Dnevni list Pobjeda 22.12.2024 by Pobjeda

! RATU U UKRAJINI

„PRENAPUČENA“ ATMOSFERA: Ustavni sud po mjeri parlamentarne većine

Diskriminacija, diverzija i politički inženjering

Odzvanja spin da se nepotrebno talasa jer se na Ustavnom odboru dogodila istovjetna situacija kao u slučaju konstatovanja prestanka funkcije sudije Dragoljuba Draškovića, u decembru 2021... Dovoljno je zaviriti u arhiv Skupštine i potražiti zapisnike sjednica Ustavnog odbora od oktobra do decembra te godine i vidjeti da se slučaj Drašković i Đuranović ne mogu uporediti. Osim u dijelu potvrde da pet sudija ni tada nije činilo funkcionalan sud, već instituciju kojoj su u ključnim stvarima ruke vezane

Politički analitičar Zlatko Vujović poručio da zapadni partneri treba da izvrše pritisak na proevropske snage u vlasti i opoziciji da formiraju novu vladajuću koaliciju koja će obezbijediti da Crna Gora postane članica EU

Spriječiti gruzijski scenario za Crnu Goru

Crna Gora suočena je sa nizom postupaka vladajuće većine koji imaju za cilj da se protivno ustavnim normama i pravnom poretku ukine ili izmijeni Ustav, protivustavno preuzmu nadležnosti sudske od izvršne vlasti, da bi se zaustavio proces pridruživanja Crne Gore EU, te dovelo do njenog izlaska iz NATO saveza i u konačnom ukinula njena nezavisnost – kaže Zlatko Vujović STR. 6. i 7.

PRIMORJU PRIJETE I POPLAVE I EKSTREMNE SUŠE: Dokle se stiglo sa planom upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva

RAZGOVOR: Aleksa Alagić, student Elektrotehničkog fakulteta iz Beograda

POGLED SA STRANE: Bogomoljački direktor na pokajničkim koljenima pred učenicima porazna je slika kapitulacije njegove podrške ratnoj i korumpiranoj beogradskoj vladi

Pobuna

KAD ZAKON NE ŠTITI PRIRODU: Ukoliko zelene oaze nijesu na zaštićenom području, investitori mogu da grade bez kontrole

u Srbiji Sada čekamo da vidimo hoće li se studenti i srednjoškolska omladina povezati sa udarnom snagom parlamentarnih opozicionih partija i sindikata. Ako do toga dođe, onda ćemo ući u drugi čin. A ako do toga ne dođe, onda se samo možemo nadati da novu šansu za spas nećemo čekati dvije hiljade godina koliko hrišćani čekaju na povratak svog Isusa da im on bez njihove borbe pokloni bolji smisao života od dosadašnjeg. Budimo brži od njega Piše: dr Dragan VESELINOV

Mugoša: Spajić pokušao na manipulativan način da opravda neprincipijelnost i nedosljednost

PODGORICA - Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša kazao je da je premijer Milojko Spajić pokušao na „manipulativan i njemu svojstven način da opravda neprincipijelost i nedosljednost“.

Mugoša je kazao da je Spajić na pres konferenciji, koristeći njegovo ime i činjenicu da je bio, kako navodi, dosljedan i principijelan u svakom slučaju po pitanju prestanka mandata sudija Ustavnog suda, ,,pokušao na manipulativan i njemu svojstven način“ da opravda neprincipijelost i nedosljednost, odnosno različito ponašanje njegovih poslanika u slučaju sudija Gogića i Đuranović. Premijer je na toj konferenciji izjavio da je ,,Boris Mugoša javno u parlamentu govorio o tome da je penzionisanje po Zakonu o PIO jedino relevantno“.

Mugoša na to odgovara: ,,Sa druge strane, i u slučaju sudije Draškovića (kraj 2021), iako tada nijesam pratio tu problematiku, sagledavanjem javno dostupne dokumentacije jasno se vidi da se tadašnje ponašanje Ustavnog odbora razlikuje od sadašnjeg u slučaju sutkinje Đuranović iz najmanje tri razloga“.

Kao prvi razlog Mugoša navodi to da je tada Ustavni odbor tražio da ga Ustavni sud obavijesti o ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije (sada to Ustavni odbor nije uradio nego je predsjednica samoinicijativno samo tražila podatke o datumu rođenja i stažu sudija).

- Drugi razlog bi bio to da je Ustavni sud u slučaju Draškovića obavijestio Skupštinu da je održao sjednicu po tom pitanju (sada se to nije desilo). Treći razlog je to što je sudiji Draškoviću na osnovu prijedloga Ustav -

nog odbora tada konstatovan prestanak funkcije zbog odredbi iz Zakona o radu, a ne Zakona o PIO.

- Da još situacija bude problematičnija i opasnija, Ustavni odbor je svjesno u slučaju sutkinje Đuranović prenebregao javno dostupni podatak da je Ustavni sud na sjednici od 27. juna ove godine zauzeo ponovo stav da se primjenjuje Zakon o radu, a ne Zakon o PIO i da shodno tome nijesu ispunjeni uslovi za prestanak mandata sudija Ustavnog suda - navodi Mugoša.

Ne samo da je Ustavni odbor neustavno preuzeo, kako je kazao, nadležnost Ustavnog suda da utvrđuje nastupanje razloga za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, nego je to uradio znajući da je Ustavni sud na sjednici zauzeo većinski stav (4:2) da se primjenjuje Zakon o radu, a ne Zakon o PIO. - I na kr aju, legitimno je što kod poslanika postoje

Đuranović: Cilj da se Ustavni sud pretvori u „protočni bojler“ većine

Dragana Đuranović reagovala je povodom izjava Milojka Spajića. Ona je juče rekla da joj je jasno da premijer i predsjednik Skupštine planiraju Ustavni sud da pretvore u „protočni bojler parlamentarne većine“.

- Prije nekoliko godina, na Vaš prijedlog, Vlada me je razriješila funkcije zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Sud je pravosnažno utvrdio da je ta odluka bila nezakonita i poništio je. To jasno govori o tome koliko Vi ili ti koji Vas savjetuju poznaju pravo i pravni sistemnavela je Đuranović. Kako dodaje, Spajiću to očigledno nije dovoljno. - Sada pokušavate da krizu izazvanu nepo-

štovanjem Ustava, kojoj zajedno sa vašim ustavno-rušiteljskim pajtašima iz parlamentarne većine u ogromnoj mjeri doprinosite, prebacite na lični plan - da se radi o meni kao ličnosti i mojim kvalitetima i manama. Vi odlično znate da to nije istina i nimalo Vam ne služi na čast što to pokušavate da uradite. Vi govorite o tome da samo Ustavni sud može ovo da razriješi, a usuđujete se da na takav način govorite o, makar do juče, sudiji Ustavnog suda. To najbolje govori o tome koliko Vi suštinski poštujete Ustavni sud. Uzgred, ko ste Vi da sudite o mojem znanju i obrazovanju i mojoj „nezamjenljivosti“. Čak se usuđujete da mi dijelite

savjete da se prijavim na javni poziv ili da pišem žalbu protiv neustavne odluke. Aferim, predsjedniče! Savjete možete dijeliti onima koji su vam ih davali. Našla vreća zakrpu. Vi čak ne uspijevate ni da budete perfidni, jer ste jednako providni i prazni. To ne može popraviti ni Vaša podsmješljivost - navela je Đuranović.

Kazala je da Ustav Crne Gore jasno propisuje da li je ona ili bilo koji drugi sudija Ustavnog suda „nezamjenljiv“. - Vi i gospodin Mandić ga kršite. Nadam se da ovo za Vas nije smiješno. Kad smo već kod savjeta, „PAF, PAF“ metode kršenja Ustava Vam ne bih preporučila, a taj koji Vam ih je savje-

Politički analitičar poručio da zapadni vlasti i opoziciji da formiraju novu vladajuću

Vujović: Moramo gruzijski scenario

različita mišljenja o tome po kojem zakonu prestaje funkcija sudija, ali je Ustav jasno definisao da to utvrđuje Ustavni sud i to na sjednici (član 154 stav 3): „Nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu“ - dodao je. Premijer Milojko Spajić rekao je da penzionisana sutkinja Dragana Đuranović može da podnese žalbu.

- Sudinica Đuranović podnese žalbu-ustavnu, sudu u Crnoj Gori, u Strazburu, gdje god. Pa ako bude u pravu, aferim - poručio je premijer.

On je to kazao odgovarajući na mreži Iks poslaniku SD-a Borisu Mugoši, kojem je poručio „da mu je i dalje omiljeni opozicionar“. Govoreći o slučaju Đuranović, Spajić kaže da je poziv na podnošenje žalbe vladavina prava na djelu.

N. K.

tovao ne misli Vam dobro. Možda bih ja, upravo na osnovu Vašeg ponašanja, mogla da kažem da je ovo što radite uzrokovano isključivo Vašim osvetničkim namjerama zbog šamara koji ste pretrpjeli od suda kada ste me ranije razriješili. Ali to neću reći. Za razliku od Vas odlično razumijem da se ovdje ne radi o ličnostima, već o planu da se Ustavni sud pretvori u protočni bojler parlamentarne većine. Na kraju, kako sami rekoste da ustajete rano, umjesto da tvitujete, bolje je da pročitate poneku knjigu po mogućnosti crnogorskih pisaca, a Ustav svakodnevno. Moja preporuka je „Luča mikrokozma“, posebno stihovi: „Bez budalah tupoga pogleda bi l’ umovi mogli blistat sv’jetli“ - zaključila je Đuranović.

PODGORICA – Crna Gora sve je bliža gruzijskom scenariju. Trenutak kada je Gruzija postala kandidat za članstvo bio je alarm u Moskvi, koja je naložila svom satelitu, vladajućoj partiji Gruzijski san, da krene sa nizom represivnih akcija koje su imale za cilj da se prekinu pregovori. Kvazi proevropske snage koje potpuno ili djelimično, direktno ili posredno kontroliše Moskva odgađaju koliko je to moguće proces pridruživanja, da bi ga u krajnjem morali blokirati. Sada se upravo to dešava Crnoj Gori. Isto kao što je mahao Gruzijski san evropskim zastavama, to čini vladajuća koalicija u Crnoj Gori, a onda sve radi da se to ne desi. Stoga zapadni partneri treba što prije da izvrše pritisak na sve istinske proevropske snage unutar vlasti i opozicije da formiraju novu vladajuću koaliciju koja će obezbijediti da Crna Gora postane članica EU –kazao je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja, komentarišući novu institucionalnu i političku krizu u državi. Vujović je kazao da je potrebno da se sve proevropske snage ujedine, a ujedinjena opozicija da se sa svim raspoloživim snagama, ojačana proevropskim NVO sektorom, medijima, intelektualcima suprotstavi gruzijskom scenariju za Crnu Goru. Komentarišući blokadu Ustavnog suda nakon što je voljom većine Ustavni odbor preuzeo nadležnost te institucije u slučaju penzionisanja sudije, a samo nekolika dana nakon zatvaranja tri pregovaračka poglavlja, Vujović je rekao da je premijer Spajić „nažalost dozvolio, i dalje dozvoljava, da svaki uspjeh na polju evropskih integracija koji Crna Gora ostvari, odnosno njegova vlada, potpuno anulira Mandić sa njegovim agresivnim akcijama“.

- Sve to još, uz sve snažnije jav-

no Mandićevo podsmijavanje. Dio Mandićevih akcija ima jasan cilj. Zaustaviti evropske integracije po svaku cijenu. Prvo sa provociranjem Hrvatske da blokira crnogorske pregovore, a zatim blokadom Ustavnog suda, da bi nas vratili u period prije dobijanja pozitivnog IBAR-a – ocijenio je Vujović, dodajući da „blokada u odlučivanju Ustavnog suda ima mnogo širi značaj“.

AGRESIVNI POTEZI DF-A

- Naravno, ova dva slučaja neće ostati jedini. Čeka nas cijeli niz agresivnih poteza DF-a, za koje je nažalost dobio podršku većine u vladajućim strukturama. Stoga se Spajić mora dovesti pred izbore. Ili će odustati od podrške Mandiću i njegovim potezima na blokiranju pregovora ili će biti označen kao prikriveni izvršilac zadataka Beograda i Moskve. Jasno je da ne može više na dvije stolice. Ne možete sa jedne strane predstavljati da se borite za evropske integracije, a sa druge podržavati napore da se to nikad ne desi. Ili će Spajić biti istinski lider evropskih snaga, koje će okupiti oko sebe, te uvesti Crnu Goru u EU, ili će biti samo jedan od niza istrošenih epizodista kojima upravlja Beograd – istakao je Vujović. Ocijenio je da je podrška neustavnoj blokadi Ustavnog suda Spajiću nanijela veliku reputacionu štetu među zapadnim partnerima. - Jasno je da je to bila planirana akcija. Više to nije provokacija DF-a, već partnerske akcije DF-a, Demokrata i PES-a. Vjerujem da su ovog puta potcijenili reakciju zapadnih partnera, odnosno posebno opozicije, ali i manjinskih partija. Sada je već pokrenut proces objedinjavanja opozicije, ali i moguće destabilizacije vladajuće koalicije, odnosno njen raspad. Jasno je da ukoliko Zapad snažnije podrži opoziciju, isprovociran Spajićevom podrškom Mandićevoj destrukciji, vladajuća većina se može brzo raspasti. Vjerujem da ako Spajić nastavi po ovom

Boris Mugoša

Milojko Spajić

zapadni partneri treba što prije da izvrše pritisak na proevropske snage u vladajuću koaliciju koja će obezbijediti da Crna Gora postane članica EU

Moramo spriječiti scenario za Crnu Goru

Predsjednica Ustavnog suda može da riješi krizu ako hoće

Zlatko Vujović je na pitanje jesu li zakasnili pozivi premijera Spajića opoziciji za razgovore i što se može preduzeti povodom nove institucionalne krize u državi, rekao da je važno precizno odrediti ko nosi najveću krivicu za aktuelnu ustavnu krizu.

- To je predsjednica Ustavnog suda. Ona je ta koja je, umjesto da ispred svog suda ograničava neustavna posezanja za širenjem moći, bila saučesnik vladajućoj koaliciji da Ustavni odbor preuzme

obrascu, suočiće se brzo sa raspadom vladajuće koalicije. Posebno je to za njega opasno u situaciji kada tri najveće političke grupacije vladajuće koalicije su daleko ispod natpolovične podrške birača, tako da im ne trebaju skori vanredni parlamentarni izbori – istakao je Vujović. Na pitanje što je bila namjera vladajuće većine kada je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda, Vujović je rekao da je Crna Gora suočena sa nizom postupaka vladajuće većine koji imaju za cilj da se protivno ustavnim normama i pravnom poretku ukine ili izmijeni Ustav, protivustavno preuzmu nadležnosti sudske od izvršne vlasti, da bi se zaustavio proces pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji, te dovelo do njenog izlaska iz NATO saveza i u konačnom ukinula njena nezavisnost. - Jasno je da se ne može na ustavan način ukinuti crnogorska nezavisnost, odnosno dovesti u stanje prije referenduma 2006. godine. Stoga je potrebno preuzimanjem Ustavnog suda,

nadležnost Ustavnog suda i blokira njegov rad. Stoga, upravo ona je i najpozvanija i najodgovornija da razriješi ovu krizu. Ona treba da sazove sjednicu, a Ustavni sud pod njenim predsjedavanjem i učešćem svih šest sudija utvrdi da odluka Ustavnog odbora ne proizvodi nikakvu pravnu snagu, te da Ustavni sud i dalje nastavlja da radi u šestočlanom sastavu. Lako je iz ovog izaći ako se predsjednica Ustavnog suda opredijeli da zaštiti ustavni poredak, a da

odnosno njegovom političkom kontrolom od zvaničnog Beograda, nizom neustavnih radnji urušiti ustavni poredak, te državu Crnu Goru pretvoriti u običnu teritoriju koja treba da postane lak plijen. Tako da trenutna dešavanja odgovaraju pojmu ustavnog puča, ali koji se ne završava ovim radnjama, već su one samo elementi opasnog scenarija koji po nalogu Moskve i Beograda sprovodi većinski dio vladajuće koalicije. Ustavni puč je segment šireg projekta koji podrazumijeva razbijanje vojno-bezbjednosnog i tužilačko-sudskog sistema da bi se represivno moglo upravljati državom i obezbijediti legitimitet njenog ukidanja uvođenjem u birački spisak stotina hiljada birača sa državljanstvom Srbije, čime bi se dao legitimitet konačnom potezu anuliranja efekata referenduma o nezavisnosti. Srbija ne može postati stabilan i snažan ruski saveznik bez pristupa lukama i pomorskim bazama. Stoga je Crna Gora ključan element za

ne ispunjava zahtjeve većine koja ju birala. Nažalost, cijeli proces imenovanja u pravosuđu, ali i na druge pozicije o kojima je Skupština odlučivala se sveo na ispitivanja i obećanja kandidata poslanicima kako će glasati u konkretnim slučajevima. Nadam se da će predsjednica Ustavnog suda pokazati integritet, hrabrost i odlučnost da zaštiti ustavni poredak Crne Gore. Nije za to kasno, naprotiv, takav potez bi je izgradio u hrabrog lidera – istakao je Vujović.

rusku slagalicu za Mediteran. Poslije pada sirijskog diktatora i povlačenja ruskih snaga iz Sirije, pojačani su napori da se ubrza scenario koji bi Crnu Goru pretvorio u saveznika Beograda i Moskve. Nažalost, sve agresivniji napori proruskih i srpskih snaga u vlasti postaju sve više djelotvorniji – istakao je Vujović.

USTAVNOM NASILJU SE MORA ODGOVORITI

Komentarišući revolt opozicije iskazan kroz bacanje dimne bombe na sjednici Ustavnog odbora, te podsjeća li ga to na nekadašnje ponašanje DF-a, Vujović je rekao da ne opravdava ovakve poteze ni sadašnje, ni nekadašnje opozicije.

- Nije to ono što treba Crnoj Gori. Međutim, ustavnom nasilju se mora odgovoriti, nenasilno, politički angažovano. Crna Gora je sve bliža gruzijskom scenariju. Trenutak kada je Gruzija postala kandidat za članstvo bio je alarm u Moskvi, koja je naložila svojem satelitu, vladajućoj

Kabinet potpredsjednice parlamenta još čeka rezultat interne kontrole o njenoj potrošnji goriva, generalni sekretar o tome još ćuti

partiji Gruzijski san, da krene sa nizom represivnih akcija koje su imale za cilj da se prekinu pregovori. Naočigled ničim izazvano ponašanje tzv. proevrovskog Gruzijskog sna da zaustavi evropske integracije predstavlja istu matricu kao što se desilo sa Ukrajinom 2014. godine, kada je Rusija blokirala potpisivanje Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju. Kvazi proevropske snage koje potpuno ili djelimično, direktno ili posredno kontroliše Moskva odlažu koliko je to moguće proces pridruživanja, da bi ga u krajnjem morali blokirati. I sada se upravo to dešava Crnoj Gori. Isto kao što je mahao Gruzijski san evropskim zastavama to čini sadašnja vladajuća koalicija u Crnoj Gori, a onda sve radi da se to ne desi. Ako je to uspjelo u Gruziji, gdje je više od 85 odsto proevropski, pa čak u istom procentu antiruski orijentisano, onda se nemojte zavaravati da nas to ne čeka. Stoga zapadni partneri treba što prije da izvrše pritisak na sve istinske proevropske snage unutar vlasti i opozicije da formiraju novu vladajuću koaliciju koja će obezbijediti da Crna Gora postane članica EU – kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, previše je ovo dramatičan trenutak da bismo ignorisali iskustva Gruzije, Moldavije, Ukrajine i dozvolili istim tim snagama da poraze EU i na Balkanu.

- Ako EU, SAD i UK ne mogu pobijediti Rusiju i njene saveznike u Crnoj Gori, zašto bi neko povjerovao da mogu negdje drugo. Potrebno je da se sve proevropske snage ujedine, a ujedinjena opozicija da se svim raspoloživim snagama, ojačana proevropskim NVO sektorom, medijima, intelektualcima suprotstavi gruzijskom scenariju za Crnu Goru – kazao je Vujović.

Na pitanje da li je Ustavni sud daleko od depolitizacije, Vujović je rekao da „ako ste imali politizovani proces izbora sudija, onda ne možemo očekivati da će rad suda biti depolitizovan“.

- U svakom izboru o kojem odlučuju partije ima politizacije, međutim, ako su izabrani profesionalci, onda oni svojim profesionalnim integritetom garantuju da će spriječiti da Ustavni sud ili neka druga institucija postanu samo instrument nekih partija, bezbjednosnih službi...

Na ovom sastavu Ustavnog suda je da pokaže da li su njihov profesionalni integritet, lojalnost svojoj državi i njenom ustavnom poretku dovoljno jaki da se odupru pritiscima ove ili bilo koje druge vladajuće većine – kazao je Vujović. I. KOPRIVICA

Popović bi da dokaže da nije potrošila 3.000 eura na gorivo, ali joj se ne da

PODGORICA - Uprkos ranijoj najavi potpredsjednice Skupštine i Demokratske Crne Gore Zdenke Popović da će obavijestiti javnost o detaljima istrage povodom informacije o potrošnji goriva poslanika Skupštine Crne Gore, to se još nije dogodilo. Prije skoro mjesec objavljena je informacija prema kojoj je gospođa Popović za deset mjeseci tekuće godine na gorivo potrošila preko tri hiljade eura koristeći službeni automobil što je ona oštro demantovala. Tada je kazala da je riječ o netačnoj informaciji.

Popović je za Pobjedu saopštila da njen kabinet još uvijek nije obaviješten od generalnog sekretara Skupštine Crne Gore da je završena interna kontrola. - Čim se završi postupak, služba Skupštine Crne Gore će obavijestiti javnost, na čemu potpredsjednica, gospođa Popović insistira od objave te informacije - navodi se u odgovoru našoj redakciji.

Ovim povodom kontaktirali smo i sa kabinetom generalnog sekretara Skupštine Crne Gore, ali konkretan odgovor na postavljeno pitanje nijesmo dobili. Podsjećamo, mediji su krajem

prošlog mjeseca prenijeli informaciju Odjeljenja za odnose sa javnošću Skupštine Crne Gore u kojoj je navedeno da je za službena vozila poslanika od 1. januara do 31. oktobra utrošeno 16.906,11 eura. Nakon analize dobijenih podataka, zaključeno je da je najviše novca na gorivo potrošila potpredsjednica Skupštine, od čega u januaru 157,95 eura, u februaru 241,95 eura, u martu 304,37 eura, u aprilu 315,53 eura, u maju 345,87 eura, u junu 323,97 eura, u julu 428,19 eura, u avgustu 379,27 eura, u septembru 345,12 eura, a u oktobru 352,32 eura. U istoj informaciji objavljeni su podaci o potrošnji goriva poslanika NSD Jovana Vučurovića, Dejana Đurovića i Slavena Radunovića, Velimira Đokovića, poslanika Jelene Nedović, Vasilija Čarapića i Borisa Pejovića iz PES-a, Nikole Camaja iz Albanskog foruma, Nikole Zirojevića iz SD-a, Duška Stijepovića iz Demokrata, Slađane Kaluđerović iz SNP-a, Andrije Nikolića iz DPS-a, Jevrosime Pejović, Adrijana Vuksanovića iz HGI, Mirsada Nurkovića iz BS i Artana Čobija iz AA. I. M.

Ponovljeno glasanje na biračkom mjestu u Gornjem Zaostru u Beranama Dajković dobio mandat

BERANE – Na ponovljenim lokalnim izborima na biračkom mjestu u Gornjem Zaostru, u Beranama, glasalo je manje od stotinu birača od ukupno 152 upisana. Mediji

su, pozivajući se na OIK Berane, objavili da je Slobodna Crna Gora osvojila mandat i ušla u lokalni parlament. SNP je ostao bez mandata. Predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković nedavno je zaplakao nakon proglašenja rezultata na izborima u Beranama, jer mu je falilo 11 glasova za mandat. Izbori u Gornjem Zaostru ponovljeni su po prigovoru Dajkovića. R. P.

Zlatko Vujović

Zdenka Popović

Neđelja, 22. decembar

SPREMNI ZA DOČEK: Crnogorski hoteli novogodišnje praznike dočekuju „puni“, dolaze i domaći i inostrani gosti

Luksuzni aranžmani „planuli“

PODGORICA - Kako se približava praznična sezona, interesovanje za novogodišnje aranžmane u crnogorskim hotelima dostiže vrhunac. Hoteli na Crnogorskom primorju i sjeveru bilježe rekordnu popunjenost, potvrđujući atraktivnost bogate ponude koja uključuje koncerte, gala večere i specijalizovane sadržaje za goste svih generacija.

U hotelu ,,Splendid“ u Bečićima i ,,Princes“ u Baru već sada je jasno da će svi kapaciteti biti puni, zahvaljujući raznovrsnim aranžmanima prilagođenim različitim potrebama gostiju. Sličan trend potvrđuje i hotel ,,Palas“ u Petrovcu, gdje su smještajni kapaciteti gotovo u potpunosti rasprodati. U Kolašinu, hotel ,,Bjanka“ takođe bilježi maksimalnu popunjenost za praznične dane, naglašavajući važnost sezonskih prilika poput sniježnih padavina za ostale dane januara.

Praznični doživljaj

Pored domaćih gostiju, crnogorski hoteli privlače i veliki broj turista iz regiona i dijaspore, zahvaljujući unapređenim kanalima direktne prodaje i bogatoj prazničnoj ponudi.

Pi-ar menadžerka hotela ,,Splendid“ Maja Vukićević navodi da je prodaja kapaciteta hotela svojom dinamikom potvrdila veliko interesovanje i za ovogodišnji program, koji je u znaku koncerata čak pet muzičkih zvijezda, sa sadržajima koji traju sve do 5. januara.

- Trend je takav da već sada možemo reći da će svi ponuđeni kapaciteti biti puni -baš kao i prethodnih godina. Gosti su pozitivno reagovali na širu ponudu aranžmana, koja im omogućava da prazničnu sedmicu prilagode svojim željama. Pored standardnih aranžmana od tri i pet noćenja, ove godine nudimo i rezervaciju aranžmana od 3. do 5. januara. Na taj način, mogu nam se pridružiti i oni koji za doček ostaju kod kuće ili se kasnije vraćaju, ali žele da nastave slavlje. Ovi aranžmani se prodaju po značajno nižoj cijeni, a program je jednako sadržajan i uključuje gala večeru, koncert Petra Graša i brojne sadržaje za djecu - ističe za Pobjedu Vukićević.

Tokom dana, kako navodi, organizuju raznovrsne muzičke lajv programe, praćene specijalitetima njihovih kuvara u barovima i restoranima.

- Naš cilj jeste da svim gosti-

U hotelima ,,Splendid“ u Bečićima i ,,Princes“ u Baru smještajni kapaciteti su gotovo u potpunosti popunjeni, uz svega nekoliko preostalih slobodnih mjesta. Sličan trend bilježi i hotel ,,Palas“ u Petrovcu, gdje su gotovo svi aranžmani već rezervisani. Hotel ,,Bjanka“ u Kolašinu može se pohvaliti maksimalnom popunjenošću tokom prazničnih dana, dok ostatak januara zavisi od sniježnih padavina

ma pružimo jedinstven praznični doživljaj, bilo da ostaju nekoliko dana ili biraju kraći boravak - kazala je Vukićević.

Tokom praznika, gosti im uglavnom dolaze iz regiona, uz značajan broj domaćih gostiju iz Crne Gore. Takođe, veliki dio turista dolazi iz inostranstva, najčešće iz dijaspore.

Što se tiče prodaje kapaciteta, već skoro deceniju i po fokusirani su na razvoj kanala direktne prodaje, koji je dominantan kanal kada je praznična ponuda u pitanju.

- To je rezultat dugogodišnjeg ulaganja u odnose sa gos tima i kreiranja personalizovanih ponuda prilagođenih njihovim potrebama. Svakako, svoj udio imaju i turističke agencije, jer kroz

saradnju s njima doprinosimo pozitivnom imidžu destinacije na tržištu - kazala je Vukićević.

Odmah nakon praznika, kako je navela, nastavljaju s promotivnim akcijama, s akcentom na sve popularniji odmor na moru, koji privlači goste iz regiona.

- Uz to, u fokusu ostaje kongresni turizam ( MICE), za koji, na osnovu potvrđenih rezervacija i najava, imamo visoka očekivanja u prvim mjesecima iduće godine - poručuje Vukićević.

Hotelska grupa ,,Budvanska rivijera“ sa zadovoljstvom najavljuje svečani doček Nove godine u prepoznatljivom ambijentu hotela ,,Palas“ u Petrovcu. U skladu sa dugogodišnjom tradicijom vrhunske usluge, gosti će imati

priliku da uživaju u nezaboravnim večerima, uz bogat muzički program, gastronomske specijalitete i izuzetnu atmosferu. Prema dosadašnjim najavama, kako je Pobjedi kazala direktorica sektora digitalnog marketinga i promocije Jelena Kaluđerović, svi kapaciteti hotela ,,Palas“ i luksuznog depadansa ,,Palas luks“ biće stoprocentno popunjeni tokom novogodišnjih praznika. Ova činjenica potvrđuje veliku zainteresovanost gostiju iz zemlje i regiona za ove prestižne događaje.

- Hotel ,,Palas“ u Petrovcu će biti domaćin gostima iz raznih krajeva tokom novogodišnjih praznika. Pored domaćih gostiju iz Crne Gore, veliki broj gostiju stiže iz zemalja regiona, uključuju-

ći Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sloveniju, Sjevernu Makedoniju i Albaniju - kazala je Kaluđerović, dodajući da kapaciteti hotela nijesu dovoljni koliko ima zainteresovanih.

- Za doček Nove godine u hotelu ,,Palas“ uvijek vlada veliko interesovanje već od septembra mjeseca. Žao nam je što ne možemo da primimo sve zainteresovane - naglasila je Kaluđerović. Hotelska grupa ,,Budvanska rivijera“ ulazi u narednu godinu s ambicioznim planovima i jasnim ciljevima za unapređenje ponude i privlačenje još većeg broja gostiju.

- Fokus će biti na modernizaciji usluga, proširenju sadržaja i promociji destinacije na domaćem i međunarodnom tržištu. Hotelska grupa planira dodatna ulaganja u infrastrukturu svojih hotela, sa ciljem podizanja nivoa kvaliteta i pružanja što boljeg iskustva gostima. Zadržavanje visokog nivoa popunjenosti tokom cijele godine, uz akcenat na predsezonu i po-

stsezonu, biće jedan od ključnih prioriteta. Očekuje se da će kroz inovacije, saradnju sa turističkim agencijama i prilagođavanje savremenim trendovima, ,,Budvanska rivijera“ nastaviti da jača svoju poziciju kao jedna od vodećih hotelskih grupacija na Crnogorskom primorju - kazala je Kaluđerović.

gosti iz regiona

Ljiljana Lukšić, direktorica marketinga i prodaje hotela ,,Princes“, ističe da su skoro svi kapaciteti popunjeni za praznike.

- Ostalo je vrlo malo slobodnih smještajnih jedinica za period od 31. decembra do 2. januara iduće godine. Sigurna sam da će hotel rasprodati svoje kapacitete do kraja ove sedmice. Većina su domaći gosti, odnosno 70 odsto, dok je ostalih 30 odsto iz regiona i inostranstva tj. iz Njemačke, Švajcarske, Rusije, Ukrajine - tvrdi Lukšić. Novogodišnji aranžmani se, kako ističe, prodaju isključivo direktno, manji procenat se rezerviše putem agencija. - Sve naše kampanje su usmjerene ka direktnoj prodaji, što dovodi do odličnog rezultata - kazala je Lukšić, dodajući da od interesovanja u početku sljedeće godine prave plan za sljedeće mjesece

- Mislim da ćemo najprije napraviti kratku pauzu, da se dio osoblja odmori. Za sada ima interesovanja do kraja januara 2025, za smještaj grupa, sportske pripreme i takmičenja, kao i za konferencije, obuke i radionice (MICE segment) - kazala je Lukšić. Na sjeveru, takođe, vlada veliko interesovanje. Tako je hotel ,,Bjanka“ prodao sve kapacitete za katolički i pravoslavni Božić i za Novu godinu.

Pored domaćih gostiju, crnogorski hoteli privlače i veliki broj turista iz regiona i dijaspore, zahvaljujući unapređenim kanalima direktne prodaje i bogatoj prazničnoj ponudi

- Kapaciteti za katolički Božić, kao i za novogodišnju noć, rasprodati su u rekordnom roku, što potvrđuje veliko interesovanje i povjerenje gostiju u našu ponudu. U ostalim periodima, popunjenost je trenutno na nivou prošle godine, uz napomenu da dalja dinamika rezervacija zavisi od vremenskih prilika, posebno sniježnih padavina koje tradicionalno privlače veći broj posjetilaca - kazali su Pobjedi iz hotela ,,Bjanka“. Dok hoteli sumiraju uspješnu prazničnu sezonu, pažnja se već preusmjerava na predsezonu, kongresni turizam i nove investicije, čime Crna Gora nastavlja da jača svoju poziciju kao atraktivna turistička destinacija tokom cijele godine. n Kovačević

Maja Vukićević

Jelena Kaluđerović

Ljiljana Lukšić

Neđelja, 22. decembar 2024.

PODGORICA - Uredba o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu („Službeni list Crne Gore“, br. 20/07, 47/13, 53/14 i 37/18) definiše spisak projekata za koje je procjena obavezna. U slučaju izgradnje poslovno-stambenog objekta u podgoričkom naselju Zagorič, čija je površina poslovnog prostora 998,18 m², utvrđeno je da se projekat ne svrstava u listu II navedene uredbe. Konkretno, za trgovačke lance i prodajne centre čija ukupna površina prelazi 1.000 m², prema rednom broju 12, tački b, predviđeno je sprovođenje procjene uticaja. S obzirom na to, Agencija je zaključila da za ovaj projekat nije potrebno sprovesti postupak procjene uticaja na životnu sredinu.

Ovo je objašnjenje koje smo dobili od Agencije za zaštitu životne sredine povodom sječe čempresa u podgoričkom naselju Zagorič zbog gradnje višespratnice. Ipak iz Agencije za zaštitu životne sredine naglašavaju obavezu investitora da svoje aktivnosti usklade sa smjernicama zaštite zelenila i biljnog svijeta, uz primjenu kompenzatornih mjera i postavljanje zaštitnih zona.

Zakon i institucije

Ova odluka otvara pitanje adekvatnosti zakonskih okvira i njihove implementacije u cilju zaštite prirodnih resursa, posebno u urbanim sredinama, gdje su zeleni prostori pod sve većim pritiskom urbanizacije. Što se tiče zakonske obaveze investitora ili izvođača radova u pogledu očuvanja zelenih površina i stabala na lokacijama gdje se planiraju građevinski radovi, iz Agencije za zaštitu životne sredine ističu da je investitor u obavezi da svoje ativnosti uskladi i sa smjernicama koje se tiču očuvanja zelenih površina i zaštićenih biljnih vrsta. - Investitor bi trebalo da primijeni kompezatorne mjere na lokaciji izvođenja projekta, postavi zaštitne barijere, odlaganje otpada i zemljanih radova vrši u skladu sa zakonom, da po završetku

KAD ZAKON NE ŠTITI PRIRODU: Ukoliko zelene oaze nijesu na zaštićenom području, investitori mogu da grade bez kontrole

Niko nije kriv za posječene čemprese u Zagoriču

Što se tiče sankcije predviđene za neovlašćenu sječu stabala ili narušavanje zelenih površina, ukoliko se ne radi o zaštićenom području ili zaštićenoj biljnoj vrsti, Agencija za zaštitu životne sredine nema nadležnosti da sprovede sankcije, na osnovu zakona koji su u njenoj nadležnosti, već je to pitanje nadležne inspekcije

građevinskih radova izvrši sprovođenje rekultivacije predmetnog lokaliteta, projektuje održavanje zaštitnih zona oko šuma i očuvanje drveća u okviru gradilišta kada je to moguće i izvrši sadnju nove vegetacije kao kompenzacija za uklonjenu - objašnjavaju iz Agencije. U vezi sa nedavnom sječom čempresa u Zagoriču od nosioca projekta ,,Fis Jase Invest“ ističu da je 29. oktobra ove godine investitor podnio

zahtjev uz dokumentaciju za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju stambeno-poslovnog objekta na dijelu UP 3, u zahvatu izmjena i dopuna DUP-a Zagorič I – dio zone A, koju čini KP 2125/2 KO Podgorica II, Glavni grad Podgorica. - Uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu („Službeni list Crne Gore“, br. 20/07, „Službeni list Crne Gore“, br.

47/13, 53/14 i 37/18), utvrđen je spisak projekata za koje je obavezna procjena uticaja na životnu sredinu. Budući da se pregledom dostavljene dokumentacije utvrdilo da se u konkretnom slučaju radi o izgradnji poslovno-stambenog projekta čija površina poslovnog prostora iznosi BRGP 998,18m2. Na osnovu navedenog utvrđeno je da se pomenuti projekat ne svrstava u listu II navedene uredbe, kojom je

Saradnja sa hrvatskom Jadrolinijom

Specifični standardi

Iz Agencije za zaštitu životne sredine su nam objasnili da postoje specifični standardi i propisi koji regulišu zaštitu voda, zemljišta, šuma i vazduha na gradilištima. Ovi standardi obuhvataju: zaštitu voda - zabrana ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda u površinske ili podzemne vode; upotrebu sedimentacionih bazena za kontrolu oticanja vode sa gradilišta; obavezu primjene mjera za sprečavanje zagađenja vode hemikalijama, gorivima ili otpadom; zaštitu zemljišta - kontrola odlaganja građevinskog otpada da bi se spriječilo zagađenje i degradacija zemljišta; skladištenje i upotrebu opasnih materija uz poštovanje pravila o sprečavanju curenja i kontaminacije; rekultivaciju zemljišta po završetku građevinskih radova; zaštitu šuma i vegetacije - zabrana sječe šuma i uklanjanja vegetacije bez odgovarajućih dozvola; održavanje zaštitnih zona oko šuma i očuvanje drveća u okviru gradilišta kada je to moguće; sadnju nove vegetacije kao kompenzacija za uklonjenu; zaštitu vazduha - kontrola emisije prašine i drugih zagađujućih materija tokom građevinskih radova, uključujući upotrebu prskalica za vodu ili zaštitnih prekrivača; održavanje građevinskih mašina kako bi se smanjile emisije izduvnih gasova; zabranu spaljivanja otpada na gradilištu. Pored ovih specifičnih mjera, na gradilištima se primenjuju i opšti zakonski propisi o zaštiti životne sredine, koji su u skladu sa nacionalnim i međunarodnim standardima. Inspekcijski nadzor obezbjeđuje njihovu primjenu.

predviđeno da je za „trgovačke lance i prodajne centre čija je ukupna površina preko 1.000 m2, redni br. 12, tačka b. neophodno sprovesti postupak procjene uticaja“. S tim u vezi, Agencija za zaštitu životne sredine utvrdila je da u ovom konkretnom slučaju nije predviđeno sprovođenje postupka procjene uticaja na životnu sredinunavode iz Agencije. Što se tiče praćenja i kontrolisanja aktivnosti koje mogu imati negativan uticaj na životnu sredinu u urbanim područjima, Agencija to radi sprovođenjem monitoringa i praćenjem kvaliteta životne sredine, zatim izdavanjem dozvola i saglasnosti za aktivnosti koje mogu imati negativan uticaj na životnu sredinu.

Procjena uticaja

- Ovo se prvenstveno odnosi na primjenjivanje člana 32 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list Crne Gore“, br. 20/07, „Službeni list Crne Gore“, br. 47/13, 53/14 i 37/18), dok je za realizaciju propisanih mjera zaštite tj. sprovođenje inspekcijskog nadzora

Radulović: Pomorska linija

Bar - Bari kreće krajem juna

PODGORICA- Pomorska linija Bar - Bari krajem juna biće ponovo uspostavljena, u saradnji s hrvatskom Jadrolinijom, saopštio je ministar pomorstva Filip Radulović i dodao da će saobraćati do kraja septembra. - Nastavljamo intenzivne na-

pore na širenju pomorske mreže i unapređenju regionalne povezanosti. Linija Bar - Bari će omogućiti siguran i efikasan transport putnika i robe - rekao je Radulović.

On je dodao da je to četvrta pomorska linija koju je uspostavila aktuelna vlada, što

je značajan korak u razvoju pomorske infrastrukture Crne Gore. Radulović je podsjetio da su tokom ove godine u funkciji bile linije Budva - Dubrovnik i Bar - Ankona, dok je za narednu planirana i nova od Kotora do Dubrovnika. - Svaka nova linija doprino-

nad primjenom ovog zakona nadležna ekološka inspekcija, koja je pod ingerencijom Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Takođe, značajna je i saradnja sa lokalnim samoupravama, naučnim institucijama i nevladinim organizacijama da bi se zajedničkim djelovanjem blagovremeno spriječili potencijalni problemi u životnoj sredini - kažu naši sagovornici iz Agencije.

Oni dodaju da kontinuirano sprovode aktivnosti koje se tiču edukacije i informisanja građana, kroz organizovanje kampanja i radionica, kao i distribucijom informacija da bi se povećala svijest građana o uticaju urbanih aktivnosti na životnu sredinu i njihovom aktivnom učešću u očuvanju iste. Što se tiče sankcije predviđene za neovlašćenu sječu stabala ili narušavanje zelenih površina, ukoliko se ne radi o zaštićenom području ili zaštićenoj biljnoj vrsti, Agencija za zaštitu životne sredine nema nadležnosti da sprovede sankcije, na osnovu zakona koji su u njenoj nadležnosti, već je to pitanje nadležne inspekcije. n k

si jačanju naše ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu. Ove inicijative potvrđuju našu posvećenost da Crnu Goru pozicioniramo kao ključnu tačku na pomorskoj karti Jadrana - saopštio je Radulović.

On je poručio da Vlada ostaje predana realizaciji projekata koji unapređuju kvalitet života građana, otvaraju nova tržišta i dodatno osnažuju položaj Crne Gore u regionu i šire. r.P.

Za ekocid u Zagoriču niko neće odgovarati

i.mitrović

Filip Radulović

Spajićeva savjetnica o slučaju seksualnog uznemiravanja

Otkaz dati i profesoru i direktorici podgoričke gimnazije

PODGORICA - Savjetnica premijera Milojka Spajića za digitalne medije Ana Dulović saopštila je da uz profesora Radomana Čečovića, koji je „osramotio svoju profesiju“, otkaz mora dobiti i direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović. - Mora se desiti. I otkaz profesoru koji je osramotio svoju profesiju i otkaz direktorici koja je problem gurnula pod tepih. Svako mora da odgovara za svoje (ne)činjenje. Nulta

tolerancija za sve što ugrožava djecu - napisala je Dulović na mreži Iks. Ranije ovog mjeseca ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović je saopštila da će Prosvjetna inspekcija predložiti razrješenje direktorice Gimnazije sa te funkcije. Čečović je prije tri godine priznao upravi škole da je bivšoj učenici slao telefonske poruke sa seksualnim sadržajem, ali je uprkos tome i dalje član tog kolektiva. Uprava škole ga

Akcije Interpola i Uprave policije

Uhapšen Radomir

PODGORICA – U Beranama, juče ujutro, uhapšen je Radomir Đukić, koji se već duži period potraživao i za kojim je raspisana nacionalna i međunarodna potjernica od NCB Interpola Podgorica. Potjernica je bila raspisana zbog izvršenja krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju u sticaju sa nedozvoljenim držanjem i nošenjem vatrenog oružja. Radomir Đukić je pripadnik kriminalne grupe Marka Zekića, koji je takođe u bjekstvu, čiji se članovi dovode u vezu sa izvršenjem teških krivičnih djela. - Službenici Sektora za borbu protiv kriminala - NCB Interpola Podgorica u koordinisanoj ciljanoj potrazi kodnog naziva „Tiha noć“ sa službenicima taktičkih jedinica - Posebne jedinice policije, kao i sa službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenja bezbjednosti Berane, locirali su i lišili slobode na teritoriji opštine Berane člana jedne organizovane kriminalne grupe sa teritorije opštine Be-

je sankcionisala novčano, a direktorica tvrdi da je to jedino što je mogla da uradi. Čečović je nakon što je sve dospjelo u javnost uzeo bolovanje, prošle sedmice se pojavio u Gimnaziji i rekao da više neće dolaziti. Jakšić-Stojanović je kazala na konferenciji za medije da direktorica Vučurović nije podnijela prijavu školskom timu, te da nije postupila u skladu sa etičkim kodeksima te ustanove.

- Mislim da je ministarka uradila ono kako bi svako zdravorazumski postupio – da postupi po izvještaju. On pokazuje da je direktorka pogriješila, što ne znači da je ona uvijek pravila greške i da nije dobro radila. Kada napravite takvu grešku, jednostavno život ide dalje. Mislim da nema ličnog napada ministarke na direktorku, ona ima moju podršku. Smatram da ona radi fenomenalno svoj posao - rekao je Spajić prošle sedmice u TV gostovanju.

- Da se desilo i nekom iz PES-a da je smijenjen, pa to je život, to se dešava. Ipak se odgovornost mora locirati, nekog ko je najodgovorniji u toj hijerarhiji - dodao je tom prilikom i istakao da nema riječi o diskriminaciji bilo koje etničke grupe. r p

Đukić

rane - stoji u saopštenju Uprave policije. Potjernica je bila raspisana radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi protiv njega pred Višim sudom u Bijelom Polju zbog sumnje da je izvršio krivična djela teško ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. - Službenici Uprave policije na-

stavljaju beskompromisnu borbu protiv kriminala, sprovodeći kontinuirane planirane i ciljane aktivnosti sa primarnim fokusom na lociranju i lišenju slobode međunarodno traženih lica, članova organizovanih kriminalnih grupa koji se nalaze u bjekstvu i koji se skrivaju na teritoriji Crne Gore, okruženju i regionu - poručili su iz Uprave policije. c.H.

Incident na novogodišnjoj proslavi podgoričke „Čistoće“

Nekoliko osoba privedeno, Hot izazvao sukob?

PODGORICA - Na novogodišnjoj proslavi podgoričkog preduzeća „Čistoća“ u petak veče došlo je do incidenta u kome je bilo povrijeđenih. Prema saznanjima Pobjede iz

tog preduzeća, a što su potvrdili zaposleni, incident je izazvao v. d. izvršnog direktora Denis Hot Iz policije je potvrđeno da im je prijavljen ovaj slučaj. Incident se dogodio kod re-

storana „Verde“ u Podgorici. Nakon provokacija i dobacivanja od strane Hota, te fizičkog nasrtanja, radnici preduzeća d.o.o. ,,Čistoća“ krenuli su u fizički obračun. Policija je nakon toga odmah privela radnike. Denis Hot je sinoć demantovao da je došlo do napada objasnivši da su se samo prepirali. c.H.

„Prena P učena atmosfera“: Ustavni sud

PODGORICA - Ustavni sud je 18. decembra, glasovima manjine u svojim redovima, bio onemogućen da uopšte razmatra, a kamoli odlučuje o tome da li je Ustavni odbor Skupštine prekoračio ovlašćenja, odnosno preuzeo ulogu Ustavnog suda donoseći zaključak da je sutkinja Dragana Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju.

U ovoj rečenici sadržana je sva težina i dubina ustavne diverzije kojom je krovna instanca, umjesto da bude garant funkcionalnosti pravnog sistema, dovedena u poziciju da ne može da odlučuje i razriješi duboku krizu.

Izvedena glasovima parlamentarne većine na sjednici Ustavnog odbora Skupštine, diverzija se pokušava opravdati primjenom odredbi Zakona o PIO, kao jedino važećeg i opredjeljujućeg da pruži punoću jednom od uslova za prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda pobrojanih u članu 154 Ustava. Taj uslov, u novije vrijeme makar, nikada nije ispoštovan, niti primijenjen na sudije Ustavnog suda, sem u slučaju sutkinje Đuranović.

Do sada se pribjegavalo većinskom stavu u Ustavnom sudu da se za odlazak u penziju primjenjuju važeće odredbe Zakon o radu, prema kojima radni odnos prestaje po sili zakona kada zaposleni navrši 66 godina i najmanje 15 godina staža osiguranja (norma koja je sada na snazi).

Ovo je tumačenje predmet višegodišnjih polemika, čak i u samom Ustavnom sudu, ali je jedino sudija Ustavnog suda Blagota Mitrić 2003. godine podnio ostavku na funkciju kao odraz neslaganja sa takvom praksom i tumačenjima.

Borci za pravdu ,,Višedecenijsku nepravdu“ riješili su da isprave poslanici vladajuće većine (bez manjinskih partija), pribjegavajući tumačenju koje im u datom trenutku politički odgovara.

Bez obzira na činjenicu što su prije četiri mjeseca teška srca u penziju ispratili predsjednika suda Milorada Gogića, kojem je prestanak mandata konstatovan tek 30. avgusta ove godine (iako je po Zakonu o radu trebalo da ode krajem maja, kada je napunio 66 godina).

Konstatovanjem prestanka Gogićeve funkcije kalkulisalo se u iščekivanju da će proći zamišljena, pa pod pritiscima domaće i međunarodne javnosti povučena verzija zakona, dizajnirana tako da se mandat podigne na 67 godina, a njime produži i staž predsjedniku koji je ,,tri mjeseca“ već trebalo da bude u penziji... Ta zakonska zamisao daje kontekst činjenici da je krajem decembra 2023. godine Gogić izabran za predsjednika Ustavnog suda, iako je u tom momentu predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić već obavijestila poslanike da mu sudijski mandat ističe za - šest mjeseci.

Diverzija, i politički

Rekli bi, neupućeni, neka sila odozgo je govorila da ga vide da će trajati na toj poziciji... Na koncu, kada mu ipak nijesu mogli produžiti mandat još godinu, jer je Evropa stavila veto na takvu praksu dizajniranja trajanja sudijske funkcije u hodu, onda ga je predsjednik Skupštine Andrija Mandić već polovinom septembra uključio u svoje saradničke redove za pravna i ustavna pitanja. Nedavno je Gogić i odlikovan jer je na Ustavnom sudu držao stranu SPC u pogledu odlučnog stava da nema mjesta preispitivanju spornih odredbi Temeljnog ugovora između Vlade i te vjerske organizacije. Tako je, makar, tokom nedavne ceremonije odlikovanja rekao mitropolit Joanikije I gdje smo danas - Ustavni sud je, po pitanju ključnih odluka, već u blokadi, jer inicijativa da se odredi o ponašanju Ustavnog odbora nije mogla da prođe zato što je namjerno doveden u situaciju da ima samo pet, umjesto sedam sudija. Do toga se došlo zahvaljujući prestanku funkcije Đuranović, a prije toga zbog polugodišnjeg odugovlačenja da se izabere sudija na mjesto penzionisanog eks predsjednika Gogića, koji uz crkvena odlikovanja sada savjetuje Mandića kako da doaka ,,nepodobnim sudijama“ koji su se ogriješili o Crkvu i Temeljni ugovor.

Što se to dogodilo protekle sedmice i otkud tako otvoreno, beskrupulozno različito postupanje parlamentarne većine u dvije identične situacije, u jedva pola godine? Teško je prihvatiti izgovor da nije riječ o diskriminaciji i otvorenom političkom inženjeringu koji se pokušava zamaskirati selektivnim pozivanjem na Ustav i zakone, po principu biranja sa rafova u trgovini.

Glas manje, Glas više

U oba slučaja, dakle, i na sjednici Ustavnog odbora - koji je Mandiću omogućio da istog

dana konstatuje prestanak mandata Dragani Đuranović - kao i na sjednici Ustavnog suda 18. decembra, jedan glas prevage je odlučivao. Na sjednici Ustavnog odbora poslanica PES-a Jelena Nedović slavodobitno je uskliknula da je takvo pravilo – jer se pita većina u demokratiji. Mijenjala je svog stranačkog kolegu Darka Dragovića koji je nekoliko dana ranije upozorio Ustavni odbor da bi odluka (koja je kasnije donijeta) značila da je ,,duh pušten iz boce“ i da bi to moglo dovesti od nepovratne štete i blokade rada Ustavnog suda. Scenario je počeo da se ispunjava, samo što je, kako se ispostavilo, PES Dragovića stavio, figurativno rečeno, ,,u bocu“. Sa druge strane, u Ustavnom sudu predsjednica Snežana Armenko je nametnula da se pita manjina. Prvo je, prošlog ponedjeljka, odbila da zakaže sjednicu Ustavnog suda na kojoj je traženo da se konstatuje da Budimir Šćepanović ispunjava uslove da u maju iduće godine ide u penziju po sili zakona, kao i da se o toj činjenici obavijesti predsjednik države Jakov Milatović, kao ovlašćeni predlagač. Potom je, nakon manevra Ustavnog odbora i predsjednika parlamenta Andrije Mandića, Ustavni sud okrnjen, pa je sve bilo lakše... Na sjednici Ustavnog suda od 18. decembra većina od tri glasa bila je nedovoljna da se na dnevni red uvrsti status Šćepanovića kao i tačka na kojoj će se sudije izjasniti da li je Ustavni odbor prekršio Ustav preuzimajući odlučivanje o tome ko je od sudija ispunio uslove za penziju. Da se raspravlja o tome glasali su Budimir Šćepanović, Desanka Lopičić i Faruk Resulbegović, dok su protiv bile sutkinja Miomirka Tešić i predsjednica suda Snežana Armenko. Za odluku su bila potrebna

Dragana Đuranović

Hapšenje Radomira Đukića

uprava

mjeri parlamentarne većine

diskriminacija

inženjering

Odzvanja spin da se nepotrebno talasa jer se na Ustavnom odboru dogodila istovjetna situacija kao u slučaju konstatovanja prestanka funkcije sudije Dragoljuba Draškovića, u decembru 2021. godine... Dovoljno je zaviriti u arhiv Skupštine i potražiti zapisnike sjednica Ustavnog odbora održanih od oktobra do decembra te godine i vidjeti da se slučaj Drašković i Đuranović ne mogu uporediti. Osim u dijelu potvrde da pet sudija ni tada nije činilo funkcionalan sud, već instituciju kojoj su u ključnim stvarima ruke vezane

četiri glasa, ali sud zahvaljujući Ustavnom odboru sada ima pet, umjesto sedam sudija. U tom kontekstu kao provokacija zazvučao je apel premijera Milojka Spajića da se stvari vrate u institucionalni okvir i da je samo Ustavni sud taj koji može da kaže da li je Ustavni odbor zaključcima od 17. decembra izašao iz okvira svojih ovlašćenja. Posebno jer su ključnu ulogu u zaključcima Odbora odigrali brojčano nadmoćni ,,pesovci“, sa četiri glasa ,,za“ od sedam glasova. Oporo zvuče i objašnjenja i pokušaj ministra pravde Bojana Božovića i političkih stranačkih ađutanata vladajuće većine da uvjere javnost da je stanje u Ustavnom sudu redovno i da može normalno da radi i odlučuje. Demantuje ih upravo sjednica na kojoj krucijalno pitanje, i pored glasa više, nije moglo da prođe na sjednici Ustavnog suda, što potvrđuje da pet sudija, ipak, i to ne prvi put, ne čini funkcionalan sud u ovakvim situacijama, već instituciju kojoj su ruke vezane.

Slučaj Drašković

Još glasnije odzvanja spin da se nepotrebno talasa jer se na sjednici Ustavnog odbora dogodila istovjetna si-

tuacija kao u slučaju konstatovanja prestanka funkcije sudije Dragoljuba Draškovića, u decembru 2021. godine... Dovoljno je zaviriti u arhiv Skupštine i potražiti zapisnike sjednica Ustavnog odbora održanih od oktobra do decembra te godine i vidjeti da se slučaj Drašković i Đuranović ne mogu uporediti. Osim u dijelu potvrde da pet sudija ni tada nije činilo funkcionalan sud, već instituciju kojoj su u ključnim stvarima ruke vezane.

Ustavni odbor je tokom 2021. godine, tokom nekoliko sjednica konstatovao da od Ustavnog suda nijesu dobili pravovremenu informaciju kome od sudija prestaje funkcija zbog ispunjavanja uslova iz člana 17 Zakona o PIO (koji je tada iznosio 66 godina za muškarce).

Potom su tražili i kontrolno saslušanje tadašnjeg predsjednika Ustavnog suda Budimira Šćepanovića o tome zašto ih sud nije na vrijeme obavijestio da je sudija Drašković ispunio uslove za penzionisanje u oktobru 2021. po Zakonu o PIO. Kada se nije odazvao saslušanju, već se obratio dopisom ponavljajući da Ustavni sud zbog različitih stavova i nepo-

stojanja većinske odluke, ne može da donese stav o tome koji zakon ima prevagu (i tada bilo pet sudija), zatražili su informaciju o stažu i godinama Draškovića. Nakon što su od Šćepanovića dobili tu informaciju, članovi Ustavnog odbora su na sjednici 27. decembra 2021. godine odlučili da im je to dovoljno uporište da ,,na vrijeme“ raspišu konkurs za još jednog sudiju, jer će 1. januara 2022. godine i nakon stupanja inoviranog Zakona o radu Drašković svakako morati u penziju. Da bi potom, na sjednici od 29. decembra 2021, bez učešća opozicije u fazi glasanja,

tadašnja parlamentarna većina konstatovala da Draškoviću od 1. januara 2022. godine prestaje funkcija po sili zakona. Obrazloženje Šćepanovića zašto tokom te godine nije postignuta saglasnost na sjednici Ustavnog suda da se Skupština obavijesti o nastupanju uslova za penziju Draškovića bilo je da se ne može donijeti zajednički stav u podijeljenoj atmosferi sa samo pet sudija, a dodatno jer je pod znakom pitanja, odnosno pod hipotekom ustavnosti, bila primjena Zakona o radu koji je snizio odredbu da se po sili zakona u penziju ide sa 66, umjesto dotadašnjih 67 godina...

I tako je sud, koji već nije mogao da donosi odluke, a nove sudije nijesu još birane, početkom 2022. godine sveden na četiri člana.

Tri mjeseca kasnije, sam Ustavni sud je obavijestio Skupštinu da sudija Miodrag Iličković u septembru 2022. odlazi u penziju. Od 13. septembra te godine do kraja februara 2023, Ustavni sud uopšte nije imao kvorum za rad, sem u žalbenom vijeću, jer je bio sveden na troje sudija.

kaDriranje po kanonu...

U takvoj atmosferi imperativa popunjavanja Ustavnog suda odvijala su se mučna konsultativna saslušanja tokom kojih su partijski držači tastera propitivali kandidate za sudijske funkcije - sudije, advokate, pravnike, profesore prava i obarali ih ,,na godinu“ ako im nijesu po volji odgovorili ili nijesu željeli da odgovore, kako bi se odnijeli prema Temeljnom ugovoru, ako dospije do Ustavnog suda...

To je za parlamentarnu većinu bio uslov bez kojeg nije bilo prolaza na tom ispitu podobnosti tokom kojeg se članovi Odbora nijesu libili da javno saopšte koga su od kandidata prekrižili zbog neželjenih odgovora...

Sve su podredili Crkvi, pa čak i odabir sudija Ustavnog suda, kao što se sada ide korak dalje pa se pravi čistka za novo zaobilaženje ustavnih prepreka koje ovu zemlju jedino brane i drže da ne ,,prsne po šavovima“.

Jednako je bilo, ako se ko još sjeća, u odnosu na izbor budućih članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.

Opet iste dileme i pitanja, na koje odgovore po volji nije dao ni ugledni profesor Nebojša Vučinić, previše kvalifikovan za ,,naše“ nosače jednobojnih kravata, ljude koji potpisuju ,,zakonske prijedloge da bi ih povukli“ ili borce za pravdu kojima su pojam zdravih politika Vučićev režim i Putinova demokratija.

Poslije mučnih političkih pregovora i kalkulacija, uz jasna upozorenja i pritiske EU i SAD da se institucija Ustavnog suda mora kompletirati, krajem februara 2023. godine konačno je postignut politički kompromis, a za nove sutkinje izabrane su Miomirka Tešić, Snežana Armenko i Dragana Đuranović. U novembru iste godine sud je konačno popunjen jer je izabran sedmi sudija - Faruk Resulbegović.

političko oDugovlačenje

Onda se dogodila krajnje neobična situacija, krajem decembra 2023. godine: 15 dana nakon što se već konstatovalo da Gogić za šest mjeseci (maj 2024. godine) stiče uslove za penziju, on biva izabran za predsjednika suda jer se prijavio za internu trku. Za njegovog predsjedničkog mandata uporedo je raspisan oglas za popunu mjesta kad ode sa te funkcije. Niko od šest kandidata poslije sprovedene

I gdje smo danas: Ustavni sud je, po pitanju ključnih odluka, već u blokadi, jer inicijativa da se odredi o ponašanju Ustavnog odbora nije mogla da prođe zato što je namjerno doveden u situaciju da ima samo pet, umjesto sedam sudija. Do toga se došlo zahvaljujući prestanku funkcije Đuranović, a prije toga zbog polugodišnjeg odugovlačenja da se izabere sudija na mjesto penzionisanog eks predsjednika Gogića, koji, uz crkvena odlikovanja, sada savjetuje Mandića kako da doaka ,,nepodobnim sudijama“ koje su se ogriješile o Crkvu i Temeljni ugovor

procedure na sjednici Ustavnog odbora ljetos nije dobio podršku. Ustavni odbor, iako obavezan da ponovi oglas, to nije uradio više od tri mjeseca... Dugo očekivana sjednica Ustavnog odbora, umjesto razmatranja ponavljanja javnog oglasa za popunu upražnjenog Gogićevog mjesta, počela je najavom zaključaka predsjednice Odbora Jelene Božović, iz redova Mandićeve NSD, o tome da su sudija Šćepanović i sutkinje Lopičić i Đuranović ispunile uslove za penziju i da treba da im se konstatuju prestanak funkcije, a da Jakova Milatovića obavijeste da se pripremi da predloži zamjenu za dvoje od njih troje, kako bi Ustavni sud što prije bio kompletiran i funkcionalan. Tome se 11. decembra usprotivio i PES, napominjući da drže do toga da se primjenjuje Zakon o PIO, ali da se bez dijaloga ne mogu donositi brze odluke. Što se u međuvremenu dogodilo, već je poznato: 16. decembra Armenko se oglušuje o zahtjev troje sudija da održi sjednicu Ustavnog suda, a već narednog dana Odbor i Mandić eliminišu Đuranović. Tako 18. decembra nema dovoljno sudija da prelome da li je – prekršen Ustav, odnosno da li je skupštinsko tijelo preuzelo Ustavni sud... Ako slušate Vasilija Čarapića (PES) koji već nekoliko dana vodu u vino pretvara svojim izjavama, Ustavni sud radi i ništa mu ne fali, samo što, kako reče, tamo nema ,,DPS sudije“ Dragane Đuranović. Poslije takve izjave ne mora ni da odgovori za čije sudije smatra one koji blokiraju mogućnost da se o ,,krađi ovlašćenja“ odredi isti taj sud. Kao ni ,,čije“ sudije, i uz čiju podršku, parlamentarna većina planira da bira za potrebe svojih budućih ustavno-pravnih marifeta. igor perić

ustaVnI Puč: Premijerski sat se nije održao zbog protesta opozicije

Dragoljub Drašković

FANATIZAM I PROSVJETA

Jutarnja fotografija beogradskog Danasa od 16. decembra 2024. godine o direktoru novosadske gimnazije koji se na zemlji ispred škole već više od sata moli Isusu da učenici odustanu od protesta zbog bezakonja i uzurpacije vlasti Vučićeve partije ubedljiva je paradigma o dve vrste svesti: verske, koja od Boga zahteva da bude predsednik naroda na zemlji, i civilne, koja se zasniva na želji naroda da sam sobom vlada i nadzire sprovođenje zakona. Njegovo objašnjenje da ,,želi mir“ je samo klasična formulacija hrišćanske teologije koja molbom za mirom zahteva disciplinski pristanak na postojeće stanje kao žrtveni prilog Bogu. Ono ne podrazumeva promenu društva u kojem je Crkva etički i politički sudija bez prava na kritiku i same Crkve. A postojeće stanje države Srbije je politika Velike Srbije i nacionalistička diktatura u Beogradu, koju Patrijašija podržava.

Bogomoljački direktor na pokajničkim kolenima pred svojim učenicima je porazna slika kapitulacije njegove podrške ratnoj i korumpiranoj beogradskoj vladi. I sloma religiozne subverzije narodnih škola. Direktor kome učenici ne dozvoljavaju da uđe u školu, već ga ostavljaju da sedi na stepenicama ispred nje sramni je poraz ne jedino njega, već i državno-crkvene politike.To je poraz i Patrijaršije. I lažnog prosvetnog svetosavskog programa iz istorije srpskog naroda. I to nije sve.

Direktor je slika razlike između fanatizma i prosvete. Ta slika je prizor razlike između skamenjenog postojećeg društva koje ne pristaje na novi nemir i društva koje ne pristaje na stari mir. To je razlika između nacional-verskog pokušaja prosvetnih vlasti u Srbiji da od učenika stvore pokorne militante para-monarhističke države - i otrgnutih učenika koje dreser nije uspeo da zadrži u kavezu i odvrati od želje za slobodom i samostalnošću. Direktorova škola besmisla života i očeki-

POGLED SA STRANE: Bogomoljački direktor na pokajničkim koljenima pred učenicima ratnoj i korumpiranoj beogradskoj vladi

Pobuna u Srbiji

Sada čekamo da vidimo hoće li se studenti i srednjoškolska omladina povezati sa udarnom snagom parlamentarnih opozicionih partija i sindikata. Ako do toga dođe, onda ćemo ući u drugi čin. A ako do toga ne dođe, onda se samo možemo nadati da novu šansu za spas nećemo čekati dvije hiljade godina koliko hrišćani čekaju na povratak svog Isusa da im on bez njihove borbe pokloni bolji smisao života od dosadašnjeg. Budimo brži od njega

vanja da će povratnički Isus da utera omladinu nazad u učionice je izgubila pred školom smisla života i aktivne samo-odgovornosti omladine za svoju budućnost. Prerano smo zaboravili na Marksove reči da je ,,religija srce sveta bez srca“. Sada još bolje razumemo zašto je Vlada Srbije birala ovog direktora 2017. godine za državnog predsednika Nacionalnog saveta za prosvetu. Nije joj bila daleka misao da nas baci u 15. vek kada su dominikanci i franjevci u Španiji bili zaduženi za inkviziciju i autos-de- fe, za sramnu javnu pokoru kod Izabele Kastiljanske i Ferdinanda Aragonskog. Tako su kažnjenici klečali i molili Isusa za milost. Kao i direktor. I kada smo u podne tog dana

I kada smo u podne tog dana vidjeli cijelu pančevačku gimnaziju na šetnji preko jednog od glavnih gradskih uličnih prelaza kojom je zaustavljen saobraćaj, bili smo ponosni što su nosili misao učenika Uroša Predića, Mihajla Pupina i nastavnika Miloša Crnjanskog iz ove gimnazije dalje od diktature nacionalista i njihovih popova svetosavlja. I što su učenice nosile duh književnice Isidore Sekulić, nastavnice u Srpskoj višoj devojačkoj školi u Pančevu i prve žene akademika u SANU

videli celu pančevačku gimnaziju na šetnji preko jednog od glavnih gradskih uličnih prelaza kojom je zaustavljen saobraćaj, bili smo ponosni što su nosili misao učenika Uroša Predića, Mihajla Pupina i nastavnika Miloša Crnjanskog iz ove gimnazije dalje od diktature nacionalista i njihovih popova svetosavlja. I što su učenice nosile duh književnice Isidore Sekulić, nastavnice u Srpskoj višoj devojačkoj školi u Pančevu i prve žene akademika u SANU.

Naravno, možda gimnazijalci neće stići do zamišljenog sretnog kraja. Možda ne ovih dana, ali uz podršku drugih slojeva nezadovoljnog naroda, jednog dana hoće. Njima nije lako da zamisle novo uređenje posle vladavine diktature zloglasne ohlokratije. Oni su tek na početku znanja o tome, ali srcem razlikuju pravdu od nepravde, istinu od laži i kriminal od poštenja.

MOĆ STUDENATA

Ko god misli da su studenti političari bez mišića, izgubio je razum. To što su studenti najmlađi glasači i što su glasači bez velikog životnog iskustva ne znači da ne znaju šta hoće

i da ne vide zastareli život starijih generacija od sebe. Oni su najškolovanija omladina i sutra će voditi zemlju. To opet ne znači da su kao ,,klasa“ ideološki jedinstveni, ali ta nova nejedinstvenost zamenjuje staru nejedinstvenost u demokratskom uređenju. Sada na ispitu nisu samo oni, već su to i demokratske partije, borbeni sindikati, uticajni mislioci, razna narodna udruženja i svaki građanin. Sami studenti ne mogu zameniti celo društvo i odneti pobedu. Ali mogu biti nukleus novog stanja. Da nije bilo štrajka studenata na crkvenom pariskom univerzitetu u 12. veku zbog troškova života i da nije bilo odluke engleskog kralja Henrija Drugog da zabrani Englezima da studiraju u Parizu, ne bi pariski profesori prešli Lamanš u grad Oksford i tamo po dozvoli krune sa studentima osnovali univerzitet koji je dao velike naučnike, teologe i državnike. I potom je njihov profesorski deo krenuo u Kembridž i tamo zasnovao još jednu školu. Oksford je i prvi evropski univerzitet nastao na uspešnoj pobuni akademske klase željne novog znanja i drugačijeg mesta ljudi u državi.

NAŠE KRETANJE

Sadašnje studentske demonstracije u Beogradu su ideološki bolje od onih iz 1968. godine, ali još ne ponavljaju silinu i zrelost onih iz 1992. godine. Te 1968. godine su studenti nastavili sa demonstracionim stavovima započetim u 1966. godini. Onda su podržavali borbu Vijetnamaca za oslobođenje od unutrašnje diktature u južnom delu zemlje, podržali su ekstremni komunistički režim Ho Ši Mina u severnom delu zemlje, i napadali kamenjem i plamenom američku kapitalističku ambasadu u Beogradu. Te, naknadne 1968. godine, ni u čemu nisu studenti promenili ranije stavove, ali su se okrenuli protiv idolatrije sovjetskih ,,stahanovskih“ dobrovoljnih radnih omladinskih brigada na izgradnji Novog Beograda, ustali su protiv nepravednog bogaćenja ,,crvene buržoazije“ i zatražili ukidanje robne proizvodnje u korist socijalističke planske ekonomije. Isticali su čak i kineskog Mao Ce Tunga kao svog uzora. Bili su polu-zreli. Bili su takvi i kada su zatražili da se student proglasi za ,,radnog čoveka“ i da se platom uvrsti u budžet države. Stare univerzitetske bundžije u

vrhu Saveza komunista su podržali neke od njihovih stavova - posebno slavni Veljko Vlahović, Miloš Minić i Miroslav Pečujlić, i uticali su na Tita da i on podrži studente. Bili su time studenti oduševljeni, pevali su Titu ode vernosti i vratili se u amfiteatre. Navodno je sve do tada bio nesporazum. I jedna i druga strana je glumila zbunjenost više nego što je to svaka bila. Dvadeset četiri godine kasnije – 1992. studenti su, posle zavođenja majske ekonomske i političke blokade Beogradu i Titogradu od strane zapadne Evrope, SAD, i uz rusku tišinu, izašli u Beogradu su čistim programom - zahtev za padom Miloševića zbog ratne politike, za raspuštanje narodne skupštine, za nove izbore i za obrazovanje vlade na načelu koalicionog sporazuma. Hteo se ispostaviti i ultimatum Rusiji i SAD da nam se ukinu sankcije - ali je to bilo nezrelo i odbačeno je. Tada se protestima pridružio i Bogoslovski fakultet i čak je dao prostorije za planiranje studentskog zauzimanja Rektorata i nekoliko fakulteta. Studente Bogoslovije je tada predvodio Mladen Durić koji je posle propasti ,,ustanka“ oti-

Piše: dr Dragan VESELINOV

Direktor je slika razlike između fanatizma i prosvjete

šao u kaluđere i danas je vladika Grigorije za diseldorfsku i nemačku oblast. Milošević je jedino pristao na nove izbore u Srbiji, zaveo je proporcionalni izborni sistem u devet izbornih jedinica - uz glupost nacionalističke opozicije koja je izdala studente i ponovo je, uz izlaznost od 70 odsto, pobedio. A glupost drugog dela opozicije je kulminirala u pozivu upravo građanskih partija na defetistički bojkot izbora.

PRVI USPJEH

Četiri godine kasnije - 1996, studenti su bili najuporniji demonstranti protiv vladavine Slobodana Miloševića, njegove ratne politike, pljačke naroda, policijskog terora i ideološkog medijskog obezglavljivanja stanovništva. Već je bilo jasno da i Crna Gora izgrađuje rezervu prema kontrukciji SR Jugoslavije i da Đukanović izvlači Crnogorce od nevolja Srbije. Imao je podršku i u delovima demokratske opozicije u Srbiji. Opozicija je naučila lekciju i izašla na lokalne i republičke izbore. Dobila je gotovo sve gradove u zemlji. Milošević se zaprepastio i odbio da prizna poraz. Zapalili su se svi gradovi u Srbiji i Vojvodini. Studenti su tada napadali SPS još duže od opozicije. Izvojevana je pobeda. Zapad i Rusija su zapretili Miloševiću još težom izolacijom. Opozicija je preuzela gradove i ta prevlast je dovela da napete kohabitacije diktature sa saveznog nivoa - koju je sa desnim krilom nekadašnjeg SK Crne Gore još uvek držao Milošević - sa demokratskim sistemom u gradskoj vlasti u Srbiji. To nije moglo dugo da traje.

PETI OKTOBAR

Peti oktobar je bio dovršetak preuzimanja vlasti u Srbiji koje je započelo 1996. godine. Preuzeta je na izborima savezna vlast. Potom i republička. Studenti i ceo univerzitet su bili na prvoj liniji. Pobeda opozicije za savezni parlament i pobeda Koštunice su bili neupitni. Novi izgubljeni rat Miloševića na Kosmetu i novi egzodus Srba ka centralnoj Srbiji je dodatno ogorčio narod. Gotovo da je zapretila i kopnena intervencija NATO protiv Srbije sa mogućnošću njenog teritorijalnog usitnjenja. Formiran je istorijski blok tvrdih opozicionih nacionalista koji su bili besni na Miloševića zbog propasti Velike Srbije, mlakih centrističkih stranaka koje su stalno lavirale levo-desno još od osnivanja 1989-1991. godine, zatim proevropskih liberalnih stranaka i partija nacionalnih manjina. Udar 5. oktobra 2000.

godine je bio strašan i veličanstven. A naš naknadni razlaz u Demokratskoj opoziciji Srbije je bio određen nejedinstvenim strukturnim ideološkim sastavom partija koja su stigle na vlast. Ta vlast je bila opterećenje sama sebi. Ne postoji propušteni 6. oktobar 2000. godine. On se dogodio. On je bio pad i hapšenje Miloševića uz izvodljivo čišćenje dela policije i administracije, uz zaustavljanje ratne politike Beograda i otvaranje prema Zapadu. Ali sastav partija na vlasti nije mogao da obori i ostatak moćnog nacionalističkog raspoloženja u stanovništvu. Beogradske partije su pustile Crkvu u škole i počele da je protivustavno finansiraju bez oporezivanja - to nije prvi uradio naknadno Vučić. Nelegitimni Ustav Srbije od 2008. godine koji je protivustavno donela nacionalistička koalicija Tadić-Koštunica nije obesmislio 5. oktobar, već je potvrdio da u Srbiji možemo zameniti autoritarne i nacionalističke i velikosrpske vlade, ali ne i velikosrpski nacionalizam. Taj ustav je potpuno uništio Vojvodinu, pretvorio Kosmet u fatamorganu navodne Srbije i ponovo obnavljao zategnutost Beograda sa Zapadom i jugoslovenskim republikama. I otvorio vrata novoj ,,naprednjačkoj“ Velikoj Srbiji i truljenju države.

PATRIJARH ĆUTI

Neki studenti Bogoslovskog fakulteta iz Beograda su 13. decembra 2024. godine pristupili studentskom protestu protiv Vlade. Hoće li krenuti i na Vučića, videćemo - za sada on još nije postao odlučna smetnja svim demonstrantima. Bar deo Bogoslovije je time ponovio 1992. godinu i hrabrost pod patrijarhom Pavlom. A nekadašnji pobunjenik, a sad vladika Grigorije, kazao je da je ova nova

pobuna na Bogosloviji ,,lepa vest“. Ništa više. A nije moguće i da je bude, jer nije lako u toj školi razmrsiti zagonetku koja je razlika između civilnog i božijeg društva. Dele se. Ali šta ako se studenti okrenu i protiv patrijarha Perića, vernog Vučićevog i Dodikovog saveznika? Kada se vlast zakotrlja na ulicama, niko ne zna pred čijom će kapijom da stane. Možete li da zamislite da studenti uđu u Patrijaršiju i ne daju Periću da uđe, kao novosadski gimnazijalci direktoru bogomoljcu? To se još u našoj istoriji nije dogodilo, nikada narod nije zbacio patrijarha. Malo je to verovatno. Pre će Perić da skoči na Vučića, nego narod na njega. Pop nije veran predsedniku, već Bogu, njemu je položio zakletvu. Šta će biti sa patrijarhovom procenom od 8. decembra 2024. godine da Beogradu nedostaje još 100 crkava pored postojećih 190 kako bi se pokrili svi mozgovi gradskog stanovništva? To je verovatno beznadni pokušaj. Poznavaoci stepena vernosti Beograđana liturgiji govore da u nedelju njoj ne pristupi više od 3,7 odsto stanovnika od blizu 1,5 miliona ljudi koliko se u gradu izjašnjava da su pravoslavci. To je manja posećenost liturgiji, nego u Francuskoj. Naši ljudi su tradicionalisti slava i obreda, i tome jesu privrženi, ali u popa mnogo ne veruju. On je dekoracija.

PAD PATRIJARŠIJE

Patrijaršija je pala na tajni državni budžet koji se nemilice troši za izgradnju novih crkava, ona dobija novac za Bogoslovski fakultet, njoj se oprašta nezavedeni porez na ogroman profit koji zarađuje od svojih obrednih servisa, sveća, religiozne konfekcije i suvenira, navodnog nelegalnog ukamaćivanja diskrecionih

kredita, religioznog turizma i drugih investicija. A i digla je cene venčanja za narednu 2025. godinu. Kaže Patrijaršija da je 14. decembra 2024. godine pao sajt SPC na patrijarhovom nalogu na Fejsbuku. Pre toga je u novembru pao i ceo zasebni sajt SPC i prebačen je na ovu njegovu Fejsbuk adresu. A sa patrijarhovog naloga je sada, pre neobjašnjivog navodnog ,,hakerskog“ napada, bila skinuta i objava studenata Bogoslovskog fakulteta da je pristupio studentskim demonstracijama. Možda ni sam patrijarh nije želeo da otvoreno kaže da podržava studente protiv Vlade Srbije. Kako će on da bez Vlade finansira dizanje novih 100 crkava samo u Beogradu i zaposli nove popove ako podržava antivladine demonstracije? Čemu onda Bogoslovija? Možda smemo da pretpostavimo da Patrijaršija zna ko je osvetnički napada već mesec.

RASPAD VLASTI

Raspad vlasti u Srbiji je u toku, ali za sada ne izgleda da je i fatalan po Vladu. Nema spoja između studenata sa partijama i civilnim snagama. Režim za sada žrtvuje nevažne ličnosti. On se brani iz svih medijskih topova. Ali u nacionalističkim centrima Velike Srbije je ipak zavladala zebnja i primetna utišanost. I u Crnoj Gori se iredenta manje čuje nego juče, a Mitropolija suzdržano gleda kako da sledi Patrijaršiju. Atmosfera pomalo podseća na inter regnum. I nas je obradovalo što je sa Fakulteta političkih nauka iz Podgorice upućena podrška beogradskim kolegama. Sada čekamo da vidimo hoće li se studenti i srednjoškolska omladina povezati sa udarnom snagom parlamentarnih opozicionih partija i sindikata. Ako do toga dođe, onda ćemo ući u drugi čin. A ako do toga ne dođe, onda se samo možemo nadati da novu šansu za spas nećemo čekati dve hiljade godina koliko hrišćani čekaju na povratak svog Isusa da im on bez njihove borbe pokloni bolji smisao života od dosadašnjeg. Budimo brži od njega. •

Dva dana poslije smrtonosnog napada na božićni vašar u Magdeburgu njemačka javnost traži odgovore

Zašto napadača nije zaustavilo obezbjeđenje

BERLIN - Zašto božićni vašar u Magdeburgu nije bio prepriječen tako da se autom ne može ući? I kako će napad promijeniti izbornu kampanju u Njemačkoj?

To se pitaju mediji poslije smrtonosnog napada.

Dva dana poslije smrtonosnog napada na božićni vašar u Magdeburgu njemački mediji uvjereni su u dvije stvari.

Prvo, načinjen je propust u obezbjeđenju jer prostor božićnog vašara nije bio okružen preprekama tako da automobili ne mogu da prodru. Drugo, ovaj napad uticaće na izbornu kampanju koja je u Njemačkoj praktično već počela.

- Ovdje se radi o rupi u obezbjeđenju. Jer, ulazak vozilima na božićne vašare je poznati scenario, od Brajtšajdplaca i drugih napada vozilima u drugim zemljama - rekao je tako stručnjak za terorizam i ekstremizam Jakob Šindlerž za radio Dojčlandfunk. Podsjetio je time na napad na Brajtšajdplacu u Berlinu prije tačno osam godina, kada je terorista kamionom ubio dvanaest ljudi. Na pitanje koliko su uopšte sigurni božićni vašari, Šindler kaže: „Zapravo su veoma sigurni. Imamo barikade, kamere, policiju u uniformi i civilu. Sve se radi da se obezbijede ovako masovni skupovi. Kad se sve radi kako treba, kao što smo vidjeli tokom Evropskog prvenstva, onda je sve sigurno“. Za sada je poznato da je počinilac iz Magdeburga jedan ljekar (50) porijeklom iz Saudijske Arabije. U Njemačkoj je od 2006. godine i navodno je važio za kritičara islama.

- Netipično je da su pojedinačni počinioci stariji. Posljednjih godina vidimo da počinioci postaju sve mlađi - kaže o tome Šindler. - Ako se potvrdi identitet koji prenose mediji, onda je netipično i da je ovaj čovjek bio kritičan prema islamu, da se bojao islamizacije Njemačke, a da je izvršio udar tamo gdje su Njemci. List Rajniše post komentariše: „Još su tek spekulacije to da li se radi o napadu ili amoku jednog psihičkog bolesnika. Važno je da se stvar što prije ra-

zjasni, da brzo budu poznati motivi“

- Svejedno da li se radi o religijski ili politički motivisanom terorističkom napadu jednog ekstremiste ili ne – tragični smrtonosni događaj iz Magdeburga izazvaće nesigurnost. Opet - piše list, podsjećajući na neke od islamističkih napada prethodnih mjeseci i godina. - Sada je vrijeme da se zastane, da se držimo zajedno kao društvo. Vrijeme je za saosjećanje. A ne za izbornu kampanju - zaključuje list. Misli se na činjenicu da Njemačku čekaju prijevremeni izbori već 23. februara. Tema migracija i bezbjednosti bila je jedna od važnih, a sada bi, sluti većina komentatora, mogla sasvim da izbije u prvi plan. Tako berlinski Morgenpost piše: „Samo jedno je već jasno i to je gorka istina: Ko hoće da izvrši napad, naći će i način. Ne treba eksploziv, svaki automobil može biti smrtonosno oružje. Izmišlja onaj ko tvrdi da može da spriječi sto odsto napada“.

- Talas šoka ove večeri rastegnuće se do izbora. Svako u izbornoj kampanji biće po lupom – kakav odgovor nudi na ovakve prijetnje? Kao i uvijek važi da, što je veći strah, to glasnije populisti nabacuju jednostavna rješenja.

List Augzburger algemajne piše da će populisti pokušati da protumače napad kao posljedicu „prekomjernog useljavanja“ migranata. No, kako upozorava komentator, pogled na profil počinioca govori da tu ništa nije jednostavno – on je važio kao kritičan prema islamu.

- Teško je razumjeti zašto ovog 50-godišnjaka nijesu zaustavile betonske prepreke. Takve mjere bezbjednosti su danas uobičajene, posebno na tako velikim božićnim vašarima poput ovog u Magdeburgupiše list. - Horor iz Magdeburga će promijeniti izbornu kampanju, to je sigurno. Odgovorni političari bi kao standard ponašanja morali da nametnu to da se odlučno suprotstave populistima koji će iskoristiti ovaj zločin za mržnju i podjele - zaključuje list.

Aleksandar Vučić se brani iz svih medijskih topova

Kamion kojim je izvršen napad

Neđelja, 22. decembar

RAZGOVOR: Aleksa Alagić, student Elektrotehničkog fakulteta iz Beograda

Najbitnije je da prestane korupcija

BEOGRAD - Da nije bilo korupcije, ne bi stradalo 15 ljudi zbog kojih mi stojimo svaki dan po 15 minuta – kaže za Pobjedu Aleksa Alagić, student ETF-a. Ističe da je zakon toliko zakazao da se ne osjeća bezbjedno jer u društvu postoje povlašćeni ljudi.

POBJEDA: Studentski protesti probudili su društvo. Kroz podršku studentima na blokadama čuje se glas mnogih ljudi koji su nezadovoljni. Da li je velika podrška opterećenje za vas jer svi gledaju što će studenti da urade?

ALAGIĆ: Više puta sam pozivao da nam se pridruže sugrađani, jer kada imate toliko ljudi iza vas, osjećate se sigurnije. Trenutno vlada takav sistem da je ljude strah da izađu. Ne mogu da kažem da nam tolika podrška predstavlja teret, ali baš zato što su oni tu, mi želimo da ovo opstane. Nije nam teret tolika podrška, već obaveza da istrajemo u zahtjevima.

POBJEDA: Koliko ste se promijenili u odnosu na 29. novembar kada je blokiran Rektorat, odnosno 22. novembar kada su napadnute vaše kolege sa Fakulteta dramskih umjetnosti?

ALAGIĆ: Fizički sam oslabio tri kilograma (smijeh) – da li smo se promijenili? Ujedinili smo se i desilo se ono što se ne dešava na tehničkim fakultetima: studenti od prve do pete godine počeli su da se druže, tu su jedni za druge i zbog toga nas je toliko na blokadama. Uveče, kada sjednemo i razgovaramo, odmah znamo da je 20 ljudi spremno da izlete kao redari što je u ovom momentu i najteži posao, jer oni staju ispred batinaša. Redari su potrebni jer posao im je da sačuvaju narod. I ja sam redar. Nama dolaze i đaci iz srednjih škola. Išao sam do Pete gimnazije u svojstvu građanina i nosio sam prsluk jer srednjoškolci su puni hormona i hoćemo da ih sačuvamo da pređu ulice. Oni će u petak samostalno izaći u blokadu, možda ih bude hiljadu i tražili su savjete od nas. Ima i neprijatnih situacija - direktorka Pete gimnazije je izašla i rekla: „Zašto vučeš djecu za rogove?“ Ona je njih

Ovo su najčistiji studentski protesti i zato se ograđujemo od politike. Mi smo iskreni, neiskvareni. Sada protestuju ljudi koji nikada nijesu bili na protestima zato što nijesu željeli da se bave politikom. Ali i njima je prekipjelo. Protestujujer su naše kolege istučene. Ograđujemo se od politike jer ne želimo da se ovi protesti, na bilo koji način, ukaljaju. Hoćemo da ostanu autentični. Ne možemo nekom političaru da zabranimo da dođe na protest u svojstvu građanina, ali ne želimo da oni preuzmu protest i iskoriste ga u političke svrhe - kaže Alagić

molila da ne idu na proteste, ali došlo je sto đaka iz Pete i redari su tu da ih sačuvaju. Mi njih molimo da oni stanu u centar i ne budu na udarnim linijama, jer ako se nešto desi, mi, stariji, možemo da smirimo situaciju dok bi oni mlađi, možda, skočili i napravili neki problem. Veliki broj ljudi je tu, prosvjetari su stupili u štrajk što znači da je 720.000 ljudi paralisano u ovom momentu, ne idu u školu, nemaju predavanja... Tu su i đaci, ali i nastavna vijeća.

POBJEDA: Pravoslavno –bogoslovski fakultet je izašao iz blokade. Da li to utiče na studente?

ALAGIĆ: Ne. Pričali smo sa studentima Pravoslavno – bogoslovskog fakulteta, oni trpe veliki pritisak, zato što se trenutna vlast spojila sa Crkvom i prisajedinila Crkvu uz sebe. Studenti trpe pritisak zbog

blagoslova i zbog toga nijesu u blokadi.

POBJEDA: Podržali su vas studenti iz regiona - Podgorice, Zagreba, Rijeke, Skoplja, Sarajeva..., njihova poruka je - važno je boriti se za slobodu. Vaše parole su: „Željni smo pravde“, „Hoćemo bolje društvo“, „Nijesmo bezbjedni“, „Stop korupciji“ – sve te slobode su Vam ugrožene?

ALAGIĆ: Najbitnija parola jeste da prestane korupcija. Da nije bilo korupcije, ne bi stradalo 15 ljudi zbog kojih mi svaki dan stojimo 15 minuta. U našoj državi najvažnija parola je: „Stop korupciji“. Govori se da mladi često nedovoljno znaju što se dešava u regionu. Često gledam što se dešava u regionu i bilo mi je fascinantno kada mi je čovjek prišao prije dva dana i rekao: „Podrža-

vaju vas u Kopru“. Zašto je to tako? Mladi ljudi nemaju prepreke i mržnju. Rat je daleko iza nas i mladi osjećaju solidarnost, mi smo njihove kolege i oni studiraju vjerovatno iste nauke. Te naše kolege primjećuju da se mi osjećamo nebezbjedno. Stali su uz nas i toplo nam je oko srca zbog te podrške. Imam druga koji je zbog korupcije otišao u Milano, tamo je izašao na proteste i rekao mi je da dolazi da nam se pridruži.

POBJEDA: Gdje Vam je bezbjednost najviše ugrožena?

Da li u situaciji kada stojite na ulici, prilikom odavanja pošte stradalima, pa se ljudi zalijeću na studente da probiju blokadu?

ALAGIĆ: Nije zbog toga. Pala je nadstrešnica u Novom Sadu i ubila 15 ljudi. To je osnovna bezbjednost. Ne možemo

Političari iz režima se miješaju u protest

POBJEDA: Studenti se stalno ograđuju od političara i ponavljaju da su se samoorganizovali. Da li to govorite da biste sačuvali autentičnost protesta ili zato što je bilo pokušaja da se političari umiješaju u vaš protest?

ALAGIĆ: Jedini političari koji se miješaju u naš protest su oni iz režima. Lažu i nas i javnost kada pričaju o nama. Pogrešna politika nas je natjerala da ustanemo. Ovo su najčistiji studentski protesti i zato se ograđujemo od politike. Mi smo iskreni, neiskvareni. Sada protestuju ljudi koji nikada nijesu bili na protestima zato što nijesu željeli da se bave politikom. Ali i njima je prekipjelo. Protestuju - jer su naše kolege istučene. Ograđujemo se od politike jer ne želimo da se ovi protesti, na bilo koji način, ukaljaju. Hoćemo da ostanu autentični. Ne možemo nekom političaru da zabranimo da dođe na protest u svojstvu građanina, ali ne želimo da oni preuzmu protest i iskoriste ga u političke svrhe. Mladi ljudi su svjesni da nas je pogrešna politika dovela do ovog mjesta.

Nebezbjedni smo i u autobusu, a to su osnovne stvari koje čine društvo. Državu čini narod i teritorija. Ako se narod ne osjeća bezbjedno na teritoriji, kakva je to država?

POBJEDA: Protesti traju već mjesec i trajaće do ispunjenja zahtjeva. Kako se osjećate kada kažu da su zahtjevi ispunjeni i da vi možete da radite što hoćete? Da li se radi o pokušaju prevare ili nerazumijevanju onih koji donose odluke?

da kažemo da se samo plašimo nasilja. Nasilje je samo jedan segment koji je u ovom momentu i nebitan, jer zakon je toliko zakazao da se mi ne osjećamo bezbjedno. U društvu postoje povlašćeni ljudi koji za saobraćajne prekršaje prolaze bez krivice: urednica

„Pinka“ je udarila djevojčicu od 14 godina, sin Željka Mitrovića je ubio devojčicu, ali nijesu odgovarali za to. Urednica

„Pinka“ je puštena na uslovnu kaznu, mislim da nosi nanogicu i radi. U saobraćaju se ne osjećamo bezbjedno. Prije nekoliko mjeseci je u Beogradu otpao točak sa autobusa i ranio čovjeka. Nemamo osnovnu bezbjednost zbog korupcije.

Na nasilje smo nekako i navikli, što nije dobro, ali nijesmo navikli da se ne osjećamo bezbjedno dok čekamo autobus.

ALAGIĆ: Mislim da te poruke nijesu bile upućene studentima, nego njihovom glasačkom tijelu. Kod mladih ljudi vlada revolt. Na primjer, kada ste u srednjoj školi i majka vam kaže ne možeš da ideš napolje – ti ćeš namjerno izaći napolje. To što je on izjavio bila je njegova greška, jer je još više probudio revolt kod naroda i studenata. On nas laže. Ana Brnabić je izjavila da se zahvaljuje predsjedniku što je dozvolio blokade. On nije nadležan za što želi da bude nadležan. On ne treba da iznosi dokumenta i kaže - ja ću njih uhapsiti, to treba da radi nadležna služba. Studenti su više puta pominjali da predsjednik države nije nadležan. Ali ako on hoće da bude u centru pažnje i skrene pažnju sa studentskih protesta, u ovom momentu, to nije moguće. Violeta CVejić

Aleksa Alagić

Studenti neće OduStAti: Sa protesta u Beogradu

instagram

Primorju Prijete i P oPlave i ekstremne suše: Dokle se stiglo sa planom upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva

Bez očuvanja životne sredine nema turizma na Jadranu

KOTOR - Plan upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva rezultat je sprovođenja jedne od akcija Nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore i odgovor je na ključne izazove i rizike zbog klimatskih promjena i neodrživog korišćenja resursa u području Boke Kotorske.

Obuhvata tri opštine: Kotor, Tivat i Herceg Novi, a njegova izrada, koja je počela 2022. godine, predvođena je od strane Centra za regionalne aktivnosti/Programa prioritetnih akcija ( PAP/ RAC) koji djeluje u okviru Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine/Mediteranskog akcionog plana (UNEP/ MAP), sa sjedištem u Splitu. Plan je ostvaren u okviru međunarodnog projekta MEDProgramme, koji finansira Svjetski fond za životnu sredinu (GEF), u saradnji sa partnerom Plan Bleu iz Marseja, Ministarstvom ekologije održivog razvoja i razvoja sjevera stručnim timovima i brojnim lokalnim i nacionalnim akterima koji su aktivno doprinosili njegovom razvoju. Voditelj programa PAP/RAC Ivan Sekovski u intervjuu za Pobjedu govorio je o razlozima donošenja plana, kao i budućim aktivnostima.

POBJEDA: Što je bio glavni motiv za izradu ovog plana i kako on doprinosi očuvanju prirodnih i kulturnih resursa Bokokotorskog zaliva, koji su prepoznati i na Uneskovoj listi svjetske baštine?

SEKOVSKI: Izrada planova i strategija obalnih područja temeljni je dio Mediteranskog protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem, koji je Crna Gora ratifikovala još 2012. godine. Nedugo nakon toga izrađena je i usvojena Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore koja poziva na izradu ovakvog plana – koji će biti realizovan na odabranom lokalitetu i koji će se fo-

kusirati na prilagođavanje klimatskim promjenama. Tokom razrade projekta MEDprogramme, finansiranog od strane Svjetskog fonda za životnu sredinu (GEF), odlučeno je da taj lokalitet u Crnoj Gori bude upravo Bokokotorski zaliv. Ovo područje odabrano je zbog svoje izuzetne vrijednosti – prirodne i kulturne, ali i njegove ranjivosti. Radi se o izuzetno zatvorenom akvatorijumu omeđenom strmim planinama koji je pod pritiskom ljudskih djelatnosti, ali i klimatskih uticaja – poplava, oluja i suša, što su prepoznali donatori projekta. Među 10 mediteranskih zemalja koje učestvuju u projektu, ovakav plan izrađen je samo u Boki i u jednoj obalnoj regiji u Maroku. Specifičnost ovakvog plana upravo je integralni pristup koji gleda na sve aspekte obalnih područja (prirodu, ljude i razne sektorske djelatnosti), kao na međusobno povezane djelove cjeline. Uz to, plan je izrađen participativnim pristupom. Naša institucija (PAP/RAC) bila je koordinator izrade ovog plana, dok su pravi izrađivači bili lokalni/opštinski i nacionalni eksperti i zaposleni, te brojni akteri koji su učestvovali na takozvanim Climagine radionicama i davali svoje prijedloge o potencijalnim rješenjima za određene probleme u zalivu. Pritom, moramo posebno zahvaliti Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera na podršci, kao i centru Plan Bleu iz Marselja koji je koordinisao pomenute Climagine participativne radionice.

POBJEDA: Koji su najveći izazovi identifikovani tokom izrade plana, posebno u kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena i njihove prijetnje obalnom području?

SEKOVSKI: Na prvoj participativnoj radionici održanoj u Tivtu u decembru 2021. godine, ključni akteri iz područja Boke, ali i šire, odredili su prioritetne teme za koje smatraju da je bitno da se obrade u ovom planu, a to su:

obalna urbanizacija i saobraćajna infrastruktura, vodosnabdijevanje i otpadne vode, upravljanje otpadom, problemi overturizma, ranjivost morskog ekosistema i, na kraju, klimatske promjene kao transverzalna tema koja utiče na veliku većinu ostalih pomenutih tema. Urađena je analiza klimatskih rizika od strane nacionalne grupa eksperata Plan M, koja kao glavne klimatske rizike navodi sve veće temperature (u ljetnim mjesecima veće i do 2ºC do 2040. godine u odnosu na period od 1960 do 1990), izraženije suše (predviđa se porast uzastopnih sušnih dana ljeti za pet do 10 odsto do 2040. godine, naročito za područja Kotora, Tivta i Luštice) i podizanje nivoa mora, što u kombinaciji s meteorološkim i okeanografskim faktorima može dovesti do poplavljivanja određenih zona kao što su područja Igala, Morinja, Kotora, Solila.... Svi ovi pritisci dovešće do sve većih uticaja na infrastrukturu (najviše kroz bujične poplave i poplave s mora), ali i uticaj visokih temperatura i suša

na vodosnabdijevanje, ljudsko zdravlje, poljoprivredu, pa i na širenje požara zbog sve suvlje drvne mase. Veće temperature mora uticaće na sastav vrsta u morskom ekosistemu, u kojem se sve više susrećemo sa jedinkama iz toplijih mora. Klimatske promjene posebno će imati uticaj na bentonska staništa u smislu temperaturnog stresa, jer bentoski organizmi nemaju mogućnost „bježanja“ u područja gdje su pogodniji uslovi. Sve te promjene u moru uticaće na biodiverzitet morske sredine, ali i posljedično na ribarstvo, marikulturu, pa i marinski turizam.

POBJEDA: Jedna od ključnih tema plana jeste održivi razvoj turizma. Kako planirate da balansirate potrebe turističkog sektora s očuvanjem lokalnih zajednica i osjetljive morske i kopnene sredine?

SEKOVSKI: Bez očuvanja životne sredine budućnost turizma je neizvjesna na čitavom Jadranu. Gosti upravo i dolaze radi čistog mora, prirodnih ljepota i očuvane kulturne baštine. Važno je da

uticaji turizma, kao najizraženije ekonomske djelatnosti na obali, budu minimalni na životnu sredinu. Očuvanje životne sredine i zelenih površina nije prepreka turističkim investicijama, već je upravo potreba za turizam višeg standarda koji traži uređene ozelenjene površine koje, između ostalog, snižavaju temperaturni stres u ljetnim mjesecima, kada je broj noćenja najveći. Trend „apartmanizacije“ i potrošnje prostora je izražen duž naselja na obali Boke, najčešće u svrhu punjenja kapaciteta u visokoj sezoni tj. u ljetnim mjesecima, od juna do avgusta. Potencijal cjelogodišnje ponude zdravstvenog, sportskog, kongresnog, izletničkog i kulturnog turizma je stoga u Boki relativno zanemaren. Pritisak overturizma na samu obalu mogao bi se smanjiti razvijanjem cjelogodišnje ponude i drugih tipova turizma, uključujući ponudu u zaleđu Boke - integrišući seoska naselja, gazdinstva i ekološku poljoprivredu u jedan oblik turističkog razvoja koji se generalno ne smatra „invazivnim“ na životnu sredinu. Kao posebno zabrinjavajući faktor u planu ističe se potencijalni uticaj marinskog turizma (ali i ljudskih aktivnosti na kopnu, poput nasipanja plaža) na akvatorijum Boke i njene morske ekosisteme, pogotovo kada se uzme u obzir uvučenost zaliva u kopno i slab protok vodenih masa sa otvorenim morem. Tu je prije svega neophodno procijeniti kapacitet nosivosti sredine, odnosno procijeniti granice sposobnosti obalne zone i morskog akvatorijuma da podrži sve postojeće i planirane ljudske aktivnosti, a u kojima se sve ekološke performanse održavaju na održivom nivou. Za morsku sredinu to bi bukvalno značilo definisati broj plovnih objekata koji dnevno mogu uploviti u Boku (kruzera, jahti, brodova) zbog uticaja na životnu sredinu i na kvalitet života lokalnog stanovništva kroz zagađenje, sidrenje,

zamućivanje morske vode, uticaj buke itd. S pozitivne strane, vrijednost morske sredine Boke sve je više prepoznata, pa su ove godine proglašena dva morska zaštićena područja – Sopot i Dražin Vrt. Fascinantan je podatak da populacija zlatnog korala savalia savaglia na ovim lokalitetima po brojnosti predstavlja jednu od najznačajnijih populacija na čitavom Mediteranu.

POBJEDA: S obzirom na to da je plan indikativan, a ne normativan dokument, koji su konkretni koraci predviđeni za njegovu implementaciju i koliko je važno osigurati međunarodnu podršku i finansiranje za sprovođenje mjera?

POBJEDA: Kotor je posebno ranjiv kada su u pitanju klimatske promjene i poplave, što je istaknuto u planu. Koje konkretne mjere predlažete za zaštitu Starog grada Kotora, njegove kulturne baštine i obalne infrastrukture?

SEKOVSKI: Poplave u obalnom području su posebno kompleksna priča jer one mogu doći usljed velikih kiša i pojave bujica u zaleđu, koje onda pronalaze put do obalnih naselja, ali i zbog naglog podizanja nivoa mora

usljed takozvanog plimnog talasa (odnosno kombinacije olujnih uslova na moru, vjetra i niskog pritiska). Poseban problem je kada se ,,kopnene“ i ,,morske“ poplave dogode relativno istovremeno, pa tada nastaje efekat koji se na engleskom naziva ,,compound flooding“ i može biti izuzetno štetan za obalnu infrastrukturu. Što se tiče ,,kopnenih“ poplava, važno je čistiti, održavati i revitalizovati bujične kanale koliko god je to moguće. Nažalost, zbog prekomjerne

gradnje, mnogo tih kanala je pregrađeno i presječeno, ali treba reći da to nije specifičnost Kotora, već i mnogih drugih obalnih gradova na Mediteranu. Takođe, bitno je ostvariti što više upijajućih zelenih površina tamo gdje je to moguće, koje će upiti višak vode i tako smanjiti efekat poplava. Na zapadu je vidljiv sve veći trend korišćenja propusnih materijala pri gradnji parkinga i puteva – poput popločavanja parkinga kockama ispunjenim šljunkom i slično.

Kod ,,morskih“ poplava, upravo je kotorska gradska riva prva na udaru, kao i područje ulaza u Stari grad. Javnosti su za ovakav tip poplava poznata velika inženjerska rješenja poput onih u Holandiji ili sistema MOSE u Veneciji. Međutim, na istočnoj strani Jadrana, zbog raznih specifičnosti, podižu se obalni zidići (parapeti) kao zaštita od prelivanja mora, koji su relativno niži od onih koji se mogu vidjeti na zapadnoj strani Jadrana i drugim mjestima. Međutim, za bilo kakvo rješenje, potrebno je prvo

napraviti detaljne tehničke i ekonomske analize, kao što je analiza troškova i koristi koja će uzeti u obzir i spoljašnje efekte koji se ne mogu monetizovati (na primjer, uticaj zaštitnih struktura na izgled gradova), ali i lokalne specifičnosti. Kotorsko-risanski zaliv je pod zaštitom Uneska i, po mom saznanju, ne bi trebalo biti izmjene obalne crte određenim intervencijama. Na kraju, potrebno je uključiti i lokalnu zajednicu da bi se znalo hoće li određeni zahvat zaštite od poplava, odnosno mjera, biti prihvaćen u javnosti. Kotorska luka prva na udaru

SEKOVSKI: Za nas u PAP/ RAC-u ovaj plan je specifičan jer po prvi put imamo plan za područje koje obuhvata više administrativno-odvojenih jedinica (opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat) koje jedino ima smisla povezati u cjelinu Boke na osnovu ekosistemskog principa, jer problemi zaliva, bilo da su vezani za klimatske pritiske ili pritiske na životnu sredinu, ne poznaju administrativne granice. Upravo zbog toga, za njegovu implementaciju bitna je saradnja među opštinama, ali i saradnja na nacionalnim nivou. S obzirom na to da je plan na neki način produkt nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem, mislim da je bitno da mu se prida važnost nekim oblikom usvajanja na nacionalnom nivou. Ovo nije nekakav novi prostorni plan, već strateški plan čiji nalazi mogu poslužiti kao smjernice, odnosno inputi za „normativne“ planove, ne samo prostorne, već i određene sektorske planove. Sljedeći korak s naše strane, s obzirom na to da projekat traje još skoro godinu, bila bi izrada akcionog plana u kojem bi se svaka mjera dodatno konkretizovala – kroz određivanje nadležnosti za svaku mjeru, trajanje njene primjene i slično, ali i ukazivanje na moguće izvore finansiranja. Iz našeg prethodnog iskustva, ono što bi definitvno bio „plus“ u privlačenju međunarodne podrške i finansiranja sprovođenja određenih mjera jeste to što se do njih došlo participativnim putem. Ne radi se o „top-down“ odlukama o tome što je za Boku važno, već su u prijedlogu mjera integrisana mišljenja onih koji tu žive i rade. Bez daljeg odlaganja, za uspješno sprovođenje mjera treba jačati saradnju i kapacitete svih relevantnih aktera, od nacionalnih i lokalnih vlasti, instituta, nevladinih organizacija, univerziteta ali i privatnog sektora. Samo zajedničkim snagama svih zainteresovanih strana ovaj plan može postati mnogo više od još jednog ,,papira u fioci“. Iv. K.

Ivan Sekovski

Neđelja, 22. decembar

Izložba radova ,,Viseći vrtovi Mukovala“ Miluna Lutovca otvorena u Umjetničkom paviljonu

PODGORICA - Izložba radova ,,Viseći vrtovi Mukovala“ slikara Miluna Lutovca otvorena je u Umjetničkom paviljonu u Podgorici. U ovom ciklusu umjetnik je poetsko-simbolički uvezan za najveću zonu maslinjaka u Crnoj Gori koja se proteže obroncima planine Rumije.

Prije samog otvaranja izložbe publika je bila u prilici da pogleda desetominutni eksperimentalni film Marka Srzentića, koji prikazuje nastanak ciklusa „Viseći vrtovi Mukovala“.

PROSTRANSTVO

Lutovac je za Pobjedu kazao da je posmatrao zaleđe i osjetio da bi dobro bilo da se suoči sa tim mediteranskim prostranstvom.

- Čitao sam Brodela koji u knjizi ,,Mediteran“ kaže da postoji jedan „vazdušni Mediteran“. To je jedan prostor koji diktira nebeske promjene. Brodel kaže da Mediteran nije odgovoran za svjetlost koja ga obasjava i da bi to trebalo tumačiti kao dijalog dva velika naratoraSahare i Atlantskog okeana. Kako oni jedan drugog nadjačavaju, tako mi dobijamo vedre dane, kišne dane, bure, oluje… Često kažem da smo mi stvaraoci amateri za nebo iznad Bara. Sve te senzacije koje se događaju u tom nebeskom prosto-

Slikar atmosfere i govora prirode

Maslina je sama po sebi likovna i inspirativna. Čak i maslinu, na neki način, stvara voda. Ovo je u stvari govor vode. Pokušavam likovnim jezikom da pratim prirodu i da uz pomoć vode to prenesem na platno. Ja sam slikar atmosfereistakao je Lutovac

ru su fantastične - istakao je Lutovac. Pokušao je u ovom ciklusu da spoji ono što je na zemlji i ono što je na nebu.

- A što je veza između njih kada je pitanju Mediteran? To

je upravo taj kontakt preko vode. U stvaralaštvo najviše koristim akrilnu boju koja se razblaži sa vodom i zbog toga je moja tehnika specifična. Tako postižem efekat koji stvara atmosferu slike. Poku-

šavam da ono što vidim da se dešava u procesu prirode pretvorim u proces nastanka slike - kazao je Lutovac.

Prema njegovim riječima, masline i Mukoval su mu bili interesantni iz više razloga.

U Italiji će sjutra biti objavljen roman „Leteći vitez“, autora Antuna Sbutege

Bitna pitanja o smislu života, smrti, ratu i istoriji

PODGORICA – Roman

„Il cavaliere volante“ (Leteći vitez), autora Antuna Sbutege, biće objavljen sjutra u Italiji, u izdanju izdavačke kuće „La Bussola“. Riječ je o intenzivnom romanu, napisanom na vrlo dinamičan način, nalik filmskom scenariju, koji ujedno precizno rekonstruiše istorijske događaje i prodire u psihu likova.

U sinopsisu romana, koji je Sbutega dostavio Pobjedi, navodi se da je radnja smještena u vrijeme Drugog svjetskog rata.

- Ljeta 1943. Peter Kelly je mladi pilot američkog bombardera B17 - Leteća tvrđava, koji je dio VIII US Air Force i učestvuje u strateškim bombardovanjima Trećeg rajha. Za-

jedno sa drugim momcima iz različitih djelova Sjedinjenih Država, različitih etničkih porijekla, društvenih klasa, religija, obrazovnih nivoa, karaktera i temperamenta, mora da formira posadu bombardera, nazvanog „Peter Pan“ – navodi se u sinopsisu. Kako se dodaje, roman priča priče i izazove rata koji postaju sve dramatičniji s napredovanjem bombardovanja prema njemačkoj teritoriji. - Na početku misije, Peter, poput svojih saboraca, bio je pun energije, hrabrosti i entuzijazma i smatrao je rat uzbudljivim, iako rizičnim, avanturističkim poduhvatom, prilikom da učestvuje u najvećem i najzahtjevnijem vazdušnom ratu u istoriji, protiv Hitlerovog carstva zla. Ogromni napor koji su izazivali sve če-

šći i duži letovi, zajedno s velikim gubicima, činili su da posade budu sve iscrpljenije i pod većim stresom. U romanu se prepliću priče o jednom epskom ratu i strategijama ko-

je su preokrenule čovječanstvo, sa pričama ljudi koji su ispisali tu istoriju – navodi se u sinopsisu. U kratkoj recenziji romana, ističe se da protagonisti pri-

ra se pruža fantastičan pogled ne samo na Bar, nego na sve ono što se dešava na moru. Maslina je sama po sebi likovna i inspirativna. Čak i maslinu, na neki način, stvara voda. Ovo je u stvari govor vode. Pokušavam likovnim jezikom da pratim prirodu i da uz pomoć vode to prenesem na platno. Ja sam slikar atmosfere - istakao je Lutovac.

BOJENE MRLJE

- Prvo, taj maslinjak Mukovala, koji je najveći u Crnoj Gori, ipak je neko morao da posadi prije 2.000 godina. Postoji jedna kultura i baština. On se nalazi na jednom istorijskom pojasu. Iz tog prosto-

če, nalazeći se u ekstremnim situacijama, postavljaju bitna pitanja o smislu života, smrti, ratu, povijesti, ljubavi i mržnji. - Uprkos dinamici događaja i minucioznoj rekonstrukciji vazdušnih bitaka koje se nižu jedna za drugom, likovi su dobro okarakterizovani, a ima i mnogo filozofskih, književnih i religijskih referenci – ističe se u recenziji. Antun Sbutega rođen je 1949. godine u Kotoru. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je stekao master diplomu i doktorat. Bio je profesor na Pomorskom fakultetu u Kotoru. Na početku rata u bivšoj Jugoslaviji 1991. godine emigrirao je u Italiju sa porodicom. Nakon što je obavljao razne privremene poslove, od marta 1994. do decembra 2006. radio je u Kongregaciji za jevanđelizaciju naroda (Vatikan). Od 2007. do 2013. bio je ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici, a potom ambasador Crne Gore u Republici Italiji, gdje je tu dužnost završio 2016. godine. Autor je brojnih naučnih članaka i eseja objavljenih u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Vatikanu i Italiji, koji se bave ekonomijom, diplomatijom, kulturom, religijom i istorijom, kao i književnih djela. Živi na relaciji između Italije, Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država. J. N.

Istoričarka umjetnosti Petrica Duletić kazala je da je Lutovac jedinstven po svojoj kolorističkoj dinamičnoj kaligrafiji. - Stvara stilizovane razlistane bojene mrlje koje polaze od realnog svijeta. Vođen mediteranskim duhovnim odrednicama oslanja se na virtuelnu igru svjetla i plavetnila mediteranske tišine. Lutovac artikuliše poetsko likovno poimanje svijeta koji nas okružuje, korijene kojima pripada, sadašnjost i budućnost - istakla je Duletić. Otvarajući izložbu, gradonačelnica Podgorice prof. dr Olivera Injac kazala je da Milun Lutovac, kroz sjajan opus radova, na jedinstven način otkriva dio zagonetnog podneblja u kojem živi i stvara, tragajući za višim smislom u maslinovim vrtovima, gdje ima stabala starosti i preko 2.000 godina. Izložba, koja je otvorena u okviru manifestacije DEUS, može se pogledati do 10. januara. A. Đ.

Počinje Smotra kratke video-forme

PODGORICA – Smotra kratke video-forme (festival alternativnog filma i videa) biće održana danas i sjutra veče u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. Program će početi u 19 sati projekcijom filmova iz inostrane selekcije, a publika će biti u prilici da pogleda ostvarenja iz Litvanije, Francuske, Švajcarske, Belgije, USA, Njemačke i Kanade, koje su selektovali Pierre-Luc Vaillancourt (Kanada) i Alex Mart (Vagrant film festival, Bjelorusija). Od 20.30 sati na programu je performans „Mir, mir, mir, niko nije kriv“, u režiji Azre Omk i Vuka Vekovića Sjutra veče, takođe od 19 sati, program će početi projekcijom filma „Soul of Nature“, koji je posvećen Borisu Đuroviću (1967 – 2024). Potom će, od 19.30 sati, biti emitovani filmovi iz domaće selekcije, pa će publika vidjeti ostvarenja koja su režirali Jana Radičević, Ivana Mašanović, Balša Dragović i Aleksa Bujisić, Ivana Vujović i Magdalena Vuković, Mišo Obradović, Lidija Petrić, Ivana Pejović, Bojana Vušurović, Stefan Raičević, SREDLJUD i Muhamed Adem Merdžanić. R. K.

Detalj sa izložbe djela Miluna Lutovca

Naslovnica romana „Leteći vitez“

Rediteljka i scenaristkinja Sandra Vujović za Pobjedu povodom predstave „#YouToo“, koja će premijerno biti izvedena u januaru

Svako u sebi mora da pronađe osjećaj za pravdu

PODGORICA – Nepristajanje, borba za društvenu pravdu, borba protiv nasilja, korupcije i femicida u osnovi su dramskog stvaralaštva crnogorske rediteljke, scenaristkinje i pjesnikinje Sandre Vujović. Njen novi autorski projekat ,,#YouToo“, koji će premijerno biti izveden krajem januara, nije izuzetak – u pitanju je predstava u kojoj se preispituje ,,čije ruke drže pravdu“.

Ovaj multimedijalni projekat koji nastaje u produkciji ,,Bunt scene“, čija je Vujović suosnivačica, revidira pojam pravde u zemljama postjugoslovenske tranzicije, suočene sa ratnim ruševinama, korupcijom i institucionalnom nesigurnošću. Tako je dijelom ovog komada postala i pravosudna afera u Crnoj Gori, poznata kao slučaj „Moldavke S. Č.“, koja je poslužila kao paravan za društveno nasilje, zloupotrebu moći i trgovinu bijelim robljem.

Vujović je u žižu javnosti dospjela u aprilu ove godine, kada je umjetnički direktor Nikšićkog pozorišta Janko Jelić odbio da na repertoar stavi njenu predstavu ,,IzloŽene“. Ona za Pobjedu govori o svom novom autorskom projektu ,,#YouToo“, pravdi i pravosuđu, izgradnji pravednijeg društva, tranzicionoj generaciji...

POBJEDA: Što Vas je potaklo da baš u ovom trenutku, kroz predstavu ,,#YouToo“, preispitate složenost pojma pravde i njeno tumačenje u tranzicionim i posttranzicionim društvima poput našeg?

VUJOVIĆ: To je pitanje kojim se bavim već dugi niz godina. Postavljam ga sebi kad god se suočimo sa novim femicidom koji je mogao biti spriječen da je naš kazneni sistem drugačiji i da u sudovima sjede ljudi malo manje tolerantni na nasilje,

je kriminalac

„kontroverzni tranzicije“

Taj novi sistem nije više vrednovao vrline poput znanja i sposobnosti, već neke druge „kvalitete“ i promovisao je neke drugačije vrijednosti. Tako je lopov postao čovjek koji se „snašao“, tako je kriminalac postao „kontroverzni biznismen“, a šef organizovane kriminalne grupe „pobjednik tranzicije“ - kazala je Vujović

a malo više osjetljivi na ljudsku patnju. Postavljam ga sebi kad god upoznamo novu žrtvu porodičnog/partnerskog/vršnjačkog nasilja, a žrtva ostane nezaštićena ili javno stigmatizovana i posramljena. Postavljam ga sebi nakon svake nove velike afere koja ostaje neriješena i bez odgovora tužilaštva ili pravosudnog sistema. Postavljam ga sebi svaki put kad pred našim očima zaigra nepravda.

POBJEDA: Koji su ključni izazovi sa kojima se suočava generacija koja danas nosi odgovornost za sprovođenje pravde i kako to oslikavate kroz ovu predstavu?

VUJOVIĆ: Generaciju koja danas donosi odluke i sprovodi pravdu čine ljudi koji su stasavali, sazrijevali i odrastali na društveno-političkom zga-

rištu tranzicije koja se odvijala nakon raspada bivše Jugoslavije. To je generacija koju su obilježila ratna razaranja, sankcije, inflacija, srozavanje životnog standarda, procvat kriminala, korupcije i nepotizma. Generacija koja je gledala kako se, poput kule od karata, ruši jedan sistem vrijednosti, da bi se izgradio drugi. Taj novi sistem nije više vrednovao vrline poput znanja i sposobnosti, već neke druge „kvalitete“ i promovisao je neke drugačije vrijednosti. Tako je lopov postao čovjek koji se „snašao“, tako je kriminalac postao „kontroverzni biznismen“, a šef organizovane kriminalne grupe „pobjednik tranzicije“. Ugledni građani su postali šverceri deviza, vođe narko-klanova, trgovci ljudima i oružjem, šefovi duvanske i svake druge mafije, a nekadašnji ugledni građani, poput visokih intelektualaca, akademika i doktora nauka, postali su sirotinja na društvenoj margini.

Generacija koja se formirala u okruženju koje je normalizovalo svaku društvenu i ljudsku kriminalnu aktivnost morala je, prije svega, da se bori i sa sistemom i sama sa sobom. Morala je da osvijesti sistem takav kakav je, pa da ga odbaci i da se transformiše u pravcu u kome će moći da se bori sa svim tim anomalijama kojima je bila izložena. Pitanje je koli-

U Crnoj Gori ukorijenjen najgori oblik patrijarhata

POBJEDA: Umjetnički direktor Nikšićkog pozorišta Janko Jelić odbio je da u aprilu ove godine na repertoar stavi Vašu predstavu ,,IzloŽene“. Koliko Vas je to o(bes)hrabrilo u pogledu daljeg umjetničkog

djelovanja?

VUJOVIĆ:

Ni najmanje me nije obeshrabrilo, naprotiv. Još više me učvrstilo u borbi za rodnu ravnopravnost i borbi protiv mizoginije, seksizma i nasilja nad ženama. Taj incident je pokazao koliko smo, kao društvo, nerazvijeni i koliko je ovdje i dalje ukorijenjen najgori oblik patrijarhata koji odbija da se mijenja u skladu sa promjenama koje se uveliko odvijaju u ostatku razvijenog svijeta. Zato sam izuzetno zahvalna na prilici da se još jače borim protiv svega toga. Prilici da se još jače zalažem da ljepše, bolje i pravednije društvo. Društvo koje neće praviti razlike među ljudima i u kome niti jedna osoba neće živjeti u uvjerenju da je važnija/superiornija od bilo kog drugog niti da može bilo koga posjedovati samo zato jer se rodio sa određenim polnim karakteristikama.

Upravo to radim i u ovoj novoj predstavi.

ko smo u tome uspjeli i koliko je dug taj transformativni put koji je još pred nama.

POBJEDA: Kakvu poruku ova predstava šalje publici o mogućnosti izgradnje pravednijeg društva?

VUJOVIĆ: Predstavom želimo da poručimo da svako od nas, duboko u sebi, mora da pronađe osjećaj za pravdu. Svaka promjena počinje u nama i od nas. Ako svako od nas ponikne u sebe, probudi empatiju i osjećaj za kolektivno dobro, onda je napravio najvažniji korak u nastojanju da promijeni sistem i njegove anomalije.

POBJEDA: Kroz koje konkretne događaje iz perioda devedesetih i ranih dvijehiljaditih istražujete refleksiju pravosudnih, političkih i društvenih nepravdi na savremeno društvo?

VUJOVIĆ: Meni je, sam po sebi, zanimljiv kontekst u kome bilo ko može da misli da ima pravo da nekome uskrati slobodu i da ga eksploatiše na bilo koji način zarad ostvarivanja koristi ili materijalne dobiti, onako kako to rade trgovci ljudima ili organizatori seks trafikinga. Pitam se: što se dešava u glavama ljudi koji pomisle da mogu na taj način da se odnose prema drugom ljudskom biću. Da ga tretiraju kao običnu stvar ili robu čijom prodajom masno zarađuju. Kakav to čovjek može da se ba-

vi takvim poslovima? Kakav to čovjek može da ubije drugo ljudsko biće, a da ne trepne?

Kakav to čovjek može da naruči ubistvo drugog čovjeka, bez griže savjesti?

I, prije svega, kako i zašto smo, devedesetih i ranih dvijehiljaditih takva dešavanja normalizovali? Gdje je tada bila pravda? Što se sa njom dogodilo?

Da li je i ona žrtva seks trafikinga? Da li su i nju zarobili isti oni ljudi koji su trgovali bijelim robljem? U tim brojnim pitanjima nametnuo se jedan nimalo lijep odgovor: pravda je ogledalo onih u čijim je rukama, pravda je ogledalo onih koji je dijele. E, upravo ovim pitanjima i tezama se bavimo u našoj predstavi ,,#YouToo“.

POBJEDA: Na koji način umjetnički pristup istraživanju pravosudnih afera, poput slučaja „Moldavke S.Č.“, doprinosi razumijevanju zloupotrebe moći i korupcije u pravosudnom sistemu?

VUJOVIĆ: Slučaj „Moldavke S.Č.“ je, po meni, jedna od najvećih mrlja u novijoj crnogorskoj istoriji. Ne bih zalazila u detalje, ali sama činjenica da je naše društvo iznjedrilo jednu takvu, užasno tužnu i tešku priču dovoljna je da se veoma zabrinemo. Predstava ,,#YouToo“ je, jednim svojim dijelom, inspirisana ovim slučajem koji je potresao Crnu Goru i region. Besramnost tr-

govaca bijelim robljem, čija je S. Č. žrtva, kao i težina njenih lanaca u kojima je, obespravljena, zatočena i najbrutalnije eksploatisana, provela nekoliko godina života u Crnoj Gori, naveli su nas da istražujemo pojam zla i pitamo se: kakva je to pravda u zlom okruženju. Kakva može biti i kako se ona takva reflektuje na cijelo društvo? Posao nam nije nimalo lak, naprotiv. Težak je i veoma emotivan. Ovaj slučaj koristimo kao svojevrstan parametar za pojam nepravde. Slučaj u kome je žrtva koja je prošla kroz sav pakao seks trafikinga još jednom brutalno zlostavljana i to od sistema koji je trebalo da joj donese pravdu i da je zaštiti. Pitamo se da li nov identitet, nov život i avionska karta u jednom pravcu mogu da izbrišu sve rane koje su na tijelu i duši jedne takve žrtve napravili njeni tamničari i eksploatatori i nepravda sa kojom se suočila.

POBJEDA: U najavi je navedeno da je predstava ,,#YouToo“ multimedijalni eksperiment. Koju funkciju u predstavi imaju scenografija, muzika i vizuelni elementi? VUJOVIĆ: Ljubitelj sam funkcionalne scenografije koja se može transformisati pred očima publike. Tu se konstruiše i dekonstruiše cijeli prostor – od modernog studija za podkast, preko sudnice i bordela, do jednog apstraktnog prostora koji simbolizuje određeno stanje uma ili svijesti. Kad je muzika u pitanju, volim da se poigravam tim elementom u predstavama. Songovi su mi jako važni jer njima mogu da donesem određenu „iščašenost“, da scenu učinim začudnijom ili pojačam ironiju. Tako je i u ovoj predstavi. Uvjerena sam da će raznovrsnost kostima, maski, lutaka i rekvizita ostaviti poseban utisak na publiku.

POBJEDA: Koliko su na crnogorskoj pozorišnoj sceni prisutne predstave koje se bave temama društvenog nasilja i nepravde?

VUJOVIĆ: Čini se da su sve prisutnije i to me iskreno raduje. Ako ne govorimo o problemima koje kao društvo imamo i ako ne ukazujemo na njih, oni se neće ni rješavati. Zato je važno da svi, svako iz svoje vizure i sopstvenim sredstvima, ukazujemo na probleme koji nas, kao zajednicu, tište. Samo tako možemo da se razvijemo u moderno, progresivno i civilizovano društvo.

Andrija RADOVIĆ

Prva crnogorska naučnica koja učestvuje u istraživanjima na Južnom polu

Vesna Mačić otputovala na Antarktik

KOTOR - Naučna savjetnica Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore dr Vesna Mačić otputovala je na Antarktik, čime je postala prva crnogorska naučnica koja učestvuje u istraživanjima na ovom kontinentu. Kao dio bugarske naučne ekspedicije Bulgarian Antarctic Institute, dr Mačić će boraviti na bugarskom istraživačkom brodu „Sv. Kiril i

Metodii“ (RSV 421) i u naučnoj antarktičkoj bazi „Sv. Kliment Ohridski“, gdje će sakupiti uzorke za istraživanje prisustva mikroplastike u jednom od najosjetljivijih eko-sistema na planeti. Iz kotorskog Instituta za biologiju mora je saopšteno da je ova misija rezultat saradnje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predsjednika Bugarske Rumena

Radeva , koja je omogućila uključivanje crnogorskog naučnika u međunarodne projekte polarnih istraživanja. - Istraživanja mikroplastike na Antarktiku imaju značajnu ulogu u razumijevanju uticaja plastičnog otpada na globalne eko-sisteme. Povratak dr Mačić očekuje se 20. januara, dok se ekspedicija vraća početkom ljeta, nakon čega će prikupljeni uzorci biti detaljno analizi-

rani u laboratorijama. Institut za biologiju mora ponosan je što kroz ovu misiju doprinosi razvoju naučne saradnje i globalnim naporima u zaštiti životne sredine. Ovaj događaj predstavlja značajan korak za promociju crnogorskih naučnika na svjetskoj sceni i jačanje uloge Crne Gore u međunarodnim istraživačkim projektimasaopšteno je iz Instituta za biologiju mora. Iv.K.

Kolašin: Svečana akademija povodom 80 godina od oslobođenja Crne Gore od fašizma

KOLAŠIN - Da ova svečanost traje nekoliko dana, ne bi bilo dovoljno vremena da se nabroje, a kamoli opišu junačka djela naših predaka od 1941. do 1945. godine. Herojska uloga koju je vjekovima crnogorski krš imao u borbi za slobodu je puno veća od granica naše države. Ovdašnji način života, svaka stisnuta pesnica, usiljeni marš, osmijeh na posljednjoj uri imali su isti cilj – da se stvori ravnopravna Crna Gora, oslobođena od fašističkog jarma, ali i od nepravde koja je zadesila 1918. godine. Zbog toga danas govorimo o pobjedi nad fašizmom, ali i nad izdajnicima koji su služili tom fašizmu - kazao je Stevan Radunović, potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore na Svečanoj akademiji povodom obilježavanja 80 godina od pobjede nad fašizmom.

On je istakao da je antifašizam vrijednost koja je odbranjena u prošlosti, ali da je za njega uvijek „borba neprestana“ i da ga stalno treba baštiniti i čuvati jer ga ugrožavaju i oni koji na sasvim jasno postavljena pitanja, daju nejasne odgovore. - Posebno je problematično kada društvenim sistemom ovladaju oni koji uz deklarativno sjećanje na antifašističku borbu, suštinski sprovode svoju, veoma problematičnu, fašisoidnu ideju o superiornosti jednog naroda pod izgovorom njegove kontinuirane ugroženosti. Tako jačaju svoje poluge u sistemu vlasti i sprovode agendu čiji su istorijski korijeni izvan Crne Gore. Znakova i na putu i pored njega imamo dovoljno da shvatimo da antifašizam nikada nije prestao biti aktuelan, samo što je danas ne

Uloga

crnogorskog krša u borbi za slobodu je puno veća od granica naše države

Antifašizmu je neophodna „borba neprestana“. Uvijek je aktuelan, ali je danas višestruko ugrožen. Ne smijemo dozvoliti urušavanje sistema sa antifašističkom vertikalom i dominaciju onih koji se samo deklarativno sjećaju slobodarstva na kojem je nastala Crna Gora, istakao je Stevan Radunović, potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.

Sa akademije u Domu kulture

samo aktuelan, nego i mnogostruko ugrožen. Zato je na svima nama da damo svoj doprinos da se uništavanju sistema sa antifašističkom vertikalom stane na put - poručio je Stevan Radunović. Prisutne je pozdravio i Petko Bakić, predsjednik opštine Kolašin, ističući da je decembar mjesec prožet duhom slobode i da uz odavanje počasti onima

koji su životima zidali temelje države, trebalo bi se zagledati i u veličinu ideala koje su branili. - Poruku šaljemo iz slobodarskog Kolašina, grada u kojem su postavljeni temelji moderne Crne Gore. Sjećamo se Trinaestojulskog ustanka, prvog opštenarodnog ustanka u porobljenoj Evropi. To je svjedočanstvo o prkosu i neugaslom duhu našeg vjekovima

Glavni odbor osudio ustavni puč

U Kolašinu je održana i sjednica Glavnog odbora

SUBNOR-a i antifašista Crne Gore sa koje je saopšteno da se najoštrije osuđuje neovlašćeno i protivpravno preuzimanje nadležnosti Ustavnog suda u Ustavnom odboru. Time se, kako se ističe i u saopštenju, direktno podrivaju temelji državnosti i ugrožava stabilnost Crne Gore.

- Urušavanje ustavno-pravnog poretka parališe rad institucije i neminovno vodi ka uspostavljanju vanrednog stanja u zemlji. U trenutku kada Crna Gora treba da uloži napore da se približi zajednici evropskh država, ovakva postupanja nijesu i ne mogu biti u njenom interesu. SUBNOR i antifašisti Crne Gore, kao

nestranačka, patriotska i antifašistička organizacija koja okuplja slobodoumne građane Crne Gore svih nacionalnost i vjera, odlučno staje u odbranu Ustava, najvećeg pravnog akta države Crne Goreističe se u saopštenju sa sjednice Glavnog odbora SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.

napaćenog naroda. To je takođe i svjedočanstvo o zemlji koja nije bila samo prostor, ona je bila borba, borba za dušu i opstanak naroda. Crna Gora je zemlja gdje svaki naš kamen nosi pečat istorije, gdje svaki priča o slobodi koja je nastala iz života naroda. ,,Sve za slobodu, slobodu ni za što“, govorili su heroji naših bojeva svjesni da je život bez slobode samo sjenka, jer „ko za pravdu gine, taj ne umire“. Ti ljudi nijesu umrli, njihova djela žive u svakom slobodnom koraku, svakom osmijehu djeteta koje odrasta u slobodnoj zemlji. Danas, 80 godina kasnije, stojeći na temeljima njihove borbe, moramo se zapitati –da li smo dostojni žrtve naših predaka. Da li činimo dovoljno da Crna Gora bude zemlja mira, prosperiteta i dostojanstva za sve njene građane? Naš zadatak nije da slavimo samo prošlost i da gradimo budućnost u duhu tih vrijednosti. Za-

Osmijeh Ljuba Ćupića,

Crnogorsko slobodarstvo se temeljilo na beskompromisnom herojstvu i na žrtvi koja je u takvoj borbi bila neminovnost. Na tom putu Crna Gora je dala i najljepši osmijeh Ljuba Ćupića, prkos Joke Baletić, herojski odlazak na put u vječnost Gojka Kruške i Muse Hodžića, ruke Đurđe Vlahović koje su stavljale omču oko svoga vrata, krik u čast Crnoj Gori Nikole Marinovića dok su mu na Igmanu otklanjali promrzle djelove tijela, junačke

to, krenimo korakom u ritmu slobode, dostojni Crne Gore, zemlje junaka, zemlje rodoljuba, zemlje koja zna što znače riječi – slobodna Crna Gora - istakao je Bakić. Akademiju je svojim nadahnutim porukama i najavama vodio Dragan Mitov Đurović, novinar, publicista i sekretar SUBNOR-a i antifašista

grudi Marka Martinovića – Matrosova, kojima je ovdje, na prilazu Kolašinu, zatvorio mitraljesku cijev, mudrost i odvažnost Save Kovačevića za kojim je toga 13. juna 1943. godine zakukao i pop koji je bio u borbenim redovima pored njega i lik i djelo Nikole Ristovog Lekića nastradalog prvog decembarskog dana u Pljevljima. Ovo je samo dio najboljih šćeri i sinova koje je Crna Gora dala za slobodu - istakao je Stevan Radunović

Crne Gore.U kulturno umjetničkom programu su učestvovali hor „Luča“ koji je, između ostalog, izveo i crnogorsku himnu, KUD ,,Mijat Mašković“ i pjevačka grupa „Đude“, kao i glumac i pjesnik Nikola Šćepanović. Položeni su i vijenci na Spomenik palim borcima u centru Kolašina. Dr.Drašković

Ispraćaj na Južni pol

Stevan Radunović govori u Kolašinu

Neđelja, 22. decembar

PODGORICA - Nina Žižić predstavljaće Crnu Goru na Pjesmi Evrovizije narednog maja u Bazelu. Nakon ,,Igranke“ 2013. sa sastavom Who See u Malmeu, sada će na evrovizijskoj sceni zapjevati baladu sa snažnom porukom ,,Dobro došli“.

Ona u razgovoru za Pobjedu priča o snažnim porukama koje ova pjesma nosi, kako će se pripremati za ovo veliko takmičenje i da li su se konačno slegli utisci nakon svega što se u prethodnom periodu dešavalo u vezi sa Montesongom. Podsjećamo, nakon brojnih polemika u javnosti povodom legitimiteta učešća benda NeonoeN na Evroviziji, pobjednici Montesonga prekinuli su neizvjesnost i odlučili da svojevoljno odustanu od učešća na pomenutom evropskom takmičenju. Shodno tome, konačna odluka RTCG je bila da Nina Žižić, kao drugoplasirani takmičar na festivalu Montesong, predstavlja našu zemlju u Bazelu.

POBJEDA: Da li su se slegli utisci nakon pobjede i šta mislite o svemu što se u prethodnom periodu dešavalo na Montesongu?

ŽIŽIĆ: Može se reći da jesu u dobroj mjeri. Vjerovatno je tome doprinijelo i to što je decembar sam po sebi pun redovnih nastupa pa nijesam možda ni imala vremena da sve procesuiram na miru.

POBJEDA: Koja je poruka pjesme ,,Dobro došli“ i da li će pjesma biti na engleskom ili maternjem jeziku

RazgovoR : Crnogorska predstavnica na Eurosongu u Bazelu Nina Žižić o utiscima nakon takmičenja i snažnoj poruci koju nosi pjesma ,,Dobro došli“

Sve će funkcionisati kao švajcarski sat

Pjesma govori o svemu onome sa čime se žene bore vjekovima i decenijama, a borba traje i danas.

Govori o površnom sagledavanju

žene u društvu, o onome što su žene u stanju da istrpe, a sve kroz osmijeh. Tekst se i kritički osvrće na ljude koji olako izgovaraju ,,nasmij se, izdrži sve, proći će“ - kazala je Žižić

na takmičenju za Pjesmu Evrovizije?

ŽIŽIĆ: Pjesma govori o svemu onome sa čime se žene bore vjekovima i decenijama, a borba traje i danas. Govori o površnom sagledavanju žene u društvu. Govori i o onome što su žene u stanju da istrpe, a sve to kroz osmijeh. Tekst se i kritički osvrće na ljude koji olako izgovaraju ,,nasmij se, izdrži sve, proći će“, kao i kroz pitanje ,,gdje su sad svi čisti pred Bogom?“ Žene nerijetko bivaju okrivljene čak

i za zla koja im drugi nanesu. Tekst je napisan tako da se može protumačiti na više načina. Pjesmu zadržavamo na maternjem jeziku.

POBJEDA: S obzirom na to da Vam je drugi put da učestvujete na Eurosongu, da li već znate šta Vas očekuje i kakav je osjećaj nastupati na velikoj sceni ovog muzičkog takmičenja?

ŽIŽIĆ: Davno je bilo kada sam posljednji put bila na Evroviziji i dosta toga se promijenilo u međuvremenu. Iz iskustva

Emotivna božićna čestitka princa Vilijama i princeze Kejt

LONDON - Princ i princeza od Velsa objavili su svoju božićnu čestitku.

Na fotografiji božićne čestitke su princ Vilijam i princeza Kejt sa svoje troje djece – princom Džordžem, princezom Šarlot i princom Luisom, u Norfolku. Princ Vilijam je 2024. opisao kao najtežu godinu svog života, nakon što je rak dijagnostikovan njegovoj supruzi Kejt i ocu, kralju Čarlsu.Čestitka, koja odražava tešku godinu iza para, već je poslata poštom širom zemlje, ali je sada otkrivena na druš-

tvenim mrežama. Na kartici je poruka - Želimo vam srećan

ću se usuditi da garantujem jedno, a to je da će sve da funkcioniše kao švajcarski sat.

POBJEDA: Kada kreću pripreme za ovo veliko takmičenje, kada će biti spot za pjesmu, ko će raditi koreografiju?

Božić i Novu godinu. Kejt se postepeno vraćala javnim dužnostima poslije liječenja raka. U septembru je objavila da je završila hemioterapiju, a u videu je poslala emotivnu poruku. - Život kakav poznajete može se promijeniti u trenu. Morali smo da pronađemo način da se krećemo u olujnim vodama i na nepoznatom putu - rekla je ona u snimku u kojem su prikazane fotografije porodice u selu Norfolka.

Rat nekadašnjeg najpopularnijeg holivudskog para dobija nove razmjere

ŽIŽIĆ: Još nijesmo napravili konkretan plan. Da budem iskrena, meni je potreban dobar odmor prije nego krenu

pripreme jer jedino odmorna mogu ući u taj nimalo lagan projekat. Računamo da će od druge polovine januara krenuti neki vid priprema.

B.PRELEVIĆ

Berlinski filmski festival biće održan u februaru naredne godine

Zlatni

LOS ANĐELES - Bred Pit uživa u ljubavi s 29 godina mlađom dizajnerkom

nakita Ines de Ramon. Koliko je njihova veza ozbiljna govori i činjenica da žive

zajedno. Iako razmišljaju o odlasku pred oltar, to ne mogu da učine, piše Dejli mejl. Razlog zbog kojeg ne mogu da se vjenčaju ima ime i prezime – Anđelina

Džoli

Naime, Anđelina i Bred i dalje nijesu zvanično razvedeni. Njihov razlaz dogodio se 2016. godine, nakon što je došlo do žestoke svađe. I dan-danas se povlače po sudovima jer ne mogu da se dogovore o sta-

rateljstvu nad djecom i raspodjeli imovine. - Bred bi volio da se ponovo oženi, ali Anđelina stoji na putu tome, a on samo želi da sve bude gotovo - rekao je za Dejli mejl izvor blizak Bredu. Izvor je objasnio i da bi Bredov odnos s njihovom djecom mogao da bude glavni razlog Anđelininih postupaka, a brojni sumnjaju i da ona čeka da blizanci napune 18 godina kako bi finalizovala razvod.

BERLIN – Na 75. izdanju Berlinskog filmskog festivala, koje će biti održano u februaru, britanskoj glumici Tildi Svinton biće uručeno priznanje Zlatni medvjed za životno djelo, saopštili su organizatori. Berlinale, prvi veliki filmski događaj godine u Evropi, pozdravlja „zapanjujući obim rada“ 64-godišnje zvijezde, koja donosi „toliko humanosti, saosjećanja, inteligencije, humora i stila u bioskop“. Tilda Svinton je, između ostalog, dobila Oskara za najbolju sporednu ulogu 2008. godine u filmu „Michael Clayton“

glumeći sa holivudskom zvijezdom Džordžom Klunijem

Festival će u glavnom gradu Njemačke biti održan od 13. do 23. februara, a otvoriće ga novo ostvarenje njemačkog reditelja Toma Tikvera, koji se proslavio dugometražnim filmom „Bježi, Lola, bježi“ (1998). Njegov novi film „Das Licht“ (Svjetlost) govori o dolasku Sirijke kao guvernante u njemačku porodicu. Prošle godine, na 74. Berlinalu, američki reditelj Martin Skorseze je nagrađen počasnim Zlatnim medvjedom za životno djelo.

Nina Žižić

Dejan Savić predstavljen kao novi selektor crnogorskih vaterpolista

Crna Gora mora da bude u vrhu, došao sam da upalim mašinu

PODGORICA – Poslije legende – legenda. Dejan Savić juče je zvanično promovisan u nasljednika Vladimira Gojkovića na poziciji selektora crnogorske vaterpolo reprezentacije.

Proslavljeni srpski stručnjak potpisao je ugovor na četiri godine.

– U prvom obraćanju iskazao sam emocije i rekao da mi je čast što sam selektor Crne Gore. Dolazim ovdje nakon izuzetnih trenera, kojima crnogorski vaterpolo može da se ponosi još od 50-ih godina prošlog vijeka. To nosi veliku odgovornost. Moramo da učinimo da crnogorski vaterpolo opet bude vidljiviji na najvećoj sceni. Ovdje nijesam samo zbog rezultata. Mašina koja trenutno postoji, a čine je igrači, nije pokvarena. Nijesam došao da popravljam mašinu, već da nađem način kako da je upalim i kako da je vozim – rekao je Savić. Crnoj Gori nedostaju veliki rezultati, navikla je da godinama snove na velikim takmičenjima završava u četvrtfinalu, što je uglavnom i u skladu sa kvalitetom koji posjeduje nakon silaska sa scene generacije svjetski priznatih igrača. Savić je na prvi spisak uvrstio 27 igrača, a debi na klupi „ajkula“ imaće u januaru na kvalifikacionom turniru A divizije Svjetskog kupa.

– Spisak nije definitivan. Siguran sam da sa određenim aspektima moram dodatno da se upoznam, možemo da imamo i više od 27 kandidata, da bismo vremenom došli do najboljih 18. Igrači moraju da se naviknu na mene, na Olimpijskim igrama u Los Anđelesu biće za tri godine stariji. Apsolutno, ako neko zaslužuje da igra, godine nijesu problem. Smatram da se mom sistemu nije teško prilagoditi.

Uvijek bih dao prednost mlađem igraču, to želim da napomenem – istakao je Savić i kazao da se čuo sa svojim prethodnikom, dugogodišnjim selektorom Crne Gore Vladimirom Gojkovićem.

– Konsultovao sam se sa Gojkovićem i zvao sam svakog trenera koji trenira crnogorske igrače. Htio sam da vidim kakvo je njihovo stanje. Nije me sramota da pitam, sujeta u našem po-

– Konsultovao sam se sa Gojkovićem i zvao sam svakog trenera koji trenira crnogorske igrače. Htio sam da vidim kakvo je njihovo stanje. Nije me sramota da pitam, sujeta u našem poslu ne smije da bude zastupljena – podvukao je Savić

slu ne smije da bude zastupljena – podvukao je Savić. – Očekujem sve pozitivno. Ne moraju pozitivne stvari da budu samo pobjede jer se nekada i iz poraza uči – naglasio je naš novi selektor.

„FIĆA“ I „FERARI“

Iz briljantne igračke karijere Dejana Savića, pored brojnih klupskih trofeja, kao najveći uspjesi ostali su olimpijsko srebro i dvije bronze, četiri medalje sa svjetskih prvenstava među kojima se ističe najsjajnija iz 2005, kao i pet odličja sa šampionata Starog kontinenta – od čega čak tri zlatna. Kao selektor Srbije postavio je standarde koje je teško nadmašiti. Sa „delfinima“ je do olimpijskog trona stigao 2016. i 2020, bio je šampion svijeta 2015, a evropski prvak 2014, 2016. i 2018. Srbi su sa njim na čelu šest puta osvojili Svjetsku ligu i jednom Svjetski kup. Riznicu

medalja obogatili su i bronzom sa Svjetskog prvenstva i Svjetskog kupa. Mnogo puta je Savić za rivala imao Crnu Goru.

– Crna Gora je uvijek bila neugodna, sličan je mentalitet i karakter. Psihološki momenat je takav da moramo da ga popravimo. Crna Gora može i mora da bude u vrhu svjetskog vaterpola. Sa respektom će svi morati da pristupe meču sa nama – poručio je Savić, koji se dokazao i na klupskom nivou jer je Crvenu zvezdu vodio do trofeja u Ligi šampiona 2013. Na klupu „ajkula“ došao je iz Saudijske Arabije, gdje vodi Al Kadisiju. Do kraja sezone ostaće na klupi tog tima, a potom biti samo selektor Crne Gore.

– Uželio sam se rada na visokom nivou. Ima stresa, to je neminovno, ali to je kao kod vožnje automobila. Ili voziš „ferari“ ili „fiću“, a ja sam u Saudijskoj Arabiji vozio „fiću“. Želim da kažem i da su moji

treninzi otvoreni za sve trenere, tako ćemo poboljšati saradnju klubova i reprezentacije –istakao je Savić.

BEKOVI SU PROBLEM

Crna Gora ima veliki talenat, ali i očigledne nedostatke koji je odvajaju od vodećih selekcija.

– Na poziciji golmana i centara nema problema, treba unaprijediti igru na bekovskim pozicijama. Dolaze i ova nova pravila, Mađari, recimo, smatraju da vaterpolo može da se igra bez centara. Donekle se slažem, mislim da može, ali ne na duži rok. Svaki igrač će morati da zna da pokrije svaku poziciju – rekao je novi selektor i dodatno prokomentarisao promjene u vaterpolu. – Nijesam bio protiv skraćenja bazena, jer smo već eksperimentalno igrali Svjetsku ligu 2014. godine. Najveći problem biće skraćenje vremena napada, odnosno, napada

s igračem više – malo je 15 sekundi, dok se razvije napad već je prošlo sedam-osam sekundi. To više godi odbrani, ali što je – tu je. Igra može da se ubrza, ali sad već mora da se razmišlja o promjeni rada u mlađim kategorijama. Zanimljivo će da bude sigurno jer ima trenera koji imaju širok sklop ideja – rekao je Savić. Crnogorski vaterpolo ima jaku „podlogu“ u mlađim kategorijama. – Rezultati u mlađim kategorijama treba da budu u drugom planu. Tu moraju da se prave igrači. Moramo da napravimo strategiju. Tu je moja uloga velika, kao i Stručnog savjeta. Potencijala ima, treba izvući nekoliko igrača. Rijetkost je da kao kod Hrvata 2012. godine u jednoj generaciji bude sedam-osam igrača u A timu – zaključio je Savić. Prvi asistent novom selektoru biće NenadVukanić, dok će funkciju tim-menadžera u nacionalnom timu imati MlađanJanović Savićeve „ajkule“ sjutra u Kotoru počeće pripreme za kvalifikacioni turnir Svjetskog kupa. N. KOSTIĆ

MILIĆ: Crna Gora u aprilu domaćin završnog turnira Svjetskog kupa

Nikola Milić je 1. novembra izabran za predsjednika Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, a prvi zadatak bio mu je da odabere novog selektora nakon što je Vladimiru Gojkoviću istekao ugovor. Prvi čovjek VPSCG je sa saradnicima doveo zvučno ime, najuspješnijeg selektora u 21. vijeku –Dejana Savića – Intenzivno smo radili na odabiru novog selektora i vjerujem da smo donijeli najbolju moguću odluku. Savić je dobro poznato ime u svjetskom vaterpolu, sa Srbijom je kao igrač i trener osvojio sve što se moglo osvojiti. Vjerujem da će u naredne četiri godine donijeti mnogo radosti crnogorskom vaterpolu – kazao je Milić. Milić je najavio da će Crna Gora biti domaćin završnog turnira Svjetskog kupa u aprilu. „Ajkule“ će u januaru učestvovati na kvalifikacionom turniru u Rumuniji sa kojeg će šest selekcija izboriti učešće na finalnom turniru, a naša reprezentacija kao domaćin završnice ima zagarantovano mjesto. Najbitnija stvar je što će iz Podgorice tri reprezentacije obezbijediti vizu za Svjetsko prvenstvo. – Potpisan je ugovor sa Svjetskom federacijom vodenih sportova, izvjesno je da ćemo biti domaćini ovog velikog događaja. U našoj zemlji igraće najbolje svjetske selekcije – istakao je Milić.

Sa jučerašnje promocije Savića u Vaterpolo i plivačkom savezu Crne Gore

K. VULOVIĆ

Košarkaši Budućnost Volija večeras (19 h) u „M:tel dvorani Morača“ dočekuju Krku u 13. kolu ABA lige

Dileme oko

pobjednika ne bi smjelo da bude

PODGORICA – Nakon dva teška meča i dvije i te kako bitne pobjede za ostvarivanje ambicija na dva fronta, protiv Partizana u Beogradu i Trenta kod kuće, pred košarkašima Budućnost Volija je večeras (19 časova), na papiru, lakši zadatak protiv Krke u „M:tel dvorani Morača“.

Međutim, to je ujedno i izazov za tim Andreja Žakelja da protiv, objektivno, slabijeg od sebe odigra ozbiljno i angažovano od prvog do posljednjeg minuta, upiše očekivanu pobjedu i izbjegne igranje sa živcima svojih navijača, kao što je bio slučaj protiv Trenta, kada su „plavi“ za desetak sekundi ispustili prednost od šest poena i morali u produžetak po pobjedu.

Budućnost je apsolutni favorit protiv tima iz Novog Mesta, ali to treba da potvrdi i na terenu, u dvorani gdje je Krka izgubila posljednjih 14 utakmica… – Krka nam gostuje poslije dvije veoma bitne pobjede u ABA ligi i Evrokupu. Igramo protiv ekipe čiji rezultat pokazuje da može mnogo bolje da igra. Bekovi Garsija i Persons su aduti ekipe, ali i Jan Špan Ulazimo sto posto fokusirani, sa velikom koncentracijom kao favoriti da taj meč privedemo u našu korist – kazao je Đorđije Jovanović, bek Podgoričana.

Ekipa iz Novog Mesta je značajno promijenila roster u odnosu na prošlu sezonu, prije svega na klupi. Stigao je Dejan Jakara, koji je najveći dio prošle sezone uspješno vodio SC Derbi. Sa Krkom, vjerovatno sa najmanjim budžetom u ligi, Jakara trenutno ima tri

JAKARA:

Budućnost je vrhunski tim, Žakelj i ja

se dobro poznajemo

Dejan Jakara, trener Krke, ističe da je u ovom meču „Budućnost veliki favorit“. – Jedna su od najboljih ekipa u ligi. Igraju veoma dobro, što su i dokazali pobjedama nad Partizanom i Trentom. Oni su vrhunski tim. Trener Žakelj i ja se dobro poznajemo, tako da neće biti većih taktičkih iznenađenja. Imamo svoje adute, koje ćemo pokušati da unesemo u igru, ali biće veoma teško. Ipak, nadam se da ćemo pokazati dobru igru, a gdje će nas to odvesti, vidjećemo na kraju utakmice – rekao je Jakara.

put će se u ABA ligi sastati ova dva tima, a Budućnost ima 22 pobjede, a 14 u 15 mečeva kod kuće, pošto je Krka slavila u prvom međusobnom duelu u „Morači“, prije 22 godine

pobjede, dvije više od Mornara u zoni ispadanja. Uz trijumfe nad Mornarom i Cibonom, koji su glavni kandidati u borbi za opstanak, zajedno sa Borcem, Slovenci su savladali i SC Derbi, a mogli su imati i više pobjeda. Protiv Spartaka su, recimo, vodili 10 poena razlike na manje od četiri minuta do kraja, a onda nijesu postigli nijedan koš do kraja, dok su Subotičani serijom 12:0 priveli meč kraju. – Krka dolazi rasterećena s ambicijama i sigurno neće biti lak meč. Prvo mora pristup da bude maksimalan, kao da igramo protiv najboljeg tima, što želimo i na svakom treningu prije ove utakmice. Takođe, maksimalan fokus, da poštujemo dogovore koje imamo u svlačionici i na terenu i da svako da svoj maksimum. To je najbitnije za ovaj meč – rekao je trener Bu-

dućnosti Andrej Žakelj Krka se ljetos zahvalila na saradnji Hamiltonu, Macuri, Radovanoviću i Planiniću Stigao je tandem iz poljske Dabrove Gornice Tajler Persons i Mark Garsija, kao i Brejdi Skins iz Pjaćence. Iskusni Jan Špan (11,6 poena po meču) je godinama lider ekipe na terenu i van njega, dok odličan doprinos daju Miha Cerkvenik (10,4 poena i 5,3 skoka) i Garsija (10,9 poena). Ipak, Persons je ključni igrač slovenačkog tima, sa 14 poena, 6,9 asistencija i 3,8 skokova po utakmici ove sezone u ABA ligi. – Krka može da igra vrlo dobru košarku ako im to dozvoliš. Imaju bekove koji mogu da razigraju, da poentiraju, tako da neće biti lak meč, ali moramo da opravdamo ulogu favorita i pobijedimo – zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ

Košarkaši SC Derbija u Ljubljani izgubili od favorizovane Cedevita Olimpije u 13. kolu ABA lige

Ne može bez odbrane

Iako je tokom meča u nekoliko navrata ozbiljno priprijetio još jednom favoritu, SC Derbi je i u četvrtom pokušaju ostao praznih ruku u Ljubljani – Cedevita Olimpija je slavila 100:86, pa je tim Zvezdana Mitrovića stigao do pozitivnog skora u ABA ligi (7-6).

Izabranici Petra Mijovića, sa druge strane, ponovo su platili ceh zbog slabe odbrane, treći put u sezoni su primili barem 100 poena (prije toga protiv Igokee i Budućnosti), pa su upisali deveti poraz u 13 kola, peti uzastopni.

Cedevita Olimpija je šuterski bila veoma raspoložena u prvoj četvrtini (9-8 za dva, 5-3 za tri poena), pa je imala maksimalnih 12 poena prednosti na ulasku u posljednji minut (25:13). SC Derbi se držao do sredine kvartala, kada je sa pet uzastopnih poena Luke Bogavca (trojka i dvojka) prišao na 12:9, ali je onda popustio do kraja četvrtine, u oba pravca, a bio je inferiorniji i u skoku (47), uz jednu izgubljenu loptu više (6-5).

Kako je završio prvu, domaćin je tako počeo i drugu četvrtinu, pa je nakon minut i po igre došao do 14 poena prednosti (30:16), a dvocifrenu prednost je čuvao do minut i po prije kraja poluvremena (46:36), iako se vidjelo da su „studenti“ uhvatili ritam. Podgoričani su bolje odigrali završnicu poluvremena i serijom 6:0 vratili neizvjesnost ovoj utakmici (46:42). U nastavku meča su viđene dvije različite polovine treće če-

Stjuart 15 Robinson 21 Džons 10 Radović 7 Nikolić 6 GlasLemar 22 Blažić 12 BeringerGebenStipanović 7 Daneu -

tvrtine. U prvoj polovini je SC Derbi odigrao, prije svega, bolje u odbrani, a serijom 8:0 su Podgoričani stigli do prvog vođstva sa 52:50, sa četiri poena u nizu Emira Hadžibegovića, a onda su propustili priliku da na tom rezultatu povećaju vođstvo (Hadžibegović je nehotično napravio faul u napadu).

Tada je Cedevita Olimpija pokazala kvalitet, odgovorila je serijom 13:0, za četiri minuta i 40 sekundi za novu dvocifrenu prednost (63:52), a onda je domaćin do kraja vratio i maksimalnih i nedostižnih 14 razlike (69:55).

Nijesu se predavali Podgoričani ni u posljednjoj četvrtini, u kojoj su upisali 31 poen (Nikola Pavlićević devet) i četiri trojke. Prvo su smanjili na pet razlike (71:66), nakon koša Andrije Grbovića u kontri, ali je domaćin odbio taj napad gostiju, kao i onaj na četiri minuta i 11 sekundi, kada je iz kontre pogodio Erik Nil za „minus šest“ (85:79). Cedevita Olimpija je sa šest poena u nizu riješila sve di-

SudarNil 23 Pavlićević 14 AnđušićBogdanovićHadžibegović 4 Vučeljić 2 Grbović 6 Nikolić 8 Drobnjak 3 Bogavac 9 Mirković 17

leme na 91:79, a u posljednjem minutu je imala i maksimalnih 16 razlike (100:84)... - Utakmica je bila muška, čvrsta, sa dosta intenziteta u oba pravca. Cedevita Olimpija je u kontinuitetu imala bazične stvari na višem nivou od nas. Mi smo sa jednog jako mlakog početka uspjeli da se vratimo, da sredinom treće četvrtine preuzmemo kontrolu utakmice, iz minus 10-12 tokom prvog poluvremena. Nakon toga, potkrale su nam se neke situacije koje se dosta često dešavaju posebno protiv značajno jačih rivala, kao što je u ovom slučaju Cedevita Olimpija, da u nekim važnim momentima ne zagradimo koš kako treba, šuteve za tri poena na egalu, nijesmo dovoljno dobro koristili male faulove... To je domaćinu vratilo samopouzdanje i čvrstinu i dovelo ih u situaciju da opet preuzmu kontrolu nad utakmicom i apsolutno zasluženo slave –kazao je trener SC Derbija Petar Mijović. S. JONČIĆ

Mekinli Rajt na prošlosezonskom meču sa Krkom

Sa sinoćnje utakmice u Ljubljani

Sudije: Juras, Hadžić i Terlević.

Pobjede Oklahome i Filadelfije u tri meča NBA lige

Klivlendu pripao derbi protiv šampiona NBA kupa

PODGORICA – U derbiju večeri, Klivlend je pobijedio Milvoki, pobjednika NBA kupa, s rezultatom 124:101. Kavalirsi su i dalje najbolji tim lige sa skorom 24-4 i na samom vrhu Istočne konferencije, dok su Baksi peti i imaju 14 pobjeda i 12 poraza. U pobjedničkom timu se izdvojio Donovan Mičel sa 27

poena, šest asistencija i četiri skoka, Darijus Garland je upisao 16 poena, uz pet asistencija i četiri skoka, Din Vejd i Evan Mobli su dodali po 15 poena. Najefikasniji pojedinac u poraženom je bio Janis Adetokumbo sa 33 poena, uz 14 skokova i tri asistencije, Kris Midlton je dodao 14 poena, Bruk Lopez 10

Grčki Sportdog piše da će povrijeđenom francuskom centru biti ponuđena veća zarada

Panatinaikos daje novi ugovor Lesoru

PODGORICA – Matijas

Lesor će zbog preloma noge biti van terena četiri mjeseca, ali će moći na miru da brine o rehabilitaciji i povratku na teren jer će Pana-

poena i šest skokova. Oklahoma je pobijedila Majami 104:97. Tander je upisao 22. trijumf u sezoni, dok je Hitu ovo bio 12. poraz od početka sezone.

Oklahomu je do trijumfa predvodio Džejlen Vilijams sa 33 poena, šest skokova i četiri asistencije. Odlični su bili i Šej Gildžes-Aleksander sa 25 poena, sedam skokova i četiri uspješna dodavanja i Ajzea Hartštajn sa 13 poena i 18 skokova. Lugent Dort je meč završio sa 14 poena.

Tajler Hiro je bio najbolji u Majamiju sa 28 poena i 12 skokova, Bam Adebajo je dodao 17 poena i 10 uhvaćenih lopti, Dru Smit je zabilježio 13 poena. Oklahoma se nalazi na prvom mjestu na tabeli Zapadne konferencije sa učinkom 22-5, dok je Majami na šestoj poziciji na Istoku sa 13 pobjeda i 12 poraza.

Filadelfija je bila bolja od Šarlota (108:98), koji je igrao bez nekih bitnih igrača poput Lamela Bola, Marka Vilijamsa, Trea Mena i Brendona Milera. Šarlot je upisao 13. poraz u posljednjih 14 mečeva.

U redovima Filadelfije, povratnik Džoel Embid je bio najbolji sa 34 poena, devet asistencija i pet skokova. Ovo je bila tek sedma utakmica Embida u sezoni koji je imao mnogo problema sa povredama, prevashodno koljena.

Pobjedi su doprinijeli i Tajris Meksi sa 23 poena, Keli Ubre 22 poena i pet skokova, a Riki Kaunsil 11, dok je tek 5 poena, uz 10 skokova i osam asistencija imao Pol Džordž

Srpski košarkaš Vasilije Micić je sa 20 poena bio najefikasniji igrač Hornetsa, a ispratio ga je Majls Bridžis sa 15 poena i sedam skokova. Dekvan Džefris je dodao 12 poena i pet skokova, dok su po 11 poena imali Kodi Martin i Ajzea Vong, a 10 je postigao Nik Ričards koji je imao i šest skokova. S. J.

ikosa Dimitris Janakopulos spremio je novu ponudu za Lesora iako još nije poznato kada će se francuski centar vr atiti na parket.

Lesor trenutno zarađuje 1,7 miliona dolara po sezoni, a novi ugovor koji mu nudi uprava PAO trebalo bi da bude još unosniji. On je u Atinu stigao u ljeto 2023. godine iz Partizana i tada je potpisao dvogodišnji ugovor.

PREMIJER (17. KOLO):

Petarda Arsenala, kraja Sitijevoj

PODGORICA – Arsenal je nastavio da vrši pritisak na Liverpul u Premijer ligi, a Gabrijel Žezus potvrdio da mu prijaju mečevi sa Kristal Palasom.

Brazilac je u srijedu gradskom rivalu dao tri pogotka u četvrtfinalu Liga kupa, juče dva u prvih 14 minuta na gostovanju u 17. kolu engleskog šampionata – meč londonskih timova završen je s pobjedom od 5:1 za ,,tobdžije“.

Žezus je Arsenal doveo u prednost već u šestom minutu, Ismaila Sar izjednačio u 11, da bi Žezus odgovorio već u 14. na asistenciju Tomasa Partija – Tip sam osobe koja voli naporno da radi. Znam svoje kvalitete i znam da mogu da postižem golove. Dva udarca sam poslao u mrežu, a propustio šansu o kojoj ću misliti cijelu noć. Kada igram sa osmijehom na licu sve je drugačije, pa se trudim da održim um i samo pomognem timu. Jasno mi je da moram što više biti u šesnaestercu da bih završio akciju – rekao je Žezus. Dva tima su imala jednak broj šuteva u okvir gola – po šest, ali je realizacija igrača Mikela Artete bila neuporedivo bolja. Kaj Haverc je povisio na 1:3 u 38. minutu, da bi u nastavku pogađali i Gabrijel Mar-

tinaikos da mu ponudi novi ugovor, pošto mu tekući ističe na ljeto iduće godine.

Naime, kako prenosi grčki Sportdog, vlasnik Panatina-

Lesor se teško povrijedio na meču protiv Baskonije u četvrtak, a nakon meča je utvrđeno da se zadobio prelom fibule. Lesor je u petak imao operaciju, a ako oporavak bude išao planiranom dinamikom, mogao bi da se vrati na teren ne samo za fajnal-for Evrolige, ukoliko se PAO plasira, već iza plej-of, koji počinje 22. aprila. Uz Kendrika Nana i Kostasa Slukasa, Lesor je bio ključni igrač u prošlosezonskom pohodu „zelenih“ na evroligašku titulu, a bio je član idealne petorke Evrolige i jedan od oslonaca igre tima Ergina Atamana S. J.

Duel dvije crnogorske reprezentativke pripao kapitenki „crvenih“ Milica

bolja od Bojane za plasman u osminu finala

PODGORICA – Crnogorska košarkašica Milica Jovanović igraće osminu finala Evrokupa.

Sa dvije pobjede nad Ramlom, u kojoj igra Bojana Kovačević, Miškolc je uspio da stigne do naredne runde Evrokupa. Nakon što je u prvom meču bilo 81:75 za mađarski tim, u drugoj utakmici, koja je, takođe, odi-

grana na parketu Miškolca, domaćin je slavio 77:71. Milica je na parketu provela 30 minuta i ubacila osam poena, uz pet skokova i tri asistencije. U poraženoj ekipi Bojana Kovačević je ubacila sedam poena uz asistenciju. Miškolc će u osmini finala igrati protiv španskog Ferola. Utakmice su na programu 9. i 16. januara naredne godine. R. P.

PODGORICA – Zvijezda Mančester junajteda Markus Rašford mogao bi u januarskom prelaznom roku da potpiše ugovor sa jednim od klubova iz Saudijske Arabije. Reprezentativac Engleske je u ozbiljnom padu forme u posljednje dvije sezone – od planiranog lidera tima postao je nebitan faktor kod novog trenera Rubena Amorima

Napadač

Arsenala, nema

Sitijevoj

krizi

u januaru napušta klub

Mediji na Ostrvu pišu da je brzonogi napadač spreman za senzacionalan transfer, a takvim smatraju selidbu u Saudijsku Arabiju.

Za Rašforda se bore Al Ahli i Al Itihad, koji fudbaleru mogu da priušte platu od 300 hiljada eura sedmično.

Dvadesetsedmogodišnji golgeter je dosadašnju karijeru proveo u dresu ,,crvenih đavola“. Za prvi tim je debitovao 2015.

tineli i Deklan Rajs

Jedina glavobolja za Artetu je povreda Bukaja Sake koji je zamijenjen u 24. minutu. Arsenal ima 33 boda, tri manje od prvoplasiranog Liverpula, ali i dvije utakmice manje. ,,Tobdžije“, ipak, pokazuju da imaju čemu da se nadaju ove sezone, za razliku od Mančester sitija koji je neprepoznatljiv. Aktuelni šampion izgubio je i od Aston Vile (2:1), što mu je treći poraz zaredom u svim takmičenjima, a čak deveti u posljednjih 12 mečeva.

Što pokazuje tabela? Siti je sakupio samo 27 bodova, devet manje od Liverpula, a takođe je odigrao dva meča manje. Ispred Sitija su Aston Vila (28), Notingem forest (31), Arsenal (33) i Čelzi (34). – Prošle sezone smo osvojili Premijer ligu, ali smo na ovom terenu izgubili. Moramo da razmišljamo pozitivno i imam ogromno povjerenje u tim. Vidim kod njih nevjerovatan ponos i želju. Moramo da pronađemo način, da nađemo put. Korak po korak, prije ili kasnije vratićemo se – poručio je Gvardiola.

Notingem je u gostima bio bolji od Brentforda (2:0), Njukasl je, takođe, na strani deklasirao Ipsvič (4:0), dok su Vest Hem i Brajton remizirali 1:1. N. KOSTIĆ

u eri Luisa van Gala, a najbolje partije pružao je u sezoni 2019/20. kada je u Premijer ligi postigao 17 golova i upisao sedam asistencija, uz prosječ-

nu ocjenu 7,5. Rašford je za Junajted ukupno odigrao 426 utakmica, a potpisao je 138 pogodaka i 63 asistencije. D. K.

Osmajić pogodio,

Preston izgubio

PODGORICA – Crnogorski fudbaler Milutin Osmajić postigao je pogodak za Preston u porazu od Kvins Park Rendžersa (2:1) u 22. kolu engleskog Čempionšipa.

Dvadesetpetogodišnji Nikšićanin pogodio je u 21. minutu poslije akcije po lijevoj strani – tačnije, defanzivac domaćih koji je bio ispred Osmajića se

povrijedio bez kontakta sa našim internacionalcem i ostavio mu čist put do šesnaesterca, a snažni napadač nastavio igru i rutinski zatresao mrežu. Osmajić se potom izvinio.

KPR je izjednačio u 50. preko Rajana Kolija, a preokrenuo je Džimi Dan u 89.

Preston je prekinuo niz od šest mečeva bez poraza tokom kojeg je upisao pet remi-

ja. Osmajiću je ovo drugi pogodak u posljednja tri meča, ukupno četvrti u prvenstvu u aktuelnoj sezoni.

On se 23. novembra vratio u tim nakon suspenzije od osam mečeva koju je dobio jer je ugrizao protivnika za vrat. Preston je 18. na tabeli drugog ranga engleskog fudbala i pet bodova je iznad zone ispadanja. Ne. K.

BUNDESLIGA (15. KOLO): Bajer lako sa Frajburgom

Četiri gola Patrika Šika

PODGORICA – Bajern Minhen je u petak deklasirao RB Lajpcig sa 5:1, istom mjerom uzvratio je juče Bajer Leverkuzen protiv Frajburga i nastavio da prati najvećeg konkurenta u borbi za odbranu titule – razlika je četiri boda u korist Bavaraca. Među fudbalerima Ćabija Alonsa istakao se Patrik Šik, koji će sa reprezentacijom Češke naredne godine biti protivnik našem nacionalnom timu u kvalifikacijama za Mundijal – dvadesetosmogodišnji napadač postigao je četiri pogotka. Bajer je mogao da povede u 33, ali Virc nije iskoristio jedanaesterac, ali se iskupio asistencijom za Virca u nadoknadi prvog poluvremena, pa pogotkom u 51. minutu na dodavanje Palasiosa

Grifo je u 55. smanjio na 2:1, a do kraja meča pogađao je samo Šik – u 67, 74. i 77. minutu (5:1).

– Dao sam četiri gola protiv Grojter Firta prije tri godine i sada opet. Nije ovo bila moja najbolja partija, ali naravno da je poseban osjećaj kada se četi-

Nekadašnji fudbaler Zvjezdan Misimović dobija posao u klubu iz Banja Luke

ri puta upišete u strijelce. Ipak, znam da mogu da igram bolje –izjavio je Šik.

Ćabi Alonso upisao je 50. pobjedu u 75 mečeva koje je kao trener vodio u njemačkoj Bundesligi.

– Veoma važna pobjeda, željeli smo da nastavimo niz pobjeda i odemo na pauzu sa dobrim osjećajem. Uspjeli smo u tome. Nastavićemo u ovom ritmu i u narednoj godini – poručio je Alonso.

Ikona fudbala u BiH dobija funkciju u Borcu

PODGORICA – Legendarni kapiten Bosne i Hercegovine Zvjezdan Misimović biće imenovan za sportskog direktora banjalučkog Borca – prenose

mediji u komšiluku. Misimović je respektabilnu igračku karijeru okončao 2017. godine, a nakon toga je radio u administraciji Fudbalskog saveza BiH.

Bio je savjetnik u Izvršnom odboru FS BiH, tadašnjeg predsjednika Elvedina Begića, a potom je do aprila 2024. godine obavljao funkciju tehničkog direktora reprezenta-

cije BiH. Zvanično imenovanje Misimovića za prvog operativca „Velikana iz Platonove“ biće upriličeno na Skupštini kluba 27. decembra.

Misimović je jedan od najboljih fudbalera BiH svih vremena, a nastupao je za Bajern, Bohum, Nirnberg, Volfsburg, Galatasaraj i Peking. Borac je na evropskoj sceni

Ajntraht je ostao izjednačen sa RB Lajpcigom na trećem mjestu nakon što je kod kuće izgubio od Majnca (3:1) i zaostaje pet bodova za Bajerom. Holštajn Kil je bio ubjedljiv protiv Augsburga (5:1) za prvu pobjedu još od 2. novembra. Verder je lako izašao na kraj s Union Berlinom (4:1), Zankt Pauli u gostima bio uspješniji od Štutgarta (1:0), kao i Borusija iz Menhengladbaha od Hofenhajma (2:1). Ne. K.

napravio istorijski rezultat nakon plasmana u plej-of Lige konferencija, gdje će igrati protiv ljubljanske Olimpije. Dres ekipe iz Banjaluke nosi crnogorski reprezentativac Marko Vukčević, a prošle sezone dio tima koji je osvojio titulu bio je nekadašnji kapiten Budućnosti Vasilije Terzić D. K.

Arsenal u dobroj formi na kraju godine

Pogodak Crnogorca u 22. kolu Čempionšipa

Patrik

Četvrtfinala Kupa Crne Gore za odbojkašice

Pobjede domaćina za primorska polufinala

PODGORICA – U polufi-

nalu Kupa Crne Gora za odbojkašice igraće sve četiri primorske ekipe, dvije iz Herceg Novog, te po jedna iz Bara i Budve, epilog je četvrtfinalnih utakmica kojima je stavljena tačka na takmičarsku 2024. godinu.

Parovi polufinala biće određeni žrijebom, a mečevi su planirani za februar iduće godine. Herceg Novom, braniocu trofeja, koji je prolaz izborio u petak, u polufinalu su se u subotu pridružile Luka Bar, Albatros i Budva.

Luka Bar je bila sigurna kod kuće protiv Jedinstva sa 3:0. U timu prošlogodišnjeg poraženog finaliste Kupa najbolja je bila Dijana Vuković sa 24 poena u meču koji je trajao manje od sat. Teodora Čavić je dodala 14 poena, a u bjelopoljskom timu su se istakle Tijana Merdović i Ivana Šebek sa po sedam poena. Budva je, takođe maksimalnim, rezultatom savladala Gimnazijalac, a u Mediteranskom sportskom centru viđena su dva uzbudljiva seta. Kapitenka domaćih Elena Čolaković predvodila je najprijatnije iznenađenje sezone sa 13 poena, dvocifrene su bile još Vik-

torija Čoković sa 11 i Vanja Matunović sa 10 poena, a istakla se i Staša Mitrović (osam poena), koja nakon ovog meča odlazi u redove Jedinstva iz Stare Pazove, čiij je trener selektor Crne Gore Jovo Caković. U kotorskom sastavu Matea Kovačec je upisaoa 14 poena, a Brazilka Taijane de Souza 10. Derbi četvrtfinala je jedini odigran u četiri seta, a Albatros je

U znak sjećanja na dugogodišnjeg trenera cetinjskog odbojkaškog kluba

Danas na Cetinju

Memorijal „Slobodan

Slobo Jablan“

PODGORICA – Odbojkaški klub Lovćen organizovaće danas od 14 sati u Sportskom centru na Cetinju memorijalni turnir u znak sjećanja na istaknutog sportskog radnika i dugogodišnjeg trenera cetinjskog kluba Slobodana Sloba Jablana – Pokojni Slobo je došao u Odbojkaški klub Lovćen sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka i svojim predanim radom i angažovanjem dao poseban doprinos radu ovog sportskog kolektiva. Pored ostalog bio je i

jedan od osnivača Ženskog odbojkaškog kluba Lovćen i dao je puni doprinos u organizovanju i održavanju tradicionalnog turnira veterana u odbojci, a učestvovao je i u ostalim klupskim aktivnostima – kazali su iz Odbojkaškog kluba Lovćen. Kako je saopšteno, na turniru će učestvovati šest ekipa, a planirano je odigravanje revijalne utakmice u muškoj konkurenciji između Lovćena i prošlogodišnjeg osvajača turnira za veterane, ekipe „Krsto Radusinović“ iz Podgorice. S. J.

na kraju bio bolji od Budućnosti sa 3:1, nakon sat i po igre. Prva dva seta nagovijestila su i neizvjesniji duel, ali su domaće odbojkašice, ipak, lako dobile treći i četvrti set. Domaće je predvodila Amina Musić sa 21 poenom, a ispratile su je Karolina Pidhurska sa 12 i Marija Tuševljak i Viktorija Položevec sa po 11 poena. U podgoričkom timu je naj-

Rezultati četvrtfinala

Luka Bar – Jedinstvo 3:0 (25:11, 25:15, 25:18)

Budva – Gimnazijalac 3:0 (26:24, 25:15, 25:23)

Albatros – Budućnost volej 3:1 (28:26, 15:25, 25:16, 25:13)

Herceg Novi – Morača 3:0 (25:14, 25:5, 25:15)

bolja bila Kristina Božović sa 18 poena, a Lana Rakočević je dodala 12. S. J.

Na tradicionalnoj svečanosti Streljačkog saveza Crne Gore uručene nagrade najboljima u 2024.

Priznanja

za Božovića, Šaranović i Markovića, nagrađen i Đinović

PODGORICA – Miloš Božović iz Streljačkog kluba Berane najbolji je crnogorski strijelac u disciplini standardna vazdušna puška, dok je Nevena Šaranović iz podgoričkog Centra najbolja u disciplini standardni vazdušni pištolj, u tradicionalnoim izboru Streljačkog saveza. Nagrada za najboljeg strijelca u disciplini leteće mete/trap uručena je Jovici Markoviću (SK Budva). Najbolji mladi strijelac je Ksenija Jukić (SK Donje Luge). Upravni odbor je za izuzetan sportski rezultat nagradio Milana Đinovića (SK Berane), učesnika Paraolimpijskih igara u Parizu. Nagrađena je i omladinska reprezentacija Crne Gore, koja je

nastupala na kvalifikacionom prvenstvu Evropske lige mladih i osvojila deveto mjesto. Priznanja su dobili Milovan Drobnjak, Damjan Gazivoda, Mladen Popović, Kristina Popović, Ksenija Jukić, Ena Đukić, Staša Lutovac i treneri Vojislav Zečević i Veselin Vlahović Proglašenju najboljih prethodila je redovna Skupština, na kojoj je usvojen Finansijski i Izvještaj o radu u 2024. i Finansijski plan SSCG za 2025. godinu. Najavljeno je da će danas na strelištu Ljubović biti održano sedmo kolo Kupa Crne Gore, u A standardnom olimpijskom programu. U okviru tog takmičenja biće održano i takmičenje povodom Dana Podgorice. R. P.

Odermat

PODGORICA – Švajcarski skijaš Marko Odermat pobjednik je spusta, koji se u okviru Svjetskog kupa vozio u italijanskoj Val Gardeni. Odermat, pobjednik posljednja tri izdanja Svjetskog kupa, trijumfovao je s rezultatom 2:03,10 minuta i time ostvario 40. pobjedu u Svjetskom kupu. - Bila je ovo jedna od najboljih trka u mojoj karijeri. Nije mogla da protekne bolje i osećaj

je sjajan - rekao je Odermat. Na drugom mjestu završio je njegov sunarodnik Franjo fon Olmen sa 0,45 sekundi zaostatka, a treći je bio Amerikanac Rajan Kokran-Sigl sa 0,46 sekundi zaostatka. Odermat se ovom pobjedom popeo na prvo mjesto u generalnom plasmanu sa 440 bodova, 50 više od drugoplasiranog Henrika Kristofersona iz Norveške. R. A.

Svjetski kup u superveleslalomu u Sent Moricu

PODGORICA – Austrijska skijašica Kornelija Hiter pobijedila je u superveleslalomu, koji je u okviru Svjetskog kupa vožen u švajcarskom Sent Moricu.

Hiter je pobijedila sa vremenom 1:15,18 minuta i time osvojila svoj prvi superveleslalom u sezoni.

Na drugom mjestu završila je Lara Gut-Behrami iz Švajcarske sa 0,18 sekundi zaostatka, dok je treća bila Italijanka Sofija Gođa sa 0,33 sekunda zaostatka.

Amerikanka Lindzi Von je nakon pet godina odsustva završila na 14. mjestu.

Drugi superveleslalom u Sent Moricu na programu je danas. R. A.

PODGORICA – Austrijski ski-skakač Jan Herl pobjednik je takmičenja Svjetskog kupa u švajcarskom Engelbergu.

Herl je do petog trijumfa u Svjetskom kupu i ukupno 15. plasmana na podijumu došao skokovima od 142 i 138,5 metara, odnosno, sa 310,5 bodova. Drugo mjesto pripalo je njegovom sunarodniku Danijelu Čofenigu skokovima od 142,5

i 135,5 metara (304 boda), dok je treće mjesto zauzeo domaći takmičar Gregor Dešvanden skokovima od 133,5 i 138,5 metara (298,7 bodova). Poslije devet takmičenja u generalnom plasmanu vodi Njemac Pijus Paške, koji je u Engelbergu ostvario najslabiji plasman ove sezone – 10. mjesto. Paške u poretku Svjetskog kupa vodi sa 702 boda, drugi je Herl sa 551 bodom, dok je treći Čofenig sa 536 bodova. Danas je u Engelbergu na programu još jedno takmičenje u ski-skokovima, posljednje pred početak novogodišnje turneje, koja kreće 29. decembra u Oberstdorfu. R. A.

DŽON T. TREDVEJ O CRNOJ GORI I AUSTRO - UGARSKOJ PRED PRVI SVJETSKI RAT

Crnogorski kralj je uzalud pokušavao da umiri strasti

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Ujutro 30. juna austrougarske pogranične trupe izvijestile su da je malo pogranično crnogorsko mjesto Metaljka, koje je samo tri mjeseca ranije bilo poprište pogranične čarke, ukrašeno zastavama i parolama kao da je u toku neka proslava. Kako prethodnog dana toga nije bilo, a Vidovdan je proslavljen 28. juna, ljutiti Austrijanci su zaključili da je posrijedi neumjesno ruganje uspomeni na ubijenog nadvojvodu. Revnostan kao i uvijek u takvim stvarima, ministar vojni je požurio da o tome izvijesti Bertholda, koji je uložio protest Cetinju zahtijevajući objašnjenje (nota ministra vojnog, 3. jul 1914). Crnogorska vlada je tvrdila da ništa ne zna o incidentu, ali je obećala da će odmah telegrafisati da se stvar ispita. Predsjednik vlade Janko Vukotić i ministar spoljnih poslova Petar Plamenac uvjeravali su austrougarske poslanstvo da će, ako se austrijski izvještaji pokažu tačnim, odmah preduzeti korake protiv odgovornih, baš kao da je oskrnavljena uspomena na crnogorskog prijestolonasljednika. Pokazalo se da događaji na Mataljci zaista imaju veze s prijestolonasljednikom, ali u sasvim drukčijem smislu. Krajem mjeseca trebalo je da bude proslavljen Danilov rođendan, i vlasti u mjestu, tek prisajedinjenom Crnoj Gori, koje su jedva čekale da istaknu crnogorsku zastavu i kraljevski steg, samo su sprovele naređenja poslata prije atentata. Čim su vijesti o nadvojvodinoj smrti stigle do Cetinja, vlada je

„Glas Crnogorca“ je izvijestio da je Franc Ferdinand pao kao žrtva „strašnog atentata, izvršenog od strane nepromišljenih i eksaltiranih mladića“.

„Vjesnik“ je na sličan način okarakterisao taj čin kao teroristički. Hubka, austrougarski vojni ataše na Cetinju, rekao je da su Crnogorci „jedini narod na Balkanu koji se ponaša učtivo i sa saosjećanjem“

povukla ta naređenja u prijestonici, ali opoziv nije na vrijeme stigao i do Metaljke. Stvar je brzo razjašnjena i do 1. jula sva ulična dekoracija bila je uklonjena.

Poslije ubistva, u Crnoj Gori nije došlo do neposrednih izliva osjećanja kao 1908. godine. Za razliku od aneksije Bosne i Hercegovine, nadvojvodina smrt nije ni na koji način prijetila integritetu ni srpskog ni crnogorskog naroda. Čak i dok je kralj bio odsutan, svi javni događaji predviđeni za Vidovdan bili su otkazani. A u svom prvom izdanju nakon ubistva „Glas Crnogorca” je izvijestio da je Franc Ferdinand pao kao žrtva „strašnog atentata, izvršenog od strane nepromišljenih i eksaltiranih mladića”. („Vjesnik” je na sličan način okarakterisao taj čin kao teroristički.) Zato se činilo da zvanično ponašanje zaista potvrđuje ocjenu kakvu je dao Hubka, austrougarski vojni ataše na Cetinju, rekavši da su Crnogorci „jedini narod na Balkanu koji se ponaša učtivo i sa saosjećanjem”. Ipak, austrijske zvaničnike na Cetinju, uključujući i Hubku, brinulo je to što je veliki broj Crnogoraca, izgleda, doživljavao atentatore kao nacionalne junake. Njihova bojazan pokazala se opravdanom.

Kad su ožalošćeni habzburški patrioti napali Srbe u Sarajevu i drugim gradovima, Crnogorci su konačno dali oduška svojim osjećanjima. Otpočeli su protesti na Cetinju. Njih su uglavnom organizovali pripadnici opozicije Nikolinoj vladavini, a među njima i zagovornici ujedinjenja sa Srbijom

Kad su ožalošćeni habzburški patrioti napali Srbe u Sarajevu i drugim gradovima, Crnogorci su konačno dali oduška svojim osjećanjima. Po Hubkinim riječima, „mržnja prema Austro-Ugarskoj koja se krčkala od skadarske krize počela je ponovo da ključa”. Otpočeli su protesti. Njih su uglavnom organizovali pripadnici opozicije Nikolinoj vladavini, a među njima i zagovornici ujedinjenja sa Srbijom koji su osuđivali izgrede počinjene protiv srpske braće koja žive u Dvojnoj monarhiji. Djelimično zato što su izlivi antiaustrijskog raspoloženja predstavljali opasnost i na domaćem terenu, kralj Nikola je pokušao da zauzda eksplozivni karakter svojih podanika. Uveče 4. jula, na primjer, on je u pratnji kraljice simbolično projahao ispred austrougarskog poslanstva. Ali iako su bili protiv demonstracija, kralj i većina njegovih ministara nijesu mogli da ih spriječe. Rizikujući da protiv sebe okrene sve patriotski nastrojene Crnogorce, Nikola je igrao ono što je francuski izaslanik nazvao „opasnom” igrom, to jest pokušavao je da kontroliše demonstracije koje će se, znao je, desiti prije ili kasnije. U trenutku kada je oluja izbi-

la, desilo se da je Petar Plamenac upravo pio čaj sa Otom (koji se tek vratio sa odmora) u Austrougarskom poslanstvu. Gomila od četiri stotine ljudi marširala je ispred zgrade i dovikivala pogrde onima koji su bili unutra, uključujući i užasnutog ministra spoljnih poslova. Kralj je opet lično intervenisao, on se ovoga puta pojavio u svom autu nastojeći da što bolje može uspostaviti kontrolu nad demonstracijama. Berthold i Konrad su povoljno ocijenili Nikolinu ličnu intervenciju. (Demonstracije bi bile još žešće da su vođe znale da su austrougarske vlasti vratile u Srbiju crnogorske studente koji su željeli da dođu kući preko teritorije Monarhije. I Petar Plamenac i Lazar Mijušković su zatražili da Austrija pomogne da se ta greška ispravi.)

Ubrzo je još jedan incident doprinio pogoršanju austrijsko-crnogorskih odnosa. Crnogorske vlasti su 12. jula uhapsile dvadesetsedmogodišnjeg Muhameda Mehmedbašića, drvodjelju iz Stoca u Bosni, koga je okružni sud u Sarajevu tražio zbog saučešća u atentatu na nadvojvodu. Austrougarsko ministarstvo finansija, formalno odgovorno za provincijsku vladu Bosne i Hercegovine,

Knjigu američkog istoričara Džona T. Tredveja „Soko i orao – Crna Gora i Austro-Ugarska 1908-1914“ objavili su Istorijski institut Crne Gore i SANUS, a prevela Slobodanka Glišić

preduzelo je hitne korake kako bi obezbijedilo njegovo izručenje. Ali prije nego što je dogovor mogao biti postignut, jedini musliman među sarajevskim zavjerenicima uspio je da pobjegne iz zatvora u Nikšiću. Grof Berthold i drugi habzburški zvaničnici

podozrijevali su da se to desilo uz prećutnu saglasnost Crne Gore. Plamenac je uvjeravao Ota da crnogorska vlada nema nikakve veze sa bjekstvom i da će učiniti sve da kazni odgovorne za „grešku u Nikšiću”. Janko Vukotić je poslao ministra unutrašnjih poslova u taj grad da lično istraži cijelu stvar i nadzire potragu za Mehmedbašićem. Policija je pretresla kuće u tom području, uključujući i kuće trojice poslanika, što je razgnjevilo neke članove skupštine. Kao što je Plamenac i obećao, žandarmi koji su čuvali Mehmedbašića uhapšeni su, ali je atentator ostao na slobodi. Taj niz događaja ozlojedio je Beč. (Mehmedbašić nikad nije ponovo uhapšen zbog saučesništva u ubistvu nadvojvode. Iako je uhapšen zajedno sa Apisom, glavnim umom atentata u Sarajevu, i suđeno mu je u čuvenom Solunskom procesu 1917. godine, on je 1919. godine oslobođen, poslije čega se vratio u Sarajevo, gdje je umro za vrijeme Drugog svjetskog rata.) (Nastavlja se)

Muhamed Mehmedbašić 1917. godine

U Vojno-istorijskom muzeju u Beču čuva se uniforma koju je nosio nadvojvoda Franc Ferdinand kada je ubijen

Nadvojvoda Franc Ferdinand u Sarajevu pred atentat

Iz istorije bankarstva

Amsterdamska banka

Za sve vrijeme postojanja – više od dva vijeka – banka je unijela i značajne novine u novčano i bankarsko poslovanje. U prvih 100 godina funkcionisala je sa izrazitom profesionalnom čestitošću. Godine 1672, kada se vojska Luja XIV približila zidinama Amsterdama, holandski trgovci ,,okupirali“

su šaltere banke strepeći za svoje depozite. Svima koji su to željeli bilo je udovoljeno – pa je većina nakon toga odustala. I u njenom (ne)slavnom padu bilo je izvjesne simbolike – sličnu sudbinu doživjeće kasnije i National Bank u Njujorku i London and County Bank

Piše: Nebojša KNežević

Za nepuna četiri stoljeća Amsterdam je od neugledne ribarske luke prerastao u grad velelepnih javnih građevina, uređenih plovnih kanala, morskih dokova, vitkih mostova, postavši tako najznačajniji trgovački centar tadašnje Evrope, grad koji će ostaviti neizbrisivi trag u istoriji bankarstva i novčarstva.

U pisanim dokumentima

Amsterdam se prvi put spominje 1275. godine kao malo ribarsko naselje. U XIV vijeku već je poznata trgovačka luka u kojoj se pretovara sukno, riba, vino, vuna, žito… Njegovo prvobitno urbano jezgro nalazilo se unutar polukružnog kanala koji je okruživao stari grad. Narednih decenija, zahvaljujući trgovačkom prometu, grad naglo izrasta. Šire se dokovi, gatovi, dograđuju stovarišta, raste broj stanovnika.

Amstedam se ,,seli“ sa ostrva na ostrvo – njih stotinjak – premoštenih brojnim mostovima. Veliki robni promet i visoki trgovački profiti rezultiraće blistavim spojem ekonomije i umjetnosti – slikarskim remek djelima, reprezentativnom arhitekturom, sjajnim muzičkim komadima. Krajem XVI vijeka u ruke i blagajne amsterdamskih trgovaca slivaće se golema rijeka zlatnog i srebrnog novca. Ali ova silna ,,rijeka“ što je neumorno oticala i proticala kroz ovaj grad u svojim meandrima krila je brojne izazove. Mnogi od ovih zlatnika i srebrenjaka bili su oštećeni, izlizani, krivotvoreni. Neki su imali doista proklamira-

nu težinu u zlatu i srebru, ali su mogli biti i lakši; postotak zlata i srebra u ovim ,,apoenima“ znatno je varirao.

I upravo ovaj problem kvaliteta novca naumjeli su riješiti amsterdamski trgovci. Problem koji uostalom nije bio ni nov ni beznačajan, na što ukazuje i podatak da je 1606. godine holandski parlament izdao priručnik za mijenjanje novca u kojem je pobrojao i opisao (846!) tipova zlatnog i srebrnog novca od kojih su mnogi bili – devastirani.

I krenulo se u osnivanje banke (1609. godine) kojoj je vlasnik bio grad. Valja naglasiti da sama ideja nije bila nova –Amsterdamska banka imala je barem jednu makar i kratkotrajnu prethodnicu osnova-

nu pod pokroviteljstvom Republike Svetog Marka. Zatim je uslijedio i drugi korak, kojim je, zapravo, uveden u upotrebu sistem koji je bio na snazi i prije pronalaska upotrebe kovanog novca – sistem vaganja. Tom su akcijom gradski oci Amsterdama postali i pioniri ideje državnog regulisanja ponude novca. Trgovci bi u banku donosili svoj i dobar i ,,loš“ kovani novac, banke bi ga izdvajale, a onda bi se težina čistog metala unijela na njegov račun u banci. Depozit je tako bio osiguran, a vlasnik ga je, ako je želio, mogao prenijeti na bilo koji drugi račun, čiji je vlasnik opet znao da tako dobija deklarisanu težinu plemenitog metala i da nema

ni prevare ni podvale. Ubrzo je uslijedilo i drugo ,,amsterdamsko otkriće“ čiji je princip bio i ranije primjenjivan.

Radilo se depozitima (,,polozima“).

Depoziti su u početku bili svetinja. Ležali su na račun vlasnika, sve dok on ne bi izdao nalog da se njegov depozit prenese na drugoga. Ali se vremenom, u glavama konzervativnih amsterdamskih bankara ,,začela“ i misao - zašto da novac leži neupotrebljiv, kad se samo jednim potezom pera može staviti u ,,funkciju“ i pritom na njemu, putem kamate, još zaraditi!

Tako se novcem stvarao novac uz jednu realnu opasnost

- da istog dana po ,,svoj“ novac ne dođu i originalni depozitar, ali i onaj kome je posuđen taj novac.

Otuda su klijenti banke morali bezrezervno vjerovati svojoj banci. Zapravo, vjerovali su gotovo ,,slijepo“. S pravom, bar prvih decenija. Polozi depozitara za amsterdamske bankare bili su iza ,,po sedam brava“, a uz to se strogo vodilo računa o bonitetu zajmotražioca. ,,Preokret“ je nastao kada su jednom od velikih zajmoprimalaca Amsterdamske banke, holandskoj Istočno – indijskoj kompaniji poslovi počeli ići loše.

…Između Istočno – indijske kompanije i Amsterdamske banke poslovne veze bile su uvijek isprepletane. Formirana još 1602. godine, ova povlaštena trgovačka kompanija, iz svog sjedišta u Bataviji, protjerala je Engleze i Portugalce iz Indonezije, Maleje i Cejlona, monopoliziravši tako za sebe unosnu trgovinu sa ovim ostrvima. Prvih godina ona je bila izvanredno uspješno ,,preduzeće“ sa visokim profitima. Direktori Istočno – indijske kompanije iz Holandije često

su bili članovi Gradskog senata, koji je bio i vlasnik Amsterdamske banke. Kako se često dešavalo da su Istočno – indijskoj kompaniji krediti trebali hitno, kratkoročne pozajmice (zajmovi) - za opremanje novih brodova ili dolaska onih sa robom -kreditne pozajmice počele su da dobijaju ,,incestiozan“ karakter, što se, bar u početku, nije negativno odražavalo ni na poslovanje banke, a ni na profite kompanije. Ali krajem XVII vijeka poslovi Istočno – indijske kompanije počeli su ići slabije nego nekada. Gomilali su se dugovi, deficit je bivao sve veći. Rat sa Engleskom 1770. godine donio je Holandiji teške gubitke, i u brodovima i u robi. Osim toga, i grad Amsterdam uzimao je od banke sve veće zajmove. Početkom XIX vijeka javnost je već počela da sumnja u solventnost banke. Ulagači su počeli u sve većoj mjeri dolaziti po svoj novac, koji ova nije mogla isplatiti. Nazirao se i kraj. I zaista 1819, nakon više od dva vijeka postojanja, Amsterdamska banka bila je likvidirana.

Amsterdamska banka imala je malo obilježja i funkcija koji bi je odredili kao centralnu banku. Bliži bi joj bio status javne - državne banke, formirane sa zadatkom da reguliše i sprečava zloupotrebu novca. Narednih godina ona će poslužiti kao ,,prototip“ za formiranje sličnih banaka u ostalim holandskim gradovima: Roterdamu, Midelburgu, Delfu. Za sve vrijeme postojanja –preko dva vijeka – banka je unijela i značajne novine u novčanom i bankarskom poslovanju. U prvih 100 godina funkcionisala je sa izrazitom profesionalnom čestitošću. Godine 1672. kada se vojska Luja XIV približila zidinama Amsterdama, holandski trgovci ,,okupirali“ su šaltere banke strepeći za svoje depozite. Svima koji su to željeli bilo je to udovoljeno – pa je većina nakon toga odustala. I u njenom (ne)slavnom padu bilo je izvjesne simbolike – sličnu sudbinu doživjeće kasnije i National Bank u Njujorku i London and County Bank.

Amsterdam XV vijek

Central bank Amsterdam

Rembrant

Gradska kuća Amsterdam

Neđelja, 22. decembar

Dana 20. decembra 2024. godine preminuo je naš voljeni suprug, otac i đed

OBRAD MANDIĆ

kapetan duge plovidbe

Sahrana je obavljena 21. decembra u 14 časova na gradskom groblju u Škaljarima.

OŽALOŠĆENI: supruga VLASTA, sinovi DENIS i DAMIR, unučad i praunučad

син ЖЕЉКО, ћерка ТАТЈАНА, снаха ИВАНА, унучад ЖЕЉКА, БОЈАНА, ИВА, МИЛИЦА, НИКИЦА, МИХАИЛО, АЛЕКСА и ДУШАН и остала родбина

Umrla je dana 16. decembra 2024. godine

SOFIJA udovica pok. Radoslava RADEVIĆ rođena JOVOVIĆ

Sahranjena je 19. decembra u rodskoj grobnici u Rovcima u selu Liješnje.

OŽALOŠĆENI: bratanići ŽELJKO i ŽARKO sa porodicom, bratanična ŽELJKA PAPIĆ sa porodicom i sestrić DMITAR PAVIĆEVIĆ sa porodicom

STANKA ASANOVIĆ

Draga moja snaho, počivaj u miru jer si to zaslužila svojom plemenitošću, dobrotom i poštenjem. Bila si mi ne samo snaha, nego i sestra i drugarica, zbog toga ćeš mi ostati vječno u mom sjećanju i mojoj djeci kao ujna.

NATAŠA, EROL i VESNA

Posljednji pozdrav dragoj

Sa poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na tebe. Počivaj u miru.

NEBOJŠA i SNEŽANA KUČ sa porodicom

Posljednji pozdrav prijateljici

NEVENKI PETKOVIĆ

Uvijek si bila tiha i nenametljiva. Počivaj u miru, čuvat ću te od zaborava.

ZORKA KNEŽEVIĆ

NEVENKI

Neđelja, 22. decembar

Posljednji pozdrav našem dragom drugu i prijatelju

ČEDU MARTINOVIĆU

Počivaj u miru i neka ti je laka crnogorska zemlja koju si neizmjerno volio.

BOŽINA ČAVOR sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom zetu

VESELINU SEKULIĆU

1237

Posljednji pozdrav

VESELINU SEKULIĆU

Tvoja dobrota će ostati u našim srcima, dok ćemo lijepe trenutke čuvati od zaborava.

SLOBODAN i SONJA RADONJIĆ

Posljednji pozdrav dragom tetku

VESELINU SEKULIĆU

Čuvaćemo lijepe uspomene na tebe. Počivaj u miru.

RANKO RADONJIĆ sa porodicom

1238

Veso – Baćorni, Sve što je bilo časno, plemenito u jednoj ljudskoj duši, bilo je u tvojoj. Mnogo lijepih trenutaka si podijelio sa nama, koje nikada nećemo zaboraviti.

Tvoji najmiliji sin ŽELJKO, snaha IVANA, unuke ŽELJKA i BOJANA i unuk MIHAILO

Dragom ocu, đedu i tastu

VESELINU SEKULIĆU

Hvala ti za svu ljubav što si nam pružio.

Ćerka TANJA ŠALETIĆ sa porodicom

1229

Hvala ti neizmjerno na prelijepim uspomenama i svim trenucima koje si nam priuštio kroz odrastanje i sazrijevanje naše porodice. Ponosni na to što smo bili tvoji, a ti bio naš.

Iskreno tuguju za tobom: MILJANA, ANJA, ŽELJKA i ČEDO

Posljednji pozdrav voljenom

VESELINU SEKULIĆU

Bio si nam oslonac, neiscrpan izvor topline i ljubavi. Tvoja dobrota i vedar duh obasjavali su nam živote, i bili podrška u našim najtežim trenucima. Počivaj u miru i spokoju pored naših voljenih.

1208

Tvoji LAZAREVIĆI MILICA, NIKICA, ALEKSA i ZORAN

dragom ocu, svekru i đedu

Dragi naš

MANE

Posljednji pozdrav

Neđelja, 22. decembar

SLOBODAN – BAJA KOLINOVIĆ sekretar Crvenog krsta Cetinje

Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od nekadašnjeg sekretara. Porodici i prijateljima upućujemo iskreno saučešće.

CRVENI KRST CETINJE

1216

Opraštam se od mog voljenog kuma

BAJE KOLINOVIĆA

Dobri moj kume, Tužan je ovaj rastanak jer ste uvijek bili važan dio mog života.

Vječno ću vam biti zahvalna na najljepšim uspomenama iz djetinjstva i odrastanja i na velikoj pažnji i ljubavi koju ste pružali meni i cijeloj mojoj porodici kad nam je bilo najteže.

Posljednji pozdrav dragom ujaku

ANDRIJI MARKUŠU

Ujače, imala sam priliku da se posljednji put pozdravim sa tobom, nadam se da si me čuo. Dobri Andro. Počivaj u miru pored svoje kćeri, a moje sestre Jelene.

Tvoja sestrična JOVANA MIĆUNOVIĆ-VUČKOVIĆ

Posljednji pozdrav mom velikom bratu

arh. ANDRIJI Velišinom MARKUŠU

Dragi brate, počivaj u miru. Neka tvojim bolima dođe kraj i da u zagrljaju svoje voljene kćeri Jelene nađeš utjehu. Do našeg zajedničkog susreta.

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

VELJKO i KOSA sa porodicom

Tvoja sestra BOŽIDARKA BOJI MIĆUNOVIĆ

Posljednji pozdrav

ANDRIJI MARKUŠU

S poštovanjem, DOO LUX PROMET PODGORICA

ANDRIJA MARKUŠ

U sjećanju zauvijek

IVAN ĐUROVIĆ

Prođe sedam dana…

PAVLE, DUDA, ĐINA i MIHAILO

Tuguju…

BRANISLAV BRANO BAŠOVIĆ 22. 12. 2000 – 22. 12. 2024.

DUDA i BALŠA sa porodicama

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage

ZORKA MITAR

1941 – 2023 1936 – 2022.

GAZIVODA

Dragi naši, vrijeme prolazi, a sjećanja na vas ne blijede. Mnogo nam nedostajete. Počivajte u miru.

Sinovi ZORAN i GORAN sa porodicama

23. 11. 2023. 22. 9. 2003. 23. 12. 2024. 22. 12. 2024.

23. 9. 1967 23. 11. 2001 23. 12. 2024 23. 12. 2024

1205

Četiri godine od smrti

RAJO ABRAMOVIĆ

Svakim danom sve više nedostaješ.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati u našim srcima. Supruga JOVANKA sa porodicom

Godina je prošla, draga majko

RADISLAVKA - RADA TODOROVIĆ rođena ŽIVKOVIĆ

Hvala ti na svemu. Počivaj sa anđelima.

Tvoja kćerka MIMA sa porodicama KRIVOKAPIĆ i ŽIVKOVIĆ

Neđelja, 22. decembar 2024.

Dragi naši roditelji

VASA MILADIN 22. 12. 2011. 11. 1. 1981. 22. 12. 2024. 22. 12. 2024. MIJAJLOVIĆ

Ponosno i sa najljepšim uspomenama čuvamo vaše ime. Ljubav koju ste nam pružali ne dozvoljava da vas zaboravimo.

Nijeste tu, ali sa vama dijelimo svaki trenutak našeg postojanja.

Počivajte u miru sa vašim najmilijima.

Vaši: sin SLOBO, kćerke MIKA, DANA, NINA, MARINA i ŽELJKA sa porodicama

Prođe godina od tvog odlaska KIKA

Moj veliki prijatelju, ŠUNDA

Tužna je i preduga ova godina od kada nije sa mnom moj voljeni suprug

MOMČILO TERIĆ

1197

1199

1207

Bio si moja snaga, sigurnost i oslonac. Dani koji su prošli nijesu donijeli utjehu, niti nas naučili da živimo bez tebe. Znamo da tvoje plemenito srce i sad nad nama bdi, kao što mi čuvamo Tebe kroz najljepše uspomene. Supruga OLGA

1206

Prošla je godina od kada nije sa nama naš voljeni MOMČILO TERIĆ

Tata, hladno nam je bez tvoje snage, ljubavi, podrške. Živjećeš u našim srcima i najljepšim uspomenama, zauvijek. Beskrajno ponosni što smo tvoji i što si baš Ti bio naš. S ljubavlju i poštovanjem, PORODICA

Neđelja, 22. decembar 2024. Oglasi

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš dragi i dobri

LJUBOMIR - LJUBO PEROVIĆ

Nedostaješ nam puno.

Svakoga dana sve više.

Velika je praznina bez tebe. Ogromna.

U našim životima nikada više ništa neće biti isto. I sve, ama baš sve, biće nepotpuno, nekompletno. Jer fizički tebe nema više sa nama.

Hvala ti za svu tvoju veliku ljubav, za tvoju dobrotu, za tvoju ogromnu pažnju, za tvoju podršku i posvećenost svojoj porodici, koja je bila stalna i nevjerovatna.

Hvala Bogu na tome što smo te takvog imali.

Uvijek ćeš biti u našim mislima.

Uvijek ćeš biti u našim srcima.

Volimo te. Puno!

Zauvijek tvoji,

STOJKA, ZVONKO, SLAVKO, SANDRA, LARA i VIKTOR

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog supruga, oca, svekra i đeda

RADULA BOJIĆA

Bio si stub i oslonac naše porodice. Tvoj prerani odlazak je ostavio veliku prazninu u našim životima i srcima. Žalićemo za tobom i svakim danom koji smo mogli provesti zajedno. Sjećanje na tebe živjeće dok bude nas.

TVOJA PORODICA

Dragi brate

RADULE BOJIĆ

Dragi tata, tvoj iznenadni odlazak nas je sve ostavio neutješne. Nadali smo se da ćeš još dugo da budeš sa nama. Žao mi je što nećeš biti tu da vidiš svoje unuke kako odrastaju. Obećavamo ti da te nikada nećemo zaboraviti.

Tvoja kćer VALENTINA sa porodicom

1204

RADULE

Evo skoro prođe četrdeset dana od tvoga iznenadnog nestanka. Tvoja prerana smrt nas je ostavila u vječnoj tuzi, tvoj mio lik ostaće u našem sjećanju zauvijek.

Tvoja braća i sestre BRANKO, RANKO, MLADEN, ROSANDA, RADMILA i DANICA sa porodicama

Ljubane moj.

LJUBOMIR PEROVIĆ

Iako smo ti i ja poživjeli dobre godine, koje bi mnogi poželjeli, mene srce za tobom boli. Boli me i srce i duša. I dok sam ja živa živjećeš u meni i ti, moj Ljubane voljeni.

Sada počivaj u rajskom miru.

To si ti tvojom dobrotom zaslužio.

Tvoja STOJKA, tvoje STOJČE

Navršava se 40 dana od kada nas je napustio moj voljeni otac

LJUBOMIR - LJUBO PEROVIĆ

Moj Ljubašu, teško mi je bez tebe. Mnogo teško. Sve teže. Po više puta se svakoga dana, na djelić sekunde, zaboravim i krenem kod tebe, u tvoju sobu, da ti kažem nešto novo, da o nečemu zanimljivom prodiskutujemo, da nešto promozgamo. Gdje god da sam na trenutak požurim. Seknem, krenem, a onda stanem. Presiječe me poput noža bolna istina da ti nijesi tu, da tebe više nema. U tvojoj sobi je sada još nešto. U tvojoj sobi je i tvoja slika. Tačno je iznad tvog kreveta. Bude mi malo lakše kada pogledam u nju. Zastanem, zagledam se u tvoju sliku, u Tebe. I kao da te na trenutak oživim. Kao da si tu, pored mene. I pogledom te poljubim prije nego što iz tvoje sobe izađem. Moj skromni, dobri, pošteni i plemeniti Ljubašu Svega se sjećam što si mi govorio i potrudiću se, ako Bog da, da kao i do sada, ispoštujem i ispunim svaki tvoj savjet, svaki tvoj nalog, svaku tvoju sugestiju i želju meni izrečenu. Dragi Tata, živjećeš u meni. Svakoga dana, svakoga sata, svake minute... Zauvijek!

Tvoj ZVONKO

godinu

RADULE BOJIĆ

Dragi tata, iz dana u dan osjećamo sve veću prazninu zbog tvog preranog odlaska.

Trebalo je još mnogo toga da prođemo zajedno, ali je Bog za tebe imao druge planove.

Mnogo nam nedostaješ.

Tvoja kćer VESNA sa porodicom

Vrijeme brzo prolazi, ali ljubav i sjećanje na tebe živjeće vječno u našim srcima.

Tvoja sestra LJUBINKA, zet BORO, sestrična MILENA i sestrić DEJAN

1211

Navršava se

dana od kada nas je napustio naš

JOVAN KAŽIĆ

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ

politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš Tel. 069/474-861

Neđelja, 22. decembar

Nagradna igra Kupon po kupon

Pobjeda vas

Poklanjamo

PRAVILA NAGRADNE IGRE

40 x

200 ¤

naslov

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 25 (dvadest pet) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 23, 24. i 25.) počev od 27. novembra (kupon broj 1), završno sa 21. decembrom (kupon broj 25). Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Oglasnog odjeljenja Pobjede - Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Nagrade (40 ukupno) su: vaučeri za potrošnju u prodjanim objektima Volija širom Crne Gore, u pojedinačnoj vrijednosti od po 200 eura.

Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima:

- Imena prvih 20 dobitnika izvučena su 12. 12. 2024. godine.

- Imena drugih 20 dobitnika biće izvučena 25. 12. 2024. godine u 13h. Koverte u kojima su kuponi dostavljaju se istog dana do 12h.

Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.