Poneđeljak, 23. decembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21212 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
INTERVJU: Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler pozvao na rješavanje političke i institucionalne krize u državi
Desetine hiljada ljudi na protestu u centru Beograda na poziv studenata
uz nas, tek smo
Studenti univerziteta u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu u blokadi su, a u međuvremenu su im se pridružili i srednjoškolci. Oni svakodnevno sprovode akciju „Zastani, Srbijo“, kada na 15 minuta blokiraju raskrsnice u 11.52, u znak odavanja pošte za 15 poginulih u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra STR. 11.
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Što su speci čnosti rezultata konkursa ovogodišnjeg Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore
Novinar Pobjede imao je uvid u tabelu koja ja sačinjena u Direktoratu, a koja je prethodila finalnoj listi prijedloga Programa za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, iz koje se vidi da najveći dio od 70 prijedloga Uprave i 39 prijedloga Centra nije dobio zeleno svjetlo?! No, zato je Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, sa svoje tri eparhije, izašla kao pojedinačno najveći dobitnik ovog konkursa
Odbor direktora Elektroprivrede traži dio dobiti od svoje pljevaljske kćerke kompanije
Yu Xi, novinarka i bivša diplomatkinja u Crnoj Gori, prevela je knjigu ,,Istorija diplomatije Crne Gore: 1711-1918“ na kineski jezik
13.
Teško je reći da jednom knjigom možemo „razbiti predrasude kod kineskog naroda“, ali barem da se trudimo da objektivno predstavimo Crnu Goru i njenu bogatu istoriju i tradiciju. Iskreno ću reći - većina Kineza još dobro ne poznaje Crnu Goru kao što znaju Srbiju ili Hrvatsku, za to treba vremena i mnogo rada. Ali uz razvoj saradnje i kako vrijeme teče, vjerujem da će upoznavanje biti sve intenzivnije - kaže Yu Xi STR. 9.
Najavljeno formiranje radne grupe koja će odlučivati o odlasku onkoloških pacijenata na rehabilitaciju u Igalo Gardašević: Bilo je krajnje vrijeme da neko čuje za probleme
Iz Ministarstva zdravlja Pobjedi je rečeno da će radna grupa definisati kategorije tih pacijenata, a na osnovu jasnih kriterijuma omogućiće im se efikasna i dostupna rehabilitacija u skladu sa standardima STR. 7.
Odluka Glavnog odbora partije SNP-a
PODGORICA – Za potpredsjednike SNP-a na jučerašnjoj sjednici Glavnog odbora stranke izabrani su poslanica Slađana Kaluđerović, član Predsjedništva Zoran Terzić i šef budvanskog SNP-a Krsto Rađenović.
Kako je saopšteno iz SNP-a, oni su poručili da je ovo još jedan korak ka jačanju partije i sabiranju članstva.
- Imamo priliku da učvrstimo
redove i pokažemo spremnost za političke izazove. SNP je uvijek bio posvećen zajedništvu i interesima građana, a tako ćemo i nastaviti. SNP ostaje temelj političke stabilnosti - rekli su iz SNP-a.
Sjednica Glavnog odbora bila je, smatraju oni, prilika za planiranje budućih ciljeva, a izbor novih potpredsjednika označen je kao važan korak u pripremama za nove izazove. R. P.
Predsjednik SDP-a kazao da Pokret Evropa sad može političkom voljom da poništi odluku Ustavnog odbora
PODGORICA – Spajiću je jedini autoritet Mandić, a ne Ustav ili stav Evropske komisije, rekao je predsjednik SDP-a i član Evropskog saveza Ivan Vujović
- Nakon operacije gaženja Ustava Spajić cinično upućuje
na sudove - rekao je Vujović. Dodaje da, kako je PES ustavnim nasiljem donio odluku na Ustavnom odboru, jednako tako političkom voljom može da je poništi. - U suprotnom, skupo će ih koštati služenje Mandićuporučuje Vujović. R. P.
Predsjednik DNP-a poručio opoziciji da se vrati na evropski put
Knežević: Brisel ne može da čeka
PODGORICA – Predsjednik DNP-a Milan Knežević saopštio je da je crnogorska opozicija danas zapravo opozicija Briselu, a ne vlasti, te da „moramo da ih vratimo na evropski put“. Knežević poručuje da Brisel ne može da čeka. - Zar sad kad golim okom možemo vidjeti briselska svjetla i zgradu Evropske komisije treba da pokleknemo pred vandalizmom antidržavnih elemenata - rekao je Knežević. Poručio je opoziciji da se ne plaše „dok god mi budemo nosili luču demokratije i evropskih integracija“.
Pokret za Podgoricu pozvao Ustavni odbor da „vrate stvari u pređašnje stanje kako bi se omogućila pravna sigurnost“
PODGORICA – Pokret za Podgoricu saopštio je da „neće pregovarati ni sa kim ko krši Ustav Crne Gore“ i pozvao Ustavni odbor, posebno kolege iz PES-a, da „vrate stvari u pređašnje stanje kako bi se omogućila pravna sigurnost“.
- U skladu sa načelima iz platforme liste „Za bolju Podgoricu“ od svih političkih subjekata očekujemo poštovanje najvišeg pravnog akta, Ustava Crne Gore - navodi se u saopštenju Pokreta za Podgoricu. Dodaju da „nije smisleno razgovarati o razvoju Podgorice ukoliko je pravna sigurnost svakog građanina Crne Gore dovedena u pitanje“.
- Pozivamo kolege iz Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, posebno kolege iz PES -a, da vrate stvari u pređašnje stanje kako bi se omogućila pravna sigurnost. Ovo je jedini način da se stvore preduslovi za povratak pravne sigurnosti kao osnov za razgovor o razvojnim politikama - piše u saopštenju. Nosioci lista koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ i PES - Demokrate za izbore u Podgorici Jelena Borovinić-Bojović i Saša Mujović poručili su da su saglasni sa odlukom Pokreta za Podgoricu da se ne pregovara sa onim subjektima koji su nesumnjivo kršili Ustav Crne Gore. - To nam govori da, iako su nastupili sa GP Ura u predizbor-
Jelena Borovinić-Bojović i Saša Mujović odgovorili da su saglasni sa odlukom Pokreta za Podgoricu da se ne pregovara sa onim subjektima koji su nesumnjivo kršili Ustav Crne Gore, a to su, prema njihovim riječima, DPS i Ura
noj koaliciji koja je zajedno sa DPS-om u Skupštini Crne Gore jula 2022. godine neustavno promijenila Zakon o lokalnoj samoupravi, ovaj politički subjekt pravi distancu i poštuje odluku Ustavnog suda, te sasvim opravdano i pravi distancu od političkih subjekata koji su tada izvršili ustavni puč - naveli su u zajedničkom saopštenju. Podsjećaju javnost da je tadašnja „odluka Đukanovićeve i Abazovićeve parlamentarne većine imala za cilj da izdvajanjem Zete iz Po -
dgorice izvrši izborni inženjering“, što je, kako su naveli, upravo kritikovao sadašnji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović - Takva neustavna odluka je doprinijela da i tadašnji gradonačelnik DPS-a Ivan Vuković nezakonito sebi produži mandat za godinu, nakon četiri godine vlasti, što je takođe kritikovao i na što je ukazivao Milatović. Ne moramo ukazivati i na ranija brutalna kršenja Ustava od DPS-a i stranaka bivšeg režima od neustavnog kažnjavanja po -
slanika Skupštine Crne Gore i preuzimanja nadležnosti predsjednika Skupštine Crne Gore preko neustavnih akciza na gorivo, neustavnih taksi „euro po euro“, pa sve do neustavnog stavljanja u pritvor poslanika protivnika bivšeg režima i brutalnih kršenja osnovnih ljudskih prava i sloboda građana Crne Gore – navodi se u saopštenju. Vodeći se činjenicama i odlukama Ustavnog suda, jasno je, navode oni, sa kim Milatovićevi odbornici neće pregovarati. R. P.
HRA već godinama ukazuje da sudijama Ustavnog suda funkcija prestaje u skladu s Ustavom, po istom ustavnom pravilu po kojem je propisano da prestaje i svim drugim sudijama u državi
- Niko ih neće trpati u marice i prskati biber sprejem - naveo je Knežević. R. P.
PODGORICA - Ustavni sud Crne Gore nije zasnovan na Ustavu i zakonu, jer ga čine i sudije koje više nemaju pravo da obavljaju tu funkciju. Istovremeno, ovim već bivšim sudijama dozvoljava se da učestvuju u radu sjednica Ustavnog suda koje o njihovom prestanku mandata treba da obavijeste predlagača (Skupštinu i predsjednika Crne Gore), saopštili su iz Akcije za ljudska prava. - Dakle, dopušta im se da odlučuju o sopstvenim pravima i, u krajnjem, onemogućavaju izbor novih sudija. Ako se ovaj pravni skandal nastavi, sve sudije Ustavnog suda se jednostavno mogu smatrati i doživotno vezanim za svoje fotelje,
sudu
a integritet tog suda sasvim urušenim. Posljednju odluku da razriješi sutkinju Draganu Đuranović koja nema pravo da obavlja funkciju Skupština Crne Gore nije donijela u skladu sa postupkom propisanim Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu, jer je postojala odluka Ustavnog suda iz juna da se Skupština ne obavještava da je ova sutkinja ispunila uslove za penziju - istakli su iz HRA. Međutim, kako ističu iz HRA, ta odluka Ustavnog suda, koja je inače grubo kršenje Ustava Crne Gore, nije regularno donijeta, jer je u njenom donošenju učestvovala i sama sutkinja o čijem se prestanku funkcije odlučivalo, iako je morala biti izuzeta. - Temeljno pravno načelo Ne-
mo iudex in causa sua (niko ne može biti sudija u svojoj stvari) važi i za Ustavni sud Crne Gore. O tome se mora voditi računa na sjednici na kojoj će se naredne nedjelje odlučivati o prestanku funkcije ostalim sudijama Ustavnog suda kojih se to pitanje neposredno tiče i koji se moraju izuzeti iz odlučivanja - navode u saopštenju. Akcija za ljudska prava (HRA) već godinama ukazuje da sudijama Ustavnog suda Crne Gore funkcija prestaje u skladu s Ustavom, po istom ustavnom pravilu po kojem je propisano da prestaje i svim drugim sudijama u državi. - Ustav Crne Gore u članu 154 stav 3 jasno propisuje da sudiji Ustavnog suda funkcija prestaje kad „ispuni uslove za
starosnu penziju“ (čl. 121 st. 2 isto pravilo propisuje za ostale sudije). Te uslove za penziju propisuje isključivo Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO) i oni podrazumijevaju 65 godina starosti ili 40 godina radnog staža. U Ustavu ne piše da javna funkcija sudijama Ustavnog suda prestaje „kad im radni odnos prestane po sili zakona“ (sa 66 godina), kao što tvrde sudije tog suda. Takvo stanovište, očigledno neutemeljeno u tekstu Ustava, motivisano je isključivo što dužim ličnim zadržavanjem javne funkcije, i to je dovelo do teškog urušavanja ustavno pravne zaštite koja je temelj pravnog poretka - zaključuju iz HRA. R.P.
INTERVJU: Ambasador EU u Crnoj Gori pozvao na rješavanje političke i institucionalne krize u državi
podgorica - Ambasador Evropske unije u Podgorici Johan Satler ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da je u Crnoj Gori došlo vrijeme da politički lideri moraju praviti kompromise da ne bi došlo do skretanja države sa puta u EU.
- Ohrabrujem vladajuću većinu da sa političkim akterima otvori dijalog o odluci Skupštine u vezi sa penzionisanjem sutkinje Ustavnog suda. Ali, takođe, ohrabrujem i opoziciju da razmotri ponudu Vlade za razgovor o zajedničkoj javnoj platformi čiji je cilj da stavi nacionalne interese iznad partijskih i obezbijedi međupartijsku podršku za sve reforme i odluke neophodne za završetak pregovora o pristupanju EU, kazao je ambasador Satler za Pobjedu. Dodao je da je obezbjeđenje pune funkcionalnosti Ustavnog suda kroz blagovremeni izbor preostalih sudija, na temelju zasluga, transparentnosti i zakonskih uslova, osnovno pitanje vladavine prava i ključni uslov puta Crne Gore ka EU. p o BJE da : Nakon zatvaranja tri pregovaračka poglavlja u 2024. godini – ukupno šest do sada – kakav je status Crne Gore u pregovorima za pristupanje EU?
SaTLEr: Crna Gora je u protekloj godini napravila krupne korake na putu ka EU, uključujući zatvaranje pregovaračkih poglavlja prvi put nakon sedam godina, pristupanje SEPA, čime će građani i privreda uštedjeti milione eura kroz brže i jeftinije transakcije, kao i usvajanje ambiciozne Reformske agende sa ciljem da unaprijedi kvalitet života građana, uz finansijsku podršku EU od 380 miliona eura. Ovaj zasluženi napredak, koji je podstaknut širokim međupartijskim konsenzusom u zemlji, doveo je do dosad nezabilježene podrške institucija i država članica EU za evropski put Crne Gore. Ovaj pozitivan zamah, uz snažnu podršku građana za pristupanje EU, stvara veoma čvrstu osnovu da zemlja brzo napreduje ka punopravnom članstvu u EU.
Ono što je Crnoj Gori sada najpotrebnije jesu nacional-
Neću ulaziti u pravna tumačenja ovog pitanja (Ustavnog suda). Više me interesuje da vidim početak konstruktivnog dijaloga između političkih aktera, koji će vratiti politički fokus na strateški put zemlje ka članstvu u EU
Bez funkcionalnog i nezavisnog Ustavnog suda bili bi ugroženi čak i slobodni i pošteni izbori, koji su temelj svake demokratije
Bojkot institucija svakako nije u interesu Crne Gore u vrijeme kada zemlja želi da napreduje u procesu integracije u EU
Vjerujem da politički predstavnici zemlje razumiju koliko je velika prilika koju Crna Gora trenutno ima
no jedinstvo, fokus i disciplina u ispunjavanju obaveza vezanih za EU, kako bi iskoristila ovu pozitivnu energiju koja postoji kako unutar, tako i izvan zemlje. Vjerujem da politički predstavnici zemlje razumiju koliko je velika prilika koju Crna Gora trenutno ima. p o BJE da: Evropska komisija je izrazila zabrinutost zbog načina penzionisanja sudije Ustavnog suda uz napomenu da je po Ustavu Crne Gore to nadležnost Ustavnog suda. Kako vidite dalje korake i da li je rješenje povratak na pređašnje stanje? Takođe, sastanak premijera i predsjednika nije donio približavanje stavova. Da li je dijalog jedino rješenje?
SaTLEr: Kako je portparol Evropske komisije već saopštio, EU je zabrinuta zbog odluke Skupštine da okonča mandat sutkinje Ustavnog suda.
Neću ulaziti u pravna tumačenja ovog pitanja. Više me interesuje da vidim početak konstruktivnog dijaloga između političkih aktera, koji će vratiti politički fokus na strateški put zemlje ka članstvu u EU.
Postoji vrijeme kada politički lideri moraju da prave kompromise i žrtvuju kratkoročnu korist za opšte dobro. Mi-
slim da je u Crnoj Gori došlo vrijeme za to. Vjerujem u mudrost crnogorskih političara da ne dozvole da njihove razlike eskaliraju i skrenu zemlju sa njenog puta ka EU. Stoga, ohrabrujem vladajuću većinu da sa političkim akterima otvori dijalog o odluci Skupštine u vezi sa penzionisanjem sutkinje Ustavnog suda.
Ohrabrujem vladajuću većinu da sa političkim akterima otvori dijalog o odluci Skupštine u vezi sa penzionisanjem sutkinje Ustavnog suda. Ali, takođe, ohrabrujem i opoziciju da razmotri ponudu Vlade za razgovor o zajedničkoj javnoj platformi čiji je cilj da stavi nacionalne interese iznad partijskih i obezbijedi međupartijsku podršku za sve reforme i odluke neophodne za završetak pregovora o pristupanju EU
pitanja sa Hrvatskom
poBJEda: Hrvatski premijer andrej plenković kazao je da su predstavnici vlasti u crnoj gori odavno bili informisani da neće biti zatvoreno poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku politiku, prvenstveno zbog događaja tokom ovog ljeta, uključujući usvajanje rezolucije o Jasenovcu u Skupštini crne gore. da li bi novi slični problemi mogli iskrsnuti u nastavku pregovora sa EU?
SaTLEr: Evropski projekat je osnovan nakon užasnih ratova koji su razorili naš kontinent. Zbog toga su dobrosusjedski odnosi u samoj srži evropskog projekta. Apsolutno je ključno da
Ali, takođe, ohrabrujem i opoziciju da razmotri ponudu Vlade za razgovor o zajedničkoj javnoj platformi čiji je cilj da stavi nacionalne interese iznad partijskih i obezbijedi međupartijsku podršku za sve reforme i odluke neophodne za završetak pregovora o pristupanju EU. p o BJE da: Uz to, Ustavni sud sada ponovo nije kompletan, jer imamo samo pet od sedam sudija dok je šesti penzionisan po proceduri koja je dovedena u pitanje. Da li to može uticati na preispitivanje odluka o eventualnom privremenom zatvaranju poglavlja 23 i 24?
Crna Gora ima dobre odnose sa svojim susjedima i državama članicama EU. Ohrabrujemo crnogorske vlasti da nastave sa radom u skladu sa koracima koji su preduzeti posljednjih sedmica kako bi se riješila otvorena pitanja sa EU susjedom Crne Gore, Hrvatskom.
SaTLEr: Obezbjeđenje pune funkcionalnosti Ustavnog suda kroz blagovremeni izbor preostalih sudija, na temelju zasluga, transparentnosti i zakonskih uslova, osnovno je pitanje vladavine prava i ključni uslov puta Crne Gore ka EU. Takođe vjerujemo da sudije Ustavnog suda prepoznaju ozbiljnost svoje odgovornosti. Kroz svoje odluke, oni imaju ključnu ulogu da podrže principe vladavine prava, štiteći temeljna prava građana Crne Gore i snažeći ustavni poredak. Ovo je ne samo neizostavan uslov EU, već je i od presudnog značaja za zaštitu osnovnih sloboda i prava građana.
Bez funkcionalnog i nezavisnog Ustavnog suda, bili bi ugroženi čak i slobodni i pošteni izbori, koji su temelj svake demokratije. Zato očekujemo od svih nadležnih institucija i političkih lidera da brzo djeluju i pristupe rješavanju ovog značajnog pitanja vladavine prava, u interesu građana Crne Gore i evropske budućnosti zemlje.
po BJE da : Opozicija je zbog dešavanja u vezi sa Ustavnim sudom najavila i preispitivanje učešća u radu Odbora za izbornu reformu i bojkot premijerskog sata, ali i neku vrstu blokade rada parlamenta. Da li EU preporučuje dijalog za rješavanje otvorenih pitanja?
S aTLE r: Baš kao i pitanje Ustavnog suda, izborna reforma je još jedna ključna tema vladavine prava koja zahtijeva široku međupartijsku podršku. Pozdravljamo nedavno produženje mandata skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i ohrabrujemo sve političke aktere da prioritet daju preostalom radu na izbornoj reformi. Ukoliko bi vlast i opozicija postigli politički dogovor o održavanju svih lokalnih izbora u jednom danu, koji bi bio pretočen u nacionalno zakonodavstvo, to bi bila veoma dobra vijest. To bi okončalo gotovo neprestanu predizbornu kampanju i omogućilo fokus na ključne reforme iz evropske agende. Čvrsto vjerujem da oni to mogu. Spremi smo da u tome pomognemo. p o BJE da: Kako ćete tretirati aktivnosti opozicije na državnom nivou i da li odobravate njihovu najavu bojkota Skupštine i pojedinih parlamentarnih radnih tijela koje su preduzete zbog jednostranih aktivnosti parlamentarne većine?
SaTLE r: Bojkot institucija svakako nije u interesu Crne Gore u vrijeme kada zemlja želi da napreduje u procesu integracije u EU. Umjesto toga, Crnoj Gori su potrebne sve njene snage kako bi ostvarila ambiciozan plan o pristupanju EU. To jedino može biti postignuto putem široke političke podrške za ključne reforme i odluke iz oblasti vladavine prava. Ne postoji drugi put.
Jedna stvar je sigurna: ni jednostrane odluke, ni bojkot demokratskih institucija neće približiti Crnu Goru Evropskoj uniji.
Nadam se da sve strane prepoznaju sopstvenu odgovornost prema građanima da svoje riječi pretoče u djela u cilju napretka na evropskom putu Crne Gore.
Značajan napredak koji je ostvaren tokom protekle godine ukazuje kojim putem treba ići dalje – putem nacionalnog jedinstva, fokusa i discipline. Nenad ZEČEVIĆ
Odbor direktora Elektroprivrede traži dio dobiti od svoje pljevaljske kćerke kompanije
Prema saznanjima Pobjede, menadžment i Odbor direktora Rudnika se protive odluci Odbora direktora Elektroprivrede jer ih čeka izazovna naredna godina. Rudnik uglja bi bio u velikom problemu 2025. ako bude morao da isplati dividendu iz prošle i 2022. godine Elektroprivredi i brojne najavljene investicije bi bile dovedene u pitanje, a bila bi ugrožena i likvidnost kompanije
PODGORICA – Odbor
direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) je, prema saznanjima Pobjede, zatražio od svoje kćerke kompanije Rudnika uglja Pljevlja (RUP) da dividendu RUP-a iz prošle i 2022. godine isplati EPCG. Naša redakcija saznaje da su se menadžment RUP-a i bord te kompanije usprotivili odluci majke firme EPCG zbog izazova koji ih očekuju u predstojećoj izazovnoj i najtežoj godini za RUP.
Elektroprivreda je vlasnik
Rudnika uglja, a Odbor direktora EPCG je u svojstvu Skupštine akcionara RUP-a nadležan za funkcionisanje pljevaljske kompanije.
Pozitivni
rezultati
Iznos dividende RUP-a iz 2022. i 2023. godine još nije određen i preciziran, ali će biti višemilionski. Pljevaljska kompanija je prošlu godinu završila sa ostvarenom neto dobiti od 15,19 miliona eura, dok je na kraju 2022. godine bila u plusu od 9,4 miliona eura.
Izvršni direktor RUP-a Nemanja Laković je nedavno
u intervjuu Pobjedi najavio da će ova kompanija i ovu poslovnu godinu takođe završiti sa pozitivnim rezultatom i
U prva tri kvartala ove godine EPCG je imala ukupne troškove poslovanja računajući i troškove zarada, naknada zarada i ostale lične rashode u iznosu od 318 miliona eura i oni su veći nego u istom periodu prošle godine za 2,42 odsto, odnosno za 7,89 miliona eura
PODGORICA - Nakon što je osvojila region, aplikacija Temu prije dva mjeseca stigla je i u Crnu Goru. Jeftini i lako dostupni proizvodi postali su omiljeni među građanima, iako pojedini sumnjaju u njihov kvalitet. S druge strane, domaći preduzetnici tvrde da je to negativno uticalo na prodaju, pa iz Unije poslodavaca ističu važnost Zakona o PDV-u koji stupa na snagu prvog januara.
Ko čeka taj i dočeka, a mnogi u Crnoj Gori čekaju ili su dočekali da im stigne paket iz da-
ostvarenom dobiti od oko 15 miliona eura, što je na nivou prošle godine i pored produženog remonta Termoelektrane i investicionih radova. On je istakao da je naredna godina za RUP jedna od najzahtjevnijih u istoriji kompanije, kao i za kompletan energetski sistem Crne Gore i da definitivno neće biti godina rezultata nego godina preživljavanja u kojoj treba da
se završe projekti koji su godinama kasnili, u prvom redu ekološka rekonstrukcija Termoelektrane i izmještanje toka rijeke Ćehotine.
Laković je nedavno istakao da će kompanija zbog zastoja u radu Termoelektrane Pljevlja naredne godine u trajanju od osam mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije ostati bez 48 miliona eura na prihodnoj strani.
Zbog Temua opao promet domaćim preduzetnicima
ugroženi likvidnost i investicije
Za narednu godinu pljevaljska kompanija je planirala brojne investicije, kao što su završetak projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine koji će koštati oko 20 miliona eura, a koji je od izuzetne važnosti za kompletan energetski sistem jer ukoliko se ovaj projekat ne završi do novem-
leke Kine. Globalna aplikacija Temu nudi bezbroj jeftinih proizvoda, kojima izgleda nije lako odoljeti. Iako se većina građana zadovoljava povoljnim kupovinama, neki sumnjaju u kvalitet proizvoda. Upravo, jedan od razloga zašto je Temu napravio bum na našem tržištu jeste i agresivna marketinška kampanja. Visoku cijenu popularnosti te aplikacije plaćaju domaći predu-
zetnici. Slađana Ivančević, koja ručno proizvodi nakit, kaže da se dolazak Temua na crnogorsko tržište odrazilo na prodaju. To tvrde i u Uniji poslodavaca.
- Utiče, definitivno. Mislim da je kupovna moć ljudi opala i nekako smo vrlo, ne znam, brzi smo, brzo živimo, brzo nam prolazi vrijeme i ne stižemo čak ni da se posvetimo dovoljno traganju za tim pra-
vim stvarima - kaže Slađana Ivančević.
- Mi na svakodnevnom nivou dobijamo žalbe da je promet opao i to je legalno zaključit jer su to oni proizvodi i usluge koje možemo kupiti ovdje
- kaže Gordana Bošković iz Unije poslodavaca. Ipak, Slađana Ivančević upozorava da je velika razlika između ručno rađenih proizvoda i jeftinih verzija s onlajn tržišta.
- Meni trebaju dva sata da napravim jedan par minđuša i to mora da ima određenu cijenu. Kad uporedite sa Temuom, taj par minđuša ćete tamo naći za euro. Dovodi se u pitanje upravo to na koji način je napravljen, koga je napravio i stvarno kakav je kvalitet, kakav je sastav. Mi biramo kvalitetne materijale, biramo ono što će da traje - kaže Slađana Ivančević. No, da Crna Gora ne može, ni-
bra naredne godine količine uglja biće nezadovoljavajuće za stabilan rad TE Pljevlja. Za iduću godinu RUP namjerava da kupi imovinu mještana Kalušića za potrebe eksploatacije uglja za što će morati da obezbijedi 3,6 miliona eura, a planirane su i investicije koje će se realizovati u okviru Plana poslovne transformacije RUP-a, kao što su pokretanje proizvodnje asfalta, otvaranje fabrike za proizvodnju HTZ opreme i izlazak laboratorije RUP-a na tržište.
Prema saznanjima Pobjede, ukoliko se ispoštuje odluka EPCG i „skine“ dividenda pljevaljskoj kćerki kompaniji, likvidnost poslovanja Rudnika uglja će biti pod znakom pitanja, a samim tim i sve navedene investicije. Kompanija Elektroprivreda (EPCG) je prvih devet mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 19,2 miliona eura, što je 130,5 posto slabiji rezultat nego u istom periodu lani, pokazuje finansijski izvještaj ove kompanije za prva tri kvartala. Ovogodišnji poslovni rezultat državne elektroenergetske kompanije je za čak 82,17 miliona eura lošiji nego u istom periodu prošle godine, kada je EPCG bila u plusu od 62,97 miliona eura. Na čelu Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović, a izvršni direktor je Ivan Bulatović U prvih devet mjeseci ove godine EPCG je ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 294 miliona eura i ostale prihode od poslovanja u iznosu od 1,14 miliona eura. U odnosu na isti period prošle godine prihodi od prodaje i ostali prihodi su manji za 23,89 odsto ili 92,6 miliona eura.
U prva tri kvartala ove godine EPCG je imala ukupne troškove poslovanja računajući i troškove zarada, naknada zarada i ostale lične rashode u iznosu od 318 miliona eura i oni su veći u odnosu na isti period prošle godine za 2,42 odsto, odnosno, za 7,89 miliona eura. Za razliku od majke kompanije EPCG, Rudnik uglja je u prvih devet mjeseci ove godine poslovao pozitivno sa ostvarenom dobiti od 3,33 miliona eura. s. PoPoviĆ
ti treba da se bori protiv onlajn tržišta smatraju u Uniji poslodavaca. A kao jedan od načina da se zaštite domaći preduzetnici navode Zakon o PDV-u.
- Mislim da je Vlada kroz ovo zakonsko rješenje napravila korak da zaštiti ekonomiju samim tim što vodi sistem oporezivanja, jedina stvar koju izvozimo na Temu je naš novac bez mogućnosti da se on vrati u Crnu Goru - kaže Gordana Bošković. Novi zakon stupa na snagu prvog januara, a podrazumijeva naplaćivanje poštarine za sve pošiljke iz inostranstva. r.P.
Nakon što je podnio krivičnu prijavu SDT-u, direktor tivatske kompanije Nord Shipping dao izjavu policiji povodom tendera Luke Bar
PODGORICA – Neko nema koristi od angažovanja nepristrasne i svjetski ugledne kompanije koja bi uradila realnu dubinsku analizu sa realnim pokazateljima stanja i potencijalnim neregularnostima u poslovanju kompanije Port of Adria, čije akcije Vlada namjerava da kupi od turskog Global Ports holdinga – stoji u izjavi inženjera Gorana Sindika, direktora tivatske kompanije Nord Shipping, koju je dao Upravi policije.
Prethodno je podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) zbog sumnje u korupciju u Luci Bar oko izbora kompanije na tenderu koja će sprovesti due diligence u Port of Adria, odnosno uraditi studiju, komercijalnu i finansijsku dubinsku analizu preduzeća Port of Adria
Luka Bar je krajem juna raspisala javni tender za izbor renomirane konsultantske kuće koja bi trebalo da uradi studiju, komercijalnu i finansijsku dubinsku analizu (due diligence) preduzeća Port of Adria. Početkom ove sedmice raspisan je novi tender. Tvrdi da je njegova firma, kao zastupnik britanske kompanije Infrata Limited London, svjetskog lidera u ovim poslovima, ispunila sve uslove na tenderu, dala najpovoljniju ponudu, ali da je inicijalno Luka Bar ljetos, bez obrazloženja, poništila tender, a onda raspisala novi, koji je okončan u korist kompanije Hamburg port Consulting sa kojom je početkom decembra potpisan ugovor.
Ministar pomorstva Filip Radulović je tada saopštio da je riječ o renomiranoj kompaniji koja će u naredna dva mjeseca sprovesti detaljnu analizu poslovanja Port of Adria sa ciljem procjene mogućnosti njenog ponovnog objedinjavanja sa Lukom Bar. -Vjerujemo da je razdvajanje ove dvije kompanije bio pogrešan potez koji je štetio nacionalnom interesu. Spajanjem Luke Bar i Port of Adria stvorio bi se veći razvojni po-
Inženjer Goran Sindik, direktor tivatske kompanije Nord Shipping, tvrdi da je njegova kompanija na oba tendera Luke Bar ponudila da posao dubinske finansijske analize preduzeća Port of Adria uradi za 120.000 eura, s tim što je na drugom tenderu, umjesto za sedam, ponudila da ga završi za šest sedmica. To je, kako je naveo, tridesetak hiljada eura povoljnije od prvorangirane kompanije Hamburg Port Consulting, koja je predvidjela da završi due diligence za osam sedmica
tencijal, što bi značajno doprinijelo ekonomiji – kazao je Radulović.
Ponuda
Sindik tvrdi da je njegova kompanija na oba tendera ponudila da ovaj posao uradi za 120.000 eura, s tim što je na drugom tenderu, umjesto za sedam, ponudila da ga završi za šest sedmica. To je, kako je naveo, tridesetak hiljada eura povoljnije od prvorangirane kompanije Hamburg Port Consulting, koja je predvidjela da završi due diligence za osam sedmica. Ponuda njegove kompanije, kako je naveo, odbijena je zbog obrasca izjave privrednog subjekta, koji je prošle godine prestao da važi, a smatra da su i novim obrascem suštinski predviđeni isti podaci. Osim toga, kako je kazao Sindik, kako za drugi tender nije pronašao novu formu izjave, uputio je Direkciji za javne nabavke zahtjev da mu je pošalju, ali
Na pitanje Pobjede zbog čega se nije žalio Komisiji za zaštitu prava u javnim nabavkama, ukoliko je smatrao da je oštećen, Sindik odgovara da u ovakvom ambijentu ni on, a ni njegov britanski partner nijesu vidjeli svrhu toga. Ocjenjuje da je u ovom procesu od primarnog značaja trebalo da bude angažovanje firme sa najboljim referencama i integritetom, dodajući da je britanska Infrata ovaj posao obavljala za gotovo sve svjetske luke od značaja
Ponuda njegove kompanije, kako je naveo Sindik, odbijena je zbog obrasca izjave privrednog subjekta, koji je prošle godine prestao da važi, a smatra da su i novim obrascem suštinski predviđeni isti podaci. Osim toga, kako je kazao Sindik, kako za drugi tender nije pronašao novu formu izjave, uputio je Direkciji za javne nabavke zahtjev da mu je pošalju, ali na njegov upit niko nije odgovorio. Zato je ponovo popunio i predao izjavu na starom obrascu
na njegov upit niko nije odgovorio. Zato je ponovo popunio i predao izjavu na starom obrascu.
- Smatram da je ova izjava dokument koji je tehnički opis ponuđača i, koliko sam upoznat sa javnim nabavkama, to je dokument implementiran po inerciji približavanju EU propisima. Moj stav je da u sistemskim javnim nabavkama, gdje se inače traži usluga međunarodnih kompanija sa reputacijom, ova izjava ne bi trebalo da bude razlog za eliminaciju – kazao je Sindik Pobjedi.
Na pitanje Pobjede zbog čega se nije žalio Komisiji za zaštitu prava u javnim nabavkama, ukoliko je smatrao da je oštećen, Sindik odgovara da u ovakvom ambijentu ni on, a ni njegov britanski partner nijesu vidjeli svrhu toga. Ocjenjuje da je u ovom procesu od primarnog značaja trebalo da bude angažovanje firme sa najboljim referencama i
integritetom, dodajući da je britanska Infrata ovaj posao obavljala za gotovo sve svjetske luke od značaja.
- Svaka loša ili lošija interpretacija ili analiza podataka će imati jako skupe posljedice na građane i budžetske obveznike. Ne bih licitirao brojkama, ali razlika između analize Infrata i nekog nedovoljno stručnog društva može se mjeriti trenutnim gubitkom od nekoliko desetina miliona eura, a u daljoj lučkoj pozicioniranosti Crne Gore i gubitkom dobiti u stotinama miliona eura - navodi Sindik.
Dodaje da Luka Bar sa postojećim kapacitetima, infrastrukturnom povezanošću i konkurencijom na Jadranu i Mediteranu, nije održiva na duži rok bez ispravnog planiranja.
- Sa sve državnim podsticajima njen vijek poslovanja, bez ispravnih restruktuiranja, maksimalno je pet do deset godina, nakon čega slijedi
pretvaranje u građevinsko zemljište - smatra Sindik.
Tender
Na prvi tender, koji je ljetos oboren, pored Sindikove kompanije, prijavili su se i HPC Hamburg Port Consulting GmbH, Maritime and Transport Business Solutions B.V. Crowe RS Advisory, Port of Antwerp – Bruges International i Društvo za reviziju BDO Beograd.
U odluci koju potpisuje direktor Luke Bar Ilija Pješčić pisalo je da se javna nabavka poništava jer nije stigla nijedna ispravna ponuda. Sudeći po obrazloženju odluke, svi ponuđači su imali problem sa spornom izjavom privrednog subjekta imajući u vidu da je niko nije popunio u skladu sa instrukcijama. Tako je i višak informacija, odnosno navođenje podataka koji nijesu eksplicitno traženi ili neprecizno navođenje ,,usluge“ umjesto ,,konsultantske usluge“, učinio da ponude ne budu formalno ispravne. Ipak, u ponovljenom tenderu, na koji su se javili isti ponuđači, osim beogradske kompanije, samo je Hamburg Port Consulting zadovoljio sve uslove i njihova ponuda je ocijenjena ispravnom. Prema ugovoru koji su sklopili sa Lukom Bar, posao moraju da završe za osam sedmica, za šta će im biti plaćeno 146.700 eura. Cilj tendera je bio, kako se navodi u dokumentaciji, da se utvrdi profitabilnost namjeravanog preuzimanja 62,08 odsto akcija koje turska kompanija posjeduje u Port of Adria.
Izabrani ponuđač je dužan da u izvještaju obuhvati tržišni due diligence iz dvije perspektive, iz procjene pribavljene dokumentacije i iz perspektive konsultanta sa prognozom rukovanja i brodskog saobraćaja najmanje za preostali koncesioni period, finansijski due diligence, takođe, iz dvije perspektive, sa procjenom dostupne dokumentacije uz pripremu finansijskog modela sa stanovišta operatera.
Turski Global Ports holding je 2013. godine od Vlade kupio 62,1 odsto akcija nekadašnje barske kompanije Kontejnerski terminal i generalni tereti za osam miliona eura. Kompanija Port of Adria, odnosno nekadašnji Kontejnerski terminal i generalni tereti, osnovana je odlukom o restrukturiranju, odnosno izdvajanjem iz Luke Bar, uz osnivanje novog preduzeća, po odluci Skupštine akcionara Luke Bar 2009. godine.
Vlada Dritana Abazovića je krajem 2022. godine i početkom prošle godine za 12,5 miliona eura od manjinskih akcionara kupovala akcije čime je državni udio u vlasničkoj stukturi barskog preduzeća uvećan za četvrtinu. Time je država došla do više od dvije trećine akcija, pa bi mogla donijeti odluku o ponovnom spajanju Luke sa Port of Adria, odnosno pokrenuti pregovore sa turskom firmom Global Ports.
Bivši ministar finansija u Abazovićevoj vladi Aleksandar Damjanović je početkom prošle godine Pobjedi kazao da je kupovina akcija Luke Bar opravdana, imajući u vidu da je riječ o profitabilnoj i strateški bitnoj kompaniji. Ocijenio je da su time izbjegli i da akcije kupi drugi zainteresovani kupac, ali i potencijalnu nesaglasnost manjinskih akcionara Luke u slučaju objedinjavanja sa Port of Adria.
Iz Abazovićeve vlade je prošle godine saopšteno da razmatraju ekonomske i pravne aspekte kupovine Port of Adria i da će nakon te analize donijeti konačnu odluku. Nezvanično je saopštavano da su pregovori usporeni zbog negativnih bilansa kompanije i zakonskih ograničenja da se ne mogu restrukturirati – spajati kompanije sa negativnim bilansom. Iako smo uputili pitanja Luci Bar u vezi sa ovim tenderom tražeći komentar na navode Sindika da je riječ o koruptivnim radnjama, odgovore nijesmo dobili. M. leKoViĆ
Početak suđenja nekadašnjim načelnicima i arhivarki katastra na Žabljaku za propuste u radu zakazan za sjutra
ŽABLJAK/PLJEVLJA
– Željko Matijašević je neobjašnjivim nestankom originalnih dokumenata iz žabljačkog katastra, kako tvrdi, ostao bez prava da na svoje ime uknjiži imovinu naslijeđenu od majke, ali i bez 14.800.000 eura, koliko je dogovorio prodaju atraktivne parcele.
Kupoprodajnim ugovorom Matijašević je dogovorio sa kupcem prodaju naslijeđene zemlje za 12.874.945 eura, a potom i prodaju naknadno nađene imovine za dodatnih 1.946.547 eura.
Skoro dvije decenije duga borba za pravdu i zagarantovana prava Željka Matijaševića pomjerila se sa mrtve tačke 25. marta ove godine kada je Viši sud u Bijelom Polju potvrdio njegovu optužnicu protiv nekadašnjeg direktora Uprave za imovinu Dragana Kovačevića, bivših načelnika žabljačkog katastra Saida Basovića, Nađe Zidar, Sima Stanića i Vlada Gagića, kao i arhivarke Stojanke Bulić zbog propusta u radu.
ODUGOVLAČENJE
POSTUPKA
Matijašević je, u izjavi za Pobjedu, kazao da sumnja da će suđenja u ovom predmetu početi 24. decembra pred Osnov-
nim sudom u Pljevljima, jer okrivljeni čine sve da se ročišta ne održavaju. Na prethodnom pripremnom ročištu, kako je kazao Matijašević, nijesu se pojavili Basović, usljed zdravstvenih problema, i Kovačević, koji je naveo da zbog izrečene mjere Višeg suda kojim mu se ograničava kretanje nije bio u mogućnosti da se odazove pozivu suda u Pljevljima. Da su sumnje Matijaševića opravdane, potvrdilo se i u prošlonedjeljnom odgovoru Pobjedi iz Višeg suda, gdje se navodi da Dragan Kovačević, kome se pred tim sudom sudi za zloupotrebu službenog položaja, od sudije Zorana Radovića nije tražio dozvolu za odlazak u Pljevlja radi prisustvovanja suđenju u svojstvu optuženog.
ZATAŠKAVANJE
KRAĐE
- Prošla je evo druga decenija od zahtjeva za knjiženje pravosnažnog ostavinskog rješenja 19/79 od 24. marta1980. godine. Očito je da direkcija Uprave za nekretnine štiti svoje bivše i sadašnje zaposlene iako je jasno da je zakon prekršen u mom slučaju – kaže Matijašević. On navodi da je ,,namjernom krađom originala ostavinskog rješenja od 24. 3. 1980. godine
i zahtjeva za knjiženje od 16. 6. 2008. godine propala prodaja imovine koju je naslijedio od majke, a njemu nanijeta šteta od skoro 13 miliona eura, koliko je iznosio kupoprodajni ugovor koji je sklopio sa kompanijom iz Beograda“. Matijašević navodi da mu je iz žabljačkog katastra 29. septembra 2017. godine potvrđeno da pomenuta dokumenta ne postoje u spisima predmeta.
- Kome je u interesu da zataška nestanak-krađu mojih ori-
U Tuzima seksualno uznemiravana učenica šestog razreda
ginalnih dokumenata iz spisa predmeta na Žabljaku, da me onemogući da naplatim višemilionsku štetu proizvedenu zlom namjerom i nesavjesnim radom – kaže Matijašević. Pojašnjava da mu je propala prodaja zemlje zbog neizdavanja lista nepokretnosti koji je trebalo da dobije na osnovu ostavinskog rješenja, a po kojem ni do dan danas nije postupljeno.
- Ostavinsko rješenje koje je glasilo na ime moje pokoj -
ne majke je bilo pravosnažno, a sada ga nema u područnoj jedinici Žabljak Uprave za imovinu. Poslije evo 16 i po godina ne žele, a i ne smiju knjižiti moju imovinu na osnovu kopija koje su svakodnevno krali od originala, a originale namjerno uništavali – tvrdi Matijašević.
OPSTRUKCIJE
Ističe da tokom dugogodišnje borbe za Ustavom zagarantovana prava nailazi na stalne opstrukcije jer nije dio elite koja državu smatra i doživljava kao svoju prćiju.
- Nažalost, u ovom sistemu običan čovjek ne može ostvariti ni najosnovnije ljudsko pravo, pravo na imovinu, jer je očito to privilegija odabranih koji bi da osim našim životima upravljaju i našom imovinom – zaključuje Matijašević. On poručuje da će ići do kraja.
- Iscrpiću sva pravna sredstva u našoj državi, ali siguran sam da ću pravdu morati tražiti kod stranaca, kojima je privatna imovina svetinja – kaže Matijašević.
OPTUŽNICA
Privatna optužnica koju je Matijašević podnio Osnovnom sudu u Žabljaku 16. februara 2023. godine, usljed nedostatka kadra, proslijeđena je u rad Višem sudu u Bije-
PODGORICA - Prijava protiv nastavnika za seksualno uznemiravanje učenice šestog razreda škole u okolini Tuzi zataškavana je od prošle godine i opet je aktuelizovana nakon što je u javnosti odjeknula tema seksualnog uznemiravanja u školama, piše Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), prenosi MINA. Školske 2022/23. godine nastavnici škole u okolini Tuzi prijavili su slučaj seksualnog uznemiravanja učenice šestog razreda od njenog nastavnika. Iako su prema izvorima CIN-a i uprava škole i tadašnje Mi-
nistarstvo prosvjete (MP) bili obaviješteni o tom slučaju, ponašanje nastavnika nije detaljno ispitivano i on i dalje radi u prosvjeti. Tek ovih dana, nakon što je u javnosti eksplodirala tema seksualnog uznemiravanja u školama, i taj je predmet, uz još nekoliko, predat Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT), tvrde izvori CIN-a. Prema dopisu iz 2023, u koji je CIN imao uvid, nastavnik, čije ime je poznato redakciji CIN-a, početkom drugog polugodišta prošle godine neprilično je dodirivao po tijelu djevojčicu od oko 12 godina.
I prije toga, prema prijavi koju je CIN Crne Gore dostavila nevladina organizacija Prima, nastavnik je navodno na časovima seksualno uznemiravao tu, ali i druge učenice.
Nakon što su se roditelji pobunili poslije incidenta u dvorištu, nastavnik je tek naredne školske godine prestao da radi u toj školi.
Ipak, nastavio je posao u drugoj osnovnoj školi, takođe u okolini Tuzi, u kojoj je, prema više izvora CIN-a, direktor njegov otac.
O prijavi grupe nastavnika iz aprila 2023, prema izvorima CIN-a, obaviještena je bila ta-
dašnja direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje u MP Aleksandra Kuč Upitana o tom slučaju, Kuč je za CIN prvo kazala da se ne sjeća pomenute situacije „jer je ta godina bila jako turbulentna“ i da se prijava grupe nastavnika ne nalazi u arhivi Ministarstva. Kasnije se, međutim, javila CIN-u, pošto je, kako je rekla, pogledala evidenciju u svom rokovniku i vidjela da je 21. aprila prošle godine imala sastanak na kome je obaviještena o slučaju. - Kabinet sam upoznala sa po-
jedinostima, kako bismo preduzeli dalje korake, a povratne informacije nijesam dobila - navela je Kuč za CIN. Do zaključka teksta CIN nije uspio da provjeri te navode u kabinetu bivšeg ministra Miomira Vojinovića Kuč je istakla, u odgovoru za CIN, i da je pozvala tadašnjeg direktora škole Leona Đuravčaja, koji joj je navodno rekao „da nikakvih prijava od učenika, roditelja ili nastavnika nije bilo“. CIN je imao uvid u dopis nastavnog osoblja Đuravčaju, slične sadržine kao što je bila prijava Ministarstvu.
lom Polju. Ovaj sud u prvom navratu nije prihvatio optužnicu, ali po nalogu Apelacionog suda je potvrđuje 25. marta 2024. godine. Prema navodima privatne optužnice, nekadašnji načelnici Uprave za imovinu područne jedinice Žabljak Simo Stanić, Vlado Gagić, Said Basović, Nađa Zidar i arhivarka Stojanka Bulić se terete da su svjesno propustili dužnosti nadzora očigledno nesavjesno postupajući u vršenju službe, što se manifestovalo kroz nestanak originalnih dokumenata iz predmeta Uprave za nekretnine PJ Žabljak, i to komplet d okumentacija sa omotom spisa za knjiženje kod pomenute Uprave.
- Usljed toga nije moglo biti izvršeno knjiženje imovine na ime sada počivše Koviljke Matijašević – njenog pravnog sljedbenika i sina Željka Matijaševića, što je imalo za posljedicu raskid kupoprodajnog ugovora sa privrednim društvom „Levris“ d.o.o. Beograd, Aleksandra Buturovića iz Beograda kao kupca, zbog čega je Željko Matijašević pretrpio štetu u iznosu od 12.874.945 eura – navodi se u optužnici. Kovačević se ovom optužnicom tereti da je kao bivši direktor Uprave za nekretnine Crne Gore tokom 2014. do 2020. godine ,,kršenjem zakona i drugih propisa svjesno i namjerno propuštao dužnosti nadzora nad radom Uprave za nekretnine PJ Žabljak, što je prouzrokovalo štetu Željku Matijaševiću“. - Kovačević je očigledno nesavjesno postupao u vršenju službe na način što je u više navrata ignorisao svako pismeno i usmeno obraćanje M. Ž. da mu se pronađu originalna dokumenta i uknjiži imovina, iako je bio svjestan da usljed takvog njegovog postupanja može nastupiti teža povreda prava drugog ili imovinska šteta koja prelazi iznos preko 3.000 eura – navodi se u optužnici.
Bojana ROBOVIĆ
Đuravčaj, koji je sada zaposlen u Zavodu za školstvo Crne Gore, negirao je i za CIN da bilo što zna o tom događaju. U telefonskom razgovoru na pitanje CIN-a što je preduzeo da zaštiti učenicu, ali i druge đake, naveo je da nije upoznat da je u toj školi došlo i do jednog incidenta seksualnog uznemiravanja. Negirao je da mu je bilo ko dostavio dopis. Međutim, i navodi iz školskog dnevnika, koji je CIN dobio na uvid, jasno ukazuju da postoji i zabilješka sa roditeljskog sastanka, gdje se vidi da su roditelji upoznati sa problematičnim ponašanjem nastavnika. U zabilješci, čiju kopiju CIN posjeduje, stoji i da su „roditelji nakon sastanka ostali da sačekaju direktora i o svemu sa njim da razgovaraju“. R.P.
PODGORICA - Fond za zdravstveno osiguranje formiraće radnu grupu koja će inicirati izradu pravilnika za rehabilitaciju onkoloških pacijenata.
Iz Ministarstva zdravlja je Pobjedi rečeno da će radna grupa definisati kategorije tih pacijenata, a na osnovu jasnih kriterijuma omogućiće im se efikasna i dostupna r ehabilitacija u skladu sa standardima.
To je dogovoreno na nedavno održanom sastanku kojem su prisustvovali državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja mr Mirjana Vlahović , generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu dr Ognjen Delić, direktorica Instituta za onkologiju dr Sanja Lekić, direktorica Klinike za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju Kliničkog centra Crne Gore dr Sonja Nejkov, kao i direktorica NVO Diši Maja Gardašević Gardašević je kazala Pobjedi da je raduje činjenica da će se najranjivijoj kategoriji stanovništva omogućiti da koristi usluge Instituta ,,Dr Simo Milošević“ u Igalu, kao i da je bilo krajnje vrijeme da se čuju problemi onkoloških pacijenata.
Ona je kazala da su taj zahtjev inicirali onkološki pacijenti, jer je to njima bilo u samom vrhu prioriteta.
- Na sastanku smo govorili o problemima sa kojima se suočavaju, da vidimo koje grupe pacijenata bi mogle da koristi ove usluge - rekla je Gardašević.
Dodaje da je na sastanku puno značilo iskustvo dr Sonje Nejkov, te da se razmatrala mogućnost da se onkološkim pacijentima sa propratnim dijagnozama, poput reumatoloških, i onih pacijenata koji su tek operisani, daje prioritet za rehabilitaciju.
Gardašević je kazala da su na sastanku govorili o jačanju primarnog sektora zdravstvene zaštite po pitanju ovih stvari, te da su iznijeli dosta prijedloga koje radna grupa sigurno može da riješi.
Iz Ministarstva zdravlja pojašnjavaju da je tokom sastanka konstatovano da je većini onkoloških pacijenata kontraindikovana fizikalna rehabilitacija, jer se kroz inicijativu ove NVO upravo zahtijevalo da svi pacijenti imaju mogućnost ovakvog tretmana.
- Takođe je istaknuto da onkološki pacijenti, kojima je indikovana stacionarna fizikalna rehabilitacija, ostvaruju to pravo - kazali su iz Ministarstva zdravlja.
Problemi sa komisijama i bolovanjem
Maja Gardašević se osvrnula na problem rješenja prvostepene komisije za dodjelu lične invalidnine i tuđe njege, te na to što su pojedini pacijenti sa udaljenim metastazama odbijeni, iako su po zakonu imali pravo na to.
Ona je podsjetila na proteste onkoloških pacijenata zbog
AKTUELNO: Najavljeno formiranje radne grupe koja će odlučivati o odlasku onkoloških pacijenata na rehabilitaciju u Igalo
Iz Ministarstva zdravlja je Pobjedi rečeno da će radna grupa definisati kategorije tih pacijenata, a na osnovu jasnih kriterijuma omogućiće im se efikasna i dostupna rehabilitacija u skladu sa standardima
toga, od kojih je posljednji održan prije dvije sedmice ispred Ministarstva zdravlja, te da su očekivali da se neko iz tog resora pojavi i obrati onkološkim pacijentima. - Na protest je izašlo nekoliko onkoloških pacijenata koji su došli čak iz Rožaja, sa Cetinja, iz Kotora... svi su imali udaljene metastaze. Ono što je dobro jeste da su nas oni sigurno čuli, poslali smo jasnu poruku. Istrajaćemo u tome da se preispitaju sve odluke koje su sporne i nijesu u skladu sa zakonom, a tiču se rješenja za ličnu invalidninu –kazala je Gardašević. Ona je kao primjer dala nalaze za dvije onkološke pacijentkinje, jedna sa dijagnozom timusa, druga sa dijagnozom karcinoma dojke, metastazama na kostima i multiplom sklerozom, a obje je komisija odbila za dodjelu lične invalidnine, koja je nešto oko 300 eura mjesečno.
- To ćemo uvijek javno objav-
ljivati, o tome ćemo uvijek glasno pričati i naravno da ćemo tražiti preispitivanje takvih odluka - rekla je Gardašević. Dodaje da je sigurna da je glas onkoloških pacijenata ministar zdravlja Vojislav Šimun jako dobro čuo, te da nešto mora preuzeti po ovom pitanju. - Ovo su gorući problemi, ne mogu da govore da rade nešto za najranjivije kategorije društva, a da dopuste da se ovakve situacije dešavaju i da ovakve odluke potpisuju ljekari - poručila je Gardašević. Onkološki pacijenti su na protestu pitali odgovorne iz Vlade Crne Gore - zbog čega oni koji imaju udaljene metastaze ne mogu da ostvare pravo na invalidninu, iako je pravilnikom jasno naznačeno da pacijente sa udaljenim i neoperabilnim metastazama to pravo sleduje. Istakli su da su problem komisije, posebno drugostepene. Dat je primjer pacijenta sa udaljenim metastazama, ko-
da se čita i poštuje
Predsjednica NVO Diši Maja Gardašević kazala je da postoji pravilnik za dodjelu lične invalidnine, te da se zna ko to pravo ostvaruje. Neoperabilne i udaljene metastaze ostvaruju 100 odsto pravo na ličnu invalidninu. - Mi smo postavili jasno pitanje - da li je potrebna
struktivnu bolest pluća, operativne zahvate dojke u prošlosti, te da prema pravilniku nije predviđeno ostvarivanje prava na njegu i pomoć.
Komisija nije pri donošenju odluke uzela ljekarski nalaz od maja ove godine u kome piše da ima metastaze karcinoma dojke u fragmentima kostiju i mekog tkiva koje su dostavljene na analizu.
Iz Ministarstva zdravlja na pitanje - da li će se u narednom periodu preispitati rad komisije koja dodjeljuje ličnu invalidninu i tuđu njegu, odgovorili su da je to nadležnost Ministarstva socijalnog staranje, brige o porodici i demografije.
Još jedan problem sa kojim se srijeću onkološki pacijenti jeste ostvarivanje prava na bolovanje nakon ciklusa hemoterapija i zračenja. Iz Ministarstva zdravlja su kazali da uvijek postoji mogućnost da se preispita nalaz i mišljenje prvostepene ljekarske komisije.
presuda da bi neko dobio ličnu invalidninu, zaista želimo da se čita pravilnik, da se čitaju nalazi, a ne da se na osnovu fizičkog izgleda procjenjuje da li će se nekome dodijeliti tuđa njega i invalidnina. Želimo da se pravilnik čita i poštujeporučila je Gardašević.
hvatnijeg tretmana onkoloških bolesnika.
me je komisija upisala da ima stabilnu bolest, te da ne ostvaruje pravo na ličnu invalidninu.
Pobjeda je imala uvid u odluku komisije iz Nikšića, kojom je pacijentkinji odbijeno os tvarivanje prava za njegu i pomoć. Među članovima te komisije nema onkologa. U rješenju je navedeno da podnosilac ima hroničnu op-
- Kada je riječ o odobravanju bolovanja za onkološke pacijente, onkolog je član prvostepene komisije, pa je on mjerodavan da utvrdi da li je neko sposoban za rad. Svakako, ti pacijenti se upućuju na IPK, pa se o bolovanju odlučuje tek nakon tog nalaza. Ukoliko IPK utvrdi da nije došlo ni do potpunog, a ni do djelimičnog gubitka radne sposobnosti, potpuno je normalno da se i bolovanje u dogledno vrijeme prekine - kazali su Pobjedi iz Ministarstva zdravlja.
Uvedene nove
P rakse
Iz resora zdravlja podsjećaju da se u kontinuitetu sprovode konkretne aktivnosti u cilju kvalitetnijeg i sveobu-
- Tako je u Institutu za onkologiju KCCG puštena u rad Centralna priprema citostatika, koja omogućava bezbjednu i kontrolisanu pripremu specifične onkološke terapije prema EU standardima. Ovo je projekat od nacionalnog značaja, čijom primjenom se smanjuje mogućnost greške prilikom aplikacije same terapije, kao i vrijeme čekanja, a svi pacijenti dobijaju personalizovanu terapiju koja značajno povećava i uspjeh njihovog liječenja - kazali su iz Ministarstva zdravlja. Dodaju da je u Institutu za onkologiju pušten u rad savremeni multislajsni skener (MCT) 4D za potrebe zračne terapije, koji je vrijedan preko 420.000 eura. - Uz novi multislajsni skener i postojeće aparate, onkološkim pacijentima omogućavamo nastavak liječenja savremenim tehnikama zračenja koje se trenutno sprovode u svijetu. U KCCG ne postoje liste čekanja za sprovođenje radioterapije, a vrijeme od indikovanja primjene do sprovođenja zračenja je jedno od najkraćih u Evropi. Pored toga, onkološkim pacijentima je dostupna najsavremenija terapija - poručili su iz ove institucije.
n ova lista ljekova Napominju da je ove godine lista ljekova proširena sa 20 najnovijih terapijskih opcija, u najvećem dijelu za najčešća maligna oboljenja. U prvoj polovini 2025. godine planirana je instalacija novog linearnog akceleratora, vrijednog blizu četiri miliona eura. Na taj način, Institut za onkologiju KCCG će zaokružiti usluge liječenja svim onim što danas nudi savremena radijaciona terapija u svijetu - kazali su iz Ministarstva zdravlja. Maja Gardašević kazala je da očekuje da će se uskoro formirati radna grupa i da će se konkretno raditi na rješavanju problema onkoloških pacijenata kako je obećano. - Prioritet su prava onkoloških pacijenata. Nadamo se da će gospodin Ognjen Delić ispuniti obećano - formirati radnu grupu i da nećemo morati opet da izlazimo na protest - zaključila je Gardašević. b. PreleviĆ
Specijalno državno tužilaštvo donijelo naredbu o obustavljanju istrage protiv bračnog para koji se teretio za zloupotrebu službenog položaja i utaju poreza i doprinosa
PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo (SDT) donijelo je naredbu o obustavljanju istrage protiv nekadašnjeg predsjednika Sindikata Vojske Crne Gore Zdravka Kasalice i njegove supruge, advokatice Makedonke Kasalice, jer ne postoje dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja da su okrivljeni učinili krivično djelo pranje novca.
Kasalicama je stavljeno na teret da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo pranje novca tako što su po prethodnom dogovoru i zajedno od 2011. do 2018. godine izvršili konverziju novca sa znanjem da su pribavljeni kriminalnom djelatnošću u iznosu koji prelazi 40.000 eura. - Na način što je Kasalica Makedonka iznos utajenog poreza u ukupnoj vrijednosti od 105.374,82 eura podizala u gotovom sa svojih računa, a koji novac potiče od izvršenog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa iz člana 264 stav 3 u vezi sa stavom 1 KZ CG i zajedno sa Kasalica Zdravkom u namjeri da prikriju novac pribavljen kriminalnom djelatnošću vršili konverziju novca i kupovinu nepokretnosti i vozila – stoji u dokumentu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić. Riječ je o automobilima „opel insignia“ od 21.700 eura kupljen na ime Zdravka Kasalice i „VW pasat CC“ od 31.900 eura na ime Makedonke Kasalice. - Te stambenom prostoru po-
vršine 34m2 KO Podgorica I na ime Kasalica Makedonka od 48.500,eura, putničko vozilo marke „audi A6“ na ime Kasalica Zdravko u iznosu od 39.000,00 eura, stambeni prostor površine 44m2 KO Podgorica III, na ime Kasalica Zdravko u iznosu od 46.000,00 eura, stambeni prostor površine 75m2 sa garažom površine 12m2 KO Podgorica I na ime Kasalica Zdravko za iznos od 80.000,00 eura, stambeni prostor na ime Kasalica Makedonke DUP Topolica III Bar za iznos od 68.000,00 eura – navodi se u dokumentu SDT-a.
Negirali krivicu
U iskazu koji su dali na saslušanju pred Tužilaštvom, bračni par je negirao krivicu. Make-
donka Kasalica je navela da je tokom 2006. godine od svojih roditelja dobila 50.000 eura koje joj je donijela majka, te da su ona i njen suprug prvi stan kupili od ušteđevine koju su dobili od roditelja.
- Drugi stan su 2012. godine kupili od novca koji su dobili od prodaje vojnog stana. Vozilo marke „opel insignia“ su kupili 2011. godine, a novac za kupovinu vozila „pasat“ 2015. godine potiče od ušteđevine koju su imali ona i suprug – ispričala je Makedonka Kasalica na saslušanju.
Dodala je da su stan površine 34 m2 kupili 2015. godine od zajedničke ušteđevine i od novca koji je dobijali od porodice iz Makedonije.
- Stan u Baru su kupili 2018. go-
Na osnovu vještačenja, u SDT-u konstatuju da ne postoje dokazi da su Kasalice navedene stvari kupovali od novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću. A posebno da su u vrijeme izvršenja krivičnog djela okrivljeni na osnovu poreskih osnovica prijavljenim u poreskim prijavama, zarade iz radnog odnosa i prodaje stana imali ukupno prihoda 628.608,19 eura i ukupno rashoda za kupovinu nepokretnih i pokretnih stvari u ukupnom iznosu od 315.100,00 eura to ne postoje dokazi da su nepokretne i pokretne stvari kupovali od novca koji je pribavljen kriminalnom djelatnošću, te samim tim ne postoje dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo pranje novca iz člana 268 stav 3 u vezi stava 1 u vezi sa članom 23 Krivičnog zakonika Crne Gore – zaključili su iz Tužilaštva
Akcija policije protiv nikšićke firme „Staklenik“
NIKŠIĆ - Nikšićka policija je privremeno oduzela oko 130 kilograma konoplje uzgajane u firmi „Staklenik“, u mjestu Miločani, zbog sumnje da procenat tetrahidrocanabinola u biljkama
prelazi dozvoljeni iznos do 0,2 odsto, što je vještačenjima i utvrđeno, saopštila je Uprava policije. - U toku izviđajnog postupka preduzet je niz mjera i radnji iz nadležnosti policije ko-
je su ukazale da je procedura prekršena, te rezultirale podnošenjem prekršajne prijave protiv pravnog lica „Staklenik“ d.o.o. iz Nikšića zbog prekršaja Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga, kao i pro-
dine za iznos od 68.000 eura, a novac potiče od njene zarade kao advokata, a možda su za kupovinu tog stana pozajmili 15.000 eura. Vozilo „audi A6“ 2017. godine su kupili od novca koji potiče od njihovog rada i od novca koji su im dali članovi njihove porodice. Stan od 75 m2 kod „Delte“ u Podgorici je plaćen od ušteđevine i novca koji su joj dali roditelji – navela je Kasalica u svom iskazu, poručujući da njen suprug i ona „nijesu prodavali kokain“ i da je sve to legalan novac. I Zdravko Kasalica je negirao krivicu za krivična djela koja su mu stavljena na teret, u svojoj odbrani je kazao da je stan koji je dobio od Vojske prodao za 52.000 eura ili 54.000 eura, nakon čega su on i supruga odlučili da kupe drugi stan. - Odmah nakon prodaje stana od Sretena Čupića su kupili stan od 44 m2, koji se nalazi u Podgorici u Ulici admirala Zmajevića broj 63. Njegova supruga je 2005. ili 2006. godine počela da radi kao advokat i od tada je dobro zarađivala. Preko „S Leasinga“ su kupili vozilo „opel insignia“ tako što su jedan dio novca dali od ušteđevine, dok su drugi dio uplaćivali –tvrdio je Kasalica u Tužilaštvu.
Ponovio je da su kupili stan preko puta „Delte“ u Podgorici zahvaljujući supruzi koja je dobro zarađivala.
Dodao je i da su on i njegova supruga kupili stan u Baru u fazi izgradnje. - Naveo je da je on od svog pokojnog oca dobio novac, a zna da je i njegova supruga od svog oca dobila novac nakon što je on u Makedoniji prodao veliku šumu. Vozilo „audi A6“ je plaćeno 39.000,00 eura, on je dao 6.000,00 eura ili 7.000,00 eura, dok je ostatak njegova supruga prenijela sa svog računa, mada je moguće da mu je supruga dala novac koji potiče od njenog posla i da ga je on dao prilikom kupovine auta. Dio novca koji je on dao potiče od vozila „audi A4“ koji je prodao za 8.000,00 eura. Vozilo „VW pasat“ su kupili kada je dobio naknadu štete za udes koji je ranije imao. Njegova supruga dosta radi, ali ne zna koliko tačno zarađuje – piše u dokumentu SDT.
vještačeNja
Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka ekonomsko- finansijske struke proizilazi da su ukupno ostvareni prihodi Kasalica iznosili 628.608 eura, a rashodi za kupljene stanove bez poreza na promet i za kupljena vozila 404.000 eura. - Rashodi, odnosno izdaci po presudama koji su prema izjavama svjedoka plaćani na ruke i uplaćivani na njihove račune ukupno su iznosili 628.776,56 eura, što znači da ukupni rashodi u iznosu od 1.032.776,56 eura nijesu mogli da budu podmireni ukupnim prihodima u iznosu od 628.608,19 eura – stoji u obrazloženju sudskog vještaka.
Na osnovu vještačenja, u SDT-u konstatuju da ne postoje dokazi da su Kasalice navedene stvari kupovali od novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću. - A posebno da su u vrijeme izvršenja krivičnog djela okrivljeni na osnovu poreskih osnovica prijavljenim u poreskim prija-
vama, zarade iz radnog odnosa i prodaje stana imali ukupno prihoda 628.608,19 eura i ukupno rashoda za kupovinu nepokretnih i pokretnih stvari u ukupnom iznosu od 315.100,00 eura to ne postoje dokazi da su nepokretne i pokretne stvari kupovali od novca koji je pribavljen kriminalnom djelatnošću, te samim tim ne postoje dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo pranje novca iz člana 268 stav 3 u vezi sa stavom 1 u vezi člana 23 Krivičnog zakonika Crne Gore –zaključili su iz Tužilaštva. uhapšeNi u akciji SpO 2020. gOdiNe
Bivši predsjednik Sindikata Vojske Crne Gore Zdravko Kasalica i njegova supruga, advokatica Makedonka Kasalica, uhapšeni su u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) u julu 2020. godine zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja i utaja poreza i doprinosa. Oni su nakon saslušanja zadržani, ali su odlukom tadašnjeg sudije za istragu Višeg suda Vladimira Novovića nakon dva dana pušteni da se brane sa slobode, uz mjeru zabrane da se sastaju sa svjedocima i da napuštaju Podgoricu.
Makedonka Kasalica je uhapšena nakon što su inspektori SPO pretresli njenu kancelariju iz koje su izuzeli spise. Ona se tereti da nije prijavila prihode. Kasalica se sumnjičila da je iskoristila punomoćja koja su joj dali službenici Vojske Crne Gore, kako bi naplatili troškove prevoza i na osnovu tih punomoćja kasnije pokrenula druge sporove bez njihove saglasnosti.
Teretila se da je na osnovu punomoćja iz 2013. pokretala i radne sporove u 2015. bez znanja i saglasnosti pripadnika VCG kako bi pribavila imovinsku korist. Njen suprug Zdravko Kasalica tada je optužen za utaju poreza i pranje novca. On je tada inspektorima saopštio da su uhapšeni po nalogu bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, koji je to demantovao. Njihovo hapšenje svojevremeno su osudili u Demokratskom frontu (DF) i Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP), optužujući bivši vrh vlasti za „nezapamćenu hajku na bračni par“, a potez SDT-a okarakterisali kao „sraman potez režimskih poslušnika“. jovana raičeviĆ
tiv odgovornog lica u ovom pravnom licu N. A. (30) - naveli su iz policije. Za ovaj prekršaj zaprijećena je novčana kazna za pravno lice u rasponu od 2.000 do 20.000 eura, a za odgovorno
lice u pravnom licu od 1.000 do 2.000 eura. Dakle, kažu u policiji, shodno pozitivno pravnim propisima u Crnoj Gori procenat iznad pomenutog nije dozvoljen i pravna lica čija je primarna djelatnost uzgoj roba konoplje u industrijske svrhe u zakonskoj su obavezi da prijave sve okolnosti i činjeni-
ce vezane za uzgoj ove biljke koje mogu da ukažu da se djelovi biljke ili biljka mogu upotrijebiti za proizvodnju droge. - Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić u posljednjih 20 dana su podnijeli šest prekršajnih prijava shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droge i uhapsili šest osoba - zaključuju u policiji. r.p.
Yu Xi, novinarka i bivša diplomatkinja u Crnoj Gori, prevela je knjigu ,,Istorija diplomatije Crne Gore: 1711-1918“ na kineski jezik
PODGORICA - Većina Kineza još dobro ne poznaje Crnu Goru kao što znaju Srbiju ili Hrvatsku, za to treba vremena i mnogo rada. Ali uz razvoj saradnje i kako vrijeme teče, vjerujem da će upoznavanje biti sve intenzivnije. Turizam je jedan od najboljih načina povezivanja. S obzirom na to da sve više Kineza dolazi ovdje i na društvenim mrežama opisuje iskustva iz Crne Gore, to će sigurno poboljšati razumijevanje ove prelijepe zemlje - kaže u razgovoru za Pobjedu kineska novinarka i bivša diplomatkinja u Crnoj Gori Yu Xi, poznata pod crnogorskim imenom Ksenija. Ona je nedavno završila prevod knjige ,,Istorija diplomatije Crne Gore:1711-1918“ autora Radoslava Raspopovića na kineski jezik.
U intervjuu, Yu Xi nam je otkrila što ju je motivisalo da prevede ovu knjigu, koji su izazovi bili prisutni tokom prevođenja, te kakve utiske nosi iz Crne Gore.
POBJEDA: Nakon bogate novinarske i diplomatske karijere, preveli ste knjigu ,,Istorija diplomatije Crne Gore:1711-1918“ autora Radoslava Raspopovića na kineski jezik. Koliko je ovo bio težak poduhvat s obzirom na to da nema knjiga o Crnoj Gori na kineskom jeziku?
YU XI: Zaista nije bilo lako, posebno jer nemamo mnogo prevedenih knjiga da možemo učiti od iskustva drugih prevodilaca, jer nije bilo knjige o Crnoj Gori s takvom ozbiljnom temom. Tokom prevođenja smo se trudili da se detaljno raspitamo kod stručnjaka iz različitih područja, uključujući diplomate, istoričare, čak i stručnjake ruskog i turskog jezika.
POBJEDA: Koliko se u Kini razumije vrlo kompleksna istorija Crne Gore, naročito to koliko su se Crnogorci naporno borili za nezavisnost u složenim okolnostima uticaja velikih sila? Kroz ovu knjigu ističe se hrabrost i mudrost Crnogoraca. Jeste li uspjeli da im približi-
Teško je reći da jednom knjigom možemo „razbiti predrasude kod kineskog naroda“, ali barem da se trudimo da objektivno predstavimo Crnu Goru i njenu bogatu istoriju i tradiciju. Iskreno ću reći - većina Kineza još dobro ne poznaje Crnu Goru kao što znaju Srbiju ili Hrvatsku, za to treba vremena i mnogo rada. Ali uz razvoj saradnje i kako vrijeme teče, vjerujem da će upoznavanje biti sve intenzivnije - kaže Yu Xi
te našu viševjekovnu borbu za slobodu i naš mentalitet?
YU XI: Takva tema nije namijenjena širokoj publici, više je posvećena profesionalcima i stručnjacima međunarodnih pitanja, diplomatije, balkanskih pitanja itd, tako da je teško reći da jednim knjigom možemo promijeniti znanje Kineza o Crnoj Gori. Ali barem sada postoji takva knjiga na kineskom, pa kada ljudi žele tražiti i saznati više o Crnoj Gori, imaju takve materijale pri ruci. Ali ta knjiga nije jedini materijal kroz koji Kinezi mogu saznati više o Crnoj Gori. Osim knjige, zadnjih godina naša redakcija Kineske medijske grupe je snimila i niz kratkih dokumentaraca o životu Crnogoraca u Kini, sve te dokumentarce smo pripremili na oba jezika i osim toga što je emitovano kod naših medijskih partnera u Crnoj Gori, takođe je emitovano i na kineskim društvenim mrežama i na takav način mnogo kineskih gledalaca je moglo više saznati o gostoljubivom crnogorskom narodu.
POBJEDA: Iako govorite crnogorski jezik duže od 20
godina, prevođenje obimne istorijske knjige je sigurno bilo izazovno. Kojoj čitalačkoj publici je posvećena ova knjiga?
YU XI: Kratko vrijeme je prošlo od kako je ova knjiga izašla iz štamparije, sada se još ne može procijeniti reakcija publike. Samo znamo da je bilo velike zainteresovanosti i rezervacija preko interneta. No, imajući u vidu temu ove knjige, kao što sam rekla, naša ciljana publika nije najšira javnost, nego stručnjaci, istraživači, profesionalci, međunarodni zvaničnici, ali čitaoci zainteresovani za istoriju, diplomatiju i politiku. Već smo dobili neke pohvale od kolega iz tih krugova, kažu da je naša knjiga popunila prazninu u toj oblasti.
POBJEDA: Da li mislite da ste uspjeli da ublažite predrasude kod kineskog naroda koji Crnu Goru još vezuje za bivšu Jugoslaviju i Srbiju? Znaju li da je Crna Gora nezavisna država sa bogatom istorijom i tradicijom?
YU XI: Teško je reći da jednom knjigom možemo „razbiti predrasude kod kineskog naroda“, ali barem da se tru-
dimo da objektivno predstavimo Crnu Goru i njenu bogatu istoriju i tradiciju. Iskreno ću reći da većina Kineza još dobro ne poznaje Crnu Goru kao što znaju Srbiju ili Hrvatsku, za to treba vremena i mnogo rada. Ali uz razvoj saradnje i kako vrijeme teče, vjerujem da će upoznavanje biti sve intenzivnije. Turizam je jedan od najboljih načina povezivanja. Sve više Kineza dolazi ovdje i na društvenim mrežama opisuje iskustva iz Crne Gore, a to će sigurno poboljšati razumijevanje ove prelijepe zemlje.
P OBJEDA: Kakva su Vaša iskustva iz Crne Gore? Radili ste u kineskoj ambasadi, što je na Vas ostavilo najjači utisak?
YU XI: Život u Crnoj Gori između 2016. i 2019. godine jedan je od najljepših perioda u mom životu. Tempo života u Crnoj Gori je bio lagan, ali tempo rada u Ambasadi nije. Kao direktorica za bilateralnu saradnju Kine i Crne Gore i kao prevodilac ambasadora imala sam veliku odgovornost. Bilo je lijepo što sam učestvovala u nizu velikih događaja, kako između naše dvije zemlje, tako i za Crnu Goru, čak i Evropu. Upoznala sam brojne ugledne ličnosti iz raznih društvenih krugova vaše zemlje i to je bio najljepši dio mog života u Crnoj Gori. Tokom života u Crnoj Gori trudila sam se da svaki vikend ide-
mo negdje van Podgorice. Nije to samo opušteni izlet preko vikenda, već vjerujem da, ukoliko se želimo kvalitetno baviti saradnjom između zemalja, prvo moramo državu istražiti i doživjeti svojim očima. Kada je 2018. godine Filip Vujanović, tadašnji crnogorski predsjednik, završio svoj mandat, a Milo Đukanović izabran za predsjednika, kineski predsjednik Ksi Đinping je u pismu čestitke naglasio da su „trenutno odnosi između Kine i Crne Gore na najboljem nivou u istoriji.“
I dan-danas sam ponosna na to.
POBJEDA: Vaše crnogorsko ime je Ksenija. To je jedno od najčuvenijih crnogorskih imena. Jeste li ga odabrali baš zbog toga?
YU XI: Bilo je interesantno. Moje kinesko ime je Yu Xi (izgovor Ju Śi, često kažem da jedino moji Crnogorci znaju kako tačno izgovoriti ovaj Śi), ali često crnogorski prijatelji bi mislili da je izgovor „Ksi“ zbog
slova „X“, pa i znam da je princeza Ksenija imala veliki doprinos u istoriji Crne Gore, zato sam birala ovo crnogorsko ime. Naravno, znam da se ne mogu usporediti s princezom, ali želim na takav način izraziti poštovanje prema ovoj velikoj ženi u istoriji Crne Gore. POBJEDA: Ne zaustavljate se i nastavljate sa predanim radom. Planirate i prevod knjige ,,Crnogorske poslovice i izreke“. To je interesantna knjiga kroz koju se mogu vidjeti vrijednosti crnogorskog naroda. U kojoj ste fazi ovog prevodilačkog projekta? YU XI: Trenutno još radimo preliminarnu fazu prevođenja. Prevođenje poslovica i izreka je neobičan posao jer iza jedne rečenice može biti mnogo bogatijih značenja. Polako i precizno radimo ovaj posao da bi kineski čitaoci mogli bolje razumijeti tradiciju i istoriju, ali i sistem vrijednosti crnogorskog naroda. Mr. J.
Sankalo se, grudvalo, igralo na snijegu, koji nije imao „visinu“ da se utabaju skijaške staze. Veće sniježne padavine očekuju se narednih dana
KOLAŠIN – Snijeg između
20 i 30 centimetara učinio je da zvanični početak zimske turističke sezone, ipak, „liči na sebe“. Nije bilo sniježnih uslova da se na pravi način skijama „osjeti Bjelasica“, ali se na druge načine uživalo u bijelom ambijentu...
skijaške staze budu utabane i da na pravi način dočekamo goste. Takođe je ohrabrenje što smo ovih uvodnih dana imali dos ta gostiju iz inostranstva – Albanije, Rusije, Ukrajine, Turske. Želja nam je da na pravi način spojimo prirodnu podršku snijega sa našom spremnom infrastrukturom. Nadamo se pravoj zimskoj sezoni na skijalištima Crne Gore – rekao je Milošević. Zimska turistička sezona je počela prošle nedjelje kada je u centru grada otvoren Novogodišnji bazar. Direktorica TO Kolašin Zorica Milašinović ističe da su spremni da na pravi način podrže sva turistička dešavanja na Bjelasici. – Imali smo dva dana snijega na Bjelasici i drago nam je da smo, ipak, tako otvorili zimsku sezonu. Vjerujemo da će Bjelasica imati dovoljno snijega i da će gosti prije ili nakon skijanja imati dosta pratećih sadržaja u Kolašinu. Cilj nam je da grad i tokom zime pruži pravu zabavu turistima – ističe Milašinović. Sve je spremno za otvaranje zimske turističke sezone i na Ski-centru Kolašin 1450. Kako nezvanično saznajemo, sezona će biti otvorena sredinom predstojeće nedjelje. D. DRAŠKOVIĆ Kolašin: Prvi vikend zimske
Bojan Medenica, direktor Ski-centra Kolašin 1600, bio je zadovoljan kako je u posto-
jećim meteo-uslovima počela zimska turistička sezona.
– Dočekali smo kolone automobila ka Bjelasici, popunili parking Ski-centra Kolašin 1600. Gosti su na pravi način ostvarili prvi kontakt sa snijegom – grudvanje, sankanje, igre sa snijegom. Koristila se pokretna traka za skijaše kao panoramska vožnja žičarom do Triglave. Imali smo i zabavni program sa Petrom Bulatovićem i di-džejevima. Imali smo malo snijega, ali dovoljno želje da na pravi način dočekamo goste kojih je bilo više nego što smo očekivali – kazao je Medenica. Đuro Milošević , direktor Skijališta Crne Gore, istakao je da je prvi turistički dan zimske sezone bio u decembru, što ih ohrabruje.
– Vjerujemo da će sniježne padavine koje se najavljuju narednih dana omogućiti da
BEOGRAD - Desetine hiljada ljudi okupilo se juče na beogradskom trgu Slavija na poziv studenata koji više nedjelja blokiraju fakultete Univerziteta u Beogradu tražeći odgovornost za tragediju u Novom Sadu. U tom gradu je 1. novembra zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici poginulo 15 ljudi, a dvoje je teško povrijeđeno.
Pojedini demonstranti nosili su transparente na kojima je pisalo „Generalni štrajk studenti i radnici solidarno“, „Maturanti su uz studente“, „Svaka akcija izaziva reakciju“. Petnaestominutno ćutanje počelo je u 16.30 za žrtve tragedije u Novom Sadu, a pojedini okupljeni uključili su svjetla na svojim mobilnim telefonima. Nakon 15 minuta tišine, protest u centru Beograda je nastavljen sa 30 minuta buke. Čuli su se zvižduci, pištaljke i vuvuzele.
VELIKA PODRŠKA
Studentkinja Teodora Topalović rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) na protestu da okupljenim studentima veoma znači podrška građana.
- Svaki put kad nešto ovako krene na početku, ja sam prvo na ivici suza, pa se onda opet saberem i nastavimo dalje. Svim studentima ovo znači do neba, što bi se reklo, zaista - rekla je ona.
Nikola Perić iz Beograda kaže da mu je motiv za dolazak na ovaj protest - da kaže „ne“ cijeloj situaciji i vlasti u Srbiji.
- Da podržimo studente, da odamo počast ljudima koji su nedužni poginuli i da probamo da izmijenimo situaciju u zemlji koja nije dobra - rekao je on za RSE.
Penzionerka Tatjana Spolja Miletić rekla je za RSE da su došle „nove, mlade snage“, a da su stariji „tu da ih podrže“.
- Ne mogu da ćutim i da sjedim kod kuće, mnogo, mnogo razloga ima. Ovo je prevršilo svaku mjeru - rekla je ona.
BEZ INCIDENATA
Skup je završen bez većih incidenata i narušavanja javnog reda i mira, potvrdilo je
23.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije u saopštenju nakon protesta. Jedan od zahtjeva organizatora protesta je da se identifikuju i krivično odgovaraju napadači na demonstrante, na protestima koji su širom Srbije uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu. Takođe se zahtijeva i oslobađanje uhapšenih aktivista na protestima i zaustavljanje krivičnih postupaka protiv njih. Studentima u blokadi pridružio se i jedan broj poljoprivrednika, glumaca i prosvjetnih radnika.
U Srbiji svakodnevno na 15 minuta na gradskim saobraćajnicama zastane dio studenata, đaka, građana, kako bi odali počast stradalima u padu betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu. Blokirano je više od 50 fakulteta na četiri državna
Poruka premijera Finske Peterija Orpoa
univerziteta, nekoliko rektorata i više desetina srednjih škola. Pod pritiskom javnosti, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 11. decembra
najavio da će 195 dokumenata o rekonstrukciji Željezničke stanice biti objavljeno na sajtu Vlade, uz tvrdnju da je to kompletna dokumentacija.
Dok vlast tvrdi da je ispunila sve njihove zahtjeve, predstavnici studenata kažu da objavljena dokumentacija nije potpuna, te da ne daje odgo-
opcije - dodao je Orpo ne pominjući nikakve konkretne planove za povećanje budžeta.
Guverner Orelske oblasti saopštio
Studenti, učenici i poljoprivrednici nosili su brojne poruke i transparente od kojih se najviše istakao onaj s natpisom „Beograd je opet svet“
vor na pitanje ko je odgovoran i što se desilo. Građevinski fakultet u Beogradu saopštio je 19. decembra da je sproveo preliminarnu analizu dostupne dokumentacije za željezničku staničnu zgradu u Novom Sadu, objavljenu na sajtu Vlade Srbije, i da je zaključak da nedostaje ključna dokumentacija.
KORUPCIJA
Među dokumentacijom koja nedostaje, između ostalog su, kako su naveli na Građevinskom fakultetu, projektna dokumentacija, koja podrazumijeva idejno rješenje –sve sveske arhitekture i konstrukcije koje se odnose na staničnu zgradu „Novi Sad“, projekat za građevinsku dozvolu, projekat za izvođenje i projekat izvedenog objekta ili Prilog 7 – izjava investitora, izvođača i stručnog nadzora da su radovi izvedeni u svemu prema Projektu za izvođenje.
Takođe, kako su naveli, nedostaju i svi ugovori i aneksi ugovora sa podizvođačima, kao i gradilišna dokumentacija – zapisnici o uvođenju u posao, građevinski dnevnici svih struka. Betonska nadstrešnica stanične zgrade u Novom Sadu obrušila se svega nekoliko mjeseci nakon svečanog otvaranja stanice - poslije trogodišnje rekonstrukcije i tvrdnji zvaničnika da je urađena po najvišim evropskim standardima.
Zbog sumnji na propuste prilikom rekonstrukcije stanice uhapšeno je 13 osoba. Među njima je bio i doskorašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, koji je poslije nekoliko dana pušten iz pritvora.
HELSINKI - Finski premijer Peteri Orpo izjavio je da Rusija predstavlja stalnu prijetnju za Evropsku uniju (EU) i naglasio potrebu da se poveća potrošnja na odbranu i nastavi podrška Ukrajini. Orpo bio je domaćin samita o bezbjednosti i imigraciji, kojem su prisustvovali visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja
Kalas i premijeri Švedske, Italije i Grčke, Ulf Kristerson, Đorđa Meloni i Kirijakos Micotakis. Finski premijer je novinarima poslije sastanka rekao da se bezbjednosna situacija promijenila. - Rusija predstavlja stalnu i opasnu prijetnju za EU i evropske zemlje. Odbrana Evrope mora biti ojačana svim mogućim sredstvima, moramo istražiti sve finansijske
Kaja Kalas je rekla da Rusija predstavlja direktnu prijetnju evropskoj bezbjednosti i dodala da bezbjednost uključuje različite elemente.
- Vidimo razne hibridne napade širom Evrope, uključujući sabotaže, sajber napade, ometanje GPS-a i oštećenje telekomunikacionih kablova (Baltičkog mora), ali i militarizaciju migracije - dodala je ona.
Finska je optužila Moskvu da je organizovala priliv migranata na svoju istočnu granicu sa Rusijom dolaskom oko 1.000 ilegalnih imigranata u jesen 2023.
KIJEV - Ukrajina je juče dronovima napala veliko rusko skladište goriva, drugi put za nešto više od nedjelju dana, naveo je guverner Orelske oblasti Andrej Kličkov na Telegramu.
Kijev cilja ruske objekte za gorivo i energiju iz kojih se, kako ukrajinska strana tvrdi, snabdijeva ruska vojska. Napad je
uslijedio nekoliko dana nakon što je Rusija napala ukrajinsku energetsku mrežu, prijeteći hiljadama domova da ostanu bez struje tokom sve hladnije zime.
Požar je izbio na naftnom terminalu „Stalni Kon“ u južnom ruskom regionu Orel, naveo je Kličkov i dodao da su ruske snage oborile 20 dronova koji su ciljali „infrastrukturu za
gorivo i energiju“ u toj oblasti. Prema riječima Kličkova, požar je ugašen nekoliko sati kasnije, nije bilo žrtava ili značajnije štete.
Ukrajinska vojska je ranije tvrdila da je 14. decembra bespilotnim letilicama pogodila terminal „Stalni Kon“, što je izazvalo „snažan“ požar.
Libroskopija: Povodom najnovijeg romana Miraša Martinovića „Homer na putu za Smirnu“
Mapiranje spisateljeske putanje Miraša Martinovića govori sve o ovom piscu, a ono izgleda slijedom romana i poezije ovako: „Mit o trešnji“, „Jeretika“, „Vavilonski mudraci“, „Posljednji Eshilovi dani“, „Harfistkinja iz Ura“, „Povratak u Aleksandriju“, „Putevi Prevalise“, „Otkrivanje Agruvijuma“, „Teuta“, „Snovi u Duklji“, „Glasovi“, „Antički gradovi – novi i sudbine“, „Drugog sunca luče“, „Nevidljivi ljetopis“, „Govor kraljeva“, „Govor zemlje“, „Sašaptavanje s memorijom“, „Luk i lira“, „Glasovi iz kamena“, „Dan koji nije prošao“, „Krug začaranog vremena“, „Sveska od maslininog lišća“, „Dan i noć u Butui“, „Plesačica u kamenu“, „Troja domovina moja“, „Tužaljka iz davnina“, „Bogumilske“, „Doba velikih poema“…
Dakle, bogata književna toponimika i poetika koja proširuje granice nacionalne literature, što je, inače, rijetkost, za naše književne vidike. Tako je i sa najnovijim romanom „Homer na putu za Smirnu“, đe je Martinović od mita o Homeru stvorio još jedan mit o njemu praveći analogiju između Odisejevog povratka iz Troje i Homerovog povratka iz Troje, đe je bio hirurg iako nikad nije vidio Troju niti ona njega. Otišao je kao mladi vidar, vratio se kao slijepac – vidovnjak. Sastavljač – Homer – Bog memorije i Fikcije.
ORIGINALAN RUKOPIS
Na svom višedecenijskom putu ka sebi piscu, počev od zbirke „Mit o trešnji“,
Od Vavilona, preko Antike, Prevlitane, Duklje do Njegoša, Troje i Homera. Od poetsko-povijesne i mitološke naracije do imaginarne obnove svjetske i crnogorske kulturne baštine. Od kontinuiteta do kontinuiteta jednog tematski i diskurzivno zaokruženog književnog opusa. Od pjesnika koji se nije odvajao od proze i od tematike koja se izjednačavala sa artefaktografijom i poetskom fikcionalnošću
do najnovijeg romana „Homerov put ka Izmiru“, Miraš Martinović se ostvario u svom skrovitom, ali prostranom književnom domu u svakom pogledu. I ne samo nacionalnom. Mediteranska mitosfera i autorska mikro-imaginacija u ovom djelu su strukturisani kao na dlanu - kako crnogorskom tako i evropskom. Riječ je o jednom originalnom tematskom i stilskom rukopisu koji je i po svom obimu i po literarnim svojstvima stvorio svoju višedimenzionalnu tačku oslonca koja će imati konzistentnost na duži rok. Posebno u prozi, u stvari, u pjesničkom romansijerstvu. Ništa manje u poetskom serijalu o bogumilima. Ove dvije tematsko-žanrovske cjeline su u nedjeljivoj poetskoj i semantičkoj interakciji. U stvaralačkoj ravni to su, zapravo, istopisni diskurs koji ostvaruje pjesnik pripovjedač i pjesnik - pjesnik. Nigđe više toliko poetske cirkulacije u prozi i tog istog slikopisa u pjesničkim formama počev od „Mita o trešnji“, zbirke koja je jedan od pelcera moderne crnogorske poezije, pa do najnovijeg Martinovićevog romana. Crnogorska književnost se, uslovno govoreći, može podijeliti po svojim tematskim registrima na mediteransku i limsku (rijeka Lim). I ne samo po tome, nego po cijelim autorskim opusima sa napomenom da se, svakako, na razmeđima ovog razmeđa
nalazi veliki broj pisaca koji su u svojoj standardnoj književnoj strukturi i, često, u hibridnom dodiru između ove diobe, nerazdvojni dio crnogorskog književnog bića. Miraš Martinović iako zavičajem iz narečenog riječkog areala je autentični pisac mediteranske provinijencije. Morski talasi su ga privukli i
Roman „Homer na putu za Smirnu“, prema riječima autora, nastajao je gotovo osam godina. Matricu za priču našao je u Homerovoj „Ilijadi“, gradeći u svemu antiratnu knjigu. I ova Martinovićeva knjiga naslanja se na antiku, ali je u svemu savremena, pisana kao da se dešava u današnjem vremenu, za sva vremena. Martinović u knjizi otkriva svu pogubnost rata, te da su svi jednako na gubitku, oni koji napadaju i oni koji su napadnuti. Kao i prethodne knjige, i ova je objavljena u izdanju autora, a uz finansijsku potporu Ministarstva kulture medija Crne Gore. - Mene nije interesovao sam pohod svehelenske vojske na Troju, sto hiljada vojnika i hiljadu ratnih lađa, ni ono što se dešavalo na tom putu. Mene je interesovao grad iznutra, što se dešava u opsjednutom gradu i kako postaju
opsjednuti oni koji su došli da opsijedaju. To me stanje interesovalo. Stanje u zatvorenom krugu i mogući izlaz iz kruga. Zbog toga sam za moto knjige uzeo rečenicu Aleksandra Barika koja glasi: „A mi, koji smo došli da opsijedamo grad, postadosmo opsjednuti grad“ – naveo je Martinović i dodao da je Homerova „Ilijada“ spomenik ratu, a „Homer na putu za Smirnu“ duboko je antiratna knjiga. R. K.
odvukli sebi. Njegove književne galije su dotakle skoro svaki kutak dalje i bliske mediteranske i bliskoistočne prošlosti.
IZVIDNICA SVIJETA
Miraš Martinović je na tom putu ostvario jedno od najkompaktnijih i najsistematizovanijih književnih projekata. Monumentalnih književnih opusa u pogledu njegovog jedinstvenog t ematskog kontinuiteta i istrajavanja na njegovim tokovima od prve do posljednje knjige. Kao i dosljednom književnom postupku i stilističkoj strukturi njegove naracije. Ta simbioza istohodnosti i u tematskoj i u pripovijesnoj ravni ne umanjuje njegov poetski putokaz. Opšta, univerzalna izvidnica svijeta je tu - jedan veliki zamah duhovnosti suprotstavljen i prolaznosti i neprolaznosti. Martinović, iz knjige u knjigu, iz zbirke poezije u zbirku poezije po, kompatibilnom stilističkom modelu, forsira neprestanu energiju
ljepote koja zrači iz ostataka ili njihovog naslućivanja nekad velelepnih građevina, sudbina ljudi i civilizacijskih znakova uopšte. Život izmjeren prolaznošću, a prolaznost životom.
I nad svim tim caruje ona najbitnija komponenta ljudskog iskustva - cio kosmos nostalgije i naše utopljenosti u njoj.
A ona, iako na razmeđu između života i smrti, uvijek je jedna vrsta konačne kosmičke ispostave. Iako uvijek, u arheološkom, mitskom, biblijskom ili nekom drugom kontekstu u Martinovićevom književnom poretku stvari to postaje susret čitaoca sa sobom nezavisno od toga što je sve smješteno u dijahronom kontekstu. To je ugođaj zaranjanja imaginativnom projekcijom u duh svijeta, odnosno kondenzovanje vječitih tokova egzistencije. Bilo oni pramilenijumski, milenijumski ili postmilenijumski. Ništa kao literarna dosjetljivost sa faktografskom podlogom, ili njenim tragovima, ne može da nam davninu dovede do savršenstva iako ga nigđe nema. Ništa kao ljepota ne može probuditi naše oko ili naš um. Sve smrtonosno ili imaginarno istovremeno.
Tu dosljednu posvećenost jednom tematskom središtu kao centralnoj osi svoje poetike imamo u crnogorskoj literaturi kod nekoliko pisaca, što ih čini istim i različitim od drugih. To su Mihailo Lalić, Miodrag Bulatović, Mladen Lompar, Jevrem Brković, Čedo Vulević, Milovan Đilas, Čedo Vuković, Ćamil
Sijarić, Dušan Kostić, Husein Bašić, Boris Jovanović Kastel, Jovan Nikolaidis
S tim što je književno djelo Miraša Martinoića u cjelo -
kupnoj svojoj dimenzionalnosti sinonim za neprekinutu i u nastavcima odrađenu dijahronu, mediteransku priču. Račvanje u svakom pravcu, književni konkstrukt od temelja do vrha. I to ne samo na nacionalnom, već tematski i na cjelokupnom sredozemnom ambijentu. Njegove kolijevke i njenih pelcera. Dokle je dopirao mediteranski talas, dotle je dopirao i Miraš Martinović, osjećajući pritom intuitivnu potrebu neprestane nedovršenosti svog razuđenog projekta. Projekta koji se inercijom spisateljskog afiniteta, rekli bismo nekom spontanom misterijom, estetskim hedonizmom, nametao kao svoj zalog i paradigma ljudske sudbine.
ZADNJI ČAS
I na završetku ovog teksta reći ćemo još i ono što je moglo pripadati njegovom početku, a odnosi se na vanliterarni domet ovog pisca u kontekstu savremene crnogorske književnosti. I ne samo književnosti. Književno djelo Miraša Martinovića je doprinijelo ne samo obogaćivanju i volumiziranju književnog identiteta nacionalne literature, već nacionalnom kulturološkom i istorijskom, odnosno istoriografskom identitetu. Povijest je ođe dobila svoje izgubljeno ogledalo. Kao što su neki savremeni istoričari otkrivali prostore skrivene strane crnogorske istorije, tako je Martinović, sinhrono sa fabulativno-fikcijskim i faktografskim naznačenjima, izveo pred savremenike nekoliko civilizacijskih slojeva koji slijede od Vavilona, preko Antike, keltsko-ilirskog perioda, rimskog i slovensko-praslovenskog o kojima se znalo samo u naznakama ili je sve bilo prepušteno anonimnosti i konfabulacijama. Posebno kada je riječ o onom što pripada crnogorskoj, pa i svjetskoj kulturnoj baštini. Primjer a radi, mnogi dukljanski gradovi, kao što su Duklja, Prapratno, Drivast, Agruvijum, Ostros i još neki, doživjeli su svojevrsnu reinkarnaciju – infrastrukturno i životno – pružajući dugo očekivani uvid u ono što je već bilo na rubu nestanka, zajedno sa posljednjim, mogućim tragovima njihove prošlosti. Bio je to zadnji čas. I sve je to, naravno, ostvareno pismom poetske i lirske aparature, a ne istorijskih romana, što ne umanjuje vrijednost ove višetomne kulturološke pojave pred našim očima. Sve što je bilo vjekovima oburdano do temelja ili ispod njega, vraćeno je imaginativnom i tragalačkoj moći ovog pisca. Pritom ga nije osvajala prošlost kao prošlost već onaj univerzalni faktum koji posreduje između davno nestalih smrtnika i nas sadašnjih. Tu je cio estetski fluid ove literature.
Poneđeljak, 23. decembar 2024.
PODGORICA – Odbačene i devastirane crkvene knjige, rasformirani i zapušteni ikonostas, natruli i polomljeni prozori, ptičji izmet, paučina, vlaga i prljavština konačno bi trebalo da postanu prošlost u Crkvi Svetog Nikole u Bogutima (Ljubotinj) nakon što je Ministarstvo kulture i medija opredijelilo 20.000 eura za sanaciju ovog kulturnog dobra o kome je Pobjeda objavila opširnu reportažu 21. maja ove godine, pod naslovom „Isus Hrist u đubretu do guše“.
Ov aj novac, gle čuda, biće uplaćen Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve koja, sudeći prema listu nepokretnosti, pred Upravnim sudom već neko vrijeme vodi bitku za vlasništvo nad ovom bogomoljom i zemljištem. U istom listu nepokretnosti piše da je Crkva Sv. Nikole trenutno vlasnica same sebe, a Mitropolija, kada svojata ovakva kulturna dobra koja imaju neriješen vlasnički status, tradicionalno navodi da je to „crkva u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj“, često uprkos protivljenju mještana i opštine na čijoj teritoriji se nalazi.
KULA
Još jedan kuriozitet je i to da je za ugroženu i ruševnu Vladičinu kulu na Karuču, o kojoj je Pobjeda takođe pisala u više navrata, konačno izdvojeno 30.000 eura za izradu konzervatorskog projekta i sanaciju ovog kulturnog dobra iz doba Petrovića, za koje inicijativa o obnovi postoji već više od tri decenije. Iako u neuređenom listu nepokretnosti piše da je vlasnik Vladičine kule Crkva Svetog Nikole u Rvašima, a ova crkva vlasnica same sebe, Ministarstvo kulture i medija još jednom je, nakon 2018. godine, Mitropoliji crnogorsko-primorskoj priznalo pravo stranke u postupku pa će novcem za obnovu kule, kao neformalni vlasnik i držalac, raspolagati ova vjerska zajednica. Nije zgoreg napomenuti da konzervatorski projekat rekonstrukcije Vladičine kule već postoji u Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i na njega su se pozivali MPC i Ministarstvo kulture u upravnim postupcima koje je Mitropolija prije šest godina vodila protiv Prijestonice Cetinje i Fondacije „Sveti Petar Cetinjski“, zbog namjere ova dva subjekta da samostalno, u saradnji sa dr-
Što su specifičnosti rezultata konkursa ovogodišnjeg Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore
Novinar Pobjede imao je uvid u tabelu koja ja sačinjena u Ministarstvu, a koja je prethodila finalnoj listi prijedloga Programa za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Iz tabele se vidi da najveći dio od 70 prijedloga Uprave i 39 prijedloga Centra nije dobio zeleno svjetlo?! No, zato je Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, sa svoje tri eparhije, izašla kao pojedinačno najveći dobitnik ovog konkursa
žavnim organima, obnove ovo kulturno dobro. Nadalje, iako ni Uprava za zaštitu kulturnih dobara ni Centar za konzervaciju i arheologiju nijesu predložili novo istraživanje kompleksa Crkve Svih Svetih na Velikom pijesku, koji je inače gotovo u cjelosti istražen, a arhitektonski ostaci konzervirani, Ministarstvo kulture i medija je, na inicijativu Mitropolije, u Program zaštite proguralo i „Arheološka istraživanja i preventivne mjere zaštite na lokalitetu – Veliki pijesak, Dobra voda, Bar“. Pored toga što među arheolozima sa kojima je kontaktirala Pobjeda postoji jedinstven utisak da je taj prostor dovoljno istražen i da se u malom, preostalom dijelu na sjevernoj strani možda može otkriti još po koji grob, a da dobijeni rezultati ne mogu uticati na interpretaciju ovog lokaliteta, Ministarstvo je ipak, nauštrb drugih ugroženijih dobara, uvrstilo i ovaj projekat. Primjera radi, za arheološka istraživanja sa preventivnim mjerama zaštite na lokalitetu Duklja, koji je od velikog značaja za našu istoriju, identitet i kulturu, Ministarstvo je izdvojilo svega 15.000 eura. Isto toliko novca, recimo, dobiće Eparhija mileševska za izradu drenažnog sistema oko manastirske Crkve Sv. Trojice u Pljevljima, a za sanaciju krovnog pokrivača iste crkve još 20.000 eura. No, nije to jedini keš koji će od Ministarstva dobiti Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Go-
ri. Tačnije, Mitropolija, Eparhija budimljansko-nikšićka i Eparhija mileševska ukupno će preko Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara dobiti 229.000 eura od 798.000, koliko je opredijeljeno za 2024. godinu. I to će, u odnosu na sve ostale vjerske zajednice, opštine i ustanove, biti najveći pojedinačni iznos koji je opredijeljen za jedan pravni subjekat i njegove projekte.
Od ostalih vjerskih zajednica, Biskupskom ordinarijatu Kotor pripalo je ukupno 60.000 eura za tri projekta, dok će Mešihatu Islamske zajednice za dva projekta biti uplaćena 31.000 eura. Što se tiče opština, najviše novca je dobila Prijestonica Cetinje, tačnije 70.500 eura za pet projekata, dok je Opština Nikšić dobila 47.000 za tri projekta. Opštini Danilovgrad će biti uplaćeno 40.000 eura za dva projekta, Glavnom gradu 35.000 takođe za dva projekta, koliko će dobiti i Opština Kotor (dva projekta). Herceg Novom i Kolašinu će biti opredijeljeno po 30.000 za po jedan projekat, a Mojkovac i Ulcinj će za po jedan projekat dobiti po 25.000 eura, dok će najmlađa Opština Zeta dobiti 17.000 za dva projekta. Najmanje novca dobiće Opština
Rožaje, kojoj će za jedan projekat biti uplaćeno 8.000 eura.
REFORMA
Zanimljivost Programa zaštite i očuvanja jeste da su za ovu godinu objavljena dva konkursa, tačnije prvo je upućen javni poziv preko kojeg su, suprotno ranijim propozicijama, opštine, vjerske zajednice, ustanove, organi državne uprave, vlasnici i držaoci kulturnih dobara i zainteresovani pojedinci mogli da upute prijedloge o tome koja kulturna dobra treba da dobiju podršku. Potom je Direktorat za kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija, na čelu sa Dobrilom Vlahović, od nekoliko stotina pristiglih prijedloga napravio selekciju i objavio spisak kulturnih dobara, zajedno sa obrazloženjima i predviđenim novcem za finansiranje, pozvavši na sljedećem konkursu sve zainteresovane subjekte da se prijave i dobiju novac za unaprijed definisane projekte očuvanja i zaštite. Podnijeto je 69 prijava, od kojih je selekciona komisija (činili je takođe ljudi iz Direktorata za kulturnu baštinu) podržala 52 projekta, u ukupnom iznosu od 798.000 eura. Međutim, ovo nije jedini kuriozitet ovogodišnjeg Programa. Naime, prijedlozi Uprave
je je poslala Uprava za zaštitu kulturnih dobara, jer se onda može postaviti logično pitanje – zašto ovaj organ uopšte postoji i zbog čega ga plaćaju crnogorski građani ukoliko u Ministarstvu kulture i medija Dobrila Vlahović i ministarka Tamara Vujović bolje znaju što su prioriteti u zaštiti baštine?!
za zaštitu kulturnih dobara i Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, kao dvije institucije koje bi po prirodi stvari trebalo najbolje da znaju što je najugroženije u Crnoj Gori, nijesu baš dobro prošli u Direktoratu za kulturnu baštinu. Novinar Pobjede imao je uvid u tabelu koja ja sačinjena u Direktoratu, a koja je prethodila finalnoj listi prijedloga Programa za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Iz tabele se vidi da najveći dio od 70 prijedloga Uprave i 39 prijedloga Centra nije dobio zeleno svjetlo?! No, zato je Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, sa svoje tri eparhije, izašla kao pojedinačno najveći dobitnik ovog konkursa. Da li je sporno što država finansira zaštitu i očuvanje sakralnih kulturnih dobara koja su, ovako ili onako, u vlasništvu SPC? Naravno da nije. Naročito ako će to garantovati da će se SPC pridržavati Zakona o zaštiti kulturnih dobara i po svim pravilima struke realizovati planirane intervencije. Ali jeste sporno ukoliko se kulturnim dobrima u vlasništvu SPC daje prednost u odnosu na kulturna dobra koja su, po ocjeni stručnih lica, ugroženija i treba im hitna zaštita. A posebno je sporno ako se ignoriše više od 90 odsto (?!) prijedloga ko-
LIPCI U ZAPEĆKU U dijelu prezentacije i popularizacije kulturne baštine, Mitropoliji crnogorsko-primorskoj dodijeljeno je čak 30.000 eura za nabavku opreme za potrebe prezentacije predmeta iz riznice Cetinjskog manastira, dok je Novoj Pobjedi za kapitalnu monografiju o fortifikacijama na teritoriji Crne Gore iz perioda osmanske imperije, autora Radojice Raša Pavićevića, dodijeljeno 20.000 eura. U ovom segmentu, Mitropolija je, recimo, dobila još 2.000 eura za naučni skup „Vasilije Đinovski – ikonopis na prelazu iz XIX u XX vijek“. Između ostalih dobitnika, Opština Žabljak će inkasirati 12.000 eura da bi sačuvala tradicionalni način prerade i bojenja vune, a za „Bokeljsku noć“ će biti opredijeljeno 3.000 eura. Sa druge strane, jedan od najznačajnijih praistorijskih lokaliteta, okapina u Lipcima, na kojoj su urezani crteži stari bar tri hiljade godina, za projekat arheoloških i konzervatorskih istraživanja savremenim metodološkim pristupima i izradu konzervatorskog projekta, dobio je – nula eura?! Okapinu u Lipcima, o kojoj je takođe pisala Pobjeda, otkrio je čuveni britanski arheolog Artur Evans, a za njom je tragala i nacistička Njemačka; veoma je ugrožena već decenijama i prepuštena zubu vremena i neodgovornim posjetiocima. Prijedlog za njena arheološka i konzervatorska istraživanja uputila je Uprava za zaštitu kulturnih dobara, a njegovo ignorisanje dovoljno govori o tome sa koliko su pažnje i objektivnosti postupale „selekcione komisije“ Ministarstva kulture i medija.
To, naravno, ne znači da je sama ideja o redefinisanju konkursa Programa podrške sama po sebi loša i toliko nedjelotvorna, ali sav progres pada u vodu onoga trenutka kada dominantno prestane da se sluša riječ struke, cijeli proces se centralizuje i na listu za podršku „silom na sramotu“ počnu da ulaze raznorazni projekti, usljed vjerskih, ideoloških, partijskih i drugih preferencija. Gubi se smisao, dakle, onda kada počne da se rješava po principu da se ko kome ne zamjeri, da bi se stekao privid da su svi zastupljeni podjednako, a na kraju ipak neki drugi i bolje od svih ostalih zajedno, kojima se potonjih godina, inače, sipa sa raznih državnih adresa, sve pod plaštom „obnove i zaštite baštine“, a dokazano su jedni od najvećih devastatora i degradatora kulturnih dobara u Crnoj Gori. Jovan NIKITOVIĆ
Naš glavni grad za deset mjeseci ove godine posjetilo 167.889 turista
23.
Prema podacima Monstata - Uprave za statistiku
Crne Gore glavni grad je za prvih deset mjeseci posjetilo 167.889 turista, što je za pet odsto više u odnosu na uporedni period prethodne godine.
KAMPANJA
Kako prenosi Media biro, direktor Turističke organizacije Podgorica Dragan Grnović iskazuje zadovoljstvo zbog pozitivnog trenda rasta posjećenosti turista.
- Raduje nas činjenica da je Podgorica uspjela da zadrži taj jedan blagi trend rasta broja posjeta u odnosu na prethodnu godinu imajući u vidu izazove sa kojima se cijela destinacija susrijeće. U 2024. godini dominantni u strukturi gostiju su bili gosti iz regiona – Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Albanije, a, osim regiona, tu su turisti iz Kine, Ruske Federacije, Turske, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Austrije i drugih zemalja - naveo je Grnović. Pozitivni rezultati u 2024. godini postignuti su i zahvaljujući kampanji ,,Poštuj zakon. Prijavi goste. Registruj smještaj u par koraka“. - Zahvaljujući ovoj kampanji za registraciju privatnog smještaja imamo 30 odsto veći broj registracija, 30 odsto neregularnih i neregistrovanih izdavaoca smještaja smo uveli u legalne tokove i za nekih 30 odsto je i veća naplata boravišne takse što će omogućiti uslove TO Podgorica da sljedeće godine kvalitetnije i bolje planira svoje aktivnosti, manifestacije i sajamske promocije - istakao je Grnović. TO Podgorica je i u 2024. go-
Raduje nas činjenica da je Podgorica uspjela da zadrži blagi trend rasta broja posjeta u odnosu na prethodnu godinu imajući u vidu izazove sa kojima se cijela destinacija susrijeće. U 2024. godini dominantni u strukturi bili su gosti iz regiona – Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Albanije, a osim regiona, tu su turisti iz Kine, Ruske Federacije, Turske, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Austrije i drugih zemalja – kazao je Dragan Grnović, direktor Turističke organizacije Podgorica
dini sprovela niz projekata i organizovala brojne manifestacije koje su unaprijedile turističku ponudu glavnog grada i animirale značajan broj turista koji su boravili u Podgorici. Ove godine su izvršili digitalizaciju i redizajn sajta TO Podgorica, izradili aplikaciju za prijavu boravka stranaca, te postavili digitalne toteme za turiste u glavnom gradu. Izradili su brošuru za MICE turizam, gastro vodič glavnog grada i brošuru ,,Vinske ceste Podgorice“ sa kojom su se predstavili na nedavno završenom sajmu Wine Vision u
Opština Zeta nastavlja da ulaže u nove sadržaje za najmlađe sugrađane
Počela izgradnja
dječjeg igrališta u Šušunji
Beogradu. Takođe, pripremili su video-spotove za kongresni turizam i projekat ,,Vinske ceste Podgorice“, a uskoro će biti prezentovan video-spot za aktivni i manifestacioni turizam. - U dijelu valorizacije kulturne baštine i unapređenja turističkog proizvoda podržali smo projekte NFC tagovanja svih kulturno-istorijskih spomenika i turističkih lokaliteta u glavnom gradu, projekat posjete kulturno-istorijskim spomenicima u glavnom gradu električnim biciklima i projekat digitalne rekonstrukcije tvrđave Ribnica koja će biti
Izgradnja dječjeg igrališta u Šušunji u Zeti počela je prethodne sedmice. Iz Opštine Zeta navode da je riječ o nastavku akcije obnavljanja i izgradnje novih sadržaja za najmlađe sugrađane. - Jedan od ciljeva naše opštine jeste da omogućimo da svako mjesto u Zeti dobije adekvatan kutak za igru najmlađih. Realizacijom ovog projekta djeci i mladima u Šušunji biće dostupan sportski teren namijenjen za mali fudbal, sa pratećim sadržajem u vidu dječjeg igrališta. U sklopu tog igrališta biće tobogan, klackalice, ljuljaške i multifunkcionalne sprave za trening. U okviru uređenja okoline planirano je još pet klupa, četiri kante za otpatke, kao i dva parkirališta za bicikla – navode iz Opštine Zeta, uz napomenu da je vrijednost ovog projekta 85.000 eura, sa PDV-om. I. M.
idealna osnova za budući konzervatorski projekat. Trudili smo se da organizujemo ili podržimo neke nove manifestacije, pa su ove godine organizovani Craft Fest Montenegro, Mini basket Podgorica, Dani otvorenih podruma, Off Road Podgorica Summer Race, Noć punog mjeseca i mnoge druge manifestacije. Kada je riječ o infrastrukturi, ove godine su postavljena stajališta za turističke autobuse i izrađen je urbani plažni mobilijar na gradskim plažama čime smo stvorili uslove da se turisti u toku ljeta prijatno i ugod-
no osjećaju na našim rijekama - kazao je Grnović.
ZALAGANJE
Ovakvo zalaganje TO Podgorica za unapređenje kvaliteta turističkog proizvoda prepoznali su i na Novosadskom sajmu turizma.
Turistička organizacija Podgorice je i u ovoj godini sprovela niz projekata i organizovala brojne manifestacije koje su unaprijedile turističku ponudu glavnog grada i animirale znatan broj turista koji su boravili u Podgorici
- Podgorica je ove godine dobitnik nagrade Turistička prizma za novi kvalitet u turizmu koja se dodjeljuje na Novosadskom sajmu turizma, ove godine po 27. put, i to za one koji su uspjeli da unaprijede uslove za smještaj i boravak turista u svojoj destinaciji. Tu nagradu čini posebnom to što je dodjeljuju turistički novinari iz regiona koji su i članovi žirija i najbolji poznavaoci turističkih prilika u samim destinacijama. Cijeli tim posvećenih ljudi u Turističkoj organizaciji i ja smo zadovoljni i počastvovani ovom nagradom jer je to jedan jasan signal da radimo dobre stvari na pravi način – istakao je direktor TOP-a. Veliku pažnju kako Podgoričana, tako i značajnog broja gostiju, trenutno privlači Podgorički pazar koji se održava na Trgu nezavisnosti od 16. decembra do 15. januara. - Novogodišnji pazar zauzima veoma bitno mjesto u kulturnom životu svih naših sugrađana. Iza nas je nekoliko dobrih i jako posjećenih koncerata. Vidimo da se sugrađani i posjetioci glavnog grada jako dobro zabavljaju što znači da je ovaj projekat ispunio svoja očekivanja, a vjerujemo da će svi biti zadovoljni i narednim nastupima do kraja trajanja manifestacije - istakao je Grnović. U sklopu pazara biće upriličen doček Nove godine uz Kuba bend, Kira bend, L’ombelico bend, Crveno i crno i VIS Tetra, dok je 1. januar 2025. rezervisan za nastup sastava Hari Mata Hari. Na Badnje veče, 6. januara, veliki koncert će održati Dejan Petrović i Big Band. Svi ovi nastupi će biti prikladan uvod u 2025. godinu za koju Turistička organizacija Podgorica sprema brojne projekte.
Edukativna posjeta 20 učenika OŠ ,,Mahmut Lekić“ iz Tuzi reciklažnom centru DOO Deponija, u saradnji
sa Opštinom Tuzi, Eko odborom škole i DOO Komunalno Tuzi, organizovana je prethodne sedmice.
- Osnovni cilj TO Podgorica za sljedeću godinu jeste da se naše inicijative koje su vezane za tvrđavu Ribnicu, arheološki lokalitet Duklju i Medun nađu u strategiji razvoja Glavnog grada 2025 – 2030, čime bi se stvorile neke formalnije pretpostavke da se ti turistički lokaliteti na bolji način valorizuju. Turistička organizacija, osim toga, za 2025. godinu planira izradu registra pješačkih i planinarskih staza, izradu brošure za aktivni turizam glavnog grada, a takođe planiramo i postavljanje određene infrastrukture i mobilijara u zaleđu grada na Bukumirskom i Rikavačkom jezerunajavio je direktor Turističke organizacije Podgorica. H.P.
- Tokom posjete, učenici su upoznati sa projektom ,,Novi pristup revitalizaciji životne sredine – Nera“ i procesom reciklaže otpada prikupljenog u školi i domaćinstvima. U reciklažnom centru objašnjeni su im koraci ponovne upotrebe odvojenog otpada – poručuju iz Opštine Tuzi. Navodeći da podržavaju ovakve inicijative koje jačaju povjerenje u sistem reciklaže, vjerujući da najmlađi mogu značajno doprinijeti očuvanju životne sredine, iz Opštine Tuzi su iskazali zahvalnost zaposlenima Deponije na toplom prijemu i stručnim odgovorima na pitanja učenika. I. M.
Odlična posjećenost Podgoričkog pazara na Trgu nezavisnosti radnim danima, a naročito vikendom
Na Podgoričkom pazaru, koji se od 16. decembra održava na Trgu nezavisnosti, odlična je posjećenost i radnim danima, a naročito vikendom.
Tako je bilo i juče oko podne, kada je popularni animator Žarko Žabac u svom prepoznatljivom, duhovitom maniru uveseljavao djecu, ali i njihove roditelje Lijepoj pretprazničnoj atmosferi doprinijeli su i ,,animatori-zabavljatori“ prerušeni u Đeda Mraza i vilenjake, koji su pravili i poklanjali djeci razne figure od balona. U takvom duhu, uz bogatu gastro ponudu, razne napitke i brojne druge sadržaje, posjetioci će moći da uživaju do 15. januara. I izlagači i posjetioci priželjkuju da posluži lijepo vrijeme i ne sumnjaju da može faliti dobrog raspoloženja i zabave na glavnom gradskom trgu, koji je ovih dana epicentar dobre zabave.
DRUŽENJE
Marija Ivanović na praznični pazar juče je došla sa ćerkama Lenom i Unom i kumovima Ninom i Vasilijem Petogodišnja Lena kaže da baš voli kada ih majka dovede na pazar vikendom.
- Ovdje je prelijepo. Najviše mi se sviđa ringišpil – kazala je Lena.
I njena starija sestra, devetogodišnja Una, kaže da uživa na prazničnom pazaru i na-
Na glavnom gradskom trgu, juče oko podne, popularni animator Žarko Žabac u svom prepoznatljivom, duhovitom maniru uveseljavao je djecu, ali i njihove roditelje. Lijepoj pretprazničnoj atmosferi doprinijeli su i ,,animatori-zabavljatori“ prerušeni u Đeda Mraza i vilenjake, koji su pravili i poklanjali djeci razne figure od balona. U takvom duhu, uz bogatu gastro ponudu, razne napitke i brojne druge sadržaje posjetioci će moći da uživaju do 15. januara
glašava da će ponovo doći.
Darko Ćalasan na glavni gradski trg juče je došao sa sinom Vukom
- Sad smo stigli. Baš je lijepo. Dolazimo ovdje svake godine. Sada sam ovdje zbog sina, ali svratim ponekad i uveče sa društvom. Lijepo je, fina atmosfera, da se narod ma-
I izlagači i posjetioci priželjkuju da posluži lijepo vrijeme i ne sumnjaju da može faliti dobrog raspoloženja i zabave na glavnom gradskom trgu, koji je ovih dana epicentar dobre zabave
lo opusti – kazao je Ćalasan. Posebnu pažnju mališana privlače ringišpil, kao i uzbudljiva vožnja u improvizovanim saonama sa vi-ar naočarima.
- U ponudi imamo vožnju sa vi-ar naočarima, novogodišnje teme sa Đedom Mrazom, vilenjacima i irvasima, za mlađu djecu, kao i sniježne teme, malo uzbudljivije, po principu rolerkostera, malo uzbudljivije za nešto stariju djecu. Tu je i ringišpil, za najmlađe. Cijena ringišpila je dva eura, a vožnje sa vi-ar
naočarima tri eura. Zadovoljni smo, ima baš dosta djece – kazala je Altijana Mušikić, uz napomenu da radnim danima rade od 17 do 22 sata, a vikendom od 10 do 22 sata.
UŽIVANJE
Danica Đerković drugi put izlaže na prazničnom pazaru.
- Prošle godine smo bili u kućici na Trgu Svetog Petra Cetinjskog. Ali ovdje je puno bolje, mnogo više ljudi, bolji program, sadržaja raznih, a samim tim i mnogo bolja zarada. Uveče bude baš dosta ljudi, a vikendom i tokom dana i uveče. Kod nas najbolje prolazi crno vino koje košta dva i po eura, kuvana šljiva i točeno pivo ,,kalsberg“, koji su takođe dva i po eura, kao i domaće kobasice sa pomfritom koje koštaju četiri eura – kazala je Đerković. U kućici u kojoj izlaže proizvode porodica Lukić mogli su se kupiti zimski ručno izrađeni sladoledi po cijeni od tri eura, čokoladne šišarke po dva eura, dok su za čašu domaćeg vina napravljenog od grožđa sa vinograda iz Zete tražili tri eura. Podsjećamo, peto izdanje Podgoričkog pazara svečano je otvoreno na Trgu nezavisnosti 16. decembra, a trajaće do 15. januara. Na dan otvaranja, 16. decembra, nastupili su bendovi ,,Kino kultura“ i Sevdah bejbi i Ivana Vladović, 18. decembra nastupila
Ledena čarolija u Njegoševom parku i kod SC ,,Morača“
U sklopu novogodišnje čarolije, građanima i posjetiocima Podgorice na raspolaganju su i dva klizališta – na sportskom terenu u Njegoševom parku i na igralištu pored parka i Sportskog centra ,,Morača“. Milica, studentkinja Muzičke akademije na Cetinju, na klizalište u Njegoševom parku juče je došla sa momkom Nikolom koji studira informacioni sistem.
- Ovdje sam prvi put. Prethodnih godina sam klizala na klizalištu na Cetinju. Ovo mi se baš sviđa, mnogo je veće, led je odličan. Tu sam sa momkom, lijepo se provodimo. Doći ćemo opet – kazala je Milica.
- Nemam baš previše iskustva na klizaljkama, ali i ja se odlično ovdje provodim – dodao je njen momak Nikola Milošević.
Klizalište u Njegoševom parku i pored SC ,,Morača“ radi svakoga dana od 10 sati ujutro do 10 uveče. Cijena klizanja po satu je pet eura, a ukoliko donesete svoje klizaljke, cijena je tri eura.
- Ima dosta posjetilaca, zadovoljni smo. Ali ono pravo tek očekujemo kada počne zimski raspust - kazala je Manja Gašić koja radi na klizalištu u Njegoševom parku. Zamolila je one malo starije i iskusnije klizače da posjećuju klizalište kod SC ,,Morača“ da bi na ovom u Njegoševom parku mogli lakše da klizaju najmlađi posjetioci. U okviru klizališta rade i ugostiteljski objekti gdje se može popiti piće ili nešto pojesti.
je grupa ,,Van Gogh“, a 19. decembra, na Dan oslobođenje Podgorice, grupa ,,Galija“. Za 31. decembar organizatori su odlučili da daju prostor crnogorskim izvođačima i bendovima, a program počinje u 13 časova - nastupaju Kuba i Kira bend, zatim Four seasons, L’ombelico, Vokalno instrumentalni sastav Tetra i bend ,,Crveno i crno“. Prvog januara očekuje nas nastup regionalno poznatog muzičkog sastava ,,Hari Mata Hari“, dok je 6. januara zakazan koncert Dejana Petrovića i Big Benda. Ovo su samo neka od imena koja očekuju sve posjetioce i na-
še sugrađane tokom Podgoričkog pazara, koji će tokom svake večeri manifestacije biti u prilici da uživaju u raznovrsnom muzičkom program. Sa željom da podrže lokalne proizvođače, odnosno lokalnu privredu, gradska uprava je i ovoga puta, kroz javni poziv, montažne objekte - kućice izlagačima ustupila besplatno. O programima i detaljima zainteresovani se mogu informisati i putem zvaničnih stranica Glavnog grada, Turističke organizacije Podgorica i Podgoričkog pazara na društvenim mrežama.
I. MITROVIĆ
Boston se revanširao gostima, Klivlend i dalje najbolji tim lige
PODGORICA - Košarkaši
Čikaga prekinuli su niz od tri pobjede i to kod kuće protiv ekipe protiv koje su dva dana ranije u gostima upisali treću pobjedu – Bostona (117:108).
Šampion se u gostima revanširao Bulsima ubjedljivom pobjedom od 123:98, uz fenomenalnu partiju Džejsona Tejtuma, koji je „zatrpao“ koš Čikaga sa 43 poena (24-16 iz igre, 15-9 za tri), uz 15 skokova i 10 asistencija.
Čikago se držao samo u prvoj četvrtini, da bi Boston dobio ostale četvrtine, taman toliko da slome rivala rutinski.
Najbolji kod Čikaga bio je Nikola Vučević sa 19 poena (19-8 iz igre), 10 skokova, dvije asistencije i ukradenom loptom.
U Bostonu su se istakli i Kristaps Porzingis sa 22 poena i sedam skokova, odnosno, Džejlen Braun sa 19 poena i osam asistencija, dok su u Čikagu po 14 poena postigli Patrik Vilijams, Kobi Vajt i Zek Lavin Boston je drugi na tabeli Istoka sa skorom 22-6, dok je Čikago na učinku 13-16. Trenutno najbolji tim lige
Klivlend slavio je ubjedljivu pobjedu na svom parketu protiv Filadelfije– 126:99. Gosti su se držali u prvoj četvrtini, ali su Kavalirsi u drugoj uspjeli da dođu do dvocifrene prednosti koju su konstantno uvećavali do kraja meča.
Do trijumfa ih je predvodio
Darius Garland sa 26 poena, pet skokova i četiri asistencije, pratio ga je Evan Mobli sa dabl-dabl učinkom od 22 poena i 13 skokova, dok je Donovan Mičel upisao 19 poena uz četiri skoka i pet asistencija. Kod Siksersa je najbolji učinak imao Tajris Maksi, upisao je 27 poena. Kavalirsi se nalaze na prvom mjestu Istoka sa 25 pobjeda i samo četiri poraza, dok je Filadelfija na 12. poziciji sa skorom 9-17.
Lebron Džejms predvodio je Los Anđeles Lejkerse do pobjede na strani protiv Sakramenta – 103:99. Džejms je imao 32 poena, sedam skokova, šest asistencija i četiri ukradene lopte. Entoni Dejvis je napadački bio „tih“ sa 10 poena, ali je upisao 15 skokova i pet asistencija. Ostin Rivs je imao 16, a Dianđelo Rasel 20 poena. Na drugoj strani, najbolji je bio Dieron Foks sa 31 poenom, sedam asistencija i pet skokova. Domantas Sabonis je zabilježio 19 poena i 19 skokova. Lejkersi su sada peti na Zapadu na skoru 16-12, dok je Sakramento 12. sa učinkom 13-16. Golden Stejt je do pobjede u gostima kod Minesote (113:103) vodio Stef Kari sa 31 poenom i 10 asistencija. Trejsi Džekson-Dejvis ga je pratio sa 15 poena i devet skokova, Brendin Podzijemski je dodao 12, uz sedam skokova, dok su po 11 postigli Džonatan Kuminga i Badi Hild. Kod Minesote najbolji su bili Donte Divinćenco i Entoni Edvards sa po 19 poena. Naz Rid i Džulijus Rendl su imali po 16 poena. Voriorsi imaju učinak 15-12, dok su Timbervulvsi na 1413. S. J.
Košarkašice Podgorice upisale dva poraza na turniru WABA 2 lige
Tek treći put od početka sezone, košarkaši Budućnost Volija su u seriji od barem tri pobjede na dva fronta, prvi put u decembru – nakon sjajne igre i velike pobjede u Beogradu protiv Partizana, te mučenja i trijumfa u produžetku protiv Trenta u Evrokupu, tim Andreja Žakelja je odradio „domaći zadatak“ i u „M:tel dvorani Morača“ savladao Krku 97:87 u 13. kolu ABA lige.
Ponovo u odbrani nijesu briljirali Podgoričani, koji su, očigledno, i dalje dosta mentalno i fizički istrošeni od „osvajanja“ Beograda. Ni motivacija ni pristup u dobrom dijelu meča nijesu bili na najvišem nivou protiv jednog od najslabijih timova u ligi, ali im sopstveni i kvalitet rivala nije dozvolio da naprave kiks. Budućnost je, tako, upisala 15. uzastopnu pobjedu kod kuće protiv tima iz Novog Mesta, koji je, interesantno, u Podgorici slavio samo u prvom meču, prije 22 godine. „Plavi“ su stigli do 11. trijumfa u ABA ligi i sada čekaju epilog večerašnjeg „vječitog derbija“ između Crvene zvezde i Partizana, nakon kojeg bi, u slučaju pobjede Zvezde, Budućnost bila izjednačena na vrhu tabele sa beogradskim evroligašima, što se odavno nije dogodilo... Kao protiv Trenta u Evroku-
PODGORICA – Košarkašice Podgorice učestvovale su tokom prethodna dva dana na turniru WABA 2 lige, koji je održan u Ljubljani.
Vicešampion Crne Gore, koji ove sezone nastupa sa juniorskim timom, doživio je dva poraza od timova iz Slovenije. Podgorica je prvog dana poražena od Ilirije 63:47, a zatim od ekipe Ježice 63:56. Nakon tri turnira, Podgorica
ima skor 1-5, dok je Maribor lider sa osam pobjeda i samo jednim porazom, dok su Ilirija (6-1) i Ježica sa skorom 5-3, takođe u samom vrhu. Podgorica je protiv Ježica uglavnom bila u zaostatku. Na poluvremenu je bilo 40:28, zatim je domaći tim stigao do ,,plus 20“ (55:35), ali se crnogorski tim nije predavao, uspio je da se vrati, ali ne i da napravi iznenađenje – 63:56. U timu Podgorice izdvojila se
Ljube Andrić, koja je pored 15 poena, imala 9 skokova i 4 ukradene lopte za indeks 25, Katarina Radulović dodala je 12 , HajdanaŠćepanović 9, Milena Vujović 7, Anđela Rondović i Marija Sekulović po 4, Anđela Rakočević 3, Mila Mijušković 2. Protiv Ilirije vidjela se razlika u kvalitetu iako je tim Marka Miloševića nastojao da ostavi što bolji utisak – 63:47. Vujović je u ovom meču bila
najefikasnija sa 14, Radulović je dodala 9, Sekulović 7, Šćepanović 6, Rakočević 4, Andrić 3, Marija Dutina 2,
pu, Podgoričani u prvoj četvrtini duela sa Krkom, koju vodi bivši trener SC Derbija Dejan Jakara, nijesu ispunili bonus (napravili tri faula), a bili su inferiorni u skoku (512), pa i ofanzivnom (1-5), što je gostima omogućilo da igraju egal četvrtinu (i pored četiri izgubljene lopte), koja je na kraju pripala Podgoričanima za pola koša (26:25), jer „plavi“ nijesu primili koš u posljednjih minut i 42 sekunde, a predost je donio Kenan Kamenjaš (10 poena u ovoj dionici) sa dva uzastopna koša, a nakon uzastopnih asistencija Mekinlija Rajta. Podgoričani su u prvih 10 minuta vodili do pet razlike (11:6), ali su tu prednost brzo ispustili, pa je Krka na dva i po minuta prije kraja četvrtine stekla četiri poena prednosti (23:19), ali ih nije sačuvala.
Mučila se Budućnost i u prva dva i po minuta druge četvrtine, koju je trojkom otvorio Đorđije Jovanović, do vođstva gostiju od 32:31, ali koša i dodatnog bacanja Rašida Sulejmona za 34:32 „plavi“ više nijesu ispuštali prednost. Sulejmon se nadovezao sa trojkom, a seriju od 8:0 je zaokružio Alen Omić (šest poena, četiri skoka, tri ofanzivna u ovom kvartalu), košem nakon ofanzivnog skoka ( 39:32 ). Krka se nije predavala, koristila je ležernost u odbrani domaćina da priđe na 46:42, ali je Budućnost defanzivno odigrala kako treba posljednja dva minuta i 22 sekunde, tokom kojih je domaćin serijom 9:0 na poluvremenu imao 13 poena prednosti (55:42), uz 15 poena i pet skokova Kamenjaša i 10 poena Sulejmona. Kada je povela 17 razlike, na-
Mijušković i Rondović po 1. Naredni turnir WABA 2 lige igra se 25. i 26. januara u ,,Bemaks areni“, kada će Pod-
gorica imati priliku da juri pobjede protiv dva kluba iz Bosne i Hercegovine (Banovići i Džamper)... R. P.
Meč protiv Krke je obilježio centar „plavih“ Kenan Kamenjaš, koji je postigao 28 poena, što je njegov poenterski učinak u karijeri u ABA ligi. Imao je 10 skokova i indeks korisnosti 37 Kenan Kamenjaš vodio „plave“ do važne pobjede
kon koša Kamenjaša za 72:55, nešto više od četiri i po minuta prije kraja treće četvrtine, činilo se da je Budućnost stavila tačku na meč. Vjerovatno su to pomislili i Podgoričani, koji su u tom trenutku „stali“ da igraju, posebno su neangažovani bili u odbrani, što je Krka iskoristila da se šutem sa distance (pet trojki u ovom kvartalu), često neometanim, vrati u meč, i do kraja četvrtine smanji minus sa devet poena (79:70): Budućnost je u ovoj četvrtini imala čak sedam izgubljenih lopti. Slovenački tim je ozbiljno priprijetio i početkom posljednje četvrtine, jer je u dva navrata
PODGORICA – Najbolji crnogorski plivač Miloš Milenković ostvario je izuzetne rezultate na otvorenom prvenstvu Švajcarske.
U disciplini 50 metara delfin osvojio je zlatnu medalju novim državnim rekordom u vremenu 23,67, a ujedno je postavio i rekord mitinga. Ovaj rezultat vrijedi velika 832 Fina boda. Miloš je, dan ranije, u disciplini 100 metara delfin u vremenu 53,45 doplivao do srebra. – Riječ je o takmičenju u olimpijskom 50-metarskom bazenu, a vremena nagovještavaju da smo u novi olimpijski ciklus krenuli odlično – kazala je selektorka Danijela Franeta R. P.
Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj podsjetio je da je „prije utakmice rekao da Krka nije tim protiv kojeg je dovoljno da se njegova ekipa pojavi na terenu i dobije“. - Znao sam da su vrlo opasni ako im dozvoliš da igraju svoju igru, tako je bilo, jer smo im to mi dozvolili. Nažalost, dogovori iz svlačionice i sastanci nijesu dali rezultat. Imali smo probleme, pogotovo pričam o odbrani. O napadu neću puno da pričam, on je odraz odbrane. Pritisak na loptu i na vanjske linije Krke je bio daleko od onoga što smo htjeli. Mislim da je pobjeda stvar želje. Bilo je tu i dobrih minuta. Kad igramo dobru odbranu, onda i trčimo i odmah smo na 15, 20 poena razlike. Ali, neke stvari oko zagrađivanja i fokusa nijesu bile u redu, pa smo držali Krku u igri. Čestitam Krki, igrali su dobro i rasterećeno, sa puno slobode, nije lako da se igra protiv takvih timova. Moramo da odmorimo, obavezan je dan ili čak dva odmora, pošto se nakupilo mnogo toga. Da odmorimo jedni od drugih i da na sljedećem treningu radimo samo na našoj igri – rekao je Žakelj.
smanjio minus na dva posjeda, posljednji put na 83:79, a bio je u igri do koša Špana za 86:81. Tada su se „plavi“, konačno, uozbiljili i serijom 11:0 poveli 97:81 i dva i po minuta prije kraja otklonili sve dileme... Budućnost Voli u narednom kolu, 28. decembra, gostuje FMP-u. S. JONČIĆ
Otvoreno prvenstvo Švajcarske
PODGORICA – Košarkaši Mornara Barsko zlato su prije dva kola imali priliku da sustignu pretposljednju Cibonu, ali to nijesu uspjeli zbog poraza kod kuće od FMP-a.
Kako su oba posljednjeplasirana tima na tabeli ABA lige u prethodnom kolu upisala poraze, a pošto je Cibona već izgubila u ovoj rundi (u gostima od Mege), Barani danas (17 časova) protiv Zadra u „Topolici“ imaju novu priliku da poslije 13. kola ne budu više usamljeni za začelju tabele. Mornar, naime, ima samo pobjedu u 13 kola, a Cibona jednu više… – Uz dužno poštovanje koje Zadar i zaslužuje, mi nemamo izbora i moramo da jurimo svaku priliku za pobjedu. Mislim da svaka utakmica, pogotovo na domaćem terenu, za nas je „biti ili ne biti“ – svjestan je situacije u kojoj se nalazi njegov tim Mihailo Pavićević, trener Mornara.
Do kraja kalendarske godine, ujedno i prve polovine ligaškog dijela, Mornar dočekuje Zadar i gostuje Splitu. Uspjesi u tim mečevima bi mnogo značili Baranima u borbi za opstanak, a pred duel sa Zadranima u Mornaru se uzdaju i u tradiciju, po kojoj je tim iz Dalmacije poražen u sedam prethodnih mečeva u „Topolici“, gdje su Zadrani dobili samo prvi duel. - Zadar je iskusna i dobra ekipa, ima prepoznatljiv stil igranja. Ako im se dozvoli da sprovedu svoj stil u djelo, onda svaka ekipa ima problema sa njima. Mi ćemo uraditi sve što je sa naše strane da nametnemo svoj
Osjećaj je malo drugačiji
Zadar stiže u Bar predvođen Vladimirom Mihailovićem koji je ponikao u Mornaru, čiji je dres nosio u dva navrata, posljednji put u maleroznoj sezoni 2022/23, pošto je zbog povreda pauzirao u drugom dijelu sezone. Mihailović je najbolji igrač Zadrana u prethodnih 12 kola, sa prosječna 16,2 poena po meču, i trenutno je šesti strijelac ABA lige. – Mornar je jedan od mojih matičnih klubova, osjećaj je malo drugačiji nego inače. S obzirom na poziciju u kojoj se nalaze, sigurno će biti ekstramotivisani. Mi ćemo se kao i do sada pripremiti na najbolji mogući način, prikazati se u dobrom svjetlu, a nadam se da ćemo i pored svih situacija koje su nam se dogodile s povredama uspjeti naći odgovarajući ritam i doći do pobjede koja bi nam puno značila – rekao je Mihailović.
ritam i to će biti ključ ove utakmice – dodao je je Pavićević. Zadrane veoma dobro poznaje krilo Mornara Lovre Runjić, iz perioda dok je nosio dres Splita. - Godinama sam igrao protiv njih razne i bitne utakmice, finala. Znam kakva su ekipa i očekujem vrlo tešku utakmicu, veoma fizički zahtjevnu. Kako sam čuo, oni imaju nekih svojih problema, ali nijesmo na to fokusirani, već gledamo samo sebe, svoj napredak i da odigramo što bolju utakmicu – rekao je Runjić.
Mornar je u prethodnom kolu pružio blijedu partiju protiv Dubaija u gostima, uz ubjedljiv poraz (104:66).
– Tu utakmicu smo pokušali što prije da zaboravimo. Čak smo i dobro prešli na novu stranu i fokusirali se na sljedeću utakmicu – dodao je Runjić.
I trener Barana ističe da je taj meč arhiviran.
- Bilo je tu oscilacija, od četiri četvrtine možda smo jednu i po odigrali zadovoljavajuće, ostalo nije za komentar. Okrenuli smo se utakmici protiv Zadra. Napravili smo analizu, znamo gdje smo griješili i nadam se da smo izvukli neke pouke. Ali vidjećemo u ponedjeljak, trening je jedno, utakmica drugo - zaključio je Pavićević. Trener Zadra Danijel Jusup svjestan je da će Mornar „na ovoj utakmici sigurno dati sve što ima“.
– Igraju na domaćem terenu, imaju nekoliko domaćih igrača koji će htjeti da se dokažu. Ne očekuje nas jednostavna utakmica, moramo se prikazati u najboljem svjetlu ako mislimo da pobijedimo. Situacija s našim povrijeđenim igračima je i dalje neizvjesna, u saradnji s doktorskom službom donijećemo najbolju odluku – rekao je Jusup. S. J.
PODGORICA – Švajcarski skijaš Marko Odermat pobijedio je u veleslalomu, koji je u okviru Svjetskog kupa vožen u italijanskoj Alta Badiji. Odermat, pobjednik posljednja tri izdanja Svjetskog kupa, trijumfovao je s rezultatom 2:31,45 minuta i time ostvario svoj 41. trijumf u Svjet-
skom kupu u karijeri. Na drugom mjestu završio je Francuz Leo Angeno sa 0,85 sekundi zaostatka i tako izborio svoj prvi podijum. Treći je bio Norvežanin Aleksandar Sten Olsen sa 0,88 sekundi zaostatka. Takmičenje u Svjetskom kupu se nastavlja danas s trkom u slalomu, takođe u Alta Badiji. R. A.
PODGORICA – Omonija
je pobijedila Nea Salaminu s rezultatom 3:0 u 15. kolu fudbalskog prvenstva Kipra, a Stevan Jovetić i u posljednjem meču u 2024. godini pokazao koliko znači za tim iz Nikozije.
Kapiten crnogorske reprezentacije asistencijom i pogotkom doprinio je pobjedi ,,kraljice“,
koja zauzima četvrto mjesto sa osam bodova manje od prvoplasiranog Pafosa. Upravo će ta dva tima biti rivali u plej-ofu Lige konferencija, a Jovetić će steći pravo nastupa za Omoniju u evropskim utakmicama. ,,Zeleno-bijeli“ su poveli u 32. minutu preko Adama Langa, da bi na 2:0 povisio Veljko Simić na asistenciju glavom na-
šeg internacionalca.
Jovetić je u 84. potvrdio trijumf domaćina i postigao četvrti pogodak u prvenstvu. Pet minuta ranije zamijenjen je vezista Novica Eraković, povremeni reprezentativac Crne Gore.
Omonija naredni meč igra 3. januara, kada će gostovati AEK-u u Larnaki od kojeg ima četiri boda manje. Ne. K.
BEZ PORAZA NA DOMAĆOJ SCENI: Crnogorski trener na klupi hrvatskog kluba završio polusezonu ispred Hajduka i Dinama
PODGORICA - Rijeka je ispred Hajduka i Dinama na polusezoni, a do naslova jesenjeg prvaka u HNL stigla je pod vođstvom crnogorskog trenera Radomira Đalovića.
Četrdesetdvogodišnji Bjelopoljac, nekada fudbaler kluba sa legendarne Kantride, sada u ulozi šefa stručnog štaba radi izuzetne stvari sa „bijelima“. Rijeka je jedini neporaženi tim na domaćoj sceni, a do pobjede kojom je potvrdila prvo mjesto na tabeli stigla je u posljednjem nastupu ove godine – utakmica protiv Slaven Belupa na Rujevici završena je 2:0.
Sve je riješeno u drugom poluvremenu kada su Marko Pašalić u 60. minutu i Niko Janković u 75. donijeli veliko slavlje najboljoj ekipi u Hrvatskoj. Đalovićeva Rijeka je okončala jesen sa skorom od po devet trijumfa i remija, uz gol-razliku 26:7, sa 36 bodova, koliko je osvojio i splitski Hajduk nakon uspjeha na Šibećevcu, gdje je u dalmatinskom derbiju savladao Šibenik (2:1).
Tradicionalni šampion zagrebački Dinamo takođe je odnio trijumf u završnom kolu polusezone – nad Varaždinom (3:2), ali zimuje kao treći, na ,,minus sedam“ u odnosu na dvojac na vrhu.
– Imamo 18 utakmica bez poraza, uz dvije u Kupu. Ogroman respekt za moje igrače, pokazali su koliko su dobri, a posebno hvala i našim navijačima koji su nas po ovom teškom vremenu bodrili i pomogli nam da damo prvi i drugi gol. Pohvalio bih i trenera golmana Vargića, ovoga puta smo imali petog ili šestog golmana u rotaciji, a on je branio kao da je s nama cijelo vrijeme. Hvala igračima i stručnom štabu. Napravili smo jedan dobar rezultat, ali on nas ne smije zavarati. Pokazali smo da možemo, a u novoj godini moramo ići još jače – rekao je Đalović poslije duela na Rujevici.
PODGORICA - Borusija iz Dortmunda pobjedom je zaključila 2024. godinu – ,,milioneri“ su u gostima pobijedili Volfsburg sa 3:1 i na pauzu otišli kao šesti
na tabeli, s istim brojem bodova kao Majnc i Verder, a čak 11 manje od prvoplasiranog Bajerna.
Zanimljivo je da su ,,vukovi“ imali više udaraca u okvir gola od Borusije, ali je sastav Nurija Šahina imao mnogo bolju realizaciju. Sve je riješeno u prvih pola sata utakmice kada su ,,žuto-crni“ vodili 3:0.
Sva tri pogotka postignuta su u roku od pet minuta. Donijel Malen bio je strijelac u 25, Maksimilijan Bejer u 28, a Julijan Brant u 30. Konačan rezultat postavio je Denis Vavro u 58.
U prvom meču dana, Bohum je pobijedio Hajdenhajm sa 2:0. Bohum je nakon 15 kola posljednji sa šest bodova, Hajdenhajm je na 16. mjestu, iznad crte za opstanak, sa 10. Ne. K.
,,Boginja“ ne staje
PODGORICA - Atalanta ne staje – nakon 11. vezane pobjede u Seriji A ostala je prva na tabeli, sa dva boda više od Napolija i šest od Intera, koji ima dvije utakmice manje. ,,Boginja“ je juče bila bolja od Empolija (3:2) u interesantnoj utakmici u Bergamu. Gosti su vodili od 13. minuta i pogotka Lorenca Kolumba, da bi učesnik Lige šampiona preokrenuo do poluvremena. Izjednačio je Šarl de Ketelare u 34, a za 2:1 pogodio Ademola
Lukman Sebastijano Espozito je realizovao jedanaesterac u 57. i sve do 86. na snazi je bio rezultat 2:2. Tada je ko zna koji put u junaka izrastao De Ketelare – sve je uradio sam i efektno donio veliku pobjedu Atalanti. Roma je bila ubjedljiva protiv Parme na ,,Olimpiku“ – bilo je 5:0 uz dva pogotka Paula Dibale i po jedan Aleksisa Salemakersa, Leandra Paredesa i Artjoma Dovbika U derbiju začelja Venecija je bi-
23. decembar
Kormilar Rijeke prokomentarisao je partiju protiv Slavena: – U pripremi same utakmice imali smo dosta problema, povrijeđenih igrača, falio je i Rukavina koji nam je izuzetno bitan. Na klupi smo imali šest juniora. Mislim da su moji momci, po ko zna koji put, pokazali kakav kvalitet imaju, kako se bore i kako smo zasluženo pobijedili. Mislim da smo dominirali u svakom segmentu, čestitam i Slavenu na korektnoj igri, ali mi smo bili bolji –poručio je Đalović. Fudbalsko prvenstvo Hrvatske nastavlja se 26. januara. Rijeka će na premijeri u 2025. ugostiti Lokomotivu. D. KAŽIĆ
U Sutjesci kreće rekonstrukcija tima
Stigao Kopitović, čekaju se Nikolić i Tošković
PODGORICA – Samo par dana nakon što je i zvanično imenovana nova uprava FK Sutjeska, kako Pobjeda saznaje, krenulo se u rekonstrukciju tima. Prvo pojačanje Sutjeske biće Boris Kopitović, nekadašnji reprezentativac Crne Gore. Pouzdani štoper dolazi kao slobodan igrač, jer posljednju polusezonu nije nastupao, a u karijeri je igrao za Budućnost, Mladost, Vojvodinu, Čukarički, Javor, a nastupao je i u Izraelu i Bjelorusiji. Na listi želja Nikšićana je Jovan Nikolić, koji je blizu povratka u matični klub. Nikolić je u četiri navrata nastupao za Sutjesku, a nakon odlaska u ljeto 2023. godine igrao je za Vosku sport, dok je posljednju polusezonu proveo u Premijer ligi BiH, nastupajući za Igman Konjić. Osim Nikolića, „plavi“ su, praktično, sve dogovorili sa Balšom Toškovićem. Mladi napadač, koji je skrenuo pažnju na sebe igrama u Jezeru, dolazi iz redova zagrebačke Lokomotive. Jasno je da slijede velike promjene – u timu neće više biti Jovana Vujovića, Jovana Mirkovića, Boška Guzine i Begdadija Janisa, koji su sporazumno raskinuli ugovore, a neizvjesno je da li će kraj Bistrice ostati Petar Vukčević i Vasko Kalezić R. P.
PODGORICA – Oba jučerašnja duela ekipa iz Londona i Liverpula u Premijer ligi išla su naruku – Liverpulu. Čelzi je kiksao protiv Evertona na ,,Gudisonu“ (0:0), ,,redsi“ u reviji pogodaka pobijedili Totenhem u glavnom gradu Engleske (6:3), pa je razlika između dva vodeća tima četiri boda u korist sastava Arnea Slota koji pritom ima utakmicu manje.
Spektakularan meč odigran je u Londonu, još jednom su Totenhem i Liverpul priredili goleadu – čak 25 pogodaka postignuto je u njihova četiri posljednja okršaja. ,,Redsi“ su poveli u 23. preko Luisa Dijasa, na 0:2 povisio je Aleksis Mek Alister u 36, da bi pet minuta kasnije Džejms Medison smanjio na 1:2. Liverpul nije stao, Mohamed Salah je u nadoknadi asistirao Dominiku Soboslaiju, a onda u 54. pogodio za 1:4.
Egipćanin je ušao u istoriju –prvi je fudbaler Premijer lige koji je prije Božića stigao do dvocifrenog broja i golova (15) i asistencija (11).
Nije to bilo sve od igrača kojem aktuelni ugovor sa Liverpulom ističe na kraju sezone. U 61. je zatresao mrežu za 1:5, a u 85. asistirao Luisu Dijasu za konačnih 3:6 nakon što su Dejan Kuluševski i Dominik Solanke unijeli bili mrvu neizvjesnosti.
Misli navijača Liverpula usmjerene su ka borbi za titulu, ali sigurno se i naslađuju teškim danima koje prolazi
njihov najveći rival Mančester junajted. Na ,,Teatru snova“ proživljava se košmar – Bornmut je u domu velikana deklasirao tim Rubena Amorima čak 3:0. Portugalski stručnjak možda nije ni slutio na kakvim će mukama biti kada je iz Sportinga usred sezone došao među ,,đavole“, ali do sada bi trebalo da mu je sve postalo jasno – moraće detaljno da promijeni sastav i trebaće mu vremena da
od Junajteda napravi tim sposoban za borbu za vrh. Dean Huijsen u prvom i Džastin Klajvert iz jedanaesterca i Antoan Semenjo u drugom poluvremenu režirali su veliku pobjedu Bornmuta koji je peti na tabeli, samo tri boda iza još jedne senzacije Notingem foresta. Fulam i Sautempton remizirali su 1:1, dok je Vulverhempton u gostima savladao Lester (3:0). Ne. K.
PODGORICA – Atletiko je u subotu u direktnom duelu preskočio Barselonu na tabeli La Lige, a juče tu šansu nije propustio njegov gradski rival Real Madrid – aktuelni prvak Španije pobijedio je Sevilju (4:2) i došao na ,,plus 3“ u odnosu na Katalonce.
Tim Karla Anćelotija ima bod manje od Atletika, a oba tima
odigrala su utakmicu manje od Barse. Prvenstvo će se nastaviti u januaru... Realov duel s Andalužanima imao je slavljenički i emotivan uvod – ,,merengesi“ su kroz špalir fudbalera Sevilje iznijeli trofej šampiona svijeta koji su osvojili u srijedu, a potom je cijeli ,,Santjago Bernabeu“ ovacijama pozdravio Hesusa Navasa koji je u 40. godini završio sjajnu igračku karije-
ru. Juče je odigrao posljednjih pola sata meča. Osim četiri godine u Mančester sitiju, Navas je cijelu karijeru proveo u Sevilji. M adriđane može da raduje forma Kilijaba Mbapea Francuz je pogodio u četvrtom uzastopnom meču u kojem je bio u sastavu, večeras je to uradio spektakularno – sjajno je šutirao sa 20 metara u 10. minutu za rano vođstvo Reala.
Atraktivan je bio i pogodak za 2:0 – Federiko Valverde poslao je ,,projektil“ sa skoro 30 metara.
Real je na 3:0 povisio u 34. iz lijepe akcije koju je završio Rodrigo, da bi samo minut kasnije Isak Romero smanjio na 3:1. Mbape je u 53. upisao asistenciju za Brahima Dijasa, da bi poraz Sevilje ublažio Dodi Lukebakio u 85. – Sjajan je osjećaj. Fede i ja smo postigli dva odlična gola, kao što to radimo na treninzima. Uradili smo veliki posao u prvom poluvremenu, postigli lijepe golove, igrali napadački... Mislim da naši navijači mogu da budu srećni – rekao je Mbape. Ne. K.
Usik jednoglasnom odlukom pobijedio Fjurija u bokserskom spektaklu u Rijadu
PODGORICA – Oleksandar Usik je u Rijadu savladao Tajsona Fjurija i tako zadržao pojas u tri različite kategorije (WBA, WBC i WBO).
Bila je to repriza duela u kojoj je Usik poslije 12 rundi i odluke sudije svrgao Fjurija sa trona. Odluka je ponovo donijeta na taj način, a trojica sudija su glasali identično 116:112 u korist Ukrajinca.
Uprkos možda i nerealnim očekivanjima, gledali smo daleko manje zanimljivu borbu nego što je bila prva u 2024. godini dvojice boraca. Oba borca bila su izuzetno oprezna u prvoj rundi, pa i nijesu razmjenjivali previše udaraca. Glavni trenutak u drugoj rundi dogodio se dvadesetak sekundi prije kraja kada je Fjuri lijevim krošeom malo uzdrmao Usika. Britanac
je u trećoj rundi dominirao i uputio još nekoliko snažnih udaraca, ali Usik je pokazao odličan rad nogu i većinu ih je uspio izbjeći. Uslijedila je potom oprezna borba u četvrtoj rundi u kojoj su borci manje rizikovali.
Peta je bila najbolja runda za Fjurija koji je ponovo uzdrmao Usika. Međutim, u narednoj šestoj je Usik sjajno odgovorio na dominaciju Britanca. I u sedmoj rundi je bilo jasno da je Usik podigao tempo, pa protivnik više nije uspijevao da dominira. U osmoj rundi je Usik sve jače pritisako, te podizao tempo kako je borba išla prema kraju. I u narednoj rundi je Usik nastavio s blagom dominacijom. Da je borba tijesna potvrdila je i 10. runda koja je pripala Fjuriju. Krajem 11. runde se činilo kako će sudije imati ve-
oma težak posao da proglase pobjednika. Ipak, Usik je i na kraju pokazao svu magiju boksa te dominantno završio borbu zbog čega je i dobio naklonost sudija.
Poslije poraza Tajson Fjuri je izjavio da su sudije njegovom protivniku dale ,,božićni poklon“.
– Sudije su mu dale božićni poklon. Osjećam se kao pobjednik. Znam da sam morao da ga nokautiram, ali to je boks i ovo se dešava. Nema sumnje da sam pobijedio u ovoj borbi - rekao je Fjuri. Usik je na komentar Fjurija brzo i direktno odgovorio.
– Ako Tajson misli da je božićni poklon, onda u redu. Hvala ti, Bože, a ne Tajsone – poručio je Oleksandar Usik. Oleksandr Usik i Tajson Fjuri su se borili po drugi put u karijeri, a ishod borbe u Rijadu
U Podgorici održano Prvenstvo Crne Gore u stonom tenisu za OSI
Jaka borba za medalje
PODGORICA – Prvenstvo
Crne Gore u stonom tenisu za osobe sa invaliditetom okupilo je u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru 23 takmičara, a šampionski trofeji podijeljeni su u četiri kategorije.
U spojenim kategorijama 3-5 (osobe koje igraju iz invalidskih kolica) igralo se po sistemu svako sa svakim, a trijumfovala je Samra Kojić, ispred Milosava Femića iz bjelopoljskog kluba Leonid. Kao trećeplasirani završili su
Nedžad Pepić iz Bara i Ambroz Nikač iz Podgorice. U kategoriji 6-7 (stojeći stav) prvo mjesto osvojila je Milijana Ćirković, iz STK Luča, ispred klupskog druga Đura Krivokapića, koji je prethodne dvije godine bio najbolji. Medalje su još osvojili Dejan Tmušić (STK Orlov krš) i Slobodan Mihailović (Luča). U kategoriji osam zlatni je bio Uroš Gugolj (STK Novi), koji je u finalnom meču pobijedio Miljana Cerovića (Luča). Pobjedničko postolje kom-
pletirali su Igor Mijović (Luča) i Nikola Kaluđerović (Orlov krš). U kategoriji 9-10, stonoteniser Luče Dejan Bašanović do titule prvaka došao je pobjedom protiv klupskog druga Duška Lazovića. Bronzane medalje osvojili su Pjetro Paljušević (Luča) i Miloš Mudreša (Orlov krš). Šampionat u dvorani Univerzitetskog sportsko-kulturnog centra odigran je inkluzivno, u okviru međunarodnog stonoteniskog turnira „Profit App Podgorica open“.
U Hamburgu završen 62. kongres Svjetske bokserske federacije
bio je jednak kao prvi. Jedina razlika je u tome što je Ukrajinac tada slavio podijeljenom odlukom sudija, a sada je to bilo jednoglasno.
Za prvu borbu iznos namijenjen bokserima bio je 150 miliona dolara, a oko 70 odsto tog iznosa je pripalo poraženom Fjuriju. Ipak, kako navodi ,,Independent“, za ovu borbu dijele oko 183 miliona eura i to navodno 55-45 odsto za Usika. Ako je to tačno, Usik je uzeo 100,65 miliona dolara, dok je Fjuriju pripalo 82,35 miliona eura.
Podsjetimo na kraju da je Usik slavio nakon što su sve sudije vrednovale borbu 116:112. Tako je stigao do 23. pobjede od 23 meča u karijeri.
Sa druge strane, Fjuri je poslije 34 pobjede i jedne borbe bez pobjednika sad upisao i drugi poraz u karijeri. R. A.
PODGORICA – U Hamburgu je održan 62. kongres Svjetske bokserske federacije (WBC) na kojem je pružena puna podrška olimpijskom boksu. Holanđanin Boris van der Forst, predsjednik prošle godine formirane međunarodne organizacije Svjetski boks, predstavio je organ za nadzor amaterskog boksa, koji ima namjeru da boks zadrži na Olimpijskim igrama. Van der Forst bio je specijalni gost 62. godišnjeg kongresa WBC u Hamburgu, na kojem su bili prisutni i predstavnici Crne Gore – internacionalne sudije Sreten Keto Bošković i Peđa Aleksić , dok predsjednik Crnogorske profesionalne bokserske federacije Milorad Mijo Martinović zbog zdravstvenih problema nije otputovao za Njemačku. Bošković i Aleksić u Hamburgu imali su nekoliko značajnih sastanaka, gdje su sa kolegama iz Srbije Lenom Zečević, predsjednicom Saveza profesionalnog boksa Srbije, i direktorom Lukom Popović razmijenili mišljenja o mnogim bitnim temama.
Predsjednik WBC Maurisio Sulajman između ostalog je rekao:
– Ne želim čak ni da pominjem ime prethodne organizacije koja je upravljala olimpijskim boksom, ali oni su bili potpuno korumpirana, loše vođena administracija. Van der Forst je izjavio da nije poenta da Svjetski boks daje obećanja, već da im se što više nacionalnih bokserskih federacija pridruži, kako bi zajednički postigli da boks bude prisutan na Olimpijskim igrama u Los Anđelesu 2028. Svjetski boks je u Hamburgu dobio podršku WBC, a predstavljen i je svečani WBC pojas, koji sadrži elemente za obilježavanje 60. godišnjice „Okršaja u džungli“, legendarnog meča za titulu prvaka svijeta u teškoj kategoriji između Muhameda Alija i Džordža Formena u tadašnjem Zairu, sadašnjoj Demokratskoj Republici Kongo 1974. godine. U organizaciji Svjetski boks u završnici kongresa održana je kvalitetna bokserska revija sa nekoliko iznenađujućih rezultata. Bivši svjetski prvak u superpero kategoriji Bili Dib (49-6, 29 KO) iz Australije oprostio se od aktivnog bavljenja „plemenitom vještinom“ pobjedom nad Atilom Kajabašiem iz Njemačke. R. P.
Organizatori 11. državnog prvenstva za OSI bili su Stonoteniski klub osoba sa inva-
liditetom Luča i Udruženje paraplegičara Podgorica, uz podršku Glavnog grada, STK
SPIN i Stonoteniskog saveza, a pod pokroviteljstvom Paraolimpijskog komiteta. R. P.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Austro-Ugarska je još 7. jula 1914. obavijestila Cetinje o kretanju Muhameda Mehmedbašića, ali su ga Crnogorci, pod izgovorom da uhode osumničenog, uhapsili tek 12. jula, da bi im on dva dana kasnije pobjegao. Da bi stvari bile još gore, za vrijeme svog kratkog zatočeništva Mehmedbašić je otvoreno priznao (zapravo se hvalio) da je saučesnik u sarajevskoj zavjeri. (Dok je bio u pritvoru, Mehmedbašić je ispričao da je prisustvovao sastanku zavjerenika u Turu u Francuskoj. Navodeći Dedijerove izvore, Virtl tvrdi da je taj sastanak zaista održan. U odbranu tog stanovišta on navodi poruke francuskog izaslanika Parizu i srpskog izaslanika Beogradu, u kojima obojica pominju „otkrića” u Turu. Naravno, to ne dokazuje da je tačno ono čime se Mehmedbašić hvalio. Štaviše, Virtl zanemaruje zaključak samog francuskog izaslanika da je Mehmedbašićeva priča neistinita; S druge strane, ne želeći da „dekoncentriše” čitaoce napomenama, Remak zaključuje da je Mehmedbašićeva priča „izmišljotina ko-
Bjekstvo Muhameda Mehmedbašića dovelo je crnogorsku vladu u neprijatan položaj, ali je bilo i spas od još veće nevolje. Da je dozvolio izručenje kako bi se Mehmedbašiću sudilo u Austro-Ugarskoj, Nikolu bi većina njegovih podanika žigosala kao izdajnika. Da je odbio zahtjev Beča za ekstradikciju, bio bi u jednako nezgodnom položaju
ja će postati osnova jednog od nekoliko mitova o porijeklu zavjere”.)
Bjekstvo ovog Bosanca dovelo je crnogorsku vladu u neprijatan položaj, ali je bilo i spas od još veće nevolje. Da je dozvolio izručenje kako bi se Mehmedbašiću sudilo u Austro-Ugarskoj, Nikolu bi većina njegovih podanika žigosala kao izdajnika. Da je odbio zahtjev Beča za ekstradikciju, bio bi u jednako nezgodnom položaju. (Čak i poslije Mehmedbašićevog bjekstva Austro-ugarska i Crna Gora nastavile su da se prepiru oko izručenja. S jedne strane, Beč je želio da se Mehmedbašiću, u skladu s austrijsko-crnogorskom konvencijom o ekstradikciji iz 1872. godine, sudi u Sarajevu. S druge strane, Cetinje je, shodno presedanu koji je načinila Austrija kada je privela pravdi nekolicinu ljudi optuženih za učešće u Bombaškoj
Austrijski ministar spoljnih poslova obavijestio je Nikolu da su, iako zvanična istraga ubistva nadvojvode još nije završena, istražitelji bez ikakve sumnje utvrdili da iza zavjere u Sarajevu stoji Beograd. Istakao je i da Crna Gora „ni na koji način nije umiješana u tu ili bilo koju drugu zavjeru” protiv Monarhije
aferi 1907. godine, tražilo da se Mehmedbašiću sudi u Crnoj Gori.)
Neki su smatrali da je, bez obzira na izjave da je Crna Gora u cijelom tom slučaju nevina, Mehmedbašićevo bjekstvo bilo izvanredno rješenje za Nikolinu dilemu. I zaista, francuski izaslanik je izvijestio Ke d’Orsej: „Ne mislim da će buduće napredovanje službenika koji je kriv (to jest odgovoran) biti ometano zbog onoga što je preduzeo u ovoj aferi”. S druge strane, Eduard Oto, habzburški predstavnik na Cetinju, vjerovao je da su Plamenčevo iznenađenje i pokušaji vlade da ponovo uhvati bjegunac, iskreni.
POKUŠAJI DA SE IZGLADE NESPORAZUMI
I pored događaja kao što su ukrašavanje Metaljke, antiaustrijske demonstracije i Mehmedbašićevo brzo bjekstvo iz Nikšića, austrougarska i crnogorska vlada su tokom pet nedjelja nakon atentata u Sarajevu najveći dio vremena provele u pokušaju da postignu mirno rješenje. Iako je vjerovao da će Crna Gora prije ili kasnije okušati svoju sreću s Beogradom, čak je i feldmaršal Konrad fon Hecendorf (šef austrougarskog generalštaba) priznao da postoji mogućnost da se Nikola privoli da svoje četiri ar-
mijske divizije drži podalje od Srbije, bar dok Srbija ne bude izbačena iz igre. Kraljeva lična intervencija prilikom demonstracija na Cetinju ostavila je „veoma dobar utisak” u Beču i omogućila Leopoldu Bertholdu da se približi Nikoli. Tako je otpočeo neobičan period zvaničnog udvaranja i razmjene naklona. Prvi korak austrijskog ministra spoljnih poslova bio je da obavijesti Nikolu da su, iako zvanična istraga ubistva nadvojvode još nije završena, istražitelji bez ikakve sumnje utvrdili da iza zavjere u Sarajevu stoji Beograd. A kao još važniju stvar za austrijsko-crnogorske odnose, on je istakao da može reći da Crna Gora „ni na koji način nije umiješana u tu ili bilo koju drugu zavjeru” protiv Monarhije. Ciljajući na zajedničkog neprijatelja, Berthold je naložio Otu da podsjeti Nikolu da je kralj, kao i habzburgovci, više nego jedanput bio žrtva beogradskog „sistema”. Kao konačan dokaz prijateljstva Austrije prema Crnoj Gori, on je istakao svoje napore da obazbijedi avans na ime međunarodnog zajma s kamatom koja neće opteretiti mali budžet zemlje. Pošto je od svog povratka na Cetinje, od kog je prošlo manje od dvije nedjelje, dva puta bio primljen na dvoru, Oto je oklijevao da ponovo posjeti kraljevsku rezidenciju, čak
i po cijenu da ne prenese odmah Bertholdovu poruku. On je znao da bi svaka neprilična familijarnost s Nikolom mogla loše uticati na kraljev položaj u crnogorskom narodu. S druge strane, nije bilo vremena za gubljenje. Desilo se da je još jedna glasina u vezi s Balkanom učinila tu posjetu ne samo opravdanom nego možda i nužnom. Razne evropske novine, uključujući i Le Temps i Corriere della Sera, izvijestile su 19. jula da Austro-Ugarska planira iznenadni napad na Lovćen. (Takođe se tvrdilo da je Crna Gora već sakupila 10.000 vojnika kako bi odbila napad. Jedan italijanski list je istakao da „Italija ne može dozvo -
liti da strateška situacija na Jadranu bude izmijenjena na njenu štetu. Lovćen mora ostati kao što je sada ... crnogorski”) I ako je dva dana kasnije u Fremdenblatt-u objavljen zvaničan demanti austrijske vlade, Oto je zatražio audijenciju kod kralja kako bi i lično opovrgao glasine. On je iskoristio priliku i da prenese Bertholdovu poruku dobre volje. Nikola se zahvalio Otu, izrazivši nadu da je „era nesporazuma” između njihovih dviju zemalja završena i da mogu očekivati bolje dane. Istovremeno je zahtijevao da mu Bertholdovo poricanje crnogorske krivice u sarajevskoj aferi bude dostavljeno u formi zvanične izjave koja bi mu mogla biti od koristi u otporu prema sve izrazitijem probeogradskom raspoloženju u Crnoj Gori. Oto je naslućivao šta će Nikola tražiti za svoje neučestvovanje u sukobu između Austrije i Srbije: ništa manje nego Skadar i sjevernu Albaniju. Činilo se da Nikola smatra da bi Beč sada mogao biti voljan da udesi ustupanje Skadra Crnoj Gori. U svom jedinstvenom tumačenju austrijsko-crnogorskih odnosa u proteklih šest godina, Nikola i njegov ministar spoljnih poslova naveli su bezbrojne primjere crnogorske lojalnosti Habzburškom carstvu, vjernosti koja je po njihovoj ocjeni, zasluživala bolju nagradu od one koja je maloj kraljevini dodijeljena 1913. godine. (Nastavlja se)
Redakcija novosadskog Dnevnika morala je da se iseli iz zgrade na Bulevaru oslobođenja pre dve godine jer je novi vlasnik, Galens invest, odlučio da taj simbol Novog Sada posle rekonstrukcije i nadogradnje pretvori u stambeno-poslovni kompleks. Ista sudbina ne čeka zaposlene u Politici, uverava Boban Rajić, novi vlasnik simbola Beograda na Trgu Politike, koji je tu zgradu kupio preko firme M29, koju je sa bratom Bojanom osnovao 25. oktobra. Prethodno je, preko firme Media 026 iz sela Vučak kod Smedereva, u kojoj je njegov Rajić invest jedini vlasnik, kupio 50 odsto preduzeća Politika novine i magazini (PNM). „Kupovinom zgrade više nema bojazni da novinari PNM mogu da ostanu bez prostora u kojem decenijama rade“, izjavio je Rajić za Politiku. Politika AD, u većinskom vlasništvu države, početkom decembra po drugi put je oglasila na prodaju svojih 50 odsto udela u PNM. Na prvi poziv, u kojem ponude nisu smele da budu manje od polovine procenjene vrednosti preduzeća, niko se nije javio, jer se po pravilu čeka drugi krug, kada se donja granica spušta na petinu procenjene vrednosti. Pri tome, pravo preče kupovine ima već postojeći suvlasnik PNM, Rajićeva firma Media 026. Za osnivanje firme Media 026 Rajić je angažovao advokata Igora Isailovića, za koga istraživački portali navode da je blizak Siniši Malom, Ani Brnabić, a angažovali su ga i Nikola Petrović i Zvonko Veselinović Radar je pokušao da od Rajića sazna da li planira da otkupi i drugu polovinu PNM, ali odgovore na pitanja poslata na mejl adrese njegovih pet firmi nismo dobili do slanja ovog broja u štampu, 17. decembra, kada je istekao i rok za dostavljanje ponuda, pa ostaje da se sačeka Komisija za prodaju, koja bi trebalo da saopšti da li je ovoga puta postupak uspešno okončan, ko je i po kojoj ceni kupio državni paket akcija. Osim što je suvlasnik PNM, izdavača Politike, Rajić je jedini vlasnik Novinsko-izdavačkog društva (NID) Novosti, koje izdaje Večernje novosti, a većinski je vlasnik i NIP Borba, u čijem posedu je zgrada na Trgu Nikole Pašića u Beogra-
Tri u jedan
Boban Rajić nedavno je kupio zgradu Politike, uskoro bi mogao postati i jedini vlasnik preduzeća Politika novine i magazini, a prije toga od države je, uz značajan popust, pazario još dvije velike izdavačke kompanije, Novosti i Borbu, sve sa višespratnicom u centru Beograda
du. Štamparija Borba, u većinskom vlasništvu države 2019. je Rajiću prodala NID Novosti za nešto manje od 300 miliona dinara ili nešto više od 2,5 miliona evra, da bi tri godine kasnije, u maju 2022. njegova Media 026 postala vlasnik polovine PNM. Početkom avgusta ove godine, Ministarstvo privrede objavilo je prvi javni poziv za prodaju nešto više od 36 odsto akcija u državnom vlasništvu u NIP Borba. Na taj poziv niko nije dostavio ponudu, jer je početna cena bila oko 5,5 miliona evra, kolika je bila i procenjena vrednost kapitala. Mesec dana kasnije, 3. septembra Ministarstvo je objavilo drugi poziv, u kom je početna cena prepolovljena na 2,7 miliona evra i po njoj je Rajić i kupio državni paket akcija. U međuvremenu, Rajićeva Media 026 povećala je vlasnički udeo u NIP Borba na 45 odsto, s tim što još 19 odsto akcija poseduje i NID Novosti, čiji je jedini vlasnik, tako da je praktično većinski gazda i Borbe. S druge strane, Skupština akcionara državnog preduzeća Štamparija Borba, koja je svojevremeno Rajiću i prodala Novosti, 5. decembra je, kako prenose mediji, na vanrednoj
sednici podržala predlog rukovodstva da se pokrene stečajni postupak „zbog preteće nesposobnosti plaćanja“. Pre nego što je na velika vrata ušao u biznis sa medijima, k upujući ih od države, šira javnost o direktoru Coka holdinga nije znala skoro ništa. U jesen 2019, doduše, nakon što je kupio Novosti, o njemu je pisala upravo Politika, čiji je sada suvlasnik, u tekstu sa naslovom Od piljarnice do medija. „Vest da Media 026, osnovana pre godinu dana, kupuje Večernje novosti preko noći je njenog vlasnika Bobana Rajića iz sela Vučak kod Smedereva iz anonimnosti lansirala u žižu javnosti. Firma preko koje kupuje jedan od najtiražnijih srpskih listova registrovana je za konsalting s kapitalom od 100 dinara i samo je jedna u nizu koju danas poseduje Rajić“, objavila je Politika pre više od pet godina. Pre toga Rajić se samo jednom, 2017, obratio medijima, nakon što je Agrokor prestao Coki da plaća zakup i dažbine za 20 objekata u kojima je poslovao Merkator. Već sledeće, 2018. godine, angažovao je advokata Igora Isailovića da podnese registracionu prijavu za osnivanje firme Media 026, koja je nedugo potom kupila Večernje novosti. Prema pisanju istraživačkih portala, Isailović je blizak ministru finansija Siniši Malom i predsednici Skupštine Ani Brnabić, a često su ga angažovali i Nikola Petrović, kum predsednika Aleksandra Vučića i kontroverzni biznismen sa severa Kosova Zvonko Veselinović. Sve po spisku ili po zakonu Rajiću očito niko nije pravio ni najmanji problem kada je, posle Novosti i Borbe, rešio da kupi i Politiku, iako Zakon
o javnom informisanju i medijima predviđa zaštitu medijskog pluralizma i zabranjuje monopol u oblasti javnog informisanja radi zaštite konkurencije i da bi se građanima omogućilo da formiraju sopstveno mišljenje. Uz to, u zakonu se precizira i da nije dozvoljeno objedinjavanje „osnivačkih, odnosno upravljačkih prava u dva ili više izdavača štampanih medija koji objavljuju informacije iz svih oblasti društvenog života, bez obzira na dinamiku objavljivanja, čiji ukupan godišnji tiraž prelazi 50 odsto prodatog ili na drugi način realizovanog tiraža odgovarajućih štampanih medija na relevantnom nacionalnom, regionalnom ili lokalnom tržištu u kalendarskoj godini koja prethodi objedinjavanju“. Advokat i ekspert za medijsko pravo Miloš Stojković kaže za Radar da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje, čak i kod prvog sticanja udela u izdavaču Politike. „Da bi se utvrdilo da li postoji nedozvoljena medijska koncentracija, neophodno je prvo utvrditi relevantno tržište (dnevnih novina), pa onda izračunati ukupni realizovani tiraž u prethodnoj godini, pa tek onda izračunati da li zajednički prodati tiraži Politike i Večernjih novosti prelaze 50 odsto. Nakon toga, makar u teoriji, ako Ministarstvo utvrdi da postoji nedozvoljena medijska koncentracija, na to bi trebalo da upozori izdavača i da mu naloži da otkloni takvo stanje“, objašnjava Stojković.
Uz opasku da su podaci o tiražu nepouzdani, jer ne postoji telo koje centralizovano prati broj štampanih i prodatih primeraka, on kaže da zbog toga jedinu ocenu može dati resorno Ministarstvo, koje bi trebalo da utvrdi sve ove relevantne podatke. Uz to, evidentan je trend pada i štampanog i prodatog tiraža na tržištu štampanih medija i velika je verovatnoća da zbog drugih dnevnih novina, Politika i Novosti i ne bi prešle udeo od 50 odsto na tržištu dnevne štampe. Ipak, i u tom slučaju ne bi trebalo da izostane postupak u kome bi se utvrđivalo da li ima ili nema nedozvoljene medijske koncentracije, ističe Stojković.
Istraživanje BIRN-a o vlasničkoj strukturi najuticajnijih medija i medijskih kompanija u Srbiji pokazalo je, pak, da je rizik od državne kontrole ili državnih resursa u medijima relativno visok. Tanja Maksić, istraživačica i koordinatorka projekata BIRN-a, kaže da nedozvoljena medijska koncentracija nosi sa sobom negativne posledice kao što su gubitak pluralizma sadržaja i nedovoljan protok informacija.
„Ako se puno medija koncentriše u rukama jednog malog broja vlasnika, onda ni protok informacija do građana ne ide kako treba. U medijima se obično vodi računa o horizontalnoj koncentraciji, kada jedan vlasnik ima više medija, štampanih, radio i televizijskih stanica, internet portala…
A zapravo je važnija vertikalna koncentracija, jer je to na nivou proizvođača sadržaja i distributera, a ako sam dobro shvatila, to je slučaj sa Politikom“, navodi Maksić. Ona ističe da je problem u Srbiji neadekvatan Zakon o javnom informisanju i medijima, jer su pragovi toliko visoki da praktično nijedna medijska koncentracija uopšte ne bi ni bila predmet ispitivanja. Drugi problem je što zakon ne poznaje ni rizike koncentracije po medijski pluralizam. „U Evropi, recimo, postoji instrument koji se zove Media pluralism monitor, tako da oni gledaju koncentraciju sa aspekta pluralizma sadržaja. Ne mora nužno da znači ako postoji jedan vlasnik da mediji koji su u njegovom vlasništvu neće izveštavati drugačije i da neće imati drugačije uređivačke politike. Onda je taj problem pluralizma zadovoljen na neki način“, objašnjava sagovornica Radara. U Srbiji to, nažalost, nije tako. „Kod nas postoji mali broj vlasnika medija, a uz to mahom postoje dokazi o njihovim vezama sa vladajućom strankom, pa se baš zbog te ekonomske i vlasničke veze sa vrhom vlasti i događa da svi ti mediji izveštavaju isto. I to je najkrupniji problem“, zaključuje Maksić. Biće da je to najmanji problem za vlast. U suprotnom ne bi ni dozvolila da se mediji kupuju kao krompir u piljarnicama i to uz veliki popust, pre nego što istruli. •
Priprema se teren za „Srbiju na moru“
Crna Gora puca po šavovima. Na rubu je kaosa. U zemlji je zavladala institucionalna praznina koju mnogi zapravo nazivaju pučem ili u „najboljem“ slučaju otvorenom zloporabom političkih ovlasti i pokušajem da se na nelegitimni način promijeni ustavotvorni i društveni poredak.
Andrija Nikolić, dužnosnik najjače oporbene stranke DPS (Demokratska partija socijalista), upozorava da je „ustavni poredak srušen zbog političkog preuzimanja Ustavnog suda, što je ravno državnom udaru“.
„Crna Gora više nije država, nego teritorij“, izjavio je za tamošnji portal Antena M stručnjak za ustavno pravo Nikola Martinović.
Podsjetimo, prije nekoliko dana Odbor za Ustav Skupštine Crne Gore ilegalno i protuustavno preuzeo je „dužnost“ Ustavnog suda. Prema obrazloženju antieuropskog i prosrpskog predsjednika Skupštine, četničkog vojvode Andrije Mandića, umirovljena je jedna članica Ustavnog suda, što mu je poslužilo da „ovlasti Ustavnog suda prebaci na skupštinski Odbor za Ustav“, a takav je potez nezabilježen u političkoj i pravnoj praksi, kaže nam crnogorski analitičar Darko Šuković. Napominje kako su prorusko-prosrpske snage time definitivno pokazale svoju namjeru da deinstitucionaliziraju državu Crnu Goru i pretvore je u „državu slučaj“, da je destabiliziraju i potpuno paraliziraju, i to baš u trenucima kad je učinjen značajan korak prema integraciji s EU. Trebamo podsjetiti da je Aleksandru Vučiću, kako se čini, najvažnije da zaustavi Crnu Goru na europskom putu, pogotovo da ne uđe u EU prije Srbije.
„Na djelu je plan blokade rada državnih institucija, pa i vlade i predsjednika uz, kako su zamislili, funkcioniranje samo Skupštine, putem koje bi izglasavali njima potrebne zakone koje ne bi mogao odbaciti Ustavni sud jer ga nema. Radi se o zakonima poput onoga o dvojnom državljanstvu te o proglašenju srpskog jezika službenim, što je korak prema definitivnoj ‘decrnogorizaciji‘ Crne Gore i njezinu konačnom ‘uvlačenju‘ u projekt ‘srpskog svijeta‘„, kaže nam Šuković.
‘Srbija na moru‘ No zbog tog „scenarija“ opozicija - a s njima se, čini se, solidarizirala i Bošnjačka stranka iz vladajuće većine - nije dopustila održavanje sjednice Skupštine, kako Andrija Mandić ne bi proveo svoju nakanu u djelo. Za Nikolu Martinovića je poražavajuće to što jedan parlamentarni odbor može preuzeti nadležnost najvišeg suda u državi.
„Onoga trenutka kad parlament, vlada ili bilo tko treći
Crna Gora je u previranju. Mnogi se boje da bi se ova situacija mogla preliti i na ulice, što bi imalo dalekosežne posljedice jer bi Crnu Goru moglo pretvoriti u balkansku Gruziju, gdje već nedeljama traje sukob proruskih i proevropskih snaga. I u Crnoj Gori je situacija slična: antievropske, proruske i prosrpske snage u očitom su naletu i sad je na vagi ne samo pitanje crnogorske proevropske agende, nego i njezin opstanak kao suverene države
preuzme nadležnost Ustavnog suda, više nemate niti jedan organ koji može državu obraniti od diktature ili samovlašća“, kaže Martinović. Prosrpske snage očito su krenule da po svaku cijenu, dok su u vlasti, iskoriste trenutak i detroniziraju Crnu Goru kao suverenu državu te je praktički isporuče Srbiji Aleksandra Vučića.
Javio se i predsjednik države Jakov Milatović, čija je objava samo potvrdila da je na djelu definitivni političko-državotvorni raskol na crnogorskoj društveno-etničko-političkoj sceni, čije je konzekvence teško predvidjeti. No došlo je vrijeme da se moraju zauzeti pozicije i jasno odrediti prema ovom evidentnom pokušaju zloporabe vlasti.
„Nalazimo se u kritičnom trenutku narušavanja ustavnopravnog poretka, koje može biti pogubno po daljnji demo-
kratski razvoj države i naš europski put, a dolazi samo dan nakon što je Crna Gora zatvorila tri poglavlja u pregovorima s EU“, naveo je predsjednik Milatović.
Na svom profilu na X-u Milatović je napisao kako su „nepromišljene i na pravu neutemeljene odluke aktualne vlasti, donesene uz ignoriranje svake utemeljene i opravdane kritike, a posebno su opasne ako se tiču djelovanja najvažnijih institucija“. Zatražio je da Odbor za Ustav poništi svoju odluku jer je to jedini način da se „izađe iz ustavne krize“ u kojoj se država našla. Time su „zaokružene“ sve veće podjele u crnogorskom političkom prostoru, a očito je da je i predsjednik Milatović, kojeg vladajuće prosrpske opcije, čini se, žele smijeniti ili barem izazvati prijevremene predsjedničke izbore, ovaj put shvatio kamo vodi politika
koalicije Za budućnost Crne Gore. Jer evidentno je da oni ne vide budućnost Crne Gore u EU, ali ni u NATO-u (često najavljuju da će tražiti iščlanjenje) te zapravo pripremaju teren za ono što se kolokvijalno već dulje vrijeme zove (a ima svesrdnu podršku Vučićeva režima) pretvaranje Crne Gore u „Srbiju na moru“. Prijeti ‘balkanska Gruzija‘ Potez kojim se praktički ukida Ustavni sud, a njegovu ulogu preuzima „prosrpska politička opcija“ svakako ide u tom smjeru. Svi se pitaju kako će se postaviti premijer Milojko Spajić, koji sve više naginje prosrpskim opcijama, iako su se tu stvari dosta promijenile. Milatović je bio „sumnjičen“ za komplot s Mandićem, on je podržavao i njegov ulazak u vladu, a Spajić je, navodno, bio protiv. No sad su se stvari promijenile, ali s obzirom na zbrku i zavrzlame ko-
je i inače vladaju na crnogorskoj političkoj pozornici, sve treba uzeti s dozom opreza. Doduše, premijer Spajić je putem društvenih mreža pozvao oporbu na dijalog oko ove krize, ali veći dio oporbe poručio mu je da neće voditi dijalog s premijerom, pogotovo zato što su zastupnici njegove stranke Pokret Europa sad! na Odboru za Ustav glasali u korist Andrije Mandića. „Zastupnici tvoje stranke bili su najglasniji i najvatreniji u provođenju ustavnog puča zbog kojeg će kad- tad odgovarati“, poručio mu je Nikola Zirojević iz proeuropskih Socijaldemokrata. Oporba, naime, zamjera Spajiću da je bio upoznat s Mandićevim namjerama te kažu, kako prenosi Antena M, da „oporba nema što raspravljati s premijerom“ jer je on „znao što će se dogoditi na Odboru za Ustav“.
„Vaša je obveza da povučete izglasanu neustavnu odluku, a o svemu drugom možete diskutirati s ‘mentorom‘ Mandićem“, poručuju oporbeni zastupnici premijeru Spajiću. Procrnogorski mediji navode da Andrija Mandić ima velik politički utjecaj na premijera Spajića koji je, kako navodi Antena M, „od europskog premijera“ napravio „ustavnog pučista“.
Crna Gora je u previranju. Mnogi se boje da bi se ova situacija mogla preliti i na ulice, što bi imalo dalekosežne posljedice jer bi Crnu Goru moglo pretvoriti u balkansku Gruziju, gdje već tjednima traje sukob proruskih i proeuropskih snaga. I u Crnoj Gori je situacija slična: antieuropske, proruske i prosrpske snage u očitom su naletu i sad je na vagi ne samo pitanje crnogorske proeuropske agende, nego i njezin opstanak kao suverene države.
Naime, ona može opstati kao suverena država i nacija samo kao dio proeuropskih tendencija, a u svakoj drugoj (čitaj: proruskoj i prosrpskoj) opciji, Crna Gora gubi svaki svoj identitet - i državni i etnički i kulturološki. •
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš
Tel. 069/474-861
Poneđeljak, 23. decembar 2024.
Na osnovu člana 69 i 70 Pravila stambene zadruge zdravstvenih radnika Crne Gore ,,ZDRAVSTVO’’, člana 2 Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta zaposlenih u stambenoj zadruzi zdravstvenih radnika Crne Gore "ZDRAVSTVO" i odluke Upravnog odbora Stambene zadruge zdravstvenih radnika Crne Gore br. 369-2/24 od 19.12.2024.g., Stambena zadruga zdravstvenih radnika Crne Gore ,,ZDRAVSTVO’’ raspisuje
KONKURS
ZA IZBOR DIREKTORA/ICE STAMBENE ZADRUGE ZDRAVSTVENIH RADNIKA CRNE GORE ,,ZDRAVSTVO’’
Pored opštih uslova predviđenih Zakonom o radu, kandidat mora da ispunjava i sledeće uslove:
- visoko obrazovanje u obimu od 240 (CSPK) kredita, VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, završen ekonomski, pravni ili građevinski fakultet;
- najmanje tri godine radnog iskustva;
- poznavanje rada na računaru ( word, excel, power point );
- poznavanje engleskog jezika ( nivo B1 ).
Uz prijavu na konkurs dostaviti CV i dokaze o ispunjavanju uslova konkursa:
- dokaz o stečenom obrazovanju;
- dokaz o radnom iskustvu;
- dokaz o poznavanju rada na računaru ( word, excel, power point );
- dokaz o poznavanju engleskog jezika ( nivo B1 ).
Pored dokaza o ispunjavanju uslova konkursa, kandidat dostavlja sljedeće dokaze:
- izvod iz knjige rođenih ili biometrijsku ličnu kartu;
- uvjerenje o državljanstvu;
- uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti;
- uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak;
Uz dokaze o ispunjavanju uslova, kandidat je dužan dostaviti Program rada i razvoja Stambene zadruge zdravstvenih radnika Crne Gore ,,ZDRAVSTVO’’ za mandatni period.
Konkurs je otvoren 8 dana od dana objavljivanja javnog konkursa u štampanim medijima , Zavodu za zapošljavanje Crne Gore i oglasnoj tabli Stambene zadruge zdravstvenih radnika Crne Gore " ZDRAVSTVO" Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.
Izbor direktora po raspisanom konkursu izvršiće se u zakonskom roku.
Direktor se bira na mandatni period od 5 godina, uz probni rad u trajanju od 6 mjeseci.
Kandidati su dužni da kompletnu dokumentaciju i dokaze, dostave u originalu ili ovjerenoj kopiji u zatvorenoj koverti na adresu : Bulevar vojvode Stanka Radonjića br. 29/I, sa naznakom "Za javni konkurs za izbor direktora.
Kontakt telefon: +382 20 / 223 –
Na osnovu člana 37, 38 stav 1 i 56 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15, 42/18 i 60/24) i člana 45 i 46 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20, 125/20 i 30/23), Sudski savjet objavljuje
JAVNI OGLAS
•za izbor 5 kandidata za sudije u sudovima za prekršaje.
Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 1 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.
Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji.
Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata podnosi se Sudskom savjetu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u „Službenom listu Crne Gore“ i dnevnom listu „Pobjeda“. Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica. Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.
Broj:01-8251/24
Podgorica, 16.12.2024. godine
P R E D S J E D N I K prof. dr Radoje Korać, s.r
Na osnovu člana 37, 38 stav 5, 72 i 73 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15, 42/18 i 60/24) i člana 62 i 64 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20, 125/20 i 30/23), Sudski savjet objavljuje
JAVNI OGLAS
•za izbor jednog sudije Višeg suda za prekršaje Crne Gore
Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 5 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.
Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 64 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji.
Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 64 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.
Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica. Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave. Broj:01-8248/24 Podgorica, 16.12.2024. godine P R E D S J E D N I K prof. dr Radoje Korać
Na osnovu člana 37, 38 stav 8, 72 i 73 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15, 42/18 i 60/24) i člana 62 i 64 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. („Sl. list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20, 125/20 i 30/23), Sudski savjet objavljuje
JAVNI OGLAS
•za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore
Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 8 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.
Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 64 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji.
Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me
Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 79 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.
Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica. Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.
Broj:01-8247/24 Podgorica, 16.12.2024. godine
PREDSJEDNIK prof. dr Radoje Korać
Миливоја Булатовића 15 – Колашин. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг ЗОРАН, синови МИЈАТ и МИЛИЋ, кћерка АНДРЕА, снаха ЈЕЛЕНА, унуци МАРКО и ЛУКА, ђевер САВО, јетрва ГОРИЦА,
ВЛАДИМИР и МИОДРАГ, сестра од тетке БЛАЖЕНКА,
Dana 20. decembra 2024. godine preminuo je naš voljeni suprug, otac i đede
OBRAD MANDIĆ kapetan duge plovidbe
Sahrana je obavljena 21. decembra u 14 časova na gradskom groblju u Škaljarima.
OŽALOŠĆENI: supruga VLASTA, sinovi DENIS i DAMIR, unučad i praunučad
Preselio se iz života u nezaborav čestiti i odvažni komšija
VUKO Radosavov BRACOVIĆ
Porodici i svojtama iskreno saučešće.
Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Posljednji pozdrav dragoj ujni
Tvoja dobrota, smirenost i plemenita duša živjeće zauvijek u našem sjećanju. Počivaj u miru, draga ujna.
MARINA i MILOŠ ŽARKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni
Draga Mila, tvoja blaga riječ, otmenost i ljepota, ostaće zauvijek u sjećanju nas koji smo te voljeli.
Poneđeljak, 23. decembar 2024.
Posljednji pozdrav dragoj ujni
Sa tugom se opraštamo od tebe. Uvijek ćemo te se sjećati, mile i divne, kakva si bila.
RADMILA JAKŠIĆ s porodicom
Od MRVALJEVIĆA 1251
Posljednji pozdrav
Pamtićemo te po osmijehu, toplini, blagosti i smirenosti koje si širila oko sebe.
Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoji sinovi: MILORAD, DAMJAN i DRAGAN 1242
Zaova MIRA BOŽOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
ILINČIĆ
Neka Vaša plemenita duša počiva u miru.
DARKO i ZORICA RADULOVIĆ
SNEŽANA BOŽOVIĆ-PANTINI sa porodicom
Godina dana je od smrti naše majke
MILEVE Mirkove POPOVIĆ
SAVO, GORICA, JOVANA, NATAŠA i NOVAK
1243
Navršile su se tri godine od smrti našeg dragog i voljenog
TOMICE PETRIČEVIĆA
Puno nam nedostaješ.
TVOJA PORODICA
Dana 23 decembra 2024. navršava se sedam godina od smrti našeg voljenog sina i brata
MIJODRAGA MIJA Rada LATKOVIĆA
Dragi Mijo, tužni su dani, mjeseci i godine koje provodimo bez tebe. Na trenutke našu tugu ublažavaju lijepe uspomene. Srećni trenuci koje smo proveli sa tobom. Tvoja plemenita duša nikada neće izblijediti iz naših sjećanja. Tvoj otac RADE, majka ZORKA, sestre MARINA i MIRJANA
1247
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Pet je godina od kako nije sa nama naš
RADOSAV Mitrov MARKOVIĆ 1946 – 2019.
Dan za danom ide, a nijedan bez sjećanja na Tebe. Voli te i čuva od zaborava
TVOJA PORODICA
23. 12. 2005 – 23. 12. 2024.
RAJKO MARKOVIĆ
Smrt je jača od života, ali ima nešto što nikad umrijeti neće, a to je sjećanje na tebe.
Četrdeset dana je od smrti našeg dragog
Tvoje je mjesto na čelu naše trpeze, slušamo tvoje savjete i odgovore.
Vrijeme ne može ništa da promijeni, zajedničke slike koje smo stvorili samo postaju jače u našim mislima i emocijama!
Tvoji: sin NEBOJŠA, ćerka MARIJA – MANJA, snaha ALEKSANDRA, unuka NATAŠA i unuci LUKA i VUK
Vječno u mom srcu, deda
Prošlo je 40 dana od kako si nas napustio, ali tvoja ljubav i duh i dalje žive u meni. Nedostaješ mi svakog dana, u svakom trenutku. Nedostaje tvoj osmijeh, tvoje tople riječi i ljubav koju si nesebično dijelio. Hvala ti za svaki trenutak, savjet i za sve što si me naučio. Zauvijek ćeš biti dio mog srca. Počivaj u miru, tamo gdje te anđeli čuvaju.
S ljubavlju koja nikad neće prestati, tvoja unuka
TVOJA PORODICA
SJEĆANJE NA NAŠE VOLJENE
Dana 23.12.2024. godine dana 24.12.2024. godine navršava se 48 godina navršavaju se 2 godine od smrti i 3 mjeseca od smrti
MILUTINA BOSILJKE Jovanovog Milutinove KUSOVAC KUSOVAC nosioca partizanske rođene ŠPADIJER spomenice 1941. godine
dana 20.12.2024. godine dana 20.12.2024. godine navršilo se 15 godina navršilo se godina i 6 mjeseci od smrti i 5 mjeseci od smrti
VLADIMIRA ZORKE Milutinovog Vladimirove KUSOVAC KUSOVAC rođene RADUSINOVIĆ
Tvoj NEBOJŠA 1249
Njanjo, čuvamo te od zaborava!
Dragi naši, za sve što ste u životu bili, za svu ljubav koju ste nam ugradili, za dostojanstvo i časnost vašeg življenja dugujemo vam vječno sjećanje i poštovanje.
Za vama tuguju: BRANKA, BISERKA - BIBA, LIDIJA, KATARINA, BALŠA, MIRJANA, MILUTIN, NINA i naši najmlađi članovi LAZAR, SOFIJA, VUK, SARA, DANICA, MILA i LJUBICA
JOVAN JOVOVIĆ
Tvoji pogledi miluju kao i uvijek, tvoje riječi duboko odzvanjaju, a tvoji zagrljaji dolaze u snovima. Prati me i podržavaj dok se ponovo ne sretnemo!
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 25 (dvadest pet) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 23, 24. i 25.) počev od 27. novembra (kupon broj 1), završno sa 21. decembrom (kupon broj 25).
Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom.
Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Oglasnog odjeljenja Pobjede - Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Nagrade (40 ukupno) su:
Vaučeri za potrošnju u prodjanim objektima Volija širom Crne Gore, u pojedinačnoj vrijednosti od po 200 eura. Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima:
- Imena prvih 20 dobitnika izvučena su 12. 12. 2024. godine.
- Imena drugih 20 dobitnika biće izvučena 25. 12. 2024. godine u 13h. Koverte u kojima su kuponi dostavljaju se istog dana do 12h.
Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.
Nova knjiga u izdanju Pobjede
Slobodan Čukić
na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori
Rezultati terenskog istraživanja
U periodu od 2021. do 2024. autor je obišao 450 pravoslavnih grobalja na tlu Crne Gore, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini. Terensko istraživanje je pokazalo da zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom postoje na više grobljanskih lokaliteta, odnosno, na kamenim grobnicama pravljenim u doba knjaza/kralja Nikole Petrovića i Kraljevine SHS/Jugoslavije.
Cijena 30 €
