Srijeda, 18. decembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21207 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Uprkos haosu u nišu sjednice Ustavnog odbora, predsjednik parlamenta konstatovao da je odlučeno da prestaje mandat sutkinji Đuranović
Odbor je usvojio zaključke uprkos činjenici da je Ustavni odbor u roku od godinu različito postupao u odnosu na penzionisanje eks predsjednika
Ustavnog suda
Milorada Gogića, koji je ispraćen po odredbama
Zakona o radu (sa 66 godina), dok bi „nepodobne“ da isprate ranije
Novoizabrana predsjednica Vrhovnog suda kazala da su specijalni predmeti organizovanog kriminala i korupcije prioritet sudstva
Predsjednica Vrhovnog suda je konstatovala da je u trenutnom društveno-ekonomskom i političkom diskursu „preglasna politika utišala sudski sistem“, ali da je njen motiv da pošalje poruku da crnogorski sudski sistem nije krhak, da je otporan na sve spoljne uticaje, ma od koga dolazili
Sadržaj dokumenta o poziciji Crne Gore u pretpristupnim pregovorima u kojem je Savjet EU iskazao spremnost za izradu nacrta sporazuma o pristupanju
Pod uslovom da Crna Gora održi kontinuirani napredak i sprovede sve potrebne reforme, Savjet je spreman da blagovremeno započne pripreme za izradu nacrta sporazuma o pristupanju, navodi se u tekstu
Opštinski sud u Sarajevu donio još jednu prvostepenu presudu da je BIRN iznio neistine stavljanjem crnogorskih građana na mapu ekstremizma
Ministarstvo zdravlja reagovalo na zahtjev koji im je stigao od Ministarstva prosvjete povodom slučaja profesora
Piše: Milica MASLOVARIĆ
Crna Gora je danas na raskršću. Političke antagonizme, duboko ukorijenjenu društvenu polarizaciju i sveprisutnu nesigurnost osjećaju sve generacije, ali najviše pogađaju one koje tek ulaze u život.
Mladi su postali taoci ovih procesa. Umjesto da predvode inovacije i društveni progres, sve češće su potisnuti na marginu, obeshrabreni i dezorijentisani u suočavanju sa izazovima koje im nameće realnost.
Generacija kojoj pripadam odrasta u ambijentu obilježenom neprekidnim lutanjima i defetizmom.
Umjesto da biraju afirmaciju i razvoj, mnogi se okreću emigraciji, tražeći priliku izvan zemlje koja im ne pruža osjećaj sigurnosti niti adekvatnu platformu za samorealizaciju. To nije samo njihov izbor, već posljedica sistema koji se nije angažovao da ih osnaži i uključi u procese odlučivanja.
Suočena sa ovakvom stvarnošću, postala sam svjesna da inertnost ne vodi promjenama. Povlačenje pred izazovima znači prepustiti se haotičnoj dinamici polarizacije i stagnacije. Moj ulazak u politiku nije bio impuls, već promišljen čin, vođen željom da doprinesem stvaranju Crne Gore u kojoj mladi neće biti pasivni posmatrači, već ključni akteri društvenih transformacija. Izabrala sam Evropski savez, jer prepoznajem vrijednosti koje ga definišu. U
vremenu razjedinjenosti, potrebna nam je kohezija. U eri nepravde, potrebna nam je inkluzivnost. U trenucima stagnacije, potrebna nam je vizija. Evropski savez predstavlja političku platformu, ali i ideološku doktrinu koja okuplja one koji vjeruju u evropsku budućnost Crne Gore, u vladavinu prava, institucionalnu stabilnost i dostojanstvo svakog pojedinca. Za mene, politika nije privilegija niti lična ambicija, već duboka moralna obaveza. Obaveza prema generaciji kojoj pripadam, prema zemlji koja me oblikovala i prema uvjerenju da Crna Gora posjeduje potencijal za transformaciju.
Evropski savez pruža prostor u kojem mladi mogu artikulisati svoj glas ne samo kao simbol nade, već kao pokretačku snagu konkretnih promjena. Crna Gora ne smije dopustiti da izgubi još jednu generaciju. Polarizacija ne može biti njen narativ. Ona mora postati prepreka koju ćemo prevazići mudrošću, odlučnošću i solidarnošću.
Zato pozivam sve koji dijele viziju jedinstvene i moderne Crne Gore da se pridruže ovom poduhvatu. Budućnost nije nešto što pasivno iščekujemo. Ona se planira, gradi i oblikuje, a naša generacija ima odgovornost da u tom procesu prednjači.
(Autorka je funkcionerka Evropskog saveza)
BRISEL - Savjet Evropske unije ohrabruje sve političke aktere da slijede ambiciozni plan za zatvaranje pristupnih pregovora, posebno zatvaranje poglavlja 23 i 24 koji se odnose na vladavinu prava. No, istovremeno ukazuje na brojne nedostatke koji se odnose na istrage, krivično gonjenje, pravosnažne presude i oduzimanje imovine stečene kriminalom. Traži se sveobuhvatna izborna reforma i usklađivanje zakona o finansiranju partija sa evropskim standardima, nezavisnost izborne komisije i transparentnost biračkog spiska, potpuno usklađivanje sa viznom politikom EU i jačanjem kontrole granica. Neophodno je i smanjenje javnog duga, jačanje i transparetnost fiskalnog sistema.
Ovo su ključne poruke Savjeta EU koji je juče potvrdio preporuke da Crna Gora zatvori još tri poglavlja. Sumirajući rezultate naše zemlje na putu ka zajednici evropskih zemalja, članovi tog visokog tijela su takođe potvrdili saglasnost sa ocjenama Evropske komisije iznijetim u posljednjem izvještaju iz oktobra ove godine.
PODRŠKA
Na samom početku poglavlja posvećenog Crnoj Gori, Savjet u prvi plan stavlja pozitivne rezultate u dugotrajnom ispunjavanju reformskih obaveza.
- Savjet pohvaljuje Vladin cilj
Iz Vlade tvrde da je izbor v. d.direktora ANB-a nesporan za naše međunarodne partnere
Janović prošao sve bezbjednosne provjere koje zahtijevaju NATO standardi
PODGORICA – Novoizabrani vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović prošao je sve provjere koje podrazumijevaju NATO standardi, tvrdi izvor Pobjede iz vrha Vlade. Vlada je nedavno na čelo krovne bezbjednosne institucije postavila Janovića nakon što je prethodno, nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem, ostavku na funkciju direktora ANB-a podnio Boris Milić Janović je, kako je Pobjeda već izvještavala, rođak poslanika Pokreta Evropa sad Tonćija Janovića, suprug predsjednice Upravnog odbora Morskog dobra Zvezdane Janović i kum Spajićevog šefa kabineta Branka Krvavca koji je, prema našim saznanjima, najviše i insistirao na tome da se baš on nađe na čelnoj poziciji ANB-a. Po zanimanju je pomorac, ali se uglavnom bavio privatnim biznisom, dok sa bezbjednosnim sektorom do imenovanja u Agenciji nije imao bilo kakvih
dodirnih tačaka, zbog čega su zakonitost njegovog postavljenja, ali i njegovu stručnost osporili i predsjednik države i kompletna opozicija. Predsjednik Jakov Milatović najavio je čak da će od Kancelarije za bezbjednost u okviru NATO tražiti da izvrši inspekcijsku kontrolu kako bi se provjerilo kako je Janović dobio dozvolu za pristup tajnim podacima i utvrdilo da li je tom prilikom došlo do narušava-
nja bezbjednosnih protokola. Pobjedin izvor iz Vlade tvrdi, međutim, da je Janovićev izbor čist i nesporan, te da je on prije stupanja na dužnost prošao sve bezbjednosne provjere definisane NATO standardima.
Pobjeda se u cilju provjera ovih tvrdnji juče obratila i NATO, ali je odgovor te institucije do zaključenja ovog izdanja našeg lista izostao.
Premijer Spajić je prethodnih dana u Briselu razgovarao sa
najvišim NATO zvaničnicima, ali naš izvor iz Vlade nije mogao da potvrdi da li je prilikom tih sastanaka bilo riječi i o imenovanju Janovića. Spajić je, međutim, juče za Dnevnik TVCG govoreći i najavi Milatovića, rekao kako „nikome u Briselu nije jasno o kakvom inspekcijskom nadzoru je riječ“.
- Inspekcija koju je predsjednik pomenuo nema tu nadležnost i radi redovne kontrole u državama članicama. Moramo da shvatimo da je Crna Gora subjekt u okviru NATO, a ne objekt koga treba inspektovati i kontrolisati - poručio je premijer Spajić. Potvrdio je, takođe, da je Janović prije imenovanja prošao bezbjednosnu provjeru iako to, kako je rekao, nije zakonska obaveza.
U tom kontekstu je pomenuo i prethodne rukovodioce ANBom Dejana Vukšića , Sava Kenteru i Bora Vučinića koji su, kako je rekao, došli van sistema i imenovani bez rigoroznih procedura. Đ.Ć.
Pod uslovom da Crna Gora održi kontinuirani napredak i sprovede sve potrebne reforme, Savjet je spreman da blagovremeno započne pripreme za izradu nacrta sporazuma o pristupanju, navodi se u tekstu
da nastavi brzi put Crne Gore ka EU i ohrabruje sve političke aktere da slijede ambiciozni plan za zatvaranje pristupnih pregovora – ističe se u preporukama Savjeta EU. Pozitivne ocjene stižu i za tok pregovora, pošto su otvorena sva 33 poglavlja i privremeno zatvoreno šest. Posebno je pohvaljeno ispunjavanje privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava.
- To je važna prekretnica koja označava početak nove i ujedno završne faze u pristupnim pregovorima. Savjet ohrabruje Crnu Goru da nastavi sa brzim ispunjavanjem završnih mjerila
za poglavlja 23 i 24 – ističe se u dokumentu iz Savjeta EU u koji je Pobjeda imala uvid. Kako bi, očigledno, dao vjetar u leđa onom dijelu vlasti na svim nivoima koji se zalaže da se Crna Gora što prije priključi EU, istaknuto je i najnovije privremeno zatvaranje tri poglavlja. - Raduje to što će zemlja biti u mogućnosti da privremeno zatvori dalja poglavlja što je prije moguće, a kada uslovi budu ispunjeni. Pod uslovom da Crna Gora održi kontinuirani napredak i sprovede sve potrebne reforme, Savjet je spreman da blagovremeno započne pripreme za izradu nacrta sporazuma o pristupanju – podsje-
Predsjednik Skupštine razgovarao sa šefom Misije OEBS-a
Mandić: Izbori u jednom danu relaksirali bi zemlju
PODGORICA - Održavanje lokalnih izbora u jednom danu izuzetno je važan korak u izbornom zakonodavstvu koji će osigurati dodatnu stabilnost, iskorijeniti izborni turizam i relaksirati našu zemlju, ocijenio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, koji se juče sastao sa novoimenovanim šefom Misije OEBS-a u Crnoj Gori Janom Haukasom. Mandić je, tokom razgovora sa Haukasom, kako je saopšteno iz Skupštine, podsjetio i da je za taj iskorak potrebna podrška dvije trećine poslanika, ali i naglasio da će se ona pronaći. - Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u nastavku svog rada mogao bi da se bavi konkretnim pitanjima vezanim za ovu i druge teme - rekao je Mandić.
Šef Misije OEBS-a poručio je, kako se dodaje u saopštenju, da Mandić i Skupština Crne Gore u potpunosti mogu računati na punu podršku OEBS-a kada je u pitanju jačanje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.
ćaju iz ovog evropskog tijela. U dijelu ekonomskih kriterijuma, smatraju da je zemlja ostvarila „snažan oporavak“ i ustanovila „stabilan rast privrede“, uz potvrđenu stabilnost bankarskog i finansijskog sektora, te poboljšanja uslova na tržištu rada.
- Savjet EU ohrabruje sprovođenje neophodne strukturne reforme, i, između ostalog, smanjenje javnog duga, te nastavak napora za jačanje fiskalnog upravljanja i transparentnosti – napominje se u dokumentu.
S ozbirom na to da je Savjet EU svoj stav bazirao na osnovu izvještaja o napretku koji je objavljen u oktobru, a da je cr-
nogorska politička scena dodatno polarizovana i usložnjena upravo tokom protekla dva mjeseca, ne treba da čude pozitivne ocjene onih oblasti oko kojih se sada kreiraju ključne krizne situacije.
Tako Savjet EU, na primjer, pozdravlja napredak Crne Gore u oblasti pravosuđa, potpuno funkcionisanje glavnih pravosudnih tijela, ubrzavanje i produbljivanje implementacije ključnih reformi, te usvajanje novog strateškog okvira. U pozitivnom kontekstu bilo je označeno i konačno imenovanje mnogih sudija i to „kroz transparentne procedure i izbor zasnovan na zaslugama“.
Spajić, Ivanović i Gorčević podijelili radost zbog
Zaključak da je Savjet EU spreman da pokrene izradu nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore, ključan je indikator napretka jer je potpisivanje i ratifikacija Ugovora posljednji korak procesa pristupanja EU, a činjenica da se već danas razgovora o tome ide u prilog izvjesnosti našeg učlanjenja, saopšteno je juče iz kabineta premijera Milojka Spajića
- Impuls evrooptimizma koji daje Crna Gora razlog je što gotovo svakodnevno imamo ovako pozitivne vije-
Kako su precizirali, „ove mjere doprinose većoj nezavisnosti, odgovornosti, nepristrasnosti, integritetu, efikasnosti i profesionalizmu u pravosudnom sistemu“.
- Savjet takođe pozdravlja imenovanje nove predsjednice Vrhovnog suda u punom mandatu – dodaje se u dokumentu.
KLJUČNE OBLASTI
Ohrabrenje zbog napretka u pregovorima Crna Gora je dobila i u onim reformskim naporima koji se odnose na ključne oblasti prema evropskim standardima. To su sloboda izražavanja i mediji, a podrazumijevaju još zaštitu novinara, borbu protiv korupcije i organizova-
sti. Zato je važno da nastavimo sa predanim radom i da već u prvom kvartalu sljedeće godine ostvarimo nove zapažene uspjehe. Lideri EU biće pozvani da podrže ove zaključke na Samitu, koji će biti održan 19. decembra u Briselu – navodi se u Spajićevom saopštenju. Reagovao je i potpredsjedik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, navodeći da je zaključcima Savjeta EU potvrđeno da je plan Vlade da država postane prva naredna članica bloka realan i izvodljiv.
nog kriminala, te reformu javne uprave.
- Priznajući napredak koji je postignut, Savjet ponavlja da Crna Gora mora poboljšati evidenciju istraga, krivičnog gonjenja, pravosnažnih presuda i oduzimanja imovine stečene kriminalom, uključujući i slučajeve na visokom nivou. Crna Gora takođe treba da napreduje u sveobuhvatnoj izbornoj reformi, koja podrazumijeva izmjene i dopune zakona koje se tiču finansiranja političkih partija, kako bi se one uskladile sa evropskim standardima, zatim obezbjeđivanje nezavisnosti izborne komisije i transparentnost biračkog spiska –stav je Savjeta EU.
- Jasna pohvala Savjeta EU još jednom potvrđuje da su naši reformski napori prepoznati i vrednovani. Nastavljamo odlučno ka ostvarenju našeg cilja – punopravnom članstvu u EU, što predstavlja najbolji okvir za dugoročnu stabilnost, prosperitet i napredak naše države i svih njenih građana – poručio je Ivanović.
On podsjeća i da je Savjet u zaključcima iznio ključne tačke o napretku Crne Gore. Povodom tih zaključaka se oglasila i ministarka evropskih poslova Maida Gor-
Posebno su se osvrnuli na migracije, uz još jedno „prepoznavanje dobrog napretka“ u ovim slučajevima. - Istovremeno naglašavamo potrebu za potpunim usklađivanjem s viznom politikom EU i jačanjem kapaciteta za kontrolu granica – ističe se u dokumentu.
Pohvaljeni su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja naše zemlje, kao „suštinski elemenati procesa proširenja“ te, ujedno, procesa stabilizacije i pridruživanja.
- Savjet posebno pohvaljuje Crnu Goru za njenu dosljednu saradnju u oblasti vanjske politike, njeno kontinuirano i dugotrajno puno usklađiva-
čević koja, kako je navela, očekuje da će Ugovor o pristupanju biti spreman za potpisivanje i ratifikaciju onog trenutka kad naša zemlja završi sve obaveze, kako bi postala punopravna članica EU do kraja 2028. godine.
- Crna Gora postiže i više od zacrtanih ciljeva. Samo dan nakon istorijskog uspjeha i zatvaranja tri poglavlja nastavljamo da rezultatima, a ne riječima. Potvrđujemo posvećenost evropskoj agendi – zaključila je Gorčević.
nje sa Zajedničkom bezbjednosnom i odbrambenom politikom (ZBOP – CSDP) EU, uključujući restriktivne mjere EU. To je snažan signal strateškog opredjeljenja Crne Gore na putu ka EU. Takođe, pozdravljamo kontinuirano aktivno učešće Crne Gore u misijama i operacijama EU u okviru ZBOP.
Savjet za opšte poslove Savjeta EU dao je i više generalnih ocjena koje se odnose na sve zemlje kandidate. U prvom redu to je potvrda da će se u proširenju EU do 2029. godine rukovoditi „pravičnim i rigoroznim uslovima“, te da će najvažniji biti principi zasluga i reverzibilnosti. Kristina JERKOV
PREPUCAVANJA NA VISOKOM NIVOU: Predsjednik države i ministarka evropskih poslova, nakon odobravanja zatvaranja tri poglavlja u pregovorima sa EU, sukobili stavove i razmijenili optužbe
Milatović: Rezultat ispod očekivanja zbog nedovoljne posvećenosti i narušenih odnosa sa Hrvatskom
Gorčević: Predsjednik zbog lične i političke sujete nema kapacitet da prepozna uspjehe Vlade
PODGORICA – Iako je nakon pozitivnog IBAR-a Vlada najavila da će zatvoriti deset poglavlja, zatvorena su samo tri, a osnovni razlozi su nedovoljna posvećenost Vlade evropskoj agendi i narušavanje odnosa sa Hrvatskom, naveo je juče predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
U podužem tekstu na društvenim mrežama, on je istakao da najava zatvaranja tri pregovaračka poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu predstavlja „važan trenutak za Crnu Goru“ i „signal posvećenosti Evropske unije Crnoj Gori na našem putu približavanja punopravnom članstvu“. - Zahvaljujem svima koji su radili na ispunjavanju obaveza sa
ciljem zatvaranja poglavlja 7, 10 i 20, u prvom redu članovima i članicama pregovaračke strukture, bez čijeg ekspertskog znanja ovaj rezultat ne bi bio moguć. Istovremeno, ovo je prilika da se suočimo sa pitanjem zašto danas svjedočimo rezultatu koji je ispod očekivanja – naveo je predsjednik Crne Gore. On je podsjetio da je, nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a
krajem juna, Vlada najavila moguće zatvaranje do deset pregovaračkih poglavlja, ali da se to desilo samo sa tri. – Razlog za ovakav ishod je očigledan – nedovoljna posvećenost Vlade našoj EU agendi i narušavanje odnosa sa Republikom Hrvatskom. Ovo je trenutak da se zapitamo da li je Vlada pokazala državnu odgovornost i političku zrelost pri-
likom donošenja odluka koje imaju direktne posljedice na naš EU put? Da li je svjesno ugrožen jedan od najvažnijih strateških prioriteta države zbog nečijih partikularnih interesa – naveo je Milatović. U komentaru je, takođe, istakao kako „evropski put nije samo tehnički proces“, a zatvaranje tri poglavlja pokazuje da „imamo kapacitet da napredujemo“,
ali ujedno podsjeća da proces EU integracija „zahtijeva ozbiljan i odgovoran pristup“. Osvrt je zaokružio konstatacijom da se ubuduće evropskoj agendi mora pristupati „posvećeno i uz maksimalno kredibilan strateški pristup“. – Jedino tako možemo osigurati da naredni koraci budu bolji i kvalitetniji. Naš cilj ostaje jasan – Crna Gora kao 28. članica
Radonjić: Samozavaravanje je najveći neprijatelj
Savjetnik za evropske poslove predsjednika Milatovića Miloš Radonjić u odgovoru Gorčević je kazao kako „iznenađuje osjetljivost na kritiku koju je ministarka pokazala u
reagovanju na obraćanje predsjednika“. - Svoditi iznevjerena očekivanja javnosti, akademske zajednice i civilnog društva na lični nivo može se shvatiti samo kao nespretan alibi.
Umjesto maksimalnih deset poglavlja, zatvorili smo ukupno tri, a pritom narušili odnose sa našim susjedom Hrvatskom – stav je Radonjića.
On je podsjetio da je za sve
drugo ostalo dvije godine, da je „samozavaravanje najveći neprijatelj“, a da lične kvalifikacije treba zamijeniti „posvećenošću suštini i konkretnim obavezama koje nas očekuju“.
EU do 2028. godine, utemeljena na vladavini prava i dobrim odnosima sa svim svojim susjedima – zaključio je predsjednik Milatović. Na ove stavove oštro je odgovorila ministarka evropskih poslova u 44. Vladi Crne Gore Maida Gorčević – Žao mi je što predsjednik Milatović, zbog lične i političke sujete, nema kapacitet da prepozna uspjehe Vlade na polju EU integracija – navela je ona. Podsjetila je da su za godinu, a nakon dobijenog IBAR-a, zatvorena tri poglavlja „za šta je prethodnim administracijama bilo potrebno 12 godina“. – Podsjećam predsjednika koliko je pogrešno da proces EU integracija doživljava kao partikularni interes bilo koje političke opcije, umjesto da se radi o opštem društvenom cilju kojem bi on trebalo da pomaže, a ne da ga podriva. Konstruktivne kritike su uvijek poželjne i dobrodošle, ali svakodnevno preuzimanje uloge dežurnog kritičara svega što Vlada radi ne pristoji jednom predsjedniku – zaključila je ministarka Gorčević. K. J.
U Američkoj privrednoj komori zadovoljni najavom donošenja zakona o strateškim investicijama
PODGORICA - Donošenje
zakona o strateškim investicijama predstavlja važan korak ka stvaranju povoljnijeg investicionog ambijenta, pokazujući jasnu namjeru države da prepozna i podrži projekte koji imaju potencijal da transformišu ekonomiju, saopšteno je iz Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham Montenegro).
- Zakon o strateškim investicijama vidimo kao pokazatelj da država prepoznaje potrebu da kreira i uslove kako bi Crna Gora bila investiciona destinacija, ali i da je svjesna da su procesi u javnoj administraciji neefikasni - saopšteno je agenciji Mina-biznis iz AmCham Montenegro.
Upravo zbog toga, kako su naveli, pored samog uvođenja pojma i statusa strateških investicija, jedna od ključnih novina zakona je ubrzanje upravnih postupaka nadležnih organa neophodnih za realizaciju investicija koje dobiju pomenuti status u skladu sa zakonom.
- Pored toga, zakonom je predviđeno da i država i privatni investitori mogu prepoznati i predložiti strateške investicije, što smatramo dobrim pristupom - rekli su iz AmCham Montenegro.
Oni su napomenuli i da u dinamičnom globalnom okruženju, sposobnost jedne zemlje da privuče znatne investicije često zavisi od njenog zakonodavnog okvira i efikasnosti administrativnih procesa. Ministarstvo finansija stavilo je nedavno na javnu raspravu nacrt zakona o strateškim investicijama, koja će trajati do kraja godine.
Benefiti
Na pitanje koliki su benefiti tog zakona za državu i investitore, iz AmCham Montenegro su kazali da su uvjereni da su za dugoročnu održivost crnogorske ekonomije, kao i
Ministarstvo finansija stavilo je nedavno na javnu raspravu nacrt zakona o strateškim investicijama, koja će trajati do kraja godine
njen intenzivan rast i razvoj, presudne investicije, odnosno investitori koji sa sobom donose, pored kapitala, znanje i najbolje prakse poslovanja. - Crna Gora je već prepoznata kao zemlja sa privlačnim poreskim politikama, pa se, s pravom, postavlja pitanje zbog čega nemamo mnogo više takvih investitora, naročito iz razvijenih zemalja. Odgovor na to pitanje trebalo bi tražiti u potrebi uspostavljanja predvidivog i transparentnog poslovnog ambijenta, zasnovanog na vladavini prava, ali i potrebi ka značajno većoj efikasnosti javne administracije koja mora pružiti brzu i kvalitetniju uslugu investitorima - naveli su iz AmCham Montenegro. Kako su objasnili, upravo u dijelu unapređenja efikasnosti administracije za investicije koje dobiju status strateških investicija, ovaj zakon može olakšati donošenje odluke o investiranju.
- Međutim, trebalo bi intenzivno raditi na tome da se efikasnost administracije generalno unaprijedi - smatraju u AmCham Montenegro. Komentarišući to što se u stručnoj javnosti moglo čuti da su ovim zakonom propisana hitna postupanja nadležnih organa i države i djelovanja po skraćenom postupcima kada su u pitanju procesi koji se odnose na realizaciju strateških investicija, iz AmCham Montenegro su saopštili da se mora razumjeti da je za razvoj crnogorske ekonomije i društva od presudne važnosti da se kreira privlačan ambijent za investitore koji sa sobom donose znanje, iskustvo i brigu o zajednici.
- Kako bi u tome uspjeli, efikasnost postupanja državnih organa je izuzetno važan, iako ne jedini uslov. Ako je ne-
ka investicija definisana kao strateška onda, tim prije, javni službenici bi trebalo da budu svjesni potrebe da usluga koju pružaju u procesu njene realizacije mora biti brza i kvalitetna. Naravno, važno je da sva postupanja budu u skladu sa pravnim sistemom u Crnoj Gori, čiji je i Zakon o strateškim investicijama dio - poručili su iz AmCham Montenegro. Oni vjeruju da će se u postupku javnih konsultacija, upravo uz pomoć stručne javnosti, sagledati predloženi rokovi, i na kraju usvojiti rješenja koja omogućavaju veću efikasnot i brzinu realizacije, uz poštovanje standarda koji garantuju kvalitetno postupanje i donošenje odluka.
iskustva iz regiona
Na pitanje kakva su iskustva država regiona kada je u pitanju oblast strateških razvojnih investicija, iz AmCham Montenegro su odgovorili da mnoge države, pa i one nama najbliže, kreiraju razne politike i zakonska rješenja, kako bi unaprijedili svoje ekonomije i iskoristili svoje kompetitivne prednosti.
- Ono čega Crna Gora mora biti svjesna jeste da smo mi malo tržište, te da moramo biti, ne bolji, nego mnogo bolji od ostalih, kako bismo privukli renomirane investitore iz razvijenih zemalja. Zato, pozdravljamo svaki korak u smjeru unapređenja Crne Gore kao investicione destinacije fokusirane naročito na privlačenju investicija iz razvijenih zemalja, kakve su SAD i zemlje EU - rekli su iz AmCham Montenegro.
Oni vjeruju da je ovaj zakon korak u tom smjeru, ali isto tako je važno da nakon njegovog usvajanja i implementacija bude kvalitetna. s. P.
Septembarski podaci EKIP-a o mobilnoj telefoniji M:tel i dalje lider po broju korisnika
PODGORICA - U Crnoj
Gori je na kraju septembra bilo 1,54 miliona korisnika mobilne telefonije, 0,34 odsto manje nego u septembru.
Broj korisnika u oktobru odgovara penetraciji od 248,37 odsto, navedeno je u izvje-
štaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
U odnosu na isti period prošle godine, broj korisnika u oktobru veći je 7,12 odsto.
Udio postpejd korisnika iznosio je 52,75 odsto, a pripejd 47,25 odsto.
Kompanija Sunny Palace čeka finalizaciju planske dokumentacije nadležnih institucija za projekat u Ulcinju
PODGORICA - Nekadašnji simbol Ulcinja i omiljeno mjesto okupljanja svih generacija, hotel Galeb, uskoro bi mogao dobiti potpuno novo ruho. Vlada je nedavno usvojila Nacrt izmjena i dopuna urbanističkog projekta za lokalitet hotela, dok je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine otvorilo javnu raspravu koja je trajala do 8. novembra.
Iz kotorske kompanije Sunny Palace, koja je investitor, istakli su za Pobjedu da je cilj projekta povratak starog sjaja Ulcinju, uz pozicioniranje ovog grada kao prestižne destinacije na evropskoj turističkoj mapi. Planirani hotel luksuzne kategorije sa pet zvjezdica uključivaće moderni konferencijski centar, spa & wellness, bazene, restorane, luksuzne prodavnice i mnoge druge sadržaje, s fokusom na visoke standarde i održivost.
Povratak na ma P u luksuznog turizma
Ovaj ambiciozni poduhvat, čija ukupna vrijednost zavisi od tržišnih uslova i zahtjeva međunarodnih hotelskih operatora, obećava znatne ekonomske benefite za lokalnu zajednicu, uključujući zapošljavanje 350 radnika i saradnju s lokalnim dobavljačima. Dok se čeka finalizacija planske dokumentacije i odobrenja nadležnih institucija, investitori ističu da su predani transformaciji hotela Galeb u destinaciju svjetske klase, koja će Ulcinj vratiti na mapu luksuznog turizma.
Investitor Sunny Palace je naslijedio od prethodnog vlasnika planski dokument kojim su definisani svi parametri gradnje objekta, a koji, s obzirom na protok vremena od njegovog usvajanja do danas, više nije u skladu sa savremenim trendovima i zahtjevima luksuznog hotelijerstva. Stoga je tražena izmjena urbanistič-
Cilj investitora je da obnovom hotela Galeb povrati stari sjaj Ulcinja kao prestižne cjelogodišnje destinacije na evropskoj turističkoj mapi. Planiran je hotel luksuzne kategorije sa pet zvjezdica i bogatom ponudom sadržaja koju čine četiri restorana, savremeni konferencijski centar, spa & wellness, otvoreni i zatvoreni bazeni, navedeno je iz kotorske kompanija Sunny Palace
kog projekta u dijelu novog idejnog rješenja hotela, uz zadržavanje svih ostalih planom predviđenih parametara. - Cilj investitora je da obnovom hotela povrati stari sjaj Ulcinja kao prestižne cjelogodišnje destinacije na evropskoj turističkoj mapi. Planiran je hotel luksuzne kategorije sa pet zvjezdica i bogatom ponudom sadržaja koji čine – četiri restorana, savremeni konferencijski centar, spa & wellness, otvoreni i zatvoreni bazeni, prodavnice luksuznih brendova, teretana, prostori za djecu i tinejdžere, kao i velika garaža. Hotel
će imati značajan uticaj na razvoj lokalne ekonomije i turističko-ugostiteljsku ponudu grada - kazali su investitori dodajući da izgradnja hotela Galeb predstavlja ambiciozan poduhvat, koji u velikoj mjeri zavisi od regulative i odobrenja nadležnih institucija. Pri P rema P rojektne dokumentacije Iz kompanije Sunny Palace nam je saopšteno da intenzivno rade na pripremi kompletne projektne dokumentacije, kako bi mogli da započnu radove čim se ispune
Unija poslodavaca dodijeliće nagrade za društveno odgovorno poslovanje
Od ukupnog broja korisnika, najviše je imao M:tel 625,51 hiljadu ili 40,62 odsto, zatim Crnogorski Telekom 537,73 hiljade ili 34,92 odsto i One 376,73 hiljade ili 24,46 odsto. Mtel je imao 46,47 odsto od ukupnog broja pripejd korisnika, Crnogorski Telekom 29,27 odsto, a One 24,26 odsto.
Crnogorski Telekom je u oktobru imao 39,98 odsto postpejd korisnika, Mtel 35,38 odsto, a One 24,64 odsto. r. e.
PODGORICA - Unija poslodavaca (UPCG) raspisala je konkurs za dodjelu godišnjih nagrada u oblasti društveno odgovornog poslovanja (DOP), pod nazivom „UPCG nagrade za DOP 2024“, saopšteno je iz UPCG.
- Konkurs je otvoren do 16. januara 2025. godine, a pravo učešća imaju svi privredni subjekti koji su registrovani u Crnoj Gori - istakli su u saopštenju. Prema njihovim riječima, dodjela „UPCG nagrada za DOP“ je aktivnost koju Unija poslodavaca realizuje od 2014. godine, u cilju promocije dobrih
primjera društveno odgovorne prakse, kao i preduzeća koja takvu praksu primjenjuju. - Prema propozicijama konkursa, nagrade se dodjeljuju za uspješnu praksu DOP-a u oblastima: briga za zaposlene; briga za životnu sredinu; briga za zajednicu. Zainteresovana preduzeća mogu aplicirati kako za navedene, tako i za glav-
svi neophodni uslovi i dobiju relevantne dozvole. Smatraju da im ovaj pristup omogućava da budu potpuno spremni da krenu sa gradnjom čim se završe administrativni procesi. - Trenutno smo usmjereni na blisku saradnju sa državnim i lokalnim organima, s ciljem obezbjeđenja najefikasnijeg toka realizacije, poštujući sve važeće zakonske norme i standarde. Očekujemo da ćemo u skorije vrijeme imati precizne informacije o početku radova i nadamo se da će hotel Galeb u što kraćem periodu ponovo postati ponos grada Ulcinja - poručuju iz kompanije Sunny Palace. Na Pobjedino pitanje o ukupnoj vrijednosti projekta, iz t e kotorske kompanije odgovaraju da su troškovi projekta podložni promjenama i da zavise od nekoliko faktora, uključujući tržišne uslove, sadržaje hotela, tehničke specifikacije opreme, a sve po zahtjevu i standardima međunarodnih hotelskih operatora. Iz kompanije kažu da će obezbijediti optimalno rješenje koje će omogućiti visok kvalitet izgradnje i opreme, dok istovremeno osigurava
povrat ulaganja i dugoročnu održivost samog projekta.
- Poštujući standarde vezane za poslovanje hotela visoke kategorije, planirano je zapošljavanje oko 350 radnika, što otvara mogućnosti za lokalne stručnjake i profesionalce iz ove oblasti, kao i za mlade koji žele da steknu iskustvo u vrhunskom hotelijerstvu - najavljeno je iz kompanije Sunny Palace. Hoteli sa pet zvjezdica, poput budućeg Galeba, značajan su izvor prihoda za državu, opštinu Ulcinj, NTO i TO Ulcinj, po osnovu uplaćenih poreza, doprinosa i različitih lokalnih taksi.
- Osim tih direktnih efekata, ovaj projekat doprinosi i indirektnim prihodima, kroz povezivanje sa lokalnim dobavljačima, proizvođačima hrane i pružaocima usluga. Na ovaj način doprinosimo jačanju lokalne zajednice i podizanju kvaliteta turističkih usluga u Ulcinju - smatraju iz kompanije.
Investitor je u procesu razgovora sa renomiranim međunarodnim hotelskim brendovima, sa ciljem da obezbijedi partnerstvo koje će hotel Galeb i grad Ulcinj učiniti destinacijom svjetske klase.
- Ovaj proces uključuje temeljna istraživanja, analize tržišta i pregovore, kako bi osigurali da hotel bude pod upravom brenda koji dijeli naše vrijednosti i posvećenost najvišim standardima kvaliteta – saopštili su investitori.
Iako trenutno ne mogu otkriti sve detalje oko finalnog izbora operatora, iz kompanije su Pobjedi potvrdili da mogu garantovati da biraju partnera koji će pozicionirati hotel Galeb kao ozbiljnu referencu na globalnom tržištu luksuznog hotelijerstva, da nastavljaju pregovore i da se nadaju da će u bliskoj budućnosti objaviti više informacija o budućem operatoru hotela Galeb. N. KOVAČEVIĆ
- Kao i prethodnih godina, glavni kriterijumi za dodjelu nagrada UPCG su održivost, inovativnost i ostvareni uticaj na sve uključene strane. Svečana ceremonija dodjele „UPCG nagrada za DOP 2024“ biće održana početkom naredne godine - navode u saopštenju. Kako su zaključili, dodatne informacije o samom konkursu objavljene su na sajtu UPCG www.poslodavci.org. R. E. poslovanje
nu, tj. veliku nagradu koja se uručuje privrednom subjektu koji je principe DOP-a inkorporirao po sve tri oblastikazali su iz Unije poslodavaca. Kako su naglasili, na konkurs je moguće prijaviti maksimalno tri projekta ( po svakoj oblasti), uz uslov da isti nijesu završeni prije 1. januara 2024. godine.
Na Odboru za ekonomiju nastavljena rasprava o budžetu za iduću godinu
PODGORICA – Budžetom za iduću godinu nastavljamo da podižemo standard građana, stvaramo bolje uslove za život i povoljan ambijent za dolazak stranih investitora – ocijenio je juče na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet tokom rasprave o Prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu Tonći Janović (PES).
Kazao je da Crna Gora danas, sa 65 odsto, ima rekordno nizak udio javnog duga u BDP te da je suficit budžeta preko 93 miliona eura, da u trezoru ima više od 620 miliona, a da je nezaposlenost nikada manja. Ministar finansija Novica Vuković je kazao da su prijedlogom budžeta predviđeni izvoreni prihodi od 2,89 milijardi eura koji su u odnosu na ovu godinu veći za 3,7 odsto odnosno 102 miliona eura. Kada je riječ o rashodima, ukupni izdaci su planirani na 4,03 milijarde eura što je 505,5 miliona više od ovogodišnjih. Kapitalni budžet je vrijedan 280 miliona eura, što je za 40 miliona eura više od ovogodišnjeg. Miloš Konatar (URA) je problematizovao to što je kapitalni budžet, iako je BDP skoro dupliran, ostao na istom ili i nižem nivou u odnosu na 2019. godinu. Sporno mu je i na osnovu kojih kriterijuma se u kapitalnom budžetu predvidjelo deset miliona eura za projekat Velje brdo, iako ne postoji planski dokument koji predviđa izgradnju tog naselja. Konatar je naveo da nas
Sa jučerašnje sjednice
od januara čeka talas poskupljenja zbog kompenzatornih mjera za pokrivanje deficita zbog smanjenja doprinosa za PIO. - Srž budžeta je prihod od PDV-a, a u Fiskalnoj strategiji nema informacije koliki će biti efekat od povećanja PDV-a od turizma. Najveća kompenzatorna mjera, a mi ne znamo koliki će biti efekat – kazao je Konatar. Ministru Vukoviću je poručio da se plaši da će nas skupo koštati spremnost Ministarstva finansija da prihvati sve ono što je proizvod „bilbord kampanje“ i da se po svaku cijenu i odmah moraju zadovoljiti nerealna obećanja. M. Lk.
Skupština je juče usvojila niz zakona, kao i Fiskalnu strategiju Crne Gore za period od ove do 2027. godine. Fiskalna strategija je dokument koji je bio osnova za zakone koji su već u primjeni odnosno za program Evropa sad 2 u okviru kojeg su povećane minimalne zarade, ali i uvedeni novi porezi privredi i građanima
Skupština je usvojila zakone o budžetskoj inspekciji, organskoj proizvodnji i o pomorsko-agencijskoj djelatnosti. Prijedlog zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu nije prihvaćen u načelu, ali je Skupština usvojila Prijedlog zaključka Odbora za ekonomiju, finansije i budžet
Male hidroelektrane Podgor i Rijeka Crnojevića ponovo priključene na sistem
U rekonstrukciju dvije mHE uloženo 1,6 miliona eura
PODGORICA - Male hidroelektrane (mHE), Podgor i Rijeka Crnojevića, nakon potpune rekonstrukcije, ponovo su priključene na elektroenergetski sistem Crne Gore, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG). Rekonstrukcija vrijedna oko 1,6 miliona eura podrazumijevala je kompletnu zamjenu hidromašinske i elektroopreme, instalaciju jake i slabe struje, uređenje enterijera i eksterijera mašinske zgrade te sanaciju dovodnih organa sa sistemom za daljinsko upravljanje i nadzor iz HE Perućica u čijem sastavu posluju. - MHE Podgor i MHE Rijeka Crnojevića najstariji su proizvodni objekti u vlasništvu naše kompanije. Prve kilovat-sate crnogorskom elektroenergetskom sistemu isporu-
čile su davne 1941. godine. Od 2015. godine do rekonstrukcije nijesu bile u funkciji - navodi se u saopštenju. Ponovno puštanje u rad ova dva energetska objekta, koji će sistemu godišnje isporučivati oko 3,5 gigavat-sati (GWh) ze-
lene energije ozvaničio je izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović koji je, tom prilikom, naveo da rekonstrukcija tih objekata svjedoči o odgovornom odnosu Elektroprivrede i prema svom kulturno-istorijskom nasljeđu.
- Najvažnije je da sačuvamo kulturno-istorijsko nasljeđe EPCG i mislim da to radimo na pravi način i da ćemo nastaviti sa ovakvim trendom obnove naših objekata, paralelno ulažući u nove proizvodne objekte i veće snage - kazao je Bulatović.
Nivo rekonstrukcije i adaptacije je takav da su elektrane osposobljene da rade bez posade, sa sistemom za daljinsko upravljanje i nadzor iz HE Perućica. Rukovodilac Podružnice HE Perućica Radovan Đukanović rekao je da je procedura njihove adaptacije i rekonstrukcije počela 2017. godine, zatim se, krajem 2018. godine, pristupilo izradi Idejnog projekta, koji je završen u aprilu 2020. godine.
- Potom je raspisan javni poziv za izradu i reviziju Glavnog projekta i nabavku i montažu opreme, za što je, početkom prošle godine, sklopljen ugovor sa firmom Vigoris iz Podgorice - kazao je Đukanović. R. E.
Srijeda, 18. decembar 2024.
Uprkos haosu u finišu sjednice Ustavnog odbora, predsjednik parlamenta konstatovao
PODGORICA - Predsjednik Skupštine Crne Gore
Andrija Mandić sinoć je u nastavku plenuma, pozivajući se na zaključke Ustavnog odbora usvojene u atmosferi haosa i uz oštro negodovanje opozicije, konstatovao prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.
Prethodno, članovi Ustavnog odbora iz redova parlamentarne većine mimo kamera i direktnog prenosa, dok nad njima kulja plavi dim iz navijačkog rekvizita, izglasali su zaključke kojima konstatuju da je zbog ispunjavanja uslova za odlazak u penziju prema Zakonu o PIO prestao mandat sudijama Ustavnog suda Crne Gore – Dragani Đuranović, Desanki Lopičić i Budimiru Šćepanoviću
Tako je makar bilo najavljeno tokom trajanja sjednice i u dva navrata prezentovano od predsjednice Odbora Jelene Božović ostalim članovima Odbora. Iza kamera, i sudeći prema onome što je oko 20 sati sinoć objavljeno na sajtu Skupštine, zaključci su u hodu korigovani i usvojena je „blaža“ formulacija koju je poslanik iz redova PES-a Boris Pejović prezentovao kao „kompromisnu“ varijantu, navodeći da neće biti blokiran Ustavni sud, jer „će ostati pet članova“.
Prema toj verziji, Ustavni odbor, polazeći od obavještenja predsjednice Ustavnog suda Crne Gore Su.br.962/24-1 od 11. decembra 2024. godine, a primjenom člana 17 stav 2 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. list Crne Gore“ br 125/23 od 31. 12. 2023. godine), zaključio je da je sudija Dragana Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju.
- Takođe Ustavni odbor je odlučio da se raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore. Javni poziv će biti objavljen u dnevnom listu Dan dana 23. decembra 2024. godine. Ustavni odbor je zaključio da se predsjedniku Crne Gore dostavi obavještenje predsjednice Ustavnog suda Crne Gore Su.br 962/24-1 od 11. decembra 2024. godine radi informisanja – navodi se u zvaničnom dokumentu. Podržali su ga Jelena Božović (NSD), Vasilije Čarapić, Jelena Nedović, Boris Pejović, Vladimir Bakrač iz PES-a, Slađana Kaluđerović (SNP) i Nikola Rovčanin (Demokrate).
OdbOr preuzeO ulOgu ustavnOg suda
Lista zaključaka usvojena je uprkos ranijim upozorenjima stručne i pravne javnosti, a juče i članova Odbora iz redova DPS, SD, URA, Demokratske unije Albanaca, ali i Bošnjačke stranke, da se preuzimanjem nadležnosti Ustavnog suda, kao jedino nadlež-
Odbor je usvojio zaključke uprkos činjenici da je Ustavni odbor u roku od godinu različito postupao u odnosu na penzionisanje eks predsjednika Ustavnog suda Milorada Gogića, koji je ispraćen po odredbama Zakona o radu (sa 66 godina), dok bi „nepodobne“ da isprate ranije, makar po cijenu blokade te institucije. Mandić, kome je isti sudija Gogić u septembru postao stručni saradnik za ustavna pitanja, sinoć je, bez obzira na ove okolnosti, ozvaničio većinske zaključke Ustavnog odbora, iako tome nije prethodilo ispunjavanje ustavnih pretpostavki: da Ustavni sud obavijesti nadležni odbor kome od sudija prestaje funkcija i da takva informacija stigne šest mjeseci prije ispunjavanja uslova za odlazak u penziju...
nog da obavijesti parlament o tome ko od sudija ispunjava uslove za penziju, država uvodi u institucionalni haos. Odbor je usvojio zaključke uprkos činjenici da je Ustavni odbor u roku od godinu različito postupao u odnosu na
sjednika Ustavnog suda Milorada Gogića, koji je ispraćen po odredbama Zakona o radu (sa 66 godina), dok su „nepodobne“ sudije ispraćene ranije, makar po cijenu blokade te institucije. Mandić, kome je isti sudija
Neustavnim postupanjem Odbora i uzurpacijom nadležnosti Ustavnog suda, nažalost je puno značenje dobila teza da je pravo „na vladanje“ u potpunosti potisnulo načelo vladavine prava – ukazao je predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović
Prema njegovim riječima, zbog reda poteza, sada je ponovo Ustavni sud u situaciji da rješava problem. -Ustavni sud bi u cilju zaštite svoje ustavne funkcije morao hitno održati sjednicu i decidno se odrediti da li je skupštinski Odbor, kao tijelo Skupštine, uzurpirao nadležnosti
Gogić septembru postao stručni saradnik za ustavna pitanja, sinoć je, bez obzira na ove okolnosti, ozvaničio većinske zaključke Ustavnog odbora o penzionisanju sudije, iako tome nije prethodilo ispunjavanje ustavnih pretpostavki: da Ustavni sud obavijesti nadležni odbor kome od sudija prestaje funkcija i da takva informacija stigne šest mjeseci prije ispunjavanja uslova za odlazak u penziju... - Obavještavam Vas da je Ustavni odbor predložio da saglasno članu 154, stav 1 Ustava Crne Gore Skupština konstatuje prestanak funkcije sutkinji Đuranović jer je ispunila uslove za starosnu penziju. Saglasno navedenom Skupština konstatuje prestanak funkcije – kazao je Mandić i prekinuo sjednicu, dok su poslanici DPS otvoreno negodovali lupajući rukama po pultu i uzvikujući: „Izdaja, izdaja“. Drugo dvoje sudija za koje je parlamentarna većina takođe navodi da ispunjavaju uslove za penziju po istom osnovu kao i Đuranović, nije predlagao parlament već Predsjednik države, tako da Mandić nije „nadležan za njih“, a biće zanimljivo vidjeti kako će se prema dopisu Ustavnog odbora odnijeti Jakov Milatović
Ustavnog suda iz čl. 154 stav 3 Ustava Crne Gore i člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu - ocijenio je Radulović. Prema njegovim riječima, Ustavni odbor je izašao iz svojih ingerencija i u još jednom segmentu. - Dodatno, zaključak da će „Odbor razgovarati sa
skupština / you tube
EksprEsna odluka uprkos protEstu opozicijE: Andrija Mandić
Budući da je prenos u finišu sjednice Ustavnog odbora prekinut, ishod odlučivanja vladajuće većine naslućuje se iz snimaka objavljenih na društvenim mrežama i mreži Iks, koje su postavili pojedini opozicioni poslanici iz sale. Na snimcima se čuje kako u atmosferi galame i nezadovoljstva, dok se plavi dim iz navijačkog rekvizita nadvija nad crvenim salonom Skupštine Crne Gore - za čije je aktiviranje kasnije odgovornost preuzeo poslanik DPS Oskar Huter - predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović iz redova Nove srpske demokratije ubrzano čita pripremljene zaključke Odbora i konstatuje kako se ko od predstavnika PES -a, Demokrata, NSD-a, DNP-a i SNP-a izjasnio... Poslanici DPS-a u znak revolta pjevaju himnu, dok član Odbora iz redova te partije Andrija Nikolić ispred Božović
drži crnogorski Ustav, aludirajući na to kako izgleda njegovo otvoreno kršenje.
ŠtO je bOžOvić prezentOvala na sjednici
Siže zaključaka Odbora, koje je Božović pročitala u dva navrata tokom sjednice, svodi se na to da su članovi skupštinskog tijela, polazeći od dopisa predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko, saglasni u tome da su sutkinje Dragana Đuranović i Desanka Lopičić, kao i sudija Budimir Šćepanović stekli uslov za prestanak funkcije po osnovu Zakona o PIO.
Time se, drugim stavom zaključka, otvara prostor da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda (US) koje bira Skupština. Trećim zaključkom predviđeno je da Ustavni odbor razgovara sa predsjednikom Crne Gore Ja-
Predsjednikom“ o statusu dvoje drugih sudija ne samo da obesmišljava Ustav i Zakon o Ustavnom sudu, već kao neustavan narušava načelo podjele vlasti i ingerencije Predsjednika države. Dodatno zabrinjava činjenica da pored uzurpacije nadležnosti Odbor
u istoj situaciji donosi dijametralno suprotstavljane odluke i pored principa koji važi još od rimskog prava da se u istoj pravnoj situaciji istovjetno postupa. Ovakvo postupanje narušava pravnu sigurnost i jednakost pred zakonom – kazao je Radulović.
kovom Milatovićem kako bi on raspisao oglas za izbor još dvoje sudija za čije predlaganje je, prema Ustavu, on nadležan.
Ključno obrazloženje vladajuće većine bilo je da je ovakav ishod isprovociralo upravo troje sudija Ustavnog suda jer su iz ličnih razloga izbjegavali ono što im je, kako je ocijenjeno, bila zakonska obaveza - da konstatuju da im je u skladu sa Ustavom prestala funkcija. Takođe, navedeno je da je do sada 130 sudija iz redovnih grana sudstva penzionisano po osnovu Zakona o PIO, a da
Ustavni sud tim povodom nije reagovao ili ukazao na nezakonitost takvog poteza. Sa druge strane, predstavnici opozicije su podsjetili da u šest decenija dugoj istoriji ustavnog suda nijedan sudija nije otišao u penziju shodno odredbama Zakona o PIO, već po sili Zakona (o radu) koji definiše starosnu granicu za prestanak radnog odnosa. Ta je odredba primjenjivana u slučaju sudije Gogića, o čijem je sticanju uslova da u maju ove godine po Zakonu o radu bude penzionisan Ustavni sud obavijestio nad-
Smailović pozvao političare da se uzdrže od jednostranih poteza
Bošnjačka stranka (BS) pozvala je sve političke aktere u Crnoj Gori da poštuju Ustav i zakone i da se uzdrže od jednostranih poteza i rješenja koja nijesu u skladu sa evropskim težnjama države.
Šef kluba poslanika BS-a Amer Smailović kazao je da su Crnoj Gori, koja ubrzanim koracima ide ka članstvu u EU, najmanje potrebni jednostrani potezi i izazivanje tenzija koje mogu dovesti do duboke političke i institucionalne krize.
- Crna Gora se nalazi pred vratima EU, pa je od ključne važnosti da svi politički akteri pokažu visok stepen odgovornosti prema građanima, ostavljajući po strani partikularne i partijske interese – rekao je Smailović. Naglasio je da je uspostavljanje dijaloga od esencijalne važnosti, a naročito prilikom izbora sudija Ustavnog suda kao najviše pravne instance.
Opozicija tvrdi da je na djelu državni udar, najavili blokadu
ležni odbor šest mjeseci ranije – odnosno u decembru prošle godine.
Ustavni odbor je u skladu sa procedurom raspisao oglas, prijavili su se kandidati, ali nijedan ljetos nije izabran za popunu Gogićevog mjesta, zbog čega je Andrija Mandić razvlačio konstatovanje mandata do 30. avgusta, a 15 dana kasnije angažovao Gogića za saradnika...
Nakon propalog prethodnog oglasa, Ustavni odbor je bio dužan da raspiše novi, ali to nije učinjeno, čime je sud ostao na šest članova i već bio u poziciji da ne može da donese neke odluke preglasavanjem.
Na ovaj momenat juče je ukazao i poslanik Ure i član Ustavnog odbora Filip Adžić, koji je upozorio većinu da daju sebi za pravo da bez prethodnog zvaničnog obavještenja Ustavnog suda konstatuju nešto što nije moguće.
- Zbog čega žurba, zašto prelamanje preko koljena. Nemojte da obezglavimo Ustavni sud. Da vam nije bio cilj da ga obezglavite, izabrali biste kandidata na prošlom oglasu, za kojeg ste se složili da je odličan. Ali što je bio problem - to što je iznio mišljenje da institucije u Crnoj Gori ne možete rušiti bez dvotrećinske većine na referendumu od svih upisanih. To vam smeta i Vi hoćete sudije koje nemaju to mišljenje. Zato vam je žurba da uklonite ljude koji poštuju Ustav i koji poštuju državu Crnu Goru. Zato trčite da ovo uradite – poručio je Adžić. Prethodno, osnov da Odbor preuzme odlučivanje i presuđuje o tome ko od sudija ide u penziju problematizovao je i poslanik DUA Mehmed Zenka, navodeći da ga čudi da se poslanici postavljaju „kao veći pravnici od sudija Ustavnog suda“, čime se ulazi u veliki rizik.
- Sjutra će i vojska da odluči da napravi puč i druge institucije, kad mi koji ih biramo sada gazimo po Ustavnom sudu. Pozivam vas, spustite loptu na zemlju. Ako ovo donesemo suprotno odlukama USUD-a, mi zakona nemamo – poručio je Zenka.
Uvertira U haos
Epilog sjednice Ustavnog odbora na kojem je parlamentarna većina bila riješena da bez ispunjenih ustavnih preduslova preuzme odlučivanje o pre-
Opozicija neće učestvovati u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i neće omogućiti održavanje redovnih plenarnih sjednica Skupštine. To je juče, u ime cjelokupne opozicije, najavio lider DPS-a Danijel Živković, a nakon haosa koji je obilježio zasijedanje skupštinskog plenuma i Ustavnog odbora.
- Desio se ustavni puč, a njegov cilj je stavljanje
Ustavnog suda pod potpunu kontrolu parlamentarne većine, koja želi uništenje Crne Gore. Do Nove godine očekuju se izmjena Ustava i donošenje zakona o crnogorskom državljanstvu - rekao je Živković na konferenciji u Skupštini. Istakao je i kako u parlamentarnom i političkom životu Crne Gore više ništa neće biti isto.
- Odgovornost za sve preuzimaju premijer Milojko Spajić i šef parlamenta Andrija Mandić. Oni su najodgovorniji za izvođenje ovog ustavnog puča - rekao je Živković, koji je specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića i vrhovnog državnog tužio-
ca Milorada Markovića pozvao da se pod hitno izjasne o dešavanjima na jučerašnjem skupštinskom odboru i o, kako je rekao, stavovima pučista.
- Oni su silom na sramotu htjeli da izmijene Ustav. Mi ćemo lako odgovoriti na pokušaj izvođenja državnog udara na institucije sistema - rekao je Živković. Da je riječ o državnom udaru na crnogorske institucije i uvodu u diktaturu Spajića i Mandića smatra i lider građanskog pokreta Ura Dritan Abazović - Od kada postoji Ustavni sud, ovo se nikad nije desilo. Ovo je uvertira u druge radnje koje trebaju da bace Crnu Goru na koljena. Ovo je uvod u diktaturu Spajića i Mandića i ne može proći bez adekvatnog odgovoraporučuje Abazović. Ističe i kako ovo „nije borba ni za DPS, ni za Uru, ni za Pokret Evropa sad, ni za DF, ni za bilo koga pojedinačno“.
- Ovo je borba demokratije i ljudi koji žele da preuzmu demokratski sistem samo da vladaju na silu i na sramotu. Ne žele izbore u Budvi i Podgorici, uvešće
prinudnu upravu, izabraće sami povjerenike i omogućiće da vlada ko želi i kako želi bez legitimiteta – upozorio je Abazović. On je predsjednika države Jakova Milatovića pozvao da se i on uključi. - Učinimo da se naše institucije ne degradiraju i da nam država konačno prodiše. Odbor za izbornu reformu je od večeras mrtav i ne postoji. Suprotstavićemo im se na sve moguće načineporučio je on. Poslanik SD-a Biris Mugoša ocijenio je da je parlamentarna većina, između demokratije i anarhije, izabrala anarhiju. - Pozivam partije iz vladajuće većine, koje ne žele da budu saučesnici, da napuste koalicionu vlast i da zajedno sa nama brane državu - rekao je Mugoša. Lider Hrvatske građanske inicijative Adrija Vuksanović navodi da su u toj stranci svjesni kroz kakvu krizu prolazi Crna Gora i da neće dopustiti gaženje Ustava. - HGI i Hrvati su dio Crne Gore. Bićemo u ovom delikatnom momentu uz Crnu Goru – zaključio je Vuksanović.
stanku sudske funkcije, uslijedio je nakon što su poslanici Demokratske partije socijalista najavili da će ustavni puč u najavi spriječiti civilizovanim sredstvima.
Poslanik DPS-a Nermin Abdić u finišu sjednice kazao je da će u situaciji kada se prelazi crvena linija i kada nevaspitanje nadilazi vaspitanje i argumente imati drugačiji dogovor na riješenost većine da progura smjenu sudija. - Zbog jasne namjere parlamentarne većine da blokira Ustavni sud i da bude iznad Ustava ove države i zbog toga što smo na braniku države, želim da poručim svima da ovaj nastavak sjednice nećete završiti, jer nećemo dozvoliti ovakvo pravno iživljavanje
nad Ustavom. To nećemo činiti sredstvima kakve smo imali prilike da gledamo kada je sadašnja vlast bila opozicija, već na normalan civilizovan način, nećemo dozvoliti nastavak ove sjednice Upravnog odbora – kazao je Abdić. Potom su on i ostali poslanici DPS koji su kao zainteresovani prisustvovali sjednici ustali kako bi onemogućili da se nastavi tonski prenos. U jednom kraju sale pojavio se plavi dim, a kasnije je poslanik Oskar Huter preuzeo odgovornost za unošenje dimnog rekvizita, plave boje, koji je valjda trebalo da aludira na koalicione boje bivšeg DF-a i Mandićev novoskovani logo Skupštine u plavim tonovima sa zdanjem nekadašnje
Zetske banovine, segmenta Kraljevine SHS u koji je nakon brisanja države transformisana Crna Gora. Ovakav tok odlučivanja Ustavnog odbora kakav nije zapamćen u istoriji crnogorskog višestranačja, uz listu zaključaka koji su naknadno objavljeni na sajtu, za koje se nije vidjelo, niti čulo ko ih je podržao, aminovao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić. Time se otvorio prostor da Crna Gora nekoliko dana nakon zatvaranja tri pregovaračka poglavlja u pristupnim pregovorima Evropskoj uniji opet radi u uslovima okrnjenog Ustavnog suda A pitanje je kada će novi u ovakvoj atmosferi biti izabrani. igor PeriĆ
PODGORICA – Ministarstvo zdravlja zatražilo je od Fonda za zdravstveno osiguranje da provjeri opravdanost bolovanja profesora podgoričke gimnazije Radomana Čečovića, a nakon što im se obratilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
Od Fonda za zdravstveno osiguranje čekamo odgovore na koji način su postupili u ovom slučaju.
Nedavno je direktorica Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović kazala na konferenciji da je Čečović na bolovanju zbog fizičkih i psihičkih bolova, a nakon što je objelodanjeno da je bivšoj učenici Sari Vujisić slao neprimjerene poruke.
Iz Ministarstva zdravlja kazali su Pobjedi da su zahtjev koji
su dobili od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija dostavili Fondu na dalju nadležnost imajući u vidu da je privremenu spriječenost za rad utvrdio izabrani doktor.
- Provjeru privremene spriječenosti za rad koju je utvrdio izabrani tim ili izabrani doktor vrši komisija koju obrazu-
je Fond, a provjeru privremene spriječenosti za rad koju je utvrdila nadležna ljekarska komisija vrši komisija koju obrazuje Ministarstvo zdravlja – naveli su iz Ministarstva zdravlja.
Podsjećaju da je članom 37 stav 4 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju („Sl. list
Jedan od organizatora protesta Kosta Mijušković kazao je Pobjedi da je protiv poslanika Jovana Jola Vučurovića Upravi policije podnio prijavu, jer je njegovo saopštenje da su dušmani koji napadaju porodicu, a i izjavu koju mu
je uputio na protestu ,,Ako bude bilo kakvih problema, i to ćemo riješiti“ doživio kao prijetnju.
- Njegova supruga Biljana Vučurović, koja je direktorica podgoričke gimnazije, nakon prijetnje koju mi je uputio na protestu rekla
je: ,,Ne, ne“. Nakon toga ga je povukla da idu nazad u Gimnaziju – rekao je Mijušković.
Istakao je da je nedopustivo da se poslanik Vučurović, koji je predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode, ponaša na ovaj način.
CG“ 145/21 i 48/24) propisano da provjeru privremene spriječenosti za rad koju je utvrdio izabrani tim ili izabrani doktor vrši komisija koju obrazuje Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Odredbama istog člana propisano je da u slučaju postojanja sumnje da izabrani tim ili izabrani doktor privremenu spriječenost za rad nije utvrdio u skladu sa članom 36 st. 2, 3, 4 i 6 ovog zakona, Fond može, na zahtjev poslodavca ili po službenoj dužnosti, pokrenuti postupak za provjeru privremene spriječenosti za rad. - U slučaju postojanja sumnje da nadležna ljekarska komisija privremenu spriječenost za rad nije utvrdila u skladu sa članom 36 st. 2, 3, 4 i 6 zakona, Fond za zdravstveno osiguranje, odnosno poslodavac može
Mijušković je podnio prijavu i protiv profesora Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Predraga Ražnatovića, jer je podijelio na društvenim mrežama njegovu sliku na kojoj je bio našminkan za potrebe umjetničkog performansa. Dodaje da je neprihvatljiv i njegov istup, imajući u vidu da je i profesor i pedagog.
- Sramotio me je u javnosti,
Ministarstvu zdravlja podnijeti zahtjev za pokretanje postupka za provjeru privremene spriječenosti za rad – kazali su iz Ministarstva zdravlja. Slučaj Čečovića dospio je u javnost nakon što je CIN CG anonimno objelodanio detalje. Nakon toga je učenica otkrila svoj identitet i objasnila kroz što je prolazila. Direktorica Gimnazije organizovala je konferenciju na kojoj je tvrdila da je sve uradila u skladu sa propisima i da se nije ogriješila. Navodila je da je učenica bila punoljetna kada je prijavila uznemiravanje, te da je njena porodica trebalo da reaguje i slučaj dalje procesuira. U nalazu Prosvjetne inspekcije konstatovano je da Vučurović nije podnijela prijavu školskom timu, te da nije postupila u skladu sa etič-
nakon čega sam dobijao poruke govora mržnje, uvreda i prijetnji – kazao je Mijušković. Pobjedi je iz Uprave policije rečeno da su primili prijave i da preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti.
- Dakle, sa sadržinom će biti upoznat tužilac, a onda i preduzete dalje aktivnosti po nalogu istog – kazali su iz Uprave policije.
kim kodeksima te ustanove, a imala je informacije, i nije kontaktirala sa nadležnom službom kao što su socijalna, policija, ministarstvo... Ispred Gimnazije su u petak organizovali protest Sara Vujisić i Kosta Mijušković. Sa tog skupa su zatražene ostavke Čečovića i Vučurović, ali i da im se preispitaju licence za rad. Vujisić i Mijušković su jučenajavili novi protest koji će biti usmjeren ka svim nadležnim institucijama i Vladi, kako bi se zakoni unaprijedili i strogo kaznili počinioci. Kazali su i da se javnost užasava nad nastojanjem uprave i, kako su kazali, dijela profesora podgoričke gimnazije da se zataška slučaj profesora. Dodali su i da su zgroženi činjenicom da je pojedinim političkim funkcionerima bitnije ko će biti direktor/ka Gimnazije, ministar/ka prosvjete, umjesto činjenice da u školama vrebaju seksualni predatori. - Oni nude prepucavanja, konstantno koristeći traume iz jugoslovenskog rata zarad podizanja nacionalnih tenzija i zaštite svojih fotelja, kolektivno ne želeći da preuzmu odgovornost. A to bi mogli i trebalo da učine u bilo kom trenutku ukoliko im je prioritet sigurna budućnost svih nas – naveli su oni.
U podgoričkoj gimnaziji se pojavila još jedna prijava protiv još jednog profesora zbog neprimjerenog obraćanja učenici u Vajber grupi odjeljenja. On je suspenovan. Roditelj i učenica su izjavili policiji da ne vide ništa uznemirujuće u spornom obraćanju suspendovanog profesora, već da na sve gledaju kao na šaljivu sadržinu. ODT je formiralo predmet u oba slučaja. N. ĐURĐEVAC
Sud u Sarajevu donio još jednu prvostepenu presudu da je BIRN iznio neistine stavljanjem crnogorskih građana na mapu ekstremizma
U obrazloženju suda je navedeno da tuženi nijesu postupali dobronamjerno, niti da je prenošenje ovih informacija bilo razumno
PODGORICA - Balkanska istraživačka regionalna mreža u Bosni i Hercegovini (BIRN) i direktor Denis Džidić proglašeni su pred Opštinskim sudom u Sarajevu krivim zbog klevete po tužbi Draška Martinovića, kojeg je BIRN, uz još osam crnogorskih novinara i aktivista, proglasio ekstremnim desničarem.
Ovo je druga presuda tog suda, a prethodna je bila u korist Nebojše Mrvaljevića, koji je iste tužio takođe zbog klevete. U prvostepenoj presudi Opštinskog suda u Sarajevu je naređeno tuženima da Martinoviću isplate solidarni iznos od 1.500 KM (766 eura) sa zakonskom zateznom kamatom počev od 14. 2. 2023, te da
na svojoj internetskoj stranici objave izreku ove presude. Osim Martinovića i Mrvaljevića, BIRN je u mapi kao krajnje desničare i vjerske fanatike označio i dvije novinarke – Kaćušu Krsmanović i Tanju Pavićević - i građanske aktiviste i borce za ljudska prava Aleksandra Sašu Zekovića, Predraga Vušurovića , Tanju Knežević-Perišić, Maju Miličković i Tijanu Lopičić Pred sarajevskim sudom u toku je još šest sudskih procesa po istom pravnom osnovu, a pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorke dijela mape za Crnu Goru Jelene Jovanović i urednice Dušice Tomović U procesu u Sarajevu, Denis Džidić je kazao da je autor-
ka podataka za Crnu Goru bila Jelena Jovanović. On je to rekao i u slučaju Mrvaljevića. U tužbi je Martinović naveo da je ,,Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“ neodgovorno klevetničko djelo, za koje tuženi nijesu naveli niti jedan relevantan dokaz.
On je istakao da je ovakvim postupanjem tuženih njemu nanesena ogromna šteta, da mu je ovakvo postupanje tuženih prouzrokovalo ozbiljne posljedice na psiho-fizičko zdravstveno stanje, da je sve ovo ugrozilo njegovu saradnju i sa drugim međunarodnim organizacijama, te na koncu ugrozilo sigurnost kako njega, tako i članova njegove porodice. Kazao je da se plašio i za bezbjednost djece jer
nije znao što može pasti nekome na pamet da uradi. Naveo je da mu se iz BIRN-a niko nije obratio, ni prije ni nakon uklanjanja mape.
BIRN je u odgovoru kazao da su kao organizacija posvećeni visokokvalitetnom činjenično potkrijepljenom novinarstvu uz poštovanje najviših profesionalnih standarda, te da su nakon objavljivanja sporne interaktivne baze podataka istu kasnije uklonili sa internet stranice, te poslali nezavisnim procjenjivačima na provjeru. Džidić je na saslušanju kazao da je on ispred BIRN-a BiH bio krovna osoba zadužena
za djelove iz BiH, dok su kolege iz regiona radile na svim djelovima koji se tiču regionalnog sadržaja.
Džidić je naglasio da ne može odgovoriti na bilo koji dio koji se tiče Crne Gore, jer nije niti novinar niti urednik koji je radio na tome niti direktor organizacije na čijem je portalu mapa objavljena. Kazao je da mu je poznato da je regionalna direktorica Marija Ristić donijela odluku da se imena uklone iz razloga količine prijetnji koje su dobijali neki od autora, a da detalje ne može dati jer nije bio direktno uključen u te radnje.
Sud je utvrdio da BIRN i Džidić tokom postupka nijesu dokazali istinitost navoda da je Martinović ekstremista. - Na ovakav zaključak dodatno upućuje i činjenica da je nakon eksterne revizije koju je prvotuženi angažovao s obzirom na prigovore i reakcije kako označenih lica kao ekstremista u navedenoj mapi tako i trećih javnih ličnosti, navedena mapa revidirana tako što su svi podaci za Crnu Goru u kojoj se nalazio i tužitelj označen kao pripadnik ekstremističke grupe brisana – piše u presudi suda.
Sud ističe i da tuženi nijesu dokazali da nisu znali da je izražavanje neistinito, odnosno da su sa nepažnjom zanemarili neistinitost izražavanja.
Sud ističe da tuženi nijesu postupali dobronamjerno, niti da je prenošenje ovih informacija bilo razumno.
Utvrđeno je i da Džidić nije autor navedene interaktivne mape za Crnu Goru niti je glavni i odgovorni urednik prvotuženog. Međutim, kako je na navedenoj konferenciji prezentirao navedene podatke prenio je izražavanje neistinitog sadržaja, što ga čini pasivno legitimisanim u ovom postupku. J. MARTINOVIĆ
Ukrajina preuzela odgovornost za likvidaciju ruskog generala i njegovog pomoćnika
KIJEV - Ukrajinske bezbjednosne službe preuzele su odgovornost za ubistvo visokog zvaničnika ruske vojske juče u Moskvi, javila je agencija Frans pres, pozivajući se na izvore u SBU.
General Igor Kirilov (54) najviši je ruski vojni zvaničnik koji je ubijen u Moskvi od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Ubijen je juče, zajedno sa svojim pomoćnikom u eksploziji izazvanoj aktiviranjem uređaja postavljenog na skuter, nedaleko od ulaza u stambenu zgradu na Rjazanskoj aveniji u Moskvi, rekli su istražitelji.
Kako je istaknuto, sumnja se da je bomba bila sakrivena u električnom skuteru koji se nalazio pored ulaza u zgradu iz koje je izašao Kirilov sa svojim vozačem.
Prve procjene kažu da je u skuteru bilo sakriveno 200 grama TNT-a, te da je bombu detonirala osoba koja se nalazila
u blizini ulaza u zgradu gdje je bila postavljena.
- Bombaški napad koji je izveden na general-pukovnika Igo-
ra Kirilova, komandanta nuklearnih, hemijskih i bioloških snaga ruske vojske, specijalna je operacija SBU - rekao
je izvor u ovoj službi za AFP. Kako se dodaje, do eksplozije je došlo kada su general i njegov pomoćnik ulazili u zgradu. - Kirilov je bio ratni zločinac i potpuno legitimna meta, jer je naredio upotrebu zabranjenog hemijskog oružja protiv ukrajinske vojske - dodaje se iz istih izvora.
SBU je optužila Kirilova za ,,ratni zločin“ jer je, prema tvrdnjama Kijeva, naredio upotrebu hemijskog oružja protiv ukrajinskih trupa u istočnoj i južnoj Ukrajini. Igor Kirillov je bio šef ruske vojske za nuklearnu, biološku i hemijsku zaštitu, a juče su ga ukrajinski zvaničnici u odsustvu optužili za „korišćenje
hemijskog oružja na ratištu“. Rođen je 13. jula 1970. godine u ruskom gradu Kostroma. Diplomirao je sa odličnim uspjehom na Kostromskoj Višoj vojno-komandnoj školi hemijske odbrane. U Oružanim snagama SSSR-a je od 1987. godine. Od 1991. do 1994. služio je kao komandir voda u Zapadnoj grupi snaga u Njemačkoj, dok je od 1995. godine sukcesivno obavljao dužnosti od komandira čete do komandira odvojene brigade za radiacionu, hemijsku i biološku zaštitu. Od 2005. do 2007. studirao je na Vojnoj akademiji NBC Protection.
NOVI SAD - U ranim jutarnjim satima studenti novosadskog Univerziteta pravili su buku ispred Skupštine Vojvodine u momentu dok su poslanici izglasavali budžet.
Buka
Razlog za buku je ignorisanje stvarnosti: na dnevnom redu se nijesu našli studentski zahtjevi zbog kojih je blokiran Univerzitet ni informacije o padu nadstrešnice 1. novembra kada je poginulo 15 ljudi. Inače, sjednica je bila drugačija od svih do sada: u zgradi parlamenta bilo je dosta policije, poslanici su pretresani prilikom ulaska u zgradu, novinarima je zabranjen ulazak u salu, a snimatelji su pušteni samo na 15 minuta. Nije se raspravljalo o prijedlo-
Razlog za buku je ignorisanje stvarnosti: na dnevnom redu se nijesu našli studentski zahtjevi zbog kojih je blokiran Univerzitet ni informacije o padu nadstrešnice 1. novembra, kada je poginulo 15 ljudi
gu opozicije da se glasa o povjerenju predsjedniku parlamenta Balintu Juhasu zbog čega je opozicija izašla iz parlamenta, a poslanici vladajuće većine su usvojili budžet bez ikakve rasprave. Na isti način je nedavno usvojen i budžet Srbije. Za to vrijeme studenti su oko zgrade parlamenta pravili nevjerovatnu buku: duvali u pištaljke, vuvuzele i lupali u šerpe. Kada su poslanici vladajuće većine počeli da izlaze iz Skupštine buka je postala jača. Ispriječili su se na put automobilu u kojem je bio poslanik vladaju-
Dio sportista uz studente, Novak Đoković ćuti
Podršku studentima dali su i sportisti: Dejan Bodiroga, Miroslav Berić, Nemanja Vidić, Savo Milošević, Vladimir Štimac.... Međutim, podrška nije stigla od Novaka Đokovića čije su sve osobine u superlativu i kojeg kada slavi sopstveni uspjeh dočekuju građani masovno i ovacijama.
Poslije mjesec protesta Đoković nije podržao studente, dok je u Crnoj Gori podržao „litije“. U Srbiji je 2008. godine putem video-linka podržao miting „Kosovo je Srbija“ koji je uslijedio nakon što je Kosovo proglasilo samostalnost, a organizovala ga DSS, tadašnja stranka Vojislava Koštunice.
će koalicije iz Partije udruženih penzionera Srbije Miroslav Španović. On je izašao iz auta i rekao da je podržao sve studentske zahtjeve čim ih je vidio, jer je i on nekada bio student.
Vučić: ko ste, Bre, Vi U nastavku šetnje studenti su prošetali do Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ koju su blokirali učenici da bi podržali studente. I dok zbog podrške studentima raste broj srednjih škola u blokadi širom Srbije predsjednik Srbije je gostovao na sjednici Vlade Srbije i obrušio se na ministre zbog blokada srednjih škola. - Ko ste, bre vi da izvodite bilo čije dijete na ulicu. Imate političke komesare po školama koji izvode djecu.... Svi ćutite kao zaliveni. Hoćete ja da vam pročitam propise - rekao je Aleksandar Vučić i zapitao se što rade direktori škola ako nijesu rekli da nije dozvoljeno da se djeca izvode na ulice....
- Prema Konvenciji o pravima djeteta koju je usvojila Srbija djeca imaju pravo na samostalno okupljanje, organizovanje i izražavanje - rekao je pravnik
Mićanović:
Iz sveg srca vas podržavam
Podršku studentima na blokadama dao je i glumac Dragan Mićanović –posjetio je studente Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu. - Iz sveg srca vas podržavam, želim vam da istrajete. Neću da vam pametujem, da vam govorim što treba a što ne da radite. Vi to dobro znate, mnogo bolje od nas. Samo vam želim da se vaš glas čuje što glasnije i da budete i dalje ponos. Ja vas sve pozdravljam i ljubim - rekao je Mićanović i fotografisao se pored slike
Vladica Ilić iz Beogradskog centra za ljudska prava. On je poručio predsjedniku da pročita Konvenciju. Ilić je ocijenio da se ne krše prava djeteta kada se oni samostalno organizuju da izraze svoje mišljenje, ali je zloupotreba kada ih na nešto prisiljavate. Vučić je ponovo dotakao i studente iako su mu oni već nekoliko puta rekli da on nije adresa za njihove zahtjeve.
- Studenti mogu da rade što hoće jer su punoljetni i na svoju odgovornost - rekao je Vučić i da ne namjerava da na studente izvodi policiju kao što je
Zorana Đinđića koja nosi poruku sa nekih prethodnih studentskih protesta. Mićanović je u seriji „Sablja” tumačio lik Zorana Đinđića. Kompletna glumačka ekipa u Kanu dobila je nagradu za specijalnu interpretaciju. Ovu seriju su na blokadama gledali studenti FON-a. Podrška studentima stigla je i od Udruženja filmskih glumaca Srbije koje zahtijeva od RTS-a da objektivno, istinito i nepristrasno izvještava o svim aktuelnim dešavanjima u Srbiji.
bilo na Kolumbija Univerzitetu u Americi.
Ministarka, kurti… Jedinstvo protesta za sada je teško narušiti, ali vlast pokušava na sve načine da ih okonča.
Na brzinu je zakazan pa otkazan sastanak ministarke prosvjete Slavice Đukić-Dejanović sa rektorom, prorektorima i dekanima u Nišu. Izgovor je bio da ministarka ne dolazi zbog sjednice Vlade koja je bila u jutarnjim satima, ali tek u 16.45 počne trebalo je da počne sastanak u Nišu. Sastanak je pom-
jeren za petak, a studenti su najavili da joj spremaju doček. Međutim, atmosfera među studentima je uzavrela u popodnevnim satima jer je odbornik SNS-a Uroš Radulović na sjednici Skupštine grada Niša studente optužio da ih plaća Aljbin Kurti. Studenti su odmah opklolili zgradu Skupštine Niša, stvarali buku i vikali: „Uroše, izvini se“. - Mora da postoji dijalog, ako nas je neko vrijeđao mora da kaže - izvini. Na uvrede nećemo ćutati - rekla je studentkinja Anđela Jeremić. Violeta CVejić
Apelacioni sud preinačio oslobađajuću presudu pukovniku u penziji za izazivanje helikopterske nesreće 2016. godine
PODGORICA – Pukovnik u penziji Namik Arifović je odlukom Apelacionog suda osuđen na uslovnu kaznu od deset mjeseci zatvora zbog optužbe da je u junu 2016. godine uzrokovao pad helikoptera kojom prilikom je zajedno sa potpukovnikom komande vazduhoplovstva Vojske Crne Gore Miroljubom Atanasijevićem zadobio teške povrede. Arifović je, nakon pada helikoptera, proveo 43 dana u komi.
Arifović će desetomjesečnu kaznu zatvora izdržati ukoliko u vremenu provjeravanja od tri godine ne učini novo krivično djelo. Prvostepenom presudom koju je izrekla sutkinja Milena Matović, Arifović je oslobođen od optužbi za izazivanje helikopterske nezgode.
Iz Apelacionog suda su naveli da su uvažili žalbu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i preinačili presudu podgoričkog Višeg suda od 8. juna 2023. godine, tako što je Arifovića proglasio krivim za krivično djelo ,,teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja“, u vezi s krivičnim dje-
lom ,,ugrožavanje sigurnosti vazdušnog saobraćaja“. Arifović je bio oslobođen optužbe da je izvršio teško krivično djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja iz člana 348 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore u vezi sa krivičnim djelom ugrožavanje bezbjednosti vazdušnog saobraćaja iz člana 341 stav 1 istog zakona, jer po ocjeni prvostepenog suda djelo za koje je optužen po zakonu nije krivično djelo. Sutkinja Matović je, obrazlažući oslobađajuću presudu, pojasnila da tužilaštvo nije navelo dodatne propise i odredbe kojima se dopunjava blanketna norma krivičnog djela koje se navodi u optužnici. - Tužilac je trebalo da navede koje odredbe i norme su prekršene kada je, kako se navodi u optužnici, optuženi Arifović doveo letilicu u režim vorteksa i odredbe i norme koje je prekršio načinom izlaska iz ovog režima – pojasnila je sutkinja Matović. Sud je podsjetio i da u vrijeme događaja nije postojala pravna regulativa po kojim pravilima je Arifović bio dužan da leti komentarišući dio optužnice da je nepropisno upravljao vojnim helikopte-
rom „gazela“ HN-45 M, kao pukovnik u ulozi nastavnika letjenja, iako nije bio teoretski i praktično osposobljen za izvršenje zadataka na ovom tipu vazduhoplova. Radi boljeg pojašnjenja, ona je navela da u slučaju kada osoba bez vozačke dozvole izazove saobraćajnu nezgodu neophodno je da pored toga što je vozač upravljao vozilom bez obaveznog dokumenta mora se navesti i koje je saobraćajne propise prekršio, a koji su prouzrokovali nezgodu. Potpukovnik Atanasijević koji je bio sa Arifovićem u helikopteru prilikom nezgode je ranije pred sudom pojasnio da su kod borbene ,,gazele“ stvari kompleksnije nego sa osnovnom verzijom i da je režim vorteks iznenadna situacija.
On je naveo da se radi o nekontrolisanom kretanju helikoptera te da ne postoji vježba kojom se helikopter dovodi u ovakvo stanje.
Potpukovnik Atanasijević je svjedočeći pred sudom kazao da je borbena verzija ,,gazele“ kojom su letjeli pod komandom Arifovića ,,pala školski“ i da je to razlog što su preživjeli nesreću.
On je pojasnio da se zbog situacije u kojoj se našao helikopter rotor vrtio, ali nije hvatao vazdušne struje zbog čega nije bilo sile uzgona vazduha koji bi održao letilicu na toj visini.
Iako je Arifović davao snagu motoru, helikopter je nastavio da pada prema zemlji u strujnoj spirali.
Prema navodima optužnice, Arifović se tereti da je nepropisno upravljao vojnim helikopterom „gazela“ HN-45 M, kao pukovnik u ulozi nastavnika letjenja, iako nije bio teoretski i praktično osposobljen za izvršenje zadataka na ovom tipu letilice. B. R.
Viši sud prihvatio komunikacije „Skaj aplikacije“ kao valjan dokaz
PODGORICA – Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv Milana Rogača, Radoja Rabrenovića, Milete Simanića, Mirka Mijuškovića, Milana Vukadinovića i Jovana Miletića, koje Specijalno državno tužilaštvo sumnjiči da su povezani sa švercom cigareta.
Optužnica je podignuta jer je iz dokaza prikupljenih tokom istrage utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Rogač u 2020. godini osnovao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi postali ostali optuženi. Kako je navedeno iz Specijal-
nog tužilaštva, kriminalna organizacija je djelovala tokom te i naredne godine, u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, sa ciljem krijumčarenja cigareta. Pripadnici ove kriminalne organizacije su, kako je pojašnjeno, cigarete prenosili preko carinske linije, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, a potom prodavali, rasturali i prikrivali na teritoriji Crne Gore i Bosne i Hercegovine radi sticanja nezakonite dobiti i moći. U obrazloženju odluke o potvrđivanju optužnice se navodi da je vanraspravno vijeće Višeg suda kao pravno valjani dokaz prihvatilo dekriptova-
nu komunikaciju sa „Skaj aplikacije“, a na kojoj se temelji predmetna optužnica.
Ovaj dokaz, kako su naveli iz suda, pribavljen je primjenom materijalnih i procesnih odredbi zakona Republike Francuske i na osnovu naredbe sudija za istragu više francuskih sudova.
– Usklađenost tih odredbi sa Ustavom Francuske, posebno u pogledu zaštite prava na privatnost i prava odbrane u krivičnim postupcima, ispitalo je Ustavno vijeće te zemlje – citirali su iz SDT-a, navode iz rješenja Višeg suda u Podgorici. B. R.
Srijeda, 18. decembar 2024.
Novoizabrana predsjednica Vrhovnog suda kazala da organizovanog kriminala i korupcije prioritet sudstva
PODGORICA - Novoizabrana predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručila je da je jedan od njenih prioriteta dostizanje nivoa istine i pravde do kojeg se dolazi mjerljivim rezultatima za ono što je urađeno, kako bi počelo vraćanje povjerenja u pravosuđe.
Ona je ovo kazala juče na prvoj konferenciji za medije, nakon što je stupila na dužnost. Pavličić je konstatovala da je u trenutnom društveno-ekonomskom političkom diskursu „preglasna politika utišala sudski sistem“.
Istakla je da je njen primarni cilj da se sudski postupci vrate tamo gdje pripadaju, a to su sudnice sudova Crne Gore i da dobiju sudske epiloge.
Predsjednica Vrhovnog suda je konstatovala da je u trenutnom društveno-ekonomskom i političkom diskursu „preglasna politika utišala sudski sistem“, ali poručuje da crnogorski sudski sistem nije krhak i da je otporan na sve spoljne uticaje
- Moja motivacija je da pošaljemo poruku da crnogorski sudski sistem nije krhak, da je otporan na sve spoljne uticaje, ma od koga dolazili. To ne možemo uraditi ako komentarišemo, već jedino ako sudimo u razumnom roku i promovišemo standard da se pravda dijeliporučila je Pavličić.
Ona je predočila da će javnost osloboditi prejudiciranja, nagađanja, dezinformisanosti i,
u krajnjem, konstantno tenzičnih i stresnih informacija koje su posljedica situacije u kojoj se trenutno nalazimo. Istakla je da Vrhovni sud treba da ima dobru komunikaciju i sa ostalim granama vlasti radi kvalitetne saradnje i razmjene informacija kako bi se pravda uspješno i efikasno isporučivala.
Ona je navela da je zatekla velik broj zaostalih predmeta,
Pavličić: Da me birala politika, na mom mjestu bi sjedio neko drugi
Na novinarsko pitanje da li će raditi pod uticajem sadašnje političke parlamentarne većine ili prethodne vlasti, Pavličić je kazala da „građani moraju biti vraćeni u središte sudskih postupaka“. - Sudila sam u najsloženijim koruptivnim predmetima organizovanog kriminala,
gdje su bili i pripadnici i članovi određenih političkih stranaka. I donijela jedine možda osuđujuće presude u tom periodu. Da rasteretim crnogorsku javnost, sve presude provjerene su i od strane međunarodnih sudova i dobili potvrdu pravičnosti postupka i dijeljenja pravde. I zato sam tu sada jer me politika nije izabrala. Jer da me birala politika, ovdje bi možda sada neko drugi sjedio – kazala je Pavličić. Ona je poručila političkim partijama da će svu svoju profesionalnu i fizičku snagu upotrijebiti da im prepriječi put u miješanje donošenja sudskih odluka.
da su specijalni predmeti sudstva
dok, sa druge strane, statistike pokazuju da u Crnoj Gori ima najveći broj sudija po glavi stanovnika.
- Sudovi u Crnoj Gori su, u ovoj godini, u radu imali više od 153.000 predmeta, od kojih je gotovo polovina ostala neriješena. To je paradoks crnogorske zbilje koju moramo da mijenjamo – kazala je Pavličić. Govoreći o specijalnim predmetima ,Pavličić je kazala da, prema podacima Višeg suda, ima 169 zaostalih predmeta u tom referatu.
- Nakon razgovora sa predsjednikom i sudijama Višeg suda došlo se do zaključka da bez poboljšanja ljudskih resursa nema napretka. Zato pozivam svu stručnu javnost da se jave na oglas za pozicije sudija u Višem sudu i na taj način testira-
- Sve sudije u Crnoj Gori će imati zaleđe u Vrhovnom sudu – kazala je Pavličić. Da nije miljenica političara pokazalo se i 2014. godine, kada je bila kandidat za predsjednika Višeg suda, ali nije bila imenovana i pored toga što je imala najbolje rezultate i program. - Neka procijeni javnost koga bih mogla da zastupam sa ove pozicije osim građane – kazala je ona.
Saslušanjem svjedoka nastavljeno suđenje Veselinu Veljoviću i pripadnicima kriminalne organizacije Aleksandra Mrkića
ju svoju stručnost i pomognu u rješavanju predmeta. Pozivam i tužioce da se jave na ove pozicije – kazala je Pavličić. Ona je istakla da je samo Vrhovni sud u tekućoj godini imao 4.000 predmeta, od čega je riješeno nešto više od polovine.
Pavličić je istakla da se filozofija uspješnog pravosuđa ogleda kroz uspostavljanje i razvijanje principa proceduralne pravde koja se sastoji od četiri nivoa. Prvi princip je da se sa vrha sudske vlasti kod nižestepenih sudova afirmiše donošenje presuda iz prvog puta kako bi se izbjegla ping-pong situacija.
Drugi princip je, kako navodi, pravičnost postupka kao cjeline koji je neophodno jasno definisati i potom dosljedno primijeniti sva proceduralna načela ekonomičnosti koncentracije dokaza.
- Kao najvažnije, ta čast i obaveza pripadaju Vrhovnom sudu da kroz jedinstvenu sudsku praksu utemelji sudski sistem u Crnoj Gori – precizirala je ona.
nEfunkcIonAlnostI
Pavličić je sa pozicije prve žene pravosuđa u Crnoj Gori poručila da će ubijediti partnere i crnogorsku javnost da je sudstvo otporno na sve probleme sa kojima se suočava. Način napredovanja koji se praktikovao posljednjih godina za Pavličić je nefunkcionalan i neorganizovan. Ipak, najavila je da će sudski sistem mijenjati u hodu i da će koristiti mjere koje je naučila za vrijeme angažmana u međunarodnom pravosudnom sistemu, a koje su dale rezultate.
PRItVoR
Ona je navela da će Vrhovni sud pod njenim vođstvom analizirati i da li je kada je u pitanju određivanje i produžavanje pritvora ujednačena sudska praksa.
- Pritvori i pritvorski osnovi se cijene za svaki individualni slučaj. Pritvor kao mjera nije opšteg karaktera i ne cijeni se isto prema svakom.
On zavisi i od profila ličnosti na koju se odnose ti pritvorski osnovi. Ono što ne smijemo dozvoliti je, kako je navela, da nam predmeti stoje, a pritvori po sili zakona ističu. Povodom zakonskih izmjena u vezi sa trajanjem pritvora, Pavličić je stava da je rok od tri godine sasvim dovoljan za okončanje bilo kojeg predmeta i da je na sudiji da u tom vremenu pokaže znanje i umijeće u procesnom smislu.
Bojana RoBoVIĆ
PODGORICA – Svjedok
Milivoje Pipović kazao je juče pred Višim sudom u Podgorici da je imao „Skaj“ telefon koji mu je, prema njegovim tvrdnjama, lično dao Aleksandar Mrkić i dodao da ga je uništio 2020. godine.
Pipović je objasnio da je sa Mrkićem bio u kumovskim odnosima i istakao da je kod njega neformalno, bez ugovora, radio sve do 2020. godine, kada su prestali da sarađuju i da se druže
- Taj telefon sam koristio na njegovo insistiranje (Mrkića), kao posrednik između njega i određenih lica, sa kojima sam na taj način ugovarao sastanke tih lica sa Mrkićem. Nijesam uradio nijednu kriminalnu radnju – rekao je on. Jučerašnjim saslušanjem svjedoka nastavljeno je suđenje bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću i ostalima koji se terete da su članovi kriminalne organizacije koju je formirao odbjegli Aleksandar Mrkić.
Pored Aleksandra Mrkića i braće Stefana i Nikole Bubanje na optužnici su Nikola Mrkić, MujoNikočević, Arsenije Kalezić, Željko i Dušica Bulatović, Predrag Veljić, Borislav Lečić , N emanja Anđelković, Goran Glušević, Nikola Bačilović i Sadig Elnagar za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela krijumčarenja, pranje novca i zloupotreba službenog položaja.
Na pitanje sutkinje Vesne Kovačević zbog čega je prihvatio kriptovani telefon, svjedok je objasnio da mu je bilo simpatično da koristi „Skaj“ i da u tom trenutku nije znao da služi za kriminalne svrhe.
- Da sam odbio taj telefon od njega, ostao bih bez poslovne saradnje. Bila je u pitanju moja egzistencija – naglasio je Pipović.
On je dodao i da je Mrkić neformalni vlasnik dvije firme –„Montengro duvan comerc“ (MDC) i „Montenegro Tobacco Company“.
- Poznato mi je da se Mrkić bavio proizvodnjom i distribucijom cigareta. Magacin koji je imao u slobodnoj zoni Luke Bar služio mu je i za legalne i nelegalne poslove, a moja su neposredna saznanja da se bavio nelegalnim aktivnostima –istakao je on.
Svjedok Milivoje Pipović naveo je da ne može da se sjeti koje neformalne poslove je obavljao za Mrkića, ali ističe da ga je optuženi „čašćavao“ tri hiljade eura mjesečno.
- Dobijao sam bonuse na kraju svake godine, ali ne mogu se sjetiti u kojem iznosu - kazao je on.
N a pitanje advokata odbrane da li je Pipović u ranijem periodu dobijao skupocjene poklone od Mrkića, svjedok je rekao da jeste. Ponovio je i da se ne sjeća koliko dugo je koristio „Skaj“ telefon.
- Mijenjao sam više „usernamea“, odnosno kodnih imena na aplikaciji. Bio sam „Zakonik“, pa „Paok“... Uništio sam taj telefon jer nijesam mogao da trpim poruke od Mrkića vezano za moju suprugu – podvukao je svjedok.
Pipović se osvrnuo i na to zbog čega je došlo do kraja odnosa između njega i Mrkića.
Rekao je da nije želio da ga prijavi za nelegalne poslove jer se, prema njegovim riječima, radi o opasnom i osvetoljubivom čovjeku.
- Razlog razilaska između nas je taj da sam u saznanju da je on namjestio mojoj supruzi da je ona nosila neko oružje, jer je nađen DNK, i to preko uhapšenog načelnika barske policije Ilije Vasovića. Dobro sam poznavao Mrkića, mislio sam da smo prijatelji. Danas, pošto taj čovjek ima moć, strahujem za moju porodicu i apelujem na sud da je zaštiti – istakao je svjedok.
Svjedok Pipović je rekao i da je od odbjeglog Mrkića njegova supruga dobila poruku sadržine koju je parafrazirao: „Nećeš se nasladiti, neće ti zadovoljstvo dugo trajati“.
Tvrdi da je po nalogu Mrkića preko sada uhapšenog Ilije Vasovića pokrenuta akcija hapšenja njegove supruge i šuraka
Sava Vujoševića koji je nakon 2020. godine bio član Odbora direktora Luke Bar.
- Vasović je stavio DNK moje supruge na sporno oružje.
Pipovićev sin savjetnik tužioca Vukotića
Odgovarajući na pitanje advokata odbrane, svjedok Pipović kazao je da je njegov sin Miloš savjetnik specijalnog tužioca Jovana Vukotića, koji je inače tužilac u ovom predmetu.
- Ranije je bio savjetnik u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, ali je u posljednjih godinu i po prebačen u SDT, kao savjetnik Vukotića – precizirao je on.
Sa druge strane, tužilac Vukas Radonjić je istakao da sa Milošem Pipovićem nema privatna druženja, ni komunikaciju.
- Da je njegov otac svjedok u ovom postupku, saznao sam u istrazi. Nikad nijesmo pričali o tome, a Pipovića znam samo kada je bio savjetnik u ODT-u –rekao je Radonjić.
Dodaje da mu je poslata poruka sa srpskog broja u potpisu „Aco, Nikolin brat“. - U toj poruci traženo mi je da se vidimo, a pošto sam to ignorisao, dobijao sam prijetnje i uvrede, a to je bio slučaj i sa glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem –istakao je specijalni tužilac.
Mrkić misli da sam ja krivac što se postupak vodi protiv njega. Upućivao je određene kriminalne strukture na mene, kao da sam ja njega namjestio – dodao je Optuženi Predrag Veljić, za kojeg je svjedok rekao najprije da mu je samo poznato njegovo ime, postavio je niz pitanja Pipoviću. Svjedok je negirao da se poznaje sa Veljićem, tvrdeći da nikada nijesu sjeli da jedu i piju zajedno, kao i da ne zna nikoga pod kodnim nazivom „Ležaj“ i „Simo“.
- Da li je tačno da imaš kontakt sa biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem i da li je tačno da si mu poslao poruku: „Poštovanje, Daka, da li mi možeš pomoći da ove moje krvnike smjestim iza rešetaka?“ –upitao je optuženi Veljić. Pipović je kazao da to nije istina, a Veljić ga je pitao i da li je tačno da je Pipovićev sin na jednom saučešću njega pitao da li želi da bude zaštićeni svjedok u postupku protiv Mrkića i da mu je, kako tvrdi, Miloš Pipović rekao da će „njegov prijatelj Vukas Radonjić sve to da mu pripremi“.
- Nije istina, Veljić je dobio ove instrukcije od Mrkića. Tražio sam od Dake pomoć za ženukategoričan je bio svjedok Pipović.
Nikočević, Kalezić, Bubanja i Bulatović terete se da su pripadnici kriminalne organizacije Aleksandra Mrkića, a čiji je član prema stavu SDT-a postao i bivši direktor policije Veselin Veljović.
Veljović je ranije istakao da je sve radio u skladu sa zakonom i da će istinom odbraniti svoju čast.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. februar.
Jovana RAIČEVIĆ
TivaT: DOO Vodovod i kanalizacija pripremilo program rada za 2025. godinu
Preuzimanje vode iz Regionalnog vodovoda koštaće 700.000 eura. DOO Vodovod i kanalizacija bi taj trošak preuzelo i 2025. godine, ali bi on predstavljao rizik za finansijsko poslovanje. Zato Opština treba da planira sredstva u budžetu da pokrije 25 odsto tog iznosa – navedeno je u dokumentu
TIVAT – Preduzeće Vodovod i kanalizacija naredne godine preuzeće iz regionalnog vodovodnog sistema vode u vrijednosti od 700.000 eura, ali taj trošak ne mogu finansirati sami. Očekuju da 25 odsto tog iznosa, 170.000 eura, pokrije Opština.
U program rada tog preduzeća za 2025. koji su potpisali izvršni direktor ViK Alen Krivokapić i predsjednica Odbora direktora Vesna Brinić objašnjavaju da je taj trošak preduzeće ranijih godina moglo samo da finansira, ali da u 2025. zbog smanjenja prihoda uslovljenih nižim cijenama komunalnih usluga za privredu, najvjerovatnije neće biti u mogućnosti da proizvede dovoljne količine vode, posebno u ljetnjim mjesecima.
– Ovakav vid obezbjeđenja dodatnih količina vode po osnovu ugovorenih odnosa sa preduzećem koje upravlja regionalnim vodovodom, nesporno je u smislu obezbjeđenja uslova za obavljanje komunalne djelatnosti, obaveza koja bi trebalo da bude finansirana iz budžeta jedinica lokalne samouprave po osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima. DOO Vodovod i kanalizacija bi taj trošak preuzelo i 2025. godine, međutim zbog situacije na koju smo ukazali, taj trošak bi predstavljao rizik za finansijsko poslo-
vODOvODNOM MREŽOM POKRivENO 95 ODSTO OPŠTiNE: Tivat
vanje. Zato Opština u budžetu za 2025. godinu treba da planira izdatak po tom osnovu u iznosu do 170.000 eura – navedeno je u dokumentu koji je na dnevnom redu Skupštine opštine 23. decembra.
DVA IZVORIŠTA
Tivat se snabdijeva vodom sa lokalnog izvorišta ,,Plavda“ i regionalog vodovoda. Alternativno izvorište ,,Topliš“ se
koristi samo u slučajevima havarije na regionalnom vodovodnom sistemu i to za snabdijevanje Luštice i južnog dijela opštine. Otpadne vode odvode se preko pumpnih stanica Kalimanj, Seljanovo, Gradiošnica i Solila iz smjera Tivta, dok se iz smjera Krašića odvode preko 10 pumpnih stanica do Postrojenja za tretman otpadnih voda. U programu se navodi i da za
kapitalna ulaganja u 2025. godini budžet opštine treba da opredijeli 140.000 eura. Riječ je o radovima na lokacijama Mažina, Marići, Ruljina-Mahovec, nezavršeni dio tranzitnog cjevovoda od spoja na regionalni viodovod do Solila te zamjena preostalih 80 metara cjevovodm na lokaciji kružni tok Tivat – Kotor, priključak na regionalni vodovod. Preduzeće je predvidjelo da iz
Naredne godine izjednačene cijene usluga
Vodovod i kanalizacija Tivat je dobio saglanost Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti na prijedlog cijena usluga za vodosnabdijevanje i prihvatanje i odvođenje otpadnih komunalnih otpadnih voda.
Odluku je usvojila i Skupština opštine.
Izjednačene su za 2025. godinu cijene vode i usluga kanalizacije za domaćinstva i privredu. Varijabilni dio cijena vode iznosi 0,98 eura za kubik, a kanalizacije 0,28 eura za kubik.
Fiksni dio cijene vode iznosi 1,58 eura, a kanalizacije 0,41 euro. Cijene su bez PDV-a. U 2024. godini za vodu varijabilni dio cijene iznosi za fizička lica iznosi 0,76 eura za kubik, a za privredna društva 1,02 eura. Fiksni dio cijene iznosi 1,92
eura za fizička a 2,73 za pravna lica.
Za kanalizacija, varijabilni dio cijene za fizička lica iznosi 0,20 eura, a za privredu 0,26 m³. Fiksni dio je isti za obje kategorije potrošača iznosi –0,59 m³.
sopstvenih sredstava, pored redovnih tekućih aktivnosti, gradi objekat u Gradiošnici za svoje potrebe, a nakon regulisanja pravnih odnosa sa Opštinom kao nosiocem prava svojine na tom zemljištu.
POSLOVANJe
Opština Tivat zauzima ukupnu površinu od 46 km², vodovodnom mrežom je pokriveno 95 odsto teritorije oko 43 km². Kanalizaciona mreža pokriva područje centra grada, Kalimanj, Seljanovo, Mažine, Župu, obalu Đuraševića i dio naselja Krašići.
Na vodovodnu mrežu spojeno je 11.480 potrošača iz kategorije fizičkih lica, dok pravnih ima 755, a na kanalizacionu 5.570 fizičkih i 471 pravno lice.
U DOO ViK radi 61 radnik. Prosječna zarada iznosi 678 eura za nekvalifikovane, 804
za kvalifikovane, 861 za zaposlene sa srednjom stručom spremom, a 1.044 sa višom i 1.179 sa visokom.
U dokumentu se konstatuje da preduzeće radi permanentno na održavanju vodovodne i kanalizacione infrastrukture. Kao probleme za ostvarivanju ciljeva prepoznaju to što je veći dio distributivne vodovoodne mreže star i neophodna je rekonstrukcija, zatim otežano je očitavanje vodomjera kod određenih potrošača jer se nalaze na nepristupačnim mjestima kao i zajednički vodomjeri za više potrošača. – Prijetnje poslovanju su ekonomska situacija koja utiče na platežnu moć potrošača, povećanje socijalnih problema i nezaposlenost, visoki budući troškovi amortizacije i održavanje novoizgrađene infrastrukture, izmjena cijena usluga. Takođe, smanjenje izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, rast troškova struje i materijala, potencijalno gubljenje potrošača zbog povjeravanja koncesionih ugovora za obavljanje komunalne djelatnosti i činjenica da infrastruktura ne prati razvoj grada – navedeno je u dokumentu.
ViK Tivat planira da naredne godine prihoduje 3,28 miliona eura što je 5,9 odsto više nego ove što je uzrokovano uvećanjem cijene usluga koja se utvrđuje na osnovu Metodologije koju propisuje REGAGEN. Prihodi od isporučene vode su planirani na 1,98 miliona, što je 60,2 odsto prihoda, od odvođenja otpadnih voda 275.000 eura (8,3 odsto), mjesečnih naknada za usluge 250.000 eura (7,6 odsto). Ostali prihodi su planirani na 730.000 eura (22,3 odsto). Kod rashoda je, osim za nabavku vode iz sistema regionalnog vodovoda, planirano za materijal 275.000 eura (8,36), zarade i naknade zaposlenima 1,20 miliona (36,72).
– Troškovi su povećani u odnosu na plan za 2024. godinu usljed izmjene i dopune Granskog kolektivnog ugovora za stambeno-komunalne djelatnosti iz oktobra 2023. i prilagođavanje Kolektivnog ugovora iz janaura 2024. Stavka rashodi iz ranijih godina i sumnjiva i sporna potraživanja iznosi 47.000 eura (1,42) –obrazloženju je u programu rada. D. ŠAKOVIĆ
KOLAŠIN – Mještani
Donje Morače kojima su divlje svinje prije tri mjeseca poharale njive, livade, zasade – još čekaju dolazak državne komisije koja treba da procijeni štetu.
U međuvremenu, te životinje ne miruju, nastavljaju da im uništavaju imanja. Vasko Rakočević kaže da se
divlje svinje sve više približavaju kućama. – Očekivali smo da će komisija Ministarstva poljoprivrede doći krajem ljeta ili početkom jeseni. Evo se i kalendarski primiče početak zime, a umjesto komisije, vraćaju nam se ponovo divlje svinje i čine štetu. Službenika koji u Ministarstvu poljoprivrede upoznat sa našim problemom sada ne možemo dobiti telefonom, a ni
on se nama ne javlja. Dovedeni smo u tešku situaciju jer divlje svinje dodatno uništavaju naša imanja. Odnos nadležnih organa je nemoguće objasniti – kaže razočarano Rakočević. Dodaje da će zabraniti članovima Lovačkog društva ,,Manastir Morača“ pristup na svoje imanje.
Mještani donjomoračkih sela odavno nijesu zadovoljni kako se sa nadležnih adresa treti-
ra šteta koju pričine divlje svinje. Iz LD „Manastir Morača“ ističu da razumiju nevolje poljoprivrednika ovoga područja. Zbog toga je i lovna sezona na divlje svinje počela 1. septembra – mjesec ranije u odnosu na ostalu divljač. Rajko Medenica, upravnik LD ,,Manastir Morača“, ističe da traže način da se oforme fondovi iz kojih bi se sredstva usmjeravala za pomoć poljoprivred-
nicima u otklanjanju štete koju pričine divlje svinje. – Lovačko društvo nema svoja sredstva jer od članarine ne možemo finansirati ni osnovnu djelatnost društva – kaže Medenica. On dodaje kako smatra da štetu ne pričinjavaju samo divlje svinje iz njihovog već i iz drugih lovišta, pošto tokom noći ta životinja može preći i po 30 kilometara. Dr. D.
Nikšić: Sadnjom 20 sadnica zvanično završena prva faza sanacije deponije Mislov do
UVOD U REkULTiVACiJU LOkACiJE: Juče na Mislovom dolu
Iz firme Tekon koja radi sanaciju Mislovog do saopštili da je glavni dio posla završen - ugašeni su svi akutni podzemni požari. Iz Opštine poručili da u Nikšiću neće otvarati nove deponije već kako je planirano centar za upravljanje otpadom
NIKŠIĆ – Na lokaciji Mislov do juče je zasađeno 20 sadnica čime je zvanično okončana prva faza sanacije tog prostora koji je decenijama crna ekološka tačka Nikšića i Crne Gore.
Sadnice su zasadili predsjednik opštine Marko Kovačević, predsjednik Skupštine opštine Nemanja Vuković, direktor NVO Ozon Aleksandar Perović, te ministar ekologije održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić
Deponija Mislov do otvorena je 2003. godine. Trebalo je da služi za privremeno odlaganje otpada, ali je to bila sve do septembra ove godine kada je zvanično zatvorena. Od
tada se otpad iz Nikšića transportuje na sanitarnu deponiju Livade u Podgoricu.
OTVARANJE CENTRA
Nemanja Vuković kazao je da se Nikšić priprema za otvaranje centra za upravljanje otpadom.
– Stvaramo pretpostavke za izgradnju centra za upravljanje otpadom uz podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Svjetske banke. Trenutno se vrši pretovar otpada u Željezari koji se potom deponuje na deponiji Livade. To je prelazno rješenje do izgradnje centra. Ono što je sigurno, Nikšić neće imati novu deponiju –rješavanjem jednog problema nećemo generisati druge,
već ćemo cijeli sistem upravljanja otpadom u narednom periodu uskladiti sa najvišim evropskim standardima, uz podršku Ministarstva, Vlade i međunarodnih partnera – poručio je Vuković. Precizirao je da do kraja godine treba da stigne specijalizovano vozilo za transport otpada, planirana je nabavka još jednog vozila s presom, raspisan je tender za izradu transfer stanice… U toku je izrada nekoliko preliminarnih studija za izgradnju centra za upravljanje otpadom, koja će dati dodatne smjernicena na koji način je to potrebno graditi taj objekat. Kakva će biti buduća namjena nekadašnjeg smetlišta još nije poznato. Slijedi druga faza
rekultivacije prostora površine dva hektara, a iz Opštine su kazali da će zajedno sa ekološkim aktivistima isplanirati kako da taj prostor pretvore u nešto kreativno. Dio plana je i da Opština dâ zemljište na kome se nalazila deponija otkupi od privatnika kome je plaćan zakup.
Najbitnije je kažu da smetlište više nije opasnost za grad. – Ono što je bitno, deponija više ne funkcioniše kao deponija i ne predstavlja opasnost po zdravlje građana i životnu sredinu. Simbolično sadimo drveće kao poruka da Mislov do nije više opasnost za grad i građane i da ovdje više neće biti otpada – poručio je Vuković.
UGAŠENI POŽARI
Projekat sanacije sprovodi firma Tekon. Prva faza tog postupka je koštala 500.000 eura. Tehnički direktor te kompanije Dimitrije Stevanović, poručio je građanima da više ne brinu jer je riješen najveći problem koji je deponija pravila –unutrašnji požari. – Ugašeni su svi akutni podzemni požari i djelimično spriječen prodor ocjednih voda koje su pravile dodatne probleme. Građani ne treba da brinu jer više ne možemo imati onaj toksičan efekat na grad i društvo. Deponija ‘živi’, sliježe se, radi ... Potrebno je neko vrijeme da se slegne sav otpad, koji se dvadesetak godina ovdje odlagao. Mi smo praktično na istoriji jednog dijela ponašanja koje nije bilo dobro – kazao je Stevanović. Prema ugovoru, firma Tekon ima obavezu da narednih 25 mjeseci vrši monitoring deponije i intervenišu ukoliko dođe do bilo kakvih neželjenih pojava. C.G.
BiJELO POLJE: Opština unapređuje vodovodnu infrastrukturu
BIJELO POLJE – U bjelopoljskim prigradskim naseljima Rakonje i Lipnica završena je rekonstrukcija vodovoda. Opštinski sekretar za izgradnju Mensur Hajdarpašić saopštio je da su rekonstrukcijom vodovoda ta dva naselja dobila kvalitetnije vodosnabdijevanje
– Završena je rekonstrukcija vodovoda u Rakonjama, na potezu ispod Pavića potoka. Pojačan je kapacitet vode te će, ne samo mještani u tom dijelu imati bolje vodosnabdijevanje, već i u
dijelu Rasadnika i naselja pored Gimnazije – kazao je Hajdarpašić. Rekonstrukcija vodovoda u Rakonjama koštala oko 19.000 eura dok su radovi u Lipnici, koji su bili zahtjevniji, iznosili oko 30.000 eura. Hajdarpašić je kazao da je u toku izgradnja vodovoda u Bistrici, koji je, kako je rekao u odnosu na one u Rakonja-
ma i Lipnici, mnogo ozbiljniji projekat. – Vrijednost radova je preko 900.000 eura, a izvođač je podgorička firma ,,Indel“. Položen je kabl cijelom dužinom, oko šest i po kilometara. Trenutno se radi na mjestu Banjica, gdje je vodoizvorište za kompletnu Bistricu. Planirana je izgradnja postrojenja, a vodoizvorište iz
kOLA ši N: Opština pripremila dokument kojim najavljuje prekid loših praksi u očuvanju i uređenju prostora
KOLAŠIN – Ugostiteljske terase otvorenog tipa ne smiju da ugrožavaju saobraćaj, pješake, kao ni prilaz objektima. Terase u centru grada se stavljaju isključivo na postojeću podlogu bez ikakvih montiranih podloga. Mora biti udaljena metar i po od ugostiteljskog objekta kako terasa ne bi ugrozila pješačke komunikacije – kaže se između ostalog u nacrtu programa privremenih objekata za opštinu Kolašin koji je na javnoj raspravi.
Prijedlogom dokumenta koji treba da važi narednih pet godina želi se postići da privremeni objekti ne naruše nijednu od vrijednosti Kolašina, uključujući i ambijentalne.
– Najveći broj privremenih objekata koji su sezonskog karaktera se nalazi u blizini centralnih gradskih zona. Kako je Kolašin prepoznatljiv kao kulturološki grad sa bogatim istorijskim i turističkim potencijalima, kroz ovaj program želimo da upotpunimo sliku grada i dodijelimo mu epitet prestižne turističke destinacije. Posebnu pažnju treba obratiti na privremene objekte koji nijesu sezonskog tipa, već su aktivni tokom cijele godine. Njihov izgled, gabarit, funkcionalnost i potreba postavljanja moraju biti opravdani i usklađeni sa lokacijom na kojoj se predviđaju – navedeno
je u dokumentu. Precizirano da se mora prekinuti sa praksom da vikendice imaju tretman privremenih objekata. Ima i primjera da su kao „privremeni“ izgrađeni i apartmani koji nakon toga imaju turističku valorizaciju. Kada su u pitanju štandovi, mogu se postaviti u svim zonama i na lokacijama koje ne ugrožavaju prolaz pješaka i vozila.
Betonjerke se neće moći postavljati samo u zoni I, dakle u centralnom gradskom području. Radi se o montažno-demontažnim objektima, odnosno mobilnim postrojenjima koji se postavljaju u okviru gradilišta. Privremenih asfaltnih baza takođe neće biti u centru grada kao ni u drugoj zoni koja obuhvata ostatak prostora DUP Centar. Prostor DUP-a Centar neće po novom programu prihvatiti montažne hale i hangare. Istaknuto je da se montažne hale i hangari koji se postavljaju u zaštićenom području, mogu graditi samo od drveta. Prethodni Program privremenih objekata je predvidio da se hangar postavi u parku preko puta hotela „Bjanka“. Pošto glavni gradski arhitekta nije dao saglasnost, investitori su uložili žalbu nadležnom Ministarstvu, a taj proces je u toku.
Obrađivač dokumenta je „Seven consulting“ d.o.o. D. DRAŠKOVIĆ
Banjice pumpama, doseže u rezervoar na brdu iznad toga. Iz tog bazena će se Bistrica snabdijevati vodom – kazao je Hajdarpašić. Naveo je da su radovi zbog vremenskih uslova usporeni, biće nastavljeni čim vremenske prilike dozvole. – Očekujemo da će na proljeće biti završeni – kazao je Hajdarpašić. B.Č. RADOVE ćE OkONČATi
Odlazak crnogorske umjetnice i profesorice
PODGORICA - Crnogorska vajarka i profesorica na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Ana Miljkovac preminula je juče u 57. godini. Biće sahranjena danas na groblju pod Trebjesom.
Doc. dr Ana Đukanović Miljkovac je rođena 1967. godine u Nikšiću, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Upisala se 1987. godine na Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek vajarstvo. Sa te akademije se prepisala na Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju školske 1989/90. godine. Diplomirala je 1992. godine u klasi profesora Pavla Pejovića sa prosječnom ocjenom 9,04 i ocjenom na diplomskom ispitu 10. U aprilu 2003. godine odbranila je magistarski rad pod nazivom ,,Postolje i skulptura - realno imaginarne relacije“. Doktorirala je 2013. godine na Scen-
skim umetnostima Fakulteta za umetnost i dizajn u Beogradu kod mentora profesora Miloša Šobajića. Koautor je pet udžbenika i pet priručnika za nastavnike. Izlagala je na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu, a imala je i veliki broj samostalnih izlaganja. Dobitnica je više nagrada. A. Đ.
Omaž Voju Staniću u Galeriji ,,Risto Stijović“
PODGORICA - Omaž crnogorskom velikanu slikarstva Voju Staniću, pod nazivom ,,Obični genije“, biće upriličen večeras u 19 sati u Galeriji ,,Risto Stijović“ u Podgorici.
Njegovi prijatelji Andro Martinović, Stevan Koprivica i Roman Ðuranović govoriće o Vojovim vrcavim, ne-
rijetko ironično-satiričnim, a opet toplim dosjetkama, mudrim mislima i riječima kojima je nadahnjivao sabesjednike, o odnosu prema prijateljima i mladim umjetnicima, kao i o nezaobilaznim danima na škveru Herceg Novog, koji je sam izabrao za život. Moderatorka razgovora je Valentina Radulović.
A. Đ.
Iz cetinjske ustanove reagovali na saopštenje Skupštine Dragulj sa
PODGORICA – Iz Narodnog muzeja sa Cetinja reagovali su na saopštenje Skupštine Crne Gore, u kojem se navodi da je najveći dragulj sa ikone Bogorodice Filermose ranije nestao u ovoj muzejskoj ustanovi.
- U saopštenju se navodi da je Vjerska komisija, 1978. godine, Narodnom muzeju dala na čuvanje ikonu Bogorodice Filermose „gdje je pod misterioznim okolnostima nestao njen najvredniji dragulj“. Želimo da vjerujemo da je ova konstatacija saopštena iz razloga neinformisanosti, jer je utvrđeno da je ikona Narodnom muzeju predata u stanju u kojem se i danas nalazi, što je potvrđeno
izvještajem iz 1978. godine. To znači da, kako je u saopštenju navedeno, „najvredniji dragulj“ nije nestao tokom njenog čuvanja u Narodnom muzeju – navodi se u reagovanju Narodnog muzeja. P odsjetimo, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić krajem prošle nedjelje izjavio je da bi ikonu Bogorodice Filermose trebalo čuvati u Cetinjskom manastiru. Služba Skupštine objavila je i kratki istorijat ikone, u kojem se navodi netačna informacija o krađi dragulja u Narodnom muzeju. Ranije se spekulisalo da je najveći dragulj nestao dok je ikona bila u posjedu službe DB-a, između 1952. i 1978. godine. R. K.
Srijeda, 18. decembar 2024.
PODGORICA - U Muzeju savremene umjetnosti Metelkova u Ljubljani nedavno je održana samostalna izložba umjetnika performansa iz Crne Gore Dantea Buua, koji živi i radi na relaciji Rožaje - Berlin. Riječ je o seriji performansa kojima je Buu rekonstruisao djela umjetnica predstavljenih u sklopu izložbe ,,Kako dalje?“ kolekcije „Arteast 2000+“.
- Utisci sa izložbe su odlični. Jako sam zadovoljan kako su performansi prošli kod publike - kazao je Buu za Pobjedu.
TEME
Samostalnu izložbu naslovio je ,,Tri srca i pet guja“. Buu je pojasnio da je izložba podstaknuta pitanjem koje glasi ,,Ako zamislimo pet guja kao rod, seksualnost, rasu, religiju i geografiju, koje beskrajno zarivaju svoje otrovne zube u tri srca - od kojih svako pripada umjetniku, umjetničkom djelu i publici - da li smo sposobni da zaista vidimo umjetnost u umjetničkom djelu?“
- U pokušaju da pronađem odgovor na to pitanje okrećem se performansima. Tokom 11 uzastopnih dana, od 17 do 19 sati, rekonstruisao sam djela umjetnica iz kolekcije“ Arteast 2000+“ Moderne galerije koji se trenutno mogu vidjeti u Muzeju savremene umjetnosti Metelkova. Riječ je o djelima Marine Abramović, Maje Bajević, Vlaste Delimar, Alle Georgieve, Jenny Holzer, Sanje Iveković, KwieKulik (Zofia Kulik i Przemysław Kwiek), Katalin Ladik, Natalie LL, Goranke Matić i Milice Tomić - kazao je Buu, dodajući da je završni performans bio rekonstrukcija njegovog rada naslovljenog ,,a ti - da li ti umireš srećan?“,
2021, koji je izvela umjetnica Anita Wach Buu je 3. decembra rekonstruisao rad Marine Abramović ,,Akt sa kosturom“, 2002/2005, 4. decembra rad Maje Bajević ,,Ja jedem tuđi kruh“ iz 2006. godine, zatim rad Jenny Holzer ,,Truizmi“ (Toronto), 1982, te rad Sanje Iveković ,,Praksa čini majstora“ iz 1982. godine. - Izuzetna je bila čast i moje veliko zadovoljstvo da svoju samostalnu izložbu u Muzeju savremene umjetnosti Metelkova otvorim upravo performansom naše najveće umjetnice Marine Abramović ,,Akt sa kosturom“, 2002/2005, gdje je ljudski kostur metaforički prikaz, po njenim riječima, ,,posljednjeg ogledala s kojim ćemo se svi suočiti“. Procesom „oživljavanja“ kostura, život i smrt su istovremeno vidljivi. Druge večeri, seriju performansa sam nastavio performansom ,,Ja jedem tuđi kruh“ Maje Bajević. Performans se sastoji od kontinuirane konzumaciju hljeba, kojom se skreće pažnja na upotrebu termina ,,oni jedu naš hljeb“ kao opravdanje za neprihvatanje imigranata - istakao je Buu. Što se tiče Jenny Holzer i nemogućnosti da se ostvari kontakt s njom, Buu je napravio performativnu video-izjavu ,,Odsutnost Performansa je Performans takođe“, koja je emitovana 5. decembra.
- Od Sanje Iveković sam izveo performans ,,Praksa čini majstora“, 1982, u kome s plastičnom kesom na glavi, uz pjesmu iz filma ,,Autobuska stanica“ (1956), koju izvodi Merilin Monro, i svjetlosnim efektima praznog dijaprojektora umjetnica pada kao da je neko pucao u nju i ponovo ustaje. Verzije padanja i ustajanja se ponavljaju sve do kraja performansa. ,,Pokušaj poistovje ć enja“, 1979 /2019,
od Vlaste Delimar, bio je interaktivni performans koji sam izveo s publikom tako što smo se međusobno pečatili pečatom na kojem se nalazila riječ ,,JA“ - kazao je Buu. On je izveo performans ,,Blackshave“, 1978, od Katalin Ladik, u kome je umjetnica plesala antistriptiz, brijala bradu i pazuhe, te skidala djelove garderobe kako bi na kraju ostala obučena u crnu rolku, pantalone i crne čizme.
Adaptacija romana „Sto godina samoće“ na Netfliksu izazvala brojne pozitivne kritike
PODGORICA - Na Netfliks je nedavno stigla dugoočekivana serija „Sto godina samoće“, adaptacija čuvenog romana za koji su mnogi vjerovali da se ne može prenijeti u vizuelni format.
Roman „Sto godina samoće“, čiji je autor nobelovac Gabrijel Garsija Markes, dobio je prvu igranu adaptaciju koja je nadmašila sva očekivanja ljubitelja romana, piše Index.hr. Adaptacija u obliku televizijske serije stigla je na Netfliks 11. decembra i već je veliki hit – trenutno je među najgledanijima u svijetu. Serija u režiji Aleksa Garsije Lopeza i Laure More snimljena je uz odobrenje porodice Garsíje Markesa. Porodica je insistirala na tome da se serija snima u Kolumbiji i da glume isključivo kolumbijski glumci. Piščevi sinovi Rodrigo i Gonzalo
Garsija radili su na seriji kao izvršni producenti. „Sto godina samoće“ priča je o sedam generacija kolumbijske porodice Buendija, koja živi u fiktivnom gradiću Makondu. Porodica kroz decenije ima periode uspjeha i gubitaka, a u srcu svega su likovi koji se bore s usamljenošću, ambicijama i bijegom od svoje sudbine i prošlih odluka. Ova priča smatra se alegorijskim prikazom istorije Kolumbije. Prva epizoda serije počinje prvom rečenicom romana, koja glasi: „Mnogo godina kasnije, gledajući u oči streljačkom
vodu, pukovnik Aurelijano Buendija sjetiće se onog davnog popodneva kad ga je otac odveo da vidi led“. Gledaoci se zatim upoznaju s Hozeom Arkadiom Buendijom i njegovom ženom Ursulom Iguaran. Budući da su Hoze i Ursula rođaci, njena majka upozorava ih da će njihova djeca biti deformisana i izgledati kao životinje. Supružnici žive idilično sve dok Hoze ne ubije susjeda koji mu je u šali rekao da je impotentan jer još nema djecu. Iako je proglašen nevinim za ubistvo jer je branio čast svoje žene, Hoze odluči da napusti selo nakon što njega i Ursulu
počne progoniti duh ubijenog susjeda. U pratnji prijatelja koji traže avanturu Hoze i Ursula kreću u potragu za mjestom na kojem će se skrasiti. Nakon nekoliko mjeseci mukotrpnog putovanja uz obalu rijeke odluče da osnuju selo Makondo, u kojem počinje priča porodice Buendija. Budući da je roman „Sto godina samoće“ jedno od najvažnijih postmodernističkih postignuća i jedan od najvažnijih romana na španskom jeziku, očekivanja su bila velika, a obožavatelji romana bili su skeptični prije premijere serije. Ali gledaoci su se složili
Srijeda, 18. decembar 2024.
samostalnoj izložbi u Ljubljani
- U odnosu na fotografiju Goranke Matić ,,Goranka kao Ira Fasbinder“ napravio sam performans koji je predstavljao moje pripreme da postanem Irom Fasbinder i proces fotografisanja portreta. S Tatianom Kocmur sam izveo performans ,,Aktivnosti za Glavu“, 1987, od dua KwieKulik, koji se bavi slobodom govora i represijom države - istakao je Buu. Dante je izveo i performans u odnosu na rad Alle Georgie-
H t
Dejan Habic
ve ,,Allina tajna II / Kolekcija“, 2000, 2000, zatim performativnu izjavu na djelo Milice Tomić ,,Jednog dana umesto noći, bljusnuće rafal iz mitraljeza kad drukče svetlost ne može doći“ iz 2009. godine, a 13. decembra ponovo je izveo performans od Natalie LL ,,Sanjanje“ iz 1987. godine. Nakon završnog performansa ,,a ti - da li ti umireš srećan?“ 14. decembra u seminar sali +MSUM-a održan je razgovor sa umjetnikom.
PRAKSA
Umjetnička praksa Dantea Buua je satkana od ljubavi, neposlušnosti, intime i slobode, te kako se iste uslovljavaju i mijenjaju kroz prošlost, sadašnjost i budućnost. Koristeći svoje tijelo i njegove emocionalne i fizičke transformacije kao glavni medij, njegovi opsežni dugotrajni performansi poprimaju oblik skulptura, instalacija, crteža, fotografije, poezije u prozi i ručnog veza. U djelima Dantea Buua tjelesni čin stvaranja, kao oblik kontinuiranog djelovanja, razbija umjetničke i društvene norme kao što su: privatno - javno, biti dobar – biti loš i disanje - gušenje. Buu je predstavljao Crnu Goru na 59. Venecijanskom bijenalu 2022. godine, a njegovi su radovi prikazani na brojnim međunarodnim izložbama i festivalima.
A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA - Drugo izdanje festivala koji povezuje filmske autore u usponu i eminentna imena iz svijeta filma i filmske industrije, pod nazivom ,,Slano Film Days“, biće održano u Slanom i na Elafitskim otocima u Hrvatskoj od 17. do 21. juna 2025. godine. Crnogorski reditelj Ivan Marinović učestvovaće u programima namijenjenim režiji, dok će naš renomirani glumac Milivoje Mišo Obradović pohađati radionice glume.
Poziv organizatora za u č ešće na drugom izdanju ,,Slano Film Days“ dobilo je ukupno 13 filmskih umjetnika, koji će pohađati radionice iz područja glume, režije ili kamere te na takav način pridonijeti svom profesionalnom i ličnom razvoju. Osim Marinovića, u programima namijenjenim režiji učestvovaće Gregor Božič (Slovenija), Jelena Gavrilović (Srbija), Samir Karahoda (Kosovo) i Nebojša Slijepčević (Hrvatska). Predavanja i radionice namijenjene glumcima pohađaće šest glumica i glumaca koji iza sebe već imaju zapažene uloge u brojnim filmskim ostvarenjima, među kojima je i crnogorski glumac Mišo Obradović, koji je nedavno ostvario ulogu u seriji ,,Sve-
ci“ (The Saints), čiji je producent i narator slavni svjetski sineasta Martin Skorseze. Osim Obradovića, radionice će pohađati Iva Babić (Hrvatska), Yllka Gashi (Kosovo), Marko Grabež (Srbija), Maja Izetbegović (Bosna i Hercegovina) i Klara Kuk (Slovenija).
Dvije učesnice predavanja i radionica za snimateljke vrlo su uspješne u svom umjetničkom djelovanju: Magdalena
Ptiček (Hrvatska) i Emilija Gašić (Srbija). Konačna lista učesnika biće objavljena 15. marta 2025. Festival, čiji je partner Sarajevo film festival, u fokus stavlja kreativni proces, film kao umjetnost, ostavljajući pritom po strani njegovu robnu vrijednost. Filmski autori svjetske reputacije imaju priliku dijeliti svoje iskustvo, ali se i inspirisati uz mlade talente koji pak imaju moguć-
Ostvarenje Ivana Salatića u glavnoj takmičarskoj selekciji holandskog festivala
nost direktnog susreta s nekim od najznačajnijih imena iz svijeta filmske industrije, i to u prijateljskom i neformalnom ambijentu. Učešće filmskih profesionalaca i studenata iz regije na ,,Slano Film Days“ podržali su regionalni filmski centri i fondovi: Hrvatski audio-vizualni centar, Filmski centar Srbije, Filmski centar Crne Gore i Slovenski filmski centar.
Britanski ekspert će pet dana boraviti u Crnoj Gori
da je serija jedna od najvjernijih adaptacija koje je Netfliks ikad snimio. Na stranici Rotten Tomatoes serija ima čak 94% na osnovu recenzija kritičara i 89% na osnovu recenzija gledalaca. Helen Kofi, koja piše za portal Independent, seriju je nazvala savršenom adaptacijom knjige, a s tim se složila i Aramide Tinubu, kritičarka portala Verajeti.
- Ako serija „Sto godina samoće“ ima jednu manu, to je da je možda previše vjerna knjizi. Velike pohvale idu scenaristima koji nijesu ni uljepšali ni senzacionalistički prikazali
„Sto
ružne, ali simbolički značajne aspekte priče, poput samopovređivanja i incesta - napisala je Džudi Berman za Tajm. Ljubitelji serija s Reddita takođe imaju samo riječi hvale. Netfliksova serija „Sto godina samoće“ imaće 16 epizoda. Na striming servisu dostupno je prvih osam epizoda, a trenutno nije poznato kad će drugi dio serije imati premijeru.
R. K. kritike
PODGORICA - Dugometražni igrani film ,,Otapanje vladara“, scenariste i reditelja Ivana Salatića, imaće svjetsku premijeru na 54. Međunarodnom filmskom festivalu u Roterdamu, koji će biti održan od 30. januara do 9. februara 2025. godine, u okviru glavne takmičarske selekcije.
Smještena u XIX vijek, radnja filma prati pjesnika i gospodara Brda - Morlaka. On smrtno bolestan odlazi na put u potrazi za lijekom, a na tom putu ka jugu Mediterana prati ga njegov vjerni sluga Đuko, koji se suočava sa gospodarevom sudbinom, boreći se s ljubomorom, nostalgijom i osjećajem neizbježne propasti. Uloge u filmu tumače Marko Pogačar, Luka Petrone, Vanja Matić, Vladimir Milošević, Igor Božanić, Tea Ljubešić i Jakov Zovko
Producenti filma su Jelena Angelovski i Dušan Kasalica u ime produkcijske kuće ,,Meander Film“ iz Crne Gore. Hrvatski koproducent je ,,Dinaridi Film“, srpski ,,Non-Aligned Films“, italijanski ,,Nightswim“, a francuski „Bocalupo Films“. Koproducent filma je i Radio-televizija Crne Gore. Film je realizovan uz podršku Filmskog centra
Crne Gore, Ministero della Cultura (MIC), Film Commission Regione Campania, Centre National du Cinéma et de l’Image Animée (CNC), Hrvatskog audio-vizuelnog centra (HAVC), Filmskog centra Srbije (FCS), Radio-televizije Crne Gore (RTCG), kao i uz podršku Eurimaža i programa Kreativna Evropa - Media. An. R.
„Getsemanski vrt“ u Kući Rista Ratkovića
PODGORICA – Izložba
djela umjetnika Vladimira
Vlada Iličkovića iz Bara, pod nazivom „Getsemanski vrt“, biće otvorena večeras u 18 sati u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju.
Vladimir Iličković je rođen 1955. godine u Baru, a studirao je Pedagošku akademiju u Nikšiću u klasi prof. Nikole Gvozdenovića. Živi i stvara u Starom Baru. Imao je devet samostalnih izložbi, kolektivno
je od 1977. godine izlagao više puta u Crnoj Gori i inostranstvu. Izložbu organizuju Galerija „Galatea“ iz Podgorice, JU Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“ i „Ratkovićeve večeri poezije“. A. Đ.
PODGORICA - Evropska komisija prekjuče je donijela zvaničnu odluku o prolasku Nikšića u finale takmičenja za Evropsku prijestonicu kulture u 2030. godini, a ovim povodom u Crnu Goru dolazi Kris Boldvin, jedan od najvećih evropskih autoriteta na polju organizacije kulturnih događaja velikog formata, sa višedecenijskim iskustvom u radu na EPK projektima.
On će tokom narednih pet dana boraviti u Nikšiću, sa ciljem da se upozna sa kulturnom scenom grada i predstavnicima kulturnih institucija i organizacija iz čitave Crne Gore. Svi zainteresovani pojedinci, organizacije i institucije pozvani su da danas prisustvuju njegovom predavanju/radionici pod nazivom „Evropska prijestonica kulture – Naredni koraci“, koja će biti organizovana u Velikoj sali IPC Tehnopolis u 13 časova. Predavanje će biti vezano za razvoj pojedinačnih inicijativa i projekata koji mogu biti uključeni u aplikaciju Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture u finalnoj fazi, a učešće je otvoreno za organizacije i institucije iz čitave Crne Gore. An. R.
Građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević o predloženim izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana Podgorice
Pokušava se
provući nova tajkunizacija i betonizacija zelenih površina
Predložene izmjene i dopune Prostorno-urbanističkog plana Podgorice građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević ocijenio je kao sramne.
On je kritikovao to što Ministarstvo nije našlo za shodno da građanima obezbijedi adekvatan prostor gdje ne bi morali da se guše i čekaju pred vratima priliku da kažu ono što imaju kroz javnu raspravu o ovom važnom dokumentu.
- PUP Podgorice ističe za svega dvadesetak dana i umjesto da se radi novi, koji će da utre pravilan put održivog razvoja, pokušava se provući nova tajkunizacija i betonizacija zelenih površina i ucrtavanje projekta ,,Velje brdo“, koji je zapravo jedna velja prevara. Niti se njegovi promoteri pozivaju na bilo kakav plan višeg reda, a uzgred mi već četiri godine nemamo prostorni plan Crne Gore i nema naznaka kad će on biti završen i usvojen, niti imamo bilo kakve demografske studije ili bilo koje druge koje bi opravdale ovaj projekat – kazao je Dragićević na RTCG.
On je naglasio da u predloženom dokumentu nije sporan samo dio posvećen projektu ,,Velje brdo“.
- Na stranu projekat ,,Velje brdo“ koji se usvaja silu na sramotu, imamo desetine tzv. tačkastih izmjena kojih nema u tekstualnom dijelu predloženog dokumenta. One su unesene samo u grafičkom dijelu, a njima se brojnim investitorima širom Podgorice ucrtavaju zgrade na nekada bezvrijednim parcelama, koje tako preko noći dobijaju milionsku vrijednost. Na taj način će pored već postojećih zgrada nići stotine novih stanova. Važno je naglasiti da bi ovakvim izmjenama i dopunama PUP-a Podgorice prestao da važi svaki moratorijum na gradnju u Podgorici. To znači vraćanje urbanističkog haosa pod Ljubović, na Zabjelo, ali i u ostale krajeve Podgorice. Sa iskustvom učešća u javnim raspravama dužem od decenije, mogu da kažem da se nešto ovako do sada nije dešavalo. Prethodna vlast nam je makar omogućavala da ustanemo na tim javnim raspravama i kažemo što imamo, omogućavajući nam da to učinimo u adekvatnim prostorima – kazao je Dragićević. On je ocijenio da nikakvoga smisla nema najavljeni potez MPPUDI o prekidu direktne komunikacije s građanima pri-
U okolini KCCG u posljednjih nekoliko godina usljed jakih udara vjetra palo nekoliko višedecenijskih borova
Riječ je o fingiranju javne rasprave, vi ste kao dali vaše prigovore, oni nijesu usvojeni i rasprava je završena!? A građanima zapravo nije omogućeno da javno iznesu svoje mišljenje, da ljudima koji su ovako obrađivali plan upute pitanje: da li vas je sramota da ovo radite?
likom obrade ovog izuzetno važnog planskog dokumenta. - Građani, NVO i strukovne organizacije podnijeće stotine prigovora. Nema dileme da će ti prigovori biti odbijeni, čemu nas uči iskustvo iz prethodnog režima. Dakle, riječ je o fingiranju javne rasprave, vi ste kao dali vaše prigovore, oni nijesu usvojeni i rasprava je završena!? A građanima zapravo nije omogućeno da javno iznesu svoje mišljenje, da ljudima koji su ovako obrađivali plan upute pitanje: da li vas je sramota da ovo radite? Da kažu: ovom investitoru se ucrtava ta i ta parcela, a na Veljem brdu radite nešto što nikako nije smjelo da se dogodi jer nemate ni jedan jedini dokument koji to opravdava – ocijenio je Dragićević. On je posebno istakao i to da je Glavni grad dao dva negativna mišljenja na predložene izmjene i dopune PUP-a, te da oni, o čijem prostoru je riječ i koji bi trebalo da se pitaju, uopšte nijesu učestvovali u ovoj javnoj raspravi. - Možda bi neko iz Glavnog grada ustao na javnoj raspravi i obrazložio zbog čega je protiv ovakvog prijedloga, a njima je i ta mogućnost uskraćena. Ovdje nije riječ o prostoru Ministarstva, ni ministra, ni državnih sekretara, niti bilo koje političke partije, već o prostoru koji pripada građanima. I zato im poručujem – pišite prigovore iako znam da to nije lako. Ostalo je svega par dana, jer rasprava traje do 20. decembra, a ima mnogo dokumentacije koju treba pregledati, a koju je nemoguće otvoriti, pri čemu treba da imate znanje i iskustvo da to uradite. Mislim da bi političari trebalo da se uozbilje, da se ovo zaustavi i proces vrati na početak. Ovakav nacrt, prije svega, nije ni smio da ugleda svjetlost dana i da se nađe pred građanima – poručio je Aleksandar Dragićević. H. P.
U okolini Kliničkog centra
Crne Gore (uz parking i u parku u Ljubljanskoj ulici)
u posljednjih nekoliko godina usljed jakih udara vjetra palo je nekoliko višedecenijskih borova.
U ovom dijelu grada ima još borova visokih po dvadesetak metara koji su pod velikim nagibom, kao i veoma razgranatih krošnji koje vise iznad autobuskih stajališta, saobraćajnica, parkinga i pješačkih staza čiju bi stabilnost trebalo pažljivo ispitati. Posebnu pažnju trebalo bi obratiti na suvi visoki bor uz bivši lokal ,,And one“ u Moskovskoj ulici, koji bi usljed jačih udara vjetra mogao da padne na susjedno parkiralište i ugrozi nečiji život.
BEZBJEDNOST
Uz parking ispred KCCG u Ljubljanskoj ulici nekoliko je
U ovom dijelu grada ima još borova visokih po dvadesetak metara koji su pod velikim nagibom, kao i veoma razgranatih krošnji čiju bi stabilnost trebalo pažljivo ispitati jer su nagnute iznad autobuskih stajališta, saobraćajnica, parkinga i pješačkih staza
nakrivljenih stabala čije razgranate krošnje prelaze preko ograde u dvorište ove ustanove, ali i niskih neorezanih grana duž šetačke staze. Trebalo bi obratiti pažnju i na stabilnost visokog bora koji je bukvalno naslonjen na nadstrešnicu autobuskog stajališta kod trafika prekoputa glavnog ulaza u krug KCCG i čija velika krošnja visi iznad stajališta i saobraćajnice. Takođe, nedaleko od autobuskog stajališta u Moskovskoj ulici (pored parka na Kruševcu) ogroman bor raste pod većim nagibom, čija se krošnja nadvija nad sao-
Radnici gradskog preduzeća Zelenilo prethodne sedmice, upravo iz bezbjednosnih razloga, uklonili su višedecenijsko stablo bora u blizini Kliničkog centra Crne Gore (prekoputa ulaza u krug KCCG iz pravca Medicinske škole i parkirališta kojim gazduje ,,Parking servis“). Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz tog gradskog preduzeća naveli su da su tokom redovnih aktivnosti procjene stanja urbanog zelenila izvršili terensku
procjenu drveća i u Ljubljanskoj ulici kod Kliničkog centra Crne Gore. - U datim okolnostima, primijenili smo raspoložive metode koje su u našoj nadležnosti i mogućnostima, uključujući vizuelnu (odokativnu) procjenu stabala. Na osnovu procjene karakteristika stabala, uključujući vitalnost krošnje, stanje kore, prisustvo suvih grana i eventualne fizičke povrede stabla, identifikovali smo jedno stablo
braćajnicom. Uz dječje igralište u parku na Kruševcu i te kako je nagnuto nekoliko višedecenijskih borova, dok prekoputa, u Prešernovom parku, dvije mlade sadnice čempresa rastu bukvalno pod uglom od 45 stepeni. U neposrednoj blizini, pored zatvorenog parkirališta uz bivši ugostiteljski objekat ,,And one“, već duže vrijeme stoji potpuno osušen, ogroman bor.
UREĐENJE
O kakvoj se potencijalnoj opasnosti radi, svjedoči događaj od ljetos (29. jula), kada je oko
koje je predstavljalo neposrednu opasnost za okolinu. Ovo je utvrđeno zbog oštećenja na deblu i znatnog gubitka stabilnosti, što je moglo dovesti do njegovog rušenja. U skladu s tim, preduzeli smo hitne mjere i uklonili navedeno stablo kako bismo osigurali sigurnost prolaznika i imovine u neposrednoj blizini – odgovorili su iz Zelenila, uz poruku da će i u narednom periodu primijeniti sve potrebne sanitarne mjere ukoliko primijete da je neko stablo loše vitalnosti i/ili je sklono padu.
22 sata usljed jakih udara vjetra višedecenijski bor uz ogradu i parking u Ljubljanskoj ulici pao preko pješačke staze, a ogromna krošnja završila je čak preko metalne ograde, u dvorištu Kliničkog centra. Pukom srećom tada nije niko stradao s obzirom na to da je riječ o lokaciji na dvadesetak metara od rampe i glavnog ulaza u KCCG. Slična situacija je bila i 29. avgusta, takođe u blizini Kliničkog centra, kada je stablo visoko dvadesetak metara preko ograde parka palo na parkirani automobil i blokiralo Ljubljansku ulicu. Da su nadležne službe preduzimale određene mjere na sanaciji posljedica pada stabala, svjedoči nekoliko velikih panjeva na zelenim površinama uz parking u Ljubljanskoj ulici. S obzirom na to da je u toku detaljno uređenje i ozelenjavanje kruga najveće bolničke ustanove u državi, pravi je trenutak da se sprovede i sanitarna sječa oko KCCG i zasadi novo drveće na mjestima gdje su oborena ili uklonjena stara stabla. To bi bio pun pogodak i u estetskom smislu, a naročito na planu unapređenja bezbjednosti građana i imovine. I. MITROVIĆ
Prinudna pauza za nasljednika Kendrika Perija u dresu košarkaške reprezentacije Crne Gore
PODGORICA – Novi naturalizovani Amerikanac u košarkaškoj reprezentaciji Crne Gore, plejmejker Čarli Mur, koji je trebalo da zamijeni Kendrika Perija, doživio je u subotu na treningu ozbiljnu povredu lijevog koljena, saopšteno je iz Breogana, španskog kluba za koji nastupa Mur. Mur je zbog toga propustio posljednji meč Endesa lige protiv Reala, a, po svemu sudeći, očekuje ga duži period mirovanja, zbog čega će teško debitovati za naš nacionalni tim u posljednjem „prozoru“ kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, kada će izabranici Boška Radovića dočekati Njemačku i gostovati Švedskoj. Naime, Breogan je saopštio da je nakon pregleda i magnetne rezonance utvrđena „ozbiljna zahvaćenost složenog medijalnog kapsularnog ligamenta i djelimična lezija u kseonalnim strukturama“.
– Ovo predstavlja složenu povredu koja će zahtijevati hiruršku intervenciju i produžen period oporavka – saopšteno je iz Breogana.
Planirano je da Mur zamijeni Perija na mjestu plejmejkera naše selekcije. U novembru je bio u Podgorici, prošao trenažni proces u sklopu pripre-
I pored tri dobre četvrtine, SC Derbi upisao očekivan poraz u „Morači“ od Crvene zvezde, bek „studenata“ Luka Bogavac samokritičan
PODGORICA – Tri dobre
četvrtine, posebno posljednja koju su dobili sa devet poena razlike (27:18), nijesu bile dovoljne košarkašima SC Derbija za više od časnog poraza u „Morači“ od Crvene zvezde (81:89), osmog u 12 kola, četvrtog uzastopnog.
Za podvig protiv šampiona ABA lige trebao je savršen meč svih 40 minuta, ali je tim Petra Mijovića odigrao bolje nego sedmicu ranije u gradskom derbiju protiv Budućnost Volija (poraz 107:84). Do poluvremena su Podgoričani bili u igri, jer su imali samo šest poena
minusa (42:36), ali ih je treća četvrtina, u kojoj su gosti pokazali evroligašku snagu i dobili je 11 poena razlike (29:18), koštala nade da do kraja mogu da igraju neizvjestan meč… – Bila je dobra utakmica. Ali neke stvari nam se ponavljaju iz utakmice u utakmicu kada su u pitanju fokus, neki detalji, odnosno, bazične stvari kao što su zagrađivanje, neke rotacije. Očigledno je da iz utakmica koje smo izgubili nijesmo izvukli pouke. Energija i motivacija nijesu bile sporne, mislim da smo sa te strane bili pravi u meču sa Crvenom zvezdom, ali bih nam zamje-
rio greške u bazičnim stvarima koje nam se ponavljaju. Ekipe nivoa Zvezde to kažnjavaju i ne daju priliku da uđeš u meč sa njima na jednu ili dvije lopte – kaže za Pobjedu Luka Bogavac, bek SC Derbija. SC Derbi je protiv Crvene zvezde nastavio seriju teških utakmica, a naredna je isto takva, u subotu u gostima protiv Cedevita Olimpije. Mladi košarkaš „studenata“, reprezentativac Crne Gore, međutim, ne želi da ekipa u meč uđe „spuštenog garda“. – Iskreno, ne bih volio da u takve utakmice ulazimo sa mentalitetom da igramo pro-
ma za dvomeč sa Bugarskom kako bi se upoznao sa ekipom i stručnim štabom, ali i završio formalnosti oko dobijanja crnogorskog pasoša. Rodom iz Čikaga, Mur (26 godina) je prije dvije sezone igrao u američkim koledž ekipama. Počeo je u Kaliforniji, potom je nastupao u Kanzasu, Depolu i na kraju u Majamiju.
Pokušao je 2022. godine da se u NBA ljetnjoj ligi izbori za dobru poziciju pred draft, nastupao je za Detroit, ali nije izabran ni od jednog tima.
Istog ljeta je otišao u Evropu, u belgijski Mons, a imao je i kratku epizodu u dresu FMP-a, za koji je na 11 utakmica prosječno bilježio 16,3 poena i 5,9 asistencija u ABA ligi.
Nakon toga preselio se u italijansku Pistoju, iz koje je ljetos stigao u Rio Breogan.
Sezonu u Endesa ligi počeo je odlično, a do povrede je prosječno bilježio 14,3 poena, 4,5 asistencija i 1,7 skokova. S. J.
tiv favorita iako je Cedevita Olimpija, sigurno, na papiru jača od nas. Takav nam je raspored, u seriji smo utakmica sa ekipama iz samog vrha ABA lige, ali to, uopšte, ne treba da nas interesuje. Potrebno je da neke stvari, koje nijesmo prelomili u prethodnim mečevima, probamo da ostvarimo u subotu, da idemo na pobjedu i nadamo se da možemo da je ostvarimo. To je, makar, moj stav, da u svaku utakmicu, bez obzira na to ko je protivnik, treba prvenstveno da gledamo sebe i da, uz potrebnu energiju, probamo da pobijedimo u svakom meču. Nadam se da će to da bude slučaj protiv Cedevita Olimpije – dodaje Bogavac. Bogavac je stav, kada su u pitanju odnos i igra i protiv najjačih rivala, pokazao i protiv Crvene zvezde, u svom najboljem meču u ABA ligi, jer je za 28 minuta igre (minut više je na terenu za domaće proveo samo Erik Nil) upisao 23 poena (6-5 za dva, 6-4 za tri poena). – Šteta je što, možda, nijesmo ušli u veći egal sa Zvezdom i što, ponavljam, nijesmo uradili neke stvari kako bismo sa njima igrali na posjed ili dva. Međutim, pokazali su evroligaški nivo, imaju širok roster, dobili su u posljednjem meču Olimpijakos, jedan od najboljih timova takmičenja. Bogavac ističe da bi ekipa trebalo da izvuče pouke iz meča sa Zvezdom.
– Konačan rezultat ne treba da nas zavara već da nam da motivaciju za ubuduće. Da ispravimo greške, ostanemo pozitivni, da nam to bude lekcija i da sve naplatimo u mečevima gdje se od nas očekuje da pobijedimo – zaključio je Bogavac. S. J.
Srijeda, 18. decembar 2024.
PODGORICA – Iako se radi o dva različita takmičenja, u kojima „plavi“ postižu potpuno različite rezultate, pobjeda nad Partizanom u Beogradu, u derbiju ABA lige, izgubiće „sjaj“ u slučaju da košarkaši Budućnost Volija večeras (18.30 sati) u „Morači“ ne poraze Trento u 12. kolu grupe A Evrokupa.
Sedam kola prije kraja grupne faze, tim Andreja Žakelja ima dvije pobjede manje od timova koji su u plej-of zoni (najbliži su Hapoel iz Tel Aviva i Vulvsi), pa bi počev od meča sa italijanskim timom svaki naredni kiks crnogorskog šampiona kod kuće mogao definitivno da zapečati sudbinu „plavih“ u borbi za nokaut fazu ovog evropskog klupskog takmičenja.
Toga su svjesni u Budućnosti, koja do kraja ligaškog dijela u „Morači“ dočekuje još Hapoel i Huventud i, ako želi da zadrži šanse za plasman u osminu finala, ima imperativ pobjede u svakom od preostalih mečeva kod kuće iako će protiv Izraelaca to biti najteži zadatak.
FOKUS I ENERGIJA
Sa igrom kao protiv Partizana, Trento nema šta da traži u „Morači“. – Treba nam pobjeda, pa smo svu energiju i fokus usmjerili na utakmicu sa Trentom –ističe sjajni bek šuter Podgoričana Flečer Megi Budućnost je 9. oktobra pobijedila Trento ubjedljivo u gostima (85:64), uz najbolje izdanje Jogija Ferela, koji je meč završio sa 21 poenom. Podgoričani su od početka meča nametnuli ritam, ali se Trento vratio i prišao na tri poena (44:47), prije nego je uslijedila nevjerovatna serija od 21:0, za nedostižno vođstvo od 68:44, početkom posljednje četvrtine. Trento, međutim, u ovom trenutku ima isti skor kao Budućnost (4-7). – Očekujem da budemo sa njima kao prethodnih sezona kada smo imali pozitivne rezultate. Vole da igraju brzu košarku, dosta u „run and gun“ stilu, i shvatamo šta žele da nametnu i kako da odgovorimo na takav stil – dodao je Megi. Ostaje da se vidi da li će sjajna partija, ali i veliko emotivno i fizičko pražnjenje u „Be-
jubilarni put će se sastati Budućnost i Trento u Evrokupu, a crnogorski šampion je upisao sedam pobjeda
Na utakmici sa Trentom, „varvari“ će odati počast Marku Lazareviću i Miljanu Bobičiću, dvojici mladih navijača koji su prije pet godina prerano i tragično izgubili živote
Ulaznice po cijeni od četiri, šest i osam eura mogu se kupiti na biletarnici „Morače“ od 10 do 18.30 časova
ogradskoj areni“ ostaviti trag na ekipu Budućnosti. – Bila je to sjajna pobjeda za nas i prilika da dobijemo momentum i vratimo samopouzdanje. Nadam se da ćemo nastaviti sa takvom igrom –zaključio je Megi.
RECEPT IZ TRENTA
Udarna snaga Trenta je tandem Džordan Ford (15,8 poena po meču) i Entoni Lemb (14,1) iako se u prvom meču protiv Budućnosti nijesu proslavili – Ford je postigao sedam poena, a Lemb 12. Od-
DUSMET: Suštinski je značajno da limitiramo njihove bekove
Za Trento će gostovanje u Podgorici biti četvrto u nizu na dva fronta. U odnosu na prvi meč, italijanski tim će biti slabiji za povrijeđenog američkog centra Seloma Mavugbea – Očekujem vrlo fizički tešku igru, Budućnost je tim sa odličnim fizičkim predispozicijama. Mora-
brana „plavih“ ih je primorala na teške šuteve, što je bila dobitna formula koju treba ponoviti.
– Bitan meč protiv dobrog ti-
mo da budemo čvrsti u odbrani, složni i spremni da brzo pronađemo rješenja za situacije koje će nam rival pripremiti. Imaju tri talentovana beka, sposobna da kreiraju igru i biće od suštinskog značaja da budemo dobri i limitiramo ih. U prvom dijelu sezone već smo se susreli sa
ma, oni su lideri italijanskog prvenstva, tako da zaslužuju respekt. Sigurno će imati brzu igru, trebaće nam koncentracija u vraćanju u odbrani i u
sličnim igračima i u nekoliko navrata smo uspjeli da usporimo njihov tempo. Biće to stimulativan izazov, posebno poslije meča protiv Trapanija. Moraćemo da krenemo od snažne odbrane da bismo imali realne šanse da odnesemo pobjedu – rekao je Davide Dusmet, trener Trenta.
igru „1 na 1“ i „2 na 2“ – rekao je trener „plavih“ Andrej Žakelj. Trento ove sezone igra različito na dva fronta, kao i Budućnost. U Seriji A daju 92,2
smo dobri kao što smo i mislili
Igrom protiv Partizana su podigli ljestvicu, ali „plavi“ su svjesni da moraju da nastave u istom ritmu ako žele da ostvare ciljeve, počev od utakmice sa Trentom.
– Pokazali smo nivo protiv Partizana, ali u isto vrijeme mislim da još uvijek nijesmo dostigli pun potencijal u Evrokupu. Situacija u grupi je takva kakva jeste, trebaju nam sve pobjede. Čeka nas veliki i važan meč sa Trentom i znamo da moramo da igramo slično kao protiv Partizana kako bismo sebi dali šansu da pobijedimo. Pobjeda protiv Partizana je bila velika i emotivna za sve nas, za klub, ali je nas čeka novi zadatak. Moramo fizički i mentalno da se spremimo, uložimo napor, energiju i strast i pokušamo da pobijedimo. Biće teško, ali nema izgovora, spremni smo za izazov – kaže za Pobjedu Rašid Sulejmon, bek „plavih“. Iako je večeras veoma važna utakmica sa Trentom, još uvijek se prepričava pobjeda Budućnosti u Beogradu protiv Partizana (97:90), pomalo neočekivana svega dva dana nakon poraza na Kanarskim Ostrvima.
– Uvijek očekujemo pobjedu u svakom meču. Posebno nakon razočaravajuće utakmice sa Gran Kanarijom. U košarci se ponekad dešavaju takve stvari. U Las Palmasu nijesmo pokazali naše pravo lice i željeli smo da to uradimo protiv Partizana. Iako smo imali samo dan pauze između dva meča, znali smo da je to bila utakmica gdje možemo da pokažemo pravi karakter i vratimo se u dobar ritam –dodaje Sulejmon.
Na pitanje šta je presudilo na meču sa Partizanom
Sulejmon odgovara:
– Iskreno, za pobjedu u Beogradu je ključno bilo naše zajedništvo, to koliko smo jako igrali svi zajedno, u napadu i odbrani. Kada bismo uvijek igrali tako intenzivno u odbrani, sa istim nivoom zajedništva i hemije u ekipi, mislim da bismo bili tim koji je teško pobijediti. U napadu, kada smo imali odličan protok lopte, onda je do izražaja došao naš individualni talenat i u takvoj situaciji je protivniku teško da nas čuva. Budućnost je pokazala novi kvalitet ove sezone, uspješno je odbila svaki pokušaj Partizana da se vrati u meč i preokrene. – Vjerujem da je to bila naša najbolja partija u sezoni. Mislim da smo pokazali pravi nivo protiv sjajnog tima, sa evroligaškim kvalitetom, sjajnom istorijom, sjajnim trenerom, igračima i navijačima. Pobijediti takav tim u gostima pokazuje i naš nivo. Mislim da smo veoma dobra ekipa, sa veoma dobrim trenerom, igračima i navijačima. Kada smo poveli, više nijesmo ispuštali prednost do kraja, što je bilo važno. Jer kada
igrate protiv velikih timova, ako ispustite vođstvo prebrzo i dozvolite protivniku da se vrati u meč, utakmica postaje veoma izazovna. Pobjeda protiv lidera ABA lige je i te kako bitna za nastavak sezone.
– To je velika pobjeda za nas. Individualno imamo puno samopouzdanja. Vjerujemo u sebe i talenat. Ali jasno je da tokom sezone ima puno uspona i padova. Zbog toga nas je pobjeda protiv velikog tima kao što je Partizan uvjerila da smo dobri kao što smo i mislili. Sada treba da se smirimo i nastavimo da igramo košarku. Ako to uradimo i budemo se borili jako svi zajedno, mislim da ćemo preokrenuti sezonu. Sulejmon je odigrao sjajno prvo poluvrijeme u Beogradu, upisao je 17 poena, pogodio pet trojki bez promašaja. Meč je završio sa 22 poena.
– Srećan sam što sam pomogao ekipi u prvom poluvremenu, pokazao sam svoj nivo igre, ali je poenta da napredujem. Kada pogledam drugo poluvrijeme, mislim da sam igrao dobro, ali vjerujem da sam sa nekim boljim šutevima mogao da još više pomognem ekipi. Dobra stvar je što smo pobijedili i ubuduće ne treba da budem previše srećan kada odigram dobro, kao što ne treba ni da se uznemirim, kao nakon meča sa Gran Kanarijom, kada stvari nijesu išle onako kako sam želio. Treba da budem fokusiran na to da napredujem svakog dana i na svakoj utakmici. Zadovoljan sam mojom partijom, ali nijesam zadovoljan nekim stvarima za koje znam da mogu da popravim – zaključio je Sulejmon.
poena po meču, dok u Evrokupu postižu 77,3. U domaćoj ligi su do proteklog vikenda bili neporaženi (10-0), ali su onda doživjeli neočekivani poraz
od Trapanija (i dalje su prvi). – Atletski su tim koji mnogo trči i šutira za tri poena, težak zadatak za nas, ali mi moramo da pokažemo srce, moti-
vaciju, fokus na terenu. Za nas je bitna utakmica i moramo da napravimo sve da pobjeda ostane kod kuće – dodao je Žakelj. S. JONČIĆ
Završen Memorijalni košarkaški turnir „Ljubo Jovanović“
PODGORICA – Juniori
Sutjeske Elektroprivreda pobjednici su Memorijalnog turnira „Ljubo Jovanović“, koji je održan u „Bemaks areni“, u čast tragično nastradalog crnogorskog košarkaša. Tim iz Nikšića, koji sa klu-
pe vodi Marko Ćalić, u finalu je savladao Budućnost Voli 90:84. Pobjednički pehar kapitenu Sutjeske Andriji Popivodi uručio je Milorad Jovanović, otac Ljuba Jovanovića. Najemotivniji trenutak finala bio je u 14. minutu, kada je utakmica simbolično zaustavlje-
na, jer je Ljubo tokom karijere nosio dres sa brojem 14. U 14. minutu je Ljubova majka Marta, u ime porodice, uručila statuu zahvalnosti Slavku Raduloviću, direktoru KK Budućnost Voli. Luka Nikolić je predvodio Nikšićane sa 34 poena, Malo-
vić je dodao 25, a doprinos pobjedi dali su još Popivoda (9), Bojić (8), Medojević, Magovčević (po 5), Marić i Daković (po 2). Kod Budućnosti su poene postigli Ilija Radović (27), Popović (23), Tičić (13), Vuk Radović (11), Živaljević (7) i Knežević (3). U meču za treće mjesto, Lovćen 1947 savladao je Mornar Barsko zlato 54:49. Kod Cetinjana u listu strijelaca su se upisali Vukić (17), P. Vujović (13), Mudreša (9), Iljazi (8), Prlja (3), Pejaković i V. Vujović (po 2).
Sa druge strane, Šestović je bio najefikasniji kod Mornara sa 19 poena, a ostale poene su upisali Maljević (9), Rajović (8), Mrgudović (6), Krković (5) i Đikanović (2). S. J.
WABA LIGA, 10. KOLO: Košarkašice Budućnost
Bemaksa lako slavile protiv Partizana
Bud. Bemaks 85
PODGORICA – Dvorana:
„Bemaks arena“. Gledalaca: 300. Sudije: Komar, Kovačević, Mišeljić (BiH). Rezultat po četvrtinama: 23:7, 16:5, 26:13, 20:23.
BUDUĆNOST BEMAKS: Brigs 8, Radonjić 16, Dragišić 8, Ilić 10, Savković 12, Mi. Bigović 5, Baošić 3, Radević 6, Bulajić 13, Racković, Ma. Bigović 4, Admundsen.
PARTIZAN: Opačić 4, Stojić 6, Jovanović 6, Marojević 12, Radović 4, Kovandžić 4, Radulović, Ćosović 8, Jeftić, Karmen 6. Košarkašice Budućnost Bemaksa su lako i ubjedljivo savladale Partizan 85:48 u okviru 10. kola WABA lige. Podgoričanke su nakon tri vezana derbija (Montana, Celje i Beroe) ima-
le meč u kojem su nosile ulogu apsolutnog favorita. Protiv ekipe Beroe bilo je ,,plus 41“, sada ,,plus 37“, što je najbolji dokaz da su Podgoričanke u „petoj brzini“…
I sam početak bio je nagovještaj da će se gledati meč u kojem slijedi totalna dominacija „plavih“. Domaće su meč otvorile sa 21:2, gošće su tek nakon tri minuta postigle prvi koš. Petar Stojanović zbog očiglednog umora usljed paklenog ritma odlučio je da promijeni startnu petorku, tako da su se od početka u igri našle Dragišić i Ilić, uz očekivano Brigs, Savković i Radonjić Upravo mlada Dragišić vezala je pet poena na početku, a zatim je pogodila i Radonjić za 7:0. Uslijedilo je sjajno šutersko izdanje „vučica“ koje su sa četiri vezane trojke razbile protivnika. Prvo je pogodila Savković (10:2), a onda je za
Raspored i tabela
Bud. Bemaks
manje od tri minuta Zorana Radonjić vezala tri trojke. Brigs je pogodila za prvu dvocifrenu razliku (12:2), da bi onda Radonjić trojkama donijela gotovo nevjerovatan rezultat u seniorskoj košarci – 21:2. Bilo je jasno da u ovoj utakmici dileme ne postoje, ali trener Budućnosti želio je da „plave“ budu u dobrom ritmu i što bolje se pripreme za gostovanje Orlovima, čime će biti stavljena tačka na 2024. godinu. Amerikanka Admundsen bila je pošteđena na ovom meču, a veći prostor imale su sestre Maja i Milena Bigović Maja je u 13. minutu pogodila za 30:9, a dvije Novljanke su zatim pogodile van linije 6,75 za 38:12 – na kraju prvog poluvremena na semaforu je pisalo 39:12. Domaće su i pored velike razlike igrale veoma dobru odbranu, a istovremeno sve igračice su imale šansu da se razigraju i potvrde dobru formu. Kako je vrijeme odmicalo, „vučice“ su pravile sve veću razliku, a treći put zaredom iz istog ćoška pogodila je trojku Milena Bigović – igrao se 30. minut za 65:25. Posljednjih pet minuta šansu je dočekala i 13-godišnja Lola Racković. Sam finiš još jednom je obilježila Nikolina Ilić, koja je vezala osam poena. R. P.
PODGORICA – Dosadašnji format FIFA Svjetskog klupskog prvenstva otišao je u istoriju i od 2025. igraće se u proširenom izdanju, održavaće se svake godine i imati čak 32 učesnika. Ipak, krovna organizacija svjetskog fudbala zadržala je dio tradicije i za prvake elitnih kontinentalnih takmičenja formirala Interkontinentalni kup, čije se finale igra večeras od 18 sati u katarskom Lusailu – sastaće se Real Madrid i Pačuka. Format je osmišljen po uzoru na dosadašnja svjetska klupska prvenstva, ali sa nekoliko promjena, a ključna je ta što se prvak Evrope direktno plasira u finale. Do sada je kretao iz polufinala.
Kako se došlo do finala Real Madrid – Pačuka? U prvoj rundi takmičenja azijski šampion Al Ain u septembru je eliminisao prvaka Okeanije Okland siti (6:2), a potom je Al Ain 29. oktobra izgubio od šampiona Afrike Al Ahlija (3:0).
U okviru druge runde odigran je i takozvani Derbi Amerike, u kojem su se sastali Pačuka kao prvak CONCACAF Kupa šampiona i Botafogo kao šampion Kopa libertadores.
Predstavnik Sjeverne, Centralne Amerike i Kariba bio je uspješniji od najboljeg tima Južne Amerike – Pačuka je slavila 3:0 u meču odigranom 11. decembra u Dohi. Tri dana kasnije nakon jedanaesteraca bila je bolja od Al Ahlija (0:0, 6:5) u utakmici koja nosi naziv Kup izazivača.
Košarkaši Sutjeske večeras (20 h) protiv Bosne rješavaju pitanje plasmana u drugu fazu ABA 2 lige
PODGORICA – Da li će košarkaši Sutjeske nastaviti takmičenje u ABA 2 ligi i zaigrati u drugoj fazi znaće se nakon meča odluke koji Nikšićani večeras (20 časova, ulaz slobodan) igraju u svojoj dvorani sa Bosnom. Kolo prije kraja takmičenja u grupi B, Vojvodina je kao prvoplasirana osigurala prolaz, dok o drugom putniku odlučuju Sutjeska i Bosna, koje imaju skor od po tri pobjede i dva poraza.
– Gledajući kvalitet grupe, mislim da smo napravili veliku stvar, jer smo u situaciji da u
posljednjem kolu odlučujemo o svojoj sudbini. Za prolaz dalje je bitna pobjeda. Pročitao sam izjavu trenera Bosne Zorana Kašćelana, koji je rekao da samo ime Bosna znači da moraju pobijediti. Ne želim da tako namećem stvari svom timu. Bitno je da smo dobro trenirali i dobro se spremili. Moramo ostaviti srce na terenu, ispoštovati sve što smo se dogovorili na treninzima – kazao je u najavi meča trener Sutjeske Dragan Bajić. Trener Nikšićana je pozvao navijače da podrže ekipu. – Ovim putem pozivam publiku da dođe u što većem broju da
Tivćani završili nastup u ABA 2 ligi
nas podrži. Sigurno će prisustvo i podrška publike biti važan faktor da dođemo do pozitivnog rezultata. Rekao sam igračima da svi ljudi koji dođu da nas podrže moraju nakon meča izaći zadovoljni. Nadam se velikom odzivu i da će tim odgovoriti na najbolji način. Pobjeda i prolaz dalje nam mogu mnogo značiti u nastavku sezone, kako u NLB ABA 2 ligi, tako i u crnogorskoj ligi – dodao je Bajić. Jedan od najiskusnijih u timu Radosav Spasojević se nada da će ekipa uz pomoć navijača doći do cilja. – Biće zahtjevna utakmica
PODGORICA – Na oproštaju od daljeg takmičenja u ABA 2 ligi, Teodo je upisao prvu pobjedu – Tivćani su na svom terenu pobijedili Helios 65:61 (16:21, 12:17,
24:17, 13:6) i časno završili nastup u regionalnom takmičenju, u kojem su upisali i pet poraza. Teodo je na poluvremenu gubio 10 razlike (38:28), a počet-
kom treće četvrtine gosti su imali maksimalnih ,,plus 16“ – 46:30. Međutim, izabranici Dušana Dubljevića se nijesu predavali, do kraja ovog kvartala uspjeli su da smanje
protiv odlične ekipe Bosne. Poznajemo ih, fizički su dobri, uigrani. Međutim, igramo na našem terenu, pred domaćom publikom i vjerujem da možemo zabilježiti pobjedu i plasirati se među osam. Ovom prilikom pozivam publiku da dođe u što većem broju, da zajedno dođemo do cilja – poručio je Spasojević. Šef stručnog štaba Bosne, Cetinjanin Zoran Kašćelan, bivši trener Bosne, Lovćena i Podgorice, ističe da je u duelu protiv „iskusne i kvalitetne ekipe Sutjeske ulog veliki“. – Nemam dilemu da će motivacija mojih igrača da bude na najvišem nivou. Dobro se poznajemo i vjerujem da će nijanse odlučiti pobjednika – rekao je Kašćelan. S. J.
zaostatak na tri poena (55:52), onda su u posljednjem minutu preokrenuli na 60:59, a do kraja i osigurali pobjedu. Nemanja Vranješ je bio najefikasniji kod Teoda sa 17 poena, uz osam skokova, Miloš Popović je dodao 15 poena i 11 skokova. Kod gostuju je najbolji bio Jure Špan sa 12 poena. S. J.
Zanimljivo, igrači meksičkog velikana nijesu iskoristili prva dva penala. – Sve je kao san, da se naježiš. Toliko je dječačkih snova i sjećanja na putu tokom kojeg si prošao kroz mnoge stvari. Suočiti se sa timom kakav je Real
Bulsi u gostima bolji od Toronta, Jokićev 140. tripl-dabl u karijeri,
PODGORICA – Nakon što je preskočio meč sa Šarlotom, Nikola Vučević se vratio u tim, a njegov Čikago je u gostima pobijedio Toronto 122:121 i upisao drugu pobjedu zaredom u NBA ligi. Bulsi su vodili 102:86 početkom četvrte četvrtine, a 67 sekundi prije kraja imali šest poena prednosti (119:113). Toronto je smanjio na 119:116, a onda je Vučević otklonio sve dileme oko pobjednika, pošto je pogodio pod košem, na 14,4 sekunde do kraja, za nedostižnih 121:116. Vučević je utakmicu završio sa 24 poena (17-10 iz igre, 4-2 za tri poena), pet skokova, tri asistencije i dvije blokade. Kobi Vajt je imao 19, a Tejlen Horton Taker 15 poena. Kod Toronta je najefikasniji bio Ar Džej Beret sa 32 poena i devet asistencija, Grejdi Dik je dodao 27 poena i šest skokova. Čikago je deveti u Istočnoj konferenciji sa skorom 12-15,
a Toronto 14. sa 7-20. Denver je upisao treću pobjedu u nizu nakon što je u gostima savladao Sakramento 130:129. Sakramento je u završnici imao 10 poena prednosti, ali je Denver u samom finišu uspio da se vrati u meč i poenima Džamala Mareja 8,6 sekundi do kraja stigao do pobjede, pošto se Demar Derozan spetljao u posljednjem napadu domaćina i promašio šut za pobjedu. Srpski košarkaš u dresu Denvera Nikola Jokić zabilježio je 140. tripl-dabl u karijeri, upisavši 20 poena, 14 skokova i 13 asistencija. Najefikasniji kod Denvera bili su Džamal Marej sa 28, Aron Gordon sa 24 i Rasel Vestbruk sa 18 poena. U Sakramentu bolji od ostalih bili su Dearon Foks sa 29 poena, Domantas Sabonis sa 28 poena, uz 14 skokova i šest asistencija i Malik Monk sa 25 poena, 10 asistencija i šest skokova.
Madrid je san, nešto tako uzbudljivo. Izaći ćemo na teren i braniti grb našeg kluba zubima i noktima, branićemo svoje snove, naše navijače i naš klub kao instituciju – rekao je golman Karlos Moreno
Real Madrid je veliki favorit, a trofej u Dohi došao bi u idealno vrijeme, usred sezone u kojoj tim Karla Anćelotija pokazuje promjenljivu formu i slabiju igru nego što se očekivalo, iako stoji dobro na svim frontovima. – Biti ovdje je poklon i za nas i za Pačuku, koja je to zasluži-
karijeri, Klivlend i dalje najbolji
Denver je peti u Zapadnoj konferenciji sa 14 pobjeda i 10 poraza, a Sakramento je 12. u istoj konferenciji sa 13 pobjeda i 14 poraza. Klivlend je i dalje najprijatnije iznenađenje ove sezone pošto trenutno ima najbolji skor u čitavoj ligi, 23 pobjede i četiri poraza. U posljednjem meču su bez ikakvih problema „pregazili“ Bruklin sa rezultatom 130:101 i došli do četvrte pobjede u posljednjih pet mečeva. Evan Mobli je još jednom blistao u ekipi Klivlenda i imao 21 poen i pet skokova, a ispratio ga je Karis Lavert sa 19. Donovan Mičel je ubacio 18 poena, Žorž Nijang 17, uz devet skokova, a Ajzak Okoro i Džeret Alen imali su po 12 poena, a Darijus Garland je još bio dvocifren sa 11 poena i šest asistencija. Kem Džonson je sa 22 poena predvodio Netse, Džejlen Vilson je utakmicu završio sa 13 poena, a Ben Simons i Dorijan Fini Smit postigli su po 10. Rezultati: Šarlot – Filadelfija 108:121, Detroit – Majami 1 25:124, Bruklin – Klivlend 101:130, Toronto – Čikago 121:122, Sakramento – Denver 129:130, LA Klipers – Juta 144:107. S. J.
la eliminacijom Botafoga i Al Ahlija – naveo je Anćeloti, trener Real Madrida. – Veoma smo uzbuđeni i, kao i uvijek, pokušaćemo da osvojimo trofej i odnesemo ga u Madrid – dodao je italijanski stručnjak.
Real Madrid je tri puta osvajao nekadašnji Interkontinentalni kup, meč u kojem su se sastajali evropski i južnoamerički šampion, a pet puta je slavio na FIFA Svjetskom klupskom prvenstvu.
– Svaki meč nosi zamku. Pačuka nije slučajno stigla do finala. Osvojili su svoju Ligu šampiona, pa savladali Botafogo i Al Ahli. Zaslužili su da budu ovdje i moramo poštovati njihov kvalitet. Finale uvijek izaziva posebnu emociju. Gledali smo njihova prethodna dva meča, imaju jasan sistem i igrače poput Rondona i Idrisija koji su nastupali u Španiji. Mlad su i dinamičan tim, biće zanimljiv meč – kazao je Anćeloti. – Ovo veliko finale je nagrada za sav rad koji smo uložili, igramo s najboljom ekipom na svijetu. Nadamo se da ćemo izaći iz njega kao šampioni. Znamo koliko će biti teško, ali moramo da sanjamo – poručio je Nelson Deosa, vezista Pačuke. N. KOSTIĆ
PODGORICA - Real Madrid je bojkotovao dodjelu Zlatne lopte ,,Frans fudbala“ nezadovoljan što najvažnija individualna nagrada u svijetu fudbala nije pripala Vinisijus Žunioru, već Rodriju, ali juče u Dohi sve je bilo po ukusu ,,kraljevskog kluba“. Vinisijus je dobio nagradu Svjetske fudbalske federacije – ,,The Best“, a nagradu mu je uručio predsjednik Fife Đani Infantino
Drugi po broju glasova bio je Rodri, a treći Vinisijusov saigrač Džud Belingem - Hvala svima koji su glasali za mene – trenerima, igračima i novinarima. Veliku zahvalnost dugujem Hoseu Anhelu Sančesu i treneru Karlu Anćelotiju, mnogo su mi pomogli i vjerovali u mene kad sam imao 16 godina. Želim još dugo da igram u Real Madridu, najboljem klubu na svijetu – izjavio je Vinisijus.
I nagrada za najboljeg trenera godine otišla je u Madrid – priznanje je zaslužio Karlo Anćeloti.
Kod fudbalerki je nagrada ,,The Best“ za najbolju igračicu očekivano pripala Aitani Bonmati iz Barselone, koja je osvojila i Zlatnu loptu. Trener godine u ženskom fudbalu je selektorka SAD Ema Hejs, a najbolja golmanka je Amerikanka Alisa Naer Nagradu za pogodak godine koja nosi ime legendarnog Franca Puškaša dobio je Alehandro Garnaćo za makazice u dresu Mančester junajteda protiv Evertona. Nagradu mu je uručio proslavljeni italijanski fudbaler Alesandro Del Pjero Najbolji golman, drugi put u poslednje tri godine, Argenti-
Jedinstva završili jesenju polusezonu u zoni baraža
PODGORICA – Finiš polusezone pokvario je planove fudbalera Jedinstva koji zimuju u opasnoj zoni. Bjelopoljci su sredinom jeseni bili četvrti na tabeli, ali su uoči odlaska na pauzu tri puta poraženi, uz remi s Arsenalom u posljednjem kolu. Nema mnogo razloga za zadovoljstvo trenera Seada Babača, čija ekipa je osma na polovini šampionata. – Primarni cilj je opstanak bez baraža. Da je sada kraj prvenstva – on ne bi bio ispunjen. Srećom, ostaje čitava druga polusezona, ima mnogo utakmica da ispravimo jesen koja nije prošla kako smo željeli – rekao je Babača u razgovoru za Pobjedu. Jedinstvo je nakon 19. kola osvojilo 21 bod, tri manje od luke spasa. – Imali smo dobar ritam, bili u gornjem domu, a onda nas je poremetila reprezentativna pauza u oktobru. Nismo imali
toliko krizu igre koliko su izostali rezultati. I sreća nam je okrenula leđa. U nekoliko mečeva zaslužili smo više, kao što je bio slučaj i u posljednjem jesenjem kolu kada smo ostali bez pobjede u posljednjim trenucima na gostovanju Arsenalu. Nedostaje nam četiri-pet bodova sa kojima bismo bili iznad rizične zone. To moramo da nadoknadimo na proljeće – dodao je nekadašnji kapiten, a sada šef stručnog štaba prvoligaša iz Bijelog Polja. Jedinstvo je primilo najviše golova u ligi – čak 33. – To je podatak koji zabrinjava. Krenuli smo u analizu, tražimo razloge velikog broja primljenih golova. Ipak, nije to samo učinak zadnje linije, već odbrana počinje od napada. Bilo je propusta i u veznom redu. Obratićemo pažnju na te stvari tokom priprema. Neophodna su nam pojačanja. Pratimo tržište i reagovaćemo u skladu sa svojim mogućnosti-
nac Emilijano Martines
Izabrana je i idealna postava. Čine je Emilijano Martines, Dani Karvahal, Antonio Ridiger, Ruben Dijaš, Vilijam Saliba, Džud Belingem, Rodri, Toni Kros, Lamin Jamal, Vinisijus i Erling Haland Za igrača godine glasali su selektori i kapiteni reprezentacija, novinari iz zemalja članice Svjetske fudbalske federacije, kao i navijači. Kapiteni i navijači dali su najviše glasova Vinisijusu, dok je favorit trenera i novinara bio Rodri, koji je bio najbolji u izboru za Zlatnu loptu. U konačnom plasmanu, Vinisijus je imao 48 poena, Rodri 43, a
Džud Belingem 37. Kapiten crnogorske reprezentacije Stevan Jovetić najviše poena dao je Vinisijusu, potom Belingemu, pa Rodriju. Selektor Crne Gore Robert Prosinečki takođe je prednost dao Vinisijusu, ispred Belingema i Kilijana Mbapea U Fifinom izboru učestvovao je i crnogorski trener Miodrag Radulović kao selektor Libana. I po njegovom odabiru fudbaler godine je Vinisijus Žunior, a poene je dao i Kilijanu Mbapeu i Laminu Jamalu Naš kolega Danilo Mitrović iz Vijesti poene je podijelio ovim redosljedom: Rodri, Lamin Jamal, Vinisijus Žunior. Ne. K.
ma. Nastojaćemo da osvježimo svaku liniju tima, dobijemo na brzini i agresivnosti – naglašava Babača. Bjelopoljci su prozivku zakazali za 13. januar. Posljednjih godina spremali su se na Crnogorskom primorju. Ovoga puta planiraju put u Antaliju. – Uprava se trudi da nam iza-
đe u susret i obezbijedi najbolje uslove za rad. Tako ćemo glavnu fazu priprema realizovati u Antaliji. Jednom smo išli tamo kada sam bio igrač 2013. godine. Ovo će biti drugi put da se ekipa u Turskoj sprema za proljećnu polusezonu. Obavezama ćemo pristupiti maksimalno ozbiljno. Imaćemo odlične terene i jake provjere. Moramo
da tempiramo formu sa sami nastavak šampionata. U uvodnih nekoliko kola, makar gledano na papiru, imamo nešto lakši raspored. To je šansa da što prije izađemo iz zone baraža, a nakon toga da se držimo pozicija koje garantuju siguran prvoligaški status. Vjerujem da to neće doći u pitanje – zaključio je Babača. D. KAŽIĆ
Bokserski savez izabrao najuspješnije u godini na izmaku
PODGORICA – Članica
Budve Bojana Gojković i Tomislav Đinović iz Bokserskog kluba Zlatičanin najbolji su bokseri Crne Gore u 2024. godini, u tradicionalnom izboru Bokserskog saveza.
Najbolji u uzrastu mladih je Miloš Roganović (BK Nikšić), a u juniorskoj konkurenciji Adila Mušović (BK Feniks) i Vasilije Kujundžić (BK Budva). Priznanje za najbolje u uzrastu školaraca dobiće Ena Hot (BK Feniks) i Nikola Raičević (BK Nikšić), dok je najbolji pionir Ramo Hot (BK Univerzum). Priznanje za najbolji klub i ove godine pripalo je Budvi, za najboljeg trenera izabran je Momčilo Zlatičan (BK Zlatičanin), a za najboljeg sudiju Blažo Jabučanin iz Budve. Svečanost povodom proglašenja najboljih i uručenja pri-
znanja i plaketa biće održana 20. decembra u 13 sati u Podgorici, u Kongresnoj sali Hotela „CUE“.
Francuski napadač se umorio, na kraju sezone završava karijeru
PODGORICA – Karim
Benzema završiće igračku karijeru u maju sljedeće sezone. Francuski napadač ima još godinu ugovora sa Al Itihadom, a Španci prenose da će u penziju otići godinu ranije i da mu je već spremna nova pozicija. Kako se dodaje, Benzema će se nakon povlačenja vratiti u Real Madrid, sa kojim je već dogovorio povratak na mjesto ambasadora.
– Karim Benzema (36) već razmišlja o penzionisanju i nije isključio mogućnost da se povuče 2025. godine, na kraju tekuće sezone. Još nije donio konačnu odluku, ali prepoznaje simptome koji ga tjeraju na to.
Sa svojom listom dostignuća koja je već puna i nakon sezone i po u Al Itihadu, počinje da se umara od svakodnevnih rutina, poput treninga, koji se u Saudijskoj Arabiji održava popodne zbog visoke jutarnje temperature – piše španski Relevo. Prema riječima Releva, drugi strijelac u istoriji Real Madrida već je pristao da bude ambasador kluba širom svijeta, a posebno u arapskom regionu. Benzema je u klubu iz Madrida igrao od 2009. do 2023. godine, kada je iz Liona došao na ,,Santjago Bernabeu“. Sa Real Madridom je osvojio 25 trofeja, uključujući četiri La Lige, tri Kupa kralja i pet titula Lige šampiona. R. A.
Prethodno će, dva sata ranije na istom mjestu, biti održana Izborna skupština Bokserskog saveza.
Jedini kandidat za predsjednika biće Aleksandar Klemenko, koji je i do sada obavljao tu funkciju. R. PEROVIĆ
U subotu u Rijadu novi bokserski spektakl
PODGORICA – Tajson Fjuri, britanski bokser, izjavio je da bi bilo razumno da je odložio svoj prvi meč za titulu u teškoj kategoriji protiv Oleksandra Usika, što bi Britanca koštalo 10 miliona funti.
Prvi susret između njih dvoje prvobitno je bio zakazan za februar, ali je zbog posjekotine iznad Fjurijevog desnog oka pomjeren za maj, uz klauzulu da će svaki borac koji dalje odloži borbu biti kažnjen sa 10 miliona funti.
Usik je pobijedio u spektakularnoj borbi na poene i postao prvi neprikosnoveni šampi-
on teške kategorije još od Lenoksa Luisa, ali Fjuri vjeruje da će mu neometana priprema za revanš pomoći da trijumfuje u subotu.
– Ovog puta će biti mnogo lakše – rekao je Fjuri za „Skaj sport“ nakon dolaska u Rijad u ponedjeljak.
– Mnogo sam sparingovao i mogao sam da treniram kako treba, dok prije nije bila tajna da nijesam mnogo sparingovao, zbog čega je postojala velika briga oko posjekotine iznad oka. Kada bih razmišljao razumno, možda bih pomjerio borbu i koštalo bi me 10 miliona funti, ali nije bitno jer smo sada ovdje i odradiću posao u subo-
PODGORICA – Ozbiljan zadatak vaterpoliste Primorca očekuje u posljednjem meču polusezone.
Kotorani će 2024. godinu završiti s okršajem s Radničkim u Kragujevcu u okviru 11. kola Premijer vaterpolo lige. – U najmanju ruku, očekuje nas izazovna utakmica protiv Radničkog, koji u svojim redovima ima veliki broj olim-
pijskih šampiona, kao i veliki broj igrača koji su osvajali medalje na evropskim i svjetskim takmičenjima. Imajući to u vidu, a ako želimo da budemo konkurentni, moraćemo, prije svega, da neutrališemo individualni kvalitet, ali i pokažemo visok nivo kolektivne igre – kazao je Dušan Matković Kotorani su na učinku od četiri pobjede i šest poraza, domaćin ovog meča je visoko kotiran sa sedam pobjeda i tri poraza, koliko ima i Jadran M:tel, i trenutno je u igri oko završnog turnira najjačeg regionalnog takmičenja. Utakmica u Kragujevcu počinje u 20 sati. Dan kasnije novljanski vaterpolisti gostovaće Solarisu. A. M.
tu uveče – kaže „Kralj cigana“. Fjuri insistira da se nije opterećivao svojim prvim profesionalnim porazom, tokom kojeg je bio blizu prekida borbe kada je u devetoj rundi primio brojanje.
– Nijesam ga uopšte analizirao – rekao je Fjuri.
– Sve što sam uradio jeste da sam uživao u životu i živio, a zatim otišao na još jedan pripremni kamp. I nastaviću da radim isto i poslije ove borbe.
Dok Fjuri djeluje uvjeren da će pružiti bolju predstavu u subotu, 36-godišnjak nije isključio mogućnost da njegov protivnik, takođe, podigne nivo svoje borbe. – Nijesam siguran. Nikada ne možete govoriti u ime drugih ljudi. Usik će uraditi ono što treba da uradi, a ja ću ga vidjeti u subotu u pravoj „velikoj borbi“ – zaključio je Fjuri. Spektakl će se održati u subotu u Rijadu. R. A.
PODGORICA – Lijam
Loson novi je vozač Red Bula za narednu sezonu. On će naslijediti Serhija Peresa koji neće nastaviti saradnju sa austrijskim timom.
Ovu vijest je objavio njemački „Skaj sport“, dok se potvrda ove informacije očekuje narednih dana. Loson i Cunoda su bili u užem
krugu za nasljednika Serhija Peresa, ali je na kraju izbor pao na Losona, koji je tek pred kraj sezone upao u bolid RB i do kraja osvojio četiri boda. Sigurno je da neće biti lako novom vozaču Red Bula koji će tako imati priliku da vozi u istom timu sa četvorostrukim svjetskim šampionom Maksom Ferstapenom R. A.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Kralj Nikola je u pismu kralju Petru pomenuo i sporazum između dvije kraljevine da sačuvaju nezavisnost i ravnopravnost obiju država i dinastija, uz tačno određivanje dužnosti i jednih i drugih u vojnoj, diplomatskoj i finansijskoj sferi. Ali je izbjegao da se obaveže na bilo što. Samo je istakao da se nada da se dvije zemlje bliže ujedinjenju, ne propustivši da kao jedan od svojih ciljeva pomene obezbjeđivanje nasljednog prava na prijesto – i sopstveni i Petrov. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Sazonov se privatno hvalio Žoržu Morisu Paleologu, novom francuskom ambasadoru u Sankt Peterburgu, da je u velikoj mjeri zaslužan za to što je kralj „gotovo s radošću” pristao na „lagano umiranje”.
To je bilo puko hvalisanje. Nikola nije žurio da započne formalni dijalog sa Srbijom, nego se držao svojih starih snova.
On se nadao da će obnovljena pomoć Rusije i međunarodni zajam održati njegov brod na površini i omogućiti mu da sačuva krunu i slobodu djelovanja. Kao da naglašava da je ipak sačuvao neku nezavisnost, Nikola je tek poslije više od nedjelju dana uručio Nikolaju Obnorskom kopiju svog pisma Petru.
Nedjelju dana kasnije kralj Petar je, uz pomoć Hartviga, Pašića i Lazara Mijuškovića (od novembra crnogorskog izaslanika u Beogradu), napisao odgovor u kojem je ponovio visokoparne riječi svog tasta. On je direktno pomenuo ujedinjenje, ali je sve to ublažio tvrdnjom da će srpsko-crnogorski sporazum obezbijediti njihovim nasljednicima miran i prosperitetan život. Petar je zamišljao da će budući srpsko-crnogorski savez država biti sličan onome koji je ostvarila carska Njemačka. Srbija i Karađorđevići imaće ulogu Pruske i Hoencolerna, a Crna Gora i Petrovići ulogu Bavar-
ske i Vitelsbaha. Ali prava priroda tog odnosa biće predmet pregovora sa Crnom Gorom koji će, kako se Petar nadao, uskoro započeti. Za pregovarače je imenovao Pašića i Mijuškovića. (Mijušković je bio dobar izbor kao zastupnik Nikolinih interesa. Odan dinastiji, on se lično protivio potpunom udruživanju.) Tako se pokazalo da ruska taktika ohrabrivanja postepenog ujedinjenja daje rezultate. Gizl je izgledao pomiren sa sudbinom: „Tako će biti, tako mora biti”. On je dodao i da niko „ko je posljednjih nekoliko godina pratio razvoj događaja u dvijema srpskim državama ne može sumnjati u to da će do ujedinjenja doći ili da će biti bar pokušano u budućnosti. Gelinek, austrougarski vojni ataše u Beogradu, dijelio je Gizlovo stanovište. Čak je rekao da se sada o svim crnogorskim problemima razmišlja kao o problemima Srbije. Uprkos opreznom stavu vlade, mnogi Srbijanci su glasno protestovali protiv okupacije Sjenokosa i zahtijevali da Austrija odustane od svojih planova u vezi s Lovćenom.
Austrijski posmatrači obeshrabreno su pratili aktivnosti crnogorske vladarske kuće, svjesni da bi jedna jaka, popularna dinastija mogla poslužiti kao brana plimi unionizma. Međutim, činilo se da, pod teretom novog skandala i glasina o skandalu, ugled Nikoline porodice sve više opada. U zimu su počele da kruže priče da je Nikola zloupotrijebio državne fondove i stavio u džep ogromnu sumu novca koju su Rusi namijenili crnogorskim
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Sazonov se privatno hvalio Žoržu Morisu Paleologu, novom francuskom ambasadoru u Sankt Peterburgu, da je u velikoj mjeri zaslužan za to što je kralj Nikola „gotovo s radošću“ pristao na „lagano umiranje“
djevojkama kao miraz.
(Izvjesni Marković , crnogorski podanik, iznenada se poslije dugog odsustva pojavio u skupštini s pričom da je 1879. godine jedan bogati Rus namijenio svoj imetak obezbjeđenju miraza za crnogorske djevojke. Cijela suma, procijenjena na dvjesta pedeset hiljada rubalja, navodno je
isplaćena Nikoli – u gotovini. Postavljeno je pitanje: šta je s tim novcem? Hubka i Konrad, šef austrougarskog generalštaba, krivili su Ruse za to otkriće i postavljanje pitanja pred skupštinom.) Istovremeno, dvor je potvrdio vijest o rastavi knjaza Mirka i knjeginje Natalije, s kojom je bio u braku jedanaest godi-
na. (Najnoviji skandali u vezi s Mirkom odnosili su se na njegovu vezu s izvjesnom madmoazel Frič, Švajcarkinjom, koju je navodno zaveo nekoliko godina ranije, dok je radila kao učiteljica u Ruskom institutu, a koja se za vrijeme balkanskih ratova neočekivano pojavila kao „milosrdna sestra” ne prezajući od toga da s
Mirkom dijeli šator i šampanjac. Postojali su i izvještaji da je knjaz, iz nepoznatih razloga, slao ucjenjivačka pisma svojoj sestri, kraljici Italije, i njenom mužu. Nikola je podstican da liši Mirka nasljednog prava na prijesto.)
Mnogi su mislili da je zemlja ostala bez nasljednika dostojnog tog imena. Smatralo se da je nominalni nasljednik Danilo slab, prevrtljiv i ambiciozan. Njegovo problematično ponašanje za vrijeme Prvog balkanskog rata i izrazita sklonost ka životu u inostranstvu uništili su simpatije javnosti prema njemu. Iako je još uvijek uživao nešto malo naklonosti, činilo se da ga njegov kontroverzan lični život diskvalifikuje kao mogućeg nasljednika. Gizl je strahovao da će strmoglavi pad ugleda dinastije ubrzati ujedinjenje, čiji datum još nije bio određen. Sazonov je već stavio do znanja da se neće umiješati ako se crnogorski narod digne na ustanak. Uskoro se pokazalo da bi upravo to moglo da se desi. Obnorski je u maju upozorio na pobune i opšte nezadovoljstvo. Hubka je zatim izvijestio da grupa klubaša planira da svrgne Nikolu dok ovaj bude izvan zemlje. Vijesti o zavjeri stigle su do kralja dok je boravio u Minhenu i on se odmah vratio kući. Ali, ubistvo nadvojvode Franca Ferdinanda ubrzo je skrenulo opštu pažnju na druge stvari. I pored svega Sazonov se hvalio da se, u mjesecima nakon Nikoline i Petrove razmjene pisama, srpsko-crnogorski pregovori odvijaju na povoljan način. Osnova za razgovor bila je Pašićev program za zajednički generalštab, združivanje dviju vojski po ugledu na njemački slučaj (pri čemu bi oba vladara zadržala nominalnu kontrolu nad svojom vojskom na sopstvenoj teritoriji) i spajanje ministarstava pravde, finansija i komunikacija. Kao što je jedan alalitičar primijetio, “da bi lakše ostvarili svoj naum, punomoćnici su se usredsrijedili na postizanje samo minimuma ciljeva jer su željeli da izbjegnu moguću kontrareakciju Austrije”. Do ljeta su pregovori donekle napredovali i Srbija je objavila da podanici Crne Gore mogu upisivati njene vojne škole za podoficire i služiti u njenoj vojsci pod istim uslovima kao i podanici Srbije. Ali, u napetoj atmosferi u julu 1914. godine Sazonov je mislio da je najbolje prekinuti razgovore. Oni više nikad nijesu obnovljeni. (Nastavlja se)
KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš Tel. 069/474-861
Dana 16. decembra 2024. u 86. godini, poslije teške bolesti, preminuo je naš suprug, otac, brat i deda
ANDRIJA Jerolima BILAFER upravitelj stroja
Saučešće će se primati u kapeli u Risnu 18. decembra od 10 do 15 časova i 19. decembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na katoličkom groblju u Risnu.
OŽALOŠĆENI: supruga BOŽICA, sinovi DEAN i IVAN, sestre ANKA i ZDENKA, snahe DANKA i MARIJA, unučad BLANKA, LUKA, TONI i LEON, zetovi KRSTO i PREDRAG i ostala mnogobrojna rodbina
Saučešće primamo na Novom groblju pod Trebjesom 17. decembra od 11 do 16 časova i 18. decembra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju pod Trebjesom.
OŽALOŠĆENI:
majka VERA, suprug LJUBIŠA, sin ILIJA, kćerka SOFIJA, brat ŽIŽA i ostala brojna rodbina ĐUKANOVIĆ i MILJKOVAC
Dana 14. decembra 2024 iznenada je preminuo u 62. godini naš voljeni
ČEDO Dušana MARTINOVIĆ 1963 ‒ 2024
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 18. decembra od 12 do 15 časova i 19. decembra od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Bajicama.
OŽALOŠĆENI:
supruga IVANA, sinovi DUŠAN i NIKOLA, ćerka NAĐA, brat DRAGOSLAV, sestra JOVANKA, snaha ANA, bratanić ALEKSA, bratanična MAŠE, sestrići MLADEN, VESKO i IGOR, sestrične MARINA, MAJA i TAMARA i ostala rodbina
909
Posljednji pozdrav
894
921
DRAGANU RADEVIĆU
Počivaj u miru i neizmjerno hvala na svemu, dobri naš tečo.
ILIJA, ANDREA i LINA
924
Posljednji pozdrav
DRAGANU RADEVIĆU
Velikom i iskrenom prijatelju naše porodice. SVETLANA VUKSANOVIĆ sa porodicom
Srijeda, 18. decembar 2024. Oglasi
Dana 16. decembra 2024 godine preminuo je naš voljeni
PREDRAG – DRAGAN Miloradov RADEVIĆ 1954 – 2024.
Sahrana je obavljena u krugu porodice i prijatelja 17. decembra
OŽALOŠĆENA PORODICA
Ponosu i snago naša, ostaješ zauvijek dio naših života…
Dragom
DRAGANU RADEVIĆU
Tečo, hvala ti što si bio veliki dio mog djetinjstva. Nek ti anđeli podare mir, a ja ću te čuvati od zaborava.
NJANJO – ŽANA sa djecom
Posljednji pozdrav našem dragom
DRAGANU
Neka tvoja dobra duša počiva u vječnom miru, a tvoj nasmijani i vedri lik ostaće urezan u našim srcima.
GOJKO i VESNA VUČKOVIĆ
Posljednji pozdrav
DRAGANU
Ostajete u najljepšem sjećanju
SLAVIČINE KOLEGINICE: NATAŠA, SANJA, IVANA, MARIJA V,. TAMARA i OLJA
Dragoj
Posljednji pozdrav VLADO BURZAN
Srijeda, 18. decembar 2024.
Posljednji pozdrav našem cijenjenom profesoru
ANDRIJA BILAFER
PETRANOVIĆ RAJKO, TRUŠ MIODRAG, NIKIĆ MLADEN i ČOBIĆ ŠERIF
Posljednji pozdrav
DRAGANU
Dana 16. decembra 2024. u 86. godini, poslije teške bolesti, preminuo je moj jedini voljeni brat
ANDRIJA Jerolima BILAFER upravitelj stroja
Tvoja plemenitost i dobrota zauvijek će ostati u našim srcima.
Počivaj u miru.
DUBRAVKA i SINIŠA
Posljednji pozdrav dragom
DRAGANU RADEVIĆU
Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na dedu Radevića.
DANILO, SANJA, MILA i VUK BEČANOVIĆ 919
Voli te tvoja sestra ZDENKA i zet PREDRAG JANOVIĆ sa svojima
S tugom obavještavamo da je preminula
prof. dr ANA ĐUKANOVIĆ MILJKOVAC
Filozofski fakultet je prerano ostao bez vrsnog profesora i uglednog člana našeg kolektiva. S dubokim poštovanjem ćemo čuvati njen divni i plemeniti lik, a naša dugogodišnja profesorka ostaće u trajnom sjećanju kolega i brojnih generacija studenata.
Dragoj
ZAGORKA – ZAGA MARAŠ
Posljednji pozdrav
SLOBO, SEKA, DARKO i IVAN sa porodicama
FILOZOFSKI FAKULTET NIKŠIĆ
Posljednji pozdrav ČEDU
Tvoja plemenita duša, veliko srce i častan život zaslužuju vječno sjećanje na tebe.
i JOVANA ČIČAREVIĆ
18. decembar 2024.
Mila naša majko i bako
KOSA POPOVIĆ
Anđele naš, neka te sada anđeli na nebu čuvaju, onako kako si ti čuvala nas. Zauvijek u našim srcima i mislima
Tvoji: MAJA, NAĐA, STEFAN i ŽELJKO
Posljednji pozdrav našoj dragoj
ANI MILJKOVAC rođenoj ĐUKANOVIĆ
Tvoj prerani odlazak ostavlja nas u tuzi i nevjerici. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava. Umiru samo oni kojih se niko ne sjeća.
Tvoji: ujak RATKO i ujna SLAVICA SPASOJEVIĆ, tetke RADOJKA VIŠNJIĆ i SLOBODANKA DAKOVIĆ, braća od ujaka i braća i sestre od tetaka sa porodicama
Posljednji pozdrav sestri
ANI ĐUKANOVIĆ MILJKOVAC
Draga sestro, tvoja nježna duša bila je dar svima nama. U tvojim očima i djelima održavala se ljepota svijeta koju si nesebično dijelima sa nama. Zauvijek ćeš biti dio nas, neprolazna u našim srcima. Počivaj u miru voljena.
ZORICA ZORIĆ sa porodicom
Dobri moj, nisi trebao ovako, teško je. Neka ti je laka crnogorska zemlja koju si toliko volio.
Opraštamo se od dragog kolege
TIHOMIR MARAŠ
S poštovanjem,
ŽELJEZNIČKI PREVOZ CRNE GORE AD PODGORICA
Posljednji pozdrav drugu i prijatelju
Počivaj u miru u svojoj Budvi, koju si mnogo volio.
BRANKO IVANČEVIĆ
ČEDO MARTINOVIĆ
Dobri Čedo, vječna ti slava.
MLADEN MAĐAR i MANJA sa porodicom
FILIP, ANDREJ, ALEKSA i BLAŽO MAĐAROVI
Srijeda, 18. decembar 2024.
Posljednji pozdrav mom ČEDU
S tugom se opraštam od tebe i dijelim bol sa tvojom familijom. Hvala ti na svemu. Bio si i ostao najbolji. Počivaj u miru, dobra dušo.
DRAŠKO MARTINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
ČEDU MARTINOVIĆU
MIHAILO MIŠKO JANKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav bratu, stricu i đeveru
Tvoju dobrotu, iskrenost i plemenitost vječno ćemo pamtiti i čuvati u našim srcima od zaborava.
VESKO, PETAR i LJILJA
Posljednji pozdrav stricu ČEDU
926
Dragom bratu
ČEDU Dušanovom MARTINOVIĆU
Bio si i ostaćeš svijetli primjer brata, čovjeka bogatog vrlinama.
Tvoja plemenitost i dobrota zauvijek će ostati u srcima nas koji smo te voljeli.
910
ČEDO Dušanov MARTINOVIĆ
Dragi Čekso, teško je prihvatiti ovu novu realnost. Otišao si brzo i neočekivano i ostavio nas u suzama i nevjerici. Nebo je danas bogatije za jedno posebno biće, a tvoja duša hodaće sa nama i našim mislima vječno.
Ožalošćeni: sestrična ZORANA sa mužem VOJOM i sinom MILOM
Tvoj prerani odlazak ispunio je tugom naša srca. Vedar lik i veliko srce puno ljubavi za sve nas nikad zaboraviti nećemo. Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. MARIJA, IRENA i JOVANA sa porodicama
Voljeni moj
Brat od strica MARJAN sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
ČEDU
Tvoju dobrotu i plemenitost zauvijek ćemo pamtiti i nositi u našim srcima. Počivaj u miru.
ALEKSIĆ SLOBODAN - MURTA i RAJKA sa porodicom
Posljednji pozdrav
Počivaj, Dobri Čedo. ZORAN VUKADINOVIĆ sa porodicom
Uljepšavao si moje djetinjstvo, Bio oslonac i do dana današnjeg volio me bratski i iskreno. Neću te zaboraviti, jer i kada odem iz Pozduja neđe u tišini čuću opet ,, Đe si, Miki“.
Tvoja SVETLANA MARTINOVIĆ
911
ČEDO Dušanov MARTINOVIĆ
Čexo brate, ne vjerujem da te više nema. Boli pomisao na prazninu koja nikad neće biti popunjena, spoznaja da ćeš biti uz mene samo kao prelijepa sjećanja. Mrzim nebo koje je ukralo još jednoga miljenika, a ti, brate, znaš ko te sve tamo čeka.
Voli te tvoja sestra BIBA
Posljednji pozdrav dragom
Od ŽILA i DUKE sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. NATAŠA i ZORAN PEJOVIĆ
Srijeda, 18. decembar 2024. Oglasi
Posljednji pozdrav našem dragom i poštovanom
Brižno ćemo njegovati sjećanje i uspomene na sve godine druženja provedene sa tobom.
Posljednji pozdrav
Dragi Čedo, počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava kroz najljepše uspomene!
Tvoji UGLJEŠA, UROŠ, JOVANA i VANJA
Posljednji pozdrav dragom
Porodica pok. MIKIJA VIDOVA PEĐA, ANA i LIDIJA
Posljednji pozdrav dragom
ČEDU MARTINOVIĆU
936
Vječni spomen dragom
Svim srcem smo Te voljeli i tako će zanavijek ostati.
JANKO JANKOVIĆ sa porodicom
Ne postoje riječi koje bi opisale zahvalnost za sve što si uradio za nas. Uvijek ćemo pamtiti tvoj vedri lik i veliko srce. Porodica pokojnog ŽARKA MARTINOVIĆA
Posljednji pozdrav drugu, bratu i iskrenom prijatelju naše kuće ČEDU
Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju kao što si ti pazio ljude. Ponosni što smo te imali čuvaćemo te u srcima.
VUKAN ČAVOR sa fameljom
Porodica ZUBER MIJO, BORKA, VELJKO i BOŽO
Posljednji pozdrav našem voljenom
ČEDU
Hvala za sve lijepe trenutke provedene s tobom. Uvijek ćemo se sjećati tvog lika i zajedničkih uspomena. SANDRA, BLAGOTA i BAJA STANOJEVIĆ
897
Posljednji pozdrav dragom
Sa velikom tugom prihvatamo tvoj iznenadni odlazak. Čuvaćemo uspomene na tebe i tvoju dobru i plemenitu dušu.
DRAGE, MAJA, MARE, VUKICA, VESNA i BOSE sa porodicama
935
934
Posljednji pozdrav dragom
ČEDU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Nikada te nećemo zaboraviti za sve što si uradio za našu porodicu.
MIĆA, LJUBA, IVANA i NELA KALUĐEROVIĆ
Tužni smo ti.
Voljenom brataniću
ČEDU MARTINOVIĆU
Dobroto naša, mnogo si volio i pazio Rudog i Kilu.
U našoj dubokoj starosti, tvoja pažnja nas je jačala. Čeki, trebalo je da ti nas pratiš.
Tvoji UROŠ i DESANKA MARTINOVIĆ
937
Srijeda, 18. decembar 2024.
Posljednji pozdrav uvaženom kolegi
S tugom i poštovanjem,
Posljednji pozdrav
VASILJKA Milova ALBIJANIĆ
Draga tetka – učinila si naš život ljepšim i bogatijim. Uvijek ćemo te čuvati u našim srcima.
Posljednji pozdrav
VASILJKA Milova ALBIJANIĆ
Draga tetka – učinila si naš život ljepšim i bogatijim. Uvijek ćemo te čuvati u našim srcima.
Posljednji pozdrav dragom kolegi
ANKA POPOVIĆ sa kćerkom IVOM i sinom FEĐOM i njihovim porodicama
Posljednji pozdrav
VOJIN PEROVIĆ sa porodicom
DUŠKA ZEČEVIĆ sa kćerkom JELENOM
RATKU PANTOVIĆU, advokatu
S tugom,
Otišao je na vječni put prof. dr DIMITRIJE Milovanov KALEZIĆ 1937 – 2024.
Sa tugom i poštovanjem, porodica njegovog pokojnog brata SLOBODANA
DANILO MIĆOVIĆ
Srijeda, 18. decembar 2024.
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
18. 12. 2020 ‒ 18. 12. 2024.
Četvrta godina bez tvog fizičkog prisustva, teške, bolne i neprihvatljive
Prošli smo dug put prožet lijepim i teškim momentima, ali sa puno ljubavi i poštovanja.
Obilježavamo datum tvog nestanka i dolazimo ti kao i ostalih dana tokom godine, da prenesemo TI nedostajanje i ljubav.
S poštovanjem, tugom i ljubavlju koju vrijeme ne umanjuje
supruga DANICA sa djecom
Godinu je dana od kada te nema među nama
VESKO RAJKOVIĆ
Godina prođe, a nijedan dan bez naših misli, želja i tuge što nije moglo drugačije i bolje. Nadamo se da si na nekom boljem mjestu i da znaš da te volimo kao i prvog dana.
Supruga MILENA i kćerka ITANA
Godina dana je od kada nijesi sa nama
VESKO RAJKOVIĆ
Svakim danom nedostaješ sve više. Svako jutro bolno je bez tebe. Tješi me da je tvoja dobra duša našla mir u zagrljaju naših roditelja.
Vele te sestra VESNA, VUK i BOJAN
Godina dana od smrti našeg dragog komšije
VESKA RAJKOVIĆA
Hvala ti, Veri, za naše iskreno prijateljstvo i druženje. Puno mi nedostaje tvoja dobrota, vedrina i optimizam. Neka te anđeli čuvaju.
ŽELJKO KRIVOKAPIĆ sa porodicom 930
Dana 18. decembra 2024. navršava se 15 godina od kada je pošao na vječni počinak naš OTAC, SVEKAR, ĐED i PRAĐED
Prošlo je dugih 15 godina, ali ne prolazi naše sjećanje i predivne uspomene na Tvoju i Babinu ljubav, koju ste svima nama nesebično čitavog života pružali. Porodica, njeno zajedništvo i sloga, čemu si u našem zajedničkom životu, zajedno sa Babom, bio potpuno posvećen, stalne su vrijednosti, koje posebno ovih decembarskih dana porodičnog okupljanja dolaze do izražaja.
Tada ćeš posebno, ali i čitavog našeg života, zajedno sa Babom, biti dio naših sjećanja i uspomena.
S poštovanjem i ljubavlju,
VESKO RAJKOVIĆ
Nedostajala nam je tvoja vedrina i plemenitost u ovih godinu dana, a nedostajaćeš nam i narednih godina. Ljetos Cetinje nije bilo isto bez tebe.
Svastika IVANA, IVAN i DUŠAN
VESKO RAJKOVIĆ
Tvoja mladost je već godinu dana na nekom boljem svijetu. Ne brini se, mi smo tu da čuvamo ono najvrednije što si ostavio za života. Nedostaješ nam.
Tašta MILIJANA i svastika BOJANA
933
Deset godina od kada nije sa nama naš
S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe. Ostaćeš zauvijek u našim srcima, jer to si zaslužio svojim djelima. Počivaj u miru.
896
Srijeda, 18. decembar 2024.
PRAVILA NAGRADNE IGRE
Poklanjamo 200 ¤ 40 x
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 25 (dvadest pet) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 23, 24. i 25.) počev od 27. novembra (kupon broj 1), završno sa 21. decembrom (kupon broj 25).
Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom.
Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Oglasnog odjeljenja Pobjede - Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Nagrade (40 ukupno) su: vaučeri za potrošnju u prodjanim objektima Volija širom Crne Gore, u pojedinačnoj vrijednosti od po 200 eura.
Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima:
- Imena prvih 20 dobitnika izvučena su 12. 12. 2024. godine.
- Imena drugih 20 dobitnika biće izvučena 25. 12. 2024. godine u 13h. Koverte u kojima su kuponi dostavljaju se istog dana do 12h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.
