Dnevni list POBJEDA 15.12.2024

Neđelja, 15. decembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21204 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

Politički analitičar ocijenio da je blokada poglavlja 31 u pregovorima Crne Gore sa EU očekivan potez Hrvatske zbog svih provokacija od naše države i poručio da je to crveni karton za Vladu

Kalezić: Vlast izaziva

Joanikijeva kritika pojedinaca iz CANU odraz interesa SPC da ostvari „temeljni“ prepis imovine uz amin Ustavnog suda i države

Crkvu bole upozorenja da svojina ne može biti nezakonito uknjižena

DIREKTORKA ZAKAZALA: Pobjeda objavljuje nalaze dva inspektora za slučajeve seksualnog uznemiravanja u Gimnaziji „Slobodan Škerović”

Vučurović nije štitila učenice, ignorisala i dokaze i upozorenja

Stanovi u Podgorici skuplji 13 odsto

Inspektorka Lucija Adžić je zaključila da Biljana Vučurović nije provjerila navode Sare Vujisić u odnosu na sumnju da se seksualno uznemiravanje dešava drugim učenicama škole. Na navode Vujisić da ima informaciju da postoje učenice kojima je neprijatno na časovima tog nastavnika, direktorica ne preduzima mjere i radnje u cilju ispitivanja i utvrđivanja iskazane sumnje. Ni na obraćanje Aide Perović da ima saznanja da je od istog nastavnika uznemiravana i jedna učenica drugog razreda – Vučurović nije reagovala

Na tržištu nekretnina u toku ove godine došlo do rasta cijena, vlasnici agencija za narednu godinu ne očekuju da može doći do pada

Aleksandar Popov smatra da Evropa ipak ima određeni otklon prema proruskim snagama u Crnoj Gori Andrija Mandić

U Podgorici održani ,,Dani Mirka Kovača“, skrenuta pažnja na njegov aktivizam u ratnim devedesetim godinama

Taj njegov aktivizam, njegovo kazivanje direktno u lice bilo je odraz toga što je shvatao da se borimo protiv vjetrenjača. Njega je nerviralo što ljudi

Predsjednik HGI ukazao na brojne propuste parlamentarne većine koji idu u pravcu narušavanja odnosa sa Hrvatskom

Vuksanović: U kontinuitetu pokušaji zabadanja prsta u oko

PODGORICA - Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative, ocjenjuje da se u Crnoj Gori u posljednje vrijeme stvara antihrvatska histerija i konstatuje da „ako neko očekuje da će Republika Hrvatska to samo tako nijemo posmatrati i da će se ponašati kako su i mislila gospoda koja kreiraju sve to, onda se varaju, kao što su se varali i prilikom donošenja Rezolucije o Jasenovcu“.

Svoj stav je juče obrazlagao na javnoj raspravi povodom „non-pejpera“ koji je, navodno, Hrvatska dostavila Ministarstvu vanjskih poslova, sa listom zahtjeva koje treba ispuniti prije odluke o zatvaranju četiri poglavlja.

Vuksanović je naveo da je ovo godina narušavanja odnosa, što je počelo još prije.

„Kad kažem još od prije, mislim još od pokušaja lokalne vlasti u Tivtu da istjera Hrvatsku zajednicu iz Doma kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi. Iz Doma kulture koji su naši preci podigli, iz Doma kulture koji jedini nije bio obnovljen nakon potresa 1979. godine i mi ga obnovili 2011. A onda je nekome palo na pamet da nas protjera odavde i već su puni elana preuzeli i određene uloge u tome sa praktičnog dijela, pa su dogovorili i ko će da nosi koje stvari itd.“, saopštio je Vuksanović.

On je dodao da „to počinje i od svih onih neugodnosti koje su trpjeli predstavnici Hrvat-

ske zajednice u Crnoj Gori“. - Od medijske, paramedijske, političke, parapolitičke. A onda, vidjeli ste i početkom ove godine zbog apologetskih izjava ministra odbrane, gospodina Dragana Krapovića u smislu relativizacije uzročnika ratova 1990. godina pa do nesastajanja dvojice ministara što se prije, koliko se ja sjećam, nije dešavalo. Zatim, usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Ali i tu nije kraj. Baš prekjuče, dok sam bio u Zadru, dobio sam članak sa portala IN4S „Sačuvaj me Bože kuge, rata i Hrvata“, jedan tekst koji obiluje mržnjom i šovinizmom prema hrvatskoj nacionalnoj zajednici. Prije toga smo imali takođe tekst od nekog autora Medenice, koji je kazao da Hrvat nije nacija nego dijagnoza, a vlast je imala stvarnu reakciju prema gospodinu Medenici tako što mu je omogućila da drži neko visoko intelektualno predavanje u „oslobođenoj“ Biblioteci „Radosav Ljumović“ - kazao Vuksanović.

Kao nastavak provokacija Vuksanović navodi i, kako kaže, najsvježiju informaciju od prije nekoliko dana, a to je da Radio televizija Srbije snima seriju Tvrđava, na temu vojno-redarstvene oslobodilačke akcije Oluja gdje će Nikšićka tvrđava da izigrava Kninsku tvrđavu.

Lokalna samouprava u Nikšiću, kako kaže, zajedno sa Turističkom organizacijom tog grada ulaže znatna sredstva svih poreskih obveznika za takav propagandni uradak.

Vuksanović upozorava da u kontinuitetu imamo pokušaj zabadanja prsta u oko i sigurno će Hrvatska, koja vodi računa i o svom dignitetu i o svoj nacionalnoj manjini, znati na odgovarajući način da zaštititi sve te kategorije.

- Dokle to ide vidjeli smo i kad gospodin Jole Vučurović proziva DPS za nekakvo ustaštvo ili ne znam što - on svako malo negdje vidi ono čega nema, vidi ustaše u svemu. Dakle, antihrvatska histerija se stvara u Crnoj Gori i ako neko očekuje da će Republika Hrvatska to samo tako nijemo posmatrati i da će se ponašati kako su i mislila gospoda koja kreiraju sve to, onda se varaju kao što su se varali i prilikom donošenja Rezolucije o Jasenovcu - ocijenio je Vuksanović. Podsjetimo, u tom „non-pejperu“ o kojem su pisali mediji, navodi se da je Hrvatska dostavila crnogorskom ministarstvu vanjskih poslova spisak zahtjeva koje bi Vlada trebalo da ispuni, a između ostalog spominje se i vraćanje školskog broda „Jadran“, rješavanje pitanja teritorijalnog integriteta, odnosno spor u vezi sa Prevlakom... Vuksanović je komentarisao i sukob između Albanskog foruma i članova nekadašnjeg Demokratskog fronta, u svjetlu toga i činjenicu da Odbor za međunarodne odnose i iseljenike nije održao sjednicu na kojoj je Bernard Čobaj trebalo da bude izabran za ambasadora Crne Gore na Kosovu. Podsjetimo, Anteni M je nezvanično saopšteno da poslanici prosrpskih stranaka nijesu bili spremni da glasaju za Čobaja.

- Sukob na ovoj relaciji nije iznenađenje, zato HGI nije dio te Vlade. A što se tiče sjednice Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, ja nijesam prisustvovao toj sjednici jer nijesam član Odbora, ali imam saznanja da je kvoruma bilo, te da se sjednica mogla nesmetano održati. Ipak, nije se desilo, jer je jasno da nije postojala spremnost da se razgovara o izboru ambasadora - kaže Vuksanović. I.MIlovIć

Premijer kazao da je Vlada nadležna da utvrdi ko treba da bude direktor ANB-a

Analitičar ocijenio da je blokada poglavlja 31 u pregovorima Hrvatske zbog svih provokacija od naše države i poručio da

Kalezić: Vlast namjerno izaziva loš odnos sa da bi blokirala evropski države radi interesa

Ne može se očekivati da putinovski, velikosrpski, proruski Demokratski front i njihovi „derivati“ Demokrate, SNP i tako dalje budu generatori evropskih procesa. Problem je i što ne postoji jasna namjera da se odnosi sa Hrvatskom poboljšaju.

Ne možemo očekivati da neko ko slavi ratne zločince, ko se nalazi na politici ‘90-ih drugim sredstvima, bude neko ko će popravljati odnose sa susjedima. To je kao da očekujete od piromana da gasi sopstveni požar – kaže Danilo Kalezić

PODGORICA – Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić kazao je da je novoimenovani šef ANB-a Ivica Janović zakonito postavljen, jer je, kako kaže, Vlada organ koji je nadležan da utvrdi ko treba da bude direktor. - Ljudi iz bezbjednosnog sek-

tora su pozitivno reagovali, kao i naši međunarodni partneri. Najbitnije je da čovjek da rezultate i vidjećemo da li će to uraditi u budućnosti - rekao je Spajić gostujući na TV Adria. Tvrdi da u slučaju Janovića postoje profesionalne reference koje su veoma bitne.

- Naša morska granica je bila izvor zla u Crnoj Gori, znate da droga dolazi uglavnom brodovima. Klanovi su koristili barsku i kotorsku luku za uvoz kokaina, naši ljudi su na brodovima bili kuriri i organizatori, imali smo i cigarete kroz luke i mnogo druge nesrećne priče. Tako da neko ko ima bekgraund iz te sfere jako će puno doprinijeti u razumijevanju rizika u toj oblasti - rekao je Spajić. R. P.

PODGORICA - Gest Hrvatske, odnosno blokada poglavlja 31, odvajanje je Crne Gore od drugih zapadno-balkanskih društava i država, ali i crveni karton vladajućoj većini kojoj se šalje jasna poruka – da nije u stanju da artikuliše evropsku politiku – kazao je za Pobjedu politički analitičar Danilo Kalezić, dodajući da je Hrvatska reagovala očekivano zbog brojnih provokacija od naše zemlje. Kalezić je rekao da ima strah da se iza toga ne krije samo neznanje vladajuće većine i nesnalaženje u diplomatskim odnosima, već loša namjera – blokiranje procesa kroz izazivanje nestabilnosti sa susjedima, a sve zbog interesa zvaničnog Beograda.

Komitet stalnih predstavnika država članica EU odobrio je u petak zatvaranje tri poglavlja u pregovorima Crne Gore sa EU, ali ne i četvrto, odnosno poglavlje 31 koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku. Zatva-

ranje tog poglavlja blokirala je Hrvatska. Kalezić je kazao da se radi o relativno očekivanom potezu susjedne Hrvatske koja je, kako je rekao, bila provocirana u kontinuitetu više mjeseci sa različitih nivoa zvanične Podgorice na različite teme. - Nekoliko tih stvari kojih se treba sjetiti jesu Rezolucija o Jasenovcu, namjera da se ukloni ploča u Morinju, imenovanje ulica po onima koji su činili ratne zločine na dubrovačkom i drugim ratištima na prostoru bivše Jugoslavije... Hrvatska je odreagovala na jedini način na koji je mogla, istovremeno trudeći se da uvaži svu specifičnost Crne Gore i onaj kredit koji je država ostvarila u odnosima sa Hrvatskom u ranijem periodu –istakao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, ovaj gest Hrvatske je ipak odvajanje Crne Gore od drugih zapadno-balkanskih društava i država, ali i crveni karton vladajućoj većini kojoj se šalje jasna poruka – da nije u stanju da artikuliše evropsku politiku. Kalezić je rekao da se po-

glavlje 31 u ranijem periodu nije dovodilo u pitanje, jer je to bio najbolji dio politike bivše vlasti.

- Strah me da se iza ovoga ne krije samo neznanje i nesnalaženje u diplomatskim odnosima, već da se krije loša namjera, jer je sve što radi vladajuća većina koordinisano sa zvaničnim Beogradom, a zvanični Beograd, odnosno predsjednik Aleksandar Vučić je nekoliko puta najavljivao da niko prije Srbije neće ući u EU. Na taj način se ostvaruje njegov plan, jer Crna Gora se koči kroz izazivanje nestabilnosti sa susjedima, što za posljedicu ima blokiranje pristupnog procesa – istakao je Kalezić. Rekao je da je jasna namjera izvršne vlasti da zatvaranje tri poglavlja predstavi kao uspjeh.

- Kada se govori o onome što je bio potencijal pregovaračkog procesa - pominjalo se osam ili devet poglavlja, a zatvorena su samo tri, predstavlja najbolji dio politike prethodne vlasti. Posebno plaši što ne postoji spremnost države Crne Gore da izađe u susret ono -

Danilo Kalezić

Adrijan Vuksanović

pregovorima Crne Gore sa EU očekivan potez da je to crveni karton za Vladu

namjerno sa susjedima evropski put

Beograda

me što su problemi – kazao je Kalezić, navodeći da suštinski imamo dva problema, politički i diplomatski.

- Na političkom nivou ne može se očekivati da putinovski, velikosrpski, proruski Demokratski front i njihovi „derivati“ Demokrate, SNP i tako dalje, budu generatori evropskih procesa, a drugi problem je da ne postoji jasna namjera da se odnosi sa Hrvatskom poboljšaju. Jedno isključuje drugo. Ne možemo očekivati da neko ko slavi ratne zločince, ko se nalazi na politici 90-ih drugim sredstvima, bude neko ko će popravljati odnose sa susjedima. To je kao da očekujete od piromana da gasi sopstveni požar. To u teoriji možda i može, ali u političkoj praksi je daleko od realnog – istakao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, država se nalazi u vrlo nezavidnoj poziciji, jer se odluke o Crnoj Gori i za Crnu Goru ne donose na bazi njenih interesa, nego zvaničnog Beograda.

- Ovo je samo vrh ledenog brijega u odnosu na sve stvari koje će se dešavati kasnije, jer je jasno da je Crnoj Gori zamišljena pozicija kao drugog igrača ,,srpskog sveta“ i zemlje koja se, od predvodnice evropskih integracija, sve više u evropskim dokumentima međunarodnih partnera pominje kao problem – kazao je Kalezić.

Istakao je da je Mandićeva politika poznata više od dvije decenije i da niko nije iznenađen, niti se može praviti da je iznenađen načinom na koji on sprovodi svoju agendu.

- Suština problema leži u dijelu vlasti koji je nominalno proevropski, a to je Spajić koji je kao premijer i lider najveće partije u vladajućoj većini najodgovorniji. Taj čovjek je ili politički potpuno ucijenjen od DF-a pa to radi kao posljedica ucjene, što je bolja varijanta, ili politički zapravo dijeli vrijednosti DF-a i na taj način jednom prevarnom politikom sprovodi agendu DF-a. Treća varijanta ne postoji, jer nemoguće je očekivati da piroman gasi sopstveni požar ili aligator postane vegeterijanac. To možete da pokušavate, ali vas realnost demantuje. Svima je jasno šta se dešava ko god hoće da kontekstualizuje događaje u regionu sa onima u Cr-

PODGORICA - Put Crne Gore ka EU može da oteža šarena koalicija u kojoj je stranka Andrije Mandića koja je proruska i pod direktnom kontrolom Beograda. Mandić ima ucjenjivački kapacitet u odnosu na Spajića i uvijek može da mu podmetne nešto kao što je bila Rezolucija o Jasenovcu - ako Spajić to ne prihvati, raspašće se sadašnja koalicija – kaže za Pobjedu Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative i direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, opisujući aktuelnu političku scenu u Crnoj Gori.

noj Gori, jer je ključni problem današnje Crne Gore što se odluke o njoj donose na bazi interesa zvaničnog Beograda –istakao je Kalezić. Prema njegovim riječima, ako ova vlada potraje, Crna Gora će nastaviti da sve više svoju politiku usklađuje sa politikom zvaničnog Beograda, što je, kako je rekao, pogubno, jer je naša država članica NATO, a napravila je civilizacijski i politički otklon od politike Beograda.

- Veća je želja u Briselu da Crna Gora uđe u EU, nego u zvaničnoj Podgorici, i onda mi se čini da živimo „deja vu“, da će se i ova šansa prokockati kao što je to učinio Abazović potpisivanjem Temeljnog ugovora. Ista politika drugim sredstvima – rekao je Kalezić. Poručio je da je Crna Gora izgubila kredite kod međunarodnih partnera, povjerenje, i ako se kontinuitet ove politike nastavi, neće samo Hravtska otvarati sporna pitanja, „nego će početi da se otvaraju i druga sporna pitanja iz prostog razloga što ih generiše ponašanje izvršne vlasti“. - To je sistem spojenih sudova i u jednom trenutku ćemo se suočiti sa blokadama na više nivoa, i to vrlo brzo. Sav politički kapital, ugled u međunarodnim odnosima koji je Crna Gora gomilala od 2006. je istopljen. Danas smo zemlja koja postaje problem na isti način na koji je bila Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Srbija, uz razliku da se ovdje stvaraju namjerno problemi kako Crna Gora ne bi ušla u EU, jer je logika zaustaviti sve prije Srbije, a Srbija neće nikad, jer da bi ušla u EU mora da ispuni uslove koje ne želi –kazao je Kalezić. Dodao je da i dalje postoji ogromni entuzijazam Brisela, ali ovdje se otvaraju bilateralni problemi koji koče proces. Ipak, kaže da ga raduje da je odnos Hrvatske izbalansiran, a ne agresivan u mjeri u kojoj bi se možda očekivalo, s obzirom na sve provokacije iz Podgorice.

- „Puštanjem“ tri od četiri poglavlja daje se jedna vrsta podstreka samim društvenim procesima u Crnoj Gori, a kažnjava Vlada, umjesto da se kazni cijela država i društvo – dodao je Kalezić. I.KoprIvIca

Aleksandar Popov smatra da Evropa ipak ima određeni otklon prema proruskim snagama u Crnoj Gori

Mandić je kočničar evropskog puta

POBJEDA: Da li je realno da Crna Gora do 2026. godine završi pregovore sa Evropskom unijom?

POPOV : To zavisi od više faktora. Prvo - Crna Gora ne smije dozvoliti sebi takve izlete i gafove kao što je, pod pritiskom Beograda, donijela Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. To nije dobro primljeno u EU. Tu je glavni uslov zapravo što je to koalicija u kojoj je Mandićeva stranka, koja je proruska i pod kontrolom Beograda. Dakle, stranka koja će gledati da po nalogu Beograda gdje god može saplete Crnu Goru na putu ka EU. Beogradu ne odgovara da Crna Gora prije Srbije uđe u EU. Ako se to desi, to je veliki minus za Beograd, jer onda je sasvim drugačiji status Crne Gore u odnosu na sadašnji. Crna Gora ima dobre šanse, napravila je određeni zastoj nakon promjene vlasti i litija, ali čini se da se nastavlja taj napor ka EU. Jedino ta šarena koaliciona vlada i većina može jako da joj oteža put ka EU. Premijer Spajić je u sukobu sa predsjednikom Milatovićem, ali sve zavisi koliko će premijer biti dosljedan na evropskom putu i vješt da izbjegava zamke koje Mandić može da mu podmeće kao Rezoluciju o Jasenovcu, ali ipak se Spajićeva stranka zove PES. POBJEDA: Andrija Man -

dić, predsjednik parlamenta Crne Gore, pozvao je Gordana Jandrokovića, predsjednika parlamenta Hrvatske, da sa delegacijom posjeti parlament Crne Gore. Da li se radi o otopljavanju odnosa sa Hrvatskom?

POPOV: Hrvatska je pokrenula nekoliko pitanja i može stvarno da blokira Crnu Goru. Pokreće pitanje vezano za ratove devedesetih godina i zatvaranje i mučenje zatvorenika Hrvata u logorima u Crnoj Gori, kao što su u Srbiji bili logori u Mitrovici i Stajićevu. Drugo - može da ih spotakne na pitanju Prevlake i granice na moru koja je privremeno riješena dok je Stipe Mesić bio predsjednik Hrvatske. U to vrijeme je nađeno prelazno rješenje koje je trebalo da pređe u trajno. Međutim, sada je Hrvatska pokrenula ponovo pitanje akvatorijuma kod Prevlake i postavlja pitanje granice na moru sa Crnom Gorom.

POBJEDA: Već ste pomenuli Andriju Mandića i njegovu partiju da rade po nalo-

gu Beograda, pomenuli ste i njegove veze sa Rusijom –da li je Mandić onda najveća prepreka Crne Gore ka EU?

POPOV: Od srpskih lidera u regionu jedino Milorad Pupovac nije pod kontrolom Beograda, dok su Dodik i Mandić direktno pod kontrolom Beograda, a da ne govorimo da je to i proruska varijanta. Mandić kao koalicioni partner može da ometa, mogao bi da izađe iz većine koja čini vlast u Crnoj Gori i došlo bi do krize Vlade i usporavanja tog puta ka EU ili bi mogao da nameće neke stvari kao što je nametnuo Rezoluciju o Jasenovcu. On ima načina da spotakne Spajića sa raznim prijedlozima. Ako Spajić to ne prihvati, Mandić može da kaže - uskratiću ti podršku. Ukoliko se raspadne vladajuća većina, doći će do određenih problema u stvaranju nove većine, jer dio sadašnje vlasti kaže da neće sa DPS-om u koaliciju, ali ne znam da li tu onda može da se napravi neka druga matematika.

POBJEDA: Kako EU gleda na

m.

Beogradu ne odgovara da Crna Gora prije Srbije uđe u EU. Ako se to desi, to je veliki minus za Beograd, jer je onda sasvim drugačiji status Crne Gore u odnosu na sadašnji - kaže Popov

Mandićeve veze sa Srbijom i Rusijom?

POPOV: Koliko sam primijetio, ne gledaju baš lijepo. Po nekim reakcijama vidi se da EU nije blagonaklona po tom pitanju i čak smatra da je to otežavajući faktor pristupanja Crne Gore EU.

P OBJEDA: Roberta Metsola, predsjednica Evropskog parlamenta, otkazala je iz ličnih razloga sastanak sa Mandićem u Briselu, zatim smo obaviješteni da će razgovarati telefonom. Nije baš uobičajeno takvo ponašanje evropskih zvaničnika?

P OPOV: Nemam pouzdane informacije zašto se to desilo. Moglo bi se povezati sa onim što sam već rekao. Evropa ima određeni otklon prema prorusko orijentisanim snagama u Crnoj Gori, a ujedno i snagama koje bi mogle da zablokiraju put ka EU. To su snage koje nijesu oduševljene time da se Crna Gora nađe u EU jer to ne odgovara Beogradu pod čijom su oni kontrolom. violeta cvejIć

Administrativni odbor parlamentu predložio četiri kandidata za članove skupštinskog tijela koje se bavi reformom izbornog zakonodavstva

Kljajić,

PODGORICA – Jelena Kljajević, Jovan Jole Vučurović, Sonja Milatović i Branislav Nenezić predloženi su za nove članove Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.

- Nakon što su Simonidi Kordić i Maji Vukićević prestale funkcije poslanica i saglasno izmjenama i dopuni odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je određeno da Odbor ima 16 članova umjesto 14, Administrativnom odboru su dostavljeni prijedlozi za članove Odbora: Klub poslanika

Demokratske narodne partije predložio je poslanicu Jelenu Kljajević, Klub poslanika Nove srpske demokratije predložio je Jovana Jola Vučurovića, Klub poslanika Demokratske partije socijalista Sonju Milatović i Klub poslanika Socijaldemokrata Branislava Nenezića – navedeno je u obrazloženju prijedloga odluke koja je procesuirana parlamentu.

Odbor će imati po osam članova iz vlasti i opozicije, shodno izmjeni odluke o formiranju Odbora. Obrazloženo je da se broj članova Odbora povećava radi optimizacije

rada tog tijela jer će u narednoj godini biti formiran veći broj radnih grupa koje će raditi na zasebnim zakonskim tekstovima. Skupština Crne Gore produžila je rok za rad Odbora do 31. decembra naredne godine, godinu duže nego što je planirano. U predloženoj odluci navedeno je da je Odbor intenzivno radio na prijedlogu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i da postoji znatan broj zakonskih tekstova koje treba unaprijediti. Izmjenama odluke predviđeno je i da Odbor definiše prijedlog

zakona o izboru predsjednika Crne Gore. Obrazloženo je da se izmjene Zakona o predsjedniku uključuju u opseg rada Odbora jer su njegove izmjene obaveza koju je Vlada prihvatila u okviru reformske agende. - Izmjene se prije svega odnose na regulisanje prava i obaveza učesnika izbornog procesa u drugom krugu predsjedničkih izbora, što je trenutnim zakonskim rješenjem nedovoljno regulisano - navodi se u obrazloženju. Odbor je formiran 29. decembra prošle godine. Zadatak mu je sveobuhvatna reforma i izmjena izbornog zakonodavstva, koja podrazumijeva implementaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije o napretku i izvještaja OEBS/ ODIHR misije. I. K.

Aleksandar Popov

Neđelja, 15. decembar 2024.

Vlada saopštila da će prostorno-urbanistički plan za glavni grad biti usvojen do kraja godine

Prva useljavanja na Veljem brdu do 2026.

PODGORICA - Početak gradnje projekta ,,Velje brdo“ planiran je za kraj 2025. godine, prva useljavanja do 2026. godine, a prostorno-urbanistički plan (PUP) za glavni grad biće usvojen do kraja godine, saopštila je Vlada Crne Gore.

Iz Vlade su kazali da ništa neće zaustaviti realizaciju ovog posla, a to je i poruka Koordinacionog tijela koje prati projekat.

Na jučerašnjoj sjednici Koordinacionog tijela, kojoj je

prisustvovao i predsjednik Vlade Milojko Spajić, jedan od zaključaka jeste da se očekuje pozitivno mišljenje na PUP i da taj dokument bude usvojen do 31. decembra 2024. godine. Pripremljen je, kako su saopštili, i sajt na kome će zainteresovani građani moći da se prijave za stanove u okviru projekta ,,Velje brdo“, a biće u funkciji nakon izglasavanja PUP-a na sjednici Vlade. Jedan od zaključaka sa današnje sjednice jeste da je Koordinaciono tijelo pripremilo zahtjev za povećanje stambenih jedinica na 20.000 u sklopu projekta ,,Velje brdo“. Takođe, početak gradnje planiran je za kraj 2025 godine, a prva useljavanja 2026. godine. U toku je, navode, i izrada najboljeg modela za osnivanje organizacione jedinice koja će upravljati ovim projektom.

- Koordinaciono tijelo ulaže maksimalne napore kako bi se sve radilo u skladu sa planovima, uz transparentnost i saradnju sa svim relevantnim akterima - piše u saopštenju Vlade. Na sjednici je istaknuto da su u toku intenzivne aktivnosti na izradi planskih, infrastrukturnih i finansijskih projekcija, koje će osigurati održivost projekta, kao i aktivnosti vezane za razvoj inicijalne digitalne platforme. - Pozivamo javnost da iskaže povjerenje u rad Koordinacionog tijela, koje je u potpunosti posvećeno realizaciji ovog strateški značajnog projekta - piše u saopštenju. Sastanku su prisustvovali i članovi radnog tima za izradu PUP Podgorica Ana Tošić-Jokić, Biljana Ivanović, Ratko Vujović i Luka Milačić R.P.

Potpisom direktora Turističke organizacija Mitra Baraća, Opština Nikšić se obavezala da firmi Comp-Comerc plati smještaj obezbijeđen za glumačku ekipu „Tvrđave“

Dvjesta hiljada eura iz budžeta

građana za snimanje serije o Kninu

PODGORICA - Direktor

Turističke organizacije Nikšić Mitar Barać tvrdi za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ta organizacija nije novcem građana finansirala ekipu serije ,,Tvrđava“ RTS-a, koja je ljetos snimana u Nikšiću.

Tvrdnje Baraća demantuje ugovor o hotelskim uslugama vrijedan 200.000 eura koji je on potpisao 29. jula ove godine, u koji je RSE imao uvid.

Serija je snimana u Nikšiću, koji će biti predstavljen kao Knin, tokom devedesetih godina, u vrijeme vojne operacije ,,Oluja“ u Hrvatskoj.

Na pitanje Radija Slobodna Evropa - koji je interes da se novcem građana pomaže serija u kojoj se ne pominju Nikšić i Crna Gora, Barać kaže da je usluge smještaja za ekipu serije platila Opština Nikšić.

- O kojoj je cifri riječ pitajte kolege iz Opštine, siguran sam da ćete dobiti informaciju, ali sam siguran da se ne

Serija ,,Tvrđava“ u produkciji RTS-a jedan je od primjera meke moći koju Srbija sprovodi u Crnoj Gori, ocjenjuju u Digitalnom forenzičkom centru (DFC)

radi o cifri od 200.000 eura, nego da je značajno manjakazao je Barać 10. decembra. Čelnici Opštine Marko Kovačević i Nemanja Vuković nijesu odgovarali na pozive RSE, niti poslali odgovore na upit od 10. decembra. Ni iz kompanije Comp-Comerc, u čijem je vlasništvu Hotel ,,Onogošt“, nije odgovoreno na upit RSE. Ipak, ugovor pokazuje da se Baraćevim potpisom Turistička organizacija obavezala da firmi Comp-Comerc isplati 200.000 eura za smještaj i puni pansion obezbijeđene filmskoj ekipi.

Barać tvrdi da su ekipi pružali logističku, ali ne i finansijsku podršku.

- Mi nijesmo imali troškova. Dakle, kolege koje rade u Turističkoj organizaciji bile su na terenu podrška, kada su određeni udaljeni lokaliteti u pitanju - izjavio je Barać u telefonskom razgovoru za RSE.

- Vjerujem da će sve ovo biti predmet i nekih ozbiljnih tužilačkih istraga - kaže za RSE poslanik Nikola Zirojević iz Socijaldemokrata.

Za njega kao Nikšićanina neprihvatljivo je da se novac sugrađana tako troši.

- To je još jedan u nizu skandala retrogradne nacionalističke lokalne vlasti. Ne vi-

dim na koji način će serija doprinijeti turističkom sadržaju našeg grada - kaže Zirojević.

Ističe da se pritom Nikšić (u seriji) predstavlja kao ratom razoren grad Knin, te da je vrlo moguće da serija sadrži i određene istorijske falsifikate.

- Dakle, ne bi bilo ništa novo za one koji su je radili da se bave i tim stvarima. Mislim da je to, u najmanju ruku, skandalozno - kaže Zirojević. On napominje da Nikšić ima istorijsku tradiciju slobodarskog grada u kojem su i u bivšoj Jugoslaviji živjeli emancipovani, građanski opredijeljeni ljudi.

S druge strane, Barać negira

ratnu tematiku serije ,,Tvrđava“.

- Prije svega da otklonim tu dilemu. Ne radi se o ratnoj tematici, to je klasična ljubavna priča - kazao je Barać. Na pitanje - koji je interes da se novcem građana sponzoriše serija u kojoj će Nikšić biti predstavljeni kao Knin, Barać kaže da je korist višestruka.

- Kada se snimaju određene serije i filmovi, znate da su im prijatelji i partneri uglavnom opštine u kojima se snimanje dešava. To će biti i sada slučaj. Turistička organizacija i Opština će biti istaknute kao prijatelji ove serije - kazao je Barać. Predsjednik opštine Marko

Kovačević u avgustu je prisustvovao snimanju serije. Tom prilikom je za RTS rekao da snimanje ima značaj za Nikšić kao grad i njegove ,,nerazvijene ruralne krajeve“. - Ti krajevi su u nekom prethodnom periodu bili zapostavljeni kada su Nikšić i Crna Gora u pitanju. Drago nam je što ovih dana ti krajevi, zahvaljujući ovoj seriji i čitavoj ekipi, žive neki novi život - rekao je 13. avgusta za RTS. Kada je Kovačević na proljeće 2021. stupio na dužnost predsjednika opštine Nikšić, na preporuku Aleksandra Vučića stigla mu je donacija od dva miliona eura. Serija ,,Tvrđava“ u produkciji RTS-a jedan je od primjera meke moći koju Srbija sprovodi u Crnoj Gori, ocjenjuju u Digitalnom forenzičkom centru (DFC).

U studiji DFC, koja analizira ,,sofisticirane hibridne aktivnosti koje režim Aleksandra Vučića sprovodi u Crnoj Gori“, navodi se da se maligni uticaj iz Srbije širi i kroz kinematografiju i da ga političke elite ignorišu. - Srbija aktivno nastoji da u kulturi i obrazovanju ostvari uticaj u Crnoj Gori koristeći meku moć kako bi građanima predstavila neke vrijednosti kao poželjne i prirodne. Kinematografija je jedan od važnih kanala meke moći kojima se može oblikovati javno mnjenje, stavovi, ali i emocionalno manipulisati - navodi se u studiji Digitalnog forenzičkog centra. R.P.

Mitar Barać i Marko Kovačević

Ugovor o plaćanju hotelskog smještaja

Prikaz projekta „Velje brdo“

Neđelja, 15. decembar 2024.

PODGORICA - Prema podacima agencija za nekretnine, s kojima je Pobjeda kontaktirala, cijene stanova u Podgorici su ove godine u odnosu na lani više 13 odsto, odnosno za 240 eura po kvadratu, dok su na Crnogorskom primorju cijene u odnosu na prošlu godinu uvećane dva do pet odsto, zavisno od opštine. Vlasnici agencija su našoj redakciji saopštili da naredne godine sigurno ne može doći do pada cijena.

Vlasnik agencije Multitask nekretnine Stefan Mišković je ocijenio da je situacija na tržištu nekretnina Crne Gore, a posebno u Podgorici generalno ista tokom ove godine i slična situaciji koja je vladala lani i karakteriše je manjak ponude i još uvijek izrazita tražnja za kupovinom stanova.

Veliko

interesoVanje

- Interesovanje za kupovinu stanova je veliko i taj segment tržišta je već neko vrijeme zadovoljavajući kad je naš posao u pitanju, ali je prilično mala ponuda stanova koji se traže, a primjetan je i manjak saradnje sa investitorima što našu poziciju na tržištu čini težom – kazao je Mišković Pobjedi. On je podsjetio da je, prema podacima Monstata za treći kvartal ove godine, prosječna cijena metra kvadratnog u novogradnji na nivou Crne Gore bila 1.854 eura, a na nivou glavnog grada 1.824 eura. - To i jesu otprilike te cijene koje figuriraju na tržištu uz napomenu da se većina tih stanova prodaje u najranijoj fazi izgradnje i da je useljivih novih stanova jako malo na tržištu, te da oni dostižu cijene veće od prosječnih. U Podgorici se te cijene kreću od 1.700 eura po kvadratu za neke manje objekte u sklopu naselja sa lošijom infrastrukturom do 3.500 eura po kvadratu za objekte koji imaju bolji kvalitet materijala i izvođenja i nalaze se na lokacijama u najužem centru grada ili na traženijim lokacijama – naveo je Mišković. Prema njegovim podacima, u Podgorici je došlo do rasta cijene od 240 eura po kvadratu stana, odnosno 13 odsto u odnosu na prosječnu cijenu iz prošle godine, a nekih tri odsto u odnosu na drugi kvartal ove godine.

On je naglasio da su razlozi povećanja cijena prilično mala ponuda stanova u odnosu na tražnju.

- Naša predviđanja su da zasigurno ne može doći do pada cijena u narednih 12 mjeseci gledajući nivo tražnje i ponude u ovom trenutku jer sve i da se ponuda značajno poveća, a tražnja opadne, neće se tako brzo stvari na tržištu promijeniti, jer prvo tre-

Na tržištu nekretnina u toku ove godine došlo do rasta cijena, vlasnici agencija za narednu godinu ne očekuju da može doći do pada

Stanovi u Podgorici skuplji 13 odsto

Razlozi za povećanje cijena stanova u Podgorici su prilično mala ponuda u odnosu na tražnju, saopštio je vlasnik agencije Multitask nekretnine Stefan Mišković. Izvršni direktor agencije za nekretnine Montenegro Prospect Ivan Dašić smatra da je inflacija primarni razlog uvećanja cijena stanova

ba da dođe do pada aktivnosti da bi to u nekom srednjem roku rezultiralo i padom cijene metra kvadratnog stana – pojasnio je Mišković. On je dodao da više faktora

Cijena metra kvadratnog stana u Kotoru je od 3.000 eura pa naviše, dok ga je u Starom gradu teško naći ispod 5.000 eura po kvadratu. U Tivtu je cijena oko 3.700 eura po kvadratu, u Budvi oko 3.000 eura, Herceg Novom 2.850, a u Baru 2.700 eura po metru kvadratnom

utiče na kreiranje tražnje kao što su globalni procesi, politička stabilnost i nivo stranih direktnih investicija koji se mijenjaju u kratkom roku, te je, kako kaže, jako nezahvalno prognozirati tržište, ali generalno očekuje da je ovo neki nivo koji će se održati u narednom periodu.

Pad Prodaje na Primorju Izvršni direktor agencije za nekretnine Montenegro Pros-

pect Ivan Dašić, govoreći o situaciji na tržištu nekretnina na Crnogorskom primorju, naveo je da je interesovanje za nepokretnosti na Primorju slično kao i prethodne godine po broju upita, ,,ali s obzirom na pojačane napore u marketingu, moglo bi se reći da je nominalno nekih pet odsto manji, dok je realizacija manja nekih deset odsto“. - Manji obim prodaje je povezan sa visokim kamatnim stopama, globalnom nestabilnom

U Podgorici se cijene stanova kreću od 1.700 eura po kvadratu za neke manje objekte u sklopu naselja sa lošijom infrastrukturom, do 3.500 eura po kvadratu za objekte koji imaju bolji kvalitet materijala i izvođenja i nalaze se na lokacijama u najužem centru grada ili na traženijim lokacijama

političkom situacijom i spekulativnim pristupom potencijalnih kupaca. Kupci prate tržište i ponude iz segmenta koji ih interesuje i jednostavno čekaju „dobru ponudu“ – kazao je Dašić našoj redakciji. Prema njegovim riječima, cijena metra kvadratnog metra stana u Kotoru je od 3.000 eura pa naviše, dok ga je u Starom gradu teško naći ispod 5.000 eura po kvadratu. Dodaje da je u Tivtu cijena oko 3.700 eura po kvadratu, u Bud-

Od marta manja tražnja i niža cijena rentiranja

Za razliku od prodaje stanova, kod rentiranja se situacija, prema riječima vlasnika agencije Multitask nekretnine Stefana Miškovića, mijenjala u toku ove godine. - Od marta ove godine bilježimo nešto manju tražnju. Razlog tome je veliki odliv Rusa i Ukrajinaca koji su tražnju držali na visokom nivou i sve veći broj turskih državljana, kao i domaćeg stanovništva koji nijesu platežno moćni da plaćaju cijene rente koje su bile u proteklom periodu, te su se u tom smislu cijene malo korigovale i niže su za nekih desetak odsto u odnosu na prošlu godinu – rekao je Mišković i dodao da se za sad ne prepoznaje da je uvećanje zarada kroz program ,,Evropa sad 2“ posljednjih mjeseci imalo impakt na povećanje potražnje i generalno cijene rente stanova.

- Cijene rente u Podgorici se kreću za garsonjere od 300 do 350 eura, za jednosobne stanove od 400 do 600 eura, dvosobne od 600 do 1.000 eura, trosobne od 800 do 3.500 eura. Zavisno od kvadrature, lokacije, zgrade, opremljenosti – precizirao je Mišković.

vi oko 3.000 eura, Herceg Novom 2.850, a Baru 2.700 eura po metru kvadratnom.

- Cijene su se u odnosu na prošlu godinu blago povećale, u zavisnosti od opština od dva do pet odsto, uglavnom stabilnim linearnim rastom iz kvartala u kvartal – saopštio je Dašić. On smatra da je inflacija primarni razlog uvećanja cijena stanova.

- U narednoj godini očekujemo stabilan, blag rast cijena u skladu sa inflacijom, kao i blagi rast tražnje oko pet odsto do kraja naredne godine – naveo je Dašić. s. PoPoViĆ

Stefan Mišković

Ivan Dašić

Nema kvadrata ispod 1.700 eura u Podgorici

Neđelja, 15. decembar 2024.

Pobjeda objavljuje nalaze dva inspektora za slučaj seksualnog uznemiravanja u Gimnaziji

PODGORICA – Glavna inspektorka za prosvjetu Lucija Adžić pokrenula je i sprovela postupak inspekcijskog nadzora u JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ u punom kapacitetu inspektora u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, kazali su Pobjedi pravni eksperti.

U momentu pokretanja postupka inspekcijskog nadzora u Gimnaziji, Adžić je bila u mandatu glavne inspektorke za prosvjetu, a postupak inspekcijskog nadzora je okončala u skladu sa ovlašćenjem koje je dato od ministarke prosvjete u skladu sa odredbama člana 4 Zakona o inspekcijskom nadzoru. Njime je propisano ko može da vrši inspekcijski nadzor, a to je inspektor kao i službenik sa posebnim ovlašćenjima i odgovornostima, a propisano je i da starješina inspekcijskog organa može odrediti da inspektor obavlja inspekcijski nadzor u drugoj upravnoj oblasti iz nadležnosti tog organa. - Izuzetno, kada to zahtijevaju posebne okolnosti zbog povećanog obima posla ili u slučaju odsutnosti, odnosno duže spriječenosti inspektora, starješina inspekcijskog organa može ovlastiti pojedinog državnog službenika koji ispunjava propisane uslove da privremeno vrši poslove inspekcijskog nadzora sa svim ovlašćenjima inspektora dok traju te okolnosti – piše u tom zakonu.

U ovom slučaju, kako je Pobjedi pojašnjeno, okolnosti su ukazale na potrebu da postupak inspekcijskog nadzora okonča državni službenik koji je i započeo postupak i preduzeo određene radnje iz svoje nadležnosti.

Zakonitost nalaza prosvjetne inspektorke Adžić, koja će predložiti razrješenje direktorice Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljane Vučurovič, juče je komentarisao potpredsjednik Vlade Crne Gore za nauku i obrazovanje Budimir Aleksić (Nova srpska demokratija). Kazao je da unutar Prosvjetne inspekcije ,,postoje politički ostrašćene osobe, koje zakoni i propisi ne interesuju, već žele obračun sa neistomišljenicima“.

- Kao što je i navodno razrješenje potpisala takva osoba, kojoj je inače istekao mandat, čime treba da se bave nadležni organi. Nedopustivo je da takav kadar, inače poznati jastrebovi DPS-a, bude i dalje u sistemu niti da se Ministarstvo rukovodi njihovim mišljenjem. A ubrzo će biti jasno da li Ministarstvo

Vučurović nije zaštitila učenice, ignorisala dokaze i upozorenja

Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru

prosvjete ide putem koji je trasirao DPS i ulazi u nezakonite aktivnosti - tvrdi Aleksić. Iz Ministarstva prosvjete Pobjedi je rečeno da Lucija Adžić vrši poslove inspekcijskog nadzora saglasno odredbama Zakona o inspekcijskom nadzoru. Aleksić je juče kazao i da će kao potpredsjednik Vlade za nauku i obrazovanje pokrenuti pitanje ovlašćenja inspektorke, sa željom da se ,,u prosvjeti radi po zakonu, a ne po političkim

željama ljudi iz bivšeg režima, koji su nažalost još na mjestima odlučivanja, kako u nekim ministarstvima, tako i Prosvjetnoj inspekciji“.

Od 1. oktobra 2024. godine Prosvjetnu inspekciju je shodno Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave preuzelo MPNI, kojim rukovodi ministarka Anđela Jakšić-Stojanović, tako da je od tog datuma organizacioni dio Ministarstva. Takođe, u članu 135 Zakona o

državnim službenicima i namještenicima, navedeno je da o pravima i obavezama državnog službenika, odnosno namještenika odlučuje starješina državnog organa, odnosno lice koje vrši poslove visokog rukovodnog kadra koje on ovlasti, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

ODBRANA

Ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović je u petak

Direktorica tvrdi da nije bila upućena u procedure

U objedinjenoj izjavi po nalogu Prosvjetne inspekcije i Inspekcije rada, u slučaju prijavljivanja bivšeg nastavnika Čečovića od strane bivše učenice Sare Vujisić, direktorica Biljana Vučurović navodi da nije bila upućena u procedure ponašanja. Na kraju objedinjene izjave

Vučurović inspektorima piše:

- Na kraju, kako sam u trenutku prijavljivanja profesora Radomana Čečovića od strane bivše učenice Sare Vujisić bila svega par mjeseci na poziciji v. d. direktorice JU Gimnazija „Slobodan Škerović“, a imajući u vidu

da sam prethodno 21 godinu provela u učionici kao profesorica književnosti, ističem da prilikom stupanja na dužnost u drugoj polovini jula 2021. godine nijesam imala primopredaju dužnosti sa bivšom direktorkom, o čemu postoji dokaz koji je u prilogu. Samim tim, nije-

sam bila upućena u važeće procedure ponašanja u ovakvim situacijama, već smo radili timski i sve instrukcije za postupanje crpila sam od zatečenih saradnika sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj školi - zaključuje se u objedinjenoj izjavi Vučurović.

Inspektorka Lucija Adžić je zaključila da Biljana Vučurović nije provjerila navode Sare Vujisić u odnosu na sumnju da se seksualno uznemiravanje dešava drugim učenicama škole. Vujisić navodi da ima informaciju da postoje učenice kojima je neprijatno na časovima tog nastavnika, direktorica ne preduzima mjere i radnje u cilju ispitivanja i utvrđivanja iskazane sumnje. Ni na obraćanje Aide Perović da ima saznanja da je od istog nastavnika uznemiravana i jedna učenica drugog razreda –Vučurović nije reagovala

veče na konferenciji za medije kazala da će i prosvjetna inspektorka predložiti razrješenje Vučurović zbog toga što nije preduzela radnje nakon saznanja da je profesor Radoman Čečović seksualno uznemirivao bivšu učenicu Saru Vujisić, koja je istupila javno. Ona, kako se navodi u izvještaju, nije postupala ni po navodima Vujisić, ni Aide Perović, izvršne direktorice NVO Prima, da se taj nastavnik neprimjereno ponaša i prema drugim učenicama. Vučurović je u ponedjeljak na konferenciji za novinare kazala da je učinila sve što je bilo u njenoj moći, te da je ona zapravo žrtva linča i meta u ovoj situaciji.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je u svom saopštenju kazao da „kada je u pitanju posljednji slučaj, bolje rečeno prljava kampanja“ koja se povela protiv Biljane Vučurović, „kroz detaljnu analizu slučaja“ uvjerio se da je „sve radila po slovu zakona, bez ikakvih propusta i grešaka u radu“. - To uvjerenje ću saopštiti i drugim adresama – saopštio je on. Javnosti se obratio i Jovan Vučurović, predsjednik Odbora za ljudska prava, koji je prekjuče priprijetio onima koji su, kako je kazao, krenuli na njegovu porodicu, navodeći da mogu očekivati adekvatan odgovor, kakav su dobijali dušmani kroz istoriju. Pritom se pozvao na pravo na samoodbranu i odbranu časti...

ZAPISNIK PROSVJETNE INSPEKCIJE

U zapisniku Prosvjetne inspekcije, koju je izvršila Adžić 10. decembra, navedeno je da je nadzor pokrenut po službenoj dužnosti, a nakon saznanja za neprimjereno ponašanje nastavnika Radomana Čečovića, kao i da se utvrdi koje je mjere i radnje preduzela direktorica.

U nalazu inspekcije je navedeno da se Sara Vujisić 22. 10. 2021. obratila putem mejla i dostavila skrinšotovane vajber poruka Biljani Vučurović, te da moli direktoricu da postupi shodno njenim nadležnostima zbog sumnje da su ovakve stvari trenutno prisutne među učenicama te škole. Vujisić u mejlu piše da je upoznata sa nastavnikovim odnosom prema drugim učenicama koji nije strogo profesorski, kao i da njena sumnja postoji još od juna 2021, kada joj je profesor poslao sličnu poruku u kojoj pohvaljuje njen dekolte. Inspektorka konstatuje da istog dana direktorica odgovara na mejl: „Drago Saro, zahvaljujem. Uradićemo sve što je u našoj nadležnosti. Treba i ti da uradiš sve što je u tvojoj moći da se kao građanka zaštitiš. Rekla ti je Marija kojim agencijama da se obratiš. Budi nam dobro“, piše u odgovoru direktorice Vučurovič. Na to Vujisić odgovara: „Poštovana direktorice, šaljem Vam poruke sa profesorom iz juna mjeseca ove godine koje su mi bile prvi znak za sumnju. Srdačno, Sara“.

Direktorica Vučurović 11. 11. 2021. godine dostavlja mejl nastavniku Čečoviću: „Poštovani gospodine Čečoviću, kako mi se obratila bivša maturantkinja i zahtijevala da reagujem shodno svojim nadležnostima po pitanju Vašeg odnosa prema njoj, o čemu sam Vas usmeno obavijestila nedavno, molim Vas da se u roku od 7 dana izjasnite i u pisanoj formi na datu temu“. Narednog dana, nastavnik dostavlja pisani odgovor.

ZABILJEŠKA

DIREKTORICE

Direktorica 15. novembra 2021. sačinjava službenu zabilješku u kojoj navodi da joj se obratila bivša učenica škole koja je po-

zaštitila i upozorenja

slala mejl u kome upozorava na nedolično ponašanje profesora, da je prema, riječima učenice, slao poruke neprimjerene sadržine putem Vajbera, a to uznemiravanje, kako navodi učenica, traje od juna 2021, kad joj je poslao poruku u kojoj je pohvalio njen dekolte. Učenica je izjavila da ne želi da prijavi profesora nadležnim organima, a razlog njenog obraćanja zasnovan je na želji da upozori na ponašanje profesora zbog drugih učenica, uz zahtjev da direktorica preduzme radnje iz svoje nadležnosti u vezi s ovim slučajem. Vučurović u toj zabilješci navodi da je tražila da se profesor Čečović izjasni na navode učenice. Piše da on u svom obraćanju izražava duboko žaljenje zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i v. d. direktorice. Smatra da se „preigrao“ u riječima i upućuje veliko izvinjenje za svoj nepromišljeni postupak. Drugi dio pritužbe učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira i sa drugim učenicama, profesor sa gnušanjem odbija. Takođe se navodi: „Zato što je učenica u trenutku pritužbe bivša maturantkinja naše škole, kolegi Čečovicu će biti izrečena kazna predviđena članovima 145 i 146 Zakona o radu, a to je teža povreda radne obaveze, te će mu biti umanjen iznos mjesečne zarade za mjesec novembar za 30 odsto“.

Spajić: Jakšić-Stojanović uradila ono kako bi svako zdravorazumski postupio

Pozvao sam da se slučaj u podgoričkoj gimnaziji do kraja riješi i vidim da su institucije krenule u akciju, rekao je premijer Milojko Spajić u emisiji „Press plus“ sa Rajkom Raičević na TV Adria. -Vidjeli smo inspekciju koja je dala sud koji je dala. Mislim da je ministarka uradila ono kako bi svako zdravor-

- Nadam se da je tačna njegova tvrdnja da ovakve situacije nijesu zastupljene u odnosima sa učenicama naše škole, a ukoliko se utvrdi suprotno, protiv imenovanog će biti pokrenut disciplinski postupak – napisala je Vučurović u svojoj zabilješci.

PRIJAVLJENE NOVE

SUMNJE

Sara Vujisić ponovo 28. 12. 2021. godine dostavlja mejl direktorici, u kome navodi da je očekivala da će izaći u susret, nakon njenog prethodnog obraćanja, svim djevojčicama i djevojkama koje su učenice škole i koje prolaze kroz, kako navodi, „psihičku torturu“. Ističe da ima informacije da postoje učenice koje ne smije imenovati, a kojima je neprijatno na njegovim časovima, koje su počele da se oblače drugačije nego inače. Ističe da očekuje da će direktorica strože reagovati jer će, u suprotnom, biti primorana da učini sve da ova priča ugleda svjetlost dana. Vučurović odgovara mejlom: „Draga Saro, jako nam je žao što se takvo ponašanje nastavilo i pored naše reakcije. Ovo su sitaucije koje nadilaze naša ovlašćenja. Molim te da pratiš zakonske procedure koje podrazumijevaju da se obratiš institucijama kako bi one reagovale. Takođe, slobodna si da im sve prikupljene informacije dostaviš, po kojima će oni moći da djeluju. U slučaju da želiš da razgovaraš sa nama, možeš doći sjutra, poslije sjednica odjeljenjskih vijeća, oko 15.30 sati.

azumski postupio – da postupi po izvještaju. On pokazuje da je direktorka pogriješila, što ne znači da je ona uvijek pravila greške i da nije dobro radila. Kada napravite takvu grešku, jednostavno život ide dalje. Mislim da nema ličnog napada ministarke na direktorku, ona ima moju podršku. Smatram da ona radi

Molimo te da nam potvrdiš dolazak. Srdačno“. Izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović 28. 12. 2021. godine se putem mejla obratila pedagogu ustanove. Piše da sarađuje sa bivšom učenicom gimnazije i da im je ista povjerila da je dobijala veoma uznemiravajuće poruke od profesora koji joj je predavao književnost, te da je o svemu tome obavijestila upravu škole. Ističe da ih je na taj dan obavijestila da je u saznanju da neprimjereno uznemiravanje od istog profesora, u vidu komentara, pogleda, doživljava i učenica drugog razreda škole, koja je insistirala da njeno ime ne bude prenijeto. Perović u pismu piše da bez obzira što je učenica insistirala da njeno ime ne bude prenijeto, smatra da je profesionalna i moralna obaveza da školu upoznaju sa svim informacijama koje imaju, a sve u cilju adekvatne zaštite svih koji su žrtve ili to mogu biti, sa vjerom da će naći valjan način da ih zaštite.

PROPISI, STATUTI I

ZAKON

U nalazu inspekcije, navedeno je da je Ministarstvo prosvjete donijelo uputstvo školama - Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja i vandalizma. Tu piše da škola ima značajno mjesto u otkrivanju i prijavljivanju nasilja i zlostavljanja. U istom su date definicije raznih oblika nasilja i pored ostalog i seksualnog. Pravilnik podrazumijeva da su na osnovu sa-

fenomenalno svoj posao - rekao je Spajić. Prema njegovim riječima, vjeruje da će se uskoro prevazići ova situacija. -Da se desilo i nekom iz PES-a da je smijenjen, pa to je život, to se dešava. Ipak se odgovornost mora locirati, nekog ko je najodgovorniji u toj hijerarhiji - rekao je on. On je kazao da ministarka Anđela Jakšić-Stojanović u ovom slučaju nije odgovorna. - Nema riječi o diskriminaciji bilo koje etničke grupe - smatra Spajić.

znanja o nasilju, ili sumnje na nasilje, zaposleni u obavezi da zaustave ili obavijeste o pojavi nasilja (prijave nasilje) Školskom timu i direktoru. Takođe, u istom poglavlju navodi se da Školski tim utvrđuje o kojoj vrsti nasilja je riječ, odnosno na koju vrstu nasilja se sumnja. Etičkim kodeksom ustanove propisano je da je njegova svrha podsticanje razumijevanja i prihvatanja osnovnih načela moralno opravdanog ponašanja i podsticanja etičkih vrijednosti svih zaposlenih u Gimnaziji (u daljem tekstu: škola), učenika i roditelja. Propisano je i da Etički kodeks sadrži etička načela kojih u radu treba da se pridržavaju nastavnici, učenici i ostali zaposleni u školi. Članom 3 je propisano da škola donošenjem Etičkog kodeksa osigurava svakom zaposlenom, učeniku, roditelju i ostalim korisnicima usluga škole ostvarivanje svih ljudskih prava u školi, poštovanje svih prava garantovanih Ustavom Crne Gore. Članom 4 je propisano da svi zaposleni, učenici i roditelji treba da budu poštovani kao osobe, u skladu sa garantovanim pravima na život, integritet, dostojanstvo i privatnost. Članom 21 Etičkog kodeksa propisano je da se postupak pred Etičkim odborom pokreće zahtjevom za davanje mišljenja o usklađenosti djelovanja ili ponašanja te da zahtjev mogu podnijeti direktor škole, nastavničko vijeće, sindikat, školski odbor i druga tijela škole.

Inspekcija rada: Učinjeni formalno-pravni propusti

Inspekcija rada je istog dana kada i Prosvjetna izvršila nadzor u Gimnaziji „Slobodan Škerović“. Inspektor Azren Vučetović konstatovao je da su učinjeni propusti formalno-pravnih i procesnih radnji, a tiču se rokova i pokretanja disciplinskog postupka. Inspektor je utvrdio da je postupak „sproveden mejlom“ više od 20 dana od kada je direktorica Vučurović saznala da je nastavnik povrijedio radnu obavezu. On je ustanovio i da taj mejl ne sadrži potpune lične podatke zaposlenog - radno mjesto na koje je raspoređen, opis i vremenski okvir

povrede radne obaveze. Prema Zakonu o radu, direktor je dužan da u roku od 15 dana od dana saznanja da je učinjena povreda radne obaveze dostavi zaposlenom pisano upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze. To upozorenje mora da sadrži lične podatke zaposlenog, radno mjesto na koje je raspoređen, opis i vremenski okvir povrede radne obaveze, kao i naznaku da ima pravo da se usmeno izjasni o navodima i činjenicama koje uzrokuju povredu radne obaveze. Zaposleni ima pravo da se

o upozorenju izjasni u roku od 15 dana od dostavljanja upozorenja.

Inspektor Vučetović navodi da to u predmetnom slučaju nije ispoštovano, jer je direktorica saznala za povredu radne obaveze 22. 10. 2021. godine, a postupak koji je sproveden je putem mejla počeo 11. 11. 2021, kojim se traži izjašnjenje nastavnika na navode kojima se okrivljuje za svoje djelovanje, uz navode da ga je prethodno upoznala sa svim tim usmenim putem. Inspektor je napisao da je direktorica obavila usmeni razgovor sa nastavnikom, ali pisanog traga od 11.

Prosvjetnoj inspektorki je dostavljena izjava u kojoj je navedeno da je vršena hospitacija časova Radomana Čečovića, da je shodno tome sačinjen izvještaj u kojem se zaključuje: „Nastavnik se ističe u korišćenju metodički promišljene tehnike i aktivne metode nastave, čime ne samo da prenosi gradivo, već stvara prostor za razvoj kritičkog mišljenja, socijalnih vještina i samopouzdanja učenika kroz jasno definisane ishode nastave, interaktivnu dinamiku u učionici i pozitivnu učioničku atmosferu“. Članom 9a Opšeg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisano je da u ustanovi nije dozvoljeno: fizičko, psihičko i socijalno nasilje; zlostavljanje i zanemarivanje djece i učenika; fizičko kažnjavanje i vrijeđanje ličnosti, odnosno seksualna zloupotreba djece i učenika ili zaposlenih i svaki drugi oblik diskriminacije u smislu zakona.

ZAKLJUČCI

INSPEKTORKE ADŽIĆ

Inspektorka Lucija Adžić je na osnovu Zakona, Statuta i Etičkog kodeksa zaključila da Biljana Vučurović nije provjerila navode Sare Vujisić u odnosu na sumnju da se to dešava i drugim učenicama škole, osim što nastavnik Čečović u svom odgovoru navodi da odbija navode Sare Vujisić u odnosu na druge učenice. Inspektorka zaključuje da ni na dopis od 28. 12. 2021, u kome Vujisić navodi da ima informaciju da postoje učenice kojima je neprijatno na časovima tog nastavnika, direktorica ne preduzima mjere i radnje u cilju ispitivanja i utvrđivanja iskazane sumnje. Takođe, prema nalazu inspektorke, ni na obraćanje Aide Perović da ima saznanja da je od istog nastavnika uznemiravana i jedna učenica drugog razreda – nijesu preduzete mjere i radnje od strane škole.

- Biljana Vučurović, kao odgovorno lice subjekta nadzora u vezi sa predmetnom situacijom, nije obezbijedila prava učenika saglasno članu 97 stav 1 tačka 8 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i nije preduzela mjere radi prevencije i postupanja u slučajevima nasilja i vandalizma u školi pro-

učinjenu povredu radne obaveze.

pisane članom 1 Odluke o dopunama Statuta Ustanove broj 3707/4 od 20. 12. 2019. godine – piše u mišljenju inspektorke. Prosvjetna inspektorka Adžić ističe da Vučurović u vezi sa predmetnom situacijom nije podnijela prijavu školskom timu, iako je imala informaciju o postojanju sumnje na nasilje u ustanovi, što se i potvrđuje uvidom u dostavljene izvještaje o radu Školskog tima za period septembar 2021 - mart 2022, kao i za prvi i drugi klasifikacioni period 2022/23. godine. Takođe, nije ostvarila kontakt sa drugim nadležnim ustanovama (socijalna zaštita, policija i dr.), tako da nije postupila shodno Uputstvu o podjeli odgovornosti i postupanju u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja i vandalizma – napisala je inspektorka. Uvidom u anketu koja je sprovedena među učenicima u martu 2022, ustanovljeno je da se ona nije odnosila na predmetnu situaciju, odnosno nije sprovedena u cilju utvrđivanja eventualne odgovornosti na osnovu sumnji koje su iskazane Biljani Vučurović u dostavljenim mejlovima u kojima je ukazivano na nedolično ponašanje nastavnika. - Ustanova nije postupala u skladu sa Etičkim kodeksom ustanove, jer Etički odbor nije dao mišljenje o usklađenosti određenog djelovanja ili ponašanja sa načelima i pravilima Etičkog kodeksa, ovo iz razloga što nije postojao zahtjev Biljane Vučurović za davanje mišljenja u vezi sa predmetnom situacijom – piše u nalazu Prosvjetne inspekcije.

Prema Zkonom o prosvjetnoj inspekciji, kada u postupku inspekcijskog nadzora ocijeni da je povrijeđen zakon ili drugi propis ili da se ne poštuju propisani standardi ili normativi, pored upravnih mjera i radnji propisanih Zakonom o inspekcijskom nadzoru, inspektor je obavezan da predloži za razrješenje direktora ustanove u slučajevima utvrđenim Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.

11. 2021. nije bilo, čime je rok od 15 dana protekao i pokrenut je tek pisanim putem 20 dana od dana prijavljivanja.

On je konstatovao da je izostao procesni element kojim se određuje rok od 15 dana za izjašnjenje, a direktorica je u mjelu nastavniku odredila rok od sedam dana.

Inspektor navodi da je odluka o mjeri konačna i da se može osporavati pred sudom, te da samo sud ima meritum da ispituje da li je donijeta odluka u skladu sa pozitivno važećim propisima i da li je mjera koja je izrečena adekvatna za

- U dijelu nadležnosti

Inspekcije rada konstatuje se da su učinjeni propusti formalno-pravni i procesnih radnji u smislu člana 147 Zakona o radu, a tiču se rokova i postupka pokretanja, međutim s obzirom na konačnost odluke isti se mogu utvrđivati pred sudom te se u konačnom konstatuje da nije bilo preduzimanja upravnih mjera i radnji iz nadležnosti Inspekcije rada – napisao je inspektor.

Vučurović je u pisanom obrazloženju koje je dostavljeno Inspekciji rada istakla da nije bilo propusta u njenom radu.

- U konkretnoj predmetnoj situaciji prosvjetna inspektorka će u daljem postupku preduzeti mjere i radnje propisane članom 4 stav 1 tačka 2 Zakona o prosvjetnoj inspekciji, tj. predložiti za razrješenje Biljanu Vučurović, direktoricu ustanove, jer je u postupku inspekcijskog nadzora ocijenila i nesporno utvrdila da je Biljana Vučurović, koja zastupa i predstavlja ustanovu i koja je odgovorna za zakonitost rada ustanove, povrijedila odredbe člana 1 Odluke o dopunama Statuta ustanove, kojim je propisano da direktor preduzima mjere radi prevencije i postupanja u slučajevima nasilja i vandalizma u školi – zaključila je inspektorka Adžić. Na ovaj nalaz Prosvjetne inspekcije, koji je dostavljen 12. decembra i direktorici Biljani Vučurovič, ona ima pravo izjašnjenja u roku od tri dana. Nakon toga, prosvjetni inspektor piše prijedlog, na osnovu kojeg ministarka donosi odluku. Jelena MARTINOVIĆ

Dvojica bivših ministara i državni sekretar sumnjiče se za nezakonitu isplatu iz agrobudžeta

Ivanoviću zadržavanje do

72 sata, Simović pušten da se brani sa slobode

PODGORICA - Bivšem ministru poljoprivrede Petru Ivanoviću i bivšem sekretaru tog ministarstva Nemanji Katniću određeno je zadržavanje do 72 sata, dok su bivši ministar poljoprivrede

Milutin Simović i bivša načelnica Službe za finansije Vukica Perović pušteni da se brane sa slobode. To je za Pobjedu potvrdio branilac Simovića Miroslav Adžić. - Simović je sinoć pušten da se brani sa slobode, nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu u vezi s isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura, za koju je, po sumnji tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi Ministarstva - kazao je Adžić.

Advokatica Budimira Mugoše, protiv koga je u ovom slučaju SDT podnijelo krivičnu prijavu, Ana Stanković-Mugoša, saopštila nam je da je njen branjenik juče dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je navodno iz agrobudžeta odobrio da se 2016. godine isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore.

Mugoša-Stanković ističe da je tadašnji ministar za to imao ovlašćenja jer, kako je navela, u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Simović je saslušan juče u Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO). On je uhapšen sa partijskim kolegom (DPS) i bivšim ministrom Petrom Iva-

novićem, a sumnjiče se za nezakonitu isplatu iz agrobudžeta - finansijskog plana podrške za podsticaj poljoprivrede i ruralnog razvoja poljoprivrednicima.

SDT sumnja da su krivičnim djelima, zloupotreba službenog položaja, dodjeljivali „novčana sredstava pojedinim nevladinim organizacijama u

Mjesečni izvještaj Uprave carina

PODGORICA - Službenici

Uprave carina, Odsjeka za suzbijanje krijumčarenja, izvršili su 6.400 kontrola, prilikom čega su oduzeli krijumčarenu robu od 185.000 eura. - Tokom posljednjih mjesec ostvarili smo odlične rezultate u zaštiti carinskog područja od raznih oblika nezakonitosti. U izvještajnom periodu izvršeno je više od 6.400 kontrola. Oduzeta je krijumčarena

roba u vrijednosti od 185.000 eura, izdati su prekršajni nalozi u vrijednosti od 65.000 eura. Krijumčarenu robu su činili tekstilni proizvodi, razne vrste akcizne robe, cigarete, žestoka alkoholna pića, telefoni i kamere za video-nadzor - saopšteno je iz Uprave carina. Takođe, u tri slučaja zadržan je neprijavljeni novac od oko 1.000.000 eura, gdje se posebno ističe rezultat na Graničnom prelazu Božaj, kada je pro-

periodu od aprila 2014. do jula 2019“, a suprotno uredbi o raspodjeli sredstava iz agrobudžeta.

- Time je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300.000 eura - piše u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva. r P.

Joanikijeva kritika pojedinaca iz CANU odraz interesa

PODGORICA – Budući da je Predsjedništvo CANU tokom javne rasprave o nacrtu Temeljnog ugovora 2022. godine saopštilo da je pravno neprihvatljivo da država crkvi jemči pravo svojine koje je već zagarantovano Ustavom i konvencijama, a da se sljedstveno tome tek ne može jemčiti to pravo nevlasnicima i onima koji su upisani nezakonitom uknjižbom, onda je razumljiv nedavno ispoljeni jed mitropolita Joanikija, koji je dvije godine kasnije pribjegao bacanju sramote na mišljenje akademika.

Kritiku na račun „pojedinaca iz Akademije“ koji su na sjednici Predsjedništva CANU 8. jula 2022. godine usvojili stav i uputili ga Vladi Crne Gore (kao strani pregovaraču sa SPC), mitropolit Joanikije je saopštio prilikom uručivanja Ordena Svetog Petra Drugog Lovćenskog Tajnovica prvog stepena čelniku Ustavnog suda Miloradu Gogiću, predsjedavajućem u momentu kada je ta institucija razmatrala i odbila incijative za ocjenu ustavnosti Temeljnog ugovora.

Joanikije je u besjedi napravio paralelu između Gogića, kojeg veliča da je imao skoposti da sudi po božjim i ljudskim zakonima u korist SPC, dok je sa druge strane „oprao“ akademike, odnosno Predsjedništvo Akademije da je nezakonito istupalo. Podsjetimo, CANU je tada, tokom svojevrsne javne rasprave o dometima, efektima i spornim detaljima dokumenta koji je duboko dijelio crnogorsko društvo, ukazala na nedostatke nacrta TU, koji će dovesti do brisanja naziva pravoslavne crkve u Crnoj Gori, ukidanja titule arhiepiskopa i problematičnog sadržaja člana 7, koji se odnosi na imovinsko-pravna pitanja.

eura

nađeno 950.000 eura, kojom prilikom je u saradnji sa službenicima SPO-a i FOJ-a procesuiran albanski državljanin. - Samostalno i u saradnji sa drugim državnim organima podneseno je osam krivičnih prijava. Uprava carina će i u narednom periodu biti u potpunosti posvećena suzbijanju svih vidova sive ekonomije, što će direktno doprinijeti smanjenju štete po budžet Crne Gore - ističu iz UC. r P.

Rožaje: Maloljetniku osumnjičenom za ubistvo u pokušaju zadržavanje do 72 sata

ROŽAJE - Državna tužiteljka za maloljetnike

Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, nakon saslušanja, odredila je zadržavanje u trajanju do 72 sata jednoj maloljetnoj osobi zbog postojanja osnova sumnje da je izvršilo

krivično djelo ubistvo u pokušaju.

- Krivičnom prijavom Uprave policije OB Rožaje predstavljeno je da je dana 13. decembra došlo do fizičkog obračuna između dva maloljetna lica, kojom prilikom je jedan od maloljetnika drugom ma-

loljetniku oštrim predmetom nanio dvije ubodne rane u predjelu stomaka i grudnog koša, kao i povredu u predjelu glave, zbog kojih je maloljetnik hitno transportovan u KBC Berane, gdje je medicinski zbrinut - navodi tužilaštvo. r.P.

Crkvu bole svojina ne na nezakonitoj

Uprkos tome, Temeljni ugovor je potpisan tajno u Vili „Gorica“ 3. avgusta 2022. godine. Ustavni sud je u januaru i aprilu ove godine većinom glasova u oba navrata odbio incijative za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti tog ugovora, kao i djelova njegove preambule.

Ofanziva na dObra

Za razumijevanje Joanikijevog upiranja prsta u akademike ne

može se zaobići pravna ofanziva zastupnika pojedinih cjelina SPC u Crnoj Gori koje su minule dvije godine inicirale ili već obavile upis prava svojine na desetinama crkava, objekata ali i grobalja a da za to ne postoje validni pravni osnov za uknjižbu. Pratilo ih je žmurenje širom otvorenih očiju državnih institucija, u atmosferi potencijalne korupcije i kršenja zakona na koja ne reaguju ni imovinsko-pravni zaštitnici, niti crnogorsko pravosuđe. Posebno se kontekst Joanikijeve reakcije može bolje sagledati ako se pročita drugo

Cetinjski manastir je samostalno pravno lice, a Hram Hristovog vaskrsenja vlasništvo Mitropolije, a ne SPC

Predsjedništvo CANU nigdje u stavu nije sporilo da su u Crnoj Gori vlasnici pojedinih zakonito stečenih hramova, crkva, zgrada i drugih nepokretnosti i Mitropolija crnogorsko-primorska i eparhije Budimljansko-nikšićka, Mileševska i Zahumsko-hercegovačka, kao samostalna pravna lica. -Nesporno je takođe da SPC, kao njen organski dio, čine i Mitropolija i eparhije. Međutim, u svojinsko-pravnom smislu, to nije tako. Naime MPC i eparhije su samostalna

poglavlje u Prilogu 2 stava Predsjedništva CANU, objavljenog 8. jula 2022, povodom tada publikovane radne verzije ugovora Vlade sa SPC. U njemu se navodi da je nepotrebna i pravno neprihvatljiva „Odredba člana 7 stav 4 radne verzije Temeljnog ugovora po kojoj se država obavezuje da u skladu sa sopstvenim pravnim poretkom izvrši uknjižbu svih neupisanih nepokretnosti na Mitropoliju crnogorsko-primorsku, eparhije Budimljansko-nikšićku, Mileševsku, i Zahumsko-hercegovačku“. Predsjedništvo CANU je ta-

pravna lica (vlasnici) isto kao što je to i SPC sa sjedištem u Beogradu. To dalje znači da su one pojedinačno samostalni vlasnici pravoslavnih crkava, manastira, hramova i drugih nepokretnih dobara koje su stekle „darovštinom, nasljedstvom, zavještajem ili sličnim kojim zakonitim načinom“. Iz principa isključivosti prava svojine, prema ocjeni iz CANU, proizilazi pravilo po kome na jednoj stvari ne mogu postojati dva ili više prava svojine. - Tako na primjer: pravo svojine na dobrima Cetinjskog

Hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici je vlasništvo Mitropolije

Privođenje Milutina Simovića

Privođenje Petra Ivanovića d. mijatović

m. babović

interesa SPC da ostvari „temeljni“ prepis imovine uz amin Ustavnog suda i države

bole upozorenja da ne može da počiva nezakonitoj uknjižbi

da dalo argumentaciju za ovakav stav u kojem se prvo ukazuje na to da je, prema Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, (član 112) obaveza organa uprave nadležnog za katastar nepokretnosti - da vrši upis. Podsjećaju da postupak upisa počinje prijemom zahtjeva za upis ili isprave na osnovu koje se o upisu odlučuje po službenoj dužnosti.

- Prema tome, obaveza upisa je zakonska obaveza nadležnog državnog organa, pod uslovom da su ostvarene formalno-pravne i materijalno-prav-

manastira kao samostalnog pravnog lica (imaonika) isključuje pravo svojine Mitropolije crnogorsko-primorske ili pravo svojine SPC ili pravo svojine nekog drugog pravnog subjekta. Takođe, pravo svojine MCP na Hramu Hristovog vaskrsenja isključuje pravo svojine SPC ili nekog drugog pravnog subjekta i slično – navodi se u stavu Predsjedništva CANU. Dodaje se da prema tome, u svojinsko-pravnom smislu, SPC kao samostalno pravno lice nije vlasnik pravoslavnih hramova, crkava, manastira i drugih nepokretnosti u

U katastru nepokretnosti kao samostalni vlasnici i dalje su upisani brojni manastiri i crkve. Da bi se uknjižba u odnosu na njih kao knjižnih prethodnika izvršila na druge pravne subjekte, potreban je punovažan osnov za upis (zakon, izvršna odluka nadležnog organa, isprava o pravnom poslu sačinjena u skladu sa zakonom). Nedostatak nekog od ovih pravnih osnova činilo bi uknjižbu nezakonitom. Temeljni ugovor ne može biti punovažan pravni osnov za uknjižbu (iako se u tekstu ugovora izričito ne kaže). Isto tako nije uobičajeno da se njime „pojačava“ izvršenje zakonske obaveze nadležnog državnog organa, pod uslovom da su ostvareni uslovi za uknjižbu – potencirali su iz CANU u julu 2022. godine

ne pretpostavke za uknjižbu. Ponovno naglašavanje ove zakonske obaveze nadležnog državnog organa u Temeljnom ugovoru je nepotrebno i neuobičajeno – naveli su tada iz CANU

Istakli su da se zahtjev za upis prava i činjenica u katastru nepokretnosti usvaja rješenjem i dozvoljava upis uz određene pretpostavke.

A to je, kako se navodi, moguće ako prema podacima katastra nepokretnosti nema smetnje za upis; da je zahtjev u skladu sa sadržinom podnesene prijave te da je isprava po vrsti, formi i sadržini ispunjava uslove za upis na nepokretnostima. Na osnovu toga je, podsjeća se, organ uprave dužan da po ovom zahtjevu odluči u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.

OsnOv za upis svOjine

Predsjedništvo CANU je u ovom dijelu podsjetilo da su u katastru nepokretnosti kao

Crnoj Gori, osim onih na kojima je pravo svojine kao samostalno pravno lice stekla „darovštinom, nasljedstvom, zavještajem ili sličnim kojim zakonitim načinom“. - Zbog toga je pravno neprihvatljivo da se pravo na manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima, (samostalnim imaonicima-pravnim licima, Mitropoliji, eparhijama Budimljansko-nikšićkoj, Mileševskoj i Zahumsko-hercegovačkoj i drugim upisanim vlasnicima) jemči svim vlasnicima koji su pravo

samostalni imaonici (vlasnici) i dalje upisani brojni manastiri i crkve.

- Da bi se uknjižba u odnosu na njih kao knjižnih prethodnika izvršila na druge pravne subjekte, potreban je punova-

svojine upisali po punovažnom pravnom osnovu upravljenom na prenos prava svojine. Nevlasnicima se to pravo ne može jemčiti, jer ga nemaju. Isto važi i za ona pravna lica koja su pravo svojine upisala u katastar nepokretnosti bez punovažnog pravnog osnova. Takva uknjižba je nezakonita.

Ustavno i konvencijsko jemčenje prava svojine nije potrebno dodatno garantovati Temeljnim ugovorom svim nespornim vlasnicima – bio je stav Predsjedništva CANU.

žan osnov za upis (zakon, izvršna odluka nadležnog organa, isprava o pravnom poslu sačinjena u skladu sa zakonom). Nedostatak nekog od ovih pravnih osnova činilo bi uknjižbu nezakonitom. Temeljni ugovor ne može biti punovažan pravni osnov za uknjižbu (iako se u tekstu ugovora izričito ne kaže). Isto tako nije uobičajeno da se njime „pojačava“ izvršenje zakonske obaveze nadležnog državnog organa, pod uslovom da su ostvareni uslovi za uknjižbu –potencirali su iz CANU. Uporedo, ukazali su da se Temeljnim ugovorom ne može riješiti svojinsko-pravni režim na pravoslavnim manastirima, hramovima i drugim crkvenim dobrima.

- U Crnoj Gori su ova pitanja isuviše složena i zahtijevaju podrobnu analizu i rješenja. Čini se da se ona ne mogu riješiti bez donošenja specijalnog zakona o svojini vjerskih

ju Gogića ordenom za zasluge što je držao stranu Srpske pravoslavne crkve, konstatujući da ga je sam Bog poslao da bude tu kad treba...

Ta Joanikijeva prigodna izjava ima težinu u svjetlu činjenice da većina sudija Ustavnog suda, osim Dragane Đuranović i Budimira Šćepanovića, koji su izdvojili mišljenje, nije razumjela ili shvatila sadržinu upozorenja CANU u predvečerje potpisivanja spornog Temeljnog ugovora. Posebno dijela za koji je Predsjedništvo CANU ocijenilo da je takođe nepotreban i pravno neprihvatljiv, a odnosi na odredbu člana 7, stav 2 radne verzije TU, po kojem država jemči Crkvi „(čitaj SPC)“ nepovredivost prava svojine i državine nad manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu, u skladu sa pravnim poretkom države. U obrazloženju ovakvog stava navodi se da Ustav Crne Gore (član 58, stav 1) jemči pravo svojine fizičkom i pravnom licu, a da zaštitu od neopravdanog miješanja države u mirno uživanje svačije imovine propisuje i član 1 Protokol br 1 uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

- Sa ova dva opšta pravna akta najviše pravne snage pravo svojine svakog subjekta u Crnoj Gori je normativno zajamčeno, tako da je dodatno jamčenje ugovorom suvišno i neuobičajeno – navedeno je u stavu CANU.

pravni pOlOžaj crkvenih ustanOva Takođe, prilikom pojašnjavanja konteksta njihovog obraćanja naveli su da do danas važe neke pravne odredbe i principi koji nijesu mijenjani gotovo 150 godina.

zajednica u kome bi se uvažila tradicija, običaji, rješenja OIZ za Knjaževinu Crnu Goru, rješenja Ustava pravoslavnih konzistorijuma, pozitivno-pravnih rješenja, uporedno-pravnih rješenja, kao i rješenja i standardi u pravu EU – naveli su tada iz CANU. Čini se da je mitropolit Joanikije duboko svjestan težine akademskog stava, kojim spori ustavnost i prihvatljivost člana 7 Temeljnog ugovora, ali je većinski stav sudija Ustavnog suda, na čelu sa bivšim, sada odlikovanim, predsjednikom Gogićem bio da je sve u redu i da nema ništa sporno. Iz te odluke Ustavnog suda Joanikije crpi pravo da utemeljene, pravno argumentovane stavove nekih od najvećih stručnjaka i doktora jurisprudencije koje ova zemlja ima nazove „sramotom koja se ne može oprati“. Samo što netaktički to izgovara sa svečanosti na kojoj odlikuje tog istog sudi-

- Prema Opštem imovinskom zakoniku (član 14, stav 1, član 716, član 801 stav 1) i Ustavu pravoslavnih konzistorijuma (član 99, stav 2) Cetinjski manastir i drugi manastiri, pravoslavne crkve i druge crkvene ustanove samostalna su pravna lica (imaonici), a to znači vlasnici pokretnih i nepokretnih stvari koje su „dobili darovštinom, nasljedstvom, zavještajem ili sličnim kojim zakonitim načinom“. Ova crkvena dobra se ne mogu „nikako prodavati ili inače ustupati bez naročitog dopuštenja Vlasti“.

U ovom slučaju država se pojavljuje kao davalac saglasnosti na ugovor o otuđenju, a ne kao vlasnik crkvenih dobara. - Ovaj svojinsko-pravni režim, koji je važio u Knjaževini Crnoj Gori, nije se zakonitim načinom mijenjao do današnjeg dana. Kao dokaz tome su na stotine manastira i crkava upisanih u katastar nepokretnosti na njihovo ime, kao samostalnih imaonika (čitaj: pravnih lica – vlasnika). Takođe, ovi imaonici su i danas aktivno i pasivno legitimisana lica u sporovima pred sudovima i drugim državnim organima –naveli su tada iz CANU. igor periĆ

Joanikije uručuje orden Gogiću

mitropolija

Liberalizam je filozofija i praksa naroda koji hoće otvoreno društvo zasnovano na slobodi i pravičnosti za svakoga u njemu. Možda se sa nama oko pojma liberalizma neće složiti londonska liberalna federacija pod nazivom „Međunarodni liberal“ misleći da bismo morali odmah ponuditi bar sto narednih gradivnih pojmova liberalizma. Njeni elementi su iz Oksforda 1947. godine, a poslednji iz Andore 2019. godine. Nećemo to učiniti iako se sa njima slažemo. Definicija se daje u jednoj rečenici. I u zbilji, gotovo nijedna nije zbog toga sveobuhvatna, a sve odreda su tautologije, uključujući i Ajnštajnove. Ali ćemo odmah ući u to kako mi vidimo stanje liberalnog duha i tela u Evropi.

CRNA GORA

Crna Gora nije nikada bila liberalna zemlja. Bila je monarhistička, na plemenskom konsenzusu. Ne na individualnom građanskom sporazumu. A kao monarhija bila je rudimentarna, tek na početku stvaranja centralne administracije. Ali ona jeste u skorim decenijama 20/21. veka krenula ka liberalnoj državi. Građanski liberalizam se pokrenuo u njoj po raspadu Jugoslavije od 1991. godine, mada je deo liberalizma primila već i pre toga, čak i u Drugom svetskom ratu. Nije Crna Gora nikakav evropski kuriozitet i nema razloga za kompleks inferiornosti u njoj. Nigde liberalizam u Evropi nije nastao u jednom danu, već se probijao stolećima. U okviru socijalističke Jugoslavije u Crnoj Gori je od liberalnih vrednosti razvijeno opšte pravo glasa, pravo žena na bračnu jednakost, pravo na slobodan izbor zanimanja i jednakost pred sudovima. Ograničena je u socijalističkoj Jugoslaviji bila privatna svojina, ograničena je bila široka javna kritika političkog sistema i sloboda kritičke štampe, onemogućeni su slobodni sindikati radničke klase i seljaka, suzbijana je sloboda veroispovesti, zabranjen je politički višepartizam i parlamentarna kontrola komunističke parti-

POGLED SA STRANE: Kao što ne postoji ekonomski liberalizam bez carine, tako ne postoji

Tragedija srbijanskog

je u tome što on ne umije

Da li je liberalizam u Crnoj Gori u opasnosti? Mi vidimo samo jednu prijetnju Crnoj Gori: to je velikosrpska politika Beograda uz pomoć crnogorske civilne iredente i černorizačke cetinjske mitropolije Srpske pravoslavne crkve. Velikosrpski nacionalizam uništava građansku ravnopravnost Crnogoraca, on zavađa narode i topi međunacionalnu jednakost, on slama ustavnu nezavisnost sudskog sistema, policije i vojske, on osiromašuje kulturu govora i umjetnosti, on napada nauku univerziteta i snižava sposobnost ljudi da se oslanjaju na razum. I militarizuje omladinu do robotske emocionalne praznine za drugog čovjeka

je. Razvijen je kult nepogrešivog vođe i zabranjen je partijski nacionalizam.

KARAĐORĐEVIĆ I TITO

Nacionalizam je pod komunistima bio manje zabranjen od zabrane nacionalističkih i regionalnih partija pod diktaturom kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića iz 1929. godine i njegovog Ustava iz 1931. godine. Aleksandar je bio veći centralista od Tita i veći formalni protivnik nacionalizma od njega. I bio je veći pristalica autoritarizma od njega. U Srbiji Aleksandra slave svi velikosrpski nacionalisti baš zbog toga - jer je zabranjivao Hrvatima i drugim narodima da imaju nacionalne stranke i da budu republikanci, kako bi srpskoj crkvi i beogradskoj buržoaziji osigurao privilegovan razvoj od Đakovice do Maribora. Zato je Aleksandar zabranjivao i teritorijalne stranke i zatvarao vojvođanske federaliste. Savremena Crna Gora je preuzela sve liberalne vrednosti iz socijalističke Jugoslavije i odmah ih dopunila sa parlamentarnim političkim sistemom. Ona danas jeste liberalna država ma koliko stanovnici ne moraju biti zadovoljni stepenom nezavisnosti sudstva i policije, i ma koliko osuđivali korumpirani karakter vlade. U tome ne greše. I oni ne greše kada prigovaraju pristrasnosti državne televizije, i ne greše kada podržavaju političku raznovrsnost štampe iako nacionalistički glasovi u njoj cepaju dušu crnogorske države.

PRIJETNJA

CRNOJ GORI

Da li je liberalizam u Crnoj Gori u opasnosti? Mi vidimo samo jednu pretnju Crnoj Gori:

to je velikosrpska politika Beograda uz pomoć crnogorske civilne iredente i černorizačke cetinjske mitropolije Srpske pravoslavne crkve. Velikosrpski nacionalizam uništava građansku ravnopravnost Crnogoraca, on zavađa narode i topi međunacionalnu jednakost, on slama ustavnu nezavisnost sudskog sistema, policije i vojske, on osiromašuje kulturu govora i umetnosti, on napada nauku univerziteta i snižava sposobnost ljudi da se oslanjaju na razum. I militarizuje omladinu do robotske emocionalne praznine za drugog čoveka.

ŠTO JE CRNOGORAC

Etičko biće Crnogoraca je natopljeno klasičnim oblicima patrijarhalnog morala iz br-

Etičko biće Crnogoraca je natopljeno klasičnim oblicima patrijarhalnog morala iz brda. Tamo nije bilo razvijenih industrijskih gradova i bogate urbane kulture. Spuštanje Crnogoraca na trgovačku mediteransku obalu nije u taj duh uvrstilo mnogo od bića Venecije, Boke, Dubrovnika, Francuske, Austrije i Mađarske. U nacionalnom etosu Crnogoraca je slobodarski duh pretežno izgrađen u odnosu na dvoboj sa Turcima koji nijesu efektivno vladali na brdima. On je okončan Prvim balkanskim ratom. Ali, interesantno, razvoj školstva, umjetnosti, trgovine, urbane stanogradnje, širenje forti kacija i pozadinskog zanatstva Francuske, Austrije i Austrougarske, kao i ustanovljavanje pravne centralno-evropske države na Cetinju, nije ostavilo vodeći utisak na domaće stanovništvo

da. Tamo nije bilo razvijenih industrijskih gradova i bogate urbane kulture. Spuštanje Crnogoraca na trgovačku mediteransku obalu nije u taj duh uvrstilo mnogo od bića Venecije, Boke, Dubrovnika, Francuske, Austrije i Mađarske. U nacionalnom etosu Crnogoraca je slobodarski duh pretežno izgrađen u odnosu na dvoboj sa Turcima koji nisu efektivno vladali na brdima. On je okončan sa Prvim balkanskim ratom. Ali, interesantno, razvoj školstva, umetnosti, trgovine, urbane stanogradnje, širenje fortifikacija i pozadinskog zanatstva Francuske, Austrije i Austrougarske, kao i ustanovljavanje pravne centralno-evropske države na Cetinju, nije ostavilo vodeći utisak na domaće stanovništvo. Razvoj školstva na obali Crne Gore gotovo da nije ni u čemu kasnio za razvojem školstva u Vojvodini 18. veka nadalje, čak je ponekad bio i širi. Bilo je škola na obali i u 17. veku - doduše, ne na narodnom jeziku. A sistem fortifikacija Austrije i Mađarske, kao i vojne logističke „industrije“ na teritoriji Crne Gore, bio je daleko jači od onog u Vojvodini. U Vojvodini je ostao samo Pe-

trovaradin - i on jeste najveća sačuvana tvrđava u Evropi, ali su bečki lučki i kopneni sistemi bili daleko brojniji u Crnoj Gori i bili su inženjerska remek dela. Petrovaradin je od cigala jer u Vojvodini nema kamenja, a crnogorske utvrde su bile od najboljeg kamena. Teže ih je stoga bilo sagraditi, ali su bile sjajne. Već samo sistem teretnih uspinjača od morske obale do Cetinja zadivljuje i danas. O tome svedoči izvanredna istraživačka knjiga Radojice-Raša Pavićevića pod nazivom „Austrohungarian Fortresses in Montenegro“, Nova Pobjeda, 2019. Mediteranski pomorski i libertetski otvoreni duh Crnogoraca je danas pod udarom kopnene invazije manastira i nacionalnog jedinonačalija Beograda. Taj pohlepni duh Beograda se ne sukobljava jedino sa dosadašnjim liberalnim nasleđem Crnogoraca, već mu je protivnik i liberalno biće centralne i zapadne Evrope. To je dobro za Crnu Goru, jer ima saveznika. Može li mediteranski duh i biće novih gradova odoleti usponu pašnjačkog nacionalizma iz crnogorskih brda i Berana? Da li su evropski nacionalisti

neprijatelji Crne Gore? Mi ne verujemo u to.

NACIONALISTIČKI

POPULIZAM U EVROPI Svi govore o populizmu u Evropi, a niko nije u stanju da ga definiše. To je davno uočeno, i mi tu samo poslednji stižemo. I mi imamo svoju definiciju: populizam u Evropi je volja većine naroda nametnut demokratskim sredstvima kojima narod potom uništava demokratiju. Nema sada te većine. I nema populizam trajnu opštu važnost. On pada posle nekoliko decenija. On ne može dugo da izdrži visoku temperaturu kolektivizma i prisilnu izjednačenost ljudi. Ali dok ne padne, on može da izazove najveće nevolje. I nisu svi populizmi isto opasni. Nije revolucionarni populizam francuskog naroda isti sa pučističkim populizmima nacista i fašista. I boljševika, i velikosrpskih nacionalista. Bonaparta jeste restaurirao monarhiju, ali nije širio aristokratiju, i nije obnovio feudalizam i političku moć Crkve, već je širio duh Velike revolucije do Crne Gore. Nije čudno da ga je Justin Popović svrstavao u najveće zločince sveta izjednačavajući ga sa Hitlerom

Piše: dr Dragan VESELINOV

SJEDIŠTE VELIKOSRPSKOG NACIONALIZMA: Beogradska patrijaršija

postoji ni politički liberalizam bez prava na patriotizam

nacionalizma umije da stane

Musolini i Hitler jesu došli u demokratskoj državi na vlast, a potom su demokratiju bacili u prašinu. Ali je Franko u Španiji drugačije stigao na vlast. On je došao na vlast topovima, i tek potom je on svojim falangističkim populizmom opovrgao republikansku demokratiju. On nije oborio naš stav da je populizam kratkog daha budući da je u Španiji on trajao samo dok je Franko bio živ. Naša definicija otuda ima izgleda da bar polovično preživi. Populizam kratko traje, zaluđeni narod kad-tad uvidi da je pogrešio, bilo da sam stigne do toga - kao Španci, bilo da ga spoljni protivnik svojim topovima uveri u to - kao saveznici Nemce, Italijane i Japance. I bilo da UN i NATO napadnu Miloševića u BiH, i na Kosmetu, zaprete mu u Hrvatskoj, a demokratska opozicija ga sruši u Beogradu.

KARAKTER

POPULIZMA U EVROPI

Ko danas napada demokratiju, ekonomski liberalizam i pravnu državu u Evropi? Ko hoće da populističkom zloupotrebom demokratije sruši demokratiju? Ko hoće da sruši Evropsku uniju? Ko želi da se revanšistički vrati na pozicije pre Drugog svetskog rata (čak i Prvog), i ko zastupa ratni izliv svog naroda preko postojećih granica u korist svenacionalnog ujedinjenja?

Niko to državnom odlukom ne čini, sem Rusije i Srbije sa ruskim i srpskim svetom. To nije program Mari Lepen u Francuskoj, ni Đorđe Meloni u Italiji, ni Alise Vajdel u Nemačkoj, niti Dik Shofa iz Holandije (ograničio je 1999. godine priliv kosovskih izbeglica). Svi oni su konzervativni neoliberali. Niko ne dovodi u pitanje celinu Evropske unije (sem kolebljivo kod Lepenove) iako se razlikuju po stavovima o mogućoj obnovi unutrašnjih nadležnosti država. Razlikuju se oni i oko sudbine eura, ne razlikuju se oko slobodne trgovine unutar EU, a razlikuju se o krivici čoveka za ekološke greške, i oni jesu podjednako nezadovoljni statusom islama u Evropi, a svi su za ograničavanje imigracije. I bliski su oko odnosa prema ekonomskoj invaziji Kine, i svi govore o slobodnoj svetskoj trgovini, a istovremeno je obuzdavaju carinama i smicalicama sa tehničko-zdravstvenim standardima Brisla, i potapaju spoljne zemlje svojim izvoznim subvencijama. I svi su za demokratski politički sistem i odbranu ljudskih prava, mada ne odobravaju libe-

Mediteranski pomorski i libertetski otvoreni duh Crnogoraca je danas pod udarom kopnene invazije manastira i nacionalnog jedinonačalija Beograda. Taj pohlepni duh Beograda se ne sukobljava jedino sa dosadašnjim liberalnim nasljeđem Crnogoraca, već mu je protivnik i liberalno biće centralne i zapadne Evrope. To je dobro za Crnu Goru, jer ima saveznika. Može li mediteranski duh i biće novih gradova odoljeti usponu pašnjačkog nacionalizma iz crnogorskih brda i Berana? Da li su evropski nacionalisti neprijatelji Crne Gore? Mi ne vjerujemo u to

ralne stavove prema LGBT+ populaciji. Niko među njima ne zagovara diktaturu, a nje jedino ima - u mekom obliku u istočnoj Evropi. Tu se nejaka Mađarska zanosi da može sa bečkim nacionalistima da bude nova austrougarska osovina u 21. veku. Ali ne samo zbog ovoga sna, mi ne previđamo da u Evropi jača šovinistički nacionalizam i rasizam - ali i da partije koje ih ispovedaju nemaju za sada veliki birački odziv.

KURIOZITET ISTOČNE

EVROPE

Kuriozitet Istočne Evrope jeste da u njoj živi preživljeni rasizam zapadne Evrope i nacionalistički šovinizam koji je na Zapadu odbačen obrazovanjem Evropske unije. U istočnoj Evropi živi duh odbrane bele rase i neiživljenog nacionalizma. Istok je beo jer nije imao kolonije i trgovinu robljem. A obnovi nacionalizma u svim slovenskim zemljama Istoka upravo doprinosi pritisak ruskog neokolonijalizma. Napad Rusije na Ukrajinu i vršljanje Rusa po Gruziji, Jermeniji, Moldaviji, Rumuniji i hvalisanje Putina u Kazahstanu kako tamo svi govore ruski, kao i u Azerbejdžanu, jača odbrambeni nacionalni populizam u tim područjima. O jačini poljskog nacionalizma i spremnosti Varšave na najveću zategnutost sa Rusijom ne vredi trošiti nijednu reč. Međutim, morfologija istočnih nacionalizama nije sastavljena samo od nezadovoljstva Moskvom. Ona je sastavljena i od istorijske omraze nekih slovenskih naroda jednih prema drugima. Bacimo samo pogled na Čehe i Slovake, i osmotrimo Ukrajince i Ruse - i bolje ćemo razumeti njihovu međusobnu podozrivost. Pomenuta omraza je sastavljena i od kompleksa prema zapadnoj Evropi koja je postala vođa plaćene pomoći izlaska Istoka iz istorijskog zaostatka. Mi, koji smo time spašeni, mrzimo svog spasioca. Ta čudnovata psihoterapijska mržnja

„Brisla“, taj politički Edipov kompleks kod dela istočnih političkih snaga, se paradoksalno okreće u korist podrške majci Putinu - jer, ipak smo mi utešna ista porodica. To su Orban u Mađarskoj i Fico u Slovačkoj, pogotovo on. I čudna Pruska u Nemačkoj. Donald Tusk u Poljskoj to nije, ne zato što on nije Poljak no je zapadnoslovenski Kušab iz Pomeranije - to je slovenska nacionalna manjina u Poljskoj, već zato što je on tvorac ekonomskog čuda Poljske uz ogromnu pomoć Brisla i tvrdi je zastupnik liberalne Evrope. Ali kod odnosa prema islamskoj imigraciji, cela je „sovjetska“ Istočna Evropa ujedinjena i tu nema unutar njenih zemalja bitnih ideoloških razlika među nosećim partijama. Po nama, to nije antiliberalizam - već je to pravo na odbranu svoje države. Kao što ne postoji ekonomski liberalizam bez carine, tako ne postoji ni politički liberalizam bez prava na patriotizam. Ono što je carina u ekonomiji, to je patriotizam u politici. Evropa, to je zid podešene visine. Ali je Evropa i most naroda. Ko to ne razume rizikuje Hitleraslušajte njegov govor radnicima u Simensovoj fabrici 1933. godine.

POPULIZAM

CRNOGORACA I SRBA

Tragedija srbijanskog nacionalizma je u tome što on ne ume da stane. Time upropašćava sve Srbe izvan Srbije. I tragično je za ovaj „svetosavski pokret“ da je njegovu ideološku srž najjezgrovitije definisao crkveni mistik i politički fanatik monah Justin Popović. Bio je protiv maskiranog Satane u Evropi čije je delo ovo: demokratija, građansko pravo, pravo radničke klase, mirna i ujedinjena Evropa, suživot religija i crkava kroz ekumenizam, rimski papa i katolici, i humanizam ljudskih prava. Sve što nije njegovo pravoslavlje postalo je „svejeres“. Za njega je Nikolaj Velimirović - njegov patristički predavač i ideolog svesrpstva,

U prošloj godini podnesene 142 prijave za govor mržnje prema LGBTI osobama, najviše u Podgorici

trinaesti Hristov apostol i najveći Srbin u istoriji posle Save. A najveći mislilac na svetu posle Hrista je Fjodor Dostojevski u njegovom stanju izgubljene duše i razuma. Popović je bio protiv svih nepravoslavnih ideologa sa glorifikacijom svesti Srba iz Valjeva kao gravitacionog centra ostalim Srbima. Njemu je bilo nevažno što je istorija ljudske misli dala različite humanističke filozofije. I on nije mario jedino za njih, već je osudio i svaku nereligijsku književnost i umetnost, i sve ih je svrstao u Satanine sluge: brojne antičke filozofe, nepravoslavne hrišćanske teologe, druge svetske religije i satanizovao je sve necrkvene ideologije počev od prosvetiteljstva do moderne 20. veka. Za njega i patrijarha Varnavu je papa „crni internacionalista“, a Marks, Neron, Zaratustra, Muhamed, Luter, Hitler i Tamerlan su isti ljudi. I najveći događaj u istoriji pravoslavne crkve u Srba je otpor Beogradske patrijaršije da Kraljevina Jugoslavija potpiše 1936. godine sa Vatikanom Konkordat i ustanovi jednakost prava na evangelizaciju katolika, a time i drugih religija u Jugoslaviji. Popovićev ideal o pravom društvu je do smrti bio monopol Srpske pravoslavne crkve na život ljudi. Taj otpor Crkve za vreme patrijarha Varnave sa Velimirovićem, Popovićem i ostalim klerom Konkordatu je bio poslednji glogov kolac u sudbinu Jugoslavije. Kraće od 60 godina potom je stradala i Velika Srbija u Hrvatskoj i Bosni tokom devedesetih godina prošlog veka. I na Kosmetu.

SLOM POPOVIĆA

Nikada se Popović nije pokajao zbog svojih reči, kao ni njegovi savremeni sledbenici u Crkvi i kandidati na političkim izbornim listama u Crnoj Gori i Srbiji. Naprotiv, Crkva ga je proglasila za sveca 2010. godine i podigla mu skroman spomenik na valjevskoj planini Povlenu. Crnogorska srpska frontovska iredenta nema ni blizu ideološku snagu Srpske pravoslavne crkve. To je unekoliko i dobro, jer mora da se suoči sa realnim kretanjima društvenih želja naroda bez patrijaršijskog ekstremizma. Ona to jedva da može. To je okolnost koja okružuje i beogradske nacionaliste. Svima nama je izbor ovo: ili u evropsku integraciju ili u Rusiju. I ne brani se izborom za Evropu u Evropi liberalizam, već se brani odluka demohrišćanskih snaga u Francuskoj i Nemačkoj da stvore ujedinjenu Evropu. Popović je bio suviše skromnog znanja da bi to shvatio. Do kraja života nije razumeo zašto je Oksford odbio njegovu antinaučnu doktorsku disertaciju o Dostojevskom. Dostojevski nije Crkva. Dostojevski je snaga za sebe. On je svetski književnik svih generacija kog nijedan monah u Srbiji ne sme da porobi svojom drskom i neveštom hrišćanskom egzegezom. •

Besplatnu pravnu pomoć koristila 84 pripadnika zajednice

PODGORICA - Nevladine organizacije LGBT Forum Progres i Socijalni centar s ponosom predstavljaju publikaciju „Tragovima mržnje, koja pruža detaljan pregled izazova s kojima se LGBTI zajednica suočava“.

- Ovaj izvještaj, nastao u okviru projekta „Zajedno protiv mržnje – Podrška unapređenju kvaliteta života LGBTI osoba u Crnoj Gori“, donosi ključne podatke o diskriminaciji, verbalnim napadima i govoru mržnje zabilježenim tokom 2024. godine - saopštio je LGBT Forum Progres. Cilj publikacije je, kako se navodi, da kroz analizu postojećih institucionalnih odgovora i pruženih usluga pruži osnovu za konkretne korake ka poboljšanju zaštite i prava LGBTI zajednice.

- Tokom prošle godine podnesene su 142 prijave za govor mržnje prema LGBTI osobama, dok je istovremeno 84 pripadnika zajednice koristilo besplatnu pravnu pomoć koja im je pružena kroz ovaj projekat - navodi se u publikaciji. Najveći broj prijava procesuiran je u Podgorici, a većina njih odnosila se na onlajn prostor, gdje je govor mržnje i dalje izuzetno prisutan. Sudovi za prekršaje najčešće su koristili Zakon o javnom redu i miru za procesuiranje ovih slučajeva, dok se Zakon o zabrani diskriminacije primjenjivao znatno rjeđe, što ukazuje na potrebu za usklađivanjem sudske prakse u dijelu procesuiranja počinilaca. To je ključno za postizanje prave sigurnosti u slučajevima koji se odnose na govor mržnje i diskriminaciju, kako bi se osigurala pravna sigurnost. Podaci prikupljeni tokom is traživanja ukazuju da su novčane kazne najčešće korišćena sankcija, čineći 64,5

odsto svih izrečenih kazni, dok opomene i uslovne kazne zajedno čine 22,6 odsto, a oslobađajuće presude preostalih 12,9 odsto. - Visina novčanih kazni kreće se u rasponu od 50 do 500 eura, gdje većina (55 odsto) iznosi između 101 i 200 eura, dok 25 odsto iznosi između 201 i 500 eura, a najmanji dio, 20 odsto, čini raspon od 50 do 100 eura. Ovi podaci ukazuju na dominantnu upotrebu novčanih sankcija, ali i na potrebu za dodatnim analizama njihove efikasnosti u prevenciji i suzbijanju govora mržnje - rezultati su istraživanja. Publikacija „Tragovima mržnje“ ukazuje na neophodnost edukacije sudskog i policijskog osoblja, jačanje sistemske podrške LGBTI osobama i unapređenje zakonskih mehanizama kako bi se efikasnije odgovaralo na slučajeve diskriminacije i nasilja. Nevladine organizacije LGBT Forum Progres i Socijalni centar ovim putem pozivaju institucije, medije i širu javnost na zajednički rad u izgradnji društva koje njeguje jednakost, poštovanje i sigurnost za sve.

- Izvještaj je kreiran u okviru projekta „Zajedno protiv mržnje – Podrška unapređenju kvaliteta života LGBTI osoba u Crnoj Gori“, koji je podržan kroz program „Podržani=Osnaženi“, u okviru grant šeme „Aktivno učešće“, a koji realizuje Fond za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice „Slagalica“ iz Hrvatske. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. Sadržaj u ovom materijalu predstavlja isključivo odgovornost autora i udruženja i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave - zaključuje se u saopštenju. R.P.

U Podgorici održani ,,Dani Mirka Kovača“, skrenuta pažnja na njegov aktivizam u ratnim devedesetim godinama

Stalno upozoravao da će nacionalizam donijeti mrak

PODGORICA - Prvi podgorički „Dani Mirka Kovača“, koji su održani u petak i subotu u podgoričkom „Book kafeu“, osvijetlili su ne samo izuzetno nasljeđe ovog velikog pisca, već i njegovu ključnu ulogu u borbi protiv nacionalističkog mraka na ovim prostorima.

Festival je okupio renomirane intelektualce i umjetnike iz Crne Gore i regiona, koji su kroz film, književne tribine i diskusije o jeziku i stvaralaštvu podsjetili na univerzalnost Kovačeve poruke i njegovu nepokolebljivu posvećenost umjetničkoj istini. Kovačev jezik, opisan kao magijski prostor u kojem se prepliću različite kulturne identifikacije, postao je simbol nade za smisleno jugoslovenstvo - ono koje slavi raznolikost i kulturnu širinu, nasuprot političkim i ideološkim granicama.

DIREKTNO U LICE

Emitovane su i video-poruke Slobodane Bobe Kovač, Filipa Davida i Miljenka Jergovića, a u programu je učestvovala i glumica CNP-a Ana Vujošević. ,,Dani Mirka Kovača“ su za prolegomenu imali premijernu projekciju filma

reditelja Andra Martinovića „Stanić, stoljeće“ u CNP-u, kao i promociju ,,Lude knjige“ književnika i dramaturga Boža Koprivice, sa kojim je razgovarao glavni urednik izdavačke kuće ,,Fokalizator“ Vladimir Vojinović

Taj njegov aktivizam, njegovo kazivanje direktno u lice bilo je odraz toga što je shvatao da se borimo protiv vjetrenjača. Njega je nerviralo što ljudi ne shvataju šta nam se dešava i kako će se ta priča završiti. Tvrdio je da ćemo plaćati decenijama i to se obistinilo - rekao je Baletić

U programu „O Mirku Kovaču iz drugačijeg ugla“ učestvovali su režiser Branko Baletić i prozaista i antologičar, selektor za najbolju knjigu mladog autora u okviru nekadašnjih ,,Dana Mirka Kovača“ u Rovinju Srđan V. Tešin. Program je moderirala mr Sanja Vojinović Baletić je istakao da je Kovač naslućivao da će poraz u borbi protiv nacionalizma donijeti mrak na ovim prostorima.

- Taj njegov aktivizam, njegovo kazivanje direktno u lice bilo je odraz toga što je shvatao da se borimo protiv vjetrenjača. Njega je nerviralo što ljudi ne shvataju šta nam se dešava i kako će se ta priča završiti. Tvrdio je da ćemo plaćati decenijama i to se obistinilo - rekao je Baletić. Prema riječima Baletića, Kovač nije otišao iz Srbije, već je protjeran.

- Danas je bolja situacija. Danas bi ga likvidirali - dodao je šaljivo Baletić.

On je kazao da bi Kovač, da se kojim slučajem pojavi sada u Crnoj Gori, kad bi vidio da ovo društvo vode nedovršeni ljudi - pobjegao.

Tešin je istakao da je isprva Mirka poznavao prevashodno kao pisca, a onda su počeli da se dopisuju.

- On je meni u pismima počeo da piše o mojim knjigama. Mislio sam da je to samo podstrek jednog velikog pisca, klasika, koji hoće da potakne mladog pisca da bude uporniji u tome što radi - kazao je Tešin. Onda mu je, upravo iz Mirkove biblioteke, njegova žena Slobodanka Matić-Kovač dala knjige koje je on čitao.

- Bile su onako ispodvlačene, štiklirane, pa znak pitanja, uzvika… Ja sam tada Bobi rekao: „Okej, dobio sam velike nagrade, ali ne treba mi Pulicer, ne treba mi Nobel, ovo je za mene najveća nagrada koju

mogu da dobijem – da me klasik koji me formirao kao pisca čita“ - istakao je Tešin.

Problem sa knjigama Mirka Kovača je, kako je kazao, to što ih nema.

- Posljednja knjiga koja je objavljena u Beogradu je ,,Vreme koje se udaljava“ 2015. godine. Dakle, deset godina je prošlo, a da nije objavljena niti jedna njegova knjiga. Vi imate kompletnog Pekića u ,,Laguni“, kompletnog Kiša u ,,Arhipelagu“. Kod Mirka je potpuno drugačiji slučaj. Prosto, nema knjiga. Da sad uđete u knjižaru i hoćete da kupite

Kovač je najvitalniji ornament smislenog jugoslovenstva

Balša Brković je istakao da je način na koji jezik Mirka Kovača pokazuje suštinsko lice našeg četvoroimenog jezika magija.

- Jezik mora biti onaj čisti prostor koji pokazuje prave dimenzije nečijeg književnog talenta. Kod Kovača je to možda vidljivije nego kod bilo koga drugoga - rekao je Brković. Njegov jezik je, prema riječima Brkovića, šamar svim onim čistuncima koji pod firmom nekakvog uvijek

opasnog mita o čistoti jezika osiromašuju taj jezik i pretvaraju ga u parohijalni festival banalnosti.

- Mogućnost takvog odnosa prema jeziku i njegova jasna poruka da je i crnogorski i bosanski i hrvatski i srpski pisac vjerovatno najvitalniji preostali ornament smislenog jugoslovenstva, gdje je takva nominacija isključivo kulturni znak, a ne politički fantazam koji prikriva tragikomični imperijalni poriv - istakao je Brković.

U Centru za kulturu prijestonice Cetinje otvorena izložba „Mati“ Jelene Vušurović

njegovu knjigu, to je prosto nemoguća misija - kazao je Tešin.

POVRATAK

Na drugoj tribini „Pisci o Mirku Kovaču“ učestvovali su Vladimir Vojinović i Božo Koprivica, te književnici Balša Brković i Dragan Radulović. Razgovor je moderirala Dragana Erjavšek, koja je na početku pročitala Kovačevu ,,Molitvu za intelektualce“. Brković se prisjetio da je kao dječak prvi put slušao priče o Kovaču.

- I tada sam vidio njegovu fotografiju, vjerovatno je riječ o naslovnoj strani NIN-a kada je dobio nagradu za ,,Vrata od utrobe“. Sa onom neobičnom frizurom i upečatljivim licem, nosem koji zaslužuje pripovijest, ličio mi je na Gogolja. Kada sam mu mnogo godina kasnije to rekao, slatko se nasmijao i u toku noći nekoliko puta vraćao na taj utisak - rekao je Brković. On je kazao da je ovo lijep povratak Mirka Kovača u Podgo-

ricu, grad u koji je volio da dolazi i u kojem se lijepo osjećao. Kovača je opisao kao ,,posljednjeg velikog pisca jedne epohe“.

- On je jezički majstor koji nikada nije prestao da sređuje svoje knjige. Kao da je htio reći da odgovornost pisca ne završava objavljivanjem knjige. Znao je da se pisanje nikada ne završava, za razliku od života - rekao je Brković. Koprivica se prisjetio upoznavanja sa Kovačem, podsjetio je da su im roditelji bili zajedno u ,,Brezoviku“, te ispričao brojne zanimljive anegdote iz njihovog zajedničkog života. - Mirkova književnost je autobiografska fantastika - rekao je Koprivica.

Radulović je istakao da mu je Kovač ,,otkrio što da se radi sa dokumentima“.

- Što da se radi sa estetski indiferentnom tekstualnom pričom. To mogu da budu novinski citati, kao i više estetski iskorišćena cjelina poput odlomaka iz romana i slično - kazao je Radulović.

Vojinović je ocijenio da se ni mnogo veće sredine od naše ne bi odrekle pisca i čovjeka kakav je Kovač, pa ne bi trebalo ni Crna Gora. Drugi festivalski dan protekao je u znaku teatra i filma. Publika je u „Book kafeu“ imala priliku da čuje saopštenja na temu „Mirko Kovač i drama“ rediteljke Radmile Vojvodić, reditelja Stevana Koprivice, glumca Svetozara Cvetkovića, a medijator je bio Vanja Kovačević. Nakon toga je organizovana i tribina „Mirko Kovač i film“, u kojoj su učestvovali režiser Lordan Zafranović, režiser Miša Radivojević, filmski kritičar Aleksandar Bečanović i režiser Andro Martinović. Projekcijom filma „Lisice“, koji je snimljen po scenariju Mirka Kovača i Krsta Papića, a u režiji Papića, zatvoreni su prvi podgorički ,,Dani Mirka Kovača“. A. RADOVIĆ

PODGORICA - Izložba

„Mati“ akademske slikarke Jelene Vušurović otvorena je u Galeriji Centra za kulturu prijestonice Cetinje. Ova izložba sastoji se od 16 radova rađenih tehnikom ulje na platnu. Kroz svoje slike, Vušurović istražuje univerzalne motive Majke, njen simbolički i arhetipski značaj, te povezanost tih motiva sa mitskim i savremenim pristupima umjetnosti.

Na otvaranju izložbe, Vušurović je istakla da njen rad šalje snažnu poruku ljubavi, naglašavajući važnost ne zaboravljanja onih koji su oblikovali naše živote i bili izuzetno značajni.

- Majka je simbol života, stvaranja i postojanja, ona nas povezuje sa prošlošću, sadašnjošću i budućnošću - rekla je umjetnica.

Kustoskinja i istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, koja je zvanično otvorila izložbu,

govorila je o dubokim filozofskim temama koje Vušurović obrađuje u svom radu. Ona je istakla da Vušurović u svojim djelima preispituje mitske predodžbe o ženi i Majci, nastojeći da prevaziđe predrasude i obogati naš savremeni pogled na svijet. - Ova izložba nije samo prikaz ženskog lika u umjetnosti, već i poziv na refleksiju o dubokim univerzalnim vrijednostima – o životu, ljubavi i maj-

činstvu - naglasila je Zeković. Ženski lik u slikarstvu Jelene Vušurović, prema njenim ri-

ječima, postavlja se kao ključni tematski motiv kroz koji umjetnica istražuje arhetip-

ske, mitske i savremene dimenzije.

- Premise njene izložbe „Mati (Ni Sizif nije morao da shvati...?)“ povezuju kult Majke sa mitskom ličnošću Sizifa, kojeg bismo mogli tumačiti kroz stavove Albera Kamija. Kamijeva filozofija o uzaludnom trudu i očaju postaje polazište za potragu za smislom života, a taj smisao Vušurović pronalazi u Majci, koja je simbol mikrokosmičkog univerzuma. Majka povezuje božansko i ljudsko, pobožno i erotsko, iracionalno i stvarno. Ona je ona koja prigrljuje i čuva svoje potomstvo - zaključila je Zeković. A. Đ.

Sa večeri posvećene piscu i scenaristi Mirku Kovaču

Jedan od radova predstavljenih na izložbi

Neđelja, 15. decembar 2024.

Petar Balaban, prvi crnogorski harmonikaš koji je dvostruki svjetski šampion, za Pobjedu govori o putu ka uspjehu

PODGORICA - Mladi crnogorski harmonikaš Petar Balaban nedavno je pobijedio na francuskom takmičenju Trophée Mondial de l՚Accordéon, koje je održano od 25. do 30. novembra u Montargisu. Na taj način je Balaban, iz klase profesora Miroslava Ilića u Umjetničkoj školi za muziku i balet ,,Vasa Pavić“, postao prvi crnogorski harmonikaš koji je dvostruki svjetski šampion. Prethodno je trijumfovao na 77. Coupe Mondiale, takmičenju koje je održano od 6. do 10. septembra u italijanskom Kastelfidardu. Ovaj uspjeh, kako je ranije saopšteno iz škole „Vasa Pavić“, svrstava Balabana u red najvećih mladih virtuoza klasične harmonike na svjetskoj sceni.

Prošle srijede, Balaban je održao i koncert na sceni Muzičkog centra Crne Gore, izvodeći djela Baha, Skarlatija, Angelisa, Romanova, Zubickog, Macanova i Helmesbergera. Ovaj mladi muzičar rođen je 2006. godine u Beogradu. Osnovno muzičko obrazovanje stekao je u ŠOMO „Savo Popović“ na Cetinju i Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“ u Podgorici, na Odsjeku harmonika u klasi profesora Tijane i Miroslava Ilića. Srednju muzičku školu nastavio je u Podgorici, takođe u klasi profesora Miroslava Ilića, sa kojim je pobijedio na najprestižnijim takmičenjima na klasičnoj harmonici. Kao solista i kamerni izvođač osvojio je više od četrdeset prvih nagrada na državnim i međunarodnim takmičenjima. Višestruki je laureat na državnom takmičenju i međunarodnim festivalima u Tivtu, Puli, Sarajevu, Smederevu, Užicu itd. Pohađao je brojne majstorske radionice. U intervjuu za Pobjedu, Balaban govori o najaktuelnijim uspjesima, harmonici u savremenoj klasičnoj muzici, ali i o tome koliko je važan rad, upornost i posvećenost onome čime se bavite.

POBJEDA: Što za Vas predstavlja pobjeda na takmičenjima poput Coupe Mondiale i Trophée Mondial de l’Accordéon?

BALABAN: Pobjeda na ovim prestižnim takmičenjima

Moj napredak je rezultat stalnog učenja i razvoja

Pobjeda na ovim prestižnim takmičenjima predstavlja ostvarenje jednog sna, ali i potvrdu truda, discipline i posvećenosti koju ulažem u izgradnju sebe kao umjetnika. Ta priznanja su istovremeno i motivacija da nastavim da napredujem kako kao muzičar, tako i kao kompletna ličnost – kazao je Balaban

predstavlja ostvarenje sna, ali i potvrdu truda, discipline i posvećenosti koju ulažem u izgradnju sebe kao umjetnika. Ta priznanja su istovremeno i motivacija da nastavim da napredujem kako kao muzičar, tako i kao kompletna ličnost.

POBJEDA: Kako vidite svoj napredak od prvih nastupa do ovih vanserijskih uspjeha?

BALABAN: Moj napredak je rezultat stalnog učenja i razvoja. Počeo sam skromno, ali sa velikim entuzijazmom i željom za napretkom. Svi nastupi i takmičenja su imali svoju ulogu i doprinos, a uspjesi kao što su osvajanje ovih značajnih postignuća su odraz dugogodišnjeg posvećenog rada, upornosti, istrajnosti u vježbanju i sveopšteg interesovanja za muziku.

POBJEDA: Kako biste opisali ulogu profesora Miroslava Ilića, Umjetničke škole „Vasa Pavić“ i Vaših roditelja u postizanju ovakvih rezultata?

I

Koliko Vam je značila njihova vjera u Vaš talenat i rad?

B ALABAN: Profesor Miroslav Ilić je imao ključnu ulogu u mom muzičkom obrazovanju. Njegovo mentorstvo, stručnost i vjerovanje u moj potencijal pomogli su mi da izgradim tehniku i umjetnički izraz. Takođe, Muzička škola „Vasa Pavić“ mi je pružila neophodnu podršku i okruženje u kojem sam mogao da se razvijam. Moji roditelji su mi bili stalna podrška, u svakom trenutku vjerujući u mene, čak i kada sam imao trenutke sumnje. Njihova ljubav i vjerovanje u moj rad su mi dali snagu da nastavim.

P OBJEDA: Vaša biografija pokazuje da ste od malih nogu učestvovali na brojnim takmičenjima i koncertima. Koji od tih trenutaka su najposebniji? Ima li neki događaj koji je posebno uticao na Vašu karijeru?

BALABAN: Jedan od najposebnijih trenutaka bio je moj

Ne odustajte od svojih snova i radite puno na sebi

POBJEDA: Što biste poručili mladima koji žele da postignu uspjeh u klasičnoj muzici?

BALABAN: Mladima bih poručio da imaju povjerenja, da ne odustaju od svojih snova i da rade puno na sebi. Put ka uspjehu u klasičnoj muzici nije lak, ali ako su spremni da se posvete učenju i napornom radu, svakako će doći do svojih ciljeva. Takođe, važno je da ne zaborave da u umjetnosti uvijek postoji prostor za kreativnost i originalnost.

prvi nastup na Coup Mondiale. To je bila prekretnica koja me je motivisala da nastavim, a istovremeno mi je dala uvid u sve ono što treba da unaprijedim. Takvi trenuci ostavljaju dubok trag, jer svakim novim iskustvom naučimo nešto više o sebi i o svijetu muzike.

POBJEDA: Harmonika je često percipirana kao narodni instrument, ali Vi je predstavljate u klasičnom

LA šIN: U Domu kulture promovisana poezija profesora Slobodana Šukovića

KOLAŠIN - Svaka je riječ prosijana triput. Ne nadmeće se s drugima. Ne nameće se. Ne gomila i ne zatrpava značenjima i smislom. Prosijavanjem, riječi su obogaćene kiseonikom i možda i otuda ta lakoća pjesme - kazala je Sonja Živaljević na promociji knjige poezije „Otimanje pjesmom“, profesora Slobodana Šukovića. Knjiga je dio izdavačke produkcije JU Centar za kulturu, a promocija je održana u

organizaciji ove ustanove, u Domu kulture. Mnoge su riječi otišle sa onima koji su iz sela, iz katuna otišli u daljine da se nikada ne vrate, istakla je Živaljević i dodala da su neke ipak ostale. - Neke su ostale kao čivije u daskama, kao dovratnici, kao izvori. Pjesnik ih je pronašao, raskrčio, izvukao na sunce, očistio i uglancao i poklonio od srca, ne tražeći ništa zauzvrat. Stihovi Slobodana Šukovića govore o raznim temama, o ljubavi i porodici, đacima i

prijateljima, balkanskim nedaćama, zavičaju. Autor je ponekad duboko zagledan u smisao svog života ili u tajne koje ga okružuju. Ponekad nas u čaroliju uvuče rima, a onda slobodnim stihom naslika, naglasi, uputi, nauči. Njegove pjesme imaju lakoću i miris lipovskog vazduha. Otimanje pjesmom je njegova strategija - kazala je Živaljević.

Profesorica Nataša Peković je naglasila da u zbirci „Otimanje pjesmom“ poseban lirski krug pripada pjesmama sa

zavičajnim motivima kao što je zavičajna planina Sinjavina i zavičajna rijeka Plašnica. - Na mene kao čitaoca ovaj dio je ostavio posebne impresije, a razlozi su posve lični, kroz doživljenu emociju neposredne povezanosti i proživljenosti. I nijesu Sinjavina i Plašnica predstavljene samo ljepotom prizora, već i življenjem na obroncima jedne i obalama druge. Dosta je i nostalgičnih stihova za ne tako davnim vremenima koja donose miris i boje sijela, tek

kontekstu. Kako doživljavate ulogu harmonike u savremenoj klasičnoj muzici i kako vidite njen potencijal za dalju evoluciju?

BALABAN: Iako se često vezuje za narodnu muziku, harmonika ima veliki značaj i potencijal u klasičnoj muzici. Svjetski poznati i priznati kompozitori sve više prepoznaju široki spektar zvuka koji ona može dati i njene ogromne moguć-

nosti, pa je ona u savremenoj klasičnoj muzici postala jedan od interesantnijih instrumenata za eksperimente i inovacije. Sigurno je da tu ima još dosta prostora za dalji razvoj i napredak i ja se tome iskreno nadam.

POBJEDA: S obzirom na to da ste osvojili višeod 40 prvih nagrada, kako se pripremate za takmičenja i koncerte?

BALABAN: Pripreme su dug proces koji zahtijeva disciplinu i posvećenost. Svaki nastup ili takmičenje zahtijeva detaljno vježbanje, analizu programa, kao i emocionalnu i mentalnu pripremu. Osim tehničkog rada, važno je da ostanem motivisan i fokusiran, te da vjerujem u svoju interpretaciju i umjetnički izraz koji donosim na scenu.

POBJEDA: Pored takmičenja, učestvovali ste na koncertima i festivalima širom regiona i Evrope. Kako se osjećate kada predstavljate Crnu Goru na svjetskoj muzičkoj sceni, tj. da li osjećate odgovornost kao ambasador crnogorske kulture?

BALABAN: Velika je čast predstavljati svoju zemlju na svjetskoj muzičkoj sceni. Osjećam odgovornost da kroz svoju muziku prenosim ne samo umjetnost, već i dio naše kulture i tradicije. Svaki nastup je prilika da pokažem ljepotu naše muzike i ponosno istaknem da dolazim iz Crne Gore.

POBJEDA: Koji su ključni faktori koji su Vam pomogli da se istaknete na svjetskoj sceni?

BALABAN: Ključni faktori su: vjera, disciplina, stalna želja za učenjem i usavršavanjem i svakako dobra motivacija. Takođe, podrška mentora i porodice su nezamjenljivi. I naravno, ljubav prema harmonici i muzici, koja me je motivisala da nastavim, uprkos svim izazovima koji na ovom putu i nijesu tako mali. J. NIKITOVIĆ

pomuženog mlijeka. Žena kao motiv nije samo motiv čežnje i obožavanja. Tu su poruke razumijevanja žene, ženskog principa, njene žrtve. Žena je predstavljena i kao simbol plodnosti i simbol trajanja. Sa posebnim naglaskom želim da se osvrnem na pjesme koje su vezane za školu i za đake. Pjesme „Znao sam“ i „Đacima“ donose snažne poruke ne samo Slobovim đacima, nego i nama koji sa Slobom dijelimo izbor poziva - kazala je profesorica Nataša Peković.

Autor je sebe predstavio kao „dijete iz Lipova“ koji je bio čobanče, đače, kopač, gimnazijalac, student, vojnik – oficir, glumac u amaterskom pozorištu u Bijelom Polju, voditelj, preko 40 godina vaspitač i prosvjetni radnik i kako je kazao „eto i poeta u pokušaju“. Objasnio je kako doživljava poeziju, citirajući između ostalog i vladiku Rada – „Svemogućstvo svetom tajnom šapti, samo duši plamena poete“… Stihove na promociji čitao je Nikola Šćepanović Dr. D.

DISCIPLINA

POSVEĆENOST: Petar Balaban

Studentski bunt u Srbiji „drma“ vlast, univerziteti jedinstveni

Vučić tvrdi da je ispunio zahtjeve studenata, oni demantuju i ne odustaju

BEOGRAD – Predsjednik

Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su sva četiri zahtjeva studenata ispunjena, te da je spreman da ih primi na razgovor. Studenti, međutim, poručuju da njihovi zahtjevi nijesu ispunjeni, kao i da predsjednik Srbije koji tvrdi da jesu nema nadležnosti i ingerencije da o tome odlučuje Vučić je za TV Informer rekao da je tužilaštvo za napad „nekog kod Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) obezbijedilo procesuiranje“.

- Dio ljudi živi u balonu neistina i laži koje Šolak plasira preko svojih medija. Sada kada smo objavili svu dokumentaciju – ništa. Svih 195 dokumenta je objavljeno, a to je imalo i tužilaštvo - rekao je Vučić.

Kazao je da je ispunjen zahtjev u vezi sa FDU, kao i zahtjev koji se odnosi na dokumentaciju i da svi budu pušteni iz pritvora, ali i da je ispunjeno 20 odsto povećanja materijalnih troškova za fakultete.

- Mi smo svoj posao uradili na fer način. Nikog nijesmo slagali. Spreman sam da primim studente na razgovor, pozivam ih – poručio je Vučić.

On je za TV Informer ocijenio i da je vozač automobila marke „porše“ koji je naletio na građane koji su blokirali ulicu u Novom Sadu kod Futoške pijace saradnik opozicionog odbornika u Skupštini tog grada Miše Bačulova - Oni su pričali da je to saradnik Srpske napredne stranke. Imamo dokaze da je on saradnik Bačulova i narko-bande iz Novog Sada - rekao je Vučić. Ocijenio je da su svi „ti veliki

političari kuriri, narko-dileri ili direktno narko-dileri“. Student Filozofskog fakulteta u Beogradu ocijenio je za N1 da studentski zahtjevi nijeesu ispunjeni, kao i da predsjednik Srbije koji tvrdi da jesu nema nadležnosti i ingerencije da o tome odlučuje. Student Filozofskog fakulteta koji je bio gost u „Novom danu“ N1 kaže da su na plenumu fakulteta usaglasili odluku da pri istupanju u medije ne izlaze

Ukrajinski predsjednik optužio Moskvu da je rat podigla „na drugi nivo“

Zelenski: Sjevernokorejski vojnici učestvuju u napadima u ruskoj oblasti Kursk

KIJEV - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je juče da su sjevernokorejske snage koje se bore za Rusiju izvele ofanzivne akcije u dijelu ruske oblasti Kursk koji je okupirala ukrajinska vojska. - Postoje preliminarne informacije da su Rusi počeli da koriste sjevernokorejske vojnike u napadima - rekao je Zelenski u svom dnevnom obraćanju. - Rusi ih integrišu u kombinovane jedinice i koriste ih u operacijama u Kurskoj oblasti. Za sada samo tamo. Ali imamo informacije da bi mogli da se koriste i na drugim djelovima fronta - dodao je Zelenski. Prema njegovim riječima, sjevernokorejske snage ve ć trpe „velike gubitke“. Predsjednik Ukrajine je takođe optužio Moskvu da je rat podigla „na drugi nivo“. Ukrajina je upozorila da je Rusija okupila oko 50.000 vojnika, uključujući ne-

koliko hiljada sjevernokorejskih vojnika, kako bi povratila kontrolu nad oblastima Kurskog regiona koje je okupirala ukrajinska vojska od iznenadne ofanzive početkom avgusta. Zvaničnici vlade Južne Koreje i stručnjaci rekli su u novembru da Moskva obezbjeđuje gorivo, protivvazdušne rakete i ekonomsku pomoć Pjongjangu u zamjenu za vojne snage.

- Protivnici Rusije čine sve da se plamen sukoba u Ukrajini razbukta još jače, ocijenio je juče zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

- Nastavljamo da se borimo protiv neonacističkog režima u Kijevu, koji kolektivni Zapad, predvođen Sjedinjenim Američkim Državama, napumpava novcem i oružjem. U regionima fronta u Rusiji, njihovi stanovnici umiru od racija i granatiranja. Napadi na civilne ciljeve i napadi na našu zemlju ne pre-

staju – neprijatelj čini sve da se plamen sukoba razbukta još jače - rekao je Medvedev na Kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija, na čijem je čelu. On je poručio da Rusija mora da uništi neprijatelja.

- Za nas je od vitalnog značaja da budemo dostojni podviga naših djedova i pradjedova, da nastavimo njihov posao - da uništimo neprijatelja bez ikakve šanse za osvetu - rekao je Medvedev. On je podsjetio da je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin rekao da „sukob sa protivnicima Rusije sada utiče ne samo na borbu na frontu, već i na sve sfere društva, uključujući kulturu, obrazovanje i ekonomiju“.

Medvedev je ukazao da se u okviru Ruske Federacije mogu pojaviti novi regioni.

- Moguće je da se unutar naše zemlje pojave novi regioni koji su nam veoma bliski - zaključio je Medvedev.

imenom i prezimenom.

- Baš zbog toga da režim nekoga ne bi okarakterisao kao vođu, jer mi vođe nemamo. Kako ne bi došlo do pritisaka i ucjena. Dakle, prije svega u pitanju su bezbjednosni razlozi - navodi.

Na pitanje da li to znači da studenti imaju i dalje neku vrstu straha, ali da ih ne sprečava da ostanu u blokadama kaže da su „samo oprezni“. Generalna sekretarka Krov-

ne organizacije mladih Srbije Milica Borjanić kaže da je odluka o neotkrivanju identiteta kod studenata ne čudi.

- Mi iz godine u godinu od 2017. objavljujemo alternativni izvještaj i, nažalost, podaci po pitanju bezbjednosti su baš poražavajući. Dakle, više od 75 odsto mladih se izjasnilo da se ne osjeća bezbjedno da se izjasni kao aktivista i aktivistkinja i da učestvuje u nekom vidu protesta ili nekog oblika građanske neposlušnosti, prije svega plašeći se za svoju bezbjednost i sigurnost – ističe ona. Dok predstavnici vlasti tvrde da su svi zahtjevi studenata ispunjeni, oni tvrde drugačije. - Studenti imaju znanje i načine da provjere informacije. Dakle, mi zahtijevamo da nadležne ustanove ispune naše zahtjeve i strpljivo čekamo da budu ispunjeni. Jer, prije svega, zahtjevi treba da budu ispunjeni legalnim tokom, da ih ispune nadležne institucije - kaže student Filozofskog. Kako precizira, kada kažu nadležne institucije, misli se na one koje imaju ingerencije po Ustavu i zakonima ove zemlje da ispune studentske zahtjeve. Predsjednik Vučić, po

Ustavu, za to nema ingerencije, navodi. - Što se tiče ostavki, ostavka nije isto što i krivična odgovornost za postupke i bićemo istrajni u tome i blokada traje dok se zahtjevi ne ispune - kaže.

Studenti svih fakulteta Univerziteta u Beogradu, ističe, jedinstveni su po pitanju zahtjeva.

- Mi smo, prije svega, ustali zbog toga što zahtijevamo i želimo da živimo u državi koja poštuje svoje zakone - navodi i dodaje da baš zbog dešavanja kao što su ona u Novom Sadu kod Futoške pijace, kada su na protestu napadači automobilom pregazili i pretukli aktiviste, ostaju istrajni u blokadama.

U Novom Sadu u petak je bilo blokirano više raskrsnica na 15 minuta u znak sjećanja na 15 žrtava tragedije u tom gradu, a na jednoj od raskrsnica nekoliko demonstranata povrijeđeno je kada se vozač automobila marke „porše“ zaletio u njih prilikom blokade saobraćajnice kod Futoške pijace. Nakon toga je došlo i do tuče demonstranata i četvorice mlađih muškaraca iz tog vozila. Demonstranti su izvukli četvoricu mlađih muškaraca iz tog automobila i fizički se obračunali sa njima. Nepoznati vozač kombijem je udario studenta tokom akcije „Zastani, Srbijo“ u Ulici kneza Višeslava. Riječ je o studentima Visoke hotelijerske škole i Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje koji su blokirali saobraćaj na 15 minuta u znak poštovanja za 15 žrtava u padu nadstrešnice u Novom Sadu. Objavljen je snimak na kojem se vidi da je vozač tokom blokade nagazio na trotoar i tom prilikom udario jednog studenta i pobjegao.

Američki državni sekretar sa ministrima spoljnih poslova arapskih zemalja i Turske u Jordanu

Blinken: SAD su imale direktnu komunikaciju sa sirijskim pobunjenicima iz HTS-a

DAMASK – Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da su Sjedinjene Američke Države imale direktne kontakte sa pobunjeničkom frakcijom Hajat Tahrir al-Šam (HTS), koja je predvodila operaciju tokom koje je srušen sirijski predsjednik Bašar al-Asad. Nakon sastanka sa ministrima spoljnih poslova arapskih zemalja i Turske u Jordanu, Blinken je rekao da je postignuta saglasnost o zajedničkom saopštenju, u kojem su proklamovani principi koje druge zemlje žele da vide u političkoj tranziciji Sirije, prenosi Rojters. Američki državni sekretar izjavio je da postoji širok konsenzus među regionalnim partnerima da nova vlada Sirije mora da bude inkluzivna, da mora poštovati prava žena i manjina, odbaciti terorizam i obezbijediti i uništiti zali-

Šolc: Evropa će pomoći u obnovi Sirije

- Evropa će pomoći Siriji u njenoj obnovi, izjavio je njemački kancelar Olaf Šolc.

- Poslije svih stradanja, svi Sirijci zaslužuju da žive slobodno i bezbjedno - rekao je on. Prema njegovim riječima, obezbjeđivanje obnove je najvažniji zadatak novog rukovodstva. - Na osnovu toga ćemo sarađivati sa njima. Evropa će takođe pomoći u obnovi - rekao je Šolc u video-poruci objavljenoj na društvenoj mreži Iks.

he hemijskog oružja iz Asadove ere. Blinken je juče, na sastanku sa specijalnim izaslanikom UN za Siriju Geirom Pedersonom, rekao da očekuje da će razgovarati o izazovima koji predstoje za Siriju i „odlučnosti da radimo zajedno na podršci tranziciji Sirije u kojoj UN igraju ključnu ulogu, posebno kada riječ je o pruža-

nju pomoći i zaštiti manjina“. - Ono što je toliko kritično u Siriji je da vidimo kredibilan i inkluzivan politički proces koji će okupiti sve zajednice u Siriji. A, druga stvar je da treba da se pobrinemo da državne institucije ne kolabiraju i da što prije dobijemo humanitarnu pomoć - saglasio se Pederson.

iSTRAJNi U ZAHTJEViMA: Sa jednog od protesta u Srbiji

Pjevač Sergej Ćetkovć održao prvi u nizu planiranih koncerata u „Sava centru“ povodom 25 godina karijere, u publici bio veliki broj poznatih ličnosti

Ne zamjerite, sa sobom sam donio samo kofer dobrih stvari

Imam najbolju publiku na svijetu, koja mi je najveća podrška i inspiracija za sve ono što sam uradio. Svaki koncert je nagrada, priznanje i podstrek da nastavim sa istom željom i žarom kao prvog dana, kazao je Ćetković

BEOGRAD - Jedan od najpopularnijih pjevača iz Crne Gore Sergej Ćetković 25 godina karijere proslavio je u petak veče koncertom u „Sava centru“, koji je bio ispunjen do posljednjeg mjesta.

Koncert je otvoren pjesmom „Dolazim“, koja je naslovni singl sa Sergejevog novog albuma, a zatim su krenuli da se nižu hitovi „Neću da znam“, „Nazovi me“, „Kofer“, „Kad bi htjela ti“… Do kraja koncerta, publika je sa Ćetkovićem

pjevala uglas numere „Pogledi u tami“, „Ljubav“, ali i druge pjesme kojima se proslavio tokom karijere, koja traje već četvrt vijeka. Na početku koncerta popularni pjevač obratio se publici. - Večeras ćemo dati sve od sebe da protrčimo kroz ovih 25 godina, otkad sam uzeo svoj kofer i prije tačno 25 godina Balkanskom ulicom došao ovdje, kao svaki Crnogorac - našalio se Ćetković u svom maniru. - Ali, nemojte zamjeriti, sa sobom sam donio samo kofer dobrih stvari.

Dodijeljene prestižne američke muzičke nagrade Bilbord

Tejlor

LOS ANĐELES - Stigle su brojke i dodijeljene su 31. Bilbordove muzičke nagrade za najbolje i najslušanije umjetnike, albume, pjesme, producente i autore.

Bilbordove muzičke nagrade obilježila je Tejlor Svift, koja je ušla u istoriju sa ukupno 49 osvojenih priznanja, od kojih je 10 dobila na dodjeli u Los Anđelesu. Među tim nagradama su one za najboljeg umjetnika

uopšte, najbolju umjetnicu, umjetnika sa najviše strimovanih pjesama i Top Bilbord 200 za album „The Tortured Poets Department“. Iza nje su Zek Brajan sa pet pobjeda i Morgan Valen sa četiri, a po tri su imali Shaboozey, Bad Bunny, Drejk i Elevation Worship. Čapel Rouan proglašena je za najbolju novu umjetnicu, a Bijonse je najbolja kantri umjetnica nakon debi albuma u ovom žanru pod nazivom „Cowboy Carter“.

Nakon toga je dobio ogroman aplauz publike. Da je već 25 godina Sergej Ćetković jedan od najpopularnijih pjevača u regionu,

pok azala je prepuna dvorana „Sava centra“, ali i poštovanje kolega, koje su iz prvih r edova pratile koncert. Među zvanicama bi -

li su Željko Joksimović, Saša Kovačević, Jelena Tomašević, Aleksandra Radović, Goca Tržan i brojne druge poznate ličnosti.

Podsjetimo, u nedavnom razgovoru za Pobjedu, Ćetković je kazao da je ponosan što je ostao dosljedan muzici i što svih 25 godina i dalje živi i diše za nju. - Imam najbolju publiku na svijetu, koja mi je najveća podrška i inspiracija za sve što sam uradio. Svaki koncert je nagrada, priznanje i podstrek da nastavim sa istom željom i žarom kao prvog dana - kazao je Ćetković. Tom prilikom je istakao da priprema teren za veliki koncert u rodnoj Podgorici. - Takođe, planiramo i veliku ljetnju turneju, gdje ćemo obići što više gradova i održati koncerte pod otvorenim nebom - kazao je Ćetković za Pobjedu.

Ovaj popularni pjevač iz Crne Gore u „Sava centru“ nastupiće tri večeri zaredom. B.P.

Engleski glumac uspjeh posvetio svima sa kojima je radio u filmskoj industriji

Džud Lo dobio zvijezdu na

Bulevaru slavnih u Holivudu

LOS ANĐELES - Engleski glumac, producent i reditelj Džud Lo dobio je zvijezdu na holivudskom Bulevaru slavnih.

- Nevjerovatan talenat Džuda Loa i posvećenost zanatu očarali su publiku širom svijetarekla je Ana Martinez, producentkina Bulevara slavnih.

Lo je 2.798. osoba koja je dobila zvijezdu na Bulevaru.

Na ceremoniji, reditelj Dejvid Loveri pohvalio je Loa za njegovu radnu etiku i posvećenost glumi, prenosi Index.

- On nikada ne radi istu stvar

NJUJORK - Ribut mega popularne serije ,,Bjekstvo iz zatvora“ zvanično je u razvoju, jer je dobila narudžbu od Hulua za pilot epizodu.

Nova serija neće pratiti likove u centru originalne zatvorske drame, Majkla Skofilda (kog igra Ventvort Miler) i Linkolna Barouza (Dominik Persel). Umjesto toga, postojaće u istom univerzumu kao i originalni ,,Bjekstvo iz zatvora“, ali će se fokusirati na novu ekipu zatvorenika.

Eldžin Džejms će biti izvršni producent zajedno sa Doun Olmsted, kreatorom ,,Bjekstva iz zatvora“ Polom Šeringom, Martijem Adelštajnom i Nilom Moricom. Pored spin-

dvaput. Nikada ne ide lakim putem. On svom poslu pristupa sa poniznošću i ljubaznošću, posvećujući se stepenu koji bi bio zastrašujući da nije tako inspirativan - rekao je Dejvid. Lo je svoj uspjeh u karijeri pripisao svima sa kojima je radio. - Ne možete sami da radite. Neki od vas ovdje i mnogi drugi sa kojima sam radio u proteklih 30 godina, od kojih sam učio, koji su me ohrabrivali, vodili i inspirisali – oni su razlog zašto sam dobio ovu zvijezdu i želim da im zahvalim- rekao je glumac.

Fokus će biti na novoj ekipi zatvorenika

U pripremi nova serija ,,Bjekstvo iz zatvora“

ofa ,,Sinovi anarhije“ ,,Majani“, Džejms je takođe sa Stivenom Merčantom kreirao seriju ,,The Outlaws“, sa Kristoferom Vokenom u glavnoj ulozi.

Originalna serija ,,Bjekstvo iz zatvora“ prati Linkolna Barouza, koji je osuđen na smrt zbog zločina koji nije počinio, i njegovog brata Majkla Skofilda, koji kuje plan da pomogne Linkolnu da pobjegne iz zatvo-

ra. Serija je imala ogromne rejtinge i dobila je Zlatni globus za najbolju dramu televizijske serije za prvu sezonu.

U seriji su takođe glumili Robin Tani, Piter Stomer, Amori Nolasko, Maršal Olman, Vejd Vilijams i Pol Adelštajn Izvršni producenti su bili Adelštajn, Moric, Met Olmsted, Kevin Huks, Daun Parous i Bret Ratner. ,,Bjekstvo iz zatvora“ je trajalo pet sezona na Foksu

i iznjedrilo TV film ,,The Final Break“ i niskobudžetni spin-of ,,Prison Break: Proof of Innocence“, koji je 2006. bio dostupan isključivo na mobilnim telefonima. Serija je takođe inspirisala video-igru, onlajn vebizode, magazin i roman. Serija se emitovala od 2005. do 2009. godine, da bi 2017. izašla dodatna, peta sezona kojom se zatvorila saga o Majklu Skofildu.

Sergej Ćetković na bini u „Sava centru“

Džad Lou

Premijer vaterpolo liga (10. kolo)

Lako za naše ekipe

PODGORICA – Primorac je protiv Valisa upisao četvrtu pobjedu (18:9), a Jadran M:tel sedmu u 10. kolu Premijer lige.

Vaterpolisti iz Kotora protiv najslabije ekipe u ovom takmi-

Paraplivački miting u Skoplju

Deset

medalja za Mako

PODGORICA – Članovi podgoričkog Plivačkog kluba osoba sa invaliditetom Mako sa deset medalja završili su nastup na međunarodnom paraplivačkom mitingu „Atlas Winter Cup“ u Skoplju.

Osvojili su pet zlatnih, jednu srebrnu i četiri bronzane medalje.

Zlatna odličja osvojili su Đurđa Borović u kategoriji S14, u trkama na 25 metara slobodno i leđno, Ognjen Rončević (S14) na 25 metara slobodno i u štafeti 4×25. Kao dio štafete 4×25 do zlatnog odličja došao je Miljan Lončar (S10), koji je osvojio i srebro na 50 metara slobodno. Borović je uspješan nastup u Skoplju kompletirala sa bronzanim medaljama na 50 i 100 metara slobodno. Rončević je bio bronzani na 50 slobodno, a isto odličje osvojio je Nikola Đukić (S1) na 25 metara slobodno. Takmičare je u Skoplju predvodila trener Danijela Bulatović Miting je okupio paraplivače iz Srbije, Crne Gore, Slovenije, Kosova, Bugarske i Sjeverne Makedonije. R. A.

čenju (bez pobjede) praktično su nakon prvih osam minuta riješili pitanje pobjednika, a do odmora vodili su 8:3.

Samo je rival u trećoj četvrtini bio ravnopravan, ali je domaćin u posljednjih osam minuta

dodao gas i bio ubjedljiv (6:2).

U pobjedi ekipe iz Kotora istakao se Nikola Brkić sa četiri gola (bez promašaja), po tri puta bili su precizni Dušan Matković i Luka Murišić, dva gola dali su Srđan Jano-

vić, Nika Šušiašvili i Nemanja Vico, a u strijelce su se upisali Savo i Petar Ćetković Frančesko Masaro imao je 10 odbrana.

Kotorani će posljednji meč u ovoj godini odigrati (21. decembra) protiv Radničkog iz Kragujevca.

Lak posao imao je i vicešampion Crne Gore. Kao domaćin Jadran M:tel je slavio protiv Primorja () uz izuzetnu napadačku raspoloženost do odmora (12:4).

Novljani su bolje ušli u meč, vodili 4:0, a gosti su do prvog gola došli na tri i po minuta prije kraja prve četvrtine.

Kod domaćina sa tri pogotka istakli su se Danilo Radović, Strahinja Gojković (bez promašaja) i Dmitri Holod, dva gola su dali Jovan Vujović, Đorđe Lazić i Danilo Stupar, a po gol Vasilije Radović, Matija Sladović i Uroš Vučurović A. M.

Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima

Jovana Kuljača oborila crnogorski rekord

PODGORICA – Jovana

Kuljača oborila je crnogorski rekord u trci na 50 metara kraul na Svjetskom prvenstvu u plivanju u malim bazenima, koje se održava u Budimpešti. Novi najbolji rezultat u ovoj

disciplini iznosi 26,22, a donio joj je 51. mjesto u generalnom plasmanu.

Prethodno je Kuljača u disciplini 50 metara leđno ostvarila lični rekord u vremenu 30,10 za 44. poziciju u ukupnom poretku.

Osmina nala Kupa za rukometaše Budućnost

PODGORICA - Rukometaši

Budućnost Podgorice zahvaljujući boljoj gol razlici od Lovćena osvojili su jesenju titulu u SBbet Prvoj crnogorskoj ligi, ali su nastup u Kupu završili već u osmini finala. Tim Draška Mrvaljevića eliminisala je ekipa koja mu je nanijela i do sada jedini poraz u prvenstvu – Berane 1949. Na

sjeveru Crne Gore, u meču koji je odigran bez prisustva publike usljed kazne zbog skandaloznih scena u prvenstvenom meču s Lovćenom, bilo je 27:19 za domaćina. Petar Čampar je sa šest pogodaka bio najefikasniji u beranskom timu, dok su po četiri dali Nemanja Marsenić, Miroslav Dragović, Nikola

,,Lavice“ dobijaju protivnika

PODGORICA - Ženska rukometna reprezentacija danas će u Beču saznati ime protivnika u baražu za Svjetsko prvenstvo, koje će se naredne godine održati u Njemačkoj i Holandiji. „Lavice“ će biti žrijebane iz prvog šešira, zahvaljujući plasmanu na EP, a potencijalni rivali su Sjeverna Makedonija,

Hrvatska, Turska, Srbija, Portugal, Ukrajina, Slovačka, Litvanija, Kosovo, Izrael i Italija. Prvi izvučeni tim biće domaćin prvog meča 9. ili 10, a revanš je 12. ili 13. aprila. Nastup na šampionatu svijeta obezbijedili su domaćini, zvanični šampion Francuska, Norveška, Danska i Mađarska. A. M.

– Odličan nastup na ovom prvenstvu. Međutim, ima stvari na kojima moramo da radimo, jer znamo da je ovo tek početak i da će Jovana plivati sve bolje na narednim takmičenjima – kazala je selektorka Danijela Franeta Sa jučerašnjom trkom završen je nastup crnogorskih predstavnika na SP. Miloš Milenković je u Budimpešti, u trci na 50 metara delfin, oborio crnogorski rekord, ostvarivši vrijeme 23,89, što je za deset stotinki bolji rezultat od prethodnog rekorda, koji je, takođe, bio njegovo vlasništvo. Ukupno je u generalnom plasmanu zauzeo 48. mjesto.

Milenković je na 100 metara delfin ostvario rezultat 53,36, što je 12 stotinki sporije od rekorda Crne Gore, čime se plasirao na 49. poziciju. D. K.

Norveška i Danska za trofej

PODGORICA - Kakav spektakl se danas od 18 sati očekuje u Beču – za evropsku krunu igraće rukometni giganti Norveška i Danska.

U glavnoj rundi Norvežanke, koje od 1994. godine samo dva puta nijesu bile u finalima EP, bile su bolje od rivala i ozbiljni su favoriti za tron. Skandinavske reprezentacije su pri-

je dvije godine u Ljubljani bile akteri finalnog okršaja, slavila je Norveška koja će ako danas pobijedi treći put uzastopno, a ukupno 10. put, postati šampion Evrope. Dankinje 22 godine čekaju na trofej, a do sada su tri puta bile šampioni Evrope. Mađarska i Francuska boriće se za bronzano odličje od 15.15 sati. A. M.

Babović i Luka Došljak. Kod poraženih, odskočio je Igor Mrvaljević s osam golova. U četvrtfinale se plasiralo i Zabjelo koje je bilo bolje od Jedinstva Bemaks rezultatom 39:29. Dejan Lipovina je sa devet pogodaka predvodio ,,republikance“, koliko je za Bjelopoljce dao Aleksa Medojević. Večeras od 18 sati sastaće se

Sutjeska i Mornar 7. Direktan plasman u četvrtfinale shodno plasmanu iz prošle

Danas žrijeb za SP

Beč u fokusu

Nova, sigurna partija Kotorana

sezone izborili su Lovćen, Rudar, Budvanska rivijera Budva i Partizan. Ne. K.

POLUSEZONU ZAVRŠILI PORAZOM: Trener Draško Mrvaljević i klupa Budućnosti

MARA BABOVIĆ

Tanja Ivanović bila je iks faktor u nastupu crnogorske rukometne reprezentacije na EP

Moj odnos je isti igrala pet ili 60 minuta

Počela je da trenira sa 17 godina, nije bila u timu koji je prije dvije godine osvojio bronzu na EP, ali čudo su samopouzdanje i skromnost u sportu

PODGORICA – Odskočila je u ekipnom rezultatu crnogorske rukometne reprezentacije na prvenstvu Evrope.

Prije svega, kao neko ko je zadužen za odbrambene zadatke, Tanja Ivanović se odnosom izborila za veliku ofanzivnu minutažu.

Nije se ljevoruka igračica Budućnosti, konkretno za napad, u tolikoj mjeri isticala kao apsolutno prva opcija selektorke Suzane Lazović, ali je tako lagano srušila barijere i potvrdila, a nigdje to nije izraženo kao u sportu, da ništa nije zakovano i onako kako izgleda.

Uz Đurđinu Jauković, Tatjanu Brnović i Armel Atingre –bila je najzapaženija u izdanjima ,,lavica“ u Mađarskoj. Pokazala je mlađima prvo kako se dolazi do dresa reprezentacije, a onda i kako se radnom etikom i ogromnim samopouzdanjem prelaze prepreke i ,,uništavaju“ predrasude. Ivanović nije, ili još nije, jer bi mogla brzo da demantuje, napadačka klasa koja u sezoni rešeta mreže i završava mečeve sa osam-devet golova. Ali nestrpljivo čekamo januar, kada Budućnost kreće u nove obaveze u Ligi šampiona, da vidimo na koji će način da se iskaže ili, iako je još daleko, aprilski

baraž za Svjetsko prvenstvo. I da ne zaboravimo da napišemo važan podatak: sa 17 godina – u Bijelom Polju, počela je da trenira rukomet. Nikad nije kasno za dobre stvari, Tanja je najbolji primjer!

POSVEĆENOST JE

POLA POSLA

Kako se spremala za šampionat Evrope i da li je očekivala da će uglavnom biti prva opcija na desnom beku?

– Posvećenost i rad su najvažniji kako u klubu tako i u reprezentaciji. Nikad ne razmišljam na način da li sam prva opcija ili ne, uvijek se spremam za to da kad uđem na teren dam maksimum, pa bilo to pet ili 60 minuta.

Psihološka stabilnost je jedan od ključnih faktora protiv svakog rivala. A na EP bilo ih je sedam, svaki na svoj način zahtjevan. U odbrani je bilo najteže. Na ivici izdržljivosti ,,lavice“ su bile protiv Mađarske i Francuske.

– S obzirom na to da je nama odbrana najbitnija, srećna sam što sam taj dio dobro odradila. Svaki protivnik je nezgodan na svoj način i ima prednosti i mane. Možda je najteže bilo protiv Mađarske i Francuske jer smo oba meča igrale za manje od 24 sata. Onda je sam način pripreme bio drugačiji,

teži i kraći. Ali niko nije nezaustavljiv i kada igramo odbranu kako znamo, nikome nije lako sa nama – kazala je Ivanović. Ekipna priprema za protivnike je glavna priča, a koliko je individualna zahtjevna?

– Uz dobru energiju, volju i želju važni su ozbiljan pristup i fokus. Dobra analiza protivnika je pola posla, uz, naravno, kvalitetne treninge i poštovanje sistema i onoga što se od nas traži u datom trenutku.

Iz Mađarske se vratila sa lijepim osjećajem. I treba, jer je ekipa, uprkos kadrovskim problemima i smanjenoj rotaciji, bila na korak od završnice u Beču. Tanja je, kaže, spremna da i u Budućnosti nastavi gdje je stala.

– Vratila sam se sa prvenstva sa lijepim osjećajem i željom da nastavim još više da radim na sebi i da se spremam za sve što me čeka. Smatram da uvijek može i mora mnogo bolje i dosta sam samokritična, pa ću iskoristiti naredni period da radim na sebi kako bih bila bolja i spremnija za sve ono što me čeka u klubu i u reprezentaciji.

SVI MOŽEMO BOLJE

Zanimalo nas je koji su to još faktori uticali na tri poraza u glavnoj rundi šampionata Evrope. – Mislim da smo bile baš blizu i vjerovala sam da možemo

Šta je bilo najpozitivnije na Evropskom prvenstvu u Debrecinu?

– Osjećaj da smo kao tim mnogo jake i da je naša

mnogo. Utakmica sa Mađarskom nas je, možda, najviše istrošila, imale smo dosta grešaka koje ne bismo smjele da dozvolimo protiv takvih ekipa koje to brzo kažnjavaju. Dva najteža meča na prvenstvu smo igrale za manje od 24 sata, što je jako malo prostora za odmor. U nekim trenucima nam je falilo, možda, i malo sreće, strpljenja, a manje tehničkih grešaka. U tom trenutku svi smo željeli najbolje i da pobijedimo, ali ponekad ne ide sve kako želimo. Mislim da smo zaslužile mnogo više, ali šta je – tu je. Pred nama je još dosta izazova.

Crna Gora može još više. Nema nedoumica naša reprezentativka.

– Već sam rekla da sam neko ko smatra da uvijek može i mora

odbrana na prvenstvu bila neizostavna tema u rukometnom svijetu. Pokazale smo da niko sa nama ne može lako da igra i da smo

bolje, kako individualno tako i timski. Postoji dosta stvari na kojima radimo da budu bolje. Na nama je da zadržimo energiju, borbenost, želju, a stručni štab je tu da nam ukaže na greške i da već na sljedećem okupljanju budemo još bolje. Očigledno da je i saradnja sa selektorkom Lazović bila odlična. Za Tanju je kompletan stručni štab radio prave stvari za igračice. – Selektorka je neko ko je trener na terenu, a van terena je uvijek otvorena za razgovor i sve nedoumice i da uvijek pruži podršku. Voljela bih da pomenem i ostatak stručnog štaba Sonju Barjaktarović i Igora Markovića, koji su, takođe, bili tu za sve. I da zahvalim Andriji Damjanovi-

borbena i jaka ekipa koja ne da na sebe i igra srcem za svoju zemlju – kazala je crnogorska reprezentativka.

ću i Danici Delić jer su odradili fenomenalan posao u fazi oporavka. Bili su tu kad god je bilo potrebno.

Utisci se polako sumiraju, razmišlja se više o baražu za SP. – Čekamo da saznamo protivnika, pa ćemo moći da pričamo više o tome, ali svakako da plasman na Svjetsko prvenstvo ne treba dovoditi u pitanje bez obzira na protivnika. Kome Tanja daje prednost u finalu Evropskog prvenstva i u meču za bronzanu medalju? – O finalistima ne treba previše pričati – zaista igraju vrhunski rukomet. Mislim da će Norveška da osvoji EP. Očekujem dobro i neizvjesno finale. A u meču za bronzu mislim da će Mađarska dati sve od sebe da osvoji medalju. A. MARKOVIĆ

OČEKUJE JOŠ BOLJA IZDANJA NACIONALNOG TIMA: Tanja Ivanović

Košarkaši Mornara Barsko zlato danas (15.30 h) gostuju Dubaiju, trener Mihailo Pavićević poručio

Želio bih da vidim napredak u igri

PODGORICA – Nakon dva meča u kojima je mogao da uradi nešto više, protiv Krke u gostima i FMP-a kod kuće, a ostao praznih ruku, pred Mornarom Barsko zlato je još jedna utakmica u kojoj Barani imaju male šanse za pozitivan ishod – tim Mihaila Pavićevića gostuje Dubaiju (15.30 sati), debitantu u ABA ligi, koji je, međutim, budžetom i rosterom projektovan za visok plasman u regionalnom takmičenju. – Jeste da je debitant u ABA ligi, ali Dubai je ekipa sastavljena od izuzetno kvalitetnih igrača koji već godinama igraju na visokom nivou, a dobro je vođena iskusnim trenerom, koji, takođe, godinama radi na ovom nivou. Moramo da odigramo mnogo pametnije nego što smo igrali prošlu utakmicu protiv FMP-a. Kad se igra protiv kvalitetne i iskusne ekipe, onda moramo da odgovorimo mudrom igrom – kazao je u najavi meča Mihailo Pavićević, trener Barana. Protiv Dubaija, Mornar će morati da odigra mnogo bolje u od-

brani i pametnije u napadu ako želi iznenađenje.

– Ako budemo igrali bez ideje, nemamo šta da tražimo. Nadam se da smo izvukli pouke nakon poraza od FMP-a. Analizirali smo tu utakmicu i naše greške. Nijesmo u situaciji da prijetimo Dubaiju, ali idemo sa nadom da damo sve od sebe. Ako se ukaže prilika da napravimo iznenađenje, bili bismo presrećni. Ali, prije svega, želio bih da vidim napredak u našoj igri, da ono na čemu radimo i insistiramo na treninzima pokušamo da sprovedemo u djelo na utakmici – dodao je trener Mornara. Sa porazom od FMP-a, Mornar je ostao na začelju tabele ABA lige sa samo jednom pobjedom u 11 kola. Da li će tako da ostane i nakon 12. kola, znaće se nakon meča sa Dubaijem. – Pobjeda protiv FMP-a nam je bila nadohvat ruke, trebalo je da to iskoristimo i pobijedimo, čime bismo sebi olakšali situaciju. Ali moramo da se okrenemo preostalim utakmicama. Dubai je ekipa koja je sastavljena za sam vrh tabele, sa dobrim

i iskusnim igračima, sigurno će biti zahtjevna utakmica. Treba da se skupimo, nađemo snagu, jer imamo šta da pokažemo. Protiv FMP-a u jednom trenutku smo igrali dobro i mislim da te djelove treba da iskoristimo za naredne utakmice. FMP je pobijedio Dubai, ovo je liga u kojoj svako svakoga može da pobijedi. Zbog toga, mislim da i mi možemo nešto da napravimo tamo – smatra centar Mornara Lovro Buljević

Dubai je trenutno četvrti na tabeli sa skorom 8-3, a poraze je doživio kod kuće od Mege, te u gostima od Partizana i FMP-a. – Ova utakmica je težak izazov protiv protivnika koji igra sve bolje iz meča u meč. Neće nam biti lako. Međutim, imali smo solidnu nedjelju treninga, a sada je vrijeme da pružimo nastup na visokom nivou za naše navijače. Moramo da igramo agresivno, da se fokusiramo na jaku odbranu i damo sve što imamo. Nadamo se da ćemo napustiti teren sa pobjedom i da će naši navijači srećni otići kući – rekao je trener Dubaija Jurica Golemac S. J.

Fokus, energija preduslovi

PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija su neuspješno završili prvo od dva uzastopna teška gostovanja na dva fronta.

Nakon ubjedljivog poraza u Evrokupu od Gran Kanarije u Španiji (82:71), pred izabranicima Andreja Žakelja je večeras (20 sati) još veće iskušenje protiv Partizana u „Beogradskoj areni“ u derbiju 12. kola ABA lige.

Partizan je jedini neporaženi tim u regionalnom takmičenju, dok je Budućnost na diobi drugog mjesta sa Crvenom zvezdom, sa devet pobjeda i dva poraza. Protiv „plavih“ je i činjenica da nikada nijesu slavili u „Areni“, pošto su četiri prethodne pobjede protiv „crno-bijelih“ ostvarili u dvoranama „Aleksandar Nikolić“ i „Ranko Žeravica“. Budućnost je posljednji put u gostima savladala Partizan 10. oktobra 2020. godine nakon produžetka (101:99), poslije trojke Danila Nikolića uz zvuk sirene.

Računajući odlazak i povratak, Budućnost je samo u putu „izgubila“ skoro tri dana zbog gostovanja na Kanarskim Ostrvima. Međutim, veći je problem igra u većem dijelu meča sa Grankom, koja, sigurno, ne može da zadovolji navijače podgoričkog tima. – Za nama je dugo putovanje, malo smo umorni, ali moramo da se spremimo. Igramo protiv tima koji je u najboljoj

formi u ABA ligi, možda čak i u Evroligi. Znamo protiv koga igramo, kakvi su im igrači, kako Partizan igra. Ali želim više da se bavimo našom igrom – rekao je trener Budućnost Volija Andrej Žakelj.

U Las Palmasu je problem ponovo bio skok, ali i šut u prvom poluvremenu, pa je Budućnost u tom dijelu meča šutirala 12-1 sa perimetra. U nastavku je bilo bolje, ali nedovoljno za

Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale trećeplasirani tim iz Turske i potvrdile izuzetnu formu

Senzacija „vučica“, Emlak pao u Podgorici

Bud. Bemaks 68 Emlak 64

PODGORICA – Dvorana Univerziteta. Gledalaca: 100. Rezultat po četvrtinama: 21:12, 17:16, 16:20, 14:16.

BUDUĆNOST BEMAKS: Mi. Bigović, Baošić, Radonjić 17, Radević 2, Bulajić 3, Dragišić, Ilić, Amundsen 19, Savković 15, Ma. Bigović 6, Brigs 6. EMLAK: Tamkaz, Tomas 4, Sidal 12, Guclu, Makaulaj 20, Sertoglu 7, Parks 2, Ndur 19, Dabakoglu.

Kakvo iznenađenje u Podgorici! Košarkašice Budućnost Bemaksa srušile su Emlak (68:64),

trećeplasirani tim šampionata Turske, koji sa Galatasarajem i Fenerbahčeom vodi veliku bitku za sam vrh. Neplaniranu pauzu u šampionatu Emlak je iskoristio da doputuje u Podgoricu, kako bi upravo protiv Budućnost Bemaksa imao dobru provjeru uoči derbija protiv Galatasaraja. Sam dolazak turskog velikana velika je čast za „vučice“, a vjerovatno i najbolja potvrda dobrog rada, koji je i bio najbolji signal da se Emlak odluči upravo za „plave“. S obzirom na to da Emlak ima izuzetno iskusnu ekipu u kojoj su između ostalih reprezentativka Španije Ndur, Amerikanka porijeklom iz Ni-

gerije Makaulaj, iskusna Amerikanka Parks, a o kakvom timu je riječ najbolje potvrđuje da su čak tri igračice tokom karijere bile saigračice naše Jelene Dubljević „Plave“ su sjajno ušle u meč i na kraju prvog poluvremena imale neočekivanih „plus 10“ (38:28). Tes Admundsen igrala je fenomenalno, Zorana Radonjić bila bez promašaja iz igre, dok je Jovana Savković rešetala gošće trojkama (postigla ukupno pet). Imale su domaće i „plus 15“, ali je Emlak uspio da se vrati i preokrene 61:60. Ipak, na kraju napada, sa gotovo devet metara, trojku je pogodila Radonjić, zatim

i Brigs za preokret, a sjajnom odbranom „plave“ su sačuvale prednost… Pobjeda protiv nikad jačeg ri-

vala u istoriji potvrda je dobrog rada i sjajne forme Budućnosti, koju već u utorak čeka duel protiv Partizana. R. P.

bolji rezultat. Dobra stvar je da Mekinli Rajt nije doživio ozbiljniju povredu skočnog zgloba protiv SC Derbija i da je na raspolaganju Žakelju bio i za meč u Las Palmasu, a biće i za meč u Beogradu. – Moramo da budemo bolji, da imamo bolji fokus i energiju i da se borimo. Ovo su stvari koje u nekoliko utakmica nijesu bile na nivou. To je glavna stvar. Dakle, više se bavimo

Crnogorski timovi uspješni na

PODGORICA – Crnogorski timovi Budućnost Bemaks i Sea Stars ostvarili su pobjede na početku turnira WABA lige do 17 godina, koji se održava tokom vikenda u Banjaluci.

Budućnost Bemaks je savladala u derbiju Trešnjevku iz Zagreba (80:60), pa je sada na skoru 5-1, dok je Sea Stars bio bolji od Feniksa iz Banjaluke 88:62, tako da su Tivćanke na učinku 3-3. Podgoričanke su odigrale vrhunski meč, uz dominaciju Milene Vujović, koja je postigla čak 34 poena. Prvo poluvrijeme donijelo je dosta uzbuđenja. Trešnjevka je uglavnom vodila, ali su ma-

Jogi Ferel na prošlosezonskom meču sa Partizanom u Beogradu

energija i borba za pobjedu

našom igrom, da odemo fokusirani i sa energijom – dodao je Žakelj. Partizan je tokom prvog dijela sezone bio u ozbiljnoj rezultatskoj krizi u Evroligi. Nakon što su otvorili takmičenje sa dva poraza, pobjede protiv Bajerna i Makabija su samo privremeno najavile bolje dane. Uslijedila je serija od šest dosta tijesnih poraza. Od tog trenutka i skora 2-8 u

Obradović: Budućnost ima veliki kvalitet

Partizan meč protiv Budućnosti dočekuje nakon trijumfa u Berlinu u Evroligi, gdje su „crno-bijeli“ u posljednjim sekundama srušili Albu, poenima Karlika Džonsa – Najvažnija utakmica do sada u ABA ligi. Igramo protiv tima koji je ove godine pokazao da ima veliki kvalitet i moramo najozbiljnije da se pripremimo. Ono što bih volio jeste da sve protekne u fer-pleju i molim navijače Partizana da navijaju i da nas bodre, a da se ljudi iz Budućnosti osjećaju prijatno. To su naši dragi sportski prijatelji – rekao je Željko Obradović, trener Partizana.

Balša Koprivica, jedini igrač koji je ostao iz prošlosezonskog rostera, ističe da je „Budućnost tradicionalno neugodna ekipa“. – Ove sezone igraju izvanredno u ABA ligi. Imaju sličnu ekipu kao prethodne sezone i igraju po sličnom sistemu kroz visoke igrače i dva plejmejkera. Očekujemo jako težak meč, a oni će sigurno doći da igraju sa velikom željom – rekao je Koprivica.

46.

Evroligi, što je bilo daleko od željenih rezultata, s obzirom na budžet (24,4 miliona eura) i roster, Partizan je napravio seriju od 5:0 i sada je ponovo u igri za „top 10“. U ABA ligi su Beograđani, uglavnom, rutinski upisali svih 11 pobjeda. – Biće teška utakmica kao i uvijek. Igraju na svom terenu, pred svojom publikom što će im dati dodatnu energiju. Moramo da ostanemo zajedno šta

na turniru WABA lige za igračice do 17 godina opravdao očekivanja,

ubjedljiva u derbiju

le „vučice“ sa četiri vezana poena Vujović stigle do preokreta, pa su na poluvremenu vodile

39:36. U finišu treće četvrtine, „plave“ su stigle do dvocifrene razlike (55:42). Sve dileme

SC Derbi večeras (18 h) u „Morači“ dočekuje Crvenu zvezdu

put će se sastati Partizan i Budućnost u ABA ligi, Beograđani vode 30-15 u pobjedama, u Beogradu 19-4

god da se dešava tokom utakmice i borimo se. Biće ključno da pokušamo da kontrolišemo utakmicu koliko god je to moguće protiv Partizana kada igra na svom terenu – rekao je Jogi Ferel, plejmejker Budućnosti, koji je prošle sezone na četiri od pet utakmica protiv Partizana, dvije u regularnom toku i tri u polufinalu plej-ofa, imao dvocifren poenterski učinak. S. JONČIĆ

otklonjene su u posljednjoj dionici, kada je tim Marka Miloševića postigao čak 24 poena, tako da se na kraju stigle do ubjedljivog trijumfa.

Milena Vujović postigla je 34 poena, uz četiri skoka za indeks 27, Marija Sekulović 14 (imala je 7 skokova), Nađa Dubljević i Lora Vukčević po 8, Blanka Jovović i Valerija Nagornaja po 5, Tatjana Jovović, Ana Jovović i Milena Bijelović po 2. Sea Stars imao je lakšeg rivala i uspio je da dođe do trijumfa – 88:62. Maša Praščević postigla je 19 poena, Sofija Vučković dodala je 17, uz 9 ukradenih lopti za indeks 25, Mia Bajo 12, Mila Kovačević 8, Sara Šekularac 5, Jelena Nikolić i Elena Begović po 4, Danijela Kokotović i Kristina Radulović po 2. Budućnost Bemaks danas (12 sati) igra protiv Feniksa, a Sea Stars od 9 sati igraće protiv Trešnjevke. R. P.

Zna se favorit, ali „studentima“ nadu niko ne

PODGORICA – Da bi prekinuli seriju od tri poraza u ABA ligi, košarkaši SC Derbija moraće da naprave nešto što im do sada nije pošlo za rukom – da večeras u „Morači“ (18 sati) prvi put u regionalnom takmičenju savladaju Crvenu zvezdu.

„Studenti“, naime, u prethodne tri sezone jedino Zvezdu nijesu uspjeli nijednom da savladaju (svih osam poraza, od čega četiri prošle sezone, dva u četvrtfinalu plej-ofa). A da stvar bude teža za tim Petra Mijovića, „crveno-bijeli“ dolaze u Podgoricu kao aktuelni šampioni ABA lige sa pobjedama u dva posljednja meča u Evroligi (Virtus u gostima i Olimpijakos kod kuće), te sa pet trijumfa u posljednjih šest mečeva na dva fronta.

Stoga je potpuno jasno da će SC Derbiju trebati jedna vanredna partija kako bi mogao da se nada da može da iznenadi, a dobra stvar u ovakvim mečevima je što autsajder igra bez pritiska i često može da bude „nagazna mina“ za favorita, što su „studenti“ znali da budu prethodnih godina. Uz to, Zvezda dobro pamti prošlosezonski prvi meč če-

Ulaznice po cijeni od 20 eura mogu se kupiti na biletarnici „Morače“ od 10 sati do početka meča

tvrtfinala plej-ofa kada su Podgoričani poraženi 83:81, u meču u kojem su gosti sredinom treće četvrtine imali i 18 poena prednosti (58:42), ali su Beograđani preokrenuli u posljednjoj četvrtini i do pobjede došli u posljednjih 90 sekundi. – U svjetlu njihovih posljednjih evroligaških rezultata, jasno je o kakvoj ekipi i količini kvaliteta se radi. Nas očekuje još jedna teška utakmica protiv izrazitog favorita. Sigurno je da će ovom mladom timu ova utakmica mnogo da znači – kazao je trener SC Derbija Petar Mijović. Strateg Podgoričana je potom „skenirao“ beogradskog rivala.

– Teško je naći slabe tačke našeg protivnika, u oba pravca. Mislim da su dobro pokriveni, imaju širok roster. U posljednjoj utakmici su bez Teodosića i Petruševa savladali veliki Olimpijakos i to dovoljno govori o snazi koju imaju i struk-

turi igre u oba pravca – dodao je trener SC Derbija. Mijović ističe da je ,,primarni cilj da ekipa da sve od sebe“. – Da neke tačke koje smo apostrofirali u oba pravca probamo da iskoristimo, da pokušamo da što duže budemo u egalu i napravimo iskorak posebno u odnosu na posljednjih 14-15 minuta protiv Budućnosti. I pored toga što igramo protiv apsolutnog favorita, utakmica za nas je važna jer će naš mladi tim, sigurno, imati benefite od ovakvog susreta – zaključio je Mijović. SC Derbi dočekuje Zvezdu sa skorom od četiri pobjede i sedam poraza. – Ne treba puno najavljivati ovakvog protivnika. Evroligaška ekipa, koja je protiv Olimpijakosa imala veoma tešku utakmicu i pobijedila. Ne treba nam previše motivacije za takvu ekipu. Treba što više da se trudimo da budemo u egalu, da radimo naše stvari – da trčimo, gradimo, skačemo, sve ono što vježbamo na treninzima. Da probamo do posljednjeg minuta da ostanemo u egalu, a onda da jedna lopta odluči i borimo se za iznenađenje i pobjedu – poručio je bek SC Derbija Zoran Vučeljić S. J.

Zoran Vučeljić na prošlosezonskom meču sa Zvezdom u ,,Morači“

Liverpul opet remizirao, Arsenal ne koristi šanse

PODGORICA - Liverpul drugi put zaredom nije pobijedio u Premijer ligi –poslije Njukasla (3:3), lidera engleskog prvenstva zaustavio je Fulam.

Bilo je 2:2 u spektakularnom meču na ,,Enfildu“, a na sreću Liverpula kiksao je i Arsenal –,,tobdžije“ su odigrale bez pogodaka s Evertonom kod kuće, pa je razlika između dva tima ostala šest bodova, a Liverpul ima meč manje.

Između njih je Čelzi koji večeras od 20 sati dočekuje Brentford i moći će da priđe ,,redsima“ na ,,minus 2“, s tim što će imati utakmicu više.

Sjajan duel odigran je na ,,Enfildu“, Liverpul je dva puta gubio i izjednačavao, a od 19. imao igrača manje jer je Endi Robertson napravio faul kao posljednji igrač odbrane.

U tom momentu Fulam je vodio 1:0 preko Andreasa Pereire koji je na drugoj stativi odlično reagovao na centaršut Entonija Robinsona u 11. minutu.

Liverpul ni s igračem manje nije odustao od napadačke igre, na kraju je čak mogao da uzme i tri boda.

Do prvog izjednačenja stigao je u 47, kada je Mohamed Salah idealno na drugoj stativi pronašao Kodija Gakpa

Tim Arnea Slota morao je opet da juri zaostatak jer je Fulam u 76. došao do 1:2 nakon nove asistencije Robinso-

imao posjed lopte 76 odsto, pet šuteva u okvir gola naspram nijednog rivala, ali ostalo je 0:0 najviše zahvaljujući golmanu gostiju Džordanu Pikfordu –,,karamele“ se polako dižu nakon lošeg starta sezone. Notingem forest je gubio od Aston Vile od 63. minuta i gola Durana, ali je najbolje ostavio za kraj – Nikola Milenković je izjednačio u 87, a Entoni Elanga preokrenuo u 93. ,,Šumari“ su četvrti na tabeli, sa dva boda manje od Arsenala. Njukasl je deklasirao Lester (4:0), dok je Ipsvič u gostima pobijedio Vulverhempton (2:1). N. KOSTIĆ PREMIJER (16. KOLO): ,,Redsi“

na i spretne i srećne realizacije Rodriga Muniza jer je lopta zakačila Džoa Gomeza Liverpul je odbijao da izgubi, igrao je kao da nema igrača manje i nagrađen je u 86. lijepim pogotkom Dioga Žote koji je zbog povrede propustio prethodnih 11 mečeva. – Žota je vrlo inteligentan sa pozicioniranjem i u posjedu lopte. Bio je to sjajan timski gol. Lijepo je što se vratio, nije ga bilo dva mjeseca – rekao je Slot. I dalje je domaćin napadao, vjerovao je do kraja, mogao do preokreta, ali mogao i da izgubi – golman Alison Beker odbranio je šut Traorea

Četvrtfinale Kupa Crne Gore za odbojkaše I

PODGORICA – Odbojkaši Jedinstva pridružili su se Budvi i Budućnosti u polufinalu Kupa Crne Gore. Bjelopoljci su u četvrtfinalu slavili u gostima protiv Sutjeske sa 3:0, sa istim rezultatom sa kojim je Jedinstvo bilo bolje od Nikšićana u oba prvenstvena duela.

Najbolji u ekipi Jedinstva bili su Vladan Stojanović sa 13, Slobodan Bojić sa 10 i Stefan Bugarin sa devet poena, dok su se u poraženom timu istakli Dra-

gan Stojanović sa 12 i Marko Rondović sa devet poena.

Budućnost je u petak u „Morači“ eliminisala Mornar sa 3:1, dok se danas sastaju Galeb i Lovćen. Barani su dobili meč u prvenstvu sa 3:0. Budva, branilac trofeja, direktno se plasirala u polufinale.

Rezultati četvrtfinala: Sutjeska – Jedinstvo 0:3 (21:25, 23:25, 20:25). Petak: Budućnost volej – Mornar 3:1 (29:31, 25:23, 25:22, 25:20). Danas: Galeb – Lovćen (18). S. J.

,,Redsi“ poslije svega mogu da budu zadovoljni, dok je Fulam u razmaku od šest dana zaustavio dva favorita – prošlog vikenda remizirao je s Arsenalom (1:1).

– Toliko stvari se dogodilo, ali ono što je za mene bilo impresivno je koliko je bila impresivna naša igra sa 10 igrača. Trčali smo kao da nas je bilo 11. Što se tiče rezultata, razočaravajući je ako igrate kod kuće protiv Fulama – istakao je Arne Slot i zaključio: – Dobro je što smo tim koji je veoma teško pobijediti. Arsenal ne koristi ,,klizanje“ Liverpula. Protiv Evertona je

Osmina finala Kupa Crne Gore za odbojkašice

Favoriti u tri seta do četvrtfinala

PODGORICA – Svih osam mečeva osmine finala Kupa Crne Gore za odbojkašice završeno je s pobjedama favorita i u tri seta. U šest mečeva su slavili domaćini i u dva gostujući timovi.

Branilac trofeja Herceg Novi u osmini finala je bez problema eliminisao Galeba, uz Luku Bar najtrofejniji klub u ovom takmičenja sa sedam trofeja. Herceg Novi će u četvrtfinalu igrati protiv Morače.

Derbi četvrtfinala igraće Albatros i Budućnost volej. Albatros je u osmini finala eliminisao Top-volej, a kod Novljanki se istakla Jelena Glušac sa 10

BUNDESLIGA (14. KOLO): Bajer prišao Bavarcima

Prvi poraz

Bajerna

PODGORICA - Desetkovani

Bajern Minhen, bez devet igrača u timu, pretrpio je prvi poraz u Bundesligi ove sezone – Bavarci su izgubili na gostovanju Majncu s rezultatom 2:1.

Vensan Kompani nije mogao da računa na Kejna, Milera, Gnabrija, Komana, golmana Nojera..., a poraz je najavljen u 41. minutu kada je pogodio južnokorejski vezista Jae Sung Li Isti igrač je u 60. minutu udvo-

stručio vođstvo, dok je Bajern smanjio iz jedinog šuta u okvir gola – strijelac je bio Liroj Sane u 87. minutu.

Poraz Bajerna iskoristio je aktuelni šampion Bajer Leverkuzen da se potpuno vrati u trku za ,,salataru“. Ekipa Ćabija Alonsa slavila je na gostovanju Augsburgu – bilo je 0:2 golovima Martina Terijea i Florijana Virca Bajer ima četiri boda manje od Bajerna, a mogao bi da ih ponovo razdvoji Ajntraht ukoliko večeras (19.30 h) pobijedi RB Lajpcig u gostima.

Trenutno Ajntraht zaostaje šest bodova za Bajernom, dvostruko manji je zaostatak RB Lajpciga za timom iz Frankfurta.

Borusija iz Menhengladbaha je deklasirala Holštajn Kiln (4:1), Union Berlin i Bohum odigrali su 1:1, dok je Verder u gostima nadigrao Zankt Pauli (2:0). Ne. K.

poena, dok je Budućnost bila bolja od Lovćena, uz 16 poena Klare Đukić, 14 Lane Rakočević i 10 Elene Jovanović U četvrtfinale su se plasirali i Gimnazijalac, Jedinstvo, Budva i Luka Bar. Mečevi četvrtfinala se igraju od 20. do 22. decembra.

Rezultati osmine finala: Albatros – Top-volej 3:0 (25:7, 25:9, 25:12), Budućnost volej –Lovćen 3:0 (25:12, 25:11, 25:9), Morača – Net 3:0 (25:9, 25:13, 25:13), Mornar – Gimnazijalac 0:3 (13:25, 19:25, 20:25), Jedinstvo – Ivangrad 3:0 (25:5, 25:11, 25:11), Herceg Novi – Galeb 3:0 (25:11, 25:17, 25:20), Volej star – Budva 0:3 (11:25, 17:25, 8:25).

Petak: Akademija – Luka Bar 0:3 (12:25, 23:25, 17:25).

Parovi četvrtfinala: Budva –Gimnazijalac, Morača – Herceg Novi, Luka Bar – Jedinstvo, Albatros – Budućnost volej. S. J.

pobjeda ,,boginje“ u prvenstvu

PODGORICA - Real Madrid je pet dana prekinuo seriju

Atalante od devet pobjeda u svim takmičenjima, ali ,,boginja“ je nastavila gdje je stala u Seriji A.

Tim Đanpjera Gasperinija trijumfovao je na gostovanju Kaljariju (1:0) i ostao na čelu tabele, sa dva boda više od Napolija koji je bio bolji od Udinezea na strani (3:1).

Atalanta nije blistala, ali pamtiće se samo pobjeda koju je osigurao Nikolo Zaniolo u 66. minutu. Gasperinijev tim je u seriji od 10 pobjeda u Seriji A.

Napoli je u prošlom kolu izgubio od Lacija i ispustio prvo mjesto, a juče protiv Udinezea nije dozvolio novo iznenađenje iako je gubio od 22. minuta golom Florijana Tovana kojem je Aleks Meret odbranio jedanaestarac, ali je Francuz odbijenu loptu sproveo u mrežu. Napoli je dominirao u nastavku i zaslužio preokret. Romelu Lukaku je iskoristio fizičku nadmoć da izjednači u 50, bizaran autogol dao je Lautaro Đaneti u 76, da bi trijumf ekipe Antonija Kontea ovjerio Frank Angisa u 81. minutu. Ne. K.

Trenutak kada Endi Robertson ruši Harija Vilsona za crveni karton

Prvi poraz Bajerna

SERIJA A (16. KOLO): Deseta vezana

Zaniolo riješio meč u Kaljariju

X/ATALANTA

B.C.

DŽON T. TREDVEJ O CRNOJ GORI I AUSTRO - UGARSKOJ PRED PRVI SVJETSKI RAT

Beč nije želio Crnu Goru koju kontroliše Srbija

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Austrougarski vojni ataše na Cetinju Gustav fon Hubka izvijestio je o glasinama da se u susjednoj Albaniji spremaju nemiri i da Crnogorci preduzimaju mjere kako bi ojačali odbrambenu moć u pograničnom pojasu.

Kralj Nikola je otišao i korak dalje obavijestivši njemačkog izaslanika da će „samo do kraja mjeseca“ biti strpljiv prema susjednim plemenima Hotima i Grudama, čiju je zemlju želio da prisvoji.

Uvijek spreman za austrougarsku akciju u Albaniji, Konrad fon Hecendorf (šef austrougarskog generalštaba) se pitao da li bi crnogorska intervencija ostala na nivou lokalne „balkanske halabuke“ ili bi proizvela varnicu koja će izazvati dugo očekivani rat s Rusijom. U stvari, prošlo je mjesec i po dana prije nego što je Nikola sproveo svoje prijetnje Hotima i Grudama. Pošto su plemena odbila crnogorske zahtjeve, general Martinović je 15. aprila sa šest hiljada ljudi napao albanske položaje istočno od Podgorice i Tuzi. Nekoliko dana kasnije ušao je na zabranjenu teritoriju plemena Kastrati. Strahujući od opšteg ustanka plemena Kastrati i Škrelji, pukovnik Dž.F. Filips, komandant odreda u Skadru, preporučio je slanje međunarodnih snaga u nemirni region. Velike sile su odbacile taj predlog, ali su zauzele daleko oštriji stav prema Cetinju nego poslije Vrmoše. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Sazonov je naložio svom predstavniku u Crnoj Gori da osudi operacije i zatraži da one odmah budu prekinute. Cio taj događaj podstakao je komisiju da nastavi rad i ona se, poslije četiri mjeseca pauze,

Austrougarski vojnici napali su Sjenokos. Protivničke strane su bile u neravnopravnom položaju: nekoliko austrougarskih odreda protiv četiri Crnogorca. Za nekoliko minuta Austrijanci su zauzeli karaulu, ubivši najmanje dva crnogorska vojnika i jednog seljaka

ponovo sastala 24. i 25. aprila 1914. godine. Drugi incident, ovoga puta na austrijsko-crnogorskoj granici, pokazao se još ozbiljnijim i poremetio je odnose između Crne Gore i Beča. Spor je nastao zbog Sjenokosa, nekoliko kvadratnih metara krševitog terena sa spaljenom turskom karaulom, u blizini novostečenog crnogorskog mjesta Metaljka. Austrijski oficiri su 7. marta opomenuli poručnika Vojina Mićanovića, zapovjednika crnogorske pogranične patrole, da su njegovi vojnici prešli na austrijsku teritoriju i naložili mu da ih povuče. Crnogorci koji su zauzeli karaulu odbili su to da urade. Rano sljedećeg jutra Eduard Šrajber, predsjednik bosanskog okruga Čajniče, posjetio je utvrđenje u uzaludnom naporu da ubijedi Mićanovića da je taj istureni položaj pod njegovom jursdikcijom. Ubrzo zatim, dok je Mićanović bio u inspekciji drugih stražarskih mjesta duž granice, austrougarski vojnici napali su Sjenokos. Protivničke strane su bile u neravnopravnom položaju: nekoliko austrougarskih odreda protiv četiri Crnogorca. Za nekoliko minuta Austrijanci su zauzeli karaulu i put koji je vodio do nje ubivši najmanje dva crnogorska vojnika i jednog seljaka. Među Austrijancima nije bilo žrtava.

Naravno, obije strane su optuživale jedna drugu za izazivanje incidenta i ispaljivanje prvog metka. Crnogorci su tvrdili da nijesu krivi ni za kakav prekršaj osim što su odbili da se povuku sa sopstvenog

posjeda. Prethodna turska okupacija Sjenokosa davala je uvjerljivost njihovim tvrdnjama. Otomani su držali to parče zemlje mnogo godina prije nego što su ga predali pobjedničkim srbijanskim trupama u Prvom balkanskom ratu. Po zaključenju sporazuma o teritorijama između Srbije i Crne Gore, taj dio pripao je Crnogorcima. Rešid-bej, načelnik političkog odjeljenja turskog Ministarstva spoljnih poslova i bivši ambasador u Beču, istakao je da je Sjenokos bio samo jedna tačka na dugačkoj granici koja je često izazivala sporove između Porte i Balhausplaca ali su je turske trupe držale ne provocirajući austrijski napad. Naravno, Au-

Dokazi kažu da je general Oskar Poćorek, poglavar Bosne, bio u krajnjoj liniji odgovoran za incident jer je on podstakao austrijske pogranične trupe da „povrate pravo“ na Sjenokos, što su oni i uradili a da se prethodno nijesu konsultovali s Balhausplacom

U odsustvu ruskog izaslanika Girsa, Nikolaj Obnorski, ruski otpravnik poslova, pokušavao je da poboljša odnose i sa Cetinjem i sa Bečom. On je obavijestio habzburškog izaslanika o namjeri da umjesto neprijateljske politike prema Cetinju i Beču vodi politiku pomirenja

strijanci su tvrdili da su Otomani svojevoljno okupirali Sjenokos. Dokazi, međutim, kažu da je general Oskar Poćorek, poglavar Bosne, bio u krajnjoj liniji odgovoran za incident jer je on podstakao austrijske pogranične trupe da „povrate pravo“ na Sjenokos, što su oni i uradili a da se prethodno nijesu konsultovali s Balhausplacom. (Crnogorci su u početku krivili Šrajbera. Ali, Berthold je podsjetio Ota da birokrati ne izdaju naređenja austrijskoj vojsci.)

Kralj Nikola je oštro reagovao, ali nije tjerao stvar do kraja. Neki protivnici su ga optuživali da je omekšao prema Austriji da bi obezbijedio zajam. Drugi su ga optuživali da je Austrijancima prodao dokumenta koja dokazuju da je Sjenokos vlasništvo Crne Gore. Eduard Oto se bojao da bi radikalni nacionalistički elementi mogli iskoristiti incident da naude Nikoli i pozovu na ujedinjenje sa Srbijom. Vukotić je zapravo tvrdio da je budućnost njegovog kabineta ugrožena. Uprkos podsticajima koje je upućivala sr-

bijanska štampa, Beograd je oprezno odbio da interveniše u ime Cetinja. Nikola Pašić je preporučio Nikoli da se pomiri s Austro-Ugarskom i tako izbjegne događaje koji bi bili još opasniji. Takvo pomirenje, međutim, nikada nije postignuto i pogranični sporovi nastavili su da truju austrijsko-crnogorske odnose.

RUSKO-CRNOGORSKI

ODNOSI

I pored mnogih pograničnih incidenata i teškoća u postizanju sporazuma o utvrđivanju granica Crne Gore sa dvojnom monarhijom, naročito nove granice u Sandžaku, glavni problem Beča i dalje je bilo pitanje budućnosti Crne Gore kao nezavisne države i, s tim u vezi, ujedinjenja sa Srbijom. U središtu tih pitanja stajala je Rusija. U odsustvu izaslanika Girsa, Nikolaj Obnorski, ruski otpravnik poslova pokušavao je da poboljša odnose i sa Cetinjem i sa Bečom. Obnorski je bio iskren i pošten diplomata, jedan od malobrojnih koji su stekli Gizlovo povjerenje

i poštovanje. On je u novembru obavijestio habzburškog izaslanika o svojim planovima da, umjesto neprijateljske politike prema Cetinju i Beču, kakvu je zastupao Girs, vodi politiku pomirenja. Želio je da ublaži austrijsko-rusko suparništvo na Balkanu i vjerovao je da je jedan od načina da se to postigne, zajedničko djelovanje protiv ujedinjenja Srbije i Crne Gore. To bi značilo da Sankt Peterburg opet pruži finansijsku i vojnu pomoć Cetinju, to jest, obnovi tradicionalno fizičko i moralno prisustvo Rusije u toj zemlji. Međutim, tvrdio je Obnorski, to ne bi bilo nespojivo s interesima samog Beča. Na kraju krajeva, Austrija je već bila naviknuta na Crnu Goru kojoj finansijski pomaže Rusija i očito nije željela da ima posla s Crnom Gorom koju kontroliše Srbija. Da bi ublažio strahove zbog ponovnog vojnog prisustva Rusije u Crnoj Gori, Obnorski je predložio da se ruskim savjetnicima dodijeli čisto tehnička odgovornost i obećao da će oni biti povučeni u slučaju sukoba s Habzburškim carstvom. (Nastavlja se)

Konrad fon Hecendorf, šef austrougarskog generalštaba

Oskar Poćorek

Sergej Dimitrijevič Sazonov, ruski ministar spoljnih poslova

Cetinje početkom prošlog stoljeća

Najstarija pisana svjedočanstva nijesu bila idilična. ,,Otac istorije“ Herodot u svojoj čuvenoj ,,Klio“ zapisao je da se ,,sve mlade žene Lidije prostituiraju i tako dolaze do miraza; njime, kao i vlastitim tijelom, poslije toga raspolažu kako god žele…“ Način života i običaji Lidijaca ne razlikuju se bitno od grčkih, osim u ovom prostituisanju mladih žena. Inače su Lidijci prvi narod za koji se znalo da je ,,kovao zlato i srebro u novac i da je trgovao na malo“. Ovo ,,otkriće“ lidijskih kraljeva vremenski datira u drugoj polovini osmog stoljeća prije nove ere, ali – koliko je vjerovati indijskim epovima kovani novac – zasnovan na decimalnom sastavu upotrebljavao se u Indiji stotinjak godina ranije. Lidija je, pak, nesumnjivo bila uzor za grčke polise i u zemlji matici i u grčkim naseobinama u Italiji i na Siciliji po pitanju kovanja novca.

I dok se početak upotrebe kovanog novca može bar približno vremenski odrediti, znatno je teže datirati početak upotrebe njegovog prethodnika – naturalnog novca. Raspon je prilično veliki - od deset hiljada do šest hiljada prije nove ere, na prelasku od prvobitne zajednice ka robovlasničkom društvu, sa razvojem društvene podjele rada i privatne svojine nad sredstvima za rad. Kao naturalni novac i opšti ekvivalent javljaju se različite robe – stoka, školjke, krzna, duvan, žito, platno…

Jedna od najrasprostranjenijih vrsta naturalnog novca u Africi, Indiji, Kini, na ostrvima Tihog okeana bili su, a negdje su i danas kauni puževi. Ali ni ova ,,valuta“, nažalost, nije odoljela inflaciji.

Sredinom XIX vijeka u Ugandi se jedna krava plaćala dvije i po hiljade i petsto kauni puževa. U ,,stara vremena“ jedna žena kupovala se za 30 kauni – puževa.

Narednih vjekova makar i pu-

JANUSOVA LICA NOVCA

Moneta

I dok se početak upotrebe kovanog novca može bar približno vremenski odrediti, znatno je teže datirati početak upotrebe njegovog prethodnika – naturalnog novca. Raspon je prilično veliki - od deset hiljada do šest hiljada godina prije nove ere, na prelasku od prvobitne zajednice ka robovlasničkom društvu, sa razvojem društvene podjele rada i privatne svojine nad sredstvima za rad. Kao naturalni novac i opšti ekvivalent javlja se različita roba – stoka, školjke, krzna, duvan, žito, platno…

ževskom brzinom uvidjela se prednost metala – bakra, srebra, zlata nad ,,naturalnim“ prethodnicima. Novac iskovan od ovih metala bio je postojan, vrijedan, lak za prenošenje, pogodan za plaćanje. Nakon početnih teškoća, uglavnom tehničke prirode – grumeni, šipke ili predmeti od metala morali su se uvijek vagati da bi se us tanovila njihova težina, a time i vrijednost – već u narednoj fazi novac je dobio određeni oblik i veličinu, odnosno težinu. Pod patronatom lidijskih kraljeva kovao se u elektronu, prirodnoj leguri zlata i srebra. Lidijski primjer slijedili su prvo grčki

gradovi u Aziji, a potom Atina (srebro), pa Sparta (željezo). Atina je kovala drahme i obole dok su talent (26,2 kg) i mina (1/60 talenta) bili samo računski novac. Njihovi ,,vječiti suparnici“ Persijanci, kovali su dariekos. Darijev je zlatnik, nazvan u čast Darija Prvog. Težio je 8,385 g i bio je u povijesti numizmatike prvi novac na kojem je bio otisnut kraljev lik. Primjer ,,dariekosa“ slijediće i drugi vladari. Nije bila u pitanju samo težnja vladaoca da njegov lik na novcu bude jemstvo njegove težine i kvaliteta, koliko želja da samog sebe uzdigne iznad običnog ,,puka“.

Neđelja, 15. decembar

Nekima od vladara ni ova želja ,,za obesmrćivanjem“ nije se ostvarila. Kaligulin novac povučen je iz opticaja odmah nakon smrti omraženog vladara, a potom i rastopljen. Neprikosnovena vojna sila Starog vijeka - Rim, relativno kasno počeo je kovati svoj bakarni novac, asu. Pored njega, kovala se unca, semis, triens, kvadriens, sekstans. U trećem vijeku naše ere, počeo se kovati denarius, a krajem Republike i zlatni novac (aureus). U doba careva kada je vladar imao i ekskluzivno pravo kovanja zlatnog i srebrnog novca, dok je Senat mogao kovati samo bakarni, javila se zanimljiva i opominjuća pojava, smanjila se vrijednost metala i opadala vrijednost novca. Naime, rimskim cezarima, rasipnim i lakomislenima, ,,poput predskazanja Božijeg“, ukazala se promisao da smanje količinu plemenitih metala u novcu, tako što su njegov sastav ,,obogatili“ bakrom. Sada su sa manjom količinom srebra ili zlata mogli kupiti onoliko robe koliko su prije kupovali sa većom količinom. Rimske cezare sa uspjehom su ,,kopirali“ i tadašnji ,,preduzetnici“, uz nešto suptilniju metodu. Nakon zaključe-

nja nekog ugovora, ostrugali bi ,,mravljom upornošću“ po nekoliko miligrama zlata ili srebra sa svakog zlatnika ili srebrenjaka kojim su trebali platiti. Kao nenadmašni uzor u tom poslu mogao im je poslužiti Polikret, tiranin Somosa, koji je 540 g. prije nove ere podmetnuo Spartancima novac od lažnog zlata. Nakon diobe Rimskog carstva i povratka grčkog uticaja u Carigradu – Vizantu, vizantijski Bezant narednih vjekova biće primjer solidnog, zdravog novca, prihvaćen svugdje kao zlato od kojeg je bio iskovan. Zapadno Rimsko carstvo germanskim osvajačima – Gotima, Langobardima, Francima, ostaviće pak u nasljeđe i nesređene novčane prilike. Naime, još od rimskih ratova, rimsko novčarstvo proticalo je u znaku neprestanog i upornog smanjivanja kvaliteta kovanog novca. To je faktički dovelo da Rimsko carstvo sa zlatnog i srebrnog standarda pređe na bakarni. Za vladavine cara Aurelijana zvanični srebrnjak sadržao je 95 odsto bakra, a kasnije se njegova srebrna sadržina svela na svega dva odsto. Otuda su solidni rimski zlatnici i srebrnjaci ,,tiha patnja“ najposvećenijih numizmatičara. Vladari germanski naroda zapadne Evrope, Gota, Langobarda i Franaka preuzeli su od Rima novčarstvo i u rimskim kovnicama nastaviili sa kovanjem novca, u početku sa likovima rimskih careva. Dolazak Arapa na istorijsku scenu, paralisaće trgovinu sa Mediteranom, onemogućivši tako zapadno – evropsku novčanu dominaciju.

Jedna od najrasprostranjenijih vrsta naturalnog novca u Africi, Indiji, Kini, na ostrvima Tihog okeana bili su, a negdje su i danas kauni puževi. Ali ni ova ,,valuta“, nažalost, nije odoljela inflaciji. Sredinom XIX vijeka u Ugandi se jedna krava plaćala dvije i po hiljade i petsto kauni puževa. U ,,stara vremena“ jedna žena kupovala se za 30 kauni – puževa

Solij i denar su i tada novčane jedinice, ali se u prometu rijetko pojavljuju. Moćna dinastija Karolinga u drugoj polovini VIII vijeka sprovela je na teritoriji zapadne Evrope novčanu reformu uvodivši srebrnu valutu. Karolinški pfening, 367,2 g. čistog srebra prihvatiće pod drugim imenom gotovo sve evropske države, a karolinški novčani sistem održaće se u zapadnoj i srednjoj Evropi gotovo pet stoljeća. Dodjeljivanje regalnog prava kovanja novaca kneževima i ,,gradskim ocima“ dovešće i do znatnih razlika ne samo u pogledu spoljnjeg izgleda nego i u pogledu finoće i težine. Kako je u XII vijeku bilo uobičajeno povlačenje novca iz opticaja jednom ili više puta godišnje, u promet se stavljao novac manje finoće i težine –vječiti Grahamov zakon. Krstaški ratovi oživjeli su trgovinu, otvorili nove puteve, ali i ,,promovisali“ novu valutu – groš. Ovaj veći i krupniji srebrni novac počeo se kovati umjesto denarijusa koji je mnogo izgubio od svoje vrijednosti. Prvi groš je iskovan u Francuskoj 1226, potom u Pragu, XIII vijek; nešto kasnije u Mađarskoj. U Italiji je kovan od XIII do XV vijeka u više kovnica, a naročito u Đenovi, Firenci, Veneciji. Italijanski gradovi tada preuzimaju novčano gospodarstvo, a potom i bankarsko poslovanje. Ovi gradovi uskoro će početi i sa kovanjem zlatnika – Firenca fiorin (1252. g); Đenova cekin, Venecija dukat. Njih će slijediti Francuska (eku); Njemačka (gulden). Oko 1500. godine počinje se kovati i krupni srebrni novac (toler, gulden, tolar), a u svjetskoj trgovini afirmisaće se i španski peso. Svi ovi zlatnici i srebrnjaci iskovani pod raznim imenima i u raznim državama, nosili su u sebi latentnu mogućnost zloupotrebe i u pogledu težine i u pogledu čistoće. Jedan grad, ,,sazdan i na zemlji i na vodi“ staće u odbranu zdrave i solidne monete.•

Piše: Nebojša B. KNežević

Kaligula

Cekin dukat

Dariekos

Kauni puževi

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Neđelja, 15. decembar 2024. Oglasi

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš Tel. 069/474-861

Tužnim srcem javljamo da je dana 13. decembra 2024. u 62. godini tragično nastradao naš voljeni

NOVAK Radosava ROGANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 15. decembra od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju - Cetinje.

OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga LJILJANA, sinovi LUKA i BALŠA, kćerke: MIRELA, MARIJANA, ANA, ADRIJANA i ANĐELA, brat SAVO sa porodicom, sestra NADA - MIKICA sa porodicom, strina BRANKA, brat od strica TODOR, sestre od strica SANJA, ŽELJKA i RADMILA i ostala mnogobrojna rodbina

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455, 020/202-456

Tužnim srcem javljamo da je dana 14. novembra 2024. u 58. godini u Parizu preminuo naš voljeni

SLOBODAN Milovanov ABRAMOVIĆ 13. 2. 1966 – 14. 11. 2024.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, 15. decembra od 12 do 15 časova i 16. decembra od 11 do 14 časova kada će se i obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga RAJKA, sin NIKOLA, ćerke TINA, TAMARA i NINA, brat NOVAK, unučad TODOR, DARIJA i MATEO, snahe KSENIJA i STANKA, sinovične JELENA, ANJA i IVANA, ujaci JOVAN i JANKO, braća i sestre od stričeva, braća i sestre od ujaka, brat i sestra od tetke i ostala mnogobrojna porodica ABRAMOVIĆ i VUJOVIĆ

DRAGAN Nikov MIHALJEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 15. decembra od 10 do 15 časova i 16. decembra od 9 do 12 časova, kada krećemo za Rijeku Crnojevića – Riječki grad, gdje će se i obaviti sahrana u 13 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga LENKA, sin MARKO, ćerka SVETLANA, snaha DANKA, unuke UNA i MANJA, snaha STANKA, bratanići NIKOLA, MILAN, FILIP i MILOŠ, bratanične ZORICA, LIDIJA i ostala porodica MIHALJEVIĆ

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 14. decembra 2024. iznenada preminula u 75. godini naša voljena

OLGA

pok. Veljka PEJOVIĆ rođena MIJANOVIĆ

Saučešće primamo u mjesnoj kapeli Vrbice – Dobrota 15. decembra od 10 do 15 časova i 16. decembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Vrbice.

OŽALOŠĆENI: sin ZORAN, ćerke ZORICA i DANIJELA, brat NIKOLA, sestre JULIJA i ROSA, unučad MARKO, NIKOLA,MILICA, DRAGANA, MILUTIN i HELENA, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

Neđelja, 15. decembar 2024.

moja, Tvoju ljubav nosiću zauvijek u srcu, tvoj osmijeh je moja amajlija. Svaka godina provedena sa tobom za mene je blagoslov. Bog ti podario carstvo nebesko

MILOŠ, SUZANA, MARTIN i BOGDANA

MIRUNA MARTINOVIĆ

Minja

Dana 14. decembra 2024. u 89. godini preminuo je naš voljeni

Neđelja, 15. decembar 2024.

гробљу у Марковићима. Цвијеће се не прилаже. Кућа жалости: Ул. Сремски фронт, бб Бечићи. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ВОЈКА, син ЂОРЂЕ, ћерке МИЛЕВА,

Poslednji pozdrav velikom prijatelju i dobrom čoveku

ČEDOMIRU – ČEDU KUSTUDIĆU

S poštovanjem,

IGOR ANĐELKOVIĆ sa porodicom

ČEDO KUSTUDIĆ

Naučio si nas šta su poštenje i čast!

Radovao si se svim našim pobjedama i bio oslonac i podrška uvijek!

Dočekivao si sa osmijehom i srcem punim ljubavi i radosti!

Volio si život i ljude.

Ponosni što smo te imali, čuvaćemo te u našim srcima, naš voljeni.

Tvoji KAĆA, NIKOLA i ĐURĐA

ČEDOMIR – ČEDO KUSTUDIĆ

Tamni su dani bez tebe, iskro iz lovćenskog kamena.

Hvala ti na svemu.

Tvoj sin ĐORĐE i NATALI

737

Sa velikom tugom i nevericom primili smo vest o smrti našeg dragog prijatelja

ČEDOMIRA – ČEDA KUSTUDIĆA

Sećanja na naše prijateljstvo, druženja i iskreno poštovanje učiniće da zauvek ostaneš među nama.

STEVAN I GORDANA ANĐELKOVIĆ

ČEDO KUSTUDIĆ

Bio si moj ponos, oslonac, uzor... oličenje poštenja, pravičnosti i dobrote.

O poštovanju koje si imao za svu svoju djecu, a posebno LJUBAVI koju si imao za sve svoje unuke pričaćemo i prepričavati svim tvojim malim nasljednicima.

Do zadnjeg daha čuvaću sjaj tvoga imena i neću dozvoliti da trunka na njega padne.

Tvoje ćerka MILA i unuka EMA

ČEDOMIR

– ČEDO KUSTUDIĆ

Tata, od tebe nije bilo boljeg TATE, ni DEDE, ni TASTA.

Bio si naš junak, naš vitez, naša snaga, naš osmijeh, vječita podrška i radost.

TATA, nije bilo vrijeme da ideš.

TATA, još je trebalo da nas okupljaš, hrabriš, voliš, zadivljuješ.

TATA, prerano si otišao.

TATA, mi smo neutješni.

TATA, mi smo nijemi od bola.

TATA, nedostajaćeš nam zauvijek.

Volimo te do beskraja.

Tvoja ćerka KRISTINA, zet BOJAN, unuke LOLA, ANA, NEDA ANĐELKOVIĆ

Dragi tata

Posljednji pozdrav svom voljenom ocu i dragom tastu

LAZARU MILIĆEVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Kćer IVANA, zet SLAVEN, unučad ALEKSA i DARIJA BOLJEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

LAZARU MILIĆEVIĆU

Od SLOBODANA i MIRJANE BOLJEVIĆ

704

Sa velikom tugom moramo prihvatiti tvoj iznenadni odlazak iako nikada nećeš otići iz našeg sjećanja. Čuvaćemo uspomene na tebe, tvoju veselu i dobru dušu. Počivaj u miru!

MIJO i SONJA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

Ništa nije slutilo da će naš razgovor pun lijepih riječi i smijeha biti oproštaj. Počivaj u miru.

MEŠTRA i VESNA sa porodicom

713

S tugom u srcu, opraštamo se od našeg dragog

SLOBODANA

M. ABRAMOVIĆA

JOVAN, LJUBINKA, VLADIMIR i ANDREJ

670

Posljednji pozdrav dobrom i plemenitom komšiji

15. decembar

Užasna je i pomisao na vječni rastanak, a ja evo sad pišem ove redove koje ti nikada nećeš pročitati.

Ostalo je u vazduhu ono neizgovoreno HVALA za sve što si uradio za nas. Za žrtvu koju si podnosio za nas do posljednjeg dana svog života. Sve za svoju porodicu. Mnogo je toga neizgovoreno, ali se nadam da si osjećao zahvalnost i ljubav koju osjećam za tebe. Trudila sam se da je pokažem jer za tebe riječi nijesu mnogo značile. Nadam se da sam uspjela. Kako mi reče jedan prijatelj - E moja Seki, moraš još puno da učiš.

Znaš li ti koliko ja poznajem ljudi što bi dali sve na svijetu da su imali tako dobrog oca kao ti.

Željela bih da mi to bude utjeha. Nego, za utjehu nije, ali za ponos jeste - bio si NAJVEĆI.

Ponosna što sam tvoja ćerka i nadam se dostojna tvog imena.

Počivaj u miru.

Volim te.

S neizmjernom tugom u srcu primili smo vijest da si svoje posljednje putovanje završio u Gradu svjetlosti, gdje je tvoj iskreni osmijeh prestao zauvijek da sija. Tvoja nesebična ljubav će ostati u našim srcima, baš onako kako si je ti znao pružiti – tiho, nenametljivo, s osmijehom koji je govorio mnogo više od riječi. Neka tvoju plemenitu dušu prati naša ljubav u miru i spokoju koji ćeš pronaći u našem crnogorskom kršu.

Tvoje JELENA, ANJA i IVANA

Duboko potrešeni iznenadnom smrću, opraštamo se od našeg dragog brata, strica i đevera

773

SLOBODANA ABRAMOVIĆA

Dragi ŚOLE, ,,Ima na svijetu mirnih i dobrih ljudi, koji kroz život nečujno i tiho gaze“ kao da za tebe naš pjesnik napisa. Praznina, tuga, suze, bol koju osjećamo prepliću se sa lijepim sjećanjima na drage porodične uspomene, tvoju dobrotu i ljudskost, lijepu i toplu riječ.

S tobom odlazi i dio nas, ali ostajemo ponosni na tvoj častan život, veliko srce i iskrenu bratsku ljubav. Ostaćeš vječno u našim srcima. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

NOVAK, STANKA, JELENA, ANJA i IVANA

Voljenom suprugu, ocu, đedu i svekru

SLOBU

Vječno ćeš biti u našim srcima i sjećanju. S poštovanjem i ljubavlju,

Tvoji: RAJKA, NIKOLA, TINA, TAMARA, NINA, TODOR, DARIJA, MATEO i KSENIJA

770

Posljednji pozdrav dragom kumu SLOBODANU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Kumovi KRIVOKAPIĆI

Posljednji pozdrav dragom

771

SLOBU ABRAMOVIĆU Počivaj u miru.

IVAN i VALENTINA BOŽOVIĆ

Tajo moj

TAMARA 749

BILJANA VICKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom kumu

774

Voljeni striko

SLOBO

ŚOLU

Bolno je ovo zbogom, naš mnogo voljeni

ŚOKA

Nevjerica... Nestvaran san... Košmar... Neću da vjerujem da je ovo tvoj posljednji put... Bilo ih je mnogo... Sam... a uvijek sa nama, sve za nas... Teško je... Pitam se da li smo ti rekli koliko te volimo, koliko nam značiš, da li smo te dovoljno izgrlili... Svi kilometri, sve daljine, neumoran rad, neprospavane noći... sva beskrajna žrtva i ogroman trud... tvoj cijeli život... sve za nas, za đecu, za porodicu. Surov je ovaj život... Mislili smo da sad tek počinje i sa Todorom i sa Darijom, da ćeš upoznati Matea, da će biti vremena za tebe, za nas, za odmor. Samo još jedan zagrljaj... još jedno hvala... za svu nesebičnu ljubav, za bezgraničnu dobrotu, za beskrajnu žrtvu... Ovđe ili u raju, sa nama si, svaki tren i uvijek ćeš biti u našim srcima, mislima, pričama, jer Ti - to smo mi... Volimo te neizmjerno...

Supruga RAJKA sa đecom

Voljeni moj

Ponosan sam na tebe. Radio si neumorno za nas, uvijek sa snagom i dostojanstvom, nikada nijesi dozvolio da te životne teškoće slome. Pokazao si mi što znači suočiti se sa svime hrabro i sa čašću. Ono što će najviše nedostajati je tvoja bezuslovna podrška i ljubav. Tvoje prisustvo je osvjetljavalo svaku prostoriju, a tvoj humor je bio svjetlost koja je obasjavala sve. Naučio si me kako da živim iskreno. Nosiću tvoju snagu i tvoje lekcije sa sobom cijelog života. Uvijek si sa mnom, u svemu što radim. Počivaj u miru. S poštovanjem i ljubavlju, tvoj sin NIKOLA

679

Posljednji pozdrav drugu i komšiji ŚOLU

Počivaj u miru, plemenita dušo. Rado ću se sjećati našeg djetinjstva i mladosti. NIKOLA KNEŽEVIĆ

705

Posljednji pozdrav bratu našeg velikog i iskrenog prijatelja

Porodica pokojnog VESKA PEJOVIĆA

748

Je li ono bio posljednji put da se mi vidimo?

Rastadosmo se prije šest godina, bez riječi, po crnogorski, brzo se zagrlili i jedva čekali da ta neprijatna tišina stane. Na putu do Obećane zemlje, ja se mislim,, mogasmo li se bar još jednom zagrliti, što ako nam je ovo zadnji put da se vidimo? A onda se śetim da si ka' od brda odvaljen i rečem ,,nema šanse“

A kao da smo oboje ośećali isto. Imala sam potrebu da ti kažem koliko te volim, koliko sam neizmjerno zahvalna što si se žrtvovao cijeli život, ali se śetim da je tvoj jezik bio jezik djela, a ne riječi. Moju zahvalnost ne dočekasmo u ovom životu. Ja ne mogu da vjerujem da 13. februara Tamara neće zvati da vidi jesam li je preduhitrila da ti čestitam rođendan. Moja śećanja na tebe nikad neće umrijeti, a ni onaj osjećaj iščekivanja da dođeš s puta. Neka ti je vječna slava i hvala.

Tvoja ćerka TINA ABRAMOVIĆ

Moj dobri

Teško pada ovakav odlazak, tuga i bol se ne mogu opisati. Sa ponosom ću pričati tvom Todoru o tebi, što ti je značio i koliko si ga volio!

Ostaće mi najveća bol što nisi stigao da vidiš drugo unuče kojem si se radovao i jedva čekao. Nedostajaćeš nam, a najviše Todoru. Živjećeš kroz nas. Bio si najbolji čovjek koga sam upoznala! Čast mi je što si moj svekar! Počivaj u miru.

ŠLJOKI

Da sam znala ono jutro kad sam te ispratila na put da te više neću viđeti, rekla bih ti koliko te volim i koliko sam zahvalna na svemu.

Rekla bih ti i koliko mi je žao što smo za sve ove godine tako malo vremena proveli zajedno. ,,Oči zbore što im srce veli“, a ja nikad neću zaboraviti tvoje zelene oči koje su govorile o dobroti, poštenju i ljubavi. Bol je sve veća i veća, nedostaješ mi, tajo. Zauvijek ćeš biti u mom srcu i čuvaću te od zaborava. Počivaj u miru.

Tvoja NIŠKA

Snaha KSENIJA

686

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i kolegi

SLAVKO MRVALJEVIĆ sa porodicom

769

Tajo moj

SLOBO

SLOBU

SLOBU

LJUTI, NACKA i JASMINKA

15.

Posljednji pozdrav dragom

SLOBODANU ABRAMOVIĆU

Pamtit ćemo te kao uzornog, poštenog, pouzdanog radnika naše firme, a mi tvoje kolege i koleginice kao čovjeka koga su krasile najljepše ljudske osobine.

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav našem

ŚOLU

Neponovljiva dobroto, tvoje bezbrojne vrline ostaće nam u vječnom sjećanju.

DUŠANKA ABRAMOVIĆ sa porodicom

744

Posljednji pozdrav dragom kumu

SLOBU ABRAMOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. JOVANA VUJOVIĆ

Vole te tvoji

Kolektiv DOO ZRNOŽIT Cetinje

712

758

Posljednji pozdrav

NOVU ROGANOVIĆU

Od VICKA SJEKLOĆE sa porodicom

761

Posljednji pozdrav voljenom stricu

NOVU

Vilo naša,

Umjesto da nas nasmijano dočekaš na slavi, mi tebi šaljemo posljednje zbogom i pratimo te na vječni put, u nadi da će nas neko probuditi iz ovog ružnog sna.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

SUZANA, NIKAC i SANJA

772

Sa osjećajem velike tuge, opraštam se od tebe, dragi moj prijatelju

SLOBODAN ABRAMOVIĆ

Bio si primjer velikog čovjeka, velikog srca i plemenite duše. Ponosan sam što si mi bio prijatelj.

Sa zahvalnošću i poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe, naše prijateljstvo i drugarstvo.

Ako je život morao stati, sjećanje na tebe trajat će vječno. Putuj, majstore... Voli te brat.

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Porodici iskreno saučešće. GORAN MARIĆEVIĆ sa porodicom

Najmiliji moj brate

762

NOVAČE

Zašto dočekah da i tebe šaljem na vječiti počinak i prerani odlazak u zagrljaj bratu Pilju?

Zašto me i ti ostavi da opet sastavljam ovo srce slomljeno u hiljadu komada? Sve smo zajedno preživjeli jedan uz drugog, rame uz rame, a sad mi i ti pođe bez riječi i posljednjeg bratskog zagrljaja. Kako naći snagu i oporaviti već ranjenu i uništenu dušu, brate moj?

Odmori napaćeno srce u Carstvu Nebeskom uz naše voljene i neka mi te anđeli čuvaju, a ja ću dalje kako moram i znam. Počivaj u miru. Voli te tvoja mašina

Posljednji pozdrav dragom

NOVAKU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoji strina BRANKA, brat TODOR, snaha DINKA i bratanična EVA

763

Neđelja, 15. decembar

Posljednji pozdrav dragom bratu

Posljednji pozdrav voljenom drugu

NOVAKU ROGANOVIĆU

Od porodice DRAGANA JOVOVIĆA

Od ĐURA MARTINOVIĆA sa porodicom 729

756

Posljednji pozdrav našem dragom

NOVAK ROGANOVIĆ

Počivaj u miru, vilo.

SANJA i BOBO

Posljednji pozdrav prijatelju

757

NOVU ROGANOVIĆU

Od porodice pok. MIŠKA KALUĐEROVIĆA

Posljednji pozdrav

NOVU

S tugom se opraštamo od tebe i dijelimo bol s tvojom porodicom.

Posljednji pozdrav tati i đedu

NOVAKU ROGANOVIĆU

BOŽO i JADRANKA LAGATOR

NOVAK ROGANOVIĆ

Smrt nije kraj života, jer čovjek živi dok postoje oni koji ih se sjećaju Počivaj u rajskom miru

STANKA, MARKO i KRISTINA sa porodicama

MLADEN i KRSTO MARTINOVIĆ sa porodicom 718

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem što sam te imala čuvaću uspomenu na tebe, tvoj lik, dobrotu i ljubav koju si nam nesebično davao. Znao si koliko te volim, ali nikad nećeš saznati koliko mi nedostaješ...

NOVAK ROGANOVIĆ

Sudbina te posla na koban put bez povratka. Surovo, kako to znamo ona umije, te odvuče od nas i odvede u svoje okrilje.

Nemoćni smo pred njenom silom, ali ona nam ne može ugasiti svjetlost koju si nam ti svojim poštenim životom ostavio.

Plačemo, tugujemo, dozivamo te jecajući na sav glas. Ali uzalud.

Ostaje nam samo sjećanje, neizmjerna ljubav prema tebi i ponos što smo te takvog imali.

Počivaj u miru, neka ti je laka crnogorska zemlja po kojoj si časno hodao.

Posljednji pozdrav tati i đedu

NOVAKU ROGANOVIĆU

Oče moj, ti si bio moje sve i uvijek ćeš biti... Ponosna sam što si mi ti bio tata i od mene napravio princezu kojoj si ti bio kralj. Hvala ti na svemu i živjećeš vječno u našim srcima.

Ćerka ANA i zet MILOŠ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom drugu i kumu

NOVAKU ROGANOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom bratu

NOVAKU

Po dobru ćemo te pamtiti i od zaborava čuvati. Počivaj u miru.

Sestre SANJA, ŽELJKA i RADMILA sa porodicama

730

Supruga LJILJANA, sin LUKA, BALŠA i ćerka ANĐELA

767

Posljednji pozdrav voljenom tati i đedu

NOVAKU ROGANOVIĆU

Bio si primjer bezgranične roditeljske ljubavi. Ostavio si nas ponosne na tvoj časni život, veliko srce i iskrenu dušu da te vječno pamtimo i čuvamo od zaborava.

Čerka MIRELA i zet SAŠA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom bratu, stricu i đeveru

NOVU

Skamenjeni od bola i u nevjerici da te više nema bezuspješno tražimo riječi kojima bismo ti rekli zbogom.

Počivaj u miru sa našim najmilijima i neka ti je laka tvoja zemlja crnogorska. Neka te anđeli čuvaju a mi ćemo gajiti uspomenu na tvoj vedar duh i nasmijano lice.

Tvoji SAVO, NADA, SUZANA, NIKOLA i SANJA

Ćerka MARIJANA sa DIMITRIJOM i LUKOM

JOHANU

Neđelja, 15. decembar 2024.

Voljenom bratu

MILU BULAJIĆU

Posljednji pozdrav. PERIŠA PEROVIĆ sa porodicom

Draga majko

Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru i đedu

PERU ĐOROJEVIĆU

Živio si život onako kako si ti želio i volio. Tvoj odlazak je bio iznenada i tih, ali naša uspomena na tebe živjeće vječno, jer boemi nikada ne umiru, u sjećanju oni uvijek žive.

Sin DANILO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

OLGA

Hvala ti na svoj ljubavi, pažnji, brizi i pomoći koju si nesebično davala meni, mojoj djeci, pa na kraju i mojim unučadima.

Uvijek si bila uz mene. Iako te je tata prerano napustio, ti si ostala dosljedna, snažna i hrabra, kao svaka majka da koračaš uprkos svim teškoćama, a nije ih bilo malo.

Znam da moram dalje kroz život bez tebe i bez tate, ali isto tako znam da vi nećete otići iz mog srca dok budem živa.

Mila moja majko

784

DALIBORU NEDIĆU

Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo. Tvojim odlaskom ostaće velika praznina u našim srcima.

DAVOR, BRANKA i ANJA

Ćerka ZORICA sa djecom 688

Draga majko

OLGA

Podarila si mi život, učila me prvim koracima i riječima, bila si uz mene i kad se smijem i kad plačem. Danas mi je teško, a tebe nema da me utješiš. Znam da tamo gdje ideš ništa ne boli.

Hvala ti na ljubavi koju si pružala meni i mojoj djeci.

Ćerka DANIJELA, unuka HELENA i unuk MILUTIN

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Posljednji pozdrav dragom

DRAGANU Novakovom ROGANOVIĆU

Familija BORILOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

DRAGANU Novakovom ROGANOVIĆU

Familija KLAĆ

Posljednji pozdrav

DRAGANU Novakovom ROGANOVIĆU

Od tetke ZORKE i tetka PAVIĆA sa porodicom

OLGA PEJOVIĆ

Hvala ti za svu ljubav i dobrotu što si mi dala. Počivaj u miru, Anđele moj. Sin ZORAN

689

Počivaj u miru nebeskom.

OLGI

SLAĐANA i ŽELJKO VUKOTIĆ sa porodicom

Navršava se godinu dana od smrti našeg

RATKA Jevtovog ADŽIĆA

Sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe Počivaj u miru.

TVOJA PORODICA

690

Draga tetka

Hvala ti za raširene ruke u našem djetinjstvu. Pamtićemo tvoj mili lik i čuvaćemo te od zaborava. ŽELJKO i SAŠA ROGANOVIĆ sa porodicom

715 Đede,

RATKO

Godinu je dana otkako si nas napuštio. Tužni, ali srećni što smo te imali, dostojanstveno, kako si od nas i tražio, čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji LANA, MILO, LUKA, NAJA i JOVO

OLGA

40 dana je od smrti naših drugova

PETRA ŽARKA

Vrijeme prolazi, a nijedan dan bez sjećanja na vas. Počivajte u miru, vole vas vaši drugovi

VUJAČIĆ VUKAN, MAŠANOVIĆ IGOR, MUJOVIĆ RADOVAN i KNEŽEVIĆ FILIP

778

Tvoja duša je našla mir pored našeg brata i roditelja. Počivajte u miru i neka vas anđeli čuvaju.

Tuguje za vama vaša BRANKA sa porodicom

779

40 je dana od smrti drage tetke

VELE

Još si mi jedan anđeo na nebu, nikada te neću zaboraviti. Počivaj u miru.

LIDIJA sa porodicom

Neđelja, 15. decembar 2024.

706

Navršava se 40 dana od smrti

PETAR ŽARKO LIPOVINA PEJAKOVIĆ

Četrdeset dana

PETAR LIPOVINA

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe nikad neće proći. Hvala za svaki trenutak što smo proveli zajedno. Bila mi je čast biti tvoj brat!

Brat STEFAN

40 tužnih dana prođe bez dobrih

40 dana od kada nisi sa nama

VELE S ponosom i tugom čuvaćemo uspomenu na tebe. Tvoja dobrota, osmijeh i plemenito srce ostaviće neizbrisiv trag u našim životima. Počivaj u miru, dobra dušo!

Tvoji: STEVAN, ANA, ANDREA, JELENA i PAVLE

780 Četrdeset je dana od kada nijesi sa nama

Tvojim odlaskom ostala je velika praznina u našim srcima. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Brat JOCO sa porodicom 781

VESELINKA KRIVOKAPIĆ

Počivaj u miru, dobra dušo.

Sestra NEVENKA sa porodicom

Kume moj, bila je čast poznavati te i imati te za prijatelja. Vrijeme prolazi, ti ćeš zauvijek biti u našim srcima.

Četrdeset je dana otkako nisu sa nama naši dragi

Počivajte u miru i neka vas anđeli čuvaju.

PERO LALIČIĆ

40 je tužnih dana od smrti mog bratanića

ŽARKA PEJAKOVIĆA

Nema riječi koje mogu opisati moju bol za tobom. Zauvijek si u mom srcu.

Tetka RADMILA sa porodicom

707

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Zauvijek ćeš ostati u našim sjećanjima.

SLAVKO DRAŠKOVIĆ sa porodicom

754

683

PORODICA NEDOVIĆ 722

Neka vas čuvaju Anđeli, mi ćemo vas čuvati od zaborava. Porodica pok. VUJADINA VUJAČIĆA

721

Četrdeset je dana otkako nisu sa nama naši dragi

PETAR

Počivajte u miru i neka vas anđeli čuvaju.

ŽAKA

FILIP BEŠOVIĆ

PETRA ŽARKA

PETRE

NIKOLA i MILICA

Moja

VELE

VELE

Neđelja, 15. decembar 2024. Oglasi

16. 12. 2021 ‒ 16. 12. 2024.

prof. dr STEVAN BATO POPOVIĆ

Nijesi nestao iz našeg dana, jednako si u našem dahu, misli i emociji kao onda kad si zasijao najsjajnijom zvijezdom vodiljom naših života. I svaka se smrt predala pred našom vječnom ljubavi. U bolu i ponosu,

tvoja supruga MILANKA i ċerka MARIA

ILINKA LINA ABRAMOVIĆ 15. 12. 2019 – 15. 12. 2024.

Draga moja Lina prođe i peta godina moga života bez tebe.

Godine prolaze, ali moja tuga je vječna. Do kraja života za tobom neutješna

tvoja kćerka SLAVICA

Četrdeset je dana od smrti

Godina je dana od smrti naše

Četrdeset je dana od smrti našeg supruga, oca i đeda

JOVA VUŠUROVIĆA

Hvala ti za život posvećen familiji. S ponosom i poštovanjem nosićemo te u našim srcima do kraja života.

Ožalošćena porodica VUŠUROVIĆ

Sjećanje na naše voljene

STEVA BOSU BOROZAN

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na vas. Beskrajno nedostajete. Vaša unuka MARIJA sa porodicom

ELIZABETE

Milana ĆUPURDIJE

Vrijeme koje je prošlo nije zaliječilo prazninu koja je ostala, ali smo neizmjerno zahvalni na svoj ljubavi, nježnosti i požrtvovanosti koju si nam pružila. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, živiš i živjećeš u našem sjećanju, pričama i prelijepim uspomenama.

Sjećanje na tvoju dobrotu, beskrajnu ljubav i pažnju vječno će živjeti u našim srcima. Počivaj u miru.

Tvoji GIGA i GORDANA

Dvije godine su od smrti voljene majke

BOSE BOROZAN

Godina je od kako nas je napustio naš dobri

godine su od smrti naše majke

Vječno ćeš ostati u našim srcima.

BOŽO i LJUBO sa porodicama

VESKO RAJKOVIĆ

Ne postoji vrijeme koje umanjuje tugu za dragim ljudima! Bio si oličenje poštenja i dobrote, sada tim vrlinama krasiš nebeske dvore. Po dobru ćemo te pamtiti, sa ponosom pominjati i od zaborava čuvati.

Komšije CVETKOVIĆI 673

678

Premalo je riječi, a previše bola i tuge da ti kažem koliko mi nedostaješ. U mom srcu živjećeš vječno, uvijek voljena, nikad zaboravljena. Počivaj u miru! Kćerka SUZANA sa porodicom 694

719

671

674

Četrdeset je dana od smrti

JOCA

Počivaj u miru. SEKA DROBNJAK

Dvije

Hvala ti za tvoju beskrajnu ljubav i pažnju koju si nam pokazala.

TVOJI NAJMILIJI

DUŠANKE NIKOLIĆ

Četrdeset dana je od smrti naše drage

TAMARE POPOVIĆ

rođene SJEKLOĆA

Tvojim odlaskom ostavila si trag koji se ne briše, sjećanje i dobrotu koja se ne zaboravlja. Tvojom preranom smrću unijela si tugu i bol kod svih nas, pa ako vrijeme liječi rane, proteći će dosta vremena dok počne da blijedi tvoj plemeniti lik, tvoja neizmjerna ljubav i pažnja koju si dijelila nesebično svima nama.

Imamo posebnu obavezu da se sa pažnjom i zahvalnošću punog poštovanja zahvalimo našim prijateljima - uglednoj porodici Popović, a posebno njenom suprugu Mašu, koji su svojom toplinom, dobrotom i milošću učinili sve da joj olakšaju bol. S tugom u srcu čuvaćemo uspomene na tvoj plemeniti lik. Neka ti duša počiva u miru.

Ujak RAJKO ŠOFRANAC sa porodicom

Četrdeset je dana od smrti naše voljene

TAMARE

Draga Tašo, kada nam ode neko iz porodice mnogo voljen, sa svim najljepšim osobinama koje si ti imala, predstoji nam doživotna tuga koju ćemo nositi u našim srcima.

Utjehu ćemo tražiti u tvoje djevojčice koje će nam svima biti najljepše uspomene koje su nam ostale od tebe.

Za tobom će uvijek žaliti

tetka BORKA sa porodicom 699

40 je dana od smrti naše

Tvoje oči, tvoj pogled, tvoj osmijeh i hiljade uspomena ostaju zapisane u našim srcima.

Sestra SANDRA sa porodicom

Draga

Prošlo je 40 dana otkako si nas napustila, ali tvoj osmijeh, tvoja toplina i ljubav zauvijek ostaju u našim srcima.

Nedostaješ nam više nego što možemo reći, voljena naša.

Tetka VUKICA RADIŠIĆ s porodicom

ZORAN BOŽO - PILJO

LJEŠKOVIĆ

Sine, ovo vrijeme bez tebe je bolno i prazno, a želja sve veća za vama. Teška je istina živjeti bez vas. Počivajte u miru, dobre duše.

MAJKA i SUPRUGA SA ĐECOM

677

SJEĆANJE

ZORAN LJEŠKOVIĆ 2012 – 2024

Nedostaješ za sve što dolazi. Ali živiš kroz tvog Zorana i tvoju Nađu. Ponosni što smo tvoji.

Unučad: ZORAN i NAĐA, sin GAJO, snaha TANJA

15. decembar

Četrdeset je dana od smrti naše nikad prežaljene

TAMARE Mašove POPOVIĆ

Vrijeme koje prolazi samo povećava našu tugu. Suze same teku, bol je sve jači. Borimo se sa tvojim nestankom, ali to je, naša Najdraža, nemoguće.

Najteže mi pada kada tvoja Anđela i Sara pitaju kad će majka da dođe, mnogo su te uželjele, nemam srca da im kažem istinu.

One su, sine, u sigurnim rukama sa dobrim ocem i tvojom dobrom domovinom, koji čine sve da manje misle na tvoj vječiti nestanak, i mi smo tu da im pomognemo, sunce naše.

Bratu i sestri si uzela dio njihove duše jer su te mnogo voljeli.

Znamo da si voljela život i uživala u njemu sa svima nama, ali teška surova bolest te otrgla iz naših života. Ne možemo zaboraviti tvoje muke, koje si hrabro podnosila bez ijedne riječi, to mogu samo hrabri kao što si ti bila.

Želimo da zahvalimo tvojoj domovini, koji su te prihvatili, voljeli i liječili kao svoju ćerku, zato im veliko i iskreno hvala.

Za tobom ćemo plakati dok god suze ne presuše. Tebi će biti posvećeni i naši zadnji otkucaji života. Počivaj u miru, živote naš namučeni, i neka ti je laka crna zemlja po kojoj si hrabro i časno koračala. Neka te anđeli čuvaju, anđele naš.

Tvoji majka RAJKA, brat JOVAN, snaha VESNA i bratanić LUKA

U nedjelju 15. decembra 2024. navršavaju se tri tužne godine od smrti mog voljenog brata i strica

732

ZORANA POPOVIĆA

Prošetaš mojim mislima u jednom danu i previše puta... Teško je kada si daleko, kada ti pola života prolazi u nedostajanju onih koje voliš.

Ti i Rako ste dio moga života i moje duše. Čuvam Vas kao vrijednu uspomenu, a živim za one kojima sam potreban.

Tvoj brat DRAGAN sa porodicom

Vrijeme prolazi, ali rana ostaje vječna. Tvoja sestra ROSKA sa porodicom 676 12 godina 22 godine

U nedjelju 15. decembra 2024. navršavaju se tri tužne godine od smrti mog voljenog supruga i oca

733

ZORANA POPOVIĆA

Bog ti je dao čistu dušu da pokažeš koliko si lijep. Ono što smo imali vrijedi čitavo bogatstvo. Kada ostanemo bez volje, misli nas uvijek odvedu do mjesta gdje nam je ostalo srce. Ti i Rako ste za nas dragocjeni iako nijeste sa nama, zauvijek živite u nama.

Supruga ŽAKLINA i kćerke: MILICA i NATAŠA

685

Prošle su dvije godine od smrti našeg voljenog brata

SAŠE KASOMA

Dragi brate, vrijeme prolazi, a bol za tobom je sve veća. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. TANJA i SANJA

687 Tri godine su od smrti moga brata

ZORANA POPOVIĆA

TAMARE

TAMARA

Neđelja, 15. decembar 2024.

ANKA

Snaga tvog uma i plemenitog duha ostaju kao vječna inspiracija i vodilja da ih prenosimo na tvoje potomke i da vječno slijede tvoj primjer.

Tvoj unuk SINIŠA, ANDRIJANA i praunučad ANTO i NIKA

Dana 17. decembra 2024 navršava se tužnih pola godine bez tebe, BOLE

Dragom mužu, ocu, svekru, đedu.

Bio si čvrst oslonac naše porodice, tvoj častan život, dobrota, tvoja blaga narav i velika ljubav prema svima ostaju za sjećanje. Vječno ćeš živjeti u nama kroz najljepše uspomene koje bolno podsjećaju na dane provedene sa tobom.

Tvoji neutješni: ZORICA, MARKO, MARIJA, KRISTINA i RELJA

726

Pola godine od smrti našeg BOŠKA

Svakim danom mi sve više nedostaje tvoja ljubav, pažnja, savjet. Nedostaje ono tvoje „Iko, dobro je to“, fališ ne mogu opisati riječima Bio si moja velika snaga i podrška u životu Nek te anđeli čuvaju, voli te tvoj Iko

IVANA KOKOTOVIĆ sa porodicom

BOŽIDAR

Prošlo je šest tužnih mjeseci, ali nijedan dan bez sjećanja na tebe. Tvoj prerani odlazak ostavio je veliku tugu i bol u našim srcima. Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko nam nedostaješ. Utjeha je da ćeš uvijek živjeti kroz najljepša sjećanja i uspomene.

Vječno ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava.

Ćerka JELICA ROGANOVIĆ sa porodicom

782

727

710

Navršava se četrdeset tužnih dana od kad nisi sa nama

BATO MIRKOVIĆ

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav niti sjećanje u kojem te nema. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Šćerka MAJA sa porodicom

Navršava se 40 tužnih dana od smrti oca i tasta

BATA MIRKOVIĆA

723

Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima

Kćerka ILINKA i unuke IVONA i NIKOLINA ŠOFRANAC

Navršava se 40 dana od kada nisi sa nama, naš voljeni

BATO MIRKOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne briše sjećanja, ne liječi tugu i ne umanjuje prazninu u našim srcima, ali jača ponos što smo te takvog imali.

Kćerka MIRA sa porodicom

696

Navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg oca, đeda i tasta

BATO MIRKOVIĆ

Hvala ti za svu beskrajnu ljubav koju si nam nesebično pružao. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Šćer NADA sa porodicom

Četiri godine će od smrti

VOJA Pajovog BOGOJEVIĆA

Mili moj brate, vrijeme koje prolazi nije mi donijelo utjehu, samo me uči kako da živim bez tebe, tvoje dobrote, topline, pažnje i ljubavi…

Tvoja sestra NOVKA sa porodicom

681

4 duge preteške godine 8 mjeseci bez mog sina kako nema moje

Preteških pola godine bez tebe, BOLE

Tajo moj, teški su ovi dani bez tebe. Dani, mjeseci prebrzo idu, a tuga za tobom ne jenjava. Ne brini, ostvariću sve zacrtano.

Tvoji neutješni: JASNA, NIKOLA i BOGDAN

709

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav niti sjećanja u kojima nisi ti. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava Ćerka GAGA i zet MILOŠ 724

Pola godine od kada te nema, dragi

BOLE

Čast i privilegija je bila što si bio dio našeg života, sa ponosom pričamo o tebi. Ostaćeš zauvijek upamćen i nikad zaboravljen.

Tvoji neutješni: IRENA, MILJAN, MILJANA, SAVO, KRISTINA i PAVLE

728

40 dana od kada nije sa nama naš đeveričić i brat

MILENKO

Teško je naviknuti se da više nisi sa nama. Nedostaješ puno Ćićko… Strina MIKA, sestre JELENA i MILENA i brat MILOŠ

667

Đeco moja mila, decembar je prepun tuge. Nema riječi koja bi bila dovoljno snažna da opiše ove mučne, teške i bolne dane koji prolaze od kada vas nemam. Ne može vrijeme izbrisati sjećanje i umiriti slomljeno majčinsko srce.

VAŠA MAJKA BUDIMKA

Draga baba

BATICI

NIKA NADE

Neđelja, 15. decembar

Nagradna igra Kupon po kupon

Pobjeda vas

Poklanjamo

PRAVILA NAGRADNE IGRE

200 ¤ 40 x

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 25 (dvadest pet) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 23, 24. i 25.) počev od 27. novembra (kupon broj 1), završno sa 21. decembrom (kupon broj 25).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom.

Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Oglasnog odjeljenja Pobjede - Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Nagrade (40 ukupno) su: vaučeri za potrošnju u prodjanim objektima Volija širom Crne Gore, u pojedinačnoj vrijednosti od po 200 eura.

Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima:

- Imena prvih 20 dobitnika izvučena su 12. 12. 2024. godine.

- Imena drugih 20 dobitnika biće izvučena 25. 12. 2024. godine u 13h. Koverte u kojima su kuponi dostavljaju se istog dana do 12h.

Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.