Subota, 4. januar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21222 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Ci jena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Predsjednik Vlade nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost iznio nove detalje o višestrukom monstruoznom ubistvu na Cetinju
Na pitanje o eventualnoj ostavci ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, premijer nije dao direktan odgovor i poručio da će biti razmotren rad svakog ministra pojedinačno. Kazao je da svi koji se bave zahtjevnim političkim poslovima treba da osjećaju neku vrstu moralne odgovornosti i preuzeo punu odgovornost za sve što se dešava u Crnoj Gori
GODINA OBNOVLJENIH EU INTEGRACIJA: Sagovornici Pobjede upozoravaju da Crnu Goru tek čekaju zahtjevniji procesi na tehničkom nivou i zato mora čvrsto ostati na zemlji
Protest ispred zgrade Vlade u Podgorici zbog toga što čelnici resora bezbjednosti ne prepoznaju makar objektivnu odgovornost za masakr u prijestonici
Revolt građana izazvala je činjenica što je zgradu Vlade, opasanu zaštitnim ogradama, sinoć tokom protesta obezbjeđivalo makar četiri puta više policajaca, nego što ih je bilo operativno na Cetinju u noći masakra kada je Aco Martinović, prije nego je opkoljen pucao u sebe, krstareći gradom usmrtio 12 sugrađana, uključujući i dvoje djece, a teško ranio još četiri osobe... STR.
INTERVJU: Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije
kriptovaluta“ izručen Sjedinjenim Američkim Državama
Antun Sbutega za Pobjedu povodom novog romana „Leteći vitez“, koji je objavila izdavačka kuća u Italiji
Predsjednik Vlade na konferenciji za novinare nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost iznio nove detalje o višestrukom monstruoznom ubistvu na Cetinju
PODGORICA – Kod Aca Martinovića, koji je 1. januara ove godine ubio 12 osoba na Cetinju, od kojih dvojicu dječaka i teško ranio četiri osobe, pronađene su i dvije bombe, saopštio je sinoć nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost premijer Milojko Spajić.
On je, u dva navrata, kazao i da je masakru koji je Martinović započeo u lokalu „Velestovo“ prethodila tuča, o čemu javnost prvi put zvanično čuje. Spajić je najavio da će u naredna dva mjeseca građani moći da predaju oružje i da ne odgovaraju, a nakon toga usvojiće se novi zakon o oružju i do 1. januara 2026. godine će morati da prođu nove provjere, mnogo rigoroznije.
- Poslije tog roka, novi zakon stupa na snagu gdje će posjedovanje, a posebno nošenje biti najdrakonskije kažnjeno - rekao je Spajić.
On je naveo i da je problem države brojnost u policiji.
- Prethodnih godina penzionisao se veliki broj ljudi, prije svega operativci koji su na terenu. Zašto - jer rade najteže poslove i kada dobiju uslove, jedva čekaju da idu u penziju. Imali smo problem primanja akademaca, tri generacije nijesu primljene i niko se time nije bavio. Našli smo rješenje i vrlo brzo će 200 ljudi biti primljeno po hitnoj proceduri - dodao je.
Najavio je da će se u policiju vratiti operativci koji su penzionisani i zaposliće se 200 policajaca i angažovati pozornici da bi se poboljšala bezbjednosna situacija u Crnoj Gori. To su neki od zaključaka koje je sinoć nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost saopštio premijer Milojko Spajić.
Na pitanje o eventualnoj ostavci ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, premijer nije dao direktan odgovor i poručio da će biti razmotren rad svakog ministra pojedinačno. Kazao je da svi koji se bave zahtjevnim političkim poslovima treba da osjećaju neku vrstu moralne odgovornosti za sve što se dešava i preuzeo punu odgovornost za sve što se dešava u Crnoj Gori. Premijer je najavio da će u naredna dva mjeseca građani moći da predaju oružje i da ne odgovaraju, a nakon toga usvojiće se novi zakon o oružju i do 1. januara 2026. godine će prolaziti nove provjere, mnogo rigoroznije. Najavio je da će se u policiju vratiti operativci koji su penzionisani, zaposliće se 200 policajaca i angažovati pozornici da bi se poboljšala bezbjednosna situacija u Crnoj Gori
Dodao je da će lovačka društva morati da prođu sve provjere i da obnove dozvole po najstrožijim kriterijumima.
- Sportske streljačke organizacije se često koriste za regrutovanje članova organizovanih kriminalnih grupa, za radikalizaciju i nijesmo ludi da im dajemo mjesta gdje dogovaraju nabavku ilegalnog oružja - dodao je Spajić.
Kako je ocijenio, tragediju na Cetinju počinio je medicinski fenomen i nekoliko puta ponovio da je masakru prethodila tuča, što zvaničnici policije nijesu saopštili.
Premijer se zahvalio crnogorskim medijima koji su, kako je kazao, jako profesionalno i korektno radili svoj posao, kao i medicinskom osoblju koje je vidjelo sve te, kako je kazao grozote i dalo sve od sebe da žrtvama pomogne.
Spajić je kazao da je oko 150 policajaca došlo na Cetinje bez poziva.
Na pitanje novinara kako će motivisati građane da prijave pojedince koji imaju devijantno ponašanje, Spajić je odgovorio da će postojati ,,hotline“ gdje će građani prijavljivati anonimno, te dobijati nagradu za prijavu. - Građani moraju shvatiti da to nije nefer prema pojedincu, čak iako im je iz kuće. Građani mogu u svim policijskim stanicama da prijave nelegalno oružje - poručio je.
Premijer je najavio i nove pretrese i naglasio da je predugo trajala procedura dokazivanja posjedovanja oružja pronađenog kod Aca Martinovića. Sjednici, koja je počela u 14 časova, prisustvovali su po pozivu i GST Vladimir Novović i VDT Milorad Marković
Premijer Milojko Spajić kazao je da postoji metodologija po kojoj će se sprovesti evaluacija rada svakog ministra njegove vlade, te da se neće raditi brzi potezi.
On je to kazao na pitanje o potencijalnoj ostavci ministra
Otvorena vrata psiholoških ambulanti bez zakazivanja
Klinički centar Crne Gore (KCCG) otvara vrata ambulanti psihologa Klinike za psihijatriju od subote, 4. januara u periodu od 12 do 18 sati, s ciljem pružanja psihološke podrške svim građanima koji su pogođeni tragedijom na Cetinju. - Imajući u vidu značaj podrške zajednice u ovim teškim trenucima, ambulante će, bez najave i bez
zakazivanja, biti otvorene za naše sugrađane do 8. januara. Nakon tog perioda nastavićemo da na isti način budemo otvoreni za podršku svima koji su pogođeni ovim masovnim zločinom u redovnim ambulantnim terminima, kada će građani na isti način moći da se obrate i pisholozima i psihijatrima, takođe bez zakazivanja, naveli su.
Dodaju da osobe koje su bilo direktno ili indirektno izložene masovnom nasilju mogu osjetiti niz reakcija, poput ljutnje, frustracije, bespomoćnosti, nesigurnosti, tuge, straha. - Ove reakcije su česte i uobičajene, i smatraju se potpuno normalnim u suočavanju sa ovakvim događajima. Ipak, iako potpuno uobičajene, ove
unutrašnjih poslova, Danila Šaranovića
- Svi mi koji se bavimo zahtjevnim političkim poslovima treba da osjećamo neku vrstu moralne odgovornosti za sve što se dešava. Preuzimam punu odgovornost za sve što se dešava u državi Crnoj Gori. Ako to građanima ne odgovara, imaju izbore. Što se tiče rekonstrukcije koju sam najavio periodično, imamo novu metodologiju rada ministara i kroz to ćemo razmotriti svakog ministra pojedinačno, naveo je.
reakcije ipak mogu dovesti do povećanih nivoa stresa i anksioznosti, što se najčešče manifestuje kao zabrinutost i uznemirenost. Zato smatramo da je važno da građani imaju na raspolaganju adekvatnu, stručnu i pravovremenu pomoć i podršku u domenu mentalnog zdravlja. Napominjemo i da psihijatrijska služba za sva urgentna stanja u Kliničkom centru radi 24 h svakog dana u godinu, navode iz KCCG.
Ta nova metodologija, kaže, biće jasna
- Biće konstantne rekonstrukcije Vlade do kraja mandata. Metodologija će dati odgovore, ja sam to najavio - rekao je. Spajić je na pitanje da li su slučajevi Balijagić i Martinović dovoljni za ostavku Šaranovića, kazao da su bile ostavke u sektoru bezbjednosti. Nakon pitanja novinarke da li će predložiti ostavku Šaranovića, odgovorio: ,,Predložite je vi“. Premijer je kazao da na sjednici Vijeća nije bilo razgovora o ostavkama.
- Na sjednicama se ne priča o tome, ali osjećam odgovornost kao neko ko je na vrhu piramide izvršne vlasti i tu sam - dodao je.
Masakr prvog dana nove godine na Cetinju je drugi za dvije godine i pet mjeseci nakon onoga od 12. avgusta 2022. godine kada je Vuk Borilović u naselju Medovina ubio deset osoba, među njima i dva dječaka Mašana i Marka Martinovića, njihovu majku Natašu i još sedam osoba, a ranio šest. Nakon tog masakra, niko nije podnio ostavku, niti je odgovarao.
Za razliku od sadašnjih čelni-
ka policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, prethodno rukovodstvo je nakon zločina u kojima su stradali nevini, podnosilo ostavke. Tako su krajem marta 2018. godine tadašnji direktor Uprave policije Slavko Stojanović i načenik podgoričkog centra bezbjednosti Jovica Rečević zbog dvostrukog ubistva u centru Podgorice kada su likvidirani Miloš Šaković i slučajna žrtva Radivoje Jovanović podnijeli ostavke, a do organizacionih promjena došlo je i u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Tri godine ranije, pomoćnik direktora za Upravu kriminalističke policije Millan Tomić takođe je podnio ostavku zbog, kako je obrazložio „narušene bezbjednosne situacije“, ali i bombe koja je aktivirana u podgoričkom naselju Blok V. Prvi čovjek kriminalističke policije tražio je da se prihvati njegova ostavka, jer je bio nezadovoljan načinom funkcionisanja službe u kojoj se nalazi na najvažnijoj poziciji. U tom periodu uslijedile su smjene rukovodioca opština u kojima su se brutalno obračunavali članovi organizovanih kriminalnih grupa. Ministar pomorstva i saobraćaja Andrija Lompar, nakon željezničke nesreće u kojoj je poginulo 47 osoba, a povrijeđeno više od 200 podnio je ostavku na tu funkciju zbog, kako je rekao, objektivne odgovornosti za taj događaj. Nesreća se dogodila kada je lokalni elektromotorni voz, koji je saobraćao od Bijelog Polja do Podgorice i Bara, u blizini mjesta Bioče, na izlasku iz tunela, iskliznuo iz šina i sva četiri vagona se survala u provaliju. Jedan od upečatljivih primjera moralnih vrijednosti je čin bivšeg ministra zdravlja Miodraga Radunovića koji je prije deset godina podnio ostavku na tu funkciju zbog infekcije pet beba u Opštoj bolnici u Bijelom Polju kada je jedna beba preminula. - Svaki čovjek suočava se u životu sa trenucima u kojima
izgubi neku bitku. Mi, ljekari, se, poznato je, u takvim situacijama prirodom posla nađemo češće nego drugi. Ovo je bila moja najteža bitka. Dobio sam ih hiljade kao hirurg. Ovu nijesam mogao dobiti jer sam se kasno u nju uključio kada je već bila izgubljena. Postoje, međutim, situacije u kojima je gubitnik cijelo društvo. Ovo je jedna od takvih. Nestanak jednog mladog, tek započetog života tragedija je koja mora biti i opomena i pouka za sve nas, kazao je tada Radunović Ostavku je podnio i tadašnji direktor bjelopoljske bolnice Tomislav Jeremić I ministar turizma Pavle Radulović podnio je ostavku 1. novembra 2019. godine nakon što su Vijesti objavile snimak korupcije u resoru na čijem je bio čelu.
Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost hitno je sazvana nakon masakra na Cetinju 1. januara ove godine. Martinović je pomahnitalo, u pijanom stanju ubijao žrtve na pet lokacija, a na šestoj presudio sebi dok je policija pregovarala sa njim.
Ono što je za sada izvjesno jeste da su informaciju dobili u 17.26, poziv od svjedoka koji ih je u stanju šoka, kako tvrde iz policije, naveo na pogrešnu lokaciju. Snimak tog razgovora postoji u bazio podataka. Martinović nije bio bezbjednosno interesantna osoba, što su iz policije isticali više puta, ali im je bio poznat po nasilničkom ponašanju i nedozvoljenom držanju oružja. Kod Martinovića je pronađen pištolj devet milimetara sa metkom u cijevi i 10 metaka u okviru, kao i jednom čaurom pored njega. Prilikom pregleda, kod njega u garderobi su pronađena 64 metka i okvir od pištolja u kojem se nalazilo dodatnih 15 metaka. Na pet lokacija gdje je ubica izvršio ubistva, pronađeno je ukupno 37 čaura, devet projektila i 11 djelova od projektila.
Martinović je u 30 minuta, kako tvrde iz policije, ubio rođenu sestru Zoricu Vuletić (42), sa kojom je čekao novu godinu.
U krvavom piru stradali su Jošo Otašević (55), Mirko Vuletić (45), Jovan Vuletić (14), Vukan Vuletić (9), Radovan Martinović (70), Radmila Martinović (63), Marko Martinović (39), Miloš Martinović (39), Branislav Mudreša (60), Radivoje Marković (70) i Dragana Drašković (53). ana raičKoVić
REAKCIJE NAKON TRAGEDIJE: Osude bezumnog zločina, saučešća porodicama nastradalih, želje za oporavak povrijeđenima i podrška ožalošćenim familijama
PODGORICA - Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je izraze saučešća porodicama stradalih, a ranjenima poželio brz oporavak.
- Iskreno saosjećam sa porodicama žrtava bezumnog zločina koji se dogodio na Cetinju i upućujem im izraze najdubljeg saučešća. Dijelim bol sa građanima prijestonice i svim ljudima dobre volje u Crnoj Gori. Ogromna tragedija, nakon još nezacijeljenih rana od one nepune dvije i po godine prije, takođe na Cetinju. Premnogo i za mnogo veće gradove i zemlje, kamoli za Cetinje i Crnu Goru - naveo je Đukanović u objavi na svom nalogu na društvenoj mreži Iks.
Prema njegovim riječima, ovaj događaj na zastrašujući način nažalost još jednom potvrđuje da se crnogorsko društvo nalazi u uslovima duboke krize i ugrožene bezbjednosti svakog građanina, svakog djeteta...
- Dok su čelnici MUP-a i UP držali nemušte presove, ubica je praktično iza njihovih leđa nastavljao svoj krvavi pir, a mi iz regionalnih medija saznavali što se zbilo i što se događa na Cetinju. Nesnađeni, nijesu satima bili u stanju ni mrtve da prebroje, dok su saopštavali da se i Vojska podiže na jednog pomahnitalog ubicu - smatra Đukanović.
Ocijenio je da je odgovornost višestruka, te da mora u najkraćem roku biti utvrđena.
- Odgovornost je višestruka i mora u najkraćem roku biti utvrđena i personalizovana. Ne može i ne smije biti zataškana nikakvim ishitrenim mjerama Vlade i praznorječivim žalopojkama koje smo imali prilike da slušamo već u prvim nastupima najodgovornijih - zaključio je Đukanović u objavi na mreži Iks.
Samardžić: Veći problem neobučenoSt policajaca
Admiral u penziji i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić komentarisao je za Antenu M pres konferenciju Uprave policije povodom tragičnog događaja na Cetinju. - Ključnu rečenicu, juče na presu, izgovori Rakonjac: ,,Ovo su situacije đe se ne čeka Specijalna jedinica“. Ispravno, ali problem je što mi ni u jednom gradu u Crnoj Gori nemamo redovnu policiju koja je obučena i sposobna da riješi ovakav ili sličan problem, poseb-
no u noćnim uslovima. Čak i kad se radi samo o jednom naoružanom pojedincu. MUP i UP stalno kukaju zbog nepopunjenosti policije. Da im fali 1500 policajaca. Daleko veći problem je stanje i (ne)sposobnost postojećih 4000 policajaca - navodi Samardžić. Upozorava da sistem pati od dugogodišnje zapuštenosti i boji se da ćemo se tek suočiti sa bezbjednosnim problemima. - Najavom raspisivanja konkursa za brzi prijem nedostajućih policajaca, ništa se ne može riješiti preko noći. Nema na birou obučenih policajaca i inspektora koji čekaju konkurs da se zaposle u UP. Obuka je dugotrajan proces, pogotovo za komandirski kadar. Osim toga, neophodno je preispitati organizaciju UP i kompletan sistem obuke i provjere obučenosti policijskog kadra - ukazuje Samardžić.
Reakcije, osude zločina i saučešća upućivana su i juče. Direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Kluge napisao je na društvenoj mreži Iks da odaje počast žrtvama na Cetinju, uključujući dvoje nevine djece.
-Moje srce je uz njihove porodice i voljene tokom ovog vremena duboke tuge - naveo je on. Kako je dodao, pristup psihološkoj podršci za ožalošćene porodice i preživjele je od suštinskog značaja.
-Djela nasilja ostavljaju trajne ožiljke na zajednicama i ističu hitnu potrebu za solidarnošću, saosjećanjem i akcijom kako bi se takve tragedije spriječile u budućnosti - poručio je Kluge.
Hra i cžp poziVaju na iSpitiVanje odgoVornoSti
NVO Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava poručile su da ubistva na Cetinju 1. januara zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti u Crnoj Gori.
-Nadamo se svim srcem da će svih četvoro teško ranjenih preživjeti i da će se oporaviti. Učestvujemo u žalosti građana Cetinja koji su u dvije i po godine doživjeli dva masovna ubistva, koja nije lako objasniti, pogotovo djeci - navedeno je u saopštenju.
Podsjećaju da je do ubistava došlo na pet različitih i među-
Vučić predložio da sjutra bude dan žalosti u Srbiji
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je da u neđelju bude proglašen dan žalosti u cijeloj Srbiji zbog masakra koji se dogodio na Cetinju.
Sjednica Vlade Srbije na kojoj će se odlučivati o tome biće održana danas u 10 sati.
U Republici Srpskoj dan žalosti bio je juče 3. januara.
Vlada Crne Gore je na hitnoj telefonskoj sjednici donijela Odluku da se 2, 3. i 4. januar proglase za dane žalosti. Dan žalosti označava se obaveznim isticanjem zastave na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova, u skladu sa
sobno udaljenih lokacija, dok je na šestoj ubica onesposobljen i izvršio samoubistvo. Grad je obezbjeđivalo samo devet službenika policije, uprkos izjavi premijera da u njemu boravi 120 pripadnika OKG i uprkos sličnom masovnom ubistvu iz avgusta 2022. godine.
HRA i Centar za ženska prava pitaju nadležne što se to od 2022. godine do danas uopšte promijenilo u sistemu bezbjednosti na Cetinju i zašto je taj grad ostao nezaštićen. -Osnovni policijski poslovi, propisani Zakonom o unutrašnjim poslovima, su zaštita bezbjednosti građana i Ustavom utvrđenih sloboda i prava; sprečavanje vršenja i otkrivanje krivičnih djela i prekršaja; pronalaženje učinilaca krivičnih djela i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim organima, kao i održavanje javnog reda i mira – navele su dvije NVO. Ističu da je obaveza države da svoje bezbjednosne snage organizuje tako da u skladu sa profesionalnim standardima sprečava ponavljanje istih obrazaca nasilja, na što naše organizacije u kontinuitetu ukazuju.
Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore. U skladu sa Odlukom, na javnim mjestima neće se održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteljskim objektima neće se emitovati muzika. Elektronski i drugi mediji dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju dana žalosti, saopštili su iz Vlade Crne Gore.
Podsjećaju da su još 28. decembra 2023, tokom protesta u organizaciji Centra za ženska prava i građanske grupe ,,Posljednja kap“, premijeru Milojku Spajiću dostavili zahtjeve kojima su, pored ostalog, tražili da Vlada Crne Gore demokratizuje rad policije kroz strateški pristup uspostavljanja „policije u zajednici“, zasnovanog na poštovanju ljudskih prava, odgovornosti i saradnje policije sa društvenom zajednicom, kao i da naloži nadležnim institucijama da izvrše kontrolu i izvijeste o tome kako lica koja imaju dozvolu da drže oružje, da li to čine na bezbjedan način (odvojeno od municije) i da li je na adekvatan način onemogućen pristup oružju i municiji maloljetnicima i drugim neovlašćenim licima. Ovim zahtjevima HRA i Centar za ženska prava pridružuju i sljedeće: onemogućiti zakonitu kupovinu oružja bez prethodne dozvole za držanje oružja; proglasiti moratorijum na izdavanje dozvola za posjedovanje i držanje bilo kakvog oružja do izmjene Zakona o oružju i revidirati sve dodijeljene dozvole za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru lica koja posjeduju oružje i kroz ozbiljne, a ne samo formalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psihološke preglede, uključujući testiranje na psihoaktivne supstance. Ove dvije NVO zahtijevaju i pooštravanje uslova za posjedovanje lovačkog oružja, pojačanu kontrolu streljačkih klubova koji građanima izdaju članske karte i fiktivne potvrde samo da bi lakše dobili dozvolu za nošenje oružja, uvođenju visokog mjesečnog porez na posjedovanje i držanje oružja.
-Osigurati da pružaoci medijskih usluga, uključujući internet i druge elektronske platforme kao i društvene mreže, poštuju zabranu programskih sadržaja koji promovišu govor mržnje i drugo nasilje, kriminalno i nezakonito djelovanje, emitovanje scena brutalnog nasilja i drugih sadržaja koji mogu negativno uticati na javnost, a naročito na djecu. Uvesti u obrazovni sistem obaveznu nastavu o nenasilnom rješavanju sukoba i informacije za prevenciju i zaštitu od nasilja, uključujući i ono zasnovano na rodu ili drugom osnovu diskriminacije - navele su HRA i Centar za ženska prava. Ove NVO podržavaju akciju ,,Poštuj život, vrati oružje“ i apeluju na sve koji imaju oružje da ga predaju. r.u.-i.
PODGORICA - Predsjednik Demokratske narodne partije i jedan od lidera koalicije ZBCG Milan Knežević ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da je kosmička pravda da nekadašnji DF uvede Crnu Goru u EU.
- Važno je da znamo da članstvo u EU ne zavisi samo od naših rezultata već i od sve složenijih odnosa unutar unije, geopolitičke situacije u kontekstu rata u Ukrajini, Trampovog izbora za predsjednika
SAD…, ali je na nama da uradimo sve što je do nas da budemo prva naredna članica EU, i u tom pravcu pozivam na konsenzus svih relevantnih društveno političkih činilaca - rekao je Knežević.
Govoreći o krizi vezanoj za Ustavni sud, Knežević smatra da je posljednja sjednica te instituicije pokazala da ona nije u blokadi i da funkcioniše u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima.
POBJEDA: Gospodine Kneževiću, Crna Gora je već godinama lider u procesu EU integracija na Zapadnom Balkanu. Kako ocjenjujete trenutni tempo tog procesa i što bi, prema Vašem mišljenju, trebalo hitno promijeniti da bismo ubrzali put ka članstvu?
KNEŽEVIĆ: Tempo je zadovoljavajući, ali pošto sam ja perfekcionista u svakom poslu, smatram da Crna Gora ima dovoljno institucionalne snage i kapaciteta da nastavi svoj evropski put još brže i odlučnije. Mi smo za manje od dvije godine više uradili za naš evropski put nego DPS od sticanja nezavisnosti. Zaključak je jasan, da je DF ranije ušao u vladu, Crna Gora bi već bila u Evropskoj Uniji. Nadam se da je i onim građanima koji ne podržavaju našu politiku sad jasno kako su se ogriješili nazivajući nas svakakvim pogrdnim imenima, jer sad imaju priliku da vide kako ih DF uvodi u EU, a to je kosmička pravda za našu državotvornu politiku i borbu koju smo vodili svih ovih godina.
POBJEDA: S obzirom na političku nestabilnost i usporavanje reformi, mislite li
Subota, 4. januar 2025.
INTERVJU: Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije
Što se tiče povremenih pokušaja revizije istorije, svakako da ih osuđujem, i oni nemaju moju podršku. Crna Gora je umorna od podjela, partizani i četnici su se odavno izmirili pod zemljom, valjda i mi, njihovi potomci treba da se izmirimo na zemlji i okrenemo se dobrobiti ove države. Zato sve manje želim da govorim o prošlosti, a sve više o budućnosti, ne ponavljajmo greške naših predaka, jer nećemo vječno živjeti, a imamo samo jednu državu, kaže Knežević
da je realno očekivati članstvo Crne Gore u EU do kraja 2028. godine?
KNEŽEVIĆ: Važno je da znamo da članstvo u EU ne zavisi samo od naših rezultata već i od sve složenijih odnosa unutar Unije, geopolitičke situacije u kontekstu rata u Ukrajini, Trampovog izbora za predsjednika SAD…, ali na nama je da uradimo sve što je do nas da budemo prva naredna članica EU, i u tom pravcu pozivam na konsenzus svih relevantnih društveno-političkih činilaca.
POBJEDA: Kako vidite ulogu Vaše stranke u budućim reformama koje zahtijeva EU, posebno u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije?
K NEŽEVIĆ: Demokratska narodna partija, prema svim istraživanjima, bilježi ozbiljan rast i predstavlja mi zadovoljstvo što ću u martu na desetogodišnjici od prvog kongresa moći da podnesem izvještaj
da smo ostvarili velike ciljeve zbog kojih smo osnovani. Ponosan sam na naše članove u vladi, poslanički klub, Predsjedništvo, Glavni odbor, ali i hiljade članova i simpatizera koji su nas hrabro i bez kalkulacija pratili u našoj borbi. I sjutra kad više ne budem predsjednik DNP- a, znam da ne moram brinuti za njenu budućnost jer postoje ozbiljni i mudri ljudi koji će je voditi uspješnije od mene. Koalicija ZBCG se potvrdila kao temeljni činilac ne samo Vlade i parlamentarne većine, već i naše ideologije koja svakodnevno dobija sve veću podršku što su potvrdili i nedavno završeni lokalni izbori u nekoliko crnogorskih gradova. Izdržali smo sve nalete pomodarstva i poplave novih političkih partija i ličnosti koji su trajali samo jedno ljeto, dok se mi potvrđujemo skoro deceniju i po. Ja sam imao tu čast ali i veliko breme od-
O kritikama nakon emisije sa Vučićem:
m. babović
govornosti da budem na čelu naše izborne liste 2023. godine nakon ozbiljnih potresa koje smo imali, i ostvarim rezultat koji je u konačnom po prvi put omogućio srpskom narodu koji glasa DF da dobije predsjednika Skupštine i ministre i potpredsjednike u vladi. To je jedna od značajnijih političkih satisfakcija koje sam doživio.
POBJEDA: I pored jasnih ideoloških razlika, pogoto-
Da sam zlurad rekao bih da sam stariji od hrvatske države
POBJEDA: Vaše gostovanje u emisiji „Hit tvit“ sa predsjednikom Srbije izazvalo je negativne komentare u dijelu naše, ali posebno u javnosti Hrvatske. Optužili su Vas da kvarite odnose Crne Gore i Hrvatske, kao i da ste kočničar puta Crne Gore ka EU… KNEŽEVIĆ: Znam da sam jedna od glavnih negativnih zvijezda u desničarskim hrvatskim medijima. I to samo zato što se suprotstavljam hrvatskim zahtjevima da im predamo Prevlaku, da im predamo „Jadran“, prihvatimo
krivicu i za ono za što nijesmo krivi, i da se posipamo pepelom do kraja svijeta, a da oni izigravaju nepogrešivog regionalnog arbitra i tumača novije istorije. Da želim biti zlurad, mogao bih konstatovati da sam stariji od hrvatske države koja je nastala devedesetih godina prošlog vijeka, ali ja nijesam čovjek konfrontacija, već dijaloga i istine. Čovjek čije ime ponosno nosim poginuo je u Šestoj proleterskoj 6. 5. 1945. oslobađajući hrvatski Karlovac od fašista. I treba da znaju da, dok iole budem mogao da utičem
na državne odluke, jedan centimetar crnogorske zemlje im neću predati, ne samo njima, nego nikome ko ima teritorijalne pretenzije na Crnu Goru. A desni-
JA NIsAm vAŠ
čarima, ljubiteljima NDH-a koji ovih dana pozivaju na moj linč umjesto odgovora šaljem pjesmu Milutina Kekina, frontmena „Hladnog piva“:
Ja nisam vaš, nisam vaš od glave do pete, Ja nisam vaš, moji su dobili ’45, Nisam vaš od glave do pete, nisam vaš cijelim tijelom, Vrijeme da se ljudi sjete da je crno crno, a bijelo bijelo.
Ja nisam vaš, nisam vaš od glave do pete, I serem vam se na nijanse, znam tko je pred zid vodio đake, Nisu sotone punile vagone, već nečiji djedovi i bake.
Ja nisam vaš, nisam vaš od glave do pete, nisam vaš ma nek mi prijete nisam vaš cijelim bićem, Tako ću učit svoje dijete da se takvom ološu ne miče!
Ja nisam vaš, nisam vaš od glave do pete, Ja nisam vaš, i tako ću i učiti i svoje dijete.
vo imajući u vidu i poglede na istoriju i dalje opstaje vaša koalicija sa NSD Andrije Mandića. Da li vam smetaju ponekad njihovi revizionistički stavovi pogotovo u vezi sa Drugim svjetskim ratom i period Otomanske imperije?
KNEŽEVIĆ: Što se tiče povremenih pokušaja revizije istorije, svakako da ih osuđujem, i oni nemaju moju podršku. Crna Gora je umorna od podjela, partizani i četnici su se odavno izmirili pod zemljom, valjda i mi, njihovi potomci treba da se izmirimo na zemlji i okrenemo se dobrobiti ove države. Zato sve manje želim da govorim o prošlosti, a sve više o budućnosti, ne ponavljajmo greške naših predaka, jer nećemo vječno živjeti, a imamo samo jednu državu.
POBJEDA: Ustavni sud je trenutno problem broj jedan, što izaziva ozbiljnu političku i institucionalnu krizu u zemlji. Kakvo je Vaše viđenje rješenja ovog problema? Da li je iza spornog penzionisanja sudije Đuranović postojala i neka skrivena agenda? KNEŽEVIĆ: Posljednja sjednica Ustavnog suda je pokazala da ta institucija nije u blokadi i da funkcioniše u skladu sa svojim ustavnim nadležnosti-
ma. Četrdeset dvije odluke su izglasane na pomenutoj sjednici što najbolje govori da je „kriza“ u glavama onih koji je žele. Nažalost, sva ova posljednja dešavanja su imala za cilj, da se kroz ostanak sudije Đuranović u Ustavnom sudu, omogući usvajanje ustavne žalbe Zorana Lazovića i Milivoja Katnića da se brane sa slobode. Tako su poslanici DPS-a, ali i neke sudije Ustavnog suda postali radikalno političko krilo Lazovića i Katnića zbog kojih danas nemamo izglasan budžet. Izgleda su ih Lazović i Katnić dobro zadužili da bi blokirali parlament i funkcionisanje države. Ali građani sve vide, i svima nama će suditi na izborima.
POBJEDA: Poznati ste po satiričnim objavama na društvenim mrežama, posebno kada komentirišete opoziciju. Da li smatrate da je humor u politici sredstvo komunikacije koje zbližava ljude ili dodatno produbljuje podjele?
KNEŽEVIĆ: U mom humoru nema ničeg zlobnog. Imao bih sve razloge da mrzim moje političke protivnike, jer su se dok su oni bili na vlasti besprizorno i sadistički, zloupotrebljavajući institucije, iživljavali nada mnom i mojom porodicom. A uprkos tome, nikom od njih ni članovima
POBJEDA: Na Cetinju se drugi put u posljednje dvije i po godine desilo masovno ubistvo. I dalje nemamo institucionalni odgovor, a traži se i ostavka ministra unutrašnjih poslova.Vaš komentar?
KNEŽEVIĆ: Tragedija koja je zadesila nevino nastradale, njihove porodice, Cetinje i Crnu Goru, otvara bezbroj pitanja, a nadam se da ćemo dobiti i institucionalne odgovore. Nažalost, naš bezbjednosni sistem je godinama unazad urušavan, i bez namjere da u danima žalosti sumnjičim bilo koga, neophodna je ozbiljna i detaljna institucionalna istraga na svim nivoima. Prebacivanje odgovornosti sa jedne na drugu insitutuciju neće riješiti problem. Naprotiv, produbiće ga. Ali ono što mislim da je neophodno nakon održane sjednice VNB-a da se odrzi hitna sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu na kojoj bi bili čelni ljudi bezbjednosnog sektora kako bismo dobili odgovore na ono što se dogodilo na Cetinju. Takođe, važno je dobiti odgovore koliko je Crnoj Gori neophodno novih policajaca, da li najavaljeni zakon o oduzimanju legalnog oružja može preventivno uticati da se ovakve tragedije više ne ponove, i mnoga druga pitanja koja se redovno otvaraju u javnosti kad je u pitanju bezbjednosni sektor.
jer je zbog mene stradala i ispaštala kao nijedna crnogorska porodica u ovom vijeku.
POBJEDA: Kako odgovarate na kritike upravo opozicije da Vaš humor koji se rado čita ponekad prelazi granice politički korektnog?
POBJEDA: Da li biste podijelili sa nama neku od omiljenih satiričnih objava ili anegdota iz protekle godine?
Europarlamentarac Tomas Vajs potvrdio da je nezatvaranje poglavlja 31 rezultat provokacija usmjerenih ka Hrvatskoj
Vajs smatra da se partije poput proruskog DF-a, od ulaska u vlast ponašaju konstruktivno u sprovođenju reformi, iako provokativnim potezima koče proces pregovaranja
Važno je da znamo da članstvo u EU ne zavisi samo od naših rezultata već i od sve složenijih odnosa unutar Unije, geopolitičke situacije u kontekstu rata u Ukrajini, Trampovog izbora za predsjednika SAD…, ali na nama je da uradimo sve što je do nas da budemo prva naredna članica EU, i u tom pravcu pozivam na konsenzus svih relevantnih društveno-političkih činilaca
njihovih porodica ne želim ništa loše. Javno ih pozivam da saopšte da li sam ikad zloupotrijebio svoj položaj i uticaj i učinio nešto nažao njima ili njihovoj djeci, ili ne daj bože, njihovim roditeljima. Da li sam tražio da se neko otpusti sa posla, uzme člansku kartu DNP-a u zamjenu za radno mjesto, da li sam zvao tužioce ili policiju da uhapsi nekog iz opozicije? Savjest mi je mirna i čista, ruke mi nijesu krvave, a ako sam se o nekog ogriješio, to je onda moja porodica,
KNEŽE VIĆ: Za razliku od onih koji se najbolje osjećaju ispod lažnih nikova, neregistrovanih statusa po portalima i društvenim mrežama, i jedini vid životnog ostvarenja imaju tako što će pljuvati po meni, jer ne vole moju glavu, uši, nos, dok su svi oni „apoloni“ i „bredpitovi“, ja sve saopštavam javno i neskriveno. Ako ih moj humor boli, onda treba da mi budu zahvalni, jer zamislite kako bi tek boljelo da sam ogoljen, surov i sirov u obračunu s njima. Odgovorno tvrdim, ne postoji na portalima i društvenim mrežama politička ličnost koju su više čerečili, vrijeđali, nipodaštavali, pozivali na njen linč… Danas neki zbog dislajka odmah pozivaju Novovića da reaguje i da ih zaštiti. A ja i moja porodica godinama trpimo najgore prijetnje, uvrede, laži da sam agent GRU-a, da je moja supruga šef GRU-a za Balkan, da sam vlasnik hotela „Mogren“, restorana „Obala“, konobe „Starčevo“, taksi službe na aerodromu, perionica i bilborda po Zeti, da mi je brat zelenaš, da je rođaku uzeo poslovni objekat za kamatu, a vrhunac je bio kad sam prije neki dan čuo da smo brat i ja sinu Rajka Kuljače za kamatu uzeli „lamburđini“ i skrili ga u stogove sijena. Drugi bi na mom mjestu davno bili u Dobroti s košuljom na zakopčavanje na leđima, sve pjevajući „Još ne sviće rujna zora“. Ali kao što vidite, ja nikad sigurniji i odlučniji, uvodim Crnu Goru u EU.
KNEŽE VIĆ: U posljednje vrijeme, valjda zbog moje pretjerane dostupnosti građanima, imao sam različitih zahtjeva od strane građana. Jedan mi je ostavio CD sa fudbalskim umijećem njegovog sina kako hvata volej i udara u zid sušnice tražeći da ga ubacim da igra za Zvezdu. Jedna zabrinuta majka mi je tražila da joj oženim sina jer već ima 57 godina, ili da ga ubacim u „Zadrugu“, da se tamo oženi. A koliko sam samo ,,očitao“ snimaka sa rentgena, mamografa i magnetne, mislim da bi mi moj prijatelj dr Andrija Mikulić komotno mogao ustupiti svoj mantil i klompe. Jedino još nijesam operisao, ali i to očekujem u 2025. godini. Makar ove jednostavnije zahvate za početak.
POBJEDA: Vaša ljubav prema poeziji je dobro poznata. Kako doživljavate ulogu poezije u modernom društvu koje je sve više zaokupljeno tehnologijom i brzom komunikacijom?
KNEŽEVIĆ: Poezija je davno poginula, još kad se pojavio internet. Ovo što se sad zove poezijom više podsjeća na neartikulisani vrisak koji ima za cilj da trenutno skrene pažnju. Bilo bi neskromno da govorim o svojoj poeziji, ali pozivam vaše čitaoce da pronađu u knjižarama, bibliotekama, antikvarnicama: Brodskog, Larkina, Volkota, Gotfrida Bena, Odna, Karvera, Raičkovića, Miloša, Lalića, Pazza… Preporučujem i seriju „Sto godina samoće“ blistavo adaptiranu. Nenad ZEČEVIĆ
PODGORICA – Rezolucija o genocidu u Jasenovcu bila je jasna provokacija koja je svjesno usvojena da provocira Hrvatsku, a rezultat toga je nezatvaranje poglavlja 31 o vanjskoj i bezbjednosnoj politici, poručio je predsjedavajući Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje Tomas Vajs. - Mnogi od nas su uložili dosta vremena kako bismo uvjerili naše hrvatske kolege da ne blokiraju čitave pregovore. Takođe su neki signali i izjave, kao i one predsjednika Jakova Milatovića , pomogli da se situacija olakša, tako da ipak možemo reći da je uspjeh što su tri poglavlja zatvorena. Da, žalim što poglavlje 31 o vanjskoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici još nije zatvoreno, ali treba reći da je to rezultat navedene provokacije, i mi činimo sve što možemo da ponovo ublažimo situaciju – rekao je Vajs. On smatra i da se partije poput proruskog Demokratskog fronta, koje je Brisel ranije smatrao crvenom linijom za EU, od ulaska u vlast ponašaju konstruktivno u sprovođenju reformi iako provokativnim potezima koče proces pregovaranja. Iako, kako je rekao, dijeli zabrinutost u vezi sa određenim političarima koji su uključeni u vladajuću većinu, Vajs ipak smatra da su predstavnici srpskog dijela stanovništva shvatili da i veliki dio njihovih glasača želi u EU, i da su i zbog te činjenice ublažili svoj govor. - Moram reći da ova vladajuća većina sarađuje kada je u pitanju odlučivanje o zakonodavstvu i reformama koje su bile potrebne da bi se postigao određeni napredak u pristupnim pregovorima. Dakle, vidimo da se ponašaju konstruktivno, ali i da koče proces, po mom mišljenju, provokativnim akcijama. Ali znate, Crna Gora je nezavisna država, a ovo je trenutno vladajuća većina. I dok god vidimo da se ozbiljno odlučuje o reformama, da se popunjavaju nedostajuća mjesta u pravosudnom sistemu, ja prihvatam te rezultate. Međutim, nijesmo naivni i svjesni smo da nije svaki poslanik većine u Skupštini u potpunosti usklađen sa veoma ambicio -
znim kursom. Takođe, premijer Spajić predvodi proevropske pristupne poteze, i vidio sam njegovu inicijativu „Barometar 26“ (platforma o zajedničkim obavezama za okončanje pregovora sa EU), gdje on poziva sve stranke, i one opozicione, da je potpišu. Mislim da je ona usmjerena i na njegove koalicione partnere, kako bi održao relevantne partije na pro-EU kursu. A da li će njegov eksperiment uključivanja srpskih snaga na kraju pokazati pozitivne rezultate ili ne, to sada ne mogu reći –rekao je Vajs. Vjeruje i da se u Crnoj Gori ne može desiti gruzijski scenario, jer je zemlja mnogo dalje odmakla na putu ka EU, te da ima potrebne zaštitne mehanizme u zakonodavstvu i Ustavu. - Prije svega moram reći da svaki političar koga bira srpski dio stanovništva nije automatski zagovornik ruskih interesa. Ponekad su srpski i ruski interesi veoma bliski, a to stvara poteškoće na putu Crne Gore u EU. Mislim da situacija nije uporediva sa Gruzijom, jer je Crna Gora mnogo dalje odmakla u pristupnom procesu, kao i u primjeni pravne tekovine, zakonodavstva EU. Postoji mnogo zaštitnih mehanizama kada je u pitanju vladavina prava. Crna Gora se nalazi u sasvim drugoj fazi tog procesa od Gruzije. Stanovništvo je već u velikoj mjeri dio našeg evropskog društva, a postoji i mnogo ekonomskih veza, najveći donatori zemlje su one iz EU. Dakle, mnogo je više interesa kada su u pitanju poslov-
ne prilike i svakodnevni život ljudi. Zemlja je već mnogo više povezana sa EU. Izbori u Gruziji očigledno nijesu bili u skladu sa bilo čime što je standard EU kada je u pitanju izborni zakon. Ovi izbori su pokradeni u Gruziji. A mislim da više ne bi bilo moguće da se to na takav način desi u Crnoj Gori. Dakle, vidim opasnost od zlonamjernog uticaja, a ponekad i njegove ishode. Ali, mislim da je crnogorsko društvo dovoljno jako i da je zemlja mnogo dalje na putu ka EU kada su u pitanju zaštitne mjere u zakonodavstvu i crnogorskom Ustavu – kazao je Vajs. Kada je riječ o procesu EU integracija Vajs je kazao da vidi veliku ambiciju aktuelne crnogorske vlade da, što je prije moguće, isporuči rezultat, ali i kako ponekad ima utisak da je kvalitet žrtvovan zarad brzine, odnosno vremena. - Nije dovoljno da samo imamo popunjena sudijska mjesta, već moramo vidjeti nezavisnost i efikasnost sistema. Sjajno je imati zakone protiv korupcije, ali trebamo vidjeti da pravosudni sistem rezultira slučajevima i na visokom nivou. Dakle, mislim da samo usvajanje zakona ne vodi do potpunog ispunjavanja kriterijuma. To je prvi, važan korak, ali ono što treba da vidimo je njihova stvarna primjena. Želim brzi prijem Crne Gore u EU, pristupanje do 2028. je cilj i mislim da je on realan. Ipak, moramo održati visoke standarde kako bismo izbjegli probleme u budućnosti – zaključio je Vajs. R.P.
PODGORICA - Crna Gora je u minuloj godini uradila puno stvari na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, što je na kraju nagrađeno dobijanjem IBAR-a i zatvaranjem tri pregovaračka poglavlja. Uprkos tome, bilo kakvo skretanje Podgorice sa evropske agende moglo bi da odloži pristupanje za neku kasniju godinu u odnosu na zacrtanu 2028, kazala je za Pobjedu Sofija Popović, istraživač u Centru za savremene politike i novinarka portala European Western Balkans.
Sa druge strane, da prevelikog razloga za slavlje i optimizam ne bi trebalo da bude, smatra jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović koji napominje da vlast, koju suštinski personifikuje Andrija Mandić, nema kapacitete da zemlju uvede u Evropsku uniju, već da će, sasvim suprotno, Crnu Goru na smišljen način udaljiti od tog cilja.
Na Međuvladinoj konferenciji, koja je odražana 16. decembra u Briselu, Crna Gora je zatvorila tri poglavlja i to poglavlje 7 – pravo intelektualne svojine, 10 – informatičko društvo i mediji i 20 – reduzetništvo i industrijska politika.
Uprkos optimizmu da će biti zatvoreno i poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika), to se na kraju nije desilo, jer je Hrvatska odbila da „zažmuri“ na prethodno narušene dobrosusjedske odnose.
Bez obzira na činjenicu da je Hrvatska pokvarila plan crnogorskih vlasti, najviši državni zvaničnici poslali su poruke ohrabrenja, napominjući da je proces integracija konačno odblokiran nakon sedam godina.
- Krajem 2024. zaokružujemo najuspješniji i najintenzivniji period evropskih integracija. U nešto više od 12 mjeseci povratili smo povjerenje EU, ispunili privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, dobili prvi IBAR u istoriji EU, postali prvi kandidat sa članstvom u SEPA, dobili odobrenje Reformske agende u iznosu od preko 380 miliona eura, održali dvije međuvladine konferencije, a na trećoj zatvorili tri poglavlja - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, najavljujući tehničke pripreme za izradu ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Optimistični tonovi dolaze i od premijera Milojka Spajića koji je ocijenio da je čitava prethodna godina bila u duhu reformi vezanih za evropsku integraciju države. - U konzistentnom tonu davali smo kao Vlada maksimum da zemlju približimo Evropskoj uniji. Izdvojio bih neke od tih reformi. U decembru 2023. izbjegli smo sivu listu MONEYVAL-a. Druga jako važna stvar bilo je usvajanje zakona koji su bili potrebni za dobijanje IBAR-a. Tada smo dobili jedan veliki zalet, jer je postalo jasno da je pro-
Subota, 4. januar 2025.
GODINA OBNOVLJENIH EU INTEGRACIJA: Sagovornici Pobjede upozoravaju da procesi na tehničkom nivou i da zato mora čvrsto ostati na zemlji
Istraživač u Centru za savremene politike Sofija Popović upozorava da je način odlučivanja, po kome svaka država članica ima pravo da uloži veto i na taj način riješi svoja bilateralna pitanja, još na snazi u EU i da ga ne treba potcjenjivati, dok jedan od lidera ES Ivan Vujović naglašava da je sasvim jasno da Crna Gora, sa trenutnom kompozicijom Vlade i odnosima u njoj, u zajednicu evropskih država nikada neće ući
ces zatvaranja poglavlja nešto što je realno. To je bio veliki zamah jer smo vladavinu prava doveli, kako to i Evropska unija tvrdi, na onaj minimalni nivo koji je prihvatljiv da bismo postali članica EU. Naravno, još više ćemo raditi na ovom polju u narednom periodu. Da smo u toj namjeri ozbiljni potvrđuje činjenica da smo i nakon IBAR-a sproveli još reformi u oblasti pra-
vosuđa i u bezbjednosnom sektoru. Tokom prethodnog perioda radili smo na onim poglavljima koja smo zatvorili, ali i na onim koja ćemo zatvoriti 2025. godine. Takođe, spomenuo bih Plan rasta i naš ambiciozni plan reformi. Za samo dvije ili tri godine Crna Gora će se reformisati i biti u mogućnosti da pristupi Jedinstvenom tržištu Evropske unije - istakao je premijer.
Da Crna Gora, ipak, mora da ostane čvrsto na zemlji, smatra Popović i ističe da nikako ne treba zanemariti koliko je zahtjevan proces proširenja na tehničkom nivou. Dodaje i da se uvijek mora imati na umu na koji način se u Evropskoj uniji odlučuje kada je riječ o proširenju. - Glas svake države članice je važan i svaka od njih ima pravo da uloži veto i na taj način
vlada crne gore / saša matić
spriječi neki korak naprijed. To je mnogo puta u prošlosti urušavalo kredibilitet Evropske unije, jer su države članice birale da na taj način rješavaju svoja bilateralna pitanja, a takav način odlučivanja je još uvijek na snazi i ne treba ga potcjenjivati - ističe Popović, napominjući da Hrvatska konkretno nije uložila veto kada se odlučivalo o IBAR-u, ali je nedavno bila protiv zatvaranja jednog poglavlja.
OTVORENO BLOKIRANA
Funkcioner Evropskog saveza Ivan Vujović smatra da ovogodišnji rezultati na putu ka EU nijesu zadovoljavajući, te da to nije iznenađenje ako se uzme u obzir kompozicija Vlade.
- Crnogorsku vlast predvode lica sa crne liste zemlje članice EU, tzv. persone non grata. Ne znam za sličan primjer bilo koje zemlje koja je bila u procesu pridruživanja da su njeni čelni ljudi bili u takvom svojstvu, što je samo po sebi neviđena blamaža za Crnu Goru i Vladu koja sebe naziva evropskom - kazao je Vujović za Pobjedu.
On je rekao da se svi dobro sjećamo najava vlasti sa početka godine u kontekstu zatvaranja poglavlja.
Ivan Vujović upozorava na rizik od preslikavanja „gruzijskog scenarija“ na Crnu Goru, a kao opasnost vidi „faktor Vučića koji je iz milion razloga direktno zainteresovan da blokira Crnu Goru na EU putu“. - To je više puta implicitno i priznao. Ako znamo da su Mandić i Knežević tj. njihove partije obične ispostave Vučićevog SNS-a, zar treba stvar dalje objašnjavati. Toliko je sve očigledno da više ne može biti naivnih i neznavenih. Toga svi moraju biti svjesni, jer će
brzo doći vrijeme polaganja računa za sve koji su, direktno ili u formi saučesništva, priredili ovu perfidnu i podlu igru protiv Crne Gore - kazao je Vujović.
Sa ovom ocjenom saglasna je i Popović, koja smatra da „podmetanje nogu susjedima ide uz karakter režima u Beogradu“.
- Godinama unazad najviši državni zvaničnici u Srbiji nedostatak napretka zemalja regiona koriste kao alibi za sopstveno neispunjavanje reformi. Srbija je zemlja u dubokoj političkoj krizi čiji
je proces proširenja zaglavljen. Ne tako mali broj država članica poručuje da se dalje ne može bez rezultata u oblasti vladavine prava, dijalogu sa Prištinom i uvođenju sankcije Rusiji. Za napredak u svakoj od ovih oblasti potrebna je politička volja, koju vlast predvođena Srpskom naprednom strankom ne pokazuje već 12 godina. Ne samo da se ne ide naprijed, nego se stanje u oblasti vladavine prava, ključnom kriterijumu za članstvo, pogoršava. Zbog svega toga proširenje
- Sjećamo se kako je rečeno da će biti zatvoreno osam do 10 poglavlja, da bi na kraju bila zatvorena samo tri za koja je, inače, gro posla urađeno još za vrijeme prethodnih vlasti. Crna Gora je praktično prvi put otvoreno blokirana na putu ka EU i to u ključnom političkom poglavlju koje se tiče vanjske, odbrambene i regionalne politike. Naravno, sve što je radila parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem, bilo je sračunato na sistematsko devastiranje odličnih odnosa sa našim susjedima, prije svega sa Hrvatskom, upravo zato što se radi o članici EU, koja može da stavi veto na naš napredak prema EU - kazao je Vujović. Dodaje da se na kraju desilo neizbježno. - Time je cilj proputinovskih i vučićevskih snaga u Crnoj Gori, koje upravljaju ovom većinom, ispunjen - da se država zaustavi na EU putu i da se uruši njen dugo godina izgrađivan imidž kao faktora regionalne stabilnosti i primjera kada je riječ o dobrosusjedskim odnosima - naveo je.
Kao rješenje za mnoge probleme koji bi mogli Crnu Goru da zakoče na evropskom putu, premijer Spajić vidi inicijativu „Barometar 26“ koju je lansirala njegova vlada. Bilo da je riječ o narušenim dobrosusjedskim odnosima, institucionalnoj krizi ili polarizujućim pitanjima, Spajić smatra da potpisi podrške „Barometru“ garantuju da će zemlja ostati na evropskom kursu.
- Ovaj dokument podrazumijeva izostanak debata o polarizujućim pitanjima u parlamentu, stavljanje evropske agende ispred svojih agendi i treće, sve partije su se obavezale da će raditi na tome da se poprave odnosi sa zemljama članicama EU i da neće uraditi ništa što bi doprinijelo pogoršanju tih odnosa - rekao je nedavno premijer u razgovoru za Western Balkans. Uprkos ovoj inicijativi i podršci koju je ona dobila, Ivan Vujović smatra da je premijer odavno izgubio politički integritet.
nije nešto o čemu vlasti u Srbiji vole da govore u javnosti. To su teme koje su marginalizovane u javnom prostoru i medijima koji su većinski pod kontrolom vlasti. Podmetanje nogu susjedima nažalost ide uz karakter vladajućeg režima u Beogradu, ali svakako je odgovornost na političkim akterima u Crnoj Gori da rade u skladu sa strateškim interesima države i očekivanjima građana, a to je punopravno članstvo Crne Gore u EU - navodi Popović.
- Svima je jasno da Crna Gora sa ovakvom kompozicijom Vlade i odnosa u njoj, gdje je Spajić izgubio politički integritet i postao obična marioneta predsjednika Skupštine, nikada neće ući u EU. Zato je prijeko potrebna prekompozicija vlasti, a najlegitimniji oblik te prekompozicije jeste da se prethodno organizuju vanredni izbori - smatra čelnik Evropskog saveza. Kako kaže, svako licitiranje datumima i godinama je potpuno pogrešan fokus. Sa druge strane, Popović napominje da je u političkom smislu za Crnu Goru ključno da partije, bez obzira na međusobne razlike, ne drže
Subota, 4. januar 2025.
Jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović naglašava da posljednja u nizu kriza, izazvana odlukom Ustavnog odbora da penzioniše sutkinju Ustavnog suda bez prethodne odluke te instance, predstavlja još jednu smišljenu opstrukciju našeg puta ka EU. - Ustavni puč, sproveden u režiji Mandića i predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko, kojem su samo poslušnički, kao po običaju, asistirali poslanici PES-a i Demokrata, opstrukcija je slična onoj iz juna mjeseca kada je nakon dobijanja
IBAR-a usvojena Rezolucije o Jasenovcu, kako bi se isprovocirala Hrvatska da nam blokira poglavlje
evropske reforme kao taoca. - S obzirom na broj građana koji podržava proces, reforme na putu ka EU morale bi da budu zajednički imenitelj i nešto na čemu će akteri zajednički raditi. Široko formirana vladajuća većina može da demotiviše pojedine aktere da ucjenjuju reforme, a pun mandat vlade nešto je što i te kako može da pomogne da se reforme sprovode brže i da implementira sve ono obaveze koje proističu iz pravne tekovine EU - navela je sagovornica Pobjede. Ona napominje da pitanja poput izglasavanja Rezolucije o Jasenovcu udaljavaju rješavanje bilateralnih pitanja sa Hrvatskom, uprkos volji Podgorice da riješe otvorena pitanja koja dugo postoje.
GEOPOLITIČKI
KONTEKST
Da je rasplet situacije, koji bi podrazumijevao Crnu Goru kao narednu članicu EU, više nego realan, smatra Sofija Popović.
Kao razlog za to navodi stanje pregovora i stanje u ostatku država regiona koje se suočavaju sa mnoštvom teških političkih problema. Dodaje i da pristupanje Crne Gore ne bi bio preveliki šok za EU koja tek planira da se reformiše da bi primila nove države članice.
- Međutim, da li će se to zaista desiti opet zavisi i od E vropske unije i od Crne Gore. Za sada se čini da Brisel zaista želi uspješnu priču u regionu Zapadnog Balkana, ali ne treba zaboraviti da su neke države još uvijek skeptične prema proširenju i da će biti potrebni određeni napori da se te zemlje ubijede da podrže pristupanje ukoliko Crna Gora ispuni neophodne kriterijume - navodi članica Centra za savremene politike iz Beograda.
DRI dala negativno mišljenje na finansije i uslovno na usklađenost poslovanja Pošte Crne Gore tokom 2023. godine
31 što se na kraju i desilonavodi Vujović. Kako kaže, riječ je o činu koji ima dobro poznati cilj, a to je urušavanje evropske perspektive. - Cilj je izazivanje nestabilnosti, ustavno-pravnog haosa, pokušaj blokade Ustavnog suda i suspenzija pravnog i izbornog sistema. Mandić, kao Vučićev izvršilac prljavih poslova na razgradnji nezavisne, građanske i evropske Crne Gore ima jedan cilj, da nakon svakog stvarnog ili relativnog uspjeha na EU putu podmetne neku institucionalnu minu u temelje Crne Gore i time pošalje poruku Briselu da je zemlja nesposobna da jednog dana bude članica EU – upozorio je Vujović.
Dodaje i da je za Crnu Goru od suštinske važnosti da se u narednom periodu fokusira na stanje u pravosuđu, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. - Rezultata u ovoj oblasti je bilo, ali potrebno je više i to je ono što evropske institucije očekuju. To se jasno vidi iz dokumenata koji dolaze iz Evropske unije. Poboljšanje rezultata u istragama, krivičnom gonjenju i prije svega pravosnažnim presudama i oduzimanju imovine koja je stečena kriminalom, biće od izuzetne važnosti za nastavak pregovora. Takođe, potrebno je uložiti dodatne napore da bi se ojačale institucije, koje su još uvijek krhke i slabenavodi ona.
Da je teško za očekivati da Crnu Goru „prestigne“ bilo koja od država balkanske šestorke, uvjerava Popović, navodeći da je konkretno Albanija ostvarila napredak na putu ka Evropskoj uniji, ali da tu zemlju čeka dug put i dosta posla. Da je optimizam ka članstvu u EU utemeljen na osnovu geopolitičkog konteksta i raspoloženja Brisela, smatra i Ivan Vujović.
- Zahvaljujući geopolitičkom kontekstu, izazvanom prije svega agresijom Rusije na Ukrajinu, imamo značajno izmijenjen tretman politike proširenja koja ponovo postaje jedna od ključnih politika Unije, čime smo došli u situaciju da i dalje kao država imamo širom otvorena vrata za ubrzani put ka EU. Svjedoci smo da nas EU vuče ka sebi, ali da naša vlast, kroz destruktivno djelovanje otvoreno antievropskih subjekata, čini sve da taj proces obesmisli do trenutka gubljenja pozitivnog momentuma za politiku proširenja - zaključio je Vujović. Bojan ĐURIŠIĆ
PODGORICA – Tokom 2023. godine u Pošti Crne Gore zaključeno je 75 ugovora na neodređeno, od čega 70 bez javnog oglašavanja, kandidati su prilagali stara ljekarska uvjerenja, u pojedinim slučajevima nije bilo potvrda o radnom iskustvu, dok su ugovori zaključivani i nakon stupanja na rad – utvrdila je Državna revizorska institucija (DRI).
Time je prekršen Zakon o radu koji predviđa obavezu državnih kompanija da Zavodu za zapošljavanje prijave slobodno radno mjesto. Na kraju 2023. godine u Pošti je bilo zaposleno 984 lica, od kojih samo trojica na određeno, svi ostali na neodređeno. Sistematizacijom iz juna 2022. godine predviđeno je 309 radnih mjesta sa 1.291 izvršiocem. Za plate i naknade je umjesto, planiranih 11,4 miliona eura, potrošeno preko 13 miliona, zbog, kako se navodi u izvještaju, povećanja broja zaposlenih.
ZaPOŠL javaNjE
PREKO aGENcIja
Na to je, kako ukazuju revizori, uticao i angažman 244 lica preko Agencije za ustupanje, što je Poštu u bruto iznosu koštalo preko dva miliona eura. Agencija Nice Job iz Podgorice, koja je izabrana bez tendera, za svoju uslugu naplatila je proviziju 51,2 hiljade eura. Na osnovu ugovora o djelu potrošeno je 59,3 hiljade eura za ukupno 51 lice, pretežno na period kraći od pola godine za poslove održavanja higijene, preuzimanja pošiljki, popravke kvarova i drugo. Tako je DRI dala negativno mišljenje na finansijski izvještaj i uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja tokom 2023. godine kada su rukovodeće mjesto u Pošti dijelila dvojica Demokrata. Dragan Tufegdžić se polovinom godine, iz kako je navedeno, ličnih razloga, povukao sa mjesta direktora Pošte i partijskih funkcija u Demokratskoj Crnoj Gori, a na njegovo mjesto došao je Josip Đurašković koji je i dalje na čelu Pošte. Kolegijum kojim je rukovo-
Tokom 2023. godine rukovodeće mjesto u Pošti dijelila su dvojica iz Demokratske Crne Gore - Dragan Tufegdžić se polovinom godine iz, kako je navedeno, ličnih razloga povukao sa mjesta direktora Pošte i partijskih funkcija, a na njegovo mjesto došao je Josip Đurašković koji je i dalje na čelu Pošte CG
dio senator Zoran Jelić sa senatorom dr Milanom Dabovićem utvrdio je da su u ovoj kompaniji dijelili predmete javnih nabavki kako bi izbjegli primjenu Zakona o javnim nabavkama, pa je bez odgovarajućeg postupka potrošeno preko 221,3 hiljade eura za namještaj, održavanje softvera, osiguranje i adaptaciju objekta. Revizori su utvrdili da Pošta nema dokaze o pravu svojine na imovini vrijednoj skoro 835,5 hiljada eura, od čega je knjivodstvena vrijednost zemljišta 187,4 hiljade, a objekata 648,1 hiljada.
POGREŠNa STOPa
Pošta je prilikom obračuna odloženih poreskih obaveza umjesto stope 13,94 odsto koristila stopu poreza na dobit od deset odsto, zbog čega su revizori utvrdili da su ove obaveze umjesto navedenih 406,4 hiljade, skoro 630.000 eura. Osim toga, nerealno su prikazana potraživanja prema Fondu za solidarnu stambenu gradnju Saveza sindikata, Unije poslodavaca i Vlade Crne Gore, jer su prikazana kroz uplaćena, a ne obračunata sredstva.
me i opštine, dok se preostali iznos potražuje po osnovu međunarodnog obračuna poštanskih usluga. Ova potraživanja su za 70 odsto veća nego godinu ranije odnosno za 1,6 miliona eura. U izvještaju DRI se navodi da Pošta nije uspjela da naplati osiguranje nakon pljački u Podgorici i Nikšiću u martu i oktobru 2021. godine, kada je ukradeno 593,8 hiljada eura. - Osiguravajuće društvo je, shodno odluci o likvidaciji štete, izvršilo naknadu štete u iznosu od 56.475 eura, dok preostali iznos od 537.307,78 eura nije naplaćen, jer ugovor o pružanju usluga redovnog obezbjeđenja i zaštite transporta novca zaključen između Pošte i Security Guard Montenegro (SGM) nije bio usklađen sa Polisom osiguranja robe u domaćem transportu – navodi se u izvještaju uz napomenu da je Pošta zbog toga pokrenula spor pred Privrednim sudom protiv SGM.
RadNI SPOROvI
Na kraju 2023. godine u Pošti su bila zaposlena 984 lica, od kojih samo troje na određeno, svi ostali na neodređeno. Sistematizacijom iz juna 2022. godine predviđeno je 309 radnih mjesta sa 1.291 izvršiocem. Za plate i naknade je, umjesto planiranih 11,4 miliona eura, potrošeno preko 13 miliona, zbog, kako se navodi u izvještaju, povećanja broja zaposlenih
Agencija Nice Job iz Podgorice, koja je izabrana bez tendera, za svoju uslugu naplatila je proviziju 51,200 eura
Pošta je tokom 2023. godine ostvarila prihode za 17 odsto veće od planiranih oko 21,1 miliona eura, dok su i rashodi bili veći u istom procentu i iznosili su nešto manje od 21 milion. Prema podacima iz izvještaja, dug prema Pošti je preko četiri miliona eura, od čega najveći dio od tri miliona duguju Ministarstvo rada, državne fir-
Protiv Pošte se vode 204 postupka, od čega je 161 radni spor uglavnom radi naknade štete za neiskorišćeni odmor i manje isplaćene zarade, troškova prevoza i prekovremenih sati, neisplaćene pomoći zbog smrti člana porodice, poništaja odluke i aneksa, rješenja o prestanku odnosa, odluke o disciplinskoj odgovornosti. U korist Pošte pravosnažno je okonačno 11 radnih sporova, dok je Pošta u 21 postupku obavezana da ispla-
ti ukupno 49.000 eura. Nakon višegodišnjih pokušaja da sa Vladom, kao osnivačem, riješi problem vlasništva nad zemljištem i objektima kojima upravlja, Pošta je podnijela tužbu protiv države i Vlade –Uprave za katastar i državnu imovinu radi uvrđivanja prava svojine na više nepokretnosti. DRI će izvještaj uputiti odboru direktora, Vladi, Ministarstvu ekonomskog razvoja, skupštinskom odboru za ekonomiju, finansije i budžet, kao i Vrhovnom državnom tužilaštvu. Pošta je dužna da do kraja januara dostavi plan aktivnosti, a do kraja juna i izvještaj o realizaciji izdatih preporuka. M. LEKOvIĆ
Podaci o sindikalnoj potrošačkoj korpi za posljednji prošlogodišnji kvartal
PODGORICA - Sindikalna potrošačka korpa za posljednji prošlogodišnji kvartal iznosila je 1.970 eura, što je pad od 1,5 odsto na kvartalnom nivou, ali i rast od 6,49 odsto na godišnjem, pokazali su podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja.
Sindikalna potrošačka korpa (SPK) je u četvrtom kvartalu prošle godine bila 30 eura niža nego u trećem, kada je iznosila dvije hiljade eura. Prema podacima Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja, SPK je u četvrtom tromjesečju 2023. godine iznosila 1.850 eura, što znači da je na godišnjem nivou porasla 120 eura ili 6,49 odsto. - Razlike se bilježe u čak sedam kategorija troškova, i to troškova prehrambenih proizvoda, imputirane rente, tekućeg održavanja domaćinstva, stanovanja i komunalija, proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja, obrazovanja i kul-
Prema podacima Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja, sindikalna potrošačka korpa je u četvrtom tromjesečju 2023. godine iznosila 1.850 eura, što znači da je na godišnjem nivou porasla 120 eura ili 6,49 odsto. Sindikalna potrošačka korpa je u četvrtom kvartalu prošle godine bila 30 eura niža nego u trećem, kada je iznosila dvije hiljade eura
ture, kao i ljetovanja - navodi se u saopštenju Centra.
Iz Centra su objasnili da je u pitanju peta sindikalna potrošačka korpa za četvoročlano domaćinstvo, kojom su obuhvaćeni oktobar, novembar i decembar.
U sastav SPK-a, shodno metodologiji, ulazi deset kategorija troškova od kojih su u četvrtom kvartalu u tri kategorije zabilježene promjene u odnosu na prethodni, odnosno treći kvartal.
Troškovi prehrambenih proizvoda bilježe pad od deset eura ili 1,65 odsto, što znači da je četvoročlano domaćinstvo za te potrebe izdvajalo 595 eura, dok je u trećem kvartalu izdvajalo 605 eura. - Na pad cijena prehrambenih proizvoda uticalo je ponovno donošenje odluke Vla-
de o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, ali ne u toli-
koj mjeri koliko smo se nadali prilikom predstavljanja SPK za treći prošlogodišnji kvartal - naveli su iz Centra.
Oni su dodali da, imajuću u vidu da je odlukom Vlade obuhvaćen veliki broj prehrambenih proizvoda koji su sadržani
u SPK, očekivanja u pogledu značajnijeg smanjenja cijena tih proizvoda, a samim tim i iznosa ove kategorije troškova, nijesu ispunjena.
- Troškovi tekućeg održavanja domaćinstva zabilježili su rast u nominalnom iznosu od pet eura ili 4,76 odsto, te ukupno iznose 110 eura u odnosu na 105 eura koliko su iznosili u prethodnom kvartalu. Rast ove kategorije troškova je zabrinjavajući, imajući u vidu da je takođe određeni broj artikala iz SPK-a bio obuhvaćen odlukom o ograničavanju cijena - rekli su iz Centra. Troškovi obrazovanja i kulture su u posmatranom periodu, shodno očekivanju, zabilježili pad od 25 eura ili 19,23 odsto, jer tada nije bilo potrebe za dodatnim opremanjem đaka. S. POPOVIĆ
Ministar pomorstva Filip Radulović najavljuje jačanje pomorske administracije
PODGORICA - Pomorstvo je jak zamajac crnogorskoj ekonomiji i najveći izazov u narednom periodu je jačanje pomorske administracije, saopštio je ministar pomorstva Filip Radulović.
On je ocijenio odličnim potezom da Crna Gora ima posebno ministarstvo posvećeno samo pomorstvu s obzirom na viševjekovnu tradiciju i kulturno nasljeđe crnogorskog pomorstva. - Prema nekim procjenama, imamo nešto iznad šest hiljada aktivnih pomoraca u Crnoj Gori i na godišnjem nivou oni utroše u državi nešto iznad 300 miliona eura - rekao je Radulović u intervjuu agenciji Mina-biznis.
IzazOVI
On je naveo da ima brojnih izazova u toj oblasti, ali da je najveći to što moraju da pojačaju pomorsku administraciju.
- Imamo neki 50-ak ljudi u okviru Ministarstva pomorstva. Najveći broj tih ljudi je zaposlen u lučkim kapetanijama po primorju i lučkim ispostavama. Mnogo manje ih
je u Podgorici i administraciji. Mislim da je to nešto što treba u narednom periodu malo da pojačamo - saopštio je Radulović.
On je naveo da zbog toga rade program Seaman Identification Document (SID), koji predstavlja nešto poput lične karte jednog pomorca i kad se to uspostavi, znaće tačno koliko ima aktivnih pomoraca u Crnoj Gori. Radulović je, govoreći o unapređenju pomorske infrastrukture, rekao da Ministarstvo ambiciozno radi na unapređenju infrastrukturnih ka-
paciteta i promociji crnogorskih luka.
- Crna Gora će, već u septembru ove godine, biti domaćin finala jedriličanske trke The Ocean Race Europe 2025. Što je Formula 1 za drumski saobraćaj, to je The Ocean Race za pomorstvo. Očekujemo do nekih 100.000 posjetilaca - kazao je Radulović.
On je kazao da bi trebalo da do kraja januara saznaju da li su dobili taj grant ili ne, kao i da očekuje da će dobiti pozitivnu vijest.
- Nešto na čemu smo radili posljednjih nekoliko mjeseci
Ukoliko se dođe do fer cijene sa kompanijom Port of Adria koja je u većinskom vlasništvu turskog Global portsa, Vlada je spremna da kupi tu kompaniju, naveo je ministar pomorstva Filip Radulović, ali da to neće raditi po svaku cijenu
je da se nekoliko luka u Boki kotorskoj pretvori u luke nautičkog turizma. To smo uradili u Porto Montenegru, ali i Portonovom. Znači da te luke i marine mogu sad da iskrcavaju i ukrcavaju do 100 putnika u roku od tri dana - naveo je Radulović i dodao da su time proširili turističke kapacitete i ponudu.
On je, na pitanje u kojoj je fazi analiza poslovanja Port of Adrie, podsjetio da je Luka Bar potpisala ugovor sa njemačkom konsultantskom kućom Hamburg port Consulting. - Imaju rok od osam sedmica da dostave izvještaj, takozvani finansijski i komercijalni due diligence, odnosno dubinsku finansijsku analizu stanja Port of Adria, sve u cilju da se eventualno dođe do njene kupovine - objasnio je Radulović.
Bez tog izvještaja se, kako je kazao, neće znati okvirno koliko košta Port of Adria, zbog če-
ga je bitno da jedna objektivna kompanija sprovede analizu. - Ako gledamo luke u regionu, dok smo mi prodavali našu imovinu i srce luke zadnjih deset do 12 godina, druge države u regionu su ulagale u njihovu lučku infrastrukturu, što mislim da je odličan potez. Žao mi je što smo mi suprotno radili čitavo to vrijeme - rekao je Radulović.
regIOnalna kOnkurencIja Prema njegovim riječima, ako se gleda broj kontejnera koji se izvoze i uvoze u lukama regiona na Jadranu, Luka Koper je zadnjih 15 godina porasla do te mjere da sada na godišnjem nivou uvozi i izvozi 20 puta više kontejnera nego Luka Bar. - Luka Rijeka ima osam puta više kontejnera na godišnjem nivou nego Luka Bar. Znači da mi kaskamo uveliko za drugim lukama regiona i žao mi je jer nema potrebe za tim. Veli-
ka je potražnja za kontejnerima i da smo gradili kapacitete na vrijeme napravili bismo jednu strašnu stvar za državu što se tiče Luke Bar - naveo je Radulović i dodao da za to nije kasno.
On je rekao i da mora da se ogradi i kaže da, ukoliko se dođe do neke fer cijene sa kompanijom Port of Adria, koja je u većinskom vlasništvu turskog Global portsa, da je Vlada spremna da kupi tu kompaniju, ali da to neće raditi po svaku cijenu.
- Ako se dođe do fer cijene, mi smo kao Vlada spremni da ispravimo nepravdu koja je počinjena na području Luke Bar - poručio je Radulović. On je, govoreći o pomorskim linijama, naveo da je jedan od strateških ciljeva Vlade bio da se proširi pomorska mreža i ocijenio da su krenuli u dobrom pravcu i najavio da već u junu vraćaju liniju Bar - Bari. S. P.
Subota, 4. januar 2025.
Osnovni sud u Podgorici donio odluku u predmetu ,,Tunel“
PODGORICA - Osnovni
sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv optuženih za prokopavanje tunela iz kojeg je početkom septembra 2023. godine provaljeno u depo Višeg suda u Podgorici.
Na optužnici su Podgoričani: Katarina Baćović, Marijan Vuljaj , Nikola Milačić i Predrag Mirotić kao i Vladimir Erić iz Loznice i njegovi sugrađani, koji su u bjekstvu - Veljko Marković, Milan Marković i Dejan Jovanović
Svim optuženima, osim Vuljaju, na teret je stavljeno krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa. Baćovićeva je osumnjičena i za krivično djelo falsifikovanje isprave, dok je Vuljaju stavljeno na teret krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.
- Predsjednica vijeća Osnovnog suda u Podgorici našla je da prikupljeni dokazi tokom istrage daju dovoljno osnova za zaključak da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni izvršili krivična djela koja su predmet optužbe jer u konkretnom slučaju nije potrebno bolje razjašnjenje stvari da bi se ispitala osnovanost optužnice. Pri tome nije našla i da postoje zakonski razlozi koji bi mogli da dovedu do obustave krivičnog postupka, odnosno odbacivanja optužbe u konkretnom slučaju – kazali su iz Osnovnog suda.
Dodaje se da je prilikom kontrole optužnice isključivo cijenjeno da li ima dovoljno do-
su okrivljeni osnovano sumnjivi. -To predstavlja uslov za podizanje optužnice, a ocjena svakog dokaza biće izvršena tek nakon što svi dokazi budu izvedeni na glavnom pretresu, kada će biti i provjerene odbrane okrivljenih koji negiraju da su izvršili krivična djela stavljena im na teret -precizirali su iz Osnovnog suda. Podizanje optužnice u ovom slučaju bilo je iznenađujuće za advokate okrivljenih budući da u istrazi nijesu, prema njihovim saznanjima, prikupljeni dokazi koji bi dali i na-
govještaj ko stoji iza upada u depo Višeg suda, niti što je bio motiv zbog kojeg se krenulo u ovaj nesvakidašnji kriminalni projekat.
DNK vještačenje pokazalo je da u tunelu nijesu pronađeni biološki tragovi Piperovića, Milačića i Erića koji su, prema sumnjama tužilaštva, učestvovali u prokopavanju do depoa Višeg suda. Istraga upada u depo Višeg suda 8. septembra 2023. godine pokazala je da motiv šestočlane grupe u ovom kriminalnom poduhvatu nije bio kontaminacija dokaza u istrazi ubi-
Apelacioni sud ukinuo presudu kojom je bivši predsjednik
Opštine Bar osuđen na dvogodišnju robiju
stva Duška Jovanovića, kao i u predmetima koji se vode protiv pripadnika kavačkog klana, kako su to tvrdili pojedini političari nakon razotkrivanja ove afere. Popis nestalih dokaza pokazao je da su tajni posjetioci iz depoa Višeg suda iznijeli 11 mobilnih telefona i 19 komada oružja, a prema nezvaničnim informacijama radi se uglavnom o pištoljima novije proizvodnje.
Izvori Pobjede iz obavještajnog sektora, kako smo pisali, kategorični su da je u depo upala mafija kako bi se domogla „svoga“ kokaina i „namirila“ dugove i da „posao“ nije mogla da završi bez podrške ljudi iz sektora bezbjednosti i vlasti.
Međutim, odmah nakon otkrivanja „tunela“, javnosti je saopšteno da više od tone kokaina, zaplijenjenog u Zeti, nije bilo deponovano u tom depou, već da je ta droga čuvana u kancelariji na spratu. Iz svega se može zaključiti da su kopači, pošto u depou nijesu našli drogu, ponijeli sa sobom ono što su našli – oružje i telefone. B.R.
Žarku Pavićeviću će se ponovo suditi u predmetu ,,Pošta“
PODGORICA – Apelacioni sud ukinuo je presudu Višeg suda kojom je bivši predsjednik Opštine Bar i nekadašnji vlasnik Zavoda za izgradnju Bara Žarko Pavićević osuđen na dvije godine zatvora, a direktorka te kompanije Danijela Krković na godinu i po zatvorske kazne jer su zloupotrebom službenog
položaja prilikom izgradnje stambeno-poslovnog prostora Poštu Crne Gore oštetili za više od 900.000 eura, a ne za 2.247.882 eura kako je to tvrdilo Specijalno tužilaštvo.
Procjenitelj Rafael Vreteničić oslobođen je optužbi da je svojim radnjama doprinio da se Pošti pričini šteta.
Prvostepenu presudu je izrekla sutkinja Nada Rabrenović Predmet protiv Pavićevića i Krković je vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje. U postupku odlučivanja po žalbama Specijalnog tužilaštva, Pavićevića i Krković Apelacioni sud je utvrdio da je prvostepeni sud učinio bitne povrede odredaba krivičnog postupka, jer je izreka presude protivrječna razlozima presude, prvostepeni sud odlučne činjenice nije utvrdio i valjano obrazložio, a dati razlozi su nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. Tako]e, prvostepeni sud nije u potpunosti ni razjasnio sve odlučne činjenice za ocjenu postojanja krivičnog djela . - Kao i za postojanje namjere optuženih da na način kako je opisano u osuđujućem dijelu izreke pobijane presude, pribave protivpravnu imovinsku korist Zavodu za izgradnju Bara i nanesu štetu Pošti Crne
Gore, kako se osnovano ukazuje izjavljenim žalbama. Prvostepenom sudu su data detaljna uputstva za postupanje u ponovnom postupku, kako bi bio u mogućnosti da donese zakonitu odluku – kazali su iz Apelacionog suda. Specijalno tužilaštvo pokrenulo je istragu nakon što je Pošta Crne Gore podnijela tužbu protiv Zavoda za izgradnju Bara u stečaju, koji je bio u vlasništvu Žarka Pavićevića, i barske kompanije USEFA, jer nijesu ispoštovali ugovor o zajedničkoj izgradnji stambeno-poslovnog prostora. Ugovorom koji je potpisan 2008. godine Pošta Crne Gore je uložila državno zemljište u barskom naselju Topolica kako bi zauzvrat dobila 30 odsto od izgrađenog stambeno-poslovnog prostora, odnosno građevinsku nekretninu čija najmanja vrijednost mora da iznosi 4.371.000 eura. B.R.
Barski policajci identifikovali i pronašli odbjeglog aktera tuče Uhapšen
Jermenac, izbo nožem dvojicu
Barana
BAR – Državljanin Jermenije R. M. (27) uhapšen je zbog sumnje da je u noći između četvrtka i petka u tuči nožem izbo Barane D. H. (33) i A. S. (32), potvrđeno je Pobjedi iz Osnovnog državnog tužilaštva u Baru. Povrijeđeni Barani su odmah
nakon incidenta prebačeni u barsku bolnicu gdje im je ukazana ljekarska pomoć. Policija je u kratkom roku identifikovala Jermenca i uhapsila ga. Zbog problema s angažovanjem prevodioca, R. M. juče nije saslušan u barskom Osnovnom tužilaštvu. Rukovodilac Osnovnog tužilaštva u Baru Radovan Đurišić kazao je Pobjedi da na osnovu povreda koje su zadobili D. H. i A. S., Jermenac neće biti osumnjičen za pokušaj ubistva već za krivično djelo nanošenje teške tjelesne povrede koje je u nadležnosti Osnovnog tužilaštva. B.R.
,,Kralj kriptovaluta“ za Novu godinu izručen SAD-u Do Kvon pred njujorškim sudom negirao prevaru
PODGORICA /NJUJORK – Državljanin Južne Koreje
Do Kvon (33) je u utorak iz
Crne Gore izručen Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je dva dana kasnije, pred sudom u Njujorku negirao optužbe federalnih tužilaca za prevaru, prenosi VOA.
Komisija za hartije od vrijednosti pred američkim saveznim sudom je početkom prošle godine povela postupak protiv kompanije „Terraform Labs“ i njenog suosnivača Do Kvona zbog prevare sa kriptovalutama u vrijednosti od 40 milijardi dolara.
U izmijenjenoj optužnici na 79 strana, podnijetoj u četvrtak, Do Kvon je optužen i za zavjeru za pranje novca.
U junu prošle godine je pristao da plati novčanu kaznu od 80 miliona dolara, a zabranjene su mu i transakcije kriptovalutama, u okviru sporazuma o poravnanju vrijednog 4,55 milijardi dolara, koji su on i njegova kompanija „Teraform“ postigli sa američkom komisijom za hartije od vrijednosti.
U optužnici objavljenoj u četvrtak, kancelarija tužioca na Menhetnu optužila je Kvona da je 2021. godine obmanuo investitore kada je riječ o vrijednosti digitalne valute TerraUSD.
Na suđenju, po civilnoj tužbi Komisije za hartije od vrijednosti, federalna porota na Menhetnu je u aprilu prošle godine utvrdila da su Do Kvon i njegova kompanija odgovorni za obmanjivanje investitora u kriptovalute.
Kvon nije prisustvovao tom suđenju zato što je od marta 2023. godine bio pritvoren u Crnoj Gori. Kompanija „Teraform“ je u januaru prošle godine proglasila bankrotstvo.
Do Kvon, mozak koji stoji iza kriptovaluta TerraUSD i Luna, došao je u centar svjetske pažnje nakon što je krah njegovog poduhvata izazvao ogroman pad na cjelo-
kupnom tržištu kriptovaluta. TeraUSD i Luna su kolabirali u maju 2022. godine, izbrisavši tržišnu kapitalizaciju od skoro 45 milijardi dolara za nedjelju dana i uzrokujući stotine milijardi gubitaka na većem tržištu kriptovaluta. Dok su policije Južne Koreje, SAD-a i Singapura tragale za Do Kvonom on je prema pisanju DL njuza boravio u Beogardu, gdje je uprkos Interpolovoj potjernici otvorio firmu pod svojim pravim imenom. Početkom marta 2023. godine, Do Kvon i njegov saradnik Han su doputovali u Crnu Goru odakle su 23. marta 2023. godine privatnim avinom krenuli za Dubai. Međutim, pošto su granični policajci na aerodromu u Golubovcima otkrili njihove lažne pasoše oni su uhapšeni. Od tada Do Kvon je u Crnoj Gori proveo godinu i devet mjeseci koliko je crnogorskim sudovima trebalo da donesu odluku da li će „kralja kriptovaluta“ izručiti SAD-u ili matičnoj državi. Ministar pravde Bojan Božović je nakon stava Ustavnog suda da je na njemu da donese odluku o ekstradiciji Do Kvona potpisao rješenje da se „kralj kriptovaluta“ izruči SAD-u. Uprkos revoltu Do Kvonovih advokta koji su tvrdili da je njihovom klijentu ugroženo elementarno pravo na pravni lijek i preispitivanje ,,očigledno nezakonite odluke“, „kralj kriptovaluta“ je Crnu Goru napustio već narednog dana. B.R.
Građani prijavljuju govor mržnje na društvenim mrežama, VDT prati situaciju, Direktorat za medije pozvao na uzdržanost
PODGORICA – Nakon
zločina koji se dogodio na Cetinju, jedan dio građana je zanijemio, drugi s pijetetom odaju poštu za 12 žrtava, dok treći govorom mržnje, političkim, vjerskim i nacionalnim krše i ljudskost, ali i krivični zakon.
Na društvenim mrežama se u posljednja dva dana može pročitati mnogo nesuvislih, surovih i bezumnih komentara i objava. Iz Višeg državnog tužilaštva je Pobjedi sinoć rečeno da prate objave, te da su dobili i određene prijave i pitanja zbog govora mržnje. - Više državno tužilaštvo u Podgorici (VDT), u okviru svoje nadležnosti, prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, tako da, ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena – kazala je portparolka i rukovoditeljka Lepa Medenica
Crnogorski mediji su dosad o tragediji na Cetinju izvještavali korektno i profesionalno, što nije slučaj na društvenim mrežama, na kojima se, pored izražavanja tuge i saosjećanja, mogu pročitati i užasavajući stavovi koji su puni mržnje prema prijestonici, koja je zbog njenih građana i njihovih stavova, kako pojedini pišu, zaslužila dvije tragedije u dvje godine. Jedan cetinjanin je juče ukazao policiji na problematične komentare i stavove, i podnio priojavu protiv pojedinaca koji su širili govor mržnje u odnosu na tragediju na Cetinju. On je u prijavi napisao da je na fejsbuku sa profila „Luka Be-
lojević“ objavljen sadržaj u kojem piše: „Koliko puta moram ponoviti, nuklearna iznad Cetinja i završiš svu muku tog grada i kolektivno povećaš iq za dva poena jedno“; a sa profila pod imenom „Marko Vučurević“ komentar sadržine: „Kopilad talijanska se sama istrijebiše. Jbg loša krv samo se rokajte naletos vas bilo“.
On je prijavio i da je sa profila pod imenom „Igor Šćekić“ objavljen komentar u kojem piše: „Oči povadili kopiladi talijanska“ i „Zauze Srbija Crnu Goru bez ispaljenog metka“. Policiji je dostavio kopije objava i najavio nove koje je primijetio u trenutku podnošenja prijave. Ovaj građanin Cetinja je naglasio da su ove objave kod njega izazvale osjećaj uvrijeđenosti i ugroženosti.
Iz Direktorata za medije je si-
noć stigao i apel građanima da se uzdrže od komentarisanja, da se ,,poštuju sjene i razarajuća bol njihovih porodica“. Apelovali su na građane koji koriste društvene mreže da tragediju na Cetinju ne koriste za promovisanje ekstremnih stavova, nacionalnih, vjerskih, političkih i bilo kojih i da se obračunavaju sa neistomišljenicima, ali i da ne dozvoljavaju da to drugi rade na njihovim nalozima u komentarima.
Zahvalili su medijima koji u skladu sa Kodeksom novinara izvještavaju. - I pozivamo sve medije da slijede primjer onih koji su isključili komentare. Kao i u svim teškim trenucima, profesionalni i odgovorni mediji danas imaju nezaobilaznu ulogu – saopšteno je iz tog direktorata. J. MARTINOVIĆ
MCP poručila da treba odložiti sve muzičko-scenske nastupe, a CPC da zbog tragedije neće biti organizovanog nalaganja badnjaka
dan provesti
sa porodicom
PODGORICA –Crnogorska pravoslavna crkva saopštila je juče da neće biti organizovanog nalaganja badnjaka, te da vjernici te dane provedu sa porodicama, a iz Mitropolije crnogorsko-primorske ističu da taj čin treba obaviti u molitvenom raspoloženju i sa bogoslužbnim poretkom. Iz Mitropolije su poručili da sveštenstvo, vjernici ali i cjelokupna javnost treba da obrate naročitu pažnju da se ovogo-
dišnja blagosiljanja i nalaganja badnjaka obavljaju isključivo u skladu sa bogoslužbenim poretkom i u molitvenom raspoloženju, bez planiranih muzičko-scenskih nastupa tih dana, koje treba odložiti do daljnjeg. Istakli su da pretpraznični čin uoči proslave Božića ima značajno mjesto u crkvenoj i narodnoj tradiciji, ali je neophodno da svaki segment tih proslava bude usredsređen na suštinsku poruku praznika Božića.
Protest ispred zgrade Vlade u Podgorici zbog toga što
Revolt građana izazvala je činjenica što je zgradu Vlade, opasanu zaštitnim ogradama, sinoć tokom protesta, obezbjeđivalo makar četiri puta više policajaca, nego što ih je bilo operativno na Cetinju u noći masakra kada je Aco Martinović prije nego je, opkoljen pucao u sebe, krstareći gradom usmrtio 12 sugrađana, uključujući i dvoje djece, a teško ranio još četiri osobe...
PODGORICA – Jednočasovni protest građana juče ispred zgrade Vlade Crne Gore, koji je počeo u tišini zbog 12 žrtava masakra na Cetinju, na momente je obilježila žučna reakcija okupljenih u znak revolta što niko od rukovodilaca sistema bezbjednosti nije podnio ostavke, niti je prepoznao makar objektivnu odgovornost za najteži zločin u novijoj crnogorskoj istoriji, i to dvije godine nakon prethodne slične tragedije u istom gradu. Protest na kojem se okupilo više stotina građana počeo je u 17 sati, a nakon početne šutnje,
sporadično se nekoliko građana obratilo policiji ispred zgrade Vlade pitajući od koga čuvaju objekat i gdje su bi-
li na Cetinju, kada je trebalo. Zbog činjenice da je policija snimala skup, uslijedili su spontani pokušaji dijela okupljenih da obore povezanu ogradu. Pratili su ih uzvici: ,,Đe vam je Šaranović, što ne izađe..“, ,,Jesu li građani krivi“, ,,Jesmo li mi krivi“. Nakon toga dio građana je uzvikivao imena ubijenih dječaka: ,,Jovan“, ,,Vukan“... Čuli su se i povici pojedinih okupljenih: ,,Dođite sjutra ako vam basta“. Reakcija građana proizašla je iz revolta što je zgradu Vlade, u kojoj se u tom momentu održavala sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, opasanu zaštitnim ogradama,
Cerović: Stanje u državi odraz amaterizma ili smišljene i zlonamjerne devastacije sistema
Iz Crnogorske pravoslavne crkve su poručili da je u ovakvim okolnostima najprikladnije obilježiti praznik u krugu porodice, bez masovnijih okupljanja.
- Veliki crkveni savjet Crnogorske pravoslavne crkve je, s obzirom na tragične okolnosti, kao i u znak poštovanja prema stradalima i njihovim porodicama, donio odluku da se ove godine ne organizuje tradicionalno nalaganje badnjaka na Cetinju i u drugim gradovima – saopšteno je iz CPC.
Služiće se božićne liturgije i u kapeli Vladičanskog doma na Cetinju i u Crkvi Svetog Petra Cetinjskog u Kotoru.
J.M.
- Prekardašili su – u te dvije riječi može se, prema riječima psihologa i komunikologa Radoja Cerovića, opisati amaterizam, improvizacija, a možda i, kako kaže, smišljena i zlonamjerna devastacija sistema države kojoj svjedočimo. Cerović, koji je učestvovao na sinoćnjem protestu, kazao je u izjavi Pobjedi da je jedan od primjera devastacije sistema policija, koju priznaju i sami čelnici bezbjednosnog sektora time što potvrđuju da nemaju dovoljno ljudi.
- Postavlja se pitanje zbog čega nemaju - jer su napravili političke čistke, jer su
htjeli da oslobode prostor za svoje birače i slično, i time lišili državu jedne od ključnih institucija, a to je policija. Oslabili je profesionalno i kvalitativno i kvantitativno. I doveli do ovakvih posljedica – kazao je on. Na pitanje da li je uzrok i činjenica da su godine potrošene na traženje podobnih političkih rješenja u sektoru bezbjednosti, umjesto ulaganja u funkcionalnost sektora, Cerović je kazao da su svi sistemi u političkom revanšizmu obezglavljeni.
- Policija je samo jedan od tih primjera. Bez profesionalaca, bez ljudi kojima je
to struka, bez ljudi sa iskustvom i onih koji razumiju kako funkcionišu sistemi, ne može se upravljati državom. Ili je namjera da se sruši, ili je ozbiljan kolosalan oblik amaterizma, improvizacije i dokaza da ovi ljudi, na ovakav način, nijesu dorasli da upravljaju mjesnom zajednicom, a ne državom – smatra on. Na pitanje da li očekuje reakciju na građanske zahtjeve, Cerović je ocijenio da političari odgovor već imaju. - Političke strukture su zatvorene u ovoj zgradi i ne pokušavaju ni na prozor da se promole. To sve govori –rekao je Cerović.
sinoć tokom građanskog protesta, obezbjeđivalo makar četiri puta više policajaca, nego što ih je bilo operativno na Cetinju u noći masakra. Kada je, podsjetimo, na pet lokacija u gradu, Aco Martinović prije nego je šest sati kasnije opkoljen u svojoj kući pucao u sebe, usmrtio 12 sugrađana, uključujući i dvoje djece, a teško ranio još četiri osobe.
„SiStem vam je truo“ Protest je bio najavljen na društvenim mrežama, nije imao pojedinačnog organizatora niti su ga pratila bilo kakva obilježja, sem sporadični transparenti, uključujući i poruke: „Sistem vam je truo!“, „Ruke su vam krvave“, a jedna gospođa je držala poruku sa fotografijama djece ubijene u Medovini prije dvije godine, kao i dječaka ubijenih 1. januara ove godine. Slike je pratio natpis: „Ko je ugasio sunce u vašim očima?“
Na protestu se vidjelo nekoliko transparenata, uključujući i poruke: „Sistem vam je truo!“, „Ruke su vam krvave“, a jedna gospođa je držala poruku sa fotografijama djece ubijene u Medovini prije dvije godine, kao i dječaka ubijenih 1. januara ove godine. Slike je pratio natpis: „Ko je ugasio sunce u vašim očima?“
Građani su poručili da traže ostavke, da se nestručni zamijene stručnima, zahtijevaju rigoroznije zakone... Jedan od okupljenih se obratio policajcima koji su obezbjeđivali zgradu Vlade i upitao ih zašto ne izađu pred kamere i kažu da ih sistem gazi, da im daju male plate i da su to neki od razloga što se desila tragedija na Cetinju.
- Vi kao obični ljudi, časni, porodični, trebalo bi da izađete i kažete što se događa u vašem sistemu, policije, ANB-a i čitavom sektoru bezbjednosti. Inače će sjutra ova tragedija
zakucati na vrata svih nas –rekao je građanin.
Pitao je da li je strašno da u cijeloj situaciji ,,ministar pita kako izgleda dok daje izjavu“, dok normalni, obični, nenaoružani građani strahuju kada će im neko ući u kuću i pobiti djecu...
Učesnik protesta koji je nosio transparent ,,12 minuta tišine“ obratio se novinarima navodeći da je zajedničko okupljanje da traže smjene i ostavke zbog toga što je ,,bezbjednost u državi – nula“,
- Tražimo da zaposli više policajaca, očigledno je da ih ne-
mamo, da nam fale... Nećemo da čekamo sjutra, prekosjutra, pola godine - godinu, nego da se radi odmah. Ipak plaćamo ove ljude iza (Vladu), plaćamo ih da rade u korist svih nas. Neka rade ili neka napuste fotelje, ako ne umiju da rade, zamijenićemo ih stručnijima, boljima. Pa ćemo i te mijenjati, ako i oni ne budu valjali – kazao je, predstavljajući se kao ,,običan građanin“.
Istakao je da će ispred Vlade dolaziti narednih sedam dana.
- Biću možda sam, možda će biti naroda oko mene, građana, ali sedam narednih dana biću ovdje ispred Vlade, sa određenim porukama - rekao je on.
NeNaučeNe lekcije
Među više stotina okupljenih bilo je i građanskih aktivista, umjetnika, ljudi iz raznih branši, ali i raznih gradova.
Miodrag Strugar ocijenio je da su ostavke neophodne, ne zbog očekivanja da će time bi-
Studenti, građani i aktivisti širom Srbije ćutali 29 minuta
U više gradova Srbije studenti, građani i aktivisti zastali su na 29 minuta kako bi u tišinini odali počast poginulima u padu nadstrešnice u Novom Sadu, ubijenima u Arilju i na Cetinju u Crnoj Gori, piše Radio Slobodna Evropa. Akcija je počela u 11.52, simbolično u vrijeme kada se dogodila tragedija u Novom Sadu, a okupljeni su na više mjesta u Srbiji blokirali prometne saobraćajnice.
Dio studenata i građana u tišini je stajao 29 minuta ispred Rektorata na Studentskom trgu. Među njima je bila i studentkinja Akademije umjetnosti Univerziteta u Beogradu Katarina Radoičić. Ona je za Radio Slobodna Evropa rekla da su se studenti još jednom okupili da bi poslali poruku
ti riješeni sistemski problemi, već zato što ,,političari moraju naučiti da preuzimaju odgovornost za resor koji pokrivaju“.
- Ne može ministar Šaranović onako govoriti ne preuzimajući nikakvu odgovornost. Moralno bi bilo da je podnio ostavku, kao prvi čovjek resora. Kad već on neće ili neće da mu daju otkaz, onda moramo mi građani to da uradimo, jer se danas niko ne osjeća bezbjedno – rekao je Strugar novinarima.
On je podsjetio da poslije zločina u Medovini, kada je 2022. godine ubijeno 10 osoba, uključujući i dvoje maloljetne djece, nije bilo nijedne ostavke, nijednog otkaza, iako je dokazano loše činjenje i nečinjenje cijelog siste-
zajedništva i odali poštu stradalima.
- Od mog najboljeg druga iz Herceg Novog juče je poginula njegova rodica, tako da je za mene sve ovo mnogo lično i mnogo nam je svima teško. Takva je sredina da maltene ne znaš da li je bezbjedno više ni da izađeš iz kućekazala je. Nakon ćutnje, dio okupljenih prošetao je do Ambasade Crne Gore gdje su zapalili svijeće i ostavili cvijeće za žrtve masovnog ubistva na Cetinju. Poštu žrtvama nesreće u Novom Sadu i ubistava u Arilju i na Cetinju odalo je i nekoliko desetina studenata u Nišu koji su blokirali saobraćaj ispred zgrade Narodnog pozorišta. Ista akcija organizovana je u Novom Pazaru i u Zrenjaninu.
ma koji je doveo do tragedije. - Ni danas nijednu lekciju nijesu naučili i nažalost mi građani moramo da tražimo ostavke onih koji imaju objektivnu odgovornost, a da se potom traži i ispitivanje subjektivne odgovornosti onih u sistemu, da bi se nešto mijenjalo u sistemu –zaključio je on. Završnih pola sata protesta proteklo je mirno, a građani su se razišli oko 18.15. Za nedjelju je najavljen novi protest u Podgorici, ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova, a uporedo, istog dana je na Cetinju takođe najavljeno građansko okupljanje i ispoljavanje nezadovoljstva zbog neprepoznavanja odgovornosti rukovodećih struktura za stanje u bezbjednosnom sektoru. i. PeriĆ
Plan korišćenja sredstava Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u 2025. godini
BUDVA – Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ove godine ostvariće ukupne prihode u iznosu od 26,6 miliona eura. Najviše novca, 15,79 miliona, očekuju od naknade za korišćenje morskog dobra, Luke Budva 1,05 miliona, zatim od usluga na prevoz na trajektnoj liniji – 9.000.000 eura, a od ostalih prihoda (otkup tenderske dokumentacije, učešće u međunarodnim projektima, bankarske garancije, kamate na depozit, naplata utuženih potraživanja i sl.) 786.527 eura. Iz prethodne godine će prenijeti 5,61 milion eura.
To je navedeno u planu korišćenja sredstava tog javnog preduzeća za 2025. godinu koji je usvojila Vlada. Kada je o rashodima riječ, najviše novca je namijenjeno za investiciona ulaganja i tekuće održavanje – 10,94 miliona eura, a za zarade i ostala primanja zaposlenih 6,41 milion. Prema Planu, JP Morsko dobro će u trajektnu liniju Ka-
U Herceg Novom je za ovu godunu predviđena izrada tehničke dokumentacije za šetalište Kamenari - Verige, u Kotoru rekonstrukcija dvije ponte, a u Tivtu izgradnja sportskog terena na Ostrvu cvijeća, sanacija platoa od hotela ,,Mimoza“ do Luke Kalimanj i ispred hotela ,,Kalimanj“ u Donjoj Lastvi.
U Budvi biće revitalizovane plaže „Petrovac“ i „Pržno“, u Baru su planirani radovi na šetalištu u Čanju, a u Ulcinju izgradnja zaštitnog potpornog zida i drvenog mosta na Port Mileni, te ograđivanje pješčanih dina
menari – Lepetane investirati 6,75 miliona, a u Luku Budva 789.329 eura.
HERCEG NOVI, KOTOR, TIVAT
Prihod ostvaren u Herceg Novom od ustupanja morskog dobra tokom 2024. godine iznosi 1,22 miliona eura (7,77 odsto ukupnog). Nakon izmirenja redovnih troškova poslovanja Morsko dobro planira da u tu opštinu investira 578.090 eura. Pored ostalog je predviđena izrada tehničke dokumentacije za šetalište od Kamenara do objekta Casa del Mare, šetalište KamenariVerige, učešće na konkursu za idejno rješenje platoa ispred spomenika kralju Tvrtku Kotromaniću. Za uvećanje vrijednosti ugovora o izvođenju radova rekonstrukcija i po -
pločavanje Šetališta pet Danica na potezu od Meljina do hotela ,,Plaža“ namijenjeno je 300.000 eura.
– Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom nastoji da se obezbijedi racionalno trošenje i proporcionalno ulaganje, odnosno da visina ulaganja po opštinama bude srazmjerna prihodu od nakna-
de za korišćenje morskog dobra i prihoda od usluga na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane. Međutim, zbog nedostatka planske dokumentacije (DSL i sl.) u pojedinim opštinama nije moguće ostvariti koncept
proporcionalnog ulaganja, te se ostvareni prihodi iz jedne opštine koriste za investicione aktivnosti u drugim. Određene troškove, naravno nije moguće ni podijeliti po opštinama s obzirom na to da se
Po osnovu ustupljenog morskog dobra u Kotoru je prihodovano 979.922 eura (6,21 odsto). U tu opštinu će Morsko
pojedine planirane aktivnosti sprovode integralno za čitavu zonu morskog dobra – program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode, uklanjanje objekata, nabavka kupališne opreme, radovi i sisten intervencije – navedeno je u Planu.
Raspisan tender za drugu i treću fazu projekta toplifikacije Pljevalja
dobro investirati 461.637 eura. Predviđena je, pored ostalog, rekonstrukcija dvije ponte, radovi su procijenjeni na 250.000 eura. U Tivtu je po osnovu ustupljenog morskog dobra prihodovano 1,72 miliona eura (10,21 odsto), a Morsko dobro će investirati 810.462 eura. Planirana je izrada tehničke dokumentacije za izgradnju sportskog terena i teretane na otvorenom na Ostrvu cvijeća, sanacija platoa od hotela ,,Mimoza“ do Luke Kalimanj u dužini od 150 metara
U Herceg Novom Morsko dobro je planiralo aktivnosti vrijedne
578.090 eura, Kotoru 461.637, Tivtu 810.462, Budvi 2,23 miliona, Baru 939.292 i Ulcinju 2,41 milion eura
(200.000 eura), ispred hotela ,,Kalimanj“ u Donjoj Lastvi 1.500 m2 (200.000), uređenje Parka prirode Solila (50.000),
BUDVA, BAR, ULCINJ Prihod od ustupanja morskog dobra u Budvi iznosi 4,73 miliona eura (30 odsto), a JP planira da investira 2,23 miliona. Predviđena je izrada projekata i projektne dokumentacije za šetalište u Petrovcu, revitalizaciju plaža „Petrovac“ i „Pržno“, projekta izvedenog stanja za kompleks Luke Budva, potom plana bezbjednosti Luke, zatim ispitivanje, pregledi i kontrola elektro i gromobranske instalacije... U Baru od ustupanja morskog dobra JP prihoduje 1,99 miliona (12,63 odsto), a prema planu investiraće 939.292 eura. Predviđeno je izvođenje radova na šetalištu u Čanju, na lokaciji Zlatna obala... Trećinu ukupnih prihoda od ustupanja morskog dobra, odnosno 5,13 miliona eura, JP prihoduje u Ulcinju. U tu opštinu planira da investira 2,41 miliona eura. Predviđena je izgradnja zaštitnog potpornog zida i drvenog mosta na Port Mileni, sanacija pristupnih puteva, radovi na Velikoj skeli, te ograđivanje pješčanih dina i sanacija ograde na Velikoj plaži. Planirana je, za sve opštine, izrada tehničkih rješenja i izvođenje radova – izgradnja dječjih igrališta u zoni morskog dobra, po 33.333 eura. D.ŠAKOVIĆ
Trasa duga četiri kilometra koštaće 8,9 miliona
PLJEVLJA - Uprava za kapitalne projekte raspisala je tender za izgradnju druge i treće faze primarnog toplovoda, koji će se prostirati od Termoelektrane Pljevlja do užeg gradskog jezgra. Ukupna dužina ove dionice iznosi oko četiri kilometra, dok je vrijednost radova procijenjena na 7,34 miliona eura bez PDV-a, odnosno približno 8,9 miliona eura s uračunatim porezom.
Rok za završetak radova iznosi 365 radnih dana od dana uvođenja izvođača u posao, dok se krajnji rok za dostavljanje ponuda zainteresovanih kompanija završava 31. januara u 10 sati. Riječ je o višegodišnjem pro-
jektu toplifikacije Pljevalja. Kako je saopšteno iz Uprave za kapitalne projekte, trasa obuhvaćena tenderom je veoma zahtjevna.
– Trasa prolazi od raskrsnice kod pogona „Vektre Jakić“ do centra grada. Toplovod će prelaziti dvije rijeke – Ćehotinu i Breznicu – te teritoriju
gusto naseljenih djelova grada, što dodatno povećava složenost radova – navedeno je u saopštenju. Osim izgradnje glavnog toplovoda, projektom druge i treće faze predviđeno je postavljanje distribucionih mreža, koje će omogućiti grijanje za stambene objekte, javne institucije i poslovne prostore u centru Pljevalja. Takođe, primarni toplovod obuhvataće 20 priključaka, čime će se osigurati gri-
janje za sve zone grada. U međuvremenu, radovi na prvoj fazi toplovoda, koju izvodi Elektroprivreda Crne Gore, već su u toku. Ta dionica obuhvata tri kilometra cjevovoda koji vode od Termoelektrane prema gradu. Nastavak projekta predviđa da toplovod dođe do centralnih kotlarnica u Pljevljima, uključujući onu u Skerlićevoj ulici, koja je označena kao najveći zagađivač u ovom području.
Trasa prolazi od raskrsnice kod pogona „Vektre Jakić“ do centra grada. Toplovod će prelaziti dvije rijeke – Ćehotinu i Breznicu, te teritoriju gusto naseljenih djelova grada, što dodatno povećava složenost radova
Cilj projekta toplifikacije je znatno smanjenje aerozagađenja u Pljevljima, jednom od ekološki najugroženijih gradova u Crnoj Gori. Osim što će doprinijeti unapređenju kvaliteta života građana, toplifikacija će omogućiti stabilno i ekološki prihvatljivo grijanje tokom zimskih mjeseci. – Pored ekoloških benefita, projekat toplifikacije ima i značajan uticaj na lokalnu privredu i infrastrukturu. Izgradnja toplovoda otvoriće nova radna mjesta, unaprijediti energetsku efikasnost i smanjiti potrošnju fosilnih goriva, čime će se dodatno doprinositi održivom razvoju – saopšteno je iz Uprave za kapitalne projekte. I.R.
ŠAVNIK – Budžet za 2025. godinu Opština je planirala na iznos od 6,35 miliona eura što je 1,85 miliona eura više nego 2024. godine.
Najveći prihod očekuju od poreza - ukupno 892.000 eura (887.000). Porez na dohodak fizičkih lica donijeće 313.000 eura (262.000), porez na imovinu 555.000 eura (605.000), a lokalni porezi 24.000 eura (20.000).
Od taksi će prihodovati 6.000 eura (3.000), od naknada 87.500 eura (95.000) od toga je 5.000 eura od onih za korišćenje prirodnih dobara (prošle godine 15.000), po 1.000 eura od komunalnog opremanja građevinskog zemljišta i uređivanje i izgradnju građevinskog zemljišta, a od naknada za puteve 5.000 eura (10.000).
Ostali prihodi su planirani na 105.000 eura (209.000).
Iz 2024. godine će prenijeti 2,25 miliona eura (1,55), od donacija 990 .000 eura (350.000). Iz budžeta države će dobiti 900.000 eura (300.000), Zavoda za zapošljavanje 20.000 eura (6.000), a isti iznos kao ove godine će dobiti iz Egalizacionog fonda.
IZDACI
Tekući izdaci iznose 1,79 miliona eura, više nego 2024. godine kada je ta stavka iznosila 1,47 miliona eura, odnosno 315.500 eura više. Za bruto zarade je planirano 857.600 eura, ili 91.100 eura više, a za ostala lična primanja 77.5000 eura ili 24.200 eura više nego prošle godine.
Rashodi za materijal (kancelarijski, radna odjeća, sredstva za higijenu i dezinfekciju, objavljivanje u Službenom listu...) su manji 23.200 eura i planirani su na 149.000, a za energiju na 121.500 eura, odnosno 12.900 eura su manji nego lani.
Za usluge je namijenjeno 188.700 eura, odnosno 82.100 eura više nego 2024. godine.
4. januar 2025.
Šavnik: Opštinski budžet za ovu godinu planiran na 6,35 miliona
Budžet je 1,85 miliona eura veći od prošlogodišnjeg. Od poreza će Opština ukupno prihodovati 892.000 eura, od taksi 6.000 eura, a od naknada 87.500 eura. Za bruto zarade je planirano 857.600 eura (91.100 eura više nego prošle godine), a za ostala lična primanja 77.500 eura. Za naknadu štete od elementarnih nepogoda i podsticaj zapošljavanja namijenjeno je po 100.000 eura
Riječ je o rashodima za službena putovanja 10.700 (4.600 eura više nego prošle godine), za reprezentaciju 14.900 eura (8.200 eura više), a za komunikacije-telefonske usluge isti iznos kao ove godine – 13.000 eura. Konsultantske usluge će gradski budžet koštati 100.000 eura što je 57.500 eura više, a advokatske 10.000
eura kao i prošle godine. Za stavku ostale usluge je namijenjeno 24.600 eura, 2.700 eura više nego 2024. godine. Tekuće održavanje koštaće grad 61.200 eura, 3.000 eura više nego 2024. godine. Za rentu - zakup objekata je predviđeno 3.000 eura. Za subvencije je namijenjeno 275.000 eura, 60.000 eura ne-
go prošle godine. Uz uobičajenu podršku razvoju poljoprivrede, premije za osiguranje stočnog fonda, gradski prevoz, predviđene su i nove za preduzetništvo i seoski turizam – po 20.000 eura.
Ostali izdaci su uvećani sa 82.000 eura na 181.500 eura. Tu spadaju ugovori o djelu za koje je predviđeno 30.000 eu-
Kapitalni budžet je veći 1,17 miliona eura od prošlogodišnjeg i iznosi 3,26 miliona eura. Od toga je za lokalnu infrastrukturu predviđeno 1,68 miliona ili 946.000 eura više, za građevinske objekte 879.000
ra (tri hiljade više nego ove) i za izdatke po osnovu sudskih sporova za koje je namijenjeno čak 102.000 eura dok je ta stavka prošle godine iznosila 18.000 eura.
Za socijalnu zaštitu je predviđeno 17.000 eura (15.000). Od tog iznosa je 7.000 eura namijenjeno za kupovinu pribora osnovcima, a 10.000 za njihovo ljetovanje.
INSTITUCIJE
Stavka transferi javnim institucijama, pojedincima, NVO i javnom sektoru je planirana na 1,33 miliona eura, što je uvećanje od 370.500 eura. Za NVO je namijenjeno 25.000 eura (prošle godine te stavke nije bilo u budžetu), za jednokratne novčane pomoći 5.000 eura (upola manje nego ove godine), a isti iznos kao 2024. godine je namijenjen za naknade za bebe - 10.000 eura.
Ostali transferi pojedincima su uvećani sa 26.000 eura
kOL a Šin: Početak zimske sezone aktuelizovao manjak prostora za četvorotočkaše, iz ski-centara apeluju
KOLAŠIN – Znamo koliko su parking prostor i gužve zbog parkiranja izazovi tokom skijaške sezone. Nažalost, naše skijalište raspolaže sa svega 70 parking mjesta što nije dovoljno za sve vas koji uživate u čarima Bjelasice i u skijanju na skoro 30 km naših staza, odnosno više od 50 km staza zajedno sa Ski-centrom Kolašin 1600. Razvoj ski-naselja na Bjelasici mora pratiti odgovarajuća infrastruktura, istakli su u obraćanju javnosti iz Ski-centra Kolašin 1450.
Iz ovoga skijališta podsjećaju da je početak ove skijaške i turističke sezone, najbolji pokazatelj da su neophodne saobraćajnice, pristupni putevi, parking prostori i ostali
preduslovi koji će omogućiti da se sve veći broj turista u Kolašinu osjeća prijatno tokom ski-sezone, ali i tokom cijele godine. – Takođe, molimo naše sugrađane iz Kolašina kao i goste iz Berana, Andrijevice i Petnjice, koji imaju povlasticu besplatnog skijanja četiri dana, od ponedjeljka do četvrtka, da organizuju prevoz do ulaza na skijalište i da se odmah udalje kako bi se izbjegli zastoji. Posebno apelujemo i molimo – nemojte parkirati
u blizni tunela Klisura, ističu iz Ski-centra Kolašin 1450. Proteklih dana gosti su tražili prostor za parking tamo gdje ga ne smije biti – pored ulaza u tunel Klisura. Saobraćajnim gužvama na Bjelasici i te kako doprinosi magistralni put Berane – Kolašin preko ove planine. Ovo je prva zimska turistička sezona sa kolonama automobila koji Bjelasicom ne prolaze zbog turizma već su u redovnom saobraćaju - navode u saopštenju.
Molimo sugrađane iz Kolašina kao i goste iz Berana, Andrijevice i Petnjice, koji imaju povlasticu besplatnog skijanja, od ponedjeljka do četvrtka, da organizuju prevoz do ulaza na skijalište i da se odmah udalje kako bi se izbjegli zastoji apeluju iz Ski-centra Kolašin 1450
Dodaju i da rade sve što je u njihovoj moći da obezbijede dodatna parking mjesta, ali da su svjesni smo da to neće u potpunosti riješiti problem. Takođe, podsjećaju da svakoga dana ka skijalištima, iz centra Kolašina kreće ski-autobus kao odlična alternativa za dolazak na planinu. - Obavještavamo da otvaranje gotovo završene javne garaže u blizini ski-centra, kasni već tri godine. Vjerujemo da bi njeno puštanje u rad, znatno rasteretilo trenutnu situaciju i apelujemo na nadležne da preduzmu hitne korake. Zahvaljujemo na razumijevanju i podršci dok zajedno radimo na tome da vaš boravak na našim stazama bude što ugodniji – zaključuje se u saopštenju Ski-centra Kolašin 1450. Dr.D.
eura manje, odnosno – 220.500 eura, za opremu je namijenjeno 707.500 eura, odnosno 487.500 eura više nego ove godine, a za investiciono održavanje 140.000 eura, odnosno 35.000 eura više.
239.000 eura. Riječ je o stipendijama za koje namijenjeno 25.000 eura, nagradama najboljim učenicima i studentima 1.000 eura. Novi izdaci su: realizacija ciljeva lokalnog akcionog plana za mlade (3.000), akcioni planovi (5.000), saradnja sa međunarodnim organizacijama (5.000), te po 100.000 eura za naknadu štete od elementarnih nepogoda i podsticaj zapošljavanja. Ostali transferi preduzećima uvećani su sa 615.000 eura koliko su iznosili lani na 790.000 eura. Komunalne djelatnosti dobiće 360.000 eura (60.000 eura više), DOO Park prirode Dragišnica i Komarnica 5.000 eura manje – 105.000 eura, Centar za kulturu sport i medije 60.000 više nego ove godine – 165.000 eura, a Turistička organizacija 60.000 eura više – 165.000 eura. Stavka otplata duga planirana je na 43.500 eura što je 31.000 eura manje nego 2024. godine. D.ŠAKOVIĆ
Pri kraju izmjene Nominacionog dosjea za upis tvrđave Forte Mare na listu svjetske baštine
Već se vide efekti nedavnih radova kada su zidine kule očišćene, uređena je fasada i uklonjeno rastinje. Sa planiranom rasvjetom nakon sprovođenja tenderskog postupka, to će biti jedan pravi dragulj - rekao je Stevan Katić
PODGORICA - Nacionalna komisija Ministarstva kulture sačiniće izmjenu Nominacionog dosjea tvrđave Forte Mare za upis na Uneskovu listu svjetske kulturne baštine. Za ovu namjenu su predviđena značajna sredstva iz kapitalnog budžeta - naveo je u novogodišnjem intervjuu za RTHN predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić.
On je istakao da će se taj postupak završiti do kraja januara. - Prije nekoliko dana smo imali sastanak sa Nacionalnom komisijom u Ministarstvu kulture, tako da su svi dobili svoje
zadatke i rok za ponovno podnošenje tog dosjea je 31. januar. Svi nadležni su uključeni u proces i predano rade na tome tako da očekujem da u 2025. godini dobijemo pozitivnu ocjenu i da već od 2026. tvrđava Forte Mare bude upisana na listu Uneska, a do tada ćemo mi završiti i ovaj ostali dio što se tiče same tvrđave - rekao je Katić.
DRAGULJ
Planom budžeta za 2025. godinu predviđeno je oko 200.000 eura za ambijentalno osvjetljenje tvrđave.
- To će zaista biti nešto na ponos svih Novljana. Već se vide efekti nedavnih radova kada su
zidine kule očišćene, uređena je fasada i uklonjeno rastinje. Sa planiranom rasvjetom nakon sprovođenja tenderskog postupka, to će biti jedan pravi dragulj koji će tokom večernjih sati biti posebno istaknut, kao što Herceg Novi i zaslužuje. Puno vremena smo posvetili tome, jer se sva naša
kulturna dobra zaista moraju unaprijediti u odnosu na stanje u prethodnom periodu, na čemu konstantno radimo - kazao je Katnić. Prema njegovim riječima, znaju nekada ti radovi da se oduže, posebno kada je riječ o Potkovičastoj kuli, gdje već skoro godinu i po traju istražni radovi.
Hartefaktova nagrada pripala Mirzi Skenderagiću za dramu „Baci je, Putine, i budi precizan“
najgore što se može dogoditi?
PODGORICA – Hartefaktova nagrada za najbolji regionalni savremeni angažovani dramski tekst pripala je Mirzi Skenderagiću za komad ,,Baci je, Putine, i budi precizan“. Skenderagić je na istom konkursu pobijedio i 2016. sa tekstom „Probudi me kada završi“, a njegov komad „A drveće smo sanjali“ je žiri izabrao među pet najboljih tekstova na Hartefaktovom konkursu 2020. godine. Ovo je 13. Hartefaktov godišnji konkurs za najbolji savremeni angažovani cjelovečernji dramski tekst na srpskom, hrvatskom, bosanskom, slovenačkom, makedonskom ili crnogorskom jeziku, a prijavljeno je 117 tekstova. U uži izbor odabrana su dvadeset i četiri teksta, a žiri je radio u sastavu: Ozren Grabarić, dramski umjetnik, predsjednik žirija, Božo Koprivica, dramaturg i književnik i Biljana Srbljanović, dramska autorka. „Baci je, Putine, i budi precizan“ je komad koji kroz niz monologa i dijaloga istražuje egzistencijalnu tjeskobu, porodične traume, društvene konflikte i unutrašnje borbe likova. Strukturiran je kroz
tri priče - „Limun“, „Keks“ i „Marlboro“ - koje obuhvataju različite sudbine i emocionalne izazove protagonista. U središtu su teme gubitka, odrastanja, suočavanja sa prošlošću i nerealizovanih očekivanja, često predstavljene s dozom apsurda i ironije. Tekst se završava refrenom „Baci je, Putine, i budi precizan“, koji je sarkastična parafraza urbanog usklika u sudaru sa osjećajem nemoći u suočavanju sa globalnim i ličnim katastrofama, u čemu žiri posebno vidi potencijal za izvedbu u žanru muzičkog pozorišta. Skenderagić je u intervjuu za Al Džaziru istakao da je dramu napisao za vrlo kratak pe-
riod ,,u trenutku lude inspiracije“, te da je ovo prvi put da je pisao u formi muzičkog teatra. - Ukratko, likovi ove drame pjevaju, i to poprilično traljavo, ironično, cinično, jer ih je stid da govore. I to pjevaju o svojim najgorim mogućim traumama, koje u prostoru apsurda nijesu ništa blaže, nego naprotiv, zvuče mnogo strašnije. U današnjem svijetu, jednim uhom slušamo glas Putina i njegove sve otvorenije prijetnje konačnim nuklearnim ratom, a drugim okom svjedočimo o užasu koji svakodnevno živimo - kazao je Skenderagić za Al Džaziru, u razgovoru sa Elmom Ljubčić Jedno od pitanja koje pobjednički tekst postavlja jeste da
li je kraj ovakvog svijeta zaista najgore što se može desiti. - Zatrovani smogom, izmučeni politikom, a izvarani materijalno, dok gledamo kako tamo negdje gore živa spaljena djeca, i to sa brutalnim opravdanjima koja su na znatno većem nivou dehumanizacije od onih nacističkih, ne možemo da se ne upitamo za što se i dalje borimo, što čuvamo, gdje idemo? – istakao je Skenderagić. Na ovogodišnjem konkursu žiri je posebno izdvojio i komad „Cvjećarka“ crnogorske autorke Mirjane Medojević kao ,,izuzetan dramski komad koji kroz složene likove i njihove međusobne odnose istražuje svakodnevne borbe žena, uključujući izazove porodice, nasilja, ekonomske nesigurnosti i društvenih očekivanja“. Pohvaljeni su i tekstovi „Buhtle“ Jelene Krdžavac, „Wolchamaadijik – stvari koje ne znamo da izgovorimo“ Jane Milivojević i „Alo alo, ovdje radio kafana“ autora Robina Mikulića i Veronike Mach). Hartefaktov godišnji konkurs za najbolji savremeni angažovani cjelovečernji dramski tekst se realizuje uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije. An. R.
- Mi smo planirali u kapitalnom budžetu za ovu godinu oko 150.000 eura i za tu tvrđavu, uz dio od Ministarstva kulture koji smo već dobili i koji ćemo dobiti i ove godine, takođe kada je u pitanju i tvrđava Kanli kula - istakao je Katić. U cilju projekta stabilizacije tvrđave Kanli kula, do polovi-
ne januara će, u dogovoru sa CEDIS -om, početi izmještanje visokonaponskih kablova. - U saradnji sa Ministarstvom kulture, radićemo i na potpunoj revitalizaciji tvrđave Španjola, takođe jednom od simbola grada. Znatna sredstva su tu obezbijeđenja. U prvoj fazi od strane Ministarstva kulture oko dva miliona eura, a kasnije u drugoj još oko 2,8 miliona – rekao je Katić za RTHN.
DOBRE STVARI
Projekat same revitalizacije Španjole, kako je precizirao Katić, koštaće preko pet miliona eura, zajedno sa učešćem i Opštine Herceg Novi. - Kada pogledamo sve zajedno, puno dobrih i kvalitetnih stvari se radi u Herceg Novom kada je riječ o kulturnom nasljeđuistakao je Katić, dodajući da su Ministarstvo kulture i medija i lokalna uprava na dobrom putu da sve hercegnovske tvrđave valorizuju, daju im puni značaj i upotrebnu vrijednost za građane i turiste. A. Đ.
Uskoro odluka o laureatu NIN-ove nagrade Vuković i Perović u širem izboru
PODGORICA – Žiri za dodjelu NIN-ove nagrade za roman godine uvrstio je u širi izbor 26 knjiga iz izdavačke produkcije 2024. godine, odabranih među 185 ukupno pristiglih. Među njima su i djela crnogorskih autora ‒ ,,Put u krivodo“ Miroja Vukovića (Svet knjige, Unireks, Unireks grup) i „Nova Nora“ Slavice Perović (Kosmos). Žiri, koji čine Aleksandar Jerkov (predsjednik), Adrijana Marčetić, Tamara Mitrović, Mladen Vesković i Vladimir Gvozden (članovi), najavio je da će 9. januara u NIN-u objaviti uži izbor, sa kratkim prikazima romana. Najuži krug i razgovore s finalistima objaviće 16. januara, a ime dobitnice ili dobitnika 71. NIN-ove nagrade biće poznato 27. januara oko podneva. U širem izboru su i romani: ,,Bečki roman“ Dragana Velikića, ,,Minority report: podcast“ Svetislava Basare, ,,Palata“ Gorana Petrovića, ,,Pet debelih pesnika“ Predraga Đurića, ,,Bakterije“ Vladana Jovanovića, ,,Slava živima“ Aleksandra Jugovića, ,,Zavod“ Gorana Markovića, ,,Kotao“ Jovice Aćina, ,,Duž oštrog noža leti ptica“ Tanje Stupar-Trifunović, ,,Bala-
de o strašnom skladu“ Aleksandra Šurbatovića, ,,Lutam sad mrtav svetom“ Borivoja Gerzića, ,,Pucanj u prazno“ Vladislava Bajca, ,,Prazne kuće“ Danke Ivanović, ,,Bazen“ Ane Vučković, ,,Balkanibal“ Gorana Mimice, ,,Serafim“ Dejana Stojiljkovića, ,,Madam Fajrflaj“ Uglješe Šajtinca, ,,NGDL“ Marinka Arsića Ivkova, ,,Limeni lijes za Zaimović Zejnu“ Muharema Bazdulja, ,,Pod tuđim suncem“ Miodraga Majića, ,,Priručnik za samoubistvo“ Uramizua, ,,Poput usta na potiljku“ Milana Vurdelje, ,,Na bazenu“ Divne Vuksanović i ,,Pesak pjeskare“ Milenka Bodirogića An. R.
Antun Sbutega za Pobjedu povodom novog romana „Leteći vitez“, koji je objavila izdavačka kuća u Italiji
PODGORICA - Antun
Sbutega, nekadašnji diplomata i admiral Bokeljske mornarice, nakon ljetošnje promocije svog rada u svijetu stripa, predstavlja novi roman na italijanskom jeziku „Il cavaliere volante“ (Leteći vitez), koji je krajem prošle godine objavila izdavačka kuća „La Bussola“. Riječ je o intenzivnom romanu, napisanom na vrlo dinamičan način, nalik filmskom scenariju koji ujedno precizno rekonstruiše istorijske događaje i prodire u psihu likova.
Sbutegino najnovije ostvarenje, roman koji istražuje teme ratnih trauma, moralnih dilema i unutrašnjih sukoba, dolazi nakon dugog stvaralačkog procesa i posvećenosti detaljnom istraživanju. U razgovoru za naš list, Sbutega govori o izazovima pisanja romana, inspiraciji pronađenoj u istorijskim događajima i vlastitom životnom iskustvu, ali i o univerzalnim pitanjima smisla života, smrti i ljudskih vrijednosti koje njegovo djelo otvara. POBJEDA: Kakav ste sve put prešli do finalizacije ovog romana?
SBUTEGA: Objavio sam 14 knjiga na teme istorije, umjetnosti, religije, diplomatije, ekonomije, zbriku poezije i dramu. Decenijama sam pisao romane ali ih nijesam objavljivao. U kompjuteru imam desetak knjiga, većinom romana, na italijanskom. Roman je najsloženija literarna forma, a italijanski je moj drugi maternji jezik. Obezbjeđivao sam egzistenciju raznim aktivnostima, a umjetnošću i književnošću sam se bavio u slobodno vrijeme, pa mi uspjeh na tom planu nije bio egzistencijalno važan, bio sam slobodan da pišem i slikam kako hoću.
Sada imam vremena da se posvetim aktivnostima koje me interesuju. Parafrazirajući Šopenhauera, u prvom dijelu života sam sakupljao građu koju sada obrađujem. Ovaj je roman imao dug put. Napisao sam ga prije 30 godina kao scenario za strip i proširio u roman. Ostavio sam ga, kao i druge romane, a poslije dugo vremena sam mu se vratio, doradio ga i objavio. Tema vazdušnih bitaka u Drugom svjetskom ratu je ve-
Glavni junak ovog romana je pripadnik nacionalne i vjerske manjine u SAD, kao što sam i ja pripadnik hrvatske i katoličke manjine u Crnoj Gori. To je zanimljivo i korisno iskustvo, ali i izvor problema. U ratu se ljudi ubijaju zbog nacionalnih, vjerskih, političkih i ideoloških razlika i to izaziva traume te moralne dileme, posebno za hrišćane; oni bi trebalo da vole bližnjega kao same sebe, uključujući i neprijatelje, i da sve praštaju, kazao je Sbutega
Naslovnica romana „Leteći vitez“
zana za moje interesovanje za povijest avijacije još od djetinjstva. Sakupio sam stotine knjiga na tu temu, vidio brojne filmove. Zbog ovog romana sam proučio i brojna dokumenta, memorije avijatičara i drugu građu.
POBJEDA: U Vašem romanu pratimo mlade pilote koji prolaze kroz ekstremne moralne, vjerske i psihološke krize. Na koji način ste pokušali prikazati unutrašnje
sukobe glavnog lika Petera Kellyja, između mladalačkih snova, patriotske dužnosti i užasa rata, te kako smatrate da se ti unutrašnji sukobi odražavaju na savremeni svijet?
SBUTEGA: Ratovi su obilježili moju egzistenciju. Iako rođen poslije Drugog svjetskog rata, odrstao sam u njegovom ozračju, gledajući filmove, čitajući knjige, slušajući svjedočanstva; moja porodica je u ratu izgubila više članova, preživjela traume. Više od pola života sam proveo u Hladnom
li za Italiju 2. oktobra 1991. Bili smo na sigurnom, ali dio porodice je ostao u Boki i pratili smo tragične ratove u Jugoslaviji tokom jedne decenije. U svijetu danas postoji 56 ratova, od kojih rat u Ukrajini i na Bliskom istoku prijete da se prošire, a Rusija stalno prijeti nuklearnim oružjem.
Objavio sam 14 knjiga na teme istorije, umjetnosti, religije, diplomatije, ekonomije, zbriku poezije i dramu. Decenijama sam pisao romane ali ih nijesam objavljivao. U kompjuteru imam desetak knjiga, većinom romana, na italijanskom. Roman je najsloženija literarna forma, a italijanski je moj drugi maternji jezik
ratu, pod prijetnjom nuklearnog rata, pratio sam preko medija brojne ratove; na Bliskom istoku, u Africi, Kubansku krizu, Vijetnamski rat. Jugoslavija se stalno spremala za rat, a onda je on izbio. Bio sam pripadnik diverzantske grupe ronilaca Teritorijalne odbrane koja je mobilisana da ide na Dubrovnik, ali sam odbio i krio se od vojne policije. Moja porodica je bila izložena prijetnjama pa smo emigrira-
POBJEDA: U romanu nailazimo na reference iz filozofije, književnosti i religije, smještene u kontekst izuzetno dinamične i krvave stvarnosti ratnih operacija. Na koji su način te intelektualne i duhovne reference utkane u narativ i kako one, po Vama, pridonose dubljem razumijevanju mentalnih stanja i etičkih dilema likova?
S BUTEGA: Umjetnost, filozofija i religija postavljaju pitanja i nude odgovore o smislu života, smrti, ljubavi, mržnji, dobu, zlu. Ta pitanja od esencijalnog značaja postavlja svako, a nauka, tehnika i ekonomija, bitni za egzistenciju, ne mogu na njih dati odgovor. Ekstremne situacije, drame i tragedije, poput rata, potenciraju ova pitanja, životne protivrječnosti, dileme, strahove, neizvjesnosti koji u takozvanim normalnim periodima bivaju potisnuti u stranu.
POBJEDA: Junak romana Peter Kelly dolazi iz tradicionalne irske katoličke porodice, a u ratu se suočava s iskustvima koja ozbiljno dovode u pitanje njegovo vjersko i moralno nasljeđe. Kako ste istražili duhovne posljedice ratne traume, te mislite li da se vjerska uvjerenja mogu transformisati ili obnoviti nakon ekstremnih iskustava?
SBUTEGA: Književna djela su zapravo jedna intimna ispovijest autora. Glavni junak ovog romana je pripadnik nacionalne i vjerske manjine u SAD, kao što sam i ja pripadnik hrvatske i katoličke manjine u Crnoj Gori. To je zanimljivo i korisno iskustvo, ali i izvor problema. U ratu se ljudi ubijaju zbog nacionalnih, vjerskih, političkih i ideoloških razlika i to izaziva traume te moralne dileme posebno za hrišćane; oni bi trebalo da vole bližnjega kao same sebe, uključujući i neprijatelje, i da sve praštaju. Vojnik je neko ko je spreman da pogine kako bi mogo ubiti neprijatelja. To se sukobljava sa nagonom samoodržanja kao i sa moralnim zakonom, koji zabranjuje ubijanje. Tako je vojnik u ratu u stalnom stresu. Propaganda ima bitnu ulogu jer treba da manipuliše njegovom psihom, emocijama, instiktima, moralom i razumom. Imali smo prilike da se uvjerimao u toku ratova u Jugoslaviji, a i ratova koji su u toku, kako se pojedine vjerske zajednice stavljaju u službu ideoligija i politika, zagovaraju ratove, nasilje ili terorizam, odričući se temeljnih vrijednosti koje treba da propovijedaju.
POBJEDA: Ratne priče često nose rizik da se pretvore u herojske mitove ili površnu glorifikaciju nasilja. Kako ste, kroz prikaz bombarderskih misija i sudbina njihovih posada, nastojali izbjeći jednostrano tumačenje herojstva i ukazati na tragičnu, beskompromisnu narav oružanog sukoba?
SBUTEGA: Javnost i većina političara u SAD su dugo bili protiv ulaska u Drugi svetski rat, sve dok Japan nije napao Perl Harbur, a Njemačka i Italija joj objavile rat. Dakle, američki vojnici su imali moralno opravdanje za učešće u ratu protiv Njemačke i njenih saveznika koji su bili sile zla, koje su započele najkrvavaiji rat u povijesti i počinile najveće zločine. I junaci romana u početku sa entuzijzmom učestvuju u operacijama protiv Trećeg Rajha, ali s vremenom, doživljavajući strahote rata, izloženi su stalnom stresu te moralnim i duhovnim dilemama. Te dileme i strah su latentno prisutni uvijek, ali su potisnuti i sublimirani, dok u dramatičnim situacijama izbijaju na porvršinu.
J. NIKITOVIĆ
Književna djela se često zloupotrebljavaju
POBJEDA: Vaš roman predstavlja svojevrsnu meditaciju o smislu života i smrti u uslovima masovnog stradanja. Mislite li da književnost, posebno povijesni roman sa snažnim psihološkim i moralnim komponentama, danas može ponuditi nove perspektive i razumijevanje prošlih trau-
ma, kako bismo mudrije pristupili izazovima današnjice?
SBUTEGA: Kultura i umjetnost u svim svojim oblicima, dugoročno određuju tok istorije i bitno utiču na naše živote. No, nijedno umjetničko djelo nema bitan uticaj na tok povijesti kratkoročno, niti može da zaustavi neki rat. Ona nam međutim omo-
gućavaju da, uprkos svim dramama i tragedijama povijesti, ne izgubimo nadu, vjeru u fundamentalne vrijednosti i ljubav prema životu. Vrijedna umjetnička djela ne zastarijevaju: „Ilijada“ i „Odiseja“, „Božanstvena komedija“, „Hamlet“ su danas aktuelena kao i kada su napisana. Naravno, književna djela se često zloupotrebljavaju,
tako se „Ilijada“ tumači kao glorifikacija rata i herojstva mitskih junka, dok je ona zapravo najimpresivniji prikaz jednog besmislenog rata. Nacisti su zloupotrebljavali djela njemačkih filozofa, na primjer Hegela i Ničea, a u toku ratova u Jugoslaviji su pjevane epske pjesme dok je bombardovano Sarajevo i u njemu ubijana djeca.
Smrtonosni izraelski udari u Pojasu Gaze, od početka
GAZA - Najmanje 30 osoba, uključujući đecu, poginulo je sinoć i jutros u izraelskim udarima u Pojasu Gaze, saopštilo je osoblje bolnice ,,Mučenici Al-Akse u Deir Al-Balahu“.
Osoblje te bolnice je navelo da je više od deset žena i đece poginulo u izraelskim napadima na mjesta u centralnom dijelu Pojasa Gaze, kojom vlada palestinski Hamas, uključujući mjesta Nuseirat, Zavaida, Magazi i Deir Al-Balah, prenijele su agencije.
U prekjučerašnjim izraelskim napadima na tu palestinsku enklavu takođe je ubijeno nekoliko desetina ljudi. Izraelska vojska nije komentarisala najnovije udare, ali je u jučerašnjem saopštenju navela da je proteklog dana napala desetine položaja Hamasa širom Gaze, u oblastima u kojima je ta ekstremistička organizacija planirala i izvodila napade. Vojska je saopštila da je preduzela mjere za ublažavanje patnje civila, poput upotrebe precizne municije i nadzora iz vazduha.
U prekjučerašnjim izraelskim udarima na meti su bili bezbjednosni zvaničnici Hamasa i humanitarna zona koju je proglasio Izrael. U napadima rano juče ujutro ubijen je nezavisni novinar Omar al-Deravi Istovremeno sa izraelskim napadima na Pojas Gaze, u Izraelu su se rano juče čule sirene za vazdušnu opasnost zbog raketnih napada iz Jemena. Za sada nema izvještaja o povrijeđenima ili o materijalnoj šteti, iako se u Jerusalimu mogla čuti slaba eksplozija, vjerovatno od projektila ili od
presretača. Izraelska vojska je saopštila da je presretnuta raketa. Očekuje se da u Kataru budu nastavljeni pregovori Izraela i Hamasa uz posredstvo SAD. Ti pregovori su u više navrata bili u zastoju tokom 15 mjeseci rata, izazvanog napadom palestinskih ekstremista predvođenih Hamasom na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Ekstremisti su tog dana ubili oko
Podignuta optužnica protiv ratnog generala Armije BiH i još devet osoba za ratne zločine nad Srbima na području sarajevskih naselja Hrasnica, Butmir i Sokolović Kolonija
SARAJEVO - Tužilaštvo
Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv 10 osoba koje se sumnjiče da su kao zapovjednici i pripadnici Armije BiH počinili ratne zločine nad Srbima, na području sarajevskih naselja Hrasnica, Butmir i Sokolović Kolonija.
Optužen je i Fikret Prevljak, general Armije BiH, kojemu je, nakon hapšenja, početkom novembra, Sud BiH izrekao mjere zabrane i pustio na slobodu.
Osim Prevljaka, optužnica je podignuta protiv Emira Redžovića, Vahida Alađuza, Rasima Okerića, Mustafe Gagaja, Muja Vatreša, Vahida Muharemovića, Mirsada Tuzlaka i Senahida Godinjaka, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.
- Oni se terete za zločine nad
oko stotinu civila srpske nacionalnosti, među kojima je bilo žena, starih osoba i maloljetnika, koji su bili nezakonito
zatočeni u logorima i objektima za zatočenje na području Hrasnice, kao i zločine nad zarobljenicima srpske nacio-
Optužnica protiv Gligića za zločin protiv Bošnjaka kod Prijedora
Iz Tužilaštva BiH saopšteno je u petak da je optužnica podignuta i protiv Dragoljuba Gligića zvanog Gliga, iz Prijedora, zbog zločina protiv čovječnosti nad Bošnjacima koje je tokom rada počinio kao komandir policijskog voda na području naselja Ljubija i Miska Glava kod Prijedora. - Optuženi se tereti da je u svojstvu komandira voda pri SJB Prijedor, zajedno sa drugim pripadnicima
vojske, policije i Kriznog štaba Ljubije, sudjelovao u nezakonitom zarobljavanju, mučenju i ubistvu oko 120 muškaraca, civila bošnjačke nacionalnosti na području mjesta Miska Glava i Ljubija - naveli su u Tužilaštvu BiH. Takođe, Gligić je optužen i za pojedinačna mučenja i ubistva na području sela Brda i grada Prijedora 1992. godine.
Za zločine počinjene u ratnoj opštini Prijedor do sada
je doneseno 56 presuda.
U ovom dijelu BiH je otkriveno više od 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. U zločinima u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece, a oko 30.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo je kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.
nalnosti, koji su odvođeni na prisilne radove u zoni ratnih dejstava, gdje su bili izloženi ranjavanju i povredama sa smrtnim posljedicama, ili su ubijeni od strane stražara - saopšteno je iz Tužilaštva BiH u petak, 3. januara.
Prevljak je, prema ranijem saopštenju Tužilaštva BiH, osumnjičen za ratne zločine protiv civilnog stanovništva počinjenog nad više žrtava srpske nacionalnosti na području južnih sarajevskih naselja Hrasnica, Butmir i Sokolović Kolonija, u periodu rata od 1992. do 1995. godine. Tereti se za ubistva, nezakonita zatvaranja, odvođenje na prisilne radove i druge oblike nečovječnog postupanja.
Izrečene su mu mjere zabrana putovanja, kao i zabrana kontaktiranja sa svjedocima i osumnjičenima u predmetu i javljanje tri puta sedmično nadležnoj policijskoj upravi.
Za zločine u Hrasnici je u maju 2022. godine pred sudom u Beogradu osuđen Husein Mujanović, kao bivši upravnik zatvora, na deset godina zatvora.
Pred Sudom BiH vodi se više procesa protiv nekoliko optuženih.
Ime Fikreta Prevljaka spominje se i u procesu protiv bivših dužnosnika Stranke demokratske akcije koji je u toku.
1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteli oko 250. Oko 100 talaca je još u Gazi, a za trećinu se vjeruje da su mrtvi. Izrael je odmah, u znak odmazde, započeo ofanzivu na Pojas Gaze, tokom koje je, prema navodima Hamasa, ubijeno više od 45.500 Palestinaca. Ministarstvo zdravlja Hamasa, koje ne pravi razliku između poginulih civila i boraca, navodi da žene i djeca
čine više od polovine mrtvih. Izraelska vojska tvrdi da napada jedino ekstremiste i krivi Hamas za smrt civila jer njegovi borci djeluju u gustim stambenim područjima. Vojska Izraela navodi da je ubila 17.000 ekstremista, ali za to ne nudi dokaze. Rat je doveo do razaranja velikog dijela Pojasa Gaze i raseljavanja oko 90 odsto od 2,3 miliona stanovnika te enklave.
Kriza u JužnoJ Kore J i: Policija pokušala da privede opozvanog predsjednika
SEUL - Vlasti Južne Koreje nijesu juče uspjele da uhapse opozvanog predsjednika Jun Suk Jeola nakon što su ih u tome spriječile predsjedničke bezbjednosne snage, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Zvaničnici iz Kancelarije za istraživanje korupcije (CIO) stigli su do Junove rezidencije nešto poslije sedam sati po lokalnom vremenu, rekli su svjedoci Rojtersu. Kada su ušli u kompleks, CIO i policija su se suočili s pripadnicima predsjedničke službe bezbjednosti (PSS), kao i vojnim jedinicama, prenose mediji. Ministarstvo nacionalne odbrane Južne Koreje saopštilo je da su ovi vojnici pod kontrolom PSS-a.
CIO je odustao od pokušaja da uhapsi Juna oko 13.30 po lokalnom vremenu, plašeći se za bezbjednost svog osoblja, i rekao da ,,duboko žali“ zbog Junovog nepoštovanja naloga za hapšenje.
- Procijenjeno je da je zbog nastalog zastoja praktično nemoguće izvršiti nalog za hapšenje - saopštio je CIO. Advokat južnokorejskog predsjednika rekao je u petak da je izvršenje naloga za hapšenje Juna nezakonito i da će on preduzeti pravni postupak, ali nije otkrio detalje. U međuvremenu, Junov tim
advokata je ušao u predsjedničku rezidenciju. Trenutni nalog za hapšenje vrijedi do 6. januara i omogućuje istražiteljima da zadrže Juna samo 48 sati. Istražitelji tada moraju odlučiti hoće li zatražiti pritvor ili će ga osloboditi. Riječ je o prvom nalogu za hapšenje koji je u Južnoj Koreji izdat za aktuelnog predsjednika. Južnokorejski zvaničnici su u ponedjeljak zatražili nalog za hapšenje Juna koji se suočava s krivičnom istragom zbog mogućih optužbi za pobunu. Optužba za pobunu jedna je od malobrojnih za koje južnokorejski predsjednik nema imunitet.
Jeolov neuspjeli pokušaj uvođenja vanrednog stanja šokirao je naciju, ali je poništen samo nekoliko sati kasnije nakon masovnog otpora javnosti.
Južna Koreja je od tada u političkoj krizi. Nacionalna skupština izglasala je opoziv Jeola 14. decembra, a Ustavni sud je pokrenuo postupak da bi donio konačnu odluku o tome je li glasanje skupštine ustavno ili nije.
Jun je svoje političke protivnike označio kao ,,antidržavne snage“ i rekao da je proglasio vanredno stanje da bi zaštitio naciju.
Subota, 4. januar 2025.
Tokom 2024. godine gradsko preduzeće Pogrebne usluge realizovalo je ili ušlo u realizaciju više značajnih projekata. Izvršni direktor Pogrebnih usluga Radonja Vulikić kao najznačajnije navodi završetak rekonstrukcije ulice i zamjenu rasvjete u okviru gradskog groblja Čepurci, te izmjenu i reviziju projekta i potpisivanje ugovora o nastavku izgradnje Novog gradskog groblja na Ćemovskom polju.
RADOVI
- Prošle godine završili smo rekonstrukciju ulice u okviru gradskog groblja Čepurci, a riječ je o radovima vrijednim nešto više od 43.000 eura s PDV-om. Osim toga, zamijenjena je postojeća rasvjeta na tom groblju, a vrijednost tih radova iznosila je skoro 23.000 eura s PDV-om.
Kad je riječ o Novom gradskom groblju na Ćemovskom polju, okončana je izgradnja grobnica na parceli br. 3, ukupne vrijednosti 273.654,72 eura, završene su izmjene i revizija revidovanog glavnog projekta prve faze vrijedne nešto više od 9.000 eura, obavljena su geološka istraživanja, tj. hidrogeološka i geotehnička bušenja četiri pijezometarske bušotine koje su predviđene za uzimanje uzorka podzemnih voda za potrebe izgradnje novog groblja i konačno potpisan je ugovor za nastavak izvođenja radova na prvoj fazi Novog gradskog groblja. Riječ je o radovima ugovorene vrijednosti 2.145.140 koje će izvoditi kompanija „Konstruktor grup“ iz Bijelog Polja – naveo je Vulikić. Iako nešto manje vrijedne, svakako su veoma značajne i
Planovi gradskog preduzeća Pogrebne usluge za 2025. godinu
Potpisan je ugovor za nastavak izvođenja radova na prvoj fazi Novog gradskog groblja. Riječ je o radovima ugovorene vrijednosti 2.145.140 koje će izvoditi kompanija „Konstruktor grup“ iz Bijelog Polja, naveo je izvršni direktor Pogrebnih usluga Radonja Vulikić
investicije koje se odnose se na nabavku kombi vozila sa nadogradnjom za prevoz pokojnika (nešto manje od 40.000 eura), kao i nabavka električnog vozila za prevoz pokojnika (vrijednog skoro 30.000 eura) i novog električnog vozila za održavanje saobraćajnica na groblju (takođe vrijednog
oko 30.000 eura) od „Hortulex“ iz Subotice. Ova dva vozila vrlo brzo će biti u funkciji.
PLANOVI
Kao projekat od posebne važnosti za glavni grad, direktor Pogrebnih usluga ipak ističe nastavak izgradnje novog groblja na Ćemovskom polju.
Direktor Pogrebnih usluga ukazao je i na neke okolnosti koje su uticale na tempo izgradnje groblja
na Ćemovskom polju. - Tenderska procedura usporila je početak radova na Novom gradskom gro-
Aktivnosti gradskog preduzeća Čistoća
Gradsko preduzeće Čistoća nabavilo je 129 novih nadzemnih posuda za odlaganje otpada kapaciteta dva kubika. Iz Čistoće je navedeno da su nove kontejnere nabavili nakon sprovedene tenderske procedure od dobavljača ,,Baranka Export - Import Pejanović“.
Riječ je o posudama koje se prazne kao polupodzemni kontejneri.
- Ove posude su novijeg tipa, sa dizajnom koji obezbjeđuje sprečavanje širenja neprijatnih mirisa i rasipanja otpada, a osim što će doprinijeti povećanju stepena higijene, ovi kontejneri će svakako uljepšati prostor,
blju, jer smo čekali odgovor Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki na jednu uloženu
- Naš najznačajniji projekat sigurno je nastavak izgradnje Novog gradskog groblja na Ćemovskom polju. Radovi su počeli 11. novembra, planirani rok za njihovo okončanje je sredine aprila 2025. godine. Prema aktuelnoj dinamici odvijanja radova, realno možemo očekivati završetak ra-
žalbu. Komisija je na kraju odbacila tu žalbu kao neosnovanu i konstatovala da smo kao naručilac potpuno i pravilno utvrdili činjenično stanje od značaja za
ocjenu ispravnosti ponude izabranog ponuđača, čime smo dobili mogućnost da potpišemo ugovor i nastavimo radove – kazao je Vulikić
dova u ugovorenom roku. Takođe, značajno je napomenuti da smo krajem godine završili još jednu parcelu grobnica, kojom obezbjeđujemo nesmetano obavljanje naše osnovne funkcije. Prioritet je i izgradnja parkinga i zelene površine, te podizanje ograde i nadstrešnice na Novom groblju. U svakom slučaju, nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu očekuje nas dosta posla – poručio je direktor gradskog preduzeća Pogrebne usluge. Vulikić je podvukao da su ostvareni rezultati posljedica rada svih članova kolektiva, od Odbora direktora koji je imao sluha za predloge menadžmenta do zaposlenih u oba sektora i svim službama koji su maksimalnim zalaganjem doprinijeli da svi zadaci budu završeni, a menadžmentu omogućili da se posveti rješavanju krupnih pitanja iz djelokruga poslova koji su im povjereni. I. MITROVIĆ
Poklon CDPR-a Centru za obrazovanje i odgoj ,,Don Bosko“ Radovi
učiniti ga urednijim i estetski prihvatljivijim za sve građane – saopšteno je iz Čistoće. Prvi ovakvi kontejneri postavljeni su na Bulevaru Ivana Cr-
nojevića, u Ulici vojvode Maša Đurovića i na Ankarskom bulevaru, a postavljanje će biti nastavljeno narednih dana.
H. P.
Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković posjetio je Centar za obrazovanje i odgoj ,,Don Bosko“ u Podgorici, kao dio prazničnih aktivnosti koje CDPR sprovodi već godinama.
Posjeta Centru ,,Don Bosko“ iskorišćena je za uručivanje prigodnog poklona - radova studentkinja Fakulteta likovnih umjetnosti (FLU) sa Cetinja Kristine Nilović, Ive Mandić, Emilije Spalević, Ive Čelanović, Milice Đurović, Ive Gopčević i Roberte Einoruhi
- Drago mi je što će radovi naših mladih umjetnica krasiti prostorije Centra za obrazovanje i odgoj ,,Don Bosko“ i njihov prostor i učionice učiniti još ljepšim i ugodnijim za boravak i učenje. CDPR na ovaj i slične načine uvijek iskoristi prigodne prilike
da u okviru svojih skromnih mogućnosti pomogne razne ustanove koje se bave zdravstvenim, vaspitno-obrazovnim i socijalnim radom. Nadamo se da ćemo nastaviti i
uspjeti da i u nas tupajućoj 2025. godini uspješno radimo kao do sada tokom protekle 23 godine rada CDPR-a –poručio je Žarković. H. P.
PODGORICA – Prvi rival
košarkaša SC Derbija u 2025. godini je Borac iz Čačka, tim protiv kojeg su „studenti“ u ABA ligi, u prethodne tri sezone, upisali sve pobjede kod kuće i sva tri poraza u gostima.
U posljednjem meču prvog dijela regionalnog takmičenja ekipa Petra Mijovića ima još jednu šansu da prekine niz od šest poraza, u kojima su Podgoričani prikazali neke dobre partije (posebno protiv Crvene zvezde kod kuće) i u barem u dva susreta su mogli do pozitivnog rezultata (protiv Splita u gostima i Mege kod kuće).
SC Derbi nikada do sada nije završio prvu polovinu ABA lige bez trijumfa u gostima,
pa će pokušati da tu tradiciju nastavi i ove sezone, za šta će „studentima“ trebati pobjeda u današnjem meču (17 časova) u gradu kraj Morave… – Značajan je meč ispred nas. Borac je jako iskusan tim, u kojem su, zbog manjeg fonda igrača, uloge jasno iskristalisane. Boldvin i Valinskas kao glavne opcije u dijelu kreacije i poenterskog učinka, Jošilo i Pavićević kao tandem na pozicijama „četiri“ i „pet“ uz ostatak tima čine jedan iskusan tim koji zna da igra. Timska odbrana, posebno u bazičnim situacijama, biće odlučujući faktor u sjutrašnjoj utakmici – rekao je Petar Mijović, trener SC Derbija. Pred duel u Čačku, oba rivala imaju po četiri pobjede i 10 po-
raza, ali je Borac seriju od šest poraza prekinuo u prošlom kolu, u gostima protiv Cibone. – Čeka nas veoma teško gostovanje, ekipa Borca je dosta promijenila ekipu od prošle sezone i u prošlom meču slavila nakon serije poraza. Slavili su ubjedljivo protiv Cibone u Zagrebu i cijeli meč kontrolisali situaciju. Mislim da će za nas biti najvažnije da budemo maksimalno fokusirani od početka meča. Vjerujem da smo spremni, da smo prošlu utakmicu odigrali dobro u određenim momentima. Znamo koliko je teško slaviti u Čačku, ali vjerujemo u sebe i da možemo donijeti prvu pobjedu sa gostovanja u Podgoricu – kazao je Igor Drobnjak, plejmejker SC Derbija.
Čeka nas veoma teško gostovanje, ekipa Borca je dosta promijenila ekipu od prošle sezone i u prošlom meču slavila nakon serije poraza. Slavili su ubjedljivo protiv Cibone u Zagrebu i cijeli meč kontrolisali situaciju. Mislim da će za nas biti najvažnije da budemo maksimalno fokusirani od početka meča. Vjerujem da smo spremni, da smo prošlu utakmicu odigrali dobro u određenim momentima. Znamo koliko je teško slaviti u Čačku, ali vjerujemo u sebe i da možemo donijeti prvu pobjedu sa gostovanja u Podgoricu – kazao je Igor Drobnjak
Interesantno je da je Borac tri od četiri pobjede ostvario u gostima, a da je jedino kod kuće porazio Krku, još u 2. kolu. – Kad pogledamo Studentski centar, možemo da vidimo da se radi o jako kvalitetnom sastavu, koji je popunjen na svim pozicijama. Ima dobar balans između spoljne i unutrašnje linije i drži visok ritam igre i trčanja, koristeći 10 igrača u rotaciji. Moramo tražiti šansu, kao što sam već rekao, kroz odbranu i dati sve od sebe u tom dijelu. Nemamo preveliku rotaciju igrača, imamo i peh sa Pavlom Nikolićem, koji je slomio nos. Ali moramo biti maksimalno borbeni i motivisani da odigramo dobru utakmicu – rekao je Saša Ocokoljić, trener Borca. S. JONČIĆ
PODGORICA – Po tri pobjede domaćina i gostiju u šest mečeva NBA lige, koji su odigrani u noći između četvrtka i petka.
Šampion Boston je među timovima koji su slavili u gostima, a Seltiksi su pobijedili 118:115, predvođeni Džejsonom Tejtumom, koji je postigao 33 poena, uz devet asistencija i osam skokova. Doprinos pobjedi dali su i Derik Vajt sa 26 poena i Sem Hauzer sa 15 poena. U ekipi Minesote Džulijus Rendl bio je najefikasniji sa 27 poena, uz osam skokova i sedam asistencija. Naz Rid dodao je 20 poena, a Džejden Mekdanijels 19 poena i osam skokova. Najbolji igrač „vukova“ Entoni Edvards meč je završio sa 15 poena, četiri skoka i šest asistencija na tek 31 odsto iz igre. Upravo je on imao šansu da meč odvede u produžetak iako je Minesota gubila osam poena razlike u finišu meča, ali je promašio odlučujuću trojku.
Boston je pobijedio u 16 od 19 prvih utakmica, ali je imao problema u decembru i pobijedio u osam od 14 utakmica, što je Klivlend iskoristio i odlijepio se kao prvoplasirani.
Košarkaši Oklahome pobijedili su Los Anđeles Kliperse 116:98 i ostvarili 13. uzastopnu pobjedu, što je novi rekord franšize. Šej Gildžes-Aleksander bio je najefikasniji u pobjedničkoj ekipi sa 29 poena uz osam asistencija, Džejlen Vilijams dodao je 18 poena, a Ajzea Hartenštajn 11 poena, devet skokova i šest asi-
stencija. U timu iz Los Anđelesa najefikasniji je bio Amir Kofi sa 26 poena, Mo Bamba imao je 12 poena i osam skokova, a Ivica Zubac 11 poena i devet skokova. Lebron Džejms je sa 38 poena uz osam asistencija predvodio Los Anđeles Lejkerse do pobjede protiv Portlanda sa 114:106. Maks Kristi je dodao 28 poena, a Ostin Rivs 15 poena, 11 asistencija i osam skokova. U ekipi Portlanda istakli su se Anferni Simons sa 23 poena, Deni Avdija sa 19 poena i 10 skokova i Šejdon Šejp sa 19 poena. I Stef Kari je bio predvodnik tima, sa 30 poena, 10 asistencija i šest skokova, te pogođenih osam trojki iz osam pokušaja bio je najzaslužniji za trijumf Golden Stejta protiv Filadelfije sa 139:105. Postao je jedini igrač u istoriji NBA lige koji je takav učinak spojio sa dvocifrenim brojem dodavanja za koš. Džonatan Kaminga pobjedi je doprinio sa 20 poena, pet skokova i pet asistencija, Endru Vigins sa 15 poena, sedam skokova i četiri asistencije, a Drejmond Grin sa 15 poena, sedam asistencija i šest skokova. U ekipi iz Filadelfije, koja je doživjela drugi poraz u nizu, najefikasniji je bio Džoel Embid sa 28 poena uz 14 skokova. Pol Džordž dodao je 19 poena, a Tajris Maksi 14 poena, šest asistencija i imao četiri ukradene lopte. Rezultati : Majami – Indijana 115:128, Minesota – Boston 115:118, Bruklin – Milvoki 110:113, Oklahoma – LA Klipers 116:98, Golden Stejt – Filadelfija 139:105, LA Lejkers – Portland 114:106. S. J.
Francuz u dvorani dvije sedmice nakon operacije zbog teškog preloma noge
PODGORICA - Dvije sedmice nakon operacije zbog teškog preloma noge, centar Panatinaikosa Matijas
Lesor se pojavio na parketu dvorani ,,OAKA“ i odradio trening!
Nije, naravno, u pitanju trening sa ekipom, niti bilo kakav pravi trening, jer je to nemoguće u ovoj fazi oporavka.
Međutim, francuski košarkaš je, u stilu pokojnog Kobija Brajanta, koji je tokom svoje karijere to radio, trenirao iz sjedećeg položaja vježbao šut i koordinaciju, kako bi sačuvao ,,oštrinu”. Lesor je, podsjećanja radi, sredinom decembra protiv Baskonije nezgodno doskočio, usljed čega mu je stradala no-
ga, a zbog same scene je nekoliko navijača Panatinaikosa u dvorani ostalo bez svijesti. Lesor je hitno bio podvrgnut operaciji, a prognoze su da bi na parket mogao da se vrati krajem marta. U međuvremenu, vlasnik Panatinaikosa Dimitris Janakopulos je odlučio da Lesoru produži ugovor, koji je isti -
cao na kraju ove sezone, pa je Francuz dobio novi trogodišnji ugovor. Prema informacijama iz Grčke, Lesor će godišnje zarađivati 2,3 miliona eura, što je značajno bolja plata od one koju trenutno ima… Lesor je pre dolaska u Panatinaikos igrao za Partizan, Makabi, Monako, Crvenu zvezdu… S. J.
PODGORICA – Ponajmanje zbog toga što su igrali već drugog dana u novoj godini i što su imali imperativ pobjede, za košarkaše Budućnost Volija je meč u Poljskoj protiv Trefl Sopota bio posebno težak zbog toga što su „plavi“ morali da igraju utakmicu dan nakon velike tragedije na Cetinju, gdje je stradalo 12 ljudi, među kojima i dvoje djece, kada je na njih pucao sugrađanin Aco Martinović...
– Prije svega, želio bih u ime kluba da svim ljudima pogođenim tragedijom na Cetinju izjavim saučešće. Bilo je izuzetno teško igrati i misliti na košarku nakon tragedije koja se desila u Crnoj Gori – rekao je Andrej Žakelj, trener podgoričkog tima.
OPRAVDALI ULOGU FAVORITA
Budućnost je opravdala ulogu favorita protiv „fenjeraša“ grupe A i upisala važnu pobjedu (81:69) u borbi za mjesto u plej-ofu Evrokupa, drugu u gostima nakon one protiv Trenta. Crnogorski šampion je skoro svih 40 minuta kontrolisao igru i rezultat, izgledao je bolje nego na prethodna tri meča (protiv Krke, Trenta i FMP-a) i prvi put u sezoni je stigao do pet pobjeda u nizu na dva fronta.
Trefl Sopot je vodio samo na početku meča, posljednji put je imao prednost od 9:7, a vođstvo „plavih“ je u 33. minutu iznosilo i 23 poena (72:49), nakon čega je poljski tim u finišu uspio samo da ublaži poraz... - Znali smo da će utakmica biti teška, pogotovo što smo bili bez Mekinli Rajta tako da Sopot nije bio ekipa koja može da se potcijeni. U tri ili četiri utakmice su uspijevali da se vrate sa skoro ,,minus 20“, tako da sam tražio da je fokus prisutan svih 40 minuta i mi-
slim da su igrači ispoštovali dogovor. Nikad nije lako igrati utakmicu koju morate da dobijete i ova pobjeda je vrlo bitna za naše naredne mečeve –dodao je Žakelj. Drugi put u ovoj sezoni Evrokupa je primila manje od 70 poena i nije čudo što je ponovo slavila. Na kraju je protiv Trefl Sopota imala bolje procente šuta za dva (67,6 – 54,1 odsto) i tri poena (33,3 – 28,6 odsto), više skokova (33-30) i bila bolja u svim elementima, osim u ofanzivnom skoku (5-6), pa je imala i manje poena iz drugog napada (5-9). – Veoma važna pobjeda za nas zbog naših šansi za prolazak u plej-of. Ohrabrujući je način
na koji smo izašli na teren, kako smo reagovali i odigrali utakmicu i nijesmo dozvolili protivniku da se vrati u meč. Imali su određene serije, ali smo na svaku odgovorili kako treba i veoma smo srećni što se vraćamo kući sa pobjedom – rekao je Jogi Ferel, koji je u odsustvu Rajta imao i dodatnu odgovornost, pa je igrao preko 32 minuta i upisao 14 poena, šest asistencija, četiri skoka i tri ukradene lopte.
TEŽAK RASPORED
Pobjeda protiv Trefl Sopota nije pomogla Budućnosti (skor 6-7) da se pomjeri sa sedme pozicije u grupi A, iako je za pobjedu pobjegla osmopla-
siranom Huventudu (4-8). To je posljedica pobjede Vulvsa protiv Huventuda (91:80), kojom litvanski tim sa skorom 7-6 ima pobjedu više od „plavih“, kao i Bešiktaš, nakon poraza u gostima od Ulma, koji je na diobi drugog mjesta sa Gran Kanarijom (9-4). Prvi je Bahčešehir (11-2) našeg Dejana Radonjića, protiv koga Budućnost igra naredni meč u gostima (8. januar).
Budućnost će, dakle, za mjesto u plej-ofu da se bori sa Vulsima i Bešiktašom, ali je turski tim u prednosti jer je dobio oba međusobna duela sa Podgoričanima.
Pogled na raspored govori da našeg šampiona čeka i te kako
težak posao u borbi za mjesto u plej-ofu. U preostalih pet kola, naime, Budućnost tri puta gostuje, Bahčešehiru, Ulmu i Vulvsima, a dočekuje Hapoel Tel Aviv i Huventud. Osim Podgoričane, Vulvsi dočekuju i Trefl Sopot i Gran Kanariju, a gostuju Bešiktašu i Trentu. Bešiktaš će u posljednja tri kola dočekati Vulvse, Trefl Sopot i Trento, a gostovaće Huventudu i Gran Kanariji...
DERBI ABA LIGE U NEĐELJU
Za Podgoričane nema vremena za odmor jer već u neđelju u „Mtel dvorani Morača“ igraju derbi 15. kola ABA lige sa Dubaijem.
Besplatan ulaz protiv Dubaija
Ulaz na utakmicu Budućnost Voli – Dubai je besplatan za sve navijače, dok će, kako je saopšteno iz podgoričkog kluba, „vlasnici sezonskih karata imati prvenstvo da sjednu na svoja mjesta“. Na utakmicu se, dakle, ulazi bez karata, a nakon postavljanja zaštitne mreže na južnu tribinu, dvorana se može koristiti u punom kapacitetu.
67,6
odsto su za dva poena šutirali košarkaši Budućnosti protiv Trefl Sopota, što je najbolji procenat u sezoni Evrokupa
– Dubai ima odličan tim. Zasluženo su u vrhu ABA lige i očekuje nas sigurno jedan težak meč. Moramo prvo da se vratimo u Podgoricu, regenerišemo, spremimo i da idemo na maksimum u nedjelju – zaključio je Žakelj. Pred taj duel, Budućnost je na diobi prvog mjesta sa Partizanom i Crvenom zvezdom (sva tri tima imaju po 12 pobjeda i dva poraza), dok je Dubai četvrti sa pobjedom manje. – Još jedan važan meč nas očekuje za dva dana i već smo mislima na tom meču. Da se pripremimo i da u „Morači“ proslavimo novu pobjedu u ABA ligi – dodao je Ferel. S. JONČIĆ
ričanke koje su imale četiri gostovanja (Beograd, Zagreb, Zadar i Banjaluka) proputovale ukupno 9.570 kilometara.
PODGORICA – WABA liga za košarkašice nastavlja se već večeras, kada će u Bugarskoj igrati Montana i Zagreb. Redovno kolo igra se 8. januara, ali će crnogorski šampion Budućnost Bemaks prvi meč u 2025. godini igrati 15. januara u Zagrebu, kada
će ,,plave“ gostovati ekipi Trešnjevke.
U periodu kada se čeka nastavak takmičenja u regionalnoj ligi za košarkašice, WABA liga je napravila zanimljivu statistiku. Naime, izračunat je broj pređenih kilometara svih klubova u dosadašnjem
dijelu takmičenja. Budućnost, Celje i Partizan odigrali su po devet utakmica, Beroe, Zadar i Zagreb po sedam, dok su Montana, Trešnjevka i Orlovi imali osam mečeva. Kada su se gostovanja ,,pretvorila“ u brojke, shodno udaljenosti gradova, došlo se do podatka da su Podgo-
Rekorder je očekivano ekipa Beroe, koja je iz Stare Zagore putovala čak 14.380 kilometara.
Na drugom mjestu je takođe bugarski tim Montana, koja je prošla 10.940 kilometara, a zatim Zadar (9.660).
Najduža putovanja za ,,vučice“ tek slijede – putovaće dva puta za Bugarsku, a imaju gostovanja Trešnjevci iz Zagreba i Celju... R. P.
Viktor Đukanović pogriješio kada je ljetos otišao u Standard, Hamarbi ga šalje na novu pozajmicu
PODGORICA – Reprezentacija Crne Gore u martu će mečevima s Gibraltarom i Farskim Ostrvima početi kvalifikacije za Mundijal, a osim povrede i troipomjesečnog odsustva lidera odbrane i cijelog tima Stefana Savića, muke selektoru Robertu Prosinečkom zadaje i status Viktora Đukanovića
Dvadesetogodišnji ofanzivac je poslije odlične godine i po u dresu švedskog Hamarbija ljetos otišao na pozajmicu u Standard iz Liježa. Bio je to gotovo iznuđen potez nakon što je klub iz Stokholma odbio nekoliko ponuda za vihorno krilo, a Nikšićanin pokvario odnos s upravom i stručnim štabom.
Odlazak u Lijež nije se pokazao kao dobro rješenje jer je crnogorski reprezentativac cijelu polusezonu presjedio na klupi i upisao samo pet nastupa, tokom kojih je na terenu proveo ukupno 63 minuta.
Nekadašnji fudbaler Budućnosti će raskinuti pozajmicu sa belgijskim velikanom, s tim da nije realno da se vrati u tim Hamarbija. Krajem 2024. godine pojavila se informacija da Đukanovića želi turski Ko-
njaspor, a prije toga se pisalo i o interesovanju člana italijanske Serije A Empolija. Empoli navodno želi da od
Standarda ,,preuzme“ Đukanovića na pozajmicu do kraja sezone, uz opciju da na ljeto otkupi njegov ugovor. Ne. K.
Prvoligaš iz Ulcinja dovodi bivšeg prvotimca Budućnosti
PODGORICA – Vasilije
Terzić na pragu je povratka u crnogorski fudbal.
Terzić je šest sezona proveo u dresu Budućnosti, a u posljednjoj je bio kapiten, da bi prije godinu i po potpisao za Borac iz Banjaluke. I pored
osvojene titule, sredinom juna prošle godine bio je jedan od petorice igrača koji su dobili ,,čiste papire“. Sjajni vezista je odigrao 25 mečeva u dresu tima iz Banja Luke, postigao je dva gola od kojih je jedan bio spektakularan i sigurno će se pamtiti (gol sa vi-
še od 50 metara lobovao golmana GOŠK-a).
Terzić je od tada bez kluba, a, kako saznajemo, na meti je Sutjeske, međutim, gotovo je izvjesno da će nekadašnji kapiten Budućnosti, ipak, odabrati Otrant. Ulcinjani su prvi dio sezone završili na posljednjem mjestu sa svega 14 bodova iz 19 utakmica, sa dva manje od Jezera i sedam od Jedinstva, pa je jasno da Otrantu slijedi bitka da izbjegne direktno ispadanje i domogne se baraža. R. P.
Subota, 4. januar 2025.
PODGORICA - Mančester siti je 2024. godinu završio s pobjedom nad Lesterom od 2:0 u gostima i najavio da bi u drugom dijelu sezone mogao da popravi sumornu sliku koja ga prati posljednja četiri mjeseca.
Prvi meč u 2025. donosi mu šansu da potvrdi najavu boljih dana – aktuelni šampion od 16 sati dočekuje Vest Hem u 20. kolu Premijer lige.
- To je samo jedna utakmica, nijesmo je odigrali na našem najvišem nivou. Pobijedili smo jer je fudbal ponekad takav – osvrnuo se trener Pep Gvardiola na duel s ,,lisicama“.
- U nekim drugim mečevima igrali smo bolje, a nijesmo pobijedili. Naravno, rezultat protiv Lestera dobar je za raspoloženje u timu – dodao je španski stručnjak. ,,Građani“ su šesti na tabeli, imaju bod manje od Njukasla, četiri od četvrtoplasiranog Čelzija. Lider je previše odmakao –Liverpul uz meč manje ima 14 bodova više od Sitija.
- Daleko smo od svojih najboljih izdanja. Ali imamo priliku da protiv Vest Hema ostvarimo još jednu pobjedu koja bi nam mnogo pomogla za nastavak sezone – dodao je Pep. Posrnuću tima koji je godinama dominirao engleskim fudbalom doprinijele su brojne povrede, prije svih veziste Rodrija, osvajača Zlatne lopte. Španac će još dugo biti van terena i Siti mora da proba da nadoknadi njegov izostanak, kao i da zakrpi još nekoliko ,,rupa“ u timu.
- Neće biti lako. Možda nekog potpišemo, a možda ne dovedemo nikoga. Klub mora da djeluje mudro. Ne treba raditi nešto tek tako da bi se uradilo. Trebaju nam novi igrači jer imamo fudbalere koji su konstantno povrijeđeni. Na klubu je da preduzme korake, ali nijesam siguran da li će biti moguće –naveo je Gvardiola.
Čelzi je nakon remija i dva poraza praktično otpisan iz šampionske trke, hit prvenstva Notingem forest, vjerovatno, nema kapacitet da u istom ritmu na-
stavi do kraja, pa je Arsenal ostao jedina ekipa koja bi mogla da ,,diše za vratom“ sjajnom Liverpulu. ,,Tobdžije“ imaju šest bodova manje, ali i utakmicu više od ,,redsa“, pred večerašnje gostovanje Brajtonu (18.30 h).
- Moramo da budemo konstantni jer smo prošle godine bili najbolja ekipa lige, rušili razne rekorde, a još nijesmo osvojili veliki trofej, tako da nešto nedostaje. Odlučiće detalji, a mogu da odu na našu stranu samo ako budemo radili ono što moramo i možemo kontrolisati. Ostalo je van naših ruku – rekao je trener Mikel Arteta o šampionskoj trci.
- Razlika između Liverpula i nas može da varira u roku od nekoliko sedmica. Zvuči dosadno, ali treba da se fokusiramo na naš učinak i stvari koje možemo da kontrolišemo i nastavimo da se razvijamo. Ako budemo igrali onako kako treniramo, onda ćemo moći da pobijedimo u mnogo utakmica, a realnost je da je svaka utakmica za sve veliki izazov – dodao je Arteta. Čelzi će niz od tri meča bez po-
bjede pokušati da prekine na gostovanju Kristal Palasu, a jedan od derbija dana igraju Totenhem i Njukasl. ,,Pijevci“ su u krizi, vezali su dva poraza i remi i tek su 11. u ligi,
La Liga zabranila Barseloni da registruje 26-godišnjeg reprezentativca
Olmo u nevjerici, utučen i bezvoljan
PODGORICA – Španska La Liga je zabranila Barseloni da registruje 26-godišnjeg reprezentativca, najveće ljetošnje pojačanje za 2025. zbog kršenja finansijskog fer-pleja. Dani Olmo i njegov saigrač Pau Viktor su prvog dana 2025. izbrisani iz registra fudbalera domaćeg takmičenja. Španski sportski dnevni list ,,AS“ saznaje da se Dani Olmo na prvom treningu nakon praznične pauze pojavio u nevjerici, utučen i bezvoljan. Navodno su ga saigrači Rafinja, Gavi i Pedri najviše tje-
šili, a razgovarao je i sa trenerom Hansijem Flikom, koji ga je pokušao uvjeriti da klub čini sve kako bi ga zadržao. Sa druge strane, njegov menadžer Endi Bara je prvi put progovorio kako je to uticalo na fudbalera. – Ovo je stresna situacija za Danija, kao što bi bila za svakog drugog igrača. Ali on je sjajan igrač i osoba, pokušava biti smiren. Naravno, Dani je pobjednik i voli da igra, a ne da gleda! Barselona je prva i posljednja opcija! Dani, njegov otac, porodica, ja ne razmišljamo o drugim opcijama – rekao je Bara.
Danijev menadžer je istakao da novac nije presudan faktor, pa Olmo neće iskoristiti ovu situaciju kako bi u nekom drugom klubu dobio veći ugovor iako ima pravo da bira gdje će da pređe bez odštete. – Nikada nijesmo donijeli nikakvu odluku o karijeri zbog novca. Dani igra fudbal jer voli igru, uložio je velike napore da bude u Barseloni. I ja sam srećan što je Dani u Barseloni, on je jedan od najboljih igrača na svijetu, u jednom od najvećih klubova na svijetu - dodao je Bari. On napominje da i dalje vjeruje da će Barselona uspjeti da riješi ovaj veliki problem. – Potpuno vjerujemo da će Barselona osvojiti sve titule u budućnosti, kao što je to činila tokom Mesijeve ere - zaključio je na kraju Endi Bara. R. A.
dok je Njukasl uhvatio dobar ritam i sa četiri vezana trijumfa stigao do petog mjesta, samo tri manje od Čelzija.
Najveći derbi engleskog fudbala igra se sjutra – Liverpul će
dočekati Mančester junajted, a istog dana sastaće se Fulam i Ipsvič.
U ponedjeljak će rivali biti Vulverhempton i Notingem forest. N. KOSTIĆ
Salah sve bliže odlasku, PSŽ ga zove
Mohamedu Salahu na kraju sezone ističe ugovor s Liverpulom i po svemu sudeći neće biti produžen. - Za sada je ovo moja posljednja sezona u Liverpulu. U posljednjih šest mjeseci se ništa nije desilo. Daleko smo od bilo kakvog napretka u pregovorima oko ugovora. Sada bi samo trebalo da sačekamo i vidimo –rekao je Salah u intervjuu za Skaj sport. Navodno, Pari Sen Žermen nudi astronomski ugovor egipatskom maestru, a podrazumijeva se da šansu vide i bogati klubovi iz Saudijske Arabije. Među igračima ,,redsa“ kojima ugovor traje još šest mjeseci je i Trent Aleksander-Arnold i sve se više priča o odlasku u Real Madrid.
- Svi su vidjeli da je imao sjajnu polusezonu, koliko je uključen, koliko želi da pobijedi ovdje. Gledam ga svakoga dana na treninzima, on je potpuno posvećen Liverpulu – prokomentarisao je trener Arne Slot
Važna vijest, za mnoge neočekivana, stiže iz redova Liverpulovog najvećeg rivala – Hari Megvajer produžio je ugovor i u Mančester junajtedu ostaje do ljeta 2026.
Titula u Ligi 1 neće izmaći, ali izostanak iz LŠ bio bi prava katastrofa
Štoper Trabzonspora i Crne Gore već tri i po mjeseca van fudbala
PODGORICA – Stefan Savić je tri i po mjeseca van terena – posljednji meč odigrao je 19. septembra kada je zbog povrede zadnje lože zamijenjen u 13. minutu meča sa Kajserisporom.
Crnogorski reprezentativac proteklog ljeta došao je kao veliko pojačanje u turski klub, ali je do sada odigrao samo šest utakmica – po tri u prvenstvu i kvalifikacijama za Ligu Evrope, odnosno, Ligu konferencija.
Najavljeno je bilo da će se Savić na teren vratiti u novembru, vjerovalo se i da će biti na raspolaganju selektoru Robertu Prosinečkom za posljednja dva meča u Ligi nacija, ali ispostavilo se da povreda nije sanirana, pa je iskusni defanzivac odlučio da se liječi u Madridu koji je njegov drugi dom jer je devet godina nastupao za Atletiko. Mojkovčanin je propustio posljednjih 12 utakmica Trabzonspora, a nije odigrao nijedan od šest duela u posljednjem ciklusu Lige nacija. Uskoro bi trebalo da dođe kraj mukama jer iz Turske stižu vijesti da se dolazak Stefana Savića u Trabzon očekuje 6. januara i da će početi da trenira s ekipom. Trabzonspor danas gostuje Samsunsporu, 8. januara – na Savićev 34. rođendan – sastaće se s Alanijasporom u Kupu Turske, a četiri dana kasnije dočekaće Antalijaspor u prvenstvu. U januaru ga očekuje još jedan duel – 20. protiv
Sivaspora, takođe kod kuće. – Savićev oporavak nije trebalo da traje ovoliko dugo. Bio sam protiv toga da otputuje jer nijesam mislio da je povreda toliko ozbiljna. Ipak, pustili smo ga da bi se što prije oporavio. Možemo da razgovaramo o tome da li je to bio pravi izbor. Ne djeluje mnogo ozbiljno, ali proces se odužio. Ipak, ne sumnjamo u njegove dobre namjere. Ne znamo što će se dogoditi kada dođe – izjavio je nedavno Šenol
Guneš, trener Trabzonspora. – Savić je izuzetan igrač, vrijedan, lider... Nedostaju nam glavni igrači i u skladu s tim razmišljamo o transferima – rekao je legendarni Guneš. Trabzonspor je tek 13. na tabeli, mnogo bliže zoni ispadanja nego Evropi. Izgubio je pet od posljednjih osam utakmica. – Igračima i meni je potrebna podrška. Izaći ćemo iz ovoga zajedno – dodao je Guneš. Ne. K.
Vezista iz Gane dogovorio saradnju sa Tivćanima
PODGORICA - Trener fudbalera Pari Sen Žermena Luis Enrike rekao je da će januar biti uzbudljiv za taj klub, koji će pokušati da osvoji domaći trofej šampiona i izbjegne eliminaciju iz Lige šampiona.
Fudbaleri Pari Sen Žermena otputovali su u Dohu, gdje će u neđelju igrati protiv Monaka za Trofej šampiona, odnosno,
Superkup Francuske. Enrike je poveo cijelu ekipu, uključujući Randala Koloa Muanija i Milana Škrinjara, koji bi u zimskom prelaznom roku mogli da napuste klub. Španski stručnjak je na kratkoj konferenciji za novinare rekao da uz gust raspored i utakmicu protiv Monaka ,,ekipu očekuje uzbudljiv period“. Posljednje dvije utakmice prve faze Lige šampiona Pari Sen Žermen će igrati na svom terenu 22. januara protiv Mančester sitija i sedam dana kasnije u Njemačkoj protiv Štutgarta. U nokaut fazu prolaze 24 ekipe, a Pari Sen Žermen je trenutno 25.
– To je divno, što više utakmica, to bolje. Kup, Trofej šampiona, prvenstvo, Liga šampiona, sve dolazi u isto vrijeme – naveo je Enrike.
Strateg Pari Sen Žermena je govorio i o mogućoj kupovini igrača u januarskom prelaznom roku.
– Otvoreni smo za prilike da pojačamo tim, ali imam sreće da treniram ekipu ovakvog nivoa. Teže je dovesti igrača na zimu, pošto najbolji igrači nijesu dostupni. Ali smiren sam jer je ekipa u punom razvoju i popraviće igru – rekao je Španac.
Kapiten Pari Sen Žermena Markinjos rekao je da je ekipa motivisana za predstojeće utakmice.
– Sada je pravi trenutak u sezoni, dobro nam ide u prvenstvu i Kupu, u Ligi šampiona imamo šanse za prolaz, čekaju nas važne utakmice i to nas motiviše – naveo je Markinjos.
R. A.
PODGORICA – Arsenal je sinoć dobio prvo pojačanje u zimskom prelaznom roku – Obeng Regan novi je član prvoligaša iz Tivta.
U pitanju je vezista iz Gane, koji je profesionalnu karijeru počeo 2010. godine u najtrofejnijem klubu iz Gane Asanteu Kotoko, da bi poslije samo dvije godine u prvom timu, sa 18 godina stigao u Napredak iz Kruševca. Nakon dvije sezone odlazi u Čukarički, sa kojim je osvojio Kup Srbije 2015. godine. Do dolaska u Arsenal, igrao je po balkanskim klubovima (Inter Zaprešić, Istra, Mladost Lučani, Željezničar Pančevo i Novi Sad), uz kratku avanturu na Maldivima, u dresu Mazije. Posljednji angažman je imao u Tekstilcu iz Odžaka, za koji je u jesenjem dijelu srpske Superlige upisao 10 nastupa. Fudbaleri Arsenala pripreme počinju 13. januara, kada će se na prozivci naći i Regan. R. P.
Nova uloga za proslavljenu crnogorsku „ajkulu“, prvog stručnjaka Marseja
PODGORICA – Miloš Šćepanović je u stručnom štabu vaterpolo reprezentacije Španije i debitovaće na kvalifikacionom turniru Svjetskog kupa koji početkom naredne sedmice počinje u Rumuniji.
Naš proslavljeni nekadašnji reprezentativac do ljetos je bio u stručnom štabu ,,ajkula“, a od 2020. godine predvodi najbolji francuski tim Marsej.
Bivši golman, sa velikim vaterpolo stažom (23 godine), završio je karijeru upravo u Marseju gdje je automatski dobio veliko povjerenje, koje i dalje uživa, a dugo vremena bio je pomoćnik nekadašnjem selektoru crnogorske reprezentacije Vladimiru Gojkoviću Španija je, inače, evropski šampion i najbolja bronzana ekipa sa posljednjeg SP. Na Igrama u Parizu ova selekcija je osvojila tek šesto mjesto. Predvodi je proslavljeno trenersko ime
David Martin - Početkom septembra smo imali prvi kontakt, a zatim se čekalo da se poslože sve struk-
Bavim se analizom i razvojem igre, razvojem pojedinih tehničkih elemenata u individualnoj obuci igrača, sa posebnim akcentom na rad sa golmanima. Slična zaduženja sam imao u našoj reprezentacijirekao je Šćepanović
ture unutar Vaterpolo saveza, kao što se radi svuda nakon Olimpijskih igara, kao i da se obnovi ugovor sa selektorom Martinom za novi ciklus. Kada se sve to završilo, ušli smo u finalne razgovore i prošlog mjeseca se dogovorili – kazao je Šćepanović. Njegov posao u stručnom timu Španije biće, kako kaže, vezan za tehničko-taktički dio. – Dakle, bavim se analizom i razvojem igre, razvojem pojedinih tehničkih elemenata u individualnoj obuci igrača, sa posebnim akcentom na rad sa golmanima. Slična zaduženja
sam imao u našoj reprezentaciji. Dogovor sa španskom federacijom je da bude dio tima u narednom olimpijskom ciklusu – zaključno sa Los Anđelesom
Mladi članovi barskog atletskog kluba imali zapažene nastupe u Beogradu
2028. godine, s tim da će ostati i trener Marseja, šampiona Francuske. – U kojoj mjeri će se naš odnos razvijati zavisi od toga
kako će sve izgledati kada krene da se intenzivnije i sveobuhvatnije radi, kako će se sprovesti integracija u okviru stručnog štaba u odnosu
sa igračima. Nije mi olakšavajuća okolnost što ne govorim španski, ali radim na tome – zaključio je Šćepanović. A. MARKOVIĆ
Hamilton se prvi put obratio javnosti kao vozač Ferarija
Slijedi godina za pamćenje
PODGORICA - Sedmostruki svjetski šampion Formule 1 Luis Hamilton uzbuđen je jer od ove godine nastavlja karijeru u Ferariju. Britanac je poslije 12 godina napustio njemački Mercedes i prešao u redove italijanskog auto-moto giganta. Njegov ugovor stupio je na snagu 1. januara, a sada se prvi put oglasio kao vozač italijanske ekipe.
PODGORICA – Članovi Atletskog kluba Mornar nastupili su na dva takmičenja u Beogradu, na mitingu budućih šampiona u organizaciji AK Partizan, a zatim i na novogodišnjem mitingu u organizaciji AK Crvena zvezda. Barski klub se takmičio sa 28 atletičara, oborivši sedam rekorda Crne Gore uz 12 osvojenih medalja.
Mihajlo Roćenović je nastupio na 400 metara i zauzeo treće mjesto uz rekord Crne Gore za mlađe juniore. Drugog da-
na je trčao na 1.500 metara uz novi crnogorski rekord. Andrej Đukanović oborio je rekord na 400 metara za pionire, Ivan Jerofejev je postavio novi najbolji crnogorski rezultat na 60 metara, kao i u skoku udalj za mlađe pionire. Anđela Lalić oborila je novi rekord za cicibanke u skoku uvis, a Vukašin Savičić u trci na 800 metara za pionire bio je treći uz novi nacionalni pionirski rekord. Dobre nastupe su imao Matija Vojvodić na 60 metara i 60 metara prepone, ispunivši normu za Prvenstvo Balkana.Najmlađa takmičarka Mornara Tara
Novaković osvojila je dvije medalje – bila je druga na 50 metara, dok je drugog dana zauzela treće mjesto. Sara Tvrdišić je u kategoriji školica B zauzela drugo mjesto na 50 metara, dok je Hana Husak bila druga u bacanju „medicinke“.
Zapažene nastupe iz ovog kluba su ostvarili: Miljan Kukuličić, Velimir Gvozdenović, Nevena Stanković, Mina Knežević, Sofija Vasilkov, Anđela Jelić, Georgina Vujošević, Nađa Mihailović, Asija Škrijelj, Sofija Pejović, Matvej Šimkus, Lazar Gvozdenović, Jelisej Kosjakov, Helena Husak, Jovana Milatović i Aleksija Prelević
Sa takmičarima su putovali treneri Danijela Vojinović i Bojana Đurković R. P.
Luis je u objavi na Linkedinu ažurirao svoj profil i naveo da ,,prihvata nove prilike“, uz poruku da će 2025. učiniti godinom za pamćenje.
– Ne mogu biti uzbuđeniji zbog godine koja je pred nama. Prelazak u Ferari daje mnogo toga za razmišljanje. Svi koji razmatrate naredni korak u 2025. godini – prihvatite promjenu. Bilo da mijenjate industriju, učite nove vještine ili čak samo prihvatate nove izazove, zapamtite da je reinvencija moćna. Vaša sljedeća prilika je uvijek nadohvat ruke
– naveo je Hamilton i nastavio:
– Godina 2025. je godina prihvatanja novih mogućnosti, u kojoj ostajete gladni i vozite sa svrhom. Učinimo je godinom za pamćenje. Andiamo – naveo je jedan od najuspješnijih vozača svih vremena.
u crvenoj kacigi u
Hamilton, koji će 7. januara napuniti 40 godina, objavio je na društvenim mrežama fotografiju iz mlađih dana kada se takmičio u kartingu, noseći crvenu kacigu, u bojama Ferarija. Vijest o njegovom prelasku u Ferari objavljena je prošlog februara i izazvala je veliki šok u svijetu Formule 1 i sporta uopšte. On će u Ferariju voziti sa Šarlom Leklerom Ferari nije objavio mnogo detalja o planovima za Hamiltona u
predsezoni, a poznato je da će britanski vozač posjetiti fabriku, voziti na simulatoru, kao i da će voziti bolid iz 2023. godine. Ferari će predstaviti bolid 19. februara, dan poslije zvaničnog predstavljanja ekipa u Formuli 1 u Londonu. Predsezonska testiranja obaviće se od 26. do 28. februara u Bahreinu. Nova sezona počinje 16. marta s trkom za Veliku nagradu Australije u Melburnu. R. A.
Znam i za drugi ostatak rimske kulture. To su četiri vodovoda. Jedan je ponovo ispitan, druga dva pronađena su 1930. godine, a četvrti je ispitan baš ovih dana. Od njih su dva snabdijevali vodom Duklju, treći nekadašnju stanicu rimskog puta Birziminium – sadašnju Podgoricu, a četvrti vodovod-kanal služio je za vještačko navodnjavanje zemljišta doline rijeke Cijevne, gdje se sada nalazi selo Dinoši.
Sadašnjim ispitivanjem pronađeno je tačno mjesto početka vodovoda „Dukljanova jaza“ i to blizu sela Dinoši i utvrđeno je, da je on snabdijevao lijepom, hladnom vodom rijeke Cijevne grad Duklju. Veoma kratak opis ovih vodovoda štampan je u Godišnjaku nastavnika podgoričke gimnazije u 1930. godini pod naslovom „Starinski vodovodi u Podgorici i Duklji“. Drugi kratak izvještaj o pronalasku ovih vodovoda donijela je „Politika“ 18. marta 1930. g. pod naslovom „Dukljanov jaz“. Uzimajući u obzir da su oba članka veoma kratka, smatram za potrebno da upoznam sa ovim vodovodima naše čitaoce.
DUKLJANOV JAZ
Ovim imenom potpuno pogrešno nazvanim po rimskom caru Diokletianu, stanovništvo zove veliki rimski vodovod koji je nekad snabdijevao vodom sa Cijevne grad Duklju. Izvor rijeke Cijevne nalazi se nedaleko od Gusinja u predjelima Prokletije planine. Njezina voda postaje otapanjem snježnika, uvijek je hladna, bistra i nikada ne presušuje. Blizu sela Dinoši površina rijeke Cijevne viša je od terena Duklje za 12 metara, što je dalo mogućnost Rimljanima da naprave vodovod, kroz koji bi voda jurila sama bez pomoći ma kakvih hidrauličnih naprava – samotokom. Početak vodovoda, Dukljanova jaza nalazi se blizu brane (zagrade) od kamena sa cementom, koju su napravili Austrijanci za vrijeme okupacije, blizu imanja g. Zefa Berišića . Oni su dobro ispitali Cijevnu, te su utvrdili da u ovom mjestu voda rijeke ponire i izlazi na polje, p raveći izvor Mileševo. Iz ovoga izvora postaje potok, koji prolazi kroz selo Tuzi i ide dalje pored logora, gdje su bili internirani Crnogorci u selu Vuksan Lekići.
Osobito se jasno vide ostaci vodovoda blizu Novog Sela, na južnoj strani Kakaricke gore, jer je stanovništvo ovoga zaseoka prilikom građenja kuća iskoristilo kamenje koje su vadili iz vodovoda, te ga tako potpuno uništili
PONOR
Da bi bilo dosta i stalno žive vode u logoru, Austrijanci su napravili niže ponora pomenutu pregradu i time su podigli nivo rijeke. Nešto niže brane mi ne vidimo, nego samo čujemo žubor vode koja ponire i čim izađe snabdijeva vodom izvore rijeke Ribnice. Ovo su utvrdili ispitivanjem Austrijanci, ali je za to znalo i okolno stanovništvo. Blizu ove brane, nešto niže, potiče vodovod „Dukljanov jaz“. Kada je nisko stanje vode on je vidljiv na više mjesta na dnu rijeke, i ima oblik kanala koji ide između dvoreda krupnog kamenja u obliku kvadera i ploča. Blizu imanja g. Zefa Berišića kanal izlazi na obalu i ide usječen u konglomerat, a u jednom mjestu čak prolazi kroz vještački napravljeni tunel. Dalje vodovod ulazi u obliku zemljom zatrpanog kanala u imanje g. Berišića i blizu njegove kuće, kako se priča, na vodovodu je bila nekada vodenica; bile su nađene nekakve ruševine. Od ovoga mjesta vodovod u obliku kanala ponovo ide po dnu rijeke i blizu poluostrva, koje je napravila rijeka Cijevna dobro je vidljiv praveći okuku blizu vodenice sela Dinoši. Vodovod u obliku kanala punog vode, presijeca ovo poluostrvo i njegova voda kreće pomenutu vodenicu. Počevši od vodenice, vodovod napušta Cijevnu i u obliku usječenog kanala ide po suvome terenu desnom obalom rijeke pored kuća i vrtova sela Dinoše. U jednom mjestu prolazi ispod muslimanskog groblja ovog sela. Na više mjesta kanal je potpuno uništen potocima i podzemnim izvo-
rima, ali ima mjesta gdje je sačuvan dobro. Baš tamo je dobro sačuvan gdje je usječen u krečnjački konglomerat, od kojeg je sastavljena desna obala rijeke. Tu ima oblik hodnika čija je širina jedan i po metar.
RIMSKI INŽENJERI
Ima takođe mjesta gdje se vide tragovi od borbe koju su vodili sa podzemnom vodom čuveni rimski inženjeri; tamo se nalaze udubljenja usječena na desnoj obali hodnika, u koje su vješto odozgo umetnute ploče od kamena sa namjerom da zatvore zauvijek izvore podzemne vode, koji su veoma opasni za vodovode i uopšte za građevine. Blizu kraja sela Dinoše kanal već izlazi na površini
terena i pomalo napušta obalu jer se rijeka snizila otprilike za 5 metara. Ovdje se vidi brežuljak u visini od jedan i po metar – moguće da je on imao vezu sa vodovodom. Slične brežuljke nalazimo u blizini vodovoda i na Ćemovskom polju. Sada se u njima nalaze grobovi Crnogoraca poginulih u Balkanskom ratu.
Dalje vodovod ide Ćemovskim poljem pored puta koji vodi za Podgoricu, i na više mjesta nailazimo na jame od provaljenog kanala koji ide ispod zemlje u dubini od pola metra. Osobito se jasno vide ostaci vodovoda blizu Novog Sela, na južnoj strani Kakaricke gore, jer je stanovništvo ovoga zaseoka prilikom građenja kuća isko-
Vodovod je obilazio zapadnu padinu Kakaricke gore, gdje se sada nalazi veoma staro selo Masline. Vjerovatno je da su stanovnici ovog sela iskoristili tesano kamenje vodovoda za svoje kuće, jer ovdje nema čak ni traga od vodovoda
ristilo kamenje koje su vadili iz vodovoda, te ga tako potpuno uništili.
VODONEPROPUSNI
MALTER
Vodovod zatim ide lijevom obalom Ribnice do ruševina akvadukta, koji vodi preko iste rijeke. On ide meridijanskim pravcem te ga je lako naći. Kud god prolazi ispod zemlje rastu na površini visoke trave i korov i teren je nešto podignut. Na više mjesta vodovod je provaljen te je lako bilo odrediti njegove dimenzije, osobito na mjestima gdje ga je prilikom gađanja voj-
ska otvorila. Njegove su dimenzije sljedeće: visina 133 cm, širina 56, detalji se dobro vide na slici presjeka. Zidine vodovoda su bile od krečnjačkih kvadera i sa unutrašnje strane pokrivene slojem vodoizdržljivog cementa crvenkaste boje. Ovaj malter karakteriše građevine iz rimskog doba. On ne propušta vodu te se upotrebljava u basenima (depozitima za vodu), u kupatilima i baptisterijima. Odozgo je kamen pokriven lukom od kamena sa bijelim običnim klakom. Interesantno je da su na klaku dobro sačuvani tragovi od čvorova i spojeva od dasaka kojima su se služili rimski radnici prilikom pravljenja vodovoda. Dio kanala pokriven je slojem običnog žutog mulja. (Nastavlja se)
Subota, 4. januar 2025.
Poslovni broj: I.br. 2098/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore- osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Utješinović Dalibora iz Nikšića, ul. Novice Cerovića br.6, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 59.580,31 eura, dana 03.01.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2098/15 od 12.11.2015.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne ispraveUgovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.11662/2008 dana 16.09.2008.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se trideset osma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 3449 KO Nikšić PJ Nikšić, i to katastarska parcela broj 2191, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 1, površine 50m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za trideset osmu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 31.01.2025.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 38.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2098/15 od 29.09.2017.godine. IV Na trideset osmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.800,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca po ugovoru OV.br.11662/08 od 19.08.2008.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.279 od 08.02.2010.godine, podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti povjerioca a po ugovoru OV.br.11662/08 od 19.08.2008.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.
Dana 03.01.2025. godine.
JAVNI IZVRŠITELJ
Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
Poštovanim čitaocima i korisnicima oglasnog prostora dnevnog lista Pobjeda.
Praznični trobroj našeg lista izaći će 6. januara 2025. godine.
Šalter Službe oglasa primaće materijal zaključno sa 5. januarom 2025.
Za naredni broj „Pobjede“, 9. januara 2025. godine, šalter Službe oglasa u Podgorici biće otvoren od 8. januara 2025. godine.
Kontakt telefon: 020-202-455
VIBER: 068-034-555
EMAIL: oglasno@pobjeda.me
OGLASNO ODJELJENJE NOVA POBJEDA D.O.O.
Subota, 4. januar 2025.
Dana 1. januara 2025. u 42. godini tragično je izgubila život naša draga
Draganova VULETIĆ rođ. MARTINOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 4. januara od 10 do 13 30 časova, kada sa posmrtnim ostacima krećemo za selo Grab-Cuci, đe će se obaviti sahrana u 15 časova.
OŽALOŠĆENA PORODICA: suprug DRAGAN, ćerke PETRA i DEJANA, svekrva VELIKA, đeveri IVAN, JOVAN i MILOŠ, jetrve MILICA i DALILA, đeverične i ostala porodica VULETIĆ
Našem dragom
PORODICAMA NESTALIH
Primite iskreno žaljenje
VELJKO MILIĆ
Posljednji pozdrav našem dragom komšiji
265
RADOVIĆU
Zauvijek ćemo pamtiti naše lijepo, bezbrižno, zajedničko odrastanje. Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo. Od porodice pokojnog MIRKA PEROVIĆA
363
Posljednji pozdrav dragoj snahi
ZORICI
Neka ti je laka crna zemlja...
Svekrva VELIKA i đever IVAN
MILOVIĆU BEBA i BILJANA 362
Posljednji pozdrav dragom kumu
SLOBU
Hvala ti na lijepom kumstvu, druženju i prijateljstvu. Porodica pokojnog BORA RAIČEVIĆA
Posljednji pozdrav voljenoj snahi
ZORICI
Počivaj u miru, dobra dušo...
MILOŠ sa porodicom
Subota, 4. januar 2025.
Posljednji pozdrav snahi
ZORICI
Počivaj u miru...
Porodica pokojnog SAVA VULETIĆA
Posljednji tužni pozdrav našoj dragoj kumi
ZORICI Draganovoj VULETIĆ Hvala ti za iskrenu ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjala. Laka ti crna zemlja, dobra dušo. S ljubavlju i tugom.
MARKO i DACA VOJINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Porodica VLADA VULETIĆA
Posljednji pozdrav mom dragom i voljenom rođaku
BANJU
Bio si Bokovljanin kojeg je krasila ljudskost, poštenje, dobrota i iskrenost.
Počivaj u miru, a ja ću te čuvati od zaborava. DRAGAN-ĐOLIN
Posljednji pozdrav našem dragom rođaku
BRANKU
Od ĐOLE i STOJANKE MUDREŠA sa porodicom
Zbogom, naši veliki i dobri prijatelji. Živjećete vječno u našim srcima. PETAR VOJVODIĆ sa porodicom
naš
Toplina i ljubav kojima si nas darivao pri svakom susretu neizbrisivo će ostati dio nas.
Posljednji pozdrav majci i ženi
ZORICI
Tuga i bol...
Dragi zete
Tvoji: DRAGAN, PETRA i DEJANA
BANJO
Tvoje prisustvo je obogatilo naše živote. Tvoja dobrota i ljubav će zauvijek ostati u našim srcima. Počivaj u miru. SEKA, NIKOLA i IVAN LAGATOR
Posljednji pozdrav dragom kolegi
Posljednji pozdrav dragom
Tvoja dobrota i ljubav su obogatili naše živote. Uvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju i poštovanjem. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav dragom pašenogu i zetu
BANJO
Otišao si prerano, ali si ostavio najljepša sjećanja i uspomene koje ćemo nositi sa sobom i čuvati od zaborava. SANJA sa porodicom
Prerano si nas napuštio naš dobri
BAKI
Tvoja dobrota i vedri duh biće ono po čemu ćemo te zauvijek pamtiti.
ŽARO i TINA ŽIVKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju
BANJU
Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
Tašta DARE i svastike SANJA, SEKA, TINA, MARIJANA i MILICA
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav
BRANKU
Od RAJKA MIṤOVA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj tetki i babi
Subota, 4. januar 2025.
BRANKU
Sa ponosom ćemo se sjećati tvoje dobre duše i čuvati od zaborava uspomenu na tebe.
SLAVKO i MILICA ĐUROVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
BRANKU
Od ĐOLA LOMPARA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
JOŠU OTAŠEVIĆU
Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo. ZORICA i ACKO
Bila je čast i privilegija biti tvoj drug. Počivaj u miru.
BOŠKO GARDAŠEVIĆ
Posljednji pozdrav dragom JOŠU OTAŠEVIĆU
Tvoja dobra i blagorodna duša neka počiva u miru. Hvala za sve.
NATAŠA, DEJANA, ANĐELA i ANDREA
Posljednji pozdrav dragom
BANJU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. SLAVKO DRAŠKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav BRANKU MUDREŠI
Tetak moj, dobri i mili. Veseljak. Teško je povjerovati u to da više nećeš biti među nama da nas kao i svaki put nasmiješ glasno iz sveg srca. Prerano...
ŽAKLINA PEJAKOVIĆ sa suprugom MIĆOM i ćerkom TAŠOM
Posljednji pozdrav dobrom drugu i kolegi
JOŠU OTAŠEVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. MIHAILO i ANA RAŽNATOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom kolegi
KOLEKTIV DOO VODOVOD I KANALIZACIJA - CETINJE
DRAGAN i DRAGICA KUJAČIĆ sa porodicama
Subota, 4. januar 2025.
Posljednji pozdrav BEĆU
Posljednji pozdrav
Čuvaćemo uspomenu na tvoj blagorodni lik.
PETAR, MILOŠ, VASO, JOCO, VASKO i NIKOLA
Posljednji pozdrav kumu
IGOR VUŠUROVIĆ
Posljednji pozdrav dragim komšijama od
MIJANOVIĆA sa porodicom
Dragom
Fala za iskreno prijateljstvo, počivaj u miru.
MITAR JOVANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav kumu i drugu
Posljednji pozdrav dragom brataniću BEĆU
Tetka SENKA sa porodicom
RADIVOJU MARKOVIĆU
SLAVKO ŠARI STANIĆ sa porodicom i PREDRAG KOSTIĆ
Iskreno žalimo za tvojim ovakvim odlaskom.
Veliki brate naše kuće!
Uvijek si bio desna ruka za lijepe, a i one manje lijepe.
Počivaj u miru jer si ga tako i živio.
RAŠO, BRANKA i MARIJA sa porodicama
Posljednji pozdrav voljenima
Sa najljepšim uspomenama nosićemo vas u srcu.
SVETOZAR Vida Vasova MARTINOVIĆ sa porodicom iz Bačke Topole
Počivajte u miru.
SLOBODAN VUJOVIĆ
Dobre komšije
Počivajte u miru. Neka vas anđeli čuvaju.
Posljednji pozdrav striku, strini i braći
RADU RADMILI
MARKU MILOŠU
Sinovična i sestra ŽANA KUSTUDIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom ujaku, ujni i braći
RADU RADMILI
MARKU MILOŠU
od SLAVKA, SANJE, FILIPA i MARKA VUKOVIĆA
Posljednji pozdrav pravim prijateljima
MILOŠU MARKU MARTINOVIĆU
od ŽELJKA, ITANE i ZORICE KALUĐEROVIĆ iz Lovćenca
Posljednji pozdrav dragim komšijama
MILOŠ MARKO
RADE RADMILA
Od GARDAŠEVIĆA
Posljednji pozdrav
RADU RADMILI
MARKU MILOŠU
VOJO MARTINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragim komšijama
RADE RADMILA
MARKO MILOŠ MARTINOVIĆ
NIKOLA MIJANOVIĆ sa porodicom
Subota, 4. januar 2025.
Posljednji pozdrav
MARKO MILOŠ MARTINOVIĆ
E, dragi naši, nije lako vrata zatvoriti. Počivajte u miru, imate kod koga.
Braća od tetke NIKOLA i LAZO-VASKO BEĆIR sa porodicom
Posljednji pozdrav dragim komšijama
RADU RADMILI
MARKU MILOŠU
Od ŽARKA, BOŽANE i BILJANE BULAJIĆ
Posljednji pozdrav
MARTINOVIĆ
Nema više druga mog moga druga jedinog. Nikad više ja i ti Nećemo se opiti...
Tu je ja ih lažem znaj Nema mome drugu kraj. Ova pjesma Moj je oproštaj.
DEJAN MIJANOVIĆ
Subota, 4. januar 2025.
Posljednji pozdrav dragim kolegama
MILOŠ MARKO
Od MITRA PAVIĆEVIĆA sa porodicom
S neizmjernom tugom i bolom opraštamo se od naših voljenih komšija
RADA RADMILE
MARKA MILOŠA
Hvala vam za sve što ste uradili za našu đecu i našu porodicu!
Pazićemo i mi na vašu Sofiju.
Posljednji pozdrav našim voljenim ujaku, ujni i braći
RADU RADMILI
MARKU MILOŠU
Ostala je bol i praznina vječna, ali lijepa sjećanja i uspomene koje su ostale zauvijek u našim srcima.
Vaši DUŠAN i DARKO sa porodicom
RADU RADMILI
MARKU MILOŠU
Neka vaše plemenite duše počivaju sa anđelima, a mi ćemo vas čuvati od zaborava. Brat, đever i stric
MIKO MARTINOVIĆ sa porodicom
MILIVOJE i BRANKA BULAJIĆ sa porodicom 368
Posljednji pozdrav komšijama
MARKO MILOŠ MARTINOVIĆ
ZORAN VUKADINOVIĆ sa porodicom
Voljeni naši
Vaš iznenadni i tragični odlazak ostavlja neizmjernu tugu i bol.
S velikom ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na vas.
Počivajte u miru.
RAJKO, JULIJANA, MILAN i MAJA ĐUKANOVIĆ
Posljednji pozdrav
MIŠKO MARTINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav komšijama
MARKU MILOŠU
Počivajte u miru, a mi ćemo vas pamtiti kroz najljepše uspomene.
MIĆA BOJOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našim dragim i nikad prežaljenim
Vaši ŽЕLJKO i LJILJA VUŠUROVIĆ sa porodicom
Ispraćamo te na put koji nijesmo ovako zamišljali. Živjećeš kroz najljepše uspomene i sjećanja, a nedostajati za sve što dolazi.
ROYAL TRAVEL
Subota, 4. januar 2025.
Naši najmiliji, nikada nećemo zaboraviti vašu kobnu smrt. Rašo, sestra ti ne može doć da vas isprati do vašeg počinka. Ostaće vječna bol u našim srcima. SLOBO i VIDE VUKOVIĆ
Posljednji pozdrav MARKU MILOŠU
Neka vas anđeli čuvaju. Prerano ste pošli, neka vam Bog podari carstvo nebesko. MLADEN MARTINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našim drugovima
MITAR JOVANOVIĆ i DRAGAN JOVIĆEVIĆ
Posljednji pozdrav dragim kolegama
Od PEĐE SLADOVIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragim
Posljednji pozdrav
Čuvaćemo vas u najljepšim sjećanjima.
MIĆO i ZORAN KNEŽEVIĆ sa porodicama
MARKO MILOŠ
MARTINOVIĆ
Neka vaše plemenite duše počivaju u miru i neka vas anđeli čuvaju.
RADOMIR, IVAN VUKADINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
MILOŠ MARTINOVIĆ
u miru!
Subota, 4. januar 2025.
Dragi moji najmiliji oče, majko, braćo
Nama danas srce i duša krvare.
Kako ćemo mi dalje bez vas?
Kako Vuk, Andrea i Pavle bez đeda, babe i dva ujaka?
Ostavili ste nam da vječno tugujemo za vama.
Zauvijek u našim srcima
Posljednji pozdrav voljenim komšijama
Dragi moji, vaše dobre i plemenite duše ovakav kraj nijesu zaslužile.
Komšije moje, bili ste mi i bićete najljepša uspomena mog djetinjstva i odrastanja.
Čuvaću vas od zaborava, A mi se vidimo na nekom ljepšem i pravednijem mjestu.
DEJAN MIJANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragim
RADMILA rođ. ĐUKANOVIĆ
Draga sestro i zete, idete na vječni počinak sa ponosom što ste imali ovakva dva sina, dvije delije, oličenje dobrote i poštenja koji poginuše od zločinačke ruke zajedno sa vama. Iza vas ostaje veliki bol i tuga koji se ne može opisati riječima.
Dragi Markiću, neizmjerno ti hvala za tvoj trud koji si pružio tokom mog liječenja. Neka vam je vječna slava i laka crna zemlja. Počivajte u miru.
MIJO ĐUKANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav braći, tetki i tetku
Sa velikom sjetom opraštamo se od vas. Vaši ugašeni životi ostavili su neopisivu težinu. Pamtićemo vas po radosnom duhu, dobroti i poštenju. Počivajte u miru.
SUZANA i JOVANA ĐUKANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
283
DRAGANI
Počivaj u miru, neka te Anđeli čuvaju.
PEĐA, MIRA, NADA i RADMILA
Posljednji pozdrav dragoj
DRAGANI
Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
MARKO DAJKOVIĆ sa familijom
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav dragoj
DRAGANI
Neka tvoja dobra duša pronađe mir u Carstvu Nebeskom. Počivaj u miru Božijem.
Od kumova NENA i MAĐA sa porodicama
Posljednji pozdrav
DRAGANI DRAŠKOVIĆ Počivaj u miru.
BOBO KALUĐEROVIĆ
JOVANU VUKANU
Ne postoje riječi kojima se može opisati bol zbog vašeg preranog odlaska. Putujte s anđelima, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.
MARKO, DANICA, BORIS, BOJAN i BRANKA KALUĐEROVIĆ
Posljednji pozdrav dragi
Subota, 4. januar 2025.
Posljednji pozdrav
DRAGANI DRAŠKOVIĆ
Saosjećamo sa bolom naše drugarice i učenice Nađe zbog tragične smrti njene majke.
ODJELJENJE I-1 sa razrednom starješinom NATALIJOM VUJOVIĆ
DRAGANI DRAŠKOVIĆ
Od ZORANA i VJERE VUKADINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
DRAGANI Počivaj u miru.
STEVO KASOM sa familijom
Posljednji pozdrav voljenim
JOVANU VUKANU
Nemam riječi da opišem našu pregolemu tugu. Počivajte u miru vječite tišine, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.
MIRKO JOVANE VUKANE
U tišini i sjećanju čuvaćemo sve lijepe uspomene na vas. Počivajte u miru!
BOGDAN i LIDIJA POPOVIĆ
Posljednji pozdrav
JOVANU VUKANU
Nijedna riječ nije tako velika i jaka da bi opisala žal zbog vaših prerano ugašenih života. Počivajte u miru, zauvijek ćete ostati u našim mislima. STANKA, DARKO i RADŽA sa porodicom
RAJKA, TINA i LJUBO 299
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav voljenima
JOVANU VUKANU
Druže... Ti mi reče ono jutro: ,,Zovem te.“ Sad kad znam da me nećeš zvati, ostaje mi nada da ćete ti i mali anđeli pronaći najljepše mjesto u raju, baš onako kako ste zaslužili. Počivajte u miru, dobre duše, a ja ću da čuvam uspomenu na vas.
DEJAN MIJANOVIĆ sa porodicom
MIRKU
Iskrenom drugu i prijatelju naše porodice. Moj Žuti, nijesam se nadao da ćemo se ovako posljednji put pozdraviti. Velika je bol i tuga da me ti nećeš sačekati. Neka ti je laka crna zemlja po kojoj si časno i pošteno hodao.
MILOŠ MIJANOVIĆ
Počivaj u miru
Nedostajaćeš mi.
Subota, 4. januar 2025.
MIRKO VULETIĆ
DANIJELA
Posljednje zbogom
JOVANU VUKANU
Žalim za vama.
SLOBODAN VUJOVIĆ
Posljednji pozdrav kumovima VULETIĆIMA
Posljednji pozdrav
MIRKO JOVAN VUKAN VULETIĆ
Svaka riječ je suvišna. Neka vam je laka crna zemlja. Mirko, čuvaj ih...
DANILO VUJOŠEVIĆ sa porodicom
S neizmjernim bolom i tugom opraštamo se od naših voljenih
JOVANA VUKANA
Mister brate!!! JOCO, VUKANE, anđeli naši, nema suza koje vas mogu oplakati, riječi koje vas mogu ožaliti.
BRANKA i MILIVOJE BULAJIĆ sa porodicom
MIRKO JOVAN VUKAN
Počivajte u miru.
Posljednji pozdrav
DRAGAN DAMJANOVIĆ sa porodicom
MIRKO JOCO VUKI
Od komšija: ŽELJKO, VUKICA, IVONA, ANJA i PETRA
Posljednji pozdrav VULETIĆIMA
MIRKU JOVANU VUKANU
Počivajte u miru, neka vas Anđeli čuvaju.
Tužni pozdrav našim voljenim
JOVANU VUKANU
Ne postoje riječi kojima možemo opisati našu bol za vašim preranim odlaskom. Vuki, Jocika nikada vas nećemo zaboraviti... ZORAN, STANKA, KRISTINA i MILOŠ RADOVIĆ
Posljednji pozdrav dragim komšijama
MIRKU JOVANU VUKANU VULETIĆ
Posljednji pozdrav
MIRKO JOCO VUKAN
Počivajte u miru.
Komšije PERO, MILEVA, ADMIR, SAJMA 371
GOJKO VUJOVIĆ
Od komšija MILICE, PREDRAGA PEROVIĆA sa porodicom 300
Posljednji pozdrav MIRKU JOVANU VUKANU
Bol i tuga kakvi se riječima opisati ne mogu. Zauvijek ćemo vas pamtiti po dobroti i osmijesima i čuvati u srcu. SLAVKO, JULKA, SANJA, TAMARA i SNEŽANA POPOVIĆ
Posljednji pozdrav dragim komšijama i prijateljima
MIRKU JOVANU VUKANU VULETIĆ
Tuga za vama je velika.
Posljednji pozdrav
Komšije VUKOVIĆI
Sa bolom i nevjericom opraštamo se od kumova
JOVANA i VUKANA
Zauvijek ćemo čuvati sjećanje na vas. Neka vaše nevine duše počivaju u miru. Kume IVA i LANA MILIĆ
JOVANU VUKANU
Pred surovom sudbinom ostadosmo nijemi... Vječno ćemo vas pamtiti.
TANJA STOJANOVIĆ, VESNA BOŽOVIĆ, DUŠANKA BOŠKOVIĆ, DARE ĐUKANOVIĆ
Posljednji pozdrav
JOVANU
VUKANU
IVAN MIRKOVIĆ sa porodicom
Dragi naš maleni-veliki prijatelju
Zbogom, Anđeli!
Posljednji pozdrav dragom Mirku
PETAR VOJVODIĆ sa porodicom
Tvoje prisustvo je obogatilo naš život na način koji riječima ne možemo opisati.
Tvoj osmijeh prepun ljubavi, tvoja skromnost i pogled pun dobrote ostaće zauvijek urezani u našim srcima. Ponosimo se time što smo te poznavali. Znamo da nas gledaš sa nekog ljepšeg mjesta gdje tvoj osmijeh i tvoju plemenitu dušu niko i ništa ne može da povrijedi.
Nikada te nećemo zaboraviti.
Počivaj u miru, najdraži anđele naš. Zauvijek će te voljeti i uvijek te se po dobru sjećati.
Tvoji drugari iz odjeljenja učiteljica ŠEJLA i asistentkinje IRENA i ŽANA
Posljednji pozdrav
MIRKU JOVANU VUKANU
Neka anđeli čuvaju vaše prerano ugašene živote. MLADEN MARTINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenim kumovima
JOVANU VUKANU
Vijest o vašem preranom odlasku nam je zauvijek promijenila život. Zahvalni smo za sve trenutke radosti i tuge koje smo zajedno dijelili. Zauvijek ćemo vas pamtiti.
Kumovi KOKOTOVIĆI
Posljednji pozdrav dragim kumovima
MIRKU JOVANU VUKANU
Počivajte u miru.
Od MARKA i MAJE MIĆUNOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragim komšijama
Počivajte u miru.
JOVAN VUKAN VULETIĆ
MIĆO PEJAKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav VULETIĆIMA
TATAR sa porodicom
Subota, 4. januar 2025.
Posljednji pozdrav
217
MIRKO VULETIĆ
Bratola, trebali smo da se družimo ovih dana kao što smo znali, A sad ti pišem posljednji pozdrav. Nek su ti čisti putevi nebeski. Opet ćemo mi kao nekad na nekom boljem mjestu.
MLADEN MARTINOVIĆ
Posljednji pozdrav dragim komšijama
MIRKU JOVANU VUKANU
Počivajte u miru.
Od porodice pokojnog DRAGANA MIJANOVIĆA
Posljednji pozdrav komšijama
MIRKU JOVANU VUKANU VULETIĆ
VUKADINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
MIRKO JOVAN VUKAN
ILIJE VULETIĆA sa porodicom
Voljeni naši
MIRKO JOVAN VUKAN
Neka vas anđeli čuvaju... Porodica pokojnog SAVA VULETIĆA
Posljednji pozdrav dragim MIRKO JOVAN VUKAN Od porodice pok. PERA VULETIĆA
Posljednji pozdrav
MIRKO JOVAN VUKAN
Tuga, bol i nevjerica za vašim prerano ugašenim životima.
Počivajte u miru, a mi ćemo vas vječno čuvati od zaborava. ZORAN POPOVIĆ sa porodicom 267
Posljednji pozdrav našim voljenima
MIRKO JOVAN VUKAN VULETIĆ
Od braće MARUNOVIĆA Danilovgrad 269
Počivajte u miru
MIRKO JOVANE VUKANE ŽARA
Posljednji pozdrav
MIRKO JOVAN VUKAN
Teško je prihvatiti istinu da ste otišli zauvijek VUKICA
Posljednji pozdrav JOVAN VUKAN VULETIĆ
Počivajte u miru, Anđeli! SAVJET RODITELJA OSNOVNE ŠKOLE ,,LOVĆENSKI PARTIZANSKI ODRED“ CETINJE 352
Posljednji pozdrav
Subota, 4. januar 2025.
Tužan je ovaj rastanak sa vama Umjesto da se radujemo vašim uspjesima, pišem petice i pohvale, ja vam pišem posljednji pozdrav. Nezamislivo je ući u učionicu, a da vi niјеste više u njoj. Naš zadnji susret će ostati duboko urezan u mom sjećanju.
Vaša nastavnica BUBA VUJOVIĆ
Posljednji pozdrav komšijama
Počivajte u miru.
Porodica TODOROVIĆ
Posljednji pozdrav anđelima
JOVAN VUKAN VULETIĆ
Počivajte u Carstvu nebeskom i naći ćete neko bolje mjesto, a tuga u našim srcima ostaje vječna.
Kolege vaše voljene tetke: ,,DELIKATES HDL 1“
KUMOVI MOJI
Kume, pričasmo li o zlikovcu? Kume, rekoh li ti za monstruma? Kume, ugrabi te zlikovac i ugrabi tvoje najmilije.
Posljednji pozdrav
Počivajte u miru.
Posljednji pozdrav bratu i drugu
Nedostaješ, Joco.
velikim bolom opraštamo se od dragih komšija
Neka svevišnji na nebu otvori rajska vrata vašim čistim, nevinim dušama. Počivajte u miru i laka vam gruda crne zemlje. S poštovanjem i tugom, DRAGAN i SLOBO ROGANOVIĆ sa porodicama 329
drugu
Zašto ne pođe sa mnom... Počivaj u miru, nevina dušo. PETAR MIJANOVIĆ
303
Poslјednji pozdrav drugu
VUKANU VULETIĆU Tvoje prisustvo u školskoj klupi bilo je izvor radosti i drugarstva. Nedostajaćeš nam na svakom času, na svakom odmoru, u svakom trenutku. Počivaj u miru, dragi druže. Tvoja DUNJA iz školske klupe
Ubila te kume Ološ. Ubi Đecu. Jedan iskopanik. Plovi kume sa tvojim Jocom i Vukanom. Drži ih čvrsto Tvoj kum NENO MIJANOVIĆ sa porodicom 302
Bez pozdrava i riječi u jednoj sekundi si otišao. Ostavljaš mi prazninu u školskoj klupi, započete lekcije i nezavršene domaće zadatke, ali i srce puno sjećanja na bezbrižne dječačke dane, druže moj. Tvoj drug VIKTOR Daje PEROVIĆ
Posljednji pozdrav dragom drugu
Nedostajaće nam tvoj osmijeh i vedar duh na svakom treningu i utakmici. LAZAR KRSTEV
Posljednji pozdrav kumovima
MIRKU
JOVANU VUKANU
Dva anđela nam oduzeta iz kraja
Pred kojima je bio život pun sjaja.
Dva čeda nam oteta iz krila, Sudbino, što si tako surova bila?
VELIBOR i TANJA STANIŠIĆ sa djecom
Posljednji pozdrav bratu
MIRKU
Prokleta sudbina te ne posla sa mnom onaj dan. Brate moj, tugo moja, rano moja vječna.
Bila je čast imati te za druga, kuma, brata!!!
Voli te tvoj brat MIGONI
Braćo moja, dogovorili smo se da se družimo i veselimo kad se vratim, ali zbog prokletnika što mi vas uze moraćemo da se družimo na nekom drugom mjestu, za koje se nadam da je ljepše od ovoga ovđe!
Nikad vas zaboraviti neću, rane moje!
Voli vas brat najviše!
VASO VUŠUROVIĆ
Zauvijek ćemo vas čuvati od zaborava.
Sjećanja ostaju, bol nikada neće prestati. Vječno ćete biti u našim srcima.
NIKOLA ĐURAŠKOVIĆ GRADONAČELNIK PRIJESTONICE CETINJE
Posljednji pozdrav dragoj snahi, ujni i prijateljici
DRAGICI ZEČEVIĆ
Uvijek ćemo se sjećati tvoje dobrote i plemenitosti. Porodica VUKOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini
DRAGICI ZEČEVIĆ
Nedostajaćeš nam u svakodnevnim druženjima uz kafu. Hvala ti za svaku lijepu riječ, savjet i uspomene. Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava.
LJUBINKA, MARIJA, MILENA i MILICA
Navršavaju se dvije godine od smrti našeg brata
Nedostaje nam tvoja ljubav i podrška. Zauvijek ćeš biti u našem srcu.
Posljednji pozdrav dragoj snahi, jetrvi i strini
Subota, 4. januar 2025.
MARKO, RUŽICA, NIKOLA, JELENA i NATAŠA 360
Čuvaćemo te od zaborava.
DRAGICI ZEČEVIĆ
Posljednji pozdrav našem dragom
MILADINU JOVANOVIĆU
Sjećaćemo te se sa poštovanjem i čuvati od zaborava.
DRAGOLJUB, PERSA, MILANKA, SAŠA i DANILO IZGAREVIĆ
5 godina i 5 godina je od četrdeset dana smrti moje je od smrti sestre mog supruga
Braća i sestre MIŠO, BORO, DANKA i BRANKA sa porodicama 211
Šest mjeseci je od kad nije sa nama naš voljeni otac, suprug i brat
Vrijeme prolazi, a bol i tuga ne jenjavaju. Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima. Čuvamo te od zaborava, voljeni naš Idžo.
U subotu, 4. januara 2025. godine u 10 časova posjetiti ćemo njegovu vječnu kuću i zaliti suzama.
Tvoji najmiliji: BOGDAN, MITAR, SNEŽANA, VJERA i RADMILA
RATKA SLAVKE – MIKE RAKOČEVIĆA ĆURIĆ
Nedostajete… Dok živim čuvaću vas od zaborava.
Supruga i sestra STEVANIJA
Četvrtog januara 2025 godine navršava se četrdeset tužnih dana od kad nas je napustio naš voljeni
Marko, otišao si tiho i dostojanstveno baš kao što si i živio. Hvala ti za sve što si učinio za nas, tvoju porodicu. Čuvaćemo te od zaborava. Sa poštovanjem,
PORODICA 244
287
Četrdeset je dana od kada nije sa nama
JANKO Mašanov VUJISIĆ
Vrijeme nezaustavljivo prolazi dok uspomene na tebe bivaju sve upečatljivije. Ostavio si neizbrisiv trag, pa osjećaj tuge nadvladava osjećaj ponosa što smo te imali za supruga, oca, svekra i đeda.
U subotu 4. januara u 10 časova porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću, a umjesto pomena daje prilog za održavanje mjesnog groblja Ulica – Prekobrđe.
Navršava se godina dana od kada nije sa nama naša najvoljenija i najdraža
RADOJKA Novaka JOVANOVIĆ
Obavještavamo porodicu, prijatelje i komšije da ćemo u nedjelju 5. januara u 11 časova posjetiti njenu vječnu kuću i položiti cvijeće na Novom groblju, na Cetinju.
Subota, 4. januar
Navršava se godina dana od smrti moga brata
Vrijeme prolazi, a tuga ostaje. Vječno ćeš biti u našim srcima. Sestra DESANKA
Četiri godine od smrti naših voljenih roditelja
DANICA ĐUROVIĆ MILENKO ĐUROVIĆ
Ne postoji vrijeme koje može da izbriše sjećanje na vas. Zauvijek će nam nedostajati vaša ljubav, toplina i plemenitost. Vaše kćerke: MIRJANA, LJILJANA, ZORICA i SANJA
Dvije godine od smrti oca, đeda i prijatelja
SAVA
Dragi tata, vrijeme prolazi, ali bol nikad. Tvoja roditeljska ljubav nema zaborava. TVOJA ĆERKA sa porodicom
Dvije godine od smrti našeg SAVA
Prolaze dani i godine, a bol i sjećanje nikad. TVOJA PORODICA
MILENA LUKŠIĆ-ĐUROVIĆ
Beskrajno nam nedostaju vedar duh, dobrota i toplina kojom si nas nesebično obasipala. Zauvijek u našim srcima, tvoja svjetlost nikad neće nestati.
Brat NIKOLA i JANA
Kroz bespuća tuge njena ljubav traje, Iz ponora boli ona ruku pruža. U sjećanju vječnom njen trag ostaje, Sestra, zvijezda što noć mi osvjetljuje.
Tvoja neutješna sestra LJILJANA – MIŠA
245
GAGI ĆETKOVIĆ
4. 1. 2023 – 4. 1. 2025.
Voljeni brate, ne postoji vrijeme koje može izbrisati sjećanje na tebe. Nedostaješ. DUŠKO MILOVIĆ sa porodicom
SJEĆANJE JOVAN GRGUROVIĆ
Prošlo je deset dugih i teških godina. Sudbina nas je razdvojila, a toliko toga je ostalo nedorečeno, svi smo te se neizmjerno uželjeli. Otac te vidi na mjestima koja ste zajedno najviše voljeli. Sestre sanjaju da upoznaš njihovu djecu, a ja, sine moj, samo želim da mi se vratiš. Nijesmo stigli da se oprostimo, i ta bol će me zauvijek pratiti Budi mi srećan gdje god da si, a mi te čuvamo od zaborava.
Tvoji zauvijek ranjeni RODITELJI i SESTRE
241
Navršavaju se 4 godine od kada nije sa nama
4. 1. 2021 – 4. 1. 2025.
Čuvaćemo te od zaborava.
282
Tvoje: supruga RADMILA, kćerke ANĐELINA, TATIJANA i SANJA sa porodicama
Tužna je godina dana od preranog odlaska naše
3. 8. 1981 – 4. 1. 2024.
Voljena naša Milena, U beskraju tuge tvoja ljubav zrači, i daje nam snagu da podnesemo teške dane. Uspomene na tvoj osmijeh, dobrotu, plemenitost i ljepotu veće su od života.
Ne postoji zaborav, čuvamo te s ponosom zauvijek u našim srcima. Nedostaješ nam neizrecivo, anđele naš!
Tvoji: sin VASILIJE, otac RAFAILO – KEKO, majka ANICA, sestra LJILJANA i brat NIKOLA s porodicom
Jedini i posebni
Tugo, rano i neprebolu 10 godina, sunce tetkino. Srušenih snova, radosti, nadanju.
Volimo te najviše BOBA, STEFAN, MIA i MOMO
MILENA LUKŠIĆ-ĐUROVIĆ
Draga Mema, prođe već godina, a tuga za tobom velika. Neka ti duša odmara u carstvu nebeskom, ostat ćeš zauvijek u našim srcima, a mi ti obećavamo da ćemo uvijek biti uz tvoju Mišu. SONJA, ZORAN i MILAN
Ne postoje riječi koje bi opisale našu beskrajnu tugu, ali postoji osjećaj beskrajne ljubavi koji prevazilazi ovozemaljsko. Anđele naš, naša vječna inspiracija.
Tetka NADA, JELENA i DANILO sa porodicama
Ujak
263 Draga naša
MILENA
Bila si naše sunce, sada si vječna iskra u našim srcima.
Subota, 4. januar 2025.
Bato, jednom si mi napisao: ...Biću s tobom ja kroz život dokle moja duša diše voljet te neću manje samo mogu voljet više... a onda si sklopio oči zauvijek; sad kroz život moram sama ostaju mi uspomene i srce kao nezacijeljena rana... Ljube moja
Navršava se tužna godina dana od smrti našeg voljenog
Dragi naš, čuvamo te u našim srcima. Bol i tuga za tobom je velika. Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.
U subotu 4. januara u 11 časova održat će se godišnji pomen u krugu porodice.
Godinu dana otkad nije sa nama HAJRUDIN TUZOVIĆ
Ponosni na tvoj častan život posvećen radu i porodici. Čuvamo neprolaznu uspomenu, sjećanje i poštovanje. U našim razgovorima, mislima i srcima živiš i živjećeš zauvijek.
Četrdeset je tužnih dana od kada nije sa nama naša voljena
Bila nam je najveća podrška u životu, najtopliji zagrljaj i sigurna luka. Naučila nas je da је nesebično darivati ljubav i toplinu najljepši smisao života. Ostaće zauvijek u našim mislima i srcu. U neđelju, 5. januara u 11 sati posjetićemo njenu vječnu kuću na groblju Zagorič.
Porodica ĐURIČKOVIĆ
Tvoji najmiliji: supruga ESADA i sinovi ALEN i AMAR
moja babice
RADOJKA Novaka JOVANOVIĆ
Godina je prošla od kada nisi sa nama, a bol je ista. Nedostaješ svaki dan. Bila si i ostala moja kraljica. Tvoja unuka ANJA
Četrdeset dana je otkako nas je napustila naša najdraža
Svakog dana si u našim mislima. Premalo je riječi da iskažemo koliko nedostaješ.
Tvoja TANJA sa porodicom
za tobom
ANA, BOJAN i OGNJEN sa porodicama
4. januar
Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog
SPASOJA – MUSE PRAVILOVIĆA
Porodica će u subotu 4. januara 2025 u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENA PORODICA PRAVILOVIĆ
Četrdeset je tužnih dana otkako nije sa nama naš voljeni, otac, svekar i đed
Dani koji prolaze ne mogu umanjiti bol zbog rastanka sa tobom. Sjećanje na tebe živi u svakoj našoj misli i razgovoru.
Tvoj vedar duh, blaga riječ, mudrost i dobrota izdvajali su te kao posebnog. Zahvalni smo ti za svaki trenutak proveden sa tobom, savjet i podršku u svemu. Neka ti Bog podari vječni mir.
Tvoji: sin MILOŠ, snaha DEJANA unučad OGNJEN, DUŠAN i TAMARA
Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš voljeni otac, svekar, đed i prađed
SPASOJE
Vrijeme prolazi, ali tuga i praznina ostaju zauvijek. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. ŽELJKO sa porodicom
Četrdeset dana od smrti našeg voljenog supruga i oca
334
SPASOJA MUSE PRAVILOVIĆA
Živjećeš u našim mislima svakog dana, u snovima svake noći, a u našim srcima zauvijek. Tvoj lik, djela i ljubav nikad ne umiru.
Tvoje supruga IVANKA, ćerke MARINA i TANJA
Prošlo je 40 dana otkako nisi sa nama, ali tvoju ljubav i uspomene na vrijeme koje smo proveli zajedno nikada nećemo zaboraviti. Počivaj u miru.
310
Tvoja unučad NEVENKA, NATAŠA, NIKOLA, ZORAN, OGNJEN, TAMARA i DUŠAN
Godina je dana od smrti naše voljene
U svakom ćutanju se čuješ, u svakoj priči živiš, u svakom otkucaju srca našeg postojiš. Ponosni na tebe što si bila naša i mi tvoji. Volimo te zauvijek.
Tvoji: kćerka DESANKA, sinovi RAJKO i BRANKO, snaha NATAŠA i unučad MATIJA i ANDRIJA
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Spisak dobitnika drugog kola EKO Vozi i Osvoji
Na svim EKO benzinskim stanicama u Crnoj Gori, aktuelna je nagradna igra koja traje od 18.12.2024. do 12.02.2025.godine.
Ukupno ima 92 nagrade, od kojih je glavna nagrada automobil
MINI COOPER C. Izvlačenje drugog kola nagradne igre “EKO Vozi i Osvoji” održano je 03.01.2025. u prostorijama Jugopetrola AD.
Dobitnici sedmičnih nagrada drugog kola su:
•Putovanje za dvoje po izboru u Evropi
9001000000189045 Ivan Mijajlović
•Vaučeri za kupovinu na EKO benzinskim stanicama, vrijednost 50 EUR
9001000000198349 Marko Rašović
9001000000241943 Marina Janković
9001000000200734 Slobodan Ćulafić
9001000000194823 Miloš Rovčanin
9001000000220757 Kenan Adžović
9001000000238867 Filip Vojinović
9001000000238809 Ivan Radević
9001000000238755 Ratko Prnjat
9001000000220984 Nataša Abramović
9001000000222046 Kristo Adazi
9001000000222065 Dalibor Simonović
9001000000220979 Milan Bojanić
Poslovni broj: Ivm 3550/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, Bulevar revolucije br. 17, PIB 02239108, protiv izvršnog dužnika I reda Kukić Suzana iz Bara, Jovana Tomaševića 32 i izvršnog dužnika II reda Kukić Ivan iz Bara, Jovana Tomaševića 32, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.258,74 eura, dana 03.01.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik I reda Kukić Suzana iz Bara i izvršni dužnik II reda Kukić Ivan iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.br. 3550/24 od 17.07.2024. godine i rješenje o troškovima od 03.01.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš Tel. 069/474-861
Subota, 4. januar 2025.
Na osnovu člana 29 st. 1 i 4 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list CG”, br. 18/11 i 52/16), Odbor direktora Filmskog preduzeće „Zeta Film“ AD Budva, sa sjedištem u Budvi, Mediteranska br.4, objavljuje sljedeće MIŠLJENJE o obaveznoj ponudi za preuzimanje akcionarskog društva
Filmsko preduzeče „Zeta Film“ AD Budva 1)Mišljenje o vrsti i visini ponuđene naknade
U javnoj ponudi za preuzimanje Sticalac je akcionarima Emitenta ponudio 1,26 eura po akciji.
U obaveznoj javnoj ponudi za preuzimanje emitenta Filmsko preduzeče „Zeta Film“ AD Budva, sa sjedištem u Budvi, Mediteranska br.4, (u daljem tekstu: Emitent), Đorđe Mićunović, Budva, Kamenovo bb, (u daljem tekstu: Sticalac) ponudio je preuzimanje svih preostalih 58.554 akcija sa pravom glasa Emitenta po cijeni od 1,26 eura po akciji, utvrđenoj po osnovu člana 17 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava.
S obzirom da se akcijama emitenta trgovalo manje od 15 dana trgovanja u periodu tri mjeseca prije dana nastupanja obaveze objavljivanja javne ponude za preuzimanje u skladu sa članom 7 stav 13 Zakona o preuzimanju, sticalac je angažovao ovlašćenog revizora da sačini elaborat o fer vrijednosti akcija emitenta (u daljem tekstu Elaborat). Po potvrdi Montenegroberze AD Podgorica, broj 694/3 od dana 12.12.2024. godine prosječna cijena trgovanja u period 08.02.2024. do 08.12.2024. godine iznosila je 1,20 EUR, kao i broj dana trgovanja akcijama 1 (jedan) u periodu od 05.09.2024.do 05.12.2024.godine.
Odbor direktora Emitenta je mišljenja da cijena po kojoj je Sticalac ponudio u skladu sa Elaboratom sačinjem od ovlašćenog revizora u skladu sa zakonom i odražava realnu cijenu akcija, a što potvrđuje i Rješenje Komisije za tržište kapitala broj 07/2-5/5-24 od 27.12.2024. godine, kojim odobrava objavu prospekta za preuzimanje u skladu sa Odlukom Sticaoca.
Sticalac je u svojoj ponudi za kupovinu akcija vlasnicima ponudio gotovinu. Smatramo da je u pogledu modaliteta i roka plaćanja, gotovinska isplata u roku propisanom zakonom prihvatljiva.
Odbor direktora Emitenta ističe da se ovo mišljenje o vrsti i visini i primjerenosti naknade ne može ni u kojem slučaju smatrati investicionim savjetom akcionarima u pogledu prihvatanja ili neprihvatanja doborovoljne javne ponude za preuzimanje Emitenta, pa se akcionari upućuju na donošenje sopstvene odluke o primjerenosti naknade.
2) Mišljenje o namjeri sticaoca u pogledu budućeg poslovanja emitenta kojeg preuzima; Po navodima iz Prospekta, Sticalac ulazi u javnu ponudu za preuzimanje akcija emitenta kako bi poboljšao efikasnost poslovanja i na taj način lakše ostvario zacrtane ciljeve po pitanju dostizanja željenog nivoa profitabilnosti. Sticalac će najprije nastojati da unaprijedi poslovanje Emitenta, kroz povećanje rasta prihoda, aktivnije upravljanje troškova i stvaranjem podsticajnijeg radnog okruženja za zaposlene u Emitetntu. Uzimajući u obzir ciljeve i viziju Emitenta da postane prestižna destinacija za visokoplatežne goste, Sticalac će kroz dalje investicije i ulaganja u promociju destinacije pomoći u ostvarenju ciljeva po pitanju rasta prihoda i rasta profitabilnosti u narednom periodu, a najviše u oblasti bavljanjem nekretninama, građevinarstva turizma. S obzirom na navedeno Odbor direktora je mišljenja da je namjera Sticaoca u pogledu budućeg poslovanja Emitenta koju je Sticalac naveo u ponudi za preuzimanje, ostvariva u odnosu na Emitenta.
3) stav o strateškim planovima sticaoca u odnosu na emitenta i mogućim posljedicama implementacije tih planova na politiku zapošljavanja i radnopravni status zaposlenih kod emitenta, kao i na moguće promjene vezane za mjesta u kojima emitent obavlja djelatnost; Sticalac je u javnoj ponudi za preuzimanje naveo sljedeći stateški plan u odnosu na emitenta: „Strategija se odnosi na poslovanje sa nekretninama i daljim širanjem djelatnosti najviše na građevinarstvo i izgradnju stambenih i hotelskih jedinica. U skladu sa istim, sticalac namjerava da poveća broj zaposlenih, kao da zadrži zaposlene u skladu sa daljim širenjem djelatnosti. Strategija poslovanja će se bazirati na potrebama tržišta, posebno primorskog regiona gdje je i sjedište društva koje iziskuje i dalja značajna ulaganja. Namjera sticaoca je zadržavanje trenutnog mjesta obavljanja djelatnosti.“
Odbor direktora Emitenta smatra da Sticalac ima finansijsku snagu da sprovede planove budućeg poslovanja Emitenta izražene u Prospektu sa posebnim naglaskom na važnost razvoja i ulaganja u društvo, kako je to navedeno u Prospektu. Sticalac je u svom Prospektu naveo da sprovođenje strateških planova u vezi sa Emitentom neće imati značajne posljedice na zaposlene i mjesto obavljanja poslovnih aktivnosti Emitenta.
Razmatrajući navedeni stav Sticaoca u vezi politike zapošljavanja i radno-pravnog statusa radnika Emitenta, Odbor direktora zaključuje da je takav stav podrška već sprovedenim planovima Odbora direktora Emitenta u vezi sa zapošljavanjem, budući da se neće mijenjati politika zapošljavanja koja je do sada bila usmjerena na zapošljavanje što kvalitetnijih i stučnijih kadrova, zbog čega daje podršku istom.
Odbor direktora smatra da, s obzirom na mjesto u kojem Emitent obavlja svoju djelatnost, te na specifičnosti djelatnosti Emitenta, ova obavezna javna ponuda za preuzimanje neće uticati na promjenu mjesta obavljanja djelatnosti Emitenta, te će ono i dalje nastaviti da obavlja djelatnost u sjedištu Društva.
4) izjave članova odbora direktora o namjeri prihvata ili odbijanja javne ponude za preuzimanje, ukoliko posjeduju akcije emitenta; Sticalac, kao drugi član odbora direktora koji ima zaključen ugovor o zajedničkom djelovanju, je član odbora direktora emitenta i u skladu sa odobrenjem u prospektu je objavio javni poziv. Nezavistan Član Odbora direktora Emitenta ne posjeduju akcije Emitenta, pa nema osnove za izjašnjenje članova odbora direktora o namjeri prihvatanja ili odbijanja javne ponude za preuzimanje.
5) izjave članova odbora direktora o postojanju njihovog sporazuma sa sticaocem u vezi sa javnom ponudom za preuzimanje i sadržaj takvog sporazuma, ako sporazum postoji; Predsjednik Odbora direktora je Sticalac i sa jednim članom odbora direktora ima Ugovor o zajedničkom djelovanju koji je u skladu sa Zakonom dostavljen Komisiji za tržište kapitala u Zahtjevu za odobrenje sprovođenja postupka javne ponude za preuzimanje.
Sadržaj ugovora: „UGOVOR O ZAJEDNIČKOM DJELOVANJU Zaključen 09.12.2024. godine, između:
1.Đorđe Mićunović, sa prebivalištem na adresi Budva, Kamenovo bb, Ukupan broj akcija 266.402, 2.Predrag Mićunović, sa prebivalištem na adresi Budva, Kamenovo bb, Ukupan broj akcija 716.037, i 3.Andrea Kustudić, rođena Mićunović, sa prebivalištem na adresi Podgorica, Dragana Radulovića 17a, Ukupan broj akcija 129.762, Član I
Ovim ugovorom se konstatuje da su strane potpisnice od dana potpisivanja Ugovora o zajedničkom djelovanju povezana lica koja zajednički deluju u postupku sticanja akcija društva ZETA FILM AD BUDVA, ISIN MEZETFRA0BD8, simbol ZETF.
Član II
U slučaju da se sticanjem akcija od strane bilo koje ugovorne strane zajednički pređe zakonski definisani prag akcija u Emitentu, Sticalac će u ime ugovornih strana preuzeti obavezu da uputi ponudu za preuzimanje svih preostalih akcija Emitenta ZETA FILM AD BUDVA (ZETF).
Član III
Đorđe Mićunović izjavljuje da će u postupku javne ponude za preuzimanje u ime ugovornih strana odnosno povezanih lica prema Emitentu ZETA FILM AD BUDVA (ZETF) istupati kao Sticalac, obezbediti novčana sredstva, odnosno bankarsku garanciju, sa čime su ostale ugovorne strane saglasne.
Član IV
Eventualna sporna pitanja nastala u izvršenju ovog Ugovora, ugovorne strane rješavaće sporazumno, a u slučaju spora nadležan je Privredni sud u Podgorici.
Član V
Ovaj Ugovor sačinjen je u 3 (tri) istovjetnih primjeraka od kojih svaka ugovorna strana zadržava po 1 (jedan) primjerak.“
Prije objavljivanja ovog Mišljenja, Odbor direktora Emitenta je ovo mišljenje dostavio u skladu sa odredbama člana 29 stav 5 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava zaposlenim u Emitetu, odnosno predstavnicima zaposlenih i uputio ih na njihovo pravo da u roku od tri dana od dana dostavljanja mišljenja daju svoje mišljenje o javnoj ponudi za preuzimanje Emitenta.
6) druge podatke koje organ upravljanja emitenta smatra značajnim.
Mišljenje Odbora direktora Emitenta o obaveznoj javnoj ponudi za preuzimanje objaviće se na isti način na koji je objavljen Prospekt za obaveznu javnu ponudu za preuzimanje akcionarskog društva Filmsko preduzeče „Zeta Film“ AD Budva, u skladu sa odredbom člana 29 stav 1 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava i dostaviti Komisiji za tržište kapitala i Montenegroberzi AD Podgorica. Odbor direktora
Uskoro u prodaji
U izdanju
Pobjede, jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio“.