Dnevni list POBJEDA 09.01.2025

Četvrtak, 9. januar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21225 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

KOMENTAR

Zašto ćuti Bečić

Piše: Nenad ZEČEVIĆ

GODIŠNJICA MOJKOVAČKE BITKE: Predsjednik Skupštine Crne Gore, premijer Srbije i prvi čovjek opštine Mojkovac položili vijence sa trobojkama

Vukotić: Izjave Vučevića i Mandića pune falsifikata

Ono što najprije upada u oči je izjava da smo sa Srbijom bili 100 godina u istoj državi bez ijedne teškoće. Time se potpuno potire Božićni ustanak, koji je upravo podignut kao reakcija na bezuslovno ujedinjenje i gubitak crnogorske državnosti– rekao je istoričar Vukota Vukotić u izjavi za Pobjedu STR. 2. i 3.

Predstavnica kompanije Montenegro Luxury Hotels and Resorts Jelena Damjanović-Vidaković o značaju produženja programa ekonomskog državljanstva

Analitičar Aleksandar Musić ukazuje na bizarne reakcije dijela vlasti na zahtjeve studenata da se nakon drugog masakra na Cetinju moraju prepoznati odgovorni za rupe u bezbjednosnom sektoru

Demokrate gasile vatru benzinom, pa izazvale

Profesori, asistenti, saradnici u nastavi sa crnogorskih fakulteta, umjetnici i radnici u kulturi stali u zaštitu neformalne grupe „Kamo śutra“ i podržali njihove zahtjeve Novi protest „Kamo śutra“ biće održan 16. januara sa početkom u 19 sati i 30 minuta

Analitičar Musić ističe da rastom podrške iz drugih domena društva protesti polako dobijaju svoj život i to postaje problem za svaku vlast

Najbolji mladi seoski domaćini u 2024. godini Dimitrije Dulović (Bijelo Polje), Milivoje Obradović (Berane) i Nikola Šćepanović (Šavnik)

V. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović priznao da je preuranjeno iznio detalje zločina na Cetinju

Privatni taksi preduzetnik Goran Pajović kaže da je njegovog oca Dragana (71) fizički napao taksista zbog toga što je Pajović putnicima ponudio jefitiniji prevoz do Budve

PODGORICA – Vijenci

koje su juče predsjednik

Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, premijer Srbije Miloš Vučević i prvi čovjek opštine Mojkovac Vesko Delić položili na spomenik junacima Mojkovačke bitke ukrašeni su trobojnim lentama.

Mandić je svoj vijenac sa trobojkom, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, posvetio „herojskim precima koji povedoše posljednju bitku slavne Kraljevine Crne Gore“. Vijenac sa istom lentom Mandić je na spomenik junacima sa Mojkovca položio i u februaru minule godine prilikom zvanične posjete Mojkovcu. U tom gradu je juče obilježen Dan opštine i 109. godišnjica Mojkovačke bitke kada je vojska Kraljevine Crne Gore, predvođena serdarom Jan-

OBILJEŽENA GODIŠNJICA MOJKOVAČKE BITKE: Mandić, Vučević i Delić spomenik

Vučević: Da nije bilo bitke ne bi bilo ni pobjede 1918.

Vučević je ocijenio kako se od početka Velikog rata saradnja Crne Gore i Srbije odvijala „u skladu sa željama naroda uprkos rivalstvu dinastija Karađorđević i Petrović-Njegoš“, dok je Mandić istakao da su stradanja tokom 1916. godine uporišne tačke na kojima žele da grade bolje odnose „sa bratskom Srbijom, sa kojom smo sto godina bili u istoj državi“

kom Vukotićem, zaustavila austrougarsku ofanzivu i, sa gubitkom od oko pet stotina vojnika, vojsci Kraljevine Srbije omogućila povlačenje ka Jadranskom moru. Mojkovačka bitka ujedno predstavlja i

Vučević spreman za susret sa Spajićem

Premijer Srbije Miloš Vučević je juče, nakon polaganja vijenaca na spomenik junacima Mojkovačke bitke, izjavio da se dan ranije čuo sa crnogorskim kolegom Milojkom Spajićem i da je spreman za susret sa njim. - Spreman sam za sastanak sa premijerom Crne Gore, kad god i gdje god treba, u Podgorici ili Beogradu. Mislim da je prirodnije da se vidimo u Podgorici ili Beogradu, nego da se susrijećemo po evropskim metropolama - rekao je Vučević, te dodao da je Spajić dobrodošao u Srbiju.

Vučević je izrazio saučešće porodicama ubijenih na Cetinju navodeći da Srbija saosjeća sa bolom, kao što je i Crna Gora saosjećala sa bolom Srbije nakon tragedije u Novom Sadu.

posljednji boj Kraljevine Crne Gore, koja dvije godine kasnije, gubi suverenitet i postaje dio Kraljevine SHS. Nakon polaganja vijenaca na spomenik junacima sa Mojkovca, u mojkovačkom centru za kulturu upriličena je svečana sjednica povodom Dana opštine kojoj je, u zgradi Opštine, prethodio i sastanak Vučevića, Mandića i Delića. U izjavi za medije nakon tog sastanka Vučević je kazao da mu je drago što je dio obilježavanja 109 godina od Mojkovačke bitke, te ocijenio „da nije bilo hrabrih Mojkovčana, ne bi bilo ni Krfa, ni Solunskog fronta, ni pobjede 1918. godine“. Rekao je i kako su tada crnogorski vojnici zaštitili povlačenje srpske vojske preko Crne Gore i Albanije i omogućili da se sačuva vojska Kraljevine Srbije i potom vrati kao sila pobjednica protiv okupatora 1918. godine.

INTERVJU: Danilo Kalezić, istoričar i politički analitičar

- Vjerujem da ćemo zajednički obilježavati datume koji su u istoriji jedne i druge države upisani i da se nećemo stidjeti onoga što nas povezuje, po-

štujući postojanje dvije nezavisne države i čuvajući dobre odnose – rekao je Vučević uz ocjenu da su odnosi između Crne Gore i Srbije dobri, ali i

da moraju biti još bolji. O odnosima dvije zemlje govorio je i na svečanoj sjednici povodom Dana opštine Mojkovac navodeći kako se, od po-

Tek sada sagledavamo posljedice permanentnog menadžmenta destabilizacije Crne Gore

PODGORICA – Revizija istorije u današnjoj Crnoj Gori služi kako bi se falsifikovanjem istorijskih događaja prilagodili onome što drugi žele da bude budućnost naše zemlje. Nažalost, u toku je ekspanzija revizivršne i zakonodavne vlasti. Jedna od ključnih politika Crne Gora od 2006. godine bila je upravo dobrosusjedski odnosi, regionalna saradnja i, generalno, vanjska politika. Ciljano i svjesno se urušava taj dio i taj temelj crnogorske državno-

onizma i relativizacije svih pozitivnih civilizacijskih dostignuća 20. vijeka, prije svega antifašističke borbe, te rehabilitacija raznoraznih nacionalističkih zala, kazao je istoričar i politički analitičar Danilo Kalezić.

sti, jer je Crna Gora, za razliku od drugih država na Zapadnom Balkanu, lika – naglasio je Kalezić.

u Crnoj Gori, nakon što joj Hrvatska nije dozvolila otvaranje Poglavlja 31, a predstavljaju „popuste“ hrvatskoj manjini u Crnoj Gori, išta promijeniti u odnosima dvije zemlje?

POBJEDA: Da li će dešavanja :

zacije koji se primjenjuje nad Crnom Gorom od strane sada formalne iz-

KALEZIĆ Ono što je crnogorska vlada nakon toga uradila u odnosima sa Hrvatskom žargonski se naziva „šibicarenje“. Mi smo i ranije imali otvorena pitanja sa Hrvatskom, uključujući Prevlaku, školski vojni brod „Jadran“, pa zatim

lih i zarobljenika u logorima. Sve to nije bilo razlog da Hrvatska aktivira tako drastičnu mjeru. No, ovdje se sada radi o antihrvatskoj atmosferi, a prije svega antievropskoj, koju generiše izvršna vlast i na koju više zvanični Zagreb nije mo-

da ustupiti nekretninu ili dvi-

ština je u onome što su stvarne namjere, a one su duboko pogrešne i duboko u sukobu sa onim što su proklamovane vrijednosti i stavovi crnogorske vlade, na bazi famoznog sporazuma na čijem je temelju formirana i koji više niko ne pominje. Otopljavanje odnosa sa Hrvatskom počeće onog trenut-

antievropsko raspoloženje. A o otvorenim pitanjima će se razgovarati tek u trenutku kad Crna Gora pristupi EU. : odnosno

Sumnjam da postoji spo-

sobnost današnje vlade u ovom formatu da bude na tim vrijednostima, jer oni prosto ne baštine taj duh i te vrijednosti. POBJEDA: Da li to znači da će predsjednik Skupštine Andrija Mandić nastaviti provokacije i naredne dvije godine, te da će pregovori sa EU trajati mnogo duže od toga, jer jedan dio vladajućih partija čini sve kako bi se usporio ili potpuno zaustavio put Crne Gore ka EU? Mislim da previše važnosti dajemo Andriji Mandiću i da je on nepotrebno postao simbol današnjeg stanja u Crnoj Gori. Simbol je cijela Vlada. Sve ono što stoji iza predsjednika parlamenta, svi partijski funkcioneri koji su došli na krilima „litijaške revolucije“, odnosno kontrarevolucije, svi su oni Mandić, Aleksandar Vučić, koji se njima otvoreno koristi. U crnogorskom narativu je Mandićeva uloga možda i predimenzionirana, jer je on samo jedan od sprovodilaca politike „srpskog sveta“. Nastaviće i dalje da to bude, s tim što je to sad

akutnije i malignije, jer dolazi sa pozicije vrha Skupštine, od drugog čovjeka u državi. Sve što sada rade, čine kako bi sproveli agendu „srpskog sveta“, čija je integralna komponenta: niko prije Srbije u EU, a Srbija nikad u EU. To je ta logika kojoj moramo i treba da se vraćamo. Kada neki procesi nijesu jasni, javnost, analitičari i političari treba da znaju da je to jedina formula po kojoj oni funkcionišu.

Ta matica je definitivno blokiranje ne sada samo ulaska Crne Gore u EU, nego i potvrde Crne Gore i njene državnosti u očima svih međunarodnih partnera, gdje će je, pretpostavljam, biti sve manje i manje.

POBJEDA: U međuvremenu, ostaju otvorena identitetska pitanja i izmjene Ustava, na kojima insistiraju predstavnici prosrpskog dijela vlasti. Čak i da odustanu od tih zahtjeva, postoje drugi načini na koje se te namjere mogu realizovati. S obzirom na to da prosrpske stranke drže najveći dio ob-

Mandić položio vijenac sa trobojnom lentom

junacima ukrasili vijencima sa trobojkama

bitke na Mojkovcu,

godine

Vukotić: Izjave Vučevića i Mandića pune falsi kata

Izjave Vučevića i Mandića pune su falsifikata, tvrdi istoričar Vukota Vukotić, ističući da je prenebregavanje istorijskih činjenica u maniru aktuelne vladajuće većine.

– Ono što najprije upada u oči je izjava da smo sa Srbijom bili 100 godina u istoj državi bez ijedne teškoće. Time se potpuno potire Božićni ustanak koji je upravo podignut kao reakcija na bezuslovno ujedinjenje i gubitak crnogorske državnosti. Pored toga, Mojkovačka bitka, zaista labudova

pjesma crnogorske vojske, nikada nije morala da se desi, jer srpska vojska se odavno povukla prema Draču. Takođe, nije istina da je kralj Nikola ikad naredio da se nešto dijeli sa srpskim trupama već je to narod učinio sam – rekao je Vukotić u izjavi za Pobjedu. Dodaje i kako nijedan od državnika ne želi da kaže da je crnogorsko zauzimanje Skadra 1915. godine omogućilo povlačenje srpske vojske preko Albanije. – Osim toga, sadašnja domunđavanja o saradnji Crne

Gore i Srbije u toku Prvog svjetskog rata najbolje demantuje naređenja Petra Pešića, srpskog pukovnika, koji izričito traži da se crnogorskim vojnicima ne daje strateški značaj, smatrajući je vojskom milicijskog tipa. Uostalom, najbolje o tom odnosu govori Nikola Pašić kada kaže u svom izvještaju da je Srbija možda izgubila rat protiv Austrougarske, ali da ga je dobila protiv Crne Gore. Otuda i cijeli trud srpske diplomatije da se na Solunskom frontu ne sretnu dva kralja i dvije vojske. Znajući sve ovo, ovakve izjave zaista su vrijeđanje crnogorske javnosti – zaključio je Vukotić.

budemo ovdje u Mojkovcu na prvi dan Božića i da se pomolimo Bogu za Srbiju i za Crnu Goru“. Mandić je, tokom svog izlaganja, istakao da je Božić 1916. godine posebno urezan u narodnom pamćenju, jer je na taj dan, kako je naveo, Mojkovac postao simbol žrtve, bratske ljubavi i vjere.

Istakao je i da je obilježavanje Dana opštine Mojkovac važno za cijelu Crnu Goru, a ne samo za taj kraj, te da ocjeća čast i privilegiju što tom obiljažavanju prisustvuje i predsjednik Vlade Srbije.

- To simboliše i onu 1916. godinu kada su se zajedno crnogorska i srpska vojska borile protiv tadašnjih okupatora. Sa kim bližim nego sa Vladom Srbije i predsjednikom Srbije, da obilježimo dan velikog stradanja kakva je bila 1916. godinakazao je Mandić. Dodao je i da su ta stradnja uporišne tačke na kojima žele da grade budućnost Mojkovca i Crne Gore, kao i bolje odnose „sa bratskom Srbijom sa kojom smo sto godina bili u istoj državi“.

Komentar

Piše: Nenad ZEČEVIĆ

Zašto ćuti Bečić

Umjesto da se fokusira na suštinska pitanja i pružanje odgovora građanima što je istina o Cetinju, koji je motiv, ko je zakazao u masakru, kako je moguće da se 12 ubistava desi u svega pola sata na pet lokacija, što je logički perpetum mobile, kao i odakle ubici oružje, stranka Alekse Bečića koristi javne resurse za diskreditaciju mladih ljudi, neformalne grupe studenata „Kamo śutra“, koji samo ukazuju na probleme i propuste. Bečićeva tišina znači da je na potezu premijer Spajić, koji znatno ranije nego što je mislio mora podvući crtu i krenuti u proces smjene političkih predstavnika u sektoru bezbjednosti, prije svega ministra unutrašnjih poslova

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK) nije se oglašavao povodom masakra na Cetinju. Kao koordinator BOK-a, što znači da je i prvi čovjek sektora bezbjednosti, Bečić ima ključnu ulogu u usklađivanju aktivnosti organa bezbjednosti, uključujući Agenciju za nacionalnu bezbjednost, Upravu policije, Vojsku Crne Gore i druge ključne institucije. Drugim riječima, zna sve. Prema Zakonu o osnovama bezbjednosnog sektora, zadatak Biroa za operativnu koordinaciju je da obezbijedi efikasnu saradnju i razmjenu informacija među ovim institucijama kako bi se spriječile bezbjednosne prijetnje, što je u slučaju Cetinja, sada više nema sumnje, izostalo.

četka Velikog rata, saradnja Crne Gore i Srbije odvijala „u skladu sa željama naroda uprkos rivalstvu dinastija Karađorđević i Petrović-Njegoš“. - Odmah po otpočinjanju ratnih dejstava, Crnogorska narodna skupština je 1. avgusta 1914. odlučila da se Crna Gora pridruži ratu protiv Austrougarske, solidarno dijeleći sudbinu bratske Srbije. Pet dana kasnije, kralj Nikola I pozvao je narod u sveti boj za slobodu srpstva i jugoslovenstva. Iako je bila velika oskudica, crnogorska vlada je naredila podjelu preostalih zaliha hrane sa srpskim trupama. Samo taj čin bi bio dovoljan da ga se vječno sjećamo sa ponosom i zahvalnošću - naveo je Vučević.

permanentnog

razovanja, kulture, mogu li se očekivati, recimo, izmjene nastavnih planova kojima će zvanični biti srpski jezik i istorija srpskog naroda?

KALEZIĆ: Izmjene Ustava bi, zapravo, trebalo da budu završetak ili kruna procesa lišavanja Crne Gore njene državnosti. Mijenjanje nastavnih planova i sistema obrazovanja, klerikalizacija društva, uvođenje vjeronauke, sve su to u funkcionalnom smislu mnogo lakše stvari za implementiranje. I sve to zajedno čini jedan front koji od Crne Gore treba da napravi komponentu „srpskog sveta“, drugu Republiku Srpsku, još jednu srpsku državu.

A sve su to varijante onog istog projekta na kojem rade ne od danas, niti od juče, već decenijama. Za to se mobilišu svi resursi koji postoje na raspolaganju u Crnoj Gori, a uključuju i kompanije u privatnom, odnosno državnom vlasništvu, crkvu, obrazovni sistem, aparat sile, obavještajnu zajednicu. Sve to ima za cilj da Crna Gora promijeni svoj karakter

Zaključio je i da je u Mojkovac došao da prenese „bratske pozdrave i poštovanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića“, te da „zajedno kao braća

- Za tih 100 godina nijesmo imali ni najmanjih sukoba ni nesporazuma. U Crnoj Gori živi više od trećine građana koji su Srbi, isti narod kao i u Srbiji, većina građana govori srpskim jezikom, a to su važne niti koje nas povezuju - zaključio je Mandić, koji je Vučeviću poklonio i sliku kapale na Lovćenu. Đ. ĆORIĆ

Velike krize imaju potencijal da djeluju emancipatorski

POBJEDA: Da li aktualni politički trenutak ima neku sličnost ili se, pak, može tumačiti povlačenjem paralele sa ranijim dešavanjima u našoj istoriji?

KALEZIĆ: Sadašnji trenutak jako liči na zlokobni početak Prvog svjetskog rata i na samu 1918. godinu. Ne samo zbog unutrašnjih prilika, već mnogo više zbog spoljašnjih prilika i odnosa naših stranih partnera koji ne razumiju do kraja problematiku i nijanse Crne Gore i crnogorskog pitanja. Nadam se da će promijenjeni geopolitički momenat

u odnosu na ono što je Ustavom proklamovala. Postoje i brojne druge greške, ali ključni nedostaci i manjkavosti sistema su naslijeđeni i sada je, zapravo, vrlo lako realizovati pomenute namjere. Dosta toga je već pripremljeno i ostaje samo da se dodatno rasturi jedan sistem koji je sklerotičan i izgradi novi.

POBJEDA: Da li to podrazumijeva relativizaciju i reviziju istorijskih događaja, naročito onih tokom 20. vijeka, od Prvog svjetskog rata do kraja devedesetih?

nove administracije u SAD uticati na sve države Kvinte, te da će se pokrenuti i to pitanje koje treba da aktuelizuje crnogorska opozicija. Jer, upravo crnogorska opozicija mora da bude ta koja će ga nametnuti i to je njihov glavni izazov za 2025. i 2026. i za sve godine koje dolaze. Crnogorsko pitanje mora postati tema i u Briselu, i u Vašingtonu, i u Berlinu, i u Londonu, gdjegod se donose krupne regionalne odluke.

POBJEDA: Da li to znači da kriza koja je počela dešavanjima vezanim za Ustavni sud, u stvari,

KALEZIĆ: Nažalost, u toku je ekspanzija revizionizma i relativizacije svih pozitivnih civilizacijskih dostignuća 20. vijeka, prije svega antifašističke borbe, te rehabilitacija raznoraznih nacionalističkih zala. Relativizacija događaja i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu i, na kraju, u ratovima koji su pratili raspad bivše Jugoslavije, služi toj svrsi. I upravo taj agresivni revizionizam koji se nameće kroz biblioteke, škole, crkvu, u nekim državama djeluje kao stimulans za otpor... Ali, Crna Gora se za

predstavljaju slamku spasa za Crnu Goru?

KALEZIĆ: Neko bi, možda cinično, rekao da krize ovog obima uvijek imaju potencijal da djeluju emancipatorski, da aktiviraju upravo emancipovani dio društva. A akcija treba da proizvede reakciju u vidu sile pozitivnih promjena.

No, mi za sada još nijesmo vidjeli takve rezultate. Tačnije, iako smo imali puno kriza, nijesmo imali puno reakcija. U svim dešavanjima nedostaje nam upravo taj dio. Zato ćemo tek da vidimo u što smo ušli.

sada ne brani. Ona se bukvalno osvaja „bez ispaljenog metka“. Nemamo nikakav refleks društvene javnosti, intelektualne prije svega. Ta se intelektualna javnost uklapa u neke sinakure i konformizam koji su, inače, mentalitetska karakteristika Crnogoraca. I tu se krije ključ za razumijevanje savremene crnogorske krize. Oni koji treba da nose proces otpora, intelektualci, utapaju se u jednu vrstu akademskog konformizma, motivisanog lukrativnim razlozima. Kristina JERKOV

Član 14 zakona jasno definiše sastav Biroa i njegove odgovornosti. U ovakvim kriznim situacijama, javnost s pravom očekuje da koordinator BOK-a preduzme proaktivne mjere, pruži informacije o bezbjednosnim propustima i predstavi planove za unapređenje bezbjednosnog sistema. Ništa od toga se nije desilo.

Upravo je suprotno, umjesto transparentne komunikacije i preuzimanja odgovornosti, svjedočimo tišini od strane Bečića, posebno nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost gdje je ,,elegantno“ prepustio premijeru Spajiću da prođe ,,streljanu“ od strane javnosti. Premijer Spajić je, iako najmanje kriv, prihvatajući jedini iz državnog vrha odgovornost, prošao ,,toplog zeca“ što je dobro za demokratske procese u zemlji, ali izostanak Bečićeve reakcije zabrinjava, imajući u vidu da se recimo među prvima pohvalio za izručenje Čangoza Turskoj. Ovaj izostanak reakcije dodatno pogoršava osjećaj nesigurnosti među građanima i postavlja pitanja uopšte o funkcionalnosti BOK-a. Paralelno s ovim, poslanički klub Bečićeve stranke već danima vodi intenzivnu medijsku kampanju protiv studenata, koji su javno zatražili odgovornost za propuste u bezbjednosnom sistemu. Ova kampanja se čini kao pokušaj skretanja pažnje s ključnih pitanja o bezbjednosnim propustima i usmjeravanja javne debate prema napadima na studente koji legitimno koriste svoje pravo na slobodu govora i zahtijevanje odgovornosti od javnih funkcionera, što je demokratska praksa.

Umjesto da se fokusira na suštinska pitanja i pružanje odgovora građanima što je istina o Cetinju, koji je motiv, ko je zakazao u masakru, kako je moguće da se 12 ubistava desi u svega pola sata na pet lokacija - što je logički perpetum mobile, kao i odakle ubici oružje, stranka Alekse Bečića koristi resurse za diskreditaciju mladih ljudi, neformalne grupe studenata „Kamo śutra“, koji ukazuju na probleme. Ukoliko studenti uspiju da se odupru i ne dozvole stranakama da preuzmu proteste, rapidno raste šansa za uspjeh njihovog, državi prijeko potrebnog građanskog aktivizma.

Na potezu je premijer Spajić koji znatno ranije nego što je mislio mora podvući crtu i krenuti u proces smjene političkih predstavnika u sektoru bezbjednosti prije svega ministra unutrašnjih poslova.

Vrh bezbjednosnog sektopra duguje i odgovor na pitanja zašto su informacije sa vrha, uključujući i imena žrtava, lokacija ubistava, pa i detalji jezovitog masakra, prvo curjele prema beogradskim medijima, pa tek onda i zvanično saopštavane. Ovakvo ponašanje ne doprinosi povjerenju u institucije, već ga dodatno urušava. Javnost očekuje odgovore, konkretne korake ka poboljšanju bezbjednosnog sistema i preuzimanje odgovornosti od strane onih koji su na čelu sektora bezbjednosti. Medijska kampanja protiv studenata je pokušaj da se izbjegne odgovornost, ali istovremeno otkriva ozbiljan nedostatak političke volje da se suoči s ključnim problemima koji su doveli do ovakve tragedije.

U vremenu kada su potrebni jedinstvo, odgovornost i transparentnost, izostanak reakcije i napadi na građane koji traže odgovornost, pokazuju ozbiljne slabosti u političkom i bezbjednosnom sistemu zemlje.

Prva

Upravni sud odbio tužbu Barske plovidbe

PODGORICA – Upravni sud odbio je kao neosnovanu tužbu Barske plovidbe protiv rješenja Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) koja se odnosi na povraćaj neusklađene državne pomoći koja se odnosi na garanciju i otplatu rata kredita Eksim banci za kupovinu dva broda ,,Bar“ i ,,Budva“.

Iz AZK su saopštili da je time njihovo rješenje iz avgusta 2022. godine postalo pravosnažno.

- Ova presuda je od naročitog značaja iz razloga što se radi o prvoj presudi u Crnoj Gori koja se tiče predmeta kontrole državne pomoći i na ovaj način se doprinosi stvaranju sudske prakse u ovoj oblasti –saopšteno je iz AZK.

NezakoNita pomoć Odlukom AZK-a iz 2022. godine je utvrđeno da je Barska plovidba dobila nezakonitu državnu pomoć te je naloženo tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija da preduzme mjere neophodne za povraćaj sredstava. Osim toga, ovom resoru je naloženo da utvrdi sve iznose neusklađene državne pomoći dodijeljene davanjem državne garancije, kao i otplate dospjelih, a neizmirenih rata za kredit kod Eksim banke za kupovinu dva broda te napravi plan povraćaja sredstava.

Barska plovidba je u ovom sporu tvrdila da je AZK prekoračila ovlašćenja te da je odlučivala o obligacionom zahtjevu koji je u nadležnosti Privrednog suda. Ukazivali su da nema dokaza da su zahtjevali državnu pomoć ili da je država dala, te da AZK nije dala

Barska plovidba je podnijela tužbu protiv rješenja Agencije za zaštitu konkurencije, koja je 2022. godine utvrdila da se u slučaju davanja državne garancije i otplate kredita za kupovinu brodova radi o nezakonitoj državnoj pomoći

jasne razloge na osnovu čega je zaključila da je riječ o državnoj pomoći. U tužbi su tvrdili da je AZK pogrešno primjenjivala zakon iz 2018. na pravnu situaciju koja je nastajala tokom 2012, a okončana potpisivanjem garancije početkom 2013. godine. Vlada je odlučila da otplati 1,5 miliona eura dospjelog duga ljeta 2020, a tadašnje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva zaduženo je da Vladi dostavi prijedlog za konverziju učešća Vlade u akcijskom kapitalu na osnovu tog plaćanja Eksim banci. Ukazuju da je Ministarstvo finansija u novembru 2021. godine podnijelo tužbu Privrednom sudu sa prijedlogom za izdavanje platnog naloga tražeći da se Barska plovidba obaveže da isplati 1,6 miliona eura.

-U konkretnom se radi o privrednopravnom odnosu između tužioca, kao korisnika kredita i Eksim banke, kao davaoca namjenskog kredita u iznosu od 46,4 miliona dolara za nabavku dva broda, za koji kreditni aranžman je Vlada izdala garanciju urednog izmirenja prema davaocu kredita, čime je Država Crna Gora, kao jemac, stupila u obligacionopravni odnos, smatrajući strateškim i opravdanim interesom zaštitu pomorstva kao privredne grane Crne Gore, a o čemu je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore dao pozitivno mišljenje –tvrdili su u tužbi iz Barske plovidbe dodajući da se u ovom slučaju radi o dvostrukom suđenju u istoj stvari. Iz AZK su tvrdili da je nevažno

da li je Barska plovidba tražila državnu pomoć, već da li je ona dodijeljena, dodajući da neznanje korisnika državne pomoći da je zatražio ili primio mjeru koja predstavlja državnu pomoć ne može biti od uticaja na drugačije postupanje. Naveli su i da je postupak pred AZK nezavisan od postupka pred Privrednim sudom.

- Činjenica da je država većinski vlasnik tužioca, ne može biti razlog za isključenje prisustva državne pomoći, imajući u vidu da su članom 2 Zakona o kontroli državne pomoći predviđeni uslovi pod kojima određena mjera predstavlja državnu pomoć, a koji su u konkretnom slučaju ispunjeni. U konkretnom postoje dva instrumenta dodje-

le državnih pomoći tužiocu –prvi je instrument izdavanja državne garancije, a drugi je, u više navrata, isplaćivanje kreditne rate – naveli su tokom postupka pred Upravnim sudom iz AZK dodajući da se nezakonita državna pomoć odnosi na neizmirene rate i razliku između izdate garancije i državne garancije koja bi se izdala prema tržišnim uslovima.

obrazložeNje Istog stava bio je i Upravni sud koji je utvrdio da je obrazloženje u rješenju AZK-a potpuno i argumentovano, te da nije bilo povrede pravila postupka, kao da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno. U obrazloženju odluke suda se navodi da je izdavanje garancije pod povoljnijim uslovima nego što su tržišni, mehanizam kojim se posredno obara cijena kapitala koju snosi primalac državne pomoći, budući da trošak izdavanja garancije za dobijanje kredita ulazi u ukupan trošak pribavljanja kapitala.

- Time se korisniku državne pomoći umanjuju ukupni troškovi i omogućava mu se da stekne prednost u odnosu na ostale učesnike na tržištu. Veoma često, država izdaje suverene garancije, koje, s jedne strane, ništa ne koštaju onoga ko prima kredit, a s druge strane, budući da je kreditni rejting država načelno uvijek iznad kreditnog rejtinga privrednih društava u tim državama, umanjuje kamatnu stopu po kojoj povjerilac naplaćuje kamatu, čime se svodi na implicitno subvencionisanje kamatne stope – stoji u obrazloženju odluke.

U Udruženju podstanara Crne Gore ukazali na probleme u vezi sa prijavama za projekat „Velje brdo“

PODGORICA - Proces prijava za projekte stanogradnje na Veljem brdu izazvao je veliki broj reakcija i opravdanu zabrinutost građana, saopšteno je iz Udruženja podstanara Crne Gore.

- Proteklih dana smo zaprimili brojne pozive i pritužbe koje ukazuju na ozbiljne probleme u vezi sa ovim procesom - navodi se u saopštenju Udruženja podstanara. Veliki broj građana, kako se precizira, izražava bojazan da bi njihovi lični podaci mogli biti zloupotrijebljeni, uključujući njihovo moguće korišćenje u političke svrhe.

- Ovo stvara dodatno nepovjerenje prema ovom projektu, njihovoj namjeni i načinu obrade.

Podsjećamo da je zaštita privatnosti građana garantovana zakonom i da je obaveza nadležnih institucija da ovu zaštitu jasno i transparentno obezbijede - navodi se u saopštenju. Pored toga, mnogi građani, naročito starije osobe i oni iz socijalno ugroženih kategorija, ukazali su na nepristupačnost online prijava. - Oslanjanje isključivo na digitalnu platformu isključuje veliki broj potencijalnih korisnika koji nemaju pristup internetu ili dovoljno digitalnih vještina. Smatramo da je ovakav način

prijave nepravedan i diskriminatoran prema najugroženijim grupama - ocijenili su iz Udruženja podstanara. Zainteresovani građani, uključujući podstanare, nemaju, kako je saopšteno, nikakve informacije o ključnim aspektima ovog projekta, kao što su uslovi za dobijanje stanova, kriterijumi za odabir korisnika, cijene kvadrata ili dinamika plaćanja. Ovakav pristup narušava povjerenje javnosti i stvara sumnju u ozbiljnost i transparentnost samog projekta. - Posebno želimo naglasiti da

ovaj problem dodatno ukazuje na važnost aktivnosti Udruženja podstanara za izradu registra podstanara – krovnog registra koji bi obuhvatio sve one kojima je potreban stan. Naša inicijativa ima za cilj stvaranje baze podataka koja bi služila kao osnova za pravednu i transparentnu raspodjelu stambenih resursa - navodi se u saopštenju. Iz Udruženja su rekli da su se relevantne institucije oglušile o njihov poziv za pomoć u realizaciji tog projekta. Ignorisanje te inicijative dodatno podstiče sumnju u iskrenost namjera iza

projekta „Velje brdo“ i u sposobnost nadležnih da adekvatno odgovore na potrebe najugroženijih građana. Poruke i zahtjevi se, kako se navodi, odnose na transparentnost i informisanje, pri čemu su iz Udruženja pozvali nadležne da odmah objave sve relevantne informacije o projektu Velje brdo, uključujući kriterijume, uslove i način raspodjele stanova. - Insistiramo na omogućavanju prijava i putem fizičkih kancelarija kako bi svi građani imali jednaku priliku za učešće. Tra-

Kredit kod Eksim banke

Kredit za izgradnju brodova ,,Bar“ i ,,Budva“ uzet je kod Eksim banke, a brodovi koji su građeni u brodogradilištu Jinling u Kini, preuzeti su u septembru i oktobru 2014. godine i od tada su u tajm čarteru (vremenskom najmu), kod unajmitelja. Kredit je iznosio 46,4 miliona dolara (23,2 miliona po brodu), kamata je iznosila dva odsto, što sve ukupno daje obavezu Barske plovidbe prema Eksim banci u iznosu od 58,09 miliona dolara. Ova kompanija je prošlogodišnju januarsku ratu kredita otplatila sama, dok je obavezu u julu preuzela država. Godinu ranije uspjela da je sama izmiri obje polugodišnje rate od 3,72 miliona dolara. Prema planu otplate koji je ranije sačinio MKI, bilo je predviđeno da Barska plovidba do kraja 2026. godine vrati šest miliona eura uz kamatu od skoro 155.000 eura.

Navodi se da ovaj slučaj ima sve karakteristike državne pomoći, što dodatno podupire činjenica da je država u više navrata isplaćivala rate banci koje je Barska plovidba trebalo da isplati. - Pritom, riječ je o neusklađenoj državnoj pomoći koja, povrh toga, nije ni prijavljena nadležnim državnim organima. Pritom, ni konverzija duga u akcijskom kapitalu tužioca ne dovodi u pitanje činjenicu da je u pitanju nezakonita/neusklađena državna pomoć u smislu člana 2 Zakona o kontroli državne pomoći –zaključuje Upravni sud. m lekoVić

žimo jasne garancije o sigurnosti i namjeni prikupljenih podataka, uz obavezno isključivanje bilo kakve zloupotrebe u političke svrhe - navodi se u saopštenju. Iz Udruženja su pozvali nadležne da se pridruže njihovim naporima u izradi registra podstanara kao ključnog koraka ka pravednoj i transparentnoj stambenoj politici. Udruženje podstanara apelovalo je na sve relevantne institucije da se odgovorno i ozbiljno posvete rješavanju tih pitanja. - Očekujemo hitno djelovanje kako bi se osigurala jednakost, pravda i povjerenje građana u sve projekte koji se odnose na njihovo osnovno pravo – pravo na dom - zaključuje se u saopštenju. S. p.

Upravna zgrada Barske plovidbe

Predstavnica kompanije Montenegro Luxury Hotels and Resorts Jelena Damjanović-Vidaković o značaju produženja programa ekonomskog državljanstva

Zlatni pasoši su generator ekonomskog razvoja Crne Gore

PODGORICA - Produženje programa ekonomskog državljanstva bi Crnoj Gori moglo donijeti dodatnu vrijednost, uzimajući u obzir pozitivne primjere zemalja poput Malte i Portugala. Takvi programi su dokazano djelotvorni u privlačenju kapitala, jačanju infrastrukture i kreiranju novih radnih mjesta, što doprinosi dugoročnom ekonomskom rastu - kazala je Pobjedi Head of PR&Marketing Montenegro Luxury Hotels and Resorts Jelena Damjanović-Vidaković

Ta kompanija je investitor hotela Montis Mountain Resort u Kolašinu, jednog od projekata realizovanih upravo kroz program ekonomskog državljanstva.

Ona vjeruje da bi ponovno pokretanje programa donijelo dodatnu vrijednost ekonomiji u cjelini, povećavajući atraktivnost Crne Gore kao turističke i investicione destinacije. - Ovakvi programi danas su

Ovakvi programi danas su prepoznati širom svijeta kao način za privlačenje direktnih stranih investicija i katalizator ekonomskog rasta i diversifikacije, a vrijednost ove industrije se mjeri u milijardama euraističe Jelena Damjanović-Vidaković

prepoznati širom svijeta kao način za privlačenje direktnih stranih investicija i katalizator ekonomskog rasta i diversifikacije, a vrijednost ove industrije se mjeri u milijardama eura. Važno je napomenuti da bi, kao i u primjerima drugih zemalja, trebalo prilagoditi uslove programa, fokusirajući se na održivost i jasne ekonomske ciljeve, kako bi se dodatno povećala njegova atraktivnost i kredibilitetističe Damjanović-Vidaković. privlačenje

investicija

Prema njenim riječima, program ekonomskog državljanstva znatno je doprinio eko-

nomskom razvoju Crne Gore, posebno kroz privlačenje stranih investicija u ključne sektore kao što su građevinarstvo, turizam i ugostiteljstvo. - Primjer grada Kolašina jasno pokazuje rezultate – od turistički zapostavljenog grada do centra investicionog buma u Crnoj Gori, sa čak 11 budućih hotela visoke kategorije - kazala je Damjanović-Vidaković. Ona navodi i da je program omogućio razvoj luksuznih rizorta u Tivtu i Čanju, te privlačenje svjetskih hotelskih brendova, što je dodatno povećalo prepoznatljivost Crne Gore na globalnom tržištu. - Ovi efekti nijesu samo ekonomski – oni imaju i širi druš-

Po nalogu Osnovnog suda u Baru

PODGORICA - Štrajk dijela zaposlenih u kompaniji

Port of Adria odložen je do daljnjeg, po nalogu Osnovnog suda u Baru.

Kako Radio Bar i Bar Info saznaju od članova sindikata, sud je odlučio u korist poslodavca koji smatra da zakazani štrajk nezakonit.

Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore ranije je najavljeno da će dio zaposlenih u Port of Adria stupiti u štrajk stupiti danas, da zahtijevaju poveća-

nje zarade od 15 odsto, izradu kolektivnog ugovora kod poslodavca, kao i isplatu režijske zarade za zaposlene koji su u štrajku za vrijeme njegovog trajanja.

Sindikalna organizacija Port of Adria Bar je najavu za štrajk uputila i Ministarstvu pomorstva i Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Većinski vlasnik barske kompanije je turski Global Ports holding, koji je 2013. godine

od Vlade kupio 62,1 odsto akcija nekadašnje barske kompanije Kontejnerski terminal i generalni terete za osam miliona eura.

Kompanija Port of Adria, odnosno nekadašnji Kontejnerski terminal i generalni tereti, osnovana je odlukom o restrukturiranju odnosno izdvajanjem iz Luke Bar, uz osnivanje novog preduzeća, po odluci Skupštine akcionara Luke Bar 2009. godine. Luka Bar je početkom de -

tveni značaj kroz otvaranje novih radnih mjesta i unapređenje lokalne infrastrukture - kazala je Damjanović-Vidaković. Ona tvrdi da bi produženje programa moglo dodatno učvrstiti poziciju Crne Gore kao privlačne destinacije za direktne strane investicije. - Prethodni program je već dokazao svoju vrijednost, ne samo u generisanju ekonomskog rasta, već i kroz otvaranje radnih mjesta, povećanje građevinskih aktivnosti i modernizaciju hotelskih kapaciteta. Takođe, program je pokazao da sve veći interes dolazi od investitora iz razvijenih zemalja, uključujući Sjedinje-

ne Američke Države (SAD), koji donose ne samo kapital već i vrijedno poslovno iskustvo. Fokusiranje na ohrabrivanje investitora koji su već dobili crnogorski pasoš da reinvestiraju u nove projekte, kroz podršku i razvoj povoljnih investicionih uslova, može dodatno ojačati dugoročne ekonomske koristi - tvrdi Damjanović-Vidaković. Ona smatra da postoji prostor za unapređenje uslova programa.

DoDatni poDsticaji - Jedan od ključnih koraka mogao bi biti uvođenje dodatnih podsticaja za projek-

Fokusirati se na ulaganja u manje razvijene regije

Prema riječima Jelene Damjanović-Vidaković, fokus programa treba usmjeriti na podsticanje ulaganja u manje razvijene regije i projekte koji bez podrške ovakvog programa ne bi bili finansijski održivi.

- Sektor hotelijerstva, naročito razvoj hotela visoke kategorije, pokazao se kao uspješan model u prethodnom programu, jer su to dugoročni projekti koji generišu značajne multiplikativne efekte na lokalne zajednice i ekonomiju u

te koji donose održivi razvoj, poput ulaganja u obnovljive izvore energije, infrastrukturu i tehnologije. Takođe, transparentniji procesi evaluacije investicija i praćenje njihovih rezultata mogu dodatno povećati povjerenje investitora. Država bi mogla razmotriti i fleksibilnije uslove ulaganja u regionalno manje razvijene oblasti, čime bi se postigla ravnomjernija distribucija ekonomskih koristi programa - poručuje Damjanović-Vidaković dodajući da je prethodni program ekonomskog državljanstva bio je zasnovan na jasno definisanim kriterijumima i strukturiranom načinu njihove implementacije. - Vjerujemo da bi u budućem programu ove dobre prakse trebalo dodatno unaprijediti i precizno definisati ciljeve kako bi se osigurala maksimalna ekonomska korist za zemlju. Pored ekonomskih aspekata, važno je posvetiti pažnju i boljoj edukaciji javnosti o načinu funkcionisanja programa, uključujući kriterijume za sticanje državljanstva, rigorozne provjere aplikanta i transparentnost cijelog procesa. Time bi se izbjegle negativne konotacije i pogrešne interpretacije, te dodatno povećalo povjerenje u program - zaključuje Damjanović-Vidaković. n. KovačeviĆ

cjelini. Takođe, smatramo da bi sredstva prikupljena od programa ekonomskog državljanstva trebalo usmjeriti kroz poseban fond u infrastrukturne projekte od strateške važnosti, kao što su modernizacija putne i željezničke infrastrukture. Ovo bi osiguralo vidljive i trajne koristi za cijelu državu - smatra Damjanović-Vidaković.

cembra prošle godine potpisala ugovor sa Hamburg port Consultingom, koja u roku o dva mjeseca treba da sprovede detaljnu analizu poslovanja kompanije Port of Adria, kojom upravlja turski Global ports.

Najavljenoi je da bi Vlada bi, nakon što kompanija Hamburg port Consulting završi detaljnu analizu poslovanja kompanije Port of Adria, mogla ući u fazu pregovora sa sadašnjim vlasnicima, kako bi se definisa-

li uslovi eventualne kupovine i spajanja sa Lukom Bar. - Cilj analize je procjena mogućnosti kupovine Port of Adria od sadašnjih vlasnika i njeno objedinjavanje sa Lukom Bar - objasnio je ranije ministar pomorstva Filip Radulović

Analiza će, kako je naveo, biti fokusirana na finansijske aspekte poslovanja kompanije Port of Adria, a na osnovu njenih rezultata Vlada će započeti eventualne pregovore o otkupu.

- Vjerujemo da je razdvajanje ove dvije kompanije bio pogrešan potez koji je štetio nacionalnom interesu. Spajanjem Luke Bar i Port of Adria stvorio bi se veći razvojni potencijal, što bi znatno doprinijelo ekonomiji Crne Gore - poručio je ranije Radulović. Najavljeno je da će se, nakon što se završi analiza, preći u fazu pregovora sa sadašnjim vlasnicima barske kompanije kako bi se definisali uslovi eventualne kupovine i spajanja. s. p.

Jelena Damjanović-Vidaković

Gradnja Montis by Splendid resorta u Kolašinu

PODGORICA – Neformalna studentska grupa „Kamo śutra“ dobila je juče podršku 103 profesora, asistenta i saradnika u nastavi sa brojnih fakulteta u Crnoj Gori, ali i od 169 umjetnika i radnika u kulturi, koji su u odvojenim pismima pozvali vladajuće partije, njihove medije i uslužne kanale na društvenim mrežama da prestanu s neprimjerenim targetiranjem studenata.

Lista zahtjeva koje je neformalna grupa „Kamo śutra“ iznijela na protestu održanom u nedjelju ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici ujedinila je veliki broj intelektualaca i stvaralaca. Studenti su na protestu, kojem je prisustvovalo prema Arhivu javnih skupova oko 5000 ljudi, iznijeli četiri zahtjeva. Prvi se odnosi na preuzimanje odgovornosti čelnika bezbjednosnog sektora, a tražene su ostavke stavka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića. Tražena je i demilitarizacija društva, oduzimanje i uništavanje ilegalnog i sakrivenog oružja, revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru osoba koje posjeduju oružje i kroz ozbiljne - a ne samo formalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psihološke preglede na godišnjem nivou. Njihov treći zahtjev je uspostavljanje policije u zajednici, odnosno promjena pristupa policije prema građanima, dok je četvrti vraćanje građanskog obrazovanja u učionice osnovnih i srednjih škola. Na zahtjeve studenata reagovale su Demokrate, iz čijih redova i dolaze oni koji kontrolišu bezbjednost u državi. Skup su nazvali slabo posjećenim, iako je to jedan od najmasovnijih koji su održani u Crnoj Gori, a da iza njega ne stoje političke partije. Demokrate su onda optužile studente da rade za bivši režim i kriminalne grupe. Na brojna saopštenja i otužbe Demokrata, koji politizuju zahtjeve da se svaki građanin u državi mora osjećati i mora biti siguran – studenti ne odgovaraju saopštenjima, već traže da Bečić i Šaranović obavijeste javnost o dokazima na osnovu kojih su zasnovali tvrdnje da iza neformalne grupe „Kamo śutra“ stoje organizovane kriminalne grupe. Na taj upit, Demokrate su odgovorile novim saopštenjem, kojim se obraćaju svojim po-

9. januar 2025.

Profesori, asistenti, saradnici u nastavi sa crnogorskih fakulteta,

Studenti su prijetnja totalitarizmu i autokratiji!

Ambasada SAD: Građani da ne trpe posljedice zbog izražavanja mišljenja

Snažno podržavamo pravo na mirno, nenasilno okupljanje i slobodu izražavanja kao temeljne vrijednosti demokratskog društva – saopštili su iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država. Oni su za Portal ETV poručili da „građani ne bi trebalo da snose posljedice zbog ostvarivanja prava na mirno okupljanje i izražavanje mišljenja“.

- Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici generalno ne komentariše pojedinačne izjave političara ili političkih partija. Pozivamo sve političke aktere, civilno društvo i medije da pokažu poštovanje prema žrtvama tragičnih događaja na Cetinju i njihovim porodicama, fokusiraju se na oporavak zajednice i rade zajedno kako bi iz ove tragedije izvukli pouke i obezbijedili veću sigurnost građana Crne Gore - saopštili su Portalu ETV iz Ambasade SAD.

litičkim protivnicima. Na kraju, nakon velikog pritiska javnosti, Demokrate su saopštile da ipak nijesu svi koji su prisu-

stvovali protestima pripadnici kriminalnih klanova, i bivšeg režima, ali su ipak nastavili sa targetiranjem pojedinih potpisnika.

Univerzitetski profesori i profesorice, saradnici i saradnice u nastavi, umjetnici, radnici u kulturi su u pismima podrške istakli da je krajnji momenat da se svi zabrinemo za bezbjednost građana i građanki u Crnoj Gori i da kao društvena zajednica pozovemo na odgovornost rukovodioce državnih institucija u čijoj su nadležnosti bezbjednost i sigurnost građana. Osim što su pozvali vladajuće partije, njihove medije i uslužne kanale na društvenim mrežama da prestanu s neprimjerenim targetiranjem studenata, čiji je cilj njihovo zastrašivanje i sputavanje ustavom zagarantovanog prava na slobodu govora i okupljanja, apelovali su i na sve ostale političke subjekte, civilne organizacije, građane i građanke, da podršku studentima/ studentkinjama iskažu poštujući njihove upute i zahtjeve koje upućuju sa zvaničnih kanala, te da se uzdrže od suvišnih medijskih eksponiranja.

- Neformalna studentska grupa „Kamo śutra“ jasno se odredila i iznijela zahtjeve koji za cilj imaju ozdravljenje crnogorskoga društva i njegovo pravo da zna punu istinu o stravičnim dešavanjima na Cetinju – napisali su u pismima. Kazali su i da kao članovi akademske zajednice i javni djelatnici imaju obavezu da stanu u zaštitu bezbjednosti studenata i prava na javno djelovanje.

Svi oni ističu da im se svojim profesionalnim i ličnim integritetom stavljaju u zaštitu, jer su studenti i studentkinje budućnost i perspektiva svakog progresivnog društva i uređene države.

- Opasnost i prijetnju predstavljaju samo totalitarizmu i autokratiji! – poručili su oni Istakli su da su ponosni na njihovu istrajnost, kritički duh i humanizam koje pokazuju, te da su dužni i na ovaj način, da javno upozore da crnogorska mladost i njen opravdani bunt ne smiju ni na koji način biti meta zlonamjernog djelovanja političkih partija i nosilaca javnih funkcija.

- Izražavajući porodicama žrtava cetinjskih masovnih ubistava najdublje saučešće, pridružujemo se javnim i opravdanim zahtjevima da

istina izađe na viđelo i da se utvrdi odgovornost za nefunkcionisanje sistema bezbjednosti – piše u pismu.

PODRŠKA

AKADEMSKE

ZAJEDNICE

U ime akademske zajednice, pismo su potpisali akademik prof. dr Slobodan Backović; prof. dr Aleksandra Banjević, Filološki fakultet UCG; prof. dr Goran Barović, Filozofski fakultet UCG; dr Nemanja Batrićević, Fakultet političkih nauka UCG; prof. dr Boban Batrićević, FCJK; mr Svetlana Čabarkapa, FCJK; mr Stevan Čakić, Fakultet za informacione sisteme i tehnologije, UDG; Mr Denis Čekić, Fakultet za sportski menadžment, UDG; prof. dr Saša Čilikov, Fakultet umjetnosti UDG; prof. dr Adnan Čirgić, FCJK; doc. dr Aleksandar Čogurić, FCJK; mr Ivan Ćetković, Fakultet za kulturu i turizam, UDG; prof. dr Srđan Darmanović, Fakultet političkih nauka UCG; mr Irena Delja, FCJK; prof. dr Draško Došljak, Filološki fakultet; doc. dr Goran Drinčić, FCJK; doc. dr Mehmed Đečević, Fakultet političkih nauka UCG;

doc. dr Nikoleta Đukanović, Fakultet pravnih nauka UDG; prof. dr Slobodan Đukanović, Elektrotehnički fakultet UCG; doc. dr Vojin Golubović, Fakultet za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis, UDG; dr Sanja Grbović, Pravni fakultet UCG; prof. dr Veselin N. Ivanović, Elektrotehnički fakultet UCG; doc. dr Uglješa Janković, Fakultet političkih nauka UCG; prof. dr Miomir Jovanović, Biotehnički fakultet UCG; doc. dr Ivan Jovetić, Fakultet za sportski menadžment UDG; mr Ivan Jovović, Fakultet za informacione sisteme i tehnologije, UDG; prof. dr Sofija Kalezić, FCJK; Prof. dr Enis Kočan, Elektrotehnički fakultet UCG; prof. dr Olivera Komar, Fakultet političkih nauka UCG; prof. dr Marija Krivokapić, Filološki fakultet Nikšić UCG; prof. dr Olivera Kusovac, Filološki fakultet UCG; prof. dr Radomir Mato Laković; prof. dr Irena Lagator-Pejović, Fakultet za dizajn i multimediju UDG; mr Luka Laković, Fakultet za informacione sisteme i tehnologije, UDG; Jovana Lipovina, FCJK; doc. dr Bojana Mališić, Fakultet

za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis UDG; mr Ema Mandić, Fakultet za kulturu i turizam, UDG; doc. dr Ethem Mandić, FCJK; prof. dr Vesna Maraš, Biotehnički fakultet UCG; prof. mr Žana Marinković, Muzička akademija UCG; doc. dr Milan Marković, FCJK; mr Mirjana Marković, FCJK; prof. dr Aleksandra Martinović, Fakultet za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju UDG; prof. mr Bojan Martinović, Muzička akademija UCG; prof. dr Biljana Maslovarić, Filozofski fakultet UCG; mr Nikola Mićunović, Fakultet za informacione sisteme i tehnologije, UDG; doc. dr Marija Mijušković, Filološki fakultet UCG; prof. dr Saša Milić, Filozofski fakultet UCG; prof. dr Nela Milošević, Primijenjene nauke UDG; doc. dr Milika Mirković, Fakultet za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis UDG; prof. mr Žarko Mirković; doc. dr Jasmina Nikčević, Filološki fakultet UCG; prof. dr Aleksandra Nikčević-Batrićević, Filološki fakultet UCG; prof. dr Andrijana Nikolić, FCJK; mr Marko Nišavić, Fakultet

Građani, akademska zajednica i umjetnici ličnim integritetom stali u zaštitu studenata

Zahtijevaju da svi građani budu sigurni u svojoj državi

radnici u kulturi stali u zaštitu neformalne grupe „Kamo śutra“ i podržali njihove zahtjeve

prijetnja samo autokratiji!

za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis, UDG; doc. dr Marija Orlandić, Fakultet za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis UDG; mr Sanja Orlandić, FCJK; doc. dr Sabina Osmanović, Filološki fakultet UCG; prof. mr Suzana Pajović, Fakultet likovnih umjetnosti UCG; doc. dr Dragutin Papović, Filozofski fakultet UCG; prof. dr Nenad Perošević, Filozofski fakultet UCG; prof. dr Deja Piletić, Filološki fakultet UCG; dr Ivan Piper, Fakultet za kulturu i turizam, UDG; prof. dr Goran Popivoda, Prirodno-matematički fakultet UCG; mr Nikola Popović, FCJK; prof. dr Vesna Popović-Bugarin, Elektrotehnički fakultet UCG; doc. dr Adnan Prekić, Filozofski fakultet UCG; prof. dr Vukić Pulević; doc. dr Aleksandar Radoman, FCJK; prof. dr Branislav Radulović, Pravni fakultet Univerziteta Mediteran; doc. dr Marija Radunović, Fakultet za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis UDG; prof. dr Nataša Raičević, Prirodno-matematički fakultet UCG; mr Vasko Raičević, FCJK; prof. dr Rade Ratković, Fakultet za biznis i turizam Univerzitet Adria-

tik; mr Marko Savić, Fakultet političkih nauka UCG; prof. dr Marko Simeunović, Primijenjene nauke UDG; prof. dr Vesna Simović-Zvicer, Fakultet političkih nauka UCG; prof. dr Aneta Spaić, pravni fakultet UCG; dr Nemanja Stankov, Fakultet političkih nauka UCG; prof. dr Božidar Šekularac; doc. dr Sonja Špadijer, Filološki fakultet UCG; doc. dr Jelena Šušanj, FCJK; prof. dr Jasna Tatar-Anđelić, Filološki fakultet UCG; doc. dr Sandra Tinaj, Fakultet za kulturu i turizam UDG; prof. Rajko Todorović Todor; mr Stefan Todorović, FCJK; mr Vera Tomanović, Filološki fakultet UCG; mr Nikolina Tomović, Pravni fakultet UCG; prof. dr Vanja Asanović, Metalurško-tehnološki fakultet UCG; prof. dr Vladimir Vojinović, FCJK; prof. dr Nebojša Vučinić; doc. dr Marija Vugdelić, Fakultet za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju UDG; mr Hajdana Vujanović, Filološki fakultet UCG; doc. dr Tiho Vujović, Fakultet umjetnosti, UDG; doc. dr Zlatko Vujović, Fakultet političkih nauka UCG; doc. dr Novica Vujović, FCJK; mr Miloš Vukanović, Humanističke studije UDG; prof. dr Miloš Vukčević, Pravni fakultet Univerziteta Mediteran; dr Marko Vukčević, Filološki fakultet UCG; prof. dr Mira Vukčević, Metalurško-tehnološki fakultet UCG; prof. dr Vesna Vukićević-Janković, Filološki fakultet UCG; prof. dr Milica Vukotić, Fakultet za informacione sisteme i tehnologije UDG i prof. dr Dragica Žugić, Filološki fakultet UDG.

UMJETNICI UZ

STUDENTE

Umjetnici, stvaraoci i kulturni radnici koji su podržali studetnske proteste tokom kojih su iznijeti ciljevi za ozdravljenje crnogorskoga društva su akademik CANU mr Anka Burić , grafičarka; Adin Rastoder , vajar; Aleksandar Radulović glumac; Aleksandar Radunović Popaj , dramski pisac (TBOK); Ana Maksimović, producent; Ana Pejović, grafička dizajnerka; Ana Vučković, glumica; Ana Vujošević, glumica; Ana Vukotić, rediteljka; mr Ana Lompar, grafičarka; Anastasija Kovačević, grafičarka; Anđela Marunović, glumica; Anđela Milićević, dipl. muzičarka; Anđela Radović, glu-

Novi protest u četvrtak, šetaće i do Vlade

Novi protest u organizaciji grupe studenata „Kamo śutra“ biće održan 16. januara, u četvrtak sa početkom u 19 sati i 30 minuta. Protest će, kao i prošlog puta biti održan ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova, gdje će studenti pročitati svoje zahtjeve. Planirana je i šetnja do zgrade Vlade.

mica; Andrej Nikolaidis, pisac; Andrija Pejović, muzičar i muzički producent; Andrija Radović, pjesnik; Andrija Vujošević, ilustrator; Anja Marković, istoričarka umjetnosti; Anja Mišović, glumica; Balša Vulević, pjesnik; Blanka Marković, likovna umjetnica; Bogdan Darmanović, vajar; Bojan Đuković, prof. gitare, muzičar; Boris Liješević, reditelj; Branka Radunović, grafička dizajnerka; mr Branko Mrdak , slikar; Damir Mursaljević, dizajner; Damjan Pejanović, pozorišni reditelj; Danijela Popović, dipl. grafička dizajnerka; Danilo Milatović, producent; Dario Maršić , muzičar; David Kovačević, muzičar; mr Dejan Batrićević, grafički dizajner; Dejan Ivanić, glumac; Diana Vicković, grafička dizajnerka; Dijana Lazović, slikarka; Dragan Mihaljević, akademski vajar; Dragan Tomašević, TV snimatelj i producent; Dragana Erjavšek, književnica

Borci

i antifašisti traže hitno ispunjenje zahtjeva

Savez boraca Naronooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore uputio je juče podršku studentima, neformalnog grupi „Kamo śutra“. Istakli su da nije pošteno u borbi za vlast studente pripisivati partijama i klanovima, jer njihova partija je mir, sloboda, sigurnost za sve građane, uz učenje i bolji život u Crnoj Gori.

- Istorija nas uči, kada studenti progovore - tada je opasnost po narod i državu na vidiku. Zato Savez boraca NOR-a i antifašista Crne Gore traži od političara, koji su na čelu države i institucija, da hitno ispune zahtjeve studenata, da partijske i lične interese ostave po strani, da prihvate odgovornost za pomenute zločine, podnesu ostavke i stvore uslove za povratak građanskog mira i sigurnosti, kako na Cetinju tako u čitavoj Crnoj Gori –piše u pismu podrške.

Borci NOR-a i antifašisti se nadaju da odgovor odgovornih čelnika koji nijesu ni prisustvovali komemorativnom skupu na Cetinju, neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ ne bude – Ostavke ćemo podnijeti „Malo śutra“.

- Dva teška zločina u dvije godine na Cetinju nijesu samo dva nesrećna slučaja koja treba pripisati samo pojedincima, već bolna slika stanja u društvu, što najbolje potvrđuju zahtjevi neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koju podržavaju njihovi profesori, kulturni i javni radnici i sve više građanska Crna Gora. Ko je na vlasti, odgovoran je da brine o državi, narodu, miru i slobodi, i tek kasnije o sebi – poručili su oni.

Ističu da je u Crnoj Gori očito drugačije.

- Istaknuti pojedinci i instutucije brinu, prvo o svojim ličnim i partijskim interesima po dubini i širini. O državi i narodu sve manje. Zato se, uz duboko poštovanje za žrtve zločina i saučešće njihovim porodicama moraju što prije, bez pravdanja i odlaganja svi studentski moralni, ljudski i opravdani zahtjevi ispuniti – poručuju najstariji članovi države koji su stali uz studente.

i književna kritičarka; Dragana Tripković , dipl. dramaturškinja; Dragana Vujić, producentkinja; Draško Dragaš, slikar; Dražen Miličković, prof. crnogorskog jezika i književnosti; Dubravka Drakić, glumica; Dubravka Duda Duletić, likovna umjetnica; Dubravka Matičić, producentkinja; Dušan Đurović, muzičar; Dušan Pejović, pisac; Dušanka Belada, rediteljka; Duško Miljanić, fotograf; Đoko Radoičić, organizator; Đorđe Dragićević, producent; Đorđe Šćepović, pisac; Filip Radević, majstor tona; Goran Vujović, glumac (TBOK); Gorana Kusovac, kulturna djelatnica; Gordana Tomašević, dipl. konzervatorka restauratorka; Igor Novak, diplomirani muzičar violončelista; Irena Milačić, dizajnerka; Iva Ivanović, grafička dizajnerka; Iva Nešić, umjetnica; Ivan Đurović , filmski i TV producent; Ivan Jokanović , muzičar; Ivan Marović, kompozitor i muzičar; Ivana Cikić, profesorica gitare; Ivana Kusovac, pijanistkinja; Ivana Majić-Kaluđerović, violinistikinja; Ivana Radulović, šminkerka; Ivana Stanić, slikarka; Ivona Malešić, profesorica klavira; Jelena Lela Milošević, dramska spisateljica; Jelena Minić, glumica; Jelena Nelević, pjesnikinja; Jelena Nenezić, glumica; Jelena Pavićević-Marković, vajarka; Jelena Simić, glumica; Jovan Dabović, glumac; Jovan Krivokapić, glumac; Jovan Milošević, slikar; Jovana Brnović, glumica; Jovana Vujanović-Radunović, vizuelna umjetnica; Jovo Petričević, grafičar; Julija Milačić-Petrović Njegoš, glumica; Katarina Bogićević, pjevačica i glumica; Katarina Tomašević Crawford, vajarka; Kosana Radojević, pijanistkinja; Kristijan Đuranović, muzičar; Ksenija Lješković, suflerka; mr Lada Perović, vajarka; Lina Leković, kostimografkinja; Ljubica Tomašević-Vuković, violinistkinja; Luka Bošković, grafički dizajner; Luka Radović, muzičar; Marija Perović, filmska i TV rediteljka; Marija Radusinović, akademska slikarka; Marina Kuveljić-Darić likovna umjetnica; Marko PetrovićNjegoš, vajar; Maša Jovović, slikarka; Mia Đurović, kostimografkinja; Milena Perović, teoretičarka umjetnosti; Milena Vukoslavović, likovna umjetnica; Milena Živko-

vić, vizuelna umjetnica; Milica Caušević, biletarka; Milica Dabanović, producentkinja; Milica Kankaraš, dipl. harfistkinja, mr teorije umjetnosti; Milka Stojanović, šminkerka; Miloš Pejović, glumac; Milovan Radojević, pisac i teatrolog; Milutin Darić, reditelj i likovni umjetnik; Milutin Marković, grafički dizajner; Mirjana Jovanović, muzičarka violinistkinja; Mihailo Caušević, predsjednik sindikalne organizacije CNP; Mišo Joskić , dipl. grafički dizajner; Mladen Ivanović, reditelj; Mladen Nikčević, muzičar; Momčilo Otašević, glumac; Momčilo Zeković Zeko, književnik i kompozitor; Nada Vukčević, glumica; Nela Otašević, izvršna producentkinja; Nemanja Bečanović, filmski reditelj; Nikola Nikolić, pisac; Nikola Radonjić, vajar; Nikola Radunović, muzičar; Nikola Rajović, muzički producent; Nikola Vicković, grafički dizajner; Nina Martinović, pozorišna rediteljka; Ognjen Spahić, pisac; Petar Burić, glumac; Petar Novaković, glumac; Radmila Božović, glumica; Rajko Radulović, dramaturg; Ratka Radusinović, slikarka, konzervatorka; Ratko Odalović, slikar; Roman Đuranović, likovni umjetnik; mr Sandra Đurović, grafička dizajnerka; mr Sanja Vojinović, književnica; Sead Šabotić, filmski reditelj; Selver Kardović, akademski slikar; Sergej Pavlović, dramaturg; Slobodan Čukić, publicista; Srđa Dragović, likovni umjetnik; Srđan Grahovac, glumac; Srđan Milošević, inspicijent i producent; Stefan Todorović Todor, slikar; Stela Mišković, dramaturškinja; Svetlana Dukić, konzervatorka; mr Svetlana Lola Miličković, grafička dizajnerka; Tadija Janičić, likovni umjetnik; Tamara Vujošević-Mandić, koreografkinja; prof. Tatjana Zeković, prevoditeljka i književnica; Tiho Vujović, umjetnik; Tijana Gordić, slikarka; dr Tijana Todorović, vizuelna umjetnica; Vanja Vukčević, teoretičarka muzike; Varja Đukić, glumica; Veljko Jaramaz, slikar; Verica Bulatović-Filipović, slikarka; Veselin Gajović Gajo, slobodni umjetnik (TBOK); Vjera Nikolić Lale, kompozitorka i pijanistkinja; Vladimir Vučinić, filmski snimatelj; Vuk Marković, filmski i TV reditelj; Vukan Lompar, grafički dizajner; Vukan Pejović, glumac; Zoran Marković Zonjo, reditelj (TBOK); Zoran Rakočević, reditelj; Zoran Vujović, glumac; Zoran Vulević, pisac; Zoran Živković, akademski slikar.J.MARTINOVIĆ

s. vasiljević

Analitičar Aleksandar Musić ukazuje na bizarne reakcije dijela vlasti na zahtjeve studenata da se nakon drugog masakra na Cetinju moraju prepoznati odgovorni za rupe u bezbjednosnom sektoru

PODGORICA - Dogodi se jezivo masovno ubistvo – a državna vlast se ne pojavi na komemoraciji pobijenim građanima. To su već sama po sebi vrata društvenog pakla – stvari ne mogu ostati na tome, jer društvo uvijek reaguje – ocijenio je za Pobjedu politički i medijski analitičar Aleksandar Musić iz Zagreba.

On je u razgovoru za Pobjedu ukazao na primjere bizarne reakcije crnogorske vlasti na ispoljeno nezadovoljstvo građana zbog rupa u sistemu bezbjednosti ogoljenih prvojanuarskim masakrom na Cetinju.

Komentarišući situaciju u kojoj se partijskim saopštenjima pokušava obesmisliti zahtjev neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ i njihov poziv na odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora zbog drugog masovnog zločina u istom gradu za dvije i po godine, Musić ističe da u analizi turbulentnih situacija uvijek treba krenuti od osnova.

Umjesto toga, kako navodi, politički nastupi stranke iz vlasti koja drži funkcije u bezbjednosnom sektoru proizveo je kontraefekat po njih same.

- Demokrate su gasile vatru benzinom, pa izazvale požar – okarakterisao je Musić medijske nastupe te partije čiji su stranački kadrovi u sektoru bezbjednosti - ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za politiku bezbjednosti Aleksa Bečić - suočeni sa zahtjevima neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ da podnesu ostavke.

Umjesto ostavki, traže mete

Njihovo povlačenje sa pozicija studenti su istakli kao polaznu osnovu za temeljne reforme i odlučne korake za unapređenje sigurnosti građana i neutralisanje političkih podjela i na njima zasnovane opšte polarizacije crnogorskog društva. Neformalna grupa studenata ustala je zbog toga što niko iz vladajuće garniture nije prepoznao makar objektivnu ili moralnu potrebu da odstupi sa pozicija nakon što je prvog dana ove godine poslije svađe u lolalnoj kafani Aco Martinović, prije nego je presudio sebi, na ukupno pet lokacija u prijestonci ubio 12 osoba, uključujući i dvoje djece, a ranio četvoro sugrađana.

Obrazloženi zahtjevi i bunt zbog ugrožene sigurnosti građana kojima niko nije bio u stanju da garantuje bezbjednost, kao i prateća podrška univerzitetskih profesora, saradnika u nastavi, kao i umjetnika i kulturnih djelatnika, dočekana je na nož od stranke čiji kadrovi drže MUP i dio Vlade. Plaćenim objavama na društvenim mrežama, Demokrate su u jednom od partijskih saopštenja, pokušavajući da argumentuju tvrdnje da iza

Demokrate gasile vatru benzinom, pa izazvale požar

Sagovornik ističe da rastom podrške iz drugih domena društva protesti polako dobijaju svoj život i to postaje problem za svaku vlast. Smatra da je nakon prvojanuarskog masakra premijer Milojko Spajić morao biti na Cetinju na komemoraciji. Ocjenjuje da Andrija Mandić pušta druge da se politički izranjavaju i čeka na svoj potez. DPS, doslovce, ne zna što bi u cijeloj situaciji, dok Milatović kalkuliše i na kraju će jedino prekalkulisati - sebe

protesta stoji DPS, naveli da je neformalna studentska grupa namjenski oformljena 1. januara.

Previdjeli su ili namjerno preskočili činjenicu da su članovi „Kamo śutra“ aktivno protestovali u decembru, pružajući podršku kolegama- studentima u Srbiji i Hrvatskoj, kao i organizatorima prošlogodišnjih protesta „Neka bude kazna neprestana“ u Podgorici koji su bili reakcija na zataškane slučajeve seksualnog uznemiravanja u školama.

agresijom na freške rane

Aleksandar Musić nije mogao da ponudi uporedni primjer koji bi izjednačio sa taktikom Demokratske Crne Gore koja na zahtjeve akademske zajednice odgovara etiketiranjem ne samo studenata već univerzitetskih profesora, akademika, umjetnika i književnika i svih koji su stali u odbranu prava na građansku reakciju i bunt. - Demokrate su u ovoj situaciji primijenile možda najgluplju komunikacijsku taktiku kojoj sam ikad svjedočio – na još svježe rane masovnog ubistva krenuli su agresijom i crtanjem meta na licima svojih sugrađana. Kao da to nije bilo dovoljno – nakon što su optužili nevine ljude i osramotili se, naprasno mijenjaju ton pa govore o tome da među prosvjetnicima ‘ima poštenog svijeta’,

ne shvatajući da ako si krenuo jednim smjerom tako radikalno, svaki otklon od tog smjera, koliko god bio suicidalan – još je gori jer pokazuje tvoju strah i slabost. Iz lošeg u gore – kategoričan je Musić. Prema njegovim riječima, ista stvar bila bi i napad na akademske radnike.

- Ne postoji akademski radnik na ovom svijetu koji nema neke svoje političke preferencije,

neki imaju članske karte, no ići na cijelu jednu društvenu grupaciju čizmom – bilo bi i uvijek jeste neinteligentno – smatra sagovornik Pobjede.

Partije na mUkama Musić ukazuje da ovi događaji, rastom podrške i iz drugih domena društva osim one studentske – „polako dobijaju svoj život i to postaje problem za svaku vlast“.

- Neki funkcioneri pokreta Evropa sad neoprezno su uletjeli u percepcijsko minsko polje, pokušavajući reciklirati istu priču, a onda na teži način naučili da se bezrazložno sramote – i to za očuvanje tuđe nesposobnosti i tuđih privilegija. Pretpostavljam da u PES-u trenutno kuva jer su stalno rastrgnuti između Demokrata i NSD-a/DNP-a/SNP-a, najistureniji su u izvršnoj vlasti, a svako malo im u krilo doleti neka bomba tuđe nesposobnosti ili tuđih ideoloških eksperimenata. No to je, naravno, njihov problem. Nezavisno od drugih, Milojko Spajić morao je biti na Cetinju na komemoraciji i tačka – smatra Musić. Prema njegovim riječima, iz ugla političke analize događaja, „kao najinteligentniji i najlukaviji crnogorski političar po običaju se pokazuje Andrija Mandić“. - Iako bi se očekivalo da će on zbog svoje ideološke pozicije prvi zajahati priču o OKG-u, mafiji, DPS-u itd. – Mandić je iskusan, ima puno utakmica u nogama – zna da čim imaš društveno osjetljiv trenutak i tisuće ljudi na ulicama – pametnije je pričekati i vidjeti, pustiti druge da se izranjavaju, pa onda povući potez kad je na obzoru već neki izgledni ishod. Ono što Mandić ima reći suptilno ili manje suptilno kaže kroz Borbu i IN4S, a mimo toga – čeka i vreba – ocjenjuje Musić. On smatra da DPS, koji Demokrate optužuju da stoji iza ovoga, doslovno ne zna što bi. – Osjećaju da moraju učiniti nešto, no po običaju ne znaju što i zato su i u ovom društvenom procesu uglavnom pasivni promatrač. Sa druge strane, predsjednik države Jakov Milatović kalkuliše, te će, kao i uvijek do sad, prekalkulisati samog sebe i nikoga drugoga – zaključio je Musić.

Protesti

Prvi protest neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ održan je 5. decembra ispred zgra-

Demokrate su u ovoj situaciji primijenile možda najgluplju komunikacijsku taktiku kojoj sam ikad svjedočio – na još svježe rane masovnog ubistva krenuli su agresijom i crtanjem meta na licima svojih sugrađana. Kao da to nije bilo dovoljno – nakon što su optužili nevine ljude i osramotili se, naprasno mijenjaju ton pa govore o tome da među prosvjetnicima ‘ima poštenog svijeta’, ne shvatajući da ako si krenuo jednim smjerom tako radikalno, svaki otklon od tog smjera, koliko god bio suicidalan – još je gori jer pokazuje tvoj strah i slabost. Iz lošeg u gore – kategoričan je Musić

de MUP-a u Podgorici, a podršku im je dalo više hiljada građana. Prethodilo mu je ispoljavanje revolta u petak 3. januara ispred zgrade Vlade, u momentu dok je u objektu zasjedalo Vijeće za nacionalnu bezbjednost povodom događaja na Cetinju.

Povod i tog skupa bilo je što niko od rukovodilaca sistema bezbjednosti nije podnio ostavke, niti je prepoznao makar objektivnu odgovornost za najteži zločin u novijoj crnogorskoj istoriji.

I nakon tog protesta reagovala je Demokratska stranka, koja je širila lažne informacije, objavljujući slike učesnika protesta za koje je navodila da su ljudi koji, kako se ispostavilo, nijesu uopšte bili prisutni, odnosno, objavljivali su pogrešan identitet.

Građani su poručili da traže ostavke, da se nestručni zamijene stručnima, zahtijevaju rigoroznije zakone... Među više stotina okupljenih bilo je i građanskih aktivista, umjetnika, ljudi iz raznih branši, ali i raznih gradova. Kao jedan od učesnika tog protesta psiholog i komunikolog Radoje Cerović kazao je u izjavi za Pobjedu da je ono što se dogodilo na Cetinju posljedica obezglavljenog sistema bezbjednosti.

- Policija je samo jedan od tih primjera. Bez profesionalaca, bez ljudi kojima je to struka, bez ljudi sa iskustvom i onih koji razumiju kako funkcionišu sistemi ne može se upravljati državom. Ili je namjera da se sistem sruši ili je postupanje posljedica kolosalnog oblika amaterizma, improvizacije što dokazuje da ovi ljudi, na ovakav način, nisu dorasli da upravljaju mjesnom zajednicom, a ne državom – kazao je Cerović. j. martinović / i. Perić

Aleksandar Musić

Brojnim saopštenjima kojima optužuju građane i studente da

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine

Konaković: Proglašenje „države srpskog

naroda“ bio uvod u planove razbijanja

SARAJEVO - Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je inicijativu Vijeću ministara BiH da se 9. januar proglasi danom žalosti na teritoriji cijele zemlje. Kako prenosi portal Klix.ba, Konaković se na ovaj potez odlučio na osnovu inicijative Udruženja žrtava i svjedoka genocida, pokret „Majke enklave Srebrenica i Žepa“ i „Žene Podrinja“. U obrazloženju inicijative on je naveo da je na taj datum

1992. godine došlo do proglašenja „države srpskog naroda“ u BiH, što je bio uvod u planove razbijanja BiH i početak UZP-a koji su pratili zločini nezapamćeni od Drugog svjetskog rata. Prema njegovim riječima, 9.

januar, koji Republika Srpska svečano obilježava kao dan osnivanja ovog entiteta, „predstavlja simbol etničkih podjela, političke segregacije i pogubnih posljedica koje su dovele do gubitaka ljudskih života, uništenja poro-

Francuska i Njemačka upozorile Trampa da ne prijeti Grenlandu vojnom silom

Šolc: Granice ne mogu

da se pomjeraju nasiljem

Njemačka i Francuska upozorile su Donalda Trampa da ne prijeti Grenlandu, nakon što je novoizabrani predsjednik SAD sugerisao korišćenje vojne sile kako bi zauzeo autonomnu dansku teritoriju.

Njemački kancelar Olaf Šolc naglasio je da „princip nepovredivosti granica važi za svaku zemlju, bez obzira na to da li je mala ili moćna“, dok je francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro rekao da EU neće dozvoliti napade na svoje suverene granice. - Granice ne mogu da se po-

mjeraju nasiljem - poručio je Šolc. Odlazeći njemački kancelar je rekao da je razgovarao sa „više šefova država i vlada“ nakon izjava Donalda Trampa, prenosi Ansa. - U mojim razgovorima sa našim partnerima jasno se pokazalo izvjesno nerazumijevanje aktuelnih izjava koje dolaze iz SAD - dodao je Šolc. Tramp je u utorak izjavio da ne može da isključi mogućnost upotrebe vojne sile ili ekonomske prinude, uključujući povećanje carina, kada je u pitanju preuzimanje kontrole nad Grenlandom i Panamskim ka-

Odluka Apelacionog suda u Novom Sadu

nalom. Tramp je ponovio svoj interes za kupovinu Grenlanda, nazivajući ga ključnim za nacionalnu i ekonomsku sigurnost. Danska, saveznik SAD, jasno je stavila do znanja da Grenland nije na prodaju i da pripada njegovim stanovnicima. Premijer Grenlanda Mute Egede takođe je odbacio ovu ideju, zalažući se za nezavisnost od Danske, prenio je BBC. Trampove izjave uslijedile su tokom pres konferencije u Mar-a-Lagu, neposredno prije početka njegovog drugog mandata. Kada su ga pitali da

li bi isključio korišćenje vojne sile za sticanje Grenlanda, odgovorio je:

- Ne mogu vam obećati nijedno od to dvoje... ali mogu reći ovo, potrebni su nam za ekonomsku sigurnost. Uprkos Trampovom interesovanju, Baro je rekao da ne vjeruje da bi SAD napale Grenland, ali je naglasio da EU ne smije biti zastrašena. Međutim, EU nema odbrambene kapacitete, a većina od 27 članica su članice NATO. Grenland je strateški važan za SAD, jer na njemu postoji radarska baza još od Hladnog rata. Grenlandski poslanik Kuno Fencker rekao je da su suverenitet i pravo na samopopredjeljenje nešto o čemu se ne pregovara, iako je pozdravio konstruktivan dijalog sa SAD. Većina Grenlanđana, dok podržava nezavisnost, i dalje zavisi od Danske kada je riječ o odbrani, uslugama i ekonomskoj podršci. Kao odgovor na Trampove izjave, Stefen Krec iz Danske radio-televizije izvještava da su Grenlanđani bili „šokirani“ prijedlogom o vojnoj sili, s mnogima koji su se protivili ideji da postanu kolonija za neku drugu moć poput SAD. U međuvremenu, Trampov sin, Donald Tramp Junior , posjetio je Grenland i podijelio fotografiju sa lokalnim stanovništvom koje nosi kape sa Trampovim porukama.

NOVI SAD - Apelacioni sud u Novom Sadu ukinuo je rješenje Višeg suda u tom gradu, kojim je odbijen prijedlog za određivanje pritvora bivšem ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goranu Vesiću, piše Radio Slobodna Evropa. Apelacioni sud uvažio je žalbu Višeg javnog tužilaštva u No-

vom Sadu i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje, saopšteno je iz Apelacionog suda. Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u Novom Sadu donijelo je 31. decembra rješenja kojima je odbijen pritvor za Gorana Vesića, pomoćnika ministra za željeznički transport Anitu Dimoski i bivšu direktorku Infrastrukture

željeznice Srbije Jelenu Tanasković zbog pada betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu. Aniti Dimoski i Jeleni Tanasković je tada produžena mjera zabrane napuštanja stana, dok je ostalim okrivljenima produžen pritvor. Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je 30. decembra optužnicu protiv 13 osoba, uk-

ljučujući bivšeg ministra saobraćaja Gorana Vesića i bivšu direktorku Infrastrukture željeznice Srbije Jelene Tanasković, zbog pada nadstrešnice na ulazu u Željezničku stanicu Novi Sad, kada je poginulo 15 osoba. Betonska nadstrešnica Željezničke stanice u Novom Sadu obrušila se 1. novembra usmrtivši 15 osoba, dok je dvoje teško povrijeđeno.

dica i generacija koje su pretrpjele gubitke tokom rata“, naveo je Konaković. Naglasio je i da je proglašenje 9. januara, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, prvi zločinački plan koji je po-

generacija zločina na području bivše Jugoslavije.

Elmedin Konaković

Odluka Ministarstva odbrane BiH

SARAJEVO - Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez nije dao saglasnost za prelet vojnog helikoptera Srbije preko teritorije BiH. Tim helikopterom je trebalo da delegacija Ministarstva odbrane Srbije doputuje u Banjaluku, na proslavu 9. januara, Dana Republike Srpske, koji ne priznaje vlast BiH. Ambasada Srbije u BiH je odobrenje za let helikoptera iz Srbije preko teritorije BiH tražila za 8. i 9. januar. Novinska agencija Fena je prenijela da je Helez izjavio da „taj prelet helikoptera Srbije i posjeta delegacije Ministarstva odbrane Srbije nedvosmisleno upućuju na zaključak da je namjera prisustva događajima u vezi sa obilježavanjem 9. januara, kojeg je 2015. i 2019. godine Ustavni sud BiH svojim odlukama proglasio neustavnim danom RS“. Helez je naveo da je o svojoj odluci na zahtjev za prelet obavijestio OHR, Štab NATO u Sarajevu, EUFOR i Delegaciju EU u BiH. Prema riječima Heleza, nepoštovanje odluka Ustavnog suda u svim demokratskim državama predstavlja podrivanje vladavine prava, a u BiH i potencijalno činjenje krivičnog djela. Helez je pozvao vlasti Srbije da poštuju parlamentarne, sudske i druge odluke

institucija i organa države BiH i da, shodno Dejtonskom mirovnom sporazumu, poštuju ustavni poredak BiH. Ocijenio je da nepoštovanje konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda ukazuje na kršenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, što, kako je naglasio, može imati nesagledive posljedice za mir i stabilnost. Helez je naveo da on, kao ministar odbrane i službeno lice u instituciji BiH da je dao saglasnost za prelet vojnog helikoptera iz Srbije preko teritorije BiH, ne bi poštovao konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH i bio bi saučesnik u ometanju poštovanja i sprovođenja odluke Ustavnog suda, čime bi prekršio Krivični zakon BiH. U Banjaluku će doputovati premijer Srbije Miloš Vučević s delegacijom Vlade, najavili su banjalučki mediji. Ustavni sud BiH je u dva navrata osporio 9. januar kao Dan RS. Po Ustavnom sudu, nije sporno obilježavanje Dana RS, već sam datum, s obzirom na to da je 9. januara 1992. godine tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH donijela u Sarajevu Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH. Obilježavanje Dana RS 9. januara je ocijenjeno kao diskrimitarorsko po narode u Republici Srpskoj koji nijesu Srbi.

Priredila: R. U.-I.

Grenland

Hronika

PODGORICA – Istaga o masovnom ubistvu na Cetinju još nije utvrdila kako je Aco Martinović došao do oružja i 80 komada municije, kada je usmrtio 12, a ranio četiri osobe, kao ni motiv nezapamćenog zločina koji se dogodio 1. januara u kafani „Velestovo“ u centru Cetinja.

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović portalu ETV kazao je da su prvobitne inofrmacije koje je saopštio bile bazirane na osnovu saznanja i kazivanja pojedinih svjedoka, a ne na osnovu pregledanih snimaka sa nadzornih kamera. Novi prikupljeni dokazi ukazuju da Aco Martinović nije napustio lokal ,,Velestovo“ u 17.15, već da je to učinio ranije.

Pobjedini izvori navode da je Šćepanovićeva izjava, data 1. januara, a koja se ispostavila kao netačna, posljedica brzopletosti s ciljem smirivanja javnosti i pokazivanja da se vlada situacijom.

-U ovako složenim i teškim događajima nema prostora da se istrčava dok se ne odrade stručne analize njegovog kretanja, analize dostupnog video nadzora u gradu, analize telefonskog saobraćaja, IT analize i analize vještaka, kazao je sagovornik Pobjede iz bezbjednosnog sektora.

Navodi da na direktoru nije da izvodi zaključak na osnovu izjava očevidaca koji su bili u posebnom stanju šoka.

-Bez obzira na posljedice događaja svaka osoba individualno posmatra događaje drugačije, uz manje ili više dodavanja subjektivnog u svemu tome, navodi Pobjedini sagovornik.

(Ne)tačNe iNformacije

Prema pisanju Portala ETV, prvobitna rekonstrukcija događaja koju je iznio Šćepanović, pokazala se netačnom. Portal ETV je ukazao da od kafane ,,Velestovo“, odnosno do mjesta na kojem je bio parkiran Martinovićev ,,fiat stillo“, do kuće u kojoj je živio Martinović u Bajicama ima 1.950 metara, nepuna dva kilometra te da bi mu, da je vozio prosječnom brzinom od 60 kilometara i da nije stajao na dva crvena svjetla na semaforima i do pedesetak metara trčao do svoje kuće, za to trebalo najmanje od 15 do 18 minuta.

- Biće sačinjen detaljan izvještaj o kretanju ubice kritične noći, kako prije samog zločina, tokom i nakon izvršenog teškog ubistva na štetu više lica. Na osnovu sprovedenih analiza, zasnovanih na pregledu video nadzora, biće urađena rekonstrukcija kretanja izvršioca kao i određenih svjedoka

9. januar 2025.

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović

Još nije poznato kako je Martinović došao do oružja, usmrtio

12 osoba i ranio četiri

Pobjedini izvori navode da je Šćepanovićeva izjava, data 1. januara, a koja se ispostavila kao netačna, posljedica brzopletosti sa ciljem smirivanja javnosti i pokazivanja da se vlada situacijom. U ovako složenim i teškim događajima nema prostora da se istrčava dok se ne odrade stručne analize njegovog kretanja, analize dostupnog video nadzora u gradu, analize telefonskog saobraćaja, vještaka, kazao je naš sagovornik iz bezbjednosnog sektora

i jedne žrtve – kazao je Šćepanović za Portal ETV, podsjetivši da je na presu ukazao da se sve do tada prikupljene činjenice dodatno provjeravaju. Šćepanović je ranije kazao da je ubica imao dovoljno vremena da pođe na određenu lokaciju za koju se sumnja da je bila njegova kuća, da se vrati na lice mjesta i da krene u krvavi pir koji je započeo u 17.21sati. - Zatražio sam detaljan pisani izvještaj o postupanju službenika policije kritičnog dana i naložio sam da se sve mjere i radnje utvrde, o čemu sam obavijestio Unutrašnju kontrolu, ali i Savjet za građansku kontrolu policije – saopštio je on. Vršilac dužnosti direktora policije je, gostujući na TV Vijesti prije nekoliko dana, otkrio i da je Jošo Otašević, jedna od žrtava masakra navodno ušao u automobil Martinovića, i prije nego što je ubijen, spriječio ubistvo Marije Martinović i njenog djeteta.

- Među ovim licima se nalazio i J.O., lice koje je zajedno sa njim pošlo u vozilo i udaljio se na drugu lokaciju u naselju Humci, gdje mi u tom momentu nijesmo imali prijavu. U 17.26 izvrilac je bio na drugoj lokaciji, ušao u kuću pokojnih Martinovića obraćajući se riječima: „Kume, ubio sam ti brata, ubiću i tebe“, potegao oružje ispalio projektil, usmjerio oružje u pravcu njegove supruge koja je preživjela, gdje je prema određenim saznanjima, sada pokojni J.O. koji se odvezao s njim, spriječio da ne bude lišena života supruga sa djetetom koja je pobjegla ranjena u komšijsku kuću... – otkrio je u emisiji v.d. direktora Uprave policije. Prema njegovim riječima, Otašević je ubijen u momentu kada se ispriječio ipred Marije i njenog djeteta.

- Pokušao je da spriječi da ne puca u njenom pravcu i tada je došlo do lišavanja života J.O. Ubica se nakon toga disloci-

rao u kuću roditelja N. M. i lišio života oba roditelja i to je vremenski okvir... To je sve vrijeme kada dobijamo prvu prijavu 17.26 h i u tom momentu imamo osam lišenih života i četiri ranjena - istakao je Šćepanović. porijeklo oružja

Istražitelji nemaju odgovore na pitanje odakle je Martinović uzeo pištolj, da li je neko znao da skriva oružje i planira zločin.

Tea Gorjanc-Prelević zatražila da Demokrate dokažu da iza protesta grupe ,,Kamo śutra?“

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević je u objavi na svom Fejsbuk profilu zatra-

žila od Demokratske Crne

Gore da podnese dokaz za tvrdnju da iza protesta koji organizuje grupa „Kamo

stoji Milo Đukanović

śutra?“ stoji nekadašnji predsjednik i premijer Crne

Gore Milo Đukanović, biznismen Aco Mijajlović i

kompanija Bemax. Kako kaže, i ona je bila na tom protestu, podržavši sve njihove zahtjeve, pa pita na

Kako tvrde Pobjedini izvori iz bezbjednosnog sektora ispituju se nekolike mogućnosti. Prva, manje vjerovatna je da je Martinović imao oružje kod sebe kad je izašao nakon svađe, druga da su mu oružje i municija bili u vozilu u kojem je sjedio i pripremao se za zločin. Još jedna od sumnji koju ispituju jeste da li je oružje i municiju preuzeo od nekog kod koga ga je skrivao.

Kod Martinovića su u novembru 2022. godine pronađene i oduzete dvije puške, eksplozivna naprava i veća količina municije u ilegalnom posjedu, zbog čega je nepravosnažno osuđen na tri mjeseca zatvora. Tada je, kako je saopštio Šćepanović na konferenciji za medije, kod Martinovića primijećeno antisocijalno i devijantno ponašanje i o tome obaviještena medicinska ustanova, ali nije upućen u specijalnu bolnicu.

osnovu čega su njihovi protesti kriminalizovani. -A pa ne može tako. Demokrate su prvo izričito optužile studente koji javno nastupaju ispred grupe ,,Kamo śutra?“ da organizuju proteste u ime Đukanovića i kriminalnih klanova i za to je njihov predsjednik, Aleksa Bečić, odlično obaviješteni potpredsjednik Vlade za bezbjednost, dužan da im podnese dokaze koje su mu tražili za takve opasne tvrdnje!

Policajci na prvom mjestu zločina

kako došao usmrtio

četiri

On je kazao da i pored ovih činjenica, policija nakon tog događaja nije imala nikakva saznanja o Martinoviću, niti se interesovala.

Izvori iz istrage navode da provjeravaju da li je dogođaj iz 2022. godine povezan sa zločinom, na što za sada ukazuje nekoliko segmenata. Martinović je pomahnitalo ubijao na pet lokacija, a nakon skoro šest sati potjere presudio sebi.

DPS traži od Spajića da inicira smjene Bečića i Šaranovića

Demokratska partija socijalista traži hitnu reakciju predsjednika Vlade Milojka Spajića i iniciranje smjene potpredsjednika Vlade zaduženog za sektor bezbjednosti

Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog nezapamćene tragedije na Cetinju koja je, kako su naveli, direktna odgovornost užasnog stanja u sektoru bezbjednosti.

-Jasno je da političko rukovodstvo bezbjednosnog sektora koje snosi sistemsku odgovornost za cetinjsko krvoproliće neće podnijeti ostavke, jer su im fotelje i funkcionerske privilegije važnije od sopstvene savjesti i nasilno prekinutih života građana, naveli su iz DPS-a. U suprotnom, kako dodaju, sve drugo značilo bi da Milojko Spajić samo statira na mjestu premijera, i da je prihvatio na sebe ulogu saučesnika u ovom i svim budućim propustima bezbjednosnog sektora.

- Ni građani Cetinja, a ni svi drugi građani Crne Gore, nijesu odgovorni zbog toga što Spajićevi zamjenici i ministri nijesu kadri da obezbijede dovoljan broj policajaca na ulicama crnogorskih gradova, odnosno što nemaju kapacitet da vode računa o njihovoj bezbjednosti. Zna se čija je to odgovornost, kazali su iz DPS-a. Navode da su katastrofalna bezbjednosna procjena i loše upravljanje dovele do toga da ubica nesmetano ubija svakog koga je naumio, bez bilo kakve reakcije malobrojnih pripadnika policije koji bi ga spriječili. Kako dodaju, neophodne su hitne smjene u bezbjednosnom sektoru i preispitivanje postupanja svih u komandnom lancu od strane Vrhovnog državnog tužilaštva. - To što je cijela Crna Gora svojim očima i ušima, vidjela i čula ministra unutrašnjih poslova koji tokom i nakon monstruoznog zločina sa epilogom od 12 ubijenih, brine o tome kako će izgledati pred kamerama i sijaju li previše stakla od naočara, zatim poziva građane da se vrate normalnom životu i da odaju priznanje policiji, do kraja je razotkrilo životno nezrele, i profesionalno i karakterno nedorasle čelnike bezbjednosnog sektora, kojima kao nauk nijesu poslužili ni slučajevi nekadašnjih ministara

Miodraga Boba Radunovića, Andrije Lompara i Pavla Radulovića koji su ostavke podnosili iz moralnih razloga, iako bez direktne krivice, ističu oni.

Hronologija

zločina

Policija je, kako tvrde, najprije dobila nepotpunu informaciju o mjestu zločina i uputila se u mjesto Bajice. Za to vrijeme, Martinović je već ubio Miloša Martinovića (39), Mirka Vuletića (45), Branislava Mudrešu (60) i Radivoja Markovića (70) i ranio Dejana Kokotovića (40), Andriju Mudrešu (42) i Marka Vuletića (41).

-Martinović se odmah, kako je utvrđeno uvidom u nadzorne kamere, dislocirao na drugu lokaciju, u 17.26 časova u naselje Humci, što potvrđuje da je ovo lice lišilo života i ranilo navedena lica prije prvog poziva policiji, a u tom momentu, u 17.26 časova se patrola uputila na pogrešno mjesto, koje je od mjesta ovog događaja udaljeno oko tri kilometra - kazao je Šćepanović.

Martinović je u naselje Humci došao vozilom „fiat stilo“ i parkirao se ispred kuće Martinovi-

I ja sam bila na njihovom protestu, i podržavam sve njihove zahtjeve i veoma me zanima s kojim pravom, na osnovu čega su tako javno kriminalizovani?! Zašto svako ko traži da se poštuje osnovni demokratski red –da se u jednoj vrlo ozbiljnoj situaciji podnese po neka ostavka – mora da se proglasi kriminalcem, Milovim ljubiteljem ili, u najmanju ruku, zavedenim?! – poručila je Gorjanc Prelević preko svog Fejsbuk naloga. B.r

Za četiri dana predato 136 komada oružja, 16 ručnih bombi, municija

Upravi policije je u proteklih pet dana dobrovoljno predato 136 komada oružja, 3.024 komada municije, 16 komada ručnih bombi, kao i više djelova oružja i eksplozivnih sredstava. Iz policije su apelovali na sve građane da daju doprinos cjelokupnoj bezbjednosti društva i da predaju vatreno oružje, municiju i eksplozivna sredstva bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu.

Pretresene prostorije Žabljačanina nakon prijetnji sugrađanima na društvenim mrežama Držao oružje i municiju

ŽABLJAK – Pretresom prostorija koje koristi M. V. sa Žabljaka, nakon što je prijavljeno da je na jednoj društvenoj mreži prijetio sugrađanima, policija je pronašla i oduzela lovački karabin, optički nišan i 20 komada municije različite vrste i kalibra.

ća i ubio Miloševog brata blizanca Marka, a potom ušao u kuću i pucao u njegovu suprugu Mariju dok je držala bebu u naručju. Marija je uspjela da pobjegne kod komšija, a Aco Martinović je krvavi pir nastavio upadom u susjednu kuću gdje je ubio roditelje blizanaca, Radovana i Radmilu Martinović kao i Joša Otaševića.

U tom momentu, u 17.39 časova policijski službenici OB Cetinje dolaze na prvo mjesto zločina, gdje je Martinović ubio četiri osobe i ranio tri. Nakon toga, Aco Martinović se uputio na treću lokaciju u naselju Humci, gdje je ubio maloljetne Vukana i Jovana Vuletića o čemu je policija obaviještena u 17.45 sati, a nakon minut, u 17.46 časova, zaprimljen je drugi poziv, kada je policiji saopšteno da je ubijeno dvoje đece.

-Bitno je da naglasim da na drugoj lokaciji, gdje je lišeno života četiri lica i jedno lice ranjeno, policija nije imala prijavu događaja, već su se uputili na treću lokaciju gdje je lišeno života dvoje đece, i ta prijava je bila u 17.46 časova. Za ovo vrijeme izvršilac Martinović, kako je naknadno utvrđeno, pješke dolazi do vozila ispred kuće Martinovića, i odlazi u Donji kraj br. 7 i tom prilikom lišava života svoju sestru Zoricu Vuletić (42), u njenoj kući, a pri-

Dodaju da građani mogu pozvati broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, nakon čega će oni oduzeti oružje i izdati potvrdu o preuzimanju. Važno je napomenuti da građani ne treba sami da donose oružje u stanice policije, prije svega zbog bezbjednosti – precizirali su iz Uprave policije. Aktiviziranje policijske akcije ,,Poštuj život, vrati oružje“ uslijedilo je nakon tragedije na Cetinju i izjave premijera Milojka Spajića da svi koji do početka marta ne predaju dobrovoljno nelegalno oružje biće rigorozno kažnjavani. Spajić je nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost održane 3. januara saopštio i da će svi koji legalno posjeduju oružje morati do kraja godine da prođu stroge psihološke i bezbjednosne provjere kako bi produžili dozvolu. B.R.

java za ovaj događaj uslijedila je Upravi policije u 17.53 časova - kazao je Šćepanović. Nakon ove prijave, policija je dobila tri prijave da se Martinović nalazi na tri različite lokacije – nasilje Medovina, kod Gimnazije i na Bulevaru kod brze hrane „Obeliks“. Ubica se, nakon četvrte lokacije, uputio na petu, gdje je ubio Draganu Drašković (52), a o čemu je policija obaviještena u 17.57 časova Dežurnoj službi OB Cetinje. ana raičKoViĆ/ jovana raičEViĆ

- Nakon što je M.V. je na jednoj društvenoj mreži objavio prijeteće riječi upućene stanovnicima Žabljaka, policija je preduzela preventivne aktivnosti iz svoje nadležnosti, prikupila obavještenja od navedenog lica, obavijestila državnog tužioca, te inicirala pretres prostorija koje koristi u tom gradu, a koje su u vlasništvu njegovog srodnika R.O. koji se nalazi van teritorije Crne Gore. Ovom pri-

likom pronađen je lovački karabin, optički nišan i 20 komada municije različite vrste i kalibra - navodi se u saopštenju Uprave policije. Dodaje se da su oružje, nišan i municija oduzeti iz preventivnih razloga, u cilju sprečavanja nastupanja negativnih posljedica, te je sa događajem upoznat nadležni tužilac koji će naknadno izvršiti pravnu kvalifikaciju djela. -Službenici Uprave policije nastaviće sprovođenje intenzivnih aktivnosti iz svoje nadležnosti radi sprečavanja nelegalnog držanja i eventualnog nošenja oružja, te vršenja krivičnih djela u vezi sa istim, a sve u cilju stvaranja i održavanja bezbjednog ambijenta za život i rad svih naših građana – poručili su iz Uprave policije. C.H.

Odluka Osnovnog suda u Baru Jermencima određen pritvor zbog ranjavanja dvojice Barana

BAR - Trojici državljana Jermenije određen je pritvor do 30 dana nakon što su 3. januara fizički nasrnuli na dvojicu Barana, a zatim uz upotrebu hladnog oružja nanijeli im više povreda.

Povrijeđeni D. H. i A. S. zadobili su povrede tupim predmetom u predjelu glave, nožem više ubodnih rana i posjekotina uglavnom u predjelu ekstremiteta.

- Trojici državljana Jermenije određen je pritvor po tri osnova: opasnosti od bjekstva, opasnosti da će ponoviti djelo i da će uticati na svjedoke - kazala

je za Primorski portal portparolka Osnovnog suda u Baru, sutkinja Tamara Spasojević Trojica Jermena su u noći između 1. i 2. januara verbalno, pa zatim i fizički nasrnuli na dvojicu Barana u jednom restoranu na barskoj rivi, čiji je vlasnik strani državljanin. Tom prilikom oni su nanijeli nožem tjelesne povrede Baranima D. H. i A. S. Povrijeđeni su zbrinuti u Opštoj bolnici Bar. Primorski portal saznaje da je D. H. i dalje na bolničkom liječenju, ima sedam ubodnih rana i povredu glave nanijetu tvrdim predmetom. C. H.

Određeno zadržavanje osumnjičenom za prijetnje Supruzi poslao poruku da će dobiti metak u čelo i da će sve pobiti

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata D. T. zbog sumnje da je prijetio smrću bivšoj supruzi.

- Osumnjičeni je 7. januara ugrozio sigurnost bivše vanbračne supruge, na način što joj je poslao poruku prijeteće sadržine, da će dobiti metak u čelo, kao i da će uzeti automatsku pušku i da će sve pobiti, što je kod oštećene izazvalo osjećaj straha i nesigurnosti - saopšteno je iz ODT-a Podgorica. Kako su naveli, D. T. je osuđivan i ranije zbog istog krivičnog djela. C. H.

Oduzeto oružje

PODGORICA – Oni su mladi i obrazovani, putovali su, upoznali život u gradu, imali su i imaju mogućnost da od svojih profesija žive lakše, ali su Dimitrije Dulović iz Bijelog Polja, Milivoje Obradović iz Berana i Nikola Šćepanović iz Šavnika odabrali teži ali, kažu, ljepši put – na porodičnim imanjima bave se seoskim turizmom. Njihov rad prepoznalo je Ministarstvo turizma i na izmaku prošle godine dodijelilo im je nagrade - najbolji mladi seoski domaćini.

Za Pobjedu govore o tome koliko je teško živjeti od poljoprivrede, je li to njihova budućnost i da li država onima koji u selu vide budućnost pruža odgovarajuću podršku.

,,EKO IMANJE POD BJELASICOM“

Prvu nagradu dobio je Dimitrije Dulović koji ,,Eko imanje pod Bjelasicom“, vodi sa suprugom Tijanom i djecom, Dušicom i Urošem. Završio je srednju Turističku školu, potom Fakultet za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, ima licencu turističkog vodiča. Tokom studija je radio u hotelima, bio je turistički vodič širom Crne Gore i radio za renomirane agencije. I pored mogućnosti da ostane na primorju, odlučio je da se vrati u Bijelo Polje, zasnuje porodicu i da se bavi seoskim turizmom.

– Ugošćavamo turiste iz raznih krajeva svijeta i trudimo se da selo predstavimo u najljepšem mogućem svijetlu. Iz ljubavi prema prerano preminulom ocu, koji je održavao imanje, kroz ruralni turizam sam našao način da ne dozvolim da se imanje zapusti i ugasi. Upoznao sam se sa pojmom turizma kada sam imao 14 godina i od tada ne odustajem od devize da je gost uvijek u pravu. Imam na umu da neko cijele godine planira odmor, pa zato dam sve od sebe da mu boravak kod nas ostane u lijepom sjećanju – objasnio je on. Od 2015. godine registrovani su za pružanje usluga u seoskom turizmu. – Prvo smo registrovano seosko domaćinstvo u Bijelom Polju, a prema nekim informacijama jedno smo od prvih u Crnoj Gori. Posjedujemo kućice za odmor u kojima se trudimo da dočaramo blagodeti života na selu. Takođe smo

Sreća nije ,,preko“

Živjeti od poljoprivrede nije lako, ali Pobjedini sagovornici ohrabruju mlade da krenu njihovim stopama. Dimitrije Dulović kazao je da podržava sve mlade da se bore za bolje sjutra u svom mjestu, na svom imanju... – Ako su naši stari imali težak način života, mi smo dužni da se borimo da to poboljšamo. Odrastao

PREDSTAVLJAMO: Najbolji mladi seoski domaćini u 2024. godini

Čuvaju ognjišta i vraćaju nadu u opstanak sela

DULOVIĆ: Tokom studija i nakon završenog fakulteta u Kotoru radio sam na Crnogorskom primorju, imao sam mogućnost da ostanem, ali sam se vratio u Bijelo Polje, zasnovao porodicu i osnovao ,,Eko imanje pod Bjelasicom“. Mladima na selu treba veća podrška. Obezbijedite dobre puteve, povežite nas sa gradovima, pa ćete da vidite koliko će se nas zadržati na selu

OBRADOVIĆ: Godinama porodično sakupljamo i prerađujemo šumske plodove, pa je osnivanje imanja ,,Forest Fruits – šumski plodovi“ prirodno proizašlo. Država mora mnogo više da razumije potrebe poljoprivrednika, ne samo sa stanovišta finalnog proizvoda, već da osjeti kako je došao do tog proizvoda. Uvozni lobi i uvozna politika otežavaju plasman domaćih proizvoda ŠĆEPANOVIĆ: „Bukovica Village“ je nastala iz velike ljubavi naše porodice prema prirodi. Brojni su problemi sa kojima se suočavamo u radu, a najveći su loši putevi, nedostupnost vode i jake električne energije tokom čitave godine, pa smo spriječeni da usluge nudimo svih dvanaest mjeseci. Mladim početnicima treba dati veće subvencije, kako ne bi imali strah od neuspjeha

upisani u registar poljoprivrednih proizvođača - odsjek biljna proizvodnja, jer na gazdinstvu posjedujemo oko 100 stabala šljiva, jabuka trešanja i oraha, od kojih pravimo tradicionalne specijalitete koje se koriste u svakodnevnoj ishrani, džem, ajvar i razne sezonske salate. U centralnom dijelu imanja je ve-

sam u gradu, ali sam odlučio da budućnost posvetim selu. Činjenica je da se sjever prazni i da mladi odlaze, ali dok se ne promijeni sadašnje shvatanje, tako će i biti. Mladi koji odlaze treba da znaju da smo rođeni u najljepšem kutku zemlje. Rođeni smo u zemlji u kojoj se drži do svoje vjere, a poštuje tuđa. Rođeni smo u zemlji koja ima jesen, zimu, proljeće i ljeto. Živimo u prirodnoj apoteci, pijemo najbolju vodu, imamo najbolje more i najukusniju hranu. Niko nema ovakvu

lika njiva koja zauzima posebno mjesto u ponudi. Tokom ljetnje sezone, posebno u avgustu i septembru, sa gostima obavezno idemo u njivu i obavljamo ,,botaničku turu“ nakon koje oni sami pripremaju ubrane plodove – ispričao je Dulović. On smatra da je za budućnost ključan spoj poljoprivrede i se-

prirodu. Možete otići u drugu zemlju, izgubićete identitet, roditelji će vam ostariti željni da vas vide. Tražićete sreću, ali ništa osim novca u tuđini imati nećete. Ja sam neko ko je u prirodi pronašao svoj mir! Ja se iskreno radujem kada kiša pada, ja se naježim kada prođem pored nekog potoka koji žubori! Ja imam svoju livadu, svoju prirodu! Zahvalan sam za olujni dan, a radujem se sunčanom jutru! Ja imam svoju Bjelasicu, imam svoje rijeke i potoke! Bog nam je dao ovakvu

oskog turizma pa planiraju da više aktiviraju poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju hrane.

– Sada kad sam obezbijedio tržište, dodatna proizvodnja hrane će samo poboljšati utisak gostima, a nama doprinijeti nesmetanom plasmanu svih proizvoda, po mnogo boljoj ci-

prirodu! Neiscrpne su njene ljepote! Ja imam svoje drvo na Durmitoru, svoj izvor na Prokletijama! Na Hajli sam susreo sebe a na Bobotovom kuku svoje mogućnosti! Na Visitoru sam najljepše snove snio, a na Savinom kuku najljepšu vodu pio! Zaronio sam u najdublje kanjone, zavukao se najljepše pećine, popeo se na najviše vrhove!

Sa Kape sam Moračke vidio najljepše zore, na Komovima sam osjetio surovost prirode! Život u Crnoj Gori je blagodat! Pa ko još u svijetu ima

jeni od trenutnih nabavnih cijena domaćih proizvoda – kazao je mladi poljoprivrednik za Pobjedu. Po njegovom mišljenju, opstanak sela moguć je jedino aktiviranjem turističkih potencijala.

– Skoro svaka kuća ima makar dvije slobodne sobe koje

rijeku Taru? Ko ima jezera đe se vile kupaju? Ko ima katune? Ko u svijetu ima tako mirno i plavo more? Ko to ima čistiji i svežiji vazduh? Ko je jedina ekološka držva u svijetu – pita Dulović. Milivoje Obradović ističe da je kasno za promjene ili razgovor kada mladi dođu u fazu ozbiljnog razmišljanja o napuštanju grada ili države.

– Odlazak je znak da su izgubili vjeru u sistem i budućnost na ovom prostoru. Da bi se to spriječilo,

mogu osposobiti i uključiti u turizam. Strani gosti su zapanjeni kvalitetom i količinom domaće hrane koju dobijaju od seoskih domaćina koji hrane imaju u izobilju, ali nažalost nemaju način da plasiraju te proizvode. Od poljoprivrede je moguće živjeti samo ako se ozbiljna količina novca uloži,

potrebno je djelovati na vrijeme – stvoriti uslove, prilike i atmosferu koja će ih motivisati da ostanu i grade život u svom mjestu. Poručujem im da budu prije svega inovativni i da svoje djelovanje usmjere ka stvaranju stvarnih prilika za mlade. Ključno je da prestanu da zaokupljuju mlade ljude za političke svrhe, da ne zloupotrebljavaju njihovo znanje i neznanje. Treba se fokusirati na stvaranje sistema koji će omogućiti mladima da

Dimitrije Dulović

Milivoje Obradović

Nikola Šćepanović

Dulović (Bijelo Polje), Milivoje Obradović (Berane) i Nikola Šćepanović (Šavnik)

vraćaju sela

a ovako na sitno mislim da je teško. Postoje mnogi javni pozivi Ministarstva poljoprivrede i ko imalo ozbiljnije hoće da se bavi poljoprivredom može sebi dosta povoljno obezbijediti mehanizaciju na taj način – kaže Dulović.

Kada je o podršci države riječ fokus, kaže, treba da bude na poboljšanju životnog standarda i to na tri aspekta – put, voda i struja.

– Mladim ljudima u seoskim sredinama treba podrška i stimulacija države da ostanu na svojim ognjištima. Obezbijedite nam dobre puteve, povežite nas sa gradovima, omogućite mladima da za kratko vrijeme mogu da stignu iz sela do grada, pa ćete da vidite koliko će se njih zadržati na selu. Pa i mladi čovjek sa sela ima potrebu da djevojku izvede u grad i da proda proizvode, ali kad je putna infrastruktura loša oni nemaju način da zadovolje svoje potrebe. Obrazovani mladi zbog nedostatka elementarnih potreba napuštaju selo. Međutim, kada bi postojali hoteli, gdje bi mogli prodaju hranu, ne bi tako lako napustili selo i mnogi bi razmislili da li da prostranu kuću i predivna imanja mijenjaju za četiri betonska zida u nekoj stambenoj zgradi – poručuje Dulović.

,,FOREST FRUITS –ŠUMSKI PLODOVI“

Seosko domaćinstvo Milivoja Obradovića ,,Forest Fruits – šumski plodovi“ u Beranama radi od sredine prošle godine. Osvojio je drugu nagradu Ministarstva turizma.

– S obzirom na to da se niz godina porodično bavimo sakupljanjem i preradom šumskih plodova, ideja o seoskom domaćinstvu prirodno je proizašla. Cilj je da se gostima omogući direktno iskustvo prirode i

vide budućnost u svojim gradovima, kroz kvalitetno obrazovanje, podršku za zapošljavanje i razvoj lokalnih zajednica – kazao je Obradović. Nikola Šćepanović je dugo boravio u inostranstvu i vjeruje da svaka mlada osoba treba dio života da provede van države, ali nikada ne treba da zaboravi ko je i odakle dolazi.

– Da li će se odlučiti da svoju sreću traže „preko“ ili

će sreću stvarati na svom

da sami osjete bogatstvo planine kroz proizvode koje zajednički stvaramo. Kao što naziv kaže, područje ovog dijela Bjelasice posjeduje nevjerovatno bogatstvo flore i faune, a posebno se ističe bogatstvo šumskim plodovima. Naše domaćinstvo je fokusirano na sakupljanje i preradu plodova poput borovnica, šumskih jagoda, malina, kupina, gljiva (vrganj, lisičarka, smrčak), kleke idr. Ideja je da naši gosti dožive prirodu i upoznaju bogatstvo planine Bjelasice, kroz najzdravije i najbolje proizvode koje mogu pronaći na ovom prostoru. Značajan segment našeg rada čini pčelarstvo, posjedujemo sertifikat organske proizvodnje. Naš med i drugi pčelarski proizvodi odlikuju se visokim kvalitetom i prirodnim sastavom, zahvaljujući raznovrsnoj i čistoj flori ovog područja.Jelovica, prepoznata kao srce Bjelasice, omogućava gostima da istražuju planinu, uživaju u njenim prostranstvima i dožive iskustvo života u prirodi – ispričao je Obradović. Zadovoljno dodaje da iz godine u godinu bilježe sve veći broj posjetilaca koji preferiraju vegansku i vegetarijansku ishranu, što potvrđuje da se krećuo u pravom smjeru. Na imanju koriste svoje proizvode, a kad kupuju biraju proizvođače koji ulažu trud da proizvode kvalitetno i u skladu s tradicionalnim vrijednostima.

Obradović je master student kriminalistike. Po njegovom mišljenju, moguće je živjeti od poljoprivrede, ali to iziskuje ozbiljan pristup i rad, i na kraju preživljavanje često bude upitno. Na pitanje da li sebe vidi u tom poslu u narednim godinama odgovara da razmišljanje o budućnosti u poljoprivredi zahtijeva dugoročan pristup. – Ukoliko se ovaj vid turizma

ognjištu, to zavisi od velikog broja okolnosti. Ono čemu ja stremim jeste da budem dio globalne zajednice, sa sjedištem u Crnoj Gori. Ulaskom u Evropsku uniju Crna Gora će biti pod velikim uticajem kulturoloških i ekonomskih promjena i upravo od nas mladih, koji danas više nego ikad moramo da pokažemo duh preduzimiljivosti, zavisi da li će te promjene biti pozitivne ili ne. S obzirom na promjenjive političke okolnosti, opštine i nadlež-

i proizvodnje nastavi razvijati pozitivno, vidim sebe u ovome i u narednim decenijama. Naš plan je da inoviramo u sektor pčelarstva i bolje ga povežemo sa seoskim turizmom, omogućavajući gostima da iz prve ruke vide značaj pčelarstva i uživaju u kvalitetnim pčelarskim proizvodima. Takođe, želimo unaprijediti pristup gostima, stvarajući nove mogućnosti za interakciju sa prirodom i iskustvo života na gazdinstvu. Planiramo pakovanje šumskih plodova direktno na gazdinstvu, čime bismo dodatno unaprijedili ponudu i omogućili gostima da ponesu sa sobom autentične proizvode – naveo je on. Obradović smatra da država mora pružati veću podršku poljoprivrednicima.

– Država nema dovoljno inovativnosti, niti znanja kada je riječ o poljoprivredi. Mora mnogo više da razumije potrebe poljoprivrednika, ali ne sa stanovišta posmatranja samo finalnog proizvoda. Trebalo bi da osjeti kako je poljoprivrednik došao do tog proizvoda, na koji način i kroz koje faze je prošao. Prvi i najveći problem je uvozni lobi i uvozna politika, koji često otežavaju plasman domaćih proizvoda na tržište, diktirajući cijene i potražnju. To stavlja domaće poljoprivrednike u nepovoljan položaj i umanjuje njihovu šansu da se takmiče sa uvoznim proizvodima. Država bi trebalo da pruži veću podršku domaćoj proizvodnji, omogući povoljnije uslove za plasman domaćih proizvoda i kreira strategije koje će obezbijedi-

ne institucije su posljednjih par godina uradile vrlo kvalitetan posao kada je poljoprivreda i razvoj ruralnih oblasti u pitanju. S tim u vezi, mislim da mlade ne treba ograničavati niti ih siliti na bilo šta. Najbolji način da podstaknu mlade da se vrate u svoje gradove jeste da promovišu uspješne priče drugih i tako kao društvo zajedno utičemo na razbijanje dogme da u Crnoj Gori nema prilika za rast i razvoj mladih osoba –rekao je Šćepanović.

ti dugoročnu održivost poljoprivrednog sektora – poručio je mladi Beranac. ,,BUKOVICA VILLAGE“ Treće mjesto u kateogriji najbolji mladi seoski domaćin osvojio je Nikola Šćepanović koji je „Bukovica Village“ osnovao 2023. godine. – To je porodična kuća koju smo napravili iz velike ljubavi prema prirodi. Kao djeca, brat i ja smo ljeti dolazili kod prababe na nekoliko dana i upoznavali okolinu sa roditeljima. Igrali smo se na livadi i u šumi, šetali po obližnjiim brdima, planinarili, plivali u rijeci Bukovica. Gledali smo kako se obavljaju seoski radovi, a i pomalo smo pomagali. Tako smo došli na ideju da napravimo porodičnu kuću, a onda, kako smo svake godine dodavali novi sadržaj, odlučili smo da i drugima ponudimo da uživaju u ovom lijepom okruženju – prisjetio se on. Za samo dvije godine njihovo domaćinstvo zavrijedilo je tri zvjezdice, jedino je takvo u Šavniku. Bave se proizvodnjom domaćih, svježih sokova, likera i džema od uzgojnih domaćih aronija i borovnica, na tradicionalan način, bez aditiva. – Zbog izolovane lokacije na visokoj nadmorskoj visini, domaćinstvo je okruženo netaknutom prirodom i livadama, na kojima rastu velike količine divljeg šipurka, koprive, kantariona, sporiša i kamilice. Osim izuzetne ponude voća, povrća i proizvoda koji nastaju njihovom preradom, nudimo i domaću hranu koja se priprema na tradicionalan način. Posebno iskustvo koje domaćinstvo pruža je astronomija i posmatranje zvijezda. Kako se domaćinstvo nalazi na izolovanoj lokaciji, efekat svjetlosnog zagađenja je nepostojeći, što omogućava posmatranje nebeskih tijela i sazvježđa. To jedinstveno iskustvo posjetiocima stvara nezaboravne uspomene – ispričao je Šćepanović za Pobjedu. Sve aktivnosti na domaćinstvu obavljaju članovi porodice. – Za sada možemo sve sami da stižemo, radovi oko sadnica, održavanje domaćinstva i ostali ne iziskuju mnogo napora, osim onda kada se prave

džemovi, sokovi ili pripremaju tradicionalna jela, ali tu se roditelji malo više angažuju. U saradnji sa proizvođačima iz sela, gostima je na raspolaganju degustacija domaćih sireva i skorupa, pršute, jagnjetine, jaja i meda – naveo je Šćepanović. Domaćinstvo je sačinjeno od glavnog objekta, kuće, i većeg broja pomoćnih objekata, koje koriste za smještaj posjetilaca. Svi objekti izgrađeni su od kombinacije kamena i drveta. Dio kompleksa je ljetnjikovac, opremljen za serviranje i degustaciju hrane i pića, drveni mobilijar i zidani kameni roštilj. Cjelokupan sadržaj dostupan je svim gostima i posjetiocima. Osim smještaja i ponude domaće hrane, gosti mogu da iznajme bicikla, opremu za planinarenje i pecanje Šćepanović je po struci inženjer informacione bezbjednosti. Profesionalne vještine koristi kako bi digitalizovao poslovanje domaćinstva i stvorio konkurentnu ponudu na tržištu. Nema dilemu da li će nastaviti da se bavi seoskim turizmom, a planovi su ambiciozni. – Planiramo da investiramo u kapacitete za preradu i ambalažu voća i razvoj smještajnih kapaciteta. Težimo tome da jednog dana budemo prepoznati kao brend i imamo posjećenost tokom cijele godine, kao i svoje domaće proizvode na tržištu. Vizija je da naše domaćinstvo bude prepoznatljivo po jedinstvenom tradicionalnom ambijentu, gdje svi posjetioci i gosti mogu uživati u spoju odmora i prirode. Takođe, kako smo svi u porodici sportskog duha, volio bih da u

ponudu uvedemo dosta sadržaja za igre na otvorenom kako za djecu, tako i za odrasle. Takođe, ideja je da promovišemo naše nacionalne starine i napravimo malu antikvarnicu, koja će između ostalog ,,pričati“ i našu priču – objasnio je on. Realizacija planova, ističe, zavisi dobrim dijelom od podrške države. – Relativno sam nov u ovom poslu i volio bih da država daje veće subvencije upravo početnicima, mladim ljudima, kako ne bi imali strah od neuspjeha na početku. Svaka lokacija ima neke specifične probleme sa kojima se suočava. Tako, naše domaćinstvo ima probleme putne infrastrukture, dostupnosti vode i jake električne energije tokom godine, pa smo spriječeni da naše usluge nudimo tokom cijele godine. Ostaje nam samo kratki period ljeta, u kojem smo svakako uspjeli da ostvarimo veoma dobre rezultate. Zima ima svoje posebne čari za turiste, naročito strance i volio bih da je naše domaćinstvo otvoreno za posjetioce i u tom periodu – objasnio je Šćepanović. Smatra da je u Crnoj Gori moguće živjeti od poljoprivrede. – Gdje je volja, tu je i put. Treba biti uporan, ulagati u razvoj svakog posla kojim se bavite, pa tako i u poljoprivredu. Naša zemlja je plodna i pogodna za obradu, samo se mora raditi i ulagati. Takođe, pomoć države u ovom segmentu je neophodna i nadam se da će projekti kao što je IPARD i drugi pomoći da jednog dana svjedočimo rastu broja mladih ljudi koji ostaju da žive na sjeveru –kazao je Šćepanović.

Ivona RADONJIĆ

Eko imanje pod Bjelasicom

„Bukovica Village“

,,Forest Fruits – šumski plodovi“

Žiri Smotre kratke video forme objavio rezultate Nagrađeni „Vivere

Slikar Milun Lutovac za Pobjedu o izložbi „Viseći vrtovi Mukovala“

Sve u prirodi je neki

PODGORICA - Najbolji kratki film u domaćoj selekciji Smotre kratke video forme (festivala alternativnog filma i videa) koja je nedavno održana u KIC-u „Budo Tomović“je ,,Vivere Come Un Dio“ autorki Ivane Vujović i Magdalene Vuković.

Žiri je obrazložio da je u ovom ostvarenju „uspješno ukomponovana estetika, poetika i ritam“. Najbolji kratki film u inostranoj selekciji je ,,Zamisli nešto lijepo“ Claudius Gentinetta iz Švajcarske. Žiri je istakao da

je u pitanju ,,fascinantna animacija mehanizama uma koji bježi od bola“, a film je opisan kao magičan. Žiri je radio u sastavu: Ksenija Šćepanović (prošlogodišnja pobjednica festivala), Zoran Bojović (urednik festivala), a i glasovi publike su uticali na odluku.

Jubilarna 20. Smotra biće održana tokom proljeća ove godine u Podgorici. Pokrovitelji festivala bili su Ministrstvo kulture i medija Crne Gore i Sekretrijat za kulturu i sport Glavnog grada. Organizatori su Studio Branko & The Republic of Zabjelo. An. R.

Odlazak poznatog jugoslovenskog i hrvatskog umjetnika

Preminuo kompozitor

Stipica Kalođera

PODGORICA - Jedan od najznačajnijih hrvatskih kompozitora, aranžera, dirigenata i producenata Stjepan Stipica Kalođera, koji je svojim radom ostavio neizbrisiv trag u jugoslovenskoj i hrvatskoj muzičkoj istoriji, preminuo je 3. januara, u 91. godini, u Zagrebu. Sahranjen je u krugu porodice.

Muzički put Stipice Kalođere započeo je već u šestoj godini života. Svoje prvo muzičko obrazovanje stekao je u Muzičkoj školi „Vatroslav Lisinski“, gdje je učio violinu, kasnije trubu te naposljetku klavir. Od 1948. do 1952. pohađao je zagrebački konzervatorijum. Paralelno s muzičkim obrazovanjem, odlučio se za studije medicine koje je uspješno završio 1962. godine, stekavši titulu doktora medicine, iako se nikada nije profesionalno posvetio ljekarskom pozivu, piše Antena M. Nakon jednogodišnje turneje po Njemačkoj i Francuskoj (1957/1958), pridružio se Plesnom orkestru Radio Zagreba, najprije kao trubač, zatim kao klavijaturista, a kasnije i kao producent. Godine 1960. osvojio je svoju prvu značajnu nagradu na Zagrebfestu pjesmom „Ti si moja obala“, čime je započeo niz uspjeha

PODGORICA - Izložba radova ,,Viseći vrtovi Mukovala“ slikara Miluna Lutovca može se pogledati do 10. jaunuara u Umjetničkom paviljonu u Podgorici. U ovom ciklusu umjetnik je poetsko-simbolički uvezan za Mukoval - areal najvećeg maslinjaka u Crnoj Gori, koji se prostire iznad Bara, obroncima planine Rumije.

Lutovac je za Pobjedu istakao da je postavkom ,,Viseći vrtovi Mukovala“ pokušao da predstavi dio tog zagonetnog, mitskog prostora u kojem živi i stvara.

- Inače, moj likovni rad je posvećen magijskom prostoru Mediterana, kao duhovnoj sveukupnosti i fizičkoj konkretnosti neodvojivih elemenata: zemlje, vode, neba i čovjeka - kazao je Lutovac.

IGRA

Lutovac je podsjetio da je igru tih neodvojivih elemenata lijepo zapazila istoričarka umjetnosti Petrica Duletić koja je na otvaranju izložbe istakla da ,,stvarajući apstraktne strukture koje nas mogu asocirati na različite kosmičke pejzaže i fenomene, eksplozije nepoznatih zvijezda ili nepoznate dubine mora, umjetnik istovremeno povlači liniju između bilo kakve doslovne banalnosti naslikanog fragmenta i vlastitog, duboko proživljenog osjećajnog mehanizma prenosa apstraktnog motiva u sliku“.

Lutovac je rekao da je traga-

Stari maslinjaci su mi omogućili da likovno pratim one tanane efekte svjetlosti i nebeskih kretanja, tumačeći kaligrafiju promjenljive stvarnosti koja se nalazi ispod kore vidljivog svijeta i da to, koliko sam mogao i umio, prenesem na platno - istakao je Lutovac

jući za nekim višim smislom u maslinovim vrtovima Mukovala, gdje ima stabala starosti i do 2.000 godina, želio da kroz svoju slikarsku reali-

zaciju bude bar mali dio svjedočenja vječne metamorfoze prirode.

- Sve u prirodi je neki znak. Maslini u tom čulnom kale-

idoskopu svakako pripada posebno mjesto. Dakle, stari maslinjaci su mi omogućili da likovno pratim one tanane efekte svjetlosti i nebeskih

U čemu je vrijednost filma „The Brutalist“, jednog od pobjednika na 82. dodjeli Zlatnih

Prilika da osjetite kako vam

PODGORICA – Na 82. dodjeli Zlatnih globusa u Los Anđelesu jedan od pobjednika večeri, uz ostvarenje „Emila Perez“, bio je film „The Brutalist“, koji je osvojio tri nagrade - za najbolji film, najboljeg reditelja (Brejdi Korbe) i najboljeg glumca u drami (Adrijan Brodi).

R. K.

koji će obilježiti njegovu bogatu karijeru. Napisao je oko 70 zabavnih pjesama, od kojih se ističu „Vino i gitare“, „Ti si moja obala“, „Dobra večer, uzorita“, „Sviraj mi, gitaro“, „Margarita“, „Vjeruj mi“, „Krovovi“, „Ti, koju ne poznam“, „Poslije kiše dolazi sunce“, „Bit ćeš uvijek moja“, „Adrese moje mladosti“, „Ča je bilo tega više ni“, „Ponoćno sunce“ i „Tvojih pola sata“. Popularnost su stekli njegovi mjuzikli „O’Kaj. Kaj-bojski glazbeni strip“ (1974) i „Kaj2O“ (1985). Komponovao je i scensku muziku za dječje predstave te muziku za animirane filmove. Jedan je od najistaknutijih aranžera, napisao je oko 4.000 aranžmana za različite sastave, od combo sastava do simfonijskoga orkestra, za mnoge festivale, nosače zvuka i TV emisije.

Radi se o ostvarenju koje su do sada mogli da vide samo posjetioci festivala i rijetkih američkih bioskopa koji prikazuju male, art filmove. Ova epska istorijska drama, kako piše beogradski Danas, imala je premijeru na Venecijanskom filmskom festivalu, gdje je nagrađena dvanaestominutnim ovacijama. „The Brutalist“ je

čak proglašen najboljim filmom na jesenjim filmskim festivalima, među kojima su Venecijanski filmski festival, Filmski festival u Telurajdeu, Međunarodni filmski festival u Torontu i Međunarodni filmski festival u Njujorku. Drama koja traje tri sata i 35 minuta s Adrijanom Brodijem i Felisiti Džons u glavnim ulogama prati arhitektu Lasla Tota i njegovu suprugu Eržebet. Tot je Mađar jevrejskog porijekla koji je preživio Holokaust, a nakon Drugog svjetskog rata se preselio u SAD sa svojom ženom. Iako na početku pati od siromaštva, život mu se promijeni nakon što upozna bogatog industrijalistu (Gaj Pirs), koji mu postane klijent.

Korbe je ranije govorio o trajanju filma i rekao da je ta rasprava „prilično glupa“. - Ovaj film radi sve ono što nam je rečeno da ne smijemo raditi. Mislim da je zapravo prilično glupo razgovarati o trajanju jer je to kao da kritikujete knjigu jer ima 700 umjesto 100 stranica - rekao je Korbe na jednoj konferenciji za novinare. „The Brutalist“ ima 93 odsto na Rotten Tomatoesu, na temelju 170 recenzija kritičara, a na IMDb-ju ima ocjenu 8.1.

Detalj sa izložbe djela Miluna Lutovca

Kadar iz filma „The Brutalist“

danas i sjutra može pogledati u Podgorici

neki znak

kretanja, tumačeći kaligrafiju promjenljive stvarnosti koja se nalazi ispod kore vidljivog svijeta i da to, koliko sam mogao i umio, prenesem na platno - istakao je Lutovac.

VODA

Prije otvaranja izložbe publika je u Umjetničkom paviljonu mogla da pogleda desetominutni eksperimentalni film Marka Srzentića koji prika-

zuje nastanak ciklusa ,,Viseći vrtovi Mukovala“. U likovnoj poetici Miluna Lutovca voda ima značajno mjesto, što je Srzentić ovjekovječio u filmu. Lutovac se zapitao što mi zapravo znamo o vodi, odakle je ona došla, ko je i zašto odabrao našu planetu za njeno stanište i što je čini jedinstvenom u vasioni. - Moj mladi, daroviti kolega Marko Srzentić je u kratkom eksperimentalnom filmu o nastanku ciklusa radova ,,Viseći vrtovi Mukovala“ otkrio dio njenog alhemičarskog svojstva. Njegov film, koji je prikazan na otvaranju izložbe u Paviljonu ULUCG, nije samo film o slikarstvu jednog umjetnika, već o oblicima koje voda svojom strpljivom igrom, na svom velikom putu stvara. Sve živi i traje zahvaljujući vodi. Ja sam samo svojim djelom vodu učinio vidljivom, dodao joj malo boje i tako postao saučesnik u oslikavanju monumentalnog lica prirode - istakao je Lutovac. A. ĐOROJEVIĆ

Hroničarka života u bivšoj Jugoslaviji i Srbiji Goranka Matić (1949-2025), ostavila veliki trag u svijetu fotografije

Bila je uvijek tu da nađe savršen kadar

PODGORICA - Uticajna fotografkinja i istoričarka umjetnosti Goranka Matić, prisutna na medijskoj i umjetničkoj sceni više od četiri decenije, preminula je u Beogradu u 76. godini.

Matić, rođena u Mariboru 1949, završila je istoriju umjetnosti na beogradskom filozofskom fakultetu. Njeno ime je sinonim za hroničarku života u Srbiji i Jugoslaviji decenijama unazad. Profesionalnu fotografsku karijeru počela je u prvom jugoslovenskom muzičkom nedjeljniku Džuboks, a njene slike su objavljivali gotovo svi vodeći časopisi. I tokom „Dana bola i ponosa“ poslije smrti Josipa Broza Tita, brojnih protesta i političkih skupova, pa do umjetničkih portreta političara, muzičara, reditelja i pisaca - Goranka je bila tu da nađe savršen kadar i da u pravom trenutku pritisne okidač kamere. Bila je u prvoj postavi nedjeljnika Vreme, gdje je kao urednica fotografije provela 17 godina, a zatim u novinskoj kući Politika i u Radio-televiziji Srbije (2011-2015). Predavala je

foto-žurnalizam i dokumentarnu fotografiju na Fakultetu političkih nauka i Fakultetu za medije i komunikaciju u Beogradu. Dobitnica je nekoliko značajnih priznanja. - Nikad ne znaš da li je to istorijski trenutak - slikaš i ne misliš o istoriji - rekla je 2021. godine Matić za BBC na srpskom. Tada je više stotina njenih fotografija izloženo u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu na retrospektivnoj izložbi. I publika u Crnoj Gori imala je priliku da tokom 2023. godine pogleda retrospektivu Goranke Matić u Crnogorskoj galeriji umjetnosti

,,Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. Izložba ,,Iskustvo u gužvi“, koju je činilo više stotina fotografija i materijal druge vrste (arhiva, dokumentacija, foto-eseji), bila je strukturisana prema tematskim cjelinama. Tako su pred publikom bile Gorankine prve autorske izložbe i radovi realizovani u mediju fotografije, fotografije rok koncerata i protagonista novog talasa, zajedno s akterima likovne scene nastale osamdesetih godina u čijem je središtu bio Studentski kulturni centar u Beogradu, portreti umjetnika, reditelja, pisaca, političara… Dio izložbe

Knjiga kosovskog istoričara Jilbera Hise objavljena u izdanju ,,Komune“

Albanci i relacije sa drugim narodima

bila je i cjelina „10 godina protiv“ koju su činile fotografije s političkih skupova, manifestacija i protesta u Beogradu od 1990. do 2000. godine. Zanimljiv podatak iz biografije Goranke Matić je da je završila istoriju umjetnosti, ali da je od 1980-ih godina njen profesionalni poziv fotografija. U intervjuu za Pobjedu povodom izložbe na Cetinju Matić je kazala da je do njenog profesionalnog angažmana kao fotografkinje došlo potpuno spontano.

- Nijesam mogla dobiti posao kao istoričarka umjetnosti i naljutila sam se, s idejom da se okrenem za 180 stepeni, i tu naletjela na foto-aparat. To je vrijeme analogne fotografije, moralo se naučiti razvijati filmove, pa razvijati fotografije, a prije toga nešto znati i o foto-aparatu da bi ga mogla koristiti. A s aparatom ideš na mjesta gdje nikada ne bi bila ili ne bi upoznala ljude i zabilježila ih. Paralelno sam smišljala i neke svoje radove koje sam radno nazvala „intima“. Dobro je da sam se naljutila jer mi je život krenuo mnogo zabavnije - istakla je Matić. A. Đ.

Mnogi renomirani kritičari već su ispisali salve pohvala za ovaj film. - Nemoguće je ne prepoznati ,,The Brutalist“ kao nešto drugo osim filmskog trijumfa - napisao je kritičar Tom Davidson Filmski kritičar Rolling Stonea David Fear za film je napisao da „nije samo stvar u tome da se više ne snimaju ovakvi filmovi“.

- Stvar je u tome da se rijetko ko danas potrudi da ispriča ovakve opsežne priče s ovakvim nivoom pripovijedanja, vještine, hrabrosti i energije –zapisao je Fear. Dramu je kao pozitivnu ocijenio i kritičar časopisa Variety Oven Gliberman, koji je napisao da je ,,jasno da je Korbe

snimio ovaj film s namjerom da ima veliko značenje“. - Uglavnom, ,,The Brutalist“ vam omogućava da osjetite kako vam pred očima prolazi nečiji život. Možda je to sasvim dovoljno značenja – ocijenio je Gilberman. Neki su kritičari posebno pohvalili Brodija, koji je slavu stekao svojom izvedbom u potresnoj ratnoj drami ,,Pijanista“ iz 2002. godine. - Brodi je rijetko bio bolji, donoseći ogromnu težinu liku, ali i bol koja nagriza Laslov ponosni osjećaj identiteta, svrhe i sudbine. To je monumentalna izvedba; gledati kako se prema ovom arhitekti postupa kao prema smeću jednostavno je poražavajuće - napisao je kritičar The Hollywood Reportera Dejvid Runi Dejvid Erlih iz IndieWirea zapisao da je ,,Brodi sirov, iskren i uvjerljiv u ulozi koja na mnogo načina priziva „Pijanistu“, sa svojim mršavim tijelom i nagnutim licem koje se polako pretvara u portret razočaranja“.

PODGORICA - Knjiga

„Albanci i drugi: od Crne Bogorodice do Crvene jabuke“ kosovskog istoričara Jilbera Hise (Ylber Hysa) objavljena je u izdanju časopisa „Komuna“ iz Podgorice. Hisa (1965) je kosovski istoričar, političar i diplomata sa bogatom karijerom u različitim sferama javnog djelovanja. U pitanju je 16. izdanje „Komune“. Nakon trinaest auto-

An. R.

ra sa područja Crne Gore, po jedne objavljene knjige autora iz Bosne i Hercegovine i Srbije, „Komuna“ je objavila i knjigu kosovskog autora. Riječ je o djelu koje na pitak, popularno-naučan način, govori o kompleksnim istorijskim relacijama Albanaca i drugih južnoslovenskih naroda, kao i o njihovim međusobnim uticajima koji su rezultirali formiranjem širokog polja kulturne razmjene, vidljive i danas. Osim navedenog, u knjizi su zastupljene specifične teme koje Hisa osvjetljava njegujući inovativan i nekonvencionalan pristup. To su, između ostalih: pitanje dualističke jeresi u srednjovjekovnoj Albaniji (s posebnim osvrtom na Svetog Vladimira Dukljanskog i albanske „novatijane“); porijeklo i način života crnačke zajednice u Ulcinju; pravoslavni Albanci u Makedoniji (i njihova asimilacija); fenomen Crne Bogorodice; „Crvena jabuka“, koja predstavlja najudaljeniju sjevernu tačku et-

ničkog prisustva Albanaca za vrijeme Osmanskog carstva, ali i mnoge druge. Kako navode izdavači, važno je napomenuti i da ovo uzbudljiv o štivo predstavlja značajan iskorak u odnosu na tradicionalnu istoriografiju, o čemu u predgovoru knjige govori austrijski istoričar i član Austrijske akademije nauka i umjetnosti Oliver Jens Šmit. On ističe da„izbor tema, metodologija, kontekstualizacija albanske istorije u širem prostornom okviru te uzimanje u obzir sekundarne međunarodne literature čine Hisino djelo jednim od najoriginalnijih, ako ne i najoriginalnijim djelom albanske istoriografije posljednjih decenija. Objavljivanje ove knjige finansijski je podržalo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore. Sa albanskog na crnogorski jezik knjigu je preveo Nikola Berišaj, uredio Amer Ramusović, a na koricama izdanja našla se umjetnička slika Ratka Odalovića An. R.

„Bog masakra“ sjutra u Bijelom Polju

PODGORICA - Predstava „Bog masakra“ Kraljevskog pozorišta Zetski dom, koju je prema tekstu Jasmine Reze režirao Siniša Evtimov, biće izvedena sjutra veče u 19 sati, u Velikoj sali Centra za kulturu u Bijelom Polju. Ulaz je besplatan. U predstavi igraju Marija Labudović, Jelena Đukić, Omar Bajramspahić i Vule Marković - U tekstu Jasmine Reze dva bračna para pokušavaju da riješe sukob njihovih sinova, otpočevši susret u upadljivo tolerantnom i civilizovanom tonu. Drama sa elementima satire pokazuje da zapadno društvo, koje osuđuje svaki oblik fizičkog i verbalnog nasilja, insistirajući na osmijehu, političkoj korektnosti, pacifizmu i svemu demokratskom, kada se razgovor razbukti, svodi ove vrijednosti samo na praznu formu, pokazujući dvoličnost, odsustvo ljudskosti i u teoriji, toliko omraženu agresiju – navodi se u najavi predstave. R. K.

Milun Lutovac

Goranka Matić

Naslovnica knjige Jilbera Hise

KAKO JE GLASILA PRESUDA DRAŽI

MIHAILOVIĆU I JOŠ

DVADESET TROJICI IZDAJNIKA I RATNIH ZLOČINACA

Tužilac Miloš Minić traži strogu i pravednu kaznu

Na početku knjige „Izdajnik i ratni zločinac Draža Mihailović pred sudom“ stoji: „U ovoj knjizi stenografskih beležaka sa suđenja izdajnicima i ratnim zločincima, na čijem se čelu nalazio Dragoljub - Draža Mihailović, samo su delovi iz optužnice, saslušavanja, dokaznog postupka i ostalog materijala koji se neposredno odnosi na samog izdajnika Mihailovića“.

Suđenje grupi od dvadeset i četiri izdajnika i ratna zločinca sa Dražom Mihailovićem na čelu, počelo je 10. juna 1946. godine pred Vojnim vijećem Vrhovnog suda Federativne Narodne Republike Jugoslavije.

Suđenje je održano u Beogradu, u ljetnjoj dvorani pješadijskog učilišta na Topčideru. Na optuženičkoj klupi su se našli Dragoljub-Draža Mihailović, dr Stevan Moljević, dr Mladen Žujović, dr Živko Topalović, Đuro Vilović, Radoslav-Rade Radić, Slavoljub Vranješević, Miloš Glišić, Slobodan Jovanović, Božidar Purić, dr Momčilo Ninčić, Petar Živković, Radoje Knežević, dr Milan Gavrilović , Živan Knežević, Konstantin Fotić, Dragomir-Dragi Jovanović, Tanasije Tasa Dinić, Velibor Jonić , Đura Dokić , Kosta Mušicki , Boško Pavlović , dr Lazar Laza Marković i dr Kosta Kumanudi Od nabrojanih lica, desetoro se nalazilo van zemlje. U odsustvu se sudilo Slobodanu Jovanoviću i Božidaru Puriću, predsjednicima emigrantskih vlada, Petru Živkoviću, dr Momčilu Ninčiću i dr Milanu Gavriloviću, ministrima emigrantskih vlada, Radoju Kneževiću, ministru dvora u emigraciji, Konstantinu Fotiću, ambasadoru izbjegličke jugoslovenske vla-

Knjiga „Izdajnik i ratni zločinac Draža Mihailović pred sudom“, objavljena je 1946. godine u Beogradu. Fototipsko izdanje objavio je Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore u Podgorici 2022. godine. Tekst presude dvadeset četvorici izdajnika i ratnih zločinaca je za ovu priliku ijekaviziran

de u SAD, majoru Živanu Kneževiću, šefu vojne kancelarije predsjedništva vlade u emigraciji, dr Živku Topaloviću, i dr Mladenu Žujoviću, članovima političkog rukovodstva ravnogorske četničke organizacije koji se nalaze u inostranstvu.

Optuženima je sudilo Vojno vijeće Vrhovnog suda Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) koje su činili: predsjedavajući Mihailo Đorđević, pukovnik; članovi vijeća Milija Laković, potpukovnik i Mihailo Janković, potpukovnik; sekretar Todor Popadić, poručnik; dopunske sudije Nikola Stanković, major i Radomir Ilić, major.

Tužbu je zastupao zastupnik Vojnog tužioca Jugoslovenske armije pukovnik Miloš Minić sa pomoćnikom, kapetanom Milošem Jovanovićem Proces protiv ovih zločinaca trajao je do 15. jula 1946. kada je izrečena presuda. Suđenju je prisustvovalo oko 30.000 lica iz Beograda i svih krajeva države.

Suđenje izdajnicima i ratnim zločincima u Topčideru pratilo je preko stotinu novinara. Od njih su blizu 60 bili iz inostranstva, predstavnici svjetskih listova i agencija. Specijalne dopisnike uputile su brojne agencije, pored ostalih, TASS, Rojter, Asošijetid pres, listovi Pravda, Izvestija, Tajms, Njujork Herald Tribjun, Njuz Krinikl, Dejli Ekspres. Da bi se stranim novinarima koji su bili iz SSSR, Bugarske,

Albanije, Poljske, Čehoslovačke, Sjedinjenih Američkih Država, Engleske, Francuske, Kine, Mađarske, Rumunije, Danske i drugih zemalja, omogućilo najbrže vršenje službe, u Topčideru je ustanovljena specijalna pošta za prijem novinarskih telegrama i postavljene su telefonske veze.

Cjelokupan tok procesa prevođen je na ruski, francuski i engleski jezik, tako da su strani novinari bili u prilici da neposredno prate svaku riječ suda i optuženih.

Bili su prisutni i specijalni izvještači listova svih narodnih republika Jugoslavije.

Beogradska radiostanica vršila je prenos cijelog toka suđenja, tako da su čitava zemlja i sva svjestska javnost mogli da slušaju svaku riječ na ovom procesu. Stotine hiljada lica širom Jugoslavije sa najvećom pažnjom slušalo je prenos sa topčiderskog suđenja preko megafona po svojim radionicama, trgovima, ustanovama i kućama, po gradovima i selima.

***

U optužnici tužioca, pukovnika Miloša Minića, detaljno su, hronološkim redom, iznesene činjenice o ulozi Draže Mihailovića u stvaranju i rukovođenju četničkom organizacijom, kao i o izdaji, kolaboraciji i saradnji Draže Mihailovića i njegovog pokreta sa okupatorima tokom Drugog svjetskog rata, te počinjenim masovnim i pojedi-

načnim zločinima nad borcima Narodnooslobodilačkog pokreta i stanovništvom. Budući da se o tim činjenicama govori u presudi, ovdje nećemo navoditi optužnicu, već ćemo integralno iznijeti presudu.

PRESUDA

U ime naroda Vrhovni sud Federativne Narodne Republike Jugoslavije, Vojno veće, sastavljeno od pukovnika Mihaila Đorđevića, kao predsjedavajućeg, i sudija, potpukovnika Milije Lakovića i Mihaila Jankovića, sa sekretarom poručnikom Todorom Popadićem, po krivičnoj stvari protivu optuženih Dragoljuba Draže Mihailovića i drugih radi krivičnih djela iz Zakona o krivičnim djelima protivu naroda i države i Zakona o zabrani izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i razdora, a na osnovu optužnice Vojnog tužioca Jugoslovenske armije od 31. maja 1946. godine i rješenja ovog suda od 1. juna 1946. godine, održao je u Beogradu glavni javni usmeni pretres od 10. juna do 11. jula 1946. godine, na kome je optužnicu zastupao zastupnik Vojnog tužioca Jugoslovenske armije pukovnik Miloš Minić, u prisustvu optuženih Dragoljuba-Draže Mihailovića koga brane Nikola Đonović i Dragić Joksimović advokati iz Beograda; optuženog Stevana Moljevića koga brani Rajko Atanacković advokat iz Beograda; optuženog Đure Vilovića koga brani d-r Milan Omčikus

Od 24-oro optuženih, desetoro se nalazilo van zemlje. U odsustvu se sudilo Slobodanu Jovanoviću, Božidaru Puriću, Petru Živkoviću, dr Momčilu Ninčiću, dr Milanu Gavriloviću, Radoju Kneževiću, Konstantinu Fotiću, majoru Živanu Kneževiću, dr Živku Topaloviću i dr Mladenu Žujoviću

advokat iz Beograda; optuženog Radoslava Rada Radića koga brani Lazar Vučetić advokat iz Beograda; optuženog Slavoljuba Vranješevića i optuženog Miloša Glišića koje brani Blaža Radović advokat iz Beograda; optuženog Dragomira - Dragog Jovanovića i optuženog Koste Kumanudija koje brani Savko Dukanac advokat iz Beograda; optuženog Tanasija-Tase Dinića koga brani d-r Bogoljub Jovanović advokat iz Beograda; optuženog Velibora Jonića koga brani Milan Živadinović advokat iz Beograda; optuženog Đure Dokića koga brani Dragoljub Joksimović advokat iz Beograda; optuženog Koste Mušickog koga brani Đorđe Đirić

Suđenje grupi od dvadeset i četiri izdajnika i ratna zločinca sa Dražom Mihailovićem na čelu, počelo je 10. juna 1946. godine u Beogradu pred Vojnim vijećem Vrhovnog suda FNRJ. Presuda je izrečena 15. jula 1946.

advokat iz Beograda; optuženog Boška Pavlovića koga brani Slobodan Subotić advokat iz Beograda; optuženog Lazara-Laze Markovića koga brani Aleksandar Nikolić advokat iz Beograda; a u otsustvu optuženog Mladena Žujovića i optuženog Živka Topalovića koje brani Ljubomir Radovanović advokat iz Beograda, optuženog Slobodana Jovanovića koga brani Miloš Terzić advokat iz Beograda; optuženog Božidara Purića i optuženog Petra Živkovića koje brani Pavle Miljaković advokat iz Beograda; optuženog Momčila Ninčića, koga brani David Alkalaj advokat iz Beograda; optuženog Radoja Kneževića i optuženog Milana Gavrilovića koje brani Slobodan Subotić, advokat iz Beograda; optuženog Živana Kneževića i optuženog Konstantina Fotića koje brani Dragutin Tasić advokat iz Beograda pa je po konačnoj riječi zastupnika Vojnog tužioca Jugoslovenske armije da ostaje pri optužnici i traži strogu i pravednu kaznu za optuženike i završne riječi branilaca svih optuženih i zadnje riječi prisutnih optuženika, svakog ponaosob, da budu oslobođeni ili što blažije kažnjeni, donio i javno izrekao 15. jula 1946. godine sljedeću presudu... (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Strani novinari prate suđenje ratnim zločincima 1946. godine

Narodni heroj Miloš Minić, tužilac na suđenju 1946. godine

Četnički komandant i ratni zločinac Draža Mihailović s lisicama na rukama

Četvrtak, 9. januar 2025.

Ispred Aerodroma u Golubovcima 6. januara ujutro došlo je do sukoba između taksista zbog prevoza grupe stranih državljana.

Kako je za Pobjedu izjavio privatni taksi preduzetnik Goran Pajović, njegovog sedamdesetjednogodišnjeg oca Dragana fizički je napao jedan taksista zbog toga što je Pajović putnicima ponudio jefitiniji prevoz do Budve. Nešto kasnije, tvrdi Pajović, isto lice je sa još tri osobe kod kružnog toka (dva kilometra od aerodroma) ponovo pokušalo da napadne njegovog oca, koji je u svom taksiju vozio ruske turiste. Pajović je snimke ovih događaja objavio na svom profilu na Fejsbuku, a njegov otac je u Centru bezbjednosti Podgorica istog dana podnio krivične prijave protiv osoba koje su ga napale.

(NE)BEZBJEDNOST

- Prvi fizički napad na mog oca desio se na Badnje jutro oko 8.40 časova ispred same zgrade aerodroma, zbog toga što je porodica iz Rusije izabrala njegovu, jeftiniju ponudu vožnje do Budve (45 eura). Njima smetaju naše niže cijene, smeta im to što ljudi ne žele da se voze sa njima za 65 eura do Budve, smeta im ta jedna ili dvije vožnje koje ćemo otac i ja da odvezemo… Incident se desio jer čovjek nije htio da plati vožnju po cijeni koju su mu oni nudili. Čovjeka su htjeli fizički da spriječe da dođe do nas, govoreći da ne ide s nama i da smo mi kriminalci. Moj otac je rekao da nije nikakav kriminalac već da ima

Incident između taksista na Aerodromu Podgorica

Napali kolegu zbog vožnje do Budve

Incident se desio jer čovjek nije htio da plati vožnju po cijeni koju su mu oni nudili. Čovjeka su htjeli fizički da spriječe da dođe do nas, govoreći da ne ide s nama i da smo mi kriminalci. Moj otac je rekao da nije nikakav kriminalac, već da ima samo povoljnije cijene usluga, a Rus, koji inače tri godine boravi u Budvi i govori naš jezik, rekao je da će da ide sa nama. Tada je krenuo napad na moga oca – naveo je taksi preduzetnik Goran Pajović

samo povoljnije cijene usluga, a Rus, koji inače tri godine boravi u Budvi i govori naš jezik, rekao je da će da ide sa nama. Tada je krenuo napad na moga oca… Drugi video snimak koji sam objavio pokazuje kako isto lice sa još tri osobe, na dva kilometra od aerodroma, kod kružnog toka, pokušava da napadne mog oca kome su u taksi vozilu bili ovi Rusi. Ista osoba sa prvog snimka pokušava fizički da zaustavi vozilo i pokušava da otvori zadnja vrata vozila gdje je sjedjela žena sa dvoje djece i suprugom. Putnici su se, kao i moj otac, osjećali ugroženo – ispričao je Pajović, uz napomenu da je sve ovo navedeno u prijavi koja je podnijeta u Centru bezbjednosti Podgorica.

Pajović smatra da bi nadležni morali da istraže ,,ko su osobe koje taksiraju ispred aerodroma bez ugovora i koriste

Nadležne službe moraju bolje da rade svoj posao

V.d. predsjednika Strukovnog sindikata taksista Crne Gore Borislav Pavlović smatra da isključivo taksi prevoznici iz opštine Zeta imaju pravo da preuzimaju putnike sa Aerodroma Podgorica. Da ne bi dolazilo do nemilih scena kao prije tri dana, ističe Pavlović, nadležne službe moraju bolje

Delegacija Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice i građani položili su 6. januara vijence na spomen-obilježje na Čepurcima, podignuto u znak sjećanja na strijeljane partizane i rodoljube od 1942. do 1944. godine.

Predsjednik UBNOR-a Podgorica Boro Banović evocirao je uspomene na vrijeme slobodarske antifašističke borbe crnogorskog naroda tokom Drugog svjetskog rata i slavne borce partizanske vojske i rodoljube koji su dali živote za slobodu i slom nacifašizma, najveće po-

da rade svoj posao. - Zeta je samostalna opština, a je li razgraničenje sa Podgoricom završeno ili nije, to taksistu ne treba da interesuje. Aerodrom u Golubovcima je pripao Zeti, tamo radi Komunlna policija iz Zete. Podgorički taksisti nemaju pravo da preuzimaju putnike sa

taksi parking“, a koje su mu napale oca. Navodi da je i prije dvadesetak dana ista osoba

aerodroma u Golubovcima, odnosno sa teritorije druge lokalne samouprave, isto kao ni barski, tivatski, kotorski... To imaju pravo samo taksisti iz Zete. Kao što sa aerodroma u Tivtu mogu samo Tivćani, u Baru Barani, u Podgorici Podgoričani. Kao taksi prevoznik iz Podgorice možete da dovezete stranku na aerodrom, ali nemate pravo da je preuzmete. U Zakonu jasno piše da auto-taksi prevoznik ne

fizički nasrnula na njegovog oca ispred aerodroma, ali da tada nijesu podnosili krivič-

može preuzimati putnike na teritoriji druge lokalne samouprave. Mi jesmo protiv tog rješenja, ali ono je trenutno takvo i mora se poštovati. Tako svi funkcionišemo. Ovdje je najveća odgovornost Komunalne policije koja to ne reguliše i inspekcije koja je nadležna za prevoz putnika. One bi trebalo da obezbijede da do ovih stvari ne dolazi – kazao je Pavlović za Pobjedu.

nu prijavu. On je kategoričan u stavu da bi počinioce trebalo najoštrije kazniti, jer mu se godinama na aerodromu dešavaju slične stvari, s obzirom na to da već 12 godina radi kao privatni taksi preduzetnik, a njegov otac Dragan taksira već 40 godina.

(NE)ODGOVORNOST

Pajović je uvjeren kako iz činjenice da opština Zeta još nije završila razgraničenje sa glavnim gradom i opštinom Tuzi, te da niko nema potpisan ugovor sa Aerodromom Podgorica, proizilazi da taksisti iz Podgorice imaju zakonsko pravo da preuzimaju putnike na aerodromu.

- Kako taksisti iz Zete, bez ugovora, mogu da drže monopol na taksi stanici na aerodromu? Prepadaju neke druge taksiste, Komunalna policija praktično ih štiti na ovakav način i omogućava im nesmetan rad. Zeta nije završila razgraničenje sa Podgoricom i Tuzima i oni su u ovoj priči neregularni jer nemaju ugovor sa Aerodromom Podgorica –tvrdi Pajović. On navodi i da se na druge kompanije vrši pritisak da njihova vozila ne bi dolazila na aerodrom.

- Istovremeno, Komunalna policija pravi sačekuše dva kilometra od aerodroma i kažnjava druge taksiste, pa neki onda neće tamo da dolaze jer se plaše. Za razliku od njih, mene nikad nijesu kažnjavali i prave se da nas i ne primjećuju jer znaju da vrlo dobro znam svoja zakonska ovlašćenja i prava. Mi smo podgorički taksisti, to je naše radno mjesto i naravno da nećemo da se pomjerimo, kad nije sve precizirano po Ustavu i zakonima Crne Gore. Kad bude završeno razgraničenje i kad Zećani budu dobili tender za ekskluzivno pravo taksi prevoza putnika sa aerodroma, mi ćemo se pomjeriti. Međutim, s obzirom da to još nije slučaj, oni rade neregularno, bez ugovora i zato su i doveli te ljude koji hoće da prepadaju narod –poručuje Pajović. Navodi i da je njegovom ocu još 2014. godine oduzeta, kako navodi, regualrna licenca isključivo zbog toga da ne bi mogao da se bori protiv tadašnjeg dolaska Rojal taksija na aerodrom.

- Otac je zaposlen kod mene, kao privatnog preduzetnika, s tim što je on penzioner koji ima pravo na rad od četiri sata. Poslije sedam godina, oduzeli su mu pravo na rad. Mi smo zbog toga tužili Glavni grad i to je u proceduri. Sve dok ne bude donijeta konačna odluka po toj tužbi, on je regularan takista – zaključuje Pajović. Pobjeda je ovim povodom tražila objašnjenja od policije, Glavnog grada i Opštine Zeta, ali (izvjesno, zbog neradnih dana) odgovore još čeka. I.MITROVIĆ

šasti moderne istorije. Podsjetio je, pored ostalih, na Bora Ćetkovića, Mustafu Buta Lekića,

Jovana Perovog Raičevića, mlade skojevke Anku Knežević i Božanu Ćeranić Ilić, ko-

joj uzeše trogodišnjeg sina, a nju trudnu strijeljaše. Podsjetio je i na primjere humanosti, poput

Emina Isića koji je bio stražar u Jusovači i u vrijeme njegove smjene puštio sestru Olge Pejanović da joj donese sina Ivicu, kako bi uz njega provela posljednje časove života. - I danas se moramo boriti protiv svih vidova neofašizma i neonacizma. Današnje rukovodstvo Crne Gore jedno priča, a drugo radi, a naša je obaveza da nastavimo da širimo ideju antifašizma i održavamo prijateljstvo sa udruženjima iz okruženja – poručio je Banović. Vijenac na spomen obilježje na Čepurcima položili su Mladenka Kalezić, Vladimir Vu-

jović i Momčilo Laković, a članovi UBNORA odali su počast i svim poginulim borcima NOB-a i preminulim članovima Udruženja u posljednjih 15 godina. Italijanski i njemački okupatori, zajedno sa domaćim kolaboracionistima, u više navrata su od 1942. do 1944. godine na području Podgorice strijeljali su partizane i rodoljube. Samo u prvoj polovini 1942. godine strijeljano je više od 150 boraca i rodoljuba iz Podgoričkog sreza. Na jednom od tih gubilišta, na Čepurcima, prva grupa crnogorskih patriota strijeljana je 7. aprila 1942. godine, a na istom mjestu strijeljanja je bilo i u januaru i decembru 1943, a potom januara i marta 1944. godine. I.M.

Isječci iz snimaka incidenata

FB Goran Pajović

EVROKUP: Budućnost Voli nakon produžetka poražena od Bahčešehira, osmi poraz Podgoričana

Previše stresa, ali ne bježim od izazova

PODGORICA – Jelena Dubljević 24. novembra 2023. imenovana je za predsjednicu Košarkaškog saveza Crne Gore.

Drama bez hepienda u Istanbulu

Prva žena na čelu Košarkaškog saveza tokom prve godine mandata imala je brojne izazove, a i pored komplikovane situacije, najprije zbog finansijskih razloga, nastojala je da napravi određene promjene, uvede novitete, ali i omogući lakše funkcionisanje svih klubova.

Malo više sreće falilo je košarkašima Budućnost Volija da u Istanbulu pobijede Bahčešehir, nakon, vjerovatno, najbolje gostujuće utakmice ove sezone u Evrokupu, ne računajući dvije pobjede protiv, ipak, slabijih rivala (Trenta i Trefl Sopota).

Poslije prve godine u ovoj ulozi Jelena Dubljević prihvatila je bez razmišljanja, baš kao i tokom igračke karijere, da za Pobjedu napravi analizu godine koja je po mnogo čemu bila istorijska, ali definitivno i ona koja joj je promijenila život. – Bila sam počastvovana što sam dobila povjerenje za kandidaturu, a zatim i povjerenje klubova da preuzmem tako odgovornu funkciju. Znala sam da je to velika čast i obaveza, ali se i kao igračica nikad nijesam plašila izazova, već me to dodatno motivisalo. Ali sada kada vratim film, zaista nijesam mogla ni da zamislim šta me sve čeka. Jednostavno, to je godina izuzetnog stresa, prevelike želje da napravim određeni iskorak i konstantne borbe za bolje uslove, što je jako teško, jer skoro svi savezi „žive“ od gotovo istih sponzora. Kako je vrijeme odmicalo, shvatila sam kakav je ovo izazov, ali, iskreno, i upoznala neku novu Jelenu –istakla je na početku razgovora za Pobjedu Jelena Dubljević. Prvi radni dan donio je i prva saznanja koliko će, zapravo, biti teško…

Jelena Dubljević od dolaska na mjesto predsjednice KSCG ima izuzetnu saradnju sa čelnicima FIBA. – Imala sam razgovore sa predsjednikom FIBA Evrope Horheom Garbahosom i izvršnim direktorom evropskog ogranka FIBA Kamilom Novakom o brojnim temama važnim za crnogorsku košarku. Posebno je značajno da je Garbahosa izrazio spremnost da dođe i uskoro će biti naš gost, a FIBA je uvijek uz nas, spremna za određenu pomoć – rekla je Dubljević.

(17:21,

Stiže nova oprema

Rajta (58:55), na dva minuta i 12 sekundi prije kraja. Nakon toga

zvolila Bahčešehiru da serijom 6:0 dočeka posljednju četvrtinu

lje bježi samo pobjedu. Nakon druge pobjede protiv Budućnosti (u Podgorici je bilo 92:75), Bahčešehir je ostao neporažen na svom terenu u Evrokupu, i prvi je u grupi A sa 12 pobjeda i dva poraza.

OD STARTA JAKO

U ODBRANI

lako. Neki sponzori su se povukli i trebalo je krenuti u veliki posao, a istovremeno nastojati da se dug koliko-toliko smanjuje – prisjeća se Dubljević. Zbog izbora, kasnile su i lige i prvi put u 2024. godini ostali smo bez organizacije prvenstva Evrope u mlađim selekcijama. Ipak, Jelena je svoj plan i program, koji je prezentovala tokom izbora, nastojala da ispuni.

Osim toga, preuzeli smo brigu oko finansiranja službenih lica, što je mnogo pomoglo seniorskim klubovima, a samim tim potvrdili da je Savez servis koji pomaže svima – objasnila je Dubljević.

– Na Skupštini je iznijet podatak da je utvrđeno da je Savez na kraju 2023. godine imao minus 426.000 eura. Tek tada sam shvatila šta me čeka. Nije bilo

Tim Andreja Žakelja je poražen od lidera grupe A, tek nakon produžetka, sa 95:93, a ne bi bilo nezasluženo ni da su se na kraju radovali „plavi“. Nakon što su zahvaljujući košu najmlađeg, Đorđija Jovanovića izborili produžetak, Podgoričani su posustali u dodatnih pet minuta, iako su sa dva uzastopna koša Mekinlija Rajta poveli 88:87, na minut i 24 sekunde do kraja. Uslijedila je, međutim, trojka Tajlera Kavenoa i poeni sa linije bacanja Aksela Buteja za četiri poena prednosti domaćina (92:88), na 12,9 sekundi do kraja. U penal završnici meča, u kojem su gostima svirane i dvije tehničke greške (klupi i treneru), zbog čudnog sudijskog kriterijuma (odnos bacanja je bio čak 3912), domaćin se bolje snašao. Na 94:91, za domaćina, pošto je Kaveno ubacio jedno od dva bacanja, Jogi Ferel je imao šansu za izbori produžetak, ali je umjesto šuta za tri poena iznenadio sve time što je polaganjem pogodio za dva i time ugasio posljednu nadu u pobjedu... Budućnost je, tako, prekinula seriju od šest pobjeda na dva fronta, a osmim porazom u Evrokupu, u 14 kola, ostala je

– Blokada košarke je bio težak period. Ali podrška klubovima nije izostala. Zahvaljujući ugovoru s kompanijom „Jugopetrol a. d.“, Eko-benzinske stanice, podijelili smo 50 kartica klubovima Lige mladih kako bi imali besplatno gorivo.

Zahvaljujući odličnoj odbrani u posljednjih skoro šest minuta, tokom kojih nijesu domaćinu dozvolili nijedan koš iz igre, već samo tri poena sa linije bacanja, Podgoričani su nakon prve četvrtine imali dva posjeda prednosti (21:17), iako u prvoj polovini kvartala nije izgledalo da će tako da bude. Osim dva izjednačenja na startu (3:3, 5:5), turski tim je bolje otvorio meč, pa je Džejlen Smit, košem i do-

Proteklo ljeto bilo je istorijsko iz više razloga – seniori su prvi put igrali za plasman na Olimpijske igre, seniorke bile u trci za Mundobasket, a čak šest mlađih reprezentativnih selekcija igralo je šampionate Evrope.

a nije padala ispod dva poena, koliko je posljednji put bilo na dva minuta i 39 sekundi prije kraja, kada je Smit pogodio za 34:32. Na koš Kenana Kamenjaša nadovezao se trojkom Sulejmon za 39:32, na 83 sekunde do odmora, ali je odmah trojkom odgovorio Butej (39:35), da bi do kraja poluvremena po koš za goste i domaće postigli Ferel i Odiase.

– Moja želja od prvog dana bila je da svima damo šansu. Nije bilo lako zbog finansija, ali smatram da su svi zaslužili šansu. Neki su, zaista, opravdali povjerenje, s nekima nije-

igre. To je i bio posljednji koš iz igre Bahčešehira u ovoj dionici. Nakon jednog od dva pogođenja bacanja Buteja, Budućnost je napadački proradila, pa je serijom 9:0, uz sedam uzastopnih poena Džuvana Morgana (devet u ovom kvartalu, bez promašaja), računajući trojku, blokadu u odbrani atraktivno zakucavanje, a sve to nakon početnog koša Rašida Sulejmona, preokrenula i povela 18:15, na minut i 44 sekunde prije kraja. Tai Odiase je sa linije penala prekinuo poenterski post Turaka, a onda je Flečer Megi trojkom postavio konačan rezultat ove četvrtine (21:17), pošto nijedan od dva tima nije uspio da se upiše u posljednjih sedamdesetak sekundi.

DRAMA ZA PRODUŽETAK „Plavi“ su, uglavnom, vodili u prvih osam minuta treće četvrtine (Bahčešehir je samo jednom poveo, sredinom četvrtine, sa 50:49), najviše sa osam poena u prvom minutu nastavka (45:37), nakon koševa Ferela i Kamenjaša. „Plavi“ su prednost od jednog do dva posjeda čuvali do koša

smo zadovoljni i gotovo je izvjesno da ovog ljeta nećemo imati prijavljene sve selekcije – najavila je Dubljević. Ipak, ovog ljeta Crna Gora može biti na dva Eurobasketa. – Sa posebnom pažnjom čekamo februar. I seniorke i seniori su imali dobar novembarski ciklus i gotovo već su na šampionatima Evrope, ali sačekajmo. Imaju maksimalnu podršku, nastojaćemo i u okviru februarskog ciklusa da im obezbijedimo najbolje uslove, a onda, iskreno se nadam, da ćemo tokom ljeta imati čast da s obje selekcije igramo Evropsko prvenstvo, što bi zaista bio veliki uspjeh za našu malu zemlju i još manju bazu – objasnila je

Dubljević. je tokom protekle godine bila na svim akcijama selekcija, a zbog FIBA projekata, obišla je gotovo sve crnogorske gradove. – Sa mnogima imamo sjajnu saradnju, ali posebno hvala Opštini Bar, koja je prepoznala značaj ženske košarke i preuzela brigu oko organizacije svega što je vezano za naše košarkašice. Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević mi je, zaista, mnogo pomogao, a sigurna sam da će ta saradnja ujedno doprinijeti da oživimo još jedan centar ženske košarke – kategorična je Dubljević. Dvije vize za Eurobasket bile bi najava sjajne godine. Ipak, Je-

na startu četvrtog kvartala za kraj serije od 8:0 i vođstvo od 63:58), međutim, nije obeshrabrilo Podgoričane. Na scenu je stupio Megi, koji je sa dvije trojke u svom stilu, za tridesetak sekundi, povratio vođstvo (64:63), koje je „podebljao“ Nikola Tanasković (66:63) i najavio uzbudljivu završnicu meča. Igralo se koš za koš do poena Kamenjaša za prednost gostiju od 70:68, a onda je uslijedila serija Bahčešehira od 9:0 za prednost domaćina od 77:70, četiri minuta i pet sekundi do kraja, kada je Žakeljzatražio tajmaut. Budućnost je odbijala da se preda, pa su Ferel i trojkom Rajt vratili neizvjesnost (77:75), i natjerali Dejana Radonjića da uzme tajm-aut na dva mi-

Ulaskom u 2025. godinu naši košarkašice i košarkaši „ulaze“ u novu opremu. Nakon što je oprema bila „Dika“, Savez je ponovo napravio saradnju sa poznatim sportskim brendom „Peak“. – Uspjeli smo da napravimo dobru konekciju, tako da će sve naše selekcije imati još bolju „Peak“ opremu od februarskog ciklusa i to najbolju klasu –otkrila nam je Dubljević

na liniju bacanja, a bivši igrač Partizana je pogodio oba i vratio prednost domaćinu (79:77), na 41 sekundu do kraja pred novi tajm-aut „plavih“, koji je dao rezultat, jer je Morgan pogodio trojku, nakon šeste asistencije Rajta, za vođstvo Budućnosti od 80:79, na 29,3 sekunde do kraja. Radonjić je ponovo zatražio minut odmora, a iz tog minuta odmora se „dogodila“ trojka Smita za vođstvo Bahčešehira od 82:80, na 6,7 sekundi prije kraja. Međutim, jedan od junaka pobjede protiv Dubaija, Jovanović, koga je Žakelj nakon tajm-auta uveo u igru umjesto Ferela, pobrinuo se da Budućnost ne izgubi na takav način, pa je uz zvuk sirene pogodio za produžetak (nagazio je liniju za tri poena). S. JONČIĆ

lena primarno misli na finansije i, eventualno, nove sponzore. – Drago mi je da su seniorke i seniori blizu još jednog Evropskog prvenstva, zlatne juniorke nagovijestile su da su naša budućnost, a kroz FIBA projekte omasovili smo Ligu mladih, što je potvrda da za budućnost ne bi trebalo brinuti. Nadam se da ćemo svi zajedno doprinijeti još boljem ambijentu i da će 2025. biti još uspješnija. Počeli smo da obnavljamo sponzorske ugovore, nadam se da će nam svi ukazati povjerenje još jednom i da ćemo uz, eventualno, dodatne sponzore stvoriti bolje uslove i lakše funkcionisati – zaključila je Jelena Dubljević. R. PEROVIĆ Jelena Dubljević, nakon

Alijaga, Silva i Kovalski

,,Sinan Erdem dom“. Gledalaca:

M. BABOVIĆ

Jelena Dubljević

Nagetsi nemoćni protiv šampiona bez Nikole Jokića, brutalno zakucavanje Lebrona Džejmsa

Boston prekinuo

post

protiv Denvera, Jang sa centra za pobjedu Atlante

PODGORICA – Boston je u gostima pobijedio Denver 118:106, a posao je bio olakšan jer za ekipu iz Kolorada zbog bolesti nije igrao srpski centar Nikola Jokić.

Aktuelni šampion NBA lige je pitanje pobjednika riješio četiri i po minuta prije kraja meča, kada je serijom 15:0 poveo sa nedostižnih 108:93. Boston je na taj način prekinuo negativnu seriju koja je protiv Denvera trajala tačno 750 dana, koliko je prošlo od prethodne pobjede Seltiksa protiv Denvera u zvaničnoj utakmici, ne računajući dvije utakmice u Abu Dabiju u predsezoni. Džejson Tejtum je za Boston postigao 29 poena, uz šest asistencija i četiri skoka, dabl-dabl je zabilježio Kristaps Porzingis sa 25 poena i 11 skokova, dok je Džru Holidej upisao 19 poena. U ekipi Denvera najefikasniji je bio Rasel Vestbruk sa 26 poena, uz devet skokova i šest asistencija, Džulijan Stroter i Džamal Marej su dodali po 19 poena, a Majkl Porter Junior je upisao dabl-dabl sa 15 poena i 10 uhvaćenih lopti. Boston se nalazi na drugom mjestu Istoka sa 27 pobjeda i 10 poraza, dok je Denver na četvrtom mjestu Zapada sa skorom 20-15.

Košem sa preko pola terena koji je postigao Tre Jang u posljednjoj sekundi meča, Atlanta je u gostima savladala Jutu sa 124:121 i prekinula niz od tri poraza.

Upravo je Jang bio najefikasniji u pobjedničkom timu sa 24 poena, uz 20 asistencija.

Klint Kapela je za ekipu iz

Džordžije dodao 18 poena i šest uhvaćenih lopti, poen manje je upisao Deandre Hanter U ekipi Jute najbolji učinak je imao finski košarkaš Lauri

„Ajkule“ se kockale, ali i pobijedile Srbiju za drugo mjesto u B grupi kvalifikacionog turnira Svjetskog kupa

Sa Francuskom za četvrtfinale

Srbija 15

Markanen sa 35 poena, Kolin Sekston je dodao 24 poena, uz trojku za izjednačenje 2,9 sekundi prije kraja, a dabl- dabl učinak je ostvario Voker Kesler sa 21 poenom i 10 uhvaćenih lopti. Atlanta zauzima osmo mjesto na tabeli Istočne konferencije sa 19 pobjeda i 18 poraza, dok je Juta na pretposljednjem 14. mjestu Zapadne konferencije sa devet pobjeda poslije 35 utakmica. I dalje bez Luke Dončića, ovog puta i bez Kajrija Irvinga, Dalas je odigrao, vjerovatno, najbolju utakmicu od kada se slovenački košarkaš povrijedio i pobijedio je na domaćem terenu Los Anđeles Lejkerse sa 118:97 i prekinuo niz od pet vezanih poraza.

Bez dvojice najboljih igrača ekipa Džejsona Kida je pokazala odličnu timsku igru iz koje su ovog puta najviše iskočili Kventin Grajms sa 23 poena, devet skokova i šest asistencija i Pi-Džej Vašington sa 22 poena i osam skokova. Spenser Dinvidi je bio treći strijelac tima sa 19 poena, uz osam asistencija i šest skokova. U poraženom sastavu Entoni Dejvis je bio najefikasniji sa 21 poenom, pratio ga je Lebron Džejms sa 18, uz 10 skokova i osam asistencija i potezom koji je obilježio utakmicu – spektakularnim zakucavanjem koje pokazuje njegov nevjerovatni atleticizam čak i u 40. godini. Napao je Lebron u toj akciji obruč, djelovalo je da će desnom rukom da poentira, ali je brzopotezno prebacio loptu u lijevu ruku i silovito zakucao.

R ezultati : Šarlot – Finiks 115:104, Vašington – Hjuston 112:135, Dalas – Lejkers 118:97, Nju Orleans – Minesota 97:104, Juta – Atlanta 121:124, Denver – Boston 106:118, Golden Stejt – Majami 98:114. S. J.

BUKUREŠT – Gradski bazen. Gledalaca: 100. Sudije: Margeta (Slovenija) i Bura (Hrvatska). Igrač više: Crna Gora 10-5, Srbija 10-5. Peterci: Crna Gora 3 (3). Rezultat po četvrtinama: 4:2, 5:2, 5:7, 2:4. CRNA GORA: Tešanović (devet odbrana), Đurović, Moskov 3, Đ. Radović 3, Vujović 1, Mačić, Ćetković, Vučković 1, Janović, Perković 1, Popapadić 2, Matković 2, V. Radović 2, D. Radović 1. SRBIJA: Mišović (osam odbrana), P. Gavrilović, Jakšić, Gladović 4, Martinović 2, Lazić, Milojević, Vučinić, Lukić 4, Pljevančić 1, Radulović 1, Stojanović 2, B. Gavrilović, Krstić 1.

Crna Gora je savladala Srbiju 16:15 u drugom meču kvalifikacionog vaterpolo turnira Svjetskog kupa i danas (16.30) će sa Francuskom igrati za četvrtfinale. ,,Ajkule“ su grupnu fazu završile sa pobjedom i porazom (od Grčke), dok je Francuska u grupi A bila slabija od Mađarske i Španije. Crnogorski vaterpolisti su do 3,47 sekundi prije kraja treće četvrtine bili u odličnom ritmu, vodili 14:6, a onda su stali i rivalu dozvolili da se približi na tri gola zaostatka – na 35 sekundi do kraja ovog dijela meča. Mogli su Srbi vrlo brzo, u posljednjih osam minuta, da naprave problem našem timu, ali su propustili nekoliko šansi da se približe na ,,minus dva“, što

im je pošlo za rukom tek na 18 sekundi do kraja meča. Ovakav pad u igri naš tim je imao i na premijeri sa Grčkom koja je serijom 7:0, u posljednjih osam minuta, riješila pitanje pobjednika. U ovom meču ,,ajkule“ su za skoro 13 minuta dale samo dva gola, a bez pravih odgovora bile su i u defanzivi jer su u istom periodu primili devet golova! Ponovo su oscilacije pratile našu igru, ponovo su igrači selektora Dejana Savića imali slabe odgovore, a na sreću olimpijski šampion, koji je u Rumuniju došao oslabljen, nije znao da iskoristi do kraja slabosti u

igri ,,ajkule“. Dobar početak – 3:0, odlični odgovori sa igračem više do odmora (7-4) obećavali su rezultatski više, ovako Savić će i nakon ovog meča imati dosta materijala za analizu... – Utakmica je bila velikog intenziteta. Obje ekipe pokazale su veliku želju, a bilo je velikih oscilacija u igri. Što se tiče mog tima, mogu da kažem da smo, prije svega, popravili atmosferu, agresivnost i smanjili greške, ali u prve dvije četvrtine. Na kraju kao da smo stali, valjda željeli da idemo na plažu. Sa druge strane, Srbija je jurila rezultat, u suštini pokazala

Nakon što je bez dozvole kluba trenirao, Lesor dobio podršku trenera

Nedostaju mi

teren i trening

PODGORICA – Košarkaš Panatinaikosa Matijas Lesor trenutno prolazi kroz fazu oporavka od teške povrede. On je 19. decembra doživio tešku povredu na utakmici protiv Baskonije, a 20 dana kasnije već je na parketu.

Nakon operacije Francuza čeka dug oporavak, ali to ga ne sprečava da radi sa loptom. Naime, prvo je bez dozvole ljudi iz kluba izašao na parket i trenirao, a nakon što je krišom

snimljen snimak stigao i do trenera Atinjana, Lesor je dobio podršku i sada radi u kontrolisanim uslovima. – Samo volim košarku, nedostaju mi teren i trening. Zapravo sam uradio ovo bez dozvole tima prvi put. Neko je to snimio sa tribina i svi su vidjeli da dolazim u halu, pa sada radim to na više zvaničan način. Znam da je dobro samo da budem ovdje, osjećam da se na neki način vraćam sa timom iako je dug put koji moram da pređem – rekao je Lesor. R. A.

reakciju i želju za pobjedom –istakao je selektor Savić. Utakmica je pokazala da možemo bolje, istakao je Savić: – Međutim, na mentalnoj pripremi mora puno da se radi. Nova pravila su pokazala veliko trošenje igrača, ali je sada vaterpolo interesantniji za publiku jer ima puno golova i neizvjesno je do samog kraja. Crna Gora je u Rumuniju stigla bez rezultatskog pritiska jer je kao domaćin obezbijedila plasman u Superfinale ovog takmičenja. Na završnom turniru u aprilu tri najbolje reprezentacije će obezbijediti plasman na SP. A. MARKOVIĆ

Savić je imao što da posavjetuje svoje pulene

Crna Gora 16

Olmo i Viktor mogu da igraju za Barselonu

PODGORICA – Veliki preokret, Barselona je uspjela – nakon što su španska La Liga i razni sudovi više puta odbijali registraciju Danija Olma za nastavak sezone, Visoko sportsko vijeće juče je privremeno ukinulo njihove odluke.

To znači da će Olmo i dalje moći da nosi dres ,,blaugrane“, što, naravno, važi i za njegovog saigrača Paua Viktora Njih dvojica, ipak, nijesu mogli da nastupe sinoć u polufinalu Superkupa protiv Atletik Bilbaoa jer je službena objava stigla u 18.45, nakon što je trener Hansi Flik prijavio igrače za utakmicu.

Visoko sportsko vijeće odluku je donijelo nakon razmatranja Barsine žalbe na 52 stranice i više od 60 priloženih dokumenata, a pozvalo se na član 27 Sportskog zakona u kojem stoji da ,,profesionalni sportisti imaju pravo na takmičenje u skladu sa svojim mogućnostima i uz sve garancije“. – Neusvajanje ove mjere pre-

cije, kao i ostatku nacionalnih takmičenja, uključujući La Ligu – stoji u objašnjenju.

meč Kupa sa niželigašem Barbastrom, a lijepu vijest dobili su u Saudijskoj Arabiji gdje se igra završnica Superkupa Španije. N. KOSTIĆ PREOKRET: Visoko

dostrožnosti nanijelo bi ozbiljnu ekonomsku i sportsku štetu klubu, a prije svega igračima. To bi takođe moglo naštetiti interesima španske reprezenta-

Olmo i Viktor su zbog problema sa registracijom propustili

Možda mu Crna Gora ,,ubrza“ oproštaj od ,,trikolora“

Dešan odlazi nakon

Mundijala 2026.

PODGORICA - Selektor fudbalske reprezentacije Francuske Didije Dešan najavio je da će se povući sa te funkcije nakon Svjetskog prvenstva 2026. godine.

- Ovdje sam od 2012, trebalo bi da budem tu do 2026. godine, do sljedećeg Svjetskog prvenstva, ali tu će se sve završiti jer mora da se završi u nekom trenutku – rekao je Dešan u intervjuu za televiziju TF1. Dešan (56) je na selektorskom mjestu zamijenio Lorana Blana i 2018. godine sa ,,trikolorima“ osvojio titulu prvaka svije-

ta. Četiri godine kasnije stigao je do novog finala Svjetskog prvenstva, ali je u Kataru njegova selekcija poražena od Argentine nakon izvođenja jedanaesteraca.

Sa Francuskom je osvojio i srebro 2016. na domaćem Evropskom prvenstvu, dok je pet godina kasnije podigao trofej u Ligi nacija.

- Nijesam ovdje zbog rekorda. Najvažnije je da francuski tim ostane na vrhu kao što je bio dugi niz godina – rekao je Dešan i dodao da još nema planove za budućnost.

Francuska će u zavisnosti od ishoda četvrtfinalnog meča Lige nacija protiv Hrvatske igrati u grupi D ili grupi L kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. godine.

U slučaju pobjede nad Hrvatskom, Francusku čeka grupa D s Ukrajinom, Islandom i Azerbejdžanom, dok će u slučaju poraza igrati u grupi L sa Crnom Gorom, Češkom, Farskim Ostrvima i Gibraltarom.

Plasman na Svjetsko prvenstvo obezbijediće pobjednici grupa, dok će drugoplasirane selekcije ići u baraž sa četiri najbolje rangirane reprezentacije iz Lige nacija koje ne izbore plasman kroz kvalifikacije. Mundijal će se igrati od 11. juna do 19. jula 2026. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Meksiku. Biće ovo prvo planetarno takmičenje sa 48 reprezentacija, od čega će Evropa imati 16 predstavnika. R.A.

pripreme

Dani Olmo

PODGORICA – Fudbaleri

Sutjeske počinju danas pripreme za drugi dio sezone.

Šef stručnog štaba Milija Savović tačno u podne obaviće prozivku, a zatim će ,,plavo-bijeli“ odraditi prvi trening, čime će i zvanično krenuti sa radom. Sutjeska će u nove izazove krenuti sa izmijenjenim sastavom. Nikšićani su sporazumno raskinuli ugovore sa Jovanom Vujovićem, Jovanom Mirkovićem (Igalo), Boškom Guzinom (Lovćen), Petrom Vukčevićem (Otrant) i Begdadijem Janisom, a izvjesno

je da kraj Bistrice više neće biti ni štopera Nikole Jovićevića Potvrđeni su dolasci Argentinaca Arona Ismaela Barkueta i Ivana Eliasa Abela, Borisa Kopitovića i Balše Toškovića. Ipak, sigurno je da to neće biti jedine novajlije... Nikšićani će imati 25. januara pripremni meč protiv Arsenala, dva ciklusa priprema odradiće u Ulcinju, a tradicionalno biće učesnici Memorijalnog turnira „Andrija Anković“. Na turniru će pored domaćina GOŠK-a iz Gabele i Sutjeske učestvovati još Jadran i Zrinjski. R. P.

PODGORICA – Đulen Lopetegi nije više trener fudbalera Vest Hema. Engleski klub otpustio je španskog stručnjaka koji je za menadžera ,,čekićara“ imenovan u maju nakon odlaska Dejvida Mojesa, ali je zvanično preuzeo dužnost 1. jula.

Vest Hem je ove sezone pod vođstvom Lopetegija dobio samo šest od 20 premijerligaških utakmica i sedam bodova je iznad zone ispadanja. Subotnji poraz od Mančester sitija (4:1) bio mu je deveti u prvenstvu.

– Prva polovina sezone 2024/25. nije bila u skladu s klupskim ambicijama i klub je, stoga, preduzeo mjere u skladu sa svojim ciljevima – saopštio je Vest Hem. – Upravni odbor želi da zahvali Đulenu i njegovim pomoćnicima za naporan rad tokom vremena provedenog u klubu i želi im mnogo uspjeha u budućnosti – dodaje se u saopštenju. Najbliži klupi Vest Hema je nekadašnji trener Čelzija Grejem Poter, a kao potencijalni nasljednici Lopetegija pominjali su se doskorašnji šef struke

Milana Paulo Fonseka i bivši strateg PSŽ-a Kristof Galtije, koji je trenutno na čelu saudijskog prvoligaša Al Duhaila. ,,Čekićari“ narednu utakmicu igraju sjutra protiv Aston Vile u trećem kolu FA kupa. Lopetegi, nekadašnji selektor Španije i trener Real Madrida, tokom ljeta je potrošio oko 125 miliona funti na pojačanja Vest Hema, ali su izostali očekivani rezultati. Pored posrtanja u Premijer ligi, ,,čekićari“ su poraženi od Liverpula sa 5:1 u trećem kolu Karabao (Liga) kupa. Ne. K.

Fudbaleri Sutjeske danas počinju

Grejem Poter najbliži klupi ,,čekićara“

Milan Vukotić potpisao ugovor

Kad me pozvao Mijatović, sve drugo je bilo nevažno

Omladinska futsal reprezentacija od danas na turniru u Hrvatskoj

San Marino prvi rival

PODGORICA – Od danas do 12. januara u Hrvatskoj će se održati turnir za omladinske reprezentacije u futsalu. Crna Gora će tokom tri dana imati za rivale San Marino, Maltu i Rumuniju. Protivnik Crne Gore na startu je San Marino, a sve utakmice počinju u 16 časova.

Selektor omladinske futsal reprezentacije Crne Gore Sveto Ljesar za međunarodni turnir u Poreču odlučio je da povede 14 igrača – golmani: Asmir Đečbitrić, Luka Marković i Mladen Krunić i igrači Boško Mandić , Ognjen Vuković, Mladen Vuković, Enis

Barjatarović, Luka Glomazić, Srđan Tadić, Adnan Čaprić, Besart Elezaga, Vasilije Jelić, Vuk Ćetković i Rajko Međedović

Danas će naši omladinci igrati protiv San Marina, sjutra naša selekcija igra sa Maltom, dok će se 12. januara sastati sa Rumunijom. R. P.

Prvoligaš iz Bijelog Polja dobio dva pojačanja

PODGORICA – Milan

Vukotić je zvanično novi fudbaler Partizana – reprezentativac Crne Gore i najbolji igrač naše lige u 2024. potpisao je ugovor na četiri i po godine sa srpskim velikanom.

– Od malih nogu sam navijač Partizana i drago mi je što sam uspio da dođem u klub koji volim. Imao sam i drugih ponuda u ovom prelaznom roku, ali kada sam dobio poziv PredragaMijatovića, sve drugo je bilo nevažno. Partizan vas zove jednom u životu i taj poziv ne može da dobije svako, tako da za mene nije bilo dileme. Stigao sam s ogromnom željom da pokažem koliko mogu i pomognem klubu da ostvaruje što bolje rezultate – poručio je

Vukotić, koji je transfer u redove poljuljanog giganta zaslužio sjajnim igrama u dresu Budućnosti.

– Želim da pomognem da se Partizan vrati na staze slave, da budem ključna karika u sastavu tima, opravdam očekivanja, a da dobrim partijama u crno-bijelom dresu stignem do stalnog mjesta u dresu sa državnim grbom. Ponosan sam i srećan – rekao je Vukotić.

Vukotić je prezime koje ima veliki značaj u Partizanovoj istoriji – Momčilo Moca Vukotić jedan je od boljih fudbalera koji su nosili crno-bijeli dres kluba iz Humske ulice.

– Momčilo Vukotić je jedna od najvećih legendi Partizana i on je u ovom klubu ostvario mnoge velike stvari, pa ću pokušati da krenem njegovim stopama.

Volim da igram pod pritiskom, to me gura naprijed jer volim da budem pobjednik, a Partizan je klub u kojem se pobjede podrazumijevaju. Od mene se očekuju asistencije i golovi i potrudiću se da ih bude što više – istakao je Vukotić, koji će nositi dres sa brojem 11. – To je bio slobodan broj i odlučio sam se za njega. Nema tu nikakve simbolike jer je za mene dovoljno to što ću igrati u velikom klubu kakav je Partizan. Daću sve od sebe da opravdam očekivanja i sa novim saigračima ostvarim dobre rezultate –rekao je Vukotić.

Partizan na polusezoni ima čak 17 bodova manje od prvoplasirane Crvene zvezde.

,,Parni valjak“ je dobio i novog trenera Srđana Blagojevića N. KOSTIĆ

Komija i Nikolić za jače Jedinstvo

PODGORICA – Takeru

Komija i Miloš Nikolić novi su fudbaleri Jedinstva.

Prvoligaš iz Bijelog Polja, koji ,,zimuje“ u zoni baraža, odlučio je da pojača svoje redove kako bi Jedinstvo uspjelo da sačuva mjesto u elitnom rangu. Uoči početka priprema za drugi dio sezone stigla su i prva pojačanja – predstavljeni su Komija i Nikolić.

Takeru Komija, dvadesettrogodišnji napadač, dobro je poznat ljubiteljima fudbala u Crnoj Gori. Profesionalnu karijeru Japanac je počeo u plavskom Jezeru, nakon čega je nastupao za Podgoricu, gdje je prošle godine briljirao, postigavši 17 golova u Drugoj ligi. Sjajni nastupi u žutom dresu donijeli su mu transfer u tu-

zlansku Slobodu. Nakon polusezone provedene na Tušnju, Komija se odlučio za povratak

u našu državu. – Njegova radna etika, talenat i osjećaj za gol sigurno će do-

nijeti dodatni kvalitet našem timu. Vjerujemo da će Takeru biti od velike pomoći u ostva-

rivanju naših ciljeva i radujemo se što je izabrao upravo Jedinstvo za naredni korak u karijeri – naveli su iz bjelopoljskog tima. Jedinstvo je dovelo je i pojačanje u zadnjoj liniji Miloša Nikolića. Iskusni 30-godišnji štoper dolazi iz kazahstanskog Šahtjora. Tokom svoje bogate karijere Miloš je nastupao za Slogu iz Požege, Slobodu Užice, Zlatibor, Loznicu, zatim za Mladost Kakanj i Slogu Doboj u Bosni i Hercegovini, bjeloruski Slutsk i uzbekistanski Kokand 1912. – Njegovo iskustvo i fizička dominacija donijeće veliku sigurnost našoj odbrani – naveli su iz Jedinstva poslije potpisivanja ugovora sa 189 centimetara visokim štoperom. R. P.

Otrant Olimpik u jednom danu predstavio dva pojačanja Terzić i Vukčević

PODGORICA – Otrant

Olimpik sve je jači – prelazni rok tek je počeo, pripreme će većina prvoligaša tek početi, ali tim iz Ulcinja već ima tri pojačanja za narednu polusezonu. Nakon što je posljednjih dana prošle godine angažovan iskusni napadač Aleksandar Vujačić, koji je u prošloj sezoni sa Mornarom postao vi-

cešampion Crne Gore, a kao kapiten predvodio Barane i u jesenjem dijelu. Otrant Olimpik juče je predstavio još dva pojačanja za proljećnji dio. Prvoligaš iz Ulcinja jači je za Vasilija Terzića i Petra Vukčevića . Terzić, nekadašnji mladi reprezentativac Crne Gore i kapiten Budućnosti, baš kao što smo i najavili, odlučio je da dođe

u Otrant iako je imao nekoliko ponuda iz Crne Gore. Terzić je imao epizodu u Borcu iz Banjaluke, a prvi dio sezone bio je bez angažmana. S druge strane, Petar Vukčević je u Otrant Olimpik stigao iz Sutjeske. Mladi vezista je prije samo par dana raskio saradnju sa Nikšićanima, a prethodno je igrao za Podgoricu, Zetu i Grbalj. Nakon prvog dijela sezone Otrant se nalazi na posljednjem mjestu Meridianbet 1. CFL sa 14 osvojenih bodova i predstoji mu grčevita borba za opstanak. R. P.

GOŠĆA ARENE:

Seniorska šampionka Crne Gore Ines Đenđinović

Odlična za zelenom i crno-bijelom tablom

PODGORICA – Na izmaku takmičarske 2024. godine u Podgorici je održano Pojedinačno seniorsko prvenstvo za dame na kojem je slavila talentovana Ines Đenđinović iz Sutomora sa 5,5 poena.

Turnir je završila bez poraza, sa četiri pobjede i tri remija i donijela prvu žensku titulu Mornaru iz Bara, matičnom klubu sa impozantnom istorijom, koja traje više od sedam decenija.

Tako je veliki pehar ŠSCG bio i najljepši novogodišnji poklon odličnoj učenici trećeg razreda Gimnazije ,,Niko Rolović“ i pouzdanoj prvotimki muškog seniorskog sastava, koja je ovim uspjehom oplemenila bogatu zbirku nagrada i trofeja sa prethodnih manifestacija u pionirskoj i juniorskoj kategoriji.

Ovaj rezultat nije slučajan –došao je kao plod pedantnog i odgovornog rada i nadasve ogromnog truda vrijedne, zgodne djevojke koja znanje već desetak godina dokazuje i afirmiše podjednako pored zelene školske table u učionici i na crno-bijeloj ploči u šahovskoj areni.

Njena ljubav prema drevnoj igri počela je, kako kaže,

sasvim slučajno i „krivicu“ pripisuje mlađem bratu Danilu koji je u njoj probudio znatiželju za ovom umnom disciplinom.

– Družio sa drvenim vojnicima prije mene i kako nije imao sa kim da igra i trenira, morala sam da glumim protivnika. Naravno, sve sam partije gubila jer nijesam mnogo znala o šahovskim pravilima osim da poređam figure. Tada sam odlučila i u šali obećala sebi da ću mu se revanširati za svaki poraz. Uz podršku roditelja, upisali smo se u šahovsku sekciju i tako je sve počelo – sa osmijehom je naša ljupka sagovornica govorila o prvim koracima u bajkoviti svijet nauke, umjetnosti, filozofije i sporta pod nazivom šah, kao i pravim potezima na ovom polju koji će je kasnije dovesti do trona državne šampionke. Uslijedio je meteorski uspon perspektivne sportistkinje Bara za prošlu godinu koja je pod dirigentskom palicom vrsnog pedagoga i instruktora Milana Minića napredovala. – Čika Milan je moj prvi i jedini učitelj. Od prvog susreta u meni je vidio, kako on kaže, veliki potencijal. A ja sam se

Andrijašević 0- 1 Đenđinović

1. e4 c5 2. Nf3 d6 3. Bb5+ Bd7 4. Bxd7+ Nxd7 5. O-O e6 6.

Bxe5 15. dxe5 Nb4 16. Re2 Nd3 17. Rc2 Nc4 18. f4 Ndxb2 19. Qf1 Qb6+ 20. Kh1 Rfd8 21. Na4 Nxa4 22. Rxc4

trudila da opravdam njegovo povjerenje i što više naučim. U svakom momentu nesebično se bori za cjelokupni klub Mornar, ali i za svakog od mojih drugara i drugarica. Ni u jednom trenutku nije gubio nadu već je od prvog časa slobodno vrijeme nastojao da maksimalno iskoristi sa nama, prenoseći nam bogato znanje i iskustvo, uvjeren da će od nas napraviti prave igrače. Zbog toga sam mu zauvijek zahvalna –istakla je Ines. Njene riječi imaju uporište u priznanjima koja je zavrijedila kao prvakinja i vicešampionka u rapidu i brzopoteznom

31. Kf3 Rcc3 32. Kf2 Rxe3 33. Rxe3 Rxe3 0:1

šahu do 18 godina. Zatim u bronzanoj medalji u istoj konkurenciji na državnom nivou, te drugom mjestu na omladinskom prvenstvu i ostalim trofejima kojima se kitila na međunarodnim turnirima u Nikšiću i drugim crnogorskim gradovima.

Ipak, kruna njene posvećenosti šahu je nedavni uspjeh na seniorskom prvenstvu. – Zadovoljna sam prikazanom igrom i bodovnim saldom. Mada, uvijek ima prostora za veće domete. Mnogo toga sam naučila iz odigranih partija, izdvojiću veoma napornu, ali za mene izuzetno poučnu, protiv Katarine

Đukić koju sam poslije žestoke borbe riješila u svoju korist i koja je bila presudna za konačni plasman – kazala je Ines, ne krijući optimizam po pitanju dalje karijere.

– S obzirom na to da sam kasno počela da se bavim šahom, za prilično kratko vrijeme uspjela sam da postignem relativno veliki napredak, naročito po pitanju strategije i završnica. Jedna od mojih želja i snova je da nastupim za žensku reprezentaciju Crne Gore na Olimpijadi – nije krila Ines, ističući da nema idola, ali da je njeno omiljeno otvaranje Najdorfova varijanta u sicilijanskoj odbrani.

Iako obožava šah, školske obaveze su joj na prvom mjestu.

– Nastojim da uskladim školske i aktivnosti u slobodno vrijeme. Nakon domaćih zadataka usavršavam šahovsko znanje, redovno učestvujem u radu sekcije, analiziram partije, koristim kompjuterske programe, pratim šahovska zbivanja u zemlji i svijetu i otprilike do tri sata dnevno provodim za tablom. Voljela bih da mogu i više, ali treba vremena za sve – zaključila je šahovska heroina sa pjene od mora sa uzvikom: – Mornar se voli, za Mornar se bori!

Minulog vikenda u Pljevljima je održan tradicionalni 32. po redu Božićni memorijalni turnir koji već nekoliko godina nosi naziv „Zoran i Vuko“. Pored nadmetanja na 64 crno-bijela polja, evocirane su uspomene na divne ljude Zorana Brašanca i Vuka Aničića, koji su za života doprinijeli razvoju drevne igre u rodnom kraju i Crnoj Gori uopšte. Na početku turnira koji je okupio 63 učesnika iz zemlje i okruženja, minutom ćutanja odata je pošta žrtvama velike tragedije na Cetinju, a zatim je sve prisutne pozdravio

i takmičenje otvorio Savo Aničić. Poslije devet odigranih kola, prvo mjesto osvojio je hrvatski velemajstor Emir Dizdarević sa osam poena i tako opravdao titulu i najveći rejting. Isti učinak imao je i ruski FIDE majstor Oleg Jaksin, ali i slabiji buholc koeficijent, dok je bronzana medalja pripala njegovom kolegi po tituli SulejmanuSuljeviću iz Novog Pazara. Među nagrađenima su i Mersid Kahrović, Vasilije Krstonijević i Enes Đakovac sa po 6,5, te Milutin Stojović i Sreten Drčelić sa po šest poena. Specijalna priznanja otišla su na adrese najbolje dame

Maje Čabarkape, juniora Đorđija Bojovića, veterana Jovana Pejovića i najuspješnijeg predstavnika grada domaćina Vidana Jakića Nagrade najboljima uručio je Branko Brašanac i ujedno zahvalio učesnicima, ruko-

vodstvu ŠK Rudar, vlasniku Hotela ,,Pljevlja“ i prijateljima kluba koji su pomogli organizaciju, a posebno glavnom sudiji Zoranu Peruničiću i njegovoj pomoćnici Neveni Radošević koji su besprekorno obavili svoj dio posla.

Ernesto Inarkijev, nekadašnji evropski šampion i velemajstor, za ljubitelje drevne igre izdvojio je pet omiljenih ostvarenja sedme umjetnosti sa šahovskom tematikom. „Šampion svijeta“ (2021), koji govori o sukobu Anatolija Karpova i Viktora Korčnoja u Bagiju, zatim „Revanš“ (2024), veoma zanimljivog sadržaja koji se odnosi na istorijsku borbu između

Garija Kasparova i IBM-ovog superkompjutera Deep Blue, „Damin gambit“ (2019), priču o mladima iz problematičnog naselja koji se zaljubljuju u šah i uz pomoć entuzijastičnog učitelja-trenera

pokušavaju ostvariti uspjeh na državnom prvenstvu SAD, „Šahista“ (2019), izvanredne i zanimljive radnje koja je zasnovana na stvarnim događajima mladog genija Fahima, koji sa ocem napušta Bangladeš i pronalazi utočište u Parizu gdje upoznaje jednog od najboljih francuskih velemajstora, kojeg glumi Žerar Depardje, te „Velemajstor“ (1972), jedan od rijetkih sovjetskih filmova o šahu koji uspješno prenosi napetost koju igrač osjeća kada dostigne najviši nivo, kao i dileme u raspodjeli vremena između priprema za partije i komunikacije sa bližnjima.

Priredio: B. KADIĆ

Ines Đenđinović

GM Emir Dizdarević i Branko Brašanac

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednik

BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Dana 7. januara 2025. u 68. godini iznenada je preminuo naš dragi

MILUTIN - MIŠO Lukin MARTINOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 8. januara od 12 do 16 časova i 9. januara od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u 14 30 časova na Novom groblju. Kuća žalosti: Jovana Popovića Lipovca br. 15, Podgorica.

OŽALOŠĆENI: supruga STANISLAVA - BEBA, sin LUKA, kćerke MILICA, MINA i MILENA, unuke ELEONORA i SOFIA, brat BORO, sestre DANKA i BRANKA, stric MOMČILO, ujaci VOJISLAV i VLAJKO, tetke MILIJANA, SENKA i DESANKA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina MARTINOVIĆ i MAROJEVIĆ

GOSPAVA - MACE Dragova LIPOVINA rođena KALUĐEROVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 8. januara od 12 do 15 časova i 9. januara od 11 do 14 30 časova, kada krećemo za selo Bjeloše, đe će se obaviti sahrana u 15 časova.

OŽALOŠĆENA PORODICA:

šćeri STANKA, MARIJA i DRAGICA, sinovi ILIJA, IVAN i MARKO, sestre LJUBE, LALA, DRAGICA i MARIJA, braća VASILIJE, VOJO i PEKO, snahe, unučad, praunučad, đeveri, zaove sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina LIPOVINA i KALUĐEROVIĆ

547

Dana 7. januara 2025. u 63. godini, poslije duge i teške bolesti, preminuo je naš dragi

ŽELJKO Ilijin KOTLICA

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Šavniku 8. januara od 13 do 16 časova i 9. januara od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti 9. januara u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: majka TINKA, sinovi MARKO i VUKOTA, brat SLOBODAN, sestra NADEŽDA, tetka MILOJKA, strina BOSA, snaha NATAŠA, bratanična BOBA, sestrična TANJA i ostala rodbina KOTLICA i POPIĆ

533

Sa tugom u srcu obavještavamo rodbinu prijatelje i kumove da je naš dragi

ISMET - ČAPRA Riza KRNIĆ preminuo u 77. godini

Hajtar se prima 8. januara 2025. godine na mezarju u Tuzima od 10 do 14 30 časova, gdje će se klanjati dženaza.

OŽALOŠĆENI: supruga NENA, sin ALEN, braća HIMZIJA - IMO, TAHIR - TAŠO, HAMID, KEMO, sestre MESUDIJA, HAMIDIJA, ZENIFA i ostala mnogobrojna porodica KRNIĆI, RAMOVIĆI, BURAZEROVIĆ i VEIN

553

Dana 8. januara 2025. u 86. godini umrla je

575

Dana 8. januara 2025. preminula je u 82. godini, poslije kraće bolesti, naša voljena i nikad prežaljena

JELENA Milanova KRIVOKAPIĆ rođena BULAJIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 8. januara od 12 do 16 časova i 9. januara od 10 do 13 časova, kada se kreće u selo Grab - Cuce, đe će se obaviti sahrana u 15 časova.

532

OŽALOŠĆENA PORODICA: sinovi DRAGAN, VLADO i SLOBO, kćerke OLGA i SENKA, sestre DANICA i SPASENIJA, snahe NADA, MILANKA i ANA, jetrva MILEVA, unučad, praunučad, đeveričići, đeverične, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina KRIVOKAPIĆ i BULAJIĆ

Našim Voljenim

sa kojima je zauvijek ugašeno naše uzdanje i nadanje, naše svitanje i radovanje.

I za nas našeg jutra nema. Ostaje vječito pitanje zašto ih je zlo i kroz koga uzelo i ponos što ih takve gore imamo.

To su i biće svaka naša zora, dan i suton dok nas sudbina ne okupi tamo đe su sad njihove anđeoske duše.

Sa ponosom i vječitom ranom od neprebola,

VAŠA PORODICA

MIRKO

JOVAN VUKAN

9. januar 2025.

Dana 6. januara 2025. u 85. godini preminula je naša draga

528

JELKA Tomova TOMAŠEVIĆ rođena JOVANOVIĆ

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice na Novom groblju u Podgorici 7. januara.

OŽALOŠĆENI:

sinovi VESKO i BOBAN - BOĆA, brat LJUBOMIRLJUBO, snaha MAJA, unučad BALŠA i KSENIJA i ostala rodbina TOMAŠEVIĆ i JOVANOVIĆ

S neizmjernim bolom i gorčinom mojim drugovima i mojim ranama, Opraštam se od:

BEĆO

MARKO

JOŠO BANJO

MILOŠ DRAGANA Mićova

koje će krvariti vječno, ne manje i ne kraće od onih posred mojega doma. Vječno koliko i uspomena na naše iskreno i ničim pomućeno, krvničkim nenadnim mecima ubijeno druženje.

Vaš MAJO

Posljednji pozdrav voljenom bratu

ISMETU

Zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima.

Tvoja sestra MESUDIJA - MESA BURAZEROVIĆ sa sinovima EDINOM i SAMIROM

S neizmjernom tugom i bolom opraštamo se od našeg voljenog supruga, oca

ISMET - ČAPRA KRNIĆ

Tvoja ljubav, mudrost i nesebičnost ostavili su neizbrisiv trag u našim životima. Bio si oslonac i snaga naše porodice, čovjek koji je svojom dobrotom i toplinom uvijek unosio mir i sigurnost.

Tvoja supruga BEBA - NENA i sin ALEN

Poslednji pozdrav dragom bratu

ISMETU

Dragi brate, Teško je pronaći reči koje bi opisale bol i tugu koje osećamo dok se opraštamo od tebe. Tvoj osmeh, tvoja toplina i tvoja dobrodušnost ostaviće prazninu u našim srcima koja se nikad neće moći popuniti.

Tvoja braća HIMZIJA - IMO, TAHIR - TAŠO i HAMID KRNIĆ

Posljednji pozdrav bratu

ISMETU

Pamtićemo te po izrazito vedrom duhu i divnoj prirodi.

Posljednji pozdrav dragom bratu

ISMETU

Tvoj osmijeh i plemenitost pamtićemo zauvijek.

Tvoja sestra ZENIFA sa suprugom FUADOM RAMOVIĆEM i djecom ADNANOM - DADOM i ANESOM

606

Tvoj iznenadni odlazak ostavio je veliku tugu u nama. Nedostajaće tvoja snaga i podrška koju si godinama nesebično pružao. Hvala ti na svemu i počivaj u miru, a mi ćemo vječno tugovati i žaliti za tobom. DANKA, ANJA, GRUJICA, ALEKSANDRA i SLOBO 534

Tvoja sestra HAMIDIJA - MIDA BURAZEROVIĆ sa suprugom BETOM i djecom EMIROM i ENISOM

Voljenom bratu MIŠU

Dragom suprugu i najboljem tati MIŠU

Planirali smo mnogo toga, ali sad smo zaustavljeni.

Nismo stigli sve, ali ti si stigao ono najvažnije: ostavio si iza sebe zdravu porodicu i izveo svoju djecu na pravi put.

Zauvijek tvoji BEBA, MILICA, MINA, MILENA i LUKA

600

Dragom bratu

MIŠU MARTINOVIĆU

Otišao si, a naše srce ostalo je prazno. Uvijek ćemo nositi tvoje uspomene u sebi, a tvoj duh će nas voditi kroz život.

BORO, ELENA, VLADO i NADEŽDA

Dragom bratu

MOM TATI,

MIŠU

Vjerovala sam da ovo neće biti kraj, da ćeš se i ovog puta izboriti i još jednom pokazati svoju veliku volju za životom. Nažalost, sudbina je htjela drugačije, ali ostaje mi utjeha što si za života dočekao da vidiš svoju porodicu srećnu i upoznaš svoje unuke. Ponosna sam što sam tvoja ćerka, što sam sebe prepoznavala u tebi i što će tvoj duh zauvijek živjeti kroz mene.

Moj Tata, kažu da samo posebne duše odlaze na velike praznike ‒ a Ti si mnogo više od toga!

Sada si na boljem mjestu.

Hvala Ti za sve!

Tvoji: MILICA, MIĆO i ELEONORA

Otišao je veliki čovjek

Posljednji pozdrav voljenom zetu.

SAŠA OBRADOVIĆ

599

MIŠU MARTINOVIĆU

Tvoj odlazak ostavio je ranu koju ništa neće moći da izliječi, ali ljubav koju si nam dao ostaće zauvijek u našim srcima. Bez tebe svijet je drugačiji ali sjećanje na tebe biće svjetlost koja nas vodi.

BRANKA, MIONA, UGLJEŠA i SIMO

S tugom se opraštamo od našeg dragog brata i ujaka

Hvala za bratsku ljubav i pažnju i za sve lijepe zajedničke trenutke. Počivaj u miru!

DRAGICA, IVA i NINA sa porodicom

589

MILUTINA – MIŠA MARTINOVIĆA

Posljednji pozdrav našem dragom

MILUTINU L. MARTINOVIĆU

S tugom i nevjericom se opraštamo od našeg Miša kojeg smo iskreno voljeli i poštovali. Počivaj u miru, dragi naš Mišo.

DRAGO, MILICA, ANA, DANILO i MILAN sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Hvala ti na iskrenom prijateljstvu. MIKO,

VELJKO i PETAR

Našoj majci, svekrvi, babi i prababi MACI

Mirno i tiho si živjela.

Svaki naš susret je bio osmijeh i topli zagrljaj. Tvoj lik uvijek ćemo pamtiti, a ti počivaj u miru kako si i živjela.

Posljednji pozdrav našoj voljenoj babi

MACI

Hvala ti za svaku riječ i topli zagrljaj, koji si nam nesebično pružala. Počivaj u miru, naš veliki dobrotvore, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: NIKOLA, ANDRIJA, ŽELJKO, DEJAN, LUKA, MILENA, NINA, MARIJANA, JELENA, ANĐELA, MILICA i MAJA

Voljena majko

Odlaziš na vječni počinak. A tvoja duša će živjeti dok postojim. Tvoja MALA

Pamtićemo uspomene našeg lijepog i bezbrižnog djetinjstva provedenog kod đeda i babe. Počivaj u miru.

MARIJANA, ANDRIJA i ANĐELA

Posljednji pozdrav strini i babi

554

Posljednji pozdrav sestri i tetki

Voljenoj majci i babi

Ostaćeš i dalje naš oslonac i najveća podrška. Neka tvoja duša nađe mir i spokoj. Čuvaj nas, a mi tebe čuvamo od zaborava kroz najljepše uspomene.

Tvoje: STANKA, MILENA i JELENA

585

Posljednji pozdrav majci, svekrvi i babi

Danas kada odlaziš na vječni počinak zahvalni smo na svakoj brizi i pažnji koju si nesebično pružala. Neka ti je laka crna zemlja po kojoj si časno i dostojanstveno koračala. Brat VASKO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i tašti

Hvala ti za iskrenu ljubav i poštovanje nas i naših porodica. Počivaj u miru, velika dobroto.

MARIJA, NENO, ŽELJKO i NIKOLETA

Posljednji pozdrav voljenoj babi i prababi

Djetinjstvo se zvalo tvojim imenom. Imala si najčistiju dušu i veliko srce. Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji: JELENA, IGOR, VLADANA, OGNJEN i MAŠAN SEKULIĆ

Počivaj u miru.

Sin IVAN, snaha ANĐELA, unuka MILICA, MAJA i unuk LUKA

556

Posljednji pozdrav voljenoj strini

JELENI Milana KRIVOKAPIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. BOŠKO i VOJO KRIVOKAPIĆ sa porodicama

MACI

Tvoji: ILIJA, LIDIJA, NIKOLA, DEJO, JOVANA, TODOR i JANA

MACE

MACI

586

Posljednji pozdrav voljenoj majci

MACI

Od sina MARKA

591

MACI

592

Voljenoj sestri, tetki i zaovi

MACI

Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir u zagrljaju najvoljenijih. Brat VOJO sa porodicom

MACI

MACI

NIKOLA i SVETLANA LIPOVINA 569

Draga baba

MACE

MIŠU MARTINOVIĆU

MACA,

Posljednji pozdrav

JELENI KRIVOKAPIĆ

KOLEKTIV PRIMA CAR

Posljednji pozdrav voljenoj majci, babi i svekrvi

JELENI Milanovoj KRIVOKAPIĆ

Bila si dobra majka, dobra baba, dobra svekrva.

Tvoja velika ljubav i dobrota će vječno ostati u našim srcima. Majko, bako, ko će sad da nas ljubi i grli tvojim toplim rukama. Ostala je samo tvoja slika da je grlimo, mazimo i ljubimo. Počivaj u miru, a mi ćemo te vječno pamtiti kao dobrog roditelja, babu i svekrvu.

Tvoji sin SLOBO, snaha ANA, unučad MILAN, MILOŠ, MATIJA, MIA i ANDREA

Sa bolom i tugom opraštamo se od moje voljene mame, dobre babe i drage tašte

JELENE Milanove KRIVOKAPIĆ

Hvala ti za svu ljubav, brigu i pažnju mojoj porodici, za sve velike i male stvari, savjete i mudrost koju si nam nesebično poklanjala. Od zaborava te čuvaju tvoji ćerka SENKA, unuka MARIJANA, unuk STANKO i zet ZORAN VUJOŠEVIĆ

Posljednji, ali i najteži pozdrav dragoj babi

JELENI Milanovoj KRIVOKAPIĆ

Tvojim odlaskom izgubili smo veliku pažnju, ljubav i toplinu. Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. Hvala ti za savjete i dobrotu koju si nam pružala. Uvijek ćeš nam nedostajati, a mi znamo jedno da ćeš nas i sa neba čuvati. Tvoja unučad od šćeri IVANA, VIDOJE, IVAN, MARIJANA i STANKO i praunuka IVA

562

Posljednji, ali najteži pozdrav majci, babi i tašti

JELENI Milanovoj KRIVOKAPIĆ

Posljednji pozdrav voljenoj majci, svekrvi i babi

JELENI Milanovoj KRIVOKAPIĆ

561

Posljednji pozdrav komšinici

JELENA KRIVOKAPIĆ

Od NATAŠE sa đecom

Teško je shvatiti da si nas zauvijek napustila. Tvoj lik, dobrota i ljubav koju si nam pružala nikad nećemo zaboraviti. Tvoj sin VLADO, snaha SEKA sa kćerkama JELENOM, VLADANOM, ANĐELOM i praunučadima 560

Posljednji pozdrav voljenoj majci i svekrvi

JELENI Milanovoj KRIVOKAPIĆ

Teško je prihvatiti istinu da smo ostali bez tebe, tvoje topline i ljubavi koju si nam nesebično pružala. Tvoj dragi lik s ljubavlju i ponosom ćemo čuvati u našim srcima.

Tvoj sin DRAGAN i snaha NADA

Draga baba

JELENA Milanova KRIVOKAPIĆ

Tužan je ovaj pozdrav, baba, koji nikad nećeš čuti, a još tužnija istina da nas više nikad zagrliti nećeš. Baba, zauvijek si sa nama, volimo te i neka te anđeli čuvaju. Unučad MILAN, MILOŠ, MATIJA, MIA i ANDREA

Posljednji pozdrav

Draga majko, sada kada si se odmorila od teške bolesti, što reći??? Reći ćemo: Ostavila si nam ponosno i dostojanstveno da pričamo da si bila jedna majka, baba i tašta, ali na svijetu najveća. Čuvaćemo te od zaborava. Ćerka OLGA, unuka IVANA, unuci VIDOJE i IVAN i zet BUDIMIR KONJEVIĆ 581

Posljednji pozdrav voljenoj strini

JELENI Milanovoj KRIVOKAPIĆ

Neka tvoja plemenita i čista duša počiva pored tvog Milana u carstvu nebeskom. Porodica pokojnog VELJKA KRIVOKAPIĆA

JELENI KRIVOKAPIĆ

Kolektiv JU CENTAR ZA DNEVNI BORAVAK CETINJE

Posljednji pozdrav komšinici

JELI

Porodica pokojnog NIKOLE JOVANOVIĆA

587

595

546

551

Posljednji pozdrav dragoj

SVETLANI

Hvala za lijepe trenutke, počivaj u miru. BORIS sa porodicom

Posljednji

Tvoja plemenitost i dobrota zaslužuju dok sam živa svijeću više da upalim.

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

Tvoj prerani odlazak ostavlja veliku tugu u našim životima.

Zauvijek ću pamtiti tvoje čvrste sestrinske zagrljaje pune ljubavi, topline i srdačnosti. Neka Tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati u našim srcima i mislima zauvijek.

Sestra SLAVICA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj bratanični

TANJI

Draga naša Tanja, neizmjerno smo tužni što se danas rastajemo od Tebe. Tvojim odlaskom ostaju nam draga sjećanja na Tvoju dobrotu, široki osmijeh i ljubav kojom si nas darivala. Počivaj u miru.

Stric RADE, strina BEBA

Posljednji pozdrav voljenoj snahi i ujni

SVETLANI ĐUROVIĆ

Sve što čovjek može da pruži, kao plemenitost, ljubav, pažnju, brigu, to si ti nesebično pružala nama. Ponosni smo što si bila naša i tužni što si nas brzo napustila. Nedostajaće nam tvoja nježna i topla riječ, kao i tvoj pogled prepun topline. Svojim prisustvom si nam uljepšala život. Počivaj u muru i uvijek ćemo te se sjećati.

Tvoje zaova MILOJKA, VERA i VESNA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragome kumu

MOMU ĐUROVIĆU

Od SRETENA PAJOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav

SVETLANI ĐUROVIĆ

Tvoja dobrota i ljubav zauvijek će ostati u našem sjećanju. Počivaj u miru.

Sestra SONJA, zet PEĐA, sestrić NIKOLA i sestričina MARIJA

Posljednji pozdrav dragoj

SVETLANI ĐUROVIĆ

Neka tvoja dobra duša počiva u miru. STANICA

550

Posljednji pozdrav dragoj strini

SVETLANI ĐUROVIĆ

RISTAN

Hvala

NEMANJA, ANDREA i BALŠA JANJUŠEVIĆ

604

TANJI

Dragoj majci, svekrvi i babi

597

SVETLANI

Bila si nešto što se ničim ne može zamijenit.

DRAGOMIR, MAJA, MIA, MILICA, IVA, ŽELJKA i ANJA

S tugom se opraštamo od

VANJE NIKITOVIĆ

Njena dobrota, plemenitost i prijateljstvo trajno će ostati u našem sjećanju. Porodice MARTINOVIĆ i MIROTIĆ

Posljednji pozdrav majci

JULIJI

Majko… Mama… Majkice…

Posljednji pozdrav dragoj strini

Tvoji sinovi MAKI i DADI

SENKI ĐUROVIĆ

U našim srcima će ostati sjećanje na tvoj plemeniti lik i vedru dušu. Dostojanstveno i mirno si nas napustila, onako kako si i živjela. Počivaj u miru.

BOŽO i ANKA ĐUROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj dragoj

SENKI

9. januar 2025.

BRANO ĐUROVIĆ 574

Posljednji pozdrav dragoj koleginici

SUZANI V. MASLOVARIĆ

Suzana će ostati u našem sjećanju kao divna osoba i posvećena saradnica. Zahvalni smo na vremenu koje smo dijelili sa njom. Izražavamo najdublje saučešće njenoj porodici i prijateljima u ovim teškim trenucima.

Neka joj je vječna slava i hvala.

KOLEKTIV MINISTARSTVA PRAVDE 602

Baba, ja ne znam da pišem ali sam zamolila mamu da mi napiše

BABA

JULIJA

Volim te najviše na svijetu, do mjeseca, do neba, do zvijezda…

Tvoja unuka DUNJA, mama ANĐELA, tata MARKIŠA

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav našoj dragoj

VOJO ĐUROVIĆ sa porodicom 541

SENKI

Neka tvoja duša i dobro srce počivaju u miru.

540

572

552

Posljednji pozdrav dragoj kumi

SANJA ĆIROVIĆ

NOVO i DRAGANA JOVANOVIĆ

Posljednji pozdrav našoj snahi i ujni

SANJI ĆIROVIĆ

PORODICA IVANOV

544

Opraštamo se od naše drage kume

SANJE ĆIROVIĆ

Ostaju mnoge lijepe uspomene. S ljubavlju i tugom, SAŠA, MILICA,

1. 2005–9. 1. 2025.

MILORAD Nikollin BOJANIĆ

Tužno sjećanje. PORODICA

570

Dana 8. januara navršava se dana 13. januara navršava se 3 godine od smrti brata 2 godine od smrti snahe

RAJKA

Počivajte u miru.

OLIVERE VUJOVIĆ

Brat NIKOLA sa porodicom

579

Navršava se godina teških dana od kada nije sa nama naša

IRENA RADONJIĆ

SJEĆANJE

BRANO MIĆUNOVIĆ

Dragi kume, Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav. Hvala ti za sve što si uradio za mene. Ponosan na naše kumstvo i prijateljstvo.

BORO MARKOVIĆ sa porodicom

Sjećanje na voljene

DRAGANA VELIBORA IVANOVIĆA

Uvijek u našim mislima vječno voljeni, nikad prežaljeni i zaboravljeni. BOSA, IGOR, MIRKO, IVONA sa porodicama

567

Dana 10. januara 2025. godine navršavaju se četiri godine od kada nije sa nama, ali je uvijek u našim srcima i mislima

RADOJICA B. GOLUBOVIĆ

Nema tog vremena i lijeka koji može ublažiti ovu duboku tugu za tobom. Ti živiš i živjećeš u nama dok postojimo. Beskrajno tužni

TVOJA PORODICA

Dragi Rako, Sa ponosom čuvamo sjećanje na tebe, tvoju plemenitost, dostojanstvo, ljubav koje si nam pružao. Čuvamo te od zaborava. Počivaj u miru.

Tvoji: supruga ROSANDA, sinovi VESELIN i ĐOKA, kćerke DARINKA, MILEVA, BRANKA i STANKA

LJUBICA Pavlova PAVLE Savov NIKOLIĆ NIKOLIĆ

9. 1. 2015 19. 6. 1993 9. 1. 2025. 9. 1. 2025.

566

530 IN MEMORIAM naši dragi roditelji

DRAGAN, BATKO, ROSA, VIKTORIJA i VASILISA 564

STEFAN i VUK KEKIĆ

Moj Bog Pitajte popa

Dragan Veselinov

Cijena20€

drugo dopunjeno izdanje

U prodaji