Neđelja, 29. decembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21218 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
PREVELIKA OČEKIVANJA: Da li su programi ,,Evropa sad 1“ i ,,Evropa sad 2“ poboljšali standard građana
MIRZA KRNIĆ: Smjena vlasti se desila, pored ostalog, da bi se racionalizovali troškovi, a ne uvećavali i pravdali razvojem kojeg nema
VASILIJE KOSTIĆ: Ono u čemu će se svi saglasiti jeste da su cijene osnovnih životnih proizvoda nadmašile rast zarada. Dokaz da i vlast tako misli jeste uvođenje programa ograničavanja cijena tih proizvoda
STR. 4. i 5.
ALARMANTNO: U porodilištu Kliničkog centra Crne Gore nema registra o komplikacijama prilikom rađanja
Carski rez rizičniji od prirodnog porođaja
Odluku o načinu porođaja ne donosi sama trudnica, a ni akušer. Ona bi trebalo da bude individualna, zasnovana na medicinskoj indikaciji i zavisi od zdravstvenog stanja trudnice, akušerskog nalaza, kondicije i stanja fetusa. Može se promijeniti u toku porođaja ili neposredno pred sami porođaj - kazao je dr Goran Lazarević
INTERVJU: Dr Dragan Prole, profesor lozo je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Na maratonskoj sjednici podgoričkog parlamenta izabrano rukovodstvo glavnog grada
Iz opozicije tvrde da se desila brutalna izdaja volje građana i uvjereni su da će, kako su je nazvali, „skalamerija od vlasti, dogovorena u Skupštini Crne Gore i Srpskoj kući“, trajati najduže godinu. Ustvrdili su i da je dogovor između Pokreta za Podgoricu Jakova Milatovića i koalicija PESDemokrate i „Za budućnost Podgorice“ plod ucjena premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića
Istaknuti pravnik poručio da Skupština ne može preuzimati ustavne nadležnosti druge institucije, što je učinjeno prilikom prestanka funkcije sutkinji Đuranović
Vukčević: Ustavni sud da utvrdi da je Ustavni odbor prekršio Ustav, a onda da donese odluku
Ustavni odbor je znao za stav Ustavnog suda iz juna ove godine da za sutkinju Draganu Đuranović nijesu nastupili razlozi za prestanak funkcije, jer ona nije ispunila uslove za starosnu penziju po odredbama Zakona o radu. Iako je to znao, Ustavni odbor je sa umišljajem, svjesno i organizovano preuzeo nadležnost Ustavnog suda – kazao je Miloš Vukčević
STR. 2.
BORBA ZA ŽIVOT: Transplantaciju bubrega u Bjelorusiji završila 23 pacijenta, na čekanju troje
dr Dragan VESELINOV
POGLED SA STRANE: Beogradske demonstracije u tišini su glasnije od svih uzbuna koje smo slušali 2024. godine
Sadašnja beogradska parlamentarna opozicija je i dalje manje taktički zrela od studenata na Slaviji. Ona trči ispred rude. Hoće vlast prije nego što je dobila vjetar u leđa. I nema čistiji nacionalni i ,,crkveni“ program od Vučićevih ,,naprednjaka“. Gotovo svaka opoziciona partija slavi svog partijskog sveca zaštitnika, a hoće da pobijedi Crkvu zaštićenu panteonom svih svetaca. Teško. U stvari, ako je nužno
Istaknuti pravnik poručio da Skupština nije iznad najvišeg državnog akta te da ne može preuzimati ustavne nadležnosti druge institucije, što je učinjeno prilikom prestanka funkcije sutkinji Dragani Đuranović
PODGORICA – Izlazak iz novonastale pravne i političke krize je da Ustavni sud na sjednici utvrdi da je Skupština, odnosno njen Ustavni odbor, prekršio Ustav, tačnije član 154 stav 3. Nakon toga, potrebno je da Ustavni odbor poništi svoj zaključak da je sutkinji Dragani Đuranović prestala sudijska funkcija ispunjavanjem uslova za starosnu penziju, te „vrati“ tu nadležnost Ustavnom sudu, koji nakon toga treba da utvrdi nastupanje razloga za prestanak njene funkcije – kazao je za Pobjedu prof. dr Miloš Vukčević, univerzitetski profesor i advokat.
Komentarišući odluke Ustavnog odbora o penzionisanju sutkinje Dragane Đuranović i preuzimanje nadležnosti Ustavnog suda, Vukčević je kazao da je to skupštinsko tijelo „sa umišljajem, svjesno i organizovano“ preuzelo nadležnost Ustavnog suda, iako je znalo da je zvaničan pravni stav Suda da se nijesu stekli razlozi za prestanak mandata sutkinji Đuranović.
Prijatelj i nePrijatelj
- Skupšina, odnosno njen Ustavni odbor se prilikom prestanka funkcije sutkinji Dragani Đuranović očigledno rukovodio maksimom „Za prijatelja sve, za neprijatelja samo zakon“. Za razliku od „prijateljskog“ sudije Gogića koji je dobio sve (trajanje funkcije sve do napunjenih 66 godina, posao savjetnika predsjednika parlamenta i orden Crkve), „neprijateljska“ sudija Dragana Đuranović dobila je zakon, i to o PIO, a ne o radu – kazao je Vukčević. Poručio je da je u ovoj pravnoj situaciji Ustavni odbor Skupštine Crne Gore grubo povrijedio Ustav, tačnije član 154 stav 3 kada je preuzeo nadležnosti Ustavnog suda, te utvrdio, istakao je Vukčević, da su nastupili razlozi za prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović, koji je potom neustavno konstatovao sam predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
- Odredbama člana 154 stav 3 Ustava propisano je da Ustavni sud na sjednici utvrđuje da li je nastupio neki od razloga za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda. Utvrđivanje je radnja koja podrazumjeva da se na sjednici Ustavnog suda iz personalnog dosjea sudije, kao i druge službene dokumentacije utvrdi činjeničko stanje - da li je sudija u ovom slučaju ispunio uslove za starosnu penziju. Nije u pitanju radnja „konstatovanja“, kako to neke kolege pravnici pogrešno navode, nego radnja utvrđivanja činjeničkog stanja, to jasno piše u čl. 154 st. 3 Ustava. Nakon što se na sjednici Ustavnog suda utvrdi činjeničko stanje, odnosno da su
Ustavni odbor je znao za stav Ustavnog suda iz juna ove godine da za sutkinju Draganu Đuranović nijesu nastupili razlozi za prestanak funkcije, jer ona nije ispunila uslove za starosnu penziju po odredbama Zakona o radu. Iako je to znao, Ustavni odbor je sa umišljajem, svjesno i organizovano preuzeo nadležnost Ustavnog suda – kazao je Miloš Vukčević
nastupili razlozi za prestanak funkcije sudiji, o tome Ustavni sud obavještava Skupštinu koja, potom, samo konsatuje da je sudiji prestao mandat. U slučaju sutkinje Dragane Đuranović, Ustavni odbor Skupštine je preuzeo nadležnost Ustavnog suda, jer je sam utvrdio da su nastupili razlozi za prestanak njene funkcije, zato što je ona ispunila uslove za starosnu penziju po Zakonu o PIO – kazao je Vukčević.
Znali stav suda
Prema njegovim riječima, da stvar bude još gora, Ustavni odbor je znao za stav Ustavnog suda iz juna ove godine (sa 4 glasa za i 2 glasa protiv) da za sutkinju Draganu Đuranović nijesu nastupili razlozi za prestanak funkcije, jer ona nije ispunila uslove za starosnu penziju po odredbama Zakona o radu. - Dakle, Ustavni odbor je sa umišljajem, svjesno i organizovano preuzeo nadležnost Ustavnog suda, iako je znao da je zvaničan pravni stav Ustavnog suda da se nijesu stekli razlozi za prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović, čime su izašli van okvira svojih nadležnosti i ovlašćenja –ocijenio je Vukčević. Istakao je da odgovor predsjednice Ustavnog suda na dopis Ustavnog odbora na osnovu kojeg je taj odbor odlučivao nije akt Ustavnog suda, jer ga nije utvrdio Ustavni sud na sjednici, nego je predsjednica suda dostavila samo podatke koji se tiču godine rođenja i radnog staža sudija, a na traženje Ustavnog odbora, pri čemu je važno istaći, kako je rekao Vukčević, da ni predsjednica Ustavnog suda nije utvrđivala da su nastupili razlozi za prestanak mandata, već je samo dostavila podatke koji se tiču datuma rođenja i radnog staža za sudije. - U stručnoj javnosti se moglo čuti dosta kritika da su sudije pogriješile kada su na sjednici u junu ove godine, kao i na
prethodnim sjednicama zauzimale stav da im funkcija prestaje kad ispune uslove za starosnu penziju po odredbama Zakona o radu, po sili zakona sa navršenih 66 godina, kao i da su se prilikom glasanja trebali izuzeti kada glasaju o svom prestanku mandata. U potpunosti sam saglasan sa takvim kritikama i smatram da sudijama Ustavnog suda prestaje funkcija ispunjavanjem uslova za starosnu penzju po Zakonu o PIO, a ne po Zakonu o radu, ali to ne smije biti razlog da Ustavni odbor preuzima nadležnosti Ustavnog suda i sam utvrđuje da su nastupili razlozi za prestanak funkcije sudije i to čini suprotno stavu Ustavnog suda – istakao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, sudijama Ustavnog suda dato je ovlašćenje da tumače Ustav i zakone i oni su na sjednici u junu ove godine, kao i više puta prije toga, zauzeli stav da im funkcija prestaje po odredbama Zakona o radu.
- To je njihovo legitimno pravo. Ako neko smatra da su sudije na toj sjednici zloupotrijebile službeni položaj u svoju korist, može podnijeti krivičnu prijavu (a o tome će u kraj-
njem odlučivati sud), ali se takav stav Ustavnog suda donijet većinom glasova sudija mora poštovati, a posebno ga mora poštovati Ustavni odbor. U suprotnom se urušava ustavni poredak i nastaje anarhija u kojoj jedna grana vlasti (zakonodavna) preuzima ovlašćenja druge (sudske). Takvo postupanje Ustavnog odbora ne samo da nije u skladu sa članom 154 stav 3 Ustava, nego je i u suprotnosti sa članom 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu kojim je propisano da Ustavni sud o ispunjenosti uslova za starosnu penziju, odnosno isteka mandata sudiji, obavještava predlagača (Skupštinu ili predsjednika države) koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjavanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata – istakao je Vukčević.
Kazao je da je, u vezi sa kritikama upućenim da su sudije trebale da se izuzmu kada odlučuju o sopstvenoj stvari, važno istaći da se član 43 Zakona o Ustavnom sudu, na koji se poziva jedan dio stručne javnosti, odnosi na slučajeve kada su sudije učesnici u po-
Ustavni puč
Miloš Vukčević kaže da je do samo prije godinu-dvije Skupština preuzela određene ustavne nadležnosti predsjednika države, usvajajući izmjene i dopune Zakona o predsjedniku za koje je Ustavni sud mišljenja da su neustavne. - Sada faktički preuzima nadležnosti Ustavnog suda. Ko zna što sljedeće možemo očekivati? U Crnoj Gori se nije desio „puč“ jer on podrazumjeva neustavnu i nezakonitu smjenu vlasti, ali termin „ustavni puč“ je kolokvijalni, politički izraz koji oslikava sadašnju situaciju urušavanja ustavno-pravnog poretka, te faktičko preuzimanje ustavno-sudske vlasti od zakonodavne vlasti - Skupštine Crne Gore i njenog Ustavnog odbora. Navedeni zaključak potvrđen je i na posljednjoj sjednici Ustavnog suda na kojoj se odlučivalo o sudiji Budimiru Šćepanoviću i na kojoj su sve sudije bile jednoglasne da shodno odredbama člana 154 stav 3 Ustava, Ustavni sud na sjednici utvrđuje razloge za prestanak funkcije sudijama i o tome obavještava Skupštinu – kazao je Vukčević.
stuku (kada na primjer sudija podnese ustavnu žalbu, pa se onda mora izuzeti kada se o njoj odlučuje), ali, kako je objasnio, striktno navedeni član se ne odnosi na ovu situaciju.
nema Zakonske obaveZe - Dakle, sudije nijesu imale zakonsku obavezu po Zakonu o Ustavnom sudu da se izuzmu, kao što se ni poslanici ne izuzimaju kada glasaju u parlamentu o sebi da budu ministri ili drugi članovi Vlade, prilikom izbora Vlade. Svakako, ne opravdavam sudije, trebale su da se izuzmu i pozovu na pravilo Nemo iudex in causa sua, ali zakonska obaveza ne postoji, da bi se moglo reći da su sudije i u tom slučaju prekršile zakon – rekao je Vukčević. Smatra da, ukoliko Agencija za sprečavanje korupcije utvrdi da je sudija Budimir Šćepanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije zato što se nije izuzeo prilikom odlučivanja o prestanku vlastite funkcije, odluka Agencije o tome može biti predmet sudske kontrole, a u krajnjem će konačnu odluku dati opet
Ustavni sud po ustavnoj žalbi, ukoliko prethodno Upravni ili Vrhovni sud ne usvoji tužbu sudije Šćepanovića. - Važno je istaći i to da sudije na sjednici ne odlučuju o prestanku funkcije, to konstatuje Skupština, nego utvrđujuju činjeničko stanje u pogledu nastupanja razloga za prestanak funkcije – objasnio je Vukčević. Poručio je da Skupština nije iznad Ustava, te njen Ustavni odbor ne može preuzimati nadležnosti koje su po Ustavu dodijeljene Ustavnom sudu samo zbog toga što im se ne sviđa stav Ustavnog suda da sudijama funkcija prestaje kad ispune uslove za starosnu penziju po odredbama Zakona o radu.
- Da se ne bi stekao pogrešan utisak, autor ovog teksta „ne brani“ sudije Ustavnog suda i njihovo postupanje, ali „brani“ ustavno- pravni poredak Crne Gore. Jedini autoritativni tumač Ustava je Ustavni sud. Zabrinjava što jedan dio kolega i stručne javnosti odobrava, pa rekao bih čak i ohrabruje ovakvo djelovanje Skupštine i njenog Ustavnog odbora – kazao je Vukčević. i. koPriviCa
Nakon cjelodnevne rasprave izabrana predsjednica Skupštine glavnog grada i gradonačelnik, sjednicu obilježile ocjene opozicionih odbornika da je lokalna vlast dogovorena u Srpskoj kući
PODGORICA – Bivši
ministar energetike Saša Mujović (PES) novi je gradonačelnik Podgorice, a Jelena Borovinić-Bojović („Zajedno za Podgoricu“) ponovo je na čelu lokalnog parlamenta – odlučila je nova parlamentarna većina tajnim glasanjem na sjednici Skupštine glavnog grada, koja je trajala do kasno sinoć. Mujovića je podržao 31 odbornik, dva su bila protiv, dok je 17 listića bilo nevažećih.
Borovinić-Bojović izabrana je glasovima 31 odbornika, protiv je bilo njih 20, a dva listića su bila nevažeća.
Mujović je, nakon polaganja zakletve, poručio da je funkcija gradonačelnika za njega velika čast, ali i velika obaveza, te da mu je to najveći izazov u karijeri.
- Moja želja je da kreiramo evropsku Podgoricu – kazao je Mujović, ističući da želi da bude najskromniji gradonačelnik koji se neće razlikovati od sugrađana.
Maratonsku raspravu obilježile su optužbe opozicije na račun nezakonitosti verifikovanja mandata te, kako tvrde, brutalne izdaje volje građana. Borovinić-Bojović je kazala da je Podgorica ponovo pokazala primjer demokratske atmosfere u kojoj političke razlike ne narušavaju komšijske i građanske odnose.
- Bilo je razlika u mišljenju da li su ovi izbori bili neophodni, ali oni su održani, a građani su dobili priliku da saopšte svoju volju. Sad je vrijeme da razlike pretočimo u zbir dobrih ideja, koje će unaprijediti Podgoricu. Pokazali smo da umijemo da se fer i demokratski takmičimo, sada je vrijeme da pokažemo da umijemo kvalitetno da sarađujemo u interesu svih građana - kazala je Borovinić-Bojović.
ko je ucijenjen
Iz opozicije tvrde da se desila brutalna izdaja volje građana i uvjereni su da će, kako su je nazvali, „skalamerija od vlasti, dogovorena u Skupštini Crne Gore i Srpskoj kući“, trajati najduže godinu. Ustvrdili su i da je dogovor između Pokreta za Podgoricu Jakova Milatovića i koalicija PES - Demokrate i „Za budućnost Podgorice“ plod ucjena od strane premijera Crne Gore Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i da se predsjednik države ideološki svrstao uz bivši Demokratski front (DF). Tokom rasprave o izboru predsjednice Skupštine, Mitar Šušić (NSD) je
Iz opozicije tvrde da se desila brutalna izdaja volje građana i uvjereni su da će, kako su je nazvali, „skalamerija od vlasti, dogovorena u Skupštini Crne Gore i Srpskoj kući“, trajati najduže godinu. Ustvrdili su i da je dogovor između Pokreta za Podgoricu Jakova Milatovića i koalicija PES - Demokrate i „Za budućnost Podgorice“ plod ucjena premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića
kazao da je Borovinić-Bojović kvalitetno vodila Skupštinu uz promociju svih načela parlamentarne rasprave i demokratije. Andrija Klikovac (DPS) je ocijenio da se potvrdila brutalna izborna prevara građana.
- Pred nama imamo platformu GP Ura i Pokreta za Podgoricu koja je nastala nakon izbora. Građani su glasali antivladinu platformu. Odbornici Pokreta za Podgoricu će danas ipak glasati za one koji, kako je predsjednik države rekao, vode antidržavnu i antievropsku politiku - kazao je Klikovac dodajući da su Jakova Milatovića i odbornike Pokreta za Podgoricu ucijenili premijer Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Ocijenio je da se ova vlast sastavljala u Skupštini Crne Gore 25. decembra na sastanku između Mandića i odbornika, a onda u Srpskoj kući koju finansira SNS režim, gdje su bili prisutni Milatović i Mandić. Dodao je da će sljedeći korak biti da se bivša gradonačelnica Olivera Injac (PES) imenuje za ambasadorku u jednoj evropskoj državi. -Dio ovih pregovora je i Agencija za nacionalnu bezbjednost između premijera Spajića i predsjednika Milatovića, kao i brojne druge funkcije po dubini. Njih ne interesuje evropski put, već samo da sačuvaju vlast jer osnovano sumnjamo da je posrijedi ucjena, ne međunarodnih partnera, nego neke druge Crne Gore – kazao je Klikovac. Zdenka Popović (Demokrate) je poručila da se neće dozvoliti opstrukcija lokalne Skupštine kao što je bilo u
državnoj, gdje se pokazalo ko je protiv evropskog puta. Milena Vuković (Ura) je ocijenila da se Milatović okrenuo ideologiji DF-a dodajući da je iznevjerio Uru sa kojom je imao antivladinu kampanju. Boris Mugoša (SD) je ponosan, kako je naveo, što je organizovao sastanak za formiranje vlasti u Podgorici, iako je znao za zakulisne radnje onih koji nijesu zaslužili mandate na izborima.
-Znao sam, ali sam htio da ih izvedem na čistac, da se vidi ko su i što su. Nijesam dozvoljavao da se sastanak pretvori u tezgarenje, već da govorimo o programima i principima. Vrijeme je pokazalo da sam bio u pravu - poručio je Mugoša dodajući da predstavnici vlasti zaslužuju jedni druge, ali da ih građani Podgorice ne zaslužuju.
Srđan Perić (Preokret) ocijenio je da su pogaženi postulati koji bi trebalo da nas štite – procedure, demokratija i lokalna samouprava, te da se došlo do toga oga da se procedure koriste kao način za uzimanje vlasti. Ilija Mugoša (SEP) je kazao da je ovaj proces ogolio sve političke aktere i pokazao gdje Milatović pripada. Miloš Mašković (SD) smatra da će za godinu uslijediti nov izbori, nazivajući formiranje vlasti „skalamerijom“. Nermin Abdić (DPS) je kazao da niko iz njegovog odborničkog kluba tokom kampanje nije uputio nijednu otrovnu strijelu političkim protivnicima, dodajući da građane mogu pogledati uzdignute glave i čistog obraza i poručio da ih nikada neće podijeliti, jer su oni partija svih vjera i nacija.
Šušić je kazao da je njihova koalicija stavila do znanja da izbori u septembru nijesu bili potrebni što se juče potvrdilo, dodajući da je trebalo da se bave projektima.
-Međutim, to je bila volja opozicije i dijela subjekta koji sa nama tvore danas većinu. Mi smo spremni da uvažimo primjedbe i od ovog momenta kreće test da li je neko u stanju to da artikuliše u smislen politički odgovor. Kreće period kada ćemo čistije moći da realizujemo političke ciljeve - rekao je Šušić dodajući da se pokazalo da DPS nije dostojan vršenja vlasti.
Vuković je na početku sjednice konstatovao ostavke na mjesto odbornika u Skupštini glavnog grada koje je podnijelo šest odbornika sa liste PES - Demokrate i po tri sa lista „Za budućnost Podgorice“ i „Za bolju Podgoricu“. Potvrđeni su mandati novim odbornicima.
Sa liste PES-Demokrate ostavku su podnijeli Vojislav Šimun, Tamara Tapušković, Danilo Šaranović, Maida Gorčević, Bojan Božović i Olivera Injac. Umjesto njih u odborničke klupe sješće Bajko Vučićević, Pavle Ljumović, Jelena Milanković, Goran Mišković, Tamara Crnogorčić i Renata Gojković Luku Rakčevića, Balšu Špadijera i Nađu Ljiljanić sa liste „Za bolju Podgoricu“ zamijeniće Miodrag Đuranović, Ranka Otašević i Drago Šundić. Sa liste „Za budućnost Podgorice“ ostavke su podnijeli Branko Kovačević, Andrija Babović i Radoš Zečević Novi odbornici su Milivoje Brković, Jelena Milošević i Vuk Žižić.
Opozicija je tvrdila da su njihovi mandati nezakonito verifikovani, a Klikovac je pitao da li će izbor predsjednice Skupštine biti nelegalan ako se ustanovi da su promjene odbornika nelegalne. Sekretar Skupštine Miloš Giljen je kazao da je to pitanje za Ministarstvo javne uprave te da su oni postupali po instrukcijama Vlade, kao i da je ministar Maraš Dukaj zahtijevao sjednicu sa tačkom dnevnog reda izbor predsjednika Skupštine, a ne potvrda mandata.
međusobne optužbe
Raspravu prije imenovanja Mujovića, osim obećanja opozicije da će biti konstruktivna i upozorenja da ga na stolu čekaju brojni problemi koje mu je ostavila njegova partijska koleginica Olivera Injac, uglavnom su obilježile međusobne optužbe i kritike na račun bivše gradonačelnice.
Klikovac je Mujoviću poručio da mora krenuti sa revizijom izbora u odborima lokalnih preduzeća u kojima, kako tvrdi, ima ljudi sa dosjeima i kupljenim diplomama te onih koji ne dolaze na posao ili pripadaju raznim političkim ili tajkunskim djelovima sistema. Srđan Perić (Preokret) je pitao Mujovića da li će biti jedan od onih koji prebacuje odgovornost na one prije njega ili će rješavati probleme, poručujući mu da treba da pokreće inicijative. Ilija Mugoša (SEP) je ocijenio da je Podgorica grad „na četiri žmigavca“ dodajući da javna administracija mora biti bolja te da se moraju jačati kapaciteti komunal-
nih službi. Vladan Arsović (DPS) smatra da je Mujović u dobroj poziciji jer kreće od nule, s obzirom da ništa nije urađeno u prethodnih godinu i po. Vasilije Čarapić (PES) je, kako je kazao, uvjeren da bi Mujović mogao da vodi Njujork, a ne Podgoricu. Mašković je kazao da je Injac najgora gradonačelnica u istoriji Podgorice dodajući da se nada da će Mujović imati autoriteta da radi u interesu građana. U tom slučaju će, kako je kazao, imati njihovu pruženu ruku. Dragutin Vučinić (Pokret za Podgoricu) je kazao da mu je žao što ljudi iz GP Ura nijesu sa njima i što nijesu mogli doći do zajedničkog rješenja, dodajući da je izbor Mujovića za gradonačelnika bilja žela svakog glasača njihove zajedničke liste sa GP Ura.
-Mi smo imali pravo na svoj put i mi smo svoj put izabrali i tu smo gdje jesmo – kazao je Vučinić. Milena Vuković (GP Ura) je kazala da se u Crnoj Gori često dešava da ljudi izdaju jedni druge, dodajući da garantuje da ljudi koji su glasali za njihovu zajedničku listu nijesu glasali za to da Vučinić danas podrži Mujovića.
-Ono što je sporno kod vaše odluke jeste što ona nije donijeta na korektan i pošten način. Ja imam puno razumijevanje, jer mislim da ste vi bili način da Milatović uradi sve ovo što je uradio, ovo je isključivo bila njegova igra. Možda je naša krivica što to nijesmo vidjeli od početka – kazala je Vuković dodajući da se moglo poći na nove izbore, ali da se Milatović toga bojao. m. LekoViĆ
Ministar finansija Novica Vuković o privremenom finansiranju
PODGORICA - Ministarstvo finansija priprema posebna rješenja kojima će se isplaćivati novac potrošačkim jedinicama do donošenja zakona o budžetu za 2025. godinu – saopštio je resorni ministar Novica Vuković dodajući da su te mjere preduzeli nakon sprečavanja pravovremenog usvajanja budžeta.
Na taj način, kako je naveo, biće omogućeno redovno servi-
siranje svih isplata koje su važne građanima i privrednim subjeketima. Vuković je dodao da želi da vjeruje da nijednom građaninu, a posebno nosiocu odgovornih javnih funkcija, nije cilj da naruši međunarodni ugled i uspori evropski put Crne Gore. - Usvajanje budžeta za 2025. godinu je na dobrobit svih građana i neophodno je za realizaciju kapitalnih projekata, sprovođenje reformi, jačanje životnog standarda i nesme-
tan razvoj države. Naša institucionalna dužnost je odgovorna i racionalna finansijska politika. Stoga, pozivam i druge nosioce javnih funkcija, koji utiču na okončanje ovog važnog procesa, da se ne oglušuju o svoje odgovornosti i dužnosti te da, umjesto opstrukcija koje štete funkcionisanju sistema i društva u cjelini, omoguće rad bez privremenog finansiranja - poručio je Vuković. r P.
Klub odbornika DPS-a u zetskom parlamentu tvrdi da ta opština dvije godine zaredom ima najlošiju realizaciju budžeta u istoriji Crne Gore
PODGORICA – Klub
odbornika DPS-a u Skupštini opštine Zeta pozvao je Vladu i Ministarstvo javne uprave da uvedu prinudnu upravu u toj opštini zbog neispunjavanja strateškog plana jer je, kako podsjećaju, već dvije godine zaredom imala najlošiju realizaciju budžeta u istoriji Crne Gore.
- Pošovani građani Zete, umjesto poklona za Novu godinu, stigla nam je još jedna sprdnja od novoga budžeta za 2025. godinu pa vam ovim putem čestitamo predstojeće praznike sa željom da dogodine, ne u Prizrenu već u Zeti, svjedočimo blagostanju i ogromnim investicijama. Dok je predsjednik opštine juče trčao da se ugura pred kamere, ne bi li drugi put promovisao istu donaciju vrlo upitne opreme, koja po riječima struke i nije baš neophodna hitnoj medicinskoj pomoći, donirajući ovaj put reagense bez kojih oprema koju su prije par mjeseci donirali nije ni mogla da radi, zakasnio je na raspravu o najvažnijem dokumentu za 2025. godinu. Ali razumimo ga, ipak je na otvaranju hitne pomoći bio njegov politički šef, svevišnji autoritet i gazda, nikad u laži uhvaćeni Milan Knežević - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je budžet rekordan zbog sve većih iznosa prenijetih sredstava koje nesposobna vlast ne umije
Više smo mi uradili za dvije godine za Zetu nego vi za 14 godina koliko ste imali priliku da pokažete što znate –odgovorili DPS-u iz koalicije „Za budućnost Zete“
da utroši na razvoj opštine. - Pregršt pitanja i kritika zbog realizacije budžeta za deset mjeseci od 26,23 odsto, pogotovo realizacije kapitalnog budžeta od 8,76 odsto, slično kao i u 2023. kada je iznosio 12,7 odsto ili 147 hiljada eura. Zbog svega toga otvoreni poziv Vladi Crne Gore i Ministarstvu javne uprave da uvede prinudnu upravu u opštinu koja ne ispunjava strateški plan razvoja i koja ne ostvaruje svoju javnu već
Iz zetskog DPS-a dodaju da nijesu uspjeli da dobiju informaciju za koje projekte namjeravaju da utroše toliki novac, već su iz lokalne vlasti uputili građane Zete da prate portal o javnim nabavkama, jer je očigledno da oni nemaju namjeru da račune polažu građanima, već samo gazdi Milanu kome je Zeta ostala zadnje uporište
samo privatnu funkciju. Pokušavajući da razumijemo sekretara za finansije Popovića i njegovu „stručnost“ kada na bazi realizacije kapitalnog budžeta od oko 500.000 eura planira skoro osam miliona investicija u 2025, postavili smo desetine argumentovanih pitanja na koja taj „znalac“ i, kako kažu, najkvalitetniji pojedinac nove vlasti nije imao nijedan odgovor ili pak možda nije smio ni da se drzne da da obrazloženje, jer to ne bi bilo u interesu ionako kompromitovanih odnosa između njega i Asanovića. Čuli smo samo da on ne pripada nijednoj partiji već je tu iz reda eksperata. Tako nam te njegove ekspertize ako ovako pravi budžet - navode iz zetskog DPS-a. Ističu da Popoviću niko ne-
će izbrisati iz biografije da je bio sekretar za finansije kad je Opština Zeta oborila sve negativne rekorde i dvije godine zaredom imala najlošiju realizaciju budžeta u istoriji Crne Gore. Iz zetskog DPS-a dodaju da nijesu uspjeli da dobiju informaciju za koje projekte namjeravaju da utroše toliki novac, već su iz lokalne vlasti uputili građane Zete da prate portal o javnim nabavkama, jer je očigledno da oni nemaju namjeru da račune polažu građanima, već samo gazdi Milanu kome je Zeta ostala zadnje uporište. Iz koalicije „Za Budućnost Zete“ odgovorili su da razumiju potrebu da višak slobodnog vremena ljudi iz zetskog DPS-a provode pišući saopštenja koja zaista počinju da,
PODGORICA - Javnim dugom, koji je porastao devet puta od 2006. godine, Crna Gora se suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima. Dok su programi „Evropa sad 1“ i ,,Evropa sad 2“ najavljivali bolji životni standard, realnost donosi rastuću inflaciju, nesigurnost u privatnom sektoru i sve veća opterećenja budžeta.
Naši sagovornici nude analizu trenutnog stanja - rapidni rast javnog duga, opterećenje privatnog sektora, populističke odluke koje prijete održivosti penzionog sistema i rastući troškovi života. Dok državna administracija postaje sve skuplja, ključna pitanja ostaju – kako obezbijediti održiv ekonomski razvoj i da li su trenutne mjere pravi put ka tome?
Planirano i realizovano
kako navode, vrijeđaju zdravi razum i inteligenciju svakog čovjeka, pogotovo sugrađana. - O budžetu govore oni koji su predviđali da će Zeta da bude najsiromašnija opština u Crnoj Gori. Treba li pominjati da ste budžet predviđali na 1,7 miliona a već u drugoj godini vidimo da ste promašili za preko 600 odsto, toliko o vašoj stručnosti i ekspertizi. Više ste se brinuli da se ne zamjerite Podgorici nego što ste vodili računa o Zeti, a tome u prilog govori i činjenica da ste na račun Glavnog grada vratili više od deset miliona eura, novca poreskih obveznika iz Zete! Isti vi koji ste sa Dritanom Abazovićem, inače vašim novim koalicionim partnerom, tada zajednički glasali o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji sa kojim ste osakatili Zetu i pokušali izbornim inžinjeringom da utičete na rezultate izbora u glavnom gradu - navodi se u saopštenju. Dodaje sa da je „autor ovoga saopštenja, Podgoričanin Dušan Radonjić, tada uspio da izbaci iz naselja Botun dio parcela koje pripadaju KO Botun gdje su on i Miomir Mugoša planirali da izgrade kolektor“.
- Treba li pominjati da Zeti nakon dobijanja statusa samostalne opštine nije ostavljeno kao Tuzima dvije godine, već smo nakon pola godine morali sami da se snalazimo a ne da živimo na račun Glavnog grada kao naše komšije. Mogli bismo pisati do sjutra o vašem (ne)radu, ali činjenice i slike iz 2024. godine govore gdje je Zeta danas, a gdje je bila za vrijeme vaše vlasti. Više smo mi uradili za dvije godine za Zetu nego vi za 14 godina koliko ste imali priliku da pokažete što znate - dodaje se u saopštenju. r.P.
Mirza Krnić iz Preokreta precizira da je javni dug krajem 2006. iznosio 504 miliona eura, a da je sada devet puta veći, 4,5 milijardi. - Jasno je da Vlada servisira obaveze prethodnih, ali i oni su se zadužili ove godine više od milijardu eura, a iduće će skoro 900 miliona. Smjena vlasti se desila, između ostalog, i da bi se racionalizovali troškovi, a ne uvećavali i pravdali razvojem kojeg nema. Planirani prihodi od doprinosa za Fond PIO za 2024. su bili oko 560 miliona, a za 2025. su planirani na 397 miliona (i nerealno visoko su postavljeni), pa se stvara velika rupa u budžetu - ističe Krnić za Pobjedu.
On objašnjava da se najveći dio budžeta puni prihodima od poreza, što dovoljno govori o tome koliko privatni sektor zapravo drži u životu javni sektor.
- Bez obzira što nas je Vlada uvjeravala da troškovi bruto zarada neće rasti zbog ukidanja doprinosa za PIO, troškovi bruto zarada u javnoj administraciji će porasti sa 678 miliona, koliko je planirano u ovoj godini, na skoro 718 miliona eura, koliko je planirano budžetom za 2025. Moguće da se planira talas novih partijskih zapošljenja, a dio rasta se svakako odnosi na povećanje zarada funkcionerimatvrdi Krnić.
Ono što je bilo lako predvidjeti jeste, po njegovim riječima, da ukupnog ekonomskog boljitka i boljeg standarda života neće biti, a da će da rastu troškovi glomazne administracije i da će se nastaviti pritisak na privatni sektor i preduzetnike.
- Bez proizvodnje, realne ekonomije i rasta produktivnosti nema ni boljeg života. Veće plate same po sebi ništa ne znače, čak se može desiti da građani budu u nepovoljnijem položaju. Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u 2019. godini iznosila je 1.113 eura, a u prvom kvartalu 2024. godine - 1.756 eu-
Neđelja, 29. decembar 2024.
ANALIZA: Da li su programi ,,Evropa sad 1“ i ,,Evropa sad 2“ poboljšali standard građana
ra. Prosječna kamatna stopa na stambene kredite u januaru 2022. (prije ES1) iznosila je 4,57 odsto, a u novembru 2024. (nakon ES2) prosječna kamatna stopa na stambene kredite je 5,57 odsto - naglašava Krnić. Interesantno je, kaže, i kako je Vlada predstavila oslobađanje poslodavaca od 5,5 odsto doprinosa za PIO – ostavila je odluku poslodavcima da li će ovaj iznos proslijediti zaposlenima.
- Ogromna većina poslodavaca ovaj dio je zadržala za sebe, a zaposleni su dobili povećanje od pet odsto koje zapravo predstavlja njihov novac koji poslodavac više neće izdvajati za Fond PIO. To znači da ćemo imati manje penzije, nego što bismo imali da Vlada nije donijela ovu populističku odluku. To je isto kao da je poslodavac prije ,,Evrope sad 2“ izdvajao za zaposlenog npr. 205 eura mjesečno, umjesto da se uštedi 2.460 eura na kraju godine, za zaposlenog će se uštedjeti 1.200 eura, zaposleni će primati 50 eura mjesečno svog novca, a 660 eura godišnje će poslodavac zadržati za sebe. Dakle, za 50 eura mjesečno, koje će pojesti inflacija, zaposleni će primati mnogo manju penziju, nego što bi primao da nije bilo ovog programa - objašnjava Krnić.
On smatra da bi bilo značajno učiniti javnim da li su organi javne uprave i državne firme iznos od 5,5 odsto zadržali za sebe ili preusmjerili zaposlenima.
- Ukoliko je neki organ preusmjerio dio zaposlenima, to predstavlja svojevrsnu degradaciju i diskriminaciju zaposlenih u privatnom sektorukaže Krnić. Što se tiče penzionera, podsjeća da je minimalna penzija porasla, što je nužno, ali ono što nije dobro jeste to što će najveći dio penzionera primati minimalnu penziju i na neki način se dešava ujedna-
čavanje penzija, bez obzira na radni staž i zaradu koju ste primali tokom radnog vijeka. - Crna Gora bi trebalo da bude država socijalne pravde, ali isto tako bi trebalo promovisati i nagrađivati vrijedan rad. Ipak, zdravstveni sistem se urušava, pa mnogi penzioneri uvećanu penziju koriste na ljekove i preglede koje ne pokriva država - poručuje Krnić. Navodi podatke da je ukupna inflacija za tri godine veća od 30 odsto, pa su efekti povećanja zarada fiskalnim mjerama programa ,,Evropa sad 1“ (ES1) i ,,Evropa sad 2“ (ES2) u potpunosti anulirani. Pritom, imamo mnogo gori kvalitet zdravstvene zaštite, a ovaj eksperiment prijeti da uruši Fond PIO. Prihodi od turizma opadaju, bez obzira na ogroman rast cijena, što je za brigu. Ukupno privrednici i zaposleni u privatnom sektoru su na udaru rastom troškova državne administracije, koja je pritom neefikasna i ne pruža dobru uslugu i željeni rezultat. Preduzetništvo se ne razvija, ali to je između ostalog i iz ideoloških razlo-
MIRZA KRNIĆ: Smjena vlasti se desila, pored ostalog, da bi se racionalizovali troškovi, a ne uvećavali i pravdali razvojem kojeg nema
VASILIJE KOSTIĆ: Ono u čemu će se svi saglasiti jeste da su cijene osnovnih životnih proizvoda nadmašile rast zarada. Dokaz da i vlast tako misli jeste uvođenje programa ograničavanja cijena tih proizvoda
ga, jer preduzetnik nije zavisan od političara i partije i ne može se uslovljavati - poručuje Krnić.
Poslodavci i siva zona
Krnić ističe da je teško reći da su obaveze poslodavaca ukupno povećane.
- Moguće da jesu onim poslodavcima koji su isplaćivali minimalac, ali ne zaboravimo da se oslobađaju od plaćanja 5,5 odsto doprinosa. Moguće da će neki od njih ići u sivu zonu, a za sad imamo blagi rast nezaposlenosti u zadnja dva mjeseca. Krajem septembra je bilo 32.000 nezaposlenih, a na kraju novembra oko 33.200 - navodi Krnić.
Po njegovim riječima može se očekivati novi talas infla-
cije i prognoze ukupno nijesu dobre.
- Ne smijemo zaboraviti da se inflacija već desila, da je hrana skuplja, nego u zemljama sa mnogo boljim standardom. U samo jednoj godini cijene hrane su se povećale za oko 30 odsto. Slobodno možemo reći da nakon primjene ovih mjera dugoročna održivost javnih finansija ne postoji. Ulazimo u vrijeme nesigurnosti i teško je predvidjeti što će se dešavati, jer ne poznajem ekonomski sistem koji je kroz slično prolazio - kaže Krnić poručujući da nam treba preokret, sigurnost, ozbiljnost i kontinuitet dobrih praksi u upravljanju, a ne da Crna Gora bude igračka u rukama nedoraslih političara.
Prof. dr Vasilije Kostić, predsjednik Crnogorskog udruženje poslodavaca, smatra da je za donošenje bilo kakvih procjena o uticaju programa ,,Evropa sad 2“ na ekonomsku situaciju, kroz makroekonomske pokazatelje, prerano govoriti.
- Tržište ne reaguje trenutno (osim u izuzetnim situacijama), već sa odgođenim efektom ili, bolje rečeno, tržišni mehanizam se postupno prilagođava nastaloj promjeni. O efektima preduzetih promjena moći ćemo da govorimo tek za najmanje pola godina kada bi bilo realno očekivati da se počnu pojavljivati posljedice. Na primjeru povećanja plata i penzija možemo jasno da vidimo što znači igra brojki – nominalno (brojčano) i realno (stvarno). Nominalno (brojčano) preko
noći smo postali znatno platežno sposobniji – dobili veće zarade, a u stvari – realno - od tog povećanja građani su imali samo kratkotrajnu korist koja se vrlo brzo istopila pod uticajem inflacije - objašnjava Kostić za Pobjedu. Dodaje da je sa penzionerima nešto bolja situacija jer je povećanje bilo značajnije pa se dobrobit od njega sporije topila.
- No, u osnovi se radi o tome da figuriraju veće brojke koje u stvari označavaju manju vrijednos t. To sa ekonomskog stanovišta nije bezazlena promjena, naročito kada je u pitanju realno sagledavanje makroekonomskih i drugih pokazatelja, odnosno pravljenja raznih bilansa ili agregata. U stvari, ekonomski i drugih pokazatelji pod uticajem inflacije bivaju uvećani, a obim transakcija je smanjen ili je ostao isti. Sva se zabluda sastoji u tome da se gori ili isti rezultati kroz uvećane brojke predstavljaju i doimaju boljim, nego što u stvari jesu - smatra Kostić.
Na taj način, po njegovim riječima, sve su odluke, bazirane na pogrešnim podacima, pogrešne. - Razumljivo je (ali ne i opravdavajuće) da svaka vlast, pa i ova, želi da svoje rezultate predstavi boljim nego što jesu, a ovo je više nego pogodan način za to. Tako živimo u iluziji poboljšane ekonomske i druge stvarnosti, a vlast se štedro trudi da takvu percepciju što jače utemelji neprestanom mantrom ponavljajuće priču o poboljša-
nju do tog nivoa dok i ona sama ne počne zaista vjerovati u nju. Međutim, ta igra brojkama ili igra brojki svejedno, nije bez posljedica. Ona ima svoju ekonomsku, a potom i društvenu cijenu, a kao što znamo u ekonomiji ,,nema besplatnog ručka“ – neko mora da plati račun, a to su u ovim situacijama uvijek građani: plaćaju cijenu direktno kroz inflaciono oporezivanje, a indirektno kroz zaostajanje u napretku i tapkanje u mjestu. Pratilac takvog stanja jeste rast nepovjerenja, gubitak nade i opšta apatijakaže Kostić. Pitanje oko koga se najčešće raspravlja vrlo žučno (a i takav oblik rasprave sam po sebi dovoljno govori) jeste, kako navodi, da li je rast plata nadmašio rast cijena ili je rast cijena nadmašio rast plata. a rgumenti - Naći ćete mnogo argumenata koji govore da je inflacija u najvećem dijelu poništila rast plata i da je, generalno uzevši, percepcija građana takva da danas mogu manje da kupe. Isto tako, naći ćete i argumente za suprotnu tvrdnju koja je u krajnjem makar malo u korist plata. Međutim, ono što bi moralo biti predmet pažnje, a nije, jeste procjena bazirana na graničnim - dodatnim veličinama. Ekonomsko promišljanje se temelji na marginalnim – graničnim – dodatnim veličinama ili koliku dobit, odnosno korist donosi proizvodnja ili potrošnja dodatnog proizvoda ili usluge u odnosu na granični - dodatni trošak. Prosto rečeno - što smo uložili, a što smo dobili u odnosu na stanje prije. Odgovor na ovo pitanje daje pravi odgovor na ispoljene dileme i prepirke - poručuje Kostić dodajući da odgovor nije teško dati.
- Ono u čemu će se svi saglasiti i u čemu se slažu direktno ili indirektno jeste da su cijene osnovnih životnih proizvoda nadmašile rast zarada. Dokaz da i vlast tako misli jeste uvođenje programa ograničavanja cijena tih proizvoda. Preduzeća su pred novim izazovom, naročito mikro i mala, ali i srednja čiji nivo zarada nije bio na nivou na kome ih je dovelo povećanje. To svakako ograničava njihovo poslovanje. Neka od njih se bore ili će se boriti da prežive. Neka će biti prinuđena da otpuštaju radnike, ali to je i u privatnom biznisu krajnja mjera, naročito sada kada je izražen deficit radne snage i sve će biti izraženiji u budućnosti. No, kao što sam rekao, prve simptome – posljedice preduzetih mjera možemo očekivati najmanje za pola godine - zaključuje Kostić. n. Kovačević
U porodilištu Kliničkog centra Crne Gore nema registra o komplikacijama prilikom rađanja
PODGORICA - Tokom
2024. godine u Kliničkom centru Crne Gore obavljeno je više od 3.250 porođaja, od čega najveći broj prirodnim putem, procentualno 70 odsto, dok je preostalih 30 odsto žena porođeno carskim rezom. Prema riječima direktora Klinike za ginekologiju i akušerstvo KCCG Gorana Lazarevića, u Crnoj Gori ne postoje registri komplikacija u porođaju, a ni precizni statistički podaci o učestalosti specifičnih komplikacija tokom porođaja. Vjeruje da će se u skorije vrijeme to promijeniti.
- Komplikacije tokom porođaja se javljaju u porodilištu Klinike za ginekologiju i akušerstvo (GAK) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) približno u procentu u kom su zastupljene i u porodilištima u zemljama Evropske unije, prema podacima iz European Perinatal Health Report. Najčešće komplikacije tokom porođaja uključuju postporođajno krvarenje, povrede perineuma, prijevremeno odlubljivanje placente, što može voditi ka razvoju hemoragičnog šoka i diseminovane intravaskularne koagulacije, infekcije, sepsu, rupturu materice, plućnu emboliju - kazao je dr Lazarević.
PODGORICA - Opšte stanje u obrazovnom sistemu Crne Gore bolje je nego prethodne četiri godine, ali su i dalje prisutni problemi nedostatka školskog prostora na Primorju i u Podgorici, zbog čega škole rade u više smjena – ocijenio je za portal Analitika bivši ministar prosvjete Slobodan Backović
Smatra da su i dalje prisutni trendovi koje su uveli raniji ministri.
- Klerikalizacija sistema iz vremena ministarke Vesne Bratić i kasnije prisutna je u školama preko direktora škola i školskih odbora, kroz zapošljavanje osoba bliskih SPC. Počelo je sa prijetnjama premijera Krivokapića prosvjetnim radnicima u Vili ,,Gorica“, u Nikšiću su učenike nagrađivali ikonama, škola iz Bijelog Polja je tražila da dan škole bude Savindan, u kancelarijama školskih direktora pojavile su se ikone, u velikom broju škola obilježava se Uskrs, Aranđelovdan je neradni za neke škole u Podgorici, slijedio je Nikoljdan kao neradni
Odluku o načinu porođaja ne donosi sama trudnica, a ni akušer. Ona bi trebalo da bude individualna, zasnovana na medicinskoj indikaciji i zavisi od zdravstvenog stanja trudnice, akušerskog nalaza, kondicije i stanja fetusa.
Može se promijeniti u toku porođaja ili neposredno pred sami porođaj - kazao je dr Goran Lazarević
PRAVOVREMENA
REAKCIJA
Pojašnjava da ove komplikacije zahtijevaju pravovremenu dijagnozu i odgovarajući tretman da bi se osigurali najbolji ishodi za majku i dijete. - Rad u porodilištu je izazovan, ali i izuzetno značajan posao koji zahtijeva klinič-
ku kompetentnost, strpljenje, pravovremenu reakciju i sposobnost izlaska na kraj sa emocionalnim i fizičkim zahtjevima. Porođaj može postati komplikovan u bilo kom trenutku. Potreban je timski rad, stalna edukacija i sposobnost kupiranja stresa da bi se pružila najbolja mo-
guća njega majkama i bebama - kaže dr Goran Lazarević. Ističe da komplikacije mogu nastati tokom prirodnog porođaja ili tokom i nakon carskog reza, ali se razlikuju po učestalosti i vrsti.
- Statistički gledano, carski rez nosi veći rizik od određenih komplikacija, poseb-
no kada je riječ o hirurškim i postoperativnim problemima kao što su infekcije hirurške rane, sepsa, krvarenje i DIK, tromboza, ali nosi manji rizik za povrede bebe. Sa druge strane, u vaginalnom porođaju češće su povrede perineuma, atonija materice i posljedično postpartalno krvarenje - pojašnjava naš sagovrnik. Ističe da odluku o načinu porođaja ne donosi sama trudnica, a ni akušer, ona bi trebalo da bude individualna, zasnovana na medicinskoj indikaciji i zavisi od zdravstvenog stanja trudnice, akušerskog nalaza, kondicije i stanja fetusa i može se promijeniti u toku porođaja ili neposredno pred sami porođaj. - Iako je broj carskih rezova tokom posljednjih godina u porastu, izvođenje ovog operativnog zahvata na zahtjev trudnice, bez medicinskih indikacija, veoma je rijetko u Crnoj Gori. Prema smjernicama Ministarstva zdravlja iz 2014. godine, ne postoji mogućnos t izvođenja carskog reza isključivo na zahtjev majke. Na GAK KCCG godišnje se obavi oko 3.400 porođaja - kazao je dr Lazarević.
SIGURAN POROĐAJ
Lazarević ističe da strah od porođajnog bola i komplikacija često motiviše trud -
nice da razmišljaju o carskom rezu.
- M eđutim, medicinski stručnjaci naglašavaju da je vaginalni porođaj prirodan i u odsustvu komplikacija sigurniji način porođaja za majku i bebu. Carski rez je ozbiljna hirurška intervencija koja nosi sa sobom određene rizike i komplikacije, te se preporučuje samo kada za to postoje medicinske indikacije - rekao je dr Lazarević. Dodaje da reakcije porodilja tokom porođaja mogu biti veoma različite, od straha i bola, do panike ili povlačenja.
- Medicinsko osoblje, ljekari, babice i psiholog imaju ključnu ulogu u pružanju podrške, ali je potrebno i prilagoditi pristup svakoj situaciji. Psihološka podrška tokom porođaja je dostupna. Pružanje osjećaja sigurnosti, empatije i ohrabrenja ključno je za pozitivan ishod i zadatak je medicinskog osoblja. Osim medicinske njege, trudnica ima pravo i na prisustvo bliske osobe na porođaju, najčešće je to partner, ali može biti i član porodice, prijatelj - rekao je dr Lazarević. Ističe da prisustvo supruga tokom porođaja ima mnoge pozitivne aspekte i značajan uticaj na emotivno i fizičko stanje porodilje. - U modernoj akušerskoj praksi ohrabruje se prisustvo partnera, što doprinosi ukupnom pozitivnom iskustvu porodilje, kao i ishodu porođaja, a bitno je i za samog supruga i njihov odnos. Ključno je da oba partnera budu spremna i otvorena za ovo iskustvo, uz podršku medicinskog osoblja koje će ih voditi kroz cijeli proceszaključio je dr Goran Lazaravić. B. PRELEVIĆ
Nekadašnji ministar prosvjete ocijenio da su nastavljene loše prakse prethodnih vlada
itd. Porodične slave postaju neradni dani za škole. Istovremeno, došlo je do porasta vršnjačkog nasilja u školama - ukazuje Backović. Dodaje da je politizacija sistema obrazovanja počela i ranije promjenom zakona o načinu izboru direktora javnih obrazovanih ustanova.
- U EU u većini obrazovnih sistema direktore javnih obrazovnih ustanova biraju školski odbori. Predstavljen je i Nacrt zakona o visokom obrazovanju sa neizmijenjenom odrednicom da Upravni odbor UCG bira rektora, što dovodi u pitanje autonomnost ove visokoškolske ustanovesmatra Backović.
Dodaje da je najavljena izmjena zakona koji se odnose na sve nivoe douniverzitetskog obrazovanja pa očekuje da se na taj način isprave neodgovarajuća rješenja iz prošlosti koja su nas, podsjeća, dovela na dno evropskih obrazovnih sistema po mnogim indikatorima. Backović kaže da je ulaganje u infrastrukturu pomak, kada je riječ o autobusima za prevoz đaka, ra -
čunarskoj opremi i zamjeni sistema za grijanje, ali da nema dovoljno sredstava za iduću godinu. - Nažalost, nije predviđena gradnja novih školskih objekata, posebno u Podgorici, što će imati za posljedicu odlaganje približavanja savremenim sistemima sa kvalitetnim obrazovanjem i što će uticati na rezultate reforme sistema obrazovanja. Sve zemlje EU imaju cjelodnevne škole, a mi smo daleko od toga sa ovom negradnjom neophodnog školskog prostora. Oko 90 odsto budžetskih sredstava za prosvjetu namijenjeno je za zarade zaposlenih - podsjeća Backović.
Kada je riječ o vjerskim školama, Backović smatra da se one moraju drugačije reguli-
sati kroz Opšti zakon o vaspitanju i obrazovanju. - Trenutna situacija je da jedna vjerska škola nema licencu za rad i status pravnog lica, a druga škola ima licencu koja je nezakonita, jer škola nije ispunjavala uslove da je dobije. Ovo je svima očigledno, osim tužiocima koji odbijaju krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja protiv onih koji su predložili i potpisali nezakonitu licencu i onih koji su potpisali nezakonite uplate budžetskih sredstava. Ova škola i danas radi u improvizovanom, neodgovarajućem prostoru, dok se školska zgrada za nju gradi i dijelom od 2,7 miliona eura dobijenih nezakonito iz budžeta - ističe Backović. Podsjeća i da je škola dobila
rješenje o licenci 2022, dok je Nacionalni savjet 2023. ,,donio odluku kojom je utvrđena punovažnost i jednaka vrijednost obrazovnog programa Gimnazije „Sveti Sava“, sa odgovarajućim javno važećim obrazovnim programom za opšte srednje obrazovanje“. - Ova odluka iz 2023. je bila neophodna prije dobijanja licence 2022. godine! Ono što posebno zabrinjava jeste da se obje škole finansiraju iz javnih sredstava, bahato, bez zakonskog osnova. Na kraju su ove škole, nedavno, finansirane za 2024. godinu preko Ministarstva pravde bez pozivanja na zakonski osnov za to, jer ga i nema – navodi Backović dodajući da bi vjerske škole trebalo da finansiraju osnivači. R. P.
Neđelja, 29. decembar 2024.
PODGORICA – Od sredine jula ove godine država finansira kadaveričnu transplantaciju bubrega u Bjelorusiji i zabilježen je prvi slučaj da pacijentkinji nije odobrena ova vrsta operacije. Ona je u tamošnju državnu kliniku pošla na pregled nakon čega su joj ljekari saopštili da je njen organizam previše bolestan za tu intervenciju.
Pacijentkinja je u Crnoj Gori godinama bila na dijalizi i saopštavala je u više navrata da joj je ta terapija narušila zdravlje, zbog čega su pacijenti i apelovali na državu da uspostavi što prije saradnju sa Bjelorusijom kako bi mogla da im se obavi transplantacija i spasu životi. Nadležni u zdravstvenom sistemu su pristali na taj korak onda kada su pacijenti organizovali protest i zaprijetili da više neće dolaziti na dijalizu koja im, kako su tada govorili, skraćuje život.
– Da, nije mi dobro. Imam gušenje, višak tečnosti, srce je oslabilo. Pridružilo se mnogo drugih oboljenja. Dijaliza na koju idem je zlo. Svaki zdravi organ je načet. To je nužno zlo. Ta nada za Bjelorusiju nas drži, da ne gledamo smrti u oči svake sekunde, već da se sve završi tom transplantacijom – pričala je tada pacijentkinja koja je sada odbijena za transplantaciju.
Iz NVO Hrabro u novi život podsjećaju da je transplantacija u državnoj klinici u Bjelorusiji počela 2019. godine. Do danas su 23 pacijenta iz Crne Gore izvršila transplantaciju. Podsjećaju da su pacijenti plaćali sami ovu intervenciju, u iznosu većem od 55.000 eura, a da je od sredine jula finansira država. Od sredine jula je transplantaciju odradilo njih troje i svi su dobro. Irena Čabarkapa iz ove nevladine organizacije kaže Pobjedi da joj je žao što ova pacijentkinja neće moći da prođe kroz transplantaciju. Ističe da je država mogla ranije, poput nekih u regionu, da ostvari saradnju sa Bjelorusijom.
- Moglo je sve da se pokrene ranije. Zakasnilo se jeste – rekla je ona. Čabarkapa pohvaljuje aktuelni angažman države, podsjećajući da transplantacija sada košta oko 60.000 eura, te da država plaća sve - i troškove avionske karte za pratioce... Na listi za transplantaciju u Bjelorusiji trenutno je troje pacijenata iz Crne Gore i mogu da budu pozvani svakog
PODGORICA - Državljanke Crne Gore, L. R. (27), S. B. (39) i N. N. (33) uhapšene su u Skadru zbog sumnje da su se bavile prostitucijom.
Transplantaciju bubrega u Bjelorusiji završila 23 pacijenta, na čekanju troje
Nijesam dobro. Imam gušenje, višak tečnosti, srce je oslabilo. Pridružilo se mnogo drugih oboljenja. Dijaliza na koju idem je zlo. Svaki zdravi organ je načet. To je nužno zlo. Ta nada za Bjelorusiju nas drži, da ne gledamo smrti u oči svake sekunde, već da se sve završi tom transplantacijom – pričala je tada pacijentkinja koja je sada odbijena za transplantaciju
minuta da dođu. Kada dobiju taj, kako na njega pacijenti gledaju, spasonosni poziv, procedura je takva da treba da se tamo pojave u roku od deset do 18 sati. Preglede u ovoj godini je, ističe Čabarkapa, završilo pet pacijenata i trebalo bi da budu na listi za transplantaciju. Za narednu godinu je zakazan pregled za još sedam pacijenata. Sporazum koji je potpisala država sa Bjelorusijom je takav da predviđa da se u jednoj godini može obaviti oko pet transplantacija. Čabar-
Iz NVO Hrabro u novi život podsjećaju da je transplantacija u državnoj klinici u Bjelorusiji počela 2019. godine. Do danas su 23 pacijenta iz Crne Gore izvršila transplantaciju. Podsjećaju da su pacijenti plaćali sami ovu intervenciju, u iznosu većem od 55.000 eura, a da je od sredine jula finansira država. Od sredine jula je transplantaciju odradilo njih troje i svi su dobro
kapa kaže da nekada može da se uradi i šest ili sedam, u zavisnosti od procedura i pronalaska adekvatnog donora. Čabarkapa je prošla kroz proces transplantacije ove godine,
platila ju je sama 57.500 eura i kaže da se osjeća dobro. Na dijalizi je bila 11 godina i smatra da je imala sreću da joj je organizam sve izdržao i da je dobila zeleno svjetlo za intervenciju.
Uhapšene tri državljanke Crne Gore u Albaniji
Sumnja se da su se bavile prostitucijom
To je objavio albanski portal Panorama, navodeći da je procesuirano 13 devojaka, starosti od 22 do 42 godine, iz Perua, Crne Gore, Azerbejdžana, Kine i Brazila. Prema navodima ovog medija, tokom akcije su izuzeti materijalni dokazi među kojima je 28 telefona različitih marki, po jedan tablet i k amera, te znatna suma novca u više različitih valuta, za koji se vjeruje da ste-
čen bavljenjem prostitucijom. - Operacija i istraga nastavljaju napore da identifikuju i uhvate organizatore prostitucije, naveli su iz tamošnje policije - prenosi Panorama. Policijska akcija, kako su saop-
štili iz albanske policije, kodnog naziva ,,Uplata“ je okončana, nakon višemjesečnog rada praćenog posebnim istražnim metodama. Tokom operacije identifikovano je osam centara za prostituciju u različitim stanovima u gradu Skadru. Akciju je izvela Policijska uprava Skadar, pod rukovodstvom Tužilaštva Skadar. R. P.
- Pregled na koji se ide je rigorozan. Ispitivanja su detaljna. Kada se pregled završi, nalazi se šalju na konzilijum koji odlučuje da li pacijent može da odradi transplantaciju. Ukoliko se odluči pozitivno, pacijent se stavlja na listu čekanja. Svaka tri mjeseca obavezan je da nosi nalaz krvi na HLA antitijela. Pregled i operaciju plaća država, kao i troškove prevoza za pacijenta i pratioca – rekla je Čabarkapa. Čabarkapa je istakla da je problem što ne postoji registar pacijenata koji idu na hemodijalize i kojima je potrebna transplantacija. Prema njihovim podacima, 30-40 pacijenata čeka na transplantaciju. Kaže da je Bjelorusija za ove pacijente dobro rješenje, jer nemaju svoje donore, a da ih imaju, mogla bi se intervencija obaviti i u Turskoj, takođe, o trošku države.
- Ova godina je za pacijente na hemodijalizi i mene lično godina spasenja – rekla je Čabarkapa. Nedavno smo pisali i o pacijentu Feridu Skenderoviću koji je prošao kroz transplantaciju bubrega u Turskoj. Donor je bio njegov brat, a postupak je finansiran o privatnom trošku. Preuzeli su sve u svoje ruke kako bi mu spasili život, jer, kako nam je tada ispričao Skenderović, ,,ako to ne uradite, kada vas u Crnoj Gori priključe na aparat za dijalizu, ostajete tamo vezani i zaboravljeni“.
Iz Ministarstva zdravlja su obećali da će unaprijediti stanje. Najavili su ranije saradnju u oblasti transplantacije organa sa zdravstvenim ustanovama u Bjelorusiji, Srbiji, Hrvatskoj i Italiji. Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun ranije je saopštio da
su predano pristupili rješavanju problema pacijenata okupljenih u udruženju osoba na dijalizi - Hrabro za novi život, koji čekaju transplantaciju organa u svrhu liječenja, a koji su izrazili želju da ovaj postupak obave u Bjelorusiji. Obrazložio je tada da su prije sporazuma sa tom zemljom morali da ispitaju precizne mogućnosti saradnje sa klinikom u Minsku, u svjetlu činjenice da se Crna Gora 2021. godine pridružila sankcijama koje je Evropska unija uvela Bjelorusiji. On je ukazao i na činjenicu da upućivanje pacijenata u drugu državu radi kadaverične transplantacije nije praksa iz razloga sumnje u porijeklo organa s obzirom na činjenicu da sve države sa preciznom zakonskom regulativom poštuju sistem čuvanja organa za svoje građane ili pristupaju principu razmjene, ali isključivo sa državama sa kojim imaju zvanične bilateralne ugovore. Podsjetili su tada da je Crna Gora potpisnica Konvencije o borbi protiv trgovine organima Savjeta Evrope i Istanbulske konvencije o sprečavanju kupoprodaje organa i transplantacionog turizma zbog čega je pri Savjetu Evrope i formirana platforma za praćenje odlazaka u drugu državu radi transplantacije organa. Crna Gora je dio ove platforme.
Stručna javnost učestalo kritikuje što je transplantacioni program u Crnoj Gori loše razvijen. Donosioce odluka je kritikovao i zaštitnik ljudskih prava i sloboda, pa je u izvještaju o radu za prošlu godinu pozvao nadležne da hitno reaguju. N. Đ.
Tišina u Beogradu je varka. I Crna Gora zbog toga ne spava, već čeka na buru. Do raspleta će doći. Beogradske demonstracije u tišini su glasnije od svih uzbuna koje smo slušali 2024. godine. Sa stanovišta političke istorije ćutljive uzbune bi bile čudo na Balkanu. Nikada niko kod nas nije stigao do cilja zatvorenog grla i golorukom kolonom. Otuda se mnogi glasno pitaju da li režim u Beogradu pada, a sa njim i iredenta u Podgorici? Padaju, ali kada i na koji način, to se ne da predvideti. Jedino u tišini?
MALO KORISNE
ISTORIJE
Beograd nije usamljeni primer mobilizacije u tišini. U prošlom veku su tišinom i mirnim maršem krenuli 1917. godine njujorški crnci kada su u koloni od deset hiljada demonstranata na Petoj aveniji ustali protiv nasilja nad ,,obojenim“ stanovnicima SAD. Tada je njihova organizacija Nacionalno udruženje za napredak obojenog naroda, uz podršku nekih crkava, ustala protiv terora nad crncima. Ustala je zbog linčovanog crnog omladinca od 17 godina u Teksasu kog su 1916. godine zbog nepočinjenog silovanja bele devojke užasno umorili beli rasisti. To su učinili i 1917. godine sa sredovečnim crncem u Tenesiju sa optužbom da je silovao i obezglavio belu devojčicu od 15 godina. Priredili su osvetnički karneval od najmanje pet hiljada ljudi sa muzikom i sendvičima, zapalili i obezglavili nesretnika. A sliku njegove glave su stavili na turističku razglednicu grada Memfisa.
OLIMPIJADA 1968. Nikada više crnci nisu tiho marširali. Bilo je potrebno još mnogo godina da hrišćanin Martin Luter King, nadahnut sanatani hinduistom Gandijem, povede mitinškim jezikom pacifističke pobune američke Afrikance šezdesetih godina prošlog veka ka rasnoj ravnopravnosti. I ka ekumenizmu religija - ovo odbija SPC zbog ruskog sna o trećem Rimu
POGLED SA STRANE: Beogradske demonstracije u tišini su glasnije od svih uzbuna koje
Moskve i svog sna o srpskom svetu u jednoj državi od Korčule do Kikinde. Sa Luterovom miroljubivošću se nije slagao musliman Malkolm Iks koji je osnovao Pan-afričku organizaciju za afroameričko jedinstvo. Njegov guru je bio crni Robert Vilijams koji je 1962. godine objavio knjigu ,,Negroes with Guns“. I Luter King i Malkolm Iks su ubijeni, prvi 1968, a drugi 1965. godine, ali nisu zaboravljeni. Na meksičkoj olimpijadi 1968. godine, dvojica američkih crnih sprintera na 200 m su im na pobedničkom postolju odali zasebnu počast. Na dizanje dve američke zastave spustili su glave, a podigli pesnice u tišini gledališta. Tada je - i po ko zna koji put u istoriji, zapečaćeno ,,pravo“ boraca za pravdu da do cilja mogu stići i jezikom i mišićima, i muzikom reči i orguljama pušaka. I tamo se ipak dogodila stara rasna razlika. Čehoslovačka gimnastičarka Vera Časlavska je u Meksiku osvojila četiri zlatne medalje, a popularnost je iskoristila da osudi intervenciju SSSR-a protiv Čehoslovačke i oda počast samo-spaljenoj žrtvi studenta Jana Palaha na Vaclavskim namjestima u Pragu. Američkim trkačima je doživotno zabranjeno da ikada nastupe na olimpijskim igrama, a ona nije ni opomenuta. Nije tada u Međunarodnom olimpijskom komitetu podjednaku važnost zadobio crni i beli glas.
UZDRMANA ČAST
JUGOSLAVIJE
I niko, tako ni u Jugoslaviji, nije predložio da naša reprezentacija ne ode u Meksiko, u kome je, do deset dana pre paljenja olimpijske baklje, na ulicama meksičkih gradova vojska režima ubijala na stotine studenata zbog zahteva za pravdom i odlaganjem Olimpijade. Na hiljade ih je ranjeno i pohapšeno bez traga po navodnim naredbama Luisa Ečevarije, tadašnjeg svemoćnog ministra policije. Brigada koja je ubijala studente je nosila užasno ime -
Sadašnja beogradska parlamentarna opozicija je i dalje manje taktički zrela od studenata na Slaviji. Ona trči ispred rude. Hoće vlast prije nego što je dobila vjetar u leđa. I nema čistiji nacionalni i ,,crkveni“ program od Vučićevih ,,naprednjaka“. Gotovo svaka opoziciona partija slavi svog partijskog sveca zaštitnika, a hoće da pobijedi Crkvu zaštićenu panteonom svih svetaca. Teško. U stvari, ako je nužno da se molimo bogu, onda se molimo samo za to da studenti izdrže na ulici dovoljno dugo - dok se političari ne osvijeste
,,Brigada Olimpica“. Ćutao je i beli i crni svet. Ni mi nismo hteli da znamo za takvu ,,olimpijadu“.
A ima tu tužne zakasnele utehe: na trgu Tri kulture, na kojem je došlo do najvećeg masakra miroljubivih studenata u Siudad Meksiku, sada stoji veliki spomenik sa imenom njihovog pokreta po actečkom gradu iskopanom pod njim - Tlatelolko. A kada je Ečevarija postao predsednik Meksika od 1970. do 1975. godine, podigao je spomenik Titu, zbog Titove borbe za slobodu porobljenih naroda. Tito jeste to bio. Ipak, spomenik je militaristički, nema humanističku vedri-
Da li je tu nešto čudno kod studenata? Sigurno smo opazili da oni nijesu nijednom riječju pomenuli Crnu Goru, Kosmet, Moskvu, Brisel, Srpsku pravoslavnu crkvu, Vučića, porez na imovinu i nasljedstvo, pravo građanina na oružje, Ameriku i Trampa, ustaše u Hrvatskoj, teret u rancu od deset kila za osnovce, otrovno kopanje litijuma, umozrele sveštenike, varanje seljaka i otimanje traktora, policijsko ubijanje uhapšenika i gnječenje testisa, monopolsku cijenu putera, kinesko-korejsko zlostavljanje naše radničke klase i bilo što drugo. Naizgled, od njih je jedino patrijarh gori po nebrižnosti. On i jeste nebrižan
nu. Tito u svom biću nije bio vojnik iako je voleo svojih 70 uniformi sašivenih za njega. A Ečevarija je u Meksiku pod starost hapšen 2000-ih i gonjen zbog genocida. Nije osuđen.
MITING U OČIMA
DRŽAVE I CRKVE
Divan je bio miting studenata i naroda u Beogradu 22. decembra 2024. godine. Sasvim se slučajno pogodio sa datumom proslave osnivanja
Titove JNA. Miting će svojom veličinom i ubedljivim nastupom studenata biti zapamćen kao istorijski. Možda će sledeći biti još veći. Zbunio se i Vučić i patrijarh Perić. Umesto da i oni ćute, oni su progovorili. A niko od njih to nije zahtevao. I upali su u zamku. Uopšte nisu primetili da su ih studenti preskočili. Studenti nisu izašli na ulice da bi dokazivali da su nacionalno Srbi i hrišćani i time su izbegli pad na
obe populističke mantre nacionalističke države i crkve. Odbili su ,,boj“ sa državom i crkvom na njihovom polju gde ove ustanove sude, a ne narod. Studenti jedino zahtevaju pravnu državu i suđenje za katastrofalni kriminal Vlade. Nema građanina koji je protiv toga. Vučić se isprva podsmevao studentima kako će on sa svojim janičarima iz vojske da ih u nekoliko sekundi razjuri, dok studente patrijarh u svojoj poslanici od 22. decembra 2024. godine, čak nije ni pomenuo. On se pravio da ni ne zna ko je preplavio Slaviju i ulice, on ne zna ni da su tamo studenti sa Bogoslovije. On poziva bezimene ljude na navodni Hristov mir, on vidi nesabornu masu, vidi plazmu bez dovoljno ,,pravoslavne“ svesti. On ne vidi univerzitete, škole, nastavnike, roditelje, seljake, zaposlene gradske klase, penzionere i beskućnike. On ne vidi socijalnu strukturu stanovništva, on uopšte ne vidi ko je
Podgorici
koje smo slušali 2024. godine
na ulici sa stisnutim pesnicama. On, kao i Plotinov antički Porfirije, sozercanjem vidi samo nevidljivi duh.
A pozivanje na hrišćanski mir providan je manevar da spreči pobunjeni svet da istera kriminalce na čistac. A puna ih je i Crkva. Nije nam čudno da je ruski teolog Berđajev u Lenjinovoj komunističkoj Trećoj internacionali, Kominterni, video realizaciju socijalnih zahteva koje je propustila da zahvati ruska crkva - kao sada srpska. Posle je o Trećoj internacionali, zbog boljševičkog terora, Berđajev promenio mišljenje, ali ne i da Crkva sme da bude po strani rešavanja društvenih ciljeva. I da ne sme da se ponaša kao šizmatik prema drugim crkvama - i tu je Berđajev bio blizak Solovjevu. Njih dvojicu, hrišćanskih ,,egzistencijalista“ i protivnika Trećeg Rima, beogradska patrijaršija ne može lako da razume. Ona je i dalje na neistinitom Svetom Savi i površnim svetačkim interpretatorima hrišćanstva poput Velimirovića i Popovića. A Sava je bio bolji patrističar od ovih ,,neopatrističara“ i realni političar svog doba. Bio je ubitačni makijavelista pre Makijavelija
RAZLIKA IZMEĐU
RUSA I SRBA
Možda bi vernici pre pozdravili Patrijaršiju kada bi se u njoj podsetili zašto je Tolstojeva porodica odbila da mu na sahranu dođu kaluđeri ruske crkve (ionako su ga iz nje izbacili) i zašto je teolog Berđajev zamislio ljudski svet na Osmi dan bez boga. Obojica su vide-
la socijalne problema stvarnog sveta, mada su ih naivno savladavali.
To je tipično za kritičke teologe. Jer, čim se oni upuste u stvarnu politiku, oni od teologa postaju slabi svetovni ideolozi mada više ne ulaze u crkvu. U srpskoj patrijaršiji su pisci patrijarhovog govora ispod Rusa. I naši černorisci su danas jedino slični ruskim u tome što su toliko ogrezli u novcu da do uzdaha i nada naroda nisu stigli. O ni ne vide našeg čoveka, oni vide izmišljeni model asocijalnog hrišćanina kog bezuspešno vajaju stotinama godina. Duha ne možeš da izvajaš. Tako imaju stalni, vekovni bezvremenski posao. U stvari, oni time štite svoju mantiju. To je suština patrijarhove poslanice. A verujte nam na reč da bismo sa znatiželjom saslušali patrijarhovo predavanje o pojmu ,,pravoslavne odgovornosti“ koju je on u poslanici 22. decembra 2024. godine izneo. Ta hrišćanska, navodna pravoslavna, odgovornost je drugačija od pravne? Ko kod nje tuži, ko sudi i čiji je zakon u Patrijaršiji?
Tu nema naroda, studenata i države? Vi, kaluđeri, vi ste u manastirima eks-teritorija pravog prava - neprava?
SUŠTINA
STUDENTSKOG
MANEVRA
Studenti su odabrali najbolju taktiku. Zaobišli su sva pitanja oko kojih su građani kod nas različitih mišljenja i usredsredili se na ono gde je velika opšta saglasnost:
Studenti su odabrali najbolju taktiku. Zaobišli su sva pitanja oko kojih su građani kod nas različitih mišljenja i usredsredili se na ono gdje je velika opšta saglasnost: korupcija u državi i državni kriminal sa ljudskim žrtvama. Odbili su da razgovaraju ne samo sa nenadležnim Vučićem, već i sa nadležnim ministrima. Manevar je odličan
korupcija u državi i državni kriminal sa ljudskim žrtvama. Odbili su da razgovaraju ne samo sa nenadležnim Vučićem, već i sa nadležnim ministrima. Manevar je odličan. Studenti zahtevaju da tužilaštvo i sud povrate svoju profesionalnu nepristrasnost koju im je korupcijom i kadrovskim pritiscima oštetila izvršna vlast. Studenti se jedino obraćaju pravnim profesionalcima u sudstvu. Šta bi dobili sa nadmudrivanjem sa ,,socijalističkim“ ministrima policije i prosvete u Beogradu? Ništa. Bio bi to gubitak vremena. Ta ,,socijalistička partija“, od Miloševića do Dačića, nije ni u čemu socijalistička. To je stranka koja je završila u slepom kolonijalnom nacionalizmu i degenerisanoj politici odbrane privilegija svojih desetak arhibirokrata u vrhu stranke. To se isto dogodilo i u Crnoj Gori kada se desno krilo crnogorskih komunista pretvorilo u odbrambeni ,,socijalistički narodni“ bataljon svojih stanova i plata u Beogradu. A velikosrpskim nacionalizmom u Crnoj Gori je to krilo zavađalo srpske crnogorske patriote sa drugim Crnogorcima. To radi i danas.
Studenti u Beogradu odbijaju da razgovaraju sa partijama u vlasti koje su napale na-
rod. To znači da odbijaju da razgovaraju i sa njihovim postojećim parlamentom. Da li je to nesmotrena ignorancija - ili, ipak, spretno ubrzavanje neminovnog konfliktnog razrešenja odnosa između veštačkog službenog parlamenta i legitimnog parlamenta na Trgu Slavija?
STUDENTI I
BEOGRADSKA
OPOZICIJA
Da li je tu nešto čudno kod studenata? Sigurno smo opazili da oni nisu nijednom rečju pomenuli Crnu Goru, Kosmet, Moskvu, Brisel, Srpsku pravoslavnu crkvu, Vučića, porez na imovinu i nasledstvo, pravo građanina na oružje, Ameriku i Trampa, ustaše u Hrvatskoj, teret u rancu od deset kila za os novce, otrovno kopanje litijuma, umozrele sveštenike, varanje seljaka i otimanje traktora, policijsko ubijanje uhapšenika i gnječenje testisa, monopolsku cenu putera, kinesko-korejsko zlostavljanje naše radničke klase i bilo šta drugo. Naizgled, od njih je jedino patrijarh gori po nebrižnosti. On i jeste nebrižan.
Ali studenti nisu nebrižni. Oni su, možda i slučajnošću, odlično odabrali da čuvaju jedinstvo naroda samo na pravnoj državi, ne komen-
tarišući zahteve parlamentarnih partija za prelaznom vladom i novim državnim izborima. U to se ne mešaju. To je tajna njihove ,,sabornosti“. Studenti ne ulaze u teme koje ih dele. Zato pomenutih tema ni nema, ali će one doći na red. Pronašli su formulu trenutnog jedinstva za kojom beogradska opozicija godinama traga. Pitamo seko ih savetuje? Možda niko, samoinspirativni su. Verovatno se neće uspostaviti formalni spoj između studenata i beogradske parlamentarne opozicije. Njihovi nastupi su spontano p odeljeni i bilo bi pogrešno predlagati im formalni front. Razbili bi se. Studenti čuvaju osnovnu protestnu energiju naroda na politici nezavisnosti sudskog sistema dok opozicija pipa kojim dodatnim zahtevom može da potisne vladu Srbije u ćošak. Ona ima teži zadatak od studenata, jer ne sme da se zbog različitih partijskih programskih prioriteta i kadrovskih želja sukobi unutar sebe. A od nje se baš očekuje da predloži druga rešenja u koja studenti ne mogu da uđu, sem po cenu svog razlaza. Drugim rečima, studenti dovode jedinstveni narod pred parlament, ali opozicija u parlamentu mora da promeni nejedinstveni par-
lament. Ako je ona rešila da uči političku taktiku od studenata, onda neće odabrati ne samo mnogo tema, već će izbeći i teško sprovodive zahteve.
IMITACIJA DOS-A
Opozicija je već istrčala sa zahtevom za prelaznom vladom. Ona imitira Demokratsku opoziciju Srbije iz 2000. godine kada je ova sa Miloševićem posle saveznih izbora formirala prelaznu vladu na republičkom nivou Srbije koja je trajala sve dok se u zemlji nije osigurala slobodna štampa i neutralni izborni sistem glasanja za predstojeće republičke izbore. Kada je to DOS uspeo tokom dva i po meseca vlasti prelazne republičke vlade u Beogradu, izašao je u decembru 2000. godine na republičke izbore i pobedio.
Toga u Srbiji za sada nema. Još uvek nema delotvornog pritiska na štampu koju je DOS 2000. godine postigao. Studenti za sada ne napadaju režimsku štampu i zaslepljivanje naroda. A ako i na to krenu, biće dobro. Vučić i patrijarh se toga plaše kao đavo od krsta.
Studenti u Beogradu odbijaju da razgovaraju sa partijama u vlasti koje su napale narod. To znači da odbijaju da razgovaraju i sa njihovim postojećim parlamentom. Da li je to nesmotrena ignorancija - ili, ipak, spretno ubrzavanje neminovnog konfliktnog razrješenja odnosa između vještačkog službenog parlamenta i legitimnog parlamenta na Trgu Slavija?
Opozicione partije to očigledno svih ovih godina ne mogu da pos tignu - jer da mogu, to bi se već dogodilo. Otuda sadašnje partije trče u prelaznu vladu pre nego što igde u Srbiji imaju bilo kakvu vlast. A nju je DOS držao i na lokalnom i na saveznom nivou, a preko njih i na republičkom nivou u inter regnumu od 5. oktobra 2000. godine do decembarskih republičkih izbora te godine. Sadašnja beogradska parlamentarna opozicija je i dalje manje taktički zrela od studenata na Slaviji. Ona trči ispred rude. Hoće vlast pre nego što je dobila vetar u leđa. I nema čistiji nacionalni i ,,crkveni“ program od Vučićevih ,,naprednjaka“. Gotovo svaka opoziciona partija slavi svog partijskog sveca zaštitnika, a hoće da pobedi Crkvu zaštićenu panteonom svih svetaca. Teško. U stvari, ako je nužno da se molimo bogu, onda se molimo samo za to da studenti izdrže na ulici dovoljno dugo - dok se političari ne osveste. •
PODGORICA – Biznismenu Saši Pekiću i još šestorici osumnjičenih za šverc cigareta sinoć je određeno tužilačko zadržavanje do 72 sata – potvrđeno je Pobjedi.
Osim Pekića, zadržani su i policajci Dragan Backović i Predrag Vučurović, kao i Srđan Jokić, Predrag Mijušković, Goran Janketić i Nikola Glomazić. Njihovo saslušanja su trajala do juče ujutro. Oni će nakon isteka zadržavanja biti privedeni sudiji za istrage koji
Saobraćajna nesreća u mjestu Kosić kod Spuža
PODGORICA - U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć oko 19 sati na putnom pravcu Danilovgrad – Spuž, u mjestu Kosić,
će se izjasniti o pritvoru. Pekića je, kako saznajemo, Specijalno državno tužilaštvo označilo da je bio na čelu grupe koja se, kako se osnovano sumnja, bavila švercom cigareta. Kako je Portal ETV objavio, policija potražuje još dvije osobe zbog šverca cigareta. O ovoj akciji nijesu se prekjuče oglašavali iz Specijalnog državnog tužilaštva, ali je pozdravio ministar unustrašnjih poslova Danilo Šaranović. On je poručio da je vrijeme bezakonja završeno, da nema za-
štićenih – ni među kriminalcima, ni među policajcima Šaranović je kazao da je akcijom hapšenja njegov resor pokazao šta znači odlučna i beskompromisna borba protiv kriminala -Hapšenje službenika povezanih s organizovanim kriminalom, otkaz policajcima koji su zloupotrijebili uniformu i razotkrivanje „duvanske mafije” jasno šalju poruku: zakon je jednak za sve, bez izuzetka! Nema zaštićenih – ni među kriminalcima, ni među
policajcima. Svi koji su koristili policijsku značku i uniformu za ličnu korist ili saradnju s kriminalom, umjesto za zaštitu građana - odgovaraće za svoje postupke - naveo je Šaranović.
Dekriminalizacija policijskih redova, kako navodi, ključni je korak ka obnovi povjerenja građana u rad Policije. - Ministarstvo unutrašnjih poslova i crnogorska policija sada djeluju jedinstveno, usmjereni na suzbijanje kriminala. Današnje akcije rezul-
tat su našeg strateškog opredjeljenja da policiju očistimo od prljavih policajaca i predstavljaju još jedan snažan udarac strukturama koje su iz policijskih redova organizovale kriminal, umjesto da se bore protiv njega. Takvo ponašanje
zauvijek će ostati dio mračne prošlosti, jer ova institucija više neće tolerisati one koji ugrožavaju njen ugled i sigurnost građana. Policija mora biti bastion pravde, a ne zaštita za kriminal- kazao je ministar. R. P.
Rasvijetljeno izazivanje opšte opasnosti, podnijeta krivična prijava
poginula je jedna osoba - saopšteno je iz OKC-a. Navodi se da je stradao V. R. (22) iz Danilovgrada. R. P.
Crnogorski državljanin kojeg je potraživao Interpol uhapšen u Zagrebu Terete ga da se bavi transnacionalnim kriminalom
PODGORICA - Crnogorski državljanin koji se potraživao na međunarodnom nivou uhapšen je u Zagrebu, saopštili su iz Uprave policije.
- Naime, slobode je lišen U. D. (43), za kojeg se smatra da je pripadnik jedne organizovane kriminalne grupe koja se bavi transnacionalnim kriminalnim aktivnostima.
Za njim je od strane NCB Interpola Podgorica raspisana crvena međunarodna potjernica, radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega i još drugih lica, članova organizovanih kriminalnih grupa, vodi zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena
proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - navodi se u saopštenju policije.
Iz policije dodaju da je uhapšeni, dok se nalazio u bjekstvu i skrivao koristio više falsifikovanih isprava stranih zemalja. - Sprovođenjem intenzivnih mjera ciljanog traganja za članovima orgnizovanih kriminalnih grupa i izvršiocima teških krivičnih djela, Sektor za borbu protiv kriminala preduzima planske, sveobuhvatne i kontinuirane aktivnosti u cilju lociranja i lišenja slobdode ovih lica a samim tim i sprečavanja njihovog djelovanja u odnosu na sve vidove organizovanog kriminala - rekli su iz policije. R.P. U Specijalnom
NIKŠIĆ - Protiv Nikšićanina N. K. (24) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je pucao u pravcu jedne muške osobe. Od njega su oduzeti puška, municija i eksplozivi.
Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću, rasvijetlili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti izvršeno na štetu jednog lica.
Oštećeni je policijskim službenicima 6. decembra, u 18.15 sati, prijavio da je, dok se nalazio ispred svoje porodične kuće u mjestu Macavare, nepoznata osoba u njegovom pravcu ispalila hice iz vatrenog oružja, nakon čega je pobjegao.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić preduzeli su intenzivne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja ovoga događaja i došli do sumnje da je izvršilac N. K. (24) iz Nikšića. - Izvršen je pretres stana i drugih prostorija koje koristi N. K. i tom prilikom pronađena je i
PODGORICA - Tuzani I.D. (27) i L.J. (19) uhapšeni su nakon što je kod njih pronađeno i zaplijenjeno oko 300 kilograma rezanog duvana, saopštili su iz Uprave policije
Njih su, u rejonu Skadarskog jezera, uhapsili službenici Sektora granične policije –Stanice granične policije I Podgorica.
- Preksinoć oko 19 časova u rejonu sela Podhum policij-
oduzeta lovačka puška za koju se sumnja da je upotrijebljena u izvršenju ovog djela, kao i tri komada lovačkih patrona, 35 komada eksplozivnih detonatorskih štapina i svežanj
Uhapšeni Tuzani
sporogorećeg štapina - saopšteno je iz Uprave policije. Oduzeto oružje, municija i eksplozivne materije biće predmet odgovarajućih vještačenja. Sa događajem je upoznat tuži-
lac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji je naložio da se protiv N. K. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. R. P.
ski službenici granične policije zaustavili su radi kontrole traktor kojim je upravljao I.D. (27) iz Tuzi, a sa kojim se kao saputnik nalazio i L.J. (19)
iz Tuzi. Tom prilikom policijski službenici su u priključnoj korpi vozila pronašli 20 većih pvc pakovanja rezanog duvana ukupne težine oko 300 kilogra-
ma - piše u saopštenju policije. Sumnja se da su dvojica uhapšenih taj duvan preuzeli od treće, za sada neidentifikovane osobe na pristanu Skadarskog jezera, odakle su robu planirali da prevezu i preprodaju na sivom tržištu. I.D. i L.J. su uhapšeni po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, zbog sumnje da su počinili krivično djelo - nedozvoljena trgovina. R. P.
Neđelja, 29. decembar 2024.
INTERVJU: Dr Dragan Prole, profesor filozofije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu
NOVI SAD - Sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka poznati njemački filozof Herbert Markuze uviđa neophodnost jedne spontane reakcije društva. Svjestan je toga da svaka kritika može biti unaprijed obesmišljena, apsorbovana, izvrgnuta ili marginalizovana, jer su sistemi uspjeli da razviju najnaprednija sredstva borbe sa argumentacijom. Markuze izlaz iz toga vidi u grupama kao što su studenti, masovne radničke organizacije obespravljene do nepovratka ili zemlje trećeg svijeta koje se još uvijek nijesu srele sa ,,civilizatorima“.
Sve ove grupe još nijesu toliko uspjele da budu u čeljustima mašinerije zvane propaganda, država ili okupacija ili, ako jesu - to na njih nije uticalo da se prepuste stihiji i stave potpis na sopstvenu sudbinu.
Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu dr Dragan Prole u razgovoru za naš list govori o preuzimanju odgovornosti povodom tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, 1. novembra, kada je došlo do obrušavanja nadstrešnice i kada je poginulo 15 ljudi, a dvoje je u teškom stanju. Nedugo nakon toga u Srbiji su počele demonstracije, u kojima se, spontano, kao predvodnici i organizatori nameću mladi i studenti.
Profesor Prole za Pobjedu govori o tim protestima, kao i o filozofiji koja je bila, jeste i ostaće alfa i omega, kada se radi o pitanjima, makar onima koja život znače.
POBJEDA: Jedan od ključnih zahtjeva studenata na protestima u Srbiji je odgovornost. Kako Vi to, iz ugla profesora filozofije, komentarišete i što u sadašnjem trenutku taj pojam za Vas znači?
PROLE: Odgovornost se po pravilu vezuje za dužnosti ili obaveze. Ukoliko treba da se pobrinem za nešto ili nekog, ukoliko sam zadužen, onda mi valja učiniti sve što je moguće kako bi oni funkcionisali što bolje. Povešću računa da se stvari odvijaju na najbolji način. Ako ne umijem da odgovaram, ukoliko se usljed mog nemara upropasti ili pati ono što čuvam, smatraće me neodgovornim, pa time i nedovoljno prikladnim za taj zadatak. Više ga sigurno neću obavljati i neću uživati u prednostima koje on pruža. Kada petnaest ljudi pogine
Opšti je utisak da smo svi iznenađeni novom generacijom, odraslom u potpuno drugačijim medijskim okvirima. Mislili smo da su oni samo apolitični hedonisti, konzumerski orijentisani mladi ljudi, izrazito sebičnih prioriteta. Razlog za turobnu atmosferu u zemlji bio je vezan i za izostale iskre mladosti. One su se sada pojavile u punom sjaju, vratila se nada, njihov je način organizacije prosto superioran u odnosu na generaciju kojoj pripadam, kaže Dragan Prole
zbog nemara i bahatosti usljed potajnog, tihog rasipanja zajedničkog novca, a svi se prave kao da se ništa nije dogodilo, onda se stekne masovni utisak da oni koji su odgovorni za nas ne žele da znaju ništa o odgovornosti. Žele da uživaju u prednostima, ali ne žele da snose posljedice. Veoma elegantno, ali nemoguće. Obavljanje javnih funkcija bez odgovornosti po tu javnost nije nimalo obećavajuće. Štoviše, izuzetno je opasno.
POBJEDA: Filozofski fakultet u Novom Sadu prvi je u tom gradu koji su studenti ,,zauzeli“ u talasu blokada koje su kasnije uslijedile i na ostalim fakultetima i u školama u zemlji. Borave tamo i noću i danju, imaju svoj ,,kućni red“ i zaduženja, organizuju predstave, projekcije filmova, književne klubove i diskusije, a u svemu im podršku daje i dio profesora. Da li ste Vi na njih ponosni i kako komentarišete taj studentski bunt, čiji je talas zahvatio cijelu zemlju?
PROLE: Opšti je utisak da smo svi iznenađeni novom generacijom, odraslom u potpuno drugačijim medijskim okvirima. Mislili smo da su oni samo apolitični hedonisti, konzumerski orijentisani mladi ljudi, izrazito sebičnih prioriteta. Razlog za turobnu atmosferu u zemlji bio je vezan i za izostale iskre mladosti. One su se sada pojavile u punom sjaju, vratila se nada, njihov je način organizacije prosto superioran u odnosu na generaciju kojoj pripadam.
Mislili smo da ne znaju što je nepravda, a ispostavilo se da oni prilično dobro znaju što je nepravda. Što je još važnije,
Mi filozofi moramo da shvatimo da medij pisma, tekst, knjiga, nijesu više dominantni. Koliko god mi drugačije željeli, budućnost pripada audiovizuelnim medijima smještenim na internetu. Valja nam snimati kratke, minutne i višeminutne priloge, promocije knjiga, tematske razgovore, pa sve to na mrežu. Nije riječ o tome da više nema interesa za filozofiju. Ima, ali oni koji se interesuju prije će pogledati video ili neki snimljeni prilog, nego što će čitati knjigu ili časopis. To je prosto realnost koju moramo da prihvatimo
nijesu spremni da je prihvate ni po koju cijenu. Probudili su uspavanu ljepoticu Srbiju, a kada ona probuđena postane svjesna koliko je lijepa, shvatićemo svi kako se za tu ljepotu valja boriti i da može i mora da postane još ljepša.
POBJEDA: Vidjeli smo pokušaj izvršne vlasti da skraćivanjem školske godine suzbije aktuelno stanje. Na kakve još prepreke mogu naići studenti, ali i oni koji stoje uz njih i svi oni koji se protive sistemu koji, očigledno, ne preuzima odgovornost za novosadsku tragediju, ali i cjelokupno stanje u zemlji?
PROLE: Ne znam na kakve prepreke još možemo svi zajedno da naiđemo. Nikada nije bilo lako i jednostavno boriti se za pravdu. To je manje važno, ono što mi se čini važnije jeste prepoznavanje što znači raditi u interesu zajednice i države, a što znači podrivati je i privatizovati. Pozivanja na naciju i državu previše su česta, rutinska, podrazumijevana, a iza njih se prečesto krilo svojatanje, otimanje, nezakonito činjenje. Mislim da je za vitalnost i budućnost ove zemlje, kao i svake druge, presudno zajedničko čulo, osjećaj kolektiva koji će podržati i nagraditi sve ono što mu pomaže i uzdiže ga, ali
će isto tako pozvati na odgovornost sve činove koji ugrožavaju vitalne interese svih nas. Možete li da zamislite što bi se desilo da je nadstrešnica pala u Japanu, u kojem je zajednica bila i ostala ontološki važnija od svakog pojedinca?
POBJEDA: U jednom intervjuu iz 2021. ste kazali da je ,,zajedništvo ovdje apstraktno, svedeno na identitetski obrazac“. Što ta izjava znači u današnjem kontekstu?
PROLE: Ta izjava kao da je anticipirala ono što će se dogoditi. Oni koji se najviše pozivaju na zajednicu i naciju ostali su nijemi kada su istoj toj zajednici nanijeli ozbiljne gubitke. Pozivanje na identitetski obrazac postaje apstraktno kada se odvoji od istinske solidarnosti, konkretne povezanosti i odgovornosti, posebno za one koji su stradali krivicom drugih. Kada je zajedništvo konkretno, to se naročito osjeti nakon što strada neki pripadnik zajednice. Onda se to nedvosmisleno osjeti, zajednica staje i propati za onim što je izgubila. Nama poručuju da ne smijemo da zastanemo, da zajednica mora naprijed koliko god pripadnika da izgubi. Kada se apstraktno pozivam na neki identitet, mene se lično ne tiče sve ono što se događa drugima, potpuno je nevažno. Razumi-
je se da je takvo pozivanje moralno, ali i istorijski neodrživo. Ono će se prije ili kasnije pretvoriti u navijanje za klub koji je u međuvremenu ostao bez igrača.
P
OBJEDA: Aktuelna politika u Srbiji ne njeguje najsjajnije odnose sa Crnom Gorom, ali ni sa drugim zemljama u susjedstvu. Što bi po tom pitanju moglo više da se uradi?
PROLE: Nijesu odnosi samo aktuelna politika, mi smo toliko blizu jedni drugima, toliko se srijećemo i komuniciramo. Prije mjesec dana sam bio službeno u Podgorici, moje su impresije odlične. Kao da su međuljudski odnosi bolji nekog ikada. Po meni je to važnije, kako ljudi funkcionišu jedni sa drugima nezavisno od trenutne temperature međudržavnih odnosa. Kada bismo u tome bili malo otvoreniji i ambiciozniji, možda bi nam u budućnosti postalo nevažno što čini aktuelna politika. Valja steći imunitet na izjave političara, ne dozvoliti da one kontaminiraju svakidašnji život. Napokon, svaki oblik zajedništva i zajedničkog života jeste nekakva politika.
POBJEDA: Sveopšta primitivizacija društva, kroz medijski monopol, vjerovatno je uticala i na progon filozofije iz obrazovnih ustanova,
koji zadnjih godina traje u Srbiji. Promocija sumnjivih vrijednosti i prostor za neukus ostavljaju posljedice, a filozofija je sve dalja od mogućnosti da to spriječi. Kako odgovoriti?
PROLE: Mi filozofi moramo da shvatimo da medij pisma, tekst, knjiga, nijesu više dominantni. Koliko god mi drugačije željeli, budućnost pripada audiovizuelnim medijima smještenim na internetu. Valja nam snimati kratke, minutne i višeminutne priloge, promocije knjiga, tematske razgovore, pa sve to na mrežu. Nije riječ o tome da više nema interesa za filozofiju. Ima, ali oni koji se interesuju prije će pogledati video ili neki snimljeni prilog, nego što će čitati knjigu ili časopis. To je prosto realnost koju moramo da prihvatimo.
POBJEDA: Filozofija je navikla da bude progonjena od nauke, teologije, ekonomske pragmatike... Što mislite - koje je njeno mjesto danas, a koje bi trebalo da bude?
PROLE: Treba se nekada osvrnuti i na svoje redove. Pogledati u svoje dvorište. Meni se čini da filozofija ima mnogo više potencijalnih prostora za djelanje i prisustvo, od onih koje je iskoristila. Neobično je nezrela njena sklonost da se povuče u sebe kada god osjeti da nije dobrodošla. Svi se ponašamo kao uvrijeđene mlade. Umjesto da se predstavimo u prijemčivijem i ljepšem svjetlu ona se skloni u turobnom raspoloženju i nastavlja da komunicira sama sa sobom. Mislim da je obaveza svakog od nas da približi ono što imamo da kažemo prosječnom čovjeku. Visoko sofisticiranim akademskim jezikom i temama to nije moguće učiniti. Zbog toga sam se bavio temama bliskim širokoj publici, poput sedam smrtnih grehova. Postoji mnogo tema koje su aktuelne, ima prilično neiskorišćenog prostora. Nedovoljno je kreativan naš trenutni odgovor, moramo bolje.
POBJEDA: Za kraj, Vaša poruka čitaocima, profesorima i studentima u Crnoj Gori.
PROLE: Otvorite oči. Gledajte pažljivo oko sebe. Pomažite drugima. Ukoliko ne reagujete na nepravde, samo zato što se one događaju drugima, znajte da će one doći i po vas. Nije naša budućnost samo u rukama profesionalnih političara. Ona je i u našim rukama. Alen HAdŽović
VAŽNI DATUMI: Ove godine navršio se vijek od rođenja našeg poznatog slikara Branka
PODGORICA - Nemam namjeru da mijenjam svoje slikarstvo i nosiću ga sam na svojim leđima - govorio je veliki crnogorski slikar Branko Filipović Filo. Riječ je o umjetniku koji je bio posvećen svom slikarstvu kao trajnoj životnoj vokaciji. Filovom dubokom vezanošću za rodnu Crnu Goru stvorena su jedinstvena i neponovljiva umjetnička djela.
Činjenica je da najveće domete u crnogorskom i jugoslovenskom apstraktnom slikarstvu nalazimo upravo u likovnom djelu Fila Filipovića, a sam umjetnik je govorio da je „način izražavanja važniji od bilo koje priče - apstrakcija je čist događaj, najčistija likovna umjetnost“.
Ove godine navršilo se 100 godina od rođenja Branka Filipovića Fila (Cetinje, 27. jun 1924 - Beograd, 7. novembar 1997). Tim povodom Crnogorska akademija nauka i umjetnosti nedavno je organizovala izložbu njegovih radova. No, iako je riječ o velikanu crnogorske likovne umjetnosti ovaj značajni jubliej tokom godine nije obilježen nijednim drugim programom. To dosta govori o nama kao društvu i sklonosti da zaboravljamo velikane naše likovne umjetnosti. Filu, kao uostalom ni drugim značajnim ličnostima, ne posvećujemo dužnu pažnju, a on je svojom umjetnošću obilježio jedno vrijeme. O Filu Filipoviću za Pobjedu govore likovni umjetnici Pavle Pejović i Lidija Nikčević i istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković. U Narodnom muzeju Crne Gore i Muzejima i galerijama Podgorice postoji određeni broj radova Fila Filipovića, a šta se čuva u depoima ovih ustanova odgovorili su nam kustos Moderne galerije Miloš Marjanović i uprava NMCG.
PRAZNIK BOJE
Iako ga je Lazar Trifunović pozicionirao kao jednog od ključnih aktera enformela u Jugoslaviji i iako je izlagao na najznačajnijim izložbama u zemlji i Evropi, Pejović je naglasio da je Filo u Beogradu „guran“ u neki drugi plan. - Bilo je veliko iznenađenje kada je Zoran Gavrić , ondašnji upravnik Muzeja savremene umetnosti u Beogradu i selektor Jugoslavije za Venecijansko bijenale 1990. godine, odlučio da Filo bude predstavnik na toj prestižnoj svjetskoj manifestaciji. Filo je
tom izložbom pokazao svoje pravo lice. Robert Raušenberg, veliki američki umjetnik i dobitnik Zlatnog lava na jednom od ranijih nastupa na Venecijanskom bijenalu, izjavio je da je Filovo sikarstvo bilo najveći domet Bijenala te godine. I ono što je posebno interesantno, svi oni koji su ga osporavali, počeli su da se utrkuju u hvalospjevima njegovom djelu. Poslije toga je organizovana velika retrospektivna izložba Filovog stvaralaštva u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, tako da je čitava priča o Filu krenula nekim uzlaznim tokom, pozicionirajući ga kao jednog od najznačajnijih jugoslovenskih umjetnika. Nažalost, to se dešavalo u periodu raspada Jugoslavije - istakao je Pejović. Prema njegovim riječima, Filo pripada trojici-četvorici najznačajnijih likovnih stvaraoca koje je Crna Gora do danas iznjedrila.
- Njegov slikarski opus je izuzetan i na jedan, na oko ne lako primjetan način, utemeljen u crnogorskom kršu, mediteranskom svijetlu, kamenim pučinama, morskom plavetnilu, lišajevima, žegama i isijavanju. Njegove su slike praznik boje i erupcija snage izrazarekao je Pejović.
On smatra da Filo u Crnoj Gori nije zaboravljen.
- Dok sam bio direktor NMCG štampali smo njegovu luksuznu monografiju i u Galeriji „Miodrag Dado Đurić“, zajedno sa Stevanom Luketićem, organizovali studijsku izložbu „Tragom enformela“. U CANU smo povodom 20 godina od njegove smrti imali omaž i predavanje istoričarke umjetnosti Ane Ivanović. Takođe, u susret stogodišnjici od njegovog rođenja, nedavno je otvorena izložba slika u Galeriji CANU - istakao je Pejović. On je kazao da Filo ima izuzet-
PEJOVIĆ: Čupajući motive iz Crne Gore i pretvarajući ih u univerzalne vrijednosti, Filo je i svoj prah vratio Crnoj Gori, počivajući na Novom groblju na Cetinju
no mjesto u crnogorskoj likovnoj umjetnosti.
- Čupajući motive iz Crne Gore i pretvarajući ih u univerzalne vrijednosti, Filo je i svoj prah vratio Crnoj Gori, počivajući na Novom groblju na Cetinju. Takav povratak uradio je i Dado sa njegovim Košćelama. To je dirljiva priča velikana o njihovoj vezi sa zavičajem iz kojega su poteklirekao je Pejović.
On naglašava da se Filo, poput Lubarde, Dada i drugih velikana može približiti mladim naraštajima kroz proces edukacije.
- U Crnoj Gori ima značajan broj njegovih djela, a on je svojim velikim stvaralačkim opusom ostavio dovoljno prostora istoričarima umjetnosti za nova tumačenja - kazao je Pejović.
VELIKI UTICAJ
Nikčević smatra da je Filo, kao jedan od inicijatora poslijeratnog modernizma, značaj-
NIKČEVIĆ: Filovo slikarstvo karakteriše slobodan, živ, energičan i dinamičan izraz čiste likovne snage, uz spontane kolorističke i gestualne igre
no uticao na razvoj crnogorske likovne umjetnosti.
- Zahvaljujući sluhu i senzibilitetu prema novim umjetničkim tendencijama, Filo dosljedno i autentično unosi nove vrijednosti apstraktnog i enformel slikarstva. Nove generacije crnogorskih umjetnika i danas slijede njegov stvaralački put u duhu svježeg, slobodnog i otvorenog slikarskog jezika - istakla je Nikčević.
Prema njenim riječima, Filova značajna djela su dostupna crnogorskoj publici, a kod stručne javnosti je uveliko prepoznat kao jedan od važnijih predstavnika modernizma na našim prostorima.
- Pored vrijedne zbirke Filovih djela, koja je dio stalne postavke Narodnog muzeja Crne Gore na Cetinju, zapažena je i nedavno otvorena retrospektivna izložba u Galeriji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a povodom sto -
ZEKOVIĆ: Filo je svojim djelom ostavio trajan trag u crnogorskoj i jugoslovenskoj umjetnosti XX vijeka
tinu godina od rođenja našeg slikarskog velikana - rekla je Nikčević.
Ona naglašava da je naša dužnost da kontinuirano ističemo relevantnost, trajnu vrijednost i značaj ovakvog umjetnika. - Stoga je važno da djela Branka Filipovića Fila budu uvrštena u edukativne programe, tematske retrospektive, kao i putem digitalnih oblika promocije njegovog stvaralaštva, koje bi time lakše našlo put do likovne publike nove generacije. Filova djela su osoben i originalan doživljaj crnogorskih predjela, te mu je, kako je i sam isticao: „enformel kao pravac sasvim slučajno nametnuo crnogorski krš“. Njegovo slikarstvo karakteriše slobodan, živ, energičan i dinamičan izraz čiste likovne snage, uz spontane kolorističke i gestualne igre - istakla je Nikčević.
Zeković je ocijenila da je Filo - smjeli i jedinstveni predstavnik, a može se reći i pionir enformela i apstraktnog slikarastva na našim prostorima, svojim djelom ostavio trajan trag u crnogorskoj i jugoslovenskoj umjetnosti XX vijeka. - Njegovi savremenici, kao i poslenici crnogorskog kulturnog miljea, izdvojili su ga već, ranih pedesetih godina, kao umjetnika neponovljivog umjetničkog nerva čije stvaralaštvo antologijskih vrijednosti predstavlja okosnicu savremenog slikarstva izniklog iz antejske snage genius loci i iz evropskog visokog modernizma 50-ih godina. Pojava Branka Filipovića Fila je našu likovnu scenu obogatila djelom koje se smjelo izdvo-
Dušanka Popović-Filipović, supruga Branka Filipovića Fila, za Pobjedu je kazala da je Fila i te kako inspirisala veličanstvena priroda Crne Gore. - More i kamen su veoma uzbudljivi i puni neke „zarobljene“ energije. To se vidi ne samo kod Fila, nego i kod drugih umjetnika iz Crne Gore. Rekla bih da je Crna Gora jedno nevjerovatno energetsko polje koje je pogodno za umjetnikekazala je Popović-Filipović. Opisujući nam kakav je Filo bio, ona je kazala da je riječ o izuzetnoj osobi. - Bila mi je čast i zadovoljstvo da sa Filom provedem tri decenije. Meni je svaki dan sa Filom bio jedna vrsta praznika. On je bio pozitivan, energičan, duhovit i dobronamjeran. Filo je ostavljao neodoljiv utisak svojim humorom, šarmom i duhovitošću. Radio je nonstop. Živio je nekom vrstom monaškog života. Bio je apsolutno posvećen slikanju. Dosta je radio i noću.
jilo iz još prisutnih recidiva socrealističkog i tradicionalističkog izraza i formi mišljenja i smjestilo ga, a time i našu umjetnost, na veliku svjetsku pozornicu čiste umjetnostiistakla je Zeković. Ona je podsjetila da je od početaka pedesetih godina Filovo slikarstvo skrenulo ne sebe pažnju i smjestilo ga u vrhove crnogorske umjetnosti.
- Ono i danas, nakon 100 godina od njegovog rođenja i pola vijeka plodnog stvaralačkog rada, blista sjajem besmrtne slikareve aure. Treba imati u vidu da se ni jedna vrhunska antologijska izložba crnogorske likovne umjetnosti u zemlji i inostranstvu ne može prezentovati bez njegovog djela, a njegovi radovi su izloženi u svim stalnim postavkama muzeja i galerija koje drže do svog renomea, povremeno, ali ne i dovoljno organizuju se i njegove izložbe. Međutim, ono što nedostaje je interakcija sa širom populacijom koja još ima psihološki otklon i rezervu prema apstraktnoj umjetnosti - kazala je Zeković. Prema njenim riječima, najveće domete u crnogorskom i jugoslovenskom enformelu, kao fenomenološkoj pojavi koja je imala krucijalni uticaj na razvoj savremene umjetnosti u svijetu, kao i u apstaktnom slikarstvu, nalazimo u likovnom djelu Branka Filipovića Fila. - Predjeli rodne Crne Goremagičnost koja lebdi u prostorima gdje se susrijeću more i snoviđenja surovih kamenih brda sa nebeskim kosmičkim sferama predstavljali su jezgro u kojem je tražio mitske korijene za iskazivanje svojih emotivnih i likovnih promišljanja. Bio je akcioni slikar apstraktnog ekspresionizma, stvaralac koji je sa neponovljivom strašću i energijom, kroz vulkansku snagu boje i gesta, oživljavao svoje unutrašnje mistično - metafizičke prostore, dok njegov likovni opus predstavlja djelo harmoničnog kontinuiteta u kojem se svaki početni akord reflektu-
Imao je atelje na Starom sajmištu gdje je bilo puno umjetnika u dva-tri paviljona. Kada su ljudi tuda prolazili noću ili u zoru govorili su: ,,Tamo je mračno, samo svijetli Filov atelje“ - prisjetila se Popović-Filipović.
Da se razmisli o osnivanju nagrade ili galerije
Ljiljana Zeković smatra da su izložbe kojima bi se mogla problematizovati mnoga pitanja čije odgovore možemo naći u Filovoj slikarskoj poetici jedno od danas primarnih formi komunikacije sa publikom. -Na primjer: Filovo djelo u kontekstu savremenih kretanja u domenu apstraktnog i asocijativnog slikarstva semantičkog i simboličkog značenja; primjena nelikovnih materijala u novim medijima; zemaljska i kosmička-nedorečenost; mentalne slike transponovane u novu realnost. Dok bi se na okruglim stolovima raspravljalo o navedenim temama, kao i refleksijama Filovog likovnog izraza u crnogorskoj postmoderni. Ovo su samo sugestije iz kojih bi se iskristalisala problemska pitanja dorečenog ili nedorečenog, statičnog i evolutivnog u Filovom slikarskom djelu. Smatram, a to je u ovoj društvenoj i kulturnoj zbilji samo utopistička ideja, da se razmisli o osnivanju nagrade ili galerije koja bi nosila ime našeg slikarskog velikana Branka Fila Filipovića - istakla je Zeković.
je i nadovezuje na sljedeći, do onog završnog koji još moćno odjekuje i nakon fizičkog kraja umjetnika koji je u svom slikarstvu težio da prodre „do kraja svijeta - do dna sebe“istakla je Zeković.
KOLEKCIJE Iz uprave Narodnog muzeja Crne Gore kazali su da u njihovom fondu ima ukupno 57 djela Branka Filipovića Fila, u okviru kolekcija Umjetničkog i Istorijskog muzeja. - Riječ je o djelima koja obuhvataju period od gotovo četrdeset godina Filovog stvaralaštva, od najranijih figuralnih kompozicija s početka pedesetih godina preko ranih i zrelih enformelističkih radova druge polovine pedesetih i prve polovine šezdesetih, do djela lirske apstrakcije, apstraktnog ekspresionizma i tzv. „čistog slikarstva“ u rasponu od druge polovine šezdesetih do početka devedesetih godina 20. vijeka - istakli su iz NMCG. Narodni muzej Crne Gore učestvovao je u obilježavanju ovog značajnog jubileja kroz saradnju sa Crnogorskom aka-
Dan Gradskog pozorišta obilježen dodjelom nagrada
PODGORICA – Glumac Gradskog pozorišta Mladen Nelević dobitnik je nagrade „Vasilije Ivanovič Sćućkin“ koja se dodjeljuje kao priznanje za izuzetna umjetnička ostvarenja iz oblasti pozorišne umjetnosti za djecu i odrasle. Ovo priznanje Neleviću je uručeno na svečanosti u KIC-u „Budo Tomović“, a povodom Dana Gradskog pozorišta.
U obrazloženju se navodi da Nelević pripada samom vrhu crnogorskog i regionalnog glumišta o čemu svjedoče brojne uloge u pozorištima, na filmu i u TV serijama.
- Nelević je poseban glumac koji je na svoj autentičan i neponovljiv način obilježio crnogorski teatar, ostavio neizbrisiv trag, te svojim ukupnim umjetničkim djelovanjem, nagradama u matičnoj i drugim kućama ostvario vrhunske domete. Kroz svoju bogatu karijeru tumačio je kompleksne uloge, kako u komedijama, tako i u dramskim ulogama sa kreativnošću koja ga čini neponovljivim glumcem širom regiona. Njegov umjetnički izraz prevazilazi konvencionalne
teatarske domete i njegovo stvaralaštvo čini neprolaznim – navodi se u obrazloženju. Nelević se zahvalio svima koji su njegovo djelo prepoznali kao značajno i dali mu ovu nagradu.
- Kada se vratim u istoriju dodjele nagrada i vidim ko su sve dobitnici stvarno mi je velika čast da je primim - kazao je Nelević. Pored nagrade Neleviću, uručena su i godišnja priznanja zaposlenima, za poseban umjetnički doprinos, kao i za visoke rezultate ostvarene u tehničkom i administrativnom sektoru u 2024. godini. Iz umjet-
ničkog sektora nagrađeni su glumica Vanja Jovićević i inspicijent Zlatko Šebek. V. d. direktorice Gradskog pozorišta Ivona Čović-Jaćimović kazala je da su iza ove teatarske kuće četiri uspješne premijere i predstave pred kojima je dug i uspješan život. - Ovim putem ću nas podsjetiti na najvažniju odluku naše kuće u ovoj godini. Osnivanjem međunarodnog Festivala režije „Jagoš Marković“, naš teatar, naš glavni grad i naša Crna Gora upisuju se u najrelevantnije pozorišne adrese u regionu - kazala je Čović-Jaćimović. R. K.
demijom nauka i umjetnosti u organizaciji izložbe „Snaga slike“, ustupajući djela iz svog fonda.
Miloš Marjanović je kazao je da Muzeji i galerije Podgorice u svom fondu imaju sedam umjetničkih djela autora Branka Filipovića Fila koja pripadaju kolekciji Moderne galerije. Nazivi djela su: „Prostranstvo“, „Jedra“, ,,Primorski motiv“, „Motiv“, „Motiv IV“, „Čudovište“ i „Kompozicija“. - Djela koja su u fondu nastajala su u rasponu od sredine 50-ih godina do početka 80ih godina XX vijeka, tako da se među radovima nalaze djela iz rane faze stvaralaštvasa motivima konkretne forme, preko radova enformela - gdje ,,uvodi neslikarske materijale u prostor slike (pijesak...)“, kako su formulisali, ranije, mnogi istoričari i kritičari umjetnosti, počevši od Lazara Trifunovića, i djela sa referencama lirske apstrakcije - istakao je Marjanović, podsjećajući da su za pomenutu izložbu u CANU ustupljeni radovi i iz Muzeja i galerija Podgorice. A. ĐOROJEVIĆ
Rat ga je učinio iskonskim pjesnikom
PODGORICA – Književni program Festivala knjiga i pisaca BOOKA okončan je gostovanjem proslavljenog glumca, pjesnika i muzičara Rada Šerbedžije, koji je u Kosmos knjižari imao svoje poetsko-muzičko veče. Razgovor sa Šerbedžijom, koji je inspirativno govorio o svom pjesništvu i životu, ali i odsvirao i otpjevao par pjesama, moderirala je pjesnikinja Marija Vujošević. Da bi se pisala dobra poezija, prema riječima Šerbedžije, ,,neophodno je mnogo toga“. - Nekada su u pjesništvu preovladavali, naročito u doba romantizma i moderne, pjesnici koje su kasnije zvali boemi. Ti pjesnici boemi iz svog živo-
ta i ludila postaju pjesnici, kao npr. Tin Ujević ili Vladislav Petković Dis. Konačno, kao i Čarls Bukovski – rekao je Šerbedžija, dodajući da s druge strane ,,postoje pjesnici koji niti piju niti puše, a razbiju te svojom poezijom“.
On je istakao da je gluma njegova najjača veza s umjetnošću, ali da je strast za pisanjem ipak došla prva, iako nije ,,pjesnik od iskona“.
- Pisao sam pjesme u mladosti... Prve pjesme, druge pjesme, pa pjesme dok sam studirao i dok sam se bavio teatrom, pa sam drugovao tada sa Igorom Mandićem . Kad sam njemu pokazao neke pjesme, on je rekao; ,,Pa to moraš štampati!“ – prisjetio se Šerbedžija,
dodajući da su to bile pjesme o pozorištu i nekim intimim stvarima, koje su rezultirale njegovom prvom zbirkom „Promjenjivi“. Nakon toga, kako je kazao, pjesme nije pisao godinama. - Onda sam počeo pisati pjesme iskonski, osjećajući neki nemir koji se nadvija nad prostorom u kojem živim i nad mojim narodom. To je kraj osamdesetih godina. Tad sam pisao neke pjesme, koje sam objavio pod nazivom ,,Crveno crno“. Onda iza toga opet nisam pisao, a kad je počeo rat, opet sam pisao pjesme i to je rezultiralo knjigom ,,Prijatelj ga, kaže, više ne poznaje“. Tu ima puno tih pjesama o ratu, o mom izbjeglištvu, mojoj familiji itd. – istakao je Šerbedžija. On je kazao da je poeziju pisao sve do 1997. godine, kada mu je u Beogradu umrla majka. - Od tada nisam napisao više nijednu pjesmu za pisanje, za štampanje. Napisao sam neke šansone za pjevanje, za muziku, ali nijednu pjesmu nisam pisao koju bih mogao potpisati kao pjesnik - ciljanu pjesmu koja ima svoj koncept – kazao je Šerbedžija.
On je iste večeri u Muzičkom centru Crne Gore održao i prednovogodišnji koncert, uz pratnju benda Zapadni kolodvor, pod nazivom ,,Zbog tebe, zbog sebe, zbog drugih“, prema stihovima pjesnika Branka Miljkovića iz pjesme „Uzalud je budim“. An. R.
Incident na Cetinju
Cetinje - Cetinjanima
Danilu i Vuku Brajoviću juče oko 3 časa ujutro, ispred porodičnog stana, zapaljeni su automobili, „lexus“ i „citroen C3“. Jaka eksplozija uznemirila je sve stanare u naselju Luke Ivaniševića. Povrijeđenih, na sreću, nije bilo, ali je na vozilima pričinjena velika materijalna šteta. Počinioci su za sada nepoznati, a ne zna se ni razlog zašto bi neko ovo uradio porodici koja važi za jednu od uglednijih
u gradu. Danilo i Vuk su višestruki prvaci Crne Gore u karambol bilijaru, i nikada nijesu povezivani sa bilo kojom vrstom kriminala.
Kako nam je u telefonskom razgovoru kazao Danilo Brajović buka i plamen su ih probudili, a kada su izašli ispred kuće vidjeli su da im gore automobili. -Motiv mi je nepoznat. Niko iz naše porodice nema veze sa klanovima, lupeštinom, povoljnim stanovima, dro -
KOLAŠin - Budžet od deset miliona eura, kojim se hvali aktuelna lokalna vlast, „preskočio“je subvencije za dječji vrtić, vodu i komunalne usluge za najugroženije stanovnike, kao i rekonstrukciju gradskog groblja. U usvojenom budžetu nije bilo mjesta ni za projekat dvije podzemne gradske garaže, projekat zgrade za sindikat lokalne uprave i mlade bračne parove, kao ni za igrališta za djecu i teretanu na otvorenom, ističe se u saopštenju Po-
Za subvencije za korišćenje dječjeg vrtića, komunalne usluge ranjivih kategorija, projekat stambene zgrade za sindikat lokalne uprave i mlade parove, projekat podzemnih garaža, dječje igralište i teretanu na otvorenom – nije bilo mjesta u budžetu za 2025. godinu
kreta Zajedno gradimo Kolašin (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti) čiji su svi amandmani odbijeni na sjednici SO Kolašin, održanoj 27. decembra.
U saopštenju se ističe da Opština nije prepoznala potrebe lokalne zajednice, a naročito činjenicu da po ugledu
Opština nije prepoznala potrebe lokalne zajednice, a naročito činjenicu da po ugledu na neke druge opštine subvencionira troškove vrtića za najmlađe
na neke druge opštine subvencionira troškove vrtića za najmlađe - Takođe, nijesu prihvatili da za do 20 odsto umanje račune za ranjive kategorije, penzionere sa najmanjim primanjima, korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice i lične invalidnine, tuđe njege i pomoći, kao i porodice koje imaju djecu na školovanju van Kolašina. Iako će se cijena vode naredne godine povećati za blizu 100 odsto, a izvjesno je i povećanje cijena smeća, lokalna uprava je, umjesto za dobrobiti
gom, švercom ili oružjem, niti smo u svađi sa bilo kime. Guramo svoj život skromno od naših zarađenih para, vraćajući komercijalne kredite. Ipak ja jesam veliki i iskreni protivnik velikosrpske ideologije, bio sam politički izložen dok sam bio u CEP-u, sad nijesam politički aktivan, ali neću da optužim ni te sa druge strane, iako samo tu mogu viđeti naznaku nekog motiva. Brajović se zahvalio i cetinjskim vatrogascima čijom je
brzom intervencijom spriječena veća materijalna šteta. Brajovići su juče rano dali izjave u policiji. Prema prvim nalazima požar je podmetnut, a konačan nalaz utvrdiće vještak.
Prema nezvaničnim informacijama iz izvora bliskog policiji, izuzeti su snimci sa kamera u blizini stana Brajovića. Koliko osoba je učestvovalo u podmetanju požara još nije poznato, ali prema nekim informacijama meta je bio „lexsus“. J.Đ.-P.
svih građana, novac usmjerila u sanaciju lokalnih puteva. Tako će se po oprobanom receptu, bez tendera i putem direktnih pogodbi, iduće godine utrošiti preko 600.000 eura, upozoravaju iz Pokreta Zajedno gradimo Kolašin. Sa kapitalnim budžetom od 4,1 milion eura, kako ističu odbornici ovog pokreta - ne obuhvata se nijedan kapitalni problem lokalne zajednice.U njemu se nije našlo mjesto ni za postavljanja igrališta za djecu na otvorenom i teretane, za što je trebalo izdvojiti 30.000 eura. Slaba realizacija kapitalnog budžeta za 2024. godnu od 55 odsto, kao i pad naplate naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, na što je opozicija upozoravala zbog povećanja komunalnih naknada – karakteristike su budžeta za 2025. godinu. Optimizam u rastu prihoda ogleda se samo u naplati prihoda ustupljenih od države. Vladajuća većina je, uz protivljenje opozicije i vladajućeg DNP-a, sa dnevnog reda skinula odluku o sufinasiranju sportskih, kulturnih i turističkih manifestacija. Na taj način je uskraćena mogućnost predlagačima iz opozicije da brane odluku. Bez nje će se nastaviti praksa netransparentne i neobjektivne raspodjele sredstava organizatorima manfestacija - istakli su u saopštenju iz Pokreta Zajedno gradimo Kolašin. Dr. Drašković
niKŠiĆ- U Opštoj bolnici u Nikšiću stanje je veoma složeno. Nedostaje kadar, nedovršeni su infrastrukturni projekti, narušeni međuljudski odnosi, ne poštuju se pravila struke i radno vrijeme, dok je mnogo zaposlenih na bolovanju, najviše medicinskih sestara. To je kazao u Linku Radija Crne Gore v.d. direktora Bolnice dr Zoran Mrkić.
- Nedostaje određeni broj ljekara specijalista, prvenstveno na odjeljenju ORL, potom pedijatriji, psihijatriji, kardiologiji i hirurgiji. Tu je nekako najurgentnija i najteža situacija. Moram napomenuti da nas je ljekar dermatovenerolog, koji je skoro završio specijalizaciju i počeo da radi, napustio tokom prošlog mjeseca, tako da tu uslugu više građanima u ovom momentu ne možemo da pružimo. Nadomještavamo nedostatak kadra tako što angažujemo naše kolege koji su u penziji, čak i kolege iz Srbije i susjednih zemalja, kao i zaposlene iz drugih javnih zdravstvenih ustanova - kaže Mrkić, prenosi portal RTCG. On kaže da u Bolnici radi 486 zaposlenih. - Imamo i veoma veliki broj bolovanja, prošlog mjeseca
bilo je čak 58 osoba na bolovanju. Najveći broj su upravo medicinske sestre - kazao je Mrkić. Jedno od najopterećenijih odjeljenja, Odjeljenje ortopedije i traumatologije, dobro funkcioniše, kazao je načelnik dr Mitar Šaranović Godišnje se obavi oko 60 operacija kuka i oko 10 koljena. Od januara će pacijentima biti dostupna nova procedura – artroskopska hirurgija koljena. Riječ je o minimalno invazivnoj intervenciji.
- Odjeljenje ortopedije dobro funkcioniše. Na njemu rade tri ortopeda i jedan ljekar na specijalizaciji. Naše odjeljenje ima 19 postelja. Dominantna patologija su prelomi i degenerativne bolesti. Operacije kuka radimo oko 60 godišnje, a oko 10 operacija koljena. Moramo reći da su sve češće operacije na kuku kod mlađih ljudi koji se javljaju zbog degenerativnih bolesti ili zbog vaskularne nekroze glave butne kosti. Što se tiče naših daljih planova, to je razvoj artroskopske hirurgije, dominantno artroskopske hirurgije koljena.To je minimalno invazivna hirurgija… I počećemo već od januara naredne godine - kazao je Šaranović. r.P.
kreatorka Nada Kadović predlaže odjevne kombinacije za doček Nove godine
PODGORICA - Novogodišnja noć je vrijeme kada svi žele da zasijaju, a pravi izbor odjevne kombinacije može učiniti da se osjećate samouvjereno i elegantno tokom cijele večeri. Bez obzira na to da li planirate doček u krugu porodice, prijatelja ili na glamuroznoj zabavi, odabir savršene garderobe može biti izazov.
Prema riječima modne kreatorke Nade Kadović, kombinacija stila, elegancije i udobnosti može da učini novogodišnje veče nezaboravnim. - Inspiracija za doček Nove
Za doček Nove godine predložila bih da odjeća bude sjajna i svjetlucava - rekla je Nada Kadović
ji se savršeno uklapaju u svečanu atmosferu.
Crna boja nikada
ne izlazi iz mode i idealan je izbor
za muškarce jer
odiše elegancijom
Pri odabiru novogodišnjih kombinacija, veoma je važno da izaberete materijale koji su ne samo lijepi, već i udobni. Prostorni i svjetlucavi materijali, poput svile ili satena, mogu pružiti dozu luksuza cjelokupnom izgledu - kazala je Kadović. Dodaje da novogodišnje praznike moramo dočekati u sjajnom raspoloženju.
Šljokice kao nezaobilazan modni detalj u novogodišnjoj noći
Kada je odjevna kombinacija za muškarce u pitanju za ovu priliku, njen prijedlog je da se nose uži modeli košulje i sakoa ali da u tom slučaju pantalone treba da budu šire.
- U tom duhu, predložila bih da odjeća bude sjajna i svjetlucava, bez obzira gdje ćete dočekati Novu godinu - rekla je naša sagovornica. Ona ističe da bi oni koji se odluče da najluđu noć provedu na trgu na koncertu, uz dobru muziku, trebalo da odaberu odjeću shodno vremenskim prilikama. - Moj prijedlog bi svakako bio da ispod kaputa ili jakne imate neki svjetlucavi odjevni predmet ili makar šal ili kapu. Što se tiče zatvorenog prostora, naravno u zavisnosti od prilike i nivoa, savjetujem da to budu sjajni materijali, poput kristala, perlica, šljokica. Ukoliko nijeste ljubitelj šljokica, onda neka to budu materijali upadljivih i veselih boja - crvena, pink, narandžasta, zlatna, srebrna - kazala je Kadović.
- Ono što bih svima predložila jeste da za ovu posebnu noć,
kada ispraćamo staru i dočekujemo novu godinu, obavezno stave ukrasne rogiće od irvasa, kapice od Deda Mraza, kao i ostale neobične rekvizite, koji su sjajni za fotografije i za nezaboravnu zabavu - rekla je Nada Kadović. B. PRELEVIĆ
PODGORICA – Marko Sekulić novi je trener Košarkaškog kluba Podgorice Bemaks. Boško Radović imao je dogovor da pomogne do kraja 2024. godine i eventualno ostane duže ukoliko se izbori druga faza u NLB ABA 2 ligi.
S obzirom na to da Podgorica nije uspjela da prođe grupnu fazu regionalnog takmičenja, Radović se zahvalio na saradnji, a čelnici kluba odlučili su da podmlade tim i da u prvom planu budu mlađi igrači, koji su minule sezone bili juniorski šampioni Crne Gore. Samim tim bila je očekivana i odluka da novi trener bude Marko Sekulić, mladi stručnjak koji već četiri godine vodi juniore Podgorice, a aktuelni je selektor juniorske reprezentacije.
Na taj način, Sekulić će preuzeti kormilo od Boška Radovića, koji je od 8. oktobra bio šef stručnog štaba i imao dogovor da pomogne klubu do rješavanja pitanja novog trenera. Pod
Zadovoljstvo je što ću imati priliku da radim sa izuzetno talentovanom generacijom, jer su naši kadeti i juniori prošle sezone bili šampioni države i sigurno da ćemo dosta njih priključiti prvom timu. Ovo će za njih biti velika šansa, a za mene svakako iskorak u karijeri, jer ću prvi put biti u seniorskoj košarci – poručio je Sekulić
vođstvom Radovića, Podgorica Bemaks ostvarila je 13 pobjeda i samo dva poraza. I pored toga, taj učinak nije bio dovoljan da se nadomjesti kiks sa starta sezone, tako da Podgorica nije uspjela da prođe grupnu fazu NLB ABA 2 lige, zbog čega će u nastavku imati podmlađeni tim, gdje će nastojati da afirmiše prije svega talentovane juniore, koji su već pokazali ogroman potencijal. Povjerenjem Marku Sekuliću, na neki način, kreće nova era Podgorice, koja će biti nikad mlađa, ali sa mnogo crnogorskih talenata. – Ovo je za mene velika čast i zadovoljstvo, jer sam četiri godine u klubu kao trener juniora i svakako da je ovo na neki
Klivlend pobijedio Denver, Boston prekinuo niz
način priznanje za rad i zalaganje. Zahvaljujem ljudima iz kluba na povjerenju i sigurno da predstavlja veliki motiv za mene. Zadovoljstvo je što ću imati priliku da radim sa izuzetno talentovanom generacijom, jer su naši kadeti i juniori prošle sezone bili šampioni države i sigurno da ćemo dosta njih priključiti prvom timu. Ovo će za njih biti velika šansa, a za mene svakako iskorak u karijeri, jer ću prvi put biti u seniorskoj košarci – kazao je novi trener Marko Sekulić. Podgorica Bemaks zahvalila se Bošku Radoviću, koji je prihvatio da u teškom momentu pomogne klubu i za kratko vrijeme omogući da se ostvare što bolji rezultati. R. P.
Košarkaši
Budućnost Voli je bila u nokdaunu u Železniku, FMP je na 70 sekundi prije kraja vodio 87:79 i sve je „mirisalo“ na treći uzastopni domaći trijumf „pantera“ protiv crnogorskog šampiona.
Činilo se da će oscilacije u igri i teške pobjede protiv Trenta i Krke, a nakon sjajne partije i trijumfa u Beogradu protiv Partizana, doći na naplatu. Međutim, uslijedio je nevjerovatan preokret Podgoričana za nestvarnu pobjedu od 91:88, kojom je tim Andreja Žakelja prenoćio na prvom mjestu, čekajući da vidi što će danas da urade Partizan i Crvena zvezda. Budućnost, naime, ima 12 pobjeda i dva poraza, a u Železniku je stigla do devete pobjede u 16. duelu. FMP će dugo da žali za propuštenom prilikom, i sada je na skoru 7-7. Meč je obilježio i povratak u roster centra Judoke Azubukija (dva poena, po jedan skok i izgubljena lopta za nešto više od 10 minuta igre), koji je zaigrao prvi put nakon 12. oktobra i trijumfa u Zadru i ovoga puta dobio prednost u odnosu na Alena Omića
DOBAR FINIŠ
2. ČETVRTINE
Činilo se da je serija 11:0, u posljednja dva minuta i 49 sekundi prvog poluvremena, za vođstvo od 45:40 na odmoru, „lansirala“ „plave“ ka pobjedi u Železniku, a nakon
PODGORICA - Iako je već u trećoj četvrtini došao do 142. tripl-dabla u NBA karijeri, Nikola Jokić nije mogao sam da pomogne Denveru da izbjegne poraz od trenutno najboljeg tima lige – Nagetsi su kod kuće poraženi od Klivlenda sa 149:135, i pored toga što je srpski centar upisao 27 poena, 14 skokova, 13 asistencija i tri ukradene lopte.
Takav učinak nije mogao da kompenzuje seriju od 16:0 koju je Klivlend napravio krajem druge četvrtine, čime je potpuno preuzeo kontrolu nad
utakmicom. Nagetsi od tada nijesu uspjeli da smanje razliku ispod dvocifrenog broja. Kada su gosti pet minuta prije kraja poveli sa 21 poenom razlike, bilo je jasno da je pobjednik odlučen. Kavalirsi su dominirali u šutu za tri poena, postavši drugi tim u istoriji NBA koji je postigao 20 ili više trojki na četiri uzastopne utakmice. Prije njih, ovo je uspjelo samo Bostonu prošle sezone. Donovan Mičel je predvodio Klivlend sa 33 poena, šest asistencija i pet skokova, Evan Mobli je dodao 26 poena, šest asistencija i pet skokova, Da-
rijus Garland 25 poena i sedam asistencija, te Džaret Alen 22 poena i 10 skokova. Uz Jokića, u Denveru su se istakli Džamal Marej sa 27 poena i 11 asistencija, dok su Majkl Porter Junior i Pejton Votson dodali po 18 poena. Dalas je u gostima pobijedio Finiks rezultatom 98:89. Pored trijumfa Teksašana, prvog nakon saznanja da Luke Dončića neće biti najmanje mjesec dana na terenu, utakmicu je obilježio i kratak, ali žestok sukob između Jusufa Nurkića i Nadži Maršala, poslije kojeg su obojica isključeni, pri rezultatu 60:49 za Da-
las krajem treće dionice. Uz njih, sudije su poslale u svlačionicu još jednog igrača gostiju, Pi-Džeja Vašingtona, jer je i on „umiješao prste“ u tuču. Nurkić je inače meč završio sa samo tri poena i pet skokova.
Što se samog meča tiče, domaćem timu uzalud su bila 35 poena Kevina Durenta, jer je napadački bio usamljen, i ovog puta bez pomoći povrijeđenog Devina Bukera Bredli Bil sa 11 i Rojs O’ Nil sa 14 poena bili su mu „najjača“ podrška. Finiks je tako pretrpio četvrti poraz u posljednjih pet utakmica. Kod pobjednika, Kajri Irving je prednjačio sa 20 poena, Da-
što je crnogorski šampion do tog trenutka igrao sa dosta oscilacija. U prvoj četvrtini su se rivali smjenjivali u vođstvu, ne većem od dva posjeda, koliko je iznosila prednost FMP-a na kraju dionice (22:18). Budućnost je posljednji put u ovom periodu meča vodila nešto više od dva minuta prije kraja (17:16), nakon trojke Flečera Megija, a samo poen više prednosti je imala u prvoj polovini kvartala. Budućnost je podbacila u skoku u prvoj četvrtini (4-10), a u igri je držao ukupno nešto bolji šut iz igre (47,6 – 45 procenata).
Do sredine druge četvrtine se uglavnom igralo koš za koš, a prvu veću seriju, od 8:0, imao je FMP, koji je nepuna tri minuta prije poluvremena poveo 40:34. Predvođen Kenanom Kamenjašem (10 poena u drugoj dionici), podgorički tim je zaigrao bolje u oba pravca i do kraja prvog poluvremena se činilo da je uveo utakmicu u željeni tok, iako je i dalje
niel Gaford je ubacio 14, a Njemac Maksi Kleber je upisao 15 poena „sa klupe“. Veče je obilježio i Džejlen Braun. Košgeter Seltiksa je u trijumfu Bostona nad Indijanom 142:105 postigao 44 poena. Braun je bio izvanredan u svim parametrima košarkaške igre - za tri je šutirao 11-6, za dva 13-10, za jedan 6-6, a u statističke kolone unio je i pet skokova, tri asistencije i četiri ukradene lopte. Postao je tek treći igrač u istoriji franšize koji je imao četiri ukradene lopte na 44+ poena. Prije njega to su uspjeli samo Leri Bird i Entoan Voker
bio slabiji u skoku (8-14), pa i ofanzivnom (2-4). Podgoričani su na polovini meča bolje šutirali posebno za dva (72,7 –55,6 procenata), ali i tri poena (46,2 – 33,3 procenta), a oba tima su imala po tri promašena bacanja.
NESHVATLJIIV PAD, PA PODVIG
Budućnost je potpuno podbacila u trećoj četvrtini, zapravo u posljednjih šest i po minuta, posebno u napadu, jer je u tom periodu postigla svega šest poena, odnosno dva koša iz igre (Jogi Ferel dvojku i Megi trojku uz faul). trojkom Ferela, Budućnost je vodila četiri razlike nakon tri i po minuta igre u trećoj četvrtini, ali je onda pala i u odbrani (primila 15 poena), pa je FMP do kraja četvrtine preokrenuo i stekao pet poena prednosti (62:57) pred posljednju dionicu. Činilo se da je sve riješeno tri minuta i 42 sekunde prije kraja, kada je Barna pogodio
Džejson Tejtum je prvoj pobjedi šampiona nakon dva poraza doprinio sa 22 poena i 13 skokova, a Boston je Indijani ubacio čak 23 trojke. Pejton Pričard je umalo došao do tripl-dabla, upisao je 18 poena, 10 asistencija i osam skokova. Na drugoj strani, Tajris Halibarton je bio najbolji sa 19 poena. Rezultati : Orlando – Njujork 85:108, Bruklin – San Antonio 86:97, Boston – Indijana 142:105, Hjuston – Minesota 112:113, Nju Orleans – Memfis 124:132, Denver – Klivlend 135:149, Finiks – Dalas 89:98, LA Klipers –Golden Stejt 102:92. S. J.
Radost košarkaša Budućnosti nakon velike pobjede u Železniku
Andrej Žakelj, trener
Budućnost Volija, je nakon utakmice „čestitao domaćinu na izvanrednoj utakmici i borbi“. - Mislim da su imali odličan pristup, onako kako treba. To je suprotno od onoga što smo mi pokazali. Iskreno, bojao sam se ove utakmice,
jedno od dva bacanja za prednost FMP od 81:70, ali su Mekinli Rajt i Flečer Megi trojkama vratili nadu (81:76). Nakon tajm-auta, Šaranović je trojkom odbio nalet „plavih“, a 70 sekundi prije kraja je Skot, bivši igrač Podgorice, dao jedno bacanje za 87:79. Tu međutim nije bio kraj. Megi je prvo trojkom a onda košem za dva poena iz teške pozicije smanjio na 87:84, na 44 sekunde prije kraja, kada je bilo jasno da je meč ponovo otvoren.
Bivši kapiten Budućnosti Pe-
tri dana sam pričao o tome, da će biti vrlo, vrlo teška utakmica, ali izgleda da pojedinci to nijesu prihvatili kako je moralo. Na kraju, za tako nešto je kriv trener, imam veliku odgovornost oko pristupa. Ali, na drugoj strani to su najteže utakmice. Svi znamo kako je to
tar Popović je krenuo na ulaz, tražeći faul, ali se sudije nijesu oglasile, a na drugoj strani je Rajt iznudio peti faul Skota pri šutu za tri poena, na 22,7 sekundi do kraja. Pogodio je sva tri bacanja i izjednačio na 87:87. FMP je krenuo u napad na pobjedu, Morgan se okliznuo u odbrani, što je Simoviću otvorilo put ka košu. Kamenjaš se međutim sjajno postavio za prekršaj u napadu Simovića, pa je Budućnost imala 15,2 sekunde za posljednji napad, a odgovornost je preuzeo Rajt i ubacio polaga-
kada neko ide iz tima, igrači igraju opušteno, bez opterećenja i to je najteže. Jedino što je dobro iz ove utakmice je pobjeda. Mnogo je tu stvari sa kojima nijesam zadovoljan, trebaće da mnogo razgovaramo i analiziramo i svakako moramo bolje - rekao je Žakelj.
nje i dodatno bacanje za 90:87, kada je na semaforu ostala 5,1 sekunda do kraja. Popović je krenuo ka košu, Rajt ga je faulirao kod centra, a sudije su nakon gledanja snimka procijenile da je plej „plavih“ napravio faul pri šutu za tri poena. Crnogorski reprezentativac promašio prvo bacanje, pogodio je drugo, a onda namjerno promašio treće, ali to nije pomoglo domaćinu jer je loptu uhvatio Džuvan Morgan, pod faulom, i ubacio jedno od dva bacanja za konačan rezultat. S. JONČIĆ
SC Derbi poražen kod kuće od Mege u 14. kolu ABA lige
Kao nekoliko puta ove sezone, SC Derbi je izgubio meč u kojem je mogao i morao više. Vodili su „studenti“ protiv Mege od 7. do 28. minuta, ali su u posljednjoj četvrtini potpuno podbacili i pomogli gostima da stignu do pobjede sa 82:77.
Podgoričani su u posljednjih 10 minuta upisali samo četiri koša iz igre, promašili čak šest slobodnih bacanja i s velikom dekoncentracijom u odbrani i slabim zagrađivanjem jakog šuta rivala u odlučujućim momentima ostali bez šanse da prekinu niz poraza, koji je stigao do broja šest. SC Derbi je, tako, ostao na četiri pobjede iz 14 kola, dok je Mega na skoru 8-6. SC Derbi je na kraju prve i druge četvrtine imao prednost iako je do nje dolazio na različite načine. U prvoj dionici su „studenti“ imali slabiji šut za dva poena (36,4 – 58,3 odsto), identičan za tri (po jedna pogođena trojka iz šest pokušaja), kao što je izjednačen bio i broj skokova (po 10). Podgoričani su, međutim, bili agresivniji u napadu, iznudili su veći broj faulova odbrane gostiju (7-3), pa su sa linije bacanja ubacili svih devet šuteva (gosti nijesu imali nijedno bacanje) i došli do tri poena prednosti (20:17). Prva polovina ovog kvartala je pripala Megi, koja je imala i šest poena prednosti (13:7), ali je SC Derbi serijom 9:0 preokrenuo na 16:13, na dva i po minuta prije kraja, a na isteku 9. minuta je imao i „plus pet“ (20:15). U drugoj četvrtini su odbrane bile slabiji dio igre oba rivala (24:24), ali su gosti, u skladu s prepoznatljivim stilom igre, dodali još devet poena iz kontranapada (16 ukupno u prvom poluvremenu) i stigli do sedam poena za poluvrijeme iz drugog napada (SC Derbi bez poena). I dalje je Mega bila preciznija za dva poena (60,9 – 44,4 odsto) i došla do prednosti u skoku (14-20). „Studenti“ su, međutim, ubacili četiri trojke u drugoj dionici (Igor Drobnjak dvije, Nikola Pavlićević i Erik Nil po jednu), što im je i omogućilo da na poluvremenu sačuvaju posjed prednosti (44:41). SC Derbi je u drugoj četvrtini konstantno vodio, u tri navrata do osam razlike (30:22, 32:24, 35:27), dok je Mega nepuna tri minuta prije odmora prišla na dva poena (37:35).
SC Derbi je dobro otvorio drugo poluvrijeme, sa pet poena Drobnjaka, na koje se nadovezao zakucavanjem Emir Hadžibegović, poveo je 51:44, nakon manje od tri minuta igre i primorao Baraća na tajm-aut gostiju. Minut odmora je dao rezultat, Mega je uzvratila šutem sa distance (pet trojki u ovoj četvrtini), pa su nakon trojke
SudarNil 15 Pavlićević 6 Anđušić 4 BogdanovićHadžibegović 2 VučeljićGrbović 6 Nikolić 2 Drobnjak 19
Mega je bila bolja u segmentima koji
Trener SC Derbija Petar Mijović kazao je da je utakmica bila dobra.
– Zaslužena pobjeda Mege, bili su bolji u segmentima koji odlučuju. Bili su mirniji sa linije slobodnih bacanja, nadskočili nas, posebno u drugom poluvremenu i u četvrtoj četvrtini. To su osnovni razlozi gdje smo izgubili neki ritam utakmice, na veliki broj promašenih slobodnih bacanja u drugom poluvremenu, na probleme u defanzivnom skoku. Ako Mega nešto dobro radi, onda su to bazične stvari. Odlično trče, posebno iz izgubljenih lopti protivnika, odlično napadaju ofanzivni skok sa više tačaka, više igrača. Dok smo to kontrolisali, dok smo imali protok lopte u napadu, dok nijesmo u prednjoj liniji gubili lopte, mislim da smo imali i kontrolu tranzicione odbrane. U momentu kada su se desile izgubljene lopte, nepravovremenim dodavanjem i prebacivanjem lopte na slobodnog čovjeka, oni su to kaznili laganim poenima. U finišu smo naša bacanja promašili, oni su važna pogodili. Uz ofanzivni skok Mege, mislim da je to odlučilo i nijesmo uspjeli da sačuvamo prednost koju smo imali u većem dijelu meča –rekao je Mijović.
Markovića za „minus jedan“ (53:52) natjerali Mijovića da zatraži tajm-aut. U preostala četiri minuta četvrtine igralo se, uglavnom, koš za koš, ali su gosti na kraju dobili ovu dionicu (23:19) i stekli pola koša prednosti pred posljednju četvrtinu (64:63) i zbog toga što se Nil spetljao u posljednjem napadu „studenata“ i izgubio loptu. Trojkom Jovića za 68:63, Mega je na startu četvrte dionice najavila da je krenula po pobjedu. SC Derbi je odolijevao do koša Nikole Pavlićevića iz kontre,
za pola koša minusa (69:68), a onda je Mega „pobjegla“ na 75:68 i 78:70. Košem Bogavca i trojkom Nila, SC Derbi je prišao na posjed zaostatka (78:75), ali se onda dogodilo ono što je bio veliki problema za domaćina –Mega je u istom napadu tri puta promašila i sva tri puta imala ofanzivni skok prije nego je Petrović poentirao za 80:75 i riješio pitanje pobjednika, pošto je Nil na drugoj strani promašio trojku za priključak… SC Derbi u narednom kolu, 4. januara, gostuje Borcu. S. J.
Sveto Ljesar selektor sa najdužim stažom u crnogorskom sportu: Na klupi futsalera je od 2007. godine
PODGORICA – Sveto Ljesar je selektor sa najdužim stažom u crnogorskom sportu – na klupi futsal reprezentacije je još od formiranja nacionalnog tima 2007. godine!
– Nije to samo moj uspjeh, doživljavam ga kao kolektivni – kaže Ljesar u razgovoru za Pobjedu.
– Radim najiskrenije što mogu, a očigledno mi se vraća time što u Fudbalskom savezu imaju povjerenja u mene i samim tim mi ukazuju šanse da nastavim da radim – navodi Ljesar. Iskusni stručnjak podvlači da je futsal za njega više od igre. – Mnogi kažu da je fudbal najvažnija sporedna stvar na svijetu, a za mene je futsal – najvažnija stvar. Potkrijepiću to pričom kada mi se sin poslije dvije godine vraćao iz Amerike, a ja se spremao da idem na trening futsala. Supruga mi je rekla: ,,Nećeš valjda otići na futsal, a ne dočekati sina, nijesi ga vidio dvije godine“. Odgovorio sam joj: „Kad je mogao čekati dvije godine, može i ove dvije ure“. Uvijek je kod mene na prvom mjestu bio mali fudbal, odnosno, futsal, pa ostalo. Mnogo sam zahvalan ovom sportu, koji mi je to vratio na određeni način – priča Ljesar.
VOLJA KAO PRVOG DANA Futsal ga i podmlađuje. – Nedavno sam u razgovoru sa kolegama rekao da je futsal za mene ,,reinkarnacija“. Kad si sa djecom na terenu, potpuno izgubiš osjećaj koliko imaš godina. Imam jednaku volju i želju za rad kao kad sam počinjao. Kad se osjećaš mlad, to te drži i daje snagu da radiš – podvlači Ljesar.
Selektor ,,crvenih“ dugo je u
ovom sportu.
– Da ne ispadne da se hvalim, ali počeo sam da se bavim malim fudbalom od samih začetaka tog sporta kod nas, kad je krenula Prva liga koju su organizovali Goran Savićević i još nekoliko njih. Zajedno sa njima učestvovao sam u tom projektu i počeo da radim od pionirskih dana futsala u Crnoj Gori– ističe Ljesar.
MAJSTORA UVIJEK BILO
Crna Gora ima tradiciju u futsalu, malom fudbalu ili igri na petoparcu, kako god ih zvali i koliko god se razlikovali. Nekadašnji turniri bili su neuporedivo više posjećeni od današnje crnogorske lige u fudbalu, bilo je virtuoza s loptom za koje se znalo i u regionu...
- Uvijek je bilo majstora, klubova koji su dali snažan doprinos razvoju futsala. Nekad se u Crnoj Gori igralo na totalno amaterskom nivou, a sada u našoj reprezentaciji imamo tri profesionalca koji žive od futsala, što znači da smo napravili iskorak, pa i saigrači tih momaka mogu da vide kakav se napredak postiže kada se više radi. Iz priča i njihovog odnosa mogu da shvate kako je to kad se radi dva puta dnevno, u odnosu na Crnu Goru gdje je amaterizam i trenira se jednom ili dva puta sedmično. Velika je razlika – kaže Ljesar. TEŠKO SKLOPITI TIM
Naš nacionalni tim uglavnom ispunjava ciljeve – plasman u glavnu rundu kvalifikacija za evropska prvenstva. Rezultati u skladu sa kvalitetom su i razlog što Ljesar traje kao niko drugi u crnogorskom sportu. – Sticajem okolnosti i omladinska i seniorska reprezentacija ne igraju pretkvalifikacije,
već su direktno u kvalifikacijama, što znači da smo prepoznatljivi na futsal mapi u Evropi. Igramo glavnu rundu, to govori da smo primijećeni, a što nije mala stvar jer imamo mali broj igrača i to je veliki uspjeh za nas – govori Ljesar i na konkretnom primjeru navodi koliko je nekada teško uopšte sastaviti reprezentaciju.
– Kapiten Ilija Mugoša mi je pred vrlo važnu utakmicu rekao da ne može da dođe jer radi u Vladi i zbog opisa posla nije u mogućnosti. A znate li koliko ih ima koji rade u preduzećima čije vlasnike ne interesuju ni futsal ni Crna Gora... Nailazimo na dosta problema, ali pokušavamo da sve izbalansiramo – ističe selektor.
– Što se tiče mlade selekcije, nemamo omladinsku ligu i onda je vrlo teško selektovati igrače, a i kad se to desi, teško ih je naučiti nekim šemama. Manje-više, svi su igrali veliki fudbal, a velika je razlika u odnosu na futsal. To je kao da uporedite tenis i stoni tenis. Nije ni lopta istih dimenzija. Oni sa 17-18 godina uče stvari koje je trebalo da znaju prije 10 godina i koje su njihovi vršnjaci u drugim reprezentacijama davno prošli. Vrlo je teško onda biti konkurentan. U svakom slučaju, zadovoljan sam radom i mojim stručnim štabom koji ulaže maksimum napora da što bolje predstavljamo zemlju na međunarodnoj sceni.
Entuzijazam i ljubav pokreću Sveta Ljesara – i kaže da to nikad neće prestati. – I kad ne budem radio ovaj posao – futsal će biti dio mene. Dok god budem bitisao, voljeću fudbal, a posebno futsal – poruka je najdugovječnijeg crnogorskog selektora. N. KOSTIĆ
PODGORICA – Petostruki osvajač Zlatne lopte i aktuelni fudbaler saudijskog Al Nasra Kristijano Ronaldo iznio je kritike na račun ovogodišnjeg izbora za najboljeg fudbalera svijeta.
Na ceremoniji ,,Global Soccer Awards“, Ronaldo je izjavio da je nepravedno što Vinisijus Žunior, zvijezda Real Madrida, nije ponio ovo prestižno priznanje. – Po mom mišljenju, on je zaslužio da osvoji Zlatnu loptu ,,Frans fudbala“. Bilo je nepravedno, to kažem ovdje pred svi-
ma – rekao je Kristijano. Ovogodišnji dobitnik nagrade je Rodri, vezista Mančester sitija i reprezentacije Španije, koji je u oktobru osvojio Zlatnu loptu „Frans fudbala“. Rodri je imao impresivnu sezonu, predvodeći svoj tim do četvrte uzastopne titule u Premijer ligi i titule na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj. Ipak, Ronaldo je stao u odbranu Vinisijusa, koji je bio ključni igrač Real Madrida na putu ka rekordnoj 15. tituli u Ligi šampiona i trofeju u La Ligi. – Rodri je dobio nagradu i zaslužio ju je, ali mislim da je tre-
balo dati Vinisijusu jer je osvojio Ligu šampiona – dodao je kapiten portugalske reprezentacije. Podsjetimo, dodjela Zlatne lopte ove godine nije prošla bez kontroverzi. Real Madrid je bojkotovao ceremoniju održanu u Parizu, izražavajući nezadovoljstvo ishodom glasanja. Iako je Vinisijus imao briljantnu klupsku sezonu, podbacio je na reprezentativnom nivou – Brazil je eliminisan u četvrtfinalu Kopa Amerike od Urugvaja, što je možda uticalo na odluku žirija. Dobitnik Zlatne lopte „Frans fudbala“ bira se na osnovu glasova međunarodnog žirija, koji čini 100 specijalizovanih novinara. R. A.
SERIJA A (18. KOLO): Juventus dočekuje Fiorentinu, na „San Siru“ se sastaju Milan i Roma
PODGORICA – Dva velika derbija u Seriji A pred Novu godinu – Juventus će večeras od 18 časova ugostiti Fiorentinu, dok će Milan na „San Siru“ dočekati Romu (20.45). ,,Stara dama“ i ,,viola“ su poravnate na tabeli – oba tima imaju po 31 bod, s tim što su ,,ljubičasti“ odigrali utakmicu manje.
Torinski ,,crno-bijeli“ sa šeste pozicije pokušavaju da se probiju do zone Lige šampiona od koje ih dijele tri boda.
– Ovo je važan meč protiv tima koji ima dobre rezultate, uprkos tome što je poražen u prethodna dva duela u prvenstvu. Imamo neke igrače koji su se vratili nakon povreda i sada smo fokusirani na to da poboljšamo naš učinak. Daglas Luiz je sa nama, Niko Gonzales će biti na raspolaganju. Oporavili smo i Danila. Želimo da odigramo najbolji meč – rekao je trener Juventusa Tijago Mota
Kormilar ,,stare dame“ pohvalio je rad kolege na klupi Fiorentine.
– Paladino je divan trener i posljednjih godina je dokazao da radi izvanredan posao. Njegova ekipa ima kvalitetne igrače. Stoje visoko i znaju kako snažno da napadnu ako ima prostora. Moramo da budemo oprezni, posebno u kontranapadima – kazao je Mota. Mladi stručnjak je govorio o timskom balansu između odbrane i napada: – Odbranu i napad moramo da igramo zajedno, kao jedan tim. Ovo je ključ za pružanje dobrih performansi.
Na Apeninima se dosta piše i priča o partijama napadača Dušana Vlahovića. Sve češće se može čuti o njegovom transferu – mediji javljaju da je u kontaktu s Arsenalom.
– Vlahović mora da nastavi vrijedno da radi. Ako to bude slu-
PODGORICA – S utakmi-
cama 19. kola Premijer lige završava se godina na Ostrvu – šest mečeva je danas na programu, dok se tri duela igraju sjutra. Drugu polovinu jeseni po lijepom neće pamtiti Mančester siti koji prolazi kroz krizu kakva nije mogla da se nasluti u eri
Pepa Gvardiole
Samo jednu pobjedu u posljednjih 13 nastupa u svim takmičenjima zabilježili su ,,građani“ koji danas na gostovanju Lesteru imaju priliku da makar malo poprave utisak i zaustave silaznu putanju koja traje od 2. oktobra kada su izgubili na strani od Bornmuta.
Rezultati i parovi
DANAS Udineze – Torino (12.30 h) Napoli – Venecija (15) Juventus – Fiorentina (18) Milan – Roma (20.45)
PONEĐELJAK
Komo – Leće (18.30) Bolonja – Verona (20.45)
čaj, imaće obećavajuću budućnost. Što se tiče prelaznog roka, razmišljaćemo o tome kada dođe vrijeme. Sada smo fokusirani na meč sa Fiorentinom – poručio je Mota. Milan je na ,,minus osam“ od Lige šampiona, a večeras ima težak meč sa Romom. Sudar sa ,,vučicom“ ima posebnu težinu za Paula Fonseku koji je prije ,,rosonerih“ predvodio ,,vučicu“.
– Roma je sjajan klub, imaju odlične igrače, sjajnog trenera. Igranje protiv Rome za mene je posebno. Imam mnogo prijatelja tamo. Ipak, emocije ostaju po strani kada krene meč. Želja za pobjedom i dobrom igrom je uvijek tu. U predstojećih 90 minuta razmišljaću samo o trijumfu Milana – kazao je Fonseka. – Očekivao sam da će Pulišić biti na raspolaganju. Oporavio se od problema sa listovima, ali je u posljednja dva dana imao tegobe sa skočnim zglobom. U procesu je rehabilitacije, ali neće biti spreman za Romu. Čak ni za klupu. Luftus-Čik se vraća sljedeće nedjelje, a bićemo i bez Leaa. I pored svih kadrovskih teškoća, nastojaćemo da nađemo model za pobjedu –poručio je Fonseka. Napoli je apsolutni favorit protiv Venecije, a na „Friuliju“ će se sastati Udineze i Torino. U poneđeljak će igrati Komo i Leće, odnosno, Bolonja i Verona. D. K.
Siti kasni 14 bodova za vodećim Liverpulom, a pored gotovo izvjesnog gubitka titule suočava se sa još jednim velikim problemom – trenutno je van zone Lige šampiona.
Gvardiolina ekipa je sedma na tabeli, na ,,minus šest“ od četvrte pozicije koja vodi u najjače klupsko takmičenje na Starom kontinentu.
Haland i drugovi odavno su pod imperativom, ali ne uspijevaju da nađu igru kakvom su godinama plijenili. Dominantna trupa na terenu pretvorila se u sastav koji je izgubio pobjednički kod. Prazničnog zadovoljstva fali u Mančesteru... – Imamo problema u odbrani i na sredini terena. Ne uspijevamo da se stabilizujemo. Definitivno moramo da dovedemo pojačanja. Iako ovo govorim, ne znam što će se dogoditi. Zimska pijaca nije laka i to svi znaju, a mi moramo da se vratimo pobjedama
Trent saopštio
čelnicima Liverpula da želi da ide
– rekao je Gvardiola. Španac smatra da ,,građani“ ne igraju tako loše kao što govore rezultati:
– Imamo dobrih segmenata, u dosta utakmica je bilo kvalitetnih minuta igre, ali nismo mogli da pobijedimo. Prihvatamo, to je život. Niko od nas nije očekivao da ćemo izgubiti ovoliko mečeva, ali moramo da nastavimo. Uradićemo sve da se protiv Lestera vratimo na pravi put. Svima nam je to potrebno – ističe Gvardiola. Liverpul prati drugačija, ljepša, bolja, uspješnija, autoritarnija priča – „redsi“ su prvi na domaćoj sceni, gdje imaju samo jedan poraz, a u posljednje 22 utakmice upisali su 19 trijumfa i tri remija na svim frontovima.
Izabranici trenera Arnea Slota imaju šest bodova više i meč manje od drugoplasiranog Arsenala uoči večerašnjeg sudara sa Vest Hemom na „London stadionu“.
– Stalno se trudimo da napravimo iskorak, a tako je bilo i u trijumfu nad Lesterom. Pokušaćemo takav trend da nastavimo i u duelu sa Vest Hemom –rekao je Slot. Engleski mediji lansirali su informacije da bi Liverpul u januarskom prelaznom roku mogao da ostane bez nekih ključnih igrača. – Izražavam zadovoljstvo što mogu da radim sa ovim igračima. Želim da nastave da rade ovako, a nije trenutak da sada pričamo o prelaznom roku. Novinaru imaju pravo da pišu i pričaju, takođe i da pitaju. Ono što ću ja reći je sljedeće – sve dok se ovako ponašaju, glavni trener je srećan. Želimo da žavršimo godinu na pravi način – ističe Slot. Čelzi je vezao dva kiksa (poraz od Fulama i remi sa Evertonom), a sada će nastojati da opravda ulogu favorita na gostovanju Ipsviču. Zanimljiv duel očekuje se u
PODGORICA – Trent
Aleksander-Arnold je obavijestio čelnike Liverpula da želi da napusti klub i pređe u Real Madrid!
Tako tvrdi španska Marka, tačnije novinar Hose Feliks Dijas, koji uvjerava da je Englez najbliži odluci da ne potpiše novi ugovor sa Liverpulom i da je o tome obavijestio čelnike ,,redsa“.
Marka piše da je Trent svjestan koliko ga Real Madrid želi u svom timu, da je o svemu obaviješten iz prve ruke, od
svog prijatelja i reprezentativnog saigrača Džuda Belingema. Marka piše da je Liverpul učinio sve tokom prethodnih
Birmingemu između Aston Vile i Brajtona, dok će kolo biti zatvoreno derbijem Mančester junajteda i Njukasla u poneđeljak veče od 21 čas. Navijači ,,crvenih đavola“ nisu ništa veseliji od simpatizera ljutog gradskog rivala. Junajted je promijenio kormilara, ali ni dolazak Rubena Amorima nije mnogo promijenio stvari. Tim portugalskog stručnjaka je 14. na tabeli, dok su popularne ,,svrake“ pete i jure Notingem forest koji drži posljednje mjesto za plasman u Ligu šampiona. D. KAŽIĆ
mjeseci, više puta je podizao ponudu, ali da i dalje nije dobio pozitivan odgovor.
Dijas čak uvjerava da je sada na Liverpulu da li će pustiti Trenta da ode već na zimu, kako bi zaradio od njegovog odlaska, šest mjeseci prije isteka ugovora, ili će dopustiti da ode na ljeto bez obeštećenja. Ipak, engleski izvori i dalje tvrde da će u Liverpulu do kraja sezone činiti sve da zadrže Trenta, da nemaju namjeru da ga puste usred sezone i borbi za sve trofeje. Upravo bi potencijalni trofeji mogli da natjeraju Engleza da se predomisli, vjeruju svi na ,,Enfildu“.
Aleksander-Arnold je u najboljim godinama, a čitavu dosadašnju karijeru proveo je u svom Liverpulu. Da li će pogriješiti ako ode u Real Madrid? R. A.
U „Bemaks areni“ održan dvodnevni turnir „All Star“
PODGORICA – Djevojčice su odigrale četiri meča u „Bemaks areni“, a uz dobru zabavu i poklone viđeno je i puno lijepih poteza, dok je kod dječaka odigrano pet utakmica.
Generalni sponzor turnira bio je „Mtel“, a organizaciju je pomogao i sponzor „Eko“, tako da su timovi na svim utakmicama nosili naziv Mtel i Eko.
Najbolju partiju u konkurenciji mini-basketa kod djevojčica prikazala je Nikolija Šumarac, a nagradu za MVP igračicu uručila joj je Maja Milutinović, komesar za mini-basket.
Košarkašica Trebjese Anja Pinter bila je najbolja za dje-
vojčice do 14 godina, a nagradu joj je uručio trofejni trener u ženskoj košarci Željko Vukićević . Kod kadetkinja najbolja je bila Vasilisa Miljanić iz Olimpa, kojoj je nagradu uručila njen trener Lidija Krstajić, inače selektorka Crne Gore za pionirke. Kod juniorki MVP nagradu dobila je Janja Dragišić iz Budućnost Bemaksa, a nagradu je uručio Petar Stojanović, selektor ženske juniorske reprezentacije. Zanimljivo je bilo i tokom drugog dana „All Star turnira“ kada su dječaci odigrali pet mečeva. S utakmicom u mini-basketu za dječake 2015. godište počeo je
drugi dan, a oko 35 dječaka bilo je podijeljeno u dva tima – Mtel i Eko. Priznanje za MVP igrača dobio je najmlađi učesnik Fedor Peković (2017. godište), kojem je nagradu uručila Maja Milutinović, komesar takmičenja. U drugom meču nastupili su dječaci 2014. godište u mini-basketu. Rezultat je bio u drugom planu, jer su svi uživali u sjajnim potezima. Na kraju, MVP priznanje dobio je Sava Mijatović iz Morače, kojem je nagradu uručila ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović. U trećoj utakmici nastupili su najbolji pioniri (U14), a MVP priznanje dobio je Petar Bulatović, kojem je nagra-
Američki plejmejker iskoristio opciju u ugovoru sa Nikšićanima
PODGORICA – Američki plejmejker Ostin Luk više nije igrač Sutjeske, saopšteno je iz nikšičkog košarkaškog kluba.
Kako se navodi u saopštenju, „Luk je u ugovoru imao opciju da može da napusti ekipu u slučaju da Sutjeska ne
izbori plasman u drugu fazu ABA2 lige“. Nikšićani nijesu uspjeli da se plasiranu u drugu rundu ABA2 lige, pošto su u odlučujućem meču izgubili kod kuće od Bosne (73:75). Ubjedljivo najbolji asistent ABA2 lige će karijeru da nastavi upravo u ekipi Bosne. U regionalnom takmičenju, Luk je prosječno bilježio devet poena i 9,3 asistencije.
-Košarkaški klub Sutjeska želi
Ostinu Luku sve najbolje u nastavku karijere - saopšteno je iz Sutjeske.
Američki plejmejker, rođen 1994. godine, izgradio je bogatu međunarodnu karijeru nastupajući za klubove u Španiji, Njemačkoj, Letoniji, Holandiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. S. J.
PODGORICA - Crnogorski rukometaši odigraće 10. i 11. januara u Solunu prijateljske utakmice sa Grčkom.
Nakon debakla u baražu s Italijom, naša selekcija neće učestvovati na Svjetskom prvenstvu u januaru, a dueli sa Helenima biće dobre provjere pred nastavak kvalifikacija za EHF Euro 2026. i martovski dvomeč protiv Mađarske koji će biti odlučujući za prvo mjesto u grupi. Grčka je bila protivnik Crne Gore u baražu za Mundijal 2023. godine.
Selektor Didije Dinar za drugu akciju od kada je imenovan za selektora našeg nacionalnog tima računa na kombinovani sastav. Priliku će dobiti igrači koji su do sada imali manju minutažu, kao i dva de-
du uručio Dragan Vukčević, direktor reprezentacija u KSCG. U okviru četvrte utakmice nastupili su najbolji kadeti (U16), koji su bili podijeljeni u dvije ekipe Mtel i Eko. MVP priznanje dobio je Mitar Gojković iz Budve, kojem je nagradu uručio Demir Kalić, selektor kadetske reprezentacije. Na kraju turnira igrali su juniori, a MVP nagradu dobio je Vladimir Komnenović, kojem je priznanje uručio Marko Sekulić, selektor juniorske reprezentacije.
Na kraju, sve djevojčice i dječaci dobili su novogodišnje paketiće, koje je obezbijedila kao poklon kompanija „Voli“. R. P.
Kjeza već želi nazad u Italiju da osvoji Skudeto Italijan nezadovoljan statusom u Liverpulu
PODGORICA – Federiko
Kjeza nema povjerenje Arnea Slota zbog čega ne isključuje povratak u Italiju. Brojni izvori s Apenina otkrili su da Italijan razmatra opcije, a da je prvi u redu – Napoli! Antonio Konte smatra da bi Kjeza mogao da bude od velikog značaja u borbi za titulu u Seriji A, te je spreman i da ga dovede na pozajmicu do kraja sezone. Kjeza se nikako nije snašao od dolaska u Englesku, kuburio je i sa povredama,
Navijači Barselone konačno mogu da odahnu
a potom je upisao samo četiri nastupa u dresu Liverpula, od toga dva u Liga kupu. Ako se pogleda njegova ukupna minutaža, na terenu je proveo samo 123 minuta, upisao je jednu asistenciju. Kjeza je svjestan da je tek šesti izbor u napadačkoj liniji i da će većinu mečeva provesti na tribinama ili na klupi. On je ljetos stigao iz Juventusa za 15 miliona eura. Da li može da bude pojačanje za Napoli u borbi za Skudeto? R. A.
PODGORICA – Navijači Barselone mogu da odahnu jer je predsjednik kluba Žoan Laporta uspio da pronađe novac koji je neophodan za registraciju Danija Olma I to se desilo „u minut do 12“, jer je Barseloni isticao period za registraciju španskog fudbalera. Prvi čovjek Barselone dao je u zakup VIP lože na „Kamp Nouu“ na određeni period i donio klubu 100 miliona eura. Uz to se Laporta dogovorio sa još nekoliko arapskih kompanija, tako da bi Barselona trebalo da dobije značajnu finansijsku pomoć u narednom periodu. Za Olma su se raspitivali mnogi klubovi, dok su najveće interesovanje pokazali timovi iz Mančestera kao i Arsenal, ali je poslije novca koji je stigao u Barselonu sasvim izvjesno da će Španac i u drugom dijelu sezone biti član ekipe Hansija Flika R. A.
računa na kombinovani sastav
bitanta - pivot Darko Pejović i krilo Darko Đurković
Na spisku selektora Dinara je 16 igrača, dok će se Luka Radović i Stevan Vujović staviti na raspolaganje stručnom štabu ukoliko to bude potrebno. U stručnom štabu selektora Dinara su: Lazar Simić, Mile Mijušković, Goran Musić, Andrija Damjanović i Maja Baltić
Na spisku su golmani Nikola Matović i Haris Suljević, krila: Aleksandar Bakić, Darko Đurković, Mirko Radović i Vojislav Vukić, pivoti: Miodrag Ćorsović, Luka Vujović, Mihailo Šćekić i Darko Pejović, bekovi: Milorad Bakić, Arsenije Dragašević, Vasilije Kaluđerović, Stefan Čavor, Risto Vujačić i Luka Vukićević, dok su rezerve Luka Radović i Stevan Vujović R. A.
PODGORICA - Italijanska skijašica Federika Brinjone pobjednica je veleslaloma, koji je u okviru Svjetskog kupa vožen u austrijskom Zemeringu. Brinjone, kojoj je ovo 29. trijumf u Svjetskom kupu, trijumfovala je rezultatom 2:03,14 minuta. Na drugom mjestu završila je Šveđanka Sara Hektor sa 0,57 sekundi zaostatka, dok je treća bila Novozelanđanka Alis Robinson sa 0,90 sekundi zaostatka. Brinjone je ove sezone već pobijedila u veleslalomu koji je bio vožen u austrijskom Zeldenu. Sa druge strane, austrijska skijašima Katarina Huber neće po dobrom pamtiti nastup u Zemeringu. Na trećoj stazi Svjetskog kupa u veleslalomu, ona je pala odmah nakon starta. Huber je završila na snijegu prije prve kapije, što se ne viđa baš tako često. Ona je jedva ostala na skija-
ma pri kretanju, ali je ubrzo završila sa glavom u snijegu, udarivši u prvu kapiju. Prema informacijama, prošla je nepovrijeđena.
Slalom u Zemeringu na programu je u nedjelju. R. A.
Startovale kvali kacije za novogodišnju turneju „Četiri skakaonice“
Austrijanaca u Oberstdorfu
PODGORICA – Tradicionalno na prelazu između dvije godine održava se turneja „Četiri skakaonice“. Prvi poligon za najbolje skakače je Oberstdorf, a održane su kvalifikacije.
U kvalifikacijama briljirali su Austrijanci, koji su zauzeli prvih pet pozicija. Najbolji je bio Danijel Čofenig. On je zabilježio skok od 141,5 i sa 167,5 bodova bio najbolji. Iza njega se našao Štefan Kraft sa 164,8 (137,5 metara).
Preko 140 metara skočili su Mikel Hajbek, koji je bio treći, i Jan Erl, koji je završio na četvrtom mjestu. Prvi među ostalima bio je Njemac Pijus Paške koji je zauzeo šesto mjesto. R. A.
PODGORICA - Andrea Komatina iz Tekvondo kluba Olimp i Zinedin Bećović, član podgoričkog kluba S3 proglašeni su za najbolje seniore u 2024. godini u borbama, a Milena Šćepanović iz Akademca i Amel Nuti iz Ulcinja u formama, u tradicionalnom izboru Tekvondo saveza.
Najuspješniji u juniorskoj konkurenciji u 2024. godini bili su Andrea Berišaj (TK S3) i OgnjenKomatina (TK Olimp), priznanje za najbolje kadete podijelili su Petar Adžić (TK S3) i RijadDerviši (TK Ulcinj), dok je najbolja kadetkinja bila Tara Šljivančanin (TK S3).
PODGORICA – Švajcarski skijaš Aleksi Mone pobijedio je u spustu, koji je u okviru Svjetskog kupa vožen u italijanskom Bormiju. Mone, kome je ovo prvi trijumf u Svjetskom kupu, slavio je s rezultatom 1:53,43 minuta.
Na drugom mjestu završio je njegov sunarodnik Franjo fon Almen sa 0,24 sekunde zaostatka, dok je treći bio Kanađanin Kameron Aleksander sa 0,72 sekunde zaostatka.
Švajcarac Marko Odermat, lider generalnog plasmana i pobjednik posljednja tri izdanja Svjetskog kupa, završio je tek na petom mjestu sa 0,80 sekundi zaostatka.
Najbolji rezultat Monea u Svjetskom kupu prije današnjeg spusta bilo je osvajanje osmog mjesta u Kicbilu, u januaru ove godine. Superveleslalom u Bormiju na programu je danas. R. A.
Članovi TK S3 Jana Mijović i Dušan Radulović proglašeni su za najbolje u pionirskoj konkurenciji, dok su u mlađepionirskom uzrastu priznanja dobili članovi Ulcinja Nejra i Ahmed Dervišević. U formama najuspješniji u juniorskoj konkurenciji bili su Dora Vuković (TK Akademac) i Adnan Mekić (TK Ulcinj), dok su u svim ostalim uzrastima najbolji bili takmičari Akademca. U kadetskoj konkurenciji priznanja su dobili Petra Raković i Ognjen Miketić, u pionirskoj Vanja Drašković i Janko Racković, a kod mlađih pionira Mihaela Rakočević i Pavle Drobnjak. Za najuspješniji klub u disciplini borbe proglašen je TK
S3, a u disciplini forme TK Akademac. Priznanje za najboljeg trenera uručeno je Vladu Stanišiću, strategu TK S3, dok je za najboljeg sportskog radnika u 2024. godini proglašen Fikret Dušku, sportski direktor Tekvondo saveza Crne Gore. Svečanost proglašenja najboljih održana je u hotelu Ramada, gdje je prisutne pozdravio i rezultate u godini na izmaku analizirao generalni sekretar Radomir Nastić koji je naglasio da je 2024. bila godina nastavka odličnih rezultata, godina koja se može uporediti sa veoma uspješnom 2022. i godina u kojoj je osvojena prva seniorska titula na Evropskom klupskom prvenstvu R. P.
PODGORICA – Najbolji šahista svijeta Magnus Karlsen povukao se sa Svjetskog prvenstva u Njujorku nakon što mu je rečeno da ne može da nastavi da igra dok nosi farmerke – prenio je BBC. Karlsen je branio titulu na Svjetskom prvenstvu u organizaciji Međunarodne šahovske federacije (FIDE) kada su zvaničnici rekli da mora da se presvuče ukoliko želi da nastavi takmičenje. On je rekao da je
zvaničnike informisao da će se na turniru narednog dana pojaviti u drugim pantalonama, ali mu je, uprkos tome, naplaćena kazna i rečeno da mora odmah da se presvuče.
Kada je njegova ponuda odbijena, Karlsen je rekao da je to tada „za njega postalo pitanje principa“.
Rekao je da je nosio farmerke tokom sastanka za vrijeme ručka i „nije razmišljao o tome“ da treba da se presvuče prije turnira, kao i da se neće žaliti na odluku jer je „previše star da brine o tome“.
FIDE je saopštila da je 34-godišnjak kažnjen sa 200 dolara (159 funti), kao i da se pravila primjenjuju ,,nepristrasno kako bi se osiguralo poštenje i profesionalizam svih učesnika“.
Karlsen je petostruki svjetski šampion i trenutno najbolji šahista na svijetu, a titulu velemajstora, najvišu u šahu, dobio je sa samo 13 godina. R. A.
(1492- 1496)
Kolumbova putovanja krunisana otkrićem i osvajanjem Amerike pokrenula su golemu rijeku plemenitih metala koja se sa otkrivenog kontinenta slila u Evropu. Posljedica toga bilo je i naglo povećanje cijena izazvano silnom ponudom metalnog novca.
Prva povećanja cijena javila su se u Španiji, zemlji koja je bila i prva ,,stanica“ na putu plemenitih metala ka Starom kontinentu. Tako je ovoj velikoj pomorskoj naciji bilo i suđeno da nanovo oživi antički mit o kralju Midi – čiji je dar - da sve što dodirne pretvori u zlato - bio u neki mah i veliko prokletstvo… Jer ova golema rijeka od zlata i srebra što se sa američkog kontinenta slila na Iberijsko poluostrvo Španiji je donijela i velike probleme. Uz rast cijena, uslijedila su brojna bankrotstva, kriza povjerenja. Uzalud je Filip Drugi pokušao da uvođenjem novih moneta ustali vrijednost novca – ekonomski zakoni djelovali su neumoljivo. Bogatstvo i izobilje američkih rudnika plemenitih metala rezultirala su zatvaranjem španskih rudnika. Već od 1574. godine ne eksploatiše se više živa; zaboravu se predaje postupak vađenja i prerađivanja rude. Propadaju industrija svile, vune… S nostalgijom se Španci prisjećaju da je prva evropska manufaktura po svoj prilici osnovana u Hativi, a da je jedna od prvih evropskih novčanih ustanova Taula d cambi osnovana 1400. godine u Barseloni. Propada i stočarstvo – društvo anda-
Američka novčana ,,plima“ nije svima donijela radost i imetak. U Španiji su nadnice povećane i one su držale tempo sa povećanjem cijena. U drugim evropskim državama nadnice su zaostajale za cijenama. Uz to je inflacija snažno i duboko djelovala na rast državnog dohotka izražavajući tendenciju da najteže pogađa upravo one koji su imali najmanje. Sa druge strane, pogodovala je vlasnicima manufaktura – trgovcima. Visokim cijenama i niskim nadnicama oni su ostvarivali velike profite koje su opet inkasirali u manufakturu i trgovinu
luzijskih odgajivača – Mesta, imalo je sedam miliona ovaca na dan stupanja Filipa Drugog na presto. U trenutku njegove smrti broji samo dva miliona. Za račun varljive ratne slave Španija gubi stanovništvo; napuštaju se zanati, protjeruju se preduzimljivi Jevreji, vrijedni Mauri. S druge strane, množe se kaluđeri – popis iz 1570. godine nabraja 312.000 paroha, 200.000 nižih crkvenih činova i 400.000 kaluđera.
Pod istim vladarom ukupan broj stanovnika pada sa deset miliona na osam miliona. Španska inflacija preliva se i u druge države Starog kontinenta, najprije u susjednu
Francusku, Holandiju i Englesku. U Andaluziji su se od 1500. do 1600. godine cijene gotovo upetostručile. Ako se za Englesku kao mjerilo cijena, u drugoj polovini XV vijeka – prije Kolumbovih otkrića, uzme indeks 100, onda je indeks cijena od 1673. do 1682. čak 350. Tri i po puta više nego prije Kolumbovih putovanja. Poslije 1680. godine rast cijena se i zaustavio, a onda su cijene pale.
I upravo je ovaj nagli rast cijena za mnoge Evropljane bio pouzdanije svjedočanstvo otkrića Amerike, nego kazivanja konkvistadora. Ujedno je, makar na primitivan, ali i nedvosmislen način, postavljena osnova kvantita-
tivne teorije novca da, ako su svi uslovi jednaki, cijene neuporedivo zavise od količine novca u opticaju. Američka novčana ,,plima“ nije svima donijela radost i imetak. U Španiji su nadnice povećane i one su držale
tempo sa povećanjem cijena. U drugim evropskim državama nadnice su zaostajale za cijenama. Uz to je inflacija snažno i duboko djelovala na rast državnog dohotka izražavajući tendenciju da najteže pogađa upravo one
koji su imali najmanje. Sa druge strane, pogodovala je vlasnicima manufaktura –trgovcima. Visokim cijenama i niskim nadnicama oni su ostvarivali visoke profite koje su opet inkasirali u manufakturu i trgovinu. Evropski kapitalizam svakako bi nastao i bez američkog zlata i srebra i španske inflacije, ali realnost ovog uticaja ne treba dovoditi u sumnju. Znatno kritičnije trebalo se odnositi prema stvarnoj količini zlata i srebra koja se tih godina iz Amerike slila u Evropu. Po opšteprihvaćenoj legendi, ovo blago uglavnom se sas tojalo od zlata koje su konkvistadori opljačkali u hramovima Asteka i od zlata koje je Fransisko Pizaro dobio kao ucjenu za oslobađanje Atahualpe, kao i od zlata koje su Španci inkvizitorskim metodama oduzeli od Indijanaca. To blago kasnije je galijama dopremano u Španiju, s tim što su mnoge galije zaplijenjene od strane gusara. M eđutim, blago koje su Španci opljačkali u indijskim hramovima ili iznudili od starosjedjelaca bilo je tek njegov neznatan dio ukupnog američkog blaga prispjelog u Evropu. Njegov najveći dio poticao je iz rudnika, ali valja naglasiti da je u znatno većoj mjeri preovladavalo srebro. U deceniji od 1531. do 1540. godine, težina srebra nije nikad sačinjavala manje od 97 odsto ukupne težine. Pravi izvori blaga dopremani iz Amerike u Evropi bili su san, luis, potosi, guanajuato i drugi bogati rudnici srebra u Meksiku, od kojih su neki i danas u eksploataciji. Gubici koje su Špancima nanosili gusari, izuzimajući dvije-tri lošije godine, bili su zapravo neznatni. To je trajalo do tridesetih godina XVII stoljeća kada se iznos srebra smanjio, jer su se iscrpila najbogatija ležišta. Kada bi zlato i srebro jedrenjacima stiglo u Španiju, transportovano je u tamošnje kovnice i onda se od njih kovao novac. Odatle je taj novac odlazio u trgovačke evropske centre gdje su se kupovali željeni proizvodi. U XVI vijeku plemeniti metali najvećim dijelom završavali su u Francuskoj, a u XVII vijeku u Holandiji, radi plaćanja španske vojske koja je tamo i ratovala. Otuda je i španski pjesnik Kevedo zapisao da se zlato rađa u Americi, umire u Španiji, ali se sahranjuje u evropskim gradovima. Što se dešavalo sa onim zlatom i srebrom koje se zadržavalo na Iberijskom poluostrvu? Mahom se upotrebljavalo za izradu svijećnjaka, ukrašavanje oltara, i zradu kaveža, da osvijetli mračne prostore baroknih crkava, kojima su kaluđeri u manastirskoj tišini izgovarali vječite molitve za grešne duše konkvistadora. •
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Šefik Bešlagić je, kako je poznato, tokom 1960-ih sprovodio obimna proučavanja kulture stećaka. U okviru toga je obilazio i nekropole po Crnoj Gori, a 1967. godine je obišao i staro groblje u Vuksanlekićima. Na tom lokalitetu je, osim kamenih grobnica sa klesanim zmijama, fotografisao i jedan drveni krst sa zmijskim likom. Poznati hrvatski arheolog Aleksandar Stipčević je objavio fotografiju tog krsta u članku iz 1983. godine („Zmija kao čuvarica groba. Prilog proučavanju ilirskih ostataka u suvremenim narodnim vjerovanjima”, Zbornik za narodni život i običaje JAZU/HAZU, 49, Zagreb, 1983). Nakon toga objavio je i u studiji „Iliri – povijest, život, kultura” (drugo izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1989).
Na toj slici se vidi da je imao kružne završetke na krakovima – što je inače osobenost svih drvenih krstova na području Malesije - o kojima ćemo govoriti u nastavku. Vijugava uspravna zmija protezala se od raskršća krsta do podnožja. Zmija nije bila izrezbarena na tijelu krsta, već izrađena posebno, u vidu tanke
Jedan drveni krst preživio je na katoličkom groblju u selu Mužečk u Zatrijepču. O tome me je obavijestio Anton Plumaj, jedan od najboljih terenskih poznavalaca Malesije. Krst je, na moje iznenađenje, ležao na travi između novijih granitnih i mermernih grobnica. Bio je nezaštićen i izložen kiši
spiralne daščice s oblikovanom glavom, odnosno, zmijolike aplikacije pričvršćene na krst.
Šefik Bešlagić je 1967. godine obišao i staro groblje u Vuksanlekićima. Na tom lokalitetu je, osim kamenih grobnica sa klesanim zmijama, fotografisao i jedan drveni krst sa zmijskim likom
Pored ovoga, Stipčević je u članku iz 1983. objavio i fotografije dva drvena krsta koje je načinio don Vinko Malaj. Nalazili su se na katoličkim grobljima u Tuzima i Traboinu, i bili su izrađeni poput onog u Vuksanlekićima, sa spiralnim zmijolikim aplikacijama na prednjoj strani. Na osnovu tih artefakata Aleksandar Stipčević je zaključio da su u skadarskom basenu do našeg doba, pored kamenih, preživjeli i drveni krstovi sa zmijskom apotropejskom (zaštitnom) simbolikom. Terensko istraživanje koje sam sproveo u periodu 20212024. godine pokazalo je da su drveni krstovi na seoskim grobljima u današnjem dobu velika rijetkost - da i ne pomi-
njemo ona varoška, prigradska i gradska. Naime, na obiđenih 450 seoskih grobalja na tlu Crne Gore zatekao sam ukupno dvadesetak drvenih krstova, načinjenih prije 6-7 i više decenija. Prije svega treba reći da danas na groblju u Vuksanlekićima, Tuzima i Traboinu nema drvenih krstova sa zmijskim likovima koje su Šefik Bešlagić i don Vinko Malaj fotografisali prije pedesetak godina. Međutim, jedan takav krst je preživio na katoličkom groblju u selu Mužečk u Zatrijepču. O tome me je obavijestio Anton Plumaj, jedan od najboljih terenskih poznavalaca Malesije, za šta mu dugujem zahvalnost.
Zaputio sam se ka tom selu i stigao na groblje na brijegu. Krst je, na moje iznenađenje, ležao na travi između novijih granitnih i mermernih grobni-
ca. Bio je nezaštićen i izložen kiši. Na njemu je, u gornjem dijelu, bila prikačena aplikacija u vidu apotropejske zmije, izrađena u vidu tanke spiralne daščice, s oblikovanom glavom. Zmijski lik je bio djelimično oštećen i u sredini je falio dio. Pod zmijom su se nalazili i drugi ukrasi, a na jednom kraku je žicom bila prišvršćena malena ptičja skulptura od drveta. Sve je to bilo u stanju raspadanja i pitanje je hoće li
te rijetkosti uopšte biti za par godina.
Pored ovoga, na istom groblju u Mužečku, u uglu malene kapele, stajao je još jedan veći i očuvaniji krst, na kome je, prema svjedočenjima mještana, do prije 6-7 godina, u sredini, u pravougaonom okviru, stajala zmija u vidu spiralne daščice s oblikovanom glavom. U međuvremenu ta zmijolika aplikacija je otpala i danas od nje nema traga.
Aleksandar Stipčević je 1983. objavio fotografije dva drvena krsta koje mu je poslao don Vinko Malaj. Nalazili su se na katoličkim grobljima u Tuzima i Traboinu, i bili su izrađeni poput krsta u Vuksanlekićima, sa spiralnim zmijolikim aplikacijama na prednjoj strani
Na krajevima ovog krsta stajale su tri malene ptičje skulpture od drveta, koje su skoro istrulile. Mještani su komentarisali da su se takve skulpture stavljale na krstove pokojnika koji nijesu ostavili potomstvo. Moj drugar Nikola Perković (1949) iz Fundine saopštio mi je da se na groblju u fundinskom zaseoku Ljuhari oko 1955. godine, na grobu Nike Perkovića , koji je stradao mlad, nalazio drveni krst na kome su, na krajevima krakova, stajale tri ptice. Nešto kasnije, na groblju u selu Pišče, naišao sam na drveni krst sa malom skulpturom ptice na vrhu. Bio je to jedini krst takvog tipa koji sam vidio na sjeveru Crne Gore. U vezi drvenih ptičjih skulptura na krstovima, Mirko R. Barjaktarović donosi dragocjene detalje. Kaže da je „do Prvog svjetskog rata na grobu jedinca sina („ugasnika“) pravljena od drveta posebna naprava za stavljanje barjaka (...) Danas se barjaci vrlo retko upotrebljavaju o nečijoj smrti. Koliko ih god bude na njima se može videti crna drvena „kukavica“ (...) Kukavica je nekada smatrana predstavom same duše ili predmetom na koji je ona mogla da dolazi i boravi“ (M. R. Barjaktarović, „Pogrebne radnje i običaji u okolini Ivangrada (Berana)”, Glasnik cetinjskih muzeja, 1, Cetinje, 1968, 82-83). Bilješku o ovome nalazimo i kod Sekule Dobričanina u knjizi o Donjoj Morači (1984). Kaže da su na grobnicama „ranije čelo glave zabadani veliki borovi krstovi, divno išarani i sa kukavicom na vrhu. Ti krstovi su bili najljepši spomenici i služili su kao ukras groblja“ (Sekula Dobričanin, „Donja Morača“, CANU, Titograd, 1984, str. 42) (Nastavlja se)
27.
ЗОРИЦА Светозара НИКОЛИЋ
Саучешће примамо у капели у Спужу 28.
Zauvijek smo se rastali od našeg voljenog
Sahrana će se obaviti u Beogradu, 30. decembra na Bežanijskom groblju.
ОЖАЛОШЋЕНИ:
KOVAČEVIĆ
- ДАРА Милованова ВУЧИНИЋ
Саучешће примамо у градској капели на Чепурцима 28. децембра од 14 до 16 часова и 29. децембра од 10 до 13 часова.
Сахрана ће се обавити 29. децембра у 14 часова на гробљу у Рогамима. Кућа жалости: Вранићке
Voljenom bratu i ujaku
posljednji pozdrav. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
ĐOKA, LJILJANA i JELENA sa porodicama
Težak je trenutak, a još teže naći riječi i opisati tvoju veličinu za posljednji pozdrav, draga naša DARINKA VUČINIĆ
Tvoj časni i čestiti život daju nam za pravo da te oslovimo žena čovjek po starim crnogorskim običajima. Hvala ti na svemu.
ŽELJKO BRNOVIĆ sa porodicom
duša počiva u miru.
pozdrav dragoj strini IKONIJI
Počivaj u miru Porodica pok. RADOVANA VOJINOVIĆA
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav našoj IKONIJI
MILIJANA, GILA i PUNIŠA
Posljednji pozdrav dragom zetu
Opraštamo se od drage i posebne RANKE DANILOVIĆ
S beskrajnom zahvalnošću i velikim poštovanjem čuvaćemo tvoj velikodušni, saosjećajni i nasmijani lik u najljepšim sjećanjima. Tvoji MRAKOVIĆI
Neđelja, 29. decembar 2024.
Navršava se godina dvanaest godina dana od smrti od smrti našeg voljenog naše voljene
SLOBODANA NADE
Savovog Slobodanove JOVOVIĆA JOVOVIĆ rođene ĐURIŠIĆ
Zauvijek ste sa nama u mislima i srcu…
Danas je 10 godina od kada nas je napustio naš dragi
Dani dolaze i prolaze, ali sjećanja na tvoj dragi i mio lik ostaje vječno u našim srcima voljen i nezaboravljen. Mnogo nam nedostaješ.
TVOJA PORODICA
Navršava se godina dana otkako nisi sa nama
Sa ponosom i ljubavlju čuvamo uspomene na tebe. Počivaj u miru.
Uža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću dana 29. decembra.
Supruga MILEVA, sinovi RAJKO i MILAN
Tvoji: MARKO, TAMARA, SARA i LANA 1409
je od smrti našeg dragog
Dani prolaze, ali sjećanje na tebe i tvoju dobrotu ostaje zauvijek. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Porodica pokojnog RADOVANA JOVIĆEVIĆA
Svom voljenom bratu
JOVANU
Već 40 prođe dana da nijesi, Brate, s nama, no te crna zemlja krije, nema sunca da te grije. Tvoj brat VESELIN sa porodicom
Dana 29. decembra 2024. navršava se godina dana od smrti naše neprežaljene supruge, majke, babe
1424
Ljiki naša, koliko nam samo nedostaješ.
Znaš ono kada ostaneš bez dijela sebe, kad izgubiš najvišu podršku i ljubav koja se riječima ne može opisati...
Bila si do krajnjih granica požrtvovana, vječito tu kad treba.
Žena neviđenog duha, spremna na svaki vid šale, a ozbiljna u vaspitanju nas djece i svojih unučića.
Živiš u pričama koje pričamo, u ljubavi koju si ostavila iza sebe, u uspomenama koje smo stvorili.
Samo je vrijeme to koje prolazi, tuga i bol za tobom Nikad.
Zauvijek u našim srcima
PORODICA 1411
MILAN, NANO, MILENA i JELENA
SJEĆANJE 2016–2024.
Čuvamo uspomenu na tvoj lik, dobrotu i neizmjernu ljubav.
Svome voljenom bratu
JOVANU
Znam da me nećeš čuti, ali hoću da ti kažem da mi puno nedostaješ. Bol za tobom neće prestati, bratska rana neće zarasti, a tuga za tobom nikad prestati.
Tvoja sestra JOVANKA
Navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg dragog brata JOVANA V. PEKOVIĆA
Dragi brate, ostavio si nas bez posljednjeg pozdrava. Tvojim odlaskom ostavio si veliku prazninu koja se ne može ispuniti.
Sa ponosom i tugom čuvaćemo uspomenu na tvoj dragi i plemeniti lik.
Dana 29 decembra u 10 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću.
Ožalošćeni: brat VESELIN, sestra JOVANKA, snaha GULJA, bratanići RUSLAN i DARKO, sestrić MIROSLAV
1413
Svome ujaku
JOVANU
Vječno ćeš ostati voljen i nikad zaboravljen. Sestrić MIROSLAV
Dana 28. decembra 2024. godine navršilo se 10 godina od smrti našeg dragog brata i ujaka
Zauvijek ostaješ najljepši dio naših sjećanja.
MILJANA, NEMANJA i GORICA
Četrdeset je dana otkako nas je napustio naš dragi
NOVAK Rakov KANKARAŠ
Dani prolaze, a tuga za tobom ne jenjava. Neizmjerna ljubav, pažnja i briga kojima si nas darivao, malo je reći da nam nedostaju. Sjećanje na tvoju plemenitost i čestitost nam je podstrek i težnja da koračamo tvojim stopama. Čuvaćemo te od zaborava duboko u našim srcima.
TVOJI NAJMILIJI
Prošle su četiri tužne godine od kad nije sa nama naš voljeni LJUBO IVANIŠEVIĆ
S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe. TVOJI NAJMILIJI
Tužno sjećanje na strica i đeda
KOSTA Jovanov POPOVIĆ
Uvijek voljen, nikad zaboravljen. Dragi Kosta, neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
DANILO sa porodicom
Neđelja, 29. decembar 2024.
9. 7. 2024 – 9. 1. 2025.
Tužnih pola godine od rane smrti brata
Počivaj u miru i neka ti anđeli osvijetle put.
Dana 1. januara 2025. navršavaju se dvije godine od smrti našeg voljenog
Braća PEĐA i NENO sa porodicom
Smrt je jača od života, ali ima nešto što nikad umrijeti neće, a to je sjećanje na tebe.
TVOJA PORODICA
1428
TVOJA PORODICA 1438
Prazninu koju si nam ostavio riječi ne mogu opisati. Dani prolaze ali ni jedan bez sjećanja na tebe. Neka tvoja duša počiva u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.
TVOJI NAJMILIJI
Deset godina je od sedam i po od smrti našeg oca smrti naše majke
1435
Dana 29. decembra 2024. godine navršava se 40 tužnih dana od kada nas je napustio naš dragi
Jokov VUJOVIĆ
Nedostaješ!
Prolaze dani, ali nijedan da ne mislimo na vas. U našim srcima ste zauvijek.
i ŽARKO sa porodicama
Neđelja, 29. decembar 2024.
Prošla je godina od kada nije sa nama naš brat i ujak
Nedostaju nam tvoji savjeti, riječi podrške i osmijeh kojim si nas uvijek dočekivao.
Nedostaješ nam da podijelimo našu radost sa tobom. Hvala za ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao.
Tvoje: LJILJA, ANA, NINA i MARINA
Tužna godina je prošla od kada nisu sa mnom moji voljeni otac i majka
U srcu neizmjerna tuga, u sjećanju najljepše uspomene na vrijeme provedeno s vama.
Bili ste roditelji za ponos, prijatelji za primjer, svojim unucima izvor radosti i sreće.
Svaki dan je bio bezbrižan dok sam vas imala uz sebe. Nedostajete, moji vječiti nepreboli. Zauvijek dio mene.
Vaša kćerka IVANA TODOROVIĆ
Sjećanje na našu dragu
CACU LAINOVIĆ 2018 – 2024. S ljubavlju i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe.
Dana 31. decembra 2024. navršava se godina od kad su nas zauvijek napustili naši voljeni
Bol zbog vašeg odlaska svakim je danom sve dublja. U nama živi sjećanje na svaki tren proveden sa vama i ponos što ste bili i ostali zvijezda vodilja na našem životnom putu.
U nedjelju 29. decembra održaće se godišnji pomen u krugu porodice.
1429
Tvoji supruga MILANKA, sin JOVAN, snaha MAJA, unuk MATEJ, unuka SIMONA 1443
Kćerke TIJANA i IVANA
Prošla je godina, a boli još jače nego onog dana. Sve ste me naučili, ali niste kako da živim bez vas. Otišli ste bez pozdrava i ostavili nas da se pitamo zašto je tako moralo biti.
Znam da i tamo gdje ste sad osjećate koliko vas volimo i koliko nam nedostajete
40 je dana od kada si nas napustio naš voljeni
Teško je povjerovati da više nijesi sa nama. Svakog dana očekujemo da ćeš se pojaviti i donijeti radost, svojim osmijehom, dobrotom i blagom riječju. Živjećeš vječno u našim srcima jer veliki nikad ne umiru. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
1437
Zauvijek vas čuva u srcu vaša kćerka TIJANA sa porodicom
S ponosom se sjećamo ljubavi i dobrote. Tvoje sestre VJERA, SLAVICA i MILKA 1436
Prođe 40 dana od smrti našeg voljenog
Prolaze dani, ali nijedan bez sjećanja na tebe, tvoju blagost, častan i dostojanstven život. Bio si veliki oslonac u našim životima i primjer dobrote i poštovanja. Živjećeš vječno u našim srcima i mislima kroz divne uspomene i draga sjećanja. Počivaj u miru.
Tvoji: sin IVAN, snaha BRANKA, unuk NIKOLA, unuka ALEKSANDRA
OBRAD Novakov JOVOVIĆ
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš
Tel. 069/474-861
Na osnovu člana 14. Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list RCG“, br. 75/18 i 84/24)
Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj OPŠTINE BAR
O B A V J E Š T A V A ZAINTERESOVANU JAVNOST
da je preduzeću DOO “MOŽURA”, donijeto Rješenje, br. UPI 14-322/24-801 od 27.12.2024 godine, kojim je utvrdjeno da je potrebna izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat proširenja sanitarne deponije Možura - faza 2, koja se planira na katastarskim parcelama br. 2771, 2772, 2773, 2763, 2764, 2765, 2766, 2762, 2767, 2768, 2752, 2760, 2761, 2769, 2770, 2775/1, 2775/2, 2753, 2754, 2755, 2756/1, 2757/2, 2584, 2756/2, 2757/1 KO Kunje.
U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade Elaborata na životnu sredinu za proširenje sanitarne deponije Možura, utvrdjeno je da će se izradom Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu predvidjeti negativan uticaj projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku izgradnje, funkcionisanja kao i u slučaju havarije.
Preduzeće DOO “Možura” iz Bara je dužno da shodno odredbama člana 17. Zakona o procjeni uticaja, podnese nadležnom organu zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat, najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema Rješenja o potrebi izrade elaborata.
Uvid predmetno Rješenje može se izvršiti u prostorijama Sekretarijat za, komunalne poslove i saobraćaj, Bulevar Revolucije broj 1, kancelarija 263, II ulaz, II sprat, radnim danima od 8 do 14 časova.
Predmetno rješenje je dostupno na internet stranici Opštine Bar www.bar.me
