Četvrtak, 12. decembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21201 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Jedan od organizatora sjutrašnjeg protesta saopštio da taj skup nema političku pozadinu i da žele da pošalju poruku da se ne smije tolerisati seksualno uznemiravanje učenika od strane profesora
Mijušković je kazao da mu je žao što u Gimnaziji i dalje ne vide svoju odgovornost i zbog Sare i zbog druge djece i mladih, koji upravo protestom i prijavljivanjem uznemiravanja ili nasilja treba da poruče da je ovo neprihvatljivo. Ističe da su profesori tu da podrže đake, da vide da im je stalo i da imaju kome da se obrate za pomoć
Posljedice problematičnih odnosa među najvišim državnim zvaničnicima
da su profesori tu za
Kompanija Bemaks radi dva značajna infrastrukturna projekta na jugu i sjeveru države
Funkcioneri su tu da zaštite državni interes i budu servis građana, podsjeća advokat Miloš Vukčević, dok poslanik SD-a Nikola Zirojević ukazuje da će trebati mnogo vremena da se razrušene institucije vrate na nekadašnji nivo
Politikolog i nezavisni analitičar Davor Đenero o pozivu koji je prvi čovjek crnogorskog parlamenta uputio predsjedniku Hrvatskog sabora
Đenero smatra da Mandić slanjem zvaničnog poziva predsjedniku Hrvatskog sabora pokušava da izbjegne to da na njegovo ime bude adresirana krivica za eventualno nezatvaranje pregovaračkih poglavlja sa EU, ali i da će mu hrvatska strana uputiti jasan odgovor da sa njim ne želi da sarađuje
Trend sa TikToka, koji može da bude opasan po život, postao vid „zabave“ i učenicima osnovnih i srednjih škola
PODGORICA - Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola otkazala je unaprijed isplanirani susret sa čelnikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.
Susret Mecole i Mandića trebalo je da se održi jutros, ali je juče iznenada otkazan.
Sastanak je bio najavljen i u programu rada na zvaničnoj
internet stranici predsjednice Evropskog parlamenta.
Prema tom programu, Mecola je u devet sati trebalo da se sastane sa Mandićem, a pola sata kasnije i sa liderkom bjeloruske opozicije Svetlanom Tihanovskom, nakon čega je u deset sati planirano njeno obraćanje na konferenciji na visokom nivou pod nazivom „Stojimo uz narod Bjelorusije“.
Juče poslije podne je, međutim, došlo do izmjena programa iz koga je objava o susretu sa Mandićem otklonjena, dok su predviđeni sastanak sa Tihanovskom i konferencija ostali u Mecolinoj agendi. Iz Mecolinog kabineta sinoć do zaključenja ovog izdanja Pobjede nije odgovoreno na naše pitanje koji su razlozi otkazivanja unaprijed isplaniranog
Politikolog i nezavisni analitičar Davor Đenero o pozivu koji je prvi čovjek crnogorskog parlamenta uputio predsjedniku Hrvatskog sabora
PODGORICA - Zvanični poziv predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića čelniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću da sa delegacijom posjeti Crnu Goru i naš parlament nije iznenađenje i predstavlja sprovođenje strategije „smanjenja štete“, smatra hrvatski politikolog i nezavisni analitičar Davor Đenero. U izjavi za naš list, Đenero ističe kako Mandić tim potezom zapravo pokušava da izbjegne to da na njegovo ime bude adresirana krivica za potencijalno neotvaranje, odnosno zatvaranje pregovaračkih poglavlja između Crne Gore i Evropske unije.
- Mislim da će mu od hrvatske strane biti upućen jasan odgovor da sa njim ne žele da sarađuju, jer je politika koju zastupaju on, Aleksa Bečić i Milan Knežević sa stanovišta našeg državnog rukovodstva neprihvatljiva - dodao je hrvatski politikolog, ističući da je prvenstveno važna saradnja dvije Vlade.
Prema njegovim riječima, ta saradnja treba da bude takva da potisne sve političke aktere koji djeluju protiv evropskih integracija i NATO saveza i da, u skladu sa načelima dobrosusjedskih odnosa, rade na rješavanju spornih pitanja.
Govoreći o odnosu Hrvatske i podršci našoj državi na putu integracija ka Evropskoj uniji, Đenero podsjeća na nedavnu izjavu nekadašnje šefice hrvatske diplomatije Vesne Pusić, koja je ocijenila da je podrška Crnoj Gori u tom smislu neophodna zbog njenih građana koji su se većinski opredijelili upravu za tu politiku.
- Podrška evropeizaciji Crne Gore je u interesu građana, a protiv djelovanja politike Andrije Mandića. Hrvatska zato mora djelovati na taj način i podržati politiku koja je proevropski orijentisana – ističe on. Đenero je ukazao i na hronologiju događaja koji su doveli do udaljavanja spoljnih politika dvije zemlje ističući, međutim, kako ne očekuje da
će Hrvatska direktno potencirati bilateralna pitanja na štetu Crne Gore.
- Mislim da je non-pejper koji je nedavno iz Hrvatske upućen ka Crnoj Gori poslat sa ciljem da se podstakne rješavanje otvorenih pitanja koja postoje između dvije države, a koja nijesu otvarana ni nakon promjena koje su se dogodile na vašoj političkoj sceni nakon 2020. godine. Stav ranije crnogorske administracije bio je takođe jasan, ali se situacija zakomplikovala kada je Vlada Zdravka Krivokapića aktuelizovala pitanje razgraničenja, odnosno kada je objavila da ne priznaje važnu tačku sukcesivnog procesa po kojoj Prevlaka pripada Hrvatskojnaveo je Đenero.
Sa druge strane, on dodaje da je „nepotrebna devijacija odnosa“ između dvije zemlje nastala i nakon ozbiljne pozicije koju su zauzeli Ranko Krivokapić i Raško Konjević kao ministri vanjskih poslova i odbrane u manjinskoj vladi Dritana Abazovića, a koja se odnosila na suočavanje sa agresivnom politikom Slobodana Miloševića prema Hrvatskoj. - Nakon toga je uslijedila i situacija sa školskim brodom „Jadran“ i izjavom ministra odbrane Dragana Krapovića, poslije čega naš ministar odbrane nije želio da se sastaje sa njim – podsjeća Đenero. Odnosi između Crne Gore i Hrvatske dodatno su zakomplikovani nakon što je zvanični Zagreb u julu ove godine predsjednika Skupštine Andriju Mandića, poslanika i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i potpredsjednika aktuelne Vlade Aleksu Bečića proglasila nepoželjnima u toj državi, zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Hrvatske u unutrašnje političke svrhe. Toj odluci hrvatskih vlasti prethodilo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen u Skupštini Crne Gore. Irena MILOVIĆ
susreta. Pojedini crnogorski mediji objavili su, ne pozivajući se na izvore, da je do otkazivanja sastanka Mecole sa crnogorskim kolegom došlo zbog negodovanja znatnog dijela evropskih parlamentaraca koji Mandića ne smatraju partnerom EU, kao i zbog činjenice da je u jednoj od članica bloka, Hrvatskoj, proglašen personom non grata
Te navode ubrzo je demantovala Mandićeva savjetnica za medije Gordana Đuračić, koja tvrdi da je do otkazivanja susreta došlo zbog „hitnih privatnih razloga Roberte Mecole.
- Predsjednik Mandić ima potpuno razumijevanje za razloge koji su nam saopšteni - navela je Đuračić u saopštenju. Đ.Ć.
U susret zasijedanju Savjeta EU
Umjesto predviđena četiri, Hrvatska
PODGORICA – Hrvatska neće blokirati najavljeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja između Crne Gore i Evropske unije, ali će insistirati na tome da umjesto predviđena četiri, do kraja ove godine budu zatvorena tri poglavlja.
Ovu informaciju, koju je prvobitno objavio Večernji list, diplomatski izvori su potvrdili i Pobjedi.
Zvanični Zagreb na taj način, kako nam je potvrđeno, želi da pokaže dobru volju uprkos trzavicama koje su između dvije zemlje kulminirale nedavnom odlukom Skupštine Crne Gore da usvoji za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u logoru Jasenovac, ali istovremeno i upozori crnogorske vlasti da se tom dobrom voljom ne igraju. To upozorenje se prije svega odnosi na eventualno dalje narušavanje dobrosusjedskih odnosa, ali i na rješavanje otvorenih pitanja između dvi-
je susjedne države koje je Hrvatska pomenula u neformalnom dokumentu (non-pejper) koji je nedavno dostavila Ministarstvu vanjskih poslova u Podgorici. Taj dokument sadrži deset otvorenih pitanja koja se, osim razgraničenja na moru i vraćanja školskog broda „Jadran“ u vlasništvo Hrvatske, odnose i na isplatu naknade hrvatskim zatočenicima na teritoriji Crne Gore tokom devedesetih godina, očuvanje i zaštitu identiteta hrvatske manjine, procesuiranje odgovornih za počinjene ratne zločina na teritoriji Hrvatske i obilježavanje logora Morinj kao mjesta stradanja i zlostavljanja hrvatskih zatočenika, preimenovanje bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, koji je bio jedan od čuvara u logoru Morinj, kao i sprečavanje eventualnih pokušaja lažiranja istorije i prisvajanja hrvatskih istorijskih ličnosti. Đ.Ć.
PODGORICA – Lider Pokreta za promjene i doskorašnji saveznik partija nekadašnjeg Demokratskog fronta Nebojša Medojević problematizovao je juče to što je državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Marina Izgarević, koju on naziva kadrom DPS-a, članica koordinacionog tijela za realizaciju projekta „Velje
Brdo“, poručujući kako se on za to nije borio. Podsjećanja radi, resorom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine rukovodi
Medojevićev doskorašnji politički saveznik i funkcioner NSD Slaven Radunović koji je istovremeno i na čelu tijela u kome je Izgarević jedna od ukupno 13 članova. Medojević je u objavi na Fejsbuku Izgarević optužio da je „DPS kadar u oblasti pohare i
najveće korupcije i kriminala“. – Državni sekretar u Ministarstvu urbanizma. DPS kadar u oblasti pohare i najveće korupcije i kriminala sad planira Velje Brdo. Ja se za ovo nijesam borio. Preko ovog kadra DPS tajkuni su ucrtavali šta su htjeli. Baš je osvježilo, DPS nije ni silazio sa vlasti – napisao je Medojević u postu na Fejsbuku. Medojević je nešto kasnije na Pobjedino pitanje ima li neke konkretne zamjerke na minu-
li rad Marine Izgarević izjavio kako mu najviše smeta njena politička pripadnost.
– Naravno da se moja najveća zamjerka odnosi na to što je funkcioner DPS-a postao kadar u Vladi Milojka Spajića i to u ministarstvu koje je pripalo Novoj srpskoj demokratiji. Ja sam bio izričito protiv takvih odluka – rekao je Medojević. Uz to je dodao kako „ni NSD-u ne smeta Milov urbanista“ koji je, tvrdi Medojević, „po za-
htjevu DPS tajkuna ucrtavao i Đukanovićevu kuću u Kočanima“.
– Ni gospođi Izgarević predstavnici NSD-a više nisu četnici – kazao je Medojević. Ocijenio je i kako „ljubav između predstavnika DPS-a i NSD-a cvjeta“.
– Smeta mi i činjenica da je najkorumpiraniji ministar urbanizma u istoriji Crne Gore Janko Odović, koji je reketirao veći broj investitora za dobi-
janje dozvola, ostao na slobodi i pobjegao za Beograd – zaključio je Medojević u izjavi za naš list. Pobjeda je ovim povodom juče kontaktirala i sa ministrom Radunovićem koji, međutim, nije želio da komentariše navode svog doskorašnjeg političkog saborca. Projekat „Velje Brdo“, koji je Vlada Crne Gore proglasila projektom od javnog interesa, omogućiće prenamjenu šumskog i zaštićenog područja u građevinsko zemljište. Rad na izradi predloga planskog dokumenta je u završnoj fazi, a njegovo usvajanje očekuje se u januaru 2025. Irena MILOVIĆ
PODGORICA - Sukobi najviših državnih zvaničnika govore da oni nijesu dorasli obavljanju tako važnih funkcija na koje su izabrani, što će imati za posljedicu razgradnju institucionalnog bića države, ali i cjelokupnog crnogorskog društva, smatraju sagovornici Pobjede.
U utorak je propao još jedan pokušaj održavanja sjednice Savjeta za bezbjednost i odbranu jer se na zakazanom zasijedanju, iz revolta zbog odluke šefa države Jakova Milatovića da iz rada Savjeta isključi ministra odbrane Dragana Krapovića, nije pojavio premijer Milojko Spajić, što je dodatno produbilo jaz između dvojice najviših državnih funkcionera.
Advokat i univerzitetski profesor Miloš Vukčević kaže za Pobjedu da to šalje loše poruke.
- Svi ti sukobi dovode do slabljenja kompletnih institucija u Crnoj Gori, ali ujedno vode društvo u stanje anarhije i bezvlašća, u kojem će se svaki pojedinac zabrinuti za svoju sigurnost. Posebno je taj sukob vidljiv i opasan u sektoru bezbjednosti, koji ne trpi improvizaciju i ne ostavlja prostor za samovolju državnih funkcionera – ističe on. Takođe ukazuje kako će najnoviji sukob predsjednika i premijera, koji se ogleda u nedolaženju Spajića na sjednicu Savjeta, „imati za posljedicu blokadu najvišeg tijela zaduženog za komandovanje vojskom“.
- To će se veoma negativno odraziti ne samo na spoljnopolitički ugled Crne Gore, već će potencijalno ugroziti bezbjednost Crne Gore i njenih građana. Savjet za odbranu i bezbjednost ne smije biti ta-
12. decembar 2024.
Posljedice problematičnih odnosa među najvišim državnim zvaničnicima
Funkcioneri su tu da zaštite državni interes i budu servis građana, podsjeća advokat
Miloš Vukčević, dok poslanik SD-a Nikola Zirojević ukazuje da će trebati mnogo vremena da se razrušene institucije vrate na nekadašnji nivo
lac ličnog sukoba predsjednika države i premijera – dodaje on.
Vukčević navodi da je u konkretnom slučaju premijer taj koji je svojevoljno odlučio da se ne pojavi na sjednici i time blokira rad Savjeta, te da samovoljno ponašanje nije dopustivo.
Podsjetio je na još jedan nedavni sukob u kome su akteri bili premijer i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović iz Demokrata. Glavni razlog bio je izbor direktora policije, nakon što je Vlada
imenovala vršioca te dužnosti, a bez prijedloga ministra unutrašnjih poslova, koji je na to zaprijetio podnošenjem krivičnih prijava.
- Najviši državni zvaničnici moraju shvatiti da vrše funkciju u ime države Crne Gore i njenih građana, te da moraju ostaviti po strani lični i partijski interes. Odluke moraju da zasnivaju samo na onome što je interes države i društva.
Drugim riječima, funkcioneri su tu da zaštite državni interes i budu servis građana. Stoga bi trebalo više da budu državnici, a manje političari – potcrtava Vukčević.
Na sličan način aktuelne događaje ocjenjuje i poslanik SD -a Nikola Zirojević, koji podsjeća da se „iz dana u dan sve više vidi da institucije u Crnoj Gori ne funkcionišu“. - Sada na sceni imamo pot-
punu blokadu Savjeta za bezbjednost i odbranu, kao jednog od vitalnijih tijela koje se bavi sigurnošću građana Crne Gore i države uopšte. Imamo situaciju da predsjednik i premijer države uopšte ne komuniciraju. Vidjeli smo da je predsjednik države javno kazao i žalio se da mu se predsjednik Vlade čak ni ne javlja na telefon – ukazuje sagovornik Pobjede.
No, prema Zirojeviću, nesaglasja se čuju i u samoj Vladi, te takođe podsjeća na slučaj tužbe ministra Šaranovića protiv Vlade u kojoj sjedi. - Danas iz te iste partije u nebesa dižu premijera zato što je, kako oni kažu, stao iza svog ministra. Tu se vidi klasično političko lešinarenje i koliko su, zapravo, ti ljudi spremni da u veoma kratkim rokovima jedni druge ili okivaju u zvijezde ili napadaju i kritikuju do neviđenih granica – napominje on. Poslanik SD-a ukazuje da danas rijetko koja institucija u Crnoj Gori funkcioniše na normalan, odnosno regularan način.
- Svakako da sve to već ima ozbiljne posljedice i po državu i po njen put u EU. Sve to iz prostog razloga što je dugo trebalo da se izgrade institucije države Crne Gore ovakve kakve su, sa svim njihovim manama i vrlinama. No, za četiri godine one su u najvećem broju u potpunosti devastirane. Trebaće mnogo više vremena da se s tvari vrate na staro, a da ne govorimo o nekom potencijalnom napretku –zaključuje Zirojević za Pobjedu.
Kristina JERKOV
Vlada traži prenos prava raspolaganja nad Domom kulture „Josip Marković“ u Tivtu kako bi taj objekat ustupila na korišćenje hrvatskoj zajednici
Vuksanović, umjesto crnogorskoj, zahvalan hrvatskoj vladi i tamošnjem premijeru
PODGORICA – Vlada Crne Gore juče je zatražila prenos prava raspolaganja nad Domom kulture „Josip Marković“ u Tivtu sa te opštine na Vladu kako bi ona taj objekat ustupila na korišćenje hrvatskoj nacionalnoj manjini u cilju afirmacije i očuvanja identiteta te zajednice.
Vlada je na jučerašnjoj telefonskoj sjednici donijela Odluku o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između nje i Opštine Tivat, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zadužila da u njeno ime podnese zahtjev toj opštini za prenos prava raspolaganja nad Domom kulture „Josip Marković“. Nakon toga će se, kako je saop-
šteno, pristupiti i potpisivanju međudržavnog sporazuma sa Republikom Hrvatskom. - Na ovaj način će se afirmisati hrvatska zajednica u Crnoj Gori, ali i ojačati bilateralni odnosi sa Republikom Hrvatskom. O ovom, kao i svim drugim pitanjima od zajedničkog interesa, Crna Gora i Hrvatska nastaviće da vode otvoren i konstruktivan dijalog, kroz intenzivnu diplomatsku saradnju i prijateljske odnose, u duhu zajedničkih evropskih vrijednosti i ciljeva – navedeno je u saopštenju Vlade. Dodaje se i kako se poseban nacionalni, ali i javni interes Crne Gore ogleda u afirmaciji i očuvanju identiteta hrvatske manjine, koja je sastavni dio našeg društva. - S tim u vezi, Vlada Crne Gore
posvećena je obezbjeđivanju adekvatnih uslova za očuvanje i razvoj kulturnog, jezičkog i identitetskog bogatstva hrvatske zajednice. Imajući u vidu navedeno, ocijenjeno je da je nesporan javni interes
da se predmetna nepokretnost vrati Vladi Crne Gore, kako bi se ispunila obaveza prema hrvatskoj manjini, koja treba da dobije savremeno i adekvatno mjesto za okupljanje i promociju kulturnih sadržaja i oču-
vanje svog nasljeđa - piše u saopštenju. Povodom ove odluke Vlade juče se oglasio i lider Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, navodeći kako je to „veliki dan za Hrvate u Crnoj Gori, ali i samu Crnu Goru“. - Onu Crnu Goru u koju vjerujemo i za koju se borimo. Hrvatska zajednica pokazala je značaj i odoljela je raznim pritiscima, koji su imali za cilj da nas istjeraju iz našeg prostora, a zapravo da nas omalovaže i ponize - naveo je Vuksanović. Međutim, zahvalnost zbog najavljenog ustupanja Doma kulture, umjesto crnogorskoj, Vuksanović je iskazao hrvatskoj vladi i tamošnjem premijeru Andreju Plenkoviću koji je, kako je rekao, pokazao dr-
žavnički odnos i stao u zaštitu hrvatske nacionalne manjine. - Zajedništvo s njim nam je i satisfakcija i snaga. Ne mogu se ne prisjetiti brojnih ljudi širom Crne Gore koji su zvali i iskazivali spremnost da zajedno s nama spriječe da Hrvati ostanu bez Doma kulture. Hvala im i pamtićemo solidarnost koju su iskazivali. Snaga nije u broju, već u vrijednostima koje slijedite i principima koje čuvate. Hrvati nastavljaju svoju misiju, a to je očuvanje svog identiteta i snaženje državnosti Crne Gore. Dok nas ima, na Domu kulture u Donjoj Lastvi zajedno će se, jedna pored druge, vijoriti crnogorska i hrvatska zastava i tako svjedočiti bliskost dva naroda - zaključio je Vuksanović u objavi na Fejsbuku. Đ.Ć.
Ministarstvo poljoprivrede skoro tri godine radi na realizaciji preporuka Državne revizorske institucije
Kolegijum kojim je rukovodio senator dr Branislav Radulović sa senatorom Zoranom Jelićem je utvrdio da četiri preporuke uopšte nijesu realizovane, dok ih je pet djelimično realizovano. Zato je Ministarstvo poljoprivrede dobilo dodatnu godinu da ispravi propuste koji datiraju još iz 2020, na koju se revizija odnosila, dok je njime rukovodio Milutin Simović (DPS)
PODGORICA – Ni nakon treće kontrole koju je sprovela Državna revizorska institucija (DRI), Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) na čijem je čelu ministar Vladimir Joković (SNP) nije u potpunosti realizovalo nijednu preporuku iz revizije kojom je početkom 2022. godine utvrđeno da sistem i realizacija mjera agrarne politike nijesu dovoljno efikasani.
DRI je, kako navode, dala devet preporuka da bi se unaprijedili registri i evidencija, neophodni za efikasno planiranje i realizaciju mjera agrarne politike, mjerenje njihovih efekata, te planiranje i sprovođenje politike poljoprivrednog razvoja. Kolegijum kojim je rukovodio senator dr Branislav Radulović sa senatorom Zoranom Jelićem je utvrdio da četiri preporuke uopšte nijesu realizovane, dok ih je pet djelimično realizovano. Zato je ovaj resor dobio dodatnu godinu da ispravi propuste koji datiraju još iz 2020. godine, na koju se revizija odnosila, dok je njime rukovodio Milutin Simović (DPS). Zahtjev DRI da se uspostavi registar korisnika mjera i podsticaja da bi postojao osnov za kontrolu korišćenja sredsta-
va, te eventualnu identifikaciju onih koji su prilikom ostvarivanja ovog prava prikazali netačne podatke, čekaće izmjene zakona da bi se predvidio pravni osnov za uspostavljanje takvog registra. Do tada, ova preporuka se tretira kao nerealizovana. Isto se odnosi i obezbjeđivanje pomoći poljoprivrednim gazdinstvima i socijalnim grupama u skladu sa Zakonom o budžetu, a iako je ranije iz Ministarstva bilo najavljeno da će se to realizovati u okviru ovogodišnjeg agrobudžeta, revizori su utvrdili da to nije realizovano. Izvještaj o stanju u sektoru poljoprivrede i prehrane tzv. zeleni izvještaj, takođe nije završen u roku, jer on zavisi od popisa poljoprivrede koje je nedavno sproveden. Preporuke koje se odnose na us-
postavljanje sistema praćenja efekata mjera agrarne politike i otklanjanja nepravilnosti u korišćenju sredstava podsticaja, agrarnog marketinško-informacionog sistema, te sistema za provjeru aplikacija proizvođača, te prikupljanje podataka od institucija radi vođenja politike razvoja, djelimično su realizovane ili su u fazi realizacije. U inicijalnoj reviziji je utvrđeno da Ministarstvo poljoprivrede ne posjeduje odgovarajuće registre i evidencije, te da je bilo nepravilnosti prilikom isplate akontacija poljoprivrednicima na osnovu premija i ostvarivanja prava na podršku predviđenu Agrobudžetom za 2020. godinu, kojim je poljoprivrednicima na raspolaganju bilo 24,4 miliona eura. m lk.
Ministarka saobraćaja susrela se sa koordinatorom EK za koridor Zapadnog Balkana i Istočnog Mediterana
Saradnjom do realizacije
infrastrukturnih projekata
PODGORICA - Kroz zajedničku saradnju doći će do rezultata koje svi očekuju, a odnose se na brzu realizaciju infrastrukturnih projekata, saopštila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević na sastanku sa koordinatorom Evropske komisije za koridor Zapadnog Balkana i Istočnog Mediterana Marjan-Žan Marineskuom
Sastanak je bio prilika da se Vukićević sa saradnicima sastane sa koordinatorom Evropske komisije i da se u direktnom razgovoru razmijene informacije o domaćim projektima, sa različitim stepenom zrelosti, iz oblasti željezničkog saobraćaja i putne infrastrukture, ali i mnogi drugi.
Ona je govorila o planiranim, tekućim i nedavno završenim tran-
sportnim projektima u zemlji. - Kada govorimo o prioritetima među domaćim projektima, svakako da, u prvom redu, moram iznijeti informacije o statusu projekta auto-puta Bar - Boljare, odnosno o drugoj fazi ovog projekta, dionici Mateševo - Andrijevica. Projekat su podržale Evropska komisija i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) - navela je Vukićević.
Ona je dodala da je Crna Gora pored finansijske podrške za ovaj projekat, u prethodnom periodu, obezbijedila značajna finansijska sredstva i za određene, takođe jako važne, projekte iz oblasti željezničkog saobraćaja.
Ulaganje u sanaciju željezničke pruge samo je jedna od aktivnosti u vezi sa modernizacijom željeznice, dok ulaganjem u
Kompanija Bemaks trenutno radi dva značajna infrastrukturna
U velikom broju slučajeva tokom realizacije projekata na početku izvođenja radova obilaskom terena se utvrdi da usvojeno projektno rješenje nije kvalitetno i da se mora raditi izmjena projekta, što povećava troškove izvođenja radova i produžava rok za završetak projekta – objašnjava tehnički direktor Bemaksa Milo Muhadinović
infrastrukturne kapacitete Luke Bar i u željezničku mrežu koja predstavlja zaleđe luke, očekujemo dugoročno ostvarive, pozitivne efekte za Crnu Goru i za države koje se priključuju na našu prugu. Vukićević je istakla prioritete kada su u pitanju izgradnja i modernizacija putne i željezničke infrastrukture.
Sagovornici su razmatrali moguće izvore finansiranja za buduće projekte.
M arinesku je uputio poziv Vukićević da bude domaćin Workshop, koji će se početkom naredne godine održati u Briselu, a na kojem će se evropskim kompanijama predstaviti mogućnosti i modaliteti saradnje sa Crnom Gorom u dijelu koji se odnosi na realizaciju započetih i budućih infrastrukturnih projekata. r. e.
PODGORICA - Rekonstrukcija ključnih saobraćajnica i izgradnja modernih bulevara predstavljaju okosnicu razvoja infrastrukture u Crnoj Gori. Kompanija Bemaks, poznata po realizaciji najzahtjevnijih građevinskih poduhvata, trenutno radi na dva najveća infrastrukturna projekta – rekonstrukciji puta Lepenac –Ribarevine – Poda – Berane i izgradnji bulevara od skretanja za Jaz do ulaska u Tivat.
Tehnički direktor Bemaksa Milo Muhadinović u razgovoru za Pobjedu govorio je o izazovima s kojima se suočavaju, kao i rješenjima koja primjenjuju da bi osigurali kvalitet i poštovali rokove uprkos brojnim preprekama.
Problemi
Od neriješenih imovinsko-pravnih odnosa do nedostatka kvalifikovane radne snage - problemi u građevinskom sektoru utiču ne samo na dinamiku radova, već i na ekonomsku održivost ovih projekata. Uprkos tome, Muhadinović naglašava da iskustvo i organizovanost kompanije omogućavaju napredak
radova bez kompromisa po pitanju kvaliteta i sigurnosti. Muhadinović je kazao da se rekonstrukcija puta Lepenac – Ribarevine – Poda – Berane, investitora Uprave za saobraćaj, izvodi zajednički sa njihovim partnerom kompanijom Strabag, kao i na projektu izgradnje bulevara od skretanja za Jaz do ulaska u Tivat koji rade kao podizvođači kineskoj kompaniji Shandong. Takođe su nedavno otpočeli građevinske radove na vjetroparku ,,Gvozd“ za potrebe investitora Elektroprivrede Crne Gore.
Pitali smo ga da li su aktuelni projekti, posebno oni vezani za saobraćajnice, u skladu s planiranim rokovima, te da li se suočavaju s kašnjenjima i koji su potencijalni razlozi za to. - Jedan od „standardnih“ problema jeste problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa koji onemogućavaju cijeli front rada, već se radi u segmentima što dodatno komplikuje, a samim tim i otežava i poskupljuje radove. Drugi važan problem jeste neadekvatna projektna dokumentacija. U velikom broju slučajeva tokom realizacije projekata, pa tako i na po-
menuta dva projekta, tj. prilikom početka izvođenja radova, obilaskom terena se utvrdi da usvojeno projektno rješenje nije kvalitetno i da se mora raditi izmjena projekta što povećava troškove izvođenja radova i produžava rok za završetak projekta. Treći, i ne manje važan, problem predstavlja izmještanje postojećih podzemnih instalacija koje se većim dijelom i ne nalaze u katastru podzemnih instalacija. Izmještanje ovih instalacija traje veoma dugo jer vlasnici instalacija treba prvo da urade projektnu dokumentaciju i tek onda da otpočnu sa radovima, dok najveću blokadu ovim radovima predstavlja finansiranje radova na izmještanju - kazao je Muhadinović.
Ističe i da je više puta navedeno da je radna snaga problem u trenutnom poslovanju i on do danas nije riješen.
- Prije svega tu mislim na nedostak dovoljnog broja radne snage, a pogotovo kvalifikovane radne snage. Poznata je činjenica da zbog nedovoljnog broja radnika iste moramo da dovodimo iz drugih zemalja, prevashodno iz Turske. Međutim, rad-
infrastrukturna projekta na jugu i sjeveru države
Svaki projekat ekološki prihvatljiv
Infrastrukturni projekti kompanije Bemaks su ekološki prihvatljivi, jer za svaki objekat koji se gradi investitor je u obavezi da podnese zahtjev Agenciji za zaštitu životne sredine - da li je potrebno da se radi procjena zaštite životne sredine.
na snaga koja dolazi iz Turske je dosta skupa. Rješenje za to jeste da se dovedu radnici iz Indije, Nepala, Filipina koji su jeftiniji, a takođe su kvalitetniji i brojčano veći. Sad tu nailazimo na problem. U okruženju sve zemlje mogu da dovedu radnike iz ovih zemalja. Kod nas to nije slučaj. U zemljama EU, takođe u Srbiji, BiH, Sloveniji, Hrvatskoj već postoje radnici uz ovih zemlja, dok kod nas, zbog neažurnosti naše administracije, još uvijek nije moguće dobiti radnu dozvolu za radnike iz ovih zemalja - tvrdi Muhadinović, dodajući da ovo ne utiče samo na građevinu, već i na turizam kao jednu važnu privrednu granu u Crnoj Gori.
- Svi ovi problemi utiču na samo funkcionisanje gradilišta, međutim, imajući u vidu naše veliko iskustvo i organizovanost, progres radova na gradilištu se ne dovodi u pitanje - kazao je Muhadinović.
Što se tiče geoloških ili drugih prirodnih uslova, ukoliko je projektna dokumentacija kvalitetno urađena, kako na-
Izvještaj zaštitnice imovinsko-pravnih interesa za treći kvartal 2024. godine
PODGORICA – Po osnovu pravosnažnih presuda, protiv državnih organa je od početka godine do kraja septembra prinudno naplaćeno 15,36 miliona eura – pokazao je izvještaj zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojane Ćirović za treći kvartal.
Tako je u prvom kvartalu iz državnog budžeta prinudno naplaćeno šest miliona, u drugom 5,5 miliona, dok je u trećem kvartalu naplaćeno 3,8 miliona eura.
rEKOrd
- Ukoliko se utvrdi da je potrebno, priprema se elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu u kojem je navedena vrsta i učestalost ispitivanja, kao i parametri koji treba da se zadovolje. Nakon usvajanja i odobrenja elaborata, počinje period ispitivanja kvaliteta vode, vazduha, zemljišta i ostalih parametara definisaih elaboratom. Sva ispitivanja se vrše od strane licencirane kompanije i rezultati ispitivanja se dostavljaju Agenciji i ekološkoj inspekciji na uvid - istakao je Muhadinović.
vodi, ovi problemi su svedeni na minimum.
Saradnja
Što se tiče saradnje sa državnim institucijama i međunarodnim partnerima, ističe da je ona veoma važna za realizaciju svih projekata.
- Samo putem zajedničke saradnje, brzim rješavanjem problema i posvećenošću projekti se mogu završiti u traženom roku i kvalitetu - poručuje Muhadinović.
Što se tiče incidenata na gradilištima, navodi da preuzimaju dodatne mjere.
- Na gradilištima se angažuju pravna lica sa svim potrebnim licencama i obukama u skladu sa Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu. Pored ovih lica, koja su definisana zakonom, angažujemo unutrašnju kontrolu čija je jedina uloga da nadgledaju i prate da se sve mjere zaštite na radu sprovode, da svi radnici imaju zakonom propisanu zaduženu opremu za zaštitu na radu - zaključuje Muhadinović. n. KOVaČEVIĆ
Neslavan rekord drži Uprava za saobraćaj sa prinudnom naplatom 3,5 miliona eura za prvih devet mjeseci ove godine, od čega se najviše odlilo u prvom kvartalu 2,12 miliona eura. Prati je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine sa ukupno 2,5 miliona eura. Iznenađujuće je što se na ovoj listi nalazi i Sudski savjet sa prinudnom naplatom od preko 2,2 miliona eura. Od Ministarstva unutrašnjih poslova je za isti period naplaćeno 1,46 miliona, a od Ministarstva odbrane 818.000 eura.
Ćirović je u izvještaju, koji je Vlada usvojila, ukazala da postoji mogućnost da je dio višemilionskih iznosa koji se isplaćuju iz budžeta zbog radnih sporova rezultat nesavjesnog rada, zbog čega bi državni organi trebalo što prije da utvrde uzroke i sprovedu mjere za suzbijanje takvog postupanja.
- S obzirom na to da su u pitanju potraživanja u vezi sa kojima je zauzet pravni stav i jedinstvena sudska praksa, očigledno je da državni organi ne ispunjavaju svoje oba-
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović je u izvještaju, koji je Vlada usvojila, ukazala da postoji mogućnost da je dio višemilionskih iznosa koji se isplaćuju iz budžeta zbog radnih sporova rezultat nesavjesnog rada. Državni organi trebalo bi što prije da utvrde uzroke i sprovedu mjere za suzbijanje takvog postupanja
veze i ovu vrstu postupaka ne rješavaju pred Agencijom za mirno rješavanje sporova. Na ovaj način se nastavlja odliv sredstava na ime sudskih troškova i kamata – navodi Ćirović u izvještaju.
Ukazala je da je prilikom planiranja budžeta potrebno obratiti posebnu pažnju na uzrok i posljedice prinudne naplate i planirati budžete za pojedine budžetske jedinice.
- Tako bi se milionski iznos, odliven samo na troškove prinudne naplate i kamate, rasporedio jedinicama koje bi na vrijeme odgovarale obavezama, a nakon čega ne bi bilo prinudne naplate i milionske štete za budžet – navodi Ćirović u izvještaju dodajući da je ovo pod pretpostavkom da budžetske jedinice pravo-
vremenu postupaju u odnosu na svoje obaveze.
USpjEh
Od početka godine do kraja septembra država je ostvarila uspjeh u sporovima ukupne vrijednosti 14,4 miliona eura, od čega u trećem kvartalu 45.600 eura. Ins titucije i dalje dobrovoljno ne isplaćuju nagrade advokatima, vještacima, tumačima i ostalim stručnim licima u postupcima, čime se ti troškovi uvećavaju zbog prinudne naplate i nanosi direktna šteta budžetu. Radni sporovi koji godinama bude pažnju javnosti zbog višemilionskih iznosa ne jenjavaju, pa je i u trećem kvartalu pristigao veliki broj tužbi, najviše protiv ministarstava
Na tradicionalnoj gala večeri Američke privredne komore
unutrašnjih poslova i odbrane. Najveći broj tužbi odnosi se na prava po osnovu rada i iz radnog odnosa radi naknade na ime faktičkog, prekovremenog, noćnog i rada u vrijeme vjerskih i državnih praznika, neiskorišćenih godišnjih odmora, neisplaćenih toplih obroka i dnevnica. Tokom trećeg kvartala zaštitnik je primio ukupno 1.649 tužbi, od čega najviše podgorička kancelarija 1.009 tužbi. U odnosu na isti period prošle godine, to je uvećanje za 245 posto. Već sada je premašen broj primljenih tužbi u odnosu na cijelu prošlu godinu kojih je bilo 3.764. Zaključno sa trećim kvartalom ove godine, protiv države je stigla 5.761 tužba. M. LEKOVIĆ
Postavljeni temelji za konkurentniju Crnu Goru
PODGORICA - Kroz program Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham) - Vladavina dijaloga, postavljeni su temelji za inkluzivniju, inovativniju i konkurentniju Crnu Goru, poručeno je sa tradicionalne AmCham gala večere. Na svečanosti je saopšteno da će građenje snažnog i transparentnog poslovnog okruženja, prilagođenog najvišim standardima evropskih i američkih kompanija, ostati u fokusu AmCham zajednice.
AmCham, prema riječima predsjednice Upravnog odbora Sanje Ćalasan, kao najveća renomirana međuna
rodna poslovna zajednica u zemlji, svojim aktivnostima kontinuirano teži unapređenju biznis ambijenta. - Vladavina dijaloga nije samo fraza. To je platforma na kojoj radimo da bismo osigurali konstruktivan javno-privatni dijalog, neophodan za suočavanje s izazovima današnjice. Večeras odajemo priznanja onima koji su se istakli u ovom dijalogu – kako iz redova javne administracije, tako i iz privatnog sektora - rekla je Ćalasan. Njihov rad i posvećenost, kako je saopštila, nijesu samo inspiracija, već i putokaz kako se zajedno može graditi bolje sjutra.
- Takođe, jedna od vrijednosti koju posebno njegujemo jeste
briga o zajednici. Naše članice iz godine u godinu pokazuju izuzetnu solidarnost, a zahvaljujući njihovoj podršci, realizujemo donatorske akcije koje mijenjaju živote - kazala je Ćalasan. Ona je dodala da živimo u vremenu neizvjesnosti, ali i mogućnosti, te stoga i misija AmCham ostaje jasna - zalaganje za predvidivo i transparentno poslovno okruženje, zasnovano na vladavini prava i vrijednostima koje privlače i zadržavaju najuglednije kompanije u Crnoj Gori. - U definisanju prioriteta u narednom periodu pomoći će nam i Izvještaj o poslovnom ambijentu za 2023-2024. godinu koji je u završnoj fazi
pripreme i koji će početkom naredne godine biti tradicionalno predstavljen na događaju ,,Otvoreno sa premijerom“ - dodala je Ćalasan. Na gala večeri dodijeljene su i zahvalnice za specijalni doprinos realizaciji programa Vladavina dijaloga, a priznanja su dobili vršilac dužnosti direktora Poreske uprave Sava Laketić, direktorica CInMED Snežana Mugoša, komercijalna direktorka kompanije Takeda za Crnu Goru, Albaniju i Sjevernu Makedoniju Radmila Bajić-Sekulić i Bojana Nikčević iz Advokatske kancelarije „Jovović, Mugoša i Vuković“. Takođe, uručena je i vrijedna donacija Fondaciji Volonteri Crne Gore. S. p.
PODGORICA - Mještani
Boge i Rugove na Kosovu peticijom su zatražili od Vlade u Prištini da preduzme korake kako bi konačno, deceniju od potpisivanja sporazuma, bile preduzete mjere za otvaranje zajedničkog graničnog prelaza sa Crnom Gorom i uspostavljan međunarodni saobraćaj preko Čakora, koji je u prekidu od 1999. godine.
To je Pobjedi potvrdio Skender Tači, čelnik Turističke organizacije za unapređenje planinarskog turizma Kosova, ujedno i vlasnik ugostiteljskog objekta u mjestu Boge u Rugovi.
Tači je rođen u Gusinju i vezan je za to područje zbog čega, kako kaže, godinama u kosovskim medijima zastupa otvaranje puta preko Čakora i povezivanje dvije zemlje ovom nekadašnjom rutom.
To bi, smatra on, imalo veliki turistički i ekonomski značaj. Otvaranje prelaza KotloviKućište na putu Murino - Čakor - Peć definisano je sporazumom Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore 2014. godine, ali još nije zaživjelo. Paraf na sporazum su 26. marta 2014. stavili kosovski ministar Bajram Redžepi i crnogorski Raško Konjević, a on je zvanično stupio na snagu 14. maja 2015. godine. Da je otvaranje prelaza interes i crnogorske strane, potvrdila je nedavna inicijativa koju su podržali čelnici opština Plav, Gusinje i Andrijevica stajući iza zvaničnog apela lokalnih nevladinih udruženja „Drvoprerađivači“ i „Srcem za Veliku“ da se nakon 10 godina od potpisivanja zajedničkog sporazuma konačno otvori prelaz. Apel o uspostavljanju prelaza i međunarodnog saobraćaja upućen je predsjednicima vlada i ministrima unutrašnjih i vanjskih poslova Kosova i Crne Gore, kao i ambasadama SAD i Evropske unije, koje su pozvane da kao međunarodni
12. decembar 2024.
Inicijativu za izgradnju zajedničkog državnog graničnog prelaza preko Čakora pokrenuli i mještani sa kosovske strane
partneri i prijatelji dvije države pomognu ukoliko postoje infrastrukturne ili druge prepreke za sprovođenje sporazuma. Prema riječima Skendera Tačija, peticije i apeli imali su za cilj da se institucijama ukaže da je otvaranje graničnog prelaza od velikog značaja. Pritom, prema njegovim riječima, doprinijelo bi dosta razvoju sjevera Crne Gore u ekonomskom i turističkom smislu.
Ko pravi barijere
- Rugova je dosta napredovala u razvoju turizma, ima kapacitet od skoro 3.500 ležajeva od bungalova, motela, do čak hotela sa četiri ili pet zvjezdica. Opština Peć i stanovništvo Rugove su veoma zainteresovani za otvaranje, ali su za to nadležne vlade Kosova i Crne Gore! Smatramo da nema razloga da se prelaz ne otvori nakon potpisivanja sporazuma! Razgraničenje ne bi trebalo da bude razlog za neotvaranje, jer isti slučaj je sa i pravcem Peć – Kula – Rožaje – kazao je Tači.
Prema njegovim riječima, u tom kontekstu javljaju se i sumnje da se zbog nekih interesa i lobija otvaranje stavlja po strani. Naglašava da za tako nešto nema opravdanja s obzirom na to da bi put i prelaz povezivali više opština sa obje strane granice.
Podsjetimo, sa crnogorske strane apel je upućen i gradonačelniku Peći Gazmendu Muhadžeriju, kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju, ministru unutrašnjih poslova
Dželjalju Svečlji, ministarki
vanjskih poslova Doniki Gervali-Švarc. Uporedo, adresiran je i na šefa diplomatije Crne Gore Ervina Ibrahimovića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića. Biće dostavljen i premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, kao i ambasadorki Sjedinjenih Američkih Država (SAD)
Džudi Rajzing Rajnke i Kancelariji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, odnosno ambasadoru Johanu Satleru
Apel koji su inicirali predstavnici nevladinog sektora Nedžad Cecunjanin, Spasoje Živaljević i Izet Huseinović podržali su i potpisali predsjednik plavske opštine Nihad Canović, gusinjske Sanel Balić i opštine Andrijevica Željko Ćulafić
Potpisnici inicijative su podsjetili na uvodni dio sporazuma, kada su dvije vlade navele da ovoj ideji pristupaju „u želji da unaprijede promet i kretanje između dvije države i olakšaju međunarodni sao-
braćaj preko zajedničke državne granice“.
- Najteži dio je već za nama, jer je manifestovana nesporna želja da se prelaz otvori. Sporazum, kako je navedeno, ima neograničeno trajanje, ali malo je ko očekivao da će njegova implementacija trajati deceniju. Istakli su da zbog toga ostaje nevjerica da napredna i zdrava ideja, koja olakšava život a doprinosi i unapređenju turizma u obje države – još ostaje puko slovo na papiru.
- U nadi da nosioci razvoja i nadležne instance u obje zemlje cijene da nema ni napret-
ka u evropskim integracijama bez dobre lokalne i regionalne povezanosti, još jednom pozivamo da se ono što je kao dobra namjera potpisano – konačno i ostvari – kaže se u apelu.
Što predviđa sporazum
Kako je precizirano odredbama sporazuma iz 2014. godine, strane potpisnice odredile su zajednički granični prelaz za međunarodni saobraćaj na zajedničkoj državnoj granici i saglasne su da Kotlovi - Kućište bude lociran na teritoriji Republike Kosovo.
Iz sporazuma je proisticalo da je tačnu lokaciju trebalo da odredi zajednička ekspertska komisija. Prema informacijama Pobjede, na sastanku članova komisije još u novembru 2015. godine prezentovan je nacrt projektnog zadatka i idejnog rješenja za izgradnju projekta zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi - Kućište. Crnogorska strana je predložila kosovskoj da se što prije pristupi izradi projektne dokumentacije kako bi se projekat izgradnje kandidovao kroz IPA projekat Prekogranične saradnje između Republike Kosovo i Crne Gore. Tokom sastanaka komisije usaglašeno je da planinski prevoj Čakor nije pogodan za eventualnu lokaciju ZGP zbog nepovoljnih vremenskih uslova i nadmorske visine, kao i da je sa kosovske strane lakše obezbijediti infrastrukturne pretpostavke, odnosno snabdijevanje strujom i vodom.
Ljetos su predstavnici nevladinog sektora iz Plava od Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore dobili odgovor da su iz tog resora krajem februara poslali inoviranu inicijativu MUP-u Republike Kosovo da se realizuje sporazum. I na tome se ostalo. Razlozi nijesu poznati, objašnjenja zvanična izostaju, a za sada ni sa jedne strane, ni Podgorice niti Prištine, nema zvanične reakcije na inicijative lokalnih vlasti i mještana s obje strane granice.
Zbog činjenice da se u realizaciji još nije odmaklo i da nije uspostavljen međunarodni saobraćaj na putu Murino - Čakor - Peć, mještani pograničnih opština dvije zemlje upućeni su na korišćenje jedinog prelaza Kula - Kulina, sa rožajske strane, što produžava putovanje gotovo duplo. i. periĆ
Održana prezentacija rezultata istraživanja magistarke Dragane Otašević o odnosima sa dijasporom u Latinskoj Americi
PODGORICA - Dijaspora predstavlja most između matične države i svijeta, osnažujući veze koje nadilaze geografske granice. Upravo ova važnost dijaspore bila je u fokusu jučerašnje prezentacije održane u organizaciji Ministarstva dijaspore u Podgorici, gdje su predstavljeni rezultati istraživanja magistarke Dragane Otašević Tema istraživanja „Izazovi u saradnji sa dijasporom. Slučaj države Crne Gore i njenog iseljeništva u Latinskoj Americi. Politike i programi (2018–2024). Preporuke za buduću saradnju (2025–2029.)“ osvrće se na izazove i prilike u uspostavljanju dugoročnih odnosa između Crne Gore i njene dijaspore u Latinskoj Americi.
Istraživanje ne samo da analizira dosadašnje politike, već pruža i strateške smjernice za budućnost, čime postaje značajan doprinos oblikovanju održivih i inovativnih modela saradnje. Rezultati su već privukli pažnju stručne javnosti i predstavnika dijaspore, otvarajući prostor za konstruktivan dijalog o ulozi crnogorskog iseljeništva u očuvanju identiteta i jačanju veza. Dragana Otašević u svom istraživanju analizira ključne izazove u interakciji sa ovom specifičnom dijasporom, pružajući empirijski utemeljene uvide o politikama koje su implementirane u periodu od 2018. do 2024. Takođe, autorka ovog istraživanja kreirala je i preporuke za buduću dugoročnu saradnju, konkretno za
period 2025–2029. godine, koje ukazuju na to da izazovi sa kojima se suočavamo nijesu prepreke, već prilike za stvaranje novih modela interakcije. Ministar dijaspore Mirsad
Azemović istakao je važnost ovog istraživanja čiji rezultati produbljuju znanje o iseljeništvu u Latinskoj Americi i pružaju čvrste temelje za oblikovanje politika koje će bi-
ti usmjerene ka izgradnji održivih i snažnih veza.
- Dijasporu Crne Gore ne vidimo samo kao produžetak naše zajednice van njenih granica, već kao aktivnog partnera u razvoju zajedničke domovine. Naša buduća saradnja mora počivati na dvosmjernim odnosima, utemeljenim na povjerenju, inovacijama i zajedničkom interesu - zaključio je ministar Azemović. Autorka istraživanja Dragana Otašević naglasila je da smatra da će rezultati istraživanja doprinijeti unapređenju politika i programa saradnje Crne Gore sa iseljeništvom u Latinskoj Americi, ali i identifikovanju izazova u saradnji, odnosno potrebe crnogorskih zajednica da očuvaju identitet i održe odnose sa matičnom državom.
Predsjednik Crnogorske zajednice iz Buenos Ajresa Huan Vladimir Martinović obratio se putem video-poruke i izrazio podršku istraživanju crnogorskog iseljeništva u Latinskoj Americi. U svom obraćanju, Martinović je ukazao na izazove s kojima se suočava crnogorska zajednica u Latinskoj Americi, ističući potrebu za većom podrškom i saradnjom. Takođe, pozvao je predstavnike institucija da aktivno pomognu u rješavanju problema, naglašavajući važnost jačanja veza između iseljeništva i matične zemlje. Ovo istraživanje Otašević je realizovala na Institutu za politike migracije i azila, Nacionalnom univerzitetu Tres de Febrero u Buenos Ajresu, Republici Argentini, kao i u Centru za politike migracija i multikulturalizma iz Podgorice, uz podršku Ministarstva dijaspore. N.K.
Jedan od organizatora sjutrašnjeg protesta saopštio da taj skup nema političku pozadinu i da žele da pošalju poruku da se ne smije tolerisati seksualno uznemiravanje učenika od strane profesora
Mijušković je kazao da mu je žao što u Gimnaziji i dalje ne vide svoju odgovornost i zbog Sare i zbog druge djece i mladih, koji upravo protestom i prijavljivanjem uznemiravanja ili nasilja treba da poruče da je ovo neprihvatljivo. Ističe da su profesori tu da podrže đake, da vide da im je stalo i da imaju kome da se obrate za pomoć
PODGORICA – Jedan od organizatora protesta, koji je najavljen za sjutra ispred Gimnazije ,,Slobodan Škerović“, Kosta Mijušković kazao je Pobjedi sinoć da se suočavaju sa opstrukcijama, jer se na taj skup gleda kao na politički obračun. Istakao je da će se građani okupiti zato što uprava te škole nije na adekvatan način reagovala prije tri godine, kada je profesor Radoman Čečović slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici Sari Vujisić
Organizatorka skupa je i Vujisić, koja je ranije najavila da neće moći da dođe na protest. - Ni Sara ni ja ne pripadamo političkim partijama i strukturama. Ovo je isključivo narodna borba protiv seksualnih predatora i pedofila u školama. Takođe, postoje osnove sumnje da se đacima prijeti kaznenim mjerama ukoliko dođu na protest i da opravdanje mogu samo dobiti od ljekara, da im izostanak neće moći opravdati roditelji. Time im se direktno osporava pravo na mišljenje, govor, slobodno okupljanje, protest i pravo na siguran život bez seksualnog uznemiravanja, nasilja i diskriminacije – rekao je Mijušković. Dodaje da im ogroman dio javnosti daje podršku i kaže da će doći na protest.
Pojedini profesori iz Gimnazije na društvenim mrežama kritikuju organizaciju protesta. Profesor Predrag Ražnatović na društvenim mrežama objavljuju i komentariše protest diskreditujući Mijuškovića. Mijušković kaže da ga zabrinjava prosvjetni radnik i pedagog koji osporava borbu protiv pedofilije, seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja u školi.
- Da li ga grize savjest jer nije reagovao – zapitao se Mijušković.
Nedavno je na konferenciji direktorica Gimnazije Biljana Vučurović izjavila da protestu nije mjesto ispred te ustanove, već da treba da se izmjesti ispred državnih organa, ali Mijušković navodi da je upravo park ispred Gimnazije mjesto za ovaj protest zbog toga što se bivšoj učenici desilo seksualno uznemiravanje od strane profesora koji joj je predavao u toj školi.
- A posebno zbog postupanja uprave Gimnazije kada su saznali za to, kao i odbijanja odgovornosti za nepostupanje po zakonu. Zatim i antipedagoško ponašanje i saglasnost nekih prosvjetnih radnika koji su strastveno aplaudirali direktorki jer je pokušala da prebaci svu odgovornost na
žrtvu. Žao nam je što i dalje ne vide svoju odgovornost i zbog Sare i zbog druge djece i mladih, koji upravo protestom i prijavljivanjem uznemiravanja ili nasilja treba da poruče da je ovo neprihvatljivo – rekao je on.
Dodaje da su oni tu da podrže đake, da vide da im je stalo i da imaju kome da se obrate za pomoć.
- Protiv Biljane Vučurović nemam ništa, ne radi se o njenoj ličnosti, već o njenim postupcima kao direktorke Gimnazije. Dobro došla je na protest. Postoji i veliki broj prosvjetnih radnika koji nam pružaju podršku – rekao je on.
Ka Ko će se odvijati protest
Najavljeno je da će se protest održati sjutra u 17.15 sati, a prije toga, od 13 do 13.30 blokiraće bulevar ispred Gimnazije. Bez tolerancije za seksualno uznemiravanje i zlostavljanje u školama je glavna poruka protesta, poručuje Mijušković.
- Tražićemo da oni koji rade i vode obrazovne ustanove moraju to činiti odgovorno i u najboljem interesu onih koji ih pohađaju. Kao i da prosvjetni radnici postupaju po članu 254 Zakona o krivičnom po-
stupku, gdje su dužni da na svaku sumnju krivičnog djela obavijeste policiju i tužilaštvo, kako bi nadležni organi utvrdili odgovornost i propisno kaznili počinioce. Naš detaljan odgovor na cjelokupnu situaciju će se čuti na protestu – rekao je on.
Organizatori protesta saopštili su da je strogo zabranjeno isticanje nacionalnih i političkih simbola, govor mržnje na transparentima upućen direktorki i profesorima, upotreba alkohola, narkotika i oružja, kao i izazivanje nereda i nasilja.
Organizatori su istakli i da kao društvo imamo moralnu i etičku odgovornost da se borimo za bezbjednost, dostojanstvo i prava svih naših učenika, kao i građana. Protest je takođe poziv na odgovornost pedagoške struke i svih onih koji učestvuju u oblikovanju i održavanju obrazovnog sistema.
Nedopustiva
Komu N i K acija profesora
Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet u slučaju neprimjerenih poruka koje je prije tri godine profesor Radoman Čečović slao bivšoj učenici Sari Vujisić.
Direktorica Gimnazije ,,Slo-
bodan Škerović“ Biljana Vučurović tvrdi da je u tom slučaju uprava škole uradila sve što je mogla u skladu sa zakonom i profesoru je tada smanjila platu jednog mjeseca 30 odsto. Ona je na konferenciji rekla da nije mogla da mu da otkaz, jer ga štiti zakon.
Međutim, civilni sektor i stručnjaci prava saopštili su da je bilo prostora da Čečović dobije otkaz. Profesor je nakon što je djevojka maturirala počeo da joj šalje eksplicitne poruke.
starstva prosvjete, nauke i inovacija formiralo je predmet po novom slučaju u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ u kojem je profesor u zajedničkoj Vajber grupi jednoj učenici na poruku odgovorio neprimjerenim riječima.
čeKa se rasplet
Organizatori protesta saopštili su da je strogo zabranjeno isticanje nacionalnih i političkih simbola, govor mržnje na transparentima upućen direktorki i profesorima, upotreba alkohola, narkotika i oružja, kao i izazivanje nereda i nasilja
Tokom jednog dana joj je u višesatnom dopisivanju uputio poruke vulgarne sadržine, što je ona ujutro odmah prijavila direktorici Biljani Vučurović. Vučurović je tada bivšu učenicu posavjetovala da potraži pravnu pomoć, a Vujisić je kazala da ne želi da prijavljuje nikoga, već je došla da upozori direktoricu zbog mogućeg seksualnog uznemiravanja drugih učenica. Vučurović tada nije obavijestila nadležne o ovom slučaju, Ministarstvo prosvjete, policiju ili tužilaštvo, jer je smatrala da ona to ne treba da učini. Ipak, advokat Veselin Radulović je Pobjedi prekjuče kazao da je direktorica Gimnazije, bez obzira na stav oštećene bivše učenice, morala odmah da prijavi događaj nadležnim organima, odnosno tužilaštvu.
On je istakao da onakav način obraćanja bilo kome, čak i da nije prema bivšoj učenici, već nekome ko ima puno više godina, diskvalifikuje autora tih poruka da bude bilo gdje blizu škole, a kamoli da bude nastavnik.
Radulović je pojasnio da Vučurović obavezuje član 254 Zakonika o krivičnom postupku, jer je direktorica imala dovoljno razloga za sumnju da je izvršeno neko krivično djelo. - A konačnu ocjenu da li je izvršeno krivično djelo dali bi nadležni organi, a ne direktorica - kazao je on. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nakon prijave Mini-
Ubrzo nakon toga reagovali su iz podgoričke gimnazije na način što su suspendovali profesora do kraja disciplinskog postupka koji je pokrenut, saopštio je RTCG. Pobjedi na pitanja o ovoj temi nijesu prekjuče odgovorili iz podgoričke gimnazije. Pobjedi je nezvanično iz Uprave policije saopšteno da su djevojčica i njen otac inspektorima kazali da u toj poruci ne vide ništa sporno, da je bila šaljivog karaktera i ocijenili je kao humorističnu, te da ona ni na koji način nije bila uznemirena. Od djevojčice i njenog oca je policija uzela izjave, a oni nijesu prijavili tog profesora.
Prepiska sa Vajber grupe je prijavljena Ministarstvu prosvjete, koje je odmah proslijedilo Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ i tužilaštvu. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obavijestilo je javnost o postojanju navoda da je prijavljen još jedan slučaj uznemiravanja učenice od strane profesora.
Iz MPNI su kazali da su Gimnaziji uputili sporne prepiske i da očekuju hitno postupanje kako škole, tako i nadležnog tužilaštva.
- Kako tema koja je uznemirila javnost prethodnih dana očigledno nije izolovan slučaj, pozivamo sve koji imaju saznanja o ovom ili sličnim događajima u crnogorskim školama da iste prijave Ministarstvu kako bismo preduzeli dalje radnje i zajedno stali na kraj pojavama kojima u našem obrazovnom sistemu ne smije biti mjesta - navodi se u saopštenju Ministarstva. N.ĐurĐevac
PODGORICA – Vidjeli smo na TikToku taj trend izazov „Leteći Supermen“ i onda smo u školi u fiskulturnoj sali i mi probali. Ja sam se zaletio i skočio, drugovi su me ispustili i ja sam pao, ispričao je Pobjedi jedan dvanaestogodišnjak, koji je nakon ove igre završio u bolnici.
Nakon pregleda i snimanja, ustanovljeno je da nije slomio ruku, već je „samo“ uganuo. Pobjedi je kazao da je pored njega još dječaka radilo taj izazov, ali da se oni nijesu povrijedili. Na času prije njih su isto radile i djevojčice, dok nije došao nastavnik i zaustavio ih. Majka tog dječaka je Pobjedi kazala da je on zapravo medijski veoma pismen, da se sa njim mnogo razgovara na temu društvenih mreža, izazova, da posvećuju mnogo vremena tome da mu objasne da sve što vidi na društvenim mrežama nije moguće u realnom životu...
Dječak je kazao da zna da su izazovi na TikToku ponekad veoma opasni. Na pitanje zašto je to uradio je odgovario –„ne znam“. - Ni roditeljski nadzor, ni ja koja sam visoko obučena po pitanju medijske pismenosti... ništa nije pomoglo. Očigledno je da je uticaj društvenih mreža mnogo jači od onoga što djecu uče i objašnjavaju roditelji – kazala je majka.
Opasan trend
Trend „Leteći Supermen“ uključuje grupu ljudi u nizu jedno naspram drugog, koji se međusobno drže za ruke, dok se druga osoba baca na njihove raširene ruke prije nego što se odbaci uvis i pozira kao „Supermen“. Grupa koja se drži onda „Supermena“ vrati nazad. Taj „povratak“ ne dočekaju svi na noge, a često se desi i da se ruke razmaknu.
Uprava policije je juče izdala saopštenje u kojem ukazuje na opasnost ovog TikTok izazova nazvanog „Leteći Supermen“, koji je postao svjetski trend, a u državama regiona je već zbog
Opasan trend sa TikToka, koji može da bude opasan po život, postao vid „zabave“ i učenicima osnovnih i srednjih škola
njega registrovan veliki broj povreda i lomova. U crnogorskom zdravstvenom sistemu nije zabilježena nijedna povreda ili lom zbog „Letećeg Supermena“.
Dječak koji je povrijedio ruku otišao je sa roditeljima u Institut za bolesti djece u Podgorici, ali ljekaru su kazali da je pao na fizičkom i da se tako povri-
jedio. Oni u tom trenutku nijesu znali da se radilo o izazovu sa TikToka. Iz Kliničkog centra Crne Gore Pobjedi su kazali da nemaju nijedan prijavljen slučaj povrede koja je nastala usljed ispunjavanja tog izazova sa društvenih mreža. Ministarstvo zdravlja takođe nema podatke, kao ni Uprava policije, niti Hitna pomoć o broju povreda ili incidenata zbog ovog izazova.
Pobjedi je juče nekoliko roditelja iz svih gradova Crne Gore kazalo da su njihova djeca učestvovala u tom izazovu. Radi se o učenicima iz osnovnih i srednjih škola, a pojedini od njih imaju lakše povrede, modrice ili naboj.
pOlicija pOziva na Oprez
Iz Uprave policije juče su ukazali da pojava ovakvih trendova izaziva zabrinutost zbog
Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je „Leteći Supermen“ samo jedan u nizu opasnih trendova koji se pojave na TikToku i olako postanu popularni među djecom i adolescentima, sve dok sami ne osjete loše posljedice.
Ona pojašnjava da TikTok i druge društvene mreže koriste algoritme koji favorizuju sadržaj koji je šokantan, ekstreman, izaziva jake emocije i senzacije. Ističe da ti sadržaji nekada mogu biti motivisani profitom ili popularizacijom određenih trendova.
- Ovakve i slične po zdravlje djece i mladih opasne aktivnosti na društvenim mrežama su poziv na zajedničku akciju u preven-
ciji problema i zahtijevaju edukaciju, saradnju između škola, roditelja, policije i medija, civilnog sektora, stručnjaka… Zahtijeva i reakciju društvenih mreža u regulaciji ovakvih opasnih sadržaja, ali to su privatne kompanije i iznad lokalnog zakona većine zemalja u svijetu – kazala je Nikolić. Ističe da je dobro što se Uprava policije oglasila i javno skrenula pažnju na problem, jer je znatan broj djece prihvatio „izazov“ i nažalost povrijedio se u želji da se dokažu pred vršnjacima, budu prihvaćeni i popularni.
- Ovakve i slične situacije čine opravdanim zahtjev Instituta za medije koji je već godinama upućen prosvjetnim vlastima da se
predmet medijska pismenost uvede kao obavezan u što ranijem uzrastu osnovne škole ili da se izučava kao međupredmetni sadržaj kroz sve predmete. To opravdava naš i zahtjev
potencijalno opasnih, pa čak i dalekosežnih posljedica po zdravlje.
- Iako djeluje kao bezazleni vid zabave - imitacija leta Supermena, prisustvo ovog izazova potvrđuje da je želja da se bude „u trendu“ na društvenim mrežama podsticaj za rizično ponašanje. Posebno zabrinjava činjenica da ovaj izazov djeca mogu izvoditi na različitim mjestima – u školskim dvorištima, parkovima, ili čak na ulicama, gdje ne postoji adekvatna kontrola ili zaštita – upozorili su iz UP. Apelovali su na roditelje da sa djecom razgovaraju o opasnostima, nasilju i samodestruktivnom ponašanju koje podstiče pomenuti izazov, kao i sve druge slične aktivnosti na društvenim mrežama.
- Dalje, neophodno je nadzirati onlajn aktivnosti djece i edukovati ih o odgovornom korišćenju interneta i društvenih mreža – poručili su iz Uprave policije.
Želja za
dOpadanjem
Psihološkinja Jelena Marković Pobjedi je kazala da sva djeca žele da se dopadnu drugima, da pripadaju društvu i da ih drugi percipiraju kao interesantne i zanimljive.
- Zbog toga im bude v eoma privlačno da prate razne trendove, pa čak i ako su oni možda destruktivni. Važno je da roditelji, nastavnici i svi koji rade sa djecom razgovaraju sa njima – kazala je ona. Upozorava da je djeci nekada
nekoliko organizacija civilnog društva aktivnih u Koaliciji za medijsku pismenost da je pitanje razvoja medijske i digitalne pismenosti multisektorski posao i posao čitavog društva, a ne samo Ministarstva prosvjete – naglasila je ona.
teško da procijene koliko neke stvari mogu da budu opasne, a uticaj društvenih mreža, posebno u kombinaciji sa pritiskom vršnjaka i željom da se dopadnu i budu prihvaćeni, može da bude izuzetno snažan.
- U razgovoru sa djecom, važno je da ih ne osuđujemo, već da pokažemo empatiju i znatiželju. U današnje vrijeme je teško u potpunosti zabraniti
Poručuje i da bi bilo dobro kada bi se u učionici otvorio razgovor na ovu temu. - Iz straha za svoje dijete većina roditelja poseže za zabranama i ograničenjima, što ne daje efekat na duže staze. Umesto toga, prostor treba dati razgovoru i razmjeni iskustava kako bi se lakše razumio svijet novih medija, društvenih mreža i novih tehnologija, te premostio međugeneracijski „nesporazum“ između roditelja i djece – savjetuje Nikolić.
Korisne smjernice za roditelje, staratelje i hranitelje date su u praktikumu „Učim, poučavam, podržavam“, koji je Instutut za medije priredio u saradnji sa stručnjacima, a koji se može pronaći na linku:https://citajizmedjuredova. me/?p=4347
djetetu da bude na društvenim mrežama i zato mislim da je puno korisniji pristup da naučimo djecu kako da kritički razmišljaju i brinu o svojoj i tuđoj bezbjednosti –savjetuje Marković. Ona kaže i da je korisno sjesti sa djecom, zainteresovati se za sadržaj koji oni gledaju, ne kritikovati ih zbog njihovih interesovanja i podsticati ih da promišljaju i odgovorno zaključuju. U državama regiona već su zabilježeni incidenti u vezi sa trendom „Leteći Supermen“, uključujući slučajeve bolničkog zbrinjavanja djece koja su zadobila teške tjelesne povrede prilikom snimanja izazova radi njegovog objavljivanja na društvenim mrežama.
U Makedoniji su prošle sedmice pozvali na zabranu TikToka, nakon što se više desetina djece i mladih obratilo za medicinsku pomoć zbog „Letećeg Supermena“. TikTok je uveo upozorenje prilikom pretrage, u kojem se korisnici obavještavaju o potencijalno opasnom i uznemirujućem sadržaju i gdje se ukazuje na neophodnost prepoznavanja štetnih izazova. U zemljama EU političke partije pozivaju vlasti da zabrane društvene mreže čiji sadržaj poziva na nasilje i samodestruktivno ponašanje. j.martin Ović
Porodično nasilje: Prijetio ženi ubistvom
ŽABLJAK – Bivšem vojniku S. Š. sa Žabljaka određena je mjera zabrana približavanja supruzi nakon što joj je prije sedam dana uputio prijetnje smrću, saznaje Pobjeda.
S. Š. je uhapšen u petak nakon što je 4. i 5. decembra 2024. godine u Žabljaku svojoj supruzi prijetio da će je ubiti govoreći da će se zaboraviti Borilović na Cetinju.
Međutim, S. Š. je pušten na slobodu po isteku 72 sata, koliko je bio zadržan u tužilačkom pritvoru.
Pobjeda saznaje da je S. Š. pušten na slobodu jer je supruga pred tužiocem kazala da nikada ranije nije preživljavala nasilje od supruga i da nema strah da bi on mogao ponovo biti nasilan. Na osnovu iskaza supruge i činjenice da nije ranije osuđivan, tužilaštvo nije predložilo da se S. Š odredi pritvor. Njemu je određena mjera zabrane približavanja supruzi, a ukoliko prekrši ovu mjeru, kako je rečeno Pobjedi, S. Š. će biti uhapšen i pritvoren.
B.R.
Tužilac najavio izmjenu činjeničnog opisa optužnice protiv bivše direktorice i arhivarke preduzeća ,,Putevi“
PODGORICA – Tužilac
Jovan Vukotić juče je u podgoričkom Višem sudu najavio izmjenu činjeničnog opisa optužnog prijedloga protiv bivše izvršne direktorke i arhivarke preduzeća ,,Putevi“ Violete Klikovac i Sanje Perić nakon što je vještak finansijsko-ekonomske struke ukazao da je dobio nove podatke o zloupotrebama optuženih.
Osnovno državno tužilaštvo u Plavu podnijelo optužni prijedlog protiv
Gusinjanina zbog ugrožavanja sigurnosti
prijetio da će
PLAV - Osnovno državno
tužilaštvo u Plavu podnijelo je optužni prijedlog protiv G. R. iz Gusinja, osumnjičenog da je 9. juna 2022. godine prijetio novinarki
lista „Sinjal“ R. A. i to da će je „staviti u grob i silovati“ jer je objavila članak u vezi sa poslovima od javnog značaja.
On se tereti za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
Gusinjanin je, nakon što je novinarka objavila članak sa ime-
nom G.A. u vezi sa prevarama, putem Vajbera uputio oštećenoj poruku, prijeteći joj na albanskom jeziku. - Vi koji ste objavili sliku, staviću te u grob i silovaću te unutar 24 časova, skinuću ti glavu - stojalo je u prijetećoj poruci. Kako je Pobjedi saopšteno iz ODT-a Plav, ovaj predmet predat je Tužilaštvu od strane kosovskih pravosudnih organa putem međunarodne pravne pomoći, jer se radi o crnogorskom državljaninu. J.R.
Vještak finansijsko-ekonomske struke Nemanja Dragović sudu je saopštio da su mu 3. decembra iz gradskog preduzeća ,,Putevi“ dostavljeni novi podaci koji ukazuju da su računi za robu iz prodavnice modne kuće ,,Mona“ knjiženi kao trošak reprezentacije i kao rashod iz prethodnih godina.
- Račun broj četiri i račun broj dva iz 2017. godine od po 800 eura knjiženi su na konto – trošak reprezentacije. Račun broj pet od 8. 3. 2016. godine pokazuje da je 265 eura knjiženo na konto – rashodi iz ranijih godina. Sve fakture su od kompanije „Mona Crna Gora“ – saopštio je Dragović.
Klikovac je uhapšena 13. septembra 2022. godine zbog sumnje da je zloupotrijebila položaj, ali je nakon tri dana puštena da se brani sa slobode. Ona je imenovana za direktoricu „Puteva“ 2017. godine,
a funkciju je obavljala do jula 2019, kada je podnijela ostavku. Klikovac se tereti da je u periodu od 30. decembra 2013. do 24. decembra 2017. godine zloupotrebom položaja oštetila kompaniju „Putevi“ za iznos veći od 30.000 eura kupujući ekskluzivne modne komade u buticima firmi „SAMMS“, „Tenero“, „Mona“ i „Đak sport“ umjesto radne opreme dok je drugookrivljena, prema optužnom prijedlogu, unosila lažne podatke u djelovodnik pomenutog preduzeća. Klikovac je u istrazi pojasnila da je garderobu i vaučere uzimala na osnovu odluke koju je sama donijela, a po kojoj su svi zaposleni u privrednom društvu „Putevi“ d.o.o. mogli da trguju. Ona nije mogla da se izjasni da li je još neko osim nje
Osumnjičeni za šverc 509 kilograma kokaina saslušani u podgoričkom Višem sudu
PODGORICA - Crnogorskim državljanima Mladenu Raduloviću, Vuku Mićiću Miranoviću i Ognjenu Iliću određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da su 2020. godine učestvovali u švercu 509 kilograma kokaina na brodu „Budva“.
Odluku o pritvoru donio je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović. Raduloviću, Mićiću Miranoviću i Iliću pritvor je određen zbog opasnosti od bjekstva, opasnosti da bi mogli uticati na svjedoke i jer je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.
Droga je na brodu ,,Budva“ otkrivena i oduzeta 2. maja 2020. godine, u njemačkoj luci Hamburg.
Radulović, Mićić Miranović i Ilić su uhapšeni u ponedjeljak, a kod tužioca Zorana Vučinića branili su se ćutanjem. Pored njih krivičnom prijavom obuhvaćeni su i visokopozicionirani pripadnici
škaljarskog klana Vladan Radoman i Boban Sjekloća, koji su u bjekstvu, kao i M. B. i M. R., koji nijesu dostupni državnim organima. Oni se sumnjiče da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a O. I. se na teret stavlja i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je juče iz tužilaštva. Hapšenja i pokretanje postup-
ka u ovom slučaju uslijedila su na osnovu analize komunikacija ostvarenih preko „SKY ECC“ aplikacije i pribavljanja određenih spisa od državnog tužilaštva u Hamburgu.
Nadležni pravosudni organ
Njemačke je ranije ove godine, kako je pojašnjeno iz SDT-a, dostavio spise krivičnog predmeta Specijalnom državnom tužilaštvu, sa molbom za preuzimanje krivičnog gonjenja. Prilikom zapljene kokaina 2. maja 2020. godine od 23-člane posade uhapšen je jedino
Mladen Radulović, koji je nakon pola godine provedenih u pritvoru pušten na slobodu i protiv njega je obustavljen postupak.
U akciji zapljene tereta sa drogom u njemačkoj luci Hamburg učestvovala je i crnogorska policija sa kolegama iz američke agencije DEA, Velike Britanije, Portugalije, Španije, Njemačke i Holandije. Droga na teretni brod „Budva“ ukrcana je u brazilskoj luci Santos, zajedno sa rasutim šećerom, koji je crnogorski brod prevezao do luke Kazablanka. Šećer je iskrcan u Maroku, a na brodu je ostalo skriveno pola tone droge, koju je u Hamburgu zaplijenila njemačka policija.
„Budvu“ je još tokom njenog prolaska kroz holandske teritorijalne vode presrela pomorska policija te države i brod pratila do njemačkih voda, gdje ga je predala u nadzor njemačkim vlastima.
Droga, čija je vrijednost tada procijenjena na oko 50 miliona eura, pronađena je u mašini broda, iza pregrade koja ima metalni poklopac osiguran sa desetak velikih šarafa. B.R.
kupovao robu na osnovu takve odluke, iako smatra da su svi znali da ista postoji, ističući da nije bila njena obaveza da o tome obavještava zaposlene, jer je to obaveza računovodstva.
Klikovac je kazala i da je kompaniji „Putevi“ do hapšenja uplatila 15.000 ili 17.000 eura za dug koji je nastao povodom trgovina za koje je optužena. U odnosu na krivično djelo falsifikovanje službene isprave, Klikovac se pred tužiocem branila ćutanjem.
Perić je pred tužiocem kazala da je postupajući po naredbi svoje tadašnje direktorice
Violete Klikovac antidatirano zavela u djelovodnik tog privrednog društva odluku od 15. februara 2017. godine koju je donijela prvooptužena.
Ona je navela da joj je Klikovac
prstom, listajući djelovodnik, pokazala kolonu i datum gdje treba da zavede predmetnu odluku, iako je sama odluka donijeta pola godine nakon datuma upisa preko kojeg je zavedena. Pojasnila je da joj je plata jedini izvor prihoda, a da je direktorica, okrivljena Violeta Klikovac, u tom periodu bila prilično ohola i nezgodna kada joj se neko zamjeri, pa je iz straha od gubitka posla postupila po njenoj naredbi i antidatirano zavela predmetnu odluku.
Okrivljena Perić je u odbrani navela da smatra da niko od radnika privrednog društva nije koristio prava i pogodnosti navedene u spornoj odluci, jer niko nije imao sredstava da kupuje u tako ekskluzivnim buticima, već su zaposleni robu kupovali preko sindikata, i to u buticima sa kojima su imali zaključene ugovore o poslovnoj saradnji.
Istakla je da je tadašnja direktorica Violeta Klikovac prilikom zavođenja donijela dva primjerka predmetne odluke, od kojih je jedan zadržala za sebe, dok je drugi ostao u arhivi privrednog društva, a to je učinila nakon dolaska pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja, koji su u tom privrednom društvu izuzimali dokumentaciju. Suđenje se nastavlja 17. decembra. Jovana Raičević
Apelacioni sud preinačio presudu Osuđenom za silovanje kazna sa četiri povećana na šest godina zatvora
PODGORICA - Apelacioni sud osudio je S. E. na šest godina zatvora zbog silovanja, preinačivši odluku Višeg suda u Podgorici od 15. aprila, kojom je bio osuđen na četiri godine robije. S. E. će se u kaznu uračunati vrijeme provedeno u pritvoru od 11. maja 2021. godine. - Prema ocjeni Apelacionog suda, prvostepena presuda je u svemu jasna i razumljiva, kako u izreci tako i u obrazloženju i sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama iz kojih se pouzdano zaključuje da je optuženi izvršio krivično djelo silovanje na način kako je to činjenično opisano u izreci prvostepene presude – navodi se u saopštenju. Međutim, Apelacioni sud je mišljenja da kazna na koju je optuženi osuđen nije adekvatna učinjenom krivičnom djelu, pa je preinačio prvostepenu presudu samo u dijelu odluke o kazni. Apelacioni sud je posebno uzeo u obzir težinu krivičnog djela izraženu kroz zakonom zapri-
jećenu kaznu zatvora, težinu povrede i ugroženost zaštićenog dobra, s obzirom da se izvršenjem ovog krivičnog djela na najozbiljniji način ugrožavaju osnovne ljudske vrijednosti, kao što je pravo na polnu slobodu čovjeka,. Ovaj sud smatra da šestogodišnja zatvorska kazna predstavlja onu mjeru koja je neophodno potrebna za postizanje svrhe kažnjavanja u odnosu na opštu svrhu izricanja krivičnih sankcija, odnosno da će se ovako izrečenom kaznom uticati na optuženog, ali i na druge da ubuduće ne čine krivična djela. Ovo posebno pri činjenici da se svrha generalne prevencije ogleda u izražavanju društvene osude za krivično djelo i obaveze poštovanja zakona, što ima za cilj formiranje kod građana negativnog stava prema vršenju krivičnog djela i razvijanje osjećaja za poštovanje zakona, odnosno jačanje morala i uticaj na razvijanje društvene odgovornosti građana – zaključuju iz Apelacionog suda. J.R.
H ERc EG noV i: Rezultati istraživanja o problemima i potrebama populacije od 15 do 29 godina
HERCEG NOVI – Skoro trećina mladih (33,3 odsto) u Herceg Novom smatra da je njihov položaj u tom gradu loš ili veoma loš, nešto manji broj - 28,3 odsto da je dobar dok njih 3,4 odsto kaže da je odličan. To je pokazalo istraživanje putem upitnika koje je za potrebe izrade nacrta akcionog plana za mlade, za 2025. i 2026. godinu sprovela lokalna uprava. Dokument je izradio Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, kao nadležni organ za sprovođenje omladinske politike, na javnoj raspravi je do 17. decembra. – Analiza rezultata upitnika otkriva da se mišljenja mladih u Herceg Novom o njihovom položaju gotovo ravnomjerno raspodjeljuju u tri grupe što ukazuje na značajan prostor za unapređenje i rad sa njima – navedeno je u nacrtu LAP-a.
DONOŠENJE ODLUKA
Učešće mladih u procesu donošenja odluka predstavlja ključni element njihovog aktivnog angažmana u društvenom životu. U toku realizacije upitnika koji je popunila 181 osoba na pitanje „Da li postoji mogućnost da učestvuju u procesu donošenja odluka u školi ili na fakultetu“, 56,3 odsto ispitanika reklo je da postoji, a ostali da nemaju tu mogućnost. Na pitanje „Da li postoji mogućnost da na nivou opštine budu uključeni u proces donošenja odluka“ njih 20,2 odsto je odgovorilo potvrdno, dok su ostali odgovorili odrično.
Jedno od pitanja odnosilo se i na stav o tome da li mladi
Lokalnim akcionim planom je predviđeno, pored ostalog, organizovanje škola - klasičnog crteža i crtanja slova - letering, zatim radionica stripa, male škole fotografije, matematike za darovite, škole španskog jezika. Zatim, uvođenje Evropske omladinske kartice i međunarodnog druš-
Trećina mladih smatra da je njihov položaj u Herceg Novom loš. Osim zapošljavanja, brine ih nedostatak infrastrukture za sport, adekvatne podrške za razvoj sopstvenog biznisa i obrazovni uslovi. Mnogi su istakli potrebu za boljim pristupom psihološkoj podršci i rješavanju problema mentalnog zdravlja, kao i borbi protiv zavisnosti od duvana, alkohola i narkotika –navedno je u nacrtu lokalnog akcionog plana za mlade
imaju mogućnost učešća u donošenju odluka u porodici, 83,7 odsto ispitanika kazalo je da ima. Prema popisu stanovništva iz 2024. godine u Herceg Novi ima 33.022 stanovnika, što predstavlja porast od oko dva procenta više u odnosu na broj stanovnika iz 2011. Od toga je 1.556 mladih uzrasta od 15 do 19 godina, 1.341 uzrasta od 20 do 24 godine i 1.546 od 25 do 29 godina. Odnosno, 4.443 osobe koje pripadaju uzrasnoj kategoriji na koju se odnosi LAP.
BEZBJEDNOST
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje u Herceg Novom je registrovano 379 nezaposlenih, od kojih je 59 osoba starosti od 25 do 30 godina. Kroz upitnik je 52,2 odsto navelo kako smatra da će se lako zaposliti kad završe školu i fakultet. A upitani da ocijene šta smatraju najvećim
tveno-odgovornog projekta Social Impact Award u cilju veće afirmacije društvenog preduzetništva, te kontinuirano jačanje preduzetničkog potencijala i inovativnih kompetencija kod mladih. Predviđeno je organizovanje takmičenja u pružanju prve pomoći, pokazna vježba za bezbjednost u saobraćaju, održavanje radionica o prevenciji diskriminacije i
problemom naveli su: zapošljavanje preko veze, nedostatak radnih mjesta i adekvatne
vršnjačkog nasilja, uključivanju djece i mladih u humanitarne aktivnosti Crvenog krsta, škole jezika za djecu strance u Herceg Novom, uključivanje mladih (srednja medicinska škola i studenti) u usluge kućne palijativne njege, zatim uključivanje mladih za volontiranje u Dnevnom boravku za starije. LAP-om je predviđena izgradnja dnevnog centra
podrške za razvoj sopstvenog biznisa, odsustvo adekvatnih znanja i vještina...
„26 plus“, snimanje i emitovanje emisije za mlade na televiziji i radiju, projekat Break the fake (medijska pismenost mladih), osnivanje Viber zajednica ,,Mladi Herceg Novog“ te izrada časopisa Dnevnog centra za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
Mladi će dobiti podršku da kreativnost iskažu kroz realizaciju pozorišnih pred-
Kolašin: Dom zdravlja u kampanji prevencije karcinoma grlića materice
KOLAŠIN – Kampanja prevencije karcinoma grlića materice počela je 10. i trajaće do 30. decembra. Iz kolašinskog doma zdravlja pozivaju sve žene da budu dio kampanje i tako čuvaju svoje zdravlje. Kako su istakli dr Danka Marković i medicinska sestra Bojana Kuburović-Tomović veoma mali broj žena redovno obavlja ginekološke preglede. –Pored preventivnih pregleda u toku je i skrining raka grlića materice na HPV virus koji je u 95 odsto slučajeva uzrok ra-
ka grlića materice. Pokušavamo da animiramo žene u Kolašinu, pozivamo ih telefonom, obavještavamo preko različitih medija da bismo podigli svijest i redovno obavljali ginekološke preglede. Jednom godišnje žena bi trebalo da posjeti ginekologa da bi se prevenirale ozbiljnije posljedice. Metodom PAPA testa i kolposkopijom, koje se rade u svakoj ginekološkoj ambulanti, promjene na grliću materice se mogu rano dijagnostifikovati – ističu Marković i Kuburović-Tomović. Podsjećaju na alarmantne po-
osjeća bezbjedno u Herceg Novom. – Nije zanemarljiv podatak od gotovo 30 odsto onih koji se ne osjećaju tako – navedeno je u dokumentu. Na pitanje „Da li znate kome se trebate obratiti u slučaju da vam je potrebna psiho-socijalna podrška, zaštita od nasilja i sl.“ 76,7 odsto mladih navodi da zna kome će se obratiti dok 23,3 odsto to ne zna. – Osim činjenice da su mladi upoznati ili ne sa sistemom podrške, veoma su važni podaci u odnosu na njihovo zadovoljstvo pruženom podrškom. Svega 51,9 odsto mladih ima dobro iskustvo u situacijama kada su bili u prilici da zatraže psiho-socijalnu podršku, a veoma znatan broj njih, odnosno 48,1 odsto navelo je da nema dobro iskustvo i nije zadovoljno pruženom podrškom – rezultati su istraživanja.
Upitani da ocijene osjećaj bezbjednosti u opštini, 73,3 odsto mladih navelo je da se
stava u okviru programa za Praznik mimoze, Svjetskog dana pozorišta za djecu i mlade i Svjetskog dana lutkarstva... Na spisku planiranih aktivnosti su predavanja policijskih službenika u SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ na teme - vršnjačko nasilje, opasnosti zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, maloljetnička delinkvencija i bezbjednost u saobraćaju...
Autori dokumenta zaključuju da je istraživanje identifikovalo nekoliko ključnih potreba i problema koje treba adresirati kroz lokalni akcioni plan za mlade. – Mladi su izrazili zabrinutost zbog loših uslova za zapošljavanje, nedostatka infrastrukture za sport i zapošljavanja preko veze, nedostatka radnih mjesta, zatim nedostatak adekvatne podrške za razvoj sopstvenog biznisa, adekvatnih znanja i vještina kao i obrazovnih uslova. Mnogi su istakli potrebu za boljim pristupom psihološkoj podršci i rješavanju problema mentalnog zdravlja, kao i borbi protiv zavisnosti od duvana, alkohola i narkotika. Takođe, mladi su prepoznali potrebu za boljom komunikacijom i uključivanjem u procese donošenja odluka, naglašavajući važnost stvaranja prostora gdje mogu otvoreno da izraze svoje stavove i ideje. Socijalizacija, prevencija vršnjačkog nasilja i unapređenje kulturnih i sportskih sadržaja su takođe identifikovani kao prioriteti – navedno je u nacrtu lokalnog akcionog plana za mlade u Herceg Novom. D.ŠAKOVIĆ
datke Svjetske zdravstvene organizacije po pitanju raka grlića materice u mnogim državama, pa i u Crnoj Gori. Radi se, kažu, sve da bi se smanjio broj oboljelih od raka grlića materice. – Pored preventivnih pregleda, od 2018. godine radi se i skrining raka grlića materice. Skrining je tako osmišljen da ne postoji mogućnost da se blagovremeno ne uoče promjene na grliću materice. Potvrđuje to i podatak da smo ove godine u okviru skrininga imali tri pacijentkinje sa dija-
gnozom CIN 3 (teška displazija) koje su konizacijom grlića materice izliječene. Koliko je važna prevencija ukazuje i činjenica da smo u proteklih pet godina imali samo jednu pacijentkinju oboljelu od karcinom grlića materice koja se nije javljala na preventivni pregled 12 godina. Znači, postoje sve mogućnosti prevencije i dijagnostikovanja promjena na grliću materice ukoliko se žene javljaju na redovne preglede – istakle su dr Danka Marković i Bojana Kuburović-Tomović. Dr. D
U Crnoj Gori u 2023. godini poslovalo 24.278 subjekata čiji vlasnici nijesu naši državljani
Na sjeveru posluje oko 420 stranih firmi, na Primorju 16.129, a u centralnom regionu države 7.601. Manje od deset stranih firmi posluje u Andrijevici, Gusinju, Petnjici, Plavu i Plužinama. Prema zemlji porijekla vlasnika, najveći broj je iz Rusije 7.792, Turske 6.866, zatim iz Srbije 2.470, te Ukrajine 910
PODGORICA – Broj aktivnih poslovnih subjekata u stranom vlasništvu u Crnoj Gori u 2023. godini iznosio je 24.278, dok ih je u 2022. godini bilo 18.402. Najveći broj je registrovan u Budvi 7.843, što predstavlja 32,3 odsto od ukupnog broja. Slijede opštine Podgorica sa 7.027 i Bar sa 3.186 firmi.
To je saopštila Uprava za statistiku – Monstat u izvještaju ,,Broj i struktura poslovnih subjekata u stranom vlasništvu u Crnoj Gori“.
STATISTIKA
U Beranama je prošle godine poslovalo 47 stranih firmi (dvije manje nego godinu ranije), u Bijelom Polju 135 (133), na Cetinju 219 (126), u Danilovgradu 116 (92), Her-
ceg Novom 2.411 (1.763), Kolašinu 41 (34), Kotoru 725 (557), Mojkovcu 18 (17), Nikšiću 165 (152), Pljevljima 46 (33), Rožajama 106 (116), Šavniku 11, Tivtu 1.646 (1.299), Tuzima 58 (46), Ulcinju 418 (395), na Žabljaku 19 (15) i u Zeti 16. Manje od deset stranih firmi posluje u Andrijevici, Gusinju, Petnjici, Plavu i Plužinama.
Najveći broj aktivnih poslovnih subjekata u stranom vlasništvu je, prema zemlji porijekla vlasnika, iz Ruske Federacije 7.792 (32,1 odsto), Turske 6 .866 (28,3 odsto), zatim iz Srbije 2.470 (10,2 odsto), Ukrajine 910 (3,7 odsto).
TIVAT – Đaci iz Herceg Novog koji pohađaju Srednju mješovitu školu ,,Mladost“ u Tivtu negoduju zato što je međugradski autobuski prevoz organizovan samo za prvu smjenu, dok su oni u drugoj prepušteni da se sami snalaze.
Opština
U Crnoj Gori posluje 112 firmi čiji su vlasnici sa Kipra, iz Holandije 115, Švajcarske 124, Austrije 128, Kine 137, Slovenije 142, Izraela 143, Francuske 153, SAD 168, Albanije 182, Sjeverne Makedonije 185, Hrvatske 244, Bjelorusije 303, Republike Kosovo 340, Ujedinjenog kraljevstva 351, Italije 421, BiH 530, Njemačke 605 i ostalih zemalja 1.857. Iz Monstata pojašnjavaju da je u stranom vlasništvu poslovni subjekat čiji vlasnici, fizička ili pravna lica, dolaze iz strane zemlje. – Takve subjekte prepoznajemo prema oznaci porijekla kapitala. Aktivni poslovni subjekti su oni koji su u posmatranoj godini obavljali određenu privrednu djelatnost, imali zaposlene radnike i ostvarili određeni promet – pojašnjeno je iz Monstata.
SEKTORI
Po sektorima djelatnosti, najveći broj aktivnih poslovnih subjekata u stranom vlasništvu je u sektoru - trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 5.533, slijede sektori - stručne, naučne i tehničke djelatnosti 4.223 i građevinarstva sa 3.019. Poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom bavi se 141 strana firma, vađenjem ruda i kamena 29, prerađivačkom industrijom 987, snabdijevanjem električnom energijom 93, a vodom 57.
Poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom bavi se 141 strana firma, vađenjem ruda i kamena 29, prerađivačkom industrijom 987, snabdijevanjem električnom energijom 93, a vodom 57 Učenici iz Herceg Novog koji pohađaju SMŠ ,,Mladost“ u Tivtu traže pomoć Ministarstva prosvjete
U sektoru saobraćaj i skladištenje posluje 555 stranih firmi. Usluge smještaja i hrane pruža 1.916, informisanja i komunikacije 2.576, a finansijske i djelatnosti osiguranja 74. U sektoru nekretnina posluje 1.678, administrativne i pomoćne us lužne djelatnosti 1.778, obrazovanja 248, zdravstva i socijalne zaštite 46, umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti 505, a ostale uslužne djelatnosti 830. D. ŠAKOVIĆ
Apel da se uključi u rješavanje problema uputili su Ministarstvu prosvjete i nauke kojim rukovodi Anđela Jakšić-Stojanović Đaci u saopštenju upućenom medijima objašnjavaju da prevoz nije adekvatno usklađen sa školskim rasporedom.
– Autobus dolazi kod škole 40 do 50 minuta nakon završetka sedmog časa, ali najveći problem se stvara prilikom prevoza do škole u drugoj smjeni, jer organizovanog prevoza nema. Iz kompanije Blu lajn koja obavlja prevoz su saopštili da imaju nedosta-
tak vozača i da im takva linija ne bi bila isplativa. Zbog toga smo primorani da koristimo lokalni prevoz na liniji Igalo - Kamenari i Lepetane - Tivat (koji takođe nije pouzdan i često kasni, konkretno na liniji Lepetane - Tivat), a trajekt prelazimo pješke. To je naročito problem kada je vrijeme lošije, pa moramo da čekamo autobus na obje strane po kiši i hladnom vremenu, često i po 30 minuta na liniji Kamenari - Igalo, a na liniji Leptane - Tivat čak i do sat. Često smo primorani da stopiramo da bismo stigli u školu na vrijeme i da ne bismo
kisnuli i smrzavali se čekajući autobus. Da bismo stigli na vrijeme, moramo krenuti autobusom u 10 sati iz Herceg Novog, pod uslovom da imamo sedam časova, što je najčešći slučaj, pa se kući vraćamo između 19.30 i 20 sati – pojasnili su učenici.
Srednju mješovitu školu pohađa u obje smjene po 40 učenika. Mjesečna karta košta 65 eura.
Učenici kažu da su pomoć tražili od svih u čijoj nadležnosti je smatraju rješavanje problema. – Obraćali smo se upravi škole, direktorici Mariji Čuč-
ković-Vujnović, ali nam je saopš teno da je nemoguće sve učenike smjestiti u jed-
nu smjenu zbog nedostatka prostora jer su uvedeni novi smjerovi, te je predložila da
se obratimo Opštini – saopštili su učenici. Iz Opštine su za Radio Tivat kazali da su uoči početka školske godine posredovali između škola i auto-prevoznika na javnim gradskim i prigradskim linijama, te da su uložili dodatne napore da se usklade satnice prevoza sa potrebama đaka, što je učinjeno.
– U obzir je uzeta i promjena u smjenskom radu SMŠ ,,Mladost“. Razumijevajući značaj teme, potrebe škola i učenika, predstavnici Opštine su prisustvovali sastancima sa rukovodstvom škole i Opštinom Herceg Novi. Zaključak je bio da će se škola obratiti Ministarstvu – naveli su lokalne uprave u Tivtu uz napomenu da nemaju način da obezbijede linije prevoza za đake koji putuju iz drugih opština. I. R.
Glumica Lidija Kordić dio programa „Evropske zvijezde u usponu“
PODGORICA - Mlada
crnogorska glumica Lidija Kordić, koja je nedavno privukla međunarodnu pažnju ulogom u italijanskom filmu „Diva Futura“, premijerno prikazanom u glavnom takmičarskom programu Venecijanskog filmskog festivala, izabrana je da bude dio prestižnog programa „Evropske zvijezde u usponu“ (European Shooting Stars) na predstojećem izdanju Filmskog festivala u Berlinu.
Kordić je, kako je objavio Filmski centar Crne Gore, prva glumica iz naše zemlje koja je dobila ovo značajno priznanje. Riječ je o četvorodnevnom programu koji se održava u sklopu industrijskog dijela Berlinskog filmskog festivala, gdje će, uz Lidiju Kordić, agentima i producentima biti predstavljeno još devet izabranih mladih glumačkih snaga u usponu iz raznih krajeva Evrope. Program je posebno osmišljen da mladim talentima omogući susrete sa međunarodnim novinarima, „casting“ menadžerima, producentima i filmskim stvaraocima. Učešće u ovom programu predstavlja priznanje za dosadašnji talenat i rad, kao i potvrdu velikog potencijala za dalji razvoj karijere. Svečana dodjela nagrada „European Shooting Stars“ biće održana 17. februara 2025. godine u glavnoj fe-
stivalskoj dvorani – „Berlinale Palast“, gdje će svi izabrani glumci i glumice biti pojedinačno nagrađeni. Međunarodni žiri je u svom obrazloženju posebno istakao harizmatičnu glumu Lidije Kordić u italijanskoj drami „Diva Futura“, kao i njenu spremnost da prihvati umjetničke izazove van granica svoje zemlje. Žiri je naročito pohvalio njenu ulogu u filmu „Radnička klasa ide u pakao“, gdje je pokazala izuzetnu sposobnost da izrazi širok dijapazon emocija isključivo mimikom, bez ijedne izgovorene riječi. U obrazloženju se takođe ističe da je riječ o predanoj glumici koja posjeduje i zavidne muzičke sposobnosti. Rođena u Kotoru 1995. godine, svoje glumačko obrazovanje Kordić je počela nakon dvije godine pokušaja upisa na studije glume u Crnoj Gori, da bi potom pronašla svoj put na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. R. K.
Sjećanje na istaknutog naučnika
PODGORICA - Okrugli sto „110 godina od rođenja dr Nika S. Martinovića“ biće održan danas, od 11 sati, u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević“ (zgrada bivšeg Francuskog poslanstva na Cetinju).
U uvodom dijelu govoriće direktorica NBCG Dragica Lomar i Marija Bogdanović-Vujović, dok će u ostatku omaža Martinoviću govoriti dr Ranko Vujačić, dr Veljko Martinović, dr Radenko Šćekić, mr Aleksandar Ćuković, dr Srđa Martinović, dr Olivera Popović, dr Slavko Burzanović, Ljubomir Z Popović , Miraš Martinović, Slavica Glendža, Milorad Milović i Danijela Radulović. U planu je i izložba građe iz Legata dr Nika S. Martinovića. Moderatorka okruglog stola biće Slađana Sjekloća
Andro
PODGORICA – U trenutku kada je dokumentarni film ,,Stanić, stoljeće“ reditelja Andra Martinovića doveden do finalne faze, u 101. godini, 19. novembra napustio nas je jedan od najvećih crnogorskih slikara Vojo Stanić. Ljepšu posvetu nakon smrti Stanić vjerovatno ne bi ni sam poželio.
Martinovićev film o znamenitom hercegnovskom slikaru predstavlja svojevrsnu sublimaciju njegovog stvaralaštva, a premijerno će biti prikazan sjutra, u sklopu prvih podgoričkih ,,Dana Mirka Kovača“, u 19 sati, na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta. U filmu su prikazani Stanićevi radovi, propraćeni odabranom muzikom, isječci iz intervjua, kao i stavovi značajnih ljudi, dominantno iz svijeta kulture, o Stanićevoj ličnosti i slikarstvu. Martinović je za Pobjedu govorio o procesu stvaranja ovog specifičnog ostvarenja, karakterističnim motivima Vojovih slika koji su inkorporirani u film i ličnostima koje su zastupljene u dokumentarcu.
POBJEDA: Kako ste pristupili kreiranju dokumentarnog filma o Voju Staniću, s obzirom na njegov kompleksan i jedinstven umjetnički izraz koji spaja realizam, humor i simboliku? Na koji način film prenosi tu višeslojnost?
MARTINOVIĆ: U pravu ste, svijet Voja Stanića jeste kompleksan i višeznačan, autentičan, a takav da ga svako od nas prepoznaje kao svoj. Rad na ovom filmu smo počeli u po-
Ovaj film pravljen je u slavu Stanića i za one koji vole njegove slike. On nije namijenjen nekoj određenoj populaciji ili društvenoj grupi, pa ni po kriterijumima obrazovanja: u njemu mogu uživati podjednako čak i oni kojima je njegovo slikarstvo nepoznato – kazao je Andro Martinović
vodu njegovog stotog rođendana, tada još bez jasnog koncepta, ali sa osjećanjem obaveze da se i putem filma obilježi taj značajan datum u našoj kul-
turi. Ponovo sam pogledao na stotine Vojovih slika i pročitao tekstove koji su pratili izložbe i monografska izdanja, preslušao radijske intervjue i nekoli-
Dr Niko Simov Martinović rođen je 23. maja 1914. na Cetinju. Crnogorski je književnik, novinar, publicista i istaknuti naučnik. Bio je dugogodišnji direktor Centralne narodne biblioteke „Đurđe Crnojević“, član Glavnog odbora NOF Crne Gore, član SUBNOR-a, odbornik Skupštine Opštine Cetinje, republički poslanik, odlikovan Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem i Ordenom rada sa crvenom zastavom, urednik mnogih listova i časopisa (Pobjeda, Istorijski zapisi, Stvaranje, Starine Crne Gore…), edicije Istorijskog instituta Zbornik za proučavanje Njegoša i edicije IP Obod. Objavljivao je naučna djela, istorijske i književne studije i rasprave. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade za knjigu „Razvitak štampe i štamparstva u Crnoj Gori 1493-1945.“, objavljene u Beogradu 1965. godine. R. K.
Podršku je teže steći vani nego u sopstvenoj sredini
POBJEDA: Vaš kratkometražni igrani film u nastajanju ,,U podne puška“, adaptacija priče ,,Svrbjeli me prsti’ Tijane Rakočević, nedavno je podržao Hrvatski audio-vizualni centar (HAVC). Što Vas je to privuklo u kratkoj priči crnogorske književnice i kada možemo očekivati
početak snimanja?
MARTINOVIĆ: Nadam se da ćemo uskoro stvoriti uslove da uđemo u snimanje tog filma, koji se bavi izuzetno osjetljivom i važnom temom. Tijana je talentovana spisateljica, neko ko već ima ozbiljan rad iza sebe, a od koga možemo još puno toga očekivati. Njen stil nije lak
za adaptaciju, ali mi se čini da sam, uz određena odstupanja, uspio u tome koristeći izražajna sredstva imanentna filmu.
Reći ću Vam i jednu zanimljivost: među kolegama u Zagrebu film je izazvao takvu pažnju da sam dobio i varijaciju na scenario, sklop događaja predočen iz promijenjene tačke gledišta. Zahvalan sam na podršci, koju je katkad lakše steći vani nego u sopstvenoj sredini.
ko televizijskih emisija koje su sa njim snimljene. Sve mi je to bilo zanimljivo na svoj način, a ujedno me upućivalo na potrebu da pronađem neki lični patent za film koji će ličiti na Voja i na njegove slike. ,,Stanić, stoljeće“ nije klasičan biografski film, već je riječ o svojevrsnom putovanju kroz Vojov svijet koji namah ozari čovjeka, nasmije ga, ali i navede na razmišljanje.
P
OBJEDA: Ranije ste kazali da ste odučili da u filmu prikažete ,,karakteristične motive koji se na Vojovim platnima pojavljuju u osebujnim transpozicijama, u asocijativnom slijedu podstaknuti zvukom koji dopire izvan ili ‘unutar’ okvira slike“. Koji su to motivi u pitanju i kako ste se odlučili da ugradite zvuč-
Izložba djela vajara Sretena Milatovića ,,Dan i noć“ otvorena u Galeriji
„Miodrag Dado
PODGORICA - Izložba radova vajara Sretena Milatovića, pod nazivom
„Dan i noć“, otvorena je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado
Đurić“ na Cetinju. Izložba predstavlja prvi presjek dosadašnjeg Milatovićevog stvaralaštva i obuhvata radove nastale krajem devedesetih godina prošlog vijeka, nekoliko podnih instalacija, skulpture i recentne slike-objekte.
Direktor Narodnog muzeja Crne Gore Jakša Ćalasan naglasio je da publika ima jedinstvenu priliku da svjedoči tridesetpetogodišnjem kontinuitetu Milatovićevog stvaralaštva.
- Za mnoge od nas da prvi put u cjelosti upoznamo tu tananu umjetničku misao koja se prefinjeno materijalizuje u kamenu i ostalim materijalima koje koristi. Pored toga što se bavio drugim poslovima, između ostalog, poznat je kao izvrstan pedagog i uvaženi profesor vajarstva na Likovnoj akademiji u Trebinju. Ova izložba ostavlja utisak velike posvećenosti i neprekidnog bavljenja umjetničkim stvaralaštvom - kazao je Ćalasan. Kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Mirjana Da-
premijerno biti prikazan sjutra u CNP-u
nu dimenziju u interpretaciju Stanićevih radova?
MARTINOVIĆ: Riječ je o audio-vizuelnom panoptikumu Stanićevog magičnog realizma. Tu su primorski ambijenti, brodovi i barke, skaline i vedute, mornari i brđani, pelivani i sladostrasnici, fešte i sijeste, razigrani rekvizitarijum nadohvat prolaznika i susjeda, koji se vladaju onako kako to izgleda kad nam se čini da nas niko ne vidi. Kroz film nas vodi sam Stanić, odnosno njegov glas: njegovi iskazi o svakodnevici, o umjetnosti i kiču, o životu u malim mjestima, o savremenosti u slikarstvu, o televiziji... Svaka od odabranih opservacija iz intervjua datih kroz više od pola vijeka, spaja se sa dokumentarnim materijalom i njegovim slikama - kao komentar i kao umjetnička transpozicija, u prelamanju stvarnog i izmišljenog.
POBJEDA: Ko su sve ljudi koje ćemo imati priliku da vidimo u dokumentarcu ,,Stanić, stoljeće“ i na koji način oni doprinose razumijevanju njegovog umjetničkog nasljeđa?
MARTINOVIĆ: O Voju i o tome zašto su im njegove slike bliske i važne govore: Đorđe Kadijević, Duško Vujošević, Emir Kusturica, Radmila Vojvodić, Rade Šerbedžija i Branko Baletić. Vujošević
o tome kako mu je odlazak na jednu izložbu Voja Stanića promijenio život; Kusturica o Vojovoj ironičnoj distanci, ali takvoj koja nas grije, a ne hladi; Šerbedžija o susretima u Novom, Radmila Vojvodić o jednoj slici; Kadijević o Voju kao ,,običnom geniju“… Svako od njih dao je izuzetno pronicljiv i, rekao bih, intiman osvrt, a mi smo pokušali da u montaži uspostavimo jedinstven tok razmišljanja, gotovo po muzičkom principu u kojem svaki instrument ima svoju dionicu u kompoziciji.
POBJEDA: Koja je ključna poruka ili emocija koju ste željeli prenijeti publici kroz film ,,Stanić, stoljeće“ i kako se ona reflektuje na širu priču o crnogorskoj kulturnoj sceni?
M ARTINOVIĆ: Ovaj film pravljen je u slavu Stanića i za one koji vole njegove slike. On nije namijenjen nekoj određenoj populaciji ili društvenoj grupi, pa ni po kriterijumima obrazovanja: u njemu mogu uživati podjednako čak i oni kojima je njegovo slikarstvo nepoznato. U tom smislu, nadam se da je to jedan mali, ali dragocjen doprinos tajni Voja Stanića, da se podsjetimo naslova sjajnog Kluzoovog filma o Pikasu A. RADOVIĆ
PODGORICA - Crnogorski festival filma o ljudskim pravima ,,Ubrzaj“, koji organizuje Centar za građansko obrazovanje, svečano je otvoren u punoj Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“, nakon čega je prikazan film ,,Novosadsko sjećanje“ Aleksandra Reljića.
Prije projekcije prvog filma na ovogodišnjem festivalu, prisutnima su se obratili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević i šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler. Takođe, nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma, koje tradicionalno dodjeljuje Centar za građansko obrazovanje, ove godine su pripale nevladinoj organizaciji Žene Bara i aktivistkinji i osnivačici ,,Sigurne ženske kuće“ Ljiljani Raičević Predsjednik Milatović je kazao da kulturni događaji poput festivala ,,Ubrzaj“ imaju ključnu ulogu u svijetu u kojem su osnovna prava često ugrožena sukobima, nepravdom i ravnodušnošću.
Uljarević je kazala da ljudska prava postavljaju ogledalo društvu i suočavaju nas sa pitanjima od kojih ne bismo smjeli bježati.
- Mi smo kroz festival ,,Ubrzaj“ insistirali na tom suočavanju kako bismo osvijetlili magle nepravdi u kojima živimo... –istakla je Uljarević. Satler je rekao da umjetnost ima veoma važnu ulogu u očuvanju ljudskih prava.
bović-Pejović kazala je da Narodni muzej sa velikim zadovoljstvom predstavlja najreprezentativnije radove iz opusa koji je građen skoro 35 godina. - Dijelom zahvaljujući njihovoj snazi, prefinjenoj jednostavnosti, a dijelom zahvaljujući ovom izložbenom prostoru, svaki od njih dobio je svoj potpuni izraz i zasijao u punoj ljepoti. Ovo je prvi put da se na jednom mjestu nalaze objedinjena djela iz različitih stvaralačkih faza, što omogućava sagledavanje promjena
kroz koje je ovo djelo prolazilo. Ovo je prilika da se potpunije doživi sveobuhvatnost opusa koji potvrđuje stav da su svi oni etape u jednom jedinstvenom nizu - kazala je Dabović-Pejović. Ona je zaključila da formalna elegantnost i besprekorna realizacija koja ga karakterišu, Milatovićevo djelo uzdižu u rang velikana svjetske skulpture minimalističkog izraza. Izložba, koju organizuje Narodni muzej Crne Gore, biće dostupna za posjete do 28. marta 2025. godine. A. Đ.
- I to je ono što mi večeras ovdje slavimo i na što je važno obratiti pažnju – kazao je Satler.
Film ,,Novosadsko sjećanje“ bavi se jednom od najbolnijih tačaka na jugoslovenskim prostorima u Drugom svjetskom ratu – Novosadskom racijom, kada su mađarski fašistički okupatori, pod izgovorom da traže partizane, ubili hiljade ljudi u Šajkaškoj oblasti u Vojvodini. Reljićevo ostvarenje koncipirano je kao kolaž koji prati angažman profesorke sociologije Marije Vasić, koja edukuje gimnazijalce o strašnoj stranici vojvođanske istorije, te svjedočenja novosadskog endokrinologa Teodora Kovača, književnika i prevodioca Ivana Ivanjija i Marte Flato, koja je Novosadsku raciju preživjela kao šestomje-
sečna beba. Kovač je preminuo ove godine u 101. godini, a preživio je Holokaust i bio u mađarskim logorima tokom Drugog svjetskog rata, a Ivanji, koji je preminuo 9. maja ove godine, sa 15 godina je deportovan iz Novog Sada u Aušvic. U filmu je obrađena i epozoda o Lajošu Dunafalviju, okupatorskom upravniku, koji je spasao stanovnike Kovilja, pa tokom Novosadske racije nijedan stanovnik ovog mjesta nije ubijen. Na kraju filma tematizovan je kontroverzni spomenik koji nevinim žrtvama podižu lokalne vlasti u Srbiji, ali i susreti Aleksandra Vučića i Viktora Orbana koji se pojavljuju na kraju filma.
Izložba radova Branka Filipovića Fila u CANU
PODGORICA - Izložba radova crnogorskog umjetnika Branka Filipovića Fila, povodom 100 godina od njegovog rođenja, biće otvorena večeras u 19 sati u Galeriji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Na otvaranju izložbe, naslovljene ,,Snaga slike“, govoriće kustoskinja postavke, istoričarka umjetnosti Milica Bezmarević i akademik Pavle Goranović.
Branko Filipović Filo rođen je na Cetinju 27. juna 1924. godine u učiteljskoj porodici. Iz Cetinja odlazi u Beograd 1936. godine, gdje nastavlja školovanje u Šestoj muškoj gimnaziji. U rodni grad se vraća 1941, a godinu kasnije kao talac je interniran u Albaniju (Kavaja). Pomilovan je 1943. godine i oslobođen kao nepunoljetan. U Narodnooslobodilački pokret mobilisan je 1944. godine. Na poziv Mila Milunovića upisao je 1947. Umjetničku školu na Cetinju, kod profesora Petra Lubarde
Po premještanju škole u Herceg Novi, odlazi u Beograd, gdje uči u Školi primenjene umetnosti. Krajem 1950. godine u Herceg Novom nastavlja obrazovanje u Umjetničkoj školi, u klasi profesora Mirka Kujačića. Učestvuje na drugoj saveznoj izložbi na Cetinju 1951, poslije koje ga Ivan Tabaković predlaže Milu Milunoviću za saradnika. Akademiju likovnih umetnosti i specijalni tečaj završava 1955. godine u Beogra-
du, kod Mila Milunovića. Imao je 57 samostalnih izložbi. Bio je predstavnik SFRJ na 44. Venecijanskom bijenalu 1990. godine. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada. Od 1950. godine bio je član ULUCG, a od 1954. ULUS. Za vanrednog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 26. novembra 1991. godine, a za redovnog 6. decembra 1996. Umro je u Beogradu 7. novembra 1997. godine. A. Đ.
Reljić je nakon projekcije kazao da niko ne može ostati imun na zločin kakav je Novosadska racija, a posebno ne danas, ,,u situaciji kada, osamdeset i nešto godina kasnije, neko pokušava zarad političkih poena i jednog biznis dila da sagradi spomenik nevinim žrtvama“.
- Dakle, nevinih je zaista bilo, bilo je i onih koji ne samo da nijesu nevini nego su bili pravi heroji kao što je bio Lajoš Dunafalvi, koji je spriječio ubijanje i sopstvene sunarodnike da ubijaju ljude. Ali, da na spomenik nevinim žrtvama stavljate imena ratnih zločinaca je samo po sebi zločin – istakao je Reljić. An. R. U
„Mati“ sjutra na Cetinju
PODGORICA - Izložba radova akademske slikarke Jelene Vušurović, pod nazivom „Mati“, biće otvorena sjutra veče u 19 sati, u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje. Postavka obuhvata 16 radova, rađenih tehnikom ulje na platnu. Tematika izložbe je mati, kao i pitanje sa odgovorom da Sizif nije morao da shvati. U svojim radovima, oživljavajući mit i božanstvo, umjetnica, kako je kazala, usuđuje se da prkosi filozofiji Albera Kamija, njegovom fenomenu Sizifa. Na poziv autorke, kao gosti izložbe, svoje radove, publici će predstaviti student vajarskih studija David Vušurović, studentkinja konzervacije i restauracije Sara Vušurović, grafička dizajnerka Mateja Martinović i inženjer agronom Nemanja Pajović. U programu učestvuju mr Oleksij Molčanov (pijanista), prof. Tanja ŠevaljevićBogdanović (violinistkinja) i pjesnik Pavle Gligorović, koji će predstaviti svoju zbirku poezije „Mravi iz utičnica“. R. K.
Zbog nedostatka prostora prekinuta javna rasprava o PUP-u Podgorica, naredna zakazana za petak u zgradi Rektorata UCG
Centralna javna rasprava o inoviranom nacrtu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice i izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu prekinuta je juče zbog neadekvatnih prostornih uslova za normalno održavanje.
Iako je obrađivač plana uoči prezentacije nacrta najavio da će zbog ovog problema biti organizovana još jedna centralna rasprava u većoj sali, nakon polučasovnog predstavljanja ovog dokumenta dio prisutnih građana i predstavnika gradskog parlament predložio je da se događaj prekine, jer je dio ljudi ostao napolju zbog toga što je multimedijalna sala u zgradi Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma bila mala da primi sve zainteresovane. Nova rasprava zakazana je za petak (13. decembar) u 12:30 časova u velikoj sali Rektorata Univerziteta Crne Gore. Ipak, tokom jučerašnjeg izlaganja, građani i predstavnici gradskog parlamenta iskoristili su priliku da kažu da je ovaj dokument loše urađen, da mu je teško pristupiti i da ga je rebalo uraditi nakon Prostornog plana Crne Gore, koji je dokument višeg reda. Zahtijevali su da se na narednoj raspravi pojave i predstavnici Vlade i Glavnog grada i naglasili da projekat ,,Velje brdo“ nije potreban našem glavnom gradu.
TIJESNO
Obrađivač plana Aleksandra Tošić-Jokić u uvodnom dijelu izlaganja saopštila je da se izmjene plana rade za cjelokupni prostor glavnog grada, koji uključuje i novonastale opštine Tuzi i Zetu. Obuhvat ovog planskog dokumenta, kako je navela, iznosi 1.508 kvadratnih kilometara, kako je bilo dato i prethodnim planom.
Građani i dio odbornika gradskog parlamenta istakli su da je ovaj dokument loše urađen, da mu je teško pristupiti i da ga je trebalo raditi tek nakon završetka prostornog plana Crne Gore, koji je dokument višeg reda. Čuli su se zahtjevi da se na narednoj raspravi pojave i predstavnici Vlade i Glavnog grada, ali i ocjene da projekat ,,Velje brdo“ nije potreban glavnom gradu
- Kroz izradu ovog planskog dokumenta uglavnom su definisane lokacije koje su od javnog i opšteg interesa i uglavnom su se odnosile na prenamjenu prostora, kako bi se mogle realizovati u okviru date namjene – kazala je Tošić-Jokić.
Promjene plana su se desile na prostorima gdje su lokalne uprave iskazale interes. Cilj izrade plana, kako je dodala, jeste preispitivanje postojećih planskih rješenja u smislu zadovoljenja i stvaranja preduslova za realizaciju projekata značajnih za glavni grad i državu.
- Izrađeno plansko rješenje je pretrpjelo izvjesne promjene i usljed presispitivanja tih postojećih planskih rješenja značajnih za glavni grad i državu uključen je investiciono-razvojni projekat ,,Velje brdo“, koje je ovim planom obrađeno na nivou generalne urbanističke razrade (GUR-a)… Na neiz-
Tokom prezentacije
Aleksandra Tošić-Jokić između ostalog je poručila da su kroz izradu planskog dokumenta definisane lokacije koje su od javnog interesa, te da su u toku izrade plana pribavljena mišljenja nadležnih institucija. Ona je navela da su određene lokacije za gradnju parkinga i garaža, date smjernice za gradnju škola i vrtića,
definisane smjernice za izgradnju vjerskih i objekata kulture, definisana lokacija za groblje za kućne ljubimce, postrojenje za tretman guma, objekta Čistoće, kompostane Zelenila, definisana zona zaštite vodoizvorište Bolje sestre… - Date su smjernice za realizaciju gradske bolnice na prostoru kasarne ,,Marko Miljanov“. Planom je pred-
građenom prostoru Veljeg brda pristupilo se prenamjeni prostora i kreiranju novog dijela grada zasnovanog na prostornom usmjeravanju krupnih infrastrukturnih sistema, dobro saobraćajno uvezanih u jedinstvenu mrežu različitih sadržaja… Na Veljem brdu planom je predviđeno da živi oko 40.000 stanovnika. Ali je to za neki dugoročni period, jer je u prvoj fazi planirana izgradnja 5.000 stanova, što je za oko 12.000 do 13.000 stanovnika - rekla je Tošić-Jokić.
Miloš Vuković iz konsultantske kompanije Fideliti konsalting reagovao je na ovo izlaganje navodeći da je premijer Milojko Spajić na javnom servisu rekao da ima 20.000 stanova, što znači da nije riječ o 40.000 stanovnika, nego o 80.000.
- Treba da razjasnite te stvari i da se uozbiljite, da znamo tačno što je planirano da se radi jer svi su vam proračuni na
viđeno da se Stočna pijaca izmjesti kod deponije ,,Livade“. Gradsko groblje Čepurci se konzervira, a ostali prostor oko groblja će se definisati planom. Određena je nova lokacija za groblje na Ćemovskom polju, dok je lokacija koja pripada Plantažama, a na kojoj je bila predviđena gradnja groblja, prenamijenjena u centralne djelatnosti – pobrojala je dio projekata koji su tretirani ovim planom Tošić-Jokić.
11.500 stanova, a premijer je rekao 20.000 stanova, tako da bi u tom slučaju Velje brdo poslije Podgorice bilo najveća opština u Crnoj Gori, veća i od Nikšića – kazao je Vuković.
NEOZBILJNO
Odbornik u Skupštini glavnog grada Dragutin Vučinić nakon pola sata prekinuo je izlaganje obrađivača plana Tošić-Jokić skrenuvši pažnju da je zbog nedostatka prostora, tridesetak ljudi ostalo ispred. Zatražio je da se rasprava preseli na drugo mjesto ili odredi novi termin.
- Takođe, ova prezentacija ima mnogo manjkavosti. Materijali su nepregledni, nijedan kompjuter normalnih perfomansi ne može u jednom trenutku da otvori 50 PDF dokumenata, koji su kao podloga ovom planu. Nemamo mogućnost usporedbe, odnosno preklapanje novih planova koji su u prijedlogu sa starim PUP-om Podgorice. Takođe, nije mi jasno zašto prvo nijesmo završili Prostorni plan Crne gore, koji je pri kraju, odnosno praktično je završen, a znamo da je to plan najvišeg reda u zemlji. Ovdje su neke druge stvari u pitanju… Molio bih vas, kao građanin i predstavnik građana u gradskom parlamentu, sve prisutne i ljude koji nam predstavljaju ovaj plan da zbog neuslovnosti ove sale, odnosno nemogućnosti da svi prisustvuju ovoj raspravi preselimo ovo na drugo mjesto – kazao je Vučinić. Vladimir Vučinić podsjetio je da su se prije 50 godina ovakve
Ašanin: Kolege, ne radite ovo!
Aleksandar Ašanin, koji je bio državni sekretar u Ministarstvu prostornog planiranja i urbanizma, pitao je zašto na ovako važnom događaju nema predstavnika Vlade i Glavnog grada. - Gdje su ministri, sadašnji i bivši? Gdje je premijer? Dva građanina, jedan je premijer, drugi je sticajem okolnosti ministar ovog resora, koji su dali ideju da se gradi novi grad. Ima li ovdje nekoga iz Glavnog grada, imamo li ijedan akt u Glavnom gradu da nam treba novi grad od 40.000 stanovnika? O Veljem brdu se nije raspravljalo kako je trebalo jer ova faza, kada se prvi put upoznajemo sa konceptom, ustvari je pretkoncepcija. Ovo nikako ne može biti nacrt plana. Uozbiljite se, ovdje se radi o budućnosti našeg glavnog grada koji je pot-
rasprave održavale u velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“ koja je u tim situacijama bila puna. - Molim vas da budete ozbiljni, stručno se pripremite za ovaj događaj, tako što ćete građanima prvo prezentovati materijal koji mogu da otvore, jer ovdje se ne nalaze inženjeri građevine sa programima koji koštaju hiljade eura, a koji mogu da otvore ovaj dokument. Drugo, raspitajte se kako su se ranije održavale javne rasprave i organizujte veći prostor. Nabavite projektor, koji je platio ovaj grad, pa prikažite to na platnu koje je pet metara dužine i dozvolite da svi ljudi koji su napolju učestvuju u raspravi. Nije u redu da dio ljudi sluša unutra, a dio stoji napolju. Smatram da nema mogućnosti za nastavak ove rasprave – kazao je Vučinić. Uvidjevši problem nedostatka prostora za normalno održavanje ovako važnog događaja, predstavnica Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Marina Izgarević-Pavićević napomenula je da je multimedijalna sala naj-
puno nefunkcionalan, sa perspektivom da se stvori još jedan problem novog grada sa postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda koje će u park prirode, u rijeku Zetu, da ispušta prečišćenu vodu. I to radimo postrojenje za 10.000 stanovnika, a ne za 40.000, gazimo metodologiju. Ne znamo da se u zaštićenim zonama parkova prirode samo nužno razvijaju naselja. Pročitajte metodologiju iz bivše države SFRJ, imate knjigu ,,Prostorno planiranje“, u kojoj autor Ante Uzelac opisuje detaljno što su parkovi prirode i kako se zoniraju i štite. Nemojte ovo da radite. Kolege planeri, ja vas poštujem i volim, i vi to znate, ali vi ste vredniji od 100.000 eura. Nemojte ovo da radite, molim vas, recite gospodi iz Vlade da se uozbilje –poručio je Ašanin.
veća u u toj zgradi za održavanje sastanaka, ali i kazala je da će biti organizovana još jedna rasprava na ovu temu, u adekvatanoj sali. Ubrzo je i obavijestila prisutne da je obezbijeđena sala u zgradi Rektorata UCG, te da će rasprava biti nastavljena sjutra u 12:30 časova. Prijedlozi, sugestije i komentari mogu se dostavljati Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (Četvrte proleterske brigade 19, Podgorica), putem pošte ili predajom na arhivi Ministarstva - radnim danima u terminu od osam do 13 časova, zaključno sa 20. decembrom. Takođe, prijedlozi i sugestije mogu se dostavljati i putem imejla: javna.rasprava@mdup.gov.me, takođe zaključno sa 20. decembrom. Nacrt planskog dokumenta i Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu dostupan je na sajtu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (www.gov.me/mdup/javne-rasprave). I.MITROVIĆ
Vlada Crne Gore usvojila je juče, na telefonskoj sjednici, odluku o razmjeni parcela kod OŠ ,,Savo Pejanović“, čiji je najveći vlasnik AD Industriaimport – Industriaimpex Podgorica.
U zamjenu za pomenute parcele to preduzeće će dobiti nekoliko parcela u okviru DUP ,,Naselje 1. maj“, koje su sada u vlasništvu Glavnog grada.
INICIJATIVA
U saopštenju sa sjednice Vlade saopšteno je da se AD Industriaimport – Industiaimpex 8. oktobra, na inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, obratilo Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, s prijedlogom za razmjenu zemljišta. Povod za ovakvu inicijativu jeste činjenica da je tom preduzeću već duži vremenski period onemogućena gradnja u neposrednoj blizini OŠ „Savo Pejanović“ i pored ispunjenosti svih zakonom predviđenih uslova. - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u septembru ove godine dostavilo je Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine inicijativu s molbom da se uključi u ovaj slučaj, te da, ukoliko je moguće, pripremi i obezbijedi spisak potencijalnih državnih parcela koje bi mogle biti predmet razmjene i rješavanja ovog pitanja – navedeno je u saopštenju Vlade. Nakon niza sastanaka predstavnika Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine sa
12. decembar 2024.
vlasnicima pomenutih parcela i predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, pribavljeni su urbanističko-tehnički parametri za parcele koje su predmet eventualnog pravnog posla, kao i procjena vrijednosti nepokretnosti. Iz izvještaja o procjeni vrijednosti nepokretnosti od 9. decembra, koji je uradila ko-
Riješen višegodišnji problem nedostatka važne autobuske linije
Uspostavljen autobuski
između
Uspostavljene su autobuske linije između grada i Aerodroma Podgorica, kao i između Aerodroma i Ulcinja. Liniju između Aerodroma i Autobuske stanice u Podgorici održavaće ,,BTC Zeta“, ,,MS Tours“ i ,,Zejdin“, dok će podgorički aerodrom sa najjužnijim crnogorskim gradom povezati ,,Zejdin“. Iz Aerodroma Crne Gore saopšteno je i da će neki od prevoznika imati i međustanice na ovim rutama, te da će građani o tome informacije moći da dobiju direktno kod prevoznika. Aktuelni red vožnje važiće do 31. maja 2025. godine, s tim da je podložan promjenama, pa je putnicima skrenuta pažnja da se o terminima uvijek informišu kod prevoznika. Autobusko stajalište na Aerodromu Podgorica biće ispred terminala (u sklopu parkinga za autobuse), a karte se mogu kupiti u autobusu ili preko sajta https://busticket4.me/. H. P.
misija Uprave za nekretnine Crne Gore, proizilazi da je tržišna vrijednost za katastarske parcele u blizini OŠ ,,Savo Pejanović“, ukupne površine 1.155 kvadratnih metara (KO Podgorica II, u zahvatu urbanističkog projekta UP „Drač - vatrogasni dom“ zona A, BLOK I) procijenjena na 1.016.400 eura. S druge strane, tržišna vrijednost parcela
u svojini Glavnog grada, ukupne površine 4.545 kvadratnih metara u zahvatu DUP-a „Naselje 1. maj“ (obuhvata prostor između Cetinjskog bulevara sa sjeverne strane, Nikšićkog puta sa zapadne, rijeke Morače sa južne i Kliničkog centra Crne Gore sa istočne strane) procijenjena je na 1.322.595 eura.
Iz ovoga proizilazi da bi razli-
ku u procijenjenoj vrijednosti imovine od 306.195 eura AD Industriaimport-Industiaimpex bilo dužno da uplati u budžet Crne Gore, što je to preduzeće i prihvatilo.
PROCJENE
Da bi došlo do zaključenja ovog posla, saopšteno je iz Vlade, neophodno je da Glavni grad Podgorica (u skladu sa članom 35 stav I Zakona o državnoj imovini) Vladi Crne Gore prenese upisano pravo raspolaganja na nepokretnostima u zahvatu DUP-a „Naselje l. maj“.
U zakonskom rješenju na koje se Vlada pozvala, propisano je da je Opština dužna da na zahtjev Vlade bez naknade vrati neku nepokretnost na raspolaganje državi ukoliko je ta nepokretnost kojom raspolaže Opština potrebna za ostvarenje javnog interesa Crne Gore. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ocijenilo je da bi ovakva razmjena nepokretnosti bila opravdana jer bi, s jedne strane, bila zaustavljena gradnja u neposrednoj blizini škole, tj. bilo bi omogućeno nesmetano funkcionisanje OŠ „Savo Pejanović“ i obezbijeđena bezbjednost djece, dok
bi se s druge strane bio riješen spor koji se vodi sa AD Industriaimport – Industiaimpex Podgorica, ali i ostvaren određeni prihod u budžetu. - Napominjemo da je u komunikaciji kako sa vlasnicima predmetne parcele, tako i Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, jasno zauzet stav da parcela iza OŠ „Savo Pejanović“ treba da obezbijedi sadržaje za ovu osnovnu školu (tereni, sala i sl.) – saopšteno je iz Vlade, uz iskazano zadovoljstvo što je saradnjom vlasnika parcela i resornih ministarstava riješen ovaj dugogodišnji problem. Predstavnici roditelja đaka OŠ „Savo Pejanović“ i grupa građana iz centra grada održali su 22. februara prošle godine protestni skup zbog toga što je na lokaciji koja je praktično dio dvorišta OŠ ,,Savo Pejanović“ bila najavljena izgradnja trospratne zgrade sa podzemnom garažom. Tadašnja ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović saopštila je okupljnim građanima da je to ministarstvo zabranilo gradnju objekta i istovremeno poništilo saglasnost na to idejno rješenje.
N. SEKULIĆ
Donatorska akcija noćas u Hotelu ,,Podgorica“, manifestaciji se pridružila i Pobjeda
Svaki doprinos je veliki, dragocjena je ruka podrške, bez obzira na iznos sredstava koji možemo izdvojiti, jer predstavlja korak bliže Jeleninoj i Alanovoj nadi za bolju budućnost i olakšanje na njihovom teškom putu.
Tim riječima se obratila Bisera Mustafić u ime organizatora humanitarne akcije i donatorske večeri u Hotelu ,,Podgorica“ na kojoj će biti sakupljena sredstva za Jelenu Ceković (11) i Alana Hadžića (8). Veče počinje u 19 časova. Organizatorka brojnih manifestacija u Podgorici, Bisera Mustafić uputila je apel za odziv i pomoć.
- Nađimo vremena i strpljenja za njih, njihov osmijeh i njihove posebnosti, razbijmo njihov strah svojim ponašanjem – rekla je Mustafić za Pobjedu. Naglasila je da je riječ o mališanima koji su pored nas i nipošto ih ne smijemo zanemariti.
- Jelena i Alan su tu, blizu nas, nekada neprimijećeni, ali su im neophodni naša ruka pružena od srca, naša pažnja, društvo, zagrljaj, ljubav... Nađimo vremena i strpljenja za njih, njihov osmijeh i njihove poseb-
nosti, razbijmo njihov strah svojim ponašanjem – poručila je Bisera Mustafić. Životne priče Jelene Ceković i Alana Hadžića su prožete borbom, hrabrošću i težnjom ka vedrijim danima, uprkos velikim izazovima za njihove male godine.
Jelena živi sa majkom, samohranim roditeljem, suočava se sa Alstromovim sindromom, cerebralnom paralizom i paralitičnim poremećajima koji joj otežavaju svakodnevicu i njen mali život. Alan, takođe mali junak, živi sa sestrom, bratom i roditeljima kao podstanar u skromnim
uslovima. Njegova borba sa rijetkim Smith-Magenis sindromom nosi sa sobom mnoge zdravstvene probleme - od srčanih mana, poteškoća s bubrezima, gubitka sluha i skolioze, do kognitivnih i ponašajnih izazova. Uz sve te prepreke, Alan i njegova porodica svakodnevno ulažu ljubav i energiju da mu osiguraju dostojanstven i ispunjen život, iako nailaze na velike prepreke. Naša sagovornica naglašava da je veliku podršku i pomoć u pripremi ovog značajnog događaja imala i ima od prijateljica Zoje Bojanić -Lalović, Jelene Obradović – Piperke, Milijane Vešović, Dušanke Živković, Ljiljane Simonović, Ljiljane Leković, Sabine Jovićević i mnogih drugih koje doprinose ovoj humanitarnoj misiji. Obradović je pripremila i veoma emotivni kratkometražni film ,,Budi human“, priču o prijateljstvu, humanosti i snazi zajedništva.
- Humanost nije samo čin, to je stanje duše. U svijetu prepunom žurbe i sebičnosti, ovo je preilika da pokažemo da i dalje znamo stati, osvrnuti se i pružiti ruku. Da dokažemo
sebi i drugima da je ljubav najveća snaga. Budimo dio te priče, priče o ljudima koji nijesu samo posmatrači svijeta oko sebe, već oni koji ga mijenjaju – napisala je Obradović na Fejsbuku, najavljući humanitarni događaj.
Da donatorsko veče dobije i umjetničku dimenziju doprinijeće muzičari koji se redovno odazivaju plemenitim pozivima – Tanja Šeter, Jadranka Barjaktarović, Šukrija Žuti Serhatlić, Zdravko Đuranović, Esad Merulić, Dejan Škuletić, orkestar Raja Simonovića
- Poseban gest je napravila naša umjetnica Branka Šćepanović zbog nemogućnosti prisustva toj večeri proslijedila je uplatu za Jelenu i Alana, uz žaljenje što ne može doći, kao i naša draga Seka Tomičić Specijalne gošće su ,,princeza od Cuca“ - Milena Perović, Darija i Kalina Obradović, Hana Jovićević i Ksenija Jovetić, a imaćemo i gosta iznenađenja koji se izborio sa mnogim zdravstvenim problemima da bi zauzeo mjesto u društvu – najavila je Bisera Mustafić. Humanitarnoj akciji pridružila se i Nova Pobjeda. R.U-I.
NAJBOLJI KVALITET I SVJEŽINA
PROIZVEDENO U EVROPI
BRESKVE U KONZERVI IZ GRČKE
Četvrtak, 12. decembar
Sadržaj ove promotivne kampanje predstavlja samo stavove autora i isključivo je njegova/njena odgovornost. Evropska komisija i Evropska istraživačka izvršna agencija (REA) ne prihvataju odgovornost za bilo kakvu upotrebu navedenih informacija.
KAMPANJA FNANSIRANA UZ POMOĆEVROPSKE UNIJE
Evropska unija podržava kampanje koje promovišu poljoprivredne proizvode visokog kvaliteta.
BEOGRAD - „Ruke su vam krvave“, „Nijesmo plaćenici“, „Uaaa“, uzvikivali su studenti ispred zgrade Predsjedništva Srbije u vrijeme kada se Aleksandar Vučić u TV prenosu obraćao građanima Srbije i izjavio da su ispunjeni svi njihovi zahtjevi i da očekuje da se studenti vrate na nastavu.
Studenti, međutim, to demantuju, kažu da nijesu i najavljuju skup svih fakulteta koji su u blokadi za večeras uveče ispred RTS-a. Koliko je studenata bilo na blokadi najbolje govori to što je policija napravila prolaz da bi predsjednik Srbije izašao iz zgrade do automobila. Studenti su policiji vikali: „Kerovi“, „Imate li djecu kod kuće“.
U klinčU sa predsjednikom
- Buka, negdje oko 600 ih je, svejedno je da ih je i šest hiljada - rekao je Vučić, koga je buka studenata ometala u obraćanju građanima, što se sve čulo u TV prenosu.
Predsjednik Srbije saopštio je da će sva dokumentacija u vezi sa rekonstrukcijom Željezničke stanice u Novom
Sadu biti danas objavljena. On je pokazao više registratora za koje je rekao da sadrže 195 dokumenata
„nijesu razumjeli što ozbiljniji žele da im poruče“. „Uaaa“, „uaaa“, pištaljke u direktom prenosu miješale su se sa Vučičevim izlaganjem o „programu za mlade“ kako da kupe prvi stan preko kredita. - Viču izlazite napolje, bio sam napolju i na terasi i pozdravio studente - rekao je Vučić i optužio različite grupe za pritisak da uz podršku spolja vode hibridni rat protiv Srbije.
- Ni rektori nijesu tačno znali da nam kažu što su zahtjevi studenata - rekao je on.
Beogradu lično ću ih pomilovati - dakle svi zahtjevi su riješeni – rekao je Vučić, koji je konferenciju za medije počeo mirnim tonom, a završio povišenim.
Jedanaestog dana protesta studenata u Srbiji svi fakulteti (31) Univeziteta u Beogradu i Univerziteta umjetnosti (4) su u nekoj vrsti blokade, u totalnoj ili djelimičnoj obustavi svih nastavnih aktivnosti. Ovakvom jedinstvu studenata doprinijela je i odluka proširenog rektorskog kolegijuma donijeta u utorak uveče.
rektorski kolegijUm
dente Pravnog fakulteta podržali su advokati koji su obustavili rad na jedan dan, dok su u Novom Sadu poljoprivrednici, koji su više puta štrajkovali ove godine, posjetili studente na Filozofskom fakultetu. Novosadski akademci imaju i novi zahtjev - traže ostavku prof. dr Dejana Madića, rektora Univerziteta u Novom Sadu, jer se suprotstavio studentima. - Umjesto da djeluje kao faktor ujedinjenja, međusobnog razumijevanja i akademske čestitosti rektor proizvodi dodatnu konfuziju i nepovjerenje između studenata, profesora, fakulteta i rektora - navedeno je, pored ostalog, u zahtjevu za njegovu ostavku. Osim podrške studentima koja se povećava svakodnevno šire se i incidenti. Svakoga dana kada studenti zastanu na kolovozu na 15 minuta zbog odavanja pošte novosadskim žrtvama pred njima se stalno pojavljuju nervozni provokatori koji traže da se studenti sklone da bi oni provezli svoj automobil luksuzne marke. Tako se, prema slikama na društvenim mrežama, Nedeljko Elek, blizak saradnik Milorada Dodika, zaletio na studente svojim „audijem“. Ali pošto nije uspio u namjeri da pomjeri studente izašao je iz kola i počeo da viče: „Što je bilo, ajde dođi ti“. V. cVejić Svi
On je studente optužio da im je protest političke prirode i da
Zatim je tvrdio da mu nije bilo lako doći do zahtjeva studenata.
Potom je najavio da će ispuniti sve studentske zahtjeve prikazujući osam registratora u kojima je dokumentacija o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu i najavio je da će danas sve biti postavljeno na sajt Vlade Srbije. - Svi građani su pušteni na slobodu. Nikada nijesam dao pomilovanje, a budu li osuđeni za divljanje u Novom Sadu ili
„LUKA BAR“AD BAR, Obala 13. Jula bb br. 2, objavljuje J A V N I P O Z I V ZA
PRIKUPLJANJE PONUDA ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJEG PONUĐAČA ZA DAVANJE U ZAKUP NEPOKRETNOSTI
1.PREDMET ZAKUPA I POČETNA CIJENA
Poslovni prostor u vanprivredi u zgradi „Komgrap“ u Baru, označen kao PD 70, pov. 27 m/2, zgrada br. 1, na kat. par. 5807/13, l.n. 2348, KO Novi Bar, u svojini „Luka Bar“AD Bar (zgrada „Komgrap“, ul. 24. Novembra).
Početna cijena zakupa poslovnog prostora na mjesečnom nivou iznosi 200,00€ + PDV.
Razgledanje poslovnog prostora može se izvršiti radnim danima, počev od 13.12.2024. godine, a zaključno sa 19.12.2024. godine, u periodu 11.00-14.00h, uz prethodnu najavu Komisiji za zakup, 24h unaprijed. 1.MJESTO, VRIJEME I NAČIN PODNOŠENJE PONUDE
Ponude mogu dostaviti sva pravna i fizička lica.
Ponude se dostavljaju na crnogorskom jeziku i drugom jeziku koji je u upotrebi u Crnoj Gori, u skladu sa Ustavom i zakonom.
Ponude se predaju radnim danima od 8,00h-15,00h, počev od 13.12.2024. godine, a zaključno sa 19.12.2024. godine, u zatvorenoj formi, sa naznakom: „Oglas za zakup nepokretnosti“. Ponude se mogu predati: -neposrednom predajom na arhivi „Luka Bar“AD, na adresu: Obala 13. Jula br.2, Bar -preporučenom pošiljkom sa povratnicom, na adresu: „Luka Bar“AD, Obala 13. Jula br.2, Bar. Ponuda treba da sadrži: -izvod iz registra, naziv i sjedište pravnog lica, odnosno lične podatke za fizička lica, -ponuđenu cijenu, -period zakupa (najmanje jednu godinu), -izjavu o prihvatanju uslova oglasa, -uplatu depozita u iznosu od jedne mjesečne zakupnine. Depozit se uplaćuje do i uključujući 20.12.2024. godine, do 12h, na žiro-račun „Luka Bar“AD Bar, kod „Addiko Bank“AD Podgorica, br.555-2886-54, sa naznakom:depozit za učešće na javnom pozivu. Kriterijum za vrednovanje ponuda je: -najviša ponuđena cijena. Javno otvaranje ponuda, kojem mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem, potpisanim od strane ovlašćenog lica odnosno fizička lica sa identifikacionim dokumentom, održaće se dana 20.12.2024. godine, sa početkom u 13h, u prostorijama Upravne zgrade „Luka Bar“AD Bar, na adresi Obala 13. Jula br.2. Ponude dostavljene poslije navedenog roka(neblagovremene), kao i one koje nisu zatvorene ili su nepotpune, neće se razmatrati.
3.OSTALI USLOVI
Zakupac je dužan da sa „Luka Bar“AD Bar zaključi Ugovor o zakupu, u roku od 15 dana od dana izbora najboljeg ponuđača. Svim učesnicima će se uplaćeni depozit vratiti u roku od sedam (7) dana od dana izbora najpovoljnijeg ponuđača, dok se depozit izabranog ponuđača zadržava i uračunava u mjesečni iznos zakupnine. Predmetni oglas će biti objavljen i na internet sajtu „Luka Bar“AD Bar – www.lukabar.me. Sve dodatne informacije u vezi sa Javnim pozivom, moguće je dobiti posredstvom e-mail adrese: e-mail: dino.ramic@lukabar.me, mob.tel.067/898-134
Ovo visoko tijelo UB podržava studente u zahtjevima i ističe da je njihova spremnost da reaguju na događaje od javnog i društvenog značaja. Univerzitet „staje iza studenata i kolega koji su suočeni sa neprihvatljivim medijskim uvredama, fi-
zičkim napadima i prijetnjama i nedopustivom retorikom na račun akademske zajednice“, navodi se u odluci i osuđuju oni koji nasilno provociraju reakcije studenata, saradnika i nastavnika i „snažno podržava način na koji se čuva integritet akademske zajednice“. Rektorski kolegijum „zahtijeva hitno djelovanje nadležnih organa u cilju ispunjenja studentskih inicijalnih zahtjeva“ i navodi da uprave fakulteta neće sankcionisati studente koji protestujući čuvaju integritet akademske zajednice, posebno kritičko mišljenje i djelovanje studenata kao vitalnog dijela društva. Zatim se svim političkim akterima i medijima upućuje apel da se „uzdrže od korišćenja studentskih okupljanja za ostvarivanje svojih ciljeva, da poštuju autonomiju Univerziteta i pravo studenata na izražavanje svojih stavova“.
Blokade i incidenti Studentskim blokadama u Beogradu, Novom Sadu i Nišu pridružuju se i građani, ali i cijeli esnafi: u Beogradu stu-
PODGORICA – Izgubili
smo svaki meč (ukupno tri u glavnoj rundi) zbog svojih grešaka – kazala je selektorka Suzana Lazović nakon, ispostavilo se, posljednjeg poraza od Švedske na Evropskom šampionatu za rukometašice.
I u pravu je debitant na klupi „lavica“, jer brojke su neumoljive i pokazuju, uprkos kadrovskim problemima, povredama, umoru (za manje od 24 sata igrale su protiv Mađarske i Francuske) i manjoj rotaciji, zbog čega naš tim nije stigao do borbe za peto mjesto.
MATEMATIKA
NEUMOLJIVA, A UMOR OČIGLEDAN
U prosjeku su ,,lavice“ na prvenstvu Evrope gubile 13,5 lopti. U najvažnija dva prva duela glavne runde napravile su ukupno 34 tehničke greške! Bile su blizu dvocifrenom učinku zicer-promašaja u ključnim utakmicama za Beč – na početku kada su vodile borbu za polufinale i na kraju za treće mjesto u grupi 1 i peto mjesto na prvenstvu.
Falilo je više šuteva sa devet metara – postignuto je 30 golova, u prosjeku (na sedam utakmica) po četiri. Đurđina Jauković nije mogla iz dalekometne paljbe sama da vodi ekipu. Nedostajao je napadački učinak Jelene Radivojević, koja je u posljednji čas, iz privatnih razloga, odustala od puta za Mađarsku. Falila je i Milena Raičević – poslije premijernog meča sa Srbijom (sedam asistencija i tri gola) doživjela je povredu – da smiri igru i sa, prije svega, pasom više omogući još koji gol – možda sa krila (protiv Švedske u prvom poluvremenu postignuta su dva gola sa ove pozicije).
Na šampionatu Evrope prvi put je naš tim nastupao sa četiri ljevoruka beka. Nijesu su se sve djevojke iskazale ili ne u mjeri talenta ili iskustva. Tanja Ivanović je izuzetak – djevojka koja nastupa za Budućnost je, prije svega, u odbrambenoj formaciji, uz Jauković i Tatjanu Brnović, odskočila. Kao i desno krilo Nina Bulatović, uprkos promašajima iz dobrih pozicija, kojih je bilo i na drugoj strani.
48
odbrana ostvarila je Armel Atingre i bila je na 31 odsto uspješnosti. Odbranila je šest sedmeraca i u ovom segmentu je na visokih 43 odsto
U suštini, nedostajalo je više lakih golova (prije dvije noći protiv Švedske prvi iz kontre postignut je u 39. minutu), ali i pogodaka iz dobrih prodora, a bilo ih je protiv pozicione odbrane.
Mnogo sitnica je uticalo na ovakav epilog, mada, sa kakvim problemima su otišli na put i sa kakvim su se suočavali u Mađarskoj, plasman među osam je u ovom trenutku real-
47
nost. Već u aprilu u baražu za Svjetsko prvenstvo ,,lavice“ će morati da sa visokim nivoom koncentracije odigraju ključne mečeve, a i tada će, najvjerovatnije, igrati Despotović, jer selektorka na nju računa. U timu neće biti Raičević (oprostila se od rukometa), a ni golmanke Marine Rajčić koja je odigrala posljednje prvenstvo za nacionalni tim. Lazović je u razgovoru za Po-
golova iz 81 pokušaja (šut sa sedam metara 15-12) i 16 asistencija na sedam utakmica napadački je učinak Jauković
bjedu kazala da sada ima jasnu sliku. Ali i da će ponovo analizirati utakmice sa Evropskog prvenstva. U suštini, selektorka je sigurna da je na ovom šampionatu izgrađen dobar temelj za ono naredno što stručni štab sa reprezentativkama čeka.
IGRAČ JE ODGOVORAN
ZA SVOJ DIO POSLA
„Lavice“ su se sinoć vratile kući, selektorka Lazović je iz De-
23
brecina produžila u susjedni grad, jer će već danas odraditi trening sa svojom ekipom –Fehervarom. – Bolje je da sam sa ekipom, da vidim u kakvom su djevojke stanju, jer dugo nijesmo bili zajedno – kazala je Lazović. Nema odmora, a koliko je selektorka emotivno iscrpljena i kakva je sada slika, nakon nekoliko prespavanih sati, sa Evropskog prvenstva?
gola postigle su Brnović (74,2 odsto uspješna u šutevima), Grbić (56,1 odsto) i Mugoša (63,9 odsto)
– Naporno je bilo. Trebalo je sve utakmice pripremiti i prešaltati se sa jedne na drugu, odnosno, sa jednog na drugi stil. Taktička priprema je samim tim bila različita. Mislila sam da ću se dan nakon prvenstva osjećati, ako mogu tako da kažem, slabije, ali moje srce je puno zato što su djevojke dale maksimum na terenu. Posebno Đina koja je bila dugo povrijeđena i od septembra se vraća-
Ne gubi
se utakmica u posljednjih pet minuta, Mileni hvala, pomagala je i meni i ekipi sa klupe
Zbog čega je povrijeđena Milena Raičević bila na klupi? – Sa Milenom su krenuli moji rukometni koraci. Zbog čega je bila na klupi – povrijeđena? Njeno iskustvo je pomagalo i meni kao treneru u određenim situacijama i ekipi. Ipak je ona jedna od igračica koja je rasla u istom sistemu kao i ja i zajedno smo dolazile do rezultata i neko ko najbliže razumije moju ruko-
metnu filozofiju. Možda će se neko pitati zbog čega je šutirala posljednji penal? Ne gubi se utakmica u posljednjih pet minuta. Utakmica traje 60 minuta. A Mileni hvala na svemu. Vjerujem da će i dalje biti i ostati na neki način dio reprezentacije. Jer svaka od djevojka koja je prošla put od betona do olimpijske medalje može da da ogroman doprinos u razvoju mladih igračica. I treba
da radimo na tome – da ostanu u rukometu kako bi profesionalnim i životnim iskustvom učile mlade nade – istakla je selektorka Lazović Prošle su sve zajedno i u klubu i reprezentaciji. Osvajale, pobjeđivale, gubile... – Prije desetak godina ne bih ni pomislila na ovakav epilog da će Milena da se oprosti dok sam na klupi reprezentacije.... Dala je sve timu i terenu.
asistencija, najviše u našem timu, upisala je Matea Pletikosić
minuta naš tim je igrao sa igračem manje, po meču skoro 10 minuta
U polufinalu Evropskog prvenstva za rukometašice sastaće se Norveška – Mađarska i Francuska – Danska. Za utješno, peto mjesto boriće se Švedska i Holandija.
la na teren. I ona je sa Tanjom Brnović iznijela teret na svojim leđima. Itana Grbić u svom klubu nije imala minutažu, ali je dala doprinos na terenu, zatim Matea Pletikosić, sva krila, pivoti, zajedno sa našim golmankama. Zadovoljna sam, ali ostaje žal jer smo bili blizu Beča. Imali smo šansu, ali ništa ne pada sa neba. Ohrabruje zajedništvo. – Zadovoljna sam jer je ekipa pokazala energiju, hrabrost, zajedništvo… Možda to u nekim momentima tako nije izgledalo, ali vjerujte da je umor imao uticaja. Prvo nas je sačekala borba oko prolaza iz grupe gdje nijesmo imali lufta da odmorimo neke igračice i glavnu fazu spremnije dočekamo. Konkretno mislim na prva dva meča koja smo odigrali za manje od 24 sata. Nikad više ljevorukih bekova, a falilo je šuteva sa devet metara, falila je Despotović… – Prvo je to bilo sa Jelenom, onda sa Milenom, pa sa Marinom Rajčić… Mislim da od desnih bekova, mimo Tanje Ivanović, nijesmo uspjeli da izvučemo što je potrebno – da daju ogroman doprinos ekipi. Ali sada imamo jasnu sliku i na na-
rednim okupljanjima radićemo na tome. Da bi ekipa funkcionisala, taktički i tehnički, svaki igrač mora da bude odgovoran za svoj dio posla. Ako samo jedan igrač ne ispoštuje zadatak, automatski ostalih pet ispaštaju, zajedno sa nama sa klupe. Znači, nijesu pokazale šta mogu, a imaju potencijal i talenat i potrudićemo se da u budućnosti iz njih izvučemo ogroman doprinos.
MARININO POSLJEDNJE PRVENSTVO, SONJA PUN POGODAK
Lazović je sa stručnim štabom i na kratkim pauzama pokušavala da prenese staloženost i mirnoću, koja je u nekim važnim momentima nedostajala igračicama na terenu. Manje-više i to je uticalo na ogroman broj grešaka i promašaja iz dobrih situacija. – Psihološka sigurnost je bila ključna, a promašaji i greške koštali su nas rezultata koji smo, možda, zaslužili na ovom prvenstvu. Pokušavala sam da ih smirim, dajem dobre savjete, ali najteže je ostati miran u situacijama kada se promašuju ziceri i to iz šuteva koji nijesu bili onakvi kakvi je trebalo
i u trenucima kada nije bilo lako, nastaviće da nas inspiriše
Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović uputio je pismo Mileni Raičević, u kojem je izrazio duboku zahvalnost i divljenje jednoj od najuspješnijih sportistkinja Crne Gore povodom njenog oproštaja od profesionalnog rukometa. – Teško je pronaći prave riječi kada se oproštaj od aktivne karijere približi nekome ko je tako snažno obilježio rukomet, sport i našu zemlju kao što si ti. Tvoja priča nije samo sportska, ona je priča o hrabrosti, istrajnosti i ljubavi prema Crnoj Gori. Bila si dio svih najvećih trenutaka našeg rukometa – nezaobilazna figura na putu do olimpijskog srebra u Londonu i heroina nezaboravnog evropskog zlata u Beogradu 2012. Svaki tvoj potez na terenu bio je nadahnuće, svaki gol, pas, svaka borba za loptu pokazivali su tvoju nevjerovatnu posvećenost. Iako te povreda spriječila da se oprostiš onako kako si željela, to ni na koji način ne umanjuje veličinu tvoje
Na klupi ,,lavica“ debitovali su prvi saradnik Igor Marković i trener golmana Sonja Barjaktarović – Zahvalna sam im na svemu što su dali. Prvo su mi sa ljudske strane pomogli, a onda i u stručnom dijelu. Dio stručnog štaba bili su kondicioni trener Danica Delić i fizioterapeut Andrija Damjanović - rekla ja Lazović.
karijere. Naprotiv, tvoja snaga, čak i u trenucima kada nije bilo lako, nastaviće da nas inspiriše. Hvala ti što si Crnu Goru uvijek nosila u srcu, što si bila primjer kako se voli sport i kako se bori za svoju zemlju. Hvala ti na svakom trenutku ponosa koji si donijela svima nama. Želim ti svu sreću u svim budućim izazovima i siguran
sam da ćeš u svemu što slijedi biti jednako izuzetna kao što si bila na terenu – piše u pismu koje je Simonović uputio Raičević. Poruku za legendarnu rukometašicu imao je i RSCG.
Srce i duša ,,lavica“, simbol borbe, upornosti i neuništivog duha. Hvala ti, Milena, što si nas učinila ponosnima, što si inspirisala generacije i što si nam pokazala kako se bori za svoju zemlju. Ženski rukometni klub Budućnost je na društvenim mrežama objavio da je jedna od najboljih rukometašica u istoriji kluba završila karijeru i imao poruku za legendarni broj 90. Milena, nakon svih osvojenih trofeja, pamtićemo samo lijepe dane. Došao je trenutak da još jedna igračica koja je nosila dres Budućnosti završi karijeru. Milena Raičević je odigrala posljednji meč u karijeri. Hvala ti, Milena, na svim trenucima ponosa, emocija i borbenosti koje si nam pružila – napisali su iz Budućnosti.
da budu. Da li je uticao strah ili umor, analiziraću i detaljnije pogledati. Ono na šta ću posebno obratiti pažnju jesu njihova lica u situacijama kada smo se rezultatski približavali ili bili u egalu. Nesigurnost iz napada, posebno u glavnoj rundi prvenstva, prenosila se na odbranu. – Nema nazad, vidjeli smo sve. Za to se mora naći rješenje – jasna je Lazović. Nije važniji broj odbrana sa gola naspram odbrana koje pokreću ekipu. Naše golmanke su kroz sedmerce i zicer situacije gurale saigračice koliko god su mogle u grupnoj i glavnoj fazi. Dopunjavale su se, a Lazović kaže da je trener golmana Sonja Barjaktarović, pored kvalitetne pripreme, imala pravi tajming kod izmjena. Za ovu poziciju ne treba izostaviti podatak da se Marta Batinović tek vratila iz teške povrede prednjih ukrštenih ligamenata (imala je dvije operacije), te da je Armel Atingre u Ligi šampiona sa znatno manjom minutažom, a u odnosu na prethodnu sezonu, ušla u priču oko EP.
Jelena Radivojević je u ,,minut do 12“ otkazala odlazak na prvenstvo zbog privatnih stvari. Suzana Lazović vjeruje da će u budućnosti lijevi bek dati ogroman doprinos. – Računam na Jelenu, rekla sam joj da ovo
prvenstvo ostaje tako kako je. Sve se desilo brzo. Da je sve ovo bilo prije, možda bismo uspjeli da organizujemo neke stvari kako bi bila sa nama. Vjerujem da će u narednom periodu dati ogroman doprinos.
Pred posljednji duel povrijedila se Rajčić. Iskustvo je došlo do izražaja. – Golmanke su imale veliki doprinos. Što se tiče detalja tehničke, taktičke i psihološke pripreme, ona je drugačija od rukometne. Sonja je imala odriješene ruke što se tiče golmana, naravno, konsultovale smo se jedna sa drugom i pričale o svemu. Ali je donosila odluke i smatram da ih je donosila u pravo vrijeme. Mislim da je Armel, u određenim situacijama, podizala ekipu i vodila do pobjeda. Naravno, i Marta i Marina. Žao mi je što Marina nije doprinijela više, u njenom stilu, koliko zaista može s obzirom na to da je ovo bilo njeno posljednje prvenstvo. Ali Maki je bila dio zlatne generacije
i ostavila je pečat u crnogorskom rukometu. Nije bilo problema na crti – Brnović je dominirala (samo protiv Srbije i Poljske iznudila je čak 11 sedmeraca!). U odbrani je bila stub, a koliko još mogu Ivana Godeč i debitant Andrijana Tatar? – Tanja je zid u odbrani i napadu – sa Đinom je na leđima iznijela kompletno prvenstvo. Mislim da je suvišno pričati o njoj, načinu na koji je funkcionisala i kakav je odnos imala sa igračicama i stručnim štabom. Godeč ima iskustvo u Ligi šampiona, a ima ogroman prostor za progres i rast. Vjerujem da će nastaviti kvalitetno da radi. Dala je veliki doprinos u odbrani, manje napadački, ali vjerujem da će ubuduće i u ovom
dijelu imati veliki doprinos. Debitovala je Tatar – očekivano je bilo da će trema i neiskustvo u nacionalnom timu doći do izražaja, što se, možda, i vidjelo u nekoliko situacija. U narednom periodu sigurno će biti dio reprezentacije i vremenom pružati bolje partije. Ima potencijal i može da nam pomogne u budućnosti. Selektorka je na prvenstvu računala samo na jednu igračicu – Ninu Bulatović sa desnog krila. Na lijevom su poziciju pokrivale Ivona Pavićević i Dijana Mugoša – Dala je ogroman doprinos, kao i sva naša krila, napadački i odbrambeno, tim prije jer je bila jedina na ovoj poziciji –zaključila je Lazović. Ana MARKOVIĆ
Košarkašice Budućnost Bemaksa deklasirale šampiona Bugarske i prvi krug takmičenja u WABA ligi završile sa maksimalnim učinkom
Bud. Bemaks 83 Beroe 42
PODGORICA – Dvorana: „Bemaks arena“. Gledalaca: 500. Sudije: Dimovski, Ljubić, Milosavljević. Rezultat po četvrtinama: 22:16, 22:6, 12:12, 27:8.
BUDUĆNOST BEMAKS: Brigs 5, Radonjić 12, Bulajić 5, Savković 21, Amundsen 8, Mi. Bigović 3, Baošić 5, Dragišić 7, Radević 9, Racković, Ilić, Ma. Bigović 8.
BEROE: G. Madankova, Mujović 17, Petrova, Hristova 8, Tejrot 7, Naumova 2, Z. Madankova 8, Vasileva, Kostova, Bakalova. Košarkašice Budućnost Bemaksa na impresivan način završile su prvi krug takmičenja u WABA ligi. Podgoričanke su nakon pobjeda protiv Montane i Celja slavile i u trećem velikom derbiju, savladavši Beroe 83:42. Po svemu prikazanom, to nije ličilo na derbi, jer je na terenu uslijedila dominacija kakva se ne gleda često. Petar Stojanović pokazao je još jednom da sjajno vodi ovaj tim, bila je vrhunska odbrana, odlična rješenja na zonu 2-3 Bugarki, te izuzetne akcije kojima su domaće često pravile višak i dolazile do bitnih poena, uz čak 10 pogođenih trojki. Početak je nagovijestio da će ovaj derbi biti „jednosmjer-
na ulica“ – nakon tri minuta igre bilo je 8:2, kad je JovanaSavković pogodila prvu od pet trojki (5/8). Timu Beroe je, istina, uspijevalo da bude u „igri“ tokom prve dionice (22:16), istina, najviše zahvaljujući bacanjima, a onda je uslijedio period u kojem su gošće bile totalno ugašene. Do kraja poluvremena viđena je serija 22:6. Trener Stojanović odlučio se na hrabar potez – u petorci su bile dvije tinejdžerke (2007. godište) Dragišić i Bulajić, a upravo je Dragišić dala poseban ton u odbrani, a onda trojkom u 12. minutu donijela prvu dvocifrenu razliku – 28:18, zatim i nakon lijepog ulaza pogodila za 30:18. U seriji 8:0 doprinos je dala i Maja Bigović, koja je odmijenila Brigs, koja je morala da bude zamijenjena zbog dva brza faula, da bi Radonjić pogodila 38:20, a idealno poluvrijeme zaključila je Savković, koja je obilježila meč (44:22). Sa tolikom razlikom, bilo je jasno da su „vučice“ opasne, da ozbiljno „grizu“ i da će lakše od očekivanog ići ka pobjedi. Razlika u nastavku nije padala, već je išla i preko 40. Beroe je bilo totalno bez rješenja, nekadašnja crnogorska reprezentativka Božica Mujović, koja je glavna napadačka opcija Bugarki, očigledno je bila dobro skautirana, Radonjić i Baošić
Rezultati i tabela
Trešnjevka Zadar plus 80:74 Zagreb – Celje 59:115 Bud. Bemaks – Beroe 83:42 Četvrtak 18:00 – Montana – Orlovi 1. Celje
2. Bud. Bemaks
Ni nakon sedmog pokušaja, košarkaši Budućnost Volija nijesu uspjeli da slave u Las Palmasu, a i dalje su bez pobjede na strani protiv španskih ekipa.
U narednom kolu (17/18. decembar) sastaju se: Budućnost Bemaks – Partizan, Trešnjevka – Beroe, Montana – Celje.
su igrale vrhunsku odbranu, tako da je bila zaustavljena, uz četiri izgubljene lopte nije mogla da napravi dobre poteze, a istovremeno bila je prinuđena na teške šuteve (6-15). Milena Bigović je pogodila važnu trojku protiv Celja u finišu, a iz istog kornera pogodila je tricu u 28. minutu za 54:32, a onda odmah i ,,dugu dvojku“ (56:32). Sve je bilo jasno, a onda je posljednji period otvorila Savković. Za minut je postigla osam vezanih poena (dvije trojke), tako da je u 31. minutu bilo nestvarnih 64:34. Baošić je igrala sjajnu odbranu, imala vrhunske asistencije, a onda je u 36. minutu vezala pet poena, zatim i Radević sedam za 14:0 i 79:36, dok je u 38. minutu bilo i rekordnih „plus 43“ (83:40)... U finišu je šansu dobila i 13-godišnja pionirka Lola Racković Ovaj trijumf već sada lansira Podgoričanke na fajnal-for, a iako je tek završen prvi krug, jasno je da podmlađeni tim sa novim trenerom i novom energijom djeluje veoma moćno. R. P.
Šampion Formule 1 kažnjen za nedolično ponašanje Ferstapen mora u Ruandu
PODGORICA – Holanđanin
Maks Ferstapen iz Red Bula osvojio je novu šampionsku titulu u Formuli 1, četvrtu uzastopnu, a onda je saznao i kaznu za svoje ponašanje.
Naime, Ferstapen se ,,nepristojno izražavao“ tokom trkačkog vikenda u Singapuru, zbog čega mu je Svjetska automobi-
listička asocijacija (FIA), koja i rukovodi „najbržim cirkusom“ na svijetu, izrekla zanimljivu sankciju. Kazna je odlazak u Ruandu na društveno-koristan rad i rad sa mladima.
Naime, Ferstapen će otputovati na ceremoniju dodjele FIA nagrada koja se održava u okviru Generalne skupštine pome-
nute organizacije. To se dešava sljedeće nedjelje u Kigaliju, u Ruandi, gdje će, inače, dobiti i četvrti uzastopni trofej FIA svjetskog šampiona.
A dok je u Kigaliju, gdje po kazni mora da se pojavi, on će odraditi i kaznu – radiće sa mladim takmičarima koji učestvuju u razvojnom programu. R. A.
Nijesu „plavi“ bili ni blizu iznenađenja u gostima protiv Gran Kanarije, naprotiv – lako i ubjedljivo su izgubili sa 82:71 u 11. kolu grupe A Evrokupa. Tim Andreja Žakelja je, tako, stigao do sedmog poraza u ovogodišnjem evropskom takmičenju, pa je sada za korak dalje od sezonskog cilja, jer ima dvije pobjede manje od dva najbliža tima u plej-of zoni (Hapoel Tel Aviv i Vulvs).
Više od toga brine izdanje „plavih“ u ovom meču, jer Budućnost u neđelju gostuje Partizanu, u derbiju kola ABA lige. Sa igrom na Kanarskim ostrvima, crnogorski šampion nema čemu da se nada u duelu sa neporaženim liderom regionalnog takmičenja...
NEEFIKASNO OD STARTA Najefikasnija ekipa Evrokupa po broju poena po posjedu (1,18) u prvoj četvrtini potpuno je napadački podbacila u prvih 10 minuta, tokom kojih je postigla svega tri koša iz igre, nijedan u posljednja četiri i po minuta! Do sredine četvrtine, inače, oba tima su bila dosta neefikasna, Budućnost
je povela 5:2, nakon trojke Jogija Ferela i koša Nikole Tanaskovića, a vodila je još samo jednom, 6:5, nakon što je Tanasković pogodio jedno od dva bacanja. Problemi u napadu nastali su nakon što je Ferel donio posljednje izjednačenje (8:8), nakon pet i po minuta, pošto su Podgoričani do kraja kvartala upisali samo poen sa linije bacanja (Tanasković), koji je prekinuo prvu seriju Granke od 8:0, a prethodio je drugoj seriji od 5:0 za 12 poena prednosti na kraju dionice (21:9). „Plavi“ su u „sušnom“ periodu promašili sedam šuteva iz igre (tri za dva i četiri za tri poena), te su izgubili dvije lopte od ukupno pet u ovom kvartalu (tri Kenan Kamenjaš). Budućnost je katastrofalno
šutirala u prvih 10 minuta (82 za dva, 6-1 za tri poena), dok je domaćin bio na visokih 57,1 odsto za tri (7-4) i 50 odsto za dva poena (8-4). Gran Kanarija je imala i prednost u skoku (10-8), koju je stekla u finišu četvrtine, te više asistencija (7-2), ukradenih lopti (4-2) i manje izgubljenih (4-5). U četvrtini bez poena iz kontranapada, Granka je bolje „unovčila“ greške protivnika (8-3). Napadački je Budućnost bila nešto bolja u drugoj četvrtini, ali je odbrambeno bila na nivou prve (16:22), pa je Gran Kanarija na poluvremenu imala velikih i nedostižnih 18 poena prednosti (43:25). Ponovo su Podgoričani odigrali bolje prvih pet i po minuta, nakon kojih su smanjili minus na šest poena (27:21), jer su u tom
Naš košarkaš prosječno bilježio 22,7 poena, četiri skoka i 2,3 asistencije
Mihailović najbolji igrač novembra u Hrvatskoj
PODGORICA – Vladimir Mihailović je ostao zatečen odlukom Budućnost Volija da mu ne produži ugovor s obzirom na to da su razgovori ljetos tekli u drugačijem pravcu.
Međutim, odlazak u Zadar se za njega pokazao kao odličan potez jer igra odlično od početka sezone na oba fronta. Potvrda toga je stigla iz Hrvatske, pošto je naš reprezentativac proglašen za najboljeg igrača (MVP) prethodnog mjeseca u tamošnjoj Premijer ligi.
Zadar je u novembru odigrao četiri utakmice i upisao sve četiri pobjede, protiv Dubrovnika (90:79), Cedevite junior (68:68), Šibenke (90:64) i zagrebačkog Dinama (64:58). Mihailović nije igrao protiv Šibenke, a na ostale tri utakmice je prosječno bilježio 22,7 poena, četiri skoka i 2,3 asistencije. Mihailoćev prosjek u domaćem
šampionatu, gdje je Zadar prvi sa svih 11 pobjeda, iznosi 17 poena, 2,9 skokova i 2,1 asistenciju. Mihailović u ABA ligi prosječno bilježi 15,4 poena, 1,9 skokova i 1,3 asistencije, a posebno se izdvajaju utakmice protiv Partizana i FMP-a, u kojima je upisao 29, odnosno, 34 poena. Crnogorski košarkaš je trenutno 10. poenter ABA lige. S. J.
intervalu postigli dvostruko više poena od domaćina (12-6), a polovinu ih je upisao Džuvan Morgan. Međutim, onda je crnogorski šampion ponovo „zaribao“ u napadu, do odmora je samo Andrija Slavković ubacio dva koša, a gosti su promašili i šest šuteva (četiri za tri i dva za dva poena), te imali još tri izgubljene lopte.
Na polovini meča šut za tri poena bio je još porazniji za goste (12-1), dok je Granka i dalje imala visoke procente sa perimetra (13-6). Budućnost je popravila procente za dva poena, ali i domaćin pa je razlika bila još veća (75 – 45 %). Granka je
imala pet skokova više (19-14), a Budućnost nije iskoristila bolji ofanzivni skok (7-4), jer su oba tima imala po 10 poena iz drugog napada. Španski tim je u drugoj četvrtini proradio i u kontranapadu (5-2), i nije mu uticalo na rezultat što je nakon druge četvrtine imao više izgubljenih lopti (11-8) i jednu ukradenu manje (6-7).
KASNO BUĐENJE Prva polovina treće dionice je bila drugačija u odnosu na prethodne dvije, jer je Budućnost u prvih skoro pet minuta ubacila samo dva koša iz igre (Mateo Drežnjak je pogodio
Rezultati i tabela
11. kolo: Trefl Sopot – Trento 70:82, Vulvs – Hapoel Tel Aviv 104:100, Bešiktaš –Bahčešehir 89:82, Huventud – Ulm 88:102, Gran Kanarija – Budućnost Voli
82:71.
1. Bahčešehir 11 9 2 936:808 20
2. Gran Kanarija 11 9 2 878:790 20
3. Bešiktaš 11 7 4 950:900 18
4. Ulm 11 7 4 925:959 18
5. Hapoel Tel Aviv 11 6 5 959:876 17
6. Vulvs 11 6 5 903:925 17
7. Budućnost Voli 11 4 7 904:921 15
8. Trento 11 4 7 850:921 15
9. Huventud 11 3 8 844:915 14
10. Trefl Sopot 11 0 11 806:940 11
12. kolo (17/18. decembar): Bahčešehir – Gran Kanarija, Budućnost Voli – Trento, Ulm – Vulvs, Hapel Tel Aviv – Bešiktaš, Huventud – Trefl Sopot.
trojku, Tanasković za dva poena), uz dva poena sa penala Ferela, pa je Granka došla do rekordnih 28 poena prednosti (58:32). Promjena u napadu se dogodila u drugoj polovini kvartala, u kojoj su Podgoričani odigrali dobro u oba pravca, ubacili su 19 poena, a primili samo devet, pa su na kraju čak i dobili četvrtinu (26:24) i smanjili minus na 16 poena (67:51), uz tri pogođene trojke u ovoj dionici.
Budućnost je nakon ove četvrtine smanjila zaostatak u skoku (25-22), imala je i dalje više ukradenih lopti (8-6), te manje izgubljenih (10-14), ali i slabije procente šuta za dva (51,9 – 75 %) i tri poena (22,2 – 48 %).
Budućnost je dobila i posljednju četvrtinu (20:15), u kojoj je nepuna tri minuta prije kraja bila smanjila na 10 razlike (73:63), nakon trojke Flečera Megija, ali je Granka sa četiri uzastopna poena vratila sigurnu prednost (77:63) i rutinski privela meč kraju...
Ferel je bio najefikasniji u ekipi
Budućnosti sa 16 poena, uz četiri asistencije i tri skoka, Megi je dodao 14 poena (trojke 8-3), a najbolji je bio Morgan sa 11 poena, devet skokova, četiri ukradene lopte i dvije asistencije, te indeks 26. Dvocifren je bio i Tanasković sa 10 poena. Budućnost u narednom kolu, 18. decembra, dočekuje Trento. S. JONČIĆ
PODGORICA – Milvoki i Oklahoma prvi su polufinalisti NBA kupa.
Milvoki je u četvrtfinalu pobijedio Orlando 114:109, a najzaslužniji za trijumf Baksa bili su Janis Adetokumbo sa 37 poena i sedam skokova i Demijan Lilard sa 28 poena, od kojih je devet postigao u posljednjem minutu, a imao je i devet asistencija.
Bobi Portis je dodao 22 poena, 10 skokova i četiri asistencije, Ej Džej Grin devet poena, dok je Kris Midlton utakmicu završio bez poena, sa osam asistencija, čet-
iri skoka i tri ukradene lopte. U ekipi Orlanda najefikasniji je bio Džejlen Sags sa 32 poena, uz devet skokova i četiri ukradene lopte. Entoni Blek dodao je 17 poena i šest skokova, Moris Vagner 13 poena, a Goga Bitadze 12 poena, 14 skokova i četiri asistencije. Zbog povreda u timu nije bilo Paola Bakera, Džonatana Ajzaka, Garija Harisa i Franca Vagnera Milvoki će u subotu uveče u polufinalu igrati protiv pobjednika duela između Njujorka i Atlante. Košarkaši Oklahome su pobijedili Dalas 118:104, a po-
bjednički tim je predvodio Šej Gildžes-Aleksander sa 39 poena, osam skokova, pet asistencija i tri ukradene lopte. Džejlen Vilijams dodao je 18 poena, sedam skokova i četiri asistencije, Kejson Volas 11 poena, osam skokova i četiri asistencije, a Lu Dort 11 poena i šest skokova. Ajzea Hartenštejn imao je 10 poena i 13 skokova.
Kod Dalasa su Klej Tompson i Nadži Maršal upisali po 19 poena, Kajri Irving 17 poena i pet asistencija, a Luka Dončić 16 poena, 11 skokova, pet asistencija i četiri ukradene lopte. Derik Lajvli dodao je pet poena, 13 skokova i pet asistencija.
Oklahoma će u polufinalu igrati protiv pobjednika meča Golden Stejta i Hjustona. Polufinala su na programu 14. decembra, finale je tri dana kasnije, a sve utakmice igraće se u Las Vegasu. S. J.
Mančester siti klizi ka debaklu na svim frontovima. Tim Pepa Gvardiole u nokdaunu je u Premijer ligi, gdje je sve bliži oproštaju od titule, a žestoko je uzdrman i u Ligi šampiona jer je poslije šest kola ostao na samo osam bodova.
U derbiju večeri ,,građani“ su poraženi na gostovanju Juventusu (2:0), timu koji je takođe bio uzdrman neuvjerljivim izdanjima i rezultatima. ,,Stara dama“ je vratila mir – donijeli su joj ga Dušan Vlahović u 53. (loša reakcija golmana) i Veston Mekeni u 75. minutu. Crnogorski internacionalac Vasilije Adžić meč je odgledao s klupe. Juventus ima 11 bodova, dva boda je udaljen od Top8, dok je Siti tek bod iznad crte za nokaut rundu.
Ima isti broj bodova kao PSV i Dinamo iz Zagreba, za petama su im PSŽ i Štutgart.
Spektakl dana viđen je u Dortmundu, gdje je Barselona slavila protiv Borusije – 3:2. Svih pet pogodaka postignuto je u drugom poluvremenu.
Rafinja je pogodio za 0:1, izjednačio je Girasi iz jedanaesterca, isti igrač je odgovorio i na gol FeranaToresa, koji je ipak imao posljednju riječ – sjajno ga je u kontri proigrao Jamal Katalonci su drugi na tabeli, sa tri boda manje od Liverpula, dok je Borusija deveta i ima isti broj bodova kao Bajern, Atletiko i Milan (12).
Čak šest timova sakupilo je po 13 bodova – Arsenal, Bajer, Aston Vila, Inter, Brest i Lil. Zbog najbolje gol razlike treće mjesto zauzima Arsenal, čija je pobjeda nad Monakom bila ubjedljiva (3:0). Strijelci su bili Saka u 34. i 78. i Ha-
Atletiko M. – Slovan 3:1 Lil – Šturm 3:2 Milan – C. zvezda 2:1 Arsenal
verc u 88. minutu.
Milan se izvukao protiv Crvene zvezde – pobijedio je 2:1 pogotkom Temija Ejbrahama u 87. minutu. Gledao se VAR zbog potencijalnog faula, ali gol nije poništen.
Oba gola je srpski šampion primio krajem poluvremena – u 42. je Rafael Leao doveo domaćina u vođstvo, da bi efektno izjednačio Nemanja Radonjić u 67. Zvezda je imala veliku šansu preko Ivanića za 1:2, a potom ju je stigla kazna kada se činilo da će uzeti veliki bod. Teško će ,,crveno-bijeli“ u plej-of jer imaju samo tri boda. U januaru će igrati sa PSV-om u Beogradu i Jang bojsima u Bernu.
Svjetsko pvenstvo 2030. biće održano u šest zemalja s tri kontinenta
PODGORICA – Svjetska fudbalska federacija (FIFA) potvrdila je imena domaćina planetarnih šampionata 2030. i 2034. godine. Saudijska Arabija organizovaće Mundijal za 10 godina, dok će 2030, na 100. godišnjicu prvog SP, više zemalja s tri kontinenta biti domaćini. Za šest godina Urugvaj, Argentina i Paragvaj biće domaćini po jednog meča na startu šampionata, dok će se glavni dio igrati na teritoriji Maroka, Španije i Portugala. Sve države domaćini će automatski biti kvalifikovane na prvenstvo. Saudijska Arabija je, nakon Katara 2022, još jedna država Bliskog istoka koja će ugostiti naj-
bolje selekcije planete, i kao i prije dvije godine izvjesno je da će se prvenstvo igrati zimi zbog visokih temperatura u ljetnjim mjesecima. Mundijal 2030. biće održan ljeti, a finale će se vjerovatno igrati na ,,Santjago Bernabeuu“ u Madridu. Ne. K.
Atletiko Madrid se ne zaustavlja – protiv Slovana je upisao 10. uzastopnu pobjedu u svim takmičenjima. ,,Kolćonerosi“ su slavili 3:1 pogocima HulijanaAlvaresa u 16. i Antoana Grizmana u 42. i 57. minutu. Gol za Slovan postigao je David Strelec iz penala u 51. minutu. Atletiko je 11. sa 12 bodova, a Slovan na posljednjem, 36. mjestu bez osvojenog boda. Slovački predstavnik ostao je bez šansi za nokaut rundu, kao u utorak RB Lajpcig i sinoć Jang bojs, koji su deklasirani u gostima od Štutgarta (5:1) i pored ranog vođstva. Štutgart je bod ,,ispod crte“ za plej-of.
Benfika je remizirala bez pogodaka sa Bolonjom, a Fajenord je upisao važan trijumf nad praškom Spartom (4:2).
Lil je na svom terenu pobijedio Šturm – bilo je 2:0, pa 2:2, na kraju 3:2 poslije kojih ,,mastifi“ zauzimaju deveto mjesto sa 13 bodova, 10 više od sinoćnjeg rivala. Ne. K.
PODGORICA – Fudbalski klub Budućnost otvoriće danas fan šop na zapadnoj tribini Stadiona pod Goricom. Sve je u znaku broja dvanaest – svečano otvaranje šopa je danas u 12 sati. Budućnost je već imala šop na istom mjestu, kratko tokom 2022.
„Plavo-bijeli“ će biti jedini crnogorski fudbalski klub sa zvaničnom prodavnicom dresova, dukseva i ostale opreme, a moći će da se kupe i razni suveniri. R. A. Budućnost
Meč za svjetsku titulu između Dinga i Gukeša neriješen 6,5:6,5 uoči posljednje partije
Meč za FIDE svjetskog šampiona između Kineza Lirena Dinga i njegovog izazivača, osamnaestogodišnjeg Indijca Domaraju Gukeša, najmlađeg pretendenta na titulu u istoriji planetarnih prvenstava, neriješen je 6,5:6,5 uoči posljednje partije koja je danas na programu.
Triler završnicu su protivnici nagovijestli u 11 rundi kada je Gukeš stigao do vođstva i u 12. kada je Ding poravnao rezultat, da bi u 13. poslije žestoke borbe remizirali.
Međutim, sada je pitanje koliko će biti ratoborni na kraju meča, kako ne bi izazivali sudbinu, a dilemu oko pobjednika riješili u doigravanju po ubrzanom tempu. Krenimo redom. Igrajući bijelim figurama, Gukeš je u 11. partiji prvi put u karijeri odabrao obrnuti ,,Blumenfild gambit“, žrtvujući pješaka za inicijativu! Baza podataka je pokazala samo jednu partiju
koju je Ding igrao u ovom otvaranju (onlajn rapid protiv AdhibanaBaskarana).
Međutim, zanimljivo je da je još jedan vrlo jak indijski igrač GM ArjunErigaši postigao mnogo uspjeha s ovim gambitom, te se priča da bi onmogao biti jedan od Gukešovih „tajnih“ pomoćnika u ovom meču. Ding je gotovo 40 minuta razmišljao o izboru otvaranja, to jest, da li da prihvati gambit sa 4…dxe3 ili da odigra 4.Nf6 i suoči se s Gukešovom pripremom. – Već u četvrtom potezu nijesam bio siguran da li sam napravio pravi izbor. Sjetio sam se jedne partije koju sam igrao na brzopoteznom turniru protiv GM Adhibana, ali se nijesam mogao sjetiti drugih poteza. Proveo sam 40 minuta računajući neke besmislene varijante, izjavio je tada vidno uznemireni Ding koji je bio i pod vremenskim pritiskom, dok je Gukeš
Na međunarodnom turniru u Dubrovniku
Drugi međunarodni turnir u Dubrovniku okupio je 98 učesnika među kojima i sedam crnogorskih predstavnika koji su dostojno reprezentovali našu zemlju i matične klubove. Najbolji među njima bio je FIDE majstor Nebojša Nikolić (2.245) koji se sa
Nikolić 1
Jakovljević 0
1.b3 (Na prvi pogled neambiciozan početak krije čitav niz interesantnih i malo istraženih varijanti) e5 (Vjerovatno najbolji nastavak) 2.Bb2 Nc6
3.c4 Nf6 4.Nf3 e4 5.Nd4 Bc5 6.Nf5?! (Kritičan nastavak za ocjenu pozicije) 0–0 7.e3 d5! (Slabije je 7…d6 8.Ng3 Re8
5,5 poena okitio srebrnom medaljom i lični rejting uvećao za 15 ELO. Za ovaj uspjeh, prvotimcu Herceg Novog bilo je dovoljno pet pobjeda i jedan remi, dok je samo u jednoj partiji potpisao kapitulaciju. Isti učinak imao je i njegov klupski drug, velemajstor
9.Nc3 a5 10.a3 Bg4 11.Qe2 Qe7 12.h3 Bd7 +/- Nikolić N. (2235)Anić D. (2353), Hvar 2024)
8.cxd5 Nb4 9.Ng3 Nbxd5
10.Nc3 Nxc3 11.Bxc3 Re8
12.Qc2 Qe7 13.Bc4 Bd6 14.0–
0 Be5 15.f3 exf3 16.Rxf3
Bg4 17.Nf5 Bxf5 18.Rxf5 Bxc3 19.Qxc3 Kh8 20.Qb2! (izbjegava rasteretnu varijantu 20…Ne4, Nd6) Rf8?! (Bolje je bilo Rad8) 21.Raf1 Rae8?! (Posljednja dva poteza crnog
1.Nf3 d5 2.c4 d4 3.b4 c5 4.e3 Nf6 5.a3 Bg4 6.exd4 cxd4 7.h3 Bxf3 8.Qxf3 Qc7 9.d3 a5 10.b5 Nbd7 11.g3 Nc5 12.Bg2 Nfd7 13.0–0 Ne5 14.Qf4 Rd8 15.Rd1 g6 16.a4h5 17.b6 (dijagram) Qd6 18.Ba3Bh6 19.Bxc5 Qxc5 20.Qe4 Nc6 21.Na3 Rd7 22.Nc2 Qxb6 23.Rab1
iskoristio situaciju, žrtvujući ,,b“ pješaka i prešavši u ofanzivu na daminom krilu, koristeći upravo tu liniju i dugu dijagonalu h1-a8. Na kraju je upravo vremenski pritisak odlučio. Za samo sedam minuta, Ding je napravio ključnu grešku u 28. potezu, izgubivši figuru u jednopoteznoj kombinaciji. Umjesto 28…Nb4, što bi vratilo pješaka i donijelo šanse za remi, odigrao je pogrešno
Qc7 24.Rb5 0–0 25.Na1 Rb8 26.Nb3 e6 27.Nc5 Re7 28.Rdb1 Qc8?? 29.Qxc6 1:0
28…Qc8, poslije čega ga je 29.Qxc6 prisililo da se preda. Nakon drugog poraza, na konferenciji za novinare Ding je izjavio kako nije imao drugog izbora nego da u 12 partiji igra na pobjedu! – Odigrao sam vrlo kvalitetno i pronašao nekoliko sjajnih poteza, jednostavno, nijesam mogao da pokvarim veoma izglednu poziciju i praktično nije bilo mogućnosti da se ona završi s
1.c4 e6 2.g3 d5 3.Bg2 Nf6 4.Nf3 d4 5.0–0 Nc6 6.e3 Be7 7.d3 dxe3 8.Bxe3 e5 9.Nc3 0–0 10.Re1 h6 11.a3 a5 12.h3 Be6 13.Kh2 Rb8 14.Qc2 Re8 15.Nb5 Bf5 16.Rad1 Nd7 17.Qd2 Bg6 18.d4 e4 19.Ng1 Nb6 20.Qc3 Bf6 21.Qc2 a4 22.Ne2 Bg5 23.Nf4 Bxf4 24.Bxf4 Rc8 25.Qc3 Nb8
26.d5 Qd7 (dijagram)
27.d6 c5 28.Nc7 Rf8
remijem. Vršio sam pritisak na protivnika tokom čitave partije i nijesam mu dozvolio da se izvuče kao u prethodnim. Ovo je za mene izuzetno važna pobjeda i možda moja najbolja igra u posljednje vrijeme. Eto, ponekad se desi da prikažem dobru igru nakon poraza – nije krio zadovoljstvo Ding, nakon što
29.Bxe4 Nc6 30.Bg2 Rcd8
31.Nd5 Nxd5 32.cxd5 Nb8
33.Qxc5 Rc8 34.Qd4 Na6
35.Re7 Qb5 36.d7 Rc4
37.Qe3 Rc2 38.Bd6 f6
39.Rxg7+ 1:0
je ekspresno stigao do egala. Meč za titulu svjetskog šampiona završava se danas s 14. okršajem u kojem će Ding imati prednost početnog poteza. U slučaju neriješenog rezultata predviđeno je doigravanje po ubrzanom tempu. Nagradni fond iznosi 2,5 miliona dolara.
Nebojša Nikčević ali se on morao zadovoljiti osmom pozicijom zbog lošijeg buholc koeficijenta. U grupi nagrađenih igrača našao se i majstorski kandidat Danilo Nenezić (ŠK Prosvjeta) koji je sakupio 4,5 poena. Na ovom takmičenju Sofija Milović, Dorotea
prilično ukazuju na čudno razmještanje topova, i bijeli je bolji. Stockfish kaže +0,45,
pri dubini 38. Realno „crni“ nema nijednu slabost, ali je osuđen na pasivno iščekivanje!) 22.b4 c6 23.a3 a6 24.h3 Qd6 25.R1f3 Re7 26.d3 Nd7
27.d4! (ograničava crnog skakača) f6 28.Qf2 g6 (crni sam pravi određene slabosti)
29.R5f4 Kg7? (bolje bi bilo 29…f5) 30.e4! (dijagram) Ree8 31.h4!! Rd8 32.h5 g5 33.h6+! Kxh6 34.e5! Qe7 35.exf6 1:0
Andrijašević i Slavoljub Mijović uknjižili su po tri, a Milan Vujović dva poena. Šahovski klub Budućnost Cedis, u saradnji sa ŠSCG, u subotu organizuje četvrti međunarodni turnir po ubrzanom tempu, Memorijal „Radojica Dabetić“, u znak sjećanja na jednog od najboljih crnogorskih šahista i trenera koji je za života pružio nemjerljiv doprinos afirmaciji i popularizaciji drevne igre u glavnom gradu i našoj zemlji uopšte. Takmičenje će se održati u Multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportskog centra u Podgorici. Predviđeno je da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od 10 minuta po igraču i bonifikacijom od pet sekundi za svaki odigrani potez. Obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 2.500 eura,
a prvoplasiranom će pripasti 500. Specijalna priznanja su namijenjena najuspješnijoj dami, omladincu i veteranu, te najbolje plasiranim učesnicima po osnovu rejtinga do 1.700, 2.000 i 2.200 ELO, kao i najboljem predstavniku Budućnosti. Svečano otvaranje turnira obaviće se u 10 časova, a prvo kolo počinje pola sata kasnije. U subotu u Podgorici
PODGORICA – Petar Jovanović i Tea Nikčević najbolji su teniser i teniserka Crne Gore za 2024. godinu, u tradicionalnom izboru Teniskog saveza.
Saopšteno je da su crnogorski teniseri ostvarili zapažene rezultate u godini na izmaku i najavili još bolja izdanja. Jovanović je rekao da ga priznanje dodatno motiviše da radi više i niže bolje rezultate u narednoj godini.
– U odnosu na protivnike krase me visina, servis i forhend – kazao je Jovanović.
Keković i Lena Raonić, do 12 Matija Stanković i Martina Karadžić, do 14 Petar Stanković i Nađa Knežević, do 16 Pavle Vukosavljević i Maša Prijović, a do 18 godina Belmin Šabović i Iva Lakić
Na osnovu ETA rang-liste u konkurenciji do 14 godina najuspješniji su bili Petar Stanković i Anja Adamović, a do 16 Vuk Krstajić i Iva Lakić
Na ITF rang-listi do 18 godina najbolji plasman imali su Balša Đoković i Iva Lakić
nicima u 2024. za postignute organizacione i stručne rezultate i Igoru Govedarici za doprinos razvoju tenisa i organizaciju festivala dječijeg tenisa. Predsjednik Teniskog saveza Dimitrije Rašović istakao je da je u 2024. godini realizovano gotovo sve što je planom i programom bilo predviđeno. – Naši teniseri i teniserke ostvarili su zavidne rezultate. Dejvis kup reprezentacija uspjela je da uđe u drugu svjetsku grupu i to je veliki rezultat. Organizovali smo 11 ETA i četiri ITF turnira i naši mladi teniseri imali su prilike da osvajaju bodove i napreduju –rekao je Rašović. R. A. Teniski savez Crne Gore
Nikčević je istakla da je nagrada TSCG dodatna satisfakcija da nastavi da radi kao i do sada.
– U svemu napredujem konstantno, moja ofanzivna igra i servis su nešto na čemu naj-
više radim i mislim da će to u dogledno vrijeme i donijeti rezultat – rekla je Nikčević.
Podgorica domaćin međunarodnog stonoteniskog turnira za osobe sa invaliditetom
PODGORICA – Tradicionalni šesti međunarodni stonoteniski turnir za osobe sa invaliditetom „Podgorica open“ biće odigran 12. i 13. decembra, a okupiće više od 60 stonotenisera, saopštili su organizatori.
Očekuje se učešće takmičara iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Bugarske i Crne Gore, među kojima su i osvajači medalja sa evropskih i svjetskih prvenstava.
– Takmičenje će biti održano u kategorijama 2-5 (osobe
korisnici invalidskih kolica) i 6-10 (stojeći stav) – piše u saopštenju.
Za četvrtak je planiran program u pojedinačnoj konkurenciji, a dan kasnije ekipni dio turnira.
Svečano otvaranje turnira u Sportskom centru „Verde“ zakazano je za četvrtak u 10 sati. Organizator turnira je Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča, a biće odigran pod pokroviteljstvom Glavnog grada i uz podršku Paraolimpijskog komiteta, Stonoteniskog saveza i Ministarstva sporta i mladih. R. P.
Memorijalni stonoteniski turnir ,,Slobodanka Boba Gurešić“ Janićijević i Ćirković najbolji
PODGORICA – Milovan
Janićijević i Milijana Ćirković pobjednici su Memorijalnog stonoteniskog turnira ,,Slobodanka Boba Gurešić“.
Reprezentativac Srbije pobijedio je u finalnom meču Đorđa Mitrića sa 3:1.
Bronzane medalje osvojili su Petar Tomić i Srđan Šćekić Kod dama, Ćirković je do trofeja došla sa maksimalnim učinkom i pobjedama u svih pet kola. Kao drugoplasirana završila je Danijela Lučanin (4-1), dok su bronzane bile Samra Kojić (3-2) i Marijana Goranović (2-3).
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, repre -
zentativci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja. Učestvovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština – Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore. Gurešić, koja je preminula 1.
februara ove godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa univerzitetskih prvenstava Evrope. Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San-Spina iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije. Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu. R. A.
Na rang-listi Teniskog saveza najbolji u konkurenciji do deset godina su Jovan
Na svečanosti su uručena i priznanja novinaru Dana Davoru Katiću za promociju tenisa u Crnoj Gori, Senadu Tafi i Tamari Đurđić kao najboljim teniskim rad-
KOLAŠIN – Četvorica basket zaljubljenika, ali i basket znalaca u žutim dresovima GrafoMateksa –Matija Ilić, Lazar Bailović, Krsto Tomašević i Pavle Raičković, uspješno su završili ovogodišnju sezonu u takmičenjima „3 na 3“. Proteklog vikenda su bili prvi na turniru koji je održan u Splitu i koji je okupio kvalitetne basket ekipe sa tog područja. GrafoMateks je bio superioran u takmičenju u grupi gdje je sve protivnike savladao sa deset i više razlike. U polufinalu su pobijedili iskusnu ekipu ,,Marjan“, inače stalnog učesnika turnira „3 na 3“ u Bosni i Her-
cegovini i Hrvatskoj. U finalu je uslijedilo još jedno sjajno izdanje Podgoričana – pobijeđena je ekipa ,,Roman obitelj“. U Splitu koji je tri puta dočekao klupskog prvaka Evrope, tadašnju Jugoplastiku, sve aktivnosti sa košarkaškom loptom su posebno svečane i značajne, priča Matija Ilić, jedan od osnivača GrafoMateksa.
– Organizacija turnira je bila za primjer, a on je pored takmičarskog imao i humnitarni karakter za Fondaciju ,,Djeca za djecu“. Igrali smo dobro u kontinuitetu, a naš Lazar Bailović je proglašen za MVP turnira. Sa pet ubjedljivih pobjeda u Splitu završili smo uspješnu
VATERPOLO: Primorac i Jadran M:tel dobili rivale za osminu finala Evrokupa
PODGORICA – Primorac i Jadran M:tel dobili su rivale za osminu finala Evrokupa.
Kotorani će u drugom po kvalitetu evropskom vaterpolo takmičenju igrati protiv ma-
sezonu koju smo počeli sa zlatom osvojenim na turniru u Valoni. Iako smo tokom sezone imali zdravstvenih problema i pehova, pa samim tim i prinudnih rotacija u timu, zadovoljni smo postignutim. Dva pobjednička pehara, dvije zlatne medalje, dvije srebrne i jedna bronzana medalja su odlični rezultati za naš mladi sastav. Na vrijeme ćemo krenuti sa pripremama za narednu sezonu. Cilj nam je da izborimo učešće na što jačim turnirima u takmičenjima „3 na 3“. Vjerujemo da naš sastav ima dosta ,,rezerve“ i prostora za napredak i tome ćemo posvetiti narednu sezonu – zaključio je Matija Ilić. D. DRAŠKOVIĆ
đarskog BVSC-a, a Novljani protiv Šapca. Crnogorske ekipe će u prvim mečevima biti gosti. Prvi dueli su 25. januara, a revanši 6. februara 2025. Oba naša tima su takmičenje počela u Ligi šampiona, ali nijesu uspjela da prođu grupu. A. M.
Većina stanovnika Đakovice i njenog zaleđa bili su muslimanski Albanci. Oni su se pridružili ionako velikom broju Albanaca, kako muslimana tako i katolika, koji su prethodnih godina pali pod crnogorsku jurisdikciju. Velike sile, a naročito Austrija i Italija, željele su da donekle isprave nepravdu nanijetu Albancima koji su bili primorani da žive izvan granica nove albanske države i preduzele su korake da zaštite njihova prava. Sredinom avgusta izdale su zajednički demarš koji je slijedio predstavci od prethodnoga proljeća upućenoj u ime etničkih manjina u Crnoj Gori. Cetinje je spremno odgovorilo da će muslimansko i katoličko stanovništvo u Crnoj Gori uživati sva prava i imati sve odgovornosti kao i pravoslavni građani. Pored toga, rečeno je da je Crna Gora „uvijek bila jedna od najtolerantnijih evropskih zemalja u postupanju prema manjinama“. Ta tvrdnja bila je pandan lakovjernosti onih koji su poznavali surovu prošlost Crne Gore i onih koji su kasnije te godine dobijali bezbrojne izvještaje o krvavom progonu katoličkih Albanaca. Poslije sklapanja Bukureškog ugovora albansko pitanje ostalo je neriješeno. Krajem septembra 1913. godine dvije komisije, koje su po nalogu Londonske konferencije imale zadatak da odrede granice nove albanske države, jedva da su otpočele svoj posao. Pogranični sukobi i pobune bili su ne-
Beograd je u oktobru 1913. okupirao veliki dio sjeverne Albanije. Jednostrana akcija Srbije provocirala je Beč, koji je postavio Beogradu ultimatum da se povuče iz Albanije ili će „Austrija biti primorana da pribjegne odgovarajućim mjerama“. Odlučna reakcija je brzo postigla željeni rezultat
uzbježni na dugačkoj, nesigurnoj granici. Beograd je na kraju uzeo stvar u svoje ruke ponovo okupiravši veliki dio sjeverne Albanije. Ekstremistička srpska štampa zahtijevala je direktno osvajanje cijelog regiona, čime bi velike sile bile stavljene pred svršen čin koji bi mogle da ponište samo ako pribjegnu ratu. Jednostrana akcija Srbije provocirala je Beč. Uz moralnu podršku Njemačke, austrougarski ministar spoljnih poslova Leopold Berthold je 18. oktobra postavio Beogradu ultimatum da se do 26. oktobra povuče iz Albanije ili će „Austrija biti primorana ...
da pribjegne odgovarajućim mjerama kako bi obezbijedila sprovođenje svojih zahtjeva“. Bertholdova odlučna reakcija brzo je postigla željeni rezultat. To ga je bez sumnje ohrabrilo da Srbiji postavi još jedan ultimatum za vrijeme krize koja je izbila sljedećeg proljeća.
(Po Albertinijevim riječima „još 1913. godine Austrija je preduzela korak koji je mogao dovesti do evropskog rata. Ona je pri tom očekivala da će Italija u tom ratu učestvovati na njenoj strani a da prethodno nije s tim upoznala italijansku vladu niti je tražila njen pristanak“ (Albertini, Origins of the War, I: 481).
I prije nego što je Austrija to zahtijevala, Crna Gora je objavila da će povući svoje trupe s albanskog tla. Ironija je u tome što je austrougarsko „osujećivanje avanturizma Srbije“ u Albaniji bilo donekle pozdravljeno u crnogorskim dvorskim krugovima. Činjenica da su srbijanske trupe dospjele u veli-
Povlačenje srbijanskih trupa bilo je praćeno krvoprolićem i terorom. Austrougarski generalni konzul u Skadru izvijestio je da su vojnici ubili čak šest stotina Albanaca. Iako je zahtijevana austrijska intervencija, Balhausplac je dozvolio da se povlačenje odvija po tom sumornom scenariju
ku blizinu centralne Crne Gore donekle je olakšala Nikoli borbu protiv zastupnika ujedinjenja sa Srbijom.
Na nesreću Albanaca, povlačenje srbijanskih trupa bilo je praćeno krvoprolićem i terorom. Austrougarski generalni konzul u Skadru izvijestio je da su vojnici ubili čak šest stotina Albanaca. Iako je zahtijevana austrijska intervencija, Balhausplac je dozvolio da se povlačenje odvija po tom sumornom scenariju, a namučeni Albanci su zatim pokušali da nastave normalan život.
CRNA GORA POSLIJE
BALKANSKIH RATOVA
Dok je Crna Gora pregovarala sa Srbijom o sudbini Sandžaka, u Evropi su pronošeni gla-
sovi da su ti pregovori samo prvi korak ka konačnom ujedinjenju dviju srpskih zemalja. Od kraja balkanskih ratova i tokom ljeta 1914. godine pitanje ujedinjenja bilo je u prvom planu unutrašnje i spoljne politike Crne Gore. Za vrijeme balkanskih ratova u Crnoj Gori je ojačao pokret za ujedinjenje. Još od početka vijeka crnogorski studenti i liberali tražili su od Beograda podršku i usmjerenje, ali nova srbofilija prerasla je granice intelektualnih krugova, zahvativši i šire slojeve. Događaji iz proteklih nekoliko godina, a naročito neuspjeli pokušaj da se zadrži Skadar, uzdrmali su povjerenje u Nikolu i njegove sinove. Prisajedinjenje velikog broja nesr-
I prije nego što je Austrija to zahtijevala, Crna Gora je objavila da će povući svoje trupe s albanskog tla. Ironija je u tome što je austrougarsko „osujećivanje avanturizma Srbije“ u Albaniji bilo donekle pozdravljeno u crnogorskim dvorskim krugovima
ba za vrijeme „oslobodilačkih ratova“ još više je oslabilo podršku dinastiji. Međutim, najubjedljiviji razlog za ujedinjenje bio je i ostao poražavajuće siromaštvo zemlje. Kao i njegovi prethodnici Erental i Agenor Goluhovski, Berthold je vjerovao da će stvaranje Velike Srbije, naročito ako je u nju uključena i Crna Gora, ugroziti sam opstanak Austro-Ugarske. On i većina habzburških zvaničnika bojali su se „moralnog i materijalnog jačanja (njihovog) tradicionalno neprijateljski raspoloženog susjeda ... (i) svesrpske ideje“, te su podržavali davnašnji stav da ujedinjenje treba spriječiti. Međutim, u novembru 1913. godine Berthold je shvatio da je pokret za ujedinjenje Srbije i Crne Gore jak i duboko ukorijenjen, što ga je primoralo da prvi put o tome razmišlja s izvjesnom fleksibilnošću. O promjeni svog stava obavijestio je samo najbliže savjetnike; iako nije odbacio i mogućnost da se prisajedinjenje Srbije i Crne Gore spriječi i upotrebom sile, priznao je da, na kraju, nastojanje Austrije da osujeti ujedinjenje možda neće uroditi plodom. Ako se to desi i Austrija bude dovedena pred fait accompli, on je bio spreman da, u zamjenu za priznanje takve situacije, traži da Crna Gora ustupi Albaniji svoje priobalje, zajedno s lukama Bar i Ulcinj. On je to okarakterisao kao „rješenje koje ima puno opravdanje s obzirom na činjenicu da je to područje prethodno pripadalo Turskoj i da na njemu živi veliki broj Albanaca“. Bez obzira na moguće posljedice, to će spriječiti Srbiju da dobije uporište na Jadranu. (Beč je imao i komercijalne i geopolitičke razloge da se protivi izlasku Srbije na more, to jest da primora Srbiju da svoju robu prevozi austrougarskom željeznicom do austrougarskih luka na Jadranu. Neki Austrijanci su tvrdili da bi pripajanje Crne Gore samo nominalno ojačalo uticaj Srbije i ne bi znatno uticalo na ravnotežu sila na Balkanu. Oni su smatrali da primitivne crnogorske luke nijesu u stanju da odgovore širokim razmjerama srbijanske trgovine te da nema razloga za paranoičan strah habzburških zvaničnika da će ona biti preusmjerena na jug. Godine 1913. ti argumenti nijesu mnogo uticali na Bertholda.) (Nastavlja se)
Javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice i Izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, oglašena je 02.12.2024. i trajaće zaključno sa 20.12.2024. godine.
Zbog velikog interesovanja javnosti Centralna prezentacija inoviranog Nacrta Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, koja je bila zakazana za 11.12.2024. godine, odložena je i biće održana u petak 13.12.2024. godine u periodu od 12.30h-15h u Plavoj sali Rektorata Univerziteta Crne Gore.
Prijedlozi, sugestije i komentari mogu se dostavljati Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (IV Proleterske brigade broj 19, Podgorica), putem pošte ili predajom na arhivi Ministarstva - radnim danima u terminu od 08.00h do 13.00h, zaključno sa 20.12.2024. godine. Takođe, prijedlozi i sugestije mogu se dostavljati i putem e-maila: javna.rasprava@mdup.gov.me zaključno sa 20.12.2024. godine.
Nacrt planskog dokumenta i Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu dostupan je na sajtu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine: www.gov.me/mdup/javne-rasprave
KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš Tel. 069/474-861
Poslovni broj Iv.br.1362/2024 Javni izvršitelj Snežana Begović iz Pljevalja, ul. Boška Buhe bb, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, MOSKOVSKA 29, Podgorica, PIB: 02289377, koga zastupa ADV. MARIJA ŠOFRANAC, ul.SLOBODE 60/IV, Podgorica protiv izvršnog dužnika DOO “ SRDANOV GROB “, MIŠE CVETKOVIĆA 20, Pljevlja, PIB: 03161544, sa poslednje poznatom adresom kako je ovde naznačeno, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 153,85 eura, dana 11.12.2024 godine,u skladu sa odredbama čl. 45 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl.list CG“ br.22/17) donio je Z A K LJ U Č A K
Za izvršnog dužnika DOO “SRDANOV GROB”, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju Iv.br.1362/2024 od 11.10.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima Rješenja o izvršenju o naknadnim troškovima Iv.br.1362/2024 od 11.12.2024 godine. Izvršni dužnik može preuzeti navedena pismena u kancelariji javnog izvršitelja, na adresi ul. Boška Buhe bb u Pljevljima, u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja svih pismena na oglasnoj tabli nadležnog Osnovnog suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Upozorava se izvršni dužnik da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka, odnosno, izvršni dužnik. Pljevlja, 11.12.2024. godine, JAVNI IZVRŠITELJ Snežana Begović
Na osnovu član14, stav 3 i 23, 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18)
OPŠTINA BAR
Sekretarijat za komunalno poslove i saobraćaj
O B A V J E Š T A V A ZAINTERESOVANU JAVNOST
da je Sekretarijat za imovinu i investicije, Opštine Bar, ul. Bulevar revolucije br.1,Bar podnijo zahtev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata za izgradnju lokalnog objekata od opšteg interesa – javne zelene površinr/parka, sa pratećom infrastrukturom koji se planira graditi na katastarskim parcelama broj 5761/1 KO Novi Bar, koja formira urbanističku parcelu UP4 u zoni G, u zahvatu DUP-a »Topolic I« Bar, Opština Bar, investitora Sekretarijat za imovinu i investicije, Opštine Bar.
U vezi sa navedenim pozivamo Vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, Bulevar revolucije broj 1, kancelarija broj 263, II sprat, radnim danima od 11 do 15 časova.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, je 5 radnih dana na adresu Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj, od dana objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem ovog projekta.
Dana 11. decembra 2024. u 92. godini upokojila se naša draga i mnogo voljena majka, svekrva i baba
ZORA JOKSIMOVIĆ
rođena BANDOVIĆ učiteljica u penziji
Posmrtni ostaci biće izloženi u kapeli na gradskom groblju u Beranama, 12. decembra, gdje se i prima saučešće od 9 do 13.30 časova, a sahrana pokojnice obaviće se istog dana u 14 časova na groblju u Pešcima.
OŽALOŠĆENI: sinovi ŽARKO DAŠIĆ i ACO, ćerka OLJA, jetrva ĆANA, snahe DUNJA i DANIJELA, unučad i porodice JOKSIMOVIĆ i BANDOVIĆ
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
12. decembar 2024.
Bolna je spoznaja da se nijesmo stigli zagrliti. Znaj da vječno živiš u nama, kroz slike našeg djetinjstva i odrastanja.
Posljednji pozdrav dragom komšiji
DUŠANU SEKULIĆU
Od porodice BOŽOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku
DUŠANU SEKULIĆU
Dragi DUJO, proživio si dug život časno i dostojanstveno.
Bio si nam više od zeta, kao rod rođeni. Na svemu ti veliko hvala. Neka tvoja dobra duša počiva u muru.
Porodica pokojnog NIŠE DESA, ZDRAVKO i MIODRAG sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom đeveru
Mili naš,
Iznenadio si nas tvojim odlaskom.
Više ništa neće biti isto. Ponosno ćemo čuvati uspomenu na tebe koji si riječju, stavom i pojavom zračio.
Vole te zauvijek,
RADOMIR Nikolin PEJOVIĆ
Sa ljubavlju i tugom opraštamo se od tebe, čovjeka velikog srca i topline. Hvala ti za svu ljubav, pažnju, dobrotu i požrtvovanje. I ne ideš ti nigdje, jer ostaješ tu sa nama i u našim srcima, vječno voljen i upamćen po svemu dobrom što si za nas uradio.
SAVICA PEJOVIĆ sa porodicom
Dana 11. decembra 2024. u 92. godini upokojila se naša draga i mnogo voljena majka
ZORA JOKSIMOVIĆ rođena BANDOVIĆ učiteljica u penziji
Draga naša majko, hvala ti za tvoju dobrotu, ljepotu, nježnost, pravičnost i vedri duh. Bila si nam oslonac, uz tebe je sve bilo lakše, zar treba pisati da te nikada nećemo zaboraviti, to govore i govoriće naša srca, naše duše, koje su od tebe satkane i u kojima si duboko. Počivaj u miru.
Tvoji ACO i OLJA sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom
DUŠANU SEKULIĆU OD KOMŠIJA IZ ULAZA
Voljeni naš deda
Ostavio si nam divne uspomene, sjećanja na odrastanje uz tebe jedinstvenog, po svemu. Nedostajaće tvoj glas, tvoj poziv i sva ljubav koju si nam svakodnevno pružao. Ponosne što smo tvoje.
523
522
Posljednji pozdrav voljenom stricu
RADOMIR Nikolin PEJOVIĆ
Dragi striko, hvala ti na svakoj toploj dobrodošlici, na ljubavi, pažnji, podršci... Zauvijek u našim srcima!
NOVKA TOMAŠEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
RADOMIR PEJOVIĆ
Neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Porodica pok. MIĆE PEJOVIĆA
Prestalo je da kuca srce mog brata
RADONJE BITA VUJOVIĆA
Dragi Baćko, u tvome srcu je bilo mjesta za porodicu, rodbinu, prijatelje i za sve koji su te poznavali.
Tvoj odlazak donosi tugu koja srca slama, ali ne može slomiti ponos što si bio najbolji brat, najpažljiviji ujo i prijatelj svih dobrih ljudi.
Uvijek ćeš živjeti u našim srcima.
Posljednji
pozdrav voljenom stricu
RADOMIR Nikolin PEJOVIĆ
Dragi striko, nema te znam... Ali vratit ćeš se ti – kroz snove, kroz sjećanje, kroz uspomene, vratit ćeš se ti svaki put kad pomislim na tebe.
Ova bol kao da korak jača, ali na okeanu vijest o tvome odlasku je glas plača, ova bol ima snagu tišine, u njoj odzvanja tvoja ljudskost i čujem ti ime. Kao da čujem tvoj vedar glas iz ove daljine, ostaje ponos što ne želim kriti, bio si najbolji stric i ne mogu te nikada zaboraviti.
Sinovac MILAN PEJOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom stricu
RADOMIR Nikolin PEJOVIĆ
Dragi striko, hvala ti na svemu. Nikada te nećemo zaboraviti.
MIRJANA LALOŠEVIĆ sa porodicom
Počivaj u miru, dobra dušo.
ZDRAVKA, STANKA i GOCA sa porodicama
Počivaj u Carstvu nebeskom a mi ćemo te čuvati od zaborava, naš Bito.
Mnogo je lijepih uspomena po kojima ćemo te pamtiti.
Sestra VINKA JOVOVIĆ sa porodicom 528
DACA PEJOVIĆ sa porodicom
DRAGICA BOGDANOVIĆ sa porodicom
Po dobru ćemo te pamtiti i od zaborava čuvati.
VOJKA BOJOVIĆ sa porodicom
Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo.
FILIPOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
RADONJI BITU VUJOVIĆU
Opraštamo se od Tebe u nevjerici da više nisi sa nama.
Hvala ti za neizmjernu toplinu i brižnost.
Tvoj plemeniti lik ostaće da živi u našim sjećanjima.
Dragom ujaku
RADONJI BITU VUJOVIĆU
Hvala ti za ljubav, dobrotu i brižnost kojom si nas uvijek obasipao.
Zauvijek ćemo čuvati uspomene na tebe.
Sestrična ANA i zet VLADIMIR
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dragom
Dragom bratu
RADONJI – BITU VUJOVIĆU
Ne postoje prave riječi, kojima mogu opisati bol i tugu za tobom.
Tvoja sestra JAGODA sa porodicom
Voljena naša mama i bako
KAĆA STEFANOVIĆ
Svakoga dana si u našim mislima svih ovih predugih šesnaest godina. Volimo te beskrajno i beskrajno nam nedostaješ. Počivaj u miru, naš dobri, lijepi anđele.
Tvoji najmiliji SAŠA, MARKO i SNEŽANA
525
Posljednji pozdrav
BITU VUJOVIĆU
Kolege dragog Bita i njegove supruge Dragane saučestvuju u bolu zbog iznenadne smrti.
KOLEKTIV UPRAVE ZA ŠUME PJ NIKŠIĆ
BITU VUJOVIĆU
Neka ti duša počiva u raju.
MILOJKA PEROVIĆ sa porodicom
Dragom
Neka te anđeli čuvaju.
BITU VUJOVIĆU
S poštovanjem, SNEŽANA i NAJA sa porodicama
492
Voljenom bratu
VESNA BOJANIĆ sa porodicom 500
Navršava se pola godine od smrti
BITU VUJOVIĆU
Tiho si otišao kao što si i živio. Čuvaćemo te od zaborava.
– MIJA PEJOVIĆA
Vrijeme leti a rana ne prolazi. Od kad nijesi sa nama velika je praznina... Tvoju dobrotu ćemo pamtiti zauvijek.
Dana 19 decembra 2024 navršava se tužna godina dana od kada nas zauvijek napusti naš dragi
RADOŠ – LALE DUBLJEVIĆ
Tvojim odlaskom nastala je velika tišina i praznina. Sa ljubavlju i tugom čuvamo te od zaborava.
Uža porodica će u subotu 14 decembra u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću.
Sa tugom tvoja porodica: RADMILA, DUNJA, DUŠAN, VLADIMIR, LJUBICA, MATIJA, DIMITRI, ANDRIJA i ALEKSA
RADOŠ – LALE DRAGOMIR 2023–2024 2023–2024
DUBLJEVIĆ
RADMILA, DUNJA, DUŠAN sa porodicama
Godina je dana od smrti moga brata
503
Petnaest godina je od smrti našeg dragog supruga i oca
12. decembar 2024.
Decembar je prepun tuge. Pokušavam da nađem riječi da opišem kako prolaze dani bez tebe. U svakom si trenutku života tu, u svakom uzdahu, sa svakim danom ponovo dođeš kod mene.
Dragi moj Veljo, ne možeš otići iz mojeg srca i sjećanja.
Počivaj u toplom roditeljskom zagrljaju, suzo sestrina.
Sestra MARIJA, sestrić DARKO i zet DUŠAN RASPOPOVIĆ
RADOŠ – LALE DRAGOMIR 2023–2024. 2023–2024.
DUBLJEVIĆ
Sa ponosom i poštovanjem nosimo vas u našim srcima. S ljubavlju i tugom čuvamo vas od zaborava.
NOVICA, SENKA, BILJANA i RADE MILOŠEVIĆ
Prošlo je 25 godina od kada nas je napustio naš dragi otac
501
RAJKO Perov ARNAUTOVIĆ 12. 12. 1999 – 12. 12. 2024.
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje prazninu i bol u našim srcima.
Zahvalni smo ti za nesebičnu ljubav, podršku i radost koju si nam pružao.
Sa nama si u sjećanjima, tvoju dobrotu i duhovitost svakodnevno pominjemo.
Počivaj u miru, dragi tata.
Ljubavlju te čuvamo od zaborava, ponosni smo što smo tvoja djeca.
ALEKSANDRA i IVAN sa porodicama
Godina dana je od kada nije sa nama naš dragi
Trajaćeš u našim najljepšim uspomenama.
LAZO i BEBA RASPOPOVIĆ sa porodicom
Prošle su dvije godine od smrti naše voljene
Vrijeme koje prolazi ne briše sjećanja, ne liječi tugu, ne umanjuje prazninu u našem domu, ali jača ponos što smo te takvu imali. Premalo je riječi da iskažemo koliko nam nedostaješ i koliko smo ti zahvalni na pažnji, brizi i nesebičnoj ljubavi prema porodici. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te vječno voljeti i sa ponosom o tebi pričati.
Tvoji najmiliji: DANILO, BORIS, IGOR, BRANKA, JULIJA i SOFIJA
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA
zainteresovanu javnost da je preduzeće „SAMPADA” d.o.o. iz Bara podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poslovno stambenog objekta, na dijelu urbanističke parcele A2-UP4, u zahvatu DUP-a „Topolica IV”, koju čine katastarske parcele broj 5846/6 i 5846/7, KO Novi Bar u opštini Bar.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, radnim danima od 9 do 12 časova i u Sekretarijatu za komunalne poslove i saobraćaj Opštine Bar. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www. epa.org.me.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 18. 12. 2024. godine.
Na osnovu člana 7 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“, br 18/11 52/16) članova 1, 2 3 Ugovora o zajedničkom djelovanju zaključenog dana 09.12.2024. godine, broj ovjere OV-11550/2024, između: Mićunović Đorđa, JMBG 0512992260018, Mićunović Predraga, JMBG 2703973210279 i Kustudić Andree JMBG 0912986265014, Mićunović Đorđe, sa prebivalištem na adresi Kamenovo bb, Budva (u daljem tekstu: „Sticalac“) dana 09.12.2024. godine donosi sledeću: ODLUKU da izvrši preuzimanje akcionarskog društva ZETA FILM AD BUDVA, PIB 02005263 sa sjedištem na adresi Mediteranska br 4, Budva (u daljem tekstu: „Emitent“) Član 1. Mićunović Đorđe, sa prebivalištem na adresi Kamenovo bb, Budva stekao je dana 06.12.2024. godine 70 akcija sa pravom glasa emitenta, što zajedno sa akcijama koje je posjedovao do dana sticanja ovih akcija čini 22,74873906 % ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa odnosno 266.332 akcija u emitentu.
Povezano lice sa Sticaocem u skladu sa članom 2 stav 1 tačka 3 alineja 3 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“, br. 018/11 od 01.04.2011., 052/16 od 09.08.2016.), Mićunović Predrag, sa prebivalištem na adresi Kamenovo bb, Budva posjeduje 716.037 akcija sa pravom glasa emitenta, što čini 61,16027691 % ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.
Povezano lice sa Sticaocem u skladu sa članom 2 stav 1 tačka 3 alineja 1 i 3 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“, br. 018/11 od 01.04.2011., 052/16 od 09.08.2016.), Kustudić Andrea sa prebivalištem na adresi Dragana Radulovića bb, Podgorica posjeduje 129.762 akcije sa pravom glasa emitenta, što čini 11,08361698% ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa. Sticalac i povezana lica nakon sticanja akcija emitenta i ovjere ugovora o zajedničkom djelovanju prema emitentu zajedno posjeduju 1.112.131 akciju sa pravom glasa emitenta, što čini 94,99263296% ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa u emitentu. Nakon sticanja akcija emitenta s pravom glasa u procentu višem od 30%, Sticalac će sa povezanim licima Mićunović Predragom Kustudić Andreom sa kojima zajednički djeluje, sprovesti postupak preuzimanja emitenta u skladu sa odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“ br. 18/11 od od 01.04.2011. godine, 052/16 od 09.08.2016. godine). Član 2. O ovoj odluci Sticaoc će obavijestiti emitenta i Komisiju za tržište kapitala Crne Gore, najkasnije u roku od dva radna dana od dana sticanja akcija. Ova Odluka objaviće se u dnevnim štampanim medijima Pobjeda i Vijesti u roku od četiri radna dana od dana sticanja akcija. Član 3. Sticalac će najkasnije u roku od osam dana od dana javnog objavljivanja Odluke o preuzimanju, podnijeti Komisiji za tržište kapitala Crne Gore zahtjev za odobrenje javne ponude za preuzimanje emitenta. Član 4. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
Sticalac Mićunović Đorđe
DRŽAVNO TUŽILAŠTVO
Tu.br. 556/24
Podgorica, 11. decembar 2024. godine
Na osnovu člana 17 st. 1 i 156 Zakona o Državnom tužilaštvu („Službeni list CG“ broj 11/15, 42/15, 80/17, 10/18, 76/2, 59/21 i 54/24), člana 17 i 18 Zakona o pripravnicima u sudovima i Državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu („Službeni list CG“ broj 55/16 i 57/16) i Plana potrebnog broja pripravnika u Državnom tužilaštvu Tu. broj 66/23 od 30.01.2023. godine, VRHOVNO DRŽAVNO TUŽILAŠTVO objavljuje
JAVNI OGLAS za potrebe Državnog tužilaštva
1.Pripravnik/ca – Više državno tužilaštvo u Podgorici
-Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme u trajanju od 3 (tri) godine, -Visoko stručno obrazovanje u obimu od 240 CSPK-a (VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja), Pravni fakultet
-Položen ispit za pripravnike u sudovima i Državnom tužilaštvu (ispit za pripravnike)
2.Pripravnik/ca – Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici
-Izvršilaca: 2, na određeno vrijeme u trajanju od 3 (tri) godine, -Visoko stručno obrazovanje u obimu od 240 CSPK-a (VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja), Pravni fakultet
-Položen ispit za pripravnike u sudovima i Državnom tužilaštvu (ispit za pripravnike)
3.Pripravnik/ca – Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru
-Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme u trajanju od 3 (tri) godine, -Visoko stručno obrazovanje u obimu od 240 CSPK-a (VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja), Pravni fakultet
-Položen ispit za pripravnike u sudovima i Državnom tužilaštvu (ispit za pripravnike)
4.Pripravnik/ca – Osnovno državno tužilaštvo u Baru
-Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme u trajanju od 3 (tri) godine, -Visoko stručno obrazovanje u obimu od 240 CSPK-a (VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja), Pravni fakultet
-Položen ispit za pripravnike u sudovima i Državnom tužilaštvu (ispit za pripravnike)
5.Pripravnik/ca – Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću
-Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme u trajanju od 3 (tri) godine, -Visoko stručno obrazovanje u obimu od 240 CSPK-a (VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja), Pravni fakultet
-Položen ispit za pripravnike u sudovima i Državnom tužilaštvu (ispit za pripravnike)
6.Pripravnik/ca – Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju
-Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme u trajanju od 3 (tri) godine,
-Visoko stručno obrazovanje u obimu od 240 CSPK-a (VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja), Pravni fakultet
-Položen ispit za pripravnike u sudovima i Državnom tužilaštvu (ispit za pripravnike)
7.Pripravnik/ca – Osnovno državno tužilaštvo u Beranama
-Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme u trajanju od 3 (tri) godine,
-Visoko stručno obrazovanje u obimu od 240 CSPK-a (VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja), Pravni fakultet
-Položen ispit za pripravnike u sudovima i Državnom tužilaštvu (ispit za pripravnike)
Potrebna dokumentacija:
-Prijava u kojoj je naznačeno ime i prezime, adresa, kontakt telefon kandidata/kandidatkinje i naznaka državnog tužilaštva za koje se kandidat/kandidatkinja prijavljuje, -Uvjerenje o državljanstvu, -Fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta,
-Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, -Diploma ili uvjerenje o završenom četvorogodišnjem programu na Pravnom fakultetu, VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena studiranja), -Uvjerenje o položenom ispitu za pripravnike u sudovima i Državnom tužilaštvu (ispit za pripravnike), izdato od Ministarstva pravde Crne Gore.
Kandidat/kandidatkinja može Vrhovnom državnom tužilaštvu dostaviti kopiju navedene dokumentacije, dok je original dužan pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Vrhovnog državnog tužilaštva za sprovođenje oglasa.
Vrhovno državno tužilaštvo vodi računa o ostvarivanju prava na srazmjernu zastupljenost pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, iz kog razloga se zainteresovani kandidati o navedenom mogu izjasniti u prijavi na javni oglas.
Potrebna dokumentacija u zatvorenoj koverti podnosi se u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu:
VRHOVNO DRŽAVNO TUŽILAŠTVO
Ulica Slobode broj 20, sa naznakom za javni oglas za potrebe Državnog tužilaštva
Kontakt osoba – Jelena Popović
Telefon: 020/230-626
Rad sa strankama od 12h-14h
www.tuzilastvocg.me
NAPOMENA: Kandidati koji su studijski program na Pravnom fakultetu završili po Bolonjskom procesu dužni su da dostave diplomu/uvjerenje sa osnovnih i specijalističkih akademskih studija. Kandidati koji su Pravni fakultet završili u inostranstvu dužni su dostaviti i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC Milorad Marković
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
DOO “KOMUNALNO” Tivat
Broj: 01-430/24-1174/2 Tivat, 11.12.2024
DOO “KOMUNALNO” Tivat na osnovu Odluke Odbora direktora o pokretanju postupka prodaje vozila br. 09-043/24-65/37 od 29.10.2024.g., člana 40 Zakona o državnoj imovini (“Službeni list Crne Gore”, broj 21/09 i 40/11), shodno članu 14, a u vezi sa članom 27 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Službeni list Crne Gore” br 44/10) , objavljuje:
PRVI JAVNI POZIV ZA PRODAJU VOZILA PUTEM TENDERSKE PRODAJE (PRIKUPLJANJEM PONUDA)
Predmet prodaje su vozila kako slijedi: -Teretno vozilo – VOLKSWAGEN 25 CS, godina proizvodnje 1987, reg.oznaka TV CG049, broj šasije WV2ZZZ24ZHH037438, neregistrovan, početne cijene 850,00€, sa uračunatim PDV-om. -Specijalno radno vozilo-JOHNSON SWEEPER COMPACT, godina proizvodnje 2005, reg.oznaka TV AA13, broj šasije SA92VM50X52068951, neregistrovan, početne cijene 1.800,00€, sa uračunatim PDV-om, -Putnički automobil VOLKSWAGEN GOLF II, godina proizvodnje 1992, registarskih oznaka TVCG 047, broj šasije WVWZZZ1GZNP213457, neregistrovan, početne cijene 200,00€, sa uračunatim PDV-om, -Putnički automobil VOLKSWAGEN GOLF II, godina proizvodnje 1990, registarskih oznaka TVCG 076, broj šasije WVWZZZ1GZLW459174, neregistrovan, početne cijene 300,00€, sa uračunatim PDV-om, -Putnički automobil VOLKSWAGEN GOLF II, godina proizvodnje 1991, registarskih oznaka TVCG 084, broj šasije WVWZZZ1GZNBQ10840, neregistrovan, početne cijene 300,00€, sa uračunatim PDV-om Zainteresovani kupci vozila mogu pogledati svakog radnog dana od 09 do 11 časova, počev od dana 12.12.2024 godine do dana 19.12.2024. godine. Predmetna vozila se prodaju u viđenom stanju i bez prava na naknadnu reklamaciju. Pravo učešća na javnom pozivu za prikupljanje ponuda (tenderska prodaja) imaju sva pravna i fizička lica koja predaju ponude u zatvorenim kovertama.
Ponuda za nadmetanje treba da sadrži: -Redni broj i registarsku tablicu ili broj šasije vozila za koje je ponuđač zainteresovan - Ponuđena cijena izražena u eurima - Podatke o ponuđaču (za fizička lica: ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša, broj telefona ; za pravna lica: naziv i sjedište, potvrda o registraciji iz Centralnog registra Privrednog suda za domaća odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica). Kriterijum sa prodaju vozila je najveća ponuđena cijena koja ne može biti manja od početne cijene navede u ovom Pozivu. Vrijeme mjesto podnošenja ponude: Ponude dostaviti u zatvorenoj koverti sa naznakama: - “KOMUNALNO doo Tivat” - “Ponuda za kupovinu vozila” - “Ne otvaraj prije zvanične sjednice javnog otvaranja ponuda”. Na koverti moraju biti naznačeni i osnovni podaci o ponuđaču (naziv i adresa).
Ponude se dostavljaju na adresu: KOMUNALNO doo Tivat, Luke Tomanovića br 7, Tivat, do dana 20.12.2024. godine (petak) do 10 časova.
Javno otvaranje ponuda će biti održano nakon isteka krajnjeg roka za prijem ponuda, 20.12.2024. godine u 10.30 časova u prostorijama KOMUNALNO doo Tivat, Luke Tomanovića br. 7., uz mogućnost prisustva zainteresovanih ponuđača.
Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje su nepotpune, u smislu dostavljanja dokaza/podataka određenim ovim Pozivom, kao u slučaju ako nijesu zatvorene i one koje su ispod početne cijene neće se razmatrati. Učesnik koji ponudi najvišu cijenu, proglašava se Kupcem. Ukoliko dva ili više ponuđača ponude istu cijenu, ponude će se licitirati na licu mjesta.
Izabrani kupac je dužan da zaključi Ugovor o kupoprodaji u roku od 5 dana od dana otvaranja ponuda. Kupac mora u cjelosti izvršiti uplatu ugovorenog iznosa u roku od 10 dana od dana zaključenja ugovora.
Preuzimanje vozila izvršiće se nakon uplate ugovorenog iznosa.
Kupac je dužan preuzeti vozilo u roku od 7 dana od dana uplate ugovorenog iznosa. Kupac snosi troškove ovjere ugovora i prevoda vozila.
U slučaju da izabrani ponuđač odustane od kupovine, odnosno ukoliko ne potpiše Ugovor o prodaji u definisanom roku ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, Ugovor se može zaključiti sa drugorangiranim ponuđačem. Kontakt osoba: Za vrijeme trajanja poziva za prikupljanje ponuda za prodaju vozila putem pisane licitacije zainteresovani kupci mogu dobiti sva potrebna obavještenja na br. tel. 032 671 039
Tekst poziva objavljen je u dnevnim novinama “VIJESTI”, kao i na web sajtu KOMUNALNO doo Tivat : http://komunalnotivat. com/
OPŠTINA BUDVA
Društvo sa ograničenom odgovornošću „PARKING SERVIS BUDVA“ BUDVA Broj 1563
Budva, dana 10.12.2024.godine
D.O.O. ,,Parking servis Budva” Budva na osnovu čl.40. Zakona o državnoj imovini CG (,,Sl.list CG” br.21/09 br.40/11) a u skladu sa čl. 5 Uredbe o prodaji davanju u zakup stvari u državnoj imovini (,,Sl.list CG” br.44/10), Odluka Odbora Direktora Društva br. 1062/6 I 1062/7 od 26.08.2024.godine, kao i Izvještaja o stručnoj procjeni upotrebljavanih oštećenih vozila br. 1473 od 11.11.2024 , dana 10.12.2024 .godine oglašava:
POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA PUTEM PISMENE LICITACIJE Za prodaju polovnih motornih vozila
Predmet prodaje su: 1.Putničko motorno vozilo marke ,,ZASTAVA KORAL 1.1” registarske oznake BD-AA 334( istekla registracija ) snage motora 41 KW, radna zapremina 1116 cm br.šasije VX1145A0001102093,godina proizvodnje 2006. pređena kilometraža-65.103 km, sa procjenjenom vrijednošću-odnosno početnom cijenom od 300,00Eura.Vozilo nije u voznom stanju.
2.Teretno vozilo specijalne namjene “Pauk” marke ,,Mercedes Benz 814” registarske oznake BD-CG079( istekla registracija ) snage motora 97 KW, radna zapremina 5958 cm, br.šasije WDB6740131K009278 ,godina proizvodnje 1993. pređena kilometraža-390.661 km, sa procjenjenom vrijednošću –odnosno početnom cijenom od 3.242,50 Eura.Vozilo nije u voznom stanju.
Početne cijene ne sadrže PDV. Vozila se mogu vidjeti na parkiralištu D.O.O.,,Parking servis Budva” Budva, koje se nalazi iznad Tehnomax-a u Budvi, na zaobilaznici. Vozila se prodaju u viđenom stanju, bez prava na reklamaciju.
Ponudu dostaviti : -u zapečaćenoj koverti na adresu D.O.O ,,Parking servis Budva” Budva. Mediteranska bb, TQ Plaza , III sprat , 85310 Budva sa naznakom -,, Ponuda za pismenu licitaciju” , -,,NE OTVARAJ prije zvaničnog javnog otvaranja ponuda”-. Na koverti moraju biti naznačeni i osnovni podaci o ponuđaču.
Ponuda za nadmetanje treba da sadrži: -redni broj i registarsku tablicu vozila za koje je ponuđač zainteresovan.
-ponuđenu cijenu izraženu u eurima. -tačan naziv, adresu, broj telefona ponuđača i -dokaz o uredno uplaćenom depozitu Krajnji rok za podnošenje ponuda je 20.12.2024.godine kada će se obaviti otvaranje ponuda u prostorijama D.O.O. ,,Parking servis Budva” Budva sa početkom u 10 časova. Otvaranje ponuda će sprovesti Komisija za prodaju polovnih osnovnih sredstava-vozila.
Pravo učešća na licitaciji imaju fizička pravna lica koja uplate 10% početne cijene na žiro račun D.O.O ,,Parking servis Budva” Budva 565-155578 kod Lovćen banke ( uz napomenu za uplatu depozita za učešće na licitaciji )
Neuspješnim učesnicima na licitaciji uplaćena sredstva biće vraćena, a uspješnom ponuđaču,tj. Ponuđaču koji je ponudio najvišu cijenu, biće uračunata u cijenu kupoprodajnog ugovora.
D.O.O ,,Parking servis Budva” Budva zadržava pravo, da ukoliko licitaciona komisija procjeni da nijedna ponuda ne odgovara tržišnoj vrijednosti vozila koja su predmet licitacije, Ugovor ne dodijeli ni jednom ponuđaču obnovi postupak licitacije.
Ponude dostavljene poslije navedenog roka kao i one koje su nepotpune, u smislu dostavljanja dokaza određenim ovim Pozivom, kao i u slučaju ako nijesu zapečaćene one koje su ispod početne cijene neće se razmatrati.
Kriterijum za prodaju vozila je najveća ponuđena cijena, koja ne može biti manja od početne.
Učesnik koji ponudi najvišu cijenu proglašava se Kupcem.
Ukoliko dva ili više ponuđača ponude istu cijenu, Komisija će na licu mjesta za takve ponuđače organizovati dodatnu licitaciju putem pismenih ponuda u zatvorenim kovertama,a sve do izbora najpovoljnijeg ponuđača. U slučaju da oba ponuđača odustanu od davanja ponuda, oba gube pravo na povraćaj depozita.
Izabrani Kupac je dužan da zaključi Ugovor o kupoprodaji u roku od 7 dana od dana otvaranja ponuda.
Kupac mora u cijelosti izvršiti uplatu ugovorenog iznosa u roku od 3 dana od dana zaključenja Ugovora.
Preuzimanje vozila izvršiće se nakon uplate ugovorenog iznosa.
Kupac je dužan preuzeti vozila u roku od 7 dana od dana uplate ugovorenog iznosa.
Ukoliko izabrani Kupac odustane od zaključenja Ugovora, uplaćeni iznos se ne vraća.
Lice zaduženo za prijem ponuda : Duletić Milo tel 033/402-492
Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me
Četvrtak, 12. decembar 2024. • broj 452.
zbog čega je Almodovarova drama „The Room Next Door“ sa Tildom Svinton i Džulijan Mur –najveće lmsko razočaranje godine
: Str. 6, 7. i 8.
Zanimljivo je kada edukovana i krajnje zanimljiva publika pogleda neko ostvarenje nakon kojeg se vode diskusije u bioskopskom kafe-klubu. U to sam imao priliku da se uvjerim nedavno na Human rights film festivalu, gdje sam imao priliku da uz velike svjetske autore predstavim i moj film „Porodica na određeno vrijeme“. Zagrebački festival otvoren je 2. decembra i trajao do sinoć, a već 22 godine prikazuje recentna ostvarenja u domenu autorskog filma a koji se tiču ljudskih prava u najširem smislu. Ljudi u Zagrebu su „žedni“ filmova koji temeljno pomjeraju granice i bave se temama iz svog dvorišta. Film je uvijek pogled u unutrašnje dvorište, ono koje nemamo prilike vidjeti ako smo turisti u nekom gradu odnosno zemlji. Za ovogodišnje izdanje čelni ljudi festivala Petar Milat i Igor Marković u Zagrebu su tokom sedam dana prikazali velike filmove među kojima se sigurno nalazi nekoliko koje ćemo sigurno vezivati kao „one filmove“ koji su obilježili 2024. godinu koja se polako završava. Filmove moramo gledati u bioskopu jer je to jedini način uspostavljanja dublje komunikacije između autora i naspublike koji s nestrpljenjem gledamo film. Taj stepen posebne komunikacije je nešto što očajnički nedostaje, makar, jednom dijelu crnogorskog društva. Gledajući „Nošeni plimom“ (,,Caught by the Tides“, Đia Žangke), „Mačke iz Gokogu hrama“ (,,The Cats of Gokogu Shrine“, Kazuhiro Soda) ili pak nove filmove Vang Binga i Lava Dijaza, shvatam koliko je neophodno njegovati autorski izraz ma koliko malo publike posjećivalo ovakve događaje. Dugoročno oni stvaraju publiku i vice versa Sa druge strane, u Podgorici od 10. do 14. decembra crnogorska publika može pratiti sličan program poput ovog u Zagrebu na filmskom festivalu ljudskih prava Ubrzaj. Iako, znatno produkciono manji, svakako ne manje značajan crnogorski festival. Imao sam prilike da pogledam sve filmove koje ovaj festival prikazuje u programu. Odabir određenih naslova možda nije adekvatan u tom pogledu da bude dio ovog festivala jer odsustvom kvaliteta odskaču od nekih važnih naslova koje su orga-
Piše: Sead ŠABOTIĆ
Filmski festivali neophodni su nam sa svim pratećim programima i panel razgovorima koje pokreću. Na taj način možemo da postanemo otvoreno društvo koje trasparentno govori o anomalijama koje nam se dešavaju ili se mogu desiti
nizatori odlučili prikazati. Svakako, to je domen selektorske politike u koji ovom prilikom neću ulaziti, ali ću o pojedinim naslovima reći ponešto. Festival otvara veoma interesantan film ,,Novosadsko sećanje“ mog prijatelja Aleksandra Reljića koji obrađuje problem koji, iako se dogodio davno, do danas ostavlja reperkusije. Krajnje analitički, angažovano i strogo ljevičarski, Relja tretira događaj u istoriji poznat pod nazivom novosadska racija ili Racija u južnoj Bačkoj iz 1942. godine u kojoj su od mađarskih okupacionih vlasti mahom postradali Srbi, Jevreji i Romi. Strašan zločin Relja obrađuje iz ugla profesorice istorije koja se bori da đaci-
ma u srednjoj školi objasni ovaj događaj. Posebno emotivna scena je ona kada Relja u saradnji sa profesoricom đacima na čas dovodi Ivana Ivanjija koji srednjoškolcima priča o ovom stravičnom događaju koji je preživio. U jednom trenutku djevojčica postavlja Ivanjiju pitanje koje ga natjera na suze. Taj momenat uhvaćen okom kamere je sirova moć dokumentarnog filma zbog koje, vjerujem, Relja i ja stvaramo dokumentarne filmove. Drugi veoma važan i emotivno snažan film koji sigurno neće ostaviti crnogorsku publiku ravnodušnom je „Kiks“ mađarskog dvojca Davida Mikulana i Balinta Revesea. O ovom filmu znam puno i na kraju mi je veoma drago da su nakon nešto više od decenije ova dva momka završila ovu sagu. Upoznali smo se na velikoj svjetskoj radionici dokumentarnog filma „EX-Oriente“ na kojoj su oni prezentovali rough cut verziju tokom višemjesečnog trening programa na kom smo svi razvijali filmove na kojima u tom trenutku radimo. Iako, u fazi nastanka, u grubo montiranim segmentima mogao se vidjeti dijamant od filma. Balint je upoznao Davida dok je bio student režije koji obožava skejtbord i koji je u tom trenutku snimao klince iz komšiluka koji gluvare i voze skejt na periferiji Budimpešte. Njih dvojica su ih godinama snimali a publika može vidjeti kako su se klinci transforisali u delinkvente a potom u ozbiljne izgrednike, dok autori time pokazuju presjek savremenog mađarskog društva.
Pitanja iz svih navedenih filmova moraju se ticati i nas jer savremeno crnogorsko društvo u sebi očitava sve probleme koje donose ovi filmovi. Festivali ovog tipa neophodni su nam sa svim pratećim programima i panel razgovorima koje pokreću. Na taj način možemo da postanemo otvoreno društvo koje trasparentno govori o anomalijama koje nam se dešavaju ili se mogu desiti. S toga, nadam se da ćete uživati u ovim filmovima kojima moramo dati vremena i prostora na našoj kulturnoj sceni.
„Black
to se događa sa špijunskim trilerima i velikim glumačzvijezdama? Ko je što činio ove godine, Netfliks i bratija
zahuktavali su svoje striming ratove
gurajući ih u oktanske špijunaže sa vrtoglavim obrtima, oči-
gledno ciljajući na novu „zlatnu koku“ u koju bi mogli da uspu
barem nekoliko sezona. Ta-
ko smo, između ostalih, dobili serije „The Day of the Jackal“
Inside“, u kojoj Ted Danson pretvara starački dom u poprište urnebesne, a katkad i vrlo dirljive gerijatrijske igre mačke i miša.
, „The , „Mr Donaldom
mičnu varijaciju
(Peacock) s Edijem Redmejnom, „The Agency“ (Paramount+) sa Majklom Fasbenderom i Ričardom Girom Veil“ (FX) s Elizabet Mos and Mrs Smith“ sa Gloverom, pa i kona temu – Net-
fliksovu „A Man on the
Kad ostavimo po strani serije Dansona i Glovera, obje mnogo opuštenije u svojoj koži u odnosu na ostatak navedene ekipe, ove godine ipak nijesmo dobili niti jednu novu špijunažu vrijednu pamćenja, a kamoli produživanja sezone. Ili je makar tako izgledalo donedavno, dok Netfliks ponovo nije odigrao kartu „špijunski triler“, ali ovog puta sa mnogo većim ambicijama i, čini se, u cilju da parira suparničkom servisu Apple TV+ i zasluženom hitu „Slow Horses“.
Nevolje srca
Šestodjelna prva sezona britanske serije „Black Doves“ sletjela je na Netfliks i biće bez sumnje jedan od najvećih hitova ovog striming giganta u (pret)prazničnim sedmicama koje dolaze. Atmosfera božićnog Londona, u kojem se paralelno pune ćurke, kite jelke, ispijaju piva i pjeva uglas – ali i teku krv i teorije zavjere u potocima, idealna je neboliglava za posljednji mjesec u godini u kojoj je već mnogo čega televizijskog pretureno preko grbače. No, znači li to da „Slow Horses“ treba da pakuje prnje i sprema se za penziju? Ma kakvi... Koliko god to Netfliks ciljao i želio, neće se dogoditi. Eplova špijunska poslastica, sa kojom „Black Doves“ ima ponešto zajedničko, ipak je mnogo šarmantnija od svog najsvježijeg striming protivnika. Ali, ni to ne znači da serija Džoa Bartona, autora briljantne a vrlo potcijenjene „Giri/Haji“, nema poneki poklončić za ostaviti ispod jelke. Štoviše, ima ih u „Black Doves“ sasvim dovolj-
hit „Slow Horses“, ali može da bude Netfliksova zlatna koka
Krimi-poslastica sa Gerijem
Oldmanom mnogo je šarmantnija od serije Džoa Bartona, ali to ne znači da Kira Najtli i Ben Višo ne uspijevaju da ostave poneki poklončić ispod jelke
no i upakovani su sa tako simpatičnim mašnicama, da ćete vrlo rado ispratiti i drugu sezonu, čije je snimanje već potvrđeno.
Radnja se, dakle, odvija uoči božićnih praznika u Londonu, čiji je svaki kutak okićen lampicama, bombicama i razdraganim feštađunima koji su popili barem jedan „ginis“ više. I sve djeluje kao sa razglednice, dok se sa jednim nasmijanim Djeda Mrazom probijamo kroz nepregledni, raspjevani narod u lokalnom pabu... ali, s obzirom na to koja se pjesma pjeva, odlično znamo da su nevolja i tuga iza ćoška. Jer, iz grla Londonaca i onih koji se tako osjećaju otima se „Fairytale of New York“.
Barton, nimalo slučajno, i otvara i zatvara prvu sezonu serije „Black Doves“ sa božićnim i bezvremenim klasikom irske bande The Pogues. Izborom pjesme jasno stavlja do znanja da nas čeka rolerkoster konfliktnih emocija, te da se ispod tog predivnog prazničnog pokrova - skrivaju slomljena srca. A kome pripadaju, kako su skrckana na parčiće, te kakve veze sa tim imaju britansko ministar-
stvo odbrane, Kinezi, CIA i jedna naizgled obična domaćica i majka dvoje djece, saznajemo u nastavku... Čim posvjedočimo simultanom ubistvu troje naizgled nepovezanih ljudi, na tri kraja Londona.
Nuklearna bombica
Jedan od ubijenih zvao se Džejson (Endru Kodži) i bio je samo običan državni službenik, tipičan ćata, naizgled niko bitan i vrijedan... ili makar ne toliko važan, da zbog bilo čega što je uradio – popije snajper.
Džejson je, pak, kako saznajemo, bio užasno važan makar jednoj osobi. Toliko se ludo Helen Veb (Kira Najtli) u njega zaljubila, da je planirala da ostavi supruga Volisa (Endru Bjukan) i odvede sa sobom dvoje djece.
Caka? Pa, Volis je ministar odbrane sa velikom šansom da postane premijer Velike Britanije... a Helen prikrivena špijunka, koja za potrebe tajne organizacije „Black Doves“, iz njega muze najveće državne tajne. I više od deset godina ih prodaje onom kupcu koji najviše ponudi, bili to kriminalci, drugi špijuni ili, pak, geopolitičke sile poput SAD ili Kine.
„Crne golubice“ predvodi misteriozna gospodža Rid (Sara Lankašir, blago iz krimi-masterpisa „Happy Valley“), koja se ne ustručava da u poslove organizacije uključi i eksterne igrače sa zasebnim „ubilačkim“ moralnim kodeksom poput Sema Janga (Ben Višo).
Onaj koji sebe profesionalno klasifikuje kao „triggerman“ (što je samo fensi naziv za plaćenog ubicu) ima cijelu istoriju sa Ridinom „ljubimicom“. Helen mu je dužna sve svoje znanje o odbrani i borilačkim vještinama, a Sem njoj – život. I svoj i svoje ljubavi Majkla (Omari Daglas), koji je umalo stradao zbog njegovog fatalnog propusta na zadatku.
Kratka verzija komplikovanog zapleta i veze među likovima (za koju bi nam taman dobro poslužio jedan dijagram): Džejsonova smrt ispostaviće se bitnom ne samo za Helen i „Black Doves“, nego i za ministarstvo njenog supruga, kinesku ambasadu, CIA agente, pa i za londonsku
mafijašku hobotnicu i Semovu bivšu šeficu Leni (Katrin Hanter), koja se takođe, na svoju ruku, bavi „isporukom“ ubistava. Praznični ambijent u koji je uklopljena velika špijunska igra - najveći je plus serije „Black Doves“. Fotografija je atmosferična, kao i saundtrek na kojem se ređaju perfektne božićne pjesme, od The Pogues do Džonija Keša i „Little Drummer Boy“. Svi ti elementi u debelom su kontrastu sa tenzijom koja raste ispod svjetlucave površine, pa je krajnji rezultat prilično efektan spoj praznične zakuske i krvi. Dok epizode odmiču, Barton pravi nagle promjene tona šetajući od akcije i trilera, preko crne komedije, do romanse. U „Black Doves“, imamo ih dvije i po, ako pod polovinom podrazumijevamo Helenin odnos prema suprugu, u kojem ipak ima dovoljno bliskosti da se može nazvati nečim dubljim od pukog obavljanja špijunskog posla. Semova konekcija sa Majklom, pak, nije te sreće i previše proklizava u melodramu, ali Ben Višo je tu da ubijedi da u tu fatalnu konekciju ipak treba vjerovati. Triggerman zaista uspijeva da trigeruje srca onda kada je to najpotrebnije. Utopijske ludače Višo je definitivno emocionalno sidro cijele serije. Iako Najtli nije na njegovom nivou (naročito ne kad, kao prava domodržnica, napadaču zaprijeti gulilicom i „Nutribuletom“), uspijevaju da izgrade poseban odnos do finala. Njih dvoje, pogubljeni u svim tim lažnim identitetima, možda više ne znaju ko su i da li su ikada bili više od pukih „vozila za isporuku tajni i smrti“ – ali znaju što jesu jedno drugom. I to se u završnici osjeća, tu ipak uspiju da vas ubijede u tu važnu „Fairytale of New York“ simboliku. Opet, koliko god „radio“ sa Najtli, Višo najviše blista kada podijeli kadar sa tri sporedne junakinje. Sa Katrin Hanter u ulozi „šefice sa kodom“ Leni – svakako, ali ponajviše tokom razmjene verbalnih metaka sa njenim „minjonkama“. Hitmenke Vilijams (Ela Lili Hajlend) i Elenor (Gabrijel Krivi), sa sve raketnim bacačem spremnim da napravi ludi žur-smrti, najsimpatičniji su likovi. Toliko je sla-
dak, otkačen i lud njihov odnos, te energija koju u seriju unose, da djeluju kao da su u „Black Doves“ ušetale pravo iz ludačkog remek djela „Utopia“. Ma, odmah vas navedu da poželite da dobiju zasebnu mini-seriju.
Logičke rupe
Upravo zbog ćaknutih likova poput Vilijams i Elenor, neobičnog božićnog duha i brzopoteznih verbalnih doskočica „Black Doves“ i izgleda kao osvježenje na o vogodišnjoj špijunskoj trpezi. To što nije nasmrt ozbiljna i što sebe tako ne shvata, definitivno pomaže i čini da za njene junake navijate čak i kada rupe počnu da se naziru.
Tih rupa kod Bartona nije malo i nijesu baš male. Recimo, melodrama na momente proždire ekran, a i njegova geopolitička šahovnica prilično je poprostačena. Ono, imamo mrtvog ambasadora i opasnost od nuklearnog rata, ali hajde da odmah svi otkrijemo karte i dobro se izoptužujemo, a da prije toga ne provjerimo čak ni snimke nadzornih kamera.
To što „Black Doves“ traži da štošta uzmete zdravo za gotovo i što se događaji sve vrijeme odvijaju previše glatko – čak i nije toliki problem. Jer, druga sezona slijedi i ima mjesta za popravku, te za produbljivanje uloga i karakternih crta likova u novoj špijunskoj slagalici. U nastavku, valjalo bi da Barton zaista malo bolje pogleda anatomiju serije „Slow Horses“. I da shvati da njen kostur čine skoro sve sama opšta mjesta, a meso ipak likovi koji su mnogo, mnogo više. Barton kao da je krenuo drugačijim putem, postavljajući kao kostur krizu identiteta dvoje protagonista, a servirajući kao glavno mesoakciju i obrte. Zapravo, trebalo je da bude obrnuto. Bilo kako bilo, konačni rezultat je pomiješana roba i serija koja još traži svoj glas, ali sa potencijalom da bljesne u drugoj sezoni. Zbog toga, uprkos manama, i valja ostati uz „Black Do ves“ i božićnu špijunsku bajku koju prodaje.
Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ Ocjena: 3/5
Piše: Marija
IvanovIć-nIkIčevIć
Znate li onaj osjećaj kad neko ispriča vic i svi u prostoriji počnu da se smiju, a vama bude neprijatno, jer uopšte ne kapirate foru i zbog čega je smiješna? Baš u takvo stanje bacio nas je „The Room Next Door“, prvi španski film koji je osvojio Zlatnog lava u Veneciji (!), drama naširoko hvaljena zbog glume Tilde Svinton i Džulijan Mur (!!), dugometražni režiserski debi na engleskom jeziku Pedra Almodovara (!!!)... Šest uzvičnika možda djeluje previše dramatično, ali vjerujte – malo ih je da dočaraju impresije u vezi sa venecijanskim pobjednikom, od kojeg se očekivalo da bude jedan od naj filmova 2024. „The Room Next Door“, pak, pripada samom vrhu jedne drugačije godišnje liste... Nažalost, najgroznijih razočaranja.
Posljednji rat
Nakon što je pokupio simpatije u festivalskim krugovima sa kratkim anglofonim filmovima „Strange Way of Life“ (2023) sa Pedrom Paskalom i Itanom Hokom i „The Human Voice“ (2020) sa Tildom Svinton, Almodovar je odlučio da se oproba s engleskim jezikom i u dugom metru. Kao predložak za scenario, iskoristio je roman „What Are You Going Through“ Sigrid Nunjez, a u pomoć ispred kamere ponovo je pozvao Svinton. U drami „The Room Next Door“, Tilda igra Martu Hant, ratnu reporterku koju je, nakon višedecenijskog izvještavanja sa najrazornijih područja, od Bosne do Iraka, za bolnički krevet svezao rak grlića materice. U trenutku kada je upoznajemo, nalazi se na eksperimentalnom liječenju u njujorškoj bolnici, a u posjetu joj dolazi dugogodišnja prijateljica sa kojom je izgubila kontakt, književnica Ingrid Parker (Mur), koja upravo promoviše hit-knjigu o suočavanju sa strahom od smrti. Ono što na početku djeluje kao
Film o umiranju koji slavi život? Slojeviti esej o prolaznosti? Moćna priča o prijateljstvu i novopronađenoj bliskosti dvije kompleksne žene? Previše je novi Almodovar lijeno riješen i preobjašnjen da bi bio išta od navedenog
hemioterapija koja daje rezultate, pretvara se u lezije na jetri i kostima. I Marta, koja je taman dobila nadu da će izaći kao pobjednica iz „još jednog rata“, pada u očajanje. Na koncu, kao jedini način da iz bitke ipak izađe pobjedonosna, vidi mogućnost da se suoči sa smrću podignute glave, da uništi karcinom prije nego što bolest ubije nju, da pođe po svojim pravilima, kada ona to odluči, ne bi li barem sačuvala dostojanstvo.
Ukratko, umjesto da se muči sa još jednom mučnom dozom hemioterapije i pokuša da odloži neizbježno, Marta bira „pilulu za eutanaziju“. Do nje dolazi nelegalno, preko dark web konekcije, ali time je samo dio posla završen. Jer, Marta ipak ne bi željela da bude potpuno sama kada je ispije. Otuđena od kćerke, bez partnera i bilo koga iz uskog kruga prijateljica spremnih da podrže plan – moli Ingrid da joj bude podrška. I ta dragocjena oso -
ba koja će biti u naslovnoj „susjednoj sobi“ u trenutku kada se sa smrću suoči.
Mrtvo more
Ako ste gledali ijedan veliki film o eutanaziji, bio to „Johnny Got His Gun“ (Dalton Trambo , 1971), „You Don’t Know Jack“ (Bari Levinson, 2010) s Al Paćinom ili „Mar Adentro“ (Alehandro Amenabar, 2004) – sigurno pamtite osjećaj kojeg dugo ili čak nikad nijeste uspjeli da se otre-
REŽIJA:
Pedro Almodovar
ULOGE: Tilda Svinton, Džulijan Mur, Džon Turturo, Alesandro Nivola
TRAJANJE: 107 min
sete nakon gledanja. Čak i ako ste protivnik asistiranog samoubistva; čak i ako vam uopšte nije jasno do koje mjere su se osjetili slobodno i oslobođeno ljudi koji su za njime posegnuli poput Žan-Lik Godara, ti i takvi filmovi uspjeli su da prikažu da je eutanazija jedno od ljudskih prava. I da bi je, u nekom boljem svijetu, tako trebalo i tretirati na svim meridijanima.
Kod Almodovara, pak, ni argument u korist eutanazije, ni meditacija o prolaznosti, smrti i smrtnosti, ni proslava ljepote življenja i pronalaska utjehe u malim stvarima u trenucima velikog očajanja - nemaju težinu. Ili je makar nemaju u mjeri u kojoj su prisutni u drami „Mar Adentro“, u kojoj je Havijer Bardem, našavši uporište u proganjajućoj viziji Amenabara, onako nepokretan i ograničen zidovima sopstvene bolesti, naprosto jurišao i kosio publiku, navodeći gledaoce da pred njegovom voljom i silinom njegovog „unutrašnjeg mora“ - padaju kao vlati trave. Emocija, čista je emocija „Mar
Adentro“, a „The Room Next Door“, nevjerovali ili da, njena je potpuna suprotnost. Mrtvo more, u najmanju ruku. Jer, ne samo što vas Almodovar ne uspijeva da vas transportuje u tu „susjednu sobu“ i učini da sa dvije junakinje podijelite svu muku i moralne dileme koje prolaze – nego mu ne polazi za rukom da vas iole, barem trunku dotakne.
Uz „The Room Next Door“ ne osjetite ništa; njegova drama potpuno je suva i daleka. Njenim junakinjama od starta ne vjerujete, njihovu tragiku ne osjećate, njihove sudbine i prijateljstvo ostaju vam daleki i strani.
Od prvog do posljednjeg kadra, „The Room Next Door“ ostaje samo film: produkt fikcije, mašte, nečega što je miljama daleko od stvarnog života... što je i dalje nevjerovatno, upravo zbog toga što dolazi od Almodovara - jednog od najvibrantnijih i najživopisnijih stvaralaca u istoriji filma. I režisera koji je upravo u ovoj „zreloj fazi“ karijere uspio da isporuči jedno od kompleksnijih djela karijere, „Pain and Glory“ (2019) s Antoniom Banderasom.
Čudnjikava kalkulacija
Zbog čega su rijetki momenti kada možete da povjerujete (ali ne i da osjetite cijelim bićem) da „The Room Next Door“ nije samo film? Najveći problem je bez sumnje scenario, koji djeluje kao da ga je Almodovar prvo napisao na španskom, a onda dao na prevođenje, pa su se najsušastvenije emocije izgubile u engleskom jeziku. Jer, dijalozi su do te mjere rogobatni i neprirodni, da spotiču film i dvije istinski velike glumice - na svakom koraku.
Opet, ni artificijelni dijalozi nijesu jedini zid koji vam brani da se povežete sa likovima; cijeli skript toliko je nakaradan i nealmodovarski iskalkulisan, da je teško prepoznati čak i motive po kojima su Almodovarovi filmovi postali prepoznatljivi.
Da, vibrantna scenografija i kostimografija jesu tu; štiklirana je i melodramatična muzi-
Veza između seksa, smrti i straha od umiranja oduvijek je bila jedan od jakih pokretačkih motora Almodovarovih filmova. I „The Room Next Door“ obilježen je tim motivom, ali isključivo u formi razgovora, sjećanja, kontemplacije dvije zrele žene koje više ne čeznu za tjelesnim zadovoljstvima. Naravno, to je legitiman izbor i Almodovarov način da dočara koliko neke stvari koje u mladosti znače djeluju nevažno u zreloj fazi života. No, ujedno je i problematičan, pogrešno kanalisan i djeluje kao propuštena šansa upravo zbog toga što Ingrid ima izražen strah od smrti, te zato što Marta više puta govori o tome kako joj je libido bio najizraženiji u ratnim područjima, gdje bi misli o „onoj koja uzima bez ruku“ uvijek varala u postelji sa bilo kojim muškarcem.
Najbolji primjer je scena s Ingrid u teretani, gdje se kao epizodista pojavljuje Alvise Rigo kao trener. Cjelokupni ton tog susreta na ivici je da djeluje komično, iako bi trebalo da bude dirljiv i razoružavajući. Jasno je da je Almodovar želio da iznevjeri očekivanja na najbolji način, te da bi ubacivanje seksa tu moglo da djeluje usiljeno. No, problem je u tome što je i tu scenu „preobjasnio“, udjeljujući Ingrid repliku koja jasno stavlja do znanja da je došla da trenira da bi ojačala tijelo i pripremila ga za što dužu borbu protiv eventualne bolesti.
Zar je morala sve da nam pojasni, jesmo li mogli da dobijemo šansu da sami nešto zaključimo i osjetimo? Ako to nije potcjenjivanje inteligencije gledalaca, onda ne znamo što jeste. Ono što, pak, znamo, jeste da se baš „crtanje“ nije očekivalo i nikad se neće očekivati od Almodovara. Posebno ne kada se bavi temom koja treba i mora da bude koliko intelektualno, toliko i emocionalno izazovna.
ka; tu su i dvije vrlo kompleksne žene od kojih jedna ponire duboko u najličniju traumu pričajući o otuđenju sa kćerkom... Ali, to su jedini elementi po kojima prepoznajete da ste na nečemu što se može nazvati almodovarskom teritorijom. Istinskim Almodovarom, ipak ne – jer „The Room Next Door“ samo stilski odgovara njegovom potpisu. Suština izostaje, sve što imamo su samo ram i forma koju kao da je popunio neki mnogo manje moćan režiser, zamišljajući kako bi to Pedro uradio. Ili, eto, baš Almodovar – ali ovog puta sa jednom rukom svezanom iza leđa. Sa pola energije. „The Room Next Door“ pun je nepotrebnih ekspozicija i nesrećnih dramaturških rješenja, poput onih sitnih fleš-bekova na početku. Prelijen je to i previše ilustrativan izbor za režisera Almodovarovog kalibra; ti skokovi u prošlost ničim ne doprinose, samo služe kao puka ilustracija Martinih riječi dok dragoj
prijateljici pokušava da objasni porijeklo Freda (Aleks Hig Andersen, Ajvar iz serije „Vikings“), oca njene kćerke, ili zbog čega nikada nije ubacivala fiktivne elemente u izvještaje i priče sa ratišta. U jednom od tih fleševa, kao motiv se pominje posttraumatski stresni poremećaj, duboka trauma i neprilagođenost vojnika na normalan život poslije povratka sa ratišta... U nastavku, Almodovar će na sličan način dotaći i niz drugih važnih tema, od #MeToo pokreta, preko klimatske krize i eko-aktivizma, do gej ljubavi u vrtlogu rata i neprihvatljivog uspona desnice, ne samo u Sjedinjenim Državama.
Razbacane teme
Sve te nabacane teme, zapravo su više razbacani hintovi zbog kojih dijalozi zvuče još neprirodnije. Taman kao puke deklamacije koje likove za koje treba da marimo i sa njima se saživimo – pretvaraju u vozila
za isporučivanje propagande.
Najbolji primjer ohole greške toga tipa jeste Dejmijen ( D žon Turturo ), nekadašnji ljubavnik obje prijateljice. Almodovar ga ubacuje u film kao prijateljsko lice koje Ingrid nudi pomoć dok se rve sa zadatkom da bude tu za umiruću prijateljicu. Nažalost, Turturov lik ničim ne doprinosi; umjesto da unese dramu i pojača naboj preispitujući njenu odluku, sveden je na tipa koji će je povezati s advokatom, baciti poneku old flames foru i iskukati se o planeti koja umire zbog čovjeka.
Dejmijenov klišeizirano postavljen lik ljevičara pojačava i još jedan neočekivani utisak u vezi sa „The Room Next Door“, a to je da je ovo mnogo više film po mjeri Vudija Alena koji nije u formi, nego Almodovara – u top formi. Od njega biste mnogo prije nego od Pedra očekivali toliko referenci na druge filmove, knjige, arhitekturu, muziku... No, ono što Alenu polazi za rukom glatko – da te reference učini važnim detaljima za karakterizaciju i atmosferu – Almodovaru ne ide od ruke. I samo od njegovog filma još više otuđuje. Neke reference poput slika Edvarda Hopera ili Džoj -
sovih „Mrtvih“ Almodovar pokušava da uklopi i u narativ i u vizuelni identitet filma, ali ništa mu od toga ne ide. I ako je direktor fotografije Edu Grau dmožda obio hint da Martinu i Ingridinu dvosamljenost oslika u hoperovskom maniru, malo je kadrova u kojima se taj dodir istinski vidi.
Budalaste pahulje
Džojs je, pak, prošao najgore. Čak tri puta (prvo kroz
Martino govorenje, pa kroz gledanje Hjustonovog nezaboravnog filma iz 1987, pa u završnoj sceni s Ingrid) direktno se citira nezaboravna, proganjajuća završnica „Mrtvih“, te kroz film provlače snijeg i pahulje koje, nedotaknute ljudskom dramom, padaju po živima i mrtvima, simbolišući ravnodušnost svijeta i prirode pred sudbinom ljudskom.
I, što više Almodovar na tom motivu insistira, to film postaje sve pretenciozniji. Do te mjere, da u samoj završnici, umjesto da se osjetite razoreno, dolazite u iskušenje da se nasmijete onim džojsovski indiferentnim pahuljama. Da, toliko je kraj nenamjerno, budalasto smiješan... baš kao i ona Tildina druga, „podmlađena“ uloga, koja nikako nema težinu koju je ponije -
la dočaravajući odnos majke i kćerke u „The Eternal Daughter“. Film o umiranju koji slavi život? Slojevita meditacija o smrti i pr olaznosti? Moćna priča o prijateljstvu i novopronađenoj bliskosti? Previše je „The Room Next Door“ depresivno tanak i preobjašnjen da bi bio išta od navedenog. Almodovar kao da se p lašio da ga gledaoci neće dobro shvatiti na engleskom, pa se potrudio, prvi put u karijeri, da gledaocima sve pojasni; da im vrlo malo ostavi da sami zaključe i osjete. A da ironija bude veća, dok je sve u sitna crevca pojašnjavao, „zaboravio“ je da produbi i svoje junakinje i njihovu vezu, a samim tim i dubinu ambisa u koji mogu da upadnu dvije bliske osobe od kojih jedna moli drugu da joj nezamislivu želju usliši.
Što jeste, na koncu, „The Room Next Door“? Stilizovani glas u korist eutanazije; sk oro pa apsolutni promašaj; film bez duše, furioznosti, sirove iskrenosti, dražesno-pretjerane melodrame... I bilo čega, mimo onog jednog fenomenalnog, tako almodovarski sočnog Tildinog džempera, po čemu apsolutno prepoznajemo Pedra Almodovara.
Ocjena: 5/10
Umetnost je večna, život je kratak - uči nas latinska poslovica. Ali mi, ljudi kao ljudi, imamo tendenciju da život stavimo u centar našeg interesovanja, bez obzira što postoje i dugotrajnije stvari od našeg veka. Recimo, kuće u kojima živimo su možda promenile, a možda će tek promeniti na desetine vlasnika i traju ili će trajati generacijama.
Sa „oskarovskim“ filmom ,,Forrest Gump“ (1994), Robert Zemekis je kroz prizmu života čoveka sa intelektualnim smetnjama, ali srećnog naslovnog protagoniste, ispričao istoriju druge polovine XX veka u Americi. Sada pokušava da uradi nešto slično, samo u još širem istorijskom spektru, i kroz još suženiju vizuru jedne dnevne sobe u jednoj kući negde u Pensilvaniji.
Dnevna soba
Za potrebe filma ,,Here“, Zemekis je ponovo skupio ekipu ispred i iza kamere sa kojom je sarađivao na filmu koji je ove godine proslavio okrugli tridesetogodišnji jubilej. U glavnim ulogama ponovo su Tom Henks i Robin Rajt, koji su digitalno podmlađivani i postaravani, što će biti posebna tema za diskusiju. Scenario je opet sa režiserom napisao Erik Rot, muziku je napisao Alan Silvestri , direktor fotografije bio je Don Berdžiz, a angažovana je i kostimografkinja Džoana Džonson Film u jednom kadru od duboke praistorije do današnjih dana prati prvo jedno parče zemlje, a onda i kuću, odnosno dnevnu sobu u njoj kroz XX i početak XXI veka. Tako ćemo videti kišu meteora koja je potamanila dinosauruse, ledeno doba, ponovni
Slavni autor ponovo je skupio ekipu ispred i iza kamere sa kojom je prije tri decenije sarađivao na lmu ,,Forrest Gump“. U glavnim ulogama ponovo su Tom Hanks i Robin Rajt, koji su digitalno podmlađivani i postarani
procvat života, indijanski par koji se tamo sastaje, kolonijalno doba i američku revoluciju kroz prizmu sukoba između Bendžamina Frenklina i njegovog nezakonitog sina Vilijama... Pa porodicu koju čine pionir avijacije, njegova zabrinuta žena i kći koja
svira violinu, par koji sačinjavaju izumitelj i njegova supruga koji imaju vrlo zdrav seksualni
Ocjena: 3.3/5 ,,Here“: Nekonzistentan, ali ipak uspio projekat Roberta
Jeftina plastifikacija
apetit. U savremeno doba, kuću okupira dobrostojeća afroamerička porodica, a na kraju je ona opet prazna i spremna za prodaju. Glavni deo priče, međutim, prati tri generacije porodice Jang. Kuću su posle rata ku-
pili vojni veteran Al (Pol Betani) i Rouz (Keli Rajli) i tu podigli svoje troje dece. Najstariji od njih, Ričard (Henks) će u kuću dovesti svoju devojku Margaret (Rajt) s kojom će se tu i venčati kada ona zatrudni, pa će oni tu podići kći Vanesu (Za Za Zemekis, režiserova kći se zaista
tako zove).
Glavne teme te centralne
priče su prolaznost, traćenje života na brige, mi-
moilaženja, neostvareni snovi kojima se vraćamo, a sve kroz prizmu Alovog alkoholizma zbog neuspeha na poslu, Rouzinog šloga, Ričardove zabrinutosti za svoju budućnost zbog čega se odrekao i umetničke karijere, Margaretinog žala za odustajanjem od ambicija, njihovih prepirki oko toga što ona želi da se odseli, a on je zabrinut prvo za svoju karijeru, a onda i za zdravlje roditelja. U dnevnoj sobi se usput slave praznici, dešavaju venčanja, porođaji i smrti, menja se nameštaj i njegov raspored. Život kao takav.
Filmu ne bi bilo teško naći hiljadu mana, od „bumerskog“ nostalgičnog tona, preko, u slučaju Henksa nepotrebnog (glumac ima sinove koji jako liče na njega), a u slučaju Rajt do nivoa jeftine plastifikacije neuspelog digitalnog podmlađivanja, pa do iznuđenosti mizanscena koji uvek deluje krajnje lažno i neprirodno, sa jedinom svrhom da se u kadar strpa ono što je zamišljeno. Problem su i brojne digresije koje retko kada imaju „naplatu“ u glavnoj priči i zapravo samo skreću pažnju, a pritom same nisu dovoljno razvijene da bi funkcionisale samostalno.
Možda je najveći problem nekonzistentna montaža, od ubrzane linearne sekvence kao na reklamama na početku, do skokovite između priča i linije radnji kasnije, pritom „oplemenjena“ najavom skoka kroz stripovske okvire u okviru glavnog kadra. Za tako nešto treba zahvaliti izvornom materijalu, strip-romanu Ričarda Magvajera , dok bi Zemekisov eksperiment možda bolje funkcionisao u pozorištu, ali bi tamo bio i predvidljiviji. Pa opet, dva su nivoa i razloga zašto je ,,Here“ uspeo filmski eksperiment. Prvo, izvrsno funkcioniše kao vremenska kapsula, i to za isti period kao ,,Forrest Gump“. I drugo, Zemekis uspeva da pogodi emotivnu žicu, ma koliko poenta o tome kako vreme leti bila banalna. M. STOJILJKOVIĆ
Stari
Klint Istvud se od filma oprašta, evo već, ima barem desetak godina. Svaki mu je film u svojstvu režisera, a ponekad i u svojstvu glumca –oproštajni i testamentarni. To su u muzici činili The Rolling Stones i Kiss sa svakom svojom narednom oproštajnom turnejom. Potom Bob Dilan, koji je turneju još 1988. krstio kao kao neprestanu i Vudi Alen, koji ne krije da bi snimao filmove do kraja života, samo kada bi imao s kim i s čim, ispadaju iskreniji.
Nemojte mi ovaj uvod, dragi čitaoci, uzeti za zlo, ne teram nikog u penziju, a čovekova je potreba da bude koristan i aktivan koliko može, pa je u tu svrhu snimanje filmova jednako legitimno kao i vrtlarenje, igranje šaha ili bridža, ili, pak, hranjenje napuštenih životinja. Naročito ne činim to za volju tih nekih mitskih mladih generacije koje, eto, samo što nisu došle da nas zaspu nečim novim, divljim i neviđenim.
Novinar zabave
Ne, smatram da je, što se filmske umetnosti tiče, generacija kojoj su pripadali i Istvud i Alen, ali i Frensis Ford Kopola, Martin Skorseze, Brajan de Palma ili Pol Šreder , te pokojni Vilijam Fridkin, Robert Altman i Sem Pekinpo bila najveća u istoriji i da nam je ostavila najviše toga. I to naprosto moramo poštovati. Ali, jednako tako moramo biti pošteni pa priznati da starom čoveku ponekad stisak popusti, da se zato često oda tlapnjama i preokupacijama na koje misli da ima pravo uprokos tome što nikog te stvari baš i ne zanimaju. Uostalom, ko radi, taj i greši, pa bio on mlad, star ili sredovečan.
Nazad na temu i umesto zaključka. Ako bi Klintu Istvudu ,,Juror #2“ bio doista poslednji film, to bi značilo da on sa scene izlazi sa vatrometom
Pomalo staromodni scenario uspijeva da na operativnom nivou izvuče maksimum špekulacija i pitanja iz interesantno postavljene priče, te da na nju ponudi dosta legitimnih uglova gledanja
i aplauzima koje je zaslužio. Jer to je film veran njegovoj ličnosti, njegovim načelima, etičkim preokupacijama i stilu. Intrigantan, provokativan za analizu i razgovor, kompetentno izveden i zapravo odličan, što nije bio nijedan Istvudov uradak od ,,Gran Torino“ do sada.
Žanrovski, ,,Juror #2“ bi se mogao opisati kao kombinacija drame i procesnog, sudskog trilera na tragu ostvarenja iz osamdesetih i devedesetih i opusa pisca Džona Grišama . Od većine klasika podžanra, međutim, razlikuje se po tome što u fokus i kao našu tačku gledišta
stavlja osobu koja, formalno gledano, nema „ulog“ u samom sudskom procesu. Iako je porotnik, jedan od dvanaestoro ljudi, formalno neutralni učesnik procesa zadužen da na osnovu izvedenih dokaza i zapisnika donese presudu, dalji razvoj događaja otvara mogućnost vrlo opipljivih moralnih previranja u njemu samom.
Izabrani porotnik u pitanju je novinar zabavnog magazina Džastin Kemp (Nikolas Holt ) koji više nema pravo da odlaže odaziv na dužnost porotnika u sudskom procesu bez obzira što je njegova supruga Alison ( Zoi Dojč ) u visokoj i rizičnoj trudnoći. Samo suđenje za koje je izabran, makar u lokalnim okvirima predgrađa Savane u Džordžiji, važi za visokoprofilno. Kako zbog činjenice da se okrivljenom sudi za ubistvo svoje devojke, tako i zbog toga što od ishoda zavisi daljnja karijera tužiteljke Fejt Kilbru (Toni Kolet) koja se kandidovala za političku funkciju okružnog javnog tužioca.
Prema tvrdnjama tužilaštva, a na osnovu policijske istrage, karijerni kriminalac Džejms Majkl Sajt ( Gabriel Baso ) je nakon celovečernjeg pijanstva u lokalnoj gostionici i sv ađe sa devojkom Kendal (Alison Istvud, starog Klinta kći), u napadu besa ubio nedefinisanim i nikad pronađenim t upim objektom i njeno telo bacio u potok. Iako mu je javni pravobranilac Erik Reznik ( Kris Mesina ) savetovao da se nagodi, Sajt insistira na tome da je nevin, da se jesu posvađali, ali da se on odvezao kući očekujući da se Kendal smiri. Od dokaznog materijala, tužilaštvo ima forenzički dokaz o tipu povrede koja verovatno nije nastala slučajno i u padu, te izjavu svedoka koji, iako iz daljine i u kišnoj noći,
stavlja Sajta na mesto događaja. Sajt na svojoj strani ima samo sebe i svoje svedočenje, što znači da, čak iako nije kriv, ima prilično slabe argumente.
Sponzor trezvenosti
Stvar je, međutim, u tome što porotnik Džastin nije baš tako udaljen od slučaja kao što mu se na početku činilo. Naime, on je, uprkos tome što je lečeni alkoholičar, te noći bio u toj krčmi, što krije od svoje supruge, i na putu je autom udario u nešto za šta je mislio da je životinja koja se s lakšim povredama odgegala dalje. Zato po savet ide kod svog „sponzora trezvenosti“, inače advokata Larija (Kifer Saterlend ) koji mu, iz stručne perspektive, govori da je „pečen“ ako sada izađe u javnost i prizna šta je možda uradio, imajući u vidu njegovu istoriju vožnje u pijanom stanju. Zbog toga Džastin oseća etički imperativ da makar s pozicije porotnika utiče na svoje silom prilika kolege, da ih ubedi da su dokazi u slučaju protiv Sajta nedovoljni da bi ga se poslalo na doživotnu robiju. On je u misiji na početku sasvim usamljen jer je većina u poroti rešena da kriminalca za kojeg ne veruju da se promenio pošalje iza rešetaka ili ih makar nije briga za njegovu sudbinu. Međutim, među porotnicima je i jedan detektiv u penziji (Dž. K. Simons) kojem je jasno da ni policijska ni sudska istraga nisu izvedene temeljito jer su se svi fokusirali samo na jednog osumnjičenog.
Opet, Džastin mora da pazi koliko će u plemenitoj misiji izložiti samog sebe mogućem gnevu rigidnog i aljkavog pravnog sistema, koji teži brzim i jednostavnim rešenjima, ali i koliko će od ranijih laži priznati supruzi zbog koje se i rastreznio. To ovaj spoj „grišamovske“ sud-
ske drame s varijacijom na temu klasika ,,12 Angry Men“ šalje u pravcu vrlo kompleksne „moralke“ koja nije samo individualna, nego se dotiče i nekih univerzalnijih, čak posve opštih stvari. Kao što su nesavršenost pravnog sistema, političke motivacije, slepi pravednički bes rulje, a na kraju i koliko su koncepti istine i pravde jednaki.
Istvud je tu apsolutno na svom terenu, barem onom koji je povremeno krčio u nekim recentnijim filmovima kao što su ,,Sully“ i ,,Richard Jewel“. Centralna tema je blaćenje i žrtvovanje pojedinca od strane sistema za to neko mitsko „opšte dobro“, ali uz dozu proguravanja političkih agendi, pritiska javnosti i implikacija toga na život pojedinaca koji su na ovaj ili onaj način u slučaj upleteni. Razlika između ,,Juror #2“ i pomenuta dva filma je, pak, ta da je ovde reč o čistoj fikciji, a ne o stvarnim i dosta publikovanim događajima, pa je manevarski prostor, kako za Istvuda, tako i za scenaristu-debitanta Džonatana
A. Abramsa ovde dosta veći. U tom smislu, Abramsov pomalo staromodni scenario uspeva da na operativnom nivou izvuče maksimum špekulacija i pitanja iz interesantno postavljene priče, te da na nju ponudi dosta legitimnih uglova gledanja.
Crni humor
To ne znači da nema potencijalno fatalnih nelogičnosti u samoj postavci, od toga da bi Džastin kao potencijalni svedok koji je iz „trećeg reda“ posmatrao svađu bio automatski isključen sa mesta porotnika nadalje, ali sama snaga priče nas tera da o tome ne razmišljamo dok gledamo film.
Sa režijske strane, Istvud se oslanja na trik koji je ispro -
bao za film ,,Sully“, da se vraća na iste scene iz različitih uglova koje diktiraju različita svedočenja i perspektive, pa u njima svaki put otkrivamo poneki novi detalj. Ovde taj postupak funkcioniše još bolje nego u navedenom filmu. Atipično za njega, u filmu se nađe i dosta uvijenog crnog humora kroz intervencije kojih verovatno nije bilo u scenariju. Ima, naravno, nesuptilnosti u Klintovim komentarima koji ponekad ne može da odoli da bude starački ciničan u fokusu na pojedine detalje, ali makar agenda nije direktno politička i neukusna, što je i pokopalo film ,,Richard Jewel“. Utisak dodatno popravlja fotografija Iva Belanžea koja hvata zgodne južnjački osunčane lokacije, kao i precizna montaža Dejvida i Džoela Koksa zbog koje nema ni sekunde pada u tempu, iako je treći čin pomalo zbrzan. Kasting je, međutim, izvrsno pogođen, ne samo zbog idealno „mutnog“ Nikolasa Holta, ili zbog Toni Kolet čija izvedba podseća na stvari koje obično radi Frensis Makdormand
Nego i zbog izbora epizodnih glumaca, od Simonsa koji se profiliše kao Istvudov naslednik u tipu uloge, pa do Kifera Saterlenda koji se potrudio da se nađe u filmu.
Na kraju, pred sobom imamo jedan starovremenski, ozbiljan film za odraslu publiku kakve danas ne dobijamo tako često i koji nas tera da razmišljamo šta znači biti čovek, nesavršen, okružen, a ponekad i u sukobu sa drugim ljudima, isto tako nesavršenima, šta je pravo i šta je pravda. U idealnim okolnostima, ovo bi bio jedan od vodećih kandidata za velike nagrade (setimo se samo Istvudove gangsterske „moralke“ ,,Mystic River“), ali za ovakve filmove uglavnom više nema sluha kod studijskih glavešina, pa je ,,Juror #2“ izbačen u pedesetak odabranih bioskopa u Americi i Zapadnoj Evropi pre izlaska na „striming“. Ostaje nam za utehu da je to jedan od filmova godine i, ako mu zaista to bude poslednji, film kojim će se Klint Istvud oprostiti sa stilom i jakom izjavom.
Ocjena: 4.6/5
Već godinama svaki ,,Star Wars“ projekat djeluje kao da eksploatiše nostalgiju zarad same nostalgije. Od trenutka kada se za Rej ispostavilo da je Palpatinova unuka u filmu ,,The Rise of Skywalker“ ( Džej Džej Abrams , 2019) pa sve do CGI verzije Luka Skajvokera u seriji ,,The Mandalorian“, nemoguće je ne primijetiti očajnički pokušaj franšize da nastavi da zarađuje.
I to se čini primarno obraćajući se nekadašnjim fanovima i igrajući na emocije, umjesto da se okrene novim, mlađim generacijama, jednako željnih avantura u svim klikom dostupnim galaksijama.
Gusarski brod
To je dovelo do toga da nove generacije u principu, umjesto iz ljubavi više iz poštovanja prema starijoj braći, sestrama ili roditeljima, prate ,,Star Wars“ univerzum, dok su, istovremeno, ti isti fanovi koji su godinama držali franšizu u životu, postali imuni na hiljaditi put iste tripove i plot twistove. Naravno, bilo je par dobrih projekata (poput serija ,,The Mandalorian“ i ,,Andor“ ili nekih animiracija) koji su uspjeli da nas zaintrigiraju i drže bar tokom tih nekoliko sati prikovanim uz ekran. Ipak, istina je da ništa od tih projekata opet nije gađalo nove generacije, nove fanove, klince kojima nije bitno šta je bilo u ovom ili onom filmu. Već samo žele da budu usisani u svijet mogućnosti koje kombinacija fantastičnih Džedaja, Sile, Sitova, šarmantnih lovaca na glave i neodoljivih droida pruža. Zapravo, porazno je što je za nove fanove (a bogami i za stare) mnogo više uradila jedna video igra (naravno da mislimo na ,,Star Wars Jedi: Fallen Order“) nego sve ove serije zajedno.
Serija je daleko od savršene i lako je uočiti mane, naročito ako ih tražite. Ali, iste te sitne mane lako nadoknađuje šarmom, misterioznom atmosferom i dopadljivim glavnim likovima
Ali, postoji šansa da se ovo konačno promijeni. Novi projekat Disney+, serija ,,Star Wars: Skeleton Crew“. donosi dozu nostalgije, ali iz drugačijih razloga i na potpuno drugačiji način, što predstavlja pravo osvježenje u sve povezanijoj eri Nove Republike. Radnja prati grupu klinaca, od kojih svako ima bar jednu lako prepoznatljivu osobinu (koja pomaže da u startu markirate favorita), i koji kreću u potragu za nečim uzbudljivijim i drugačijim od svakodnevice i igrom slučaja završavaju na gusarskom
brodu, galaksijama udaljenom od kuće. Da, inspiracija je jasna i tvorci uopšte ne bježe od toga - film ,,The Goonies“ (Ričard Doner, 1985) je tu kao osnovna nit, ali serija se oslanja i na brojne druge dječije avanture prilagođene mlađima (ili makar sa mlađima u glavnim ulogama), poput Spilbergovog klasika ,,E.T.“ (1982) ili Netfliksove serije ,,Stranger Things“. Ipak, već u uvodnoj sceni kroz brutalnost gusara jasno je stavljeno do znanja da serija nije isključivo namijenjena najmlađima, već da u njoj
možemo uživati i mi nešto stariji. ,,Skeleton Crew“ nije savršena serija, to odmah da konstatujemo. Lako je uočiti mane, naročito ako ih tražite. Ali, iste te sitne mane lako nadoknađuje šarmom, misterioznom atmosferom i dopadljivim glavnim likovima. Ono što je izuzetno odrađeno, makar u prve tri do sada prikazane epizode, jeste upravo taj način na koji se barata nostalgijom. Ovo nije ona dobro poznata nostalgija na koju smo navikli - nema cameo uloga (za sada) niti je tu suzica jer je na
12. decembar 2024.
trenutak prikazana planeta Tatuin. Umjesto toga, ,,Skeleton Crew“ koristi nostalgične elemente da bi stvorio nešto novo, istovremeno vraćajući uzbuđenje i onu najljepšu želju za avanturom, a sve na način koji djeluje iskreno, ne isforsirano. I tako nas vraća u detinjstvo.
Dječačka igra
Vim ( Ravi Kabot Konjers ), prvi dječak sa kojim se srijećemo, ima akcione figurice od kojih se ne odvaja. Dok čeka autobus, igra se Džedaja sa najboljim drugom Nilom (Robert Timoti Smit), vragolan je koji mašta o neotkrivenim svjetovima i ostaje budan do kasno u noć, čitajući priče pod ćebetom, dok u školi mašta i
sanjari o avanturama. Nil je dobrica koja toliko voli druga da mu čak ni to što zbog njega nerijetko upadne u nepriliku, ne predstavlja problem. I poslije svega par sekundi vam je jasno zašto su nerazdvojni. Fern (Rjan Kira Armstrong) i KB (Kirijana Krater) opake su buntovnice koje voze speeder kroz komšiluk i kojima dječaci nemaju hrabrosti da priđu, ako prethodno ne progutaju par knedli. Iako Fern pokušava da kući udovolji majki ponašajući se onako kako se od nje očekuje, ostaje vjerna sebi i njene prirodne liderske vještine i hrabrost brzo dođu do izražaja, već tokom prve neprilike koja zadesi ovu sjajnu ekipu radoznalih mališana. Sve su to sitnice koje pogađaju pravo u srce odraslih, naročito onih koji su odrasli uz eru priča koje ova serija pokušava da prizove i koji prepoznaju sebe u ovim klincima. ,,Skeleton Crew“ je uspio da pronađe savršeni balans između zabave i napetih gusarskih bitaka, kao i same misteriozne srži serije, koja se najviše tiče planete sa koje klinci zapravo dolaze.
Glavna pokretačka sila projekta, evidentno je, biće upravo otkrivanje onoga što se zapravo dešava na planeti At Atin. Djeca ne mogu da se vra-
te kući dok ne shvate zašto je njihova planeta uopšte sakrivena. Zašto je obavijena gusarskim legendama? Šta kriju sigurnosni droidi koji patroliraju At Atinom? Zašto djeca nikada nijesu vidjela zvijezde? Pitanja na koje će vas zanimati odgovor i koja će vas i kao odrasle gledaoce držati prikovane uz ekran je na pretek. Naravno, tu je i veliko pitanje toga da li će i kako ,,Skeleton Crew“ biti povezan sa širim Star Wars univerzumom jer ovo, ipak, jeste dio ,,Mandoverse sage“. Ono što bi bilo lijepo jeste da ,,Skeleton Crew“ bude bar neko vrijeme samostalan projekat, umjesto da se (kao što je to vrlo moguće da se desi) u finalnoj epizodi samo uveže s univerzumom Dejva Filonija Iz najave serije nam je poznato da će Džud Lo imati veliku ulogu u seriji, ali se glumac držao u rezervi tokom prve dvije epizode, što je sasvim u redu jer je na taj način dao mlađoj glumačkoj ekipi vremena da se izdvoji. Ipak, kada se konačno pojavi, on briljira. Obavijen je velom mangupske prijetnje, previše štarmantan da bi bio pravi negativac, a istovremeno i previše nepouzdan da bi bio pravi saveznik klincima. Sudeći po klincima i osobinama po kojima su se do sad izdvojili, djevojčice će ga odmah i prozrijeti dok će dječaci vrlo moguće pasti u neku zamku, što će sigurno biti uživancija za gledati.
Nema sumnje, da će se ,,Skeleton Crew“ upoređivati sa ,,Stranger Things“, ,,The Goonies“ i sličnim pričama o
grupi djece iz predgrađa koja bivaju uvučena u nevjerovatnu avanturu.
Intrigantne misterije
Upravo je na ovu vrstu nostalgije dvojac Džon Vots i Kristofer Ford odlučio da se osloni. Ipak, odsutan je osjećaj eksploatisanja čežnje koji nam ove priče bude - serija hr abro nalazi sopstveni put kroz galaksiju, balansirajući između novog i dragog nam poznatog.
Iako je osmišljena kao nova ulazna tačka u ,,Star Wars“ univerzum za mlađe generacije i crpi inspiraciju iz poznatih dječjih filmova, serija je podjednako prijemčiva za sve uzraste i krije nekoliko intrigatnih misterija koje će sigurno privući pažnju okorjelih fanova. Klinci su preslatki i glume iznenađujuće dobro, Džud Lo je siguran kec koji projekat može samo napraviti boljim, a tu je i onaj uobičajeni ,,Star Wars“ začin - vaš novi omiljeni droid. Ovog puta u pitanju je gusarski, koji je i prvi oficir i po ko zna koji put potvrđuje da će i uz najšarmantniju ekipu glumaca, droid vrlo lako završiti u top tri omiljena lika. Šta još za poželjeti? Na kraju, ostaje pitanje da li će ,,Skeleton Crew“ nastaviti kao svoja serija i da li će uspjeti da iznese do kraja sezone viziju. Međutim, ovdje nažalos t više nije samo do kreatora i toga što su njihove želje. Uprkos kvalitetu, ,,Disney+“ se nekoliko razočaravajućih projekata bori s a neprestanim natezanjem između gledanosti i budžeta. ,,Skeleton Crew“, kao i svi drugi projekti iz ove franšize, nije nimalo jeftin. Osim toga, stiže bez poznatih ,,Star Wars“ likova ili dovoljno velikih imena koja bi privukla publiku da uključi TV. Iako se projekat čini kao dobar početak nečega novog, na glavnu odluku najviše će uticati brojke. Ostaje da vidimo hoće li konačna realizacija ove p riče stati na svoje noge, ili posrnuti pod težinom očekivanja.
Biljana MARTINIĆ
Ocjena: 3.8/5
Dokaz da Kanada nije stvarna zemlja. Ili, da je tu neđe pata-pata sa Ozom i Liliputom. Najslavnija od svih njenih oružanih pljački kada je u Kvebeku, u nekoliko mjeseci 2011. i 2012. nestala skoro kompletna nacionalna rezerva... javorovog sirupa. Nema laži, nema pravere. Iz cistijerni i skladišta u Kvebeku, isparila je nacionalna dragocjenost vrijedna 18,7 miliona tadašnjih kanadskih dolara, knap 16 miliona sadašnjih eura. Inspektor Mišel Gavro se negdje u julu popeo na vrh cistijerne i odatle zamalo pao na dupe. Očekivao je 270 uredno spakovanih kilograma sirupa; nije ni kap našao. Nekih pola godine kasnije, uhapšeno je 17 osoba; glavni zavjerenik je zaglavio u zatvoru sa kaznom od 16 godina robije. Neće Kanađanima niko da dira njihov javorov sirup, bre!
Mojsije u pustinji Zamislite seriju sa nekim bleskastim čudacima u jezgru i kolovratu jedne krimi-zavjere. I da se sve dešava u snijegu, a da oni sve to pakuju nekim, onako, djetinjasto banalnim akcentima. Ko je rekao ,,Fargo“? Uglavnom, ,,The Sticky“ nije bilo kakva krađa koncepta braće Koen; već sasvim pristojna kanadska poruka Noi Hauliju, glavnom producentu ,,Fargo“ serije – kako da spašava ono što mu je, nakon pola sezone, već žestoko zalutalo u začarani krug starih tema i kako da se raspetlja i bude ponovo relevantno. Evo Noa, da vidiš kako može.
I znate ono famozno sa početka filma ,,Fargo“ (1996) vr aće Koen – kako ,,se radi o istinitom događaju. A imena aktera su, na zahtjev preživjelih, promijenjena“? Tu igru postmoderne laži i bjelosvjetske istine ,,The Sticky“ je okrenula naglavačke. Na startu prve epizode jasno piše: ,,Ovo apsolutno nije istinita priča o velikoj kanadskoj krađi javorovog sirupa“. Neodoljivo. Čik samo povjerujte, tamo do kraja, da vas producentski tim nije slagao. O njima za sada samo toliko –da se radi o kompaniji Džejmi Li Kertis
U centru radnje je Rut. Sjajna Margo Martindejl, ostvare-
Zamislite seriju sa nekim bleskastim čudacima u jezgru i kolovratu jedne krimi-zavjere. I da se sve to dešava u snijegu, a da oni sve to pakuju nekim, onako, djetinjasto banalnim akcentima. Ko je rekao ,,Fargo“?
na fantastičnim sporednim r olama u televizijskim biserima prethodne decenije ,,Justified“ i ,,The Americans“ – u par poteza samo dokazuje u kojoj mjeri je dostojna glavnih rola. Rut je ponosna žena koja traži svoj način da se izbori sa muževom tragedijom. I da nekako sačuva njihov biznis proizvodnje sirupa. Malo je reći da joj k onkurencija u poslu podmeće nogu. Onda u igru upada Remi ( Gijom Sir ), čuvar n acionalnog depoa, introvert koji i dalje živi sa ocem i vjeruje da će negdje, nekako, dočekati životno ostvarenje. I najjači lik – Majk (Kris Diamantopulos ) – mafijaš iz Bostona kojeg njih dvoje gledaju kao Jevreji Mojsija u pustinji. Samo što je realna šansa da Majk njih prevede žedne preko vode.
Najslađa (bukvalno, he he)
krađa kanadske istorije je, nije teško prokljuviti – priča o tome šta želimo od naših života i kakve sve načine i prilik e možemo dobiti na putu životnog ostvarenja. Onako, tipično koenovski, sa likom koji tu igra anđela sa nepristojnom ponudom... Ali, ne brinite - ,,The Sticky“ je mnogo manje mračna i krvava od ,,Fargo“, iako se i tu naleti na neko tijelo vrijedno temeljne policijske istrage. Najbitnija u seriji je mjera i namjera producenata, da isporuče nešto pametno lagano, zabavno – i što će opravdati svaki vaš minut pred ekranom.
,,The Sticky“, ukratko, ne pruža ni minut praznog hoda i ne ostavlja prostora ni za sekund preispitivanja, da li je to trošenje vremena na nešto već viđeno. Razlog je frenetičan tempo (još jednom,
pametne) zabave, u kom naši zavjerenici i pljačkaši stignu do kraja balade u ritmu polučasovnih epizoda. Idealno pretpraznično bindžovanje – i perfektan recept, kako da moderna američka televizija pakuje dobre kratke i slatke priče u našem vremenu. K ompanija Amazon može samo da trlja ruke, što je pružila šansu za ovaj projekat na svom ,,Prime“ striming servisu.
Igrač sa klupe
Zašto je ovakva priča idealna za poprište provincije ili male sredine: jer našim bajnim pljačkašima je posao maksimalno otežan prostom činjenicom da ništa ili skoro ništa što urade, u jednom takvom mjestu, ne može proći ispod radara. Usud mjesta gdje svako svakog zna i svako živi svačije tuđe živote. Tu negdje je i poenta one ,,Fargo“ magije koja se, usput, za tri decenije od filma do pete sezone serije zagubila, a ovdje funkcioniše perfektno. I serija je apsolutno i u skoro svakom trenutku užasno surova i cinična prema našim junacima; ne pruža im ni milimetar i sekund prostora da se opuste, naprotiv, samo im nevolje tovari na vrat. I to ispane urnebesno u svoj toj vrtutmi, gdje suđeni i nesuđeni krimosi bukvalno u svakoj situaciji zamalo š to nijesu uhvaćeni. Na primjer, u sjajnoj trećoj ,,Margins“ epizodi, kidaćete se od smijeha i tenzije, onda kad shvate da su ostali zaključani iznutra u jednom skladištu, u kom su se prethodno sklonili od policije. I čim to nekako razriješe – čeka ih naredna sudbinska i životna prepreka. Pa opet...
Lako vam je i to da provalite, da će takvi divni gubitnici, u jednom momentu, doći u situaciju da moraju okrenuti leđa jedni drugima. E tu, u kučinama pete ,,Blade“ epizode, serija dostiže vrhunac drame i tenzije; a mjesto na pozornici, nakratko, preuzima jedna velika zvijezda... Naravno, Džejmi Li Kertis.
Bez namjere da otkrivamo kakvo nam je blickrig-pojavljivanje spremila, jer je previše blizu razrješenju i završnici sezone – dovoljno je samo reći, da je opravdala onu ,,Mama Bear“ reputaciju iz ovogodišnje i prethodne ,,The Bear“ sezone. A da je, opet, savršeno podređena cjelini. Najbolji šesti igrač –idealan igrač sa klupe – u te-
levizijskoj 2024. godini? Apsolutno. Ako je jednom bilo slučajno, ,,The Sticky“ je već potvrda, koliko je u ovoj fazi karijere dobra i promišljena u tome što radi. I koliko uživa u tome.
Konačno, poenta. Neće vam ,,The Sticky“ do kraja rasplitati bog-zna-kakve velike teme i ideje. Poenta je više u vezivanju za ove junake, ta-
kve kakve jesu i u spremnosti da sa njima zagrabite u ovu vrtutmu od pljačkaškog putovanja. Samo što, naravno – tekst je tako simpatično napisan, da ove uboge i male razbojničke duše nikad nećete moći u potpunosti prihvatiti; niti se odlučiti, da li da navijate da njihova velika krađa uspije, ili da ipak budu uhvaćeni...
A poenta je i to što ćete, na samom kraju, biti željni baš ove i ovakve priče i od nje se teško rastajati. Jer kraj je otvoren na način da za niz likova nije donio razrješenje i na neki način djeluje kao šokantan ili spektakularan ,,cliffhanger“. Što je i odlična opcija – budući da ,,u stvarnosti“, veliki slučaj kanadske krađe sirupa uključuje mnogo više osoba od troje junaka i da tu ima materijala da se još mnogo toga oslika, za jedan kompletniji i raskošniji mozaik istinite priče.
Nesposobni
Opet, sa druge strane - kompanija Amazon ima jasnu politiku (i sa pokrićem, s obzirom na to da je postalo potpuno izlizano sve ono što radi konkurencija sa upornim jahanjem već lipsalih projekata) - da rijetko svojim serijama pruža šansu za neplaniranu drugu sezonu, pa bi i slatka tenzija ,,kraja bez kraja“ za ovaj projekat bila i savršen završetak.
Jer, naravno, koliko god navijali ili ne – znate kakva je sudbina ovih i ovakvih likova. Te Rut iz provincije koja se toliko u životu na druge oslanjala, pa jednom i kad joj je bilo najteže poželjela da učini i stvori nešto sama za sebe, tamo u Kvebeku... I sve karte bacila na – jednog potpuno nesposobnog bostonskog mafijaša. Lika koji je cijelog životu samo ono ,,moga’ bit“, i ništa više.
Savršen recept za prelijepu katastrofu, jasno vam je već. Dobar kao recept za 270 kilograma javorovog sirupa. U koji stane sav ponos i slatkoća jedne Kanade. I ukus decembarskih dana. Vrijedno velike zavjere, pljačke i potjere. Vrijedno sna o kreativnom ostvarenju i stvaranju, koji je Noa Hauli sa serijom ,,Fargo“ već odavno zagubio ili zaboravio. A, pošteno je reći – i braća Koen, u filmskom svijetu. Neka samo pogledaju ,,The Sticky“, pa da u tom ogledalu vide, šta su nekad bili i mogli biti – a šta jesu sada. I dovoljno da znate, u kojoj mjeri je ovo istinita priča. I koliko i zašto je, prije 12 i kusur godina, cijelu Kanadu zaboljela, jedna prazna cistijerna javorovog sirupa. S. S.
Ocjena: 4.1/5
FILM
I dalje pronalazim sebe kako najviše pričam o filmovima
Pitera Bogdanoviča i Džona Kasavetesa. „The Last Picture Show“ (1971) i „Paper Moon“ (1973), na prvo i na svako drugo gledanje ostavljaju osećaj kao kada zaklopim korice jako dobro napisanog romana, u kojem su likovi tako snažni, a atmosfera pulsira priču koja se ne zaboravlja.
Nešto drugo je u pitanju kada se prisetim Kasavetesa. Volela bih da sam imala priliku da sednem sa njim i njegovom suprugom Đinom Rolands na šalicu kafe. U filmovima poput „A Woman Under the Influence“ (1974), „Opening Night“ (1977), „Gloria“ (1980), psihologija
koji su Džon i Đina zajedno gradili. To su sve filmovi koji odišu zrelom i zdravom namerom autora da naprave istinitu i značajnu priču, izazivajući apsolutno čistu emociju. Film „78 dana“ (2024), u režiji
Emilije Gašić, svetao je primer filma koji ne koristi tematiku da bi izazvao jeftinu emociju, već fantastično napisanom pričom, odličnom glumom i dokumentarističkim pristupom svedoči o bombardovanju 1999. godine na način koji do sada nismo imali priliku da vidimo u domaćoj kinematografiji. Iskreno se nadam da će film moći da pogleda što veći broj ljudi i želim mu sve najbolje.
TV
ljudi govore, a šta prećutkuju i smatram da je za širu sliku stvarnosti neophodan taj uvid. Volim da slušam i analiziram ljudski govor. Ponekad se zaustavim i na emisijama o piscima. Volela bih da je više animiranih serija, poput „Avatar: The Last Airbender“. Volim i radio, slušam kulturne dnevnike i radio-drame, ali samo zato što je muzika na radiju očajna, pa se opet fokusiram na ljudski govor. Često dođe do zasićenja i onda slušam tišinu. Podkasti mi nikada nisu bili preterano interesantni, ali i njih nekada pustim kada je gost interesnatan.
Od savremenih izvođača izdvojila bih Auroru, Barbaru Pravi, Haniju Rani, Agnes Obel. Jedva čekam novi koncert Sare Renar, a u Beogradu bih volela da vidim i Ninu Romić i Barbaru Munjas. Divim se ovim autorkama jer istrajavaju u svojoj muzici. Povrh svega, Massive Attack i dalje organizuje „ekološki održive koncerte“ i volela bih da prisustvujem tome. Mnogo je još toga, kada je muzika u pitanju.
Od serija bih pomenula „Girls“ i „I Know This Much Is True“ (2020) sa divnim Markom Rafalom. Smaram o toj seriji godinama da ne bih morala da gledam druge.
motivi koji preovladavaju u
junaka je složena i apsolutno diktitira priču. Krhkost i snaga, lepota i prolaznost, ljubav i strast, tanka linija između umetonosti i stvarnog života, motivi koji preovladavaju u ovim filmovima, nikada nisu otrcani. Divim se ogoljenosti junaka
Irena Parezanović:
Voljela bi da je više animiranih serija poput „Avatar: The Last Airbender“
se na političkim emisijama koje, u skladu sa situacijama u zemlji, nažalost redovno pratim.
Volim TV iako ne posedujem televizor. Kada se par puta mesečno vratim kući, prešaltam programe, zaustavljam Intere-
Stava sam da treba gledati. I sama i dalje hrlim u bioskop, iako često skeptična kakvog osećanja ću biti kada se projektor ugasi. Sem kad idem u Kinoteku.
sujm se za to šta , cijalnih pesama, njena muzika
TV
Godinama slušam istu muziku i još mi nije dosta Alan Parsons Project-a („Eye in the Sky“, 1982) King Crimson-a, Kejt Buš Moli Nilson (pogotovo pesme „I Hope You Die“, „Whiskey Sour“, „We’re Never Coming Home“), francuskih albuma i francuskih pesama Selin Dion („D’eux“, „S’il suffisait d’aimer“) među kojima se mogu naći i ozbiljni bluz komadi. Žao mi je što je zbog komercijalnih pesama, njena muzika malo potcenjena. I dalje slušam album „Three Imaginary Boys“ od The Cure. Više ne mogu da slušam The Smiths. The Doors je uvek u srcu. Volim da slušam Džonija Štulića, ali i da čitam njegova pisma na Scribdu, što je za svaku preporuku.
Zaobiđi ružičaste kanale, ili im stavi zabranu, još bolje. Zaobiđi zlo koje manipuliše kroz TV ekrane, agresijom, lažima, neukošću, vređanjem inteligencije, srozavanjem časti i dostojanstva građana. Zaobiđi perfidne kanale koji još gore mažu oči naciji, iako je i njihova politika jasna. Zaobiđi plaćene autorske propagandne emisije i šou programe. Ali nemoj da misliš da je ignorisanje i zaobilaženje rešenje.
MUZIKA
Zaobiđi muziku onih koji nisu kadri da progovore kada treba stati uz ljude koji tu muziku najviše slušaju. Kada umetnici zaobilaze nas, zaobiđimo i mi njih.
U onim sjenkama gdje bi drugima bilo mučno i zaviriti, Brajan Vorner presvukao je kožu. I satjeran u ćošak, otkrio je lice nove mladosti na albumu ,,One Asassnation Under God – Chapter 1“
Štodemona sabijate u mračniju rupu, to će biti spremniji da vas zabljesne sjajem kurjačkih zuba. Odbačen i okužen, Merilin Menson uspio je ono što niko nije očekivao: da se kreativno revitalizuje, za jedan od ključnih albuma i momenata karijere.
Na margini i debelo iza margine, odbačen, kanselovan, odavno i bez ugovora izdavačke kuće ,,Loma Vista“ – Brajan
Jedini recept, kako da bluz bude užasno sočan, svjež i aktuelan u 2024. Da bude sa pokrićem od životnog iskustva, sad, ovdje, u ovom svijetu. Samo da čujete kako to čini Fantastic Negrito.
Vorner pronašao je nove nijanse mračne groteske i još crnje stvarnosti. Suočen s optužbama da je maltretirao niz žena, uspješno je eskivirao fatalne udarce... I u onim sjenkama gdje bi drugima bilo mučno i zaviriti – presvukao je kožu. Satjeran u ćošak, otkrio je lice nove mladosti na ploči ,,One Asassnation Under God –Chapter 1“. Album je, otprilike, sublimacija ključnih i bitnijih momenata karijere koja je kvalitetom često djelovala kao vožnja rolerkosterom. Od starta ćete prepoznati energiju i gorčinu famozne ,,Holy Wood“ (2000) ploče, kojom je, nakon masakra u ,,Kolumbajn“ školi, Americi dekonstruisao svoju i njihovu opsesiju oružjem i slavnima. Ali, daleko od toga da je to posjeta starim mračnim vilajetima industrijskog metala. Menson se ne odriče ni onih odjeka i nijansi bluza i roka koje su mu, prije deceniju otkrile drugačiji lik i karakterne
Merilin Menson, zički i kreativno preporođen ove jeseni
crte. Pri tome, stupa na novu teritoriju... I djeluje iskrenije i ogoljenije. Dramatično, napeto, ponovo istražujući opsesivnu temu ubistva američkog predsjednika Džona Kenedija (album je i objavljen na godišnjicu atentata u Dalasu 22. novembra) – Menson od starta pronalazi uragansku energiju. Samo da
čujete kako cijedi i drobi jedno ,,assassination“, tu na početku ,,One Assassination Under God“. I samo pet minuta mu je dovoljno da pokaže, u kojoj mjeri je napregnutih žila; koliko je u dobroj formi. Materijal se može, ugrubo, podijeliti na dva dijela: sa jedne strane je onaj oporiji, grublji, bahati i teatralan Brajan u
fantasticnegritomusic.bandcamp.com
Klinac sa ćoškova za prodaju kreka, sa utokom zađevenom za preraslu trenerku, tamo u Ouklendu, sa nekih 12 godina. Osmo od 15 djece somalijskog imigranta. Pa spotaknut na pločniku od Prinsovog ,,Dirty Mind“ albuma. Lik koji je znao da nema ni para ni načina da upiše muzičku akademiju na Berkliju; ali sa dovoljno petlje da tamo pođe na predavanja, tako što će da se pretvara da je upisan. Sve to je Savijer Amin
Durepolez, ali je to samo početak Fantastic Negrito priče. Recimo, da je u sedmicama nakon prvog albuma 1996. imao tešku saobraćajku i završio u komi i bez ugovora. Pa ilegalno vodio noćni klub u L. A. i negdje na pragu šeste decenije –se vratio muzici. Kakav je to samo komad muzičke istorije, taj ,,The Last Days of Oakland“ (2016). album, nakon koga Fantastic Negrito, prosto, svira, hara i gazduje u modernoj bluz ligi
u kojoj nema konkurencije. Fantastic Negrito, na primjer, svira otprilike ono što bi Led Zeppelin stvarali u našem vremenu. Samo da čujete ,,Runaway From You“ na početku novog ,,Son of a Broken Man“ albuma i sve će vam biti jasno. Zaziva rokere kojima ništa u muzici nije po meraku već ko zna koju deceniju, pa pohara soul teritoriju Otisa Redinga u ,,I Hope Somebody’s Loving You“... Prije nego otkrije, raskošnog i blistavog sebe – u ,,Goddamn Biscuit“.
povratničkoj ploči
pjesmama poput ,,Raise The Red Flag“. Sa druge – onaj koji je delikatno okrenut nekim glem-rok inspiracijama, u toj meri da Menson čak zazvuči na i sluti Dejvida Bovija... Biće vam jasno u pjesmama poput ,,Death is Not a Costume“, pa i na ,,As Sick As The Secrets Within“; a najbitnije to, u kojoj mjeri se radi o moćnom stilskom vozilu, u kom Menson grabi drumom introspekcije i priznanja o bolesti zavisnosti i odnosu sa najbližima. Gotsko i sasvim neočekivano skretanje je ,,Meet Me in Purgatory“ odličan uvod u potpunu tminu završnice ,,Sacrifice of The Mass“... Taj pogled palom anđelu pravo u oči i sve tajne njegove vječite mladosti tu čekaju one, koji su mogli da do kraja ne okreću glavu. I njima i svima ostalima, Menson ovim albumom poručuje – da nije onaj tip uvenule i ogorčene zvijezde kojoj su svi okrenuli leđa i koja je spremna da sama do kraja životari u nekoj davno zarađenoj vili. I da je spreman da ponovo uzme mjeru, i sebi i svijetu koji je pečatnim pogledima toliko puta žigosao. S. S. Ocjena: 80/100
Odatle do kraja sve je trijumfalni krug ispraćen ovacijama, na kom sve više naginje ka soulu, prije nego ,,kao da neće“ servira raskošno disko ozračje u ,,Crooked Road“. Da stane odmah uz ,,Anybody Seen My Baby“ na nekom koncertu Stonsa – ne bi joj mane bilo.
Kraj je sasvim južnjački, naslovna pjesma koja samo pokazuje, šta je to što starca i dijete iz Ouklenda Savijera čini živim. I što ga tjera da pozlati one iste ćoškove od grijeha: ,,only the dreamers survive“.
Samo nek gitara nastavi da šapuće riječi iz takvog sna.
Ocjena: 92/100
S. S.
Čisto da znate koliko daleko doseže crnotalasni film: pjesmu ,,Eho 68“ na EP debiju podgoričkog Mučina otvara Robespjerov monolog, koji izgovara Stevo Žigon – zabilježen na ,,Lipanjskim gibanjima“ Želimira Žilnika. Sa studentskih demonstracija, naravno 1968. godine. Ovo ,,sam svoj majstor“ postpank pakovanje četiri sitne-dinamitne pjesme nešto je što bi starog Žilnika, spram svih njegovih crnogorskih konekcija, izvjesno obradovalo u poznoj vojvođanskoj jeseni. Mučin –Nemanja Grbović (gitare, vokal) i Đorđije Nunjić (bubanj) odvaljuju pločnik, svim markizima i grofovima revolucije sučeljavaju jedno brisano sunce i neka teturanja kafanskih izmaglica... I tu negdje sklizne ključni poklič: ,,Prošlost se ne briše!“. Zato Mučin, Nemanja i Đorđije u ovom kreativnom iskazu (prethodno radili i na projektu Gnar) – prosto nijesu ni neka lica, ni neki prostor... Već, najprije – vrijeme. Ta gitara zato sluti na Bernarda Samnera iz Joy Division bujanja prije četiri i po decenije, pa i na rif Džonija Mara (The Smiths) na ,,Zimi“. Kao da se sav crnotalasni film slio i ostvario u postpanku sa kraja sedamdesetih i početka osamdesetih; i kao da je taj Žigonov Beograd šezdeset osme i neki Mančester osamdesete – i neka Podgorica, ili Nikšić, jeseni dvadeset četvrte. I sve je onda jednako i ,,Zima“ i ,,Eho 68“ i jedno ,,sloboda se nudi“, baš tu, u nekom mraku represije. Pa se i cijeli jedan koncept i priča može spakovati u samo četiri pjesme‚ od kojih samo posljednja ,,Glas“ dosegne trajanje od tri i po minuta. Od onog zagubljenika u kafanskom lavirintu na početnoj ,,Prošlost se ne briše“, tog Mučina - do osobe spremne da, konačno, čuje svoj glas – i da zaziva stvaran kraj na završnici. Jer taj kraj može samo biti i značiti buđenje i akciju, u svijetu brisanog sunca.
Nemanja Grbović i Đorđije Nunjić u ovom kreativnom iskazu Mučin nijesu ni neka lica, ni neki prostor... Već, najprije – vrijeme
Đorđije i Nemanja su, onako, die-hard pankeri; nema tu bilo kakvog viška ni kićenja. To je njihovo utemeljenje, ta jednostavnost i svedenost zbog koje znate, da u ,,Eho 68“, tog svog Mučina, izvode na barikade bez mrve poziranja ili sebičluka. Njegov jedini motiv je, eto – želja da iskomunicira, da dijeli. Zato je tako glasan, zato se taj ,,Glas“ na kraju probija kroz slojeve nasamarenih godina i u guke i čvorove zamršenih ulica. Ta eksplozija iz tišine teškog introverta i autsajdera, marginalca, je sa pokrićem izabrana da bude singl koji
predstavlja album. I sa razlogom će prva dobiti spot. Najbolja stvar koju su Nemanja i Đorđije uspjeli u toj radionici svoje ulice, jeste da u manje od 12 minuta pokažu, koliko nam je sada i ovdje taj Mučin bitan. I njegov glas, u političkoj i medijskoj kakofoniji crnogorske reality svakodnevice – koja se najmanje tiče i najmanje brine za nekog Mučina. E, njemu pripada to mjesto na barikadama, za njega leluja Samnerova gitara i za njega vrtlog Žigonovih riječi grabi gore, visoko, ka brisanom suncu. S. S. Ocjena: 76/100
Film koji Vas čini srećnim?
- „Munje“ (Radivoje Andrić, 2001). Podsećaju me na detinjstvo, prepune su sjajnih fora, odlična muzika i u filmu nema ničeg opterećujućeg, iako je sniman u nimalo lakom periodu.
Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?
- „Music“, (Angela Šanelek, 2023), zbog pretencioznosti i nekakvog artizma kome nisam naklonjen. Naveo bih i „Rashomon“ ( Akira Kurosava , 1950) kao vrlo mučno i naporno iskustvo.
Film koji uopšte nijeste skapirali?
- „Lighthouse“ (Robert Egers, 2019). Tu sam u manjini, mahom su poznanici odlepili i vrlo cene ovaj film, ali ja ga baš nisam skapirao.
Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?
- Samo neka se ne bave kriminalcima i životima folk pevača i ja sam zadovoljan.
Omiljeni filmski rivali?
- Martin Šin i Marlon Brando u „Apocalypse Now“ (Frensis Ford Kopola, 1979) ako se oni mogu uzeti kao rivali.
Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?
- Crtani je film i nije scena, ali je meni vrlo drag u celini „Balto: Pas sa srcem heroja.“ Prvi film koji ste gledali u bioskopu?
- Prvi odlazak u bioskop koji pamtim bio je sa mamom i gledali smo „Pirates of the Caribbean“ ( Gor Verbin -
ski, 2003), prvi deo. Vrlo mi je urezana prva scena u kojoj se Džoni Dep pojavljuje na brodu koji tone. Takođe, sećam se da su mi oni prokleti pirati u to doba bili baš strašni. Posebno drag citat iz domaćeg filma?
- „E, pa šta mogu? Ni ja je ne volim, takav je posao“ („Maratonci trče počasni krug“, Slobodan Šijan, 1982) i „Pa ,jesu mene zatvarali samo zato što
sam vikao živeo Staljin i svetska revolucija, jeste me zato zatvarali? Pa šta je trebalo da vičem živeo kapitalizam? Slušaj ti… Staljin vas je ubijao, al vas nije ubijao dovoljno. („Balkanski špijun“, Dušan Kovačević, Božidar Nikolić, 1984).
Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?
- „Trainspotting“ (Deni Bojl, 1996), „Pat Garrett & Billy the Kid“ ( Sem Pekinpo , 1973),
„Jackie Brown“ (Kventin Tarantino, 1997).
Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?
- Sjuart Litl. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?
- Posle gotovo svakog filma koji je sniman u Njujorku, u periodu između 70. i 2000. poželim da odem u taj grad. Od „Once Upon a Time in America“, „Basketball Diaries“, „Ms.
45“, „Bad Liuetenant“, do „King of New York“ i „Do the Right Thing“. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?
- Abel Ferara, braća Koen. Ne pijem, a bogami slabo i izlazim, tako da bi to sve bilo neko kafenisanje. Kako mi se to po svemu sudeći neće obistiniti, odvešću Nađu Petrović u njen omiljeni restoran „Istok“.
Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?
- Uh, pa zavisi, ako se ne bi politički iskompromitovao, to bi bio neki indi film vredan gledanja. A možda bi uleteo i u ove vladajuće strukture, pa bi Tarantino na FCS-u dao kintu Gagi Antonijeviću i onda tako te neke odvratnosti.
smislite i/li mislite da je precijenjen?
- Mnoge ne mogu da smislim, ali trudim se da mi fokus ipak bude na ovima koje obožavam. Repetitor, Koi Koi, Klinika Denisa Kataneca, Seine. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?
- Krisa Kornela Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?
- Viper – „You ll Cowards Don’t Even Smoke Crack“. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?
- Džimija Hendriksa, a bili su tu i mnogi drugi, s tom razlikom da je on i danas na istom zidu.
Kada je početkom prethodne godine izašao „S ivice sanjanja“, album beogradskog benda proto tip, alternativna rok scena dobila je sjajne predstavnike. Debitantsko djelo Nikole Čučkovića (vokal, gitara), Damjana Nedelkova (gitara), Lare Starčević (bas), Danila Ilića (bubanj), završilo je na brojnim muzičkim top-listama. Ukoliko niste imali priliku da čujete njihovu muziku, pohrlite ka indi poeziji mladog Nikole koja će vas vratiti u doba najboljih uradaka nezavisne produkcije. Kada je „vazduh bled od tuge“, „težak kao nedelja“, posegnite za katarzičnim melodijama proto tipa. Podsjetiće vas na svitanja, duge mamurne šetnje nakon izlaska, roštilje sa prijateljima koji nedostaju. To je ona muzika koju duboko dišete, hodate, čije melodije zviždite tokom vožnje.
Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?
- „Under My Thumb“ od Stonsa me uvek podseti na mamu, a „Lover You Should’ ve Come Over“ Džefa Baklija na moju devojku Nađu.
Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?
- „Death Is Not the End“, Kejvova obrada, na kojoj pevaju i Kajli Minog i Šejn Mekgovan Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?
- Igi Pop – „Lust for Life“. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?
- Lenard Koen – „Suzanne“. Vaša pjesma za karaoke?
- Nisam nikada pevao karaoke ali verovatno nešto od Kejva ili Koena.
Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?
- To je jako teško i odgovor umnogome zavisi od mog trenutnog raspoloženja, ali eto neka budu The Rolling Stones. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga
Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?
- Nadam se da hoće, zaslužio je.
TVSerija idealna za kišni vikend?
- „Twin Peaks“.
Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?
- „Friends“, to je bilo izuzetno popularno u vreme mog detinjstva.
Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?
- „Fleishman Is in Trouble“. Serija koju nikada nijeste završili?
- „True Detective“. Odgledao sam prvu sezonu, koja je fenomenalna, ali su mi rekli da kasnije kvalitet dramatično opadne, a ja sam poverovao. „The Wire“ takođe nisam nikad završio, s tim da za to ne postoji neko dobro objašnjenje.
Ma, to je prava vožnjica kroz svakodnevicu, od koje, kada je jednom čujete, nema nazad. Dok nam prot tipovi ne stignu u Crnu Goru, družimo se sa Čučkovićem u našim „Obrtajima“.
Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?
- „Vratiće se rode“. Sjajna serija, ne bih se usudio da kažem da je bilo šta užasno, ali nekako u drugoj polovini izgubi moju pažnju.
Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?
- Nakon prve sezone „Game of Thrones“ odmah sam kupio prve dve knjige.
Najdraži par iz serije?
- Maršal i Lili iz „How I Met Your Mother“. Oduševila me je njihova bliskost. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?
- „The Sopranos“. Ne bih voleo da mafijam, ali bih rado popio jedan espreso ispred „Satrialesa“.
Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?
- Za Toma mučenog. M. ČAVIĆ
kalendar ,,The Simpsons“, ultimativna američka porodica
Moraćemo da ojačamo američku porodicu. Moraćemo da je učinimo da liči mnogo više na Voltonove, a mnogo manje na Simpsonove – govorio je Džordž Buš Stariji, stanoviti predsjednik iz Bijele kuće i kopao sebi rupu bezdanicu za novembarske izbore, koje je već tog januara izgubio.
Tata Homer? Bio je scenarista, autor malih filmova, stripova i reklama, tamo negdje u okolini milionskog Portlanda, Oregon. E da, bio je Kanađanin iz porodice njemačkih imigranata tvrdog pruskog akcenta.
Mimo očekivanja
Mama Mardž ? Nastavnica, Norvežanka. Đedo Ejb? Stari profesor Abram, predavao primijenjenu umjetnost i društvene nauke, negdje od tridesetih, tamo u Oregonu. Male sestre Liza i Megi? Jedna rođena 1956, druga 1958... I samo Barta, tu u domu Grejningovih, tu nije bilo; jer Metu Greningu je bilo, prosto, previše očigledno da jednog lika po sebi nazove. Ima taj prvi crtež, koji je Met Grening, 1987. i u lobiju kancelarije Džejmsa L. Bruksa, producenta i gazde ,,Grejsi films“ studija, na brzinu skicirao. Homer, u odijelu stisnutom rapidnom eksplozijom sala; mršavica Mardž, bebara Megi sa cuclom, mala pametnica Liza... I napast i kavgadžija Bart. Zašto Bart? Anagram od ,,brat“, što se sa engleskog na našem užasno nezgrapno prevodi prosto kao ,,derište“; a ipak znači i ima mnogo više akcije, prkosa, djelovanja, prkosa od
toga. I eto ih; nefunkcionalna porodica. Iz noćne more predsjednika Buša. Neka oproste i Bušovi i Kenedijevi i Kardašijani i Rokfeleri i Klintoni – jedna je i jedina ultimativna američka porodica i to su Simpsonovi. Familija uhvaćena u raskoraku svojih najžešćih pogubitisa, u svoj svojoj raskošnoj disfunkcionalnosti – i nacrtana kao najjednostavniji crtać. Suvereni gospodari udarnog termina. I paradoks u toj mjeri, da je mogao postati fenomen pop-kulture i nastati jedino u modernoj Americi. I da, najmanje relevantan šou, koji najmanje, od svih, polaže račune bilo kome i najmanje se trudi da se nekom ne zamjeri. E to, taj momenat u kom su Simpsonovi dosljedno na putu i tragu mimo bilo čijih očekivanja i normi, to ih je učinilo savršenim prosječnim Amerikancima. Od prve ,,The Simpsons“ epizode, prije 35 godina, 17. decembra 1989. godine. I prva je bila božićni specijal;
teljske volje odradi prvu tetovažu, pa mama Mardž spuca cijeli porodični budžet na njeno uklanjanje. A tata Homer sazna da za Božić, naravno, od šefa neće dobiti praznični bonus; pa se prijavi da bude Djeda Mraz u lokalnom šoping molu...
Nego, ko su oni Bušovi Voltonovi. U seriji ,,The Waltons“ iz sedamdesetih, oni su savršeno upeglani i primjerni Ameri u vrtlogu najveće inflacije Velike depresije, a potom i Drugog svjetskog rata. Negdje u septembru, taman pred one izbore 1992, Bart onako za sebe prokomentariše: ,,Šta, mi smo taman kao Voltonovi. I mi se kao oni molimo samo da inflacija prođe“. Da ga dobro čuju svi koji su na birališta namjerili. Da ga dobro čuju i u Bijeloj kući, koju će Buš Stariji koji mjesec kasnije napustiti. Onda su već iz političkih krugova zajahali, da su ,,The Simpsons“ na Foks televiziji neko pakovanje ljevičarske ideologije. Kad je već tata Ho-
Neka oproste i Bušovi i Kenedijevi i Kardašijani i Rokfeleri i Klintoni – jedna je i jedina prva američka familija i to su Simpsonovi. Uhvaćeni u raskoraku svojih najžešćih pogubitisa, u svoj svojoj raskošnoj disfunkcionalnosti. Suvereni gospodari udarnog termina
Bart mimo rodi- mer, najveći nesposobnjaković na svijetu, od svih ljudi zadužen za sigurnost u Prvi koncept crtež Simpsonovih iz 1987. godine
dallasnews.com
lokalnoj nuklearnoj elektrani, tamo u njihovom Springfildu. Producenti su odgovorili ovako: ,,Mi smo vam prosto jedna liberalna banda“. Nego, gdje je stvarno na političkom spektru priča ,,Simpsonovih“? Otprilike, tamo gdje su i vlada i birokratije sa jedne, taman kao i velike korporacije sa druge strane, oni koji će da piju krv običnom radniku iz predgrađa. Nešto kao Berni Sanders, ali i ne baš tako. U ,,Simpsonovim“ političari su korumpirani, velečasni Lavdžoj zazire od vjernika, a policija nekompetentna. Dakle, ne nešto više anarhije i anarhizma u odnosu na standard ljevice, kako je u Americi doživljavaju. Već prosto – sa nešto više sprdnje. Na račun svega i svačega. Jer sve se tu, u modernoj Americi, valja i mora ogoliti. Samo tako možete izgurati do 777. epizode.
Kutak Oregona
E da, to uključuje i sprdnju na račun manjina, svakakvih društvenih slojeva pa i LGBT zajednice. Ali i komentar, kako se društvo u cjelini prema tim zajednicama odnosi. Pa su ,,The Simpsons“, eto, 1990. postali prvi večernji televizijski šou koji je Americi prikazao poljubac dva muškarca. U strašnoj ,,Simpson and Delilah“ epizodi.
Nego, na onim prvim crtežima, Bart, Megi i Liza nemaju kosu; pa je Met Grening, prosto, odlučio da je bolje da nemaju standardnu boju kože – nego da budu žuti. Onda je neko predložio da, već kad će svi likovi u animaciji da budu žuti – onda mama Mardž može da ima kosu plave boje. I to je Metu bilo urnebesno smiješno. Ništa više i ništa manje od toga. I taj jedan, od silnih američkih Springfilda, koji je poslužio kao inspiracija za seriju. Eno ga u Oregonu, tamo blizu a ne baš sasvim na okeanskoj obali, stanovnika knap kao, recimo, Nikšić i... Sa ulicama koja imena dijele sa nekim lokacijama u predgrađima Portlanda, u kojima je Met Grening odrastao. I da, on je baš očekivao da će serija da bude pun pogodak. I da je kul da taj grad bude Springfild – pa da u skoro svakoj američkoj saveznoj državi neko misli da je to baš njihov grad. I tako je i bilo.
Nebitnjakovići koji su postali savršeno relevantni. Bilo je jasno, recimo, već početkom devedesetih, kada je za jedan jedini dan prodato preko milion prvih majica sa Bartovim likom. Na nekima je pisalo, recimo: ,,I’m Bart Simpson. Who the hell are you?“. Ili: ,,Underachiever (‘And proud of it, man!’)“. Onda su neke američke državne škole počele da zabranjuju te majice – jer kvare omladinu koja treba da, je li, stvori nešto u životu! Možete zamisliti, kakvu su samo međeđu uslugu te škole sebi napravile; i koliko je, nakon prvih vijesti o tome, prodaja još skočila... Za samo prvih 14 mjeseci prodaje rekvizita vezanih za seriju, zarađeno je preko dvije milijarde dolara!
I nema veze što, evo lijepih 35 godina, Bart ima deset, Liza osam godina, a Megi još nije uspjela da se odvoji od one cucle. Nema veze ni to što su 1991. u jednoj epizodi Homer i Mar-
dž sedamdesetih u srednjoj školi a početkom osamdesetih već imaju Barta; da bi 2008. u jednoj epizodi bili predstavljeni kao par bez djece tokom devedesetih. Ili, što je 1996. Lizino vjenčanje ,,spakovano“ u njenim studentskim danima za 2010. godinu; a da u epizodima ove, 2024. godine ona ima i dalje osam godina...
Proročka rabota
Jer je, prosto, jedino bitno to da se Simpsonovi šale i sprdaju na svoj način tako, da to svi, ali baš svi osjetimo na svojoj koži. Da nema te religije, istorijske ili kulturne reference ili ličnosti, koju nijesu o svoj humor sapleli. Pa im na njihovoj Foks televiziji lagano prođe i to da, na kombiju Foksovih snimatelja u jednoj od epizoda, bude okačen slogan ,,Bush Chaney 2004“ – kao direktna sprdnja na račun toga, što je ta mreža uvijek na strani Republikanaca.
Jer, na kraju, bitno je jedino da u poslu i u Americi i u svakom američkom Springfildu opstanete toliko dugo – da vas proglase prorokom. Pa se, recimo, ,,predvidi“ Trampova predsjednička pobjeda 16 godina prije nego se desila, pa pametni satovi, pa svemirski let Ričarda Bransona , Lejdi Gagin nastup na Super bolu – i to da će ,,Volt Dizni“ studio jednog dana da učini nešto tako nevjerovatno, da kupi ,,20th Century Fox“...
I to je ta karta moderne Amerike; nekih vječitih adolescenata, neostvarenjaka, ili nesposobnjakovića na strašno odgovornim mjestima, u tom vječitom Springfildu, iz kog izlaska nema i neće biti. A ,,The Simpsons“ su tu, da vas i cijelu Ameriku ubijede, da je svima u tom Springfildu sasvim dobro. I da ne poželimo odatle otići.
Stojan STAMENIĆ
Non tocca ma figlia. Kad nekom od low-cost magistrala proputite do, recimo, Sicilije, dobra je šansa da će vam jedan osmijeh i skoro ponos, tu na licu vodiča, otkriti šta se sve na ovom dunjaluku prodaje kao brend.
Vito Korleone je bio tek tinejdžer i već je znao, kako i sa kim će braniti kćerku gazde ubogog teatra, od prljavih šapa i pogleda jednog lokalnog dona. Sentimentalno jatakovanje. Strateško nasilje, sa naletima operativnog milosrđa. ž
Temeljni stub
,,Non toka ma filja“ – sa istim izrazom lica onih koji su, potom, od mladog Vita prvi put tražili zaštitu, izgovaraće vam neki od tih sicilijanskih vodića. ,,Kćer mi ne diraj“. I to je jedna od verzija, odakle je tu, na Siciliji, nastala riječ mafija. Svakako, ona koja se tiče svega, što za njih znači zajednica. I briga, i porodica.
Znate one čuvene ilustracije, gdje zub vremena i ljudske nesreće, nagriza antičke karijatide, na koricama tomova ,,Propasti i opadanja Rimskog carstva“ Edvarda Gibona? E ta karijatida, taj najjači temeljni stub, taj suveneni i predsjedavajući propasti jedne porodice i jednog duha – svog duha – je Al Paćino. Pad njegovog Majkla Korleona je spektakularno raskošan; oslikan sa toliko nepredvidivih i neslućenih sjenki; nakićen ta toliko kompleksnih tema... Da u jednom trenutku pomislite: ,,The Godfather Part II“ (1974), pri-
I nakon pet decenija od premijere, i znajući svu tragediju o propasti i gordosti, ponovo drhimo na prvu slutnju grijeha mladog Vita Korleona. I ponovo se pitamo: oplakujemo li to i žalimo za Vitom ili Majklom, ili za nama samima
je pola vijeka, bio je i jeste veći, potpuniji i bitniji od originala. Kad osjetite, da jedno truljenje, jedna propast, može biti ljepša i dragocjenija od raskošnog cvjetanja. E to, na mahove, učini Frensis Ford Kopola u drugom dijelu ,,Kuma“. I to učini Al Paćino.
Neodoljiva katastrofa. Ima taj momenat, kad mladi Robert de Niro, ta jablan momčina, taj Vito Korleone – prvi put podigne ruku na nekog. Kad na te ramena od brige i milosrđa prvi put spusti tovar od strašnog grijeha i zločina. I to je nešto što ne možete ignorisati; to je tragedija i presuda koja vas hvata za grlo. I od toga ne možete skrenuti pogled. Kao sa horizonta na kraju bitke u nekom tragičnom klimaksu Tolstojeve knjige. Vrhunski pisac vam tu nikad ne štedi osjećanja; naprotiv, u dva reda i dva
poteza perom samo ih polije kerozinom. I dodatno pojača. Isto to može i u svijetu filma; onda kad ste, recimo, Frensis Ford Kopola.
Jedna je tanka linija koja razdvaja čast - od ponosa. Don Vita Korleona, Brandovog u prvom i De Nirovog u drugom dijelu ,,Kuma“, od Paćinovog Majkla. Ta mala razlika je ono što je Vitovu raskošnu trpezu punilo najdivljijim njujorškim i još divljijim sicilijanskim mirisima. I žamorom i smijehom i vrevom i suzom i pjesmom. Što je njegovu kuću činilo domom. Spram onog što Majkla, na kraju drugog dijela, ostavlja ogorčenim usamljenikom u gluvoj tišini. Ta razlika je dostojanstvo. Čovjeka koji nikad ni u bilo kom momentu nije zaboravljao na milosrđe. Čak i kad se svetio; čak i kad je kamom sjekao masne trbuhe nekih, njemu davno i previše dužnih ljudi – uvijek je to bio štit za neke njegove ljude. I on je postojao samo u onoj mjeri, u kojoj je on njihov, a oni njegovi. Već od decembra 1971, prije nego što je prvi ,,The Godfather“ i prikazan, Mario Puzo pisao je scenario za nastavak. Prvi naslov trebalo je da bude: ,,The Death of Michael Korleone“. Kopola je tu već razmišljao malo kompleksnije. Onako, više arhetipski i više šekspirovski. Recimo ovako: postoje neke smrti koje dođu i koje su strašnije od obične. Kad u tvrđavi svog carstva i svog duha ostanete sami. Ideja
za nastavak bila je prosta: oslikati uspon mafijaške porodice za vakta don Vita i njen pad za Majklovog zemana. I uvijek, u svakom momentu i od početka, želio je da to bude priča o ocu i sinu – onda kad su obojica bili u svojim tridesetim.
Ohola ironija
Nikako Kopola nije želio da prati narativno tkanje ,,Kuma“; ,,Dvojka“ je zato morala imati dvostruku strukturu. Onu koja će se račvati i ka prošlosti i kroz sadašnjost. Paćino je mrzio prvobitni scenario nastavka; od njegovog pristanka zavisio je cijeli projekat, a Kopola danonoćno i sedmicama radio da bi mu spakovao jednu prihvatljivu verziju. A Marlon Brando odbio je snimanje jedne jedine scene sa starim don Vitom –jer je bio strašno ljut na studio ,,Paramaunt“. Kao, prihvatio, pa se nikad na setu nije pojavio nit im se javljao. Džejms Kan? E, on je prihvatio da u jednoj sceni bude ponovo Soni. Ali da za tu scenu dobije isti honorar, kao za kompletnu rolu u prethodnom filmu. Najteži posao imao je Kopola. Da je prosto ispričao Majklovu istoriju pada, jasno hronološki i bez fleš-bekova, imao bi publiku potpuno pokornu, okupiranu i željnu u toj mafijaškoj igri. Ali ne, on svjesno bira – da tenziju krši. Da nas konstantnom igrom, gore pa dolje pa gore pa ponovo dolje u vremenskoj ravni, ubacuje
u različitu brzinu. I svjesno je njegov izbor da i od Majkla i od Vita bude, na neki način, sasvim distanciran. U toj mjeri, da im i prvobitne motive i namjere oslikava prilično svedeno i prosto. Zašto to bira, i njih i sebe sakati? Jer vidi širu sliku. Jer je ,,The Godfather Part II“ zbog toga fantastično i oholo ironičan film. Ironičan prema ljudskoj prirodi; prema svim našim impulsima i okidačima. Pa opet, Kopola, nimalo slučajno, bira da momente tenzije ,,kao da neće“ servira eksplozivno. U nekoj bezbjednosti i čak ušuškanosti lagodnog života i sretne porodice. E, kad tu i tako odjekne pucanj, onda je to kao akt najgrubljeg nasilja. I onda se na to mora makar jednako odgovoriti. Kako nam samo vješto prodaje svu tu omertu i mafijaška pravila... I kako je samo Majkl eksplozivan; onaj najpametniji, najnježniji i najduhovitiji sin, nekada student, marinac; sada glavom i bradom don, koji je porodici obećao da će za pet godina sav posao legalizovati. A umjesto toga, odveo je i sebe i sve njih u lavirint sumnje, nepovjerenja, zebnje; tamo gdje iz svakog ćoška vreba strašna obmana i zavjera i još strašnija izdaja. E tamo, u tom mraku, leže sve furije i strasti jednog Korleonea; krvlju žigosana na onom istom mjestu na kom oni govore o poštovanju, zahvalnosti ili časti... I na istom prostoru, na kom je don Vito tako vješto i lako plesao, a da ni nogavice ne okalja.
I ponovo nam Kopola prodaje tu priču o porodici koja je nemala, pa sanjala, pa imala, pa okrutnošću vraćala nikad zaboravljene okrutnosti drugih – i brinula o svojima... Da
ih, opet, doživimo kao sasvim obične Amerikance, ili jedne od nas; pa iako su mafijaši. Ili, baš zbog toga.
Suština grijeha
Jer, čiji je tu stvarno grijeh? I šta je ono, što oca, don Vita, čini uzvišeno poštovanim, a sina Majkla na kraju okruženog samo onima koje plaća i koji ga se boje? Samo i isključivo Majklov ponos, zbog kog gubi svu savršenu lakoću očevog dostojanstva. Poput sudbine starih imperatora i svih njihovih sinova. Poput svih priča Gibonovog carsva i Kololine Italije i Sicilije. I to je onaj ponos, za koji se anđeo smr-
ti, strašni stari mafijaš Hajman Rot ( Li Strasberg, briljantno prigušen i tih u svom tom iskustvu i utemeljenosti), uhvati kao krpelj i perfektno ga namiriše – da se kao stjenica u rupu uvuče. I prije svoje smrti stigne da tu zagadi dušu Majkla Korleonea; i potpiše propast porodice Korleone. Pa opet, i nakon pola vijeka od premijere, i znajući svu tu šekspirovsku tragediju o propasti i gordosti, ponovo drhimo na prvu slutnju grijeha mladog Vita Korleona. I ponovo se pitamo: oplakujemo li to i žalimo za Vitom i njegovom nevinom i uzvišenom starosti; za svim onim što je morao
da učini, pa da tu i takvu starost zasluži... Ili za Majklom, žrtvom sebe, očeve sjenke ili svog dječačkog ponosa. Ili žrtvom praroditeljskog grijeha, đavo će ga znati. Ili, na kraju, i za nama samima; i svim onim konekcijama koje nijesmo umjeli plaćati skupo i čuvati brižno kao stari Korleone. Kad taj odgovor, sami za sebe nađete, na kraju drugog ,,Kuma“, biće vam jasno i ono ,,Non tocca ma figlia“. I zašto tu, sa osmijeha sicilijanskih vodiča, drhti i ponos i sjeta, dok pred vama žubori grad i blista Sicilija, kao za trpezom don Vita Korleonea.
S. STAMENIĆ
Onaj među Crnogorcima, koji je najpoznatije ratne fotografije slikao – bio je prvi general NOB-a. Prvi Titov general. Toliko o umjetnosti, medijima i ratu. I koliko veze imaju.
Tako je jedan od ključnih pucanja na Sutjesci opaljen foto-aparatom. Njemačko oružje za bitku sa nacistima. Prvo je to bio ,,Voigtlander Bergheil“, elegantan, predratni, ali malo kabast, lizijeran, sa pločama. Ne baš nešto što bi vam bilo lako ponijeti u najkrvavijoj partizanskoj borbi, u neprijateljskom obruču, tamo pod Zelengorom ili Ljubinim grobom... Nađete takvu kameru, taj vijek star komad tehnološke elegancije, recimo - lagano na podgoričkom buvljaku. Druga je bila ,,Rolleiflex“, malo kompaktnija, donekle pogodnija za slikane u pokretu. I uz sve to, naravno, film, pa objektiv, pa... A okolo šibaju Hitlerove granate.
Jedini vrhovni komandant neke vojske ranjen u Drugom
svjetskom ratu. Tu jednu fotografiju vidjelo je svako jugoslovensko dijete u čitankama ili udžbenicima istorije – ili okačenu u učionici. Vidjelo je i pola svijeta. ,,Ranjeni Tito na Milinkladama“. Jedna tvrda stijena, jedan bol i umor i pogled ko zna gdje zalutao, možda ka onim drugovima ostalim na Ljubinom grobu; i dr Ivan Ribar, tu nad Titom nadvijen, na štaku naslonjen. Uhvaćeni iz ruke, u objektivu, starog generala.
Savo Orović samo dvije sedmice prije početke Bitke na Sutjesci dobio je čin generala, prvi u cijeloj partizanskoj gerili. Odnosno, od tog 1. maja 1943, kada je gerila postala vojska, a Vrhovni štab prvi put činove uveo. Savo iz Lijeve Rijeke, prvi; pa za njim, redom, Slovenac Jakob Avšič, pa naš Piper Arso Jovanović, pa... I imao je tad već 55 godina. Stari ratnik, proslavljen u Prvom svjetskom ratu. I pasionirani fotograf. Onog ,,Tita na Milinkladama“ su mu tokom rata već objavljivali
mediji od Njujorka i Londona do Moskve.
Savov put je samo tu, do Sutjeske, već bio velika avantura. Diplomac Pešadijske škole na Cetinju 1910; pa emigrant u Južnoj Americi jer se mladiću od 27 godina mnogo toga u politici kraljevine nije svidjelo. Pa već nakon godinu natrag u domovinu – da se na frontu bori kao oficir crnogorske vojske. Bio je i komandir izviđačkog voda u Vasojevićima. Pa tokom okupacije dio komitskih borbi protiv Austrougara; od jataka potkazan, na deset godina robije u podgoričkoj Jusovači osuđen. Oslobođenje je brzo dočekao.
U predratnoj jugoslovenskoj vojsci nalazimo ga na dužnosti komandanta bataljona u Boki; pa kapetana, pa pukovnika u Nevesinju... Na početku Aprilskog rata izbjegao je zarobljavanje – i pravac među ustanike. U pripremama Trinaestojulskog ustanka sa mnogo bitnom ulogom. Pa komandant Nikšićkog odreda, od 1942 član Vrhovnog štaba... Koliko su partizanima tada bili bitni ti rijetki školovani predratni oficiri, što su im se pridružili!
Jedna sjajna knjiga, ,,Album fotografija iz Narodnooslobodilačkog rata (1941 – 1945)“ Sava
Orovića neprocjenjivo je bitan dokument. Uglavnom je sama oprema za slikanje uslovila to, da na fotografijama nema mnogo ratne akcije. Daleko od toga da je Savo bio privilegovan ili zaštićen kao član Vrhovnog štaba. Da je tako, najbolje svjedoče imena onih ranjenih i ubijenih, u njegovoj neposrednoj blizini – na Sutjesci i u drugim bitkama... Druga slavna fotografija Sava Orovića je ,,Ambijentalni portret Save Kovačevića“. Sa Crkvica, 1941. godine. Ponovo stijena, i jedan pogled spram koga Savu, niko i nikad, nije mogao zaboraviti. Opet, velika je nepravda prema vasojevskom generalu Savu, to da je njegovo fotografsko djelo prepoznato prije svega po te dvije fotografije. Cijela i raskošna arhiva dio je Vojnog muzeja u Beogradu. Preminuo je prije pola vijeka, u aprilu 1974; odlikovan, recimo, i sovjetskim Ordenom Kutuzova, i francuskim Ratnim krstom... I 50 godina od njegove smrti vakat je da Crna Gora prepozna, koliko joj je bitan njegov ratni fotografski legat. I da tu neđe spozna, kakve je to pobjede i daljine u Titovom pogledu Savo Orović uhvatio, tamo na Milinkladama. Stojan STAMENIĆ
12. decembar 2024.
Šezdeset projekcija frankofonog zapisa bile su u fokusu 32. izdanja Festivala francuskog filma. Londonce je naročito oduševio ,,L’Histoire de Souleymane“, dobitnik specijalne nagrade žirija na ovogodišnjem Kanu
Predbožićno ludilo, što dublje gazimo u decembarske dane, sve je uočljivije na ulicama Londona.
Na marginama tradicionalne kupovine novogodišnjih poklona i bukiranja dostave ćurke, ili veganske alternative, Londonci, kojima treba pauza od prazničnih tematika, biraju opuštajuće prednovogodišnje opcije. Jednu je ove sedmice, na zadovoljstvo filmofila, ponudio Francuski institut na jugu Londona.
Šezdeset projekcija frankofonog zapisa bile su u fokusu 32. Festivala francuskog filma na Ostrvu, u okviru takozvanog ,,Bioskopa svjetlosti“. Dvosedmični bogati program obuhvatio je ostvarenja slavnih i novih autorskih imena francuske produkcije – od Metju Amalrika, Kler Simon, do Izabel Prim i Jolande Zoberman.
Očekivano, najveću pažnju zaslužilo je ostvarenje ,,Marcello Mio“ Kristofa Onorea sa stelarnom glumačkom ekipom koja uključuje Katrin Denev i Kjaru Mastrojani. Porodično-glumačka priča u kojoj sva slavna imena zapravo igraju sebe, fabula je o Kjarinom životu u sjenci znatno poznatijeg i uspješnijeg oca Marčela. Londonce je naročito oduševio ,,L’Histoire de Souleymane“, dobitnik specijalne nagrade žirija, kao i priznanja za najboljeg glumca na ovogodišnjem Kanu. Film potpisuje Boris Lojkin, a u priči o surovoj stvarnosti emigranta
Direktor i glavni i odgovorni
urednik Nenad Zečević
Urednica
Marija Ivanović-Nikičević
Zamjenik urednice
Stojan Stamenić
iz Gvineje koji se bori sa realnostima pariskih ulica, glavnu ulogu ima Abu Sangare Sa druge strane, fanovi muzike i to posebno instrumentala ,,Flat Beat“ sa kraja devedesetih, čuvenog spota sa žutom lutkom, imali su priliku pobjeći u kadrove režisera Kventina Dupijua, poznatijeg po imenu Mr. Oizo, i komedije ,,Le Deuxieme Acte“ sa Leom Sejdu u glavnoj ulozi. Uprkos (ne)popularnom mišljenju o animozitetu i konkurenciji francuske i britanske produkcije, Francuski filmski festival i ovog puta je probudio interesovanje velikog broja fanova sedme umjetnosti.
Leila MURSELJEVIĆ
Šabotić,
Drobnjak-Vukašinović,
