Dnevni list POBJEDA 05.01.2025

Neđelja, 5. januar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21223 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

REAGUJMO NA VRIJEME: Mina Gazivoda, specijalista medicinske psihologije u KCCG, o destigmatizaciji traženja psihološke pomoći

Aleksandar Olenik smatra da Crna Gora može i mora na proteste zbog tragedije na Cetinju

Kada sijete mržnju godinama, onda žanjete nesreću

Sram zbog mentalne bolesti plaćamo velikim tragedijama Hajde da počnemo danas sa strateškim djelovanjem svih relevantnih društvenih instanci i činilaca kako bismo ubirali rezultate u narednom periodu, a nikako zbrajali neka nova tragična dešavanja, kaže Mina Gazivoda

D. MALIDŽAN

Mogu da se povuku paralele između majskih tragedija u Srbiji 2023. godine, Malog Orašja i Dubone - jer policija nije reagovala na pravi način i nije spriječila druga ubistva. Kao što je u Srbiji Uroš Blažić prešao iz Dubone u Malo Orašje, tako je i Aco Martinović išao po Cetinju sa jednog mjesta na drugo i treće i nastavljao sa ubistvima. Policija nije mogla da spriječi sukob u kafani, ali je morala da spriječi dalju eskalaciju na drugim mjestima. Mogla je da blokira Cetinje - nije Cetinje Njujork i to je tehnički dio posla. Dakle, policija nije uradila svoj dio posla, kaže Olenik

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

STR. 2.

INTERVJU: Vatroslav Belan, jedan od lidera Evropskog saveza

Manjinske partije moraju napustiti vlast i izazvati vanredne izbore

STR. 6. i 7.

Građanska Crna Gora je žilava i opstaje. To pokazuju i protesti protiv seksualnog uznemiravanja učenica i sramnog ponašanja uprave Gimnazije „Slobodan Škerović“. Iako pod izazovima zbog enormnog rasta uticaja SPC na političke i društvene tokove, i dalje smo bliži građanskom i sekularnom društvu, ističe sagovornik Pobjede STR. 2. i 3.

D. MIJATOVIĆ

Održana komemorativna sjednica povodom tragedije koja je pogodila Cetinje i Crnu Goru

Direktorica Nacionalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar ističe da najveća i najznačajnija biblioteka u Crnoj Gori broji više od dva i po miliona jedinica

Đurašković: Svi da se zapitamo – zašto Zahvaljujući videose ovakvo nešto nadzoru nema više cijepanja knjiga ponovo dogodilo STR. 7.

STR. 8. i 9.

NAŠA TEMA: Koliko se pozorišni i filmski umjetnici osjećaju slobodnim da komentarišu društvene i političke probleme i promjene u našoj zemlji

Trampova satira Putinova tragedija

Buđenje pod teškim teretom licemjerja

Piše: dr Dragan VESELINOV

A stvarni saveznici su izgleda jedino Tramp i Putin. Prvi prijeti da će da otima tuđe zemlje i da je spreman da rizikuje stabilnost NATO alijanse, dok drugi već uveliko ne samo da prijeti, već i napada druge zemlje i ugrožava svoj odbrambeni NATO pakt. Njih dvojica se najbolje razumiju. Sada jedino ostaje da vidimo kako će da podijele Ukrajinu. Ali neće onda oni tu stati STR. 12. i 13.

STR. 10. i 11.

KRSTO VULOVIĆ

POGLED SA STRANE: Gubi se kod Vašingtona i Moskve razlika između dozvoljene šale i nedozvoljene prijetnje napadom

2

Politika

Neđelja, 5. januar 2025.

- ZahvaAleksandar Olenik smatra da Crna Gora može i mora na proteste zbog tragedije na Cetinju PODGORICA ljujući parlamentarnoj

Kada sijete mržnju godinama, onda žanjete nesreću Mogu da se povuku paralele između majskih tragedija u Srbiji 2023. godine, Malog Orašja i Dubone - jer policija nije reagovala na pravi način i nije spriječila druga ubistva. Kao što je u Srbiji Uroš Blažić prešao iz Dubone u Malo Orašje, tako je i Aco Martinović išao po Cetinju sa jednog mjesta na drugo i treće i nastavljao sa ubistvima. Policija nije mogla da spriječi sukob u kafani, ali je morala da spriječi dalju eskalaciju na drugim mjestima.

Mogla je da blokira Cetinje - nije Cetinje Njujork i to je tehnički dio posla.

Dakle, policija nije uradila svoj dio posla, kaže Olenik

POBJEDA: Poslije tragedije na Cetinju, može li Crna Gora izaći na proteste kao i Srbija nakon tragedije u Novom Sadu?

OLENIK: Apsolutno može i mora. Mogu da se povuku paralele između majskih tragedija u Srbiji 2023. godine Malog Orašja i Dubone - jer policija nije reagovala na pravi način i nije spriječila druga ubistva. Kao što je u Srbiji Uroš Blažić prešao iz Dubone u Malo Orašje, tako je i Aco Martinović išao po Cetinju sa jednog mjesta na drugo i treće i nastavljao sa ubistvima. Policija nije mogla da spriječi sukob u kafani, ali je morala da spriječi dalju eskalaciju na drugim mjestima. Mogla je da blokira Cetinje - nije Cetinje Njujork i to je tehnički dio posla. Dakle, policija nije uradila svoj dio posla.

Velika je količina agresije koju vidimo u medijima - kako vladajućih stranaka u Srbiji, tako ništa manje ni ovih prosrpskih, odnosno njihovih pijuna u Crnoj Gori. Kada sipate mržnju godinama sa medija, normalno je da ćete da žanjete nesreću. Mržnja uvijek dođe na naplatu. Odgovornost treba tražiti kako u policiji, koja je bila nadležna na Cetinju, tako i u onima koji su u medijima sijali mržnju, njihova odgovornost je neupitna.

POBJEDA: Čim se pomole političke neprilike u Srbiji, Vučić optužuje Hrvatsku da hoće da ga sruši sa vlasti. Koliko kriza iz Srbije može da se prelije na region s obzirom na to gdje se prostire mapa ,,srpskog sveta“?

m. babović

PODGORICA - Odgovornost treba tražiti u policiji i medijima koji sipaju mržnju godinama. Policija je mogla da blokira Cetinje jer to nije Njujork - kaže za Pobjedu Aleksandar Olenik, advokat i član Predsjedništva Lige socijaldemokrata Vojvodine.

Aleksandar Olenik

OLENIK: Može da se prelije ako je Vučić prelije, što bi bila katastrofalna odluka po region i nadam se da do nje neće doći. BiH je pod najvećim rizikom. Dobro je što na Kosovu nije uspjela Banjska i sada je manje vjerovatno da na Kosovu hoće, može ili smije da izazove neki politički sukob.

Manje vjerovatna opcija je i Crna Gora, ali u svakom slučaju bila bi ozbiljna nesreća i ništa od toga ne bi dobio jer opozicija i studenti ne bi nasjeli na to. Vučić primjenjuje Miloševićev recept - kada imaš neki problem, riješi ga tako što napraviš još veći problem, što je moglo onda.

Sada je drugačije jer se studenti i mladi ljudi ne sjećaju sukoba devedesetih godina: oni normalno žive, njima su Hrvati i svi ostali prijatelji i nijesu zadojeni radikalskom mržnjom kao ovi koji trenutno vladaju.

POBJEDA: Ukoliko bi došlo do promjene vlasti u Srbiji, da li bi se promijenila politika prema regionu?

OLENIK: To je veliko pitanje i zavisi kakva bi ta nova vlast bila. Srpsko društvo je deceni-

jama gurano u desno, podrška desnice je velika i sigurno bi se to reflektovalo i na novu vlast. Teško mogu da zamislim da nova vlast bude gora od sadašnje po pitanju odnosa u regionu. Pokušavamo da do rušenja Vučića dođe tako što ćemo naći minimum zajedničkih interesa. Slično je objavio Proglas - koje apolitične mjere bi dovele do rušenja i do dana poslije, ali imamo i drugi dan kada moraju da se uvedu neke ideološke i političke mjere.

Hrvatska je primjer kako se vještački prave loši odnosi koji su gori nego kada smo ratovali iako nema neriješenih pitanja.

Ali u te odnose je uvedena politika Vučića koji truje sve da bi on imao nekog spoljnjeg protivnika kako bi unutra postigao mobilizaciju.

POBJEDA: Vučić nema odgovor na studentske proteste: prijetio je „kobrama“, sada prijeti lojalistima koji se u crkvi zaklinju na krv. Velika je nebezbjednost kao produkt korumpiranog sistema koji je stvorio SNS. Da li vlast kleči ili stoji pred zidom koji su napravili studenti?

OLENIK: I jedno i drugo. Članovima SNS-a prijeti lojalistima, jer njih mobiliše i sprema na buduća politička dešavanja.

Mislim da tužilaštvo samo ništa neće uraditi pa ću narednih dana podnijeti krivičnu prijavu protiv Vučića zbog lojalista, jer to su paralelne formacije, kako je on pomenuo, i ozbiljna krivična djela.

Ne mogu naći odgovor na studentske proteste zato što se vlast godinama sprema, preko nekih brošura KBG-a, protiv, kako oni zovu, obojenih revolucija. Uglavnom se spremaju za fizičke obračune i apsolutno su spremni za njih, za to koriste policiju u civilu i svoje neke formacije u civilu. Ali sada nema sukoba na ulicama, nema toga što su priželjkivali i oni pokušavaju da rade ono što znaju: prijetnje, ucjene, targetiranja i iznošenje ličnih podataka kroz medije, ekonomski pritisak. Međutim, to ne može da dođe do studenata.

Oni su mladi ljudi koji studiraju i ne možete da ih kupite, ucijenite, korumpirate. Čak i jedan dio medijskih poruka o kupovini stanova je više

usmjeren na roditelje i rodbinu studenata, što je ogromna greška koja je već počela da mu se obija o glavu - on tjera građane da biraju između njega i djece. U tom izboru on ne može da dobije, jer roditelji staju na stranu djece. Veliki broj njih u Novom Sadu govori sada - ne znam zašto smo sve ove godine ćutali i trpjeli, sramota me je.

To se čuje, ljudi su bijesni i tek sada su počeli da govore.

On panično pokušava da nađe neki odgovor, ali ga nema – u sukobu sa studentima jači i ozbiljniji političari su gubili, a kamoli Vučić.

POBJEDA: Studenti protestuju duže od mjesec, nema ko da preuzme akciju, opozicija kao da se nije snašla.

Da li je izvjestan generalni štrajk?

OLENIK: Sindikati su nam od 1945. godine prilično orijentisani na očuvanje vlasti trenutne političke garniture i ne mogu da procijenim koliko sindikati mogu da učestvuju u tome niti da li će doći do generalnog štrajka. Unutar područnih advokatskih komora i Advokatske komore Srbije blizu smo da krenemo u ozbiljan protest tj. štrajk i taj jedan štrajk može da parališe Srbiju.

Studenti neće da im se niko miješa u proteste i to je dobar odnos. Očekujem da će u drugoj polovini januara Vučić odgovoriti na studentske proteste nekom ozbiljnijom mjerom i koracima, jer trenutno ispituje teren. Opcije su dvije krajnosti - od izbora do vanrednog stanja. Mi kao opozicija imamo spreman odgovor - Vučićeve lažne izbore niko neće i nema pregovora oko njih.

Nije tačno da se opozicija nije snašla, ali ne možete poslije 12 godina da nešto srušite odjednom. Podržavamo studente na načine koji njima odgovaraju. Politička kriza ima uzlaznu liniju i početkom godine bi trebalo da dođe do razrješenja. Sve liči na Sjevernu Makedoniju: u njoj su ljudi svakodnevno u isto vrijeme izlazili na demonstracije koje nijesu bile masovne što je dovelo do prelazne vlade koja je spremila izbore. U Sjevernoj Makedoniji svaki put kada vladi istekne mandat, formira se tehnička vlada koja pripremi izbore - rekao bih da idemo u tom pravcu.

POBJEDA: Zašto Vučić ne uvodi vanredno stanje - ne da mu Zapad ili zbog nekog drugog razloga?

OLENIK: Vanredno stanje bi bio njegov politički kraj. Ako hoćete da ostanete na vlasti poslije vanrednog stanja, onda bi ono bilo kontinuirano kao u Rusiji i Bjelorusiji što nije realna opcija u Srbiji.

U Novom Sadu je demonstrirao vanredno stanje ukidanjem lokalne samouprave i privremenim finansiranjem budžeta, ali takav pokušaj na republičkom nivou bio bi Vučićev posljednji politički korak. Violeta Cvejić

većini, 2024. godina je bila jedna od najtežih i najdestruktivnijih za Crnu Goru, a zaključena je svojevrsnim ustavnim pučem.

Pokazalo se i da tijesna saradnja sa eksponentima „načertanijske“ politike ne dovodi do urušavanja, već jačanja te politike - na štetu građanske i progresivne Crne Gore.

To je u intervjuu za Pobjedu kazao Vatroslav Belan, jedan od lidera Evropskog saveza i predsjednik Liberalne partije. Sumirajući godinu za nama, istakao je da se aktuelna vladajuća većina održava na veoma lošim polaznim osnovama.

- Kohezioni faktor je opravdani strah da će na vanrednim parlamentarnim izborima doživjeti poraz. Tačke razdvajanja su u međusobnim borbama za fotelje i pozicije političke moći, makar i prividne. Problemi nastaju samo kada jedni drugima upadnu u zone partikularnih interesa – dodaje on.

Podsjeća da se sve češće čuju „instrukcije sveštenika Srpske pravoslavne crkve za koga je potrebno glasati“.

- Dokle god ne budu potpuno poražene, srednjovjekovne teokratske i kleronacionalističke organizacije će koristiti ogromna finansijska sredstva i svu logistiku iz Moskve, Beograda i Banjaluke da razgrade građansko biće Crne Gore – precizirao je Belan.

Smatra da su vanredni izbori prijeko potrebni, a kao ilustraciju navodi konferenciju za novinare premijera Milojka Spajića povodom nedavnog masovnog ubistva na Cetinju.

- Nakon svih bezumnosti koje je tada izgovorio, ko vjeruje da je taj čovjek - ili bilo ko iz vladajuće garniture - sposoban da ozbiljno vodi državu?

Njihov brzi odlazak sa političke scene je preduslov napretka Crne Gore i stabilizacije društvenih, ekonomskih i političkih prilika - zaključuje sagovornik Pobjede.

POBJEDA: Kako vidite promjene u odnosima političkih snaga u Crnoj Gori tokom 2024. godine?

BELAN: Neupućeni bi na osnovu broja poslanika parlamentarne većine zaključio da u Crnoj Gori funkcioniše stabilna vlada, koja upravlja mirno i harmonično. Kada bi još vidio da je tokom mandata značajno povećana podrška partija, koje su zatim ušle u Vladu, to bi ga dodatno navelo na krivi zaključak o stabilnosti političke scene u našoj državi.

Ipak, zahvaljujući parlamentarnoj većini, godina za nama je bila jedna od najtežih i najdestruktivnijih po politički i ustavni sistem, te građanski koncept društva. Zaključila se svojevrsnim ustavnim pučem u kojem je parlamentarna većina odlučila da jedan skupštinski odbor preuzme ingerencije Ustavnog suda.

Politika

Neđelja, 5. januar 2025.

3

INTERVJU: Vatroslav Belan, jedan od lidera Evropskog saveza

Manjinske partije moraju napustiti aktuelnu vlast i izazvati vanredne izbore Jasno je da je 44. vlada sa sva 33 ministra izuzetno nestabilna i da se to preliva na crnogorsko društvo. Građani rezultatima lokalnih izbora šalju poruku da vladajuća većina ubrzano gubi podršku – posebno PES-a i Demokrate, koji su se predali antievropskom bloku oko bivšeg DF-a, pod liderskom palicom Andrije Mandića i kišobranom Aleksandra Vučića.

Pokazalo se i da tijesna saradnja sa eksponentima „načertanijske“ politike ne dovodi do urušavanja, već jačanja te politike - na štetu građanske i progresivne Crne Gore. Ulazak BS u Vladu to nije promijenio: sve što Andrija Mandić zamisli, to se i odvija, a BS i albanske partije tome samo daju „proEU“ celofan.

POBJEDA: Što je, po Vama, najbitniji kohezioni faktor, a što ključna tačka razdvajanja brojnih stranaka koje čine vlast?

BELAN: Kohezioni faktor je opravdani strah da će na izvjesnim vanrednim parlamentarnim izborima doživjeti poraz od strane građanske, proevropske opozicije. Dobro znaju da su na vlast 2020. godine došli na besramnoj podvali koja se bazirala na dva stuba. Nosilac prvog je bila SPC koja je kreirala logističku i ideološku šemu za manipulaciju vjerskim osjećajima narativom o ugroženosti. Drugi

stub je bio kreiran na temama o navodnoj borbi protiv korupcije, kriminala, partitokratije, nepotizma i obećanjima o ubrzanom ekonomskom razvoju i blagostanju.

Oba stuba su se pokazala šupljima, što se najbolje vidi u bezbjednosnom sektoru. Ali moralo je doći do regresije u društvu kako bi građani osjetili da su prevarni.

Tačke razdvajanja se nalaze u međusobnim borbama za fotelje, funkcije, sinekure i pozicije političke moći, makar i prividne. Problemi nastaju samo kada jedni drugima upadnu u zone partikularnih interesa, političke i upravljačke feude koji su podijelili i dogovorili da ih neće preuzimati.

Formiranje vlasti u Podgorici je to još jasnije pokazalo. „Pokret za Podgoricu“ je cijelu krizu gradske vlasti, izbore i svu postizbornu retoriku očigledno kreirao radi dobijanja jednog zamjeničkog mjesta i kontrole nekoliko javnih ustanova i preduzeća.

Primjer je i ponašanje Demokrata, prvenstveno ministra Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića u slučaju masovnog ubistva na Cetinju i šarade od „organizovane“ potrage za ubicom Alijom Bajlagićem.

Ni zrna ne osjećaju, ne pada im na pamet da daju ostavku i povuku se.

evropski savez

Građanska Crna Gora je žilava i opstaje.

To pokazuju i protesti protiv seksualnog uznemiravanja učenica i sramnog ponašanja uprave Gimnazije „Slobodan Škerović“. Iako pod izazovima zbog enormnog rasta uticaja SPC na političke i društvene tokove, i dalje smo bliži građanskom i sekularnom društvu, ističe sagovornik Pobjede

Vatroslav Belan

Dakle, u tom jatu radi se po agendi Andrije Mandića, tancuje u ritmu „Sprem’ te se, sprem’ te, četnici“, ali svim konstituentima vlasti ne smetaju ni on, a ni muzička podloga dok su fotelje tu.

POBJEDA: Zbog čega je dio vlasti u 2024. godini pokrenuo, između ostalog, pitanja izmjene Ustava, zapošljavanja po nacionalnom ključu, kapele Karađorđevića na Lovćenu i ustupanja artefakata i nekretnina SPC u Crnoj Gori?

BELAN: „Srpskom svetu“ se žuri, jer mu naruku ne idu ambiciozni planovi EU da Zapadni Balkan i da Crna Gora do kraja decenije postane članica EU. Ulazak Crne Gore u EU bio bi posljednji ekser u kovčeg načertanijskih i SANU planova, a srpskom narodu u Srbiji pokazao da su ga lideri četiri decenije varali, zamajavali, vodili stranpu-

ticom. E zato su potrebne sve ove razarajuće teme - odmah i sada, kako bi se od Crne Gore napravila nestabilna zemlja, koja nije riješila identitetska pitanja i ne može da se fokusira na obaveze iz EU agende.

Ideolozi „srpskog sveta“ će u pokušajima da konačno poraze Crnu Goru igrati na tridesetogodišnji oprobani recept ugroženosti, pokušavaće da crnogorsko građansko biće dezintegrišu i podijele ga u etničke torove, izazivaće loše odnose sa Hrvatskom, BiH, Albanijom i Kosovom, govoriće o pravima naroda, a ne građana i pojedinaca, u prvom planu biće teme koje će skretati pažnju sa suštinskih reformi, a Crnu Goru ostavljati da se prevrće u balkanskom glibu i u narednim decenijama.

POBJEDA: Da li je Crna Gora tokom protekle godine pokazala da je dalje ili

proevropskim Opozicija da preuzme odgovornost da građanskim, i državotvornim partijama u opoziciji raste, a dozvolite se društvo vrati u normalne tokove da istaknem i formiranje

POBJEDA: Kako ocjenjujete opozicione snage na kraju 2024. godine?

BELAN: Vanredni parlamentarni izbori u 2025. godini su nam nasušno potrebni, a tu činjenicu ne može sakriti ni odluka grupacije oko

predsjednika Jakova Milatovića da formiranjem vlasti u Podgorici sa tandemom Mandić – Spajić, i tako ostane u svom „jatu“.

Opozicija se konsolidovala, djeluje odlučnije i spremnije da preuzme odgovornost

i društvo vrati u normalnije tokove. Pozdravljam njihove aktivnosti kojima pokazuju da neće proći naum parlamentarne većine predvođene Mandićem o dezintegraciji države.

Ohrabruje i činjenica da podrška izvornim

ES - nadstranačke platforme i najboljeg odgovora na pokušaje uništavanja politički organizovane građanske i progresivne svijesti. ES će biti važna karika u svim pozitivnim promjenama koje su nam prijeko potrebne.

bliže idejama građanskog, sekularnog društva? Kako na sve to reaguju državne institucije i, posebno, predsjednici države, Vlade i Skupštine?

BELAN: Građanska Crna Gora je žilava i opstaje. To pokazuju i protesti protiv seksualnog uznemiravanja učenica i sramnog ponašanja uprave Gimnazije „Slobodan Škerović“. Iako pod izazovima zbog enormnog rasta uticaja SPC na političke i društvene tokove, i dalje smo bliži građanskom i sekularnom društvu. Ali dokle god ne budu potpuno poražene, srednjovjekovne teokratske i kleronacionalističke organizacije će koristiti ogromna finansijska sredstva i svu logistiku iz Moskve, Beograda i Banjaluke da razgrade građansko biće Crne Gore. Tome doprinose predsjednici države, Vlade i Skupštine, svaki na svoj način; Milatović iz nedoraslosti i nespremnosti da im se odupre (u Podgorici je pokazao da to ni ne želi), Spajić iz nepodnošljivog nivoa šarlatanstva, a Mandić jer mu je to višedecenijska politička agenda.

Do par dana prije nove godine, davali smo šansu predsjedniku Milatoviću da se ispravno pozicionira. Tinjala je nada da se u korist Crne Gore i njene evropske perspekitive i on bez straha otrgne onima koji mu šalju upozoravajuće, a besmislene poruke „Srbi su te izabrali“, te da razumije kako je Crna Gora na prekretnici i da popravnog nema. On je tu šansu propustio. Za Spajića je kasno, jer njegova politička tvrdoglavost ne ostavlja nadu, iako uvijek priželjkujem „kopernikanski obrt“ da on i PES postanu dio rješenja. Ali na primjeru predsjednika Milatovića - sumnjam.

Sve češće čujemo instrukcije SPC sveštenika građanima za koga je potrebno glasati, čak i na lokalnim izborima. Demokrate, SNP i DF, kada nemaju što ponuditi građanima, snimaju spotove u kojima obilaze manastire, razgovaraju sa sveštenstvom, pozivaju se na većinu i tekovine 30. avgusta.

Vlast koja se bazira na tim temeljima ne može graditi sekularno društvo i nije proevropska.

POBJEDA: U slučaju većeg pritiska prosrpskog i proruskog dijela vladaju-

će većine na političku situaciju u zemlji, što smatrate da manjinske partije u vlasti moraju učiniti?

BELAN: Jednostavno – napustiti Vladu, parlamentarnu većinu i izazvati vanredne izbore. Nema tu neke filozofije.

Naravno, radi se o političkim subjektima koji imaju pravo da politički djeluju onako kako smatraju da je najbolje za njih, ali imam pravo biti razočaran što su svjesno i svojevoljno odlučili da budu dio procesa koji je od Andrije Mandića učinio uticajnu figuru i omogućili mu da sa pozicije predsjednika Skupštine sprovodi destruktivnu politiku prema građanskoj i evropskoj Crnoj Gori.

Opozicija mora nastaviti raditi sve ono od prethodnih sedmica - još i više, još odlučnije. Jer, „sto na kojem igraju“ Mandić, Spajić i njihovi koalicioni partneri se mora prevrnuti.

POBJEDA: Što je preduslov da naredne dvije godine, koje treba da obilježi intenziviranje i završetak pristupnih pregovora Crne Gore sa EU, gledamo s više optimizma?

BELAN: Vanredni parlamentarni izbori, naravno. Ne radi usporavanja, već ubrzavanja EU integracija i dostizanja zajedničkog cilja - Crna Gora u EU do kraja decenije.

Nakon iskustva koje građani imaju sa vlastima od 2020, a posebno sa 44. vladom, realno je očekivati da dođe do pozitivnog restarta. To znači da natpolovičnu podršku dobiju partije koje su istinski građanske, proevropske i patriotske, da se zatvore priče o dvojnom državljanstvu, kapeli na Lovćenu, promjeni Ustava, etnofederalizaciji Crne Gore i njoj kao dijelu „srpskog sveta“.

Ako nekome nije jasno zašto je to ključni uslov, neka ponovo pogleda konferenciju premijera Spajića na kojoj se 3. januara naciji obratio povodom masovnog ubistva na Cetinju. Nakon svih bezumnosti koje je tada izgovorio, ko vjeruje da je taj čovjek - ili bilo ko iz vladajuće garniture sposoban da ozbiljno vodi državu? Njihov brzi odlazak sa političke scene je preduslov napretka Crne Gore i stabilizacije društvenih, ekonomskih i političkih prilika.

K. JERKOV

4

Ekonomija

Neđelja, 5. januar 2025.

Generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković kaže da su sve banke na bijeloj listi poreskih obveznika

- Imamo kontinuirani rast depozitne baze, što je rezultiralo i rastom bilansne sume bankarskog sistema iz godine u godinu. Profitabilnost banaka lokalno primjetna, ali je isBIJELO POLJE - U projekat valorizacije Đalovića pećine, na sjeveru Crne Gore, do sada je uloženo oko 19 od planiranih 25 miliona eura, kazali su iz Uprave za kapitalne projekte za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Međutim, radovi na projektu, koji je trebalo da podstakne razvoj sjevera, obustavljeni su 2021. zbog neovlašćenog probijanja ulaza u pećinu. To je dovelo do ekološke devastacije i uginuća velikog broja slijepih miševa. Nije poznato kada će radovi biti nastavljeni.

Ovaj državni projekat započet je 2012, u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) koja je 2020. izgubila vlast.

-Do tada je bilo završeno gotovo 70 odsto radova. Veliki je novac uložen i sada projekat propada. Revanšizam, loše namjere i neznanje - kaže za RSE Nikola Rakočević, poslanik DPS-a.

Novac je uložen u izgradnju centra za posjetioce, žičaru, enterijer pećine, kao i putnu i elektro infrastrukturu...

No, ništa od toga nije konačno završeno.

neistraženi prirodni fenomen

Đalovića pećina smještena je u istoimenoj klisuri, dvadesetak kilometara od Bijelog Polja. Dugačka je nešto više od 17 i po kilometara.

-To je, bez sumnje, najveća i najljepša pećina u Crnoj Gori i jedna od najljepših na Balkanu - kaže za RSE speleolog Željko Madžgalj, jedan od inicijatora valorizacije pećine. Navodi da je istražen samo jedan njen dio, koji obiluje kanalima, hodnicima, dvoranama, brojnim pećinskim ukrasima, te da se u njoj nalazi čak 15 stalnih i do 30 povremenih jezera. To je kako kaž nevjerovatan potencijal.

pod EU nivoa profitabilnosti rekao je Pejaković u intervjuu agenciji Mina-biznis.

On je kazao da se bankarski sistem trudi da u datom ambijentu i izloženosti rizicima, kako unutrašnjim, tako i spoljnim, obezbjedi optimum uslova za adekvatan servis klijenata, odnosno stanovništva, privrede i državnih institucija. Pejaković je dodao da se na evropskom nivou ukazuje na preregulisanost bankarskog poslovanja, gdje regulatorni zahtjevi umanjuju ukupnost sredstava za plasman i time generalno konkurentnost Evrope u odnosu na

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Kinu.

- Na domaćem nivou bitan je investicioni ambijent, politička stabilnost, predvidivost u smislu uslova poslovanja i konkurentnosti, digitalizacija procesa, olakšavanja administrativnih procedura, vremenskih okvira dobijanja odgovora i smanjenje troškova, a sve u cilju dugoročnog razvoja i prosperiteta, što bi trebalo da se definiše kroz najavljeni zakon o strateškim investicijama - naveo je Pejaković.

Neophodno je, prema njegovim riječima, raditi na povećanju produktivnosti, struk-

turiranosti privrede, gdje su potrebni stimulativi za inovacije i nova radna mjesta u realnoj ekonomiji. Pejaković je podsjetio da UBCG već duže ukazuje na pogrešne postupke kojim se reguliše sprovođenje izvršenja na računima građana kao izvršnih dužnika, neusklađenost zakona o radu i o izvršenju i obezbjeđenju o regulisanju ograničenja u pogledu visine obustave za zarade, kao i neusaglašenost Zakona o zaštiti potrošača - korisnika finansijskih usluga sa Zakonom o potrošačkim kreditima.

- Da li analitičari kod procjene uzimaju u obzir uticaj na

Bratislav Pejaković

kamatne stope banaka poreske ne/discipline i duga od 660 miliona eura po tom osnovu ili broja od 21.000 blokiranih firmi, u vrijednosti od preko 1,35 milijarde eura, i kako opterećuju ambijent za poslovanje banaka? Od 2019. godine vrijednost nelikvidnosti je porasla 87 odsto, dok je bruto domaći proizvod (BDP) za isti period imao rast od 36

odsto, procenat gore dolje, ali trend je vrlo vidljiv - kazao je Pejaković.

On smatra da adekvatnom stimulativnom poreskom politikom treba napraviti okvir koji je optimalan za poslovanje, proširiti bazu za oporezivanje, uvesti red u plaćanju poreza, ojačati institucije, uvećati efikasnost sudskog sistema i zaštitu prava poslodavaca, ali i R. P. zaposlenih.

POVODI: Zašto nije završen projekat valorizacije Đalovića pećine

Milioni potrošeni, radovi zaustavljeni, odgovorni nepoznati Dok institucije međusobno prebacuju odgovornost, pećina ostaje nezaštićena i izložena riziku od devastacije Prema riječima Madžgalja, glavni problem bila je njena nepristupačnost turistima jer se nalazi u dubini klisure.

Zato su tu „manu“, kaže, htjeli da, pretvore u prednost, izgradnjom žičare.

-Žičara vodi do njenog ulaza i skoro je završena. Ostao je još jedan stub – ističe Madžgalj.

Dodaje da se procjenjuje da bi Đalovića pećinu, nakon završetka radova, moglo posjetiti više od 120.000 ljudi godišnje.

Speleološka istraživanja Đalovića klisure i njene okoline započeta su 1987. godine.

obustavljeni radovi

Radovi su prije četiri godine obustavljeni zbog probijanja ulaza u pećinu, za što izvođač radova Novi Volvox iz Podgorice nije imao dozvolu.

Iz ove firme više od mjesec nijesu odgovorili na upit RSE o detaljima probijanja ulaza.

-Imali su dozvole samo za dio

PUTOKAZ

PODGORICA - Crnogorski bankarski sistem je stabilan, solventan, likvidan i kvalitetno kapitalizovan, a sve banke na bijeloj listi poreskih obveznika, što znači da pravovremeno ispunjavaju sve obaveze prema državi, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG) Bratislav Pejaković.

POBJEDA

Bankarski sistem stabilan i solventan

jom za zaštitu životne sredine obezbijedi preduslove za nastavak radova na objektima ispred pećine - kažu za RSE. Radovi u unutrašnjosti pećine zavise od završetka studije Agencije za zaštitu životne sredine, kažu iz Uprave za kapitalne projekte.

Dok institucije međusobno prebacuju odgovornost, pećina ostaje nezaštićena i izložena riziku od devastacije, smatraju u Speleološkom klubu Pauk.

U međuvremenu je u avgustu 2022. na zidovima pećine ispisivanjem imena, napravljena šteta.

- Na tim našim predivnim „freskama“ prirode, koje su stvarane milionima godina, napravljena je velika šteta.

Ista imena koja su ispisana na zidovima, upisana su u knjigu utisaka tako su počinioci otkriveni - kazali su iz Speleološkog kluba Pauk. Oni su prijavljeni i prekršajno odgovarali.

Politička previranja

Đalovića pećina

ispred ali ne i za ulaz u pećinu - kažu za RSE iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Probijanje ulaza prouzrokovalo je ekološku štetu u ovom području. Agencija za zaštitu životne sredine je u međuvremenu počela izradu studije koja treba da pokaže kakvo je bilo stanje biodiverziteta u pećini prije početka radova.

Rezultati studije će biti poznati početkom ove godine a neophodni su da bi se planirao nastavak radova, kazali su za RSE. Vještačko otvaranje u Đalovića pećini prekinulo je hibernaciju slijepih miševa, uzrokujući uginuće oko 100

jedinki. Utvrđeno je da se otvaranjem ulaza direktno uticalo na promjenu mikroklime pećine.

Hibernacija je ključna za njihov opstanak tokom zime, jer im omogućava da štede energiju u periodu kada nema hrane. Nagli prekid hibernacije ih prisiljava na trošenje rezervi energije koje ne mogu obnoviti, što često dovodi do uginuća.

Svi slijepi miševi u Crnoj Gori zakonom su zaštićeni. Ne zna se ko je odgovoran Iz Agencije kažu da su im za dalje planiranje potrebni i projekti i planovi Uprave za kapitalne investicije koje čekaju duže od dvije godine. A

do danas, kažu, nijesu dobili informaciju o tome.

Iz Uprave za kapitalne investicije za RSE su kazali da odgovornost za pribavljanje traženih saglasnosti pripada Ministarstvu ekonomskog razvoja, odakle su RSE uputili na Ministarstvo turizma. Tamo nam je, nezvanično, rečeno da to nije u njihovoj nadležnosti.

Iz Uprave za kapitalne projekte, kažu da su sa Opštinom Bijelo Polje uskladili aktivnosti vezane za nastavak radova, čim dozvole vremenski uslovi ove godine.

-Obaveza Ministarstva turizma je da u saradnji sa Agenci-

Trenutna stagnacija je rezultat „neznanja i loše namjere“, smatra Nikola Rakočević.

- Projekti su planirani u kapitalnim budžetima, ali realizacija se odugovlači. To ne možemo tumačiti drugačije nego kao namjeru da se uspori razvoj sjevera - izjavio je Rakočević.

Navodi i da značajna svjetska imena iz oblasti speleologije procjenjuju da je ona među sedam najvažnijih u Evropi, dodajući da iskustvo Slovenije sa Postojinskom jamom potvrđuje značaj ovakvog turističko-istraživačkog projekta.

Rakočević kaže da bi efekti otvaranja Đalovića klisure bili brojni – povećanje proizvodnje hrane, otvaranje novih hotelskih i smještajnih kapaciteta, pokretanje male privrede, ali i zaustavljanje migracija iz Bijelog Polja. Bijelo Polje ima oko 38.000 stanovnika. R. P.

Ekonomija

Neđelja, 5. januar 2025.

INTERVJU: Sava Laketić, direktor Poreske uprave

Porasli prihodi, ali i poreski dug privatna arhiva

Poreska disciplina nije na odgovarajućem nivou, jer je veliki broj njih koji i dalje posluju u sivoj zoni, zbog čega su pojačali inspekcijski nad- Na crnoj listi poreskih dužnika u trećem kvartalu 2024. godine bile su, između ostalih, zor, unaprijedili digitalizaciju poslovanja te rade na promo- kompanije „Spic Roghe International (Montenegro) Limited“ sa dugom od 12 miliona eura, ciji poštovanja poreskih oba- China Road and Bridge Corporation DOO Peking NR KINA - dio stranog društva Podgorica sa veza kako bi ove privrednike uveli u legalne tokove. Lake- dugom od 11,7 miliona eura, Balcke-Durr Energy Solutions s.p.a. Đenova - dio stranog društva tić je kazao da su za 11 mjese- Podgorica sa dugom od sedam miliona. Među državnim kompanijama prednjače Plantaže ci prošle godine naplatili 1,46 milijardi eura bruto prihoda, sa dugom od 14,6 miliona eura, Željeznički prevoz Crne Gore sa 6,6 miliona eura, Željeznička čime su premašili plan za 110 infrastruktura Crne Gore sa 5,4 miliona eura duga miliona, odnosno osam odsto, a prihode od 2023. godine za iz reprograma, Poreska upra- poštovanja poreskih obaveza 206 miliona, odnosno 16 odsto. va preduzima mjere ukidanja među građanima i privredniPOBJEDA: Što je najviše rješenja o reprogramu prema cima, kako bismo uveli sivu Zakonu o reprogramu pore- ekonomiju u legalne tokove. uticalo na rast prihoda u skog potraživanja, a zatim se POBJEDA: Imajući u vidu 2024. godini? U kojim kategorijama je došlo do rasta, a pokreće postupak prinudne brojne stečajeve i veliki broj u kojima do pada prihoda? naplate u skladu sa Zakonom preduzeća u blokadi, koliLAKETIĆ: Za period od 1. jako poreskih obaveza je neo poreskoj administraciji. nuara do 30. novembra 2024.

POBJEDA: Na koji način naplativo? Na koji način se godine naplata svih kategorija smatrate da ova državna tretira ovaj problem? poreza zabilježila je rast. Ospreduzeća mogu da riješe LAKETIĆ: Što se tiče duga, tvareni su značajni budžetski problem zaostalih poreskih vrlo je teško procijeniti proprihodi na osnovu sprovedeobaveza? cenat naplativosti, iz razloga nih aktivnosti usmjerenih ka LAKETIĆ: Vlada je usvojila što kod nekih poreskih dužpovećanju stepena dobrovoljZakon o otpisu kamate na do- nika već duži niz godina nije nosti u prijavljivanju i plaćaspjele poreske obaveze koji bilo nikakvih rezultata. Seknju poreskih obaveza kroz rad omogućava otpis obračunate tor za operativu u oblasti naSektora za operativu u oblasti kamate poreskim dužnicima plate redovno analizira dug, naplate, Sektora za velike pokoji su podnijeli sve poreske otpisuje dugovanja kod kojih prijave dospjele do 31. decem- je u skladu sa zakonom nastureske obveznike, kao i aktivbra 2024. godine i koji u roku pila apsolutna zastara, ali tanostima poreske inspekcije. od 60 dana od dana početka kođe sprovodi aktivnosti kako Po osnovu poreza na dodatu vrijednost naplaćeno je 440 primjene ovog zakona u cje- bi izbjegli eventualne budumiliona eura, što je više za 73,5 lini plate osnovni poreski dug. će zastare. Pojedini dužnici miliona u odnosu na isti periPOBJEDA: Kako ocjenjuje- su pod dugogodišnjom blood 2023. godine i 12,8 miliona Sava Laketić te poresku disciplinu u Cr- kadom, takođe u prethodnom eura iznad plana za 2024. gonoj Gori? Da li je povećana? periodu nijesu naplaćivane dinu. Naplata poreza na dobit 2023. godinu za 36,8 miliona u pitanju državna preduze- da je određeni broj njih skla- Ukoliko jeste ili nije, zbog hipoteke upisane na poreske pravnih lica iznosila je 207,7 eura ili sedam odsto, odnosno ća najveći dužnici su Planta- pao ugovore o reprogramu, čega smatrate da je to tako? dužnike čime će se u naredmiliona eura i premašila je go- za 13,8 miliona eura od plani- že sa dugom od 14,6 miliona u kojoj mjeri ih poštuju? Na LAKETIĆ: Crna Gora se su- nom periodu baviti Odsjek za dinu prije za 59,5 miliona eura, rane naplate za 2024. godinu. eura, Željeznički prevoz Cr- koji način postupate u slu- očava sa brojnim izazovima prodaju imovine koji će prorast je ostvaren i u odnosu na POBJEDA: Koliki je uku- ne Gore AD Podgorica sa du- čaju da se ove obaveze ne kada je riječ o stepenu pore- cjenjivati i prodavati imoviske discipline. Jedan od ključ- nu kod onih poreskih dužnika plan za 30 odsto. Naplata do- pan poreski dug? Da li je dug gom od 6,6 miliona eura, Že- poštuju? prinosa iznosila je 533,5 mili- smanjen ili povećan u odno- ljeznička infrastruktura Crne LAKETIĆ: Kada je u pitanju nih razloga jeste činjenica što koji nemaju likvidna sredstva. ona eura i veća je od naplate za su na prošlu godinu? Ko su Gore AD Podgorica sa dugom poštovanje obaveza iz repro- se veliki dio poslovanja i dalje Kada se iskoriste sve mjere od 5,4 miliona eura i drugi. grama, možemo reći da jedan odvija u sivoj zoni, stoga smo naplate, bićemo u mogućnonajveći dužnici?

LAKETIĆ: Ukupni poreski POBJEDA: Imajući u vidu dio državnih kompanija po- preduzeli niz mjera, uključu- sti da damo precizniju infordug iznosi 655 miliona eura, veliki broj državnih kompa- štuje obaveze, ali da posto- jući pojačan inspekcijski nad- maciju o tome koliki iznos duod čega se 398 miliona odnosi nija koje su godinama na cr- ji i dio onih koji ih ne poštu- zor, unapređenje digitalizaci- ga je nenaplativ. na neto osnovni dug, a ostalih noj listi poreskih dužnika, te ju. Za nepoštovanje obaveza je poslovanja i promovisanje M. LEKOVIĆ 257 miliona na kamatu. DošCrna Gora se suočava lo je do rasta poreskog duga za sa brojnim izazooko 60 miliona eura u odnosu vima kada je riječ na 2023. godinu, prije svega zbog kamate koja na dnevnom o stepenu poreske nivou iznosi 0,03 odsto. Porediscipline. Jedan od ski dug za isti period 2023. goključnih razloga jeste dine iznosio je 595 miliona od činjenica što se veliki čega se 369 miliona odnosi na dio poslovanja i dalje osnovni dug, a 225 miliona na odvija u sivoj zoni, kamatu. Najveći poreski dužstoga smo preduzeli nici koji se nalaze na crnoj listi za treći kvartal ove godine niz mjera, uključujući su kompanije Spic Roghe Inpojačan inspekcijski ternational (Montenegro) Linadzor, unapređenje mited DOO Podgorica sa dudigitalizacije poslogom od 12 miliona eura, China vanja i promovisanje Road and Bridge Corporation poštovanja poreskih DOO Peking NR KINA - dio stranog društva Podgorica sa obaveza među gradugom od 11,7 miliona eura, đanima i privredniBalcke-Durr Energy Soluticima, kako bismo ons s.p.a. Đenova - dio stranog uveli sivu ekonomiju društva Podgorica sa dugom u legalne tokove od sedam miliona. Kada su Zgrada Poreske uprave

m. babović

PODGORICA – Ukupan poreski dug u 2024. godini je za 60 miliona eura bio veći u odnosu na 2023. godinu i iznosio je 655 miliona eura, od čega je 398 miliona neto osnovni dug, a 257 miliona kamate – kazao je u intervjuu Pobjedi direktor Poreske uprave Sava Laketić, koji je na čelu ove institucije od marta prošle godine.

5

Društvo

Neđelja, 5. januar 2025.

Zdravstveni sistem na usluzi svakom pojedincu i porodici u prijestonici

MZD pripremilo timove za pružanje psihološke podrške Cetinjanima PODGORICA - Radna grupa kojom koordiniše Ministarstvo zdravlja (MZD) je u saradnji sa udruženjima psihijatara i psihologa Crne Gore organizovala timove i plan postupanja za pružanje psihološke i psihijatrijske podrške građankama i građanima Cetinja nakon tragedije u kojoj je prvog dana ove godine ubijeno 12 ljudi - od čega dvoje djece, a četvoro teško ranjeno.

Kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi Vojislav Šimun, timovi će biti na raspolaganju svim građanima i Cetinja svakoga dana od sedam do 19 sati.

- U slučaju da je pomoć potrebno pružiti i nakon navedenog perioda zdravstvene ustanove opštine Cetinje će organizovati prevoz prema Kliničkom centru Crne Gore gdje će moći da razgovaraju sa dežurnim ljekarima.

Istovremeno u planu je uspostavljanje SOS linije, putem koje će biti moguće potražiti

pomoć i podršku stručnih lica u svakom trenutku. O detaljima će javnost biti uskoro obaviještena. Molimo vas da se ne ustručavate da potražite pomoć ili da ohrabrite svoje najmilije da to učine - naglasili su u MZD. Oni su, da bi osigurali kompetentnu i kompletnu strategiju postupanja u situaciji koja zadesila prijestonicu, zajedno sa kolegama iz Kliničkog centra Crne Gore, prije svega Klinike za psihijatriju, inicirali sastanak sa timom profesora Milana Latasa, direktora Klinike za psihijatriju UKC Srbije.

- Oni su nam savjetima i prijedlozima, a koje su nažalost stekli na terenu u sličnim situacijama, pomogli da donesemo plan postupanja u narednom periodu koji će javnosti, a prije svega građanima Cetinja biti predočen dodali su u MZD. Poručili su da sve službe zdravstvene zaštite stoje na raspolaganju za svaku vrstu pomoći građanima Cetinja. R.P.

Reakcije na tragediju na Cetinju

Međunarodni centar „Nizami Ganjavi“: Duboko smo ožalošćeni PODGORICA- Poznati azerbejdžanski međunarodni centar „Nizami Ganjavi“, čiji su članovi i pojedini bivši najviši funkcioneri Crne Gore, uputio je povodom tragedije na Cetinju izraze najdubljeg saučešće porodicama žrtava i narodu Crne Gore, sa željom za brzi oporavak.

- Duboko smo ožalošćeni stravičnom pucnjavom na Cetinju, koja je odnijela živote nevinih ljudi, među kojima i dvoje djece. Kao Međunarodni centar „Nizami Ganjavi“ izražavamo iskreno saučešće porodicama žrtava i narodu Crne Gore. Povrijeđenima želimo brz oporavak - stoji u poruci poznatog centra. R.P.

RTCG emitovala pjesmu tokom dana žalosti

Grubo prekršili pravila, Leković se izvinio

PODGORICA – Još jedan skandal desio se na RTCG kasno u petak veče, kada je na Parlamentarnom kanalu, u pauzi emisije „Zemlja vina“, emitovana narodna muzika, odnosno pjesma „Starovarošani“ u izvođenju Tanje Šeter, iako su dani žalosti u Crnoj Gori zbog tragedije na Cetinju, u kojoj

je ubijeno 12 ljudi, među kojima i dva dječaka.

Javni servis je time grubo prekršio pravila ponašanja koja važe za dane žalosti, a po kojima su elektronski i drugi mediji dužni da svoje programske sadržaje prilagode obilježavanju dana žalosti.

Urednik Parlamentarnog kanala Vukoman Leković uputio je „iskreno izvinjenje“ građanima Crne Gore.

- Uvaženi građani, upućujem iskreno izvinjenje i žaljenje što je sinoć u kasnim satima na Parlamentarnom programu, u sklopu emisije „Zemlja vina“, emitovana sevdalinka „Starovarošani“ u izvođenju Tanje Šeter - poručio je juče Leković.

R. P.

PODGORICA - Nakon zločina koji se dogodio prvog dana ove godine na Cetinju, zvaničnici su kazali da je policija kod počinioca Aca Martinovića prepoznala antisocijalno ponašanje, da je inicirano bolničko liječenje, propisana odgovarajuća terapija, ali da nije upućen u specijalizovanu instituciju. Takvo saopštavanje informacija je otvorilo pitanje važnosti očuvanja mentalnog zdravlja, ali i tretmana. Pitanje stigme i srama zbog toga što se neko ne osjeća dobro i traženja pomoći na vrijeme je iskrslo kao važno, jer nakon tragedija možemo samo da govorimo o tome što možemo da uradimo da se stanje popravi. Tumačenja i psihološke procjene Martinovićevog čina je na sebe preuzela laička javnost, a određeni dio zvaničnika je pozvao na odgovornost i građane koji bi trebalo da prijavljuju one za koje misle da imaju određenih problema.

Specijalista medicinske psihologije u Kliničkom centru Crne Gore Mina Gazivoda, koja je i dio tima koji će pružati psihološko-psihijatrijsku pomoć porodicama žrtava na Cetinju, u intervjuu za Pobjedu istakla je da je važno da se u ovim trenucima suzdržimo od paušalnog i površnog tumačenja, neprofesionalnog analiziranja stepena očuvanosti ili narušenosti nečijeg mentalnog zdravlja ili potrebe za liječenjem, a sve to na osnovu informacija koje se saopštavaju medijima, jer to nije i ne smije biti njihova svrha. Ističe da se takvim izjavama dodatno stigmatizuju pacijenti, te da se može dogoditi da i oni koji imaju namjeru da potraže pomoć - od toga odustanu.

- Potreba za liječenjem ili tretmanom ne znači hronično niti trajno narušeno mentalno zdravlje, niti implicira bilo što o potencijalnim simptomima ili ponašanju date osobe. Izjavama poput ovih, dodatno stigmatizujemo naše pacijente, udaljavamo ljude od toga da potraže pomoć iz straha da će i sami biti okarakterisani kao potencijalno opasni, emocionalno nestabilni ili skloni impulsivnom ponašanju. A sve i da jesu, to apsolutno ne znači da su nužno agresivni ili nasilni. Naprotiv, sva relevatna istraživanja potvrđuju da su psihijatrijski pacijenti najčešće žrtve, a ne agresori, kao i da u izuzetno rijetkim situacijama i najčešće u svrhu samoodbrane mogu ispoljiti agresivno ponašanje prema drugima.

Takođe, sva psihijatrijska stanja, od akutnih do hroničnih, danas se vrlo uspješno tretiraju, a naročito kada se sa tretmanom počne pravovremeno. Psihoterapijski tretman, posebno u inicijalnim fazama bolesti, kada simptomatologija nije potrajala toliko dugo da bi ozbiljno ugrozila i onesposobila funkcionisanje osobe, daje veoma dobre rezultate i bez medikamenata.

INTERVJU: Mina Gazivoda, specijalista medicinske p u KCCG, o destigmatizaciji traženja psihološke pomo

Sram zbog me bolesti plaćam velikim trage Da smo počeli prije dvije godine, već bismo mogli očekivati neke plodove tog rada. Hajde da počnemo danas sa strateškim djelovanjem svih relevantnih društvenih instanci i činilaca kako bismo ubirali rezultate u narednom periodu, a nikako zbrajali neka nova tragična dešavanja, kaže Gazivoda privatna arhiva

6

Mina Gazivoda

POBJEDA: Dakle, važno je na vrijeme potražiti pomoć jer se tako prevenira i dugotrajno liječenje, ali i neki problemi se mogu riješiti brže, nego što se misli u trenucima kada se ne osjećamo dobro i možda beznadežno.

GAZIVODA: Važno je da ljudi znaju da dolazak kod stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja ne znači nužno i medikaciju, niti dugogodišnji tretman.

Neka stanja je moguće vrlo efikasno rješavati i sanirati već samo nakon nekoliko savjetodavnih razgovora. Naravno, za neka stanja je potrebno više vremena i različitih resursa, ali su doslovno sva stanja podložna liječenju, a u najvećem procentu slučajeva vrlo uspješno. Naravno, za dobre rezultate liječenja od značaja su brojni faktori podrške, kako unutar same ličnosti poput psihološke zrelosti, mehanizama odbrane, stepena rezilijentnosti, tako naravno i

spoljašnjih faktora – podrške i resursa sistema.

POBJEDA: Da li naš zdravstveni sistem ima kapaciteta da odgovori potrebama građana? Imamo li dovoljno psihologa i psihijatara.

GAZIVODA: Imamo dovoljno snage, volje i motiva da prevladamo eventualni nedostatak u brojkama. Vjerujem da je to ono najvažnije. Empatija i solidarnost su ispiti na kojima nikada nijesmo pali. Kako kroz istoriju, tako i danas.

Struka se veoma brzo konsolidovala, organizovala pa i za vrijeme kovid krize među prvima ponudila brojne servise pomoći i podrške. Već prekjuče, profesionalci su ponudili sve raspoložive ljudske, organizacione, tehničke, prostorne i druge kapacitete i resurse u cilju pružanja što brže i efikasnije podrške svima kojima je potrebna. Brojne aktivnosti će tek uslijediti, budući da aktivno i promtno radimo

na kreiranju dugoročne strategije reagovanja u kriznim stanjima poput ovog.

POBJEDA: Imamo li dovoljno centara za mentalno zdravlje i koliko je važna njihova uloga?

GAZIVODA: Većina domova zdravlja na teritoriji države ima centre za mentalno zdravlje u kojima su zaposleni psihijatri, psiholozi i socijalni radnici. U stanjima krize, potreba za stručnim licima uvijek nadmašuje raspoložive resurse jer je potreba za podrškom daleko veća nego u redovnim danima. Ipak, dobra organizacija i međusobna ispomoć, koju kolege jedni drugima pružaju u ovakvim situacijama, na kraju uvijek uspije da odgovori potrebama onih kojima je podrška potrebna.

POBJEDA: Svi svjedočimo tome da porodica i prijatelji često ne reaguju kada primijete da se neko suočava sa problemima. To se čini iz ,,najbolje namjere“, ali i zbog osjećaja stida od okoline. Koji je najbolji put u tom slučaju, jer odlaganje pogoršava problem?

GAZIVODA: Ne bih rekla da porodica i prijatelji ne reaguju. Naprotiv, upravo su oni naši prvi i najveći saborci i najvažniji sistem podrške na putu ka izlječenju. Da li ipak bilježimo situacije u kojima takva reakcija izostaje, nažalost da, ali to je izuzetak, a ne pravilo. Takvi slučajevi bivaju komentarisani u zajednici, što utiče na stigmatizaciju kako pojedinca, tako i porodice. To sve dovodi do pasivizacije, povlačenja, čini ljude ranjivim i nespremnim da reaguju, održavajući ih u poziciji „negativaca koji kriju svog bolesnog člana“. Ne smijemo zaboraviti da svaka bolest, ne samo mentalna, ozbiljno utiče na čitav porodični sistem, remeti brojne oslonce, mijenja dinamiku, opterećuje sve članove na svim nivoima funkcionisanja. Ništa se u tom pogledu ne razlikuje ni porodica sa psihijatrijskim pacijentom. Treba razumjeti teret

Društvo

Neđelja, 5. januar 2025.

mentalne mo edijama i borbu koje porodice oboljelih vode. Osudom ne postižemo ništa, osim kontraefekta.

Porodici treba pružiti podršku, ponuditi razumijevanje kroz saosjećanje i empatiju, i po uspostavljenom dobrom odnosu i povjerenju raditi na napuštanju nezdravih, i postepenoj izgradnji zdravih mehanizama prevladavanja i življenja sa članom koji je obolio.

POBJEDA: Kako pomoći osobi sa mentalnim problemima, s obzirom na to da je takvo liječenje dobrovoljno?

GAZIVODA: Liječenje osoba sa mentalnim oboljenima, ali i somatskim, moguće je samo ukoliko je osoba lično motivisana za isto. Jedina ustanova u našoj državi u kojoj se vrše prisilne hospitalizacije jeste Specijalna bolnica za psihijatriju ,,Dobrota“ u Kotoru.

Ostale psihijatrijske institucije su otvorenog tipa i prijem pacijenta se vrši uz njihov dobrovoljni pristanak. Istraživanja potvrđuju da su tada i rezultati i uspjeh liječenja najveći, jer je motivacija za liječenjem unutrašnja i kreće od slobodne volje osobe koja se liječi. Ljekari nastoje da uspostave dobar kontakt i odnos povjerenja sa pacijentima, da im predoče rizike ali i benefite, te motivišu pacijente da pristanu na hospitalni tretman, što oni u najvećem procentu slučajeva i čine.

Ukoliko osoba ipak odbije stacionalno liječenje, a nije opasna po sebe ili okolinu, nema indikacija za preduzimanje represivnih mjera.

POBJEDA: Mislite li da bi edukacija, koja bi krenula možda već od vrtića ili škola, mogla u neko dogledno vri-

Važno je da ljudi znaju da dolazak kod stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja ne znači nužno i medikaciju, niti dugogodišnji tretman.

Neka stanja je moguće vrlo efikasno rješavati i sanirati već samo nakon nekoliko savjetodavnih razgovora

jeme da promijeni svijest?

Da li se razmišljalo o tome, ako već odrasli imaju drugačiji pristup koji je omeđen tradicionalnim društvenim normama? Svjedoci smo porasta slučajeva nasilja svake vrste, od porodičnog do vršnjačkog, što nam to govori?

GAZIVODA: Rana prevencija i edukacija su ključ, ali da bi dale efekta, moralo sa na njima raditi mnogo ranije. Ipak, pravo vrijeme je uvijek sada.

Ne mogu reći da se u prethodnom periodu nijesu sprovodili brojni programi prevencije, edukacije, psiholoških radionica, kampanje, tribine, predavanja, obuka na svim nivoima – od obrazovnog, preko zdravstvenog do pravnog sistema, od obuke djece do odraslih, od usavršavanja profesionalaca do obuke neprofesionalaca. Ali okolnosti govore da nije dovoljno. Moramo raditi više, a ovo iz razloga što je stepen agresije na globalnom planu na kritičnom nivou, pa svjedočimo eskalacijama brutalnog nasilja svakodnevno u gotovo svim djelovima planete.

POBJEDA: Što treba da nauči društvo, ali i državni aparat iz ovakvih situacija?

GAZIVODA: Promjene se ne postižu rješavanjem posljedica, niti se rezultati mogu ostvariti brzim rješenima - jer ih nema. Moramo naučiti da reagujemo ovdje i sada, za tamo i onda. Sada se prave planovi za budućnost, a ne za ono što se desilo juče. Takozvana brza rješenja su guranje pod tepih i izbjegavanje odgovornosti.

Moramo kao društvo da se učimo planiranju, strpljenju, odlaganju zadovoljstava i marljivom radu na tome da nam bude bolje. To je odraz zrelosti, ali i odgovornosti. To je obaveza svih nas. I za to treba vremena, ne možemo krupne društvene promjene očekivati preko noći. Dakle, ponovo strpljenje i dalokosežno planiranje. Ali moramo početi. Da smo počeli prije dvije godine, već bismo mogli očekivati neke plodove tog rada. Ali hajde da počnemo danas sa strateškim djelovanjem svih relevantnih društvenih instanci i činilaca, kako bismo ubirali rezultate u narednom periodu, a nikako zbrajali neka nova tragična dešavanja.

J. MARTINOVIĆ

Održana komemorativna sjednica povodom tragedije koja je pogodila Cetinje i Crnu Goru

Đurašković: Svi da se zapitamo – zašto se ovakvo nešto ponovo dogodilo Cetinje - Sa tugom koja je sve ujedinila okupili smo se pred jednim od najtežih izazova koji nas je kao zajednicu pogodio. Još jedna tragedija nezapamćenih razmjera pogodila je Cetinje i Crnu Goru. Gubitak 12 života ostavio nas je u šoku i nevjerici. Posebno boli gubitak dva anđela koji su bili simbol nevinosti. Ostavili su prazninu u našim srcima. Jedino što možemo je da uputimo najiskrenije saušešće porodicama i da im pomognemo u njihovom bolu, kazao je na juče održanoj komemorativnoj sjednici povodom tragedije koja je pogodila Cetinje gradonačeknik prijestonice Nikola Đurašković.

On je kazao da ovo nije samo gubitak porodica, već cijelog društva.

-Svi da se zapitamo – zašto se ovako nešto ponovo dogodilo i zašto smo kao društvo ovo dozvolili. Država mora sistemski reagovati. To dugujemo žrtvama i njihovim porodicama.

Odgovornost moramo i želimo jasno da tražimo - rekao je Đurašković.

Potpredsjednik Skupštine prijestonice Mirko Stanić kazao je da au Cetinje „naš voljeni grad i naše sugrađane u

d. mijatović

psihologije oći

7

Sa komemorativne sjednice

Država mora sistemski reagovati. To dugujemo žrtvama i njihovim porodicama. Odgovornost moramo i želimo jasno da tražimo, rekao je Nikola Đurašković vrlo kratkom periodu pogodile dvije tragedije koje su cijelu Crnu Goru ostavile nijemom“.

-Umjesto da se u ovoj sali okupimo kako bi proslavljali uspjehe i razvoj Cetinja, da nagradimo najbolje i provedemo ugodne novogodišnje praznike, prekinuo nas je krvavi pir koji je zauvijek ugasio živote naših 12 časnih, pristojnih, uglednih i vrijednih sugrađa-

Nijesu došli ni Spajić, ni Bečić, ni Šaranović Sjednici su prisustvovali predsjednik države Jakov Milatović, ministri, ambasadori, predstavnici izvršne i sudske vlasti, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović. Prisustvovali su i predstavnici političkih partija, a među prisutnima

je bio i bivši predsjednik države Milo Đukanović.

Nije bilo predjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, predsjednika Demokrata, koordinatora svih službi bezbjednosti i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade

na. Našem Marku i Mašanu čije rane još nijesmo preboljeli, će se nažalost u vječnom carstvu pridružiti Vukan i Jovan čiji nam prerani odlazaka najteže pada - kazao je Stanić i naglasio da je Cetinje zahvalno svima koji su sa njihovim porodicama u ovim teškim danima.

-Opraštamo se danas i od našeg Mirka, Radovana, RadMoma Koprivice, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, ministra odbrane Dragana Krapovića, potpredsjednice Skupštine Crne Gore Zdenke Popović. Nijesu došli ni lider NSD-a i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, lider DNP-a Milan Knežević. Ni v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića nije juče bilo na Cetinju.

mile, Miloša i Marka. Vječno će nam nedostajati Radomir, Jošo , Dragana i Zorica, naš dobri komšija Branislav.

I ne želim da kažem da je ovo još jedan nezapamćeni zločin. Želim da dobro zapamtimo što je uradio pomračeni um i da zajedno nađemo snage da uradimo sve da se ovako nešto nikad više nikome ne ponovi. Želim da nađemo i odgovore na mnoga pitanja koja su ostala neodgovorena poslije tragedije u Medovini.

Cetinje je zahvalno svima koji su sa nama u ovim teškim danima. Naše Cetinje će uvijek samo srcem i ljubavlju vraćati svima za svaku izgovorenu riječ i misao. A naše misli i sve želje su usmjerene na oporavak naših povrijeđenih sugrađana kojima želimo da se što prije vrate svojim porodicama.

Slava našim preminulim sugrađanima - poručio je Stanić.

R.P.

Na Cetinju danas dvanaest minuta tišine

U Podgorici protest ispred MUP-a PODGORICA- Neformalna grupa studenata „Kamo sjutra?“ pozvala je građane da danas u 17 sati i 26 minuta ispred spomenika Lovćenska vila na Cetinju dvanaestominutnom ćutnjom odaju poštu stradalima u tragediji u tom gradu, ali i na protest u Podgorici koji će početi ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u 19.30 sati.

Ispred zgrade MUP-a će, kako su naglasili, uputiti zahtjeve toj instituciji.

Iz grupe „Kamo sjutra?“ su naglasili da ta grupa crnogorskih studenata nema veze sa bilo kojom političkom partijom i da proteste organizuju bez ikakvih partijskih upliva. Zbog toga su od političkih partija zatražili da sjutra to ispoštuju i doprinesu da to ostanu građanski skupovi, bez ikakvih partijskih obilježja. „Kamo sjutra?“ je, kako su naveli, neformalna grupa studenata sa različitih crnogorskih fakulteta okupljena oko zajedničke potrebe za sigurnijim i boljim životom čitavog društva.

Oni su podsjetili da su se prvi put okupili 26. decembra, kada su sa platoa ispred Pravnog fakulteta poslali podršku kolegama u Srbiji, a zatim se protestnom šetnjom pridružili protestu protiv seksualnog uznemiravanja u školama.

- Nedavna dešavanja u Crnoj Gori dodatno su doprinijela da se građani ne osjećaju sigurno u svojoj državi - istakli su oni.

Naglasili su da su sloboda govora, kvalitetno obrazovanje, socijalna pravda, jednakost i bezbjednost u crnogorskom

društvu ozbiljno ugroženi.

- Stoga, naš cilj je jasan - borba za demokratsko i bezbjedno društvo, bez nasilja. Društvo koje ne pristaje da ćuti i povinuje se, već jasno govori i djeluje u interesu svih građana - podvukli su u saopštenju.

Iz neformalne grupe „Kamo sjutra?“ najavili su da će u nedjelju objaviti i zahtjeve protesta.

- Ako ne možete da budete na Cetinju u nedjelju u 17 sati i 26 minuta, odajte počast u vašim gradovima - zaključili su u saopštenju. R.P.

8

Društvo

Neđelja, 5. januar 2025.

Direktorica Nacionalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar ističe da najveća i najznačajn

Nacionalna biblioteka ,,Đurđe Crnojević“ na Cetinju je najveća i najznačajnija biblioteka u Crnoj Gori, čiji fondovi i zbirke ukupno broje preko dva i po miliona bibliotečkih jedinica. Najveći dio ove građe je dostupan korisnicima putem elektronskog i tradicionalnog lisnog kataloga. Biblioteka je smještena u dva istorijska objekta, bivše Italijansko i Francusko poslanstvo, a 1981. godine je dograđen sedmoetažni depo za smještaj i čuvanje fonda, sa 45 kilometara polica, koji je gotovo popunjen.

Bibliotekari nadziru korišćenje starih izdanja

Lompar ističe da je korisnicima Biblioteke omogućeno korišćenje građe isključivo u njihovim čitaonicama pod uslovima koje predviđa poseban pravilnik. Radi dodatne zaštite, instaliran je video-nadzor u ovim prostorijama jer su tokom obavljanja procesa revizije fondova, što je zakonska obaveza, uočili znatna oštećenja na pojedinim starim primjercima knjiga i novina koja su nastala nepažnjom ili čak namjerom korisnika.

- U tim slučajevima nastojimo da oštećene stranice kopiramo iz originalnih publikacija (putem saradnje sa drugim bibliotekama u Crnoj Gori i okruženju) ili da oštećene zamijenimo, ukoliko nabavimo identičan primjerak. Svakako je važno da smo pooštri-

Zahvaljujući video-n nema više cijepanja

Lompar kaže da Biblioteka kontinuirano obavlja reviziju svojih fondova na osnovu inventarnih knjiga koje su izuzetno vrijedne u smislu materijalnih dokaza o svakoj prispjeloj publikaciji. Oko 370 inventara, pisanih rukom od aprila 1946. godine, prije određenog vremena je prepovezano i označeno za trajno čuvanje. Elektronsko inventarisanje kroz sistem COBISS je uvedeno 2000. godine, a na kraju svake kalendarske godine se i ovi inventari štampaju, povezuju i zaključuju li mjere nadzora, u skladu sa pomenutim aktom, a korišćenje starih publikacija iz bibliotečkih zbirki moguće je samo u prisustvu bibliotekara – istakla je ona.

Biblioteka može da traži nadoknadu od korisnika za nastalo oštećenje, ukoliko nesporno utvrdi o kome se radi ili da mu privremeno ili trajno zabrani pristup i učlanjenje.

- Kad je u pitanju stanje koje datira iz nekog ranijeg vremena (sedamdesete godine, na primjer), nemoguće je utvrditi o kome se radi, bez obzira što se vode uredne evidencije o korišćenoj građi jer istu publikacija zaduži mnogo istraživača, studenata, građana.

Stoga je najbolje bilo uvesti savremene video-uređaje koji će evidentirati bilo koje nesavjesno i neodgovorno rukovanje publikacijama – kaže Lompar.

Izgubljene pošiljke

Upitana da li su, možda, zabilježili primjer da je ukradeno određeno izdanje i o kakvim slučajevima je riječ, direkto-

Imaju i svoju knjigovezačku radionicu

zuns

PODGORICA – Korisnici izdanja Nacionalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević“ nijesu uvijek bili savjesni prema knjigama ili novinama koje su čitali, pa je uprava bilježila slučajeve rezanja dijela stranica i cijepanja, upotrebom žileta ili skalpela. Direktorica ove ustanove Dragica Lompar kaže da su zbog toga postavili video-nadzor prije oko sedam godina i da je od tada krenulo sve nabolje.

Dragica Lompar

rica odgovara da se revizijom fondova, koja znači utvrđivanje stanja u depoima u odnosu na inventarne knjige, konstatuje što je između dvije sprovedene revizije nestalo iz fonda (uzeto bez reversa) ili je postoji revers, a knjiga nije nikada vraćena. Za stariji period jedino, prema njenim riječima, mogu da sprovedu istraživanje po knjižarama i antikvarnicama radi kupovine istog primjerka. Naglašava da njihovi korisnici imaju dodir samo sa katalozima u kojima pronalaze traženu literaturu.

Andrija Paltašić Atičke noći, inkunabula 1477.

- Nacionalna biblioteka vrši usluživanje korisnika svih gradskih, univerzitetske i fakultetskih biblioteka putem tzv. međubibliotečke pozajmice. I tu je dolazilo do gubljenja i neurednog vraćanja knjiga, a bilo je situacija da se pošiljke otvaraju ili izgube u poštanskoj procedure. Stoga se odustalo od ovakvog načina pozajmice i sada je jedino moguće da se pošiljke preuzimaju sa spiskom kod nas i na isti način vrate nakon određenog roka – rekla je Lompar.

Ona kaže da Biblioteka kontinuirano obavlja reviziju svojih fondova na osnovu inventarnih knjiga koje su izuzetno vrijedne u smislu materijalnih dokaza o svakoj prispjeloj publikaciji. Oko 370 inventara, pisanih rukom od aprila 1946. godine, prije određenog vremena je prepovezano i označeno za trajno čuvanje.

Elektronsko inventarisanje kroz sistem COBISS je uvedeno 2000. godine, a na kraju svake kalendarske godine se i ovi inventari štampaju, povezuju i zaključuju.

Stari rukopisi i knjige

Lompar navodi da, što se tiče vrijednih naslova, posjeduju značajan broj rukopisnih knjiga (najstarija je iz XV vijeka), a takođe i primjerke prvih štampanih knjiga iz XV i XVI vijeka. Najstarija štampana knjiga je iz 1477. iz štamparije Andrije Paltašića Kotoranina.

- Vrijednost ovih izdanja za crnogorsku pisanu baštinu i istoriju knjige i štampe u Crnoj Gori je neprocjenjiva. Ovaj najstariji fond se u kontinuitetu kontroliše u po-

Lompar kaže da zbog nemarnog i neodgovornog odnosa prema vrijednim i rijetkim naslovima i izdanjima, kada publikacije pretrpe znatna oštećenja koja mogu nastati i usljed prekomjernog listanja, preduzimaju sve da takve primjerke vrate u stanje kompletnosti, da im poprave postojeći ili izrade novi povez - imaju u svom sastavu i knjigovezačku radionicu. Pojedine fizički ugrožene naslove nastoje da digitalizuju, pa se u tom formatu mogu koristiti na njihovom portalu www.dlib.me.

- To je slučaj sa starom crnogorskom periodikom (novine i časopisi), koja je u prilično lošem stanju (zabranjeno je njeno kopiranje i skeniranje). U cilju zaštite, Biblioteka je sve naslove stare crnogorske periodike (879 naslova novina i 676 naslova časopisa) kandidovala za sticanje statusa kulturnog dobra, što je prihvaćeno od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Nakon izrade pratećih elaborata, ova građa će dobiti poseban tretman u pogledu očuvanja istorijskih i kulturnih vrijednosti za našu državu – kazala je Lompar.

Precizirala je da je riječ o periodici do Drugog svjetskog rata, te da slijedi inicijativa da i izdanja Pobjede dobiju status kulturnog dobra.

Rukopis Pjetra Grimanija, mletačkog dužda, sa pečatom iz XVI-XVII vijeka

triod posni, 1561.

Društvo

Neđelja, 5. januar 2025.

9

nija biblioteka u Crnoj Gori broji više od dva i po miliona jedinica

nadzoru a knjiga

.

gledu fizičkog stanja i eventualnih promjena i u skladu s tim predlažu mjere za njegovu zaštitu. Ugroženi primjerci se podvrgavaju konzervatorsko-restauratorskom tretmanu, nakon čega se radi konzervacija i reastaruacija originalnih poveza. Prioritet u konzervaciji određuju naši stručnjaci za ovu oblast – rekla je ona.

Dodaje da su prošle godine potpisali ugovor sa Centrom za konzervaciju i arheologiju Crne Gore kojim je predviđeno da njihovi specijalisti-knji-

govesci za kožne poveze, povežu jedan broj knjiga iz XVI i XVII vijeka. Među njima su i dva izdanja Vićenca Vukovića, sina Božidara Vukovića Podgoričanina.

NA POKLON 1.524 KNJIGE

Donacije, odnosno pokloni institucija i pojedinaca, jedan su od četiri vida nabavke i popunjavanja fondova Nacionalne biblioteke. Do prije nekoliko godina, podsjeća Lompar, pokloni su preuzimani neselektivno, što nije

Slijedi sistematizacija, fali kadra Lompar ističe da digitalizacija, kao savremeni način zaštite i prezentacije fondova, za sve biblioteke u svijetu predstavlja veliki izazov. Radi se, kako kaže, o veoma skupom i složenom postupku, koji u njihovoj djelatnosti mora da zadovoljava međunarodne i nacionalne standarde.

- To zapravo znači da se digitalni primjerci naše pisane baštine mogu inkorporirati u portale velikih evropskih i svjetskih digitalnih biblioteka, kao što je EUROPEANA (https://www.europeana.eu), a takođe i njihovo povezivanje sa elektronskim katalozima za pretraživanje građe. Proces je, dakle, veoma složen i zahtjevan. Potrebna je odgovarajuća informaciona

bilo racionalno zbog ograničenih smještajnih kapaciteta Biblioteke, ali u novije vrijeme biraju naslove od darodavaca, tako da preuzimaju samo ono što je od posebne vrijednosti, kulturne, istorijske, književne ili naučne i što ne posjeduju u fondu.

- Ova praksa je već poznata našoj javnosti tako da imamo puno razumijevanje kada se neki poklon ponudi našoj ustanovi. Tokom 2024. smo poklonom dobili 1.524 knjige, 273 broja periodičnih publikacija, 269 jedinica raznih kataloga, 274 razglednice, zatim 90 geografskih karata... – rekla je ona.

Svim vidovima nabavke ove godine, biblioteka je uvećala svoje fondove za oko 4.200 novih jedinica bibliotečke građe, konstatuje Lompar.

Lompar ističe da je mnogo značajniji vid nabavke kupovina, kojom se nabavljaju naslovi koje nemaju, a značajni su za istoriju i kulturu naše države, kao i naslovi koje traže naši korisnici. Naglašava da su u procesu realizacije otkupa tri inkunabule (knjige iz XV vijeka) Andrije Paltašića od antikvarnice iz Zagreba, a sredstva je obezbijedilo Ministarstvo kulture i medija.

N. ĐURĐEVAC

oprema (skeneri za različite formate građe, oprema za skladištenje digitalnih kopija i sofveri prilagođeni bibliotečkim standardima i potrebama). Moram istaći da smo ove godine uspjeli da nabavimo informatički zahtjevni aparat velikog kapaciteta za čuvanje digitalnih kopija koji će zadovoljiti potrebe za neki naredni period – rekla je ona.

Dodaje da je problem što Nacionalna biblioteka ima samo troje izvršilaca na ovim poslovima, koji podrazumijevaju skeniranje, obradu skenova i druge postupke za potrebe, ne samo Digitalne biblioteke, već i njihovih svakodnevnih korisničkih zahtjeva, fizičkih ili virtuelnih.

- To je veoma mali broj izvršilaca za ovako zahtjevan fond i u toku je izrada nacrta novog pravilnika o sistematizaciji kojim ćemo za ove poslove, a i za druga stručna radna mjesta predvidjeti veći broj zaposlenih – rekla je ona.

Smatra da je saradnja crnogorskih institucija veoma važna da bi zajedničkim snagama, uz maksimalno korišćenje ljudskih i finansijskih kapaciteta na polju digitalizacije, postigli mnogo više.

- Ovdje moram pomenuti odličnu saradnju sa Crnogorskom kinotekom na projektu digitalizacije crnogorske muzike sa singl i LP ploča iz naše muzičke zbirke i najnoviji primjer saradnje o ustupanju digitalnog

primjerka dnevne novine Pobjeda od strane vaše kuće, o čemu je već bilo riječi u medijima.

Digitalizacija, zajedno sa elektronskim katalogom u kojem se mogu pretraživati fondovi i zbirke, znači unapređivanje korisničkih servisa kojim biblioteke otvaraju širom svoja vrata u smislu dostupnosti fondova svima bez razlike – rekla je ona.

Kad je riječ o bibliotečko-informacionom sistemu Crne Gore, Lompar s ponosom ističe ulogu i značaj Nacionalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević“ koja, pored svih drugih funkcija, ima zadatak da unapređuje i razvija sistem COBISS.CG u kojem su trenutno 52 crnogorske biblioteke. Zajednički elektronski katalog broji 671.000 zapisa, a broj pretraživanja korisnika u ovoj godine je oko 166.000.

Dotrajali bravarija i krov objekta Uslovi za čuvanje građe donekle su poboljšani u smislu zagrijavanja depoa, ali su veliki problem dotrajala aluminijumska bravarija i krov objekta, naglašava Lompar.

- Tokom posljednje četiri godi-

ne radi se na poboljšanju uslova u svim objektima Biblioteke, kao i na uređenju enterijera i eksterijera. Ono što je veoma važno jeste stvaranje optimalnih uslova za trajno čuvanje kroz sprovođenje mjera pre-

ventivne zaštite, kako bi najznačajnije fondove i zbirke učinili ne samo dostupnim, već i doprinijeli njihovom trajnom čuvanju, zaštiti i prezentaciji – kazala je ona.

Rukopis Pjetra Grimanija, mletačkog dužda, sa pečatom iz XVI-XVII vijeka

10 Kultura

Neđelja, 5. januar 2025.

NAŠA TEMA: Koliko se pozorišni i filmski umjetnici osjećaju slobodnim da komentarišu društvene i političk

Krsto Vulović

voj težini, ne mijenjaju svijet samo stvaraju buku, tj. kakofoniju - kazao je Ivanović.

RATNICI LJEPOTE

Prema riječima pozorišnog reditelja Rakočevića, društveno-političke promjene su konačno probudile i znatan broj umjetnika koji je do sada spavao i nije bio svjestan gdje živi.

- Lijepo je živjeti u društvu, ma koliko ono bilo poremećeno kao ovo naše, u kojem su ipak kulturni radnici svjesni okruženja, jer im je to okruženje materijal za rad i moraju mu biti okrenuti - kazao je Rakočević.

S druge strane, on je istakao da su društveno-politički diskursi uvijek kreirali klimu koja odgovara zakulisnim stvaraocima takvih odnosa, a da je osnovni zadatak umjetnika da ukazuju i, na kraju krajeva, subverzivno djeluju prema njima.

- Repertoari su uglavnom kompromisni i vrijedni pojedinci ne uspijevaju da se do kraja „Smrt u Dubrovniku“ jedna od posljednjih angažovanih predstava koja tretira crnogorsku ulogu u napadu na Dubrovnik odupru nametnutim smjerovima djelovanja. Kako Zlatko smatrati kao ,,oštro podijeljen - Novi da imaju 30 godina bili i političke teme postala oči- Ovo je, kažu, demokratija, ali Paković u jednom razgovoru linijom koja prolazi prije i po- bi definitivno teži Crnoj Gori glednija. ne demokratija kojoj smo se ističe, parafraziram: teatar mood starih. Ali srećom, to nikad - Do tada, ta sloboda je posto- nadali: prostor gdje svako mo- ra da zastupa stav suprotan od slije 30. avgusta“.

- Prije tog datuma, većina stva- nećemo saznati. Na kraju se jala - neformalna, možda čak že reći što želi, a da za to ne onoga koji ta sredina trenutno ralaca spavala je dubokim pitamo što onda ostaje? Mrtva i povremeno deklarativna - ali mora snositi odgovornost. Ali, zastupa. U tom smislu, ne smisnom - ne, možda, iz ignoran- trka na dnu mora. Između ću- rijetko korišćena. Većina je bi- sloboda bez odgovornosti? To jemo biti kompromisni, ali to cije, već iz udobnosti tišine. tanja prošlosti i isprazne buke rala tišinu, svjesnu ili nesvje- nije umjetnička hrabrost; to je uporno jesmo - istakao je RaA onda su se naglo probudili, sadašnjosti. Između licemjer- snu, povučenu iza zastora iz- bijeg od svrhe, od suštine um- kočević. jetnosti da ne bude samo ogle- Glumci i reditelji u našoj zemshvativši svijet u kojem žive - stva i nesposobnosti - rekao je govora - kazao je Ivanović. svijet ispunjen nepravdom, li- Ivanović.

Ocijenio je da se sada nalazi- dalo, već i svjetlo - kazao je Iva- lji, kako je kazao, imaju slobocemjerjem i tišinom koja godi- On ističe da je od 30. avgusta mo u vremenu gdje se ta slo- nović, dodajući da danas nije du da kroz umjetnost kritikuju nama nije prekidana. Postali su 2020. sloboda da glumci i re- boda konačno koristi, ,,mož- pitanje da li sloboda postoji, društvene i političke teme, ali aktivisti, borci za pravdu, gla- ditelji kroz umjetnost kritiku- da ne iznutra, već spolja, pod već kako je koristimo. je nedovoljno koriste ili im česni protivnici onoga što su go- ju ili komentarišu društvene teretom promjena“.

- Jer riječi, bez svijesti o njiho- sto ta sloboda nije ni potrebna. dinama tolerisali i stvarali - re- Nažalost, u Crnoj Gori se i dakao je Ivanović. lje šteluju konkursi za posao, Ali to buđenje, kako je kazao, pa i za dramske stvaraoce, taza njega nosi težak teret liceko da je pitanje slobode ponekad i izlišna kategorija. Oni komjerja.

- Možda čak teži od novih ji su istinski borci, ili kako Jan ,,oslobodilaca“ - nespretniFabre kaže, ratnici ljepote jih, neefikasnijih i na svoj nauglavnom su manje poželjni i čin opasnijih od onih koje krinjihova sloboda ostaje van dotikuju. I tu dolazimo do srži mašaja institucija. Nije sve crproblema: umjetnost u Crnoj no-bijelo, naravno, ali me žaGori nije se budila na Štrpce, losti činjenica da je ipak malo na Kaluđerski laz, na Dubrovviše crno - rekao je on. nik, na AB revoluciju. Nije se Prema riječima Rakočevića, angažovane teme su jedine tebudila ni na šverc, ni na nerame. svijetljena ubistva, ni na pre- IVANOVIĆ: RAKOČEVIĆ: RASTODER: bijanja, diktaturu, privatizaci- Kad nijesu angažovane, nijeKad nijesu Samo nekolicina je i razaranje jugoslovenskog Umjetnost u Crnoj su ni teme, niti pozorište. Čak i angažovane, dramskih umjetnika u melodrami, ili u nekom manasljeđa. Nije se budila dok Gori nije se budila otvoreno usmjerenom žanjoj nijesu ukinute povlastice na Štrpce, na nijesu ni teme, i umjetnica uspijeva nje ru. Čak i u pozorištu za djecu. i dok nije počela da strahuje niti pozorište. Čak svojim radom Ne kažem da predstava moza sopstvene interese - ista- Kaluđerski laz, na kao je Ivanović, dodajući da Dubrovnik, na AB i u melodrami definisati i odgovoriti ra uvijek direktno da proziva bi ,,bilo poštenije da je nastai pljuje, ali mora da zatalasa revoluciju. Nije se ili u nekom na neku važnu temu po bregovima konformizma i vila da spava“.

On je kazao da kada danas budila ni na šverc, uznemiri kreatore društvene manje otvoreno koja se tiče bilo umjetnici progovore, ne čuzbilje - istakao je Rakočević. kakvih promjena i jemo glas istinske pravde, već ni na nerasvijetljena usmjerenom Na pitanje koje su najangažovanije predstave u Crnoj Gori vidimo jasan alibi za one koji ubistva, ni na žanru. Čak i u fenomena u Crnoj u proteklih pet godina, Rakosad vladaju, a čija je nakaradpozorištu za Gori ili svijetu, čević je kazao da mu na pamet nost već pokazala opasnost u prebijanja, dolaze dvije. svom kratkom trajanju. djecu svejedno diktaturu...

Krsto Vulović

DUBOKI SAN

Angažovane teme su za filmskog autora Ivanovića u ovom trenutku, kako je kazao, poput magneta - privlače svojim nabojem i slojevitošću.

- Ali to je poziv koji ne dolazi uvijek s jednakim intenzitetom svakom autoru. Važno je prepoznati da vrijednost angažovane umjetnosti ne leži nužno u njenoj sposobnosti da mijenja društvo direktno, već u njenoj snazi da postavlja pitanja, osvjetljava margine i otvara prostore za razgovor - rekao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, da bismo razumjeli značaj takve umjetnosti, moramo osjetiti puls vremena - stepen aktivizma u zajednici, raspodjelu moći, ekološke katastrofe, migracije, nepravde koje nas tište...

- I dok se suočavamo s pitanjima kao što su da li je naš premijer fiktivni ili realni lik, odnosno koliko smo poglavlja zatvorili, a koliko realno otvorili, umjetnost ostaje svjetionik koji nas vodi kroz te izazove rekao je Ivanović.

Ipak, on je istakao da postoji zamka: teme mogu da obuzmu autora, da ga obilježe poput pečata.

- Zato ponekad maštam - o pričama oslobođenim tereta angažmana, koje bi možda, na svoj tihi način, bile jednako moćne. Maštam o snimanju delfina - istakao je Ivanović.

On je ocijenio da se umjetnički svijet u Crnoj Gori može po-

-

Privatna arhiva

Ipak, to nije uvijek jednostavno, niti je to česta pojava u Crnoj Gori, jer autori koji krenu putem angažovane umjetnosti često bivaju na udaru političkih struktura koje po svaku cijenu žele da utišaju i marginalizuju svaki vid kritičke misli koji je usmjeren protiv njih.

Jedan od primjera bila je i zabrana predstave „Pjer Paolo Paozolini režira Strašni sud“ i otkazivanje saradnje reditelju Zlatku Pakoviću od strane podgoričke gradske vlasti u oktobru 2022. godine.

Crnogorski reditelji Mladen Ivanović, Zoran Rakočević i Hana Rastoder za Pobjedu su govorili o tome koliko su crnogorski filmski i pozorišni umjetnici slobodni da kroz svoju umjetnost komentarišu društvene i političke promjene, kako one utiču na repertoar u Crnoj Gori, te koliko su angažovane teme za njih lično primamljive.

Buđenje pod teškim teretom licemjerja

Privatna arhiva

PODGORICA – Iako umjetnost i danas mnogi doživljavaju kao izolovanu oazu, odmetnutu od stvarnosti u kojoj živimo, jedno umjetničko djelo je gotovo nemoguće posmatrati i tumačiti izvan društvenog i političkog konteksta u kojem je nastalo. Zbog toga umjetnost ne podliježe samo estetskim kriterijumima i nije dovoljno da umjetničko djelo bude tek dopadljivo, a obaveza umjetnika je da detektuje društvene nepravde i problematizuje negativne aspekte političke zbilje.

Kultura

Neđelja, 5. januar 2025.

Ako ne pripadate nijednom taboru, naći ćete se u najgoroj poziciji Mladen Ivanović je istakao da Crna Gora, čini se, živi od torova.

- Jedni protiv drugih, podijeljeni do srži. I to ne mislim na nacionalne, već na interesne torove. Ako ne pripadate nijednom taboru, ako ne stavite svoj pečat na zastavu bilo koje strane, naći ćete se u najgoroj mogućoj poziciji. To je cijena nezavisnosti u zemlji gdje neutralnost, objektivnost i asertivnost nijesu vrline, već mane - rekao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, vremena prolaze, interesi blijede, a oni koji su vas marginalizovali odjednom postaju vaši saborci - tapšu vas po ramenima, hvale vašu dosljednost, kao da se nije dogodilo ono što se dogodilo.

- I tako se krug zatvara, ostavljajući nas u istom stanju - podijeljeni, ogorčeni i začarani u sistemu koji uvijek iznova potvrđuje svoju jalovost. Zato nam je kako nam je. I sve dok torovi postoje, biće nam tako. A tako će biti zavijek. Ili makar još dugo, dugo, dugo… - rekao je Ivanović.

- Jedna je „Sobe“ Dramskog studija Prazan prostor (t. Ilija Đurović/r. Mirko Radonjić); intimna, dirljiva, skoro pa ispovjedna forma u kojoj se okorjeli stereotipi slamaju na golim životima onih koji su prepušteni sami sebi, kriminalu i ulici, a zapravo predstava o svima nama koji smo na neki način marginalizovani i nepoželjni - kazao je on.

Druga je, prema njegovim riječima „Pjer Paolo Pazolini režira strašni sud“ Zlatka Pakovića.

- Predstava čije je igranje cenzurisala lokalna vlast u Podgorici, ali je ipak izvedena u onlajn prostoru sa 8.300 gledalaca; predstava je prijevremeno stavila lisice na ruke Milu Đukanoviću, a ujedno prijevremeno klerikalizovala pozorišnu scenu u Crnoj Gori - rekao je Rakočević.

Crnogorska publika je, prema njegovim riječima, zapravo željna da umjetnost što više komunicira njene kontekste i njen položaj.

- Koliko god nam se nekad činilo da se publika uželjela dobre komedije, kako to svjetonazori nekih autoriteta žele da predstave, publika je željna prepoznavanja sopstvenog problema, ma koji žanr o tome progovarao, pa i komedijski naravno. Prava pozorišna publika u Crnoj Gori je željna pažnje i uvažavanja, željna je važnih tema - istakao je Rakočević.

ZATROVANI

Rastoder, rediteljka koja je u CNP-u režirala predstavu o zločinu u Štrpcima, kazala je da dramska umjetnost uvijek, manje ili više uspješno, tumači fenomene koji su posljedica ili uzrok društveno-političkih promjena.

- Samo nekolicina dramskih umjetnika i umjetnica uspijeva svojim radom definisati i odgovoriti na neku važnu temu koja se tiče bilo kakvih promjena i fenomena u Crnoj Gori ili svijetu, svejedno. Prosto, uvijek je mnogo više loših nego dobrih predstava. Ipak, i loše predstave su proizvod društveno-političkih promjena, pa ih tako i treba gledati i analizirati - rekla je Rastoder, dodajući da ,,društveno-politička kritika nije pitanje naše slobode, nego našeg poziva“.

Ona je istakla da ,,nikada nije razumjela razliku između angažovane i neangažovane teme“.

- Nijesam baš ni sigurna da postoji neangažovana tema, ali da autor može biti lijen, to znam.

Ima tema, nema pisaca, reditelja, glumaca… To će uvijek biti tako. Što se mene tiče, trudim se da ne budem lijena. Kada imam priliku da radim u pozorištu i za pozorište, pokušavam definisati teme koje su mi lično važne, a onda ih istražujem do iznemoglosti - kazala je Rastoder.

Mračne strane naše sadašnjosti i prošlosti su, prema njenim riječima, uvijek najinspirativnije.

- Najveći izazov mi je da priznam koliko sam i sama zatrovana tim mrakom, a onda da se kroz rad izliječim od istog - rekla je Rastoder.

Prema riječima Rastoder, skoro svaka predstava koja se ponavlja na repertoarima naših pozorišta teži nekom društvenom angažmanu, obrađuje neku društveno važnu temu, ali pitanje je koliko uspješno to čini.

- Posljednja predstava koju sam gledala, a čija je tema bila jako definisana jeste ,,Smrt u Dubrovniku“ Petra Pejakovića. Smatram da se radi o vrlo uspješnoj predstavi. Autori su se bavili crnogorskom odgovornošću u napadu na Dubrovnik, devedesetih. Smatram da bi svim mladim ljudima u Crnoj Gori bilo ljekovito da pogledaju tu predstavu - kazala je Rastoder.

Kako ona vidi, publika u Crnoj Gori definitivno nema preveliki izbor, ali u mnogim slučajevima bira da se ne ,,zamara“ predstavama koje istinski kritikuju ili edukuju na bilo koji način.

- Rađe se održava standard prosječnosti, što onda i sami pozorišni sistem podržava.

Prosto, mnogo je lakše stremiti prosjeku. Jedan od uzroka tog problema jeste i činjenica da mi još ne prepoznajemo potrebu za pojedincima koji bi radili na razvoju publike, kroz različite vrste medija i edukacije - istakla je Rastoder, dodajući da je veliki problem što u obrazovnom sistemu uopšte ne postoji predmet dramske umjetnosti, ni u osnovnim ni u srednjim školama.

Andrija RADOVIĆ

Brojna poznata djela, nakon isteka zakonskog roka, ove godine oslobođena autorskih prava

Hemingvej i Popaj u javnom vlasništvu Prema zakonu o autorskim pravima SAD, autorska prava na knjige, filmove i druga umjetnička djela ističu nakon 95 godina, dok će zvučni zapisi iz 1924. takođe postati slobodni od autorskih prava PODGORICA - Od „Zbogom oružje“ Ernesta Hemingveja do crtanog lika Mornara Popaja, hiljade umjetničkih djela ušlo je u javno vlasništvo u Sjedinjenim Američkim Državama od 1. januara 2025. godine.

Prema zakonu o autorskim pravima SAD, autorska prava na knjige, filmove i druga umjetnička djela ističu nakon 95 godina, dok će zvučni zapisi iz 1924. takođe postati slobodni od autorskih prava. Ulaskom u javno vlasništvo, ta djela mogu kopirati, dijeliti, reprodukovati ili prilagođavati svi, bez plaćanja vlasnicima prava. Ove godine, među tim djelima nalaze se međunarodno prepoznatljive figure poput stripa Tintin, koji se prvi put pojavio u belgijskim novinama 1929. godine, i Mornar Popaj, kojeg je kreirao crtač Elzi Krisler Segar.

www.smithsonianmag.com

ke probleme i promjene u našoj zemlji

11

Strip junaci, muzička i književna djela prešli u javno vlasništvo

Svake godine u decembru, Centar za proučavanje javnog vlasništva objavljuje listu kulturnih djela čija autorska prava prestaju s početkom nove godine. Centar, koji je dio Pravnog fakulteta Univerziteta Djuk u jugoistočnoj američkoj državi Sjeverna Karolina, objavljuje ovu listu na svojoj veb stranici kako bi bila dostupna svima.

- U prethodnim godinama slavili smo uzbudljive likove iz javnog vlasništva: originalnog Mikija Mausa i Vinija Pua, kao i završne iteracije Šerloka Holmsa iz priča Artura

Konana Dojla - napisala je na veb stranici direktorka Centra Dženifer Dženkins.

- Godine 2025. ističu autorska prava na više aspekata Mikija Mausa iz njegovih inkarnacija iz 1929, kao i na početne verzije Popaja i Tintina – dodala je Dženkins.

Među književnim djelima koja su ušla u javno vlasništvo u SAD od 1. januara su romani „Buka i bijes“ Vilijama Folknera, „Zbogom oružje“ Ernesta Hemingveja, „Soba sopstvenog“ Virdžinije Vulf i prvi engleski prevod romana „Na zapa-

Objavljena foto-monografija ,,Cetinje 1950–1980: iz albuma Krsta Đuričića“

Život i duh grada kroz decenije

PODGORICA - Iz štampe je izašla foto-monografija ,,Cetinje 1950–1980: iz albuma Krsta Đuričića“ - (drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje sa 1.200 crno-bijelih fotosa složenih u 15 tema), čiji je autor Vesko S. Pejović, a izdavač Centar za kulturu Prijestonice Cetinje.

- Izdavač prvog izdanja (sa 600 od 12.000 fotografija) na kojem sam radio skoro dvije godine (koje je promovisano 12. jula 2010. godine) bila je Naslovnica monografije Matica crnogorska. Kako su čitaoci bili oduševljeni, a ti- nog i dopunjenog izdanja sa raž bio svega 500 primjeraka, oko 1.200 fotografija – kazao uslijedio je njegov brzi „nesta- je Pejović. nak“. Ubijeđen da bi ovaj al- On je istakao da se često „vrabum trebalo da ima svaka ce- ćao“ pripremljenom materitinjska familija, tokom 2020. i jalu i pravio sitne korekcije.

2021. godine radio sam na pri- - Na početku su, pored predpremanju drugog, izmijenje- govora prvom izdanju, dati

svi tekstovi vezani za moje i aktivnosti Matice crnogorske na afirmaciji foto-albuma Krsta Đuričića. Fotografije „pokrivaju“ sve prostore našeg grada, a prezentirane su u 15 tema: Gradski ambijent (Istorijsko jezgro, Nova varoš i periferija, Izgradnja, Lovćen - Mauzolej i Snijeg), Život grada (Đeca, Opšte, Događaji, Tito, Pokajanja, Sport, Ivanova Korita, Njeguši, Rijeka Crnojevića) i Zanimljivosti - podsjetio je Pejović.

Prema njegovim riječima, format drugog izdanja monografije, koju je grafički oblikovala Nikoleta Ćorović, magistrantkinja dizajna, je isti (24x30 cm), a obim je 330 strana. Lektorisanje potpisuje Milenija Vračar, a štampanje ,,Golbi“ iz Podgorice. A. Đ.

du ništa novo“ njemačkog autora Eriha Marije Remarka.

Filmovi koji će postati dio javnog vlasništva uključuju „Ucjena“, koji je režirao Alfred Hičkok, i „Crna straža“ prvi zvučni film dobitnika Oskara Džona Forda.

Muzičke kompozicije objavljene 1929. godine, kao što su „Bolero“ francuskog kompozitora Morisa Ravela i „Amerikanac u Parizu“ Džordža Geršvina, izgubile su autorska prava, iako će samo snimci iz 1924. godine ili ranije biti u javnom vlasništvu.

R. K.

„Pontonovo srce“ 29. januara u Beogradu PODGORICA - Romantična komedija koja crpi inspiraciju iz starog Holivuda, a koju dugo nijesmo mogli da vidimo na bioskopskom platnu stiže uskoro u domaće bioskope – ovako mediji u Srbiji najavljuju beogradsku premijeru ovog najnovijeg ostvarenja crnogorskog reditelja Senada Šahmanovića.

Tamošnja publika ovu filmsku priču vidjeće u MTS dvorani, 29. januara. „Pontonovo srce“ je, kako piše beogradski Danas, priča scenariste Antonia Gabelića koja od početka do kraja drži pažnju. Spojila je u istom kadru glumce Marka Janketića, Mariju Labudović, Rada Šerbedžiju, Miša Obradovića i druge, donoseći romansu koja, kroz duhovitost, pored ljubavi, provlači i melanholiju, onu za životom i vremeniR. K. ma koja su prošla.

12 Povodi

Neđelja, 5. januar 2025.

POGLED SA STRANE: Gubi se kod Vašingtona i Moskve razlika između dozvoljene ša

Trampova satira - Putin A stvarni saveznici su izgleda jedino Tramp i Putin. Prvi prijeti da će da otima tuđe zemlje i da Piše: dr Dragan VESELINOV je spreman da rizikuje stabilnost NATO alijanse, dok drugi već uveliko ne samo da prijeti, već i napada druge zemlje i ugrožava svoj odbrambeni NATO pakt. Njih dvojica se najbolje razumiju.

Izgleda da je u politiku velikih sila prodrla fatalna satira i tra- Sada jedino ostaje da vidimo kako će da podijele Ukrajinu. Ali neće onda oni tu stati gikomedija. Da nisu tu u pitanju nuklearne države, niko se ne bi brinuo. Zebnja se zbog toga uvlači u nas, posebno zbog najjačih raketnih zemalja. I ne jedino zbog toga, već i zbog neminovnog pitanja - a gde ćemo mi, mi mali? Šta ako se raspadne sadašnji sistem evropske sigurnosti zbog moskovske obnove carskog osvajanja Ukrajine i odbeglih država od SSSR-a, a Amerika nas napusti i krene da se samostalno zaslađuje nekadašnjim teritorijama Evrope?

Gubi se kod Vašingtona i Moskve razlika između dozvoljene šale i nedozvoljene pretnje sa napadom. Kod njih je sve manje uglađene diplomatije i postepenih koraka, a sve je više neskrivene gramzivosti bez gotovo ikakvog ideološkog opravdanja za nju. Bivši evropski kolonijalisti su bar govorili o tri razloga svojih osvajanja: prednost bele rase, širenje industrijske civilizacije i superiorne hrišćanske religije. Sada toga nema, nema od Drugog svetskog rata ni uverljive politike nacionalne integracije. Da li samo izgleda da su Rusija i Amerika stale na stazu otvorene pljačke tuđih teritorija sa devizom - ja sam jači i uzeću što mi se prohte? To je bila ,,politika“ stepskog Tamerlana pre nego što je krenula evropska interkontinentalna ekspanzija.

Duh Mongola se uvukao u naš svet, i sada smo i mi Mongoli?

TRAMP KAO KOLONIJALISTA

Govornik danske vlade, vlasnika Grenlanda, navodno je 23. decembra 2024. godine, povodom Trampove hipoteze o kupovini Grenlanda, izjavio: ,,Posle odbacivanja hipotetičkog predloga Donalda Dž. Trampa da SAD kupe Grenland, Vlada Danske je objavila da je umesto toga zainteresovana da kupi SAD“. I dodao je koja bi to bila i korist za ovu zemlju: ,,Mi verujemo da bi, pošto bismo tako doneli SAD-u obrazovni sistem i sistem zdravstvenog osiguranja, to pretvorilo mase u ovoj velikoj zemlji u veličanstvenu naciju“.

I pošto je danska vlada ismejala Trampovu grenlandsku zamisao, nastavila je sa ovim: ,,Mi smo, međutim, zapazili da je tokom Trampovog režima mnogo

toga od Sjedinjenih Država, uključujući i njenu vladu, svakako otišlo na prodaju“.

Ne, ovo danska vlada nije nikada kazala. To je u svojoj satiri novinara Endija Borovica objavio The New Yorker u 2019. godini kada je Tramp po prvi put nagovestio kupovinu Grenlanda.

Ali pre dve nedelje je ova nepostojeća izjava obnovljena preko Fejsbuka kao nova danska vest, koju je za dva dana prenelo preko dve stotine medijskih kuća.

Nisu primetili neistinu, ali im se dopala humoristična narav Kopenhagena. Svi smo se smejali.

Ali gorko, zašto?

Zato što je Tramp 22. decembra 2024. godine zaista rekao ovo: ,,Zbog svrhe u vezi nacionalne bezbednosti i sloboda u svetu, Sjedinjene Američke Države osećaju da je od apsolutne neophodnosti vlasništvo i kontrola nad Grenlandom“. Ovu bi ideju trebalo da u Dansku prenese budući američki ambasador Ken Hoveri pošto Tramp preuzme Belu kuću 25. januara 2025. godine.

Za sada je već predsednik Grenlanda inuitski eskim Mute Egede preduhitrio Hoverija rekavši jedan dan posle Trampa da ,,Grenland i njegova bogatstva nisu na prodaju“. To nas raduje, ali smo i svesni da Vašington tamo odavno ima svemirsku bazu u Pitufiku za raketnu balističku odbranu Severne Amerike. Tamo je i mala kopnena vojska. A tamo Amerika ima i stratešku meteorološku mrežu po sporazumu sa Danskom od 1946/47. godine. Doduše, polovina meteorologa su Danci, ali su to dobroćudni Vikinzi bez mačeva.

No, objašnjenja radi, svaka NATO država je dužna dati svoju teritoriju za vojne baze celog Saveza ukoliko je to od njegovog opšteg interesa. Ne mora dozvoliti i nuklearni stacionar. A ima pravo i na druga izuzeća u skladu sa svojim uređenjem i međunarodnim položajem. Ali baza, iako je eksteritorija ,,Brisla“, nije uvod u gubitak teritorije.

Nekako, ipak se ne čini da je apsurdna farsa oko Grenlanda završena prkosom predsednika Egedea. Grenland ne može da se brani bez svetske podrške.

Danska bi morala da mobili-

STVARNI SAVEZNICI: Vladimir Putin i Donald Tramp

zuje globalni otpor za njega.

Grenland ima svega 58.000 stanovnika, velikom većinom su to tamo domorodački Inuiti blizu 90 odsto, a ostrvo je veliko kao petina Amerike, kako će da se brani? Inuiti žive od foke, ribe i malo od obalskog arktičkog turizma. Tamo je poljoprivreda hobi veličine kućnog tepiha. Puteva izmeđdju nekolicine priobalnih naselja nema, ide se samo vodom uz obalu kada je lepo vreme. Odbrana Grenlanda bi bila moguća jedino uz opštu primenu međunarodnog prava. A raspad NATO-a bi tu bio gotovo neminovan.

TRAMPOVA KANADA

U skladu sa svojom prirodom Tramp ispaljuje političke petarde bez naročitog osvrtanja na buku koju diže. On je 18. decembra 2024. godine rekao: ,,Niko ne može da odgovori zašto mi dotiramo Kanadu sa sto milijardi dolara godišnje (ovo nije objasnio - prim. D.V.). To nema

Povećava se ratna industrija Rusije, ali laka industrija stagnira i snižava životni standard stanovništva. Ova industrija je poslije sovjetske ere uspješno izrastala, mada nije bila internacionalno ugledna, ali sada moskovske robne kuće zavise od nižerazrednog uvoza. Kineski surogati njemačke kreme Nivea ne mogu da se mjere sa njom. Rublja je pala za preko 60 odsto. Međunarodna izolacija dovodi do zaostajanja Rusije u vrhunskoj tehnologiji. Trogodišnji rat nije samo donio velike ljudske žrtve, već je opteretio i budžet isplatom novih vojnih plata, isplatom obeštećenja za poginule i ranjene, kao i poništavanjem svih kreditnih dugovanja vojnika bankama

smisla. Mnogi Kanađani žele da Kanada postane 51. država SAD. Oni bi izuzetno uštedeli kada ne bi plaćali carine i vojnu zaštitu (sopstvenu - prim D.V.).

To je veličanstvena ideja, ta 51. država!“ A premijeru Kanade Žistinu Trudou je podsmešljivo krajem novembra na zajedničkoj večeri u Mar A Lago obećao mesto guvernera Kanade. I zapretio carinama od 25 odsto na kanadsku robu bude li se ovaj jogunio. Bude li se to odnosilo i na naftu i gas iz Alberte, Kanada bi bila ozbiljno uzdrmana, jer joj je Amerika glavni kupac energenata.

Nije Tramp bio usamljen. Vodeći rival Trudou je veliki kanadski milioner Kevin O’ Liri.

Sličan je po slobodi izražavanja Ilonu Masku. On je potpuni iredentista i stoji uz Trampa.

Iako zbog urođene disleksije teško čita i piše, on vrlo govorljivo 26. decembra 2024. godine tvrdi da ga je Tramp pozvao na svoju inauguraciju u Vašingtonu jer ne zastupa samo ekonomsku uniju Vašingtona i Otave. Tramp je obećao Kanadi smanjenje nekih carina od 60 odsto , a bude li došlo do državnog ujedinjenja, onda će 51 američka država biti nepobediva sila protiv Kine i Rusije. Za tu je ideju, kaže O’ Liri, i većina Kanađana, iako on teško objašnjava kako to da ga je francuski Kvebek, zbog te ideje, kao i zbog toga što ne govori francuski, odbio 2017. godine za šefa Konzervativne partije i suparnika Trudou. Tamo, u njegovom rodnom Montrealu, O’ Lirija nazivaju „turistom“. I zameraju mu što je Trudoa na-

zvao „bambijem“ u poređenju sa „Godzilom“ Trampom.

Međutim, O’ Liri uopšte nije konzervativan, kod socijalnih pitanja on zvuči kao evropski humanista i liberal. Tramp je za njega reakcionar u pogledu shvatanja LGBT+ pitanja, pitanja transpolnosti, pitanja abortusa i prava na medicinsku pomoć pri samoubistvu. Šteta što O’ Liri nije patriota. On time pomaže Trampu da ovaj svojom parolom ,,America First“ ugrozi kanadsku državu.

TRAMP KAO KONKVISTADOR PANAME

Mi Trampovu pretnju od 21. decembra 2024. godine - da će Amerika ponovo preuzeti Panamski kanal pod svoju upravu, uzimamo sasvim ozbiljno.

Amerikanci su izgradili ne samo ovaj kanal preuzevši ga za 40 miliona dolara od Francuza, već su, svojim projektnim osnivanjem ,,veštačke“ države Paname 1903. godine pod Teodorom Ruzveltom, zadužili naknadno ovu zemlju da bude i čuvar američkih interesa na prevlaci između Atlantika i Pacifika. Cela okolna teritorija Kanala je sve do 1977. godine bila deo SAD, a ne Paname. Predao ju je Panami predsednik Džimi Karter uz uslov da Panama sačuva političku neutralnost kanala. Otuda je Vašington tek 1999. godine

Povodi / Stav

Neđelja, 5. januar 2025.

ale i nedozvoljene prijetnje napadom

ja glasa u korist prisajedinjenja Rusiji je od 1. januara 2025. godine ostala bez ruskog gasa jer joj ga ne da Ukrajina. Rusija nije vodila brigu o narodu u tom kraju koji je odjedanput usred zime ostao bez grejanja i tople vode. Tamo lokalna kompanija Tirasteploenergo savetuje građanima da se toplije oblače i noKinesko ministarstvo spoljnih i budžet isplatom novih vojnih se rukavice, da na prozore i balposlova je 27. decembra opo- plata, isplatom obeštećenja za konska vrata stavljaju ćebad i vrglo njegove navode o vojsci. poginule i ranjene, i poništava- debele zavese i, naravno, da upaNema dokaza da tamo ima ki- njem svih kreditnih dugovanja le grejalice. Krenula je bojazan da je Rusija nesiguran saveznik. neskih vojnika i da se krši neu- vojnika bankama. tralnost kanala. Sukob eskalira Spoljni prihodi od energena- To već odavno muči Jermeniju ka - Južna Amerika protiv Se- ta ne padaju, ali pada životni koja je izgubila svoju teritoriverne Amerike. standard zbog militarizacije ju Nagorno-Karabah u ratoviSada za Trampa nema nazad. proizvodnje. Spoljni devizni ma sa Azerbejdžanom 2020. i Ne znamo šta će učiniti. Još ni- depozit Rusije od 300 milijardi 2023. godine. Rusija je bila dužje pronađen dekoder za njegov dolara je zamrznut sa pretnjom na da brani Jermeniju po njinačin mišljenja. Biće tu zani- rastuće savezničke potrošnje u hovom obostranom članstvu korist Kijeva i obnove Ukrajine. u organizaciji ugovora o kolekmljivih manevrisanja.

Na sreću Moskve nisu svim ru- tivnoj bezbednosti iz 1992. goPUTINOVA skim i zapadnim bankama one- dine. Ovaj ,,Taškentski pakt“, u POLITIKA SE KIDA mogućene SWIFT komunikaci- stvari moskovski odgovor na Putin je u neuporedivo ozbiljni- je - recimo Rajfajnzen banci sa NATO posle sloma Varšavskog jem položaju od Trampa. To ne Gazprombankom. Ali je od 1. ja- pakta, obuhvata i neke druge znači da će da odustane od dalje nuara 2025. godine obustavljen bivše sovjetske republike. Nekolonijalističke ekspanzije Ru- preostali izvoz gasa u Zapadnu ke su iz njega u međuvremenu sije i da će pasti sa vlasti. Među- Evropu odlukom Ukrajine da ne pobegle, poput Azerbejdžana, tim, postao je i čitljiv dojučeraš- obnovi tranzitni gasni ugovor Gruzije i Uzbekistana, a Avganjim saveznicima koji sumnjiče sa Moskvom kroz svoj stari so- nistan je posle dilema odustao Moskvu da im je neiskreni za- vjetski gasovod. To neće pogo- da uđe u njega. Pregovori Irana, štitnik. To se odnosi na Jerme- diti Zapad koji je od 2014. i 2022. Egipta i Indije za pakt sa Rusiniju, Kazahstan, Azerbejdžan i godine uspešno prelazio na al- jom se vode već više od deset goternativno snabdevanje gasom dina. Nema uspeha. A jermenproruske glasače u Moldaviji.

Povećava se ratna industrija Ru- iz Norveške, Katara i SAD. Ne- ski predsednik Nikol Pašinjan sije, ali laka industrija stagnira i će pogoditi ni Slovačku, Austri- je rekao prošle godine da će Jesnižava životni standard stanov- ju i Mađarsku, koje su poslednje revan napustiti ovaj ,,Putinov ništva. Ova industrija je posle pronašle obilazni način za dotok NATO“. I ne samo to, već i da sovjetske ere uspešno izrasta- gasa. Kao i Srbija. Ali je Moskva Putinov saveznik u ratu protiv la, mada nije bila internacional- izgubila celu Evropu koja je sa Jermenije, beloruski Lukašenno ugledna, ali sada moskovske 35 odsto potrošnje gasa iz Rusije ko, nikada neće doći u Jermerobne kuće zavise od nižera- doprinela da SSSR i Rusija ulože niju niti će se on Pašinjan ikada zrednog uvoza. Kineski suro- pet decenija u izgradnju moder- sastati sa njim. Sa drugima možgati nemačke kreme Nivea ne nog gasovoda koji će sada ostati da, ali ne pre dok se promoskovmogu da se mere sa njom. Ru- predmet interesovanja trgova- ski Minsk ne izvini za podršku Azerbejdžanu. blja je pala za preko 60 odsto. ca otpadnim metalima.

A sada je čudno i ovo - nekadašMeđunarodna izolacija dovonji član ovog pakta i korisnik di do zaostajanja Rusije u vr- ZBUNJENI SAVEZNICI hunskoj tehnologiji. Trogodiš- Sada je zbunjen proruski mol- ruske izdaje Jermenije, Azernji rat nije samo doneo velike davski region Transdnjestrija. bejdžan, izuzetno je srdit zbog ljudske žrtve, već je opteretio Ova secesionistička oblast ko- ruskog kukavičkog obaranja njegovog putničkog aviona na U skladu sa svojom prirodom, Tramp teritoriji Kazahstana. Predsedispaljuje političke petarde bez naročinik Alijev bi možda prihvatio izvinjenje Putina za ovu trageditog osvrtanja na buku koju diže. On je 18. decembra 2024. godine rekao: ,,Niko ju, ali to ne može, jer je Moskva lagala da je avion pao zbog sudane može da odgovori zašto mi dotiramo Kanadu sa sto milijardi dolara godišnje (ovo nije ra sa pticama, a ne zbog njenog raketnog obaranja letilice. I šta objasnio - prim. D.V.). To nema smisla. Mnogi Kanađa- ima Rusija da obara avion iznad ni žele da Kanada postane 51. država SAD. Oni bi izu- teritorije Kazahstana čiji tranzetno uštedjeli kada ne bi plaćali carine i vojnu zašti- sponder govori ko je?

A tako je i Kazahstan dobio upotu (sopstvenu - prim D.V.). To je veličanstvena ideja, ta 51. država!“ A premijeru Kanade Žistinu Trudou je zorenje da Rusija gađa koga hopodsmješljivo krajem novembra na zajedničkoj ve- će, što ovu nezavisnu državu opominje da je odbrambeni čeri u Mar A Lago obećao mjesto guvernera Kanade. pakt sa njom iluzija o sigurnoI zaprijetio carinama od 25 odsto na kanadsku robu sti. Niko u tom paktu nije sigubude li se ovaj jogunio. Bude li se to odnosilo i na ran od Moskve. Učlanjeni Kazahstan je već pre pada aviona naftu i gas iz Alberte, Kanada bi bila ozbiljno uzdrdobio od Moskve srdačnu pomana, jer joj je Amerika glavni kupac energenata ruku kada je Putin pre nekoliko nedelja u Astani kazao predsedniku Kasimu Žomartu Tokajevu da tamo ,,praktično“ svi govore ruski. Tokajev je prkosno odmah prešao na kazački.

nova tragedija prepustio Panami upravu nad kanalom. Prenos je nezaustavljivo išao jer je bio podstaknut i englesko-francuskim napuštanjem Sueca 1966. godine, kao i brojnim patriotskim demonstracijama Panamaca i studentskim žrtvama.

Međutim, po Trampu, sada je došlo do bezobrazluka. Sada kineska vojska čuva ovaj kanal od bilo koje spoljne sile, jer je kineska kompanija iz Hong Konga dobila početkom ovog veka pravo da na 25 godina kontroliše kontejnerski transport kroz kanal. Ona je ta koja sada navodno nameće američkim brodovima nerazumni trošak za prolaz između okeana. Kako je na obe strane kanala izgradila kontejnerske luke, možda će dobiti 2025/26. godine pravo na još 25 godina eksploatacije.

Tramp optužuje Panamu za kršenje ugovora o političkoj neutralnosti kanala iz 1977. godine.

Ovo - kada bi bilo tačno, opasno bi nagrizalo ne jedino ekonomske interese Amerike, već i političku doktrinu američkog virdžinijskog predsednika Monroa iz 19. veka po kojoj je Latinska Amerika dvorište Vašingtona. On je bio taj koji je od Napoleona 1803. godine za 10 miliona dolara kupio Vašingtonu Nju Orlenas u Luizijani i Floridu. Tako je ovaj predsednik krenuo i na jug, ka španskoj Americi. I izgradio je ,,Zapadnu doktrinu“ koje se Amerika sa teturanjem drži do danas. U njoj nema mesta da Latinosi i Kinezi kontrolišu Severnu Ameriku.

Dvadeset drugog decembra 2024. godine, panamski predsednik Mulino je odbio Trampove optužbe i proglasio kanal za očevinu, za ,,neotuđivu patrimoniju“ Paname. Tramp je odgovorio sa - videćemo mi to.

Panamski studenti i građani su odmah 24. decembra krenuli u proteste pred američkom ambasadom u Siudad de Panami, dok je svih deset latino-američkih država iz organizacije ALBA odbilo Trampovu pretnju Panami.

Pred Božić 25. decembra 2024. godine, Tramp se i podrugnuo navodnim kineskim vojnicima na kanalu čestitajući im Hrista.

STVARNI SAVEZNICI

Tramp ispaljuje političke petarde prema Kanadi: Na sastanku sa Trudoom

A stvarni saveznici su izgleda jedino Tramp i Putin. Prvi preti da će da otima tuđe zemlje i da je spreman da rizikuje stabilnost NATO alijanse, dok drugi već uveliko ne samo da preti, već i napada druge zemlje i ugrožava svoj odbrambeni NATO pakt.

Njih dvojica se najbolje razumeju. Sada jedino ostaje da vidimo kako će da podele Ukrajinu. Ali neće onda oni tu stati.

•

13

Stav

Bursać: 36 minuta zla iznad Cetinja Piše: Dragan Bursać

Kao dječak sam imao psa. Džoni se zvao. Kudravo, žućkasto stvorenje, svih boja slobode psećeg svijeta utkanog u njegov DNA. I sad vidim tog psa kako stoji pred cetinjskom kapijom i čeka Vukana i Jovana da kući dođu i da se poigra sa dječacima. A nikad djeca kući neće doći. Zaplakah se. Neka im je vječna slava, a naša šutnja može biti samo prema žrtvama. Na zlo moramo dići glas, pa makar nijemi ostali. „Na kraju nećemo pamtiti riječi naših neprijatelja, već šutnju naših prijatelja.“ Martin Luther King, Jr. Cetinje je ranjeno, smrću nagriženo. Deset ljudi. Dvoje djece. Četvoro teško ranjenih.

Grad je pod psihozom. Stanovnici se ne osjećaju sigurno. Prijatelji mi javljaju, zaključavaju se vrata kako sunce zalazi.

Na Cetinju je to rijetkost. Grad slobode, grad pravde, grad antifašizma je zavijen u crno.

Nema te riječi, te rečenice, te sentence koja će porodicama biti utjeha. Nad ovolikom količinom zla, koje se raspučilo i kao žuč razlilo nad Prijestonicom najbolje je šutjeti. A šutjeti se ne može!

Trijumfalizam zla I odista, kako reći bilo šta suvislo u danima neprebola koji nam slijede? Svaka riječ, ona najumnija postaje banalna pred zlom koje je samo po sebi banalno. Banalnost zla izjeda smisao i obesmišljava svaki naš pokušaj da urazumimo i racionalizujemo stvarnost.

Pogledam oko sebe, pogledam po mrežama i vidim horde vojnika zla koji likuju nad Cetinjem, koji likuju nad ubijenom djecom, koji likuju u trijumfalizmu smrti, đavola i beznađa. Čitam djelove neke prošle istrage koji se tiču ubice, zapravo više zapise novinske i pravdanja političara o naknadnoj pameti svih nas. „Ovo lice je sprovedeno Ministarstvu zdravlja odmah nakon pretresa gdje je prema dobijenim informacijama licu propisana odgovarajuća terapija u Domu zdravlja i tom prilikom ubica nije upućen u specijalizovanu zdravstvenu ustanovu.“ „Propust sistema“, kako se tepa našim nebulozama, tragičnim greškama, našoj indolentnosti i nepetljanju u svoj posao.

Jednako je nedavno bilo i u zagrebačkoj osnovnoj školi, sjetih se. Ubica je pušten sa liječenja i postao je „ono“ kako ga zovemo - ubica.

A u sistemu koji više ne radi nego što radi možemo prst uperiti u policiju, u ministarstva, u lokalne vlasti, u političare ove i one, u paljenje svijeća dolje niže, a ne na Cetinju, možemo u svom linč-bijesu tražiti podobnog kandidata za našu ličnu kaznu svuda oko nas.

A bogme i u nama.

Ali, nije ovo tekst o tome, jer se o tome u ozbiljnim zemljama pišu prvo ozbiljni izvještaji, pa se traže i dobiju ozbiljne

sankcije za odgovorne, pa se onda rade ozbiljne studije da nam se zlo ne ponovi. Koliko je Crna Gora ozbiljna država?

U uncu koliko i sve one u kojima se ovo, eto, poput vremenske nepogode „dešava“. Pa vi procijenite sami.

Ali nešto drugo hoću.

Atomskom na Cetinje?

Gledam ispred sebe napis, gledam nekoliko spojenih riječi u jednoj ili dvije rečenice: „Koliko puta moram ponoviti, nuklearna iznad Cetinja i završiš ovu muku tog grada i kolektivno povećaš IQ za dva poena. Jadno.“ Pa se Cetinje ovako ranjeno pretvara u očima mrzitelja, svih onih slobodnjaka kojima još nisu stigli upisati dijagnozu – u sladostrasni predmet obožavanja smrti. Jer ga vole ovako ranjenog i na koljenima. Naredni korak je, jasno vam je to, istrijebljenje grada. I ne, ne pomišljajte da je ovo nekakav „izdvojeni slučaj“.

Cetinje je odavno, rekao bih, arhetipski ugrađeno u temelje mržnje svakog fašiste i nacionaliste koji bi ne samo da nema Grada, nego bi da ga rastavi u prošlosti i u budućnosti. Ontološka je to pozicija zla koje je višedimenzionalno.

Nije dovoljno uništiti sada i ovdje. Moraju se zatrijeti korijeni, kako bi se uništila budućnost.

Vi to zlo osjećate fizički, osjećate kako vam poput čira napada želudac i širi se iz utrobe prema udovima.

Eto tako Cetinje djeluje na zlo, na zle ljude i bolesna društva.

Grad heroj izvlači iz jazbina svu tu nagradnu fukaru i vojsku zla i daje nam na uvid njihove fizionomije pod danjim svjetlom.

Nuklearnu bombu na Cetinje i riješena stvar! Kao da će svi problemi biti riješeni time.

Kao što je ono Sarajevo bilo uništavano iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu jer je i opkoljeno podsjećalo zle da je slobodnije od „slobodne teritorije“, e tako i Cetinje iznad zla podsjeća zlo da je to grad slobode i kad je najranjiviji. A to nije mala stvar. Dapače.

36 minuta zla i jedan pas A dovoljno je bilo zlu da se manifestira od 17.21 do 17.57 časova tog prvog januara. I od svega mi ostade ovo: Kao dječak sam imao psa. Džoni se zvao. Kudravo, žućkasto stvorenje, svih boja slobode psećeg svijeta utkanog u njegov DNA. I sad vidim tog psa.

Baš tog, kako stoji pred cetinjskom kapijom i čeka Vukana i Jovana da kući dođu i da se poigra sa dječacima. A nikad djeca kući neće doći. Zaplakah se.

Neka im je vječna slava, a naša šutnja može biti samo prema žrtvama. Na zlo moramo dići glas, pa makar nijemi ostali.

Jer, „na kraju nećemo pamtiti riječi naših neprijatelja, već šutnju naših prijatelja“, reče onaj pametniji od nas, Martin Luther King se zvao.

(CDM)

14 Svijet

Neđelja, 5. januar 2025.

Izrael nastavlja rat, Netanjahu se ne osvrće na optužbe Međunarodnog krivičnog suda

U Gazi ubijeno više od 45.700 Palestinaca TEL AVIV - Najmanje 59 Palestinaca ubijeno je u izraelskim napadima u Pojasu Gaze u posljednja 24 sata, čime je ukupan broj ubijenih od oktobra 2023. godine povećan na 45.717, saopštilo je ministarstvo zdravlja te palestinske

enklave. Iz ministarstva su rekli da je 108.856 ljudi povrijeđeno u napadima koji su u toku. „Izraelske snage su u posljednja 24 sata ubile 59 i ranile 273 osobe“, saopštilo je ministarstvo, prenosi Anadolija.

Izrael nastavlja rat u Pojasu

Predsjednik Srbije očajan zbog sankcija

Gaze u kojem je od 7. oktobra 2023. godine infrastruktura devastirana, a brojne žrtve se još nalaze pod ruševinama i na putevima, jer spasioci ne mogu doći do njih.

Međunarodni krivični sud u novembru prošle godine izdao je naloge za hapšenje izra-

elskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. Izrael se suočava i sa tužbom za genocid na Međunarodnom sudu pravde zbog rata u Pojasu Gaze.

Raketni napadi na Gazu

Na Krimu proglašena vanredna situacija

Izlivena nafta stigla do obala Sevastopolja Vučić kaže da će moliti Putina da ga primi ,,oko Svetog Save“ BEOGRAD - Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić istakao je složenost situacije ukoliko dođe do uvođenja sankcija Srbiji, odnosno Naftnoj industriji Srbije, koja je u vlasništvu Ruske Federacije.

Na juče održanoj sjednici vlade Vučić je rekao da će povodom sankcija Naftnoj industriji Srbije tražiti razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali tek nakon sastanka s novom američkom administracijom.

- Ja ću sa predsjednikom Putinom da razgovaram, moliću, tražiću razgovor od 25, 27, oko Svetog Save, dakle poslije Svetog Jovana, kad budem vidio šta su moji razgovori s novom američkom administracijom donijeli, da li imamo neku šansu ili nemamo nikakvu šansu da promijenimo stvari prije januara - rekao je Vučić.

Govorio je i o snabdijevanju Srbije gasom ističući da i u tom segmentu računa na Rusiju, odnosno Azerbejdžan, ističući da Srbija dnevno troši 13,5 do 14,5 miliona kubnih metara gasa.

KIJEV - Nafta se izlila iz dva tankera pogođena olujom prije skoro tri sedmice u Kerčkom moreuzu, nekih 250 kilometara od Sevastopolja, koji se nalazi na jugozapadu poluostrva, a na Krimu je juče uvedena vanredna situacija zbog zagađenja plaža kod Sevastopolja, najvećeg grada na poluostrvu.

- Danas je u Sevastopolju proglašena regionalna vanredna situacija - napisao je regionalni guverner Mihail Razvožajev na Telegramu.

Dodao je da je nafta pronađena na četiri plaže u regionu, a da su je lokalne vlasti sa volonterima „odmah uklonile“.

- Da naglasim - nema masovnog zagađenja obale u Sevastopolju - napisao je on.

Kerčki moreuz, koji odvaja poluostrvo Krim od ruskog Krasnodarskog regiona, važan je globalni pomorski put,

Kerčki moreuz, mjesto gdje se izlila nafta

kojim se prolazi iz Azovskog u Crno more.

To je takođe bila ključna tačka sukoba između Rusije i Ukrajine nakon što je Moskva anektirala poluostrvo 2014. godine. Ukrajina je 2016. po-

krenula spor protiv Moskve pred Stalnim arbitražnim sudom optuživši Rusiju da pokušava da ilegalno preuzme kontrolu nad tim područjem.

Rusija je 2021. zatvorila moreuz na nekoliko mjeseci.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Mihail Podoljak opisao je izlivanje nafte kao „ekološku katastrofu velikih razmjera“ i pozvao na dodatne sankcije ruskim tankerima.

Ukrajina može očekivati dodatnu pomoć od Sjedinjenih Američkih Država prije inauguracije Trampa

Bajden ispunjava obećanje VAŠINGTON - Ukrajina može očekivati više najava o dodatnoj američkoj bezbjednosnoj pomoći u narednim danima, rekao je portparol Bijele kuće Džon Kirbi dok ističe mandat predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džoa Bajdena.

Američke rakete isporučene Ukrajini

On je na brifingu u petak kazao da se dodatne objave o pružanju američke pomoći Ukrajini mogu očekivati sljedećih dana, prenosi Radio Slobodna Evropa. Kirbi nije naveo ništa konkretno.

Najave bi uslijedile nakon paketa dodatne vojne i finansijske pomoći od 5,9 milijar-

di dolara za Ukrajinu koji je prošle sedmice najavila Bajdenova administracija zbog zabrinutosti da će nova administracija pod predsjednikom Donaldom Trampom znatno smanjiti ili zaustaviti isporuke oružja Ukrajini kako bi prisilila Kijev da pregovara o mirovnom sporazumu s Rusijom.

Bijela kuća je u izjavi od 30. decembra rekla da pomoć uključuje dodatni paket od 1,25 milijardi dolara za ukrajinsku vojsku i paket od 1,22 milijarde dolara za Inicijativu za bezbjednosnu pomoć Ukrajine.

Ministarstvo finansija je kasnije 30. decembra najavilo

zasebnu isplatu od 3,4 milijarde dolara Ukrajini kao direktnu podršku budžetu.

Bajden je u izjavi naveo da će SAD nastaviti da rade na jačanju položaja Ukrajine u ratu, ali uprkos njegovom obećanju, paket od 5,9 milijardi dolara smatra se posljednjim tokom njegove administracije, čiji mandat bi trebalo da se završi 20. januara s inauguracijom Trampa.

Kirbi je, takođe, najavio da će američki ministar odbrane Lojd Ostin otputovati u Ramštajn u Njemačkoj na sastanak Kontakt grupe za odbranu Ukrajine 9. januara.

On je ranije rekao da postoji mogućnost da se još jedan sastanak grupe održi prije nego što Bajden ode sa dužnosti.

Priredila: Mr. J.

Neđelja, 5. januar 2025.

Arena

******************************* Rukomet / Vaterpolo 15

Rukometaši Crne Gore počeli pripreme za kontrolni dvomeč sa Grčkom, minut ćutanja uoči treninga

PODGORICA - Drugo okupljanje crnogorskih rukometaša od dolaska Didijea Dinara za selektora po mnogo čemu se razlikuje od onog u novembru 2024.

Legendarni Francuz debitovao je pobjedama nad Finskom i Slovačkom u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, dok će ,,lavovi“ ovog mjeseca igrati samo kontrolne duele – dva sa Grčkom u Solunu, nakon što su u maju u baražu za Svjetsko prvenstvo deklasirani od Italije, pa ih neće biti na planetarnoj smotri koja počinje za 10 dana.

Uz to, Dinar je za ovu akciju odabrao kombinovani sastav i pozvao nekoliko novih igrača koji će kroz treninge, kao i mečeve 10. i 11. januara u Solunu, imati šansu da se nametnu za martovske kvalifikacione utakmice s Mađarskom.

Jučerašnje okupljanje ,,lavova“ bilo je i nikad tužnije – crnogorski rukometaši su uoči prvog treninga minutom ćutanja odali počast žrtvama masovnog ubistva na Cetinju 1. januara, kada je ugašeno 12 života.

- Želim da izjavim iskreno sa-

D. MIJATOVIĆ

Nikad tužnije okupljanje

,,Lavovi“ odali počast žrtvama masovnog ubistva na Cetinju

učešće svim porodicama nakon stravične tragedije na Cetinju – rekao je selektor Didije Dinar.

U ovoj akciji nacionalnog tima nema mnogih nosilaca igre – golmana Nebojše Simića, Vuka Borozana, Miloša Vujovi-

ća, Vuka Lazovića, Branka Vujovića, Radojice Čepića...

- Kombinovani je sastav, želimo da iskoristimo ovo okupljanje da vidimo nove igrače i probamo nove stvari – istakao je Dinar, koji je ,,probio led“ pobjedama nad Finskom i Slovačkom.

- Ima stvari na kojima treba raditi. Na poziciji desnog beka u novembru nije bilo Stefana Čavora, sada je sa nama.

Imamo i nove igrače i na lijevom i na desnom krilu. Naravno, ima detalja sa utakmica sa Finskom i Slovačkom na koji-

ma bi trebalo da se radi – ponovio je Dinar.

Najbolji odbrambeni igrač svih vremena rekao je na predstavljanju za selektora Crne Gore da će insistirati na čvrstoj defanzivi, ali je njegova selekcija u dva meča primila 63 pogotka.

- Svakako treba raditi na tome, ali najbitnije je da se pobijedi. Dobili smo dvije utakmice. Mnogo smo napredovali u segmentu odbrane jer je bilo mnogo manje ukrštanja između igrača nego ranije. Nažalost, kada je okupljanje reprezentacije nema mnogo vremena za pripremu i promjene, uvijek je neka žurba – naveo je Dinar.

Stručnjak rođen na Gvadelupu svjestan je koliko u našoj selekciji ima prostora za poboljšanje.

- Protiv Slovačke smo odigrali vrlo dobar meč ofanzivno, ali ne i toliko dobro u odbrani.

To je bilo direktno povezano sa činjenicom da su Radojica Čepić i Branko Vujović morali da igraju 60 minuta, a vrlo je teško izdržati visok ritam i u odbrani i u napadu sve vrijeme i odigrati na maksimalnom nivou – rekao je Dinar.

Grčka nije nepoznanica ,,lavovima“ jer su Heleni bili rival u baražu za Mundijal 2023. Da nije bilo paklene atmosfere u ,,Morači“, pitanje je kako bi se završio taj dvomeč...

- Nema više malih ekipa, svi igraju dobar rukomet. Nijedna reprezentacija se ne smije olako shvatiti – poručio je DiN. KOSTIĆ dije Dinar.

Očekivanja Vlada Popadića pred sjutrašnji start kvalifikacionog turnira Svjetskog kupa

Nema pritiska, cilj je uigravanje K. VULOVIĆ

PODGORICA - Od poneđeljka kreće vaterpolo reprezentativna 2025. godina - ,,ajkule“ će protiv Grčke odigrati prvi meč kvalifikacionog turnira Svjetskog kupa, a dva dana kasnije, takođe u Rumuniji, očekuje ih duel sa Srbijom.

Utakmice protiv izuzetna dva rivala naši vaterpolisti dočekuju bez imperativa moranja, jer će Crna Gora biti domaćin Superfinala. Sa završnog turnira najbolje tri reprezentacije izboriće plasman na SP u Singapuru.

PRIJAĆE NOVA PRAVILA

Na vaterpolo sceni, sa mjesta prvog stručnjaka crnogorske reprezentacije, debitovaće proslavljeno trenersko ime Dejan Savić, koji je za ovu akciju izabrao kombinovani, ali ne manje snažan tim, od mladosti i iskustva.

Početno upoznavanje selektora sa igračima i obrnuto počelo je 23. decembra, kada se i krenulo u ofanzivu, prije svega, oko prilagođavanja na nova pravila.

- Suvišno je pričati o selektorovom vaterpolo znanju i uspjehu. Rezultati stoje iza njega, a što se tiče novih pravila - svi smo u istoj situaciji. Slijedi privikavanje. Mislim, sport je isti, ali je dosta izmijenjen. Mi smo u nešto malo povoljnijoj situaciji, jer smo izborili plasman na završni turnir. Tako da neke taktičke zamisli možemo

da probamo i uigravamo u Rumuniji, u odnosu na neke druge reprezentacije koje će imati imperativ rezultata - kazao je Vlado Popadić. Što sve Crna Gora može da dobije, konkretno iz prvog meča protiv reprezentacije, koja će nastupati bez Angelosa Vlahopulosa: - Rivali su, prije svega, odlični.

Smatram da u oba meča možemo da probamo nove, taktičke varijante. Akcenat je na našem uigravanju - baš iz tog razloga jer nemamo imperativ rezultata. Sa druge strane, ne mogu da kažem da ćemo biti u nekom laganijem ritmu i da ne idemo na

rezultat, koji će biti jednako važan kao i sama igra. Ali, nemamo imperativ moranja, iako je u reprezentaciji obaveza da se uvijek daje maksimum. Rezultat bi trebalo da dođe ako igra bude dobra.

Crna Gora nije toliko bila prepoznata po brzoj igri, staloženim - napadačkim idejama sa igračem više. Falilo je ubrzanja, šansi, šuteva, sigurnosti... I upravo bi ova nova pravila mogla da donesu veći izbor šuteva, sa mnogo više odlučnosti.

- Nova pravila donijeće veći broj šuteva i akcija. Mlada smo reprezentacija. Tako da bi iz te želje i mladosti mogla da dođe

velika energija. Ali i usljed velikog broja šuteva i greške su neminovne. Dok se svi ne priviknu biće dosta nedoumica i pogrešnih šuteva, a i moraće se tražiti brza rješenje. Generalno, mislim da će nam nova pravila prijati.

MLADOST JE PLUS

Primarni cilj je plasman na Svjetsko prvenstvo. „Ajkule“ na završnom turniru neće imati prvo na grešku.

- Na tome je fokus. U Rumuniji možda i možemo da damo sebi prostor za uigravanje, ali na završnom turniru ne smije da bude greške. Niti imamo pravo

Uvijek na maksimumu Vlado Popadić, gdje god da igra, ostavlja odličan utisak.

Polusezonu u Strazburu ocijenio je kao vrlo dobru, a odjeknule su pobjede u Evrokupu, iako sa francuskim timom nije uspio da ostane u Evropi.

- Mogu reći da sam zadovoljan - napravili smo iskorak. U Evropi smo bili u teškoj grupi, sa dvije izuzetne ekipe i još jednom koja je bila rame uz rame sa nama po kvalitetu.

Imali smo neke zapažene rezultate - dobili smo Jug, Apolon, odigrali dobro utakmicu u Breši... U domaćem prvenstvu trenutno smo treći. Nadam se da ćemo da izvučemo pouke iz Evrokupa jer je to najviši nivo, a i tako se napreduje. Probaćemo, jer imamo samo obaveze u domaćem prvenstvu, da se fokusiramo na ispravljanje grešaka.

Naš reprezentativac u načelu ima dogovor sa francuskom ekipom oko naredne sezone...

Manje-više, selektor nas poznaje i u tom dijelu neće biti problema, a u Rumuniji nas, između ostalog, očekuje i privikavanje na njegovu taktiku na greške. Moramo da budemo na najboljem nivou i samim tim da se kvalifikujemo na SP - jasan je Popadić.

Nema sumnje da su se vaterpolisti uželjeli polufinala, finala, adrenalina oko medalja...

- Pa, može se reći tako, ali ljetos smo pokazali da možemo da igramo sa vrhunskim reprezentacijama. Nažalost, izostao je rezultat u tom najbitnijem turniru jednog olimpijskog ciklusa, ali su se vidjele dobre

stvari koje nam daju nadu za budućnost.

Koliko spoj mladosti i iskustva mogu da utiču na bolje raspoloženje u igri?

- Negdje, u teoriji sporta, najproduktivniji je spoj mladosti i iskustva. Sad, koliko imamo iskustva za te velike mečeve to ćemo da vidimo, ali imamo želju i mladost, a iz toga treba da dođe velika energija i nadam se dobra igra i rezultat - jasan je naš reprezentativac.

A.M.

16 Košarka *******************************

Arena

Neđelja, 5. januar 2025.

Košarkaši Budućnost Volija večeras (19 h) dočekuju Dubai u derbiju 15. kola ABA lige

Uz pomoć navijača „plavi“ žele da zadrže mjesto na vrhu

PODGORICA – Budućnost Voli je u prethodnih 14 kola ABA lige, između ostalih, u derbijima u gostima pobijedila Partizan i Cedevita Olimpiju, dok je nesrećno poražena kod kuće od Crvene zvezde. Da bi prvu polovinu ligaškog dijela regionalne lige završili, u najgorem slučaju, na diobi prvog mjesta sa Partizanom (gostuje Megi) i Crvenom zvezdom (dočekuje FMP), izabranici Andreja Žakelja moraju da dobiju i posljednji derbi – protiv Dubaija, večeras u „M:tel dvorani Morača“ (19 časova).

Protiv Trefl Sopota zbog lakše povrede nije bilo Mekinlija Rajta, a u podgoričkom timu se nadaju da će američki plej i heroj pobjede nad FMPom biti spreman za ovaj duel.

Pred večerašnji meč, novajlija u ABA ligi ima pobjedu manje i poraz više (11-3) od crnogorskog šampiona, pa će za Budućnost biti veoma važno da slavi u ovom duelu.

- Čeka nas težak meč protiv tima koji ima veoma širok i dobar sastav, ali i trenera (Jurica Golemac), koji sve odlično radi i kojeg dobro poznajem – kazao je trener „plavih“ Andrej Žakelj.

ZAUSTAVITI „PIK EN ROL“

Budućnost duel sa Dubaijem dočekuje sa pet pobjeda u nizu na dva fronta, najviše od po-

Golemac: Veliki izazov Jurica Golemac, trener košarkaša Dubaija, kaže da je „Budućnost jaka i jedna od najiskusnijih ekipa u ABA ligi“.

- Ali, mi smo fokusirani na to da ostvarimo plan igre i da ostanemo disciplinovani na obje strane terena.

Kontrola tempa i minimiziranje izgubljenih lopti biće od ključnog značaja za tim njihovog kalibra. To je veliki izazov, a mi smo spremni da se takmičimo intenzitetom i srcem.

Svaka utakmica u ABA ligi je šansa da se dokažemo, a ni ova nije drugačija – rekao je Golemac.

četka sezone. Podgoričani su u prethodnom kolu ABA lige stigli do trijumfa u Železniku nakon nevjerovatnog preokreta protiv FMP-a, ali su lagano dobili posljednji meč u Evrokupu, u gostima protiv Trefl Sopota, pa u dobrom raspoloženju dočekuju ovaj težak meč.

- Poslije puta i utakmice u Poljskoj moramo da se regenerišemo i na treningu napra-

vimo maksimum što se tiče pripreme za protivnika – dodao je Žakelj i objasnio kakvu utakmicu očekuje.

- Sa dosta „pik en rol“ igre. Dubai ima dobre šutere, ima Davisa Bertansa na poziciji „četiri“ za kojeg znamo kakav je profil igrača, tako da je to dobar izazov za nas. Igramo na našem terenu i sigurno ćemo uz pomoć navijača uraditi sve da pobjeda ostane u „Mora-

či”“ - zaključio je slovenački stručnjak.

DUBAI OPASAN U GOSTIMA

Oba tima dočekuju večerašnju utakmicu sa pozitivnim serijama u ABA ligi, Budućnost sa pet, a Dubai sa četiri pobjede. Budućnost je ove sezone izgubila dva meča kod kuće, od Crvene zvezde i Spartaka, dok je Dubai pobijedio na pet od sedam

gostovanja, na strani je jedino poražen od Partizana i FMP-a.

- Znamo da se radi o veoma talentovanom timu, koji u svojim redovima ima bivše igrače iz NBA i Evrolige, tako da nema sumnje da ima kvalitet i da ćemo morati da igramo najbolje što možemo. Ako želimo da pobijedimo, energija i fokus moraju da budu na nivou - poručio je Flečer Megi, sjajni bek šuter Budućnosti.

S obzirom na to da je novajlija u ligi, Dubai je morao da pravi ekipu od nule. Ekipa je krenula od nule. Prvi igrač ovog kluba postao je bivši student Mi-

Ulaz na utakmicu je besplatan za sve navijače, dok će vlasnici sezonskih karata imati prvenstvo da sjednu na svoja mjesta. Na utakmicu se ulazi bez karata, a nakon postavljanja zaštitne mreže iznad južne tribine dvorana se može koristiti u punom kapacitetu nesote Nejton Mejson, a onda su uslijedili dolasci igrača koji poznaju ABA ligu, pa su tako stigli Nemanja Anđušić, Leon Radošević i Danilo Anđušić.

Klemen Prepelič, igrač s bogatim evropskim iskustvom, bio je sljedeći, a potom su pristizala i ostala pojačanja – Davis Bertans, bivši igrač Budućnosti Džakori Vilijams, te Ajzea Tejlor i italijanski reprezentativac Avudu Abas. Kvalitet se vidio od početka pa je u prvoj zvaničnoj utakmici Dubai savladao aktuelnog šampiona Crvenu zvezdu.

- Očekuje nas težak izazov protiv Budućnosti. Oni su veoma jak tim, igraju na visokom nivou, sa talentovanim bekovima i iskusnim velikanima koji znaju da se takmiče u ovoj ligi. Biće to značajan tim. Test za nas da obezbijedimo pobjedu, mi vjerujemo u naš sistem i u sebe košarku punih 40 minuta, nadamo se da će to biti dovoljno da izađemo na vrh – kazao je Nemanja Dangubić. S. JONČIĆ

Neđelja, 5. januar 2025.

Arena

******************************* Košarka

17

SC Derbi poražen u Čačku od Borca u 15. kolu ABA lige

Viktor Vembanjama odigrao 100. meč u NBA ligi uz impresivne brojke

Lebron prestigao Džordana, Nikola Jokić tragičar i sa 41 poenom Košarkaši Los Anđeles Lejkersa savladali su kod kuće Atlantu sa 119:102, u meču u kojem su kontrolisali igru i rezultat od početka do kraja.

U redovima tima iz Los Anđelesa istakao se Lebron Džejms sa 30 poena, osam asistencija i tri skoka. „Kralj“ je tako upisao 573. utakmicu sa 30 ili više poena i oborio rekord Majkla Džordana iz 2003. godine. Džordanu su za to trebale 1.072 utakmice tokom 15 sezona, dok ga je Džejms pretekao u 1.523. utakmici, za 22 sezone igranja u NBA ligi.

Pobjedi Lejkersa su doprinijeli i Ostin Rivs sa 20 poena, sedam skokova i šest asistencija, Entoni Dejvis sa 18 poena i čak 19 skokova, te Rui Hačiimura sa 13 poena i osam skokova. Kod Atlante se istakao Tre Jang sa 33 poena i devet asistencija, dok je Džalen Džonson imao 19 poena uz osam skokova.

Lejkersi se nalaze na četvrtom mjestu Zapada sa 20 pobjeda i 14 poraza, dok je Atlanta sedma na Istoku sa skorom 18-17.

San Antonio je u gostima pobijedio Denver 113:110, a Nikola Jokić je bio nadomak novog tripl-dabla sa 41 poenom, 18 skokova i devet asistencija.

Međutim, uprkos takvom učinku, srpski košarkaš je ponio epitet tragičara jer je jednu od dvije „prodate“ lopte imao u posljednjem napadu.

Tada ga je Viktor Vembanjama udvojio sa još jednim igračem Sparsa, pa je Jokić bacio loptu pravo u ruke rivalu za lake poene i kraj meča.

Najbolji u redovima San Antonija bio je upravo Vembanjama sa 35 poena i 18 skokova, u jubilarnoj 100. utakmici u NBA ligi. Ako je suditi po „prolaznom vremenu“, francuska košarkaška senzacija je na dobrom putu da ostavi du-

bok trag u najjačoj košarkaškoj ligi planete. Naime, zvijezda San Antonija je u prvih 100 utakmica postigla značajnije brojke od najboljih košarkaša svih vremena u pojedinim kategorijama. „Vembi“, tako, ima više poena poslije 100 utakmica nego čovjek sa najviše poena u istoriji lige (Lebron Džejms) i, što je još impresivnije, sa svojih 221 centimetarom visine on je postigao više trojki u prvih 100 mečeva nego najbolji trojkaš svih vremena (Stefen Kari). Uz to, podijelio je više blokada nego Šekil O’Nil, Dikembe Mutombo i Hakim Olajdžuvon, pokupio više skokova nego Entoni Dejvis, Patrik Juing i Džoel Embid…

Oklahoma Siti je savladala Njujork sa 117:107 i produžila rekord franšize u uzastopnim pobjedama na 14 utakmica.

Oklahomu je do pobjede predvodio sjajni Šej GildžusAleksander sa 33 poena, četiri skoka i sedam asistencija, a pored Kanađanina istakli su se i Dželen Vilijams sa 20 poena, četiri skoka i pet asistencija, te Eron Vigins sa 19 poena uz pet skokova. Kod Niksa je Mikal Bridžis imao 24 poena, dok je Džejlen Branson sa 22 poena i devet asistencija. Dvocifren je bio i Ou Dži Anunubi sa 20 poena, Džoš Hart je upisao 19 poena, dok je Karl-Entoni Tauns imao dabl-dabl sa 17 poena i čak 22 skoka.

Niksi se nalaze na trećem mjestu Istoka sa 24 pobjede i 11 poraza, dok je Oklahoma lider na Zapadu sa skorom 29-5.

Rezultati: Detroit – Šarlot 98:94, Toronto – Orlando 97:106, Hjuston – Boston 86:109, Nju Orleans – Vašington 132:120, Oklahoma Siti – Njujork 117:107, Dalas – Klivlend 122:134, Denver – San Antonio 110:113, Sakramento – Memfis 138:133, Los Anđeles Lejkers – S. J. Atlanta 119:102.

BORAC/DUŠKO RADIŠIĆ

Izgubili meč u kojem su imali tri šuta za pobjedu Ni 17 poena prednosti u prvoj četvrtini, niti tri šuta za pobjedu, jedan u regularnom toku meča, a dva u dodatnih pet minuta, nijesu bili dovoljni košarkašima SC Derbija da prekinu seriju poraza. Tim Petra Mijovića je poražen u Čačku od Borca 78:76, u meču za kojim će Podgoričani dugo da žale, uostalom kao što je nekoliko puta bio slučaj ove sezone, kada „studenti“ nijesu znali da do kraja materijalizuju dobru igru i prednost iz većeg dijela utakmice.

SC Derbi je prvo mogao do pobjede u regularnih 40 minuta, jer je, nakon tajm-auta Mijovića, pri rezultatu 69:69, imao 19,6 sekundi za posljednji napad, u kojem je Erik Nil odlučio da stepbek trojkom riješi pitanje pobjednika, ali nije pogodio, pa se otišlo u produžetak. U dodatnih pet minuta je SC Derbi vodio samo jednom, nakon trojke Davida Mirkovića (74:73), na tri minuta i 11 sekundi do kraja, a nakon izgubljenih lopti u napadu Nila i Zorana Nikolića, Borac je poveo 78:74, na 67 sekundi do kraja, kada se činilo da je meč odlučen, posebno što je domaćin imao i napad da uveća prednost. Međutim, Nil je ukrao loptu Valinskasu i poentirao iz kontri za 78:76, na 35 sekundi do kraja, a nakon što Valinskas nije pogodio trojku SC Derbi je imao novu šansu za novi produžetak ili pobjedu, ali su Luka Bogavac, pa Igor Drobnjak bili neprecizni za tri poena, čime su ugašene nade za trijumf.

SC Derbi je, tako, upisao sedmi poraz u nizu, ukupno 11. u sezoni, u kojoj ima četiri pobjede, sve četiri kod kuće.

Kako su „studenti“ odigrali prvih šest i po minuta, činilo se da im pobjeda ne može izmaći. Uz tri trojke bez promašaja Andrije Grbovića i osam

David Mirković na meču u Čačku

poena Bogavca (10 u ovoj dionici), takođe bez promašaja (2-2 za tri, 1-1 za dva), SC Derbi je na tri minuta i 34 sekunde prije kraja prve četvrtine imao ogromnih 17 poena prednosti (23:6). Do tog trenutka Podgoričani su za tri poena šutirali 5-6, imali su samo dva promašaja za dva poena (53), sedam asistencija (domaćin nijednu), uz prednost u skoku (7-4). Iako je malo napadački „usporio“, SC Derbi je do kraja kvartala uspio da sačuva veliku prednost (29:14).

Sve se, međutim, promijenilo u drugoj četvrtini, u kojoj su gosti potpuno stali napadački, pa su ubacili svega 11 poena, uz svega jednu trojku iz četiri šuta. Borac se vratio u meč za nepuna dva minuta druge dionice, serijom 9:0 je smanjio minus na šest poena (29:23).

Nikola Pavlićević je pokrenuo Podgoričane (31:23), ali je bilo evidentno da su se Čačani digli, iako u ovoj četvrtini nijesu mogli da priđu na manje od tri poena minusa (38:35), a Grbović je vratio dva posjeda prednosti (40:35) na poluvremenu.

Dvorana: „Borac“ Gledalaca: 1.500.

Sudije: Obrknežević, Hadžić i Davidov.

Boldvin ................14 Radović ...................Pavićević ..............9 Nikolić ...................11 Jošilo .......................9 Ćurčić .......................Furmanavičijus 21 Tatić ............................Bugarčić .................Manojlović .........2 Valinskas ............12

78

77% (26-20) 50% (46-23) 22% (18-4)

slavimo. Odlično smo otvorili meč, visoki procenti šuta za tri poena su bili plod dobrog protoka lopte u napadu.

Borac koji je u ovoj skraćenoj rotaciji podigao nivo igre u posljednja tri kola, reagovao

za 1 za 2 za 3

83% (18-15) 43% (47-20) 32% (22-7)

33 (8+25) Skokovi 41 (14+27) Blokade 4 3 Asistencije 7 14 14 Ukradene lopte 5 13 Izgubljene lopte 19 Faulovi 21 23

Podgoričani su napadački bili slabi i u trećoj četvrtini (bez trojke), u kojoj su ubacili svega tri poena više. Bez obzira na to, uspijevali su gosti da čuvaju prednost, do sedam poena (46:39), tokom osam minuta drugog poluvremena, ali su, definitivno, posustali u samoj završnici dionice, kada je Borac, sa četiri uzastopna poena, stigao do prvog vođstva na meču (53:52), jednim pogođenim bacanjem Furmanavičijusa. Grbović je na kratko vratio prednost (54:53), ali je Borac koševima Furmanavi-

Mijović: Ko zna koji put uspjeli da prelomimo meč u svoju korist Petar Mijović, trener SC Derbija, bio je razočaran epilogom meča u kojem je njegova ekipa mogla do pobjede.

- Ovo je četvrta ili peta utakmica da imamo šut za pobjedu, a da nijesmo uspjeli da

76

(20:17, 24:24, 19:23, 14:18)

je u drugoj četvrtini i vratio se potpuno u igru. Nakon poluvremena se nijesmo adaptirali na drugačiji kriterijum suđenja, odnosno na dozvoljavanje igre sa mnogo kontakta. Čačani su iz naših

Sudar .......................Nil .............................17 Pavlićević ............2 Anđušić .................2 Bogdanović .......Hadžibegović ..2 Vučeljić ...................Grbović ...............15 Nikolić ...................11 Drobnjak ...............Bogavac .............13 Mirković .............14

čijusa i Boldvina stekao prednost pred posljednju četvrtinu (57:54). Mirković je na startu četvrte dionice izjednačio (57:57), Borac je uzvratio serijom 6:0, a onda je uslijedila serija Podgoričana od 10:0 i vođstvo od 67:63, na četiri minuta i tri sekunde do kraja.

Uslijedila je neizvjesna završnica, u kojoj su gosti imali posljednji napad za pobjedu, ali ga nijesu iskoristili…

Prije početka meča, minutom ćutanja je odata počast žrtvama masakra na Cetinju.

S. JONČIĆ izgubljenih lopti našli lake poene. Vratili smo se dobrom odbranom i napadom, kad smo jasnim spejsingom napadali određene stvari. Kao što sam već rekao, imali smo šut za pobjedu u regularnom toku meča, ali i produžecima. Nijesmo ko zna koji put uspjeli da prelomimo meč u svoju korist - rekao Mijović.

Arena

18 Sportski ******************************* miks

Neđelja, 5. januar 2025.

POVRATAK U DOBRO POZNATU SREDINU: Rođeni Sarajlija Edis Mulalić preuzeo klupu Dečića usred jesenje polusezone u Meridianbet 1. CFL

Svjetski kup u skijanju

Hektor slavila u Kranjskoj Gori Skijašica Sara Hektor pobijedila je u veleslalomu, koji je u Svjetskom kupu vožen u slovenačkoj Kranjskoj Gori.

Hektor je pobijedila rezultatom 1:54,86 minuta. Šveđanka je blistala tokom dvije vožnje, tako da nije imala pravu konkurenciju, što potvrđuje i činjenica da je drugo mjesto zauzela Lara Kolturi iz Albanije sa čak 1,42 sekunde zaostatka. Italijanka Kolturi, koja nastupa pod zastavom Albanije, ovim rezultatom nastavila je pisati istoriju alpskog skijanja za svoju novu zemlju.

Ovo je prvi put da Albanija ima predstavnicu na pobjedničkom postolju u veleslalomu.

Inače, Kolturi je prije nešto više od mjesec bila druga u slalomu u austrijskom Obergurglu.

Treća je bila Novozelanđanka Alis Robinson sa 1,52 sekunde zaostatka.

Hektor je ovom pobjedom preuzela prvo mjesto ukupnog plasmana Svjetskog kupa sa 407 bodova, 24 više od drugoplasirane Kamil Rast iz Švajcarske, dok je treća Zrinka Ljutić sa 356 bodova. Slalom u Kranjskoj Gori na proR.P. gramu je danas.

Novogodišnja turneja Četiri skakaonice

Kraftov let do prvog mjesta PODGORICA - Austrijanac Štefan Kraft slavio je u u Inzbruku i vodeći je nakon tri takmičenja novogodišnje turneje Četiri skakaonice.

Do 45. pobjede u Svjetskom kupu došao je skokovima od 131,5 i 132,5 metara, za koje je dobio 273,3 boda. Na postolju su završile i njegove kolege Jan Erl (134 i 132) i Danijel Čofenig (132,5 i 127,5).

U generalnom plasmanu turneje Kraft je vodeći sa 887,1 poena, Erl je drugi (886,5), treći Čofenig sa 622,5 poena… Čofenig zauzima čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 856 bodova, prati ga Erl sa 836, te Pius Paške sa 826 bodova. Posljednje takmičenje tradicionalne novogodišnje turneje biće održano 6. januara u Bišofshofenu. R.A.

Kada se drugi put vratiš u klub, shvatiš da prethodno nijesi bio loš PODGORICA - Usred jeseni Dečić je promijenio trenera i u crnogorski fudbal vratio dobro poznato lice – treći put u karijeri Edis Mulalić imenovan je za šefa stručnog štaba kluba iz Tuzi. Četrdeset devetogodišnji strateg predvodio je Titograd i Rudar, ali je očigledno najjaču vezu ostvario sa popularnom ,,Tuškom bombonjerom“, gdje je dirigentsku palicu naslijedio od Milorada Pekovića.

Mulalić je u sezoni 2016/17. bio peti sa Dečićem, u drugom mandatu 2020/21. završio je treći, igrao finale Kupa i izborio Evropu, a sada je naslijedio ekipu koja je osvojila prvu titulu.

Neki od istorijskih podviga Tuzana upravo su vezani za rođenog Sarajliju, koji sada pred sobom ima gotovo nemoguću misiju da odbrani tron u Meridianbet 1. CFL.

ZAHVALNOST KLUBU

Vodeća Budućnost pobjegla je 18 bodova u prvenstvu, ali je za Drešaja i društvo mnogo realnije, optimističnije i izvjesnije da pojure trofej masovnijeg takmičenja od kojeg ih dijele dva protivnika i tri utakmice.

- Hvala klubu što mi je treći put pružio mogućnost da sarađujemo. Kada se tako nešto desi, onda čovjek iznova, još dublje, razmisli o svemu. Tada shvatiš da nijesi loše radio u prethodna dva mandata. Zaista mi je drago što sam ponovo u Dečiću. U međuvremenu su čelnici podigli klub na još viši nivo, sve je bolje i ozbiljnije, tu je i rekonstruisani stadion, novi teren – za Pobjedu kaže Mulalić iz porodičnog doma u Sarajevu.

U ,,svoju“ sredinu vratio se polovinom oktobra, u delikatnom momentu, kada je tim bio iscrpljen fizički i mentalno nakon nastupa na ino sceni, kada su rezultati bili klimavi, a utakmice teške za gledanje, uglavnom zbog slabe igre i malog broja golova.

U takvim situacijama se i mijenja trener. Mulalić sa Dečićem zimuje na četvrtoj poziciji i plasmanom u polufinale Kupa.

- Trener gotovo nikad ne dola-

Računam na Kajevića Nije tajna da je Budućnost pokazala interesovanje za vezistu Dečića – Asmira Kajevića.

Iskusni fudbaler iza sebe ima bogatu inostranu karijeru, a ljetos je prihvatio ponudu Tuzana. Jesenas je odigrao 15 utakmica u Meridianbet 1. CFL, a postigao je tri gola. Dva puta je bio čovjek odluke protiv Petrovca.

- Kao trener ozbiljno računam na Kajevića. Imao je dobru polusezonu, znači nam mnogo, razgovarao sam sa njim, razgovaraću ponovo.

Dobri igrači se teško puštaju na zimu. Vidjećemo kako on razmišlja. Njegovi kvaliteti su nam svakako potrebni. Biće odlazaka i dolazaka, to je neizbježno – rekao je trener Dečića Edis Mulalić.

zi u idealnu situaciju. Ali, ja sam bio spreman i motivisan da se uhvatim ukoštac za izazovom – ističe Mulalić.

- Šef koji je bio prije mene je uradio odličan posao. Osvojio je titulu, igrao dobro u Evropi, napravio zavidan rezultat. Imao je ljetos malo vremena da spremi ekipu, a igrači u međunarodnim mečevima idu preko limita, žele da se dokažu, što bolje predstave klub i državu. Daju sve što imaju, a potom se često dešava da dođe do pada u prvenstvu.

To se dogodilo Dečiću, takođe i Mornaru. Od kada sam se vratio, nastojao sam da stabilizujem ekipu. Uz neke novine koje sam unio, hvatali smo ritam kako je vrijeme odmicalo. Djelovali smo sve bolje i negdje mi je žao što smo morali na zimsku pauzu. To je bila neminovnost. Čekaju nas duge pripreme i vjerujem uspješno proljeće .

EVROPA I KUP

Mulalićevi ciljevi su jasni: preko lige do Evrope, u Kupu do trofeja, što bi svakako bila garancija učešća na kontinentalnom ringu.

- U fudbalu nema nemogućeg, ali objektivno Budućnost je u velikoj prednosti. Zasluženo na vrhu i teško da neko može da je pomjeri. Naš plan je da se borimo za mjesto koje preko prvenstva vodi u Evropu i da napadnemo Kup. Biće teško, ali imamo šest nedjelja rada, proći ćemo sve teme, vježbaćemo, daćemo sve od sebe da sezona bude uspješna.

U Sarajevu je juče padao snijeg, ali Mulalić razmišlja o toplijim krajevima, o suncu na Sredozemnoj rivijeri Male Azije, gdje

bi fudbalere trebalo da vodi na pripreme.

- Čekam da prestane snijeg i polako da se spremam za put u Crnu Goru. Zakazali smo prozivku za 13. januar. U stalnom sam kontaktu sa sportskim direktorom Fatosom Bećirajem.. Dvije sedmice uvodnog dijela trenažnog procesa realizovaćemo kod kuće, a čekamo potvrdu za odlazak na pripreme u Antaliju.

U Turskoj je planirano da odigramo tri kontrolne utakmice.

Jednu ćemo imati prije odlaska i jednu nakon povratka. Pet provjera biće dovoljno do nastavka šampionata. Spremićemo se za bitke na dva fronta, a vjerujem i da ćemo proširiti bazu igrača.

Neću da budemo dobar auto koji ne može da ide bez akumulatora – rekao je Mulalić.

Koliko su dueli Dečića jesenas bili tvrdi najbolje svjedoče brojke – nakon 19 kola gol razlika 19:17.

Odbrana je druga najbolja u ligi, ali je napad među slabijima.

- Imali smo problem realizacije. Bilo je šansi, ali smo ih slabo koristili. Poradićemo ozbiljno na tom segmentu. Pojačaćemo ekipu prema naprijed. Nije lako pronaći pravo rješenje na zimu jer su igrači uglavnom pod ugovorima. Tim se pravi na ljeto, ali očekujem da nađemo adekvatno rješenje. Igrači su skapirali ono što tražim i moja želja je da gro ekipe ostane na okupu. Uvijek ima nezadovoljnih, ali razgovaraćemo i sa njima, vidjeti šta hoće. U svakom slučaju, vjerujem da ćemo imati sastav koji će ispuniti očekivanja – zaključio je D. KAŽIĆ Mulalić.

Neđelja, 5. januar 2025.

Arena

******************************* Fudbal 19

PREMIJER (20. KOLO): Siti se budi, kiksali Arsenal i Čelzi

X/BRIGHTON & HOVE ALBION

Sve po mjeri Liverpula uoči derbija s Junajtedom

PODGORICA - Sve se otvara Liverpulu na putu ka tituli u Premijer ligi – juče je prvo kiksao Čelzi, koji je remizirao sa Kristal Palasom (1:1), a potom i Arsenal, čiji je meč sa Brajtonom takođe u gostima završen istim rezultatom.

,,Tobdžije“ zaostaju pet bodova za liderom, a imaju dva meča više. Tri boda manje od Arsenala ima Notingem forest, koji u ponedjeljak igra sa Vulverhemptonom, a bod iza ,,šumara“ je Čelzi.

Liverpul danas u velikom derbiju dočekuje Mančester junajted (17.30) i ukoliko pobijedi, bilo bi prvorazredno čudo da do kraja sezone ispusti prvo mjesto...

- Ne gledamo tabelu, niti brojimo bodove koje još nijesmo osvojili. Fokusirani smo samo na sljedeću utakmicu, naredni izazov. Treba da budemo dosljedni u onome što radimo, iz dana u dan, od meča do meča – poručio je štoper Liverpula Virdžil van Dajk.

Arsenal je u Brajtonu vodio od 16. minuta, kada se 17-godišnji Etan Nvaneri stuštio

Samo bod za Arsenal protiv Brajtona

ka šesnaestercu domaćina i lijepo pogodio, ali sa stadiona ,,Ameks“ bodovi se ne nose tako lako. ,,Galebovi“ su meč završili sa više šuteva u okvir gola i skoro

podjednakim posjedom lopte, a do boda su stigli iz jedanaesterca, koji je izborio i realizovao Žoao Pedro.

Brajtonu je ovo četvrti vezani remi, šesti u posljednjih osam

mečeva, a bez pobjede je od 23. novembra.

Arsenal je prekinuo niz od tri trijumfa, vrlo moguće je da je već u januaru ostao bez šansi da osvoji prvu titulu prvaka

Šok za Barsu, Olmo odlazi kao slobodan igrač!

Fudbaleri Prestona, na inicijativu Milutina Osmajića, protiv Oksford junajteda igrali sa crnim florom zbog tragedije na Cetinju

Saosjećanje za poštovanje PODGORICA - Fudbaleri Preston Nort Enda, u kojem nastupa crnogorski reprezentativac Milutin Osmajić, nosili su juče crni flor na meču 26. kola engleskog Čempionšipa protiv Oksford junajteda zbog tragedije koja se dogodila na Cetinju, u kojoj je živote izgubilo 12 osoba, među kojima i dvoje djece.

Inicijator je naravno crnogorski reprezentativac Milutin Osmajić, koji je u remiju Prestona (1:1) zaigrao od 70. minuta. Gest Milutina Osmajića i njegovog kluba pokazuje da je

sport zapravo više od igre, ali i način da se iskaže solidarnost i saosjećanje.

- Povodom tragičnog događaja na Cetinju ovim putem želim da izjavim saučešće porodicama preminulih, a povrijeđenima brz oporavak. Takođe, imam obavezu da izraze iskrenog saučešća porodicama preminulih prenesem od uprave kluba, mojih saigrača iz Prestona, kao i navijača, koji su sa nevjericom i tugom prihvatili ovu tužnu vijest iz moje Crne Gore. U znak pijeteta prema žrtvama i izraza podrške poro-

dicama nastradalih u ovom tragičnom događaju, uprava kluba kao i mi igrači odlučili smo da odamo počast preminulima tako što ćemo na meču protiv Oksford junajteda igrati sa crnim trakama na rukama - izjavio je pred meč Osmajić.

Ovakvi potezi podsjećaju nas na to kako fudbal, i sport generalno, može da poveže ljude, podigne svijest o važnim pitanjima i pruži utjehu u najtežim trenucima. Nikšićaninu je ovaj meč, inače, bio 56. u dresu Prestona, za koji je do sada postiR.P. gao 15 golova.

Engleske od 2004. Čelzi je čeka od 2017. i neće je dočekati ove sezone. ,,Plavci“ su vodili protiv Kristal Palasa golom Kola Palmera od 14. minuta, da bi u 82. izjednačio

Žan-Filip Mateta.

Napokon su se osmijesi vratili na ,,Etihad“ – Mančester siti je vezao drugu pobjedu nakon što je deklasirao Vest Hem kod kuće (4:1).

Ponovo je bilo problema, gosti su imali šest, sedam velikih šansi, ali Siti je imao dovoljno raspoloženih igrača da to kazni. Imao je i sreće jer je poveo autogolom Coufala u 10. minutu.

Naredna dva gola dao je Erling Haland, oba na asistenciju sve boljeg Savinja, da bi na 4:0 povisio Foden.

Filkrug je ublažio poraz Palasa. Siti je šesti i ima bod manje od Njukasla, koji je vezao peti trijumf, šesti računajući Liga kup. ,,Svrake“ su u jednom od derbija dana gubile od Totenhema pogotkom Solankea u šestom minutu, ali su preokrenule do poluvremena preko Entonija Gordona i Aleksandera Isaka.

Brentford je u gostima bio ubjedljiv protiv Sautemptona (5:0), Bornmut je savladao Everton (1:0), a Aston Vila bila bolja od Lestera (2:1).

N. KOSTIĆ

Serija A (19. kolo): Ništa novo u Italiji

Napoli gazi

PODGORICA – Napoli ne staje ni u 2025. godini. Lider je do 14. trijumfa došao u Firenci (slavio 3:0) i zadržao je odličan skor od 44 boda.

Gosti su do prvog pogotka stigli u 29. minutu, strijelac je bio David Neres, a šest minuta kasnije, nakon VAR provjere zbog igranja rukom, poništen je gol Fiorentine.

Do odmora rezultat se nije mijenjao, a novo slavlje gostima donio je iz penala Romelu Lukaku u 54. minutu. Konačan rezultat postavio je Skot Mektominej 14 minuta kasnije.

Fiorentina je osvojila samo bod u posljednja četiri meča i trenutno je šesta sa 32 boda. U ranije odigranom meču Venecija i Empoli podijelili su bodove (1:1).

R. A.

Saga je, konačno, završena i to šokantno za Barselonu!

Nadali su se navijači i čelnici katalonskog giganta da će zavrzlama po pitanju statusa Danija Olma da dobije srećan kraj, ali je zvanično donesena odluka da nekadašnji fudbaler Dinama iz Zagreba može da ide kao slobodan igrač!

To je potvrdio Fudbalski savez Španije, a Barsa osim Olma nema pravo da registruje ni Paua Viktora. Ovaj dvojac je od 1. januara skinut sa spiska registrovanih igrača zbog kršenja fer-pleja. Jedino što Barsi sada preostaje jeste da pošalje žalbu Administrativnom sportskom sudu, ali je veliko pitanje da li će to išta da promijeni.

– Komitet za monitoring pri La Ligi i FS Španije dobili su zahtjev od Barselone da se ponovo uvaže licence za Danija Olma i Paua Viktora. Nakon što je Barselona 3. januara 2025. godine ispunila uslove u vezi sa ekonomskom kontrolom La Lige i nakon što je klub dostavio relevantnu dokumentaci-

ju, nadležno tijelo za validaciju budžeta odlučilo je da produži ograničenje troškova Barselone od prethodno navedenog datuma. U tom smislu, Komitet za monitoring je odlučio da ne dozvoli Barseloni odobravanje registracije za Danija Olma i Paua Viktora, čime se poništavaju licence – navodi se u saopštenju FS Španije.

Predsjednik katalonskog velikana Đoan Laporta se suočava s ozbiljnom krizom, jer je dobro znao šta ga očekuje u januaru po pitanju statusa Danija Olma, ali nije uspio da stvar R.P. preokrene...

20 Feljton

Neđelja, 5. januar 2025.

3.

IVAN NOVICKI O ČETIRI DREVNA VODOVODA NA TLU PODGORICE

Doznao sam da je odnijeto više od 30 kola tesanih ploča Sada se ne vide ni na dnu niti na obalama Morače nikakvi tragovi akvadukta jer voda jako i Preko Ribnice vodovod stalno ruši obale rijeka. To se vidi i iz toga što je P. Rovinski u svom djelu opisao dio bedema (Dukljanov jaz, prim. prir.) je Duklje pored Morače, od kojih sada poslije 40 godina nema ni traga Priredio: Slobodan ČUKIĆ

prelazio akvaduktom, čije su ruševine i sada vidljive i na lijevoj i na desnoj obali, koja je nešto niža od lijeve. Baš zbog toga su na lijevoj obali sačuvani njegovi ostaci. Dalji tragovi vodovoda su izgubljeni.

Samo na jednom mjestu blizu Ribnice vidi se neko udubljenje, prosječeno u stijeni.

Teren ovoga predjela nije ravan, pa je vjerovatno da je na niskim mjestima vodovod išao u obliku akvadukta, a obično pod zemljom. Zatim je vodovod obilazio zapadnu padinu Kakaricke gore, gdje se sada nalazi veoma staro selo Masline. Vjerovatno je da su stanovnici ovog sela iskoristili tesano kamenje vodovoda za svoje kuće, jer ovdje nema čak ni traga od vodovoda. Samo se u sredini sela nalaze ostaci basena (depozita za vodu), čije su zidine unutra pokrivene crvenkastim malterom. Na jednoj strani je sačuvana rupa koja je služila, mislim, za piće, pa čak i za vještačko navodnjavanje polja, jer je teren ovog doljanskog predjela znatno niži od depozita.

SMOKVE

Od depozita vodovod naglo skreće na lijevo i ide pod zemljom ispod vinograda u pravcu Duklje do ceste za Kolašin, prosijecajući dvije jaruge Savinog potoka i njegovog pritoka. Ovdje su jasno vidljivi njegovi ostaci: dno. Od ove ceste pravac vodovoda k sjeveru je

Ostaci velikog rimskog vodovoda u Dinoši sa provaljenim svodom

označen nizom kuća koje su napravljene većinom od tesanog kamena sa vodovoda, a dugački rov od vodovoda iskorišćen je za sađenje smokava.

Na odstojanju otprilike 300 metara od Morače, gdje teren spušta prelazeći ka obali ove rijeke, tragovi kanala potpuno iščezavaju, što je natjeralo P. Rovinskog na pogrešno mišljenje: da vodovod nije prelazio uopšte preko Morače i da je služio samo za vještačko navodnjavanje polja i vinograda nekadašnjega predgrađa Duklje, gdje se sada nalazi selo Zagorič. Ovo se vidi na planu priloženom u njegovu djelu „Černogorija“.

Donosimo poznati članak Ivana Novickog „Četiri rimska vodovoda u okolini Podgorice“ iz 1938. godine. Tekst je objavljen u nastavcima u Zetskom glasniku

Razoreni veliki rimski vodovod, Konik, Podgorica, 31. 9. 2006.

Prilikom ispitivanja drugog vodovoda koji počinje od izvora Žalana i koji se na isti način gubi iznenada blizu obale Morače, ustanovio sam da nema tragova od vodovoda, samo je nađeno na polju pod zemljom niz stubova od kamena, svaki u presjeku otprilike jedan korak i jedan stub od drugoga na odstojanju 5 koraka. Ovo su bile baš noge porušenog akvadukta. Ovdje sam našao na neke građevine od tesanog kamena. One se nalaze na obali Morače i ne samo u produženju Žalanskog vodovoda, nego i u produženju Dukljanovog jaza.

AKVADUKT

Tada mi je bilo jasno da je ovaj posljednji zbog sniženja zemljišta produžio svoj pravac po akvaduktu na nogama, te se blizu ovih ruševina, moguće ostatka depozita, sastao sa

Ostaci rimskog vodovoda u Dinoši

Žalanskim vodovodom. Dugo vremena sam uzalud tražio ostatke akvadukta preko Morače pa sam naišao na velike i debele komade od cijevi od tvrde pečene gline sa prečnikom od 50 cm. To su sigurno bili ostaci cijevi kroz koje je tekla voda. Doznao sam i to da je od prilike prije 20 godina sa dna Morače, a blizu mjesta gdje se sastaju vodovodi izvezeno bilo više od 30 kola tesanih debelih ploča u obliku kvadrata, čija jedna strana iznosi više od jednog metra. Sada ovih ploča na obali nema, ali su se cijele gomile ploča istog razmjera sa rupama od gvozdenih veza (okova) nalazile zajedno sa žrtvenikom božice Diane koji sam pronašao prilikom brze moje arheološke ekskurzije. No i ovaj je žrtvenik izgubljen. Ja čvrsto vjerujem da su od ovih ploča bile

Svod velikog rimskog vodovoda

napravljene noge akvadukta koji je išao preko Morače, koso u pravcu mermernog stuba na desnoj obali Morače u predjelima Duklje.

Sada se ne vide ni na dnu niti na obalama Morače nikakvi tragovi akvadukta jer voda jako i stalno ruši obale rijeka. To se vidi i iz toga, što je P. Rovinski u svom djelu opisao dio bedema Duklje pored Morače, od kojih sada poslije 40 godina nema ni traga. Ako na planu produžimo pravac akvadukta, - opazićemo da vodovod ide direktno u pravcu pijace ispred dukljanske bazilike Duklje, gdje su bili nađeni ostaci basena. Odatle su se razilazili mali kanali po gradu, jedan od ovih snabdijevao je vodom gradsku banju.

Dukljanov jaz ide gotovo vodoravno, sa malim nagibom, koji dozvoljava da voda sama teče do Duklje i to na odstoja-

Dugo vremena sam uzalud tražio ostatke akvadukta preko Morače pa sam naišao na velike i debele komade od cijevi od tvrde pečene gline sa prečnikom od 50 cm. To su sigurno bili ostaci cijevi kroz koje je tekla voda nju od 13 kilometara. Slobodno možemo konstatovati da je ovo remek djelo inžinjera staroga doba.

Možda bi bilo moguće iskoristiti Dukljanov jaz za snabdijevanje vodom Podgorice, koja ljeti prilično strada bez pijaće vode. Istina je, ovaj je vodovod jako oštećen i od strane prirodnih nepogoda i od stanovništva, ali je na više mjesta ipak dobro sačuvano njegovo dno, koje je nivelisano i ono bi moglo da posluži kao temelj, za cijevi od pečene gline i od livenog gvožđa novog, savremenog vodovoda „Podgoričkog“. Samo treba produžiti vodovod po Ćemovskom polju do grada na odstojanju odprilike dva i po kilometra. Čuo sam da je grad Split na ovaj način iskoristio stari rimski vodovod. Vidio sam i nikšićki vodovod, koji je proveden od vrela Gornje Zete do Nikšića na odstojanju od prilike 10 km.

Pa zašto to ne može da učini i grad Podgorica!

(Nastavlja se)

Neđelja, 5. januar 2025.

Enigmatika

21

22 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. januar 2025.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ marija jovićević

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika đurđica ćorić

politika

SRĐAN POPOVIĆ

ekonomija

jelena martinović

društvo

Jovan Nikitović

kultura

dragica šaković

crnom gorom

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednik Bojan Đurišić

Zamjenica urednika Ana Popović

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš. Tel. 069/474-861

Oglasi i obavještenja 23

Neđelja, 5. januar 2025.

421

407

Тужним срцем јављамо да је дана 4. јануара 2025. у 96. години преминула наша вољена

Dana 2. januara 2025. godine preminuo je naš voljeni

ЈЕЛЕНА Радоја БУРИЋ

VESELIN Vasa RADONJIĆ

Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду 4. јануара од 13 до 17 часова и 5. јануара од 10 до 16 часова, након чега ће се обавити сахрана на гробљу Орја Лука.

Sahrana je obavljena u krugu porodice 4. januara na Novom groblju na Cetinju.

рођена ТАТАР

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови БРАНИСЛАВ и МИЛОРАД, кћерке БРАНКА и МИЛКА, пасторак ДРАГОМИР, пасторка РАДОЈКА, снахе ВИДА, РАДОЈКА и ЈОВАНКА, унучад ИГОР, НИКОЛА, РАДОЈЕ, СТЕФАН, НИКОЛИНА, МАРИЈА, АНЂЕЛА и БОЈАНА, праунучад, ђеверичић, ђеверична, заовичићи, заовичне, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина БУРИЋ и ТАТАР

440

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 4. јануара 2025. у 77. години послије краће и тешке болести преминуо наш драги

БОРИСЛАВ Душанов ЈОКАНОВИЋ 1948 – 2025.

OŽALOŠĆENI: sin MILUTIN, kćerka MILENA, sestra VJERA, snaha IRENA, unučad OZANA i MIHAILO ANTONIO, sestrične BOJANA i MIRJANA, sestrić BOJAN, kao i ostala porodica RADONJIĆ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 5. јануара од 10 до 14 часова и 6. јануара од 10 до 12 часова, када полазимо за Горњу Врбицу, Кучи, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова.

387

Дана 3. јануара 2025. у 69. години послије краће болести преминуо је

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга МИЛОСАВА, синови ДРАГОЉУБ и МИЛИЋ, браћа РАДОСЛАВ и МИЛОРАД, снахе ТАТЈАНА, АНДРИЈАНА, СЛОБОДАНКА, МИЛЕНА и РАДЕНКА, унучад, праунучад и остала родбина ЈОКАНОВИЋ

СИМОН Рајков КУКУЛИЧИЋ 423

Саучешће примамо у породичној кући у Голубовцима - Голубовачко Поље, 4. јануара и 5. јануара до 13 часова, када ће се обавити сахрана у породичној гробници на гробљу код Цркве Свете Петке у Голубовцима. ОЖАЛОШЋЕНИ: мајка ЉЕПОСАВА, супруга ЉИЉАНА, кћерка ДРАГАНА, синови ЖЕЉКО и НЕМАЊА, сестра СЛАВИЦА, брат ЗОРАН, брат од стрица ДЕЈАН, сестре од стрица ЈАСМИНА и РАДОЈКА, снахе ТАЊА и МИЛАНКА, братанићи, братаничне, сестричићи и остала многобројна родбина КУКУЛИЧИЋ и РАДОВИЋ

Posljednji pozdrav bratu

SIMONU KUKULIČIĆU

Hvala ti za bratsku iskrenu ljubav. Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Braća od tetke SVETOZAR i ŽARKO ZLATIČANIN sa porodicama, sestre od tetke MILA MARKUŠ i VESNA STRUGAR sa porodicama

Sa tugom u srcu obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje, komšije i poznanike da je dana 4. januara 2025. iznenada u 76. godini preminuo naš dragi i voljeni

422

SLOBODAN Bogdana LABAN

Sahrana dragog nam pokojnika obaviće se u nedjelju 5. januara u 15 časova kod Crkve Sv. Trojice u Kutima.

Saučešće se prima na dan sahrane u mjesnoj kapeli kod Crkve Sv. Trojice od 10.30 do momente sahrane.

OŽALOŠĆENI: sin DRAGOLJUB, kćerke LIDIJA i IRENA, braća DRAGAN i BUDIMIR, unučad HELENA, VALENTINA i ALEKSANDAR, bratanići IVAN, BOGDAN i VLADAN, bratanične JELENA i BOJANA, snahe SLAVICA i NADA, stric RAJO, braće i sestre od tetaka, porodice KECMAN, NAGLIĆ i PAVLOVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. januar 2025.

441

414

Sa tugom se opraštamo od našeg dragog

Dana 4. januara 2025. poslije kraće i teške bolesti preminuo je naš dragi

MILJANA DRAGOLJUB Dušanov MARKOVIĆ 1949 – 2025.

Počivaj u miru.

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 5. januara od 10 do 14 časova i 6. januara od 10 do 13 časova.

Sahrana će se obaviti u 14 časova u Tološima.

OŽALOŠĆENI: supruga ZORICA, kćerka MILENA, sinovi MARKO i MILAN, sestra RADMILA, snahe IVANA, BRANKA i ZORICA, unučad, bratanić, bratanične, sestrične i ostala mnogobrojna porodica MARKOVIĆ i BURIĆ

PETAR VUKČEVIĆ i KOLEKTIV FIRME „PETEX“

448

452

400

Posljednji pozdrav voljenom stricu i đeveru

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav

DRAGOLJUBU Dušanovom MARKOVIĆU

BEĆU

JOŠU

Tuga i nevjerica u surovu stvarnost polako ustupaju mjesto privilegiji na druženje sa tobom.

Plemenitost tvog srca i topla beskrajna duša obavezuju na vječno sjećanje.

JOŠU

IVICA MARKOVIĆ i BATO ŽUGIĆ

444

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i sjećanjima.

Počivaj u miru, voljeni naš Dragi.

NAJBOLJI

BANJU

Snaha ZORICA, bratanić DUŠAN i bratanična JOVANA

DRAGANI

Počivajte u miru.

SLOBODAN VUJOVIĆ

447

Posljednji pozdrav kumu

Čuvaćemo te od zaborava.

BEĆU

MIRKO JOVOVIĆ sa porodicom

Obećavamo ti.

Volimo te.

Eto to si bio ti.

Tvoja ljubav i tvoj osmijeh su činili čuda.

Uz tebe je sve bilo lako.

Naučio si nas kako treba, pratićemo tvoj put.

IVAN, LJILJA, FILIP i STEFAN 445

446

BEJA

TATA

Moj najbolji.

Ukrali su te, ali ne i ljubav i sreću koju si darivao meni i svima oko sebe.

Ponosna na tebe i na sve što smo stvorili, nastaviću to da čuvam, jer je to bila tvoja najveća sreća.

Ne postoje riječi kojima bih mogao da iskažem koliko ćeš mi nedostajati i koliko sam ti zahvalan na svemu.

Volim te, zauvijek.

Počivaj u miru, anđele. Gromado moja.

IVAN

Tvoja NADA

418

Dragi

BEĆO

Nedostajaće nam tvoj široki osmijeh i veliko srce.

MIRKO, LJILJA i KSENIJA

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 5. januar 2025.

443

Sine moj

Posljednji pozdrav dragoj kumi

ANĐELE NAŠ BEĆO

Moj ponosu, moja diko ljudska.

Dok moje staro srce kuca tugovaću za tobom.

Volimo te,

Tvoja majka MILICA

Kad bi svi imali đeda kakvog smo imali mi i kada bi svi ljudi bili onakvi kakav si bio ti, Svijet bi bio jedno predivno igralište, prepun ljubavi, smijeha, vedrine, topline i razumijevanja. Čuvaćeš nas i sa neba, znamo te...

MILETA BOGIĆEVIĆ

Tvoj iznenadni odlazak ostavlja duboko urezanu tugu u našim životima. Ne postoje riječi kojima bi se mogli zahvaliti i odati ti počast za sve one momente u kojima si bio uz nas bezgranično.

Tvoja briga i pažnja nijesu mogle da se mjere ni sa jednom porodičnom linijom, u tome nijesi imao premca.

Granice u ljudskosti i poštenju kod tebe nijesu postojale.

Za sobom si ostavio neizbrisiv trag u našim životima.

IVAN i ZORAN MARKOVIĆ

Posljednji pozdrav prijatelju i rođaku

427

Poštovanom đeveru i stricu

Ostaćeš urezan u našim srcima onakav kakav si bio cijelog života.

Dobar kum, iskren prijatelj uvijek vedar i nasmijan. Počivaj u miru.

ZORICI VULETIĆ

FILIP i STEFAN

450

BANJO

412

442

Težak je i bolan ovaj posljednji pozdrav.

Neka ti Bog podari mir u carstvu nebeskom.

Kuma DRAGANA sa porodicom

LIDIJA, IVA i MILIĆ

449

425

Sa iskrenim žaljenjem opraštamo se od dragog i plemenitog rođaka

413

Mojoj sestri Zorici

BANJU Počivaj u miru.

MILETE Ljubovog BOGIĆEVIĆA

MILOŠ MUDREŠA sa porodicom 408

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

ZORICA Draganova VULETIĆ

Uzornog domaćina, čvrste krutine i oslonca svoje uže i šire porodice, dobrog bratstvenika pogodnog za svaki korisni dogovor, uvijek spremnog da se nađe i pomogne drugima kad im je teško, te da ih razboritim stavom i riječima ohrabri a na veseljima dodatno oraspoloži.

Znam da nijesam mogla spasiti nikoga pa ni tebe... Žao mi je samo što ja nijesam na tvom mjestu da tvoja đeca bar majku zapamte...

Vječan spomen, mir i spokoj njegovoj duši i sjenima.

BRANISLAV – BRANKO Nikolin MUDREŠA

Posljednji pozdrav dragom bratu

Sinoć kasno sam saznao za Tvoj tragični nestanak.

Saznanje da se nikada više nećemo vidjeti teško je pogodilo mene i moju porodicu.

S tvojim ocem Nikolom bio sam intimni prijatelj a naše porodice su odvajkada bile bliski prijatelji.

Sjutra je treće jutro pa ćemo doći da Ti se poklonimo, Tvoja majka Ljubica me uvijek rado dočekivala.

391

rođ. MARTINOVIĆ

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

od BUDA, BEKE, RADOJKE i NADE 428

419

ZORICA Draganova VULETIĆ

MILETI

PERO S. LOMPAR sa porodicom

Voljenom pobratimu

Sestra ANA RATKOVIĆ sa porodicom

DRAGO i GROŠA BOGIĆEVIĆ sa kćerkama ALEKSANDROM i ANDRIJANOM

Porodica pokojnog MIRKA VULETIĆA

424

431

Opraštamo se od

Posljednji pozdrav

ZORICI VULETIĆ

MILETE BOGIĆEVIĆA

MIKU Počivaj u miru, ljudska veličino, bratska uzdanice.

RATKO VUKČEVIĆ sa porodicom

Našeg dragog, brižnog i nadasve vedrog čovjeka.

Pamtićemo te po lijepom.

NADA, RADOMAN i DUŠKO sa porodicama

ćaju na našu Zoru.

Nedostajaćeš nam...

Ljudska kćeri, jedno poštenje koje se rijetko rađa.

Bila si mi kao sestra.

Ostadoše dvije princeze da nas podsje-

NATAŠA sa đecom i unučadima

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. januar 2025.

415

Posljednji pozdrav dragim komšijama

RADE

RADMILA

MARKO

i

394

Posljednji pozdrav dragim

RADU

MILOŠU

MILOŠ

i

RADMILI

RADMILI

RADU

MARKU

MILOŠU

MARKU

Nijemi od bola, pratimo vas prerano na posljednje putovanje.

Zauvijek ćete biti u našim srcima.

DANICA, GIGA, MIRJANA i RANKA

MARTINOVIĆ BLAGOTA MIJANOVIĆ sa porodicom 416

Posljednji pozdrav dragim komšijama

RADE

RADMILA

MARKO

MILOŠ

399

RADOVAN

RADMILA

MARKO

MILOŠ

397

S bolom i nevjericom opraštamo se od dragih prijatelja

RADA

MILOŠA

RADMILE

i

MARKA

Počivajte u miru.

ZORAN RADEVIĆ sa porodicom 426

Posljednji pozdrav

RADU

RADMILI

RADE

MARKU

MILOŠU

MARKO MILOŠ MARTINOVIĆ

MIRA, LENA, ZORAN i MILICA, ZDRAVKO NIKOLIĆ sa porodicama

392

398

Posljednji pozdrav voljenim

Teško je i bolno prerano opraštanje od vas.

Počivajte u miru, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

GOJKO ĐUKANOVIĆ sa porodicom

Od: BOSE, MILETE, MAĐA i MAJE

Neka vaše plemenite duše počivaju u miru. ĐURO i BUBA VUČKOVIĆ Posljednji pozdrav

Počivajte u miru, neka vam anđeli dušu čuvaju.

Posljednji pozdrav mnogo voljenim i nikad prežaljenim

MARTINOVIĆ

393

Posljednji pozdrav dragoj sestri, zetu i sestrićima

RADMILA

Ostaćete zauvijek u našim srcima.

Neka vaše plemenite duše počivaju u miru.

VASILJKA, BRANO, LAZAR i LUKA SEKULIĆ

RADE

RADMILA

MARKO

MILOŠ

Neka vaše plemenite duše počivaju u miru, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

MIGA VUJOVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 5. januar 2025.

389

Posljednji pozdrav mojoj dragoj sestri

438

439

Slomljenih srca sa neizmjernim bolom posljednji put se opraštamo od našega druga

JOVAN VULETIĆ

DESANKI R. LONČAREVIĆ

JOVANA VULETIĆA

Tvoj plemeniti duh, dobrota i ljubav koju si nesebično dijelila zauvijek će ostati u našim srcima.

RIĐI, na terenu si nosio broj 9, a u našim srcima ćеš zauvijek nositi broj 1.

Nije smjelo ni trebalo ovako da bude.

Tvoje mjesto na klupi ćemo čuvati zauvijek i nikada te nećemo zaboraviti, tvoje finte i tvoj osmijeh.

Za tebe i Vukana ćemo igrati svim srcem, u tvoju čast se boriti na svim terenima.

Brate Riđi, zauvijek ćeš biti dio našega tima i naših srca.

OLGA ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom

Tvoja braća, pioniri KK LOVĆEN 437

Posljednji pozdrav kumovima

Dođe dan kad ne želiš progovoriti ni riječ.

Kad su tišina i suze glasnije od bilo kojih riječi.

Da papir zna govoriti, odavno bi se raspao u hiljadu komadića, kao što su naša srca popucala na isto toliko komada.

Nakupilo se tuge za tri života.

Ali znaj, čuvaće treneri najljepše uspomene na tebe i nasmij nam se ponekad odozgo kako samo ti znaš, jer ipak to nijesu zvijezde, samo mali prozori na nebu.

Laku noć.

Mirno spavaj i sanjaj, anđele, zajedno sa svojim bratom Vukanom.

Do sljedećeg viđenja, MRKVICE. Tvoji treneri IVANA i VESKO

VULETIĆIMA

MIRKU

MARKU

VUKANU

STANKA i GORDANA

MILOŠU

396

Posljednji pozdrav voljenim drugovima

JOVAN

VOLI VAS MIGA

VULETIĆ

VUKAN

Od UROŠA i LJILJANE 411

Tužna je i bolna istina da vas više nema.

Tragično i nezasluženo izgubiste živote 1. januara 2025. godine.

JOVAN Mladenov VULETIĆ

JOVANU

Počivajte u miru i neka vas anđeli čuvaju!

Ne postoje riječi kojima mogu da se oprostim od vas.

Umjesto da zajedno idemo u badnjake i krstimo našeg Ćića da se veselimo, ja vas ispratih na vječni put bez povratka, u zagrljaju svojih roditelja koji će vas i dalje čuvati i maziti.

MIRKO Vasilijev

435

Posljednji pozdrav dragim komšijama

VUKAN Mladenov

MIRKO Počivajte u miru.

Komšinica RUMICA 451

Voljenom drugu

434

Posljednji pozdrav dragim komšijama

JOVAN VULETIĆ

VUKAN

VASKO ZVICER sa porodicom

395

Posljednji pozdrav

JOVANU Uzalud ću te čakati, druže.

Nedostajaćeš mi.

Tvoj drug VIKTOR ĐUKANOVIĆ

MIRKO

S tugom i nevjericom,

JOVAN Kolektiv VERKOMA

VUKAN

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. januar 2025.

410

MIRKO

JOCO

VUKAN

JOVANU

VUKANU

Ni slutio nijesam da će zla sudbina ovako surovo prekinuti naše druženje, igru na poligonu i tek započete izlaske u grad...

Ostaćeš zauvijek u mom srcu.

Zauvijek ćemo vas čuvati u našim srcima.

PAVLE, NEĐELJKA, MILICA i OLJA sa porodicama

Tvoj drug STEVAN VUJANOVIĆ sa porodicom

417

Posljednji pozdrav

404

Posljednji pozdrav dragom učeniku i njegovom bratu

MIRKU Počivajte u miru.

436

Posljednji pozdrav mom voljenom drugu i njegovom bratu

JOVANU

i

VUKANU

BRANKO i BRANISLAV TRKULJA iz Hrvatske

JOVAN

Učiteljica CICA BASTAĆ

406

Posljednji pozdrav

VUKAN

Pred vama je bio cijeli život, ali na surov i tužan način pođoste u vječnost.

Počivajte u miru, anđeli.

402

401

Tužno sjećanje na moje

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naša mila i voljena majka

7. januara 2025.

40 dana od smrti sestre

1. februara 2025.

4 godine od smrti brata

MIRKU VULETIĆU MILEVA SAVOVIĆ

MILEVE

Prolaze dani a mi se ne mirimo sa tim da nam nikad više nećeš doći.

U mislima i razgovoru svakog dana smo s tobom.

JOVANU VULETIĆU

Tvoji MILICA i VESKO

Od PAVLA VULETIĆA i ĐURA VULETIĆA sa porodicom

453

Posljednji pozdrav dragi

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Strina DARINKA TOMOVIĆ, sestre SANJA, SEKA, TINA, MARIJANA, DIJANA i MILICA

DRAGICA

429

BOŽO

DAMJANA

Voljeni moji, puno mi nedostajete…

Tuguje za vama vaša sestra

VUKANU VULETIĆU

Od bola i tuge i nebo je plakalo nad vašim bezgrešnim dušama. Počivajte u miru.

i

Posljednji pozdrav dragom

430

VLADU

VLADISLAVE

Četrdeset je teških dana kako si otišao na put bez povratka.

Porodica će u neđelju posjetiti tvoju vječnu kuću.

Tvoji: supruga STANA, kćerka TAMARA i sin NEBOJŠA sa porodicama

Porodica PAVIĆEVIĆ - Spuž Posljednji pozdrav dragom čika

VLADU KIĆO, ZOKI, ENIS i DRAGAN

433

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 5. januar 2025.

403

420

Draga i voljena

Četrdeset je dana kako nije sa nama naš voljeni

MARINA VUKIĆEVIĆ

BUDIMIR – BUCKO RADULOVIĆ

rođena VELIMIROVIĆ

Ne možemo prihvatiti bolnu istinu da si nas zauvijek napustio.

Bol, tuga, nevjerica, zašto je moralo biti tako?

Nikada te nećemo zaboraviti, pamtićemo te i čuvati kroz najljepše uspomene i sjećanja.

Umjesto četrdesetodnevnog pomena porodica daje prilog za održavanje groblja Milošev dub – Komani.

S tugom,

Već tri godine smo bez tvoje pažnje i divnih osjećanja. Ostaješ vječno u našim sjećanjima.

Supruga MIKA, sinovi MARKO i BOŠKO, snaha BOJANA, unučad DANILO, ANDRIJA i JELENA

PORODICA

432

405

Navršava se godina dana od kada nije sa nama naš voljeni

Prošlo je 40 dana od kada nijesi s nama, naš voljeni

VLADIMIR BATO MILUTINOVIĆ

BEGO

Beskrajno nam nedostaješ, tvoj topli zagrljaj, tvoje radosti i šale, tvoj osmijeh simbol beskrajne ljubavi.

Način na koji si pokazivao ljubav i brižnost jesu temelj najljepših sjećanja i podrška nama, tvojim najmilijim.

U tišini vječnog mira neka te prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Nedostaju nam tvoj vedar duh, osmijeh, tople riječi i nesebična ljubav.

Ostajemo tužni, ali beskrajno ponosni i zahvalni što smo te imali.

Sin FILIP i supruga SNEŽANA

Tvoji: SENKA, IVANA, JELENA i NIKOLA 390

Prošla je godina dana od kada nijesi sa nama

Četiri su godine od smrti našeg voljenog supruga, oca, svekra i djeda

388

409

Dana 8. januara 2025. godine navršava se pet godina od smrti našeg

PETRA Pavlovog ŠABANA SLOBODAN SLOBO Jovov JABLAN

Hvala ti za nesebičnu ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam pružao.

U nedjelju 5. januara 2025. godine uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Porodica JABLAN

LJUBA ĐURIČIĆA

Tvoju ljudskost i dobrotu zauvijek ćemo pamtiti.

S poštovanjem,

PORODICA

TVOJI NAJMILIJI

Godina dana od smrti brata od strica

SLOBA Jovova JABLANA Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom.

Sestra STANKA RADOVIĆ sa porodicom

454

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 5. januar 2025.

Neđelja, 5. januar 2025.

Marketing

31

32 Marketing

NOVOnjeno

Neđelja, 5. januar 2025.

U izdanju Pobjede, jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori

dopu je izdan

„

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji!

Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“ - „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

Uskoro u prodaji

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio“.