Dnevni list POBJEDA 30.12.2024

Poneđeljak, 30. decembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina

Dopunskim radovima u Muzeju u Bijelom Polju otkrivene nove mane, troškovi se uvećavaju, UNDP moli za dodatni novac, a Ministarstvo kulture i medija ćuti o odgovornosti

Fušeraj

„težak“ 100.000 eura platiće crnogorski građani

Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), glavne kolovođe obnove Muzeja, u ovom trenutku spremaju se da potroše preostalih 30.000 eura iz budžeta ovog novog projekta, jer će ukupni radovi, odnosno popravka onoga što su naši stručnjaci kroz obimnu dokumentaciju predstavili kao „primjer najboljih graditeljskih i konzervatorskih praksi“ građane Crne Gore koštati više od 100.000 eura

ODT u Baru još vodi izviđaj po prijavi NVU Komunica NG, koje tereti savjetnika u katastru za donošenje nezakonitih rješenja u korist Mitropolije crnogorsko-primorske

Upis imovine ni na nebu ni na zemlji

Prema navodima krivične prijave koju je podnijela Komunica NG, službenik katastra je – bez punovažne isprave koja bi sadržala nedvosmislen pravni osnov – iz navodnog prava korišćenja dvije seoske crkve i tri groblja upisao pravo svojine na Mitropoliju crnogorsko-primorsku, „iako je znao da je posebnim zakonom drugačije određeno“

| Cijena 1 euro

Politički analitičar Dušan Janjić komentariše kako se pobuna u Srbiji re ektuje na Zapadni Balkan

Promjene u Srbiji relaksiraće odnose među susjedima

U avionskoj nesreći poginulo 179 osoba, izazvale je ptice

Južnokorejska letilica koja se srušila na međunarodnom aerodromu Muan uputila je poziv ubrzo nakon što je kontrolni toranj upozorio na ptice u toj oblasti, navodi se u izvještaju tamošnje vlade. U avionu, koji se vraćao sa Tajlanda, bilo je 175 putnika i šest članova posade

STR. 13.

Ako ne budu zaustavljene nasiljem ili vanrednim stanjem, promjene u Srbiji će relaksirati odnose među susjednim državama – vidite tu solidarnost koja dolazi iz Sarajeva i Zagreba. Urušava se Dodikova struktura jer je najproduktivniji dio ljudi iz Republike Srpske u Beogradu - ocjenjuje Dušan Janjić

JUŽNA KOREJA: Avion korejske avio-kompanije „Jeju Air“ udario u zaštitnu ogradu i eksplodirao

Od 1. januara sva internet kupovina biće oporezovana bez obzira na vrijednost

U osnovicu za obračun

PDV-a ulazi i „shipping“

Ni Pošta Crne Gore ni Uprava carina nemaju evidenciju o broju pošiljki sa poznatih svjetskih platformi. Zakon o zaštiti potrošača štiti potrošače samo u okviru države, dok se za online kupovinu potrošači moraju edukovati

STR. 5.

LXXXI / Broj 21219 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me

Premijer poručio da će Podgoričani biti zadovoljni formiranjem novog gradskog rukovodstva

Spajić: Mislim da će funkcionisati stvari u glavnom gradu

PODGORICA – Građani

Podgorice biće zadovoljni formiranjem nove vlasti, a bitno je da vlast bude funkcionalna i da se rješavaju nagomilani problemi u glavnom gradu - kazao je premijer Crne Gore Milojko Spajić

On je u intervjuu za TVCG kazao da je optimista, te dodao da misli da će stvari funkcionisati u Podgorici.

- Kada smo krenuli u pregovore, govorili smo o tome da nam je potrebna zajednička vizija konstituenata vlasti i da dijelimo razvojne politike. Mislim da ćemo imati koherentnu vlast koja će zajedno sa centralnom vlašću raditi na ubrzanom razvoju Podgorice - rekao je Spajić. Govoreći o nedavnom četvorosatnom sastanku sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, Spajić je rekao da je normalno da predsjednik države i premijer razgovaraju, možda i češće nego što njih dvojica razgovaraju.

- Mislim da je normalno da predsjednik i premijer razgovaraju, možda i malo češće nego što smo mi razgovarali. Nemam ništa specijalno da kažem na tu temu, osim da ćemo definitivno više sarađivati institucionalno. Imaćemo timove koji će imati više kontakta i to će biti dobro za našu državu - kazao je Spajić. Premijer je naglasio, povodom dešavanja u vezi sa prestankom sudijske funkcije sutki-

nji Ustavnog suda, da treba sve svesti na institucionalni odgovor u ovom slučaju.

- Ako bilo ko misli da je parlamentarna većina napravila grešku, mislim da su sudovi ti koji treba da odlučuju. Mislim da je teško cijeniti je li nešto ustavno ili nije naročito u ovakvim okolnostima i jako je bitno da se pređe na taj sudski dio. To predlažem da se uradi u ovom slučaju. Da se podnese žalba, da sudovi presijeku je li većina bila u pravu ili opozicija. To je jedini pravi izlaz. U svakoj zemlji je to tako, vratio bih se na evropsku praksu, kako se to rješava u Evropi, i mislim da je to jedino mogućerekao je Spajić. Premijer kaže da u javnoj prepisci sa sutkinjom Đuranović nije nikog uvrijedio i da možda jeste bila šaljivog tona, ali je poslata ključna poruka da ko god se penzioniše sa 65 godina ili više nije ništa strašno. Država, kaže, ne treba da trpi zbog toga.

- Opozicija je nažalost to iskoristila kao neku vrstu okidača da se ponaša na način na koji se ponaša. Mi stvarno želimo da pružimo ruku opoziciji i da zajednički dođemo do najboljih mogućih rješenja. Otvoreno smo za diskusiju, želimo da sudije koje zamijene dvoje penzionisanih sudija, (Milorada) Gogića i (Draganu) Đuranović budu stvarno reprezentativni sjajni ljudi, koji neće biti partijski igrači, nego na ponos cijele države. Mi smo otvoreni kao partija (Evropa

sad), ali mogu reći i u ime Vlade da smo otvoreni da se na taj način gleda na izbor to dvoje sudija - naveo je premijer. Spajić kaže da ako postoji politička volja, stvar se može riješiti na način da se ne biraju osobe koje se vezuju za bilo koje političke strukture. - Upravo zbog toga i pozivam, vezano za javni poziv Skupštine za izbor dvoje sudija, da se jave kvalifikovani ljudi, da se slobodno prijave. Nije namješten konkurs, garantujem da ćemo svaku prijavu jako ozbiljno da pređemo i nadam se da stvarno izaberemo dvoje vrlo reprezentativnih ljudi da nam pomognu da Ustavni sud dignemo na još viši nivo nego što je sada. Ali vidite, Ustavni sud je krenuo da funkcioniše i da su mnoge odluke donijete, da li se ja slažem sa njima ili ne, potpuno nije bitno, bitno je da se odluke donose. Imamo kvorum, petoro od sedam sudijarekao je Spajić. Govoreći o budžetu, on je kazao da koristi priliku da zamoli Skupštinu da usvoje budžet zbog naših građana, zbog penzionera, ukoliko je moguće i u decembru. On je rekao da ima fenomenalnu saradnju sa svim ministrima, mada ukazuje da ne rade svi kako očekuje, stoga je važno da se svi uozbilje. R.P.

Bivši gradonačelnik Podgorice o novoj opštinskoj vlasti

PODGORICA – Formiranju vlasti u Podgorici prethodila je najveća politička prevara koju je Crna Gora doživjela od uvođenja višestranačja – ocijenio je bivši gradonačelnik i poslanik DPS-a Ivan Vuković. - Juče je Podgorica dobila novu gradsku vlast. Tome je

prethodila najveća politička prevara koju je Crna Gora doživjela od uvođenja višestranačja, zbog čega - iako sam, u aprilu 2023, to već jednom učinio - nije moguće čestitati onima koji će, u narednom periodu, upravljati gradom - napisao je Vuković na mreži Iks. R. P.

Odbornik DPS-a u Podgorici ocijenio da je ta opština dobila antidržavnu i antievropsku vlast

Klikovac:

PODGORICA – Hoće li se oglašavati predsjednik Jakov Milatović u vezi sa prevarom građana nakon lokalnih izbora u Podgorici - upitao je odbornik

Demokratske partije socijalista (DPS) u podgoričkom parlamentu Andrija Klikovac - Dobro jutro, Podgorice, hoće li se oglašavati predsjed-

nik Jakov Milatović u vezi s prevarom građana nakon lokalnih izbora u Podgorici? Ili je od danas predsjednik svih građana koji je samo podržao neki pokret koji „nije“ njegov - napisao je Klikovac u objavi na mreži Iks. Podgorica je, prema njegovim riječima, dobila „antidržavnu i antievropsku“ vlast. R. P.

Hrvatski analitičar Davor Đenero smatra da se i pored Vučić i dalje bavi unutrašnjim pitanjima u Crnoj Gori

PODGORICA - Nažalost, predsjednik Milatović, koji nikad nije uživao iskreno povjerenje crnogorskih suverenista, sada je pokazao da je distanca, koja je među njima postojala prema njemu, više nego opravdana. Nakon odluke o vlasti u Podgorici, naravno, ni on ne može tvrditi da je iskreno proevropski orijentisan, nego je do grla u obavezama prema Mandićevom pokrovitelju, čija „nevidljiva ruka“ stoji iza ove kombinacije. Pomalo je paradoksalno, ali je očito da se autoritarni režim u Beogradu i sad, kad im se uspostavila snažna socijalna dinamika na „domaćem terenu“, stiže baviti kombinatorikom „srpskog sveta“ - komentariše za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero koalicioni dogovor vlasti u Podgorici.

Ističe da se zatvaranjem tri poglavlja na putu ka EU pokušala poslati optimistična poruka političkom tijelu u Crnoj Gori, kao i u regiji, ali se Andrija Mandić potrudio da tu poruku cinično ismije.

POBJEDA: Da li smatrate da je pregovarački proces, dok god je u crnogorskoj vladi bivši Demokratski front, blokiran? Da li mi uopšte možemo da napredujemo ka EU sa ovakvim političkim konstituentima u Vladi?

ĐENERO: Nadam se da niko u Crnoj Gori nije zaboravio da su ovi isti akteri iz DF-a, Mandić i Knežević, 2016. godine, kao jataci SVR-a, učestvovali u državnom udaru, ne bi li spriječili pristupanje Crne Gore evroatlantskim strukturama. Čuda se događaju, ali ne takva da bi neko ko je prije osam godina učestvovao u ruskom i velikosrpskom državnom udaru, kako bi spriječio povezivanje Crne Gore s evropskim strukturama, danas bio spreman „nositi opozicione poslanike na leđima, kako bi osigurao evropeizaciju Crne Gore“, kao što to sada tvrdi nosilac kontrolne vlasti u Crnoj Gori, ovlaštenik Beograda za tu kontrolu, Andrija Mandić. I ako su djelovi evropskih struktura naivno povjerovali u to da Spajić i Milatović stvarno advokatišu evropeizaciju Crne Gore, vrlo je brzo postalo očito da je na djelu primitivna igra „dobrog i lošeg policajca“ unutar vladajuće koalicije. Isto tako, nakon pristupanja koaliciji s ,,mandićevcima“ u Podgorici, naivno povjerenje u to da bi Jakov Milatović mogao biti iskreniji „evropejac“ od dvoličnog Spajića naglo je izblijedilo. U Briselu znaju da je, prilikom dobijanja IBAR-a, premijeru Spajiću bilo postavljeno ozbiljno pitanje – hoće li doći do usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, što je ovaj negirao. Naravno, idući dan je ta rezolucija izglasana, na Mandiće-

Dogovor u Podgorici kombinatorika ,,srpskog sveta“

Zatvaranjem tri poglavlja pokušala se poslati optimistična poruka političkom tijelu u Crnoj Gori, kao i u regiji, ali se Andrija Mandić potrudio da tu poruku cinično ismije, jer je uz pomoć Ustavnog odbora izveo ustavni udar. Povjerenje se relativno teško stiče, crnogorskim vlastima je bilo poklonjeno, jer je Evropskoj uniji bila potrebna neka priča o uspjehu politike proširenja. Međutim, prokockano povjerenje više se ne vraća tek tako - kaže Đenero

vu inicijativu, ali i glasovima Spajićevog PES-a. Ista se situacija ponovila i dan nakon zatvaranja tri pretpristupna poglavlja, kada je Mandić uz pomoć Ustavnog odbora izveo ustavni udar protiv Ustavnog suda. To više ne može biti slučajno i to je ponašanje zbog kojeg će crnogorska administracija potpuno izgubiti ionako

„tanko“ povjerenje evropskih institucija. Zatvaranjem tri poglavlja pokušala se poslati optimistična poruka političkom tijelu u Crnoj Gori, kao i u regiji, ali se Mandić potrudio da tu poruku cinično ismije. Povjerenje se relativno teško stiče, crnogorskim vlastima je bilo poklonjeno, jer je Evrop-

Davor Đenero

Milojko Spajić

Ivan Vuković

pored komplikovane situacije u Srbiji Gori

u je kombinatorika sveta“

skoj uniji bila potrebna neka priča o uspjehu politike proširenja. Međutim, prokockano povjerenje više se ne vraća tek tako. To će, nažalost, bitno otežati posao onima u Crnoj Gori, koji bi, možda, nakon idućih parlamentarnih izbora ili nakon rekompozicije političkih snaga u zemlji, pokušali Crnu Goru vratiti iskrenom posvećenom dijalogu o proširenju.

POBJEDA: Problem nije samo bivši Demokratski front. Demokrate povlače poteze koji negativno utiču na zvanični Zagreb, od komentara o vlasništvu nad školskim brodom ,,Jadran“, preko ploče u Morinju, do imena kotorskog bazena... Kako vidite izlaz iz ove situacije?

ĐENERO: Iz perspektive Zagreba se ne vidi razlika između izvornog DF-a i Bečićevih „demokrata“, nego se doživljavaju kao dio jedinstvenoga, velikosrpskog i proruskog bloka. Uostalom, u odnosima Zagreba i Podgorice prvo je

Predsjednik Milatović, koji nikad nije uživao iskreno povjerenje crnogorskih suverenista, sada je pokazao da je distanca, koja je među njima postojala prema njemu, više nego opravdana

zaiskrilo zbog ponašanja ministra Krapovića, kada je hrvatski potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Ivan Anušić, nakon Krapovićevih izjava o ploči u Morinju i o vlasništvu nad školskim brodom ,,Jadran“, odbio da se sastane s njim, na margini svoje posjete Hrvatima u Boki. Nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, Hrvatska se nije odlučila na blokadu pristupnog procesa Crne Gore, nego lično sankcionisanje šefova velikosrpskih i proruskih parlamentarnih frakcija, koje čine vladajuću većinu - dakle Alekse Bečića „ravnopravno“ s Mandićem i Kneževićem. Jedini zdravi izlaz iz ove blokade za Crnu Goru je rekompozicija vladajuće koalicije, isključivanje velikosrpskih i proruskih opcija iz vladajuće većine i oslanjanje Vlade na podršku suverenističkih proevropskih stranaka. U takvoj vladi, sasvim sigurno, ni Hrvatska građanska inicijativa, koja uživa veliko poštovanje službenog Zagreba, zbog svog konstitucionalnog patriotizma prema Crnoj Gori, ne bi se dvoumila o ulasku u vladajuću koaliciju.

POBJEDA : Kako komentarišete odluku crnogorskog predsjednika da, i pored užasnih optužbi koje su razmijenili, lokalnu vlast u Podgorici dogovori sa PESom, Demokratama i bivšim DF-om, a pregovarao je sa suverenistima. Mislite li da je Vučić umiješao svoje prste u ove dogovore?

ĐENERO: Odmah nakon što sam pokušao biti optimističan, „poklopili“ ste me pitanjem koje nije iz sfere optimizma, nego realnih odnosa. Nažalost, predsjednik Milatović, koji nikad nije uživao iskreno povjerenje crnogorskih suverenista, sada je pokazao da je distanca, koja je među njima postojala prema njemu, više nego opravdana. Nakon ove odluke, naravno, on ne može tvrditi da je iskreno proevropski orijentisan, nego je do grla u obavezama prema Mandićevom pokrovitelju, čija „nevidljiva ruka“ stoji iza ove kombinacije. Pomalo je paradoksalno, ali je očito da se autoritarni režim u Beogradu i sad, kad im se uspostavila snažna socijalna dinamika na „domaćem terenu“, stiže baviti kombinatorikom „srpskog sveta“ - zaključuje Đenero. M. JOVIĆEVIĆ

Piše: Željko PEROVIĆ, ambasador

Ministarstvo inostranih poslova Crne Gore kao da ne postoji. Umjesto što tihuje, danas bi trebalo da je najaktivnije i najangažovanije. Posebno imajući u vidu javno zaklinjanje da im je glavni spoljnopolitički prioritet brzi ulazak Crne Gore u EU. Ali prvenstveno i zbog toga što je Crna Gora danas izložena velikom spoljnjem pritisku i udarima na njen suverenitet nezabilježenim od obnove njene nezavisnosti 2006. godine. To Ministarstvo, od dolaska 30-avgustovskih „oslobodilaca“ se obesmišljava i svakim danom sve više unižava. Uostalom, kao i sama država Crna Gora. To Ministarstvo, osim praznih floskula o evropskoj orijentaciji, nema nikakvo ideološko opredjeljenje niti patriotski naboj. Bez čega je samo prazna forma. Ono, nažalost, pristaje na poziciju koja je strana crnogorskom slobodarskom biću i svemu što je Crna Gora kroz vjekove stvarala i održavala. Tom Ministarstvu nedostaje ne samo znanje, nego i želja za sticanjem znanja o najvažnijim svjetskim zbivanjima i procesima, kao i prijeko potrebni senzibilitet i finese u međudržavnim odnosima. Naročito u onom najvažnijem segmentu, u odnosima sa susjednim zemljama.

Istine radi, urušavanje naše diplomatske službe počelo je i prije dolaska „oslobodilaca“. Svojom površnošću, nemarom i nezrelošću, s jedne strane, te nedostatkom pronicljivosti i sposobnosti da predvidi „zlo vrijeme“ koje dolazi, bez htjenja, kapaciteta i hrabrosti s druge strane da se tome odupre, Ministarstvo je postalo pogodno tle za urušavanje Crne Gore. Ipak, treba reći, da u crnogorskom MIP-u postoji određeni broj kvalifikovanih diplomata osposobljenih za kvalitetan rad, pa u manjem broju i za ozbiljnu analitiku. Nažalost, ti su uglavnom odstranjeni ili marginalizovani. Ne uklapaju se u „avgustovsku oslobodilačku diplomatiju“. Diplomatska služba podrazumijeva određena pravila u koja se diplomata, bez obzi-

Rampu na poglavlje

31 nije stavio samo

Zagreb, već i Brisel

Potpuno je netačna tvrdnja „avgustovskih oslobodilaca“ o njihovom „istorijskom“ doprinosu odblokiranju pregovora Crne Gore sa EU. Objektivno, nije Crna Gora zatvorila tri poglavlja, nego je EU zatvorila tri pregovaračka poglavlja sa Crnom Gorom. Jer, činjenica je, da se nije desila agresija na Ukrajinu i rat koji se tamo vodi, ne bi bilo tog napretka. Već zvaničnici EU biraju Crnu Goru, malu zemlju koja je do 2020. bila pouzdan i kredibilan partner, i preko nje pokazuju da proces proširenja nije zamro. Očekujući da Crna Gora uredno izvršava obaveze i pozitivno utiče na ostale zemlje pretendente na članstvo

ra na rang, od atašea do ambasadora, uklapa i prema kojima se ponaša. I, zavisno od ukupnog znanja, komunikativnosti, angažovanosti, pronicljivosti i posvećenosti, tumači i sprovodi politiku svoje zemlje. Informiše partnere u zemlji prijema i prikuplja informacije od značaja za svoju zemlju. Obavještava Ministarstvo, time i državni vrh, o saznanjima sa kojima raspolaže. Koja je to politika koju danas sprovodi ili bi trebalo da sprovodi Ministarstvo inostranih poslova? Politika u kojoj su dva potpredsjednika Vlade nadležna za resor spoljnih poslova, od kojih jedan obnaša i funkciju MIP-a. Takva karikaturalna državna struktura u diplomatiji ne postoji u svijetu. To je politika kojoj osnovni ton i usmjerenje daju prvaci bivšeg DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević. Politika koja nedvosmisleno negira genocid u Srebrenici, koja je protiv crnogorskog članstva u NATO, koja jasno u prvi plan stavlja Srbiju i Rusiju, koja izvrće ruglu sve što dolazi sa Zapada. I koja otvoreno ismijava crnogorski put ka članstvu u EU, rugajući se i svojoj državi i Evropskoj uniji. Odnosno, politika koja se sugeriše iz rektorovog konzervativnog Instituta za napredne studije o preispitivanju politike prema susjedima. Onog najboljeg dijela politike do 2020. godine. Politiku koja nas zavađa sa svima, a sve u funkciji jednog. Onog koji sve čini da Crne Gore nestane.

Da li Ministarstvo inostranih poslova u potpunosti sprovodi politiku apsolutne podređenosti Beogradu? Ili se možda protivi takvoj politici i ukazu-

Urušavanje naše diplomatske službe počelo je i prije dolaska „oslobodilaca“. Svojom površnošću, nemarom i nezrelošću, s jedne strane, te nedostatkom pronicljivosti i sposobnosti da predvidi „zlo vrijeme“ koje dolazi, bez htjenja, kapaciteta i hrabrosti s druge strane da se tome odupre, Ministarstvo je postalo pogodno tle za urušavanje Crne Gore

je na ogromnu disproporciju između proklamovanih spoljnopolitičkih prioriteta i politike koju sprovode Mandić i Knežević? Negativan uticaj politike zvaničnog Beograda, antizapadna politika, te nedobronamjeran odnos prema svim susjedima i neviđeni pritisak na sve tri crnogorske vlade, s jedne strane, te bespogovorno inferiorno praćenje i povlađivanje toj politici s druge, crnogorske strane, doveli su do narušavanja odnosa Crne Gore sa ostalim susjedima. Naročito sa onim susjedima koji su Crnoj Gori, zajedno sa Srbijom, najbliži - Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. To je cilj onog najznačajnijeg dijela parlamentarne većine, okupljene oko bivšeg DF-a, koja čini sve da podrije crnogorsku nezavisnost i na dnevnoj bazi obesmišljava i urušava državni suverenitet Crne Gore. Hrvatska je kredibilna članica EU i kao takva visoko kotirana prilikom donošenja odluka u Briselu, posebno kad se radi o našem regionu. I veoma joj je stalo do dobrih odnosa sa susjedima. Rekao bih naročito sa Crnom Gorom. Prema kojoj dugi niz godina unazad, naročito nakon izvinjenja zbog agresije na Dubrovnik istorijskog predsjednika Mila Đukanovića, vodi blisku i blagonaklonu politiku. Hrvatska bi trebalo da je, i ona to jeste, jedan od glavnih promotera crnogorskog bržeg puta ulaska u EU. Sva pitanja koja su pokrenuta u nedavnom non paper-u od strane Zagreba postojala su i ranije, ali ih Hrvatska nije povezivala sa evropskim putem Crne Gore. Naprotiv. Nekome je to očigledno smetalo i stavljena je rampa baš na poglavlje 31 u kojem je Crna Gora imala stoprocentnu ispunjenost evropskih očekivanja. Potpuno je netačna tvrdnja „avgustovskih oslobodilaca“ o njihovom ‘istorijskom’ doprinosu odblokiranju pregovora Crne Gore sa EU. Objektivno, nije Crna Gora zatvorila tri

poglavlja, nego je EU zatvorila tri pregovaračka poglavlja sa Crnom Gorom. Jer, činjenica je, da se nije desila agresija na Ukrajinu i rat koji se tamo vodi, ne bi bilo tog napretka. Već zvaničnici EU biraju Crnu Goru, malu zemlju koja je do 2020. bila pouzdan i kredibilan partner, i preko nje pokazuju da proces proširenja nije zamro. Očekujući da Crna Gora uredno izvršava obaveze i pozitivno utiče na ostale zemlje pretendente na članstvo. A ona se ponaša sasvim suprotno. Odmah poslije IBAR-a usvaja Rezoluciju o Jasenovcu, a sad nakon zatvaranja tri poglavlja krši Ustav tako što Ustavni odbor preuzima ingerencije Ustavnog suda. Tako da rampa na poglavlje 31 nije samo hrvatska, već Brisel preko Zagreba šalje poruku vlasti ako ima neko da umije ili da želi da pročita tu poruku, da Podgorica mora sa riječi preći na djela ako joj je stvarno stalo do članstva u EU. Objektivno govoreći, predsjednik Milatović je u posljednje vrijeme diplomatskim aktivnostima doprinosio afirmaciji Crne Gore na spoljnopolitičkom planu, nastojeći Koliko-toliko da ublaži pogubno djelovanje vladajuće većine. Kako kod susjeda tako i na evropskom i širem planu, nazivajući ga s pravom i anticrnogorskim i antievropskim. Nadati se da će i to uticati da ključni zapadni partneri uvide svoje greške i zablude u politici koju posljednjih godina vode prema Crnoj Gori i regionu i prepoznaju ko su stvarne proevropske snage u Crnoj Gori.

Nažalost, salto mortale koji je iznenada napravio i obezbijedio sa svoja četiri odbornika vladajućoj većini da nastavi da vrši vlast u Podgorici, onu istu koju je prije nekoliko mjeseci srušio, sa onima koji su ga mjesecima javno ponižavali i prijetili mu smjenom u parlamentu, ne čini ni njega više kredibilnim sagovornikom na međunarodnoj sceni.

Gradonačelnik Podgorice o planovima za glavni grad i saradnji sa opozicijom

Mujović: Projekata je puno, želim da se naprave veliki pomaci

PODGORICA - Novi gradonačelnik Podgorice prof. dr Saša Mujović iskazao je u razgovoru za portal RTCG zadovoljstvo što je napravljen politički kompromis i što je formirana gradska vlast u Podgorici.

- Nadam se da će biti stabilna, da će politički subjekti koji je čine imati podjednaku dozu mudrosti i odgovornosti i da će nas građani pamtiti po dobrim djelima - rekao je Mujović.

On se osvrnuo na projekte nove gradske vlasti.

- Bez dileme, prioritetan projekat za Podgoricu je onaj koji se direktno tiče zdravlja stanovnika. Svjedoci smo da postojeći kolektor nije adekvatan za potrebe naraslog grada i predstavlja ogromnu prijetnju. Kolektor u Botunu, za koji su obezbijeđena finansijska sredstva još 2016. godine, projekat je koji zaslužuje prioritet i za koji vrijedi ulagati napore kako bi bio realizovan. Osim ovoga,

iako ne djeluje glamurozno, punu pažnju želim posvetiti rješavanju vodosnabdevanja i napajanja električnom energijom, naročito prigradskih naselja. Problem zamućenja vodoizvorišta Mareza

Bez dileme, prioritetan projekat za Podgoricu je onaj koji se direktno tiče zdravlja stanovnika. Svjedoci smo da postojeći kolektor nije adekvatan za potrebe naraslog grada i predstavlja ogromnu prijetnju. Kolektor u Botunu, za koji su obezbijeđena finansijska sredstva još 2016. godine, projekat je koji zaslužuje prioritet i za koji vrijedi ulagati napore kako bi bio realizovan

zabrinjava i poziva na hitno djelovanje. Rješavanje saobraćajnog haosa je posebna stavka koju najbrže možemo riješiti kroz strožu kaznenu politiku i pretvaranje najprometnijih pješačkih prelaza u podzemne prolaze. Plan je osnaživanje gradskog saobraćajnog preduze-

ća i uvećanje broja gradskih i prigradskih linija - istakao je Mujović. Kako je rekao, planirana je i rekonstrukcija Trga Božane Vučinić i oživljavanje centra grada, gdje je prvi korak već napravljen kroz izradu idejnog rješenja za Robnu kuću „Podgoričanka“.

- Istočna tribina Stadiona Budućnosti, održavanje njegove travnate podloge, kao i osposobljavanje Sportskog centra u punom kapacitetu su neke od obaveznih aktivnosti. Da bismo ostvarili viziju zatvaranja centra grada za saobraćaj, potrebno je napraviti brojne pretpostavke u smislu obezbjeđenja parkinga u blizini centra. Ipak, tu se treba osloniti na savjet struke. Biznis zona na Ćemovskom polju je otvoren projekat, koji dugo vremena tapka u mjestu (pokrenut je i sudski spor), a koji je veoma bitan za grad. Konačno, u planu je i valorizacija potencijala Veruše, koja ima sve preduslove da postane omiljeno planinsko odmaralište Podgoričana- istakao je Mujović. Kako je podvukao, projekata je puno i želi da se „kroz svakodnevne male iskorake naprave veliki pomaci koji će biti jasno vidljivi svim uvaženim sugrađankama i sugrađanima“.

- Vraćam se na početak, glavni preduslov za sve ovo je stabilna vlast, a dodao bih i korektna saradnja sa konstruktivnom opozicijomkaže Mujović.

Podsjetimo, Mujović, nosilac liste koalicije Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata, izabran je preksinoć za gradonačelnika Podgorice. R.P.

Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu, Privredni sud će ponovo odlučivati o putu Meljine - Petijevići

PODGORICA - Apelacioni sud ukinuo je presudu

Privrednog suda po kojoj je država trebalo kompaniji „Univerzal monte“, vlasnika Vuka Hamovića, da isplati četiri miliona eura uz kamate na osnovu sporazumnog raskida ugovora o izgradnji, funkcionisanju i transferu puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom, potvrđeno je portalu ETV.

Odluku je donijelo vijeće Apelacionog suda u sastavu Danijela Vukčević, Dijana Radulović i Mirjana Vlahović

Predmet se vraća prvostepenom sudu na suđenje, pa će Privredni sud ponovo odlučivati u ovom slučaju. Sud je prethodno, kao neosnovan, odbio tužbeni zahtjev za isplatu PDV-a u iznosu od 840.000 eura, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 1. februara 2022. godine do isplate.

Podnosioci tužbe očekuju isplatu četiri miliona eura

- Trećim stavom sud je odbacio kao nedozvoljenu protivtužbu tužene, kojom je traženo da se utvrdi da je ništavan sporazum o raskidu BOT puta Meljine - Petijevići od 10. januara 2007. godine, zaključenog dana 7. maja 2021. godine - navedeno je u presudi Privrednog suda. Za podnosioce tužbe ovakva prvostepena presuda je bila očekivana s obzirom da, kako tvrde, država nije ispunila osnovnu obavezu. - Po osnovu međusobno zaključenog sporazuma od 7. maja 2021. godine država se bila obavezala da će platiti četiri miliona eura. Tužilac je izvršio sve obaveze po navedenom ugovoru, put je predat drugoj ugovor-

U izgradnju dionice od 12,8 kilometara uloženo je oko 18,5 miliona eura. Investitor je 2008. godine postavio naplatnu rampu sa cijenom putarine od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Takođe, „Univerzal Monte“ je dobio i ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, što se nije desilo

noj strani, a kao što je poznato, putarina se ne naplaćuje skoro tri godine. Sa druge strane, tužena nije ispunila svoju osnovnu obavezu i sud je prihvatio našu argumentaciju - rekao je ranije portalu ETV advokat firme

„Univerzal monte“ Mladen Ivanović Firma „Univerzal Monte“ izgradila je put Meljine –Petijevići po principu „izgradi − koristi – predaj“, odnosno aranžmanu na osnovu kojeg je trebalo da ga koristi 20 go-

dina i vrati u vlasništvo Opštine Herceg Novi. U izgradnju dionice od 12,8 kilometara uloženo je oko 18,5 miliona eura. Investitor je 2008. godine postavio naplatnu rampu sa cijenom putarine od tri do 18 eura u za-

visnosti od kategorije vozila. Takođe, „Univerzal Monte“ je dobio i ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, što se nije desilo. Tri godine kasnije vlada Zdravka Krivokapića odlučuje da raskine ugovor sa koncesionarom i preuzme put uz obavezu da izmiri preostali dug od 4,6 miliona bez kamata za kredit kojim je finansirana izgradnja. Sporazumom između Ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio aktuelni premijer Milojko Spajić, investitora i Opštine Herceg Novi predviđeno je da naknada bude isplaćena najkasnije do 31. januara 2022. godine, što nije učinjeno. Štaviše, u Zakonu o budžetu ova isplata nije ni bila planirana. Problem je naslijedila 43. vlada Dritana Abazovića, koji nije želio da namiruje dugove prethodnika, već je početkom novembra 2022. odlučio da kompletnu dokumentaciju vezanu za sporni posao proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se utvrdilo da li su posrijedi koruptivne radnje.

Portal ETV je u oktobru uputio pitanje SDT-u u kojoj fazi je izviđaj i ko je sve saslušan u ovom predmetu, ali je odgovor izostao. R.P.

Saša Mujović

Put Meljine – Petijevići

U osnovicu za obračun

PDV-a ulazi i „shipping“

odvijati preko poštanskih operatera, koji će taj iznos naplaćivati od primalaca pošiljke prilikom dostave na kućnu adresu. - UC je za brze pošiljke uvela e-manifest, koji omogućava obradu pošiljki prije njihovog prispijeća na carinsko područje, što omogućava brže puštanje, a ovaj način obrade podataka uskoro uvodimo i u redovan poštanski promet koji će takođe znatno ubrzati sprovođenje carinskih procedura – kazali su Pobjedi iz UC. Međutim, iz Pošte ocjenjuju da je realno očekivati kašnjenja i zastoje, „dok se stvari ne uhodaju“, dodajući da će korisnike o tome blagovremeno obavijestiti. Na pitanje Pobjede očekuju li smanjenje priliva pošiljki od iduće godine zbog uvođenja PDV-a, odgovaraju kratko - „pokazaće reakcija tržišta“.

PLATFORME

Da je kvalitet proizvoda sa ovih platformi često upitan, tema je i svjetskih medija, posebno otkad se pojavio Temu. Kod nas su, kako su kazali iz Pošte, pošiljke sa te platforme ušle u sistem polovinom decembra. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER), u okviru kojeg funkcioniše Tržišna inspekcija, nijesmo dobili odgovore da li postoji procedura kontrole kvaliteta i bezbjednosti proizvoda koji na ovaj način ulaze u zemlju niti da li postoji određeni mehanizam kontrole i zaštite potrošača u tom dijelu

Ni Pošta Crne Gore ni Uprava carina nemaju evidenciju o broju pošiljki sa poznatih svjetskih platformi.

Zakon o zaštiti potrošača štiti potrošače samo u okviru države, dok se za online kupovinu potrošači moraju edukovati

PODGORICA – Iako je evidentan znatan rast broja pošiljki koje crnogorski građani naručuju preko e-platformi, posebno AliExpress i Temu, iz Pošte Crne Gore, iznenađujuće, tvrde da nemaju informaciju o broju takvih pošiljki, a time ni uporedne podatke u odnosu na raniji period. Dodaju da oni nijesu jedini koji dostavljaju pošiljke sa ovih platformi.

Takve podatke, kako su Pobjedi kazali, nemaju ni u Upravi

Postavlja se pitanje kako će se mjeriti efekti uvođenja PDV-a na kompletan iznos vrijednosti ovih pošiljki, čija primjena počinje 1. januara, a što je predviđeno Fiskalnom strategijom kao jedna od kompenzatornih mjera zbog smanjenja doprinosa za PIO na račun

eura. Na pitanje Pobjede da li će u osnovicu za obračun PDV-a ulaziti i troškovi dopreme robe odnosno poštarine, iz UC odgovaraju potvrdno.

POSTUPAK

UC će postupak sprovoditi istog ili eventualno narednog

Tako će od prvog dana 2025. prestati da važi odredba

Kako pokrenuti spor

Na primjer, pokretanje spora na platformi AliExpress izgleda ovako: kliknite na opciju „Open Dispute“ i unesite sve relevantne informacije, uključujući fotografije i opis problema. Na platformama kao što su AliExpress i Temu, postoji opcija za otvaranje spora putem programa zaštite potrošača (Buyer Protection). Ovaj program omogućava potrošačima da zatraže povrat novca, zamjenu proizvoda ili drugačije rješenje u zavisnosti od prirode problema. Za uspješno ostvarenje prava kroz ove programe, važno je poštovati rokove koji se obič-

carina (UC), jer ne vode posebnu evidenciju o pošiljkama naručenim preko interneta, imajući u vidu da se kroz carinski informacioni sistem sprovodi kompletna evidencija obračuna carinskog duga, bez ozbira na pošiljaoca i primaoca. - Ne vodi se posebna evidencija o pošiljkama naručenim putem internet trgovine, te u tom pogledu ne možemo dati precizne podatke o broju pošiljki, njihovoj vrijednosti, broju korisnika internet trgovine i naplati carinskih dažbina po tom osnovu – kazali su iz UC.

podlijegala oporezivanju. Iz UC dodaju da su propisi u dijelu plaćanja carine ostali nepromijenjeni, odnosno plaćaće se za pošiljke čija vrijednost premaši 150

no kreću između sedam i 30 dana od prijema proizvoda, te pratiti upute platforme za

podnošenje reklamacije. Ako potrošač ne reaguje u ovom periodu, postoji mogućnost

jednosti robe i ukoliko je stigla tokom radnog vremena carinske ispostave. Naplata PDV-a će se, kako navode,

da se pravo na reklamaciju ili povrat novca izgubi – savjetuje Jovo Rabrenović

Da je kvalitet proizvoda sa ovih platformi često upitan, tema je i svjetskih medija, posebno otkad se pojavio Temu. Kod nas su, kako su kazali iz Pošte, pošiljke sa te platforme ušle u sistem polovinom decembra. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER), u okviru kojeg funkcioniše Tržišna inspekcija, nijesmo dobili odgovore da li postoji procedura kontrole kvaliteta i bezbjednosti proizvoda koji na ovaj način ulaze u zemlju niti da li postoji određeni mehanizam kontrole i zaštite potrošača u tom dijelu. Ipak, sudeći po odgovorima bivšeg generalnog direktora za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u MER-u i nacionalnog eksperta za zaštitu potrošača Jova Rabre, potrošači uživaju prava garantovana Zakonom o zaštiti potrošača koji pokriva i online trgovinu, ali samo u okviru države. Zakoni Crne Gore, kako navodi, osiguravaju da proizvodi koji se uvoze moraju biti u skladu sa EU direktivom o opštoj sigurnosti proizvoda, ali da proizvo-

service.aliexpress.com

di sa ovih platformi mogu ponekad zaobići te standarde. Rabrenović ukazuje da je neophodno odmah prijaviti inspekciji ili preko evropskog sistema RAPEX ukoliko dobiju proizvod koji je opasan po zdravlje ili sigurnost. - Bezbjednost i kvalitet proizvoda na online platformama poput AliExpress-a i Temu mogu biti zabrinjavajući za potrošače. Iako nude sistem recenzija i ocjena od strane korisnika, koji mogu pomoći potrošačima da steknu predstavu o kvalitetu i bezbjednosti proizvoda, važno je napomenuti da proizvodi iz drugih zemalja ne moraju biti podvrgnuti istim sigurnosnim testovima koji su obavezni za proizvode na tržištima EU ili SAD. Na primjer, proizvodi sa CE oznakom u EU moraju proći rigorozne testove sigurnosti, dok proizvodi na platformama poput AliExpress-a i Temu možda nemaju ovakve standardeukazuje Rabrenović, dodajući da su ove platforme posrednici, te da je često odgovornost za proizvod na prodavcu, a ne na platformi.

SAVJETI

Rabrenović savjetuje da ukoliko potrošači preko ovih platformi kupe proizvod za koji utvrde da ne odgovara opisu, bilo po kvalitetu, veličini, boji ili funkcionalnosti, bitno je odmah fotografisati problem i sačuvati originalnu ambalažu. - Ove informacije mogu biti od pomoći pri otvaranju spora ili reklamaciji. Praktični koraci za potrošača u slučaju problema su dokumentovanje nepravilnosti: fotografisati proizvod odmah po otvaranju paketa i sačuvati originalnu ambalažu i deklaraciju (ako postoji), i komunikacija sa prodavcem: obratiti se trgovcu putem platforme i detaljno objasniti problem uz dostavljanje dokaza, sačuvati prepisku, jer može poslužiti kao dokaz prilikom pokretanja spora. M. LEKOVIĆ

Pokretanje spora na platformi AliExpress

Jovo Rabrenović

Ne zna se da li u Crnoj Gori postoji kontrola Temu proizvoda

Bošnjački demokratski pokret organizovao skup u Rožajama na temu „Aktivizam dijaspore kao sredstvo jačanja pozicije Crne Gore“

Šahman: Dijaspora je jedan od najvrednijih resursa Crne Gore

ROŽAJE - Bošnjački demokratski pokret (BDP) visoko u političkoj agendi ima saradnju sa dijasporom, a izraženu spremnost Bošnjaka za izgradnju društva različitosti potkrepljuju brojni primjeri, od kojih je najeklatantniji naša dijaspora koja decenijama unazad bivstvuje na prostorima zemalja Zapadne Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, Republike Turske, ali i regiona.

To je poručeno sa skupa koji je organizovao predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman u Rožajama na temu „Aktivizam dijaspore kao sredstvo jačanja pozicije Crne Gore“. Šahman i osnivač Bošnjačkog demokratskog pokreta Everin Čekić predstavili su brojne aktivnosti koje su imali u zemlji i inostranstvu od osnivanja BDP-a u ovoj godini, kao i planove za buduće djelovanje. Oni su naveli da su ljudi koji žive i rade u dijaspori najbolji ambasadori i predstavnici u zemljama u kojima žive i rade, te najavili intenzivniju saradnju sa njihovim predstavnicima i udruženjima i u narednoj godini.

- Ovih dana opet i iznova zna-

tan dio dijaspore boravi u našim sredinama, podupirući i našu ekonomsku aktivnost, pomažući rodbini i prijateljima, brinući za svoju domovinu i pitajući se u kojem pravcu Crna Gora ide. Uvijek su tu kada treba podržati kvalitetne projekte, učestvuju u mnogim humanitarnim akcijama, mnogi od njih su i investitori, a vrlo često supstituišu ono što bi trebalo da rade državni i lokalni organi. Kroz razgovore sa njima osjećamo zabrinutost i zebnju, pitaju se što će biti sa njihovim zavičajem - naglasio je predsjednik BDP-a Šahman. On je naveo da je dijaspora naš važan resurs, te da saradnja mora biti dvosmjerna i uzajamna.

- Snaženje odnosa sa njima će nam biti veoma važno. Upravo je glas dijaspore bio značajan da je Bošnjacima neophodna nova politička platforma u Crnoj Gori - kazao je Šahman. Radnom sastanku u Rožajama prisustvovali su Miljhat Mitko Muslić, predsjednik Unije Bošnjaka dijaspore sa sjedištem u Hanoveru, Njemačka, prof. dr Muamer Kalić, predsjednik Saveza dijaspore i iseljenika Crne Gore, Selman Sijarić, privrednik iz Njemačke, Redžep Kolić, privrednik sa Kosova, Azru-

din Pećanin, IT stručnjak za sajber bezbjednost iz Austrije (dobitnik prestižne nagrade za nauku i tehnologiju u Šangaju), kao i Bahrija Sijarić, generalni sekretar Unije Bošnjaka. Skup je za jedan od ciljeva imao i da predstavnicima dijaspore, ali i cjelokupnoj javnosti ukaže na realne probleme sa kojima se suočava naš društveni sistem, čiji su neizostavan dio obrazovni i zdravstveni sistem. Na to je ukazala plejada rožajskih profesorki i ljekara koji se svakodnevno u školama i ambulantama suočavaju sa različitim izazovima, i to: prof. bosanskog jezika Jasmina Halilović, prof. razredne nastave Ermina Kalač, prof. engleskog jezika Edita Šahman i prof. razredne nastave Elzana Seferović, te ljekari primarijus dr Azra Lukač, spec. ginekolog, dr Jakup Ramović, stomatolog Malik Kurtagić Bošnjački demokratski pokret (BDP) će biti istinski posvećen napretku društva i suočavanju sa svakodnevnim životnim potrebama naših građana u namjeri da društveni poredak učinimo boljim i kvalitetnijim, a sastav i struktura ovih ljudi to obećava.

Usljed objektivne nemogućnosti prisustva skupu koji je

Saopštenje Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija

Sve osnovne škole u Crnoj Gori dobiće edukativne robotiće

PODGORICA - Sve osnovne škole u Crnoj Gori će u narednim sedmicama dobiti edukativne robotiće, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).

Kako su naveli, resorna ministarka Anđela Jakšić-Stojanović prisustvovala je sjednici Nacionalnog komiteta za razvoj finansijske edukaci-

je kojom predsjedava guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović

- Na sjednici je jednoglasno usvojen Akcioni plan aktivnosti na planu finansijske edukacije za 2025. godinu, koji sadrži niz mjera i aktivnosti usmjerenih na unapređenje finansijske pismenosti u Crnoj Gori. Plan je rezultat zajedničkog rada predstavnika 22 institucije iz javnog,

privatnog i NVO sektora koje je CBCG, kao nacionalni koordinator ovih aktivnosti, okupila oko implementacije Programa razvoja finansijske edukacije u Crnoj Gori 2023-2027. godinepiše u saopštenju.

- Tokom sjednice je potpisan i ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji u vezi sa realizacijom projekata „Robotika za najmlađe“, koji predstavlja

ODT u Baru još vodi izviđaj po prijavi NVU

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Baru još sprovodi takozvani izviđaj u predmetu formiranom povodom krivične prijave NVU Komunica NG koje tereti službenika barskog katastra P. S. da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Iako je prijava protiv samostalnog savjetnika u barskoj područnoj jedinici Uprave za katastar i državnu imovinu podnijeta u septembru 2023. godine, iz barskog ODT-a su potvrdili da još nema epiloga u ovom predmetu.

- Obavještavamo vas da je predmet u ODT Bar formiran i da se nalazi u fazi izviđaja – navedeno je u zvaničnom odgovoru tužilaštva 11. decembra dostavljenog Pobjedi.

Upis nebu

održan u Rožajama, na adresu Bošnjačkog demokratskog pokreta pristigla su brojna pisma puna podrške i pozitivnog odnosa prema aktivnostima i inicijativama BDP-a od udruženja koja okupljaju na hiljade iseljenika iz Crne Gore širom svijeta, i to od: Humanitarnog udruženja „Euro Gusinje“ iz Njujorka, koje potpisuje predsjednik Aljo Kobilić, Zavičajni klub „Bihor“ iz Luksemburga, koje potpisuje predsjednik Remzija Hajdarpašić, Udruženja iseljenika iz Crne Gore u regionu Balikesir, Burhanija - Republika Turska, koje je poslao predsjednik Adil Ozuzun- Kriještorac, Udruženje „Zavičajno društvo Plavljana i Gusinjana“ iz Sarajeva, koje potpisuje predsjednik Suad Ibrahimagić, udruženje „Platforma evropske dijaspore Crne Gore“ iz Njemačke, koje potpisuje predsjednica Emina Čolović, Udruženje „Jedinstvo domovine“, čije je sjedište u Sarajevu, kojim predsjedava privrednik iz Njemačke Hazbo Hajradinović, zatim Bošnjački savez Crne Gore iz Njujorka, koje potpisuje predsjednik Esad Rastoder, kao i Udruženje „Bosna - Sandžak“ iz Istanbula, koje potpisuje potpredsjednik Erdžan Gul. R.P.

primjer uspješnog međuinstitucionalnog partnerstva Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, CBCG i Fonda za inovacije - dodaje se.

Iz MPNI su kazali da će kroz ovaj projekat, koji kombinuje inovativne metode i finansijsku edukaciju, sve osnovne škole u Crnoj Gori u narednim sedmicama dobiti edukativne robotiće.

- Djeca će kroz interaktivne aktivnosti programiranja sticati osnovna finansijska znanja i razvijati ključne vještine za budućnost - zaključuje se u saopštenju. R.P.

NVU Komunica NG tereti službenika katastra da je u maju 2022. godine kršenjem propisa iz Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, Zakona o državnoj imovini i Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske br. 62 od 14. aprila 2022. godine donio rješenje br. 954-1655/1022 od 9. maja 2022. godine kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na ovu mitropoliju.

Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka iz čl. 9, 10, 11, 13, 13a i 13b Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunice smatraju da je službenik počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. l Krivičnog zakonika Crne Gore.

P R ečicom do PRomjene

Uprava za katastar i državnu imovinu područne jedinice

Bar je navedenim rješenjem dozvolila promjenu upisa podataka, osnova prava i nosioca prava u katastru nepokretnosti za crkvu i groblje u Seocima iz dotadašnjeg prava „korišćenja“ u svojinu 1/1 na Mitropoliju. Mitropolija je, pozivajući se na Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, umjesto prava korišćenja tražila da se upiše njeno pravo svojine nad svim katastarskim parcelama iz lista nepokretnosti broj 174 KO Seoca, na kojima se, između ostalog, nalazi ova jedinstvena crkva i groblje.

- Budući da se u upravnoj stvari radi o pretvaranju prava korišćenja na zemljištu i

objektima koji su upisani na imaoca prava Mitropoliju crnogorsko-primorsku, to su stvoreni uslovi da se izvrši promjena upisa, a u skladu sa zakonom – naveli su u obrazloženju rješenja iz područne jedinice Uprave za nekretnine u Baru. Prema navodima krivične prijave koju je podnijela Komunica NG, službenik katastra je - bez punovažne isprave koja bi sadržala nedvosmislen pravni osnov sticanja - iz navodnog prava korišćenja upisao pravo svojine na subjekta prava Mitropolija crnogorsko-primorska Cetinje, „iako je znao da je posebnim zakonom drugačije određeno“.

Iako je prijava protiv samostalnog savjetnika u barskoj područnoj jedinici Uprave za katastar i državnu imovinu podnijeta u septembru 2023. godine, iz barskog ODT-a su potvrdili da još nema epiloga u ovom predmetu

Crkva Svetog Nikole

Učesnici skupa u Rožajama

NVU Komunica NG, koje tereti savjetnika u katastru za donošenje nezakonitih rješenja u korist Mitropolije

imovine ni na nebu ni na zemlji

Dodaje se da su, prema članu 16 alineja 6 Zakona o državnoj imovini, groblja lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolaže opština, što, kako naglašavaju, isključuje primjenu čl. 419 st. l Zakona o svojinsko-pravnim odnosima.

Iako u prijavi Komunica navodi da je kršenjem Zakona o državnoj imovini koji se odnosi na groblja teže povrijeđeno pravo Opštine Bar kao nosioca prava raspolaganja grobljem, kao i prava bratstava u Seocima, ovim povodom zaštitnik interesa te opštine nije preduzimao bilo kakve korake, iako lokalna uprava jedina može da iskoristi pravo aktivne legitimacije i da pokrene sudsku proceduru.

Mi M o istorije i arhiva

U obrazloženju prijave navodi se da ODT može po službenoj dužnosti da pribavi validne arhivske dokaze o pravnom režimu kojem su podlijegale bogomolje i groblja.

Ističu da su kroz istoriju, od vremena Knjaževine Crne Gore, svaka crkva, a posebno parohijska bile samostalna pravna lica (imaonici), nad kojima Mitropolija nije imala vlasničke kompetencije.

To se može vidjeti iz isprave posjedovni list br 215, katastar srez barski, skupština opština Bar, katastarska opština Seoci (državni arhiv Cetinje, arhivski odsjek – Bar). Kako navode, takav status crkava i manastira sa zemljištem i grobljem nije mijenjan, već su crkve i manastiri bili upisani kao posebna pravna lica. Dakle ni na jednoj od ovih nepokretnosti SPC, odnosno Mitropolija, nije označena kao njihov vlasnik. Iz ovoga proizilazi da status crkava i manastira nije mijenjan do 1988. godine. Vođene su pod imenom svetitelja ili svetaca kojima su bile posvećene kao pojedinačna pravna lica sa sopstvenim matičnim brojem. Takav status imala je i bogomolja u Donjim Seocima i Gornjim Seocima posvećena Svetom Nikoli. Tek su, prema navodima Komunice, u postupku izlaganja tokom septembra 1988. godine, bez punovažne isprave koja bi sadržala jasan i nedvosmislen osnov sadržan u zak onu, drugom propisu, opštem aktu odnosno pojedinačnom aktu, navedena bogomolja, zemljište i bratstveničko groblje upisani u popisni list na Mitropoliju cr-

Prema navodima krivične prijave koju je podnijela Komunica NG, službenik katastra je - bez punovažne isprave koja bi sadržala nedvosmislen pravni osnov - iz navodnog prava korišćenja dvije seoske crkve i tri groblja upisao pravo svojine na Mitropoliju crnogorskoprimorsku, „iako je znao da je posebnim zakonom drugačije određeno“

nogorsko-primorsku – manastir Cetinje.

najava bez epiloga Podsjetimo, iz kancelarije zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore najavljeno je u maju ove godine da će preduzeti sve neophodne radnje kako bi utvrdila da li je prepisom crkve u Seocima u Crmnici i pripadajućeg groblja u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske otuđena državna imovina i to mimo propisa i bez pravnog osnova, kako je to u dopisima i zahtjevu za hitno postupanje državnih organa već dvije godine ukazivalo NVU Komunica NG.

Ovakav odgovor zaštitnika, koji potpisuje zamjenik kancelarije u Kotoru, nadležne

za reon Primorja, stigao je 22. maja na adresu Komunice NG, tri mjeseca od upućene inicijative i tek nakon naknadne urgencije u postupanju, iako je očekivani rok za odgovor bio osam dana.

Crmničanin Igor Gojnić iz NVU Komunica NG, koje proteklih godina ukazuje na nedopustivo ćutanje državne administracije na otuđivanje državnog sakralnog blaga, mjesnih seoskih crkava i grobalja, naveo je tada da su predstavnici te NVU od zaštitnika „odgovore dobili na sve sem na ključna pitanja“. - A to su da li je kao strana s aktivnom legitimacijom bio nadležan da blagovremeno reaguje da do neosnovanog upisa ne dođe, posebno nakon niza upozorenja i činjenica da su ovim povodom protiv odgovornih u barskoj područnoj jedinici Uprave za nekretnine podnijete krivične prijave – kazao je Gojnić Pobjedi. Zamjenik zaš titnika imovinsko-pravnih interesa države Ivan Đurišić je u odgovoru Komunici naveo da će pr eduzeti sve povo -

Sadržaj prijave iz 2023. godine i osporeni upis prava svojine

dom podneska koji su dobili. - Nakon pribavljanja hronologije i arhivske građe za nepokretnosti iz većeg broja katastarskih opština pobliže označenim u Vašem podnesku, steći će se uslovi za provjeru činjenica koje se odnose na otuđenje državne imovine, a o čemu će zakonski zastupnik države Crne Gore obavijestiti nadležne organe, kao i po potrebi preduzeti procesne radnje u pravcu zaštite državne imovine – navedeno je, između ostalog, u odgovoru Đurišića, u koji je Pobjeda imala uvid. Odgovor se odnosi i na niz drugih pojedinačnih inicijativa koje je istim povodom Komunica NG uputila povodom sličnih upisa crkava i grobalja širom Crmnice

sporovi koje vodi prijestonica

Iako u prijavi Komunica navodi da je kršenjem Zakona o državnoj imovini, koji se odnosi na groblja, teže povrijeđeno pravo Opštine Bar kao nosioca prava raspolaganja grobljem, kao i prava bratstava u Seocima, ovim povodom zaštitnik interesa te opštine nije preduzimao bilo kakve korake, iako lokalna uprava jedina može da iskoristi pravo aktivne legitimacije i pokrene sudsku proceduru

Slična situacija je i sa nekim crkvama i grobljima u drugim opštinama koje ne reaguju, izuzev Prijestonice, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je na sličan način u gotovo identičnoj proceduri upisano u svojinu Mitropolije. Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku. Iz Mitropolije je ranije saopšteno da će, koristeći zakonske mogućnosti, braniti svoju imovinu. Dodali su da je riječ

o istrajavanju na anticivilizacijskom i nepravednom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“. S druge strane, upravo su predstavnici mještana nekoliko sela u cetinjskoj opštini problematizovali osnov upisa vlasništva Mitropolije nad seoskim grobljima i grobljanskim crkvama rađenim uz podršku nekadašnje Knjaževine, a potom i Kraljevine Crne Gore. Prijestonica Cetinje je najavila da će u saradnji sa mjesnim zajednicama sa teritorije Cetinja pripremiti nove postupke koji bi imali za cilj upis svojine na državu i pravo raspolaganja nad onim katastarskim parcelama za koje ističu da su mimo pravnog osnova upisane u svojinu Mitropolije. U slučaju groblja u selu Građani je pokrenuta tužba, ali na osnovu prikupljenog materijala i analiza koje je uradila Direkcija za imovinu i zaštitu imovinsko-pravnih odnosa Prijestonice pokrenuto je na desetine zahtjeva za vođenje upravnih sporova. U tim sporovima traži se primjena zakona koji preciziraju da groblja kao lokalna dobra u opštoj upotrebi ne mogu biti bilo čija svojina, osim države koja pravo raspolaganja, odnosno korišćenja može da delegira na opštine u okviru kojih se nalaze pripadajuće mjesne zajednice u čijem ataru se nalaze ta groblja. Crkva, međutim, na nivou Crne Gore forsira drugi narativ, što za posljedicu ima i konfliktne situacije i postavljanje zastava i oznaka-tabli, kojima se groblja, iako dobra u opštoj upotrebi, prisvajaju i daje im se nacionalni, srpski prefiks. i. periĆ

PODGORICA - Saši Pekiću, Srđanu Jokiću, Goranu Janketiću, Nikoli Glomaziću i policajcima Draganu Backoviću, Predragu Vučuroviću i Predragu Mijuškoviću sinoć je određen pritvor do 30 dana zbog sumnje da su povezani sa švercom cigareta.

Odluku o pritvoru donijela je sutkinja Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša Policija, prema nezvaničnim informacijama Libertasa, traga za braćom Mirkom i Petrom Cicmilom iz Plužina. Pekić je označen kao organizator grupe koja se bavila kri-

Akcija „Petarda“ Do sada oduzeto oko 113.000 komada pirotehničkih sredstava

PODGORICA - Službenici

Uprave policije do sada su oduzeli oko 113.000 komada pirotehničkih sredstava raznih vrsta, namijenjenih nezakonitoj trgovini, u okviru akcije „Petarda“, na nivou svih gradova Crne Gore. Službenici Regionalnih centara bezbjednosti ,,Jug“ i ,,Zapad“ u susret praznicima, kako se navodi u saopštenju, intenzivno kontrolišu objekte i lokalitete namijenjene nezakonitoj prodaji pirotehnike i preduzimaju radnje iz svoje nadležnosti na suzbijanju istih.

- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi su u sklopu planskih preventivnih aktivnosti, pregledom trgovinskog objekta koji koristi D. Č. iz Herceg Novog pronašli i oduzeli 89 paketa sa oko 2.000 raznih vrsta petardi i vatrometa, namijenjenih ilegalnoj prodaji - precizirali su iz Uprave policije. Sa ovim je upoznat nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, po čijem je nalogu protiv D. Č. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

- Sprovođenjem istih planskih aktivnosti, policija je u Nikšiću i Šavniku oduzela oko 1.000 komada petardi i vatrometa, od čega su veću količinu pirotehnike službenici Stanice policije Šavnik oduzeli od D. Č. (41) iz Nikšića. Povodom ovog događaja, postupajući tužilac će se naknadno izjasniti o kvalifikaciji djela - rekli su iz Uprave policije.

Cilj akcije ,,Petarda“ je očuvanje bezbjednog ambijenta za građane i turiste u predstojećim danima praznika, kao i života, zdravlja, bezbjednosti ljudi i imovine, i sprečavanje nastanka povreda sa primarnim fokusom na zaštitu najranjivijih kategorija - djece i lica mlađe dobi. R.P.

Pekiću i još šestorici određen pritvor

jumčarenjem cigareta preko Luke Bar u periodu od 2019. do 2022. godine, dok je grupa koju su formirala braća Cicmil cigarete krijumčarila preko sjevera Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu. Uloga policijskih službenika u poslu krijumčarenja cigareta bila je da pripadnicima grupe javljaju gdje se nalaze policijske patrole kako bi nesmetano

prevozili nedozvoljeni teret. Podsjećamo, Backović je hapšen i u februaru zbog sumnje da je bio angažovan u švercu cigareta. U akciji policije tada je uhapšeno više osoba. Međutim, nakon pola godine optužnica je podignuta protiv šestorice iz te grupe - Milana Rogača, Radoja Rabrenovića, Milete Simanića, Mirka Mijuškovića, Milana Vuka-

dinovića i Jovana Miletića, kojima se na teret stavlja krijumčarenje cigareta u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. U februarskim tužilačkim spisima se navodi da je uloga Backovića bila da preuzima novac od prodatih cigareta i da ga prenosi preko granice u Crnu Goru. Novac je dalje predavan nalogodavcima, koji su ga, kako sumnjaju istražitelji, stav-

ljali u legalne tokove u Crnoj Gori. U jednoj turi, kako sumnja tužilaštvo, za nelegalne cigarete isplaćivalo se i po više

Gužva u Istražnom zatvoru dok se čeka gradnja novog objekta

Čak pedeset četiri pritvorenika više od predviđenog kapaciteta

PODGORICA - Od 580 pritvorenika, koliko ih je u Crnoj Gori bilo 15. novembra ove godine, u Istražnom zatvoru u Podgorici nalazi se njih 406 - 54 više od predviđenih smještajnih kapaciteta.

To je pokazala analiza stanja postojećih prostornih kapaciteta u Istražnom zatvoru Podgorica sa prijedlozima mjera koje imaju za cilj poboljšanje uslova boravka pritvorenih lica.

Iz Istražnog zatvora Podgorica je u posebni dio Zatvora za kratke kazne premješteno 130 pritvorenika koji su odvojeni od osuđenika. Njih 44 premješteno je u pritvorsku jedinicu Zatvora Bijelo Polje, u kojoj se nalazi i 101 osoba kojoj su nadležni sudovi iz sjeverne regije odredili pritvor. Kako bi se unaprijedili uslovi u Istražnom zatvoru Podgorica i obezbijedili adekvatni smještani kapaciteti ocijenjeno je da je potrebno izgraditi posebni objekat predviđen za smještaj 200 pritvorenika koji se sumnjiče za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, uz povećan nivo bezbjednosti koji je u postojećim uslovima teško omogućiti. - Izgradnjom novog objekta pritvorske jedinice u kompleksu Uprave obezbijediće se prv enstveno unapređenje nivoa bezbjednosti, uslova boravka lica lišenih slobode, uslova rada zaposlenih u pritvorskim jedinicama, prava pritvorenih lica, veća dostupnost kulturno-sportskim aktivnostima, boravak na otvorenom prostoru, veća mogućnost radnog angažovanja pritvorenih, što će sa dru-

ge strane uticati na smanjenje nasilja među pritvorenicima, kao i trenda donošenja negativnih odluka kojim se utvrđuje da je država Crna Gora postupila suprotno članu

3 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - konstatuje se u analizi koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.

sve više PRoBlemA

U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u kontinuitetu ukazuju na manjak smještajnih kapaciteta u podgoričkom Istražnom zatvoru. Preduzeto je više aktivnosti u pravcu rješavanja ovog problema, međutim, rast broja pritvorenika u Crnoj Gori, koji se ove godine kreće između 550 i 600, dodatno komplikuje situaciju. Poređenja radi, tokom 2022. godine broj pritvorenika u Crnoj Gori kretao se između 370 do 400, a 2023. između 420 do 460.

Ranijim izmještanjem ambu-

lanti Sektora za zdravstvenu u novoizgrađeni objekat, smještajni kapaciteti u Istražnom zatvoru Podgorica povećani su za 60 mjesta. - Međutim, imajuću u vidu broj pritvorenih lica, u dužem periodu prisutan je i jasno izražen problem prenaseljenosti smještajnih kapaciteta u Istražnom zatvoru Podgorica, a i koji je prepoznat i od strane relevantnih domaćih i međunarodnih organizacija - navedeno je u analizi koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.

Po odobrenju nadležnog suda od polovine 2022. godine određeni broj pritvorenika nalazi se u dijelu Zatvora za kratke kazne i u pritvorskoj jedinici Zatvora Bijelo Polje. Cilj je smanjenje bezbjednosnih rizika, prijetnji i drugih izazova. Međutim, s druge strane ovakvim rasterećenjem, upozorava se u analizi, znatno se opterećuju smještajni kapaciteti ostalih zatvorskih jedinica i dodatno

usložnjavaju aktivnosti službenika obezbjeđenja, imajući u vidu razlike u načinu postupanja prema pritvorenicima u odnosu na postupanje prema osuđenim licima. Dodatno komplikuje i to što u UIKS-u ima dosta pritvorenika koji se sumnjiče da su učestvovali u izvršenju istog krivičnog djela, a po Zakoniku o krivičnom postupku oni ne mogu da se nalaze u istoj prostoriji.

- U pritvorskoj jedinici Istražnog zatvora Podgorica smješten je veći broj lica koja su, prema podacima nadležnih službi, pripadnici suprotstavljenih organizovanih kriminalnih grupa - napominje se u analizi.

veliki BRoj PRitužBi Takođe, konstatuje se da prenaseljenost za posljedicu ima ugrožavanje osnovnih ljudskih prava pritvorenih, zagarantovanih Ustavom, zakonom i potvrđenim međunarodnim dokumentima.

Kao posljedica se javlja i veliki broj pritužbi koji se odnosi na uslove u zatvoru i ugrožavanje prava koja im kao zatvorenicima pripadaju i to u pogledu smještaja, zdravstvene i higijensko-tehničke zaštite, šetnje na otvorenom prostoru, radnog angažovanja i organizacije slobodnog vremena, ostvarivanja kontakta sa spoljnim svijetom.

- Takođe, prekobrojnost u Istražnom zatvoru uzrokuje loše materijalne i higijenske uslove, što može uticati na pojavu zaraznih bolesti i ugroziti zdravlje pritvorenih lica, kao i povećati nasilje među pritvorenicima - navedeno je u analizi.

Podsjeća se da je u Izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda za 2020, 2021, 2022. i 2023. godinu ukazano da loši materijalni uslovi, uz prekobrojnost u sobama, zbirno rezultiraju ponižavajućim postupanjem u odnosu na pritvorenike, što je ustanovio i Evropski sud za ljudska prava. - U izvještaju Nacionalnog preventivnog mehanizma, s obzirom na klimatsko područje u kojem je smješten Istražni zatvor Podgorica, za koje je karakteristična velika vlažnost tokom zimskih mjeseci i visoke temperature u ljetnjim, zbog humanog postupanja treba nastojati da se obezbijedi minimum standarda za normalan boravak pritvorenih lica u sobama i samicama - dodaje se u dokumentu. Zbog svega je u analizi ocijenjeno da je potrebno izgraditi poseban objekat za smještaj 200 pritvorenika koji se sumnjiče za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala. R.P.

stotina hiljada eura. Dio novca isplaćivan je saučesnicima, a ostatak su preuzimale vođe grupe. B.R.

Sa privođenja Saše Pekića

Zgrada Istražnog zatvora

Politički analitičar Dušan Janjić komentariše kako se pobuna u Srbiji reflektuje na region

PODGORICA- Ako ne budu zaustavljene nasiljem ili vanrednim stanjem, promjene u Srbiji će relaksirati odnose među susjednim državama - vidite tu solidarnost koja dolazi iz Sarajeva i Zagreba. Oni koji protestuju iz problema perspektive identiteta ne prepoznaju Crnu Goru kao ni Srbiju, urušava se Dodikova struktura jer je najproduktivniji dio ljudi iz Republike Srpske u Beogradu, ocjenjuje Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose za Pobjedu. Ističe da u toj mreži SNS-a nešto nije zdravo - veliki broj ljudi je povezan sa kriminalom, korupcijom i odsustvom moralnih kriterijuma što otkrivaju u svojim govorima.

POBJEDA: Da li smatrate da studenti i građani koji demonstriraju osuđuju i Vučićevu regionalnu politiku, a ne samo diktaturu i korupciju?

JANJIĆ: Mislim da za njih Vučić nije relevantan, on je njima inspiracija. Bio sam pre nekoliko dana u Tuzli, imao sam predavanje na fakultetu, mladi studenti i postdiplomci i te kako znaju šta se dešava u Beogradu gde dolaze vikendom da učestvuju u demonstracijama. Pogledajte, Sarajevo je na ulicama. Ovo je jedan globalni virus i kao što je početkom ’ 90-ih godina Jugoslavija najavila ratne raspade, a ovog puta je najava nečega što se dešava i napolju. Komunikaciju koju ima ova generacija koja je pokretač protesta ne poznaje tu granicu i oni komuniciraju. Kaže se ko mi priđe kad je teško, to će se pamtiti – a njima prilaze.

POBJEDA: Da li bi se nova vlast identično ponašala prema Crnoj Gori kao ova sada?

JANJIĆ : N e znamo ko će biti nova vlast. Demokratski intelektualci koji su bili u Srbiji posle pada Miloševića, njihov prvi potez je bio pismo albanskom prijatelju. Ne znam šta više treba da kažem.

Oni koji protestuju ne prepoznaju Crnu Goru iz problema perspektive identiteta koji imaju neki Crnogorci ili Srbi da li crnogorsko srpstvo ili srpsko crnogorstvo –ali ne prepoznaju tako ni Srbiju. Mislim da će promene u Srbiji, ako ne budu zaustavljene nasiljem i vanrednim stanjima, lekovito uticati na ceo region pre svega na relaksaciju odnosa sa susedima. Pogledajte solidarnost - dobijaju je iz Zagreba. Urušava se Dodikova struktura, a najproduktivniji ekonomski deo njih je u Beogradu. Ovo su deca digitalne revolucije, ali ne i veštačke inteligencije.

POBJEDA: Da li vlast zna šta radi sa studentima?

JANJIĆ: Ne zna. Čitav aparat ne razume šta se deša -

Promjene u Srbiji ljekovito će uticati na Zapadni Balkan

Mislim da Vučić za studente nije relevantan, on je njima inspiracija. Bio sam prije nekoliko dana u Tuzli, imao sam predavanje na fakultetu, mladi studenti i postdiplomci i te kako znaju što se dešava u Beogradu gdje dolaze vikendom da učestvuju u demonstracijama. Pogledajte, Sarajevo je na ulicama. Ovo je jedan globalni virus i kao što je početkom ’90-ih godina Jugoslavija najavila ratne raspade, a ovog puta je najava nečega što se dešava i napolju. Komunikaciju koju ima ova generacija koja je pokretač protesta ne poznaje tu granicu i oni komuniciraju. Kaže se ko mi priđe kad je teško, to će se pamtiti – a njima prilaze-kaže Janjić

va, čak ni profesori koji su uz tu vlast, a oni koji razumeju prestali su da sarađuju. Iz predavačkog iskustva imao sam susret sa studentima digitalne generacije i njihov način mišljenja je potpuno nerazumljiv, ali svakom bi moglo da bude razumljivo da je brz prenos informacija nemoguće kontrolisati. Mnogi podržavaju studente misleći da će se njihove stranke ukrupniti kada studenti probiju led – što je tipično za ovakva društva. Skup mladih u organizacijji vlasti u Sava centru govori da, iako imaju mehanizme, ne umeju da odgovore. Ovde nije problem ko koga razume već je postavljen zahtev koji obuhvata sve što boli vlast: borba protiv korupcije, garantovanje bezbednosti života. Kada se takvi zahtevi postave na drastičan način i na nivou principa, onda dolazi vreme za neku ideju koja pobeđuje: ovde je to ideja slobode i pravde koja dolazi iz protesta.

Protesti se ne mogu zaustavljati – vlast zateže konopac, pokušava da ih iznuri i primeni razne zloupotrebe medija, budžeta da ih podeli. Međutim, vlast ne nudi ide-

ju okupljanja osim odbrane predsednika: od odrednice „Aco Srbine“, došlo se do „Aco šefe“. U toj mreži SNS-a nešto nije zdravo - veliki broj ljudi je povezan sa krimina-

lom, korupcijom i odsustvom moralnih kriterijuma što otkrivaju u svojim govorima.

P OBJEDA: Vlast se brani i BIA se uključila u akciju zastrašivanja studenata, šta je još ostalo od instrumenata odbrane?

JANJIĆ : Sve što uključuju je već rađeno 2000. godine i to Vučić zna – BIA, zastrašivanje, optužbe da su strani plaćenici, radikali su ćutali na privođenje stotine ljudi 90-ih koji nisu bili političara. Sada se najviše boje građanskih inicijativa. BIA radi pameću iz 90-ih godina po tehnologiji MOSAD-a što je nespojivo. Neko ko radi u BIA i zakaže „prijateljski razgovor“ sa građaninom diskreditovao je i službu i vlast, jer to znači da postoji i neprijateljski razgovor. Mnogima od njih nije mesto u službama. Ta operativa treba da spreči rušenje Vučića i deluje, kako oni kažu, protiv hibridnog rata Zapada. Na to kažem – Vučiću, okružio si se onima koji će te srušiti.

Sistem se rasuo, imamo partijske ljude u kapuljačama u parapolicijskoj ulozi sa ciljem da se vjeruje samo jednom vođi. Svi traže alternative. Ideja opozicije je da se ide na prelaznu vladu, ali nije održiva jer ne mogu da se zaustave građanski pokreti koji će jačati

Mislim da je u ovakvoj situaciji sve u rukama Vučića koji je napravljen kao svetionik, a ispod njega je mrak. Sada ti iz mraka koji održavaju svetleći simbol ne dozvoljavaju mu da ugasi svetlo i on ostaje da bi se oni izvukli, a on postaje sve više simbol i adresa za uterivanje dugova. Dugova koji nisu plaćeni ne samo privatnih i državnih već i onih koji nisu plaćeni organizovanom kriminalu - što je najopasnija tačka za narednih šest-sedam meseci. Ako ta tačka ne bude pokrivena, neće biti dobro za Srbiju.

POBJEDA: Pominje se formiranje raznih vlada: prelazne, nacionalnog jedinstva, razvojne vlade kako bi se izašlo iz sadašnje situacije. Da li je to moguće? JANJIĆ: Od prošle godine su pripremali da se pod idejom svesrpskog sabora okupe svi i da im priđu i oni koji ne smeju ništa da kažu jer su korumpirani ideološki, i najdrastičniji primer su vođe hrvatske i bošnjačke manjine. Premijer veruje da će imati dva, tri meseca da reformiše svoju vladu i da se tu ubace neki koji su bili u opoziciji. Od toga nema ništa. Sistem se rasuo, imamo partijske ljude u kapuljačama u parapolicijskoj ulozi sa ciljem da se veruje samo jednom vođi. Svi traže alternative. Ideja opozicije je da se ide na prelaznu vladu, ali nije održiva jer ne mogu da se zaustave građanski pokreti koji će jačati. On zloupotrebom policije i nezadovoljstvom građana može biti prinuđen da zavede vanredno stanje, ali što se tiče spoljnih posmatrača, to je apsolutno nije dozvoljeno. U poslednjih 20 ili 30 dana postoji pojačan međunarodni pritisak na vlast da se malo konsultuje i primiri svoje reakcije.

Spoljni partneri će pokušati da izbegnu 5. oktobar koji je uvod u vanredno stanje. Treći igrač će biti motor situacije. To je autentični pokret koji će izroditi nešto slično onome što je bila Solidarnost u Poljskoj što će i te kako uticati ne samo na uslove za izbore već će se možda i pojaviti na izborima.

Violeta CVejić

Dušan Janjić

Dopunskim radovima u Muzeju u Bijelom Polju otkrivene nove mane, troškovi se uvećavaju, UNDP moli za dodatni

Fušeraj „težak“ 100.000 platiće crnogorski građani

PODGORICA – Muzej u Bijelom Polju već sada može da uđe u anale graditeljskog beščašća i fušeraja, jer su „popravni radovi“ razotkrili nove zamaskirane greške i nedopustive improvizacije. Ako je ko zaboravio, to vam je ona ustanova sa sjevera za koju su svi viđeniji inžinjeri i arhitekte u jesen 2023. godine izjavili da su je obnovili po najvišim standardima i da je zgrada podobna za upotrebu.

Koliko je podobna najbolje govori činjenica da zaposleni i baština već skoro pet godina obitavaju u metalnom kontejneru, dok neimari od jeseni ove godine skidaju nove parkete, plafone, vrata, nadstrešnice... riječju, uklanjaju gotovo sve prethodne radove, bez jasnih naznaka kada će ova graditeljska agonija biti završena. Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), glavne kolovođe obnove Muzeja, u ovom trenutku spremaju se da potroše preostalih 30.000 eura iz budžeta ovog novog projekta, jer će ukupni radovi, odnosno poprav-

Ministarstvo kulture i medija ponovo je ignorisalo pitanja Pobjede o novim radovima, greškama i odgovornosti za nanijetu štetu, a UNDP, podsjetimo, nije ni ranije htio da odgovori na slična pitanja. No, dok ova dva „investitora“ ćute, dokumenta govore

ka onoga što su naši stručnjaci kroz obimnu dokumentaciju predstavili kao „primjer najboljih graditeljskih i konzervatorskih praksi“ građane Crne Gore koštati više od 100.000 eura. A da ne pominjemo da tek treba da se radi projekat enterijera Muzeja i po njemu izvode takođe dopunski/popravni radovi. Izvođač radova, koji su počeli u septembru ove godine, je podgorička firma „Montal DSD“, u vlasništvu Ratke Marinović, dok je za nadzor zadužen Centar za arhitekturu i urbanizam (CAU), čiji je vlasnik Predrag Babić

ODGOVORNOST?

Ministarstvo kulture i medija ponovo je ignorisalo pitanja Pobjede o novim radovima, greškama i odgovornosti za na-

Ministarka Tamara Vujović i direktorica za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović i direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović nijesu smogle snage da za gotovo dvije nedjelje odgovore na pitanja novinara Pobjede u vezi sa novim radovima u Muzeju u Bijelom Polju i odgovornošću za brojne promašaje. Međutim, našle su inspiraciju da u petak, 27. decembra, u Vladinom domu na Cetinju organizuju novogodišnji prijem za brojne kulturne radnike, funkcionere i

nijetu štetu, a UNDP, podsjetimo, nije ni ranije htio da odgovori na slična pitanja. No, dok ova dva „investitora“ ćute, dokumenta govore, pa se iz mejla koji je Viktor Subotić iz UNDP-a 22. novembra uputio Ministarstvu, a u koji je Pobjeda imala uvid, uočava da ukupna vrijednost ugovora „Izvođenje dopunskih radova na objektu Muzeja u Bijelom Polju“ iznosi 99.050,51 eura. Do sada su za ove radove potrošili skoro 70.000 eura, a u budžetu je ostalo, kako navodi Subotić, 30.000 eura. No, Subotić nije pisao Ministarstvu da bi se pohvalio kako radovi odmiču planiranom dinamikom, već da ih obavijesti da su sve nove građevinske intervencije zaustavljene 15. novembra jer su izvođači i nadzorni organi otkrili neadekvatno izvedene termo-tehničke i elektro-instalacije.

- Od 15. novembra radovi su obustavljeni dok se ne dogovori angažovanje firmi za radove na instalacijama - navodi Subotić.

On je objasnio da je ključni preduslov za nastavak unutrašnjih radova angažovanje firmi za termo-tehničke i elektro-instalacije.

- Izvođač nas je informisao da postoji zainteresovana firma koja će ponuditi izvođenje termo-tehničkih instalacija i moguće elektro-instalacija. Zbog stanja u objektu i prethodno izvedenih radova, angažovanje ovih firmi je izazov, zbog obezbjeđivanja garancije na radove – istakao je Subotić.

Rekonstrukcija fasade, zajedno sa pripadajućim radovima na elementima krova (podstrešnica, oluci), kako izvještava Subotić, završena je 15. novembra. - Dio fasade oko sistema za klimatizaciju i glavnih ulaznih vrata još nije završen, jer zavisi od izvođenja radova na instalacijama, odnosno odluke o ugradnji novih ulaznih vrata. Završni radovi na trotoaru oko Muzeja biće završeni tokom sljedećeg suvog perioda. Što se tiče unutrašnjih radova, svi pripremni radovi su završeni, a određene stavke su već završene (prozori) - naveo je Subotić. Pozivajući se na prethodnu komunikaciju, Subotić još jednom moli Ministarstvo kulture

i medija za „pismeni odgovor u vezi s izvođenjem dodatnih radova i korišćenjem raspoloživog budžeta za ove namjene“. U prilogu im je poslao pregled dodatnih radova, kao i procjenu troškova koja se odnosi na ugradnju novih ulaznih vrata i izvođenje radova na termo-tehničkim i elektro-instalacijama. Iz tog dokumenta jasno je da UNDP od Ministarstva traži dodatnih 8.269 eura, kako bi pokrio troškove ugradnje novih ulaznih vrata i dodatne radove na mašinskim i elektro-instalacijama jake i slabe struje. U pregledu dodatnih radova, Subotić prenosi stav UNDP-a da Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Ministar-

Unaprijedili medijski sektor u kojem ne odgovaraju na novinarska pitanja

političare, te da izdeklamuju samohvalospjeve o unapređenju kulturnog i medijskog sektora. Valjda ministarka Vujović i direktorica Vlahović vjeruju da je kulturni i medijski sektor uzdignut i počašćen njihovim ignorisanjem gorućih problema i novinarskih pitanja koja zadiru u najosjetljivije i naj-

važnije teme crnogorske kulture i baštine?! Konstatujući da „Rim nije sagrađen u jednom danu“, ministarka je zavapila da ne sumnjamo u njihovu spremnost i posvećenost da rade u korist dobrobiti razvoja kulture, umjetnosti i medija. Primjećujući „neuralgične tačke i uska grla“ u kulturi

i medijima, promaklo joj je da konstatuje i da Muzej u Bijelom Polju nije rekonstruisan za jedan dan, a nije evo ni za gotovo pet godina, te da ćemo svi, ni krivi ni dužni, platiti greške povlašćenih i zaštićenih pojedinaca koji pod kapom Ministarstva, po svemu sudeći, imaju iskrene prijatelje i istomišljenike.

stvo kulture i medija odluče da li je „uopšte neophodno mijenjati vrata koja su funkcionalna sada“.

- S druge strane, ako se sad zamijene, to je dugoročni efekat. Velika je razlika u cijeni - navodi Subotić.

U odjeljku koji se tiče kalkulacije za plafone i zidove, navodi se da je ugovorena cijena bila 17.149,36 eura, dok je ponuđena 6.462,56 eura, te da je ušteđeno 10.686,8 eura. Subotić objašnjava da se dio ugovorenih radova ne izvodi, već će se „riješiti kroz projekat enterijera“. - Ovdje je stav UNDP-a da se plafon mora završiti u ovoj fazi na način da nema potrebe za većim radovima tokom izvo-

No, da ministarka Vujović priča jedno, a radi drugo postalo je jasno već nakon njenog autorskog teksta o ulozi medija u crnogorskom društvu, kada je u martu ove godine konstatovala da „svi koji dišemo demokratiju treba da jačamo nezavisnost novinarstva i planski stvaramo uslove da novinari svojim pitanjima nameću kontrolu vlasti“. - Možda nama, javnim funkcionerima, nije uvijek lako

Dopunski (popravni) radovi na zgradi Muzeja u Bijelom Polju počeli od nove fasade

novac, a Ministarstvo kulture i medija ćuti o odgovornosti

100.000 eura građani

đenja radova na uređenju enterijera, da se ne ostavlja utisak da ništa nije rađeno u ovoj fazi - navodi Subotić.

LICENCE

Prije ovih popravnih radova, ako je vjerovati UNDP-u, za rekonstrukciju Muzeja u Bijelom Polju potrošeno je 302.926,31 eura, što zajedno, sa cijenom koštanja dopunskih radova, u ovom trenutku ukupno iznosi 410.245,82 eura. Ministarstvo kulture i medija, podsjetimo, od starta je odbijalo da precizno odgovori koliko je novca utrošeno za rekonstrukciju, a UNDP je saopštio podatke tek nakon više nedjelja ignorisanja Pobjedinih pitanja, te

odgovarati na pitanja, jer smo donosili važne odluke, koje će uticati na živote svih, dugo pregovarali da obezbijedimo što bolju poziciju za našu državu i društvo. Ali, imamo li pravo medijske poslenike uskratiti za odgovor ili, još gore, „gledati ih sa visine“?! Nemamo, ni ljudski, ni državnički, a ni zbog toga što javnosti ne možemo oduzeti pravo da zna. Jedna od najznačajnijih

nakon što smo ih ponovo prozvali zbog netransparentnosti u tekstu pod nazivom „Zavjera ćutanja o utrošku para svih građana Crne Gore“, koji je u Pobjedi objavljen 22. januara ove godine.

Za sve ovo vrijeme Ministarstvo kulture i medija i Komisija za izdavanje i oduzimanje konzervatorske licence nije u stanju da se odredi o licencama učesnika u rekonstrukciji Muzeja, tačnije o odgovornosti arhitektice Marije Novaković i firme „Enforma“ iz Kotora, rukovodioca konzervatorskih radova u prvoj fazi rekonstrukcije Gorana Radovića i njegove firme „Studio prostor“ iz Podgorice, rukovodioca konzervatorskih radova u drugoj fazi rekonstrukcije Svetislava Popovića i njegove firme „Project Engineering Renaissance“ iz Podgorice, kao i prof. dr Ilije Laloševića, koji je imao ulogu konzervatorskog nadzora tokom prve faze radova u Muzeju u Bijelom Polju. U aprilu ove godine, podsjetimo, članovi Komisije - arheološkinja dr Petra Zdravković i arhitekta konzervator Predrag Spasić - izjavili su za Pobjedu da neće više biti članovi Komisije ukoliko se pomenutim akterima rekonstrukcije Muzeja ne oduzmu licence zbog gomile nedopustivih grešaka i improvizacija. U međuvremenu, kako saznaje Pobjeda, Komisija se više nije sastajala, a Spasić i Zdravković obavijestili su predsjednicu Komisije Dobrilu Vlahović da neće učestvovati u odlučivanju o licencama u drugim predmetima dok se ne riješi pitanje oduzimanja licenci zbog rekonstrukcije Muzeja. Nema ni nove odluke Tužilaštva u Bijelom Polju, koje još, drugi put, izviđa krivične prijave protiv Novaković, Radovića i Laloševića, koje je podnijela bivša Uprava za inspekcijske poslove. Takođe, ni

dužnosti građana je da izaberu svoje lidere, ali treba da budu informisani o tome šta rade dok su na vlasti – reče ministarka u martu ove godine. Reče i poreče. U istoriji crnogorskog višepartizma teško je naći primjer ministra koji je u tako kratkom periodu, kroz svoje djelovanje, pokazao toliki raskorak između izgovorenih riječi o transparentnosti i stvarnih postupaka.

nadležno Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kako saznaje Pobjeda, nije postupalo po incijativi inspektorke za kulturna dobra Dragane Bošković -Drobnjak u odnosu na licence i odgovornost drugih aktera koji su učestvovali izvan okvira konzervatorske struke i Zakona o zaštiti kulturnih dobara. To su izvođač radova „Program“ d.o.o. iz Nikšića, a u konzorcijumu sa „Studiom Prostor“ d.o.o. i „Decom Montenegro“ d.o.o. iz Podgorice, dok je za stručni nadzor bila angažovana „Arhitektura Aurea“ d.o.o., takođe iz Podgorice. O njihovoj odgovornosti kao privrednih subjekata, ali i odgovornih lica u ovim preduzećima, trebalo je da odlučuje urbanističko-građevinska inspekcija.

Sve u svemu, reklo bi se da Ministarstvo kulture i medija, zajedno sa UNDP-om i drugim akterima u državi, nije sposobno da adresira odgovornost zbog ovih katastrofalnih propusta koji će građane Crne Gore koštati više od 100.000 eura, ne računajući cijenu prvobitnih radova od skoro 303.000 eura. Ignorišući novinarska pitanja, Ministarstvo i UNDP očigledno smatraju da građani Crne Gore treba da plaćaju propuste drugih.

POVJERENJE

Sve navedeno jasno pokazuje da Ministarstvo kulture i medija, UNDP, kao i svi odgovorni učesnici u ovom projektu, moraju hitno preispitati svoje postupke i preduzeti konkretne korake kako bi se obezbijedila odgovornost i povratilo povjerenje građana. Opravdano se postavlja pitanje – ko će snositi posljedice za katastrofalno upravljanje projektom i kako će država ubuduće garantovati da se ovakvi propusti neće ponoviti? Građani Crne Gore, koji su već platili više od 400.000 eura za ovu rekonstrukciju, imaju pravo da zahtijevaju: nezavisnu reviziju cjelokupnog projekta, uključujući prvobitnu rekonstrukciju, dodatne radove i postupke nadzornih organa; preciznu identifikaciju odgovornih lica, kako bi se utvrdilo da li su propusti rezultat nemara, nesposobnosti ili potencijalne korupcije; transparentnost u radu institucija, kroz javno objavljivanje svih relevantnih dokumenata, budžeta i odluka vezanih za projekat i na kraju - reformu postupaka dodjeljivanja licenci i nadzora nad projektima zaštite kulturne baštine, kako bi se spriječilo angažovanje nekvalifikovanih ili neodgovornih pojedinaca i firmi. Ako nadležni nastave da ignorišu pitanja novinara i izbjegavaju odgovornost, lako je donijeti zaključak da ovaj „državni brod“ neometano plovi ka još većem javašluku i katastrofi. Na kraju, svaki propust i svaka greška u upravljanju javnim sredstvima direktno se reflektuju na kvalitet života svih nas. Dokle ćemo ćutke plaćati tuđe greške? Jovan NIKITOVIĆ

Objavljen je 50. broj časopisa za njegovanje baštine „Komuna“

Jubilej u cjelosti posvećen Kotoru

PODGORICA - Izašao je iz štampe jubilarni 50. broj časopisa „Komuna“, na čak 40 strana, 12 više od uobičajenih, koji poslije 13 godina postojanja na medijskoj sceni Crne Gore bilježi do sada 1.250 objavljenih tekstova na 1.564 strane koje je zabilježilo 600 autora sa ukupno 3.900 fotografija.

Zato je povodom pedeset brojeva plemenite misije mr Željko Rutović, predsjednik Programskog odbora, u obraćanju čitaocima napisao da je „gotovo hiljadu i šeststo stranica ‘Komune’ impozantan istraživačko-stvaralački opus posvećen prošlosti Crne Gore o kojoj su svojom izuzetnom posvećenošću i znanjem bilježila najeminentnija imena crnogorske istorije, kulture, nauke, publicistike, diplomatije, etnologije, etike, umjetnosti, novinarstva...“

Pošto je redakcija časopisa odlučila da upravo jubilarni broj u cjelosti posveti drevnom gradu Kotoru, koji je upisan u listu svjetske baštine Uneska još od 1979. godine, u uvodniku Vladimir Jokić u tekstu pod naslovom „Djela koja rastjeruju tišinu“ ističe da je Kotor više od mjesta. - On je simbol života istorije, hrabrosti i slobode, grad koji stoji kao svjetionik svjetske baštine kome se dive, ali i grad koji nas sve poziva na odgovornost, pa naš zadatak nije samo da čuvamo ovo nasljeđe, već i da ga obogatimo, da gradimo puteve za budućnost - zapisao je Jokić.

U ovom broju „Komune“ o istoriji pomorstva piše Slavko Dabinović, koji naglašava da je Kotor bio jako pomorsko uporište i prije dobrovoljnog potpadanja pod mletačku vlast. Publikovan je i tekst mr Denisa Vukašinovića o Bokeljskoj

Preminuo francuski novinar i pisac Olivije Tod Odlazak

mornarici Kotor kao drevnoj pomorskoj organizaciji koja prkosi vremenu. Tu je i tekst Nade Radović o dobrotskoj čipki kao nematerijalnom blagu Crne Gore, zatim tekst o kampanji kotorskog muzeja „Ponesi nasljeđe“ i tekst Zorana Radimira o porodičnoj zbirci „Radimir“, pokretnom kulturnom dobru od lokalnog i nacionalnog značaja. Objavljen je i tekst o Muzeju grada Perasta pod naslovom „Od peraških kontova do dragocjenih knjiga“, zatim tekst o maloj i velikoj Grudi i praistorijskim tumulima u Grblju, praistorijskom blagu Lipaca, o Vili Hipnos kao jednom od najznačajnijih antičkih građevina u Risnu, Domicijanu u Kotoru kao jedinom primjeru neoštećenog portreta sa područja rimske provincije Dalmacije, kao i o kamenoj plastici lapidarijuma u Kotoru. O kotorskim bedemima kojima je čitav Stari grad opasan, a koji su nastali većinom u XVI i XVII vijeku, piše Irena Stanovčić, a o simbolu grada Kotora, Katedrali Sv. Tripuna, piše mr sc. don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije. O drevnom gradu Risnu, stvarnostima i legendama, piše Miraš Martinović u tekstu pod naslovom „Luka kraljica Teute i kovnica kralja Balajosa“, a Miroslav Marušić o jedinstvenom obredu i sačuvanoj ribarskoj tradiciji u mjestu Muo. On se istovremeno u tekstu pod naslovom „Kako artefakte prošlosti spasiti od zaborava“ pita da li će u dogledno vrijeme Kotor dobiti gradski muzej. Za ovaj broj „Komune“ pišu i Ivan Kern, Nenad Stevović, Dragan Mitov Đurović, Marija Starčević, Maja Grgurović, Irena Starčević, Sara Lakićević, Milica Kašćelan, Dolores Fabian, Dubravka Jovanović, Jasmina Bajo, Slavko Ostojić, Milica Cvijović i Sabrija Vulić Novi broj „Komune“ čitaoci mogu pronaći na prodajnim mjestima širom Crne Gore poslije novogodišnjih i božićnih praznika. R. K.

PODGORICA - Francuski novinar i pisac Olivije Tod, autor izuzetno zapažene biografije o Alberu Kamiju, preminuo je u 96. godini, izjavio je za AFP njegov sin Emanuel Tod.

Olivije Tod, rođen 1929. godine u blizini Pariza, ‘60-ih i ‘70-ih godina radio je za bri-

tansku televizijsku mrežu BiBi-Si (BBC) i za francuski list Nuvel observater (Le Nouvel Observateur), za koje je izvještavao o ratu u Vijetnamu. Tod se potom pridružio listu Ekspres (L’Express) 1977. godine i postao zamjenik glavnog i odgovornog urednika. Takođe je autor nekoliko biografija, uključujući belgijskog

šansonjera Žaka Brela (1984), Albera Kamija, djelo za koje je dobio nekoliko književnih nagrada u Francuskoj, i Andrea Malroa (2001). Francuski mediji su ocijenili da je Tod bio posvećen i subjektivan, jer nikada nije ni tvrdio da je objektivan, ali je kao niko drugi oličavao intelektualno poštenje, hrabrost i talenat. R. K.

Naslovnica „Komune“

Kraj decembra donio rekordnu posjećenost i dobru atmosferu na Bjelasici

Dani skijanja i sunca

Miodrag Marković, koji duže od tri decenije radi na skijalištu, tvrdi da nikada nije bilo ovako uspješnih turističkih dana u decembru. Odlična posjećenost skijališta na Bjelasici najavljuje uspješnu zimsku sezonu

KOLAŠIN – Ski-centar Kolašin 1450 od srijede, a Ski-centar Kolašin 1600 od petka adrese su istinskog skijaškog i planinskog uživanja. Sunce i dobro pripremljene staze privukli su proteklih dana više hiljada gostiju na skijališta Bjelasice. Svi se slažu da je ovo bio rekordni turistički decembar i da u prednovogodišnjim danima nikada nije bilo ovakve posjete. Očigledno je da je prošlogodišnji skijaški post zbog nedostatka snijega učinio da su se mnogi uželjeli skijanja i da

su iskoristili privilegiju blizine Bjelasice. Potvrđuje to i Miodrag Marković iz Ski-centra Kolašin 1450 koji na ovom skijalištu radi duže od tri decenije. - Tu sam od 1992. godine i ne pamtim da smo ikada u de-

cembru imali toliko gostiju. Doček ali smo ih spremno, u funkciji su šestosjed Viline vode, kao i ostale žičare i ski-liftovi. Najviše je domaćih gostiju koji su se, očigledno, nakon prošlosezonskog

neuspješnog čekanja snijega, uželjeli planine i skijanja. Takođe je bilo gostiju iz Albanije, Rusije, Ukrajine i Italije. Ohrabrenje je da ovako uspješnih decembarskih dana nijesmo imali od kada je skijalište otvoreno - kazao je Miodrag Marković. I na Ski-centru Kolašin 1600 svaki skijaški dan je bio bolji od prethodnog. Petak sa prodatih 560 ski-pasova plus panoramske vožnje, subota sa

Bazar, gužve, novogodišnja atmosfera...

Atmosfera koja je proteklih dana vladala na Bjelasici osjećala se i u samom gradu. Postepeno se stvara okvir za onaj pravi novogodišnji i zimski turistički Kolašin,

rekla nam je Zorica Milašinović, direktorica Turističke organizacije.

- Vidi se u gradu da je planina Bjelasica sa svojom zimskom turističkom infrastrukturom

Kolašin: Novogodišnji nastup originalnog i mješovitog hora

920 ski-pasova plus panoramske vožnje i nedjelja sa 1.010 ski-pasova i 150 panoramskih vožnji najavljuju dobru zimsku sezonu. - Početak sezone za pamćenje. Uložili smo dosta napora da sve bude kako treba, pripremili staze i kompletnu zimsku infrastrukturu na planini. Sve je to na pravi način „unaprijedilo“ sunce koje je bilo raskošno. Prepuni parkinzi su

u „pravoj formi“. Takođe smo na pragu novogodišnjih praznika, a gosti se često odlučuju za „Kolašin sa snijegom“. Bazar u centru grada stvara posebnu atmosferu.

Uz raznovrsnu ponudu na štandovima, imali smo i nastup muzičkog dua Bibo i Aleksandra. Dobar start je ohrabrenje, a učinićemo sve da gostima, kada se vrate sa planine, grad bude što zanimljiviji - kazala je Milašinović.

nam dali pravo da vjerujemo da je pred nama jedna uspješna zimska sezona na Bjelasici. Nakon prošlogodišnjeg „sniježnog i turističkog posta“, nadamo se sezoni koju ćemo pamtiti - i mi i naši gosti - kazali su iz Ski-centra Kolašin 1600. Dr. Drašković

Pjesme koje se ne zaboravljaju i opominju

KOLAŠIN - Da od individualnih inicijativa mogu da nastanu sjajne stvari, potvrdilo se u subotu veče u kolašinskom Centru za kulturu. Koncert na kome izvođači nijesu bili poznati iz svijeta muzike, ali gdje je svaku pjesmu otpjevala publika zajedno sa izvođačima, uz gromoglasne aplauze, ostavio je snažan utisak.

Bio je to novogodišnji koncert Hora nastavnika, roditelja i lokalne zajednice koji je podržao opštinski sekretarijat za društvene djelatnosti. Sve je počelo tako što je Lidija Šćepanović, nastavnica muzičkog vaspitanja u OŠ ,,Risto Manojović“, predložila svojim koleginicama da se okupljaju i druže na muzičkim probama i da tako formiraju svoj hor. Lidija objašnjava da je htjela da učenici svoje nastavnice vide u drugoj ulozi. Kasnije su se pridruži-

li roditelji, kao i zainteresovane dame iz lokalne zajednice. - Hor se širio i tako dobijao neke dodatne vrijednosti. Pjesma uvijek šalje dobru energiju i dobre poruke. Pjesmom smo prizvali da se zajednica zainteresuje za ono što radimo. Tako smo i pripremili

novogodišnji koncert koji je bio dio kolašinskih prazničnih dešavanja. Publika nam je dala novu snagu prateći nas pjesmom i aplauzima. Tako da nastavljamo da pjevamo, ali i da pjesmom obilazimo i druge crnogorske gradove - kaže Lidija Šćepanović.

Pjesme Bobe Stefanovića, grupe Crni leptir, Zdravka Čolića, Merlina, Galije, Vesne Pisarović, Viktorije, Regine, Alena Slavice, grupa Bolero i Novi fosili našle su se na repertoaru ovog posebnog hora. Pjevali su se poznati i svevremeni hitovi.

- Pjesma „Jelena“ je posvećena majci koja je dijete ostavila nakon rođenja. ,,Ona spava“ je pjesma o djevojci koja se bacila sa balkona pred napasnikom koji je htio da je siluje. ,,Vatra u mraku“ je posvećena poginuloj djeci u „Ribnikaru“. Koncert je bio namijenjen svim našim građanima da budu jedinstveni za svoj grad kao što su nekada bili. Ovim trima pjesmama ukazali smo na goruće probleme vremena u kojem živimo i poslali muzikom poruku da se to ne smije događati u 21. vijeku - kazala je Šćepanović. Zaslužene aplauze podrške dobili su Milanka Rakočević, Boženka Stojković, Mirjana Vlahović, Marijana Bulatović – Medenica, Danica Bulatović, Nada Selić, Hana Rakočević, Tanja Dožić, Milena Milošević, Milica Milošević, Nemanja Bojić, Jelena Tatić, Ana Janković, Darka Simović, Katarina Puletić, Marijana Bulatović, Tina Rakočević, Jelena Šćepanović, Dragana Bulatović, Sanja Vesković-Obrenović, Ivan Popović, Dragan Bulatović i Viktorija Vukašinović, koja je bila solistkinja za dvije pjesme.

Polazište šestosjeda Viline vode na Ski-centru Kolašin 1450

Skijaši u šestosjedu ka vrhu Bjelasice

Pogled sa vrha Troglave

Gužva u podnožju Ski-centra Kolašin 1600

Atmosfera na novogodišnjem bazaru u centru Kolašin

Sa nastupa hora u Domu kulture

Prema privremenim rezultatima Državne izborne komisije Hrvatske

Milanović i Primorac u drugom krugu

predsjedničkih izbora u Hrvatskoj

ZAGREB - Prema privremenim rezultatima

Državne izborne komisije Hrvatske, DIP, u drugi krug predsjedničkih izbora idu

Zoran Milanović i Dragan Primorac

Na osnovu 72,86 odsto obrađenih biračkih mjesta, Zoran Milanović osvaja 49,99 odsto (460.401 glas), Dragan Primorac 21,20 odsto (196.913

Južnokorejska letilica koja se srušila na međunarodnom aerodromu Muan uputila je poziv ubrzo nakon što je kontrolni toranj upozorio na ptice u toj oblasti, navodi se u izvještaju tamošnje vlade

SEUL - Prilikom slijetanja na aerodrom u Muanu avion korejske avio-kompanije „Đeđu er“ juče je udario je u zaštitnu ogradu na kraju piste i eksplodirao. Od 181 osobe, koliko je bilo u avionu,179 je poginulo, saopštile su lokalne vlasti. Dvije osobe su spašene, a prvi izvještaji ukazuju da su uzrok nesreće ptice.

Južnokorejski avion koji se srušio na međunarodnom aerodromu Muan uputio je poziv ubrzo nakon što je kontrolni toranj upozorio na ptice u toj oblasti, navodi se u izvještaju tamošnje vlade. Avion je, kako prenosi CNN, prvo pokušao da sleti na pistu broj 01, kada je kontrolni toranj upozorio da su ptice u tom području. Otprilike minut kasnije, pilot je uputio poziv za pomoć. Kontrolni toranj je navodio avion da sleti u suprotnom smjeru na pistu broj 19. Pilot je, dalje se kaže, slijedio uputstva, ali je udario u navigacionu opremu koja se nalazila na zemlji, a onda i u zid.

Pokušaj slijetanja dogodio se otprilike dva minuta nakon što je pilot uputio poziv za pomoć, navodi se iz kabineta vlade. Vlasti nastavljaju istragu.

Komitet za istragu nesreće pronašao je najprije crnu kutiju za snimanje podataka o letu, a onda i uređaj za snimanje glasa, rekli su zvaničnici.

Prema podacima BBC-a, najmanje 179 osoba je poginula u ovoj nesreći.

glasova), Marija Selak Raspudić 8,48 odsto (78.784 glasa), Ivana Kekin 7,87 odsto (73.129 glasova), Tomislav Jonjić 4,29 odsto (39.938 glasova), Miro Bulj 3,76 odsto (34.984 glasa), Branka Lozo 2,34 odsto (21.823 glasova), Niko Tokić Kartelo 0,88 odsto (8.089 glasova).

Obrađeno je 4.922 od ukupno 6.755 biračkih mjesta. Ukoliko se potvrde rezulta-

ti izlaznih anketa i Milanović bude imao više od 50 odsto glasova, on će već večeras odnijeti pobjedu i neće biti drugog kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, javljaju hrvatski mediji.

U izbornom štabu Zorana Milanovića u Zagrebu s oduševljenjem su dočekali rezultate izlaznih anketa koje pokazuju da će aktuelni predsjednik i kandidat opozicione Socijaldemo-

kratske partije (SDP) pobijediti u prvom krugu izbora s osvojenih više od 50 odsto glasova. Milanović se kratko oglasio na Fejsbuku na kojem je napisao „Hvala“. Procijenjena statistička greška izlaznih anketa je jedan odsto.

Izlaznost na izborima u Hrvatskoj konstantno je bila niža u odnosu na prethodne. Izbori za predsjednika Hrvatske bili su osmi od sticanja ne-

zavisnosti, a građani Hrvatske su ove godine već dva puta izlazili na birališta – u aprilu na

Južna Kore Ja: Tokom slijetanja na aerodrom u Muanu avion korejske avio-kompanije „Đeđu er“ udario u zaštitnu ogradu i eksplodirao

Avionsku nesreću u kojoj je poginulo 179 osoba izazvale ptice

U avionu, koji se vraćao sa Tajlanda, bilo je 175 putnika i šest članova posade. Dva člana posade koja su bili u repu aviona su spašena. Muan je oko 290 kilometara južno od glavnog grada Seula. Među putnicima su bila dva državljanina Tajlanda, a za ostale se vjeruje da su Južnokorejci, saopštilo je ministarstvo saobraćaja. Nesreća se dogodila na južnokorejskom međunarodnom aerodromu Muan na jugu zemlje, koji je otvoren 2007. godine i ima rute za ne-

koliko zemalja u Aziji. Spasilački timovi nastavljaju da pretražuju olupinu aviona, jer nijesu još pronađena sva tijela putnika. Boing 737-800 pokušao je da sleti oko 9.03 ujutro po lokalnom vremenu. Svjedoci su izvijestili da su čuli glasan prasak prije nego što je avion udario u zid vazdušne luke, razbio se na dva dijela i zapalio. Lokalni televizijski kanal MBC emitivao je snimak koji, čini se, prikazuje incident s pticama dok se avion spuštao. Istraga

o uzroku nesreće je u toku. Ako se broj poginulih potvrdi, ovo bi bila najgora nesreća domaće civilne avijacije u Južnoj Koreji i prvi veliki incident sa žrtvama koji uključuje niskotarifnog prevoznika u istoriji te zemlje, izvještava „JoongAng Ilbo“. Vršitelj dužnosti predsjednika Južne Koreje Čoi Sangmok proglasio je zonu posebne katastrofe u Muanu. To čini finansiranje centralne vlade dostupnim lokalnim vlastima i žrtvama. - Imamo ozbiljnu situaciju u

kojoj je došlo do velikog gubitka života nakon što je avion jutros sletio s piste na aerodromu Muan. Izražavam najdublje saučešće brojnim žrtvama u incidentu. Učiniću sve što mogu da se povrijeđeni brzo oporave - kazao je predsjednik. Prethodne velike nesreće na korejskom tlu uključuju nesreću „Asiana Airlinesa“ 1993. u Mokpou u kojoj je poginulo 68 ljudi i nesreću „Air China“ 2002. u blizini aerodroma Gimhae u kojoj je poginulo 129 od 166 putnika.

Novi gruzijski predsjednik položio zakletvu

Još jedan protest ispred predsjedničke rezidencije

TBILISI - Novi gruzijski predsjednik Mihail Kavelašvili, vjeran vladajućoj stranci, položio je juče zakletvu i zamijenio odlazeću proevropsku šeficu države Salome Zurabišvili, u novoj epizodi političke krize u zemlji koja traje dva mjeseca.

Kavelašvili, bivši fudbaler poznat po ultrakonzervativnim i antizapadnim stavovima, inaugurisan je za predsjednika Gruzije na kratkoj ceremoniji u parlamentu. Nekoliko minuta uoči toga, Zurabišvili je objavila svojim pristalicama okupljenim ispred predsjedničke palate da će napustiti palatu, ali da se i dalje smatra „jedinom legitimnom predsjednicom zemlje“, obećavajući da će nastaviti da se bori protiv vladajuće stranke Gruzijski san. Nekoliko hiljada proevropskih demonstranata okupilo se u nedjelju ujutru ispred predsjedničke palate na poziv odlazeće predsjednice. Demonstranti su bili i sinoć u Tbilisiju na protestu protiv vlade uoči inauguracije novog predsjednika te kavkaske zemlje, a čije imenovanje osporava opozicija. Gruzija je pogođena političkom krizom od oktobarskih parlamentarnih izbora, na kojima je pobijedila stranka Gruzijski san, ali je prozapadna opozicija osporila rezultate zbog izbornih nepravilnosti. Demonstranti traže nove izbore i oslobađanje osoba privedenih tokom protesta.

parlamentarne izbore, a u junu na izbore za Evropski parlament.

Priredila: Mr. J.

Zoran Milanović

Hronika Podgorice

Članovi udruženja boraca NOR-a i antifašista i građani posjetili spomen-obilježje u Farmacima

Čuvaju od zaborava rodoljube koji dadoše živote za slobodu

svog naroda i svoje države

Povodom 81. godišnjice od strijeljanja 57 boraca NOR-a i rodoljuba, članovi udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice, Nikšića i Danilovgrada i rodbina strijeljanih posjetili su spomen-obilježje u Farmacima, položili vijence i cvijeće i poklonili se sjenima.

HRABROST

Predsjednik UBNORA Podgorice Boro Banović pozdravio je učesnike skupa i, između ostalog, rekao da brojno prisustvo potvrđuje da su vrijednosti NOB-a i antifašizma duboko ukorijenjeni u biće crnogorskog naroda, što je garancija da pokušaji minimiziranja NOB-a i revolucije neće proći. Okupljenima se obratio i član Glavnog odbora SUBNORA

Crne Gore i Predsjedništva UBNORA Podgorica Milentije Đurović

- S pijetetom stojimo pred spomen-obilježjem u Farmacima, odajući poštovanje i oživljavamo sjećanje na 57 komunista, boraca i rodoljuba iz Podgorice, Nikšića i Danilovgrada koje 27. decembra 1943. godine strijeljaše okupatori i domaći izdajnici. Ni progoni, ni logori, a ni mučenja nijesu mogli slomiti ideale i uvjerenja ovih hrabrih ljudi koji ne žališe živote za slobodu svog naroda i svoje države – kazao je Đurović.

Aktivnosti Čistoće

S pijetetom stojimo pred spomen-obilježjem u Farmacima, odajući poštovanje i oživljavamo sjećanje na 57 komunista, boraca i rodoljuba iz

Podgorice, Nikšića i Danilovgrada koje 27. decembra 1943. godine strijeljaše okupatori i domaći izdajnici. Ni progoni, ni logori, a ni mučenja nijesu mogli slomiti ideale i uvjerenja ovih hrabrih ljudi koji ne žališe živote za slobodu svog naroda i svoje države – kazao je član Glavnog odbora SUBNORA Crne Gore i Predsjedništva UBNORA Podgorica Milentije Đurović

Tužni događaj u Farmacima, podsjetio je on, bio je čin odmazde koju su tokom rata sprovodili italijanski i njemački okupatori u saradnji s domaćim izdajnicima.

- Nekoliko stotina boraca i rodoljuba iz Podgorice i okolnih gradova strijeljano je na Vre-

lima ribničkim, Čepurcima, pod Ljubovićem, na Cijevni, Bioču... Pomisao na njihovu žrtvu i herojsku smrt budi u nama doživotno sjećanje na borce i patriote koji su izgubili živote na bojištima u toku NOR-a, kao pripadnici proslavljenih partizanskih

jedinica ili kao žrtve terora –poručio je Đurović.

ODGOVORNOST

Član Glavnog odbora SUBNORA Crne Gore i Predsjedništva UBNORA Podgorica naglasio je da ne zaboravljaju ni Jelin dub, Neretvu, Sutje-

U toku generalno čišćenje kupališta u okviru SC ,,Morača“

Gradsko preduzeće Čistoća, nakon sprovedene tenderske procedure i potpisivanja ugovora sa dobavljačem ,,Baranka Export - Import Pejanović“, nabavilo je 129 novih

nadzemnih posuda zapremine dva kubna metra.

- Sistem pražnjenja je kao kod polupodzemnih kontejnera. Naime, ove posude su novijeg tipa, sa dizajnom koji obezbjeđuje sprečavanje širenja ne-

prijatnih mirisa i rasipanja otpada, a osim što će doprinijeti povećanju stepena higijene, ovi kontejneri će svakako uljepšati prostor, učiniti ga urednijim i estetski prihvatljivijim za sve građane – poručili su iz Čistoće. Tokom prethodne sedmice, ekipe njihovih radnika postavile su ove posude na Bulevaru Ivana Crnojevića, u Ulici Vojvode Maša Đurovića, na Ankarskom bulevaru, a sa ovim aktivnostima će nastaviti i u ostalim djelovima grada narednih dana. - Molimo građane da pravilno koriste ove komunalne sadržaje, kako bi zajedničkim trudom doprinijeli ljepšem i urednijem okruženju – poručuju iz Čistoće. I. M.

Zatvoreni bazen neće raditi do 10. januara

Zbog redovnog generalnog čišćenja, zatvoreni vaterpolo bazen, koji radi u sklopu Sportskog centra ,,Morača“, neće pružati usluge građanima i ostalim korisnicima do 10. januara naredne godine. Od 25. decembra 2024. do 10. januara 2025. godine izvršiće se čišćenje zatvorenog vaterpolo bazena sa svim pratećim sadržajima. U naznačenom periodu zatvoreni vaterpolo bazen neće pružati usluge građanima i ostalim korisnicima – obavještavaju iz Sportskih objekata d. o. o. Podgorica. I. M.

sku, Igmanski marš, Sremski front i veličanstvene dočeke slavnih partizanskih jedinica prilikom oslobađanja gradova i sela širom Jugoslavije. - Ne zaboravljamo ni Jajce i Drugo zasijedanje AVNOJ-a koje je Crnoj Gori vratilo državno dostojanstvo i rav -

Zelenila

nopravnost sa drugim narodima Jugoslavije. Sjećamo se neviđenog elana i pregalaštva, i starih i mladih u obnovi ratom porušene zemlje. Sjećamo se istorijskog ,,ne“ Staljinu. Pamtimo i prve radničke savjete u Socijalističkoj Crnoj Gori, u fabrici namještaja ,,Marko Radović“ i u Duvanskom kombinatu i stvaranje velikih proizvodnih preduzeća u Crnoj Gori i cijeloj Jugoslaviji i neviđeni privredni rast kojeg upoređivahu s privredom Japana – kazao je Đurović. Kako je istakao, Jugoslavija je sa drugom Titom na čelu, jedna od utemeljivača pokreta nesvrstanih zemalja. - Za nauk i opomenu su ,,događanja naroda“ i pojava nacional-šovinizma i velikodržavnih projekata koji su doveli do krvavog građanskog rata i razbijanja jedne od najprosperitetnijih zemalja, uz ogromne žrtve i patnje građana. Posebno nam je važan otklon crnogorskog rukovodstva od nacionalističke i velikodržavne politike. Posebno pamtimo i slavimo 21. maj 2006. godine i veličanstvenu pobjedu građanske, demokratske i proevropske Crne Gore, kao i njeno učlanjenje u kolektivno-bezbjednosni sistem sa najrazvijenijim zemljama svijeta. Heroine i heroji NOB-a i socijalističke revolucije obavezuju nas da one koji dolaze podržavamo da preuzmu odgovornost i da svoj život oblikuju na temelju istinoljubivosti, da se naoružavaju tolerancijom, poštovanjem i razumijevanjem drugog i drugačijeg i da budu složni u odluci da građanska, demokratska i sekularna Crna Gora bude u društvu najuspješnijih država Evrope – zaključio je Đurović. Skupu su prisustvovali i predsjednik SUBNORA Crne Gore Zuvdija Hodžić, potpredsjednik Milojica Dakić i generalni sekretar Dragan Mitov Đurović I. M.

Radnici gradskog preduzeća Zelenilo prethodne sedmice počeli su rekonstrukciju dječjeg igrališta u Ulici Drugog crnogorskog bataljona u Zagoriču. Kako navode iz ovog gradskog preduzeća, zamijeniće dotrajali i devastirani parkovski i dječji mobilijar, podloge na platou, pergole…

- Vrijedne kolege iz radionice u prethodnom periodu intenzivno su radile na rekonstrukcijama svih većih dječjih igralištana Starom aerodromu, u Ulici 27. marta na Zabjelu, ispod Ljubovića, na Koniku, u Zagoriču… Iste aktivnosti nastaviće se i u narednoj godini – poručuju iz Zelenila. I. M.

Ispred spomen-obilježja u Farmacima

Radnici Zelenila u parku u Zagoriču

Novi kontejneri

Nekoliko stotina biciklista učestvovalo u 84. zajedničkoj vožnji ,,Kritikal mas“

Poželjeli još biciklističkih staza i bolju saobraćajnu kulturu

Vozim i auto, ali primjećujem da neke stvari po gradu brže završim biciklom nego automobilom. Ponekad pođem i na posao biciklom. Bilo bi lijepo da ima više staza za bicikliste i da je kultura vozača automobila na višem nivou. Onda bih puno više vozila bicikl, a manje automobil – kazala je Milena Pejović, koja je na jučerašnju vožnju došla sa Kotoraninom Srđanom Matijevićem

Nekoliko stotina biciklista, sa kapicama Đeda Mraza, učestvovalo je juče na 84. po redu zajedničkoj vožnji ,,Kritikal mas“, koja je ujedno i posljednja za ovu godinu.

Želje svih sa kojima smo razgovarali jesu da u godini koja je pred nama bude izgrađeno još staza za bicikliste i da saobraćajna kultura bude na većem nivou.

INFRASTRUKTURA

Navodeći da je ovo posljednji ,,Kritikal mas“ u 2024. godini

Dejan Tofčević iz NVO Biciklo.me je ispred organizatora iskazao veliko zadovoljstvo zbog toga što na ovim zajedničkim vožnjama dolazi sve više novih biciklista.

- To nam govori da je potreba za biciklističkom infrastrukturom sve veća. U novoj godini očekujemo od predstavnika nove gradske vlasti da shvate potrebe svih građana i

Sunčano, do 14 stepeni

obezbijede adekvatnu biciklističku infrastrukturu, ujedno budu odgovorni prema ljudima koji žele da sačuvaju svoj grad, zdravlje i naš zajednički prostor za buduća vremena i nove generacije – kazao je Tofčević.

Prema važećim propisima, kako je istakao, kada se vrši izgradnja ili rekonstrukcija saobraćajnica, neophodna je i izgradnja infrastrukture za pješake i bicikliste. - Imali smo priliku da vidimo da se ti propisi ne poštuju. Nadamo se da će naši budući graditelji imati više sluha za sve građane, a ne samo za vozače motornih vozila – zaključio je Tofčević, uz napomenu da treba poraditi i na podizanju saobraćajne kulture i poštovanja saobraćajnih propisa.

BEZBJEDNOST

Jedan od najmlađih učesnika jučerašnje zajedničke vožnje bio je četvorogodišnji Lazar Rašović, kojeg je majka

Aleksandra vozila u korpi na biciklu.

- Lazar još uvijek nema bicikl. Živimo na Zlatici. Nažalost nema biciklističkih staza prema tom dijelu grada. Poželjela bih da u novoj godini izgrade biciklističku stazu i do našeg naselja, kao i staze u ostalim djelovima grada i da saobraćajna kultura svih nas bude na većem nivou – kazala je Rašović.

Posebnu pažnju privukao je četrnaestogodišnji Đorđe Borišić koji je u odijelu Đeda Mraza vozio bicikl popularno nazvan ,,Harli Dejvison“.

- Dan je predivan za vožnju, drago mi je što vidim ovoliko biciklista. Vozim bicikl svakodnevno, do škole, na trening, gdje god krenem. Volio bih da ima više biciklističkih staza – kazao je Đorđe. Milena Pejović nam je otkrila da je za prethodni praznik žena, 8. mart, sebe častila biciklom.

- Vozim i auto, ali primjećujem da neke stvari po gradu brže završim biciklom, nego autom. Ponekad pođem i na posao biciklom. Bilo bi lijepo da ima više staza za bicikliste i da je kultura vozača automobila na većem nivou, onda bih puno više vozila bicikl, a sve manje automobil – kazala je Pejović, koja je na jučerašnju vožnju došla sa Kotoraninom Srđanom Matijevićem koji je iskazao veliko zadovoljstvo zbog učešća. U zajedničkoj vožnji biciklista uživala je i Ruskinja Ksenija Smirnov i njen osmogodišnji sin Maksim - Živimo u Podgorici dvije go-

dine. Grad je divan za vožnju bicikla, ravan, sa velikim brojem lijepih dana tokom godine. Međutim, nema dovoljno staza za bicikliste, pa nije baš bezbjedno, čak zna biti i

opasno. Imala sam nezgodu u saobraćaju, udarila me žena autom jer je gledala u telefon dok je vozila, polomila mi je bicikl – kazala je Ksenija, uz napomenu da sin Mak-

sim uglavnom vozi bicikl sa ocem Aleksejem koji zbog poslovnih obaveza juče nije mogao doći sa njima na zajedničku vožnju. I. MITROVIĆ

U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno sunčano vrijeme. Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko jedan, najviša dnevna do 14 stepeni. H.P. Trotoar u Moskovskoj ulici

Sanirati udubljenje na trotoaru u Moskovskoj ulici

Prilikom izvođenja određenih radova (sprovođenja podzemnih instalacija ili sl.) neko je raskopao dio trotoara i saobraćajnice ispred zgrade tzv. Vektre u Moskovskoj ulici. Međutim, nakon obavljenog posla, pločnik nije vraćen u prvobitno stanje, nego je ostalo

udubljenje desetak centimetara, zbog čega nije bezbjedan za pješake koji tuda hodaju. S obzirom na to da se na ovoj trasi nalazi i taktilna staza, posebno su ugrožena lica sa oštećenjem vida koja prolaze tim putem. Prema tome, nadležni bi trebalo u najkraćem roku da saniraju ovaj dio trotoara. I. M.

Sa jučerašnje vožnje I. MITROVIĆ

Aleksandra Rašović sa sinom Lazarom

Đorđe Borišić kao Đed Mraz sa Milenom Pejović i Srđanom Matijevićem

Nikola Jokić vodio Denver do pobjede, veče u NBA ligi obilježio košarkaš Njujorka Džejlen Branson

Megi: Važno je način da pobijediš kada ne igraš

PODGORICA – Čikago je protiv osvajača NBA kupa prekinuo niz od tri poraza, a Nikola Vučević je u pobjedi protiv Milvokija sa 116:111 zabilježio dabl-dabl. Crnogorski centar je za 38 i po minuta igre upisao 23 poena (24-10 iz igre, 7-3 trojke), 13 skokova, pet asistencija i ukradenu loptu.

- Prilično sam umoran, ali ovo je velika pobjeda poslije teškog poraza u Atlanti. Pregrupisali smo se. Bilo je dosta uspona i padova u ovoj utakmici, ali je ovo ogromna pobjeda za nas – rekao je Vučević, koji je postao 16. aktivni košarkaš sa barem 16 hiljada poena u NBA ligi.

Pobjednički tim je predvodio Džoš Gidi sa 23 poena, 15 skokova i 10 asistencija za pola sata na terenu, Kobi Vajt je imao 22 poena i četiri skoka. Zek Lavin, koji se navodi kao potencijalno pojačanje Denvera, postigao je 15 poena, uz sedam asistencija i šest skokova. Demijen Lilard je postigao 29 poena kod Baksa i imao 12 asistencija. Bruk Lopez je imao 22 poena i sedam skokova, a Kris Midlton 21 poen, šest skokova i četiri asistencije.

Čikago je 10. na tabeli Istočne konferencije sa 14 pobjeda i 18 poraza, dok su Baksi peti sa 16 pobjeda i 14 poraza, od čega im je ovaj bio drugi uzastopni.

Denver je savladao Detroit 134:121, a pobjednički tim predvodio je srpski reprezentativac Nikola Jokić sa 37 poena (17-11 iz igre), uz devet skokova i osam asistencija. U timu Denvera istakli su se još Džamal Marej sa 34 poena, uz po pet skokova i asistencija, Majkl Porter Junior sa 26 poena, a dvocifren je bio i Kristijan Braun sa 10 poena. Najbolji u ekipi Detroita bili su Kejd Kaningem i Džejden Ajvi sa po 17 poena.

Denver poslije ove pobjede ima skor 17-13 i trenutno je na sedmom mjestu Zapada, a Detroit deveti u suprotnoj konferenciji i sa 14 pobjeda i 18 poraza.

Veče u NBA ligi je obilježio Džejlen Branson, košarkaš Njujorka. U pobjedi poslije produžetka nad Vašingtonom (136:132), Branson je postigao čak 55 poena, a imao je i devet asistencija, te po tri skoka i tri izgubljene lopte za 44 minuta na parketu. Branson nije oborio i rekord karijere koji je 61 poen, koliko je postigao protiv San Antonija, ali jeste njegov

najbolji učinak ove sezone. Karl Entoni Tauns je dodao 30 poena i 14 skokova, a Mikal Bridžis 21 poen. Džastin Šampejn se istakao kod Vizardsa sa 31 poenom i 10 skokova, a Malkolm Brogdon je imao 22 uz sedam asistencija. Oklahoma je u gostima savladala Šarlot 106:94 i upisala 25. trijumf ove ove sezone, pa čvrsto drži vrh Zapadne konferencije, dok je Šarlot na 13. mjestu na Istoku sa skorom 7-24.

Goste su do pobjede predvodili Šej Gildžes Aleksander sa 22, Džejlen Vilijams sa 20, Eron Vigins sa 17 i Ajzea Hartenštajn sa 12 poena i 15 skokova. U domaćem timu su se istakli Majls Bridžis sa 19 poena, 10 skokova i šest asistencija, Vasilije Micić, bivši igrač Oklahome, sa 16 poena, Mark Vilijams sa 12 poena i 10 skokova, Set Kari sa 12 i sa po 10 poena Džoš Grin i Ajzea Vong

Rezultati: Šarlot – Oklahoma 94:106, Vašington – Njujork 132:136 (poslije produžetka), Čikago – Milvoki 116:111, Golden Stejt – Finiks 109:105, Denver – Detroit 134:121, Juta – Filadelfija 11:114, Portland – Dalas 126:122, LA Lejkers –Sakramento 132:122. S. J.

Novi ugao – kako je izbila tuča Nurkića i Dončićevog saigrača

Prinudno odmaraju i olakšani za 685.500 dolara

PODGORICA – Utakmica

Finiks Sansa i Dalas Maveriksa ostala je u sjenci tuče koja je izbila na terenu, a čiji su uzroci sada poznati. Na društvenim mrežama je objavljen snimak na kojem se vidi kako je došlo do

sukoba Jusufa Nurkića i Nađija Maršala Košarkaš Dalasa je prvi krenuo sa verbalnim okršajem, uputivši Nurkiću uvredu na američkom slengu koja bi mogla da se prevede kao „klošaru“. Nurkić je to čuo i od-

mah krenuo ka Maršalu, kada se priključio i Pi Džej Vašington, ponovio uvredu, poslije čega je nastao haos na parketu. Sa verbalnog se prešlo na fizički sukob. Nurkić je ošamario Maršala, poslije čega je uslijedio direkt protivnika na-

PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija će zadovoljni dočekati novogodišnje praznike. Podgoričani su na diobi prvog mjesta sa Crvenom zvezdom (po 12 pobjeda i dva poraza, Partizan sa 11-2 igra večeras sa Cedevita Olimpijom), drugi put u sezoni su u seriji od četiri pobjede na dva fronta, a u ABA ligi je taj niz duži – pet trijumfa. Međutim, malo je nedostajalo da FMP pokvari novogodišnje raspoloženje Podgoričanima, u meču u kojem je Budućnost, posebno nakon odlaska dvojice najboljih igrača „pantera“ Rebeca i Tasića, i bez obzira na to što je igrala u gostima, bila favorit za pobjedu. Domaćin je, naime, bio na pragu treće uzastopne pobjede kod kuće protiv crnogorskog šampiona, jer je nepuna četiri minuta prije kraja vodio 11 razlike (81:72), a 70 sekundi prije kraja je imao „plus osam“ (87:79). I kada se očekivalo da FMP rutinski privede meč kraju, tada se Budućnost uzdigla poput feniksa i napravila nevjerovatan preokret za konačnih 91:88. Seriju od 11:0 je započeo Flečer Megi, koji je za 19 sekundi prvo ubacio trojku, pa dvojku. Pošto domaćin ponovo nije iskoristio svoj napad, na scenu je stupio Mekinli Rajt, koji je prvo izborio faul pri šutu za tri poena i bio precizan sa linije bacanja za izjednačenje (87:87), da bi onda, nakon što je Kenan Kamenjaš napravio najbolji defanzivni potez utakmice i sjajno izborio faul Simovića u napadu, plejmejker „plavih“ pogodio pod faulom i ubacio dodatno bacanje za 90:87.

Zadrhtao je svima živac u podgoričkom timu kada su sudije, nakon gledanja ponovlje-

kon kojeg se situacija smirila. Sva trojica igrača su isključena sa utakmice, a potom i naknadno suspendovana. Jusuf Nurkić je suspendovan sa tri utakmice i kažnjen sa 125.000 dolara po meču, odnosno, 375.000 dolara. U redovima Dalasa, Nađi Maršal je dobio četiri utakmice suspenzije i kaznu od 59.113 dolara po meču, što je ukupno 232.456 dolara, a Pi Džej Vašington je dobio jednu utakmicu suspenzije i 89.080 dolara kazne. R. A.

nog snimka, odlučile da Petar Popović dobije tri bacanja nakon pokušaja sa pola terena. Srećom po Budućnost, bivši kapiten „plavih“ je promašio prvo bacanje, čime je riješeno pitanje pobjednika... – Vjerovao sam da možemo da pobijedimo uprkos teškim okolnostima u kojima smo se našli. Trebalo nam je samo da pogodimo koju trojku i zaustavimo nekoliko njihovih napada, što se i dogodilo – kaže za Pobjedu Flečer Megi, sjajni bek šuter Podgoričana.

Kao na prethodne dvije utakmice, protiv Trenta i Krke, Budućnost je igrala sa dosta oscilacija, zbog toga je u drugom poluvremenu i došla u situaciju da bude u nokdaunu,

ali je, ipak, uspjela da „ukrade“ pobjedu.

– FMP je odigrao odličnu utakmicu, a mi nijesmo bili na nivou na kojem treba da budemo, ali smo, na kraju, ipak obavili posao – dodaje Megi. Megijevih pet poena u završnici, ukupno 18 na meču (pet trojki iz osam pokušaja), bili su veoma važni u pobjedi Budućnosti. Američki šuter je oba puta u finišu pogodio iz teških pozicija, ali je to uradio sa velikim samopouzdanjem, kao što to rade veliki šuteri. – Veoma sam srećan što sam postigao neke važne koševe i što sam se zagrijao u pravo vrijeme, ali su naša odbrana i Mekinli (Rajt) završili posao – skroman je, kao i uvijek, ne-

Prva liga za košarkašice, 7. kolo

PODGORICA – Utakmicama 7. kola spuštena je zavjesa u 2024. godini kada je u pitanju Prva liga za košarkašice. Podgorica je sti-

gla do nestvarnih ,,plus 101“ razlike protiv Antivarija 139:38, dok je Budućnost Bemaks bila ubjedljiva protiv Trebjese 86:31.

kalendarsku 2024. iako je bila na pragu poraza od FMP-a

je pronaći pobijediš

dobro

Flečer Megi na meču sa FMP-om u Železniku

Nema žurki za početak nove

godine

Za Budućnost nema

mnogo prostora za odmor, jer već 2. januara u Poljskoj igra meč 13. kola grupe A Evrokupa. Podgoričani moraju da slave u duelu sa „fenjerašem“ grupe A, koji je bez pobjede, kako bi ostali u trci za plasman u plej-of.

– Uprkos skoru koji ima Trefl Sopot, oni su dobar tim koji je bio blizu u svakoj utakmici. Znamo da moramo da budemo koncentrisani

i spremni za tu utakmicu – upozorava Flečer Megi

Na pitanje da li je nekada igrao utakmicu 2. januara, Megi je odgovorio:

– Nijesam siguran, ali ovo znači da nema žurki za početak nove godine – uz osmijeh je kazao Megi.

– Ali zahvalan sam što igram košarku, koja je moj posao svaki dan i ne mogu da se žalim bilo koja utakmica da se igra – dodao je američki košarkaš.

Košarkaši Mornara Barsko zlato danas u podne gostuju Igokei u premijernom meču 15. kola ABA lige, trener Pavićević optimista

Bila bi ogromna stvar ako bismo uspjeli da iznenadimo

PODGORICA – Nakon dvije loše partije i ubjedljivih poraza od Dubaija i Zadra, košarkaši Mornara Barsko zlato su prije tri dana u Splitu odigrali bolje, vodili na poluvremenu (41:34), više od 30 minuta bili u igri za pobjedu, ali onda je nekoliko minuta „praznog hoda“ bilo dovoljno da Barani na kraju upišu 13. poraz.

Tako je tim Mihaila Pavićevića propustio novu priliku do dostigne Cibonu koja ima pobjedu više, pa je Mornar i dalje posljednji sa jednom pobjedom u 14 kola.

Stefanović: Mornaru je svaka utakmica faktički borba za život

Nenad Stefanović, trener Igokee, ističe „da se vidjelo do sada da u ABA ligi nema lakih utakmica“. - Svaka ekipa se bori za svoj status na tabeli u zavisnosti od rezultata. Mornaru je svaka utakmica faktički borba za život i mi toga moramo biti svjesni. Istovremeno nama je to važna utakmica da privedemo ovaj prvi dio sezone kraju kako treba. Počev od ove, imamo tri vezane utakmice na domaćem terenu i želimo da počnemo dobar niz pobjeda na domaćem terenu. Očekujem dobar pristup momaka na utakmici sa Mornarom – rekao je Stefanović.

od početka sezone

Trojkaški rekord i najmanje skokova

Budućnost protiv FMP-a nije postigla najviše, niti je primila najmanje poena na jednom meču ABA lige ove sezone. Ipak, imala je nekoliko elemenata u kojima je prednjačila u odnosu na prethodnih 13 mečeva u regionalnoj ligi.

kada najbolji trojkaš u istoriji NCAA lige, koji je u Železniku zabilježio poenterski abaligaški rekord u dresu Budućnosti. Poslije odlične partije i velike pobjede u Beogradu protiv Par-

Podgorica 139

Antivari 38

Dvorana: ,,Bemaks arena“.

Gledalaca: 50. Sudije: Dragojević, Mugoša, Kuč Rezultat po četvrtinama: 35:10, 36:13, 33:5, 35:10.

PODGORICA: Rakočević 13, Vukčević 18, Đukić 10, Radulović 14, Terić 12, Nagornaja 14, Dutina 14, Radulović 21, Andrić 13, Sekulić 10.

ANTIVARI: Zejnelaga 12, Vujošević 2, Behović 4, Meh-

Podgoričani su u Železniku ubacili rekordnih 13 trojki, uz rekordan procenat šuta od 52 odsto (25-13), nadmašivši prethodni najbolji učinak protiv Splita, kada su iz istog broja pokušaja pogodili trojku manje. „Plavi“ su protiv „pantera“

tizana, Budućnost je odigrala naredne tri utakmice uz dosta problema, protiv Trenta, Krke i FMP-a, ali je u sve tri pobijedila. – Tačno je da nakon Partizana nijesmo igrali našu najbo-

medović 17, Roćenović, Ćulafić, Vlahović, Jurišević, Pepđonović, Isić, Matić 3. Košarkašice Podgorice upisale su nevjerovatnu pobjedu od 101 razlike, a svih 10 igračica koje su bile u sastavu su dvocifrene, dok su Anđela Rakočević (po 13 poena i skokova) i Sara Đukić (po 10 poena i uhvaćenih lopti) imale dabl-dabl učinak. Bio je to duel neravnopravnih rivala, koji je protekao u apsolutnoj dominaciji tima Marka Miloševića

upisali najmanje skokova od početka abaligaške sezone – svega 24, jedan manje u odnosu na meč sa Partizanom u Beogradu, kada su, takođe, slavili. Izjednačili su negativan rekord po broju ofanzivnih skokova (pet) iz 4. kola i gostovanja Zadru. Najzad, na meču sa FMPom su napravili najviše faulova – 30.

lju košarku, ali smo, ipak, pronašli načine da pobijedimo. Za mene je važno pronaći način da pobijediš kada ne igraš dobro – zaključio je Flečer Megi. S. JONČIĆ

Bud. Bemaks 86

Trebjesa 31

Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 50. Sudije: Knežević , Vujović , Asanović

Rezultat po četvrtinama: 24:9, 18:8, 17:5, 27:9. BUDUĆNOST BEMAKS: Mi. Bigović 2, Brigs 13, Baošić 17, Radonjić 3, Dragišić 15, Radević 6, Bulajić 3, Racković 2, Ilić 5, Savković 7, Ma. Bigović 13.

„Ponos Bara“ će prije kraja kalendarske godine da odigra još jedan meč, danas u podne u Laktašima protiv Igokee, i pokušaće da se domogne prve pobjede u gostima u ovoj sezoni

- U dogovoru sa Igokeom, pristali smo da ovu utakmicu odigramo ranije, da povežemo ova dva gostovanja protiv Splita i Igokee. Prije svega, uvijek nam je drago da gostujemo našim prijateljima iz KK Igokea. Prijateljstvo van terena datira od kada smo u ABA ligi, a na terenu prijateljstava nema, nego pobjeđuje onaj koji je bolji – rekao je Mihailo Pavićević, trener Barana. Mornar je u seriji od sedam poraza, dok je Igokea u zoni plej-ofa sa skorom od osam pobjeda i šest poraza. Tim iz

TREBJESA: Dubljević, Miljanić 2, M. Bijelović, Jovović, Doknić, Rondović 5, Mila Mijušković, Milena Mijušković 3, Mandić 2, Kasalica 6, Sarić 11, J. Bijelović 2. Košarkašice Budućnost Bemaksa pobjedom protiv svoje filijale iz Nikšića, ekipe Trebjese, stavile su tačku na 2024. godinu. Podgoričanke su od starta dominirale i u laganom ritmu bez problema došle do nove pobjede. R. P.

Laktaša je upisao četiri pobjede u posljednjih šest mečeva, ali je poražen u prethodnom kolu, u gostima od Igokee. - Ne treba trošiti mnogo riječi o ekipi Igokee, na svim pozicijama su pokriveni sa iskusnim i provjerenim igračima, a dodali su i nekoliko mladih igrača koji su dobro uklopljeni u ekipu koja je dobro vođena. Sigurno je da nas čeka mnogo teško iskušenje. Ne možemo ništa unaprijed da kažemo, ja ću pokušati da tražim od igrača samo ono što tražim od početka sezone. A to je da daju sve od sebe i da pokušamo da sprovedemo u djelo ono što radimo na treninzima. Do sada to nije bio slučaj, ali radimo na tome i nadamo se da ćemo i to brzo uspjeti. Igokea je apsolutni favorit, a ako bismo

uspjeli da ih iznenadimo, to bi za nas bila ogromna stvar, ali neće biti nimalo lako – dodao je Pavićević.

Na osam gostovanja u Laktašima, Mornar je slavio tri puta, posljednji put 1. oktobra 2022. godine. - Igokea je izvanredna ekipa, a mi ovo gostovanje, drugo u kratkom periodu, dočekujemo u nezavidnom položaju. Potrudićemo se da odigramo dobru utakmicu i nadamo se pobjedi – kazao je 22-godišnji krilni košarkaša Mornara Srđa Bulatović, koji je ove sezone u igru ulazio na dva meča, protiv Spartaka u 6. kolu i u prošloj rundi u Zadru, i u obje utakmice je ubacio po trojku, te upisao ukupno tri defanzivna skoka. S. J.

Bajern Minhen u ofanzivi i strahu, važnim igračima ističu ugovori

Barem dvojica odlaze kao slobodni?!

PODGORICA – Fudbalski

klub Bajern Minhen suočava se sa brojnim problemima, jer veoma važnim igračima ističe ugovor na ljeto, dok Džamal Musijala 1. jula 2025. ulazi u posljednju godinu. Njemački mediji i izvori bliski Bajernu otkrivaju nove važne detalje u vezi sa pregovorima sa ključnim igračima. Kao što je poznato, trenutno su u posljednjoj godini ugovora – Manuel Nojer, Jozua Kimih, Tomas Miler, Alfonso Dejvis i Liroj Sane, dok Musi-

jala ima do ljeta 2026. i njegov potpis je apsolutni prioritet. Kako danas stoje stvari, Liroj Sane i Alfonso Dejvis su daleko od potpisa novog ugovora i sve su veće šanse da će otići kao slobodni. Sane ima ponude iz Premijer lige, ali ga zove i Hansi Flik u Barselonu. On je očekivao povećanje plate, dok u Bajernu o tome ne razmišljaju, naprotiv, ako ne popravi formu u nastavku sezone, klub mu neće ponuditi novi ugovor. Što se tiče Dejvisa, Bajern je već dva puta odbijen, Kanađa-

nin je tražio dodatnu povišicu i nije prihvatio na uslove koji su mu na stolu. Njega jure Real Madrid, Mančester junajted i Liverpul, praktično će moći da bira u klub u koji želi da ide. Kimih je bliži ostanku, Bajern mu neće smanjiti platu, što je bio ključ kod igrača, on je jedan od kapitena i lidera ekipe i izvjesno je da će ostati. Slična situacija je i sa Nojerom i Milerom, koji bi trebalo da potpišu posljednje jednogodišnje ugovore za kraj karijere. I za kraj, tu je Musijala koji nije

želio da razmišlja o pregovorima, samo o igrama i terenu, i sve je prepustio svojim agentima. Zna se da će Džamal po novom ugovoru postati jedan od najplaćenijih u ekipi, uz Kimiha, Kejna, jer je Bajern svjestan da će po njega na ljeto krenuti brojni klubovi ako do tada ne potpiše novi ugovor. Sve u svemu, Sane i Dejvis su bliži odlasku, Kimih ostanku, situacija je neizvjesna oko Musijale, dok se potpisi Nojera i Milera smatraju formalnošću. R. A.

Lamin na raspolaganju Hansiju Fliku u borbi za trofej u Superkupu Španije

Jamal prva lijepa vijest za Novu godinu

PODGORICA – Lamin

Jamal je prošao ljekarske preglede i oporavio se od povrede članka. Katalonski mediji otkrivaju da je Jamalov članak sada potpuno stabilan, vraća se treninzima od predstojeće sedmice i biće na raspolaganju Hansiju Fliku u borbi za trofej u Superkupu Španije. Barsa prethodno gostuje niželigašu Barbastru u Kupu kralja, Jamal će taj meč preskočiti, ali će biti u avionu za Saudijsku Arabiju i polufinalni meč s Atletik Bilbaom 8. januara.

Ali navijači sada čekaju i drugu lijepu vijest, a to je registracija Danija Olma i Paua Viktora. Barsa je bila primorana da opet povuče finansijske poluge i proda VIP boksove na stadionu u narednih 20 godina, te je tako inkasirala 100 miliona eura, čime će registrovati Olma i Viktora do kraja sezone. U novoj godini se u startnu postavu vraća oporavljeni Ronald Arauho, očekuje se tokom januara i Andreas Kristensen, dok su do kraja sezone u autu Ter-Štegen i Mark Bernal R. A.

Premijer (19. kolo): Siti slavio na jubileju

Novogodišnji šou Liverpula

PODGORICA - Liverpul ne ostavlja ni tračak nade konkurentima da bi šampionska trka ove sezone mogla da se završi bilo kako drugačije osim dominacijom tima Arnea Slota ,,Redsi“ su deklasirali Vest Hem u gostima sa 5:0 i 2025. godinu dočekaće u sjajnom raspoloženju – imaju osam bodova više od drugoplasiranog Notingem foresta, devet od Arsenala, deset od Čelzija...

Na Olimpijskom stadionu u Londonu sve je bilo riješeno u prvom poluvremenu. Mogao je Liverpul da povede vrlo rano jer je odmah stvorio dvije velike šanse, ali nije morao da brine – Luis Dijas je pogodio u 30, Kodi Gakpo u 40, pa Mohamed Salah u 44. minutu. Egipćaninu je ovo osmi meč ove sezone u Premijer ligi na kojem je bio i strijelac i asistent. - Samo pokušavam da uživam u igri. Cilj mi je da ostvarimo dobar rezultat i želim da uradim nešto da do toga i dođemo. Uvijek želim više i gladan sam golova i asistencija – rekao je Salah.

Vest Hem je zaprijetio samo jednom, kada je pogodio stativu kod 0:1, u nastavku je samo jedva čekao kraj, ali nije mogao da izbjegne debakl. U 54. je Trent Aleksander-Arnold povisio na 0:4, a još jedno sjajno izdanje ,,redsa“ zaokružio je Diogo Žota

- U mislima mi je samo da Liverpul osvoji titulu i želim da budem dio toga. Nekoliko timova nas prati i potrebno je da ostanemo fokusirani i skromni – dodao je Salah, kojem

aktuelni ugovor ističe na kraju sezone. Liverpul će naredni meč odigrati 5. januara – protiv Mančester junajteda na ,,Enfildu“. Pep Gvardiola je 500. utakmicu na klupi Mančester sitija proslavio teškom pobjedom nad Lesterom u gostima od 2:0, tek drugom premijerligaškom za njegov tim u posljednjih 10 kola. Aktuelni šampion je, ipak, i dalje van Top4 i na petom mjestu ima četiri boda manje i utakmicu više od Čelzija.

jubileju Gvardiole, Notingem forest

Novogodišnji Liverpula

Trijumf ,,građana“ potpisali su Savinjo u 21. i Erling Haland u 74. minutu.

- Trebalo nam je ovo, svima nama. Nije bila idealna igra, ali nadamo se da će nam pobjeda popraviti raspoloženje. Bitno je pobijediti, a bila je teška utakmica. Nijesmo imali dovoljno energije za svih 90 minuta, ali nadamo se da ćemo se u novoj godini malo oporaviti od lošeg trenutka u kojem se nalazimo – rekao je Gvardiola.

- Samo olakšanje, to je riječ koja izražava kako se svi osje-

ćamo. Najvažnije je da sakupljamo bodove, to će nas psihološki podići – dodao je Pep. Siti je imao mnogo problema sa povredama u prvoj polovini sezone, izvjesno je da će morati da bude aktivan u januarskom prelaznom roku. Timu su potrebna osvježenja. - Ne znam što će se dešavati. De Brujne se vratio, ali treba nam još igrača u sredini i odbrani. Mučili smo se sa štoperima i bekovima. Potrebna nam je pomoć na nekim pozicijama. Ekipa je dobra, pro-

Pep Gvardiola je 500. utakmicu na klupi Mančester sitija proslavio teškom pobjedom nad Lesterom u gostima od 2:0, tek drugom premijerligaškom za njegov tim u posljednjih 10 kola. ,,Građani“ naredni meč igraju 4. januara protiv Vest Hema

blem je to što nije kompletna i to otežava sve. Kad smo svi tu, onda smo tim koji smo bili, ali kada važni igrači odsustvuju sedmicama i mjesecima, onda sve postaje mnogo teško. Nije lako sada reagovati, skupo je dovoditi igrače, ali vidjećemo što klub može da uradi – prokomentarisao je Gvardiola. Dok gigant moderne ere pati, velikan iz davnih vremena ponovo doživljava blistave dane – Notingem forest je pogocima Krisa Vuda u prvom i Morgana Gibs-Vajta u drugom poluvremenu pobijedio Everton u gostima sa 2:0 i došao do drugog mjesta na tabeli, s bodom i utakmicom više od Arsenala.

- Nema tajne, u pitanju je naporan rad i činjenica da smo dobar tim – objasnio je Kris Vud uspon nekadašnjeg dvostrukog prvaka Evrope.

- Ova pobjeda bila je teška, ali lijepa. Važno je da iskoristite šanse, a ja sam srećom u tome uspio. Lijepo je što smo drugi, ali ne treba time da se opterećujemo. Moramo da zadržimo fokus i idemo meč po meč. Klub i navijači sanjaju o plasmanu u Evropu. Ali ovo je Premijer liga, najteža liga na svijetu. Polako – poručio je Vud.

Totenhem je u 87. ostao bez pobjede nad Vulverhemptonom (2:2) i tek je 11. na tabeli, a istim rezultatom završen je meč Fulama i Bornmuta.

Kristal Palas je nakon preokreta pobijedio posljednjeplasirani Sautempton (2:1), koji iz 19 utakmica ima samo šest bodova. N. KOSTIĆ

Juventusov 11. remi, Adžić nije ulazio

PODGORICA – Juventus je upisao čak 11. remi u 18 mečeva u Seriji A, a to što je i dalje jedini tim bez poraza slaba je utjeha za ,,staru damu“ i njene navijače – torinski velikan je juče dva puta vodio protiv Fiorentine i nije pobijedio (2:2).

Juve je u vođstvo doveo Kefren Tiram u 20. minutu, a izjednačio je bivši igrač ,,bjankonera“ Moiz Ken u 38. Tek što je počelo drugo poluvrijeme domaćin je opet poveo, ponovo preko Tirama.

I ponovo nije uspio da sačuva prednost – klizanja Kambijaza, pa lošu reakciju cijele odbrane Juventusa, kaznio je Rikardo Sotil efektnim udarcem u 87. minutu. Utakmica je tokom prvog poluvremena je bila prekinuta jer su navijači Fiorentine vrijeđali svog bivšeg igrača Dušana Vlahovića Konseisao je u finišu mogao da donese tri boda Juveu, ali je De Hea odlično intervenisao. Vasilije Adžić je bio u sastavu Juventusa, ali nije ulazio

u igru. ,,Stara dama“ je tek šesta na tabeli, sa devet bodova manje od Atalante i Napolija koji su na diobi prvog mjesta. Romelu Lukaku nije iskoristio jedanaesterac u 37. minutu utakmice sa Venecijom, ali je Napoli ipak slavio na svom terenu. Pobjedu od 1:0 donio mu je Đakomo Raspadori u 79. minutu. Tim Antonija Kontea vezao je treći trijumf, izjednačio se s Atalantom, a za leđima im je Inter s bodom i utakmicom manje. Udineze i Torino remizirali su 2:2. Ne. K.

NAJLUĐA PRIČA U ISTORIJI SPORTA: Propali fudbaler slučajno saznao da je princ

Naslijedio ostrvo, titulu i milione

PODGORICA – Đordi Amat je španski fudbaler koji svjetskoj javnosti nije pretjerano poznat, ali poslije čudesne sudbine koja ga je „zadesila“ priču o njemu čuo je svijet. Nikada nije bio fudbalska zvijezda, a mnogi su njegovu karijeru na travnatom terenu okarakterisali kao propalu. A onda, sasvim slučajno, saznao je da nije ,,običan smrtnik“ već – princ! Amat je rođen na periferiji Barselone, a njegovi roditelji su iz Katalonije. Međutim, njegova baka je sa ostrva Siau u Indoneziji.

– Znao sam da postoji mogućnost da zbog bake uzmem indonezijske papire i to mi je uvijek bilo zanimljivo zbog njenih priča. Laknulo mi je i bio sam presrećan zbog toga kada sam postao državljanin Indonezije. Znam da je nekim mojim kolegama taj proces trajao i po sedam godina –izjavio je Đordi Amat.

Ali Amatova baka nije bilo kakva Indonežanka – dalji je potomak indonezijskog kralja, a bila je princeza ostrva koje je u vlasništvu njegove porodice. To Đordija čini princem, a uzimanjem indonezijskog državljanstva uklonjene su sve prepreke da to i zvanično postane. R. A.

I Fabio Kanavaro

napada Đalovića

PODGORICA - Splitski

Hajduk je ljetos za trenera

doveo Đenara Gatuza, da bi u smiraj 2024. stigla nova ,,bomba“ iz hrvatskog fudbala – Fabio Kanavaro novi je šef stručnog štaba Dinama.

,,Modri“ su smijenili Nenada Bjelicu, trenera crnogorskih korijena, nakon što je ekipa na polovini sezone zaostala

sedam bodova za Rijekom i Hajdukom. - Želimo zaokret u rezultatima u HNL-u. Novi trener gaji stil igre koji nam treba za povratak dominacije u HNL-u, gradi igru i nameće dominaciju. Riječ je o velikoj harizmi koja može prenijeti bogato igračko iskustvo, ali i trenersko s obzirom na to da iza sebe ima rezultatske uspjehe u Kini, gdje je bio prvak. Gla-

dan je uspjeha i zato je i čekao izazov kluba koji pripada vrhu i ima ambiciju osvajanja titula. Vrlo dobro poznaje našu ekipu, ali i cijeli HNL. Zna koji su ciljevi pred njim u Dinamu i svjestan je situacije u kojoj se klub nalazi. Primaran zadatak je povratak na vrh HNL-a i nastavak dobrih rezultata u Evropi – objasnio je odluku sportski direktor Dinama Marko Marić

Kanavaro je 2006. bio svjetski prvak s Italijom i te godine dobio je Zlatnu loptu ,,Frans fudbala“.

U trenerskoj karijeri vodio je Gvanžu Evergrande, Al Nasr, Tjanđin, reprezentaciju Kine, Benevento i Udineze. Biće zanimljivo u hrvatskom fudbalu u nastavku sezone, Dinamo i Hajduk neće štedjeti novac da se domognu titule, a planove velikim rivalima i njihovim slavnim imenima na trenerskoj klupi može da pokvari Crnogorac – Rijeka je neporažena na vrhu tabele predvođena Radomirom Đalovićem, nekadašnjim napadačem naše reprezentacije. Ne. K.

Serija A (18. kolo): Napoli se izjednačio s Atalantom

Navijači Fiorentine ga vrijeđali jer je prešao u Juventus: Dušan Vlahović

Poslije Hajdukovog Gatuza u HNL stigao njegov nekadašnji saigrač iz italijanske reprezentacije

Sinoć u Oberstdorfu počelo 73. izdanje tradicionalne novogodišnje

Dominacija Austrijanaca

PODGORICA - Pred krcatim tribinama u njemačkom Oberstdorfu (po procjeni organizatora prisustvovalo 25.500 gledalaca) sinoć je počelo 73. izdanje tradicionalne novogodišnje turneje ,,Četiri skakaonice“.

Dominirali su austrijski skakači koji su zauzeli prva tri mjesta. Trijumfovao je Štefan Kraft, šampion iz 2015. godine koji je preskočio 138 metara u prvoj i 135,5 u drugoj seriji za ukupno 335,1 poen. Drugo mjesto zauzeo

je njegov zemljak Jan Herl

sa 134,5 i 135 metara, odnosno, 331,6 poena, a treći je bio Danijel Čofening sa 131 i 140,5 metara i 323,6 poena. Treba istaći da je vjetar pravio dosta problema takmičarima i organizatorima, pa se

Naša najbolja atletičarka na impresivan način završila 2024.

Anđela Drobnjak oborila crnogorski rekord

PODGORICA – Kakav kraj godine i početak dvoranske sezone za Anđelu Drobnjak Članica Atletskog kluba Jedinstvo, koja je prije samo tri dana dobila priznanje za najbolju atletičarku u 2024.

godini, uspjela je na otvaranju dvoranske sezone da već sada najavi izuzetnu formu. Drobnjak je nastupila na dvoranskom mitingu u Beogradu, gdje je u trci na 60 metara prepone oborila crnogorski

u par navrata mijenjala dužina zaletišta. Prvu seriju obilježili su Austrijanci, koji su zauzeli tri od prvih pet mjesta. Štefan Kraft je bio najbolji u prvoj seriji sa preskočenih 138 metara, iako je, na primjer, četvrtoplasirani Norvežanin Johan Andre Forfang skočio 140 metara, ali je Kraft imao bolje ocjene. Iza Krafta su poslije prve serije bili i njegov zemljak Jan Herl sa 134,5 metara, treći Njemac Pios Paške sa 138 metara, a u Top 5 je bio još i Mihael Hajbok sa preskočenih 134,5 metara. Trostruki šampion novogodišnje turneje i branilac trofeja od prošle godine Japanac Rjoju Kobajaši je bio daleko od šampionskog nivoa. Prvu seriju je završio na 21. mjestu, preskočivši skromnih 127 metara. U drugoj je preskočio 133,5 metara, nedovoljno da se plasman značajnije popravi. Na ulasku u finiš druge serije, pred nastup najboljih pet iz prve, lidersku poziciju zauzimao je Austrijanac Danijel Čofening, koji je imao odličan drugi skok od 140,5 metara. Podbacio je zatim Mihael Hajbok sa 129,5 metara, a Čofening je ostao lider i poslije skoka Norvežanina Forfanga koji je preskočio 136 metara. Najveća „grmljavina“ sa tribina je uslijedila uoči skoka Njemca Paškea koji, ipak, nije ispunio očekivanja domaćih navijača. Preskočio je 133,5 metara, nedovoljno da u ukupnom zbiru nadmaši Čofeninga. To je značilo da će sva tri mjesta na podijumu zauzeti Austrijanci. Jan Herl je zatim preskočio 135 metara i preuzeo prvo mjesto ispred Čofeninga, a onda trenutak odluke - na zaletište je izašao Štefan Kraft koji je preskočio 135,5 metara i odbranio prvo mjesto iz prve serije, za trijumf u Oberstdorfu na startu novogodišnje turneje ,,Četiri skakaonice“.

Turneja se seli u Garmiš-Partenkirhen, gdje će prvog dana 2025. godine biti održano drugo takmičenje na aktuelnoj novogodišnjoj turneji. R. A.

Svjetski kup u skijanju: Ljutić pobijedila u Zemeringu

Hrvatska je ovo čekala 18 godina

PODGORICA – Hrvatica

Zrinka Ljutić pobijedila je u slalomu koji je za Svjetski kup alpskih skijašica vožen danas u Zemeringu.

Ljutić je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do prve pobjede u Svjetskom kupu došla je u ukupnom vremenu minut, 43 sekunde i 33 stotinke.

Ovo je njena prva dobijena trka u Svjetskom kupu, a postala je i prva Hrvatica poslije 18 godina kojoj je to uspjelo – još od Janice Kostelić u martu 2006.

Ljutić je tada imala dvije godine.

– Sanjala sam o ovome kao dijete, sjajan je osjećaj – izjavila je Zrinka.

– Sa mnom ovdje je i moja porodica s kojom ću, naravno, proslaviti sve ovo kada se vratimo kući. Što se trke tiče, malo sam riskirala. Nijesam znala koliko sam brza, ali nijesam željela da propustim ovu priliku.

Ona je sekundu i 75 stotinki bila brža od Njemice Lene Dir, dok je treća bila Austrijanka Katarina Linsberger sa zaostatkom od sekunde i 85 stotinki.

Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Šveđanka Sara Hek-

tor, a šesta Švajcarkinja Vendi Holdener Rast je vodeća u plasmanu slaloma sa 255 bodova i ima 20 više od drugoplasirane Dir. Ljutić je treća sa 209 bodova. Rast je na čelu i u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 351 bodom. Ljutić je druga sa 334, dok je treća Federika Brinjone sa 319 bodova. Prvom pobjedom u Svjetskom kupu, Zrinka Ljutić zaradila je 47.000 švajcarskih franaka, odnosno, oko 50.000 eura. To je najveća pojedinačna nagrada 20-godišnje skijašice u karijeri, navode hrvatski mediji. Izuzev trka u Kicbilu, koje imaju mnogo veće premije, nagradni fond Svjetskog kupa jednak je na svim trkama. Računajući i jučerašnju premiju, Ljutić je ove sezone ukupno zaradila 89.800 franaka, odnosno, oko 95.000 eura, čime na ukupnoj listi zarada među skijašicama drži peto mjesto, iza Brinjone, Hiter, Šifrin i Rast. Kad je riječ o skijašima, prvo mjesto drži Marko Odermat (236.000 franaka), ispred Kristofersena i Noela Skijašice se na scenu vraćaju narednog vikenda u Kranjskoj Gori, koja će u subotu (veleslalom) i nedjelju (slalom) ugostiti trofej Zlatne lisice. Ne. K.

rekord, ostvarivši vrijeme 9,21. – Zadovoljna sam i rezultatom i činjenicom da sam oborila rekord. Nije bilo lako, jer sam u posljednje vrijeme imala dosta problema oko organizacije treninga zbog uslova u Bijelom Polju, ali i činjenica da sam nastupila pod temperaturom. Međutim, imala sam veliki motiv da ostavim što bolji utisak, nijesam željela da otkažem nastup i, na kraju, stigao je i rekord, tako da, zaista, moram biti zadovoljna – kazala je Drobnjak. Prethodni najbolji crnogorski rezultat u dvorani na 60 metara prepone bio je 9,33 sekunde… R. P.

rezultatom 1:29,22 minuta i ostvario prvi trijumf u Svjetskom kupu. Austrijanac Vincent Krihmajr zauzeo je drugo mjesto sa 0,20 sekundi zaostatka za pobjednikom. Treći je bio Švajcarac Aleksis Moni sa 0,24 sekunde zaostatka. On je u subotu pobijedio u spustu, što je bio njegov prvi trijumf u Svjetskom kupu. Vodeći u generalnom plasmanu Svjetskog kupa je Švajcarac Marko Odermat koji je juče u Bormiju zauzeo tek peto mjesto sa 0,45 sekundi zaostatka.

PODGORICA – Norveški skijaš Fredrik Moler pobijedio je u supervelesla-

lomu, trci Svjetskog kupa voženoj u italijanskom Bormiju. Moler je slavio s

Trku je obilježio i težak pad Švajcarca Đina Kavizela, koji je poslije samo 50 sekundi na stazi izgubio kontrolu i pao. On je helikopterom prebačen u bolnicu, a brojni mediji prenijeli su da je slomio nogu. R. A.

DRVENI KRSTOVI – RIJETKOST KOJA IŠČEZAVA

Stari natpisi u kojima se naziru pojedine riječi

Osim na groblju u selu Mužečk, drvenih krstova ima na još nekoliko mjesta u Zatrijepču. U obilasku ovih grobalja sa Nikolom Perkovićem (1949), naišao sam na još jedan krst sa malenom drvenom skulpturom ptice na vrhu.

To je sve što sam pronašao na jugu Crne Gore.

U središnjem dijelu Crne Gore ima nekoliko drvenih krstova. Jedan stari, oboreni, nalazi se na groblju u selu Goslić, na pravcu od Presjeke prema Krscu. Na njemu se nazire natpis:

… 1952 Г. Jedan drveni krst, bez natpisa, stoji na groblju kod crkve u Mijoljici u Rovcima. Još jedan se nalazi na obližnjem groblju u Mrtvom Dubokom. Na njemu je očuvan natpis:

U središnjem dijelu Crne Gore ima nekoliko drvenih krstova. Jedan stari, oboreni, nalazi se na groblju u selu Goslić, na pravcu od Presjeke prema Krscu. Na njemu se nazire natpis. Jedan drveni krst, bez natpisa, stoji na groblju kod crkve u Mijoljici u Rovcima. Još jedan se nalazi na obližnjem groblju u Mrtvom Dubokom. Na njemu je očuvan natpis

njoj Morači (za fotografiju i obavještenje o ovom krstu zahvaljujem planinaru Zoranu Mirotiću.)

Kršu kod Njegovuđe, Rijeci Marsenića, Kaludri, Kurikućama i Graovu u Gračanici u Vasojevićima.

СА

ПОРОДИЦОМ

Jedan drveni krst nalazi se na Bojića groblju u Gornjoj Morači.

Jedan poluočuvani stoji na groblju u selu Ljevišta u Gor-

U sjevernom dijelu Crne Gore preživjelo je desetak očuvanih ili djelimično očuvanih drvenih krstova. Nalaze se na grobljima u Trebaljevu Rovačkom, Ravnoj Rijeci, Šavniku, u Grabovici kod Šavnika, Sirovcu kod Boana, Novakovićima,

U selu Kaludra kod Berana, oko jedne grobnice nalazi se prava rijetkost - ograda u vidu tarabe. Ovo se može viđeti i u Njegovuđi, đe su na groblju pojedine grobnice ograđene drvenim ogradama. Jedna kamena grobnica ograđena drvenom ogradom nalazi se i u Brezojevici

Na krstu u Sirovcu nalazi se natpis:

ОВДЕ ПОЧИВА ВУК И.

ПЕРОШЕВИЋ

ПРЕСТАВИ СЕ 1902 Г ОВИ СПОМЕН ПОДИЖЕ МУ ШЋЕР ЗОРКА Krst je izrezbaren. Po dužini i na krajevima ima polukružne i đetelinaste (trolisne) ukrase. Na samom krstu ima dvadesetak urezanih cvjetova (rozeta) sa po šest pera. Grobnica u Sirovcu osobena je i po drvenoj ogradi, koju čine četiri stuba sa zaobljenim vrhovima – na stubovima su žljebovi u

koje su bile umetnute poprečne daske, koje su pretekle samo na jednoj strani.

Ostaci identične drvene ograde nalaze se na malenom groblju na Javorju u Gornjoj Morači i skoro je izvjesno da je ove dvije grobnice izradio isti majstor.

U selu Kaludra kod Berana, oko jedne grobnice nalazi se prava rijetkost - ograda u vidu tarabe. Ovo se može viđeti i u Njegovuđi đe su na groblju pojedine grobnice ograđene drvenim ogradama.

Jedna kamena grobnica ograđena drvenom ogradom nalazi se u Brezojevici.

U sjevernom dijelu Crne Gore preživjelo je desetak očuvanih ili djelimično očuvanih drvenih krstova. Nalaze se na grobljima u Trebaljevu Rovačkom, Ravnoj Rijeci, Šavniku, u Grabovici kod Šavnika, Sirovcu kod Boana, Novakovićima, Kršu kod Njegovuđe, Rijeci Marsenića, Kaludri, Kurikućama i Graovu u Gračanici u Vasojevićima

Jedan dobro očuvani i nakrivljeni drveni krst stoji na groblju kod crkve u Novakovićima.

Jedan drveni krst nalazi se na groblju kod crkve u selu Krš. Visok je jedan metar i najmasivniji od svih na koji sam naišao. Podsjeća na kamene krstove i jedini je krst od drveta takvog oblika. Na njemu se nalazi poduži natpis, u četiri reda, u kome se tek naziru pojedine riječi: ОВЂЕ ПОЧИВА

Jedan očuvani drveni krst stoji s južne strane crkve na groblju u Tepcima. Na njemu se nazire natpis koji nije čitljiv. Jedan stari drveni krst s očuvanim natpisom nalazi se na groblju u selu Mijakovići, pored puta, na pravcu od Đurđevića Tare ka Pljevljima. Položen je na grobnicu. U vrhu krsta izrezbaren je grb u vidu orla s uzdignutim krilima. Natpis glasi:

Piše: Slobodan ČUKIĆ

Drveni krst u Novakovićima

Drveni krst u Mijakovićima

Masivni drveni krst u selu Krš

Drveni krst u Gosliću

Poslovni broj: Ivm. br. 1742/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore” AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, koju zastupa predsjednik Upravnog odbora Tarik Telaćević i član Upravnog odbora Nataša Martinović, protiv izvršnog dužnika Beriša Milazim iz Bara, Zaljevo bb, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serije BB 2710316, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.12.2024. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Beriša Milazim iz Bara, Zaljevo bb, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serije BB 2710316. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 08.11.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 27.12.2024. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1926/24.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Radović Nebojše iz Bara, Suvi potok bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 4510, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.12.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Radović Nebojše iz Bara, Suvi potok bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 4510. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 02.12.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Bar, 27.12.2024. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1915/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Akhkyamov Ayrat iz Bara, Suvi Potok bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 28315, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.12.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Akhkyamov Ayrat iz Bara, Suvi Potok bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 28315. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 28.11.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 27.12.2024. godine.

Poneđeljak, 30. decembar 2024.

Poslovni broj: Iv. br. 1766/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Agović Harisa iz Bara, Veliki Pijesak bb, Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 34748, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.12.2024. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Agović Harisa iz Bara, Veliki Pijesak bb, Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 34748. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 04.11.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 27.12.2024. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1760/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Fetić Zumreta iz Bara, Čanj II, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 26609, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.12.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Fetić Zumreta iz Bara, Čanj II, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 26609. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 04.11.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 27.12.2024. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1870/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Kastratović Dragana iz Bara, Pobrđe br. 171, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 18153, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.12.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Kastratović Dragana iz Bara, Pobrđe br. 171, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 18153. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 18.11.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 27.12.2024. godine.

AKCIONARIMA Filmskog preduzeče „Zeta Film“ AD Budva (Emitent)

Na osnovu člana 25 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list CG”, br. 18/11, 52/16) Đorđe Mićunović, Budva, Kamenovo bb, LK br.I2898K944, datum rođenja 05.12.1992 god (u daljem tekstu: Sticalac) objavljuje

PROSPEKT ZA PREUZIMANJE akcija akcionarskog društva Filmsko preduzeče „Zeta Film“ AD Budva, sa sjedištem u Budvi, Mediteranska br.4

Đorđe Mićunović, Budva, Kamenovo bb, LK br.I2898K944, datum rođenja 05.12.1992. god. sa povezanim licima: Andrea Kustudić, Podgorica, Dragana Radulovića 17a, i LK br.758596009, datum rođenja 09.12.1986. godine i Predrag Mićunović, Budva, Kamenovo bb, LK br.494090642, datum rođenja 27.03.1973. god. je vlasnik je ukupno 1.112.201 akcija akcionarskog društva Filmsko preduzeče „Zeta Film“ AD Budva sa sjedištem u Budvi, Mediteranska br.4 (u daljem tekstu: emitent), što predstavlja 94,9986% od ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.

Emitent je, do dana podnošenja zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje, emitovao ukupno 1.170.755 akcija sa pravom glasa.

Sticalac svim ostalim vlasnicima akcija emitenta sa pravom glasa upućuje javnu ponudu da kupi 58.554 preostalih otplaćenih akcija emitenta sa pravom glasa.

Predmet ponude:

Predmet ove ponude su sve otplaćene akcije emitenta sa pravom glasa koje nijesu u vlasništvu Sticaoca, tj. 58.554 akcija sa pravom glasa.

Ponuđena cijena akcija:

Za svaku akciju na koju se odnosi ova ponuda Sticalac se obavezuje da plati iznos od 1,26 po akciji.

Vrijeme trajanja ponude:

Prihvat ponude može se dati u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog prospekta u dnevnim štampanim medijima, odnosno do 14.01.2025. godine.

Način i mjesto dostavljanja prihvata ponude:

Akcionari emitenta koji žele da prihvate ovu ponudu i prodaju svoje akcije Sticaocu, obavezni su da, do isteka roka važenja ponude, dostave prihvat ponude davanjem pisane izjave o prihvatu ponude naloga za prenos akcija. Akcionar prihvat ponude dostavlja Centralnom klirinškom depozitarnom društvu u Podgorici, Svetlane Kane Radević bb, IV sprat, lično ili preko drugog lica na osnovu punomoćja ovjerenog u skladu sa zakonom. Data izjava o prihvatu ponude je osnov Centralnom klirinškom depozitarnom društvu da akcije koje su predmet prihvata vodi u izdvojenoj evidenciji prihvata ponude za preuzimanje, a dati nalog osnov je Centralnom klirinškom depozitarnom društvu za prenos akcija sa računa prodavca na račun sticaoca. Odustanak od ponude:

Do isteka roka važenja ove ponude, akcionar može odustati od prihvata ponude za preuzimanje i povući akcije koje su predmet prihvata iz izdvojene evidencije.

Povlačenje iz izdvojene evidencije obavlja se dostavljanjem pisane izjave o odustanku od prihvata ponude, na isti način na koji je izvršen prihvat ponude.

Objava rezultata javne ponude:

Sticalac će objaviti rezultate javne ponude, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja Komisije za tržište kapitala o okončanju javne ponude za preuzimanje, u istim dnevnim štampanim medijima u kojima je objavljen ovaj prospekt.

Isplata cijene:

Isplatu cijene ponuđene u ovom prospektu izvršiće na račun prodavca akcija Centralno klirinško depozitarno društvo, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja Komisije za tržište kapitala o okončanju javne ponude za preuzimanje.

Obezbjeđenje plaćanja akcija koje su predmet javne ponude: U svrhu obezbjeđenja plaćanja Sticalac je u Centralnom klirinškom depozitarnom društvu deponovao novčana sredstava na iznos koji je potreban za plaćanje svih akcija na koje se odnosi javna ponuda za preuzimanje.

Svrha ponude:

Politika koju sticalac namjerava da sprovede u emitentu ukoliko ga preuzme Ukoliko dođe da preuzimanja, nastaviće se dodatna ulaganja u kompaniju što se tiče daljeg širenja kapaciteta iz sopstvenih kreditnih sredstava sa računa vlasnika odnosno sticaoca. Prvenstveno politike se odnose na usmjerenja vezano za građevinarstvo upravljanje nekretninama, koje zahtjevaju dalja ulaganja u Društvo, odnosno vraćanja dugovanja i namirivanja obaveza iz ranijeg perioda sa ciljem stvaranja održivog poslovanja. Politika poslovanja će se bazirati na poštovanju lokalnog zakonodavstva, transparetnosti u poslovanju, kao i preuzimanju inovativnih načina poslovanja od uspješnih partnera iz inostranstva. Politika u vezi sa zaposlenima izvršnim menadžmentom U skladu sa zakonskim obavezama i najboljom praksom, sticalac bi želio da nastavi saradnju i radni anganžman sa postojećim zaposlenima svim organima upravljanja, kao ulaganje u zaposlene vezano za stručna usavršavanja. Strateški planovi sticaoca u vezi sa emitentom i posljedice na zaposlenje i mjesto obavljanja poslovnih aktivnosti Strategija se odnosi na poslovanje sa nekretninama daljim širanjem djelatnosti najviše na građevinarstvo izgradnju stambenih hotelskih jedinica. U skladu sa istim, sticalac namjerava da poveća broj zaposlenih, kao i da zadrži zaposlene u skladu sa daljim širenjem djelatnosti. Strategija poslovanja će se bazirati na potrebama tržišta, posebno primorskog regiona gdje je i sjedište društva koje iziskuje i dalja značajna ulaganja. Namjera sticaoca je zadržavanje trenutnog mjesta obavljanja djelatnosti.

Rješavanje sporova:

U slučaju eventualnog spora koji može nastatu u vezi sa sprovođenjem postupka javne ponude za preuzimanje, nadležan je Privredni sud u Podgorici. * * *

Za sva dodatna obavještenja o objavljenoj javnoj ponudi za preuzimanje, zainteresovani akcionari emitenta mogu dobiti na kontakt Sticaoca, tel.068 333 336 ili na e-mail: djordjemicunovic@gmail.com.

STICAOC s.r. Đorđe Mićunović

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovni broj: Iv. br. 1758/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Pešalj Irena iz Bara, Rista Lekića D-9, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 18812, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.12.2024. godine,

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Pešalj Irena iz Bara, Rista Lekića D-9, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 18812. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 04.11.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 27.12.2024. godine.

KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš Tel. 069/474-861

OBAVJEŠTENJE

Poštovanim čitaocima i korisnicima oglasnog prostora dnevnog lista Pobjeda.

Praznični trobroj našeg lista izaći će 31 decembra 2024. godine.

Šalter Službe oglasa primaće materijal zaključno sa 30 decembrom 2024

Za naredni broj ,,Pobjede“, 3. januara 2025. godine, šalter Služb e oglasa u Podgorici biće otvoren od 2 januara 2025. godine.

Kontakt telefon: 020-202-455

VIBER: 068-034-555

EMAIL: oglasno@pobjeda.me

OGLASNO ODJELJENJE NOVA POBJEDA D.O.O.

OЖАЛОШЋЕНИ: син ДУШКО, кћерке ДАНИЈЕЛА

унучад, праунучад, сестрић, сестричине и остала родбина ЋУКОВИЋ и МАНДИЋ

Dana 29. decembra 2024. preminula je u 88. godini naša draga majka, baba i prababa

DARINKA Mišova MARKUŠ rođena MAŠKOVIĆ

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu uže familije.

Kuća žalosti: Baja Pivljanina br. 4.

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je u 84 godini preminula naša draga

MILKA – MILEVA Nikolina DŽODŽO

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 29. decembra 2024. od 11 do 16 časova i 30. decembra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI: ćerka NADA, zet SAVO, unučad SENA, STEFAN i VESKO, sestra JOVANKA i ostala rodbina DŽODŽO i KALEZIĆ

OŽALOŠĆENI: sin ZORAN, šćer ZORICA, unuk ŽARKO, unuke IVANA i JOVANA, snahe SANJA i MIRJANA, praunučad MIŠO, KOSTA i ĐORĐE i ostala familija MARKUŠ i MAŠKOVIĆ

Dana 29. decembra 2024. preminuo je u 84. godini naš dragi

MILJAN Radomira

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Kolašinu 30. decembra od 9 do 14 časova. Sahrana će se obaviti istoga dana na seoskom groblju Blatina u 15 časova. Kuća žalosti: Mojkovačka 20, Kolašin.

OŽALOŠĆENI: sin RADOMIR, unuci LUKA i LAZAR, snahe TAMARA i JOVANA, praunučad i ostala rodbina ŠUKOVIĆ

Četrdeset je tužnih dana od smrti našeg voljenog

MILOŠA RADULOVIĆA

Otišao si tiho i nečujno, a nije bilo vrijeme još. U našem si srcu i mislima zauvijek!

Draga tetka

Tvoje ćerke MILICA i MAJA i mnogobrojna porodica

MILEVA

Tvoja ljubav i briga oblikovali su naše djetinjstvo, a tvoja toplina i mudrost učinili da budeš omiljena i ljudima koji su u naše živote ulazili.

Voljeli smo da nas okupljaš.

Bila si više od tetke, naš anđeo čuvar, podrška, savjetnik, prijatelj.

Slika vedre žene, široko raširenih ruku u jak zagrljaj, živjeće u nama, kao toplo sjećanje na tebe.

Hvala ti na svemu što si nam bila.

Tvoji: PEĐA, TAMARA, LUKA, JAKOV i SLAĐA KALEZIĆ

Ostavi me i moja voljena sestra

MILEVA DŽODŽO

Najdraža moja, neka tvoja duša caruje tamo gde si pošla.

Poneđeljak, 30. decembar 2024.

Navršava se pola godine od smrti naše drage i voljene

RADMILE – RATKE Rakove MUGOŠA

U srcu neizmjerna tuga, u sjećanju najljepše vrijeme provedeno s tobom.

Tvoj osmijeh, tvoja dobrota i ljubav ostavili su neizbrisiv trag u našim srcima.

Danas, kao i svakog dana, nedostaješ nam više nego što riječima možemo opisati.

Počivaj u miru, zauvijek voljena i nikada zaboravljena naša Ljalja.

Tvoji: BANJO, ŠICO, NINA, VANJA, TEODORA, ĐORĐE, PAVLE, DANILO i ILIJA

Dragoj tetki i svastici

MILEVI

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

DANKA, LJILJA i SUZANA sa tatom DUŠKOM

10 godina je od kada nije sa nama

PAVLE Radev NOVAKOVIĆ

Njegova plemenitost, dobrota i mudrost obogatile su naše živote. Bio je i ostao naš ponos i uzor.

PORODICA NOVAKOVIĆ

S ljubavlju, JOVANKA

1464

MARKO IVKOVIĆ

Vrijeme prolazi a sjećanje na tebe uvijek ostaje.

Supruga LIDIJA i kćerke VANJA i IVANA sa porodicama

1446

Navršava se godina dana od smrti našeg voljenog supruga, oca, svekra i djeda

ŽIVOJINA Dušana BJELICE

Ostavio je jedinstven trag u našim životima i u svakom dijelu našeg doma. Zahvalni smo za svu njegovu požrtvovanost i posvećenost porodici. Nedostaje i svaki dan u našim mislima i molitvama. S poštovanjem i ljubavlju,

NJEGOVA PORODICA

MIRA Đorđija MIĆKOVIĆ rođena IVANOVIĆ

Draga majko, Godinu je dana od našeg najtežeg bolnog nedostajanja, ali sa osjećajem ponosa zbog tvog uzornog životnog puta u rodu i domu.

Najmilija naša, ostaćeš đe si oduvijek bila u srcima našim.

Bićeš s nama do kraja naših života.

TVOJI NAJMILIJI

Navršava se 5 godina od smrti našeg voljenog supruga i oca

SLOBODAN - BOBO VULIĆEVIĆ

Nikada nećeš otići od nas, zauvijek ćeš biti tu. Nedostaješ.

Od supruge VESNE, ćerki RUŽICE i NADE, sina BOŽIDARA

30. 12. 2019 – 30. 12. 2024

BOBO VULIĆEVIĆ

Zauvijek u srcu i mislima.

Tvoja sestra RUŽICA sa porodicom

Godina dana je od smrti naše drage

VESNE VOJVODIĆ

Počivaj u miru, neka tvoja plemenita duša nađe spokoj, a mi te u sjećanjima čuvamo od zaborava

Tvoje

JULIJA, JADRANKA, NATAŠA i ANA

Danas, tridesetog decembra, četiri su godine od kada nas je napustila naša voljena sestra

ZORKA Gojkova JOVIĆEVIĆ Zoki, hladno nam je bez tvoje snage, ljubavi i podrške. Živjećeš u našim srcima i najljepšim uspomenama zauvijek. Volimo te

Sestre STANKA i VUKICA

Posljednji pozdrav dragom

DEDI Đoka LJULJĐURAJ

Počivaj u miru Voli te tvoj brat. NIKOLA Đokov LJULJĐUROVIĆ sa kćerkama

Dana 30 decembra 2024. navršava se trideset godina od prerane smrti našeg dragog

SVETOZARA D. BORILOVIĆA

Dragi Sveto, tvoj častan život, plemenitost i dobrota obavezuju nas na vječno sjećanje i poštovanje.

Brat ĐURO i sestra SENKA sa porodicama

Danas se navršava četrdeset dana od odlaska našeg voljenog

BORISLAVA MIKA PEROVIĆA

Nedostaješ, posebno u blagdanima koji dolaze. Znamo da jedna zvijezda na nebu posebno sija za nas. TVOJI NAJMILIJI