Petak, 3. januar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21221 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
PRIJESTONO CETINJE PONOVO SKRHANO TUGOM:
U najvećem masakru u crnogorskoj istoriji Aco Martinović brutalno, na pet lokacija, ubio 12 osoba, od čega dvoje đece, teško ranio četiri osobe, pa se ubio
litikolog
INTERVJU: Politikolog i redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu Čedomir Čupić
Žrtve masakra su: Jošo Otašević (55), Mirko Vuletić (45), Jovan Vuletić (14), Vukan Vuletić (9), Radovan Martinović (70), Radmila Martinović (63), Marko Martinović (39), Miloš Martinović (39), Zorica Vuletić (42), Branislav Mudreša (60), Radivoje Marković (70) i Dragana Drašković (53)
Aco Martinović (45) počeo je krvavi pir u kafani „Velestovo“, đe je tokom dana boravio i slavio prvi dan u godini zajedno sa žrtvama, sa kojima je bio u rodbinskim i prijateljskim relacijama. Djelovanje ubice je, prema tvrdnjama policije, koja se poziva na nadzorne kamere, bilo oko 30 minuta, od prve do posljednje prijave događaja
KOMENTAR
Piše: Nenad ZEČEVIĆ
Građani Cetinja i cijele zemlje ne smiju biti taoci nesposobnog sistema, nedostatka političke volje i lošeg upravljanja. Vrijeme je da ministar unutrašnjih poslova preuzme odgovornost i podnese ostavku, a da se hitno pokrene ozbiljna reforma policijskih struktura uključujući i uvođenje kvartovskih policajaca. Na Cetinju se, nažalost, svakodnevno osjećaju posljedice potpunog odsustva države. Ako se ništa ne promijeni, pitanje nije hoće li se ovakve tragedije ponoviti, već kada
Jubilarna godina za domaću umjetničku scenu nije obilježena adekvatno na nivou države Crne Gore
Marko Miročević, izvršni direktor Američke privredne komore u Crnoj Gori
DVIJE GODINE I PET MJESECI NAKON MEDOVINE NOVI MASAKR U PRIJESTONICI: Cetinjanin Aco Martinović ubio 12 osoba, od kojih je dvoje đece, ranio četvoro, pa presudio sebi
CETINJE - Dvanaestoro mrtvih, od kojih je dvoje đece od 9 i 13 godina, četvoro teško ranjenih – epilog je najtežeg masakra u crnogorskoj istoriji koji se dogodio na Cetinju prvog dana 2025. godine. Muk, jeza, šok, nevjerica i puste ulice na tužnom i sniježnom Cetinju i 2. januara, gdje je četrdesetpetogodišnji Aco Martinović pomahnitalo ubijao na pet lokacija, a nakon skoro šest sati potjere presudio sebi.
U blizini kapela i ožalošćenih kuća - jecaji, uzdasi, suze i leleci uzaludnih dozivanja. Samo nekoliko sati ranije, u ponoć su upućene najljepše želje, a sada su ostale samo molitve da najbližima daju snagu da sačuvaju razum zbog gubitaka za koje nema utjehe i đe su sve riječi slabe. Prijestonica je opet u suzama – tek dvije i po godine nakon još freških, a jednako nevinih rana iz neprebolne Medovine. Opet ista pitanja, bez odgovora. Opet traženje odgovornosti od onih koji tvrde da su sve učinili da obezbijede mir i stabilnost.
Tako su na jučerašnjem presu predstavnici Uprave policije, između ostalog, opravdali 12 žrtava. Nakon izjavljenog saučešća porodicama stradalih i povrijeđenih, objasnili su da su izgubili na vremenu u lociranju Martinovića jer su dobi-
li pogrešnu informaciju o njegovom kretanju. Martinović, kako je već rečeno na prethodnim vanrednim konferencijama, nije bio bezbjednosno interesantna osoba, ali im je bio poznat po nasilničkom ponašanju i nedozvoljenom držanju oružja. Kod Martinovića je pronađen pištolj devet milimetara sa metkom u cijevi i 10 metaka u okviru, kao i jednom čaurom pored njega. Prilikom pregleda, kod njega u garderobi su pronađena 64 metka i okvir od pištolja u kojem se nalazilo dodatnih 15 metaka. Na pet lokacija gdje je ubica izvršio ubistva, pronađeno je ukupno 37 čaura, devet projektila i 11 djelova od projektila.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je kazao da je kod Martinovića u novembru 2022. godine primijećeno devijantno ponašanje prilikom pretresa kada su od njega oduzete dvije puške, veća količina municije i eksplozivna naprava veće razorne moći. O tome su, kako tvrdi, obavijestili medicinsku ustanovu, od koje su očekivali da će ga smjestiti u specijalnizovanu bolnicu. Međutim, od tada, kako je kazao Šćepanović, o njemu nijesu znali ništa, niti su imali bilo kakvu operativnu informaciju.
- Martinović je bio registrovan kao izvršilac dva krivična djela, ali kako se nije družio sa pripadnicima organizovanih
Ne osjećaju odgovornost, neće da daju ostavke
Čelnici Uprave policije Lazar Šćepanović, Miloš Rakonjac i Goran Jokić novinarima su saopštili da ne smatraju da bi trebali da daju ostavke zbog zločina na Cetinju u kome je ubijeno 12 osoba.
-Događaj u Cetinju nije planiran niti organizovan, već se radi o nepredvidljivom događaju pa pripadnici policije nijesu imali saznanje koje bi upućivalo na osnovanu sumnju da je ovo lice planiralo krvavi pir. Da smo imali takva saznanja a da nijesmo preduzeli adekvatne radnje i mjere onda bi novinarsko pitanje u vezi ostavki bilo na mjestu - kazao je Šćepanović.
On je dodao da kao roditelj i prvi među jednakima u Upravi policije osjeća društveni problem u odnosu na tragični događaj na Cetinju.
Ostavku neće dati ni ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji je odmah nakon krvavog pira na Cetinju kazao da ne osjeća moralnu i objektivnu odgovornost
kriminalnih grupa niti sa operativno inetresantnim licima, nije bio u primarnom fokusu djelovanja Uprave policije iz razloga jer od 2005. godine nije izvršio nijedno krivično djelo - odgovorio je Šćepanović na pitanje Pobjede. -Od 2022. godine ovo lice niko nije prijavio za bilo koje krivično djelo. U razgovoru sa članovima šire porodice srodnicima i prijateljima dobili smo podatke da je bio konfliktna osoba i da je ispoljavao probleme u ponašanju, ali da ga niko nikad nije prijavio nadležnim organima, pa čak ni juče kada se dogodio incident u kafani ,,Velestovo“ – kazao je Šćepanović.
On je istakao da je tragedija koja se desila prvog dana nove godine alarm za društvo da se svi ukjučimo kako bi se pronašla uzročno-posljedična veza između ovog i zločina na Medovini. Martinović je počeo krvavi pir u kafani „Velestovo“, gdje je tokom dana boravio i slavio prvi dan u godini zajedno sa žrtvama, sa kojima je bio u rodbinskim i prijateljskim relacijama. Ubio je rođenu sestru, sa kojom je bio u dobrim odnosima, i čekao Novu godi nu sa njom, zatim četiri člana porodice Martinović. Ubio je dvoje djece i brata vlasnika kafane. Većina stradalih lica su dakle poznanici, prijatelji, kumovi i rođaci ubice.
Ubica je, prema tvrdnjama policije koja se poziva na nad zorne kamere, oko 30 minuta išao od kuće do kuće i ubijao. Šćepanović je hronološki opi sao jedan od najtužnijih dana u Crnoj Gori.
U 17.26 sati cetinjska polici ja obaviještena je od građa nina da je u jednom ugosti teljskom objektu, u kafani, došlo do upotrebe vatrenog oružja, i da ima više povrijeđenih osoba.
Kako je naveo, informacija koju su dobili bila je nepotpuna.
Rečeno je da se zločin dogodio u mjestu Bajice, gdje su upućene dvije patrole i starješina. Policija je stigla nakon pet minuta i utvrdila da su na pogrešnoj lokaciji.
Za to vrijeme, Martinović je već ubio Miloša Martino -
BAJICE UBIJENI MARKO (39), RADOVAN (70), I RADMILA (63) MARTINOVIĆ I JOŠO OTAŠEVIĆ (55)
UBIJENI JOVAN (14) I VUKAN (11) VULETIĆ
KOMPLEKS „OBOD“
UBIJENA ZORICA VULETIĆ (42) UBIJENA DRAGANA DRAŠKOVIĆ (53)
DVORAC PETROVIĆA I GRADSKI TRG KAFANA „VELESTOVO“
UBIJENI BRANISLAV MUDREŠA (60), RADIVOJE MARKOVIĆ (70), MILOŠ MARTINOVIĆ (39) I MIRKO VULETIĆ (45)
AUTOBUSKA STANICA
vića (39), Mirka Vuletića (45), Branislava Mudrešu (60) i Radivoja Markovića (70) i ranio Dejana Kokotovića (40), Andriju Mudrešu (42) i Marka Vuletića (41). -Martinović se odmah, kako je utvrđeno uvidom u nadzorne kamere, dislocirao na drugu lokaciju, u 17.26 časova u naselje Humci, što potvrđuje da je ovo lice lišio živo-
ta i ranilo navedena lica prije prvog poziva policiji, a u tom momentu, u 17.26 časova se patrola uputila na pogrešno mjesto, koje je od mjesta ovog događaja udaljeno oko tri kilometra - kazao je Šćepanović. Martinović je u naselje Humci došao vozilom „fiat stilo“ i parkirao se ispred kuće Martinovića i ubio Miloševog bra-
ta blizanca Marka, a potom ušao u kuću i pucao u njegovu suprugu Mariju dok je držala bebu u naručju. Marija je uspjela da pobjegne kod komšija, a Aco Martinović je krvavi pir nastavio upadom u susjednu kuću gdje je ubio roditelje blizanaca, Radovana i Radmilu Martinović kao i Joša Otaševića koji im je bio u posjeti.
Petak, 3. januar 2025.
Šćepanović
V.d. direktora Uprave policije
Lazar Šćepanović nije želio da komentariše izjavu premijera Milojka Spajića da imamo hronični nedostatak policajaca u svim opštinama. Konstatovao je da je u posljednjih 30 godina u Crnoj Gori poljuljan društveno-bezbjednosni ambijent, da je organizovani kriminal doživio procvat, da je izvršen niz teških ubistava na orgaizovan i planiran način.
Naglasio je da događaj na Cetinju nije planiran, nije organizovan već se radi o tragičnom događaju.
- Ubica je ubio članove porodice, kumove, prijatelje. Ne želim da komentarišem izjavu premijera, ali bilans ubistava od 1999. do danas, kao posljedica djelovanja organi-
U tom momentu, u 17.39 časova policijski službenici OB Cetinje dolaze na prvo mjesto zločina gdje je Martinović ubio četiri osobe i ranio tri. Nakon toga, Aco Martinović se uputio na treću lokaciju u naselju Humci, gdje je ubio maloljetne Vukana i Jovana Vuletića o čemu je policija obaviještena u 17.45 sati, a nakon minut, u 17.46 časova, zaprimljen je drugi poziv, kada je policiji saopšteno da je ubijeno dvoje đece. -Bitno je da naglasim da na drugoj lokaciji, gdje je lišeno života četiri lica i jedno lice ranjeno, policija nije imala prijavu događaja, već su se uputili na treću lokaciju gdje je lišeno života dvoje đece, i ta prijava je bila u 17.46 časova. Za ovo vrijeme izvršilac Martinović, kako je naknadno utvrđeno, pješke dolazi do vozila ispred kuće Martinovića, i odlazi u Donji kraj br. 7 i tom prilikom lišava života svoju sestru Zoricu Vuletić (42), u njenoj kući, a prijava za ovaj događaj uslijedila je Upravi policije u 17.53 časova - kazao je Šćepanović. Nakon ove prijave, policija je dobila tri prijave da se Martinović nalazi na tri različite lokacije – nasilje Medovina, kod Gimnazije i na Bulevaru kod brze hrane „Obeliks“. Ubica se, nakon četvrte lokacije, uputio na petu, gdje je ubio Draganu Drašković (52), a o čemu je policija obavijepštena u 17.57 časova Dežurnoj službi OB Cetinje. -U o vom vremenskom periodu, mobilisan je najveći raspoloživi dio operativnog sastava Uprave policije. Istog momenta, po pozivu, bez odlaganja angažovani su pripadnici Specijalne jedinice policije za rješavanje krizne situacije, kao i pripadnici Posebne jedinice policije, službenici SBPK, službenici SGP, regionalnih centara bezbjednosti „Centar“, „Zapad“ i „Jug“. Oni su uspostavili blokadu grada, kao i regionalnu blokadu, a u odnosu na dobijene informacije postavili su
zovanih kriminalnih grupa i stanje u društvu za dodatne analize nije na političarima već na ekspertima, intelektualcima sa obavezom da kao društvena zajednica utvrdimo uzrok ovakvog događaja - rekao je Šćepanović.
On smatra da je događaj na Cetinju posljedica i dugogodišnje krize društveno bezbjednosnog ambijenta u Crnoj Gori.
U vrijeme tih 30 godina Šćepanović je počeo rad u Specijalnoj antiterorističkoj policiji, radio kao inspektor za krvne delikte u Centru bezbjednosti Nikšić, bio inspektor za požare i eksplozije u nikšićkoj policiji, šef krvnih delikata takođe u Nikšiću, viši inspektor prve klase za ubistva u sektoru kriminali-
stičke policije Uprave policije i viši inspektor prve klase za kriminalističko obavještajne poslove u sektoru kriminalističke policije. U posljednjih godinu i osam mjeseci avanzovao je na tri najviše funkcije, prvo preko GP Ura pa preko Demokrata na mjesto načelnika Centra bezbjednosti Nikšić, a zatim na mjesto v.d. pomoćnika direktora Uprave policije za SBPK i nedavno imenovan za v.d. direktora policije. Ne postoji takva praksa a ni procedure nigdje u svijetu da se tako brzo napreduje posebno ne na najviše rukovodne funkcije. Uu svim policijskim i vojnim službama zna se kako i koliko neko mora da provede na nekoj poziciji da bi napredovao dalje.
Ubica nije bio operativno interesantna osoba
Aco Martinović rođen je 1979. godine u Cetinju. Po zanimanju je autolakirer. Neoženjen, bez djece, i živio je sam. Ubica se, prema zvaničnim podacima Uprave policije, nije vodio kao operativno interesantno lice, dok je registrovan kao izvršilac krivičnih djela sa elementima nasilja. Tačnije, 2005. godine je pravosnažno osuđen za nasilničnko ponašanje, kada ga je sud osudio na uslovnu osudu kaznom zatvora na tri mjeseca. Tokom 2022. godine, službenici Uprave policije su raspolagali operativnim saznanjima da
i parcijalne i mini blokade, a što je rezultiralo time da prvi akcioni specijalni tim bude na teritoriji Cetinja za oko 20 minuta od momenta izlaska iz baze iz Podgorice - kazao je Šćepanović. On je podsjetio da su obavještavali javnost, fazno, o događaju, riziku koji predstavlja naoružani ubica, zbog čega je medijima dostavljena fotografija Martinovića. -U primarnom fokusu u ovoj kriznoj situaciji bilo je da se osigura bezbjednost građana na teritoriji Cetinja, dok se lice ne stavi pod kontrolu i ne liši slobode. Takođe, kao neizostavan segment, moram da naglasim podršku građana Cetinja koju su nam dali u ovom teškom trenutku, a posebno više srodnika ubice Martinovića, koji su dali veliki doprinos u njegovom lociranju - kazao je.
Osumnjičeni je opkoljen u naselju Humci gdje je oko 23.35 sati odbio da preda oružje, nanio sebi povredu od koje je preminuo na putu do bolnice. Šćepanović je naveo da je zlo-
Šćepanović još nije postavio pomoćnika i rukovodioca Sektora za borbu protiv kriminala.
Prema saznanjima Pobjede ponudio je tu funkciju trojici kolega sa kojima je ranije radio u sektoru kriminalističke policije i sva trojica su odbila.
Kako nezvanično saznajemo, prvo je ponudio Velimiru Miću Furtuli koji radi kao glavni inspektor za suzbijanje opšteg kriminala (nekada je bio načelnik Centra bezbjednostri Berane), zatim Ivanu Jokiću načelniku Odsjeka za kriminalističko-obavještajne poslove i na kraju Marku Stankoviću zamjeniku načelnika Odsjeka za kriminalističko-obavještajne poslove. Sva trojica su odbila da preuzmu funkciju šefa kriminalističke police u Uprave policije.
Piše: Nenad ZEČEVIĆ
Novo masovno ubistvo na Cetinju, drugo u posljednje dvije i po godine nakon tragedije na Medovini, jasno pokazuje duboke i sistemske greške u funkcionisanju Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
Ova tragedija nije samo šok za porodice žrtava i društvo u cjelini, već suštinski pokazuje i neadekvatno upravljanje bezbjednosnim sistemom. Kada ministar unutrašnjih poslova i bezbjednosni sektor pokušavaju opravdati ovakve događaje tvrdnjama o situacionom događaju, nedostatku resursa ili problemima u organizaciji, zapravo time priznaju svoju odgovornost.
ovo lice posjeduje u ilegalno vatreno oružje, pri čemu su inicirali i izvršli pretres porodične kuće, 28. novembra 2022. godine, i pronašli dvije vazduše puške, 43 komada metaka različitog kalibra, jednu veću improvizovanu eksplozivnu napravu velike razorne moći i set za čišćenje vatrenog oružja. -Za ovo krivično djelo ubica je osuđen prvostepeno na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca, a ta presuda nije postala pravosnažna, za neovlašćeno držanje oružja i eksplozivnih materija, te se postupak po žalbi vodi u Višem sudu u
činu prethodila svađa između ubice i ubijenog Miloša Martinovića (39) zbog, za sada, nerazjašnjenih razloga. Dodao je da su prethodno konzumirali alkohol.
-Nakon rasprave, ubica se oko 17.15 časova udaljava u nepoznatom pravcu vozilom, uzima vatreno oružje, vraća se u kafanu i od 17.21 do 17.24 časova započinje krvavi pir u kafani „Velestovo“ – precizirao je Šćepanović.
Ekipa Pobjede bila je i juče na Cetinju. Na ulici rijetki prolaznici, smrknuti i poraženi, pognutih pogleda šutnu komadiće stvrdnutog snijega. Ne mogu da se sastave. Zastanu tek na mjestu gdje su posmrtne plakate, pa onda tu klonu, odmahnu glavom i rukama pokriju usta…
-Nijesam vjerovala kada mi je sin uletio u kuću i rekao da se desilo nešto strašno. ,,Čuo sam kako je jedna žena zapomagala - ubi mi đecu, zovite hitnu“. ,,Ma što to pričaš, ajde ne izmišljaj“, kazala sam jer nijesam željela da vjerujem u to. Brzo sam shvatila da
Podgorici - kazao je Šćepanović. Takođe, bitno je naglasiti da su policijski službenici tom prilikom prepoznali antisocijalno ponašanje ovog lica, nakon pretresa i obavljenog razgovora, te su stoga inicirali prema Domu zdravlju Cetinje zahtjev za vršenje psihijatrijskog pregleda, shodno Zakonu o zaštiti i ostvarenju prava mentalno oboljelih lica, u skladu sa članom 33 ovog zakona.
Ovo lice je sprovedeno Ministarstvu zdravlja, odmah nakon pretresa, gdje mu je, prema dobijenim infomacijama, propisana terapija u Domu zdravlja i tom prilikom nije upućeno u specijalnizovanu zdravstvenu ustanovu.
dijete ne izmišlja. Jeza i strah su se uvukli u cijelu porodicu – ispričala je Cetinjanka ne sluteći da je ubica desetak minuta prije ubistva Vukana i Jovana u kući na 200 metara od njene ubio četvoro ljudi. -Još nijesmo zaboravili Medovinu, a desilo nam se i ovo. Dijete je od straha pootvaralo sve ormare u kući. Morao je, kaže, da provjeri krije li se ubica u njima – ispričala je sagovornica.
Za dvije godine i pet mjeseci u prijestonici koja ima oko 15.000 stanovnika dogodila su se dva masakra. Vuk Borilović 12. avgusta 2022. godine ubio je 10 sugrađana, od kojih je dvoje djece i njihovu majku i ranio šest osoba. Obojica ubica su, kako se ubrzo nakon zločina ispostavilo, imala promjene u ponašanju, koje su primjećivali i porodica i prijatelji i prijavljivani su za nasilničko ponašanje. Martinović je kao i Borilović ubio dva dječaka i ostao u istoriji kao počinilac najtežeg zločina. Ana RAIČKOVIĆ / Bojana ROBOVIĆ
Takođe, priče o nedovoljnom broju policajaca na terenu, iako su objektivne, ne mogu biti opravdanje, pogotovo na Cetinju, gdje je situacija već duže vrijeme izuzetno napeta zbog sukoba kriminalnih klanova. Uprkos svemu, zločin koji ima elemente terorističkog akta uspio da u kafani ubije četiri osobe, potom pređe na drugi kraj grada i tamo nastavi svoj krvavi pohod, ubijajući porodicu vlasnika kafane, njihovu djecu i čak i svoju sestru. Po zvaničnoj tvrdnji Tužilaštva ukupno na pet lokacija. Postavlja se nekoliko ključnih pitanja: Gdje je bila policija tokom ovih događaja? Kako je moguće da pomahnitali ubica, prođe cijeli grad i počini masakr na više lokacija, a da ga niko ne zaustavi? Što su u tom momentu radile tri patrole policije kao i obezbjeđenje Manastira? Zašto policija nije djelovala preventivno, posebno jer je po pouzdanim informacijama, ubica koji je već bio procesuiran zbog nelegalnog držanja oružja i nasilničkog ponašanja, očigledno bio inspirisan Borilovićem, pa ga je čak i pominjao. Mnogo pitanja, a malo odgovora, pogotovo i zbog teza o brzoj reakciji policije, koja je saopštila da je Martinović ustrijelio toliki broj građana za samo pola sata. Za dokazivanje te tvrdnje biće potreban obdukcioni nalaz svih žrtava. Uprkos svemu, čini se da su bezbjednosne službe potpuno nespremne da odgovore na ovakve situacije. Kako to da ni u jednom trenutku nijesu bili spremni za ovakve eskalacije? Zašto nije bilo koordinacije jer je prvobitna informacija policije bila da je ubistvo u Bajicama, a ne u centru Cetinja?
Jasno je da nedostaje strategija u upravljanju policijskim resursima. Iako je Cetinje malo mjesto, reakcija policije bila je dosta brža nego u slučaju Medovine, ali ipak sporija nego što bi bila u većim gradovima, što dodatno ukazuje na lošu organizaciju i upravljanje.
Ovo nije samo problem nefunkcionalnosti sistema već i pitanje moralne i političke odgovornosti. Kada se građani osjećaju nesigurno, a policija ne može da spriječi ili reaguje na najteže zločine, onda je jasno da ministar unutrašnjih poslova snosi objektivnu odgovornost. Njegova uloga nije samo da upravlja resursima, već i da obezbijedi da se preventivnim mjerama spriječe ovakve tragedije. Dodatno, uloga ministra je i da odgovorno upravlja politikom bezbjednosti a ne da mu bude strategija ,,da se građani vrate normalnom životu i ne puštaju nikoga u svoje kuće“. O kakvom normalnom životu onda govori ministar? Nažalost, od slučaja Medovina, Balijagića, obračuna kriminalnih klanova, do posljednjeg masakra ono što vidimo jeste konstantno pravdanje, prebacivanje odgovornosti i odsustvo ozbiljnog suočavanja s problemima. Dosta je bilo!
Sistem koji ministar Šaranović vodi očigledno ne funkcioniše: Nema dovoljno prisustva policije na terenu u ključnim trenucima. Nedostaje jasna strategija za prevenciju nasilja i obračuna kriminalnih klanova. Građani se osjećaju prepušteni sami sebi, dok je policija sve češće u ulozi posmatrača. Ako nakon ovakve tragedije ne budu preduzeti konkretni koraci, uključujući smjene na najvišim nivoima, pooštrena zakonska regulativa o oružju, onda šaljemo poruku da su ovakvi događaji prihvatljivi. Ministar Šaranović već pet mjeseci odbija da primi podnosioce inicijative ,,Markov i Mašanov zakon“ kojim se, pored ostalog, traže najstrože kazne za nasilnike, psihološka vještačenja i oduzimanje oružja. Građani Cetinja i cijele zemlje ne smiju biti taoci nesposobnog sistema, nedostatka političke volje i lošeg upravljanja. Vrijeme je da ministar unutrašnjih poslova preuzme odgovornost i podnese ostavku, a da se hitno pokrene ozbiljna reforma policijskih struktura uključujući i uvođenje policajaca pozornika. Na Cetinju se nažalost svakodnevno osjećaju posljedice potpunog odsustva države. Ako se ništa ne promijeni, pitanje nije hoće li se ovakve tragedije ponoviti, već kada.
PODGORICA – Predsjednik države Jakov Milatović rekao je da se umjesto praznične radosti, nad našom prijestonicom i cijelom Crnom Gorom nadvila tuga zbog gubitka nevinih života.
- Zaprepašćen sam i potresen ovom tragedijom koja je zavila u crno naše Cetinje, porodice i prijatelje stradalih kojima izražavam svoje iskreno saučešće. Molimo se i nadamo za oporavak svih ranjenih. Naše misli su sa porodicama koje su izgubile svoje voljene i građanima Cetinja. Cijela Crna Gora osjeća i dijeli vašu bol - naveo je Milatović.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ocijenio je da je u ovom teškom trenutku Crna Gora ujedinjena u bolu.
- Nepune dvije i po godine nakon stravičnog masakra koji se dogodio u našoj prijestonici Cetinju, ponovo smo svjedoci ubistvu nevinih ljudi, naših rođaka, komšija, prijatelja, sugrađana - napisao je Mandić na Iksu.
- Jer bol Cetinja je bol svih nas i tuga porodica ubijenih u prijestonici je i naša tuga. Jedini način da budemo jači od ove tragedije koja je pogodila srce Crne Gore jeste da sačuvamo mir u sebi i da ga podijelimo sa drugima - napisao je Mandić. Premijer Milojko Spajić je 1. januara obišao KCCG gdje su hospitalizovani ranjeni u pucnjavi na Cetinju.
- Užasna tragedija koja nas je sve pogodila – kazao je Spajić. Prema njegovim riječima moraju se pooštriti kazne za one koji nelegalno posjeduju i nose oružje.
- Imamo hronični nedostatak policajaca u svim opštinama. Raspisaćemo konkurs za brzi prijem policajaca bez čekanja odluke Savjeta Evrope, pa ćemo naknadno objasniti - istakao je on.
- Zgroženi smo užasnom viješću sa Cetinja, poručio je ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler
On je porodicama i prijateljima stradalih, kao i svim ljudima na Cetinju i u Crnoj Gori izrazio saučešće, a povrijeđenima poželio brz oporavak.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici duboko je šokirana i potresena jučerašnjim tragičnim događajem na Cetinju, kazali su iz tog diplomatskog predstavništva.
- Porodicama žrtava upućujemo iskreno saučešće, a povrijeđenima želimo potpuni oporavak. Naše misli su sa građanima Cetinja i cijele Crne Gore u ovom teškom trenutku, naveli su.
Duboko smo ožalošćeni zbog tragičnog događaja koji se juče dogodio na Cetinju, saopštili su iz Ambasade Velike Britanije.
- Naše misli su uz žrtve, njihove porodice i cijelu zajednicu u ovom teškom trenutku. U znak poštovanja, spustili smo zastave na pola koplja i saosjećamo sa građanima i građankama Crne Gore, naveli su. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova mr Er-
3. januar 2025.
Đurašković: Naše misli i molitve su uz porodice koje su izgubile svoje najmilije
- Cetinje je pogođeno još jednom nezapamćenom tragedijom koja nas je sve ostavila u šoku i nevjerici. Izgubili smo naše drage sugrađanke i sugrađane, među kojima i nevinu djecu, što ovaj gubitak čini još bolnijim i težim za razumjeti - kazao je gradonačelnik prijestonice Cetinje
Nikola Đurašković
On je kazao da su njihove misli i molitve uz porodice koje su izgubile svoje najmilije.
-Teško je pronaći riječi koje bi mogle opisati dubinu ove tragedije, ali obećavam da ćemo kao gradska uprava učiniti sve što možemo da im pružimo podršku i saosjećanje u ovim teškim trenucima - kazao je Đurašković. Ujedno moli sve građane prijestonice da u ovim teškim danima budu uz porodice žrtava i porodice povrijeđenih, ,,da saosjećamo sa njihovim bolom i pružimo podršku jedni drugima“.
vin Ibrahimović izrazio je žaljenje zbog tragedije. - Veoma me potresla vijest o strašnoj tragediji koja se dogodila na Cetinju. Dijelim bol i tugu porodica i prijatelja nastradalih i molim Boga za oporavak povrijeđenih - kazao je Ibrahimović. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović napisao je na FB profilu da ga je ovaj stravičan čin nasilja duboko potresao i ostavio cijelu zemlju u žalosti. - Ovo nije samo lični gubitak za porodice i prijatelje žrtava, već i težak udarac za cijelo naše društvo i zato je važno da, u
ovako teškim trenucima, iskažemo solidarnost i zajedništvo i pružimo podršku onima koji su pogođeni ovom nesrećom. Posebno želim izraziti nadu i želju za brz oporavak svim povrijeđenima koji su zbrinuti u Kliničkom centru Crne Gore -
napisao je Mujović. Poručuje da su njihove misli i molitve uz njih, kao i uz medicinske radnike koji se trude da im pruže najbolju moguću njegu.
- Pozivam sve sugrađanke i sugrađane da pokažemo ljudskost, dostojanstvo i saosjećanje sa svima koji tuguju i suzdržimo se od bilo kakve vrste slavlja zbog čega sam donio odluku o otkazivanju svih aktivnosti čiji je Glavni grad organizator. Cijela Podgorica je uz Cetinje u ovom bolnom trenutku i bićemo uz vas u narednim danima - kazao je Mujović. Predsjednik opštine Bar Dušan Raičević napisao je gradonačelniku Cetinja Đuraškoviću da je sa dubokim žaljenjem primio vijest o zločinu koji nas je sve duboko potresao. - U ovim teškim trenucima, upućujem Vama, porodicama stradalih i svim građanima prijestonice Cetinje iskrene izraze saučešća u ime građana Bara, kao i u svoje lično ime. Ovaj strašni čin ispunjava nas tugom i bolom. Naše misli su s porodicama i prijateljima onih koji su izgubili svoje najmilije. Želimo vam snagu i istraj-
žalost u Crnoj Gori
Povodom tragičnog događaja koji se dogodio na Cetinju, u kojem je nastradalo 12 osoba, Vlada Crne Gore je na hitnoj telefonskoj sjednici donijela odluku da se 2, 3. i 4. januar proglase za dane žalosti. - Užasna tragedija, koja nas je sve pogodila. Održaćemo i sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost na kojoj ćemo razmatrati i brojne opcije, pa i potpunu zabranu posjedovanja oružja, jer poslije ovoga moramo da se zapitamo, kome se smije dozvoliti da posjeduje oružje u Crnoj Gori - poručio je ovim povodom premijer Milojko Spajić Podsjećamo, dan žalosti označava se obaveznim isticanjem zastave na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore. U skladu sa odlukom, na javnim mjestima neće se održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteljskim objektima neće se emitovati muzika. Elektronski i drugi mediji dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju dana žalosti.
nost da prevaziđete ove teške trenutke - poručio je Raičević. Predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja poru-
čila je da su zatečeni i duboko pogođeni tragedijom koja se desila, da ostaju nijemi pred tugom zbog nevinih žrtava, te da ne postoje riječi koje mogu opisati bol i prazninu koje osjećaju. Predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević rekao je ovakvi događaji ostavljaju rane na čitavom društvu i podsjećaju nas na važnost međusobne podrške i solidarnosti u najtežim trenucima. Zgroženi smo bezumnim činom koji je doveo do teške tragedije na Cetinju, u kojoj je smrtno stradalo 12 osoba, saopštio je premijer Hrvatske, Andrej Plenković. - Izražavam sućut predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću i cijelom crnogorskom narodu. Ozlijeđenima želimo brz oporavak, naveo je Plenković. Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman izrazio je saučešće premijeru i ministru vanjskih poslova Crne Gore.
- S nevjericom i tugom slušam o tragediji na Cetinju. Moje iskreno saučešće porodicama žrtava ovoga zločina, kao i svim građanima Crne Gore - navodi se u obraćanju Grlić Radmana. Dodao je da je nasilje, nažalost, postalo svakodnevica i ne poznaje granice. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je saučešće predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću povodom tragedije na Cetinju.
On je ponudio podršku državnim organima Crne Gore, kao i svaku vrstu pomoći od strane Srbije.
- Sa tugom, nevjericom i dubokim žaljenjem primio sam vijest o masakru na Cetinju, koji je odnio nevine živote i nanio neizmjeran bol porodicama i sugrađanima stradalih. Ovaj surovi čin bezumlja poziva sve nas da nađemo snagu i damo svu podršku onima koji su izgubili svoje voljene, kao i da zajedno nastavimo da se borimo za društvo u kojem će najviše ljudske vrijednosti prevagnuti nad mržnjom i nasiljem - na-
Svjetski mediji o tragediji u Crnoj Gori
O tragediji na Cetinju izvijestili mnogi svjetski mediji
Stravična tragedija koja se 1. januara dogodila na Cetinju, kada je 45-godišnji Aco Martinović usmrtio 12 osoba, vijest je koja se
obišla svijet i našla se na naslovnicama gotovo svih svjetskih medija. New York Post, BBC, CNN, Reuters, Russia
Today, The Guardian izvijestili su o masakru koji se desio u crnogorskoj prijestonici. Njemački mediji izvještavali
su o krvavom i bezumnom piru iz sata u sat. Bilans ovog zločina je 12 preminulih i četiri teško povrijeđena lica. J. R.
Ovo nije samo lični gubitak za porodice i prijatelje žrtava, već i težak udarac za cijelo naše društvo i zato je važno da u ovako teškim trenucima iskažemo solidarnost i zajedništvo i pružimo podršku onima koji su pogođeni ovom nesrećom, rekao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović
pisao je Vučić na Instagramu. Premijer Srbije Miloš Vučević uputio je telegram saučešća predsjedniku Vlade Crne Gore.
- Poštovani predsjedniče Vlade, primi iskreno saučešće naroda i Vlade Srbije povodom tragičnog događaja na Cetinju. Molimo se Gospodu Bogu da se povrijeđeni, ranjeni, oporave, prežive, a ubijenima da podari rajsko naselje, navodi se u telegramu saučešća koji je uputio premijer Srbije. Poručio je da želi Crnoj Gori i njenom narodu da u duhu zajedništva prođe kroz ove teške i tužne dane.
Lider DPS -a Danijel Živković rekao je da je Crna Gora nijema od bola.
Kazao je da stravičan zločin koji se desio u prijestonici još jednom opominje da su mir, stabilnost i međusobno uvažavanje vrijednosti na kojima svako društvo mora počivati.
- Porodicama stradalih upućujem izraze najdubljeg saučešća - naveo je on na društvenoj mreži Iks.
Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović izrazila je duboko žaljenje i zabrinutost povodom tragičnog događaja koji se dogodio na Cetinju.
- Ovo je težak trenutak za našu zajednicu i cijelu državu, i naše misli su sa porodicama stradalih, kao i sa svim građanima Cetinja koji su pogođeni ovim nemilim događajemnavela je Vujović.
Ona je pozvala medije da odgovorno izvještavaju o ovom događaju, poštujući privatnost žrtava i njihovih porodica, te pridržavajući se najviših profesionalnih standarda u interesu javnosti.
Predsjednik SNP Vladimir Joković uputio je telegram saučešća porodicama stradalih.
- Sa neizrecivom tugom i saosjećanjem primili smo vijest o tragediji koja se dogodila na Cetinju. U ovom teškom trenutku, cijela Crna Gora dijeli tugu i bol sa porodicama nastradalih. U nadi da će se povrijeđeni što prije oporaviti, a porodice nastradalih pronaći utjehu u velikom bolu, ovim putem upućujem izraze najiskrenijeg žaljenja - poručio je Joković.
Mitropolit SPC Joanikije pozvao je sve hrišćane i ljude dobre volje da ,,uznesu svoje molitve Bogu za pokoj duša preminulih“. R. u.-i.
Građani više crnogorskih opština paljenjem svijeća odali su sinoć počast nastradalima u masakru na Cetinju.
Više stotina građana okupilo se sinoć kod Spomenika lovćenska vila na Cetinju kako bi, paljenjem svijeća, odali počast tragično stradalima u masakru, drugom za dvije i po godine u prijestonici.
Došao je veliki broj građana da bi zapalili svijeću i u tišini odlazili. Skup su organizovali članovi porodica stradalih u avgustu 2022. godine u naselju Medovina, javlja Cetinjski list. Više stotina građana Podgorice okupilo se na Trgu nezavisnosti kako bi zapalili svijeće. Na isti način poštu žrtvama tragedije odaju i građani Nik-
šića, Pljevalja, Bijelog Polja, Herceg Novog, Bijelog Polja, Budve, Kotora, Bara… Osim u više crnogorskih gradova, gdje su građani sinoć paljenjem svijeća odali počast stradalima u tragediji na Cetinju, svijeće su zapaljene i u Novom Sadu. Novosadski studenti u blokadi danas će ponovo tišinom odati počast za 15 stradalih na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, ali i za 12 žrtava zločina na Cetinju.
-Ovo je trenutak kada je potrebno pokazati solidarnost, humanost i empatiju - poručili su studenti.
Pozvali su građane da izađu na ulicu i od 11.52 do 12.19 časova, 12 minuta duže za svakog stradalog na Cetinju, odaju počast žrtvama te dvije tragedije.
Pres konferencija menadžmenta Kliničkog centra Crne Gore
PODGORICA - Pacijenti V. M. (1983), M. M. (1987), V. M. (1984), hospitalizovani nakon tragedije na Cetinju, nalaze se u Centralnoj jedinici intenzivnog liječenja Kliničkog centra Crne Gore i stabilnih su vitalnih parametara, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
Navode da je jedan pacijent odvojen, dok se dvoje nalaze u fazi odvajanja od mašine za disanje, ali da, imajući u vidu težinu zadobijenih povreda i komplikacija koje se mogu desiti u narednom perodu, i dalje su im životi ugroženi. Operacija kod pacijenta K. D. (1985) završena je u jutarnjim satima, nakon čega je takođe smješten u Centralnu jedinicu intenzivnog liječenja. -U ovom trenutku je hemodinamski stabilan, ali zbog težine zadobijenih povreda i on je životno ugrožen – kazali su iz KCCG.
Radović: PovREdE vEoMa oPaSNE
Direktor KCCG dr Aleksandar Radović saoštio je na konferenciji za medije da su tri pacijenta - dva muškarca i jedna ženastabilno, ali da su i dalje životno ugroženi. -Kod četvrtog pacijenta je stanje izuzetno kritično, kod njega je došlo do povrede glave, neurohirurzi su do ranih jutarnjih sati operisali zajedno sa ostalim hirurškim ekipama – istakao je Radović.
Napomenuo je da su povrede koje su nastale kod pacijenata, jako opasne i životno ugrožavajuće te da se u narednom periodu mogu desiti komplikacije.
-U ovom trenutku ne bih davao prognozu. Što se tiče ova tri pacijenta gajimo nadu i optimistični smo da će biti u redu – ponovio je direktor KCCG. On je istakao da ovakav slučaj doživljava prvi put u karijeri, i ako se hirurgijom bavi već 25 godina.
-Taj trenutak kada su porodice saznale sve što se desilo i ovaj trenutak kada budu i pacijenti saznali što se desilo sa članovima njihovih porodica predstavlja jedan jako težak trenutak.
U ovom trenutku smo u tome da se organizuje jedna psihološka i psihijatrijska pomoć za sve njih – poručio je direktor Kliničkog centra. Radović je apelovao da samo najbliža rodbina dolazi u KCCG da posjeti pacijente.
MaRaš: PovREdE kod
Svih PacijENata
tEškE
Načelnik vaskularne hirurgije i glavni dežurni hirurg u KCCG dr Perica Maraš naglasio je da su povrede kod svih pacijenata teške.
On je rekao da su došla etiri pacijenta sa veoma teškim povredama, a pola je odmah ušlo u operacionu salu.
-Prvi pacijent koji je zbrinut u operacionoj sali 1 imao je povrede abdomena. Riječ je o organu koji kada se povrijedi, teško se zbrinjava i komplikacije
Sa pres konferencije
su moguće u postoperativnom toku. Kod istog pacijenta je bio povrijeđen i lijevi bubreg, i taj bubreg je zbrinut od strane urologa dr Marka Albijanića i pacijent je otišao u jedinicu intenzivnog liječenja – kazao je Maraš.
On je detaljno opisao kako je izgledao cijeli tok događaja od trenutka kada su pacijenti stigli u Urgentni centar do momenta kada su opersiani.
Dodao je da su, zbog težine povreda pacijenata, prelazili praktično iz sale u salu kako bi zbrinuli sve pacijente.
-To se rijetko kad desi na hirurgiji, koliko radim ovaj posao, to nikad nijesam doživio –istakao je on.
Navodi da je u sali broj 2 bio pacijent sa teškim povredama tankih crijeva i slezine koje je prouzrokovao jako veliko krvarenje.
-Taj pacijent je zbrinut i premješten u jedinicu intezivnog liječenja. Nakon toga prelazimo u salu broj 5, u tzv. neuro-
hiruršku salu gdje imamo povrede tankih crijeva i povrede debelog crijeva, imamo jako teško krvarenje u predjelu male karlice. Sve je to zbrinuto u brzom i rekordnom roku, međutim kod tog pacijenta smo imali najavu da se radi o veoma teškoj neurohirurškoj povredi glave i mozga – objasinio je dr Maraš na konferenciji za medije. Nakon hirurške intervencije, pacijenta su preuzeli neurohirurzi koji su radili operaciju do ranih jutarnjih sati.
-I u sali broj 4, dr Ranko Žujović je radio pacijentkinju sa povredama tankog i debelog crijeva i sa povredama kostiju male karlice. Ona je takođe zbrinuta brzo i kvalitetno i nakon toga smještena u jedinici intezivnog liječenja – dodao je on. Dr Maraš se zahvalio na nesebičnoj pomoći svim kolegama iz KCCG, koji su bez ijednog poziva došli u roku od pola sata u operacioni blok i pomogli na najbolje moguće načine. Direktorica Klinike za aneste-
ziju, reanimaciju i terapiju bola dr Natalija Trninić saopštila je da su sva četiri pacijenta „hemodinomski stabilna“.
-Jedan pacijent je ekstubiran, svjestan je, komunikativan, ostala dva očekujemo u toku dana da ekstubiramo. Već pokazuju znake da su svjesni, dok je četvrti pacijent najteže povrijeđen. To je pacijent s povredama grudnog koša, stomaka, centralnog nervnog sistema. On je sediran, na mehaničkoj ventilaciji i stabilan je – istakla je Trninić.
Kako je naglasila, sva četiri pacijenta su zadovoljavajućih laboratorijskih nalaza.
-Pratiće se naravno kako klinički tako i laboratorijski i dijagnostički i dalje – poručila je ona.
oMogućENa
PSihološka PodRška Medicinski direktor Kliničkog centra dr Đorđije Krnjević je rekao da će Klinika za psihijatriju omogućiti psihijatrijsku i psihološku podršku porodicama preminulih i povrijeđenih, ali i svim građanima koji imaju potrebu da se jave psihijatru i psihologu.
To će, kako je najavio, biti omogućeno bez uputa i zakazivanja. -U saradnji sa Ministarstvom zdravlja, koje je takođe promptno reagovalo, napraviće se i konekcija sa ekspertskim timom psihologa iz Srbije, koji su nažalost zbog sličnih situacija prošle godine imali iskustva u radu sa kategorijom porodica i prijatelja preminulih i povrijeđenihzaključio je Krnjević. B.R. / j.R.
3. januar 2025.
INTERVJU: Politikolog i redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu
PODGORICA – Dio nacionalistički orijentisanih političara koristi posljednji popis u Crnoj Gori da izazove uznemirenja i netrpeljivost stanovnika po etničkoj pripadnosti, konstatovao je u intervjuu za Pobjedu politikolog i redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu Čedomir Čupić i upozorio da se zahtjevima za izmjenama Ustava, radi statusa jezika, dovode u pitanje i druga ustavna rješenja povezana sa simbolima države.
Profesor Čupić u tom kontekstu objašnjava i da u Crnoj Gori svi jezici, osim albanskog, imaju zajedničko porijeklo, te da nikome ne bi trebalo da smeta što je u njoj službeni jezik onaj koji proizilazi iz njene državnosti. - Ne bi trebalo da smeta što je u Crnoj Gori službeni jezik crnogorski, jer proizilazi iz državnosti Crne Gore. On u svojim nijansama i posebnostima ne dovodi u pitanje sporazumijevanje sa svim drugim po porijeklu slovenskim jezicima, pa i srpskim. To je razlog da ne treba insistirati na promjeni Ustava Crne Gore samo zbog toga. Ko to uzima u Crnoj Gori kao argument, on je politički nezreo i nerazuman, odnosno nije dorastao državničkom ponašanju, djelovanju i zadatku – ocijenio je proferor Čupić.
Ističe da su pragmatični evropejci i nacionalisti neprirodna koalicija i da nacionalisti, iako se deklarativno zalažu za ulazak Crne Gore u EU, ne mogu da smisle ni Evropu ni Zapad.
- To je istovremeno i tragično i farsično raspeće. Spolja evropski sijaju, a iznutra se ujedaju i jedu. Takvo njihovo stanje pretvara Skupštinu Crne Gore, kao svetilište političkog života, u periferni kafanski kabare – navodi profesor Čupić.
Dodaje da će sve to biti „pometeno“, ulaskom Crne Gore u EU koji se, smatra, može dogoditi i prije 2028. godine
POBJEDA: Kako Vam izgleda društveno-politička situacija u Crnoj Gori? Da li su politički predstavnici uspjeli da nas izdignu iz nacionalnih podjela? Da li je realno imati takva očekivanja na ovom podneblju?
Kod dijela političara i političkih stranaka u Crnoj Gori još tinja neiskrenost u odnosu na strateška opredjeljenja većine građana, a ta neiskrenost potpaljuje političke strasti, posebno one koje pripadaju političkoj nacionalističkoj orijentaciji i njenoj retorici, smatra profesor Čupić
ČUPIĆ: Od uspostavljanja državnosti 2006. godine Crna Gora je strateški okrenuta prema razvijenim demokratskim državama Evrope i svijeta. To je i formalno utemeljeno u prvom osnovnom zakonu, odnosno Ustavu, u kome se Crna Gora definiše kao građanska država. Preko te formulacije uspostavljen je temeljni princip savremenih demokratskih poredaka da su svi građani jednaki i ravnopravni pred zakonom, nezavisno od njihovih različitih pripadništva, kao što su etnička, religijska, rasna, polna, socijalna i ideološka. Takođe, građani imaju ustavnu garanciju i zaštitu za sve svoje posebnosti i za sve ono što pripada njihovoj privatnosti. Crna Gora se i društveno i državno opredijelila da se pridruži velikoj zajednici evropskih država, Evropskoj uniji. Na tom putu ispunila je i jedan od preduslova za pridruživanje, a on je bezbjednosnog karaktera. Ona se priključila i postala čla-
Crnu Goru broj stanovnika i veličina ubrajaju u najraskošnije i najkomotnije prostore Evrope
POBJEDA: Na nedavno održanoj tribini ukazali ste i na problem „odliva mozgova“ iz Srbije, a slična situacija je i u Crnoj Gori. Gdje vidite rješenje?
ČUPIĆ: Stvaranje miljea da obrazovani mladi
ljudi koji imaju dara dobiju mogućnost da se uključe u radni proces bez ikakvih drugih uslovljavanja koja su van njihovih znanja i sposobnosti. Tako se stvara i povjerenje i ostvarenje
pravde prilikom zapošljavanja. Oni će svojim znanjima i profesionalnim ponašanjima pomoći da se stvaraju mogućnosti za jedan dinamičan razvoj u koji će moći da se uključe svi budući ško-
nica NATO. Na taj način je ispunila ovaj bitan preduslov, ali vremenom i veliki dio uslova za priključivanje EU. Ono što je ostalo da tinja u unutrašnjem političkom životu jeste da se kod jednog dijela političara i političkih stranaka pokazuje neiskrenost u odnosu na strateška opredjeljenja većine građana Crne Gore. Ta njihova neiskrenost potpaljuje političke strasti, posebno one koje pripadaju političkoj nacionalističkoj orijentaciji i njenoj retorici. Upravo, njihova retorika ih razotkriva, jer preko nje pokazuju da jedno javno govore, drugo misle, a treće konkretno rade. Oni se javno, odnosno deklarativno, ne odriču ulaska Crne Gore u EU. Čak to i naglašavaju, pojačavaju i manifestuju javnim zaklinjanjem za njihovo evropsko opredjeljenje. Međutim, razotkrivaju se u konkretnim aktivnostima. Jedna od njih je insistiranje na etničkoj ugroženosti. Preko toga potpaljuju kod građana strasti i sugerišu im da su njihova etnička prava ugrožena. Na taj način utiču na etničke, odnosno nacionalne, podjele. To rade perfidno. Na primjer, u trenutnoj situaciji koriste podatke posljednjeg popisa stanovništva. Preko tih podataka pokušavaju da izvrše promjene u Ustavu Crne Gore, pa čak i promjene cjelokupnog Ustava, posebno kada je u pitanju upotreba službenog jezika i državnih simbola – grba, zastave i himne. To je njihova inicijalna kapisla za potpirivanje negativnih emocija kod građana. Njihova namjera je da se kod građana stvori osjećanje ugroženosti prema etničkoj opredijeljenosti. Nadam se da većina građana to prepoznaje ili da će vremenom prepoznati i tako ih spriječiti da upadnu u podmuklu mrežu netrpeljivosti i isključivosti kada su u pitanju etnička pripadništva. Etničko pripadništvo treba da ostane u privatnom i ličnom životu i da im se kao takvo zakonski garantuje. Na taj način isključuju se i dovode u pitanje nacionalne podjele kao mogući uzroci nestabilnosti i nesigurnosti života u Crnoj Gori. Iz tih razloga potrebno je kritički preispitivati odgovornost ponašanja političa-
lovani ljudi. Njihova znanja, sposobnosti i savjest omogućiće pravednu raspodjelu i dovoljne zarade za pristojan, čak i više nego pristojan život u Crnoj Gori. Mladi obrazovani i daroviti ljudi su najznačajniji i najbitniji resurs koji nadoknađuje sve druge nedostajuće prirodne resurse. Zato je važno stvarati uslove da ne odlaze iz zemlje.
Njihov dar i vrednoća biće korisni za sve stanovnike Crne Gore. Oni će podići i standard i kvalitet života u Crnoj Gori. Uz pomoć njih i socijalno ugroženi dobili bi materijalna sredstva da pristojno žive. Broj stanovnika i veličina prostora Crne Gore ubrajaju je među najraskošnije i najkomotnije prostore u Evropi.
Petak, 3. januar 2025.
ra na crnogorskoj političkoj i društvenoj sceni. Očekujem od razborite, razumne i racionalne političke većine u Crnoj Gori da svojim političkim angažmanom ne poteže nacionalne podjele i ne truje građane na osnovu njih. Naravno, svačiji nacionalni osjećaj i pripadništvo treba da budu zakonski garantovani i praktičnim mjerama i postupcima zaštićeni. Sa nacionalnim osjećajem ne treba se poigravati na političkoj sceni jer takvo poigravanje je politikantskog karaktera.
Svi oni koji na političkoj sceni mašu nacionalnim osjećanjima, odnosno pripadništvima, pokazuju nemoć kada je u pitanju rješavanje praktičnih ljudskih potreba i problema, što je bitna karakteristika dobre i pravedne politike.
Otvaranje i podsticanje nacionalnih podjela i netrpeljivosti je alibi za nemoćne i nesposobne političare, često sluge nekih drugih spoljašnjih centara moći.
P
OBJEDA : Zašto, po Vašem mišljenju, političari koji su dugo na sceni i dalje biraju jezik i politiku podjela, a zvanično teže ka demokratiji, toleranciji i poštovanju ljudskih prava?
ČUPIĆ: Zato što nemaju što drugo da ponude što bi pospješivalo i razvijalo crnogorsko društvo, kao i suživot svih građana na prostoru Crne Gore. Svoje nedostatke u obliku frustracija, kompenzacija i stvaralačke nemoći nadomještaju širenjem loših osjećanja kao što su: zavist, mržnja i pakost, ali i loših stanja kao što su: strahovi, strepnje, panike i lukavstva. Ta loša osjećanja i stanja u njihovoj propagandi olako prihvataju nezadovoljni ljudi ili oni u neznanju i ograničenosti. To je čest slučaj kada se političari služe širenjem loših osjećanja i stanja među ljudima koji su u egzistencijalnim problemima, odnosno koji žive život u siromaštvu, a neki i u bijedi. Umjesto da ih političari i politike iz tog stanja izvlače i omogućavaju im da učenjem i radom poboljšaju svoj socijalni i ljudski status, oni im nude izgovore da njihovo loše stanje proizilazi iz njihove etničke diskriminisanosti i ugroženosti. To je primjer jeftine populističke političke propagande. Istovremeno, takvi političari se neiskreno prikrivaju retorikom da su za demokratsku vladavinu, toleranciju i poštovanje ljudskih prava. Njihova neiskrenost razotkriva se njihovim konkretnim ponašanjem. Tako neki od njih veličaju i brane autokrate, odnosno samovoljnike na vlasti koji su primjeri uzurpatora na vlasti iz susjednih država, a unutar Crne Gore predstavljaju se kao borci protiv uzurpacija, zastupnici vladavine prava, oni koji zdušno prihvataju evropske vrednosti i standarde razvijenih demokratskih poredaka. Ono što javno govore i što konkretno čine pokazuje da su podijeljene ličnosti, homo duplexi i socijalno šizofreni. Jedno govore, a sasvim drugo rade. To je primjer licemjerstva, pokvarenosti i kalkulantske ucijenjenosti. Spremni su da sve učine da bi opstali na vlasti, ali istovremeno da na podmukao način ostvaruju svoje opasne namjere kojima dijele ljude, posebno po etničkom pripadništvu.
POBJEDA: Na jednoj tribini povodom rezultata popisa stanovništva u Crnoj Gori rekli ste da „jedan dio političke elite u Crnoj Gori nije dorastao zadatku“. Na koga ste mislili?
ČUPIĆ: Popis stanovništva je izuzetno značajan čin kada je u pitanju konstatovanje stanja društva i države. Drugim riječima, popis je bitan za buduće planiranje razvoja druš-
POBJEDA: Koliko je, po Vašem mišljenju, realna priča o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji 2028. godine, uzimajući u obzir kakvo je sadašnje stanje institucija, posebno sudske grane vlasti? ČUPIĆ: Poslije dobijanja IBAR-a, Crna Gora je na pragu ulaska u EU. To što se trenutno događa sa institucijama u Crnoj Gori, a posebno što se odnosi na pokušaje destabilizacije funkcionisanja Ustavnog suda i pokušaja uticaja određenih političkih partija na sudsku vlast, neće
tva, kao i za suočavanje sa mogućim problemima u neposrednoj budućnosti. Popisi u nekim razvijenim demokratskim državama ne ulaze u popisivanje pripadništva stanovnika kao što su etnička i rasna. Takođe, ne bave se uvjerenjima stanovnika, odnosno njihovim religijskim opredjeljenjima, kao i njihovim ubjeđenjima, odnosno ideološkim i političkim orijentacijama i pripadništvima. To sve pripada, prema standardima tih država, čovjekovoj privatnoj sferi, odnosno njihovim ličnim odlukama i izborima. Naime, kada se privatna pripadništva popisuju onda je moguća manipulacija sa podacima koji mogu da naruše sigurnost i stabilnost društva i države. Za državu koja je, prema Ustavu, građanska, to je nepotrebno, jer može da izazove moguće netrpeljivosti, isključivosti i sukobe. Upravo, posljednji popis u Crnoj Gori jedan broj nacionalistički orijentisanih političara koristi da izazove uznemirenja i netrpeljivosti stanovnika po etničkoj pripadnosti. Vješto se manipuliše da su određene etničke manjine neravnopravne pa se u ime toga zahtijeva izmjena Ustavne konstitucije. Posebno se izdvaja upotreba službenog jezika i preko njega se onda dovode u pitanje i druga ustavna rješenja povezana sa simbolima države. U Crnoj Gori svi jezici, osim albanskog, imaju zajedničko porijeklo. To su slovenski jezici u okviru indoevropskih jezika. Razlike koje postoje u ovim jezicima opredjeljuju njihove nazive. Veliki lingvista Ranko Bugarski, koji je rođen u Sarajevu, gradu koji je primjer multietničnosti, multireligioznosti i multikonfesionalnosti, a koji je veliki dio života proveo u Beogradu, pokazao je da su svi ti slovenski jezici bliski i slični. To njihovo zajedništvo, odnosno sličnost, omogućava
zaustaviti njen prijem, jer to nije samo pitanje i problem Crne Gore, nego i odlučnosti EU da otvori svoja vrata za neke zemlje Zapadnog Balkana. Iza te odluke o prijemu nalaze se razlozi geostrateške i bezbjednosne prirode. Čačkanje u zaustavljanju prijema Crne Gore u Evropsku uniju od određenih političkih subjekata neće dovesti u pitanje ono što je EU već zacrtala. Pretpostavljam, ali i bodrim, da se može desiti da Crna Gora bude primljena i ranije, odnosno možda već 2026. godine, a
visok stepen razumljivosti stanovnika u komunikaciji. To je posebno bitno za svakodnevni život ljudi i njihove svakodnevne komunikacije. Zato ne bi trebalo da smeta što je u Crnoj Gori službeni jezik crnogorski jer proizilazi iz državnosti Crne Gore. On u svojim nijansama i posebnostima ne dovodi u pitanje sporazumijevanje sa svim drugim po porijeklu slovenskim jezicima, pa i srpskim. To je razlog da ne treba insistirati na promjeni Ustava Crne Gore samo zbog toga. Ko to uzima u Crnoj Gori kao argument on je politički nezreo i nerazuman, odnosno nije dorastao državničkom ponašanju, djelovanju i zadatku. Upravo, preko insistiranja određenih političara da se prema podacima popisa mijenja Ustav pokazuje njihove prave namjere, odnosno njihovu nerazumnost i podsticanje netrpeljivosti među stanovnicima Crne Gore. Njihovo verbalno iskazivanje i zalaganje za demokratske procese i evropeizaciju sa insistiranjem na izmjenama Ustava razotkriva njihovu prirodu i namjeru. Pokazuje se da su oni zarobljenici nacionalizma kao ograničene i opasne ideologije. Svaki nacionalizam je suženi pogled na svijet i život, jer podstiče isključivost, netrpeljivost, prema drugima i drugojačijima, i najčešće završava u predrasudama, stereotipima i diskriminacijama. On podstiče i grupnu narcisoidnost koja je opasna po politički i društveni život. Nacionalizmi najčešće uzrokuju i izazivaju sukobe, od onih nasilničkih do građanskih ratova. U Crnoj Gori nacionalizmi se iz dana u dan kompromituju, jer pokazuju da većina građana na njih ne nasijeda i da su građani svjesni da im takva ideologija ne pomaže u poboljšanju kvaliteta života, nego ih gura u nesrećnu lošu prošlost, a u budućnosti u propast. Član-
U Crnoj Gori nacionalizmi se iz dana u dan kompromituju, jer pokazuju da većina građana na njih ne nasijeda i da su građani svjesni da im takva ideologija ne pomaže u poboljšanju kvaliteta života, nego ih gura u nesrećnu lošu prošlost, a u budućnosti u propast
2028. je po meni neupitno. Svaki pokušaj destabilizacije institucija u Crnoj Gori tretiraće se kao pokušaj onih koji se osjećaju kao gubitnici u svojim namjerama da zaustave prijem Crne Gore u EU. Njihovo licemjerje, kada je u pitanju odnos prema evrointegracijama, pročitano je, čak i kada se gromoglasno javno zalažu za ulazak u nju. Ne smijemo zaboraviti da su to ljudi koji su do skoro aktivno učestvovali protiv povratka državnosti Crne Gore i u raznim prilikama pokazivali da ne prihvataju
stvo Crne Gore u NATO i pridruživanje Evropskoj uniji pokazuje da su ipak nacionalizmi nemoćni i da će oni konačno otići u prošlost nesrećne stvarnosti.
P OBJEDA: Što vidite kao suštinski problem crnogorske političke scene?
ČUPIĆ : Problem su neprirodne i neprincipijelne koalicije, koje udružuje samo ambicija i apetit da se dokopaju vlasti. Sve između njih je, sem osvajanja vlasti, neiskreno. Njihov jedini koalicioni interes je da se dokopaju i održe po svaku cijenu na vlasti zbog ličnih i grupnih dobiti. Takvo koaliciono udruživanje moglo bi se aristotelovski odrediti kao izjednačavanje onoga što se po prirodi ne može izjednačiti. Upravo takvo udruživanje je neiskrenog karaktera. Postoje na ovim prostorima običajne poruke koje se iskazuju – „zla godina naćerala orla, s kokošima zimovati mora“. Neiskreni i neprirodni koalicioni partneri se stalno dovijaju kako da na tankoj interesnoj vlastoljubivoj niti opstanu. Pragmatični evropejci i nacionalisti su nesporno neprirodna koalicija. Posebno je to što nacionalisti iskreno ne mogu da smisle ni Evropu ni Zapad. Naravno, oni su puni verbalnog izjašnjavanja za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, a u suštini kad bi mogli nikada se ne bi pridružili. To je istovremeno i tragično i farsično raspeće. Spolja evropski sijaju, a iznutra se ujedaju i jedu. Takvo njihovo stanje pretvara Skupštinu Crne Gore, kao svetilište političkog života, u periferni kafanski kabare. Sve će to biti pometeno skorašnjim ulaskom Crne Gore u Evropsku uniju. On će biti dobar za ozdravljenje i normalnost političkog života u Crnoj Gori, a i uspostavljanje koalicionih partnera čije male razlike neće ugrožavati koalicioni ugovor.
P
OBJEDA: Što govori podatak da Crna Gora trenutno nema ambasadore u dvadesetak zemalja, među kojima su i zemlje regiona? Što mislite, što je kamen spoticanja?
ČUPIĆ : Podatak na koji ste ukazali pokazuje upravo ne-
simbole države, a neki na nižim lokalnim nivoima vlasti i danas pokazuju da je ne priznaju kao državu. To sadašnje njihovo šizofreno izjašnjavanje i djelovanje završiće u ropotarnici nesrećne prošlosti koja se događala na prostorima Jugoslavije. Oni danas aktivno kompromituju kompromis, jedno od sredstava političkog života. Neka se iskreni evropejci u sadašnjem kompromisu u Crnoj Gori, sa ljudima koji su u suštini protiv svoje države, zapitaju gdje ih takav kompromis vodi.
povjerenje između sadašnjih koalicionih partnera na vlasti. Oni iskreno jedni drugima ništa ne vjeruju. Zato sada stvaraju stanje „pat pozicije“ kada je u pitanju imenovanje ambasadora. Sadašnje stanje pokazuje i njihov odnos prema ministru vanjskih poslova. On im je trebao kao koalicioni partner da bi brojčano ojačali koaliciju u Skupštini. Sada smatraju da je dovoljna činjenica što je nagrađen ministarskim položajem. Vjerovatno misle da mu je to možda i premnogo. Da ministra ozbiljno prihvataju on bi prema visokim profesionalnim i državničkim standardima predložio ambasadore. Vlada bi, čiji je ministar član, njegove prijedloge s povjerenjem prihvatila. Pošto nemaju povjerenja u selekciju Ministarstva vanjskih poslova za njihovo predlaganje ambasadora, oni zaustavljaju da Vlada predloži predsjedniku Crne Gore postavljanje ambasadora u velikom broju država, što je u njegovoj ustavnoj nadležnosti. Naime, njihov cilj je da proguraju svoje kadrove, najčešće pripadnike svojih partija i odane poslušnike. Pri tom, ne pitaju se da li su ti kandidati profesionalno i moralno dorasli da predstavljaju Crnu Goru u drugim državama i međunarodnim organizacijama. Dobro bi bilo da dvije trećine ambasadora dolazi iz redova Ministarstva vanjskih poslova, odnosno da to budu karijerne diplomate. Oni imaju veliko iskustvo jer su prethodno prošli sve instance u diplomatskoj službi. Jednu trećinu ambasadora treba predložiti iz redova istaknutih kulturnih poslenika, naučnika, profesora univerziteta i političara koji su završili aktivnu političku misiju, ali koji su dok su bili političari pokazali da su ljudi visoke moralne kulture, profesionalno dokazani i da su ostvarili dobre rezultate dok su učestvovali u političkom životu. To je kadrovski milje iz kog bi se regrutovali ljudi koji će predstavljati kao ambasadori Crnu Goru u državama s kojima ima diplomatske odnose.
Irena MILOVIĆ
Piše: mr Maraš DUKAJ ministar javne uprave
Samo tokom 2024. godine u našoj zemlji smo imali sedam izbornih procesa, koji zasigurno neće biti okončani tako brzo. To znači da građani u određenim opštinama neće dobiti funkcionalne organe lokalne samouprave.
Nažalost, nijesmo odmakli u približavanju političkom konsenzusu o nesporno naprednoj, demokratskoj i po društvo korisnoj potrebi održavanja svih lokalnih izbora istog dana i direktnom izboru predsjednika lokalnih samouprava.
U protekle dvije godine sam više puta argumentovao tu društvenu i demokratsku potrebu, i uvijek nailazio na podršku i razumijevanje i naših građana i evropskih partnera. Nažalost ne i kolega, crnogorskih političara.
Posljednjeg dana maja poslao sam Skupštini Crne Gore i formalnu inicijativu za izmjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika tako što bi bilo propisano da se čelna ličnost svake lokalne samouprave bira neposredno, i da izbori za skupštine svih lokalnih samouprava u Crnoj Gori budu održavani istovremeno, s krajnjim ciljem otvorenih ili poluotvorenih lista.
U obrazloženju te inicijative naveo sam da u sadašnjoj situaciji čelnici lokalnih samouprava nijesu ličnosti koje su birali građani, već oni o kojima se političke partije dogovore, da sada čak nije propisana obaveza da takva ličnost bude iz reda odbornika koji su dobili legitimitet zasnovan na izbornoj volji građana, a da ne govorimo o modelu „rotirajućih“ predsjednika opština... Ovakva i druga zadovoljenja dnevnopolitičkih interesa su glavni razlozi kriza u više jedinica lokalne samouprave. S druge strane, neposredan izbor predsjednika opština i gradonačelnika glavnog gra-
Autorski tekst
da i prijestonice rezultirao bi nesumnjivo višim stepenom odgovornosti tako izabranog čelnika lokalne samouprave prema građanima, većim učešćem građana u izbornom procesu, zdravom konkurencijom, dubljim povjerenjem i značajnim porastom političke stabilnosti lokalnih samouprava. Sve ovo zajedno doprinijelo bi jačanju demokratskih procesa na lokalnom nivou i poboljšanju kvaliteta života građana kroz efikasnije i odgovornije upravljanje. Što se tiče dijela inicijative o istovremenom održavanju svih lokalnih izbora, smatram da o tome ne treba posebno trošiti riječi jer je javnost upoznata sa konkretnim slučajevima izbornog inženjeringa i direktne političke manipulacije. Rješenje koje je Ministarstvo javne uprave iniciralo doprinosi poštovanju principa jednakosti kroz jednake uslove za sve učesnike izbornog procesa, veću izbornu izlaznost, racionalizaciju troškova, bolju efikasnost sistema lokalne samouprave i veću transparentnost. Nema ni jednog argumenta protiv ovih inicijativa, a ima mnogo argumenata za. Štoviše, imajući u vidu sadašnje pat-pozicije u više lokalnih samouprava, cijenim da je postojeći način izbora ključni problem i da je pred nama veoma jasno rješenje. Svjestan sam da je za svaku reformu potrebna dvotrećinska parlamentarna većina. Kao što sam svjestan da takve većine za ovu promjenu za sada nema. Ipak, vjerujem da je kompromis mogućan i zato pišem i govorim često na ovu temu. Iskreno sam zahvalan brojnim medijima koji su prepoznali značaj inicijative, a posebnu zahvalnost ističem Delegaciji EU i Evropskoj komisiji, koje su javno podržale naše namjere.
Duboko sam uvjeren da je ova inicijativa reformska i da je potrebna, te da donosi korist i građanima i društvenim procesima. Brojni kontakti sa građanima, ljudima van politike, su me u to dodatno uvjerili. Kao ministar javne uprave dužan sam da iznesem svoje viđenje puta za rješavanje izazova koji nas opterećuju, bez obzira na to da li za realizaciju ima političke volje. Još i više to smatram svojom dužnošću, kada politička volja izostaje. To činim i sada. Otvoreno pozivam civilni sektor, medije, stručnu javnost, akademsku zajednicu i sve grupe i pojedince koji su na bilo koji način upoznati sa izazovima naših aktuelnih rješenja koja se tiču sistema lokalne samouprave i koji smatraju ovu inicijativu dobrom, da o ovoj temi i mogućim rješenjima pišu, da se njome bave, da je podignu na svojim agendama. Samo tako ćemo, govoreći i pišući o ovome, iznoseći i ponavljajući argumente, vršiti pozitivan uticaj i, vjerujem, doći do prelomne tačke u kojoj ćemo, vjerovatno na mnogim stranama nevoljno, ali ipak na kraju postići i politički konsenzus i sprovesti ovu važnu reformu. Visoko na agendi prioriteta Ministarstva javne uprave je reforma sistema lokalne samouprave. To smo potvrdili novim reformskim Zakonom o lokalnoj samoupravi, jer naša je obaveza da građanima obezbijedimo na najbolji način uređenu lokalnu vlast. Ove reforme su ključne za depolitizaciju i demokratizaciju javne uprave i društva u cjelini. Ove reforme su ulaznica Crne Gore u porodicu najrazvijenijih evropskih država. Što prije to shvatimo i preduzmemo konkretne korake, to ćemo našim građanima ispuniti obećanje koje smo im dali - Crnu Goru kao punopravnu članicu Evropske unije.
Ministar nansija očekuje da će se pozitivni makro skalni trendovi nastaviti i tokom ove godine
Snažno sam uvjeren da će se pozitivni makro skalni trendovi nastaviti, čime će se dodatno osnažiti povjerenje u makroekonomsku stabilnost zemlje, kao ključnog faktora za građenje održive i konkurentne ekonomijekazao je ministar nansija Novica Vuković u intervjuu agenciji Mina-biznis
PODGORICA - Pozitivni makrofiskalni trendovi trebalo bi da se nastave i tokom ove godine, saopštio je ministar finansija Novica Vuković i dodao da strateški cilj ekonomske politike i u narednom periodu ostaje ostvarenje pametnog, održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta.
- S obzirom na to da Vlada sa prioritetima jačanja privrede i održavanja fiskalne stabilnosti ulazi i u ovu godinu, s krajnjim ciljem stvaranja povoljnijih ekonomskih uslova za građane, snažno sam uvjeren da će se pozitivni makrofiskalni trendovi nastaviti, čime će se dodatno osnažiti povjerenje u makroekonomsku stabilnost zemlje, kao ključnog faktora za građenje održive i konkurentne ekonomijekazao je Vuković u intervjuu agenciji Mina-biznis.
EKONOMSKI
POKAZATELJI
On je poručio da Crna Gora u ovu godinu ulazi uz povoljnije ekonomske pokazatelje i potencijale za dalji rast i razvoj. - Rast ekonomije, a naročito investicija u ekonomskoj strukturi, ostaje izrazito snažan u regionalnom i evropskom kontekstu, što pokazuju i izvještaji relevantnih međunarodnih organizacija. U proteklih nekoliko godina, Crna Gora je praktično duplirala svoj bruto domaći proizvod (BDP), što je vođeno visokim stopama privrednog rastadodao je Vuković.
On je naveo da u ovu godinu, kao ekonomija ulazimo i sa izgledima snažnijeg investicionog ciklusa, sa visokim planiranim ulaganjima u infrastrukturu, zdravstvo i obrazovanje, uz snažne investicije u strateške sektore poput turizma, energetike i poljoprivrede.
- Potvrdu dobrih izgleda za dalji rast ekonomije dale su i renomirane kreditne rejting agencije, međunarodne organizacije i institucije poput Evropske komisije (EK), Svjetske banke (SB) i Među-
narodnog monetarnog fonda (MMF) - podsjetio je Vuković.
IZAZOVI
On je, govoreći o prošloj godini, kazao da se ekonomija suočila sa brojnim izazovima, uključujući inflatorne pritiske, nestabilnu geopolitičku situaciju i nepovoljne ekonomske izglede Evropske unije (EU).
- Uprkos svim izazovima, makroekonomska stabilnost je očuvana, naplata prihoda budžeta je na rekordno visokom nivou, dok su rast u sektorima građevinarstva, trgovine i saobraćaja, uz diversifikaciju našeg turističkog proizvoda i strukture gostiju, doprinijeli stabilizaciji privrede i rastu ekonomije - rekao je Vuković. Ekonomska politika Vlade je, prema njegovim riječima, bila usmjerena na unapređenje životnog standarda i reformu poreske i fiskalne politike, odnosno povećanje minimalne i prosječne zarade kroz predloženi i usvojeni program Evropa sad 2.
Na ovaj način, uz očuvanu stabilnost sistema javnih finansija, došlo je do visokog rasta minimalne zarade u privredi, što će uticati na smanjenje prostora za neformalnu ekonomiju, uz istovremeni rast prosječne zarade kroz smanjenje poreskog opterećenja rada.
- Ovom mjerom će se takođe uticati na znatno povoljniji investicioni ambijent, kroz olakšanje postojećih biznis barijera i niže troškove rada - tvrdi Vuković.
Crnogorska ekonomija je u prošloj godini zabilježila stabilan rast, sa povećanjem BDP-a od 3,1 odsto tokom prva tri kvartala. U trećem tromjesečju, Crna Gora je zabilježila realni rast BDP-a od 2,6 odsto, što znatno nadmašuje prosječnu stopu rasta ekonomije EU, koja je u istom periodu iznosila 1,3 odsto. - Godišnja stopa inflacije u prošloj godini najniža je od 2021, što govori o stabilizaciji cijena, uz mjere Vlade za ograničavanje marži koje su doprinijele ovim trendovima. Kada govorimo o konkretnim rezultatima, inflacija u Crnoj Gori je u septembru prošle godine iznosila jedan odsto, dok je, poređenja radi, u EU u istom mjesecu bila 2,1 odsto - kazao je Vuković.
PRIHODI
Govoreći o prihodima budžeta, Vuković je rekao da je njihov rast u prošloj godini bio izrazito snažan i iznad naših očekivanja.
- Projekcije daljeg rasta prihoda zasnovane su prevashodno na povoljnoj makroekonomskoj situaciji i planiranom rastu ekonomije, postojećoj zakonskoj regulativi i novim mjerama poreske politike u srednjem roku - saopštio je Vuković.
Prema njegovim riječima, prihodi budžeta u ovoj godini planirani su u iznosu od 2,88 milijardi eura, što je u odnosu na procjenu za prošlu godinu veće 101,8 miliona ili 3,7 odsto. S. P.
INTERVJU: Marko Miročević, izvršni direktor Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham)
Izvjesno je da ćemo i dalje ukazivati na suviše visok nivo sive ekonomije, predugo trajanje sudskih postupaka, nedovoljnu razvijenost digitalnih servisa i slabu efikasnost u pružanju usluga privatnom sektoru, ali i na nedostatak ljudskog kapitala – poručio je izvršni direktor AmCham-a Marko Miročević, dodajući da ono što zabrinjava jeste činjenica da se iste biznis barijere ponavljaju, što ukazuje na sporo unapređenje poslovnog ambijenta i pored jasno identifikovanih barijera
PODGORICA – Izvještaj za 2023. i 2024. godinu o poslovnom ambijentu je u završnoj fazi i biće uskoro predstavljen na događaju ,,Otvoreno sa premijerom“, ali već sada se može reći da je prostor za napredak, kada je riječ o poslovnoj klimi u Crnoj Gori, veliki te da bi fokus trebalo staviti na povećanje efikasnosti administracije kroz digitalnu transformaciju, kao i na kvalitetnije uključivanje poslovne zajednice u donošenju zakona i drugih propisa od značaja za poslovni ambijent – kazao je u intervjuu za Pobjedu izvršni direktor Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham) Marko Miročević
Ocjenjuje dobrim signalom ubrzano pristupanje EU, ali napominje da to nije dovoljno, te da je neophodno stvoriti predvidljiv i transparentan poslovni ambijent. Miročević model privatno-javnog partnerstva smatra atraktivnim, ali napominje da ukoliko investitori nijesu uvjereni da je poslovni ambijent u skladu sa očekivanim standardima poslovanja, oni neće doći u Crnu Goru da investiraju. Više američkih investitora biće, kako je naveo, kada donosioci odluka budu djelovali u skladu sa preporukama koje AmCham daje u izvještajima,
POBJEDA: Kolika je zainteresovanost investitora bila tokom protekle godine i da li je neki aranžman sklopljen?
MIROČEVIĆ: Izvjesno da je ubrzano pristupanje EU dobar signal za investitore, te da je to uticalo da nivo zainteresovanosti za ulaganje u Crnu Goru poraste, naročito kada su u pitanju investitori koji dolaze iz razvijenih zemalja kakve su SAD i zemlje članice EU. Međutim, kako bi sa zainteresova-
nosti prešli na realizaciju investicija, Crna Gora mora mnogo napora uložiti kako bi unaprijedila poslovni ambijent, koji mora biti predvidljiv, transparentan, zasnovan na vladavini prava i fer konkurenciji. Ujedno moramo kreirati stimulativne politike koje će dodatno privući investitore, ali i javnu administraciju učiniti mnogo efikasnijom kako bi na adekvatan način pružala usluge investitorima. Upravo u našem Izvještaju o poslovnom ambijentu za 2023-2024. biće predstavljene ključne preporuke kako da poboljšamo poslovni ambijent. Ukoliko ih prihvate donosioci odluka, uz nastavak približavanja EU, izvjesno će se znatno povećati nivo investicija u Crnu Goru, i to onih koje doprinose razvoju ekonomije i društva.
P OBJEDA: Za koje oblasti se najviše interesuju investitori?
MIROČEVIĆ: Digitalna transformacija i tranzicija ka zelenoj ekonomiji zasnovanoj na održivim izvorima energije su teme koje su centralne u svim razvijenim zemljama. Crna
Američki
POBJEDA: Imajući u vidu da je zakon koji tretira pitanje privatno-javnog partnerstva na snazi od 2019, a da je do sada bio mali broj takvih projekata, smatrate li da nije zaživio? U čemu vidite problem što ovih projekata nema više?
MIROČEVIĆ: Nedavno sam učestvovao na panelu na temu privatno-javnog partnerstva na velikim infrastrukturnim projektima, u organizaciji Agencije za investicije Crne Gore.
Gora je prepoznata kao zemlja koja želi biti dio tog društva, i na tim poljima ima jako puno posla, pa samim tim i šansi koje investitori prepoznaju. U tom smislu, zainteresovanost je prisutna kada su u pitanju ICT sektor, energetika, ali i infrastruktura, kao i turizam kao vodeća grana privrede.
POBJEDA: Koje su glavne biznis barijere na koje ukazuju članice AmCham?
MIROČEVIĆ: Ukoliko pogledamo naše prethodne izvještaje o poslovnom ambijentu, ono što zabrinjava jeste činjenica da se iste barijere ponavljaju, što ukazuje na sporo unapređenje poslovnog ambijenta i pored jasno identifikovanih barijera. Kao što sam rekao, novi izvještaj će uskoro biti publikovan, međutim izvjesno je da ćemo i dalje ukazivati na suviše visok nivo sive ekonomije, predugo trajanje sudskih postupaka, nedovoljnu razvijenost digitalnih servisa i slabu efikasnost u pružanju usluga privatnom sektoru, ali i na nedostatak ljudskog kapitala.
POBJEDA: Kako ste zadovoljni saradnjom sa Vladom
i državnim organima Crne Gore? Da li Vlada čuje glas privrednika u vezi sa pitanjima koja ih tangiraju kroz zakonska rješenja?
MIROČEVIĆ: AmCham ima svoju platformu za saradnju sa Vladom Crne Gore, kao i ostalim državnim institucijama pod nazivom Rule of Dialogue, odnosno Vladavina dijaloga. Osnovna ideja platforme je da privatni i javni sektor blagovremeno i kontinuirano sarađuju kako bi zajednički unaprijedili poslovni ambijent i doprinijeli razvoju ekonomije i društva. U okviru programa svake godine dodjeljujemo zahvalnice onima koji su doprinijeli realizaciji ove ideje. To ukazuje da postoje pozitivni primjeri, ali nažalost nema ih dovoljno. Uključenost poslovne zajednice u donošenje novih propisa ili izmjenu postojećih mora biti blagovremena i kontinuirana. Takođe, pored toga za sve važne zakone moraju biti organizovane javne rasprave sa primjerenim rokovima za davanje komentara.
POBJEDA: Da li AmCham u tom kontekstu planira da
Izvjesno je da je ubrzano pristupanje EU dobar signal za investitore, te da je to uticalo da nivo zainteresovanosti za ulaganje u Crnu Goru poraste, naročito kada su u pitanju investitori koji dolaze iz razvijenih zemalja kakve su SAD i zemlje članice EU. Međutim, kako bi sa zainteresovanosti prešli na realizaciju investicija, Crna Gora mora mnogo napora uložiti kako bi unaprijedila poslovni ambijent, koji mora biti predvidljiv, transparentan, zasnovan na vladavini prava i fer konkurenciji
predloži Vladi neka zakonska rješenja radi poboljšanja investicione klime?
zaista postala privlačna investiciona destinacija.
Čini se da je Agencija odlučna da ovaj model realizacije projekata oživi, za šta je svakako potrebna veća proaktivnost administracije u dijelu pripreme projekata. U prilog težnji Agencije svakako idu i najave realizacije značajnih infrastrukturnih projekata u narednom periodu od strane Vlade Crne Gore. Američki investitori su veoma zainteresovani za infrastrukturne projekte i model privatno-javnog partnerstva može biti atraktivan za realizaciju ovih inve-
sticija. Ono što je, međutim, važno, uz rizik da se ponavljam, jeste poslovno okruženje koje razvijamo. Naime, investitori koji bi kroz ovaj model investiranja došli u Crnu Goru ostaju duži period, jer su to po pravilu velike investicije koje su strateškog tipa. U tom smislu, koliko god model bio atraktivan, ukoliko investitori nemaju uvjerenje da je poslovni ambijent u skladu sa standardima poslovanja koji očekuju, oni neće donijeti odluku da investiraju.
MIROČEVIĆ: Mi smo Vladi ukazali na potrebu donošenja zakona o strateškim investicijama koji je tokom decembra 2024. godine bio na javnoj raspravi. Uvjereni smo da su za dugoročnu održivost crnogorske ekonomije, kao i njen intenzivan rast i razvoj presudne investicije, odnosno investitori koji sa sobom donose, pored kapitala, znanje i najbolje prakse poslovanja. Da bi privukli takve investicije, treba uspostaviti predvidljiv i transparentan poslovni ambijent zasnovan na vladavini prava, ali i znatno povećati efikasnost javne administracije koja mora pružiti brzu i kvalitetnu uslugu investitorima. Upravo u dijelu unapređenja efikasnosti administracije za investicije koje dobiju status strateških investicija, ovaj zakon može olakšati donošenje odluke o investiranju i pomoći u privlačenju renomiranih investitora i razvijenih zemalja kakve su SAD i zemlje članice EU. Naravno, i ova novina mora biti dio čitavog niza aktivnosti na unapređenju poslovnog ambijenta kako bi Crna Gora
P OBJEDA: Kada se mogu očekivati ozbiljnije investicije iz SAD u Crnu Goru i zbog čega ih do sada nije bilo?
MIROČEVIĆ: Moramo razumjeti da investitori koji dolaze iz razvijenih zemalja zahtijevaju određene standarde poslovanja. Vladavina prava i efikasno pružanje usluga od strane javne administracije se podrazumijevaju. Takođe, iako Crna Gora ima svoje komparativne prednosti u odnosu na druge zemlje, ipak je malo tržište, pa je neophodno da razvijamo napredne servise i ponudimo stimulativne javne politike investitorima kako bismo ih privukli. Zapravo sve naše preporuke koje kroz Izvještaj o poslovnom ambijentu saopštavamo donosiocima odluka su usmjerene ka ostvarenju naše misije, a to je upravo kreiranje uslova kako bi što veći broj investitora iz SAD-a i drugih razvijenih zemalja došao u Crnu Goru. U mjeri i dinamici u kojoj donosioci odluka budu djelovali saglasno tim preporukama možemo očekivati i rast investicija iz SAD-a. M. LEKOVIĆ
Država nakon protesta pacijenata ljetos odlučila da finansira kadaveričnu transplantaciju bubrega u Bjelorusiji, pojedinim pacijentima ugroženo zdravlje i ne mogu da obave tu vrstu operacije
PODGORICA – Od sredine jula ove godine pacijentima i pacijentkinjama u Crnoj
Gori odobreno je da mogu o trošku države da obave kadaveričnu transplantaciju bubrega u Bjelorusiji, koja košta 60.000 eura. Građani su prije toga odlazili na tamošnju kliniku o svom trošku, ali nijesu svi mogli da priušte takav izdatak...
Država nije samoinicijativno donijela odluku da odobri finansiranje ove vrste intervencija u Bjelorusiji, već je to učinila nakon protesta pacijenata. Jasni su bili njihovi zahtjevi koje su objelodanili u maju – spasite nam živote. Obrazlagali su da im godinama ne funkcionišu bubrezi i da ih dijaliza održava u životu, a na protestu su iznosili detalje da je dijaliza nužno zlo, jer im urušava zdravlje ostalih ograna. Pregovori sa nadležnim u zdravstvenom sistemu su počeli da se prolongiraju, te su pojedini pacijenti zaprijetili da više neće ići na tu vrstu terapije ako ne usliše njihove vapaje.
- Znamo da se svaki sekund za život borimo. Dijaliza mijenja kao način liječenja samo 20 posto rad zdravih bubrega, a 80 odsto otrova ostaje u nama – saopštavali su pojedini pacijenti.
traže spas
Ponavljali su da u Bjelorusiji vide spas, jer po njihovom zakonu sve osobe sa moždanom smrću automatski postaju donori organa.
Pacijenti su ukazivali da ne mogu da pođu u neku drugu državu, poput Turske, i da tamo obave operaciju koju bi finansirala država, jer nemaju svog živog donora.
Nadležni su analizirali stanje i brzo, nakon prijetnji pacijenata da će sopstvene živote ugroziti odbijajući dijali-
Za sada je troje pacijenata odradilo transplantaciju o trošku države. Iz NVO Hrabro u novi život podsjetili su da je transplantacija u državnoj klinici u Bjelorusiji počela 2019. godine i da su do danas 23 pacijenta operisana. Na listi za transplantaciju u Bjelorusiji trenutno je troje pacijenata iz Crne Gore i mogu da budu pozvani svakog minuta da dođu. Kada dobiju poziv, procedura je takva da treba da se tamo pojave u roku od deset do 18 sati
zu, saopštili da pregovaraju sa tamošnjom klinikom i da će im biti omogućen odlazak na operacije. Crna Gora sa Bjelorusijom nije imala saradnju u oblasti medicine, a toj zemlji je 2021, prateći politiku Evropske unije, uvela sankcije. Crna Gora je takođe potpisnica Konvencije o borbi protiv trgovine organima Savjeta Evrope i Istanbulske konvencije o sprečavanju kupoprodaje organa i transplantacionog turizma, pa je bilo nužno ispitati sve uslove u kojima se obavljaju transplantacije u Bjelorusiji. Zbog mogućih zloupotreba Savjet
Evrope formirao je platformu za praćenje odlazaka radi transplantacije organa u druge države. Crna Gora je dio i te platforme.
Nadležni su obavijestili pacijente da će se formirati tim koji će poći da razgovara sa predstavnicima klinike u Minsku, a oni su s osmijehom dočekali tu vijest, pa su iz Ministarstva zdravlja izlazili zagrljeni, nadajući se da će potencijalni sporazum sa Bjelorusijom spasiti njihove živote. Desila se i prva odrađena operacija u Minsku - 2. avgusta.
Pacijenti su iznosili podatke da njih oko 60 čeka transplan-
taciju bubrega, ali su otvoreno govorili i o bojazni da možda neće svi biti izabrani za operaciju. Po pozivu predstavnice tamošnje klinike koja komunicira sa strancima odlazi se na pregled, analize sagleda konzilijum i donosi potom odluku da li je pacijent za operaciju ili nije.
lista čekanja
Za sada je troje pacijenata odradilo transplantaciju o trošku države. Iz NVO Hrabro u novi život podsjetili su da je transplantacija u državnoj klinici u Bjelorusiji počela 2019. godine i da su do danas 23 pacijenta operisana. Na listi za transplantaciju u Bjelorusiji trenutno je troje pacijenata iz Crne Gore i mogu da budu pozvani svakog minuta da dođu. Kada dobiju poziv, procedura je takva da treba
da se tamo pojave u roku od deset do 18 sati. Preglede u protekloj godini je završilo pet pacijenata i trebalo bi da budu na listi za transplantaciju. Za narednu godinu je zakazan pregled za još sedam pacijenata i na ovu godinu svi oni gledaju kao na spasonosnu. Međutim, jedna pacijentkinja je dobila nedavno negativno obavještenje, da neće moći da obavi transplantaciju. Konstatovano je da joj je dijalizom narušeno zdravlje nakon čega je nevladina organizacija koja štiti prava ovih pacijenata reagovala i kritikovala odnos države, smatrajući da je mogla ranije da reaguje i da se ostvari saradnja sa Bjelorusijom.
- Moglo je sve država da pokrene ranije, kao što su određene u regionu. Zakasnilo se jeste –rekla je nedavno Pobjedi Irena Čabarkapa iz NVO Hrabro u novi život.
Ona je ipak pohvalila aktuelni angažman države. Podsjetila je da snosi troškove ne samo operacije, nego da nadležni plaćaju i avionske karte i za pratioce.
sama 57.500 eura. Osjeća se dobro iako je na dijalizi bila 11 godina. Smatra da je imala sreću što joj je organizam sve izdržao i da je dobila zeleno svjetlo za intervenciju. - Pregled na koji se ide je rigorozan. Ispitivanja su detaljna. Kada se pregled završi, nalazi se šalju na konzilijum koji odlučuje da li pacijentu može da se odradi transplantacija. Ukoliko se odluči pozitivno, pacijent se stavlja na listu čekanja. Svaka tri mjeseca obavezan je da nosi nalaz krvi na HLA antitijela – rekla je Čabarkapa. Praksa pokazuje da je neizvjesno kada pacijenti mogu dobiti poziv za operaciju, nekada može iste sekunde kada se nađe neko na listi, a nekada se čeka i do dvije godine.
Dio stručne javnosti učestalo kritikuje nadležne u zdravstvenom sistemu što je program transplantacije u Crnoj Gori klinički mrtav. Ombudsman je prošle godine konstatovao, kroz određeni slučaj kojim se bavio, da neuspostavljanjem kvalitetnog nacionalnog transplantacionog programa resor zdravstva povređuje obavezu da pacijentkinji obezbijedi odgovarajući zdravstvenu zaštitu koja je garantovana Ustavom. -Opštepoznata je činjenica da je transplantaciona medicina u Crnoj Gori prilično nerazvijena, o čemu svjedoče statistički podaci koji ukazuju na veoma mali broj sprovedenih transplantacija, kako u državi tako i u inostranstvu, putem upućivanja pacijenata na liječenje preko Fonda zdravstva, kao i mali broj potencijalnih donora... Skromni rezultati u ovoj oblasti djelimično su rezultat neadekvatno kreirane politike države – saopštili su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Planirano je da se uskoro izvrši transplantacija bubrega sa živog donora, a prioritet zdravstvenih vlasti je razvoj programa donacije organa sa moždano mrtvih donora i u vezi sa tim razvoj programa kadaverične transplantacije organa
Sporazum koji je potpisala država sa Bjelorusijom je takav da predviđa da se u jednoj godini može obaviti oko pet transplantacija, te nekada može da se uradi i šest ili sedam, u zavisnosti od procedura i pronalaženja adekvatnog donora. Čabarkapa je ispričala Pobjedi da je prošla kroz proces transplantacije ove godine, prije nego što je država preuzela obavezu finansiranja, te ju je platila
Nedavno su donosioci odluka najavili da će unaprijediti stanje i da su pokrenuli inicijativu za saradnju sa nekoliko zemalja u regionu i šire. Tako su saopštili, pored ostalog, da će transplantacioni program u Kliničkom centru Crne Gore unaprijediti uz pomoć ljekara sa Vojnomedicinske akademije iz Beograda, koji će pomoći u edukaciji i usavršavanju crnogorskih ljekara u toj grani medicine. - Plan je da počnemo transplantaciju bubrega sa živog donora, a prioritet nam je razvoj programa donacije organa sa moždano mrtvih donora i u vezi sa tim razvoj programa kadaverične transplantacije organa –saopštili su. Najavili su da će pokrenuti i medijsku kampanju kako bi podigli svijest kod građana o značaju donacije organa i kadaverične transplantacije istih, jer je transplantacija sa živog donora preduslov za razvoj kadaverične transplanatacije. n. ĐUrĐeVaC
Zbog osporenog pravilnika za
PODGORICA - AD Marina
Bar odgodila je primjenu pravilnika o uslovima i kriterijumima za ostvarivanje prava na komunalni vez, kao i na njemu zasnovan javni oglas, dok se pred Ustavnim sudom ne okonča postupak povodom inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tog akta koji je, preko pravnog zastupnika, problematizovao dio dosadašnjih korisnika.
Javni poziv temeljen na novom pravilniku, koji je kao osnovni kriterijum uzimao prebivalište budućih korisnika vezova, čime se mogućnost ugovora davala samo stanovnicima Bara, okončan je 24. decembra, a u roku od pet dana trebalo je da bude objavljena rang lista kandidata i potpisani ugovori sa novim korisnicima. Sve je prolongirano nakon što je inicijativu Ustavnom sudu, i zahtjev da se do okončanja postupka privremenom mjerom obustavi realizacija oglasa, preko pravnog zastupnika podnijelo desetak dosadašnjih korisnika vezova navodeći da se radi o diskriminaciji građana.
Takav stav temelje na činjenici da je prednost za zaključivanje ugovora data onima koji su „duže stanovnici“ tog grada, dok to pravo u potpunosti gube građani drugih opština, bez obzira koliko dugo su bili na vezu, na lokaciji koja je u državnom vlasništu, a ima ih koji tu uslugu koriste od 1991. godine.
Dodaje se da „vrednovanje“ samih Barana po starini, „nije zabilježeno nigdje u uporednom pravu, niti primjerena istoriji i duhu ove nacije“.
Takođe, u inicijativi se napominje da je barska marina javno mjesto, dostupno svi-
ma, a da je katastarska parcela br.5736/2 KO Novi Bar, na kojoj se u većini nalaze komunalni vezovi, državna imovina, dok je AD Marina Bar u državnom vlasništvu, dok su barska luka i marina građeni novcem poreskih obveznika države. Izvršni direktor AD Marina Bar Danko Mirković je u obrazloženju odgađanja primjene pravilnika, naveo da će kao društvo odgovorno prema svojim akcionarima i budućim korisnicima sačekati okončanje postupka pred sudom. Odgođena primjena pravilnika, kako je naveo, ne znači da imaju bilo kakvu „pa i najmanju, sumnju u ustavnost i zakonitost pravilnika“.
-I dalje stojimo čvrsto na stanovištu da je pravilnik u svemu u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore, kao i sa najboljom nacionalnom i međunarodnom praksom - navodi se u obrazloženju.
Iz barske marine navode da su se prilikom koncipiranja pravilnika rukovodili praksom koja, kako ističu, važi svuda u svijetu, i u drugim marinama u Crnoj Gori, da se komunalni vezovi prioritetno ustupaju na korišćenje lokalnom stanovništvu.
-Važno je reći da broj dostupnih komunalnih vezova ne može ni zadovoljiti sve potrebe lokalnog stanovništva pa stoga i postoji ograničenje
u pogledu prebivališta podnosioca zahtjeva, ako se podrazumijeva da su komunalni vezovi namijenjeni prvenstveno lokalnoj zajednici – naveli su iz AD Marina.
Smatraju da se svim ostalim fizičkim i pravnim licima zaiteresovanim za korišćenje veza ni na koji način ne uskraćuje pravo da koriste luku nautičkog turizma kao objekat od javnog interesa.
Podsjećaju da postoji „znatan broj komercijalnih vezova za koje ne postoje ograničenja koja se odnose na bilo koje lično svojstvo, pa ni mjesto prebivališta“.
U obrazloženju podnosilaca ustavne inicijative međutim
Povećan broj pacijenata sa stomačnim problemima, temperaturom, kašljem
PODGORICA - Tokom novogodišnjih praznika očekivano je bio povećan broj pacijenata sa stomačnim problemima, sa visokim krvnim pritiskom, kao i onih sa hroničnim oboljenjima, zbog prekomjerne upotrebe masne, slatke i slane hrane - kazala je za Pobjedu dr opšte medicine dr Ivana Novović.
Takođe, prema njenim riječima, što je uobičajeno za ovo doba godine, u Dom zdravlja su se javljali pacijenti sa simpotmima sezonskog gripa i virusnim infekcijama. -Broj pregleda je bio povećan. Najviše su se javljali pacijenti sa visokom tjelesnom temperaturom između 39 i 40 stepeni Celzijusa, koja je praćena glavoboljom malaksalošću opštom slabošću kao i simptomima kašlja, stezanja u grudima i bolovima u grlu i uhu. Takođe je u porastu i broj pacijenata sa stomačnim problemima, mučninom, povraćanjem, dijarejom, grčevima i nelagodom u stomaku. Obično su se
Iz AD Marina Bar je najavljeno da će nadležnom ministarstvu uputiti obrazloženu inicijativu da se uslovi i kriterijumi za ostvarivanje komunalnog veza normiraju zakonom o lukama po uzoru na druge zemlje. Prvenstveno, kako navode, po uzoru na Hrvatsku, s kojom dijelimo isto pravno nasljeđe. - U njoj prvenstvo u pogledu korišćenja komunalnog veza imaju fizička i pravna lica sa prebivalištem, odnosno sjedištem na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi luka – naveli su iz barske marine.
Podnosioci ustavne inicijative tvrde da su diskriminisani jer je prednost za zaključivanje ugovora data onima koji su „duže stanovnici“ tog grada, dok to pravo u potpunosti gube drugi, bez obzira koliko dugo su koristili vez
ističe se da Akcionarsko društvo Marina Bar iz Bara, koje gazduje i određenim brojem komunalnih vezova u barskoj marini, koji su u vlasništvu države, prvi put, nasuprot dosadašnjoj višedecenijskoj praksi, ustanovilo je nova pravila za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnih vezova. Kao jedan od spornih momenata naveli su da se usvajanje pravilnika dogodilo bez ikakve prethodne najave, čime su dovedeni u pat poziciju.
- Kako je prebivalište, odnosno sjedište u opštini Bar primarni i diskvalifikatorni uslov koji se mora ispuniti, svi oni koji nijesu iz Bara ne mogu učestovati
U Dom zdravlja Podgorica dolazili su pacijenti sa simptomima sezonskog gripa i virusnim infekcijama, sa visokom tjelesnom temperaturom između 39 i 40 stepeni Celzijusa, glavoboljom, malaksalošću, opštom slabošću, kao i kašljem, stezanjem u grudima i bolovima u grlu i uhu, kazala je dr Ivana Novović
Praznici su često ispunjeni radošću – ali mogu biti nevjerovatno teški za one koji su možda izgubili voljene osobe ili generalno nijesu bliski sa svojom porodicom.
mlađe osobe javljale u alkoholisanom stanju - kazala je Novović. Dodaje da u Dom zdravlja dolazili i pacijenti sa upalom žuč-
-Samo tokom prve godine kovida, anksioznost i depresija su skočili za 25 procenata širom svijeta. Situacija se nije promijenila ni dvije i po godine nakon pandemije kovida. Nerijetko usljed
ne kese, i sa upalom pankreasa. -Sve su to problemi sa kojima se suočavanju ljudi usljed pretjerane kozumacije pića i hra-
problema sa mentalnim zdravljem, posebno tokom praznika ljudi posežu za velikom količinom alkohola, što izaziva velike probleme po njihovo zdravlje - kazala je Novović
ne - istakla je Novović. Doktorica savjetuje da bi se smanjio broj pregleda u domovima zdravlja, a poboljšalo zdravstveno stanje građa-
na, treba konzumirati ishranu bogatu vitaminima, i mineralima, namirnice biljnog porijekla, treba piti dosta tečnosti, posebno vode. -Apelovala bih na pacijente da ne zanemaruju želudačne i stomačne probleme već da odmah potraže stručnu pomoć. U slučaju stomačnih problema savjetujemo probiotike, kako bi se situacija poboljšala. Preporučuju se i neke vrste ljekova koji treba da štite želudačnu sluznicu, ali se nikako ne smiju uzimati bez preporuke ljekara - kazala je dr Novović.
u postupku po javnom pozivu, zbog čega im 31. 12. 2024. godine, prestaje pravo korišćenja veza, nakon čega moraju ukloniti plovilo sa komunalnog veza. Pojedini dosadašnji korisici veza nijesu u mogućnosti da to urade zbog tehničkih specifičnosti, koje traže veću organizaciju i logistiku za izmještanje plovila iz barske marine na neki drugi vez (u čemu je Crna Gora deficitna) ili na kopno što opet povlači druge poteškoće u vidu obezbjeđenja adekvatnog prostora i transporta – navedeno je, pored ostalog u inicijativi upućenoj Ustavnom sudu 16. decembra prošle godine. I. PERIĆ
Prema njenim riječima ljekari u postprazničnom periodu savjetuju smanjen unos masne, slane i slatke hrane. -Povećati fizičku aktivnost, koja ne mora biti intenzivna, dovoljno je da osoba provede minimum vremena šetajući u prirodi. Praznike treba slaviti skromnije, sve radi očuvanja vlastitog zdravlja koje je potrebno za naredna slavlja i veselja - zaključila je naša sagovornica.
B. PRELEVIĆ
NIKŠIĆ: Predrag Jakić, mljekar iz sela Šipačno, kaže da se poljoprivrednici suočavaju sa brojnim problemima, a izostaje odgovarajuća podrška
NIKŠIĆ – Ako je poljoprivreda, uz turizam, jedna od najznačajnijih strateških razvojnih grana Crne Gore, onda je jasno da bi ti djelatnici trebalo da zavređuju i najveću pažnju onih koji su na najodgovornijim funkcijama u državi.
Međutim, nije baš tako u našem društvu. Uzalud poljoprivrednici vape za većim subvencijama, traže da se poboljša infrastruktura u ruralnom području, da se zaštiti domaća proizvodnja... A o tome kakav je haos, u godini koja je za nama, izazvala samo pojava kju groznice, koliku su štetu pretrpjeli proizvođači i prerađivači mlijeka, da se i ne govori. Ipak, oni koji su navikli da žive od svoga rada i da se „bore s vjetrenjačama“ ne posustaju. Vjeruju da je proizvodnja zdrave hrane budućnost Crne Gore, da će se sve više vrednovati namirnica koja najprije i najkraćim putem stiže od primarnog proizvođača do trpeze.
TRADICIJA
Grad podno Trebjese je odavno prepoznat po mljekarstvu. Ima dvije velike fabrike za preradu sa širokom lepezom artikala i petina ukupno proizvedenih mliječnih proizvoda u Crnoj Gori je nastala je upravo u ovoj opštini. Ima i uzorne domaćine kao što je Predrag Jakić iz sela Šipačno. On na porodičnom gazdinstvu proizvodi oko 800 litara svježeg mlijeka svakodnevno i isporučuje ga mljekari „Nika“ sa kojom, kaže, ima odličnu saradnju. – Naravno, nijesmo novajlije u ovom poslu. Cijela priča odavno se razvija. Moji
KOLAŠIN – Nije palo dovoljno snijega da bi se napravio ovoliki Snješko Bijelić. Ali kada nešto organizuje Mladen Marković iz Sjerogošta sa porodicom, onda je sve moguće. Tako je od svega 20-ak centimetara snijega, izgrađen Snješko od tri metra i 15 cm...
Inicijator i pokretač ovoga projekta je bio najmlađi, 16-godišnji Đole Marković. Dobio je podršku od starije
preci su u ovo selo doselili iz šavničkih Dobrih Sela prije Drugog svjetskog rata, ali posljednjih decenija počeli smo intenzivnije da se bavimo stočarstvom. U ovaj posao svi smo uključeni. Supruzi i meni pomažu kćerke, sinovi, snahe i trenutno imamo stotinak goveda, od čega su više od polovine muzna grla. Korisnici smo MIDAS i IPARD sredstava, za nama su brojni uspješni projekti, pa smo i novu farmu zahvaljujući jednom takvom izgradili. Samo jedna investicija bila je oko 240.000 eura, a koristili smo podršku i za nabavku mehanizacije. Umnogome smo olakšali sebi posao otkad imamo tri traktora, balirke, kamione... Mnogo brže i lakše obezbjeđujemo stočnu hranu, a ne treba nam dodatna radna snaga – kaže uzorni poljoprivrednik. Na gazdinstvu drže isključivo simentalsku rasu goveda, mušku telad prodaju poslije desetak dana, a žensku ostavljaju za priplod i namjeravaju da šire proizvodnju. – Vrlo malo grla smo uvezli i uglavnom se oslanjamo na podmladak sa naše farme. Ovdje u Šipačnu imamo oko 14 rala zemlje, ali u zakup uzimamo veće parcele i s koševinom počinjemo od Dukla pa završavamo na Kruševicama.
Sijemo i po 40 rala žitarica i svake godine obezbijedimo više nego dovoljno hrane za sve životinje. S mehanizacijom se sve mnogo brže završi, prije nekoliko godina smo počeli da radimo rolo-bale i to nam znatno smanjuje obaveze – priča Jakić.
KLASTER
Sagovornik Pobjede je član Upravnog odbora Poljoprivrednog klastera Crne Gore.
Nezadovoljni smo Agrobudžetom i sigurni da većim izdvajanjima možemo zaustaviti pad poljoprivredne proizvodnje. Imamo i najmanje podsticajne premije po grlu u regionu i tek ćemo se teško izboriti s tržištem kada postanemo punopravni član evropske porodice. U maloprodaji možemo naći mlijeko iz susjedne države za 0,80 eura po litru, a u gradu gdje je proizvedeno košta 1,3 eura – priča Jakić
Klaster su organizovali prije dvije godine, pokrenuli brojne inicijative, osmislili manifestacije, okrugle stolove... – Imamo kancelariju u Nikšiću, tu razmjenjujemo iskustva, a našoj organizaciji su proizvođači iz svih crnogorskih regija. Solidno smo organizovani i sve aktivniji, pa smo ove godine pokrenuli i kampanju „Pet poštenih“ u želji da skrenemo pažnju na sebe i tražimo da država za Agrobudžet izdvaja pet od-
Foto-detalj iz Sjerogošta u Kolašinu
sto. Nezadovoljni smo Agrobudžetom i sigurni da većim izdvajanjima možemo zaustaviti pad poljoprivredne proizvodnje. Imamo i najmanje podsticajne premije po grlu u regionu i tek ćemo se teško izboriti s tržištem kada postanemo punopravni član evropske porodice. Poljoprivredni klaster Crne Gore prepoznat je i u Briselu, članovi smo „Copa Cogeca“, najvećeg udruženja poljoprivrednika, koje broji više od 20 miliona
članova – zaključuje Jakić. Podsjeća da su uspjeli podići cijenu mlijeka, ali da je opšta inflacija „istopila“ tu dobit.
KJU GROZNICA
Nijesu minulog ljeta na ovom gazdinstvu registrovali kju groznicu, ali Predrag Jakić tvrdi da su Nikšićani, a oni su nosioci proizvodnje i prerade u crnogorskom mljekarstvu, pretrpjeli štetu.
– Pojavom ove zaraze znatno je opala proizvodnja u tri
najveće crnogorske mljekare, a sve je to bilo neopravdano. Stvorila se odjednom fama, građani su izbjegavali da kupuju gotove proizvode i ne znajući da je mlijeko koje se pasterizuje najzdravije i najbezbjednije. Da ne ponavljam da je naše mlijeko i kao sirovina najbolje, da se ne može uporediti sa uvoznim, koje stiže nekontrolisano u Crnu Goru, a tek da ne govorimo o dampinškim cijenama. Tako, na primjer, u maloprodaji možemo naći mlijeko iz susjedne države za 0,80 eura po litru, a isto pakovanje u tom gradu gdje se proizvedeno košta 1,3 eura. Zbog toga su naše mljekare u problemima, pa i mi kao primarni proizvođači – ističe Jakić. Dodaje da stočari nijesu zadovoljni intervencijom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprave za bezbjednost hrane kada se u junu prošle godine pojavila kju groznica. Nije se na vrijeme reagovalo i zbog toga su imali velike posljedice. Konkretno, našu farmu niko nije posjetio niti smo dobili bilo kakve instrukcije kako da se ponašamo. Bojali smo se da nećemo sačuvati farmu, pa ipak, zaobišla nas je zaraza, ali često imamo izazove, to je sastavni dio svake poljoprivredne proizvodnje, te njihov uspjeh i u konačnom proizvodnja svake hrane zavisi od mnogo faktora – priča Jakić. R.PEROŠEVIĆ
sestre Sneže (20) i starijeg brata Raša (24). Naravno, tu je za sve što treba bio i otac Mladen
„Izvođenje radova“ je trajalo četiti dana. Snijeg su dovozili kolicima, pa oblikovali, a to se nije moglo bez skela...
„Radovi“ su završeni 1. januara, u prvim podnevnim satima kada su postavljeni i „ucrtani“ ukrasni detalji. Zanimljivo je da su „svečanom otvaranju“, i to nepozvane, prisustvovale četiri gošće iz Beograda. Pošto se Snješko Bijelić vidi sa ma-
gistrale Kolašin - Mojkovac, nakon što su ugledale ambijentalnu trometarsku figuru, došle su da ga i zvanično posjete. Tako je i nastala zajednička fotografija sa „graditeljima“, članovima porodice Mladena Markovića iz Sjerogošta... Dr.D.
iz
Petak, 3. januar 2025.
BIJELO POLJE – Minula godina bila je godina intenzivnog rada i razvoja, Bijelo Polje bilo je veliko gradilište koje svjedoči našoj posvećenosti unapređenju života svih građana. Fokusirali smo se na ključne projekte, jer smo svjesni da je kvalitetna infrastruktura osnova svakog napretka, a posebno na sjeveru gdje su potrebe za tim izuzetno izražene – kaže u intervjuu za Pobjedu povodom Dana opštine predsjednik lokalne uprave Bijelo Polje Petar Smolović.
Ističe da su uložili znatne napore u modernizaciju putne infrastrukture, što je bila jedna od najvećih potreba Bijelog Polja.
– Završili smo put u Bistrici, intenzivno radimo na rekonstrukciji dva magistralna puta koji povezuju naš grad sa Beranama i Mojkovcem, dok je ugovorena i rekonstrukcija puta od marketa Voli do graničnog prelaza. Jedan od najvažnijih projekata Opštine bio je asfaltiranje prilaznih saobraćajnica i dvorišta Opšte bolnice. Bolnica sada ima modernizovan prilazni put i parking na više od 4.000 m², čime smo riješili dugogodišnji problem građana i pacijenata. Pored toga, tokom godine asfaltirano je više od 15 kilometara lokalnih puteva, koji povezuju gradska i prigradska naselja, dok je završetak sedam kilometara puta prema Bistrici označio kraj trogodišnjeg čekanja mještana na sanaciju ove važne saobraćajnice. Put prema Bistrici sada je potpuno rekonstruisan, što predstavlja značajno poboljšanje za svakodnevni život ljudi u ovom području. Otvaramo i tender za put ka skijalištu Cmiljača, što će dodatno unaprijediti turistički potencijal našeg kraja. Uz ove značajne projekte, asfaltirali smo mnoge gradske i prigradske ulice, čime smo napravili vidan iskorak u poboljšanju lokalne saobraćajne mreže – kaže Smolović. Jedan od najvažnijih projekata je obaloutvrda sa šetalištem uz rijeku Lim, koji realizuju u saradnji sa Svjetskom bankom i vrijedan je 4,5 miliona eura. To šetalište će, kaže, transformisati urbani izgled Bijelog Polja, donoseći ne samo estetsku vrijednost već i prostor za rekreaciju i druženje građana.
– Nijesmo zanemarili ni sportske i rekreativne projekte –
INTERVJU: Petar Smolović, predsjednik opštine Bijelo Polje
Želimo da Bijelo Polje postane moderan evropski grad iz kojeg se ne odlazi, već u koji se dolazi. Grad u kojem će se okrenuti trendovi, gdje će naši sugrađani, mladi i stari, osjetiti da je budućnost ovdje, u svom gradu, i da oni mogu biti njen ključni dio. Zato je veoma važna realizacija projekata kao što je izgradnja ski-centra Cmiljača, toplifikacija grada, valorizacija Đalovića pećine, izgradnja obaloutvrde sa šetalištem uz rijeku Lim – kaže Smolović za Pobjedu povodom Dana opštine
započeli smo rekonstrukciju atletske staze, privodimo kraju treću fazu sportsko-rekreativne zone „Otoka“, a na Obrovu smo radili na izgradnji trim staze. U završnoj je fazi tender za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, dok smo obnovili krovove na zgradi „Načelstva“ i Centra za kulturu, što doprinosi očuvanju našeg istorijskog i kulturnog nasljeđa – navodi Smolović.
POBJEDA: Na što će se Opština fokusirati u ovoj godini?
S MOLOVIĆ: Suštinski problem koji nas muči, i na koji ćemo staviti poseban akcenat, jeste iseljavanje stanovništva. Naša misija je jasna: želimo da zadržimo naše ljude, a naročito mlade, da ih ne samo sačuvamo ovdje, već da im omogućimo bolje uslove za život, rad i razvoj.
Sve što radimo, svaki projekat, svako ulaganje u infrastrukturu, sport, kulturu, poljoprivredu i podršku mladima ima jedan zajednički cilj – stvoriti uslove za to da Bijelo Polje postane grad u kojem ljudi žele da žive. Svjesni smo da je potrebno mnogo više, da naš grad ne bude samo lider sjevera u infrastrukturnim projektima, nego i prostor u kojem će mladi ljudi moći da pronađu dobar posao, ali i da se kulturno, sportski, umjetnički, obrazovno i zdravstveno razvijaju. Da bismo to postigli, radimo na dva ključna kapitalna projekta koja će, kada budu završeni, promijeniti lice grada. Ova ulaganja će konačno donijeti vidljive rezultate –obnovu infrastrukture, no -
ve prilike za posao, modernu gradsku opremu, ali i bolju povezanost sa ostatkom svijeta. Očekujemo da će, kada svi ovi projekti zažive, Bijelo Polje postati grad u kojem je zadovoljstvo živjeti, raditi i stvarati budućnost.
Naša opština već dugi niz godina prepoznaje važnost kulture u svakodnevnom životu i to ćemo nastaviti da radimo i u budućnosti. Naš cilj je da Bijelo Polje i dalje bude kulturni centar sjevera Crne Gore, a sve ove aktivnosti će samo doprinijeti daljem unapređenju kulturne ponude grada. Podržaćemo naše preduzetnice - kroz budžet smo obezbijedili 50.000 eura godišnje za podršku ženskom preduzetništvu.
U 2024. godini sport u Bijelom Polju doživljava najveći ra-
Petlja „Boljanina“ neće samo poboljšati pristup
zvoj do sada. Budžet za sport je znatno povećan i sada iznosi više od 1.200.000 eura, što je dodatno povećano za 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Opština je posvećena sportu, što potvrđuje stalno povećanje izdvajanja za ovu oblast. Vrhunski trenutak za naš grad biće organizacija MOSI igara 2027. godine, nakon više od 20 godina, čime će Bijelo Polje postati domaćin jednog od najvećih sportskih događaja u regionu. Svi ovi projekti i planovi potvrđuju da Bijelo Polje ide u pravcu još većeg razvoja sporta i zdravog načina života. Ukratko, želimo da Bijelo Polje postane moderan evropski grad iz kojeg se ne odlazi, već u koji se dolazi. Grad u kojem će se okrenuti trendovi, gdje će naši sugrađani, mladi i stari, osjetiti da je budućnost ov-
dje, u svom gradu, i da oni mogu biti njen ključni dio.
POBJEDA: Što će Opština uraditi po pitanju toplifikacije i aerozagađenja?
ki prihvatljivije sisteme grijanja. Naša vizija je, međutim, usmjerena ka dugoročnom rješenju – toplifikaciji grada. U završnoj smo fazi izrade fizibiliti studije sa inostranim partnerom, koji planira izgradnju moderne toplane na biomasu u predgrađu Bijelog Polja. Ovo je projekat koji zahtijeva viziju, predanost i saradnju, ali uvjereni smo da će toplifikacija postati temelj održivog razvoja Bijelog Polja, stvarajući grad u kojem se živi zdravije, ekološki odgovornije i prosperitetnije.
POBJEDA: Što je, kada je infrastruktura u pitanju, planirano u 2025. godini ?
SMOLOVIĆ: Planirana su znatna ulaganja u putnu infrastrukturu, sa budžetom od preko milion eura za asfaltiranje. Već smo ugovorili asfaltiranje tri kilometra puta u Tomaševu i dva kilometra puta u Boljanini, što će znatno poboljšati pristup ovim naseljima i olakšati svakodnevni život njihovim stanovnicima. O vaj plan je samo početak, nastavićemo da poboljšavamo putnu infrastrukturu i nećemo stati dok ne dođemo do svake kuće i svakog sela. Koristićemo i evropske fondove i tražiti pomoć od Vlade jer moramo popraviti infrastrukturu i mislim da smo na tom polju najnapredniji na sjeveru Crne Gore.
POBJEDA: Bijelo Polje je poljoprivredni kraj. Što poljoprivrednici mogu očekivati u 2025. godini?
POBJEDA: Dosta se priča o nastavku izgradnje auto-puta. Borili ste se da se petlja ,,Boljanina“ uključi u trasu auto-puta. Što ona znači za Bijelo Polje?
SMOLOVIĆ: Petlja „Boljanina“ od suštinske je važnosti za budućnost Bijelog Polja. Iako je još 2020. godine bila ucrtana u prostorni plan Bijelog Polja i idejno rješenje
Polje će dobiti bolji pristup auto-putu, što će otvoriti mnoge mogućnosti za privredu, turizam i industrijski razvoj. Dodatno, biće značajan podsticaj za turistički razvoj, jer će omogućiti lakši pristup Đalovića pećini, koja se nalazi samo četiri kilometra od petlje. Takođe, njena izgradnja će omogućiti povezivanje sa brzim putem prema Pljevljima, stvarajući time bolje uslove za razvoj. Značaj
auto-puta, tokom vremena se postavljalo pitanje njene ekonomske opravdanosti. Međutim, Opština je uz snažnu podršku svih poslanika iz ovog grada u državnom parlamentu, ustrajala je u stavu da je izgradnja petlje ključna za opstanak i razvoj, te je uz veliki pritisak postignuto uvjerenje da će biti uključena u treću fazu auto-puta Bar - Boljare.
Bijelom Polju, već će omogućiti da naš grad bude integrisan u širu mrežu saobraćajnica, povezujući nas sa drugim djelovima
Crne Gore. Biće to prava veza, jer auto-put ne treba zaobići Bijelo Polje, već nas treba povezati i omogućiti da budemo dio većih infrastrukturnih tokova.
Kroz ovu petlju, Bijelo
SMOLOVIĆ: Kvalitet vazduha nije samo ekološko pitanje – to je pitanje zdravlja, kvaliteta života i budućnosti našeg grada. Bijelo Polje već dugi niz godina suočava se sa problemom zagađenog vazduha, ali smo odlučni da preduzmemo konkretne korake kako bismo ga riješili. Tokom 2024. godine implementirali smo važne mjere, poput nabavke filtera za najveće zagađivače, među kojima su javne ustanove poput škola, Centra za kulturu, Opštine, Suda i Tužilaštva, koje se još uvijek griju na ugalj. Cilj nam je smanjiti emisiju štetnih čestica i time direktno poboljšati kvalitet vazduha. Pored toga, energetska efikasnost je još jedan ključni aspekt našeg pristupa. Trenutno radimo na unapređenju fasade zgrade Opštine, što će znatno smanjiti potrošnju energije i time doprinijeti ekološkoj održivosti. Uz podršku Eko-fonda, realizovali smo projekat pomoći građanima za nabavku klima uređaja, pri čemu je 500 domaćinstava već dobilo subvencije u vrijednosti od 100.000 eura. Ovaj program nastavljamo i u 2025. godine, omogućavajući dodatnih 500 porodica da pređu na ekološ-
S MOLOVIĆ: U budžetu za 2025. godinu znatno su povećana izdvajanja za ovu privrednu granu - pola miliona eura, što je gotovo 70 odsto više nego prethodne godine. Najveća ulaganja idu u stočarstvo, kako bi se održao, ali i povećao stvoreni stočni fond. Planira se subvencionisanje po litru isporučenog mlijeka, kao i podrška u preradi sirovog mlijeka na gazdinstvu. Osim toga, Opština će podržati adaptaciju prostorija za proizvodnju sira, čime će se povećati vrijednost proizvoda i konkurentnost na tržištu.
S obzirom na to da je pčelarstvo važna grana poljoprivrede, Opština planira da podrži povećanje proizvodnje meda kroz nabavku novih košnica. Pored toga, Opština će podržati poljoprivrednike u nabavci opreme za navodnjavanje, plasteničke folije, deficitarne mehanizacije i opreme, kao i podizanju novih zasada voća, kroz besplatnu dodjelu sadnica. Cilj je razviti organsku proizvodnju i zdrav stil života, koji će obezbijediti tržište za visokokvalitetne, zdrave proizvode.
Podsticaji će biti usmjereni na mlade poljoprivrednike, kao i na osnaživanje žena u poljoprivredi, uz podršku njihovih biznis ideja.
Poseban akcenat biće na unapređenju sistema prerade voća, povrća, mliječnih i pčelinjih proizvoda, kao i na sušenju i cijeđenju voća, što će omogućiti siguran plasman proizvoda i proširiti tržište za ove proizvode. B. ČOKOVIĆ
Jubilarna godina za domaću umjetničku scenu nije obilježena adekvatno na nivou države Crne Gore
Iz pješčanoga sata 2024. godine iscurela su i posljednja zrnca. Vrijeme je śećanja i podśećanja, te uz najbolje želje, upiranja pogleda ka novoj godini. Iz ugla crnogorskoga glumišta 2024. godina je bila jubilarna. Prošlo je 140 godina od čitavoga niza kulturnih događaja kojima je pokrenut redovni pozorišni, odnosno mnogo dinamičniji kulturni život u Knjaževini Crnoj Gori.
Događaji su brojni i tako važni da smo skloni da tu, sada već daleku, 1884. doživljavamo kao godinu pozorišta u Crnoj Gori – i kulture naravno. Krajem 2023. godine skretali smo pažnju čitaocima Pobjede na dolazeći jubilej očekujući znatne javne odzive adekvatne važnosti pregnuća u kulturi čiji je jubilej trebalo obilježiti. Izvanrednih programa je bilo na Cetinju, u Nikšiću... ali ne i na nivou države Crne Gore. A upravo se na Crnu Goru navlaštito odnose događaji koji su se odigrali prije 140 godina. Pri tome treba imati na umu kako, intenzitet događaja, važnost i pažnja koja je u skladu sa tim pridavana dešavanjima u oblasti teatra, dozvoljavaju zaključak da kada se, u kontekstu društvenoga ambijenta krajem 19. stoljeća, kaže pozorište tada treba razumjeti kulturu uopšte.
PROGLAS
Prije svega treba istaći da je početkom 1884. godine preko domaćega glasila javnost neposredno upoznata sa namjerama vlasti (programom) razvoja kulture u Crnoj Gori. U proglasu o namjeri izgradnje zdanja za potrebe kulture, Društva „Cetinjska čitaonica“, najsnažnijega aktivnoga subjekta u oblasti kulture u to doba, pokazan je i obrazložen put kojim Knjaževina Crna Gora, kao slobodna i međunarodno priznata država, treba da što prije prođe ka ustanovljavanju institucija nauke i kulture. Podśetićemo na neposredne poruke iz 1884. godine o pravcima razvoja crnogorske kulture: „U tom zdanju, osim mjesta za čitaonicu, biće napravljene dvorane za biblioteku sa zbirkama i jedna poviša dvorana za skupove, besjede, pozorišne predstave, gimnastiku i druge korisne narodne radove i zabave. U ‘Zetskom domu’ biće također određen lokal za narodni muzej, u kojem će se skupiti i smjestiti sve stvari, koje imaju kakvog značaja za našu zemlju u pogledu istorijskom, etnografskom ili ma kakvom drugom“. Zatim slijedi i vrlo upozoravajući, zaključni stav: ,,Krajnje je
Događaji su brojni i tako važni da smo skloni da tu, sada već daleku, 1884. doživljavamo kao godinu pozorišta u Crnoj Gori – i kulture naravno. Krajem 2023. godine skretali smo pažnju čitaocima Pobjede na dolazeći jubilej očekujući znatne javne odzive adekvatne važnosti pregnuća u kulturi čiji je jubilej trebalo obilježiti
vrijeme da se već jednom i kod nas otpočne raditi u ovoj stvari; jer svakom je danas poznato od kakvog su značaja dobro uređeni muzeji za nauku i poznavanje otačestvene istorije i prošlosti na osnovu koje svaki svjesni narod treba da zida zgradu svoje budućnosti“. Odmah ćemo uočiti: postojala je 1884. godine utvrđena i javno saopštena jasna svijest o potrebi, značaju osnivanja i rada institucija kulture. Zašto je put ka tome cilju tako dugo trajao u Crnoj Gori nije tema ovih redova. Mada se ipak odgovori mogu doduše tek samo nazrijeti, prihvatljivi zaključci traže dublja multidisciplinarna razmatranja. A potrebna je, držimo danas veoma potrebna Crnoj Gori, makar u miljeu zavodljive sintagme kultura śećanja! Ne plediramo, dakle, na nekritičko glorifikovanje samih ciljeva i rezultata, već prije svega na traženje što potpunijega odgovora na pitanja koja su se otvorila o pravcima, dinamici i dostignutome nivou njihovoga ostvarivanja. Što bi opet trebalo posmatrati u korelaciji sa društvenim ambijentom formiranim u drugoj deceniji 20. stoljeća, kada se generišu odgovori na krupne izazove i direktne prijetnje stabilnoj egzistenciji crnogorske kraljevine. Treba pogledati ko 1884. godine šalje poruku o izgradnji institucija kulture. Pomenuli
smo Društvo „Cetinjska čitaonica“, ali treba znati da je iza proglasa, kao članovi Glavnoga odbora, svojim potpisima neposredno stalo tridesetak veoma uglednih ličnosti na čelu sa Jovanom Pavlovićem, koji se upravo nalazio pred imenovanjem za upravitelja, odnosno ministra prosvjete i crkvenih poslova u Knjaževini Crnoj Gori. Valja napomenuti da se u ono vrijeme samo sobom razumjelo da Gospodar prije izlaska iz štampe pažljivo prati sadržaj ,,Glasa Crnogorca“, te da bilo koji iole važniji prilog ne može biti objavljen bez blagoslova sa najvišega mjesta.
Noseće događaje u kulturi, koji su se odigrali tokom 1884. godine, držećih ih ipak poznatima javnosti, samo ćemo nabrajanjem pomenuti. Nastalo je dramsko djelo u stihu čiji je autor suveren države. Knjaz Nikola I prateći u svome književnom angažovanju svoga velikoga pretka piše dramu i odlučuje da je na specifičan način, preko pozornice preda javnosti. Ne, dakle, kao štampanu publikaciju, već kroz izvođenje predstavljača, novoformiranoga pozorišnoga društva, đe su angažovane veoma ugledne ličnosti iz tekućega društvenoga miljea. Poslije premijere 2. januara ,,Balkanska carica“ će na Ce-
tinju biti prikazana još tri puta. Tokom zimskih i proljećnih mjeseci prikazana je i drama ,,Maksim Crnojević“ Laza Kostića u dva navrata, kao i u jednoj seansi jednočinke „Pola vina pola vode“, tada vrlo popularnoga Koste Trifko-
vića i ,,Šaran“ Jovana Jovanovića Zmaja. Repertoar nije biran slučajno ili isključivo po estetskim kriterijuma, već je mnogo više izraz knjaževe želje da uskoro L. Kostića i J. Jovanovića na duže vrijeme vidi u Crnoj Gori. Prikazivanje predstava na Cetinju ubrzo je našlo odziva u Nikšiću. Tamo je takođe, u okviru čitaoničkoga, formirano dobrovoljno pozorišno društvo koje će izvesti Prizrenčevu ,,Slobodarku“. Pozorišna sezona na Cetinju zaokružena je te godine tokom ljetnjih mjeseci gostovanjem putujuće po-
Domaća štampa bilježi atmosferu nastalu odlukom o dočeku Nove godine u Podgorici: „Naša prijestonica Cetinje skoro je sasvim opustjela pred Novu godinu. Kao da se ide u rat, tako je i sad poteglo veliko i malo da se nađe u Podgorici.“ Dopisnik ,,Glasa Crnogorca“ će javiti i iz Nikšića: „Naše društvo čitaonice držalo je do sad uoči nove godine građansko sijelo (...) ove godine što je izostalo, pošto je veći dio građana pošao sa g. Šakom Petrovićem u Podgoricu te je pristupio bio prvoj pozornici predstave ’Balkanske carice’.“ Angažovanje na pripremi gostovanja u Podgorici će učiniti da i uredništvo ,,Glasa Crnogorca“ bude prinuđeno da se u prvom broju za 1885. godinu (iza-
šao iz štampe tek 13. januara) izvini čitaocima zbog kašnjenja broja, do čega je došlo jer je urednik angažovan u Podgorici, naravno uz obećanje da će zaostatak biti nadoknađen tokom godine. Štampa nije žalila prostor ni za opise putovanja od Cetinja do Podgorice ističući da je taj put: ,,... najvećem veselju tekao i svakojakim epizodama začinjen bio“. Predstavljači su kolima došli do Rijeke Crnojevića, odakle su knjaževim vaporićem prevezeni do Plavnice. Od Rijeke do Plavnice čunovima je prevezena i kočija knjaza Nikole I kojom će on kao prvi putnik proći još uvijek nepotpuno završenim putem kroz Zetu do Podgorce, na što će biti skrenuta posebna pažnja.
zorišne trupe profesionalnih glumaca na čijemu je čelu stajao Đoko Protić Prikazivanje predstava prati i pojavljivanje pozorišne kritike. Domaći autori pišu prikaze, recenzije onoga što se moglo viđeti na pozornici i ocjenjuju ne samo domaće amatere, nego i profesionalne glumce koji su gostovali te godine na Cetinju. Možemo reći da je pozorišna produkcija konačno zaokružena u Crnoj Gori. Napisano je domaće dramsko djelo, postoji pozorišno društvo koje daje predstave, nastaje pozorišna kritika, gostuje profesionalno pozorišno društvo iz inostranstva, sve to prati brojna publika. I konačno kao kruna pregnuća pokreće se izgradnja naročitoga zdanja namijenjenoga pozorištu, drugim kulturnim i naučnim potrebama. Kamen temeljac „Zetskome domu“ položen je 1. maja 1884. godine.
NEZABILJEŽENO
Znakovito je i to što je 1884 –godina pozorišta u Crnoj Gori – završena kao što je i počela - upravo pozorišnom predstavom. Desio se u stvari događaj do tada nezabilježen Crnoj Gori. Knjaz Nikola I je odlučio da novu 1885. godinu dočeka u koju godinu ranije oslobođenoj Podgorici. Cetinjsko pozorišno društvo je dobilo nalog sa najvišega mjesta da se pripremi za svoje prvo gostovanje. Trebalo je naime da na prelazu iz 1884. u 1885. u okviru svečanoga programa dočeka u Podgorici izvede knjaževo djelo - ,,Balkansku caricu“. Ovakva knjaževa odluka nije se naravno ticala samo članova „Cetinjske čitaonice“ i njenoga pozorišnoga društva. Ustaljena praksa dolaska glavara na Cetinje o novim godinama ovom prilikom je promijenjena. Moglo bi se reći da je čitava Crna Gora krenula prema Podgorici. „Balkanska carica“ je u novoj, 1885. godini u Podgorici prikazana tri puta. Prvo izvođenje u poneđeljak, 31. decembar 1884. godine, trajalo je: „dobre tri ure i po“.
U okviru trećega izvođenja „Balkanske carice“ (četvrtak, 3. januara 1885. godine), izgovorene su pjesme, razumije se, pisane ekskluzivno za ovu priliku. Prije početka, Milena, kćer Špira Ognjenovića, kao prolog je govorila pjesmu Jovana Sundečića ,,U Zeti na Novu 1885. godinu“, dok je Mila Pavlović, supruga Jovana Pavlovića, po završetku ove predstave govorila pjesmu Laza Kostića ,,Epilog“. Tako je Crna Gora, tek nekoliko godina po završetku teškoga Veljega rata, šaljući poruke generacijama koje će doći, ispratila kulturno znatnu 1884. i dočekala novu 1885. godinu. •
Petak, 3. januar 2025.
PODGORICA - Vizuelni umjetnik Aleksandar Ostojić dobitnik je nagrade „Milčik“ za rad ,,Ekstraktivizam sjećanja“. Nagrada podrazumijeva dvomjesečni rezidencijalni boravak u Njujorku u prostoru organizacije Residency Unlimited, pokrivene cjelokupne troškove puta i boravka, kao i organizovanje samostalne izložbe u Crnoj Gori, po povratku iz rezidencije.
Finalna izložba šestog izdanja programa „Milčik“ otvorena je u decembru u prostoru Kolektor, a odluku o dobitniku nagrade donio je međunarodni žiri koji su činili Irena Lagator-Pejović, Ivan Šuković, Milica Mijajlović i Roksana Fabius Ostojić je za Pobjedu kazao da ovo priznanje doživljava kao priliku da njegova praksa i rad kojim istražuje određene fenomene dopru do šireg kruga ljudi, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.
- Kao umjetnik mlađe generacije, smatram da je od ključne važnosti isticati teme koje su duboko autorske, koje umjetnika same pronađu, u mom slučaju to je okruženje u kojem živim i radim, u kojem sam rođen. Ova nagrada mi pruža motivaciju da ovaj rad nastavi da živi i da se manifestuje u nekom drugom obliku na nekoj novoj izložbi - istakao je Ostojić.
SVJEDOK
Ostojić je pojasnio da je „Ekstraktivizam sjećanja“ umjetnički rad koji istražuje kompleksne procese eksploatacije resursa, identiteta i sjećanja. Centralni motiv rada je materijal lignit - resurs koji dolazi iz rudnika uglja u Pljevljima, a koji stavlja fokus na pitanja ekstrakcije i ekstraktivizma kao ideologije, eksploatacije kao sistema industrijske transformacije materijala u energiju.
Želio sam da ovaj rad pokrene pitanje, postane mjesto dijaloga, aktivira razmišljanje o cijeni razvoja, o tragovima koje eksploatacija ostavlja na mjestima i u sjećanjima ljudi - istakao je Ostojić
stvaram privremeni pejzaž koji prenosi utisak o dislokaciji i transformaciji. Lignit ovdje nije samo materijal već istorijski svjedok prolaznosti - istakao je Ostojić.
Prema njegovim riječima, rad pokušava da poveže prošlost sa sadašnjošću, otvarajući prostor za razmišljanje o društvenim, ekološkim i filozofskim implikacijama eksploatacije resursa.
Aleksandar Ostojić je istakao da rezidenciju u Njujorku vidi kao priliku da stekne nova iskustva i pogleda veoma važna djela umjetnika koja je uglavnom mogao da vidi na lošim reprodukcijama.
sjećanja“
- Planiram da istražujem dinamiku prostora i resursa u velikom gradu kao što je Njujork, gdje se svakodnevno odvija neprekidni proces ekstrakcije i potrošnje energije, ideja i prostora. Zamišljam radove koji bi se bavili paralelama između lokalnih i globalnih pejzaža. Refleksija dislokacije, transformacija i prolaznost će vjerovatno biti teme mog istraživanja. Teško je već sada znati šta takav ambijent sa sobom donosi - istakao je Ostojić
sa koji nepovratno mijenjaju i lice samog grada - od pejzaža koji nestaju do radničke zajednice čiji identitet biva preoblikovan decenijama kasnije - rekao je Ostojić. Ova iskustva su ga podstakla da razmišlja o tome šta znači „gubitak mjesta“ i kako takvi procesi utiču na kolektivnu svijest i identitet zajednice. - U „Ekstraktivizmu sjećanja“, u kontekstu umjetničkog rada, ekstraktivizam se ne posmatra samo kao praksa koja pogađa prirodu već kao simbolički proces koji utiče na ljudske zajednice, kulture i identitete. On podrazumijeva dislokaciju i transformaciju ne samo materijala već i značenja, priča i iskustava. Sa druge strane, sjećanje ovdje nije statično, ono se neprestano oblikuje u interakciji sa fizičkim prostorima, simbolima i narativima koji okružuju zajednicu - istakao je Ostojić.
Ostojić je istakao da posmatrači njegovog djela prisustvuju dokumentovanom procesu koji je prije svega fizički, stvaran, kontinuiran, sistemski, monumentalan, strogo tehnički projektovan, ispitan, ekonomski isplativ i zaokružen.
- Međutim, ono što posmatrači osjećaju i iskustveno percipiraju je apsolutno suprotno od svega navedenog. Postavljanje pitanja na ličnoj ravni, ličnog svjedočenja tom procesu, toj širokoj slici i širokom prostoru jeste krajnji cilj ovog rada. Instalacija stvara prostor u kojem se osjećaju prolaznost, destrukcija i transformacija, kako materijala, tako i samih značenja - kazao je Ostojić.
- Na koncu toga, govori i o posljedicama. Kroz instalaciju, koja uključuje sušeni pulverizovani lignit, dokumentarne fotografije, video-projekcije i zvučne pejzaže industrije,
- Na taj način, posmatračima se pruža prilika da sami učitaju značenja i postanu dio narativa eksploatacije koji instalacija otvara - rekao je Ostojić. Umjetnik podsjeća da su Pljevlja, grad u kojem je rođen, mjesto njegovog prvog sagledavanja sredine i prostora.
On je naglasio da kroz lignitni nasip na podu, koji je privremen i sklon nestajanju, posmatrač svjedoči prolaznosti i fragilnosti materijala, ali i krhkom balansu između napretka i gubitka. - Želio sam da ovaj rad pokrene pitanje, da postane mjesto dijaloga, da aktivira razmišljanje o cijeni razvoja, o tragovima koje eksploatacija ostavlja na mjestima i u sjećanjima ljudi, te o dislokaciji koja nije samo fizička već i duboko egzistencijalna - istakao je Ostojić. A. ĐOROJEVIĆ Dobitnik nagrade „Milčik“
- Kako se moja porodična kuća nekada nalazila na rubu rudničkog kopa i kako su se vremenom ta mjesta pretva-
rala u nove pejzaže, postajala mjesto igre i cjelodnevnog boravka na rudarskim nasipima, ne mogu da zamislim ni jedan jedini trenutak svoje prošlosti i svog ličnog iskustva
tog pejzaža bez materijala koji su me okruživali. Obično je to bio laporac ili lignit - kazao je Ostojić.
On je istakao da se najveći antropogeni nasip u Crnoj Gori nalazi na 60 metara od njegovog ateljea i naziva se „Kipa“. - Upravo taj naziv govori da je riječ o odloženom materijalu, rudarskim rječnikom rečeno, „iskipanom“ materijalu. Taj nasip je trebalo da predstavlja rekultivisano mjesto iskopa. Ako pitate djecu u Pljevljima na šta ih asocira „Kipa“,
reći će vam na sankanje ili igru. Ipak se radi o ne tako dobro riješenoj rekultivaciji zemljišta nekad velike pljevaljske žitnice, možda najplodnijeg tla na teritoriji Crne Gore. Danas se i to mjesto mijenja, ali rukom prirode koja pokušava da preoblikuje i uredi po svom taj nasip. Kao djeca, često smo posmatrali rudare koji se vraćaju kući u tri sata popodne i kako užurbano hrle svojim kućama. Možda ni najmanje svjesni da će konsekvence ubrzane eksploatacije dovesti do proce-
U Kolašinu promovisana monografija „Paštrovići: baština i scena“, istaknut značaj očuvanja našeg nasljeđa
PODGORICA - Kapitalna monografija „Paštrovići: baština i scena“, kao i dokumentarni film Slavena Vilusa sa istom tematikom, predstavljeni su u Kolašinu. Članovi KUD-a „Mijat Mašković“ i ŽPG „Đude“ su na scenu autentično prenijeli stil igre i pjesme Paštrovića. Govoreći o projektu, Davor Sedlarević, autor koreografije „Igre i pjesme iz Paštrovića“, koja se poslije više decenija prvi put pojavljuje na sceni kao jasno osmišljeno autorsko plesno-muzičko djelo, istakao je značaj drugačijeg pristupa
plesu i pjesmi koje ovaj projekat nosi. Naime, za razliku od kvazinaučnog i laičkog koncepta kakvog, nažalost, sve više viđamo na scenama, ovdje je riječ o impozantnom broju eksperata angažovanih na različitim zadacima.
- Od terenskog istraživanja, intervjuisanja stanovništva i prikupljanja građe o starijem i novijem tipu nošnje, te pripreme vrlo kompleksne monografije, zaista se može reći da je projekat jedan od najozbiljnih koji je ikada realizovan u sferi crnogorskog folklorakazao je Sedlarević.
Dušan Medin, rukovodilac i idejni tvorac projekta u ime udruženja „Bauo“, te urednik monografije, naglasio je pojedinačno rad svakog autora:
Ljiljane Gavrilović, Jelene Đukanović, Zlate Marjanović, Tatjane Rajković, Jovana Vukmanovića, Ljubice Radović-Miličić i Milice Radović, a u monografiji su zastupljeni i radovi Medina i Sedlarevića. Knjiga je koncipirana u četiri dijela: otpočinje poglavljem „Nošnja“, preliva se u „Ples/Igra“, pa u „Muzika“, da bi se na kraju ponovo vratili nošnji („I opet nošnja“) – iz posve drugačijeg ugla, pružajući fokus i na baštinu i na njenu scensku adaptaciju. U dokumentarnom filmu nalazi se detaljna analiza segmenata obrađenih u monografiji, ali u audio-vizuelnoj formi. Projekat je podržalo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore. An. R.
RIJEČ PRIREĐIVAČA
U međuratnom periodu u Podgorici je boravio ruski arheolog Ivan Novicki, koji je radio kao profesor u Podgoričkoj gimnaziji. Novicki je objavio nekoliko radova u ondašnjoj periodici, a među njima je i članak „Četiri rimska vodovoda u okolini Podgorice“iz 1938. godine, publikovan u nastavcima u „Zetskom glasniku“.
U prvom dijelu pomenutog članka Novicki se kritički osvrće na nebrigu ondašnjih vlasti prema arheološkim lokalitetima u okolini Podgorice, iznoseći i konkretne podatke o raznošenju i nestajanju kulturne baštine.
U drugom dijelu članka, piše o četiri antička vodovoda na tlu Podgorice, od kojih su tri bila zidana, a četvrti usiječen u stijenama.
Prvi je bio veliki vodovod, tzv. Dukljanov jaz, dugačak oko 14 kilometara, koji je dovodio vodu od kanjona Cijevne do Duklje.
Drugi je bio „zlatički“ ili „žalanski“ vodovod koji je dovodio vodu sa zlatičkih strana u zlatičko i zagoričko polje.
Treći je bio „ribnički“ vodovod, koji je dovodio vodu sa Vrela Ribničkih do Stare varoši.
Četvrti vodovod je bio usiječen u stijenama na obali rijeke Cijevne i protezao se do sela Dinoše.
Danas poneko zna za veliki rimski vodovod, a rijetko ko za preostala tri vodovoda o kojima Novicki donosi dragocjene detalje.
IVAN NOVICKI: ČETIRI RIMSKA VODOVODA U OKOLINI PODGORICE
Na skupu građana, predstavnika ustanova u Podgorici, održanom u Trgovačkoj aka-
Donosimo poznati članak Ivana
Novickog „Četiri rimska vodovoda u okolini Podgorice“ iz 1938. godine. Tekst je objavljen u nastavcima u „Zetskom glasniku“
demiji prošle godine skrenuta je bila pažnja na starine arheološke vrijednosti, kojima je bogata okolina Podgorice i Skadarskog jezera. Čulo se da su starine slabo ispitane i da su sada u opadanju; nemilosrdno ih ruše zub vremena i, nažalost, samo stanovništvo. Govorilo se, da je naš predio veoma siromašan u privrednom pogledu, ali da ima dosta objekata, koji bi privlačili strance-turiste, a to su: spomenici ilirskog i rimskog perioda, srednjovjekovni spomenici i građevine; od prirodnih tekovina – lijepe su i neispitane pećine, čarobna jezera, bistre rijeke, šume... Dakle ima dosta uslova za razvitak turističkog saobraćaja, ali dolaze gotovo
isključivo samo naučenjaciprofesori naših i stranih universiteta i njihovi studenti, da ispituju spomenike, ostatke i tragove visoke rimske kulture. Na ovom skupu izabran je bio odbor, kome je bilo stavljeno u dužnost da prouči, ispita i u javnost iznese u cilju propagande sve interesantne objekte našega predjela s tim, da ovaj materijal posluži kao kamen temelj za buduće proučavanje ovog kraja.
DUKLJA
Nije prošlo dugo vremena od skupa, a već je dr Pero Šoć napisao u „Zetskom glasniku” napis o okolini Skadarskog jezera i našoj arheologiji pod naslovom „Riječka
nahi ja”. Ovaj je članak po svom sadržaju više istorijski no arheološki, ali znamo da u ovom predjelu ima dosta objekata velike arheološke vrijednosti. U prvom redu nalazi se Duklja, ruševine rimskog grada Doclea. Na Duklju je bila skrenuta pažnja već davno. Ovo su poznate svjetske ruševine, postoji čak i cijela literatura o Duklji. Pavle Rovinski Rus u svom djelu „Černogorija” kao ispitivač Duklje, dosta je temeljito opisao ove ruševine. Ovo je djelo izdala ruska akademija nauka u Petrogradu na ruskom jeziku, te je slabo poznato uopšte stanovništvu ovih krajeva. Na srpskom jeziku štampano je djelo Maksima Šobajića „Starine u Zeti” 1892. godine. On je dao pregled Duklje, koju je vidio čak prije otkopavanja ovog grada. Englez Munro, koji je produžio rad P. Rovinskog –iskopavanje Duklje, dao je opis na engleskom jeziku. Najtemeljitije pisanje o Duklji da-
li su Austrijanci Prašniker i Stikoti
OPŠTE RAZNOŠENJE
Sa ovim monografijama, štampanim na njemačkom jeziku u Beču, obično dolaze stranci da ispituju Duklju. Ali je veliko njihovo razočarenje. U Duklji sada nema mnogih spomenika koji su lijepo opisani u pomenutim monografijama, a osobito kod Stikotija. Čuo sam da su nešto odnijeli Austrijanci za vrijeme okupacije. Ne znam da li je ovo tačno, ali tvrdim da nekoliko najinteresantnijih spomenika, koje sam vidio i fotografisao 1923, godine u Duklji, sada ne postoje. Znam da je prilikom građenja Osnovne škole na terenu Duklje uništeno sedam ploča sa natpisom, koje su bile blizu mosta na Širaliji. Uništena su i dva žrtvenika Jupitera i Diane; isto tako je propalo mnogo votivnih (nadgrobnih) spomenika s natpisom, nađenih u posljednje vrijeme, čak i neobjavljenih kod Stikotija. Fotografije su sačuvane kod mene, a spomenika više nema: niko ne čuva ruševine Duklje. Čuo sam od jednog arheologa Njemca, koji je došao da pregleda Duklju: „Uzalud sam potrošio pare na putovanje. Bolje bi bilo da sam
kod kuće proučio djelo Stikotija Doclea!”
Ko je kriv za ovo – ne znam, ali moj apel da se stvori Arheološko društvo u Podgorici, koje bi sačuvalo Duklju i njene dragocjenosti bio je usvojen i sa pohvalom istaknut samo u književnom časopisu „Misao” Beograd, februar 1929. godine. Za naše ljude to je bio samo glas vapijućeg u pustinji. (PRIM. PRIREĐIVAČA: Upravo u periodu u kojem je Novicki pisao u Duklji, dogodilo se jedno slučajno otkriće od kojeg danas nema nit raga. O tome je izvijestio list „Zeta” u broju 5 od 22. juna 1930. godine. U članku „Pronađen tanjir iz doba cara Dioklicijana“ kaže se sljedeće: „Prije nekoliko dana zemljoradnik Vojin Vukanović iz sela Rogama kod Podgorice pronašao je jednu retkost iz doba cara Dioklicijana Na ravnom zemljištu ispred svoje kuće htio je vezati konja kad mu se odjedanput konj stropoštao i upao sa obadvije noge u zemlju. Pošto ga je izvukao, počeo je kopati na tom mjestu i začudio se kad je vidio grob izrađen od pečenih cigla, koje se u našim krajevima ne mogu videti. Po vrhu cigala bila je naslagana za 30 san. zemlja. Pošto je izvadio pažljivo toliko cigala koliko može ući, otvorio mu se grob u kome su skoro sve kosti, izuzev glave do polovine bile cijele. Više kostiju, u kraju, našao je jedin tanjir veličine sadašnjeg tanjira, samo ne od porculana, nego od neke providne i elastične materije. Tanjir je potpuno očuvan, te se vide sve šare i ukrasi na njemu. Izgleda da je bio prevučen nekom plavkastozlatnom bojom, koja se i sada može primijetiti. Interesantno je, što se i u unutrašnjosti ta boja vidi. G. Vukanović je namjeran da ovu starinu koja prestavlja veliku vrijednost proda nekom muzeju. Đ. Martinović, učitelj“) (Nastavlja se)
Petak, 3. januar 2025.
Građevinska firma Crnagoraput a. d. Podgorica, koja je 7. oktobra nastavila radove na Bulevaru Veljka Vlahovića, posljednjeg dana prethodne godine završila je nanošenje dva od tri sloja asfalta na lijevoj kolovoznoj traci ove vitalno važne saobraćajnice.
Nakon završetka ovih radova, od kraja decembra na snazi je novi privremeni režim odvijanja saobraćaja - od Bulevara Pera Ćetkovića do Puta Radomira Ivanovića (bulevar prema Tuzima) saobraćaj će se odvijati lijevom kolovoznom trakom u oba smjera. Na desnoj bulevarskoj traci, od kružnog toka sa Putem Radomira Ivanovića skoro do Zmaj Jovinog bulevara urađen je tampon, nakon čega će se uskoro pristupiti nanošenju dva sloja asfalta. Duž ove dionice izbetoniran je dio trotoara, a nakon što je saobraćaj prebačen na lijevu bulevarsku traku, ekipe radnika Crnagoraputa nastavljaju radove na izgradnji desne bulevarske trake.
RADOVI
- S obzirom na to da su završene podzemne instalacije i tampon sloj, završeno je nanošenje dva sloja asfalta od projektovana tri, na lijevoj kolovoznoj traci bulevara u dužini od 700 metara (dionica od kružne raskrsnice na putu prema Tuzima do uklapanja na ranije ugrađeni asfalt lijeve kolovozne trake u blizini Doma za stare) – naveli su iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, uz napomenu da će uskoro ugraditi
Foto-detalj
Na desnoj bulevarskoj traci od kružne raskrsnice sa Putem Radomira Ivanovića do Zmaj Jovinog bulevara urađen je tampon, nakon čega će se uskoro pristupiti nanošenju dva sloja asfalta
dva sloja asfalta i na 450 metara drugog dijela bulevara, od Doma za stare prema Bulevaru Radomira Ivanovića. Nakon raskida ugovora sa građevinskom firmom Tehnoput
MNE d. o. o. iz Podgorice, koja je probila nekoliko rokova za izgradnju Bulevara Veljka Vlahovića koji je trebao biti završen u aprilu prošle godine, radovi su nakon sprovedenog tendera po-
vjereni građevinskoj firmi ,,Crnagoraput“.
ULAGANJA
Za radove na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića, od kružne
raskrsnice sa Bulevarom Pera Ćetkovića do nedavno završene kružne raskrsnice sa Bulevarom Radomira Ivanovića, a koji predstavljaju nastavak ranije započetih radova, sa izvođačem radova, Crnagoraput, zaključen je ugovor o građenju u vrijednosti od 3.697.155 eura, sa PDV-om. Prvih nekoliko sedmica izvođač je izvodio uglavnom pripremne radove i radove na izgradnji telekomunikacione kanalizacije i javne rasvjete. Nakon što je povećao broj radnika i obezbijedio potrebnu mehanizaciju, radovi su intenzivirani, tako da se u ovom trenutku osim gore navedenih izvode i radovi na izgradnji vodovoda i atmosferske kanalizacije, betoniranju trotoara i ugradnji ivičnjaka... - Inoviranim dinamičkim planom, koji je izvođač dostavio početkom decembra, predviđeno je da se svi radovi završe najkasnije 8. maja i da 9. maja otvorimo bulevar – navode iz Agencije. Podsjetivši da ovaj projekat
Ambiciozni planovi gradskog preduzeća Putevi za 2025. godinu
Nakon nedavnog izvođenja građevinskih radova (sprovođenja podzemnih instalacija), ostao je raskopan dio trotoara i saobraćajnice ispred zgrade ,,Vektra“ u Moskovskoj ulici. Udubljenje od desetak centi-
metara predstavlja potencijalnu opasnost za pješake, a činjenica da se na ovoj trasi nalazi i taktilna staza za pomoć u kretanju osobama sa oštećenjem vida nameće potrebu da taj dio javne površine bude što prije doveden u normalno stanje. I. M.
Gradsko preduzeće Putevi tokom prethodne godine realizovalo je radove iz svoje nadležnosti vrijedne nešto više od 7,5 miliona eura. Da će i ove godine nastaviti u sličnom tempu, potvrđuje to što je u okviru budžeta za 2025. godinu Glavni grad opredijelio šest miliona eura za sanaciju saobraćajnica, odnosno, opštinskih i nekategorisanih puteva i ulica na teritoriji glavnog grada, milion za komunalno opremanje objekata i pola miliona eura za nabavku nove mehanizacije. - Protekla godina je bila više nego uspješna, a podsjetićemo na najznačajnije radove koje je Društvo postiglo za godinu: asfaltirano je oko 80 kilometara puteva širom Podgorice (uži dio grada, prigradska naselja, ruralno područje), izgrađeno je oko 800 parking mjesta u različitim djelovima grada, uređene su brojne mikrolokacije, saniran je veliki broj sportskih poligo-
na u krugu osnovnih i srednjih škola, završen je kružni tok na bulevaru prema Tuzima, izgrađena saobraćajnica u naselju Zelenika, obnovljena horizontalna signalizacija na gotovo svim saobraćajnicama, odrađeni su radovi na zamjeni vertikalne signalizacije na području grada kao i veliki broj radova koje smo odradili prema trećim licima – naveli su iz Puteva. Osnaženim kapacitetima i predanim radom, ističu, pokazali su da su prioriteti ovog preduzeća kvalitetna putna infrastruktura i interes građana.
- U okviru budžeta za 2025 godinu Glavni grad Podgorica opredijelio je šest miliona eura za sanaciju saobraćajnica, odnosno, opštinskih i nekategorisanih puteva i ulica na teritoriji glavnog grada, milion eura za komunalno opremanje objekata kao i za nabavku nove mehanizacije u iznosu od pola miliona eura. Tokom
radi Glavni grad u saradnji sa Upravom za kapitalne projekte, navode da je za prethodnu godinu opredijeljeno pola miliona eura, a za ovu godinu 3,2 miliona eura. Dužina budućeg bulevara je 1.700 metara. Širina kolovoznih traka je 10 metara (za svaki smjer kretanja predviđene su tri saobraćajne trake, širine tri i po i tri metra), razdjelno ostrvo je širine četiri i po metra. Uz ivice kolovoza nalazi se zeleni pojas promjenljive širine dva do pet metara, uz koji su projektovane jednosmjerne biciklističke staze širine jedan metar i trotoari širine tri do pet metara. Od prateće infrastrukture planirani su atmosferska i fekalna kanalizacija, vodovod, TK kanalizacija i javna rasvjeta. Na raskrsnicama sa Cvjetnom i Zmaj Jovinom ulicom biće urađena svjetlosna signalizacija.
Izgradnja Bulevara Veljka Vlahovića počela je 2020. godine i trebalo je da bude završena u aprilu 2023. I. MITROVIĆ
tekuće godine u skladu sa raspoloživim sredstvima i utvrđenim prioritetima saniraće se mnogobrojne ulice – najavili su iz Puteva, uz napomenu da će vrijedno raditi i dati svoj
maksimum kako bi i tokom ove godine uspješno odgovorili obavezama na svim mjestima širom Podgorice
PODGORICA – Sa Dejanom Savićem počeo je novi ciklus, ,,ajkule“ su već u treningu, a prvi zvanični meč odigraće 6. januara u Rumuniji sa Grčkom na kvalifikacionom turniru Svjetskog kupa.
Dva dana kasnije rival je Srbija, koja će u ovim kvalifikacijama nastupati u podmlađenom – oslabljenom sastavu.
Proslavljeni stručnjak, na kormilu našeg vaterpolo tima, u Otopeni vodi 18 igrača, a među debitantima su talentovani Strahinja Gojković i Srđan Janović Olakšavajuća okolnost pred početak prvog vaterpolo događaja u 2025. je što će Crna Gora biti domaćin Superfinala u aprilu, samim tim, a bez obzira na konačan plasman, naš tim je obezbijedio mjesto među osam najboljih. Kod kuće će ,,ajkule“ imati priliku da se bore za jedno od tri mjesta koja vode na Svjetsko prvenstvo u julu u Singapuru.
Na turniru u Rumuniji u grupi A igraće Francuska, Španija i Mađarska, u grupi C su Rumunija, Japan i Sjedinjene Američke Države, dok su u grupi D Hrvatska i Gruzija, nakon što je Italija suspendovana, a Australija odustala od takmičenja. Pobjednici grupa direktno će u četvrtfinale, a drugoplasirani i trećeplasirani timovi razigravaće za plasman među osam najboljih.
– Bez obzira na to što smo domaćini Superfinala i što smo se već plasirali, u Rumuniju idemo po pobjede. Smatram da će nam turnir poslužiti za uigravanje i to za ono najvažniji kako bi se kvalifikovali na SP – istakao je Bogdan Đurđić Ulog je ogroman, pritisak – prirodno – postoji.
– Stvara određeni pritisak, jer bi propuštanje takvog nekog takmičenja bila katastrofa za reprezentaciju našeg renomea.
A odlično je što smo domaćini, odnosno, što je naš savez uspio da dobije organizaciju. To je plus i mislim da nemamo prava na grešku.
Rivali su po mjeri, smatra Đu-
PRILAGOĐAVAJU SE NOVIM PRAVILIMA: Bogdan
Bogdan Đurđić je ljetos stigao u Vašaš, igrao je Ligu šampiona, ali sa mađarskom ekipom nije uspio da prođe grupu (pobjeda i pet poraza). Nastavljaju takmičenje u Evrokupu, gdje će u osmini
finala igrati sa Barselonom. Kako naš reprezentativac ocjenjuje polusezonu u mađarskom timu?
– Bilo je dobrih i loših strana. Sada sam skoncentrisan na reprezentaciju, jer je ovo
druga dimenzija u odnosu na klupski vaterpolo. Tek po završetku obaveza u nacionalnom timu sa Vašašom me očekuje bitan dio sezone. I to narednih mjeseci –kazao je Đurđić.
Epsko nale Karlsena i Nepomnjaščija na Svjetskom brzopoteznom prvenstvu u Njujorku
PODGORICA – Po prvi put u više od 100 godina istorije FIDE takmičenja u šahu svijet je dobio dva šampiona planete.
rđić, a vidi veliku opasnost i u podmlađenom timu olimpijskog šampiona. - Protivnici su za respekt. Grci su godinama favoriti na svim velikim takmičenjima za medalju. Srbija je tri puta uzastopno osvojila OI, neće biti nekih njihovih najvećih igrača, ali su dobro utrenirani i svakome mogu da naprave velike probleme. Zaista su ovo dva prava rivala za početak novog ciklusa. Naš reprezentativac, koji je stigao iz Mađarske, kaže da se u ekipi osjeća nova energija i da
je velika koncentracija na prilagođavanju novih pravila i uigravanju.
- Probali smo malo da igramo u tim uslovima, a vidi se značajna promjena. Čekaju nas potpuno nove utakmice u odnosu na ono na što smo navikli. Ali kako nama, tako i drugima. Vidjećemo koliko ćemo uspjeti da izvučemo u ovom trenutku.
Nema sumnje da će se novim pravilima igra ubrzati i da će igrači lako ulaziti u šanse i šuteve, ali...
- Na momente zna da izgleda
Čikago izgubio od Vašingtona, novi tripl-dabl Jokića
haotično. Mislim da će gledaocima biti uzbudljivije, a nama ostaje da se priviknemo na brži stil igre i na sve ono što se dobija sa kratkim dimenzijama terena.
Nova pravila će zaživjeti u Rumuniji (dužina terena se skraćuje sa 30 na 25 metara, dužina prvog napada sa 30 na 25 sekundi, drugi napad i napad sa igračem više trajaće 15 sekundi...), a za naš tim će biti skoro bezbolna, ali i dobra priprema za aprilske mečeve i borbu za Singapur. A. MARKOVIĆ Još malo i ,,ajkule“ otvaraju takmičarsku 2025. godinu
Vučević nastavio sa dabl-dabl partijama
PODGORICA - U prvom meču u 2025. Čikago je u gostima poražen od Vašingtona 125:107 i prekinuo je niz od dvije pobjede, a naš Vučević je nastavio u istom ritmu kao prethodnih mjeseci.
Crnogorski centar je zabilježio dabl-dabl učinak sa 12 poena, 14 skokova i šest asistencija.
Džordan Pul bio je najefikasniji u pobjedničkoj ekipi sa 30 poena, a ovo mu je ujedno peti meč zaredom u kojem postiže 25 ili više koševa. U ekipi Čikaga najbolji učinak je imao Zak Lavin sa 32 poena, Kobi Vajt je dodao 17 poena.
Čikago na 10. mjestu Istoka ima 15 pobjeda i 19 poraza, dok je Vašington na posljednjem 15. mjestu sa skorom 6-25. Denver je pobijedio na svom te-
renu Atlantu sa 139:120 za treći uzastopni trijumf. Pitanje pobjednika riješeno je krajem treće četvrtine, kada je domaći tim, poslije trojke srpskog igrača Nikole Jokića, poveo sa 26 nedostižnih poena razlike (113:87). Jokić je za 14 minuta i 33 sekunde zabiležio svoj 144. tripl-dabl u karijeri, a ukupno je u novoj pobjedi Denvera upisao 23 poena, 17 skokova i 15 asistencija. On je time postao prvi igrač koji je došao do 20-15-15 za manje od 30 minuta provedenih na parketu (nije ulazio u igru u posljednjoj četvrtini), a do konačnog učinka je došao za 29 minuta i 31 sekundi u igri. Jokić je upisao sedmi najbrži tripl-dabl u istoriji NBA, za 20 minuta i 16 sekundi, a, podsjećanja radi, on je već vlasnik najbržeg
tripl-dabla ikada, za 14 minuta i 33 sekunde.
Majkl Porter junior je postigao 21 poen za pobjednički tim, a isti učinak imao je i Džamal Marej. U ekipi Atlante bolji od ostalih je bio Tre Jang sa 30 poena i devet asistencija. Denver na četvrtom mjestu Zapadne konferencije ima učinak od 19 pobjeda i 13 poraza, dok Atlanta na sedmom mjestu Istočne konferencije ima 18 pobjeda i 16 poraza.
Njujork je savladao Jutu sa 119:103 i tako zabilježio deveti trijumf zaredom. Niksi su to uradili bez najboljeg strijelca Džejlena Bransona koji je lakše povrijeđen, ali su zato briljirali Karl Entoni Tauns i Džoš Hart. Prvi je trijumfu doprinio sa 31 poenom i 21 skokom,
a drugi još jednim tripl-dablom – 15 poena, 14 skokova, 12 asistencija. Hart je tako postao tek drugi igrač Njujorka poslije Majkla Reja Ričardsona (1981. godine) koji je uspio da upiše tripl-dabl na dvije vezane utakmice.
Sjajan je i ovog puta bio Mikal Bridžis sa 27 poena, ali i O-Džej Anunobi sa 22. Kod Jute, koja je poražena i u petoj uzastopnoj utakmici, Kolin Sekston i Džordan Klarkson ubacili su po 15 poena. Rezultati : Detorit - Orlando 105:96, Vašington - Čikago 125:107, Majami - Nju Orleans 119:108, Njujork - Juta 119:103, Toronto - Bruklin 130:113, Hjuston - Dalas 110:99, Denver - Atlanta 139:120, Sakramento - Filadelfija 113:107. S. J.
To su Norvežanin Magnus Karlsen i Rus Jan Nepomnjašči, koji su nakon finalnog meča na brzopoteznom prvenstvu u Njujorka odlučili da titulu podijele na ravne časti, što do sada nije zabilježeno u biografiji drevne igre. Prije tog čina oni su odigrali sedam partija u cugeru od kojih je prve dvije dobio Karlsen, a dvije druge Nepomnjašči, da bi zatim uslijedila tri remija. Po svemu sudeći, to je dovelo do presedana da se po prvi put ikada podijeli prvo mjesto u ovoj disciplini. Međutim, ovakav rasplet je donio puno polemika, s obzirom na to da je Karlsen drugi put u nedjelju dana pokazao autoritet nad FIDE, pošto je prethodno „pobijedio“ u borbi za „lagodnije“ oblačenje i nošenje farmerki. Ali nije se činilo da su sudije znale da li je to uopšte moguće i nekoliko minuta je vladala potpuna zbrka u prostoriji za igru na njujorškom Vol stritu. Na kraju su dobili zeleno svjetlo da podijele titulu.
– Osjećam se jako dobro što sam podijelio zlato sa Nepomnjaščijem. Već smo igrali veoma dugo. Mislim da je ovo razumna odluka - rekao je Karlsen na pres-konferenciji nakon finala. Iako je Norvežanin odluku objašnjavao, navodeći umor i nervozu, te priznao da će reakcije biti podijeljene, ovakva situacija je ostavila mnoge navijače u dilemi da sumnjaju u regularnost prvenstva. No izgleda da se to, jednostavno, moralo dogoditi tim prije jer je Jan Nepomnjašči nekoliko puta bio veoma blizu osvajanja titule svjetskog šampiona.
Još uvijek je bolno prisjećati se njegovog meča protiv Dinga Lirena u Astani u aprilu 2023. godine u klasičnom šahu. U ubrzanom šahu, Jan je dva puta završavao kao drugi – na
svjetskim prvenstvima 2013. i 2021. godine, a bio je i vicešampion u brzopoteznom šahu 2014. godine. Uz to, 2021. godine zaustavio ga je tada 17-godišnji Nodirbek Abdusatorov, koji je u to vrijeme bio daleko od ulaska u elitu.
Na Svjetskom prvenstvu 2022. u Fišerovom šahu u Rejkjaviku, Jan je zaustavio Magnusa Karlsena u polufinalu, ali je u odlučujućem mini-meču izgubio od Hikarua Nakamure u armagedonu. I konačno, došao je dugo očekivani uspjeh. Prvo, ruski velemajstor ga je zaslužio. Drugo, ovu pobjedu definitivno možemo nazvati novogodišnjim čudom. Pobijediti dvije partije zaredom, i to protiv dugogodišnjeg šahovskog kralja u svim formatima, zaista je nevjerovatno.
Na turniru za žene bilo je jednako uzbudljivo, a kulminacija je doživjela vrhunac u kineskom finalu između aktuelne svjetske šampionke Ju Venjun i Lei Tingjie koja je 2023. godine neuspješno izazvala Ju u borbi za titulu svjetske šampionke u klasičnom šahu. Ju je dominirala u ranim partijama, pobijedivši branitelja titule u brzopoteznom šahu Valentinu Guninu u četvrtfinalu i nadigravši Indijku Vaishali Ramešbabu u polufinalu. Lei je, s druge strane, imala teži put, tijesno pobijedivši Bibisaru Asaubajevu u četvrtfinalu i tek u tajbrejku savladala Katerinu Lahno u polufinalu. Finalni meč između Ju i Lei protegao se na pet iscrpljujućih partija, od kojih su sve završene remijem. U drugoj partiji tajbrejka, Ju je, igrajući bijelim figurama, iskoristila prednost iz otvaranja i postepeno povećavala pritisak, prisilivši Lei na predaju i osiguravši titulu. Ju je nakon pobjede izrazila zahvalnost i pokazala skromnost.
- Obje smo igrale veoma dobro, a ovoga puta Kaisa je bila na mojoj strani. Ovaj turnir je bio i izazovan i uzbudljiv - rekla je Ju. B. KADIĆ
Prvi put u sezoni, košarkaši Budućnost Volija su u seriji od pet pobjeda na dva fronta. Iako bez Mekinlija Rajta (povreda noge, nije ozbiljnije prirode), jednog od igrača u najboljoj formi, izabranici Andreja Žakelja su slavili u Sopotu protiv Trefla sa 81:69 i uradili ono što su morali protiv jedine ekipe bez pobjede u grupi A.
U trenutku kada je zbog velike tragedije na Cetinju sport u drugom planu, crnogorski šampion je upisao šestu pobjedu, bitnu za nastavak borbe za mjesto u plej-ofu Evrokupa. Za razliku od nekoliko prethodnih mečeva, Podgoričani ovoga puta nijesu imali većih oscilacija u igri, pa se pitanje pobjednika nije postavljalo nijednog trenutka.
DOBRO KRENULI SA
TROJKAMA
Budućnost je šuterski bila raspoložena u prvoj četvrtini, ubacila je četiri trojke iz osam pokušaja, i imala samo jedan koš više za dva poena. Podgoričani su dvije trojke ubacili u posljednjih 70 sekundi, preko Džuvana Morgana i Rašida Sulejmona, koje su „plavima“, na kraju dionice, omogućile prvo dvocifreno vođstvo (26:16). Međutim, Podgoričani su prednost „izgradili“ odbranom od 4. minuta, odnosno nakon posljednjeg vođstva
Trefl Sopota (9:7). Prvo su serijom 10:0, za dva minuta i 17 sekundi, poveli 17:9, a do kraja kvartala su primili svega sedam poena, odnosno tri koša iz igre, za manje od sedam minuta. Budućnost je imala i prednost u skoku u prvoj četvrtini (12-7), bolje procente šuta za dva (62,5 – 41,7) i tri poena (50 – 33,3 procenta), a jedina je pogađala iz kontranapada (4-0) i nakon izgubljenih lopti protivnika (4-0).
Podgoričani su nakon druge četvrtine popravili procenat šuta za dva poena (na 64,7 procenata), kao i domaćin (50 procenata), ali su pokvarili šut sa perimetra (38,5 procenata), jer su ubacili jednu trojku iz pet pokušaja. Upravo nakon te trojke, koju je ubacio Flečer Megi, nakon minut i 19 sekundi igre, Budućnost je došla do maksimalnih 13 poena prednosti (31:18), koje je u ovom kvartalu imala u još dva navrata (33:20, 35:22), posljednji put na pet minuta i 46 sekundi do kraja četvrtine, kada je oba puta sa linije bacanja bio precizan Mateo Drežnjak Nakon toga su Podgoričani ušli u probleme sa napadom, ali su imali sreće da ni domaćin nije nešto posebno profitirao iz toga, osim što je na tri minuta i 15 sekundi prije odmora prišao na šest poena minusa (38:32). Ipak, Nikola Tanasković i Megi, uz poen sa linije bacanja Kenana Kamenja-
Voli
Utakmica između Lietkabelisa i Cedevita Olimpije, u grupi B, koja je trebala da se odigra sinoć, odložena je zbog nemogućnosti tima iz Ljubljane da na vrijeme stigne do Panevežisa. Teški vremenski uslovi, prije svega gusta magla, doveli su do masovnih otkazivanja i kašnjenja letova, zbog čega ekipa i stručni štab Cedevita Olimpije nije mogao da napusti Beograd prije četvrtka ujutro
ša, pokrenuli su goste, vratili dvocifrenu prednost (43:32), koju je Budućnost zadržala do poluvremena (45:35), iako nije imala igrača sa dvocifrenim poenterskim učinkom među devetoricom koji su se upisali u strijelce (Tanasković je bio najefikasniji sa osam poena).
RUTINSKI U NASTAVKU Trefl je dobio drugu četvtinu u skoku (7-6), ali je Budućnost i dalje bila bolja u tom elekentu (18-14), a imala je i četiri ukradene lopte više (6-2) i dvije izgubljene manje (6-8), što je valorizovala sa ukupno šest poena iz kontranapada (domaćin nijedan) i 11 nakon izgubljenih lopti Trefl Sopota. Gostima je pomoglo i to što je poljski tim promašio šest slobodnih bacanja u prvom poluvremenu (9-3). Dva uzastopna koša Kamenjaša na startu, za prednost od 49:35, bila su najava dobre treće četvrtine nakon koje su Podgoričani praktično riješili pitanje pobjednika (67:49), najboljom igrom u odbrani od početka meča. Budućnost je, uz to, zadržala dobre procente
Omić prvi prebacio 2.000 indeksnih poena
U pobjedi Budućnosti razloga sa lično slavlje imao je Alen Omić. Centar “plavih” je postao prvi košarkaš koji je prebacio brojku od 2.000 ideksnih poena u takmičenju. Protiv Trefl Sopota je upisai po
šuta za dva poena (65,5 procenata) i tako osujetila svaki pokušaj Trefl Sopota da se vrati u meč. Prednost gostiju je samo jednom pala na jednocifrenu razliku (49:40), nakon dva minuta i 19 sekundi igre, nakon čega je crnogorski šampion „zaključao“ odbranu i do kraja četvrtine primio svega devet
JankovskiBest 17
AlejniJaščerskiVitlinski 9
Džonson 6 Žiskovski 9
Grosel 16
Moten 2 Šenk 10
,,Ergo arena“. Gledalaca: 2.408.
Andrej Žakelj, trener Budućnosti, čestitao je ekipi na pobjedi. - Teška utakmica za nas, jer smo bili pod imperativom pobjede da bismo ostali u trci za plej-of, a igrali smo protiv tima koji se nikada ne predaje. Tražio sam od igrača da budu fokusirani do kraja, i pobijedili smo, što je i bio cilj. Radili smo dobre stvari u defanzivi,
7
15
čuvajući neke pojedince onako kako smo se to dogovorili. Kada tako radimo, i kada smo fokusirani, onda nam ide i u napadu. Ovo je bila jako bitna pobjeda za nas, idemo daljerekao je Žakelj nakon meča. Žan Tabak, hrvatski trener na klupi Trefl Sopota, nije bio zadovoljan izdanjem svog tima.
- Tokom cijelog meča je bilo jasno da imamo problema sa šutem sa distrance, a takođe smo izgubili mnogo „jedan na jedan“ situacija i tako dozvolili rivalu da postiže lake poene. Čestitke Budućnosti na pobjedi i dobroj utakmici – rekao je Tabak.
šest poena i skokova, te po asistencijom, ukradenom loptom i blokadom, pa sada ima ukupno 2.012 indeksnih poena. Omić je i najbolji skakač Evrokupa sa 933 uhvaćenih lopti, prvi po defan-
poena. Budućnost je i pred posljednju četvrtinu imala prednost u bukvalno svim elementima igre, a „plavi“ su trojicu igrača sa dvocifrenim učinkom Jogija Ferela (14), Kamenjaša (11) i Sulejmona (10).
Gosti su rutinski odradili posao u posljednjoj četvrtini, u kojoj su najveću prednost imali u 33.
zivnim (603) i ofanzivnim (330) skokovima, te najbolji po broju pogođenih šuteva za dva poena (560). Trenutno je peti na listi najboljih poentera Evrokupa sa 1.381 poenom (prvi je Bojan Dubljević sa 1.613).
minutu kada su vodili 23 razlike (72:49), nakon koša Megija, a domaćin je serijom 6:0 u finišu samo ublažio poraz. Budućnost u narednom kolu, 8. januara, gostuje turskom Bahčešehiru. Prije toga, „plavi“ u neđelju u „M:tel dvorani Morača“ dočekuju Dubai, u derbiju 15. kola ABA lige. S. JONČIĆ
PODGORICA – Prve su se sjenke ljetnjeg popodneva odužile; a julska neđelja blistala pod krunom novih vladara.
Bilo je 16 časova i pozornici londonskog ,,Centralnog terena“ Karlos Alkaraz grabio je, bez izgubljenog seta u finalu protiv Novaka Đokovića, ka drugog tituli; i u istom momentu, pod pirinejskim oblacima, Tadej Pogačar je osvajao serpentine Plat d’Beja i ostavljao cijeli karavan Tur de Fransa daleko iza i ispod sebe. Bio je 14. jul, epicentar sportske 2024. i dan kada su Tadej i Karlos zakazali krunisanje. Neka oproste svi olimpijski šampioni, neka po strani ostane i onaj nebeski skok sa motkom Armanda Duplantisa u pariskoj noći istorije atletike i neka se sa stola sklone svi Anćelotijevi i Realovi trofeji, Usikovi šampionski pojasevi i cijeli NBA đerdan šampionskog prstenja svih Seltiksa... Godina 2024. pripada Pogačaru i Alkarazu, prije svih, jer njihova je budućnost planetarnog sporta, oni su ti koji čuvaju obećanje i vjeru da će vrhunski moderni sport i u godinama pred nama biti uzbudljiv, spektakularan i pozornica za vrhunska dostignuća. Što je vjera koju, u eri društvenih mreža, e-sporta –a sve skupljih ulaznica i već opominjućeg globalnog pada interesovanja za prenose – nije lako čuvati.
Olimpijska 2024. pamtiće se, prije svega, kao godina nesalomivih. Onih koji nikad ne odustaju ne od pobjeda i titula nego od novih dostignuća i vrhova. I lekcija da ni kruna novih mladih vladara nije sigurna.
NOVAKOVA LEKCIJA I jedne drhtave ruke – na teniskom svetilištu šljake Rolan Garosa koja je samo tad, tog 4. avgusta, mogla biti poprište olimpijskog finala. Samo tri sedmice nakon onog poraza od 16 godina mlađeg Alkaraza, već četvorostrukog grend slem šampiona, u finalu Vimbldona (6:2, 6:2, 7:6), Novak Đoković je zaokružio svoju sportsku legendu. Otpisivan, opisivan kao prestar, neinspirisan, pročitan. Povrijeđen – jer manje od dva mjeseca prije tog finala bio je suočen sa težom povredom koljena. I svjestan da ima jednu, posljednju šansu za olimpijsku krunu.
Nijedan grend slem Novak Đoković, rekorder sa 24 grend slem titule, nije u 2024. osvojio. I apsolutno je istina: na početku sezone bi takav scenario i potpisao za osvojeno olimpijsko zlato. Alkaraza je Beograđanin pobijedio u jednom, sada je već
jasno, od najboljih mečeva u teniskoj istoriji na dva dobijena seta. Trijumf (7:6, 7:6) je potpis perfektne tehnike i iskustva bez premca – ali i jedinstvene emocije, koju je nesalomivi Đoković iznio na pariski teren. Nema za čim mladi Španac Alkaraz da žali u 2024. godini – osvojio je i Rolan Garos i Vimbldon, a ocjena je teniske javnosti da niko ne može da ga pobijedi onda kad je u vrhunskoj formi i fokusiran. Pa, ipak, te suze na kraju finala protiv Đokovića, u meču u kom je bio izraziti favorit, bile su savršen dokaz koliko mu je bilo stalo i kakvu je lekciju dobio.
To londonsko finale u julu i parisko, olimpijsko u avgustu – istovremeno su i zalog novih duela teniskih titana, novog sudara generacija u 2025. I to je ono što je potrebno ,,bijelom sportu“, nakon godine u kojoj je prvi igrač svijeta i dvostruki grend slem šampion Janik Siner bio opterećen doping skandalom, u aferi koja još nije dobila razrješenje. Bitno je, i nakon Nadalovog definitivnog oproštaja u godini za nama, da ima ko da čuva blistavi plamen teniske igre.
NEPONOVLJIVI TADEJ
Niko nije na taj način dominirao biciklizmom u posljednjih pola vijeka. Tadej Pogačar u modernom sportu jedini čini ono što se činilo nezamislivim. Ali mladi Slovenac može i umije.
Ovo je bilans Pogačara u 2024. godini: titule na dvije najveće trke, Điro d’Italiji i Tur de Fransu. Prvi je učinio tako nešto još od ikone biciklizma, neprežaljenog Marka Pantanija, 1998. godine. I još: potpuna dominacija na svim jednodnevnim trkama za koje se spremao. Zaokruženo 29. septembra, osvajanjem planetarne titule u Cirihu!
Ovo je slika modernog biciklizma: na najtežim usponima, na najdužim etapnim trkama, na najizazovnijim i ključnim jednodnevnim trkama, u bilo kom dijelu sezone, dominira Pogačar. Niko mu nije ni blizu. Ali, naravno, Tadej nije supermen. Pogačar je svjesno odlučio da, nakon Tur de Fransa u julu, odustane od olimpijskih trka – i tako praktično prepusti zlata u drumskoj trci i na hronometru mladom Belgijancu Remku Evenpolu. Razlog – bio je preumoran. Još jedan razlog: u biciklizmu je mnogo cjenjenija titula na trci Svjetskog prvenstva – nego ona olimpijska. I računica je bila jasna. I biće prilika za biciklistu, koji je sa samo 26 godina već trostruki šampion Tur de Fransa – da dođe i do olimpijskog trona.
PONOSNI USIK
Ujedinitelj svih bitnih kruna. Neporažen među teškašima. Ponos ranjene Ukrajine. Još jedan u nizu nesalomivih: Oleksandr Usik je sa dvije pobjede, nad favoritom i do tada takođe neporaženim Tajsonom Fjurijem, u dvije ,,borbe vijeka“ – zacementirao status najboljeg boksera planete. Te dvije borbe, 18. maja i 21. decembra u saudijskom Rijadu protiv kontroverznog Britanca – podsjetile su koliko je vrhunski boks u teškoj kategoriji mnogo više od spektakla i zabave. U kojoj mjeri je i taktika i snaga i vještina. Epilog – dva trijumfa odlukom sudija, pobjede koje nemaju bilo kakvu mrlju. Za ujedinjenje WBC, WBO, WBA, IBF i IBO kruna; za prvog ,,neprikosnovenog“ šampiona među teškašima nakon skoro četvrt vijeka. Usik sa skorom 23-0 u karijeri nema šta više da dokazuje bilo kome. Već mu je 37 godina, borac sa okupiranog Krima je rijedak melem za rane ratom izranjavane nacije... Bivši olimpijski šampion ne želi ni kontroverze ni veliku medijsku pažnju – želi, recimo, da se uskoro počne ozbiljno baviti fudbalom! I već ima i profesionalni ugovor u jednom klubu iz Žitomira. Ovo naše vrijeme u boksu će se po njemu pamtiti. Sa razlogom.
FINALE NA ,,VEMBLIJU“ Neponovljiva aura šampiona –ono što Real Madrid i ovu generaciju trenera Karla Anćelotija čini jedinstvenom. Sve ono zbog čega je pobjeda 2:0 u finalu Lige šampiona 1. juna na ,,Vembliju“ protiv Borusije Dortmund bilo skoro rutina. ,,Kraljevići“ sada već imaju 15 kruna u evropskoj eliti, čak šest je osvojeno od proljeća 2014. godine. Anćeloti kao trener je suvereni kralj evropske elite, sa šest titula (četiri sa Realom), a u sezoni za nama je Džuda Belingema, u nešto ofanzivnijoj roli u veznom redu, promovisao kao apsolutnog superstara i ključnog igrača.
Anćelotijev Real, u fleksibilnom 4-3-3 sistemu, prije svega je primjer potpuno potkovane timske igre. Pa se desi da u finalu desni bek Dani Karvahal donese prednost i potpiše status jednog od najboljih fudbalera Evrope. A pobjedu zaokruži krilni napadač Vinisijus Žunior, trenutno možda i jedina istinska brazilska zvijezda – koji je u Španiji toliko izložen rasističkim vrijeđanjima, pa potcjenjivan, kritikovan...
Sve ih je Anćeloti zaštitio i sklopio skladnu cjelinu. I sada ima težak zadatak – da za završnicu nove sezone nadomje-
Petak, 3. januar 2025.
sti izostanak teško povrijeđenog Karvahala. Možda će to biti i njegov posljednji fudbalski pečat u Evropi.
JAMALOVA ZORA
Jedna je i jedina reprezentacija koja u fudbalskom svijetu definitivno odskače kvalitetom, sistemom, dominacijom na terenu. Tako je Španija igrala i došla do trona na Evropskom prvenstvu ovog ljeta.
I istog onog dana krunisanja za Alkaraza i Pogačara, 14. jula – ,,crvena furija“ je u berlinskom finalu potpuno zaslužila pobjedu nad Engleskom 2:1 za kontinentalni tron.
Na putu do titule primili su samo četiri gola u sedam mečeva. I promovisali novog superstara: sa samo 17 godina Barselonin vunderkid, ljevonogi krilni napadač Lamin Jamal, imigrantsko dijete, bio je ključni igrač na terenu. Golovi krilnog napadača Vilijamsa (još jedno dijete imigranata) i rezerviste Ojarzabala u završnici, donijeli su očekivan i zaslužen epilog finala. Sa borbenim napadačem Moratom, izuzetnim tehničarem Olmom kao organizatorom igre, brzinom Vilijamsa i Jamala na krilima, izuzetnim opcijama Karvahalom i Kukureljom kao ofanzivnim bekovima – i neumornim liderom Rodrijem na sredini, Španija je jednostavno najbolji nacionalni tim današnjice. I tu nema ni ,,ali“ ni dileme. I čini se da mogu biti samo bolji.
MARKEZOVA KLASA
To što je Španac iz Dukatija Horhe Martin sa svega tri trijumfa na glavnim trkama u sezoni došao do Moto GP trona je čak sporedna vijest u elitnom motociklizmu 2024. godine.
Jer glavna vijest je Mark Markez. Šestostruki prvak najjače klase – koji se od 2020. oporavljao od posljedica teških povreda... Pa je ove godine, u malom timu Gresini, na prošlogodišnjem modelu motora Dukatija – uspio ono što drugi nemaju petlje ni da priželjkuju – da dođe do čak tri pobjede. I djelovao je sve bolje kako je sezona odmicala... Apsolutno je jasno: treće mjesto u šampionatu za Markeza, na inferiornom motociklu, rijedak je podvig u modernom motosportu. I zbog toga je Markez, koji ne odustaje od sedme titule – zaslužio i ugovor za narednu godinu, u fabričkom timu Dukatija! Milioni zaljubljenika u trkačke sportove sada će očekivati njegove duele sa Italijanom Frančeskom Banjajom, koji je ove godine završio drugi u Moto GP sezoni iako je pobijedio na čak 11 trka. Martin će
igrati na kartu konstantnosti i dobre taktike, Markez uvijek biti u napadu i riziku, a Banjaja spreman na odgovor... Moto GP je bitna priča sportske 2024 – jer je zalog za neponovljivu u 2025. godini.
KARIJEVE TROJKE
Kako se samo Amerikancima ljuljala olimpijska kruna u košarci – i kakvim je performansom sačuvao Stefon Kari! Najbolji trojkaš u NBA istoriji, po mnogima najbolji šuter u istoriji košarke, na nezaboravnom je meču 8. avgusta u Parizu spriječio šok – i fantastičnom šuterskom serijom donio pobjedu ,,Timu snova“ nad Srbijom, 95:91, u olimpijskom polufinalu. Tog dana postigao je čak 36 poena. U sjenci Karija tako su ostali i Lebron Džejms i Kevin Djurent – ali i najbolji igrač današnjice Nikola Jokić u dresu Srbije... Tako da se nije ni postavljalo pitanje ko će biti glavna šuterska opcija u finalu: protiv Francuske u borbi za zlato, u pobjedi 98:87, veteran Kari postigao je 24 poena. Tako je iskusni bek, četvorostruki NBA šampion, na olimpijskom turniru pokazao koliko je njemu i Amerikancima bitno olimpijsko zlato u košarci. I da se, uz sve to, vrhunski zabavlja, karakterno nadmeće – i da je njegov šut za tri nerješiva enigma moderne košarke. To polufinale protiv Srbije donijelo je i najveću dramu i spektakl kolektivnog sporta u 2024, a na takvoj pozornici pita se Kari.
SAVRŠENI SELTIKSI
Niko u NBA nije veći ni trofejniji od Boston Seltiksa. I nakon godina i serija ispadanja u plej-of završnicama, ove godine bili su nedodirljivi. Pobjeda nad Dalas Meveriksima 4:1 u finalnoj NBA seriji, za rekordnu 18. titulu – bila je odraz dominacije. U cijelom plej-ofu Boston je izgubio samo tri meča. U ligaškom dijelu sezone ,,Kelti“ su imali ubjedljivo najbolji skor 64-18 i pokazali da su sazreli za titulu. Ekipa koja igra dominantno timski uspjela je i da promoviše novu zvijezdu – prethodno mnogo potcjenjivanog, a u plej-ofu i u ključnim mečevima najboljeg Džejlina Brauna. Tihi bek sa manirima intelektualca je, kada se uzme u ozbir i igra u napadu i u odbrani, u najužem krugu najboljih igrača spoljne linije na planeti. Apsolutno spreman da u najtežim mečevima preuzme odgovornost i rješava u napadu. Uz krilo perfektne tehnike Tejtuma , izuzetne timske igrače Vajta, Holideja, Horforda, oporavljenog Porcingisa – Boston će biti i favorit
za tron na proljeće 2025. godine. I djeluju kao savršeno odabran sastav – rijedak dokaz u modernoj eri NBA koliko je bitan kvalitet kompletnog rostera. U godinama kad se NBA, primarno njen ligaški dio, sa pravom kritikuje zbog nedovoljno borbenosti i taktičkog pristupa u duelima – Boston čuva luču ozbiljne košarke. Igraju najbolju na svijetu.
BITNIJI OD MAŠINE
Konačno, rijedak primjer sezone u Formuli 1 – gdje je slavio onaj koji tokom većeg dijela godine nije imao najbolji bolid. Maks Ferstapen, četvorostruki šampion svijeta, klasa za sebe.
Sakupio je sedam pobjeda na prvih deset trka. I od juna već bio u situaciji da je njegov bolid Red Bula, tima suočenog sa brojnim skandalima – inferioran u odnosu na Maklaren i Ferari...
Nikakav problem za Ferstapena: suočen sa kritikama, pritiskom očekivanja i sa sjajnim rivalima za petama, u završnici sezone došao je do dva trijumfa, u Brazilu i Kataru.
Onaj u brazilskom Sao Paulu posebno će se pamtiti – krenuo sa 17. pozicije i završio prvi. Uz perfektnu taktiku i vožnju, odvažnost i inspiraciju kakvu glavni rival Lando Noris iz Meklarena još može samo da sanja.
Ferstapen je u posljednje četiri godine vladar Formule 1; a od ove godine je jasno da je i najbolji vozač ,,najbržeg cirkusa“. Onaj koji zaokružuje album nesalomivih šampiona. I najavljuje nove pobjedničke krugove. Stojan STAMENIĆ
PODGORICA - Mornar je u Novu godinu zakoračio sa željom da rezultatski ponovi ili možda nadmaši 2024. koja je bila najuspješnija u istoriji kluba.
Prvi put je Baranima pripalo zvanje vicešampiona države, a potom su ostvarili respektabilan učinak na evropskoj sceni –plasman u 3. kolo kvalifikacija za Ligu konferencija.
Početkom avgusta startovala je sezona u Meridianbet 1. CFL.
Momci Zorana Đuraškovića otvorili su prvenstvo sa četiri poraza, mučili se u prvom krugu, gorio je i fenjer na Topolici, ali se ekipa vremenom dizala kroz takmičenje.
Na kraju jeseni podvučena je crta: Mornar zimuje na šestom mjestu, sa skorom 7-4-8, gol razlikom 22:26 i 25 osvojenih bodova.
Pozicija koja sigurno vodi na ino scenu je na ,,plus osam“, s tim što je moguće da će za Evropu biti dovoljno i treće mjesto od kojeg su Barani udaljeni pet bodova.
Prvoligaš sa Jadrana ima velike ambicije u Kupu, gdje se
U 2024. godini dva fudbalera
iz Mornara bila su pozvana za crnogorsku A reprezentaciju – Damir Škrijelj je debitovao u pobjedi protiv Bjelorusije u martu u kontrolnom duelu u Antaliji (2:0), dok je Milan Vušurović bio na spisku za utakmicu Lige nacija protiv Turske u Nikšiću, gdje su ,,hrabri sokoli“ slavili 3:1
premijerno našao u polufinalu. Dva protivnika i tri utakmice dijele Mornar od prvog trofeja na državnom nivou. Mnogo motiva da se proljećnoj polusezoni priđe maksimalno ozbiljno.
- Godina za nama ostaće zlatnim slovima upisana u istoriju FK Mornar. Bili smo drugi u ligi i uspješno reprezentovali crnogorski fudbal na evropskoj sceni. Igrali smo dobar i dopadljiv fudbal. Predstavili
Engleskog napadača u posljednje vrijeme nema ni u protokolu za utakmice
PODGORICA - Mančester junajted prolazi kroz turbulentne promjene u timu, a Markus Rašford je u epicentru medijskih spekulacija o potencijalnom odlasku iz kluba. Situacija je dodatno zakomplikovana nakon što ga je trener Ruben Amorim u potpunosti isključio iz planova – ne samo da engleski napadač sjedi na klupi već ga u posljednje vrijeme nema ni u protokolu za utakmice.
Ovaj potez portugalskog stručnjaka izazvao je lavinu glasina da je Rašford na izlaznim vratima „Old Traforda“. Prema nezvaničnim informacijama, bivši engleski reprezentativac navodno pregovara o transferu u Saudijsku Arabiju i već je održao sastanke sa menadžerskom agencijom u vezi s potencijalnim odlaskom.
Ipak, Rašford je odlučio da lično demantuje ove tvrdnje putem društvenih mreža. Na svom Instagram profilu izjasnio se o navodima koji su se pojavili u medijima. - Bilo je mnogo lažnih vijesti ovih posljednjih nekoliko nedjelja. Ali ovo postaje smiješno. Nikada se nijesam sastao ni sa jednom agencijom i nemam planove za to – poručio je Markus. Rašfordova reakcija ne samo da je odbacila glasine već je dodatno osvijetlila napetu situaciju u klubu. Odluka Rubena Amorima da jednog od najtalentovanijih igrača iz čuvene Junajtedove omladinske škole ostavi po strani izazvala je negodovanje navijača, dok se spekuliše da bi njegovo ime moglo da se nađe na listi za transfere već u januarskom prelaznom roku. R. A.
Ogroman problem crnogorskog fudbala jesenas su bili tereni. Među ugroženijima je bila i podloga na Topolici. Mornar bi međutim na
se u lijepom svjetlu. Preskočili mo Dinamo Tbilisi i Radnički iz Kragujevca, a onda je na red došao dvomeč sa mađarskim Pakšijem protiv kojeg nam je falilo sedam igrača. Ispali smo, ali definitivno smo pobrali simpatije, ne samo domaće javnosti, nego i regiona. Ni najveći optimisti nijesu očekivali da imamo takve domete. Ponosan sam na momke, saradnike iz stručnog štaba, ljude iz kluba, navijače i
proljeće trebalo da ima neuporedivo bolje uslove za igru. - Srećan sam što smo rezultatima i uspjesima doprinijeli da se realizuje projekat
sve one koji su nas pratili – rekao je Đurašković u razgovoru za Pobjedu. Nakon Evrope – uslijedio je pad u domaćem šampionatu. Za 49-godišnjeg kormilara to nije bilo iznenađujuće. - Emotivno i fizički potrošeni ušli smo u ligaško nadmetanje. Očekivao sam pad, ali ne u tolikoj mjeri kao na startu kada smo doživjeli četiri vezana poraza. Poslije devet kola imali smo svega
izgradnje premijum hibridnog terena na Topolici. Vjerujem da će nova, moderna, podloga biti spremna za prvo proljećno kolo – ističe šef stručnog štaba barskog prvoligaša Zoran Đurašković
pet bodova. Povrede su nas debelo usporile. Nijesmo imali širok roster i to se odrazilo na igre i učinak. Nakon druge reprezentativne pauze stvari su počele da dolaze na svoje. Popravljala se kadrovska situacija, bili smo brojniji, dobili smo na kvalitetu i dolazile su pobjede. Imali smo seriju u kojoj smo dobili šest od sedam utakmica, a u tom nizu upisali smo i remi. U drugom krugu uzeli smo 20 bodova. Ukupno
Rendžers bolji od Seltika u najvećem derbiju Škotske lige
„Policajci“ uhapsili „Kelte“
PODGORICA – U okviru 21. kola Premijer lige Škotske odigran je možda i najveći derbi na svijetu između Glazgov Rendžersa i Seltika, a u 444. izdanju ,,Old firma“ slavili su domaći ,,policajci“ s rezultatom 3:0. Rendžers je pobjedom donekle spasio i prvenstvo, pošto sada na drugoj poziciji ima 11 bodova manje od Seltika. I dalje je to ogromna prednost za ,,Kelte“, ali da su gosti ostali neporaženi na kultnom ,,Ajbroksu“, vjerovatno
bi šampion bio već sad poznat. Strijelci za domaće bili su Janis Hadži u sedmom, Robin Proper u 66, odnosno Dani-
lo u 81. minutu. Treba svakako napomenuti i da je Belgijanac Filip Klement ovim trijumfom sačuvao posao menadže-
Mornar je u zimskom prelaznom roku riješio pitanje bekova – na lijevoj strani je angažovan Marko Vučić, a na desnoj Aleksandar Milić
Dvadesetsedmogodišnji Vučić je igrao za Sutjesku, Čelik, Budućnost i Novi Pazar.
Milić (26) je bio član Koma, Grblja, Petrovca, Zete, kosovskog Ljapija i Milsamija iz Moldavije. - Prioritetno nam je krilo. U pregovorima smo sa par igrača. Vjerujem da ćemo i to pitanje riješiti vrlo brzo. Angažovaćemo i špica ukoliko se pojavi kvalitetno rješenje – rekao je trener Zoran Đurašković Barani su početak priprema za drugu polusezonu zakazali za 12. januar.
25. Zadovoljan sam. Nastavljamo da se borimo. Dugo je prvenstvo, a u fudbalu je i te kako sve moguće. Pokazali smo da možemo, da znamo da igramo velike mečeve i uradićemo sve da još jedno proljeće protekne u našem znaku – ističe nekadašnji napadač. Mornar je kandidat za trofej Kupa. Osvajanjem tog pehara pomjerio bi sopstvene granice i ponovo zaigrao na kontinentalnom ringu. - Slažem se da je preko Kupa neuporedivo kraći put do Evrope i trofeja. Za nas je to veliki ispit i obaveza. Uradićemo sve da odemo do kraja. Bila bi to kruna svega što smo postigli – kazao je Đurašković. D. KAŽIĆ
ra Rendžersa. ,,Policajci“ su se tako revanširali Seltiku za dva ovosezonska poraza, u prvenstvu, odnosno finalu Liga kupa. Rendžers nije slavio na posljednjih sedam duela sa Seltikom i pod teškim opterećenjem je ušao u ovaj duel, ali je juče bio dominantan od početka do kraja i potpuno zasluženo je osvojio tri boda. Seltik u ovom derbiju nije ličio na sebe, bio je apsolutno bezopasan, doživio prvi poraz u Premijer ligi, pa će menadžer Brendan Rodžers morati da razmrda ekipu ukoliko želi da mirno završi šampionat i uzme 13. titulu u posljednjih 14 sezona. R. A.
Rodri, aktuelni osvajač Zlatne lopte, odgovorio na izjavu Kristijana Ronalda
„Nije ti smetalo kada su isti ljudi tebe izglasali“
PODGORICA - Fudbaler
Mančester sitija Rodri, aktuelni osvajač Zlatne lopte, odgovorio je na izjavu Kristijana Ronalda da je Vinisijus Žunior iz Real Madrida trebalo da dobije nagradu za najboljeg igrača godine. Španac je, najblaže rečeno, iznenađen stavom Portugalca.
– Iskreno, iznenađen sam jer on bolje od bilo koga zna kako funkcionišu ove dodjele i, prije svega, kako se odlučuje o tome ko će biti dobitnik - rekao je Rodri i dodao: – Ove godine su novinari koji su glasali smatrali da ja treba da dobijem nagradu. Vjerovatno su to isti oni novinari
koji su u nekom trenutku glasali i za njega. Vjerujem da se tada slagao sa njihovom odlukomistakao je ovaj fantastični fudbaler sredine terena. Rodri će propustiti ostatak sezone zbog teške povrede koljena. - Imam filozofiju da u životu moraš da prihvataš stvari onako kako ti one naiđu. Ne bi trebalo da se žališ kada stvari ne idu onako kako si očekivao, a ne treba ni da „ludiš“ od sreće kada dobiješ Zlatnu loptu. Bog mi je dao to što mi je dao i na tome sam ekstremno zahvalan. Moram da se nosim sa svim i svačim, uključujući i povrede, i da krenem dalje - kazao je Rodri. R. A.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORtAL POBJEDE Urednik
BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON 020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
сахрана.
ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга АНА, син ГОРАН,
МИЛОЈКА и ЈАСНА, унучад, братанићи, братаничне, сестрићи, сестрична, ђеверичић, ђеверичне, заовичне и остала многобројна родбина ЈОВИЋЕВИЋ и БУРИЋ
Dana 31. decembra 2024. poslije kraće bolesti u 79. godini preminuo je naš dragi
MILOVAN-MIĆO Božov JABLAN
Sahrana je obavljena u krugu uže porodice 1. januara 2025. godine u 11 časova na Starom groblju-Cetinje.
OŽALOŠĆENA PORODICA JABLAN
Sahrana je obavljena u krugu porodice 2. januara na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENI: sin PETAR, ćerka VESNA, unučad NIKOLA, MILENA, MARIJA, DARKO, TAMARA i BLAŽO, sestrična RADMILA praunučad i ostala rodbina
Petak, 3. januar 2025.
Dana 1. januara 2025 godine tragično su izgubili živote naši voljeni 1980 – 2025.
MIRKO Vasilijev
2011 – 2025 2016 – 2025
JOVAN Mladenov VUKAN Mladenov
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 3. januara 2025 godine od 12 do 16 časova kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENA PORODICA: majka i baba STANISLAVA, brat i otac MLADEN, snaha i majka DRAGANA, ujaci MIJO, RADULE i MIROSLAV, tetke RADOJKA, RAJKA, MILOSAVA,VIDOSAVA i RAJKA i ostala mnogobrojna rodbina VULETIĆ, POPOVIĆ i VILOTIJEVIĆ
39
Dana 1 januara 2025. godine tragično su izgubili život naši voljeni
RADOVAN
RADMILA 1955-2025. 1961-2025. rođ. ĐUKANOVIĆ
MARKO MILOŠ 1986-2025 1986-2025
MARTINOVIĆ
Saučešće primamo u Spomen-domu u Bajicama 3. januara od 11 do 15 časova i 4. januara od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Bajicama.
OŽALOŠĆENA PORODICA MARTINOVIĆ i ĐUKANOVIĆ sa porodicama
Dana 1. januara tragično je izgubio život u 60. godini naš dragi
BRANISLAV - BRANKO Nikolin MUDREŠA
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 2. januara od 12 do 16 časova i dana 3. januara od 9 do 11 časova, kada sa posmrtnim ostacima krećemo za selo Bokovo, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.
OŽALOŠĆENA PORODICA:
majka LJUBICA, supruga DIJANA, sinovi GORAN i NIKOLA, sestre LJILJANA i BRANKA sa porodicama, brat od strica ANDRIJA - ACKO sa porodicom, sestre od strica SNEŽANA i STANKA sa porodicom, i ostala porodica MUDREŠA
Dana 1. 1. 2025. godine tragično je nastradala naša draga
DRAGANA Milana DRAŠKOVIĆ
rođena RAŽNATOVIĆ 1973-2025
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 3. 1. od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju. Kuća žalosti Donji kraj br. 22
Dana 1. januara 2025 u 55. godini tragično je preminuo naš dragi
JOŠO Svetozarev OTAŠEVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 3. januara od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.
Kuća žalosti: Ulica IV proleterske brigade br. 9, Cetinje
OŽALOŠĆENI: majka ANĐA, otac SVETOZAR-SVETO, sestra TATJANA, brat BOJAN, sestrić MIRKO-JELO, snaha VALENTINA, unuka MINA i ostala rodbina OTAŠEVIĆ, KRSTAJIĆ i KAŠĆELAN
Dana 1. januara 2025. tragično je nastradao u 70. godini naš voljeni
RADIVOJE - BEĆO Milanov MARKOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 2. januara od 12 do 15 časova i 3. januara na Lipi Cuckoj od 12 do 14 časova, đe će se i obaviti sahrana u 14 časova.
OŽALOŠĆENI:
suprug MILAN - MIĆO, sin NIKOLA, ćerka NAĐA, otac ČEDOMIR, majka NADA, brat DRAGAN, sestra SLAVICA, svekar RADE, đever DUŠKO, stričevi sa porodicama, ujaci sa porodicama, tetke sa porodicama i ostala mnogobrojna familija
DRAŠKOVIĆ i RAŽNATOVIĆ
OŽALOŠĆENI: majka MILICA, supruga NADA, sin IVAN, kćerka BOŽIDARKA, brat RADOMIR-MAKO, stric BRANKO, snahe LJILJA, STANKA-CAJE, DRAGANA i LJILJA, sinovci ZORAN i MIRKO, sinovična ZORICA, unučad, praunuče i ostala mnogobrojna rodbina
Dana 2. januara
2025. u 84. godini preminula je naša draga
унучад и бројна родбина ЗЕЧЕВИЋ и ЦИЦМИЛ
MILIJANA Dragoljuba-Bata JOVANOVIĆ rođena OBADOVIĆ
Sahrana je obavljena u krugu porodice 2. januara na mjesnom groblju Mosori - Danilovgrad.
OŽALOŠĆENI: porodice JOVANOVIĆ i OBADOVIĆ
Dana 1. januara 2025. poslije kraće bolesti u 79. godini preminuo je naš dragi
Sahrana je obavljena 2. januara u 15 časova u rodnom mjestu Sreteška Gora – Rovca. Kuća žalosti na adresi Janka Vukotića 33, Podgorica.
OŽALOŠĆENI: supruga ZLATIJA, sin VUKOSAV, kćerke MILANKA i SVETLANA, brat MILOŠ, sestre MILJA, LJUBICA, KOSA, STANA, IVKA, snahe IVANA i NADA, unučad OGNJEN, DANILO, LAZAR i LUKA, bratanići i bratanične, sestrići i sestrične, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka i ostala mnogobrojna rodbina JOVANOVIĆ i ŠAKOVIĆ
Draga naša
Posljednji pozdrav dragom zetu
LJUBU KLIKOVCU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
GOJKO VUJANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom i poštovanom zetu
LJUBU KLIKOVCU
MARICA i PEĐA VUJANOVIĆ sa porodicom 64
MILICA – MIKA MAROJEVIĆ
Hvala ti na neizmjernoj ljubavi, zaštiti i podršci koju si nam pružala. Hvala ti što si nas naučila kako treba čuvati i njegovati porodicu. Naš svijet više neće biti isti! Kako objasniti tvojim radosnicima da te više nema? Dok mi živimo, živjeće i uspomene na tebe!
Tvoji: MILOŠ, JELENA, ALEKSANDRA i ANDREA
Draga majko
MILICA – MIKA MAROJEVIĆ
Tvoj dostojanstven i častan životni put moj je uzor. Postojiš u svakoj suzi koja pane, u svakom trenu kad ti ime spomenem, kad poželim da te zagrlim i da te poljubim. Od danas će Carstvo nebesko sijati jače i biti bogatije za još jednu plemenitu dušu, našu najsjajniju zvijezdu vodilju kroz naše živote... Znam da su sada sve tvoje muke stale i da si u društvu tvojih najmilijih, nikad prežaljenih, bez bola i bez borbe za život... Majko moja mila, kako ćeš mi nedostajati! Voli te!
Tvoja ćerka MARINA sa porodicom
63
Posljednji pozdrav našem
Evo dođe i taj trenutak da se rastanemo i da ideš na put bez pozdrava, što nije smjelo da se desi sada i na ovaj način jer nijesi to zaslužio, Munjo naša. Imali smo planove koji će biti ispunjeni. Znam da ćeš mi biti podrška sa neba kao što si uvijek bio.
Sada putuj, Munjo naša, neka te anđeli nose.
Nama ostaje vječna rana na srcu, a ti najbolje znaš koliko te volimo.
PORODICA JOKIĆ
Najdraža naša bako
MILICA – MIKA MAROJEVIĆ
Teško je gubiti nekoga od koga smo, od rođenja imali bezuslovnu ljubav, podršku i pažnju... Nedostajaće nam tvoja toplina i zagrljaj, šale kojima nikad nije bilo kraja i tvoje veliko srce u kojem je bilo mjesta za svakoga! Uvijek ćeš biti sa nama, kao što si i bila i uz nas. U našim srcima ostaćeš zauvijek voljena i nikad zaboravljena! Naša Miksi!
Tvoji: VLADO, KRISTINA, KRSTO , PAVLE, ALEKSANDRA i ANDREA
Najvoljenija moja
MILICA – MIKA MAROJEVIĆ
Kad pomislim na to koliko si me zagrljaja, osmijeha, ljubavi i topline lišila, prebrzo je, nepravedno, neprebolno... I ako mi je tvoj odlazak donio bol i tugu ne može mi slomiti ponos što si bila baš moja majka! Suze koje same teku nikad ni jedno vrijeme neće moći da zaliječi. Tvoja bol je prošla, a moja za tobom neće nikad!
Tvoja ćerka MILENA sa porodicom
Petak, 3. januar 2025.
77 S tugom se opraštamo od naše drage sestre
VERE DRAKULOVIĆ
MILUTIN, SONJA i SLAVICA PERIĆ
Draga
VERA DRAKULOVIĆ
Čuvaćemo te od zaborava.
Vole te
BILJANA, STEFAN i MAŠA DRAKULOVIĆ
S neizmjernom tugom opraštamo se od naše drage koleginice
VERE DRAKULOVIĆ
Tiho, nečujno, dostojanstveno si živjela, radila, otišla. Zahvalni smo ti za svaki osmijeh koji si nam izmamila, iskustvo koje si s nama podijelila i svaki trenutak koji si sa nama provela.
Teško će biti gledati tužna lica tvojih učenika koje si iznenadila odlaskom, ali smo sigurni da si u njima ostavila neizbrisiv trag, a to je sjeme znanja i ljudskosti koje si im usadila.
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoj Aktiv: SANJA, DIJANA, SANJA, MARINA
Posljednji pozdrav našem prijatelju
MILADINU JOVANOVIĆU Počivaj u miru.
NADEŽDA DRAŠKOVIĆ sa porodicom
Draga naša Vera,
Tiho si nas napustila i ostavila neizbrisiv trag kako u životima mnogih generacija koje si izvela na pravi put, tako i u nama, tvojim kolegama i prijateljima. Pamtićemo tvoju dobrotu, humanost, stručnost i neumornu borbenost. Bilo je čast, zadovoljstvo i privilegija raditi sa tobom. Na kraju, ostaje nam samo da budemo ponosni što si bila dio našeg kolektiva. Neka tvoja plemenita duša nađe zasluženi spokoj i mir, a mi te nećemo dati zaboravu.
Kad čovjek ode, i u suncu se nešto desi... Kao da i ono tuguje iza tamnih oblaka i guste magle zajedno sa nama.
Kolektiv JU OŠ ,,VLADIMIR NAZOR“
Posljednji pozdrav voljenom ocu
22
STANKU
Tata, prošla je sva bol. Oproštaj ne znači kraj. Odmori se, tata, i čuvaj nas, a ja ću te zauvijek nositi u srcu.
Kćerka VANJA
24
Posljednji pozdrav voljenom ocu, tastu i đedu
STANKU
Nedostajaćeš u svim trenucima koji dolaze. Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru.
Kćerka VANJA, zet MARKO i unuka MAŠA
45
25
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
STANKU
Počivaj u miru.
Porodica MIĆUNOVIĆ
Posljednji pozdrav ocu
STANKU
Neka tvoja duša pronađe vječni mir.
Sin DRAGO
Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku
STANKU PAVIĆEVIĆU
S ljubavlju i tugom, čuvat ćemo te od zaborava. Počivaj u miru.
Sestra GOSPAVA – GARA BURIĆ sa porodicom
23
6
Svome drugu
Posljednji pozdrav dragoj
NATALIJI BOJOVIĆ
RANKO, BOJANA, GORDANA, ILIJA i ZORANA LAKIĆEVIĆ
Posljednji
Voljeni brate
MIKU
Od SVETA PAOVIĆA sa porodicom
ŽELJKO - PIGI VUJOVIĆ
Neka mi te anđeli čuvaju, a mi ćemo te nositi u srcu i čuvati od zaborava.
Tvoja sestra ANGELINA sa porodicom
Petak, 3. januar 2025.
Posljednji pozdrav voljenom
Posljednji pozdrav prijateljima
ŽELJKO Vasov VUJOVIĆ
koji je bio učlanjen u NVO Udruženje penzionera Bar. Dragi Željko, počivaj u miru. Pamtićemo tvoj vedar nasmijan lik i tvoju dobrotu.
od BRACA ŠPADIJERA sa porodicom
Posljednji pozdrav prijateljima
MARTINOVIĆ Počivajte u miru.
VESKO VUJOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav
KOLEKTIV UDRUŽENJA PENZIONERA BAR SA PREDSJEDNIKOM RAJKOM JOLIČIĆEM
Neka vam Bog podari carstvo nebesko.
Posljednji pozdrav dragim prijateljima
NEŠO VUČINIĆ sa porodicom
OTAŠEVIĆ Počivajte u miru. Vidimo se u nebeskoj kafani. VESKO VUJOVIĆ sa porodicom
pozdrav prijatelju
Ti znaš da si bio čovjek poseban meni, koga sam neizmjerno cijenio i poštovao! Evo se rastajemo, a trebali smo još mnogo toga. Život je prolazan, nalazimo se opet. Neka te anđeli čuvaju, počivaj u tišini, a ja te nikada neću zaboraviti.
VESKO LAGATOR sa porodicom
Petak, 3. januar 2025.
Voljenom sinu i bratu
Hvala za svaku toplu riječ, doček, podršku i neizmjernu ljubav i dobrotu.
Ponosni i srećni što smo te imali. Neka tvoja dobra duša nađe mir i spokoj. Nama ostaje da tugujemo i biće tako dok živimo.
Tvoji: otac SVETO, majka ANĐA, sestra TANJA i brat BOJAN
Posljednji pozdrav dragom kolegi
JOŠU OTAŠEVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
MILOŠ ĐUROVIĆ sa porodicom
172
Dragi
JOŠO
Bio si iskren prijatelj naše familije. Počivaj u miru. S tugom i poštovanjem, MIJO BOŠKOVIĆ sa porodiom
Dragi ujače
Nema riječi da napišem koja bi opisala moju bol.
Otkad sam došla u vašu kuću, od Vas sam imala pažnju, sigurnost, poštovanje i razumijevanje...
Hvala Vam za sve! Čuvaću Mirka i Minu, obećavam, a Vas prigrliti u svoje srce i uvijek ćete biti sa nama.
Vaša snaha VALENTINA
Posljednji pozdrav dragom kumu
Brate, dio mene odlazi danas sa tobom. Bio si moj oslonac i moja snaga. Pretežak mi je ovakav rastanak sa tobom. Živjećeš zauvijek u mojim mislima, molitvama i mom srcu.
Tvoja predobra duša neka pronađe mir među anđelima, kojima si pripadao.
Neutješna u bolu za tobom,
Tvoja sestra TANJA
JOŠU OTAŠEVIĆU
Posljednji pozdrav dragom Jošu od DUŠANA i FILIPA LAGATORA 175
176
Jorio moj, moja nado, moj živote. Kako dalje bez tebe, tvoje topline, tvoje dobrote, dušo moja.
Anđele moj.
Nema utjehe za tvoj ovakav odlazak. Mislim da sanjam...Vječno te čuvam od zaborava i da budem jak kako si ti želio. Jošo moj mili, tvoja Mina će te zauvijek pamtiti.
Tvoji: MIRKO, VALENTINA i MINA
180
178
Umjesto uobičajenog novogodišnjeg radosnog susreta, tvoja tragična sudbina je u moj dom donijela bol, tugu, muk i nevjericu.
Ni slutio nijesam da ću ti se umjesto odgovora na novogodišnju čestitku, obraćati ovim riječima.
Mislio sam da je pred nama još mnogo lijepih trenutaka zajedničkog druženja, da ćemo se radovati odrastanju i životnim uspjesima moje djece, tvojih kumčadi, sa željom i nadom da se jednog dana to isto ostvari i u tvojoj porodici.
Ali, jedan svirepi i surovi hitac, ubio je sve moje snove i uskratio me prijateljske, kumovske i bratske podrške koju sam imao u tebi.
Ostaje mi da se prisjećam naše mladosti i druženja, da se prisjećam svega što me podsjeća na tebe, tvoju plemenitost, odanost, čestitost i poštenje, na tvoj intelekt.
Čast mi je i ponos što sam te imao za Velikog prijatelja, I naposljetku, nijesi zaslužio ovakav kraj. Uistinu, nije ga zaslužio niko.
Počivaj u miru, voljeni kume.
NEBOJŠA POBOR sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj tetki
MILOSAVI
Počivaj u miru pored svog dobrog i plemenitog supruga i pored dva praunuka, Anđela koji svojim odlaskom slomiše srca svih nas. Sestrična RADMILA sa porodicom
Opraštamo se od naše majke
MILOSAVE Radosava VEMIĆ
Majka ne umire, jer majčina duša živi dok postojimo. Spokojno putuj kod tvog Lala. Počivajte u miru, naši dragi roditelji. Sin PETAR i ćerka VESNA
162
20
Posljednji pozdrav voljenoj babi
MILOSAVI VEMIĆ
Hvala na svakom toplom dočeku i lijepoj riječi.
Uljepšala si nam djetinjstvo beskrajnom ljubavlju. Mnogo nas lijepih trenutaka veže da te pamtimo i nikad ne zaboravimo. Počivaj u miru.
Unuk DARKO sa porodicom
Posljednji pozdrav
DRAGANI DRAŠKOVIĆ
VESKO VUJOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj snahi
DRAGANI
Tvoja snaga i dobrota i nesebična pažnja prema našoj porodici ostavile su neizbrisiv trag. Putuj s anđelima...
Dragoj snahi
IGOR, MARIJA i TANJA 19
DRAGANI
Sad kad te nema, kad si daleko od očiju, naći ću te u svome srcu.
DARKO DRAŠKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav babi
MILOSAVI VEMIĆ
Hvala ti za divno djetinjstvo i beskrajnu ljubav. Zauvijek ću te čuvati od zaborava kroz najljepše uspomene.
Tvoja unuka MARIJA sa porodicom
Posljednji pozdrav našoj babi
MILOSAVI Radosava VEMIĆ
Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružala tokom odrastanja, hvala za svu pažnju koju smo od tebe imali. Vječno ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoja unučad: NIKOLA, MILENA, TAMARA, BLAŽO
Voljenoj sestri
DRAGANI DRAŠKOVIĆ
Za tvoj iznenadni odlazak riječi nema, jer kad život utihne, tišina i tuga je sve što ostaje. Zauvijek si u našim srcima.
NATAŠA i SLAĐANA sa djecom
Mojoj
DRAGANI
Posljednji pozdrav dragoj DRAGANI
Posljednji pozdrav dragoj
S pijetetom ćemo čuvati uspomenu na tebe. ŽELJKO i MARIJA ZVICER
Posljednji pozdrav našoj
DRAGANI DRAŠKOVIĆ
Tuga i nevjerica… Počivaj u miru.
Tetka LJILJANA LJEŠEVIĆ sa porodicom
S poštovanjem na tvoju dobru dušu, čuvaćemo uspomenu na tebe.
MARKO i TANJA STANKOVIĆ
Nijesam mogao zamisliti da ću ove riječi pisati ovako rano. Zajedno smo prošli kroz život sa naše dvoje đece.
Bila si stub naše porodice. Tvoja ljubav će živjeti u našoj đeci, u svakom trenu koji smo zajedno podijelili.
Zauvijek u našim srcima...
Suprug MIĆO, sin NIKOLA i ćerka NAĐA
odlaskom ostaje praznina u našim srcima. Bila si više od snahe - bila si dio naše porodice puna ljubavi i dobrote. Počivaj u miru i hvala ti na svemu.
i SNEŽANA
DRAGANA
Teško je pronaći prave riječi kada se opraštamo od nekoga ko nam je veoma drag. Otišla si, ali nikada nećeš biti zaboravljena. Čuvaćemo te u našim mislima i srcima.
Porodica RADIŠIĆ
Petak, 3. januar 2025.
Draga DRAGANA
Teško je pronaći riječi kojima bismo izrazili bol zbog tvog preranog odlaska.
Bila si više od snahe, podrška u svakom momentu. Počivaj u miru i neka te prati naša beskrajna zahvalnost.
Svekar RADE i đever DUŠKO
Naša draga
Prerano si nas napustila ostavljajući za sobom prazninu.
Ostalo je još toliko toga da zajedno proživimo.
Hvala ti za sve nezaboravne trenutke.
Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.
Ovo nije oproštaj, a ni posljednji pozdrav, već vidimo se opet nekad.
Tvoji majka i tata, brat DRAGAN i sestra SLAVICA sa porodicama.
DRAGANA DRAŠKOVIĆ
U ovoj velikoj tragediji, koja je zadesila naš grad, ugasio se i tvoj život, naša voljena Dragana.
Nedužni anđele, čuvaćemo te od zaborava. Zauvijek si u našim srcima.
Tvoje sestre SUZA, MILENA i ANA
Posljednji pozdrav našoj
DRAGANI DRAŠKOVIĆ
Nijemi od bola. Počivaj u miru.
DRAGANA BEČIĆ sa porodicom 115
Posljednji pozdrav
Draga majko
Majko, tvoje srce do zadnjeg trena kucalo je za nas. Bila si naš oslonac, naš dom i naša najveća podrška. S ljubavlju počivaj u miru Živjećeš vječno u našim srcima.
Tvoja đeca: sin NIKOLA i ćerka NAĐA
Našoj voljenoj sestri i tetki
Draga naša Dragana, Tvojim odlaskom svijet nam se srušio.
Teško je prihvatiti da više nijesi tu, da tvoj osmijeh, tvoja toplina i ljubav više neće ispunjavati naše živote.
Bila si naša sestra, tetka, ali i oslonac i svjetlost.
Tvoje srce bilo je veliko, tvoja briga za porodicu neizmjerna.
Sjećanja na tebe su prepuna ljubavi i zajedničkih trenutaka koje ćemo nositi sa sobom zauvijek.
Zajedno smo se smijali, plakali i radovali, i ta uspomena nikad neće izblijeđeti.
Tvoja ljubav prema našoj porodici bila je nepokolebljiva, a prisustvo u našim životima nezamjenjivo.
Uvijek ćemo te čuvati u našim srcima, znajući da nas čuvaš odozgo.
Počivaj u miru, anđele. Zauvijek sa nama,
Tvoj brat DRAGAN i tvoje TIJANA i ANJA 149
Našem komšiji
NEŠO VUČINIĆ sa porodicom 114
BRANKU
Mirno i tiho si živio.
Svaki naš susret je bio osmijeh i topli zagrljaj!
Tvoj lik uvijek ćemo pamtiti, a ti počivaj u miru kako si i živio! DUŠAN i FILIP LAGATOR
168
Posljednji pozdrav majci mog druga
DRAGANI DRAŠKOVIĆ
Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.
NEMANJA CVETKOVIĆ sa roditeljima
Poslјednji pozdrav
DRAGANI DRAŠKOVIĆ Počivaj u miru.
RAJKO MILJENOVIĆ sa porodicom
106
Posljednji pozdrav našem dragom i voljenom rođaku
BRANKU
IDŽO MUDREŠA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom komšiji
BRANKU MUDREŠI
Posljednji pozdrav dragom
Bila je privilegija poznavati tako dobrog čovjeka kao što si ti. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
57 Kume
BRANKO
Tvoj prerani odlazak utihnuo je naša srca, ali ne i naše kumstvo i prijateljstvo. Nebesko plavetnilo neka te zagrli baš onako kako smo te i mi grlili kad uđeš u naš dom. Počivaj u miru, dragi kume, neka ti je laka crna zemlja!
Od VOJA JABLANA sa porodicom
SAŠA ĐUROVIĆ sa porodicom
MILIVOJE sa porodicom
Posljednji pozdrav našem dragom BRANKU MUDREŠI
S nevjericom primismo vijest o tvom preranom odlasku. Bio si oličenje dobre duše, velikog srca, poštenja i čistog obraza. Hvala ti za sve trenutke radosti i tuge koje smo zajedno dijelili.
Zauvijek ćemo pamtiti tvoj veseli duh, ljubav i pažnju koju si nam posvećivao.
Počivaj u miru, dobri Banjo.
Porodica pokojnog brata od tetke MIJA IGUMANOVIĆA
Dragi komšija
Zatečeni smo tvojim preranim odlaskom. Volio si život, a sudbina se poigrala i zauvijek te odvojila od nas. Ne prihvatamo što se ovako rano opraštamo od tebe.
Neka tvoja plemenita duša nađe svoj mir, a mi te nećemo zaboraviti.
VESKO LAGATOR sa porodicom
Posljednji pozdrav prijatelju
BRANKU MUDREŠI
Posljednji pozdrav dragom
86
Posljednji pozdrav voljenom sinu, suprugu i ocu BRANKU MUDREŠI
Voljeni naš, teško nam pada iznenadni rastanak sa tobom. Duša nam se para od bola i tuge Bio si naš oslonac i snaga, oličenje poštenja i dobrote. Ponosni smo što smo te takvog imali. Ostaju nam lijepe uspomene da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo i da te nikad ne zaboravimo.
TVOJI NAJMILIJI
Posljednji pozdrav najdražem ujaku BANJU
Ne mogu da vjerujem da te više nema. Bili smo kao otac i sin, a ne kao ujak i sestrić. Bio si moj anđeo na Zemlji, a sad moj anđeo na Nebu. Slomio si mi krila, naše DOBRO. Čuvaćemo te od zaborava i sjećati se svih trenutaka provedenih sa tobom.
Tvoji MARKO i JOVANA
Posljednji pozdrav
BRANKU
Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav striku
BRANKU
Od MIĆE Perova sa familijom
MILAN VUŠUROVIĆ sa porodicom 47
Posljednji pozdrav dobrom i voljenom bratu
BRANKU MUDREŠI
Bio si brat kojim sam se ponosila, a u čijem je srcu bilo mjesta za sve nas.
Ne postoje riječi kojima te mogu ispratiti i oprostiti se od tebe, bratska uzdanice.
Teško mi je zamisliti kako će izgledati život bez tebe.
Sa tobom je otišao dio mene, brate mili.
Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo, a dok ja živim živjećeš u mom srcu, uvijek voljen i nikad zaboravljen.
Tužan pozdrav bratu
BRANKU
U mojem srcu ćeš ostati u najljepšim sjećanjima.
Zauvijek onakav kakav si i bio zadnjih par sati nasmijan, veseo i raspjevan. Počivaj u miru, voli te brat
Dragi brate
ACKO
Od ujne IVKE i brata MIJA sa porodicom 72
ANĐELA i JOVO ŠIMRAK
Posljednji pozdrav
BRANKU
ZORAN, JELENA, NIKOLA i ANĐELA 85
Posljednji pozdrav dragom i nikad prežaljenom bratu
BRANKU
Voljeni moj brate, i dalje mislim da je ovo samo jedan ružan san. Zauvijek ću te čuvati od zaborava kroz najljepše uspomene. Neka tvoja dobra duša nađe mir u carstvu nebeskom. Počivaj u miru.
Tvoja sestra LJILJA sa porodicom
Sestra BRANKA sa porodicom 107
Posljednji pozdrav bratu, đeveru, stricu
BRANKU
BRANKO
Teško je prhvatiti da te više neću viđeti.
Da nećeš doći. Nedostajaće mi tvoja dobrota i veselost
Zauvijek ćeš ostati u mom srcu.
Sestra SNEŽANA 61
Tvojim velikim srcem bili smo voljeni, a mi ćemo sa ponosom i ljubavlju čuvati uspomenu na tebe.
Hvala na svemu.
Tvoji: ACKO, JASNA i BALŠA
Da sam znao da će biti naš zadnji zagrljaj i pozdrav kad sam pošao na put, zagrlio bih te još jače i rekao ti veliko Hvala za sve što si radio za moju porodicu... nijesi zaslužio ovo, moj Baki... mnogo boli ovaj rastanak.
Voli te tvoj DRAGAN VUŠUROVIĆ
Posljednji pozdrav bratu BRANKU
Petak, 3. januar 2025.
Posljednji pozdrav dragom
170
BRANKU
ČILE sa porodicom
Dragi
Posljednji pozdrav, brate moj
28
BRANKO
Niko ne može ubiti tvoju dobrotu i dostojanstvo, druže moj. S velikim bolom se opraštamo od tebe, ali ćemo te čuvati od zaborava.
NEĐO, VELIKA i IVANA BOROZAN
Posljednji pozdrav dragom bratu
Posljednji pozdrav BRANKU
Od NEĐA VUŠUROVIĆA sa porodicom
BRANKO MUDREŠA
Malo prerano za ovakav pozdrav, ali izgleda da je sudbina htjela tako. Počivaj u miru.
MIJO Borov sa porodicom
STEVAN RUDOVIĆ i NINO MILOŠEVIĆ sa porodicama 60
Posljednji tužni pozdrav voljenom kumu
Počivaj u miru, a tvoj dobri i plemeniti lik ostaće u vječnom sjećanju.
ŽELJKO Lazarev sa porodicom
Posljednji pozdrav
Zauvijek ćemo pamtiti druženja sa tobom.
Posljednji pozdrav dragom
Posljednji pozdrav mom voljenom ujaku BRANKU MUDREŠI
Čuvaćemo te od zaborava, zauvijek ćeš biti u našim srcima. Hvala ti na svemu, ujo naš.
Tvoja MAJA, STEFAN, BOGDAN, LUKA SEKULIĆ
Posljednji pozdrav dobrom komšiji
BRANKU Nikolinom MUDREŠI
BRANKU
U nevjerici zbog tvog preranog odlaska sa neizmjernom tugom se opraštamo od tebe.
Dragi kume, hvala ti za veliku ljubav i pažnju koju si nam poklanjao. Teško nam je i bolno prerano opraštanje od tebe. Počivaj u miru, a mi ćemo te se sa ponosom sjećati i čuvati od zaborava.
BOROZAN RATKO, MAJA, JOVAN, VASO i LUKA
Posljednji pozdrav BRANISLAV - BRANKO MUDREŠA
Da li je ovo sudbina ili nešto drugo?
Stariji brat, naše odrastanje i življenje skupa, ostaće duboko u srcu. Pamtiću te kao veselog i dobrodušnog koji je volio i bio pažljiv za sestre.
Nedostaješ mi puno, Banjo.
Sestra STANKA ČAVOR sa porodicom
Posljednji pozdrav
DESE i PEĐA sa porodicom
BRANKU
Ponosan sam što smo te imali za brata, a tužni zbog tvog preranog odlaska. Hvala za nesebičnu bratsku ljubav. NENO MUDREŠA sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom ujaku BRANKU
Dragi ujače, sve riječi ovog svijeta nijesu dovoljne da opišu bol i tugu koju osjećamo zbog tvog preranog odlaska. Nemoćni da promijenimo bilo što, ostaje nam da te zauvijek nosimo u našim srcima. Neizmjerno ti hvala na svemu što si učinio za nas.
Kroz najljepše uspomene čuvaćemo te od zaborava.
Sestrići BOJAN i DEJAN sa porodicom
95
48
Poslјednji pozdrav dragom
BRANKU
Od porodice pokojnog ŠPIRA MUDREŠE
Ujače moj veliki
BANJO
Dobrice moja, premalo je riječi, a previše tuge da ti kažem koliko te volimo i koliko ćeš nam nedostajati... BILJANA, OGNJEN, VUK i DRAGAN VUŠUROVIĆ
Poslednji pozdrav dragom drugu
BRANKU MUDREŠI
Druže moj, žao mi je što smo se ovako rastali. Počivaj u miru.
RAJKO MILJENОVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
BRANKU
Tvoj veseli lik i dobrota ne mogu se zaboraviti. ZORAN i DANIJELA ROLOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
BRANKU
Hvala ti na tvojoj dobroti. Zauvijek ćemo te nositi u srcu.
MARIJA, DANILO i MILUTIN
Posljednji pozdrav kumu BRANKU
Posljednji pozdrav kumu
BRANKU MUDREŠI
Kume, počivaj u miru.
GORAN i ANA ČULIĆ
Posljednji pozdrav dragom
Posljednji pozdrav dragom drugu
ĐURO MARTINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
Od MILOVANA i ANE PURLIJE sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
BRANKU MUDREŠI
Počivaj u miru.
DRAGIŠA MARETIĆ sa porodicom
BOBAN LATKOVIĆ
Posljednji pozdrav
VASKO Vidov sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom prijatelju BRANKU
Porodica pokojnog VASKA ANTOVIĆA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju BRANKU
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava!
BATA GRABOVICE sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
Od DRAGICE i MLADENA BORILOVIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav dobrom komšiji BRANKU Nikolinom MUDREŠI
Od porodice PERA JABLANA
pozdrav
Posljednji pozdrav najboljem ujaku
Postoji nešto što ne umire, a to su ljubav i sjećanje na tebe.
Hvala ti za najljepše djetinjstvo.
Volimo te i puno ćeš nam nedostajati, nikada te zaboraviti nećemo.
Tvoji: MARKO, BILJANA i MAJA
Djetinjstvo se zvalo tvojim imenom.
Imao si najčistiju dušu i veliko srce. Nijesmo stigli da ti se zahvalimo na svemu tome, ali ćemo ti se dok naša srca kucaju zahvaljivati uspomenama koje ćemo oživljavati. Volimo te, anđele naš najljepši, čuvaj nas.
Tvoja unuka MILICA, DARKO i praunuk DANILO
Sa tugom i bolom opraštamo se od našeg voljenog BEĆA MARKOVIĆA
Hvala ti na svemu ljudskom, iskrenom i poštenom, na svakoj odmjerenoj, toploj riječi, brižnosti, velikoj podršci i osloncu, u svakom momentu.
Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, kroz najljepše uspomene. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
Strina BOSE, sestre MIKICA, SNEŽANA i ANA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
BEĆU MARKOVIĆU
Za dobre ljude ne postoji zaborav. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
BOŽO, SNEŽANA, KSENIJA i FILIP
Posljednji pozdrav prijatelju naše kuće.
Porodica pokojnog MILA RADONJIĆA
Posljednji pozdrav voljenom ocu, đedu i tastu
BEĆU MARKOVIĆU
Svjetlosti našeg djetinjstva, Svjetlosti djetinjstva naše djece Vodiljo naša kroz sve, kroz sve!!! Samo kraj... bez zbogom Uvijek i zauvijek tvoji
BOŽE, MILICA, NINA, ANA i LJUBO
Posljednji pozdrav voljenom đedu BEĆU
Hvala ti za naše divno djetinjstvo.
Ostaćeš i dalje naš oslonac i najveća podrška.
Neka tvoja duša nađe mir i spokoj.
Čuvaj nas s neba, a mi tebe čuvamo od zaborava kroz najljepše uspomene.
Tvoje CICA, NINA i ANA
Posljednji pozdrav našem bratu, stricu, đeveru BEĆU MARKOVIĆU
Ako je tvoje vrijeme moralo stati, naše sjećanje i patnja za tobom neće nikad.
Dok živimo, živjećeš u našim mislima i sjećanjima. Bio si naša dika i ponos. Hvala Ti na svemu.
Brat RADOMIR-MAKO sa porodicom
Posljednji pozdrav kumu
BEĆU MARKOVIĆU
Dragi kume, neka tvoja dobrota i plemenita duša počivaju u miru.
Posljednji pozdrav
BEĆU
Počivaj u miru.
SVETO MARKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav striku
Bol nije u suzama, ni u našim riječima, bol je u našim srcima, gdje ćeš zauvijek ostati voljen i nikad zaboravljen.
Bratanična ZORICA sa porodicom
Kum RAJKO MILJENOVIĆ sa porodicom 138
Posljednji pozdrav
BEĆU MARKOVIĆU
Porodica pokojnog RADA MARKOVIĆA
Zbogom, veliki i iskreni prijatelju naše kuće. Bila je privilegija imati te za prijatelja.
NEŠO VUČINIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom BEĆU
Sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe. Počivaj u miru.
MIGA i MIĆO sa familijom
Posljednji pozdrav dragom prijatelju BEĆU Od porodice pokojnog ŠPIRA MUDREŠE
Petak, 3. januar 2025.
Posljednji pozdrav mom voljenom i cijenjenom striku BEĆU
Hvala ti za sve trenutke, za svaku radost i osmijeh koji si nam dao, za ljubav nesebičnu, za tople zagrljaje i iskrene riječi.
Zauvijek ćeš biti voljen i nikad zaboravljen.
Živjećeš u nama, u svim našim danima i svakom trenutku.
ZORAN, DRAGANA i KATARINA
DRAGAN i SNEŽANA VOJINOVIĆ 145
Posljednji pozdrav BEĆU MARKOVIĆU
Sve što je bilo časno, plemenito u jednoj ljudskoj duši bilo je u tvojoj. Nema suza koje te mogu oplakati, riječi koje te mogu ožaliti, niti vremena u kojem te možemo zaboraviti.
Hvala ti za sve.
Posljednji pozdrav
JOVANU VUKANU VULETIĆU
Voljeni nikad ne umiru.
RADIVOJE MUHADINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
Tužni pozdrav za naše drage
U nevjerici se opraštamo od vas.
Vaš prerani i tragični odlazak ostavlja vječnu tugu i bol za vama.
Neka vaše duše počivaju u vječnom miru.
VASO, RADOJKA, MAJA i MILENA
Posljednji pozdrav kumovima
Joco, Vuki, čuvaće vas stric kako on zna... Najbolje...
Posljednji pozdrav
JOVANU VUKANU VULETIĆU
Od komšije SLOBA KAŠĆELANA sa porodicom
MIRKO JOVAN VUKAN
Pred surovom istinom ostasmo nijemi... Bol, tuga...
Od kumova PEĐE i RAJKE MIJANOVIĆ
Posljednji pozdrav
MIRKO JOVAN VUKAN
Duboko nas je potresla vaša tragična smrt. Počivajte u miru.
VUKAŠIN, DUBRAVKA, NIKOLA, DANILO i DANIJELA
Posljednji i tužni pozdrav
Od BEĆA i LUKE
191
189
190
MIRKO JOVAN VUKAN VULETIĆ
DRAGAN i MILAN VUŠUROVIĆ
Petak, 3. januar 2025.
Posljednji pozdrav
MIRKO
JOVAN VUKAN
Mališani, počivajte u miru. Neka vas Anđeli čuvaju sa vašim stricem Mirkom.
RAJKO MILJENOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
199
Laka ti zemlja dragi, dobri, pouzdani i hrabri sestriću
198
MIRKO
Doživotno ćemo te pamtiti i nositi u našim srcima.
JOVANE VUKANE
Mali anđeli, neka vaša čista duša živi u raju.
MIJO POPOVIĆ sa porodicom
MIRKO JOVAN VUKAN
MILENKA, NEBOJŠA, TAMARA, NIKOLINA STANKOVIĆ
Posljednji pozdrav voljenim kumovima
VUKAN
Počivajte u miru, neka anđeli čuvaju vaše plemenite i nevine duše.
Kumovi POPOVIĆI
Dragi kumovi
MIRKO
JOVAN VUKAN
U nevjerici zbog vašeg preranog odlaska sa neizmjernom tugom se opraštamo od vas.
ŽARKO NIKOLIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
MIRKU JOVANU VUKANU VULETIĆU
Uzeli su vas, a sa vama je otišlo i pola mene. Ova bol nastala vašim odlaskom se ne može nikad izliječiti.
Jedina utjeha je to što znam da ste sada zajedno i da nas posmatrate odozgo. Pazite na nas kada mi nijesmo znali paziti na vas.
STEVAN sa porodicom, tetak DRAGAN i sestra SNEŽANA 193
Posljednji pozdrav voljenim kumovima
Počivajte, moji anđeli dobri, u zagrljaju strika, a ti, moj Žućko, pazi ih kao što si pazio braću.
Voli vas vaš SAŠA MARKOVIĆ
Posljednji pozdrav
VUKANU JOVANU
Čuvaćemo vas od zaborava.
NEŠO VUČINIĆ sa porodicom
204
Voljeni moj sestriću
MIRČETA, brat se nikad ne napušta.
Nijesam ni slutio da ćemo se ovako rano pozdraviti.
Premalo je godina bilo, a previše uspomena.
Ali ako je vaše vrijeme moralo stati, naše sjećanje i patnja za vama neće nikad.
Vukane, sa kim će nam Vuk ove godine ubrati badnjak?
Jovane, ostali su te željni drugovi iz klupe... dvorane.
Juče je došao dan kada smo zanijemili.
Ostale su uspomene na vas koje će nam biti jedina utjeha.
Teško se pozdravljati ovako.
Mirko, zagrli Jovana i Vukana i spokojno putujte nebeskim visinama.
VESKO, MILENA, VUK i VLADANA 186
I nedužni moji siročići
JOCO i VUKANE
Što kome skriviste?
Nijesam ni u snu mogao zamisliti da ću se danas opraštati od vas.
Prerano li odoste na put bez povratka. Nikada vas nećemo prežaliti.
RADULE, NENA, VANJA i PEĐA
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav
MIRKU JOVANU VUKANU
S bolom i nevjericom opraštamo se od vas.
Dragi brate
Porodica VLADA VULETIĆA
Počivajte u miru.
SVETO MARKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav bratu
BEĆO MARKOVIĆ
Tvoja dobra i plemenita duša, blagi lik i vedri osmijeh ostaće nam zauvijek u sjećanju.
MIJO, SNEŽANA, MIRKO i ŽARKO sa porodicama
Tvoja dobrota i dragi plemeniti lik ostaće vječno u našim sjećanjima. ŽARKO sa porodicom
Kako da se oprostim od tebe, junače moj? Da bi neko zlo napravio nekom tvom, mogao je samo preko tebe mrtvog. Takav si bio, hrabar i dostojanstven, ne može ološ da ubije ono ljudsko što si imao u sebi!
Zagrli čvrsto tvog JOVANA i VUKANA. Počivaj u miru sa svoja dva anđela!
97
Petak, 3. januar 2025.
Posljednji pozdrav našim voljenim
JOVAN VUKAN
Riječima ne možemo opisati trenutnu bol. Zauvijek ćemo vas nositi u našim srcima. Anđeli naši, počivajte u miru.
100
Posljednji pozdrav
MIRKO JOVAN VUKAN
Počivajte u miru. Nekа vas anđeli čuvaju.
GORAN ČULIĆ sa porodicom
Vaši: SAŠA, ANĐELA, MARIJANA, VANJA, MAJA, MILENA, TINA i PREDRAG 126
Posljednji pozdrav
JOVAN VUKAN
Kuku tetki dovijeka živa rano bez lijeka sreće moje izgubljene đe vam crna mladost vene.
Dva sokola mala tića tek letješe put visina al krvnička stiže ruka pa im slomi mala krila. Oteše nam ih bez povratka zatvoriše svoja vrata crni barjak sad se vije kuku meni tužno li je. Počivajte sa anđelima, a tetka će vas čuvati vječno u srcu u kojem ne prestaje teći krv, jer je rana duboka. Kuku tetki za vama.
Počivajte u miru.
SAVO ČELEBIĆ sa porodicom
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Zbogom, naši anđeli, vječno ćete živjeti u našim srcima. Počivajte sa nebeskim anđelima.
Posljednji pozdrav anđelima
Zauvijek ćete živjeti u našim srcima.
MILOSAVA VUKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
Napustili su nas naši
i VUKAN
Otišli ste od nas, a tamo đe idete vodiće vas svjetlost koja će vam pokazati put do vječnosti! Nikada nećete biti sami, pamtićemo vas dok god živimo i nikada vas nećemo zaboraviti. VESKO LAGATOR sa porodicom
Posljednji pozdrav našim drugarima iz ulice
VUK, MILJANA, BOGDAN, TARA, DAVOR, LUKA, MAŠAN, VUKAN, LUKA, SOFIJA, BALŠA i TEODORA
Pretežak je ovaj rastanak, drugari moji
Putujte s anđelima.
157
130
Posljednji pozdrav za moje anđele
156 Rastanak sa vama je težak i bolan
Zauvijek ste u našim srcima.
od tetke RAJKE MITROVIĆ sa porodicom
Riđi
158
BOŽO i NIKOLA TOMAŠEVIĆ sa porodicama
160 Napustili su nas zauvijek
i VUKAN
Tamo gore đe se noći i zore susrijeću, čvrsto se držite za ruke i nastavite svoju igru pod svodom nebeskim.
DUŠAN i FILIP LAGATOR
Drugarstvo i učenje je stalo u trenu.
Umjesto smijeha i nestašluka, ostade prazna klupa i bol koji nas kida.
Zauvijek tvoji
ODJELJENJE 8-1 SA RAZREDNIM STARJEŠINOM I RODITELJIMA
Petak, 3. januar 2025.
Školski moj druže VUKANE
Ne mogu vjerovati da više nećemo śeđeti u istoj školskoj klupi, da se nećemo igrati, da se nećemo družiti, da se nećemo kupati u istom bazenu.
Želim ti da budeš srećan u društvu anđela na nekom mnogo pravednijem i ljepšem mjestu. Voli te tvoj drug,
PAVLE Rajkov PEJOVIĆ
Dana 2. januara 2025. navršila se godina od smrti
OBRADA Novakova JOVOVIĆA
Nedostaješ. Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav. Porodica JOVOVIĆ
JODŽO MOJ
U samoći dugoj i hladnoj ja razmišljam o tebi samo. Kako si? Jesi li mi srećan tu? Pazi li te nebeska staza? Da li si možda perjanica sada.... Da li ti nedostajemo samo, uželjeli smo ti se malo...
Voljeli bismo da si s nama ti, da nam snagu daješ, da te izgrlimo jako i poljubimo strasno.
Ime tvoje snage nemam izgovoriti nikad ja, jer te gordo i sebično čuvam u srcu.
E moj Jodžo, tugo naša, rano naša... Boli i ne prolazi.
Ujak DALIBOR sa porodicom
JOVAN GRGUROVIĆ
Tuga je cijena koju plaćamo za ljubav koju smo imali. Zauvijek tvoja tetka SANJA
JOVAN GRGUROVIĆ
Zato nikad ne pitaj za kim zvona zvone, ona zvone za tobom. Do vječnosti tvoja tetka IKA
2001.
2025.
Deset je godina od kad nijesi sa nama SLOBO AVRAMOVIĆ
Ima Te u svakom našem danu. Živiš kroz priče za one koji su došli poslije Tebe. Dok je nas i Ti ćeš biti tu. PORODICA
SJEĆANJE na naše drage roditelje
NIKOLA TOMIĆ TATJANA TOMIĆ 2. 5. 1946 – 3. 1. 2024. 31. 1. 1948 – 25. 7. 2023.
Voljeni naši, Uspomene koje smo zajedno stvarali svakodnevno žive u našim sjećanjima. Budite spokojni, čuvamo i njegujemo vrijednosti koje ste utkali u naše živote.
VAŠA PORODICA
Četrdeset je tužnih dana od kada nije sa nama naš voljeni
Vrijeme koje prolazi ne liječi tugu, ne umanjuje bol i prazninu u našim srcima. Premalo je riječi da iskažemo koliko nam nedostaješ i koliko smo ti zahvalni na brizi i nesebičnoj ljubavi koju si nam pružao. Počivaj u miru!
Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da ćemo 4. januara 2025. godine u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na groblju Čepurci.
Dvadeset je godina od kada nijesi sa nama
LJILJANA KADIJA
Vrijeme prolazi, tuga ostaje. S ljubavlju čuvamo uspomene na tebe.
KIKA, DANIJELA, ANDRIJA, MAŠA i SARA
TVOJA PORODICA
Navršava se 20 godina otkako nijesi sa nama
LJILJANA KADIJA
Voljena naša, Vrijeme prolazi, ali nikad neće izbrisati tvoju dobrotu i ljubav koju si nam pružila.
Sjećanje na tebe nam daje snagu za sve što je prošlo i što će doći.
Sin PEĐA sa porodicom 2
Petak, 3. januar 2025.
Dvadeset jedna godina je od smrti naše voljene majke
STANUŠE KOVAČEVIĆ rođene CEROVIĆ
S poštovanjem i ponosom nosimo Te u našim srcima i mislima i čuvamo od zaborava.
SLAVKO i BEBA
Navršavaju se dvije godine od smrti naše voljene
VERE Idžove KAPIČIĆ Jeja, nedostaješ nam. Godine prolaze, a najljepša sjećanja na tebe žive. Zahvalni smo za ljubav i pažnju koju si nam pružala. Tvoji ILIJA, IVANA i MAJA
Dana 3. januara 2025. navršavaju se tri godine od kada nas je napustio naš dragi
Bio si primjer dostojanstvene osobe, dobrog čovjeka, supruga, oca i đeda.
Nedostaješ nam svakog dana sve više. Živjećeš vječno u našim srcima i sa ljubavlju i ponosom ćemo te čuvati od zaborava.
Supruga STANKA, sin VLADICA i kćer VANJA sa porodicama
Četrdeset je dana od kada nas je napustila naša voljena
Obavještavamo rodbinu, prijatelje da ćemo u subotu 4. januara 2025. u 10 časova na seoskom groblju Goričani – Zeta, posjetiti njenu vječnu kuću.
Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naša voljena
BRANKA
Prolaze dani, a ni jedan bez sjećanja na tebe. Nedostaje nam tvoja velika ljubav i podrška. Zauvijek ćeš biti u našem srcu.
Brat VESKO PETRANOVIĆ sa porodicom
Navršava se 40 najtužnijih dana od kada nije sa nama naša voljena
BRANKA
U srcu neizmjerna tuga. Dani prolaze, a praznina i bol za tobom je sve veća, tvoja ljubav i uspomene zauvijek će živjeti u našim srcima.
Sestra VESNA VUKADINOVIĆ sa porodicom
Prošlo je 40 dana od kada nije sa nama naša voljena
BRANKA
Tvoja dobrota i ljubav neće biti zaboravljene. U tišini i sjećanju čuvamo uspomene i sve lijepe trenutke koje smo zajedno proveli. Bila si i ostaćeš naš najveći uzor i ponos. Čuvaćemo te od zaborava duboko u našim srcima.
OŽALOŠĆENE PORODICE
PETRIČEVIĆ i STANIĆ
KOLEKTIV TEHNO MAX-A
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio“.
