanja kao stimulans podijelili smo više od 100 stanova svojim zaposlenima, a planiramo da nastavimo sa ovom praksom. Naši radnici uživaju u zaradama koje su daleko iznad crno-

gorskog prosjeka. Samo ćemo napomenuti da je u Bemaksu prosječna neto plata za novembar 2024. bila 1.597 eura. Pored toga, pokazujemo visok stepen socijalne odgovornosti kroz politiku isplate zarada zaposlenima na bolovanju, za razliku od zakonskog minimuma od 70 odsto, Bemaks isplaćuje 100 odsto

zarade tokom višemjesečnog odsustvovanja, pa čak i kada ona traju i do šest mjeseci - piše u saopštenju te firme. Radna sigurnost im je, kako kažu, na prvom mjestu. - Posebno ističemo činjenicu da 99 odsto naših zaposlenih ima ugovore na neodređeno vrijeme, dok samo jedan radnik ima ugovor na određeno vrijeme. Ovo je jasan pokazatelj naše posvećenosti osiguravanju stabilnosti i sigurnosti za naše radnike - dodaju u saopštenju.

Trudnicama i porodiljama, bez obzira na refundaciju od strane države, navode iz Bemaksa, isplaćuju uvećanu zaradu u skladu s principima programa „Evropa sad 2“ (E82), čime, kako kažu, žele dodatno podržati njih i njihove porodice.

Uporedo, dodaju, Bemaks je bio snažan podržavalac i prvog i drugog programa „Evropa sad“ jer, smatraju iz te kompanije, vraćanje zarada radnicima najbolji je način jačanja privrede.

- Bemaks se uvijek zalagao za transparentnost i spremni smo da ustupimo svu potreb-

nu dokumentaciju nadležnim organima. Sve inspekcije dobrodošle su da dođu u kontrolu, naročito vezano za prekovremene sate, odmore, plaćene praznične sate jer se u našoj kompaniji radnička prava poštuju daleko iznad zakonskih standarda - piše u saopštenju Bemaksa. Smatraju da nelegalne anonimne prijave, bez konkretnih dokaza ili provjerenih informacija, narušavaju ugled kompanije i integritet svih zaposlenih.

- Pozivamo gospodina Kekovića i Uniju slobodnih sindikata da, ukoliko imaju konkretne informacije o bìlo k akvim nepravilnostima, iste prijave nadležnim inspekcijama. Umjesto što se bavì spekulacijama, gospodin Keković bi trebalo da pokaže odgovornost i profesionalizam u obavljanju svoje dužnosti, jer nije korektno objavljivati poziv inspekcijama u medijima prije inspektorskog nadzora - kazali su iz Bemaksa. Anonimne prijave, te neprovjereni navodi i paušalne optužbe ne mogu i neće obeshrabriti Bemaks, naveli su iz te kompanije te poručili de će nastaviti da ulažu u svoje radnike ì unapređuju njihove uslove rada. - Pozivamo sve nadležne institucije da isprate naš rad i da na osnovu dokaza, a ne glasina, donose svoje zaključke, Bemaks d.o.o. ostaje posvećen poštovanju radničkih prava, unapređenju standarda svojih zaposlenih i izgradnji bolje i pravednije poslovne klime u Crnoj Gori - zaključili su. R.P.

Izvršni direktor Zoran Milovanović govori na ceremoniji

Do posljednjeg mjesta ispunjen Muzički centar

Iz kompanije tvrde da su njihovi radnici zadovoljni i pozivaju inspekciju da se uvjeri u to

Poneđeljak, 9. decembar 2024.

PODGORICA - Dok crnogorski hoteli pripremaju spektakularne novogodišnje proslave, njihovi aranžmani daleko premašuju finansijske mogućnosti prosječnog građanina. Cijene noćenja, svečanih večera i dodatnih sadržaja namijenjene su malobrojnoj eliti, ostavljajući većinu stanovništva da praznike proslavi u skromnijim uslovima.

Iako su cijene visoke, interesovanje za luksuzne aranžmane je veliko. Neki hoteli već su rasprodali određene pakete, što dodatno potvrđuje da je ponuda ovih hotela prvenstveno usmjerena ka gostima iz inostranstva, dijaspori i domaćoj eliti.

Ponuda

Crnogorski hoteli Splendid Conference & Spa Resort 5* i ,,Palas“ najavljuju spektakularne dočeke Nove godine uz bogate aranžmane, renomirane izvođače i luksuznu uslugu. Hotel ,,Splendid“ postaje središte praznične zabave od 31. decembra do 5. januara. Nastupi najvećih regionalnih zvijezda, poput Hari Mata Harija, Lidije Bačić, Marije Šerifović i Petra Graša, obećavaju glamuroznu atmosferu.

Cijena aranžmana je 555 eura po osobi za tri noći, što uključuje noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi s pogledom na planinu. Cijena dodatne praznične večere za goste hotela je za 1. januar 100 eura, za 2. januar - 80 eura, dok je za 3. i 4. januar 50 eura. Hotel ,,Palas“ u Petrovcu nudi trodnevni aranžman po cijeni od 700 eura po osobi, uz muzički program koji uključuje nastupe Ane Bekute, Danijela Alibabića, Ane Kokić, Saše Matića, Jelene Rozge i Peđe Jovanovića, dok će tokom sve tri noći svirati Hua Hua bend. Aranžman u ovom hotelu uključuje noćenje na bazi punog pansiona: doručak, ručak i svečana večera. Posebne pogodnosti su da djeca do sedam godina borave besplatno (bez stolice u restoranu), dok djeca od sedam do 12 godina ostvaruju popust od 50 odsto. Popust od deset odsto je za goste koji su boravili više od pet puta u ovom hotelu. Ukoliko se opredijelite samo

LUKSUZNI DOČEK: Cijene u Crnoj Gori za predstojeće novogodišnje praznike daleko iznad standarda građana, potrebno izdvojiti minimum prosječnu platu

„Najluđa“ noć u hotelima samo ,,za dubok džep“

Iako dosta koštaju, interesovanje za luksuzne aranžmane je veliko. Neki hoteli su već rasprodali određene pakete, što dodatno potvrđuje da je njihova ponuda prvenstveno usmjerena na goste iz inostranstva, dijaspore i domaću elitu

za novogodišnju večeru, ona košta 99 eura, dok je 1. januara 65 eura.

Luksuz

S obzirom na plate u Crnoj Gori, koje iznose oko 800 eura, ovakvi aranžmani ostaju privilegija malobrojnih. Postavlja se pitanje kako i ko može priuštiti ovakav luksuz, čak i tokom praznika.

Ove ponude više su namijenjene bogatim turistima i elitnim gostima, ostavljajući većinu Crnogoraca da praznike dočekaju kod kuće, uz skromne proslave daleko od svjetla luksuznih hotela.

Luksuzni restoran The Spot u sklopu hotela The Chedi Luštica Bay priprema doček Nove godine, balansirajući gastronomsku ponudu, svečanu atmosferu i muziku uživo.

- Gosti će imati priliku da uživaju u ekskluzivnoj a-la carte večeri, od 21.00 do 1.00 sat, uz minimalni unaprijed plaćeni iznos od 150 eura po osobi. Cijena uključuje nepovratni depozit i dodatnu naknadu za uslugu od 10 odsto. Za najmlađe goste organizovan je poseban dječji novogodišnji švedski sto u prostoru The Playroom, uz nadzor odraslih, kako bi djeca do 12 godina mogla uživati u sigurnom i

Podaci sa sajta Monteputa

zabavnom okruženju. Cijena dječjeg švedskog stola iznosi 55 eura po djetetu - kazala je direktorica marketinga i prodaje Leonarda Dedić Hotel Regent Porto Montenegro pripremio je ekskluzivan doček Nove godine uz svečanu večeru u luksuznom restoranu ,,Murano“, gdje će gosti uživati u specijalno osmišljenom meniju i nastupu Tine Džankić. Za najmlađe je obezbijeđen poseban dječji meni,

Auto-putem od početka godine prošlo 2,72 miliona vozila

PODGORICA - Auto-putem Princeza Ksenija od početka godine prošlo je 2,72 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.

Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a 2022. od njegovog otvaranja, sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila. Prioritetna dionica auto-puta Bar - Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.

osiguravajući da cijela porodica može uživati u prazničnoj atmosferi.

- Pored događaja u hotelu, gosti će imati priliku da dožive bogat praznični program organizovan u Tivtu i Porto Montenegru. Posebna atrakcija ove godine je klizalište u marini, prvo takve vrste u ovom prestižnom naselju. Tu su i praznični bazar, aktivnosti za djecu, muzički nastupi i projekcije filmova – savrše-

Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura. Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela. Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo. Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

zetno veliko, a ponuda programa, u kombinaciji sa visokim kvalitetom usluge i jedinstvenim iskustvom u zalivu, čini nas konkurentnim u odnosu na druge hotele iste kategorije - ističe Živković. Hotel ,,Princess“ u Baru spreman je da dočeka goste i ove godine uz pažljivo osmišljenu ponudu za proslavu Nove godine. Sa dvodnevnim i trodnevnim aranžmanima, svečanim večerama i nastupima poznatih izvođača, hotel nastavlja svoju dugu tradiciju prazničnog okupljanja. Kako je istakla direktorica marketinga i prodaje hotela Ljiljana Lukšić, novogodišnje veče biće obilježeno nastupima Nemanje Stevanovića i Katerine Tasevske, dok će za atmosferu 1. januara biti zadužen Čardak bend. Osim muzike, hotel nudi i vrhunsku gastronomsku ponudu kroz svečane večere uključene u aranžmane.

na kombinacija za zimski odmor na obali - ističe pi-ar menadžerka Jovana Živković

Interesovanje

Cijene noćenja sa doručkom u dvokrevetnoj sobi počinju od 275 eura i variraju u zavisnosti od kategorije sobe. - U cijenu su uključeni doručak i pristup SPA centru, što dodatno doprinosi vrijednosti boravka. Interesovanje za novogodišnje praznike je izu-

Cijena dvodnevnog aranžmana je 285 eura po osobi, dok je trodnevni 370 eura. Aranžmani uključuju noćenje sa doručkom. Djeca do sedam godina borave besplatno, dok drugo dijete ostvaruje popust od 50 odsto. Gosti koji ne žele smještaj mogu kupiti ulaznice za svečane večere i to za 31. decembar po cijeni od 99 eura, dok je za 1. januar - 65 eura. Lukšić naglašava da će pored programa hotela posjetioci Bara moći uživati u bogatom muzičkom programu koji traje od 28. decembra do 2. januara. Organizatori najavljuju koncerte i događaje na otvorenom u neposrednoj blizini hotela. - Doček Nove godine u Hotelu ,,Princess“ je tradicija duga preko 40 godina. Mnogo naših gostiju decenijama bira upravo naš ambijent za doček Nove godine. To nas čini jedinstvenim i ponosnim što pružamo nezaboravno iskustvo - izjavila je Lukšić. Za većinu ovakve proslave ostaju izvan dosega, a mnogi će praznike provesti kod kuće, daleko od svjetla luksuznih hotela i glamuroznih večeri, u skladu sa svojim mogućnostima. n. kovaČevIĆ

Sa prošlogodišnjeg dočeka Nove godine u ,,Splendidu“

Prema podacima resornog ministarstva, u sve predškolske ustanove u Crnoj Gori upisano je više djece od broja predviđenog standardima

Vrtići prebukirani, potrebno čak 1.800 novih mjesta

PODGORICA - Prema

podacima resornog ministarstva, u sve predškolske ustanove u Crnoj Gori upisano je više djece od broja predviđenog standardima. Naročito prebukirani vrtići su u Podgorici.

U Udruženju Roditelji nijesu optimistični da će se situacija uskoro promijeniti, uprkos najavljenim novim objektima. Blizu 25.000 mališana u Crnoj Gori pohađa nastavu u državnim vrtićima, a 1.300 u privatnim. Od tog broja je više od jedne trećine djece u glavnom gradu – njih 10.700. Prema Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, propisano

je da u zavisnosti od uzrasta djece u grupama može da boravi od osmoro do 25 djece. U odnosu na idealne uslove, zakonom propisane, u vrtićima boravi znatno više djece nego što je predviđeno.

- Zaista ima grupa koje broje 50, 60, 70, a imali smo u prethodnom periodu čak i do 80 djece - kaže Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji. Portparolka JPU „Đina Vrbica“ Dragana Bijelić kaže da je vrtić projektovan za određeni broj.

- Međutim, ta brojka je čak duplo veća od onoga što je predviđeno. U skoro svim našim vaspitnim jedinicama i vaspitnim grupama imamo

prebukiranost - navela je ona. Spasoje Ostojić iz Ministarstva prosvjete ističe da su ogromne grupe.

- Da bismo se približili evropskim standardima, negdje i sa komunikacijom sa evropskim partnerima prilikom kreiranja reformske agende, svjesni smo da nam je potrebno nekih 1.800 novih mjesta u vrtićima

- rekao je Ostojić. Samo u ovoj školskoj godini, u vrtićima JPU „Đina Vrbica“ broj djece je uvećan za sedam odsto.

- Naglasila bih da je posebno povećan broj obuhvata djece jaslenog uzrasta, što nam ukazuje da ćemo u narednim godinama imati većih problema

Održan Sajam pravde u tržnom centru „BIG Fashion“ u Podgorici

s prebukiranošću vrtića - kaže Bijelić. Svjesni potrebe ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu da je do decembra 2027. planirana gradnja sedam vrtića na teritoriji Crne Gore.

- Od toga su tri na sjeveru, a ostali su u Podgorici. Govorimo o vrtiću u Siti kvartu, Bloku 35, 36, o još jednom na Starom aerodromu i vrtiću pored OŠ „Dragiša Ivanović“. Trenutno je u fazi tenderska procedura za izradu projekta za vrtić u Siti kvartu, a u toku ove godine očekujemo i rješavanje pitanja idejnog rješenja za ove ostale vrtiće - kazao je Ostojić. U Udruženju Roditelji nijesu optimistični da će se situacija uskoro promijeniti.

- To je proces koji traje. Gradnja sama po sebi traje, njihove procedure su prilično duge, uvijek ima neko ko se žali na određene tenderske postupke, onda se to otežava. Zato smo i tražili ministarstvima i Vladi da za obrazovne ustanove promijene procedure. Međutim, tu se ništa nije promijenilo. U svakom slučaju, predugo u odnosu na problem i na sve ono što se dešava u takvim grupama koje ne znam ni sama kako funkcionišu - kazala je Mihailović.

Zbog prebukiranosti najviše trpe djeca. Stoga im se, upozoravaju iz Udruženja Roditelji, mora obezbijediti više prostora, uz poštovanje standarda i propisa. R.p

Premijer, Ministarstvo prosvjete i Savjet ispitaju okolnosti povodom slučaja

Profesor čekao počeo da joj

PODGORICA - U tržnom centru „BIG Fashion“ u Podgorici juče je održan drugi po redu Sajam pravde, saopšteno je iz tog sajma. Prvo izdanje sajma, kako navode, bilo je je 2021, u eri kovid pandemije pod okriljem Advokatske komore Crne Gore. - Ovoga puta idejni tvorac i direktorka sajma dr Nina Radulović okupila je širi krug pravnih profesija, tako da su građanima besplatne pravne savjete, pored advokata, pružali notari i javni izvršitelji, s obzirom da su partneri u organizaciji bili Institut za socijalne inovacije Progressus, Notarska komora i Komora javnih izvršitelja - navodi se u saopštenju. Građani su mogli da dobiju i besplatne poreske savjete od Instituta sertifikovanih računo-

vođa, kao i savjete vezane za osnivanje privrednih društava od Udruženja preduzetnica Crne Gore. - Prijatno je iznenadila posjećenost štanda Pravnog fakulteta Univerziteta Donja Gorica, koji je pored literature u izdanju ove akademske institucije i predstavljanja programa pravnog obrazovanja, takođe nudio pravne savjete od strane mladih kliničara, tj. budućih pravnika pod nadzorom akademskog mentora - kazali su. Dodaju i da nijesu bili zaboravljeni ni naši životni saputnici bez prava glasa, životinje i priroda, pa se na sajmu našao i štand za zelenu pravnu pomoć koji je pokrio Centar za zaštitu i proučavanje ptica - CZIP. - Pravni profesionalci su mogli naći softverska rješenja i struč-

nu literaturu na štandovima Kataloga propisa i firme „Proventum“. Program sajma je bio izuzetno bogat u toku čitavog dana, pa su građani, počev od 10 ujutru, mogli da se upoznaju sa životom i radom uglednih pravnika i djelatnika u pravu kroz opušten razgovor neposredno na sceni sa renomiranom voditeljkom Marijom Marković. Na sajmu su gostovali: adv. Rusmin Nikočević (pravnik i pisac), prof. Nikola Šaranović (UDG pravne klinike i napredni programi učenja prava), mr adv. Andrijana Razić (UIKS pod štiklama), adv. Predrag Milašević (advokat i rotarijanac), mr adv. Nikša Miljanić (advokat i ribolovac), dr Branka Bošnjak (inžinjer u zakonodavstvu) i doktorand Slavko Milić (naučnik u poli-

ciji) - piše u saopštenju sajma. Sajam je, dodaju, obogatila i panel diskusija „Pravo i moral“ u toku koje su inspirisani pitanjima direktorke Radulović u ulozi moderatora stavove iznijeli i diskutovali Vidak Latković, predsjednik Komore javnih izvršitelja Crne Gore, Damir Lekić, ugledni advokat, i Sandra Vujović, dramaturg i osnivač CIM foruma.

- Cilj sajma je promocija prava, pravnih profesija i vladavine prava u crnogorskom društvu, devalviranih posljednjih decenija, a prijeko potrebnih svakoj zajednici kao preduslov stabilnosti i napretka. Sajam je povezao različite aktere u pravnom sistemu, dajući priliku da se kroz lijepo druženje okupe oko službe građanima kao svrhe postojanja. Zato su svi učesnici sajma volontirali - naglasila je direktorka Radulović. U konačnom je zahvalila društveno odgovornim preduzećima, bez kojih realizacija sajma ne bi bila moguća: „BIG Fashion“ Podgorica, Lutrija Crne Gore i Pravni ekspert - stoji u saopštenju Sajma pravde. R.p.

PODGORICA – Profesor Gimnazije „Slobodan Škerović“ je prije tri godine seksualno uznemiravao, putem neprimjerenih poruka, svoju bivšu učenicu. Sa lascivnim porukama je počeo nekoliko mjeseci nakon što je maturirala, sa čime je učenica odmah upoznala direktoricu podgoričke gimnazije. Sve ovo je ispričala preksinoć Sara Vujisić u video-objavi na svom Instagram profilu.

Ispov I jest

Sara Vujisić je preksinoć izašla iz anonimnosti, kada je objavila svoju ispovijest na Instagramu. Ispričala je da je prvi neprimjereni komentar dobila od profesora nakon što je maturirala, kada joj je povodom fotografije u maturskoj haljini, koju je objavila na društvenim mrežama, poslao poruku „Imaš divan dekolte, što je izuzetna preporuka…“ Ona mu je na to odgovorila da će se u životu voditi glavom. Nakon toga, kazala je ona, sve do jeseni profesor je nije kontaktirao, do dana kada joj je pisao vulgarne, eksplicitne seksualne poruke, na koje ona nije uzvraćala niti mu je davala povoda. Dan nakon toga se obratila direktorici Biljani Vučurović, koja je tada posavjetovala da potraži pravnu zaštitu, a da će ona kazniti profesora. To je i učinila tako što ga je jedan mjesec kaznila 30 odsto manjom platom.

Ona je tokom svoje ispovijesti kazala da neće otkriti o kojem profesoru je riječ, ali je iz poruka koje je objavila jasno da je riječ o Radomanu Čečoviću, profesoru književnosti u toj školi. Poruke su veoma prizemne i vulgarne, a profesor od nje traži seksualni odnos. Pobjeda je sinoć kontaktirala profesora Radomana Čečovića, ali nijesmo dobili njegov komentar. Čečović je jedan od profesora koji je nedavno nagrađen Specijalnom nagradom za najbolji evropski udžbenik (BELMA) na Frankfurtskom sajmu knjiga. Priču Sare Vujisić je anonimizirano prije sedam dana objavio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG), nakon čega su u javnost putem društvenih mreža procurile i poruke koje je dobijala tada. Sve je to sada naišlo na oštru osudu javnosti, a preko društvenih mreža je za petak najavljen i protest ispred Gimnazije.

Biljana Vučurović

Detalj iz jednog podgoričkog vrtića

Savjet za prava djeteta traže od tužilaštva i policije da seksualnog uznemiravanja bivše učenice

čekao da maturira, pa

joj šalje lascivne poruke

Ispričala je da profesora tada nije prijavila, jer se nije osjećala ugroženo, da je konverzacija trajala par sati i da joj se više nikada nije obratio.

Kazala je i da ga nije prijavila policiji, jer u tom trenutku seksualno uznemiravanje nije bilo krivično djelo, niti je imala povjerenja u nadležne.

Pravilnik i nedoumice

Pobjedi su iskusni prosvjetni radnici kazali da je pravilnik o izricanju disciplinskih mjera veoma štur, te da direktorica nije imala odriješene ruke u ovom slučaju, zbog činjenice da djevojka više nije bila učenica te škole. Ono što je direktorica Vučurović, koja je te 2021. godine tek stupila na tu funkciju, mogla da uradi jeste da slučaj prijavi policiji i Ministarstvu, kazali su sagovornici Pobjede, ističući činjenicu i da je punoljetna.

Vučurović je za danas zakazala konferenciju za medije, zbog, kako navode iz ove obrazovne ustanove, „organizovane akcije putem društvenih mreža usmjerene protiv ove ustanove i nje lično“. Na upit CIN-CG o ovoj situaciji, Vučurović je kazala da je nakon što je djevojka upoznala sa incidentom, kaznila profesora disciplinskom mjerom u iznosu smanjenja zarade za 30 odsto, u novembru 2021. godine. Vučurović je tražila izjašnjenje od profesora koji je priznao sve, ističući da u trenutku neprimjerenih poruka djevojka više nije bila učenica u školi (prva poruka poslata je u junu, a maturanti su školovanje završili u maju).

On je priznao da je „prešao granicu u odnosu prema toj djevojci“, navela je Vučurović u odgovoru za CIN-CG. U njegovom izjašnjenju, prema pisanju CIN-CG, piše da on „sa gnušanjem“ odbija dio pritužbe bivše učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira sa drugim učenicama. k rivični zakonik

Seksualno uznemiravanje je postalo krivično djelo u Crnoj Gori tek od decembra 2023. godine. Gonjenje za seksualno uznemiravanje se preduzima po privatnoj tužbi, piše u Krivičnom zakoniku, u kome je navedeno i da je seksualno uznemiravanje krivično djelo, te da je kazna zatvora do šest mjeseci. Piše i da će se, ko seksualno uznemirava drugo lice kome je nadređen ili koje se prema njemu nalazi u odnosu zavisnosti ili koje je posebno ranjivo zbog dobi, bolesti, invaliditeta, zavisnosti, trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje, kazniti zatvorom do dvije godine.

Prosvjetna zajednica: Osuđujemo svaki oblik neprikladnog ponašanja u obrazovnim ustanovama

Prosvjetna zajednica Crne Gore traži od nadležnih institucija hitnu i temeljnu istragu slučaja seksualnog uznemiravanja od strane nastavničkog kadra, kao i preduzimanje svih zakonskih mjera prema počiniocu. - Prosvjetna zajednica Crne Gore najoštrije osuđuje svaki oblik neprikladnog ponašanja u obrazovnim ustanovama, posebno kada je riječ o zloupotrebi položaja i ugrožavanju sigur-

Prema Krivičnom zakoniku, seksualno uznemiravanje je svaki oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja seksualne prirode, kojim se želi povrijediti dostojanstvo nekog lica ili grupe lica, odnosno kojim se postiže takav učinak, a naročito kad takvo ponašanje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće, zastrašujuće, degradirajuće ili uvredljivo okruženje.

Hitno utvrditi

činjenice

Iz Ministarstva prosvjete su juče kazali da će da traže hitno utvrđivanje svih činjenica povodom slučaja u Gimnaziji „Slobodan Škerović”. Ocijenili su da zabrinjavajući navodi o seksualnom uznemiravanju djece od strane

Vučurović je za danas zakazala konferenciju za medije zbog, kako navode iz ove obrazovne ustanove, „organizovane akcije putem društvenih mreža usmjerene protiv ove ustanove i nje lično“

nosti učenika i studenata. Povodom nedavne objave CIN-CG i oglašavanja na društvenim mrežama bivše učenice, u kojima nastavnika tereti za neprimjereno ponašanje prema njoj, ali i prema drugim učenicama, koje nemaju hrabrosti da se javno oglase, izražavamo duboko razočaranje i zabrinutost - piše u saopštenju. Dodaju da to udruženje stoji uz učenice i njihove porodice, pružajući podrš-

nastavničkog kadra moraju biti alarm za cjelokupno društvo.

- Rješavanju ovakvih slučajeva se, zbog njihove osjetljivosti, mora ozbiljno pristupiti, uz učešće svih nadležnih institucija - iz Ministarstva. Ministarstvo će, poručuju, u domenu svojih nadležnosti, tražiti hitno utvrđivanje svih činjenica povodom slučaja u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.

- Ne smijemo dozvoliti da ijedno dijete u obrazovno-vaspitnim ustanovama ili van njih bude izloženo bilo kakvom vidu ugrožavanja sigurnosti ili dostojanstva. Imperativ rada svih nas je da obezbijedimo da naša djeca odrastaju i uče u ambijentu koji je podsticajan, podržavajući, ali prije svega bezbjedan – saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Premijer Milojko Spajić je preksinoć, nakon što su poruke procurile u javnost, na društvenoj mreži X pozvao policiju i tužilaštvo da reaguju.

- Pozivamo Upravu policije da u saradnji sa nadležnim tužilaštvom dodatno ispitaju sve okolnosti slučaja u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ koji se dogodio prije tri godine - napisao je Spajić.

On je napisao da će Vlada preko predstavnika Ministarstva pravde u Tužilačkom savjetu tražiti prikupljanje svih informacija, kao i eventualno postupanje nadležnog tužilaštva po ovom pitanju.

- Sve ovo dodatno upuću -

ku u svim daljim koracima prema pravdi i zaštiti njihovih prava. - Zahtijevamo od nadležnih institucija hitnu i temeljnu istragu ovog slučaja, kao i preduzimanje svih zakonskih mjera prema počiniocu. Takođe apelujemo na obrazovne ustanove i odgovorne organe da pojačaju preventivne mjere i mehanizme zaštite učenika i studenata, kako bi obrazovne ustanove bile sigurno okruženje za sve. Obrazovanje mora biti prostor povjerenja, sigurnosti i podrške, a svaki oblik devijantnog ponašanja mora naići na odlučan otpor i osudu - dodaje se u saopštenju.

je na beskompromisnu borbu za zaštitu naše djece koju sprovodimo kroz izmjene krivičnog zakonodavstva, ali i opravdanost postojanja Registra za lica osuđena za krivična djela protiv polne slobode učinjena na štetu maloljetnika koji je ova Vlada formirala u avgustu ove godine - ističe se u objavi Spajića. Povodom ovog slučaja juče se oglasio Dragoslav Šćekić, predsjednik Savjeta za prava djeteta, koji je kazao da zahtijeva hitno i temeljno ispitivanje svih okolnosti ovog slučaja kako bi se utvrdila odgovornost i spriječilo ponavljanje sličnih situacija. Apelovao je na nadležno tužilaštvo da javnosti pruži jasan stav o eventualnom pokretanju istrage i preduzetim mjerama. Transparentnost, dodaje on, u ovom procesu je ključna za vraćanje povjerenja u obrazovni sistem i osiguranje bezbjednog okruženja za sve učenike.

- Podsjećamo da je svako dijete nosilac neotuđivih prava koja moraju biti zaštićena, uključujući pravo na obrazovanje u sigurnom i podsticajnom okruženju, bez straha od bilo kakvog oblika zlostavljanja ili uznemiravanja. Uloga odraslih, posebno onih koji rade s djecom, jeste da budu uzor i podrška, nikada izvor ugrožavanja njihove sigurnosti i dostojanstva - rekao je Šćekić.

Poručio je da će Savjet za prava djeteta nastaviti da prati ovaj slučaj i preduzme sve zakonom predviđene mjere kako bi zaštitio prava i interese djece. j.martinoviĆ

Danas je najavljen pres u Gimnaziji Slobodan Škerović“ povodom ovog slučaja Poruke koje je profesor slao bivšoj učenici

Sara Vujisić m.

PORAZNI I ALARMANTNI PODACI: Za deset mjeseci više od 600 krivičnih djela i 1.000 prekršaja vezanih za porodično nasilje

PODGORICA - Prijetio supruzi i kćerki sjekirom, hvatao suprugu za vrat pred djetetom, bičem tukao djecu, prijetio ocu da će ga ubiti, prebio majku, prijetio ženi da će ubiti nju, dijete i sebe, udarao ženu nogama u glavu i po tijelu, podvodila maloljetnu kćerku starcu, tukao ženu lancem od motorne šege, udario majku pesnicom u nos

Sve ovo se dogodilo u posljednjih 10 dana, prema saopštenjima Uprave policije koja su mediji objavili. Ovo su prijavljeni slučajevi, a eksperti kažu da je veći broj žrtava koje se ne usuđuju da prijave nasilje. Iz Uprave policije su Pobjedi kazali da je za prvih deset mjeseci ove godine izvršeno 619 krivičnih djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 25 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Tih 619 krivičnih djela su počinile 652 osobe - 570 muškaraca, od kojih je sedam maloljetnika, i 82 žene, od kojih su dvije maloljetne.

U ovim slučajevima nasilja bilo je 714 žrtava - 218 muškog pola (od kojih je 31 maloljetno lice) i 496 ženskog pola (od kojih su 42 maloljetna lica).

Osim krivičnih prijava za ova djela, Uprava policije je podnijela i dodatnih 1.000 prekršajnih prijava zbog izvršenih 1.366 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Te prekršaje je počinilo 1.179 izvršilaca, od kojih je 838 muškog, a 341 ženskog pola.

Žrtava je u tim prekršajnim djelima bilo 1.290, od kojih 502 muškog, a 788 ženskog pola. Od ukupnog broja žrtava izvršenih prekršaja, 151 lice je maloljetno i to 89 ženskog i 62 muškog pola.

Prema podacima Uprave policije, najveći broj slučajeva nasilja u porodici desio se u Podgorici.

Uzroci i posljedice

Uzroke i posljedice ovako sumorne statistike porodičnog nasilja u Crnoj Gori, Pobjeda je tražila u odgovorima psihijatrice dr Tee Dakić, psihologa Radoja Cerovića i socijalne radnice i porodične terapeutkinje Dijane Popović-Gavranović.

Cerović je Pobjedi kazao da je vrlo malo vjerovatno da imamo precizne podatke, što je već samo po sebi problem i predstavlja potvrdu potpunog izostanka sistemskog i strateškog pristupa problemima.

- Veoma je lako i intuitivno osuditi nasilnike, oni su svakako za osudu i za krivične i prekršajne sudske epiloge. Sa tim će se svako složiti. Ali gledajući u te pojedince kao ,,krivce“ nećemo razjasniti zašto je odjednom tih krivaca toliko, gdje su do sada bili – istakao je on.

Popović-Gavranović je kazala da nijedna generacija u dosadašnjoj istoriji nije odrastala izložena toliko neposrednom,

Raslojeno društvo gaji nasilnike

Dr Tea Dakić upozorava da u tradicionalnom društvu žena nije svoja - ona je očeva ili muževljeva, njeno djelovanje i svrha njenog postojanja ogledaju se u njenoj podređenoj ulozi, ona postoji samo u odnosu sa drugim, važnijim članovima porodice i društva. Njena vrijednost je relaciona, nikad autonomna i autentična, ona vrijedi onoliko koliko je dobra drugima, koliko je njen život usmjeren na postizanje tuđih ciljeva

živopisnom, surovom, obijesnom nasilju koje je odvojeno od moralnih i fizičkih posljedica. Smatra da je iz toga neminovno i veće posezanje za nasiljem i njegovo širenje. - Makrofaktori se odražavaju na društvo u cjelini, na porodicu i pojedinca: ekonomski faktori/krize; ratovi koji se aktuelno vode u svijetu (ništa više nije daleko), migracije, politički faktori, odnos donosioca odluka i struke prema zločinu, politika vezana za oružje, društvena reakcija na nasilje i način borbe protiv kriminala (panika, povećavanje represije i kršenje ljudskih prava, uvećavanje ukupnog kriminala), tolerantnost prema drugačijima unutar svoje zemlje, opšti (nasilni) kulturni modeli, medijske slike, poruke i sadržaji – pojasnila je ona moguće uzroke. I dr Tea Dakić je stava da su uzroci nasilja u porodici mnogobrojni, ali naglašava da istraživanja sve više potvrđuju da se nasilno ponašanje uči. Smatra da nasilje u porodici, nasilje nad ženama i njegov najbrutalniji ishod, femicid, nijesu, kako se pogrešno misli, djela iz strasti, već djela iz moći.

- Nasilje u porodici je prije svega posljedica potrebe da se uspostavi moć i da se druga osoba kontroliše, što je, u ovom kontekstu, najčešće partnerka, ali može biti i bilo koji drugi član porodice – kaže dr Dakić. Nasilje se uči kroz društveni kontekst - odrastanje u sredini koja nasilje toleriše i relativizuje, u kulturama koje propagiraju i podržavaju rodnu nejednakost i patrijarhat, te muškarcima daju privilegije i viši socijalni status u odnosu na žene.

- I individualni faktori pri čemu se dominantno misli na ličnost onoga ko nasilje vrši, a gdje se često nalazi da je osoba i sama bila žrtva ili svjedok nasilja u porodici, te takve ličnosti često imaju osobine ne-

sigurnosti, niskog samopouzdanja, loših komunikacionih vještina, sklonost antisocijalnom ponašanju, pa sve do poremećaja podstaknutih upotrebom alkohola i supstanci – ističe dr Dakić.

Cerović ističe da broj prijavljenih slučajeva predstavlja ozbiljan sistemski problem koji se ne može posmatrati pojedinačno, već zahtijeva analizu šireg društvenog konteksta i razumijevanje nekih krovnih psiho-socijalnih pokazatelja. I on je saglasan da je teško razumjeti porast nasilja bez uzimanja u obzir nekih faktora na makrosocijalnom nivou. Među njima su prije svega socijalno raslojavanje i fragmentacija društvenog tkiva.

- Ovi elementi doprinose opštem povećanju agresivnosti u društvu i to povećanju svih oblika nasilja (vršnjačkog, rodno zasnovanog, seksualnog nasilja, masovnih tuča i nasilnih otimačina i slično). Iako na prvi pogled ekonomska raslojenost ne djeluje povezano sa nekim od ovih pojedinačnih slučajeva nasilja, znamo da socijalno

raslojavanje direktno podiže opšte nivoe nasilja – smatra Cerović.

Ekonomsko raslojavanje je u Crnoj Gori izuzetno visoko, pa ima vrlo konkretne i dramatične posljedice na svakog pojedinca.

Zbog toga, smatra Cerović, uz tu formu tzv. horizontalnog raslojavanje zadnjih godina imamo i nagli porast tzv. vertikalnog raslojavanja.

- To je fragmentacija po identitetskim kategorijama, kao što su nacija i vjera, što eksponencijalno komplikuje situaciju, stvarajući okruženje koje kod svih nas aktivira instinktivne mehanizme nasilja. Kod svih društava će uvijek da postoje pojedinci koji će predstavljati ,,vrhove“ ili ,,šiljate vrhove ledenog brijega“. Problem nije u pojedinačnom šiljku, već u činjenici da se cijeli ledeni brijeg podiže i da tako sve više tih ,,šiljaka“ isplivava – ističe Cerović. ,,Tradicionalne vrijednosTi“

Najveći broj počinilaca su muškarci - muževi, sinovi, partne-

ri… a najveći broj žrtava su žene – supruge, djevojke, ćerke. Pitanje je da li Crna Gora u svojoj istorijskoj, kulturološkoj, moralnoj vertikali zaista baštini vrijednosti kojima se diči, često se pozivajući na tradiciju, čojstvo i junašvo i slične parametre na kojima društvo, navodno, počiva. - Pitanje što su takozvane tradicionalne vrijednosti nije jednoznačno, već je prilično kompleksno, a možda i kontroverzno. Tradicionalne vrijednosti našeg i sličnih društava, između ostalog, počivaju i na tvrdokornom patrijarhatu i konzervativizmu, a ovi opet na rodnoj asimetriji i hijerarhijskom poretku. Istorijski gledano, sloboda, i to ona kolektivna, deklarativno je dio crnogorske tradicije, dok individualna slobodna nije nešto što se baštini, naročito ne kad se radi o slobodi žena – ističe dr Dakić.

I Cerović, pored navedenih, kao još jedan uzrok koji doprinosi alarmantim brojkama vidi i povratak tradicionalnih vrijednosti, posebno u domenu patrijarhata.

- To je dramatičan trend. Od 2003. do 2023. godine, Crna Gora je na Inglehartovoj ljestvici tradicionalnog razmišljanja pala sa nivoa Holandije i Finske na nivo Libana i Irana. Ova promjena ukazuje na dramatičan porast konzervativnih vrednosti koje mogu doprinijeti normalizaciji nasilja, afirmaciji tradicionanih i patrijarhalnih, mizoginih, ali i ksenofobnih formi netolerancije, uključujući i religioznu mizoginiju i dogmatsku retoriku - istakao je Cerović Dr Dakić ističe da žena u crnogorskom društvu, tradicionalno, nije svoja.

- Ona je očeva ili muževljeva, njeno djelovanje i svrha njenog postojanja ogledaju se u njenoj podređenoj ulozi, ona postoji samo u odnosu sa drugim, važnijim članovima porodice i društva, i njena vrijednost je relaciona, nikad autonomna i autentična, ona vrijedi onoliko koliko je dobra drugima, koliko je njen život usmjeren na postizanje tuđih ciljeva. Tradicionalne ili ne, takve postavke niti jesu niti mogu biti ikakva vrijednost. To nije ni vrijednost, a ni vrlina, to je dehumanizacija žena – jasna je dr Dakić. Upozorava da je svako izlaženje iz okvira ovih očekivanja za ženu prestup i veoma često nailazi na osudu, odbacivanje, ponižavanje i poništavanje ličnog dostojanstva.

- Tradicionalni, patrijarhalni seting teži da održi svoj status kvo, u kome jedan, podređeni, rod, radi za održavanje sistema. Zato se tradicionalisti i konzervativci toliko i protive feminizmu, rodnoj ravnopravnosti i ljudskim pravima - jer ako smo jednaki, ko će da služi, ko će da radi za sve njih, dok oni rade samo za sebe – istakla je ona.

A što se čojstva i junaštva tiče, kaže, da su pravilo i uobičajene pojave, a ne izuzeci, ne bi se toliko ni slavili.

- I čojstvo i junaštvo su rijet-

Tea Dakić

Najveći broj počionica porodičnog nasilja su muškarci kccg

ke iskre ljudskosti i hrabrosti i u istoriji i u sadašnjosti našeg društva, kojima se nerijetko kite oni koji su upravo u ljudskosti i hrabrosti deficitarni, pa nije ni čudo da su se ti termini ,,izlizali“. Kad bismo zaista težili tim moralnim vertikalama, da kad treba branimo sebe od drugoga, ali još i snažnije branimo drugoga od sebe, vjerujem da bismo bili mnogo zrelije, solidarnije i zdravije društvo – zaključuje dr Dakić.

Nasilje je izbor

Dr Tea Dakić naglašava da je važno razjasniti, da se u situacijama nasilja, a naročito nasilja u porodici, ne radi o nekom impulsu kom osoba koja se nasilno ponaša ne može da se odupre, već taj neko donosi izbor da se nasilno ponaša.

I Popović-Gavranović ističe da se nasilje vrši s namjerom da se povrijedi druga osoba, da se primijeni sila, pokaže, uspostavi ili održi sopstvena moć. Napominje da ga je potrebno razlikovati od agresije za koju svi imamo potencijal. - Agresija je u nama i oko nas, svakodnevno, bez nje ne bismo mogli da preživimo. Različite su manifestacije agresivnosti kod pojedinaca kada imaju potrebu da postave svoje granice, nametnu svoje principe, uvjerenja i interese. Ne možemo isključiti agresiju iz života, ali možemo naučiti da sa svojim emocijama postupamo na zreliji, društveno prihvatljiv način. Što je osoba zrelija, lakše kontroliše svoju agresivnost i bira mehanizme i strategije odbrane. Kada unutrašnja i vanjska kontrola popuste, agresija se ispolji intenzivnije – ističe ona. Agresivno ponašanje je najčešće posljedica slabe kontrole u situaciji u kojoj se osoba osjeća ugroženo i ne zna kako da izađe na kraj sa preplavljujućim neprijatnim emocijama i ne podrazumijeva namjeru da se povrijedi druga osoba,

U 619 počinjenih

krivičnih djela, za deset mjeseci bilo je 714 žrtava - 218 muškog pola (od kojih je 31 maloljetno lice) i 496 ženskog pola (od kojih su 42 maloljetna lica)

nosnih sudova, samosvijesti i savjesti, realna procjena – ističe ona.

Nasilje se širi i onda kada nedostaju društvene granice u vidu društvenih i zakonskih normi koje ne tolerišu nasilje, zabranjuju i kažnjavaju nasilje bez dilema ko, kada i u kojoj mjeri treba da se umiješa u život porodice i kada porodični problemi zahtijevaju intervenciju državnih organa.

već impulsivnost pa je to vidljivo i drugima, nije prikriveno. S druge strane, pojašnjava Popović-Gavranović, nasilje podrazumijeva ponavljanje agresivnih postupaka prema istoj osobi, koja je slabija i prikriva se od drugih.

- Ne treba zaboraviti ni da nasilje ima tendenciju da se širi. Vrijeme u kojem živimo nameće stalne zahtjeve za samopoštovanjem, samodokazivanjem; ostvarivanjem svojih prava, ambicija, rivaliziranje; postignućem i to da se postigne što više za što manje vremena, da se živi uspješno i sretno što sve kreira prostor za anksioznost i doživljaj neadekvatnosti. Nasilje se širi i ako nedostaju lične granice u obliku saosjećanja, pozitivnih vrijed-

- Ili ako država svojim instucijama ne obezbjeđuje zaštitu od nasilja, putem adekvatnog profesionalnog postupanja i u saradnji sa nevladinim organizacijama koje pružaju pomoć, informisanje, savjetovanje i bezbjedan smještaj – ističe Popović-Gavranović.

iNstitucije bez odgovora

Dr Tea Dakić je na pitanje - da li smatra da je došlo do jedne vrste oslobađanja u smislu da su žrtve sada spremnije da prijave nasilje, te to stvara sliku o učestalosti ili je zapravo broj slučajeva porastao, odgovorila da je nasilje sveprisutno i magnituda ovog problema je ogromna. - Svakako da podizanje svjesnosti o prepoznavanju partnerskog i porodičnog nasilja, ali i unaprijeđeno funkcionisanje nadležnih intitucija postiču i češće prijavljivanje i kvalitetnije procesuiranje, ali to i dalje nije dovoljno. Mi i dalje znamo da velika većina slu-

Djeca su uvijek žrtve

Žrtve porodičnog nasilja su veoma često djeca - bilo da su direktno zlostavljana ili su prisustvovala scenama koje ostavljaju traume za cijeli život. dijana popović-gavranović ističe da djeca trpe zanemarivanje, učestalo nasilje u porodici (uključujući i nedozvoljene oblike kažnjavanja), zlostavljanja od strane bliskih osoba, ali i stalno prisutnih nestabilnih odnosa između roditelja i roditelja i djece, alkoholizma ili narkomanije ili hronične bolesti članova porodice, bez odgovarajućeg tretmana.

- Posljedice ovakvih traumatskih događaja su komplikovanije, dublje integrisane u ličnost, a osobe koje su preživjele ovakva iskustva mogu imati emocionalne smetnje koje se protežu i u odraslom dobu – upozorava ona.

Popović-Gavranović ističe da kontinuirani stres u porodičnom sistemu može da ostavi trajne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje, na ličnost koja se razvija, a disfunkcional-

ni porodični odnosi, posebno u dužem trajanju, narušavaju emocionalnu sigurnost djeteta, djetetovu sliku o samome sebi, roditeljima, a mogu narušiti odnos s jednim i/ili sa oba roditelja. - Treba uzeti u obzir da što je dijete mlađeg uzrasta i što je duže u ovakvoj situaciji, u većem je riziku po mentalno zdravlje i da se naruše svi segmenti zdravog razvoja: bazično povjerenje, privrženost roditeljima, sigurnost, regulacija osjećanja, samopoštovanje, odnosi sa drugima (drugim važnim osobama, vršnjacima), obrazovna postignuća – ističe ona.

Kao poseban rizik, smatra Popović-Gavranović, treba uzeti otežavajuću okolnost činjenja nasilja pred djetetom, i ponavlja da - i kada je dijete u drugoj prostoriji, svjesno je atmosfere u porodici koja vodi u eskalaciju nasilja koje se dešava unutar istog stambenog prostora, kao i posljedica po člana porodice koji je direktna žrtva, po čitavu porodicu.

- Djeca su žrtve nasilja u poro-

čajeva ostaje neprijavljena. Što, ako imamo u vidu opserviranu učestalost u prijavljivanju, djeluje zapravo dodatno zastrašujuće – ističe ona. Podsjetila je na istraživanje Ujedinjenih nacija koje je pokazalo da je tokom svakog dana u 2023. godini, globalno, u prosjeku 140 žena i djevojčica života lišio partner ili član porodice - što znači da je jedna žena ubijena na svakih 10 minuta. - Ovakvo rodno zasnovano nasilje nastaviće da eskalira dokle god se društvo ne oslobodi patrijarhalnih normi koje ovo nasilje ne osuđuju i koje odgovornost prebacuju na žrtvu i opravdavaju nasilnike – istakla je dr Tea Dakić. Cerović zaključuje da su institucionalni odgovori na porodično nasilje „sasvim nedovoljni“. - Iako postoje i zakoni i skloništa za žrtve nasilja, oni djeluju izolovano i u izostanku sistemske podrške. Potrebna je sveobuhvatna strategija koja uključuje saradnju sa raznim vrstama nevladinih organizacija i stručnjacima iz oblasti psihologije da bi se stvorila široka mreža podrške za žrtve

nasilja, ali i podigao opšti stepen razumijevanja i empatije za te žrtve. Ta strategija mora uključivati i mehanizme prevencije i rane detekcije. U suprotnom, društvo će se suočiti sa još težim posljedicama – upozorava on.

sa NasilNicima se mora raditi

Dijana Popović-Gavranović ističe da se ne smije zaboraviti da kažnjavanje kroz pravosudni sistem ne postiže punu djelotvornost bez primjene psihoedukativnog i psihoterapijskog rada sa učiniocima nasilja u porodici.

- To im obezbjeđuje da preuzmu punu odgovornost za učinjeno nasilje i odustanu od obrasca – žrtva je sama doprinijela ili zaslužila nasilje; da naprave uvid u svoje ponašanje; nauče upravljanje sopstvenim emocijama i kontrolisanje sopstvenih izliva bijesa, ali i razočarenja, ogorčenja ili stida kako bi promijenili ponašanje kojim povrijeđuju članove porodice; da nauče da saosjećaju sa povrijeđenom osobom (da uvide bol koji su nanijeli dru-

Dijana Popović-Gavranović

dici, bez obzira da li su direktno izložena - vide nasilje nad drugim članom porodice ili su sami žrtve nasilja; ili su indirektno izložena - čuju nasilje iz druge prostorije ili vide kasnije posljedice nasilja (stanje/povrede na drugim članovima porodice; smještaj člana porodice u bolnicu, sklonište za žrtve, preseljenje, pritvor, zatvor…) – ističe ona. Popović-Gavranović upozorava da dijete od kojeg se traži da o odnosima u porodici, partnerskim/porodičnim sukobima/na-

silju svjedoči pred institucijama, posebno ako to više puta mora da ponavlja i prisjeća se događaja, situacija, iznova proživljava traumatske događaje u porodici, te da ga to iznova povređuje, uznemiruje, zastrašuje. - Uvodi se i u konflikt lojalnosti (da svjedoči ,,za“ jednog, a ,,protiv“ drugog roditelja), koji predstavlja veliki emocionalni pritisak na dijete i strah od gubitka roditeljske naklonosti i ljubavi (da će biti odbačeno) – istakla je ona.

gome, što se žrtvi zbog toga desilo, da razmišljaju što mogu u vezi sa tim da poprave, da razviju svijest o drugima, da su drugi važni i da ih treba poštovati, kao i potrebu da brinu i budu pažljivi prema drugima, da pomažu); uspostave nova uvjerenja i socijalne vještine koje doprinose bezbjednim odnosima sa drugima – smatra ona. Sve to doprinosi da nasilnik spozna da je problem u njegovom ponašanju.

A zaseban tretman žrtve (i ostalih članova porodice) pomaže žrtvi da se osnaži i obradi traumu, a čitavoj porodici da nauči da prepoznaje rizike, preuzima odgovornost, sarađuje sa stručnjacima.

Nema pravila ko može biti NasilNik, a ko žrtva U radu sa žrtvama porodičnog nasilja, dr Dakić je ustanovila da to može da se dogodi bilo kome, nevezano za to koje je neko dobi, inteligencije, obrazovanja, socioekonomskog staleža. Dakle, nema obrazaca u ispoljavanju moći i nasilničkog ponašanja, niti u tome ko može biti žrtva.

- Nasilje od strane osoba sa kojima je neko u bliskim porodičnim i partnernim odnosima može biti veoma traumatizujuće, ali i zbunjujuće. Pretpostavimo da bi porodica trebalo da bude oaza ljubavi, podrške i sugurnosti. A ipak, ispostavlja se da su porodično okruženje i dom najnesigurnija mjesta za žene. Tako da situacija nije nimalo jednostavna i često je dinamika odnosa veoma kompleksna, što izlazak iz nasilja dodatno komplikuje, pa zato nije fer pitati žrtve ,,zašto samo ne odu“ – poručila je dr Dakić. Ističe da se u pružanju podrške onima koji trpe nasilje, a dominantno su to žene, trude da ih saslušaju, da im vjeruju, da dobro dokumentuju ono što žele da saopšte, da im objasne da one nijesu odgovorne za nasilje koje doživljavaju, i da je nasilje uvijek odgovornost i izbor onoga ko ga vrši. U radu sa žrtvama nasilja se podržava prevazilaženje traumatskih iskustava, kako se ne bi ugrozila sigurnost i bezbjednost, osnažuju se da, kada budu spremne, nasilje mogu i da prijave.

jelena martiNoviĆ

Radoje Cerović

RTCG donio konačnu odluku o nastupu na prestižnom Evropskom takmičenju

Nina Žižić predstavlja Crnu Goru na Evroviziji

PODGORICA - Nina Žižić sa pjesmom ,,Dobro došli“ predstavljaće Crnu Goru na Eurovison Song Contestu 2025. u Švajcarskoj, konačna je odluka Radija i Televizije Crne Gore. Podsjetimo, nakon brojnih polemika u javnosti povodom legitimiteta učešća ben-

da NeonoeN na Evroviziji, pobjednici Montesonga prekinuli su sedmodnevnu neizvjesnost i odlučili da svojevoljno odustanu od učešća na pomenutom evropskom takmičenju. Shodno tome, odluka RTCG je da Nina Žižić, kao drugoplasirani takmičar na festivalu

Montesong, predstavlja našu zemlju u Bazelu.

- Sigurna sam da će nas Nina Žižić predstaviti u najboljem svjetlu u Švajcarskoj. RTCG će uraditi sve da podrži promociju muzike i naše države, a nama preostaje da se pridružimo pozivu benda NeonoeN i svi zajedno podržimo Ninu i Cr-

nu Goru na Evroviziji - poručila je Antonela Martinović, predstavnica pres tima RTCG. Martinović kaže da je Crna Gora bogatija za 16 novih pjesama.

- Mnogo je posla pred nama. RTCG će uraditi sve da podrži Ninu na Evroviziji, kao i promociju muzike. Našu de-

legaciju očekuju brojne administrativne obaveze prema evropskoj Radio-difuznoj uniji, a Ninu Žižić ozbiljne pripreme - istakla je Martinović. Švajcarska će 2025. godine treći put biti domaćin Evrovizije, a pripreme za ovo prestižno muzičko takmičenje već su u punom jeku. K.P.

Dugogodišnji novinar Javnog servisa Sabrija Vulić o ovogodišnjem jasku sa Montesongom

Voditelji početnici nije trebalo da vode ovako ozbiljan program

PODGORICA - Što se tiče voditelja, neko je morao znati da je ovo jako ozbiljan projekat u koji su oči uprte, ne samo domaće javnosti, nego kompletne evropske koja pokriva sve evrovizijske događaje. Zbog toga voditelji moraju biti sa iskustvom, znanjem, vještinom da se snađu u nepredviđenim situacijama. Uz to, koliko čujem, sa gotovo početnicima urađena je samo jedna voditeljska proba, što nije dovoljno. Na kraju se desilo što se desilo - da kompletna domaća i regionalna javnost priča o voditeljima u negativnom kontekstu umjesto o dobrim numerama - kaže u razgovoru za Pobjedu novinar Sabrija Vulić. Ističe da je ovako značajan projekat morala produkcijski da iznese RTCG bez partnera, jer je Evrovizija u prvom redu projekat javnih servisa, te je moralo biti uključeno mnogo više naših ljudi sa iskustvom.

POBJEDA: Što su bile greške ovogodišnjeg Montesonga i na koji način bi trebalo u budućnosti pristupiti ovom takmičenju, na kojem se bira predstavnik Crne Gore na Eurosongu?

VULIĆ: Eurosong je manifestacija koja je po TV gledanosti treća na svijetu prema zvaničnim podacima. Ponovljam, kao papagaj, jednu činjenicu. Prije par godina, tokom trominutnog nastupa predstavnika San Marina, na Googlu je bilo oko 26.000 upita - gdje je San Marino. Dakle, u pitanju je velika promocija države učesnice i to treba tako posmatrati. Ovo je i prilika da se na lokalnom nivou pojave neka nova muzička imena što su pokazali i nekada davno Montevizija i sada Montesong. To je idealna prilika da mladi muzičar koji nema novca pokaže svoj talenat, kreativnost, muzičke sposobnosti i nastavi karijeru, a naša scena dobije nova imena. Što se tiče Montesonga i organizacije nijesam upoznat sa detaljima, jer sam bio totalno van te priče, ali koliko sam vidio i čuo bilo je to sasvim pri-

Tehnički i produkcijski, ako je suditi po priči menadžmenta, mi smo vrhunski opremljeni, pa mi nije jasno zašto su ,,dovlačene“ ekipe iz Srbije i Bosne i Hercegovine, kada dio toga imamo - ako ne u RTCG, onda u Crnoj Gori. Mnogo toga nije bilo iz Crne Gore. Počev od scene do video-zidova koje imamo u našoj državi, možda nedostaje dizajner svjetla. Pomenuću i najavne džinglove koje su naše kolege mogle i bolje uraditi. Pitam se zašto su angažovani reditelj, asistent reditelja, sekretarica režije, glavni kamerman, direktor fotogra je, tonci, šminkeri koji su takođe mogli biti naše kolege - poručuje Vulić

stojno organizovano uz neke propuste koji su posljedica neiskustva. Moja najveća primjedba bi bila na broj učesnika. Trebalo je broj takmičara – učesnika povećati da bi više muzičara dobilo šansu da se predstavi. Znam da je bilo prijavljeno još dobrih pjesama. Pa to je dokazala i Tamara Živković koja je ušla na takmičenje nakon odustajanja

Bobana Rajovića

POBJEDA: Da li je trebalo da scenario, produkcija i izbor voditelja budu organizovani na većem nivou i na drugačiji način budući da se

- Istini za volju, već sam dugo van crnogorske priče oko Eurosonga. Moje posljednje učešće bilo je na Eurosongu u Tel Avivu 2019. Iako postoji ta neka fama oko toga da sam ja u svakom Eurosongu, eto već pet godina sam van te priče kada je Crna Gora u pitanju.

Srećom po mene, neko je u Evropi prepoznao moj rad i prije dvije godine bio sam član grčke

čini da je najviše zamjerki bilo upravo na ovaj račun?

VULIĆ: Čovjek sam koji je žestoki pobornik toga da šansu dobijaju naši ljudi bez obzira na godine. Imamo mi iskusnih scenarista, ali i onih mladih koji su završili fakultete upravo za takvo nešto. Trebalo im je dati šansu. Isto je i sa produkcijom. Znam da u kući u kojoj radim skoro tri decenije imamo sjajnih profesionalaca koji su spremni da iznesu jedan ovakav projekat svojim znanjem, ali i iskustvom. Tehnički i produkcijski, ako je sudi-

ti po priči menadžmenta, mi smo vrhunski opremljeni, te mi nije jasno zašto su ,,dovlačene“ ekipe iz Srbije i Bosne i Hercegovine, kada dio toga imamo - ako ne u RTCG, onda u Crnoj Gori. Mnogo toga nije bilo iz Crne Gore. Počev od scene, preko video-zidova koje mi imamo u Crnoj Gori, možda nedostaje dizajner svjetla. Pomenuću i najavne džinglove koje su naše kolege mogle i bolje uraditi. Ali pitam se zašto su angažovani reditelj, asistent reditelja, sekretarica režije, glavni kamerman, direktor fotografi-

delegacije i imao zadovoljstvo da slavim plasman grčke predstavnice u TOP 10. Istovremeno sam stekao i dodatno iskustvo kako to izgleda kada radite u delegaciji bez pritiska javnosti, ,,pljuvanja“ po društvenim mrežama i slično. Prvi put objelodanjujem, ali prošle godina sam ličnim vezama pokrenuo bio jednu dobru priču oko Eurosonga tako što

sam dobio poziv od zainteresovanog sponzora iz inostranstva da bude dio naše priče. Radilo se o dosta velikim sredstvima u iznosu od oko 150.000 eura, od čega 100.000 u gotovom novcu na račun RTCG. Partner je bio zainteresovan samo da kroz proces promocije naše pjesme reklamira svoju aplikaciju. Uopšte ga nije zanimalo ko će predstavljati našu zemlju i u taj

je, tonci, šminkeri koji su takođe mogli biti naše kolege, kao i veći broj producenata, te fizički radnici za promjenu scene. Angažovan je operater na video-zidu što je i očekivano kada je već iznajmljen video-zid. Na projektu su bila i dva krana, a uz njih po dva operatera. Jedan od tih kranova je visokih tehničkih performansi što znači da je ekstremno skup. Ovo je ono što sam načuo, ali i vidio u prenosu gdje je bilo mnogo grešaka. Što se tiče voditelja, neko je morao znati da je ovo jako ozbiljan projekat u koji su oči uprte, ne samo domaće javnosti, nego kompletne evropske koja pokriva sve evrovizijske događaje. Zbog toga voditelji moraju biti sa iskustvom, znanjem, vještinom da se snađu u nepredviđenim situacijama. Uz to, koliko čujem, sa gotovo početnicima, urađena je samo jedna voditeljska proba, što nije dovoljno. Na kraju se desilo što se desilo, da kompletna domaća i regionalna javnost priča o voditeljima u negativnom kontekstu umjesto o dobrim numerama.

Ovako značajan projekat morala je produkcijski da iznese RTCG bez partnera, jer je Evrovizija u prvom redu projekat javnih servisa, moralo je biti uključeno mnogo više naših ljudi sa iskustvom.

POBJEDA: S obzirom na to da ste bili šef crnogorske delegacije za Eurosong, kako su tekle pripreme za tako veliko muzičko takmičenje i što je u takvim situcijama od presudnog značaja da bi

proces ne bi se miješao. Tri mjeseca sam radio na svakom detalju ugovora i kada je sve bilo gotovo, nastao je problem, jer sam bio protiv toga da osoba koju je predložio Boris Raonić bude šef delegacije. Ekspresno sam dobio odgovor od Raonića da nećemo učestvovati te je tako sav trud i posao pao u vodu, a Crne Gore nije bilo na Eurosongu ove godine. O svemu ovome imam kompletno sačuvanu prepisku - poručuje Vulić.

se muzičari koji predstavljaju jednu državu prikazali u što boljem svjetlu?

VULIĆ: Presudno je obezbijediti dobru kompoziciju i izvođača, a onda uraditi kvalitetnu promociju koja traje nekoliko mjeseci. Evrovizijske pjesme su specifične, moraju lako da se pamte, da budu originalne i sl. Imao sam sreću da budem dva puta u delegaciji kada smo ušli u finale. I Sergej i Knez su vrhunski muzičari, profesionalci, iskusni, posvećeni poslu i spremni da ulože svoja sredstva da pjesma bude što bolja. Zato smo ih i gledali u finalnoj večeri. Uz to, potrebna je i podrška domaće javnosti, jer i ona jako znači u psihološkom smislu našim predstavnicima. POBJEDA: Da li sve ovo što se događalo oko Montesonga šalje negativnu poruku u Bazel, s obzirom na to da je bend NeonoeN odustao od takmičenja?

VULIĆ: Po mom mišljenju ne bi trebalo. Ako je moralo ovo da se desi, dobro je što se sada desilo, nego da je ova priča počela negdje u martu kada bi bilo kasno za intervencije. Eurosong je uvijek pun kontroverzi tako da još jedna crnogorska neće ništa promijeniti. Moram reći da imam osjećaj kao da uvijek postoji neki usud oko naših predstavnika. Što bi rekli - nikako da sve prođe sa anđelima. Žao mi je što Marko, Ilija i momci nijesu pošli i što se sve ovo desilo. Vjerujem da oni posjeduju tu evrovizijsku energiju i originalnost, ali i kreativnost koja je potrebna.

POBJEDA: Da li je događaj mogao biti bolje organizovan s obzirom na sredstva koja su uložena?

VULIĆ: O tome koliko je sredstava uloženo zaista ne znam ništa. Očekujem da javnost bude obaviještena o tome. Samo sporadično dobijamo informacije o tome ko je između RTCG i Udruženja estradnih umjetnika preuzeo neke obaveze, ali kako i na koji način, očekujem da javnost bude i obaviještena, jer to mora biti jedan transparentan proces. B.PRELEVIĆ

Nina Žižić

U nikšićkom hotelu „Onogošt“ organizovano veče sjećanja na narodnog heroja Milinka Đurovića

NIKŠIĆ – Nikšićko i Udruženje boraca i antifašista Crne Gore, u saradnji s porodicom Đurović iz župskog sela Zagrad, organizovali su veče sjećanja posvećeno narodnom heroju Milinku Đuroviću.

Kako se čulo, Đurović je bio general-pukovnik, prvoborac, nosilac Partizanske spomenice, a nakon Drugog svjetskog rata proglašen je i narodnim herojem. Bio je predani aktivni komunista, radio je na formiranju ustaničkih jedinica tokom opštenarodnog Trinaestojulskog ustanka, da bi kasnije postao prvi komesar tek ustanovljenog Nikšićkog partizanskog odreda. Istoričar Vukota Vujačić mišljenja je da u to vrijeme nije moglo biti veće časti, jer je riječ o odredu koji je, uz Durmitorski, u Drugom svjetskom ratu, iznjedrio 39 narodnih heroja, među kojima je i Milinko Đurović.

Prema mišljenju dr Radovana Radonjića, Đurović je bio revolucionar novije istorije Crne Gore, heroj u ratu, velikan u miru i zbog toga ne smije biti zaboravljen ne samo od savremenika, već i budućih generacija.

- Bez Milinka Đurovića, bez njemu sličnih, danas ne bi bilo nas, ni države Crne Gore, čiju nezavisnost su oni obnovili.

Teško je biti Milinko Đurović, ali svako od nas može biti po-

Rodoljub čiji život i djelo treba slijediti

Bez Milinka Đurovića, bez njemu sličnih, danas ne bi bilo nas, ni države Crne Gore, čiju nezavisnost su oni obnovili. Teško je biti Milinko Đurović, ali svako od nas može biti pošten građanin, poštovalac rodne grude, dati za nju ono što je dužan, jer stari Latini su rekli „patria prima cura“ - istakao je dr Radovan Radonjić

šten građanin, poštovalac rodne grude, dati za nju ono što je dužan, jer stari Latini su rekli „patria prima cura“ - istakao je dr Radovan Radonjić. Kako se čulo te večeri u nikšićkom hotelu „Onogošt“, Đurović je bio aktivan u radu SKOJ-a i KPJ, bio je narodni poslanik u dva saziva Skupštine SR Crne Gore. Napisao je više tekstova i rasprava s tematikom iz NOR-a i o radu partijskih organizacija. Bio je urednik Zbornika – Sutjeska, Četrdeset godina KPJ i Peta proleterska. Od 1962. godine bio je predsjednik Redakcije Istorije Crne Gore. Bio je značajan akter brojnih društveno-političkih skupova u Crnoj Gori, a prije svega u Nikšiću. Čulo se i da su porodica Đurović, kao i Župa Nikšićka uvijek bili bastion slobode u bor-

bi protiv raznih zavojevača, protiv Turaka, srpske okupacije i u borbi protiv fašista i domaćih izdajnika, te da su

U Kolašinu organizovana dvodnevna radionica

prednjačili narodni heroji Milinko Đurović, njegov rođak Milosav, Danilo i Dušan Bojović i Petar Jovanović. Čelnik nikšićkog UBNOR-a Slobodan Mirjačić smatra da je srećna porodica koja je iznjedrila čovjeka kakav je bio Milinko Đurović, predratni pravnik, veliki revolucionar i poslijeratni rukovodilac. Te večeri govornici su se prisjetili i brojnih velikih misli

Milinka Đurovića, a on je govorio da u tmurnim vremenima nije problem izabrati stranu, jer uvijek treba biti na strani naroda. Tih riječi prisjetio se Milinkov rođak Radonja Đurović. Podsjetio je i da je bratstvo Đurovića sa Zagrada (Župa), koja je u uoči Drugog svjetskog rata imala 12 kuća, dala dva narodna heroja Milinka i Milisava Đurovića, kao i Daru Mrva-

ljević (rođena Đurović). I gener alni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Mitov Đurović podsjetio je na biografiju velikog junaka, ističući da je ovo veče prilika da se prisjetimo, da još jednom kažemo, da su poruke te generacije znakovi pored puta za budućnost, a ne samo spomenici prošlosti. Prikazan je i film Sjećana Milinka Đurovića iz 1976. godine. (TV Titograd).

Milinko Đurović je rođen 1910. godine, gimnaziju je završio u Nikšiću, a na Pravnom fakultetu u Beogradu diplomirao 1938, dok je dvije godine ranije primljen u KPJ. Nakon rata, prvo je bio pomoćnik načelnika Političke uprave JA, a od aprila 1947. do 1949. godine politički komesar armije i Sarajevske vojne oblasti. Od 1949. do 1953. godine bio je zamjenik načelnika Glavne političke uprave JA. Ordenom narodnog heroja odlikovan je 13. jula 1952. godine. Od 1955. do 1965. godine bio je načelnik Vojno-izdavačkog zavoda. Završio je Višu vojnu akademiju JNA. U čin general-pukovnika unaprijeđen je 1963, a penzionisan je 1965. godine. Bio je član Opunomoćstva CK KPJ za JNA od njegovog osnivanja do 1953. godine. Na Šestom i Sedmom kongresu SKJ biran je za člana Revizione komisije SKJ. Od 1962. godine bio je predsjednik Redakcije Istorije Crne Gore. Umro je 1988. godine u Beogradu i sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju. Ra. P.

Kultura za mlade i mladi za kulturu

KOLAŠIN - Entuzijazam mladih može obogatiti sredinu u kojoj žive kada su u pitanju kulturni projekti. Tako se na poseban način oblikuje kulturni pejzaž i lokalnoj zajednici donosi bolji kvalitet života. Potvrdila je to i dvodnevna radionica „Kultura za mlade, mladi za kulturu“, koja je održana u prostorijama Turističke organizacije Kolašina.

Dvanaest mladih Kolašinaca uspješno je završilo obuku koja je organizovana u okviru programa „ReLOaD2“, koji finansira EU, a sprovodi UNDP u saradnji sa lokalnim samoupravama među kojima je i klaster „Tara“, koji čine opštine

Dvanaest mladih Kolašinaca završilo je obuku koja će ih osposobiti da postanu organizatori kulturnih sadržaja, gdje će svojim kreacijama i samopouzdanjem spajati ljude i zajednice

Kolašin, Mojkovac i Pljevlja. Dvodnevnu radionicu vodili su trener Brano Mandić i trenerica Marina Tomović Mladi Kolašinci mogli su da steknu znanja o osmišljavanju i konkretizaciji inicijativa. Trener Brano Mandić je kroz više primjera iz svog iskustva objasnio kako ideje prerastaju u projekte koji oplemenjuju život lokalne zajednice. Kako u svemu tome imati digitalnu podršku i kako je spojiti sa praktičnim smjernicama za

kreiranje kulturnih sadržaja analizirala je trenerica Marina Tomović. Organizatori ističu da je ostvaren cilj ovog stručnog okupljanja na kojem su mladi pokazali da im kultura ne treba samo za pasivnu konzumaciju, već i da žele da su njeni aktivni stvaraoci. Mladi Kolašinci u dobi od 15 do 30 godina pokazali su i potrebnu energiju, ali i motivaciju u svojim radovima. Takođe su predložili i različite ideje kojima mladi

treba da više da učestvuju u donošenju svih važnih odluka za život zajednice pa i kulturnih. Svojim uključivanjem, mladi žele da smanje trenut-

no nezadovoljstvo koje imaju aktuelnom kulturnom ponudom. Obuka na radionici im omogućava da budu organizatori kulturnih događaja, da

steknu samopouzdanje, postanu prepoznatljivi i da kreiraju sadržaje koji će povezivati ljude i zajednice. Dr. DRašković

Sa obuke u Kolašinu

Radovan Radonjić govori na skupu

Veče sjećanja posvećeno narodnom heroju Milinku Đuroviću

Intervju: Dr Slobodan Cvejić, sociolog i profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu

Ključna stvar je povezati mnogo malih pobuna

BEOGRAD - Čitava ova pobuna je dobila ovoliki intenzitet jer su ljudi sada shvatili da su im životi ugroženi. Do sada smo mogli da kažemo da neko živi bolje ili lošije i da mu se uskraćuju neka prava, ali ovdje se bez ikakve dileme vidjela direktna veza između neodgovornosti i nemara proizvedenih korupcijom i gubitka ljudskih života. To je postalo jasno čak i ljudima u SNS-u, što se vidi. Zbog toga su bezbjednost i sigurnost ključne riječi za ovu pobunu i mogući politički obrt, kaže za Pobjedu dr Slobodan Cvejić, sociolog i profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

POBJEDA: Pobunili su se studenti u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, blokade se šire svakodnevno – da li su oni prelomna tačka za uključivanje šire društvene zajednice u sveopštu pobunu, jer već mjesecima ima mnogo manjih građanskih i političkih protesta?

CVEJIĆ: Rano je reći tako nešto, jer treba da vidimo koliko će se razmahnuti studentski protest koji polako narasta. Kada on dođe do određene tačke vidjećemo da li će se pokrenuti akcija šireg tipa da ne ostane samo na blokadi Univerziteta. Vučića nije briga za Univerzitet, može se desiti da traži način da kažnjava Univerzitet (finansijski ili drugačije).

Ključna stvar je na koji će se način povezati mnogo malih pobuna, plamičaka koji se nalaze na fakultetima, u nekoj firmi itd. Do toga treba preći dosta koraka, da ljudi ste-

Ovo što se dešava je izuzetno

značajno, možda ćemo kroz koji mjesec rećišira pobuna mladih je bila ključni činilac od kojeg je krenula promjena režima, kaže dr Cvejić

knu identitet da pripadaju istom društvenom pokretu, da su oni jedno. Ali, ovo što se dešava je izuzetno značajno, možda ćemo kroz koji mjesec reći - šira pobuna mladih je bila ključni činilac od kojeg je krenula promjena režima.

POBJEDA: Na studentskim plenumima na fakultetima se donose odluke i ključna riječ je bezbjednost. Znači li to da je bezbjednost i ključni zahtjev protesta jer se poslije pada nadstrešnice u Novom Sadu nasilje svakodnevno povećava?

CVE JIĆ: Čitava ova pobuna je dobila ovoliki intenzitet jer su ljudi sada shvatili da su im životi ugroženi. Do sada smo mogli da kažemo da neko živi bolje ili lošije i da mu se uskraćuju neka prava, ali ovdje se bez ikakve dileme vidjela direktna veza između neodgovornosti i nemara proizvedenih korupcijom i gubitka ljudskih života. To je postalo jasno čak i ljudima u SNS-u,

što se vidi. Zbog toga su bezbjednost i sigurnost ključne riječi za ovu pobunu i mogući politički obrt. Ovdje se sve akumuliralo: sjetite se Belivukove grupe i onih zastašujućih scena, ljudi shvataju da mogu biti žrtve nekog takvog kada se to razobruči i nema kontrolu. Koliko je bilo slučajeva malverzacija sa policijom, naplatne rampe, devet postradalih rudara u rudniku Soko…, sve su to teme koje se tiču bezbjednosti. Sada se to nakupilo i vidjeli smo direktnu vezu između grešaka u sistemu i gubitka života. Ljudi su rekli: oni trpaju pare u džepove, a nas niko ne može da zaštiti, ne znaš gdje možeš da stradaš: od navijačke grupe ili

kriminalca koji poteže oružje na ulici do padanja nadstrešnice ili gubitka kontrole nad vojnim vozilom na putu. To je postalo opšte mjesto.

POBJEDA: Uhapšen je profesor Radivoje Jovović sa Novosadskog univerziteta, određen mu je kućni pritvor, a on je i pokrajinski poslanik. To je poruka i drugim profesorima da paze kako se ponašaju, pa i Vama?

CVEJIĆ: Ovo jeste poruka da se od njih niko ne može skloniti, ali nisam siguran da će to zaplašiti profesore, poslanike itd. To je njihov test da vide šta će postići ako pošalju jednu takvu prijetnju, jer oni ovim hoće da kažu da postoje djela za koja mogu da vas optuže, a ko-

ja ne može da opravda poslanički imunitet – kolega uživa imunitet u ograničenom obimu jer je pokrajinski poslanik. Za djela za koja je predviđena kazna više od pet godina zatvora ne vrijedi ni republički poslanički imunitet. Oni mogu da kažu da ste napali službeno lice i ugrozili bezbjednost zemlje što je teže krivično djelo. Ali kada to počnu da rade onda smo već prešli u otvorenu diktaturu gdje se suspenduju zakoni, gaze ljudska prava i tu više nema razgovora ni o simulaciji nekog sistema i institucija.

POBJEDA: Sada živimo u simulaciji sistema?

se razmišlja kako da se povežu studentski i neki drugi protesti u jednu cjelinu, što će se desiti u nekom trenutku.

Kada su prestali protesti „Srbija protiv nasilja“ povodom zločina u školi „Ribnikar“, Malom Orašju i Duboni neki su govorili da su zamrli i pitali šta ćemo sada. Tada sam rekao da njihov sistem tako funkcioniše da će napraviti novi povod - i evo desilo se. I opet će napraviti neku glupost, jer sve više srljaju iz jedne u drugu glupost, koja će izvesti ljude na ulice. Tada ćete već imati neke mikroćelije u kojima su ljudi okupljeni, držaće se zajedno, kada se spoje u jedan veliki talas izgledaće drugačije nego kada svako izlazi pojedinačno – pitanje je na koji način će se komunicirati između njih, sindikata i stranaka. Sada svi koji iskazuju nezadovoljstvo imaju respekta jedni prema drugima. Imamo dosta grupa građana koji su aktivni u protestima i akcijama i tu se polako gradi jedan zajednički etos – što će biti podloga za jaču akciju koja može da dovede do smjene vlasti. Nadam se kroz izbore ili prelaznu vladu da ne moramo doći do onoga što se dešava u Gruziji. Ali, vrlo je mnogo privatnih interesa i kombinacija u koruptivnom sistemu SNS-a i SPS-a i teško će se oni povući.

POBJEDA: Treba da se povuku na normalan način i u demokratskoj proceduri.

Skoro svi studentski protesti su počinjali bez lidera, ako bi oni trajali duže, onda bi se polako iznjedrio neko ko je vodeća figura. Ne možete lidera da nametnete, on će se pojaviti ili neće, što sada nije od presudnog značaja kada se razmišlja kako da se povežu studentski i neki drugi protesti u jednu cjelinu, što će se desiti u nekom trenutku

CVEJIĆ: Da. Zna se gdje se donose odluke i kako se sprovode, samo je pitanje kako to da upakujete u institucionalnu proceduru. Čim vam to ne odgovara prekinete, kao što je Ana Brnabić vodila posljednju sednicu u republičkom parlamentu. Ona je do jedne tačke pokušala da igra igru gdje će simulirati institucije i pravnu državu, kada je vidjela da se stvari komplikuju bila je spremna da prekrši poslovnik i demokratske principe, na onakav način usvoji budžet i ne stavi na dnevni red zahtijevano glasanje o povjerenju Vlade, za šta nema nikakvog opravdanja.

POBJEDA: Sociološki posmatrano, da li je problem što studenti nemaju lidera?

CVEJIĆ: Skoro svi studentski protesti su počinjali bez lidera, ako bi oni trajali duže onda bi se polako iznjedrio neko ko je vodeća figura. Ne možete lidera da nametnete, on će se pojaviti ili neće, što sada nije od presudnog značaja kada

CVEJIĆ: Tako bi valjalo, ako vole ovu zemlju i ako joj žele dobro. Mislim da oni više vole svoje džepove i privatne kombinacije, jer da nisu išli tom linijom ne bi ništa postigli u životu, sada misle da su postigli nešto i da su važni, a zapravo samo smetaju razvoju Srbije. POBJEDA: Predsjednik Vučić poručio je studentima da ostave pare koje im stižu spolja i iznutra za njegovo rušenje i da rade. Kakav je utisak na Vas ostavila ta izjava?

CVE JIĆ: To je sramotno i skandalozno. Ja ne mogu da se stidim u njegovo ime, u njemu se probudio onaj radikal Vučić iz 90-ih godina. Ta vrsta etiketiranja je ono najjadnije što oni imaju u političkom repertoaru. Oni iz stranih izvora uzimaju gomilu para i nekom drugom lijepe etiketu da je na nečijem platnom spisku. Studenti u Beogradu bukvalno sastavljaju kraj sa krajem, jer je on svojim potezima podigao troškove života na takav nivo da su studenti postali sirotinja da bi mogli da izdrže i završe fakultet. Violeta CVejić

Slobodan Cvejić

StudentI Se neće SmIrItI: Sa jednog od protesta u Beogradu

Sirijski pobunjenici preuzeli kontrolu nad Damaskom, predsjednik Bašar al-Asad napustio zemlju

DAMASK - Sirijski pobunjenici su preuzeli kontrolu nad prijestonicom

Damaskom, dok mediji javljaju da je predsjednik Bašar al-Asad napustio zemlju. Ljudi na ulicama i trgovima uzvikuju „sloboda“. Pobunjenici su uveli policijski čas u Damasku koji će trajati od 16 do 5 sati ujutro po lokalnom vremenu.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu pozdravio je odlazak Bašara al-Asada i ocijenio ga istorijskim danom koji je, kako je rekao, uslijedio nakon udara Izraela Asadovim saveznicima, Iranu i Hezbolahu u Libanu, što je stvorilo lančanu reakciju širom regiona.

- Ovo, naravno, stvara nove, veoma važne mogućnosti za državu Izrael. Ali, takođe nije bez rizika - rekao je šef izraelske vlade tokom posjete pograničnom području.

Kako Rojters prenosi, Izrael je poslao tenkove preko granice u tampon-zonu sa Sirijom kako bi spriječio širenje nemira, ali je izrazio namjeru da se ne miješa u sukobe koji potresaju njegovog susjeda. Netanjahu je istakao da Izrael radi na politici „dobrosusjedskih odnosa“ i da će „pružiti ruku mira“ Druzima, Kurdima, hrišćanima i muslimanima.

- Pomno ćemo pratiti razvoj događaja. Uradićemo sve što je neophodno da zaštitimo našu granicu i našu bezbjednost - poručio je Netanjahu.

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozdravio je juče vijest o padu režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, navodeći da je konačno „pala varvarska država“.

Makron: Konačno je „pala varvarska država“ u Siriji

Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je juče da je sirijski predsjednik Bašar al-Asad napustio i dužnost i zemlju nakon što je naredio mirnu predaju vlasti. Mediji izvještavaju da je Asad sa porodicom u Moskvi. Ministarstvo je napomenulo da Rusija nije učestvovala u razgovorima o njegovom odlasku

Makron je napisao na Iks-u da će Francuska ostati privržena bezbjednosti svih naroda na Bliskom istoku.

- Varvarska država je pala. Konačno. Odajem počast sirijskom narodu na njegovoj hrabrosti, na njegovom strpljenju. U ovome trenutku

Ko je Bašar al-Asad: Od oftalmologa do autokrate

Al-Asad je na tronu od 2001, a prije njega državom je tri decenije vladao njegov otac Hafez. Na drugi mandat stupio je 2007, kada ga je na referendumu,

na kojem nije imao protivkandidata, podržalo 97,6 odsto birača. Uprkos dugom vladarskom stažu, u ranoj mladosti nije imao ambi-

neizvjesnosti, želim im mir, slobodu i jedinstvo - naveo je Makron.

Teški izbori

Sirijci će morati sami da se izbore sa potpunim građanskim ratom, izjavio je potpredsjednik Savjeta Fede -

cije da postane političar, već je želio da se bavi medicinom, zbog čega je studirao oftalmologiju na Univerzitetu u Damasku, gdje je 1992. diplomirao. Školovanje je nastavio u Londonu, ali se 1994. poslije smrti brata Bazila vratio u zemlju.

racije Rusije Konstantin Kosačov

- Ako narodu Sirije bude potrebna naša podrška, to je malo vjerovatno. U uslovima sveobuhvatnog građanskog rata, Sirijci će morati sami da se izbore sa tim - naveo je, prenosi Interfaks. Kosačov je događaje koji su se desili u Siriji nazvao „tragedijom za sve“.

- A nama, Rusima, primarni zadatak je da obezbijedimo bezbjednost naših sunarodnika i civila, uključujući diplomate i njihove porodice, i, naravno, vojno osoblje koje je tu zarad Sirije, njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta - napomenuo je potpredsjednik Savjeta Federacije. Kako javlja AFP, u Damasku je zapaljena dvorana za prijeme u predsjedničkoj palati, koji je do juče koristio Asad. Rusko ministarstvo vanjskih

Pentagon: Ostaćemo u istočnoj

Siriji i spriječiti ponovno oživljavanje Islamske države

Sjedinjene Države će nastaviti da održavaju svoje prisustvo u istočnoj Siriji i preduzeće mjere neophodne da spriječe ponovno oživljavanje Islamske države, rekao je zamjenik pomoćnika sekretara za odbranu za Bliski istok Danijel Šapiro Govoreći nekoliko sati nakon što su sirijski pobunjenici objavili da su srušili Asadov režim, Šapiro je pozvao sve strane da zaštite civile, posebno manjine,

i poštuju međunarodne norme. Nastavlja se rad na završetku prenosa vlasti u Siriji na prelazno upravljačko tijelo sa punim izvršnim ovlašćenjima, saopštavaju sirijski pobunjenici.

- Velika sirijska revolucija prešla je iz faze borbe za zbacivanje Asadovog režima u borbu za zajedničku izgradnju Sirije koja dolikuje žrtvama njenog naroda - dodaje se u saopštenju.

Tramp: Putin više nije bio zainteresovan da štiti Asada

U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Donald Tramp je rekao kako je Asad napustio državu. - Asada više nema. On je pobjegao iz svoje zemlje. Njegov zaštitnik, Rusija, na čelu sa Vladimirom Putinom, više nije bila zainteresovana da ga štiti. Nije bilo razloga da Rusija uopšte bude tamo. Izgubili su svaki interes za Siriju zbog Ukrajine, gdje je blizu 600.000 ruskih vojnika poginulo ili ranjeno u ratu koji nikada nije trebalo da počne, a mogao bi da traje zauvijek. Rusija i Iran su trenutno u oslabljenom stanju, jedan zbog Ukrajine i loše ekonomije, drugi zbog Izraela i njegovog borbenog uspjeha - rekao je Tramp, prenosi Klix.

poslova saopštilo je juče da je sirijski predsjednik napustio i dužnost i zemlju nakon što je naredio mirnu predaju vlasti. U saopštenju ministarstvo nije navelo gdje je Asad sada. Ministarstvo je napomenulo da Rusija nije učestvovala u razgovorima oko njegovog odlaska. Navodi se da su ruske vojne baze u Siriji stavljene u stanje visoke pripravnosti, ali da trenutno nema ozbiljne prijetnje za njih.

Obje ove grupe bile su pozicionirane na sjeverozapadu zemlje, sve dok nijesu pokrenule iznenađujuću ofanzivu 27. novembra i zauzele Alep, jedan od najvećih sirijskih gradova.

Rusija je godinama bila vjerni Asadov saveznik i intervenisala je 2015. kako bi ga podržala tokom građanskog rata u Siriji. No, Rusi su ga napustili kad su pobunjenici pokrenuli munjevitu ofanzivu koja ga je na kraju svrgnula

Prema navodima saopštenja, Moskva je u kontaktu sa svim sirijskim opozicionim grupama i pozvala je sve strane da se suzdrže od nasilja.

ko su pobunjenici

Pobunjenici, koji su u nevjerovatno kratkom roku srušili režim sirijskog predsjednika Asada, predvođeni su islamističkom organizacijom Hajat Tahrir al Šam (HTS) zajedno sa Sirijskom nacionalnom armijom podržanom od strane Turske.

Osnivač grupe HTS, Abu Muhamed al Džolani, ranije se borio na strani pobunjenika u Iraku protiv američkih snaga, kao član grupe koja je postala dio Islamske države. Pod nazivom Al Nusra Front, ova grupa je kasnije postala dio Al-kaide, da bi je napustila 2016. godine. Sebe je proglasila Organizacijom za oslobađanje Levanta. Sada je ona najjača pobunjenička grupa u Siriji. Rusija je godinama bila vjerni Asadov saveznik i intervenisala je 2015. kako bi ga podržala tokom građanskog rata u Siriji. No, Rusi su ga napustili kad su pobunjenici pokrenuli munjevitu ofanzivu koja ga je na kraju svrgnula.

Priredila: Mr. j.

Pobunjenici slave u Damasku

Slomljena slika Bašar al-Asada u njegovoj rezidenciji koja je juče zapaljena

DUHOVI TEATRA: Deset je godina od smrti glumca i reditelja Džonija Hodžića i pet godina od smrti reditelja Slobodana

Provokatori promjene i arhitekte novog pozorišta

PODGORICA – Na crnogorskoj pozorišnoj sceni odavno već nema posebnog uzbuđenja, iščekivanja, nagađanja, govorkanja i pokušaja da se dokuči kakva će to biti nova teatarska estetika, što su to drugačije i luđe smislila dva rodonačelnika alternativne teatarske produkcije.

Njihovim odlaskom, a govorimo o glumcu i reditelju Džoniju Hodžiću i reditelju i tekstopiscu Slobodanu Milatoviću, kao da je razoren taj kontinuitet alternativnog pozorišta bez jasne vizije mlađih reditelja ko bi u cjelosti trebalo da preuzme tu baklju inovativnog, eksperimentalnog, slobode i promjene.

VELIKI TRAG

Na današnji dan deset je godina od smrti Hodžića (1955 - 2014), a u martu se navršilo pet godina od odlaska Milatovića (1952 - 2019). Iako su ostavili veliki trag na crnogorskoj alternativnoj sceni, čini se da su ova dva umjetnika pomalo i zaboravljena, tradicionalno crnogorski – prećutana. Institucije i ustanove kulture ih ne pominju, nema više podsjećanja na njihovo djelo, nema okruglih stolova, omaža, pozorišnih večeri... Jedino ih slavi i simbolično pominje Festival internacionalnog alternativnog teatra (FIAT), koji su davno i utemeljili, doduše samo Milatovića, kroz nagradu za režiju koja nosi ime ovog osobenog stvaraoca. Naravno, to ne znači da je njihovo višedecenijsko istrajavanje u toj vrsti teatra bilo nedjelotvorno. Naprotiv. Danas

Smrću dvojice bardova nestalo je tog kontinuiteta i žive svijesti o tome da u našoj pozorišnoj svakodnevici uvijek postoji neko ko pokušava da izađe iz šablona, da donese novo, uzbudljivije, zanimljivije, ko je spreman na rizik, pa čak i ignorisanje i odbacivanje, samo da bi profunkcionisala neka druga estetika, podjednako važna kao i velika literatura klasičnog pozorišta

imamo nekoliko reditelja koji su na pravi način shvatili što znači razarati konvencionalne obrasce, praviti angažovan i interaktivan teatar, ono pozorište koje se ne libi da se suoči sa najalarmantnijim problemima naše civilizacije. Međutim, smrću dvojice bardova, nestalo je tog kontinuiteta i žive svijesti o tome da u našoj pozorišnoj svakodnevici uvijek postoji neko ko pokušava da izađe iz šablona, da donese novo, uzbudljivije, zanimljivije, ko je spreman na rizik, pa čak i ignorisanje i odbacivanje, samo da bi profunkcionisala neka druga estetika, podjednako važna kao i velika literatura klasičnog pozorišta.

Da je živ, Milatović bi sada slavio i pedeset godina od svoje prve režije, predstave „Okovani Prometej“, u okviru Studentske eksperimentalne scene. Godinu kasnije režiraće i predstavu „Marko Kraljević –Superstar“, što će ujedno zvanično označiti i početak pozorišta Dodest u tadašnjem Domu omladine u Titogradu. Crnogorska umjetnička sredina odjednom je dobila scenu na kojoj se preispituju i razaraju ustajali obrasci naviknutog, naštimovanog, klasičnog... odjednom je bilo moguće kritikovati tradiciju, naše naravi, navike, maltene se poigravati svim osobenostima klasične literature, a donositi nove dramske tekstove koji tako „iščašeni“ i groteskni ispisuju novu stranicu društvene i te-

atarske realnosti. Model „sociološkog teatra“ odjednom je profunkcionisao i pronašao publiku, ali i privukao brojne mlade i talentovane pojedince od kojih će neki kasnije ostvariti velike glumačke i rediteljske karijere na svim prostorima bivše Jugoslavije.

Ta „samonikla avangarda“ u crnogorskom teatru nije ostala neprimijećena od ostalih republika tadašnje Jugoslavije, pa su ubrzo u Titogradu formirani Dodest dani koji su sredinom osamdesetih prerasli u Festival jugoslovenskog alternativnog teatra (FJAT), a već 1995. godine, poslije pakla rata i pokušaja da se ponovo uspostave pozorište i kultura, FJAT prerasta u Festival

internacionalnog alternativnog teatra (FIAT). U cijelom tom rastu i razvoju veliku ulogu je odigrao i Džoni Hodžić, vrstan glumac i autor, boem posebne harizme, podjednako i dobar organizator, koji je učinio mnogo u povezivanju umjetnika iz različitih sredina regiona, Evrope i svijeta, ali i na profilisanju mladih entuzijasta koji su prošli kroz Dodestovu školu glume.

ŽIVOT ZA FIAT

Milatoviću i Hodžiću bilo je mnogo stalo do FIAT-a. Bili su izuzetno ponosni kada je FIAT profunkcionisao sredinom devedesetih. Oni koji su imali sreću da tih godina prisustvuju festivalu, sjetiće se

Doma omladine „Budo Tomović“ kao jedne velike radionice, od jutra do večeri, od ponoći do jutra... Iz zatvorenih scena išlo se u ambijentalne, pa opet natrag na neku živu debatu o budućnosti pozorišta, oživljavanju zamrlog i devastiranog jugoslovenskog kulturnog prostora, o moći i funkciji alternative... U tom kolopletu kreativnosti, novog i drugačijeg, živio je i čuveni bife Doma omladine, u kojem su Džoni i Slobo do ranih jutarnjih sati oživljavali neke nove teatarske ideje i sa gostima iz regiona i svijeta Podgoricu činili istinskom prijestonicom alternativne scene. I dok je Milatović bio prividno miran i tih, Hodžić je bio boemski razigran, simpatično goropadan i lucidan. Koliko su bili radosni zbog novog života FIAT-a, toliko su bili očajni zbog nerazumijevanja institucija koje su ubrzo ukinule finansiranje festivala i ponovo prekinule kontinui-

tet manifestaciji koja je Crnu Goru zaista stavljala na kulturnu mapu svijeta. Posebno je za FIAT bio zainteresovan Hodžić, koji je crnogorske novinare stalno podsjećao na ovu ugaslu priču i od njih tražio pomoć da se kroz članke i novu aktuelizaciju teme vlastodršcima skrene pažnja na potrebu oživljavanja ovog zaista jedinstvenog kulturnog proizvoda. I jedan i drugi su dočekali povratak FIAT-a, na kraju ga prepustivši mlađim ljudima koji i dalje istrajavaju u odbrani duha i smisla, a nadasve ideja za koje su dva barda decenijama izgarala.

PRAZNINA

Za sve to vrijeme, dvojica umjetnika su neumorno stvarala, a Hodžić je čak dao veliki doprinos i u poetskom teatru, istovremeno afirmišući najveće vrijednosti crnogorske poezije. Dugačak je spisak njihovih predstava. Namjera ovog teksta i nije da nabraja, podsjeća na naslove i načine na koji ih je primila publika i kritika. Jedno je sigurno – gotovo uvijek su očekivanja bila ispunjena, publika je iz sale morala izaći zapitana, ozarena, nasmijana ili toliko zbunjena nepogrešivim rediteljskim seciranjem ljudskih karaktera, naših naravi i promašaja. Odlazak Džonija i Sloba zato je ostavio ogromnu prazninu ne samo u crnogorskom pozorištu, već i u kulturnom pejzažu regiona. Jer, Hodžić i Milatović nijesu bili samo stvaraoci – oni su bili pokretači ideja, arhitekte novog shvatanja pozorišta i provokatori promjene. Njihov rad nije se svodio na predstave kao gotove proizvode, već na procese, istraživanja i potragu za

Kraj jedne epohe crnogorskog pozorišta

Smrt Džonija Hodžića i Slobodana Milatovića simbolički je označila kraj jedne epohe crnogorskog pozorišta. Dok su živjeli, njihova prisutnost bila je stalni podsjetnik da umjetnost ne smije biti zatvorena u granice konformizma i očekivanja. Njihovim odlaskom, na površinu je izbila sve izraženija praznina – praznina koju danas popunjavaju rijetki hrabri stvaraoci, ali i sveprisutni prosječni radovi koji se prilagođavaju ukusu mase. Njihov Festival internacionalnog alternativnog teatra (FIAT) ostaje jedan od rijetkih bastiona sjećanja na ovu dvojicu velikana. FIAT, dakle, nije samo festival, to je spomenik njihovom radu i idejama, mjesto gdje se duh njihove hrabrosti i inventivnosti i dalje osjeća. Međutim, pitanje je koliko još dugo možemo očekivati da se ova uspomena očuva bez većeg institucionalnog angažmana i šireg društvenog priznavanja njihove važnosti.

Džoni Hodžić u predstavi „Muzej biciklističkog ustanka u Crnoj Gori“, koju je režirao Slobodan Milatović

Slobodan Milatović (arhivski snimak)

Hodžić (arhivski snimak)

Slobodana Milatovića

smislom umjetnosti u vremenu koje često nije imalo sluha za eksperiment.

Hodžić, glumac neosporne harizme i ekspresivnosti, uvijek je na scenu donosio dozu autentičnosti koja je bila razoružavajuća. Njegova gluma nije bila samo tehnika – ona je bila filozofija. Bio je sposoban da kroz minimalizam gesta ili snagu pogleda prenese ono neizrecivo. Njegovi likovi nijesu bili obični ljudi, već arhetipi naših svakodnevnih strahova, nadanja i protivurječnosti. Bio je svojevrstan most između prošlog i budućeg, tradicije i inovacije, klasične pozorišne škole i avangardnih ideja. Milatović, s druge strane, bio je ne samo reditelj, već i vizionar, dramaturg prostora i vremena. Njegove predstave često su bile laboratorije za razbijanje ustaljenih normi. Njegova režija nije tražila publiku koja sjedi i posmatra, već onu koja učestvuje, koja preispituje sebe dok gleda. Njegova hrabrost da u radikalnim formama postavlja političke, socijalne i egzistencijalne teme bila je ključna za profilisanje crnogorskog alternativnog teatra kao nečega što je zaista neophodno, a ne samo egzotično. Za obojicu je teatar bio život, a život - teatar. Njihova umjetnost nije se plašila da bude nezgrapna, da izazove nelagodu, da probudi ono što je duboko potisnuto. Publika je bila njihov saigrač, ali i njihov ogledalni sudija. Njihova estetika često je bila kontroverzna, nerijetko neshvaćena, ali uvijek istinita i beskompromisna.

ZABORAVLJAMO

Džoni i Slobo nijesu bili samo umjetnici – bili su učitelji. Njihov rad nije samo bio tu da se konzumira i posmatra bez očekivanja, već da inspiriše, da provocira nova pitanja, da mijenja načine razmišljanja.

Nažalost, čini se da se njihova lekcija polako zaboravlja. Generacije koje dolaze teško da će biti svjesne koliki je njihov doprinos. To je možda i najveći paradoks – da oni koji su cijelog života svojim djelom odbijali da budu dio zaborava i nevažnosti sami budu prepušteni kolektivnom zaboravu. Crnogorsko pozorište, ali i šira kulturna scena, moraju pronaći način da održe plamen koji su zapalili. Morali bi da se upitamo: kako se odnosimo prema nasljeđu koje su nam ostavili. Jesmo li u stanju da prepoznamo značaj onoga što su učinili za našu umjetnost ili ćemo dozvoliti da to sve padne u sjenku nekog novog, često površnog, trendovskog stvaralaštva?

Džoni Hodžić i Slobodan Milatović nijesu samo dio prošlosti – oni su svjetionici za budućnost, svjetlo koje nas podsjeća da umjetnost može i mora biti hrabra, iskrena, angažovana. Na nama je da ne dozvolimo da ova dvojica osobenih umjetnika potonu u mrak našeg tradicionalno kratkog pamćenja i sklonosti da brzo prezremo sve koji su iskoračili iz sveprisutne prosječnosti.

Jovan NIKITOVIĆ

Nakon nekoliko godina obnove, u Parizu otvorena čuvena Katedrala Notr Dam

Zvona i orgulje ponovo se čuju

PODGORICA - Više od pet godina od razornog požara koji je uništio krov i ozbiljno ugrozio cjelokupnu strukturu, Katedrala Notr Dam u Parizu ponovo je otvorila svoja vrata tokom svečanosti u Parizu, javlja Anadolija.

Ceremonija otvaranja počela je simboličnim gestom pariskog nadbiskupa Laurenta Ulriha, koji je tri puta pokucao na vrata katedrale, nakon čega je izgovorio riječi: „Notr Dam, otvori svoja vrata“. Nakon što su zvona kultne katedrale ponovo zazvonila, obratio se francuski predsjednik Emanuel Makron

- Večeras zvona Notr Dama ponovo zvone, a orgulje će se uskoro probuditi. Poznata muzika nade odzvanjaće Parizom i svijetom - rekao je Makron. On je na svečanosti ponovnog otvaranja održao emotivan govor, izrazivši duboku zahvalnost i počast hrabrim vatrogascima i predanim radnicima koji su dali sve od sebe da ovo gotičko remek djelo sačuvaju i obnove.

- Večeras, Notr Dam ponovo oživljava. Slavimo hrabrost,

posvećenost i genijalnost svih onih muškaraca i žena koji su katedralu spasili i ponovo izgradili - izjavio je Makron, podsjećajući na veličinu ljudske solidarnosti i stručnosti koja je omogućila da se spasi ovaj simbol francuske istorije. Makron se prisjetio 15. aprila 2019. godine, kada je požar zahvatio katedralu, istakavši da

su se te večeri „svi bojali da više nikada neće čuti zvona Notr Dama“.

- Strah nas je obuzimao dok je plamen prijetio da zahvati sjeverni toranj. Međutim, hrabrost vatrogasaca spriječila je rušenje šesnaest zvona, spašavajući ono što je izgledalo kao izgubljeno - kazao je Makron. Naglasio je da Notr Dam nije

samo spomenik, već i „mjesto duše i okupljanja“ koje pripada Parizu, Francuskoj i cijelom svijetu. Podvukao je značaj „izuzetne solidarnosti“ koja je omogućila da se prevaziđe ovaj izuzetan izazov, naglašavajući važnost kako nacionalne, tako i međunarodne pomoći. - Ovo je plod svjetskog bratstva koje ujedinjuje ljude svih vje-

Novi uspjeh filma Nebojše Slijepčevića, koji je Crna Gora odbila da finansira

PODGORICA - Ostvarenje

„Čovjek koji nije mogao šutjeti“ reditelja Nebojše Slijepčevića, koje je Crna Gora na konkursu Filmskog centra odbila da sufinansira, osvojilo je nagradu Evropske filmske akademije (EFA) za najbolji film u kategoriji Evropski kratkometražni film (European Short Film – Prix Vimeo).

Prije ovog prestižnog priznanja, podsjetimo, na Festivalu u Kanu film je osvojio Zlatnu palmu za najbolji kratkometražni film i kvalifikovan je i za nominaciju za nagradu Oskar Američke akademije umjetnosti i nauke. - Oduševljen sam, nijesam vjerovao da možemo dobiti dvije velike nagrade u jednoj godini. S tim da je ovo posebna nagrada jer je dodjeljuje struka. Jako sam srećan što su evropski glasači prepoznali i nagradili film o čovjeku kojem je humanost i ljudska solidarnost bila ispred nacije ili religije. Mislim da to nije samo pohvala našem filmu, nego i odraz vremena u kojem živimo - izjavio je reditelj Nebojša Slijepčević. U ovom ostvarenju uloge tumače Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mićanović, Silvio Mumelaš, Lara Nekić, Priska Ugrina, Dušan Gojić, Nebojša Pop Tasić, Mijo Pavelko, Martin Kuhar, Jakov Zovko i Robert Ugrina. Scenario je takođe napisao Slijepčević. Podsjetimo, povodom selektovanja ovog ostvarenja za takmičarski program kratkome-

ra, nacionalnosti i društvenih slojeva - dodao je. Makron je završio svoj govor podvlačeći snažnu poruku koju Notr Dam šalje svijetu. - Podsjeća nas da čak i naši najhrabriji snovi mogu biti ostvareni samo uz volju i posvećenost svih - kazao je. Među zvanicama ovog svečanog događaja bili su mnogi ugledni gosti, uključujući američkog predsjednika Donalda Trampa, britanskog princa Villijama, suprugu američkog predsjednika Džil Bajden, ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, a bili su i bivši francuski predsjednici Nikolas Sarkozi i Fransoa Oland. Ceremoniji su prisustvovali i brojni predstavnici vjerskih institucija, kao i 2.000 radnika koji su učestvovali u obnovi katedrale. Tramp je doputovao u Pariz u subotu ujutro, a dolazak je najavio prije nekoliko dana na svojoj društvenoj mreži Truth Social, gdje je napisao da će prisustvovati „ponovnom otvaranju veličanstvene i istorijske Katedrale Notr Dam, koja je u potpunosti obnovljena nakon razornog požara prije pet godina“. R. K.

Nagrada EFA za „Čovjeka koji nije mogao šutjeti“

tražnog filma u Kanu, Pobjeda je ranije objavila da je producentska ekipa ovog projekta 2022. godine zatražila podršku od Filmskog centra Crne Gore na konkursu za sufinansiranje manjinskih koprodukcija. Ukupan budžet projekta, prema specifikaciji koju su dostavili, bio je 105.000 eura, a od Crne Gore je zatraženo 15.000 eura. Odbijeni su, a odluku je donijela komisija u kojoj su bili producent Miloš Avramović, reditelj Dragutin Đurović i glumac Momčilo Otašević Te godine komisija je 200.000 eura podijelila projektima Pavla Vučkovića, Dejana Zečevića, Miloša Jaćimovića, Bojana Vuletića i Irene Škorić Od jednog od članova stručne komisije koja je odlučivala na konkursu Filmskog centra Crne Gore, za manjinske koprodukcije, Pobjeda je ranije nezvanično dobila objašnjenje da je projekat „Čovjek koji nije mogao šutjeti“, u tom trenutku, bio jako loše „spakovan“, te da žiri na osnovu dostavljenog materijala zaista nije vidio potencijal ove filmske priče. Pobjeda je od Filmskog centra, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, dobila kopiju zapisnika sa zasijedanja stručne komisije, iz kojeg se vidi da su dva čla-

na ovog stručnog tijela Miloš Avramović i Dragutin Đurović ovom projektu Nebojše Slijepčevića dali ocjenu sedam, dok je Momčilo Otašević dao maksimalnu ocjenu – 10. Sa prosječnom ocjenom osam, film se nije kvalifikovao za podršku Filmskog centra Crne Gore. Tako je propuštena šansa da se Crna Gora nađe među koproducentima ove filmske priče koja nas se i te kako tiče, jer je zasnovana na otmici putnika

iz voza u Štrpcima, koji su odvedeni u nepoznatom pravcu, opljačkani i ubijeni. Od dvadeset stradalih, osam putnika je bilo iz Crne Gore. Radnja filma prati putnički voz koji iz Beograda putuje u Bar. Voz zaustavljaju naoružani pripadnici srpskih paravojnih snaga na maloj stanici u Štrpcima u Bosni i Hercegovini. Dobivši dojavu da u vozu ima muslimanskih putnika, pronašli su njih 19 i pogubi-

li ubrzo nakon što je voz krenuo. Tome je svjedočilo oko 500 putnika, no niko se nije usudio da im se suprotstavi osim jednog čovjeka: penzionisanog oficira Toma Buzova, koji je putovao u posjetu sinu. „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ realizovan je pod okriljem kuće ,,Antitalent“, a nastao je uz podršku Hrvatskog audio-vizualnog centra i producenata iz Slovenije, Francuske i Bugarske. J. N.

Pariski nadbiskup tri puta kuca na vrata, simbolično otvarajući Notr Dam

Kadar iz filma „Čovjek koji nije mogao šutjeti“

Počele pripreme za Podgorički pazar, koji će biti otvoren 16. decembra

Stigle kućice na Trg nezavisnosti i klizalište kod SC ,,Morača“

U susret petom po redu novogodišnjem izdanju Podgoričkog pazara, koje će biti upriličeno na Trgu nezavisnosti od 16. decembra do 15. januara, ekipe gradskih preduzeća i službi prethodnih dana postavile su montažne kućice na glavni gradski trg.

I ove godine novogodišnju čaroliju upotpuniće klizalište, koje je kao i prethodne godine postavljeno na ograđenom sportskom poligonu pored Sportskog centra ,,Morača“. Podgorički pazar je manifestacija koja privlači sve veću pažnju sugrađana svih generacija i posjetilaca Podgori-

ce, pa Glavni grad iz godine u godinu nastoji da unaprijedi organizaciju i samu po-

nudu, posebno afirmišući lokalne izvođače i privrednike. Na glavnom gradskom trgu

Kancelarija za mlade Glavnog grada organizuje tri radionice

Kancelarija za mlade Glavnog grada, u saradnji sa organizacijom ,,Master“, održaće tri dinamične i interaktivne radionice pod nazivom „Vještine za uspjeh: Karijerno savjetovanje“.

Ove radionice pružaju mladima priliku da steknu ključne vještine za uspješno planiranje i razvoj karijere.

- Radionice će se održavati 9, 11. i 18. decembra, u terminu

će biti 40 kućica sa raznovrsnom ponudom, koje je na korišćenje bez naknade ustupio Glavni grad. Kancelarija glavnog gradskog arhitekte dokupila je i dio rasvjete za gradski trg, zahvaljujući čemu će i praznična dekoracija biti ljepša u odnosu na prethodne godine. Podgorički pazar ove godine otvoriće grupa ,,Sevdah Baby“, dok je nastup grupe ,,Galija“ zakazan za 19. decembar. I ove godine Glavni grad daje primat domaćim izvođačima, pa će 31. decembra nastupiti Kuba bend, Kira bend, L’ombelico band, Crveno i Crno i VIS Tetra. Nastup regionalno poznatog muzičkog sastava Hari Mata Hari zakazan je za 1. januar, dok će Dejan Petrović Big bend nastupiti 6. januara. Kao i prethodnih godina, i sami zakupci kućica predlagaće određeni muzički program, pe će, osim pomenutih, biti još muzičkih, ali i drugih kulturno-zabavnih događaja. I. M.

u profesionalnom razvoju

od 18 do 20 časova, u Omladinskom centru Podgorica. Učesnici će kroz praktičan i interaktivan pristup raditi na istraživanju ličnih interesa i postavljanju karijernih ciljeva, razvoju komunikacijskih i mekih vještina, upravljanju vremenom i organizaciji, pisanju profesionalnog CV-ja i motivacionog pisma i pripremi za uspješnu komunikaciju sa poslodavcima – poručuju iz Kancelarije za mlade. Radionice su namijenjene mladima koji žele da unapri-

jede svoje vještine i istaknu se u konkurentnom profesionalnom okruženju. Zainteresovani se mogu prijaviti putem mejla: kanc.za.mlade@ podgorica.me, evropskepolitike.master@gmail.com. I. M.

Za rekonstrukciju lokalnih puteva u Zeti izdvojeno više od dva miliona eura

Obnavljaju 130 ulica

Na teritoriji opštine Zeta prethodne sedmice započela je sanacija i rekonstrukcija oko 130 ulica. - Ovaj posao, vrijedan više od dva miliona eura, sprovodi se nakon dva odvojena tendera. S tim u vezi obavještavamo žitelje Zete da imaju razumijevanja u narednom periodu dok se budu izvodili radovi. Dvije firme koje su dobile ovaj posao

- Putevi Bar i Bemaks dale su najjeftinije ponude za izvođenje radova, a vrijedno pomena jeste da oko 35 kilometara puteva nije sanirano u proteklih 10 godina koliko će se sada odraditi – objavljeno je na FB Opštine Zeta. Ova akcija, kako navode, samo je nastavak zacrtanog cilja Opštine Zeta da omogući da svako selo dobije asfalt dostojan

Povodom 80 godina od oslobođenja Podgorice u KIC-u ,,Budo Tomović“ biće izveden kulturno-zabavni program

Djeca će pjevati

svome gradu

Povodom jubileja – 80 godina od oslobođenja Podgorice, u srijedu, 11. decembra, u 11 časova u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“ biće izveden program ,,Djeca Podgorice svome gradu“. Oko 100 mališana, kroz igru, pjesmu, recitacije, glumu i kreativne izraze, poslaće poruku ljubavi, slobode i ponosa svome gradu, čestitajući mu rođendan i odajući počast njegovoj slavnoj istoriji.

- U programu će učestvovati polaznici vrtića ,,Ljubica Popović“ i ,,Ðina Vrbica“, učenici osnovnih škola ,,Maksim Gorki“ (mentorka Tanja Burzan), ,,Radojica Perović“ (mentorka Lidija Zečević) i ,,Milorad Musa Burzan“ (mentorka Marina Šestović), učenici Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ (mentorka Julijana Popović) i Dječji hor ,,Zvjezdice“, pod dirigentskom palicom

Ane Klepić. Program je dio manifestacije Decembarska umjetnička scena – DEUS 2024 – saopšteno je iz Sekretarijata za kulturu. I. M.

Za građevinsku industriju postoje

Sječa šume čempresa u Zagoriču, koja je prije oko

čovjeka u današnjem vremenu jer, kako ističu, u prethodnom periodu se najmanje mislilo na potrebe njihovih sugrađana. - Politika omogućavanja zdravog i dostojnog života svih naših sugrađana biće prioritet i tokom 2025. godine, kada se očekuju još intenzivniji radovi koji će omogućiti kvalitetniji život svih građana Zete – zaključuju iz Opštine Zeta. I. M.

Povremeno kiša, do 12 stepeni

U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno oblačno vrijeme, povremeno slaba do umjerena kiša. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko osam, najviša dnevna 12 stepeni. H.P.

50 godina planski zasađena kao dio jedinstvene zelene infrastrukture Podgorice, nastavak je investicionog urbanizma i pokazuje brutalnost ovog pristupa. Drveće koje su nam ostavili odgovorni planeri iz perioda socijalizma danas se siječe u korijenu zahvaljujući funkcionerima kapitalizma. Nažalost, ovo je samo posljednji u nizu primjera koji pokazuju da građevinsku industriju nije briga za to da li krši planove, a time i zakone Crne Gore.

Ovo su neke od ključnih poruka Sonje Dragović iz Udruženja KANA (Ko ako ne arhitekt)

i Vuka Ikovića iz Pokreta Preokret, koji su za Pobjedu komentarisali ekološki incident od prije dva dana, kada je posječen veliki broj višedecenijskih stabala u Ulici Drugog crnogorskog bataljona/Nikole Tesle, na katastarskoj parceli 2125/2 KO Podgorica II (koja je ograđena, ali ni juče nije imala građevinsku tablu), u krugu bivše kasarne u Zagoriču (prekoputa naselja Siti kej).

GRAĐEVINSKA INDUSTRIJA

Sonja Dragović iz Udruženja KANA (Ko ako ne arhitekt), doktorantkinja na odsjeku za urbanizam i arhitekturu na Univerzitetskom institutu u

Gradnja pokazuje kulturu života

i brigu vlasti o građanima

Vuk Iković iz Preokreta ističe da gradnja pokazuje kulturu života i brigu vlasti o građanima. Urbanizacija, kako dodaje, pokazuje prioritete – da li je to kvalitetan život, održivi prostor ili samo broj stanova na jednoj parceli. - Podsjetimo se, prostorno-urbanistički plan Podgorice iz 2014. godine predvidio je stambene zone za 400.000 novih stanovnika u Podgorici. Postavlja se pitanje – za koga gradimo? Da li gradimo grad za stanovnike Podgorice, čitave Crne Gore ili pretvaramo grad u tržište nekretnina za strance, uz rušenje platežne moći naših građana? Znamo da se brojni gradovi, u državama koje imaju nekoliko desetina miliona stanovnika, planiraju tako da ne mogu imati više od 300.000 stanovnika, kako bi imali uravnotežen razvoj i da ne bi usporavali, već podsticali razvoj ostalih regionalnih opština. Prostorni plan Podgorice, koji je trenutno na javnoj raspravi, mora biti recept za otporan grad, a ne za nastavak urbanističkog haosa i sumanute betonizacije. Vlasti dolaze i odlaze, ali njihovi rezultati ostaju. Možemo imati grad u kojem želimo živjeti i raditi ili grad iz kojeg želimo pobjeći. Kakva vlast, takav grad – sve zavisi od nas. Učestvujmo u donošenju odluka i spriječimo neodrživu urbanizaciju koja nas vodi u veći haos - poručuje Iković.

Sonja

Sonja Dragović Vuk Iković

Kućice na Trgu nezavisnosti

I.MITROVIĆ

Detalj iz Zete

i Vuk Iković iz Preokreta za Pobjedu o sječi velikog broja čempresa prije dva dana u Zagoriču

građevinsku industriju ne zakoni

Mislim da je investitor odlučio da posiječe ovo drveće jer je procijenio da za takav postupak neće odgovarati. Sistem planiranja i izgradnje prostora u Crnoj Gori po pravilu ne koristi postojeće mehanizme kontrole i ne kažnjava prekršioce – poručuje Sonja Dragović iz Udruženja KANA. Vuk Iković iz Pokreta Preokret smatra da živimo posljedice urbanističkog kriminala, čiji monopoli nijesu srušeni, već nadograđeni

Lisabonu, izjavila je za Pobjedu da je sječa čempresa u Zagoriču samo posljednji u nizu primjera koji pokazuju da građevinsku industriju nije briga za to da li krši planove, a time i zakone ove zemlje.

- Ko je, i kada, u Crnoj Gori odgovarao za bilo koje naprečac posječeno stablo? Tretiranje drveća kao ,,zakržljalog zelenila“ je pravilo u našim gradovima, kao što je pravilo i tretiranje zelenih prostora kao ,,neizgrađenih površina“ koje su zelene samo slučajno, dok čekaju ,,valorizaciju“. U suštini, mislim da je investitor odlučio da posiječe ovo drveće jer je procijenio da za takav postupak neće odgovarati, jer sistem planiranja i izgradnje prostora u Crnoj Gori po pravilu ne koristi postojeće mehanizme kontrole i ne kažnjava prekršioce – poručuje Dragović.

Rezultate toga, kako dodaje, vidimo na svakom koraku, u različitim aspektima - u saobraćaju, novim stambenim kvartovima bez adekvatnih javnih površina i usluga, u sistemskom uništavanju padina Gorice i Ljubovića.

- Možemo godinama govoriti o tome koliko je zelenilo važno u

procesu prilagođavanja na posljedice klimatske krize koju živimo, ali sve to je uzalud ako ne vrednujemo budućnost naših života i gradova više nego profit od stanogradnje i ako nemamo propise i načine da osiguramo njihovo poštovanje – ističe Dragović.

Podsjeća da je park čempresa u Baru uništen po planu i na komandu nadležnog ministarstva prije skoro sedam godina. - Grad je doslovno osakaćen. Niko nikada nije odgovarao, niti smo ikada saznali ko treba da odgovara za tu užasnu odluku, niti što se desilo sa tim drvnim materijalom. I sad treba da budemo iznenađeni sječom čempresa u Zagoriču? Kada se čitav kontekst uzme u obzir, mnogo veće iznenađenje bi bilo da su čempresi pošteđeni – zaključila je Dragović.

URBANISTIČKI

KRIMINAL

Rakčević: Građevinska inspekcija da utvrdi

odgovornost

IKoVIć: Zagorič je upozorenje za projekat Velje brdo koji potvrđuje nastavak uništavanja podgoričkih urbanih šuma. Ne smijemo im to dozvoliti!

Vuk Iković iz Pokreta Preokret izjavio je za Pobjedu da su nam potrebni otporni zeleni gradovi, a ne urbane katastrofe. - Živimo posljedice urbanističkog kriminala, čiji monopoli nijesu srušeni, već nadograđeni. Najbolji dokaz za to je izmijenjeni prostorno-urbanistički plan Podgorice, koji ne pravi radikalni otklon od umnožavanja „siti kvartova“, već se dodatno kompromituje projektom Velje brdo – poručuje Iković. Sječa šume čempresa u Zagoriču, koja je prije oko 50 godina planski zasađena kao dio jedinstvene zelene infrastrukture Podgorice, smatra on, nastavak je investicionog urbanizma i pokazuje brutalnost ovog pristupa.

DrAgoVIć: Ko je i kada u Crnoj gori odgovarao za bilo koje naprečac posječeno stablo?

- Kao što je gradu potrebna putna mreža, tako mu je potrebna i zelena mreža koja nas štiti od visokih temperatura, udara vjetra, UV zračenja i izduvnih gasova. Drveće koje su nam ostavili odgovorni planeri iz perioda socijalizma danas se siječe u korijenu zahvaljujući funkcionerima kapitalizma. Zagorič je upozorenje za projekat Velje brdo koji potvrđuje nastavak uništavanja podgoričkih urbanih šuma. Ne smijemo im to dozvoliti. Javna rasprava za prostorno-urbanistički plan Podgorice prilika je da zaustavimo ovu praksu. Podgorica mora postati otporan grad – grad za život, sa širokim ulicama i parkovima do kojih ne dolazi buka. Ako sada ne zatražimo ono što nam pripada, izgubićemo i ono što nam je zagarantovano – kaže Iković. Smatra da nam trebaju projekti poput Veljeg brda, ali na sjeveru Crne Gore, gdje treba razvijati nekoliko „malih brda“. U suprotnom, kako dodaje, sjever će ostati bez stanovnika, a Podgorica će se ugušiti u prenatrpanosti i betonizaciji.

- Sječa čempresa u Zagoriču direktna je posljedica političke odluke. Donijet je urbanistički plan na osnovu kojeg je izrađen projekat višespratnice na parceli gdje je bila urbana šuma. Nova uprava je trebalo odmah da preispita sve urbanističke planove i dozvole u fazi izdavanja da bi izbjegla slične situacije i očuvala zeleno jezgro grada. To se nije desilo pa su građani i dalje primorani da fizički brane prostor. Ako je urbanističkim planom predviđena gradnja na mjestu šume, odgovornost leži na funkcioneru

Zamjenik gradonačelnice Podgorice i kandidat za gradonačelnika liste ,,Jakov Milatović - Za bolju Podgoricu“ na nedavno odražanim lokalnim izborima Luka Rakčević saopštio je da su, iako Glavni grad nema nikakvih nadležnosti povodom katastrofalne sječe višedecenijskih čempresa u Zagoriču, analizirali odluke Ministarstva koje su dovele do ekocida u subotu i traže od građevinske inspekcije da ispita sve okolnosti i utvrdi odgovornost. U objavi na svom FB profilu Rakčeviće je naveo da je Ministarstvo za ovaj stambeno-poslovni objekat (bruto površine 11.856 kvadratnih metara) izdalo UT uslove 27. februara, sa jasnim uslovom da se mora ,,maksimalno očuvati postojeće visoko zelenilo“, dok je istim, kao i važećim DUP-om, propisano i da je „postojeće zelenilo neophodno maksimalno sačuvati i oplemeniti“.

- Uprkos tim jasnim uslovima, pomenutom investitoru je Odovićev glavni državni arhitekta (GDA) dao saglasnost na idejno rješenje 17. jula, a Radunovićevo ministarstvo odobrilo prijavu

koji je vodio urbanizam prilikom donošenja plana. Ako nije, onda je kriv onaj koji je odobrio gradnju ili uklanjanje zelenila tokom radova. Najvjerovatnije, odgovornost je na više adresa i mora se istražiti do kraja da bi se ovakve pojave zaustavile. Ovo nije izolovan slučaj – ovo je redovna praksa koja se sada desila na vidljivom mjestu, pa je brzo dospjela u javnost – zaključuje Iković. Posjećamo, povodom prijave o sječi borova i čempresa u naselju Zagorič, po

građenja 4. oktobra. Upravo zbog toga nam je teško da povjerujemo da su idejno rješenje i glavni projekat pomenutog objekta mogli biti u skladu sa izdatim UT uslovima, jer (do 7. decembra) postojeće zelenilo nije sačuvano i oplemenjeno, nego sasiječeno u potpunosti, pa tražimo da građevinska inspekcija izvrši inspekcijski nadzor i obavijesti javnost o svom nalazu. Ukoliko jeste došlo do brutalnih propusta, namjernih ili ne, tražićemo odgovornost revidenta, doskorašnjeg glavnog državnog arhitekte, ali i ministara koji su dozvolili uništavanje životne sredine u našem gradu – poručio je Rakčević.

Uz to, dodao je, ova dešavanja nanovo aktuelizuju i hiljadu puta ispričanu priču o potrebi usvajanja zakona o planiranju prostora, koji se spreman nalazi u skupštinskoj proceduri pune dvije godine, a kojim se nadležnosti vraćaju lokalnim samoupravama, kako se ovakve i slične stvari ne bi dešavale. - Iako su obje garniture Ministarstva javno obećavale usvajanje tog zakona, ni do danas nemamo bilo kakvih aktivnosti na tom planu,

nalogu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera na lice mjesta prije dva dana izašao je ekološki inspektor. - Inspektor je utvrdio da je na osnovu akta Agencije za zaštitu životne sredine broj 03-UPI1947/2 od 5. novembra 2024. godine utvrđeno da realizacija ovog projekta ne podliježe obavezi sprovođenja procjene uticaja na životnu sredinu, budući da je planirana površina poslovnog dijela objekta manja od 1.000 kvadratnih meta-

čime se održava status kvo i čuvaju naslijeđeni, katastrofalni planovi, kojima se uništavaju i Podgorica i Crna Gora – zaključio je Rakčević. U objavi na svom FB profile zamjenik gradonačelnice je objavio i inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora koju je prije dva dana uputio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, odnosno v. d. direktoru Direktorata za inspekcijski nadzor Dušanu Savićeviću. U tom dopisu od Savićevića, između ostaloga, zahtijeva da u što kraćem roku, primarno zbog interesa javnosti, izvrše uvid u dostavljenu tehničku dokumentaciju i utvrdi: da li je dostavljena dokumentacija u skladu sa izdatim UT uslovima, da li je za potrebe izrade projekta izvršena taksacija (do 7. decembra) postojećeg zelenila, da li je glavni državni arhitekta na ispravan način postupio kada je rješenjem br. 05-332/24-5671/3, od 17. jula 2024. godine dao saglasnost FIS JASE INVEST d. o. o. Podgorica na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta, koje je izradio STUDIO MLV d. o. o. Podgorica.

ra, što je u skladu sa važećom uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja. Prema dostupnim podacima, predmetna lokacija se ne nalazi u granicama zaštićenog područja prirode „Park šuma Gorica“ – naveli su u saopštenju Ministarstva prije dva dana i dodali da je inspekcijski nadzor izvršio i šumarski inspektor koji će takođe u okviru svojih nadležnosti i shodno zakonu sačiniti zapisnik. I. MITROVIĆ

I juče uklanjali posječene čemprese

INTERVJU: Dr Đuro Latković sa Cetinja, jedan od tri vodeća pedijatra u Crnoj Gori (prema istraživanju kompanija Nelt i Sebamed)

Mali pacijenti dali svoj glas - doktor Đuro je najbolji

CETINJE - Jedan od sinonima za pedijatriju na Cetinju svakako je dr Đuro Latković. Čovjek - ljekar koji još od sumornih devedesetih, zajedno sa suprugom Danijelom, takođe ljekarom, gradi karijeru na Cetinju. Ovaj sjajni pedijatar nedavno je, baš glasovima svojih pacijenata, proglašen za jednog od tri najbolja pedijatra u Crnoj Gori. U razgovoru za Pobjedu dr Đuro, kako ga Cetinjani jednostavno zovu, priča o nagradi, karijeri, ali i o slikarstvu, poeziji koju je počeo da piše tokom korone i spašavanju napuštenih životinja.

POBJEDA : Nedavno ste dobili značajno priznanje, i to od onih koji su namjerodavniji da ljekarima daju priznanja - od najmlađih pacijenata. Oni koji Vas poznaju naglašavaju da je to priznanje i više nego zasluženo, pa započnimo razgovor tom temom. Kažite nam o kakvom je priznanju riječ?

LATKOVIĆ: U organizaciji kompanija Nelt i Sebamed, koje su bile inicijatori i organizatori izbora najboljeg pedijatra Crne Gore u 2024. godini, organizovana je svečana dodjela priznanja i nagrada. Putem ankete „Pacijenti biraju“, napravljen je izbor, i između tri pedijatra iz Crne Gore izabran sam i ja. Pa evo, ovom prilikom želim da javno zahvalim Nelt grupi na ovoj predivnoj manifestaciji, a naravno i svim onim malim pacijentima, njihovim roditeljima, kolegama i svima koji su glasali i u meni prepoznali dobrog pedijatra. Potpuno sam siguran da tu titulu najboljeg može nositi većina pedijatara u Crnoj Gori, jer ih ima mnogo kako profesional-

Srećan sam što imam privilegiju da dan započinjem sa tek rođenim čistim dušama, prvim riječima, smijehom, prvim koracima i odrastanjem novih generacija, a sa druge strane često tužan i zabrinut zbog suza i nemilih dešavanja, kako već bolest može da priredi, kaže dr Đuro Latković

no stručnih tako, i još važnije, dobrih i posvećenih ljudi. Ali eto, ove godine sam tu čast podijelio sa mojim dragim koleginicama Ninom Mandić i Eminom Šabotić.

P OBJEDA : Prije desetak godina baš Pobjeda je pisala o Vama kao o „najboljem slikaru među ljekarima, i najboljem ljekaru među slikarima“. U međuvremenu ste se posvetili i pisanju poezije. Možete li nam približiti tu umjetničku stranu svoje ličnosti i koliko tu ima uticaja što ste rođeni na moru, a karijera Vas je dovela baš na Cetinje?

LATKOVIĆ: U tom periodu

Pjesma na poklon čitaocima Pobjede

Molim

Molim se za sve one

što žive život

po unaprijed osmišljenom kroju, bez volje i snage da mu daju neku svoju, možda i drečavu boju. Život poput figure na šahovskom polju u vječitoj borbi da budu na tronu.

Molim za one što moru nisu tajne odali, ni suncu u sutonu dušu otvorili,

imao sam dvije izložbe slika na Cetinju i u Tivtu sa kojih nosim divne impresije. Tokom korone nešto je novo kliknulo u mom biću i počeo sam pisati poeziju, a evo sad već, malo usporeno zbog velikih obaveza, pripemam zbirku pjesama. Naravno da su geni, a i moj život između Boke, mog rodnog Tivta, opijen pjenom mora, i Cetinja pod Lovćenom, kao mog korijena, koje me začaralo svojim pastelnim bojama, uticali na moj pravac i životni moto.

POBJEDA: Da se vratimo medicini. Koliko dugo traje Vaša karijera, i kako to da ste je vezali baš za Cetinje?

sa mjesecom sjajnim tišinu dijelili. Za sve one što nisu od vjetra šapat ukrali, sa oblakom nisu nebom plovili.

Molim i za one što nikada nisu lutali i nikad bitku izgubili.

Molim i za one koji drugima nisu praštali, a grijehe svoje nisu ni spoznali.

Molim se za sve koji to možda nisu ni znali, a i sve one koji zbog sumnji i straha nisu ni pokušali.

LATKOVIĆ : Nakon pripravničkog staža, teških 90ih čak i plovidbe i kaljenja mladog ljekara na brodu, sa suprugom Danijelom i tada već prvim djetetom, tragom konkursa dolazimo u rodno mjesto mojih roditelja i počinjemo radnu karijeru na Cetinju. Vrlo brzo i pored teških životnih okolnosti prihvatamo Cetinje srcem i dušom, ali Cetinje to svojim duhom i ljepotom nesebično vraća. Moja specijalizacija iz pedijatrije započinje 1995, istovremeno i specijalizacija radiologije za moju suprugu Danijelu. U Beogradu, u kome smo završili i studije, započeli našu romansu i zajednički zivot završavamo i specijalizaciju. Tada već dvoje djece i treće „specijalističko“ na putu. Od tada smo marljivi na svojim zadacima u Opštoj bolnici „Danilo I“ na Cetinju.

POBJEDA: Kako je to živjeti pedijatriju, sigurno jednu od najljepših, ali i najtežih grana medicine?

LATKOVIĆ: Život u Pedijatriji je veliko čudo. Srećan sam što imam privilegiju da dan započinje sa tek rođenim čistim dušama, prvim riječima, smijehom, prvim koracima i odrastanjem novih generacija, a sa druge strane često tužan i zabrinut zbog suza i nemilih dešavanja kako već bolest može da priredi. Ali uvijek sa puno iskrene ljubavi, empatije i borbe da istrajemo na tim životnim zadacima. Rad u bolnici sa mojim kolegama i kompletnim osobljem usmjerili smo ka jednom toplom i domaćinskom pristupu, kako bi naši pacijenti lakše prebolovali, a njihovi roditelji prevazišli svoje tegobe sa što manje briga i nedoumica.

POBJEDA: Vaša supruga Danijela je takođe ljekar na Cetinju. Da li je neko od Vaše troje djece pošao Vašim stopama?

LATKOVIĆ: Sticajem okolnosti, među naše troje djece imamo i jednog ljekara. Naše srednje dijete, sin Stanko je na specijalizaciji radiologije u Beogradu. Dok je starija ćerka Milica završila francuski jezik, a mlađa Nastasja završava pejzažnu arhitekturu. J.Đukanović - Petrović

Humanista na svakom koraku

POBJEDA: Cetinjani Vas, osim po sjajnom radu u zdravstvu, prepoznaju i kao velikog humanistu, ali i čovjeka koji se svakodnevno bori za ugrožene životinje u našem gradu. Vi sami imate nekoliko udomljenih pasa i mačaka. Gdje uopšte nalazite energiju za toliko aktivnosti?

LATKOVIĆ: Problem sa spašavanjem i udomljavanjem životinja napuštenih pasa i mačaka je postala važna stavka u mojoj familiji. Svi smo nekako ušli u tu priču i evo već decenijama se trudimo da istrajemo u tom nekad teškom i vrlo kompleksnom poslu. I ovom prilikom apelujem na opštinske strukture da uvedu besplatnu sterilizaciju i čipovanje uličnih životinja kako bi se problem napuštenih životinja bar malo ublažio. A, energiju za sve obaveze crpim, između ostalog, i iz putovanja kako edukativnog tako i turističkog tipa. Obično su obilježena velikim brojem fotografija ne samo kao inserti sa raznih destinacija, nego kao još jedna moja opsesija i zadovoljstvo.

Doktor Đuro Latković sa nagradom

Njega vole i djeca i životinje

LaTkoVIćI: Đuro, Stanko i Danijela

Niko kao Budućnost

PODGORICA – Kada jedan tim u polusezoni sva tri puta pobijedi najbližeg pratioca, oba puta savlada aktuelnog prvaka i protiv najvećeg rivala na domaćoj sceni upiše trijumf i remi – jasno je zašto je prvi na tabeli, najbolji, a u slučaju Meridianbet 1. CFL i nedodirljiv za konkurenciju. Nepisano fudbalsko pravilo kaže da se titule osvajaju na takozvanim malim utakmicama. Kod Budućnosti je drugačije – to je ekipa koja ima kompletnu priču. ,,Plavi“ su lomili jesen, a gotovo sigurno već sada i šampionsku trku, u derbijima, pa i ostalim mečevima.

Svih devet bodova iz duela sa Petrovcem, maksimalnih šest iz sudara sa Dečićem, te četiri iz okršaja sa Sutjeskom, koja je, doduše, više tradicionalno nego realno prijetnja ove godine. Najviše pobjeda (14), najmanje poraza (dva), najdominantnije brojke u pogledu datih i primljenih golova (40:11), najduža serija vezanih trijumfa (pet). Jesen obojena plavom. Koliko je samo pokazatelja koji opisuju supermoćnu Budućnost na domaćem tlu. Izabranici Ivana Brnovića odlaze na zimski raspust sa 12 bodova prednosti na vrhu karavana. Proljeće neće biti samo rutinski put do krune već i priprema za ono što slijedi na ljeto – Evropa, kvalifikacije za Ligu šampiona, pokušaj da se nakon proslave stogodišnjice kluba napravi rezultat koji će zavrijediti pažnju, povući naprijed crnogorski fudbal. – Prezadovoljni smo učinkom u prvenstvu. Bilo je mnogo dobrih partija, atraktivnih golova, lijepih akcija, upisali smo veliki broj pobjeda. Posebno smo bili dobri u derbijima i to su utakmice u kojima smo napravili opipljiviju bodovnu prednost. Imamo odličnu polaznu osnovu za drugi dio šampionata. Sve ovo prija, ali ništa još zvanično nije riješeno. Euforije nema. Čvrsto smo na zemlji. Kada dođe vrijeme, kada sve bude gotovo – slavićemo. Do tada – odmorićemo se, čekaju nas duge pripreme, pa proljećni dio takmičenja u kojem želimo da budemo na još većem nivou. Na pravom smo putu da vratimo titulu u naše vitrine –za Pobjedu kaže krilni napadač Igor Ivanović

MENTOR MLADIMA

Budućnost je jesenji krug zatvorila pod Goricom, gdje je nadigrala Petrovac – 3:1. Vodeći pogodak u ranoj fazi utakmice djelo je upravo Ivanovića, koji je lijepo „otvorio“ nogu nakon centaršuta Vukovića i pospremio loptu pod prečku. Tridesetčetvorogodišnji ofanzivac nije više lider po golovima, ali jeste na neki drugi način – kao mentor mladima, neko ko

BRNOVIĆ: Ponosan sam na momke

Dosta osporavan, neprihvaćen od najvatrenijih navijača, ali trener Ivan Brnović dominantno je predvodio Budućnost do jesenje titule. ,,Plavi“ na zimski odmor idu sa 12 bodova prednosti u odnosu na drugoplasirani Petrovac koji su savladali sva tri puta tokom polusezone. Posljednji put prije dva dana pod Goricom, gdje je bilo 3:1. – Čestitke momcima na pobjedi i sjajnoj polusezoni, 45 bodova. Zaista nemam riječi, ponosan sam i na stručni štab i na igrače koji su protagonisti jesenjeg uspjeha Budućnosti – rekao je Brnović nakon posljednjeg ovogodišnjeg nastupa na domaćem terenu.

Više se očekivalo od aktuelnog prvaka Dečića, koji je polusezonu završio na četvrtom mjestu, sa 18 bodova manje od vodeće Budućnosti. Razočarala je i Sutjeska, s tim što je u nišu koliko-toliko popravila utisak. Nikšićani su sedmi, ali na šest bodova od trećeg mjesta koje potencijalno može da donese Evropu. To je motiv za izabranike Milije Savovića da dovedu pojačanja u januaru i na proljeće pojure inoscenu

– Čestitke momcima na pobjedi i sjajnoj polusezoni,

U nišu polusezone došlo je do rotacije na samom dnu tabele – Jezero je „predalo fenjer“ debitantu u elitnom rangu ekipi Otranta, koja zimuje sa dva boda manje od Plavljana

daje primjer kako se trenira, ponaša, profesionalno odnosi prema obavezama, zadacima pristupa sa osmijehom, neko ko je zadužen za atmosferu. Iskustvom i savjetima pomaže saigračima, a ima ih u timu od kojih je duplo stariji. Konkretno od šesnaestogodišnjeg Lazara Savovića koji se upisao u listu strijelaca protiv „nebo-plavih“. Posebna priča je Milan Vukotić (22) koji plijeni klasom, suptilnošću, lucidnošću, vicem u igri. Majstor koji je vodeći strijelac lige sa devet egzekucija. Jedan je dao Petrovcu na zatvaranju polusezone. U svom stilu – za TV špice. Mnogo se priča i piše o Andriji Bulatoviću koji će 27. decembra postati punoljetan. Tu su

Andrej Kostić (17), godinu stariji Andrej Camaj, Danilo Vukanić, Bodin Tomašević, Stefan Đukanović Podgoričani su spojem starijih, dokazanih asova sa najvećim crnogorskim talentima napravili respektabilan sastav koji se šeta ligom. – Drago mi je zbog gola, da sam i tako pomogao ekipi da ostvari cilj. Tu sam da dam doprinos na svaki način. Imamo mnogo mladih igrača i mi stariji se trudimo da im omogućimo brži napredak. Vukotić, Andrija Bulatović i Savović su pravi –u igri i ponašanju. Imaju dosta prostora na terenu. Nametnuli su se i opravdali svaki minut. Tu su i ostali mlađi igrači koji se sve više nameću. Njihovo

„Desetka“ podgoričkog tima Milan Vukotić vodeći je strijelac lige sa devet golova

vrijeme dolazi. Svi oni su budućnost Budućnosti, ali i našeg fudbala – ističe Ivanović.

FUDBAL – ŽIVA STVAR

Timovi koji su u dobroj formi u nekom dijelu sezone prođu kroz krizu.

Takav period imala je i Budućnost, koja je u četiri dana vezala dva poraza – od Bokelja u Kotoru, pa od Mornara kao domaćin. Brzo se pridigla, odoljela pritisku pratioca i furiozno završila polusezonu sa šest trijumfa iz posljednjih sedam kola. – Imali smo mali pad u okviru iste sedmice kada smo dva puta izgubili, a desilo nam se i to da smo u posljednjem napadu protivnika ispustili pobjedu protiv Jezera pod Goricom.

Budućnost je naje kasniji tim u Meridianbet 1. CFL sa 40 datih golova, ujedno i ekipa sa najboljom odbranom – svega 11 primljenih pogodaka

Epitet najprijatnijeg iznenađenja jeseni pripao je Bokelju, koji se učvrstio na trećoj poziciji nakon pobjede nad Jezerom uoči odlaska na zimsku pauzu (2:1)

pobjeda iz 19 ligaških utakmica upisala je Budućnost tokom jeseni. „Plavi“ imaju tri remija i dva poraza

Fudbal je živa stvar. Dešava se da favorit ne opravda uvijek tu ulogu. Ipak, reagovali smo ekspresno, što nas je ujedinilo. Dali smo ono najbolje nakon posljednje reprezentativne pauze i superiorno stigli do jesenje titule. Ušli smo ponovo u dobru seriju i ostvarili rekordnu bodovnu zalihu od početka prvenstva. Na nama je da to održavamo, a potrudićemo se da prednost u nastavku bude i ubjedljivija – naglašava Ivanović koji je tokom karijere bio najbolji igrač i prvi strijelac lige, osvajao trofeje sa tri domaća kluba Rudarom, Sutjeskom i Budućnošću.

DO KRAJA U KUPU

Spuštena je zavjesa na polusezonu u Meridianbet 1. CFL, ali

to nije sve od fudbala ove jeseni u Crnoj Gori. Ostale su da se odigraju još dvije utakmice četvrtfinala Kupa, obje 11. decembra. ,,Plavi“ će odmjeriti snage sa Iskrom na „Topolici“ (13 sati), a od 15 sati sastaće se Petrovac i Rudar pod Malim brdom. - Kup je takmičenje koje nam je jednako bitno. Želimo da idemo do kraja i uradićemo sve da godinu završimo s osvajanjem duple krune. Bila bi to najbolja moguća stvar u čast proslave 100 godina Budućnosti - zaključio je Igor Ivanović, koji je svojevremeno branio boje Dečića, OFK Beograd, Zire iz Azerbejdžana i uzbekistanskog Bunjodkora. D. KAŽIĆ

DALEKO IZNAD KONKURENCIJE: Ivanović na meču sa Petrovcem

Premijer vaterpolo liga (9. kolo)

Novljane čeka derbi

PODGORICA – Posljednji meč 9. kola Premijer vaterpolo lige rezervisan je za derbi. U Kragujevcu će snage odmjeriti Radnički i Jadran M:tel.

Domaćin je na učinku od šest pobjeda i dva poraza, zauzima četvrto mjesto, a vicešampion Crne Gore ima pet pobjeda i tri poraza. U zaostatku je četiri boda za protivnikom, a sa pobjedom bi se ozbiljno približio ekipi iz Kragujevca i zagrebačkoj Mladosti koja je na 19 bodova i sa utakmicom više. Igračima trenera Vladimira Gojkovića bodovi bi mnogo značili, jer bi povezali dva trijumfa (u posljednjem kolu savladan je Vašaš u grupnoj fazi Lige šampiona), nakon što su u finalu Kupa izgubili od Primorca.

Utakmica počinje u 20 sati. A. M.

EPCG Superliga za odbojkaše (10. kolo)

Sutjeska ponovo

ubjedljiva protiv

Lovćena

PODGORICA – Drugi put u sezoni odbojkaši Sutjeske savladali su Lovćen, ponovo sa 3:0. Drugi put su to uradili na Cetinju, za 63 minuta efektivne igre. Nikšićane su do treće pobjede u sezoni vodili Marko Rondović sa 14 poena i Dragan Stojanović sa devet. U cetinjskom timu su se istakli Strahinja Martinović sa 13 i Branko Stanojević sa devet poena. Kolo će danas zaključiti barski derbi između Galeba i Mornara, koji je favorit u ovom duelu. Mornar je četvrti na tabeli sa skorom 5-3, dok je Galeb pretposljednji, sa jednom pobjedom.

Rezultati 10. kola: Lovćen – Sutjeska 0:3 (19:25, 21:25, 18:25). Subota: Budva – Jedinstvo 3:0 (25:18, 25:20, 25:16). Danas: Galeb – Mornar (20). Slobodna je Budućnost volej. S. J.

Rukometašice Crne Gore pobjedom

Borba za

D. MALIDŽAN

Rukometaši Budućnost Podgorice lideri Prve lige na polovini sezone, trener Draško Mrvaljević uvjeren u svijetlu budućnost kluba

Izgradićemo tradiciju muškog rukometa u Podgorici

PODGORICA – Dva tima izjednačena su na vrhu SBbet Prve crnogorske rukometne lige na polovini sezone – očekivalo se da ,,kolo vodi“ Lovćen i prilično je iznenađujuće što aktuelni šampion i apsolutni favorit gleda u leđa Budućnost Podgorici, makar i zbog gol-razlike.

,,Plavo-bijeli“ su zaslužili da budu jesenji šampioni i zbog toga što su slavili u oba derbija – protiv Lovćena na Cetinju 17. novembra (28:24) i prije dvije noći kod kuće protiv Rudara (29:24) u meču koji je odlučivao o prvoj poziciji pred prvenstvenu pauzu. – Bio je pravi derbi, čvrsta, muška utakmica i mislim da su gledaoci mogli da uživaju – rekao je trener Draško Mrvaljević za Pobjedu.

- Rudar je snažna ekipa, godinama u vrhu crnogorske lige, izuzetno vođena od strane NedimaSelmanovića, sa mnogo mladih igrača, kao i kod nas. Svi su bili juniorski i kadetski reprezentativci, čestitam im na dobrom meču i pruženom otporu, zaslužuju respekt jer dugo godina rade pravi posao s mladim igračima – dodao je Mrvaljević, čija ekipa je u devet kola pretrpjela poraz samo od Berana 1949.

Rudar je u Univerzitetskoj dvorani u Podgorici u oba poluvremena vodio četiri razlike, ali je kvalitet Budućnost Podgorice, ipak, došao do izražaja.

- Dominirali smo u odbrani, i u 6-0 i u 3-2-1, kao i u igri ,,1 na 1“. Bilo je i mnogo grešaka, naročito u prvom poluvremenu pri šutevima kada nijesmo uspje-

li da prelomimo meč. Ali ovo su uglavnom sve mladi momci, to je normalno, na primjer, oba desna krila nam imaju po 17 godina. Za takvu ekipu to je bio veliki pritisak, nikad nijesu bili u situaciji da se bore za trofej. Na kraju smo pokazali da imamo najbolju odbranu, na čelu sa ZarijomLutovcem na golu igramo kvalitetno u defanzivi. Uz to smo ih nadigravali u igri ,,1 na 1“ i ,,2 na 2“, kad je to počelo da ulazi, stvari su se promijenile – naveo je Mrvaljević.

CRNA GORA JE

RASADNIK TALENATA

Nekadašnji kapiten reprezentacije Crne Gore u Budućnosti je dobio prvi samostalni trenerski posao u klupskom rukometu.

- Ovo je treća godina otkad smo u Prvoj ligi i sada smo došli do toga da budemo prvi na polusezoni. Muški rukometni klub Budućnost godinama nije postojao. Na putu konsolidacije imamo podršku Glavnog grada i glavnog sponzora, kompanije Bemaks, koja nam pomaže još ovu godinu. Bez svega toga ne bismo mogli da radimo ovo – kazao je Mrvaljević.

Misija Budućnosti je, kaže nekada odlični srednji bek, da ,,proizvodi“ igrače za crnogorsku reprezentaciju.

- Ako je Crna Gora u čemu rasadnik, onda je rasadnik rukometnih talenata. To smo mogli da vidimo i u našoj i u ekipi Rudara, ima momaka koji su kadri za velike stvari jer viđen je kvalitetan rukomet, borben prije svega. Drago mi je da je Budućnost poslije dvije i po godine našeg rada došao u ovu situaciju. Sa Cetinja sam, ali izuzet-

no mi prija ovdje u Podgorici jer stvaramo igrače i trudimo se svi u klubu da damo maksimum. Mislim da to radimo vrlo korektno, svi momci igraju sa mnogo želje, da nije sve kako treba, ne bi pružali ovo što pružaju – poručio je Mrvaljević. - Ima još mnogo da se igra, a za vikend nas čeka gostovanje Beranama u Kupu. Još jedan derbi i više bih volio da se igra sa prisustvom gledalaca, znači to svima nama kako bi ljudi vidjeli da u našoj ligi ima kvaliteta i mnogo mladih momaka kojima treba posvetiti pažnju i ulagati u njih – tvrdi trener Budućnosti.

TITULA – SAN KOJI (NI)

JE REALAN

Lovćen je i dalje veliki favorit za titulu, ali prvo mjesto na polovini sezone daje za pravo Budućnosti da se nada borbi za trofej do kraja.

- Vrlo je teško s ovako mladom ekipom osvajati trofeje, poznato je koliko u rukometu znači iskustvo. Razvijamo veliki broj mladih reprezentativaca, a istovremeno imamo rezultat. Nije lako boriti se s Lovćenom koji je sinonim za rukomet u Crnoj Gori i ima budžet dva, tri ili četiri puta veći nego mi, kao i sa Rudarom. Ali radimo vrijedno i polako sve izlazi na vidjelo, drago mi je da konačno u Podgorici možemo da vidimo zdravu rukometnu ekipu, sa zdravom perspektivnom, čega dugo nije bilo. Sa cijelim podmlatkom – kadetskom i pionirskom ekipom, trudimo se da napravimo bazu u glavnom gradu. Muški rukomet u Podgorici nema toliku tradiciju, ali napravićemo je – poručio je Draško Mrvaljević. N. KOSTIĆ

PODGORICA – Rukometašice Crne Gore savladale su Poljsku 30:28 i ostale u igri za treće mjesto u grupi 1 koje donosi utakmicu za peto mjesto na Evropskom prvenstvu. Beč nije daleko, a za put u Austriju neophodan je remi u posljednjem kolu (utorak) protiv Švedske.

,,Lavice“ su i juče pravile puno grešaka, promašivale, ali su uspjele da se uzdignu i nakon dva startna poraza u glavnoj rundi šampionata vrate se tamo gdje im je mjesto. Do velike pobjede ekipu Suzane Lazović vodili su karakter i ogromno srce.

NA KRAJU I LAKO

Prelomile su naše igračice utakmicu u drugom poluvremenu, bile su u zaostatku, a nakon startne serije od 2:0 (za dva i po minuta) za 16:14 najavile su ovakav epilog. Istina, Poljakinje su se vratile serijom 4:0, iskoristile dva isključenja – krila Ivone Pavićević i Nine Bulatović, povele su 18:16 u 36. minutu, a onda su potpunu kontrolu preuzele naše igračice. Prije svega napadački je dominirala Đurđina Jauković (meč završila sa osam golova, postigla bi vjerovatno i više, ali je u 55. minutu zaradila treće isključenje), a kada je u igru ušla Marta Batinović (36. minut), odbranila sedmerac i dva zicera u jednom napadu, kola poljskog tima krenula su nizbrdo. Na 18 minuta do kraja ,,lavice“ su imale višak od četiri gola, a sa lijepom razlikom ušle su i u posljednjih deset minuta. Pokušale su rivalke u fi-

Rezultat

Mađarska i Francuska obezbijedile su plasman u polu nale

nišu da zaprijete, ali bekovi su napravili veći broj neiznuđenih grešaka, mada je i naša odbrana bila na visini zadatka. Kada je krilo Bulatović na tri minuta do kraja prekinula napad, istrčala kontru i pogodila za 28:25, a precizna u pozicionom napadu bila Tanja Ivanović (29:25), ,,lavice“ su mogle da proslave četvrti trijumf na prvenstvu. Najbolja igračica utakmice bila je Tanja Brnović sa pet golova, a iznudila je isto toliko sedmeraca.

SA ŠVEDSKOM KLJUČAN MEČ

– Uspjeli smo da se uzdignemo iako smo dva puta gubili. Srećna sam što su djevojke ostale smirene u takvim situacijama. Primili smo neke golove koje nijesmo smjeli, opet smo imali i problema sa promašajima u prvom poluvremenu, ali smo uspjeli mentalno da se vratimo i utakmicu mirno privedemo kraju, odnosno, onako kako nama odgovara. Sada da Kolo do kraja glavne runde šampionata domaćin

Draško Mrvaljević dijeli savjete na tajm-autu

peto mjesto nije daleko

BATINOVIĆ:

Feniks arena

Gledalaca: oko 2.000

Sudije: Hansen i

Selektor: Tomaš Blažievič

Tabele

Fantastično je kada imate tri

Iz mog ugla

vrhunske golmanke, koje su na visokom nivou za reprezentaciju

Marta Batinović je od 36. minuta dobila šansu, zamijenila je sa gola Armel Atingre i odbranila neke ključne lopte prvo za priključak, a onda i vođstvo našeg tima protiv Poljske.

Batinović je u četvrtom trijumfu crnogorskih rukometašica na EP odbra-

nila četiri šuta i sedmerac, Atingre ukupno osam (dva sedmerca).

Dobra energija sa gola ohrabruje.

– Mislim da smo nas tri dobar tandem, karakterno potpuno različite i kao golmanke. Ali mislim da je fantastično kada imate

se malo odmorimo i spremimo za meč protiv jake Švedske koja možda nije ostvarila primarni cilj do medalje, ali se neće predati. Skandinavski mentalitet je takav da uživaju u igri i nikada se ne predaju. Na nama je sve. A nakon nekoliko dana i analiza, mogu da kažem da smo prva dva meča u grupi 1 izgubili sopstvenim greškama. Protivnik nas nije iznenadio, a na terenu ništa novo nije uradio. Ali to je prošlost, kao i ova pobjeda. Treba da razmišljamo o budućnosti i o karti za Beč –poručila je selektorka Lazović. Naše đevojke su u ritmu ,,to-

tri vrhunske golmanke na velikom nivou za reprezentaciju. I stvarno sam srećna zbog toga.

Bilo je teško protiv Poljakinja, koje su napadački ozbiljno prijetile preko bekova. – Kada ,,stisnemo“ odbranu, sa svima možemo da igramo. Zaslužili smo pobjedu.

plo-hladno“ odigrale veći dio meča. U početku i kada su rivalke pogađale u serijama, bekovi su ozbiljne probleme pravili u odbrani. Prednjačila je Monika Kobilinska, a kad god je trebalo, pogađala je Kohanjak Sala, a nije loša bila ni djevojka koja je do ove sezone

,,Lavice“ u utorak čeka posljednji meč sa Švedskom u grupi 1. Pobjedom bi čekirale kartu za Beč gdje bi igrale meč za peto mjesto. – Najbitnija utakmica – ako pobijedimo, možemo da se borimo za petu poziciju. Očekujem pobjedu – poručila je Batinović.

u Krimu društvo pravila Itani Grbić i Tanji Brnović – Rosjak. Na ,,krivu nogu“ hvatala je golmanka Plaček (na 80 odsto uspješnosti bila je kada je zaustavila osmi šut) naše reprezentativke, koje su, toliko je bilo to jasno na terenu, igrale i pod grčem i umorom. Dva pret-

Martinim ulaskom dobili smo

dodatnu sigurnost

Anđela Bulatović, bivša reprezentativka Crne Gore

Cijela utakmica je bila u principu ,,toplo-hladno“, na momente dobra, na momente loša. I dalje nas prate tehničke greške koje nam predstavljaju veliki problem, ali se nadam da će to u budućnosti biti svedeno na mnogo manji broj. Đina, dok je bila raspoložena, u prvom poluvremenu, zabijala je golove i to je bilo u redu. Odbrana je bila na normalnom nivou, ni dobra, a ni loša, uz nekoliko loših vraćanja. Do odmora smo imali remi kao odraz naše i njihove igre. U drugom poluvremenu Poljakinje su došle do razlike od dva gola, a mi smo ulaskom Marte Batinović dobili dodatnu sigurnost. Branila je određene šuteve, uz to smo dobro probijali. Matea Pletikosić se u tom periodu najviše isticala jer je dobro probijala njihovu zonu. Kasnije smo razigrali desnu stranu Tanju Ivanović i Ninu Bulatović, koje su davale golove. Završnicu smo doveli u stabilnost, bez tenzija i sve je došlo na svoje mjesto. Utakmica nije bila preatraktivna, ali je na kraju najbitnija pobjeda s obzirom na situaciju koju imamo zbog loše rotacije i povreda. Protiv Švedske da pokušamo da izvučemo maksimum i pobijedimo. Bilo bi lijepo da završimo u Beču i borimo se za peto mjesto.

hodna poraza su, takođe, uticala na još bolje raspoloženje, iako su napadački došle do visokih 30 pogodaka (uz podatak da su do domora ,,lavice“ sa krila uputile samo dva šuta i postigle gol). Nešto slabiji odgovori prema bekovima poljske reprezentacije, nekoliko primljenih

golova iz slabijeg vraćanja nisu se pretjerano odrazili na rezultat, iako su rivalke u prvom poluvremenu dolazile do tri gola prednosti. Individualnim napadačkim kvalitetom, nekim ključnim ukradenim loptama, naš tim je stigao do dva velika boda. A. MARKOVIĆ

Selektorka: Suzana Lazović

Crna Gora

Tatjana Brnović briljirala je u meču protiv Poljske

Meklarenu titula nakon 26 godina

PODGORICA – Trka u Abu Dabiju pamtiće se po mnogim stvarima – Lando Noris trijumfom u posljednjoj trci ovogodišnjeg šampionata Formule 1 donio je titulu Meklarenu nakon čak 26 godina!

Takođe, trka u Abu Dabiju bila je posljednja Hamiltonova za Mercedes, za koji je Britanac vozio od 2013. godine i na 246 trka ostvario 84 pobjede uz šest titula.

Meklaren je krunu čekao od 1998. godine, a iako je u međuvremenu osvojio dvije titule – zahvaljujući Mikiju Hakinenu 1999. i Luisu Hamiltonu 2008, kruna u konkurenciji vozača je tada pripala Ferariju. I ovoga puta su Meklaren i Ferari vodili bitku za titulu, pred veliko finale britanski tim je imao 21 bod prednosti, a na kraju je razlika bila 14 u korist tima iz Vokinga. – Slavićemo, ovo je istorijski trenutak za ekipu. Oni će htjeti da slave i ja ću željeti da slavim, tako da će noć biti dobra. Moj cilj i naš cilj je osvojiti titulu u konkurenciji vozača sljedeće sezone. Napravio sam dosta grešaka ove godine, ali sam i puno naučio. Naučio sam i od Maksa i drugih vo-

zača oko mene, pa koliko god da sam srećan, uzbuđen sam i zbog sljedeće sezone – rekao je 25-godišnji britanski vozač. Maks Ferstapen zauzeo je šesto mjesto, jer je napravio veliku grešku na samom startu, kada je izazvao incident sa Oskarom Pjastrijem u Mercedesu, što je i te kako uticalo na ishod trke. Noris je na stazi „Jas Marina“ dominirao od starta do cilja, a do četvrte pobjede ove sezone došao je u vremenu sat, 26 minuta, 33 sekunde i 29,1 stotinka. Poveo je

i nije se osvrtao, dok je odmah iza njega, već poslije prve krivine došlo do kontakta između Ferstapena i Pjastrija. Obojica su se okrenuli na stazi i pali na začelje, a Holanđanin je zbog tog poteza kažnjen sa 10 sekundi.

Noris je u cilju imao skoro šest sekundi prednosti u odnosu na Sainsa, koji je bio 26 sekundi ispred Leklera, kojeg su slijedili Hamilton i Rasel. Ferstapen je na kraju bio šesti, ispred Gaslija i Nika Hilkenberga u bolidu Hasa, dok su osvajače

PREMIJER (15. KOLO): Totenhemu malo 2:0 protiv ,,plavaca“

PODGORICA - Arsenal se okliznuo u meču sa Fulamom (1:1), Čelzi u još jednom londonskom derbiju nije pogriješio – ,,plavci“ su ,,okrenuli“ Totenhem nakon što su gubili 2:0, slavili su 4:2 i sada su prvi pratioci Liverpula, sa četiri boda manje i utakmicom više od lidera. Čelzi pod vođstvom Enca Mareske igra fudbal koji na ,,Stemford bridžu“ poslije duže vremena podgrijava nadu o borbi za trofej. - Idemo utakmicu po utakmicu i želimo da vidimo kako napredujemo. To nam je najvažnije – izjavio je Mareska. Totenhem je već poslije 11 minuta imao dva pogotka prednosti – pogađali su Dominik Solanke i Dejan Kuluševski, a kod oba gola prethodilo je klizanje Marka Kukurelje Španac se dijelom iskupio kada je u 17. minutu dodao loptu Džejdonu Sanču prije smanjenja na 2:1, da bi Čelzi izjednačio u 61. preko Kola Palme-

ra iz jedanaesterca. Lijep gol iz prve dao je Enco Fernandes za 2:3 u 73. minutu, što je bila kazna za neiskorišćenu veliku šansu Sona kod 2:2. Palmer je izborio i ,,panjenkom“ iskoristio jedanaesterac u 84. i tada je bilo jasno da bodovi idu u plavi dio Londona. - Čak i kada smo primili dva gola igrali smo vrlo dobro. U drugom poluvremenu smo stvarali šanse, a do posljednjih pet minuta nijesmo dozvolili ništa pred našim golom. Zasluženo smo pobijedili. Tim je napredovao više nego što sam mislio. Iznad mojih očekivanja smo u igri i sa loptom i bez lopte, a i po rezultatima – naveo je Enco Mareska. Son je u 96. samo ublažio poraz Totenhema koji je tek 11. na ta-

beli, 15 bodova iza Liverpula. - Bila je ovo utakmica velikih momenata. Da smo iskoristili šansu kod 2:2 i poveli, onda bi pritisak bio na Čelziju i morali bi da se otvore kao mi kad smo primili pogodak. Razočaravajuće je što smo im dozvolili da na ovakav način dođu do prednosti – istakao je Angelos Postekoglu, trener Totenhema. Arsenal je protiv Fulama prekinuo niz od tri premijerligaške pobjede. Domaćin je poveo preko Himenesa u 11, konačan rezultat postavio je Vilijam Saliba u 52. Arsenal ima šest bodova manje i utakmicu više od Liverpula. Bornmut je juče u gostima nadigrao Ipsvič (2:1), dok su Lester i Brajton remizirali 2:2. Ne. K.

bodova kompletirali dvostruki svjetski šampion Fernando Alonso i Pjastri. Luis Hamilton, na svom oproštaju od Mercedesa, bio je četvrti, iako je startovao sa 17. mjesta. Ova trka bila je posljednja za Sainsa u Ferariju, a ostaje da se vidi kakva će biti sudbina za Lijama Losona i Franka Kolapinta, koji su u konkurenciji za mjesto u RB timu. Naredna sezona Formule 1 startuje s Velikom nagradom Australije na stazi „Albert park“ 16. marta. R. P.

PODGORICA – Član omladinske boćarske reprezentacije Crne Gore Gracija Stjepčević sa dvije zlatne medalje završio je nastup na Svjetskom prvenstvu u Portoriku. Stjepčević je dominirao u disciplinama krug i precizno izbijanje. Samo poen dijelio ga je od finala u brzinskom izbijanju, pa je morao da se zadovolji bronzanim odličjem. Bronzani je bio i u štafeti, u paru sa

Počanićem Uspješan nastup kompletirali su Ilija Belan i Boris Vuksanović plasmanom od petog do osmog mjesta u pojedincu, štafeti, preciznom i brzinskom izbijanju. Predsjednik Crnogorskog boćarskog saveza Miroslav Petković kazao je da je u Portoriku ostvaren istorijski rezultat. – Ostvarili su veliki uspjeh, najveći uspjeh. Prvi put se sa šampionata svijeta vraćamo sa četiri medalje. Stjepčević je pokazao vrijednost, a nijanse su odlučivale, pa bronzane medalje imaju jači sjaj – rekao je Petković, koji je čestitao uspjeh i selektoru mlade reprezentacije Niku Stjepčeviću. – Zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način pomogli odlazak i pripreme za šampionat svijeta, kao i svim ljubiteljima boćanja koji su pratili nastupe naših momaka – rekao je Petković. R. P.

Podgorički košarkaški klub odustaje od takmičenja zbog finansija

Milenijum istupio iz Prve A lige

PODGORICA – Nakon osam odigranih kola, Košarkaški klub Milenijum iz Podgorice je zbog finansijskih problema odustao od daljeg učešća u Prvoj A crnogorskoj ligi. U prvih osam kola upisao pobjedu i sedam poraza. Milenijum je osnovan 21. maja 2020. godine, a nakon sezone takmičenja u drugoligaškoj konkurenciji izborio je plasman u elitu.

– Tokom proteklih pet godina, uprkos skromnom budžetu, klub je postizao izvanredne rezultate i postao prepoznatljiv brend glavnog grada. Posebno uspješna bila je sezona 2022/23. kada je klub osvojio četvrto mjesto u Prvoj crnogorskoj ligi, plasirao se u polufinale Kupa Crne Gore i izborio učešće na fajnal-foru Balkanske lige. Međutim, za nastavak uspješne sportske priče, a naročito za seniorsku košarku, neophodni su sponzori i ljudi koji prepoznaju i podržavaju naš rad. Nažalost, ove sezone nijesmo uspjeli osigurati potrebnu finansijsku podršku, uprkos svim uloženim naporima. Održavanje kluba bez podrške države, Glavnog grada i

sponzora postalo je nemoguća misija – navodi se u saopštenju podgoričkog kluba. Uprava Milenijuma je zahvalila svima koji su pomagali klub u proteklom periodu. – Zahvaljujemo svim igračima koji su bili i ostali dio naše plavo-zlatne familije, našim vjernim navijačima koji su nas podržavali u pobjedama i porazima, kao i članovima Upravnog odbora koji su bili tu od samog početka: Borisu Pižurici, Bogdanu Bukiliću, Ivanu Šoću, Dušanu Gojniću, Draženu Bogojeviću i Mladenu Konataru. Posebnu zahvalnost dugujemo našim dugogodišnjim sponzorima, kompanijama „Kodio“, „Five G“, „Ula-

zi Podgorice“, Lob kladionici, „Lukani“ i mnogim drugim prijateljima kluba. Bez svih njih, uspjesi ne bi bili mogući – kaže se u saopštenju. Kako se navodi u saopštenju, istupanje iz lige ne znači i gašenja kluba. – Iako seniorska ekipa prestaje sa radom, KK Milenijum će nastaviti svoju misiju kroz omladinske selekcije, s fokusom na promociju crnogorske košarke i razvoj mladih talenata. I nikad se ne zna, možda, u nekim boljim vremenima, klub ponovo aktivira seniorski tim i vrati se tamo gdje mu je mjesto – u društvo najboljih – stoji u saopštenju KK Milenijum. S. J.

Mateom

Mladi Tivćanin potvrdio klasu

Baranima ostao „fenjer“

PODGORICA – Mornar Barsko zlato upisao je 10. poraz, pa će i nakon 11. kola ostati na posljednjem mjestu.

Zasluženim porazom kod kuće od FMP-a, sa 81:76, Barani su napravili još jedan korak unazad u borbi za opstanak, a propustili priliku da nakon ovog kola predaju „fenjer“ Ciboni (ima pobjedu više), koja večeras gostuje Crvenoj zvezdi. Oba tima su se mučila u napadu u prvoj četvrtini (domaćin pet koševa iz igre, gosti četiri), posebno u prvoj polovini. Baranima je trebalo punih pet minuta i četiri sekunde da upišu prve poene (Lovre Runjić), ali su gosti do tog trenutka upisali samo četiri poena. Iako je u ovoj dionici bio bez pogođene trojke (6-0), Mornar je serijom 6:0 poveo 11:6, nakon čega je FMP istom serijom preokrenuo na 12:11. Do kraja četvrtine Mornar je još jednom vodio (13:12),

Tomason 13

76 81

ali su gosti završili kvartal u plusu nakon trojke Barne (15:13). Tim iz Železnika je bolje otvorio drugu četvrtinu, nakon tri minuta igre je stekao dvocifrenu prednost (28:18) i imao kontru „tri na jedan“ da uveća prednost, ali je nije iskoristio. Na suprotnoj strani je Čiko Karter pogodio trojku i najavio buđenje domaćina, koji je

za nepuna tri minuta ubacio još tri trojke, a posljednja, koju je pogodio Lovro Buljić, donijela je Mornaru izjednačenje (32:32), na tri minuta i pet sekundi do kraja poluvremena. Barani na tom rezultatu nijesu iskoristili dva uzastopna napada za vođstvo, a nakon koša Brendena Dženkinsa za novo izjednačenje (36:36) domaćin

nije upisao poen u posljednja dva minuta, što je FMP iskoristio da na poluvremenu povede sedam razlike (43:36). FMP je konstantno vodio u trećoj četvrtini, prednost gostiju je išla do 12 poena (50:38), dok je Mornar, nakon koša pod faulom Dženkinsa (17 poena do tog trenutka), dva minuta i četiri sekunde prije kraja, prišao

na pet razlike (56:51). Ipak, Barani su ponovo imali slab završetak kvartala, a trojka Novaka sa preko devet metara, uz zvuk sirene, donijela je gostima dvocifrenu prednost (64:54) pred posljednju dionicu.

Kada je FMP poveo 12 razlike u 31. minutu (67:55), činilo se da je meč odlučen, ali su gosti tada ušli u sedmominutni

post, što je Mornar iskoristio da priđe na dva posjeda minusa (67:63). Lazarević je, međutim, sa četiri poena u nizu vratio goste na sigurnu razliku (71:63), a Mornar je do kraja uspio samo da ublaži poraz, iako je, možda, nešto više mogao da uradi da je Dženkins pogodio trojku na 75:70, na 45 sekundi prije kraja... S. JONČIĆ

Tri dana nakon poraza od Bešiktaša u Evrokupu, košarkaši Budućnost Volija slavili protiv SC Derbija i upisali rekordan broj poena u sezoni

Slavković: Pokazali smo da ekipa ima karakter

PODGORICA – Treći put u sezoni, drugi put u regularnom toku meča, i to u razmaku od devet dana, košarkaši Budućnost Volija su postigli 100 i više poena.

Prvi put su, interesantno, to uradili u ABA ligi (prethodno su ubacili 105 poena Ulmu, nakon produžetka, i 104 prošle sedmice Vulvsima u Evrokupu). Ceh je u regionalnoj ligi platio gradski rival SC Derbi, protiv koga je tim Andreja Žakelja slavio 107:84 i stigao do devete pobjede u 11 kola ABA lige.

Budućnost je u podgoričkom derbiju vodila 35 od 40 minuta, ali je pitanje pobjednika riješila tek u drugom poluvremenu. U prvom je formalni domaćin meča u ,,Morači“ vodio 10 razlike u prvoj četvrtini, a u tri navrata po osam poena u drugoj dionici. Međutim, ,,plavi“ su na odmoru imali svega pola koša prednosti (46:45), ali su u nastavku zaigrali mnogo bolje, posebno u odbrani, pa su pitanje pobjednika, praktično, riješili u trećoj četvrtini (33:19), sa dvije serije od 13:0 i 8:0, odnosno, parcijalom 22:3 između 23. i 28. minuta za nedostižnih 75:57. – Utakmice protiv ekipe SC Derbija su uvijek neugodne. Imaju kvalitet, možda su i naj-

i da svi želimo isto

talentovanija ekipa u ligi. Ušli smo u meč potpuno fokusirani, znajući da moramo da budemo na maksimalnom energetskom nivou. U prvom poluvremenu su, toliko-koliko, uspjeli da isprate našu igru, ali u nastavku mislim da su odbrana i razlika u kvalitetu došle do izražaja –kaže za Pobjedu Andrija Slavković, krilo Budućnosti, bivši igrač SC Derbija.

Za Budućnost je bilo važno da odmah reaguje nakon poraza u ,,Morači“ od Bešiktaša u Evrokupu, što je podgorički tim i uradio.

– Poraz od Bešiktaša je bio težak za nas, jer smo igrali dosta solidnu utakmicu, ali na kraju nijesmo uspjeli da dođemo do pobjede. Znali smo da nas čeka ekipa SC Derbija odmah nakon toga i mislim da smo re-

agovali na pravi način, što uopšte nije lako poslije tako teške utakmice u Evrokupu. Pokazali smo da ekipa ima karakter i da svi želimo isto. Pobjedom protiv ,,studenata“, Budućnost je zadržala mjesto u vrhu tabele ABA lige, sa istim brojem poraza (dva) kao Crvena zvezda, a ispred je samo neporaženi Partizan. – Bitno je da držimo pobjed-

O Partizanu nakon

Gran Kanarije

Nakon četiri uzastopna meča kod kuće, pred košarkašima Budućnosti su dva meča u gostima, i to veoma izazovna. ,,Plavi“ prvo u srijedu gostuju Gran Kanariji u Evrokupu, a onda u neđelju gostuju Partizanu u derbiju 12. kola ABA lige. – Čeka nas težak put u Španiju. Gran Kanarija je evroligaška ekipa, koja je već godinama u vrhu evropske košarke. Znamo ih dobro, pripremamo se dobro za taj meč i ne sumnjam da ćemo biti spremni. Daćemo sve od sebe i ostaviti posljednji atom snage na terenu kako bismo došli do pobjede. O Partizanu ćemo razmišljati poslije utakmice sa Gran Kanarijom – rekao je Andrija Slavković

Rajt će biti u timu ako bude i jedan

odsto šansi za to

Sjenku na pobjedu bacila je povreda Mekinlija Rajta (skočni zglob lijeve noge). Plejmejker crnogorskog šampiona je minut i 33 sekunde prije kraja u odbrani nesrećno doskočio na nogu Nikole Tanaskovića i pao na parket uz vidnu bolnu grimasu.

– Ne znam detalje, osim da je zglob u pitanju. Medicinski tim najbolje zna koji je stepen povrede. Ali znajući njega, ne sumnjam da će biti u timu ako bude i jedan odsto šansi za to. Rajt je veliki ratnik i vrhunski momak, a još više je bitan za ekipu – kaže Andrija Slavković

nički kolosjek u ABA ligi. Mislim da smo za sada u ABA ligi odlični, ako izostavimo kiks protiv Spartaka. Nastavićemo da radimo i da budemo sve bolji. S pobjedom protiv SC Derbija, Budućnost je završila seriju od četiri meča u ,,Morači“, uz tri pobjede (protiv Vulvsa, Cibone, SC Derbija) i poraz od Bešiktaša.

– Uvijek je lijepo kad se igra u ,,Morači“, na svom terenu. Mislim da je svima u Evrokupu, a pogotovo u ABA ligi, teško da uzmu bodove kod nas. Ostaje žal za utakmicom sa Bešiktašom, ali to ne mijenja ništa. Nastavićemo sa napornim treninzima, vjerujući u ono što radimo i ne sumnjam da će pobjede doći – zaključio je Slavković. S. JONČIĆ

M. BABOVIĆ

DŽON T. TREDVEJ O CRNOJ GORI I AUSTRO - UGARSKOJ PRED PRVI SVJETSKI RAT

Nikola je hrabro koristio velike sile u svojim igrama

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

RIJEČ PRIREĐIVAČA

Džon D. Tredvej (John D. Treadway) je savremeni američki istoričar čija je knjiga „The Falcon and the Eagle – Montenegro and Austria-Hungary, 1908-1914“) (u prijevodu: Soko i orao – Crna Gora i Austro-Ugarska od 1908. do 1914”) prvi put objavljena na engleskom još 1983. u Sjedinjenim Američkim Državama, kada je SFR Jugoslavija bila u posljednjoj deceniji svog postojanja. Drugo američko izdanje uslijedilo je nakon deceniju i po, 1998. godine, kada je zahtjev za obnovom nezavisnosti Crne Gore počeo jasno da se kristališe u crnogorskom političkom vrhu i da dobija na težini na međunarodnoj političkoj sceni. Tada je naglo počeo da raste interes međunarodne javnosti, političkih i naučnih krugova za našu zemlju i njenu slavnu istoriju. Ali, nije bio manji ni domaći interes. U tim godinama objavljene su na desetine knjiga o crnogorskoj istoriji. Čini se da su iznova publikovani svi značajniji putopisi i studije –sve što je moglo na bilo koji način unijeti više svjetlosti u crnogorsku prošlost i doprinijeti razrješavanju komplikovanih aktuelnih istorijsko-političkih trauma i pitanja.

U svemu tome Tredvejeva knjiga je vrlo zanimljivo štivo. Ona je to ostala i nakon što je nezavisnost Crne Gore ob-

Knjigu američkog istoričara Džona T. Tredveja „Soko i orao – Crna Gora i Austro-Ugarska 1908-1914“ objavili su Istorijski institut Crne Gore i SANUS, a prevela Slobodanka Glišić

novljena referendumom iz 2006. godine, jer današnjem čitaocu omogućava da kroz onovremene diplomatske igre i važnu poziciju Crne Gore u njima, nazre ponešto i od današnjih „igara” velikih sila i njihovo aktuelno geopolitičko nadgornjavanje oko uticaja na našu zemlju i region. Iako Tredvejeva knjiga govori o događajima od prije 110 godina, pažljiviji čitalac će uočiti začuđujuće podudarnosti sa iskušenjima sa kojima se Crna Gora danas suočava u pokušaju da se održi na međunarodnoj sceni – kako politički, tako i ekonomski.

Ova studija svjedoči i o izvitoperenoj slici koja o Crnoj Gori i nacionalnom karakteru Crnogoraca vlada u izvjesnim američkim akademsko-intelektualnim krugovima. Tredvej povremeno koristi formulacije koje bi više pristajale nekom velikodržavnom srpskom ideologu i propagandisti, nego jednom američkom univerzitetskom istoričaru. Tako na jednom mjestu konstatuje da je srpski kralj Petar Karađorđević imao „besprijekoran ugled” uprkos masakru nad Obrenovićima iz 1903. nad kojim se zgražavala sva Evropa ili masakru nad Albancima u jesen 1913. godine koji je počinila srpska vojska. Na drugom mjestu kaže da su „Srbi u Srbiji i Crnoj Gori imali zajedničku granicu i njihovo ujedinjenje činilo se izvodljivijim nego ikada”. Na trećem govori o „ujedinjenju dvije srpske države, Srbije i Crne Gore“, što ponavlja na još nekoliko mjesta. Tredvej je u vezi mnogih važnih detalja bio nedovoljno obaviješten i, čini se, da su mu u razumijevanju hiljadugodišnjeg crnogorskog trajanja izmakle ključne istorijske činjenice.

Na drugoj strani, Tredvej u svojoj knjizi donosi detaljnu sliku o političkom i diplomatskom ambijentu koji je vladao na Cetinju pred Prvi svjetski rat. U tome je osobito zanimljivo oslikavanje geopolitičkog konteksta u kome su predstavnici velikih evropskih sila tokom 1913. i 1914. godine naveliko pravili kombinacije oko „dodjeljivanja crnogorske obale Albaniji” i „ustupanju Lovćena Beču“. Crnogorsko izdanje Tredve-

jeve studije pojavilo se 2005. godine. Objavili su ga Istorijski institut Crne Gore i SANUS-Podgorica, u prevodu Slobodanke Glišić Kako Tredvej ističe, jedan od glavnih motiva ove studije je ukazivanje da je istorijska uloga Crne Gore u naučnoj optici bila znatno potcijenjena i zanemarena i da su u godinama pred Prvi svjetski rat stvari stajale bitno drugačije. „Između 1908. i 1914. godine Crna Gora je bila miš koji riče u svim evropskim

spletkama”, kaže ovaj autor. „Siromašna zemlja čija je prijestonica bila manja od mnogih nerazvijenih evropskih gradova, Crna Gora je bila umiješana u gotovo sve diplomatske krize, od kojih je mnoge sama stvarala.”

Tredvej nam prenosi i fascinaciju istorijskim značajem Crne Gore s obzirom na njenu veličinu. Na mapi ona izgleda kao „obična glava čiode”, primjećuje jedan autor u raspravi o nekadašnjoj slavi Crne Gore. Ali ta glava čiode neizdržljivo je bockala bok Turske i pomogla Evropi da se spase potpune prevlasti istoka. Međutim, nastavlja Tredvej, vremenom je Crna Gora postala izvor neprestane neprijatnosti za tu istu Evropu kojoj je pomogla da se spase. Godine 1912. ta zemlja je zadala konačan udarac Turskoj otpočevši Prvi balkanski rat. Neki misle da je u drugim prilikama mogla biti casus belli za mnogo širi sukob. Tredvej skreće pažnju na mišljenje L.S. Stavrijanosa (1953), u njegovoj „izvanrednoj istoriji Balkana u periodu nakon 1453. godine” da je „uloga Crne Gore u južnoslovenskim i uopšte balkanskim događajima bila potpuno nesrazmjerna njenim apsurdno oskudnim materijalnim mogućnostima”. S tim u vezi Tredvej skreće pa-

Jedan od glavnih motiva Tredvejeve studije je ukazivanje da je istorijska uloga Crne Gore u naučnoj optici bila znatno potcijenjena i zanemarena i da su u godinama pred Prvi svjetski rat stvari stajale bitno drugačije

žnju na još jedno pitanje. „Ipak, uprkos obimnoj literaturi o evropskoj diplomatiji prije Prvog svjetskog rata, razmišljanje o Crnoj Gori i njenim odnosima s velikim silama bilo je, uopšteno gledano, površno i često obojeno nacionalnim strastima i ličnim predrasudama. Čak i trezvena istraživanja prirode evropskog burenceta baruta često su zanemarivala Crnu Goru kako bi se pozabavila navodno bitnijom i kontroverznijom ulogom Srbije. Na primjer, u svojoj podrobnoj studiji o počecima Prvog svjetskog rata Sidni Bredšo Fej otpisuje Crnu Goru u jednoj jedinoj rečenici i tako doprinosi mitu o njenoj zanemarljivoj veličini.”

„Usredsređujući se na odnos između Crne Gore i Austro-Ugarske i osvjetljavajući mnoga pitanja u vezi s tim, ova studija daje novi uvid u taj nestabilan kutak svijeta u kojem je počeo rat. Crna Gora je bila važna šahovska figura u mečevima u kojima su se Beč i Sankt Peterburg borili za prevlast na Balkanu, a Beč i Rim za prevlast na Jadranskom moru. Djelovanje, interesi i zahtjevi Crne Gore često su osujećivali napore velikih sila da, uspostavljanjem saradnje, sačuvaju mir. Ugrožavali su jedinstvo potpisnica Trojnog sporazuma i objelodanjivali slabost naizgled stabilnijeg Trojnog saveza. Crnogorski knjaz i kasnije kralj Nikola I, hrabro je koristio velike sile u sopstvenim igrama i posebno je uživao u huškanju Austrije protiv Rusije i obrnuto. S druge strane, njegov stav prema Austro-Ugarskoj i drugim državama često je bio u potpunosti uslovljen izrazitim nacionalizmom njegovih podanika. Austrijsko-crnogorske odnose karakterisao je niz kriza, ali i popuštanje zategnutosti, a svaka kriza činila se većom i opasnijom od prethodne. Povremeno su se ukazivale i šanse za mir i uspostavljanje prijateljskih odnosa, ali su one propuštane. Austrija, čija se politika na Balkanu smatra uzročnikom rata 1914. godine, često se grubo i nadmeno ponašala prema temperamentnom crnogorskom vladaru i njegovim podanicima. Crna Gora, čije je gotovo apsurdno siromaštvo bilo nadahnuće Francu Leharu za operetu Vesela udovica, trudila se svim silama da napuni svoju praznu kasu i proširi granice, čime je izazivala i ljutila svog mnogo većeg susjeda. (Nastavlja se)

Naslovnica Tredvejeve knjige iz 1983. godine

Cetinje 1912. godine - Vojni stan i Vlaška crkva

Kralj Nikola Petrović Njegoš

Broj:13586

Datum: 02. 12. 2024. godine

Na osnovu člana 41. Zakona o državnoj imovini (Sl.list CG : broj 21/09 40/11), Odluke o davanju saglasnosti za prodaju korišćenog postrojenja za pro-

izvodnju asfaltne mase SIM AMMAN, kamiona i građevinske mehanizacije, Odbora direktora društva broj broj 3942 od 12. Aprila 2024. godine Komisija

za sprovođenje postupka prodaje objavljuje : III JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU

OSNOVNIH SREDSTAVA PUTEM PISANE LICITACIJE

1.Predmet prodaje su osnovna sredstva kako slijedi:

Partija 1: KORIŠĆENO POSTROJENJE ZA PROZVODNJU ASFALTNE MASE – MOBILNA ASFALTNA BAZA

a)Početna cijena licitacije: 116.403,00eura (sa uračunatim pdv-om)

b)Opis predmeta prodaje:

•Tip: Easy Batch I 556

•Proizvođač: SIM AMMANN, Italija

•Godina proizvodnje: 2003

•Kapacitet do 90t/h.

•Dodatna oprema:

1.Dodatni rezervoar za bitumen sa priključnom opremom, 2.Dodatni silos za filer sa priključnom opremom

Partija 2: Građevinska mašina Glodalica za asfalt

a)Početna cijena licitacije: 5978,00eura (sa uračunatim pdv-om)

b)Opis predmeta prodaje:

•Tip: SFS 100, 0002993-AA

•Proizvođač: STA

•Godina proizvodnje :2002

•Oblik namjena kabine: otvorena za operatera

•Masa mašine: 13520kg

•Snaga motora (kW): 114,5

•Broj časova rada: 23307

•Gorivo: Nafta(dizel)

Zainteresovana lica mogu izvršiti uvid u stanje osnovnih sredstava, koja su premet prodaje u periodu od 04. 12. 2024 godine do 13. 12. 2024. godine u terminu od 09.00 h - 12.00 h radnim danima na lokaciji Servisno-skladišne zone Cijevna - “Putevi” d.o.o. Podgorica.

2.Predmetna prodaja sprovešće se prikupljanjem ponuda u zatvorenim kovertama, putem nadmetanja. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti, radnim danima od 08.00 do 16.00 časova zaključno sa 16. 12. 2024. godine, do 13 časova neposredno na arhivu „PUTEVI” d.o.o. Podgorica, na adresi Zabjelo, Zetskih Vladara 1/14 Lamela A (Južna kapija grada), sa navođenjem: Javni poziv za učešće u postupku prodaje za prodaju osnovnih sredstava sa navođenjem partije ili partija za koje se podnosi ponuda i sa naznakom: “Ne otvarati prije roka za otvaranje ponuda”.

3.Pravo učešća

Pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica koja uplate 10% od početne licitacione vrijednosti na sredstvo ili sredstava za koja podnose ponudu, na žiro račun “Puteva” 510-1475-77, kod CKB banke; svrha uplate : depozit za učešće na licitaciji.

Neuspješnim učesnicima na licitaciji uplaćena sredstva će biti vraćena, a kupcu, tj. ponuđaču koji ponudi najveću cijenu, ova sredstva biće uračunata u kupoprodajnu cijenu predmetnog/ih postrojenja i mašina/vozila.

Učesnici postupka prikupljanja ponuda dužni su uz ponudu dostaviti:

a) za fizička lica:

•Ime prezime ponuđača,

•Adresu i broj telefona,

•Broj tekućeg računa,

•Ovjerenu kopiju lične karte ili pasoša,

•Dokaz o uplati depozita,

•Iznos ponude u eurima.

b) za pravna lica:

•Naziv privrednog subjekta,

•Sjedište pravnog lica i broj telefona,

•Broj poslovnog računa,

•Ovjereno punomoćje ukoliko za ponuđača učestvuje drugo lice

•Dokaz o uplati depozita

•Iznos ponude u eurima

•Izvod iz Centralnog registra privrednih subjekata, koji nije stariji od 15 dana od dana predaje ponude.

4. Sprovođenje postupka

•Otvaranje pristiglih ponuda održaće se dana 16. 12. 2024. godine, u 13:30 časova u prostorijama „PUTEVI” d.o.o. Podgorica, na adresi Zabjelo, Zetskih

Vladara 1/14 Lamela A (Južna kapija grada), bez prisustva ponuđača/kupaca.

•Učesnici na nadmetanju po predmetnom javnom pozivu, će biti obaviješteni o ishodu istog najkasnije u roku od pet dana od dana otvaranja pristiglih ponuda.

•Nepotpune neblagovremene ponude neće se razmatrati.

•Prilikom odabira najpovoljnijeg ponuđača, cijeniće se bodovati:

-najviša ponuđena cijena....................................... ...........................100 bodova

•U slučaju da najpovoljnije ponude imaju isti broj bodova, izbor najpovoljnije ponude će se izvršiti žrijebanjem.

•Da bi javni poziv za prikupljanje ponuda bio uspješan,mora bit dostavljena najmanje jedna validna ponuda.

5. Ostali uslovi

•Ponudač čija ponuda bude prihvaćena zaključiće kupoprodajni ugovor sa „PUTEVI” d.o.o. Podgorica, kojim će precizirati obaveze ugovornih strana. •Kupac mora u cjelosti izvršiti uplatu ugovorenog iznosa u roku od 7 dana od dana zaključenja ugovora. Preuzimanje sredstva izvršiće se nakon uplate ugovorenog iznosa. Kupac je dužan preuzeti sredstvo u roku od 15 dana od dana uplate ugovorenog iznosa.

•Ukoliko izabrani Kupac odustane od zaključenja ugovora, uplaćeni iznos se ne vraća. Kupac snosi troškove ovjere ugovora i prevoda vozila. U slučaju da izabrani ponuđač odustane od kupovine, odnosno ukoliko ne potpiše Ugovor o prodaji u definisanom roku ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita. U tom slučaju Ugovor se može zaključiti sa drugorangiranim ponuđačem.

•Za vrijeme trajanja poziva za prikupljanje ponuda za prodaju osnovnih sredstava putem pisane licitacije zainteresovani kupci mogu dobiti sva potrebna obavještenja od osobe za kontakt: Veselin Čvorović kontakt tel: 067/640-574. •Prodaja se vrši po načelu ”viđeno-kupljeno”,bez naknadnih prigovora žalbi koje se odnose na predmet prodaje. •Tekst izmjene javnog poziva objavljen je u dnevnom listu “Pobjeda”, “Dan” i “Vijesti” kao na našoj web stranici https://putevi.me/.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

draga

Dana 6. decembra 2024. poslije duže bolesti u 78. godini preminula je naša draga

DRAGICA pok. Ognjena KRIVOKAPIĆ rođena KOVAČEVIĆ

Sahrana je obavljena 8. decembra po želji pokojnice u krugu porodice u porodičnoj grobnici na Čepurcima.

OŽALOŠĆENI:

sin MILUTIN – BATO, ćerke ANTOANETA – NETA i MILICA, snahe MILICA i ZORICA, zet GORAN, braća RADENKO i RADIŠA, unučad, praunučad, bratanići, bratanične i ostala rodbina KRIVOKAPIĆ i KOVAČEVIĆ

MIRJANA Petrova VUKČEVIĆ rođena PAVIĆEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 9. decembra od 14 do 16.30 časova i 10. decembra od 9 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

OŽALOŠĆENI:

sinovi DEJAN i SAŠA, snaha BILJANA, unučad SERGEJ, ALEKSANDRA i TEODORA, sestrične VESNA, SNEŽANA, SUZANA i OLIVERA i ostala rodbina

LJUBICA Marka BOŠKOVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 9. decembra od 9 do 12 časova, kada povorka kreće za Gornji Brčeli, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova pred Crkvom Svetog Toma.

OŽALOŠĆENI: brat ĐORĐE – ĐURO, sestra MARIJA, bratanići TOMISLAV, PREDRAG i NEBOJŠA, bratanične VJERA, TANJA i GABRIJELA, snahe MILJA, MILKA, ANA i MARIJANA, sestrići i sestrične MEDIGOVIĆI i TOMAŠEVIĆI i ujčevina NIKALJEVIĆ

Dana 8. decembra 2024. umrla je

Dana 8. decembra 2024. u 76. godini preminula je naša

DRAGIŠA

Počivaj u miru dragi naš kume.

ĐIKA VUŠOVIĆ sa porodicom

Posljednji tužni pozdrav mom prijatelju

DRAGU MIĆKOVIĆU

Naše druženje, koje je trajalo više decenija, sve lijepo što smo iskreno dijelili, čuvaće te od zaborava u mome i srcima moje familije.

RADOJE RADULOVIĆ

Posljednji pozdrav prijatelju

DRAGU MIĆKOVIĆU

DUŠKO i LENKA MIĆOVIĆ

Posljednji pozdrav kumu

DRAGU

Počivaj u miru.

DRAGU MIĆKOVIĆU

Kume, čistota tvoje duše, tvoja nesebičnost i darežljivost, ljubav prema životu, tvoj mio i topli osmijeh dobrodošlice na čašu razgovora, uz mudre riječi koje si zborio, zauvijek će ostati u mom sjećanju na tebe. Da Bog da spokoj tvojoj plemenitoj duši u beskraju Carstva Nebeskog.

Posljednji pozdrav, moj Kume. Ostatku na zdravlje da bude. ALEKSANDAR

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

SVETISLAVU - DŽEKU BRAJOVIĆU

DRAGO KOVAČEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav svom velikom prijatelju

DAJKOVIĆU

S poštovanjem, porodica pokojnog NIKA ĆUPIĆA

442

Dragoj snahi

SEKI PERUNOVIĆ

439

Posljednji pozdrav dragom kumu

DRAGU MIĆKOVIĆU

Bio si veliki čovjek, vrijedan poštovanja - omiljen i voljen. Nesebično si nam davao očinske savjete i bio uz nas kad nam je najviše bilo potrebno. Pamtićemo te i čuvati od zaborava.

Draga Senjo, svojim iznenadnim odlaskom ugasilo se gostoprimstvo i toplina koje si mi uvijek pružala.

Tvoja zaova STANKA sa porodicom

Dragoj snahi

SENKI PERUNOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem.

Đever ZORAN sa porodicom

ĐOKO LJEŠKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

DRAGU

Hvala ti za svu dobrotu, ljubav i pažnju koju si nam pružao. Sa poštovanjem i ponosom čuvaćemo te u najljepšim uspomenama. Kćerka MARTA, unuke JOVANA i TAMARA, unuci GAŠO i RADE i zet VLATKO

Posljednji pozdrav jedinstvenom i dobrom čovjeku dr JOVANU NOVOSELU

Zahvalni smo i privilegovani što si bio naš veliki i dragi prijatelj.

Porodica ŠABOTIĆ iz Sarajeva

GORAN KNEŽEVIĆ sa porodicom 440

Posljednji pozdrav dragoj tetki

BRANKA MEDIGOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav bratu i ujaku

u miru

Porodice: NOVAKOV, POPOVIĆ i RADOVIĆ

443

1887‒1983 1892 ‒ 1960

унуке и братаничне ОЛГА, ОЛИВЕРА и СОЊА

Šest mjeseci od kada nas je napustila naša voljena

Za nas je vrijeme stalo tog devetog juna.

Za nas je stalo, a prošlo je šest mjeseci od kada nisi s nama.

Vrijeme ne liječi ništa, vrijeme nas je samo naučilo da živimo sa bolom.

Fališ nam... za sve... ne mirimo se sa činjenicom da nas samo uspomene vežu jer još mnogo smo ih trebali stvarati zajedno.

Al živiš ti i dalje s nama... u mislima, srcu, duši... dok je nas biće i tebe...

Tvoji RADE i RATKO

Pola godine nijesi sa nama

Vrijeme prolazi, a bol za tobom je veća. Fališ za sve što dolazi...

Čuvaćemo te od zaborava.

Ćerka MARIJA i zet MIRKO

24 godine od smrti našeg

VIDA Jovanova

KAPISODE

Zauvijek u mislima S najvećim poštovanjem i tugom.

ZORAN Vidov KAPISODA sa porodicom

Prošla je godina bolnih dana od kada nije sa nama naša voljena

VUKOSAVA D. BOŽOVIĆ rođena RADULOVIĆ

Majko, bako, nedostaješ nam beskrajno. Tvoj topli zagrljaj na vratima, krilo Tvoje, naši razgovori, Tvoj osmijeh, oslonac snažan. Sve Tvoje, naše, nedostaje. Sve za nas si mogla ljubavlju svojom beskrajnom. Svakim Te udahom u srcu osjetimo.

Mir Tvojim sjenima, voljena naša.

Tvoje VJERA, IVA i INA

Vrijeme provedeno u djetinjstvu i tvoje vrline zaslužuju sjećanje. Kad si trebala da uživaš u svojim plodovima, opaka bolest te odnese u zagrljaj braći i roditeljima.

RADMILA KAMBAN

Pola godine je, baba

BEDENA

Nedostaješ nam da nas zagrliš, poljubiš... Ma nedostaješ samo da budeš pored nas... Volimo te...

Tvoji ANDREA, INA, VLADANA, MAŠA i ILIJA

Danas se navršava dvanaest godina od smrti našeg voljenog

IVANA LIPOVINE

Dani prolaze ali ne mogu izbrisati sjećanje na tvoju dobrotu pažnju i ljubav koju si nam pružao.

Ostaćeš vječno u našim srcima.

TVOJI NAJMILIJI

SJEĆANJE na naše drage

15 godina 3 godine

Prolaze godine, ali ljubav i poštovanje prema Vama su vječni. Počivajte u miru, a mi vas volimo i čuvamo od zaborava.

Vaši

RAJKA, STANKA, SEKA, SLAVKA, SENKA, RAJO, IVAN, TIJANA, ZDRAVKO i MARIJA sa svojim porodicama

LJEPE

SAVETA

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA đURIšIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš Tel. 069/474-861

Ivm.br.1555/24 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Atlas Banka” AD Podgorica u stečaju, sa sjedištem na adresi Ul. Vaka Đurovića bb, protiv izvršnog dužnika Ilde Kočan, iz Petnjice, Godočelje bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 06.12.2024 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Ilde Kočan, sa zadnje poznatom adresom Godočelje bb, Petnjica. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm. br.1555/24 od 19.112024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 05.12.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.748/2024 JAVNI IZVRŠITELJ BAJOVIĆ JASMINKA iz Herceg Novog, ul. Braće Grbić br.9 U IZVRŠNOJ STVARI IZVRŠNOG POVJERIOCA Crnogorski Telekom ad Podgorica, Moskovska br.29, Podgorica PROTIV IZVRŠNOG DUŽNIKA Marković Rent doo Herceg Novi, Sava Ilića br.22, igalo Dana 05.12.2024.godine donio je u skladu sa čl.45 ZIO-a, odluku o:

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Da se izvršni dužnik Marković Rent doo sa adresom prijema službene pošte na adresi Sava Ilića br.22, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rješenje o izvršenju Iv.br.748/2024 od 18.11.2024.godine, sa predlogom prilozima, a obzirom da mu se predmetna pismena nisu mogla uručiti.

Ukoliko se izvršni dužnik Marković rent doo ne javi ovom Javnom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno dostavljeno Rješenje o izvršenju Iv.br.748/2024 od 18.11.2024.godine, sa predlogom i prilozima, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno članu 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO- a

Javni izvršitelj Bajović Jasminka

Poneđeljak, 9. decembar 2024.

„Luka Kotor“ A.D. Kotor -Odbor diretkoraBroj: 0103-1726 Datum: 31.07.2024.godine

Na osnovu člana 136. 151. Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20, 146/21, 004/24 od 23.01.2024), člana 25., 26. i 27. Statuta „Luka Kotor“ A.D. broj 0101-1385 od 21.06.2024.godine, Odluke odbora direktora o sazivanju Vanredne skupštine akcionara broj 0202-1725 od 31.07.2024.god., akcionarima „Luka Kotor“ A.D. Kotor dostavlja se i javno objavljuje:

OBAVJEŠTENjE O SAZIVANjU VANREDNE SKUPŠTINE AKCIONARA „LUKA KOTOR“ A.D. KOTOR

Skupština će se održati dana 20.12. 2024. godine, sa početkom u 13 časova u Kotoru, Velika sala Upravne zgrade „Luka Kotor“ A.D.Kotor na adresi Park Slobode broj 1.

DNEVNI RED:

1.Razmatranje i usvajanje predloga Odluke o razrješenju članova Odbora direktora; 2.Donošenje Odluke o izboru Odbora direktora

Pravo prisustva Skupštini akcionara imaju svi akcionari društva registrovani u spisku CKDD-a izdatom dva radna dana prije održavanja Skupštine. Postupak utvrđivanja identiteta akcionara, odnosno njihovih punomoćnika, vrši se na osnovu lične karte i kopije punomoćja, a počinje u 10 časova na dan i u mjestu održavanja Skupštine. Punomoćja moraju biti ovjerena u skladu sa Zakonom. Društvo će saglasno članu 137. Zakona o privrednim društvima utvrđivati identitete svojih akcionara čijim se akcijama upravlja preko određenog kastodi (vlasničkog) računa, ukoliko akcije kojima se upravlja preko tog računa čine više od 0,5% osnovnog kapitala društva ili daju više od 0,5% glasačkih prava. Akcionari mogu, u smislu člana 145. stav 1 tačka 3. Zakona o privrednim društvima, učestvovati u radu Skupštine i elektronskim putem to glasanjem elektronskim putem, glasačkim listićima prije održavanja sjednice. Odluka pod tačkom 1. po utvrđenom dnevnom redu donosi se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića sa pravom glasa. Odluka pod tačkom 2. dnevnog reda donosi se kumulativnim glasanjem. Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića, odnosno sa najmanje 689.130 akcija od ukupnog broja akcija od 1.378.259. Sve dodatne informacije o dnevnom redu predloženim Odlukama mogu se dobiti svakog radnog dana od 09 do 12 sati na broj telefona 032/325-208 ili 069/124-196. Predlozi Odluka za Skupštinu biće dostupni na uvid akcionarima danom objavljivanja ovog Obavještenja na adresi: Park Slobode 1, kancelarija Sekretara društva broj 15. Obavještenja, predlozi odluka, punomoćja i glasački listići biće dostupni na internet stranici društva: www.portofkotor.com Akcionari koji svoja prava ostvaruju putem glasačkih listića, dužni su iste dostaviti najkasnije do dana održavanja Skupštine, do 10 časova lično, preporučeno putem pošte ili na mail Sekretara društva dusan.vukasovic@portofkotor.co.me. Glasački listići koji pristignu nakon navedenog roka, smtraće se nevažećim. Sekretar društva Vukasović Dušan, dipl.pravnik, s.r.

„Luka Kotor“ A.D. Kotor PREDLOG -Skupština akcionaraBroj:____________________ Kotor, ___________________

Na osnovu člana 133. Zakona o društvima ( „Službeni list Crne Gore“ br. 065/20 od 03.07.2020,146/21, 004/24 od 23.01.2024) i člana 23. Statuta „Luka Kotor“ A.D. Kotor broj 0101-1385 od 21.06.2024.godine, Skupština akcionara je usvojila na Vanrednoj sjednici održanoj dana ______.2024.godine većinom glasova prisutnih, zastupanih akcionara i akcionara koji su glasali putem glasačkih listića ( sa _________ glasovas ZA ) donijela sledeću :

ODLUKU

o razrješenju članova Odbora direktora

I.Sa danom održavanja sjednice Vanredne skupštine akcionara razrješavaju se članovi Odbora direktora Društva : •Ljiljana Popović Moškov, •Radanović Đorđije, •Rebronja Mano, •Radomir Rudanović i •Bojan Stanković

II.Odluka stupa danom donošenja.

„Luka Kotor“ A.D. Kotor

Predsjedavajući Skupštine akcionara

PREDLOG -Skupština akcionaraBroj:____________________ Kotor, ___________________

Na osnovu člana 133. Zakona o društvima ( „Službeni list Crne Gore“ br. 065/20 od 03.07.2020,146/21, 004/24 od 23.01.2024) i člana 23. 36. Statuta „Luka Kotor“ A.D. Kotor broj 0101-1385 od 21.06.2024.godine, nakon sprovedenog kumulativnog glasanja, Skupština akcionara je na svojoj Vanrednoj sjednici održanoj dana ______.2024.godine v donijela sledeću : ODLUKU o izboru članova Odbora direktora Društva

I.Za članove Odbora direktora „Luka Kotor“ A.D. Kotor., na predlog većinskog vlasnika izabrani su : •______________________ sa _____________________kumulativnih glasova; •______________________ sa _____________________kumulativnih glasova; •______________________ sa _____________________kumulativnih glasova; •______________________ sa _____________________ kumulativnih glasova; •______________________ sa _____________________ kumulativnih glasova

II. Članovi Odbora izabrani su na period do naredne Redovne skupštine akcionara Društva.

III.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a važeća je od dana registracije u CRPS-a u Podgorici. SKUPŠTINA AKCIONARA PREDSJEDAVAJUĆI

Predsjedavajući Skupštine akcionara

Nagradna igra Kupon po kupon Pobjeda vas

Poklanjamo

PRAVILA NAGRADNE IGRE

40 x

200 ¤

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 25 (dvadest pet) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 23, 24. i 25.) počev od 27. novembra (kupon broj 1), završno sa 21. decembrom (kupon broj 25).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom.

Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Oglasnog odjeljenja Pobjede - Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Nagrade (40 ukupno) su:

Vaučeri za potrošnju u prodjanim objektima Volija širom Crne Gore, u pojedinačnoj vrijednosti od po 200 eura. Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima:

- Imena prvih 20 dobitnika biće izvučena 12. 12. 2024. godine, u 13h. Koverte u kojima su kuponi dostavljaju se istog dana do 12h.

- Imena drugih 20 dobitnika biće izvučena 25. 12. 2024. godine u 13h. Koverte u kojima su kuponi dostavljaju se istog dana do 12h.

Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.