Dnevni list POBJEDA 16.12.2024 by Pobjeda

Poneđeljak, 16.

INTERVJU: Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske

Hrvatska podržava suverenu, evropsku

Crnu Goru, a ne ideologe

„srpskog sveta“

Iz hrvatske perspektive, ali i na temelju mojih nedavnih razgovora s nekim evropskim prijateljima, događanja u Crnoj Gori re eksija su borbe između dviju razvojnih paradigmi. S jedne su strane zagovornici tzv. srpskog sveta, koji žele ometati put Crne Gore prema punoj integraciji u Evropsku uniju; s druge su, pak, strane pobornici crnogorske suverenosti, koji istinski žele Crnu Goru uvesti u Evropsku uniju. Sadašnja vlast djeluje kao vrsta hibridakaže Kovač

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija saopštili da se u Spužu nalazi 546 osoba, a u pritvorskoj jedinici u Bijelom Polju 91 U UIKS-u 637

KOMENTAR

Svi junaci Poglavlja 31

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Zato je, poslije nezatvaranja Poglavlja 31, osnovno pitanje - koliko će još trajati politika, kako ona iz EU, tako i ona u samoj Crnoj Gori, koja ignoriše političko i socijalno urušavanje i koja govori o „značajnom napretku“ Crne Gore, dok se ozbiljno tresu temelji našeg društva i ugrožavaju građanski i demokratski sadržaji i vrijednosti?

AKTUELNO: Ministarstvo nansija o ambicioznim projektima u naredne četiri godine

Piše: Jelena MARTINOVIĆ

A što ćemo sa Sarom i ostalim djevojkama? Što su one? Samo žrtve koje nijesu dovoljno velike i značajne da plivaju po površini septičke jame zvane dnevna politika. U stvari, svi koji imaju težinu građanskog i profesionalnog dostojanstva – tonu. Đe nam je dno, pita Sara STR. 7.

decembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21205 | Prvi broj izašao je 24. oktobra

INTERVJU: Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske

Hrvatska podržava suverenu, evropsku Crnu Goru nasuprot ideolozima „srpskog sveta“

Razgovarala: Tamara NIKČEVIĆ

PODGORICA - Očekujem da će hrvatska vlada nastaviti načelno podržavati Crnu Goru na njezinu putu prema članstvu u Europskoj uniji. Jednostavno, Hrvatskoj je u interesu imati što stabilnije i predvidljivije susjedstvo utemeljeno na zajedničkim vrednotama i okvirnoj europskoj regulativi. Ali, istodobno očekujem da će Hrvatska, kao susjeda, a pogotovo u svojstvu države članice Europske unije, Crnoj Gori, kao kandidatkinji za članstvo, poslati jasnu poruku da postoje ne samo pravila međudržavnog ponašanja koja treba primjenjivati, nego i pregovarački kriteriji koje treba ispunjavati. Dakle, ako se sada ne zatvore baš sva četiri poglavlja, Crna Gora može i te kako biti zadovoljna. Što se tiče Hrvatske, ona bi se tako pokazala više nego korektna s obzirom na posljednji razvoj bilateralnih odnosa, ali i nužno korektivna. Ovako je, u intervjuu za Pobjedu, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač komentarisao Međuvladinu konferenciju, koja će biti održana danas u Briselu, a na kojoj će, kako se očekuje, biti potvrđena prošlonedjeljna odluka ambasadora država članica Evropske unije da Crna Gora, umjesto očekivana četiri, zatvori tri pregovaračka poglavlja. Crna Gora bi privremeno trebalo da zatvori poglavlje 7 (pravo intelektualne svojine), poglavlje 10 (informaciono društvo i mediji) i poglavlje 20 (politike preduzeća i industrije), dok je poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) na prošle sedmice održanoj sjednici

Iz hrvatske perspektive, ali i na temelju mojih nedavnih razgovora s nekim evropskim prijateljima, događanja u Crnoj Gori refleksija su borbe između dviju razvojnih paradigmi. S jedne su strane zagovornici tzv. srpskog sveta, koji žele ometati put Crne Gore prema punoj integraciji u Evropsku uniju, s druge su, pak, strane pobornici crnogorske suverenosti, koji istinski žele Crnu Goru uvesti u Evropsku uniju. Sadašnja vlast djeluje kao vrsta hibrida - kaže Kovač

Komiteta stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER II), blokirala susjedna Hrvatska. Pored otvorenih pitanja koja Crna Gora od ranije ima sa Hrvatskom, na što je zvanični Zagreb Podgoricu podsjetio u novembarskom „non-paper“-u, odnosi dvije države dodatno su zaoštreni nakon odluke parlamentarne većine da, uprkos upozorenjima Brisela, u junu ove godine usvoji Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Usvaja-

U potezima službenog Zagreba nema „rukopisa Podgorice“

POBJEDA: Predsjednik parlamenta Andrija Mandić pozvao je nedavno predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da posjeti Crnu Goru. Kako tumačite ovaj pozivkao gest dobre volje ili kao provokaciju?

KOVAČ: Moj stranački

kolega Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, dovoljno je dugo u politici tako da će znati dešifrirati što se krije iza tog „poziva“.

POBJEDA: „Prema informacijama kojima raspolažem, a pošto je odnos hrvatskih političara i pripadnika bivšeg

nje ovog dokumenta pratile su brojne neprimjerene izjave crnogorskih zvaničnika i provladinih medija, nakon čega je Hrvatska predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera Demokratske narodne partije Crne Gore Milana Kneževića proglasila za „persona non grata“.

POBJEDA: Hrvatska je blokirala zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja. Ko će, gospodine Kovač,

režima bio dobar, sve što Hrvatska šalje Crnoj Gori o budućim odnosima rukopis je Podgorice“, kaže Andrija Mandić. Prema Vašim saznanjima, postoji li uopšte ta vrsta koordinacije?

KOVAČ: Ta mi vrsta „koordinacije“ nije poznata, ali je nekolicini mojih europskih prijatelja - oni me u to uvjeravaju – i te kako poznata realnost koordinacije gospodina Mandića i njegovih istomišljenika sa službenom Srbijom u okviru poli-

ovakvom odlukom biti kažnjen: građani Crne Gore ili prosrpske stranke u vlasti?

KOVAČ: Mi u Hrvatskoj znamo da je svaki kvalitetni iskorak suverene Crne Gore prema članstvu u EU trn u oku pobornicima tzv. srpskog sveta. Iz hrvatske perspektive, ali i temeljem mojih nedavnih razgovora s nekim europskim prijateljima, događanja u Crnoj Gori refleksija su borbe između dviju razvojnih paradigmi.

S jedne su strane zagovarate-

tike tzv. srpskog sveta. POBJEDA: Koliko je Hrvatska zaista pomogla i koliko pomaže Crnoj Gori na putu ka EU?

KOVAČ: Hrvatska načelno snažno podržava put Crne Gore prema članstvu u Europskoj uniji. Međutim, na crnogorskim vlastima jest da pokažu iskrenu predanost pregovaračkom procesu i time rješavanju otvorenih pitanja s Hrvatskom. Gdje ima volje, ima i puta.

lji tzv. srpskog sveta, koji žele ometati put Crne Gore prema punoj integraciji u Europsku uniji; s druge su, pak, strane pobornici crnogorske suverenosti, koji istinski žele Crnu Goru uvesti u Europsku uniju. Sadašnja vlast djeluje kao vrsta hibrida. Hrvatska podržava suverenu Crnu Goru i njezinu europsku ambiciju, nasuprot ideolozima tzv. srpskog sveta. POBJEDA: Podržavaju li takvu Crnu Goru i ostale države EU? Uoči rekonstrukcije Vlade premijera Milojka Spajića, EU i SAD su ponavljale da neće blagonaklono gledati na participiranje u vlasti partija sa izrazito proruskim stavovima, čije političke poteze kontroliše predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Zašto SAD to podržavaju?

KOVAČ: Zato što se na stvari gleda pragmatično: bolje „hibridna“ vlast koja ipak Crnu Goru polako, ali sigurno vodi prema članstvu u Europskoj uniji, nego neka alternativna vlast, koja bi taj proces možda faktički zamrznula.

Amerika je Vučićevoj Srbiji, koja djeluje revizionistički poput Italije i Mađarske nakon Prvog

svjetskog rata, možda i pružila svojevrstan ispušni ventil na planu širenja njezina utjecaja u Crnoj Gori. Ali to je samo privremenog karaktera. Ideja političkog Zapada, predvođenog Amerikom, jest Srbiju prevesti na svoju stranu. Možda i sam Vučić intimno tome nije nesklon, iako mu evidentno godi voditi „mulitipolarnu“ politiku, surađujući privilegirano s Mađarskom, Turskom, Rusijom, Kinom, ali i s Njemačkom i Francuskom. Hoće li se planovi političkog Zapada moći ostvariti, to ćemo tek vidjeti. Srbija nije samo Vučić; tu su i Srpska pravoslavna crkva, SANU, vojno-sigurnosni establišment. I Zoran Đinđić je htio Srbiju prevesti na politički Zapad, bio je njegov odabranik, na kraju nije uspio. POBJEDA: Znači li to da je politika Zapada „falila“ na Zapadnom Balkanu? KOVAČ: Politika popuštanja prema Srbiji dosad nije urodila plodom, to jest nije dovela do dugoročne stabilnosti na tzv. Zapadnom Balkanu, ni do izmirenja tamošnjih naroda i država. Proklamirana politika tzv. srpskog sveta ima potencijal trajne destabilizacije Bosne i Hercrgovine, Kosova i Crne Gore. Područje južno od Save i sjeverno od Grčke nije do kraja političko stabilizirano. Amerikanci bi rekli: to je „unfinished business“. Dugoročno održivo rješenje jest nesumnjivo integracija država Zapadnog Balkana u Europsku uniju, a koja će se prije toga reformirati, to jest prilagoditi takvom proširenju.

POBJEDA: Koliko po budućnost regiona može biti opasno insistiranje Zapada na dokazivanju da je njihova politika bila ispravna?

KOVAČ: Pokazalo i pokazuje se da politika popuštanja ne šteti samo europskoj budućnosti Srbije, nego i mogućnosti dugotrajne političke stabilizacije Zapadnog Balkana. Uvjeren sam da to naši američki, ali glavni europski partneri i te kako znaju.

POBJEDA: Ima li predsjednik Srbije razloga da se toliko raduje pobjedi predsjednika Trampa?

KOVAČ: Vjerujem da Donald Trump ima iskrenu ambiciju promijeniti Ameriku, kojoj su

PolITIka PoPUšTaNJa PREma SRbIJI doSad NIJE URodIla Plodom: Miro Kovač

potrebne strukturne reforme ako želi dugoročno ostati dominantna velesila ovog svijeta. Također, vjerujem da Donald Trump ima ambiciju promijeniti odnose u svijetu. Imat će snažnu startnu poziciju. Vrijeme će pokazati koliko će u tome moći uspjeti. Svima nama koji pripadamo političkom Zapadu u interesu je da Amerika bude stabilna i snažna, ali i da dođe do smirenja tenzija na relaciji Washington – Peking – Moskva i šire, to jest između „globalnog sjevera“ i „globalnog juga“. Samo ako mudrom politikom prvenstveno Amerike, Kine i Rusije dođe do njihovog „Ausgleicha“, do svojevrsne nagodbe, moći ćemo na duže razdoblje svjedočiti prestanku sukoba na Bliskom istoku, rata Rusije protiv Ukrajine i opasne konfrontacije oko Tajvana, ali i stabilizaciji i pravednom poretku na Zapadnom Balkanu, uklopljenom u reformiranu Europsku uniju.

POBJEDA: Ne očekujete, dakle, da predsjednik Tramp „oživi“ projekat Otvoreni Balkan?

KOVAČ: Očekujem da se države članice Europske unije konačno trgnu i, u obliku globalnog dogovora s Amerikom, preuzmu glavnu odgovornost i dirigentsku palicu u dovršetku procesa stabilizacije i političke europeizacije tzv. Zapadnog Balkana.

POBJEDA: Dio srpske opozicije je u Briselu, gdje intenzivno razgovara sa evropskim parlamentarcima i visokim zvaničnicima EU, tražeći od njih da „uskrate podršku“ predsjedniku Vučiću. Može li srpska opozicija u tom smislu probuditi EU?

KOVAČ: To je par excellence pitanje za srbijansku opoziciju.

POBJEDA: Pitanje za Vas je - vjerujete li liderima proruskih stranaka u Crnoj Gori, koji ponavljaju da će upravo oni zemlju uvesti u EU, i to zajedno sa Pokretom Evropa sad (PES), na čijem je čelu „proevropski“ premijer Milojko Spajić?

KOVAČ: Upravo oni tvore sadašnju crnogorsku vlast koja je, kao što sam pojasnio, hibridnog karaktera. Vjerujem da su najpredaniji zagovornici ulaska Crne Gore u reformiranu Europsku uniju pobornici suverene Crne Gore.

POBJEDA: Premijer Spajić tvrdi da ima ambiciozan plan - Crna Gora u EU 2028. godine. Koliko je to realno?

KOVAČ: Integracijski proces vrlo je zahtjevan. Treba imati ambiciju, to je conditio sine qua non; ali treba nadasve ispunjavati pregovaračke kriterije, njegovati dobrosusjedske odnose i pritom imati na umu da na kraju tog mukotrpnog procesa postoji i postupak potvrđivanja pristupnog ugovora u svim državama članicama i Europskom parlamentu, ali i u samoj Crnoj Gori. U slučaju Hrvatske, to je trajalo dvije godine. Pregovore je Hrvatske zaključila krajem lipnja 2011. Pristupila je Europskoj uniji 1. srpnja 2013. Evo, sada Vi to izračunajte i primijenite na Crnu Goru.

Zvanična Crna Gora, već četiri godine reprezentovana vlastima koji još ne priznaju istorijske činjenice o ratovima na prostorima bivše Jugoslavije, a posebno ne one koje se tiču agresije na Dubrovnik, i koji ignorišu sramne „detalje“ u vezi s ratnim logorom u Morinju - do nivoa da jednom od tamničara, u inat i uz nos Hrvatskoj, odaju počast imenovanjem bazena po njemuučinila je sve što je mogla da isprovocira reakciju zvaničnog Zagreba i političkih instanci koje opredjeljuju odnos te članice EU prema crnogorskoj evropskoj agendi. Njihove dvije protestne note koje, uz one iz Bosne i Hercegovine, za koje znamo, kao i one sa Kosova, za koje javnost (još) nije saznala - bile su opravdane i vrlo neprijatne. Hrvatska je, poslije toga, bila suočena sa nemuštim i ignorantnim reakcijama političkog vrha Crne Gore, pa je odlučila da proglasi tri istaknuta partijska lidera (jedan je predsjed-

KOMENTAR

Svi junaci Poglavlja 31

nik Skupštine, drugi se lažno predstavlja kao zamjenik premijera, a treći se ističe uglavnom sklepanim stihovima i posprdnim komentarima)nepoželjnim osobama. Persona non grata. Hrvati, domaći i oni iz Hrvatske, nijesu mogli, sve i da su htjeli, da ne primijete bahatog i uskobičenog ministra vojnog i njegove iritantno sirove izjave, kao ni doskorašnjeg ministra vanjskih poslova, koji je „učeno“ potvrđivao revizionističke i negatorske interpretacije dešavanja tokom devedesetih godina prošlog stoljeća. „Nekorektni“ Hrvati nijesu htjeli da uvaže kako su ti ministri bili đeca kada se sve to dešavalo, ali ni da popuste zbog tužne činjenice da su ti članovi 44. Vlade u potpunosti uvjereni u velikosrpski nacionalistički narativ u vezi sa ratnim zbivanjima - sada kada više nisu mali … I, pošto je Zagreb uvidio da zvaničnici u Podgorici ne popuštaju, a da su crnogorski

Predsjednik i Premijer zauzeti drugim rabotama, pa nemaju vremena, a ni političkog znanja i hrabrosti, da jasno osude ono što predstavnici vladajuće većine šalju kao poruke Hrvatskoj i Evropi, hrvatska diplomatija pribjegla je posljednjem sredstvu: učinila je javnim, samo sedmicu pred odlučujuću sjednicu COREPER-a (Komiteta stalnih predstavnika država-članica EU u Briselu), tzv. „non paper“, sa listom otvorenih i problematičnih pitanja sa Crnom Gorom. Reakcija iz Podgorice je bila prvo banalna i uvredljiva - vojvoda Mandić: „to je nastalo ovdje, to su pisali elementi bliski bivšem režimu DPS“ (?!), a onda propagandna i provokativna - persona non grata Mandić zove predsjednika Hrvatskog sabora u posjetu (?!). Gordan Jandroković, nekadašnji ministar vanjskih poslova Hrvatske, a sada predsjednik Sabora - niti bilo ko drugi u Zagrebu - nije reagovao. Naravno.

A Gordana Jandrokovića se sjećamo - a sada je prilika da to ponovimo - i kao hrvatskog zvaničnika koji je bitno doprinio da Crna Gora od Hrvatske dobije prevod tzv. acquis communautaire - tj. desetine hiljada stranica evropskih zakonskih tekstova, pravnih akata i presuda evropskih sudovana poklon! Gratis, dakle. Podmuklo od te Hrvatske, zar ne? (Prethodno je, još 2006, da se i toga prisjetimo, postojala ideja da kupimo prevod svih tih dokumenata, za ogromnu cijenu, od bratsko-sestrinske Srbije. Pa smo bili prozivani zašto „miniramo“ tu lijepu transakciju ...) Ostatak priče takođe znamo. Hrvatska je na COREPER-u bila protiv da se zatvori vrlo značajno Poglavlje 31 - vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika - pokazujući, tako, da će Crna Gora morati sama da odluči što će i kako će dalje sa sobom i sa odnosom prema prvom evropskom susjedu. Jedno je sigurno: ime kotorskog bazena i nacionalističko negiranje istine o ratnom logoru u Morinju ne bi smjeli da budu ozbiljna prepreka, ako postoji minimum volje i svijesti o bliskoj istoriji. Ako se to ipak ispostavi kao problem, tj. ako aktuelna parlamentarna većina i partije koje čine Vladu ni za to nemaju moralne i političke snage, čemu se, onda, možemo nadati kada mnogo kompleksnija pi-

tanja budu na dnevnom redu - odnosno definitivno razgraničenje na Prevlaci i na moru, kao i vlasništvo nad školskim brodom „Jadran“?

Da li bilo ko u Crnoj Gori gaji nadu da oni koji su dramatično pogoršali odnose sa Republikom Hrvatskom mogu biti promoteri konstruktivnog i uspješnog dijaloga/pregovora sa zvaničnim Zagrebom? Da li nas u toj komunikaciji mogu predstavljati oni koji besprizorno i podmuklo upoređuju modernu Hrvatsku, članicu EU, sa zloglasnom kvislinškom NDH? Ili oni, baš kao nekada njihov uzor Slobodan Milošević, koji ponavljaju floskulu o tome kako Crna Gora u EU može samo „uspravno“ i „sa kičmom“ - kao da neko, bilo ko u EU, od Crne Gore očekuje ili traži drukčije? „Nećemo mi u Evropu na kolenima“, davno je, tim riječima, Milošević objavio rat evropskoj budućnosti i najavio rat u Jugoslaviji. U Crnoj Gori i danas, sa oficijelnih adresa, slušamo eho njegove zločinačke politike. Junaci nezatvorenog Poglavlja 31 treba da nas vode u nove pobjede na evropskom putu? Nemoguća je to misija. Izuzetna zainteresovanost mnogih instanci i zemalja-članica EU da, uprkos svemu pomenutom i nepomenutom, pomognu Crnoj Gori i da je guraju prema EU, potvrđuje se gotovo svakodnevno. Do kada će to trajati, tj. koliko dugo to može biti dominantna pozicija u Briselu i u većini zemalja-članica - vidjećemo. Naši „junaci“ neće prestati da ometaju proces i da štete evropskoj agendi. Plan o njihovom političkom pripitomljavanju i legitimizaciji je nerealan, kontraproduktivan i opasan, čak. Ipak - mnogi Evropljani, ali i prijatelji preko Atlantika, i dalje vjeruju u to. Svakodnevno jačanje pozicija i uticaja anticrnogorskih nacionalista u Crnoj Gori ih ne interesuje i ne brine previše. Zato je, poslije nezatvaranja Poglavlja 31, osnovno pitanje - koliko će još trajati politika, kako ona iz EU, tako i ona u samoj Crnoj Gori, koja ignoriše političko i socijalno urušavanje i koja govori o „značajnom napretku“ Crne Gore, dok se ozbiljno tresu temelji našeg društva i ugrožavaju građanski i demokratski sadržaji i vrijednosti?

A Hrvatska nam ostaje najbliži evropski susjed. Od razgovora i dogovora sa zvaničnim Zagrebom ne možemo pobjeći. Niti imamo razloga i opravdanja da bježimo.

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Od dogovora sa zvaničnim Zagrebom ne možemo pobjeći

Rotacije u sektoru bezbjednosti, direktor Uprave policije dobija novi angažman

Brđanin podnosi ostavku, odlazi u ANB

PODGORICA - Direktor Uprave policije Zoran Brđanin podnijeće ostavku na tu funkciju, saznaje Pobjeda. Kako sada stvari stoje, nastaviće radni angažman u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i biće mu povjerena funkcija u skladu sa njegovim profesionalnim kvalifikacijama. Kako pišu mediji, Brđaninu je ponuđeno da obavlja funkciju savjetnika novoimenovanog v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića, što je on prihvatio i sada se čeka formalizovanje ove kadrovske promjene, što bi trebalo

da se desi već početkom naredne sedmice.

Ov a rotacija posljedica je prethodnih dešavanja na relaciji vlada Milojka Spajića - Brđanin, za koga je tri puta Upravni sud utvrdio da je nezakonito smijenjen u martu 2023. godine. Nakon što je Upravni sud treći put utvrdio da ga je Vlada nezakonito razriješila dužnosti, Brđanin se vratio na tu funkciju u julu ove godine. Brđanin je prvobitno na čelo crnogorske policije došao u februaru 2021. godine u vrijeme vlade Zdravka Krivokapića. Prvi put je smijenjen 30. marta 2023. nakon što je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen jedan od njegovih najbližih saradnika Dejan Knežević zbog sumnje da je sarađivao sa kriminalnim strukturama, piše portal ETV.

I Evropska komisija je u Izvještaju konstatovala da od-

Iz DPS-a poručuju da se Opština Nikšić i Turistička organizacija dogovore ko laže

luka o smjeni nije donijeta u skladu sa pravilima, jer je nije inicirao skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu nego Vlada. Spajićeva vlada, koja je izabrana krajem oktobra 2023. godine, poštujući odluku suda, vratila je Brđanina na posao, da bi ga tri mjeseca kasnije, na zahtjev Demokrata, smijenila i na njegovo mjesto postavila Aleksandra Radovića. Nakon treće presude Upravnog suda u korist Brđanina, Radović podnosi ostavku uz riječi da je uvijek za poštovanje sudskih odluka. - Presuda suda je obavezujuća, a ja sam uvijek bio za poštovanje sudskih odluka - kazao je Radović na konferenciji za novinare u Podgorici 4. jula, nakon čega je Vlada prihvatila njegovu ostavku i vratila Brđanina na posao. Mjesto direktora policije sada bi trebalo da pripadne trenutnom pomoćniku direktora Sektora kriminalistike Lazaru Šćepanoviću R.P.

Ekipa RTS-a ipak finansirana novcem crnogorskih građana

PODGORICA - Koliko

lokalna samouprava u Nikšiću može da se zaplete u sopstvene laži, objašnjava i skandal u vezi sa plaćanjem troškova boravka ekipi Radio-televizije Srbije tokom snimanja serije o Kninu novcem građana, navodi Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Nikšić.

- Na pitanje koliko je novca građana utrošeno za potrebe snimanja serije „Tvrđava“, uključujući i troškove smještaja i ishrane, koje je naša odbornica uputila 18. 9. 2024. godine, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, sekretar za finansije opštine Nikšić Zoran Šoškić je odgovorio da nije izvršeno nikakvo plaćanje u vezi sa snimanjem predmetne serije – navode iz DPS-a. Dalje, dodaju, direktor Turističke organizacije Nikšić

Osim što se na ovaj način odnose prema novcu građana, što isti rasipaju za potrebe svojih retrogradnih politika, ostaje nejasno i kako će serija u kojoj je Nikšić predstavljen kao ratom razoren Knin doprinijeti promociji našeg grada kao turističke destinacije. Ono što bi trebalo da znaju –ukoliko u seriji bude falsifikovanja i lažiranja istorije, kojem su predstavnici nazadnih politika skloni, na to će dobiti adekvatan odgovor, kao što će i na ovo i ovakvo nesavjesno raspolaganje novcem građana dobiti adekvatan odgovor u vidu krivičnih prijava - kazali su iz DPS-a

Mitar Barać ustvrdio je da novcem građanki i građana nijesu finansirali ekipu serije „Tvrđava“ Radio-televizije Srbije. - U prilog tome da se ne zna ko više laže, predstavnici Opšti-

ne Nikšić ili direktor Turističke organizacije, govori i ugovor o nabavci usluge hotelskog smještaja za snimanje serije „Tvrđava“, koji je zaključen između TO Nikšić, koju zastupa Mitar Barać, i društva koje

nudi usluge smještaja na bazi noćenja s doručkom i večerom i na bazi punog pansiona, čija cijena sa PDV-om iznosi 200.000 eura – ističu iz DPS-a. Očigledno su se, naglašava, vlastodršci u svojim petljavi-

nama i spletkarenjima, koje žele da podmetnu građanima, kako bi njihov javašluk prošao ispod radara, toliko zaigrali da su zaboravili da postoji Crnogorski elektronski sistem javnih nabavki – CEJN, na kojem

je dostupna sva tenderska dokumentacija u vezi sa nabavkom usluge smještaja za ekipu RTS-a, kao i prethodno pomenuti ugovor.

Na pitanje koliko je novca građana utrošeno za potrebe snimanja serije „Tvrđava“, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, sekretar za finansije opštine Nikšić Zoran Šoškić je odgovorio da nije izvršeno nikakvo plaćanje u vezi sa snimanjem serije – navode iz DPS-a

Odbijen zahtjev da se odgovori na pitanje koliko para je dato za snimanje serije Ugovor o plaćanju hotelskog smještaja

- Osim što se na ovaj način odnose prema novcu građana, što isti rasipaju za potrebe svojih retrogradnih politika, ostaje nejasno i kako će serija u kojoj je Nikšić predstavljen kao ratom razoren Knin doprinijeti promociji našeg grada kao turističke destinacije. Ono što bi trebalo da znaju – ukoliko u seriji bude falsifikovanja i lažiranja istorije, kojem su predstavnici nazadnih politika skloni, na to će dobiti adekvatan odgovor, kao što će i na ovo i ovakvo nesavjesno raspolaganje novcem građana dobiti adekvatan odgovor u vidu krivičnih prijava - kazali su iz DPS-a. Zaključno, pozivaju tužilaštvo da se iz zimskog sna probudi i već jednom počne da djeluje u skladu sa sv ojim nadležnostima kad su ovakva i slična postupanja lokalne vlasti u gradu pod Trebjesom u pitanju, te da istraži da li se sa ovih 200.000 eura završilo sa finansiranjem projekata druge države ili su rasipnici potrošili još novca za istu svrhu. R.P.

Zoran Brđanin Lazar Šćepanović

Ministarstvo finansija planira ambiciozne projekte za ekonomski i društveni iskorak u naredne četiri godine

PODGORICA - Razvoj moderne infrastrukture jedan je od temelja napretka svake zemlje, a Crna Gora planira da ostvari ambiciozne projekte za ekonomski i društveni iskorak. Direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija Jelena Jovetić predvodi napore u realizaciji velikih infrastrukturnih poduhvata, uključujući izgradnju 260 kilometara auto-puteva i 200 kilometara brzih saobraćajnica u narednom četvorogodišnjem periodu, koji će, po njenim riječima, unaprijediti povezanost unutar države i s regionom.

Za narednu godinu predviđena je realizacija 342 kapitalna projekta ukupne procijenjene vrijednosti 3,667 milijardi eura, od čega su 64 nova projekta vrijedna 805 miliona eura. U razgovoru za Pobjedu, Jovetić je detaljno govorila o saobraćajnoj infrastrukturi koja će promijeniti sliku Crne Gore, planovima za izgradnju novih škola i bolnica, kao i o razvoju manje razvijenih opština na sjeveru. Poseban akcenat stavljen je na transparentnost u upravljanju kapitalnim projektima, čime se dodatno učvršćuje povjerenje javnosti. Njena vizija i posvećenost reflektuju strateški cilj Crne Gore – članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine i stvaranje temelja za stabilan i održiv razvoj države. - S tim u vezi planirana je izgradnja 260 km auto-puta i 200 km brzih saobraćajnica, koji će svakako unaprijediti kvalitet života naših građana i doprinijeti cjelokupnom ekonomskom i privrednom prosperitetu države. U cilju realizacije infrastrukturnih i drugih razvojnih projekata kojima se daje zamajac ekonomskom rastu, Fiskalnom strategijom za četvorogodišnji period (20242027) planirano je da se za realizaciju kapitalnih projekata iz budžeta Crne Gore investira oko dvije milijarde eura - kazala je Jovetić.

Ona napominje da je Vlada posvećena podjednakom razvoju svih oblasti države, sa posebnim fokusom na manje razvije-

Izgradnja 260 kilometara

auto-puteva i 200 kilometara brzih saobraćajnica promijeniće sliku Crne Gore

Za sljedeću fiskalnu godinu govorimo prvi put o budžetski predviđenoj aktivnosti na izradi projektne dokumentacije za Jadransko-jonski auto-put, kao i o tri brze saobraćajnice i to: duž Crnogorskog primorja, prema BiH, i Danilovgrad - Nikšić - kazala je Jelena Jovetić, direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija

ne opštine iz sjevernog regiona. - U tom smislu i znatan iznos sredstava Vlada opredjeljuje i za lokalnu komunalnu infrastrukturu. Procijenjena vrijednost ovih projekata je oko 256 miliona eura od čega su dominantno projekti lokalnih samouprava sjevera Crne Gore - naglasila je Jovetić.

Kvartalni izvještaji javno dostupni

Ona navodi da su uveli novu obavezu da mjesečno prate realizaciju svakog pojedinačnog kapitalnog projekta za implementacionim jedinicama, dok kvartalno informišu Vladu o realizaciji kapitalnih projekata.

- Naši kvartalni izvještaji su i javno dostupni, a ovim korakom unapređenja transparentnosti u dijelu Kapitalnog budžeta dodatno prezentujemo i želju da građani mogu dobiti informacije o pojedinačnim projektima, koji su predmet njihovog interesovanja - istakla je Jovetić. Infrastrukturni razvoj je, prema njenim riječima, temelj održivog ekonomskog napretka Crne Gore, sa posebnim fokusom na manje razvijene opštine iz sjevernog regiona, i osnova je politike Ministarstva finansija u ovom dijelu. - Kapitalni budžet za narednu fiskalnu godinu je za 15 odsto veći u odnosu na tekuću godinu, kao i oko 28 odsto nego 2023. godine. Za realizaciju

je predviđeno 342 kapitalnih projekata ukupne procijenjene vrijednosti 3,667 milijardi eura, od čega je 64 novih projekata ukupne procijenjene vrijednosti od 805 miliona eura. Važno je naglasiti da su svi navedeni projekti višegodišnji i da za naredni period najavljuju znatno investiciono ulaganje - kazala je Jovetić. U tom cilju, najveća ulaganja u narednim godinama su, prema njenim riječima, ona koja će infrastrukturno promijeniti sliku

Kriterijumi za vrednovanje projekata

Jovetić je kazala da je Ministarstvo finansija usmjereno efikasnoj implementciji regulatornog okvira politike za upravljanje investicijama. Shodno članu 17 Odluke o izradi kapitalnog budžeta Ministarstvo finansija predlaže Vladi za finansiranje iz kapitalnog budžeta projekte sa Liste prioritetnih projekata koju je dostavila Komisija za ocjenjivanje projekata. - Kriterijumi za vrednovanje predloženih projekata su tačno uvrđeni prethodno pomenutom odlukom, a neki od njih su: efekat uticaja realizovanog projekta na budžet, procjena u kojoj mjeri projekat doprinosi

ravnomjernijem regionalnom i privrednom razvoju, zatim povećanju kvaiteta pružanja javnih usluga i poboljšanju kvaliteta života građana, ocjena doprinosu projekta zaštiti i valorizaciji kulturne baštine, mjere podsticanja zapošljavanju i smanjenju negativnih demografskih kretanja - kazala je Jovetić. Dodatno, shodno članu 12 Odluke o izradi kapitalnog budžeta, Vlada može da uvrsti u Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore i projekte od izuzetnog značaja za državu. - Takođe, godišnji Zakon o budžetu u okviru Kapitalnog

budžeta sadrži i projekte, koji se realizuju u skladu sa Zakonom o Prijestonici, kao i projekte koji se realizuju iz EU donacija i namjenski ugovorenih kredita. Navedeni posljednji osnov za finansiranje projekata iz Kapitalnog budžeta je obavezni, stoga ovi projekti ne podliježu vrednovanju odnosno ocjenjivanju u skladu sa Odlukom - kazala je Jovetić. Najzad, analizirajući karakteristike investicionih projekata, a sve uz uvažavanje kriterijuma koji se koriste za odabir istih ukazuju na njihov značaj i uticaj koji može biti od ključnog značaja za razvojni put Crne Gore.

Crne Gore i to u dijelu saobraćajne infrastrukture.

- Najveći i najznačajniji infrastrukturni projekat je početak izgradnje druge dionice auto-puta Bar - Boljare, od Mateševa do Andrijevice. Naša su očekivanja da navedeni projekat može početi sa radovima tokom naredne godine, po okončanju tenderskih procedura i pripremnih radnji. Takođe, u narednoj godini je i u planu i početak izrade projektne dokumentacije za druge dionice auto-puta Bar- Boljare. Posebno važno je naglasiti da za sljedeću fiskalnu godinu govorimo prvi put o budžetski predviđenoj aktivnosti na izradi projektne dokumentacije za Jadransko-jonski auto-put, kao i dodatno tri brze saobraćajnice u to: duž Crnogorskog primorja prema BiH, i Danilovgrad - Nikšić. Ovi projekti kreiraju pretpostavke za nastavak izgradnje velikih saobraćajnih infrastrukturnih projekataobjasnila je Jovetić. intenzivna izgradnja i reKonstruKcija obrazovnih objeKata

Znatna ulaganja će, prema njenim riječima, biti i u oblasti obrazovanja i zdravstva, gdje je

planirana intenzivna izgradnja i rekonstrukcija osnovnih i srednjih škola, vrtića i bolničkih objekata. - Govorimo o projektima od posebne važnosti za crnogorske građane i to: novi objekat osnovne škole ,,Vladimir Nadzor“ u Podgorici i nova osnovna škola u Tivtu, zatim projekti koji su u toku za izgradnju paviljona ,,Oktoih“ škole u Podgorici, kao i za izgradnju tri fiskulturne sale za srednje škole u Podgorici i izgradnju fiskulturne sale u Mrkojevićima u Baru. Kompletirana je tehnička dokumentacija za izgradnju vrtića u Podgorici, Baru i Ulcinju koji će se finansirati iz kredita CEB-a. Ova tri projekta predškolskog obrazovanja su spremna za radove tokom sljedeće godine. Najznačajniji zdravstveni infrastrukturni projekat u budućem periodu će biti izgradnja Univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici, čija ukupna procijenjena vrijednost iznosi oko 200 miliona eura. Takođe, važno je napomenuti i izgradnju Opšte bolnice u Pljevljima, kao i Klinike za infektivne bolesti i Klinike za dermatovenerologiju u Podgorici, zatim rekonstrukciju objekta Bolnice u Bijelom Polju, kao rekonstrukciju i modernizaciju drugih zdravstvenih centara i domova zdravlja u Crnoj Gori - istakla je Jovetić. panoramsKe gondole i sportsKi objeKti

Očekuju nas i projekti u oblasti turizma, završetak izgradnje i stavljanje u punu upotrebu novih i postojećih modernizovanih skijališta u Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju, Rožajama, Žabljaku, kao i početak izgradnje panoramskih gondola u Herceg Novom, Kolašinu, kao i na Cetinju.

- U konačnom, planirana je i izgradnja u oblasti sportske infrastrukture. Za višegodišnje projekte biće izdvojeno oko 123 miliona eura. Pored završetka izgradnje sportske hale u Plužinama, fudbalskog stadiona na Cetinju i natkrivanje otvorenog bazena u Budvi, u narednoj godini planiran je početak realizacija mnogih sportskih objekata poput izgradnje

Novim putevima do većeg priliva stranih investicija

Jovetić navodi da ulaganjem u oblasti saobraćajne infrastrukture, obrazovanja, zdrastva i ostalih važnih segmenata unapređuju se neophodni uslovi za bolju povezanost Crne Gore u saobraćajnoj mreži kao i razvoju tursitičke i privredne djelatnosti koja je od ključnog značaja za dugoročni razvoj i prosperitet Crne Gore. - S tim u vezi očekuje se i veći priliv stranih investicija. Tim motivisana Vlada posvećeno iz godine u godinu planira uvećanje izdvajanja u kapitalne projekte, pogotovo iz oblasti koje rezultiraju dalji dugoročni progres države - kaže Jovetić.

sportskih zona u Kolašinu, Tuzima, Pljevljima i Baru, Istočne tribine Gradskog stadiona u Podgorici sa podzemnom garažom, Olimpijskog bazena u Baru, natkrivanje olimpijskog bazena u Podgorici, izgradnja sportske sale na Cetinju i multifunkiconalne sale i zatvorenog bazena u Pljevljima - tvrdi Jovetić.

Smanjenje regionalnih razlika takođe je, kako je naglasila, krucijalno pitanje daljeg napretka Crne Gore i tom cilju će Ministarstvo finansija biti posebno usmjereno.

- Naša intencija i napori da gradimo stabilne javne finansije, bazirana je na intenzivnom napretku ekonomskih prilika, kao i zalaganju da budemo prva nova članica Evropske unije. Ozbiljno smo posvećeni snažnoj fiskalnoj disciplini, kao i opredjeljenju da kroz politiku upravljanja javnim investicijama damo novi zamajac rastu ekonomije, jer time snažimo Crnu Goru - poručuje na kraju Jovetić. n.KovaČeviĆ

Jelena Jovetić

Bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja sproveden u spuški Istražni zatvor

Ivanoviću pritvor 30 dana, Katnić pušten na slobodu uz nadzor

PODGORICA - Bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar

Ivanović juče je sproveden u spuški Istražni zatvor nakon što mu je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odre-

dio pritvor do 30 dana. Viši sud nije prihvatio prijedlog Specijalnog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Ministarstva poljoprivrede Nemanji Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu.

Međutim, Katniću je dozvoljeno da se brani sa slobode uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima.

Ivanović i Katnić uhapšeni su prije dva dana po nalogu državnog tužioca upućenog

na rad u Specijalno državno tužilaštvo Jovana Vukotića zbog sumnje da su povezani sa nezakonitom isplatom novca iz agrobudžeta. Istog dana, uhapšeni su i bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin

Sa privođenja Ivanovića

Simović i nekadašnja načelnica Službe za finansije, računovodstvo i javne nabavke Vukica Perović

Oni su, nakon saslušanja kod tužioca Vukotića, iste noći pušteni da se brane sa slobode.

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija saopštili da se u Spužu nalazi 546 osoba, a u pritvorskoj jedinici u Bijelom Polju 91

Simoviću su izrečene tri mjere nadzora: zabrana sastajanja sa određenim licima, privremeno oduzimanje putne isprave i obaveza povremenog javljanja određenom državnom organu.

U UIKS-u 637 pritvorenika, najviše

iz oblasti organizovanog kriminala

Iz UIKS-a naglašavaju da je, s obzirom na takvu strukturu pritvorenika, jako složeno obavljanje svakodnevnih aktivnosti poput šetnje na otvorenom prostoru, posjete članova porodica, posjete advokata, podjele obroka, terapije…

PODGORICA - U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) nalazi se ukupno 637 pritvorenih lica, od čega 546 u Spužu, a u pritvorskoj jedinici u Bijelom Polju njih 91 – pokazuju podaci koji su Pobjedi dostavljeni iz UIKS-a.

Ranije predviđeni smještajni kapaciteti za 1.333 lica lišena slobode, povećani su na kapacitete za oko 1.410 lica lišenih slobode, dok će po okončanju aktivnosti koje su u završnoj fazi kapaciteti biti predviđeni za smještaj oko 1.440 uhapšenih lica – rekli su u UIKS-u

nih sankcija poručuju da su povećani smještajni kapaciteti za pritvorenike.

Kako nam je saopšteno, najveći broj čine osobe kojima je određen pritvor zbog sumnje da su počinili krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala.

Tokom 2023. godine u zatvorima u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) nalazila su se 442 pritvorena lica. Zatvorski službenici su tokom 2023. godine, prilikom pretresa soba i pro-

- Takođe, za određeni broj pritvorenih lica postoje operativna saznanja da su pripadnici organizovanih kriminalnih grupa – kazali su Pobjedi iz

Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Naglašavaju da je, s obzirom na takvu strukturu pritvorenika, jako složeno obavljanje svakodnevnih aktivnosti poput šetnje na otvorenom prostoru, posjete članova porodica, posjete advokata, podjele obroka, terapije…

storija koje koriste osuđena i pritvorena lica, pronašli i oduzeli 133 mobilna telefona, oko 100 punjača za mobilne telefone, kao i 20 SIM kartica.

Godinu ranije u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija

zaplijenjena su 193 mobilna telefona. - Takođe, zatvorska policija oduzela je pet baterija za mobilne telefone, 16 PVC zamotuljaka nepoznate vrste, sadržaja i porijekla koje je proslijedila Upravi policije

- Posebno, ako se uzme u obzir da se članovi različitih kriminalnih struktura ne smiju sastavljati, kao ni lica koja su osumnjičena da su učestvovala u izvršenju iz istog krivičnog djela – podvukli su iz UIKS-a.

radi utvrđivanja sadržaja, 14 ampula sa nepoznatom tečnošću, određenu količinu medicinskih igala i medicinskih špriceva – kazali su ranije iz UIKS-a. Osim toga, kako je ranije saopšteno Pobjedi, oduzeto je 35 improvizovanih bodeža, osam šipki te određena količina tableta.

Zato, kako dodaju, preduzimaju sve mjere i radnje u očuvanju bezbjenosti među pripadnicima kriminalnih grupa naročito u pogledu ostvarivanja njihovih propisanih prava.

- Pritom, vodeći računa da navedeno nema štetni uticaj na vođenje krivičnog postupka – kazali su.

Podsjećaju da se u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija kazne zatvora, odnosno mjera pritvora vrše u Zatvoru za duge kazne u Istražnom zatvoru Podgorica kao i u Zatvoru za kratke kazne i Zatvoru Bijelo Polje.

Iz Uprave za izvršenje krivič-

- Realizacijom preduzetih aktivnosti, ranije previđeni smještajni kapaciteti za 1.333 lica lišena slobode, povećani su na kapacitete smještaja za oko 1.410 lica lišenih slobode, dok će po okončanju aktivnosti koje su završnoj fazi smještajni kapaciteti biti predviđeni za smještaj oko 1.440 uhapšenih lica – rekli su u UIKS-u. Dodaju i da su znatna sredstva opredijeljena za potrebe dogradnje i rekonstrukcije prostorija u pritvorskim jedinicama, a u cilju povećanja kapaciteta za smještaj pritvorenih lica. Kako su najavili, u narednom periodu planirano je dodatno povećanje kapaciteta za smještaj još 20 pritvorenika. Tačan broj smještajnih kapaciteta biće utvrđen po završetku svih preduzetih aktivnosti i useljenja lica lišenih slobode u nove prostorije – zaključili su iz UIKS-a. J.R.

R.P.

planiraju povećanje smještajnog kapaciteta: Uprava za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu

Opasna je ovdašnja vjekovna vještina zamjene teza da je neko nacionalno, vjerski i ideološki ugrožen onda kada propisi i zakoni ukažu na propuste u radu. Da ne radi svoj posao kako treba, da ne umije, ne može, neće... Crnogorsku budućnost je lijepo opisao reper Rendom stihom: „Roboti se dijele na četnike i komite...“ – bez emocija naravno.

Na to je ukazao slučaj seksualnog uznemiravanja nakon javnog hrabrog istupa Sare Vujisić o porukama koje joj je uputio profesor Radoman Čečović, koji je sačekao da maturira i onda počeo sa nepristojnim ponudama. Na tvrdnje Vujisić da je profesor nastavio sa nedoličnim ponašanjem u školi, direktorica je odgovorila da joj je žao što se ponašanje nastavilo, te da situacija prevazilazi ovlašćenja škole.

Zaključci su porazni – više empatije i brige za društvo je iskazala tada jedva punoljetna Sara, koja se obratila direktorici Biljani Vučurović sa željom da se nijednoj djevojčici više ne ponovi išta slično. Koliko nekome ko je bio žrtva seksualnog uznemiravanja treba vremena i hrabrosti da o tome javno progovori, najbolje znaju psihijatri i osobe koje se bave ovim problemima i nije na javnosti da sudi zašto sad a ne ranije. Svaka žrtva ima svoj ritam. I svako može iz ove situacije da ponese ponešto. Porazno je što je kolektiv ško-

Lako ćemo za funkcije, što ćemo sa žrtvama

le, od kojih je većina znala što se događa – ćutao. Porazno je i što je, kako je kazao na konferenciji za novinare profesor Predrag Ražnatović, jedan dio njih tek sada saznao o čemu se radi?! - Mnogi od nas tek su saznali za događaj i osudili smo sve, prepisku, sve što je ružno, nedostojno našeg poziva – rekao je on u ponedjeljak. Kako je moguće da u jednom kolektivu jedan dio zna, a jedan ne za seksualno zlostavljanje koje je prijavljeno? Moguće je u onom u kome profesori aplaudiraju direktorici na izjave da je žrtva i meta ona i Gimnazija. U onom u kojem se profesori s visine obraćaju novinarima, i iz kojeg se širi poruka da je javnosti milo da se sve ovo događa. Koje, dragi profesori? Seksualno uznemiravanje koje je trauma za cijeli život ili jedan mandat i funkcija više-manje? Dakle, neko hoće da uništi elitnu školu, Gimnaziju. Ko? Narod?

Elitna škola se unizila aplauzom, pisanjem pisma od kojeg se potom ogradilo više od polovine kolektiva, dodavanjem potpisa naknadno i javnim obraćanjem profesora da njih niko nikada ništa nije pitao povodom tog pisma. Pismo u kome se žale mini-

starki da nije osudila linč koji prolaze „bez prava na odbranu do danas izloženi....“ potpisalo je 65 nastavnika.

U Gimnaziji ih ima oko 180. Ovih sedamdesetak, koji nijesu potpisnici još uvijek, kao ni ovih 64, nijesu zajednički i javno izrazili makar žaljenje zbog toga što se dešava učenicama. Postoje samo usamljeni glasovi koji se ograđuju i upozoravaju. Postoji i nekoliko njih koji su bili na protestu ispred Gimnazije. Ex catedra su ovoga puta oni

preko puta. Učenici koji su održali čas.

Da se vratimo na zamjenu teza – žrtva svojom izjavom crta metu školi i direktorici, jer je direktorica Srpkinja. Direktorica kaže da nije kriva, da ona nije dovela Čečovića, da se sve desilo na početku mandata, a ona nije znala procedure, već je vjerovala timu iako je 21 godinu provela u učionici. I to je zaključak u koji je uvedeno nacionalno. A nacionalno nije uveo narod/ građani, već političari Nove

Predsjednik opštine Pljevlja podržao direktoricu podgoričke gimnazije

PODGORICA - Ukoliko se nastavi inicijativa za smjenu direktorice Gimnazije

„Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović, imamo potpuno pravo, kao legitimni predstavnici srpskog naroda, da tražimo po istim aršinima i smjenu ministarke prosvjete, nauke i inovacija Anđele Jakšić-Stojanović, za koju ipak vjerujemo da će imati razuma i smoći hrabrosti i snage da zaštiti koleginicu Vučurović - kaže predsjed-

nik opštine Pljevlja Dario Vraneš. - Najnoviji napadi na Vučurović, uzornu suprugu, majku dvoje djece, profesoricu srpskog jezika i književnosti, Srpkinju, jasan su pokazatelj da je montenegrinska politika u Crnoj Gori doživjela svoj potpuni krah, a ovaj orkestrirani atak je posljednja faza samrtnog hropca srbofobije u Crnoj Gori - ocijenio je Vraneš. U proteklom periodu, kako dodaje u saopštenju, pritisak od brojnih političkih grupaci-

ja kojima, kako navodi, smeta prisustvo srpskog naroda u Crnoj Gori, uglavnom su trpjeli direktno predstavnici srpskog naroda. - Da se taktika mijenja kada je u pitanju pritisak na predstavnike Srba vidi se po činjenici da se sada pritisak vrši i na članove porodica srpskih predstavnika. Pritisak se pojačava, a to se vidi upravo i po dešavanjima u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ u Podgorici, odnosno po zahtjevu da se traži ostavka gospođe

Vučurović. Stručnjaci koji se bave dijagnostikom i liječenjem ljudskog uma ne bi imali mnogo muke da daju tačnu dijagnozu ovom poremećaju. Tražiti direktorici smjenu zbog ovog slučaja je slikovito objašnjeno u „Balkanskom špijunu“: „Izvini se Đuri, Đura će ti oprostiti što te je tukao“ - navodi Vraneš. Očigledno je, kako je rekao, došlo vrijeme da mnoge antisrpske grupacije gube strpljenje ili ih panika hvata zbog činjenice da su Srbi iz dana u

srpske demokratije, čiji je član direktoričin suprug - koji je i predsjednik Odbora za ljudska prava. Činjenica je da osoba od 18 godina više brine za ljudska prava od nekoga ko je 21 godinu bio u učionici, ili je predsjednik Skupštine, Odbora ili potpredsjednik Vlade za obrazovanje i nauku. Činjenica je da u iskazu žrtve nijesmo čuli nacionalne odrednice, već da to izgovaraju funkcioneri i naslućuje se u odjeku pisma dijela nastavnika.

Kako je moguće da u jednom kolektivu jedan dio zna, a jedan ne za seksualno zlostavljanje koje je prijavljeno? Moguće je u onom u kome profesori aplaudiraju direktorici na izjave da je žrtva i meta ona i Gimnazija. U onom u kojem se profesori s visine obraćaju novinarima, i iz kojeg se širi poruka da je javnosti milo da se sve ovo događa

I tako, seksualno uznemiravanje učenica se polako davi u kanalizaciji političarenja. Tu niko ne preuzima odgovornost, niti je koga briga za prave žrtve. Direktorica je rekla da nije znala za procedure, da nije ona dovela profesora, da je ona zapravo žrtva... Političari kažu da je to zbog toga jer je Srpkinja i staju joj u zaštitu funkcije.

A što ćemo sa Sarom i ostalim djevojkama? Što su one? Samo žrtve koje nijesu dovoljno velike i značajne da plivaju po površini septičke jame zvane dnevna politika.

U stvari, svi koji imaju težinu građanskog i profesionalnog dostojanstva – tonu. Đe nam je dno, pita Sara. •

dan sve bolje organizovani i „da sve odlučnije brane osnovna ljudska prava koja im Ustavom pripadaju“. - Očigledno je da maske padaju i da se neki nikako ne mogu navići da su Srbi konačno ravnopravan narod u Crnoj Gori i da imaju svoje predstavnike u izvršnoj vlasti. Kao društvo treba da se ozbiljno zapitamo

kuda idemo kada uopšte dozvoljavamo da nekakve moralne nakaze i bijede, intelektualne olupine, razni magovi, daju sebi za pravo da dovode u pitanje dignitet jedne istinske intelektualke koja je najelitnijoj podgoričkoj školi vratila stari sjaj koji su neke njene prethodnice svele na najniže grane - kazao je Vraneš. R.P.

Piše: Jelena MaRtinović

Sa protesta ispred Gimnazije

Dario Vraneš pv portal

Ombudsman upozorava da se seksualno uznemiravanje đaka ne prijavljuje u dovoljnoj mjeri, te da broj predmeta koje ima ta institucija nije odraz pravog stanja

Za deset godina prijavljena tri seksualnog zlostavljanja učenika

PODGORICA - Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u posljednjih deset godina zabilježio je tri slučaja seksualnog zlostavljanja učenika/ica od nastavnog kadra. Iz te institucije su kazali Pobjedi da, imajući u vidu osjetljivost predmeta i zaštitu najboljeg interesa djeteta, prije svega prava na privatnost, nijesu objavljivali sadržinu mišljenja koja su donijeli o predmetima.

Istakli su da seksualno nasilje i uznemiravanje predstavlja teži oblik nasilja i iskorišćavanja djece, ali na osnovu raspoloživih podataka primjećuje se da se ne prijavljuje dovoljno. Dodaju da stoga i relativno mali broj predmeta koje je Zaštitnik imao u radu ne može predstavljati adekvatan odraz situacije kada je ovo djelo u pitanju. - Zaštitnik je u prethodnom periodu imao određena postupanja koja su se odnosila na prijave seksualnog uznemiravanja odrasle osobe prema djetetu, kako u okviru obrazovnih ustanova, tako i u drugim okolnostima. Napominjemo da ovi predmeti nijesu brojni (za posljednjih deset godina tri predmeta koja su se odnosila na situacije u obrazovnom sistemu). Tokom postupanja Zaštitnika bilo je slučajeva da su nadležni organi postupali promptno i postupci kod Zaštitnika su obustavljeni, a bilo je i predmeta u kojim su upućivane preporuke. Imajući u vidu specifičnost, odnosno osjetljivost predmeta i zaštitu najboljeg interesa djeteta, prije svega prava na privatnost, Zaštitnik nije objavljivao sadržinu tih mišljenja, a u pomenuta tri slučaja radilo se o seksualnom zlostavljanju učenika/ca od nastavnog kadra – kazali su iz ove ustanove.

Ispred jedne od podgoričkih škola Postoji čitav niz procedura i adresa koje djecu štite i koje im omogućavaju da prijave svaki vid nasilja. U školi to moraju biti odjeljenski starješina, neko od nastavnika kojem djeca vjeruju, pedagog, psiholog, direktor... Djeca se mogu povjeriti svom pedijatru, socijalnom službeniku, policiji, koristiti SOS telefon –rekao je Petar Špadijer iz Prosvjetne zajednice, dok iz Sektora za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu kažu da su važni preventivni programi i javna kampanja kako bi se stvorilo sigurno okruženje za učenike

Nema prijava u posljedNje dvije godiNe Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nije odgovorilo Pobjedi na pitanja koliko njihova statistika broji predmeta uznemiravanja djece i na koji način su, pored ostalog, oni okončani. Nijesu odgovorili ni iz Prosvjetne inspekcije. Iz podgoričkog Osnovnog suda kazali su Pobjedi da su provjerom kroz elektronsku evidenciju (PRIS) utvrdili da ne postoji posebna rubrika koja bi omogućila pretraživanje okrivljenih lica prema njihovom zanimanju. - Međutim, prema dostupnim podacima iz PRIS-a za krivič-

ne predmete, formirane pred ovim sudom, povodom krivičnih djela seksualnog nasilja nad djecom i mladima, od 1. 1. 2023. godine do 25. 11. 2024. godine nije bilo počinilaca koji su po zanimanju profesori, što je utvrđeno ručnom provjerom svakog predmeta pojedinačno, a za navedeno krivično djelo – rekla je savjetnica za odnose s javnošću Ksenija Vuksanović

Ispred podgoričke gimnazije u petak je organizovan protest nakon što je nedavno objelodanjeno da je profesor Radoman Čečović prije tri godine slao bivšoj učenici Sari Vujisić neprimjerene poruke, a da je zbog toga kažnjen tako što

mu je umanjena plata 30 odsto za jedan mjesec. Ocjenjujući da je reakcija direktorice Gimnazije Biljane Vučurović bila neadekvatna i da nije postupila po statutu škole i etičkom kodeksu, prosvjetna inspekcija je u četvrtak predložila resornom ministarstvu da razriješi direktorku. Prema proceduri, Vučurović ima rok od tri dana da se izjasni na rješenje inspekcije, nakon čega Ministarstvo donosi konačnu odluku. Jedna od organizatorka protesta Sara Vujisić saopštila je da nije zadovoljna reakcijom direktorice Vučurović, jer je ukazivala na još neke potencijalne slučajeve koji nijesu istraženi, što je

zaključila i inspekcija. Na protestu su zatražene ostavke Vučurović i Čečovića.

NužNo povjereNje u iNstitucije

Iz Sektora za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu kažu Pobjedi da je veoma važno stvaranje povoljnog ambijenta da djeca i mladi imaju povjerenja u institucije koje procesuiraju prijave seksualnog nasilja i uznemiravanja. Potrebno je, kako kažu, podići svijest o problematici seksualnog nasilja i kontinuiranom edukacijom doprinijeti kako njenom prepoznavanju tako i o mogućim načinima zaštite.

- Imajući u vidu težinu dje -

la koja su kvalifikovana kao seksualno nasilje/zlostavljanje/zloupotreba, kao i težinu posljedica koje ova djela ostavljaju na dijete, smatramo da su neophodna sistemska, multidisciplinarna, efikasna i pravovremena rješenja i reakcije svih subjekata koji rade sa djecom i za djecu. Očekivano je da su škole, odnosno psiholozi i pedagozi jedni od prvih stručnih lica kojima bi se trebalo prijaviti seksualno uznemiravanje ili bilo kakav vid neprimjerenog ponašanja nastavnog osoblja prema djeci – naveli su oni. Naglašavaju da je potreban intenzivniji rad na razvoju preventivnih programa, počev od obrazovno-vaspitnog sistema, kao i visokoškolskog sa ciljem da se stvori sigurno obrazovno i radno okruženje za učenike, studente, kao i nastavno i drugo osoblje - Važno je da ti preventivni programi u obrazovnom sistemu budu kontinuirani, prilagođeni djeci i novim oblicima komunikacija... Takođe, sprovođenjem javnih kampanja o neprihvatljivosti bilo kog oblika i nivoa seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja, što može doprinijeti pravovremenom reagovanju oštećenog/e... Mišljenja smo da je važan i rad sa počiniocima seksualnog nasilja kao dio integrativnog, sistemskog odgovora društva na nasilje – poručuju oni. Profesor Petar Špadijer, koji je i predsjednik Prosvjetne zajednice, kaže da škole moraju da budu bezbjedno mjesto za učenike. - Apsolutni ,,uslov bez koga se ne može“ je da u školama nema ni primisli o vrstama nasilja koje su prethodnih dana s pravom uzburkale javnost i takve pojave se ne smiju tolerisati. Od izuzetnog je značaja da pri obrazovanju i zapošljavanju profesionalaca koji će obavljati poslove nastavnika

Iz institucije ombudsmana podsjećaju da je stav Evorpske mreže ombudsmana za djecu (ENOC) da obrazovanje uči djecu vještinama koje mogu da im pomognu da izbjegnu zlostavljanje od strane vršnjaka, nasilje, provokacije, uznemiravanje i seksualno zlostavljanje ili ako se pak nađu u takvim situacijama da im pomognu da se zaštite i da prijave slučaj odgovornoj odrasloj osobi

u koju imaju povjerenja. - Istovremeno ENOC je apelovao na vlade svih država članica da preduzmu efikasne mjere za sprovođenje Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je izjavu ENOC mreže 2017. godine dostavio svim nadležnim organima i promovisao istu zbog važnosti kreiranja sistema

u preporučenom pravcu –kazali su oni. Ističu da Konvencija Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja (tzv. Lanzarote), koju je ratifikovala Crna Gora, ističe neophodnost kontinuiranog i usklađenog djelovanja svih relevantnih činilaca u državi sa zajedničkim ciljem, da se djeci omogući da odrastaju u zaštićenom sigurnom

okruženju, u kojem će biti slobodna.

- Crna Gora je ratifikovala Lanzarot konvenciju još 2011. godine, ali se stiče utisak da se još nijesu stekli uslovi za njenu adekvatnu primjenu i preduzimanje radnji i mjera u skladu sa standardima koje ona preporučuje. Interesantno je da sama Konvencija preporučuje samo minimum obaveznih standarda koje svaka država mora ispuniti

– precizirali su iz institucije ombudsmana. Objašnjavaju da je Zaštitnik na potrebe usklađivanja zakonske regulative i sistema podrške, koji su preporučeni samom Konvencijom, ukazivao još 2012. godine predstavljajući rezultate istraživanja Seksualno iskorištavanje djece u Crnoj Gori. - Svjedočimo činjenici da većina preporuka Zaštitnika, ni poslije više od 10 godina, nije ispunjena –kažu oni.

Navode da podatak da su službenici Direkcije za kaznenu i prekršajnu evidenciju ove godine uspješno završili unos podataka u posebnu evidenciju, odnosno Registar za lica osuđena za krivična djela protiv polne slobode učinjena na štetu maloljetnika, ohrabrujući je, ali u isto vrijeme i poražavajući, s obzirom na protok vremena od preporuke Zaštitnika kao i od obaveze koju su prihvatili ratifikacijom Konvencije Savjeta Evrope.

Potrebno je Podići svijest o Problematici seksualnog nasilja:

tri slučaja učenika

takvu osobu obučimo i u domenima pedagogije, metodike i, kako sada vidimo, neophodne etike. Ta priča o etičkim i moralnim okvirima u kojima mora da se odvija naš posao, mora stalno da bude prisutna. Ipak, naš posao se razlikuje od ostalih upravo po tome što se kod nas, uz puno povjerenje roditelja, djeca ostavljaju na duži period. Bilo kakvo narušavanje ovog povjerenja referira nepovjerenjem u cjelokupni sistem, što se ne smije dozvoliti – kazao je on. Dodaje da su školska djeca u periodu intenzivnog fizičkog rasta, ali i psihičkog razvoja. - Bilo kakva trauma u ovom periodu ima dalekosežne posljedice u formiranju njihovih ličnosti, odnosa prema odraslima, međusobnih odnosa. Mislim da je jako važno pričati o ovim pojavama da bi djeca zadržala povjerenje u škole i školstvo. Postoji čitav niz procedura i adresa koje djecu štite i koje im omogućavaju da prijave svaki vid nasilja. U školi to moraju biti odjeljenski starješina, neko od nastavnika kojem djeca vjeruju, pedagog, psiholog, direktor... Djeca se mogu povjeriti svom pedijatru, socijalnom službeniku, policiji, koristiti SOS telefon – rekao je on. Špadijer podsjeća da je predviđen čitav niz pojedinaca ili službi kojima se djeca sa pro-

Djeca ne prepoznaju rizične situacije

Sprovodeći promotivne aktivnosti, posebno kroz kampanju promocije Lanzarot konvencije među djecom i među profesionalcima, ombudsman je primijetio da djeca veoma malo znaju o tome šta je seksualno nasilje/ zlostavljanje/zloupotreba, da ne prepoznaju rizične situacije koje ih mogu dovesti u opasnost da postanu žrtve, a još manje su upoznata na koji način mogu da se zaštite i kome sve da se obrate za pomoć.

- Upravo je iz tog razloga Zaštitnik intenzivirao posjete obrazovnim ustanovama i sprovodio edukativne radionice sa djecom uzrasta od 11 do 13 godina na temu seksualnog zlostavljanja i zloupotrebe djece. Sprovodeći ovaj program, iznenađeni smo bili stepenom tolerancije djece na različite oblike seksualnog uznemiravanja putem interneta i posredstvom društvenih mreža. Između ostalog, djeca nijesu iznenađena ukoliko im neko (poznat ili nepoznat) pošalje eksplicitnu fotografiju, osjećaju gađenje (prema izjavama sa radionica i fokus grupa), ali nijesu iznenađena, te se dolazi do zaključka da se djeca olako upuštaju u ovakve vrste komunikacija i nije im strano ili neobično da prime ili pošalju sadržaj seksualne konotacije na poznate ili nepoznate adrese- kazali su oni. Dodaju da je problem utoliko teži što djeca nijesu svjesna rizika u koji dovode sebe, niti posljedica koje takve aktivnosti mogu prouzrokovati.

- Ovako stanje nam ukazuje na neophodnost organizovane i standardizovane edukacije djece od najranijeg uzrasta, u skladu sa njihovim psiho-fizičkim razvojem, o seksualnosti, različitim načinima zloupotrebe u seksualne svrhe, mehanizmima zaštite... Djeca treba da dobiju priliku da i o seksualnosti kao i svemu što ih u suštini zanima, saznaju na adekvatan i zdrav način, kroz odgovarajuće obrazovanje – naveli su oni. Podsjećaju da je Zaštitnik intenzivnu kampanju promocije Lanzarot konvencije sprovodio u periodu od 2019. do 2021. godine, a kroz redovne aktivnosti promocije garantovanih prava djeteta, nadležnosti ombudsmana i upoznavanja djece sa načinom ostvarivanja svojih prava (pristup pravdi) nastavljena je promocija i ove konvencije uz distribuciju sačinjenog promotivnog materijala u obrazovnim ustanovama i ustanovama socijalne i dječije zaštite.

Direktorica Gimnazije podnijela krivičnu prijavu, tvrdi da ne brani funkciju, već istinu

Vučurović: Neovlašćeno lice koje nema mandat glavnog inspektora sprovelo nadzor

PODGORICA - Povodom posljednjih dešavanja u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ javnosti se obratila direktorica podgoričke gimnazije Biljana Vučurović, poručujući da je podnijela krivičnu prijavu, te da su u ovom slučaju nebitne fotelje, a da je važna istina. Ona je istakla da je neovlašćeno lice koje nema mandat glavnog inspektora sprovelo nadzor.

blemom bilo koje vrste mogu obratiti.

- Godinama ove adrese i ovi brojevi bili su, u vidu plakata, istaknuti u holovima škola i pristupačni djeci. Ukoliko i pored svega ovoga bilo ko u ovom lancu ne odradi svoj posao i uništi povjerenje djece u odrasle i u sistem, to je onda sramota za cijelo društvo. Zato je, ponavljam, jako važno da se svaki nedostatak i nedosljednost u zaštiti djece odnosno učenika hitno otkrije, ukaže na njega i sankcioniše po za to predviđenim odredbama. Samo tako možemo biti ozbiljno društvo i samo tako možemo biti zaštitnici naše djece – rekao je on. Ombudsman smatra da se niz radnji i mjera mora preduzeti na svim nivoima, kako u pogledu prevencije i edukacije djece i profesionalaca, od uspostavljanja sistema podrške i pomoći djeci u dijelu prijavljivanja i ohrabrivanja da uđu u proces, obezbjeđivanja terapijske pomoći djeci i njihovim porodicama, do uspostavljanja programa rehabilitacije i resocijalizacije žrtvi.

- Takođe je neophodno raditi na unapređenju uslova za adekvatno, brzo i efikasno sprovođenje istrage i procesnih radnji u skladu sa preporučenim standardima, a sve u cilju zaštite djeteta, njegove privatnosti, ličnosti i dostojanstva kroz poštovanje najboljeg interesa dje-

teta u svakoj pojedinačnoj radnji – kazali su iz ove institucije.

Dva slučaja

preD ODT- Om

Slučaj Sare Vujisić dospio je u javnost nakon što je Centar za istraživačko novinarstvo nedavno objelodanio u formi anonimnosti detalje o njemu. Nakon toga je učenica otkrila svoj identitet i u video-formi na društvenim mrežama objasnila kroz šta je prolazila. Direktorica Gimnazije organizovala je konferenciju na kojoj je tvrdila da je sve uradila u skladu sa propisima i da se nije ogriješila. Navodila je da je učenica bila punoljetna kada je prijavila uznemiravanje, te da je njena porodica trebalo da reaguje i slučaj dalje procesuira. Iz civilnog sektora i pojedini pravnici su reagovali na njene tvrdnje navodeći da je bilo prostora da profesoru da otkaz, iako Vučurović tvrdi da po zakonu to nije mogla da učini. U nalazu Prosvjetne inspekcije, koji je u četvrtak dobilo Ministarstvo prosvjete, konstatovano je da je Vučurović preduzela mjere prema nastavniku Čečoviću, ali i da nije provjeravala navode bivše učenice Vujisić da se to dešava drugim učenicama u školi i povodom toga nije preduzela nikakve radnje. Vučurović nije podnijela prijavu školskom timu, te nije postupila u skladu sa etič-

kim kodeksima te ustanove. Inspektor je utvrdio da Vučurović nije obezbijedila pravo učenika na zaštitu i nije preduzela mjere radi prevencije vandalizma i nasilja u školi u odnosu na prijavu u tom trenutku bivše učenice Sare Vujisić 2021. godine. Vučurović nije prijavila slučaj školskom timu, a imala je informacije, i nije kontaktirala sa nadležnom službom kao što su socijalna, policija, ministarstvo... Profesor Čečović je, kako je najavljeno, na bolovanju. Nakon ovog slučaja u podgoričkoj gimnaziji se pojavila još jedna prijava protiv još jednog profesora zbog neprimjerenog obraćanja učenici u Vajber grupi odjeljenja. On je suspenovan. Roditelj i učenica su izjavili policiji da ne vide ništa uznemirujuće u spornom obraćanju suspendovanog profesora, već da na sve gledaju kao na šaljivu sadržinu.

ODT je formiralo predmet u oba slučaja.

Sa protesta ispred Gimnazije zatraženo je u petak od nadležnih da djeca budu bezbjedna u obrazovnim ustanovama i da se ne smije tolerisati seksualno uznemiravanje od strane profesora. Organizatori su saopštili da im je pristiglo više od 50 prijava đaka da su bili žrtve nasilja, te su najavili da će donosioci odluka biti upoznati o svemu. N.ĐurĐevaC

- U vezi sa najavom ministarke prosvjete, nauke i inovacija Anđele Jakšić-Stojanović da će nezavisni organ Prosvjetne inspekcije predložiti moje razrješenje zbog slučaja Sare Vujisić i Radomana Čečovića, ističem sljedeće: Moramo raditi sve što je u našoj nadležnosti, svako sa svog radnog mjesta, ali i građanski, da zaštitimo učenike od nasilja bilo koje vrste. Predatore treba izvesti na svjetlo dana, registrovati ih da nikada ne dođemo u situaciju da uđu u učionicu među djecu. Potrebno je mijenjati zakone i u njima definisati pojave koje su kažnjive. Dugo se čeka na te korake. U aktuelnom slučaju, postupala sam u raspoloživim okvirima zakona, a za sve imam dokaze - kaže Vučurović. Ona navodi odlomke iz prigovora na inspekcijski nadzor. - Da je izvršeni inspekcijski nadzor nelegitiman, odnosno nezakonit iz razloga što ga je sprovelo neovlašćeno lice koje u vremenu vršenja inspekcijskog nadzora nema mandat glavnog inspektora za prosvjetu pa time ni pravo da sprovodi predmetne radnje. Naime, dana 5. decembra 2019. godine Vlada Crne Gore -Komisija za kadrovska i administrativna pitanja donijela je zaključak kojim se dala saglasnost da se za glavnu in-

spektorku u Upravi za inspekcijske poslove postavi Lucija Adžić, profesor fizičke kulture. Zakonom o inspekcijskom nadzoru nije predviđeno da na drugi način glavni inspektor obavlja ovaj posao osim u mandatu, a njegovo djelovanje je nezakonito van mandata jer ne postoji v. d. stanje za glavnog inspektora. Dokaz je zaključak Vlade. Sporno je djelovanje inspektora koji predlaže razrješenje jer prijedlog za razrješenje direktora nije upravna mjera, a inspektor suprotno Zakonu o inspekcijskom nadzoru djeluje represivno, a ne preventivno, kako je to bio u obavezi da uradi po Zakonu o inspekcijskom nadzoru. Dakle, radila je suprotno Zakonu. Inspektorka je navela da je obavezna da predloži razrješenje direktora u slučajevima povrede zakona ili drugog propisa ili kada se ne poštuju propisani standardi i normativi, a kako kaže u slučajevima utvrđenim Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanjukaže Vučurović. Ona ističe da inspektorka nijednom nije utvrdila ili navela da je povrijeđena neka odredba Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju niti bilo kojeg drugog zakona ili propisa. - Dodatno ističe da je NESPORNO utvrdila odgovornost direktorice nepotpuno i pogrešno iznoseći činjenično stanje, dajući pogrešnu primjenu materijalnog prava i demonstrirajući nezakonitost u načinu sprovođenja postupka i ocjene dokaza. U Zakonu o opštem obrazovanju i vaspitanju navedeni slučaj koji je bio predmet inspekcijskog nadzora nije regulisan niti se može ni širim tumačenjem zakonskih odredaba prepoznati kao razlog za razrješenje direktora škole - zaključuje Vučurović. r.p.

Petar Špadijer

Siniša Bjeković

Biljana Vučurović

PREDSTAVLJANJE: Evropski institut za inovacije i tehnologiju je snažna mreža za ostvarivanje naprednih

PODGORICA - Silicijumska dolina odiše specifičnom kulturom koja podstiče inovacije i preduzetništvo. Najviše me je impresionirala otvorenost prema saradnji i razmjeni ideja. U dolini ne postoje ,,silos“ razmišljanja – svi su spremni da slušaju vaš projekat, povežu vas sa ključnim ljudima i pruže podršku. Takođe, neuspjeh se ne doživljava kao sramota, već kao dio procesa učenja. Taj pristup ,,neuspjeh nije identitet, već trenutak“ inspirativan je i predstavlja ključni faktor uspjeha ovog ekosistema.

Tim riječima je Valentina Radulović, izvršna direktorica Naučno-tehnološkog parka Crne Gore, za Pobjedu počela priču o studijskoj posjeti Silicijumskoj dolini, središtu najsavremenije industrije, koja se nalazi na jugu zaliva San Francisko u Kaliforniji.

EpicEntar tEhnologijE

Radulović kaže da je imala privilegiju da učestvuje u programu ,,Povežite se i doživite Silicijumsku dolinu“ organizovanom od strane EIT-a (Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju) za koji ju je predložio EIT Hab u Crnoj Gori. - Program je osmišljen da bi liderima inovacionih ekosistema iz Evrope omogućio da direktno upoznaju Silicijumsku dolinu, epicentar tehnoloških inovacija. Tokom šest dana intenzivnih aktivnosti (od 6. do 11. oktobra), upoznali smo se sa ključnim akterima koji su ovu regiju učinili globalnim liderom u inovacijama, posjetili značajne organizacije i univerzitete, te analizirali načine na koje akademija, industrija i talenti funkcionišu u savršenoj sinergiji. Fokus je bio na prenošenju ovih modela u kontekst evropskih zemalja, uključujući i Crnu Goru – rekla je Radulović. Govoreći o najsnažnijim utiscima o svijetu inovacija, rada i obrazovanja u Silicijumskoj dolini, naša sagovornica kaže da je najdublji utisak ostavila brzina kojom se ideje razvijaju i transformišu u komercijalne uspjehe.

- Silicijumska dolina je mjesto gdje globalne korporacije brzo usvajaju rješenja kroz pilot-projekte i saradnju sa startapima. Takođe, način na koji se inovacije podstiču kroz obrazovne programe –od osnovnog do visokog obrazovanja – i kroz kulturu koja cijeni kreativnost i preduzetništvo, veoma je inspirativan. Ovo me motiviše da podržavam slične modele u Crnoj Gori – konkretna je Valentina Radulović.

Izvršna direktorica Naučno-tehnološkog parka Crne Gore zatim ističe posebne veze između univerziteta, kompanija i talenata u Silicijumskoj dolini.

Nova šansa za aktiviranje potencijala

- Veza između univerziteta poput Stenforda i UC Berklija, velikih kompanija i talentovanih pojedinaca u Silicijumskoj dolini, funkcioniše na organski način. Akademske institucije ne samo da stvaraju istraživanja svjetskog nivoa, već i aktivno podstiču komercijalizaciju znanja i uspostavljanje startapa. Univerziteti sarađuju sa industrijom kroz inkubatore, akceleratore i zajedničke projekte. Takvi modeli su primjenjivi i kod nas kroz jačanje partnerstva između akademije, biznisa i naučno-tehnoloških parkova. Naučno-tehnološki park Crne Gore već radi na ovakvim inicijativama, ali postoji prostor za dalji razvoj – kaže Radulović.

Saradnja

Na pitanje o planovima kako da konekcije i saradnje koje je ostvarila prilikom posjete prenese u Crnu Goru, imajući u vidu da je direktorica Naučno-tehnološkog parka, naša sagovornica je konkretna da već radi na uspostavljanju mostova između Silicijumske doline i našeg ekosistema.

- Neki od kontakata koje sam ostvarila spremni su da podrže naše startapove kroz mentorstvo, pilot-projekte i investicije. Naučno-tehnološki park Crne Gore planira da kreira programe koji će mladim preduzetnicima omogućiti pristup globalnim znanjima i resursima, što je ključni korak ka razvoju inovacija u našoj zemlji.

Ona naglašava da EIT igra ključnu ulogu u povezivanju evropskih lidera inovacija sa globalnim ekosistemima poput Silicijumske doline.

- Njihov pristup integraciji obrazovanja, istraživanja i preduzetništva jasno pokazuje kako se može graditi održi-

ŠĆEPANOVIĆ: Inovacije nijesu samo tehnički proces, već zahtijevaju kulturnu promjenu i kolektivnu viziju. Ova poruka posebno je značajna za menadžere u ustanovama koje se bave obrazovanjem, naukom i inovacijama u Crnoj Gori

vi inovacioni sistem. Posebno me impresionirala njihova posvećenost kreiranju mreža koje omogućavaju razmjenu znanja i otvaraju vrata za evropske inovacije na svjetskoj sceni – zaključila je Radulović.

inSpirativno

iSkuSt vo Snežana Šćepanović , menadžerka u Fondu za inovacije Crne Gore, završila je EITov intenzivni onlajn program za menadžere inovacija u javnom sektoru. Ocjenjuje da je učešće u programu EIT InfraBooster GEA Academy 2024 bilo izuzetno korisno i inspirativno iskustvo.

RADULOVIĆ: Naučnotehnološki park Crne Gore planira da kreira programe koji će mladim preduzetnicima omogućiti pristup globalnim znanjima i resursima, što je ključni korak ka razvoju inovacija u našoj zemlji

Program je osmišljen kao intenzivni onlajn kurs namijenjen prestavnicima javnih institucija koje učestvuju u kreiranju ili implementaciji inovacionih politika. - Glavne teme obuhvatale su kreiranje strategija i mjera za podsticanje inovacija usklađenih sa strategijama pametne specijalizacije, kao i mjera za korišćenje istraživačkih infrastruktura na nacionalnom i regionalnom nivou za jačanje saradnje između akademske zajednice i industrije, efikasno korišćenje evropskih fondova za inovacije, kao i primjenu inkluzivnog modela razvoja inovacionog ekosistema – kaže Šćepanović.

Navodi da joj je program omogućio da unaprijedi znanja o načinima na koje javni sektor može biti pokretač inovacija, kao i o jačanju saradnje između akademske zajednice i privrede. Pored toga, stekla je vrijedne kontakte sa stručnjacima širom Evrope i upoznala se s najboljim praksama koje će biti od koristi u daljem radu Fonda za inovacije Crne Gore. - Jedna od najvažnijih poruka sa obuke jeste da inovacije nijesu samo tehnički proces, već zahtijevaju kulturnu promjenu i kolektivnu viziju. Ova poruka posebno je značajna za menadžere u ustanovama koje se bave obrazovanjem, naukom i inovacijama u Crnoj Gori – rekla je. Naša sagovornica smatra da je unapređenje inovacionih kapaciteta moguće ostvariti samo kroz intenzivnu saradnju, gdje resursi i ekspertiza različitih aktera doprinose zajedničkim ciljevima. Poseban značaj dat je upravljanju promjenama, koje zahtijeva proaktivno prilagođavanje novim okolnostima i postavljanje jasnih strateških pravaca. - Menadžeri treba da prepoznaju važnost otvorenog pristupa inovacijama, gdje je eksperimentisanje prihvaćeno kao nužan dio procesa, dok se neuspjeh posmatra kao prilika za učenje i unapređenje. Ovaj način razmišljanja može značajno unaprijediti inovativni potencijal institucija – kazala je Snežana Šćepanović.

Pored toga, obuka je stavila poseban fokus na korišćenju evropskih fondova i razumijevanju mehanizama za njihovu upotrebu, što je od ključnog značaja za razvoj inovacija u Crnoj Gori. Posebno ističe značaj otvorenih po-

RAZMJENA IDEJA: Valentina Radulović sa kolegama iz evropskih institucija tokom studijske posjete Silicijumskoj dolini

Snežana Šćepanović

Valentina Radulović

Privatna arhiva

EIT – zajednica obrazovanja i inovacija

Evropski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) je tijelo Evropske unije formirano sa ciljem da jača kapacitete Evrope za inovacije tako što pokreće rješenja za važne društvene izazove i njeguje preduzetničke talente, radi stvaranja održivog rasta i visoko-kvalifikovanih poslova u Evropi. EIT je takođe sastavni dio Horizont Evrope, Okvirnog programa EU za istraživanje i inovacije. EIT Hab u Crnoj Gori je formiran početkom 2024. godine, sa sjedištem na Univerzitetu Crne Gore, a sa djelovanjem na nacionalnom nivou. Rade na širenju informacija i savjetovanju o mogućnostima kako najbolje iskoristiti potencijale snažne i dinamične poslovne i obrazovne mreže kakva je EIT. - Institut podržava dina-

mična panevropska partnerstva, tzv. EIT zajednice, između vodećih kompanija, istraživačkih centara i univerziteta. Zajednice su posvećene pokretanju sistemskih promjena u Evropi i šire, fokusirajući se na ključne oblasti kao što su klimatske promjene, energija, zdravlje, hrana, proizvodnja, sirovine, digitalizacija, urbana mobilnost i kultura i kreativnost – kaže Branka Žižić, službenica zajednice (community officer) za Crnu Goru Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju. Objašnjava da, zajedno sa vodećim partnerima, EIT zajednica nudi širok spektar inovacionih i preduzetničkih aktivnosti širom Evrope: kurseve o preduzetničkom obrazovanju, usluge podrške u kreiranju i ubrzanju poslovanja i istraživačke

dataka i transparentnosti u radu, jer oni omogućavaju bolje povezivanje institucija i povećavaju povjerenje javnosti u procese inovacija. - Tokom obuke u okviru EIT InfraBooster GEA Academy 2024, imala sam priliku da se upoznam sa praksama koje su standard u zemljama EU i koje mogu biti inspirativne za unapređenje naučnih i inovacionih inicijativa u Crnoj Gori. Jedan od najvažnijih elemenata jeste intenzivna saradnja između akademske zajednice, privrede i javnog sektora, koja je ključna za uspjeh inovacija u EU. U dijelu finansiranja, Crna Gora ima prostor da proširi spektar mehanizama poput privatnih investicija i rizičnog kapitala, što bi omogućilo veći broj inovacionih projekata. Takođe, punija digitalna transformacija otvorila bi inovacioni potencijal – kaže Šćepanović.

projekte namijenjene inovacijama.

Govoreći o Habu, ili čvorištu EIT-a u Crnoj Gori, naša sagovornica kaže da je uspostavljen sa ciljem promovisanja prilika za saradnju subjekata iz Crne Gore sa partnerima u okviru EIT zajednica.

- Formirani smo početkom 2024. godine, sa sjedištem na Univerzitetu Crne Gore, a sa djelovanjem na nacionalnom nivou. Radimo na širenju informacija i savjetovanju o mogućnostima kako najbolje iskoristiti potencijale snažne i dinamične poslovne i obrazovne mreže kakva je EIT – rekla je Žižić za Pobjedu.

Govoreći o primjerima podržanih inicijativa putem EIT-a, naša sagovornica navodi da su se tokom ove godine subjekti iz Crne Gore prijavljivali na različite pozive, a za sada znamo za nekoliko interesantnih projekata koji su podržani. - Glavni grad je uključen u inicijativu za uvođenje inovacija u urbanu mobilnost (program RAPTOR), Montenegro Space Research je dobio projekat kojim će sa partnerima da obučava mlade ljude u oblasti naprednih tehnologija, nekoliko startapova je uspješno prošlo mentorski program Jumpstarter. Pored dvije priče o izgradnji kapaciteta institucija i edukaciji o kojima se čitaoci mogu upoznati u ovom prilogu, veliki broj polaznika iz Crne Gore učestvovao je u EIT obukama na različite teme, koje su izuzetno visokog kvaliteta – podsjetila je Branka Žižić

Svi zainteresovani za saradnju sa EIT-om mogu se obratiti za pomoć na imejl adresu: montenegro@ eitcommunity.eu i pratiti aktivnosti putem Linkedin stranice: EIT Community RIS Hub Montenegro.

Prilika za razvoj

Ističe važan izazov, a to je nedovoljno razvijena kultura inovacija. Kaže da u Crnoj Gori postoji rastuća svijest o značaju inovacija, ali dodatno promovisanje tolerancije na rizik i otvorenosti za eksperimentisanje može stvoriti plodno tlo za ambiciozne projekte i kreativna rješenja. Na pitanje koje su posebnosti i kvaliteti EIT obuka, Šćepanović navodi da se EIT obuke ističu po svojoj interaktivnosti, praktičnoj primjeni znanja i fokusu na aktuelnim izazovima u oblasti inovacija.

- Programi uključuju predavače iz renomiranih evropskih institucija, lidere iz indus trije i inovacione zajednice, pružajući učesnicima priliku da se upoznaju sa najboljim praksama i najnovijim trendovima. Obuke kombinuju teoriju sa praktičnim zadacima, simulaci-

EU neće ukinuti sankcije Siriji dok se ne osigura zaštita manjina i žena

Na hiljade Sirijaca vratilo se kući preko turske granice

DAMASK - Ne jenjavaju sukobi na Bliskom istoku. IDF nastavlja sa napadima na Gazu, dok nove sirijske vlasti negoduju zbog izraelskog bombardovanja njihove zemlje. Hezbolahu je Asadovim padom zatvorena ruta za naoružanje iz Irana, a Vašington traži od pobunjenika da budu pragmatični.

EU neće ukinuti sankcije prema Siriji dok nova vlast u toj zemlji ne osigura da manjine ne budu progonjene, kao i da prava žena budu zaštićena, izjavila je visoka predstavnica Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas. Kalas je rekla za Rojters da se na sastanku ministara inostranih poslova EU u ponedjeljak u Briselu, na kojem će na dnevnom redu biti situacija u Siriji, neće razgovarati o proširenju finansijske podrške toj zemlji u odnosu na pomoć koju EU već pruža preko agencija Ujedinjenih nacija.

Prema njenim riječima, Sirija ima razloga za nadu nakon pada režima Bašara al-Asada, ali postoji i rizik od neizvjesne budućnosti.

- Novi privremeni lideri Sirije dali su „pozitivne signale“, ali to nije dovoljno - ukazala je Kalas.

Rekla je da je Al-Asad odgovoran za zločine počinjene u Siriji, navodeći da bi Međunarodni krivični sud (MKS) trebalo da razmotri korake protiv njega.

Kalas je u subotu učestvovala na konferenciji u Jordanu koja je okupila regionalne i zapadne sile, a na kojoj se razgovaralo o budućnosti Sirije nakon pada režima Bašara al-Asada. Učesnici sastanka su se saglasili da prioritet mora da bude zaštita manjina u Siriji.

brzo ukidanje zapadnih sankcija nakon svrgavanja Asada. - Moramo pokrenuti politički proces koji uključuje sve Sirijce - rekao je Pedersen novinarima tokom posjete Damasku. „Taj proces očito treba da vode sami Sirijci.“

Pedersen je došao u sirijsku prijestonicu kako bi se sastao sa zvaničnicima nove privremene vlade koju su uspostavile bivše opozicione snage koje su, predvođene oružanom grupom Hajat Tahrir elŠam, svrgnule al-Asada. Sirijska vlada godinama je pod strogim sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i drugih.

jama i timskim projektima, omogućavajući učesnicima da naučeno odmah primijene u svom profesionalnom okruženju.

Naša sagovornica smatra da su edukativni programi EIT-a idealna prilika za lični i profesionalni razvoj.

- Bez obzira na nivo prethodnog iskustva, učesnici mogu značajno da unaprijede karijeru i doprinesu razvoju organizacija u kojima rade. Dodatno, fleksibilnost ovih obuka – često dostupnih onlajn – čini ih pogodnim i za najzauzetije profesionalce. Učešće u ovakvim programima nije samo korak naprijed za pojedinca, već i za širu zajednicu kojoj pripada, jer znanje stečeno kroz EIT obuke ima potencijal da unaprijedi inovacioni ekosistem Crne Gore – zaključuje Šćepanović.

r. USkokoviĆ-ivaNoviĆ

- EU je najveći donator humanitarne pomoći za Siriju - rekla je Kalas.

EU je uvela strogi režim sankcija protiv Sirije 2011. godine koje su uključivale Al-Asada, ali i sirijsku islamističku pobunjeničku grupu Hajat Tahrir al-Šam (HTS) koja je predvodila svrgavanje Asadovog režima.

Geir Pedersen, predstavnik UN-a za Siriju, pozvao je na

Nastavljaju se sukobi na Bliskom istoku

Nastavljaju se sukobi na Bliskom istoku – najmanje 20 civila, uključujući i dijete, poginulo je u izraelskim napadima širom Pojasa Gaze. IDF nastavlja da gađa vojne objekte u Siriji, što Ahmad al-Šara, vođa pobunjenika koji su zbacili Bašara al-Asada sa vlasti, smatra neprimjerenim potezom za koji nema razloga. Sa druge strane, načelnik izraelske vojske Herci Halevi tvrdi da se IDF ne miješa u dešavanja u Siriji, već da obezbjeđuje Golansku visoravan od

potencijalnih terorista. Dešavanja iz Damaska prelila su se i u susjedni Liban, gdje Hezbolah više ne može da nabavi oružje utabanom rutom od Irana preko Iraka i Sirije. Za to vrijeme, odlazeći američki državni sekretar Entoni Blinken smatra da na Bliskom istoku postoji širok konsenzus kako nova sirijska vlada mora da bude inkluzivna i da uvažava prava žena i manjina, kao i da mora da odbaci terorizam i uništi sumnjive zalihe hemijskog oružja.

Na Univerzitetu u Damasku vlada slavljenička atmosfera, nakon što je privremena vlada ponovo otvorila obrazovne institucije.

- Kampus prepun studenata. Slavimo - rekao je za Al Džaziru student Omar Nouredin . „Svi smo sanjali o odlasku režima, ali nijesmo ni zamišljali da će pasti za nekoliko dana. Ranije sam sanjao o odlasku iz zemlje što je prije moguće, ali sada je potpuno suprotno. Osjećam da bih trebao ostati u svojoj zemlji i pomoći u njenoj obnovi.“ Studentkinja Fatima Suleiman je presrećna zsbog prilike da nastavi školovanje. - Mnogi Sirijci izvan zemlje daju sve od sebe da se što prije vrate kući. Sirija je ponovo na nogama. Građani Sirije su zabrinuti za budućnost, ali nadamo se najboljem - rekla je Suleiman. Više od 7.600 sirijskih izbjeglica prešlo je tursku granicu za pet dana nakon pada Al-Asada, rekao je turski ministar unutrašnjih poslova. U objavi na društvenoj mreži X, Ali Jerlikaja je naveo da ukupan broj Sirijaca „koji su se dobrovoljno vratili iz Turske“ između 9. i 13. decembra iznosi 7.621.

Branka Žižić

Priredila: Mr. j.

Naša tema: Da li interaktivne izložbe, koje podrazumijevaju aktivnije učešće publike, predstavljaju progresivniju

Novo vrijeme traži nove ideje, ali ne i površnost i spektakl

PODGORICA - Interaktivna umjetnost više nije tek kuriozitet na marginama savremenih izložbenih praksi. Ona sve češće zauzima centralno mjesto u galerijama i muzejima, pozivajući publiku da preuzme aktivnu ulogu i na taj način preispita granice između posmatrača i učesnika, klasičnog i inovativnog.

U Crnoj Gori, kao i širom svijeta, sve je više umjetničkih postavki koje gledaoce pozivaju da ne ostanu samo pasivni svjedoci nego da istovremeno postanu i kreatori samog doživljaja. Taj dinamični pristup otvara nova pitanja. Da li nam je potrebno više ovakvih izložbi? Kako postići ravnotežu između interaktivnog i tradicionalnog? I konačno, jesu li te nove forme pomak ka dubljem razumijevanju umjetnosti ili tek prolazni trend? O ovim temama razgovarali smo sa crnogorskim likovnim umjetnicima Nikolom Radonjićem, Dijanom Lazović i Milicom Janković, rukovodiocem Muzeja kralja Nikole Vukanom Ražnatovićem i muzejskom savjetnicom u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine dr Sanjom Kojić-Mladenov. Njihova iskustva i razmišljanja pomažu nam da dublje sagledamo transformaciju izložbenog prostora u interaktivnu arenu i utvrdimo da li se pred nama zaista otvara nova etapa u razumijevanju umjetnosti i svijeta koji nas okružuje.

VIZIJE

Radonjić podsjeća da interaktivne izložbe u Crnoj Gori svakako postoje, ali bi on volio da ih bude više.

- Ove izložbe često prate tehnološke inovacije u umjetnosti, no crnogorski umjetnici se suočavaju s izazovima u produkciji i realizaciji svojih ideja. Ipak, to ih ne sprečava da pronađu načine za ostvarenje svojih interaktivnih vizija. Izložba postaje interaktivna čim posmatrač stupa u vizuelni kontakt s djelom, bilo da je djelo rađeno u klasičnim ili savremenim medijima

- kazao je Radonjić. On je naveo jedan primjer iz ličnog iskustva.

- Kao neko ko koristi savremene medije za realizaciju ideja, primijetio sam da ponekad dolazi do određenog zasićenja kompleksnošću samog koncepta. Poslije takvih perioda, osjetio sam ogromno olakšanje i zadovoljstvo posmatrajući radove kolega koji su svoje ideje realizovali u

RADONJIĆ: Interaktivne izložbe u Crnoj Gori svakako postoje, ali bih volio da ih bude više

klasičnim medijima, jer su ti radovi djelovali onako kako bi jedno umjetničko djelo trebalo da djeluje na posmatrača. Stoga, na Vaše pitanje da li konvencionalne izložbe gube publiku u eri interaktivnosti, moj odgovor je ne. Klasični mediji će uvijek imati svoje mjesto u svijetu umjetnosti, čak smatram da će, čim prođe početno oduševljenje savremenim medijima, dobiti još više na značaju - istakao je Radonjić.

Prema njegovim riječima, popularni interaktivni radovi uključuju posmatrača u samo umjetničko djelo.

- Posmatrač je uključen u sami rad, na neki način biva vizuelno dopingovan i opčinjen isprepletenom idejom i tehnologijom koja stoji iza umjetničkog djela, a u većini slučajeva i sam može da učestvuje u oblikovanju rada, što je fantastičan osjećaj. Bez obzira na sam koncept, interaktivni rad čini da posjetilac ne bude samo fizički odvojeni promatrač, već se osjeća kao dio umjetničkog procesa - kazao je Radonjić.

Dodao da je primjera mnogo - od osjećaja da ste unutar rada do toga da ste sastavni dio rada.

- Osvrnimo se na kultni interaktivni performans „The Artist is Present“ - gledate se oči u oči sa samom umjetnicom. Moćno, zar ne? - kazao je Radonjić.

TOKOVI

Lazović smatra da svi savremeni tokovi imaju svoju dobru i lošu stranu, tako da ona ne bi zanemarivala klasičan način predstavljanja.

- Doživljaj i emocija ne mogu biti drugačiji nego što već jesu

LAZOVIĆ: Sve što je novo ne mora da znači da se mora „konzumirati“ po svaku cijenu

čim se postave na papir, čvrsti materijal ili u sklopu neke video-produkcije. Taj momenat je najvažniji i on se osjeti nekad za nekoliko minuta ili odmah. Ipak, kvalitet je bitan i on će trajati kao uspomena onog viđenog. Važno je da se stvaralaštvo prezentuje na različite načine, da na našoj likovnoj sceni postoji izbor. Svaka umjetnost nađe put do svoje publike, i ona koja je vrijedna pažnje - ta će trajati - istakla je Lazović.

Prema njenim riječima, publika ne može da se izgubi sve dok postoji i jedan zainteresovani za konvencionalnu izložbu i ne bi valjalo da se smanji broj posjeta pri takvom predstavljanju.

- Svako ko je zainteresovan za neko umjetničko djelo (slika, skulptura, mural, video) na-

RAŽNATOVIĆ: Angažovanje publike je važno samo ukoliko je ono jedan od ključnih faktora izložbe

đe način da iskomunicira sa umjetnikom. Bilo bi poželjno u nastavku da na sceni budu prisutni kako klasičan način predstavljanja, isto tako i interaktivni, bez bilo kakvog eliminisanja sa scene. Sve što je novo ne mora da znači da se mora „konzumirati“ po svaku cijenu. Neka publika odlučuje i neka ima bogatu, ali kvalitetnu ponudu - rekla je Lazović. Ona naglašava da je prednost interaktivnosti u načinu predstavljanja koji je za širu narodnu masu.

- Dajem primjer. Imala sam priliku da pogledam Van Gogovu izložbu gdje je bio prikazan klasičan način slika i crteža, kao i jedna prostorija sa video-animacijom njegovih djela. Interakcija je bila u prvom planu, ali emocije ne mogu biti iste kao u prostori-

KOJIĆMLADENOV: Uvođenjem novih medija došlo je do promjene na umjetničkoj sceni

jama gdje sam doživjela nešto posebno, zahvaljujući njegovim djelima, tako da je to nešto što ću pamtiti. Međutim, publika je ta koja se smjenjivala u toj prostoriji i pokušavala da „zamrzne“ objektivom neki momenat - istakla je Lazović. Kao neko ko se isključivo bavi tradicionalnim tehnikama i pristupom radu Lazović ne smatra da se treba boriti sa interaktivnim načinom prezentovanja. - Sve je stvar umjetnika i njegove umjetnosti. I za moj rad jedino može biti drugačiji ambijent izlaganja (negdje u prirodi), a publika bi bila ta koja bi se poistovjetila s istom bez nekog posebnog djelovanja. Važno je da na sceni postoji kvalitetan izbor, podjednako priušten svima, a gledaoci će biti ti koji će praviti razliku

JANKOVIĆ: Vrijednost umjetnostiinteraktivne ili ne - jeste sposobnost da pokrene dijalog

što im više odgovara. Prisutnost interaktivnih izložbi na sceni uslovljena je različitošću umjetnika i njihovim osebenim stilom, tako da ne vjerujem da će preuzeti primat na likovnoj sceni, ali je svakako značajno da su takve prisutne - istakla je Lazović.

JEDINSTVEN UTISAK

Ražnatović smatra da klasične izložbe, misleći na one gdje je publika puki konzument informacija, odolijevaju vremenu.

- Ukoliko je zanimljiva i dinamična, ona će pronaći put do zainteresovanih posjetilaca. Međutim, to ne znači da interaktivne i konvencionalne izložbe isključuju jedna drugu. Na primjer, istorijske izložbe koje se sastoje većinom od istorijskih predmeta, koji, po

progresivniju etapu u načinu na koji se umjetnici bave svijetom

ideje, spektakl

pravilu, nemaju direktni fizički kontakt sa posjetiocima, i dalje pružaju uz propratni materijal dovoljno podataka koji treba da zadovolje zahtjeve publike - istakao je Ražnatović.

On naglašava da je prednost interaktivnih izložbi da, pored toga što utisak može da bude jedinstven za svakog posjetioca, može da varira u ponuđenim informacijama.

- Tako, ukoliko izložba pruža digitalizovani materijal kojem se može pristupiti, sam korisnik, odnosno posjetilac bira kojim informacijama želi da pristupi. Pored toga može da, za razliku od klasičnih, uključi sva čula. Tako pored tradicionalnih izložbi koje nudi audio i video materijal, u interaktivnima možemo naći npr. posude sa mirisima začina i drugih proizvoda iz evropskih kolonija (Kuća evropske istorije u Briselu) ili kutije sa raznim mineralima koje posjetilac može uzeti (Muzej Rura u Esenu). Ovime se u toku posjete i čulo mirisa i čulo dodira koriste za potpuniji utisak - rekao je Ražnatović.

Prema njegovim riječima, neki posjetioci, naviknuti na klasičan pristup izložbama, ne žele pretjeranu interakciju sa umjetnikom, instalacijom i generalno izložbom.

- Angažovanje publike je važno samo ukoliko je ono jedan od ključnih faktora izložbe. Barijera između umjetnika i publike je razbijena onog trenutka kada posjetilac doživi djelo, bio u dodiru sa njim ili ne - kazao je Ražnatović.

On je istakao da je teško reći da li interaktivne izložbe predstavljaju novu etapu u načinu na koji se umjetnici bave i razumiju svijet.

- Svakako predstavljaju novi pristup koji može dominirati izložbenom scenom. Umjetnost je u prošlosti većinom stvarana da posmatrač i/ili publika budu pasivni. Ogroman dio umjetnika i danas stvara takvu umjetnost. Tako i dok vidimo porast broja interak-

Nije dovoljno samo da uđete u galeriju i posmatrate djelo

Sanja Kojić-Mladenov smatra da su prednosti interaktivnih izložbi direktno uključivanje publike i bolji odnos koji ona može da ima prema umjetnosti.

- Društvena stvarnost i tehnologija su se promijenile. Konzument više nije isti kao što je nekada bio. Nije dovoljno samo da uđete u umjetnički prostor - stojite i posmatrate djelo. Vi kao publika težite toj bližoj povezanosti. Svi koristimo telefone, kompjutere i ta vrsta interaktivnosti sa sadržajem, da ga vi pretražujete i povezujete na svoj način, sada se zahtijeva i od vizuelne umjetnosti u određenom smislu. Važno je imati i takve izložbe koje bi bile otvorenije ka publici - kazala je Kojić-Mladenov.

tivnih izložbi, izložbe klasičnog tipa će biti i dalje prisutne na kulturnoj sceni - istakao je Ražnatović.

PUBLIKA

Kojić-Mladenov smatra je da je uvođenjem novih medija došlo do promjene na umjetničkoj sceni.

- Došlo je do izlaska iz galerijskih prostora u javne, do uvođenja novih tehnologija u umjetničku praksu i do promjena metodologije umjetničkog pristupa, gdje umjetnički rad nije samo nešto što treba da zadovolji čulo vida, već zahtijeva neku vrstu učešća samog posmatrača. Te promjene na umjetničkoj sceni dovele su do promjena u okviru muzeja i galerija i povećane mogućnosti za takvu vrstu umjetničkog sadržaja. Imali smo jedan period gdje je takva umjetnička praksa bila dominantna pogotovo kod nas u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine. Bavili smo se umjetnošću koja je bila više i konceptualna i kontekstualna. Mislim da sada paralelno egzistiraju i interaktivne i klasične izložbe. Vjerovatno su paralelno postojale sve vrijeme samo je pitanje bilo čime su se institucije više bavile - istakla je Kojić-Mladenov.

RAVNOPRAVNO

Janković smatra da pitanje interaktivnosti u savremenoj umjetnosti često podrazumijeva dva elementa koja se, iako navodno povezana, često razilaze, a to su inkluzivnost i kontemplacija. - Interaktivnost, koja podrazumijeva dublju upletenost publike u umjetničko dešavanje, postala je centralna tema određenih izložbenih formata. Ipak, njena sve veća prisutnost otvara pitanje: da li se interaktivnošću zaista razbija grani-

Tehnologija je mač sa dvije oštrice

Milica Janković smatra da je tehnologija, dominantan alat interaktivne umjetnosti, mač sa dvije oštrice. - Iako omogućava eksperimentisanje novim tehničkim pomagalima, stvarajući nove vidove umjetničkog izraza, ona zna da proguta umjetničku viziju, koja se redovno izgubi u primamljivoj, pretjerano naglašenoj tehničkoj aparaturi. Iskustvo ostaje u drugom planu, dok se publika nekritički oduševljava novim tehničkim mogućnostima savremene civilizacije - istakla je Janković.

Akteri predstave „Draga profesorice“ najavljuju večerašnju premijeru u Tivtu

U tranziciji su uvijek na udaru moral i vaspitanje

ca između umjetnika i publike i stiču nove čulne spoznaje i iskustva, ili se inkluzivnost svodi na dodvoravanje i ugađanje posmatraču površnim senzacijama, tematskim kuriozitetima ili prostim pokazivanjem novih tehnoloških mogućnosti? – istakla je Janković. Prema njenim riječima, često se posmatrači u interaktivnim postavkama svode na puke primaoce unutar unaprijed definisanih narativa. - Čini mi se da pravo sudjelovanje u djelu ili izložbi ipak zahtije va priznavanje posmatrača kao ravnopravnog stvaraoca, kome se kroz interakciju ne nameću eksplicitni stavovi i poruke. U suprotnom, interaktivne izložbe nijesu ništa drugo do servis za dostavljanje informacija, loša estetska zamjena za pravi društveni angažman ili senzacionalni ambijent koji, umjesto kontemplativnih i čulnih iskustava, donosi samo spektakl. Pitanje nije, dakle, interaktivnost kao takva, već koji tip interaktivnosti - rekla je Janković. Umjetnica naglašava da tradicionalne i interaktivne izložbe ne moraju biti suprotnosti, te da najklasičnije umjetničko djelo poziva na interakciju ništa manje nego djelo koje je smišljeno da doslovno obuhvati reakcije i učešće publike. - Sporno je to što interaktivne izložbe, umjesto da omogućavaju nova iskustva i proširuju naša čula i um, nerijetko izlaze u susret široj publici koja je, treba reći, sklonija zabavi i pukoj konzumaciji lako svarljivog sadržaja. U najboljim slučajevima, izložbe koje zahtijevaju aktivno sudjelovanje posmatrača imaju moć da stvore prostor za autentičan dijalog između umjetnosti i publike, umjetnika i društva - istakla je Janković. Ova pitanja, kako je istakla, nijesu samo izazov za crnogorsku umjetničku scenu, već i za razumijevanje savremene umjetnosti u doba tehnološkog determinizma.

- Vrijednost umjetnosti – interaktivne ili ne – jeste sposobnost da pokrene dijalog, u kome tema neće biti striktno i unaprijed definisana, i koja, samim tim, neće ni tražiti ni nuditi konačne odgovore –istakla je Janković.

A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA – Predstava „Draga profesorice“, koprodukcija tivatskog Centra za kulturu i Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja, koju je po tekstu Ljudmile Razumovske režirao Branko Ilić, biće premijerno izvedena večeras u Tivtu, a prekosjutra na Cetinju. Ovaj projekat nastao je na inicijativu Teatra mladih. Za direktora tivatskog Centra za kulturu Gorana Božovića ovaj projekat je važan jer ta ustanova kontinuirano pruža podršku crnogorskim pozorištima i nezavisnoj sceni, kao i crnogorskim umjetnicima. - Kompletan autorski tim projekta i glumačku podjelu u predstavi čine crnogorski umjetnici. Takođe, podržavamo mlade glumce, a ono što je najvažnije je da ova predstava targetira publiku koja je možda najzapostavljenija u pozorišnoj produkciji u Crnoj Gori, a to su adolescenti – kazao je Božović, prenosi CGnews. On je istakao da je riječ o vrlo ozbiljnoj temi koja se tretira ovim komadom, a to je sukob generacija i dva sistema vrijednosti između kojih je nepremostivi jaz. - Postavljaju se brojna pitanja: kako smo došli ovako duboko do krize sistema vrijednosti i krize morala, kako nam odrastaju djeca, kakav nam je obrazovno-vaspitni sistem, u što su djeca spremna da se pretvore u momentu kada treba da

iskorače iz bezbrižnog školskog života u svijet odraslih? Koje su to vrijednosti koje su poželjne, koje preferiraju, koje vještine razvijaju? Da li su beskrupuloznost podlost, bezobzirnost, korupcija, manipulativnost - ispred i poželjniji od morala, časti, obraza, plemenitosti, dobrote, vrijednog rada - rekao je Božović.

Profesor FDU sa Cetinja i režiser komada Branko Ilić istakao je da je Teatar mladih odabrao ovaj komad zato što ih se mnogo tiče. Imali su predstavu u planu već par godina ali, kako je objasnio, sada su imali pravu sreću da im domaćini budu dva najveća pozorišta u zemlji.

- Komad je nastao u ruskom tranzicionom periodu i to nas se najviše ticalo, jer smo i mi u toj fazi. A u svakom tranzicionom periodu prvo je na udaru moral, vrijednosti, vaspitanje.

Kao roditelj sam iskusio mnoge probleme školskog sistema i shvatio da je to jedan začarani krug u kome roditelji krive profesore, državu, sistem. Profesori opet krive roditelje zbog vaspitanja i ponašanja njihove djece, a onda država konstatuje da ništa nije kako treba i da nam je budućnost vrlo upitna sa takvim obrazovno-vaspitnim sistemom. I kuda onda dalje u takvoj državi ako nam budućnost polazi iz takvog sistema, pitamo se kroz komad i tražimo odgovore – rekao je Ilić, prenosi CGnews. Glumica Branka Femić smatra da se čitav tim vezao za ovaj komad nakon prvog čitanja teksta jer je inače dobar tekst preduslov za stvaranje dobrog pozorišta.

Pored nje u predstavi igraju i Miloš Kašćelan, Pavle Bogojević, Marija Maša Labudović i Milo Perović R. K.

PODGORICA - Klavirski trio ARKUS prirediće koncert večeras, u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Ulaz je besplatan. Trio u sastavu Nadežda Artamonova, violina, Aleksej Kurbatov, klavir, i Sergej Suvorov, violončelo, izvešće djela savremenih kompozitora Borisa Ljatošinskog (Trio br. 1 - 1922), Herija Valdo Vornera (Trio - 1921), Alekseja Kurbatova (Trio br. 5 - 2024) i Gevina Brajersa (Lauda con sordino - 2002).

Izvanredni ukrajinski kompozitor Boris Ljatošinski (1895 -1968) napisao je svoj prvi klavirski trio 1922. godine, u veoma teškom periodu za Ukrajinu. Taj period je dočaran u muzici trija s nevjerovatnom ekspresijom i lirizmom. Engleski kompozitor Heri Valdo Vorner (18741945) komponovao je svoj trio u isto vrijeme kada i Ljatošinski. Vorner je bio violista Londonskog gudačkog kvarteta, poznat po izvođenju programa savremene muzi-

ke. Trio br. 5 Alekseja Kurbatova (1983) je novo djelo koje je kompozitor napisao 2024. godine u Podgorici, specijalno za ARKUS trio. Djelo „Lauda con sordino“ engleskog kompozitora Gevina Brajersa (1943) nastalo je 2002. godine, za netipičan instrumentalni sastav - viola, električna gitara i klavir. To je izuzetno lijepa meditativna kompozicija koja slušaocu omogućava da zaboravi na vrijeme i prostor. Violinistkinja Nadežda Artamonova je rođena u Kijevu. Diplomirala je violinu na moskovskom državnom konzervatorijumu „Petar I. Čajkovski“. Laureat je međunarodnih takmičenja, nastupala je u prestižnim koncertnim dvoranama. Kompozitor i pijanista Aleksej Kurbatov je diplomirao na katedri za kompoziciju i klavir na moskovskom državnom konzervatorijumu „Petar I. Čajkovski“. Kao pijanista je nastupao širom svijeta. Izdao je nekoliko CD-ova za različite izdavačke kuće. Violončelista Sergej Suvorov rođen je u Moskvi 1984. u muzičkoj porodici. Nastupao je na scenama u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi. Osvojio je prve nagrade na međunarodnim takmičenjima. R. K.

Scena iz predstave „Draga profesorice“

D. Miljanić

Koncert klasične muzike u Podgorici

16. decembar

Povodom 80 godina od oslobođenja Podgorice, u Bemaks areni održan veliki koncert KIC pop hora i prijatelja „Bez dileme – antifašizam“

Povodom 80 godina od oslobođenja Podgorice u Drugom svjetskom ratu, KIC pop hor, sa prijateljima, organizovao je sinoć u ,,Bemaks areni“ veliki koncert „Bez dileme – antifašizam“.

Sinoćnji spektakl, koji je odličnom atmosferom ispunio salu Bemaks arene, bio je njihov 45. koncert iz projekta partizanskih, revolucionarnih i antifašističkih pjesmama, kojima baštine i promovišu neprolazne vrijednosti slobodarstva, mira i pravde, jednakosti među ljudima, herojske tekovine Narodnooslobodilačke borbe i civilizacijske vrijednosti antifašizma. Zajedno sa gostima koncerta, poznatim muzičarima, prijateljima, građanima i građankama svih generacija pjevali su pjesme kao što su: ,,Bilećanka“, ,,Mlada partizanka“, ,,Uz maršala Tita“, ,,Komandant Sava“, ,,Bela, ćao“, ,,Računajte na nas“, ,,Odiseja“, ,,We Will Meet Again“... Sa ovog mjesta poslali su snažnu poruku da je naš glavni grad prijestonica antifašizma ovog dijela Evrope i svijeta.

JUBILEJ

Pjesmom podsjetili na slavnu istoriju Podgorice

Zajedno sa gostima koncerta, poznatim muzičarima, prijateljima, građanima i građankama svih generacija, KIC pop hor pjevao je pjesme kao što su: ,,Bilećanka“, ,,Mlada partizanka“, ,,Uz maršala

Tita“, ,,Komandant Sava“, ,,Bela, ćao“, ,,Računajte na nas“, ,,Odiseja“, ,,We Will Meet Again“... Svi zajedno poslali su snažnu poruku da je naš glavni grad prijestonica antifašizma ovog dijela Evrope i svijeta

Himnom Crne Gore, u pratnji orkestra Vojske Crne Gore, KIC pop hor je započeo sinoćnje druženje. Na himnu bivše Jugoslavije ,,Hej, Sloveni“, kao i na crnogorsku ustali su svi posjetioci. Zajedno sa brojnom publikom svih generacija zapjevali su ,,Crna Goro, kapljo vode“. Predvođeni Božom Bulatovićem svi uglas pjevali su našem gradu - ,,Podgorice, stara damo“, a onda su prateći raskošan glas Bojana Marovića zapjevali ,,Oj, đevojko, drugarice, a zajedno sa Tanjom Šeter ,,Druže Tito“. Na ovom veličanstvenom događaju učestvovalo je više od 150 izvođača, sa kojima su muziku stvarala četiri dirigentaZoja Đurović, Ivana Vlajnić, Milo Belević i Ana Klepić U susret 19. decembru, povodom velikog i važnog jubileja Podgorice, gosti KIC pop hora na koncertu „Bez dileme – antifašizam“ bili su i dječji hor ,,Zvjezdice“, Akademski centar narodnih igara i pjesama ,,Iskra“, kao i muzičari Tina Džankić, Nina Strugar, Radojica Stanković, Petar Martinović (solista hora „Luča“ sa Cetinja). Solisti KIC pop hora Anđela Mićović, Igor

Đurić i Mladen Begović sa popularnim podgoričkim horom pjevali su neprolazne melodije iz partizanskog repertoara: ,,Bilećanka“, ,,Teče Tara“, ,,Mlada partizanka“, ,,Oj, đevojko, drugarice“, ,,Konjuh planinom“, ,,Uz maršala Tita“, ,,Komandant Sava“, ,,Ivo Lola“, ,,Moša Pijade“, ,,Bela, ćao“, ,,Padaj silo i nepravdo“, ,,Kaćuša“, kao i ,,Računajte na nas“, ,,Odiseja“, ,,We Will Meet Again“ i brojne druge.

TRADICIJA

Voditeljka programa Tijana Perović podsjetila je da je popularni podgorički KIC pop hor, koji radi u okviru NVO Kutak, za sedam i po godina postojanja održao više od 120

koncerata širom Crne Gore i regiona - u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Skoplju, Subotici, Vrbasu, Jajcu, Prijepolju, Konjicu, Puli, na Tjentištu. Sinoćnji spektakl u ,,Bemaks areni“, dodala je, bio je njihov 45. koncert iz projekta partizanskih, revolucionarnih i antifašističkih pjesmama, kojima baštine i promovišu neprolazne vrijednosti slobodarstva, mira i pravde, jednakosti među ljudima, herojske tekovine NOB-a i civilizacijske vrijednosti antifašizma.

Menadžerka KIC pop hora i kreativna i izvršna direktorica projekta „Bez dileme –antifašizam“ Snežana Burzan-Vuksanović kazala je da

je ovaj koncert poklon hora našem gradu.

- Svi smo presrećni što možemo našoj Podgorici za rođendan na ovako važan jubilej da poklonimo koncert. U na šem glavnom gradu smo nastupali skoro 20 puta. Nastavićemo i dalje sa puno ljubavi i entuzijazma, slobodarski i volonerski da pjevamo našem gradu i širimo ljubav među ljudima – poručila je Burzan-Vuksanović, koja je iskazala veliko zadovoljstvo što su po prvi put nastupili u ,,Bemaks areni“ i zahvalila se svima koji su učestvovali i pomogli u organizaciji koncerta. Ulaz je bio besplatan, a suorganizatori koncerta su Matica crnogorska, Savez udruže-

Podgorički pazar počinje večeras na Trgu nezavisnosti

Izgradnja bulevara na mjestu Ulice Vojislavljevića na Zabjelu trebalo bi da počne na proljeće naredne godine – izjavio je za Pobjedu v. d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Dragan Senić. Podsjetivši da je ovaj veoma važan posao za glavni grad na tenderu koji je raspisala Uprava za saobraćaj dobila građevinska kompanija ,,Štrabag“ (Crnagoraput), Senić je kazao da Glavnom gradu preostaje da riješi imovinsko-pravne odnose u ovoj ulici. Kompanija ,,Crnagoraput“ jedina se prijavila na tender za izgradnju bulevara Vojislavljevića koji je sredinom septembra raspisala Uprava za

saobraćaj, a koja je troškove izgradnje bulevara sa četiri trake, dužine oko 3,2 kilometra, procijenila na oko 14,5 miliona eura (sa PDV-om). U odluci, koju je Uprava za saobraćaj objavila na sajtu Crnogorskih elektronskih javnih nabavki, vidi se da je kompanija ,,Crnagoraput“ ponudila 11.922.590 eura, dok je Uprava za saobraćaj javnim pozivom tražila 11.981.000 eura (riječ je o iznosima koji ne uključuju PDV).

Bulevar Vojislavljevića imaće četiri trake, tri kružna toka, uređene trotoare, kao i biciklističke staze. Javnim pozivom predviđeno je da se radovi izvode na dionici dugoj 3,2 kilometra, od kružne raskrsnice u Ulici 4. jula do mosta

preko rijeke Morače (u blizini kružnog toka koji razdvaja puteve za Nikšić i Cetinje). Uprava za saobraćaj dala je rok od 18 mjeseci za završetak ovoga posla. Rekonstrukcija ove prometne ulice u saobraćajnicu bulevarskog tipa trebalo bi

da riješi dugodišnji problem sa saobraćajnim gužvama. Raspisivanju tendera prethodio je sporazum o sufinansiranju, koji su potpisali Uprava za saobraćaj i Glavni grad. Prema tom sporazumu, Uprava za saobraćaj će finansirati izgradnju bulevara sa saobraćajnom signalizacijom, a obaveza Glavnog grada je izrada elaborata za eksproprijaciju zemljišta, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i finansiranje komunalne infrastrukture.

I. M.

Peto izdanje Podgoričkog pazara svečano će biti otvoreno večeras u 19 sati na Trgu nezavisnosti, a trajaće do 15. januara.

- Svakog dana, tokom trajanja manifestacije, biće organizovan muzički program. Na dan otvaranja, 16. decembra, nastupiće Sevdah Baby i Ivana Vladović, 18. decembra očekuje nas nastup legendarne grupe ,,Van Gogh“, 19. decembra, na Dan Podgorice nastupa grupa ,,Galija“. Za 31. decembar odlučili smo da damo prostor crnogorskim izvođačima

i bendovima, a program počinje u 13 časova - nastupaju Kuba i Kira bend, zatim Four seasons, L’ombelico, Vokalno instrumentalni sastav Tetra i ,,Crveno i crno“, najavili su iz Glavnog grada. Kako dodaju, 1. januara očekuje nas nastup poznatog muzičkog sastava ,,Hari Mata Hari“, a 6. januara biće upriličen koncert Dejana Petrovića i Big Benda. - Ovo su samo imena nekih od izvođača koji očekuju sve posjetioce i naše sugrađane tokom Podgoričkog pazara. Tokom svake večeri manifestacije posjetioci će biti u pri-

Bulevar Vojislavljevića na Zabjelu će graditi kompanija ,,Crnagoraput“

SJEĆANJE NA SLOBODARSKU ISTORIJU: Sa koncerta

d. M al I d žan

Brojna publika u Bemaks areni

d. M al

Bez antifašizma

nema ni Crne Gore

Koncertu u ,,Bemaks areni“ prisustvovali su i članovi SUBNORA Crne Gore i UBNORA Podgorice. Ovim povodom, predsjednik UBNORA Podgorica Boro Banović istakao je da je 19. decembar dan koji građani Podgorica nikada ne smiju zaboraviti. - To je dan kada je vojnik napustio naš grad, a sa njim i oko 7.000 domaćih izdajnika koji su bili tu ili u okolini i terorisali nedužne građane. Današnji koncert KIC pop hora i prijatelja posvećen 80 godina od oslobođenja Podgorice kruna je njihove posvećenosti antifašizmu i slobodarskim idejama. Zaslužuju sve čestitke UBNORA Podgorica, organizacije koja je opredijeljena na čuvanju tekovina NOB-a i antifašizma. Ostajemo na tom tom kursu, jer bez antifašizma nema ni Crne Gore – poručio je Banović.

nja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore i Udruženje boraca NOR-a i antifašista Podgorice, uz podršku Sekretarijata za kulturu Podgorice i donatora koncerta, podgoričkih firmi i pojedinaca. Među brojnim građanima svih generacija na sinoćnjem druženju u Bemaks areni bili su ambasadori inostranih zemalja, predstavnici društveno-političkog života, ljudi iz svijeta kulture, nauke, sporta, obrazovanja… I. M.

nezavisnosti

lici da uživaju u raznovrsnom muzičkom programu… Ova, sada već tradicionalna, manifestacija nas obavezuje da iz godine u godinu unapređujemo svaki segment organizacije, da se trudimo da zadovoljimo svačiji muzički ukus i sve generacije. Tako će biti i ovoga puta, potrudili smo se da kroz zanimljive programe oživimo na pravi način Trg nezavisnosti i centar Podgorice. Kroz nastupe lokalnih, ali i regionalno poznatih izvođača i bendova, di-džejeva, ali i kroz pažljivo biran program za našu najmlađu i najbrojniju publiku – poručuju iz Glavnog grada, uz podsjećanje da su montažne kućice i ove godine ustupljene besplatno privrednicima koji su ispunili sve uslove koji su bili predviđeni konkursom, te da nas nas, osim muzičkog i zabavnog programa, očekuje i bogata gastronomska ponuda i različiti proizvodi koje se mogu kupiti. I. M.

U SLAVU LJUDSKOSTI: Održana donatorska akcija u Hotelu ,,Podgorica“, manifestaciji se pridružila i Pobjeda

Emocije i podrška za Jelenu i Alana

Donatorsko veče, posvećeno našim malim herojima - Jeleni Ceković (11) i Alanu Hadžiću (8), uvjerilo nas je da zajedno možemo sve. To nije bilo samo veče humanitarne akcije, već slavlje ljudskosti, zajedništva i srčanosti koji su pokrenuli cijelu salu, ali i mnoge koji su bili spriječeni da budu sa nama –poručila je u ime organizatora Bisera Mustafić

Hotel ,,Podgorica“ bio je u četvrtak veče (12. decembra) dom ljubavi, humanosti i nesalomive vjere u dobro.

- Donatorsko veče, posvećeno našim malim herojima, Jeleni Ceković (11) i Alanu Hadžiću (8), uvjerilo nas je da zajedno možemo sve. To nije bilo samo veče humanitarne akcije, već slavlje ljudskosti, zajedništva i srčanosti koji su pokrenuli cijelu salu, ali i mnoge koji su bili spriječeni da budu sa nama – poručila je u ime organizatora Bisera Mustafić

ZAJEDNIŠTVO

Iako su, prilikom organizacije, želje bile skromne, Mustafić ističe da je ovaj događaj prevazišao sva njena očekivanja. - Skupili smo 5.000 eura, ali je poenta da smo skupili mnogo više od novca. Možda će neko reći da nije mnogo, ali ja kažem – ogromno je! Jer nije to samo novac. To je pet hiljada poruka ljubavi, uzdaha nade, dokaza da su ljudi još ljudi –poručuje Mustafić. Jedna od onih koja nije mogla prisustvovati ovoj večeri, a koja je pomogla u organizaciji i podržala ovu humanu akciju, ističe organizatorka, jeste Zoja Bojanić-Lalović - Neizmjerno sam joj zahvalna zbog njene angažovanosti da nam obezbijedi salu u Hotelu ,,Podgorica“ i putem telefona prati i uživa sa nama… Tu je svakako i moja Branka Šćepanović-Popović, kralji-

ca crnogorske pjesme, iako u Beogradu, bila je sa nama, šaljući poruke, podršku i ljubav. Skupili smo srca koja kucaju kao jedno. Skupili smo ruke koje ne odustaju – poručuje Mustafić. Iskoristila je priliku da zahvali svima koji su bili dio ove večeri.

- Hvala Dušanki, Jeleni, Kalini, Dariji, mojoj unuci Hani, Kseniji, Mileni i Dušku – vi ste heroji večeri. Hvala Žutom, Zdravku, Jadranki, Tanji, Esadu, Deju, Raju, doktoru Nerminu Abdiću – vi ste snaga koja pokreće ljude. Hvala Milijani Vešović, Ljiljani Simonović, Ljiljani Leković i mojoj Sabini Jovićević. Hvala onima čija se imena možda nijesu čula, ali su njihova djela odjekivala. Hvala svima koji su donirali, pisali poruke, pružili podršku. Vaše riječi, vaša djela i vaša ljubav – to su temelji na kojima gradimo bolje sjutra –kazala je Mustafić. Iskazujući zahvalnost medijima koji su propratili i naja-

vili ovo veče, posebno je istakla našu koleginicu Radmilu Uskoković-Ivanović i naš dnevni list - Nova Pobjeda, koji je donirao novac ovom prilikom.

Zahvalila se na podršci i ,,Aromi“, ,,Batari“, Seki Tomičić, Boru Zekiću, ,,Naši prom“ Ivanu Martinoviću i svima koji su na bilo koji način pomogli.

- Dobro se ne traži – dobro se stvara. U svakom pogledu, u svakoj riječi, u svakoj pjesmi i u svakoj ruci koja se podigne za drugog. U četvrtak veče smo to dokazali. I znajte, nastavljamo. Jer, dobro se dobrim vraća – poručila je Mustafić, koja se posebno zahvalila i ,,izuzetno ljubaznom i predivnom osoblju Hotela ,,Podgorica“.

LJUBAV

Veče je otvorila Dušanka Živković toplim riječima koje su goste uvele u priču koja je uslijedila. Na scenu je stupila ,,piperska odiva“ - Jelena Obradović, koja je kroz kratkometražni film ,,Budi

Skupili smo 5.000 eura, ali je poenta da smo skupili mnogo više od novca. Možda će neko reći da nije mnogo, ali ja kažem –ogromno je! Jer nije to samo novac, to je pet hiljada poruka ljubavi, uzdaha nade, dokaza da su ljudi još ljudi –poručuje Mustafić

Životne priče mališana prožete borbom, hrabrošću i težnjom ka vedrijim danima

U ime organizatora ove donatorske večeri, Bisera Mustafić je istakla da je svaki doprinos veliki i da je dragocjena ruka podrške, jer predstavlja korak bliže Jeleninoj i Alanovoj nadi za bolju budućnost i olakšanje na njihovom teškom putu.

Životne priče Jelene Ceković (11) i Alana Hadžića (8) su prožete borbom, hrabrošću i težnjom ka vedrijim danima, uprkos velikim izazovima za njihove male godine. Jelena živi sa majkom, samohranim roditeljem, suočava se sa Alstromovim sindromom, cerebralnom paralizom i paralitičnim poremećajima koji joj otežavaju svakodnevicu i njen mali život.

Alan, takođe mali junak, živi sa sestrom, bratom i roditeljima kao podstanar u skromnim uslovima. Njegova borba sa rijetkim Smith-Magenis sindromom nosi sa sobom mnoge zdravstvene probleme - od srčanih mana, poteškoća s bubrezima, gubitka sluha i skolioze do kognitivnih i ponašajnih izazova. Uz sve te prepreke, Alan i njegova porodica svakodnevno ulažu ljubav i energiju da mu osiguraju dostojanstven i ispunjen život, iako nailaze na velike prepreke.

human“ prezentovala priču o prijateljstvu, humanosti i snazi zajedništva ispunjenu najčistijim dječjim emocijama. - Taj film nije bio samo kadar za gledanje, već poruka za dušu. Poruka koju su naša djeca izgovorila iskreno, onako kako samo ona to umiju – istakla je Mustafić. Iskazala je zadovoljstvo što je ova priča propraćena snažnim i dugotrajnim aplauzom, kao i zbog nepredvidivog trenutka kada je Obradović izašla na scenu i podigla atmosferu i zapjevala: ,,A zar nije štos, životu razbit nos, da osjeti on kako boli tvoj đon!“ - Kada se Jelena Obradović lati mikrofona, sve postaje nepredvidivo. Uz osmijeh je izazvala dr Nermina Abdića riječima: ,,Doktore, Romanija“. Pristao je, iznenađen, ali spreman. Glasom je pokorio

sa bisernim srcem

Tanja Šeter je u ime kolega muzičara poručila da su za Alana i Jelenu srcem i sa ljubavlju pjevali. Iskazala je nadu da su bar tračak radosti unijeli u njihove male - velike živote. - Bisera Mustafić je uvijek tu kad treba pomoći, Bisera sa bisernim srcem – poručila je Šeter, iskazujući na ovaj način zahvalnost organizatorki ove, ali i brojnih drugih humanitarnih akcija.

publiku, srcima ovladao. Njegova pjesma bila je pečat na već veličanstvenu noć – istakla je Mustafić. Da donatorsko veče dobije i umjetničku dimenziju doprinijeli su muzičari koji se redovno odazivaju plemenitim pozivima. Jedan za drugim, ređali su se glasovi koji su ispisali priču o ljubavi prema Crnoj Gori i ljudima: Šukrija Žuti Serhatlić, Zdravko Đuranović, Tanja Šeter, Esad Merulić, Dejan Škuletić, Jadranka Barjaktarović, Rajo Simonović sa svojim orkestrom, Duško Lazović. Specijalne gošće bile su ,,princeza od Cuca“ - Milena Perović, Darija i Kalina Obradović, Hana Jovićević i Ksenija Jovetić

- Ovo je bila proslava zajedništva. Svaka pjesma bila je ruka pomoći, svaki glas – most solidarnosti… Oni su temelj društva, ljubav, solidarnost. Oni su snaga koja pokreće humanost. Oni su muzički umjetnici koji obasjavaju naš grad i Crnu Goru – zaključila je Mustafić, uz napomenu da nema dovoljno riječi kojima bi se moglo opisati veličanstveno veče koje je organizovano za Jelenu Ceković i Alana Hadžića.

IGOR MITROVIĆ

KAD HUMANOST SPOJI: Sa donatorske večeri u Hotelu ,,Podgorica“

Bisera Mustafić

Derbi poražen u „Morači“ od Crvene zvezde u 12. kolu ABA lige

Jedna loša četvrtina oduzela nadu

PODGORICA – SC Derbi i u devetom pokušaju nije uspio da savlada Crvenu zvezdu, koja je ostala jedini tim protiv kojeg „studenti“ nijesu slavili u više od tri sezone u ABA ligi. Šampion ABA lige je pobijedio u „Morači“ sa 89:81, za 10. trijumf u sezoni regionalnog takmičenja, dok je tim Petra Mijovića, koji je podbacio jedino u trećoj četvrtini, upisao osmi poraz, četvrti uzastopno.

Zahvaljujući raspoloženom Luki Bogavcu , SC Derbi je odlično otvorio meč. U prvoj četvrtini, u kojoj su oba tima ubacila po četiri trojke, gosti iz četiri pokušaja manje (6-10), bek „studenata“ je upisao 10 od prvih 13 timskih poena (po dva koša za dva i tri poena), pa je najzaslužniji što je domaćin vodio do šest razlike (8:2), a posljednji put na 13:12. Gosti

ćin je prišao na pola koša minusa (30:29). Dva minuta kasnije, Mirković je poentirao iz kontre, pa je SC Derbi ponovo poveo (35:34), ali je napadački stao u posljednja dva i po minuta, što je šampion ABA lige iskoristio i do odmora stigao do šest poena prednosti (42:36). Crvena zvezda je pitanje pobjednika riješila u trećoj četvrtini (29:18) nakon koje je stekla nedostižnih 17 poena prednosti (71:54), a vodila je i 19 razlike (71:52). Gosti su u ovom kvartalu ubacili čak šest trojki (domaćin nijednu), odnosno, 18 poena sa perimetra, koliko SC Derbi ukupno u ovoj dionici. Interesantno je da su Podgoričani u prve tri četvrtine imali jednak broj poena u napadu (po 18), ali su u trećem periodu igre odigrali najslabije u odbrani, što ih je na kraju skupo koštalo.

SC Derbi se raspucao u posljednjoj četvrtini, ubacio je 27 poena (tri trojke), ali je zaostatak bio preveliki za preokret. ,,Studenti“ su najbliži bili na dva minuta i 11 sekundi prije kraja, kada je Bogavac pogodio trojku za ,,minus sedam“ (85:78)… Sjajan meč odigrala su dvojica mladih igrača SC Derbija – Luka Bogavac je upisao 23 poena (6-5 za dva, 6-4 za tri poena), a David Mirković 17 poena i 10 skokova, uz po dvije asistencije i ukradene lopte.

Nemoć

SudarNil 15

Pavlićević 3

AnđušićBogdanović 4

HadžibegovićVučeljićGrbović 5

Nikolić 7

Drobnjak 7 Bogavac 23 Mirković 17

Sudije: Radojković, Majkić i Vovk.

81 89

Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 1.520. (18:24, 18:18, 18:29, 27:18)

su prvi put poveli košem NikoleKalinića za 12:11, ali su serijom 9:0 preokrenuli na 21:13, na minut i 46 sekundi do kraja. Stigao je i odgovor ,,studenata“, preko Davida Mirkovića i Andrije Grbovića (trojka pod faulom, uz promašeno dodatno bacanje) za 21:18, ali je dionica završena trojkom Nedovića za ,,plus šest“ gostiju (24:18).

Miler-Mekintajer 9 Kenan 11 Davidovac 2 MitrovićKalinić 12 Dobrić 2 Bolomboj 4 Daum 16 Petrušev 4 Gedraitis 4 Nedović 8 Dos Santos 17

Sa dva uzastopna koša, Zvezda je početkom druge četvrtine prvi put stigla do dvocifrene prednosti (28:18), a sigurnu prednost je čuvala u prvih nešto više od četiri minuta (do 30:21). Tada su ,,studenti“ zaigrali čvršće u odbrani, a nakon koša Erika Nila, te trojki Mirkovića (sedam poena u ovoj dionici) i Bogavca, doma-

– Mislim da je bolji tim zasluženo slavio. Imali smo dobrih momenata, ali i određenih padova, ali te padove u ovakvoj razlici u kvalitetu kreira bolji tim agrsivnošću i napadačkim ekstrakvalitetom. Generalni utisak poslije svih 40 minuta je više nego solidan. Borili smo se, nijesmo se predavali ni u situacijama kada neke naše odbrane nijesu bile krunisane do kraja. Zvezda je na ekstrakvalitet Kenana, Kalinića i Nedovića uspjela da ubaci neke trojke kada smo primali na 8-9 razlike. Ponavljam, utisak je dobar i ovo je nešto što izuzetno znači ovim mladim momcima. Kada budemo svodili račune u sezoni, mislim da baš će zbog ovakvih utakmica ovi mladi igrači imati benefite – rekao je Petar Mijović, trener SC Derbija. SC Derbi naredne subote gostuje Cedevita Olimpiji.

S. JONČIĆ

Budućnost Bemaks i Sea Stars izborili prolaz među osam najboljih u WABA ligi do 17 godina Ekspresno do Superlige

PODGORICA – Budućnost Bemaks i Sea Stars igraće u Top8 fazi WABA lige za košarkašice do 17 godina. Oba crnogorska tima upisala su po dvije pobjede u Banjaluci (savladali Feniks i Trešnjevku), pa će krajem januara i početkom februara u Gradiškoj biti učesnici Superlige, gdje su prolaz iz grupe B izborili još Crvena zvezda i Banovići, te Celje, Janjina, Ježice i italijanska Futurosa iz grupe A. Budućnost Bemaks nakon što je prvi dan savladala Trešnjevku

80:60, imala je lak zadatak protiv domaćeg Feniksa – 86:52. Najefikasnija bila je Marija Sekulović sa 17, uz 6 ukradenih lopti, 5 skokova i 3 asistencije za indeks 24, Milena Vujović i Lora Vukčević dodale su po 14, dok je Milena Bijelović postigla 10. U strijelce su se upisale još Blanka Jovović 7, Anđela Janković 6, Anđela Sekulić 5, Valerija Nagornaja i Tatjana Jovović po 4, Martina Terić 3, Ana Jovović 2. Time je Budućnost ligaški dio završila sa skorom 6-1. Sea

Stars je protiv direktnog konkurenta za četvrto mjesto u grupi i prolaz savladao Trešnjevku 69:64 i to nakon velikog preokreta u posljednjoj dionici. Mila Kovačević postigla je 19, uz 10 skokova i 5 asistenci-

ja, za indeks 32. Maša Praščević dodala je 17, uz 7 skokova, 6 ukradenih lopti, a dvocifrena je bila još Mia Bajo – 16. Doprinos su dale i Anja Adžć 9, Vanja Kaluđerović i Sofija Vučković po 4. R. P.

Mornara u Dubaiju

PODGORICA – Dubai nije bio rival protiv kojeg je Mornar Barsko zlato mogao da nadoknadi nešto od propuštenog u prethodnim kolima – Barani su ubjedljivo poraženi u gostima od debitanta u ABA ligi sa 104:66, pa su i nakon 12. kola ostali posljednji na tabeli sa samo jednom pobjedom i 11 poraza.

Dubai je zabilježio devetu pobjedu, četvrtu na pet mečeva kod kuće, i tako ostao u vrhu tabele regionalnog takmičenja. Za Mornar je važnija naredna utakmica u ,,Topolici“ 23. decembra protiv Zadra, kada će timu Mihaila Pavićevića trebati pobjeda da se ,,prodrma“ u borbi za opstanak. Zahvaljujući dobrim procentima šuta (9-5 za dva, 6-3 za tri poena), Mornar je odolijevao u prvoj četvrtini, iako je vodio samo dva puta (3:0, 12:10). Serijom 10:0, domaćin je za minut i 42 sekunde poveo 20:12, a nakon Alekse Ćubića, Barani su imali svega sedam poena minusa (28:21), na ulasku u posljednji minut dionice. Od tog trenutka, pa do sredine druge četvrtine, gosti nijesu upisali ni poen, pa je Dubai serijom 13:0, na prelazu iz prve u drugu četvrtinu, stigao do nedostižnih 20 poena prednosti (41:21). Mornar je prvi poen u drugom kvartalu upisao nakon četiri minuta i 39 sekundi igre (Džamari Smit je pogodio jedno od dva bacanja), a na prvi koš iz igre je čekao još 33 sekunde, kada je Lovre Runjić pogodio trojku iz ugla za 43:25. Prednost Dubaija u drugoj četvrti-

ni, u kojoj su gosti upisali svega 11 poena, tri puta je dostizala 24 poena u tri navrata, posljednji put na poluvremenu (56:32). U nastavku meča koji je već bio odlučen, Mornar je odigrao dobro treću četvrtinu, koju je i dobio (25:20), zahvaljujući tome što je ubacio tri trojke iz pet pokušaja, a veoma dobro je i šutirao za dva poena (9-6). Prednost domaćina je u ovoj dionici išla do 29 poena (62:33), u 22. minutu, dok je Mornar, serijom 7:0, na isteku 29. minuta, smanjio na 17 razlike (74:57), ali više od toga nije uspio i zbog toga što je Brenden Dženkins ostao na sedam poena iz prve četvrtine. Igra Mornara se definitivno raspala u posljednjoj dionici, u kojoj su Barani upisali svega devet poena, odnosno, dva za prvih skoro osam minuta, a Dubai je vodio i 41 poen razlike (101:60). U posljednjoj četvrtini šansu je dobio 17-godišnji Vlado Komnenović, koji je na 19,2 sekunde do kraja pogodio posljednji koš na utakmici… – Dubai je počeo meč snažno, s agresivnom odbranom, trudeći se da slomi naš napad. Mi, uopšte, nijesmo, bili spremni za tu vrstu odbrane iako smo se pripremali za nju, a ekipi sam govorio šta nas očekuje na ovoj utakmici. U prvom poluvremenu nijesmo mogli ništa da branimo, situacije „jedan na jedan“, „bol-skrin“. Uradili smo sve suprotno onome što smo se dogovorili. To je nevjerovatno, za trenera je teško da objasni šta se dogodilo. Jedina dobra stvar iz ove utakmice je bila treća četvrtina, u kojoj smo igrali mnogo bolje, borili se u odbrani, držali se plana utakmice. Ali to je bilo sve što smo uradili, u posljednjoj četvrtini smo se predali, a teško je reći zašto se to dogodilo – rekao je Mihailo Pavićević i najavio brze promjene u rosteru. S. J.

Sudije: Nikšić, Milićević i Lasetović.

Dvorana:

Barani izgubili i 11. put u 12 kola ABA lige i ostali prikovani za dno tabele

Detalj sa meča u „Morači“

Pobjeda „plavih“ u Beogradu nakon više od četiri godine

Nakon četiri godine i nešto više od dva mjeseca čekanja, košarkaši Budućnost Volija ponovo su dočekali pobjedu u Beogradu protiv Partizana!

Za razliku od trijumfa u oktobru 2020. godine u Hali sportova „Ranko Žeravica“, trojkom Danila Nikolića uz zvuk sirene, nakon dva produžetka, Podgoričani su u neđelju veče prvi put slavili u „Beogradskoj areni“, sa 97:90, u derbiju 12. kola ABA lige.

U najboljoj partiji od početka sezone, tim Andreja Žakelja je, konačno, pokazao koliko može ovaj tim, ali kada igra bez oscilacija, i zasluženo slavio protiv evroligaškog tima. Od trenutka kada su preuzeli vođstvo, „plavi“ su kontrolisali igru i rezultati odbili svaki pokušaj domaćina da se vrati u meč.

Petom pobjedom u Beogradu u međusobnim duelima, Podgoričani su Partizanu nanijeli prvi poraz u ABA ligi ove sezone, a prekinuli su niz od osam pobjeda „crno-bijelih“ na dva fronta (pet u Evroligi i tri u regionalnom takmičenju). Nakon 12 kola, Partizan je prvi sa jednim porazom, a Budućnost i Crvena zvezda su za petama sa porazom više.

TROJKE SULEJMONA

Ulazak u meč nije obećavao, jer je Partizan, nakon dva minuta igre, poveo 7:0, a istu prednost je imao i sredinom četvrtine (16:9). Tada je, međutim, svoj šuterski šou počeo Rašid Sulejmon, koji je pogodio prvu od pet trojki u prvom poluvremenu, bez promašaja, za 16:12 i najavio povratak „plavih“ u meč. Sulejmon je u prvoj dionici upisao osam poena (ubacio je koš za dva poena i novu trojku), do-

veo Podgoričane na posjed minusa (19:17), a onda je Mekinli Rajt, sa pet poena, sam kreirao mini seriju od 5:0 za prvo vođstvo na meču (22:21), na 49,6 sekundi do kraja kvartala. Partizan je, ipak, uspio da četvrtinu završi sa dva poena prednosti (24:22), ali je bilo jasno da je Budućnost raspoložena za igru, da ima potrebnu energiju i da je spremna za borbu do kraja.

To se vidjelo u drugoj četvrtini, u kojoj su „plavi“ ubacili 32 poena, a ukupno 54 za poluvrijeme, što je Budućnosti omogućilo da ima osam poena prednosti (54:46) na odmoru. Dva tima su se smjenjivala u vođstvu u prvoj polovini druge četvrtine, ali od koša Džuvana Morgana i trojke Flečera Megija za 39:34, Budućnost više nije ispuštala vođstvo ne samo do poluvremena, nego i

do kraja meča. Partizan je bio najbliži u 17. minutu (45:43), ali je sjajni Sulejmon ubacio još tri trojke (ukupno 17 poena u prvih 20 minuta) u posljednjih nešto više od dva minuta za vođstvo od osam poena na polovini meča.

SIGURNO DO KRAJA

Košem Nikole Tanaskovića, Budućnost je u prvom minutu drugog poluvremena stigla i do prve dvocifrene prednosti na meču (56:46), a na 61:51, nakon pogođene trojke Jogija Ferela, Tanasković je promašio oba bacanja za „plus 12“, što je Partizanu dalo krila da pokuša da se vrati u meč. Domaćin je serijom 6:0 prišao na 61:57, ali su taj napad odbili Megi i Rajt trojkom (66:57). Partizan je ponovo uspio da uhvati priključak, sa novih 6:0 za 66:63, na dva minuta i 43 se-

K. Džons 13

Vašington 18

Koprivica 2

BošnjakovićMarinković 10

Pokuševski 5

Braun 23

Bonga 4

LakićMajk 6 T. Džon 9

ŽAKELJ: Moramo da se smirimo i spremimo za sljedeću utakmicu

Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj je kazao da je utakmica u Beogradu bila „teška za njegov tim poslije dugog puta i lošije utakmice protiv Gran Kanarije“. - Mislim da je od početka reakcija bila onakva kako sam ja želio da bude, kako smo razgovarali i kako smo se spremali. Kad smo poveli, onda smo kontrolisali utakmicu protiv tima, za koji znamo kako igra i u kakvoj je formi. Mislim da smo odigrali dobru utakmicu, sa dobrim pristupom, željom i borbom. Moram da čestitam momcima, pokazali su reakciju i karakter. Za tri dana očekuje nas vrlo bitna utakmica (Trento). Moramo da se smirimo i spremimo za sljedeću utakmicu. Partizanu želim sve najbolje u nastavku sezone – rekao je Žakelj.

Trener Partizana Željko Obradović je čestitao Budućnosti na zasluženoj pobjedi.

- Probali smo da uhvatimo ritam kada su imali najveću razliku, vraćali se u utakmicu, ali smo u najkritičnijim trenucima, kada smo mogli da prelomimo utakmicu, donosili loše odluke u napadu. Odbrana nije bila na nivou, a 54 primljena poena u prvom poluvremenu dovoljno govore o tome – kazao je Obradović.

kundi do kraja četvrtine, ali je uslijedio novi odgovor crnogorskog šampiona. Post gostiju je prekinuo Sulejmon odličnim prodorom, onda su trojke ubacili Marinković za domaće i Megi za goste. Na koš Rajta je odgovorio Vašington, da bi u posljednjem minutu Kenan Kamenjaš flouterom o tablu i Tanasković donijeli gostima devet poena prednosti (77:68) pred posljednju četvrtinu. Budućnost je najveću snagu pokazala u posljednjoj dionici, u kojoj je Partizan na sve načine pokušavao da preokrene. A najbliži je bio kada je u dva navrata smanjio na pola koša, prvi put na 81:80, a drugi put na 87:86, na dva minuta i 14 sekundi do kraja, kada je trojku pogodio Braun, a nakon što je sviran sporan faul u napadu Tanaskoviću. Nakon tajm-auta Žakelja, Rajt je uzeo stvari u svoje ruke, iznudio dva faula i sa četiri pogođena bacanja povisio na 91:86, na 80 sekundi do kraja. Marinković je smanjio (91:88), a onda je Kamenjaš uhvatio loptu pod košem, nakon promašene trojke Rajta i ubacio jedno od dva bacanja (92:88), na 42 sekunde do kraja. Na drugoj strani je Džons, takođe, bio polovičan sa linije slobodnih bacanja, a Kamenjaš siguran oba puta za 94:89 na 25 sekundi do kraja, kada za Partizan više nije bilo nade… S. JONČIĆ

Slavlje „plavih“ u Beogradu

Baraž za SP u rukometu, Crna Gora sa Portugalom

Lak posao za ,,lavice“

PODGORICA – Portugal

će biti protivnik naše reprezentacije u baražu za plasman na Svjetsko prvenstvo koje će naredne godine biti održano u Njemačkoj i Holandiji. „Lavice“ su zahvaljujući osvajanju osmog mjesta na EHF Euru 2024. bile u prvom šeširu na žrijebu u Beču i dobile protivnika koji je nastupao na šampionatu čiji domaćini su Mađarska, Austrija i Švaj-

carska i zauzeo posljednje mjesto u grupi C, bez bodova u konkurenciji Francuske, Poljske i Španije. Baraž je na programu u aprilu naredne godine, prvi meč igra se u Portugalu 9/10, a revanš u Crnoj Gori 12/13. aprila. – Zadovoljna sam ishodom žrijeba iako je rival mogao da bude lakši nego što je to Portugal, ali isto tako i teži. Nijedna ekipa nije za potcjenjivanje u današnjem modernom ruko-

SBbet Prva liga za rukometašice

metu kada veliki broj država dosta ulaže. Imamo jasan cilj da se dobro spremimo za april i vjerujem da ćemo biti kompletne za taj dvomeč. U martu planiramo prijateljske utakmice protiv neke reprezentacije koja je slična Portugalu. Očekuje nas velika borba u aprilskom dvomeču, ali želimo na Svjetsko prvenstvo i to ćemo i pokazati. Ostali parovi: Švajcarska – Slovačka, Italija – Rumunija, Polj-

ska – Sjeverna Makedonija, Švedska – Kosovo, Slovenija –Srbija, Farska Ostrva – Litvanija, Češka – Ukrajina, Hrvatska – Španija, Austrija – Turska, Island – Izrael.

Šest evropskih selekcija već je osiguralo učešće na Svjetskom prvenstvu. To su Njemačka i Holandija kao domaćini, šampion svijeta Francuska, kao i tri reprezentacije sa posljednjeg EP Danska, Norveška i Mađarska. A. M.

Budućnost II jesenji šampion

PODGORICA – Završen je prvi dio sezone u SBbet Prvoj ligi za rukometašice.

Jesenji šampion je Budućnost II sa deset pobjeda i remijem, a ,,plave“ su u posljednjem kolu u 2024. savladale Tivat u gostima 31:22. Najefikasnija u pobjedi podgoričke ekipe bila je Nina Ramusović sa 10 golova, a četiri manje dala je Maša

Pavlović u poraženom timu. Tivćanke su ovaj dio sezone završile sa učinkom od četiri pobjede, remijem i šest poraza. Drugoplasirana Levalea 2010 (8-1-2) bila je ubjedljiva u gostima kod Zete. Nikšićanke su pobijedile 31:20 uz osam golova Tatjane Vučetić, dok je sa gola blistala Vanja Živković sa 16 odbrana. U domaćem timu Maja Ceklić je postigla

10 pogodaka. Zeta je na učinku od 4-2-5. Odlični mladi tim Rudar prvi dio sezone je završio sa pet pobjeda i šest poraza, a od ove godine oprostili su se pobjedom u Baru protiv Mornara 7 (27:20). Jovana Tešović je dala šest golova, a Lana Bajčetić je šutirala pet od pet, a sa istim brojem golova meč je završila Martina Knežević Mia Vu-

kasanović je odbranila 11 šuteva. Kod Baranki je bila najefikasnija Ivana Maljević sa šest golova.

Ekipa iz Bara je na učinku od tri pobjede i osam poraza.

U posljednjem meču Trebjesa Bemaks je kao gost bila bolja od Ulcinja (31:26). Ekipa iz Nikšića je na učinku od sedam pobjeda i četiri poraza. Ulcinj je ostvario remi uz 10 poraza. A. M.

Marina Rajčić oprostila se od reprezentacije

Lijepa priča

PODGORICA – Nijesam voljela da trčim, zbog čega sam poslije dvije godine promijenila poziciju i stala na gol u tadašnjem klubu Autoreksu.

Uvijek me je ova pozicija privlačila. I tu sam gdje sam –nijesam pogriješila. Život sa mojim ,,lavicama“, a bilo je dobrih i onih drugih stvari na terenu, od velikih pobjeda, poraza od gola, gdje sam možda i ja mogla bolje da odreagujem na jednu loptu, bio je najbolji. Jedna lijepa priča je završena – kazala je Marina Rajčić, koja je sa nepunih 16 godina u Južnoj Koreji sa reprezentacijom osvojila bronzano svjetsko odličje, a dvije godine kasnije, sa nepunih 18 –olimpijsko srebro. Četiri mjeseca kasnije popela se na krov Evrope, a ispostaviće se da je posljednje bronzano evropsko odličje osvojila 2022. Marina je rekla zbogom reprezentativnom rukometu. Dok je trajalo, bilo je lijepo, mogla je još, ali je izabrala dobar trenutak, ne želeći da prelazi onu zamišljenu liniju, a kako bi se što više posvetila porodici i sinu koji je prije dvije godine u Ljubljani od majke dobio bronzano odličje na dar. Poslije Marine, drugi koji je dotakao i usvojio medalju bio je Tadija

SAMO LJUBAV

Da li je u ono vrijeme – 2010. godine u Seulu, kada je stala na postolje sa svjetskom medaljom oko vrata, mogla da pretpostavi da će klinka od 16 godina dotaći zvijezde?

– Ne, zato što nikad nijesam, makar ne u tom periodu, razmišljala o uspjesima. Osjećala sam ,,samo“ ogromnu ljubav prema rukometu i kako da što bolje odbranim i pomognem timu. Ne razmišljajući o spoljašnjim faktorima, napravila sam sa reprezentacijom uspjeh. Mislim da su me kroz sport vodile i vode jednostavne stvari. Kao jaka emocija. Mogu da kažem da je put bio lijep i da

Počela sam u Autoreksu da treniram sa 12, u 14. godini stala sam na gol. U ovom klubu sam zavoljela sport, naučila prve korake, uživala i igrala srcem, kao i dalje kroz karijeru. Nikada neću zaboraviti gdje sam počela

su se vrata otvarala onda kada je i trebalo da se otvore. Na vrijeme, nigde nijesam zakasnila. I vjerujte, na rukomet gledam kao na ljubav, a ne kao na neke benefite koje donosi. Znala je koju stranu da odabere. Znala je i da neće pogriješiti jer je pratila srce. – Zahvalna sam Bogu jer sam bila uporna i pitala trenera da mi dozvoli da budem na golu. I zahvalna sam jer su vjerovali u mene i ovo sam što jesam zahvaljujući njima.

reprezentacije u najboljim

priča je završena, idemo dalje...

Kažu svi da ličim na majku, tata nas je izveo na put

Marina je imala tri i po godine, sestra dvije, a brat je bio malo stariji, kada je ostala bez majke. Zahvalna je tati i tetkama. – Kažu svi – na majku ličim – ponašanjem i karakterom. Od nje sam naslijedila da ne odustajem, jer je i majka bila veliki borac. Tata je radio sve

SA MILION DETALJA

DO USPJEHA

Ubrzo nakon što je sa juniorkama stigla do srebrnog svjetskog odličja Marinu je angažovala Budućnost. Nije dugo čekala na uspjeh, dvije godine kasnije generacija ,,plavih“ se popela na krov Evrope. A onda je uslijedio bljesak sa nacionalnim timom.

– Sve je došlo na svoje, toliko smo se trudile da radimo prave stvari i da se van terena ponašamo onako kako treba. Bile smo prave i znale smo kako da predstavljamo svoju zemlju. Pokazale smo ko smo i zbog čega smo tu i koliko možemo, a milion sitnica je u toj 2012. godini presudilo u našu korist. Mislim da veliki rezultati dolaze bez velikih najava, a mi smo se potrudile da u ranijim periodima to zaslužimo. Očigledno da najljepše stvari neočekivano dolaze ili kada se najmanje nadaš.

Snažno zajedništvo u Londonu i Beogradu rušilo je protivnike, ne dozvoljavajući spoljnim faktorima da na bilo koji način utiču na stabilnost ekipe Dragana Adžića

da ne osjetimo, u bitnim trenucima, koliko nam fali. Ali dođu momenti kada je teško, jer majka je majka, ne može niko da je zamijeni. Divim se tati jer nas je izveo na put. Nikad nam ništa nije falilo. Sve je radio kako bismo imali za hranu, za patike, nešto novca da ponesemo kada se ide

negdje na put. I peglao je, i kuvao, i čistio, i radio, dok smo bili kod tetaka, nekoliko poslova. Za tetke je vezana. – Ljetovali smo na tri adrese kod tetaka. Pomagale su nam puno tatine sestre i sa majčine strane. Ja sam bila u Beogradu, sestra u Novom Sadu, a brat u Baru. Tata je ljeti mogao da radi nekoliko poslova, a da ne razmišlja gdje smo i šta radimo – ispričala je Marina.

Porodica je stub i snaga, a dan kada se rodio Tadija je moj najljepši dan. Sa majčinskim osjećajem ništa se ne može porediti. Srećna sam što ima uspomene sa mnom iako zbog obaveza u sportu, a kako raste, često pita gdje sam i zašto nisam tu

– Istina, to zajedništvo i dan-danas krasi naš tim i dovelo nas je do cilja. Nijesmo postavljali pitanje ko će da igra, zbog čega je neko na klupi ili na tribinama. Imale smo uloge, tako i ja kao najmlađa članica. I ta uloga je najvažnija u karijeri. Kada se okrenem, vidim da su nas male stvari, detalji pripremali za uspjeh. Sa neba golovi i odbrane ne padaju, a za vrhunske rezultate potrebna su ogromna odricanja. – Prevelika su odricanja da biste uspjeli. Potreban je ogroman fokus, uz napor da se neko nekad približi uspjehu. Da ne pričam o vremenu koje se provodi u analizama, mentalnoj pripremi, na bazičnim pripremama... Ili, a što je ključno, o toj borbi sa sobom i vremenu da pobijediš sebe. U sportu padaš, ustaneš, teško je držati nivo. Neko posustane na tom pu-

tu, ali mi nijesmo. Lako je biti veliki u pobjedama, a „lavice“ su i u najvećim uspjesima bile dostojanstvene. A kako i na koji način su ustajale narednu deceniju koliko se čekalo novo odličje od 2012? – Kada si dao sve od sebe, onda možeš dalje. Jeste teško, ali sam mišljenja da na kraju sve dolazi po zasluzi. Ponekad je najbolje prepustiti se samo igri. A da je bilo teško u godinama nakon najvećeg uspjeha, bilo je tako. Tokom 10 godina smo padale i ustajale, što je prirodno, ali željom i voljom da se igra za zemlju, sve smo prevazilazile. Kada pogledamo našu bazu i ligu, ovo je realno savršen rezultat za Crnu Goru. Voljela bih da se situacija u našoj ligi promijeni, da bude više klubova, a sigurno sam da bi djevojke voljele da se dokazuju u našoj zemlji i uče od naših

Bila je čast nositi crnogorski grb zajedno sa ostalim ,,lavicama“, mojim istinskim heroinama

Marina Rajčić oprostila se od reprezentativnog rukometa pismom: – Dragi navijači i prijatelji rukometa u Crnoj Gori, sa neizmjernim poštovanjem za kontinuitet podrške koju godinama pružate mojim reprezentativnim saigračicama i meni, sa osjećajem ponosa što ste vašim pjesmama, iskrenim suzama, vašim bićem i hiljadama pređenih kilometara utkali sebe u sve naše istorijske pobjede, imam potrebu da vam se javno obratim. Nisam bila punoljetna kad sam prvi put obukla dres crnogorske reprezentacije. Od tada do ovog Evropskog prvenstva sam živjela emociju koja će biti dio mene dok god dišem. Stajati na golu Crne Gore nije bilo lako, jer sam znala da me gledaju i Podgorica, i Bijelo Polje, i Lješanska nahija, i Morača, i Nikšić, i Berane, i Cetinje, i Pljevlja, da me gleda svaki dio moje domovine, moja porodica i moj tim, i da od mene očekuju samo jedno. Pažnja i poruke koje od vas dobijam godinama, posebno se osvrćući na one koje stižu u proteklih par dana, jasan su znak da vaša očekivanja nisam iznevjerila i da sam opravdala povjerenje koje mi je konstantno ukazivano gotovo deceniju i po. Upravo zbog toga što sam igrala za vas, vama se i obraćam, u trenutku kada sam donijela odluku da završim reprezentativnu karijeru. Imala sam privilegiju da budem dio svih radosti koje je reprezentativni rukomet donio našoj zemlji: olimpijsko srebro u Londonu, evropsko zlato u Beogradu, evropska

bronza u Ljubljani, kao i bronzana medalja i titula najboljeg svjetskog golmana u juniorskoj konkurenciji 2010. godine u Južnoj Koreji. Crnu Goru nosim u srcu i predstavljam je najbolje što mogu i onda kada nisam u dresu nacionalnog tima. Zastava naše zemlje bila je istaknuta i kad sam tri puta podizala pehar šampiona Francuske, ali i onda kada smo Joka Mika Majda i ja postale prvaci Turske i tamo osvojile i kup i Superkup. Iskreno, vjerujem da odlukom o završetku reprezentativne karijere dodatno doprinosim crnogorskom rukometu jer već neko vrijeme osjećam da prostor koji zaslužuju moraju dobiti i Ljubica i Anastasija i briljantne mlade golmanke poput Marsenić, Kadović i Škerović Marina želi da odigra još par sezona, da se dodatno posveti zdravlju i oporavku tijela jer se ono uslijed konstantnih napora vidno troši, ali i da nađe prostora da više vremena provodi sa sinom Tadijom koji uskoro puni četiri godine i kome majčino prisustvo sve više nedostaje. Iako moja rukometna misija ovdje ne prestaje, želim da zahvalim treneru Novaku Ristoviću koji je prepoznao moj golmanski talenat kada sam imala svega 14 godina i pružio mi neophodnu osnovu za nadogradnju koja je uslijedila kasnije. Rezultati našeg rada u klubu su mi otvorili vrata reprezentacije. Zahvaljujem svim selektorima sa kojima sam imala priliku da sarađujem. Posebno bih istakla da je vrijeme vođenja reprezentacije od

strane Dragana Adžića i Bojane Popović ispisalo zlatne stranice mog života i rukometne karijere. Veliku zahvalnost dugujem Vlatku Đonoviću, koji je imao ulogu mog drugog roditelja, vjerovao u mene kao malo ko drugi i bio moja podrška u mnogim velikim uspjesima koje sam ostvarila. Bila je čast nositi crnogorski grb zajedno sa ostalim „lavicama“, mojim istinskim heroinama, sa kojima sam prošla kroz teške trenutke, ali i kroz one magične, istorijske, kojih ćemo se svi zajedno rado sjećati. Rukomet je dio svih nas. Decenijama. Generacijama. Konstantna podrška Ministarstva sporta i mladih i autoritet i predanost Predraga Boškovića kao jednog od čelnika EHF, prilika su da ojačamo domaću ligu jer je ona ključ budućih reprezentativnih uspjeha. Moja Crna Goro, daću sve od sebe da te i u narednih nekoliko godina na rukometnim terenima dostojno predstavljam. Hvala ti što si dio mene. Naš put se ovdje ne završava. Biću tu u svakom trenutku da pomognem na način koji se procijeni da je najbolji. Živjeću u želji i nadi da ćemo zajedno stvarati nove generacije „lavica“, vjerujući da je ženska rukometna reprezentacija dala primjer iskrenog patriotizma i sportskog fer-pleja, primjernog ponašanja i bespoštedne borbe za životne i profesionalne ciljeve u čije dostizanje vjerujemo, čineći naše društvo makar zeru boljim i dajući našoj djeci kvalitetnu matricu za njihov budući lični razvoj.

stručnjaka jer ih imamo. Navijam za to da se liga poboljša.

TADIJI MEDALJA

OKO VRATA

Prisjeća se Marina da je 2012. godine bila najmlađa, a deset godina kasnije jedna od iskusnijh igračica u osvajanju druge evropske medalje. Priča da je kompletnu sezonu sa igračicama posvetila EP i zbog toga što je Crna Gora bila domaćin grupe. – Prelijep period. Naše misli su konstantno bile usmjerene na ono što nas čeka. Lično sam u toj sezoni, koja je u Šiofoku bila izuzetno teška, devet dana odmarala. Ali ne žalim što je ljeto bilo radno. Ipak smo igrale kod kuće, u onakvoj dvorani i

atmosferi... Biti u reprezentaciji kada se Jovanka oprašta i svjedok onakvih izdanja je za istoriju. Zahvalna sam što sam zdrava dočekala šampionat. Prvo što sam uradila sa bronzanom medaljom jeste da sam je stavila Tadiji oko vrata, jer od trenutka kada se rodio i kada sam otišla na OI u Tokiju, on je najviše i zaslužio. Baš smo mnogo vremena bili razdvojeni. Sa teme na temu, iz godine u godinu, iz grada u grad, od utakmice do utakmice, priča leti sa Marinom. Zadržali smo se i na učešću na OI. – Olimpijske igre ne mogu da se uporede ni sa jednim takmičenjem. Malo ko ima priliku da ode na Igre, a mi smo tri puta u

nizu učestvovale na ovom najvećem takmičenju, što je za respekt. I neka ovo bude vodilja našim mladim igračicama. Držaću im fige, biću njihov najveći navijač i nadam se da će ostvariti bolje rezultate od onih koje je reprezentacija napravila 2012. Iz daleke klupske prošlosti podijelila je sa nama sljedeće: – Imala sam strah kada sam sa 16 godina došla u Budućnost. Pitala sam se da li zaista mogu. Ali, kako sam uvijek bila radnik, brzo sam i takve misli odbacila. A i uz sebe sam imala sjajne trenere, koleginice od kojih sam mnogo naučila. Čini mi se da me odmalena borba vodila kroz sport – kazala je Rajčić. A. MARKOVIĆ

Nagrada za crnogorsku reprezentativku

Tatjana Brnović u idealnom timu EP

PODGORICA – Pivotkinja Tatjana Brnović je u idealnom timu Evropskog prvenstva.

Naša reprezentativka je nagrađena za sve ono što je pokazala na ovom takmičenju i bilo bi nezasluženo da je nagrada otišla u ruke nekoj drugoj rukometašici.

U idealnom timu su Ema Fris ( Danska - najbolje lijevo krilo),Tjaša Stanko - (Slovenija - najbolji lijevi bek), Heni Rejstad (Norveška - najbolji srednji bek), Katrin Klujber (Mađarska - najbolji desni bek), Viktorija Lukač ( Mađarska - najbolje desno krilo) i golmanka Ana Kristensen (reprezentativka Danske) koja je i MVP šampionata. Pauleta Fopa iz Francuske je najbolja odbrambena igračica, a Petra Simon (Mađarska) najbolja mlada. Tim je izabran putem glasanja navijača kroz aplikaciju

„Home of Handball“, koje je privuklo skoro 10.000 glasova, a izbor je potvrdio i stručni

panel koji čine osvajači EHF

Lige šampiona Andrea Lekić i Ana Gros, stručnjak za trenere Per Johanson i dva

predstavnika EHF.

– Prija i laska titula. Ali bez ekipe i timskog napora koji je bio uložen, ne bi imala vrijednost,

a sve ovo ne bi bilo moguće. Zahvalna sam i svjesna koliko mi je tim pomogao – istakla je Brnović.

Naša reprezentacija je na SP završila kao osma. ,,Lavice“ su bile blizu da se bore za peto mjesto, a nakon grupne faze, odakle su prenijele maksimalna dva boda, dva startna poraza udaljila su ih od borbe za polufinale

– Bile smo blizu, a opet daleko. Sa Mađarskom se prelomilo prvenstvo. Iz nekih milion razloga, a nakon dominacije u prvih 15 minuta, izgubili smo i s ubjedljivom razlikom. A onda nas je sačekala Francuska, nije bilo realno, za manje od 24 sata, da se potpuno spremimo i oporavimo. Poslije smo uradile sve što je bilo do nas. Savladale smo Poljakinje, a bez sreće ostale u posljednjem meču sa Šveđankama. Na kraju smo sa dobrim utiskom završili takmičenje. Prije svega, sve ono što smo dale na terenu i sa kakvom energijom, nije ostalo nezapaženo – poručila je Brnović. A. MARKOVIĆ

16.

PODGORICA – Norveška je potvrdila dominaciju –Skandinavke su večeras stigle do ukupno desete titule, a treće zaredom na šampionatima Evrope. Na ovaj način – ova moćna selekcija zaokružila je uspješnu 2024. godinu jer je ljetos na Olimpijskim igrama osvojila još jedno zlatno odličje. Rukometašice Norveške su ponovo, kao i prije dvije godine u Sloveniji, bile bolje od Danske (31:23) i to sjajnom igrom u drugom poluvremenu.

Do odmora su danske igrači-

ce bile u boljoj poziciji iako je ovaj dio igre pripao rivalkama (13:12). Sa gola su briljirale golmanke Solberg i Kristensen U nastavku meča na terenu je bio samo jedan tim. Najefikasnija u norveškoj ekipi bila je Heni Reistad sa osam golova, Hovden je dala šest, Bratset i Herem po četiri... U danskoj ekipi Hansen i Hujlend postigle su pet golova. U meču za bronzano odličje Mađarska je šokirala Francusku (25:24). Gol za pobjedu, u posljednjem minutu, dalo je krilo Viktorija Lukač A. M.

Krstović promašio penal, pa efektno donio pobjedu Lećeu

Proradio je Nikola Krstović – nakon što je u prošlom kolu u porazu od Rome prekinuo dvoipomjesečni golgeterski post u Seriji A, crnogorski fudbaler donio je juče pobjedu Lećeu nad Moncom (2:1) u 16. kolu italijanskog prvenstva i iskupio se za neiskorišćeni jedanaesterac. ,,Đalorosi“ su sjajno počeli

meč jer su poveli već u trećem minutu preko Teta Morentea, a u 13. dobili šansu da udvostruče vođstvo – ipak, šut Krstovića odbranio je Stefano Turati

go što je prekinuo realizatorsku krizu u dresu Lećea postigao je het-trik za Crnu Goru u pobjedi nad Turskom u Nikšiću u Ligi nacija. Leće je upisao četvrti trijumf u prvenstvu, veoma važan u borbi za opstanak. Monca je ostala pretposljednja sa samo 10 bodova, šest manje od jučerašnjeg protivnika. N. KOSTIĆ SERIJA A (16.

Od debija u Seriji A, 27. avgusta 2023, Krstović nije iskoristio tri od pet penala, više od bilo kog drugog igrača u istom periodu. U prošlom kolu je Romi dao gol

REMIZIRAO U DUELU SA ĐENAROM GATUZOM: Đalović na ,,Poljudu“

HNL (17. KOLO): Remi na ,,Poljudu“ nakon što je Hajduk dva puta vodio Nepobjediva

upravo s jedanaest metara... Gosti su izjednačili komičnim autogolom Patrika Dorgua u 37. minutu, da bi Leće u novo vođstvo i do tri boda doveo Krstović – na dodavanje Santjaga Perotija crnogorski reprezentativac sjajno je pogodio iz prve.

Dvadeset četvorogodišnjem napadaču ovo je četvrti gol u Seriji A ove sezone, a prije ne-

PREMIJER (16. KOLO): Junajted slavio na ,,Etihadu“

Pomračenje Sitija

Mančester siti je sve do 88. minuta imao prednost u gradskom derbiju s Junajtedom, činilo se da će pobjedom nad ,,crvenim đavolima“ staviti melem na brojne rane iz ove sezone, a onda je uslijedilo pomračenje – gosti su pogocima u 88. i 90. minutu stigli do trijumfa od 2:1 i ekipi Pepa Gvardiole prišli na pet bodova zaostatka.

Oba tima su predaleko od vrha – Siti zaostaje devet, a Junajted čak 14 bodova za Liverpulom koji ima i utakmicu manje. Domaćin je na ,,Etihadu“ poveo u 36. minutu kada je hrvatski reprezentativac Joško Gvardiol bio najbolji u skoku. Prvi šut u okvir gola Junajted je imao u 62. minutu preko Amada Dijaloa, koji je izrastao u heroja utakmice.

Rijeka koju vodi crnogorski trener Radomir Đalović ostala je neporažena u hrvatskom šampionatu i nakon Jadranskog derbija na ,,Poljudu“.

Fudbaleri Hajduka su dva puta vodili, izabranici našeg nekadašnjeg reprezentativca oba puta imali odgovor – završeno je 2:2, pa su veliki rivali ostali izjednačeni na tabeli sa 33 boda, sedam više od Dinama, s tim da je Rijeka prva zbog bolje gol-razlike. ,,Bili“ su poveli u sedmom minutu kada je Entoni Kalik postigao sjajan pogodak sa 25 metara.

Rijeka je izjednačila poslije samo pet minuta. Kardinalno je pogriješio golman Hajduka Ivan Lučić, poslije presječenog pasa savladao ga je Niko Janković

Lijepa akcija domaćina i loše postavljanje desnog beka Rijeke doveli su do nove promjene rezultata – u 36. minutu strije-

lac je ponovo bio Kalik.

Rijeka je sa zaostatkom otišla na pauzu, a samo što je počeo nastavak izjednačila je na 2:2. Pašalić je izveo slobodan udarac, lopta od Smolčića srećno došla do Lindona Selahija koji je savladao Lučića. Đalović se našao u problemu u finišu utakmice kada je zbog povrede morao da izađe golman Zlomislić, pa ga je zamijenio 18-godišnji debitant Domagoj Ivan Marić Ipak, Rijeka je odbranila 2:2 i imaće šansu da 2024. godinu završi kao lider – u narednom kolu dočekaće Slaven Belupo, šestoplasirani tim lige. Đalovićevom timu ovo je čak deveti remi, uz osam pobjeda. – Veliki je bod kada pogledate situaciju, ali došli smo po pobjedu, željeli smo je, ali neke stvari su se drugačije događale. Najvažnije je da smo ostali na prvom mjestu i zadovoljni smo time – rekao je Radomir Đalović. Ne. K.

U 88. minutu izborio je jedanaesterac koji je u gol pretvorio Bruno Fernandeš. Gvardi-

ola nije mogao da vjeruje zbog čega je dosuđen jedanaesterac, a u još većem šoku našao se dva minuta kasnije. Lisandro Martines je uputio loptu iz posljednje linije, defanzivci i golman Junajteda su očajno reagovali, a Dijalo iskosa s lijeve strane pogodio za najveću pobjedu ,,crvenih

Četvrtfinale Kupa Crne Gore za odbojkaše

đavola“ od dolaska trenera Rubena Amorima - Još mnogo toga moramo da uradimo, ali ovo je ogromna pobjeda za naše navijače. Možda bismo drugačije razgovarali da nijesmo dali dva pogotka, ali što se tiče igre bilo bi isto. Bili smo u igri svih 90 minuta. Nijesmo kontrolisali rezultat,

ali mislim da smo ovo zaslužili. Vjerovali smo do kraja, kad smo izjednačili, željeli smo još – istakao je Amorim. Siti je upisao samo jednu pobjedu u posljednjih 11 utakmica u svim takmičenjima. Nezapamćena kriza drma aktuelnog prvaka Engleske... - Ove sezone nam se ovakve stvari dešavaju mnogo puta. Poklonili smo mnogo toga. Nijesmo bili dobri u načinu na koji smo igrali. Nekad je to bilo tečno, sada se iz različitih razloga borimo da dođemo do toga. Pretrpjeli smo mnogo poraza, a ovog puta smo uradili sve i utakmica je bila skoro zatvorena. Imali su veći posjed u prvom poluvremenu, ali ništa posebno. Ne možemo kriviti ni ovog ni onog igrača, nije suština u tome. Moramo da pokušamo da pronađemo rješenje i da počnemo da pobjeđujemo – rekao je trener Sitija Pep Gvardiola Ne. K.

PODGORICA – Odbojkaši Galeba kompletirali su parove polufinala Kupa Crne Gore. Barani su u „Topolici“, nakon uzbudljivog meča i preokreta, pobijedili Lovćen sa 3:2. Barane su do pobjede vodili Jovan Drešić sa 21 i Vasilije Božović sa 18 poena, dok su se u cetinjskom timu istakli Strahinja Martinović sa 24, Branko Stanojević sa 11 i Konstantin Torodaško sa 10 poena. Četvrtfinale su uspješno

prebrodili i Budućnost volej i Jedinstvo, dok se Budva, branilac trofeja, direktno plasirala u polufinale. Rezultati četvrtfinala: Galeb – Lovćen 3:2 (25:18, 14:25, 15:25, 25:20, 15:9). Subota: Sutjeska – Jedinstvo 0:3 (21:25, 23:25, 20:25): Petak: Budućnost volej – Mornar 3:1 (29:31, 25:23, 25:22, 25:20). S. J.

Međunarodni tekvondo turnir ,,Iskra open“ Šćepanović zlatna u Sarajevu

PODGORICA – Članica podgoričkog tekvondo kluba Akademac Milena Šćepanović osvojila je zlatnu medalju na tradicionalnom međunarodnom turniru „Iskra open“ u Sarajevu. Šćepanović se takmičila u A klasi, u formama. Uspješan nastup kompletirala je priznanjem za najuspješniju takmičarku turnira u formama. Tradicionalni turnir, koji je održan peti put, okupio je 366 takmičara i takmičarki iz 36 klubova iz četiri države.

Takmičari su se nadmetali u obje discipline tekvondoa, sportskoj borbi i izvođenju formi. R. P.

Dijalo heroj pobjede Junajteda

DŽON T. TREDVEJ O CRNOJ GORI I AUSTRO - UGARSKOJ PRED PRVI SVJETSKI RAT

Moskva: Pitanje ujedinjenja odložiti dok je Nikola živ

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Austrijski izaslanik na Cetinju Gizl fon Gizlingen nije zauzeo s tav ni prema jednom od predloga Nikolaja Obnorskog. Iako privatno umiren time što se jedan ruski diplomata konačno odlučio da spriječi srpsko-crnogorsko ujedinjenje, mogućnost pomirenja Rusije i Crne Gore izazivala je u njemu nelagodnost.

S izvjesnom gorčinom, predviđao je da će Crna Gora, služeći se laskanjem, opet steći naklonost Rusije.

„Uspostaviće se prethodni status quo kao dokaz da Crna Gora „ništa nije naučila i ništa zaboravila“ i da su sve gromke izjave o tome da neće više robovati Rusiji i da će se zbližiti s Austrijom bile samo prazne i tendenciozne fraze, baš kao što smo od početka i mislili“, pisao je Gizl Leopoldu Bertholdu. (Petar Plamenac je britanskom otpravniku poslova rekao da cilj njegovog putovanja u Sankt Peterburg nije samo obezbjeđivanje zajma, nego i poboljšanje rusko-crnogorskih odnosa.)

Gizl zaista nije mogao ni da očekuje nešto više jer Beč nije učinio ništa da pridobije Nikolu i njegov narod na svoju stranu. Gizl je vrlo dobro znao da će Austrija biti srećna ako sačuva ono malo uticaja na trgovinu u Crnoj Gori. Austrijanci su na kraju odlučili da ne ometaju planove Obnorskog, ali Gizl i Berthold su se složili da će, ukoliko se pokaže da Rusija nije u stanju da spriječi ujedinjenje, Austrija odlučno reagovati kako bi zaštitila svoje interese, te da će okupirati cijelu crnogorsku obalu od Kotora do Albanije (Gizl Bertholdu 17. novembra 1913).

Kada je Nikola Pašić posjetio rusku prijestonicu, i ruski car i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Sazonov su potvrdili svoju podršku ujedinjenju kao dugoročnom planu. Radovali se se danu kad će im velika jugoslovenska država obezbijediti još jaču šahovsku figuru u mečevima s Austrijom

Sazonov je ovlastio Obnorskog da crnogorskom kralju ponudi pomirenje. Na prijemu održanom u ruskoj ambasadi 19. decembra Obnorski je rekao kralju Nikoli da je Rusija spremna da obnovi isplatu vojne pomoći pod određenim uslovima. Siromašni kralj je pozdravio tu vijest

Argumenti Obnorskog bili su suprotni sveslovenskim stavovima Gizla, čiji je ugled trenutno rastao u Sankt Peterburgu. Stoga, da bi mogao da ubijedi Austrijance u dobre strane svog programa, ruski otpravnik poslova morao je u to prvo da ubijedi sopstvenu vladu, što mu je veoma brzo i pošlo za rukom. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Sazonov ga je ovlastio da crnogorskom kralju ponudi pomirenje. Na prijemu održanom u ruskoj ambasadi 19. decembra Obnorski je rekao Nikoli da je Rusija spremna da obnovi isplatu vojne pomoći pod određenim uslovima. Siromašni kralj je pozdravio tu vijest, ali je bio razočaran kad je Sankt Peterburg odbio njegov zahtjev da se u ruskoj prijestonici otvori crnogorsko poslanstvo, što bi, kako se nadao, ubrzalo sklapanje finansijskih sporazuma. Kao i u prošlosti, Rusi su više voljeli da sa svojim buntovnim štićenikom imaju posla preko izaslanika na Cetinju i da novac isplaćuju po sopstvenom rasporedu. (Nikola je zatim još nekoliko puta pokušao da izdejstvuje uspostavljanje crnogorskog poslanstva u Sankt Peterburgu, na čijem bi čelu bili crnogorski generali.)

Kao još jedan pokušaj da se ubrzaju isplate, u Crnoj Gori je sljedećeg mjeseca objavljen finansijski izvještaj u kojem je navedeno da budžetski

deficit iznosi oko četiri miliona perpera.

Iako Eduard Oto, Gizlov nasljednik nije bio svjestan punih razmjera uspjeha koji je postigao Obnorski, bilo mu je jasno da je izmirenje Crne Gore i Rusije izvjesno. Po prijestonici su se pronosili glasovi da će crnogorska delegacija otputovati u Rusiju na posvećenje statue velikog kneza Nikolaja Nikolajeviča, kraljevog zeta, i da će Danilo i njegova žena posjetiti i Sankt Peterburg. Britanski predstavnik je izvijestio: „Zalaganjem

prije svega ruskog otpravnika poslova – odnosi između Cetinja i Peterburga toliko su unaprijeđeni, da će poslije perioda u kojem je izazivala nezadovoljstvo svog starog zaštitnika i bila smatrana crnom ovcom, Crna Gora uskoro biti

vraćena u tor. Zvanični povratak desio se 15. februara, kada je ruski car napisao pomirljivo pismo kralju Nikoli. Ne precizirajući raspored isplata, on je obavijestio kralja da će Rusija obnoviti finansijsku pomoć vojsci i poslati vojne instruktore. Nikola je pristao na sve uslove koje Rusija bude odlučila da postavi. (Iako je rusko-crnogorski detant imao svoje logične razloge, neki su smatrali da je to dio opšteg napora Rusije da poboljša odnose sa svim stranama na Balkanu.) Nakon toga, ruska politika se čvrsto držala programa Obnorskog i upinjala se da ostane vjerna stavu po kojem je trebalo spriječiti brzo ujedinjenje Crne Gore i Srbije. To ne znači da se Sankt Peterburg suprotstavljao spajanju dviju srpskih država u budućnosti. Kada je Nikola Pašić u februaru 1914. posjetio rusku prijestonicu, i car i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Sazonov su iznova potvrdili svoju podršku ujedinjenju kao dugoročnom planu. Oni su se radovali danu kad će im velika jugoslovenska država obezbijediti još

Gizl i Berthold su se složili da će, ukoliko se pokaže da Rusija nije u stanju da spriječi ujedinjenje Srbije i Crne Gore, Austrija odlučno reagovati kako bi zaštitila svoje interese, te da će okupirati cijelu crnogorsku obalu od Kotora do Albanije

jaču šahovsku figuru u mečevima s Austrijom. Ali obojica su se složili da ujedinjenje ne smije da ugrozi mir u Evropi. Bili su voljni da to pitanje odlože dok je Nikola živ – ili dok je na prijestolu. Ujedinjenje treba da proistekne iz prirodnog toka događaja –tako prirodnog da, kad bude ostvareno, neće moći da bude protumačeno kao prijetnja bilo kojoj drugoj naciji. Krajem februara 1914. godine Sazonov je pokušao da objasni novi stav Rusije grofu Fridrihu Sapariju fon Saparu, koji je u oktobru bio postavljen na mjesto habzburškog ambasadora u Sankt Peterburgu. Priznajući austrijski interes da Srbija i Crna Gora ostanu odvojene, on je pokušao da ubijedi Saparija da će ujedinjenje na kraju biti neizbježno i da vjerovatno neće izazvati takvu katastrofu kakve se Beč plaši. Uprkos tako uznemirujućem stavu Sazonova, Sapari je zaključio da ministar spoljnih poslova zapravo nastoji da kontroliše žarku želju za ujedinjenjem u dvjema srpskim državama, što je i bilo tačno. Pošto je informisao Pašića o svom razgovoru s ambasadorom, Sazonov ga je podsjetio da treba da pokaže „najveći oprez“ i ne prejudicira stvari. Na sličan način postupio je i u mnogim budućim prilikama. Te opomene odražavale su strah mnogih posmatrača da će Srbija pokušati da na svoju ruku riješi pitanje ujedinjenja. Turska i Bugarska, na primjer, bile su ubijeđene da je nedavno jačanje vojnih snaga u Srbiji imalo veze s predstojećim ujedinjenjem. (Turski ambasador u Austriji iskombinovao je činjenice i glasine u nevjerovatnu projekciju onoga što će se dešavati na Balkanu. Sa svoje strane, Nikolaj Hartvig , ruski izaslanik u Beogradu, izvještavao je o široko rasprostranjenoj bojazni da se Bugari i Turci spremaju da sklope vojni savez protiv Srbije i Grčke. Rim je bio uznemiren glasinama na Balkanu i još jednom je dao Bertholdu priliku da sa San Đulijanom sklopi sporazum o Crnoj Gori. Kao i ranije, ovaj je prepustio Mereju da pokrene to pitanje, ali ambasador nikada nije našao pravi trenutak za to.) (Nastavlja se)

Fridrih Sapari fon Sapar, austrougarski ambasador u Sankt Peterburgu

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Dimitrijevič Sazonov

Nikola Pašić

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Antička, prkosna hrid usred mora. Od vrha se slivaju usječene brazde poput ožiljaka i bora na licima neustrašivih ratnika. Obilate naslage soli. Izdašna milovanja sunca Sredozemlja. Razbijaju se talasi oštrim liticama. More stoljećima ljutito pjeni oko ponosnog stijenja; ne uspijeva ga smrviti. Poput osvajačkih, poraženih, razbijenih vojski, skrušeni talasi nestaju modrim strujanjima horizontom beskonačnosti. I krik galeba; gordi, žalošni roditeljski jauk, za pogibijom dične mladosti. Iznova se rađa sloboda, istinska srž postojanja hrabre, romantične zemlje, Crne Gore. Valovi junaštva i rodoljublja pronose nesvakidašnju, zadivljujuću borbu Crnogoraca, nedostižnu čast i veličanstvene pobjede; bivstvovanje i dostojanstvo arhaičnog društva, ljudstva s dragocjenim, zaslužnim ordenjem, s teškim ranama opjevanih bojeva. Željni mira, podsjećaju na izdržljive brodolomnike na pučini koji sanjaju kopno. Ali

Iz crnogorske istorije

Antička, prkosna hrid Sredozemlja

U izmaglici ponosno izranja reljef crnogorske istorije, naboran, sabijen, živopisan, bez nizina i mirnoće, ispunjen mitskim dubinama; sudbonosnim epohama markiranim u povijesti čovječanstva kao osoben, gotovo jedinstven bljesak, neuništive energije i vječnosti, čiji sjaj oplemenjuje patina slobodarstva i nezavisnosti

ne ustuknu pred novim bitkama, čak im s osmijehom hrle u susret; krvavi kovitlac bespoštednih, epskih ratova. I kada se sruči huk bure, dok si-

pi sumorna kiša, prolamaju jezivi udari groma na tu osamljenu hrid, ona postojano izlučuje borbeni duh i neosvojivost. U izmaglici ponosno izranja

reljef crnogorske istorije, naboran, sabijen, živopisan, bez nizina i mirnoće, ispunjen mitskim dubinama; sudbonosnim epohama markiranim u povijesti čovječanstva kao osoben, gotovo jedinstven bljesak, neuništive energije i vječnosti, čiji sjaj oplemenjuje patina slobodarstva i nezavisnosti. Crnogorske, zorne staze beskrajne slave; burne i nedokučive, popločane herojskim podvizima, junačkim pogibijama, dirljivim uspomenama. Uspinju se gordim, hitrim koracima, u raskošni mozaik glasovite istorije svijeta, đe uzvišeni biljeg označava sveto ime Montenegro.

More, čežnjivi, tirkizni prozor u svijet, uzdiže zavodljive talase avanturističkog duha, širi zagonetne, ljudskom oku

maglovite struje. Otvara izazovne, pokatkad opasne puteve u bespuća stranstvovanja. Spas od nemaštine i tjeskobe, želja za sočnijim horizontima života, nosi krepkost planinskog duha i gorštačku mudrost drevnog naroda dukljanskih korijena, moći i prosvijećenosti zetskih suverena, tragova otmjene kulture, crnogorske borbenosti i državnosti, u nostalgične samoće koje kopne u dugim noćima nepreglednih prostranstava. Širinama nepoznatog svijeta tinja, zaiskri i rasplamsa snagom orkana, strastveno, neopisivo, ljubav prema postojbini, poštovanje prema precima, neprevaziđena lojalnost domovini Crnoj Gori, zemlji koja povijesti izdašno daruje divovske, nestvarne pobjede nad oruž-

jem silnih neprijatelja, imperijalnim armijama. Odbrana otadžbine u dičnim iseljenicima imala je otjelotvorenje otmjenih, stasitih vitezova iz starovremenskih legendi koji bez zazora jurišaju u boj, uz znakovitu nijansu elegancije i lojalnosti, istinitu postojanost i vječitu težnju da slavno ime Crne Gore u sazvježđu nezavisnih zemalja, ima prefinjeni sjaj. Njihova jedina neprebolna rana jeste žal za rodnom grudom! Nad ljudima takvog plemenitog kova sunce slobode zrači neprestano. Istorijske knjige, usmena predanja, zapisi izvanjaca, a tek pjesme - plemenite ode hrabrosti, bujaju o herojskim podvizima naših predaka. Čudesna pripovijedanja o nesvakidašnjem poimanju života i smrti, tradicije i slobodarstva, nepokornosti i velikodušnosti, utemeljuju nedostižni i svijetu nepoznati, veličanstveni ideal čojstva.

Crna Gora, toplo, sigurno, glasovito gnijezdo slobode i morala, finoće multietničkog karaktera i ljepote multikulture, đe oštrina zraka i violentnog sklopa, uz sunce i žustrinu Sredozemlja, tvori čarobni kutak ispunjen gorostasnim orlovima i sokolovima koji odolješe strašnim burama oskudnog i opasnog života, ispunjenog poletom i neprolaznom slavom.

(Autor je crnogorski diplomata)

„Noć u Crnoj Gori“ Petar Lubarda

Ivm.br. 2838/2014 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore Osnovana 1901 godine” AD Podgorica, sa sjedištem na adresi Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, protiv izvršnog dužnika Velimira Jovančevića, Dolac bb, Berane, radi novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, dana 13.12.2024. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

Određuje se peto ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, idealnih djelova nepokretnosti izvršnog dužnika Velimira Jovančevića, koje su upisane, u LN br. 347 KO Dolac, i to kat. parcela br. 910, po načinu korišćenja garaža kao dio zgrade, PD 1, spratnost P, površine 14 m2, stambeni prostor PD 2, spratnost P, površine 65m2, stambeni prostor PD 3,spratnost P1, površine 79m2, kao susvojina izvršnog dužnika sa obimom prava 1/6, kao i kat parcela br. 910/2, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, spratnost P, površine 24 m2 kao i izemljište ispod zgrade, kat. parcela br. 910, plan 10, skica 40, potes “Šćepanice”, po načinu korišćenja livada 2. klase, površine 1088 m2, kat. parcela br. 910, plan 10, skica 40, potes “Šćepanice”, po načinu korišćenja dvorište, površine 500 m2, kat. parcela 910/1, plan 10, skica 40, na kojoj se nalazi porodična stambena zgrada broj 1, površine 105 m2 i kat. parcela br. 3192, plan 24, skica 14, potes “Osoje”, po načinu korišćenja šuma 4. klase, površine 3273 m2, kao susvojina izvršnog dužnika sa obimom prava 1/3. Petoo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 13.01.2025. godine u 12,00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića ul. M.Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova. Nepokretnosti izvršnog dužnika, navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju ovog Javnog izvršitelja Ivm.br. 2838/2014 od 21.09.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 172.108,16€ na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 19.09.2014. godine, pa do konačne isplate,troškova izvršnog postupka, kao i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih idealnih djelova nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I.br. 2838/2014 od 10.03.2023. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i ukupno iznosi 14.500,00€. Na navedenim nepokretnostima upisana je hipoteka u korist izvršnog povjerioca (Ugovor o ustupanju potraživanja UZZ.br. 245/13 od 25.04.2013. godine). Na petom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti, shodno čl. 173 st. 7. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 1/10 utvrđenje vrijednosti, odnosno 1.450,00€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu 16.12.2024. godine.

Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Dana 15. decembra 2024. godine umro je naš voljeni

dr IVAN Božidara ĐUROVIĆ 5. 9. 1973 – 15. 12. 2024.

Sahrana će se obaviti u krugu porodice 16. decembra u 13 časova na seoskom groblju Veleta.

OŽALOŠĆENI:

majka LJILJANA - BEBA, supruga TATJANA, djeca JOLE i VIDO, brat PAVLE, snaha DUBRAVKA, bratanična ĐINA i bratanić MIHAILO, tetka MIRA, ujna DANICA, sestre MAJA, DUBRAVKA i ANJA, braća ZORAN, PETAR, JANKO i MIRO i porodice ĐUROVIĆ i VUKOTIĆ

BRANKO

Sahrana je po želji pokojnika obavljena 15. decembra u krugu najuže porodice, na gradskom groblju Čepurci. Kuća žalosti: Ulica 4. jula 53.

OŽALOŠĆENI: supruga SAVKA, kćerke, RADOJKA, RADMILA i MARINA, unučad JOVICA, MILAN, MILENA, MILICA, MOMIR, MILKA i NIKOLA, praunučad, bratanične SNEŽANA i TATJANA, sestre od strica DARA i STANKA i ostala rodbina

806

Dana 14. decembra 2024. umro je u 95. godini

Ristov RAŠOVIĆ

Posljednji pozdrav bratu od strica

BRANKU RAŠOVIĆU

Sestra STANKA BRNOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu DRAGANU ROGANOVIĆU

Napušti nas još jedna plemenita duša velikog srca. Odlaziš, žuriš u zagrljaj naših najmilijih. Neka ti naša bol ne remeti vječni san, a naša suza pokaže put kroz raj.

JOVANKA, BOJANA i ĐURO

Dana 14. decembra 2024. godine preminula je naša draga

NATAŠA Ljubomira BURZANOVIĆ

Sahrana je obavljena na gradskom groblju Čepurci 15. decembra u krugu porodice i rodbine.

OŽALOŠĆENA PORODICA: sestra ANĐELA, braća JOVICA i MLADEN, snaha NEVENKA, bratanići MILOŠ i DANILO i ostala rodbina

Posljednji pozdrav našoj dragoj prijateljici

NATAŠI BURZANOVIĆ

od DRAGANA JOKANOVIĆA i LJUBINKE ŽARIĆ sa porodicama

Dobrom prijatelju i komšiji

Dragoj

Posljednji pozdrav

posljednje zbogom.

Posljednji pozdrav striku

Posljednji

KOKOTOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav Balšinom ocu

Posljednji pozdrav našem višedecenijskom prijatelju, poštovanoj

RUŽI Petra JOVANOVIĆ rođenoj KALEZIĆ

Bila si primjer prave i čestite supruge i majke. Cijenimo sve tvoje mudre riječi i veliku ljubav koju si nam uvijek iskazivala. Počivaj u miru.

MIRO i TANJA RAIČEVIĆ

Tužan pozdrav kumu SLOBU

Počivaj u miru, dobri čovječe.

MOMO i STANKA ĐUROVIĆ

Posljednji pozdrav našem ŚOLU

Počivaj u miru!

NEVENKA, BORKO i DARKO sa porodicama

Posljednji pozdrav našem dragom

SLOBU

Bio si dobar, plemenit i tih. Sjećanje na tebe nikad neće nestati. DRAGAN, TANJA, KSENIJA i IVO

Posljednji pozdrav dragom

SLOBU

DARE JOVETIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

837

816

SLOBU

Neka tvoja čista i plemenita duša putuje s anđelima.

SAŠA, ANA i KIKE

Riječima je teško opisati sve ono što je tebe krasilo... Nedostajaćeš svima nama koji smo te poznavali i provodili vrijeme sa tobom, a posebno tvojoj porodici. Počivaj u miru, moj prijatelju.

ZORAN VUJAČIĆ sa porodicom

824

827

Posljednji pozdrav dragom kumu

SLOBU

S tugom smo primili vijest o tvom odlasku. Ostaće lijepe uspomene iz našeg djetinjstva.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Porodici iskreno saučešće.

Posljednji pozdrav

S poštovanjem,

16. decembar 2024.

Posljednji pozdrav dragom drugu i kolegi

SLOBU

Neka ti je laka crna crnogorska zemlja. Počivaj u miru.

DUŠAN i MILO BOGDANOVIĆ sa familijom 803

Posljednji pozdrav dragom kumu

SLOBU ABRAMOVIĆU

Tvoj plemeniti lik, čistu i toplu dušu, vječno ćemo pamtiti i čuvati od zaborava. Počivaj u miru. MARKO i JOVANA POPOVIĆ

817

Posljednji pozdrav

IGOR, GORAN i ŚORA

SLOBU

Od DRAGANA POPOVIĆA

838

MIJO i LJILJA MILIĆ 839

843

Bolan posljednji pozdrav voljenom kumu

SLOBU ABRAMOVIĆU

S ponosom i ljubavlju čuvaćemo te vječno u našim srcima. Počivaj u miru, časna i plemenita dušo. DRAGAN, LELA, LUKA i MARIJA

Posljednji pozdrav dragom kolegi

SLOBU ABRAMOVIĆU

810

819

Kolektiv d.o.o. NJEGUŠ Cetinje

Posljednji pozdrav drugu i kolegi

SLOBU

Hvala ti na svemu ljudskom i poštenom. Čuvaćemo te od zaborava i uvijek te se po lijepom sjećati. Počivaj u miru, KRALJU! NIKOLA KATNIĆ, LUKA LOPIČIĆ i BORIS KALUĐEROVIĆ

815

SLOBO ABRAMOVIĆ

ŚOLU ABRAMOVIĆU

Posljednji pozdrav

SLOBU

Sjećanje na tebe, tvoj mio i plemenit lik ćemo zauvijek čuvati u našim srcima.

Višedecenijsko prijateljstvo i uzajamno poštovanje.

Društvo s parkinga

MILOŠ L , MLADEN, LUKA, NIKOLA K., BORIS, ŽARO, VIDO, NIKOLA K., ŽELJKO, MILOŠ B., MARKO K., BOBO, BOJAN, DRAGO, SLAVKO, ZORAN, MILO, DRAGAN V., ĐOKO, MARKO L., MILORAD, DAMJAN, DRAGAN P., MAŠO, PERICA, BRANKO, MIŠKO

16.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i drugu

SLOBODANU ABRAMOVIĆU

Posljednji pozdrav

SLOBU

Hvala ti na iskrenom prijateljstvu. Čuvaćemo te od zaborava.

MARKO, BORIS i BOJAN KALUĐEROVIĆ sa porodicama

S poštovanjem i tugom opraštamo se od našeg prijatelja

SLOBODANA ABRAMOVIĆA

U nevjerici i bolu smo primili vijest o iznenadnom odlasku našeg prijatelja.

S poštovanjem i sjetom čuvaćemo uspomene na zajedničke lijepe trenutke.

MILIVOJE i NATAŠA KATNIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

SLOBU

PEĐA LALIČIĆ sa porodicom

Od RADOVANA MIJANOVIĆA sa porodicom 809

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Opraštamo se od našeg brata od strica

SLOBA M. ABRAMOVIĆA

Počivaj u miru plemenita dušo.

DRAGAN i VJERA sa porodicom

SLOBU

ABRAMOVIĆU

830

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru među anđelima.

ZORKA i ČEDO BRACANOVIĆ sa porodicom

826

Posljednji pozdrav mom voljenom kumu SLOBU

Tužan i težak rastanak sa tobom urezao je bol u mom srcu. Tvoj plemeniti lik, zajedničke uspomene ostaće vječno u mom srcu.

BATO MILIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav mom voljenom zetu

Tvoja beskrajna vedrina, dobrota i ljudskost živjeće zauvijek...

Tašta GOSPAVA JOVETIĆ

836

Posljednji pozdrav voljenom tetku, prijatelju i đedu

ŚOLU

Otišao si tiho, ostavio veliku tugu, prazninu. Tvoja plemenitost, dobrota ostaće vječno u našim srcima. Počivaj u miru Mi ćemo te čuvati od zaborava.

MILENA BATRIĆEVIĆ, JELENA RADUSINOVIĆ i IVANA OSTOJIĆ sa porodicama

790

Najmiliji naš

ŽARKO

791

Majka nam reče da je naš ujak

na Mjesecu. Sad znamo da će nas vječno pratiti.

828

Nakupilo se tuge za tri života, a mi pokušavamo da je smjestimo u jedan i preživimo...

Vole te: TATA, MAJKA i SESTRE

787

823

Tvoje zvjezdice: SOFIJA, ALEKSANDRA i VASILISA 792

BEĆKA, MARKO i MIĆO JOVETIĆ sa porodicama 840

S tugom i poštovanjem, opraštamo se od našeg zeta

Dragi naš

Čuvaćemo te od zaborava.

SLOBA ABRAMOVIĆA

Počivaj u miru.

Brat RAJKO sa porodicom

Posljednji pozdrav pašanogu i svaku SLOBU - ŚOLU

Počivaj u miru, dobra dušo. Mi ćemo se uvijek rado sjećati tvog vedrog i nasmijanog lika. VELJKO i ŽELJKA MUDREŠA

825

Četrdeset dana brate

ŽARKO

,,Uzmi mi suze, bar dan da ne plačem. Uzmi mi ruke jer žele da te zagrle. Uzmi srce, vidi koliko nedostaješ.“

Bilo je prerano za to putovanje bez povratka sine moj...

Voli te TATA

Voli te tvoja sestra KIKA

ŽARKO

SLOBU

Navršava se pola godine od smrti našeg oca

MAJSKOG VUKOVIĆA

Dragi i voljeni naš oče, ostaćeš u našim sjećanjima kao neko ko je istinski volio život. Nedostajaće tvoja energija, tvoj smisao za humor i sve one priče koje smo zajedno ispričali.

Hvala ti na svemu što si za nas bio, a tvoj vedar duh će uvijek biti prisutan u našim mislima.

Tvoji: TAMARA, SLOBODAN i DEJAN

SJEĆANJE četrdeset pet godina dvije godine osam godina

BLAGOTA VIDOSAVA MIRJANA

PORODICA SEKULIĆ

789

Četrdeset dana

ŽARKO

Pile Matkovo, svaki dan nova rana...

Voli te tvoj ,,MATKO

Dragi Žare

ŽARKO PEJAKOVIĆ

Zauvijek ću se sa tugom sjećati tvoje ljudskosti i dobrote. Počivaj u miru.

SJEĆANJE dvanaest godina od smrti godina i po od smrti

BRANKA SLAVKE KATNIĆ

Zauvijek ćete biti u našim srcima PORODICA

Navršava se četrdeset dana otkad si otišao, sunce moje

ŽARKO

Dani bez tebe su dugi, noći još duže. Ali, iz srca i duše mi ne možeš otići.

Ostavljaš mi najljepše uspomene i utjehu da te je Bog uzeo k sebi kao najljepšeg anđela, kakav si oduvijek bio, i odveo te na neko ljepše mjesto.

Sa ponosom te se sjećam i čekam dan kad će nas On ponovo spojiti. Počivaj u miru, najvoljenije moje. Tvoja sestra ŽANA

3 godine od kada nijesi sa nama

RADIVOJE - RADE ADŽIĆ

Ne postoje riječi kojima možemo opisati koliko nam nedostaješ. S ljubavlju i poštovanjem, čuvamo te od zaborava. Tvoje: VESNA i SAŠKA

SLOBO KAŠĆELAN sa porodicom

785

Četrdeset dana neprebola otkad nas napusti naš

Željkov PEJAKOVIĆ

Svakog dana i noći, u svakom udisaju i izdisaju, u svakom damaru naših duša.

Baba NADA, ujaci VOJIN i JOVAN

Danas se navršava godina dana od kako nas je napustio

MILIVOJE - MIŠKO BEGOVIĆ

Otišao si iz našeg života, ali iz našeg srca i sjećanja nećeš dok smo mi živi. Počivaj u miru Brat PUCO i sestra BOŽANA sa porodicama

805

ŽARKO

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ

politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini („Sl. list CG”, br. 21/09 i 40/11), člana 5 stav 3, člana 30 stav 2, člana 31 i člana 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list CG”, br. 44/10), Odluke Skupštine Opštine Bar, broj: 030-016/24-263 od dana, 15.05.2024. godine („Sl. list CG – opštinski propisi”, broj 28/24) i Rješenja predsjednika Opštine Bar, broj: 01-018/24-3384/1 od 08.10.2024. godine, Komisija objavljuje II JAVNI POZIV za davanje u zakup poslovnih prostora putem prikupljanja ponuda (tender) u stambeno – poslovnoj zgradi “A6” u Baru

1. PREDMET ZAKUPA

Predmet tenderskog postupka je davanje u zakup poslovnih prostora u prizemlju stambeno – poslovne zgrade, “A6”, izgrađene na katastarskoj parceli broj 5004/5 iz lista nepokretnosti broj 3156 KO Novi Bar, u državnoj svojini, sa pravom raspolaganja u korist Opštine Bar, u obimu prava 1/1 to :

1.1. Poslovnog prostora evidentiranog u “V” listu, kao PD 8, u površini od 18 m2; 1.2. Poslovnog prostora evidentiranog u “V” listu, kao PD 9, u površini od 11 m2;

Oba poslovna prostora se izdaju u zakup u viđenom stanju i to isključivo nevladinim organizacijama osnovanim sa ciljem zaštite prava i poboljšanja položaja u društvu osoba sa invaliditetom, kao i djece, mladih i odraslih sa smetnjama i teškoćama u razvoju.

2. PERIOD I MINIMALNA CIJENA ZAKUPA

Minimalna godišnja cijena zakupa za poslovni prostor iz podtačke 1.1., iznosi 1.147,20€, pri čemu se isti daje u zakup na period od 5 (slovima: pet) godina, od dana zaključenja ugovora o zakupu.

Minimalna godišnja cijena zakupa za poslovni prostor iz podtačke 1.2, iznosi 884,40 €, pri čemu se isti daje u zakup na period od 5 (slovima: pet) godina, od dana zaključenja ugovora o zakupu.

3. OPŠTI USLOVI

Način, mjesto vrijeme podnošenja ponuda

Pravo da učestvuju na tenderu imaju sve nevladine organizacije registrovane u cilju zaštite prava i poboljšanja položaja u društvu osoba sa invaliditetom, kao i djece, mladih i odraslih sa smetnjama i teškoćama u razvoju, pod uslovom da su dostavili ponude za učešće u postupku zajedno sa pratećom dokumentacijom, u skladu sa uslovima bliže definisanim javnim pozivom i uplatila sredstva po osnovu depozita.

Ponude zajedno sa pratećom dokumentacijom i dokazom o uplati depozita (kopija kreditnog naloga) se predaju u zatvorenoj koverti, neposredno na šalteru Građanskog biroa Opštine Bar, na adresi : Bulevar Revolucije br. 1, za Komisiju za sprovođenje postupka po javnom pozivu za davanje u zakup poslovnih prostora u stambeno – poslovnoj zgradi “A6” u Baru, sa naznakom “Za prikupljanje ponuda po II Javnom pozivu - ne otvaraj”, svakog radnog dana, u periodu od 08.30 h do 14 h, zaključno sa 27.12.2024.godine, do 14,00 časova ili putem pošte, zaključno sa navedenim datumom.

Ponuda treba da sadrži:

- naznaku poslovnog prostora za čiji zakup se dostavlja ponuda; - rješenja o registraciji za nevladinu organizaciju; - obavještenje o razvrstavanju po djelatnosti (pribaviti kod MONSTAT-a);

- rješenje o dodijeljenom PIB-u; - ovjereno ovlašćenje - punomoćje za učestvovanje u postupku prikupljanja ponuda; - minimalnu cijenu zakupa izraženu u eurima; - broj žiro računa za povraćaj depozita; - potpis fizičkog lica u svojstvu osnivača, odnosno pečat i potpis ovlašćenog lica u pravnom licu, ukoliko je isto osnivač nevladine organizacije.

Učesnici postupka dužni su kao garanciju učešća dostaviti dokaz o uplati depozita sa naznakom poslovnih prostora, za čiji zakup dostavljaju ponudu, sve u iznosu od 10% od ukupnog minimalnog iznosa zakupnine na godišnjem nivou, na žiro račun bužeta Opštine Bar, broj 510-80962330-80, otvoren kod „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica.

Sva priložena dokumenta dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Neblagovremene, nepotpune i neuredne ponude neće se razmatrati.

Ukoliko učesnik postupka sa najpovoljnijom ponudom, odustane od ponude ili ponuda, nakon otvaranja iste ili istih, gubi pravo na povraćaj depozita.

Postupak po ovom javnom pozivu će se proglasiti neuspjelim, ukoliko više od dva prvorangirana ponuđača odustanu od ponuda ili odbiju da potpišu ugovore u ostavljenom roku.

Poslovni prostori se daju u zakup ponuđačima sa najpovoljnijim ponudama, a koje će biti izabrane na osnovu visine ponuđene zakupnine na godišnjem nivou, pod uslovom da iste ispunjavaju druge uslove predviđene javnim pozivom.

Ukoliko su ponude nevažeće ili nijesu prihvaćene kao najpovoljnije, depozit se vraća podnosiocima ponude u roku od 8 (slovima: osam) dana od dana donošenja odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

4. POSEBNI USLOVI

Budući zakupci imaju pravo da u visini utvrđene cijene zakupnine izvrše ulaganja (adaptaciju opremanje) za osposobljavanje predmetnih poslovnih prostora, radi privođenja namjeni, odnosno obavljanja djelatnosti.

Radove iz prethodnog stava, budući zakupci dužni su da izvedu u skladu sa ugovorom o zakupu kojim će se regulisati kompenzacija uloženih sredstava budućih zakupaca, a po prethodno pribavljenoj saglasnosti Opštine i odobrenju nadležnog organa u skladu sa zakonom, bez prava na povraćaj uloženih sredstava po ovom osnovu.

5. NAČIN I USLOVI PLAĆANJA

Najpovoljniji ponuđači dužni su da sa Opštinom Bar zaključe ugovore o zakupu u roku od 30 dana (slovima: trideset) dana od dana donošenja odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Ukoliko najpovoljniji ponuđači odustanu od ponuda i ne zaključe ugovor u predviđenom roku ili ne regulišu obaveze po osnovu zakupa utvrđene zaključenim ugovorom, u predviđenom roku, gube pravo na iste, kao pravo na povraćaj depozita. U tom slučaju, zakupodavac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu poslovnih prostora sa drugorangiranim ponuđačima. Ponuđačima čije su ponude prihvaćene, depozit se uračunava u iznos zakupnine.

Zakupnina za poslovni prostor koju je zakupac ponudio, a zakupodavac prihvatio u postupku, isti je u obavezi plaćati na godišnjem nivou, u skladu sa dinamikom koja će se precizirati ugovorom.

6. MJESTO I VRIJEME OTVARANJA PONUDA

Otvaranje ponuda biće održano dana, 30.12.2024. godine, sa početkom u 12,00 h, u prostorijama Sekretarijata za imovinu zastupanje istom mogu prisustvovati ponuđači ili opunomoćeni predstavnici ponuđača. Obavještenje o najpovoljnijim ponudama dostaviće se ostalim učesnicima postupka u roku od 15 (slovima: petnaest) dana od dana sprovođenja postupka.

Bliže informacije mogu se dobiti svakog radnog dana u vremenu od 09,00 do 14,00 časova, neposredno u prostorijama Opštine Bar, kancelarije broj 118 i 119, Bulevar Revolucije br. 1 ili na kontakt telefone broj +382 (0)30 301 463 i +382 (0)30 301 464.

Broj: 01-018/24-3384/4 Datum: 13.12.2024. godine

Poneđeljak, 16. decembar 2024.

KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš Tel. 069/474-861

Iv.br.1457/24 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Elektroprivreda Crne Gore” AD Nikšić-FC Snabdijevanje, sa sjedištem na adresi Ul. Vuka Karadžića br. 2, protiv izvršnog dužnika Mila Joksimovića, iz Berana, Lužac bb ,radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 13.12.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Mila Joksimovića, iz Berana, sa zadnje poznatom adresom Lužac bb. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1457/24 od 20.11.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 11.1.22024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Ivm.br.1556/24

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Atlas Banka” AD Podgorica u stečaju, sa sjedištem na adresi Ul. Vaka Đurovića bb, PIB: 02348872, protiv izvršnog dužnika Boška Vulevića, Polimska br 20, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 13.12.2024 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Boška Vulevića, sa zadnje poznatom adresom Polimska br 20, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm. br.1556/24 od 19.11.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 12.12.2024. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.1471/24

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Elektroprivreda Crne Gore” AD NikšićFC Snabdijevanje, sa sjedištem ana dresi Ul. Vuka Karadžića br. 2, protiv izvršnog dužnika Dema Kujovića, iz Berana, Ul. Miljana Vukova, Berane ,radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 13.12.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Dema Kujovića, sa zadnej poznatom adresom Ul. Miljana Vukova, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1471/24 od 20.11.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 11.12.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.1568/24

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Crnogorski elektrodistributivni sistem” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Ivana Milutinovića br. 12, protiv izvršnog dužnika Kasuma Selimovića, Lim bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 13.12.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Kasuma Selimovića, sa zadnje poznatom adresom Lim bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1568/24 od 25.11.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 11.12.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

NAJBOLJI KVALITET I SVJEŽINA

PROIZVEDENO U EVROPI

BRESKVE U KONZERVI IZ GRČKE

Sadržaj ove promotivne kampanje predstavlja samo stavove autora i isključivo je njegova/njena odgovornost. Evropska komisija i Evropska istraživačka izvršna agencija (REA) ne prihvataju odgovornost za bilo kakvu upotrebu navedenih informacija.

KAMPANJA FNANSIRANA UZ POMOĆEVROPSKE UNIJE

Evropska unija podržava kampanje koje promovišu poljoprivredne proizvode visokog kvaliteta.

U Jugopetrolu, održivost nije samo cilj - to je naše putovanje. Do kraja 2024. godine, ponosno ćemo imati mrežu od sedam brzih punjača, svaki kapaciteta 50 kW, dizajniranih za napajanje svih vrsta električnih vozila.

Ovi punjači već mijenjaju način putovanja na našim stanicama u Podgorici, Bijelom Polju i Tivtu. Uskoro će električnu energiju obezbjeđivati i na našim stanicama u Žabljaku i Herceg Novom.

Gradimo infrastrukturu budućnosti, čineći ekološki prihvatljiva putovanja dostupnim, besprekornim i spremnim za izazove na putu. Budućnost je električna, a mi smo tu da je napajamo.

Održivost i ekološka infrastruktura u fokusu