Srijeda, 25. decembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21214 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
NEOČEKIVAN OBRT: Umjesto koalicije „Za bolju Podgoricu“, ES-a, DPS-a i SEP-a, pregovore o formiranju vlasti u glavnom gradu danas nastavljaju Pokret za Podgoricu, savez PES-a i Demokrata i koalicija „Za budućnost Podgorice“
Da Milatovićev pokret neočekivano promijeni stav i nakon brojnih kritika savez PES-a i Demokrata i koaliciju „Za budućnost Podgorice“ ipak pozove na pregovore, prema tvrdnjama više Pobjedinih izvora, uticalo je i to što su juče portali bliski nekadašnjem DF-u objavili kako se više organizacija iz Nikšića, koje su aktivno učestvovale u organizaciji litija 2019. godine, priprema za novi protest te vrste, a sa zahtjevom da parlamentarna većina pred Ustavnim sudom pokrene inicijativu za smjenu Milatovića
Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković: Postupajući sudija traži dodatno saslušanje svjedoka i sprovođenje vještačenja
Jelena MARTINOVIĆ
Piše: Nenad ZEČEVIĆ
Po nalogu SDT-a uhapšen bračni par zbog sumnje da je učestvovao u pranju više od milion eura pribavljenih od kriminalnih aktivnosti, određeno zadržavanje do 72 sata
Incidenti poput ovog podsjećaju na prakse autoritarnih režima, uključujući diktature u Južnoj Americi, gdje su slobodni mediji često smatrani prijetnjom, a novinari tretirani kao neprijatelji. Slična retorika i ponašanje vidjeli su se tokom režima poput onih Pinočea u Čileu, Videla u Argentini ili čak na Kubi pod Kastrom. Zvuči groteskno, ali novinari na ovakav način nijesu zastrašivani ni u Miloševićevoj SR Jugoslaviji, već su imali adekvatne uslove za rad tokom skupštinskih prenosa
BRUKOM PROTIV BRUKE: Medijska tijela reagovala na bahato i prostačko ponašanje šefa kluba Nove srpske demokratije
Parlamentarna opozicija ozvaničila svoje viđenje rješenja aktuelnih političkih problema na državnom nivou
PODGORICA – Hitno poništenje odluke Ustavnog odbora o prestanku funkcije sutkinji Ustavnog suda uslov je svih uslova kako bi se predstavnici opozicije vratili političkom dijalogu i zajedno tražili odgovore na brojna pitanja. Bez toga nema političkog dijaloga u Crnoj Gori.
To je ključna poruka usaglašenog dokumenta dogovorenog na jučerašnjem sastanku opozicionih predstavnika u kome su učestvovali Ivan Vuković i Andrija Nikolić u ime DPS-a, Dritan Abazović i Ana Novaković Đurović iz Ure, Branislav Nenezić iz Evropskog saveza, Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović - Postigli smo načelni dogovor na koji način da nađemo put izlaska iz krize u koju nas je gurnula državno neodgovorna vladajuća većina – precizirao je Vuković nakon sastanka.
Opozicija usaglašenim dokumentom u tri tačke precizira svoje naredne poteze. U tekstu se napominje da je krizu izazvao dio partija na vlasti, koje su kroz skupštinski Ustavni odbor preuzelea nadležnosti Ustavnog suda sa ciljem uspostavljanja političke kontrole
Postigli smo načelni dogovor na koji način da nađemo put izlaska iz krize u koju nas je gurnula državno neodgovorna vladajuća većina, precizirao je potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković u ime kolega iz opozicije
nad tom institucijom i onemogućavanja da se izbori do daljnjeg organizuju u skladu sa važećim zakonodavstvom. Prema dogovoru, stabilizacija prilika je „preduslov za ukupni napredak i nastavak evropskih integracija“. U dokumentu se predlaže i da, nakon poništenja odluke Ustav-
Osiguravanje političke pozicije
Navode da se odbornik Pokreta za Podgoricu Miloš Krstović protivi vlasti sa DPS-om, Ivan Vuković nije želio da komentariše, dok je Jevrosima Pejović kazala da to „nije pitanje za nju, već za one koji učestvuju u pregovorima“.
- Mnogi sada koriste spinove kako bi osigurali svoju političku poziciju, što nije etično – rekla je ona.
nog odbora, sve parlamentarne partije iz vlasti i opozicije stave potpis na sporazum kojim će se garantovati da izmjene Ustava i Zakona o državljanstvu nije moguće izglasati bez dogovora i opšteg konsenzusa, stavljanje u ponovnu funkciju Odbora za izbornu reformu, te da se pokrene intenzivan dijalog za izmjenu izbornog zakonodavstva. Traže i ulaganje maksimalnog napora kako bi se ispunile obaveze iz poglavlja 23 i 24, a pregovori sa EU okončali do kraja 2026. godine.
Vuković je, u odgovorima na novinarska pitanja, ponovio da je poništavanje odluke preduslov za sve dalje korake.
- Ako se ne poništi, nastavićemo ono što ste mogli vidjeti prethodnih dana u Skupštini – dodao je on.
Božović najavila prijavu protiv Abdića
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović saopštila je da joj je nepoznati huligan juče ujutru u Berana oštetio automobil zbog čega, kako je navela, sumnja da je u pitanju nastavak organizovane hajke koja je započeta na sjednici Ustavnog odbora.
- Tada su siledžije iz Demokratske partije socijalista predvođene Nerminom Abdićem bacile dimnu bombu i fizički nasrnule na
mene i kolege iz parlamentarne većine - saopštila je ona.
Božović je prethodno juče najavila da će, zbog dešavanja na Ustavnom odboru, protiv Abdića podnijeti krivičnu prijavu i zahtijevati da se istraži ko je unio i zapalio dimnu bombu.
- Sumnjam da je demoliranje mog automobila pokušaj da se zastraši i odustane od najavljene krivične prijave – rekla je Božović.
Navela je i da niko nije osudio to što je bila primorana da se brani od nasrtaja Abdića.
- Hvala svima koji su osudili napad na mene kao ženu na sjednici Ustavnog odbora. Nažalost nemam kome da se zahvalim. Očigledno da kao srpska političarka u Crnoj Gori nijesam zavrijedila pažnju ni NVO, ni ombudsmana, a ni policije - zaključila je Božović.
NEOČEKIVAN OBRT: Umjesto koalicije pregovore o formiranju vlasti u glavnom savez PES-a i Demokrata i koalicija „Za
Da Milatovićev pokret neočekivano promijeni stav i, nakon brojnih kritika, savez PES-a i Demokrata i koaliciju „Za budućnost Podgorice“ ipak pozove na pregovore, prema tvrdnjama Pobjedinog izvora, uticalo je i to što su juče portali bliski nekadašnjem DF-u objavili da se više organizacija iz Nikšića, koje su aktivno učestvovale u organizaciji litija 2019. godine, priprema za novi protest te vrste, a sa zahtjevom da parlamentarna većina pred Ustavnim sudom pokrene inicijativu za smjenu Milatovića
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović ponovila je da su se, uprkos različitostima, predstavnici opozicije „ujedinili oko određenih tačaka“.
- Možete da svjedočite velikoj bahatosti u Skupštini. I to može da bude signal koliko smo u opasnom trenutku – istakla je ona te dodala da će „biti zanimljivo“ vidjeti da li će predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazniti šefa poslaničkog kluba njegove partije Dejana Đurovića Komentarišući zabranu govora koju joj je Mandić izrekao, kazala je da je to „politički subjekt koji treba da se predstavi kao žrtva, iako je godinama na vlasti“.
Poslanica GP Ura Ana Novaković-Đurović smatra da je poništavanje odluka Ustavnog odbora „suštinski uslov da se vratimo u političku normalnost“. Podsjetila je da je to dijelom moguće već na današnjoj sjednici Ustavnog suda. - Neki od zahtjeva opozicije već se nalaze u vladinoj platformi „Barometar 26“, ali samo par dana nakon toga i navodno pružene ruke opoziciji o pitanjima koja se tiču EU integracija, krši se Ustav i sve ono za što se vlast deklarativno zalaže. Sve što se sada dešava ukazuje da je bila lažna namjera predsjednika Vlade Milojka Spajića da razgovara sa opozicijom o putu u EU. Sada imaju priliku i da opravdaju da li u to iskreno vjeruju ili nastavljaju nasilje – zaključila je ona. K.J.
PODGORICA – Pokret za Podgoricu predsjednika države Jakova Milatovića, koji zajedno sa građanskim pokretom Ura čini koaliciju „Za bolju Podgoricu“, pozvao je juče savez PES-a i Demokrata i listu „Za budućnost Podgorice“ na razgovor o formiranju vlasti u glavnom gradu, koji bi, kako su najavili, bio održan večeras.
- Očekujemo konstruktivan i odgovoran pristup čiji će rezultat biti formiranje odgovorne gradske uprave, na korist svih Podgoričanki i Podgoričana - navodi se u pozivu Pokreta za Podgoricu. Ovom pozivu prethodila je Milatovićeva objava na plat-
formi Iks u kojoj je ocijenio da budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra, odnosno ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni Pokret Evropa sad. U međuvremenu je došlo i do odgađanja nastavka pregovora između koalicije „Za bolju Podgoricu“, Evropskog saveza, Demokratske partije socijalista i Stranke evropskog progresa koji su, nakon prvog sastanka održanog u ponedjeljak veče, bili na korak od dogovora o formiranju vlasti. Razlog odgađanja je to što su,
Lider Pokreta Preokret Srđan Perić o postizbornim U ovdašnjoj politici riječ obavezuje apsolutno
PODGORICA - Lista okupljena oko predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića tražila je i dobila poziciju „tasa na vagi“ i njihovo je pravo da to iskoriste kako hoće i da su u skladu sa kvalitetom i rezultatima svoje odluke ponesu odgovornost, ocijenio je za Pobjedu Srđan Perić, nosilac liste Pokreta Prekret koji je na posljednjim lokalnim izborima u Podgorici osvojio dva mandata.
On je kazao da već mjesecima unazad govori o tome i da nije imao dilemu da će političke korporacije naći svoj politički
interes i da će sklopiti dil. - Da li pored očitih iskazanih želja imaju potencijala i da realizuju ono što su obznanili, znaćemo već do kraja ove sedmice. Ostavimo to njima - dodao je Perić. Ocijenio je da bi učestvovanje u dilovima političkih korporacija značilo iznevjeravanje građana koji su im dali glas da rade na snaženju, a ne slabljenju njihovog glasa.
- Stav Preokreta je jasno izrečen prije izbora. Za to smo dobili podršku građana i za nas je to obavezujuća činjenica. Podsjećam, to je bio glas potesta protiv partitokratije koja je u funkciji pri-
koalicije „Za bolju Podgoricu“, ES-a, DPS-a i SEP-a, glavnom gradu danas nastavljaju Pokret za Podgoricu, „Za budućnost Podgorice“
„slomile“
kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, upravo iz Pokreta za Podgoricu tražili vrijeme za dodatne unutarstranačke konsultacije.
Ovakav razvoj situacije potvrđuje navode koje je Pobjeda ranije objavila da unutar Milatovićevog političkog subjekta ne postoji jedinstven stav o postizbornoj saradnji sa partijama bivšeg režima.
Premda u Pokretu za Podgoricu tvrde da u pregovore ulaze i odluke donose jedinstveno, konstituisanje buduće vlasti sa partijama bivšeg režima zakočio je jedan od njihovih pet odbornika Miloš Krstović koji se, u prvom redu, protivi
saradnji sa DPS-om, a bez čije je podrške nemoguće obezbijediti neophodnu većinu od 30 odbornika za formiranje vlasti.
Da Milatovićev pokret, neočekivano promijeni stav i, nakon brojnih kritika, savez PES-a i Demokrata i koaliciju „Za budućnost Podgorice“ ipak pozove na pregovore je, prema tvrdnjama Pobjedinog izvora, uticalo i to što su juče portali bliski nekadašnjem DF-u objavili da se više organizacija iz Nikšića, koje su aktivno učestvovale u organizaciji litija 2019. godine, priprema za novi protest te vrste, a sa zahtjevom da parlamentarna
postizbornim koalicijama i iznevjerenim očekivanjima birača
marno menadžerisanja poluga vlasti, a ne posvećenosti opštem dobru i čiji rezultat nije snažniji, već slabiji glas građana - kazao je Perić i ponovio stav da su dobili mandate da se bore protiv partitokratije, a ne da joj nadograđuju nove slojeve i daju alibi njenoj neminovnosti. Perić podsjeća i da posljednja istraživanja pokazuju da se na novim izborima, ukoliko ih bude, ne bi desio dramatičan pad izlaznosti, već je, prema njegovim riječima, moguća čak i sasvim suprotna reakcija građana. - Iako vladajuća politička klasa čini sve da se obesmisle izbori i smanji izlaznost, kako bi vri-
jednost glasova njihove partijske infrastrukture vrijedio više, ipak se vidi da to uspijeva samo povremeno, kao recimo na prethodnim izborima u Podgorici. Teza da su se građani umorili od izbora i da se onda zbog tog umora mora pristajati na svakakve vlasti nije volja građana, već želja političkih korporacija. Njima je potreban sljedeći modus operandi: što manja izlaznost, što manje izbora, što manje medijskih sloboda, a što više poluga moći i privilegija za njih. Interes građana je sasvim suprotan - ocijenio je Perić. Prema njegovim riječima, u ovdašnjoj politici riječ ne obavezuje apsolutno ni na što. Dodaje i da „ako poštujete svoju riječ postajete sumnjivi“. - U takvom ambijentu se ne razmišlja o bilo čemu dugoročno. Postoji samo trka za glasovima
većina pred Ustavnim sudom pokrene inicijativu za smjenu Milatovića.
Nosilac zajedničke liste PES-a i Demokrata na minulim loklanim izborima Saša Mujović Pobjedi je sinoć u telefonskom razgovoru rekao kako još nemaju zvaničan stav o pozivu Milatovićevog pokreta, te da će se o učešću u pregovorima izjasniti danas tokom dana.
Nezvanično, međutim, saznajemo da će se PES, Demokrate i kolicija „Za budućnost Podgorice“ odazvati pozivu, jer kako je naveo naš izvor, „nijesu ludi da to odbiju“. Đ. ĆORIĆ
kojima se želi prigrabiti vlast. Danom završetka izbora, sve što je rečeno u kampanji, ogromna većina domaćih političara ne smatra da ih obavezuje za bilo kakvu odgovornost - kazao je Perić. Svoj stav potkrijepio je primjerom iz bliske prošlosti.
- Osam dana uoči lokalnih izbora premijer je prezentovao projekat „Velje brdo“ vrijedan 3,5 milijardi eura. Kada su se završili izbori i dio tog projekta trebalo uvrstiti u državni budžet za narednu godinu, za tu svrhu je u 2025. planirano 10 miliona eura. Stečena je navika davanje brzih i velikih obećanja i trebaće godine, ako ne i decenije, da se ta praksa ako ne sasvim, a ono značajnim dijelom odbaci, jer nas ona košta odsustva smislenog održivog dugoročnog razvoja. Treba nam preokret u tom smislu - zaključio je Perić. Irena MILOVIĆ
Piše: Nenad
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović, koji je u Skupštini na nasilnički način pokušao da zabrani novinarima i fotoreporterima da rade svoj posao riječima: ,,marš napolje“ je predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridrživanje (POSP)(!?)
Dobro ste pročitali: Poslanik Đurović zajedno sa kolegom iz Evropskog parlamenta Tomasom Vajsom predsjedava sjednicama zajedničkog parlamentarnog tijela Crne Gore i Evropske unije i po svom ponašanju i djelovanju u parlamentu trebalo bi da bude promoter evropskih vrijednosti, a ne da, narodski rečeno, išćeruje novinare iz parlamenta. Đurović očigledno ne zna da POSP nije običan odbor, već ključni most između Crne Gore i Evropske unije. Njegovi članovi, poslanici, dužni su da promovišu evropske principe poput vladavine prava, demokratije i posebno slobode medija i izražavanja. Ponašanje predsjedavajućeg POSP-a Đurovića, direktno narušava ove principe i šalje poruku nesposobnosti dijela vladajuće većine ali i Skupštine za usvajanje evropskih standarda. Da čitava stvar oko dešavanja u parlamentu bude čudnija svjedoči podatak da je Poglavlje 10 - Informatičko društvo i mediji u ovogodišnjem izvješataju EK podiglo ocjenu sa tri na čak pet i najbolje je ocijenjeno poglavlje. Takođe Crna Gora je u Izvještaju EK postigla dobar napredak u slobodi izražavanja, koja pripada temeljnim pravima, koja su dio Poglavlja 23, takođe povećanjem ocjene sa tri na četiri. Postavlja se legitimno pitanje: Gdje je u tome ovakvo ponašanje Đurovića, čije naknadno objašnjenje da nije izgovorio te riječi ne pije vodu jer svi imaju Jutjub i svi su vidjeli njegovu neprihvatljivu gestikulaciju. Jasno je da se ovakvim ponaše-
Incidenti poput ovog podsjećaju na prakse autoritarnih režima, uključujući diktature u Južnoj Americi, gdje su slobodni mediji često smatrani prijetnjom, a novinari tretirani kao neprijatelji. Slična retorika i ponašanje vidjeli su se tokom režima poput onih Pinočea u Čileu, Videla u Argentini ili čak na Kubi pod Kastrom. Zvuči groteskno, ali novinari na ovakav način nijesu zastrašivani ni u Miloševićevoj SR Jugoslaviji, već su imali adekvatne uslove za rad tokom skupštinskih prenosa
njem Đurovića, nezabilježenim u istoriji parlamentarizma u Crnoj Gori, povlači paralela sa autoritarnim režimima.
Incidenti poput ovog podsjećaju na prakse autoritarnih režima, uključujući diktature u Južnoj Americi, gdje su slobodni mediji često smatrani prijetnjom, a novinari tretirani kao neprijatelji. Slična retorika i ponašanje vidjeli su se tokom režima poput onih Pinočea u Čileu, Videla u Argentini ili čak na Kubi pod Kastrom. Zvuči groteskno, ali novinari na ovakav način nijesu zastrašivani ni u Miloševićevoj SR Jugoslaviji, već su imali adekvatne uslove za rad tokom skupštinskih prenosa.
U modernim demokratskim društvima, pogotovo državi koja je zatvorila šest poglavlja ovakvo ponašanje se smatra neprihvatljivim, posebno kada dolazi od javnih funkcionera koji bi trebali biti primjer po-
štovanja evropskih vrijednosti. Incidenti poput ovog moraju biti prepoznati kao ozbiljan problem. Evropska unija posmatra ovakve događaje, i oni direktno utiču na proces pridruživanja Crne Gore. Parlamentarni odbor, ali i Skupština Crne Gore, moraju jasno staviti do znanja da ovakvo ponašanje neće biti tolerisano. Ukoliko Đurović ne ponese odgovornost, to šalje poruku da je ponašanje ovog tipa prihvatljivo u političkom prostoru.
Da li Crna Gora zaista želi u Evropsku uniju, ili samo na papiru promoviše vrijednosti koje njeni predstavnici ignorišu u praksi? Demokratija i sloboda medija se ne brane samo deklaracijama, već konkretnim postupcima. Na potezu je Skupština ali i vladajuća koalicija koja mora osuditi ovakvo ponašanje Đurovića. A mediji će nastaviti da rade svoj posao u interesu istine, pravde i demokratije.
Lider DNP-a, povodom blokade Skupštine, ocijenio da je namjera opozicije da ih „iznose iz parlamenta i trpaju u marice“
Knežević birače DPS-a pozvao da izađu na ulicu
PODGORICA - Predsjednik DNP-a Milan Knežević pozvao je juče birače DPS-a da izađu na ulicu i protestuju protiv novog rukovodstva i prvog čovjeka te partije Danijela Živkovića, jer su, kako je rekao, izdali program stranke i za neformalnog
lidera prihvatili Dritana Abazovića za koga su, podsjetio je, tvrdili da je najveći izdajnik u hiljadugodišnjoj istoriji Crne Gore. Abazovića je takođe pozvao da objasni kako može da ide u koaliciju sa onima koji su ga označili kao najvećeg anticrnogorca u istoriji.
Knežević je ocijenio i da je namjera opozicije da ih „iznose iz parlamenta i trpaju u marice“ kako bi u očima javnosti bili predstavljeni kao heroji. - Mi ih nećemo trpati u marice kao oni nas, nećemo ih hapsiti u Skupštini bez skidanja imuniteta kao što su nas hapsili, već ćemo pokušati da do kraja godine izglasamo budžetrekao je Knežević. Poručio je i da su u koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ svemu naredni. Đ. Ć.
Vlada
PODGORICA – Prijedlogom zakona o alternativnim investicionim fondovima (AIF) unaprijediće se poslovni ambijent, razvoj AIF u Crnoj Gori i uspostaviti adekvatan regulatorni i nadzorni okvir usklađen sa EU regulativom – saopštili su iz Vlade nakon što je na prošloj sjednici utvrđen tekst novog zakonskog rješenja.
U izvještaju Ministarstva finansija o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa se navodi da će stvoriti veće mogućnost za osnivanje različitih tipova AIF, čime će tržište fondova biti atraktivnije i konkurentnije, a time i primamljivije za one koji izaberu ovaj vid investiranja.
AIF je, kako se navodi u tekstu prijedloga zakona, investicioni fond koji prikuplja sredstva od investitora i investira ih u skladu sa utvrđenom politikom ulaganja u njihovu korist, a koji ne predstavlja subjekt za zajednička ulaganja u prenosive hartije od vrijednosti u smislu zakona kojim se uređuje rad otvorenih investicionih fondova.
Usvajanjem ovog zakona, kako se navodi, unaprijediće se regulatorni okvir iz ove oblasti, licenciraće se društva za upravljanje AIF, uvešće se mjere i kontrolni mehanizmi u poslovanju društava za upravljanje AIF, podsticati veća konkurencija na tržištu kapitala i odvojiti zakonska regulativa u odnosu na otvorene investicione fondove sa javnom ponudom.
Predviđeno je da nadzor nad ovim zakonom sprovodi Komisija za tržište kapitala, koja će biti ovlašćena da traži uvid u svaki dokument, informacije od bilo kojeg lica povezanog sa poslovanje društva za upravljanje ili AIF, da sprovodi neposredne kontrole sa ili bez najave, zahtijeva evidencije telefonskih razgovora i prometa podataka. Komisija će, kako se navodi u dokumentu MF, imati pravo da zahtijeva prekid svih radnji koje su suprotne zakonu, traži zamrzavanje ili zapljenu imovine, naloži privremenu zabranu obavljanja delatnosti, te izrekne bilo koju vrstu mjera koja će obezbijediti kontinuiranu usklađenost društava za upravljanje AIFom sa zakonom. Osim toga, Komisija će imati pravo da oduzme dozvolu za rad, podnese krivičnu prijavu ili zahtjeva da revizori ili eksperti sprovedu provjere ili istrage. Osnovni kapital društava za upravljanje za-
Tivat traži sezonce
PODGORICA - Konkurs za sezonski posao na poziciji zemaljskog stjuarda/stjuardese na Aerodromu Tivat je otvoren za sve punoljetne državljane Crne Gore. Rok za prijavu je 19. januar.
Iz kompanije su rekli da na toj poziciji traže 57 izvršilaca.
- Smještaj je plaćen svim kandidatima koji budu primljeni u radni odnos, a u posljednjih šest mjeseci imaju prebivalište koje je udaljeno 30 i više kilo-
Iako je STEGA uputila inicijativu, Vlada neće odustati
visiće od njihove kategorije, odnosno ukupne vrijednosti imovine AIF-a kojom upravljaju.
Zakon predviđa da AIF-om može upravljati samo društvo koje je dobilo dozvolu ra zad, a zahtjev za osnivanje, odnosno organizovanje i upravljanje AIF-om, društva podnose Komisiji.
- Propisom se podržava stvaranje AIF-a i društava za upravljanje AIF, čime se pospješuje tržišna konkurencija. Razvojem AIF-a administrativna opterećenja može imati samo Komisija za tržište kapitala, ukoliko bude potrebe da se povećaj broj zaposlenih – navodi se u obrazloženju ovog teksta uz napomenu da se ne uvode nikakve biznis barijere.
U izradi ovog zakonskog rješenja učestvovali su zaposleni u Komisiji za tržište kapitala uz podršku eksperata iz Njemačke savezne agencije za nadzor nad finansijskim uslugama. M. Lk.
Iz Plantaža su ranije kazali Pobjedi da će ih ovaj novi poreski namet godišnje koštati oko milion eura, te da će to ugroziti njihovo poslovanje i konkurentnost na tržištu. Takvo iskustvo su, kako su ranije kazali, već imali kada je uvedena akciza na prirodne rakije, zbog čega je prodaja tog proizvoda opala za čak 85 odsto. Ocijenili su da će uvođenje akcize na tzv. mirno vino dovesti do povećanja cijena za 14 do 20 odsto u zavisnosti od ambalaže
PODGORICA – Iako su iz ekonomske redakcije Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) u više navrata ukazivali da će uvođenje akciza na tzv. mirno vino biti pogubno za crnogorske vinare, a posebno za Plantaže, tražeći od Vlade da odustane od tog plana, izvjesno je da će od 1. januara Plantaže biti u obavezi da plaćaju 25 centi po litru, dok će polovinu tog iznosa, 12,5 centi, plaćati mali vinari.
metara od mjesta rada - navodi se u oglasu. Oglas je objavljen na sajtu Zavoda za zapošljavanje (ZZZ). Pored opštih uslova predviđenih Zakonom o radu, kandidat za zemaljskog stjuarda/stjuardesu mora da ima i srednje opšte i stručno obrazovanje u obimu 240 kredita CSPK-a odnosno IV-1 stepen stručne spreme, šest mjeseci radnog iskustva na bilo kojim poslovima, kao i srednji nivo znanja engleskog jezika. Neophodna dokumentacija dostavlja se poštom ili lično, u zatvorenoj koverti, na arhivu Aerodroma Tivat sa naznakom Za oglas za radno mjesto zemaljski stjuard/stjuardesa. - Kandidati koji budu odabrani biće dužni da pohađaju sve potrebne obuke - navodi se u oglasu. r. E.
Na pitanje Pobjede kakav je njihov stav na inicijativu STEGA-e da se zakon ponovo izmijeni i da odustanu od uvođenja akciza, iz Ministarstva finansija (MF) nijesmo dobili konkretan odgovor, osim da se Fiskalnom strategijom obezbjeđuje smanjenje poreskog opterećenja na rad, či-
me je osigurana ujednačenost predloženih mjera, među kojima su i akcize na vina. - U kontekstu cjelokupne poreske reforme koja je predložena Fiskalnom strategijom, navedenom mjerom se prvenstveno želi doprinijeti povećanju budžetskih prihoda po osnovu akciza, imajući u vidu da se shodno EU Direktivi Savjeta 92/83/EZ o usklađivanju struktura akcize na alkohol i alkoholna pića i Direktivom 92/84/EZ o usklađivanju stopa akciza na alkohol i alkoholna pića predviđaju i vina, kao akcizni proizvod – kazali su Pobjedi iz MF.
Struktura proizvođača
Dodaju da su u Crnoj Gori najbrojniji proizvođači sa vinogradima do dva hektara, što je 83 odsto ukupnog broja svih proizvođača grožđa, te da ne-
što više od šest odsto proizvođača ima vinograde površine do pet hektara. - Struktura proizvođača vina u Crnoj Gori je slična strukturi proizvođača grožđa, dakle preovlađuju vinarije sa veoma malim kapacitetima za proizvodnju vina, stoga se navedenim izmjenama zakona, a u skladu sa mogućnostima koje su propisane Direktivom 2020/1151, propisalo uvođenje u akcizni sistem malih proizvođača mirnog vina, koji u komercijalne svrhe radi puštanja u potrošnju, proizvodi do 1.000 hl mirnog vina godišnje i koji bi plaćao akcizu u iznosu od 50 odsto od visine akcize koja je propisana članom 43, stav 2, tačka 2 Zakona (12,5 eura/hl) – navode iz MF. STEGA je, osim odustajanja od akciza, tražila i podršku 27 poslanika kako bi se pokrenula inicijativa o interpelaciji
Hrvatska kompanija Jadrolinija potpisala ugovor s Barskom plovidbom
PODGORICA - Hrvatska kompanija Jadrolinija je potpisala ugovor s Barskom plovidbom na osnovu kojeg će brodom ,,Dalmacija“ u narednoj godini ponovno povezati luku Bar s italijanskom lukom Bari, na međunarodnoj liniji Dubrovnik - Bari.
Iz Jadrolinije su saopštili da je međunarodna linija od Bara do Barija realizovana u partnerstvu s Barskom plovidbom koja će imati ulogu lučkog agenta i obavljati prodaju karata za međunarodne linije Jadrolinije. Navode da se njihov brod ,,Dalmacija“ u proljeće pri-
družio floti i podignuo uslugu linije Dubrovnik-Bari na novi nivo. Iz Jadrolinije još kažu da je ,,Dalmacija” najveći brod u istoriji te kompanije i da je stvorio uslove za proširenje reda plovidbe i ponovno povezivanje luke Bar. Jadrolinija je, kako navode, posljednji put povezivala Bar
o radu Vlade u sektoru poljoprivrede, te da se u državnim kompanijama od strateškog značaja umjesto partijskog, angažuje profesionalni menadžment.
Tražili su od Vlade i da se obaveže da neće prodavati svoje i akcije državnih fondova u Plantažama, kako bi se onemogućila prenamjena zemljišta u građevinsko. Ipak, od vlasti, po ovom pitanju, zvanično nije bilo reakcija.
PosL jEdicE
Iz STEGA-e su ranije ukazali i da bi sa PDV-om, ovo uvećanje moglo iznositi 30,25 centi po litru, što bi procentualno pratilo i povećanje trgovačkih marži na vina. Podsjetili su i da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede upozorilo da uvođenje akcize neće doprinijeti razvoju crnogorskih vinarija te da će
plovidbom
Linija Bar - Bari održavaće se u ljetnoj sezoni, od 1. jula do 27. avgusta, sa mogućnošću produženja u septembru.
Putovanja će se obavljati jednom sedmično, a plovidba u jednom smjeru traje osam sati
i Bari 2022. godine i dodaju da je ta linija uvijek pokazivala dobre rezultate i velik turistički potencijal.
Ministarstvo finansija tužilo državnu kompaniju Crnogorsku plovidbu
PODGORICA – Juče je pred Privrednim sudom zaključeno pripremno ročište po tužbi Ministarstva finansija (MF) protiv Crnogorske plovidbe Kotor zbog duga od 2,4 miliona eura koje je država u ime ove kompanije platila kineskoj Eksim banci za kupovinu dva broda 2021. godine.
stvoriti problem za dalji razvoj vinskog sektora uz izvjesno jačanje sivog tržišta i nekonkurentnost domaćih brendova na domaćem tržištu.
Od uvođenja akcize država planira prihod od četiri miliona eura godišnje, ali iz STEGA-e upozoravaju da je Vlada zanemarila sve negativne efekte ove mjere kroz povećanje cijena, marži, dodatnih troškova i administrativne procedure za male proizvođače.
- Proizvođač bi akcizu plaćao unaprijed prilikom flaširanja, kupovao bi akciznu markicu, a zatim bi taj trošak prebacivao na trgovce ili ugostitelje, a oni na konačnog kupca – kazali su iz STEGA-e.
Ovakvu akcizu, kako ukazuju, nema nijedna država sa razvijenim vinskim sektorom, dok je Francuska jedna od rijetkih koja predviđa akcizu na mirna vina i to u iznosu od tri centa po litru.
- U državama iz okruženja, koje se kao i Crna Gora bore za pozicioniranje svojih vina na međunarodnom tržištu, Makedonija, Slovenija i Srbija, akcize na vino su nula eura - navode iz STEGA-a.
Iz Plantaža su ranije kazali Pobjedi da će ih ovaj novi poreski namet godišnje koštati oko milion eura, te da će to ugroziti njihovo poslovanje i konkurentnost na tržištu. Takvo iskustvo su, kako su kazali, već imali kada je uvedena akciza na prirodne rakije, zbog čega je prodaja tog proizvoda opala za čak 85 odsto. Ocijenili su da će uvođenje akcize dovesti do povećanja cijena za 14 do 20 odsto u zavisnosti od ambalaže. M. LEKoViĆ
Brod ,,Dalmacija“ ima kapacitet 800 putnika i 280 vozila, dva restorana, bar i gril bar na otvorenoj palubi, igraonicu za najmlađe te arkadne igre.
Linija Bar-Bari održavaće se u ljetnoj sezoni, od 1. jula do 27. avgusta, sa mogućnošću produženja u septembru, o čemu će se naknadno pregovarati. Putovanja će se obavljati jednom sedmično, a plovidba u jednom smjeru traje osam sati. Polazak iz luke Bari biće utorkom u 11 sati, s dolaskom u Bar u 19 sati, a polazak iz luke Bar srijedom u 11 sati, s dolaskom u Bari u 19 sati. s. P.
Tužba je podnijeta još 2022. godine, a prema riječima zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović, u međuvremenu nema informacije da je Crnogorska plovidba izmirila ovaj dug. V.d. izvršnog direktora Crnogorske plovidbe Slobodan Rašković je kazao da je ova kompanija izmirivala dugove prema državi, te da je i za ovu polugodišnju ratu kredita dug djelimično izmiren. Ipak, ukazuje da su tržišni uslovi bili takvi da se brodovi nijesu mogli uposliti, zbog čega nijesu bili u mogućnosti da vrate dug. Inače, ova kompanija je u stopostotnom vlasništvu države.
Rašković je ocijenio da će se nakon isplate posljednje rate kredita brodovi moći eksploatisati još deset do 15 godina, te da će se i ti prihodi usmjeriti na vraćanje duga. Čak i nakon što brodovi odu u staro gvožđe, očekuje višemilionske prihode od prodaje. Kazao je da su godišnje rate za kredit oko pet miliona, dodajući da je riječ o velikom iznosu za ovu kompaniju, te da je za izmirenje kredita pre-
2,4 miliona
Tužba je podnijeta još 2022. godine, a prema riječima zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović, u međuvremenu nema informacije da je Crnogorska plovidba izmirila ovaj dug
ostalo još oko 30 miliona eura. Sutkinja Radmila Perović je glavnu raspravu o ovom sporu zakazala za 20. februar iduće godine.
Pobjedi je iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva početkom godine rečeno da Crnogorska plovidba nije mogla samostalno da izmiri januarsku ratu od 2,47 miliona, zbog čega je država preuzela da to uradi na ime otplate rata za brodove „Kotor” i „21. maj“
za koje je Vlada garantovala. Iz Ministarstva su tada naveli da su obje crnogorske brodarske kompanije, Crnogorska i Barska plovidba, u nezavidnoj situaciji, jer pored redovnih obaveza i kredita, moraju vraćati i sredstva po osnovu nezakonite državne pomoći. Iz Agencije za zaštitu konkrencije Pobjedi su ranije kazali da je u planu povraćaj nezakonite državne pomoći tadašnjeg ministarstva kapi-
Nacionalni avio-prevoznik unapređuje servise i putničko iskustvo
talnih investicija. Navedeno da je država u ime Crnogorske plovidbe za kredit platila 32,3 miliona eura, te da je od toga ova kompanija u budžet vratila 851.000 eura, a da je dokapitalizacijom u korist Vlade 2017, taj dug smanjen na 28,3 miliona. Tada je rečeno da bi, ako bi se prosječna cijena na tržištu zadržala u dužem periodu, za povraćaj kompletnih sredstava kompaniji trebalo 14 godina. M. Lk.
PODGORICA - Air Montenegro uvodi značajne funkcionalnosti, kako bi planiranje i realizacija putovanja bili još jednostavniji i povoljniji, saopštili su iz nacionalnog avio-prevoznika.
- Nova opcija kupovine karte bez prtljaga će putnicima kojima nije potreban dodatan prtljag omogućiti povoljniju cije-
nu karata i pružiti više izbora i šansu za uštedu. S novom opcijom zamrzavanja cijene karte, putnici mogu zaključati cijenu karte na ograničeni period, što im omogućava dodatnu fleksibilnost prilikom planiranja putovanja - navodi se u saopštenju.
Kako su objasnili, ove promjene osmišljene su kako bi omogućili jednostavniju i efikasni-
ju kupovinu karata, uz opcije koje nude pogodnosti i prilagođene su individualnim potrebama putnika.
- Ipak, prelazak na novi sistem prodaje karata, koji će trajati do 29. marta, podrazumijeva i privremene izazove, poput trenutne nemogućnosti kupovine vezanih povratnih karata za putovanja čiji je odlazni let prije navedenog datuma, a po-
vratni let nakon tog periodarekli su iz kompanije. Putnici će u ovom slučaju putovanje rezervisati kupovinom dvije karte u jednom smjeru za željene destinacije i datume. Iz kompanije su istakli da to ne proizvodi dodatne troškove za putnike.
- Implementacija novog unaprijeđenog sistema je u prvoj fazi, zbog čega može doći do povremenih nepravilnosti koje mogu izazvati određene neugodnosti, pa ovim putem putnike molimo za razumijevanje i strpljenje dok radimo na otklanjanju tehničkih ograničenjadodaje se u saopštenju. Tim Air Montenegra, kako su najavili, ostaje posvećen pružanju podrške i pomoći svakom putniku. Za sve dodatne informacije u vezi sa kupovinom karata, putnici se mogu obratiti putem mejl adrese contact. center@airmontenegro.com. - Unaprijed zahvaljujemo na povjerenju i strpljenju dok zajedno gradimo iskustvo putovanja koje ispunjava vaša očekivanja - zaključuje se u saopštenju. R. E.
Brukom protiv B ruke: Medijska tijela reagovala na bahato i prostačko ponašanje šefa kluba Nove srpske demokratije
Kao bivša poslanica najvišeg doma svih građana, podsjećam sve učesnike javnog života da svojim ponašanjem šalju poruku o vrijednostima koje kao društvo zastupamo. Jedna od tih vrijednosti je pravo javnosti da zna – poručila je ministarka Vujović u odgovorima Pobjedi
PODGORICA – Dejan Đurović, poslanik Nove srpke demokratije (NSD), juče je pokušao da izbaci medije iz Skupštine – mrškanjem i guranjem i „ajde makse“.
Đurović je takođe sam inicirao još jednu bruku, koja je trebalo da ostane sakrivena - opsovao je majku koleginici Pejović usred skupštinske sale.
Đurović je kasnije kazao da uvažava rad medijskih poslenika, te da nije kazao „mrš“. Ipak, snimak koji je postao viralan govori više od demantija. Na njemu se vidi kako gestikulira, odguruje kamermane... Većina kolega je odbila da izvrši „naređenje“ i ostala. Jedan dio i nije, što bi moglo da se problematizuje u redakcijama čiji zaposleni slušaju poslanike. Povodom psovki upućenih poslanici Pejović nije se oglašavao.
Dritan Abazović je u ovoj situaciji bio poslanik koji mu se suprotstavio i tražio da mediji ostanu u sali.
- Istina je da sam se novinarima obratio riječima: „nemojte molim vas da snimate ovu bruku“, a poslaniku Dritanu Abazoviću sam oštro rekao: „Makni ruke sa mene“ nakon čega se on izvinio – kazao je Đurović u reagovanju nakon što su mediji objavili nemile scene. Bruka o kojoj Đurović nije želio da se izvještava bilo je oduzimanje prava na riječ poslanicima opozicije, te rasprava Jevrosime Pejović sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem (NSD), koja je tražila objašnjenje zbog čega je kažnjena, a koje na kraju nije ni dobila.
Ministarka zabrinuta zbog tenzija
Tamara Vujović, ministarka kulture i medija Pobjedi je kazala da izražava zabrinutost zbog stanja povišenih tenzija u Skupštini Crne Gore, po-
sebno u kontekstu atmosfere u kojoj novinari izvještavaju o radu najvišeg zakonodavnog tijela.
Ona je kazala i da je poslanik Đurović objasnio i obrazložio situaciju koja se zbila. - Koristim ovu priliku da apelujem na sve poslanike da uvijek doprinose smirivanju tenzija u najvišem zakonodavnom domu i afirmaciji konstruktivnog dijaloga – poručila je ministarka Vujović. Istakla je da novinari moraju imati pravo i slobodu da profesionalno obavljaju svoj posao, bez pritisaka, prijetnji ili ometanja, te da sloboda medija i pravo na objektivno informisanje javnosti predstavljaju temelje demokratskog društva. - Kao bivša poslanica najvišeg doma svih građana, podsjećam sve učesnike javnog života da svojim ponašanjem šalju poruku o vrijednostima koje kao društvo zastupamo. Jedna od tih vrijednosti je pravo javnosti da zna – poručila je Vujović.
U MKM ističu da kulturni dijalog, međusobno poštovanje i odgovornost prema javnosti moraju biti prioriteti, kako bismo zaštitili integritet institucija i omogućili medijima da izvještavaju u skladu sa najvišim profesionalnim standardima.
nesMetan rad za Medije
Na jučerašnji bručni pokušaj zataškavanja bruke u parlamentu i odnos prema medijskim radnicima reagovali su Sindikat medija i Institut za medije, koji su i pozvali rukovodstvo Skupštine Crne Gore da medijima obezbijedi nesmetan rad.
Sadašnji način rada, kojim je snimateljima i fotorepoterima dozvoljeno svega 15 minuta prisustva u plenarnoj sali i to na početku sjednice, a novinarima da iz hola, sa skupštinskih ekrana, prate rad poslanika, nije zadovoljavajući za vjerodostojno izvještavanje skupštinskog rada.
Iz Sindikata medija su podsjetili Đurovića i druge javne zvaničnike da mediji nijesu tu da prate i izvještavaju u njihovom interesu, već u interesu javnosti što uključuje i prikazivanje, kako kaže, „bruke“ poslanika koje su građani birali. Istakli su da je važno podsjetiti da su mediji tu da kroz kritičku prizmu posmatraju sva relevatna društvena zbivanja, a posebno djelovanja onih koji su na pozicijama moći. - Saglasićemo se da su plenarne sjednice na kojima se bezrazložno oduzima riječ poslanici Jevrovisimi Pejović, koja je bila izložena rodnoj steretopizaciji, jedno od takvih djelovanja. Bitno je da građani i građanke znaju da njihovi predstavnici u parlamentu ipak treba da prođu dodatne obuke o rodnoj ravnopravnosti kako bi uistinu i predlagali adekvatne politike u tom smjeru – poručili su iz SMCG. Ukazali su nosiocima javnih funkcija da mediji nijesu ni-
nizacije je kazao da posebno zabrinjava što ovakvo ponašanje nije naišlo na osudu unutar vladajuće koalicije, čime se legitimizuje agresivni odnos prema medijima i javnosti. - Istovremeno, upravo izostanak te osude ukazuje da ovo nije izolovan incident, već dio šire strategije pritisaka na medije, s ciljem stvaranja atmosfere straha i autocenzure, čime se ugrožava pravo građana na objektivno informisanje –smatra Obradović.
Ističe da svaki pokušaj ograničavanja slobode medija predstavlja ozbiljan korak unazad u demokratskom razvoju Crne Gore i udaljava nas od evropskog puta. Obradović je kazao i da novinari nijesu tu da bi služili interesima političara ili skrivali njihove propuste, već da bi informisali javnost i držali vlast odgovornom za svoje postupke.
-Interes javnosti da vidi ko se kako ponaša juče u Skupštini nesumnjivo je iznad partijskih kalkulacija, a dužnost institucija, posebno Skupštine, jeste da taj javni interes štite – naglasio je Obradović.
kakav servis koji mogu pozvati po potrebi, a kad im ne odgovara samo ih udaljiti. Sindikat medija Crne Gore će u narednom periodu, zajedno sa organizacijama civilnog sektora koje se bave medijima i novinarstvom, inicirati razgovore i predložiti rješenje kako bi se omogućio normalan rad medijskim radnicima u parlamentu. Institut za medije smatra da su nasrtaji na fotoreportere i snimatelje u plenarnoj sali Skupštine tokom sjednice parlamenta, vrijeđanje medijskih radnika od strane pojedinih poslanika, oduzimanje sredstava za rad od strane skupštinsih službenika - pritisak na slobodu medija i ugrožavanje prava javnosti da bude obaviještena. Ukazali su i na Zakon o medijima koji u članu 5 obavezuje državu da garantuje nesmetan rad novinara i njihovu bezbjednost kako bi se omogućila sloboda izražavanja mišljenja…“ - Praćenje rada Skupštine je od od velikog javnog značaja i građani moraju biti obaviješteni o radu zakonodavnog doma, imati uvid u to na koji način se donose odluke, zakoni i kako se prema svemu tome odnose poslanici, u čemu ključnu ulogu imaju mediji – istakli su iz Instituta za medije.
Ističu da jedan od osnovnih principa rada Skupštine mora biti transparentnost rada, što podrazumijeva otvorenost prema medijima i građanima, posebno građanima zahvaljujući čijem povjerenju je poslanicima data privilegija da zastupaju interese građana i od čijeg novca su plaćeni za posao koji obavljaju.
LegitiMizovana
agresija
Na ponašanje Dejana Đurovića i njegov odnos prema medijima reagovali su i iz CGO. Nikola Obradović iz te orga-
Mss: PoLitičari bi trebaLo da budu PosL jednji kojih se novinari PLaše Iz Medijskog savjeta za samoregulaciju su naglasili da su novinari već duži niz godina izloženi otvorenim uvredama, poniženjima i fizičkim napadima. Ističu da je incident koji je izazvao Dejan Đurović utoliko teži, jer je izazvan od visokog političkog funkcionera jedne od vladajućih partija, koji je prilično grubo pokušao da spriječi fotoreportere, snimatelje i novinare da isprate jednu od kriznih situacija u zgradi parlamenta.
- Pravdajući se da se radi o bruci koju ne treba snimati, taj poslanik je demonstrirao potpuno nepoznavanje novinarskog posla i uloge medija u društvu. Upravo je snimanje bruke, kako kaže poslanik, odnosno praćenje zloupotreba u najvišem zakonodavnom domu misija i uloga medija i novinara. Ili da pojednostavimo, u tom trenutku je postojao javni interes da novinari i snimatelji ostanu u plenarnoj sali i zabilježe incident koji se dešavao naočigled svih prisutnih – poručili su iz MSS.
Ističu da je taj poslanik zaboravio, ili ne zna, da su političari ti koji su najodgovorniji za stvaranje ambijenta u državi koji će omogućiti novinarima i medijima sigurnost i bezbjednost u radu.
- U normalnim državama bi političari trebalo da budu posljednji od kojih će se novinari plašiti ili strijepiti. Nažalost, izgleda da je praksa u nas nešto drugačija i da će trebati još mnogo vremena da protekne dok neki naši političari prihvate i razumiju da su napadi na novinare i medije napadi na temelje svakog demokratskog društva pa i ovog našeg – piše u reagovanju MSS koje je potpisao Ranko Vujović. j. MartinoviĆ
Piše: Jelena MARTINOVIĆ
Pravoslavna gimnazija „Sveti Sava“ iz Podgorice ove godine organizuje literarni konkurs za srednjoškolce svih škola na temu „Nemanjin grad u zagrljaju Petrovića“.
Prošle godine ta gimnazija je imala dva konkursa, u februaru „Čuvari svetosavlja u njegoševskoj Crnoj Gori“ i u decembru „Svetosavsko opredjeljenje u našem vremenu“.
Poziv za sva tri takmičenja je bio isti - uz objašnjenje da se organizuje ,,u cilju podsticanja kreativne svijesti i podsjećanja na duhovno, moralno i materijalno nasljeđe i značaj korijena“.
Škola koja od države godišnje dobija 900.000 eura za pedesetak učenika dijeli nagrade za najbolji rad od 500, 400 i 300 eura. I knjigu. Učenici državnih škola na literarnim konkursima najčešće dobiju „samo“ knjigu, uz sve druge benefite koje imaju učenici vjerskih škola u odnosu na „državne“ đake. Na primjer, topla voda, toalet papir, grijanje, kreda i slični osnovni uslovi sa kojima škole kubure.
Vjerska gimnazija je dobila sumnjivu licencu koju je izdala komisija Vesne Bratić, a Nacionalni savjet je dao zeleno svjetlo na školski program, koji mora da bude saglasan sa onim što se izvodi u javnim gimnazijama.
Tako, i istorija bi morala da bude u saglasju sa onim što se izučava u državnim školama. Poziv da se piše o Nemanjinom gradu u zagrljaju Petrovića može da bude opravdan ovim „literarnim“, te je zbog toga fikcija dozvoljena.
Ali, ideologija nije, jer je zako-
nom zabranjeno političko djelovanje u školama. A priča o Nemanjinom gradu je politička tlapnja koja se koristi pred izbore. To je ideologija koja koristi slab obrazovni sistem koji djecu nije naučio da je Nemanjin grad na Sastavcima zapravo turska tvrđava, što je i naučno dokazano.
Zna joj se i ime – Depedogen, vrijeme izgradnje 1474, odnosno 15. vijek. Da ne bude da je to crnogorski konstrukt, kako navode političari kojima je nacion sredstvo za mijenjanje istorijskih činjenica, akademik SANU Branislav Đurđev je pronašao dokument u turskom arhivu. Radoslav Rotković je kasnije to istakao u knjizi „Kratka ilustrovana istorija crnogorskog naroda“ u kojoj je zapisano: „...a ova turska tvrđava je zidana 1474, i ispod nje nema starije građevine. To je prvo ustanovio Zavičajni muzej Titograda odmah poslije rata, a potom i Srpska akademija nauka 1974. godine. Ko gođ želi može sam da se uvjeri da onaj zid tvrđave nije ukopan u zemlju, da pod njim nema starijih temelja, zato što je širok metar i počiva na ledini, a širok je zato što su se tada pojavili topovi iz Lombardije, koje je imao Ivan Crnojević“.
Arheološka istraživanja na podgoričkoj tvrđavi koja su pod rukovodstvom akademika Pavla Mijovića izvedena u jesen 1963. godine pokazala su da na tom mjestu nema ostataka utvrde iz predturskog doba. Gostujući u jednoj emisiji TVCG, poznati crnogorski istoričar Radoje Pajović je istakao da riječ depedogen znači Podgorica, grad pod brdom. - Tada je Pavle Mijović rukovodio u ime Arheološkog instituta Srpske akademije nauka sa ekipom u kojoj su ovdje učestvo-
vali Olivera Velimirović, Rajka Vujošević... Oni su sondirali teren ispod temelja ove tvrđave tražeći da li je u temeljima te tvrđave bilo neke ranije građevine, ostataka bilo gradova, bilo crkve i ustanovili da nije bilo ništa, da je prvi put tu podignuta ta tvrđava koju su poslije, jer naravno sve falsifikujemo, nazvali Nemanjin grad – rekao je svojevremeno Pajović.
Nemanja jeste rođen u oblasti koja se zvala Ribnica, za koju se smatra da bi mogla da bude povezana sa teritorijom današnje
Podgorice. On je rođen i umro u 12. vijeku - 300 godina prije nego što je tvrđava sagrađena. Cijeli romantičarski aspekt ove priče koja se koristi u predizbornim kampanjama i za hranjenje istorije koju pokušavaju da napišu pobjednici, nema uporište u nauci. Ipak, to ne sputava nastavnike vjerske škole da pozivaju đake da pišu o istoriji koju nijesu naučili iz knjiga koje je odobrio Nacionalni savjet. Niti iko te nastavnike poziva na odgovornost, s obzirom na ogroman
Udruženje ,,Beta“ sa predstavnicima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije pregovaralo o boljim uslovima za liječenje i život
PODGORICA – Od sljedeće godine, nakon usklađivanja novog pravilnika koji je u najavi, djeca sa dijabetesom vjerovatno će ostvariti pravo na inkluzivni dodatak, najavljeno je na sastanku koji je prošle sedmice održan u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, sa predstavnicima Udruženja roditelja djece sa dijabetesom ,,Beta“.
Prema riječima dr Nebojše Gulića, predsjednika Udruženja ,,Beta“, predstavnici Ministarstva su sa puno razumijevanja saslušali probleme s kojima se suočavaju djeca s dijabetesom, uz obećanje da biti pozvani na prvi sljedeći sastanak radne grupe na kojem će predočiti svoje prijedloge. - Činjenica je da jako malo nadležnih, uključujući i me-
dicinske radnike, zna o svakodnevnim problemima roditelja djece s dijabetesom. To može i objasniti zašto mnogi od tih problema, za koje država ima mogućnosti da pomogne, nijesu riješeni - rekao je dr Gulić. Dodao je da se nada da će kontakt s predstavnicima nadležnih tijela dovesti do toga da
se olakša život djece s dijabetesom.
- U slučaju da se uvaže naše primjedbe, očekujemo da bi se u toku sljedeće godine mogla obezbijediti socijalna davanja za djecu s dijabetesom - istakao je dr Nebojša Gulić. Pored sastanka koji su održali sa predstavnicima Ministarstva socijalnog staranja, bri-
ge o porodici i demografije, iz Udruženja su inicirali i sastanak sa nadležnima u Ministarstvu prosvjete da bi ukazali na probleme djece sa dijabetesom u obrazovnim ustanovama, ali još uvijek, prema riječima dr Gulića, nema povratne informacije iz ove državne institucije.
- Djeca s dijabetesom se suočavaju sa svim problemima dijabetesa, dok su u školi. Najveći problem su niski šećeri, koji direktno ugrožavaju život djeteta, a dugotrajni visoki šećeri mogu dovesti do komplikacija dijabetesa. Vaspitači, nastavnici i profesori moraju aktivno pomoći djetetu s dijabetesom. Neophodna je edukacija nastavnog osoblja, kao i jasan protokol o postupanju s djetetom koje ima dijabetes - istakao je Gulić. On pojašnjava da kada dijete ima hipoglikemiju i ono koje
novac koji troše svake godine za obrazovanje, vaspitanje i podršku sistemu. Zanimljiv segment cijelom ovom konkursu daje i Petrovićevski zagrljaj turske tvrđave. Gordijev istorijski čvor koji nijedna SANU, a ni CANU ne može raspetljati.
Ipak, vjerskim školama se mora odati priznanje za konstantno uticanje na razvoj omladine. O tome svjedoči i Festival omladinske kulture „Nemanjin grad“ koji je održan u septembru prošle godine, a koji je podržala uprava Glavnog grada. Ista ona kojom rukovodi Jelena Borovinić- Bojović koja je u predizbornoj kampanji obećavala obnovu Nemanjinog grada i crkvu pride. -Podgorica, kao administrativni, kulturni i ekonomski centar naše zemlje, kroz vjekove je bila mjesto koje je okupljalo ljude, ideje i vizije. Njena istorija, počevši od čuvenog rimskog municipijuma Duklje, preko Ribnice koja je iznjedrila Stefana Nemanju, rodonačelnika dinastije Nemanjića i samim tim dugi niz i dan danas poznata kao Nemanjin grad, do moderne i evropske današnjice, svjedoči o snazi i postojanosti njenih građana – čestitao je upravi Glavnog grada 19. decembar predsjednik Skupštine Andrija Mandić Jer, istoriju više ne pišu ni pobjednici, već političari. A sastave i fikciju će pisati djeca sve dok ne postanu istina - dok država ne uradi nešto. E, i radovi se šalju isključivo na ćirilici, što otvara osim naučnog i problem kršenja Ustava (mada, koga više briga i za to) - jer ćirilica i latinica su ravnopravne. Ovo nam je sve od državnih para. •
bi moglo pomoći sebi, nije u mogućnosti.
- Nastavnik mora primijetiti tu situaciju na vrijeme i pomoći djetetu. Ima nastavnika koji zabranjuju djetetu da uzme hranu ili sok na času, što je glavni način kako da se riješi to opasno stanje hipoglikemije. Kod visokih šećera, dijete često ide u WC, jako je žedno i pije dosta vode. Imamo nastavnika koji ne daju djeci da idu u toalet, iako je to nešto što ta djeca ne mogu da kontrolišu –pojasnio je on.
Apeluje da, ukoliko se uspostave jasna pravila i edukuje osoblje obrazovnih ustanova, ta djeca neće zavisiti od razumijevanja pojedinih nastavnika, već će svi morati poštovati određena pravila.
- Takav protokol je uveden u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i cijeloj zapadnoj Evropi - kazao je dr Gulić.
Istakao je da Odjeljenje dječje endokrinologije IBD sa doktoricama i sestrama čini veliki posao za djecu s dijabetesom.
- Tom odjeljenju nedostaje psiholog, koji je edukovan za rad s ovim pacijentima i roditeljima. Teško je zamisliti ka-
ko se osjeća roditelj i dijete, kad se iz punog zdravlja suoče s dijagnozom neizlječive bolesti. U okruženju je normalna psihološka potpora u prvim danima uspostavljanja dijagnoze. Takođe bi značilo da se odobri otvaranje posebne ambulante za insulinske pumpe, gdje će se naši endokrinolozi moći posvetiti djeci s insulinskim pumpama, jer je nemoguće podešavati tako osjetljiv uređaj i sagledati prethodna tri mjeseca za 15 minuta, na koliko je ograničeno trajanje kontrolnog pregleda u običnoj ambulanti - kazao je dr Gulić.
Pojašnjava da će ovih dana biti završeni tenderi za nova medicinska sredstva, koje je Fond stavio na listu.
- Nadamo se da će farmaceutske kompanije iz Crne Gore konačno obezbijediti medicinska sredstva, koja je Fond stavio na pozitivnu listu još prošle godine, ali nije bilo uvoznika u Crnoj Gori, kao što su trakice i aparat za mjerenje ketona iz krvi, kao i penovi na pola jedinice za davanje insulina maloj djeci - zaključio je dr Gulić. B. PRELEVIĆ
Predsjednik Jakov Milatović sastao se juče sa bivšim predsjednicima Ustavnog suda prof. dr Mladenom Vukčevićem i prof. dr Milanom Markovićem
PODGORICA - Predsjednik
Crne Gore Jakov Milatović sastao se juče sa univerzitetskim profesorima ustavnog prava i bivšim predsjednicima Ustavnog suda Crne Gore prof. dr Mladenom Vukčevićem i prof. dr Milanom Markovićem, sa kojima je razgovarao o aktuelnoj ustavnoj krizi koja je uzrokovana postupanjima Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore i predsjednika Skupštine Crne Gore.
Ustavni odbor Skupšine Crne Gore je prethodne sedmice utvrdio da su ispunjeni uslovi za prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda, mimo procedure propisane Ustavom Crne Gore.
- Sagovornici su se saglasili da je takvim postupanjima Ustavni odbor prekršio odredbu člana 154 stav 3 Ustava Crne Gore i
uzurpirao nadležnost Ustavnog suda Crne Gore u dijelu koji se tiče utvrđivanja razloga za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda - saopšteno je iz kabineta predsjednika Crne Gore. Takođe, izrazili su zabrinutost da je ovakvim postupanjima Ustavnog odbora i predsjednika Skupštine Crne Gore narušen ustavno-pravni poredak u zemlji i pravna sigurnost.
- Cijeneći nastale okolnosti, na sastanku je prihvaćen prijedlog predsjednika Milatovića
da se formira posebno savjetodavno tijelo Predsjednika Crne Gore, koje će biti sačinjeno od eminentnih stručnjaka iz oblasti ustavnog prava iz Crne Gore i inostranstva - saopšteno je iz kabineta predsjednika Crne Gore.
Sjednice Ustavnog suda biće održane danas: prva - povodom razmatranja pitanja o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću i druga sa obimnim dnevnim redom sa 41 tačkom,
u koji prošle srijede nije uvršteno pitanje o tome da li je Ustavni odbor 17. decembra mimo Ustava preuzeo nadležnost da, bez prethodnog stava Ustavnog suda, odlučuje da li je sutkinja Dragana Đuranović ispunila uslove za prijevremeni prestanak funkcije zbog ispunjavanja uslova za odlazak u penziju po osnovu odredbi Zakona o PIO. U saopštenju Ustavnog suda juče nije eksplicite ni pomenuta ta tačka, već je samo pomenut ,,predloženi dnevni red“. j.M.
Grupa vlasnika plovila žali se na diskriminaciju i kršenje Ustava i traži obustavu konkursa AD Marina Bar do konačne presude
PODGORICA – Ustavnom sudu Crne Gore upućena je inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti i stavljanje van snage djelova Pravilnika o uslovima i kriterijumima za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza za plovila u barskoj marini, i pratećeg javnog poziva kojima se, kako se navodi, diskriminišu građani Crne Gore po osnovu prebivališta.
U inicijativi, a potom i urgenciji za postupanje, koju je u ime desetak dosadašnjih korisnika vezova podnio 16. decembra advokat Miljan Knežević , ističe se da će zbog spornih članova 3 i 5 Pravilnika i aktuelnog Javnog poziva za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na komunalni vez, koji je završen juče, biti diskriminisani i sami Barani.
Takav stav se temelji na činjenici da će prednost za zaključivanje ugovora imati oni koji su „duže stanovnici“ tog grada, dok to pravo u potpunosti gube građani drugih opština, bez obzira koliko dugo su bili na vezu, na lokaciji koja je u državnom vlasništu, a ima ih koji tu uslugu koriste od 1991. godine.
Uporedo, pored inicijative, podnijet je i zahtjev da se, dok Ustavni sud ne odluči o inicijativi, obustavi izvršenje i rangiranje kao i zaključenje ugovora na osnovu javnog poziva, jer bi u protivnom, prema ocjeni podnosilaca inicijative i zahtjeva, nastupila šteta po sadašnje korisnike veza, koji će biti prinuđeni da istekom godine plovila izvade iz
mora i smjeste ih kud znaju. Novi pravilnik i na njemu temeljen javni poziv objavljeni su 5. decembra, bez ranije najave da će se kriterijumi drastično mijenjati, a istekao je juče u 14 sati, nakon čega je predviđeno da komisija u roku od pet dana rangira ponude i sklopi ugovore sa novim korisnicima vezova. -Kako je prebivalište odnosno sjedište u opštini Bar primarni i diskvalifikatorni uslov koji se mora ispuniti, svi oni koji nijesu iz Bara ne mogu učestovati u postupku po Javnom pozivu, zbog čega im 31. 12. 2024. godine, prestaje pravo korišćenja veza, nakon čega moraju ukloniti plovilo sa komunalnog veza. Pojedini dosadašnji korisici veza nijesu u mogućnosti da to urade zbog tehničkih specifičnosti, koji traže veću organizaciju i lo-
gistiku za izmještanje plovila iz barske marine na neki drugi vez (u čemu je Crna Gora deficitna) ili na kopno što opet povlači druge poteškoće u vidu obezjeđenja adekvatnog prostora i transporta – navodi se, između ostalog u inicijativi.
Ko je u igri
U obrazloženju podnosioci ukazuju da je Akcionarsko društvo Marina Bar iz Bara, koja gazduje i određenim brojem komunalnih vezova u barskoj marini, koji su u vla-
sništvu Države, prvi put, nasuprot dosadašnjoj višedecenijskoj praksi, ustanovila nova pravila za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnih vezova.
Ističe se da su pravila „neustavna i diskriminatorna i njima se svjesno i namjerno ugrožavajaju/eliminišu dosadašnji korisnici komunalnih vezova, koji nijesu stanovnici opštine Bar ili koji su to skorije postali“.
Navodi se da diskriminacija nastupa zbog činjenice da su
AD Marina Bar, na svojim komercijalnim vezovima može obligacioni odnos da zasniva s kim i kako hoće. - Na komunalnim vezovima vrši svojevrsno javno pravna ovlašćenja, zbog čega je dijapazon propisa koje mora poštovati mnogo veći (a što je sve u konkretnom prekršeno) –stoji, između ostalog, u obraćanju Ustavnom sudu
članom 3 Pravilnika ustanovljena nova diskriminatorna odredba kojim je predviđeno da pravo na komunalni vez može ostvariti fizičko i pravno lice koje ima prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji opštine Bar, u istoj formulaciji prenosi u 2. odjeljak Javnog poziva - Uslovi za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza.
Ocjenjuje se da se članom 5 navedenog pravilnika, sprovodi dodatna diskriminacija i to samih žitelja Bara, kroz kriterijum: „Trajanje prebivališta, odnosno sjedišta podnosioca zahtjeva na teritoriji opštine Bar za svaku navršenu godinu neprekidnog prebivališta, odnosno sjedišta posmatrano uzastopno unazad od dana podnošenja zahtjeva“.
U okviru toga, kako se ističe da novi stanovnici Bara, do pet godina prebivališta, boduju se sa pet bodova, oni od 5-10 godina neprekidnog prebivališta - 10 bodova, a oni preko 10 godina boduju sa 15 bodova. -Moji vlastodavci su svi dugogodišnji, a mnogi i višedecenijski korisnici vezova, koji su to postali kupovinom čamaca od tih istih Barana, u trenutku kada je samo Opština Bar gazdovala tim vezovima, što se sve da provjeriti. Isti su svake godine produžavali ugovor o korišćenju komunalnog veza, isprva sa Opštinom Bar, poslije sa AD Marina Bar, na način što su iz godine u godinu dostavljali potrebnu dokumentaciju, isprave i plaćali cijenu koštanja. Od 1991. godine, od kada je moj najstariji vlastodavac postao korisnik komunalnog veza, pa do danas, se ništa nije promjenilo u jav-
no-pravnom interesu. Dakle nije nastupila neka nova javno-pravna, bezbjednosna ili slična situacija koja bi u skladu sa nacionalnim interesom opravdala ovo „sužavanje“ kruga korisnika samo na Barane – kaže se u inicijativi koju je podnio Knežević.
usKraćivanje
Ističe da je barska marina javno mjesto, dostupno svima, a da je katastarska parcela br.5736/2 KO Novi Bar, na kojoj se u većini nalaze komunalni vezovi, državna imovina, dok je AD Marina Bar u državnom vlasništvu, dok su barska luka i marina građeni ovcem poreskih obveznika države.
-Predmetna diskriminacija korisnika komunalnih vezova koji nijesu iz Bara bila bi jednaka hipotetičkoj situaciji, da se građanima Bara ili koje druge opštine uskrati pristup javnoj zdravstvenoj ustanovi koja se nalazi u Podgorici jer nijesu žitelji Podgorice, ili da im se spriječi pristup na plaži u Ulcinju ili zakup plaže –kaže se imeđu ostalog u inicijativi. Sa druge strane, kako se dodaje, odredba člana 5 sa „vrednovanjem“ samih Barana, po starini, „nije zabilježena nigdje u uporednom pravu, niti primjerena istoriji i duhu ove nacije“. -Stiče se utisak da su navedene odrebe ciljane i namjerno ovako postavljene, kako bi neki novi pojedinci profitirali na komunalnim vezovima – kaže se u inicijativi.
Dodaje se da AD Marina Bar, na svojim komercijalnim vezovima može obligacioni odnos da zasniva s kim i kako hoće. - Na komunalnim vezovima vrši svojevrsno javno pravna ovlašćenja, zbog čega je dijapazon propisa koje mora poštovati mnogo veći (a što je sve u konkretnom prekršeno) –stoji, između ostalog, u obraćanju Ustavnom sudu. i. P.
VRBAS - Najnovije saopštenje Nacionalnog savjeta crnogorske nacionalne manjine u Srbiji predstavlja sraman čin koji kompromituje ovu instituciju i obezvređuje njenu svrhu. On je postao sve samo ne institucija koja bi trebalo da bude krovna organizacija crnogorske nacionalne manjine u Srbiji.
To se navodi u saopštenju dostavljenom sinoć Pobjedi koje potpisuje 10 crnogorskih udruženja u Srbiji, kao odgovor na, kako su kazali, sramno protivzakonito djelovanje Nacionalnog savjeta i saopštenja podrške Aleksandru Vučiću i Milošu Vučeviću
- Savjet se pozicionirao kao ekspozitura vladajućeg režima u Srbiji, čiji su članovi delegirani upravo od tog istog
režima sa zadatkom urušavanja crnogorskog nacionalnog identiteta, dok se zanemaruju interesi zajednice koju bi trebalo da zastupa. Posljednjim saopštenjem Savjet je dodatno izašao iz zakonski propisanih nadležnosti. Njegova politička svrstavanja i višegodišnja otvorena podrška nedemokratskom režimu u Srbiji duboko su suprotstavljeni vrijednostima s lobode, čojstva i junaštva kao vrijednosne suštine koje baštini crnogorska zajednica - rekli su iz ovih udruženja. Posebno osuđuje, kako su kazali, moralnu kompromitaciju onih koji stoje iza ovog saopštenja.
- Njihovo servilno ponašanje prema nosiocima vlasti nanosi štetu ugledu crnogorske zajednice u Srbiji i obesmišljava postojanje Savjeta kao institucije. Crnogorska udruženja u Srbiji ovom prilikom
Kosovski premijer optužio biznismena Milana Radoičića i državu Srbiju za napad na kanal Ibar - Lepenac 29. novembra
PRIŠTINA - Kosovski premijer Aljbin Kurti rekao je juče da je biznismen sa sjevera Kosova Milan Radoičić dao naređenje za izvršenje napada na kanal IbarLepenac 29. novembra, dok je država Srbija odgovorna za finansiranje, planiranje i logistiku napada. Kurti je na konferenciji za novinare rekao da ove tvrdnje zasniva na obavještajnim podacima. Prema njegovim riječima, podrška koju zvanični Beograd pruža, kako je rekao „terorističkoj grupi Milana Radoičića“, ne može se nazvati drugačije, već koordinacijom države Srbije sa ovom grupom za intenziviranje hibridnog rata protiv Kosova. - Napad 29. novembra na kanal Ibar - Lepenac nastavak je terorističkih akata i napada i drugih destabilizujućih aktivnosti koje sprovode mehanizmi uticaja Srbije na Kosovu, uključujući srpske terorističke organizacije. Uzimajući u obzir da ovakvi teroristički akti zahtijevaju stručnu pripremu u diverziji, kao i činjenicu da Milana Radoičića podržavaju i državne strukture Srbije, ocjenjuje se da je eksploziju u Ibarsko-lepenačkom kanalu planiranjem i logistikom podržala i država Srbija - rekao je on. Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji Kristofer Hil rekao je 23. decembra da SAD „ne vide nikakve dokaze koji bi vodili ka Beogradu“ kada je riječ o tome ko stoji iza napada na kanal Ibar -Lepenac. Međutim, prema Kurtijevim
riječima, napad je bilo nemoguće izvesti od strane Radoičićeve grupe, bez podrške srpske države.
- Ove metode osporavanja sistema bezbjednosti na Kosovu, koje kao rezultat, ne samo da narušavaju i oštećuju vitalnu infrastrukturu, izazivaju međuetničke incidente, koje Srbija snažno podstiče, onda izazivaju paniku među građanima, a na samom kraju i stvaraju imidž nestabilne zemlje. Očekuje se da će se biti i u bliskoj budućnosti, a posebno prije i poslije Nove godine - rekao je Kurti. Kurti je predstavio hronologiju od 15 napada, koji su, prema njegovim riječima, imali za cilj
da nanesu štetu Kosovu ,,upotrebom terorizma“ od 30. juna do 29. novembra ove godine, a koji su kulminirali napadom na kanal Ibar - Lepenac. Kanal Ibar - Lepenac napadnut je 29. novembra u selu Varage u opštini Zubin Potok, opštini sa srpskom većinom na sjeveru zemlje. Kosovska policija saopštila je da je napad izveden eksplozivom do 20 kilograma. Kanal Ibar - Lepenac snabdijeva vodom iz jezera Ujman cio sjever Kosova, regione Mitrovice, Prištine i okoline, kao i Kosovsku energetsku korporaciju, za hlađenje svojih termoelektrana.
ističu da se u potpunosti ograđuju od djelovanja i saopštenja ove lažne institucije, koja djeluje kao produžena ruka režima, a ne kao istinski zastupnik interesa crnogorske zajednice. Pored toga, izražavamo punu podršku borbi za istinu, demokratiju i slobodnu Srbiju, vjerujući da je takva borba ključna za napredak svih građana, uključujući i crnogorsku zajednicu koja doprinosi kulturnom bogatstvu ove zemlje - stoji u saopštenju.
Naša udruženja ostaju dosljedna, kako su naveli, svom osnovnom cilju – njegovanju crnogorskog identiteta, kulture i tradicije, uz promovisanje slobodarskih ideala. - Kroz svoje djelovanje, uvijek ćemo se zalagati za pravdu, slobodu i harmoniju u zajednici, odbacujući svaki oblik korupcije, servilnosti i političke manipulacije. Nacionalni savjet ne smije biti zagovornik nijedne političke stranke, jer to izlazi iz njegovih zakonskih i statu-
tarnih okvira. Pozivamo sve istinske pripadnike crnogorske zajednice da osude ovakve postupke i da se okupe oko ideala koji nas povezuju i definišu. „Živela slobodna Srbija! Da je vječna Crna Gora“ - stoji u zajedničkoj izjavi. Udruženja koja su potpisala saopštenje su: ELEMONT – Crnogorski elektori Srbije zajedno sa: Udruženje Crnogoraca opštine Kula, Udruženje Crnogoraca Kruščić, Udruženje Crnogoraca Jugoistočne Srbije, Udruženje Crnogoraca Niš, Crnogorsko društvo „Lovćen“ Crvenka, Crnogorsko-kulturno-prosvjetno društvo „Nikola I“ Lovćenac, Udruženje Skočiđevojka Vrbas, Udruženje Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Durmitor“ Vrbas, Udruženje Crnogoraca Bjelasica i Komovi - Bačko Dobro Polje, Miodrag Becić, predsjednik Udruženja Crnogoraca Zmajeva Savino Selo, bivši predsjednik Nacionalnog savjeta.
Sirija: Nova vlast tvrdi da su naoružane grupe pristale da budu raspuštene
Za kosovske vlasti, napad na kanal Ibar - Lepenac bio je najozbiljniji napad na kritičnu infrastrukturu zemlje od rata 1998/99.
Napad su takođe oštro osudile Sjedinjene Države i Evropska unija, a upućeni su i pozivi odgovornima da se suoče sa pravdom. Američki ambasador na Kosovu Džefri Hovenijer rekao je prije nekoliko dana da su američki agenti Federalnog istražnog biroa (FBI) direktno angažovani na Kosovu, u istragama za pronalaženje krivaca za napad na kanal Ibar - Lepenac.
Kurti je rekao da je Radoičić više puta tokom godine ovlastio ljude da izvrše napade na Kosovu.
Kurti je, između ostalog, rekao i da je odbijanje Beograda da preda Radoičića ohrabrenje za Radoičićevu grupu da nastavi sa drugim aktima „protiv teritorijalnog integriteta i suvereniteta Kosova“. Kosovske vlasti traže Milana Radoičića nakon što je priznao da je organizovao i izveo napad u Banjskoj u septembru 2023. Grupa Srba je septembra 2023. napala Policiju Kosova u selu Banjska u opštini Zvečan i ubila jednog policajca.
Kosovo je ovaj napad okarakterisalo kao teroristički čin i optužilo Srbiju da stoji iza njega, što je Beograd negirao.
Bivši političar i biznismen sa sjevera Kosova Milan Radoičić se zbog optužbi za korupciju i organizovani kriminal nalazi na crnoj listi SAD i Velike Britanije.
DAMASK - Nove sirijske vlasti saopštile su u utorak da su naoružane grupe u zemlji pristale da se rasformiraju i integrišu u Ministarstvo odbrane.
U saopštenju se navodi da je odluka uslijedila nakon sastanka između vođa oružanih grupa i Ahmada al-Šarae, koji je predvodio pobunjeničko napredovanje u kojem je dugogodišnji lider te zemlje, Bašar al-Asad, svrgnut sa vlasti. Pobunjenici su preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sirije
8. decembra nakon munjevitog napredovanja u kojem su preuzeli nekoliko ključnih gradova za nekoliko dana nakon mnogo godina relativnog zastoja u 13-godišnjem građanskom ratu u zemlji. Od Asadovog svrgavanja, vlade širom regiona poslale su izaslanike u Damask zbog pitanja o političkoj budućnosti Sirije i zabrinutosti zbog dodatne nestabilnosti u regionu. Jedan od razloga za zabrinutost je potencijalno ponovno oživljavanje grupe Islamska država.
Hrvat Ska: Za obavezni vojni rok prvi pozivi sredinom 2025.
Čekaju da prođu predsjednički izbori
ZAGREB - Nakon predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, započeće zakonska procedura za vraćanje obaveznog služenja vojnog roka, a prvi pozivi vojnim obveznicima očekuju se sredinom 2025. godine, saopštilo je Ministarstvo odbrane Hrvatske. - Ministarstvo odbrane pripremilo je zakonske prijedloge kojima se reguliše osnovna vojna obuka, kao i druga pitanja u vezi sa sprovođenjem vojnog roka - prenosi portal Indeks. Postupak za donošenje zakona počeće u januaru 2025, dodaje se u saopštenju Ministarstva odbrane. Resorni ministar Ivan Anušić rekao je u septembru da će vojni obveznici biti smješteni na tri lokacije.
- Potencijal je između 17 i 18 hiljada mladića koji svake godine navrše 18 godina i koji su naši budući kandidati za služenje osnovne vojne obuke - rekao je tada prilikom obilaska kasarne u Bjelovaru. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji je i vrhovni komandant oružanih snaga, nije se izričito usprotivio vojnom roku. Međutim, on zahtijeva da se o toj temi razgovara na sjednici Savjeta za odbranu. - Ta odluka ne može biti ničiji politički hir, nego dogovor hrvatske demokratske izabrane vlasti. - poručio je ranije Milanović.
Završnim riječima okončano suđenje u predmetu protiv bivše izvršne direktorice i arhivarke preduzeća ,,Putevi“, presuda 30. decembra
PODGORICA – Specijalni
tužilac Jovan Vukotić juče je u završnim riječima pred Višim sudom u Podgorici zatražio da se bivša izvršna direktorica preduzeća „Putevi“ Violeta Klikovac za zloupotrebu službenog položaja osudi na zatvorsku kaznu, dok je za arhivarku Sonju Perić tražio uslovnu osudu.
Sa druge strane, advokati odbrane zatražili su oslobađajuću presudu usljed nedostatka dokaza.
Sutkinja Višeg suda u Podgorici Sonja Keković je izricanje presude zakazala za 30. decembar. Vukotić je naveo da je tokom postupka nesumnjivo dokazano da je Klikovac u periodu od 30. decembra 2013. do 24. decembra 2017. godine oštetila kompaniju „Putevi“ za iznos veći od 30.000 eura kupujući ekskluzivne modne komade u buticima firmi „SAMMS“, „Tenero“, „Mona“ i „Đak sport“ umjesto opreme za potrebe zaposlenih u preduzeću kojim je rukovodila.
On je dodao da je dokazano i da je drugookrivljena Perić, a kako je to navedeno u optužnom prijedlogu, unosila lažne podatke u djelovodnik pomenutog preduzeća.
- Klikovac nije sporila da je kupovala luksuzne modne komade u buticima firmi „SAMMS“, „Tenero“, „Mona“ i „Đak sport“ za lične potrebe, ali je negirala izvršenje krivičnog djela. Sve ovo potvrđeno je i nalazom vještaka finansijsko-ekonomske struke – ukazao je tužilac Vukotić i dodao da je ovim radnjama Klikovac pribavila sebi korist, a „Puteve“ oštetila za 30.000 eura.
On je podsjetio na njene navode iz odbrane, da je garderobu i vaučere uzimala na osnovu odluke koju je sama donijela, a po kojoj su svi zaposleni u privrednom društvu „Putevi“ d.o.o. mogli da trguju. Vukotić je posebno problematizovao to što je ove radnje preduzimala u periodu kada je preduzeće bilo u prilično nepovoljnom stanju, odnosno u reorganizaciji.
Sa druge strane, drugookrivljena Sonja Perić ranije je kazala da nijedan zaposleni u „Putevima“ nije koristio prava i pogodnosti navedene u spornoj odluci, jer niko nije imao sredstava da kupuje u tako ekskluzivnim buticima, već su zaposleni robu kupovali preko sindikata. Tužilac je ukazao na okolnosti kojima bi sud trebalo da se rukovodi prilikom donošenja odluke o kazni. Za olakšavajuće
okolnosti u odnosu na Klikovac, Vukotić je naveo da je ona samohrana majka dvoje djece i da ranije nije osuđivana.
U okviru otežavajućih okolnosti istakao je da je svojim činjenjem pribavila sebi korist, a preduzeće oštetila dok se nalazilo u nezavidnoj situaciji poslovanja.
Kada je riječ o okrivljenoj Perić, Vukotić je ukazao na njenu starosnu dob, narušeno zdravstveno stanje i to što je priznala krivično djelo koje joj se stavlja na teret.
-Pokazala je hrabrost da ispriča sve i da prikaže krivično djelo onako kako jeste – ocijenio je tužilac Vukotić.
Odbrana traži
OslObađajuće presude
Branilac Violete Klikovac, advokat Nikola Martinović zatražio je oslobađajuću presudu za svoju braniteljku, ukazujući da je ona svoje trgovine obavljala u skladu sa dokumentima koje su pratile transakcije. Naglašava da je u spornom periodu Klikovac imala status javnog funkcionera, a ne status službenog lica kako se to navodi u optužnom aktu. - Nijednim dokazom nije potkrijepljeno da je ona imala status službenog lica. U računovodstvenim evidencijama, Klikovac je nazvana kao dužnik „Puteva“. Dio potraživanja je izmiren, pa se tako radi o dužničko-povjerilačkom odnosu, a ne o zloupotrebi – rekao je Martinović. Iznoseći završne riječi, advokat Martinović je podsjetio i na slučaj bivše finansijske direktorice kompanije „13. jul Plantaže“ Valerije Saveljić, koja je po istom osno -
vu oslobođena optužbi.
U odnosu na krivično djelo falsifikovanje službene isprave, gdje je prema stavu tužilaštva, Perić po nalogu Klikovac antidatirano zavela u djelovodnik „Puteva“ netačan podatak od 15. februara 2017. godine, advokat smatra da nema dokaza da se radi o falsifikatu.
-Ako SDT tvrdi da je odluka u pogledu datuma falsifikat, onda treba da ponudi dokaz o originalu – poručio je Martinović. perić priznala da se ka je
Okrivljena Sonja Perić saopštila je da se kaje zbog toga što je unijela netačan podatak u djelovodnik „Puteva“.
-Kajem se. Zbilja se kajem –kratko je zaključila Perić.
Njen branilac, advokatica Andrijana Razić zatražila je oslobađajuću presudu, ukazujući da je njena braniteljka nedvosmisleno priznala svoju grešku i detaljno obrazložila zašto ju je počinila.
Kazala je da nije saglasna sa konstatacijom tužioca da je Perić priznala krivično djelo.
-Iz njene odbrane proizilazi da je spornu odluku zavela na drugi datum od datuma koji je bio na odluci, a ne da je priznala izvršenje krivičnog djela – dodala je advokatica Razić.
Podsjetila je i da je Perić u ovom postupku prvo imala status svjedoka, pa tek nakon naredbe o proširenju istrage status okrivljene.
-Ni Klikovac, ni Perić u spornom periodu nijesu imale status službenih lica, a kamoli da je takav status mogla imati moja branjenica koja je bila arhivarka. Nijednim dokazom nije potkrijepljena tvrdnja da su okrivljene imale taj sta-
Srijeda, 25. decembar 2024.
Po nalogu SDT-a uhapšen bračni par zbog eura pribavljenih od kriminalnih aktivnosti,
tus – istakla je advokatica. Smatra da, unošenjem spornog datuma, Perić nije mogla da zna da ta radnja predstavlja krivično djelo, jer ona nije pravnik.
Odbrana
Klikovac je u istrazi pojasnila da je garderobu i vaučere uzimala na osnovu odluke koju je sama donijela, a po kojoj su svi zaposleni u privrednom društvu „Putevi“ d.o.o. mogli da trguju. Ona nije mogla da se izjasni da li je još neko osim nje kupovao robu na osnovu takve odluke, iako smatra da su svi znali da ista postoji, ističući da nije bila njena obaveza da o tome obavještava zaposlene, jer je to obaveza računovodstva.
Klikovac je kazala i da je kompaniji „Putevi“ do hapšenja uplatila 15.000 ili 17.000 eura za dug koji je nastao povodom kupovine za koju je optužena. U odnosu na krivično djelo falsifikovanje službene isprave, Klikovac se pred tužiocem branila ćutanjem. Perić je pred tužiocem kazala da je postupajući po naredbi svoje tadašnje direktorice Violete Klikovac antidatirano zavela u djelovodnik tog privrednog društva odluku od 15. februara 2017. godine koju je donijela prvooptužena.
Ona je navela da joj je Klikovac prstom, listajući djelovodnik, pokazala kolonu i datum gdje treba da zavede predmetnu odluku, iako je sama odluka donijeta pola godine nakon datuma upisa preko kojeg je zavedena. Pojasnila je da joj je plata jedini izvor prihoda, a da je direktorica, okrivljena Violeta Klikovac, u tom periodu bila prilično ohola i nezgodna kada joj se neko zamjeri, pa je iz straha od gubitka posla postupila po njenoj naredbi i antidatirano zavela predmetnu odluku.
Okrivljena Perić je u odbrani navela da smatra da niko od radnika privrednog društva nije koristio prava i pogodnosti navedene u spornoj odluci, jer niko nije imao sredstava da kupuje u tako ekskluzivnim buticima, već su zaposleni robu kupovali preko sindikata, i to u buticima sa kojima su imali zaključene ugovore o poslovnoj saradnji.
Istakla je da je tadašnja direktorica Violeta Klikovac, prilikom zavođenja, donijela dva primjerka predmetne odluke, od kojih je jedan zadržala za sebe, dok je drugi ostao u arhivi privrednog društva, a to je učinila nakon dolaska pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja, koji su u tom privrednom društvu izuzimali dokumentaciju. jovana raiČeVić
PODGORICA – Dugogodišnjem policijskom funkcioneru u penziji Dušku Koprivici i njegovoj supruzi Radosavi sinoć je nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da su učestvovali u pranju više od milion eura pribavljenim od kriminalnih aktivnosti.
Tužiteljka Tanja Čolan-Deretić je bračnom paru odredila zadržavanje zbog opasnosti od bjekstva. Kako je saopšteno iz tužilaštva, Duško Koprivica je zadržan u cilju nesmetanog vođenja postupka. -U pitanju je krivično djelo za koje se, po zakonu, može izreći kazna zatvora od 10 godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja i posljedica - navodi se u saopštenju.
Istragom je obuhvaćen i njihov sin Strahinja Koprivica, koji je u pritvoru od oktobra, kao i zet Duško Roganović, ujedno i pripadnik kriminalnog kavačkog klana.
-Tužilaštvo je protiv D. K. i R. K, kao i protiv D. R, koji je u bjekstvu i S. K, koji je u pritvoru u drugom krivičnom predmetu, podnijelo krivičnu prijavu zbog postojanja osnova sumnje da su učinili produženo krivično djelo pranje novca, u visini od preko milion eura, u Crnoj Gori, od 2019. godine do danas - saopšteno je juče iz Specijalnog tužilaštva.
Prije podnošenja krivične prijave i hapšenja, policija je pretresla stanove i druge prostorije koje koriste osumnjičeni.
Duško Koprivica je tokom jučerašnjeg privođenja u Specijalno policijsko odjeljenje, između ostalog, kazao da će pobijediti ove namještaljke i poručio: ,,Živjela Crna Gora”. - Teško Crnoj Gori sa novim
Savom Joksimovićem - kazao je Koprivica. Duško Koprivica je 1977. godine policijsku karijeru započeo angažovanjem u Sektoru za bezbjednost saobraćaja. Kasnije je obavljao poslove inspektora za suzbijanje kriminaliteta, komandira i načelnika Centra bezbednosti, koordinatora posebnih jedinica policije, kao i najodgovornije poslove u sjedištu Uprave policije Crne Gore. Njegovo ime se u žiži javnosti našlo sredinom 2018. godine pošto se našao na listi za odstrijel grupe kontroverznog Ranka Radulovića. Prilikom saslušanja u tužilaštvu, Koprivica je u svjedočkom iskazu naveo da Radulovića poznaje od ranije i da sa njim ima korektan odnos, s obzirom na to da je profesionalno radio na slučajevima koji se odnose na višedecenijski sukob Radulovića sa porodicom Vilotijević. On je saopštio i da je njegova ćerka u vezi sa Duškom Roganovićem iz Herceg Novog, a da ga je Radulović u jesen 2017. godine pozvao da ga posjeti u bolnici u Brezoviku što je ovaj navodno i učinio. Radulović mu je prilikom posjete kazao da se negativno komentariše boravak Roganovića u kući Koprivica, kao i još nekih osoba. Narednom
PODGORICA - Optužni prijedlog protiv kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića, njegovog sina Luke i tjelohranitelja Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, koji se terete za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice, vraćen je Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) radi otklanjanja nedostataka i grešaka. - Postupajući sudija je 23. decembra vratio optužni prijedlog državnom tužiocu i istovremeno mu naložio da u roku od trideset dana od dana prijema rješenja otkloni greške i nedostatke u optužnom prijedlogu, kao i sprovede određene dokazne radnje u smislu saslušanja svjedoka i sprovođenja vještačenja po vještacima odgovarajuće struke, a sve radi boljeg razjašnjenja stanja stvari –
Napad Na Novi Narku sudija traži dodatno saslušanje
prijedlog
nedostataka
zbog sumnje da je učestvovao u pranju više od milion aktivnosti, sinoć određeno zadržavanje do 72 sata
Novljanin Duško Roganović koji slovi za člana kavačkog klana, od ranije je poznat crnogorskim i srpskim istaržnim organima po više krivičnih djela. Prema tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva, bivši policijcki službenik Zoran Lazović i tužioci Saša Čađenović i Milivoje Katnić uhapašeni su zbog sumnje da su upravo štitili Roganovića. Roganović je, podsjetimo, osuđivan na zatvorsku kaznu zbog ubistva „delije“ Marka Vesnića u centru Igala 2009. godine, bivšeg „grobara“ u čijem ubistvu je pored Duška učestvovao i njegov brat od strica Vladimir zajedno sa još jednom osobom.
Ipak, Duška Roganovića je šira javnost bolje upoznala kada je 2017. godine pokušana njegova likvidacija bombom u Herceg Novom, u neposrednoj blizini autobuske stanice na prilično prometnoj raskrsnici.
Nakon što je eksploziv koji je bio postavljen pod Roganovićev automobil aktiviran, on je izgubio kontrolu nad vozilom, sletio s puta i udario u banderu.
Roganović je preživio eksploziju, ali je ostao bez obje noge. Njegov brat Vladimir slovio je za visokorangiranog člana kavačkog klana, a ubijen je decembra 2018. godine u centru Beča.
U kriminalnim sačekušama ubijeni su i Duškov rođeni brat Šćepan, ali i otac Niko. Oca Nika su mu maskirani napadači sa šeširima na glavi sačekali jula 2017. godine u naselju Dubrava u Herceg Novom.
Ispalili su pet hitaca i pobjegli, a Niko je povredama podlegao na licu mjesta.
Šćepan Roganović ubijen je 2020. godine na stepenicama kod Kanli kule u Herceg Novom, a hice je ispalio ubica sa kačketom na glavi kojeg je potom sa lica mjesta odvezao saučesnik na motoru.
prilikom Koprivici je saopšteno i da su svi „škaljari“ zamjerili to što je Roganović boravio kod njega.
Koprivica je rekao i da je Duško Roganović u toku ljeta 2017. godine bio u njegovoj kući nekih mjesec i po, s ob-
arku p objede aN u r aičković: Postupajući saslušanje svjedoka i sprovođenje vještačenja prijedlog protiv Bećirovića tjelohranitelja vraćen tužiteljki radi nedostataka i grešaka
saopšteno je portalu ETV iz Osnovnog suda. Kako su istakli, glavni pretres će biti zakazan kada budu ispunjeni zakonski uslovi. Optužnim prijedlogom koji je podnijela tužiteljka Romina Vlahović Bećirovići, Dukić i Mijatović terete se za nasilničko ponašanje. Bećirović i njegovo obezbjeđenje su 10. novembra uveče, ispred restorana brze hrane „Gurman“, prvo verbalno grubo izvrijeđali novinarku Raičković, a onda i fizički nasrnuli na nju, njenog si-
Ustavni sud saglasan da o ekstradiciji kralja kriptovaluta odlučuje ministar pravde
zirom na to da je bio meta likvidacije.
Ime njegovog sina Strahinje pominje se u prepiskama preko „Skaj“ aplikacije iz 2020. godine.
Prema pisanju Vijesti, sada već optuženi pripadnici narko-kartela na čijem čelu se nalaze bivši policajac Ljubo Milović i Mileta Ojdanić pregovarali su sa izvjesnim Strahinjom da im do granice sa Bosnom i Hercegovinom obezbijedi siguran prolaz kombija natovarenih cigaretama, koje bi u Trebinju, kako pišu, preuzeo R. N. zvani Rašo Letva.
U tom kontekstu oni pominju i da je to posao izvjesnih Koprivica koje, kako tvrde, za obezbjeđivanje prolaza po paketu cigareta naplaćuju devet eura od Podgorice do Nikšića i još po šest od grada pod Trebjesom do granice.
O tome su, preko nekada zaštićene „Skaj“ aplikacije, krajem juna 2020. godine razgovarali Vladimir Bajčeta i još neidentifikovani član te ekipe, čiji je nadimak bio Zigi 29
Strahinja Koprivica saslušan je, 2018. godine, u svojstvu građanina u istrazi protiv tri kriminalne grupe koje su, sumnjali su tada u Specijalnom državnom tužilaštvu, predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović. Osim Strahinje Koprivice, iskaz je tada dao i njegov otac Duško Strahinja Koprivica je brat Nemanje Koprivice protiv koga se pred Višim sudom vodi postupak za pokušaj ubistva Željka Radulovića, Nikole Mandića i Andrije Božovića
Prema saznanjima Pobjede, Nemanja Koprivica i Željko
Radulović su prevazišli nesuglasice i izmirili se. Bojana rOBOVIĆ
na i vjerenika, koji su joj došli u pomoć. Osnovni sud je ranijom odlukom produžio pritvor Zoranu Bećiroviću i Mijatoviću. Bećiroviću je pritvor produžen zbog opasnosti da će izvršiti krivično djelo kojim prijeti ukoliko se nađe na slobodi, a Mijatoviću zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo ukoliko se nađe na slobodi.
Tužilaštvo za Luku Bećirovića nije tražilo pritvor, dok je za Dukića na prijedlog tužiteljke sudija za istrage odredio pritvor do 30 dana. Međutim, vijeće Osnovnog suda usvojilo je žalbu okrivljenog Dukića i ukinuo mu pritvor. J.r.
PODGORICA – Ministar pravde Bojan Božović odlučiće da li će južnokorejski državljanin Do Kvon iz Crne Gore biti izručen matičnoj ili Sjedinjenim Američkim Državama, odlučio je i Ustavni sud potvrdivši raniju odluku Vrhovnog suda.
Da li će ministar Božović kao i njegov prethodnik Andrej Milović odluku o tome da li će Do Kvon biti izručen SAD ili Južnoj Koreji cijeniti kao političku vidjećemo u narednim danima. POLITIČKA ODLUKA?
Branilac Do Kvona, advokat Goran Rodić, za Pobjedu je kazao da ministar Božović, iako je politička ličnost, u konkretnom slučaju mora donijeti odluku koja se temelji na pravu i propisima.
- Odluka ne treba da bude politička, već da bude zasnovana na pravu. Zakonom o međunarodno-pravnoj pomoći regulisano je što su obaveze i prava ministra. Tu i je i Evropska konvencija o ekstradiciji, pa međunarodni ugovor koji je država potpisala. Znači, postoje pravila koja bi trebalo da se poštuju –kazao je advokat Rodić.
On je ranije Pobjedi saopštio da bi njegov branjenik, shodno zakonskim razlozima, trebalo da bude izručen prije Južnoj Koreji nego Sjedinjenim Američkim Državama.
– Svi zakonski razlozi, odnosno Evropska konvencija o ekstradiciji, Bilateralni ugovor koji imamo sa Amerikom i crnogorski zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći stoprocentno upućuju da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji kada se bude donosila takva odluka – precizirao je advokat Rodić.
On je ukazao da je Viši sud cijeneći zakone i međunarodne ugovore u dva navrata odlučio da se Do Kvon izruči Južnoj Koreji.
Osim toga, kako je kazao, i bilateralni ugovor između Crne Gore i Amerike daje prednost izručenju Do Kvona Južnoj Koreji. USTAVNI SUD
Sudije Ustavnog suda Momirka Tešić, Budimir Šćepanović i Faruk Ruselbegović na jučerašnjoj sjednici jednoglasno su odbili ustavnu žalbu advokata Gorana Rodića na presudu Vrhovnog suda koji je utvrdio da su ispunjeni uslovi za izručenje Do Kvona Sjedinjenim Američkim Državama i Južnoj Koreji. Iz Ustavnog suda su naveli da su, sagledavajući okolnosti predmeta kao jedinstvenu cjelinu, zaključili da je postupak, koji je prethodio ustavno-sudskom, vođen na način koji je podnosiocu osigurao pravo na pravično suđenje i nije doveo u pitanje moguću povredu prava na porodični život. Oni su kazali da podnosilac nije „naseljeni migrant“ u Crnoj Gori, da je prilikom saslušanja sam dao saglasnost za izručenje po skraćenom postupku i Južnoj Koreji i SAD i da tom prilikom nije isticao porodične prilike, niti okolnosti porodičnog života, odnosno odvojenost od porodice. -To je jedan od elemenata koji će se, združen sa ostalim elementima i okolnostima iz člana 26 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, cijeniti prilikom odlučivanja kojoj će državi biti izručen u situaciji kada postoji konkurencija zamolnica u odnosu na koje su ispunjeni uslovi za izručenje i ne pokreće pitanja moguće povrede prava na porodični život iz člana 8 Konvencije – pojašnjeno je iz Ustavnog suda.
TrINAe STA ODLUKA
Ustavni sud Crne Gore je 19. oktobra obustavio proces izručenja južnokorejskog državlja-
nina Do Kvona na prijedlog njegovog advokata, a nakon što je Vrhovni sud sredinom septembra presudio da ministar pravde Bojan Božović donese konačnu odluku o tome da li će ,,kralj kriptovaluta“ Do Kvon biti izručen Južnoj Koreji koja ga krivično goni zbog počinjenih krivičnih djela u oblasti finansijskog poslovanja ili Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je već počelo suđenje protiv njega zbog sumnje da je uzrokovao gubitak oko 40 milijardi dolara na kripto tržištima. Na osnovu presude Vrhovnog suda, ministar pravde Bojana Božović je u prvom navratu saopštio da je odluku u slučaju izručenja Do Kvona donio, ali da je neće objelodaniti prije nego je potpiše. Nakon odluke Ustavnog suda, Božović je medijima saopštio da je Ministarstvo na čijem je on čelu obustavilo sve aktivnosti u vezi sa izručenjem Južnokorejca Do Kvona. Odluka Ustavnog suda donijeta na jučerašnjoj sjednici je 13. odluka koju su donijeli naši sudovi u slučaju Do Kvon. Viši, Apelacioni i Vrhovni sud su do sada, za jedanaest i po mjeseci, donijeli ukupno 12 odluka u vezi sa tim da li će Do Kvon biti izručen SAD ili Južnoj Koreji. ,,Kralj kriptovaluta“ Do Kvon i njegov saradnik Hon Čand Jun uhapšeni su 23. marta prošle godine na podgoričkom aerodromu, odakle su sa lažnim pasošima Kostarike pokušali da odlete u Dubai. Zbog falsifikovanja isprava, obojica su presudom Osnovnog suda u Podgorici osuđeni na po četiri mjeseca zatvorske kazne. Hon Čand Jun je sredinom februara izručen Južnoj Koreji pošto je izdržao zatvorsku kaznu, a Do Kvon je sproveden u Prihvatilište za strance. B. r.
Telekomunikaciona kompanija nastavlja ulaganja u zdravstvo
BIJELO POLJE – Predstavnici kompanije M:tel uručili su Opštoj bolnici vrijednu donaciju - deset televizora koji su namijenjeni novim, adaptiranim odjeljenjima hirurgije i infektivnom odjeljenju.
Izvršni dir ektor kompanije M:tel Zoran Milovanović kazao je da saradnja M:tela i Opšte bolnice Bijelo Polje traje već 15 godina. – Trudimo se da budemo prisutni u svim sferama kada su potrebe bolnice za telekomunikacionim uslugama u pita-
nju. Nadam se da ćemo ovom novom donacijom još jednom pokazati da bolnica i čitav ovaj region imaju prijatelje u M:telu kao i do sada – rekao je Milovanović. Milovanović ističe da prepoznaju važnost dobre mobilne povezanosti i kvalitetnog interneta kada su u pitanju zdravstvene ustanove, te su osigurali kvalitetan internet i telefonske
usluge za čitavu bolnicu, tako da su komunikacije na najvišem mogućem nivou.
– Razvijaćemo dalje 5G mrežu i biti prisutni u cijeloj državi, te ćemo se potruditi da to i ovdje bude jako kvalitetno i da kompletno zdravstvo može da se osloni na naše usluge - najavio je Milovanović.
PR Opšte bolnice Bijelo Polje Milan Veličković zahvalio se
kompaniji MTEL kako na donaciji, tako i na prosperitetnoj dugogodišnjoj saradnji koju zajednički njeguju. – Nije prvi put da kompanija M:tel pokazuje svoju društvenu odgovornost i sarađuje sa Opštom bolnicom u Bijelom Polju. Zahvaljujući ovoj donaciji uslovi u kojima će boraviti pacijenti će biti izuzetno dobri gdje će uz zdravstvene usluge ima-
ti jedan prostor koji će omogućivati komfor i da se pacijenti osjećaju prijatno – kazao je Veličković. Veličković je istakao da su upra-
vo zahvaljujući ovakvoj podršci društveno-odgovornih kompanija uspjeli da unaprijede uslove u Opštoj bolnici Bijelo Polje. C. G.
TivaT: Anketa pokazala da stanovnici uzrasta od 14 do 29 godina nijesu zadovoljni životom u gradu
TIVAT – Mladima u Tivtu najveći problem predstavljaju nezaposlenost, nedovoljna informisanost o edukacijama i zapošljavanju, manjak sadržaja za ispunjenje slobodnog vremena i nedovoljna angažovanost mladih u lokalnoj društvenoj zajednici.
To je pokazala anonimna anketa koju je sprovela Opština za potrebe izrade Lokalnog akcioni plan za mlade za 2025. i 2026. godinu. Na 31 pitanje odgovorilo je 196 osoba uzrasta od 14 do 29 godina.
Zadovoljstvo životom 19,9 odsto mladih je ocijenilo peticom, četvorkom 19,9 odsto, trojkom 24,49, dvojkom 5,61 odsto, a jedinicom 30,1 odsto. Većina ispitanih - 48,98 odsto, planira da živi u inostranstvu, da ostane u Tivtu njih 30,61 odsto, a u drugoj opštini 20,41 odsto.
NEDOSTAJE POSLOVA
Prema podacima Monstata (popis iz 2023. godine), Tivat ima 16.338 stanovnika. Mladih uzrasta od 15 do 19 godina ima 800, od 20 do 24 godine ima 704, a uzrasta od 25 do 29 godina 932. Analiza rezultata ankete je pokazala i da većina mladih ne vjeruje da za njih postoji prilika za zaposlenje.
Autori Lokalnog akcionog plana za mlade za 2025. i 206. godinu na osnovu rezultata ankete ističu kako je evidentno da mladi žele promjene, te da je neophodno uspostaviti jaču saradnju među ustanovama, institucijama i organizacijama, ali i uključivati mlade za donošenje nekih odluka. – S obzirom na to da su istakli probleme pri zapošljavanju
Za 63 odsto mladih u Tivtu nezaposlenost je najveći problem. Kad bi mogli da biraju i najveći broj njih (40,82 odsto) najradije bi radio u okviru porodičnog biznisa, 28,06 odsto u velikoj privatnoj kompaniji, a 19,90 odsto sebe vidi u državnoj upravi. Prema mišljenju mladih, svi su odgovorni za rješavanje njihovih problema, a najviše roditelji (36,22 odsto), pa lokalna samouprava (19,9 odsto), škola (16,33 odsto)
kao ključna potreba se pokazalo unapređenje sistema profesionalnog usmjeravanja, te uvođenje kurseva koji su od značaja za savremeno tržište rada, volontiranje kao mogućnost usavršavanja i sopstvenog razvoja. Potrebno je uspostaviti savjet za mlade kao stručno savjetodavno tijelo, te raditi na uspostavljanju i unapređenju sveobuhvatnih politika koje
Čak 60,61 odsto mladih nije se prijavilo na Zavod za zapošljavanje, i kao najčešći razlog ističu da ne vide korist od registracije. Što se tiče onih koji su zaposleni njih 78,18 odsto nije zadovoljno radnim mjestom, a kao razlog navode niska primanja. Njih 38,27 odsto nije dovoljno informisano o vještinama i znanjima koja se traže na lokalnom tržištu rada. Većina studenata, zaposlenih i nezaposlenih (49,59 odsto) smatra da je nedovoljna organizacija kurseva stranih jezika jedna od glavnih prepreka kod zapošljavanja u Tivtu, njih 41,32 odsto smatra da je to nedovoljna informisanost o slobodnim radnim mjestima, a 9,09 odsto smatra da je to opšti nedostatak poslova. Kada je u pitanju tržište rada i digitalne vještine 50,41 odsto smatraju da se u potpunosti spremni da im odgovore. Veliki broj anketiranih, njih 40,82 odsto iskazalo je stav da bi najradije radio u okviru porodičnog biznisa, 28,06 odsto u velikoj privatnoj kompaniji, 19,90 odsto ispitanih sebe vidi u državnoj upravi, dok 11,22 odsto u manjoj privatnoj kompaniji. Ukoliko bi imali mogućnost da sada ili u budućnosti dobiju podršku da započnu vlastiti biznis, njih 60,71 odsto bi to uradilo. Preostalih 39,29 odsto ne bi to juradilo iz razloga nedostatka stručnosti 50,65 odsto, hrabrosti 38,96 odsto, te kreativnosti 10,39 odsto. Istraživanje je pokazalo da su socioekonomske mogućnosti i ograničenja koja utiču na život mladih znatno povezana i s njihovim građanskim angažovanjem i inventivnošću. – Tako, od oblika njihove angažovanosti najzastupljeniji je turizam ( putovanja) 52,04 odsto, ostalo 26,02 odsto (putovanje sa plesnim i sportskim klubovima), programi neformalnog obrazovanja (treninzi, edukacije, seminari) 10,21 odsto, akademska mobilnost 4,08 odsto, razmjene mladih 4,08 odsto, volontiranje u drugim djelovima Crne Gore ili inostranstvu 3,57 odsto. Opština je u novembru 2024. godine osnovala Omladinski centar. Anketirani su informisani o otvaranju i njegovim aktivnostima. Dosta ispitanika, njih 41,32 odsto voljeli bi da učestvuju u radu s
ćivanje kladionica i klađenje. – Prema mišljenju anketiranih, svi su odgovorni za rješavanje problema, a najviše roditelji (36,22 odsto), pa lokalna samouprava (19,9 odsto), škola (16,33 odsto) i druge javne ustanove (10,20 odsto). Među anketiranima je bilo i onih koji su naveli da je problem i to što mladi nijesu dovoljno angažovani (12,76 odsto). Na pitanje šta smatraju da bi trebalo uraditi da se problemi mladih počnu uspješno rješavati, njih 43,37 odsto, smatra da im se treba osigurati pomoć pri traženju posla, zatim učešće u procesu izrade akcionih planova za mlade 25 odsto, njih 16,33 odsto mišljenja je da bi trebalo obezbijediti veći medijski prostor za mlade kod lokalnih medija, a 10,71 odsto da bi trebalo osigurati kvalitetnu prekvalifikaciju srazmjerno zahtjevima tržišta rada. Njih 4,59 odsto kao rješenje prepoznaje uvođenje služenja vojnog roka – navedeno je u planu. Kako bi doprinijeli rješavanju problema u zajednici, najveći broj anketiranih, njih 38,27 odsto, učestvovalo bi u humanitarnim akcijama, u volonterski rad bi se uključilo njih 27,55 odsto.
se temelje na aktivnom uključivanju mladih, kao i ulaganje u projekte koji se njih tiču –poručili su iz Opštine. U okviru Lokalnog akcionog plana za mlade za 2025. i 2026. godinu određena su četiri operativna cilja, a u okviru njih posebne mjere za unapređenje statusa mladih u Tivtu, za koje će iz Budžeta biti izdvojeno 537.930 eura u 2025. godini.
Prema podacima Monstata, Tivat ima 16.338 stanovnika. Mladih uzrasta od 15 do 19 godina ima 800, od 20 do 24 godine ima 704, a uzrasta od 25 do 29 godina 932
mladima i na taj način doprinesu unapređenju njihovog položaja. Svi anketirani, nakon što im je objašnjeno šta predstavlja savjet mladih, tačnije kojim bi se poslovima bavio, saglasni su da bi ga trebalo osnovati – pokazalo je anketiranje.
RJEŠENJE PROBLEMA
Mladi su u anketi kao probleme naveli i vršnjačko nasilje, konzumiranje cigareta, posje-
– Kao rješenje uključivanje u rad omladinskih klubova, savjeta za mlade i đačkog parlamenta vidi 20,92 odsto ispitanika, a uključivanje u rad organizacija civilnog društva 8,67 odsto. Mladi navode i da Tivtu nedostaju određeni sadržaji za ispunjenje slobodnog vremena i to: koncerti i drugi muzički sadržaji (61,23 odsto), sportski sadržaji (15,31 odsto), filmski (8,67 odsto), književni (4,59 odsto), izložbe (4,08 odsto), radionice i edukacijski sadržaji (3,57 odsto), plesni sadržaji (2,55 odsto). Neki od njih su naveli i da nedostaju mjesta za izlazak (kao što su diskoteke, kafići, ljetnji šankovi), bilijar klub – prikazano je u istraživanju.
Mladi kao sredstvo informisanja najčešće koriste Fejsbuk, Instagram, Telegram, mrežu X, Tik-Tok i ostale društvene mreže (61,23 odsto), veb-stranice (27,04 odsto), TV kanale (5,61 odsto), radio (3,57 odsto) i novine (2,55 odsto). Kada je u pitanju stipendiranje, njih 16,84 odsto saopštilo je da nije informisano o tom vidu podrške. I.R.
Bijelo Polje: Vlasnik firme „Imperijal“ o protestima mještana zbog otvaranja kamenoloma u Srđevcu
BIJELO POLJE – Neće proći namjera da se spriječi rad preduzeća. Građani i privreda Bijelog Polja imaće pristup građevinskom materijalu po pristupačnim cijenama, a rad na lokaciji će se izvoditi u skladu sa propisima. Protiv svih koji budu ometali rad kamenoloma biće podnijete krivične prijave – poručio je direktor Imperijala Vojislav Smolović
Sa tom firmom je u decembru 2020. godine Vlada, odnosno Ministarstvo energetike kojim je tada rukovodila Dragica Sekulić potpisala ugovor o koncesiji za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena, na 30 godina. Otvaranju kamenoloma u mjestu Srđevac protive se mještani tog i sela Lozna, Bioče i Poda. Oni su u nekoliko navrata protestovali, a u ponedjeljak su na sat blokirali magistralni put Ribarevine – Berane. Oni zahtijevaju da Vlada raskine ugovor o koncesiji. Vladi su uputili zahtjev da raskine ugovor o koncesiji i poručili da je otvaranje kamenoloma karta za iseljavanje oko 2.000 stanovnika tog kraja jer neće imati čistu vodu za piće, neće moći da se bave poljoprivredom, a strahuju i da se može desiti scenario iz susjedne BiH kada je kamenolom uzrokovao pomjeranje klizišta koje je usmrtilo 19 ljudi.
DOZVOLA
Vojislav Smolović podsjeća da u Crnoj Gori postoji preko 50 kamenoloma od kojih većina u državnom vlasništvu.
– Postupak dobijanja dozvole je propisan zakonima i svi prolaze potpuno istu proceduru kako bi dobili dozvolu za rad. „Imperijal“, čija je djelatnost gradnja i trgovina građevinskim materijalom, prijavio se na javni konkurs koji je raspisala Vlada, i kao najpovoljniji ponuđač, dobio koncesiju i koncesionu naknadu uredno plaćamo - kazao je Smolović. Otvaranjem kamenoloma, kaže on, kompletiraće se ponuda građanima i privredi Bijelog Polja.
Uzbunjivačima ne smetaju aktivni kamenolomi i nelegalne separacije u kojima su zaposleni, već ovaj koji je u najavi. Isključivo žele da spriječe otvaranje novog kamenoloma koji će ponuditi bolje cijene materijala. Dobili smo dozvole za rad, pa ćemo protiv svih koji budu ometali rad podnijeti krivične prijave – saopštio je za Pobjedu direktor „Imperijala“ Vojislav Smolović
– Po povoljnim cijenama će se nuditi frakcije tampon, šljunak, pijesak, materijali koji su danas u bjelopoljskoj opštini drastično skuplji nego u okruženju. Šljunak-pijesak danas košta astronomskih 60 eura po kubiku, zbog određenih monopolskih položaja. U toj namjeri smo kompletirali dokumentaciju i ispunili sve uslove koje zahtijevaju nadležne institucije – kazao je Smolović. Sagovornik Pobjede naglašava da se koncesiono pod-
ručje ,,Poda“ nalazi u istoj zoni sa više k amenoloma koji funkcionišu godinama koji da građanima nijesu smetali.
– Uzbunjivačima ne smeta prašina tih aktivnih kamenoloma i divljih separacija, već im jako smeta neotvoreni kamenolom, pa će iz tog razloga blokirati saobraćaj. Ne pominju da u isto vrijeme traže zatvaranje ostalih aktivnih kamenoloma i nelegalnih separ acija, u kojima su uzbunjivači zaposleni, već isključivo žele
da spriječe otvaranje novog kamenoloma koji će ponuditi bolje cijene materijala – kazao je Smolović. Po njegovom mišljenju, očito se radi o ličnoj koristi uzbunjivača, koji štite monopol.
– Čiji je interes tako veliki da mogu sa lakoćom da finansiraju fingirane proteste. U predstavama se u prvi red nerijetko stavljaju izmanipulisani stariji građani, koji se zastrašuju neotvorenim kamenolomom, dok dva postojeća očito povoljno dje-
luju na učesnike protesta –konstatuje Smolović.
KONCESIJA
Prema ugovoru, koncesionar je dužan da godišnje eksploatiše najmanje 30.000 m³ tehničko-građevinskog kamena. Stalni dio koncesione naknade iznosi ukupno 1,47 miliona eura, a plaća je tako što će od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2050. godine uplaćivati godišnje po 52.857 eura. Elaborat o procjeni uticaja kamenoloma na žovotnu sredinu je uradila firma Paming, a glav-
ni rudarski projekat eksploatacije kompanija Radmax d.o.o. Ukupna površina koncesionog ležišta iznosi od 23,42 ha. Eksploatacija ležišta za 10 godina (period za koji je urađen Glavni projekat) obuhvatiće površinu od 27.291 m² ili 11,65 odsto od ukupne površine ležišta. U Elaboratu se navodi da na lokaciji nema zaštićenih objekata i dobara kulturno-istorijske baštine, nema izvora i vodotoka, a rijeka Lim je od eksploatacionog polja udaljena oko 920 metara vazdušne linije. Na lokaciji koncesionog ležišta nema izgrađenih stambenih objekata. Najbliži stambeni objekat nalazi se sa sjeverne ležišta u selu Srđevac i od granice eksploatacionog polja udaljen je oko 300 metara vazdušne linije. Javna rasprava o Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za projekat detaljnih geoloških istraživanja tehničko-građevinskog kamena- kamenoloma zakazana je za 25. decembar. B.Č.
NIKŠIĆ – Čelnici lokalne uprave juče su obišli kvart u podnožju Trebjese i nekoliko ulica koje su posljednjih mjeseci rekonstruisane. Predsjednik opštine Marko Kovačević podsjetio je da su u prethodnom periodu realizovali više od 30 infrastrukturnih objekata u Nikšiću, te da je aktuelno makar još toliko gradilišta.
– Veliko je zadovoljstvo što smo asfaltirali i ovih osam krakova ulice koja povezu-
je cijelo naselje u podnožju Trebjese. Ovi radovi su koštali oko 300.000 eura. Naravno sve smo završili u saradnji s mještanima, nakon radova koje je preduzeće Vodovod završilo još 2019. godine. Pošto je to preduzeće završilo svoje obaveze ulice su ostale neuređene i ovo se moralo odraditi. U MZ Kličevo smo prethodnih dana asfaltom presvukli 30-ak putnih pravaca, a privode se kraju i radovi na sređivanju kvarta između Karađorđeve ulice i Ulice narodnih heroja. U tom kvartu će biti i igralište, a dječje igra-
lište se gradi i u Integralovom kvartu, kao i sporstski tereni u Staroj varoši. Svjesni smo da smo pri kraju mandata, ali jasno je i da smo u kontinuitetu radili otkad smo preuzeli vlast i plodovi našeg rada su vidljivi – kazao je Kovačević. Podsjetio je da se privodi kraju izgradnja novog azila za pse, da je zatvorena deponija Mislov do čija je sanacija u toku ... Naselje podno Trebjese obišao je i predsjednik SO Nikšić Nemanja Vuković. On je istakao da se očekuje raspisivanje tendera za igradnju
sportsko-rekreativne zone i uređenje trim staze oko brda. – To je jedan od najvećih kapitalnih projekata, vrijednost radova se procjenjuje na oko 2,5 miliona eura – rekao je Vuković.
Kazao je da se u minule četiri godine mandata nijesu vodili političkim ubjeđenjima, već da su se trudili da svakodnevno rade i odgovaraju zahtjevima svih građana podjednako, po prioritetima.
Radovi u naselju podno Trebjese povjereni su nikšićkom preduzeću Mehanizacija i programat. Ra.P.
Knjiga Dragutina Papovića objavljena u izdanju Matice crnogorske
PODGORICA – Knjiga
„Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“ istoričara Dragutina Papovića objavljena je u izdanju Matice crnogorske, u okviru biblioteke „Studije, kritike, eseji“. Urednik izdanja je predsjednik Matice mr Ivan Jovović.
Papović je u predgovoru istakao da je knjiga ,,rezultat nastojanja da se svestrano prouče najznačajnije teme iz istorije Duklje i Dukljana do početka XI vijeka“, te da je nastajala na osnovu preispitivanja izvora, kritičkog osvrta na stariju literaturu i uključivanja saznanja iz novije istoriografije.
- Knjiga se sastoji od pet rasprava o temama koje se odnose na istoriju Duklje i Dukljana od antike do početka XI vijeka. Svaka od ovih rasprava funkcioniše nezavisno od cjeline u koju je smještena, ali sve zajedno čine tematsku cjelinu. Osim klasične istorijske naracije i preispitivanja objavljenih izvora, u ovim raspravama je vođena i polemika s upitnim stavovima drugih istoričara. Predstavljeni su različiti stavovi u literaturi o istim pitanjima i ukazano je na to što je i
dalje problematično ili nepoznato iz ovog perioda – naveo je autor u predgovoru. Papović je doktorirao na Filozofskom fakultetu u Nikšiću 2013. godine. Za docenta na Filozofskom fakultetu u Nikšiću izabran je 2020. Objavio je više knjiga iz oblasti istoriografije. Tokom 2015. i 2016. obavljao je dužnost generalnog direktora Direktorata za odnose s vjerskim zajednicama u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava. Bio je poslanik u Skupštini Crne Gore od 2016. do 2023. godine. An. R.
Memoari britanskog kapetana koji je predao ključeve Kotora
„Sjećanje
PODGORICA - Povodom 25 godina od osnivanja Fondacije ,,Sveti Petar Cetinjski“, bivši direktor Britanskog informativnog centra, počasni konzul Velike Britanije u Crnoj Gori i član Fondacije prof. Dragan Vugdelić preveo je memoare zapovjednika u britanskoj mornarici Vilijama Hosta (1780-1828), pod nazivom ,,Sjećanje na Boku“.
Knjiga će biti promovisana večeras, u 19 sati, u Multime-
dijalnoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“. Na promociji knjige će govoriti prof. dr Srđa Martinović i publicista-istraživač, urednik Feljtona u dnevnom listu Pobjeda Slobodan Čukić. Host je stupio u pomorsku vojnu službu kada je francuski revolucionarni konvent objavio rat Engleskoj (1793), na brodu admirala Nelsona Istakao se pobjedom nad flotom Napoleona I Bonaparte, kod ostrva Vis 1811. godine. Sa ratnim brodovima Host je ušao u zaliv Boke Kotorske u oktobru 1813, nakon čega je uspostavio pomorsku blokadu Kotora i primorao francuski garnizon na predaju. Tako je uz aktivno učešće Bokelja i Crnogoraca likvidirana francuska vlast u Boki, a njima je Host i predao ključeve Kotora, 12. januara 1814. godine. An. R.
„Wonderful World“ u Kuslevovoj kući
PODGORICA - Koncert kamerne muzike „Wonderful World“, inspirisan istoimenom pjesmom Luisa Armstronga, biće održan večeras u 20 sati u Kuslevovoj kući.
Na repertoaru su evergrin, filmske teme, mjuzikli i solo pjesme iz prošlog vijeka.
Autorka projekta je sopran Milica Raičević, koja će nastupiti u pratnji trija koji čine renomirani umjetnici: Davor Novak (klavir), Marija Đuranović (violina) i Milan Ninković (violončelo). Ulaz je besplatan. Koncert se održava u okviru manifestacije ,,Decembarska umjetnička scena“. A. Đ.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara odgovorila na
PODGORICA – Uprava za zaštitu kulturnih dobara odbacila je juče sve optužbe Islamske zajednice u Crnoj Gori i Medžlisa Islamske zajednice u Bijelom Polju, a povodom stopiranja rekonstrukcije Hajdar-pašine džamije u Radulićima.
Uprava je, podsjetimo, krajem novembra poništila sopstveno rješenje kojim je ranije data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar-pašine džamije u Radulićima, u Bijelom Polju. To je urađeno nakon što je u novembru ove godine u Upravu stigao i glavni projekat rekonstrukcije, a nova direktorica UZKD Petra Zdravković u međuvremenu sa svojim timom uočila da za ovaj lokalitet u Radulićima, između ostalog, nijesu urađena sistematska arheološka istraživanja. Bez glavnog projekta koji je morao biti sastavni dio konzervatorskog projekta, te sistematskih istraživanja, bar to je jasno, ne može biti nikakve rekonstrukcije, tim prije što arheolozi treba da daju konačnu riječ o hronologiji tog lokaliteta, odnosno da rastumače da li je Hajdar-pašina džamija izgrađena na temeljima nekog drugog vjerskog objekta, što tvrde mještani Radulića.
DVA AKTA
Stopiranje rekonstrukcije i zahtjev za sistematsko arheološko istraživanje razljutili su Islamsku zajednicu u Crnoj Gori i Medžlis Islamske zajednice u Bijelom Polju, čiji su predstavnici prekjuče negodovali zbog najnovije odluke Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Podsjetimo, reis Islamske zajednice Rifat Fejzić, glavni imam MIZ Bijelo
Polje Enis Burdžović i predsjednik MIZ Bijelo Polje Alija Kujović iskazali su duboku uvrijeđenost i zatečenost odlukom Uprave.
- Ova odluka je pravno i moralno potpuno neprihvatljiva, te ista direktno ugrožava očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i državenavodi se u saopštenju.
Oni su izrazili sumnju da je odluka državnog organa posljedica pritiska određenih struktura,
U prethodnih godinu dana ovom organu, kao i Ministarstvu kulture i medija, u više navrata obraćali su se mještani sela Radulići, sa tvrdnjama da se ispod današnjih ostataka Hajdarpašine džamije nalaze ostaci starijeg objekta - crkve, te da se na prostoru oko džamije ranije sahranjivalo pravoslavno stanovništvo –navode iz Uprave
a ne profesionalnog pristupa, i to iz više razloga.
- Direktorica Petra Zdravković dvije nedjelje nakon postavljenja za vršioca dužnosti ekspresno poništava saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar-pašine džamije, navodeći da je ista nezakonita, odnosno da izvršenje rješenja „nije pravno i stvarno moguće“, iako je ista lično odobrila i svojeručno potpisala rješenje o davanju saglasnosti dvije godine ranije, odnosno 2022. godine. Pri tome, imenovana je donijela rješenje bez davanja mogućno-
Ostaci Hajdar-pašine džamije u Radulićima
sti držaocu i vlasniku kulturnog dobra da se prije toga izjasni, a u obrazloženju nije navela bilo kakve nove dokaze ili razloge, a koji istoj nijesu bili poznati prilikom davanja saglasnosti 2022. godine - navode u saopštenju. Nezakonita i diskriminatorska odluka, kako su istakli, predstavlja udar na multikulturalno i multivjersko stremljenje društva, podrivajući ga sa adresa koje su neposredno pozvane da štite kulturne civilizacijske vrijednosti. Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara juče su podsjetili da je ovaj organ, po zahtjevu Islamske zajednice u Crnoj Gori, donio Rješenje o davanju saglasnosti na Konzervatorski projekat sanacije, restauracije
Mještani ukazivali na kršenje procedura i neistraženost lokaliteta
Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara nijesu objasnili kako tokom 2022. godine nijesu uvidjeli da na prostoru Hajdar-pašine džamije nijesu urađena sistematska arheološka istraživanja, već samo sondažna, koje je sproveo Polimski muzej iz Berana. Iz dokumentacije, u koju je Pobjeda imala uvid, vidi se da je saglasnost na konzervatorski projekat rekonstrukcije džamije potpisala tadašnja direktorica Uprave Maja Ćetković, a da su predmet obradili Žarko
Milošević, Miloš Jovanović, Milan Jovićević i Miloš Dragutinović, što je svojim potpisom potom odobrila i Petra Zdravković, tadašnja vršiteljka dužnosti pomoćnice direktorice Ćetković. Nakon dobijanja saglasnosti Islamska zajednica počela je raščišćavanje lokaliteta oko Hajdar-pašine džamije, što je, sudeći prema dokumentaciji, uzbunilo mještane Radulića, koji su se usprotivili bilo kakvim radovima na tom prostoru. Potom su se obratili Ministarstvu kulture i medija i Upravi
za zaštitu kulturnih dobara, navodeći da za izradu glavnog projekta i davanje saglasnosti na isti nije sprovedena procedura propisana Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao ni Zakonom o zaštiti kulturnih dobara. - Dalje, smatramo posebno problematičnom činjenicu da postoje indicije da se ispod današnjih ostataka džamije nalaze ostaci starijeg objekta i groblja po svoj prilici srednjovjekovne crkve. Arheološka istraživanja koja su svojevremeno sprovedena
i rekonstrukcije Hajdar-pašine džamije u Radulićima u opštini Bijelo Polje, 9. novembra 2022. godine. Saglasnost je izdata za sprovođenje konzervatorskih mjera za koje nije potrebna prijava građenja, odnosno građevinska dozvola i za koje nije potrebna izrada glavnog projekta shodno propisima kojima se uređuje planiranje prostora i izgradnja objekata. - Budući da je za planirane intervencije - sanacija, restauracija i rekonstrukcija Hajdar-pašine džamije u Radulićima - bila potrebna izrada glavnog projekta, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, Mešihat Islamske zajednice nije bio u mogućnosti da radove
od strane JU Polimski muzej iz Berana nijesu bila sistematskog karaktera, niti su išla ispod nivoa poda, čime bi se stvorili uslovi za dokumentovanje ranijih faza. Takođe, nije istražena ni šira okolina današnjih ostataka džamije, koja obuhvata groblje, u cilju utvrđivanja validnosti kazivanja mještana da se na ovoj nekropoli donedavno sahranjivalo i stanovništvo pravoslavne vjeroispovijesti –navodi se u jednom od zahtjeva za preispitivanje Rješenja o konzervatorskim uslovima i Rješenja o davanju saglasnosti na Konzervatorski projekat rekonstrukcije Hajdar-pašine džamije.
zajednice u Crnoj Gori i MIZ u Bijelom Polju
na ostacima džamije sprovede u odnosu na Konzervatorski projekat. Zbog pomenutog, Mešihat Islamske zajednice je sproveo proceduru izrade glavnog projekta rekonstrukcije Hajdar-pašine džamije, koji je Upravi za zaštitu kulturnih dobara dostavljen 5. novembra 2024. godine putem privrednog društva koje vrši reviziju –navodi se u saopštenju Uprave. Po prijemu ovog zahtjeva, kako se ističe, Uprava je donijela dva akta, a prvi je Rješenje o poništenju Rješenja UZKD kojim je data saglasnost na Konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar-pašine džamije, jer njegovo izvršenje nije pravno i stvarno moguće, odnosno po istom se nijesu mogli izvoditi radovi. Drugi akt je obavještenje o rezultatima ispitnog postupka shodno Zakonu o upravnom postupku, a u odnosu na dostavljeni glavni projekat rekonstrukcije Hajdar-pašine džamije.
- Dakle, može se zaključiti da nema prostora za proizvoljne interpretacije u smislu hronologije donošenja navedenih akata, već su isti proistekli u odnosu na zahtjeve upravo Mešihata Islamke zajednice, odnosno revidenta. U kontekstu izjave da Mešihatu Islamske zajednice nije data mogućnost izjašnjenja, napominjemo da je upravo putem sprovođenja obavještenja o rezultatima ispitnog postupka, stranka upućena na mogućnost izjašnjenja u pisanom obliku ili
Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ objavilo knjigu „Paštrovići: baština i scena“, slijede promocije u Budvi, Petrovcu i Kolašinu
usmeno na zapisnik kod ovog javno-pravnog organa - Uprave za zaštitu kulturnih dobara - saopšteno je iz Uprave.
UVAŽAVANJE
Po pitanju nepotvrđivanja prethodne saglasnosti, kako je saopšteno iz Uprave, u prethodnih godinu dana ovom organu, kao i Ministarstvu kulture i medija, u više navrata obraćali su se mještani sela Radulići, sa tvrdnjama da se ispod današnjih ostataka Hajdar-pašine džamije nalaze ostaci starijeg objekta - crkve, te da se na prostoru oko džamije ranije sahranjivalo pravoslavno stanovništvo.
- Ovakve tvrdnje mogu se potvrditi/osporiti samo na osnovu sprovedenih sveobuhvatnih sistematskih arheoloških istraživanja, kako bi se sa sigurnošću identifikovale sve hronološke/građevinske faze. Do danas, na ovom prostoru su 2008. godine sprovedena samo sondažna istraživanja, kada je u okviru samog objekta džamije otvorena jedna sonda, dok preostali dio unutrašnjosti, kao i spoljnog dijela uz zidove objekta, nije sistematski istražen, uz izuzetak ostataka turbeta sjeverno od džamije. U odnosu na gore pomenuto, Uprava je kroz sprovođenje obavještenja o rezultatima ispitnog postupka Mešihatu Islamske zajednice i revidentu ukazala da je neophodno sprovesti navedena arheološka istraživanja i na osnovu njih dostavljenu projektnu dokumentaciju dopuniti i potom dostaviti na saglasnost ovoj Upravi – navode iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Iz ovog organa odbačene su optužbe da se njihovim postupanjem ugrožava očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države. Njihovo postupanje, naglašavaju, upravo je usmjereno ka uvažavanju svih istorijskih, arhitektonskih, arheoloških i kulturnih slojeva ovog nepokretnog kulturnog dobra, a u cilju njegove adekvatne valorizacije. Hajdar-pašina džamija sagrađena je krajem 17. i početkom 18. vijeka. Sagradio je Hajdar-paša Selim, a nakon njene izgradnje pristupio je i izgradnji drugih objekata, u prvom redu biblioteke.Džamija je razrušena u Drugom svjetskom ratu, 1943. godine, a kao kulturno dobro od nacionalnog značaja zaštićena je 2015 J. NIKITOVIĆ
PODGORICA – Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca publikovalo je monografiju „Paštrovići: baština i scena“. Glavni i odgovorni urednik izdanja je mr Dušan Medin, izvršni direktor Društva „Bauo“, koji potpisuje i likovno uređenje monografije. Promocije ove monografije biće organizovane u tri crnogorske opštine, tri dana uzastopno, u 18 sati. Najprije 28. decembra, u Modernoj galeriji ,,Jovo Ivanović“ u Budvi, dan kasnije u Spomen-domu ,,Crvena komuna“ u Petrovcu, dok će 30. decembra promocija biti upriličena u kolašinskom Centru za kulturu. Svi prisutni na promocijama dobiće na poklon primjerak izdanja. U navedenim terminima biće održana i premijera dugometražnog dokumentarnog filma ,,Paštrovići: baština i scena“ autora Slavena Vilusa U saopštenju za javnost su iz Društva ,,Bauo“ istakli da se u ovoj monografiji analiziraju tri segmenta tradicije i nasljeđa – igre/plesovi, muzika i nošnje, po kojima se ,,ova nevelika primorska zajednica nerijetko (samo)identifikovala u odnosu na druge“. - U monografiji „Paštrovići: baština i scena“ ova tri aspekta nasljeđa promatraju se sintetički, analitički i kritički, kroz deset tekstova heterogene strukture i forme, koje potpisuje osam
autora raznorodnih vokacija, različitog profesionalnog bekgraunda, životnog iskustva i pogleda na svijet – saopšteno je iz Društva ,,Bauo“. Knjiga broji 336 strana, a koncipirana je u četiri dijela: počinje poglavljem „Nošnja“, preliva se u „Ples/Igra“, pa u „Muzika“, da bi se na kraju ponovo vratili nošnji („I opet nošnja“). U monografiji su zastupljeni radovi Ljiljane Gavrilović „U potrazi za sobom: nošnja naša nasušna“, „Paštrovska nošnja u novom ruhu: odjevno nasljeđe u savremenom kontekstu“
Dušana Medina, „Paštrovska nošnja kao stvaralačka inspiracija“, „Paštrovići na plesnoj mapi Crne Gore: scenski iskorak“ Davora Sedlarevića, „Odjevni elementi iz Paštrovića – muzejski predmeti u Etnografskom muzeju na Cetinju“ Tatjane Rajković, ,,Nošnja u ’Paštrovićima’“ autora Medina i Rajković. Ljubica Radović-Miličić i Milica Radović potpisuju tri teksta, „Paštrovska nošnja u Muzeju grada Budve“, „Odjevno nasljeđe Paštrovića u Spomen-domu ’Reževići’“, i „Muzejske kopije paštrovske nošnje
U Kolašinu traže rješenje za adaptaciju digitalnog bioskopa
KOLAŠIN - Digitalni bioskop trebalo bi da bude još jedna kulturna ponuda u „maloj varoši“. Sredstva su obezbijeđena još prije dvije godine. Ministarstvo kulture i Filmski centar obezbijedili su 60.000 eura, a 30.000 lokalna uprava.
Direktor JU Centar za kulturu Branislav Jeknić potvrđuje da su sredstva za digitalni bioskop na računu i da je ugovor potpisan još 2022. godine. - Analiza projekta je pokazala da postoje određeni tehnički i funkcionalni nedostaci koji su učinili da se projekat ne realizuje do kraja. Tokom ove godine smo radili na traženju rje-
šenja da se nedostaci otklone. Potrebno je obezbijediti grijanje 3D platna, grijanje pozornice, određivanje termina za rad svih korisnika pozornice i scene. Urađena su nova mjerenja i predračuni, tako ta će tokom 2025. godine biti instalirana potrebna oprema - najavio je Jeknić. Sa druge strane, digitalni bioskop bi ograničio neke postojeće „kulturne priče“ jer bi postavljanjem platna na pozornicu Doma kulture i prikazivanjem filmova dva puta nedjeljno bile onemogućene ostale aktivnosti koje se izvode na pozornici, kao što su djelatnosti KUD-a „Mijat Mašković“, pozorišta i ostalih kojima je po-
trebna pozornica. Problem je i ekonomičnost digitalnog bioskopa, cijena ulaznica koja bila iznad standarda građana, zagrijavanje Velike sale Doma kulture, gdje bi se za jednu predstavu tokom grijne sezone trošilo oko 300 litara goriva. Rad digitalnog bioskopa tražio bi i angažovanje nove radne snage. Zbog toga je rukovodstvo JU Centar za kulturu predložilo da se za digitalni bioskop koriste „kupole“ na Spomen-domu, koje se trenutno koriste kao kancelarije. Kako ističu iz menadžmenta JU Centar za kulturu, ove prostorije veličinom i položajem mogu poslužiti za bioskop i ujedno biti prostor za skupštinska zasijedanja. Dr. D.
u Spomen-domu ’Reževići’“. Poseban prilog u knjizi je rad lani preminule Zlate Marjanović, „Zvučne slike Paštrovića“, objavljen 2018. u okviru njenog dužeg teksta u monografiji „Kulturna istorija Paštrovića“. Knjiga „Paštrovići: baština i scena“ je štampana je u okviru projekta „Rekonstrukcija i revitalizacija tradicionalnih igara/ plesova, muzike i nošnji Paštrovića“, koji Društvo „Bauo“ tokom 2024. sprovodi u partnerstvu sa Centrom za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama CIRTIP iz Kolašina i Ženskom vokalnom grupom „Harmonija“ iz Budve, uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore. Pored monografije i dokumentarnog filma, priređena je dokumentarna izložba starih fotografija „Paštrovići na sceni: XX vijek“, izrađeno 15 replika paštrovskih kostima za scenu (rad Jelene Đukanović), te postavljeno muzičko-scensko djelo „Igre i pjesme iz Paštrovića“ autora Davora Sedlarevića, koje izvode Ženska pjevačka grupa „Đude“ i KUD „Mijat Mašković“ iz Kolašina. An. R.
Koncert učenika Umjetničke škole ,,Andre Navara“
PODGORICA - Koncert Umjetničke škole osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja za talente „Andre Navara“ biće održan večeras u 19 sati u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović“. Predstaviće se učenici osnovne i srednje muzičke škole, solisti na violini, violončelu, klaviru, gitari, solo pjevači i kamerni sastavi. Koncert se održava u okviru manifestacije ,,Decembarska umjetnička scena – DEUS“. Ljubitelji muzike uživaće u raznovrsnom repertoaru mladih talenata, dobitnika državnih i međunarodnih nagrada. Na programu će biti djela Mocarta, Čajkovskog, Vivaldija, Baha, Skarlatija. Ulaz je besplatan. A. Đ.
Odbornik Evropskog saveza u Skupštini glavnog grada Miloš Mašković zatražio je od Ministarstva javne uprave pokretanje upravnog nadzora u Gradskoj RTV. Mašković je ukazao kako je, kao odbornik u Skupštini glavnog grada, tražio od Radio-televizije Podgorica da mu dostavi informacije o trošenju novca, ugovorima o djelu, zaradama zaposlenih, zaradama od marketing usluga, korišćenju službenih vozila i drugo. Nakon što je izostalo postupanje po tom zahtjevu, on je podnio urgenciju Skupštini glavnog grada, konkretno sekretaru Skupštine. - Umjesto da postupe po zahtjevu, u skladu sa svojim obavezama utvrđenim Statutom i Poslovnikom Skupštine glavnog grada, izvršni direktor lokalnog javnog emitera Radio-televizija Podgorica pokrenuo je medijsku kampanju i otvoreno saopštio da ga ne obavezuju na postupanje propisi Glavnog grada, kao osnivača. Očigledno je da ovakva samovolja, neodgovornost i bahat odnos prema građanima, koji finansiraju ovaj lokalni medij, ali i prema odborniku u Skupštini glavnog grada, koja je osnivač ovog lokalnog medija, predstavlja samo paravan za prikrivanje potencijalnih nezakonitosti. Posebno budi sumnju što nepostupanje po zahtjevu obrazlažu ukazivanjem da ne podliježu
primjeni Poslovnika Skupštine, kao podzakonskog akta, iako su u nekoliko prethodnih slučajeva postupali po sličnim zahtjevima - naveo je Mašković u zahtjevu.
URGENCIJA
On je dodao da, s obzirom na to da je prošlo više od 15 dana od dana kada je urgencijom od sekretara gradskog parlamenta tražio da mu se dostave podaci iz ove javne službe čiji je osnivač Skupština glavnog grada, podnosi zahtjev da Ministarstvo javne uprave izvrši upravni nadzor i preduzme mjere kojima će obezbijediti poštovanje Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Glavnog grada i Poslovnika Skupštine glavnog grada. - Naglašavam da je odredbom člana 12 Zakona o lokalnoj samoupravi propisano da je rad organa opštine, organa lokalne uprave, stručnih službi, poseb-
nih službi, glavnog administratora i javnih službi javan, dok je članom 6 istog zakona propisano da građani učestvuju u od-
lučivanju o svojim potrebama i interesima neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika u organima lokalne samo-
uprave - podsjetio je Mašković. On je, polazeći od navedenih zakonskih odredbi, kao i definicije Skupštine kao predstav-
ničkog organa građana, podsjetio da su odredbom člana 45 Statuta Glavnog grada utvrđena prava i dužnosti odbornika, između ostalog i pravo da dobije potrebna obavještenja radi ostvarivanja funkcije odbornika, te da je odredbama člana 44 Poslovnika razrađen način ostvarivanja ovih prava.
ZAKON
- Očekujem vaše efikasno djelovanje, jer netransparentnost u radu i poslovanju lokalnog javnog emitera nijesu primjerene otvorenom i demokratskom društvu i pogodan su ambijent za razvoj korupcije i drugih nezakonitih praksi koje štete javnom interesu. Dosadašnje ponašanje rukovodećih lica u Radio-televiziji Podgorica povodom mog zahtjeva i uporno prikrivanje traženih obavještenja i podataka dodatno budi sumnju da se na taj način žele prikriti potencijalne nezakonitost i neodgovornost u radu. Zbog toga je neophodno da intervencijom nadležnih državnih organa, konkretno Ministarstva javne uprave kao organa koji vrši nadzor nad sprovođenjem Zakona o lokalnoj samoupravi i propisa koji su donijeti na osnovu ovog zakona, obezbijedite poštovanje zakona i zaštitu javnog interesaporučio je Mašković u zahtjevu upućenom Ministarstvu javne uprave. H. P.
Održan treći protest grupe mještana Gornje Gorice zbog prodaje parcele koju sprovodi državna kompanija ,,13. jul – Plantaže“
Povodom najavljene prodaje parcele u Gornjoj Gorici (nešto više od 7.500 kvadratnih metara), za koju kompanija ,,13. jul –Plantaže“ tvrdi da je u njenom vlasništvu, juče se na kružnoj raskrsnici puteva prema Nikšiću i Cetinju okupilo nekoliko desetina mještana toga dijela grada, nekadašnjih vlasnika, između ostalog, i sporne parcele.
I ovoga puta poručili su nadležnima da im vrate njihovu đedovinu, oko 110.000 kvadratnih metara zemljišta, po principu kako je vraćena vlasnicima zemlje u Valdanosu.
RJEŠENJE
Jovica Boljević podsjetio je da su se Lješkopoljci iz Gornje Gorice okupili zbog zemljišta koje im je bilo vraćeno, pa ponovo oteto preko sudova.
- Pozivam sve poslaničke klubove da se malo okrenu put ovoga naroda, da ne zovu samo pred izbore, nego da pogledaju malo na nas i poslije izbora. Tražimo da nas pozovu i da kažu: „Predložićemo da bude izglasan zakon da vam se vrati zemlja kao što je urađeno sa vlasnicima zemlje u Valdanosu“. To je jedino rješenje za ovu našu situaciju, jer nas obmanjuju više od 30 godina. Došli su do crvene linije koju im nećemo dopustiti da pređu. Treba da izglasaju taj zakon da nam se vrati ovo zemljište koje nam pripada, 110.000 kvadratnih metara, jedino u Lješkopolju koje nije vraćeno – kazao je Boljević.
Obratio se i investitorima koji planiraju da kupuju i grade na spornom zemljištu. - Kod nas u Gornjoj Gorici je običaj kada dođe novi kom-
Pozivam sve poslaničke klubove da se malo okrenu put ovoga naroda, da ne zovu samo pred izbore, nego da pogledaju malo na nas i poslije izbora. Tražimo da nas pozovu i da kažu: „Predložićemo da bude izglasan zakon da vam se vrati zemlja kao što je urađeno sa vlasnicima zemlje u Valdanosu“. To je jedino rješenje za ovu našu situaciju, jer nas obmanjuju više od 30 godina – poručio je Lješkopoljac Jovica Boljević
šija i kada počinje da gradida mu pođemo na čestitku. Ali, mi kod njih na čestitku ne možemo poći jer je to naša zemlja. Pozivamo ih da ne ulaze u tu priču jer u Lješkopolje na taj način nijesu dobro došli – poručio je Boljević.
(NE)ODGOVORNOST
Miodrag Jovana Berilažić podsjetio je da je riječ o velikoj igri koja je počela 1996. godine, od kada, smatra, država smišlja kako da ovu njihovu zemlju proda za male pare novopečenim biznismenima. - Razumijem da je riječ o
atraktivnom zemljištu, ali oni moraju da razumiju da je ono naše, da su je koristile naših pet, a nekome i devet generacija, a da sad treba neko da je uzima u bescijenje. Nastojaćemo da to ne dopustimo, bez obzira na pritiske koje trpimo – poručio je Berilažić.
Iako je bilo najavljena blokada saobraćaja od 15.30 do 16.30, Gornjogoričanima je juče bilo dozvoljeno samo stajanje u kružnom toku i šetnja u pratnji policije preko pješačkih prelaza. Navodeći da su jučerašnji skup uredno i na vrijeme prijavili policiji, Miodrag Berilažić
zamjerio je organima reda čiji im pripadnici nijesu dozvolili da blokiraju saobraćaj na kružnom toku. - Iako nam je bilo dozvoljeno da blokiramo saobraćaj, što je radikalizacija protesta na koju smo primorani jer nam se niko ne okreće, to nam policajci nijesu omogućili. Eto,
iz današnjeg postupka policije vidimo koliko nam se okreće naša država, poslanici i ostali nadležni... Ovo što smo danas doživjeli od naše države, policije i predstavnika u najvećem domu ove države je ispod svakog mogućeg ljudskog odnosa – zaključio je Berilažić.
Potpisan ugovor o projektovanju i izgradnji novog paviljona OŠ ,,Oktoih“ na Zabjelu U
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je juče da je Uprava za kapitalne projekte zaključila ugovor za projektovanje i izvođenje radova na novom paviljonu OŠ ,,Oktoih“ na Zabjelu.
- Projektnim zadatkom je predviđena izgradnja objekta površine 1.560 m². Ukupna vrijednost ugovora je
2.831.400 eura sa PDV-om. Sredstva su obezbijeđena kroz kapitalni budžet. Rok izvršenja ugovora je 90 dana za projektovanje i 360 dana za izvođenje – navedeno je u saopštenju MPNI. U novom paviljonu će se nalaziti 10 učionica, prostorija za produženi boravak, multifunkcionalna sala, biblioteka i prateći sadržaji. Izgradnjom novog paviljona OŠ ,,
Oktoih“ biće povećani prostorni kapaciteti jedne od najopterećenijih škola na teritoriji Podgorice i unaprijeđeni uslovi za izvođenje nastave i boravka učenika u njoj, saopšteno je iz MPNI. Kako je ranije navedeno iz mlađe osnovne škole na Zabjelu, u novom objektu će u smjeni moći da bude po 300 učenika, pa će se rasterećenje i te kako osjetiti s obzirom na to
Udružiće se s ljudima iz drugih opština koji imaju sličan problem
Miodrag Berilažić istakao je da za ovaj njihov problem nijesu imali sluha ni Evropska komisija, ni ombudsman, kao ni predsjednik države, kojima su se obraćali, a da ih je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine uputilo na sud. Navodeći da će radikalizovati proteste, kazao je da će se udružiti sa ljudima iz ostalih opština koji imaju sličan problem. - Ljudi iz Tuzi, koji imaju isti problem, riješili su ga u svoju korist. Ima sličnih situacija i u drugim opštinama i spremni su da se udružimo da zajedno rješavamo ovaj problem – poručio je Berilažić. Podsjeća da na spornom
On se osvrnuo i na preporuke kojima im se sugeriše da sudovi treba da riješe ovaj problem. - Kako kad ti sudovi oko ovoga rade evo 30 godina i nema
On je kazao da im je policija koja je obezbjeđivala skup kazala da im nijesu dozvolili da blokiraju kružnu raskrsnicu Cetinje - Nikšić zbog toga što su njihove kolege navodno pošle na kružni tok kod Komanskog mosta, gdje su Gornjogoričani organizovali prethodna dva protesta.
da školu pohađa oko 1.900 učenika, 1.000 više od broja za koji je predviđena. Na školskom objektu ljetos je adaptiran dio krova, kancelarija pedagoško-psihološke službe, kao i toaleti i kanali-
zemljištu u Lješkopolju ima 16 osnovnih vlasnika.
- Imaju rješenja o oduzimanju zemljišta iz 1959. godine, pa rješenja iz 1994. godine kojima im je to zemljište vraćeno i svima određene granice. Onda, 1996. godine, počinje priča o građevinskom vještaku i vještaku poljoprivredne struke koji su konstatovali da to zemljište nije za upotrebu, da je toksično itd., a danas vidimo da su na njemu rasle masline!? Niko ne zna koji je to organ odlučio da se zemlja da ,,Plantažama“, a ne nama. Sad, kad smo vidjeli da nam prodaju našu đedovinu, nema više vraćanja niti čekanja – poručio je Berilažić.
nikakvog rezultata?! Jedino na ovaj način možemo vratiti zemlju. Da imamo pare koje imaju gospoda novi biznismeni, koji planiraju kupovinu naše zemlje, mi se ne bismo danas mrznuli ovdje i molili da nam se vrati naša zemlja, nego bismo bili u toplim domovima, a parama završili posao – kazao je Berilažić. Iz kompanije ,,13. jul – Plantaže“ ranije je saopšteno da imaju pravo raspolaganja 1/1 nad ovim zemljištem, te da su tvrdnje građana Gornje Gorice neutemeljene. Poručili su im da ukoliko smatraju da su im prava narušena, zaštitu mogu tražiti pred nadležnim organima. I.MITROVIĆ
zaciona mreže, dok je na područnom odjeljenju te škole u Dajbabama obavljena temeljna adaptacija podova i toaleta, rekonstrukcija krova i kompletni molersko-farbarski radovi.
Zabjelo sa okolnim naseljima ima oko 45.000 stanovnika, a na raspolaganju su im svega dvije osnovne škole (,,Vuk Karadžić“ i ,,Oktoih“), koje su predviđeno za po 900 đaka. H. P.
Zadužbina Miodraga Kostića otvorila je u Beogradu Palatu nauke, koja od juče prima posjetioce na adresi Kralja Milana 11. Zahvaljujući poklonu Miodraga Kostića srpskom društvu vrijednom preko 25 miliona eura, prostor od 5.500m2 u jednoj od najljepših beogradskih zgrada, pretvoren je u prvi centar za istraživanje i popularizaciju nauke u Srbiji i najveći u regionu. Ovaj projekat od kapitalnog značaja za razvoj nauke i podršku obrazovanju, vratio je zadužbinarstvo na velika vrata, imajući u vidu da se radi o najvećem pojedinačnom davanju za filantropiju na ovim prostorima još od početka prošlog vijeka.
„ Miodrag Kostić je osnovao zadužbinu sa željom da ostavi trajnu vrijednost srpskoj nauci i društvu. Iako je ovo kruna njegovog filantropskog djelovanja, za nas je otvaranje Palate nauke mnogo više od uspostavljanja zadužbine koja nosi njegovo ime. To je ulaganje u budućnost, tehnološki napredak i inovacije, kao i u naše talente koji će biti pokretačka snaga razvoja Srbije. Pored istraživanja koja će se odvijati u 20 naučnih centara, važan cilj Palate nauke je i popularizacija nauke. Posebna pažnja posvećena je sadržajima za osnovce i srednjoškolce, ali ovo je centar naučne inspiracije za sve generacije – od djece i mladih do akademske i naučno-istraživačke zajed-
nice”, izjavio je Aleksandar Kostić, član Upravnog odbora Zadužbine Miodraga Kostića.
„Kroz ovaj projekat bilo je potrebno i „fizički“ oživeti viziju Miodraga Kostića. Ovo monumentalno zdanje bogatog arhitektonskog nasljeđa i kulturno-istorijske vrijednosti trebalo je spojiti sa savremenim tehnologijama i modernim sadržajima, i omogućiti sve uslove za vršenje istraživanja u naučnim centrima. Ovom prostoru udahnuli smo potpuno nov život upravo na stogodišnjicu zgrade. Vrata Palate nauke su od danas otvorena za cjelokupnu javnost, i verujemo da će sve generacije uživati u našim izložbenim postavkama, planetarijumu, ali i brojnim drugim sadržajima
koje je pripremila Zadužbina Miodraga Kostića”, rekla je Aleksandra Stojanović , direktorka projekta i članica Upravnog odbora zadužbine.
Posjetioce Palate nauke očekuje stalna izložbena postavka sa preko 30 interaktivnih i edukativnih eksponata, kroz koje su na popularan način prikazane naučne pojave i otkrića o čoveku, Zemlji, tehnologiji i svemiru. Među eksponatima posebno se izdvaja najveći interaktivni globus u Evropi, prečnika tri metra, koji će emitovati više od 500 različitih projekcija koristeći NASA bazu podataka. Prva gostujuća izložba obrađuje temu ajkula, a stigla je iz Prirodnjačkog muzeja iz Njujorka.
U Palati nauke nalazi se i planetarijum sa 36 sjedećih
mjesta, najsavremenijeg audio-video sistema, koji posjetiocima pruža vizuelni spektakl od 360 stepeni, uz projekcije o tajnama svemira koje se smjenjuju na svakih sat vremena. U prostoru Show Laba predstavljaju se projekti institucija sa kojima sarađuje Zadužbina Miodraga Kostića, a poseban doživljaj pružaju VR kapsule koje omogućavaju virtuelni obilazak drugih lokacija kroz interaktivne 3D 360 video ture.
Takođe, među sadržajima su i Dječiji naučni kutak, restoran, knjižara i naučni kafe u kome vam kafu može poslužiti robot. Palata nauke raspolaže i prostorom za organizaciju događaja, pa će Zadužbina Miodraga Kostića redovno organizovati panele, radionice i predavanja na različite teme.
Pored ovih sadržaja i aktivnosti koje su namijenjene najširoj javnosti sa ciljem popularizacije i približavanja nauke građanima, a po -
sebno djeci i mladima, drugi segment Palate nauke čini 20 naučnih centara, od kojih je 19 uspostavljeno u saradnji sa Elektrotehničkim fakultetom u Beogradu, dok je dvadeseti centar za digitalizaciju Radio-televizije Srbije. U ovim centrima vrše se istraživanja u različitim naučnim oblastima – od robotike, vještačke inteligencije i holografije, preko elektroenergetik, biomedicine i telekomunikacija, do interneta stvari, industrijske automatizacije i 3D zvuka.
Radno vrijeme Palate nauke je od utorka do petka od 10 do 18 časova, i subotom i nedjeljom od 11 do 19 časova. Ulaznice se mogu kupiti na licu mjesta na blagajni, kao i onlajn putem sajta. Otvaranjem Palate nauke Beograd je dobio novo, važno mjesto u svojoj muzejskoj i turističkoj ponudi, i pozicionirao se visoko na mapi naučnih centara ove vrste u Evropi.
Crnogorski olimpijski komitet odlučio da priznanje za 2024. pripadne iskusnom jedriličaru
PODGORICA - Upravni
odbor Crnogorskog olimpijskog komiteta izabrao je juče jedriličara Milivoja Dukića za najboljeg sportistu Crne Gore u 2024. godini.
Dukić je ove godine četvrti put učestvovao na Olimpijskim igrama i zauzeo 14. mjesto, što mu je najbolji plasman do sada nakon što je u Londonu u klasi ,,laser“ bio 30, u Rio de Žaneiru 29. i u Tokiju 17, kada je i slavio u jednoj regati.
Ove godine je osvojio 21. mjesto na Svjetskom prvenstvu, čime je i obezbijedio normu za Igre u Parizu 2024. Trenutno se nalazi na 13. mjestu svjetske rang liste.
Sa teniserkom Dankom Kovinić nosio je crnogorsku zastavu na otvaranju Igara u Gradu svjetlosti.
Prije Dukića, najbolji u izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta bili su Srđan Mrvaljević (2011), zajedno Bojana Popović i Katarina Bulatović (2012), Nikola Janović (2013), zajedno Katarina Bulatović i Mlađan Janović (2014), Aleksandar Ivović (2015), Marina Raković i Aleksandar Ivović zajedno (2016), Vuko Borozan (2017), Predrag Radošević (2018), Mario Hodžić (2019), Draško Brguljan (2020), Marija Vuković (2021. i 2022) i Nenad Dulović (2023).
- Upravni odbor je, na osnovu prijedloga Komisije za izbor
najboljih mladih sportista i nacionalnih selekcija, odlučio da titule najboljih nacionalnih selekcija pripadnu ženskoj rukometnoj i muškoj vaterpolo reprezentaciji Crne Gore, koje su u protekloj godini ostvarile zapažene rezultate – saopšteno je iz COK-a.
Za najbolje mlade sportistkinje izabrane su Jelena Vukčević (rukomet) i Jovana Damjanović (karate), a za najbolje mlade sportiste proglašeni su Srđan Janović (vaterpolo) i Viktor Dukić (kik boks).
Upravni odbor je donio odluku da se nagrada ,,Sportski podvig
godine“ uruči bokseru Tomislavu Đinoviću ,,u znak priznanja za izuzetno postignuće na sportskoj sceni“. Đinović je bio bronzani na Evropskom prvenstvu.
Svečano proglašenje najboljih održaće se u četvrtak u Vili Gorica. N. KOSTIĆ
Fudbalski insajder Fabricio Romano najavio veliki transfer talentovanog veziste
PODGORICA - Spreman je još jedan veliki transfer iz Fudbalskog kluba Budućnost – sedamnaestogodišnji vezista Andrija Bulatović na pragu je prelaska u francuski Lans.
Informaciju je juče na društvenoj mreži X objavio najpoznatiji fudbalski insajder Fabricio Romano, navodeći da je talentovanog mladog r eprezentativca Crne Gore želio i zagrebački Dinamo. Takođe, u igri je bila i Nica.
Trku je, kako navodi Romano, dobio francuski prvoligaš koji je ubijedio Bulatovića da je odlazak u Ligu 1 pravi izbor za nastavak karijere.
Romano je objavio i da bi cijeli posao Lens trebalo da košta oko dva miliona eura.
Klub za koji je svojevremeno s velikim uspjehom nastupao Anto Drobnjak trenutno je sedmoplasirani u francuskoj Ligi 1. Bulatović, koji će 27. decembra proslaviti 18. rođendan, ponikao je u matičnom Gorštaku, a preko Koma, Berana i Rudara
proteklog ljeta je stigao do dresa Budućnosti. Odmah je zauzeo mjesto u startnih 11 i bio jedan od boljih igrača u dominantno osvojenoj jesenjoj tituli podgoričkog tima.
Selektor ,,A“ reprezentacije Crne Gore Robert Prosinečki planirao je da već ove godine sjajnog zadnjeg veznog pozove među ,,sokole“ i izvjesno je da će za seniorsku selekciju debitovati 2025. u kvalifikacijama za Mundijal ili nekom od prijateljskih mečeva. Budućnost će ove zime napustiti najbolji igrač crnogorskog prvenstva Milan Vukotić, koji je dogovorio uslove saradnje s Partizanom.
Najveći crnogorski klub početkom 2024. prodao je Vasilija Adžića u Juventus, prije toga je Viktor Đukanović prešao u Hamarbi, Lazar Mijović u belgijski Lomel (ljetos se vratio u Podgoricu).
Budućnost radi dobar posao sa mladim igračima jer su na radaru klubova iz inostranstva i Andrej Kostić, Lazar Savović, Bodin Tomašević Ne. K.
PODGORICA - Selektor fudbalske reprezentacije
Italije Lučano Spaleti rekao je da bi Roma trebalo da zadrži napadača Paula Dibalu.
Roma je u neđelju pobijedila
Parmu 5:0 u prvenstvu, a Dibala je bio dvostruki strijelac.
Dibala je ljetos bio na korak od odlaska sa Olimpika i prelaska u jedan od saudijskih klubova, ali se predomislio i ostao u Italiji, ali se spekuliše da bi mogao da napusti Romu.
-Dibala je, kao što svi znaju, igrač koji može da učini da či-
tava ekipa igra bolje. Ima tehniku, sposobnost da se poveže sa timom i kvalitet svaki put kada dobije loptu. Ima samopouzdanje pred golom. Samo mu treba malo više fizičke snage, ali je prvoklasan igrač - rekao je Spaleti za La Domenika Sportiva. Nekadašnji trener Rome ocijenio je da je važno zadržati 31-godišnjeg Argentinca u klubu.
-Nije na meni da kažem da li bi Roma trebalo da ga zadrži. Znam da je Dibala jak igrač, a za ekipu koja želi da izgradi
snažan mentalitet, važno je da zadrži igrače kao što je on - naveo je Spaleti. Dibala je ove sezone odigrao 14 utakmica u Seriji A i postigao je četiri gola, a u dva meča odigrao je po 90 minuta, otkako je Klaudio Ranijeri preuzeo ekipu. Ranijeri je rekao da je siguran da je Dibala srećan u Romi. Pojedini mediji prenijeli su da je Dibala na korak od ostanka, pošto bi prema postojećoj klauzuli, njegov ugovor mogao automatski da bude produžen na još godinu dana. R. A.
PODGORICA - Lijepo priznanje za lijevog beka FCSB-a Rista Radunovića. Crnogorski reprezentativac proglašen je najboljim inostranim fudbalerom u Rumuniji za 2024. godinu. FSCB je jesenju polusezonu završio na drugom mjestu sa istim brojem bodova (37) kao vodeći Kluž. Trideset dvogodišnji Podgoričanin odigrao je 28 utakmica u svim takmičenjima. - Velika mi je čast i radost što sam primio nagradu za najboljeg inostranog fudbalera. Ova nagrada ima posebno značenje za mene, jer dolazi od zajednice koja promoviše sportske vri-
jednosti i prepoznaje težak rad, trud i posvećenost. Želio bih da zahvalim svojim saigračima, trenerima, upravi kluba i navijačima koji su me podržavali i dali mi priliku da pokažem svoju vrijednost. Ova nagrada nije samo moja, već svih onih koji su stajali uz mene i doprinijeli mojim dostignućima. Kakav divan način da se završi sezona u tako lijepom stilu. Želim vam svima srećne i radosne praznike - rekao je Radunović. Iskusni defanzivac je u dresu Budućnosti počeo seniorsku
karijeru, a potom je prešao u čačanski Borac. Vratio se u podgorički klub, da bi 2017. godine potpisao ugovor sa Astrom iz Rumunije. Za tim iz grada po imenu Đurđu nastupao je do 2021, kada se preselio u redove FCSB-a. U dresu ,,crveno-plavih“ upisao je 131 meč u elitnom rangu rumunskog fudbala, a postigao je dva gola. Za ,,hrabre sokole“ je odigrao 39 utakmica, a jednom je bio strijelac. Radunović je prethodne sezone osvojio titulu i Superkup. D. K.
WABA LIGA: Košarkašice Budućnost Bemaksa večeras (18 h) gostuju
Orlovima u odloženom meču 6. kola
PODGORICA – Za Podgoričanke nema odmora – do kraja 2024. godine čekaju ih još tri meča, jedan u WABA ligi, dva na domaćoj sceni.
Ipak, jasno je da ih na domaćoj sceni čekaju praktično dva lakša treninga, a maksimalan fokus zadržao se zbog večerašnjeg meča protiv Orlova u Banjaluci.
Radi se o odloženom meču 6.
kola WABA lige, jer je crnogorski šampion izašao u susret prvaku Bosne i Hercegovine, tako da je prvobitni termin promijenjen, pa umjesto da su već završile sa obavezama u regionalnom takmičenju, ,,vučice“ će tačku za ovu godinu staviti večeras. S obzirom da je Budućnost Bemaks jedini tim bez poraza u WABA ligi, ,,plave“ žele brejk, kako bi krunisale godinu.
PODGORICA - Čikago je ubjedljivo poražen od Milvokija 112:91, a Bulsima nije pomogla ni još jedna veoma dobra partija Nikole Vučevića. Crnogorski reprezentativac je za 31 minut igre ostvario dabl-dabl, sa 17 poena i 12 skokova, uz tri asistencije i ukradenu loptu. Po 14 poena za Čikago su dodali Džejlen Smit i Zek Lavin, te sedam, odnosno šest skokova. Sa druge strane, najefikasniji u Milvokiju bili su Kris Midlton i Bruk Lopez sa po 21 poenom, dok je Bobi Portis zabilježio 19 poena, 13 skokova i šest asistencija. Milvoki je peti u Istočnoj konferenciji sa skorom 16-12, dok je Čikago 10. sa 13 pobjeda i 17 poraza.
Denver je na svom terenu pobijedio Finiks 117:90 i tako upisao treći uzastopni trijumf. Nagetse je do pobjede predvodio srpski centar Nikola Jokić sa 32 poena, sedam asistencija i dva skoka, iako je posljednju četvrtinu proveo na klupi. Uz Jokića, kod Denvera se izdvojio i Majkl Porter junior sa 24 poena, šest skokova i četiri asistencije. Najefikasniji kod Finiksa bili su Bredli Bil i Kevin Durent sa po 23 poena. Denver je peti u Zapadnoj konferenciji sa 16 pobjeda i 11 poraza, a Finiks je 11. u istoj konferenciji sa po 14 pobjeda i poraza.
Budućnost je jedini tim bez poraza u regionalnom takmičenju ove sezone, a ostvarila je osam pobjeda, dok je šampion Bosne i Hercegovine upisao samo jedan trijumf, uz šest poraza. Trener Petar Stojanović kazao je da domaći sastav ima kvalitet i da njegova pozicija na tabeli nije realna.
-Dolaskom novog trenera mislim da su podigli energiju i agresiju. Kao i uvijek nastojaćemo da budemo od starta u fokusu i da ostavimo što bolji utisak. Očekujem veliku borbu, dobar meč i nadam se nastavku niza pobjeda - kazao je Stojanović.
Bek Jelena Bulajić kazala je da su podgoričke košarkašice spremne da odigraju još jedan dobar meč i ciklus završe na najbolji način, jer žele da mini pauzu dočekuju u idealnom raspoloženju, iako su svjesne da neće biti lako.
-Sigurno će Orlovi biti motivisani, posebno sada kada imaju novog trenera, a znamo da su uvijek neugodni na svom terenu. Daćemo sve od sebe da nastavimo seriju pobjeda. Znamo da imaju kvalitet, predvodi ih naša nekadašnja saigračica i reprezentativka Bosne i Hercegovine Dragana Domuzin, ali vjerujemo u sebe - rekla je Bulajić.
Duel u dvorani ,,Obilićevo“ igra se večeras sa početkom u 18 časova. R. P.
Košarkaški savez Crne Gore na
PODGORICA - Tradicionalnom dodjelom nagrada za najbolje u hotelu ,,Voco“, Košarkaški savez Crne Gore spustio je zavjesu na 2024. čime je krunisana izazovna godina za našu košarku. Naši seniori i seniorke pred vratima su još jednog Eurobasketa, dok će se ljeto pamtiti zbog zlatnih juniorki, koje su zablistale na B prvenstvu u Rumuniji i dominantno stigle do trofeja i vize za A diviziju. U 2024. godini ispisana je i nova stranica istorije – košarkaši su se prvi put borili za Olimpijske igre, a košarkašice imale priliku da budu u igri za Mundobasket. Sigurno je da će 2025. godina, kada se igraju seniorska prvenstva Evrope, donijeti nove lijepe momente i mnogo razloga za slavlje.
Dalas je savladao Portland na domaćem parketu sa 132:108. Ključne su bile druga i treća četvrtina gdje su Maveriksi ubacili ukupno 74, a Trejlblejzersi 45 poena.
U povratku na teren nakon povrede, slovenački reprezentativac Luka Dončić je upisao 27 poena, uz sedam skokova i isto toliko asistencija.
Pored Dončića se istakao i Danijel Gaford sa 23 poena i pet skokova, pratio ga je Kajri Irving sa 20, dok je Klej Tompson ubacio 12 poena. U redovima Portlanda, blistao je Dani Avdija sa 19 poena, šest skokova i tri asistencije, dok je Deandre Ejton imao 16 poena i devet skokova.
Dalas je na četvrtom mjestu Zapada sa 19 pobjeda i 10 poraza, dok je Portland na 13. poziciji sa skorom 9-20. Košarkaši Los Anđeles Klipersa su savladali Memfis u gostima sa 114:110. Utakmica je bila neizvjesna do samog kraja, a presudan momenat je bio na dva minuta prije kraja kada je Džejms Harden postigao sedam poena u nizu i doveo svoj tim do prednosti. Ipak, najefikasniji u redovima Klipersa bio je Norman Pauel sa 29 poena, pratio ga je Harden sa 21 poenom, osam skokova i devet asistencija. Hrvatski reprezentativac Ivica Zubac je upisao dabl-dabl sa 20 poena i
19 skokova. Kod Memfisa se istakao Džeren Džekson junior sa 24 poena, šest skokova i tri asistencije, pratio ga je Dža Morant sa 23 poena, šest skokova i četiri asistencije. Dvocifren je bio i Dezmond Bejn sa 21 poenom, devet skokova i sedam asistencija. Klipersi se nalaze na šestom mjestu Zapada sa 17 pobjeda i 13 poraza, dok su Grizlisi treći sa skorom 20-10.
Rezultati: Šarlot - Hjuston 101:114, Klivlend - Juta 124:113, Orlando - Boston 108:104, Filadelfija - San Antonio 111:106, Atalanta - Minesota 117:104, Majami - Bruklin 110:95, Njujork - Toronto 139:125, Čikago - Milvoki 91:112, Memfis - Los Anđeles Klipers 110:114, Oklahoma - Vašington 123:105, Dalas - Portland 132:108, Denver - Finiks 117:90, Golden StejtIndijana 105:111, Los Anđeles Lejkers - Detroit 114:117. S. J.
- Drago mi je što smo se okupili i da na kraju još jedne godine imamo razloga da se s ponosom prisjećamo određenih rezultata. Bila je ovo izazovna godina, godina u kojoj sam upoznala neku novu Jelenu, jer bilo je teško uz brojne probleme, nedaće kako organizacione, tako i finansijske, završiti baš sve. Nastojala sam da uz moje saradnike, kojima dugujem zahvalnost, odradim sve što sam i obećala, iako je u složenoj finansijskoj situaciji bilo jako teško. Drago mi je što su seniorke i seniori blizu još jednog Evropskog prvenstva, dok su zlatne juniorke nagovijestile da su naša budućnost. Kroz FIBA projekte omasovili smo Ligu mladih, što je potvrda da za budućnost ne treba brinuti. Nadam se da ćemo svi zajedno doprinijeti da imamo još bolji ambijent i da će 2025. biti još sadržajnija po pitanju uspjeha – istakla je Jelena Dubljević, predsjednica Košarkaškog saveza. Nagrade za najbolje u konkurenciji mladih dobili su Jovana Savković i David Mirković Naši najbolji predstavnici u inostranstvu, baš kao i prošle godine su Milica Jovanović i Nikola Vučević. Selektor ženske juniorske reprezentacije i trener košarkašica Budućnost Bemaksa Petar Stojanović dobio je priznanje za trenera godine, nagradu koja nosi ime legendarnog ,,Gorana Polija Bojanića“. Najbolji u Crnoj Gori su Zorana Radonjić i Luka Bogavac. ANALIZA
U 2024. godini nije bilo velikih takmičenja u seniorskoj konkurenciji. Ipak, naše košarkaše i naše košarkašice, iako ih čeka februarski ciklus kvalifikacija, praktično su već osigurali prolaz na Evropsko pr-
venstvo, što je izuzetan uspjeh. Košarkaši su nakon poraza na premijeri u februaru od Njemačke, savladali Švedsku i dva puta Bugarsku, čime su gotovo ovjerili vizu za Eurobasket. Sa druge strane, izabranice Jelene Škerović imale su samo dva meča u 2024. godini, kada su u pitanju kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, a nakon poraza od Luksemburga, stigla je veoma bitna pobjeda nad Bosnom i Hercegovinom. Crnogorski košarkaši nastupili su i na turniru u Rigi od 2. do 6. jula, gdje su prvi put u istoriji imali priliku da se bore za plasman na Olimpijske igre. Ženska seniorska reprezentacija prvi put u istroriji imala je priliku da se bori za Mundobasket. Ipak, ovo ljeto posebno ćemo pamtiti po uspjehu naše ženske juniorske reprezentacije, a treba naglasiti da će ostati zapisano da je u 2024. godini čak šest naših mlađih reprezentativnih selekcija nastupilo na šampionatima Evrope. Juniorke su osvojile Evropsko prvenstvo B divizije za igračice do 18 godina. Naše juniorke na šampionatu u Rumuniji ostvarile su svih sedam pobjeda, čime su stigle do trofeja i plasmana u A diviziju. Juniori i kadeti bili su blizu plasmana u A diviziju, ali su obje naše selekcije na B prvenstvima Evrope osvojile peto mjesto sa samo dva poraza. Neuspješan nastup imala je mlada muška reprezentacija. Selekcija do 20 godina naredne godine igraće u B diviziji, nakon što je ovog ljeta na Eurobasketu doživjela sedam poraza u isto toliko mečeva. Naše ka-
detkinje imale su pravi peh. Na šampionatu Evrope u Miškolcu poražene su u meču za opstanak u A diviziji od Hrvatske, jer je rival napravio seriju 13:0 u posljednja tri minuta. Ipak, naša mlada ženska reprezentacija, pobjedom protiv Mađarske na Evropskom prvenstvu u Litvaniji uspjela je da sačuva mjesto u A diviziji.
NAJBOLJI ZA PRIMJER
Kada je u pitanju najbolja košarkašica, crnogorski klubovi nijesu imali dilemu. Radonjić, koja igra već šestu sezonu u plavom dresu, napreduje iz dana u dan, prepoznatljiva je po nevjerovatnoj energiji, sjajnoj odbrani, ali istovremeno djevojka koja donosi poene, skokove, asistencije, ukradene lopte, najbolja košarkašica u Crnoj Gori ove godine – Zorana Radonjić.
- Drago mi je što sam dobila ovu nagradu. Bila je ovo izazovna godina, dobila sam još veću ulogu u reprezentaciji i svjesna sam da se od mene očekuje još više. Trudim se da iz dana u dan napredujem. Mislim da igrama u klubu potvrđujem da napredujem, iako sam svjesna da pravi izazovi tek slijede. Hvala Savezu i svim klubovima što su prepoznali moj rad, a nagrada će biti motiv da nastavim da radim još jače. Naredne godine nadam se da možemo do titule u WABA ligi, da ćemo sa reprezentacijom izboriti Evropsko prvenstvo, što znači da će i 2025. sigurna sam biti uspješna – kaže se u izjavi koju je Radonjić dostavila preko svog kluba, jer zbog klupskih obaveza nije
,,Voco“ proglasio najbolje u 2024.
Sa sinoćnjeg proglašenja u hotelu „Voco“
Crna Gora ima dvije košarkašice u elitnoj Evroligi. Jedna već godinama potvrđuje da joj je mjesto među najboljima. U Mađarskoj je vole skoro jednako kao u Crnoj Gori, jer je i tamo pokazala da kad je potrebno nikad ne promašuje. Sa Miškolcem je osvojila titulu prvaka Mađarske, a naredne godine gotovo izvjesno igraće osmo prvenstvo Evrope! MilicaJovanović još jednom je najbolja igra-
prisustvovala ceremoniji, već je u njeno ime nagradu preuzela njena sestra Svetlana Ceca. Luka Bogavac je prošle godine bio najbolji mladi igrač, a ovog puta je glavni laureat. U februaru je bio dio tima koji je ispisao istoriju SC Derbija osvajanjem Kupa Crne Gore. Zatim je kao član seniorske reprezentacije imao priliku da bude dio tima na turniru u Rigi, gdje je Crna Gora igrala kvalifikacije za Olimpijske igre. Nijesmo stigli do vize za Pariz, ali se pokazalo da smo dobili igrača za duži period. -Bila je ovo uspješna godina. Nakon nagrade za najboljeg mladog igrača, stigla je glavna nagrada, što je još veća motivacija u narednom periodu. Svjestan sam da ima prostora za napredak - naglasio je Bogavac.
SAVKOVIĆ I MIRKOVIĆ NAJVEĆI TALENTI
Nagrade za najbolje u konkurenciji mladih dobili su Jova-
čica u inostranstvu. -Sjajna godina. Osvojila sam titulu prvaka u Mađarskoj, imali smo sjajne momente u reprezentaciji, tako da mnogo posebnih trenutaka. Novo priznanje mi mnogo znači i sigurna sam da ćemo i u 2025. godini biti uspješne, jer taj Eurobasket može biti poseban za mene - u šaljivom tonu rekla je Jovanović. Kada ste među najboljim igračima NBA lige, onda
na Savković, članica Budućnost Bemaksa i član SC Derbija David Mirković. Košarkašice su juče ujutro otputovale za Banjaluku, jer sjutra u okviru WABA lige gostuju Orlovima, tako da ni Jovana nije prisustvovala ceremoniji. Novljanka rođena 2005. godine, kada god je pogledate i na terenu i van njega uvijek je nasmijana, djeluje kao dijete koje se igra. Zapravo ona se igra, za nju je košarka igra, a iako ima samo 19 godina nevjerovatnom lucidnošću i sjajnim potezima često ostavlja bez teksta i trenere. Predvodila je mladu reprezentaciju, a stigla je da debituje i za seniorsku selekciju. Po mnogima talenat o kojem će se tek pričati. - Čast mi je da sam izabrana za najbolju mladu košarkašicu. Bila je ovo još jedna uzbudljiva godina, kako na reprezentativnom, tako i klupskom planu. Ponosna sam što sam imala
ste dobili najbolje priznanje košarkaških kvaliteta. Odavno je heroj i uzor svima koji sanjaju da obuku dres crnogorske selekcije. Odavno je naš najbolji sportski ambasador i očekivano najbolji košarkaš u inostranstvu i u 2024. godini je Nikola Vučević. As Čikaga očekivano nije mogao biti na ceremoniji, a u njegovo ime nagradu je primio otac Boro
priliku da debitujem i za seniorski tim, a sigurno je da će ova nagrada biti dodatni motiv da radim još više i da budem još bolja. Želim da se zahvalim ljudima iz kluba, saigračicama i trenerima i nadam se da ću ovu nagradu opravdati u periodu koji slijedi – istakla je Savković u izjavi koja je dostavljena putem njenog kluba, dok je u njeno ime nagradu preuzeo otac Zoran. Početkom februara našao se među 10 najboljih evropskih juniora, koji su pozvani za NBA kamp u Indijanapolisu. Sa SC Derbijem igrao je na Evroliginom „Adidas Next Generation“ turniru u Podgorici, na kojem je izabran u idealnu petorku. Sa sezonu 2023/2024. proglašen je za trećeg najboljeg mladog igrača ABA lige. Ove sezone ima ozbiljnu ulogu u seniorskom timu SC Derbija, a nedavno je protiv Crvene zvezde upisao dabl-dabl.
Petar Stojanović, iako veoma mlad, jednostavno ne zna za poraze. Vodio je naše juniorke do zlatne medalje i plasmana u A diviziju bez izgubljene utakmice, a od ove sezone predvodi košarkašice Budućnost Bemaxa, koje nakon osam kola u WABA ligi nemaju poraz. Selektor naše ženske juniorske reprezentacije i trener košarkašica Budućnost Bemaksa Petar Stojanović je trener godine! - Lijep osjećaj i zaista sam ponosan. Prije svega želim da se zahvalim svima koji su bili za to da nagrada ode baš u moje ruke, Savezu na povjerenju što sam i ove godine bio u ulozi selektora, ljudima iz ŽKK Budućnost Bemaks, koji su mi u avgustu ukazali povjerenje da preuzmem seniorski tim i naravno djevojkama i stručnom štabu na sjajnom poslu koji odrađujemo. Bila je ovo lijepa godina, uspjeli smo tokom ljeta da sa selekcijom koja je gotovo godinu mlađa od drugih izborimo A diviziju i osvojimo B prvenstvo Evrope bez poraza, što je zaista fenomenalno. Kada je u pitanju klub, radimo zaista dobar posao. Imamo ponovo dosta mladih igračica, sve su praktično reprezentativke, bez poraza smo, dobili smo svaki derbi, pa i šampiona Celje, tako da zaista moram biti zadovoljan kako se kao tim razvijamo. Sada, na kraju godine, stiže i ova nagrada, koja je kruna, ali za mene velika čast i obaveza pred period koji slijedi. Posebno sam počastvovan, jer nagrada nosi ime legendardnog Polija Bojanića, a ako se zna da sam najmlađi dobitnik ove nagrade, sigurno bi i Poli bio ponosan, jer svi znamo koliko je volio da radi sa mladim igračima – kaže se u poruci koju je ostavio Stojanović, jer takođe nije bio u mogućnosti da prisustvuje, jer je sa klubom u Banjaluci, već je nagradu u njegovo ime primila suprugra Dragana, dok je u ime porodice Bojanić priznanje uručila Polijeva ćerka Aleksandra Saška Bojanić.
Jasno je - najbolji mladi košarkaš je David Mirković. -Ponosan sam što sam dobio nagradu, a ona je dodatna motivacija za još veći rad. Nije bilo lako, ali sigurno da je moja ideja vodilja da uvijek može bolje. Trudiću se i u narednom periodu, a sigurno da se u odnosu na prošlu godinu vidi napredak – naglasio je Mirković. R. PEROVIĆ
Centar Budućnost
Volija protiv Krke imao indeks 37
PODGORICA – Tri dana nakon što je izabran za najboljeg igrača 12. kola Evrokupa, Kenan Kamenjaš je dobio još jedno, zasluženo priznanje – centar Budućnost Volija je najkorisniji igrač 13. kola ABA lige. Kamenjaš je u pobjedi protiv Krke (97:87) upisao poenterski rekord karijere od 28 poena (14-11 za dva poena), uz 10 skokova i ukradenu loptu, što mu je donijelo indeks korisnosti 37, najveći u dosadašnjoj karijeri. Kamenjaš je, time, još jednom potvrdio najkonstantniju formu u ekipi „plavih“ od početka sezone, u kojoj u ABA ligi prosječno bilježi 13,2 poena, 7,5 skokova i 2,3 asistencije, i trenutno je drugi u trci za najbo-
ljeg igrača lige sa prosječnim indeksom 19,3. Ispred njega je trenutno samo plejmejker SC Derbija Erik Nil (20,1). Kamenjaš u Evrokupu ove sezone prosječno bilježi 10,9 poena, 6,9 skokova, 2,2 asistencije i 1,1 ukradenu loptu. Bosanskohercegovački košarkaš je, ujedno, bio najbolji poenter 13. kola. Njegov saigrač Mekinli Rajt je imao najviše asistencija – devet. Najviše skokova je zabilježio košarkaš Splita Boris Tišma (13), dok su po tri ukradene lopte u 13. kolu imali Igor Drobnjak (SC Derbi), Timotej Malovec (Mega), Marko Jošilo (Borac), Dragan Milosavljević (Igokea) i Sterling Braun (Partizan). S. J.
Oglasila se Sudijska komisija ABA lige povodom spornih situacija u „vječitom derbiju“
PODGORICA – Sudije su u dva navrata oštetile Partizan u finišu derbija 13. kola ABA lige protiv Crvene zvezde, saopštila je Sudijska komisija ABA lige.
Crvena zvezda je slavila 89:84, a Željko Obradović je nakon meča imao zamjerki na pojedine sudijske odluke u „vječitom derbiju“ u Beogradu.
Kako se navodi u saopštenju ABA lige, 59 sekundi prije kraja utakmice sudije su pogriješile kada su dosudile da košarkaš Partizana Sterling Braun nije za dozvoljenih pet sekundi izveo loptu iz auta. Takođe, sudije su pogriješile i kada nijesu dosudile grešku u koracima igrača Crvene zvezde Džoela Bolomboja, 45 sekundi prije kraja utakmice, prije nego što je postigao koš za 85:82 u korist „crveno-bijelih“. Iz ABA lige su saopštili da su sudije ispravno dosudile tehničku grešku košarkašu Zvezde Filipu Petruševu zbog nesportskog ponašanja, na dva minuta i 37 sekundi prije kraja prve četvrtine, kao i njegovu drugu tehničku grešku zbog odugovlačenja (nakon zakucavanja je rukom odbio loptu), 59 sekundi prije kraja druge četvrtine. - Bila je izjednačena utakmica, odlučili su mali detalji. Borbenost mojih igrača je bila na zavidnom nivou, nemam što da im zamjerim. Nijesmo imali neke najpametnije odluke, ali
smo takođe imali neke odluke drugačije vrste koje su itekako uticale na rezultat - naveo je Željko Obradović nakon meča. Trener Partizana je tokom meča dobio i tehničku grešku. - Kod tehničke greške sam ja pričao na engleskom, samo sam rekao sudiji da je bio faul u napadu, i bio je faul u napadu kad sam kasnije pogledao snimak. Nijesam ni upozorenje dobio, odmah mi je svirana tehnička. To ide na čast sudije. Nijedan uvredljiv komentar nijesam uputio, poštovao sam sudije. Idemo dalje, što da radimo - dodao je Obradović. Najtrofejniji evropski trener je rekao i da je organizacija utakmica protiv Crvene zvezde u Evroligi na daleko boljem nivou nego u ABA ligi, i da smatra da je to odlika razlike u ozbiljnosti ta dva takmičenja. - Krivci (za tenzije i prekide) su oni koji vode ligu. Zašto iza naše klupe stoji zaštitna ograda, a na utakmicama Evrolige toga nema. Evroliga je ozbiljno takmičenje, dok ABA liga nije. Dobro je to što ABA liga više ne donosi plasman u Evroligu. Ja ne reagujem na vrijeđanje, uvijek „stanem na loptu“, ali dva aršina postoje. To je pitanje za ljude koji vode lige, da li im treba ovakva smijurija, generalno pričam – istakao je Obradović. Utakmicu u „Beogradskoj areni“ sudili su Uroš Nikolić iz Srbije, te Tomislav Hordov i Luka Kardum iz Hrvatske. S. J.
Hogan najbolji u slalomu u Alta Badiji
PODGORICA - Norveški skijaš Timon Hogan pobijedio je u slalomu za Svjetski kup održan u Alta
Badiji. Norvežanin je imao impresivnu prvu vožnju, a u drugoj je još uvećao svoju prednost i ubjedljivo slavio.
PODGORICA - Bokseru Tomislavu Đinoviću uručeno je juče priznanje za najboljeg sportistu glavnog grada u 2024. godini.
Odličnu trku imao je Hrvat Samuel Kolega, koji je bio peti sa 1,32 sekunde zaostatka za pobjednikom.
U generalnom plasmanu vodi Mark Odermat sa 540 poena, ispred Henrika Kristofersona sa 469. R. A.
Imao je ukupno vrijeme od 1:45,40. Ostavio je za sekund i 13 stotinki iza sebe drugoplasiranog Švajcarca Luka Mejara Na najnižu stepenicu postolja popeo se još jedan Norvežanin Mekgrat
NFL šampionat Pekersi ,,uništili“ Seintse i obezbijedili plej-of
PODGORICA - Grin Bej Pekersi su ubjedljivo savladali Nju Orleans Seintse sa 34:0 na svom terenu, u okviru NFL šampionata.
Pekersi su tako osigurali svoje mjesto u plej-ofu takmičenja, peti put u posljednjih šest godina. Ovo im je bila deveta pobjeda u 11 susreta. Ekipa iz Grin Beja je već na poluvremenu imala ubjedljivo vođstvo (28:0), a potom ru-
tinski privela meč kraju. Kvoterbek Pekersa Džordan Lav je upisao 16/28 uspješnih dodavanja za 182 jarda uz jedan tačdaun. Šansu je dobio i Malik Vilis, koji je imao 1/2 dodavanja za 34 jardi. Kod Seintsa, Spenser Retler je imao 15 od 30 uspješnih dodavanja za 153 jardi. Grin Bej Pekersi su na učinku od 11 pobjeda i četiri poraza, dok su Seintsi sa skorom 5-10 ostali bez plej-ofa.
Tragedija se dogodila u švajcarskom odmaralištu Aroza
Švajcarska snouborderka
Hediger poginula u lavini
PODGORICA - Švajcarska snouborderka Sofi Hediger poginula je u lavini u jednom planinskom odmaralištu, saopštio je Skijaški savez Švajcarske. Kako je objavljeno, incident se
dogodio u poneđeljak u švajcarskom odmaralištu Aroza. Hediger se takmičila na Olimpijskim igrama u Pekingu 2022. godine u snoubord krosu i u mješovitoj verziji te discipline. Prošle sezone je dva puta uspjela da se domogne podijuma u Svjetskom kupu u karijeri. Najbolji rezultat bio je drugo mjesto u Sent Moricu u januaru. -Šokirani smo, u mislima smo sa Sofinom porodicom, kojoj šaljemo najdublje saučešće. Izgubila je život tragično, brutalno i prerano - naveo je izvršni direktor Skijaškog saveza Švajcarske Volter Rojser S. J.
Član BK Zlatičanin osvojio je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu, a uz priznanje za prvog sportistu Podgorice pripala mu je i novčana nagrada u iznosu od 1.000 eura. - Želim da se zahvalim svom gradu na nagradi i da obećam nove radosti i uspjehe, već počev od maja 2025. kada je na programu Svjetsko prvenstvo.
Za četiri godine cilj mi je i medalja na Olimpijskim igrama –rekao je Đinović na današnjoj svečanosti.
Đinoviću, kao i predstavniku najboljeg kluba u 2024. godini, Džiu džicu kluba Feniks, ali i najboljem treneru godine Dejanu Vukčeviću, priznanja je uručio zamjenik gradonačelnice Podgorice Luka Rakčević - Sportisti su najbolji ambasadori Podgorice i Glavni grad će i dalje težiti da njima i njihovim klubovima obezbijedi što bolje uslove za rad. U ovoj godini smo podgoričkim sportskim organizacijama opredijelili rekordna sredstva, koja će naredne biti još veća, a uz to smo spasili Ženski rukometni klub Budućnost, te njegovim preuzimanjem, kao i Vaterpolo-plivačkog kluba Budućnost, obogatili porodicu gradskih klubova. U predstojećoj godini ćemo svjedočiti i nikad intenzivnijem razvoju u smislu sportske infrastrukture –kazao je Rakčević.
Priznanja za vrhunske rezultate u seniorskoj konkurenciji dobili su karatista Omladinca Nenad Dulović (srebro na EP), kik bokser Budućnosti Nemanja Čađenović (bronza na EP), takmičari Džiu džicu kluba Feniks - Anđela Vukčević (bronza na SP), Aleksa Radulović (bronza na EP), Krsto Radulović (srebro na SP), Mladen Bojanović (bronza na EP), Selma Ličina (bronza na SP) i Savo Jaredić (bronza na EP), članovi Džiu džicu kluba ,,Arso Milić“ - Miloš Miličković (3. mjesto EP) i Arso Milić (1. mjesto EP), takmičari Stare varoši – Jele-
Košarkaš Asvela pokidao ukrštene ligamente desnog koljena
Ndiaje
PODGORICA - Košarkaš
Asvela, Senegalac Mbaje
Ndiaje, zbog povrede će nekoliko mjeseci odsustvovati sa terena, saopštio je francuski klub.
Klub je naveo da je Ndiaje u duelu protiv Partizana u 16. kolu Evrolige pokidao ukrštene ligamente desnog koljena.
„Vijesti kojih smo se plašili su,
nažalost, zvanično stigle. Naš senegalski centar je pokidao ukrštene ligamente desnog koljena. On će sjutra biti operisan i biće van terena nekoliko mjeseci“, naveo je Asvel u saopštenju za javnost.
Ndiaje je ove sezone na 14 utakmica u Evroligi bilježio 7,2 poena i 2,9 skokova prosječno po meču. S. J.
na Jovanović (1. mjesto EP) i Mladen Jokmanović (3. mjesto EP), kao i Maja Rajković (6. na Paraolimpijskim igrama u Parizu, disciplina bacanje koplja i Zinedin Bećović iz Tekvondo kluba S3 za osvojeno zlato na klupskom šampionatu Starog kontinenta. Plakete za ostvarene rezultate u mlađim kategorijama u 2024. godini dobili su Viktor Dukić (Kik boks klub Rad), Jusuf Saljiu, Jovana Damjanović, Una Raković i Helena Backović iz Karate kluba Omladinac, Jelena Vukčević, Nikola Vulević, Pavle Mugoša i Ana Asanović iz Džiu dži-
cu kluba Feniks, Vuk Džudović i Branka Mujović iz Džiu džicu kluba Stara varoš, i najmlađi među njima Sava Vujisić (Tekvondo klub S3). Nagrađeni su i najperspektivniji sportisti Glavnog grada (dječaci i djevojčice od 13 do 16 godina) – Matija Jovanović (Fudbalski klub Budućnost), Nađa Peković i Aleksa Radić (Odbojkaški klub Budućnost), plivač Veljko Vučinić (PVK Budućnost), vaterpolista Petar Brnović (PVK Budućnost), Elena Jovanović (Džiu džicu klub Stara varoš), Ines Terzić i Petra Marković (Karate klub Omladinac) i Mia
Sabalenka o doping aferi Ige Švjontek
PODGORICA - Najbolja teniserka svijeta Arina Sabalenka govorila je o doping skandalu u koji je umiješana Poljakinja Iga Švjontek. -Mislim da se nikada neće saznati što se desilo. Ljudi su skloni da burno reaguju u prvom trenutku, posebno kada takva vijest izađe u javnost. Mislim da i ne želim previše duboko da ulazim u to pitanje. I dalje vjerujem da je tenis čist sport. I ne želim da više govorim o tomerekla je Sabalenka.
Bjeloruskinja je stigla u Brizbejn, gdje će odraditi pripreme za novu sezonu i Australijan open, a prije toga je čeka učešće na turniru u ovom gradu. -Izuzetno sam srećna što sam se vratila u Australiju. Osjećam se kao kod kuće i jedva čekam da igram u Brizbejnu - izjavila je 26-godišnja teniserka. Sabalenka je početkom decembra proglašena za igračicu godine, a u Melburnu brani trofej osvojen minulog Australijan opena. R. A.
Vuksanović (Ženski rukometni klub Budućnost).
Zlatne plakete za poseban doprinos razvoju školskog sporta uručene su Radovanu Gligoroviću (OŠ „Maksim Gorki“) i Marku Radusinoviću (Srednja medicinska škola), dok su za uspješnu saradnju u realizaciji programskih aktivnosti Sekretarijata za sport, kao i promociju sporta nagrađeni Fudbalski savez Crne Gore, Igor Jokanović (Crveni krst Crne Gore) i Nikola Martinović (Mjesna zajednica Nova varoš).
Zlatnu plaketu za promociju i razvoj sportske rekreaci-
- Želim da zahvalim svom gradu na nagradi i da obećam nove radosti i uspjehe, već počev od maja 2025. kada je na programu Svjetsko prvenstvo. Za četiri godine cilj mi je i medalja na Olimpijskim igrama –rekao je Đinović
je dobio je Milan Miranović, član SRD „Podgorica“, a Igoru Tomiću, predsjedniku Paraolimpijskog komiteta Crne Gore uručeno je priznanje za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom.
Sekretarijat za sport posthumno je dodijelio plakete porodicama sportskih radnika za doprinos razvoju sporta u Titogradu (Podgorici) – fudbalskim legendama Milanu Rogošiću, Zoranu Vorotoviću, Spasoju Pavloviću, Nikoli Jankoviću, kao i bivšem stonoteniskom asu Mulutinu Micu Marašu Nagrade za izuzetan doprinos u razvoju, organizovanju i unapređenju sporta u Podgorici zaslužili su Zoran Beli Vukčević (odbojka), Zoran Mijović (fudbal), Saša Suvo Ivanović (fudbal), Jadran Vujačić (košarka), Dragan Mugoša (boks), Mirsada Ganić (rukomet), Vesna Durković (rukomet), Marta Bojanović (rukomet), Zorica Kostić (ragbi), Rajko Ćupić i Fudbalski klub Zabjelo. N. KOSTIĆ
PODGORICA - Kik boks savez na svečanosti u hotelu „CUE“ u Podgorici dodijelio je priznanja najuspješnijim u 2024.
Ova godina bila je još jedna koja će se pamtiti po dobrim rezultatima naših kik bokser a, a centralna figura svakako je Nemanja Čađenović. Član B udućnosti je u godini na izmaku osvojio bronzanu medalju na prvenstvu Evrope u Atini, te po dva zlata na svjetskim i evropskim
zauzima 13. mjesto u Premijer ligi
kupovima, kao i titulu prvaka Balkana. Baš zbog toga nije bilo dileme - Čađenoviću je drugu godinu zaredom pripala nagrada za najboljeg seniora. Za najboljeg starijeg juniora proglašen je Viktor Dukić (Rad), osvajač zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti. Nagrada za najboljeg mlađeg juniora dodijeljena je Jovanu Lipovini (Lovćen), dok je najbolja takmičarka Slađana Božović (Lovćen). Priznanja za perspektivne takmičare dobili su kadeti Dra-
PODGORICA - Mančeter junajted praktično da ne pamti ovako loš start jedne sezone u Premijer ligi, a to dosta govori.
Junajted već cijelu deceniju ne može da se vrati na stare staze slave na koje ih je doveo ser Aleks Ferguson. Situacija u taboru ,,crvenih đavola“ nije se popravila ni odlaskom Erika ten Haga, odnosno dolaskom Rubena Amorima , pošto je na ,,Old Trafordu“ jedan Bornmut uspio da se prošeta sa 3:0.
Sve ovo dovelo je do toga da je Mančester junajted ostvario najgori rezultat u Premijer
ligi kada se gleda period do katoličkog Božića od 1986. godine. Ovogodišnje 13. mjesto na
Nkunku bi mogao da napusti Čelzi
tabeli najgora je Junajtedova pozicija u pomenutom trenutku sezone još od debitantske sezone Aleksa Fergusona, kada su zauzimali 15. poziciju. Iako je situacija jako loša, ne očekuje se da Amorim bude pod pritiskom zbog stanja u kojem je zatekao tim, a biće zanimljivo vidjeti što će raditi tokom januarskog prelaznog roka.
ga n Muratović (Lovćen), Miloš Vojinović (Lovćen) i Ajas Kalač (Univerzum). Plakete za izuzetne rezultate u 2024. zavrijedili su senior Lazar Klikovac (Rebel) i junior Sultan Imeri (Univerzum). Najbolji klub je Budućnost iz Podgorice. Predsjednik Kik boks saveza Crne Gore, Ivan Strugar, na svečanosti je kazao da je ova godina bila najuspješnija još od 2015.
-Izuzetne rezultate naša reprezentacija ostvarila je u ovoj
godini u kojoj su osvojene dvije bronzane medalje na seniorskom prvenstvu Evrope, te jedna zlatna i dvije bronzane na juniorskom šampionatu svijeta. Tu su još rekordnih 65 medalja sa evropskih i svjetskih kupova, te 18 sa Balkanskog prvenstva. Realizovali smo sve planirane aktivnosti u ovoj godini, stoga, ova godina je za nas bila odlična. Vjerujem da ćemo u 2025. napraviti iskorak, te da će se neko od naših seniora naći u finalu Svjetskog prvenstva - rekao je Strugar. R. P.
Problemi za Flika, Barselona ostala bez veziste
R. A.
Od dolaska u Mančester iz Lisabona, Amorim ima četiri pobjede, jedan remi i četiri poraza.
PODGORICA - Francuski napadač Kristofer Nkunku mogao bi uskoro da napusti Čelzi. Po dolasku u London Kristofer nije imao sreće, prvo su ga mučile povrede, a potom nije dobio adekvatnu minutažu, pošto je Mareska već oformio ekipu koja stvara rezultate. Francuz je nezadovoljan zbog tog razloga i u narednom prelaznom roku bi mogao da napusti Čelsi. Došao je kao veliko pojačanje iz Lajpciga i očekivalo se da će biti jedan od glavnih igrača na ,,Stamford Bridžu“. Ipak, to se nije ostvarilo. Kako prenose španski mediji, agent je Nkunkua ponudio Barseloni, iako ima važeći ugovor sa Čelzijem do kraja sezone. On je ove sezone odigrao 16 utakmica u Premijer ligi i postigao svega dva pogotka. R. A.
PODGORICA - Fudbaler Barselone Feran Tores odsustvovaće dvije neđelje sa terena zbog povrede desnog stopala, prenose španski mediji. Tores se povrijedio prije tri dana na meču 18. kola La Lige između Barselone i Atletika (1:2). Barselona je saopštila da je Tores tokom dana obavio dodatne ljekarske preglede poslije kojih je utvrđeno da je igrač katalonskog kluba zadobio povredu desnog stopala. Međutim,
katalonski klub nije naveo koliko će Tores morati da odsustvuje sa terena. Španski mediji navode da će fudbaler Barselone morati da propusti meč šesnaestine finala Kupa kralja protiv ekipe Barbarstro, koji je na programu 4. januara naredne godine. Tores bi trebalo da bude spreman za polufinale Superkupa Španije protiv Atletik Bilbaa, koje će biti odigrano 8. januara u Džedi. R. A.
Iako je kralj Nikola privatno rekao Eduardu Otu, habzburškom predstavniku na Cetinju, da se nada da će Beograd pristati na sve tačke ultimatuma, Petar Plamenac je s pravom predvidio da se Srbija neće lako složiti s tačkama kojima se zahtijeva austrougarsko prisustvo na njenoj teritoriji. Za razliku od vlade, crnogorska štampa je svom žestinom osuđivala ultimatum. „Dnevne novosti”, list koji se prvi pojavio poslije nadvojvodinog ubistva, nijesu se nimalo pretvarale da im je stalo do mira s Austrijom. Jedan od naslova na prvoj stranici je isticao da je „Majčica Rusija” na srpskoj strani, što je bio stav koji je ne samo podrazumijevao mnogo toga nego je i postavljao pozornicu za događaje koji će slijediti.
Iako ultimatum nije dobro primljen u crnogorskoj prijestonici, Gustav fon Hubka (austrougarski vojni ataše na Cetinju) vjerovao je da se crnogorska neutralnost još uvijek može obezbijediti za odgovarajuću cijenu. On je podsticao Bertholda da napravi kompromis s Nikolom, da učuni ono što kako se u prošlosti pokazalo, Balhausplac inače nije bio spreman da čini. Tom prilikom Konrad (šef
Iako ultimatum Srbiji nije dobro primljen na Cetinju, Gustav fon Hubka je vjerovao da se crnogorska neutralnost još uvijek može obezbijediti. On je podsticao Bertholda da napravi kompromis s Nikolom. Konrad se složio s Hubkinom procjenom
austrougarskog generalštaba) se složio s Hubkinom procjenom. Na margini atašeovog izvještaja od 24. jula napisao je: „Ne štedite novac”. On je 25. jula predložio Bertholdu da crnogorskom kralju obeća sve što je u razumnom okviru – da će mu osigurati krunu, podržati ekonomski razvoj Crne Gore ili dati „novčani podstrek” – kako bi se obezbijedila njegova neutralnost. Plamenčeve sumnje u vezi s odgovorom Srbije na habzburški ultimatum pokazale su se realnijim nego kraljeve nade u njeno mirno pokoravanje.
Nikola Pašić je 25. jula, samo nekoliko minuta prije isteka četrdesetosmočasovnog roka, u austrougarskom poslanstvu u Beogradu predao Gizlu odgovor svoje vlade. Odgovor je bio uglavnom pomirljiv, možda čak i udvorički. (Po ocjeni jednog poznavaoca, „srpski odgovor bio je remek-djelo diplomatskog jezika, naročito s obzirom na brzinu kojom je morao biti sastavljen. Srbima su svi savjetovali da budu pomirljivi, i oni su bili, djelovali su sasvim kao nevinašca” – vidi: Laurence Lafore, 1965, str. 234).
Knjigu američkog istoričara Džona T. Tredveja „Soko i orao – Crna Gora i Austro-Ugarska 1908-1914“ objavili su Istorijski institut Crne Gore i SANUS, a prevela Slobodanka Glišić
Pašić je pristao na većinu austrijskih zahtjeva, druge je izbjegao da pomene, a odbio je samo jedan, tačku šest, u kojoj je traženo učešće austrougarskih zvaničnika u pravosudnim procedurama. Ipak, to nije bio odgovor kakav je Beč zahtijevao. Plamenac je podsticao Bertholda da produži rok za odgovor na ultimatum, tvrdeći da je reakcija Srbije pozitivna i pomirljiva te da nepristajanje na pojedine tačke ne
treba shvatiti kao nedvosmisleno odbijanje. On je rekao da će s obzirom na neočekivano brze ustupke Srbije, neodlaganje konačne odluke samo
doprinijeti stvaranju utiska da je Austro-Ugarska sve vrijeme željela rat i provocirala ga insistiranjem na namjerno neispunjenim zahtjevima (Eduard Oto Bertholdu, 28. jul 1914. godine). Pokazalo se da je Plamenac u tom pogledu bio u pravu. Berthold je zaključio da je reakcija Evrope, koja je pokazivala puno razumijevanja za Srbiju, posljedica „obmane koju plasira Beograd i manipulacije štampom”. Plamenac nije bio ni prvi ni posljednji koji je savjetovao Beču da se nađe s protivnikom na pola puta. No, tog toplog ljeta 1914. godine, ponos praćen
istinskom ratobornošću ali i nedovoljnom odlučnošću šačice ljudi, konačno je presudio da Habzburška monarhija, uz koju je stajala moć carske Njemačke, ostane nepopustljiva. (Razuman odgovor Srbije ostavio je utisak i na kajzera Vilhelma: „Briljantno izvedeno u roku od 48 sati. To je više nego što se moglo očekivati! Veliki moralni uspjeh Beča: ali s tim otpada svaki razlog za rat i Gizl je trebalo da sjedi ćutke u Beogradu! Poslije tako nečega, ja nikada ne bih naredio mobilizaciju”.)
Baron Fon Gizl je odbio notu Srbije i prekinuo odnose, što
Plamenčeve sumnje u vezi s odgovorom Srbije na habzburški ultimatum pokazale su se realnijim nego kraljeve nade u njeno mirno pokoravanje. Nikola Pašić je 25. jula, samo nekoliko minuta prije isteka roka, predao odgovor svoje vlade. Odgovor je bio uglavnom pomirljiv, možda čak i udvorički
je čin koji tradicionalno znači uvod u rat. (Nepunih trideset minuta pošto je Pašić predao notu svoje vlade austrijskom poslanstvu, Gizl i cijelo njegovo osoblje krenuli su vozom iz Beograda. Očigledno je da su se unaprijed spakovali.)
Ipak zvanične pripreme Beča odavale su čvrstu nadu, ako ne i uvjerenje, da će borba sa Srbijom ostati na lokalnom nivou i ograničenog dometa. (Prvo, Konrad je odlučio da naredi djelimičnu mobilizaciju vojske u skladu s Planom B (za Balkan), koji je, kako mu samo ime kaže, bio usmjeren prvenstveno protiv Srbije i Crne Gore. Naredna mobilizacija, koja se odnosila na treći korpus, trebalo je da održi Italiju na pravom putu. Drugo, Beč se raspitao da li će Njemačka biti voljna da zastupa austrougarske interese u Beogradu kao što je to učinio 1909. godine u Srbiji i 1913. godine u Crnoj Gori. Međutim, očigledno svjestan širih mogućnosti, Gotlib fon Jagov, njemački državni sekretar za spoljne poslove stavio je do znanja da bi Njemačka u uobičajenoj situaciji bila spremna da poštuje takav zahtjev, ali da će u postojećim okolnostima, naročito u slučaju rata između Austrije i Srbije, vjerovatno morati da opozove svoje predstavnike iz Beograda i sa Cetinja. Berthold je uvažio položaj Njemačke, ali je telegrafisao da čak i u slučaju rata sa Srbijom, Crna Gora vjerovatno neće biti raspoložena da ratuje. S druge strane, Redlihov dnevnik otkriva da je više nego jedan austrijski diplomata, uključujući i grofa Hojoša, bio za rat i predviđao da on neće ostati na lokalnom nivou: „Da će Rusija ići sa Srbijom, gotovo se podrazumijeva”.)
U podne 28. jula Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji. I prije objave rata kralj Nikola je u patriotskom nastupu koji se od njega i očekivao, razmijenio telegrame s Aleksandrom, princom regentom Srbije, uvjeravajući svog unuka da će Crna Gora djelovati u saglasnosti sa Srbijom „za odbranu srpskog naroda”. Što se Austrije tiče, još zlokobnije su zvučale riječi: „Moji Crnogorci su na granici (vjerovatno s Austrijom), spremni da poginu u odbrani naše nezavisnosti”.
S ada je Berthold više nego ikada želio da spriječi Crnu Goru da djeluje zajedno sa Srbijom. Pokušavajući da opravda objavu rata, on je rekao Nikoli da nije imao drugu mogućnost nego da brani „vitalne interese” Austro-Ugarske. Shvatajući da je kralj rastrzan između sopstvene iskazane želje za mirom i očigledne žudnje svoga naroda za ratom, austrijski ministar spoljnih poslova, nastojao je da zasladi pilulu koju će, kako se nadao, Nikola progutati. (Nastavlja se)
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić svoju potpunu nemoć pred narastajućom pobunom studenata pokušava da sakrije uvredljivom ponudom: obećava im navodno povoljne novčane kredite za kupovinu stanova koje su izgradili – Vučić to ne govori, ali se zna –njemu bliski “investitori” koji su do novca došli na, u najmanju ruku, teško proverljive načine.
Vučić je svoju ideju, koja je očigledna obmana, predstavio javnosti dan nakon što je nekoliko hiljada pobunjenih studenata koji blokiraju fakultete došlo pod prozore njegovog kabineta. Namera im je bila da mu stave do znanja da im je dosta njegove autokratije i upornog odbijanja režima da objavi kompletnu dokumentaciju u vezi sa diletantskom rekonstrukcijom nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, čije je urušavanje odnelo 15 života. Studenti su došli i po odgovore čija je krivica za tu tragediju i kada će biti zakonski procesuirani ljudi iz Vučićeve partije koji su prebijali studente dok su oni mirno održavali komemorativne skupove za žrtve tragedije. Umesto odgovora na zahteve, Vučić je svoje obraćanje na nacionalnim televizijama počeo umanjivanjem značaja studentskog protesta u njegovom dvorištu, što je izazvalo toliko negodovanje mladih akademaca, da se buka koju su pravili čula i u direktnom televizijskom prenosu. Vučić je crveneći se i s mukom igrao svoju ulogu čoveka koji navodno sve drži pod kontrolom, pokazujući kamerama nekakve registratore koji navodno sadrže dokumentaciju o rekonstrukciji nadstrešnice, ali kako se buka nije smanjivala, pa je, nemajući više aduta, najavio je da će koliko sutradan imati “sjajne vesti za mlade”. Studenti su odgovorili tako što su ga refrenom kafanskog hita “Izađi mala” pozivali da se pojavi na balkonu svog “predsedničkog dvorca” i suoči se s njima, ali kako mala, to jest Vučić, nije skupio hrabrost za susret sa studentima, oni su se razišli uz poruku da nastavljaju blokade fakulteta.
POKUŠAJI
Kada je svanuo sledeći dan, Vučić je, oslobođen studentskog pritiska, u miru, tišini i samoći koja na kraju postane jedini saputnik autokrata, snimio i na društvenim mrežama
Studenti svakodnevno poručuju da žele Srbiju u kojoj će svojim radom, i bez partijske knjižice, moći da kupe stanove po realnim, a ne izmaštanim uslovima o kojima Vučić govori
objavio video, u kome je pojasnio da sjajne vesti za mlade podrazumevaju da će njima i samo njima biti omogućeni neviđeno povoljni stambeni krediti. Kao ilustraciju naveo je da za kupovinu stana od 48 kvadratnih metara vrednog 75.000 evra učešće više neće biti uobičajenih 20 odsto ili 15.000 evra, već samo 2.250 evra. Svoju neozbiljnost koje su mnogi uporedili sa pijačnim šibicarenjem Vučić je pokazao tako što je već narednog dana i to učešće od 2.250 evra smanjio na 1.000 evra, a zatim, za manje od 48 sati od prve najave i tih 1.000 evra zamenio još manjim učešćem, od samo 750 evra ili jedan odsto vrednosti stana.
Studenti, među kojima je sasvim logično i značajan broj budućih diplomiranih ekonomista i bankara, ovakvu Vučićevu ponudu shvatili su kao dvostruku uvredu, usmerenu pre svega na njihov moral, jer je otvoreno pokušao da ih potkupi, ali, što je možda i važnije, i kao uvredu usmerenu protiv njihove inteligencije.
Svoju šarlatansku nameru Vučić je pokušao da objasni “kreditnim planom” koji se kosi i sa tržišnom ekonomijom i sa zdravim razumom. Pošto su za takav “plan” neophodne državne subvencije,
jer nema te banke koja će pristati da odobri kredit uz samo jedan odsto učešća, Vučić je naveo da će država Srbija za te subvencije izdvojiti 400 miliona evra. Samo po sebi to i ne bi bilo neizvodljivo za “ekonomskog tigra”, ali Zakonom o budžetu, koji je donet pre Vučićevog ingenioznog plana, nije za tu namenu predviđen nijedan, a kamoli 400 miliona evra. Toliki novac neće moći lako da se pronađe, jer je u državnoj kasi, i bez toga, već planiran pozamašan minus od 2,7 milijardi evra. Ipak, s obzirom na provizornu suštinu svega u Srbiji, pa i javnih finansija, moguće je da će se Vlada Srbije dodatno zadužiti i povećati deficit na 3,1 milijarde evra. Nepremostiva prepreka, čak i da se reši taj prvi problem, biće Vučićeva izmaštana cena kvadratnog metra, jer to što on uzima kao parametar nema utemeljenja u stvarnosti. Stan od 48 kvadratnih metara za 75.000 evra gotovo nigde ne može da se kupi u Srbiji, jer to znači da je cena kvadratnog metra oko 1.560 evra. Zahvaljujući upravo tome što je Vučić stvorio klasu prebogatih “pobednika tranzicije” koja se valja u novcu o čijem poreklu se ništa ne zna, i zbog čega ti bogatuni mogu sebi da priušte i po desetak stanova, prosečna cena kvadrata u pr-
voj polovini godine u celoj Srbiji bila je 1.767 evra, u Novom Sadu 1.970 evra, a u Beogradu čak 2.450 evra. S druge strane, Vučić ima “plan” prema kome će, kada program stambenih kredita za mlade počne da funkcioniše, cena kvadrata u Beogradu biti manja za 900, a u Novom Sadu za 400 evra.
RASKRINKANO
OBEĆANJE
Očekivano, studenti su prozreli pokušaj Vučićeve podvale i sa gađenjem je odbili. Oni svakodnevno poručuju da žele Srbiju u kojoj će svojim radom, i bez partijske knjižice, moći da kupe stanove po realnim, a ne izmaštanim uslovima o kojima Vučić govori. Studenti su Vučićevu nameru ocenili kao farsu i zbog toga što se Srbija, izlazeći u susret armiji režimskih izvršitelja, godinama surovo obračunava i iz stanova izbacuje sve one koji su stanove kupili na kredit, ali zbog režimske klijentelističke politike povlađivanja bankama, više ne mogu da ih isplate. Vučićevo obećanje “povoljnih kredita” studenti su raskrinkali i uvideli da je reč o javnom pokušaju da koruptivno deluju na njih. Oni nemaju zabluda u vezi sa društvom u kojem žive i vrednostima koje tim društvom vladaju, a koje jasno kažu da ne postoji banka koja će studentima sa mizernim ili nikakvim primanjima odobriti bilo koji kredit, pa čak ni uz pompezno najavljenu subvenciju države.
U svojoj samoljubivoj neumerenosti Vučić se, u vezi sa stambenim kreditima, ponovo dotakao i svoje omiljene fascinacije – mesta koje mu, valjda zbog do sada nezabeležene genijalnosti, pripada u istoriji srpskog naroda. Kada su mu novinari iz malobrojnih nepotčinjenih medija u Srbiji ukazali da najavljeni program stambenog kreditiranja mladih deluje pre svega kao pokušaj da se ugase studenstke blokade i ućutkaju nepokorni studenti, Vučić je naglasio da nema nikakav strah “ni od koga i ni od čega” i da nema bilo čega što bi trebalo gasiti.
VUČIĆEVA PATETIČNA DRAMATIČNOST
“Ovo radim zbog istorije. Nije to meni palo na pamet zbog bilo kakvog požara, niti se požara plašim. Izabran sam sa 60 odsto važećih glasova, od naroda sa mandatom do 2027. godine. Ja sam rodonačelnik ovog projekta, on je moje dete, u političkom smislu. Mene interesuje šta će za 20 godina da se piše u knjigama, kakav sam bio predsednik”, rekao je Vučić.
Međutim, ni sva ta patetična dramatičnost o istorijskoj ulozi koja je mu je navodno poverena, a koju osim njega, to je sve jasnije, niko drugi ne vidi, nije razuverila studente, pa su ostavili Vučića da se samohvališe – i nastavili blokade.
Suočen sa takvim inteligentnim odgovorom onih za koje je smatrao da su tek nezreli klinci koje je moguće potkupiti šarenim lažama, Vučić
je svoju nemoć iskazao onako kako nevešto zamaskirani radikal u njemu jedino ume –dodatnim omalovažavanjem mladih i ocenama da njihov bunt nije autentičan, već da ga je fabrikovala opozicija. Vučić ne samo da je zgrožen primetio da mladi nemaju veze sa životom čim ne shvataju veličinu njegovog genija i ne žele da mu dopuste da ih potkupi, nego je u svojoj svojoj božanskoj premudrosti zapenušao o tome kako su mladi potpali pod uticaj opozicionara – “magaraca, zgubidana, dokonih ljudi koji pričaju gluposti”.
ŠOVINIZAM SE VRATIO ,,KUĆI“
Odbijajući svaku mogućnost da studenti, uprkos zavidnom obrazovanju i neiskvarenoj mladalačkoj intuiciji o tome šta je trulo, a šta pokvareno, mogu da imaju svoje autentično mišljenje, Vučić se obrušio na opoziciju do sada nezabeleženom klevetničkom konstrukcijom – da su to “politički pedofili” koji hoće da “iskoriste decu” ne bi li srušili njega i njegov režim. Konačno, kao i svaki čovek bez argumenata, Vučić je u etiketiranju političkih protivnika, koje on smatra svojim, a time i neprijateljima Srbije, posegao za nipodaštavanjem karakterističnim za jednog od vodećih srpskih nacionalista, književnika Dobricu Ćosića koji je u šovinističkom zanosu i s neskrivenim gađenjem nazivao Albance – “talogom”. Upitan za komentar o ocenama opozicije da je jedno od rešenja za smirivanje protesta i blokada u Srbiji to da napusti zemlju poput svrgnutog sirijskog predsednika Bashara al-Assada, Vučić je rekao da se ne plaši “najgorih lopova i kriminalaca” i ponovo posegnu za istorijom: “Postoje trenuci u istoriji kada zbog različitih događaja dođe do isplivavanja na površinu najgoreg taloga, mulja. Dođe trenutak kad pomisle da je vreme da budu na površini”, potegao je Vučić zloglasno i sramotno diskriminatorsko oruđe Dobrice Ćosića. Taj “talog”, u njegovim očima zapravo dno društva kojim bezobzirno vlada, drznuo se da mu poruči da bi za sve, možda, najbolje bilo da on –jednostavno zbriše iz Srbije. Sada, kada trapavo presvučeni radikal ne sme više javno da vređa komšije, “talog” su postali njihovi sunarodnici, nepodobni Srbi. Šovinizam se očigledno vratio svojoj “kući” koju bi, uz pomoć Vučićevog ingenioznog kreditnog “plana”, makar i kao stančić, uskoro mogao da priušti svaki student u Srbiji.
I. br. 1134/20. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica/ Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, koju zastupa Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Mitrović Petar iz Bara/ Virpazar bb, na osnovu izvršne isprave– pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda u Baru, P.br. 674/09 od 14.10.2010. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.12.2024. godine, donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika Mitrović Petra iz Bara, upisane u LN broj 391. KO Gluhi do, kao katastarska parcela br. 4666, potes - Reljići, po kulturi – livada 6. klase, površine 298 m2; kat.parcela 4666, potes - Reljići, po kulturi – vinograd 3. klase, površine 90 m2; kat. parcela 4668, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 209 m2; kat.parcela 4669, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 239 m2; kat.parcela 4674, potes - Reljići, po kulturi – ruševina, površine 42 m2; kat.parcela 4674, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 495 m2; kat.parcela 4680, potes - Reljići, po kulturi – vinograd 3. klase, površine 320 m2; kat.parcela 4680, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 7. klase, površine 1110 m2; kat.parcela 5596, potes - Reljići, po kulturi – šume 4. klase, površine 4452 m2. ikat. parcela 5597, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 697 m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika 1/2; 258. KO Limljani, kao katastarska parcela br. 4201, broj zgrade 1, potes - Ćereteš, po kulturi – po- moćna zgrada, površine 30 m2; kat.parcela br. 4201, potes – Ćereteš, po kulturi – livada 7. klase, površine 220 m2; kat.parcela br. 4202, potes – Ćereteš, po kulturi – šume 4. klase, površine 3892 m2; kat.parcela br. 4202, potes – Ćereteš, po kulturi – krš, kamenjar, površine 1668 m2; kat.parcela br. 4212, potes – Ćereteš, po kulturi – šume 4. klase, površine 3654 m2; kat.parcela br. 4213, potes – Ćereteš, po kulturi – livada 7. klase, površine 639 m2; kat.parcela br. 4214, potes – Ćereteš, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 249 m2; kat.parcela br. 4215, potes – Ćereteš, po kulturi – livada 7. klase, površine 1308 m2; kat.parcela br. 4216, potes – Ćereteš, po kulturi –njiva 6. klase, površine 1679 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/2. II Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 15.01.2025. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u ulici 24. Novembra bb. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom dopunskom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I.br. 1134/20 od 03.11.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca. IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 391 KO Gluhi Do i to: Zabilježba dopunskog rješenja o izvršenju I.br. 1134/20 od 03.11.2022. godine Javnog izvršitelja Šćepanović Veselina iz Bara u korist izvršnog povjerioca Prve banke Crne Gore, a na osnovu zaključka I.br. 1134/20 od 04.11.2022. godine; nepokretnosti upisane u LN 258 KO Limljani imaju upisanih tereta: Zabilježba dopunskog rješenja o izvršenju I.br. 1134/20 od 03.11.2022. godine Javnog izvršitelja Šćepanović Veselina iz Bara u korist izvršnog povjerioca Prve banke Crne Gore, a na osnovu zaključka I.br. 1134/20 od 04.11.2022. godine. V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 1134/20 od 05.12.2024. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 59.109,50 €. VI Na prvom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.5. Zaključka. Stranke založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st. 3. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 5.910,95 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 24.12.2024. godine
Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ
Veselin Šćepanović s.r.
Srijeda, 25. decembar 2024.
TURISTIČKA ORGANIZACIJA
GLAVNOG GRADA PODGORICE
Komisija za sprovođenje javnog poziva za davanje na korišćenje bez naknade montažnog objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe realizacije Dino park Podgorica 2024-2025 Turistička organizacija glavnog grada Podgorice, raspisuje
JAVNI POZIV ZA DAVANJE NA KORIŠĆENJE BEZ NAKNADE MONTAŽNOG OBJEKATA PRIVREMENOG KARAKTERA (KUĆICA) ZA POTREBE REALIZACIJE MANIFESTACIJE “DINO PARK PODGORICA”
I.Pozivaju se preduzetnici i privredna društva (u daljem tekstu: privredni subjekti) sa sjedištem na teritoriji Glavnog grada, da dostave prijave na ovaj javni poziv
II.Montažni objekat privremenog karaktera (kućica) daju se na korišćenje preduzetnicima i privrednim subjektima za potrebe realizacije “Dino park Podgorica” 2024-2025. godine, u skladu sa djelatnostima koje doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima Glavnog grada (prioritetne oblasti), a kojima se naročito: -podstiče ekonomski razvoj Glavnog grada; -stvaraju uslovi i podstiče razvoj turizma i -doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti Glavnog grada. Davanje montažnog objekata na privremeno korišćenje bez naknade, sprovodi se po pravilima za dodjelu državne pomoći male vrijednosti (de minimus pomoći)
III.Turistička organizacija glavnog grada Podgorice daje na korišćenje 1 montažni objekat privremenog karaktera, kućica (okvirnih dimenzija 1.91m x 1.44,5 m, a visina gornje tačke krova je 2.85 m) i u Univerzitetskom parku na , na period od 15. januara 2025. godine do 31. marta 2025. godine.
Sekretarijat za komunalne poslove izdaje urbanističko-tehničke uslove za postavljanje montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) u skladu sa Programom privremenih objekata Glavnog grada Podgorica.
IV.Prijave na javni poziv mogu se podnijeti u roku od 10 dana od dana njegovog objavljivanja.
V.U koverti sa oznakom “NE OTVARAJ” – Javni poziv za davanje na korišćenje bez naknade montažnog objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe realizacije manifestacije “Dino park Podgorica” 2025.”, preduzetnici prilažu: -prijavu (obrazac 1); -ovjerenu kopiju lične karte; -potvrdu Uprave Prihoda i carina o urednom izmirivanju poreza i doprinosa, koja nije starija od 30 dana -potvrdu Uprave lokalnih javnih prihoda o urednom izmirivanju poreza i doprinosa koja nije starija od 30 dana; -kopiju fakture o otkupu proizvoda od registrovanih lokalnih proizvođača, (ukoliko otkupljuju); -prateći kreativni program koji će zakupac organizovati; -dokaz o obavljanju privredne djelatnosti; -e-mail adresu i broj telefona.
VI.U koverti sa oznakom “NE OTVARAJ” Javni poziv za davanje na korišćenje bez naknade montažnog objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe realizacije manifestacije “Dino park Podgorica” 2025.”, privredno društvo prilaže: -prijavu (obrazac 1); -original ili ovjerenu fotokopiju rješenja o upisu krajnjeg korisnika u CRPS; -original ili ovjerenu fotokopiju rješenja o registraciji za PDV ako je krajnji korisnik obveznik PDV-a; -potvrdu Uprave Prihoda i carina urednom izmirivanju poreza i doprinosa, koja nije starija od 30 dana -potvrdu Uprave lokalnih javnih Prihoda o urednom izmirivanju poreza i doprinosa, koja nije starija od 30 dana; -odgovarajući obrazac za posljednji mjesec uplate poreza i doprinosa za zaposlene, kao dokaz o broju zaposlenih; -kopiju fakture o otkupu proizvoda od registrovanih lokalnih proizvođača, (ukoliko otkupljuju); -prateći kreativni program koji će zakupac ogranizovati; -e-mail adresa i broj telefona.
Po službenoj dužnosti Turistička organizacija pribavlja potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine.
VII.Aktivnosti koje se neće podržati: -aktivnosti koje su u nadležnosti ili odgovornosti Vlade Crne Gore, kao što je formalno obrazovanje, formalna zdravstvena zaštita i sl.; -aktivnost koja se smatra nezakonitom ili štetnom po okolinu i opasnom za ljudsko zdravlje: igre na sreću, duvan, -nelegalne aktivnosti i -aktivnosti za koje privredno društvo ili preduzetnik nijesu registrovani.
VIII.Komisija sprovodi postupak po ovom pozivu u skladu sa Poslovnikom o radu broj: 1057 od 23. decembar 2024. godine.
Tri su prioritetne oblasti za dodjelu kućice za “Dino park Podgorica” 2024-2025”: 1.Trgovina domaćom hranom i pićem; 2.Ugostiteljstvo (posluživanje hrane i pića ) i 3.Trgovina
Komisija donosi rang listu, rukovodeći se ocjenom prijava, na osnovu sljedećih kriterijuma: -vezanost prijave za prioritetne oblasti - do 80 bodova; -prateći kreativni program koji će organizovati zakupac – do 30 bodova; -privredni subjekti ili preduzetnici koji otkupljuju proizvode registrovanih lokalnih proizvodjača (vino, pivo, žestoko alkoholno piće, sirevi, meso i mesne prerađevine) - 20 bodova;
IX.Na rang listu se može uložiti prigovor u roku od tri dana od dana njenog objavljivanja na sajtu Turističke organizacije. Odluka Komisije po prigovoru je konačna i objavljuje se na internet stranici Turističke organzacije (www.podgorica.travel). Na osnovu konačne rang liste komisija donosi zaključak o izboru i zaključuje ugovor sa odabranim učesnikom. Realizaciju zaključenog ugovora prati Komisija.
X.Prijava na ovaj javni poziv podnosi se na propisanom obrascu, sa neophodnom dokumentacijom u zapečaćenoj koverti, sa naznakom: Prijava na “Javni poziv za davanje na korišćenje bez naknade montažnog objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe realizacije manifestacije “Dino park Podgorica – NE OTVARAJ”. Predaje se na adresu Ulica slobode br .30, Podgorica od 26. decembra 2024. godine, a zaključno sa 3. januarom 2025. godine, radnim danima od 08:00 do 15:00 časova.
XI.Neblagovremenu dokumentaciju Komisija vraća pošiljaocu neotvorenu. Komisija otvara blagovremeno podnijete zapečaćene koverte na prvoj sjednici nakon isteka roka za podnošenje prijava. Ako utvrdi da privredni subjekat nije dostavio svu dokumentaciju propisanu tačkama VI i VII ovog Javnog poziva, komisija putem e-maila i telefona poziva privredni subjekat da nedostatak otkloni u roku od tri dana od dana prijema poziva. Ukoliko društvo/preduzetnik nedostatak ne otkloni u ostavljenom roku, Komisija će zahtjev odbiti.
XII.Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na Javnom pozivu mogu se dobiti svakog radnog dana na telefon: 067088572 i/ili e-mail: (info@podgorica.travel).
XIII.Ovaj Javni poziv objaviće se na sajtu Turističke organizacije Glavnog grada Podgorica www. podgorica.travel i u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na teritoriji Crne Gore.
U Podgorici, 24. decembra 2024. godine Broj- 1058/24
Predsjednik komisije Vladimir Raičević
Tužnim srcem javljamo da je 24. decembra 2024. iznenada preminuo u 67. godini naš dragi suprug, otac i brat
Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 24. decembra od 12 do 16 časova i 25. decembra od 9 do 12, kada krećemo za selo Jabuka, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.
OŽALOŠĆENI:
supruga TATJANA, ćerke JASMINA, MARIJA i MILICA, brat MILOVAN, snahe SONJA, SNEŽANA, JELENA i IVANA, bratanići NIKOLA, STEFAN, VLADIMIR i VUK, bratanične ANA, MILENA i VANJA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina VUJISIĆ
Posljednji pozdrav mom Bratu
Lućko, ostalo je mnogo lijepih uspomena. Počivaj u miru.
ACO LAZOVIĆ sa porodicom
Srijeda, 25. decembar 2024.
Opraštam se od moje drage tetke
LJEPOSAVE Sekule BOŽOVIĆ rođ.RADONJIĆ
Tetka Moja, Dobro moje. Tvoju pažnju i plemenitost pamtiću dok postojim. Hvala ti na svemu. Tvoja sestričina LJILJANA IVANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Hvala ti za ljubav i dobrotu koju si nam pružila.
Sjećanje na moje voljene
oca majke
MILA MILOSAVE
25.12. 2000. 18. 4. 1977. 25. 12. 2024. 25. 12. 2024. brata bratanića
SLAVKA BORISA 13. 12. 2018. 16. 9. 2022. 25. 12. 2024. 25. 12. 2024.
Čuvamo vas od zaborava.
SVETO sa porodicom
Srijeda, 25. decembar 2024. Oglasi
25. 12. 2009 – 25. 12. 2024.
S ljubavlju i poštovanjem,
sinovi BORIS, SRĐAN, GORAN i VELIBOR sa porodicama
Danas se navršava godina dana otkad nas je napustio naš voljeni otac, suprug, brat i zet
MILOJE ILIĆ
25. 12. 2023 - 25. 12. 2024. Vrijeme ne ublažava tugu i bol koju si ostavio za sobom, dragi naš Miki. Nedostaješ. Dio nas si zauvijek!
TVOJA PORODICA
SJEĆANJE
Godinu dana počiva na groblju rodnog Cetinja moj voljeni i poštovani suprug
Sa sjećanjem na lijepo vrijeme koje nas sjedini, ostajem ponosna na njegov uspješan, dostojanstven i čestiti životni put. ZORICA
Naš voljeni
Teško nam je naći riječi da izraze osjećanja što već godinu dana nijesi među nama, a još teže da izraze zadovoljstvo i ponos što smo te imali za oca. Počivaj nam u miru.
25. 12. 2003 - 25. 12. 2024. 26. 12. 2010 - 25. 12. 2024.
27. 1. 2017 - 25. 12. 2024. 4. 8. 2019 - 25. 12. 2024.
Prolaze dani ali nijedan bez tuge i sjećanja na vas.
Vaše plemenite duše i dobrota zaslužuju vječno sjećanje, poštovanje i čuvanje od zaborava. Vaš ZORAN
Tvoja đeca koju si bezuslovno volio DADO, IVA, JOVA i ANA
SLAVKA VUŠUROVIĆ
Dvije godine su bez tvoje ljubavi i osmijeha. Puno je lijepih uspomena koje će nas sjećati na tebe. Mnogo nam nedostaješ.
MANJA, ANDREJ, ALEKSA, BLAŽO i MLADEN MARTINOVIĆ
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Crna Gora Vlada Crne Gore
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „WEG – KOLEKTOR” d.o.o. iz Berana donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1463/5 od 05.08.2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za postrojenje za mehaničku preradu otpada na katastarskim parcelama broj 988/1 i 988/4 KO Budimlja, opština Berane. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta dužan da u toku realizacije projekta, kao i u slučaju akcidenta postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije za zaštitu životne sredinu, a preko ovog organa.
Na osnovu člana 7 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“, br 18/11 52/16) i članova 1, 2 i 3 Ugovora o zajedničkom djelovanju zaključenog dana 09.12.2024. godine, broj ovjere OV-11550/2024, između: Mićunović Đorđa, JMBG 0512992260018, Mićunović Predraga, JMBG 2703973210279 Kustudić Andree JMBG 0912986265014, Mićunović Đorđe, sa prebivalištem na adresi Kamenovo bb, Budva (u daljem tekstu: „Sticalac“) dana 24.12.2024. godine donosi sledeću:
ODLUKU – (Ispravak broja akcija) da izvrši preuzimanje akcionarskog društva ZETA FILM AD BUDVA, PIB
02005263 sa sjedištem na adresi Mediteranska br 4, Budva (u daljem tekstu: „Emitent“)
Član 1.
Mićunović Đorđe, sa prebivalištem na adresi Kamenovo bb, Budva stekao je dana 06.12.2024. godine 70 akcija sa pravom glasa emitenta, što zajedno sa akcijama koje je posjedovao do dana sticanja ovih akcija čini 22,7547% ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa odnosno 266.402 akcija u emitentu.
Povezano lice sa Sticaocem u skladu sa članom 2 stav 1 tačka 3 alineja 3 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“, br. 018/11 od 01.04.2011., 052/16 od 09.08.2016.), Mićunović Predrag, sa prebivalištem na adresi Kamenovo bb, Budva posjeduje 716.037 akcija sa pravom glasa emitenta, što čini 61,1603% ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.
Povezano lice sa Sticaocem u skladu sa članom 2 stav 1 tačka 3 alineja 1 i 3 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“, br. 018/11 od 01.04.2011., 052/16 od 09.08.2016.), Kustudić Andrea sa prebivalištem na adresi Dragana Radulovića 17a, Podgorica posjeduje 129.762 akcije sa pravom glasa emitenta, što čini 11,0836% ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa. Sticalac i povezana lica nakon sticanja akcija emitenta ovjere ugovora o zajedničkom djelovanju prema emitentu zajedno posjeduju 1.112.201 akciju sa pravom glasa emitenta, što čini 94,9986% ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa u emitentu. Nakon sticanja akcija emitenta s pravom glasa u procentu višem od 30%, Sticalac će sa povezanim licima Mićunović Predragom i Kustudić Andreom sa kojima zajednički djeluje, sprovesti postupak preuzimanja emitenta u skladu sa odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“ br. 18/11 od od 01.04.2011. godine, 052/16 od 09.08.2016. godine).
Član 2.
O ovoj odluci Sticaoc će obavijestiti emitenta Komisiju za tržište kapitala Crne Gore, najkasnije u roku od dva radna dana od dana sticanja akcija.
Ova Odluka objaviće se u dnevnim štampanim medijima Pobjeda i Vijesti u roku od četiri radna dana od dana sticanja akcija.
Član 3.
Sticalac će najkasnije u roku od osam dana od dana javnog objavljivanja
Odluke o preuzimanju, podnijeti Komisiji za tržište kapitala Crne Gore zahtjev za odobrenje javne ponude za preuzimanje emitenta. Član 4. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
Sticalac Mićunović Đorđe
Obavještavamo zainteresovana pravna lica da je kompanija “Luka Bar” AD objavila javni poziv za prodaju opreme koja sadrži bakar, a preostala je od hvarisanih pretovarnih mostova, utovarnog tornja za žitarice i djelova konvejera. Javni poziv se nalazi na linku zvaničnog web sajta Kompanije: https://lukabar.me/ me/2024/12/24/tender-176/
«Luka Bar» AD Bar, Obala 13.jula br. 2
Ivm.br.336/24
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “NLB Banka” AD Podgorica, sa sjedištem na adresi Bulevar Stanka Dragojevića br. 54, protiv izvršnog dužnika Milana Barjaktarovića, iz Berana, Petnjik bb, radi naplate novčanog potraživanja 9.284,09€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 24.12.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Milana Barjaktarovića, sa zadnje poznatom adresom Petnjik bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm. br.336/24 od 27.03.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 28.05.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Srijeda, 25. decembar 2024.
Obavještenje za zainteresovanu javnost
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”,br 75/18) Sekretarijat za urbanizam obavještava zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta “E.C. Autotrade” d.o.o. donijeto rješenje broj: 07-322/24-8649/1 od 23.12.2024. godine, kojim je utvrđeno da nije potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat Lokalni objekat od opšteg interesa “Solarana elektrana na krovu objekta snage 1MW” na katarskim parcelama broj 379/2 i 379/3, KO Tuzi, Opština Tuzi.
Uvid u predmetno rješenje može se izvršiti na veb sajtu Opštine Tuzi www.tuzi.org.me U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da za projekat projekat Lokalni objekat od opšteg interesa “Solarana elektrana na krovu objekta snage 1MW” na katarskim parcelama broj 379/2 i 379/3 KO Tuzi Opština Tuzi, nije portrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Protiv navedenog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administrator Opštine Tuzi, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u sredstvima informisanja, a preko ovog organa.
KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš Tel. 069/474-861
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 25 (dvadest pet) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 23, 24. i 25.) počev od 27. novembra (kupon broj 1), završno sa 21. decembrom (kupon broj 25).
Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom.
Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Oglasnog odjeljenja Pobjede - Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Nagrade (40 ukupno) su:
Vaučeri za potrošnju u prodjanim objektima Volija širom Crne Gore, u pojedinačnoj vrijednosti od po 200 eura. Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima:
- Imena prvih 20 dobitnika izvučena su 12. 12. 2024. godine.
- Imena drugih 20 dobitnika biće izvučena 25. 12. 2024. godine u 13h. Koverte u kojima su kuponi dostavljaju se istog dana do 12h.
Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.
PR tekst
Bliži se kraju još jedna godina u kojoj je Portonovi rizort bilježio velike uspjehe i učvrstio poziciju vodeće luksuzne destinacije na crnogorskoj obali. Od velike posjećenosti, preko internacionalnih događaja, do značajnih priznanja za Portonovi marinu, ovaj rizort učvrstio je svoju poziciju lidera u sektoru nekretnina i turizma u Crnoj Gori. Portonovi postavio nove standarde u izvrsnosti poslovanja. Od ljetnje sezone do početka još jedne čarolijom ispunjene praznične sezone, trend ogromne zainteresovanosti za događaje, sam rizort i marinu, nastavlja se i u zimskim mjesecima.
„Bila je ovo godina u kojoj smo dodatno profilisali ovaj dio crnogorskog primorja, prije svega Herceg Novi, kao prestižnu destinaciju. Ponosni smo na sve postignuto, naročito na nagrade i povratne informacije koje dobijamo od gostiju, ali sve to za nas takođe predstavlja i dodatnu odgovornost da ubuduće ne samo tako nastavimo, već i pronađemo nove načine za unapređenje,“ istakao je Rashad Aliyev, izvršni direktor Portonovi rizorta.
Od kada je vrata otvorio prvim posjetiocima 2019, kroz strateška partnerstva i nepokolebljiv fokus na kvalitet, Portonovi je postavio nove standarde u sektoru nekretnina i turizma. Arhitektura niske gustoće i spratnosti pruža potrebnu privatnost i povezanost s prirodnim okruženjem, dok su tu i pažljivo osmišljeni sadržaji — od wellnessa i gastronomije do zabave —
za neuporediv nivo udobnosti.
Portonovi je takođe lokacija prvog One&Only rizorta u Evropi, u kome se nalazi i Chenot Espace wellness spa sa holističkim medicinskim tretmanima. Oba višestruko nagrađivana brenda, Portonovom i Crnoj Gori u kontinuitetu donose internacionalna priznanja, a gosti sa svih strana svijeta se rado vraćaju baš ovdje zbog spoja netaknute prirode i mogućnosti da vode aktivniji, zdraviji i uravnoteženiji život.
„Iako je prva asocijacija na Portonovi more, ovo je adresa na kojoj možete uživati bez obzira na godišnje doba, svih 365 dana u godini. Sa prvim One&Only rizortom u Evropi, modernom marinom i izborom ekskluzivnih rezidencija, stvorili smo osnovu za građenje zajednice gdje se suština luksuza ogleda u kvalitetu
života, spokoju i privatnosti.“, dodao je Aliyev.
Rastući portfolio nekretnina zadovoljava zahtjeve kupaca koji traže skladan spoj luksuza i ekskluzivnosti, dok je dolazak superjahti kao što su PI, Paraffin, Ngoni i druge jahte i superjahte koje su po-
sjetile marinu ove godine, pokazao je globalnu zainteresovanost. Zajedno sa Portonovim, Crna Gora nastavlja da raste kao turistički i investicioni centar.
Fokus u narednoj godini će ostati na dodatnom unapređenju iskustva u
Portonovom. Od proširenja sadržaja do uvođenja novih usluga, uključujući nove ponude u marini, u Portonovom imaju za cilj da nastave sa podizanjem standarda i privlačenjem što više ljudi koji prepoznaju i cijene značaj svega što ovaj luksuzni kompleks nudi.
