Dnevni list POBJEDA 31.12.2024 by Pobjeda

EU je šansa koju ne smijemo propustiti

Potreban dijalog o Ustavnom sudu

Oleg Gerasimenko, ambasador Ukrajine Milojko Spajić, predsjednik Vlade Crne Gore

CRNOGORSKI USUD: Konstitucionalni akt zemlje kao partijska politička igračka Sudije za medalju i Ustav na papiru

GLUMCI I NJIHOVI UZORI: Na koji način se u Crnoj Gori prepoznaju i vrednuju najbolji predstavnici pozorišne i lmske umjetnosti

SLUČAJ RAIČKOVIĆ: Nasrtaj na novinarku Pobjede i članove njene porodice jedan je od brutalnijih u posljednjoj deceniji

Što više haosa, to bolje za Moskvu

Prioriteti izgradnja kolektora i rješavanje saobraćajnog haosa

Jelena Borovinić-Bojović, predsjednica Skupštine glavnog grada Pružiću maksimalan doprinos da Podgorica bude grad svih nas

Nermin Abdić, član predsjedništva DPS-a

Zoran Milovanović, izvršni direktor MTEL-a Lideri po broju korisnika, ali i po kontinuiranom ulaganju u zdravstvo, sport i obrazovanje

Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice i odlazeći ministar energetike Vlast posrnule Podgorice ne odražava izbornu volju, suverenitet i integritet države su važniji od „Barometra“

Kenan Kamenjaš, košarkaš Budućnost Volija Volio bih da me pamte kao člana šampionske generacije Budućnosti

Za Pobjedu govore i Zuvdija Hodžić, Dušan Raspopović, Jugoslav Jakić, Momir Matović, Slobodanka - Seka Martinović, Velizar Radonjić, Nikola Dabanović

Sljedeći broj Pobjede izlazi u petak, 3. januara 2025. NOVA CRNA GORA U NOVOJ 2025. GODINI

Uvodnik

EU - šansa koju

ne smijemo propustiti

Piše:

Nenad ZEČEVIĆ

Crna Gora ulazi u 2025. godinu s gorućom potrebom za konsenzusom o njenim vitalnim interesima, a to je članstvo u EU – bez alternative. To mora biti najmanji zajednički imenitelj svih u našem društvu. Ovo nije samo politička floskula ili apstraktni ideal – to je egzistencijalni imperativ. Međutim, realnost nije ružičasta. Permanentne postizborne političke i institucionalne krize prijete da potpuno paralizuju sistem. Umjesto da se vodi proevropskom politikom, pojedini djelovi vlasti nastavljaju s antievropskim praksama, čime dodatno udaljavaju Crnu Goru od prijeko potrebnih reformi i evropskog puta. Posebno zabrinjava klero-nacionalizam, istorijski revizionizam, posustali, ali ne i pobijeđeni projekat ,,srpskog sveta“, koji ne samo da ugrožava sekularni karakter države, već i produbljuje podjele u ionako ranjivom društvu. U 2024. godini desile su se i lijepe stvari: znatno povećanje penzija i plata kroz program „Evropa sad 2“ premijera Spajića, koji je pozdravila i cijela privreda i biznis elita. Takođe, nakon pozitivnog IBAR-a, konačno smo, nakon sedam godina, zatvorili tri poglavlja. Ipak, bez ikakve potrebe ušli smo u krizu odnosa sa Hrvatskom, a na domaćem planu je takođe bez ikakve potrebe i proizvedena institucionalna kriza. Dešavanja sa Ustavnim sudom, nažalost parapolitičkim tijelom, pokazala su da iza nesporno neustavnog penzionisanja sudije Đuranović ipak stoji neka skrivena agenda. Toliko sakrivena da se iza kulisa formalnih razloga krila potpuno druga pravna bitka, gdje je ključno pitanje bilo da li će biti na glasanju 4:2 ili 3:2. Kao u odličnom trileru ,,Dežurni krivci“, gdje vam je kompletna priča poznata tek na kraju. Umjesto da budu garanti stabilnosti i zaštitnici ustavnog poretka, institucije poput Ustavnog suda su postale sredstvo političkog obračuna.

Slučaj seksualnog uznemiravanja Sare Vujisić oslikava do koje mjere su pravosudne institucije i društvo zakazali. I u slučaju izvjesne smjene direktorice Gimnazije – odvažna Sara nije dobila pravdu. Ostao je gorak ukus da je sistem i pored borbe agilne ministarke prosvjete suštinski poslužio da bi se slučaj zataškao. Sistem, nažalost, ne štiti žrtvu, a predatori prolaze nekažnjeno. Izostala je i osuda od strane prosvjetne zajednice. Profesorska omerta.

Nespremnost političkih elita na kompromis dodatno produbljuje krizu. Umjesto programske saradnje i vizije, svjedočimo formiranju isključivo partijskih kombinacija koje su lišene ideološkog ili programskog smisla. Meritokratiju više niko i ne pominje. Politika je postala arena za očuvanje moći, a ne prostor za izgradnju boljeg društva. Primjer je neizglasavanje budžeta, što šalje jako lošu poruku na putu ka EU. Ali postavlja se pitanje: da li se budžet mogao izglasati i prije Nove godine budući da je Andrija Mandić 27. decembra zbog blokade parlamenta od opozicije rekao da nema više glasanja. Podsjetiću da su 2019. godine uloge bile izmijenjene: i pored namjere opozicije za blokadu budžet je izglasan u noći između 30. i 31. decembra. Zašto se nije insistiralo na tome ili i tu postoje skrivene igrice između vlasti i opozicije? Mnoge to podsjeća na boks meč Majk Tajson - Džejk Pol u kome jutjuber u jednom momentu borbe kaže legendi boksa: ,,Skripta, brate!“ Od tada Tajson i ne želi više da udari mladog Pola. Ko je u ovom slučaju Tajson, a ko Pol pogađajte sami. I pored svih izazova, Crna Gora ima jedinstvenu šansu da konačno zakorači ka članstvu u Evropskoj uniji. Propuštanje ove šanse bilo bi neoprostivo. Evropski put nije samo pitanje reformi; to je pitanje identiteta, vrijednosti i opredjeljenja za modernu, otvorenu i prosperitetnu državu. Da bismo iskoristili ovu priliku, potrebni su nam hrabri lideri koji će imati snage da prevaziđu lične i partijske interese, potrebna nam je kohabitacija premijera i predsjednika oko vitalnih državnih interesa, kao i proevropska opozicija koja mora izaći iz svoje vremenske kapsule sa novim politikama, programima i idejama. Kopiranje djelovanja nekadašnjeg DF-a u Skupštini ne vodi nikud. Crnoj Gori je potrebna nova paradigma. Naši ciljevi moraju biti jasni: evropska budućnost, demokratske institucije, društvena pravda i ekonomski prosperitet. Na kraju, sudbina Crne Gore leži u rukama svih nas.

Da li ćemo 2025. pamtiti kao godinu prekretnice ili kao još jednu izgubljenu priliku – zavisi isključivo od nas. Mediji i civilno društvo ne treba da puste političare da nam pokvare ovu jedinstvenu šansu za EU. Kao što su je propustili 1991. To je najmanje što dugujemo našoj djeci.

Potreban dijalog o Ustavnom sudu

Žao mi je što je neodgovoran odnos opozicije doveo do blokade parlamenta. Sa druge strane, pozdravljam što u najvišem zakonodavnom domu nije bilo represije, slika koje su građani, nažalost, gledali u prošlosti... Ipak, ovo nije vrijeme za politička nadgornjavanja – januarske penzije, uključujući i srazmjerne, shodno programu „Evropa sad 2“, treba uvećati, treba obezbijediti i novac iz EU kroz Plan rasta, krenuti u krupne kapitalne projekte... Ako sve ovo bude ugroženo, opozicija, kojoj je pružena ruka za dijalog, treba da preuzme odgovornost. Budžet za 2025. će svakako biti usvojen, zato pozivam Skupštinu Crne Gore da u interesu građana i države to učini što prije

PODGORICA - Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić ocijenio je u intervjuu za novogodišnji trobroj Pobjede da je neophodan dijalog vlasti i opozicije o Ustavnom sudu. Dodao je da o tome da li je osporena procedura u slučaju penzionisanja sudije Đuranović treba da odluče nadležne sudske instance.

- Druga stvar je što opozicija ovaj slučaj, odnosno zaključak skupštinskog Ustavnog odbora koristi, nažalost, za blokadu parlamenta. Zašto nema žalbe na odluku Ustavnog odbora, pa da se stvar riješi institucionalno, onako kako se rješava u zemljama EU? Ako je cilj politička destabilizacija, poručujem da neće proći. Saglasan sam sa stavom ambasadora EU – da politički akteri započnu konstruktivan dijalog, mi smo na taj dijalog i pozvali. Još čekamo odgovor. Istovremeno, teče rok od 30 dana za prijave na javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog su-

da. Vlast i opozicija sada su na ispitu – građanima mogu dokazati da su za punu vladavinu prava tako što će se saglasiti da pozicije u Ustavnom sudu zauzmu najbolji, rekao je Spajić. POBJEDA: U posljednji čas je formirana lokalna vlast u Podgorici nakon što je PzPG predsjednika Jakova Milatovića ipak nakon veleobrta pristala na dogovor sa PES-o, DCG i ZBCG. Da li je formiranje lokalne vlasti između ostalog proizvod Vašeg sastanka sa predsjednikom države?

SPAJIĆ: Formiranje vlasti u glavnom gradu rezultat je odgovornog odnosa aktera izborne trke, prije svega onih koji su dominantno činili i prethodnu vlast. Podgorica je dobila gradonačelnika koji će, siguran sam, svojim znanjem, iskustvom, energijom, i uz podršku tima koji će predvoditi, pokrenuti brojne razvojne projekte i uhvatiti se ukoštac sa svim izazovima, kojih nije malo. Ključno je da nova vlast bude dobar servis

svim građanima glavnog grada, ali i da, zajedno sa vlašću na centralnom nivou, obezbijedi ubrzani razvoj Podgorice i Crne Gore. Što se tiče sastanka sa predsjednikom države, jasno je da je institucionalna saradnja nužna, i ona, kada je u pitanju izvršna vlast, nije ni bila dovedena u pitanje. Odgovorni smo da građanima isporučujemo rezultate, između ostalog, i kada je u pitanju jačanje pozicioniranja naše države kroz popu-

njavanje diplomatske mreže, i kada je u pitanju funkcionalnost Savjeta za odbranu i bezbjednost i ja sam spreman da u svakom trenutku doprinesem toj saradnji.

OBJEDA: U narednu godinu zbog opozicione blokade parlamenta ulazimo bez usvojenog budžeta. Kako će se ta činjenica odraziti na plate, penzije, socijalna davanja, razvojne projekte, Vojsku...? Da li je to suštinski loša poruka za EU integracije?

SPAJIĆ: Žao mi je što je neodgovoran odnos opozicije doveo do blokade parlamenta. Sa druge strane, pozdravljam što u najvišem zakonodavnom domu nije bilo represije, slika koje su građani, nažalost, gledali u prošlosti... Ipak, ovo nije vrijeme za politička nadgornjavanja – januarske penzije, uključujući i srazmjerne, shodno programu „Evropa sad 2“, treba uvećati, treba obezbijediti i novac iz EU kroz Plan rasta, krenuti u krupne kapitalne projekte... Ako sve ovo bude ugroženo, opozicija, kojoj je pružena ruka za dijalog, treba da preuzme odgovornost. Budžet za 2025. će svakako biti usvojen, zato pozivam Skupštinu Crne Gore da u interesu građana i države to učini što prije. Tako ćemo poslati poruku i međunarodnim partnerima i potencijalnim investitorima da je naš sistem pouzdan i efikasan.

POBJEDA: Penzionisanje sudije Đuranović po osporenoj proceduri izazvalo je političku krizu u državi, a neki bi rekli i institucionalnu, a imali smo i negativnu reakciju EU. Na koji način izaći iz te krize, da li je kao i u slučaju popisa dijalog jedino rješenje, kao što je pozvao ambasador EU?

SPAJIĆ: O tome da li je osporena procedura u ovom slučaju neka odluče nadležne sudske instance. I to je jednostavan i brz način izlaza iz ove situacija. Jedna stvar je

Oko zlatnih pasoša ćemo se usaglasiti sa EU

POBJEDA: S obzirom na stavove iz Evropskog suda pravde u koristi Malte i njene šeme „zlatnih pasoša“, da li bi za Crnu Goru bilo bolje da reaktivira program ekonomskog državljanstva, kako to smatraju brojni analitičari?

SPAJIĆ: Poseban program „ekonomsko državljanstvo“ u Crnoj Gori doprinio je privlačenju stranih investicija, koje su imale multiplikativni ekonomski efekat, kao što je valorizacija značajnih ekonomskih potencijala i resursa, otvaranje novih radnih mjesta,

Milojko Spajić

nesporna – Ustavni sud nije blokiran, ima kvorum i donosi odluke.

Druga stvar je što opozicija ovaj slučaj, odnosno zaključak skupštinskog Ustavnog odbora koristi, nažalost, za blokadu parlamenta. Zašto nema žalbe na odluku Ustavnog odbora, pa da se stvar riješi institucionalno, onako kako se rješava u zemljama EU? Ako je cilj politička destabilizacija, poručujem da neće proći. Saglasan sam sa stavom ambasadora EU – da politički akteri započnu konstruktivan dijalog, mi smo na taj dijalog i pozvali. Još čekamo odgovor. Istovremeno, teče rok od 30 dana za prijave na javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda. Vlast i opozicija sada su na ispitu – građanima mogu dokazati da su za punu vladavinu prava tako što će se saglasiti da pozicije u Ustavnom sudu zauzmu najbolji.

POBJEDA: Evropska komisija je označila kao veoma uspješnu prethodnu godinu u evropskim integracijama, ali uz isticanje da se ne smije dozvoliti polarizacija društva. Što Vi vidite kao glavne izazove u nastavku pristupnih pregovora imajući u vidu da nas očekuje veliki napredak i zatvaranje poglavlja?

S PAJIĆ: S obzirom na to da od predstavnika svih parlamentarnih partija čujemo da je ulazak u Evropsku uniju glavni strateški cilj Crne Gore, onda zaista vjerujem da nemamo nepremostivih prepreka na tom putu. Ukoliko političke partije ispoštuju kurs koje same proklamuju, onda će ambiciozan plan zatvaranja svih poglavlja do kraja 2026. biti dostižan i time ispunjen san generacija. Ovu priliku ne smijemo propustiti i vjerujem da nećemo. Prema tome, ukoliko politički fokus ostane na onome što ogromna većina građana Crne Gore želi, onda će na ispitu biti administracija i njena efikasnost - da odgovori na sve zahtjeve iz pregovaračkih poglavlja. Pred nama su izazovi sprovođenja suštinskih reformi važnih za cjelokupno društvo, od čega najveći teret reformi treba da iznese naša javna uprava, uz sva ograničenja administrativnih kapaciteta koja kao mala zemlja imamo. Uz to, poglavlja 23 i 24 ostaju prioritetna i tu ćemo morati da nastavimo sa reformama i isporučiva-

kao i podsticaj ravnomjernijeg regionalnog razvoja. Tokom primjene programa, u jednom dijelu uočili smo i određene propuste, naročito kada je u pitanju upotreba finansijskih sredstava, kao i bankarskih garancija. Zato smatram da bi bilo od izuzetnog značaja razmotriti redefinisanje postojećih uslova ili potencijalni inovirani koncept, koji bi bio prilagođeniji potrebama i

njem konkretnih rezultata.

P OBJEDA: Proevropska platforma „Barometar 26“ je, po ocjenama javnosti, pravi način okupljanja svih političkih snaga kako bi se što prije završili pristupni pregovori Crne Gore sa EU. Koliko se ona razlikuje od koalicionog sporazuma za formiranje aktuelne vlasti i da li očekujete ipak potpis od opozicije kao što je taj dokument podržala kompletna vladajuća koalicija?

S PAJIĆ: „Barometar 26“ je odgovor na želju građana, koji u ogromnom broju, i do 80 odsto, podržavaju ulazak u EU. Kroz ovu Platformu jasno smo definisali da oni koji je prihvate ne mogu promovisati ništa što bi moglo da nas skrene sa kursa ubrzane evropske integracije države. Kompletna vladajuća koalicija potvrdila je da je to put, a sve ono što polarizuje društvo rješavaće se kroz parlamentarni dijalog, do postizanja najšireg mogućeg konsenzusa. U Platformi smo, u odnosu na koalicioni sporazum, konkretnije ukazali na sve preduslove neophodne da bi administracija mogla da odradi svoj dio posla, i uz našu podršku, obezbijedi ulazak u Evropsku uniju 2028.godine. Cilj je, svakako, da „Barometar 26“ podrži i opozicija i raduje me što su već javno saopštili da i oni žele da se u političkom dijalogu rješavaju sva otvorena pitanja. Ostaje da to potvrde i djelima – prestanu da blokiraju rad parlamenta, podrže dokument i sjednu za pregovarački sto.

OBJEDA: Dokle se stiglo sa Vladinom procedurom izmjena Zakona o državljanstvu i na što će se odnositi buduće izmjene? Na koji način bi eventualno uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom moglo uticati na budućnost građana Crne Gore, prije svega onih koji su njeno državljanstvo stekli onako kako zakoni to sada propisuju?

SPAJIĆ: Prije svega, nema govora o Vladinoj inicijativi takve vrste. Sve inicijative koje su došle od Vlade u prethodnoj godini bile su usmjerene na jačanje vladavine prava, približavanje Evropskoj uniji i unapređenje ekonomije, odnosno boljeg standarda građana. Naznake o promjeni Zakona o državljanstvu dolaze od strane pojedinih subjekata parlamentarne većine, a svoj

uslovima kako crnogorske, tako i globalne ekonomije, tj. više fokusiran na privlačenje talenata, koji bi svojim znanjem doprinijeli daljem unapređenju konkurentnosti crnogorske privrede i bržem uključivanju u veliko evropsko, ali i globalno tržište. Upoznati smo sa postupkom koji vodi Malta, ali i činjenicom da trenutno 70 zemalja u svijetu ima neki oblik izdavanja pasoša

Za srpski jezik kao službeni

neophodna promjena Ustava

POBJEDA: Da li srpski jezik treba da postane službeni jezik u Crnoj Gori ili je njegova pozicija već riješena na odgovarajući način kroz jezik u službenoj upotrebi – kao što je to slučaj i u Srbiji?

stav o potencijalnim izmjenama sam već saopštio. Dakle, ništa ne smije biti urađeno na štetu interesa države Crne Gore i njene nezavisnosti. Takođe, sve što bi potencijalno (naglašavam - potencijalno) nastalo iz takve inicijative mora biti rezultat širokog dogovora sa opozicijom uz najstrože poštovanje zakona i Ustava i u partnerstvu sa EU.

POBJEDA: Na koji način će Vlada uticati da se iz biračkih spiskova počnu eliminisati „dupli glasači“ – oni koji svoje pravo ostvaruju u dvije države, ali i na dva glasačka mjesta u Crnoj Gori?

SPAJIĆ: Birački spisak važan je segment zakonodavstva koji je na stolu pred Odborom za sveobuhvatnu izbornu reformu. Ovo, kao i sva ostala pitanja koja se tiču izbornog zakonodavstva, prioritet je na našem evropskom putu. Za neke od tih zakona je neophodna i dvotrećinska podrška u parlamentu. Zato je neophodno da ovo parlamentarno tijelo hitno nastavi svoj rad, a to je ujedno i još jedna šansa za opoziciju da suštinski, a ne samo deklarativno, dokaže svoje zalaganje za integraciju Crne Gore u EU.

POBJEDA: Program „Evropa sad 2“ je podržalo cjelokupno društvo kao i biznis sektor, uključujući i najveća privatna preduzeća. Koji su naredni koraci u okviru „Evrope sad 2“ i kako gledate na stavove EK o tom programu?

SPAJIĆ: Program „Evropa sad 2“ usmjeren je na postizanje dva primarna cilja: smanjenje fiksnih troškova za poslodavca, kako bi se podržao biznis kroz podsticajnu poresku politiku, a Crna Gora postala još privlačnija za investiranje, dok se, sa druge strane, unapređuje standard svih zaposlenih i na taj način

po osnovu finansijskog doprinosa. Polazeći od toga, donijećemo odluku koja će biti usaglašena sa Evropskom unijom, kako bismo zaštitili bezbjednost i reputaciju države, a posljedično i Evropske unije, od rizika ulaska sumnjivog kapitala ili pojedinaca umiješanih u pranje novca i finansiranje terorizma, ali i obezbijedili nove podsticajne uslove za razvoj ekonomije.

SPAJIĆ: Takva inicijativa bi zahtijevala eventualne izmjene Ustava što, kako sam Vam prethodno kazao, ne bi moglo da se dogodi bez najšireg konsenzusa. Ipak, moramo da budemo svjesni da Crna Gora živi najvažniji integracioni

ograničava odliv radne snage nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i liberalizacije tržišta rada. Crna Gora samostalna je u kreiranju svoje ekonomske politike i Evropska komisija u ovom dijelu insistira isključivo na obezbjeđivanju fiskalne održivosti i poštovanju kriterijuma kada je u pitanju budžetski deficit i javni dug. I nakon implementacije ovog programa, javne finansije Crne Gore su apsolutno stabilne, što dokazuje suficit tekuće budžetske potrošnje, a što znači da država sve svoje tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda i da se zaduživanje isključivo koristi za otplatu starih dugova i finansiranje infrastrukturnih projekata, koji su izuzetno važni za širenje ekonomskog potencijala zemlje i diversifikaciju njene ekonomije.

POBJEDA: Što vidite kao ključnu vodilju ekonomskog razvoja Crne Gore tokom 2025. godine? Kako će na sve to uticati ulazak u SEPA sistem?

SPAJIĆ: Ubrzavanjem evropskih integracija i našom težnjom da do 2028. budemo punopravna članica EU, pred našu ekonomiju postavljaju se veliki zahtjevi kako bi Crna Gora bila spremna da postane dio jedinstvenog tržišta EU. Prvi korak na tom putu već smo napravili postavši članica SEPA, što je konkretan benefit za naše građane i privredu, koji će omogućiti da se bezgotovinske transakcije između Crne Gore i zemalja članica SEPA sistema sprovode na brži, jednostavniji i jeftiniji način. U narednoj godini, očekujemo dinamičnu stopu realnog ekonomskog rasta od 4,8 odsto, dalju stabilizaciju inflatornih kretanja i dodatno smanjenje nezaposlenosti. Osim pozitivnih očekivanja kada je u pitanju turistička sezona, podsticaj ekonomskom rastu daće i veliki investicioni ciklus kroz započinjanje krupnih infrastrukturnih projekata, poput izgradnje druge dionice auto-puta Mateševo - Andrijevica, rekonstrukcije Željeznice, kao i značajnih projekata izgradnje i rekonstrukcije u oblasti zdravstva i obrazovanja. U 2025. godini donijećemo odluku o objedinjavanju lučkog područja kroz potencijalnu kupovinu nekadašnjih Kontejnerskih terminala, ali i odluku o valorizaciji Aerodroma kroz ko-

momentum u svojoj istoriji i da ništa ne smijemo učiniti prioritetnijim. Upravo zato je Vlada ponudila Platformu „Barometar 26“, kojom se svi relevantni društveni akteri (koji se zalažu za članstvo u Evropskoj uniji) pozivaju da daju doprinos zatvaranju pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine. Platformu su podržali svi činioci parlamentarne većine. Takozvana polarizujuća pitanja biće

načni završetak tenderskog postupka za koncesiju aerodroma Podgorica i Tivat, koji traje još od 2019. godine. POBJEDA: Strani investitori smatraju da su uslovi za njihovo poslovanje u Crnoj Gori tokom 2024. bili bolji nego prethodnih par godina. Što vidite kao ključne biznis barijere koje treba što prije ukloniti, kako bi se ulaganja iz inostranstva ponovo uvećala?

SPAJIĆ: Podsticajna i transparentna poreska politika izuzetno je važna za investicioni ambijent jedne zemlje. Međutim, to nije jedino što opredjeljuje kredibilne investitore da ulože svoj novac u jednu zemlju, već je to i vladavina prava i politička stabilnost. Siguran sam da je posljednjih godina Crna Gora napravila kvalitativni pomak u vladavini prava, čemu svjedoči i napredak na evropskom putu, koji je dugo godina bio blokiran upravo zbog odsustva reformi na ovom polju. Da je i sa međunarodnih adresa prepoznat napredak zemlje pokazuje i činjenica da je za samo godinu dana rada ove vlade unaprijeđen kreditni rejting Crne Gore, što je jako dobar signal za investitore. Naravno, smatram da je pred nama još puno posla i da Crna Gora ima mnogo veći ekonomski potencijal, a da bi ga ispunila, neophodno je ubrzati razvoj infrastrukture kroz širenje saobraćajne mreže, razvoj aerodroma i dodatnu valorizaciju Luke Bar. Digitalizacija javnih usluga, reforma javnih preduzeća, smanjenje „sive ekonomije“, rješavanje pitanja nedostatka radne snage i smanjenje biznis barijera oblasti su na kojima intenzivno radimo i kojima će se obezbijediti osnov za dugoročni ekonomski rast i razvoj.

POBJEDA: Dvije i po godine nakon nastanka, kako vidite Pokret Evropa sad na čijem ste čelu? Da li se nešto –i što – promijenilo u njenim pozicijama?

SPAJIĆ: Pokret Evropa sad je osnovan sa vizijom da Crna Gora postane prosperitetna zemlja, u kojoj će mladi ostajati i graditi svoju budućnost. U konkurenciji političkih aktera koji su imali vlast, resurse i decenije iskustva, izdvojili su nas konkretni rezultati programa „Evropa sad 1“, koji je znatno unaprijedio životni standard građana. Iz

otvorena u posebnim radnim grupama i skupštinskim odborima, uz glas eksperata iz akademske zajednice, gdje bi se tražili kompromisi između svih identitetskih grupacija u Crnoj Gori. Svakako, važno je da imamo na umu i rezultate Popisa koji nesumnjivo pružaju osnov da se otvore ovakva pitanja, čija rješenja, kako sam već kazao, moramo tražiti u širokim konsultacijama.

pozicije vanparlamentarne stranke postali smo najjača politička snaga u zemlji, nadmašivši one koji su tri decenije pobjeđivali na izborima. PES je u stvari nastao kao odgovor na potrebe građana za partijom koja će se prioritetno baviti ekonomskim, a ne temama iz prošlosti, razvijati infrastrukturu i državu voditi ka EU. To i postižemo realizacijom programa ES1 i ES2, reformama iz evropske agende, unapređenjem vladavine prava. Pred našom partijom je period unutastranačkih dogovora, širenja mreže opštinskih odbora. U taj proces ulazimo zadovoljni jer vidimo da veliki broj mladih u PES-u prepoznaju ne samo političku partiju, nego i viziju koja će postići istorijski iskorak i uvesti Crnu Goru u EU.

OBJEDA: Što je Vaša preporuka mladima u Crnoj Gori kada je riječ školovanju i prvim poslovima? Da li im ova zemlja nudi dovoljno mogućnosti za napredovanje?

SPAJIĆ: Popis je bio najveća opomena da kao društvo moramo uraditi sve kako bismo zadržali mlade u Crnoj Gori. Previše ljudi je napustilo našu zemlju u prethodnim decenijama, tako da je stvaranje uslova za ostanak mladih među prioritetima ove vlade. Takođe, vrlo je važno da naše građane, koji su stekli obrazovanje i profesionalno iskustvo u inostranstvu, vratimo kako bi pomogli da Crna Gora ispuni sav svoj potencijal. Povratak kvalitetnog kadra pokušavamo da afirmišemo i kroz postavljanje profesionalaca na čelo državnih preduzeća i u upravne odbore. Mladima moramo stvarati više mogućnosti da napreduju i usavršavaju se. Povećanjem minimalne i prosječne zarade takođe im stvaramo osnov da zaposlenje traže u Crnoj Gori, a dodatni iskorak biće primjena programa „Garancija za mlade“. Kroz ovaj program omogućićemo da svaka mlada osoba u roku od četiri mjeseca otkad je postala nezaposlena ili je završila formalno obrazovanje dobije kvalitetnu ponudu za posao, pripravnički staž, dalje usavršavanje ili nastavak obrazovanja. Pilot faza ovog programa počinje već u januaru 2025. godine i to u Bijelom Polju, Nikšiću i Ulcinju.

Nenad ZEČEVIĆ

INTERVJU: Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko

Što više haosa, to bolje za

Pobjeda Ukrajine i sprečavanje teritorijalnog širenja Ruske Federacije bili bi pouzdana garancija mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao i prosperitetne evropske budućnosti za sve zemlje i narode regiona. Na kraju, evropski partneri su iskreno priznali da je upravo ruski napad na Ukrajinu potaknuo EU da značajno intenzivira praktične napore za širenje na Zapadnom Balkanu. To je direktno uticalo na evropski put Crne Gore, koji je posljednjih godina doživio značajan napredak - kaže Gerasimenko

brinutosti da li će novoizabrani predsjednik Donald Tramp nastaviti američku podršku Ukrajini. Da li očekujete da će biti prekinuta američka podrška sa novim predsjednikom?

sima SAD. Konkretni načini i snažna rješenja za okončanje rata i postizanje pravednog mira za Ukrajinu biće razvijeni nakon što novi američki predsjednik preuzme dužnost.

POBJEDA: Da li je u ovoj fazi moguć direktan sukob Rusije i NATO?

dovoljno sredstava i oružja za odbranu do prve polovine 2025.?

GERASIMENKO: Duboko smo zahvalni svim našim stranim partnerima na pomoći pruženoj Ukrajini nakon početka sveobuhvatne ruske invazije (koja, nažalost, traje već skoro tri godine), posebno na vojno-tehničkoj pomoći. Crna Gora je, kao što znate, među takvim državama, pa ću još jednom naglasiti da će Ukrajina uvijek pamtiti pomoć prijateljske Crne Gore u ovom teškom vremenu. Sva ova pomoć doslovno spašava živote ukrajinskih branitelja i civil-

u odlučnim akcijama koje

sti i stabilnosti u Evropi

PODGORICA - Strategija „umirivanja“ Rusije pokazala se, blago rečeno, ne baš efikasnom. Ključ stabilnosti nije u ustupcima agresora, u zadovoljavanju njegovih teritorijalnih nasrtaja, koji bi zapravo narušili same temelje međunarodnog prava, već u odlučnosti Zapada da podrži Ukrajinu, a samim tim i međunarodni poredak zasnovan na jasnim pravilima. I to ne u vještačkim ,,crvenim linijama“ pred prkosnim agresivnim ponašanjem Rusije na međunarodnoj areni već u odlučnim akcijama koje bi jasno stavile Moskvi do znanja da shvati da će svi pokušaji daljeg uništavanja već narušene sigurnosti i stabilnosti u Evropi biti zaustavljeni - kaže u intervjuu za Pobjedu ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko.

nog stanovništva. Naravno, SAD su jedna od ključnih zemalja kada je u pitanju vojno-tehnička pomoć Ukrajini i ukrajinskoj vojsci. Američki doprinos je veoma

u proteklih nekoliko mjeseci svjedočili smo nizu jasnih koraka eskalacije od strane Kremlja: napad balističkim raketama srednjeg dometa na grad Dnjipro, uključivanje jedinica iz Sjeverne Koreje u borbe protiv ukrajinske vojske, eskalacija napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu u zimskom periodu (što značajno pogoršava život civilnog stanovništva). Dvadesetog decembra bili smo svjedoci masovnog ruskog vazdušnog udara na centralni dio Kijeva, usljed kojeg je oštećena istorijska zgrada Hrama Svetog Nikole, kao

U noći prije Božića, Ukrajina je ponovo bila podvrgnuta jednom od najvećih udara na energetsku infrastrukturu. Očekujemo da bi raspoloživa sredstva i vojna oprema za Ukrajinu trebalo da budu dovoljni za odbranu od agresora u prvoj polovini 2025. godine. Istovremeno, izuzetno je važno da ova pomoć stigne brzo i u dovoljnim količinama, u skladu sa potrebama fronta i ukrajinske privrede.

Ističe da su prethodne godine jasno pokazale da se ruska agresija može savladati i pobijediti na bojnom polju, za to su potrebni jedinstvo, odlučnost i hrabrost svih partnera.

i zgrada u kodrugih diplo-

POBJEDA: Sjedinjene Američke Države su saopštile da su pozajmile Ukrajini 20 milijardi dolara podržanih kamatom na zamrznutu rusku imovinu, što je

dio paketa podrške G7 od 50 milijardi dolara koji je dogovoren

nika

Oleg Gerasimenko

POBJEDA: Sjedinjene Američke Države najavile su novu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona dolara. Nova isporuka opreme Kijevu biće 72. od početka ruske ofanzive na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Samo ovog mjeseca bile su dvije isporuke američke vojne pomoći Ukrajini, jedna u vrijednosti od 988 miliona dolara i druga u vrijednosti od 725 miliona dolara. Da li Ukrajina ima

šingtona da nam pruži moćne pakete vojne pomoći su pravovremene i aktuelne. U pripremi su i novi paketi. Uostalom, vidimo da ruska strana u praksi ne pokazuje želju za deeskalacijom i prekidom vatre. Naprotiv,

Crnogorci su naš bratski narod

POBJEDA: Pobjeda je jedini medij koji na naslovnici objavljuje „Ne ratu u Ukrajini“, a Cetinje je jedini grad koji protestuje zbog agresije Rusije na Ukrajinu. Možemo li zajedno trijumfovati nad Rusijom?

GERASIMENKO: Dozvolite mi da izrazim svoju duboku zahvalnost Vašoj medijskoj kući. Iskreno cijenimo uređivačku politiku Pobjede i njen apsolutno jasan stav o solidarnosti sa ukrajinskim narodom i osudi ruske

agresije na Ukrajinu. Ono što se objavljuje na naslovnoj strani Pobjede od februara 2022. je zaista jedinstven presedan i to na medijskoj sceni ne samo Crne Gore. Pominjem to u svakoj prilici. Ponosni smo što imamo tako odane prijatelje u ovoj zemlji.

I ja i Ukrajinci uopšte osjećamo iste lijepe emocije prema staroj crnogorskoj prijestonici Cetinju. Ovaj grad zauzima posebno mjesto u našim srcima. A redovne (i ranije čak i dnevne) šetnje

solidarnosti sa Ukrajinom u ovom ponosnom istorijskom gradu pod Lovćenom takođe su jedinstveni presedan za cijelu Evropu. Ipak, duboke slobodarske tradicije crnogorskog naroda i njegove istorijske prijestonice daju se osjetiti. Crnogorci, s obzirom na sopstvenu burnu i krvavu istoriju stalne borbe za slobodu i nezavisnost protiv mnogo jačih protivnika, imaju posebno razumijevanje za situaciju u kojoj se ukrajinski narod trenutno nalazi. Osim toga,

ujedinjuju nas zajedničke civilizacijske demokratske vrijednosti i zajednički evropski put. I ne bi bilo pretjerano reći da su Crnogorci naš bratski narod. Hiljade Ukrajinaca koji su tokom rata našli privremeno utočište u Crnoj Gori, mogli su se u to uvjeriti i takvo iskustvo i uspomene će ponijeti sa sobom kroz cijeli život. Sada su Ukrajinci najviše zainteresovani za mir. Ukrajinski narod je pokazao kakvu je visoku cijenu spreman platiti za svoju slobodu i nezavisnost. Nismo mi započeli ovaj rat. Sve što

mandata 2016–2020.

GERASIMENKO: Ne očekujemo radikalne promjene u odnosima s Vašingtonom nakon dolaska nove predsjedničke administracije na vlast u januaru. Ne vidimo nikakav razlog ili indikaciju za to. Izbori i smjena vladajućih političkih snaga su apsolutno normalan proces u svakoj demokratskoj zemlji. Efikasna komunikacija je već uspostavljena između predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa. Ukrajinski predsjednik bio je jedan od prvih svjetskih lidera koji je čestitao Donaldu Trampu na pobjedi. Njihov telefonski razgovor je već obavljen, kao i sastanak u Parizu uz pomoć francuskog predsjedEmanuela Makrona Želio bih da naglasim da Ukrajina tradicionalno uživa dvostranu podršku američkog Kongresa. Štaviše, Ukrajina je već imala prilično pozitivno iskustvo saradnje sa administracijom Donalda Trampa tokom njegovog prvog predsjedničkog –2020. I, što je zanimljivo, upravo je u tom periodu Ukrajina primila prve isporuke oružja iz Sjedinjenih Država. Osim toga, već smo vidjeli niz izjava Donalda Trampa, u kojima je jasno stavio do znanja da je zainteresovan za jaku poziciju Ukrajine i da neće zaustaviti pomoć. Dakle Ukrajina i u narednoj godini očekuje nastavak podrške i pomoći od strane američkih partnera. SAD su strateški partner Ukrajini, a uspješna, evropska, demokratska i nezavisna Ukrajina u potpunosti odgovara nacionalnim intere-

želimo je pravedan i trajan mir, kao i sigurnu budućnost Ukrajine. Ovo će biti naša pobjeda. Imamo jasnu viziju kako okončati rat, što je sadržano u Formuli mira i Planu pobjede. Ali želim da naglasim da nijedan pouzdan i trajni mir u Evropi neće biti postignut po cijenu ustupanja ukrajinskih teritorija agresoru. Naš otpor je doprinos zajedničkoj sigurnosti Evrope.

Na kraju, svim čitaocima Vašeg lista i svim Crnogorcima čestitam Novu godinu i želim im dalje uspjehe i dobro u narednoj godini.

GERASIMENKO: Oružani sukob vjerovatno neće izbiti baš sjutra. Sve dok Ukrajina pruža efikasan otpor i zaustavlja agresivne planove Kremlja, naši evropski susjedi ne mogu se bojati direktnog napada i mogu uporno jačati svoju odbranu. Ako želite, to je ukrajinski bezbjednosni kišobran protiv širenja rata. Međutim, vidimo porast broja i aktivnosti raznih provokacija Moskve protiv zemalja članica NATO. O njima i odgovoru ovih zemalja na ovakve nasrtaje pisala je međunarodna i crnogorska štampa. Prije svega, valja shvatiti (a to posebno dobro razumiju naši susjedi) da Rusija svojom agresivnom politikom jasno pokazuje da agresivni planovi Kremlja nisu ograničeni samo na Ukrajinu. I s tim u vezi, želio bih podsjetiti na nedavne riječi stalne predstavnice Velike Britanije pri UN Barbare Wudvard, koja je prošlog mjeseca predsjedavala Vijeću sigurnosti UN: „Putin se neće zaustaviti na Ukrajini“. Generalno, ruska strategija se zasniva na ideji vraćanja ruske dominacije na čitavi postsovjetski i istočnoevropski prostor i vraćanja na stare geopolitičke granice, moguće čak i iz vremena Ruskog carstva. Manija imperijalne veličine, zavist, ljubomora i ogorčenost prema zemljama Zapada, nastojanje da se dokažu snaga i ambicije. Neke i po cijenu kolosalnih ljudskih žrtava i uništenja. Nažalost, takav je naš istočni susjed. Takva je sadašnja vlast u Kremlju, a najgore je što se većina ruskog društva saosjeća s tom politikom i ne vidi u njoj nikakve probleme. Strategije „umirivanja“ Rusije pokazala se, blago rečeno, ne baš efikasnom. Ključ stabilnosti nije u ustupcima agresora, u zadovoljavanju njegovih teritorijalnih nasrtaja, koji bi zapravo narušili same temelje međunarodnog prava već u odlučnosti Zapada da podrži Ukrajinu, a samim tim i međunarodni poredak zasnovan na jasnim pravilima. I to ne u vještačkim ,,crvenim linijama“ pred prkosnim agresivnim ponašanjem Rusije na međunarodnoj areni već u odlučnim akcijama koje bi jasno stavile Moskvi da znanja da shvati da će svi pokušaji daljeg uništavanja već narušene sigurnosti i stabilnosti u Evropi biti zaustavljeni. Prethodne godine su jasno pokazale da se ruska agresija

Šef države Jakov Milatović se nakon višednevnog zatišja oglasio saopštenjem za javnost

Moskvu

može savladati i pobijediti na bojnom polju, za to su potrebni jedinstvo, odlučnost i hrabrost svih partnera.

P OBJEDA: Zašto Ukrajinci više traže pomoć od SAD, kada bi mogli da traže od Evropljana, posebno nakon sklapanja sporazuma o bezbjednosnim garancijama? Kako komentarišete susret slovačkog premijera i Putina?

GERASIMENKO: Prije svega, ovdje je važno naglasiti da vojna pomoć Ukrajini nije dobrotvornost već doprinos saveznika sopstvenoj bezbjednosti. Uz SAD, EU kao savez i same evropske zemlje su strateški važni partneri Ukrajine u ovom iscrpljujućem ratu protiv ruskog imperijalističkog agresora. Njemačka, Poljska, Velika Britanija, Francuska, Češka, Italija, Baltičke države, Crna Gora i druge evropske zemlje. Lista se može nastaviti. Veoma cijenimo njihov doprinos odbrani Ukrajine. Tokom protekle godine, generalno smo bilježili povećanje obima vojno-tehničke pomoći Ukrajini od strane evropskih partnera. I to da ne spominjemo još jednu izuzetno važnu dimenziju – humanitarnu. O milionima ukrajinskih državljana koji su bili primorani da pobjegnu od ruske agresije i okupacije i koje su evropske zemlje, uključujući i Crnu Goru, gostoljubivo primile. Stoga nam je dalja pomoć sa obje strane Atlantskog okeana podjednako važna.

Što se tiče EU, indikativno je da je Ukrajina prva zemlja koju je nakon stupanja na dužnost posjetio novi predsjednik Evropskog vijeća Antoniu Košta. EU je bila i ostala naša snažna podrška i prijatelj. I Ukrajina, kao i Crna Gora, svoju budućnost vidi u EU.

Što se tiče Slovačke, vjerovatno ste već vidjeli komentar predsjednika Ukrajine koji je dao svoju ocjenu trenutnog stanja. Osnovno pitanje je jedinstvo zajedničke politike EU, posebno u tako osjetljivoj oblasti kao što je energetska sigurnost. Uglavnom, većina evropskih zemalja uspjela je da se riješi energetske zavisnosti od Ruske Federacije i uspješno diverzifikuje puteve snabdijevanja energijom. Zato je veoma važno da evropska politika u oblasti energetike bude jedinstvena, kako niko od partnera ne bi želio da povećava takvu zavisnost. Evropska pravila treba da budu jača, kako je naglasio naš predsjednik. Slovačka je bila i jeste naš važan susjed, koji je pružio bitnu vojno-tehničku i humanitarnu pomoć Ukrajini suočenoj s ruskom sveobuhvatnom vojnom agresijom. Odnosi između naših država su tradicionalno prija-

teljski i vrlo sadržajni u praktičnoj sferi. I želimo da ostanemo uz Slovačku u postojećem konstruktivnom i obostrano korisnom kursu partnerstva. Tome težimo i računamo na reciprocitet.

POBJEDA: Koliko je pobjeda Ukrajine važna za Evropu, ali i za naš region zato što se Ukrajinci na ratištu bore protiv Kremlja koji konstantno destabilizuje naše države?

GERASIMENKO: Evropa i Amerika, EU i NATO, ulažući značajna sredstva u pomoć Ukrajini, ulažu u sopstvenu bezbjednost. Ovo je posebno relevantno za Evropu, kojoj je agresivna militaristička Rusija neposredni susjed i bezbjednosna prijetnja. Novac i oružje za Ukrajinu danas umjesto života sopstvenih vojnika sjutra. Očigledno je da rusko-ukrajinski rat nije samo međudržavni ili međunacionalni oružani sukob ili rat oko određenih teritorija. Pošto se već skoro tri godine odupire ruskim osvajačima, Ukrajina služi kao štit za Evropu i sprečava agresivne akcije Ruske Federacije protiv drugih evropskih država. U tom kontekstu, otpor Ukrajine agresivnom ratu Ruske Federacije izuzetno je važan za bezbjednost i stabilnost regiona Zapadnog Balkana. Rusija je zainteresovana za podsticanje sukoba širom svijeta kako bi skrenula pažnju međunarodne zajednice sa sopstvenih zločina protiv Ukrajine. A Zapadni Balkan je jedan od regiona gdje Kremlj čini takve napore posebno vidljivo, a takođe ima svoje specifične načine, alate i poluge uticaja. Nažalost, vaš region ima tešku istoriju, tu postoje stare bolne rane i kontradikcije koje bi Ruska Federacija najradije iskoristila što je više moguće za destabilizaciju. Što više haosa, to bolje za Moskvu. Pobjeda Ukrajine i sprečavanje teritorijalnog širenja Ruske Federacije bila bi pouzdana garancija mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao i prosperitetne evropske budućnosti za sve zemlje i narode regiona. Na kraju, evropski partneri su iskreno priznali da je upravo ruski napad na Ukrajinu potaknuo EU da značajno intenzivira svoje praktične napore za širenje na Zapadnom Balkanu. To je direktno uticalo na evropski put Crne Gore, koji je posljednjih godina doživio značajan napredak. Iskoristio bih i ovu priliku da čestitam vašoj zemlji na nedavnim važnim dostignućima na ovom putu i poželim uspješnu i brzu implementaciju strateškog evropskog cilja. Vaš uspjeh je i naš uspjeh, uspjeh cijele ujedinjene Evrope. Marija JOVIĆEVIĆ

Hvali se putovanjima i susretima, o sramoti kojoj se izložio ni slova

Umjesto hranjenja sopstvenog ega taksativnim nabrajanjem destinacija koje je tokom protekle godine obišao, šef države bio je dužan da objasni kako je došlo do toga da za noć promijeni mišljenje, zašto je pokret koji je predvodio na minulim izborima lokalnu vlast formirao sa onima zbog kojih je tu istu vlast i srušio, zašto je uopšte rušio vlast i rasipao novac građana na organizaciju izbora

PODGORICA – Prvi čovjek države Jakov Milatović u ponedjeljak je, saopštenjem svog kabineta, prekinuo višednevnu šutnju koja je uslijedila nakon što je prošle sedmice, iznenada i neočekivano, njegov politički pokret dogovorio formiranje vlasti u glavnom gradu sa onima koje je, samo dan prije nego što je taj dogovor postignut, nazvao anticrnogorskim i antievropskim strukturama. Međutim, umjesto da crnogorskoj javnosti ponudi bilo kakvo objašnjenje za takav poli-

tički manevar, Milatović je priliku iskoristio da se pohvali, ne rezultatima ostvarenim u minuloj godini, već destinacijama koje je obišao i susretima koje je tom prilikom imao. Tako se u saopštenju njegovog kabineta navodi kako je predsjednik od početka godine realizovao brojne vanjskopolitičke aktivnosti u okviru zvaničnih i radnih posjeta, učešća na samitima, konferencija i drugih međunarodnim okupljanja visokog formata, sa ciljem promocije naše zemlje i ubrzanja njenog evropskog puta. Pominju se i posjete na viso-

kom novu, među kojima iz Milatovićevog kabineta ističu onu u Sjedinjenim Američkim Državama, tokom koje se sreo sa senatorima, kongresmenima i specijalnim savjetnikom američkog predsjednika.

- On je, kao najmlađi šef države članice Alijanse, otvorio i NATO samit mladih na Floridi – naglašava se u saopštenju. Dalje se dodaje kako su međudržavni odnosi osnaženi i posjetama visokih zvaničnika našoj zemlji, pa se u tom kontekstu pominju premijer Irske, predsjednici Slovenije, Rumunije, Bugarske, Sjeverne Makedonije, ali i Evrop-

ske banke za obnovu i razvoj. Javnost iz Milatovićevog kabineta podsjećaju i na njegova učešća na samitima Evropske političke zajednice u Londonu i Budimpešti i lidera Evropske unije i Zapadnog Balkana u Briselu.

Ističu i kako je kraj godine bio prilika za susrete sa novim rukovodstvom EU, predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom , visokom predstavnicom za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku EU Kajom Kalas i komesarkom za proširenje Martom Kos

- Kredibilno članstvo Crne Gore u NATO bilo je tema razgovora sa novim generalnim sekretarom Alijanse Markom Ruteom – navodi se u saopštenju.

Podsjećaju i kako je Milatović krajem oktobra boravio u posjeti Bosni i Hercegovini što je, kako navode, nastavak njegove posvećenosti dobrosusjedskoj saradnji kao ključnom preduslovu na putu države ka EU. Osim obilazaka inostranih destinacija i njegovih susreta, o čemu je crnogorska javnost već informisana, Milatović nije našao za shodno da građanima ponudi odgovore na brojna pitanja.

Umjesto hranjenja sopstvenog ega taksativnim nabrajenjem destinacija koje je tokom protekle godine obišao, šef države bio je dužan da objasni kako je došlo do toga da za noć promijeni mišljenje, zašto je pokret koji je predvodio na minulim izborima lokalnu vlast formirao sa onima zbog kojih je tu istu vlast i srušio, zašto je uopšte rušio vlast i rasipao novac građana na organizaciju izbora koji građanima nisu donijeli apsolutno ništa osim bespotrebnog troška i novca i vremena i ko ga je i čime ucijenio do te mjere da se već danima pokriva ušima i ćuti. Đurđica ĆORIĆ

Odbornik Durmitorske inicijative izazvao incident na sjednici SO Žabljak Radojević

PODGOPRICA - Odbornik

Durmitorske inicijative Goran Radojević pokušao je juče, u nastavku sjednice Skupštine opštine Žabljak, fizički da napadne kolegu iz Demokratske partije socijalista Milorada Zarubicu, koji je inače najstariji odbornik u žabljačkom parlamentu.

To je juče saopštio lokalni odbor DPS-a, ističući kako je razlog za taj napad bila argumentacija Zarubice. - Nijesu mogli da demantuju argumentaciju, pa su pribjegli fizičkom nasilju – saopštili su iz DPS-a, navodeći i kako su fizički obračun spriječili ostali odbornici.

Iz DPS-a navode kako se odbornički klub Durmitorske inicijative izvinio zbog ponašanja Radojevića, ali poručuju da to nije dovoljno.

- Jer je praksa njegovih članova da kad nemaju argumenata u polemici, onda pribjegavaju nasilju - poručuju iz DPS-a. Naveli su i da je Klub odbor-

nika DPS-a, zbog ponašanja kolega iz Durmitorske inicijative, napustio jučerašnju sjednicu, te da će stav o daljem učešću u radu lokalnog parlamenta donijeti na partijskim organima i o tome blagovremeno obavijestiti javnost i građane Žabljaka. Đ.Ć.

Jakov Milatović

INTERVJU: Član predsjedništva DPS-a i nosilac liste te stranke na minulim izborima u glavnom

Vlast posrnule Podgorice ne odražava izbornu volju, suverenitet i integritet države su važniji od „Barometra“

PODGORICA - Kamen spoticanja aktuelne vlasti u Podgorici je činjenica da suštinski ništa nije promijenjeno i da je grad dobio novu-staru vlast formiranu zahvaljujući raznim pritiscima i ucjenama, a kojoj je prethodila podmukla politička prevara, kazao je u intervjuu za Pobjedu Nermin Abdić, član predsjedništva Demokratske partije socijalista i nosilac liste te stranke na vanrednim izborima u glavnom gradu održanim krajem septembra.

Jedan od ključnih ljudi najjače opozicione partije na državnom, a sada i na nivou Podgorice, podsjeća da su tokom tri mjeseca dogovora i pregovora o formiranju buduće vlasti u glavnom gradu insistirali na tome da im „fotelje nijesu prioritet, već razvoj Podgorice, koja je posrnula“. Dodaje i kako on sam nikako i ni pod kojim uslovima neće „izdati povjerenje 24.000 birača“. - Poznato je da su predstavnici Pokreta za Podgoricu preko noći promijenili mišljenje... Stoga gradska vlast onako kako sada izgleda ne oslikava izbornu volju građana Podgorice, što će se vrlo brzo i u praksi pokazati kao tačno – smatra on. Na državnom nivou, prema riječima Abdića, DPS trenutno sarađuje sa opozicionim strankama „dominantno na očuvanju ustavnog poretka Crne Gore“. S druge strane, zamjera manjinskim partijama vladajuće većine jer „nijesu spremne, niti žele da preuzmu odgovornost i budu ključni faktor da lošu vlast otjeraju u opoziciju“.

Govoreći o pozivu ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera da se opozicija priključi Vladinoj platformi „Barometar 26“ kao polaznoj osnovi za ubrzano zatvaranje pregovor sa EU, Abdić navodi kako će DPS „suštinski, a ne deklarativno“ nastaviti da doprinosi procesu eurointegracija, „ali nikada to svoje opredjeljenje neće staviti ispred očuvanja integriteta i suvereniteta Crne Gore“. - Zbog toga šaljemo jasnu poruku Vladi i njenom predsjedniku Milojku Spajiću da se ne igraju državom i slogom u njoj, odnosno da ne pokušavaju da kupuju vrijeme i opstanak u foteljama podilaženjem nezajažljivim apetitima velikosrp-

Promjena gradonačelnice iz PES-a gradonačelnikom iz PES-a građane je koštala više stotina hiljada eura, da bismo na najodgovornijem mjestu u glavnom gradu dobili čovjeka koji je, takođe, u prethodnom periodu dokazao svoju nesposobnost kroz uvođenje opšteg rasula u ElPCG i RUP, rekao je sagovornik Pobjede

skog nacionalizma – dodaje sagovornik Pobjede. Abdić takođe ukazuje da se „istovremeno ne može biti proevropski orijentisan i donositi odluke na temelju vrijednosti koje baštine političari poput Andrije Mandića i Milana Kneževića“. Zato smatra da je Crna Gora bliža blokadi pregovora sa Evropskom unijom nego zatvaranju svih poglavlja do kraja 2026. godine.

POBJEDA: Kako gledate na cijeli proces formiranja vlasti u Podgorici, spekulacije i događaje u protekla tri mjeseca, od održavanja vanrednih izbora?

ABDIĆ: Podsjetiću crnogorsku javnost, a pogotovo moje sugrađane na to da sam, kao nosilac liste koja je osvojila najveći broj glasova, odmah po proglašenju konačnih rezultata izbora javno uputio poziv svim političkim strukturama na korektan, civilizovan i demokratski razgovor, kako bismo vidjeli što je najbolje u interesu građana našeg glavnog grada, uz napomenu da partija koju predstavljam i lista koju sam predvodio nikako i nikada neće biti kočnica razvoju Podgorice. Mi smo bili spremni na dogovor, jer nijesmo željeli da građani Podgorice budu taoci političkih potkusurivanja. Rekli smo više puta da nam fotelje nijesu prioritet, već razvoj Podgorice i želja da učinimo nešto za naš grad koji je posrnuo, grad koji je u haosu posljednje dvije godine. Tada sam, takođe, naglasio da nikako i ni pod kojim uslovima neću izdati povjerenje 24.000 birača. Osim Evropskog saveza i Stranke evropskog progresa, odnosno partija koje se, zbog bliskosti ideologija, smatraju našim tradicionalnim političkih partnerima, spremnost da se nešto drugačije učini za Podgoricu, barem deklarativno, iskazala je i lista „Za bolju PodgoricuJakov Milatović“, za koju znamo da je participirala u rušenju prethodne gradske vlasti, nakon čega je odnos između

predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića bio obilježen konstantnim javnim sukobom, a više pokušaja sa strane da se pomire nekadašnji lideri Pokreta Evropa sad doživjeli su neuspjeh. Poznato je da su predstavnici pomenutog pokreta preko noći promijenili mišljenje i donijeli odluku da vlast formiraju sa onima na čiji račun su mjesecima unazad iznosili teške optužbe i kvalifikacije, te na taj način pogazili sva ona obećanja koja su dali svojim glasačima u predizbornoj kampanji. Stoga gradska vlast onako kako sada izgleda ne oslikava izbornu volju građana Podgorice, što će se vrlo brzo i u praksi pokazati kao tačno.

POBJEDA: Što može biti najveći kamen spoticanja novoformirane gradske vlasti?

ABDIĆ: Kamen spoticanja je, prije svega, činjenica da suštinski ništa nije promijenjeno i da je Podgorica dobila novu-staru vlast formiranu zahvaljujući raznim pritiscima i ucjenama, a kojoj je prethodila podmukla politička prevara. Imamo istu predsjednicu Skupštine, a najvjerovatnije i iste ljude na čelu najbitnijih gradskih resora. Dakle, ljude koji su imali dvije godine da se dokažu na funkcijama i dato vrijeme nijesu iskoristili u te svrhe, čime su građane već uvjerili u svoju nesposobnost. Promjena gradonačelnice iz PES-a gradonačelnikom iz PES-a građane je koštala više stotina hiljada eura, da bismo na najodgovornijem mjestu u glavnom gradu dobili čovjeka koji je, takođe, u prethodnom periodu dokazao svoju nesposobnost kroz uvođenje opšteg rasula u EPCG i RUP.

POBJEDA: Kako vidite aktuelnu saradnju sa drugim opozicionim strankama na državnom nivou? Da li možete imati povjerenja u političare poput Dritana Abazovića?

ABDIĆ: Saradnja DPS-a sa drugim opozicionim stranka-

ma na državnom novu trenutno se dominantno bazira na očuvanju ustavnog poretka Crne Gore. U tom smislu, danas postoji jedna podjela, a to je na parlamentarce koji poštuju Ustav i one koji su spremni zarad očuvanja vlasti da pregaze sve.

Parlamentarna opozicija čvrsto stoji na stanovištu da se od strane bahate parlamentarne većine dogodilo nasilno preuzimanje nadležnosti Ustavnog suda i svako dalje djelovanje u ovom pravcu treba onemogućiti i vratiti našu državu na pravi put. Upravo iz tog razlo-

ga, odlučili smo se na blokadu sjednica parlamenta, jer ne postoji drugi način da se obračunamo sa političkim nasilniciKako vi-

juće većine u proteklih pet mjeseci kako u izvršnoj vlasti, tako i u parlamentu?

ABDIĆ: Manjinske partije, koje su dio vladajuće većine, u prethodnom periodu pokazale su da nijesu spremne, niti žele da preuzmu odgovornost i budu ključni faktor koji bi ovakvu dokazano lošu vlast otjerao u opoziciju.

Uloga manjinskih partija zavisi, prije svega, od toga kako se njihovi lideri snalaze u svakodnevnoj politici, kome se oni pridružuju i za što se zalažu u parlamentu i van parlamenta.

Ako ne vode računa samo o svojim interesima, onda mogu da igraju mnogo značajniju ulogu.

Ako im je važno samo da postignu svoje lične ciljeve, onda sarađuju i sa onima sa kojima ne bi trebalo, potcjenjuju one koji su više njihovi prirodni saveznici i svi možemo da se uvjerimo u loše rezultate takvog djelovanja.

ziv Vlade, konkretno „Barometar 26“ i pomogne joj kako bi zemlja brže napredovala u eurointegracijama? Koji će biti odgovor DPS-a?

POBJEDA: Kako vidite stav šefa Delegacije EU u Crnoj Gori, ambasadora Johana Satlera, da opozicija prihvati po-

Stabilizacija regiona ili neulazak u EU

POBJEDA: Da li očekujete da će aktuelna kriza vlasti u Srbiji rezultirati sve jačim pritiskom na Crnu Goru, prije svega da se degradira njena pozicija u NATO savezu i u pristupnim pregovorima sa EU?

ABDIĆ: Crna Gora može da uđe u EU, ali to zavisi naj-

većim dijelom isključivo od nas u Crnoj Gori. Upravo štetna zakonska rješenja, poput Zakona o dvojnom državljanstvu, mogu da spriječe ulazak Crne Gore u EU. Kroz ovaj zakon bi Vučić preko svojih birača mogao direktno da utiče na to da naša zemlja ne postane članica EU, što je, između

ABDIĆ: Podsjetiću vas da je garancija vladavine prava jedan je od kriterijuma za pristupanje Evropskoj uniji koji je EU definisala na Savjetu Evrope u Kopenhagenu. Ovi kriterijumi zahtijevaju da zemlja kandidat, pored ostalog, ostvari stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, funkcionisanje pravne države, poštovanje ljudskih prava i poštovanje i zaštitu manjina. Ono čemu svjedočimo od 30. avgusta 2020. godine, a posebno posljednjih dana u Crnoj Gori, nikako se ne može nazvati vladavinom prava. Podsjetiću i na to da „Barometar 26“ podrazumijeva fokus na državno jedinstvo, poseban tretman polarizujućih pitanja, koja uključuju identitetske i druge teme koje mogu izazvati etničke ili vjerske tenzije, ili destabilizovati nacionalnu bezbjednost Crne Gore. Takođe, podrazumijevaju dobrosusjedske odnose i dobre odnose sa državama članicama EU. Vladajuća većina je pokazala djelima da ne mari za ono što je sastavni dio ove platforme i zato smo mi iz DPS-a već kazali da ovaj dokument predstavlja krajnje providan pokušaj skretanja pažnje javnosti sa činjenice da je aktuelna vlada politički delegitimisana. Nakon što je ključno doprinio ulasku Crne Gore u NATO 2017. godine, DPS će - suštinski, a ne deklarativno - nastaviti da daje važan doprinos procesu integracije Crne Gore u EU, ali

ostalog, i njegov cilj. S druge strane, ukoliko bi kriza u Srbiji iznjedrila neke konkretne promjene, to bi rezultiralo smanjenjem uticaja proruskih snaga u Crnoj Gori. Istovremeno, ovo bi značilo stabilizaciju prilika u drugim zemljama u regionu, pogotovo na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, što bi u konačnom doprinijelo bržem pristupanju EU i učvrstilo naše pozicije u NATO.

Nermin Abdić

Nermin Abdić

Mandićeva mjera demokratije

POBJEDA: Da li se kontinuirano pravno nasilje nad demokratskim procesima, izvršnom i sudskom vlasti koju sprovodi skupštinska većina i njen prvi čovjek Andrija Mandić može prenijeti na svaku opštinu u Crnoj Gori? Što bi to značilo za građane?

ABDIĆ: Kontinuirano pravno nasilje nad demokratskim procesima, izvršnom i sudskom vlasti koju sprovodi skupštinska većina i njen prvi čovjek Andrija Mandić već se prenijela na lokalni nivo. Radi se o nizu odluka nadležnih organa, kao što su bile pojedine odluke o formiranju vlasti, pa onda smjenama, razrješenjima, penzionisanju, podizanju optužnica, rušenju objekata, odbijanju sprovođenja pravosnažnih sudskih odluka... O ovakvim pojedinačnim aktima svjedočili smo na lokalnom nivou u Podgorici, Budvi, Andrijevici, Tivtu... Građane konstantno zamajavaju svojim neslogama, obmanama i ucjenama. Njihova mjera demokratije je takva da možemo očekivati da se ubuduće sjednice lokalnih parlamenata održavaju uz prisustvo naoružanih lica koja će sugerisati odbornicima što treba da glasaju.

nikada to svoje opredjeljenje nećemo staviti ispred očuvanja integriteta i suvereniteta Crne Gore.

POBJEDA: Da li je Crna Gora bliža blokadi pregovora sa EU nego ubrzanom zatvaranju poglavlja do kraja 2026?

ABDIĆ: Nakon što je nedavno predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola otkazala sastanak sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, vjerujem da je crnogorskoj javnosti postalo kristalno jasno da sa predstavnicima ekstremističke proruske politike nema priče o ulasku Crne Gore u EU. Na potencijalni susret Metsole i Mandića je negodovao veliki broj evropskih parlamentaraca, pogotovo imajući u vidu da ga je Hrvatska, zemlja članica EU, proglasila za personu non grata. Dakle, dok su Mandić i Milan Knežević na bilo kojoj poziciji moći, Brisel nas neće ozbiljno shvatiti. Moj odgovor je da je Crna Gora bliža blokadi pregovora sa EU nego ubrzanom zatvaranju poglavlja. Ovo iz razloga što lideri koji zagovaraju „srpski svet“ nikada nijesu ni bili za crnogorsku nezavisnost. Političari koje se nadaju ukidanju NATO pakta ili iščlanjivanju Crne Gore, sasvim logično, nijesu adekvatan partner Briselu.

POBJEDA: Kako vidite insistiranje dijela parlamentarne većine, prvenstveno iz Demokratske narodne partije i Nove srpske demokratije, na identitetskim pitanjima poput izmjena Ustava i zakonskih odredbi o državljanstvu, te kreiranje atmosfere u kojoj su građani drugog reda oni koji se nacionalno ne opredjeljuju kao Srbi?

ABDIĆ: Lideri srpskih partija

Andrija Mandić i Milan Knežević zavjetovali su se svojim nalogodavcima da će učešće u vlasti iskoristiti za nestanak

Crne Gore kao nezavisne države. Njihova najava promjene Ustava i uvođenje dvojnog državljanstva poruka je Spajiću na što sve mora da pristane ako želi da se zadrži u fotelji predsjednika Vlade. Poput politikantske zloupotrebe žrtava Jasenovca, dvoj-

INTERVJU: Reizabrana predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović

Pružiću maksimalan doprinos da Podgorica bude grad svih nas

Vjerujem da će PES, Demokrate, Pokret za Podgoricu i ZBPG unaprijediti kvalitet rada gradske uprave, ostvariti obećanja iz izborne kampanje 2022. i 2024. godine i učiniti da ovo bude grad svih nas, ocijenila je Borovinić-Bojović

no državljanstvo je još jedna tema kojom Mandić i Knežević pokušavaju da odobrovolje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i da mu pokažu svoju lojalnost.

DPS ne interesuje na što su sve spremni Vučićevi podanici, jer smo mi odgovorni samo i isključivo građanima Crne Gore koji su nam povjerili glas da ih predstavljamo. Upravo zbog toga šaljemo jasnu poruku Vladi Crne Gore i njenom predsjedniku Spajiću da se ne igraju državom i slogom u njoj, odnosno da ne pokušavaju da kupuju vrijeme i opstanak u foteljama podilaženjem nezajažljivim apetitima velikosrpskog nacionalizma.

POBJEDA: S obzirom na odnose snaga unutar Skupštine i Vlade, da li Crna Gora zaista može, i na koji način, popraviti odnose sa Hrvatskom?

ABDIĆ: Odnosi s Hrvatskom trenutno se nalaze u ovakvoj fazi zbog toga što ključnu funkciju u crnogorskom parlamentu pokriva čovjek koji je inicijator Rezolucije o Jasenovcu, simpatizer vođe kvislinškog pokreta tokom Drugog svjetskog rata Draže Mihailovića i Radovana Karadžića osuđenog za genocid nad Bošnjacima. I sve dok je to tako, ne možemo očekivati blagonaklonost ne samo Hrvatske, već bilo koje druge članice EU. Stoga je i više nego jasno kako popraviti odnose sa Hrvatskom. Mi moramo da se opredijelimo za jedan put. Ne možemo u isto vrijeme biti proevropski orijentisani i donositi odluke na temelju vrijednosti koje baštine političari koje sam pomenuo. Jer kako Crna Gora sa Andrijom Mandićem na čelu parlamenta može da uđe u EU u kojoj se baštine demokratija, liberalizam, slobode, antifašizam i osuđuju autokratski režimi kao što je onaj u Moskvi? Mandić je sve suprotno od toga, a njegova stranka se zalaže za izlazak Crne Gore iz NATO, ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova i u bliskim je političkim odnosima sa predsjednicima Srbije i Republike Srpske. Kristina JERKOV

PODGORICA – Proces pregovora o formiranju vlasti u Podgorici imao je svoju dinamiku, a rješenje koje smo postigli može se smatrati najboljim, jer smo na kraju ipak postupili zrelo, u interesu građana i u skladu sa njihovom izbornom voljom, ocijenila je reizabrana predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović.

Ona je, u intervjuu za Pobjedu, istakla kako smatra da je stabilnost lokalne vlasti potreba svih građana, bez obzira na njihovo političko opredjeljenje, te da je uvjerena da će im novouspostavljena gradska uprava to i pružiti.

- Koalicija „Za budućnost Podgorice“ okupila je skoro sve konstituente iz avgusta 2020. godine. Imamo iskustvo koalicione saradnje, trajanja, stabilnosti. Zajedno sa kolegama iz PES-a, Demokrata i Pokre-

ta za Podgoricu možemo uspostaviti jaku stabilnost i time ispuniti jedan od glavnih uslova za razvoj i napredak u svim smjerovima – navela je Borovinić-Bojović.

Kako ocjenjujema s obzirom na činjeni-

je su kampanju temeljile, između ostalog, i na borbi protiv bivše vlasti i na učincima u okviru nove vlasti. Podgorica je jasno saopštila da ne želi povratak starih, već nastavak rada novih snaga, kao i dogovor između aktera koji čine te nove snage. Dogovor je uspostavljen u skladu sa većinskom izbornom voljom. I vjerujem da će Pokret Evropa sad, Demokrate, Pokret za Podgoricu i „Za budućnost Podgorice“ unaprijediti kvalitet rada gradske uprave, ostvariti obećanja iz izborne kampanje 2022. i 2024. godine i učiniti da ovo bude grad svih nas. Tome ću sa pozicije predsjednice Skupštine glavnog grada pružiti maksimalan doprinos.

POBJEDA: Kako gledate na cijeli proces formiranja vlasti u Podgorici, spekulacije i događaje u protekla tri mjeseca?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Važno je da nije bilo nikakve opstrukcije, ni prije raspisi-

vanja izbora ni nakon održavanja izbora, kao što je to bio slučaj između jeseni 2022. i proljeća 2023, kada je bivši režim koristio sve mogućnosti da odloži primopredaju vlasti i opirao se izbornoj volji. Proces pregovora nakon ovih izbora imao je svoju dinamiku. Javnost je imala prilike da se informiše o raznim razgovorima i pregovorima. I zbog toga se između ostalog ovo rješenje koje smo napravili može nazvati najboljim, odnosno sve to ovom dogovoru koji smo uspostavili daje na posebnoj snazi. A ja sam još u izbornoj noći najavila poziv našim partnerima i više puta sam insistirala na dijalogu i dogovoru. Tome sam ostala dosljedna do kraja i drago mi je što smo na kraju postupili zrelo, u interesu građana i građanki Podgorice i u skladu sa njihovom izbornom voljom.

POBJEDA: Očekujete li da vlast u glavnom gradu sada

legama iz PES-a, Demokrata i Pokreta za Podgoricu možemo uspostaviti jaku stabilnost i time ispuniti jedan od glavnih uslova za razvoj i napredak u svim smjerovima.

POBJEDA: Jedna ste od rijetkih političara, koja je uporno govorila o činjenici da nesklad među političkim akterima ide isključivo na štetu građana. Zašto se čini da se „svijest“ o toj činjenici kod većine političara gubi sa stupanjem na funkcije?

Ocjenjivanje prepuštam građanima. A u jednom

one izborne liste ko-

Jelena

Borovinić-Bojović

panji koja je prethodila izborima. Mislim da je to tačka saglasnosti svih naših sugrađana i sugrađanki, bez obzira na političko opredjeljenje. Koalicija „Za budućnost Podgorice“ okupila je skoro sve konstituente iz avgusta 2020. godine. Imamo isku-

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Razloga može biti više. Istorijske promjene koje su pokrenute 30. avgusta 2020. godine otvorile su vrata politike mnogima. Interesovanje za politiku, kao i želja da se utiče na stanje u društvu probudila se kod mnogih, naročito mlađih generacija. Time smo dobili novu vrijednost, novu energiju. Za vrijeme bivšeg režima postojao je politički monopol vladajuće stranke u državnim institucijama, a politička scena bila je duboko polarizovana. Sada je mnogo više aktera prisutno. I taj proces ima svoje izazove, a jedan od njih je političko sazrijevanje koje može biti razlog težeg uspostavljanja dogovora u nekim situacijama. No, vjerujem da će se to rješavati u hodu. Mislim da je vrijeme za promjenu matrice. Hajde da učimo jedni od drugih.

stabilnosti. Zajedno sa ko-

Reforme su nacionalni interes i moraju mobilisati sve političke aktere

POBJEDA: Na koji način će se u Crnoj Gori sprovesti reforme (društvene, ekonomske, u pravosuđu) ako znamo da je za to potreban konsenzus političkih aktera koji su na suprotnim ideološkim polovima?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: To je pitanje političke, državničke i nacionalne odgovornosti. Izazov za sve nas. Moj

odgovor je potraga i nalaženje zajedničkog imenitelja. I u tom dijelu sam predlagala promjenu matrice. Govorila sam o tome u kampanji za izbore u Podgorici. Znamo što nas razdvaja i u čemu se razlikujemo, ali moramo vidjeti i što su nam sličnosti u ciljevima i političkim agendama. Reforme koje ste pomenuli su nacionalni interes i one

moraju mobilisati sve. Opiranje takvim reformama zbog pojedinačnih interesa bilo bi na štetu građana i građanki.

POBJEDA: Ima li Crna Gora taj kapacitet među političarima?

BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Saznaćemo. Ja bih rekla da ima, jer vjerujem u ljudski potencijal i budućnost Podgorice i Crne Gore.

POBJEDA:

POBJEDA: Visok procenat apstinenata među građanima jedna je od glavnih karakteristika posljednjih lokalnih izbora. Da li je to očekivano i kako tumačite tu poruku?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Ako imamo u vidu da se u Crnoj Gori minulih godina izbori održavaju često, što može biti rezultat dinamike koju svježe osvojena demokratija donosi, onda ćemo vidjeti da je procenat izlaznosti sasvim solidan. Isti zaključak dobićemo ako uporedimo izlaznost u Evropi i regionu sa Crnom Gorom. Dakle građani i građanke Crne Gore većinom ne odustaju od glasanja. Ipak, vaše pitanje je na mjestu, jer u odnosu na raniji period izlaznost jeste manja. To je, između ostalog, rezultat činjenice da je drugačiji kontekst, nijesu više u pitanju velike izborne bitke kao za vrijeme bivšeg režima. Irena MILOVIĆ

PODGORICA - Novi gradonačelnik Podgorice i odlazeći ministar energetike Saša Mujović je, u intervjuu Pobjedi, najavio da će njegovi glavni ciljevi i prioritetni zadaci na početku mandata biti izgradnja kolektora, rješavanje saobraćajnog haosa i problema zamućenja vodoizvorišta Mareza. Mujović smatra da je glavni grad vrlo pristojnog nivoa razvijenosti, ali ipak poručuje da Podgoricu treba učiniti efikasnijom, u smislu boljeg organizovanog saobraćaja, čistijom, ekološkijom, snažiti kulturne i obrazovne institucije, ulagati u sport, razvijati svijest građana o važnosti čuvanja grada, kao i o vrijednosti njegovanja zdravijih životnih navika. Govoreći iz ugla odlazećeg ministra energetike, Mujović je saopštio da je ukupne negativne efekte višemjesečnog isključenja Termoelektrane Pljevlja u 2025. godini zbog ekološke rekonstrukcije, na nivou EPCG grupe teško procijeniti. On očekuje da isključivanje Termoelektrane u narednoj godini prouzrokuje negativan poslovni rezultat državnog energetskog preduzeća Elektroprivrede za 2025. godinu.

Mujović je najavio da će EPCG ovu poslovnu godinu završiti u plusu uprkos veoma lošoj hidrologiji. On je naveo da je EPCG uspjela da u posljednja tri mjeseca ove godine optimizacijom svoje proizvodnje obezbijedi plus u trgovanju električnom energijom od preko 40 miliona eura, što će za posljedicu imati pozitivan poslovni rezultat od preko deset miliona eura, što je, kako je kazao, u ovakvoj godini ravno podvigu.

Odlazeći ministar je istakao da je rad Termoelektrane Pljevlja veoma bitan za Crnu Goru u narednom periodu i da nam je potrebno najmanje 15ak godina da sprovedemo pravednu energetsku tranziciju i isključimo Termoelektranu iz pogona. On se nada da će Energetska zajednica imati razumijevanja za naš status i da ćemo pronaći adekvatne mehanizme da ostvarimo zacrtano, a opet i da ne derogiramo nastojanja da Evropa bude prvi karbon neutralni kontinent do 2050. godine.

POBJEDA: Koji su Vaši glavni ciljevi i planovi kao gradonačelnika Podgorice? Koji su to prioritetni zadaci i problemi kojima ćete se baviti na početku svog mandata?

MUJOVIĆ: Bez dileme, prioritetan projekat za Podgoricu je onaj koji se direktno tiče zdravlja stanovnika. Svjedoci smo da postojeći kolektor nije adekvatan za potrebe naraslog grada i predstavlja ogromnu prijetnju. Kolektor u Botunu, za koji su obezbijeđena finansijska sredstva još 2016. godine, projekat je koji zaslužuje prioritet i za koji vrijedi ulagati napore kako bi bio realizovan. Osim ovoga, iako ne djeluje glamurozno, punu pažnju želim posvetiti rje-

INTERVJU: Gradonačelnik Podgorice i odlazeći ministar energetike Saša Mujović

Prioriteti izgradnja kolektora i rješavanje saobraćajnog haosa

Rad Termoelektrane Pljevlja nam je veoma bitan u narednom periodu i računali smo da je potrebno najmanje 15-ak godina da sprovedemo pravednu energetsku tranziciju i isključimo Termoelektranu iz pogona. Nadam se da će Energetska zajednica imati razumijevanja za naš status i da ćemo pronaći adekvatne mehanizme da ostvarimo zacrtano, a opet i da ne derogiramo nastojanja da Evropa bude prvi karbon neutralni kontinent do 2050. godine, naveo je Saša Mujović

šavanju vodosnabdijevanja i napajanja električnom energijom, naročito prigradskih naselja. Problem zamućenja vodoizvorišta Mareza zabrinjava i poziva na hitno djelovanje. Rješavanje saobraćajnog haosa je posebna stavka koju najbrže možemo riješiti kroz strožu kaznenu politiku i pretvaranje najprometnijih pješačkih prelaza u podzemne prolaze. Plan je osnaživanje gradskog saobraćajnog preduzeća i uvećanje broja gradskih i prigradskih linija. Planirana je i rekonstrukcija Trga Božane Vučinić i oživljavanje centra grada gdje je prvi korak već napravljen kroz izradu idejnog rješenja za robnu kuću Podgoričanka. Istočna tribina stadiona Budućnosti, održavanje njegove travnate podloge, kao i osposobljavanje

Sportskog centra u punom kapacitetu su neke od obaveznih aktivnosti. Da bismo ostvarili viziju zatvaranja centra grada za saobraćaj, potrebno je napraviti brojne pretpostavke u smislu obezbjeđenja parkinga u blizini centra. Ipak, tu se treba osloniti na savjet struke. Biznis zona na Ćemovskom polju je otvoren projekat, koji dugo tapka u mjestu (pokrenut je i sudski spor), a koji je veoma bitan za grad. Konačno, u planu je i valorizacija potencijala Veruše koja ima sve preduslove da postane omiljeno planinsko odmaralište Podgoričana.

POBJEDA: Kako ocjenjujete trenutno stanje i nivo razvijenosti glavnog grada i da li i kada Podgorica može postati moderan i razvijen evropski grad?

Moram da napomenem da je, uprkos veoma lošoj hidrologiji sa kojim se susrijeće praktično cijeli Balkan, EPCG uspjela da u posljednja tri mjeseca optimizacijom svoje proizvodnje obezbijedi plus u trgovanju električnom energijom od preko 40 miliona eura, što će za posljedicu imati pozitivan poslovni rezultat, kako je najavljeno iz ove kompanije, više od deset miliona eura, što je u ovakvoj godini ravno podvigu.

MUJOVIĆ: Glavni grad je vrlo pristojnog nivoa razvijenosti. Suštinski, Podgorica ne pati od nedostatka nekog vitalnog sadržaja koji ga distancira od evropskih metropola. Ne smijemo smetnuti s uma bolnu istoriju Podgorice i to koliko puta je rušena do temelja. Ako nemate kontinuitet, ako ste stalno izloženi nekom novom početku, onda ne možete pledirati da imate atrakcije koje

plijene pažnju, kao što to imaju Beograd, Zagreb, Ljubljana ili Beč. Podgoricu treba učiniti efikasnijom, u smislu boljeg organizovanog saobraćaja, čistijom, ekološkijom, snažiti kulturne i obrazovne institucije, ulagati u sport, razvijati svijest građana o važnosti čuvanja grada, kao i o vrijednosti njegovanja zdravijih životnih navika. Dakle, imamo se čime baviti, ali ne možemo reći da

je stanje razvijenosti grada ispod prosjeka.

POBJEDA: Naredna godina će biti izuzetno zahtjevna za crnogorski energetski sektor, s obzirom na to nas očekuje višemjesečno (tačnije osmomjesečno) isključenje Termoelektrane (TE) Pljevlja zbog ekološke rekonstrukcije. TE proizvodi gotovo polovinu električne energije u Crnoj Gori, pa na koji način će biti nadoknađen nedostatak električne energije? Da li je, prema Vašim saznanjima, državno elektro-energetsko preduzeće Elektroprivreda (EPCG) obezbijedilo (kupilo) dovoljne količine električne energije iz uvoza za narednu godinu?

MUJOVIĆ: Sa pozicije ministra energetike imam puno povjerenje u radni tim EPCG koji je zadužen za trgovinu električnom energijom. Njihovi rezultati u prethodnom periodu su garancija da će i ovom izazovu odgovoriti na adekvatan način. Slijedeći filozofiju disperzije rizika u nabavci električne energije znatan dio nedostajućih količina za 2025. godinu je već nabavljen: u trećem kvartalu ove godine nabavljeno je 223 GWh po prosječnoj cijeni 105,9 eura po MWh i dodatnih 327 GWh u decembru po prosječnoj cijeni 102,1 eura po MWh. Planirano je da ostatak bude nabavljen u prvom kvartalu 2025. godine. Za nabavku navedene količine električne energije utrošeno je 56,7 miliona eura. Da napomenem i to da je EPCG unaprijed prodala svoje viškove kojima raspolaže u iznosu od 190 GWh električne energije po prosječnoj cijeni od 117,13 eura po MWh i na ovaj način prihodovala 22,3 miliona eura.

POBJEDA: Imate li informaciju i projekcije u ovom trenutku koliko će državu,

Saša Mujović

rješavanje haosa

odnosno državnu kompaniju EPCG i ukupno EPCG grupu (gdje između ostalog spada i Rudnik uglja) koštati isključenje TE naredne godine? Kakve će i kolike biti finansijske posljedice tokom 2025. godine za EPCG i EPCG grupu zbog toga što će TE biti van sistema?

MUJOVIĆ: Ukupne efekte isključenja TE na nivou EPCG grupe je teško procijeniti, s obzirom da oni u velikoj mjeri zavise i od rada ostalih proizvodnjih postrojenja, u prvom redu od hidrologije i proizvodnje iz HE Piva i HE Perućica. Od spomenutih faktora zavisi i koliko će iznositi trošak nabavke nedostajućih količina. U slučaju povoljnije hidrologije i veće proizvodnje iz HE, biće manja potreba za kupovinom nedostajućih količina. Menadžment EPCG je, sa ciljem optimizacije troškova i stabilnosti snabdijevanja električnom energijom, već kupio određene količine električne energije za 2025. godinu. S obzirom na činjenicu da TE Pljevlja učestvuje u proizvodnji električne energije u velikom procentu, za očekivati je da njeno isključivanje u narednoj godini prouzrokuje negativan poslovni rezultat EPCG za 2025. godinu.

POBJEDA: Nedavno je saopšteno da ste od Energetske zajednice (EZ) tražili da TE radi do 2041. godine. Da li očekujete da će imati razumijevanja i da će nam to biti odobreno? Zašto je va ž no da je TE u pogonu do 2041? U slučaju da EZ to ne odobri, što bi to značilo za naš energetski sektor i

POBJEDA: Da li država i EPCG mogu naredne godine očekivati pomoć od povlašćenih proizvođača električne energije? Da li je neko od povlašćenih proizvođača električne energije (vlasnici vjetroelektrana, malih hidroelektrana, solar-

uopšte crnogorsku ekonomiju? Da li bismo to mogli da izdržimo?

MUJOVIĆ: Kao što znate, Ministarstvo sprovodi intenzivne aktivnosti da „zakrpi“ sve rupe koje su nam ostavili prethodnici. S tim u vezi, pripremili smo draft verziju Nacionalnog energetskog i klimatskog plana i uvidjeli koliko smo daleko od ispunjenja nacionalnih energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine. Nažalost, to je opet direktna posljedica nemara ili neznanja onih prije nas, jer su dopustili da Crna Gora bude jedina država regiona kojoj nijesu uračunate tzv. „ponorne emisije“ pri definisanju nacionalnih energetskih i klimatskih ciljeva. Iz tih razloga moramo uložiti znatna materijalna sredstva (najmanje milijardu eura) kako bismo povećali udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji. Zato nam je rad Termoelektrane Pljevlja veoma bitan u narednom periodu i računali smo da nam je potrebno najmanje 15-ak godina da sprovedemo pravednu energetsku tranziciju i isključimo Termoelektranu iz pogona.

Nadam se da će Energetska zajednica imati razumijevanja za naš status i da ćemo pronaći adekvatne mehanizme da ostvarimo zacrtano, a opet i da ne derogiramo nastojanja da Evropa bude prvi karbon neutralni kontinent do 2050. godine.

POBJEDA: Vi š e od četiri decenije (od gradnje TE) u Crnoj Gori nije izgrađen značajan izvor električne energije. Koji su to glavne elektrane koje država, odnosno državna EPCG, namjerava da završi u narednom periodu? U kojoj s u fazi ti projekti i kad bismo mogli da očekujemo proizvodnju iz tih energetskih objekata, odnosno kad bi mogli biti završeni?

MUJOVIĆ: Tačno je da je od izgradnje posljednje elektrane, Termoelektrane Pljevlja do danas, proteklo dosta vremena, više od 40 godina. Ipak, moram napomenuti da su u proteklom periodu napravljena dva značajna energetska objekta, dva vjetroparka - Možura 46 MW i Krnovo 72 MW koji nažalost nijesu u državnom vlasništvu, već je država dužna da njihovu proizvodnju otkupljuje i balansira po povlašćenim cijenama. Što se tiče novih izvora u državnom vlasništvu, EPCG je

nih elektrana) dostavio ponudu o najnižoj cijeni po kojoj bi mogli da prodaju proizvedenu električnu energiju EPCG, a kako bi se prevazišao izazov koji nosi ekološka rekonstrukcija TE i nedostatak domaće električne energije?

u velikom investicionom ciklusu sa fokusom na ulaganje u zelene izvore energije. Tako smo prije nekoliko nedjelja svjedočili postavljanju kamena temeljca za prvu vjetroelektranu u vlasništvu EPCG, vjetroelektranu Gvozd snage 56 MW i očekivane proizvodnje 150 GWh. Očekuje se i nastavak ovog projekta kroz izgradnju dodatnih 21 MW kapaciteta. Do kraja godine očekuje se raspisivanje tendera za osmi agregat u HE Perućica snage 56 MW za čije finansiranje je obezbijeđen kredit od Njemačke razvojne banke (KFW) polovinom prošle godine. Ovim projektom, osim povećanja proizvodnje HE Perućica, znatno će se povećati pouzdanost i fleksibilnost ovog postrojenja. Takođe, do kraja godine EPCG će raspisati tender za prevođenje viška vode Zete u Krupac i Slano čime će se znatno poboljšati način rada HE Perućica. Tender se raspisuje za prvu fazu, izgradnju tunela kojim će se spojiti akumulacije iz jezera Krupac i Slano. Tokom ove godine, prema izjavama čelnika EPCG, dostiće se brojka instaliranih sunčanih elektrana na krovovima preko 70 MWp, čime su postignuti značajni rezultati u energetskoj nezavisnosti naših potrošača-proizvođača. Pored ovih projekata, jako je važno pomenuti nekoliko većih solarnih elektrana koje EPCG radi na zemlji kao što su: SE Željezara 20 MW, SE Kapino Polje 2x5MW+30 MW, SE Krupac 46 MW, SE Štedim 100 MW, kao i plutajuća elektrana Slano 36 MW. Ovako veliki obim izgradnje

MUJOVIĆ: Stavovi povlašćenih proizvođača električne energije po ovom pitanju su različiti. Zakon ih štiti i sa tog aspekta nemaju obavezu da pripomognu državi u savladavanju izazova povezanih sa ekološkom rekonstrukcijom Termoelektrane Pljevlja. Bilo je nekoliko odgovornih

solarnih elektrana ne bi bio u potpunosti valorizovan bez baterijskih sistema za skladištenje električne energije za koje EPCG planira do kraja godine da raspiše tender za pet lokacija po 60 MVh. Na kraju, mislim da je jako važno napomenuti da je EPCG potpisala Memorandum o razumijevanju sa francuskom elektroprivredom po pitanju gradnje hidroelektarne Kruševo snage 75 MW, nizvodno od brane Piva koja bi dala dodatnu vrijednost iskorišćenju hidropotencijala rijeke Pive i obezbijedila dodatnu vršnu energiju za naš energetski sistem.

Ne mogu da ne napomenem i ekološku rekonstrukciju, projekat koji za cilj ima smanjenje emisije karbonskog otiska, konkretno sumpor-dioksid, azot-dioksid i praškastih materija na mjere koje su dozvoljene na nivou EU, propisane direktivom EU za postrojenja sa velikim ložištima. Ovim projektom dobija se zdravija životna sredina u Pljevljima i obezbjeđuje duži rok rada Termoelektrane Pljevlja u skladu sa preporukama EU. Ne treba zaboraviti projekat toplifikacije Pljevalja koji će zajedno sa ekološkom rekonstrukcijom poboljšati stanje životne sredine u Pljevljima, prije svega smanjenjem broja privatnih ložišta na ugalj. Smatram da je potrebno pomenuti i nekoliko manjih projekata koje EPCG realizuje: izgradnja mhE Otilovići, za koji je raspisan tender i u toku je evaluacija ponuda, rekonstrukcija manjih elektrana u vlasništvu EPCG-a, mHE Rijeka Crnojevića, mHE Pod-

povlašćenih proizvođača koji su iskazali spremnost da se povinuju molbi Ministarstva, ali je snaga njihovih proizvodnih kapaciteta prilično mala i nedovoljna da bitnije popravi situaciju. Ključan će biti stav vjetroelektrana Možura i Krnovo čije finalne odgovore još iščekujemo.

gor. Tokom 2025. godine očekuje se odabir izvođača za mHE Rijeka Mušovića.

POBJEDA: Kako ocjenjujete ovogodišnje poslovanje državnih kompanija iz energetskog sektora, naročito najznačajnije kompanije EPCG koja je u prvih devet mjeseci ove godine, na kraju septembra bila u poslovnom „ minusu“ od 19,2 miliona eura?

MUJOVIĆ: Rad državne kompanije EPCG-a ne može se pratiti samo kroz proste brojeve iskazane poslovnim rezultatom. Jedan od osnovnih razloga zbog čega iznosim ovakvu tvrdnju je činjenica da EPCG posluje tržišno, a energiju prodaje našim građanima daleko ispod tržišne vrijednosti. Dalje, proizvodnja električne energije zavisi od hidrologije, tako da ako je godina kao ova, znači jako sušna (svjedoci smo koliko su novembar i decembar imali kišnih dana, a to su mjeseci kada po pravilu pada najviše kiše) znači da je i količina energije kojom EPCG raspolaže za tržišnu prodaju znatno manja. Kada se tome doda činjenica da imate dugo tropsko ljeto zbog čega dolazi do porasta potrošnje, onda je jasno u kakvoj se EPCG situaciji nalazi. Međutim, moram da napomenem da uprkos veoma lošoj hidrologiji sa kojim se susrijeće praktično cijeli Balkan, EPCG je uspjela da u posljednja tri mjeseca, optimizacijom svoje proizvodnje, obezbijedi plus u trgovanju električnom energijom od preko 40 miliona eura, što će za posljedicu imati pozitivan poslovni rezultat, kako je najavljeno iz ove kompanije, preko deset miliona eura, što je u ovakvoj godini ravno podvigu.

Rezultat se ne smije posmatrati nezavisno od investicija pa se do kraja godine u EPCG očekuje da se investira više od 60 miliona eura, mahom u obnovljive izvore energije čime se pokazuje izuzetna sposobnost investiranja u nove izvore i stvara dodatna vrijednost kompanije podizanjem vrijednosti osnovnih sredstava, a pri tome smanjujući efekat

U slučaju povoljnije hidrologije i veće proizvodnje iz HE, biće manja potreba za kupovinom nedostajućih količina. Menadžment EPCG je, sa ciljem optimizacije troškova i stabilnosti snabdijevanja električnom energijom, već kupio određene količine električne energije za 2025. godinu. S obzirom na činjenicu da TE Pljevlja učestvuje u proizvodnji električne energije u velikom procentu, za očekivati je da njeno isključivanje u narednoj godini prouzrokuje negativan poslovni rezultat EPCG za 2025. godinu.

zavisnosti od hidrologije u narednom periodu.

Ne treba zaboraviti i izjave čelnika kompanije da će na kraju godine biti akumulirana znatna finansijska sredstva koja će omogućiti mirniji prolaz kroz i te kako izazovnu 2025. godinu. Porast potrošnje u periodu od 2021. do 2024. godine je: 356 GWh (2022: +108GWh; 2023: +128GWh; 2024: +120 GWh) Takođe, rad EPCG se ne smije posmatrati nezavisno od cijele grupe koja u ovoj godini bilježi značajne pozitivne poslovne rezultate što nije bio slučaj u prethodnim godinama.

POBJEDA: Iz Vlade i EPCG je najavljeno da za sada neće biti poskupljenja električne energije kojom nas snabdijeva EPCG, kao i da neće doći do povećanja računa za električnu energiju i pored odluke Regulatorne agencije za energetiku i komunalne djelatnosti (REGAGEN), na osnovu koje su računi za električnu energiju od 1. januara za domaćinstava trebalo da budu uvećani za 3,41 odsto. Do kada ćemo moći da držimo cijene električne energije na ovom nivou?

MUJOVIĆ: Ministarstvo energetike i EPCG vode veoma odgovornu poslovnu politiku u sektoru energetike koja je u isto vrijeme i model društveno odgovornog ponašanja prema kupcima električne energije, tj. građanima. S tim u vezi je i odluka da od 1. januara 2025. godine ne dođe do povećanja cijena električne energije, a sve s ciljem očuvanja standarda građana. Naravno, svjesni smo obaveza i potrebe da do 2027. godine cijenu električne energije usaglašavamo sa onom koja je na evropskom nivou. To ćemo uraditi vrlo pažljivo štiteći ranjive kategorije, razvijajući tarifne pakete i poboljšavajući energetski sektor. Srđan POPOVIĆ

Termoelektrana Pljevlja

Predstavnici menadžmenta Elektroprivrede održali godišnju konferenciju za novinare

Poslovnu godinu će završiti u plusu, cijena struje neće rasti do zastoja TE

Na pitanje kako će se kretati cijene struje, predsjednik

Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović je odgovorio da od Nove godine sigurno neće biti povećane, kao i da bi eventualno do toga moglo doći kada počne zastoj zbog ekološke rekonstrukcije Termoelektrane. On je dodao da se to sigirno neće desiti u prvom kvartalu

PODGORICA - Elektroprivreda (EPCG) će ovu poslovnu godinu završiti pozitivnim rezultatom, a u narednoj, koja će biti veoma izazovna zbog osmomjesečnog zastoja Termoelektrane (TE) Pljevlja, menadžment će učiniti sve da uspješno prevaziđe sve izazove.

Izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović je kazao da je kompanija u ovoj godini uradila dosta, u mjeri mogućeg, jer je godina bila dosta složena. On je rekao da je 671 gigavat-sat (GWh) bilo manje raspoložive energije za prodaju nego prošle godine.

- Imajući to u vidu, a da pri tome nijesmo promijenili cijenu aktivne električne energije za krajnjeg korisnika, smatramo da je pozitivan rezultat koji smo ostvarili vrijedan podviga - saopštio je Bulatović na godišnjoj konferenciji za novinare.

On je najavio da će i u nared-

noj godini nastaviti da rade punom parom, u smislu ostvarivanja još boljih rezultata.

Uticaj hidrologije

- Naredna godina će zbog osmomjesečnog izlaska TE iz pogona biti još teža nego ova. Samim tim ćemo imati oko 40 odsto manje raspoložive energije. Sve će dosta zavisiti i od hidrologije, ali pokrenuli smo sijaset projekata koji bi trebalo da ublaže tu zavisnost - kazao je Bulatović i dodao da je kompanija ostvarila pozitivan rezultat i realizovala ogroman broj investicija.

Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović podsjetio je na sve projekte realizovane i započete u ovoj godini, među kojima su solarni paneli, vjetroelektrana (VE) Gvozd i izgradnja osmog agregata na Hidroelektrani (HE) Perućica.

- Tokom januara ćemo raspisati javni poziv za nabavku 300 megavata (MW) baterijskih sistema – rekao je Đukanović.

On je najavio da od danas počinje i prijavljivanje za nastavak projekta 5000+.

e lektrane na balkonima

- Izaći ćemo sa novom ponudom - da se mogu graditi solarne elektrane na balkonima stambenih zgrada - kazao je Đukanović. Na pitanje kako će se kretati cijene struje, Đukanović je odgovorio da od Nove godine sigurno neće biti povećane, kao i da bi eventualno do toga moglo doći kada počne zastoj zbog ekološke rekonstrukcije TE.

- A tada ćemo vidjeti šta da radimo, ali niko ne treba da sumnja da ćemo uraditi sve da građani, ako bude poslije toga nekog povećanja cijene, što manje osjete eventualno poskupljenje – kazao je Đukanović i dodao da se to sigirno neće desiti u prvom kvartalu. On je naveo da cijena električne energije nije povećavana u prethodne tri i po godine. Tehnički direktor Ljubiša

Uprava carina predstavila ovogodišnje rezultate

Od početka godine naplaćeno 1,27 milijardi

V. d. direktorice Uprave carina Maja Vučinić je, odgovarajući na pitanja Pobjede, kazala da su u saradnji sa Upravom policije i Upravom prihoda i carina Velike Britanije završili popis zaplijenjenih cigareta u Luci Bar, kontejnerima, kamionima i carinskom skladištu Zetatransa, te da će biti raspisan tender za izbor kompanije kojoj će biti povjeren posao uništenja cigareta

PODGORICA – Uprava carina (UC) je od jula do 25. decembra ukupno naplatila 678,5 miliona eura, što je u odnosu na isti period prošle godine za 74,4 miliona više, odnosno 12,3 odsto – saopštila je na jučerašnjoj konferenciji za medije v. d. direktorice Maja Vučinić

Tako je ukupno - od početka godine zaključno sa 25. decembrom, naplaćeno 1,27 milijardi eura, što je za 113,9 miliona više nego lani. Vučinić je, odgovarajući na pitanja Pobjede, kazala da su u saradnji sa Upravom polici-

Sa jučerašnje konferencije za novinare

je i Upravom prihoda i carina Velike Britanije završili popis zaplijenjenih cigareta u Luci Bar, kontejnerima, kamionima i carinskom skladištu Ze-

tatransa, te da će biti raspisan tender za izbor kompanije kojoj će biti povjeren posao uništenja cigareta. Za to su, kako je kazala, dobili grant Evrop-

Đurković kazao je da je tokom ove godine, kao nastavak projekta 3000+ i 500+, pokrenut i projekat Solari 5000+ i da je već instalirano preko 25 MW fotonaponskih sistema.

- Cilj je da do kraja naredne godine realizujemo više od 90 odsto projekta Solari 5000+, koji je projektovan na ukupnu instalisanu snagu od 70 MWprecizirao je Đurković. On je naveo da menadžment EPCG, u narednih četiri ili pet godina, mora da sagradi nove energetske izvore.

- Realnost je da moramo da povećamo učešće energije ge-

ske unije do 1,5 miliona eura, ali još nije procijenjeno koliko će to zaista koštati

- Cigarete se ovog puta neće spaljivati, uništavaće se na drugačiji način – kazala je Vučinić dodajući da ne može saopštiti više detalja o tome, imajući u vidu da odluke donosi Koordinaciono tijelo koje je formirala Vlada.

Na pitanje Pobjede kakva je procedura za naplatu akcize na tzv. mirna vina, Vučinić je kazala da su vinari dužni da se registruju kao proizvođači akciznih proizvoda i da do 15. u mjesecu za prethodni mjesec dostave akciznu prijavu o količini prodatih proizvoda.

- Vino se ne obilježava akciznim markicama, ali su vinari dužni da samostalno obračunaju akcizu za cijeli promet koji obave u prethodnom mjesecu i plate do 15. u mjesecu –kazala je Vučinić.

Načelnica Odsjeka za akcizne prijave Jelena Đukić je kazala da je najznačajniji rast prihoda ostvaren po osnovu akciza 371,8 miliona, što je 15 odsto više nego lani. PDV pri uvozu je iznosio 873,2 miliona eura, što je sedam odsto više, dok je po osnovu carine naplaćeno 59,5 miliona eura. m. lekoViĆ

nerisane u obnovljivim izvorima i da smanjimo učešće energije u portfoliju EPCG iz uglja - poručio je Đurković. Izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom Darko Krivokapić smatra da je ova godina bila zahtjevna, ali i uspješna, uzimajući u obzir raspoloživu proizvodnju i cijene koje su bile na tržištu. On je poručio da će naredna godina biti izazovna, jer se planira zastoj TE od oko osam mjeseci, ali i da potrošači mogu biti spokojni, jer snabdijevanje energijom neće biti dovedeno u pitanje.

- Očekujemo da ćemo u tom periodu imati uvoz 700 do 750 GWh, što na tržištu negdje vrijedi nekih 70-80 miliona eura. Sve to mora biti obezbijeđeno, i novac i energija. Već smo nabavili nekih 60 odsto nedostajućih količina za narednu godinu - saopštio je Krivokapić. Izvršni rukovodilac FC Snabdijevanje Jovan Kasalica kazao je da je faktura koju izdaje EPCG na godišnjem nivou prešla 295 miliona eura i da Snabdijevanje uspijeva da je naplati kompletnu i nešto preko toga.

S. PoPoViĆ

Vlada će danas uputiti zahtjev parlamentu

Traže da se o budžetu raspravlja 21. januara

PODGORICA - Vlada će danas uputiti zahtjev parlamentu da vanredna sjednica na kojoj bi se raspravljalo o budžetu bude održana 21. januara, najavio je ministar bez portfelja zadužen za odnose sa Skupštinom Milutin Butorović Butorović je, kako je saopšteno iz Vlade, kazao da žali zbog činjenice da budžet usljed opstrukcija opozicije nije usvojen na vrijeme. - Već sjutra ćemo uputiti zahtjev Skupštini kako bismo pokušali da obezbijedimo usvajanje budžeta tokom januara, jer je to jedini način da se garantuje isplata uvećanih i srazmjernih penzija - poručio je Butorović.

On je kazao da će, osim Zakona o budžetu, Vlada predložiti parlamentu da u dnevni red vanredne sjednice budu uvršteni, između ostalog, i prateći zakoni koji se tiču srazmjernih penzija i nastavka evropskog puta Crne Gore.

- Naš prijedlog će biti da se

sjednica održi 21. januara i vjerujemo u konstruktivan odnos opozicije kako bi ovaj najvažniji zakon za državu bio usvojen na zadovoljstvo svih građana, posebno penzionera - zaključio je Butorović. Nakon što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić prošle sedmice zaključio sjednicu na kojoj je, pored ostalog, trebalo da se raspravlja o Prijedlogu zakona o budžetu, izvjesno je da će Crna Gora, nakon četiri godine, ponovo ući u godinu sa privremenim finansiranjem. r. e.

Predstavnici uprave EPCG

Milutin Butorović

Izvršni direktor MTEL-a Zoran Milovanović poručio da je ova godina bila godina istorijskih rezultata za ovu kompaniju

Lideri po broju korisnika, ali i po kontinuiranom ulaganju u zdravstvo, sport i obrazovanje

Lideri smo po broju korisnika, ali smo lideri i po broju društveno-odgovornih projekata i kontinuiranom ulaganju u zdravstvo, sport i obrazovanje. Poslovna godina je bila jako uspješna, pratimo trend iz 2023, koja je bila godina rekordnog profita, naveo je izvršni direktor MTEL-a Zoran Milovanović

PODGORICA - Godina koju smo ispratili je godina istorijskih rezultata za kompniju MTEL. Naša inovativnost, predanost, posvećenost korisnicima, kao najvećoj motivaciji i krajnjem cilju, dovela nas je do pozicije apsolutnog lidera na polju telekomunikacija, saopštio je Pobjedi izvršni direktor MTEL-a Zoran Milovanović.

- Lideri smo po broju korisnika, ali smo lideri i po broju društveno-odgovornih projekata i kontinuiranom ulaganju u zdravstvo, sport i obrazovanje. Poslovna godina je bila jako uspješna, pratimo trend iz 2023. godine koja je bila godina rekordnog profita – kazao je Milovanović našoj redakciji. Tržišno učešće On je istakao da kompanija MTEL u 2025. godinu ulazi sa 40,7 odsto korisnika mobilne telefonije, odosno 41,2 odsto korisnika TV usluga, dok tržišno učešće u segmentu internet korisnika iznosi preko 44 odsto.

- Ovo su rezultati kojima se zaposleni kompanije, na čijem sam čelu, ponose, ali svi mi nijednog trenutka ne zaboravljamo koju odgovornost nosi sa sobom pozicija lidera. Rezultati nas raduju, ali i obavezuju, da kontinuirano stvaramo, diktiramo trendove, pomjeramo granice i da naši korisnici svakog trenutka znaju da su, sa nama i uz nas, na pravoj strani – poručio je Milovanović.

Zoran Milovanović

Pr ema njegovim riječima, marljivost i posvećenost rađaju ideje, zato je, kako kaže, siguran da im 2025. godine, ali ni svake naredne, ideja neće nedostajati.

- U svakom trenu znamo gdje se nalazimo i gdje idemo, vjerujem u zaposlene MTEL-a, kao i u naše korisnike, i stoga mogu reći da sigurno, hrabro i predano koračamo putem lidera. Na povjerenje naših korisnika odgovaramo povjerenjem. Da nam građani vjeruju, kao što i mi vjerujemo u njih, pokazuje podatak da naša self-care platforma, moj m:tel aplikacija, broji više od 200.000 aktivnih korisnika. Naša aplikacija omogućava lako i bezbjedno plaćanje raču-

,,MTEL dvorana

Morača“ i Jadran M:tel

Da je kompanija MTEL prijatelj sporta, najbolje potvrđuje 2024. godina. Izvršni direktor Zoran Milovanović podsjeća da su potpisali ugovor o generalnom sponzorstvu sa plivačko-vaterpolo klubom Jadran iz Herceg Novog i klub od sredine godine nastupa pod novim imenom Jadran M:tel.

- Ponosni smo na sve što smo zajedno postigli. Ime MTEL-a uvijek je tamo gdje su velike stvari, velika djela, velike ideje, sport, kultura, zabava, obrazovanje. ,,MTEL dvorana Morača“ otvorila je svoja vrata za kulturna i sportska dešavanja koje kompanija, čije ime sada nosi nekadašnji sportski centar, podržava

na, ali i aktivaciju naših revolucionarnih servisa kao što su ,,SiguranNet“, MOVE TV platforma, ali i mnogi drugi. Lideri smo ne samo po broju korisnika, već smo i lideri u inovacijama – naglasio je Milovanović. On je dodao je 2024. godina bila godina najvećih investicija ,,imajući u vidu konstantno ulaganje i kontinuirani razvoj 5G mreže“.

- Peta generacija mobilnih komunikacija otvara novo poglavlje u tehnološkom svijetu, imajući u vidu benefite i mogućnosti koje ona otvara u privredi, medicini, obrazovanju. Cilj nam je da 5G signal stigne do svakog domaćinstva u Crnoj Gori. Zato stalno edukujemo građane o svim moguć-

od samog osnivanja, punih 17 godina. Želim svim crnogorskim sportistima, klubovima i reprezentacijama puno sreće na takmičenjima u ,,MTEL dvorani Morača“, a za građane pripremamo brojna iznenađenja u godini koja je pred nama. MTEL će nastaviti sa podrškom, kao i do sada, klubovima i reprezentacijama, jer znamo koliki uticaj sport ima na društvo u cjelini – poručio je Milovanović.

nostima koje pruža 5G mreža. Sredinom prošle godine organizovali smo veliku promociju 5G mreže u tri grada, Podgorici, Baru i Nikšiću gdje su građani mogli da vide neke od mogućnosti koje nam ona pruža. Stalno ulažemo u sve naše servise, unapređujemo ih, shodno potrebama naših korisnika. Naš je zadatak da mi te potrebe prepoznamo na vrijeme i zato sam ponosan jer smo nedavno predstavili našu MOVE TV platformu, najmoderniju OTT platformu. Sa premotavanjem do sedam dana unazad, najboljim kvalitetom slike, personalizovanim sadržajem, sadrža-

jem za mališane, preko 250 kanala, MOVE TV platforma podiže iskustvo digitalne televizije na potpuno nov nivo, a sa brojnim benefitima i lakoćom korišćenja može da stane rame uz rame sa najvećim svjetskim streaming platformama. Naši servisi ispisuju nove stranice tehnološke istorije Crne Gore – rekao je Milovanović.

Planovi

On je naveo da kompanija uz svoje zaposlene, koji su snaga MTEL-a, unapređuje postojeće servise, ali i razvija nove. - Povjerenje korisnika u našu kompaniju iz dana u dan raste i to nas obavezuje da u svakom trenutku njima pružimo najbolje. Zadovoljan korisnik naš je cilj i motivacija, kako u 2025. tako i u svakoj drugoj godini. Pozicija kompanije MTEL na tržištu rezultat je velike posvećenosti i konstantnog učenja i rasta. Stalno učimo, ne samo jedni od drugih, već i od naših korisnika, zato mogu da najavim godinu velikih projekata koji će obradovati sve građane Crne Gore – istakao je Milovanović.

Kompanija MTEL je godinama prepoznata po svom društveno-odgovornom ponašanju i pojačanom brigom za društvenu zajednicu.

- Kompanija MTEL, prijatelj znanja i obrazovanja, već godinu održava radionice u osnovnim školama u Crnoj Gori o bezbjednosti djece na internetu. Kroz interaktivne edukativne radionice, zaposleni kompanije MTEL obilaze sve osnovne škole u Crnoj Gori, gdje najranjivijoj i najmlađoj grupi na internetu prezentuju kako da u svakom trenutku

budu bezbjedni onlajn, kako da prepoznaju sajber prijetnju i kako da se zaštite. Kao lideri po broju internet korisnika, osjećamo odgovornost i želimo da svi naši korisnici budu potpuno bezbjedni prilikom korišćenja svih naših usluga – kazao je Milovanović.

On je podsjetio da je kroz njihovu digitalnu fabriku nastavljeno sa edukacijom građana o poslovima budućnosti, a za godinu je održano preko 150 radionica, predavanja i obuka. - Sa Ministarstvom provjete, nauke i inovacija potpisali smo memorandum o saradnji i zajedno nastavljamo u prostorijama M:tel digitalne fabrike da okupljamo učenike i studente, organizujemo takmičenja u robotici, programiranju, ali i startap akademije, te obuke o 3D štampi. Podsjećam da kompanija MTEL više od deset godina pruža internet usluge svim školama, potpuno besplatno –saopštio je Milovanović. On je dodao da će u narednom periodu akcenat biti na sajber bezbjednosti.

- Podrška za te obuke stigla je i od Ministarstva pravde, sa kojim smo takođe potpisali memorandum o saradnji i zajedničkoj edukaciji građana o bezbjednosti na internetu sa posebnim akcentom na ranjive grupe. Sa Ministarstvom javne uprave imamo projekat ,,Digitalna akademija“ kroz koji edukujemo građane o pravilnom korišćenju digitalnih vještina. Posebno smo ponosni jer je Vlada Crne Gore prepoznala da kompanija MTEL ima ključnu ulogu u digitalnoj transformaciji cijelog društva – zaključio je Milovanović. S. PoPović

,,MTEL dvorana Morača“

PODGORICA - Ustavni

sud Crne Gore, kao čuvar ustavne demokratije, predstavlja izuzetnu, supsidijarnu vlast koja odlučuje u situacijama kada ostali organi vlasti ne rješavaju sporove u skladu sa načelom vladavine prava.

Tako je na papiru, makar...

Na sajtu Ustavnog suda, u odjeljku koji bliže objašnjava funkciju ove institucije, piše da je ustanovljen kao poseban organ, izdvojen od ostalih vlasti, i štiti ustavnost i zakonitost, odnosno ustavno-pravni poredak i ljudska prava i slobode zajamčene Ustavom. Potencira se da je njegova nadležnost u cjelini ustavna materija (materiae constitutionis), što znači da je propisana samim Ustavom, a ne aktima niže pravne snage... Pojašnjava se zbog čega Ustavni sud nije moguće podvesti pod neki od segmenata tripartitne podjele vlasti.

- Današnje crnogorsko ustavno sudstvo ima sva osnovna obilježja klasičnog evropskog kontinentalnog modela: rješavanje ustavnih pitanja u nadležnosti je posebno ustanovljenog Ustavnog suda s ustavnim sudijama izabranim u posebnom postupku koji ustavnosudsku kontrolu sprovode prema posebnim procesnim pravilima. Odluke Ustavnog suda su konačne, izvršne i opšteobavezujuće. Zbog prirode svoje nadležnosti, Ustavni sud nije dio pravosuđa... On ne pripada ni jednoj od tri grane vlasti, ali ih kontroliše u pogledu ocjene ustavnosti“... Ima toga još na sajtu i na papiru, ali realno (sa)gledano - koga još u Crnoj Gori obavezuje Ustav, još manje papir, izgovorena riječ, obećanje, a kamoli dignuta ruka i glas. Posebno su na te prevaziđene okove (pravne) tradicije imuni velikani partijskih rovova lansirani u fotelje sa kojima srastaju brzo kao „trenutni lijepak“. poliTički milje

Dok viču sa malih ekrana, glume na Jutjubu, ili vas spamuju državnim aktivnostima preko partijskih naloga na socijalnim mrežama, javi vam se retro doživljaj poznat kao - „lampaš“ efekat.

Potiče iz vremena crno-bijelih televizora sa katodnim cijevima, a opisuje situaciju u kojoj bi se, zbog slabo naštelovanog kanala, i antenskog signala, uz glasno „krčanje“ i zujanje, brkala slika analognih programa na TV-u.

Preneseno na aktuelne prilike: odjednom vidite ministre policije, pravde i drugih (raznih) poslova kako sjede i dogovaraju odborničke mandate u lokalnom parlamentu, iako vam se čini da ste ih malo prije toga vidjeli na sjednici Vlade, u drugim ulogama. Na starom „EI Niš“ uređaju u takvoj situaciji pomagalo je udaranje po kućištu televizora - sa strane ili odozgo pored miljea - dok ovdje i danas ništa ne pomaže. Do te mjere da nijeste načisto, da li je do vas, ili ipak do njih koji su se, koliko onomad, kleli da

CRNOGORSKI USUD: Konstitucionalni akt zemlje kao partijska politička igračka

Sudije za medalju i Ustav na papiru

Realno (sa)gledano - koga još u Crnoj Gori obavezuje Ustav, još manje papir, izgovorena riječ, obećanje, a kamoli dignuta ruka i glas. Posebno su na te prevaziđene okove (pravne) tradicije imuni velikani partijskih rovova lansirani u fotelje sa kojima srastaju brzo kao „trenutni lijepak“

prakse „starog režima“ nikad više neće biti viđene. Nije za utjehu činjenica da su se kleli i Titu, pa se sada guraju u prve redove parastosa i molebana. Iz te (bogo)ugodne pozicije, koju prate simptomi teške zavisnosti od vlasti, na rastegljivost pravnih normi se gleda krajnje kreativno, gotovo umjetnički slobodno. Do te mjere da ustavne i zakonske granice i okviri procedura postaju fluidni i prozračni, poput vazduha na Velaskezovim remek-djelima. U takvoj slobodi, riječ odavno ne važi. Zašto bi, aman, onda važila pozicija Ustavnog suda s početka teksta, a njegove nadležnosti bile nepremostivi izuzeci, otporni na kreativna i selektivna tumačenja prvoboraca kojima je pozivanje na „izbornu volju od 30. avgusta“ postala glavna mantra, izvorište i projekcija apstrakne narodne volje. Pa im više nijesu potrebne ni nove izborne utakmice, jer su osuđeni na prokletstvo da završe u istom koalicionom „boa konstriktor“ zagrljaju. Pozivanjem na taj vrhovni autoritet diže se krst na sve što nije po volji i njime rastjeruju „nečastive sile“, makar one imale i formu ustavne norme. Pogotovo člana 154, stava trećeg koji, kad se podvuče linija, jedino Ustavnom sudu daje ovlašćenje da konstatuje i tumači da (li) je nekom od su-

daca prestala funkcija. Po cijenu toga da se sudije i same okliznu o ustavnu normu, njihova je riječ zadnja jer su im poslanici dali takve ovlasti birajući ih u Skupštini.

Zaboravljeni

glasovi

Nije tako davno bilo kada su političari parlamentarne većine i opozicije, „i mrskog im DPS-a“, u februaru 2023. godine, birali sudije Ustavnog suda gotovo jednoglasno. Samo što su činioci vlasti u međuvremenu pali u stanje amnezije, ili sve oko sebe pokušavaju napraviti ludim i zaboravnim, što im, sudeći prema raspletu ovdašnjih postizbornih prilika, ne ide nimalo loše.

Teško je drugačije objasniti naknadnu pamet parlamentarne većine kojoj sada smetaju pojedine sudije Ustavnog suda zbog ličnih, ideoloških ili, kako tvrde, partijskih preferenci, iako su sve to imali u vidu kada su ih birali prije nepune dvije godine, nakon višemjesečnih političkih kalkulacija i strateških vaganja. Bilo je to, podsjetimo, doba duboke ustavno-pravne krize, koja je prijetila da destabilizuje državu. Ustavni sud se osipao iz mjeseca u mjesec, da bi od septembra 2022. do februara 2023. godine bio sveden na samo troje sudija, a time osuđen da ne može da odlučuje

povodom pitanja koja su mu Ustavom povjerena... Poslije maratonskih procedura, višestrukih oglasa i saslušanja kandidata, samo tri su pretekla špalir unakrsnog političkog brifinga koji je obilježilo izjašnjavanje budućih sudija na pitanje svih pitanja: bi li, ni do Bog, ako na Ustavnom sudu dođe stani-pani, smjeli udarit u temelje ugovora Vlade sa SPC...

Uz ubjedljivu podršku poslanika, ozvaničena je još jedna politička trgovina. U takvoj atmosferi postignut je konsenzus u Skupštini iz koje se, figurativno rečeno, tada ukazao „bijeli dim“ potvrde da je sud opet bio skoro pa funkcionalan.

Nedavno politički uklonjena sutkinja Dragana Đuranović, kojoj vlast na dušu stavlja bliskost DPS-u, dobila je u februaru 2023. godine 75 (od 81) glasova poslanika, samo tri su bila uzdržana, tri nijesu glasala, protiv nije bio niko. Slično su prošle i Snežana Armen-

ko (77 glasova podrške) i Momirka Tešić (72). Zbog političkog neslaganja, i političkog svojatanja „kome“ (od manjinskih naroda) treba da pripadne mjesta četvrtog sudije, tada prolaz nije imao Faruk Resulbegović, ali jeste kasnije te godine, u „sudijskoj nadoknadi“ ili drugom krugu glasanja. Uslijedile su pohvale evropskih i međunarodnih partnera: premostili smo jednu od ključnih prepreka za napredovanje u integracijama.

Ubrzo je, početkom 2024. godine stiglo i famozno vaganje o tome ima hoće li se pred Ustavnim sudom preispitivati sporni članovi ugovora sa SPC, uključujući i onaj kojim crkva potencira pitanje upisa (preostale) imovine, iako mu mjesto nije u takvom kontraktu volja dvije strane, jer to pitanje regulišu drugi akti pod pretpostavkom da postoji pravni osnov. U odsudnoj bici, našla se na ispitu crkveno-politička strategija i dobar osjećaj prilikom odabira onih koji zaslužuju

Nije tako davno bilo kada su političari parlamentarne većine i opozicije, „i mrskog im DPS-a“, u februaru 2023. godine birali sudije Ustavnog suda gotovo jednoglasno. Samo što su činioci vlasti u međuvremenu pali u stanje amnezije, ili sve oko sebe pokušavaju napraviti ludim i zaboravnim, što im, sudeći prema raspletu ovdašnjih postizbornih prilika, ne ide nimalo loše

mandat od 12 godina u Ustavnom sudu. Iz tog okršaja u kojem je sud većinski presudio da nema ništa sporno u spornom Temeljnom ugovoru, dobili smo i suca za medalju. Doslovce. Makar je tako odlučio Joanikije (bez zemlje) odlikujući bivšeg predsjednika Ustavnog suda Milorada Gogića za zasluge u odbrani ugovora. Iz vladajuće koalicije teška srca su morali zaslužnom Gogiću da konstatuju prestanak mandata (po Zakonu o radu) zbog čega se sud, prema njihovoj ocjeni, našao u nezavidnoj poziciji: od sedam ostalo je šest članova, sa problematičnim paritetom, pa je trebalo naći načina da ih bude manje, kako ključne odluke ne bi mogle da prođu, jer neće biti potrebne većine za odlučivanje u škakljivim temama. Kao recimo sada, kada sa pet članova, sud ne može da prelomi da li je Ustavni odbor zaključkom da sutkinji Dragani Đuranović prestaje mandat –prekršio Ustav.

„ slučajevi pravde“ Ustavni odbor je tako odlučio protivno stavu sjednice Ustavnog suda od prije šest mjeseci da nikome od sudija ne prestaje mandat ove godine. Poslanici većine su, ipak, bili odlučni da jednoj sutkinji (koju je birala Skupština) prestaje funkcija jer su nastupili uslovi koje propisuje Zakon o PIO. Predsjednik parlamenta Andrija Mandić časa nije časio, iste večeri konstatovao je prestanak funkcije Đuranović, dok mu je za Gogića trebalo punih tri mjeseca, jer je vagao hoće li u proceduru ući zakonski prijedlog kojim bi mu mandat produžili do 67. Sedam dana nakon što je ostao bez šestog sudije, okrnjeni Ustavni sud je konstatovao da mandat sudiji Budimiru Šćepanoviću, (jednog od dva mjesta čiju popunu predlaže Predsjednik države) prestaje u maju 2025. godine, na temelju Zakona o radu. Ovu činjenicu o nejednakom pravnom postupanju i različitom stavu kad kome od sudija prestaje funkcija, ili bi valjalo da mu se produži mandat, pokušali su da zataškaju pravni eksperti parlamentarne većine, pojašnjavajući da su oni zapravo prozreli nečastive namjere DPS-a riješenog da po-

litički, preko suda, kako kažu, utiče na odlučivanje u slučaju Katnić i Lazović.

Drugim riječima, otvoreno su priznali da je eliminisanje jednog sudije, kojeg su svojim glasom birali 2023, sada bilo potrebno da bi, kako sami tvrde, dizajnirali ishod glasanja Ustavnog suda u nekim konkretnim predmetima koji su se našli pred tom instancom. Dakle, riješili zbog viših interesa na koje ih obavezuje njegova svetost 30. avgust, da preuzmu Ustav u svoje ruke, i od slučaja do slučaja, kada njima tako odgovara, „nepodobne“ sudije isprate, a drugima čak pokušaju zakonima da produže mandat.

Da ove „slučajeve pravde“ dijele godine ili decenije, moglo bi se nekako razumjeti, ali kada cik-cak slanje sudija u penziju nastupi u roku od pola godine, ili svega nekoliko dana, e onda nema tog Moma Koprivice, briljantnog studenta i poznavaoca prava, koji će za političke prilike dovoljno razvući normu pa da ona stane u ustavni okvir.

Na djelu je, dakle, politički oportunizam i tretman prava i Ustava kao rafa u samoposluzi, sa kojeg grabi ko kako mu odgovara i pravda svoju (političku) trgovinu, sve do prilike kada mu se takvi postupci obiju o glavu.

KO SE PITA

Sudeći prema rasporedu političkih snaga, i našeg usuda da političari dizajniraju institucije kako im odgovara, i kako se namjesti, teško da će Ustavni sud ikada disati punim kapacitetom i biti kadar da potencijalno primijeni odredbe na osnovu kojih, kao krovni čuvar sistema, ima ingerencije i da počisti političku scenu. Makar tako piše: da u okviru ostalih nadležnosti, u posebnom i hitnom postupku, po prijedlogu Skupštine Crne Gore Ustavni sud odlučuje da li je čak i neposredno birani Predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav. Na osnovu takve odluke suda, Skupština onda može da razriješi šefa države. No, sa druge strane, da ne bude da partije imaju preveliku komociju, i da raskubaju i nipodaštavaju državu u kojoj funkcionišu, ukazuje nadležnost Ustavnog suda da „nadgleda ustavnost programa i aktivnosti političkih partija i nevladinih organizacija“.

- Sud može da zabrani njihov rad ako je njihovo djelovanje usmjereno ili ima za cilj nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore, kršenje zajemčenih ljudskih prava i sloboda ili izazivanje rasne, vjerske i druge mržnje i netrpeljivosti...“

Sudeći po tome da su političari na čelu sa šefom parlamenta pokazali ko se pita, onda ovakav kontrolni scenario postoji samo – na papiru. Za crkvu ne piše ništa. Ona je ionako iznad države, a kamoli Ustava. Igor PERIĆ

Predsjednik SUBNORA Crne Gore Zuvdija Hodžić o načinima borbe protiv neofašizma, novih prekrajanja istorije i brutalnog udaranja na identitet

PODGORICA - Učestali nasrtaji - spolja i iznutrana suverenitet, prekrajanje istorije, te rehabilitacija četništva i ratnih zločinaca prijete da Crna Gora skrene s puta koji afirmiše antifašističke vrijednosti, građanski i sekularni karakter državnosti – ocijenio je u razgovoru za Pobjedu Zuvdija Hodžić, predsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore.

Hodžić kaže da su protagonisti ovakvih stremljenja pojedine političke partije, njeni funkcioneri i pojedinci i Srpska pravoslavna crkva.

- Za očuvanje civilizacijskih vrijednosti, antifašizma, građanskog i evropskog karaktera Crne Gore neophodna je homogenizacija svih slobodoumnih pojedinaca i partija građanske orijentacije. Potrebno je odlučno suprotstavljanje svim pokušajima narušavanja vjekovnog sklada i stajanje u odbranu prava građana – rekao je Hodžić. Naš sagovornik naglašava da je dosljedno poštovanje Ustava, zakona, propisa i procedura, uslov očuvanja pravne države.

- Njihovim dograđivanjem i usklađivanjem sa evropskim standardima, preduzimanje, bez izuzetaka, sankcija prema prekršiocima, obezbjeđuje ravnopravan tretman svih i svakoga u državi. Na građanima je da, kroz izborni proces, uskrate pravo izbora onima koji su iznevjerili njihovo povjerenje i daju svoj glas onima za koje su sigurni da su istinski zagovornici stvaranja čvrste, stabilne države svih građana, bez obzira na vjeru i naciju – rekao je Hodžić.

ODOLJEĆE CRNA GORA

Na pitanje da li vjeruje da Crna Gora u sadašnjim okolnostima ima dovoljno snage da izdrži građanski karakter i odoli izazovu pred kakvim se našla nakon 30. avgusta 2020. godine, predsjednik SUBNORA podsjeća da je Crna Gora u istoriji imala brojne nedaće i probleme. - Crna Gora je i u vrlo složenim i teškim vremenima znala da odredi put i pravac ka boljoj i uspješnijoj budućnosti, uvjeren sam da to može i sada. Garancija je vjekovna harmonija među crnogorskim građanima, njena multikulturalnost, multinacionalnost i multikonfesionalnost. Članstvo Crne Gore u EU podržava više od 70 odsto njenih građana. To je dovoljna garancija da u Crnoj Gori postoji kritična masa koja može da obezbijedi očuvanje građanskog karaktera države koji je, nakon izbora 2020. godine, ozbiljno uzdrman – rekao je Hodžić.

BRUTALNI NAPADI

Govoreći o brutalnim pokušajima razgrađivanja države posljednjih godina, Hodžić kaže da djelovanje tih struktura prevazilazi granice svakog demokratskog, civilizacijskog i pristojnog načina borbe za ostvarivanje određenih prava.

Odlučno protiv narušavanja vjekovnog sklada

Crna Gora je i u vrlo složenim i teškim vremenima znala da odredi put i pravac ka boljoj i uspješnijoj budućnosti, uvjeren sam da to može i sada. Garancija je vjekovna harmonija među crnogorskim građanima, njena multikulturalnost, multinacionalnost i multikonfesionalnost– kazao je Hodžić

- Metode, sredstva i vokabular su neprimjereni i nezabilježeni u istoriji crnogorskog javnog, političkog i parlamentarnog života. Najefikasniji put zaustavljanja ovakvih pojava i ponašanja bio bi efikasno funkcionisanje nadležnih institucija. Nažalost, institucije sistema u Crnoj Gori su neefikasne i nedovoljno izgrađene – rekao je prvi čovjek SUBNORA. Zbog jakog upliva politike u njima, naglašava, princip profesionalnosti je narušen. - U takvim okolnostima, obaveza je i odgovornost intelektualnih kapaciteta, kako u institucijama tako i van njih, da se suprotstave pokušajima razgrađivanja države i demokratskim putem, civilizovano, spriječe

urušavanje onoga što su gene-

JUNAKE

jednu izazovnu i turbulentnu godinu. Pitali

nizacije što ju je obilježilo?

- U godini na izmaku navršilo se osam decenija od značajnih dešavanja u Crnoj Gori nastalih 1944. Te godine, oslobođen je najveći broj gradova u Crnoj Gori, a SUBNOR i antifašisti Crne Gore su ga obilježili svečanom akademijom u Kolašinu 21. decembra, na kojoj su osvježena sjećanja na herojsku borbu i veličanstvenu pobjedu crnogorskog naroda i partizanskih jedinica NOVJ nad fašističkim okupatorom –kazao je Hodžić. Kroz podsjećanja na slavne crnogorske jedinice, javnost je upoznata da su prije 80 godina formirane crnogorske NOU brigade: Osma, Deveta, Deseta, Prva bokeljska i Prva crnogor-

svečanom akademijom, u kojoj je jedan od nosilaca bio SUBća

ke orga-

Opasni nasrtaji na temeljne vrijednosti

- Crna Gora je zasnovana na avnojevskim principima, uspostavljenim tokom NOB-a, a odlukama AVNOJ-a u svemu je postala ravnopravna sa drugim jugoslovenskim republikama i narodima. Obnovom državnosti 2006. godine,

Crna Gora je prepoznatljiva kao suverena, građanska, multinacionalna, multivjerska, antifašistička i evropska država. Promjenama u društvu, nastalim u posljednje četiri godine, djelovanjem nekih političkih partija, pojedinih nacionalista i SPC,

NOR i antifašisti Crne Gore, obilježeno 80 godina kada su, od ruke domaćih izdajnika, zvjerski ubijena 52 omladinca. Sjećanjem je obilježen i jubilej formiranja, u Kolašinu, Crnogorske antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Crne Gore (CASNO), kao najvišeg zakonodavnog organa vlasti u Crnoj Gori u ratnim uslovima. Tradicionalno, centralna proslava 13. jula, Dana ustanka crnogorskog naroda, obilježena je u Nikšiću ispred spomenika pod Trebjesom, veličanstvenom Akademijom, uz prisustvo velikog broja građana Nikšića i Crne Gore i gostiju iz boračkih organizacija susjednih zemalja. Takođe su obnovljena sjećanja na narodne heroje Ivana Milu, koji je stradao prije 80 godina, na domaku tek oslobođenog Beograda. Zatim Buda Tomovića i Veljka Vlahovi, koji su rođeni prije 110 godina, a koji su svojim djelovanjem obilježili ratnu i poratnu istoriju Crne Gore. - Brojne aktivnosti predviđene programom rada SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, zasnovane na očuvanju tekovina NOB-a i svijetle tradicije partizanske borbe i oslobodilačkih ratova Crne Gore, realizovane su ove godine, prvi put od postojanja, bez finansijske podrške iz budžeta države, iako je finansiranje Saveza predviđeno Zakonom o finansiranju Saveza udruženja boraca NOR-a –rekao je Zuvdija Hodžić.

Zuvdija Hodžić

ozbiljno su ugroženi principi na kojima počiva Crna Gora. SUBNOR i antifašisti Crne Gore u kontinuitetu ukazuju na opasnosti do kojih može dovesti urušavanje ovih principa i najoštrije se suprotstavljaju i zalažu za očuvanje temeljnih vrijednosti na kojima počivaju crnogorsko društvo i država – rekao je Zuvdija Hodžić.

MLADOST JE BUDUĆNOST

Sa posljednjeg Kongresa SUBNORA poručeno je da se što više mladih mora uključiti u anifašistički pokret, a naš sagovornik ističe da je podmlađivanje jedan od ključnih zadataka te organizacije. - Mladost nije samo budućnost ovog saveza, već i države Crne Gore. Već dugo SUBNOR i antifašisti imaju vrlo uspješnu saradnju sa osnovnim i srednjim školama, sa ciljem da mladi shvate značaj NOB-a i njen uticaj na današnjicu – rekao je Zuvdija Hodžić. Podsjeća da svake godine konkurs za izradu najboljeg literarnog rada na temu NOB-a i slobode i kviza iz poznavanja istorije Crne Gore i NOB-a, pobuđuje interesovanje velikog broja škola i učenika. Rezultati su pokazali posvećenost mladih i njihovih mentora ovim temama i zavidno znanje učenika.

- Obostrana je zainteresovanost za ovu vrstu saradnje. Naša su nastojanja da se, u školskim programima, poveća fond časova iz istorije i nacionalne književnosti. Da se mladima, kroz nastavne programe, obezbijedi puna istina o NOB i pravilno prikaže uloga svih učesnika Drugog svjetskog rata. Da se ukaže na njegove strahote, ko ih je činio, a ko se suprotstavljao okupatoru i borio se za slobodu, pravdu i socijalnu jednakost. Ako se u tome uspije, a SUBNOR i antifašisti Crne Gore se zalažu za to, uvjeren sam da, poslije toga, neće biti posezanja za revidiranjem istorije i rehabilitovanjem četništva i ratnih zločinaca – kategoričan je Hodžić. Navodi da mladima, koji pristupaju Savezu, nude punu slobodu ispoljavanja vlastitih ideja, projekata i njihovu implementaciju, da je sami oblikuju i realizuju, uz našu logistiku, na način kako oni smatraju da je najbolje. - Time želimo da podstaknemo kreativnost mladih generacija, kao budućih glavnih nosilaca obaveza i zadataka SUBNOR-a i antifašista Crne Gore – zaključio je Zuvdija Hodžić R. USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

PODGORICA – Kada se postane roditelj, rečenica „neka otvore piće pred tobom“ i „ne uzimaj ništa od nepoznatih“ više nije smiješna.

Pretpraznična atmosfera donosi radost, ali je i mnogim roditeljima noćna mora jer se boje „provoda“ svoje djece. Koliko god imali povjerenja u dijete, uvijek postoji mogućnost zloupotrebe droge.

Dušan Raspopović, višedecenijski ekspert za borbu protiv narkomanije i sudski vještak, savjetuje roditeljima da razgovaraju sa svojom djecom, da odmah reaguju na bilo kakvu promjenu koja bi ukazivala na problem sa zloupotrebom psihoaktivnih supstanci. - Bez oklijevanja! – poručio je on.

A mladima je kazao da posebno vode računa u danima koji su pred nama, da lijepi provodi i druženja treba da budu bez posljedica po njihovo zdravlje i bezbjednost.

Na čuveno pitanje da li postoje lake i teške droge, Raspopović odgovara da lake i teške droge ne postoje – već postoji samo podjela na prirodne i vještačke.

A na pitanje o legalizaciji marihuane kaže da je njegov stav jasan.

- Ako znamo da je najzastupljenija droga, da svi počinju od nje, sve vam samo govori. Imate i onih teza koje se često čuju da kad bi se legalizovala, manje bi se koristila i da je je marihuana lijek, što samo govori o neznanju ili lošoj namjeri – ističe Raspopović.

Strategija dobra, prevencija je važna O zloupotrebi narkotika se najčešće govori kada bude kasno, kada mediji objave pojedine slučajeve, uglavnom su to teške porodične priče. Sama informacija od prošle sedmice da je Crna Gora usvojila „Strategiju protiv droga“ nakon praznine od četiri godine može da kaže dosta o načinu na koji se sistem bori protiv ove pošasti. Četiri godine bez ikakvih smjernica, a to je veliki period jer narkomanija odnosi živote i rastura porodice, posebno ukoliko imamo činjenice da je sve više djece mlađe i od 13 godina koja ulaze u ovaj zlokobni svijet iz kojeg je teško naći izlaz.

Raspopović je kazao da je sama strategija urađena korektno, sa dobrom analizom i prijedlogom mjera, ali da je bilo za očekivati da imamo konkretne operativne mjere ko-

Ekspert za borbu protiv narkomanije Dušan Raspopović ukazuje da nikad nije dovoljno opreza prema opasnosti od narkotika

Sve su droge teške

Droga u osnovnim školama odavno nije nepoznanica, kao ni lokalni dileri koji stoje blizu školskih ograda. Sa tim svakodnevnim izazovima teško se boriti, a zaštita djece postaje veoma slaba grana sistema. Raspopović, kao i brojni eksperti za druge oblasti dječjih prava i zaštite, poziva na ponovno angažovanje školskih policajaca, dok država uporno govori da nema kadar i sredstva za to

je bi odmah dale rezultate na terenu.

Ističe da je situacija zabrinjavajuća jer sve više mladih dolazi u kontakt sa psihoaktivnim supstancama koje su lako dostupne na ulici. - I pored svakodnevnih policijskih akcija na suzbijanju ulične prodaje narkotika, prema podacima, droga je lako dostupna. Što se starosne granice tiče - djeca sa 12 godina ulaze u svijet zavisnosti – upozorio je on.

Uzroci su različiti, a jedan je i vršnjačka identifikacija, radoznalost, problemi u porodici, društvu, školi i mnogi drugi.

- Svjedočimo učestalom vršnjačkom nasilju, raznim oblicima devijantnog ponašanja i vrlo često takve mlade osobe budu „regrutovane“ od dilera pojedinaca ili organizovanih kriminalnih grupa – ističe Raspopović. Kao najznačajniju stavku u borbi protiv zloupotrebe droga i narkomanije, Raspopović ističe prevenciju, a to je rad koji se sastoji od kontinuiranih aktivnosti, pri čemu poseban akcenat stavlja na edukaciju na svim nivoima obrazovanja, jer i osnovci dolaze u kontakt sa psihoaktivnim supstancama.

Pored toga, ističe da je neophodno formirati i tim struč-

Svjetsko tržište

Ilegalno tržište psihoaktivnih supstanci u svijetu se razvija i mijenja, a do porasta ilegalne trgovine ovim supstancama došlo je i zbog odluke vlasti u Kabulu iz 2022. godine da se drastično smanji proizvodnja maka u Avganistanu. Rat u Ukrajini je poremetio rute trgovine heroina i kokaina, kako je navedeno u izvještaju UNDOC-a. Zabrana proizvodnje opiju-

nih ljudi na nivou države koji bi pratili realizaciju sprovođenja svih aktivnosti.

- Dobro je da je sve usklađeno sa evropskim direktivama i ja to podržavam, ali nije ova strategija donijeta zbog obaveza prema EU, nego zbog potrebe zdravlja i života naše mladosti – ističe Raspopović.

A kako se Crna Gora bori protiv zavisnosti i narkomanije?

Tako što još nema registar zavisnika, pa podaci kojima se barata zasigurno nijesu relevantni niti odslikavaju pravo stanje na terenu.

- Svjedoci smo da su i za vrijeme kada je Crna Gora bila bez strategije, državni organi (policija, carina, zdravstvo....)

Trgovina narkotika kripto-valutom

Raspopović je kazao da Ujedinjene nacije procjenjuju da prodavnice sa darkneta predstavljaju samo mali dio ukopne globalne prodaje narkotika, ali da taj djelić stalno raste. Svjetski izvještaj o drogama (koji izrađuje UN) stvara drugačiju sliku. Skoro svaki četvrti ispitanik iz Sjeverne Amerike je 2021.

godine prijavio da kupuje drogu sa darkveba, a svaki šesti u Evropi. U Rusiji je taj broj 86 odsto, u Finskoj i Švedskoj više od 40 odsto, a više od 30 odsto u Engleskoj, Škotskoj i Poljskoj. Broj darknet marketa za drogu na engleskom govornom području opao je prošle godine, ali britanska Nacio-

nalna kriminalistička agencija (NCA) kaže da su prihodi porasli za 14 odsto. Svijet droge na darkvebu je haotičan i konstantno se mijenja. Sajtovi se povremeno gase, oni koji ih vode nestaju sa prodavčevim novcem, a takođe mogu biti hakovani ili ih zatvori policija i potpuno ukloni sa interneta.

ma u Avganistanu dovela je do nestašice heroina u Evropi, zbog ovoga raste bojazan od povećanog broja novih supstanci. Avganistan je proizvodio čak 85 odsto opijuma u svijetu, što je zadovoljavalo potrebe 25 miliona osoba koje koriste drogu globalno, što je oko 80 odsto ljudi koji zloupotrebljavaju heroin ili neke druge produkte opijuma.

svakodnevno, planski, kontinuirano radili na problemu psihoaktivnih supstanci iz svojih nadležnosti. Tako da jasno proističe zaključak da treba akcenat staviti na operativnost na svim nivoima koja bi dala brze rezultate – kategoričan je Raspopović.

ŠkolSki policajac

Skup za državu

Droga u osnovnim školama odavno nije nepoznanica, kao ni lokalni dileri koji stoje blizu školskih ograda. Sa tim svakodnevnim izazovima se teško boriti, a zaštita djece postaje veoma slaba grana sistema. Raspopović, kao i brojni eksperti za druge oblasti dječ-

Ovdje je važno napomenuti da se tehnologije razvijaju mnogo brže od nauke i donošenja zakona tako da neke stvari nije lako regulisati i teško je ući u trag ovakvim pojavama. Kripto-valute su kao stvorene za ilegalu, one su decentralizovane jer ih ne kontroliše nijedna država, niti centralna banka, što ih iz mnogo drugih razloga čini

Dostava droge na kućnu adresu

gradska tv

jih prava i zaštite, poziva na ponovno angažovanje školskih policajaca, dok država uporno govori da nema kadar i sredstva za to.

- Čujemo vrlo burne reakcije na pomen školskih policajaca. Ono što ja mogu da vam potvrdim iz perioda kad je taj projekat realizovan u školama u Crnoj Gori rezultati su bili odlični. Policajci imaju preventivnu ulogu. U saradnji sa školom su snažna preventivna podrška eventualnom prisustvu dilera i drugih lica kojima nije mjesto u blizini škola ili u školskom dvorištu – istakao je on.

A najveću odgovornost i ključnu ulogu u ranom otkrivanju ovog problema imaju roditelji.

- Škole vrlo malo rade na edukaciji po pitanju zloupotrebe psihoaktivnih supstanci. Moram opet ponoviti da je u prethodnom periodu preventivna kampanja bila na zavidnom nivou na svim nivoima obrazovanja i u svim sferama društva. Posebno ističem da se mora uraditi poseban program edukacije roditelja, koji nažalost nemaju znanja o ovom problemu – kazao je on.

opa SnoSt na ulici

Kada je riječ o narkoticima koji cirkulišu crnogorskim ulicama među mladima, kaže da se najčešće koriste marihuana, kokain, heroin, sintetičke droge, ali i alkoholnofarmaceutski proizvodi, a kao jedne od opasnih naveo je i nikotinske proizvode u kesicama koji se nalaze u slobodnoj prodaji. Raspopović upozorava da u drogama ima supstanci (dodataka, razblaživača) koji ništa manje štetno ne utiču na organizam od droge.

Zasad, nove droge slabije dolaze na ilegalno trzište Crne Gore, ali ih ipak ima.

To su uglavnom droge koje imaju izmijenjen hemijski sastav tako da kod zavisnika stvaraju efekte zloupotrebe heroina, kokaina...

kao stvorenim za ilegalne transakcije. Međutim, slučaj razotkrivanja pola miliona korisnika koji su u kripto-valuti trgovali drogom i falsifikovanim novcem u vrijednosti od 140 miliona eura ukazuje da je moguće ući u trag onima koji manipulišu tim valutama. Za ovaj način praćenja i otkrivanja zaduženi su stručnjaci za visokotehnološki kriminal.

Ulična prodaja i distribucija narkotika se stalno „inovira“ kako bi se izbjeglo lišenje slobode i krivična odgovornost dilera. - Sve češće se dešava da se putem dostave koja se inače koristi za narudžbu namirnica hrane, pića, cigareta, novina i slično vrše zloupotrebe i na taj način se vrši distribucija narkotika, a povećava se mogućnost da dileri budu van domašaja policije – upozorio je Raspopović.

Raspopović upozorava da zbog hemijskih kombinacija koje stvaraju tzv. nove droge ili miješanje različitih supstanci često dolazi do trovanja ili smrtnih ishoda.

- Zbog svega navedenog ovo može postati ozbiljan problem i ovdje treba na vrijeme reagovati, posebno u smislu zakonske regulative – istakao je on.

lokalne zajednice da S hvate ulogu - Kancelarije za prevenciju narkomanije imaju važnu ulogu na lokalnom nivou. Hitno ih treba aktivirati u svim gradovima, a za primjer treba uzeti kancelariju za prevenciju glavnog grada iz ranijeg perioda. Slobodno mogu reći da je aktivnost kancelarije glavnog grada bila prepoznata u okruženju po preventivnim aktivnostima. Ta kancelarija je iznjedrila JU „Kakaricka gora“ – kazao je Raspopović. Na pitanje o značaju takvih opštinskih kancelarija, zbog čega su one često u fokusu javnosti zbog nekih drugih stvari a ne uspjeha, te kakav je zapravo njihov značaj, Raspopović odgovara da su one veoma važne jer imaju veliku ulogu i snažan preventivni karakter na lokalnom nivou.

- To je prva adresa gdje bi građani trebalo da potraže savjet i pomoć kada imaju problem sa zavisnošću u porodici – poručio je on.

Podsjetio je da je kancelarija za prevenciju narkomanije glavnog grada koja je inače i prva formirana na lokalnom nivou u Crnoj Gori dala veliki doprinos u preventivnim aktivnostima kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.

- Zbog toga mislim da bi trebalo da aktivnije funkcioniše i pruža podršku kancelarijama u drugim opštinama, aktivira njihov rad i pomogne umrežavanju ostalih kancelarija radi njihovog boljeg opšteg funkcionisanja – istakao je Raspopović.

Naglasio je i da posebnu pažnju treba pokloniti izboru ljudi koji će raditi u tim kancelarijama. jelena MartinoviĆ

Dušan Raspopović

Seksualno uznemiravanje u školama ukazalo na propuste, ali i pravce djelovanja koji bi mogli da sačuvaju buduće žrtve

Nasilnici u sjenci sistema

PODGORICA – Seksualno

uznemiravanje u crnogorskim školama je već mjesec tema koja podiže tenzije u javnosti, ali nažalost i među političarima čiji su nastupi dodatno dali za pravo građanskim protestima i buntu protiv pervertirane realnosti – u kojoj se svi odriču odgovornosti, ćutanje je poželjno, a žrtva je uvijek kriva što je progovorila...

Od dana kada je CIN-CG objavio istraživački tekst o seksualnim predatorima koji rade u školama, nakon koga je otkriven profesor Radoman Čečović - koji je sačekao da Sara Vujisić maturira, izađe iz učionice i krene sa slanjem pornografski eksplicitnih poruka - ili nastavnik nazvan K., koji je radio u školama u Tuzima, nema rješenja niti zaštite za žrtve seksualnog nasilja.

Bez epiloga

Da je sistem spor u odnosu na realan život i da administracija pravdu prati koracima kornjače, kako bi bila što preciznija, pokazuju činjenice da nema ni formalno-pravnih epiloga. Profesor Čečović još nije dobio otkaz, makar nije dok se ovaj tekst piše, a kada se to dogodi, neće biti zbog toga što je seksualni predator, već zbog formalnih, procesnih razloga. Nakon što je cijela priča devetnaestogodišnje Sare izašla u javnost, Čečović je uzeo bolovanje, pa ga je zaključio 17. decembra, u Gimnaziji se pojavio 19. decembra, kada je kazao da više neće dolaziti na posao.

Prema Zakonu o radu, u članu 172, pored ostalog, navedeno je da poslodavac može da otkaže ugovor o radu zaposlenom bez vođenja postupka utvrđivanja odgovornosti ako se zaposleni bez opravdanog razloga ne vrati na posao u roku od dva radna dana po završetku neplaćenog odsustva, odnosno u roku od 15 dana od dana prestanka razloga zbog kojeg su mirovala prava i obaveze iz rada. Dakle, da bi otkaz bio „validan“, Gimnazija mora da sačeka zakonske rokove da ne bi došla u situaciju da ih nastavnik tuži Upravnom sudu. Kako škola nije reagovala na vrijeme kada je ovaj nastavnik bio u pitanju, sad je zbog formalnosti i administrativno-pravnih procedura „zakočena“.

A da bi nastavnik koji je počinio seksualno uznemiravanje, ili što više, izgubio licencu, moraće se čekati na izmjene zakona, što je i zatraženo na dva masovna protesta koja su organizovana u proteklih mjesec dana. U Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju nema stavke o oduzimanju li-

Kako škola nije uradila ništa na vrijeme povodom slučaja nastavnika podgoričke gimnazije, sad je zbog formalnosti i administrativno-pravnih procedura „zakočena“ da adekvatno reaguje. I kako to biva u Crnoj Gori, u slučaj seksualnog uznemiravanja uključila se politika, koja zaboravlja žrtve, a brani „svoje“ direktore i prebacuje težište na navodno nacionalno motivisan linč

Sa jednog od protesta na kome se tražila izmjena zakona kako bi učenici u školama

cenci, a nema je ni u Pravilniku o sticanju licenci. Tako da, potencijalno, nastavnik nakon otkaza u Gimnaziji može da se zaposli u nekoj drugoj školi.

Dok se sistem sporo kreće, žrtve, nekadašnje, sadašnje i buduće čekaju zaštitnika, koji nije položio omertu prosvjetnog sistema.

RaskoRak Nastavnik Čečović je prije tri godine uznemiravao učenicu eksplicitnim porukama. Ona je to prijavila dan nakon što ih je primila. Prijavila je i potencijalne žrtve koje su u školi i kojima je neprijatno. Iste 2021. godine i NVO Prima je prijavila slučaj potencijalnog seksualnog uznemiravanja.

Direktorica Gimnazije Biljana Vučurović preduzima sljedeće mjere: oduzima 30 odsto od plate za jedan mjesec nastavniku koji je priznao da se, kako je kazao, „preigrao riječima“ kada je Sari slao poruke. Urađena je i hospitacija njegovih časova. Na tim časovima je on pokazao primjerno vladanje i odličan uspjeh. Još bolji uspjeh je pokazao ove godine kada je udžbenik čiji je on autor dobio specijalnu nagradu „BELMA“, koja se dodjeljuje na čuvenom sajmu knjiga u Frankfurtu. Dakle, njegovo nastavničko umijeće i vještine su nesporni, što je dokazano tokom hospitacije i međunarodnim priznanjem. Međutim, njegove profesionalne, ljudske i pedagoške vještine se nijesu pro-

vjeravale. One se ne dokazuju ni izdavanjem licenci, niti nadgledanjem časova. Jer, kakav god bio, sigurno na časovima koji su nadgledani neće postupati onako kako je to činio u porukama koje je slao bivšoj učenici. Direktorica je kazala takođe da je sprovedena anketa među učenicima i da na osnovu nje nijesu dobili nijednu pritužbu ili dalju sumnju u postupanje nastavnika. Zbog toga, on donedavno nastavlja da radi u Gimnaziji i sam odlučuje da tamo više neće raditi. Nakon što su eksplicitne poruke izašle u javnost, direktorica Gimnazije Biljana Vučurović 9. decembra je organizovala konferenciju za novinare. Poručila je da je ona žrtva medijskog linča, kao i ustanova kojom rukovodi, te da je jedino što je mogla da uradi bila novčana kazna, što je i uradila. Ispraćena je aplauzom profesora koji su činili većinu publike u svačanoj sali Gimnazije. Narednog dana, Ministarstvo prosvjete je poslalo Prosvjetnu inspekciju u tu školu, koja je utvrdila da je direktorica Vučurović ipak imala zakonskih načina da profesora „disciplinuje“ mimo novčane kazne. Prema nalazu Prosvjetne inspekcije, Vučurović se mogla pozvati na Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, koji članom 111 definiše da nastavniku prestaje radni odnos ako, između ostalog, zloupotrebljava svoj položaj, a u članu pet eksplicitno piše i ako „navede na obljubu ili protivpri-

rodni blud učenika, odnosno zaposlenog u ustanovi“, ili tačke devet „ponižava, vrijeđa ili tjelesno kažnjava učenika“. Nastavnik kome je prestao radni odnos u slučaju iz tačke pet ili devet ne može obavljati obrazovno-vaspitni rad. Da se direktorica Vučurovič odlučila za intenzivniju istragu i posvećivanje ovom slučaju, Čečović ne bi tri godine nigdje radio. Umjesto toga, ona nije htjela da na početku svog mandata baci sjenku na naredne četiri godine i odlučila se na ćutanje.

etički kodeks

- Draga Saro, jako nam je žao što se takvo ponašanje nastavilo i pored naše reakcije. Ovo su sitaucije koje nadilaze naša ovlašćenja. Molim te da pratiš zakonske procedure koje podrazumijevaju da se obratiš institucijama kako bi one reagovale. Takođe, slobodna si da im sve prikupljene informacije dostaviš po kojima će oni moći da djeluju. U slučaju da želiš da razgovaraš sa nama, možeš doći sjutra, poslije sjednica odjeljenjskih vijeća, oko 15.30 sati. Molimo te da nam potvrdiš dolazak. Srdačno – odgovorila je direktorica Sari, koja je prijavila potencijalna nova uznemiravanja učenica kojima on predaje. „Jako nam je žao što se takvo ponašanje nastavilo“ govori o tome da je uprava bila svjesna i da je znala. A 30 odsto od plate i neobavještavanje školskih timova o slučaju o tome da se slučaj zataškavao.

Osim Opšteg zakona, Vučurović se mogla pozvati i na Etički kodeks podgoričke gimnazije koji zabranjuje „uznemiravanje i neprimjereno ponašanje prema drugoj osobi koje ima za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu ličnog dostojanstva, ometa njeno obavljanje radnih zadataka ili smanjuje kvalitet života te osobe“. Etički kodeks zabranjuje i „polno uznemiravanje - ponašanje koje karakteriše izostanak, pristanak ili odbijanje druge strane, a uključuje ponavljano neželjeno upućivanje verbalnih fizičkih prijedloga polne prirode drugoj osobi, fizičko napastvovanje...“ Pored Zakona i Etičkog kodeksa, direktorica se mogla pozvati i na uputstvo „Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja i vandalizma“, u kome piše da škola ima značajno mjesto u otkrivanju i prijavljivanju nasilja i zlostavljanja. Pravilnik podrazumijeva da su na osnovu saznanja o nasilju, ili sumnje na nasilje, zaposleni u obavezi da zaustave ili obavijeste o pojavi nasilja (prijave nasilje) Školskom timu i direktoru. Takođe, u istom poglavlju navodi se da Školski tim utvrđuje o kojoj vrsti nasilja je riječ, odnosno na koju vrstu nasilja se sumnja. Na nalaze Inspekcije, direktorica je izjavila da nije bila upućena u procedure ponašanja, jer nije imala primopredaju dužnosti.

- Samim tim, nijesam bila upućena u važeće procedure ponašanja u ovakvim situacijama, već smo radili timski i sve instrukcije za postupanje crpila sam od zatečenih saradnika sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj školi - zaključuje se u objedinjenoj izjavi Vučurović.

Na nalaz Prosvjetne inspekcije Vučurović je dala obrazloženje, a javnost sada čeka epilog. Prema najavama Ministarstva prosvjete, predložiće se razrješenje direktorice Vučurović.

o žRt vama usput

I kako to biva u Crnoj Gori, u slučaj seksualnog uznemiravanja uključila se politika. Visoki zvaničnici partije Nova srpska demokratija, od kojih je jedan i suprug direktorice Vučurovič, staju u njenu odbranu, govoreći da se sve ovo dešava jer je ona Srpkinja.

O žrtvama u saopštenjimausput. O činjenici da predsjednik Skupštine, potpredsjednik Vlade ili ministri staju u odbranu direktorice, a vaskolika javnost svih vjera i nacija u odbranu žrtava nema potrebe dalje filozofirati.

O neprocjenjivoj šteti koja je učinjena žrtvama koje su nakon Sarinog istupa možda i smogle hrabrosti da istupe, anonimno ili javno, a ućutkao ih je strogi pogled ispod naočara predsjednika Andrije Mandića vjerovatno će se učiti u udžbenicima. Jer s jedne strane imate preplašeno dijete i roditelje, pa i moguće školski sistem koji je stao u njegovu odbranu, a sa druge moćnike koji će vas, ukoliko je direktor na bilo koji način „njihov“ optužiti za targetiranje na nacionalnoj osnovi.

Građani su pokazali da je žrtva svima ista i da svi imamo jednaka prava. Sva djeca imaju isto pravo da budu sigurna u školama. Kao i što svi nastavnici i direktori moraju da štite djecu. Da je Biljana Vučurović prije tri godine iskoristila zakone i manje važne akte, slučaja Čečović danas ne bi bilo.

Ali, možda je to i dobro jer su se tako otkrili i nastavnik K. i potencijalni slučajevi koji se istražuju u Osnovnom državnom tužilaštvu.

A priča o nastavniku K. je mnogo ružnija i mnogo lošija od one u Gimnaziji. Godinama seksualnog predatora štiti sistem, jer nakon protesta roditelja njega šalju u drugu školu, u kojoj ponavlja djelo kod svog oca, koji je direktor. Pod zaštitom moćnika koji napreduju u viša zvanja. Ni u tom slučaju epiloga nema, a njega ne sprečavaju samo formalno-pravne radnje. Već zastrašujuća ćutnja sistema koji podobne nasilnike štiti. Jelena maRtiNoviĆ

bili sigurni od pedofila

Izrečena presuda nekadašnjoj direktorki ,,Puteva“ zbog kupovine modnih komada firminim novcem

Violeta Klikovac osuđena na dvije godine i sedam mjeseci zatvora

PODGORICA – Bivša direktorica ,,Puteva“ Violeta Klikovac osuđena je na ukupno dvije godine i sedam mjeseci zatvora jer je koristeći svoj položaj novcem firme plaćala ekskluzivne modne komade u nekoliko poznatih podgoričkih butika.

Njena saradnica, arhivarka Sonja Perić osuđena je na uslovnu kaznu od četiri mjeseca zatvora.

Presudu je 30. decembra izrekla sutkinja Višeg suda u Podgorici Sonja Keković

Klikovac je osuđena zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja na dvije godine zatvora, falsifikovanje službenih isprava na četiri mjeseca zatvora i za falsifikovanje službenih isprava putem podstrekivanja na četiri mjeseca zatvora.

Perić je osuđena za krivično djelo falsifikovanje službenih isprava, odnosno, ovjeravanje službenim pečatom netačnog sadržaja u službenom dokumentu.

Klikovac se na optuženičkoj klupi našla pošto je Specijalno tužilaštvo došlo do podataka da je u periodu od 30. decembra 2013. do 24. decembra 2017. godine oštetila kompaniju „Putevi“ za iznos veći od 30.000 eura, kupujući ekskluzivne modne komade u buticima firmi „SAMMS“, „Tenero“, „Mona“ i „Đak sport“ umjesto opreme za potrebe zaposlenih u preduzeću kojim je rukovodila.

Na taj načinje, kako se navodi u vještačenju finansijsko-ekonomske struke, kompaniju ,,Putevi“ oštetila je za 30.000 eura.

Drugookrivljena Perić, a kako je to navedeno u optužnom predlogu, unosila je lažne podatke u djelovodnik pomenutog preduzeća. Prema navodima presude, Klikovac je kupovala sebi suknje, haljine, pantalone, bluze, torbe, pulovere, rukavice, jakne, kardigan koje je, kako je tokom sudskog postupka utvrđeno, plaćala novcem opštinskog preduzeća kojim je rukovodila.

– Optužena je garderobu plaćala novcem firme i to u iznosima 800 eura, 265 eura, 800 eura, 926,50 eura, 593 eura, 1.305 eura, 330 eura, 310 eura, 1.415 eura… – precizirala je sutkinja Keković. Sud nije prihvatio odbranu Klikovac, koja je tvrdila da je garderobu i vaučere uzima-

la na osnovu odluke koju je sama donijela, a po kojoj su svi zaposleni u privrednom društvu „Putevi“ d. o. o. mogli da trguju.

Ona nije mogla da se izjasni da li je još neko osim nje kupovao robu na osnovu takve odluke iako smatra da su svi znali da ista postoji, ističući da nije bila njena obaveza da o tome obavještava zaposlene, jer je to obaveza računovodstva.

Klikovac je kazala i da je kompaniji „Putevi“ do hapšenja uplatila 15.000 ili 17.000 eura za dug koji je nastao zbog trgovine za koju je optužena. U odnosu na krivično djelo falsifikovanje službene isprave, Klikovac se pred tužiocem branila ćutanjem.

Tužilac Jovan Vukotić je prilikom završnih riječi problematizovao i to što je okrivljena Klikovac državnim novcem kupovala skupocjenu garderobu kada je preduzeće bilo u prilično nepovoljnom sta-

nju, odnosno, u reorganizaciji. Međutim, odbranu Klikovac opovrgla je okrivljena Perić koja je pred sudom navela da nijedan zaposleni u „Putevima“ nije koristio prava i pogodnosti navedene u spornoj odluci, jer niko nije imao sredstava da kupuje u tako ekskluzivnim buticima, već su zaposleni robu kupovali preko sindikata.

Perić je prilikom iznošenja odbrane navela da se kaje zbog toga što je unijela netačan podatak u djelovodnik „Puteva“. – Kajem se. Zbilja se kajem –kratko je kazala Perić.

Ona je u istrazi ispričala da je postupajući po naredbi svoje tadašnje direktorice Violete Klikovac antidatirano zavela u djelovodnik tog privrednog društva odluku od 15. februara 2017. godine koju je donijela prvooptužena.

Ona je navela da joj je Klikovac prstom, listajući djelovodnik, pokazala kolonu i datum gdje treba da zavede predmetnu odluku, iako je sama odluka donijeta pola godine nakon datuma upisa preko kojeg je zavedena.

Pojasnila je da joj je plata jedini izvor prihoda, a da je direktorica, okrivljena Violeta Klikovac, u tom periodu bila prilično ohola i nezgodna kada joj se neko zamjeri, pa je iz straha od gubitka posla postupila po njenoj naredbi i antidatirano zavela predmetnu odluku.

Okrivljena Perić je u odbrani navela da smatra da niko od radnika privrednog društva nije koristio prava i pogodnosti navedene u spornoj odluci, jer niko nije imao sredstava da kupuje u tako ekskluzivnim buticima, već su zaposleni robu kupovali preko sindikata i to u buticima sa kojima su imali zaključene ugovore o poslovnoj saradnji.

Istakla je da je tadašnja direktorica Violeta Klikovac prilikom zavođenja donijela dva primjerka predmetne odluke, od kojih je jedan zadržala za sebe, dok je drugi ostao u arhivi privrednog društva, a to je učinila nakon dolaska pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja, koji su u tom privrednom društvu izuzimali dokumentaciju. B. R.

Osuda napada ujedinila

PODGORICA – Novinarka

Pobjede Ana Raičković brutalno je napadnuta 10. novembra ispred jednog podgoričkog restorana – upravo zato što je novinarka. Biznismen Zoran Bećirović zajedno sa sinom Lukom i tjelohranitelji Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić te večeri su je prvo najgnusnije vrijeđali, prijetili, nasrtali, a zatim i fizički napali.

Napad na Anu Raičković je udar na sve novinare u Crnoj Gori čiji rad je i više nego često na udaru prijetnji i zastrašivanja. Ipak, ako se može reći nešto dobro o cijeloj ovoj stvari - onda je to fakt da je Ana Raičković ujedinila razjedinjenu Crnu Goru.

Uz nju su stali čelni ljudi Crne Gore, ministri, brojne NVO i medijska zajednica.

Podrška Raičković stigla je i sa najviših adresa predstavnika međunarodne zajednice, ambasada, te evropskih i svjetskih medijskih asocijacija. Osim toga, brza reakcija policije i tužilaštva daju nadu da ovaj napad neće proći ispod radara. Bećirovićima i Mijatoviću lisice na ruke stavljene su nekoliko sati poslije incidenta. Dukić je priveden dan kasnije. Svima osim Luki Bećiroviću, a na predlog tužilašta, određen je pritvor do 30 dana. Međutim, vijeće Osnovnog suda usvojilo žalbu okrivljenog Dukića i on se brani sa slobode. Osnovna državna tužiteljka Romina Vlahović je 4. decembra podigla optužni predlog protiv Bećirovića i njihovih tjelohranitelja zbog nasilničkog ponašanja prema Raičković i članovima njene porodice. Međutim, Osnovni sud je 23. decembra konstatovao da u

aktu tužilaštva postoje greške i nedostaci zbog čega je optužni predlog vraćen na ispravku i dopunu istrage. Tužilaštvu je naloženo da u roku od 30 dana otkloni greške i nedostatke u optužnom predlogu, kao i sprovede određene dokazne radnje u smislu saslušanja svjedoka i sprovođenja vještačenja po vještacima odgovarajuće struke, kako bi se sve bolje razjasnilo. Kako je Pobjedi saopšteno iz tužilaštva, dorađeni optužni predlog sudu će biti dostavljen do 10. januara. Ukoliko sud ne bude imao zamjerki - slijedi zakazivanje glavnog pretresa.

Napad

Raičković je te večeri došla u restoran brze hrane da naruči sinu hamburger, ne sluteći

Unutrašnja kontrola ispituje postupanje policajca Koraća

PODGORICA – U Crnoj Gori je ove godine uhapšeno 75 osoba za kojima su raspisane međunarodne potjernice inostranih nacionalnih centralnih biroa (NCB), dok su u inostranstvu, po potjernicama podgoričkog Interpola, uhapšene 32 osobe, saopšteno je iz Uprave policije. Navodi se da je Uprava policije, preko Odsjeka za međunarodnu operativnu policijsku sar adnju INTERPOL-EUROPOL-SIRENE, ove godine ostvarila značajne rezultate u borbi protiv kriminala inten-

zivnom saradnjom sa međunarodnim partnerima. Kako se ističe, tokom godine, službenici NCB Interpola Podgorica su učestvovali u brojnim međunarodnim operacijama i aktivnostima, uključujući ključne inicijative Europola i Interpola, što je rezultiralo konkretnim uspjesima na terenu.

- Ukupno je tokom godine uhapšeno 107 osoba na osnovu međunarodnih potjernica – navodi se u saopštenju. Iz policije su rekli da je u Crnoj Gori uhapšeno 75 osoba za ko-

jima su raspisane međunarodne potjernice inostranih nacionalnih centralnih biroa.

- Dok su u inostranstvu, po potjernicama NCB Interpola Podgorica, uhapšene 32 osobe –kazali su.

Kako se navodi, analizom podataka za ovu godinu evidentno je da su najčešća krivična djela zbog kojih su potjernice raspisane povezana sa stvaranjem kriminalnih organizacija, trgovinom narkoticima i krivičnim djelima protiv života i tijela.

- Takođe, evidentan je porast

aktivnosti u odnosu na prošlu godinu, tokom koje je u Crnoj Gori uhapšeno 38 osoba po međunarodnim potjernicama, dok je u inostranstvu uhapšeno 30 osoba po potjernicama NCB Interpola Podgorica – dodaje se u saopštenju.

Iz Uprave policije su poručili da će nastaviti da, kroz intenzivnu međunarodnu saradnju, doprinose globalnoj borbi protiv organizovanog kriminala i trgovine narkoticima, istovremeno radeći na jačanju bezbjednosti i pravne sigurnosti u zemlji i regionu. B. R.

Podatak da je policijski službenik Srđan Korać bio u objektu u kojem su Zoran Bećirović i njegovi tjelohranitelji započeli verbalni konflikt sa novinarkom Anom Raičković saznalo se nekoliko dana poslije incidenta. Njegove tvrdnje da nije bio očevidac događaja jer se cijelo vrijeme nalazio u toaletu predmet su istraživanja unutrašnje kontrole Uprave policije.

Odgovornost će snositi i

službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Mladen Mijatović koji je i jedan od aktera napada.

Policijski službenik Srđan Korać je angažovan u Upravi policije od 1997. On je više puta novčano nagrađivan, a 2017. godine proglašen je za najboljeg policajca CB Podgorica.

Prema saznanjima Pobjede, Srđan Korać bio je glavni inspektor zadužen za slučajeve napada na novinare. U noći incidenta, bio je u

Violeta Klikovac

Izvještaj Uprave policije

napada koja je

Crnu Goru

Kamere zabilježile trenutak kada napadači izvlače Raičković iz automobila

Biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka, tjelohranitelji Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić poslije nepunih mjesec, koliko je trajala istraga, našli su se na optužnom prijedlogu zbog nasilničkog ponašanja prema novinarki Ani Raičković i članovima njene porodice. Međutim, Osnovni sud je optužni prijedlog vratio na dopunu istrage, koja će biti okončana do 10. januara, kako je saopšteno iz Tužilaštva

da je minuti dijele od strahote koja slijedi.

Čula je glasniji razgovor nekolicine muškaraca koji su sjedjeli na terasi lokala, ali nije htjela da pogleda prema njima, da im ne bi dala povod da joj se možda obrate. Njen plan nije uspio. Iz daljine su dobacili da im je ,,baš poznata odnekud“ a onda su shvatli da je novinarka.

– „ Jes', novinarka one“, uz

društvu sa vlasnikom „Gurmana“ Rankom Radulovićem i advokatom Balšom Dragovićem Korać se kao svjedok pojavio nakon 16 dana i pred tužiteljkom kazao da je za vrijeme napada bio u toaletu i nije vidio ništa.

Sa druge strane, Mijatović, koji je optužen da je sa kontroverznim biznismenom Zoranom Bećirovićem i njegovim sinom Lukom Bećirovićem verbalno, a potom i fizički napao Raičković, zaposlen je u avio-helikopterskoj jedinici Ministarstva unutrašnjih poslova. Oni, kako su naveli, nijesu ,,raspolagali podacima da je imenovani angažovan na bilo

epitet „smrdljive“, a nastavak nijesam čula – ispričala je ona. Poslije niza uvreda i psovki, Mijatović joj je prišao i počeo da prijeti. Četiri minuta kasnije ona je pozvala policiju, koja je stigla za desetak minuta. Međutim, policijski automobil je, kako se vidi sa snimka video-nadzora – neobjašnjivo prošao pored restorana i produžio dalje.

kojim dodatnim poslovima, niti je od nadležnog rukovodioca dobio odobrenje za angažovanje izvan svojih redovnih poslova“. Mijatović godinama radi kao službenik MUP-a i kao obezbjeđenje Zorana Bećirovića, o čemu je javnost upoznata. Mijatoviću ovo nije prvi napad na novinare. On je prije pet godina u tržnom centru „Delta“ nasrnuo na tadašnjeg novinara Dana Vladimira Otaševića zato što je pokušao da fotografiše Bećirovića koji je bio u društvu sa tada višim državnim tužiocem Milošem Šoškićem. Tada, kako je zvanično saopšteno, Mijatović nije tražio odobrenje od

gomile nasilnika, Raičković je otišla u svoj automobil. Sjela je za volan, ali nije mogla da vozilo stavi u pogon i ode jer je, kako je ispričala, jednostavno osjetila blokadu i bila paralisana. Trojica muškaraca su to iskoristila.

Razjareni Mijatović prvi nasrće – otvara vrata, izvlači iz auta Raičković i počinje da je davi, uz prijetnje i uvrede. Dukić nakratko pokušava da ih razdvoji, ali se Bećirovići, kao i Mijatović vraćaju i brutalno napadaju novinarku Pobjede. Mijatović ju je stezao za vrat i govorio: „Reci kako se zove momak“,misleći na njenog sina, što je ona odbila. Insistirao je da kaže, jer će ga, kako je rekao, svakako naći, a ako ne progovori, nju ubiti. Uporedo sa tim, dok ju je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila – što jasno potvrđuje i video-zapis. U tom momentu, došao je Dukić i rekao: „Pušti je, pušti je, ubićeš je“. Sklonio ih je od nje i rekao joj da bježi, govoreći da će se „sve srediti, da se ne pravi frka od svega“.

Upečatljiv detalj je trenutak na kojem se vidi da je Luka Bećirović bijesno udario u auto novinarke, demolirajući joj zadnje vjetrobransko staklo.

Poslije toga, Raičković se udaljila sa mjesta i uputila direktno u policiju, a nakon toga otišla u Urgentni blok gdje su njoj i članovima porodice konstatovane povrede.

Raičković je prilikom davanja izjave u tužilaštvu ispričala da je Zoran Bećirović podstrekavao Mijatovića da je napadne.

Od blaćenja dO prebijanja

U međuvremenu su stigli njen sin i suprug kako bi je zaštitili. Nakon toga, sukob je kulminirao fizičkim obračunom.

Pregled snimka kamere koja je zabilježila incident, Ani je pomogao da se prisjeti detalja cijelog događaja koje u prvom navratu nije pomenula, vjerovatno od šoka, ali i od, kako je kazala, potrebe da zaboravi. Kada je njen sin uspio da pobjegne, a vjerenik se iščupa iz

tadašnjeg resornog ministra Mevludina Nuhodžića da privatno obezbjeđuje biznismena. Tužilaštvo je tada odbacilo krivičnu prijavu protiv Mijatovića jer nijesu našli, kako su tvrdili, bitne elemente bića tog krivičnog djela, kao ni bilo kog drugog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. Slučaj napada na bivšeg novinara Dana nije dobio sudski epilog jer se Otašević nije pojavljivao na ročištima, pa je 19. januara 2022. godine obustavljen postupak. Otašević je nakon dvije godine imenovan za izvršnog direktora Gradske RTV.

Napad na novinarku Raičković, članove njene porodice, kao i imovinu, najbrutalniji je primjer Bećirovićevog ponašanja prema onima u odnosu na koje pokazuje neku vrstu animoziteta.

Do sada je glavno oruđe protiv „neprijatelja“ bio medijski linč i blaćenje u nastavcima preko tabloidnog portala Aktuelno, čiji je osnivač Bećirovićeva firma „Ski-resort Kolašin 1450“, ali je ovoga puta sa prljavih riječi prešao na neposredne mizogine, šovinističke uvrede na račun novinarke, a potom na čupanje za kosu, udaranje, prebijanje, demoliranje auta... Logičan slijed i razvoj metoda nasilništva u situaciji kada svi raniji ispadi privrednika Bećirovića i njegovih prijatelja ili saradnika završavaju na prekršajima, disciplinskim postupcima ili na kvalifikacijama „da nema bitnih elemenata krivičnog djela“, dakle – bez konkretnog epiloga i uz gotovo identične ishode tužilačkih istraga. Kao da su se istražni organi rukovodili time da izbjegnu mogućnost da se nađu na meti Bećirovićevog medija koji služi za besprizorni obračun sa neistomišljenicima, djelovima pravosuđa, pojedincima koji su protiv njega pokretali postupke, zatim privrednicima i novina-

Kračković: Najteži napad u posljednjih šest godina

Napad na Raičković okarakterisan je kao najteži po brutalnosti u posljednjih šest godina.

Predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković kazao je nakon napada da se ove godine bilježi 18 slučajeva napada na novinare i da je posljednjih godina povećan broj napada, česte su i onlajn prijetnje, a tokom 2024. Sindikat medija je registrovao novi trend da i političari često nastoje da diskredituju novinare.

On podsjeća da je prije tri godine promijenjen krivični zakon i da su povećane kazne za napad na novinare u slučaju četiri krivična djela, ali u Sindikatu očekuju da se po tom zakonu kazne i primijene kada dođe do napada na novinare. - Da li se nekome sviđa način izvještavanja nekog medija ili ne, stvar je ličnih afiniteta, ali se novinari moraju poštovati –kazao je Kračković, ističući da oni od 2016. imaju bazu napada na novinare u Crnoj Gori i prate više od 250 slučajeva. Državni vrh i međunarodne organizacije osudili su napad

rima koji mu nijesu po volji ili, kako smatra, ne izvještavaju u skladu sa njegovim poslovnim interesima.

Gluvi na prijetnje

preduzela mjere zaštite, dok je uporedo hajka na Šćepanović trajala posredstvom portala uz tvrdnje da ona svojim pisanjem priprema teren za likvidaciju Bećirovića. Društvo profesionalnih novinara (DPCNG) koje zastupa novinarku je 1. marta prošle godine dostavilo ODT-u Podgorica dopis i linkove tekstova u kojima se huška na Šćepanović. Epilog je bio da je tužilac Nikola Boričić u junu prošle godine našao da nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Dan nakon hapšenja Bećirovića i njegovog obezbjeđenja, ODT formiralo je predmet povodom komentara upućenih dopisnici Vijesti Dragani Šćepanović na portalu Aktuelno. Aktuelno je i sada, u slučaju brutalnog napada na Raičković, imalo svoje viđenje situacije, navodeći da su tri odrasla muškarca, uključujući i Bećirovića i njegovog sina, „samo“ maltretirali ženu-novinarku na javnom mjestu, prijeteći joj, ponižavajući je, a da policija, kako kažu, nije saopštila da se fizički obračun dogodio tek kada su joj došli članovi familije... bojana rObOvić novinarku Pobjede i članove njene porodice jedan je od brutalnijih u posljednjoj deceniji

Tužilaštvo godinama toleriše prijetnje, javni linč i takve kampanje jer se za njih koristi upravo portal, pa bi valjda ispalo da pritiskaju vlasnika medija. Ne uzima se u obzir činjenica da se taj hibridni mehanizam pritiska koristi na najprizemniji huškački način protiv drugih novinara i medija koji su dovedeni u situaciju da ili prestanu da pišu ili da izvještavaju na sopstveni rizik. Tako je Aktuelno prošle godine objavio serijal tekstova u kojima je meta bila novinarka Vijesti Dragana Šćepanović, dopisnica tog lista iz Kolašina. Višemjesečna kampanja je za epilog imala i objavu ankete kojom je traženo da se obustavi njen rad. Za sve to vrijeme Šćepanović je prijavljivala da su joj stizale prijetnje, pritisci i upozorenja u raznim formama da prestane da piše o škakljivim temama koje se tiču investiranja u kolašinskoj opštini. Zbog toga je i policija navodila da je

Ana Raičković

GLUMCI I NJIHOVI UZORI: Na koji način se u Crnoj Gori prepoznaju i vrednuju najbolji predstavnici

Plamen glumačke tradicije još

PODGORICA – U vremenu brzih promjena i digitalne revolucije, nasljeđe crnogorskih i jugoslovenskih glumačkih velikana često se čini zapostavljenim, dovoljno neprepoznatim, neafirmisanim. Čini se, dakle, opravdano pitanje koliko se aktuelni crnogorski glumci okreću unazad i tragaju za svojim prethodnicima.

Koliko se, dok se svijet oko njih okreće i mijenja, oni okreću legendama jugoslovenske i crnogorske glumačke scene kako bi pronašli inspiraciju i smjernice? Što to povezuje Rada Šerbedžiju, Dubravku Drakić, Nebojšu Glogovca i Mladena Nelevića?

Upravo o toj važnosti očuvanja tradicije i njegovanja autentičnosti, te prepoznavanju uzora i traženju sopstvenog izraza za Pobjedu govore članovi ansambla Crnogorskog narodnog pozorišta Mišo Obradović i Jovan Dabović, te mladi glumci Lara Dragović i Lazar Đurđević

POSVEĆENOST

Jedan je glumac uticao na Miša Obradovića da on kao srednjoškolac potpuno promijeni fokus interesovanja i da svu pažnju sa sportskih terena prenese na umjetnost. Taj glumac je Rade Šerbedžija.

- Nakon što sam čuo kasetu na kojoj je govorio stihove Arsenovih, Krležinih i Tinovih pjesama, trajno se u meni nastanila potreba za tim zavodljivim pijanstvom duha koju umjetnost budi u čovjeku. Tada sam počeo i češće da idem u pozorište. To se sve poklapa sa otvaranjem nove zgrade CNP-a 1998. godine - istakao je Obradović.

ĐURĐEVIĆ:

Nebojša Glogovac je duboko ponirao u psihologiju likova koje je tumačio. Način na koji je pristupao glumi i uloge koje je izgradio su na svjetskom nivou

Među crnogorskim glumcima volio je da gleda Srđu Grahovca, ali i Baneta Popovića u ulozi Raskoljnikova.

- Kasnije su se uzori mijenjali, ali definitivno onaj koji je najviše uticao na mene je Šerbedžija. Podrazumijeva se, iz one jugoslovenske filmske fazekazao je Obradović. Na pitanje koje osobine glumačkih bardova jugoslovenskog i crnogorskog glumišta bi želio da usvoji u svom radu, Obradović je bio sažet i koncizan.

- Posvećenost. Posvećenost. Posvećenost – rekao je Obradović.

DABOVIĆ: Ne oslanjam se na tuđe puteve, uvijek krčim svoje staze, dok ne napravim magistralu, na način na koji u tom momentu odgovara i projektu i meni

Na pitanje kako vidi ulogu mladih glumaca u očuvanju i razvoju glumačke tradicije Crne Gore, Obradović je odgovorio da je prva stvar ,,što će naslijediti i od koga“.

- Bojim se da moja generacija neće moći da im ostavi bog-zna-šta. Jer ni mi nijesmo naslijedili ništa naročito. Mislim da to nije izgrađeno. Ima pojedinaca u svakoj generaciji koji svojim primjerom svijetle, svojom monaškom posvećenošću, svojim odnosom prema profesiji. I to je ono što nedostaje glumcima u Crnoj Gori, odnos prema profesiji u onom smislu u kojem o tome piše recimo Boro Drašković, kao o jednom posebnom redu koji ima svoje zakonitosti izvan trivijalnog i svakodnevnog - kazao je Obradović. Od vremena kada su stvarali njegovi uzori do naših dana promijenilo se mnogo toga. - Tada je internet tek kucao na vrata kod nas, a danas je digitalizacija porobila društvo do te mjere da glumci i na snimanjima i na probama ,,čekiraju“ telefone između dvije replike, što je porazno. Čast izuzecima, ali… Znate na što mislim. Kao što je danas teško biti posvećen otac, muž, sin, prijatelj, isto tako je teško biti posvećen glumac – kazao je Obradović. Razlog vidi u ogromnoj distrakciji iz spoljnog svijeta. - Ukoliko ne učinite vrlo ozbiljan i svjestan napor da se tome oduprete, onda može i proba i snimanje i deset storija i dva gostovanja na televiziji i izjašnjavanje na mrežama o svim aktuelnim političkim dešavanjima, a sve u jedan dan.

I onda dođe do ,,burn outa“. Jer je savremeni čovjek, pa i

Razlikovati punoću od privida punoće

Mišo Obradović je istakao da se plaši da je banalizacija svega, pa i umjetnosti, zapravo teren u koji uplivavaju mladi ljudi koji žele da se bave ovom profesijom.

- Volio bih kad bi mladi uspjeli da razlikuju punoću od privida punoće, ali da bi to postigli, moraće više da čitaju knjige, a manje da rade na samopromociji putem društvenih mreža. Sve što se odnosi na mlade mislim da treba da važi i za starije. Ako uspijemo da naučimo da pravimo razliku između privida punoće i punoće, onda ćemo uspjeti i kao ljudi i kao umjetnici –rekao je Obradović.

Prema njegovim riječima, potrebno nam je da u ovom mraku banalne sva-

savremeni glumac u velikom strahu da nešto ne propusti, da se o nečemu ne izjasni, da negdje ne bude prisutan, da nešto ne prođe mimo njega, a to ga vodi u rastrojstvo - istakao je Obradović.

OGOLJAVANJE

Dragović je kao svoje najveće glumačke uzore sa ovih prostora istakla ,,glumce koje svi dobro pamtimo iz kultnih filmova i predstava“.

- Neki od njih su Vesna Trivalić (koju sam imala sreće i da upoznam na snimanju serije ,,Dug Moru“), Anita Mančić, sa kojom sam stala na scenu prilikom uskakanja

kodnevice stvaraoci (glumci, uopšte umjetnici) budu lučonoše promjene kulturne paradigme, ne dnevne politike, već provodnici sadržaja koji ima vrijednost, da bi time možda probudili pleme naše koje snom mrtvijem spava. - Ali ukoliko ulaze u ovu profesiju kroz pojmove karijera, uspjeh, popularnost, lova, funkcije, lajkovi, pratioci, onda će samo tumarati u mraku besmisla, sistem će se napojiti njihovim čistim, neiskvarenim dušama, sažvakati ih i ispljunuti kao iscrpljene ljude koji su išli za praznim ciljevima. Mislim… to se desilo i nama. I mnogima prije nas. Nadajmo se da će ovi mladi biti pametniji…kazao je Obradović.

u predstavu „Filomena Marturano“; Jasna Đuričić, Dubravka Drakić (moja profesorica), Nebojša Glogovac… Svi navedeni glumci inspirisali su me da težim pronalasku istine u glumi i da tražim svoj, poseban glumački izraz - kazala je Dragović. Neke od dobrih osobina koje smatra da bi svaki mladi glumac trebalo da usvoji od svojih prethodnika su: veliki profesionalizam, radoznalost, temeljitost i raznolikost u izrazu. Ipak, ona ističe da kada glumac prihvati svoje glumačko biće i ogoli se pred sobom, on će biti unikatan, jer svaki čovjek je-

ste unikat u odnosu na druge. - Neophodno je ugledati se na glumačke legende i tumačiti što je to dobro što možemo implementirati u svoju glumu, ali na kraju, svaki glumac jeste jedinka koja treba podsjećati samo na sebe – rekla je Dragović. Ona je kazala da su današnjim glumcima, u odnosu na prethodne generacije, neke stvari olakšane, a neke otežane. - Lakše je danas naći agenta za filmsku industriju, povezati se sa raznim ljudima iz regiona, pa i cijelog svijeta i dobiti priliku makar i onlajn pokazati svoje vještine i talente. Sa druge strane, teže je doći do prilika u pozorištu kada je u pitanju podmlađivanje ansambala - množi se broj mladih glumaca, a pozorišta još ne otvaraju dovoljno radnih mjesta kako bi mladi glumci pekli svoj zanat. Prije samo petnaest godina, taj problem je bio mnogo manji – kazala je Dragović.

Ulogu mladih glumaca u očuvanju i razvoju glumačke tradicije Crne Gore Dragović vidi u prisutnosti, problematizovanju društvenih prilika i u borbi da se talenat prepozna, uvaži i vrednuje.

- Jer zaista imamo što da ponudimo i promijenimo mnoge stereotipe koji su oduvijek prisutni u glumačkom pozivu – kazala je Dragović.

TRANSFORMACIJE

U glumačkom smislu Đurđević voli da vjeruje sebi i rijetko se oslanja na opšteprihvaćene šablone koji opstaju generacijama.

- S obzirom na to da sam se glumački usavršavao i u Americi u nekoliko studija glu -

Zavodljivo pijanstvo duha Rada Šerbedžije

Glogovac kao inspiracija mnogima

Mladen Nelević i Dubravka Drakić dvoje glumaca kojima se dive njihove mlađe kolege; scena iz predstave „Slasti slave“

Vlada Crne Gore p

još snažno gori

me, od kojih posebno ističem legendarnu profesoricu Susan Batson , počeo sam da izgrađujem neki svoj poseban sistem bavljenja glumom koji me je poprilično oslobodio i dao puni pristup mom unutarnjem svijetu i mašti. Omiljena stvar koju sam tamo pokupio je da nema pravila dok god ste u istini – kazao je Đurđević, dodajući da mladi glumci moraju ,,neprestano da rade na sebi, da prate svoju radoznalost, da istražuju, da sumnjaju, da potvrđuju, da griješe“.

On je kazao da je , uglavnom porastao na stranoj kinematografiji“.

- Što ne znači, naravno, da ni među lokalnim i regionalnim glumcima nijesam imao uzore - kazao je Đurđević.

U tom smislu, kako je istakao, za njega je Nebojša Glogovac neprevaziđen.

- Uvijek je duboko ponirao u psihologiju likova koje je tumačio. Način na koji je pristupao glumi i uloge koje je izgradio su na svjetskom nivou. Imao sam čast da prije upisa glume idem na časove kod njega u jednoj školi glume u Beogradu. Iz nekog razloga u glumi kod nas je „transformacija“ postala prljava riječ. Glogovac je transformaciju postizao na jedan teži, unutarnji način, suptilnošću misli i emocije, bez oslanjanja na spoljna pomagala - prisjetio se Đurđević.

Pored Glogovca, on je izdvojio i Nikolu Đurička - On je drugačijeg senzibiliteta, gotovo da glumom podsjeća na britanske glumce. Uvijek sam bio siguran da ga čeka svjetska slava i mnogo mi je drago što je tu gdje jeste trenutno - rekao je Đurđević, dodajući da kao jednog od glumačkih uzora mora istaći i Dragana Mićanovića Đurđević vjeruje da se za crnogorske glumce desio preporod od osnivanja akademije na Cetinju.

- Vjerujem i da naše vrijeme kad ćemo zbilja zasijati tek dolazi. Iako je nemali broj njih već napravio regionalne karijere i svi su za poštovanje. Istakao bih Mladena Nelevića, koji je posebno autentičan u svom izrazu - rekao je Đurđević.

Od svih iskusnijih glumaca iz Crne Gore i regiona sa kojima je radio imao je puno toga da nauči, a nekolicina njih je, kako je kazao, stekla njegovo duboko poštovanje jer ,,nije lako njegovati kvalitet kod sebe, zadržati umjetnički integritet i opstati na tako malom tržištu“.

- Svi oni koji su opstajali i koji opstaju imali su veliku volju da bruse svoj talenat godinama, etiku, disciplinu i nijesu podlijegali prostoti, već su

OBRADOVIĆ:

Među

crnogorskim glumcima, jako sam volio da gledam Srđu Grahovca. Ili, recimo, Baneta Popovića u ulozi Raskoljnikova. Kasnije su se uzori mijenjali, ali definitivno onaj koji je najviše uticao na mene je Rade Šerbedžija

njegovali uzvišenost misli. Žao mi je kad vidim da ljudi miješaju glumu sa pukim zabavljanjem, ili imitacijama i gegovima koje gledaju na internetu - kazao je Đurđević. U pitanju je, prema njegovim riječima, specifična umjetnost.

- Ili možda zanat ako vam je draže, koji zapravo zahtijeva veliki intelekt i emocionalnost, a opet spremnost da se poništite i „uzvišeno majmunišete“ kako kaže Didro. Iako nijesam fan njegovog shvatanja glume, „uzvišeno majmunisanje“ mi je jedna od omiljenih glumačkih fraza - rekao je Đurđević.

Odgovarajući na pitanje što se danas najviše promijenilo u odnosu na vrijeme kad su stvarali njegovi uzori, Đurđević je kazao da, kada se otvorila glumačka akademija na Cetinju, gotovo sve prve generacije su se odmah zapošljavale.

- Danas je potpuno druga situacija, klase se primaju svake godine, a nova radna mjesta u pozorištima se sve rjeđe otvaraju. Ali i na ekonomiji i na pravu ih primaju na stotine i niko ni njima ne garantuje siguran posao. To je fakultet, koji ako već postoji, i treba da proizvodi novi kadar. Meni je drago što je konkurencija sve veća, tjera nas sve da budemo bolji i da se više trudimo. Ili bi makar tako moralo da bu-

DRAGOVIĆ:

Najveći glumački uzori sa ovih prostora su glumci koje svi dobro pamtimo iz kultnih filmova i predstava, a neki od njih su Vesna Trivalić, Anita Mančić, Jasna Đuričić, Dubravka Drakić i Nebojša Glogovac

de. Žao mi je što se kod nas ne snima više, ali je i lijepo što je region sve otvoreniji tako da prilike, iako rijetko, ipak naiđu, pa ko bude spreman – kazao je Đurđević.

MAGISTRALA

Dabović je kazao da nikada nije imao glumačkog uzora, ali da je volio svu plejadu glumaca iz Crne Gore i sa Balkana, te da je uživao u njihovim bravurama.

- Nijesu uticali svjesno na moj put, ali siguran sam da negdje duboko u podsvijesti proradi neki momenat koji prepozna njihovu veličinu u sadašnjem trenutku mog stvaranja – rekao je Dabović.

U glumi se samim tim, kako je kazao, ne oslanja na tuđe puteve.

- Uvijek krčim svoje staze, dok ne napravim magistralu, na način na koji u tom momentu odgovara i projektu i meni - kazao je Dabović. Od vremena kada su stvarali njegovi uzori do naših dana, kako je kazao, promijenili su se struktura ljudi, način razmišljanja...

- Ne samo u mom esnafu, nego generalno. Više nijesmo ljudi. Problem je što se na krucijalna mjesta stavljaju ljudi koji nijesu kadri ili im je bitniji lični interes.

I samim tim otežava se normalno funkcionisanje, ali je pozitivna s tvar što postoji produkcija, radi se dosta i iz toga može izaći kvalitet – istakao je Dabović.

Andrija RADOVIĆ

Onostrani uvidi genijalnog slikara

PODGORICA – Novi roman crnogorskog književnika Aleksandra Bečanovića, pod naslovom ,,Prikaza“, uskoro će biti objavljen u izdanju ,,Nove knjige“. Bečanović je poznat kao veliki poznavalac likovne umjetnosti, a ovo nije prvi put da je neki slikar postao predmet njegovog romana.

Pisac Nikola Nikolić je zapisao da Bečanović romanom ,,Prikaza“ pomjera granice imaginativnog.

- Kalemi ga na stvarne događaje i likove, dajući mu jednu novu nadasve sugestivnu dimenziju. To je vraški težak posao, na ivici krajnje, rizične spekulativnosti, ali mu je autor i te kako vičan – zapisao je Nikolić.

On je dodao da nas Bečanović, uvezujući svoje bogato poznavanje likovne umjetnosti, minuciozan književni jezik i sposobnost razumijevanja najsloženijih psiholoških mehanizama, uvodi u samu srž delikatnih kreatorskih procesa.

- Od zametka one početne iskre, do vizije koja će poroditi spektakularno umjetničko djelo. Kod Bečanoviča umjetnost nije nešto umjetno. Nije to nikakav surogat ili kopija stvarnosti koju živimo ili priželjkujemo – istakao je Nikolić.

Izložba

Naslovnica romana „Prikaza“

Prema riječima Nikolića, roman „Prikaza“, nam nudi opozitnu, alternativnu, reklo bi se i ispravniju perspektivu.

- Dok se suočavamo sa opsjenama, maštanjima, avetima i gotovo onostranim uvidima

genijalnog slikara, shvatamo da je umjetnost čisti proizvod uma. A time i najprirodniji čovjekov poriv, povezan s mnogo dubljim težnjama od onih površinskih, svakodnevnih –zapisao je Nikolić. An. R.

,,Anđeli iz Crne Gore“ 24. februara u Galeriji CANU

PODGORICA - Izložba radova velikog crnogorskog i jugoslovenskog umjetnika Miodraga Dada Đurića, pod nazivom ,,Anđeli iz Crne Gore“, iz kolekcije fondacije Luča Artis, biće otvorena 24. februara u Galeriji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Riječ je o Fondaciji za afirmaciju

crnogorske umjetničke baštine. Miodrag Dado Đurić je jedan od velikana crnogorske, francuske i svjetske istorije umjetnosti XX vijeka. Zastupljen je u brojnim enciklopedijskim i teorijskim pregledima savremene umjetnosti. Smatra se jednim od najvećih slikara vizionara XX vijeka. Dadovo multimedijalno djelo otva-

ra pitanje mističnog dijaloga koji se vodi između umjetnika i prirode, umjetnika i ljudske civilizacije i umjetnika i njegovog kreativnog izraza. Podsjetimo da je krajem decembra u Galeriji SANU u Beogradu otvorena retrospektivna izložba ,,Dado: Istorija prirode 1953–2000“, autorke Amarant Zidon , ćerke umjetnika Miodraga Dada Đurića. Publika je mogla da pogleda više od 50 radova jednog od najznačajnijih crnogorskih i jugoslovenskih umjetnika iz brojnih muzejskih i privatnih kolekcija, od kojih su neka prvi put prikazana javnosti. Postavka u SANU mapira sve etape umjetnikovog stvaralaštva u razdoblju od 1953. do 2000. godine, od beogradskog perioda i slike „Marko Čelebonović i sovac“, koja je označila zaokret ka pronalaženju sopstvenog izraza, preko rada u Francuskoj. A. Đ.

radova crnogorskog umjetnika Dada Đurića u Podgorici

Jedno vrijeme učinio besmrtnim

PODGORICA - Njegovi dokumentarci pričaju priče o gradovima, ljudima i vremenu koje izmiče zaboravu. Momir Matović, reditelj i hroničar duše Podgorice i Titograda, kroz kameru oživljava neispričane sudbine, gradske transformacije i kulturni identitet, dajući glas starim ulicama i ljudima čiji životi postaju dio filmske vječnosti.

Matović nije samo filmski autor, već i čuvar istorije i identiteta svog rodnog grada. Njegova strast za pričama koje inspirišu leži u svakodnevnim prizorima, uspomenama i pričama Titograda i Podgorice – grada čijim je promjenama svjedočio od djetinjstva. U razgovoru za Pobjedu, Matović otkriva detalje iz svoje nove serije „Titogradske Podgoričanke pričaju“, u kojoj stavlja u fokus žensku perspektivu Titograda, otkrivajući emotivnu i nostalgičnu dimenziju života u nekadašnjem gradu, dok njegov kritički pogled na savremenu kulturnu politiku otkriva izazove sa kojima se suočava kao autor posvećen očuvanju nasljeđa.

POBJEDA: Kako doživljavate transformaciju Podgorice kroz decenije, od Titograda do današnje metropole, i kako te promjene oblikuju Vaš rad?

MATOVIĆ: Titogradski sam Podgoričanin i dobro pamtim od svoje treće godine, tako da sam u odrastanju jedan od svjedoka začetka novog grada. Uklanjane su zaostale ruševine, izgrađivani novi gradski blokovi za raznorazne građanske potrebe. Stara varoš je zadržala predratnu arhitekturu, sve je ozelenjavano, pa su ljetnje žege i sjeverac bili podnošljiviji. Ribnica, Morača, Ulica slobode, gradski trg, Gorica, Kino „Kultura“... Titograđanima su bili centar svijeta. Svi su imali istu životnu startnu poziciju, znao se red, porodično ponašanje i poštovanje, pa ako je bilo neke nemaštine i nedostataka, sve se solidarno podnosilo. A Titograd je tu pred našim očima rastao i izrastao u mjesto čije se ime sa ponosom izgovaralo, gdje se ostajalo i živjelo. U mojim filmovima govorili su moji odabrani titogradski Podgoričani bez unaprijed dogovorenih pitanja, onako direktno u kameru o tom gradskom životu, ulicama, domaćinstvima, događajima, nezaboravnim uspomenama, radnim aktivnostima. Ja sam iza kamere

ćuteći slušao, a u meni je raslo neko neopisivo zadovoljstvo da sam tom rabotom jedno vrijeme učinio besmrtnim. A onda prije 30 godina, nedefinisanim buntom za mjesec dana sve je preokrenuto. Grad je ponovo, po nekim svjedocima čije sam kazivanje zabilježio, neosnovano promijenio ime u Podgoricu, pa je čestim izmjenama gradskih rukovodećih struktura, navodno njihovim znanjem, a vrlo često neznanjem, pretvoren u jedan nakaradni sveopšti haos gdje se i danas ne nazire, a tek ne osjeća... korak naprijed. Sada rijetko prolazim gradom i tada često saginjem glavu ne želeći da vidim svakodnevne glorifikovane ,,gradske transformacije“ koje najbolje ilustruje onaj nezaboravni podgorički sarkazam „Ćef mu učini, a posa’ ne završi“.

POBJEDA: Ovogodišnji jubilej 80 godina od oslobođenja grada i imenovanja Titogradom imao je poseban značaj. Kako ovaj period i njegove transformacije odražavate u svojim dokumentarcima?

MATOVIĆ: Osamdeset godina su za poštovanje i poseban naglasak za bilo što u formiranju ljudskog bića, a ne jednog grada. Desilo se da je ovogodišnji jubilej - 80 godina od oslobođenja Podgorice, potom preimenovanja u grad Titograd, skoro rijetko i nezapaženo pomenut, a tek obilježen i to je za mene svojevrstan skandal u kojem su učestvovali svi koji proklamuju da rade i radiće „u interesu grada“, pa je to prešlo u naviku „da od mene sve novo počinje“. Bila je organizovana izložba povodom jubileja u organizaciji Muzeja i galerija Podgorice. Posjetio sam prije nekoliko dana izložbenu postavku u Kuslevovoj kući. Primjeran prostor, ali postavljeni eksponati od niza panoa (za mene) beznačajnog teksta, sa nekoliko već nebrojeno puta viđenih fotografija bombardovane

Tokom snimanja polako, ali nametljivo se otvorio „novi svijet“. Otpočinjao sam: „Kamera ide! Izvol’te pričajte!“ Jednostavno skockane, opuštene, sa nekom blagošću u licu, ali naglašenom ekspresijom u monologu prošao sam sa njima kroz njihov život koji je odisao jednostavnošču u njihovim ulicama, gradskim i prigradskim kvartovima. Jedna sagovornica pri kraju kaže: „Mi smo bile paćenice... paćenice. Nijesmo mi lako podizali, no vi nijeste osjećali, đeco. Mi smo se pekle, pa varile, što bi rekli Podgoričani“

Podgorice i njene poslijeratne izgradnje, od kojih neke ne odgovaraju tematici ove izložbe. Samo u slijedu jedna fotografija Titograda na malom monitoru i to reprodukcija sa korica prve foto-monografije Titograda. Ostalo kao da nikad nije izgrađeno, a time i ne postoji. Postavljajući sebi pitanje: „Je li to iz reprezentativnog fundusa ove gradske ustanove“, pognute glave izašao sam bijesan.

POBJEDA: Trenutno radite na seriji „Titogradske Podgoričanke pričaju“, koja se, kao što samo ime govori, fokusira na priče žena. Koje ste izazove i posebne trenutke doživjeli dok ste stvarali ovu seriju i što ona otkriva o ženskoj perspektivi u kontekstu Titograda?

MATOVIĆ: Za novi projekat „Titogradske Podgoričanke pričaju“ (10 polusatnih epizoda) odlučio sam da to budu isključivo žene koje su svojom ličnošću uveliko sačinjavale podgoričko-titogradski način života. U pripremnim

razgovorima sa jednim brojem odabranih aktera (izuzev dvije epizode gdje imam na raspolaganju kvalitetan arhivski materijal) osjetio sam jedan gradski milje na koji smo skoro zaboravili da je bio stvaran. Iz njihovih emotivnih kazivanja proističe taj duh i dah titogradsko-podgoričkih vremena i za ovdašnji život je tim vredniji i kao sadržina i kao doživljaj. U vizuelizaciji nijesam primijenio leksikografsku naraciju, nego će to biti mozaik onoga što nam čini i govori duša. Ako pravim film iz života, onda moram da se maksimalno potrudim da ga tokom realizacije uzdignem da bude iznad života, iznad tla, da ne bude gola faktografija. Sve scenaristički usvojene epizode iz glave moraju da budu spuštene na zemlju da djeluju kao da se stvarno dogodilo.

POBJEDA: U kojoj fazi stvaranja je trenutno ovaj projekat?

MATOVIĆ: Do sada je snimljeno i obrađeno šest epizoda. Tokom snimanja polako,

Šokiran odlukom komisije Sekretarijata

POBJEDA: Kao neko ko se bavi pričama iz prošlosti, kako gledate na odnos prema očuvanju kulturnog identiteta u Crnoj Gori?

MATOVIĆ: Primjer 1: Poslije TV serije „Titogradski Podgoričani pričaju“ (16 epizoda), čije se emitovanje nedavno završilo na programu TVCG, drugi

kadar na najavnoj špici bio je Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za kulturu i sport. Za to, na osnovu konkursa, dobio sam skromna sredstva, ali nijesam reagovao jer mi je bilo dovoljno da je Glavni grad ipak prepoznao jednu vrstu kulturnog identiteta grada. Ove godine predložio sam

nastavak serije „Titogradske Podgoričanke pričaju“ i bio šokiran odlukom neimenovane komisije gradskog Sekretarijata za kulturu. Dodijeljen je iznos od 1.300 eura, tj. po epizodi 130 eura. To je za mene bio ponižavajući iznos koji sam odbio da primim, za razliku od nekih sufinansiranih projekata (filmskih

moju podsvijest, pa me stalno opominje, pogotovu u snovima koji su meni slikoviti, javlja se tragalački, čisti instinkt da to i ovo mora da bude vaše. Svježe i svakako novo. Filmsko stvaralaštvo je po meni „lično“ jer ja sam taj koji sve priprema, organizuje i finalizuje i snosi svu odgovornost. Do sada sam vizualizovao jednu poveću galeriju likova, sa svakojakim manama, navikama i neobičnim prostorima (od gluvonijemog Ujkana u filmu „Metri života“, slijepe samohrane Milice u „Noć duga 68 godina“, do složnih Božovića na čudesnoj „Žici života“). Pored mene je kamera, moje oči i uši. Svakog sagovornika temeljito upoznam, gledam ga, što bi rekli, „sa svake strane“ i jednostavno ga pustim. Do sada nikad nijesam omanuo. Svi filmovi su bili pun pogodak. I danas, iako je prošlo mnogo vremena od njihove realizacije, često se spominju, traže i rado gledaju ovi naslovi i kao retrospektive prikazuju u okviru mnogih filmskih manifestacija u regionu i Evropi.

POBJEDA: Kako vidite uticaj Vaših djela na širu publiku i njihovo razumijevanje crnogorske istorije i identiteta?

ali nametljivo se otvorio „novi svijet“. Otpočinjao sam: „Kamera ide! Izvol’te pričajte!“ Jednostavno skockane, opuštene, sa nekom blagošću u licu, ali naglašenom ekspresijom u monologu prošao sam sa njima kroz njihov život koji je odisao jednostavnošču u njihovim ulicama, gradskim i prigradskim kvartovima. Jedna sagovornica pri kraju kaže: „Mi smo bile paćenice... paćenice. Nijesmo mi lako podizali, no vi nijeste osjećali, đeco. Mi smo se pekle, pa varile, što bi rekli Podgoričani“.

POBJEDA: Vaši filmovi su često posvećeni i „neobičnim ljudima“ i njihovim sudbinama. Što Vas privlači ovim temama i kako pronalazite sagovornike za tako emotivno bogate priče?

MATOVIĆ: Sudbine, tematski raznorazne, bez čovjeka ne postoje. Moja moć zapažanja se dešava u krugu od trista šezdeset stepeni. Ako tema nekim svojim tajanstvenim kanalima dotakne neku moju emociju i tog trenutka uđe u

za kulturu

i muzičkih) koji su dobili višehiljadite iznose. Primjer 2: Nedavni napis u Pobjedi o raspodjeli sredstava za očuvanje baštine u Crnoj Gori očiti je primjer nezainteresovanosti ljudi u komisijama koje je odredilo Ministarstvo kulture Crne Gore... Dati projektu Duklja 15.000 eura?! U oba slučaja - sramno.

MATOVIĆ: Crnogorske istorije u mojim filmovima jednostavno nema. Ali filmovi su najbolji identifikacioni materijal jer to zanima bioskopsku publiku. Na festivalima kojima sam prisustvovao kao autor obaveza je da poslije projekcije izađete pred auditorijum i poslije predstavljanja odgovarate na pitanja prisutnih. Bilo je svakovrsnih pitanja. Većina ne zna, a mnoge i ne interesuje Crna Gora, oni gledaju čovjeka u njegovom prostoru. On hoće da shvati, pa ako prihvati filmsku poruku, to je najbolja identifikacija. I za mene kao autora i za Crnu Goru. POBJEDA: Što za Vas znači čuvanje nasljeđa stare Podgorice i Titograda kroz filmski jezik i kako gledate na odgovornost umjetnika u očuvanju kulture i istorije? MATOVIĆ: Nasljeđe u bilo kojem obliku i formi, a posebno stare Podgorice i Titograda bi trebalo biti svakodnevna radna obaveza u segmentima funkcionisanja strukovnih gradskih i republičkih organa. Ako sam u ovim godinama odabrao da proširim vidike u još nedokučivim tajnama prošlih vremena ovog grada, mislim, ne mislim nego uživam da mi je odabir da kroz filmski jezik proniknem i osvijetlim ono što je u posljednje vrijeme stavljeno na neku daleku, sporednu marginu. Inače kulturna dešavanja su na svim portalima i u medijima po redosljedu poslije razonode i to u bilješkama. Nema osvrta, nema kritike, nema ništa. A očuvanjem istorije bave se zanesenjaci... Ne može umjetnik kao pojedinac imati neku odgovornost. Odgovornost treba da imaju svi, a nažalost to nije slučaj. J. NIKITOVIĆ

Srećni novogodišnji i božićni praznici

Srećnu i uspješnu 2025. godinu svim građanima Crne Gore želi

Cijenjenim potrošačima, poslovnim partnerima i svim građanima Crne Gore želimo srećne novogodišnje i božićne praznike

Sve najbolje, Goranović!

Svim građanima Crne Gore čestitamo novogodišnje i božićne praznike i želimo uspješnu Novu 2025. godinu

Svim penzionerima

i građanima Crne Gore

želimo srećnu Novu 2025. godinu punu radosti, zdravlja, ličnog i porodičnog uspjeha

NovaSrećnagodina

BIOHEMIJSKA I MIKROBIOLOŠKA LABORATORIJA

InVitro

HENLEY & PARTNERS

Globalni lider u planiranju prebivališta i državljanstva, Henley & Partners, doveo je preko 500 novih investitora u Crnu Goru

Kompanija Henley & Partners osmislila je koncept i danas je globalni lider u planiranju prebivališta i državljanstva u svijetu. Svake godine hiljade bogatih pojedinaca, porodica i njihovih savjetnika oslanjaju se na stručnost i iskustvo ove kompanije u ovoj oblasti. Henley & Partners grupa posluje u više od 60 kancelarija širom svijeta. Kao ovlašćeni agent od strane Vlade Crne Gore, kroz Program ekonomskog državljanstva, kompanija je privukla više od 500 investitora, koji su crnogorskoj ekonomiji doprinijeli sa 250 miliona eura. Henley & Partners u Crnoj Gori ima aktivnu kancelariju od 2018. godine. Ova kancelarija pruža podršku procesnim kancelarijama Grupe u Londonu, Cirihu, Montrealu, Njujorku, Majamiju, Istanbulu, Dubaiju, Kejptaunu, Hong Kongu i Singapuru, dok takođe pomaže investitorima koji su zainteresovani za ulaganja u Crnu Goru. Henley & Partners Montenegro je višegodišnji aktivni član AmCham Montenegro i Savjeta stranih investitora (MFIC).

Rade Ljumović, direktor Henley & Partners kancelarija u Crnoj Gori i Grčkoj, saopštio je više informacija o samoj kompaniji i dao ocjenu rezultata Programa ekonomskog državljanstva u Crnoj Gori. - Program ekonomskog državljanstva donio je Crnoj Gori nekoliko značajnih benefita, koji prevazilaze samo ekonomski značaj, iako su i oni, sa 500 miliona eura direktnog finansijskog uticaja, zaista impresivni. Neki ekonomski indikatori pokazuju da je rast BDP-a u 2022. godini, zahvaljujući ovom Programu, bio veći za 25%. Po mom mišljenju, kvalitet samog Programa presudno je zavisio od činjenice da su renomirane kompanije, specijalizovane u ovoj oblasti, poput Exigera iz Kanade i S-RM-a iz Velike Britanije, radile ozbiljne due diligence provjere kredibilnosti i finansijskih izvještaja svakog aplikanta. Ove provjere trajale su najmanje mjesec dana. Ako bi nalaz ovih kompanija, čija reputacija na svjetskom nivou zavisi od kvaliteta njihovog rada, bio negativan, aplikacija se automatski odbijala, bez ikakvog diskrecio-

Program ekonomskog državljanstva donio je našoj državi nekoliko značajnih benefita koji prevazilaze samo ekonomske aspekte. Ipak, i ekonomski doprinos, sa 500 miliona eura direktnog finansijskog uticaja, zaista je impresivan.

nog prava da se proces za tog aplikanta nastavi. Tek ako bi nalaz bio pozitivan, aplikacija bi se kvalifikovala za dalju procjenu od strane nadležnih državnih organa, prvenstveno Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore. Ovaj sveobuhvatan i detaljan proces provjere osigurao je da pravo na crnogorski pasoš dobiju samo oni aplikanti koji su zaista ispunjavali visoke standarde. Dakle, 500 miliona eura finansijskog uticaja, novoizgrađeni brendirani hoteli InterContinental, SIRO, Swissotel, Pullman, Radisson, koji su, posebno na sjeveru, realizovani zahvaljujući Programu, zatim državna administracija, prvenstveno Ministarstvo unutrašnjih poslova i Agencija za investicije, koji su, kroz četiri različite vlade, uspjeli da sprovedu ovako kompleksan Program, i da ga realizuju, nadalje Crna Gora kao uspostavljen ozbiljan brend u sektoru investicionih migracija, pun budžet Fonda za inovacije, kao jednog od korisnika sredstava, te fantastični aplikanti – najuspješniji individualci, preduzetnici, vlasnici i direktori kompanija, doktori medicine, jednom riječi lideri

u industrijama iz kojih dolaze – smatram da daju dovoljno osnova da se ozbiljno razmisli o produženju Programa ili pokretanju novog – kaže Ljumović.

Možete li nam reći nešto više o tome koja je uloga Henley & Partners u sektoru investicionih migracija?

Henley & Partners je globalni lider u planiranju prebivališta i državljanstva. Pored osnovnih aktivnosti vezanih za programe državljanstva i prebivališta širom svijeta, kompa-

nija redovno kreira i publikuje izvještaje i korisne dokumente, kao što je Henley Passport Index. Indeks predstavlja pregled svih svjetskih pasoša prema broju destinacija kojima njihovi vlasnici mogu pristupiti bez prethodne vize. Indeks je zasnovan na podacima Međunarodnog udruženja za vazdušni saobraćaj (IATA), najveće i najtačnije baze podataka o putnim informacijama, koji biva poboljšan istraživačkim timom kompanije Henley & Partners. Trenutno najjači pasoš na svijetu imaju državljani Singapura i sa njim je bez vize moguće ući u 195 država. Nakon toga slijede Francuska, Njemačka, Italija i Japan. Nadam se da će aktivnostima našeg Ministarstva vanjskih poslova trenutno 42. mjesto Crne Gore biti unaprijeđeno. Prema našem iskustvu i informacijama, trenutno najinteresantniji programi državljanstva ili boravišta zasnovanih na investicijama u Evropi su Malta, Austrija, Portugal, Španija, Italija i Grčka. Ali, kako imam aktivnu ulogu u okviru Government Advisory Group naše kompanije, u prilici sam da se često susrijećem sa predstavnicima vlada velikog broja država, a posebno SEE regiona.

Koje nacionalnosti su aplicirale preko Vaše kompanije? Takođe, kako vidite određene rezerve EU prema ovom programu u Crnoj Gori?

Malta, država EU koja godinama sprovodi uspješan program sticanja državljanstva putem investicije

Što se tiče nacionalnosti, imali smo aplikante iz država bivšeg SSSR, SAD, Kine, Japana, sa Bliskog istoka. Za mene lično je iznenađenje bio visok nivo interesa iz Južne Afrike i sa Filipina. Naravno, kada analizirate geopolitičku situaciju postaje jasnije zašto je to tako. Kada je u pitanju EU, interesantan je podatak uporediti broj državljanstava dobijenih u državama Unije uobičajenim rutama kao što su vjenčanje, spajanje porodice, porodični korijeni, dugogodišnje boravište, dakle bez ovako sofisticiranih due diligence provjera. Sama EU dodijeli stotine hiljada pasoša svake godine ovim putem. Naspram toga, broj ekonomskih pasoša je zanemarljiv. Ključ je zaista u adekvatno postavljenom sistemu, stalnoj edukaciji, objašnjavanju, transparentnosti, konstantnom poboljšavanju procesa i poštovanju procedura. Smatram da je ovo pitanje na kome treba sarađivati i dijeliti informacije i argumente. Mnogo je veći broj pozitivnih efekata, jer kako da zanemarimo stotine miliona eura koji su kroz ovaj Program, strukturirano, legalno, kroz bankarske procese i procedure ušli u Crnu Goru i to u doba pandemije i ekonomske krize.

Da li je dobro što se, zahvaljujući isključivo ovom Programu, grade hoteli na sjeveru, oživljava naš zimski i ljetnji turizam, što će autoput, sa ovim hotelima, imati pravu svrhu? Da li je dobro što su kroz ovaj Program državljani Crne Gore postali članovi top menadžmenta najvećih svjetskih kompanija, kao što su Google i Cisco, ili doktori sa Harvard Medical? Smatram da jeste. A, kao i obično, kad uspijete da nekoga dovedete, da on zna da postojimo, da nas vidi i upozna, taj mora da se zaljubi u Crnu Goru i biće sigurno njen doživotni prijatelj. A naše je da mu pružimo šansu za dodatne investicije i poslovne prilike. Tek tada će Program ekonomskog državljanstva, za koji se nadam da će Vlada napraviti ozbiljne analize o njegovim rezultatima, imati pravu svrhu, a nadam se i svoj nastavak u Crnoj Gori.

Rade Ljumović – direktor Henley & Partners Crna Gora i Grčka

Srećnu Novu godinu

želi vam preduzeće

7. AVGUST d.o.o. Podgorica

Želimo vam srećnu i uspješnu 2025. godinu

31. decembar 2024, 1. i 2. januar 2025.

Poslovni broj: Iv 5428/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “MESO-PROMET” BIJELO POLJE, UL. SVETOG PETRA CETINJSKOG BB., Bijelo Polje, PIB: 02063344, protiv izvršnog dužnika DOO “EXTRAWURST” BAR, TOMBA BB., Bar, PIB: 03471764, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.457,32 eura, dana 30.12.2024. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik DOO “EXTRAWURST” BAR, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 5428/24 od 10.12.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.12.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

I - 1166/2015 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141, PIB: 02096099 protiv izvršnih dužnika LJUBICA ILIĆ, BUDVA i LJILJANA ILIĆ ĐURAŠEVIĆ , BUDVA nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnici LJUBICA ILIĆ rođena 26.05.1937. godine i LJILJANA ILIĆ ĐURAŠEVIĆ rođena 23.01.1966. godine u roku od tri dana od dana objavljivanja ovog pismena u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja .zapisnika o ročištu za XXXIV prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom i zaključka o XXXV prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 23.01.2025. godine u kancelariji ovog javnog izvršitelja u 10:45 h sve poslovne oznake I 1166/2015 od 26.12.2024. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.

Budva, dana 30/12/2024 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš Tel. 069/474-861

OBAVJEŠTENJE O RASPISIVANJU JAVNOG POZIVA

Država: Crna Gora Agencija za izvođenje projekta/ PEA (Naručilac):Elektroprivreda Crne Gore Direkcija za razvoj i inženjering Vuka Karadžića 2, 81400 Nikšić, Crna Gora Naziv Projekta: Ozelenjavanje javne infrastrukture, promocija energetske efikasnosti i Dogradnja HE Perućica Ugradnja Agregata A8

KfW broj Nabavke:512149

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), kao Naručilac, je dobila promotivni kredit od Kreditanstalt für Wiederaufbau (“KfW”) koji će koristiti za dogradnju HE Perućica – Ugradnja Agregata A8. Naručilac će koristiti dio raspoloživih sredstava za plaćanje radova koji će se izvoditi po Ugovoru za koji je raspisan ovaj Javni poziv za dostavljanje Ponuda.

Naručilac poziva kvalifikovane ponuđače da dostave zapečaćene Ponude za dogradnju HE PerućicaUgradnja agregata A8.

Sistem sopstvene potrošnje elektrane, mašinska hala i 110KV razvodno postrojenje izgrađeni su za završnu fazu izgradnje HE Perućica, koja podrazumijeva ugradnju dodatnog osmog agregata, pored postojećih sedam agregata. Osmi agregat bi imao nominalnu snagu od 58.5 MW, čime bi se uvećala nominalna snaga elektrane sa 307 MW na 365.5 MW, dok bi protok elektrane porastao sa 68 m3/s na 80.75 m3/s. Budući agregat A8 bi bio povezan sa postojeća dva agregata A6 i A7 na treći cjevovod pod pritiskom, koji je projektovan za protok od 3 x 12.75 m3/s, uključujući protoke agregata A6 i A7 kao i planiranog agregata A8 (svaki po 12.75 m3/s).

Potrebna mašinska, elektro i hidromehanička oprema za ugradnju osmog agregata:

Mašinska oprema:

•Impulsna (Pelton) turbina sa dva radna kola, Qnomin. = 12.75 m3/s, Hnomin. = 526 m, snaga Pnomin. = 58.5 MW, sa dvije mlaznice po radnom kolu, uključujući modelska ispitivanja.

•Digitalni regulator turbine sa uljnim hidrauličkim agregatom,

•Rashladni sistem transformatora, generatora i ležajeva turbine,

•Sistem za drenažu generatorskog prostora i prostora ispod igala turbine,

•Mjerna oprema i ostala potrebna oprema.

Elektro oprema:

•Jedan horizontalni sinhroni generator 65 MVA, nominalnog napona 10.5 kV,

•Sistem pobude i električnog kočenja sa trofaznim tiristorskim ispravljačem,

•Jedan blok transformator 10.5/115 kV, 65 MVA,

•Sistem upravljanja, sa sistemima za mjerenje, monitoring i zaštitu,

•Visokonaponsko/srednjenaponsko razvodno postrojenje,

•Sopstvena potrošnja agregata.

Hidromašinska oprema:

•Dva servisna zatvarača na izlazu turbinskih jama

•Dva predturbinska kuglasta zatvarača sa pratećom opremom.

Paralelno sa izvođenjem radova na izradi, isporuci, montaži i puštanju u rad elektromašinske opreme, planirani su građevinski radovi na odvodnom sistemu koji obuhvataju završetak radova na tunelu agregata osam i spajanje sa koritom rijeke Zete. Pored ovih radova, prateći građevinski radovi koji su neophodni za ugradnju elektromašinske opreme za agregat 8 će takođe biti izvedeni.

Opšti obim radova obuhvata, bez ograničenja: prikupljanje podataka o elektrani i opremi, izradu projektne dokumentacije, nabavku materijala i opreme, proizvodnju i ispitivanje nove opreme u fabrikama, pakovanje, transport i skladištenje na gradilištu, osiguranje radova, demontažu postojeće opreme i njeno privremeno skladištenje na gradilištu (odlaganje), montažu opreme, puštanje u rad, probni rad i obaveze tokom garantnog perioda.

Tender se sprovodi kroz Međunarodni tenderski postupak u skladu sa postkvalifikacionim postupkom i saglasno „Smjernicama za nabavku konsultantskih usluga, radova, postrojenja roba i nekonsultantskih usluga u finansijskoj saradnji sa partnerskim zemljama“, izdanje iz jula 2024. godine KfW banke (https:// www.kfw-entwicklungsbank.de/PDF/Download-Center/PDF-Dokumente-Richtlinien/FZ-VergaberichtlinienV-2021-EN.pdf ).

Zainteresovani Ponuđači mogu preuzeti kompletnu Tendersku dokumentaciju na engleskom jeziku, u elektronskoj verziji (biće obezbijeđen link za preuzimanje) po dostavljanju prijave u pisanoj formi g-dinu Gojku Blagojeviću, menadžeru projekta na imejl adresu: gojko.blagojevic@epcg.com i g-dinu Bošku Božoviću na imejl adresu: bosko.bozovic@epcg.com.

Elektroprivreda Crne Gore organizovaće obaveznu posjetu lokaciji i pretponudbeni sastanak 05. i 06. februara 2025. godine sa početkom u 09:00h, po lokalnom vremenu, u HE Perućica.

Ponude se moraju dostaviti najkasnije do 02. aprila 2025. godine do 11:00h po lokalnom vremenu. Otvaranje ponuda biće realizovano istog dana sa početkom u 12:00h, po lokalnom vremenu.

Osuđeni roditelji dječaka koji je počinio masakr u OŠ ,,Vladislav Ribnikar“ u Beogradu

Ocu 14 i po godina, majci tri godine, instruktoru iz streljane 15 mjeseci zatvora

Prema navodima optužnog akta, okrivljeni su zanemarili psihičko i emocionalno stanje svog djeteta tako da nijesu adekvatno reagovali na osjećanje koje se kod djeteta razvilo – da je odbačeno i neprihvaćeno u odjeljenju koje je pohađao do sedmog razreda u OŠ „Vladislav Ribnikar“

BEOGRAD - Vladimir i Miljana Kecmanović, roditelji dječaka K. K. (14) koji je 3. maja 2023. počinio masakr u školi ,,Vladislav Ribnikar“, proglašeni su krivim i osuđeni juče u Višem sudu u Beogradu.

Ocu dječaka izrečena je jedinstvena kazna od 14 godina i šest mjeseci zatvora, dok je Miljana osuđena na tri godine zatvora. Takođe, optuženi instruktor streljane u kojoj je dječak pucao, Nemanja Marinković, osuđen je na godinu i tri mjeseca zatvora. Vladimir Kecmanović se tereti da nije na odgovarajući način držao oružje u legalnom posjedu u svom stanu, zbog čega je njihov sin K. K. uspio da do-

Iv.br.1614/24

đe do njega, odnese ga u školu i počini nezapamćen zločin ubivši devetoro učenika i radnika obezbjeđenja škole. Njemu se na teret stavlja da je počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, dok se Miljana tereti za nezakonito držanje oružja i eksplozivnih naprava jer je njen biološki trag pronađen na jednoj od čaura tokom policijskog uviđaja u školi. Iako na samom početku nijesu bili optuženi za krivično djelo zlostavljanje i zanemarivanje maloljetnog djeteta, Više javno tužilaštvo u Beogradu je u oktobru proširilo optužnicu. Prema navodima optužnog akta, okrivljeni su zanemarili psihičko i emocionalno stanje svog djeteta tako da nisu adekvatno reagovali na osje-

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Crnogorski elektrodistributivni sistem” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Ivana Milutinovića br. 12, protiv izvršnog dužnika Edina Gutića, Babino Polje bb, Plav, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 30.12.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Edina Gutića, sa zadnjr poznatom adresom Babino Polje bb, Plav. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1614/24 od 12.12.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 27.12.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

I - 315/2021 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE OSNOVANA 1901. GODINE A.D. PODGORICA, ul. BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099 protiv izvršnog dužnika MILOVAN ŠEKULARAC radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik Milovan Šekularac, rođen 13.03.1979. godine i suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje u izvršnom postupku gornje poslovne oznake Blagoje Šekularac, Velibor Šekularac, Mara Šekularac u roku od tri dana od dana objavljivanja ovog zaključka u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisinika o ročištu za XXV prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom Zaključka o XXVI prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 22.01.2025. godine u 10:45 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja sve Posl. broj I 315/2021 od 25.12.2024.godine , jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 30/12/2024 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

ćanje koje se kod djeteta razvilo – da je odbačeno i neprihvaćeno u odjeljenju koje je pohađao do sedmog razreda u OŠ „Vladislav Ribnikar“. Proširenje optužnice uslijedilo je nakon što je dječak prvi put od 3. maja 2023. kada je počinio masovno ubistvo, izašao iz bolnice u kojoj se nalazi,

Ivm.br.1113/2017

te je u pratnji policije, sanitetom Hitne pomoći prevezen u zgradu Specijalnog suda u Beogradu gdje je svjedočio u krivičnom postupku koji se vodi protiv njegovih roditelja. Tužilaštvo je za Vladimira Kecmanovića zatražilo 14 godina i 11 mjeseci zatvora, jedinstvenu kaznu za krivična djela

izazivanje opšte bezbjednosti i zanemarivanje i zapuštanje djeteta. Tužilac je za Kecmanovića tražio 12 godina zatvora za teško djelo protiv opšte sigurnosti i tri za zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica, odnosno jedinstvenu kaznu od 14 godina i 11 mjeseci. Za Miljanu je tužilaštvo za-

Vladimir Kecmanović se tereti da nije na odgovarajući način držao oružje u legalnom posjedu u svom stanu, zbog čega je njihov sin K. K. uspio da dođe do njega, odnese ga u školu i počini nezapamćen zločin ubivši devetoro učenika i radnika obezbjeđenja škole

tražilo jedinstvenu kaznu od pet godina i pet mjeseci zatvora (dvije i po godine za krivično djelo - nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i tri za zapuštanje zlostavljanja maloljetnog lica), kao i novčanu kaznu od 500.000 dinara, dok je za instruktora u streljani Nemanju Marinkovića zatražena kazna od tri godine zbog davanja lažnog iskaza.

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorska komercijalana banka” AD Podgorica, sa sjedištem na adresi Bulevar Revolucije, protiv izvršnog dužnika Radomira Rajovića ul. Branka Deletića br. 14, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 27.12.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Radomira Rajovića, sa zadnje poznatom adresom ul. Branka Deletića br. 14, Andrijevica. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm.br.1113/2017 od 09.08.2017. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 25.12.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

I - 980/2017 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141, PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika DRAGO DRAGOJLOVIĆ, KOTOR, nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik DRAGO DRAGOJLOVIĆ KOTOR rođen 15.09.1969. u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za L prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o LI prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 22.01.2025. godine u 09.00 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja, sve Posl.broj I 980/2017 od 25.12.2024. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 30/12/2024 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

Iv.br.1338/2 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorska komercijalna banka”AD Podgorica, sa sjedištem na adresi Bulevar Revolucije br. 17, protiv izvršnog dužnika Vladana Đurišića, iz Berana, Babino bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 27.12.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vladana Đurišića, sa zadnje poznatom adresom Babino bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1338/24 od 25.10.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 25.12.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

IV - 444/2018 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u spojenim postupcima izvršenja IV 444/2018 i I 1088/2016 izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore osnovana 1901 godine a.d. Podgorica drugi protiv izvršnog dužnika Gordan Čampar nepoznate adrese, u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik Gordan Čampar rođen 25.09.1962 god. u roku od tri dana od dana objavljivanja ovog oglasa,u periodu od 10-14 h, javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za XLV prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o XLVI prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 23.01.2025. godine u 10:15 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja, sve poslovne oznake IV 444/2018 od 26.12.2024. god. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 30/12/2024 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

Priredila: R. U.-I.

Izrečena kazna za nezapamćen zločIn: Viši sud u Beogradu

Novogodišnja priča sa Jugoslavom Jakićem, predsjednikom opštine Šavnik

ŠAVNIK – Šavnik je za njega grad s dušom i siguran je da svaki građanin treba da stoji iza svog doma i zajednice, a na dobrom domaćinu je da savjesno planira obaveze. Ime je dobio po – Jugoslaviji. Odrastao je u velikoj porodici sa šest sestara i roditeljima koji su ga oblikovali kao odgovornog i zaštitnički nastrojenog brata i sina Sada su đeca Jakov (6) i Jovana (3) izvor njegovog nadahnuća i snage.

Jugoslav Jakić (36) je predsjednik opštine Šavnik, grada u kojem se sunce rađa dvaput dnevno! Prvi put izađe iza brda Kravica i oko 14 sati zađe iza brda Gradac. Sat kasnije sunce ponovo izlazi i pojavljuje se u kanjonu Bukovice, nakon čega, na kraju dana, zalazi iza planine Vojnik. - Šavnik je jedinstven po mnogo čemu, a prirodni fenomen dvostrukog izlaska sunca simbolizuje njegovu snagu i posebnost. Biti na čelu takvog grada je istovremeno izazov i privilegija – kaže Jakić na početku razgovora za Pobjedu.

Vizija ulaganja

Istorija i priroda oblikovale su ovaj kraj, a sada ga oblikuju ljudi, kroz viziju razvoja i ulaganja.

– Trenutni investicioni projekti – vjetroparkovi, hidroelektrane i rast turizma –donose transformaciju koja postavlja temelje budućnosti. Svjesni smo da Šavnik može postati simbol harmonije prirodnih resursa i modernog razvoja, i radimo na tome da ta vizija postane stvarnost.

Crna Gora i Šavnik su njegova kuća u širem smislu riječi. Pitali smo: koja tri glavna posla treba uraditi u jednoj i u drugoj kući u 2025. godini, da postanu još ljepša i ugodnija mjesta za život?

– Očuvanje građanske i multietničke Crne Gore naš je glavni zadatak. Svi potezi i sve politike moraju biti usmjerene isključivo u tom pravcu. Sve ostalo je gubljenje vremena i lutanje balkanskim stanputicama, što ne smijemo i nećemo dozvoliti. Moramo objediniti napore, upotrijebiti sve političko umijeće i mobilisati cjelokupnu društvenu odgovornost da naše društvo povedemo dugim putem savla-

Izazovi razvoja u ,,gradu dva sunca“

davanja naslijeđenih podjela. Uspjeh na tom planu odrediće sve naše razvojne i emancipatorske domete – nema dilemu naš sagovornik.

infrastruktura, turizam i demografija

Govoreći o prioritetima u Šavniku, jasan je: infrastruktura, turizam i demografski izazovi. – Nastavljamo znatna ulaganja – više od 50 odsto budžeta za 2025. godinu opredijeljeno je za kapitalne projekte koji direktno utiču na kvalitet života građana. Kad je riječ o turizmu, valorizacija prirodnih potencijala, poput kanjona Nevidio, ključna je za privlačenje turista i jačanje ekonomije. Takođe, radimo na mjerama koje će motivisati ljude da ostanu ili se vrate, ali ovo je problem koji zahtijeva širu, zajedničku akciju na državnom nivou.

Trenutni investicioni projekti – vjetroparkovi, hidroelektrane i rast turizma – donose transformaciju koja postavlja temelje budućnosti. Svjesni smo da Šavnik može postati simbol harmonije prirodnih resursa i modernog razvoja i radimo na tome da ta vizija postane stvarnost –kaže Jakić u novogodišnjem razgovoru za Pobjedu

Naglašava da je na nivou Crne Gore potrebno sprovesti demografske reforme, ubrzati evropske integracije i dodatno pods ticati razvoj sjevera kako bi se stvorili jednaki uslovi za život širom zemlje.

Godina koju ispraćamo donijela je dosta izazova za šavnički kraj, a najteži su bile poplave početkom oktobra. Tada su, nakon rušenja dva mosta i dijela asfaltnog puta, oštećena imanja, prekinuta vodovodna mreže, a stanovnici okolnih sela ostali su odsječeni od grada.

Potrebne su svježe ideje i kreativni ljudi koji će ih iznijeti

Jugoslav Jakić je iz

Dobrih Sela kod Šavnika, magistrirao je pravne nauke, smjer krivično pravo. Za profesionalni život odabrao je rodni grad, pa smo ga pitali što to ima u Šavniku, a nema niđe drugo na svijetu.

– Rodni grad ima posebnu energiju. Šavnik je čuvar

netaknute prirode i tradicionalnih vrijednosti. Odmalena sam naučio da cijenim to bogatstvo, i nikada nijesam pronašao razlog da ga zamijenim nečim drugim. Moja porodica i ja vidimo Šavnik kao mjesto u kojem tradicija susrijeće budućnost, a priroda postaje ključ razvoja – kaže Jakić.

Navodi da su građani prepoznali da dijele ljepšu, bolju i pravedniju viziju Šavnika, pa ga je taj osjećaj opredijelio da zajedno stvore srećnije mjesto za život ukupne zajednice. – Polako se budi svijest o Šavniku tako da su na svim poljima potrebne

– Poplave su pokazale snagu prirode, ali i snagu naše zajednice. Već nakon desetak dana, zahvaljujući naporima lokalne uprave, društveno odgovornih kompanija i Vojske Crne Gore, život u pogođenim područjima vraćen je u normalu – podsjeća Jakić. Dodaje da još rade na obeštećenju građana i sanaciji štete, uz ograničenu pomoć državne uprave.

- Ova situacija pokazala je koliko je važno da Šavnik, sa svim svojim prirodnim potencijalima, dobije stratešku pažnju i podršku države,

svježe ideje i kreativni ljudi koji će ih iznijeti, obećao sam sebi da ću da učestvujem u stvaranju takvog Šavnika sa svojim sugrađanima. Tri rijeke koje protiču kroz različita područja, u Šavniku, u svom ušću, čine skup različitosti i tu đe se sastaju stvaraju eksploziju emocija i nade koja, između ostalog, i mene drži vezanog za zavičaj –kaže Jugoslav Jakić.

Očuvanje građanske i multietničke Crne Gore naš je glavni zadatak. Svi potezi i sve politike moraju biti usmjereni isključivo u tom pravcu. Sve ostalo je gubljenje vremena i lutanje balkanskim stanputicama, što ne smijemo i nećemo dozvoliti

jer ima snagu da postane motor razvoja turizma i energetike u Crnoj Gori. Javnost je navikla da se naš sagovornik promptno i zaštitnički oglasi kad neko u j avnom diskursu s omalovažavanjem govori o Šavniku. Pitali smo ga da li izbroji do 10 prije nego što reaguje. – Šavnik je grad s dušom i napad na njega uvijek doživljavam lično. Ne brojim do deset prije nego što reagujem, ali pružam priliku za izvinjenje i povlačenje nepromišljenih riječi. Branim Šavnik, jer vjerujem da svaki građanin treba da stoji iza svog doma i zajednice – rekao je prvi čovjek šavničke opštine.

Đeca uče kroz naše postupke

Osim o matičnoj državi i gradu, sa Jakićem smo, ovih prazničnih dana, razgovarali i o familiji.

– Odrastao sam u velikoj porodici sa ocem, koji je preminuo prije 15 godina, majkom i šest sestara, i naučio sam da dijelim i cijenim razlike. Sestre su me oblikovale kao odgovornog i zaštitnički nastrojenog brata. Imam dvoje

đece – Jakova i Jovanu. Oni su izvor mog nadahnuća i snage. Trudim se da kroz primjere iz mog djetinjstva i ljubav prenesem vrijednosti koje su mene oblikovale, jer đeca najviše uče kroz naše postupke – rekao je Jakić. Naš sagovornik kaže da je ime dobio po – Jugoslaviji. – Pokojni otac, koji je volio svoju državu, tadašnju Jugoslaviju, dao mi je ime baš po njoj. Vjerovao je u sinergiju različitosti koje su države unosile u taj veliki mozaik u granicama Jugoslavije – kazao je Jugoslav. Naglašava da kod ljudi najviše cijeni iskrenost i dosljednost, jer su to temelji svakog povjerenja, a ne prašta izdaju i laž. – Moji prijatelji su oni koji dijele iste vrijednosti i koji me podržavaju, ali i ukazuju na greške, jer samo tako možemo rasti zajedno – kategoričan je Jakić. Praznični dani su prilika i za otklon od dnevnopolitičkih tema. Pitali smo ga kako provodi slobodno vrijeme. – Moj hobi su streljaštvo i čitanje, a film koji mi sada pada na pamet je ,,Djevojka od milion dolara“, možda zbog lojalnosti i upornosti glavne junakinje. Omiljeni sport mi je košarka zato što sam je igrao u jednom periodu života, a visinom (194 cm) odgovaram prosječnom Crnogorcu. Sada se, međutim, interesovanja mijenjaju, u stvari prilagođavaju sinu koji trenira fudbal –ispričao je Jakić. Ova priča ne bi bila kompletna bez – meda. Riječ je o nastavku porodične tradicije, pčelarstvom su se bavili njegovi đed i otac, a Jugoslavu je u jednom periodu ispunila znatan dio slobodnog vremena.

– Proizvodnja meda je sofisticiran i zahtjevan proces, poredak koji je priroda ustanovila, koji čovjek pokušava da prilagodi i koristi i ona je moja najbliža tačka sa prirodom. To je savršeno i precizno organizovana zajednica đe svi znaju svoj posao, mikrosistem kome treba težiti u svakoj zajednici – kaže Jakić, ističući da u tom poslu nalazi predah od svakodnevnih obaveza.

Priroda je u pčelarstvu perfektno ustanovila poredak, uz znanje, rad, strpljenje i ljubav. Još da je život kao med: sladak, ljekovit i – da se sporije cijedi! r.uskokoViĆ-iVanoViĆ

Jugoslav Jakić

Dejan

Kalezić

31. decembar 2024, 1. i 2. januar 2025.

NIKŠIĆ – Narodna poslovica kaže „dok dijete ne zaplače, majka mu se ne sjeća“, a to se, izgleda, najbolje ogleda na nikšićkoj mjesnoj zajednici Župa, jer je njeno rukovodstvo posljednjih nekoliko godina organizovalo na desetine protesta, blokada puteva samo da bi dobili od gradskih otaca više pažnje i poštovanja, da bi ispunili obećanja, održali riječ...

I, kao u malo kom kraju Crne Gore, ovdje je politika zanemarena, već se Župljani rukovode samo interesima svojih 13 sela sa oko 3.500 stanovnika. Jednako su negodovali kada su na čelu grada podno Trebjese bili predstavnici DPS, kao i sada kada njime rukovodi NSD-ov Marko Kovačević Nekoliko godina unazad pokrenuli su inicijativu i za osamostaljenje, uvjereni da bi se kao samostalna opština bolje razvijali, zaustavili migraciju, bolje iskoristili prirodne potencijale. Svoju najveću šansu vide u ogromnom rudnom bogatstvu, vodama, turizmu... Jer Župa dobrim dijelom predstavlja kotlinu (dužine 16, a širine od jednog do četiri kilometra, površine 40 km²) koju je usjekla rijeka Gračanica stvarajući plodnu ravnicu umjerene klime, nadmorske visine 696 do 850 metara, izuzetno pogodnu za razvoj poljoprivrede. Planine koje je okružuju, prosječne nadmorske visine oko 1.500 m predstavljaju bogatstvo različitosti u geografskom i prirodnom obliku stvarajući prirodne pogodnosti za razvoj turizma. Svjestan je toga i predsjednik MZ Župa Dragoljub Radulović, kome su komšije nedavno ponovo povjerile četvorogodišnji mandat.

INFRASTRUKTURA

U godini koja je za nama Župljani su mnogo uradili, najviše sopstvenim snagama, ali i uz pomoć lokalne uprave, države, donatora... – Ne koliko smo željeli, ali uradilo se dosta na putnoj infrastrukturi. Uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na planini Lukavica asfaltirali smo dva kilometra katunskih puteva, a tri puta duže dioni-

Rukovodstvo nikšićke mjesne zajednice Župa primjer kako se voli i razvija svoj kraj i ne čeka pomoć da bi se išlo naprijed

Što im više okreću leđa, oni su uspješniji

Župa je bogata prirodnim bogatstvima, pa čelnici te mjesne zajednice njenu šansu za razvoj vide u ogromnom rudnom bogatstvu, vodama, turizmu... Podstiču i pomažu svakom mještaninu –nagrađuju najbolje studente, plaćaju ekskurzije, obezbjeđuju naknade za prinovu, obilaze stare i nemoćne ... Kad im je neko pravo uskraćeno, ne ustručavaju se ako treba i da protestuju

ce su nasute i nastavljamo te poslove kad prođe ova zima, a dio sredstava već smo obezbijedili. Obezbijedili smo i tri revidovana projekta za glavnu saobraćajnicu i Pustu stranu, a ta dva posla koštaće 11 miliona eura. Za jednu od tih dionica već je završen i tender i izabran izvođač radova, što znači da bi već početkom 2025. godine trebalo da počne akcija – kaže Radulović. Naglašava i da im je bitna putna infrastruktura, ali da su aktivni i na mnogim drugim poljima.

Tako su Župljani, na primjer, uz pomoć donacije „MK GROUP“ rekonstruisali fiskulturnu salu OŠ „Dušan Bo-

jović“ u Mioljem Polju, a to je koštalo oko 50.000 eura.

– U toj ustanovi se ovih dana privode kraju radovi na instalaciji centralnog grijanja što u iznosu od 180.000 eura finansira Ambasada SAD u Crnoj Gori. Prošle godine smo izgradili i deset mostova u našim selima, posljednji su završeni prije nekoliko dana, a sve te radove finasirala je firma „Uniprom metali“ i za to je izdvojena četvrtina miliona eura. Nažalost, ti mostovi su izgrađeni prije dvije decenije i bili su nefunkcionalni, čista improvizacija, pa smo ih morali rušiti, a da su tada urađeni kako treba toliki novac mogli bismo danas uložiti

u mnogo važnije stvari - ističe Radulović. Ističe da se njihova aktivnost ne prepoznaje samo u Nikšiću, već da im zavide i u regionu.

A da rukovodstvo zaista vodi računa o svakom mještaninu, a pogotovo mladima, zbog čega se iz župskih sela, kao malo gdje u Crnoj Gori, ne iseljava, potvrđuje i podatak da su i u godini za nama za sve polumaturante obezbijedili besplatnu ekskurziju, kao i svečanu polumatursku večeru, besplatno ljetovanje za župsku djecu, stipendiraju osam najboljih studenata, organizovali su besplatne izlete za najbolje učenike, naknade za

T IVAT: Okončan arhitektonski konkurs za objekat policijske stanice i vatrogasnog doma Autori najboljeg

TIVAT – Na nacionalnom konkursu za idejno arhitektonsko rješenje novog administrativnog objekta – policijske stanice i centra za zaštitu i spašavanje, koji je raspisala Opština Tivat i Služba glavnog gradskog arhitekte, kao najbolje odabrano je ono koje potpisuju autori Matija Vujisić i Mladen Kadić i nagrađeno sa 20.000 eura.

Drugoplasirano je arhitektonsko rješenje koje potpisuje „AIM Studio“ d.o.o. autora Ivana Miloševića sa članovima tima koji čine Yeva Sta-

zilova i Pajo Vasović, nagrađeno sa 12.000 eura. Treća nagrada je pripala autorkama Dragani Čenić, Viktoriji Nikolić i Tamari Marović. Ovaj rad nagrađen je sa 8.000 eura. Opština Tivat otkupila je još dva arhitektonska rješenja

(svaki sa po 2.500 eura), jedan koji je izradio „Biro 8100“ d.o.o., autora Ivana Jovićevića i Dušana Đurovića, a drugi autora Sare Nišavić, Bojane Ćulafić i Luke Čvorovića Konkursni žiri u sastavu Jakov Lopušina, predsjednik

žirija i članovi; Aleksandar Živaljević, Iskra Đurić, Nikola Novaković i Andrijana Jokić, utvrdili su da dva prispjela rada nijesu ispunila uslove konkursa. Na osnovu idjenog rješenja biće urađen glavni projekat. C.G.

svako novorođenče, po hiljadu eura za prvorođeno dijete, školski pribor za prvake, novčane nagrade za najbolje učenike... – Organizovali smo i brojne kulturne događaje, a posebno bih izdvojio koncert posvećen legendama nikšićke muzičke scene. Imali smo nekoliko hiljada posjetilaca i takav događaj se ne pamti u našem kraju. U saradnji s nikšićkim Crvenim krstom, tradicionalno, organizovali smo brojne humanitarne akcije i ove godine ponovo prikupili nekoliko tona osnovnih životnih namirnica. Bilo je i mnoštvo ekoloških akcija, pošumljavali smo Liverovićko borje sa oko 3.000 sadnica, ali u svim ovim poslovima imali smo značajnu podršku privrednika, a prije svih kompanije „Uniprom metali“, koja svojim donacijama potvrđuje da izuzetno cijeni sve što radi Savjet naše MZ godinama unazad. I vide svi ti ljudi da od lokalne uprave i države za sve naše aktiv-

nosti ne dobijamo ni cent –kategoričan je Radulović.

PROJEKTI U 2025. Ipak, najavljuje ambiciozne planove za 2025. godinu. Očekuju Župljani realizaciju već spremnih projekata za puteve, očekuju da se radi na poboljšanju vodosnabdijevanja, a obezbijedili su i dio novca za rekonstrukciju domova omladine u selima. – Već početkom godine biće asfaltirano i nekoliko seoskih ulica i nećemo stati. Lokalna uprava će, sa 30.000 eura, uskoro finansirati i izgradnju dječjeg igrališta u selu Kuta, a podug je spisak naših želja. Vjerujem da je Župa napravila veliki iskorak, a možda je to i vidljivije tim prije što je naša mjesna zajednica decenijama bila zapostavljena. Očigledno, upornost i veliki trud se isplate i taj točak se sada teško zaustavlja. Jasno je da Prijedlog zakona o lokalnoj samoupravi ne daje nikakvu mogućnost promjena statusa našeg kraja, što znači da se nećemo moći osamostaliti kao opština, ali zato ćemo još više inicijativa upućivati ka opštinskim i lokalnim institucijama kako bismo stvorili uslove za razvoj ovog prelijepog mjesta. Kompletno društvo bi trebalo da pomogne razvijanju ruralnih područja, jer to je jedini i osnovni uslov za opstanak i razvoj jedine nam domovine, što odgovorni, nažalost, još ne shvataju – poručuje čelnik nikšićke MZ Župa Dragoljub Radulović.

Ratko PEROŠEVIĆ

ZNAČAJNI RESURSI ZA POLJOPRIVREDU I TURIZAM: Panorama Župe

Dragoljub Radulović

NAJBOLJI RAD: Prvonagrađeno rješenje

DOBITNICI NAGRADE ,,19. DECEMBAR“

Velizar Radonjić, publicista i satiričar

Moramo čuvati graditeljsku baštinu

Graditeljska baština nijesu samo iskopine, zgrade ili mostovi. Graditeljska baština je hronika našeg nastajanja i postojanja. Naša istorijska čitanka i knjiga našeg postanja. Najviši serti kat našeg identiteta. Ako izgubimo serti kat, ostaćemo i bez identiteta. Zbog toga sve češće počinjem da sumnjam da iza te devastacije naše najvrednije graditeljske baštine stoji tendencija da nam se potre kulturni identitet – poručuje Radonjić

Graditelji su ljudi posebnog kova. Njihovi vidici sežu i po nekoliko vjekova unaprijed, a njihova djela traju vjekovima poslije njih. Njihovo djelo, graditeljsko nasljeđe i graditeljska baština predstavljaju najvredniji dio ukupne kulturne baštine Crne Goreporučuje Velizar Radonjić, ovogodišnji dobitnik nagrade ,,19. decembar“. Najveće priznanje Podgorice stiglo je kao nagrada za desetogodišnje istraživanje, prikupljanje građe, pisanje i izdavanje jedinstvene knjige, kapitalnog i njegovog životnog djela ,,Hronika graditeljstva u Crnoj Gori“, ali i satiričnog stvaralaštva krunisanog nizom nagrada na prestižnim festivalima i smotrama (knjiga ,,Gluva dolina“), te dramskog angažmana kroz pozorišne komade od kojih se ,,Krst sa petokrakom“ izvodi s velikim uspjehom, a odnedavno je na sceni i satirični igrokaz ,,Oprosti, druže stari“ (Bezmetković). Nagrada ga, kaže, obavezuje da nastavi sa podsjećanjem na graditeljsku baštinu koja nam je data na čuvanje, da inicira i da se zalaže za proširenje liste zaštićenih građevina, njihovo proglašenje kulturnim blagom i podizanje uspostavljenog sistema zaštite na viši nivo.

VIZIONARI

Radonjić upozorava da je graditeljska baština u glavnom gradu, ali i u državi, velikim dijelom ugrožena.

- Knjiga ,,Hronika graditeljstva u Crnoj Gori“ govori baš o graditeljskoj baštini koju imamo i to je najveći dio naše ukupne kulturne baštine, a pošto je Podgorica najveći grad u Crnoj Gori ona ima značajan procenat učešća u njoj… Međutim, neznanje, nečinjenje, javašluk, trka za brzim profitom doveli su do devastacije značajnog dijela te baštine - upo-

zorava Radonjić, koji je u ondašnji Titograd došao prije skoro 60 godina, gdje je rastao i stasavao sa gradom i njegovim graditeljima. Podsjeća da je Podgorica iz Drugog svjetskog rata izašla u ruševinama.

- U želji da se neke stvari što brže izgrade, a u nedostatku stručnjaka, dio te graditeljske baštine je devastiran, kao na primjer Duklja preko koje je prošla željeznička pruga!? Ali to je više bio proizvod neznanja, nego neke loše namjere… Recimo da od Tabane pored Ribnice nije ostalo ništa. Trebalo je sačuvati i dio Stare varoši, da se napravi nešto poput sarajevske Baš-čaršije… Mislim da se zakasnilo sa revitalizacijom tog dijela grada – kaže Radonjić.

Odgovornost je, smatra, na institucijama i ljudima od struke, prije svih na planerima. Ističući da su

Nagrada obavezuje

Nagrada ga, naglašava Radonjić, obavezuje da nastavi i sa angažovanim dramskim i satiričnim stvaralaštvom, koje će da upire prstom u naša nepočinstva, podjele, čegrsti i omraze, da kritikuje i opominje na razaranje sistema vrijednosti. - Obavezuje me na dramsko i satirično stvaralaštvo koje će da nam otvara oči, da progovara u ime većine koja ćuti, stvaralaštvo koje će da budi našu savjest i da bude naša savjest. Obavezuje me

planovi nekad pravljeni da budu razvojni, podsjeća da je prvi urađen odmah poslije oslobođenja Podgorice 1879. godine - plan Nove, odnosno Mirkove varoši. Kako dodaje, 2. aprila 1946. godine Vlada je osnovala dva preduzeća za građenje - OGP (Opšte građevinsko preduzeće Titograd) i RZUP (Republički zavod za urbanizam i projektovanje). - Poslije Drugog svjetskog rata počinje intenzivna gradnja Podgorice, a 1951. godine urađen je Generalni plan, za koji se veoma brzo pokazalo da je tijesan jer je priliv stanovništva i razvoj bio mnogo veći od očekivanog. Tako je 1956. godine urađen novi plan, koji su radili Sarajlije i Beograđani. Nakon toga su, 1964. godine, novi plan uradili naši ljudi iz Zavoda za urbanizam Titograda – priča Radonjić Šezdesetih, sedamdesetih i

na stvaralaštvo koje će da bude promoter građanskog bunta i građanske svijesti. Sve je ovo naš dug prema potomstvu. I ja se nadam i vjerujem da mom unuku i unučadima njegove unučadi, nadam se i vjerujem da vašoj unučadi i unučadima vaše unučadi, nećemo osta-

osamdesetih godina, kako navodi, dolazi do ekspanzije i izgradnje kapitalnih objekata u našem glavnom gradu i Crnoj Gori. Podsjeća na neka od imena iz plejade vrhunskih prijeratnih i poslijeratnih arhitekata, dobitnika brojnih prestižnih nagrada za arhitektonska djela po kojima je naš glavni grad i danas prepoznatljiv, vizionara koji su ponos ne samo Podgorice i Crne Gore, nego i ondašnje Jugoslavije – Vujadin Popović, Periša Vukotić, Veliša Popović. Božidar Milić, Radmilo Zdravković, Ivan Zdravković, Predrag Miško Dmitrović, Radosav Zeković, Tupa Vukotić, Kana Radević, Pavle Popović - Graditelji su ljudi posebnog kova. Njihovi vidici sežu i po nekoliko vjekova unaprijed, a njihova djela traju vjekovima poslije njih. Njihovo djelo, graditeljsko nasljeđe i graditeljska baština, predstavljaju najvredniji dio ukupne kulturne baštine Crne Gore - poručuje Radonjić, osvrnuvši se i na brojna druga imena koja su se se našla u njegovoj knjizi ,,Hronika graditeljstva u Crnoj Gori“.

,,KRADILIŠTE“

Radonjić podsjeća da su u vrijeme bivše Jugoslavije konkursi bili veoma važni, da su bili opštejugoslovenski.

- Tako kvalitetno se gradilo do pred kraj osamdesetih godina, kada dolazi vrijeme tranzicije. Jedan od mojih aforizama kaže: Dok su je gradili inženjeri moja domovina je bila veliko gradilište, dođoše oni što se ugrađuju i pretvoriše je u kradilište – u svom stilu podsjeća Radonjić. Naglašava da su propisi prečesto mijenjani i prilagođavani investitorima, na štetu javnog interesa.

- Poslije rata smo imali dobre zakone u graditeljstvu, imali smo institute koji su štitili javni inte-

viti pustoš. Nadam se da im nećemo ostavit duhovnu pustoš, bez kulturne baštine i bez identiteta – poručio je Radonjić i najavio da će nastaviti da piše drame i satire, ali i da uređuje časopis Inženjerske komore, te da objavljuje tekstove u časopisu Matice crnogorske.

res. Po sadašnjem zakonu - toga nema… Ranije su postojali standardi za projektovanje, tehnički standardi, tada smo primjenjivali JUS (jugoslovenski standard), koji je bio naslonjen na njemački. Međutim, došlo je do promjene društvenog sistema, tranzicije, a zakoni se prilagođavaju investitorima. Ukinuli smo institute za zaštitu javnog interesa u građenju, planovi se više ne prave da budu razvojni, oni su se pretvorili u ucrtavanje objekata po želji investitora… Nastupa velika korupcija kojoj su dosta kumovali urbanisti i arhitekte. Zbog toga je sada maćehinski odnos prema starim, kvalitetnim građevinama koje predstavljaju kulturno blago Crne Gore - ako nestane neki kvalitetan objekat, nemaju sa čime da se upoređuju i onda ono njihovo može da prođe na tržištu. Drugi razlog devastacije graditeljske baštine jeste trka za profitom, treći je neznanje, a četvrti nečinjenje – poručuje Radonjić, uz napomenu da tu važnu ulogu treba da odigraju Uprava za zaštitu kulturnih dobara, kojoj treba dati veća ovlašćenja i sredstva i ojačati je kadrovski, te da treba vratiti institute zaštite javnog interesa.

DUG POTOMSTVU

Podsjetivši da je pokojni arhitekta Andrija Markuš 2012. godine pokrenuo inicijativu da 48 objekata dobije status zaštićenog kulturnog dobra, naš sagovornik kaže da njega i ova nagrada obavezuje da nastavi da opominje i podsjeća da su graditeljsko nasljeđe i graditeljska baština zajednički i da pripadaju svima nama, da je to nešto što nas spaja i opominje da je njihova zaštita naša civilizacijska obaveza i naš dug potomstvu. - Umjesto institucionalne zaštite, graditeljska baština je decenijama izložena nemilosrdnoj samovolji i neznanju mnogih koji njome upravljaju. Zbog činjenja ili nečinjenja, izložena je propadanju, uništavanju, devastaciji i nestajanju. Zato me nagrada obavezuje da, institucije prije svega, podsjećam, upozoravam i opominjem da graditeljsko nasljeđe i graditeljsku baštinu ne smijemo tretirati kao biznis barijeru sticanju velikog i brzog profita. Graditeljska baština nijesu samo iskopine, zgrade ili mostovi. Graditeljska baština je hronika našeg nastajanja i postojanja. Naša istorijska čitanka i knjiga našeg postanja. Najviši sertifikat našeg identiteta. Ako izgubimo sertifikat, ostaćemo i bez identiteta. Zbog toga sve češće počinjem da sumnjam da iza te devastacije naše najvrednije graditeljske baštine stoji tendencija da nam se potre kulturni identitet. Bojim se da su te tendencije sve jače, ali smatram da im se može stati na kraj. Opominjem, pozivam i prozivam da zaustavimo njeno propadanje i da svi skupa stanemo u zaštitu našeg hiljadu godina građenog identiteta – poručio je Velizar Radonjić, dobitnik ovogodišnje nagrade ,,19. decembar“. Igor MITROVIĆ

Od pisaće sloga

Slobodanka Seka Martinović, sinergijom novinarstva, pi-ara, mode i dizajna, već skoro pola vijeka ispisuje stranice uspjeha na crnogorskoj i svjetskoj modnoj sceni, doprinosi razvoju i unapređenju kulturnih i umjetničkih dešavanja. Iako su za nju sve tri profesije u tijesnoj vezi, iako je i prva crnogorska modna dizajnerka koja je svoju kolekciju predstavila u Parizu, njena prva ljubav je novinarstvo. Karijeru su joj pratila brojna priznanjanagrada za novinarstvo koju je dobila 2004. godine (samo tri mjeseca po odlasku iz Pobjede), ,,Zlatna košuta“ na Internacionalnom sajmu mode u Beogradu, nagrada Crnogorske modne komore 2023. godine za životno djelo i kao kruna – nagrada ,,19. decembar“, koju je ove godine dobila od voljenog grada.

POBJEDA: Nagradu ,,19. decembar“ dobili ste za veliki doprinos razvoju i unapređenju kulturnih i umjetničkih dešavanja u Podgorici i Crnoj Gori. Što za Vas predstavlja priznanje grada?

MARTINOVIĆ: Svako priznanje za nešto što ste uradili je zadovoljstvo, radost, satisfakcija, a prije svega potvrda da ste radili dobro, da je neko to zapazio, uvažio i nagradio taj trag koji ste ostavili, jer su tragovi ono što ostaje za nama. Dijete sam iz Ulice slobode br. 2, ulice iz koje sam krenula u otkrivanje života i svijeta ondašnjeg Titograda, potom Podgorice, ulice u kojoj sam provela djetinjstvo, odrastala, stasavala. U njoj je počelo moje traganje za samom sobom, razvijala se moja radoznalost i kreativnost, nazirali su se talenti koje sam imala, a nijesam ih bila svjesna. S ove distance, nijesam sigurna da li sam ja birala svoje profesije ili su one prepoznavale mene, ali ovo što sam postala i postigla rezultat je njihovih preplitanja, velike upornosti, istrajnosti, nekad i tvrdoglavosti, a prije svega ljubavi prema onom što radim. Većinu stvari, koje sam radila i pokretala, radila sam u svome gradu i za svoj grad, za Crnu Goru. Bez očekivanja. Zato je priznanje za mene i draže i značajnije, jer mi je moj grad ovom nagradom vratio na najljepši mogući način. I ukazao veliku čast! Ali i obavezao me da je u budućem radu opravdam.

POBJEDA: Tokom bogate karijere, duge skoro pola vijeka,

Velizar Radonjić

Slobodanka Seka Martinović,

M. BABOVIĆ

Martinović, novinarka, pi-ar i modna dizajnerka

pisaće mašine i vrućeg sloga do modne scene

S ove distance, nijesam sigurna da li sam ja birala svoje profesije ili su one prepoznavale mene, ali ovo što sam postala i postigla rezultat je njihovih preplitanja, velike upornosti, istrajnosti, nekad i tvrdoglavosti, a prije svega ljubavi prema onom što radim

ostvarili ste se i u novinarskoj i pi-ar profesiji. Prepoznati po britkom peru, karijeru ste započeli u najstarijem crnogorskom listu, titogradskoj Pobjedi.

MARTINOVIĆ: Titograd to vrijeme mladima nije pružao velike mogućnosti. Osim foklora i čajanki u Domu JNA vikendom, nije bilo nekog drugog izbora. A ako ste imali potrebu da slobodno vrijeme ispunite nekim drugim sadržajem, sami ste se morali potruditi. Tako sam se obrela u Pobjedi, tada jedinom dnevnom listu koji je upravo raspisao konkurs za prijem volontera. Ozbiljno testiranje, sa mnogo prijavljenih, trajalo je dva dana. Uspješno sam prošla test, volontirala godinu, prošla sve filtracione rubrike i nakon toga primljena kao novinar u rubrici kulture u kojoj sam ostala punih 17 godina. To je bio jedan od najljepših perioda u mom životu. Na drugoj godini studija, sa 21 godinu ušla sam u redakciju, u jedan očaravajući svijet. U profesiju koja me je opčinila, među ljude čije sam tekstove i knjige dotad samo čitala… Svetozar Durutović, Marko Špadijer, Vito Nikolić, Zaga Berkuljan, Nataša Martinović, Đina Čelebić, Dara Vučinić… bardovi i prve žene u istoriji crnogorskog novinarstva, danas praktično zaboravljene, a lijepo bi bilo da im se društvo posthumno oduži makar serijom tekstova ili TV emisija. Veoma me je obradovala emisija posvećena divnoj Zagi Berkuljan, posebnoj ženi, dami, zvanično prvoj crnogorskoj novinarki, u kojoj sam i ja učestvovala.

POBJEDA: Što je ono što biste rado preslikali iz tog perioda u današnje novinarstvo?

MARTINOVIĆ: To je bilo vrijeme pisaćih mašina, vrućeg sloga, vrijeme učenja zanata u kojem je napisana riječ imala veliku odgovornost. Vrijeme dežurstava do izlaska izdanja, vrijeme kolegijalnosti, druženja, zabava … Za sve me vežu najljepša sjećanja. Pobjeda je tad počela izlaziti kao dnevni list i svi smo bili preponosni što smo dio jednog takvog ambijenta, rame uz rame sa ljudima, bardovima koji su gradili i Pobjedu i istoriju novinarstva Crne Gore. Današnje novi-

narstvo u mnogim stvarima je u prednosti u smislu mogućnosti koje pruža digitalno doba. Neuporedivo je lakše, jednostavnije, brže… S druge starne, generalno, svi novi alati, novi mediji poput portala i društvenih mreža koji bi trebalo da budu prednost, uglavnom su i veliki minus modernog novinarstva. Nema selekcije, nema odgovornosti, sa riječju se olako barata, devalvirana je u najširem smislu… Niko o tome ne brine, niko nije odgovoran! A iza svega stoji čovjek, novinar, urednik ili bar onaj koji se tako zove. Po meni, sve u ovom društvu treba da počiva na vrijednostima tradicije, onim istinskim, pravim koje ne podliježu vremenu, a koje su osnov svakog zdravog društva. Dakle, sinergija i balans tradicionalnog i prednosti digitalnog novinarstva po meni bi trebalo da budu put kojim bi se u mjeri mogućeg dovela u red medijska scena. Da se izoštri i jasno uspostavi kriterijum ko može da se bavi tom profesijom, da se uvedu novinarske licence, da novinari dobiju status službenih lica, a podržavam i akcije na unapređenju medijske pismenosti.

POBJEDA: Da li je bilo teško donijeti odluku da poslije 28 godina odete iz Pobjede?

MARTINOVIĆ: Kao i u životu, i u poslu imate neka nataložena nezadovoljstva. A uvijek sam bila osjetljiva na nepravdu. Prema bilo kome. Odluka je bila trenutna, na kolegijumu, kao urednica Porodičnog magazina nijesam se složila sa izrečenim, uzela sam tašnu, pozdravila se i nika-

da više nijesam ušla u Pobjedu. Da li mi je bio žao - jeste, ali moja je teorija da uvijek ispred sebe imate nova vrata koja možete otvoriti. Tako je bilo i u mom slučaju. Iako sam završila na Birou rada, nove mogućnosti su se brzo otvorile. Danas sam sigurna da sam napravila pravi potez –slijedili su magazin Indeks, Žurnal, pi-ar… i najzad, kao pi-ar JU ,,Nacionalni parkovi“ otišla sam u penziju.

POBJEDA: Osamdesetih godina ušli ste u svijet mode.

MARTINOVIĆ: Za mene moda nikada nije bila samo odjeća, trenutni trend i dizajn, već istorijski društveni fenomen, kompleksna umjetnost koja u sebi sadrži sve aspekte od društvenih kretanja, psihologije, oblika, muzike, sredstvo hijerarhije, potvrđivanja društvenog statusa. Zato su sve moje kolekcije društveno angažovane jer sam kroz modu našla način da reagujem na svijet koji nas okružuje. Komercijalnim linijama bavila sam se u četvorogodišnjoj saradnji sa renomiranom fabrikom ,,Javor“ iz Ivanjice, velikim sistemom zaahvaljujući kojem sam i napravila svoje modno ime sredinom devedesetih i dobila prvu ,,Zlatnu košutu“ na Internacionalnom sajmu mode u Beogradu. Kao što obično biva, bila sam veća zvijezda u Beogradu i regionu, nego u svojoj zemlji. Ovdje sam morala nastaviti da se dokazujem... Inspiracija mi je sve što me okružuje. Istorija, posebno dvor Petrovića, životna sredina, reciklaža u čijem se krugu već odavno

kreće čitav svijet, dijalog, bogatstvo multikulturalnosti Crne Gore, empatija koja nam fali, prolaznost… Zato je tako odjeknuo moj projekat ,,U slavu godina“, u okviru Senior festa, modna revija posvećena korisnicima Doma starih u Podgorici koji su bili i manekeni, a o kojoj je prilog prikazan i na BBC-u.

POBJEDA: Prva ste crnogorska modna dizajnerka koja je svoju kolekciju predstavila u Parizu.

MARTINOVIĆ: Ponosna sam na sve svoje projekte u raznim sferama, i one veoma uspješne, ali i one manje uspješne. Svi su odraz mog sazrijevanja, učenja, napredovanja i rada jer sam u modi samonikla. Svakako bih izdvojila multimedijalni ,,Omaž ženi u jednom vremenu“, priču o pop kulturi socijalizma ispričanu kroz vizuelni identitet drugarice Jovanke Broz sa 180 učesnika, projekat ,,Volite zeleno“ posvećen životnoj sredini, ,,Wintage refresh“ po-

Država da shvati da moda može biti ozbiljan privredni segment

Seka Martinović ukazuje da se moda decenijama vrti ukrug, te da je sve već izmišljeno, još od dvora Luja XIV, koji se smatra pretečom savremene mode. - Tehnološki, inovativni materijali imaju svoje prednosti, ali se čitav svijet u strahu od problema tekstilnog otpada polako vraća bio-razgradivim tkaninama, što pozdravljam. Po formi i stilu u

novim varijantama, dizajnere inspirišu prošla vremena, pa je pametno sačuvati kvalitetne komade naših baka i majki iz ormara, što i sama činim – ističe Martinović. Naglašava da crnogorska modna scena ima sjajan potencijal.

- Imamo generacije školovanih mladih dizajnera, ali strahujem za njihovu perspektivu. Sve dok se ne

institucionalizuju, a država ne shvati da moda može da bude profitabilan, ozbiljan privredni segment, bojim se da ćemo i dalje biti samo atraktivna modna pozornica. Nemamo nijednu fabriku, nijednu modnu kuću, čak ni uslužnu radionicu…a to je infrastruktura koja je preduslov razvoja mode kao ozbiljnog biznisa – kaže Martinović.

Većinu stvari koje sam radila i pokretala radila sam u svome gradu i za svoj grad, za Crnu Goru. Bez očekivanja. Zato je priznanje za mene i draže i značajnije, jer mi je moj grad ovom nagradom vratio na najljepši mogući način i ukazao mi veliku čast

svećen reciklaži i projekat ,,Dijalog, most do sloge“, multimedijalnu priču bez ijedne riječi u kojoj sam kroz modu, muziku i pokret poslala poruku i opomenula da se podsjetimo koliko bogatstvo ovaj prostor ima u multikonfesionalnosti, multinacionalnosti i multikulturalnosti. Naravno, posebna je ,,Reinkarnacija“ sa kojom sam se 2001. predstavila u Parizu, kao prvi dizajner sa ovog prostora, inspirisana odjevnom kulturnom baštinom princeza Petrović. Tu je i kostimografski rad na filmu sa poznatim crnogorskim režiserom Draškom Đurovićem, sa kojim radim peti film.

POBJEDA: Sve se manje čitaju novine, časopisi, knjige... Sve se više kao sredstvo informisanja biraju digitalni mediji. Uprkos tome, novine i knjige još uvijek odolijevaju zubu vremena. Kako Vi na to gledate?

MARTINOVIĆ: Pripadam generaciji kojoj nije baš blisko digitalno vrijeme, iako sam ga usvojila u mjeri potrebnoj za obavljanje posla, jer bez toga ne možete trajati. Mladi, djeca prvenstveno, sve manje uzimaju knjigu u ruke, nesvjesni koliko su na gubitku. Internet je preuzeo mnogo toga što ne bi trebalo. Društvene mreže, na način na koji ih svijet koristi ili bolje reći zloupotrebljava, postale su globalni problem. Žao

mi je što sve prednosti moderne tehnologije, koja je osmišljena da nam olakša život, zahvaljujući nama vrlo često proizvode kontraefekat. Uz rizik da ću sebe deklarisati kao osobu iz prohujalog vremena, što najzad i jesam, duboko vjerujem da je nezamjenjiv osjećaj koji stvara miris novina ili knjige dok ih držite u ruci, listajući stranice. U civilizacijskom razvoju, koji je primjetan bezmalo na dnevnom nivou, duboko vjerujem da će se čovjek uželjeti klasičnog čitanja i knjige, makar kao ekskluzive. Ili čak trenda, jer globalno sav svijet je u trci za trendom u najširem kontekstu. Novinama je i dalje vjerna starija generacija. Nostalgična sam kad vidim ujutru u kafeu stariju gospodu koja uz jutanju kafu prelistava novine. Nemam društvene mreže, niti imam namjeru da ih imam. Tom svijetu ne pripadam, iako me mnogi kritikuju da kaskam za vremenom. Zovu me, traže me - trajem i dalje. Nijesam zaključila da mi je odsustvo sa društvenih mreža neki nedostatak. Biram što ću da čitam i gledam. Novine pročitam, knjige se ne odričem. Knjiga je moj najbolji bijeg u neku drugu stvarnost, u neko drugo vrijeme, najčešće u prošlost. A i dalje pišem, valjda će u nekom trenutku i to biti pretočeno u knjige. Njegosava ŽIVANOVIĆ

Slobodanka Seka Martinović

Kenan

Kamenjaš, centar Budućnost Volija i najkorisniji igrač „plavih“ već drugu sezonu, za Pobjedu

PODGORICA – „Vidjećete vi jednoga dana“, rečenica je koju je, kao 15-godišnjak, izgovorio Kenan Kamenjaš pred majkom Amirom, ocem Šefikom i sestrom Lejlom Samouvjerenu poruku članovima najuže porodice saopštio je kao košarkaški početnik iz Dabravina, malog mjesta od 1.100 stanovnika, na oko 35 kilometara od Sarajeva, čvrsto vjerujući da će napraviti nešto više od pukog treniranja „kraljice igara“. Da nije u pitanju bio samo san i velika želja jednog tinejdžera, potvrda je stigla skoro deceniju kasnije. Bosanskohercegovački centar u dresu Budućnost Volija iz utakmice u utakmicu pokazuje da je dobro „gledao u budućnost“.

– Odmalena sam trenirao fudbal, kao i skoro svako dijete. Ali sa 15 godina sam počeo da treniram košarku i sve se brzo odvijalo. Iz malog mjesta Breze, gdje sam počeo u košarkaškom klubu Koš, već poslije šest mjeseci sam nastavio sa treninzima u Sarajevu. Počeo sam tada da sanjam i maštam o nekim većim ciljevima i dometima, jer sam vjerovao u sebe. Vjerovao sam da mogu nešto da napravim u životu i karijeri. Moji ukućani na to nijesu gledali kao ja, pa sam roditeljima i sestri rekao da će vidjeti jednoga dana, jer sam znao da će se trud isplatiti. Imao sam čvrstu volju i želju, ciljeve pred sobom, i, hvala Bogu, to se i ostvarilo – kaže Kenan Kamenjaš na početku razgovora za novogodišnji broj Pobjede. U dosadašnjem toku sezone Budućnosti sa dosta oscilacija na dva fronta, odličnih rezultata u ABA ligi i rezultata ispod očekivanja u Evrokupu,

Peković i Dubljević uzori

Interesantno, košarkaški uzori Kenana Kamenjaša su dvojica crnogorskih košarkaša Nikola Peković i Bojan Dubljević

– Kada sam počeo da treniram, volio sam da gledam Nikolu Pekovića i dosta su me poredili sa njim. Nekoliko godina nakon toga počeo sam mnogo da pratim i Bojana

Kamenjaš je, ipak, jedna konstanta u podgoričkoj ekipi. Na 10 od 14 utakmica u ABA ligi ove sezone, Kamenjaš je imao dvocifren poenterski učinak, na dvije je upisao dabl-dabl. U Evrokupu je na tri meča zabilježio dabl-dabl, a na polovini od 12 utakmica je imao dvocifren broj poena. Na najviše mečeva ove sezone – osam, bio je najbolji igrač Budućnosti (slijedi Rašid Sulejmon sa pet utakmica). Najzad, u drugoj polovini decembra, u samo pet dana razmaka, bio je najkorisniji igrač 12. kola Evrokupa, sa indeksom 34 na meču sa Trentom, i MVP 13. kola ABA lige, sa najboljim poenterskim učinkom u regionalnoj ligi (28 poena) i ličnim indeksnim rekordom od 37. Ništa neuobičajeno za najboljeg igrača ABA 2 lige u sezoni 2020/21. (u dresu sarajevskih Sparsa) i ABA lige u sezoni 2021/22. (kao igrača SC Derbija), MVP igrača ABA Superkupa 2023. godine, te prošle sezone najkorisnijeg igrača Budućnosti, računajući i prvu polovinu sezone u SC Derbiju. Zahvaljujući dosadašnjim partijama, Kamenjaš je prvi dio sezone u ABA ligi završio i na

Volio bih da me kao člana šampionske generacije Budućnosti

Moramo da budemo oprezni, Trefl može da bude „nagazna mina“

Budućnost će ponovo na teren već 2. januara, u 13. kolu Evrokupa gostuje poljskom Trefl Sopotu, sa imperativom pobjede. – Svaka pobjeda je bitna u Evrokupu, pogotovo ova. Poljaci mogu da budu „nagazna mina“ i zato moramo da budemo jako oprezni. Trefl Sopot igra jako dobro iako rezultati to

ne pokazuju. U većini utakmica su bili u egalu, vodili protiv mnogih rivala na domaćem terenu, ali su na kraju izgubili. Zato moramo da budemo maksimalno fokusirani i skoncentrisani, treba da odigramo na visokom nivou da bismo pobijedili i mislim da će tako da bude. Na pitanje da li je nekada

igrao 2. januara, Kamenjaš odgovara negativno. – Ovo mi je prvi put da 1. januara negdje putujem i prvi put da igram 2. januara, pošto sam ranije igrao 3. januara. Ali to je život profesionalnog sportiste, mnoge bitnije datume od Nove godine sam propustio zbog košarkaške karijere, pa mi ni ovo neće teško pasti.

Dubljevića. Mislim da dosta ličim na njega i mogu dosta da naučim od takvog igrača. Kada sam došao u Crnu Goru, čuo sam vrhunske priče o njemu, o njegovoj radnoj etici i svemu što je i kako postigao. Drago mi je što mi je takav igrač košarkaški uzor. Sa Pekovićem se, kako kaže, nekoliko puta sreo u gradu i

prvom mjestu po prosječnom indeksu korisnosti (19,86)... – Prijaju sva priznanja, kao potvrda velikog rada, truda i zalaganja. Ali meni je na prvom mjestu timski uspjeh, da iz meča u meč ekipi pomažem najbolje što mogu da ostvarujemo željene rezultate – dodaje Kamenjaš

TIJERI ANRI STIŽE

NA AERODROM

Ipak, priznaje da ovakav uzlet nije očekivao. – Iskreno, nisam. Počeo sam da treniram sa 15 godina, a već sa 18 sam ušao u seniorski tim Bosne i Hercegovine i veoma brzo ostvario jedan od najvećih snova. Nakon toga su se želja i ambicija pojačale, vidio sam da mogu, pošto sam ušao u krug najboljih igrača države. Nastavio sam da radim i da se trudim – ističe kršni centar podgoričkog tima.

Kada se u rijetkim trenucima sa porodicom okupi kod kuće, pošto mu otac radi u Njemačkoj, a sestra je udata, prisjete se njegovih košarkaških početaka. – Sestra uvijek pominje kako sam uzimao njen kofer i kao mali ga „vozao“ po kući i govorio: „Tijeri Anri stiže na aero-

nakon finala domaćih takmičenja, prilikom dodjele medalja i pehara, u vrijeme dok je Peković bio predsjednik Košarkaškog saveza Crne Gore. – Sa Dubljevićem sam se pozdravio na terenu kada sam sa BiH igrao jednu utakmicu ovdje protiv Crne Gore. Nadam se da će biti prilike da se ponovo sretnemo, da mi, možda, da nekoliko savjeta – dodao je Kamenjaš.

drom“. Ostalo mi je u sjećanju da sam tada sanjao aerodrom, neka putovanja, polijetanja i slijetanja. Sestra danas kaže da sam dočekao da budem više u avionu i na nebu nego na zemlji. Hvala Bogu da je tako. Prisjeća se koliko je bilo teško i zahtjevno na početku. – Trebalo je uklapati treninge i školu, a onda odlazak u Sarajevo, sat vožnje autobusom, pa trening i vožnja nazad do pola puta, kada je neko od porodice morao da dođe po mene ili sam morao da se prebacim s vozačem autobusa koji je živio u mjestu poslije mog. Svi su bili tu za mene, porodica je odigrala veliku ulogu, kao i moj prvi trener Eldin Herco Samo su oni znali kroz šta prolazim, a svaki početak je težak. Zato danas znam da cijenim sve što sam napravio i drago mi je što mogu da budem primjer nekim mladim momcima koji dolaze, da vide da poštenim i napornim radom i bez nekih posebnih uslova može da se uspije. Puno sam vremena posvetio radu, košarci, puno vremena sam provodio u autobusu, putujući na treninge, dok su moji drugovi odmarali. To me naučilo kako da se borim kroz život,

Kenan Kamenjaš je tokom karijere dobio tri nadimka – Kameni, komšo i rođo. Prvi zbog prezimena i građe, dok je druga dva nadimka dobio u reprezentaciji BiH

da je sve moguće kada imaš volju, želju, i kada sanjaš svoj san, naravno, uz podršku porodice.

KRIZNI MOMENAT I DEBI

U REPREZENTACIJI

Kao što je slučaj sa svim sportistima, i Kamenjaš je imao krizne trenutke u karijeri. Jedan je posebno bio težak, krajem jula 2018. godine, kada je udaljen sa priprema juniorske reprezentacije Bosne i Hercegovine, dan pred odlazak na Evropsko prvenstvo. – Poslije neopravdanog izbacivanja iz juniorske reprezentacije, moji snovi su bili gotovo ugašeni i skoro da sam prestao da se bavim košarkom. Mislio sam da je to kraj svijeta. Bio sam jako mlad, nisam bio zreo da razumijem situaciju. Bilo mi je jako teško jer sam bio i kapiten te reprezentacije, te generacije i bila mi je čast da predstavljam Bosnu i Hercegovinu na velikom takmičenju, naročito kao kapiten. Ali to se tada nije desilo i dugo mi je trebalo da prevaziđem taj trenutak, taj bol u srcu i duši. Uz pomoć porodice i iskrenih prijatelja, prebrodio sam i tu nepravdu, koje uvijek ima u sportu, ali iz toga sam izašao jači. Pola godine kasnije, 24. februara 2019. godine dočekao je debi u seniorskoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine. Kako kaže, jedan od bitnijih datuma u njegovom životu uramio je iznad kreveta u sobi da ga „dok je živ podsjeća na taj trenutak“. – Sjećam se toga kao da je bilo juče. Protiv Bugarske me je tadašnji selektor Vedran Bos-

nić uveo u igru na 50 sekundi do kraja meča i bilo je kratko, ali slatko jer je bio prvi put. Ponovo sam imao isti osjećaj kao prije nego što sam izbačen iz juniorske reprezentacije. Ponovo se probudio osjećaj ponosa koji u sebi nosi svako dijete koje počne da se bavi nekim sportom, a to je želja da zaigra za reprezentaciju svoje zemlje, da ga gledaju i podržavaju sa tribina kao što sam ja nekada gledao reprezentativce u raznim sportovima. Već od naredne akcije sam bio važan „šraf“ u reprezentaciji. Na EP je igrao 2022. godine, sada želi da ponovo izbori vizu za Eurobasket. Odluka pada u februaru, a konkurent je Hrvatska. – Moramo da pobijedimo Kipar, ali sve zavisi od meča Hrvatske kod kuće sa Francuskom. Ako izgube, a mi pobijedimo, onda smo se plasirali na EP. Ako ne, onda moramo da idemo u Francusku na pobjedu, što će, sigurno, da bude teško, ali nadamo se najboljem.

DOLAZAK U PODGORICU Nakon sjajne 2020/21. sezone u Sparsima, u kojoj je u finalu ABA 2 lige izgubio od SC Derbija u Podgorici, ponude su stizale sa raznih strana. Interesovanje je tada pokazao i Partizan, direktor Zoran Savić je doputovao na završni turnir ABA 2 lige u Podgorici da obavi razgovor sa Kamenjašom. Ipak, Podgorica je bila sudbina Kamenjaša, koji je sa menadžerom Miškom Ražnatovićem odlučio da košarkaški razvoj nastavi

govori o počecima, dolasku u Podgoricu, željama i ciljevima u budućnosti

me pamte šampionske Budućnosti

u SC Derbiju, koji je tada napravio mladi tim, po mjeri bosanskohercegovačkog centra.

– Odluka da dođem u SC Derbi je bila više nego odlična za napredak u mojoj karijeri. Uvijek sam išao stepenicu po stepenicu, a imao sam dosta primjera iz Sparsa, gdje su mi stariji igrači pričali o tome kako su pravili greške u karijeri sa odabirom klubova kada su odlazili u velike klubove, pa se kao mladi nijesu mogli izboriti za minutažu. Pomogli su mi savjetima da veliki klubovi nijesu preporučljivi za mlade igrače. Prva sezona u SC Derbiju je bila sjajna, kap debitanti su bili sedmi u ligi, a šest ih je išlo u plej-of. Ja sam, takođe, imao dobru sezonu. Kao MVP ABA lige, u sezoni 2021/22, Kamenjaš je otišao na pozajmicu u Budućnost, i to, na kraju, nije ispalo kako se nadao, jer prilagođavanje na veći klub i težu sredinu nije proteklo baš najbolje i zbog toga što nije dobijao mnogo šansi kod trenera Vladimira Jovanovića, u samom finišu sezone i kod Petra Mijovića (11,6 minuta po meču).

– U Budućnost sam došao u ljeto 2022. godine poslije Evropskog prvenstva. Mislim da u toj sezoni nisam dobio pravu priliku i prostor. Nisam mogao da pokažem sve što znam, jer nisam dobio dovoljnu podršku od trenera. Ali i to treba da se prođe, u sportu ima dosta nepravdi, nekada se, jednostavno, ne uklapaš u neki sistem. Uslijedio je povratak u SC Derbi. – Nije bilo lako vratiti se, bilo je psihički teško. Ali znao sam da sam sve postigao radom i vodio sam se time da se samo radom mogu izvući iz te krize. Povratak u SC Derbi, međutim, bila je prava stvar, Kamenjaš je sa „studentima“ u Podgorici osvojio ABA Superkup, pobijedivši Budućnost u polufinalu i Partizan u finalu (bio je MVP turnira). A nakon sjajne polusezone, uslijedio je novi poziv Budućnosti, u koju je iz ekipe „studenata“ stigao zajedno sa trenerom Andrejom Žakeljom, koji je insistirao na tom transferu.

– Mislim da sam u tokom pola sezone u SC Derbiju, a kasnije u Budućnosti, dokazao da se nije trebalo da se vratim u Derbi. Međutim, za mene je to bilo odlično, povratio sam samopouzdanje. A vratio sam se u Budućnost u jednom teš-

Kamenjaš u našoj redakciji

Pobjeda je najmilija riječ svakog

sportiste

kom trenutku za taj klub. Jutro nakon što sam sa SC Derbijem pobijedio Budućnost, dobio sam poziv i obavio razgovor sa predsjednikom Draganom Bokanom, koji mi je rekao da treba ponovo da pređem u Budućnost, što sam prihvatio. Kasnije je sve bilo dobro za mene i Budućnost. Ostvarili smo bitne pobjede, polufinale plej-ofa protiv Partizana je bilo nestvarno, a bilo je i nekih nesrećnih poraza. Mislim da sam odradio ono što se tražilo od mene.

RAD SA ŽAKELJOM

U protekle tri i po godine u Podgorici najviše je radio sa Žakeljom.

– Mislim da sam dosta dobro razumio njegov sistem igre, kao što je on vidio koliko mogu, koliko razumijem košarku. Kao i svaki igrač, pravim greške koje se treneru ne sviđaju, ali mi je Žakelj dao dosta prostora i slobode, omogućio mi je da sazrim, dosta puta me istrpio. Mislim da naša saradnja ide dobro, nadam se da će se tako i nastaviti. Prije dolaska u Podgoricu, za njega je u sarajevskim Sparsima značajan bio i rad sa crnogorskim trenerom Miodragom Mijom Kadijom – Kada je došao u Sparse, imali smo dobru ekipu, atletski moćnu, sa Gegićem, Zahiragićem, Orelikom, Klavžarom... Nismo ga poznavali, jer smo se samo sretali kao rivali kad je vodio Lovćen. Od početka je bilo veoma teško i zahtjevno, psihički i fizički, trener Kadija je od nas zahtijevao maksimalnu koncentraciju. U zajedničkom radu pronašao je dobru ulogu za mene u timu koju sam dobro koristio. Po dolasku u Podgoricu jako me lijepo dočekao, dao mi je dosta savjeta o životu u Podgorici, kako da nastavim da radim i hvala mu na tome.

IZ DRUGOG PLANA DO PRVOG CENTRA

Prošlog ljeta se najduže čekao potpis Kamenjaša, a Budućnost je odbila ponudu Trapanija od 350 hiljada eura. – Klub je odlučio da me ne pusti, da nastavimo saradnju. Ponudili su mi novi ugovor od tri godine, prihvatio sam i drago mi je što sam ostao u Budućnosti.

Dolaskom centra iz NBA lige, Nigerijca Judoke Azubukija, koji ima i američki pasoš,

13,5

poena i 7,6 skokova prosječno po meču ove sezone bilježi Kamenjaš u ABA ligi

14,3

poena i 8,4 skoka je bilježio Kamenjaš u najboljoj abaligaškoj sezoni, 2021/22. u dresu SC Derbija

Skoro dvije decenije bio najveća beba u BiH

Kenan Kamenjaš je rođen 17. januara 2000. godine, sa čak pet kila i 800 grama, a bio je dugačak 58 centimetara. Kako kaže, njegov otac je u porodilištu, kada su medicinske sestre iznosile bebe da ih prihvate članovi porodice, odmah prepoznao da je to njegov sin.

– Samo moja majka zna koliko je imala poteškoća prilikom porođaja prirodnim putem. Prva smiješna situacija je bila kada je ljekar saopštio majci da ne mogu normalno da stanem na vagu na kojoj se bebe vagaju i da su iznenađeni kolika sam beba. Kasnije će se ispostaviti, ono što ja znam, da sam bio najteža beba u Bosni i Hercegovini do 2017. ili 2018. godine. O tome su pisali mediji u BiH, već tada mi je, izgleda, bilo suđeno da se mediji interesuju za mene. Sa šest mjeseci sam imao 16 kila, tada se moglo naslutiti da ću da budem neki sportista – uz osmijeh je rekao Kamenjaš.

Kamenjaš je trebalo da dobije drugačiju ulogu u timu. Međutim, vrlo brzo se situacija promijenila, Azubuki gotovo da nije igrao.

– Azubuki je došao iz NBA lige i ja sam bio planiran kao „bekap“ centar. Najnormalnije sam prihvatio tu ulogu. Sticajem okolnosti, postao sam prvi centar i za sada to dobro ide. Prilika se pruža jednom u životu i na meni je da li ću je ugrabiti ili ne. Mislim da sam tu priliku dobro zgrabio. Ekipa se dosta oslanja na mene, dosta se traži od mene, drugačija je uloga kada si prvi centar. Drago mi je da sam uvjerio ekipu da sam igrač koji može da odgovori zadatku, da se na mene može osloniti i u ključnim trenucima. Nakon 14 kola ABA lige, Budućnost je, neočekivano, uz rame sa evroligašima Partizanom i Crvenom zvezdom (sva tri tima imaju po 12 pobjeda i dva poraza).

– Zvezda i Partizan imaju jake timove sa velikim budžetima i širokim rosterima koji su pravljeni za Evroligu, a imaju i najveće ciljeve u ABA ligi. Nama je ostao kostur ekipe od prošle sezone i uspjeli smo da budemo uz rame sa beogradskim timovima. Ako ne bude naših kikseva, a bilo bi dobro da bude njihovih, u aprilu će se svoditi računi za prvo mjesto i pred-

puta je Kamenjaš bio najbolji igrač Budućnosti na nekom meču ove sezone, najviše od svih igrača u timu

Povodom novogodišnjeg intervjua za Pobjedu, Kenan Kamenjaš je posjetio i našu redakciju i tom prilikom se, u kratkim crtama, upoznao sa istorijom najstarijeg štampanog medija u Crnoj Gori, koji je 24. oktobra 2024. godine proslavio 80 godina postojanja. – Pobjeda je najmilija riječ svakog sportiste – prokomentarisao je Kamenjaš ime našeg lista. Radmila Uskoković-Ivanović, zamjenica glavnog i odgovornog urednika, uručila je Kamenjašu monografiju povodom 80. rođendana našeg lista.

nost domaćeg terena kroz cijeli plej-of.

U Evrokupu je drugačija situacija, Budućnost je sa pet pobjeda i sedam poraza van željene plej-of zone, šest kola prije kraja ligaškog dijela.

– Grupa nam je dosta jaka, jača nego druga. Falilo nam je sreće na mečevima sa Bešiktašom i Gran Kanarijom u „Morači“, imali smo šuteve za pobjede. Mislim da smo mogli da pobijedimo Huventud u Španiji, kada, nažalost, zbog povrede nisam mogao da pomognem ekipi u drugom poluvremenu. Bilo mi je teško gledati to sa strane. Mislim da će poslije Nove godine biti bolja situacija u Evrokupu. Na pitanje koliko može Budućnost u ovoj sezoni, Kamenjaš odgovara optimistično: – Imamo dobru ekipu i bitno je da nas povrede zaobiđu. Ako bude tako, mislim da možemo stići daleko i pomrsiti račune ekipama sa mnogo većim budžetima, kao i napraviti velike stvari.

NE RAZMIŠLJA O NBA Za sada ne misli puno na budućnost, sve misli su mu usmjerene na podgorički klub. – Volio bih da ovu sezonu završim na najbolji mogući način, da, ako je to moguće, osvojim trofej sa ekipom Budućnosti.

Podgoričanke su lijepe, ali moja ljubav je Sarajka Maida

Dosta je sportista koji su tokom igranja u Podgorici znali da se zaljube u glavnom gradu Crne Gore, neki od njih su se kasnije i oženili sa Podgoričankama ili Crnogorkama, zasnovali porodice ovdje. To nije slučaj i sa Kenanom Kamenjašom – Moja situacija je malo drugačija od ostalih. Još po dolasku su mi odmah skrenuli pažnju da su Podgoričanke jako lijepe i da se pazim, ali ja sam zauzet momak, tri i po godine sam sa djevojkom iz Sarajeva Maidom. Lijepo funkcionišemo, jedno drugom smo velika podrška, dobro se razumijemo, nadam se da će tako da ostane. Ako Bog da, nadam se da će mi Maida biti supruga –kazao je centar „plavih“.

Da ponovimo 2018. godinu kada je Budućnost u finalu ABA lige pobijedila Zvezdu. Volio bih da budem dio šampionske generacije Budućnosti, da me tako pamte ovdje. O budućnosti ne razmišljam u ovom trenutku, kao i uvijek, idem korak po korak. NBA je želja mnogih košarkaša, ali ne i Kamenjaša.

– Ne gledam ka NBA ligi. Čovjek treba da bude realan i mislim da fizionomijom i visinom nisam interesantan NBA timovima. Ko zna, možda se nekad ukaže neka prilika. Međutim, moj fokus je Evropa, sada Budućnost, a na ljeto ćemo vidjeti šta i kako dalje – zaključio je Kamenjaš. Saša JONČIĆ

Mornar Barsko zlato nakon produžetka poražen u Laktašima od Igokee u prvom meču 15. kola ABA lige

Ne pomaže ni 16 trojki

PODGORICA – Košarkaši

Mornara Barsko zlato nijesu nagrađeni ni za najbolju napadačku utakmicu u sezoni, u kojoj su ubacili čak 16 trojki – tim Mihaila Pavićevića poražen je u Laktašima od Igokee nakon produžetka sa 101:97, pa je prvu polovinu sezone završio sa 14 poraza u 15 kola i na začelju tabele ABA lige.

Da su od početka sezone igrali i bili efikasni kao protiv Igokee, Barani bi na svom kontu imali više od jedne pobjede (protiv Cibone). Odbranom, međutim, nijesu uspjeli (ponovo) da budu na potrebnom nivou, što ih je, uostalom, i koštalo pobjede. Igokea je u produžetku vodila 94:88 i 99:93, nakon trojke i pogođenog bacanja Marka Jeremića, bivšeg igrača Mornara, na 63 sekunde do kraja. Barani ni tada, međutim, nijesu htjeli da polože oružje, pa su, nakon dvije ukradene lopte Lovra Runjića, pogodili Čiko Karter Junior (trojka) i Noa Tomason za „minus jedan“ (99:97), na 33,4 sekunde do kraja. Gosti nijesu odigrali dobro posljednju odbranu, Terel Karter je ostao u mis-meču sa Brendenom Dženkinsom i poentirao pod košem za konačnih 101:77...

Mornar nijednom nije vodio od početka meča, ali je u prvom poluvremenu bio u igri do kraja 16. minuta (35:31), kada je lošom odbranom i „prodatom“ loptom prilikom izvođenja lopte ispod koša omogućio Brajsu Džonsu (15 poena u prvih 20 minuta) da za svega tri sekunde upiše pet

poena, prvo polaganje, a onda i trojku za vođstvo Igokee od 40:31. Domaćin je tu prednost sačuvao do odmora (47:38), a imao je i dvocifrenu prednost (44:34, 47:37).

Početak meča nije obećavao, Mornar je nešto manje od četiri minuta igre gubio 10:2, pa je Pavićević morao da reaguje tajm-autom. Probudilo je to Barane, koji su sa četiri pogođene trojke, do kraja kvartala prepolovili minus (22:18), a propustili su priliku i da povedu, kada Runjić na 19:18 za Igokeu nije pogodio šut za preokret.

Mornar je i u drugoj dionici pogađao sa distance (tri trojke), ali defanzivno nije bio na istom nivou. Barani su početkom druge četvrtine bili na pola koša minusa (24:23), ali su pali u posljednja četiri minuta prvog poluvremena kada je Igokea stekla lijepu prednost.

Mornar je bio efikasan u trećoj četvrtini, koju je dobio 24:20 i ubacio još tri trojke, što je Baranima omogućilo da ostanu u životu pred posljednju dionicu. A nije izgledalo da će da bude tako kada je Igokea nakon tri minuta igre u drugom poluvremenu povela 14 razlike (54:40). Za razliku od nekih prethodnih mečeva, kada je znao potpuno da padne, Mornar se ovoga puta nije predavao, a serijom 8:0 je u 18. minutu prišao na dva posjeda minusa (61:57). Do kraja četvrtine gosti su zadržali prihvatljiv zaostatak (67:62) i zbog toga što su ovu dionicu dobili i u skoku (8-6). Igokea je konstantno vodila i u četvrtoj četvrtini, do osam

31. decembar 2024, 1. i 2. januar 2025.

Gavrilović 4

MilovanovićDžons 20 Pušica 12

IlićStankovićMilosavljević 9 Simanić 10

Marić 8

Karter 26

Jeremić 9 V. Milovanović 3

Dvorana. „Sportska dvorana Laktaši“ Gledalaca: 300.

Sudije: Dragojević, Jevtović i Jovanić.

101 97

(22:18, 25:20, 20:24, 21:26, 13:9)

Skokovi Blokade Asistencije Ukradene lopte Izgubljene lopte Faulovi 42 (11+31)

Tomason 12 ĐokovićĆubić 5

Runjić 20

Buljević 9

Dženkins 19

Karter 20

Smit 2

Bedijako 5

BulatovićPekovićRadetić 5

Pavićević: Igrači su se borili, ovo je najava

nekih boljih dana

Mihailo Pavićević, trener Mornara, čestitao je Igokei na zasluženoj pobjedi. – Igokea je vodila u većem dijelu meča, sa dvocifrenom prednošću, i na kraju došla do zaslužene pobjede.

Ostaje žal, žao mi je igrače. Moram da priznam da je ovo naša najbolja utakmica ove godine, pogotovo na strani, gdje do sada nijesmo pokazivali preveliki kvalitet.

razlike (78:70, 80:72, 86:78), ali se Mornar nije predavao, zahvaljujući šutu za tri poena (pet trojki u ovoj dionici),

Spisak vaterpolista za kvali kacioni turnir Svjetskog kupa

PODGORICA – Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore DejanSavić objavio je spisak igrača koji će nastupiti na kvalifikacionom turniru za Svjetski kup. Turnir će biti odigran u Rumuniji od 6. do 12. januara. Savić u Otopeni vodi 18 igrača – PetraTešanovića, Darka Đurovića, MiroslavaPerkovića, Sava Ćetkovića, JovanaVujovića, ĐuraRadovića, DanilaRadovića, Vlada Popadića, FilipaGardaševića, Nikolu Moskova, Bogdana Đurđića, DušanaMatkovića, VasilijaRadovića, StrahinjuGojkovića, BalšuVučkovića, AljošuMačića, Marka

Nikola Dabanović, Isto pristupam mora

PODGORICA – Vrata velike scene evropskog fudbala, na koja naši klubovi, nažalost, ne mogu ni da zakucaju, odavno je otvorio NikolaDabanović, najbolji crnogorski sudija, jedini iz naše zemlje koji je dijelio pravdu u Ligi šampiona.

Danas smo odigrali hrabro, borili se, ne mogu da zamjerim ništa svojim igračima. Kad daš sve od sebe, onda nema zamjerke. Greške su sastavni dio igre, tako i košarke – dodao je iskusni stručnjak.

Osim što je odigrao loše defanzivno, Mornar je promašio deset slobodnih bacanja, previše za jednu ovakvu utakmicu.

iz kojeg je i stigao koš Kartera Juniora za izjednačenje (88:88), na 11 sekundi do kraja. Pošto Igokea nije iskoristila

Mršića i SrđanaJanovića Crnogorski vaterpolisti 5. januara putuju u Rumuniju, gdje će igrati u grupi B, protiv

Grčke i Srbije. Grčka je prvi rival, 6. januara (15.30), a dva dana kasnije sastaće se sa Srbijom (17.00).

U grupi A su Francuska, Španija i Mađarska, grupu C čine Rumunija, Japan i Sjedinjene Američke Države, dok su

– Ako bismo gledali neke razloge za poraz, mislim da je jedan od glavnih 10 promašenih slobodnih bacanja. To je u ovakvim utakmicama nedopustivo. Izgubiti četiri razlike i promašiti 10 slobodnih bacanja je mnogo. Možda ima i drugih razloga. Ali, ponavljam, ne mogu ništa da zamjerim igračima. Borili smo se, skupo „prodali kožu“. Nama bi pobjeda došla kao melem, žao mi je zbog njih. Ovo je najava nekih boljih dana, da u drugom dijelu sezone krenemo od ove utakmice nabolje –zaključio je Pavićević.

posljednji napad za pobjedu, pobjednik je morao da bude odlučen u produžetku... S. JONČIĆ

u grupi D Hrvatska i Gruzija, nakon što je Italija suspendovana, a Australija odustala od takmičenja. Pobjednici grupa izboriće direktan plasman u četvrtfinale, dok će drugoplasirani i trećeplasirani timovi razigravati za plasman među osam najboljih. Najboljih šest ekipa sa tog turnira, uz dvije iz B divizije, izboriće plasman na Superfinale Svjetskog kupa, koje je planirano za april 2025.

Ako Crna Gora dobije organizaciju, onda će sigurno biti učesnik Superfinala bez obzira na plasman u Rumuniji. Osvajači medalja na Superfinalu izboriće plasman na Svjetsko prvenstvo, čiji je domaćin Singapur od 11. jula do 3. avgusta 2025. godine. R. A.

Autoritet i znanje 43-godišnji Podgoričanin je sa svojim timom demonstrirao na kultnim stadionima – liverpulskom „Enfildu“, rimskom „Olimpiku“, minhenskoj „Alijanc areni“, milanskom „San Siru“ i mnogim drugim, kao i pred velikim imenima – Žozeom Murinjom, Kristijanom Ronaldom , Mohamedom Salahom, Sadiom Maneom, reprezentativcima Francuske, Norveške, Austrije, Njemačke, Švajcarske… Gdje god se pojavio, a sudio je i „vrele“ grčke derbije i mečeve u sve jačoj ligi Saudijske Arabije sa brojnim zvijezdama, bio je na visini zadatka.

POČEO SA 17 GODINA, SUĐENJE JEDINI POSAO

Dabanović u novogodišnjem intervjuu za Pobjedu otkriva kako je ušao u svijet dijeljenja pravde na fudbalskim terenima.

– Interesovanje za suđenje pojavilo se spontano sa 17 godina, dok sam još aktivno trenirao fudbal. Do tada nijesam sa posebnom pažnjom primjećivao sudije na terenu. Po položenom ispitu za fudbalskog sudiju ubrzo sam se našao na terenu u drugoj ulozi i u drugoj opremi, dobijao utakmicu za utakmicom mlađih kategorija, u tom periodu kao učenik i kasnije kao student obezbjeđivao sebi džeparac dobijajući nadoknade za odsuđene utakmice – govori Dabanović.

– Kako sam aktivno trenirao fudbal, sa lakoćom sam išao vikendom i sudio utakmice. Ozbiljan pristup od samog početka skrenuo je pažnju i preporučivao me za sva redovna napredovanja, našao sam se kao sudija na seniorskim amaterskim „vrućim“ utakmicama, sticao uslove i dobio zvanje republičkog sudije. Za mladog sudiju je u tom periodu to bila teška liga, sa uvijek potencijalnim problemima sa svih strana. – Zatim sam dobio zvanje saveznog sudije u periodu kada smo bili u državnoj zajednici. Od 2006. sudim Prvu ligu, a 2009. sa 28 godina dobio sam zvanje FIFA sudije. Paralelno

Sa jučerašnje utakmice u Laktašima

najbolji crnogorski fudbalski sudija, u novogodišnjem intervjuu za Pobjedu

pristupam LŠ i CFL, sudija

mora da bude pošten i hrabar

sa tim bio sam na odgovornim pozicijama u jednoj internacionalnoj kompaniji – objašnjava Dabanović.

Kada ga je UEFA odabrala da sudi evropska prvenstva za kadete i omladince i kada se našao na njenom spisku talentovanih sudija, znao je da će suđenje biti njegov životni poziv.

– To mi je dalo jasne smjernice na što treba da usredsredim svu pažnju. U 2018. sam promovisan u sudiju prve kategorije, a 2019. sam odabran u UEFA „Top referees“. Iste godine sam donio odluku da to bude moj profesionalni posao. U Crnoj Gori ne nude profesionalni ugovor za taj posao, pa sam uz veliki rizik i podršku porodice odlučio da fudbalski sudija bude moje jedino zanimanje. Svjestan ozbiljnosti takmičenja i utakmica na kojima predstavljam Uefu, svoju državu, nacionalni fudbalski savez i sebe, iz mog ugla to je bio jedini izbor – priča Dabanović za Pobjedu.

GREŠKE SU LEKCIJE, TOKOM MEČA

OKO 250 ODLUKA

Sudijske greške se pamte, komentarišu ih i stručnjaci i laici, mnogo više nego odluke koje su ispravne.

– Greške tretiram kao lekcije, analiziram ih detaljno i izvlačim pouke. U nekim situacijama pogledam snimak i 50 puta – objašnjava Dabanović. – Tokom utakmice sudija do-

nese oko 250 odluka, nijesu sve vidljive, na kraju sve su njegove i ako ima neka pogrešna treba da je prihvati kako bi sačuvao integritet – navodi, uz nekoliko igračkih asova koje imamo, već godinama najbolji ambasador crnogorskog fudbala. Da bi stigao do najvišeg nivoa i održao se na njemu, arbitar mora da posjeduje ljubav prema sportu i integritet, poruka je Dabanovića. – Sudija treba da voli svoj posao iznad svega, da istinski voli fudbal i dobro ga razumije. Da uvijek pravi progres u fizičkoj spremi, stalno uči, prilagođava se standardima, prihvata smjernice, ali na terenu da bude svoj, pošten, hrabar i odlučan – kaže naš sagovornik.

VELIKI MEČEVI

MI BISTRE

KONCENTRACIJU

Dabanović i njegove kolege debitovali su u Ligi šampiona 4. oktobra 2022. u meču Bajern Minhena i Viktorije Plzenj, završenom 5:0 za Bavarce.

Crnogorskim arbitrima to nije bilo jedino pojavljivanje na najvećoj klupskoj sceni – dijelili su pravdu i na legendarnom „Enfildu“, u meču Liverpula i Bolonje, 2. oktobra 2024 – Atmosfera na utakmicama Lige šampiona, Uefinog elitnog takmičenja, gdje ste na terenu sa superzvijezdama,

pred 80-90 hiljada navijača –bistri mi koncentraciju i dajem maksimum. Te utakmice došle su kao potvrda da se isplatilo vjerovati, kao i poruka za sljedeće generacije koje odluče da idu ovim putem: nema izgovora i faktora sa strane, sve je na tebi ako imaš jasan cilj – ističe Dabanović. Nikola je sudio velikim timovima, igračima i trenerima, ali kaže da pristup svakom meču i fudbaleru mora da ostane isti.

– Priprema za utakmicu podrazumijeva detaljnu analizu timova, igrača, trenera, prije utakmice znamo što možemo da očekujemo. Igrači različito reaguju, neki od njih imaju veliko poštovanje saigrača, lideri su na terenu, zbog njih se i pune stadioni, ali morate postaviti granicu i to im jasno staviti do znanja – navodi Dabanović.

Velike fudbalske arene i vatrena atmosfera znaju da impresioniraju igrače toliko da im limitiraju igračko znanje. Koliko je teško sudijama – koje moraju tijelom i umom da budu na svakom dijelu terena – da ostanu fokusirane?

– „Enfild“, „Alijanc arena“, „San Siro“, „Olimpiko“, „Johan Krojf arena“ i mnogi drugi kultni stadioni sa velikom tradicijom i fantastičnom atmosferom pri izlasku iz tunela me podsjete na odgovornost koju imam. Suđenje derbija Superlige Grčke takođe je posebno iskustvo i pritisak koji vas

Opada interesovanje, a tretman sudija je dobar

Nikola Dabanović primjećuje da u Crnoj Gori opada interesovanje za bavljenje sudijskim pozivom.

– Mi koji smo tu i koji želimo dobro fudbalu u narednom periodu treba da radimo na afirmaciji ovog poziva. Primamljivo je komentarisati sudijske odluke, ali kada imate odgovornost samo struka treba da se pita. Moderni fudbal zahtijeva modernog sudiju, vremena su se promijenila.

– Crnogorske talentovane sudije, kojima slijedi dokazivanje, imaju dobar tretman, nedavno su imale seminar u Tivtu, a takve uslove ja nijesam imao kada sam počinjao.

Na njima je da to iskoriste i dokažu da su pravi na terenu i van njega. Od mene imaju veliku podršku – poručio je Dabanović.

oblikuje kao sudiju – objašnjava Dabanović.

SVI DA DOPRINESU

CRNOGORSKOJ LIGI

Sa najmodernijih arena na crnogorske terene, koji često liče na oranice. Sa utakmica Lige šampiona, Lige Evrope, Lige konferencija, kvalifikacija za EP i SP, na mečeve jednog od lošijih nacionalnih prvenstava, koji nema ni VAR sistem. Kako je elitnom sudiji sa evropske scene da se vrati u crnogorske okvire?

– Imamo neizvjesna prvenstvo, nema apsolutnih lidera i svi imaju istu šansu. Tako razmišljaju crnogorske sudije. Nije mi teško da sudim te utakmice, pristup je isti kao za

najveće evropske, profesionalac sam i to je moj doprinos. Svi mi kao akteri treba da damo maksimalan doprinos da naša liga ide uzlaznom putanjom. Klubovi treba da rade na edukaciji unutar svoje zajednice, na njima je da prave brend od kluba i na taj način jačaju ligu i dovode publiku na stadion –poručuje Dabanović. Najbolji crnogorski sudija 18. decembra proslavio je 43. rođendan. Pojašnjava da Uefa nema starosnu granicu za sudije. – Sudija može da sudi dok ispunjava fizičke norme, a testiranja su četiri puta godišnje i dosta su zahtjevna – navodi Dabanović. – Momci koji su u mom timu – Vladan Todorović, Srđan Jovanović i Miloš Boško -

VAR nam daje drugu šansu

Uvođenje sistema VAR (Video Assistant Referee) promijenilo je fudbal, ali nijesu svi sa oduševljenjem dočekali video-tehnologiju.

Sa sudijske strane, ipak, nema dileme.

– VAR je evolucija koja je definitivno donijela pozitivne stvari u fudbalu i suđenju. Daje nam drugu šansu da donesemo odluku, samo stavka da više nikada ne možete da primite gol iz ofsajda je dovoljno opravdanje – kaže Dabanović i konstatuje da se u Crnoj Gori još nijesu stekli uslovi za uvođenje VAR-a.

vić, i ja, odlično smo odradili ovu godinu. Odabran sam za Elit seminar za vrhunske sudije Uefe koji će biti u januaru. Cilj je da što spremnije uđemo u sezonu i nametnemo se komitetu Uefe da može da računa na nas, a svaka naredna utakmica je najbitnija – zaključio je Nikola Dabanović u intervjuu za Pobjedu. Neđeljko KOSTIĆ

Dabanović pokazuje žuti karton Virdžilu van Dajku

Dabanović na „Enfildu“

Deset događaja koji su obilježili sportsku 2024. u Crnoj Gori

Vječna bol za Matijom

Ni 2024. godina, kao i mnoge protekle, nije donijela uspjehe crnogorskom ekipnom sportu na velikim takmičenjima.

Više radosti priredili su takmičari u individualnim sportovima – prije svih bronzani paraolimpijac Filip Radović u stonom tenisu na Igrama u Parizu, a po značaju sporta izdvaja se i evropska bronza boksera Tomislava Đinovića Brzo će se zaboraviti Olimpijske igre u Parizu, gdje se dobro predstavio samo jedriličar Milivoj Dukić koji je završio na 14. mjestu i za to je nagrađen priznanjem za najboljeg sportistu 2024. u izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta.

Muška fudbalska i rukometna, kao i vaterpolo reprezentacija za selektore su dobile svjetski proslavljena imena iz igračkih i(li) trenerskih dana.

Nažalost, u 2024. crnogorski sport bio je zavijen u crno nakon iznenadne smrti Matije Šarkića, golmana fudbalske reprezentacije.

Odabrali smo 10 najbitnijih momenata crnogorskog sporta u 2024, odnosno, onih koji su izazvali najveću pažnju, a poređani su po mjesecima kada su se dogodili.

DEJO I ROBI OPET

ZAJEDNO

Fudbalski savez Crne Gore predstavio je početkom februara novog selektora – Dejan Savićević odlučio je da sedmi po redu šef struke ,,sokola“ bude – kao i on – maestro iz igračkih dana, njegov nekadašnji saigrač Robert Prosinečki ,,Veliki Žuti“ je stekao slavu u Crvenoj zvezdi, Real Madridu, Barseloni, Portsmutu..., i njegov dolazak je bio ,,zvučan“ iako nema većih trenerskih uspjeha.

U prvoj godini mandata na klupi Crne Gore nije bio uspješan – žestoko oslabljeni ,,sokoli“ su uz učinak od pobjede i pet poraza ispali iz B divizije Lige nacija. Igrači i Savez, ipak, vjeruju popularnom Ro-

biju – dobio je novi ugovor i priliku da u 2025. vodi Crnu Goru u kvalifikacijama za Mundijal.

BRUKA ZA BRUKOM

Mnogo je sumnjivih mečeva bilo u crnogorskom fudbalu, ali ono što se dogodilo krajem februara na utakmici Mladosti Donja Gorica i Dečića obišlo je cijelu Evropu.

U finišu prvog poluvremena, nakon nekoliko promašenih šansi gostiju, napadač Bojan Matić postigao je gol tako što je štoper domaćih Zvonko Ceklić ,,poskočio“ i izbjegao da ga pogodi lopta koja je bila upućena ka golu. Cijela odbrana Mladosti lob.bet kao da je bila nestala sa terena u završnici prvog dijela utakmice, nakon kojeg je Ceklić zamijenjen.

Sve u direktnom TV prenosu. Disciplinska komisija FSCG je Ceklića odstranila iz fudbala na 18 mjeseci i za sada je jedini koji je kažnjen zbog te bruke. Vjerovatno još veća viđena je u

baražu za popunu Druge lige. U trećem, posljednjem kolu baraža, Budva i Zeta su remizirale 3:3, a domaćin je na kraju slavio 4:2 na penale. Upravo takav epilog – remi sa pogocima, uz pobjedu Budve na jedanaesterce – i jedne i druge je vodio u viši rang, a trebalo je da ,,izvisi“ Ibar. Sramotne scene u Budvi, jasne i onom ko je samo jednom pogledao fudbalski meč, za posljedicu su imale to što su Zeta i Budva vraćene u niži rang uz zabranu napredovanja u viši za sezonu 2024/25, a tri igrača suspendovana su na godinu i po.

BRODOLOM ,,LAVOVA“ I rukometaši su za selektora imali igračku legendu iz Hrvatske, a priča se nije dobro završila. ,,Lavovi“ su pod vođstvom Vlada Šole u januaru eliminisani u preliminarnoj rundi Evropskog prvenstva poslije tijesnih poraza od Mađarske i Islanda, te dramatične pobjede nad Srbijom koja

Prosinečki i Savićević na predstavljanju u Kući fudbala

Ceklić se sklanja kod gola Dečića

Matija Šarkić pred posljednji meč uoči iznenadne smrti

Fudbaleri Mornara slave prolaz protiv Radničkog Danka Kovinić i Milivoj Dukić nosili crnogorsku zastavu na otvaranju OI

Matijom

im je donijela ulogu nosioca na žrijebu baraža za Svjetsko prvenstvo.

U maju je, međutim, doživljen brodolom. Italija je kao autsajder očitala lekciju našoj reprezentaciji – u Konversanu je pobijedila 32:26, u Podgorici 34:32, i prvi put od 1998. izborila plasman na veliko takmičenje.

Crna Gora se vratila mnogo koraka unazad, neće je biti na Mundijalu ovog januara, a Šola je odmah podnio ostavku...

PRIMORAC ČEKAO 16 GODINA

Dugogodišnja dominacija Jadrana crnogorskim vaterpolom, odnosno, nedostatak jake konkurencije, stavili su klupska dešavanja u tom sportu na marginu interesovanja crnogorske publike, ali u 2024. se to promijenilo.

Novljani nijesu bili toliko (nad)moćni, a Primorac je napravio ekipu spremnu da to iskoristi – i dogodilo se, poslije čak 16 godina čekanja kotor-

ski velikan postao je šampion Crne Gore. Slavio je 3:0 u finalnoj seriji, vratio se u Ligu šampiona, a krajem godine osvojio i Kup za ovu sezonu. Dueli bokeljskih rivala ponovo su uzbudljivi, rivalitet živi...

TUGA DO NEBA

Tragedija kakvu crnogorski sport ne pamti dogodila se 15. juna – golman fudbalske reprezentacije Matija Šarkić preminuo je u Budvi u 27. godini.

Posljednji meč za ,,sokole“ odigrao je 5. juna, 10 dana prije tragedije koja je skamenila srca, donijela neizrecivu bol i nevjericu koja će trajati vječno. Bio je najbolji igrač utakmice u porazu na gostovanju Belgiji (2:0) u prijateljskom meču.

Branio je sjajno za Milvol, trebalo da bude crnogorska ,,jedinica“ za narednih 10 godina. Iznenadna smrt prekinula je karijeru i život vječito nasmijanog diva. Od Šarkića su se

dirljivo oprostili Fudbalski savez Crne Gore, klubovi za koje je nastupao, ali i brojni drugi, kao i saigrači, treneri, navijači...

NAPOKON LJETO

BEZ BLAMAŽA

Konačno se dogodilo pozitivno ljeto za crnogorski klupski fudbal, drastično bolje nego mnoga prethodna.

Hit je bio debitant na kontinentalnoj sceni, barski Mornar, koji je u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija eliminisao Dinamo Tbilisi, u drugom Radnički iz Kragujevca, a zaslužio je više i u dvomeču sa mađarskim Pakšijem. Dečić je u prvom pretkolu Lige šampiona eliminisan od velškog TNS, a onda je umalo stigao do plej-ofa Lige konferencija. Tuzani su izbacili Dinamo Batumi, pa na penale u Nikšiću ispali od Helsinkija, a imali su udarac koji ih je vodio dalje...

Budućnost je u prvom pretkolu LK bila bolja od Mališeva, dok je u drugom propustila veliku priliku da prođe bugarski CSKA 1948.

SAMO DUKIĆ

ZA POHVALU

Crna Gora je sa 19 sportista otputovala na Olimpijske igre i

nije se proslavila u Gradu svjetlosti.

Zapravo, najbolji rezultat od naših predstavnika ostvaren je van Pariza – u Marseju, gdje je jedriličar Milivoj Dukić završio na 14. mjestu u klasi laser. Iskusni Novljanin vjerovatno bi završio na boljoj poziciji, u Top10 i u borbi za medalje, da zbog loših vremenskih uslova nijesu otkazane dvije posljednje regate.

Bokserka Bojana Gojković i teniserka Danka Kovinić zaustavljene su u prvom kolu, atletičar Darko Pešić i plivači Jovana Kuljača i Miloš Milenković u kvalifikacijama, dok vaterpolisti nijesu prošli ni grupu. Plasman na OI kroz kvalifikacije nijesu uspjeli da izbore rukometašice i košarkaši.

RADOVIĆ OPET BRONZANI

Medalji u Parizu nije se radovao olimpijski, ali jeste paraolimpijski tim Crne Gore. Ponovo je za to zaslužan bio Filip Radović, koji je kao i u Tokiju 2021. osvojio bronzanu medalju.

Pobjedničko postolje izborio je pobjedom nad Čileancem ManuelomEćavegurenom sa 3:0. U meču za plasman u finale izgubio je od Kineza Liana Haoa sa 3:1.

Radović je osvojio sedmu medalju sa velikih takmičenja. Ima četiri pojedinačna i jedno ekipno evropsko odličje, kao i dva paraolimpijska.

Našu zemlju su na POI predstavljali i stonoteniser Luka Bakić, atletičarka Maja Rajković i strijelac Milan Đinović

,,BOMBA“ DINAR

Oktobar u crnogorskom sportu obilježila je vijest koja je obišla svijet – Didije Dinar postao je selektor rukometaša.

Takvo igračko i trenersko ime do tada nije dolazilo u naš sport jer je vjerovatno najbolji defanzivac svih vremena osvojio sve što se može osvojiti. Sa Siudad Realom tri puta je bio prvak Evrope, a Ligu šampiona osvojio je i sa Monpeljeom.

Sa reprezentacijom Francuske stigao je do dva olimpijska zlata, na svjetskim prvenstvima do tri zlata i dvije bronze, a sa šampionata Evrope ima dva zlata i bronzu.

Bio je asistent u stručnom štabu ,,trikolora“ i u tom periodu uzeo najsjajnija odličja s EP i SP, pa dobio šansu da bude selektor – i opet se proslavio. Vodio je Francusku do svjetske titule 2017. i bronze 2019, a iz-

među ta dva takmičenja bio je treći na EP.

Na klupi Crne Gore krenuo je sa dvije pobjede u kvalifikacijama za EP 2026.

GIGANT MEĐU ,,AJKULAMA“ ,,Bombastična“ je bila i novembarska vijest o nasljedniku Vladimira Gojkovića na klupi vaterpolista – legendu je zamijenila legenda Dejan Savić Tokom igračke karijere osvojio je olimpijsko srebro i dvije bronze, četiri medalje sa svjetskih prvenstava među kojima se ističe najsjajnija iz 2005, kao i pet odličja sa šampionata Starog kontinenta – od čega čak tri zlatna. Kao selektor Srbije ispisao je istoriju svjetskog vaterpola. Sa ,,delfinima“ je do olimpijskog trona stigao 2016. i 2020, bio je šampion svijeta 2015, a evropski prvak 2014, 2016. i 2018. Srbi su sa njim na klupi šest puta osvojili Svjetsku ligu i jednom Svjetski kup, kao i bronzu na Svjetskom prvenstvu i Svjetskom kupu. Crvenu zvezdu je vodio do trofeja u Ligi šampiona 2013. Misiju kao selektor Crne Gore počeće u januaru, u kvalifikacijama za Svjetski kup. Neđeljko KOSTIĆ

Tuga rukometaša nakon eliminacije od Italije

Vaterpolisti Primorca šampioni Crne Gore

Filip Radović sa bronzom iz Pariza Didije Dinar u novembru predstavljen kao selektor Crne Gore

Dejan Savić naslijedio Vladimira Gojkovića

DRVENI KRSTOVI – RIJETKOST KOJA IŠČEZAVA

Baština koju država mora hitno staviti pod zaštitu

Još jedan drveni krst s natpisom, nalazi se na starom gradskom groblju („groblju na varoš“) u Pljevljima. Natpis glasi:

АВРАМА КРВНИЦИ

Na groblju u selu Kurikuće kod Lubnica u Vasojevićima, nalazi se očuvani drveni krst na čijim su krajevima trolisni završeci oblika đeteline, dok je na vrhu orao spuštenih krila. U sredini krsta je proširenje s natpisom:

ОВДЕ

Rijetkost i ugroženost drvenih krstova je bila jasna još Aleksandru Deroku prije 70 godina. Šefik Bešlagić podsjeća da je Deroko početkom 1950-ih „publicirao nekoliko lijepo izrađenih drvenih krstača iz Andrijevice, Bijelog Polja, Baljevca i Pridvorice“

Na području Vasojevića naišao sam na dva rijetka drvena krsta s trouglastom konstrukcijom u gornjem dijelu. Jedan očuvaniji nalazi se u selu Gračanica u zaseoku Graovo, a drugi manje očuvan na groblju u selu Kaludra. Graovo se nalazi visoko u brdima. Pisac ovih redova se do Graova morao probijati nekoliko kilometara po blatnjavim makadamskih putevima. Na krstu u Graovu, trouglastu strukturu čine dvije daske koje spajaju vrh krsta sa krajevima krakova. Na samom vrhu krsta, iznad mjesta đe se daske dodiruju, stoji drveni štitnik u vidu male piramide. Unutar trougla nalazi se složena isprepletena struktura od četiri uspravne i četiri poprečne izrezbarene daske, različitih veličina, postavljenih tako da tvore 12 okruglih otvora. Drveni krst u Kaludri izrađen je slično onom u Graovu, s ti-

Drveni krstovi su materijalna svjedočanstva o nekadašnjoj pogrebnoj običajnosti. Preostalo ih je tek dvadesetak, s time što je više od polovine očuvano polovično. Rijetkost i stanje u kojem se nalaze ukazuje na hitnu potrebu da se pristupi njihovom konzerviranju i da se stave pod zaštitu države

me što na vrhu ne stoji piramidalni štitnik, već krst na čijim su krakovima izrezbareni manji krstovi. Na daščicama unutar trougla izrezbareni su maleni krstići čiji kraci zalaze u kružne otvore. U članku o pogrebnim običajima u okolini Berana iz 1968. godine, Mirko R. Barjaktarović je objavio crtež jednog ovakvog krsta, na kojem isprepletene dašcice unutar trougla odgovaraju obliku krsta kakav sam zatekao u Kaludri.

S time što je na crtežu na vrhu krsta stajala skulptura ptice („Pogrebne radnje i običaji u okolini Ivangrada (Berana)”, Glasnik cetinjskih muzeja, 1, Cetinje, 1968, str. 70).

Opisani krstovi u Graovu i Kaludri su jedina dva sačuvana krsta sa trouglastim strukturama u gornjem dijelu i predstavljaju veliku rijetkost. Ta dva artefakta trebalo bi pod hitno zaštititi zakonom i zaštititi/izmjestiti na adekvatan način.

Imamo i podatke o izgledu drvenih krstova u dobu prije Prvog svjetskog rata.

Crtež tri drvena krsta sa trouglastim konstrukcijama na vrhu načinio je češki putopisac Ludvik Kuba tokom obilaska Crne Gore 1890-1891. godine (Ludvuk Kuba, U Crnoj Gori, CID, Podgorica, 1996, str. 240). Na crtežu s legendom „Groblje na Bioču“, vidi se vi-

še grobnica s kiljanima. Nad jednom se uzdiže drveni krst sa trouglastom strukturom, na čijem se vrhu razaznaje ptica. Dakle, takvih krstova je bilo i na Bioču, desetak kilometara sjeverno od Podgorice. Uočava se da je unutrašnjost trouglastih konstrukcija na Bioču drugačija nego na krstovima u Graovu i Kaludri u Vasojevićima.

Jedan drveni krst s ljudskim likom fotografisala je Edit Diram (Edith Durham) 1908 godine na katoličkom groblju u selu Vukël u Keljmendiju u Albaniji. Na slici se vidi da je gornji dio krsta bio oblikovan u vidu ljudske figure, prikazane do pojasa. U zoni pojasa

stajala je kubura, a pod njom se na vodoravnom kraku nalazila puška. Ruke su se od ramena pružale ukoso ka krajevima horizontalnih krakova, čineći sa njima trougao. *** Dakle, pronađen je samo jedan drveni krst sa apotropejskom zmijskom simbolikom, u selu Mužečk u Zatrijepču, koji je bio u stanju raspadanja. U ovome najviše čudi nezainteresovanost institucija zaduženih za čuvanje kulturnog i spomeničkog blaga - koje je pred iščeznućem. Ova rijetkost i ugroženost drvenih krstova je bila jasna još Aleksandru Deroku prije 70 godina. Šefik Bešlagić podsjeća da je Deroko početkom 1950-ih „publicirao nekoliko lijepo izrađenih drvenih krstača iz Andrijevice, Bijelog Polja, Baljevca i Pridvorice, sa plastičnim motivima rozeta, grančica, geometrijskih ornamenata i sa skulpturama ptica” (Š. Bešlagić, „Stećci –kultura i umjetnost”, str. 546). O ugroženosti i rijetkosti govori okolnost da pomenutih krstača danas nema u Andrijevici, Bijelom Polju, Baljevcu i Pridvorici.

Drveni krstovi su materijalna svjedočanstva o nekadašnjoj pogrebnoj običajnosti. Kako je rečeno, preostalo ih je tek dvadesetak, s time što je više od polovine očuvano polovično. Rijetkost i stanje u kojem se nalaze ukazuje na hitnu potrebu da se pristupi njihovom konzerviranju i da se stave pod zaštitu države. (Kraj)

Piše: Slobodan ČUKIĆ

Drveni krst u Graovu, Vasojevići

Drveni krst iz okoline Berana - crtež Mirka Barjaktarovića, 1968. godina

Drveni krst u Graovu, Vasojevići Drveni krst u Kurikućama

Ludvik Kuba - Groblje na Bioču, crtež

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednik

BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Dana 23. decembra 2024. u 65 godini preminuo je naš voljeni

ŽELJKO - PIGI Vasov VUJOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice 29. decembra na gradskom groblju Čepurci.

Sa bolom u srcu obavještavamo da je dana 30. decembra 2024. u 88. godini preminuo naš

prof. dr MILENKO PASINOVIĆ

Saučešće primamo u mjesnoj kapeli crkve Svetog Eustahija, 31. decembra od 10 do 15 sati kada će se obaviti sahrana.

Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI: supruga GORDANA, sinovi VEDRAN i DALIBOR, snahe, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

31. decembar 2024, 1. i 2. januar 2025.

OŽALOŠĆENI:

sestre ANGELINA i SLAVICA sa porodicama

ПЕТАР Милике ДУРУТОВИЋ Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу 1. јануара 2025. од 10 до 14 и 30 часова када ће се обавити сахрана у 15 часова на гробљу иза манастира.

ОЖАЛОШЋЕНИ: син МИРОЉУБ, ћерка МИЛЕНКА, снахе РАДМИЛА и ЈАСМИНА, унуци АЛЕКСАНДАР и ПЕТАР, унуке ДУШАНКА, БОЈАНА, АЛЕКСАНДА, МИНА и ВАЊА, праунучад, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 29. decembra 2024. iznenada preminuo u 67. godini naš dragi

MILIVOJE - MILO Pavlov PEROVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Trešnjevu 30. decembra od 10 do 15 časova i 31. decembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Trešnjevu.

OŽALOŠĆENI:

sestre ROSA i NADA, sestrići MILOVAN, MILOŠ i MIRKO, sestrične VESNA, JASNA, MILICA, MILIJANA i MILIJANA, ujak BRANKO, tetke OLGA, ANĐA i BOSA, rođaci NEBOJŠA, ČEDO i RADOJE sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina PEROVIĆ i BANIĆEVIĆ

1475

Dana 30. decembra 2024. u 72. godini preminula je naša draga

MILICA - MIKA Ljubova MAROJEVIĆ rođena MIJUŠKOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Straševini 30. decembra od 11 do 16 časova i 31. decembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Straševini.

Cvijeće se ne prilaže.

Kuća žalosti - Kličevo, Školska 97.

OŽALOŠĆENI: sinovi MILORAD i MILOŠ, kćerke MARINA i MILENAĐAKA, brat NOVO, snahe JELENA, MIA, RADA i STANA, đeveričić GORAN, unučad VLADO, KRSTO, PAVLE, KRISTINA, ALEKSANDRA i ANDREA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina MAROJEVIĆ i MIJUŠKOVIĆ

Dana 30. decembra 2024. preminuo je naš dragi

MIRKO – MIKO Milanov RAJKOVIĆ

Po želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu porodice na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga MIRJANA, sin BALŠA, sestra od strica VESNA, bratanična ITANA, snaha MILENA, sestrić VUK i ostala porodica RAJKOVIĆ

Voljenom bratu

Pretežak je ovaj rastanak od tebe. Bio si zvijezda moga djetinjstva. Nadam se da ideš na neko bolje mjesto u zagrljaj brata Veska. Meni ostaje da vječno tugujem.

Vole te VESNA, VUK i BOJAN

Posljednji pozdrav

MIRKU RAJKOVIĆU

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. RAŠO, ALMA i STEFAN

Posljednji pozdrav dragom MIKU

Od MOMA, BAṤIJA i MILOŠA sa porodicama

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom

Poslјednji pozdrav našem voljenom suprugu i ocu

MIRKU – MIKU RAJKOVIĆU

Uvijek u našim mislima i sjećanju. S ljubavlju i tugom,

Supruga MIRJANA i sin BALŠA

S poštovanjem, ljubavlju i tugom. Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir.

Posljednji tužan pozdrav voljenom i poštovanom kumu

MIRKU – MIKU RAJKOVIĆU

Bila nam je čast što si nam bio komšija, kum, drug, jednom riječju iskreni prijatelj našeg doma. Sada osjećamo veliku tugu i prazninu tvojim odlaskom. Prerano, kume. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MAJA i ŽELJKO STOJANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

MIRKU – MIKU RAJKOVIĆU

Počivaj u miru, naš voljeni Miko. DEJAN, LJILJA i IVA

Posljednji pozdrav našem

MILOŠU Miladina STANOJEVIĆU dipl. ing. elektrotehnike

Ostaju lijepa sjećanja kod svih. Počivaj u miru sa našom dragom i voljenom sestrom Brankom

SLOBO, BANE i MIDAGA VILOTIJEVIĆ sa porodicama i porodice našeg pokojnog brata RACA

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

MIKU

Dragom

MIKU

MILENA i ITANA

prof. dr MILENKO PASINOVIĆ

Tvoj dostojanstven i častan životni put naš je uzor. Bio si posebna ličnost, oličenje znanja, plemenitosti, poštenja, dobrote, posrednosti i skromnosti. Ponosni smo što si bio dio nas. Počivaj u miru. Porodica PASINOVIĆ

SJEĆANJE 31. 12. 1984 – 31. 12. 2024.

RADOVAN – PURO ĐUKANOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali tuga i bol za Tobom nikad. Uvijek voljen i nikad zaboravljen. PORODICA

Umrla je moja drugarica

JELENA SUNAJAC rođ. MILJEVIĆ

Dok živim čuvam te u svom srcu. Za nezaborav!

LJILJANA PONOMAREV sa djecom

Prošlo je 40 dana od kada nije sa nama naša voljena

Posljednji pozdrav dragoj MIKI MAROJEVIĆ

Pamtićemo tvoj osmijeh iskren i dobronamjeran. Uvijek smo ti se rado vraćali jer si nas dočekivala otvorenog srca, s toplinom i nesebičnom ljubavlju. Počivaj u miru.

Tvoji: BOGDAN, ILIJA, BOJANA i VASILISA MIJUŠKOVIĆ

SLAVOLJUB, SLAVICA, ŽELJKO, SRĐAN, MARKO ROGANOVIĆ

Navršava se 20. godina ali vrijeme nije smanjilo bol i prazninu koju ste ostavili za sobom. Neka vas u vječnoj tišini prati naša ljubav a mi ćemo sklopiti ruke u tihoj molitvi za vas mir.

Snaha LJILJANA sa porodicom

Tužno sjećanje na

MARKA V. IVKOVIĆA 2003–2025

Uvijek voljen, nikad zaboravljen. Tuguju za tobom

TVOJE SESTRE

1509

31. decembar 2024, 1. i 2. januar 2025.

Dragoj zaovi i tetki MIKI MAROJEVIĆ

Plemenitost, ljubav i dobrota krasile su tvoju dušu. Tvoj topli duh i nesebična ljubav ostaviće neizbrisiv trag u našim srcima.

Tvoji: RADA, RATKO i ANA MIJUŠKOVIĆ

SLAVOLJUB, SLAVICA, ŽELJKO, SRĐAN, MARKO ROGANOVIĆ

Navršava se 20. godina od kada ste nas napustili. Bez vas je i dalje sve jako teško.

Nedostajete mi puno. Nema dana da ne pomislim na vas. I ako su godine prošle nikad nijeste zaboravljeni. U meni živite kao da ste tu. Pitam se kakvi biste bili i šta ste sve mogli, i koliko biste bili ponosni na vas.

Ostavili ste puno bola, ali Bog ostavlja dobro za sebe a vi to jeste.

Sada vam je došao još jedan anđeo brat, stric i đever, znam da ste mi vi podrška i tamo na tom mjestu. Počivajte u miru, nikad vas neću zaboraviti, vi živite u meni.

Bratanična MARIJANA – MAŠA

MILOSAVA Miljanova ŠPANJEVIĆ

Obavještavamo prijatelje, kumove, komšije, rođake i poznanike da ćemo 4. januara 2025. godine u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću na groblju u Dobrilovini.

Ožalošćena porodica ŠPANJEVIĆ

Dana 31. 12. 2024. navršavaju se četiri tužne godine od smrti moga voljenog brata BRANKA Stevanovog BOŠKOVIĆA

Vrijeme neumitno prolazi, a ti mi sve više i više nedostaješ. Praznina koju si ostavio svojim odlaskom se ne može popuniti. Bio si mi snaga, sigurnost i čvrst oslonac u svakom pogledu. Ponosna sam na tvoj častan i pošten životni put. Počivaj u svojoj crnogorskoj zemlji koju si nadasve volio. Dragi brate, voli te i u srcu čuva od zaborava tvoja neutješna sestra DANICA

VESNA MIRANOVIĆ

Prošlo je 40 dana otkako si otišla tiho, bez suza, bez pozdrava. Da sam znala da će to posljednji put biti, zagrlila bih te malo duže. I malo jače... Nedostaješ. Jako mi nedostaješ. Za sve što je prošlo. Nedostaješ. Za sve što dolazi. Nedostaješ. Tvoji koraci su utihnuli, ali tvoji tragovi su ostali. Ljubav ne prestaje odlaskom ni sjećanje vremenom. Tvoja topla duša je nešto što će zauvijek ostati u mom srcu.

Tvoja sestra MIRJANA sa porodicom

Draga moja

Tri godine su od smrti našeg dragog i voljenog

DRAGA Mitra VUKIĆA

S ponosom i ljubavlju čuvamo uspomene na tebe. Živiš vječno u našim srcima.

Dvije godine nije sa nama naš dragi

MOMČILO OTAŠEVIĆ

Teško je i tužno živjeti bez tebe... trudimo se da nastavimo onako kako bi ti želio i bio ponosan na nas. Počivaj u miru.

U sjećanjima punim ljubavi ostaćeš zauvijek sa nama.

MIĆO, KSENIJA i LOLA

1493

NATAŠA

KALEZIĆ

Vrijeme nije lijek već svjedok bola, praznine i nedostajanja.

Hvala ti za najljepše i najsretnije dane prijateljstva.

Zvijezdo moja najsjajnija na nebu, zauvijek ćeš živjeti u mom srcu.

Voli te tvoja DUŠICA VUČELIĆ

Dana 2. januara navršavaju se dvije godine od smrti našeg

Vrijeme prolazi, a ponos što smo tvoji sve je veći. Živjećeš dok je nas!

VESNE MIRANOVIĆ

Vašu ljubav ću nositi zauvijek u srcu.

Vaša ŽANA

Vaši: GORAN, VJERA, DEJAN i TAMARA 1513

Proteklo vrijeme samo povećava tugu i bol. Počivajte u miru.

Dragi moji roditelji i sine

SPASENIJA ĐURO 4. 12. 2004 28. 10. 1978

ANĐELIJA IGOR 1. 1. 2001 2. 1. 1999.

Bol za vama je veliki. Sine, srećo naša, počivaj kod đeda i babe i moje druge majke Anđelije koja nas je podizala i pazila kao svoju đecu.

Vječno u bolu za vama

Vaš sin i otac MILIVOJE sa porodicom

MIRA Đorđija MIĆKOVIĆ rođena IVANOVIĆ

Draga majko, Godinu je dana od našeg najtežeg bolnog nedostajanja, ali sa osjećanjem ponosa zbog tvog uzornog životnog puta u rodu i domu.

Najmilija naša, ostaćeš đe si oduvijek bila u srcima našim.

Bićeš s nama do kraja naših života.

TVOJI NAJMILIJI

TVOJA PORODICA

TUŽNO SJEĆANJE

DRAGAN POPOVIĆ

31. decembar 2024, 1. i 2. januar 2025.

Dvije godine su od kada nas je zauvijek napustio naš voljeni

ĐORĐE R. RAIČEVIĆ

Ne postoji vrijeme koje može da izbriše sjećanje na tebe. Ostavio si prazninu koju ništa ne može ispuniti. Zauvijek će nam nedostajati tvoja ljubav, toplina i plemenitost.

Tvoji: MARINA, MINA i RAŠO sa porodicom

Prošle su četiri godine od kada je otišao

S ljubavlju i poštovanjem,

ZLATKA Miloradova LEKIĆ

31. 12. 2022 – 31. 12. 2024.

Uvijek si sa nama.

Petnaest godina od smrti mog oca

TARA Tijova MIJOVIĆ

Nikada te zaboraviti nećemo, počivaj u miru.

Tvoji: sin BUCKO, snaha ŽELJKA, unuke NEDA, MIA i IRA, praunuk DIMITRIJE

Tužno sjećanje na naše drage

TIHOMIR – TIHO MIRO STANOJKA DUBLJEVIĆ

11. 1. 2024. 31. 12. 2001. 6. 2. 2019. 11. 1. 2025. 31. 12. 2024. 6. 2. 2025. Vječno sjećanje i vječna zahvalnost.

ČEDO sa porodicom

TVOJI NAJMILIJI 1471

Dana 1. januara 2025 navršava se godina od kada nas je napustila naša

VJERA BURZANOVIĆ rođena MARTINOVIĆ

Draga majko, Neka tvoja plemenita duša nađe zasluženi mir. U nedjelju 29. decembra posjetili smo tvoju vječnu kuću

Tvoji: kćerka MARIJA i sin ĐOKO

PAVLA D. PETRIČEVIĆA

Tvoja dobrota će zauvijek ostati u našem sjećanju. Počivaj u miru. Nikada te nećemo zaboraviti.

Tvoji: LJILJA, MIĆO i SLAVKO PAVLIČIĆ

STANKE Brankove MARTINOVIĆ

не смијем да ТЕ вратим, НЕ Кажу, а што да је прије 10 година

ЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИММММММММММММММММММММММ ВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВОООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООО ОООЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИМММММММММММММ

NOVO dopunjeno izdanje

Uskoro u prodaji

U izdanju Pobjede,

jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio“.