Dnevni list POBJEDA 27.12.2024

POTVRĐENO PISANJE POBJEDE: Koalicione liste Pokret Evropa sad - Demokrate i „Za budućnost Podgorice“ sa Pokretom za Podgoricu postigle dogovor o formiranju lokalne vlasti

Mujović gradonačelnik, Ljiljanić zamjenica, a na čelu Skupštine glavnog grada Borovinić-Bojović

Odbor direktora Elektroprivrede u svojstvu Skupštine akcionara Rudnika uglja donio odluku o isplati dividende za 2021. i 2022.

Sjednica Skupštine glavnog grada na kojoj će biti izabrana njena predsjednica, ali i novi gradonačelnik, biće održana sjutra. Pokret za Podgoricu će, kako je već najavljeno, dobiti do 30 odsto funkcija u glavnom gradu

PODGORICA: Građani i građanke sinoć na protestu ispred Skupštine zahtijevali da se seksualno uznemiravanje djece ne toleriše u društvu Traže

Buran dan u Skupštini Crne Gore, poslanici razmijenili optužbe o odgovornosti za dalji (ne)rad parlamenta

Odluka Višeg suda u Užicu u ekstradicionom postupku protiv okrivljenog za ubistvo brata i sestre Jovana (60) i Milenke (69) Madžgalj 25. oktobra u bjelopoljskom selu Sokolac Balijagićevo izručenje tek nakon pravosnažnosti

Buran dan u Skupštini Crne Gore, poslanici razmijenili optužbe o odgovornosti za dalji (ne)rad parlamenta

Mandić zaključio sjednicu, iako najavio usvajanje budžeta bez

Vođa parlamentarne većine je izigrao PES i sam odlučio da zaključi sjednicu, pa je odgovornost isključivo njegova, naveo je Mugoša iz SD

PODGORICA - Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zaključio je juče šestu sjednicu u ovoj godini, nakon što su poslanici opozicije blokirali rad parlamenta. Iako je u svom obraćanju poslanicima u prvi mah kazao da zasijedanje prekida, na kraju je, slučajno ili namjerno, zaokružio rad plenuma, na kome je jedna od najvažnijih tačaka bilo usvajanje budžeta za iduću godinu.

Tako poslanici opozicije, treći put zaredom, nijesu dozvolili održavanje sjednice Skupštine i to zbog odluke Ustavnog odbora o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, koju je Mandić potvrdio na plenumu. Jučerašnje zasijedanje počelo je, uobičajeno, sa dvadesetak minuta zakašnjenja. Nakon što je šef parlamenta pročitao dnevni red, poslanica opozicione Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković-Kuč zatražila je proceduralnu reakciju. Ona je ponovila stav opozicije da je Ustavni odbor izašao iz svojih nadležnosti i ponizio Ustavni sud. - Ovog puta poslanici opozicije neće dozvoiti održavanje sjednice. Dok vladajuća garnitura situaciju u Ustavnom sudu ne vrati u pređašnje stanje, imaćemo krizu parlamenta - istakla je Vuković-Kuč, još jednom tražeći povlačenje odluke o prestanku funkcije sutkinji Đuranović.

Ponovo gužva oko stola predsjedavajućeg

Mandić je i ovog puta naveo da je „prinuđen da im izrekne kaznenu mjeru“, te pozvao poslanike opozicije „da se legitimišu“ ko učestvuje u blokadi. - Pomozite nam da uđemo u Evropsku uniju - poručio je Mandić opoziciji, dodajući da je „spreman da ih nosi na leđima do EU“.

I pored završetka današnjeg rada Skupštine, poslanici opozicije, među kojima nije bilo i Jevrosime Pejović, ostali su pored stola predsjedavajućeg duže od pola sata.

nEMA POVLAČEnJA Sat nakon što su svi napustili plenarnu salu, šefovi opozicionih klubova poslanika obratili su se predstavnicima medija. - Nećemo se povući pred rušiteljima državnog poretka, kolika god da je cijena koju ćemo plaćati zbog toga. Živimo u apsurdnom trenutku gdje se nevaspitano, neodgovorno i dri-

pački ponašaju oni sa najviših adresa. I ponavljam, jedina aktuelna podjela u Crnoj Gori je ona na ustavorušitelje i ustavobranitelje – poručio je poslanik DPS-a Andrija Nikolić. Predstavnik najjače opozicione partije smatra da je „svakom građaninu u Crnoj Gori jasno što se dogodilo“, te da je ključ u kontroli odnosno blokadi Ustavnog suda koji bi sve naredne izbore mogao da „prekroji“ u korist aktuelne većine. - Pokušaj da se zaustavi politički život i da se vlada bez izbora, nijedna država EU ne gleda blagonaklono - rekao je Nikolić.

Kako je naveo, nikome od pristojnih ljudi „nije drago da učestvuje u prekidima rada Skupštine“. No, istovremeno to vidi kao jedini način na koji se mogu „odbraniti od onih koji gaze po Ustavu“.

Vlada: Ugrožena isplata penzija i realizacija kapitalnih projekata

Usvajanje budžeta za 2025. ključno je za isplate uvećanih penzija, realizaciju kapitalnih projekata, sprovođenje evropskih i ostalih reformi usmjerenih na unapređenje standarda građana i ekonomski razvoj države, saopšteno je iz kabineta premijera Milojka Spajića - Time bi se, kako navode, onemogućilo i zaduženje za vraćanje starih dugova,

Nikolić izjave vlasti da neusvajanje budžeta znači ugrožavanje isplata plata i penzija smatra neosnovanim. U slučaju da se to zaista desi, dodaje, „odgovornost je na bahatoj većini“.

zbog čega država ne bi mogla da servisira 800 miliona eura teške obaveze prema domaćim i međunarodnim kreditorima koji stiže na naplatu. Time bi bonitet Crne Gore bio ugrožen, što bi moglo voditi i smanjenju kreditnog rejtinga. Na taj način bila bi ugrožena i likvidnost, jer je iz depozita države moguće obezbijediti sredstva samo za izmirivanje obaveza do

Poslanik GP Ura Miloš Konatar kazao je da „moraju da reaguju kada praksa neustavnih odluka“ postane nešto uobičajeno. Naveo je da građani „ne treba da budu uplašeni“, jer će plate i penzije biti isplaćene i bez usvajanja budžeta.

marta 2025. godine, imajući u vidu dinamiku otplate starih dugova – navode iz kabineta. Pozvali su poslanike da prestanu sa blokadama i opstrukcijama institucija, poručujući im da se fokusiraju na aktivnosti koje doprinose unapređenju standarda građana, vladavini prava i ubrzanju evropske integracije države. M.Lk.

- Na prošlom zasijedanju su napadnuti i mediji i poslanici opozicije. Mi smo i tada i sada mirno izrazili svoj protest – naveo je on i rekao da će na taj način i ubuduće djelovati. Takođe je ukazao da je aktuelna većina „kršila zakone od početka ovog saziva Skupštine“,

Skupštinskom zasijedanju prethodila je konferencija za medije poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad, čiji je šef Vasilije Čarapić kazao da na opoziciji leži isključiva odgovornost za neusvajanje budžeta za narednu godinu. - U slučaju neusvajanja zbog blokade opozicije, ušli bismo u privremeno finansiranje.

To bi zakočilo reforme, povećanje penzija i plata ne bi moglo da bude servisirano iz redovnih primanja, već iz novih zaduživanja. Za opoziciju to nije smak svijeta. Međutim, to je i smak svijeta i javnih finansija – naveo je Čarapić. Takođe je dodao da bez definisanog budžeta nema

redovnog punjenja državne kase, koje je preduslov za dobijanje sredstava EU iz Plana rasta. Pozvao je opoziciju da odustane od sprečavanja rada Skupštine, jer je nestao glavni razlog takvog njihovog postupka, a to je blokada Ustavnog suda. - Ustavni sud redovno radi i

nesmetano donosi odluke. Konstatovanje prestanka mandata jednoj sudiji nije razlog za blokadu rada, jer se stručna javnost saglasila da je to bila legitimna odluka Ustavnog odbora. Ta odluka se više ne može povući, jer je raspisan konkurs za novog sudiju. A sutkinja Đuranović ne može opet da se vrati na isto radno mjesto, a da se pritom ne prekrši zakon - kazao je poslanik PES-a. Poručio je i da je „deplasira-

na teza o Zakonu o dvojnom državljanstvu“ i dodao da je „izborna reforma obaveza opozicije, a ne PES-a, tako da im je svejedno“. - Parlamentarna većina je dovela do ključnih prekretnica u našem napretku ka EU. Zato je isključiva odgovornost opozicije zbog ovih vještačkih tenzija koje podstiču u Skupštini – zaključio je Čarapić. Poslanica PES-a Jelena Nedović takođe je stava da

„opozicija želi da zaustavi Crnu Goru na putu ka EU“. - Nemoguće je povući nešto što je predsjednik Skupštine donio na plenumu. Zato su postupci opozicije namjerna blokada. Ima mehanizama kojima će spriječiti ponavljanje onih scena koje je opozicija priređivala proteklih dana. Ima i mehanizama propisanih Poslovnikom, kojima ćemo omogućiti redovan rad Skupštine – dodala je ona.

iako je PES bez opozicije

Ne može se zaključiti je li Pejović narušila red i ometala rad sjednice

Na zahtjev poslanice

Jevrosime Pejović, kabinet predsjednika Skupštine izvršio je detaljan pregled snimka prenosa prethodne sjednice parlamenta i konstatovao da se ne može jasno zaključiti da li je ona narušavala red i ometala rad ove sjednice, saopštio je šef kabineta predsjednika Skupštine Mirko Miličić

Na osnovu snimka se, kako navode, može zaključiti da je Pejović ustala sa svog mjesta, ali ne i da je ,,bila

te dodao da „neće dozvoliti kršenje Ustava, jer je to crvena linija koja se ne može preći“.

- Konstituenti vlasti su svi govorili isto o neusvajanju budžeta, samo zato jer je Ustavni sud pokazao da su se poslanici većine neustavno ponašali na Ustavnom odboru. I Ustavni sud nije slučajno poslao prijedlog samo za razrješenje jednog sudije Budimira Šćepanovića, ali ne i za Desanku Lopičić. Time se potvrdilo ono što je svima jasno, da su poslanici većine svjesno preuzeli njihov posao - dodao je Konatar.

ODGOVORNOST MANDIĆA

Među predstavnicima opozicije i ovog puta je bio predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, koji se osvrnuo na odnose Crne Gore i Hrvatske.

- I ranije su postojala otvorena pitanja, poput Prevlake i školskog broda „Jadran“. Ali su pregovori blokirani zbog ponašanja Andrije Mandića i podaničkog odnosa prema Aleksandru Vučiću – istakao je on. Takođe je naveo da opozicija „ne treba da izigrava normalnost kada se obesmišljava Ustav“.

- Svojim ponašanjem, parlamentarna većina je uspjela ne samo da ujedini opoziciju, već i da joj dodatno da na značajurekao je Vuksanović. Poslanik Socijaldemokratske partije Boris Mugoša kazao je da je očigledno postojao dogovor sa predstavnicima drugih partija vladajuće većine da se današnje zasijedanje prekine odnosno pauzira. - Vođa te parlamentarne većine je izigrao i njih i sam odlučio da zaključi sjednicu. Isključivo je njegova odgovornost što

ispred predsjedavajućeg stola sa kolegama iz opozicije koji su iskazali svoj politički stav“. - Upravo iz tog razloga, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je pozvao poslanike opozicije da, ukoliko se solidarišu sa stavom DPS, izađu ispred predsjedavajućeg stola kako bi se znalo tačno ko sprečava rad parlamenta - dodaje Miličić, koji je poslanici Pejović uputio i izvinjenje jer je označena kao neko ko je remetio rad i red.

Nećemo se povući pred rušiteljima državnog poretka, kolika god da je cijena koju ćemo plaćati zbog toga. Živimo u apsurdnom trenutku gdje se nevaspitano, neodgovorno i dripački ponašaju oni sa najviših adresa. I ponavljam, jedina aktuelna podjela u Crnoj Gori je ona na ustavorušitelje i ustavobranitelje, poručio je poslanik DPS-a Andrija Nikolić

budžet neće biti usvojen – zaključio je Mugoša. Poslanici i vlasti i opozicije, na kraju dana, ne znaju kada će se ponovo naći u plenarnoj sali, a mogućnosti su brojne. Prema jednom tumačenju, Mandić može sam da sazove vanrednu sjednicu već za danas ili bilo koji dan do 31. decembra ove godine. Ako to ne učini, izvjesno je da će budžet morati da čeka prvu narednu vanrednu sjednicu. Ona može biti sazvana sedam dana nakon što predsjedniku parlamenta za to stigne zahtjev od Vlade. To, uistinu, ne garantuje obavezu sazivanja sjednice u navedenom roku. Konačno, usvajanje budžeta moglo bi čekati i početak novog zasijedanja u proljećnom sazivu, koji počinje tek u martu naredne godine. S obzirom na različite interese stranaka unutar vlasti, ostaje da se vidi čija će „biti zadnja“ kada je riječ o terminu za usvajanje budžeta za 2025. godinu. K. JERKOV

Promjena stava slučajnog predsjednika Jakova Milatovića u vezi koalicije za novu upravu u glavnom gradu nije slučajna. Radi se, vrlo vjerovatno, o ucjeni. Što srpske službe, a posebno jedna od njih - Crkva Srbije - mogu priprijetiti nominalno prvom čovjeku Crne Gore, ne bismo nagađali. Koliko je to opterećujuće i mučno, najbolje zna sam Milatović. Činjenica da se na njega može uticati na tako brutalan i očigledni način ne govori, međutim, samo o njemu, o njegovom političkom znanju i nedostatku iskustva, karakternoj konstrukciji i psihološkom profilu, pa na kraju, i o njegovoj ličnoj hrabrosti i postojanosti, već, mnogo više i važnije, o situaciji u kojoj se nalazi Crna Gora, poslije četiri teške godine, od tog istorijski tragičnog Avgusta.

Milatović je, naravno, dovoljno inteligentan da shvati činjenicu da je ovim političkim manevrom, kojem je prethodila kratkotrajna, ali s obzirom na to ko je bio meta, efikasna hajka u medijima i na društvenim mrežama da „vrati glas“ koji je dobio na predsjedničkim izborima, sebe osudio na političku marginu, na beznačajnost i irelevantnost.

KOMENTAR

Čunj i čunjevi

Postao je talac politike u kojoj učestvuje mimo svoje volje i uvjerenja, bez mogućnosti da svoje odluke donosi samostalno i sa autoritetom šefa države. Tako je, da to ne zaboravimo, propustio posljednju šansu da postane pravi predsjednik, bez ružnog prefiksa „slučajni“. Ostaće obični čunj u političkoj igri na čija pravila i varijacije ne može, tj. ne smije da utiče. Politička ništica.

(Teoretski moguću varijantu da je sve uradio svjesno i bez pritisaka sa strane nećemo razmatrati. Tada bi stvar bila još tužnija i teža, a finalni rezultat isti: ništica.)

Zato je bolje pozabaviti se stanjem stvari u crnogorskoj politici (tj, preciznije, u politici u Crnoj Gori) poslije ove političke predaje slučajnog predsjednika.

Najvažnija činjenica se nameće: nova-stara uprava u Glavnom gradu potvrđuje jačanje političke pozicije i uticaja partija nekadašnjeg Demokratskog fronta. Oni su pravi pobjednici, bez obzira što će se premijer, ministri i poslanici PES truditi da lomljenje Milatovića prikažu kao svoj uspjeh. Uzaludni je to napor: PES i njegov lider, koji učestalo pokazuje svoje pravo političko lice površnim i provincijalnim, pa čak i nekulturnim objavama i javnim komunikacijama, su odavno i sami čunjevi u političkoj igri koja nadmašuje njihove kapacitete i znanja. Prava transmisija (veliko)srpske politike u Crnoj Gori je četnički vojvoda Mandić, a ne Spa-

jić. Uz asistenciju dobro raspoređenih kolaboranata, na svim nivoima. Milojka Spajića, koji je opterećen „situacijama“ na raznim stranama, mnogo više interesuje, na primjer, đe će i kako završiti njegov (nekadašnji) poslovni partner, g. Do Kvon, nego koliko je moguć i izvodljiv propagandni „Barometar 26“ koji su, uzgred budi rečeno, on i Mandić, združenim snagama, već obesmislili. Dokaz tome - bez obzira na dobre želje i pojačanu zainteresovanost Brisela i evropskih diplomata (što je, da ne bude zabune i pogrešnih interpretacija, jedan vrlo pozitivni i korisni momenat) - je ustavni puč. Dešavanja u i povodom Ustavnog suda potvrđuju da je Crna Gora u avgustu 2020. dobila jednu suštinski pučističku vlast, koja (sa svim varijacijama u toj Krivokapić-Abazović-Spajić „tabeli“) vlada sredstvima i metodima karakterističnim za hunte, a ne za demokratske poretke. U tom smislu, treba očekivati dalje pogoršanje situacije u Crnoj Gori. Sve tri grane vlasti su kompromitovane i, u značajnoj mjeri, obesmišljene. Populistički zahvati u organizaciji i radu državne uprave i svakodnevno otvoreno ignorisanje normi i pravila i kršenje zakona ne izaziva nikakvu institucionalnu reakciju. (Tužilaštvo, za sada, sve to nijemo posmatra. Nema naznaka da tamošnji „kadrovi“ imaju namjeru da svoj posao obavljaju neselek-

tivno.) Zvono, dakle, ne zvoni, jer ga nema. Što nas dovodi do onih političkih struktura sa kojima Milatović nije smio u koaliciju. Na njima je obaveza - tu, naravno, mislimo, prije svih, na DPS i Evropski savez - da nađu nove odgovore na crnogorsku političku zbilju. Pošto su, uprkos svemu, održali kvantum političke podrške, što je svakako za pohvalu - moraju nešto mijenjati.

Savjete je teško (i nepopularno) davati. Ali je potreba za novim idejama, koncepcijama, porukama i programima očigledna.

Crna Gora i dalje nema državni/nacionalni program, u situaciji koja predstavlja najteži izazov za njenu državnu nezavisnost i suverenitet. Izgubljen je korak u komunikaciji sa relevantnim međunarodnim adresama. Nove administracije u Vašingtonu i u Briselu (da nacionalne vlade značajnih zemalja ne pominjemo) nameću potrebu nove strategije. Ideja vlade u sjenci nikad nije ozbiljno razmatrana.

Učaurena u preživjelim formama, pod starim imenima ili pod novim nazivima koji nikoga ne uzbuđuju, crnogorska opozicija izlaže i sebe i zemlju koju želi da spasi najgorem scenariju: da iskreno i predano (u)rade ono što najbolje znaju i umiju, a da to ne bude dovoljno.

A to ne može biti ni opravdanje, ni izgovor pred crnogorskom istorijom.

Predsjednik Skupštine tvrdi da Hrvatska zatvaranje poglavlja 31 nije blokirala zbog Rezolucije o Jasenovcu, već Prevlake, broda „Jadran“, bazena u Kotoru i Morinja

PODGORICA – Hrvatska Crnu Goru nije blokirala zbog usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Minhauzenu, već zbog razloga nabrojanih u dokumentu koji je dostavljen Crnoj Gori, poručio je juče predsjednik Skupštine i jedan od lidera koalicije „Za budućnost Crne Gore“ Andrija Mandić. Na to je reagovao hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol ističući da razlog za takvu odluku zvaničnog Zagreba leži u antievropskoj i velikosrpskoj politici koju upravo Mandić promoviše.

Mandić je podsjetio da je Hrvatska Crnoj Gori dostavila dokument u kome se ne pominje Rezolucija o Jasenovcu, već granica na Prevlaci, brod „Jadran“, bazen u Kotoru i isplata odštete zarobljenicima u logoru Morinj.

- Zbog toga Hrvatska želi da zaustavi Crnu Goru na evropskom putu u poglavlju 31 - rekao je Mandić, gostujući na Nova M televiziji.

Sokol: Razlog blokade je Mandićeva antievropska i velikosrpska politika

Istakao je takođe da Hrvatska „nije velika država da bi mogla nešto da blokira“. - To je bilo demonstriranje mišića. Više je to izvođenje jedne kate nego što je neka ozbiljna borba - smatra Mandić.

Dodao je da je u vezi sa situacijom sa Hrvatskom razgovarao sa premijerom Milojkom Spajićem i najavio da će Vlada formirati tim za pregovore sa tom državom.

- Nije naš problem što smo

izglasali Rezoluciju. Naš problem je kako ćemo mi da se odnesemo prema Prevlaci, ulazu u Boku i brodu „Jadran“. To se sada zamagljuje pričom o Rezoluciji - tvrdi Mandić. Uslijedio je odgovor Sokola u kome on napominje da su Prevlaka i brod „Jadran“ otvorene teme, ali ne i razlog blokade.

- Razlog je antievropska i velikosrpska politika koju promoviše Mandić ne bi li izazvao nestabilnost – poručio je Sokol u objavi na platformi Iks.

Zaključio je i kako je zadatak drugih lidera da dokažu da su lojalni partneri na putu ka Evropskoj uniji, a ne, kako je rekao, Mandićev smokvin list.

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Tomislav Sokol

Andrija Mandić

Koalicione liste PES-Demokrate i ZBPG sa Pokretom za Podgoricu postigle dogovor o formiranju lokalne vlasti u Podgorici

Mujović gradonačelnik, Ljiljanić zamjenica, a na čelu Skupštine Borovinić-Bojović

Sjednica Skupštine glavnog grada na kojoj će biti izabrana njena predsjednica, ali i novi gradonačelnik, biće održana sjutra. Pokret za Podgoricu će, kako je već najavljeno, dobiti do 30 odsto funkcija u glavnom gradu

PODGORICA – Predstavnici koalicionih lista PES-Demokrate i „Za budućnost Podgorice“ postigli su sinoć sa Pokretom za Podgoricu dogovor o formiranju nove lokalne uprave prema kome će na čelu glavnog grada u narednom četvorogodišnjem mandatu biti Saša Mujović, a gradskog parlamenta Jelena Borovinić-Bojović.

Na mjestu zamjenice gradonačelnika će, prema dogovoru, biti funkcionerka Pokreta za Podgoricu Nađa Ljiljanić, dok će pozicija drugog zamjenika, čiji će ime biti poznato danas, pripasti Demokratama.

Pokretu za Podgoricu ponuđeno je rukovođenje Upravom lokalnih javnih prihoda, Kulturno-informativnim centrom „Budo Tomović“, Muzejima i galerijama, Centralnim informacionim sistemom, Parking servisom, Zelenilom, Sportskim objektima, te sekretarijatima za finansije, socijalno staranje i za kulturu

Borovinić-Bojović je sinoć, nakon završenog sastanka, izjavila da će Podgorica imati novu vlast koja će, kako je rekla, biti bolja od prethodne.

- Već sjutra očekujem formalizaciju tehničkih pitanja i potpisivanje koalicionog sporazuma – rekla je ona sinoć.

Borovinić-Bojović je istakla i da dio buduće lokalne vlasti

neće biti građanski pokret Ura koji je na minulim izborima nastupio u koaliciji sa Pokretom za Podgoricu. Mujović je, sa druge strane, obećao da će biti dostojan gradonačelnik Podgorice.

- Mogu sebi dati prostora da se radujem, a već sjutra moramo razmišljati o novim potezima i kako da ispunimo obećanja ko-

Ura: Nećemo biti krpa Andrije Mandića i političara koji urušavaju Crnu Goru

Ne pada nam na pamet da jedan dan govorimo kako je aktuelna vlast antievropska, anticrnogorska i protivustavna, a da već sjutradan sa njima pregovaramo za još neku fotelju, saopšteno je juče

iz Ure. Ističu i da „nikada neće biti krpa Andrije Mandića ili bilo kog drugog političara koji urušava Crnu Goru i njene institucije“. - Ako se neko uplašio retrogradne politike,

botova DF-a i PES-a, ili komentara na društvenim mrežama, onda taj neko ne bi trebalo da se bavi politikom, a kamoli da glumi lidera koji navodno usmjerava procese –zaključili su iz Ure.

ja smo dali - izjavio je Mujović. Da će se potruditi da ostvare sve što su građanima obećali poručila je i Ljiljanić.

- Podgorica zaslužuje bolje – navela je Ljiljanić i dodala da na sinoćnjem sastanku, osim političkih, nije bilo riječi ni o kakvim drugim funkcijama. Prva sjednica Skupštine glavnog grada, koju je sazvala Vlada Crne Gore, biće održana sjutra i na njoj će biti izabrana predsjednica SO i gradonačelnik. Tokom prvog sastanka ovih političkih grupacija, koji je održan u srijedu veče, kako je Pobjeda već izvijestila, Pokretu za Podgoricu šefa države Jakova Milatovića ponuđena su mjesta zamjenika gradonačelnika i potpredsjednika Skupštine glavnog grada, kao i rukovođenje Upravom lokalnih javnih prihoda, Kulturno-informativnim centrom „Budo Tomović“, Muzejima i galerijama, Centralnim informacionim sistemom, Parking servisom, Zelenilom, Sportskim objektima, te sekretarijatima za finansije, socijalno staranje i za kulturu. Sa druge strane, insistirano je na tome da gradonačelnik Podgorice bude nosilac zajedničke izborne liste PES-a i Demokrata i

Živković: Očigledno se desila neka ozbiljna ucjena

Lider demokratske partije socijalista Danijel Živković je, komentarišući dogovor Pokreta za Podgoricu i koalicija PES-Demokrate i „Za budućnost Podgorice“, ocijenio da se „očigledno desila neka ozbiljna ucjena“. - Očigledno je da Pokret za Podgoricu i GP Ura više nijesu zajedno i to dovoljno govori o neozbiljnosti i fragmentaciji na političkoj sceni. Pokret za Podgoricu je uoči lokalnih izbora nastupao na antivladinoj platformi. Govorili su da su nezadovoljni načinom rada i funkcionisanja gradske uprave dok su bili u koaliciji. Što se u međuvremenu desilo od izjava kako neće pregovarati sa onima koji ruše Ustav u jednom danu, do toga da drugi dan pozivaju na pregovore one sa kojima su do juče činili vlast ostaje kao otvoreno pitanje. Očigledno se desila neka ozbiljna ucjena - rekao je Živković sinoć u emisiji „Načisto“ na TV Vijesti.

Borančić: Građani Podgorice žrtvovani za sitan ćar i lične interese

Neka ljudima bude jasno da je sve ovo za sitan ćar i lični interes, ocijenio je potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza Ammar Borančić, komentarišući dogovor o formiranju vlasti u glavnom gradu.

- Vidi se da su mjesecima držali građane Podgorice u haosu, ostavili grad bez uprave i bez budžeta, samo da bi neko zakučio koju funkciju više. To je njihova jedina vrijednost i cilj. Srećno im bilo, ali ne zadugo - poručio je Borančić u objavi na platformi Iks.

aktuelni ministar energetike Saša Mujović, a da predsjednica lokalnog parlamenta bude ponovo Jelena Borovinić- Bojović iz koalicije „Za budućnost Podgorice“, koja je i u prethodnom mandatu bila na toj funkciji. Koalicija „Za bolju Podgoricu“, koju zajedno čine Pokret za Podgoricu i građanski pokret Ura je, podsjećamo, sve do utorka popodne bila je na korak do formiranja vlasti u glavnom gradu sa Demokratskom partijom socijalista, Evropskim savezom i Strankom evropskog progresa, a do konačnog dogovora dijelilo ih je to da na postizbornu saradnju sa tim političkim subjektima privole samo jednog odbornika Miloša Krstovića koji se protivio saradnji sa partijama bivšeg režima. U utorak popodne je, međutim, došlo do obrta kada je Milatović, objavom na platformi Iks, neočekivano iznenadio javnost. Nakon naizgled nepremostivih razlika i brojnih kritika na račun svojih bivših saveznika iz aktuelne izvršne vlasti,

Milatović je saopštio da budućnost Podgorice i Crne Gore ipak treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra, odnosno ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni Pokret Evropa sad. Na takav razvoj situacije uticali su brojni pritisci na Milatovića i prijetnje upućene putem portala bliskih nekadašnjem DF-u da se više organizacija iz Nikšića, koje su aktivno učestvovale u organizaciji litija 2019. godine, priprema za novi protest te vrste, a sa zahtjevom da parlamentarna većina pred Ustavnim sudom pokrene inicijativu za njegovu smjenu. To potvrđuje i otvoreno pismo koje je Milatoviću u utorak veče uputila radikalna organizacija Miholjski zbor, bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi, prijeteći da će biti prinuđeni da ponovo stanu u odbranu izborne volje građana. Đ. ĆORIĆ

Ljiljanić, Borovinić-Bojović i Mujović nakon postignutog dogovora

Petak, 27. decembar 2024.

PODGORICA -Vlada je usvojila Informaciju o polaznim osnovama za realizaciju emisije državnih obveznica na domaćem tržištu u narednoj godini. Iz Vlade su rekli da je, nakon svih urađenih analiza, zaključeno da emisiju državnih obveznica primarno treba sprovesti vanberzanski kroz mrežu poslovnih banaka u Crnoj Gori, tako što će se upis državnih obveznica vršiti na šalterima poslovnih banaka i tako pojednostaviti cijeli proces, odnosno obezbijediti veća dostupnost upisa državnih obveznica.

- Imajući u vidu visok nivo depozita stanovništva kod poslovnih banaka planirana emisija u iznosu od 50 miliona eura sa rokom dospijeća od dvije godine neće uticati na njihovu likvidnost – navodi se u Vladinom dokumentu.

Očekuju dva kruga

Oni su kazali da je planirano da se upis državnih obveznica sprovede u dva kruga.

- I to prvi krug za stanovništvo, odnosno fizička lica (punoljetni državljani Crne Gore i potencijalno punoljetni strani državljani koji su rezidenti Crne Gore), i drugi krug za profesionalne investitore i druga pravna lica, u slučaju da cjelokupna emisija nije upisana u prvom krugu - kaže se u saopštenju.

Iz Vlade su rekli da su, imajući u vidu da su Prijedlog zakona o budžetu i Prijedlog odluke o zaduživanju za narednu godinu u proceduri usvajanja i da su samim tim podložni promjenama, usvojeni zaključci kojma se predviđaju samo polazne osnove.

- Kako bi Ministarstvo finansija moglo da uđe u proceduru pregovaranja i priprema da bi, u trenutku kada navedena akta budu usvojena, moglo bez odlaganja da se pristupi samoj emisiji obveznica u skladu sa ovlašćenjima i ograničenjima propisanim Zakonom o budžetu i Odlukom o zaduživanju za narednu godinu, te na osnovu posebne odluke Vlade u skladu sa navedenim aktima - navodi se u saopštenju.

Igre na sreću

Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o igrama na sreću Novim zakonom će se, kako kažu, stvoriti osnova za dalje jačanje mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma u crnogorskom sektoru igara na sreću. Takođe, obezbijediće se kvalitetnija kontrola rukovodećih lica kod priređivača, kao i efikasnije praćenje tokova novca i navika klijenata priređivača/igrača.

Vlada usvojila Informaciju o polaznim osnovama za realizaciju emisije državnih obveznica na domaćem tržištu u narednoj godini

Država planira da se kod građana zaduži 50 miliona eura

Vlada je utvrdila

Prijedlog zakona o igrama na sreću Novim zakonom

će se, kako kažu iz Ministarstva finansija, ta oblast nakon 20 godina urediti na održiv i sistemski način

Iz Ministarstva finansija je saopšteno da će se nakon nakon 20 godina, ta oblast urediti na održiv i sistemski način.

- Nakon dvije decenije primjene neadekvatnog zakonskog rješenja i brojnih pokušaja kreiranja novog, kao i nezavršenih procesa, Ministarstvo finansija kreiralo je novi zakon o igrama na sreću, kojim će se, na održiv i sistemski način, u potpunosti urediti ova oblast - navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su kazali da je cilj zakonskog rješenja da se ta oblast od javnog interesa uredi efikasno i dugoročno.

- Novi zakon zasnivaće se na pet stubova - društveno odgovorno priređivanje igara na sreću, prevencija odnosno zaštita igrača i maloljetnika, povećanje budžetskih prihoda, sprečavanje pranja novca i jačanje kontrolnih mehanizama - dodaje se u saopštenju. Novo zakonsko rješenje, kako su dodali, kreirano je uz visoku svijest o tome da je ovo specifična oblast, koja pored ekonomske nosi i socijalnu i zdravstvenu dimenziju. Navedeno je da su u tom Vladinom resoru, kako su kazali, kreirali rješenje koje je u potpunosti prilagođeno specifičnostima domaćeg sistema, ali koje se takođe oslanja i na slične prakse u drugim evropskim državama.

- Kreiranju novog zakonskog rješenja prethodio je otvoreni i široki dijalog sa zaintereso-

vanim stranama, koji su imali brojne komentare i sugestije koje su od stručnog tima Ministarstva uvažene u mjeri iznalaženja najoptimalnijeg rješenja - zaključuje se u saopštenju. upravljanje dugOm Vlada je, na prijedlog Ministarstva finansija, usvojila Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom Crne Gore za period od naredne do 2027. godine, čiji je primarni cilj kreiranje stabilnog i održivog srednjoročnog okvira za obezbjeđenje nedostajućih sredstava za potrebe finansiranja budžeta. Prosječni nivo javnog duga od naredne do 2027. godine iznosiće 62,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a neto javnog duga 59 odsto BDP-a, pokazuju projekcije iz Srednjoročne strategije upravljanja dugom, koju je usvojila Vlada. Fokus, kako se dodaje, ostaje na otplati postojećeg duga i finansiranju kapitalnih projekata.

- Glavni izvori finansiranja biće međunarodne obveznice,

odsto bruto domaćeg proizvoda od naredne do 2027. godine iznosiće prosječni nivo javnog duga 62,5

koje omogućavaju diversifikaciju baze investitora, kao i domaće obveznice, uključujući posebne emisije namijenjene stanovništvu. Pored toga, značajnu ulogu imaće krediti međunarodnih finansijskih institucija, koji nude povoljne uslove za strateške projekte u oblasti infrastrukture, energetike i digitalizacije - navodi se u saopštenju. Strategija, koja je urađena prvi put nakon 2018. godine, obezbjeđuje stabilno i održivo upravljanje dugom, uz podršku ekonomskom rastu i pripremu za pridruživanje Evropskoj uniji do 2028. godine.

Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom po-

Za eksproprijaciju na dionici auto-puta 22,49 miliona

Vlada je usvojila Informaciju o preusmjeravanju neutrošenih sredstava u kapitalnom budžetu Uprave za saobraćaj za ovu godinu za potre-

be plaćanja eksproprijacije na dionici auto-puta od Mateševa do Andrijevice u ukupnom iznosu od 22,49 miliona eura. Usvojena je i Informacija

o obezbjeđivanju sredstava za otpočinjanje postupka eksproprijacije nepokretnosti u zahvatu Faze II Aerodroma Tivat na lokalitetima

KO Đuraševići i KO Mrčevac. - Za potrebe eksproprijacije opredijeljen je iznos od 11 miliona eura - kaže se u saopštenju.

nudom. Iz Vlade je saopšteno da je u diskusiji istaknuto da propis ima za cilj da obezbijedi usklađen i strog regulatorni i nadzorni okvir za djelatnosti svih društava za upravljanje otvorenim investicionom fondovima s javnom ponudom koji posluju u Crnoj Gori. Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o finansijskim konglomeratima.

Zakon se, kako je saopšteno, predlaže u cilju ispunjenja preuzetih obaveza u postupku pristupanja Crne Gore EU, vezanih za pregovaračko Poglavlje 9 - Finansijske usluge. - Njime se vrši usaglašavanje sa Direktivom 2002/87/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. decembra 2002. godine o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicionih društava u finansijskom konglomeratu - kaže se u saopštenju.

kOncesIje

Vlada je usvojila Informaciju o aktivnostima u oblasti koncesija za istraživanje i proizvodnju čvrstih mineralnih sirovina. U Informaciji se navodi da Vlada preko resornog ministarstva ima zaključen 51 ugovor o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina. Predmet ugovora su, kako su kazali iz Vlade, ugalj, crveni boksiti, olovo-cinkova ruda, tehničko-građevinski kamen,

Vlada je donijela rješenje o imenovanju članova Nadzornog odbora Razvojne banke Crne Gore. Članovi Nadzornog odbora Razvojne banke biće: Danijela Bošković Vladimir Vujović, Valentina Komatina Bjeletić, Mirjana Čizmović i Predrag Drecun Donijeta je i odluka o razrješenju predsjednika i članova Upravnog odbora Javnog preduzeća za nacionalne parkove u sastavu: Veseljko Mandić, Savo Bokan, Mojaš Đurović Stana Sanja Kaluđerović i Miloje Šundić. Nakon toga, Vlada je donijela rješenje o imenovanju UO Javnog preduzeća za nacionalne parkove u sastavu: Slaven Jovanović, predsjednik i članovi Aleksandar Karadžić, Fuad Feratović, Svetlana Rondović i Aleksandar Mijović,

arhitektonsko- građevinski kamen, bijeli boksit i bentonit (glina). Oni su rekli da stalni dio koncesione naknade za ovu godinu iznosi 3,43 miliona eura, dok je promjenjivi dio koncesione naknade za prošlu dva miliona eura.

- Ukupna koncesiona naknada (SDN + PDN) za 2021. godinu iznosi 3,95 miliona eura, za 2022. je 4,5 miliona eura, a za prošlu 5,4 miliona – kaže se u saopštenju.

Iz Vlade su rekli da se na osnovu tih podataka zaključuje da iz godine u godinu raste ukupan iznos koncesione naknade, u prošloj godini u odnosu na prethodnu za oko 19,7 odsto. s. pOpOvIć

Sa jučerašnje sjednice

Odbor direktora Elektroprivrede u svojstvu Skupštine akcionara Rudnika uglja donio odluku o isplati dividende za 2021. i 2022. godinu

Laković očekuje da im EPCG neće naredne godine

,,skinuti“ 7,7 miliona

eura

Svako povlačenje dividende u sljedećoj godini dovelo bi do destabilizacije poslovanja Rudnika uglja, ali sam siguran da će se o tome voditi računa i da isplate neće biti tokom naredne godine kada su planirane kapitalne investicije od velike važnosti za funkcionisanje energetskog sistema Crne Gore, kazao je direktor Rudnika Nemanja Laković na sjednici Skupštine akcionara

PODGORICA – Na jučerašnjoj sjednici je Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) u svojstvu Skupštine akcionara Rudnika uglja Pljevlja (RUP) donio odluku o isplati dividende za 2021. i 2022. godinu. Elektroprivreda je stopostotni vlasnik Rudnika uglja i njegova majka kompanija, a Odbor direktora EPCG je u svojstvu Skupštine akcionara RUP-a nadležan za funkcionisanje pljevaljske kompanije.

Očekivanja u RuP-u

U saopštenju Rudnika uglja se navodi da se izvršni direktor Rudnika Nemanja Laković nada da im EPCG ovaj novac neće uzeti tokom iduće godine.

- Svako povlačenje dividende u sljedećoj godini dovelo bi do destabilizacije poslovanja RUP-a, ali sam siguran da će se o tome voditi računa i da isplate neće biti tokom naredne godine kada su planirane kapitalne investicije od velike važnosti za funkcionisanje energetskog sistema Crne Gore – kazao je Laković na sjednici, kako je saopšteno iz RUP-a.

Dodaju i da su, prilikom donošenja odluke o isplati dividende, vlasnici kapitala odnosno

EPCG konstatovali da eventualna isplata dividende neće ugroziti investicije i likvidnost RUP-a.

- Predmetna dividenda je utvrđena po zahtjevu Skupštine akcionara, a na osnovu zaključaka Vlade Crne Gore. Direktor Laković je naglasio da je ove godine RUP ostvario najbolji rezultat u energetskom sektoru Crne Gore i nastaviće da doprinosi stabilnosti cijele EPCG grupe – zaključuju iz RUP-a. Da je EPCG odlučila da „skine“ dvogodišnju dividendu R udniku uglja, Pobjeda je objavila u ponedjeljak, a pre-

Akcija To Montenegra u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja

Povlašćene cijene karata za studente i ljekare

PODGORICA - Nacionalni avio-prevoznik To Montenegro je, u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja, pripremio povlašćene cijene karata za crnogorske studente i ljekare koji su na specijalizaciji van Crne Gore. - Na inicijativu Ministarstva saobraćaja, a u saradnji sa To Montenegro, ispunjeno je obećanje resorne ministarke Maje Vukićević, dato prilikom odgovaranja na poslaničko pitanje i inicijativu poslanice Sonje Milatović - navodi se u saopštenju tog Vladinog resora. Tom prilikom, Vukićević je navela da je Ministarstvo u dogo-

voru sa kompanijom To Montenegro počelo sa pripremom modela olakšica, odnosno povlašćenih cijena prevoza, kako za studente tako i za crnogorske ljekare koji su na specijalizaciji van Crne Gore. - Jedinstvenom akcijom, pravo na povlašćene cijene karata imaće svi studenti iz Crne Gore i ljekari specijalizanti, s tim što će se cijene karata koje se odnose na ljekare na specijalizaciji dalje uređivati ugovorom između Ljekarske komore i To Montenegra - dodaje se u saopštenju. Promotivne cijene karata primijenjivaće se od 1. januara. R. e.

ma našim saznanjima tome se protivio Odbor direktora RUP-a zbog izazovne naredne godine koja ih čeka.

U nedavnom intervjuu Pobjedi Laković je kazao da će u ovoj godini ostvariti dobit od 15 miliona eura, ali da će iduća godina biti najzahtjevnija ikada, i za njih i za cijeli energetski sistem, imajući u vidu planiranu ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja i izmještanje toka rijeke Ćehotine.

RekOnstRukcija

Laković je nedavno istakao da će kompanija zbog zastoja u radu Termoelektrane Pljev-

PODGORICA - Investiciono-razvojni fond (IRF) ispunio je, kako je saopšteno, sve preporuke koje je Državna revizorska institucija (DRI) dala na godišnji finansijski izvještaj i pravilnost poslovanja te institucije za 2022. godinu. U saopš tenju objavljenom na sajtu DRI navodi se da je DRI obavila kontrolu realizacije preporuka datih u izvještaju o reviziji godišnjeg finansijskog izvještaja i pravilnosti poslovanja IRF-a za 2022. godinu. Nadležni Kolegijum DRI, koji čine članovi Senata DRI Milan Dabović i Zoran Jelić, ocijenio je da je IRF u izvještajnom periodu od objavljivanja izvještaja DRI, odnosno 20. februara, realizovao sve preporuke. Time se smatra da je revizija okončana. DRI je u februaru izdala izvje-

lja aredne godine u trajanju od osam mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije ostati bez 48 miliona eura na prihodnoj strani.

Iz EPCG su ranije dnevnom listu Dan, na pitanje zbog čega će uzeti 7,7 miliona eura dividende u takvom trenutku, kazali da će EPCG iduće godine imati veće izdatke nego RUP, jer će ih zbog zastoja TE Pljevlja, uvoz električne energije koštati oko 80 miliona eura. Uvjeravaju da poslovanje RUP-a neće biti ugroženo isplatom dividende.

- Naša kompanija, kao vlasnik RUP-a, poseže za po -

vlačenjem dividende shodno zakonskim i statutarnim pravima, te potrebama koje se odnose na adekvatnu realizaciju predstojećih poslovnih aktivnosti – kazali su iz EPCG za Dan. RUP je iduće godine planirao brojne investicije, od čega će ih samo završetak izmještanja toka Ćehotine koštati oko 20 miliona eura, a kupovina imovine mještana Kalušina za potrebe eksploatacije uglja 3,6 miliona eura. Planiraju i pokretanje proizvodnje asfalta, otvaranje fabrike za proizvodnju HTZ opreme i izlazak laboratorije RUP-a na tržište. Kompanija Elektroprivreda (EPCG) je prvih devet mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 19,2 miliona eura, što je 130,5 posto slabiji rezultat nego u istom periodu lani, pokazuje finansijski izvještaj ove kompanije za prva tri kvartala. Ovogodišnji poslovni rezultat državne elektroenergetske kompanije je za čak 82,17 miliona eura lošiji nego u istom periodu prošle godine, kada je EPCG bila u plusu od 62,97 miliona eura. Na čelu Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović, a izvršni direktor je Ivan Bulatović

U prvih devet mjeseci ove godine EPCG je ostvarila priho-

Novosti iz Investiciono-razvojnog fonda

štaj o reviziji godišnjeg finansijskog izvještaja i pravilnosti poslovanja IRF-a za 2022. godinu i dala pozitivno mišljenje na finansijske izvještaje sa skretanjem pažnje i uslov-

no mišljenje na reviziju pravilnosti poslovanja. Nadležni kolegijum je dao ukupno 14 preporuka IRF-u.

Na čelu IRF-a od marta je izvršni direktor Nikola Tripko-

Milan Lekić od juče i zvanično nije član borda RUP-a

Na jučerašnjoj sjednici je Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) u svojstvu Skupštine akcionara Rudnika uglja razriješio stari i imenovao novi odbor direktora Rudnika uglja Pljevlja (RUP) u kojem su mjesto zadržali Dragan Leković, Mladen Gogić i Vladislav Mićković, dok su novoimenovani članovi Dragoljub Krezović i Milanko Kečina Osim Milana Lekića koji je ostavku na mjesto predsjednika borda podnio u oktobru, nakon što je slupao službeni automobil dok je bio pod dejstvom alkohola, bez mjesta u bordu ostao je i Luka Ilinčić Najavljeno je da će na konstitutivnoj sjednici Odbora direktora biti imenovan predsjednik.

de od prodaje u iznosu od 294 miliona eura i ostale prihode od poslovanja u iznosu od 1,14 miliona eura. U odnosu na isti period prošle godine prihodi od prodaje i ostali prihodi su manji za 23,89 odsto ili 92,6 miliona eura.

U prva tri kvartala ove godine EPCG je imala ukupne troškove poslovanja računajući i troškove zarada, naknada zarada i ostale lične rashode u iznosu od 318 miliona eura i oni su veći nego u istom periodu prošle godine za 2,42 odsto, odnosno za 7,89 miliona eura. Za razliku od majke kompanije EPCG, Rudnik uglja je u prvih devet mjeseci ove godine poslovao pozitivno sa ostvarenom dobiti od 3,33 miliona eura. M. LekOviĆ

vić, a predsjednik Odbora direktora je Predrag Drecun Vlada je nedavno donijela odluku o osnivanju državne Razvojne banke koja će biti upisana u Centralni registar privrednih subjekta (CRPS). Kako je saopšteno nakon sjednice Vlade, osnivački kapital Razvojne banke čini cijeli kapital IRF-a koji je procijenjen na 107,5 miliona eura. Ovlašćeno lice za zastupanje, predstavljanje i preduzimanje svih radnji potrebnih za registraciju i početak rada Razvojne banke je Tripković. Zakonom o Razvojnoj banci je definisano da ona preuzme sve poslove, imovinu i zaposlene IRF-a, čim se banka upiše u CRPS. R. e.

Sa jučerašnje sjednice

Petak, 27. decembar 2024.

PODGORICA/UŽICE –

Viši sud u Užicu donio je rješenje o ispunjenosti uslova za izručenje Alije Balijagića (65) Crnoj Gori koja ga potražuje radi prisustvovanja postupku koji je pokrenut protiv njega zbog ubistva brata i sestre Jovana (60) i Milenke (69) Madžgalj 25. oktobra u bjelopoljskom selu Sokolac, potvrđeno je Pobjedi.

Na ovo rješenje dato je pravo žalbe u roku od tri dana.

Glavni javni tužilac u Užicu Pavle Markićević je za naš list kazao da se neće žaliti na odluku Višeg suda, međutim još nije poznato da li će žalbu na rješenje o ispunjenosti uslova za izručenje podnijeti Balijagićev advokat. Rješenje Višeg suda je jedan od početnih koraka u procesu ekstradicije Balijagića što ne znači končnu odluku o njegovom izručenju.

Tek nakon pravosnažnosti ovog rješenja Višeg suda odlučivaće se o izručenju Balijagića. U zavisnosti da li je Balijagić prilikom davanja izjave pristao da se izruči Crnoj Gori u skraćenom ili redovnom postupku konačnu riječ o njegovoj ekstradiciji daće predsjednik Višeg suda u Užicu, odnosno ministar pravde Srbije. Balijagić je uhapšen 21. novembra, tri sata poslije ponoći u selu Goleša kod Priboja nakon 27 dana bjekstva u koje se dao pošto je 25. oktobra u mjestu Sokolac, kod Bijelog Polja, ubio brata i sestru Jovana (60) i Milenku (69) Madžgalj. Crna Gora je odmah poslije hapšenja Balijagića uputila zahtjev za njegovo izručenje.

Odluka Višeg suda u Užicu u ekstradicionom postupku protiv okrivljenog za ubistvo brata i sestre Jovana (60) i Milenke (69) Madžgalj 25. oktobra

Balijagićevo izručenje tek nakon pravosnažnosti rješenja za ekstradiciju

Balijagić je trenutno smješten u Okružnom zatvoru u Užicu u koji je sproveden 28. novembra kada mu je određen pritvor. Prema navodima iz rješenja, Balijagiću pritvor može trajati najduže do izvršenja odluke o izručenju, ali ne duže od godinu, a računa se od dana ukidanja pritvora u predmetu istrage Višeg javnog tužilaštva u Užicu.

Balijagić se sumnjiči da je 25. oktobra u bjelopoljskom selu Sokolac ispalio smrtonosne hice u sestru i brata Madžgalj koji su ga nekoliko sati prije zločina nahranili i počastili rakijom.

Nakon što je pucao u leđa Jovanu Madžgalju, njegova sestra uspjela je da pozove policiju i prijavi zločin.

- Tada se veza prekinula. Ubio je i nju - rekao je ranije brat ubijenih Velibor Madžgalj Za Balijagićem su tragale najprije crnogorska, pa i srpska policija nakon što se došlo do podataka da je prešao granicu i da je viđen u selima oko Prijepolja i Priboja.

Balijagić se skrivao u jednoj od kuća u koju je provalio, a policiju su do njega bez greške doveli tragovi koje je ostavljao u snijegu.

Mještanin sela Pribojska Goleša je 20. novembra u 22 sata pri-

javio da je vidio Balijagića a pet sati kasnije pripadnici SAJ-a su uprkos intenzivnim padavinama, nepristupačnom planinskom terenu na preko hiljadu metara nadmorske visine stigli u zonu gdje su primijećeni tra-

Početak suđenja nekadašnjim načelnicima i arhivarki katastra odložen za 6. mart

Krađa dokumenata iz katastra pod lupom SDT-a

PODGORICA – Specijalno tužilaštvo zatražilo je na uvid spise predmeta protiv nekadašnjeg direktora Uprave za imovinu Dragana Kovačevića i bivših načelnika žabljačkog katastra kojima se pred Osnovnim sudom u Pljevljima sudi zbog propusta u radu, čime je Željku Matijaševiću pričinjena šteta od 12.874.945 eura.

Pored Kovačevića na optužnici su Said Basović, Nađa Zidar, Simo Stanić i Vlado Gagić, kao i arhivarka žabljačkog katastra Stojanka Bulić Oni se terete za nesavjestan rad u službi koji se manifestovao nestankom originala ostavinskog rješenja od 24. 3. 1980. godine i zahtjeva za knjiženje od 16. 6. 2008. godine zbog čega Željko Matijašević već 16 i po godina ne može na svoje ime da uknjiži imovinu naslijeđenu od majke.

Na taj način, kako tvrdi Matijašević, pričinjena mu je šteta od ukupno 14.800.000 eu-

ra, koliko je vrijedio ugovor o prodaji atraktivne parcele a koji je zbog propusta u radu Uprave za nekretnine bio prisiljen da raskine.

Matijašević precizira da je kupoprodajnim ugovorom dogovorio sa kupcem prodaju naslijeđene zemlje za 12.874.945 eura, kao i prodaju naknadno nađene imovine za dodatnih 1.946.547 eura. Početak suđenja, u ovom slučaju, je u utorak u Osnovnom sudu u Pljevljima odložen za 6.

mart naredne godine jer su spisi predmeta proslijeđeni Specijalnom tužilaštvu.

-Sud konstatuje da se spisi predmeta K. br. 60/24 od 20. decembra 2024. godine nalaze kod Specijalnog državnog tužilaštva u Podgorici na njihovo traženje te da još nisu vraćeni – navodi se u zapisniku sa glavnog pretresa. Međutim, na suđenju zakazanom u utorak nije se pojavio ni jedan od optuženih kao ni svjedok hadži Svetomir Šljivančanin a koji su uredno pozvani. Iz tog razloga tužilac Željko

Matijašević predložio je sudu da naloži prinudno dovođenje optuženih na naredno ročište. -Ovo nije obdanište, optuženi su krajnje neodgovorni –kazao je Matijašević i podsjetio da od 16. juna 2008. godine on trpi štetu jer nikada nije postupljeno po njegovom prijedlogu za knjiženje. Skoro dvije decenije duga borba za pravdu i zagarantovana prava Željka Matijaševića po-

mjerila se sa mrtve tačke 25. marta ove godine kada je Viši sud u Bijelom Polju potvrdio njegovu optužnicu protiv nekadašnjih čelnika Uprave za imovinu zbog propusta u radu.

Matijašević je u ranijoj izjavi za Pobjedu, kazao da sumnja da će suđenja u ovom predmetu početi uskoro jer okrivljeni čine sve da se ročišta ne održavaju.

Na prethodnom pripremnom ročištu nijesu se pojavili Basović, usljed zdravstvenih problema, i Kovačević, koji je naveo da zbog izrečene mjere Višeg suda kojim mu se ograničava kretanje nije bio u mogućnosti da se odazove pozivu suda u Pljevljima.

govi koji su djelimično bili popunjeni snijegom.

Trag je vodio do planinske kuće. Balijagić je pronađen 15 kilometara od mjesta gdje je posljednji put viđen. Pripadnici SAJ-a su upali u objekat

i na spavanju zatekli Balijagića. Kuća u kojoj je pronađen i uhapšen, prema pisanju srpskih medija, bila je prazna. Nije poznato koliko večeri je Balijagić proveo u tom objektu. Procjenjuje se da je Balijagić tokom 27-dnevnog bjekstva prešao preko 150 kilometara po jako nepristupačnom terenu. Ono što je ubici išlo naruku, jeste činjenica da on taj teren već dobro poznaje te da je ulazio u napuštene kuće gdje je pronalazio ponešto hrane da može da preživi. - Nezvanično smo čuli da je bio pijan, tačnije da je tako pijan zaspao i da je bio dezorijentisan kad ga je policija probudila i da je pitao ko su oni i što hoće od njega - saopštio je tada jedan od sagovornika srpskih medija. Pripadnici SAJ-a su pored Balijagića zatekli dvije puške - jednu lovačku pušku boksericu i drugu – lovački karabin, prerađen od vojne puške papovke. Obje puške su imale patron u cijevi. Bojana ROBOVIĆ

Nastavljeno suđenje za ,,Global karbon“ Radojević: Ni dlaka na glavi mi nije pomislila da radim nezakonito

PODGORICA - Nekadašnji izvršni direktor u Atlas grupi Filip Radojević, koji je juče pred Višim sudom u Podgorici saslušan u svojstvu svjedoka u predmetu ,,Global karbon“, kazao je da mu ni dlaka na glavi nije pomislila da radi nešto nezakonito.

On je istakao da je bio izvršni direktor u Atlas grupi, RT Mimoza DO i Atlas centru i dodao da je, u suštini, njegov glavni posao bio da bude prevodilac. Naglasio je da se nije bavio ugovorima o kreditima i da nije učestvovao u tim aranžmanima.

slove otišao bih u prizemlje i potpisao bih što je od mene traženo da potpišem - naveo je Radojević.

On je naglasio i da nije imao komunikaciju sa predsjednikom Atlas grupe Duškom Kneževićem u vezi sa potpisivanjem dokumenata. Osim Duška Kneževića, na optužnici su izvršna direktorica Global karbona Biljana Bašović, bivši direktor IBM banke Zoran Nikolić, nekadašnji član Odbora direktora IBM banke Predrag Dašić i dugogodišnja Kneževićeva saradnica u više kompanija u okviru grupe, Brankica Bašović.

Matijašević je u ranijoj izjavi za Pobjedu istakao da tokom dugogodišnje borbe za Ustavom zagarantovana prava nailazi na stalne opstrukcije jer nije dio elite koja državu smatra i doživljava kao svoju prćiju. On je poručio da neće odustajati.

B.R.

- Dokumenta koja su mi donosili potpisivao sam u svojstvu izvršnog direktora, zavisno od pozicije koju sam pokrivao. Kao prevodilac nijesam učestvovao u kreiranju finansijskih aranžmana. I to je bio moj osnovni zadatak. Iz kancelarije gdje sam obavljao prevodilačke po-

Oni se terete da su zloupotrebom ovlašćenja preduzeću ,,Fin invest“, Atlas grupi, RTV Atlas, firmi ,,RT Mimoza“ iz Herceg Novog, beogradskom ,,Atlas sistemu“ i ,,Mega Gulf Investments Holdings Limited“, na štetu podgoričkog ,,Global karbona“, pribavili protivpravnu imovinsku korist od 1.942.000 eura. J. R.

Alija Balijagić

Željko Matijašević

PODGORICA - Više stotina građana sinoć je na protestu ispred Skupštine zatražilo da se hitno riješe svi slučajevi seksualnog uznemiravanja u školama.

Pod transparentima „Predatori, zvonilo je za kraj časa“, „Makni mi te ruke“, „Odgovarajte u roku“, „Želja za foteljom kalja obraz često“, „Studentkinje protiv nasilja“, „Da djevojčice rastu bez straha“, „Za našu čukunčeljad“, „Poznajete li osjećaj, zove se sramota“, „Seksualno uznemiravanje nije igra riječi“, „Profesori, ćutimo??!!“okupljeni su tražili i odgovornost svih koji su dopustili da se seksualno uznemiravanje događa i da se ne rješava. Nakon što je otkriveno da je profesor gimnazije u Podgorici Radoman Čečović seksualno uznemiravao svoju bivšu učenicu Saru Vujisić nakon što je maturirala, a ona to prijavila direktorici Biljani Vučurović koja nije preduzela nikakve mjere da zaštiti i druge učenice, iako je postojala sumnja - javnost je burno reagovala. Čečović više ne radi u Gimnaziji, a građani i građanke su kazali da se neće više tolerisati seksualno uznemiravnje djece od prosvjetnih radnika u učionici.

Sa protesta je zatraženo da Čečović više ne radi ni u jednoj obrazovnoj instituciji. Tražili su građani sinoć i ostavke nadležnih ako se ne unaprijedi stanje i stvori ambijent da bude bezbjedan za djecu, bez seksualnih predatora u učionicama. Zahtijevano je i da se riješe ostali slučajevi navodnog seksualnog uznemiravanja u podgoričkoj gimnaziji, ali i u Bijelom Polju i Tuzima. Jedan od organizatora protesta Kosta Mijušković kazao je sinoć da neće ćutati o onome što se dogodilo u Tuzima, ili bilo gdje drugo. - Predator koji je uznemiravao učenice u Tuzima još nije odgovarao. Nakon što je izbačen iz jedne osnovne škole, zaposlio se u drugoj – u kojoj je, navodno, direktor njegov otac. Ovaj slučaj se zataškavao godinu dana… Ugled škola i institucija se brani prijavljivanjem predatora policiji i tuži-

Traže da se riješe i ostali a želja za foteljom da ne

laštvu. Djeca se štite oštrim a ne blagim kaznama predatorima i nasilnicima. Predator u zatvor, direktor na sud, mi već dobro znamo ko je ođe lud –rekao je Mijušković. Dodao je da je hrabrost zlato, a da je ćutanje – blato. - Kada ne kažnjavate nasilnike onda ćemo mi dići glas i tražiti kaznu i pravdu. Što bi bilo da su vaša djeca ili vaša žena, sin, muž ili brat! Zar i dalje moramo da postavljamo takva pitanja, vama koji sjedite u našim foteljama. Treba li da se mi krijemo i živimo u strahu zajedno sa našom djecom?

Tražimo od tužilaštva i sudija da nam obezbjede sigurnost i pravdu! Sudija mijenjaj praksu, imaš samo jednu šansu –istakao je Mijušković.

Protestu se pridružila i grupa studenata koja je dočekana velikim aplauzom. Oni su se prije toga okupili

u 18 sati ispred Pravnog fakulteta gdje su podržali proteste koji se održavaju u regionu, ali i naglasili da se

Dodao je da ako se ne ispune njihovi zahtjevi – i njih će razriješiti.

-Tražimo hitno rješavanje slučajeva u Tuzima, gimnaziji, Bijelom Polju.. Tražimo pravdu za dječake pretučene u Baru, Podgorici – kazao je Mijušković.

bore za bolje društvo kod nas.

Student Milo Perović ispred Pravnog fakulteta

Bivša učenica Sara Vujisić, kojoj je profesor prije tri godine slao uznemirujuće poruke, sinoć nije mogla da dođe na protest, ali je njenu poruku pročitala Milica Pavlović, njena prijateljica.

- Kada me pitaju ljudi zašto u javnosti nijesam izašla pri-

je tri godine, istina je da nijesam imala hrabrosti. Mislila sam da me niko neće podržati, da mi neće niko vjerovati, da će me svako osuditi. Nijesam imala hrabrosti jer sam mislila da sam sama. Sada, ne samo da znam da nijesam sama, nego mogu da vas uvjerim da ni vi nijeste sami. Želim da se obratim svakoj ženi, djevojčici, muškarcu i dječaku koji su nekada prošli kroz bilo kakav vid zlostavljanja i da im kažem: nijeste sami – riječi su Sarine. Kazala je da seksualno zlostavljanje nije samo lična tragedija, već i društveni problem koji zahtijeva glasnu i jasnu osudu.

- Svaka neispričana priča, svaki slučaj koji ostane neka-

kazao je da je to miran protest i da je važno da slijede talas smjelosti, organizovanosti i slobode mladih ljudi i studenata iz susjedne Srbije. -Balkan mora da se probudi. Ovo je skup izraza podrške protestima u Srbiji i regionu.

Ovaj protest se tiče nas i naše društevne realnosti, i u to ime je i omaž pokretu mladih u susjedstvu – kazao je on.

Dodao je da se ne radi o politikanskom skupu.

-Ovo je studentski skup. Izašli smo na ulice jer ne želimo da se oni koji su ogrizli u grehovima, nedjelima i

koji su se davno pozdravili s etikom osjećaju sigurno, bezbjedno i čak ohrabreno u institucijama da rade sve ono što im padne na glupost – kazao je on. Istakao je da žele da svuda detektuju i imenuju loše pojave, a onda da se hrabro bore protiv njih. Rekao je da na taj način održavaju ,,higijenu“ društvene pravde, empatije i funkcionisanja zajednice, te da to čini građansku državu.

-Kad vam je u zbornici ulica, onda će vam i na ulici biti zbornica – rekao je on. Studentkinja Anastasija

žnjen, ohrabruje počinioce i produbljuje rane žrtava. Mi to nećemo dozvoliti. Ali, ovo nije samo govor protiv nepravde. ovo je poziv za hrabrost i solidarnost. Želim da svaka žena zna da nije sama. Za svaku od vas koja je preživjela zlostavljanje, znajte – vaše iskustvo je važno, vaš glas je važan. Vi ste vrijedne poštovanja i ljubavi, i nijeste krive. Nikada nijeste bile i nikada nećete biti krive za ono što vam je učinjeno –kazala je ona.

Svjesna je, kako je rekla, koliko je teško progovoriti.

- Jer i onda kada sam progovorila susrela sam se sa mnogim teškim komentarima. Zašto mu je dala svoj broj telefona? Kako se oblačila na tim predavanjima? Čime ga je izazvala?

Ne vjerujemo joj zbog minđuše u nosu! Ko zna čime se ona bavi? I još mnogo sličnih… Ali isto tako, u odnosu na broj negativnih komentara, dobila sam beskonačno mnogo komentara punih ljubavi i podrške, i tako se uvjerila da je moj glas bio saslušan i prihvaćen –poslala je poruku Vujisić. Dodala je da u ovom slučaju cijela zemlja koja je budna i koja je na nogama stoji tu, ne kao samo njena, nego kao podrška svima, od svih nas, za sve nas. - Zato poručujem svakome ko trpi nasilje: imaš kome da se obratiš. Tu smo za tebe – rekla je ona. Pozvala je sve žene da se hrabro oglase i obrate – prijateljici, porodici, organizaciji ili instituciji.

- Neka vaš glas bude prvi korak ka slobodi. I mi ćemo biti tu, da vas slušamo, podržimo i stojimo uz vas, jer zajedno možemo promijeniti svijet. I hoćemo – kazala je Vujisić. Studentkinja Itana Dragojević kazala je da ovo večeras nije pozornica na kojoj se

Martinović kazala je da društvo stalno govori o napretku i s velikim ponosom ističe sve što je postignuto na polju tehnologije i ekonomije, ali da se zaboravlja da, kada su ljudske vrijednosti u pitanju, da se suočavamo sa ozbiljnim nazadovanjem. -Neke nastrane pojave su se povampirile i treba ih ponovo upokojiti. Neke su se pojavile i treba ih otkloniti. Danas više neko ikad prije ovoj državi su potrebni mladi ljudi koji neće ostati nijemi na društevne devijacije – poručila je Martinović.

Kosta Mijušković poručio da se neće ćutati na događaje u crnogorskim školama

Studenti prvo podržali kolege u regionu, pa došli i na protest ispred Skupštine

Itana Dragojević Milica Pavlović

ostali slučajevi, ne kalja obraz

igra, ali da njene namjere ostaju slične – podstaći ljude na promjene.

- Zajedno uz nas studente, neukaljane učešćem političkih partija i robovanjem njihovim interesima, pozivam sve ljude svih generacija da nas podrže i budu uz nas.Večeras govorim u ime svih studentkinja, studenata, učenica, učenika, djevojčica i dječaka koji iz sveg srca žele da krenu u borbu za pravdu. Da stanu uz sve kojima je pravda potrebna. Ovo je borba za bolje sjutra. Borba za mir, dostojanstvo i slobodu – rekla je ona. Od malih nogu, dodaje, svjedoci smo raznih oblika nasilja: psihičkog, fizičkog, seksualnog.

-Nasilja među vršnjacima, nasilja roditelja prema djeci, profesora prema učenicima, partnera prema partneru. Od malih nogu nas uče da ćutimo. Da tako treba. Da je lakše. Da će proći. Ali ovaj put neće proći. Ovoga puta upiremo prstom u problem – jasno ga imenujemo. I rješavamo ga. Ovoga puta šaljemo poruku: Stop nasilju u svim oblicima! Stop seksualnom uznemiravanju u učionicama, školama, fakultetima i domovima! Na-

Strože kazne za seksualne predatore

Mijušković je na protestu zatražio strože kazne za seksualne predatore, nasilnike i zlostavljače. Rekao je da pravosudni sistem mora prestati s praksom minimalnih kazni – žele pravdu koja čuva sigurnost svih. - Tražimo zakone koji će omogućiti oduzimanje licenci svakom prosvjetnom radniku koji čini nasilje nad djecom ili ih seksualno uznemirava. A odgovorni za zataškavanje takvih slučajeva moraju snositi posljedice – nema opravdanja za ćutanje – rekao je on.

Mijušković je istakao da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija mora obezbijediti sigurnije okruženje za djecu. Potrebno je provjeravati kompetentnost prosvjetnih radnika i omogućiti redovne razgovore sa djecom kako bi se prepoznali slučajevi maltretiranja i uznemiravanja.

-Svaka institucija ima zaštitu – obezbjeđenje, policiju – ali naše škole su prepuštene nasilnicima. Ovo nećemo ignorisati – kazao je Mijušković.

ša tišina više ne smije biti način da se suočavamo s nepravdom – kazala je ona. Okupljeni su blokirali bulevar ispred Skupštine do 20 sati. Na prethodnom protestu koji je održan ispred podgoričke gimnazije zatraženo je da profesor Čečović dobije otkaz, ali i direktorica Biljana Vučurović, jer su nezadovoljni njenom reakcijom nakon što je bivša učenica Vujisić prijavi-

la poruke koje joj je slao profesor. On je kažnjen 30 odsto od plate. Prijavljena su još dva slučaja u kojima su se navodno profesori nedolično ponašali prema učenicama. Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmete. Organizatori najavljuju okupljanja građana dok se ne unaprijedi ambijent u društvu. Nada ĐURĐEVAC

Foto: Mara BABOVIĆ

Istraživanje CGO pokazalo da malo građana vjeruje u potpunu nezavisnost medija

Interesi moćnika

iznad javnog interesa

PODGORICA - Politička orijentacija medija značajno oblikuje način njihovog izvještavanja, a mediji nerijetko presuđuju prije suda. Malo je onih koji vjeruju u punu nezavisnost medija. Uz to, rašireno je i uvjerenje da je RTCG podložna političkim uticajima, ali i da pokazuje određeni nivo profesionalizma u radu...

Ovo su samo neki od zaključaka nakon istraživanja koje je DAMAR sproveo za Centar za građansko obrazovanje u okviru projekta ,,Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG za budućnost Crne Gore“, podržanog od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije. - Digitalni mediji, posebno društvene mreže i internet portali, postali su dominantni izvori informacija u Crnoj Gori. Televizija i dalje ima značajan uticaj, radio zadržava umjerenu popularnost, dok su štampani mediji najniže rangirani, jer je veliki broj onih koji ne čitaju novine - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u, predstavljajući nalaze istraživanja. Najviše se prate informativno-politički sadržaji, zatim zabavni i sportski, a značajno manje dokumentarni, kulturni, obrazovni... Podijeljena su mišljenja i o profesionalnosti medija, pa tako 42 odsto vjeruje da se mediji pridržavaju etičkog kodeksa i provjere činjenica, dok je približan broj onih koji smatraju da mediji ne stavljaju istinu (39,5 odsto), nepristrasnost (36,5 odsto) i javni interes (34 odsto) u prvi plan. Na ovakav utisak utiče i podatak da 34,9 odsto ispitanika smatra da mediji u Crnoj Gori često presuđuju prije suda – rekao je Obradović.

Najviše građana, 54,5 odsto se informiše putem više TV kanala, a od toga Javni servis je najvažniji pojedinačni izvor za 29 odsto ispitanika, dok 16,5 odsto prati druge TV kuće poput TV Vijesti, TV NOVA M, Prve ili Pinka.

Po pitanju ocjene objektivnog izvještavanja, većina ispitanika (42,9 odsto) vjeruje da RTCG djelimično izvještava o događajima bez favorizovanja određenih grupa ili pojedinaca, dok 14,1 odsto smatra da nikada ne favorizuje određene grupe ili pojedince

Internet portali su ključni za pružanje korisnih informacija za svakodnevni život (28,5 odsto), ali i prijatelji i poznanici (23,8 odsto) i elektronski mediji poput radija i televizije (23,2 odsto), dok društvene mreže koristi 17,9 odsto, a samo šest odsto izdvaja štampane medije. Snažno je uvjerenje da su medijima u Crnoj Gori najvažniji interesi onih koji imaju političku i ekonomsku moć, manjina smatra da su građani i građanke u fokusu, a mnogi ne mogu procijeniti kome su mediji posvećeni. Posljedično, procjena je da političke partije, ekonomski centri moći i vlasnici medija imaju značajan uticaj na uređivačku politiku medija u Crnoj Gori. U dijelu istraživanja koji se odnosi na Javni servis RTCG podaci pokazuju da najveći broj ispitanika prati RTCG nekoliko puta sedmično (35,7 odsto), dok 29,1 odsto to čini svakodnevno, a 25,2 povremeno, pri čemu 10 odsto navodi da nikada ne prati ovaj medij.

- U procjeni misije RTCG, 60,6 odsto ispitanika smatra da ovaj medij djelimično ispunjava svoju ulogu izvještavanja u interesu javnosti. Više od četvrtine (28,5 odsto) vjeruje da RTCG u potpunosti ispunjava ovu misiju, dok 10,9 smatra da to uopšte ne čini - kazao je Obradović.

- Stavovi o RTCG su veoma podijeljeni. Na jednoj ravni je visoka podložnost RTCG političkim uticajima, što refleksiju ima na objektivnost RTCG u izvještavanju o društveno-političkim dešavanjima i niže uvjerenje o nezavisnosti, a na drugoj procjena da tu ipak ima visokog niva profesionalizma u radu – rekao je on. Većina ispitanika djelimično vjeruje informacijama i sadržajima iz informativnog programa RTCG (54,1 odsto), potpuno povjerenje ima više od četvrtine (27 odsto), dok svaki deseti (10,9 odsto) navodi da ne vjeruje uopšte. Po pitanju ocjene objektivnog izvještavanja, većina ispitanika (42,9 odsto) vjeruje da RTCG djelimično izvještava o događajima bez favorizovanja određenih grupa ili pojedinaca, dok 14,1 odsto smatra da nikada ne favorizuje određene grupe ili pojedince. Negativan stav ima 17,9 odsto ispitanika, koji tvrde da televizija nikada ne izvještava nepristrasno, odnosno bez favorizovanja. Istovremeno, 25,2 odsto ispitanika nije u mogućnosti da procijeni ovo pitanje. Nema većine koja cijeni da RTCG slobodno otvara teme od javnog značaja, a posebno u pogledu propusta ili afera moćnika. J. M.

Sa predstavljanja istraživanja u Centru za građansko obrazovanje

Budva: Opština pripremila prijedlog budžeta za 2025. godinu

Za zarade i ugovore o djelu 9,3 miliona

Od izvornih prihoda (porezi, takse, naknade, ostali prihodi, donacije)

Opština će prihodovati 46,5 miliona eura. Najveći izdatak su stavke - transferi javnom sektoru i zarade zaposlenih koje iznose 10,34 miliona. Kapitalni izdaci su planirani na 28,7 miliona što je 3,76 miliona više nego ove godine

BUDVA – Opština je budžet za 2025. godinu planirala na 64,19 miliona eura, veći je od ovogodišnjeg koji je nakon rebalansa sa prvobitnih 59,8 miliona uvećan za 2,5 miliona eura. Najviše će iduće godine Opština prihodovati od poreza, a najveći izdatak su stavke transferi javnom sektoru i zarade zaposlenih.

PRIHODI

Od izvornih prihoda (porezi, takse, naknade, ostali prihodi, donacije) u kasu će se sliti 46,5 miliona eura (ove godine 44,35). Od toga od poreza je planirano 34,4 miliona eura (53,59 odsto ukupnih prihoda) što je 1,45 miliona eura više nego ove godine. Prihodi od poreza na promet nepokretnosti planiraju se u iznosu od 5,4 miliona. Prihod od poreza na nepokretnosti planiran je u ukupnom iznosu od 20 eura što čini 58,13 odsto od ukupno planiranih prihoda po osnovu poreza i predstavlja najznačajniji tekući prihod. Porez na dohodak fizičkih lica je planiran u iznosu od 6,25 miliona eura i u ukupnoj strukturi poreza učestvuje sa 15,7 odsto.

Od taksi će opština prihodovati 725.000 eura, od naknada 8,58 miliona eura, a od ostalih prihoda 2,8 miliona. Od prodaje nepokretnosti prihodo-

vaće 600.000 eura, a od otplate kredita 50.000 eura. Iz ove godine će prenijeti 17 miliona a od donacija 40.000 eura.

RASHODI

Za bruto zarade je namijenjeno 8,81 miliona eura (10.000 više nego ove godine), a za ostala lična primanja 1,16 miliona. Na materijal će otići 990.000 eura.

Rashodi za usluge koštaće grad 2,27 miliona, ove godine je ta stavka iznosila 1,79 miliona. Tu spadaju službena

putovanje za koja je namijenjeno 100.000 eura (67.100), reprezentacija 135.000 eura (111.000 eura), komunikacione usluge 185.000 eura, bankarske 30.000, advokatske, notarske i pravne usluge 600.000 eura (630.000), konsultantske usluge i projekti i studije 70.000 eura (25.000), stručna usavršavanja 71.000 eura, a ostale usluge 1,08 miliona (739.000).

Za tekuće održavanje namijenjeno je 1,81 milion eura. Zakup prostora gradski budžet

će koštati ukupno 182.000 eura (224.000) - Službe skupštine 10.000 eura (zakup prostora za rad političkih partija i ostalo), Sekretarijat za lokalnu samoupravu 165.000 eura (zakup poslovnih prostorija za rad organa lokalne uprave), Komunalna inspekcija i komunalna policija 6.000 eura (zakup prostora za „pauk“ službu) i zakup zemljišta u okviru Sekretarijata za društvene djelatnosti u iznosu od 1.000 eura. Ostali izdaci planirani su na

H E rc EG NOv I: Lokalna uprava podržaće sugrađane lošeg materijalnog statusa

1,05 miliona eura. Tu spadaju ugovori o djelu za koje je namijenjeno 395.000 eura (ove godine je ta stavka iznosila 300.700 eura). – Izdaci po osnovu ugovora o djelu odnose se na sngažovanje higijeničarke, angažovanje lica za potrebe preseljenja arhivske građe, angažovanje lica za investiciono-tehničko održavanje (električar, vodoinstalater...) angažovanje lica raznih inženjerskih profila zbog širih nadležnosti organa – navedeno je u obrazloženju. Troškovi sudskih postupaka koštaće 150.000 eura, održavanje softvera 203.000 eura.

JAVNI SEKTOR

Stavka transferi institucijama, pojedincima NVO i javnom sektoru je teška 10,34 miliona eura (10,02). Najviše novca je namijenjeno za JU Grad teatar 1,3 miliona, Muzeji i galerije dobiće 1,4 miliona, institucije sporta 1,7 miliona, RTV Budva 1,1 milion. Za jednokratne socijalne pomoći je predviđeno 200.000 eura, ostale transfere pojedincima 460.000 eura, nevladinim organizacijama 100.000 eura, a za manifestacije i projekte 500.000 eura. Po 750.000 eura naredne godine će dobiti Mediteranski sportski centar i Sportsko rekreativni centar i Narodna biblioteka Budva. Rad Crvenog krsta biće podržan sa 80.000 eura. Ostali transferi iznose 5,27 miliona eura. Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju 400.000 eura, Komunalno preduzeće 1,7 miliona, Pogrebne usluge 260.000, Akademija znanja 110.000 eura, Otpadne vode 1,6 miliona, a Komunalno 1,2 miliona. Kapitalni izdaci su planirani na 28,7 miliona (24,935). Najviše je namijenjeno za lokalnu infrastrukturu – 21 miliona, za opremu 4,33 miliona, a za građevinske objekte 1,55 miliona eura. Opština planira da iduće godine pozajmi ili se kreditno zaduži 80.000 eura. D.Š.

ANDRIJEVICA – Dom zdravlja dobio je novo sanitetsko vozilo, za čiju je nabavku Fond za zdravstveno osiguranje obezbijedio 54.503 eura.

Direktor Fonda Vuk Kadić, tokom predaje ključeve, kazao je da se radi o prvom sanitetskom vozilu takve vrste koje je andrijevački dom zdravlja dobio poslije 20 godina. – Fond je prepoznao potrebu Doma zdravlja za vozilom koje će omogućiti zdravstvenim radnicima da lakše stignu do pacijenata koji nijesu u mogućnosti da dođu i tako im pruže potrebnu zdravstvenu njegu. Vozilo ima najsavremeniju opremu i obezbijediće efikasniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu građanima ove opštine, dok će zaposleni dobiti priliku da hitnu medicinsku pomoć pružaju na sigurniji i komforniji način – naveo je Kadić. Podsjetio je i da je Hitna pomoć Andrijevica u novembru dobila moderno vozilo i ukazao da na ovaj način Fond za zdravstveno osiguranje nastavlja da radi na osavremenjavanju voznog parka zdravstvenih ustanova u Andrijevici. I.R.

Budva

HERCEG NOVI – Izdaci za palijativnu njegu i prevoz lica slabijeg materijalnog statusa, u visini od 40.000 eura, nova je stavka u Nacrtu budžeta Opštine Herceg Novi za 2025. godinu, koji će se naći pred odbornicima na narednom redovnom zasijedanju, koje bi trebalo da bude održano krajem decembra.

Za ovom vrstom pomoći sugrađanima, kako za RTHN navodi sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić, odavno postoji potreba, zbog

čega su u lokalnoj upravi odlučili da pruže podršku. – Došli smo do dogovora da zajedno sa ostalim partnerima, prije svega Crvenim krstom, Centrom za socijalni rad i Domom zdravlja realizujemo ovu inicijativu. Prevoz pacijenata snosiće se na to da obezbijedimo vozilo i finansiramo prevoz teških onkoloških bolesnika, koji idu na hemoterapiju, a koji nemaju u porodici ili domaćinstvu vozilo, a nažalost, dosta je njih koji idu autobusima – navodi ona.

Samardžić smatra da je prevoz na terapije u Podgoricu auto-

busima za onkološke bolesnike praktično nehuman. – Želimo da onim lakšim pacijentima, kojima ne treba medicinska podrška, odnosno pratnja, nađemo kombi ili neko veće vozilo, kako bi više njih dnevno moglo da se preveze do Podgorice. To bi sve bilo o trošku Opštine, s tim što će postojati određeni kriterijumi. Nećemo imati mogućnosti, ni resurse ni vozila da vozimo sve one kojima je potrebno, ali za početak one koji nemaju vozilo u domaćinstvu, nemaju djecu ili nekoga ko bi mogao da ih vozi – pojašnjava ona.

Pravo na plaćenu palijativnu njegu imaće građani slabijeg imovinskog stanja, jer je u posljednjih nekoliko godina, kako navodi Samardžić, primjetno povećan broj teško bolesnih i nepokretnih, koji su sami i ne mogu da vode računa o sebi, a nijesu za domove. – Planirali smo da u saradnji sa Centrom sa socijalni rad, za-

poslimo par medicinskih sestara ili njegovateljica, koje bi bile na raspolaganju i koje bi, tamo gdje je potrebno, odlazile na kućne adrese i pomagale ovim starim ljudima oko održavanja lične higijene – priča Samardžić. Riječ je o pilot projektu, koji će biti realizovan preko Crvenog krsta. I.R.

lokali rade do tri ujutro

BUDVA – Potpredsjednik opštine Budva Nikola Jovanović donio je odluku o produženju radnog vremena za ugostiteljske objekte tokom novogodišnjih praznika.

Odlukom se dozvoljava rad 24. i 25. decembra, 30. i 31. decembra, 1. i 2. januara, 6. i 7. januara i 13. januara 2025. do tri časa narednog dana. –U cilju nesmetane realizacije novogodišnjeg programa, kao i održavanje kontinuiteta u važnom segmentu ugostiteljske ponude, a sve u nastojanju da se boravak turista i sugrađana u našoj opštini učini što sadržajnijim, a u skladu sa zakonima o lokalnoj samoupravi, turizmu i ugostiteljstvu, Pravilnikom o graničnim vrijednostima nivoa buke u životnoj sredini i Odlukom o radnom vremenu – naveo je u obrazloženju Jovanović. C.G. Tokom

BudŽET vEĆI Od OvOGOdIŠNJEG: Zgrada opštine

vIŠE BrIGE O NEMOĆNIMa: Objekat lokalne uprave

KOLAŠIN – Ski-centri na Bjelasici 1600 i 1450 spremni su za skijaše. Posjetiocima, kažu, nude povoljne cijene a uz podršku poslovnih partnera (TO, Opština, Privredna komora i NTO Crne Gore) obezbijeđen je besplatan autobuski prevoz.

Ski-centrom Kolašin 1600 upravljaju Skijališta Crne Gore, a Ski-centar Kolašin 1450 je dio hotelsko-rezidencijalnog kompleksa Kolašin Valleys.

SKI-CENTAR 1600

U Ski-centru Kolašin 1600 petak, 27. decembar biće prvi dan skijanja nakon skoro 33 mjeseca. Posljednji pravi skijaški dan je bio u martu 2022. godine dok prošle zimske sezone skijanja nije ni bilo zbog nedostatka snijega. Zbog toga se očekuje, a i najavljuje veliko interesovanje gostiju da se u petak i u danima vikenda „vrate“ skijanju na Bjelasici. Prema riječima direktora Ski-centra Kolašin 1600 Bojana Medenice, snijeg koji je napadao se danonoćnim radom mehanizacije „pretvorio“ u kvalitetne skijaške staze.

– U podnožju ski–staza je oko pola metra utabanog snijega tako da će staze od petka pa dalje omogućiti idealne uslove za skijanje. Radiće žičara K8 sa pratećom infrastrukturom kao i poligon za početnike. Informacije o ostalim

Kolašin: Ski-centri 1600 i 1450 na Bjelasici otvorili vrata

Ljubitelje skijanja čeka 45 kilometara uređenih staza

STaZE PRiPREManE i ToKoM noĆi: Ski–centar Kolašin 1600

U podnožju staza Ski-centra 1600 je oko pola metra utabanog snijega tako da će uslovi za skijanje biti idealni. Radiće žičara K8 sa pratećom infrastrukturom kao i poligon za početnike. U Ski-centru 1450 staze su pripremljene zahvaljujući sistemu za osnježavanje sa sedam topova. Četiri dana sedmično je besplatno skijanje za građane Kolašina, Andrijevice, Berana i Petnjice

stazama gosti će moći da provjere u petak ujutro, u našem dnevnom izvještaju. Uložili smo veliki trud i rad u pripremu skijaške infrastruktu-

U Ski-centru Kolašin 1600 petak, 27. decembar biće prvi dan skijanja nakon skoro 33 mjeseca. Posljednji pravi skijaški dan je bio u martu 2022. godine

re i gosti će moći da se uvjere u to – istakao je Medenica. Cijena dnevnog ski-pasa na Ski-centru Kolašin 1600, za odrasle je 25 eura, a za djecu 16,5 eura. Dnevna karta za pokretnu traku za skijaše početnike je 10 eura. Trodnevni ski-pas za odrasle košta 56,5 eura, a 37,5 za mlađe od 14 godina. Sedmodnevni ski-pas za odrasle košta 105

Besplatan autobuski prevoz

Od subote, 28. decembra, biće organizovan besplatan ski-bus na relaciji centar grada – skijalište Kolašin 1600, sa zaustavljanjem

na Ski-centru Kolašin 1450. Polasci su u 9 i 10.30 časova, a povratak je u 13.30 i 16.15 časova. Autobuske linije obezbijedi-

li su Turistička organizacija i Opština Kolašin, Privredna komora i Nacionalna turistička roganizacija Crne Gore.

eura, a za djecu 75,5 eura, dok će sezonski ski-pas koštati 400 eura za odrasle i 250 eura za djecu. Znatni popusti su i ove godine predviđeni za članove Gorske službe spasavanja, Skijaškog saveza Crne Gore i skijaške klubove dok će skijaši stariji od 65 godina imati popust 50 odsto. Popusti su predviđeni i za porodične pakete – u zavisnosti od brojnosti porodice iznose 10 do 30 odsto. Korišćenje tjubing staze za tri vožnje košta 2,5 eura dok deset vožnji košta šest eura.

SKI-CENTAR 1450

Skijaška sezona u Ski-centru Kolašin 1450, već je počela i to po prvi put prije Nove go-

dine. Cijene ski-karata su najpovoljnije u regionu, omogućavajući uživanje u više od 30 kilometara uređenih staza. Staze su kvalitetno utabane i pripremljene, zahvaljujući sistemu za osnježavanje sa sedam topova.

Dnevni ski-pas za odrasle 15 eura, za djecu 12, sedmodnevni ski-pas košta 80 eura za odrasle, 70 eura za djecu. Pojedinačne vožnje koštaju osam eura za odrasle, a pet za djecu. Za grupe preko 20 članova šest eura po osobi, a sezonski ski-pas košta 400 eura za odrasle, 250 eura za djecu.

I ove sezone, Ski-centar 1450 omogućio je besplatno skijanje za građane Kolašina,

n i K šiĆ: Odbornici juče na sjednici Skupštine opštine najviše raspravljali o gradskoj kasi za 2025. godinu

NIKŠIĆ – Posljednja sjednica SO Nikšić u ovoj godini nije završena sinoć već će odbornici grada podno Trebjese raspravljati i danas o 20-ak tačaka dnevnog reda. Najviše vremena juče su predstavnici vlasti i opozicije potrošili na program rada za narednu godinu i budžet koji je planiran na 37,18 miliona eura.

Iz redova DPS-a čulo se da taj budžet nije razvojni, te da nijedan od kapitalnih projekata nije prihvaćen s državnog nivoa, već se čeka da bude amandmanski usvojen. Kako se čulo, lokalna uprava bi, prema planu budžeta, u narednoj godini trebala da ostvari 11,9 miliona eura

sopstvenih prihoda, zakonom predviđeni prihodi su 9,4 miliona eura, od Egalizacionog fonda dobiće nešto više od sedam milona eura, a iz državnog budžeta i od donacija 720.000 eura. Odbornik opozicije Rajko Perović podsjetio je da glavni grad Podgorica, na primjer, izdvaja više od polovinu svog budžeta za razvojne projekte, a Nikšićani ni petinu, a i to prema riječima njegovih partijskih kolega nije realno, već je budžet za 2025. godinu samo spisak lijepih želja. Problematizuju i to što je za ugovore o djelu planirano skoro 800.000 eura jer smatraju da će taj novac biti zloupotrijebljen za izbore koji se u toj opštini održavaju iduće godine.

Operativni budžet planiran je na 29,7 miliona eura, pobrojano je šta se sve planira raditi naredne godine, ali opozicija tvrdi da to neće raditi aktuelna vlast, jer bliže se lokalni izbori u Nikšiću. Mnogo vremena potrošeno je i na dnevnopolitičke teme, čak i one koje su aktuelne na državnom nivou, na raznorazne partijske pregovore. Dok se vlast hvalila da je uredila brojne kvartove, da su rekonstruisane saobraćajnice koje vode ka Nikšiću, da imaju spremne projekte za još mnoge značajne investicije, opozicioni odbornici smatraju da vlast u Nikšiću ne poštuju ni partijske kolege ni Vlada, jer tek se očekuje da se usvoje brojni nji-

Andrijevice, Berana i Petnjice. Biće dostupan četiri dana sedmično, od ponedjeljka do četvrtka, za punoljetne građane uz identifikaciju ličnom kartom. Djeca i mladi ostvaruju pravo na besplatno skijanje u pratnji roditelja. Na skijalištu će biti dostupni šestosjed „Viline vode“, dvosjed do Ćupova, ski-liftovi ,,Jezerine“, ,,Carev do“, ,,Ključ“ i baby lift i staze za sve kategorije skijaša (sedam crvenih, dvije plave, tri crne). – Cjelogodišnji rad na dodavanju novih staza rezultirao je sa više od 50 kilometara ski-staza u kombinaciji sa ski-centrom Kolašin 1600 –saopšteno je iz Ski-centra 1450. D. DRAŠKOVIĆ

hovi amandmani, pa između ostaloga i da se u gradu podno Trebjese gradi centar za

autizam, rekonstruiše Sportski centar... Sjednica SO Nikšić nastavlja

se danas, a na dnevnom redu su i programi rada svih javnih preduzeća i ustanova. Ra.P.

PoVolJnE CiJEnE: Ski–centar Kolašin 1450

DanaS naSTaVaK RaDa: Sa sjednice Skupštine opštine

Časopis „The Hooghly Review“ iz Indije objavio priču Dragane Kršenković-Brković

Fokus na pojedince i njihova iskustva

PODGORICA - Književni

časopis „The Hooghly Review“ iz Indije u svom specijalnom broju („Murali“) objavio je priču „Ljetnja vrelina i njene igre“ („Summer Heat and Its Games“) književnice Dragane Kršenković-Brković.

Priču „Ljetnja vrelina i njene igre“ na engleski jezik je prevela Aleksandra Nikčević-Batrićević. Gost urednik ovog broja je François Bereaud, književnik i profesor iz Kalifornije.

„The Hooghly Review“ je časopis za književnost, kulturu i umjetnost. Ime je dobio po rijeci Hugli, koja teče kroz Zapadni Bengal i uliva se u Bengalski zaliv. Pažnja uređivačkog tima usmjerena je na savremenu indijsku i međunarodnu književnu scenu. Časopis prati i objavljuje priče, poeziju, fotografije i ilustracije. - Naš fokus je na pojedincima i njihovim životnim iskustvi-

Naslovnica časopisa

ma, a ne na društvenim / političkim / vjerskim / kulturnim zajednicama u cjelini, jer razumjemo i prepoznajemo koliko se čovjek zaista može osjećati usamljeno i satjerano u ćošak kada ga zajednica izbjegava jer je protiv prihvaćenih normi i/ili čini iskorak izvan grupnog razmišljanja - ističu iz časopisa „The Hooghly Review“, uz napomenu da su ključni elementi njihove estetike: ravnoteža, istina, empatija i stalna promjena. An. R.

Priznanje budvanskog festivala ravnopravno podijelila dva reditelja

Pašoviću i Neškoviću nagrada „Grad teatar“

PODGORICA - Nagrada

„Grad teatar“ za doprinos pozorišnoj umjetnosti ravnopravno je dodijeljena rediteljima Harisu Pašoviću i Milanu Neškoviću zbog kontinuiranog doprinosa ovom budvanskom festivalu, jednoglasno je odlučio ovogodišnji žiri.

Žiri je radio u sastavu: Branislava Liješević, dugogodišnja direktorka JU „Grad teatar“ i predsjednica žirija, mr Božena Jelušić, profesorka i teoretičarka književnosti i medija i Bojana Kovačević, upravnica Narodnog pozorišta Sombor.

Kako se navodi u obrazloženju, Pašović konstantno „pomjera i proširuje granice teatra“.

- Ove godine je to na impresi-

van način potvrdila predstava ,,Svijet mogućnosti“, rađena u koprodukciji ,,Grada teatra“ Budva, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, „East-West“ Centra Sarajevo i Plesnog centra „Tala“ Zagreb – navodi se u saopštenju žirija. Oni su takođe naveli da se ,,u istraživanju problema osoba sa invaliditetom, Pašović odlučio za izazovan pristup, zaobilazeći tradicionalne aktivističke metode inkluzivnog teatra“.

Režija ovogodišnje predstave Milana Neškovića „Protekcija“ po tekstu Branislava Nušića (Grad teatar i NP ,,Sombor“) po mišljenju žirija nudi „veoma precizna i tačna rediteljska rješenja, tako da je ne samo zadovoljila kako publiku, tako i kritiku, nego je i nadmašila njihova očekivanja“.

An. R.

Svake godine od 1. do 6. decembra Gradsko pozorište

PODGORICA - Gajeći kulturu sjećanja na znamenitog Podgoričanina Jagoša Markovića, jednog od najeminentnijih reditelja u regionu s kraja prošlog i početka ovog vijeka, Gradsko pozorište osniva Festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković“ – kazala je v. d. direktorice Gradskog Ivona Čović-Jaćimović na jučerašnjoj konferenciji za novinare u KIC-u ,,Budo Tomović“.

Ona je dodala da je za osnivanje Festivala važna saglasnost koju su dobili od Markovićeve porodice, kao i od osnivača i Skupštine glavnog grada. Festival će se, kako je kazala Čović-Jaćimović, održavati u Podgorici svake godine od 1. do 6. decembra, a prvo izdanje biće organizovano 2025. godine. - Sam koncept festivala podrazumijeva selekciju predstava iz reda onih koje su nastale u regionu u toku prethodne ili aktuelne pozorišne sezone, bez obzira na vrstu, žanr, podvrstu i podžanr pozorišnog izraza, a o nagradama će odlučivati stručni žiri – rekla je Čović-Jaćimović

IDEJA

Prema riječima Čović-Jaćimović, to će biti jedini festival pozorišne režije u regionu, a postoje i izvjesne vjerovatnoće da će se upravo sa festivalom ,,Jagoš Marković“ Gradsko pozorište dogodine useliti u svoju novu zgradu.

- Odluka o osnivanju ovog pozorišnog festivala omogućiće nam da u godini koja je pred nama Podgoricu upišemo u najkredibilnije pozorišne adrese u regionu. Ideja je da

Uzdigao teatar magije i savršenstva

tokom petodnevnog trajanja festivala predstave budu praćene tribinama kritike sastavljene od najuglednijih kritičara i teatrologa u regionu. Stručni žiri će dodjeljivati dvije nagrade - nagradu za najbolju režiju i za predstavu u cjelini - kazala je Čović-Jačimović Festival ,,Jagoš Marković“ će, prema njenim riječima, značajno doprinijeti unapređenju kulturnog profila ne samo Podgorice, nego i cijele Crne Gore.

- Umjetnička zamisao je da u toku trajanja festivala grad ži-

Sam koncept festivala podrazumijeva selekciju predstava iz reda onih koje su nastale u regionu u toku prethodne ili aktuelne pozorišne sezone, bez obzira na vrstu, žanr, podvrstu i podžanr pozorišnog izraza - rekla je Čović-Jaćimović

vi od umjetnosti. S tim u vezi bismo na dnevnom nivou organizovali panel diskusije za mlade čije će teme biti uvezane sa festivalom i time ćemo napraviti model funkcionisanja da svake godine festival ima određenu temu - kazala je Čović-Jaćimović i zahvalila se Jeleni Borovinić-Bojović koja je, kako je kazala, inicijator ovog festivala.

Slobodni Sindikat kulture Crne Gore optužio kolege iz drugog sindikata za neaktivnost i odbijanje

Doveli u pitanje

PODGORICA - Ministarstvo kulture i medija uputilo je poziv Sindikatu kulture Crne Gore (SKCG) i Slobodnom Sindikatu kulture Crne Gore (SSKCG) za pregovore o raspodjeli stambenog fonda od 600.000 eura, predviđenog za ovu godinu. Iako se Slobodni Sindikat kulture oda-

zvao pozivu, Sindikat kulture Crne Gore se nije niti oglasio, niti pojavio nakon više poziva iz Ministarstva, čime direktno koči proces raspodjele sredstava. Ovo je saopštio Slobodni Sindikat kulture Crne Gore (SSKCG), ukazuju ć i na ključne probleme koji koče razvoj i poboljšanje statusa

zaposlenih u ovom sektoru. Kako je saopšteno iz sindikata, SSKCG je pokrenuo inicijativu za otvaranje Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za oblast kulture, na što je MKM odgovorilo pozitivno, izražavaju ć i spremnost za pregovore.

- Međutim, i po ovom pitanju SKCG odbija saradnju, čime su zaposlenima u kulturi uskraćene mogućnosti za rješavanje ključnih pitanja poput raspodjele stanova, unapređenja socioekonomskog statusa i radničkih prava stečenim kolektivnim ugovorom – navode iz SSKCG.

„Javorovanje“

PODGORICA - Knjiga

Srđana Anđelića „Javorovanje“, u izdanju Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade, biće predstavljena danas u 17 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

u KIC-u

Branko Vuković, dječji pisac, u recenziji navodi da zbirka „Javorovanje“ predstavlja duboko emotivnu refleksiju o životu, ljubavi (i zaljubljivanju), prirodi i tradiciji, stvaranu kroz jedinstvenu perspektivu. - U pjesmama koje čine zbirku, autor nas vodi na putovanje kroz lične impresije o zavičaju, godišnjim dobima, porodičnim vrijednostima, i svakodnevnim trenutnim radostima i zadovoljstvima, stvarajući literarni pejzaž koji je ujedno univerzalan i intiman – zapisao je Vuković. R. K.

Prema njihovim saznanjima, uvidom u zvanična dokumenta i ugovore koje su dobili preko Zakona o slobodnom pristupu informacijama, samo od 2017. do 2022. godine, na račun SKCG slilo se najmanje 1.800.000 eura za potrebe rješavanja stambenog pitanja zaposlenih u kulturi. - Postavljaju se dodatna pitanja: da li se i koliko još sredstava prije 2017. slilo na račun SKCG? Gdje su utrošena sva ta sredstva? Da li su svi zaposleni u kulturi dobili priliku da apliciraju za stanove? Postoji li pravilnik o radu ili stambena zadruga za transparentnu raspodjelu stanova? – navode iz SSKCG. Iz ovog sindikata su upitali ko zastupa članove SKCG.

Jagoš Marković u Tivtu 2023. godine, nakon uručenja nagrada na festivalu „Purgatorije“

Festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković“

na nivo savršenstva

Podgorica je neotuđiv dio Jagoševog bitka

Suzana Cakov, supru-

ga pokojnog Jagoša Markovića, svesrdno se zahvalila Podgorici i svima koji učestvuju u ovoj inicijativi.

- Podgorica je neotuđiv dio Jagoša i njegovog bitka. Nosio je za vazda u srcu, nikad je nije zaboravio - rekla je Cakov. Jedan od članova glumačkog ansambla Gradskog pozorišta Željko Radunović Caja uključio se u razgovor iz publike, kazavši da je ponosan

PRIZNANJE

Borovinić-Bojović je kazala je da je Marković za sobom ostavio neizbrisiv trag.

- Naša je obaveza da ne samo o tome govorimo i ne da samo to kroz vrijeme nastavimo da radimo, nego i da konkretnim djelima pokažemo i dokažemo koliko je on važan ne samo za Podgoricu i Crnu Goru, nego i za čitav regionistakla je Borovinić-Bojović.

U ime Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Jelena Đurđić-Tomović kazala je

odbijanje saradnje

na ovu inicijativu i festival koji će nositi ime Jagoša Markovića.

- Zaista mislim da grad i naše pozorište to zaslužuju, a ono što će mi biti jako drago, to je da će taj festival i ozvaničiti jednu beskonačnu vezu između našeg pozorišta i Markovića. Znam kolika je bila još od njegovog djetinjstva i Gradsko pozorište je upravo bilo njegov ulazak u pozorišni svijet – rekao je Radunović.

da Podgorica, kao rodni grad Markovića, na ovaj način odaje priznanje reditelju čiji su talenat, vizija i posvećenost uzdigli pozorište na nivo magije i umjetničkog savršenstva. - Marković je bio i ostao simbol umjetničke hrabrosti, inovativnosti i neumorne težnje za vrhunskim postignućimakazala je Đurđić-Tomović, dodajući da su njegova ostvarenja ostavila neizbrisiv trag ne samo u teatarskoj kulturi Jugoistočne Evrope, već i šire. A. RADOVIĆ

za stambeni fond

SKCG odbija saradnju, čime su zaposlenima u kulturi uskraćene mogućnosti za rješavanje ključnih pitanja poput raspodjele stanova, unapređenja socioekonomskog statusa i radničkih prava

- Poslije nekoliko bezuspješnih pokušaja da se sastanemo, dužni smo priznati da nijesmo sigurni ko trenutno obavlja funkciju predsjednika SKCG, kako zbog izostanka javnih obraćanja tako i zbog izbjegavanja bilo kakve zvanične komunikacije sa nama. Ono što je evidentno jeste da takvim svojim nečinjenjem blokiraju procese koji su od ključnog značaja za sve zaposlene u kulturi, čime obesmišljavaju ulogu koju kao sindikat predstavljaju – navode iz SSKCG.

Dragan

Vugdelić

preveo memoare Vilijema Hosta pod nazivom ,,Sjećanje na Boku“

PODGORICA - Povodom

25 godina od osnivanja Fondacije ,,Sveti Petar Cetinjski“, bivši direktor Britanskog informativnog centra, počasni konzul Velike Britanije u Crnoj Gori i član Fondacije prof. Dragan Vugdelić preveo je memoare zapovjednika u britanskoj mornarici Vilijema Hosta (1780-1828), pod nazivom ,,Sjećanje na Boku“.

Knjiga, koja je promovisana u KIC-u ,,Budo Tomović“, govori o engleskom kapetanu koji je učestvovao u burnim ratnim događajima od 1813. do 1814. godine kada su od francuske vojske oslobođeni Kotor i Dubrovik.

Direktor Fondacije ,,Sveti Petar Cetinjski“ Milorad Mijo Aleksić pročitao je pismo Dragana Vugdelića koji nije bio u mogućnosti da prisustvuje promociji, a u kojem prevodilac objašnjava sa kojim se sve izazovima susreo tokom prevođenja.

BILJEŠKE

Publicista-istraživač, urednik Feljtona u dnevnom listu Pobjeda Slobodan Čukić istakao je da knjiga memoara i dnevničkih bilješki prikazuje i pomorski poduhvat i životni put Vilijema Hosta. On je podsjetio da se spomenik na kome je prikazan kapetan Host nalazi u Crkvi Svetog Pavla u Londonu, koja inače predstavlja muzej velikih i zaslužnih ljudi. Čukić je naglasio da je Host u pomorsku službu stupio sa 13 godina, te da kroz pisma koja je slao članovima poridice može da se prati odrastanje mladića koji će u narednih dvadeset godina boraviti samo godinu i par mjeseci na kopnu.

Podvizi kapetana koji je predao ključeve Kotora

Ovaj sindikat predlaže da se sredstva za stambeni fond ubuduće uplaćuju na poseban račun, kojem bi imale pristup sve tri relevantne strane (MKM, SSKCG, SKCG), uz jasno definisan pravilnik o radu i formiranje stambene zadruge za transparentno upravljanje. - Pitamo što će se desiti sa sredstvima u iznosu od 600.000 eura, koja su namjenski opredijeljena za ovu godinu za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u kulturi, ukoliko se zbog neaktivnosti i neodgovornosti SKCG ne utroše u ovoj godini? Da li će taj novac, umjesto da pripadne zaposlenima u kulturi CG biti preraspodijeljen nekom drugom ili vraćen Vladi CG? Kome to odgovara, ako je na štetu kulturnih radnika Crne Gore? – navode iz SSKCG. Oni su pozvali članstvo SKCG da traži odgovore od svojih predstavnika i zahtijevaju odblokiranje pregovaračkih procesa po pitanju stambenog fonda i GKU-a, kao i transparentnost u radu. R. K.

Približavajući publici Hostov poduhvat, Čukić je podsjetio da su Francuzi zavladali Bokom Kotorskom i Kotorom 1807. godine, da bi nakon Napoleonovog debakla u Rusiji došlo do polaganog istiskivanja francuskih snaga sa Jadranske obale. - Francuzi dominiraju Dalmacijom, ukinuli su Mle -

tačku republiku 1797. godine i Dubrovačku republiku 1808. To je period u kome engleska ratna flota operiše i u Jadranu. Host je sada već zapovjednik broda, već je čuven zbog svojih sposobnosti i ratnih podviga. Francuzi takođe imaju mornaricu na Jadranu, ali je Britanci blokiraju u lukama. Francuzi nemaju prevlast na otvorenom moru, već tu dominiraju Englezi. Host opisuje te operacije iz dana u dan, od manjih do većih – istakao je Čukić. Čukić je podsjetio da je jedan od najvažnijih događaja u tim operacijama, koji je Hosta proslavio kao ratnika i heroja, bitka između francuske i britanske eskadre kod ostrva Visa 13. marta 1811. godine. - Francuzi su u jednom momentu procijenili da mogu ovladati tim ostrvom. Francuska eskadra je isplovila iz Ankone i bila je brojnija od

engleske, ali Host je vještim manevrisanjem uspio da razbije Francuze u potpunosti. Zarobio je dvije fregate, a jednu uništio. To je bio momenat nebeske slave Vilijema Hosta - istakao je Čukić. Prema njegovim riječima, nakon fijaska u Rusiji dolazi momenat da se Francuzi protjeraju iz Herceg Novog, Kotora, Dubrovnika i Zadra.

- Host uplovljava u Bokokotorski zaliv sa nekoliko brodova u oktobru 1813, baš u momentu kada je proglašeno ujedinjenje Boke i Crne Gore. On doduše nije znao ništa o tom političkom događaju, ali je stupio u kontakt sa mitropolitom Petrom I Petrovićem. Host je u decembru te godine sa dva broda došao pred Kotor u kome su se držali Francuzi. Pošto su ovi bili izuzetno dobro utvrđeni, Host dolazi na ideju da topove prenese na vrh obližnjeg brda, u čemu i uspijeva.

Na taj način ostvario je potpunu dominaciju nad Kotorom. Poslije desetodnevnog bombardovanja grada, Francuzi su se predali. Poslije toga Host je nastavio svoju misiju i otplovio do Dubrovnika, đe je izveo sličan podvig - zaključio je Čukić.

DETALJI

Predsjednik Fondacije ,,Sveti Petar Cetinjski“ prof. dr Srđa Martinović kazao je da su Hostovi zapisi lišeni preopterećenosti i nepotrebnosti. - Obiluju detaljima, ali ne zamaraju i ne djeluju tek tako iznijeti. Vidi se da ih je pisala precizna ruka, sa jasnim pregledom situacije. Pored istorijskih crta zapisi nam donose i mogućnost upoznavanja autorove ličnosti i karaktera. Radi se o snažnoj individui, sa osjećajem za finese i reklo bi se umijećem objektivnosti - istakao je Martinović. A. Đ.

U subotu finalno veče Crnogorskog festivala humora, satire i karikature

Smijeh je prijeki lijek

PODGORICA – Finalno veče 23. Crnogorskog festivala humora, satire i karikature, naslovljeno ,,Smijeh prijeki lijek“, biće održano u Centru za kulturu u Danilovgradu, u subotu, 28. decembra u 18 sati. Žiri festivala u sastavu Radojica Grba, satiričar, Darko Drljević, karikaturista i Slavenko Jovanović, profesor, donio je odluku da prva nagrada za aforizam pripadane Stanislavu Tomiću iz Zvornika, dru-

ga Milinku Bojatu iz Danilovgrada i treća Sandri Pavličić iz Podgorice. U kategoriji satirična priča istim redosljedom nagrade pripadaju Slobodanu Simiću iz Užica, Veselinu Milićeviću iz Vrbasa i Živku Đuzi iz Mrkonjić Grada. U kategoriji satirične pjesme nagrađeni su Željko Žele Jovanović iz Kragujevca, Milenko Šarac iz Pljevalja i Dobrivoje Antonić iz Novog Sada. Najbolja knjiga između dva festivala je „Postumno“ Željka Rutovića iz Podgorice. Specijalne plakete u ovoj katego-

riji pripadaju knjigama „Analogne priče“ autora Dejana Tofčevića iz Podgorice i „The Noble Gal“ Srećka Gala Povelja za najbolju karikaturu na temu „Moj prijatelj“ dodijeljena je Luki Lagatoru, karikaturisti sa Cetinja. Prvonagrađenima u pomenutim kategorijama pripada skromna novčana nagrada. Žiri je odlučio da za poseban doprinos afirmaciji crnogorskog humora plakete dodijeli Muratu Ćoroviću, književniku iz Bijelog Polja, Dragiši Simoviću, glumcu iz

Bara i posthumno Janku Vujisiću, književniku. Nagrade i priznanja biće uručena na završnoj festivalskoj večeri u Danilovgradu. Takođe, u holu Centra za kulturu biće priređena izložba karikatura sa nagradnog konkursa i najuspjeliji radovi sa Međunarodnog festivala karikature u Kolašinu, koji je bio posvećen crnogorskom pjesniku Vitomiru Vitu Nikoliću

Crnogorski festival humora, satire i karikature organizuje KIC ,,Bijeli Pavle“ iz Danilovgrada, u saradnji sa Centrom za kulturu i uz medijsku podršku Radio-televizije Nikšić. An. R.

Sa promocije u KIC-u „Budo Tomović“

BEOGRAD - Počela je represija nad studentima koji više od mjesec drže Beogradski univerzitet u blokadi. Nakon što je kontramiting sa mladima predsjednika Srbije u Sava centru doživio fijasko u srijedu uveče, BIA je stupila u akciju i pozvala Lazara Stojakovića, studenta Fakulteta organizacionih nauka, na „prijateljski razgovor“.

Istovremeno, osam fakulteta, koji se nalaze u centru Beograda oko Studentskog trga, saopštilo je da se njihovim studentima prijeti sa nepoznatih brojeva telefona i nepoznatih adresa.

BIA

„Ovo je gangsterski potez i represija koja se dešava pred nama studentima. Prije svega, zvali su moju porodicu i njima prijetili da mene dovedu“, rekao je Lazar Stojaković, student Fakulteta organizacionih nauka (FON) za medije - nakon što se odazvao pozivu BIA na „prijateljski razgovor“.

Bez telefona i u prisustvu advokata Lazar je u sjedištu BIA čekao agente koji se nijesu pojavili.

„Prijavili smo se na šalter, nikoga nije bilo sat i onda smo dobili informaciju da je njegov otac obaviješten da je saslušanje odloženo. Ne znam što će oni uraditi dalje, ali čini mi se da ovdje nema nikakvog pravnog osnova za njegovo pozivanje, niti postoji nadležnost BIA za postupanje u ovom slučaju“, rekao je

BEOGRAD: Osam fakulteta saopštilo da se prijeti budućim akademcima

BIA pozvala studenta na „prijateljski razgovor“

advokat Ahmed Delimeđac Sve je počelo u srijedu uveče kada su agenti BIA zvali Lazarevog oca da ga dovede u BIA na „prijateljski razgovor i savjete“. „Javno kažem da mene niko ne treba da savjetuje jer imam 22 godine i ako mene traže, neka se obrate meni, a ne mojim roditeljima”, kaže Stojaković i ocjenjuje: „Ovo je zlostavljanje koje vrši vlast, ne mogu da kažem da se ne bojim. Iskreno, ogorčen sam. Mogu da kažem da ne koriste više maskirane batinaše nego tajne službe. Ponavljam, ovo je gangsterski potez kako bi razbili naše proteste i ovo nas samo

udaljava od zajedničkog rješenja. Naše rješenje je da institucije vrše svoj posao, ne vidim po kojoj nadležnosti spadam da me zove BIA, tajna služba, na informativni razgovor“.

Stojaković kaže da ovim potezom BIA prijeti i poziva sve neodlučne građane da studentima pruže podršku jer se oni bore za normalnu Srbiju.

„Udbaši koji nas maltretiraju, koji vrše pritiske na prosvjetare zovu nas na prijateljske razgovore kako bi nas zastrašili, kako bismo prekinuli blokade, to im neće proći“, poručio je Stojaković BIA je stupila u ovako otvore-

Uhapšen ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine

nu akciju tek kada je Vučićev kontramiting sa mladima u Sava centru, koji je trebalo da parira studentskim demonstracijama, doživeo fijasko – jer je na njemu bilo više onih koji nijesu mladi.

Čelni čovjek BIA je Vladimir Orlić, bivši predsjednik Skupštine Srbije i Vučićev blizak saradnik poznat po šikaniranju opozicionih poslanika dok je vodio parlament.

PrIjetnje

Međutim, prijetnje se nijesu zaustavile na Lazaru. Čak osam fakulteta je saopštilo da se prijeti studentima. „U posljednjih nekoliko dana učestalo se ugrožava bezbjednost studenata sa fakulteta Univerziteta u Beogradu čije je sjedište na Studentskom trgu – pozivanjem i slanjem poruka sa nepoznatih brojeva, uz vrijeđanje na polnoj osnovi, korišćenjem nepristojnih riječi i upućivanja direktnih prijetnji“, navodi se u saopštenju uprave osam fakulteta: Filozofskog, Filološkog, Hemijskog, Fizičkog, Geografskog, Biološkog, Fizička hemija i Matematičkog. Uprave opisuju da su nepoznata lica fotografisala pojedi-

Nešića i još šest osoba sumnjiče za korupciju

SARAJEVO - Ministar

sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić, brat bivšeg ministra za ljudska prava i izbjeglice Mladen Lučić i još pet osoba lišeni su slobode u okviru istrage o korupciji.

Kako je saopšteno iz Tužilaštva BiH, sumnjiče se da su kao odgovorne osobe u javnom preduzeću Putevi RS-a i jednoj privatnoj kompaniji počinili krivična djela – udruživanje radi činjenja krivičnih djela pranje novca, zloupotre-

ba službenog položaja ili ovlašćenja i primanje mita. Ministar Nešić je u spornom periodu obavljao dužnost v.d. direktora preduzeća Putevi RS-a. Po nalogu tužilaštva, akcija je provedena u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih

Uhapšeni ministar glasa u Srbiji, podržava Vučića, ima nekretnine u Crnoj Gori

Nenad Nešić je na izborima u Srbiji održanim u decembru prošle godine glasao u Novom Sadu gdje ima prebivalište.

On je naveo da je glasao „na isti način na koji to rade Hrvati iz BiH ili Mađari u Srbiji“, koristeći, kako kaže, ista prava koja imaju brojni Srbi širom svijeta na biračkim mjestima na kojima su pobijedile opozicione stranke.

Osim što je iskoristio svoje glasačko pravo, Nešić je tada boravio u štabu Srpske napredne stranke (SNS) zajedno sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom

Dodikom, kao i bivšim šefom BIA Aleksandrom Vulinom.

Nešić ne osjeća BiH kao svoju domovinu, kako je jednom izjavio, navodeći da će se odreći državljanstva i plate iz institucija BiH, kada bude mogao da ima državljanstvo Srbije.

Na konferenciji za novinare u oktobru prošle godine, Nešić je u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, podigao tri prsta komentarišući toranj na vrhu Trebevića koji je bio osvijetljen u bojama zastave entiteta RS. To nije bio prvi put da Nešić diže tri prsta.

U julu prošle godine, Nešić je, takođe, na konferenciji za medije, upitan da prokomentariše slučaj studentkinja koje su veličale osuđene ratne zločince i nakon toga dobile stipendiju za nastavak studija u Beogradu, kazao da je nečuveno da se neko osuđuje zbog mišljenja, te je podigao tri prsta kako bi pokazao „da ne vidi šta je tu sporno“.

Novinari CINS-a objavili su prošle godine informaciju da Nešić nije prijavio imovinu u Novom Sadu – stan i kuću. Oni su podsjetili da je to bila njegova zakonska obaveza

poslova Republike Srpske, a u toku su pretresi na nekoliko lokacija.

- U istrazi koju Tužilaštvo BiH vodi zajedno sa Upravom za organizovani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, 26.12.2024.

prije stupanja na ministarsku funkciju. Neprijavljeni stan od 98 kvadrata nalazi se u centru Novog Sada, dok se kuća od 177 kvadrata nalazi u mirnom naselju na drugoj strani Dunava, u blizini Petrovaradinske tvrđave.

Nešić je u obrascu izjave napisao da ima dva stana od 182 i 164 kvadrata i dvije garaže od po 13 kvadrata u Tivtu u Crnoj Gori. Uknjižio je i zemljište u Novom Sarajevu i Istočnom Sarajevu. On je naveo da je vlasnik trgovačkog preduzeća „N-group“, gdje mu je supruga direktorka. Slobodna Bosna je početkom prošle godine objavila dokumenta koja pokazuju

ne studente, ali i čitave grupe studenata, kao i da su studenti „izrazili bojazan za ličnu i opštu bezbjednost“. Zbog toga su spremni da podnesu zvanične prijave nadležnim organima i odlučno traže da ti organi „identifikuju, privedu i procesuiraju lica koja ugrožavaju bezbjednost studenata“.

Od početka protesta studenti stalno napominju da im je ugrožena bezbjednost pa se zbog toga nerado pojavljuju u medijima pod imenom i prezimenom.

HAjku vode vučIć I BrnABIć

Verbalni udari na studente od predsjednika Srbije i predsjednice parlamenta traju od kada je počeo protest, a pojačao se kada su studenti pravili buku ispred Predsjedništva Srbije u momentu dok je Vučić držao konferenciju za medije.

U direktnom TV prenosu čula se buka studenata što je Vučiću izmijenilo fizionomiju, ali je rekao da ih ima oko 600. Vidno iznerviran studentskim akcijama i porukom da nije nadležan za njihove zahtjeve, Vučić je dan kasnije na TV Informer tvrdio: „Da izađem da ih vrijeđam, da

izađem da se tučem, da izvedem ’Kobre’ (jedinica Vojne policije za specijalne namjene) da ih razbacamo sve ne bi trebalo pet-šest sekundi, nikome nije palo na pamet“. Predsjednica parlamenta Ana Brnabić je u više navrata napadala studente optužujući ih da su politička ispostava opozicije i da tokom protesta koriste instrukcije iz knjižice „Blokadna kuharica“ iz Zagreba.

AgentI Iz HrvAtske

„Strateški interes Hrvatske je da Vučić ne bude na čelu Srbije, studenti su iz ’Blokadne kuharice’ preuzeli način djelovanja na fakultetima“, rekla je Brnabić na TV Pink, tvrdeći da hrvatske obavještajne službe stoje iza mnogih stvari koje se dešavaju od 2017. kada je Vučić postao predsjednik Srbije. Brnabić tvrdi da hrvatski agenti u Srbiji lobiraju kod nekih opozicionih lidera i ljudi iz nevladinih organizacija od kojih neki svjesno, a neki nesvjesno rade da se sruši Vučić. Zatim je „otkrila“ da je dobila dokument koji je interno dijeljen među studentima u blokadi u kojem su isplanirane njihove aktivnosti tokom praznika i zaključila: „Ovo je puč, ovo je pokušaj državnog udara“. Inače, prije ovog njenog nervoznog nastupa na TV Pink studenti su saopštili da za vrijeme praznika ne idu kućama već ostaju na blokadama do ispunjenja zahtjeva. v CvejIć

u slučaju koruptivnih krivičnih djela, slobode su po nalogu tužioca lišeni Nenad Nešić, ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH, Milan

da je ministar sigurnosti u Osnovnom sudu Novi Sad bio osuđen na dva mjeseca zatvora prije 12 godina zbog ometanja službenog lica u vršenju službene dužnosti. U presudi se navodi da je 9. aprila 2011. godine u 17 sati u Novom Sadu na parking prostoru koji se nalazi na Bulevaru Mihajla Pupina tada 33-godišnji budući ministar ometao službenika MUP-a Srbije koji je radio na poslovima fizičkog obezbjeđenja ličnosti koju štiti. Prema presudi, policajac je legitimisao Nešića te ga upozorio da mora omogućiti prolaz službenom vozilu nakon što ga je prethodno Nešić verbalno ometao. No, to nije sve. Nešić je prišao

vozilu u kojem se nalazi štićena osoba, stavio ruku na gornji dio vozačevih vrata, vukao ih prema sebi, te na taj način onemogućavao policajca da radi svoj posao, odnosno da zatvori vrata i nastavi kretnju automobilom, piše Slobodna Bosna. U avgustu ove godine, nepoznati vozač presjekao je putanju kretanja Nešićevog vozila, uprkos jasnim upozorenjima i naređenjima ovlašćenih lica. Inače, u julu ove godine pokušana je smjena Nešića na mjestu ministra. Međutim, inicijativa nije dobila podršku većine poslanika Predstavničkog doma Parlamenta BiH, jer nije bilo entitetske većine.

Dakić, direktor JP Putevi RS, Lučić Mladen i još četiri osobe - navodi se u saopštenju.

Student Lazar Stojaković

Nenad Nešić

Priredila: r. u. - I.

Rade na osnovu idejnog rješenja, bez glavnog projekta

Rekonstrukcija Karađorđevog parka izvodi se na osnovu idejnog rješenja, što prema zakonskim odredbama ne zahtijeva procjenu uticaja na životnu sredinu – navedeno je, između ostalog, u odgovoru gradskog preduzeća Zelenilo na pitanja Pobjede povodom radova koji se uveliko izvode u jednom od najstarijih parkova u gradu.

Iz Nevladinog udruženja KANA/ko ako ne arhitekt, za Pobjedu su ocijenili da je, prema dokumentaciji u koju su imali uvid, riječ o velikom zahvatu koji znatno mijenja Karađorđev park i pozvali gradsko preduzeće Zelenilo da objasne kako to da radove izvode samo na osnovu idejnog projekta.

RADOVI

Iz gradskog Zelenila navode da je Karađorđev park, spomen-park, smješten u strogom centru grada, čija pozicija i namjena značajno utiču na pristup njegovom uređenju. Podsjetivši da je izgrađen prije 100 godina, a da je posljednja rekonstrukcija rađena poslije Drugog svjetskog rata, ističu da je aktuelno stanje zahtijevalo rekonstrukciju i adaptaciju.

‒ Projekat rekonstrukcije rađen je na osnovu projektnog zadatka i zahtjeva za ponudu, uz uvažavanje specifičnih potreba ovog prostora. Izbor izvršioca usluge projektovanja izvršen je putem interne procedure prikupljanja ponuda. Projekat je revidovan od strane Glavnog gradskog arhitekte i stručne službe Zelenilo d. o. o., čime je osigurana usklađenost sa urbanističkim standardima i lokalnim specifičnostima – navedeno je u

odgovoru Zelenila. Kako dodaju, proces izrade projekta uključivao je i pejzažnu analizu, koja je obuhvatila procjenu fiziološkog stanja dendroflore kroz pejzažnu taksaciju. Ovaj korak, ističu oni, bio je ključan za očuvanje i unapređenje zelenila u parku, osiguravajući ekološku stabilnost i vizuelnu privlačnost prostora. – Rekonstrukcija Karađorđevog parka nije zahtijevala raspisivanje javnog konkursa, što je u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata – tvrde iz Zelenila. Arhitektonsko i pejzažno rješenje, dodaju iz tog gradskog preduzeća, prilagođeno je funkcionalnim, estetskim i ekološkim potrebama parka. Kompozicija prostora, kako pojašnjavaju, osmišljena je tako da prati prostorne mogućnosti, pri čemu su elementi poput staza, mobilijara i sadnje organizovani u skladu sa principima pejzažnog dizajna. Ističu da je prioritet bio održavanje istorijskog značaja parka, uz istovremeno prilagođavanje prostora modernim potrebama građana i većoj dostupnosti svim građanima.

– Rekonstrukcija Karađorđevog parka izvodi se na osnovu idejnog rješenja, što prema zakonskim odredbama ne zahtijeva procjenu uticaja na životnu sredinu. Ipak, u okviru projekta je sprovedena detaljna procjena dendroflore, poznata kao pejzažna taksacija, kojom je analizirano fiziološko stanje postojećeg drveća i zelenila, a sve radove prati eksterni nadzor. Posebna pažnja posvećena je izboru završnih materijala, kao što su prirodni riječni oblutak, kamene ploče i rizla od kamenog agregata, čime se minimizuje negativan uticaj na

životnu sredinu i postiže harmonija sa prirodnim karakteristikama prostora. Mobilijar modernog dizajna pažljivo je odabran u skladu sa frekvencijom i potrebama posjetilaca, čime se dodatno unapređuje funkcionalnost i estetika prostora, a napominjemo i da će u parku biti posađen veliki broj novih sadnica, što će dati dodatne pozitivne efekte na životnu sredinu – poručili su iz Zelenila, uz podsjećanje da godinama intenzivno rade na

Završena nagradna igra ,,Kupon po kupon. Pobjeda vas VOLI“

ozelenjavanju glavnog grada, te da su izgradili brojne parkove, posadili nekoliko desetina hiljada sadnica odraslog drveća, ozelenili brojne saobraćajnice...

PROCEDURA

Iz Udruženja KANA poručuju da je, prema dokumentaciji u koju su imali uvid (idejni projekat pod naslovom ,,Promjena stanja u prostoru: pejzažno uređenje parka“, dakle, ne ,,rekonstrukcija parka“), riječ

o velikom zahvatu koji znatno mijenja Karađorđev park. – Postojeće staze se ne zadržavaju, a izvode se tri vrste novoplaniranih staza od armiranog betona. Kako stoji u dokumentaciji, novoplanirane staze zauzeće površinu od 1.400 kvadratnih metara u cementu i betonu sa različitim završnim obradama (kamen, oblutak), trim-staza (rizla na tamponu) zauzeće 650 kvadratnih metara, a plato u betonu (koji će biti prekriven kamenom) zauzeće 240 kvadrata. Uz ovoliku količinu novoizlivenog betona, o kakvim održivim materijalima za završnu obradu mi pričamo? Zbog ovih radova, prema planu, biće uklonjeno čak 30 stabala. Ovo nam govori sve što treba da znamo o kvalitetu i održivosti rješenja koje potpisuju Nevena Mašanović i Željka Čurović. Ovo nije održivo i odgovorno projektovanje za javnu zelenu površinu – ocjena je Udruženja KANA. Što se tiče same procedure,

pozivaju gradsko preduzeće Zelenilo, koje je zaduženo za ovaj projekat, da objasne kako izvode radove na osnovu idejnog projekta.

– Prema članu 91 važećeg Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, uslov građenja objekta je izrada glavnog projekta – glavnog, a ne idejnog. Dakle, po zakonu, investitor gradi objekat na osnovu prijave građenja i obavezne dokumentacije koja uključuje glavni projekat ovjeren u skladu sa ovim zakonom, kao i izvještaj o pozitivnoj reviziji glavnog projekta. Gdje je ova dokumentacija, da li postoji? Ponavljamo: glavni projekat i revizija glavnog projekta su uslovi građenja, a ovo što imamo u Karađorđevom parku je intenzivna gradnja i ne bi trebalo da bude moguća bez ove dokumentacije. Očekujemo odgovore od nadležnih, dok pokušavamo da se pomirimo sa činjenicom da su čak i klupe predložene ovim projektom izrađene od betona. Toliko o održivim materijalima i ekološkim standardima – poručili su iz Udruženja KANA. Komentarišući izvođenje radova u Karađorđevom parku, Udruženje KANA i dr Elizabet Lugauer sa Humboltovog univerziteta u Berlinu, koja se bavi urbanim dizajnom u okolnostima klimatske krize, ukazali su da prekomjerna betonizacija Karađorđevog parka u centru našeg glavnog grada nije dobro rješenje, te da ,,moderni izgled“ parka ne smije biti važniji od ekoloških funkcija. Prekomjerna betonizacija Karađorđevog parka ne sviđa se ni stanarima centra grada, koji smatraju da su betonske staze preširoke, te da je bilo dovoljno park malo osvježiti i sačuvati stare staze. I. MITROVIĆ

Preostalih 20 dobitnika nagradne igre ,,Kupon po kupon. Pobjeda vas VOLI“ juče su dobili svoje nagrade, a vaučere za potrošnju po 200 eura u marketima Voli širom Crne Gore srećnim dobitnicima je uručila predstavnica te kompanije Vida Kovač

Dobitnici preostalih 20 vaučera po 200 eura su Mirko Šabanović i Branka Nikolić iz Nikšića, Maksi Kralj iz Danilovgrada, Anica Vojinović iz Pljevalja, Jovanka Pavlović iz Bara, Zorica Ko -

kić i Radmila Bogdanović iz Kotora, Anđela Marković, Zlata Matković, Aleksandra Krstevski , Sanja Stojanović , Novo Krunić , Aleksa Đurović , Kristina Marić, Zoran Vuković, Mirjana Radinović, Darko Radonjić, Slobodan Marinović, Darinka Raičević i Đon Dušević iz Podgorice. Podsjetimo, u 1. kolu dobitnici su bili Bogdan Perišić, Mirjana Roganović, Slobodanka Nikčević, Marija Damjanović, Milica Božović, Vjera Vujadinović, Danilo Perić, Branojka Sjekloća, Dušan-

ka Radović, Ljilja Nilović, Bojan Danilović, Gordana Kosjerina, Radovan Đurković, Vučeta Stanišić, Sanja Bulatović, Dušica Tomović, Ksenija Matić, Nenad Tabaš, Maša Kljajević i Ana Mišurović Dobitnici mogu iskoristiti vaučere do 28. februara, u Voli marketima širom Crne Gore, osim u Našem diskontu (Ul. 4. jula) u Podgorici. Vida Kovač i predstavnici Pobjede čestitali su dobitnicima, uz želju da nastave da učestvuju u nagradnim igrama i u 2025. godini. H. P. Dobitnici

nagrada sa predstavnicima

Radovi u Karađorđevom parku Dio dokumentacije u koju je Pobjeda imala uvid

DŽON T. TREDVEJ O CRNOJ GORI I AUSTRO - UGARSKOJ PRED PRVI SVJETSKI RAT

Beč je na koncu kralju Nikoli nudio čak i Skadar

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Neke druge stvari Leopold Berthold (austrougarski ministar spoljnih poslova 19121915) je uspio brže da postigne. Pošto se potrudio da opravda mjere preduzete duž crnogorske granice i u Kotoru, pozvao je Crnu Goru da učini neki pomirljiv korak koji bi dozvolio Beču da se vrati status quo ante. Ubrzo je i sam napravio takav korak, obavijestivši Cetinje da je, iako ne može u potpunosti da ukine mjere uvedene u Kotoru, uspio da ih promijeni tako da se odnose samo na muškarce. To je značilo da žene i djeca mogu da ostanu u Kotoru ili se tamo vrate. Berthold je jasno stavio do znanja da očekuje da crnogorska vlada na sličan način postupi u vezi s protjerivanjem izvjesnih austrougarskih podanika.

Uprkos pogoršanju odnosa, Eduard Oto (austrougarski izaslanik na Cetinju) je vjerovao da Nikola želi da slijedi neutralan kurs u sukobu između Austrije i Srbije. S druge strane, vojska je zahtijevala solidarnost s Beogradom; a mjere poput onih koje su austrougarske vlasti sprovele u Kotoru samo su raspirivale plamen crnogorske mržnje.

Kad su stigle vijesti da su austrijski meci zaista prosuli srpsku krv, Nikolin delikatan položaj postao je još nesigurniji, ali u dugačkom razgovoru 29. jula Petar Plamenac je uvjeravao Ota da će njegova vlada poštovati strogu neutralnost dokle god to bude moguće. Istovremeno je zahtijevao da Austro-Ugarska ponudi nešto opipljivo: najbolje bi bilo da to bude garancija „daljeg opstanka“ Crne Gore, što je u kraljevom rječniku značilo Bertholdovo pristajanje na veću crnogorsku

Austrougarski ministar spoljnih poslova Leopold Berthold je na kraju pokazao spremnost da ustupi Skadar Crnoj Gori u zamjenu za njenu neutralnost u ratu sa Srbijom – što je praktično predstavljalo „diplomatsku revoluciju“ u odnosima Austrije prema Crnoj Gori

državu. Očigledno nezadovoljan Bertholdovim ranijim uvjeravanjima, Plamenac je zvanično zatražio obavještenje o ratnim ciljevima Austrije. (U početku, zaprepašćeni Srbi nijesu željeli da povjeruju da je rat zaista objavljen. U ponoć 29. jula srpski otpravnik poslova u Bukureštu rekao je rumunskom ministru spoljnih poslova da Srbija ne smatra da je u ratu iz dva razloga: prvo, Austro-Ugarska nije otpočela neprijateljske akcije: drugo, telegram koji je poslat Nikoli Pašiću može biti greška. Na nesreću Srbije, Austrija je ubrzo postupila u skladu s objavom, dokopavši se srpskih brodova na Dunavu i bombardujući zatim Beograd, na šta je, prema mnogim izvorima, Rusi-

ja odgovorila mobilizacijom.)

Ubijeđen da je došao trenutak za „sad ili nikad”, Hubka je opet podsticao habzburškog ministra spoljnih poslova da se sporazumije s Nikolom i ponudi sljedeće garancije: 1. Austro-Ugarska neće prisvajati teritorije na račun Srbije; 2. integritet crnogorske države biće očuvan; 3. Crna Gora će dobiti finansijsku podršku (i teritorijalno proširenje).

Bertholdov odgovor, koji je s obzirom na stanje stvari stigao suviše kasno, signalizirao je značajan preokret u austrijskoj politici u odnosu na Crnu Goru. U očajničkoj poruci Otu, Berthold je još jednom izjavio da Austro-Ugarska nema teritorijalne pretenzije na Srbiju, i dugoročno gledano, ne namje-

ministar spoljnih poslova Kraljevine Crne Gore

Bertholdov predlog u vezi sa Albanijom bio je praktično nezamisliv. Italija nikada ne bi pristala da ustupi dijelove albanske teritorije nekoj trećoj zemlji. Nerealistična ponuda ministra spoljnih poslova bila je u suštini samo očajnički pokušaj da se obezbijedi neutralnost Crne Gore

rava da okupira srpsku teritoriju: on je opet ponudio podršku Monarhije u sadašnjosti i budućnosti, dodavši kako vjeruje da se u tom pogledu može računati i na Italiju. Sve do te tačke Bertholdove garancije nijesu se suštinski razlikovale od njegovih prethodnih izjava. Međutim, u vezi s Hubkinom trećom tačkom, austrijski ministar spoljnih poslova je napravio smio, dotad neviđen korak: on je ne samo obećao velikodušnu finansijsku pomoć Crnoj Gori nakon rata sa Srbijom, nego je i prvi put zvanično odobrio širenje Crne Gore prema Sandžaku, i eventualno, u okviru nužnog sporazuma sa Italijom, prema sjevernoj Albaniji. Tako je, u pet do dvanaest, Berthold pokazao spremnost da ustupi Skadar Crnoj Gori u zamjenu za njenu neutralnost u ratu sa Srbijom – što je praktično predstavljalo „diplomatsku revoluciju” u odnosima Austrije prema susjedu. Teorijski gledano, posljedice Bertholdovog predloga bile bi prosto nevjerovatne. U grozničavoj žurbi koju mu je nalagao trenutak, pokazalo se da je spreman da naruši status quo na Balkanu kako bi dobio odriješene ruke u kažnjavanju Srbije za navodno isti prekršaj. Austrija

bi tako pogazila ono što je bilo temeljno načelo njene spoljne politike još od vremena Erentalove aneksije Bosne i Hercegovine 1908. godine. Što se Crne Gore tiče, mogućnosti su bile još paradoksalnije. Dodatno širenje na Sandžak, na primjer, podrazumijevalo je teritorijalnu ekspanziju na račun Srbije. Nikola bi skrivio upravo ono što je, kao uslov za svoju neutralnost, zahtijevao da Austrija ne čini. I zaista, kralj bi se našao u neobičnoj situaciji da se potajno nada austrijskoj pobjedi jer mu je samo poraz Srbije mogao obezbijediti pravo koje je, po onome što je njegova sopstvena propaganda tvrdila, bilo nužno za materijalnu dobrobit Crne Gore. S druge strane, pobjeda Srbije bi svakako označila kraj dinastije Petrović-Njegoš i nezavisnosti Crne Gore. Bertholdov predlog u vezi sa Sandžakom bio je gotovo nevjerovatan, ali je onaj u vezi sa Albanijom bio praktično nezamisliv. Italija nikada ne bi pristala da ustupi dijelove albanske teritorije nekoj trećoj zemlji, i to onoj koja je obećala da će postati satelit Beča – osim ako Berthold i Italiji ne da zadovoljavajuću nadoknadu, ne samo u Trentinu nego i u Albaniji. Naravno, takva nadoknada

bi uzdrmala bečku koncepciju o odgovarajućoj ravnoteži sila na Balkanu. Dakle, nerealistična ponuda ministra spoljnih poslova bila je u suštini samo očajnički pokušaj da se obezbijedi neutralnost Crne Gore tako što bi se Nikoli, makar samo na papiru, dalo ono što želi i istovremeno umirio crnogorski narod koji će, kako se Berthold nadao, ipak u većini slijediti svog kralja. Bez obzira na jedinstvenu priliku da ponovo dobije Skadar i ostvari stari san, crnogorski kralj nije mogao bezobzirno da pređe preko želja svog naroda. Čak i da Nikola i njegov koncept crnogorske države izvuku materijalnu korist iz neutralne politike, to ne bi mnogo značilo njegovim podanicima. (…) Mogućnosti koje je Bertholdova diplomatska inicijativa nudila u pogledu teritorija, jednostavno nijesu doticale srce i dušu prosječnog Crnogorca. Za njega je bilo dovoljno da zna da je Austrija tradicionalni neprijatelj, Rusija tradicionalni prijatelj, a Srbija krvni srodnik u opasnosti. Žrtvovati Srbiju zarad nekog sebičnog interesa bilo bi izdajnički čin. Kada su Bertholdovi predlozi stigli do Nikole, bilo je već suviše kasno. Preko poslanika u skupštini crnogorski narod se već izjasnio za rat. Pošto je 28. jula 1914. naređena mobilizacija u Crnoj Gori, austrougarski izaslanik na Cetinju Eduard Oto je izvijestio da su četiri crnogorska bataljona poslata na austrougarsku granicu i da su sve moguće ratne rezerve i rezerve Crvenog krsta izvučene iz Bara i Ulcinja, dva glavna primorska grada, podložna udarima austrougarske ratne mornarice. Crnogorski konzul u Skadru drsko je obavijestio britanskog vrhovnog zapovjednika grada da je Crna Gora pripravna za svaku mogućnost: ako je s leđa napadnu Bertholdove najmljene malisorske bande, ona je spremna da osvoji i opustoši najveći dio sjeverne Albanije. (Dok je grof Forgač, austrougarski podsekretar izvještavao da nije siguran šta njegova vlada namjerava da uradi sa svojim vojnim kontingentom u Skadru, Vajthol je, djelujući u skladu s pretpostavkom da je rat između Austro-Ugarske i Crne Gore neizbježan, izdao naređenje da se pukovnik Filips i britanske trupe odmah povuku iz Skadra i Lješa.) (Nastavlja se)

Kotor oko 1914. godine

Leopold Berhtold, austrougarski ministar spoljnih poslova Petar Plamenac,

PODGORICA - Barski

bend „Grimm“ naredne godine izdaće novi album pod nazivom ,,Između svjetova“ na kojem se nalazi deset pjesama i dva bonusa. Prema riječima frontmena grupe Nebojše Đukanovića, stvaranje ovog albuma je bio zahtjevan proces koji je trajao oko tri godine.

- Album ,,Između svjetova“ je završetak Grimm trilogije, najzahtjevniji i najemotivniji album i vrlo moguće zadnje izdanje grupe. Srećni smo, iscrpljeni, ali i zatečeni osjećajem kome ili čemu je upućena ova naša muzika. Između ostalog, postavlja se pitanje svrsishodnosti jednog obimnog, skupog, vrlo intimnog i krucijalnog djela punog odricanja i ulaganja, a gotovo nikakve satisfakcije - kazao je na početku razgovora Đukanović. Ističe da u Crnoj Gori, koliko god bili originalni i kvalitetni, to nema bilo kakav domet.

- Već su u etar puštene pjesme ,,Stari moj“ i ,,Prah“, a poslije

Nove godine ići će još dva do tri spota. Daćemo sve od sebe da ovim albumom ugrijemo srca i nekih drugih individua sem obožavalaca Grimm opusa, koji znaju šta će dobiti - rekao je naš sagovornik. Ističe da ga raduje nastup u Baru tokom novogodišnjih praznika.

Nove pjesme barskog benda biće predstavljene naredne godine

Album „Između svjetova“ je završetak „Grimm“ trilogije

Članovi benda „Grimm“

Album „Između svjetova“ je najzahtjevniji, najemotivniji album i vrlo moguće zadnje izdanje grupekazao je Nebojša Đukanović

nje autorske muzike gotovo da i ne postoje sem par rok festivala i hepeninga u organizaciji lokalnih TO, tipa novogodišnjih svečanosti i ostalih fešti - rekao je naš sagovornik.

- Publici u Baru ćemo se predstaviti sa najvećim hitovima grupe - ,,Idi sam“, ,,Uspavanka“, ,,Začaran“, „Dina“, ali ćemo izvesti i šest pjesama sa budućeg albuma. Ovom prilikom ćemo predstaviti vrsnog mladog gitaristu Veljka Ivanovića kao novog člana benda koji će se pridružiti Željku Samardžiću - bubnjevi, Marku Mirkoviću - bas gitara, Ivani Janković - ženski vokal i meni, na sceni - rekao je Nebojša Đukanović. Na pitanje da prokomentariše crnogorsku muzičku scenu, Đukanović odgovara:

On je zahvalio Turističkoj organizaciji Bar jer, kako kaže, godinama ih ne zaboravljaju kada su nastupi na događajima u pitanju:

- Ima sjajnih i originalnih bendova koji stvaraju i snimaju, koji se bore za svoje mjesto pod suncem, ali mjesta za izvođe-

- No, čak i na tim događajima širom Crne Gore, mnogo veću pažnju privlače bendovi koji imaju cover obrade poznatih hitova

ili su isključivo cover bendovi. To sa punim pravom govorim jer se evo 30 godina bavim ovim poslom i na svojoj koži, godinama, osjećam iste stvari. Ali mi nastavljamo dalje, uprkos svemu, imamo misiju da nešto toplo, zdravo, estetski nadahnuto i prefinjeno poklonimo onima koji umiju to cijeniti, pa makar ih bilo koliko prstiju jedne ruke, a srećom ima ih mnogo više - kazao je Đukanović.

Poručuje da u budućnosti želi da stvari dođu na svoje mjesto. - Da napomenem na kraju, ali ne manje bitno, da Grimm zahvaljuje Organizaciji za zaštitu autorskih prava Crne Gore, na moralnoj i materijalnoj podršci, bez koje album „Između svjetova“ ne bi ugledao svjetlost dana. Sve najbolje želim svima u novoj 2025. godini - zaključio je Nebojša Đukanović. B. Prelević

Cover za novi album ,,Između svjetova“

PODGORICA – Na svečanoj ceremoniji proglašenja najboljeg sportiste Crne Gore u 2024. godini, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović je kazao da je ova godina bila prepuna izazova, ali i dostignuća.

Priznanje za najboljeg sportistu dobio je jedriličar Milivoj Dukić, koji je četiri puta učestvovao na olimpijskim igrama, uključujući i Igre u Parizu 2024, gdje je zauzeo 13. mjesto. Bio je 21. na Svjetskom prvenstvu u klasi Ilca 7, čime je obezbijedio normu za ovogodišnje Olimpijske igre.

- Milivoj Dukić je primjer kako se rad i posvećenost isplate. Njegov rezultat u jedrenju, sportu koji zahtijeva fizičku snagu, mentalnu izdržljivost i nevjerovatnu strategiju, inspiracija je za sve nas. Milivoj nije samo naš najbolji sportista ove godine, već i simbol nade i motivacije za sve mlade sportiste u Crnoj Gori - izjavio je Dušan Simonović nakon uručenja nagrade.

Za najbolje nacionalne selekcije proglašene su ženska rukometna i muška vaterpolo reprezentacija. Priznanja za najbolje mlade sportistkinje dobile su Jelena Vukčević (rukomet) i Jovana Damjanović (karate), dok su za najbolje mlade sportiste proglašeni Srđan Janović (vaterpolo) i Viktor Dukić (kik boks).

Upravni odbor je nagradu za „Sportski podvig godine“ opredijelio bokseru Tomislavu Đinoviću, u znak priznanja za izuzetno postignuće na sportskoj sceni.

- Ovaj događaj je mnogo više od formalnog čina. On je priznanje rada, truda i odricanja koje stoji iza svakog uspjeha. Dragi sportisti, znamo da je svaki vaš rezultat, rezultat hiljada sati treninga, nebrojenih prepreka koje ste savladali i volje da date najbolje od sebe – ne samo radi sopstvenog uspjeha, već i želje da na najbolji način predstavite svoju zemlju. Iza nas je godina ispunjena velikim trudom, ogromnom predanošću i, što je najvažnije, velikom nadom i očekivanjem. Ova godina bila je prepuna izazova, ali i dostignuća. Svjedočili smo kako naši sportisti i sportistkinje i naši nacionalni timovi prevazilaze prepreke i pokazuju snagu zajedništva i viteškog duha, osobina koje definišu Crnu Goru i

dodjela nagrada najboljim sportistima

Simonović: Crna Gora ima veliko srce i snažan sportski duh

- Dragi sportisti, vi ste naš ponos i, kakva god da je rezultatska godina, naš najbolji proizvod sa kojim se pojavljujemo na svjetskoj pozornici. Nosite zastavu naše zemlje sa čašću, dostojanstvom i hrabrošću. Pokazujete da granice ne postoje kada vjerujete u sebe i u ono što radite. Inspirišete nas i podsjećate na ono što je moguće uz trud, rad i posvećenost. Dame i gospodo, hvala vam što ste dio ove zajednice, dio ovog sna o jačoj i uspješnijoj Crnoj Gori. Nastavimo da radimo zajedno na svjetlijoj budućnosti da bismo učinili naš sport izvorom ponosa, inspiracije i zajedništva. U Vili ,,Gorica“ upriličena svečana i tradicionalna

crnogorski narod. Naši sportisti i sportiskinje su nosili crnogorsku zastavu širom svijeta, ponosno predstavljajući našu zemlju na najvećim takmičenjima – kazao je Simonović. Najznačajniji događaj u ovoj godini su, svakako, bile Olimpijske igre u Parizu: - Igre u Parizu su nam pokazale da Crna Gora ima veliko srce i snažan sportski duh. Ali ono što je posebno značajno jeste timski rad koji stoji iza svakog uspjeha. Kao što sam rekao, iza svakog vašeg uspjeha su odricanja i disciplina, koje nijesu samo dio vaših svakodnevica, već i svakodnevica vaših trenera, porodica i cijelih timova podrške. Dragi spor-

Tešanović: Dolazi naše vrijeme

Po navici, vaterpolo reprezentacija Crne Gore je ponovo najbolja crnogorska selekcija u tradicionalnom izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta, ukupno deseti put. Od 15 trofeja za najboljeg sportistu godine, četiri su pripala vaterpolistima.

tisti, vaši treneri su vaši vodiči, vaša porodica je vaša najjača podrška, a savezi, partneri i sponzori su vaša osnova. Svima njima dugujemo duboku zahvalnost, jer bez zajedništva i timskog rada nema ni dobrih rezultata. Posebno želim da zahvalim Vladi Crne Gore, a naročito Ministarstvu sporta i mladih na kontinuiranoj podršci razvoju sporta. Vaša vjera u sport kao temelj zajednice i društvenog napretka ključ je našeg uspjeha i osnova za budući razvoj – dodao je Simonović.

ZALOG ZA BUDUĆNOST

Predsjednik COK-a je istakao da se danas „ne slave samo po-

„Ajkule“ su na Olimpijskim igrama u Parizu (peto učešće) bile devete, na Svjetskom prvenstvu u Dohi osme, a na Evropskom prvenstvu u Zagrebu šeste. - Lijepa nagrada. Iako rezultatski nijesmo imali briljantnu godinu, ali sa mladom ekipom smo pokazali da se može računati na nas u sljedećem olimpijskom ciklusu. Imali smo samo dvojicu igrača starijih od 30 godina, to nešto znači. Mislim da

stignuti rezultati, već i ono šta nas čeka u budućnosti“. - Pred nama su izazovi, ali i velike prilike. Moramo da još snažnije ulažemo u sport, a pogotovo u sportsku infrastrukturu. Moramo da osiguramo još bolje uslove za sve sportiste i pružimo podršku našim najmlađima. Samo zajedničkim naporima možemo stvarati sistem koji će omogućiti svakome, bez obzira na godine, pol, mjesto rođenja ili materijalne okolnosti, da se bavi sportom i ostvari svoje snove. Naš cilj je jasan: želimo da izgradimo osnove koja će služiti svim generacijama sportista, pružimo podršku

naše vrijeme upravo sad i dolazi. Ove godine smo imali tri takmičenja. Ostaje malo žal za Olimpijskim igrama, mislim da smo zaslužili odlazak u drugu fazu, ali nas je loš meč protiv Amerike koštao toga – rekao je Petar Tešanović, golman naše vaterpolo selekcije.

Crna Gora će u novi olimpijski ciklus sa novim selektorom, proslavljenim srpskim stručnjakom Dejanom Savićem

trenerima koji oblikuju talente i omogućimo svakom djetetu u Crnoj Gori da sanja velike snove i da ih ostvari. Ovo nije zadatak jednog pojedinca ili jedne organizacije. Ovo je zajedničko putovanje. Crnogorski olimpijski komitet, Vlada Crne Gore, Ministarstvo sporta i mladih, nacionalni sportski savezi, naši sponzori i svi koji su ovdje danas, samo zajedničkim snagama mogu ostvariti našu viziju. Viziju sporta koji ne samo da stvara šampione i šampionke, već i gradi bolje ljude i snažnije zajednice. Simonović je na kraju poslao poruku sportistima.

- Jedan od najvećih trenera svih vremena, dvostruki olimpijski šampion, koji je osvojio sve i na klupskom i reprezentativnom nivou. O njemu je suvišno trošiti riječi, vrhunski trener i komunikacija sa njim je na vrhunskom nivou. Prije nekoliko dana smo započeli sa treninzima. Kao kapiten mogu da kažem da postoji veliki entuzijazam. Mislim da je svaka promjena dobra i da se mogu desiti velike stvari.

U 2025. godini će Crna Gora biti domaćin superfinala Svjetskog kupa. - Svjetski kup je veoma bitan, jer donosi tri mjesta za Svjetsko prvenstvo u Singapuru sljedeće godine. S obzirom na to da smo već kvalifikovani, vrijeme pred nama ćemo da koristimo za pripreme i da se selektor Savić upozna sa ekipom, a onda na finalnom turniru da se borimo za vizu za Svjetsko prvenstvo –zaključio je Tešanović.

Sa jučerašnje svečanosti u Vili ,,Gorica“

27. decembar 2024.

Gora

duh

Bokser Tomislav Đinović, koji je dobio nagradu za ,,Sportski podvig godine“, u znak priznanja za izuzetno postignuće na sportskoj sceni, nije prisustvovao svečanosti i njemu će nagrada naknadno biti uručena. Bokserski savez je osporio izbor COK-a, smatrajući da je priznanje za najboljeg sportistu trebalo da pripadne Đinoviću

Neka ovaj dan bude proslava svih dostignuća i početak svega što nas tek čeka. Čestitam svim dobitnicima priznanja i želim vam još mnogo uspjeha na putu koji je pred vama. Želim svim građankama i građanima Crne Gore srećnu 2025. godinu, želim srećne i vesele božićne praznike, onima koji slave. Našim sportistima i sportistkinjama - da u njoj ostvarite sve zacrtane ciljeve, za vaše dobro, i dobro i na radost svih nas koji vas volimo i bodrimo – zaključio je Simonović.

MILATOVIĆ:

CRNOGORSKI

SPORTISTI SU NAJBOLJI

AMBASADORI

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je kazao da „svečanost kada proslavljamo ostvarene vrhunske sportske rezultate u godini za nama, osim što je prilika da odamo priznanje najboljima, prilika je da se podsjetimo koliko su sport i sportski uspjesi važan dio našeg društva, jer naša država, iako mala, u svijetu je prepoznata kao veliki rasadnik sportskih talenata“. - Sport je mnogo više od igre, a upravo vi, dragi sportisti, to najbolje znate. On je simbol ljudske snage, duha i težnje ka savršenstvu. Na sportskom terenu nema prečica, nema olakšica. Svaka pobjeda, svaki rekord i svaka medalja rezultat su neumornog rada, discipline i upornosti. Sportisti

nas uče kako se nositi s izazovima, kako ustati nakon pada i teških momenata, ali i kako uporno težiti cilju koji se ponekad čini nemogućim - kazao je Milatović. Milatović je istakao da „iza svakog uspjeha stoje dani i godine treninga, odricanja i požrtvovanja, te da znoj, bol i umor koje su sportisti osjetili na putu do uspjeha odraz su njihove snage i volje, bez čega svi ovi rezultati ne bi bili mogući“.

- Vaši uspjesi dokaz su da trud uvijek pronađe put do nagrade i više zalaganje je potvrda da svaki napor ima smisao i da je svaki san ostvariv ako se dovoljno vjeruje i radi na njemu. Upravo su sportisti naši najbolji ambasadori u svijetu. Zato kada izađete na borilište ili stanete na pobjedničko postolje, ogrnuti bojama crnogorske zastave, znajte da vaša borba, medalja nije samo vaša, već i svih onih koji u vama vide uzore i koji vas srcem i s ponosom prate - rekao je Milatović. U svom obraćanju predsjednik države se osvrnuo se i na one čiji se rad, kako je kazao, često ne vidi, ali su neizostavan dio svakog uspjeha.

- To su vaši treneri, porodice, prijatelji, kao i sportski savezi i institucije. Njihova podrška, vjerovanje u vas i neprestano ohrabrivanje sastavni su dio ovih dostignuća. Ovo je i njihov trenutak, jer je svaki vaš korak ka pobjedi bio praćen njihovom ljubavlju i brigom. Poručio je da u momentima dok slavimo uspjehe i najbolje u godini za nama, ne smijemo zaboraviti da je svaka godina prilika za nove izazove.

- Zato, sa ovog mjesta, pozivam donosioce odluka, da nastave sa ulaganjima u sport, u

Dukić: Kruna moje karijere

Milivoj Dukić je priznanje za najboljeg sportistu godine u Crnoj Gori doživio kao „krunu svoje karijere“, koja je stigla nakon 13. mjesta na Olimpijskim igrama u Parizu, te 21. mjesta na Svjetskom prvenstvu u klasi Ilca 7, početkom godine kada je i izborio olimpijsku vizu. - Ovo je posebno specijalan i emotivan trenutak za mene, s obzirom na to da mi je cijela porodica tu. Jako dugo i neiscrpno sam radio za ovo. Ove godine sam nosio i zastavu na Olimpijskim igrama, tamo postigao značajan rezultat, u četvrtom nastupu na olimpijskim igrama. To su, zaista, veliki rezultati za našu malu, mediteransku državu, imajući u vidu sa kakvim se sve gigantima takmičimo. Mogu da budem samo ponosan i zadovoljan, a ova nagrada za mene predstavlja dodatnu odgovornost i motiv da u narednom periodu pružim najbolje od sebe i da se nadam još boljim rezulta-

sportsku infrastrukturu, da pruže još snažniju podršku crnogorskim sportskim talentima da bi mladi imali bolje i pristupačnije uslove da razvijaju svoje vještine i ostvaruju vrhunske rezultate, donoseći radost svima nama. Na kraju, dragi sportisti, neka vam ova priznanja budu podstrek na putu uspjeha, da nastavite još hrabrije, posvećenije i odlučnije da se borite i znajte da ćemo vas mi pratiti, bodriti i vjerovati u vas - zaključio je predsjednik Milatović.

ŠĆEKIĆ: SPORTISTIMA NEOPHODNI

IGRALIŠTA, DVORANE, BAZENI…

Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić kazao je da je počastvovan da govori na svečanosti proglašenja najboljih sportista u Crnoj Gori i pred cjelokupnom crnogorskom sportskom javnosti o saradnji Ministarstva sporta i mladih i Crnogorskog olimpijskog komiteta.

- Zajedničke planove, uz pomoć svih relevantnih činilaca u našoj državi, želimo da sprovedemo u djelo da bismo našim sportistima obezbijedili uslove koji bi omogućili da što bolje svoj talenat i rad pretvore u rezultate koji bi našoj državi donosili sportsku slavu. Ministarstvo sporta i mladih Crne Gore zajedno za COKom je u prethodnom periodu pokrenulo, ali i realizovalo mnoge zajedničke planove i akcije. Ministarstvo sporta i mladih ispraća sportsku godinu u kojoj su sportisti uglavnom opravdali očekivanja, ali i sa puno nadanja ulazi u novi, ne samo sportski, već i kalendarski period od kojeg očekujemo znatno više. Pre-

tima – kazao je Dukić, Za Dukića je naredni cilj Los Anđeles 2028. godine, sa željom da bude u top 10 u svojoj klasi, s obzirom na to da je trenutno 16. na svjetskoj rang listi. U Parizu, zbog otkazivanja dvije posljednje etape (zbog nedostatka vjetra), nije imao šansu da uđe u najboljih 10. - U Parizu je bilo tako kako jeste. Nalazim se u najboljim godinama što se tiče psihofizičkog stanja. U Los Anđelesu ću imati 35 godina, definitivno ću da budem zreo za još veće izazove. Bitnije od svega jeste dobro zdravlje, da me zaobiđu povrede. Motiva, sigurno, neće faliti, i nadam se da moja karijera ide uzlaznom putanjom, počev od Londona 2012. godine, i da će se tako nastaviti i na Igrama u Los Anđelesu. Ovo priznanje za Dukića dobija na značaju imajući u vidu da jedriličarstvo nije popularan sport u Crnoj Gori kao neki drugi. - Nije bilo jednostavno se probiti među mejnstrim sportovima. Mnoge bitke smo imali prethodnih godina i decenija, i sada smo uspješno prebrodili

jednu. Ponosan sam na sve ljude u mom klubu (Jugole Grakalić) i Jedriličarskom savezu, ova nagrada je i njihova koliko i moja. Jesam individualac, možda je veliki dio tereta pao na mene, ali bez svih tih ljudi koji su imali nevjerovatan entuzijazam u cijeloj priči ovo, zaista, ne bi bilo moguće. I ovim putem im još jednom zahvaljujem, kao i Ministarstvu sporta i Crnogorskom olimpijskom komitetu.

Dukić ističe da je trend pozitivan kada je u pitanju jedriličarstvo u Crnoj Gori. - Baš sam juče bio u jedriličarskom klubu i drago mi je da vidim da djeca izlaze da jedre po ovim burama ili ,,sjeveru“, kako kažu ljudi u kontinentalnom dijelu Crne Gore. To je jako pozitivno, ranije nije bio trend, poslije mene je bio neki jaz i zato me sve ovo raduje. Jedrenje je specifičan sport i dosta će da zavisi od podrške i strategije sporta od strane države, ali, definitivno, moj primjer je pokazatelj da su stvari ipak moguće. Neće biti jednostavno, ali će biti lakše sanjati neka dostignuća u jedrenju – zaključio je Dukić.

vashodno želim da naglasim da ćemo zajedno sa zainteresovanom sportskom javnošću raditi na realizaciji strategije razvoja sporta i na izmjenama i dopunama Zakona o sportu – rekao je Šćekić. Ministar sporta i mladih je snažno iskazao namjeru da se u periodu pred nama pojačaju napori u realizaciji planova izgradnje sportske infrastrukture u našoj zemlji.

- Crnogorskim sportistima trebaju igrališta, dvorane, bazeni. Nama treba olimpijska kuća kao dom svih nas koji smo u sportu i vezani za sport. Treba nam atletski stadion i nećemo štedjeti napore da ga u dogledno vrijeme izgradimo, ali i nacionalni stadion i muzej sporta u kojem imamo što da smjestimo iz naše sportske istorije. Ovo možemo samo slogom i razumijevanjem. Stručnim radom i dobrom infrastrukturom pomoći ćemo našim mladima da se bave sportom i lakše donose odluke i grade sportsku i životnu budućnost – dodao je Šćekić.

Šćekić je zahvalio kolegi, ministru Vukoviću (ministar finansija, prim.a.) na bezrezervnoj podršci. - Moram pomenuti i veliko razumijevanje sportista, čelnika sportskih organizacija, a posebno saradnju sa gospodinom Dušanom Simonovićem i koristim ovu priliku da mu čestitam na reizboru na mjestu predsjednika COK-a – zaključio je Šćekić, uz napomenu da su vrata Ministarstva uvijek otvorena. Poželio je srećne nastupajuće praznike i mnogo uspjeha u narednoj godini.

Saša JONČIĆ

Foto: Dragan MIJATOVIĆ

Jelena Vukčević

i Jovana Damjanović

Vukčević: Najljepše je kad se desi nešto što ne očekuješ

Crnogorski olimpijski komitet je ove godine dodijelio četiri priznanja za najbolje mlade sportiste, po dva u ženskoj i muškoj konkurenciji.

Jedno priznanje je dobila rukometašica Budućnosti Jelena Vukčević, članica seniorske reprezentacije koja je 13. put dobila nagradu za najbolju žensku selekciju.

Krajem oktobra, mađarski Nemzeti je objavio listu 15 najtalentovanijih rukometašica svijeta, a na sedmoj poziciji našla se Jelena Vukčević.

,,Crna Gora odavno nije imala dominantniju igračicu na poziciji desnog beka“, pisalo je u tekstu Nemzetija. Jelena je ove sezone najefikasnija igračica Budućnosti u Ligi šampiona, u junu je bila najbolja golgeterka Svjetskog prvenstva za juniore, nakon što je u decembru 2023. debitovala na seniorskom šampionatu planete. Nedavno je upisala i prve minute za reprezentaciju i na Evropskom prvenstvu. - Lijep kraj godine, naravno. Iskrena da budem, nijesam očekivala, ali je i najljepše kad se desi nešto što ne očekuješ. Ovu godinu smatram veoma uspješnom, što se tiče kluba i reprezentacije. Drago mi je zbog ove nagrade, veoma sam ponosna, i ona mi je ogroman podstrek i velika motivacija za sve što slijedi, naravno i velika odgovornost – rekla je Jelena Vukčević.

Jelena je podsjetila da je rukomet kolektivni sport.

- Ne bi bilo nijednog pojedinačnog priznanja da nema doprinosa cijelog tima. Posebnu zahvalnost dugujem saigračicama i stručnom štabu u klubu i reprezentaciji.

U 2025. godini mladu rukometašicu očekuje nastavak borbi u Ligi šampiona sa ekipom Budućnosti i baraž za Svjetsko prvenstvo sa ,,lavicama“.

- Motiva sigurno neće faliti. Spremna sam da dočekam izazove koji nas čekaju.

Na pitanje da li se od ,,lavica“ narednih godina može ponovo očekivati borba za medalje, Jelena je odgovorila:

- Sigurna sam da može.

Fudbalski savez Crne Gore proglasio najbolje i najuspješnije u 2024. godini

Krstović fudbaler godine, Vukotić i Peković obilježili domaću scenu

PODGORICA – Partije u Lećeu, ali i het-trik protiv Turske na zatvaranju Lige nacija su presudili – Nikola Krstović najbolji je fudbaler Crne Gore u 2024. godini.

Ovo mu je prvo priznanje –po sedam puta laureati su bili Mirko Vučinić i Stefan Savić, dva puta Stevan Jovetić, po jednom Stefan Mugoša i Marko Baša Krstović je u glasanju kapitena i trenera naših prvoligaša dobio bod više od Jovetića (52 naspram 51), kapitena ,,sokola“ koji je s Olimpijakosom prošle sezone osvojio Ligu konferencija, što mu je prvi evropski trofej u karijeri. Trenutno je član kiparske Omonije.

Treće mjesto sa 25 glasova za-

uzeo je Stefan Savić, štoper Trabzonspora. – Dva puta sam biran za perspektivnog fudbalera Crne Gore i tada sam rekao sebi da bih jednog dana volio da budem na ovom mjestu s ovim priznanjem, koje su dobijali Stevan Jovetić, Mirko Vučinić, Stefan Savić... Bio sam mnogo srećan kad sam čuo da ću dobiti nagradu za najboljeg igrača, sve sam uradio da dođem iako je bilo komplikovano jer se odmah vraćam u Italiju. Odmalena sam težio da pomjeram granice – bio je nevjerovatan osjećaj kad sam došao u Seriju A, pa kad sam dao prvi gol u Italiji, i sada je tako dok držim ovo priznanje – rekao je Krstović na jučerašnjoj ceremoniji proglašenja najboljih i najuspješnijih u izboru

Vukotić: Još samo potpis i Partizanov sam

Fudbalskog saveza Crne Gore. – Nama sa Balkana nije lako da se probijemo na veliku scenu, a mlad sam i težiću da postignem još više. Vidi se napredak kod mene, uložio sam veliki trud – dodao je 24-godišnji napadač. Želje za 2025. godinu?

– Da me zaobiđu povrede, ostalo će doći. Sa Lećeom je cilj opstanak u Seriji A. Na ličnom planu želim da dostignem dvocifreni broj golova – do sada sam dao četiri u prvenstvu i jedan u Kupu. Imamo novog trenera, sve je krenulo nabolje, igramo sa više posjeda – naveo je Krstović. – Volio bih da reprezentacija napokon ode na veliko takmičenje, svi to mnogo želimo. Sreća nam je do sada okretala leđa, ali nadam se da je

Krstović je prvi put proglašen za najboljeg fudbalera – po sedam puta laureati su bili Vučinić i Savić, dva puta Jovetić, po jednom Mugoša i Baša

pobjeda nad Turskom najava uspješnih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Zadovoljan sam žrijebom i grupom sa Češkom, Farskim Ostrvima i Gibraltarom, te poraženim iz duela Hrvatske i Francuske. Raspored je odličan, to do sada nijesmo imali. Ne obećavamo ništa, teren će sve pokazati – poručio je Krstović.

PEKOVIĆ ZA GLAS ISPRED BRNOVIĆA

Najbolji igrač Meridianbet Prve crnogorske lige u 2024. je reprezentativac iz Budućnosti, vezista Milan Vukotić (52 glasa), drugo mjesto pripa-

lo je golmanu Dečića i ,,sokola“ Igoru Nikiću (45), a treće Andriji Bulatoviću iz Budućnosti (19 glasova).

Najuspješniji trener je Milorad Peković, šampion Crne Gore sa Dečićem prošle sezo-

Kuč: Najveći snovi vezani su za reprezentaciju

Armisa Kuč je kraljica crnogorskog ženskog fudbala – članica turskog Fomgeta drugi put uzastopno, a treći ukupno, izabrana je za najbolju igračicu naše države.

– Namjestio sam glavu, mislio sam samo na fudbal i to se isplatilo. Još potpis i to bi bilo to što se tiče Partizana. Klub, možda, nije u naj-

Milan Vukotić je obilježio godinu u crnogorskom klupskom fudbalu. – Mogu da kažem da nijesam mislio da ću biti prvi, ali očekivao sam neku nagradu. Lijepa godina za mene, za razliku od prethodnih gdje nijesam bio baš u punom sjaju i nijesam imao kontinuitet igara. Vratio sam se na pravi način, izborio se sa svim problemima i sve je došlo na svoje – rekao je vezista koji je u Ligi nacija debitovao za ,,A“ reprezentaciju. Dvadesetdvogodišnjak je sjajnim asistencijama i golovima vodio Budućnost do ubjedljivog prvog mjesta na polusezoni 1. CFL. ,,Plavi“ će odbranu prvog mjesta i napad na titulu nastaviti bez Vukotića jer će podgorički virtuoz potpisati za Partizan.

boljoj situaciji, ali volim da igram pod pritiskom i velike utakmice. Kada je došao poziv od čelnika, nijesam se dvoumio. Imam još desetak dana da se posvetim treningu, zatim kreću pripreme, prvenstvo i reprezentacija – zaključio je Vukotić.

U konkurenciji Slađane Bulatović i Jasne Đoković, Kuč je dobila 23 boda, pet više od drugoplasirane Đoković.

– Za prošlu godinu sam rekla da je bila najuspješnija, ali ova je bila još uspješnija. Nadam se da će naredna

biti još bolja. Nastaviću da radim na sebi, trudiću se da doprinosim reprezentaciji i klubu. Veliki udio ove nagrade pripada saigračicama, stručnim štabovima i svim ljudima koji su uz mene sve ove godine – rekla je Kuč. Tridesetdvogodišnja Rožajka ima velike planove.

– Ciljevi su uvijek najveći, težim da budem bolja iz godina u godinu. Nadam se da ćemo sa reprezentacijom stići do velikog takmičenja, svake godine smo sve bolje, ali nedostaje nam malo. Moje najveće želje su vezane za reprezentaciju. Veliki sam patriota, mnogo volim Crnu Goru i uspjeh sa nacionalnim timom bio bi ostvarenje sna – istakao je sjajni golgeter.

Dejan Savićević i Nikola Krstović

Sa jučerašnje ceremonije u hotelu ,,Hilton“

Vukotić scenu

ne i učesnik trećeg kola kvalifikacija za Ligu konferencija. Dobio je 32 glasa. Iza sebe je ostavio trenera Budućnosti Ivana Brnovića (31 glas) koji je sa ,,plavima“ osvojio Kup minule sezone i dominantno bio prvi na polovini aktuelne takmičarske godine. Glasovima kolega treće mjesto pripalo je Slobodanu Draškoviću (10) iz Bokelja. – Želio bih da zahvalim svima na meni dragom priznanju koje sam dobio u konkurenciji odličnih trenera. Nagrada je priznanje i za Dečić, koji mi je ukazao povjerenje i imao sluha za sve zahtjeve koje sam kao trener imao. Ovom prilikom želim da im zahvalim na uspješnoj saradnji. Ovo je priznanje i za igrače, koje ću uvijek smatrati mojima. Oni su zaslužni za lijepe i nezaboravne trenutke. Ovo je priznanje i za moju porodicu – rekao je Peković.

KUČ TREĆI PUT

Najbolja fudbalerka treći put je ofanzivac turskog Fomgeta Armisa Kuč, dok je najbolji igrač futsala Luka Vuletić iz slovačkog Lučeneca, koji ove sezone nastupa u UEFA Ligi šampiona. – Drago mi je što sam opet ovdje. Zahvalio bih saigračima iz bivšeg kluba Titograda i sadašnjeg kluba Lučeneca, naravno, i saigračima iz reprezentacije i stručnom štabu. Svi oni su dobrim dijelom zaslužni za ovu nagradu – kazao je Vuletić. Priznanje za perspektivne fudbalere dobili su Andrej Kostić (2007. godište), Vasilije Adžić (2006) i Balša Mrvaljević (2005). Adžić je prošle godine bio najbolji igrač CFL, a od ovog ljeta je u Juventusu.

Nagradu za najperspektivnijeg golmana koja nosi ime po Matiji Šarkiću, koji je preminuo u junu ove godine, dobio je Benjamin Kriještarac, čuvar mreže mlade reprezentacije i od ove sezone član holandskog NEC iz Nijmegena. – Velika mi je čast što sam dobio nagradu koja nosi ime po golmanu koji je za kratko vrijeme pokazao ogroman kvalitet. Ali koji nas je, nažalost, prerano napustio. Matija će uvijek biti uzor nama mladim golmanima. Pokazao je da se upornim radom može doći do velikog uspjeha. Danas bih najviše volio da je Matija tu sa nama. Kao prvi koji sam dobio ovu nagradu, svaki put kada izađem na teren misliću na Matiju – rekao je Kriještarac. Neđeljko KOSTIĆ

Zasijedao Izvršni odbor FSCG

Tereni Prve i Druge lige nijesu na nivou koji zadovoljava

PODGORICA – Devetnaesta sjednica Izvršnog odbora za mandatni period 2021–2025. održana je juče u Kući fudbala u Podgorici.

Izvršni odbor usvojio je izvještaje Komisije za takmičenje, Sudijske komisije, Disciplinske komisije i Komisije za bezbjednost i sigurnost od jesenjoj polusezoni u takmičenjima u organizaciji Fudbalskog saveza Crne Gore. Usvojen je i Izvještaj o radu Centra za edukaciju trenera FSCG, Izvještaj o radu Grassroots kancelarije FSCG za 2024. godinu kao i Izvještaj o radu školskog fudbalskog saveza.

Izvršni odbor je usvojio i izmjene Pravilnika o statusu trenera, izmjene Pravilnika o do-

zvolama za rad (licencama) trenera i sportskih direktora, izmjene Pravilnika o statusu, transferu i registraciji igrača FSCG kao i Pravilnik o licenciranju klubova za učešće u UEFA takmičenjima. – Članovi Izvršnog odbora saglasni su u ocjeni da stanje terena na kojima se igraju utakmice Prve i Druge lige nije na zadovoljavajućem nivou i konstatovali su da je neophodno, sinhronizovanom akcijom svih uključenih subjekata, maksimalno angažovano raditi na održavanju terena i unapređenju istih za odigravanje utakmica. Posebna sjednica Izvršnog odbora, posvećena pomenutoj problematici, biće organizovana u prvom dijelu 2025. godine – saopšteno je iz FSCG. R. A.

PREMIJER (18. KOLO): Fulam slavio u Londonu, ,,đavoli“ izgubili od Vulvsa, Sitiju bod protiv Evertona

Čelzi usporio, tonu dva Mančestera

PODGORICA - Čelzi je propustio još jednu šansu da optereti Liverpul u šampionskoj trci u Premijer ligi. ,,Plavci“ nijesu pobijedili u drugom meču zaredom – poslije remija s Evertonom (0:0), tim Enca Mareske izgubio je od Fulama (2:1) kod kuće prvi put poslije 45 godina! Čelzi je poveo u 16. minutu lijepim pogotkom Kola Palmera na asistenciju Levija Kolvila . Golman Fulaman Bernd Leno je sredinom prvog poluvremena sjajno odbranio šut Kukurelje, na drugoj strani šansu nije iskoristio Bejsi, da bi se početkom drugog poluvremena Leno opet istakao i zaustavio Enca Fernandesa

I golman Čelzija Robert Sančes imao je mnogo posla. Bio je odličan kod udarca Robinsona, potom i Muniza, ali je bio nemoćan u 82. minutu kada je Hari Vilson izjednačio. Leno je u finišu zaustavio i udarac Sančo, a onda je ,,Stemford bridž“ utišan –Fulam je iz četiri poteza došao do gola Čelzija, a Muniz bio čovjek odluke. Na samo bod od drugoplasiranog Čelzija je hit prvenstva, Notingem forest. ,,Šumari“ su na svom terenu pobijedili Totenhem (1:0), što im je četvrti trijumf zaredom.

Meč je riješio Entoni Elan-

ga u 28. minutu kada je realizovao kontru. Totenhem je meč završio s igračem manje jer je Spens u 94. dobio drugi žuti karton. Mančester siti je nastavio da tone. ,,Građani“ nijesu uspjeli da pobijede ni Everton – bilo je 1:1, a tragičar je bio Erling Haland koji nije iskoristio jedanaesterac u 53. minutu. Siti je poveo u 14. preko Bernarda Silve, da bi izjednačio Iliman Ndiaje u 36. Tim Pepa Gvardiole iz 18 mečeva ima samo 28 bodova, ali ako se kod njih radi o ne-

viđenoj krizi što tek reći za Mančester junajted? ,,Crveni đavoli“ su sakupili samo 22 – tim Rubena Amorima je poslije Bornmuta izgubio i od Vulverhemptona (2:0). ,,Vukovi“ su poveli u 58. golom Mateuša Kunje direktno iz kornera! Konačan rezultat postavio je Hvang Hi-Čan u devetom minutu nadoknade. Njukasl je bio bolji od Aston Vile (3:0), Vest Hem je u gostima savladao Sautempton (1:0), dok su Bornmut i Kristal Palas odigrali bez pogodaka. Ne. K.

PODGORICA – Žoao

Pereira više nije trener fudbalera Sportinga, saopštio je klub iz Lisabona. Sporting je na društvenim mrežama objavio da je raskinuo saradnju sa Pereirom, koji je imao ugovor sa Lisabonom do juna 2027. godine.

Pereira je 11. novembra imenovan za šefa stručnog štaba Sportinga, a prethodno je bio trener rezervnog tima lisabonskog kluba. On je na mjestu trenera Sportinga zamijenio Rubena Amorima, koji je preuzeo Mančester junajted. Pereira je vodio Sporting na

osam utakmica u svim takmičenjima, a zabilježio je tri pobjede, jedan remi i četiri poraza. Klub iz Lisabona se nalazi na drugom mjestu na tabeli portugalskog šampionata sa 37 bodova. Novi trener Sportinga je Rui Boržes, koji je bio šef stručnog štaba Vitorije Gimaraeš. R. A.

Paolo Fonseka mlađeg Sidorfa želi da vidi među najboljima

Sedorfov sin u prvi tim Milana

PODGORICA – Porodica Sedorf bi u narednim godinama mogla da dobije još jednog predstavnika u prvom timu slavnog italijanskog kluba. Sin proslavljenog holandskog asa Klarensa Sedorfa, Denzel (17), prekomandovan je u seniroski pogon ,,rosonera“ po odluci trenera ,,A“ tima Paola Fonseke.

To, naravno, ne znači da ćemo Sedorfa juniora vidjeti na nekoj od narednih utakmica Milana, ali će svakako dobiti priliku da se pok aže i nametne za budućnost. Zanimljivo je da je Denzel Sedorf rođen 25. maja 2007. godine – dva dana nakon što je njegov otac s a Milanom osvojio pehar Lige šampiona s pobje-

dom od 2:1 nad Liverpulom u finalu odigranom u Atini. Sedorfu senioru, jednom od najboljih veznih igrača svih vremena, to je bio drugi pehar u najjačem takmičenju, a među brojnim priznanjima u karijeri osvojio je i dvije titule u Seriji A . Deset godina je nosio dres slavnog italijanskog kluba. R. A.

PODGORICA - Kapiten

Monpeljea Teži Savanije je na teži (da, baš kao što se zove) način naučio kako društvene mreže mogu da te dovedu u veliki problem.

Njegov klub ima jednu od najgorih sezona u bliskoj prošlosti, pošto je na posljednjem mjestu na tabeli Lige 1, a onda je ispao i iz Kupa Francuske od četvrtoligaša koji se zove Le Puj Fut. Na svu muku, isplivao je snimak sa te utakmice kada su navijači malenog kluba, dok je Savanije izvodio korner, ša-

ljivo pitali rivala:

- Kako se osjećaš kad si najgori u Ligi? Mora da boli - pitali su uz ciničan osmijeh. Savanije se nije drznuo da odgovori, ali je istog momenta zažalio:

- Ne baš kad zarađuješ 210.000 eura mjesečno. Nije mnogo bilo potrebno da snimak postane viralan, te da se Savanije nađe na udaru, ne samo javnosti i svojih navijača, već i saigrača. Toliko da je

morao da se javno izvini putem zvaničnog klupskog sajta. - Prolazim, kao i cio tim, kroz komplikovan period, ali to ne opravdava moje riječi. U potpunosti sam posvećen odbrani ovog grba i nastaviću da se sa saigračima borim da ispravim situaciju - poručio je Savanije. Za igrača nema gore nego kada mu svlačionica okrene leđa, pogotovo ako si kapiten. Hoće li mu saigrači oprostiti? R. A.

Žoao Pereira

Mateuš Kunja dao gol Junajtedu direktno iz kornera

Prvi čovjek RSCG istakao „veliku i kontinuiranu podršku Ministarstva sporta i mladih“

Košarkaši Mornara Barsko zlato

PODGORICA – Mornar Barsko zlato jedini je od tri crnogorska tima koji će do kraja godine odigrati sve mečeve prve polovine ligaškog dijela ABA lige. Osim večerašnjeg gostovanja Splitu (19 časova), tim Mihaila Pavićevića 30. decembra igra i protiv Igokee u gostima, pa se nakon Splita neće vraćati u Bar, nego će produžiti za Laktaše.

Šansa za negativne

PODGORICA – Redovna

sjednica Skupštine Rukometnog saveza Crne Gore održana je juče u Podgorici.

Sjednici kojoj je predsjedavala Zorica Kovačević prisustvovalo je 19 od 30 delegata, a na dnevnom redu bilo je osam tačaka.

Jednoglasno je usvojen izvještaj o radu i poslovanju Saveza koji je članovima Skupštine predstavio predsjednik Petar Kapisoda – Kapisoda je istakao da je nastavljena saradnja sa tradicionalnim sponzorima i partnerima Saveza, te činjenicu da nije izostala velika i kontinuirana podrška od strane Ministarstva sporta i mladih. Nevjerovatno zvuči podatak da Savez već pet godina nema podršku od državnih kompanija – ista-

kao je Kapisoda, saopšteno je iz RSCG.

Članovi Skupštine su jednoglasno usvojili i finansijske izvještaje, završni račun i izvještaj revizije o finansijskom poslovanju Saveza za 2023. godinu. – Revizor je pozitivno ocijenio finansijsko poslovanje Saveza, bez ijedne primjedbe na ključne tačke u finansijskom poslovanju, što je postalo praksa jer je to slučaj već četvrtu godinu zaredom. Prezentovana je i potvrda Poreske uprave da Savez nema obaveza po osnovu poreza i doprinosa – naveli su iz RSCG.

Upravni odbor je usvojio prijedlog predsjednika Kapisode da kapiten reprezentacije Mirko Radović bude novi član Upravnog odbora iz reda aktivnih igrača u skladu sa odredbom Zakona o sportu, a

Američki košarkaš otišao u tim iz Železnika Skot

PODGORICA – Tri dana pred meč protiv Budućnost Volija u Železniku, u istom danu kada je klub objavio odlazak krilnog centra Danila Tasića, a dva dana nakon što je Matic Rebec otišao u Kinu, FMP je saopštio da je došao Amerikanac Džošua Skot, doskorašnji kombo bek Podgorice Bemax. Skot je skrenuo pažnju na sebe u šest mečeva u ABA2 ligi, gdje je za Podgoričane prosječno bilježio 21,5 poena, 6,3 asistencije i pet skokova. Posebno se istakao na dva meča, koja su mu i bila karta za viši rang regionalnog takmičenja. U utakmici u gostima Širokog, Skot je upisao prvi tripl-dabl učinak u ABA2 ligi, za 34 minuta na parketu je postigao 21 poen, uz 12 asistencija i 10 skokova. Meč protiv Pelistera prošle sedmice je priča za sebe. U pobjedi Podgorice (93:74), Skot je upisao čak 53 poena, uz nevjerovatne procente šuta (21-

nakon što je Vasko Ševaljević završio karijeru i postao direktor muške reprezentacije. Nova članica Upravnog odbora je i direktorica „Voco Podgorica“ Milena Brajović. Produžen je mandat članovima Arbitražne komisije, a za novog člana imenovan je Miloš Lalević

Usvojen je i godišnji plan rada za narednu godinu.

Naredna godina će biti posebno izazovna za Savez i u organizacionom smislu, jer će Crna Gora biti domaćin prvenstava Evrope za igračice do 17 i 19 godina, što predstavlja izuzetan uspjeh imajući u vidu to da je Evropska rukometna federacija (EHF) prvi put u istoriji povjerila jednoj državi organizaciju dva prvenstva u istoj godini, zaključili su iz RSCG R. A.

Gostovanje u Splitu dolazi nakon serije loših igara i rezultata, posebno u protekla dva meča, u gostima protiv Dubaija (poraz od 104:66) i kod kuće od Zadra (55:81). Barani su i dalje „prikovani“ za dno tabele regionalnog takmičenja, sa samo jednom pobjedom iz 13 utakmica, pa će pokušati da to promijene- prvo u duelu sa Splitom, koji je upisao pet pobjeda i osam poraza... - Teško gostovanje protiv izuzetno kvalitetne ekipe Splita, pogotovo u trenutku kada smo, možda, odigrali najgoru utakmicu u sezoni protiv Zadra, protiv kojeg, jednostavno, nijesmo ličili na ekipu. Ali ta utakmica je za nama, ne možemo ništa više da promijenimo, već gledamo naprijed, da se što prije oporavimo i da protiv Splita uđemo u meč mnogo hrabrije i pametnije. Split je iskusna ekipa, sastavljena od dobrih i provjerenih abaligaških igrača i neće biti nimalo lako – kazao je Mihailo Pavićević, trener Barana. Iskusni trener Barana nije zabrinut samo položajem na tabeli.

BARSKOJ EKIPI NEDOSTAJE SAMOPOUZDANJE: Ilija Đoković

- Više od loših rezultata, koji mogu da dođu i zbog spleta raznih okolnosti, mene u po-

sljednje dvije utakmice brine naša izuzetno loša igra. Jer, ako imate igru, pa u ne-

Finiks protiv Denvera prekinuo niz poraza, Ostin Rivs meč-viner

PODGORICA – Boston je u maloj krizi, upisao je treći poraz u posljednja četiri meča, a posljednji je doživio kod kuće od Filadelfije sa 118:114.

14 za dva, 6-3 za tri, 17-16 sa linije bacanja), i to je apsolutni poenterski rekord u oba ranga regionalnog takmičenja. Uz to, upisao je i po šest skokova i asistencija, pet ukradenih lopti pa je imao nevjerovatan indeks korisnosti 63. -Nema sumnje da je Skot zaslužio da se dokaže na još većoj sceni kakva je sigurno ABA

liga i stoga je KK FMP SoccerBet ponosan što je igrač rođen u Sent Peterzburgu (SAD) prepoznao Železnik kao pravo mjesto za dodatan razvoj i iskorak u karijeri. Skot će treneru Petru Aleksiću biti na raspolaganju već na meču protiv Budućnosti koji je na programu u subotu u FMP Areni - saopšteno je iz FMP-a. S. J.

Najefikasniji u ekipi Filadelfije bili su Tajris Meksi sa 33 poena, uz 12 asistencija, Džoel Embid sa 27 poena, uz devet skokova i Kejleb Martin sa 23 poena. U Bostonu je nedovoljan bio učinak Džejsona Tejtuma od 32 poena i 15 skokova, Džejlen Braun je dodao 23 poena i sedam skokova, a Derik Vajt sa 21 poenom. Filadelfija zauzima 11. mjesto na tabeli Istočne konferencije sa 11 pobjeda i 17 poraza, dok je Boston drugi sa skorom 22-8. Sa 16 izgubljenjih lopti Denver nije mogao da se nada boljem od poraza u gostima od Finiksa (110:100), čime su Nagetsi prekinuli niz od dvije pobjede. U ekipi Finiksa, koja je igrala bez povrijeđenog Devina Bukera, najefikasniji su bili Kevin Djurent i Bredli Bil sa po 27 poena, i Tajus Džouns sa 17 poena, dok je reprezentativac Bosne i Hercegovine Jusuf Nurkić zabilježio osam poena, 13 skokova i šest

asistencija. Krilni centar Denvera Eron Gordon povrijedio je list desne noge tokom treće četvrtine, nakon čega se nije vraćao na teren.

Najefikasniji u ekipi Denvera bili su reprezentativac Srbije Nikola Jokić sa 25 poena, uz 15 skokova, Majkl Porter Junior sa 22 poena, Rasel Vestbruk sa 17 poena, uz šest skokova, i Džamal Marej sa 13 poena, uz po šest skokova i asistencija. Finiks je prekinuo seriju od tri poraza i zauzima 10. mjesto na Zapadnoj konferenciji sa skorom 15-14, dok je Denver peti sa

16 pobjeda i 12 poraza. Košem Ostina Rivsa sekundu prije kraja, Los Anđeles Lejkersi su na gostujućem terenu u San Francisku pobijedili Golden Stejt 115:113 i stigli do četvrte pobjede u posljednjih pet utakmica.

Najefikasniji u ekipi Lejkersa bio je Lebron Džejms sa 31 poenom, uz 10 asistencija, Ostin Rivs je upisao tripl-dabl sa 26 poena, i po 10 skokova i asistencija, dok je Rui Hačimura imao 18 poena. Tokom prve četvrtine centar Lejkersa Entoni Dejvis je uganuo skočni zglob, pa je na terenu proveo

Splitu u 14. kolu ABA lige

za prekid

serije

kom periodu budu i loši rezultati, to nije toliko opasno. Međutim, ako su ti rezulta-

4-4

je skor u pobjedama u ABA ligi između Mornara i Splita, a Mornar je samo jednom slavio u gostima, 21. novembra 2020. godine

ti isključivo posljedica naše loše igre, onda to predstavlja dodatni problem. Nadam se da će i tome ubrzo doći kraj – dodao je Pavićević. Plejmejker Mornara Ilija Đoković je igrao u Splitu, zna što očekuje njegove saigrače i nada se boljem izdanju u odnosu na prethodni meč sa Zadrom.

- Doživjeli smo težak poraz protiv Zadra. Trenutno nemamo svi samopouzdanje, stvari se još uvijek nijesu posložile kako treba. Treba da nastavimo da vjerujemo, ništa nije gotovo, ima mnogo da se igra. Stvarno treniramo

Rimac: Mornar ima dosta problema

Slaven Rimac, trener Splita, istakao je da Mornar ove sezone ima dosta problema, i da vuče finansijske repove od prošle sezone. - Moramo biti koncentrisani na nas, na igru koju ćemo pružiti. Bitna nam je utakmica, ne smijemo da dopustimo da se razigraju Dženkins i Karter, da uđu u seriju pogođenih šuteva. Želimo da držimo visok ritam cijelu utakmicu, Mornar ima i skraćenu rotaciju. Što se tiče povrijeđenih, Vraneš još uvijek nije spreman za igranje, a sada nam se povrijedio i Perkušić, koji će biti odsutan par sedmica –kazao je Rimac.

dobro i mislim da možemo da igramo sa svakom ekipom u ligi, ali nam u ovom trenutku nedostaju samopouzdanje i ritam. U Splitu nas, možda, očekuje najveći izazov, oni su, stvarno, dobra ekipa, pogotovo kod kuće, ali mogu da obećam da ćemo se u ovom meču i do kraja lavovski boriti – rekao je Đoković.

S. JONČIĆ

Podgoričke

Zaliha za mir pred pauzu, završni turnir već se vidi

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa već na kraju 2024. godine praktično znaju da će krajem marta igrati fajnal-for WABA lige. Podgoričanke su uspjele u posljednjem meču u 2024. (u okviru WABA lige) da savladaju Orlove u Banjaluci, čime sa skorom 9-0 čekaju pauzu. Ozbiljna zaliha donosi mir pred pauzu, ali i sjajan kapital uoči nastavka, jer se već sada nazire završni turnir. – Znale smo da neće biti lako. Orlovi su dolaskom novog trenera podigli nivo igre i definitivno tabela nije pravo mjerilo. Sa druge strane, u paklenoj smo seriji utakmica, gdje smo djelovale baš dobro u mečevima protiv Celja, Beroe i Partizana, ali nakon dugog putovanja znale smo da ćemo teško biti na tom nivou. Uspjele smo da dođemo do brejka iako je bilo oscilacija i sada sigurno da ima razloga za zadovoljstvo – kazala je Jelena Bulajić, mlada prvotimka Budućnost Bemaksa. ,,Plave“ su krajem prve dionice serijom 15:3 već tada najavile da će nastaviti niz pobjeda. Istina, domaći tim u 24. minutu uspio je da najavi povratak –nakon trojke Vasiljević bilo je 41:47. Međutim, vrlo brzo je crnogorski tim odreagovao, vratio razliku i onda trasirao put ka pobjedi.

– Bilo je oscilacija, ali za nas je najvažnije da smo došle do pobjede na tradicionalno neugod-

Bud. Bemaks 53 Podgorica 44

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Sudije: Bakrač, Marović Bošković Rezultat po četvrtinama: 14:12, 18:9, 11:9, 10:14. BUDUĆNOST BEMAKS: Baošić 5, Amundsen 15, Bulajić 7, Ma.Bigović 16, Mi.Bigović, Radević 2, Beljkaš, Ilić 8, Radonjić, Racković, Savković.

PODGORICA: Vujović 17, Radulović 9, Jovović

nom gostovanju. Ova pobjeda nam mnogo znači i donosi mir pred nastavak. U dobroj smo situaciji, ali nema opuštanja. Dobro je što smo prvo kolo nakon

2, Andrić 4, Šćepanović 6, Terić 2, Sekulović 2, Nagornaja, Dutina, Rakočević 2, Radulović, Vukčević.

Samo 24 časa nakon brejka u Banjaluci košarkašice Budućnost Bemaksa ugostile su Podgoricu u okviru 6. kola I A MCKL. ,,Vučice“ su sačuvale oreol nepobjedivosti i protiv svoje filijale, gdje su juniorke ostavile dobar utisak, a Milena Vujović još jednom nagovijestila da može biti potencijal i za prvi tim.

praznika slobodne, tako da ćemo imati dovoljno vremena i da se odmorimo i spremimo se za obaveze koje slijede – naglasila je Bulajić. R. P.

samo sedam minuta. U ekipi Golden Stejta najefikasniji su bili Stef Kari sa 38 poena, Endru Vigins sa 21 poenom, uz 12 skokova, i Džonatan Kuminga sa 14 poena.

Lejkersi su sedmi na tabeli Zapadne konferencije sa 17 pobjeda i 13 poraza, dok je Golden Stejt deveti sa skorom 15-14.

Minesota je u gostima savladala Dalas sa 105:99 i prekinula niz od tri meča bez pobjede. Entoni Edvards je u pobjedničkoj ekipi postigao 26 poena, uz osam skokova i pet asistencija, dabl-dabl učinak je ostvario Džulijus Rendl sa 23 poena i 10 skokova, dok je Rudi Gober dabl-dabl meč završio sa 14 poena i 10 uhvaćenih lopti.

U ekipi Dalasa Kajri Irving je postigao 39 poena, dok je Luka Dončić upisao 14 poena, uz pet uhvaćenih lopti, a pošto je zbog povrede tetive napustio teren dva i po minuta prije kraja prvog poluvremena. Klej Tompson je dodao 12 poena.

Dalas na četvrtom mjestu Zapadne konferencije ima skor 19-11, dok je Minesota na devetoj poziciji sa 15 pobjeda i 14 poraza. S. J. meč-viner za Lejkerse

Karate savez Crne Gore proglasio najuspješnije u 2024. godini

PODGORICA - Nenad Dulović i Milena Jovanović najbolji su karatisti Crne Gore u seniorskoj konkurenciji u borbama, a Vladimir Mijač i Mila Mraković u katama, saopšteno je iz Karate saveza Crne Gore, prilikom tradicionalnog godišnjeg izbora najboljih.

Nenad Dulović je godinu na izmaku krunisao srebrnom medaljom na seniorskom Evropskom prvenstvu u Zadru, a ima i zlatno balkansko odličje. - Uspješna godina za mene, seniorska evropska medalja. Nijesam imao prilike da nastupim na više takmičenja. Sljedeća godina je ključna za moju karijeru, očekuje me Evropsko i Svjetsko prvenstvo i Svjetske igre. Pripremam se i nadam se najboljem - rekao je Dulović, koji se zahvalio Karate savezu na organizaciji i kolegama u klubu, treneru Žarku Rakoviću i svojoj porodici.

- Znači mi nagrada i predstavlja podstrek za još jači rad - dodao je Dulović. Milena Jovanović je kazala da je velika čast biti treći put proglašen za najbolju karatistkinju Crne Gore. - Nadam se da ću u predstojećoj godini napraviti još veće rezultate i ponoviti uspjeh.

Dulović i Jovanović najbolji u borbama, Mijač i Mraković u katama

Čestitam svima koji su dobili priznanje i želim im srećnu i uspješnu 2025. godinu - rekla je Jovanović. Vladimir Mijač je istakao da je 2024. bila sjajna godina za njega i crnogorski karate i da priznanja koja su im uručena predstavljaju krunu svih ovogodišnjih rezultata. - Takođe pružaju dodatni mo-

tiv da u narednoj godini radim još kvalitetnije i postižem bolje rezultate. Zahvaljujem se porodici, trenerima, selektorki i Karate savezu na najvećoj podršci. Čestitam svim osvajačima nagrada i želim srećne novogodišnje praznike - rekao je Mijač. Za trenera godine proglašen je Žarko Raković

Najuspješniji mladi takmičari za 2024. godinu su Jovana Damjanović i Jusuf Saljiu, dok je Omladinac dobio priznanje za najbolji karate klub u Crnoj Gori. Ovogodišnja dobitnica priznanja Zlatna plaketa karate sporta je proslavljena reprezentativka Biserka Radulović. Na svečanosti proglašenja naj-

boljih u 2024. godini dodijeljene su plakete svim osvajačima evropskih i svjetskih medalja, kao i priznanja svim ovogodišnjim šampionima Balkana. Predsjednik Karate saveza Predrag Perković kazao je da je svečanost proglašenja najboljih prilika da se Savez zahvali partnerima koji su podržali rad Saveza u godini na izmaku. S. J.

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ

politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš Tel. 069/474-861

1302

Obavještavamo da je

DEDA Đoka LJULJĐURAJ

Preminuo nakon kratke bolesti dana 26. decembra 2024 u 95 godini. Saučešće za dragim pokojnikom primamo u kapeli Malesija u Tuzima, 28. decembra od 17 do 22 časa i u nedjelju 29. decembra od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici pored Crkve Sv. Mihaila u Dinoši.

OŽALOŠĆENI: sinovi ANTON i VIKTOR, kćerka VALENTINA, brat ĐERĐ, brat od strica KOLJA, zet ZEF DODA VULJAJ, snahe ĐUSTA i VERA, bratanići SOKOLJ i ĐOKO, unuci VALENTINO, MARKO, NIKOLA i ZEF, unuke SUZANA, KRISTINA, LIDIA, RENATA i GABRIELA, bratanične VERA i VIOLETA, sinova snaha SVETLANA, praunuk VIKTOR, praunuka LAURA kao i ostalo bratstvo LJULJĐURAJ

Обавјештавамо

S tugom se opraštamo od našeg voljenog tetka

BATRIĆA – BAĆA PEROVIĆA

Dočekivao nas je raširenih ruku, toplo, s osmijehom i uvijek spreman da podrži, savjetuje i pomogne. Najiskrenije hvala za sve zajedničke trenutke i svu ljubav koju nam je nesebično pružao.

S dubokim poštovanjem i ljubavlju

MIRKO i MARGARET BJELICA sa MERI, ANOM, LIDIOM, SAROM i LUKOM

S velikim bolom opraštamo se od našeg dragog

BATRIĆA – BAĆA PEROVIĆA

Više od pola vijeka sa njim smo dijelili sve porodične radosti i terete.

Bio nam je kao brat, pun ljubavi i razumijevanja i iskreno spreman da pomogne.

Uvijek nas je dočekivao sa toplim osmijehom, a mi ga ispraćamo tužni, ali sa nadom da će njegova plemenita duša počivati u Carstvu Nebeskom.

S dubokim poštovanjem i ljubavlju,

Njegovi BJELICE

1305

Posljednji pozdrav dragom

BATRIĆU – BAĆU PEROVIĆU

Hvala ti za sve, za sve one divne godine djetinjstva koje sam proveo sa vama i ljeti i zimi, za svaku blagu i toplu riječ koju si mi znao uputiti i dočekati me uvijek kako si ti samo znao.

Bila mi je čast poznavati te i što si bio dio naše bliže porodice.

S ljubavlju i ponosom čuvat ćemo uspomenu na tebe.

Tvoji: SAŠA, NELA i ANASTASIJA

27. decembar 2024.

Sa tugom se opraštamo od našeg dragog zeta, pašanca i tetka

1304

BATRIĆA – BAĆA PEROVIĆA

Hvala ti na pažnji i nesebičnoj podršci koju si pružao meni i mojoj porodici kada nam je najpotrebnija bila. Počivaj u miru, dobra dušo.

Čuvat će te od zaborava

Tvoji: LJILJANA, VLADO, SAŠA i MAJA sa porodicama

Posljednji pozdrav S ljubavlju

pozdrav dragom tetku

BATRIĆU – BAĆU PEROVIĆU

Hvala ti za svu ljubav i podršku koju si nam nesebično pružao.

S ljubavlju i poštovanjem čuvat ćemo sjećanje na Tebe.

1306

Posljednji

MAJA KOSTIĆ sa porodicom

MIŠKU

Od brata SAŠE

IVICA KLIKOVAC

27. 12. 1982 – 27. 12. 2024.

Vrijeme je za slavlje, velike radosti, novogodišnje darove i poklone, koje smo s tobom pune 23 godine imali.

Danas sa zebnjom, tugom i bolom prolazimo kroz tvoj 42. rođendan, po 19. put uskraćeni da mu se radujemo.

Živiš u nama, naš mili sine i brate Ivica.

Posljednji pozdrav

TVOJA PORODICA

Sjećanje na našeg voljenog supruga i oca,

DRAGANA Nikovog JOVIĆEVIĆA

Četrdeset je dana od kada nismo svi zajedno. Sjećanja na srećne dane ispunjavaju prazninu koja je ostala.

Počivaj u miru dok mi mislimo na Tebe.

Zahvaljujemo svim prijateljima i poznanicima na podršci i izraženom saosjećanju.

Tvoja porodica: VESNA, BLAŽO i KSENIJA

SJEĆANJE 2018‒2024. na našu najdražu

CACU LAINOVIĆ

ZORKI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

VOJISLAV, VESKO, TANJA, VLADIMIR i VLATKO

Sa ponosom i tugom, PORODICA

Voljenom bratu

Posljednji pozdrav od sestre SANJE MARUNOVIĆ sa porodicom 1331

Posljednji pozdrav dragom kumu

ŠOLU

Hvala ti na iskrenom prijateljstvu.

Počivaj u miru, dragi kume.

PEĐA, MIRA, NADA i RADMILA 1347

Navršava se pola godine od kad nije sa nama naš

RAJKO Šćepanov KOVAČEVIĆ

1338

Evo prođe pola godine od kada si nas napustio. Teško je bez tebe jer vrijeme ne liječi sve rane Porodica će posjetiti Rajkovu vječnu kuću 28. decembra 2024 godine u 10 časova.

Porodica KOVAČEVIĆ

GAVRILO JOVIĆEVIĆ

Vrijeme ne briše uspomene. Nedostaješ nam i volimo te.

Tvoji: MARIJA, DUŠKO, NIKOLA i ANDREA sa porodicom

MIŠKU

Navršava se 40 dana od kad sa nama nije naš voljeni

LJUBOMIR

–

LJUBO Božov RAĐENOVIĆ

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da ćemo u subotu, 28. decembra 2024. godine u 11 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na seoskom groblju Prijevor.

OŽALOŠĆENI: supruga MIRJANA, sinovi LAZAR i ILIJA, ćerka JELENA, brat RADE, bratanići DEJAN, ZORAN i GORAN, snahe JELENA i JELENA, zet NIKOLA, bratanična IVONA, unučad NAĐA, BOŽO, VIDA, MARKO, MILA, ALESANDRO, DANICA i EVA i ostala mnogobrojna rodbina

LJUBO RAĐENOVIĆ

Dragi brate, Već je četrdeset dana, a tebe nema da me zoveš, da mi se javiš da idemo na kafu. Kad dođem na Prijevor uvijek mislim da si tu negdje. Znam da te nema, ali sa tim se teško nositi. Počivaj u miru.

Tvoj brat RADE

Petak, 27. decembar 2024.

Navršava se četrdeset dana od smrti naše voljene i plemenite

BOJANE Velimira BOJANOVIĆ

Ostavila si trag koji vrijeme ne može izbrisati. Dio si našeg svakog dana, sa tobom u mislima. Zauvijek ćeš živjeti u nama.

PORODICA BOJANOVIĆ

LJUBO RAĐENOVIĆ

Dragi tata, prolazi 40 dana boli, tuge, praznine, neopisivog nedostajanja. Nastavljamo dalje, koračajući tvojim dobro utabanim stopama, poštujući i slijedeći moralne vrijednosti i principe kojima si nas naučio. Zauvijek ćeš biti dio naših života.

godine je od smrti naše majke, svekrve, babe

ZAGORKE

RADONJIĆ

Majko, nije prošao ni jedan dan, a da te nismo pomenuli i osjetili koliko nam nedostaješ. Nadam se da si našla svoj mir pored tvojeg Vece, Ivane i Mrkija. Neka ti naše suze ne remete mir, počivaj u zagrljaju tvojih voljenih, a mi ćemo vas čuvati od zaborava. U nedjelju 29. decembra 2024 u 10 časova uža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću. Tvoj sin ČEDO, snaha MAJA, unuci PETAR i PAVLE RADONJIĆ

1327

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naš voljeni

KOSTA

Jovanov POPOVIĆ

40 dana od kad nije sa nama naš voljeni brat, ujak i đed KOSTA POPOVIĆ

Dragi brate, mnogo me boli ovaj rastanak sa tobom. Bio si brat i ujak kakav se poželjeti može, na tome ti hvala. Vječno ćeš biti u našim srcima.

Tvoji: sestra LJUBICA, sestrić DRAGOLJUB sa porodicom, sestrična NENA

Tuga i Ti... Nikako ne ide u istoj rečenici. Mi još uvijek kao da očekujemo da ćeš se pojaviti na vratima i unijeti onu tvoju harizmu kojom si toliko zračio. Nedostaješ... mnogo.

Pamtit ćemo te po svemu lijepom, ali po velikom srcu, širokom osmijehu i najvećem osloncu... Najviše! Bio si i ostat ćeš naš najveći uzor i ponos.

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvat ćemo te od zaborava. U nedjelju 29. decembra 2024 godine u 10 časova uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću. Umjesto pomena, porodica će dati prilog Crkvi Sv. Jovana u Građanima.

TVOJI NAJMILIJI

Pola

MIRA, LAZAR, JELENA i ILIJA sa porodicama

Petak, 27. decembar 2024.

Godina je dana od kad nije sa nama

DUŠKO ČELEBIĆ

Bole svi lijepi trenuci bez tebe, rođendani, rođenja, praznici, porodična okupljanja. Nedostaješ da nas nasmiješ, zagrliš.

Svjesni prolaznosti života koračamo dalje ponosni što smo te takvog imali.

TUŽNO SJEĆANJE na našeg voljenog brata od tetke

DUŠKA ČELEBIĆA

Dragi Dule, nedostaješ nam.

Voljenom ocu

DUŠKU ČELEBIĆU

Dragi tata, teško je doći u roditeljski dom, a ne naći tebe tamo i ne čuti tvoj glas.

Utjehe nema, zaborav ne postoji. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

MILA i MILAN MARKOVIĆ

Ćerka SAŠKA sa porodicom

Tvoja sestra DRAGANA sa porodicom

1320

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst

čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Sjutra je godina, a i rođendan našem voljenom

DUŠKU ČELEBIĆU

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

Ostavio si nam mnogo lijepih uspomena i časno ime da ga sa ponosom pominjemo.

Dana 28. decembra 2024. godine u 10 časova, posjetićemo njegovu vječnu kuću.

Tužno sjećanje na našeg voljenog brata

DUŠKA ČELEBIĆA

Puno je lijepih uspomena da te pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo i da te nikada ne zaboravimo.

Tvoji: LJUBINKA, LJUBIŠA, ŽARKO i DANIJELA

Godina dana je prošla od kada nije sa nama naš voljeni

DUŠKO Perov ČELEBIĆ

S poštovanjem, ponosom i tugom u srcu, čuvaćemo uspomenu na tebe.

Tvoji: LEPA, VERA, EVICA, OLJA, NIKOLA i ANDREJ

Četiri godine od smrti naše voljene

OŽALOŠĆENA PORODICA ČELEBIĆ

VESNE Batove JOVIĆEVIĆ

Vrijeme koje je prošlo ne umanjuje našu bol i prazninu.

Ne postoje riječi kojima bismo opisali koliko nam nedostaješ. Tvoji JELENA, NIKŠA i IVAN

1337

1319

MLADEN,

Navršava se godina dana od kad nas je napustio naš voljeni

ŽELJKO KURAJICA

U subotu 28. decembra 2024. godine u 11 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću na groblju Vrbice u Kotoru.

OŽALOŠĆENA PORODICA

27. 12. 2021 – 27. 12. 2024.

Čuvamo te od zaborava.

Petak, 27. decembar 2024.

Tvoji POPOVIĆI 1310

Danas je šest mjeseci od kad nije sa nama naš

DRAGAN Ilijin ĐUROVIĆ

I dalje ne možemo da prihvatimo da nijesi sa nama, da nećemo zajedno biti za ove praznike i blage dane. Svi smo se zajedno radovali, a ti si isticao značaj porodičnog okupljanja.

Naučio si nas da prvi nazoveš i čestitaš. Uzalud ćemo da čekamo… ništa više nije i neće biti isto…

Tuguju za tobom tvoji: RANKA, BLAŽO, KAĆA, MIA i LUČA, MAJA, VLADO i JAKOV

DRAGAN ĐUROVIĆ

Prolaze dani, a ja i dalje čekam da te vidim na ulaznim vratima i da mi kažeš da je sve ovo bio samo ružan san.

I dalje čekam da ti prepričam svoj dan, da me povedeš na posao, da me poslije predavanja pokupiš i da zajedno idemo na kafu, i dalje čekam tvoje savjete, jer znaš koliko sam neodlučna. I dalje čekam da me zagrliš, da se smijemo i veselimo zajedno. I dalje čekam da odemo na to putovanje koje smo dugo planirali. Čekam i mislim da ću zauvijek čekati…

Tri godine, sine moj.

Bolom i tugom okovana tvoja majka

Voli te tvoja ANA, tvoj najstariji MIĆKO

Navršava se 40 dana od prerane smrti našeg dragog

BRANA ARČONA

1329

Danas 27. decembra navršava se šest mjeseci od kad nije sa nama naš voljeni suprug i otac

DRAGAN ĐUROVIĆ

Vrijeme prolazi, ali ne liječi niti će ikada zaliječiti tugu za tobom.

Dolaze novogodišnji i božićni praznici, prvi u nizu koje nećeš provesti sa nama.

Toliko si volio ta porodična okupljanja koja, nažalost, nikad više neće biti ista bez tebe.

Ti si im davao smisao!

Tužno je, pretužno, što ne možeš dijeliti radost, sreću i ponos sa tvojom djecom u njihovim uspjesima, sa tvojom Janom koja je dobila sve moguće nagrade za najboljeg studenta, sa Anom u njenim položenim ispitima, sa Lukom u njegovim postignutim koševima.

Tješimo se, nekako, da ti to negdje sve gledaš ponosno i da nas uvijek štitiš.

Volimo te!

Tvoj svijetli lik ćemo uvijek pamtiti i čuvati od zaborava. Porodica će u subotu, 28. decembra u 10 sati posjetiti njegovu vječnu kuću.

OŽALOŠĆENA PORODICA

1339

RUŽA BEGOVIĆ

Evo prošle su tri godine od kada nisi sa nama. Neizbrisiv trag si ostavila u našim srcima.

Tvoji

ĐOKO, ANA, ANDREA

Tvoji: TAMARA, ANA, JANA i LUKA

Najdraži moj tata,

Navršava se godina dana od kad nije sa nama

MIODRAG – VULE Živkov VULOVIĆ

Hvala ti za nesebičnu ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam poklanjao. Počivaj u miru.

U nedjelju 29. decembra 2024. godine u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

PORODICA VULOVIĆ

ZORICE

SJEĆANJE NA NAŠE

SAVO JANICA JELENA ZLATANA MILICA 1871-1944 rođ. VUKMIROVIĆ rođ. GAZIVODA udata KAŽIĆ 1913-1975. 1880-1971. 1922-1964. 1904-1968.

ANDRIJA LJUBICA VIDO MILO KOSARA 1901-1979. rođ. KIMIĆ 1907-1988. 1914-1988. rođ. BRNOVIĆ 1907-1982. 1935-2019.

ZAHVALNO POTOMSTVO JOVIĆEVIĆ

Nedostajaće tvoji nježni zagrljaji, tvoji topli osmijesi i nemjerljiva dobrota.

S beskrajnom ljubavlju ćemo te pamtiti i nositi u našim srcima.

Strina LJILJANA DRAŠKOVIĆ, sestre SLAVICA, SONJA, DARKA i DANIJELA sa porodicama

Mili

Proteglo se nedostajanje.

KODŽO

Dok sam žurila na pauzi da te zagrlim. Dok je tvoja Ake sređivala baku, a mi se smijali, sve je odisalo na trajanje. Ljubav. Toplina.

Imali smo ono naručje na koje uvijek možemo računati i zabludu u vječnost.

Tvoji: LJILJA, AJA, BORIS i SLOBO

KOSTA MILANOVIĆ

Prošla je prva godina u tišini. Očekujemo zvuk telefona, tebe na terasi ili na ulici dok prolaznici žure. Prelistavamo fotografije, ređamo uspomene.

Tu su ljekarski nalazi i rendgenski snimci koje više niko neće pogledati, Tranzistor sa koga se više neće čuti vijesti... Novine, rokovnici sa brojevima telefona, aparat za pritisak

Prošla je prva godina u nedostajanju. Volimo te puno.

BILJA, LJILJA, DUŠKO i DUŠKA

Godinu dana bez našeg voljenog KOSTE Čuvamo uspomenu na tvoj lik, dobrotu i neizmjernu ljubav koju si nam pružao.

DUŠKO, ZORICA DANILO i MONIKA

Vječno u našem srcu, đed

KOSTA

Nedostaje nam tvoj osmijeh, tople riječi i igre koje smo zajedno igrali.

Tvoji unuci DANILO i MONIKA

Volimo te,

KODŽO

Prošla je godina, a tebe nema da sjediš na terasi, šetaš parkovima, ukrštaš ukrštenice ili pratiš svoje omiljene emisije iz svog kutka. Sve te male radosti koje su činile tvoj svakodnevni život sada su za nas dragocjena sjećanja ispunjena ljubavlju i tugom.

Fališ u svakom razgovoru, u svakom trenutku, i svaki dan poželimo da si tu s nama.

DUŠKA, IRINA i RANKO

KODŽI

Svaki dan bez tebe je nova borba sa nedostajanjem. Sjećanja i ponos kapnu niz obraz i krenemo dalje… Čuvamo te.

BILJA, ZOKI, FILIP, LANA i KSENIJA

1301

Najdraža naša

1312

Mili tata

Kompanija MTEL pripemila specijalno sniženje: PUTUJ OPUŠTENO U SRBIJU, UZ MTEL GODIŠNJU ROMING KARTU!

Neograničena komunikacija do kraja 2025. godine za samo 29,9 eura!

K ako bi svojim korisnicima omogućila da njeguju povezanost sa dragim ljudima uz neograničenu komunikaciju dok borave u Srbiji, kompanija MTEL je od 1. decembra pripremila specijalno sniženje za godišnji m:roming

Prva klasa tiket , koji je u promo periodu dostupan po cijeni od samo 29,9 eura.

A za potpun ugođaj putovanja sa porodicom i prijateljima - bez čekanja i gužvi, korisnicima nudimo TAG uređaj koji omogućava plaćanje putarine elektronskim putem za samo jedan euro mjesečno, bez inicijalne dopune. Zalihe su ograničene a TAG uređaj se može kupiti u svim m:tel poslovnicama na 6, 12 ili 24 mjesečne rate.

Prva klasa tiket omogućava svim korisnicima MTEL-a da od trenutka aktivacije pa sve do kraja 2025. godine, dok se nalaze u romingu u Srbiji (na mt:s mreži) aktiviraju neograničene dolazne minute, odlazne minute ka mobilnoj i fiksnoj mreži Telekoma Srbija i ka m:tel mrežama

(068, 060 i 078 MTEL mreži), neograničene SMS poruke sa brojevima iz mt:s i m:tel mreže (068 i 060 MTEL mreže), kao i neograničeni mobilni internet.

Svi benefiti važe od trenutka aktivacije dok se korisnik nalazi u romingu u Srbiji, na mt:s mreži. MTEL zadržava pravo izmjene uslova korišćenja, uz primjenu fer politike.

Ponuda važi za aktivacije do kraja januara 2025. godine. Tiket je namijenjen prepaid, postpaid i biznis korisnicima MTEL-a.

Kupovina Prva klasa tiketa se vrši putem Moj m:tel aplikacije, ili m:tel menija - pozivom *105#, a može i pozivom Korisničkog servisa 1600, dolaskom u poslovnicu MTEL-a kao i slanjem besplatnog SMS-a sadržine: tiket 5 na broj 14555.

Više informacija o cjelokupnoj ponudi MTEL-a, korisnici mogu naći na Facebook stranici Mtel Crna Gora, veb sajtu www. mtel.me kao i pozivom Korisničkog servisa na broj 1600.