Petak, 10. januar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21226 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
TRINAESTA ŽRTVA ZLOČINA U PRIJESTONICI
Preminuo Cetinjanin kojeg je teško ranio Aco Martinović 1. januara
Kokotović (40) je zbog teških povreda bio podvrgnut zahtjevnim hirurškim zahvatima. Iz Kliničkog centra je juče saopšteno da je prije 48 sati pokazivao znake blagog oporavka, ali je nakon toga došlo do pogoršanja opšteg stanja i komplikacija koje su dovele do neželjenog ishoda
Aco Martinović je u bezumnom činu na pet lokacija 1. januara ubio 12 osoba, od kojih je dvoje djece, a ranio četiri, među kojima je bio i Kokotović
Reakcije na masakr na Cetinju pokazale da društvo mora da nađe način da prevenira kontaminaciju javnog diskursa Domaći mediji zatvorili vrata govoru mržnje, društvene mreže poprište za zlobu i teške riječi
Ministar unutrašnjih poslova donio rješenje o prekidu rada za 19 službenika Uprave policije
Šaranović suspenzijom policajaca pokušava da skrene pažnju sa zločina na Cetinju
Kako saznaje Pobjeda iz dobro obaviještenih izvora u Upravi policije, nakon zločina na Cetinju, neposrednim starješinama stiglo je naređenje od ministra Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da se hitno pokrenu disciplinski postupci. Pobjedini izvori smatraju da je suspenzija samo skretanje pažnje sa masovnog ubistva na Cetinju i očiglednih propusta policije koja je šest sati pokušavala da dođe do ubice Aca Martinovića
NASTAVAK NARUŠAVANJA DOBROSUSJEDSKIH ODNOSA: Predsjednik Skupštine Andrija Mandić čestitao neustavni Dan Republike Srpske
INTERVJU: Dejan Drašković, izvršni direktor Berze električne energije
Povodom masakra 1. januara danas zasijeda Skupština prijestonice
Đurašković će, kako je najavljeno, na zasijedanju inicirati usvajanje sedam zaključaka koji se, pored ostalih, odnose na podnošenje ostavki političkog rukovodstva bezbjednosnog sektora i zahtjev za nezavisnu međunarodnu rekonstrukciju događaja sa ciljem utvrđivanja eventualne personalne odgovornosti i konkretnih propusta u radu bezbjednosnog sektora
CETINJE – Skupština prijestonice Cetinje zasijedaće danas povodom masakra koji se 1. januara dogodio u tom gradu i u kome je ubijeno 13 ljudi.
Hitnu sjednicu zahtijevao je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, uz obrazloženje da se prijestonica drugi put u svega dvije i po godine suočila sa ogromnom tragedijom, ali i da su policija i bezbjednosni sektor ponovo zakazali. Đurašković će, kako je najavljeno, na zasijedanju inicirati usvajanje sedam zaključaka koji se odnose na podnošenje ostavki političkog rukovodstva bezbjednosnog sektora i na zahtjev za nezavisnu međunarodnu forenziku (rekonstrukciju događaja) sa ciljem utvrđivanja eventualne personalne odgovornosti i konkretnih propusta u radu bezbjednosnog sektora. Biće inicirana i analiza predu-
zetih radnji, podnijetih prijedloga zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koju je nadležan bezbjednosni sektor države, u periodu od 12. avgusta 2022. do 1. januara ove godine. Đurašković će takođe predložiti i uspostavljanje Centra bezbjednosti na Cetinju i jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta, povećanje broja policijskih službenika i uvođenje kvartovskih policajaca u skladu sa s tandardima i praksom Evropske unije. Zahtijevaće i donošenje zaključaka koji se odnose na uspostavljanje savremenog sistema video nadzora na teritoriji cijelog Cetinja, te formiranje posebnih operativnih timova na nivou zdravstvenih, socijalnih i institucija gradske uprave i policije, čiji bi zadatak bio prepoznavanje devijantnog ponašanja građana. U zločinu, koji je prvog dana
Danas sjednica Skupštine opštine Budva
ove godine izvršio Cetinjanin
Aco Martinović, život je izgubilo 14 osoba, među kojima je i Martinović koji je izvršio samoubistvo. Martinović je ovaj zločin počinio nakon svađe, kojoj je prethodilo višesatno druženje u kafani „Velestovo“ u širem centru grada. On je nakon svađe otišao kući, uzeo pištolj, vratio se u kafić, otvorio vatru i ubio dvije osobe. Martinović je potom na pet različitih lokacija u gradu ubio još 10 ljudi među kojima su dva brata starosti 10 i 12 godina, ali i Matrinovićeva rođena sestra sa kojom je, kako se kasnije ispostavilo, noć prije zločina čekao Novu godinu. Posljednja Martinovićeva žrtva je četrdesetogodišnji Dejan Kokotović koji je, od posljedica ranjavanja, preminuo juče u Kliničkom centru Crne Gore. U toj ustanovi se liječe još tri osobe koje je Matrinovićranio kobne noći, a koje su, prema navodima ljekara, van životne opasnosti.
Sličan zločin u cetinjskom naselju Medovina u avgustu 2022. godine, izvšio je mještanin Vuk Borilović koji je ubio 11 ljudi, među kojima je takođe dvoje maloljetne djece. Krvavi pir tada je zaustavio Cetinjanin Neno Kaluđerović koji je pucao u Borilovića. Motiv ova dva zločina nikada nije zvanično utvrđen, ali se vjeruje da su i Borilović i Martinović patili od poremećaja ličnosti, a čijim se narušenim mentalnim zdravljem nikada niko nije ozbiljno bavio. Oba ova slučaja obilježila je zakašnjela i neadekvatna reakcija policije. Đ.Ć.
PODGORICA – Godine po-
činju vatrometima i čestitkama prosrpskih političara u Crnoj Gori povodom nepriznatih, tačnije, nepostojećih praznika, poput 9. januara, kada manji entitet Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, obilježava svoj „dan“ koji je Ustavni sud na nivou nama ove susjedne države proglasio neustavnim još prije osam godina.
Kao i svake godine, lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić uputio je najsrdačnije čestitke političkom vrhu Republike Srpske. Sporno je, pak, što to već drugi put čini sa jednog od tri najviše pozicije u državi - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, da takva poruka ne bi previše „bola oči“ partnerima u vlasti, jer je u suprotnosti sa sadržajem platforme „Barometar 26“ na koju su stavljeni potpisi svih učesnika u vlasti pa i onih koji zastupaju prava bošnjačkog naroda, bila je „upakovana“ na poseban način.
Kak o je Mandić naveo na društvenim mrežama, predsjedniku Miloradu Dodiku, premijeru Radovanu Viškoviću i kolegi Nenadu Stevandiću uputio je „srdačne i bratske čestitke povodom 9. januara - dana rođenja Republike Srpske“
- Neka i ovaj 9. januar bude potvrda predanosti srpskog naroda vrijednostima slobode, pravde, mira i zajedničke budućnosti, koji su garant napretka svih nas na Balkanu – stoji u „rođendanskoj čestitki“.
Na sličan način svoje osjećaje je izrazio i Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije koja je, uz NSD, bila konstituent nekadašnjeg Demokratskog fronta.
- Blago onom ko dovijek živi, imao se rašta i roditi. Srećan ti rođendan, Republiko Srpska –naveo je on citirajući stihove Gorskog vijenca Petra II Petrovića Njegoša Ovime su samo dodatno poljuljani odnosi Crne Gore sa svim zemljama okruženja, osim sa Srbijom. I to na isti ili gori način, kao što to Srbija istovremeno čini. Iako je usvajanje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu u junu prošle godine ostavilo posljedice po evropski put naše zemlje na način što je Hrvatska blokirala zatvaranje Poglavlja 31 koje se tiče međunarodnih odnosa, izgleda da je to postalo izazov za dio vladajuće većine da dokuči koja je krajnja mjera kojom Crna Gora može biti kažnjena za nepočinstva njenih lidera.
ODGOVOR MANJINA
Zbog ovoga sam odbio da potpišem „Barometar 26“, jer drugi put da pogriješiš sa potpisnicima je tvoja potpuna odgovornost. Nema više odlaganja i skrivanja, došlo je vrijeme da se vidi ko je za Evropsku uniju i savezništvo sa SAD, a ko je protiv. Ako i na ovo zaćute premijer Spajić i potpredsjednik Aleksa Bečić i ne pokrenu očekivane korake, potvrdiće se jasno njihovo opredjeljenje, ali i naše odluke, jedinstvene svih manjinskih partija – poručio je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj
Vraneš, Đoković i Marković „upotpunili“ svečanost u Banjaluci
Delegacija Nove srpske demokratije sačinjena od poslanika Velimira Đokovića, predsjednika opštine Pljevlja Darija Vraneša i predsjednika SO Tivat Miljana Markovića prisustvovala je sinoć u Banjaluci svečanom defileu povodom obilježavanja 9. januara. Kako je saopšteno iz NSD, sa svečanosti su poslate poruke mira, ponosa, slobode i integriteta.
- Srpski narod širom svijeta je večeras saopštio da je Republika Srpska za vječnost rođena - naveli su u saopštenju iz Nove srpske demokratije.
BUDVA - Prva sjednica Skupštine opštine Budva, na kojoj bi trebalo da budu potvrđeni mandati odbornicima i izabran predsjednik lokalnog parlamenta, zakazana je za danas.
Saziv sjednice utvrdila je Vlada 28. decembra minule godine, u skladu sa članom 39 stav 4 Zakona o lokalnoj samoupravi. Zakonski rok za formiranje vlasti u Budvi ističe 12. februara.
Do tada mora biti konstituisan parlament, odnosno izabrana 33 odbornika i predsjednik Skupštine, nakon čega lokalni parlament ima još mjesec dana da izabere i predsjednika opštine. Đ. Ć.
Ovogodišnja „čestitka“ je, očekivano, privukla pažnju onog dijela vladajuće većine koja ima, prije svega, moralnu obavezu da se javno i jasno ogradi od takvih izjava. I, što je još važnije, da pokaže da takve stvari neće tolerisati. Ne sa-
mo zbog toga što su one u suprotnosti sa Vladinom platformom „Barometar 26“ koja pretpostavlja odustajanje od svih polarizujućih pitanja, već i što su na tom dokumentu potpisi svih konstituenata aktuelne vlade, ne samo iz NSD-a i DNP-a, već i iz Pokreta Evropa sad, Demokrata, te stranaka koje reprezentuju bošnjačku i albansku manjinu. Nakon objavljenih čestitki, stigla je prva reakcija iz manjinskih partija, pošto je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović svoj stav objavio na društvenoj mreži Iks. - Čestitke najviših državnih zvaničnika Crne Gore, pa time i predsjednika Skupštine, upućene povodom praznika koji je od strane Ustavnog suda nama susjedne i prijateljske Bosne i Hercegovine proglašen neustavnim, predstavljaju grubo narušavanje bilateralnih i dobrosusjedskih odnosa dvije države – istakao je predsjednik Bošnjačke stranke. Podsjetio je da „poštovanje suvereniteta i integriteta me-
đunarodno priznatih država i odluka njihovih organa predstavlja temelj dobrih bilateralnih odnosa“.
- Tendencija narušavanja tih odnosa nije u interesu Crne Gore, njene međunarodne pozicije i evropskih integracija. U tom smislu najoštrije, kao i većinska Crna Gora, osuđujem čestitke upućene od strane predsjednika Skupštine Crne Gore a povodom praznika koji je u Bosni i Hercegovini proglašen neustavnim, pitajući se koji je naš naredni međunarodni prijatelj i partner na redu za narušavanje odnosa i kome u prilog – naveo je Ibrahimović. Svoj stav zatim je objavio i ministar javne uprave Maraš Dukaj, jedan od funkcionera Albanske alternative, koji smatra da „predsjedniku Skupštine odnosno prvom poslaniku ne priliči da u ime crnogorskog parlamenta čestita nepriznati praznik Republike Srpske“.
- Obaveza Crne Gore kao države jeste da poštuje odluke institucija BiH, a naša dobro-
susjedska dužnost jeste da sa BiH u cjelini jačamo odnose prijateljstva i saradnje. Ako se nastavi ovako, naši odnosi će postati poremećeni, uz narušenu reputaciju koju je Crna Gora pažljivo gradila decenijama unazad – dodao je on. No, upravo je on podsjetio na sporazum na osnovu kojeg je formirana velika koalicija iz koje su probrani najbolji za brojne funkcije širom države, kako u 33 ministarstva, tako i „po dubini“ te u brojnim preduzećima u državnom (su) vlasništvu.
- Ovo je još jedno kršenje Sporazuma čiji je osnovni zadatak evropska i dobrosusjedska budućnost Crne Gore. Dio tog sporazuma je i BS, koja u Vladi ima ministra vanjskih poslova – naveo je Maraš, tražeći odgovornost koalicionog kolege Ibrahimovića.
Niz kritika nastavio je obraćajući se „onima koji vode jednostranu politiku, skrivajući se iza većine od 41 plus“, te kako „albanski narod i albanski političari ne podržavaju podrivanje dobrosusjedskih odnosa i komplikovanje našeg evropskog puta“.
- Na kraju, preostaje da pozovemo Milojka Spajića, predsjednika Vlade koja po Ustavu vodi unutrašnju i vanjsku politiku, da se u odnosu na Mandićevu čestitku odredi, i time pojasni poziciju državne politike Crne Gore. Pa i ako se ne odredi, opet će pozicije svih postati dodatno jasne i očigledne – zaključio je on. Na ovo se nadovezao potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj, koji je otvorio dušu i priznao da nije potpisao „Barometar 26“, iako su iz vrha izvršne vlasti uporno tvrdili da imena svih njenih članova stoje ispod tog dokumenta.
Đeljošaj je na mreži Iks naveo niz loših odluka državnog vrha: „neprijateljsko djelovanje prema Hrvatskoj, odlaganje glasanja za ambasadora Crne Gore u Republici Kosovo, miješanje u unutrašnje stvari BiH, katastrofalni odnosi sa svim susjedima“.
- „Barometar 26“ je namjerno sahranjen, zbog ovoga sam odbio da ga potpišem jer drugi put da pogriješiš sa potpisnicima je tvoja potpuna odgovornost. Nema više odlaganja i skrivanja, došlo je vrijeme
Nik Đeljošaj je otvorio dušu i priznao da nije potpisao „Barometar 26“, iako su iz vrha izvršne vlasti uporno tvrdili da imena svih njenih članova stoje ispod tog dokumenta. Istakao je da „Mandić ima legitimno pravo na svoje djelovanje“, a da oni imaju pravo da, što prije bude moguće, ponište glas kojim su ga podržali
da se vidi ko je za EU i savezništvo sa SAD, a ko je protiv. Ako i na ovo zaćute premijer Spajić (PES) i potpredsjednik Aleksa Bečić (Demokrate) i ne pokrenu očekivane korake, potvrdiće se jasno njihovo opredjeljenje, ali i naše odluke, jedinstvene svih manjinskih partija – oštar je bio Đeljošaj. Kako je dodao „Mandić ima legitimno pravo na svoje djelovanje“.
- Mi imamo pravo da, što prije bude moguće, poništimo naš glas njemu. Ništa lično ni nacionalno, na oba mu želimo sreću, političke saradnje u okviru parlamentarne većine nema – potcrtao je predsjednik Albanske altrenative.
No, ni Ibrahimović, ni Dukaj, ni Đeljošaj u svojim reakcijama nijesu ničim nagovijestili kada bi moglo doći do napuštanja vladajuće koalicije, kao posljedica već ko zna kojeg „faula“ koji su prosrpski političari u Crnoj Gori napravili u protekle dvije godine sa najviših državnih pozicija.
NEMUŠTA VLADA
Zbog odnosa unutar aktuelne vlasti koji su, barem prema reakcijama na društvenim mre-
žama, prilično zategnuti, a tome je juče dodatno doprinio skandal-majstor Mandić, Pobjeda je zatražila reakciju kabineta predsjednika Vlade. U odgovoru se podsjeća da Vlada, u skladu sa Ustavom, „vodi spoljnu politiku Crne Gore, koja priznaje jedinstvenu, cjelovitu i suverenu BiH, u okviru međunarodno priznatih granica i shodno tome čestita državne praznike“. Dakle, potvrđuje ono što je nesporna činjenica kojom bi trebalo da se rukovode svi zvaničnici Crne Gore. Osim onih koji to ne čine – poput predsjednika Skupštine.
- Gospodin Mandić se prema pojedinim pitanjima odnosi iz sopstvenog političkog ugla, i u svoje ime može da čestita što god želi, ali takvo djelovanje u ime državnih institucija ne može i neće imati podršku predsjednika Vlade. Sa druge strane, cijenimo i zahvalni smo što je Republika Srpska proglasila dan žalosti povodom užasne tragedije na Cetinju. Unapređenje regionalne saradnje, na kojoj insistira premijer Crne Gore, temelj je zajedničke budućnosti Zapadnog Balkana u EU – stoji u odgovoru Pobjedi iz premijerovog kabineta.
Dugo je trebalo da se čuje odgovor opozicije na još jednu višestruku provokaciju i pogrešan državnički potez Andrije Mandića. Najjača opoziciona stranka Demokratska partija socijalista je „prozvala“ sve koji se nalaze u vladajućoj većini.
PROVOKACIJA
- Ispod čestitke Andrije Mandića povodom neustavnog obilježavanja 9. januara kao takozvanog Dana Republike Srpske, stoje svi potpisi konstituenata vladajuće većine, jer je upravo zahvaljujući tim političkim subjektima i njihovim željama za foteljama, Mandić u prilici da sa pozicije predsjednika Skupštine Crne Gore provocira građane Bosne i Hercegovine, narušava međususjedske odnose i krši zakon – komentar je te stranke.
Oni su podsjetili da je Evropska unija dan ranije „pozvala da se poštuju suverenitet BiH, njen teritorijalni integritet, ustavni poredak i odluke Ustavnog suda“.
- Upravo je to za Mandića bio podstrek više da učini suprotno, i još jednom potvrdi svoj proevropski karakter. Od Mandića koji ne poštuje ni
Rifat Fejzić, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, i ovoga puta je osudio ponašanje predsjednika parlamenta. - Gospodine Mandiću, Vi ste predsjednik Skupštine i ne bi trebalo kvariti odnose sa BiH čiji je Ustavni sud proglasio 9. januar neustavnim. Gospodine Mandiću, taj datum je početak najvećih stradanja u BiH - finalno sa genocidom. Ja Vas razumijem, Vi i ne krijete svoje ideje, ali samo kažem: ne u moje ime – stoji u kratkoj poruci Fejzića.
Iz Crnogorskog PEN centra su podužim saopštenjem podsjetili na brojne aspekte i posljedice čestitki povodom neustavnog Dana Republike Srpske. - Nakon što je doveo do zatezanja odnosa između Crne Gore i Hrvatske, Mandić sad narušava odnose i s drugim komšijskim državama - kako s onima čiju nezavisnost negira, poput Kosova, tako i onih na čiji teritorijalni integritet atakuje, poput Bosne –navode iz PEN-a.
Ustav Crne Gore ni Crnu Goru, ne može se očekivati da poštuje BiH. I to je konstanta u njegovom političkom djelovanju. Samo što to sad radi kao državni zvaničnik Crne Gore, a u tome ga podržava premijer i veći dio stranaka vladajuće većine. A što se tiče onih koji se danas retorički ograđuju od Mandićevih postupaka, treba da znaju da sve dok čine vladajuću većinu kojom on upravlja i manipuliše, oni dijele odgovornost za sva njegova nepočinstva – zaključuju u DPS-u. Jedan od čelnika Evropskog saveza Vatroslav Belan, u svom komentaru na mreži Iks je kazao da taj politički blok „ničim neće doprinijeti da standardne suludosti i „udice“ koje vlast plasira i baca, skrenu pažnju javnosti sa trenutno najkrupnijih tema - stanja u bezbjednosnom sektoru, adresiranja odgovornosti na cjelokupni rukovodni vrh i prethodno sprovedeno gaženje Ustava“.
Kako dodaju, Mandić može „u svojoj kući i u svojoj stranci proslavljati što mu se hoće“, ali mu se to ne smije omogućiti da čini u ime Crne Gore, njene skupštine i njenih građana. - Njegova čestitka novi je prst u oko građanskoj, sekularnoj i proevropskoj Crnoj Gori koja je izgradila dobre odnose s okolnim državama, svjesna nečasne uloge koju je dio Crne Gore - u ime politike koju Mandić danas sprovodi i predstavlja - imao u krvavome jugoslovenskom raspletu. Pozivamo stoga sve proevropske političke partije i ostale relevantne društvene faktore da konačno pruže adekvatan odgovor glavnome kočničaru naše evropske budućnosti. Pozivamo i Bošnjačku stranku i opominjemo njezina predśednika da je sramotno biti ministar vanjskih poslova u vlasti čiji faktički šef i koalicioni partner proslavlja genocid naroda koji ta stranka predstavlja – zaključuje se u obraćanju PEN-a.
- Ipak, važno je istaći da svi subjekti aktuelne vlasti besramno vrijeđaju inteligenciju građanki i građana Crne Gore. Prvo nam je predsjednik Milatović konstatovao da je karakter sadašnje vlasti anticrnogorski i antievropski, a zatim se lagano preko Podgorice vratio u tu i takvu vlast, a danas nam se ni manje ni više nego ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović javno pita koji je naš naredni međunarodni prijatelj i partner na redu za narušavanje odnosa. Od koga očekuje odgovor – upitao je Belan. I on je pozvao Ibrahimovića da kaže „što mu Andrija Mandić kao koalicioni partner smjera“, dodajući da „vlast je vlast, fotelja je udobna“.
Između sakupljanja političkih poena, tragedija prošlih i nedavnih, i pokušaja provokacija, ostaju samo napisani stavovi o tome što spaja i što dijeli aktuelnu vladajuću većinu. Kristina JERKOV
PODGORICA - Razvoj energetskog tržišta u Crnoj Gori posljednjih godina obilježen je značajnim koracima ka integraciji u evropski energetski sistem. Jedan od najvažnijih projekata u tom procesu je povezivanje crnogorskog tržišta električne energije s Italijom putem podmorskog energetskog kabla. Ovaj strateški projekat, osim što omogućava fizičku povezanost Crne Gore s jedinstvenim evropskim tržištem, ima dalekosežan značaj – otvara vrata za povećanje trgovinskog volumena, stabilizaciju cijena, privlačenje investicija u obnovljive izvore energije i stvaranje povoljnog okruženja za integraciju crnogorskih proizvođača u širi evropski kontekst. Izvršni direktor Berze električne energije (BELEN) Dejan Drašković u intervjuu za Pobjedu govori o budućim koracima na putu harmonizacije crnogorskog energetskog tržišta sa evropskim standardima.
POBJEDA: Kako procjenjujete trenutni nivo razvoja tržišta električne energije u Crnoj Gori u poređenju s drugim zemljama regiona?
DRAŠKOVIĆ: Tržište električne energije u Crnoj Gori je u fazi konstantnog razvoja. U poređenju sa tržištima iz regiona, Crna Gora ima još dosta zadataka ispred sebe jer je neophodno dodatno uložiti u infrastrukturu koja bi podržala kompletni razvoj i kvalitetnu integraciju obnovljivih izvora u sistem, kao i zakonski i regulatorni okvir, ali ostvaruje se značajan napredak na tom polju. Trenutno su operativna dan-unaprijed i dugoročno tržište, a u planu je i pokretanje unutardnevnog (kontinualnog i aukcijskog) tržišta, kao i povezivanje dan-unaprijed i unutardnevnog tržišta sa jedinstvenim evropskim tržištem putem interkonekcije sa Italijom. Takođe je neophodno naglasiti da će naše tržište biti u potpunosti harmonizovano sa evropskim, te će samim time svaki evropski proizvod po pitanju veleprodajnog tržišta energije biti dostupan i na našem tržištu onog trenutka kada se integracija završi. Veoma je važno shvatiti da se radi o vrlo kompleksnom segmentu koji je na nivou Evrope postao jedinstven. Crna Gora teži da postane integralni dio tog tržišta, te samim time moramo da postignemo apsolutno svaki stepen sinhronizacije sa njima po tom pitanju. Zapravo, ovdje je u pitanju timski rad skoro svih ključnih energetskih subjekata kako bi se postigla harmonizacija na tehničkom, legalnom i regulatornom nivou između Crne Gore i Evrope, te bih
Dejan
Petak, 10. januar 2025.
Drašković, izvršni direktor Berze električne energije (BELEN)
Naše tržište električne energije biće u potpunosti harmonizovano sa evropskim, te će samim time svaki evropski proizvod po pitanju veleprodajnog tržišta energije biti dostupan i na našem tržištu onog trenutka kada se integracija završi - naglašava izvršni direktor
Berze električne energije (BELEN)
Dejan Drašković
ovim putem htio da istaknem i pohvalim dosad uloženi trud i naših kolega iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema kao i Regulatorne agencije za energetiku i komunalne djelatnosti po ovom pitanju.
POBJEDA: Koji su ključni rezultati koje je BELEN postigao od početka svog rada?
DRAŠKOVIĆ: Ono što bismo istakli kao ključne rezultate jeste pokretanje dugoročnog tržišta (decembar 2020. godine), dan-unaprijed tržišta (april 2023. godine), dobijanje statusa NEMO (jul 2024. godine), dobijanje posmatračkog statusa u evropskim institucijama koje se bave razvojem, koor-
Glavni fokus trenutno je na povezivanju tržišta sa Italijom. Time se ispunjavaju obaveze iz pregovaračkog poglavlja 15 iz pregovora o pristupanju EU, kao i preporuke Evropske komisije, što je nacionalni cilj. Ovo je prioritet i iz razvojno-strateške perspektive jer na taj način očekujemo značajan skok u volumenu koji će biti ostvaren na našem tržištu, odnosno postizanje likvidnosti tržišta
Dejan Drašković
dinacijom i povezivanjem tržišta kao što su Market Coupling Steering Committee i All NEMO Committee, kao i početak sprovođenja aktivnosti vezanih za buduće povezivanje tržišta sa Italijom, kao strateški najbitnijim korakom daljeg razvoja tržišta. Ulaskom u ova tijela, omogućen je pristup određenoj tehničkoj dokumentaciji koja će biti neophodna za dalji razvoj, a ono što bih posebno naglasio je šansa za kontinualni prenos znanja od kolega iz zemalja koje su ovaj proces već završile i uveliko funkcionišu u jedinstvenom tržištu na prostoru EU, što nam je u ovom trenutku i najpotrebnije ako se uzme u obzir da Crna Gora trenutno nije članica EU.
POBJEDA: Kakva je saradnja BELEN-a sa drugim berzama u regionu, poput SEEPEX-a ili CROPEX-a?
DRAŠKOVIĆ: BELEN ima odličnu i konstruktivnu saradnju sa skoro svim berzama, uključujući i one iz regiona. Ova saradnja podrazumijeva raz-
mjenu iskustava i tehničkih znanja, standardizaciju procedura, a osim spomenutih ovih moramo da istaknemo da na skoro jednako kvalitetan način sarađujemo i sa kolegama iz Slovenije (BSP), Francuske (EPEX SPOT), Italije (GME), Bugarske (IBEX) i Sjeverne Makedonije (MEMO).
POBJEDA: Da li Crna Gora ima potencijal da postane regionalno čvorište za trgovinu električnom energijom? Što bi trebalo unaprijediti da bi se to ostvarilo?
DRAŠKOVIĆ: Crna Gora ima povoljan položaj u regionu i već je važna tranzitna tačka u elektroenergetskoj mreži. Puštanje u rad podmorskog kabla igra veliku ulogu u operativnosti BELEN-a jer iz naše perspektive to ne znači samo fizičko povezivanje energetskim kablovima između Italije i Crne Gore, već daleko više od toga. Razlog tome leži u činjenici da je italijansko tržište povezano sa jedinstvenim evropskim tržištem, te povezi-
vanje Crne Gore sa Italijom zapravo predstavlja povezivanje crnogorskog tržišta sa evropskim. Ovo konkretno podrazumijeva proširenje ponude i potražnje, odnosno izlazak crnogorskih ponuda na znatno veće tržište od lokalnog, na taj način obezbjeđujući cjenovni signal za energiju koja se bude trgovala u Crnoj Gori, a samim time i neizmjerno veću mogućnost da ponude budu zatvorene negdje na tržištu Evrope. Na taj način investitori u projekte u Crnoj Gori imaju stabilan cjenovni signal koji će omogućiti kvalitetnije investicije u energetiku u kompletnom regionu. Međutim, da bi ovo povezivanje bilo stabilno i kvalitetno, nakon italijanske granice neophodno je nastaviti sa povezivanjem tržišta i na ostalim granicama, na taj način pojačavajući sigurnost napajanja, što će automatski privući nove investicije u infrastrukturu prema zemljama sa kojima se graničimo u energetskom smislu.
POBJEDA: Kako BELEN podržava integraciju obnovljivih izvora energije u tržište električne energije?
DRAŠKOVIĆ: BELEN na svom veleprodajnom tržištu pruža mogućnost trgovine električnom energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora putem svoje platforme, te na taj način omogućava plasman svakog vida proizvedene energije sa snagom preko 100 kW. Uspostavljanjem stabilnijeg cjenovnog signala, što je neminovnost nakon povezivanja tržišta sa Italijom, očekuje se da cijena postignuta na BELEN-u bude referentna cijena za energetske projekte koji će se raditi u Crnoj Gori, odnosno za njihov otkup ili zaključivanje PPA ugovora. Tako investitori stiču određeni stepen sigurnosti u povrat sopstvene investicije.
POBJEDA: Koji su najveći izazovi s kojima se trenutno suočavate u radu Berze električne energije?
POBJEDA: Koliko je trenutno učesnika na tržištu električne energije u Crnoj Gori i kako se ta brojka razvija?
DRAŠKOVIĆ: Trenutni broj učesnika je 28. Prije pokretanja dan-unaprijed tržišta na berzi je bilo registrovano šest učesnika, da bi tokom 2023. godine taj broj porastao na 23. Očekujemo da broj učesnika uskoro bude 30. Ono što bismo htjeli da istaknemo jeste da je na tržištu prisutno samo devet kompanija iz Crne Gore, dok su sve ostale kompanije inostrani učesnici koji su prepoznali potencijal našeg tržišta iako je ono izolovano u ovom trenutku. Velika su očekivanja od povezivanja sa Italijom, za koje se po prvim projekcijama očekuje da bude implementirano do kraja 2026. godine.
DRAŠKOVIĆ: Glavni izazov je smanjena likvidnost do koje je došlo usljed manje aktivnosti učesnika koji su prodavci na berzi, međutim to samo ukazuje da svaki MWh koji se ponudi za prodaju na berzi ima sigurnog kupca, jer trenutna glavna karakteristika je da se skoro sva ponuđena energija na berzi proda. Do ovoga je uglavnom došlo zbog nekarakteristične hidrologije i remonta određenih agregata kod proizvođača, međutim za očekivati je da ovo bude zanemarljivo po povezivanju tržišta sa italijanskim. Prema posljednjim evropskim regulativama, 70 odsto kapaciteta na granici sa Italijom treba rezervisati za povezivanje tržišta, što bi automatski rezultovalo sa skoro tri do četiri puta većom likvidnošću.
POBJEDA: Kako visoke cijene energije u Evropi utiču na trgovinu električnom energijom u Crnoj Gori?
DRAŠKOVIĆ: Svako kretanje cijena, tako i cijena električne energije zavisi od brojnih faktora. Često se poređenja rade između cijena koje se vide kao projekcije buduće cijene određenog vremenskog profila (tzv. fjučersa) i realizovanih cijena koje se zatvore na dan-unaprijed tržištu. Međutim, tu treba biti jako oprezan i istaći da su cijene fjučersa špekulativne i zasnivaju se na analitici, dok se transakcije ugovaraju znatno prije njihove realizacije. Pored toga, fjučersi se rade za vremenski znatno duže profile (sedmica, mjesec, kvartal, godina) nego što su to satni profili na dan-unaprijed tržištu gdje se trguje danas za sjutra. Posljedica ovakvog poređenja dovodi do varijacija cijena jer određena odstupanja, anomalije u vremenskim uslovima (hidrologija, vjetar, solar), krize na regionalnom ili globalnom planu možda nisu viđene kad je formirana fjučers cijena, ali su imale svoj uticaj na formiranje cijene na dnevnom nivou, te otuda razlika između realizacije i predikcije cijena. Takođe, neophodno je naglasiti da i kapaciteti sa određenih EU tržišta do Crne Gore utiču na cijenu, jer je neophodno platiti „put“ od EU ka Crnoj Gori. U slučajevima kada ne postoji zagušenje i ima dovoljno kapaciteta, tada je cijena kapaciteta nula i u tim situacijama cijena u EU će biti identična kao cijena u Crnoj
Akcionari Instituta ,,Dr Simo Milošević“ juče nijesu glasali o Planu restrukturiranja te kompanije, Skupština ponovo 21. januara
Sjednici Skupštine akcionara Instituta Igalo prisustvovali akcionari koji imaju 87,3 odsto vlasništva, od čega Žarko Rakčević ima 27,5 odsto, a država 56,47 odsto akcija. Za izglasavanje Plana restrukturiranja potrebne su dvije trećine glasova, odnosno država bi, u slučaju da ne napravi dogovor sa Rakčevićem, morala da obezbijedi glasove najmanje deset odsto ostalih manjinskih akcionara
Gori. Međutim, u slučajevima zagušenja, odnosno kada je veća potražnja za kapacitetom nego što je raspoloživo, cijena kapaciteta znatno utiče na povećanje ili smanjenje cijene u odnosu na evropsku. Takođe, treba istaći da je postojanje zagušenja na određenim pravcima uvijek signal da je neophodno dodatno uložiti u infrastrukturu na tom pravcu, kako bi se zagušenja izbjegla. Dakle, cijene na tržištu EU imaju uticaj na formiranje cijene u Crnoj Gori, ukoliko postoji prohodnost kapaciteta od EU ka Crnoj Gori.
POBJEDA: Koji su ključni ciljevi i prioriteti BELEN-a u narednih pet godina?
DRAŠKOVIĆ: Glavni fokus i prioritet je trenutno na povezivanju tržišta sa Italijom. Time se ispunjavaju obaveze iz pregovaračkog poglavlja 15 iz pregovora o pristupanju EU, kao i preporuke Evropske komisije, što je nacionalni cilj. Ovo je fokus i iz razvojno-strateške perspektive jer na taj način očekujemo značajan skok u volumenu koji će biti ostvaren na našem tržištu, odnosno postizanje likvidnosti tržišta.
Međutim, pored ovoga jednako je važno i dalje nastaviti razvoj tržišta. Plan je da paralelno ovom procesu otpočnu i pripreme za implementaciju unutardnevnog tržišta koje bi ponudilo dodatne mogućnosti, prvenstveno novim obnovljivim izvorima da svoju proizvodnju mogu ponuditi na satnom nivou unutar dana kada proizvode energiju. Osim toga, plan je da se krene i ka uvođenju 15-minutnih profila i blok proizvoda na tržištu, omogućavajući veći broj proizvoda i preciznije trgovine za sve naše učesnike u skladu sa EU standardima. Po ovom osnovu bismo samo naglasili da je naša težnja da tržište u Crnoj Gori bude apsolutno na istom standardu kvaliteta kao što je to EU. Takođe, svjesni smo i nepoznanica na polju kojim se bavimo, pa je namjera da se u narednoj godini krene i sa radionicama i seminarima koji bi imali za cilj edukaciju učesnika, budućih učesnika i svih zainteresovanih strana o tome kako funkcioniše lokalno tržište, kako se formiraju cijene, kako funkcioniše evropsko tržište, kako se obavljaju finansijske transakcije . N. KovaČević
PODGORICA – Akcionari Instituta ,,Dr Simo Milošević“ nijesu juče na vanrednoj sjednici Skupštine akcionara usvojili Plan restrukturiranja, koji su, na inicijativu Vlade, sačinili profesori više crnogorskih fakulteta. Nastavak je zakazan za 21. januar, kako bi se pokušao napraviti dogovor između najvećeg manjinskog akcionara suvlasnika
HTP Oliva Žarka Rakčevića i predstavnika većinskog kapitala, odnosno Vlade.
Kako piše portal RTHN, na sjednici je rečeno da su već usaglasili pojedine stavove u vezi sa djelovima Plana koji su bili sporni za Rakčevića, a koji je inicijalno najavio da neće podržati prodaju prve faze Instituta, solitera i dva odjeljenja „na pjeni od mora“. Osim toga, Rakčević je ustvrdio da su za rekonstrukciju druge faze planirana nerealna sredstva, dodajući da se prema njegovom iskustvu, i iz građevinarstva i turizma, taj posao može uraditi za mnogo manje novca. Iz Vlade su tada, reagujući na navode Rakčevića, kazali da manjinski akcionari mogu stati uz državu ili joj prodati akcije, ocjenjujući da svaka druga opcija Institut vodi u stečaj sa dugovima koji premašuju 25 miliona eura.
Neće se prodavati prva faza
Ipak, ispostavilo se da možda i postoji treća opcija, imajući u vidu da je, prema riječima Rakčevića, Vlada prihvatila da ne proda prvu fazu Instituta, koja će biti potrebna za smještanje pacijenata tokom rekonstrukcije druge faze. Skupštini su, kako je kazao
predsjedavajući i izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević, prisustvovali akcionari koji imaju 87,3 odsto vlasništva, od čega Rakčević ima 27,5 odsto, a država 56,47 odsto akcija. Za izglasavanje Plana potrebne su dvije trećine glasova, odnosno država bi, u slučaju da ne napravi dogovor sa Rakčevićem, morala da obezbijedi glasove najmanje deset odsto ostalih manjinskih akcionara. Predstavnica državnog kapitala na Skupštini akcionara, državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Majda Adžović je saopštila da su približili stavove kada je riječ o realizaciji Plana restrukturiranja. – Ukoliko postignemo dogovor i manjinski akcionar bude učestvovao u Planu restrukturiranja, moramo izvršiti intervenciju na samom Planu saglasno sa poslovnikom i udjelom i na način, kako ćemo to učini, ćemo postići dogovor ili nećemo. S druge strane, s obzirom da će se nastaviti
komunikacija između većinskog i manjinskog akcionara, u tom međuperiodu, koji će biti prilično kratak, jer 21. januara počinje sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će se raspravljati o budžetu za 2025. godinu, tako da u redosljedu koraka koji su pred nama odluku moramo imati prije tog ili na taj datum – kazala je Adžović dodajući da je Vlada spremna i da otkupi akcije i da koriguje Plan kako bi očuvala Institut. Rakčević je kazao da nijesu tačni navodi Vlade da Institut ide u stečaj ako se ne podrži Plan. – Pokriće od 23 miliona eura može po zakonu obezbijediti HTP Vile Oliva tako da se državna pomoć smanji na minimum. To je dug i to su gubici koji mi nismo napravili. Isključivu odgovornost za to snosi menadžment koji je bio na čelu Instituta u posljednjih šest godina – kazao je Rakčević. Insistiraju, kako je naveo, da se zemljište uknjiži na Institut, jer bi to znatno olakšalo situaciju.
Kabinet premijera demantuje da se odustalo od prodaje prve faze
Prodaja prve faze Instituta je, zbog akumuliranih dugova, jedino moguće rješenje ukoliko manjinski akcionari ne učestvuju u sprovođenju Plana restrukturiranja – saopštili su iz kabineta premijera Milojka Spajića ocjenjujući neutemeljenim pokušajem „spašavanja Instituta od države“, tvrdnje Rakčevića da je Vlada pristala da se ovaj dio imovine ne proda. Ponavljaju da se Institut može
spasiti ili ulaganjem države koja bi kroz otkup akcija obezbijedila dvije trećine vlasništva i Instituta u proporciji 60:40 odsto ili zajedničkim ulaganjem sa manjinskim akcionarom. Dodaju da je Vlada, ukoliko se manjinski akcionar odluči da zajedno sa državom ulaže, spremna na kompromis koji će biti u korist svih vlasnika Instituta, zaposlenih, Herceg Novog i Crne Gore. Dodaju da postoje samo dva
scenarija – da država otkupi akcije od manjinskih akcionara kako bi obezbijedila dvije trećine vlasništva ili da Institut zajednički sa manjinskim akcionarima obezbijedi 40 odsto ukupnog ulaganja.
- Vlada je spremna na oba scenarija čemu svjedoči da su sredstva za spas Instituta već opredijeljena u okviru Zakona o budžetu za 2025. godinu – poručili su iz kabineta premijera.
- Imam dokaze da je 1996. godine zemljište bilo sastavni dio vrijednosti akcija. Problemi bi bili manji jer ne bismo morali da idemo na prodaju objekata, već bismo mogli da uzimamo kredite. Zemljište je jedna od stvari na kojima insistiramo –naveo je Rakčević na jučerašnjoj sjednici.
Neće graditi staNove Usaglasili su se, kako je naveo, u vezi sa prodajom Dječjeg odjeljenja, dodajući da je to jedini objekat koji pristaju da bude prodat, ali samo za potrebe škole u Igalu. Smatra da se na osnovu zemljišta treba ići na transformaciju Instituta i dovođenje na nivo od četiri zvjezdice, što će učiniti da to bude trajno održiv sistem. Insistiraju, kako je naveo Rakčević, da Institut ostane u funkciji zdravstvenog turizma. –Vlada je poslije razgovora odustala od namjere da se na kompleksu na kome se nalazi Institut grade stanovi i poslovni prostori – tvrdi Rakčević. Adžović je bila saglasna da odnos ranijih vlada prema Institutu i njima kao manjinskom akcionaru nije bio dobar, dodajući da Rakčević prvi put ima nekog preko puta ko ga zaista čuje. Dodala je da je država spremna da i svih 106 miliona eura planiranih Planom uloži u Institut, ali da im to ne dozvoljava Zakon o kontroli državne pomoći. Spremnost Vlade, kako je navela, da spasi Institut, ogleda se u i činjenici da su budžetom za 2025. godinu predvidjeli sredstva za tu svrhu. Planom restrukturiranja inicijalno je predviđeno da država obezbijedi oko 64 miliona, a da od prodaje imovine i kredita Institut obezbijedi 42,7 miliona eura. M. LeKović
Reakcije na zločin na Cetinju pokazale da društvo mora da nađe način da prevenira kontaminaciju
PODGORICA – Neadekvatna komunikacija institucija u kriznim situacijama, pokušaj da se partijskom retorikom uguše glasovi koji traže odgovornost za propuste u sektoru bezbjednosti, kao i lakoća kojom se u javnom prostoru poseže za teškim riječima i govorom mržnje obilježili su dane nakon zločina koji je prijestonicu Cetinje i cijelu zemlju zavio u crno 1. januara ove godine.
Broj žrtava zločinca Aca Martinovića povećao se na 13, dok je uporedo minulih dana neviđenom progresijom rastao broj skandaloznih objava najtežih oblika govora mržnje i to od ljudi od kojih bi se, zbog iskustva, očekivanog znanja i mudrosti srazmjerne godinama, očekivalo da budu prva linija odbrane dostojanstva, ljudskih prava i da priguše, a ne podstiču, neartikulisano verbalno nasilje.
Pokazale su se duboke podjele u društvu po svim aršinima, a tragedija je postala poprište za vjerska i nacionalna prepucavanja, koja nijesu imala ni djelić tolerancije ili empatije, već se iskazivala mržnja u kojoj je dominirao stav da su Cetinjani i Cetinje to zaslužili.
Profesija nasuProt tabloida
Sa druge strane, svijetla tačka u danima koji su uslijedili su crnogorski mediji, koji su i ovog puta, kao i nakon masakra u Medovini profesionalno i etički pristupili ovoj temi – pažnja je usmjerena na rad i propuste institucija, odnosno o temama koje su od značaja za javnost. Za razliku od njih, mediji iz Srbije su ponovili matricu, pa su prilozi i tekstovi usmjeravani na lične i porodične odnose ubice i žrtava, potencijalne razloge - da je Crnu Goru stigla Njegoševa kletva zbog kapele... Na taj način su dodatno ugrožavali stabilnost društva. Zbog takvih televizijskih priloga, Savjet Agencije za medijske usluge će naredne sedmice održati sjednicu na kojoj će razmatrati problematične sadržaje. Od dana kad se desila tragedija, Agencija vrši pojačan nadzor i detaljne analize sadržaja elektronskih medija. To uključuje televizijske i radio stanice u Crnoj Gori, kao i sadržaje koji se distribuiraju preko kablovskih operatora. Agencija je djelovala i 2022. godine, kada je utvrđeno da su određeni programi na senzacionalistički i provokativan način izvještavali o tragediji na Cetinju, ugrožavajući dostojanstvo i privatnost žrtava i njihovih porodica, ali i crno-
Ni KOlić: Medijski izvještaji, sadržina onlajn komentara i objava na društvenim mrežama o tragediji na Cetinju su naše ogledalo. Tragedija je i ovog puta pokazala nadmoć tradicionalnih i profesionalnih medija u trenucima kriza, u odnosu na društvene mreže i tabloide
gorskog društva u cjelini. - Kao ni prethodnog puta, ni ovoga puta SAMU neće tolerisati ugrožavanje dostojanstva žrtava, niti bilo kakvu zloupotrebu tragedije u cilju širenja etničkih podjela i produbljivanja društvenih tenzija – poručili su iz Agencije. Na pitanje Pobjede da li je Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo predmete po službenoj dužnosti i da li su dobili prijave, iz te institucije je odgovoreno: - Više državno tužilaštvo u Podgorici, u okviru svoje nadležnosti postupa po svim prijavama koje se dostave ovom tužilaštvu, te prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena – piše u odgovoru. Građanin Marko Roganović je policiji prijavio govor mržnje koji je primijetio na društvenim mrežama, a prekjuče je uputio i inicijativu vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću za dono-
K R ačKOvić: Izvještavanje crnogorskih medija o ovom tragičnom događaju je bilo veoma profesionalno, mediji i novinari trudili su se da poštuju dostojanstvo žrtava i njihovih porodica. To, nažalost, nije slučaj sa pojedinim medijima iz regiona koji su i ovu tragediju iskoristili da nanesu još veću bol
šenje obavezujućeg uputstva sa ciljem da se što prioritetnije procesuiraju sve osobe za koje postoji osnov sumnje da su izvršili povredu ravnopravnosti i izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Smatra da je odgovornost nadležnih organa u sankcionisanju odgovornih pojedinaca, pa samim tim i preventivnom djelovanju na dalje širenje ove opasne pojave u našem društvu, u ovom trenutku najveća na tužilačkoj organizaciji.
U komentarima na društvenim mrežama se može pročitati da su na Cetinju svi nenormalni, da taj grad treba zatvoriti, da se sve to dešava zbog mržnje prema SPC, da ih je sustigla kletva, da su umrlice pisane latinicom te da to dokazuje brojne stvari... Osim „običnih“ ljudi, govor mržnje su ispoljavali i javni djelatnici, poput nagrađivanog književnika Milutina Mićovića, brata mitropolita SPC Joanikija koji je ubrzo nakon tragedije objavio na svom profilu pjesmu „Demon grad“ autora Peđe Vukića u kojoj piše: „O nesrećni grade pun zlobe i mržnje, nek ti gospod sudi u pepelu, plamu sinovima tvojim što dušmanu služe...“. Objava do-
bitnika „Miroslavljevog jevanđelja“ je generisala komentare sa elementima govora mržnje. Crnogorski mediji Profesionalno Sagovornici Pobjede Radomir Kračković , predsjednik Sindikata medija i Olivera Nikolić , direktorica Instituta za medije, slažu se
da su mediji u Crnoj Gori zadržali profesionalan pristup. Kračković je kazao da, posmatrajući samo izvještavanje crnogorskih medija o ovom tragičnom događaju, može da konstatuje da je bilo veoma profesionalno i da su se mediji i novinari trudili da poštuju dostojanstvo žrtava i njihovih porodica, kao i da objavljuju samo provjerene i zvanične informacije nadležnih organa.
- To, nažalost, nije slučaj sa pojedinim medijima iz regiona koji su i ovu tragediju iskoristili da u tabloidnom maniru uspiju samo da nanesu još veću bol unesrećenima – istakao je on. I Nikolić ističe da je situacija i ovoga puta poslužila pojedinim medijima da na govoru mržnje, zabranjenom govoru, senzacionalizmu, primitivizmu i jeftinim političkim poenima, privuku čitaoce, te da su u tome prednjačili tabloidi iz regiona i neregistrovani portali.
Ona naglašava da je tragedija na Cetinju pokazala slabosti našeg društva, ali i one dobre strane, reflektujući ih posredstvom medija i društvenih mreža.
- Medijski izvještaji, sadržina onlajn komentara i objava na društvenim mrežama o tragediji na Cetinju su naše ogledalo. Tragedija je i ovog puta pokazala nadmoć tradicionalnih i profesionalnih medija u trenucima kriza, u odnosu na društvene mreže i tabloide kao izvore, dominantno, senzacionalizma, mržnje, predrasuda, nekanalisanih emocija … - naglasila je Nikolić. Ocijenila je da je većina medija u Crnoj Gori, posebno u prvim satima tragedije, izvještavala profesionalno, te da su bili konstruktivan društveni činilac, čuvajući se senzacionalizma, neprovjerenih informacija, spekulacija sa brojem stradalih i ranjenih, motivima zloči-
Lubarda: Borbu za dobro društvo svako od nas treba da vodi
Balša Lubarda, sociolog na Univerzitetu Pompeu-Fabra (Španija) kazao je da se govor mržnje logično intenzivira u društveno stresnim momentima.
Ističe da isto kao što takve momente prati i društvena potreba za zbližavanjem, u vidu izraza solidarnosti, paljenja svijeća i slično, tako prati i pokušaj da se „povežu tačke“ i „objasni“ zašto se nešto desilo. Iako razumljiva, Lubarda smatra i da je potreba za javnim „objašnjavanjem“ tako potresne tragedije - uključu-
jući i njegov sud - potencijalno kontraproduktivna te mogućno uvredljiva prema onima koji su izgubili svoje najbliže.
Tu je i treći „put“, namjerno skandaloznih, koji u ovakvim okolnostima ne zavređuju posebni komentar, vec prezir i krivične prijave, – smatra Lubarda.
Kada je riječ o medijima, on kaže da je jasno da profesionalni standardi nijesu za svakoga isti, kako unutar države tako i u drugim državama.
– Problem govora mržnje je njegova “liminalnost”,
jer ga nije uvijek lako odvojiti. U danima nakon tragedije, svjedočili smo lakonskim objašnjenjima koji su obično – iako vjerovatno nehotice – stigmatizovali osobe narušenog psihičkog zdravlja. Dakle, govor mržnje nije neki eksterno nametnuti konstrukt nego naša svakodnevica i nesigurnost u društveno prihvatljivo. To je šala koju ćemo baciti u privatnom društvu ili poruci, ali ćemo se istovremeno zgražavati nad istom porukom koju neko drugi izjavi
kontaminaciju javnog diskursa
na. Takođe, kako je primijetila, vodilo se računa o dostojanstvu žrtava, bolu porodica stradalih i saosjećalo sa Cetinjem i njegovom tragedijom, drugom za tako kratko vrijeme.
- Redakcije su prazničnih dana desetkovane, ali ključni mediji u državi, koji uživaju povjerenje publike, u noći 1. januara imali su reportere na licu mjesta, dok su redakcije emitovale vanredne vijest, bazirane na promišljenim i provjerenim uredničkim odlukama. Ovakvo ponašanje medija pomoglo je u kanalisanju i amortizovanju straha, bijesa i drugih stanja koja mogu da proisteknu iz stanja šoka i traume, kakva jeste tragedija o kojoj su izvještavali –istakla je Nikolić.
PORTALI I DRUŠTVENE
MREŽE
I Nikolić i Kračković ističu da je u komentarima i na društvenim mrežama, za razli-
ku od profesionalnih medija, potpuno drugačija situacija te svjedočimo govoru mržnje, stigmatizaciji...
Kračković podsjeća da su mediji po zakonu odgovorni i za komentare koje objavljuju te da je njihova dužnost da ih uklone ako u njima postoji očigledan govor mržnje. - Za to su predviđene i kazne i mislim da će nadležni imati posla, ukoliko žele da rade svoj posao. Neprimjerene komentare mogu prijaviti i građani i vjerujem da to i čine –rekao je on.
Kračković smatra da ova tragedija još jednom pokazuje da je potrebno da država pojača nadzor društvenih mreža jer ih koristi veliki broj građana a one su veoma često poligon za ispoljavanje najprizemnijih stavova za koje bi se moralo i krivično odgovarati. Nikolić ističe da je zabrana komentarisanja tokom događaja koji nosi visok rizik širenja govora mržnje, ugrožavanja privatnosti i dostajanstva ljudi, posebno u situaciji kada redakcije nemaju novinara da se njima pažljivo bave i kanališu ljutnju, bijes, strah ljudi u konstruktivnom smjeru - visoko etičan postupak. - Ovakav potez je od velikog značaja imajući u vidu i nepostupanje ili sporost nadležnih u odnosu na zabranjeni govor u onlajn komentarima, ali i na situaciju kada nemamo efikasan odgovor na neregistrovane portale. To je pokazatelj i koliko je samoregulacija moćan mehanizam upravljanja profesionalnim sadržajem i usmjeravanja društvene rasprave na suštinska pitanja koja ova tragedija otvara, a ne na mržnju, pitanja identiteta, crkve, podjela i slično. Nažalost, tim pozitivnim pri-
mjerom se nije povela većina čitanih portala u zemlji – istakla je Nikolić.
POLITIZACIJA BEZ
KRIZNE
KOMUNIKACIJE
Osim izvještavanja medija o događajima na Cetinju te protestima i zahtjevima kojima se traži odgovornost nadležnih zbog ponovljenog masakra sa velikim brojem žrtava, komunikacija sistema sa javnošću, ali i izgovorena javna riječ nosilaca javnih funkcija je jednako važna kao i profesionalnost novinara. - S druge strane, u javnom prostoru, naravno da i dalje ne postoji odgovornost za javnu riječ i političke partije i ovu tragediju koriste da brane svoje stavove ili kadar, ne libeći se da se obračunavaju i sa građanima. U Crnoj Gori nema suštinskog dijaloga ni o mnogo manje važnim pitanjima pa nije realno očekivati da ćemo ga imati i oko ovog. Jedino je izvjesno da ćemo morati nešto da radimo i kao država i kao društvo da bi smanjili stepen agresije koji je evidentan – poručio je Kračković. Olivera Nikolić je istakla da je krizno komuniciranje nadležnih institucija zakazalo, sa izuzetkom uprave Kliničkog centra Crne Gore i Ministarstva zdravlja.
Pisma podrške za neformalnu grupu studenata ,,Kamo śutra“ koja od nadležnih zahtijeva bezbjednost svih građana, ali i odgovornost za zločin na Cetinju
PODGORICA – Neformalna grupa studenata „Kamo śutra“ dobila je i juče pisma podrške od Branke Bogavac, Matice crnogorske, Centra za građansko obrazovanje (CGO) i udruženja iz dijaspore.
Svi oni su stali u odbranu prava studenata da organizuju proteste i traže odgovornost nadležnih nakon zločina koji se dogodio na Cetinju 1. januara ove godine. Neformalna grupa studenata „Kamo śutra“ je danima targetirana od Demokrata, čiji su članovi Aleksa Bečić i Danilo Šaranović u vrhu bezbjednosnog sistema, te se zbog toga njihove ostavke i traže.
Naredni protest zakazan za 16. januar
di. Bez mržnje i pristrasnosti – istakli su oni. Ovim i proteklim protestima iz decembra 2024. godine, kako ocjenjuju, crnogorski studenti pokazuju na djelu zainteresovanost za suočavanje crnogorskog društva sa sobom, njegovo ozdravljenje i da bi ono moralo postati poželjno za njihov budući život.
Iz Centra za građansko obrazovanje su pozvali partije vlasti da se uzdrže od daljih napada na one koji mirnim okupljanjima žele da indukuju pozitivne promjene, a najviše državne funkcionere da stanu u zaštitu demokratskih principa i podrže pravo na protestovanje.
u javnom prostoru, „javnijem“ od konteksta u kom smo ga mi prethodno upotrijebili – podsjeća Lubarda na realnost koju često svi želimo da prećutimo ili pak negiramo.
On ističe da suštinski, sam pojam „govora mržnje“ ilustruje nasu licemjernost i dvostruke aršine koji jesu karakteristika društvenog.
- Ipak, to ne znači da je sama ideja „govora mrznje“ nepo-
trebna, jer standardi u javnoj komunikaciji jesu jedan od osnovnih preduslova zaštite ljudskih prava. Samo je, eto, bitno da razumijemo da mržnja koju govorimo jeste dio svih nas, i da je borba i protiv mržnje i protiv fašizma i protiv neprimjerenih komentara, a borba „za“ dobro društvo svakodnevna borba koju svako od nas treba da vodi - a sistem da facilitira i pomaže – zaključio mjerenih komentara, je on.
- U trenucima kada imamo opravdani bijes građana i proteste kojima se traži odgovornost nadležnih za situaciju u kojoj jesmo, umjesto empatije i usmjeravanja resursa na kanalisanje traume, osjećaja nesigurnisti, pomoć i podršku porodicama žrtava, građanima Cetinja, svima kojima je to potrebno, nadležni bježe od odgovornosti, ne odgovaraju na brojna otvorena pitanja, politizuju situaciju, ubiraju političke poene i time dodatno pojačavaju otpor i bijes ljudi – kazala je ona. Ističe i da je u kanalisanju ove traume od velikog značaja dalje ponašanje medija, koji ne treba da rade posao institucija, da se bave istragama, rekonstrukcijom događaja i slično, već da od nadležnih uporno traže odgovore za propuste i konkretne mjere koje planiraju da preuzmu u uklanjanju uzroka koji su nas doveli do ovako tragičnih događaja.
- Važno je maksimalan prostor dati stručnjacima različitih profila i time stvari konstruktivno usmjeriti na ublažavanje boli, traume, traženje konstruktivnih rješenja, utemeljenih na znanju i dobroj volji – zaključila je ona. J. MARTINOVIĆ
Dok Demokrate studente optužuju da su saradnici bivšeg režima i organizovanih kriminalnih grupa, veliki broj građana, akademske zajednice, umjetnika, nevladinih organizacija i udruženja je stao u odbranu neformalne grupe ,,Kamo śutra“ i prava na mirne proteste i slobodu govora. Brana Bogavac, novinarka, publicistkinja, članica DANU i dobitnica francuskog odlikovanja iz reda Viteza umjetnosti i književnosti, podržava zahtjeve studenata okupljenih oko nestranačke organizacije ,,Kamo śutra“. Kao aktivna učesnica studentskih protesta 1968. i Pariskog proljeća 1986, poslala im je sljedeću poruku: - Crnogorski studenti su Njegoševa iskra koja će bar malo, nadam se, prosvijetliti mrak koji se nadnio nad Crnom Gorom – napisala je ona u poruci podrške.
Studente je podržala i Matica crnogorska, iz koje je istaknuto da zabrinjava činjenica da politički akteri ugrožavaju pravo na mirno izražavanje protesta. - Nakon tragičnih događaja na Cetinju, i vremena u kojemu je bilo najpriličnije zastati u bolu i saosjećanju, crnogorski studenti svojim protestima artikulišu ljudski autentičnu želju da Crna Gora dobije odgovore na sve što se dogodilo – poručili su iz Matice crnogorske. To je, podsjećaju iz Matice, nažalost, izostalo i nakon gubitka 10 života na Cetinju 2022. godine. Prema njihovim riječima, ponavljanje ovakvih, za Crnu Goru nezapamćenih, zlodjela nužno nameće preispitivanje odgovornosti i stručnosti najodgovornijih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji.
- Crnogorska vlast je obavezna da te odgovore pruži javnosti i da oni budu rezultat pažljive istrage stručnih lju-
Istakli su da ih raduje što su studenti i studentkinje pokazali inicijativu da utiču na adresiranje problema koji opterećuju društvo, a čemu je, kako su kazali, impuls dala, nažalost, i tragedija na Cetinju. - Dodatno, studentski zahtjevi ukazuju da su svjesni dubine i širine problema u kojima živimo, pa traže i valjan sistemski odgovor, što podržavamo – piše u saopštenju. Kazali su i da su studenti i studentkinje svojim dosadašnjim djelovanjem kroz neformalnu grupu ,,Kamo sjutra“ pokazali visok nivo građanske svijesti i hrabrosti da istupe, a što je djelovalo motivišuće za brojne građane i građanke da ih direktno na protestu podrže.
U CGO vjeruju da zalaganje studenata nije prijetnja demokratskom društvu, već inspiracija i poziv na odgovorno djelovanje svih za opšte dobro. - Zato, umjesto targetiranja i pokušaja diskreditacije ovih mladih ljudi kroz partijske i njima uslužne kanale, bilo da su to vlastima lojalni mediji ili drugi pojedinci i grupacije koji to čine putem društvenih mreža, treba prepoznati njihovu borbu kao izraz zdrave svijesti koja zaslužuje podršku građanske Crne Gore posvećene javnom interesu – poručili su iz CGO.
Iz te NVO su pozvali partije vlasti da se uzdrže od daljih napada na one koji žele da slobodno izraze kritički stav i da mirnim okupljanjima indukuju promjene za javno dobro. - Prava prijetnja demokratskom razvoju društva dolazi iz pokušaja gušenja njihovog glasa i slobode mišljenja, a posebno je opasno kada to dolazi od onih koji kontrolišu bezbjednosni aparat - ističe se u saopštenju. Studenti su dobili ogormnu podršku javnosti, prije svega velikim brojem prisutnih na protestu koji je održan 5. januara ispred zgrade MUP-a, a kojih je bilo najmanje 5.000. Grupa ,,Kamo śutra“ je dobila i podršku akademske zajednice i umjetnika, koji su juče u odvojenim pismima svojim integritetom, ličnim i profesionalnim, stali iza studentskih zahtjeva, ali i u njihovu zaštitu nakon napada Demokrata. Istakli su da su ponosni na njihovu istrajnost, kritički duh i humanizam koje pokazuju, te da su dužni i na ovaj način da javno upozore da crnogorska mladost i njen opravdani bunt ne smiju ni na koji način biti meta zlonamjernog djelovanja političkih partija i nosilaca javnih funkcija.
- Opasnost i prijetnju predstavljaju samo totalitarizmu i autokratiji – poručili su potpisnici.
Studente je podržalo oko 130 profesora sa crnogorskih fakulteta i preko 200 umjetnika i radnika u kulturi.
Naredni protest je zakazan za četvrtak, 16. januara sa početkom u 19 sati i 30 minuta ispred zgrade MUP-a. Odatle će, kako su najavili, uslijediti i mirna šetnja do zgrade Vlade Crne Gore. - Ovo je miran i dostojanstven protest, pa molimo građane da se suzdrže od bilo kojeg oblika nasilja - verbalnog, fizičkog i psihičkog, što se takođe odnosi i na riječi, odnosno rečenice koje će biti ispisane na transparentima - saopšteno je iz organizacije ,,Kamo śutra“. J.M.
Direktorica Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ uputila ministarki odgovor na prijedlog za razrješenje
PODGORICA – Direktorica Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović kazala je Pobjedi da se izjasnila o prijedlogu za razrješenje na zahtjev ministarke Anđele Jakšić-Stojanović i da je to učinila u dozvoljenom roku. Vučurović nije precizirala što je navela u odgovoru koji je poslala ministarki.
- Izjasnila sam se o prijedlogu za razrješenje na zahtjev ministarke. Uradila sam to u dozvoljenom roku o čemu imam i dokaz. Izjašnjenje je namijenjeno ministarki koja mi se obratila. Obraćanje ministarke direktoru sa ovim zahtjevom je nepoznata praksa i to ukazuje na specifičnost cijele situacije i na posebnost postupka koji je u toku – rekla je Vučurović.
Prosvjetna inspekcija je zaključila da Vučurović u slučaju profesora Radomana Čečovića, koji je prije tri godine slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici Sari Vujisić, nije ispoštovala propise. Konstatovali su da je izrekla disciplinsku mjeru profesoru, ali da nije provjerila navode Vujisić da se to dešava i drugim učenicama škole, osim što je Čečović odbacio optužbe da je tako komunicirao sa drugim učenica-
ma. Slučaj tada nije prijavljen Ministarstvu, policiji, niti tužilaštvu.
Najavljeno je tada da će se tražiti razrješenje Vučurović. Vučurović tvrdi da je ispoštovala procedure i da je radila sve po zakonu.
Bivša učenica Sara Vujisić prijavila je bivšeg profesora Čečovića direktorici Vučurović, dostavljajući joj spornu prepisku u kojoj joj je slao neprimjerene poruke. Vučurović je tražila izjašnjenje Čečovića koji je priznao da je kriv, te je kažnjen 30 odsto od plate jednog mjeseca. On je nastavio neometa-
no da obavlja posao profesora. Vučurović je kazala novinarima da je njegove časove nadgledala pedagoško psihološka služba i da su dobijali sjajne ocjene. Bivša učenica Vujisić je reagovala kasnije i saopštila Vučurović da nije zadovoljna njenom reakcijom, navodeći da zna za određene učenice kojima je neprijatno na časovima Čečovića. Vučurović nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoje još neki slučajevi u Gimnaziji. To je utvrdila Prosvjetna inspekcija koja je konstatovala i da Vučurović sporni slučaj nije prijavi-
la nadležnima, već ga je zadržala u Gimnaziji, a profesor je nastavio neometano da radi. Nakon što je Centar za istraživačko novinarstvo objavio tekst o slučaju profesora koji je slao sporne poruke bivšoj učenici i nakon što je javnost upoznata o kome se radi, profesor Čečović je otvorio bolovanje. On ga je zaključio 17. decembra u danima kada je resorno ministarstvo zatražilo da se ispita opravdanost njegovog bolovanja. Čečović se, kako smo pisali, pojavio u Gimnaziji, dostavio doznake da mu je obustavljeno bolovanje
17. decembra i rekao da više neće dolaziti na posao. Vučurović tada nije precizirala kada po propisima mogu da mu uruče otkaz jer ne dolazi na posao. Tražili su od njega izjašnjenje koje im je poslao mejlom, ali je upravi potreban potpisani dokument.
Čečović im je mejlom saopštio da nema medicinsku dokumentaciju da opravda odsustvo. Profesor još nije dobio otkaz.
Bivša učenica Sara Vujisić i građanski aktivista Kosta Mijušković organizovali su dva protesta tražeći od donosilaca odluka da se ne tolerišu neprimjerena ponašanja profesora prema đacima i da se obezbijedi učenicima siguran boravak u školama.
Istraživanje dr sci. med. Maje Raičević, specijaliste pedijatrije, subspecijaliste endokrinologije u Institutu za bolesti djece u Kliničkom centru, pokazalo da raste broj djece oboljele od dijabetesa tipa 1
PODGORICA – Broj novooboljele djece sa tipom 1 dijabetesa raste i svrstava Crnu Goru među zemlje sa visokom incidencom obolijevanja. U našoj zemlji se dijagnoza najčešće postavlja kod djece uzrasta između 10 i 14 godina, češće kod dječaka, a skoro kod svakog četvrtog pacijenta se dijagnoza postavi kasno, u trenutku kada je već razvio akutnu komplikaciju dijabetesa, dijabetesnu ketoacidozu, što je životno ugrožavajuće stanje.
To su, pored ostalog, rezultati doktorskog rada dr sci. med. Maje Raičević, specijaliste pedijatrije, subspecijaliste endokrinologije u Institutu za bolesti djece u Kliničkom centru Crne Gore. Raičević u razgovoru za Pobjedu kaže da su suočavanje s velikim brojem djece koja žive sa dijabetesom u Crnoj Gori, kroz ambulantni rad sa mentorkom prof. dr Mirom Samardžić, i upoznavanje poteškoća koje ta djeca i njihovi roditelji svakodnevno imaju, bili glavni pokretači i inspi-
racija da se posveti ovoj temi. Podsjeća da je dijabetes hronična bolest koja poprima pandemijski karakter širom svijeta, a sve je češče prisutna i kod djece. Navodi da između 200 i 300 djece s dijabetesom mlađe od 18 godina ima u Crnoj Gori u svakom trenutku. Na godišnjem nivou se, prema njenim
riječima, registruje između 25 i 30 novooboljelih. -Obradili smo podatke koji su sakupljani tokom 30 godina praćenja djece sa dijabetesom mlađe od 15 godina u Institutu za bolesti djece u Kliničkom centru Crne Gore. Komplikovanijim dijelom istraživanja se ispostavilo ispitivanje kvaliteta života osnovaca sa dijabetesom, zbog svih prepreka koje je nametnula kovid-19 pandemija. Standardizovani upitnik je dijeljen krajem 2021. godine, u osnovnim školama širom Crne Gore, seoskim i gradskim, koje pohađaju naši pacijenti – kazala je Raičević. Doktorski rad je odbranila u avgustu prošle godine. Komentarišući kakvo je stanje po regijama u Crnoj Gori, kaže da je interesantno da, iako je u centralnoj regiji zdravstvena zaštita dostupnija, sprovodi se kontinuirana medi-
cinska edukacija, učestalost ranog prepoznavanja dijabetesa nije mnogo veća, niti kasnog prepoznavanja u sjevernoj i južnoj regiji. - Nema značajnih razlika ni u broju oboljelih, a izražen je sezonski karakter - dijagnoza se pretežno postavlja u zimskim mjesecima. Zabrinjava i podatak da je u trenutku postavljanja dijagnoze dijabetesa tipa 1 svako peto dijete imalo i pozitivan skrining test na jednu od autoimunih bolesti koje su najčešće udružene sa dijabetesom (celijakija ili Hašimoto tireoiditis), što je češće nego što se u drugim zemljama opisuje – istakla je ona. Dodaje da se ispostavilo da djeca sa tipom 1 dijabetesa koja pohađaju osnovnu školu imaju lošiji kvalitet života u odnosu na svoje vršnjake. Obrazlaže da, kako vrijeme odmiče, djeca imaju sve lošiju kontrolu bolesti što nega-
Sa protesta je zatraženo da Čečović dobije otkaz, ali je otkaz tražen i za direktoricu Biljanu Vučurović. Tražili su ostavke nadležnih ako se ne unaprijedi stanje. Zatražili su da se riješe ostali slučajevi navodnog seksualnog uznemiravanja u podgoričkoj gimnaziji, ali i u Bijelom Polju i Tuzima. Dokumentacija o slučaju Čečovića proslijeđena je Osnovnom državnom tužilaštvu koje istražuje predmet. U podgoričkoj gimnaziji se pojavila još jedna prijava protiv jednog profesora zbog neprimjerenog obraćanja učenici u Vajber grupi odjeljenja. On je suspendovan. Roditelj i učenica su izjavili policiji da ne vide ništa uznemirujuće u spornom obraćanju suspendovanog profesora, već da na sve gledaju kao na šaljivu sadržinu.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je poslalo dopunu dokumentacije Osnovnom državnom tužilaštvu u vezi sa slučajem profesora protiv kojeg se u Gimnaziji vodi disciplinski postupak. ODT je formiralo predmet u oba slučaja.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo je Osnovnom državnom tužilaštvu zahtjev za preispitivanje trećeg slučaja profesora iz JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ u Podgorici, u vezi sa navodima o neprimjerenim radnjama prema učenicima. U međuvremenu, provjeravaju se još dva slučaja spornog ponašanja profesora prema učenicima u dvije osnovne škole N. ĐURĐEVAC
tivno utiče na kvalitet života njihovih roditelja, odnosno staratelja. - Što se tiče kvaliteta života djece sa dijabetesom, najniže skorove su ostvarili na polju funkcionisanja u školi u poređenju sa svojim zdravim vršnjacima, a taj problem je izraženiji u centralnoj regiji Crne Gore i kod djece koja žive na selu – kazala je ona. Iznosi podatak i da je nezaposlenost roditelja pozitivno uticala na kvalitet života učenika sa tipom 1 dijabetesa u Crnoj Gori, ali je stopa nezaposlenosti zabrinjavajuća, naročito među majkama.
Upitana da li su, nakon što je objelodanjen njen doktorski rad, sa njom kontaktirali nadležni iz ove oblasti, kaže da nijesu do sada, ali da bi voljela da u 2025. godini ostvari komunikaciju sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, i pomognu djeci sa dijabetesom da funkcionišu bolje u školi.
-Takođe, bilo bi od neprocjenjivog značaja predočiti Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije rezultate koji se odnose na učestalost nezaposlenosti među roditeljima koji brinu o svom djetetu sa dijabetesom. Na kraju, čelnike Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore bi trebalo upoznati sa načinima kako da se kvalitet života i zdravstvena zaštita djece sa dijabetesom i njihovih porodica u Crnoj Gori unaprijedi – kazala je Raičević. Svaki njen radni dan, kako navodi, donosi nove izazove u vođenju brige o djeci sa dijabetesom, a iz želje da se prepoznaju i kvantifikuju njihovi problemi rađaju se brojne ideje za istraživanja. Raičević se nada da će kreatori zdravstvene i drugih politika cijentiti značaj ovih rezultata i pomoći da zadovolje potrebe djece i njihovih porodica, što će im omogućiti bolji kvalitet života. -Takođe, izazov je zainteresovati i ohrabriti druge kolege da zaplove u svijet brige o djeci sa dijabetesom, što bi mi pričinilo posebno zadovoljstvo – rekla je ona. N.Đ.
Petak, 10. januar 2025.
LOS ANĐELES - Divlji šumski požari koji su okružili Los Anđeles usmrtili su najmanje pet ljudi, uništivši stotine domova i iscrpljujući resurse za gašenje požara i zalihe vode do krajnjih granica, dok je više od 130.000 ljudi dobilo naredbu da se evakuiše. Vatra je zahvatila i čuveni Holivud Hils.
- Broj poginulih u šumskim požarima koji bijesne oko Los Anđelesa popeo se na najmanje pet, a mogao bi biti i većirekao je šerif okruga Los Anđeles Robert Luna. Jaki vjetrovi ometaju operacije gašenja i raspiruju požare koji neometano bukte otkako su izbili.
- Suočavamo se s istorijskom prirodnom katastrofom. I mislim da se to ne može dovoljno snažno naglasiti - rekao je Kevin Mekgovan, direktor upravljanja hitnim situacijama za okrug Los Anđeles Požar Palisejds je najrazorniji šumski požar u istoriji grada Los Anđelesa, javili su američki mediji. Santa Monika je izdala hitnu naredbu koja uvodi policijski čas od zalaska do izlaska sunca u oblastima gdje su na snazi naredbe za evakuaciju.
- Požar Palisejds trenutno pogađa četvrti put u sjevernom dijelu Santa Monike, pri čemu je oko 2.472 domaćinstva pod obaveznom naredbom za evakuaciju, dok je 8.338 domaćinstava pod dobrovoljnim upozorenjem na evakuaciju - izjavila je gradonačelnica Lana Negrete u saopštenju objavljenom na zvaničnoj stranici grada.
Kuća Hantera Bajdena, sina aktuelnog američkog predsjednika Džoa Bajdena, izgorjela je do temelja u požaru koji bijesni u okolini Los Anđelesa, prenio je Dejli Mejl. Vatrogasna služba Los Anđelesa povukla je nalog za evakuaciju u oblasti Vest Holivud Hils u 7.30 sati po lokalnom vremenu, a stanovnicima te oblasti, koja je ranije evakuisana zbog požara, savjetovan je oprez pri povratku kućama.
Kako je prenio NBC njuz, Vatrogasna služba je najavila da će nastaviti gašenje požara na tim područjima, a oko 17 miliona ljudi ostaje pod upozorenjima od požara koja su na snazi do sjutra.
Kako je prenio LA Tajms, dok se katastrofalni požar u pri-
Najrazorniji šumski požar u istoriji Los Anđelesa – djelovi grada spaljeni, uveden policijski čas, evakuisano više od 130.000 građana
Gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bas na društvenim mrežama oglasila se saopštenjem. - Šaljemo policijske službenike LAPD-a u Holivud kako bismo pomogli u ublažavanju saobraćajnih gužvi tokom evakuacije. Hitno radimo na zatvaranju puteva, preusmjeravanju saobraćaja i omogućavanju veće dostupnosti vozilima LAFD-a za odgovor na požar - napisala je ona.
gradskom naselju Los Anđelesa Palisajds povlačio, ostavio je za sobom prizore koji podsjećaju na one sa mjesečeve površine, dok je na Bulevaru Sanset izgledalo kao da je bomba eksplodirala.
List navodi da se na licu mjesta vide ugljenisane zgrade, od kojih su neke oštećene dok su druge potpuno uništene, među kojima je i zgrada Banke Amerika, pored koje su ostali iskrivljeni od vrućine metalni kosturi bankomata.
Čak i u Kaliforniji, državi koja je navikla na velike požare, katastrofa koja se sada odvija u Los Anđelesu je iznenađenje za lokalne vlasti i stanovnike.
Gradonačelnica Karen Bas je nekoliko mjeseci prije izbijanja požara smanjila budžet vatrogasne službe za 17,6 miliona dolara.
Građani smatraju da je taj potez direktno smanjio šanse vatrogascima da se izbore sa požarima koji su zahvatili Kaliforniju.
Na zapadnoj strani, požar Palisejds je za šest sati progutao 6.406 hektara i 1.000 građevina u brdima između Santa Monike i Malibua, napredujući niz kanjon Topanga dok nije stigao do prirodne blokade, Tihog okeana. Čuveni Sunset Bulevar u Los Anđelesu ostao je u ruševinama nakon požara u Pacifik Palisejdsu, svedoče očevici.
Glavna saobraćajnica koja prolazi kroz Beverli Hils i Vest Holivud izgledala je kao da je pretrpjela eksploziju, navodi Los Angeles Times.
Na video-snimku koji je juče objavila novinarka NBC njuza Ketrin Pikazo prikaza-
velikih
Požar Palisejds: zahvatio 7.000 hektara, 0 odsto pod kontrolom
Požar Iton: zahvatio 4.300 hektara, 10 odsto pod kontrolom
Požar Hurst: zahvatio 345 hektara, 40 odsto pod kontrolom
Požar Lidija: zahvatio 140 hektara, 0 odsto pod kontrolom
Požar Sunset: zahvatio 17 hektara, 0 odsto pod kontrolom
na je scena nalik na apokalipsu – buldožer uklanja napuštene automobile duž oštećenog puta.
- Dok sam se vozila kroz Holivud, vidjela sam brojne ljude kako bježe iz svojih domova noseći sve što mogu da ponesu. Kada sam izašla iz automobila, prišla mi je žena i pitala da li sam tu da pomognem i gdje može otići na sigurno. Iznad
nas su se čule sirene i zvuk helikoptera - izvijestila je novinarka Kristal Hejs za BBC. Dodala je da ljudi pakuju sve što stignu – hranu, odjeću, ćebad, pa čak i hranu za kućne ljubimce. Mlada majka Makajla Džekson (26) evakuisana je iz skloništa za beskućnike sa svojim dvogodišnjim sinom Ramariem zbog neposredne opasnosti od požara.
Američki predsjednik Džo Bajden otkazao je svoje posljednje putovanje u inostranstvo kao predsjednik SAD samo nekoliko sati prije nego što je trebalo da otputuje u Rim i Vatikan, odlučivši da ostane u Vašingtonu da nadgleda reakciju na razorne požare koji bijesne u Kaliforniji.
Bajden je trebalo da otputuje juče, nakon govora na komemoraciji bivšem predsjedniku Džimiju Karteru u Vašingtonu, na trodnevni put tokom kojeg je trebalo da se sastane sa papom Franjom i italijanskim predsjednikom Serđom Matarelom, premijerkom Đorđom Meloni, kao i sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim
- Rekli su nam samo da izađemo i krenemo - ispričala je za BBC. Ona se uputila ka srednjoj školi u Holivudu, gdje se pruža dodatna pomoć. Ulice Los Anđelesa u blizini požara u potpunom su haosu. Ljudi prekrivaju lica duksevima kako bi mogli disati, dok mnogi nose torbe i kofere tražeći gdje da odu. Neki su zatečeni u pidžamama, jer ih je požar zatekao potpuno nespremne i u šoku.
Mnoge saobraćajnice, uključujući čuveni Holivud Bulevar, zakrčene su, a pojedini vozači prelaze na suprotnu stranu puta kako bi što brže pobjegli. Veći dio Holivuda prekriven je gustim dimom, zbog čega se vrhovi palmi jedva naziru.
Meteorološka služba AccuWeather procijenila je početnu štetu i ekonomski gubitak na više od 50 milijardi dolara. - Suočavamo se sa istorijskom prirodnom katastrofom, i mislim da to ne može biti dovoljno snažno naglašeno - izjavio je Kevin Mekgovan, odgovoran za upravljanje vanrednim situacijama u okrugu Los Anđeles, na konferenciji za novinare.
- Vatrogasci iz šest drugih zemalja hitno su prebačeni u južnu Kaliforniju, izjavio je šef vatrogasne službe okruga Los Anđeles Entoni Marone, na konferenciji za novinare. Nestašice vode izazvale su presušivanje nekih hidranta u luksuznom naselju Pacifik Palisejds, saopštili su zvaničnici.
- Sistem smo doveli do krajnjih granica. Gasimo požare koristeći gradski vodovodni sistem - rekla je Dženis Kinones, izvršna direktorka.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija donijela naredbu kojom se zatvorski policajci obavezuju da predaju oružje
PODGORICA - Menadžment Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) donio je naredbu kojom su zatvorski policajci obavezni da prilikom izlaska iz spuškog zatvora predaju oružje koje su zadužili, saznaje Pobjeda.
Iz UIKS -a nam je saopšteno da je ova odluka internog karaktera, pa nije poznato kakve će rezultate dati.
- Odgovor na Vaš upit u odnosu na rad, odnosno opremanje Službe obezbjeđenja u UIKS -u, jeste internog karaktera. Iz tog razloga ne možemo javnost obavještavati o navedenom - kazali su kratko iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Kako nam je nezvanično saopšteno, uprava UIKS-a donijela je ovu odluku uz saglasnost Ministarstva pravde zbog složene bezbjednosne situacije u državi, a koja je konstatovana na vanrednoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost 3. januara.
Pobjedini izvori tvrde da se zapravo radi o strožoj primjeni zakona kojim je službenicima onemogućeno nošenje oružja van radnog mjesta, a koja je uslijedila nakon seta mjera koje su donijete na sjednici Vije-
ća za nacionalnu bezbjednost. Nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost 3. januara, koja je održana zbog masakra na Cetinju koji se dogodio dva dana ranije, premijer Milojko Spajić je saopštio da su donijete mjere koje se odnose na ilegalno i legalno nošenje oružja, strože kazne, angažovanje pozornika, kao i službenika policije. On je naveo da će svi koji legalno posjeduju oružje morati do kraja godine da prođu stroge psihološke i bezbjednosne provjere kako bi produžili dozvolu, a oni koji u naredna dva mjeseca ne predaju dobrovoljno nelegalno oružje biće rigorozno kažnjavani.
-Poslije analize stanja, imali smo više zaključaka što treba da se uradi u sljedećem periodu. Radi se o medicinskom fenomenu, o čovjeku koji je imao psihijatrijske probleme. Jedan tragični događaj koji je imao zdravstvenu komponentu. Neko ko je imao srca da ubije rođenu sestru, dvoje male djece. Želim i da opovrgnemo neke priče - tuča nije imala religijski ili etnički razlog - istakao je Spajić. On je kazao da je zaključeno usvajanje novog zakona o oružju.
-Ljudi koji imaju dozvole će
imati rok do 1. januara 2026. da prođu nove provjere, mnogo rigoroznije. Ko ne prođe, moraće da vrati oružje ili će se ono računati kao nelegalno. Bićemo najbeskrompromisniji da ljudi koji žele da imaju oružje prođu najveće provjere koje ima Evropa - najavio je Spajić. Premijer je rekao da što se tiče nelegalnog oružja, da je tu situacija „još gora“, ali i da je kampanja „Poštuj život, vrati oružje“ već dala rezultate. -Ta kampanja će biti oročena dva mjeseca. Ukoliko ljudi predaju nelegalno oružje u tom roku biće bez zakonskih posljedica. Međutim, ko ne vrati poslije toga, biće drakonski kažnjen. Poslije tog roka, novi zakon stupa na snagu gdje će posjedovanje, a posebno nošenje biti najdrakonskije kažnjeno, rekao je Spajić. Dodao je da prema tim ljudima „neće biti milosti“. – Oni će završiti u zatvoru i nijesmo sigurni da će, uz drakonske norme, postati norma da se nelegalno oružje nosi. Ja to ne mogu da opravdam. Zakon će biti izričit i sudije će imati minimalne kazne koje su drastične. Lovačka društva će proći provjere. Moraće sve dozvole da obnove sa najstrožim kriterijumima. Sportsko streljačke organizacije kojih je previše često se koriste za regrutovanje članova organizovanih kriminalnih grupa, da radikalizaciju ljude, da im dajemo mjesta gdje dogovaraju nabavku ilegalnog oružja - nijesmo ludi da to radimo. Na pitanje novinara kakva će biti procedura prijavljivanja građana koji imaju legalno oružje i kako motivisati građane da prijave pojedince koji imaju devijantno ponašanje, Spajić je odgovorio da će građani prijavljivati anonimno, a dobijati nagradu za prijavu. -Građani moraju da razumiju da to nije nefer prema pojedincu, čak iako im je iz kuće. Građani mogu u svim policijskim stanicama da prijave nelegalno oružje. Imali smo neke dobre inicijative, građana, NVO sektora. Nova zakonska rješenja će se zasnivati i na tome, poručio je Spajić. A. R.
SDT ispituje uloge Radoja Zvicera i 12 pripadnika njegove grupe Istraga protiv ,,kavčana“ zbog ubistva Rista Mijanovića u Turskoj
PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je istragu protiv vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i još 12 pripadnika te kriminalne grupe zbog sumnje da su ubili Cetinjanina Rista Mijanovića, u novembru 2020. godine
Osim Zvicera, kako je saopšteno iz tužilaštva, naredbom o sprovođenju istrage su obuhvaćeni i Milan Vujotić, Dragan Knežević, Radoje Živković, Duško Roganović, Miloš Rado-
njić, P. Đ., Nikola Spasojević, Željko Bojanić, Zdravko Perunović, Ratko Živković, K. L. i V. K. koji se sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije. - Svaki član kriminalne organizacije imao je unaprijed određeni ili očigledno odredivi zadatak ili ulogu, njeno djelovanje je planirano za neograničeni period, zasnivalo se na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova. Planiralo se i sprovodilo u međunarodnim razmjerama, a u djelovanju kriminalne or-
Preminuo Cetinjanin kojeg je teško ranio Aco Martinović
PODGORICA - Cetinjanin
Dejan Kokotović (40), koji je 1. januara ranjen na Cetinju, preminuo je juče u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove.
Istakli su da je pacijent prije 48 sati pokazivao znake blagog oporavka, međutim stanje mu se naglo pogoršalo.
-Pacijent je usljed teških povreda bio podvrgnut zahtjevnim hirurškim zahvatima.
Prije 48 sati, pacijent je pokazivao znake blagog oporavka, međutim nakon toga je došlo do pogoršanja opšteg stanja i komplikacija koje su dovele do neželjenog ishoda - navodi se u saopštenju. Kokotović je trinaesta žrtva masakra u prijestonici gdje je Aco Martinović, u bezumnom činu, na pet lokacija
ubio 12 osoba, od kojih su dvoje djece, ranio četiri, među kojima je bio i Kokotović. Uprkos naporima ljekara, preminuo je juče oko 14 časova.
U danima nakon tragedije iz Kliničkog centra stizale su svakodnevno informacije o stanju ranjenih osoba.
U posljednjem saopštenju KCCG navedeno je da su tri ranjene osobe van životne opasnosti.
Prema saznanjima Pobjede, Dejan Kokotović koji je preminuo juče je brat službenika policije koji je radio na Cetinju. Izvori iz istrage navode da su Martinović i Kokotovic imali česte rasprave. Istražitelji imaju saznanja da je Martinović tvrdio da ga je brat Kokotovića prijavio policiji za nedozvoljeno držanje oružja 2022. godine i da su inspektori na osnovu njegovih sazna-
nja pretresli njegovu kuću. Navodno, inspektori provjeravaju i službene zabilješke o događaju iz novembra 2022. godine koje bi bile značajne u rasvjetljavanju svih okolnosti zločina na Cetinju. Povodom masakra Unutrašnja kontrola policije provjerava postupanje njihovih službenika koji su bili na mjestu zločina 1. januara. Kako je saopšteno od čelnika Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, u vrijeme zločina na Cetinju je bilo svega devet policajaca, iako je prije manje od dvije i po godine Vuk Borilović usmrtio 10, a ranio šest osoba. Među žrtvama Borilovića su i dva dječaka i njihova majka. Takođe, Cetinje je prepoznato kao žarište obračuna kriminalnih grupa, gdje je u protekloj godini stradalo više osoba.
Dvojica osumnjičenih za šverc cigareta predala se Specijalnom tužilaštvu
ganizacije primjenjivano je nasilje i zastrašivanje – navode iz tužilaštva.
Predmet istražnog postupka je i ubistvo Mijanovića na, kako su naveli, podmukao način, iz bezobzirne osvete i drugih niskih pobuda, radi uspostavljanja prevlasti i ostvarivanja dobiti i moći.
- Predmet istrage je i prikrivanje i uništavanje sredstava kojima je krivično djelo učinjeno i tragova i dokaza, u novembru 2020. godine - piše u saopštenju tužilaštva. B. R.
PODGORICA - Mirko (35) i Petar (34) Cicmil iz Plužina juče su se, oko 13.30 časova, u pratnji advokata, predali Specijalnom tužilaštvu koje ih sumnjiči za kriminalno udruživanje i šverc cigareta.
Ovo je za Pobjedu potvrdio advokat Matija Bulatović - Njima je stavljeno na snagu ranije rješenje o zadržavanju do 72 sata. Očekujem da će u naredna dva dana biti privedeni u Viši sud u Podgorici gdje će se odlučivati o stavljanju na snagu ranije odluke
o pritvoru – pojasnio je advokat Bulatović. Braća Cicmil su 27. decembra izbjegli hapšenje u okviru akcije koju su po nalogu SDT-a sproveli pripadnici specijalnog policijskog odjeljenja. Na prijedlog SDT-a, Viši sud je 29. decembra prošle godine uhapšenima u ovoj akciji Saši Pekiću, Srđanu Jokiću, Goranu Janketiću, Nikoli Glomaziću, policajcima Draganu Backoviću , Pr edragu
Vučuroviću i Predragu Mijuškoviću odredio pritvor do 30 dana zbog sumnje da su učestvovali u krijumčarenju cigareta. SDT je podiglo, a Viši sud u Podgorici potom i potvrdio optužnicu protiv šestorice iz te grupe - Milana Rogača, Radoja Rabrenovića, Milete Simanića, Mirka Mijuškovića, Milana Vukadinovića i Jovana Miletića, kojima se na teret stavlja krijumčarenje cigareta u Cr-
Građani širom Crne Gore i juče su Upravi policije (UP) dobrovoljno predali oružje, bombe i municiju. -Tokom jučerašnjeg dana u više gradova širom Crne Gore građani su dobrovoljno predali 78 komada vatrenog oružja, 3.613 komada municije, pet ručnih bombi i više djelova vatrenog oružja – saopšteno je iz policije. Dodaju da su na teritoriji Podgorice, Danilovgrada, Cetinja i Tuzi građani dobrovoljno predali policiji 37 komada vatrenog oružja od čega 22 pištolja i 15 pušaka, 1.379 komada municije različite vrste i kalibra, dvije ručne bombe, djelove od puške i jedan bajonet.
U južnom dijelu države, na teritoriji Ulcinja, Herceg Novog, Bara, Tivta, Kotora i Budve vraćeno je 22 komada vatrenog oružja od čega 14 pištolja i osam pušaka, 2.134 komada municije različite vrste i kalibra, tri ručne bombe i tri okvira za pištolj.
I u sjevernoj regiji dobrovoljno je predato ukupno sedam komada vatrenog oružja, od čega tri puške i četiri pištolja, 23 komada municije i tri okvira za pištolj.
-Policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti ,,Zapad“ u Nikšiću je dobrovoljno predato 12 komada vatrenog oružja od čega tri puške i devet pištolja, kao i 77 komada municije – istakli su u saopštenju.
Iz policije napominju da je u protekla četiri dana dobrovoljno predato 214 komada vatrenog oružja, 6.637 komada municije, 21 komad ručnih bombi, kao i više djelova oružja.
Apeluju na sve sugrađane da daju svoj doprinos cjelokupnoj bezbjednosti društva i predaju vatreno oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja imaju u svom posjedu. – Oružje može biti predato bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti, bez obzira na to da li je u legalnom ili ilegalnom vlasništvu. Građani koji žele da predaju oružje mogu pozvati policiju na broj 122, nakon čega će službenik policije preuzeti oružje na licu mjesta i izdati potvrdu o preuzimanju – naglašavaju iz UP.
Upozoravaju da građani ne treba sami da donose oružje u policijske stanice, prvenstveno zbog bezbjednosti. Uprava policije najavila je nastavak sprovođenja pojačanih preventivnih i represivnih aktivnosti u sklopu aktuelne kampanje, s ciljem povećanja opšte bezbjednosti i zaštite života građana.
- Pozivamo građane da kroz saradnju i poštovanje zakona zajedno radimo na izgradnji bezbjednog ambijenta za sve nas - zaključuju iz policije.
Uprkos tome, vršilac dužnosti direktora Uprave poolicije Lazar Šćepanović istakao je za Dan „da niko od građana prijestonice policiji nije ukazao da nivo preventivnosti treba podići.“
Dodao je da je od zločina kada je Aco Martinović ubio 13 osoba, u svim reonima Cetinja pojačano prisustvo policije.
On je za Dan saopštio da je veći broj policijskih službenika raspoređen kako bi se u
realnim mogućnostima održali red i mir.
Šćepanović je Danu kazao da je tragedija nastala iz normalne atmosfere, odnosno da je izvršilac djela prethodno bio u lokalu sa prijateljima, poznanicima...
Zbog toga Šćepanović ukazuje da je potrebno odraditi duboku analizu sa svih mogućih aspekata kako bi se utvrdila veza između uzroka i nastalih posljedica tragedije. J. RAIČEVIĆ
Ministar unutrašnjih poslova donio rješenje o prekidu rada za 19 službenika UP
Kako saznaje Pobjeda iz dobro obaviještenih izvora u Upravi policije, nakon zločina na Cetinju neposrednim starješinama stiglo je naređenje od ministra Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da se hitno pokrenu disciplinski postupci. Pobjedini izvori smatraju da je suspenzija samo skretanje pažnje sa masovnog ubistva na Cetinju i očiglednih propusta policije koja je šest sati pokušavala da dođe do ubice Martinovića
PODGORICA - Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović suspendovao je 19 policajaca zbog „postojanja bezbjednosnih smetnji“, dok su kod 44 službenika utvrđene bezbjednosne smetnje za rad, a za njih 38 provjera je u toku, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Manji broj službenika koji nijesu prošli provjeru je u UIKS-u u pritvoru ili su na bolovanju, tokom kojeg trajanja pomenuti zakonski mehanizmi ne mogu biti preduzeti - objašnjavaju iz MUP-a. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, jedan od suspendovanih policajaca je sin takođe službenika policije koji je procesuiran za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva. Izvor Pobjede navodi i da je među suspendovanim policajcima inspektor Centra bezbjednosti Podgorica koji je zasnovao radni odnos i dobio rješenje o radu na neodređeno vrijeme u 2022. godini. Ipak, bezbjednosne provjere su ukazale da je u jednoj situaciji kao građanin, prije zasnivanja radnog odnosa, jednom prelazio granicu sa osobom koja se u policijskim operativnim podacima vodi kao bezbjednosno interesantno lice.
-Iako kao građanin nije bio dužan i nije znao, niti je mogao znati da se radi o bezbjednosno interesantnoj osobi – kazao je naš sagovornik, napominjujući da nije utvrđena ni njihova relacija.
koja je šest sati pokušavala da dođe do ubice Martinovića. To potvrđuje i odnos Demokrata prema protestima studenata koji optužuju da su instrumentalizovani od DPS-a i bivšeg predsjenika Mila Đukanovića
Šaranović je najavio i pokretanje disciplinskog postupka za ostale službenike koji nijesu prošli bezbjednosne provjere, naglasivši da je to zakonski uslov za suspenziju. Kao jedan od primarnih ciljeva naveo je postizanje pune funkcionalnosti kontrolnih mehanizama na svim nivoima.
-Imajući u vidu da su MUP i Uprava policije suočeni sa realnošću lišavanja slobode dva bivša direktora policije, dva bivša pomoćnika direktora i desetina policijskih službenika koji se terete za razna krivična djela, postizanje punog integriteta ovog organa i apsolutna dekriminalizacija policije ostaje naš fokus – istakli su u saopštenju. Iz MUP-a pojašnjavaju da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 Zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživalac opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.
Da bi neko u policiji ili u državnoj upravi bio suspendovan državni službenik mora biti pritvoren ili protiv njega pokrenut krivični postupak za krivično djelo korupcije ili krivično djelo u vezi sa radom ili pokrenut disciplinski postupak za težu povredu radne dužnosti. U najavljenim suspenzijama, ti službenici moraju biti prethodno krivično ili disciplinski procesuirani, što, kako tvrde Pobjedini izvori, do sada u ovom slučaju nije riječ. -Neophodno je da je u krivično-pravnom smislu protiv službenika podnijeta krivična prijava nadležnom tužiocu, donijeta naredba o sprovođenju istrage ili podignuta optužnica, dok je u disciplinskom, odnosno internom smislu, potrebno da neposredni starješina podnese disciplinsku prijavu i zahtjev za pokretanje displinskog postupka disciplinskoj komisiji MUP-a - pojasnio je naš sagovornik.
noj Gori i Bosni i Hercegovini. Policija je od tada prikupila dokaze protiv, kako tvrde, ključnih ljudi u šemi višegodišnjeg, međunarodnog šverca cigareta preko Luke Bar. Pekić je označen kao organizator grupe koja se bavila krijumčarenjem cigareta preko Luke Bar od 2019. do 2022. godine, dok je grupa koju su formirali braća Cicmil, cigarete krijumčarila preko sjevera Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu.
Uloga policijskih službenika bila je da pripadnicima grupe javljaju gdje se nalaze policijske patrole . Backović je hapšen i u februaru zbog sumnje da je bio angažovan u švercu cigareta. U tužilačkim spisima se navodi da je uloga Backovića bila da preuzima novac od prodatih cigareta i da ga prenosi preko granice u Crnu Goru, koji je davao nalogodavcima.
B.R.
Kako saznaje Pobjeda iz dobro obaviještenih izvora u Upravi policije, nakon zločina na Cetinju neposrednim starješinama stiglo je naređenje od ministra Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da se hitno pokrenu disciplinski postupci. Šaranović je u emisiji na TV Vijesti prije četiri dana najavio da će suspendovati 70 policajaca, i to odmah nakon izjave da fali 1.500 policajaca u službi.
S druge s trane, Pobjedini izvori smatraju da je suspenzija samo skretanje pažnje sa masovnog ubistva na Cetinju i očiglednih propusta policije
-Ostajemo posvećeni iskorjenjivanju korupcije i kriminala iz naših redova jer je to zakonska, profesionalna i moralna obaveza, kako prema svim građanima, tako i prema onim policijskim službenicima koji svoj posao obavljaju časno, profesionalno i u skladu sa zakonom – zaključili su u saopštenju.
O suspenziji policajaca govori se više od šest mjeseci. Prvobitno je planirana suspenzija njih 40, a drugi plan je podrazumijevao suspenziju 60 službenika.
Međutim, kad su kreatori ove zamisli dobili pravno mišljenje i stav pravnika iz MUP-a i Vlade, odustalo se od toga. U tom periodu su pozivali pojedine službenike policije i saopštavali im da imaju bezbjednosne smetnje za rad i da će biti suspendovani, bez
obrazloženja i konkretizacije o kakvim se smetnjama radi. Na kraju te iste službenike nijesu suspendovali, već su im donošena rješenja o radnom rasporedu po novom aktu o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
Izvori iz policije navode da se ponovnim insistiranjem o suspenziji, sada 70 policijskih službenika, očito želi postići trenutni i prividni efekat u borbi protiv kriminala u sopstvenim redovima sa političkim poentiranjem partije koja je po svim pokazateljima i posljednjim lokalnim izborima u drastičnom padu, a koji bi kao takav bio pun improvizacije i koji bi se sistemu vratio kao bumerang sa višestrukim pravnim i materijalnim posljedicama.
Upućeni iz MUP-a i policije ukazuju da je riječ o klasičnom progonu i političkoj instrumentalizaciji i zloupotrebi službe.
-Na to ukazuju činjenice da ni protiv jednog službenika koji se nalazi na tom spisku nije podnijeta krivična ili prekršajna prijava. Komisija za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji koja je pod ministrom i njegovo oruđe za obračun vrši bezbjednosne provjere i cijeni da li je neko dostojan ili nije da bude policijski službenik, naglašava naš sagovornik. Dodaje da u tim provjerama, ukoliko ne budu utvrđeni i konstatovani procesni podaci koji ukazuju na osnovne elemente bića krivičnog djela, prekršaja ili težeg disciplinskog prestupa, već da se radi o operativnim saznanjima, biće jasno o kakvoj se borbi radi unutar službe.
-Nijedan procesni akt, pa ni odluka disciplinske komisije, tužilaštva i suda ne zasniva se na operativnim podacima, naglašava naš sagovornik. Ana RAIČKOVIĆ Jovana RAIČEVIĆ
ULCINJ: Predsjednik opštine proširenje marine na Maloj plaži proglasio projektom od javnog interesa
ULCINJ – Predsjednik
opštine Genci Nimanbegu je donio odluku da se proširenje i modernizacija
Mandraća na Maloj plaži proglasi projektom od javnog interesa čime su se stekli zakonski i tehnički uslovi da se izradi projekat.
Na taj način je prihvatio inicijativu koju je nedavno pokrenula grupa građana, predvođena kapatanom Mehdijem Karamanagom, da se poveća broj vezova u toj lučici ispod poluostrva Suke.
– Ovo je važan projekat za Ulcinj, jer mi nemamo marinu ili luku gdje bi u slučaju nevremena mogli vezati naša plovila – kazali su građani.
FINANSIRANJE
Nimanbegu je saopštio da je predviđeno da umjesto sadašnjih desetak, dobiju znatno više privezišta.
– To je najradosnija vijest za mene od odluka koje sam donio krajem 2024. godine. Ako sve bude išlo po planu možemo pristupiti izradi projekta. Ipak, procedure su malo složene, jer taj dokument zahtijeva i potvrdu ministarstava i očekujem da u prvoj polovini ove godine dobijemo projekat i da već na jesen možemo ići put Vlade i JP Morsko dobro i naći način kako da završimo finansijsku konstrukciju. Vidjećemo koliko će pro-
ugovor
PODGORICA – Uprava za saobraćaj potpisala je sa kompanijom ,,Intermost“ d.o.o. Podgorica ugovor o sanaciji klizišta ,,Provalija“ na magistralnom putu Žabljak – Šavnik. Kompanija ,,Intermost“ dostavila je ponudu na tenderu koji je Uprava raspisala 16. oktobra. Vrijednost posla je oko 800.000 eura sa PDVom, a rok za završetak četiri mjeseca. Projekat podrazumijeva armiranobetonske radove, izradu drenažnog sistema i asfatiranje saobraćajnice. – Sanacijom klizišta povećaće se bezbjednost saobraćaja na ovoj dionici i smanjiti rizik od saobraćajnih nezgoda. Radovi će početi čim vremenski uslovi dozvole – navedeno je u saopštenju. C.G.
Ovom marinom vraćamo Ulcinj velikim koracima prema moru. Očekujem da
ubrzano dođemo do tehničkih osnova i tokom ove godine tražimo investitora.
ubrzano dođemo do tehničkih osnova i tokom ove godine tražimo investitora.
jekat koštati, a procjenjujem da će i Opština moći da učestvuje velikim dijelom – naveo je Nimanbegu. Najavljuje da će projekat predvidjeti da u ambijentu Mandraća imaju klub pomoraca, obuke za klubove koji se bave spotovima na moru, te da se tu upriliče testiranja i ispi-
ti za mornare motoriste. Nimanbegu posebno ističe veliki značaj koji bi marina imala za Ulcinj.
– Mislim da tako vraćamo Ulcinj velikim koracima prema moru. Dobili smo studiju izvodljivosti i sada imamo uvjeravanja i obećanja premijera da možemo ići u projek-
tovanje i to ćemo odmah poslije praznika delegirati put ministarstava. Očekujem da ubrzano dođemo do tehničkih osnova i da tokom ove godine tražimo investitora za ovaj objekat. Ovo je veliki objekat – luka će po idejnom projektu i studiji izvodljivosti vezivati Stari grad i Veliki krš, Liman
Luka će po idejnom projektu i studiji izvodljivosti vezati Stari grad i Veliki krš, Liman jedan i dva – naveo je predsjednik opštine Genci Nimanbegu
jedan i dva će biti u tom akvatorijumu i kapacitet bi mogao biti do 400 plovila. To je razvojna šansa koju sigurno nećemo propustiti – naveo je Nimanbegu.
RIBARSKA LUKA
Važan projekat za Ulcinj je i ribarska luka. Tim projektom koordiniraju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Svjetska banka, a uključeno je i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. – Mi, kao lokalna samouprava, spremni smo da završimo naš dio posla što se tiče stvaranja uslova za pristup toj lokaciji. Ono što smo vidjeli kao mane tog projekta je to što nisu predviđene pristupne saobraćajnice. Ta pristupna saobraćajnica je pored kanala Port Milena tako da zahtjevi žitelja sa tog područja, interesi ribara i nas kao lokalne samouprave idu u jednom pravcu i sigurno ćemo raditi intenzivno na tome. Kanal je žila kucavica Solane kao takve, tako da želimo jednim sveobuhvatnim rješenjem krenuti u to da zaštitimo dotok vode u Solanu Ulcinj, te da napravi-
Mana projekta izgradnja ribarske luke jeste to što nijesu predviđene pristupne saobraćajnice, pored kanala Port Milena koji je žila kucavica Solane. Želimo jednim sveobuhvatnim rješenjem da zaštitimo dotok vode u Solanu, te da napravimo pristupni put sa dvije ceste –naveo je Nimanbegu
mo pristupni put sa dvije ceste – naveo je predsjednik opštine Ulcinj. Nimanbegu ističe da se može očekivati da se tokom 2025. čak i objavi tender za izvođača za projekat ribarske luke. – Mislim da će ovaj projekat promijeniti sliku turizma i položaja naših ribara i svih ljudi koji se bave morem – saopštio je Nimanbegu. I. RADONNJIĆ
BUDVA: U Petrovcu počela Zimska škola za učenike od trećeg do sedmog razreda
BUDVA – U Osnovnoj školi ,,Mirko Srzentić“ u Petrovcu na Moru započela je Zimska škola ,,More znanja“ koja će trajati do nedjelje. Ova inicijativa okupila je učenike od trećeg do osmog razreda iz Petrovca, Budve, Sutomora, Ulcinja i Berana, koji će imati priliku da kroz inovativne metode učenja prošire svoje znanje i istraže nove oblasti – saopštili su iz organizacionog tima.
Objašnjavaju da je Zimska škola osmišljena kako bi djeci omogućila da se uključe u raznovrsne i kreativne aktivnosti koje nadilaze standardni školski program. – Učesnici će se oprobati u inovativnoj nastavi iz fizike, robotike, eksperimentalne hemije, matematike, umjetnosti i virtuelne realnosti. Poseban segment programa posvećen je zanimljivim izazovima poput escape room aktivnosti, ali i očuvanju tradicionalnih zanata kroz radionice rada sa vunom. Ovaj program pruža ravnotežu između savreme-
nih naučno-tehnoloških dostignuća i očuvanja kulturne baštine, podstičući djecu na kreativno razmišljanje, timski rad i istraživanje novih vještina – kazali su oni. ,,More znanja“ finansira Fond za inovacije Crne Gore kroz Programsku liniju za realiza-
ciju edukativnih programa u S3 oblastima – Strategija pametne specijalizacije. – U okviru Zimske škole ,,More znanja“ realizuje se i prvi dio promocije projekta ,,Laboratorija za inovacije“ koji je takođe podržan od strane Fonda za inovacije Crne Go-
re kroz Programsku liniju za podsticanje inovacione kulture. Obezbijeđena je savremena oprema i softveri koji znatno unapređuju kvalitet nastave i aktivnosti Zimske škole. Među novom opremom nalaze se LEGO roboti, VR naočare, edukativni softver Roqed,
osnovne škole uključene su u projekat „More znanja“ 4
MIDI kontroleri i druga inovativna edukativna sredstva koja će omogućiti učenicima da na interaktivan i praktičan način usvajaju nova znanja i vještine – saopštili su iz organizacionog tima. Dodaju da su partneri na ovom projektu škola ,,Kekec“ iz Sutomora i škola ,,Donja Ržanica“ iz Berana, dok će na prezentaciji prisustvovati i učenici i nastavnici škole ,,Boško Strugar“ iz Ulcinja. – Cilj promocije je povezivanje škola iz različitih krajeva Crne Gore, razmjena iskustava inovativnih metoda prenošenja znanja i podsticanje zajedničkog rada na budućim projektima koji će doprinijeti unapređenju obrazovnog sistema Crne Gore – naveli su oni. I.R.
BAR: Kapaciteti regionalne sanitarne deponije ,,Možura“ na izmaku, proširenje neizvjesno
BAR – Kapaciteti ,,Možure“ su na izmaku, mjesta za odlaganje otpada ima još samo do kraja naredne godine. Izvršni direktor DOO koje upravlja tom sanitarnom deponijom Senad Arabelović kaže da od 2021. godine rade na stvaranju uslova za izgradnju novih kada, ali da ,,administracija predstavlja određenu prepreku“
,,Možura“ je osnovana 2012. godine kao međuopštinska deponija za Bar i Ulcinj, ali ubrzo dobija status regionalne i na nju se odlaže otpad i iz Kotora, Tivta i Budve. Zauzima površinu od 17.268 m2, a projektovani kapacitet je 1.056.036 m3 (oko 880.000 tona). Iz godine u godinu povećava se količina deponovanog otpada, tako je tokom 2023. godine iznosila 96.535 tona, što je skoro deset procenata više nego 2022. godine. – S obzirom na to da otpad na deponiji „Možura“ odlažu sve primorske opštine osim Herceg Novog, kao i treća lica sa kojima imamo potpisane ugovore, te na činjenicu da je od početka rada deponovano preko 940.000 tona, za očekivati je da će trenutnom dinamikom ukupni kapaciteti biti popunjeni do kraja 2026. godine. Uzevši u obzir ovakvo stanje, izgradnja novih sanitarnih kada je od ključne važnosti za dalje postojanje deponije i mogućnost za odlaganje otpada opštinama primorskog regiona – navodi Arabelović.
DVIJE OPCIJE
On dodaje da menadžment ,,Možure“ aktivno od 2021. godine radi na stvaranju uslova i obezbjeđivanju finansije podrške za početak izgradnje dodatnih kada. Razmatrene su dvije opcije. Prva, koja bi obuhvatala zemljište u vlasništvu ,,Možure“, otkupljeno tokom 2023. godine, ukupne površine oko 44.430 m2 i druga površinu od 80.000 m2, koju bi činilo zemljište Možure i državno zemljište. Arabelović kaže da je izvjesnija opcija da se proširenje radi na zemljištu ,,Možure“, u kom bi slučaju predviđeni kapaciteti bili dovoljni za narednih osam do deset godina. – Kako bi se dugoročnije riješilo pitanje deponovanja ot-
Mjesta na ,,Možuri“ ima još samo do kraja 2026. Da bi se produžio radni vijek deponije uz izgradnju dodatnih sanitarnih kada, potrebno je pribaviti saglasnosti i dozvole. Ti postupci traju najmanje dvije godine, zato treba djelovati brzo. Očekujemo da predstavnici državnih institucija prepoznaju važnost tog projekta, kao i da nam pruže podršku koja je do sada izostajala – kaže izvršni direktor DOO koje upravlja sanitarnom deponijom Senad Arabelović
pada primorskog regiona, neophodno je opredijeliti i dio državnog zemljišta – ističe on. Sagovornik Pobjede naglašava da uslovi za izgradnju još nisu stvoreni iako se na njima aktivno radi u koordinaciji sa nadležnim lokalnim i državnim institucijama. – Administracija predstavlja određenu prepreku zbog koje se gubi dragocjeno vrijeme. Kapaciteti su dovoljni do kraja 2026. godine, pripremni radovi i sama izgradnja novih kada uz pribavljanje svih saglasnosti i dozvola trajaće najmanje dvije godine. U saradnji sa Ministarstvom
ekologije posredstvom PPF-a (Pomoć za pripremu projekata za sektor životne sredine i klimatskih promjena), završava se izrada Studije izvodljivosti i Idejnog projekta proširenja kapaciteta deponije koja se finansira iz sredstava Evropske unije u iznosu od oko 150.000 eura. Trenutno je u proceduri kod Uprave za nekretnine i Ministarstva poljoprivrede predmet za prenamjenu kulture zemljišta, nakon čijih saglasno-
sti očekujemo donošenje odluke od strane predsjednika opštine Bar kojom će proširenje sanitarnih kada biti pro-
glašeno projektom od javnog interesa – kaže Arabelović. On očekuje da će predstavnici nadležnih državnih institucija prepoznati važnost tog državnog projekta, kao i da će pružiti neophodnu podršku koja je, kaže, do sada izostajala za realizaciju najvažnijeg ekološkog projekta za primorsku regiju Crne Gore.
GRAĐEVINSKI OTPAD
Od maja 2024. godine DOO ,,Možura“ nudi uslugu deponovanja otpada koji dovezu građani – pravna i fizička lica. Od maja do novembra građani su deponovali 753 tone, a privredni subjekti 46.488 tona. Senad Arabelović kaže da su cijene za deponovanje stimulativne i koncipirane ka-
DOO ,,Možura“ dobila je saglasnost Agencije za zašitu životne sredine za preradu otpadnih guma. I deponija „Livade“ u Podgorici planira izgradnju postrojenja za tu namjenu. S obzirom na to da ukupne godišnje količine tog otpada u Crnoj Gori nijesu dovoljne za rad jednog centra u punom kapacitetu, intencija je da ,,Možura“ bude regionalni centar za prihvat otpadnih guma – kaže Arabelović
DOO za upravljanje sanitarnom deponijom privodi kraju projekat otvaranja elektrane na ,,Možuri“. Senad Arabelović kaže da će biti puštena u rad tokom 2025. godine kao prva takvog tipa u ovom dijelu Balkana. – Realizacijom II faze projekta pretvaranja deponijskog gasa u električnu energiju, stvoriće se nova vrijednost u vidu obnovljivog izvora energije, koja
ima ekonomsku vrijednost. Snaga elektrane biće 0.99 MW. Trenutno se generiše 450-500 Nm3/h biogasa sa učešćem metana od preko 50 odsto, koji se spaljuje na ekobaklji. Proizvedena električna energija može zadovoljavati potrebe rada „Možure“, a ostatak će biti distribuiran u mrežu CEDIS-a, te će biti na raspolaganju građanima – kaže Arabelović.
ko bi se pokrili troškovi obrade. Tako deponovanje zemlje i kamena iz iskopa košta 0,50 eura po toni, građevinskog i otpada od rušenja (cigla, frakcije betona, pločice, keramika, ostali otpad koji nije biorazgradiv) tri eura, zelenog i otpada iz hortikulture, poljoprivrede dva eura, kabastog otpada (kauči, dušeci, stolovi, stolice, veš mašine...) 20 eura, a metala besplatno. Zabranjeno je odlaganje - miješanog komunalnog otpada, otpada od čišćenja kanalizacija ili drugog biorazgradivog otpada koji nije sadržan u cjenovniku. – Otvaranjem centra za prijem i obradu građevinskog i otpada od rušenja za opštine Bar i Ulcinj, velikim dijelom je riješeno pitanje ovih vrsta otpada i može se reći da su građani prepoznali ovu mogućnost te da je ovaj vid pravilnog odlaganja otpada zaživio u praksi – navodi Arabelović.
OTPADNE GUME
Jedan od najvećih ekoloških problema u Crnoj Gori jeste odlaganje otpadnih automobilskih guma. U DOO ,,Možura“ pripremili su projekat prema kojem će godišnje obraditi (izdrobiti) oko 20.000 pneumatika. – Na prostoru deponije postoji dovoljan prostor na kome je moguće organizovati prijem, sortiranje, lagerovanje i obradu otpadnih guma svih korisnika usluga primorskog regiona. Za te potrebe urađena je bazna studija i obezbijeđena površina od 10.000 m2 Dobili smo od Agencije za zašitu životne sredine saglasnost. S obzirom na to da „Livade“ u Podgorici (druga sanitarna deponija u Crnoj Gori) planira izgradnju postrojenja za obradu guma, te da ukupne količine tog otpada koje se generišu na godišnjem nivou u Crnoj Gori nijesu dovoljne za rad jednog centra u punom kapacitetu, intencija je ka tome da „Možura“ bude regionalni centar za prihvat otpadnih guma, gdje bi se izvršila primarna obrada i lagerovanje do slanja na dalju obradu u prihvatni centar na deponiji „Livade“ ili neki drugi centar van Crne Gore – najavljuje Senad Arabelović. D. ŠAKOVIĆ
Prvi konkretni koraci za realizaciju tog kapitalnog projekta napravljeni su tokom 2022. godine, kada je urađena studija izvodljivosti koja je pokazala opravdanost proekta pretvaranja energije biogasa u električnu energiju. Nakon toga se pristupilo izradi projektne dokumentacije i pribavljanju dozvola. Tokom 2023. godine urađen je i projektni zadatak, započeta izrada glavnog projekta, koji je završen i revidovan u avgustu 2024. godine. Tri mjeseca kasnije je završen tender i izabran
izvođač radova sa kojim je krajem novembra potpisan ugovor. Rok za završetak radova je devet mjeseci. Projekat izgradnje elektrane je vrijednosti 1,4 miliona eura bez PDV-a. Obaveza „Možura“ d.o.o. Bar, je da upravlja deponijom još 30 godina nakon zatvaranja, tj. sve dok se bude proizvodio biogas, pa se stvaraju preduslovi da i nakon zatvaranja deponije, preduzeće ostvaruje prihode od isporučene električne energije pretvaranjem energije nastalog biogasa.
Arheolozi saopštili detalje istraživanja u Egiptu
PODGORICA - Egipatski
arheolozi otkrili su više od 1.000 netaknutih djelova temeljnog zida hrama faraonke Hatšepsut u dolini u Luksoru i obližnje grobnice kraljice Teti Šeri, saopštio je juče vođa tima Zahi Havas, egipatski arheolog i bivši ministar za antikvitete koji je vodio iskopavanja na tom lokalitetu od 2022.
Arheolozi su otkrili više od 1.000 ukrašenih kamenih blokova u blizini pogrebnog hrama kraljice Hatšepsut, jedne od samo nekoliko žena koje su samostalno vladale Egiptom, prenosi Rojters.
- Ovo je prvi put da smo otkrili 1.500 ukrašenih bloko-
va, najljepše scene koje sam ikada vidio u svom životu - rekao je Havas. U blizini je pronađena i ploča od krečnjaka, na kojoj je napisano ime arhitekte Senmuta, koji je radio za Hatšepsut. Kraljica Hatšepsut vladala je tokom 18. dinastije Novog Kraljevstva, a umrla je 1458. godine prije nove ere, ali je njen hram srušen vjekovima kasnije.
Kraljica Teti Šeri, čija je grobnica pronađena u blizini, bila je baka Ahmosa I, koji je oslobodio Egipat od naroda Hiksa, koji su napali Egipat preko Sinaja na istoku, a umrla je u devetoj godini Ahmosijeve vladavine, vijek prije Hatšepsut.
R. K.
Besplatne e-knjige obaraju rekorde u Hrvatskoj
Više od tri miliona čitalaca u 2024. godini
PODGORICA – Tokom decembra 2024. premašen je broj od više od tri miliona čitalaca besplatnih e-knjiga, a u septembru je zabilježen milioniti čitalac hrvatskih proznih naslova, izvijestio je u srijedu rukovodilac internetskog projekta Besplatne elektroničke knjige (BEK) Krešimir Pintarić.
Kako piše T-portal, upravo je Pintarićev roman ,,Ljubav je sve“ najčitaniji prozni naslov u 2024. godini (4.129 čitalaca). Slijedi ga roman ,,Ono što sam prešutjela“ Aleksandre Kardum (3.764). Najčitaniji pjesnički naslov je ,,Biciklisti“ Borisa Vrge (3.338), a prati ga izbor iz poezije Ane Ahmatove ,,Tri jeseni“ (2.606). Najčitaniji publicistički naslov je ,,Mediji, propaganda i sistem“ Noama Čomskog (3.244), a prati ga esejistička knjiga ,,Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (2.469). Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) tokom 2024. godine objavilo je u okviru internet-
PODGORICA - Grafika je kompleksna disciplina koja baštini crtačka, skulptorska, slikarska i digitalna iskustva, sublimirajući ih i projektujući u ravan likovne poetike umjetnika grafičara. Da bi status i tretman grafike u Crnoj Gori trebalo da bude bolji, da bi trebalo osnovati grafički centar ili udruženje grafičara koji bi bolje plasirali grafiku kao medij, saglasni su grafičari Mirko Toljić, Vukašin Tanjević, Vesna Bošković i Marija Kapisoda.
Izložba „Crnogorska grafika malog formata 2024“ može se pogledati do 15. januara u Galeriji „Art“. Ovo je ujedno i prva tradicionalna izložba kada je u pitanju medij grafike, čiji je osnovni cilj promocija i afirmacija umjetnosti multioriginala u Crnoj Gori.
Autorka postavke je prof. mr Vesna Bošković, a koncept izložbe zasniva se na presjeku generacija stvaralaca, počev od proslavljenih umjetnika, koji su ostavili iza sebe značajna grafička djela, preko aktivnih afirmisanih savremenih umjetnika, do studenata umjetnosti FLU sa Cetinja. Već sljedeće godine publika će uživati i u grafičkim djelima umjetnika iz regiona, a godinu kasnije ova manifestacija će prerasti u međunarodnu smotru.
CENTAR
Toljić je istakao da kulturne institucije rade svoj posao, ali da je malo privatnih galerija, te da fali inicijative.
Crnogorski umjetnici za Pobjedu o statusu i tretmanu s obzirom na to da živimo u vremenu dominantno digitalnih
Status grafike u Crnoj Gori zavisi od održavanja tradicije i njenog prilagođavanja novim tehnološkim mogućnostima. Međutim, postojanje digitalnih alata ne znači nužno nestanak tradicionalnih grafičkih tehnika, već može predstavljati priliku za sinergiju između tradicionalnog i digitalnog izraza - smatra Marija Kapisoda
skog projekta Besplatne elektroničke knjige (BEK) 31 novi naslov, pa je na mrežnim stranicama projekta (elektronickeknjige.com) od objavljenih 384 dostupno 346 naslova. Prema podacima servisa Awstats, mrežne stranice projekta, tokom prošle godine zabilježile su 219.842 korisnika koji su onlajn čitali 197.100 e -knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 82.342, što znači da su korisnici projekta u 2024. ukupno čitali i/ili preuzeli 279.442 e-knjige. To znači da je u prosjeku svakodnevno 600 korisnika online čitalo 539 te preuzimalo na svoje uređaje 226 besplatnih e-knjiga, navodi se u saopštenju Pintarića. Dosad su ukupno objavljena 384 naslova, koji su u prosjeku čitani 7.800 puta. Objavljena su 153 hrvatska prozna naslova, od čega 68 romana, 66 za odrasle i dva za adolescente. Od ta 153 naslova, svi osim jednog, čitani su više od 1.000 puta, a čak je 31 naslov skupio više od 10.000 čitalaca, dok su u prosjeku čitani 6.840 puta.
An. R.
- U Srbiji recimo imate Grafički kolektiv, druge zemlje imaju neku specijalizovanu instituciju koja se bavi grafikom. To se do sada nije iskristalisalo u Crnoj Gori. Možda će se ovom izložbom stvari pomjeriti na bolje. Ima puno ljudi u Crnoj Gori koji su ljubitelji grafike. Bez specijalizovane institucije koja bi nas okupila ne možemo da ostvarimo neki veći značaj i da skrenemo pažnju na grafiku kao umjetničku granu, jednu od bazičnih. Mislim da će nadležni organi dati tome podršku ukoliko mi budemo dovoljno snažni da to pokrenemo - istakao je Toljić.
On smatra da bi svaki centar koji bi okupljao ljude iz jedne branše koristio puno.
- Ovako smo rasuti, svako radi u svom ateljeu. Danas se u grafici dešava puno toga. Dolaskom digitalne grafike ona
dobija veliku mogućnost za proširenje svog govornog vokabulara. Važno je da se preko ovakvih izložbi stavimo u konkurenciju sa okruženjem - da vidimo gdje smo to mi, a mislim da u nekim stvarima prednjačimo, ali da nemamo priliku da se poredimo. Umjetnost nije takmičenje, olimpijada, već predstavlja razmjenu mišljenja i ideja i to podrazumjevam kad kažem da se uporedimo sa okruženjem - istakao je Toljić. Tanjević smatra da je u posljednje vrijeme grafika na nekoj margini u odnosu na druge medije unutar umjetnosti, naročito multimedijalne.
- Crna Gora ima jednu duboku tradiciju kada je u pitanju grafika. Grafika zaslužuje neku bolju poziciju. Kulturne poli-
tike mnogo više forsiraju i teme i medije koji nijesu toliko srodni grafici, a opet je grafika sama po sebi bitna u tehnološkom i umjetničkom sazrijevanju i u smislu odnosa prema ideji, radu i samoj umjetnostiistakao je Tanjević, dodajuću da bi formiranje udruženja ili grafičkog centra puno značilo, pogotovo mlađim generacijama koje tek stasavaju.
OSNAŽIVANJE
Odgovarajući na pitanje kakav je status i tretman grafike u Crnoj Gori, s obzirom da živimo u vremenu dominantno digitalnih izraza, Bošković je kazala da s aspekta grafičke umjetnosti, digitalni izraz u okvirima grafike samo nadopunjuje i pruža dodatnu mogućnost za grafički medij.
Više raditi na promociji grafičkih radova putem društvenih mreža
Kako bi grafika bila zastupljenija na našoj sceni Marija Kapisoda smatra da je potrebno učiniti nekoliko koraka. Prvo, važno je organizovati više specijalizovanih izložbi posvećenih grafici, kako bi se prikazala njena raznolikost i tehnička kompleksnost. - Takođe, uvođenjem edukativnih programa u škola-
ma, galerijama i muzejima može se povećati interesovanje mladih umjetnika i publike za grafiku. Stvaranje uslova za umjetnike, kao što su prostori za rad i resursi za istraživanje novih tehnika, može podstaći inovativnost u grafici. Takođe, treba više raditi na promociji grafičkih radova putem društvenih mreža
i drugih medija, kako bi se publika podstakla da prepozna vrijednost ove umjetničke discipline. Dobar primjer bi bili festivali ili bijenale posvećeni grafici koji bi okupljali umjetnike i stručnjake, ali i omogućili dijalog između lokalne i međunarodne umjetničke scene - kazala je Kapisoda.
- Kompjuter je elektronska matrica, kao sve ostale matrice koje važe kada govorimo o originalnoj grafici kroz tradicionalne tehnike. I slikari mogu da se koriste digitalnim sredstvima, pa nijesu odustali od četkice, boja i platna. Osavremenjavanje izraza je uvijek plus za svakog umjetnika, gdje su sredstva samo alat na putu do ostvarivanja ideje. Često se ovi pristupi preplićiću i ne isključuju jedan drugi. Publika je na izložbi u prilici da vidi oba pristupa, kao i njihovu kombinaciju - kazala je Bošković. Umjetnica smatra da je potrebno organizovati više događaja posvećenih grafici, uključujući radionice, izložbe i promocije-okrugle stolove, rasprave. Bošković naglašava da je važno i uvođenje edukativnih programa u saradnji sa školama, kako osnovnim tako i srednjim i naravno obnova studijskog programa Grafika na FLU na Cetinju. - Nadam se da ćemo u godini kada bude otvorena međunarodna izložba male grafike u Crnoj Gori, u Podgorici, uz podršku Sekretarijata za kulturu glavnog grada Podgorice, računajući i na podršku mojih kolega, otvoriti grafički centar u glavnom gradu koji bi pružio mogućnost za realizaciju mnogih kulturnih i edukativnih sadržaja - rekla je Bošković.
tretmanu grafike u Crnoj Gori, digitalnih izraza
Ona je naglasila da bi grafički centar u prvom redu otvorio vrata svim umjetnicima i pružio priliku da mogu štampati svoje grafičke otiske, uzimajući u obzir da je umjetniku najzahtjevnije oformiti grafički atelje, zbog sredstava koje treba uložiti. - Grafički centar će stvarati svoj fond grafičkih djela, tako da bi od svake odštampane grafike po jedan otisak pripadao centru. Grafički centar ima u planu i rezidencijalne boravke umjetnika iz regiona i iz cijelog svijeta. Kako sama izložba, tako i otvaranje grafičkog centra mogu pozicionirati Crnu Goru kao neizostavan i prepoznatljiv segment regionalne i međunarodne savremene umjetničke scene - istakla je Bošković.
Kapisoda smatra da se grafika u Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama, suočava sa izazovima u vremenu kada digitalni izrazi dominiraju umjetničkom scenom. - Iako digitalna umjetnost uzima sve više prostora, tradicionalna grafika zadržava svoj značaj u kulturnom i umjetničkom kontekstu. Grafika se i dalje praktikuje, ali je uočljivo da nije toliko zastupljena u galerijama i na izložbama. Ipak, brojni umjetnici nastavljaju da istražuju u tradicionalnim tehnikama, koje su i dalje ci-
U užem izboru za NIN-ovu nagradu 10 romana, laureat će biti poznat 27. januara
PODGORICA – Žiri za dodjelu NIN-ove nagrade objavio je uži izbor od deset romana koji su ušli u konkurenciju za ovo prestižno regionalno priznanje.
Na konkurs je prijavljeno 185 književnih djela, a žiri je prethodno u širi izbor izdvojio 26 naslova, među kojima su bili i romani crnogorskih književnika Slavice Perović („Nova Nora“) i Miroja Vukovića („Put u Krivodo“).
jenjene zbog svoje složenosti i umjetničke vrijednosti - rekla je Kapisoda.
TRADICIJA
Kapisoda je istakla da status grafike u Crnoj Gori zavisi od održavanja tradicije i njenog prilagođavanja novim tehnološkim mogućnostima.
- Međutim, postojanje digitalnih alata ne znači nužno nestanak tradicionalnih grafičkih tehnika, već može predstavljati priliku za sinergiju između tradicionalnog i digitalnog izraza - istakla je Kapisoda. Ona smatra da bi osnivanje udruženja grafičara ili otvaranje grafičkog centra u Crnoj Gori imalo značajan uticaj na razvoj i popularizaciju grafike. - Udruženje grafičara bi omogućilo umjetnicima da se udruže, razmijene ideje i iskustva i zajednički rade na promociji grafike. Takođe, ovakvo udruženje bi bilo važno za organizovanje edukativnih i promotivnih događaja, kao i za pružanje podrške mladim talentima. Grafički centar bi, s druge strane, mogao postati epicentar za razvoj ove umjetnosti, nudeći prostor za radionice, izložbe i druga istraživanja. Takav centar bi mogao organizovati i međunarodne projekte, što bi doprinosilo povezivanju crnogorske grafike sa globalnim umjetničkim tokovima - kazala je Kapisoda. A. ĐOROJEVIĆ
Najuži krug biće objavljen 16. januara, a žiri u sastavu Aleksandar Jerkov (predsjednik) i članovi Adrijana Marčetić, Tamara Mitrović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković će odlučiti o dobitniku ovogodišnje NIN-ove nagrade do 27. januara, kada će biti saopšteno ime pobjednika.
U užem izboru našao se roman ,,Pet debelih pesnika“ Predraga Đurića. Na NIN-ovom sajtu navedeno je da je u pitanju knjiga u kojoj autor kroz svoje junake portretiše karaktere koji su stvorili sadašnje društvo lišeno empatije – ohole, surove, zavidne i inertne, jalove idealiste i beskrupulozne ljude. U konkurenciji je i roman ,,Kotao“ Jovice Aćina, koji u središte priče stavlja Italijana Gabmera Rosija, koji živi u Srbiji. Kako je navedeno, on je nekada je pomno istraživao život velikog Fridriha Ničea, naročito njegov kratki i zagonetni odlazak u Mesinu na Siciliji. Gambero će pritom upoznati i svoju buduću suprugu, koja je skupljala podatke o Servantesu. Za knjigu ,,Duž oštrog noža leti ptica“ Tanje Stupar-Trifunović trenutni laureat NIN-ove nagrade Stevo Grabovac zapisao je da bi se moglo reći ,,da je ovo roman o odrastanju u
vremenima koja su pogodna za sve osim za odrastanje“. U konkurenciji je i roman ,,Lutam sad mrtav svetom“ Borivoja Gerzića, za koji je Milena Marković istakla je da je to ,,roman pomahnitalog jezika i prelivajućeg srca, roman krika i tišine, roman o početku, nepočetku, kraju, nekraju, preplitanju, očaju i ekstazi“. Vladislav Bajac je ušao u izbor romanom ,,Pucanj u prazno“, a prema riječima Zorana Paunovića, knjiga je sazdana od različitih književnih žanrova: autobiografije i pripovjedne proze, poezije i istoriografske metafikcije, putopisa i eseja...
Roman ,,Prazne kuće“ Danke Ivanović napisan je, kako se ističe, s puno jezičkog majstorstva i intertekstualnog bogatstva. Roman ,,NGDL“ Marinka Arsića Ivkova, koji je takođe u konkurenciji, slovi za provokativan i introspektivan, roman koji nas vodi na putovanje kroz suštinske dileme – da li smo oni koji tragaju ili smo oni koje proganjaju. U konkurenciji je i knjiga Muharema Bazdulja ,,Limeni lijes Zaimović Zejnu“, koja „djeluje i kao nastavak rekonstrukcije jednog izgubljenog svijeta.“ Za knjigu ,,Pesak pjeskare“ Milenka Bodirogića, koji se ta-
kođe našao u užem izboru, dobitnik NIN-ove nagrade Saša Ilić je zapisao da se može čitati i kao priča o izgubljenom prijateljstvu trojice dječaka – Mensura, Bogdana i samog pripovjedača – u Gradu soli, uglja i pijeska. U užem izboru je i roman ,,Palata“ Gorana Petrovića, koji je preminuo prošle godine. U bilješci o knjizi se navodi da će čitalac otkriti ,,šta je prethodilo izgradnji dvora despota Stefana Lazarevića u Beogradu, ko je bio ‘lutajući protomajstor’ Petar, romejski graditelj palata u Konstantinopolju, Veneciji i Sirakuzi. An. R.
Objavljene nominacije za nagrade Udruženja filmskih glumaca (SAG)
PODGORICA – Dugometražni igrani film „Zlica“, adaptacija brodvejske predstave sa najvećom zaradom u istoriji, dobio je najviše nominacija za holivudsku nagradu Udruženja filmskih glumaca (SAG).
U pitanju je, po nepisanom pravilu, ključni pokazatelj podrške filmovima koji bi se mogli istaći na dodjeli Oskara, najprestižnijeg priznanja filmske industrije.
Nagrade SAG-a, kako piše Al Džazira Balkan, prate se s ve-
,,Zlica“ favorit za najbolji film
likom pažnjom jer o njima odlučuju članovi glumačkog sindikata SAG-AFTRA, a glumci čine najveću grupu glasača za Oskare. Pobjednici će biti proglašeni 23. februara na svečanosti koja će se prenositi uživo na Netfliksu. Filmski hit ,,Zlica“ predvodi listu, zaradio je pet nominacija za najbolji film i našao se ispred biografskog filma o Bobu Dilanu ,,Potpuni neznanac“, koji je osvojio četiri nominacije. Rojters je prenio da su oba filma u konkurenciji za SAG-ovu nagradu najbolje glumačke postave. Suparnici su „Emilija Pe-
rez“, film koji je osvojio ,,Zlatni globus“, te drama o izboru pape ,,Konklava“ i ,,Anora“. Među nominovanim glumcima su i zvijezde filma ,,Zlica“ Arijana Grande, Sintija Erivo i Džonatan Bejli, potom Timoti Šalame za ulogu Boba Dilana i Karla Sofia Gaskon koja utjelovljuje ulogu meksičkog narkolorda koji postane žena u filmu ,,Emilia Perez“. Demi Mur, koja je ovih dana osvojila „Zlatni globus“ za ulogu glumice na zalasku karijere, u ,,Supstanci“ je takođe nominovana, kao i Pamela Anderson za ulogu plesačice u ,,Posljednjoj zabavljačici“. ,,Brutalist“, dobitnik „Zlatnog globusa“ za najbolju filmsku dramu, izostavljen je iz SAGove nominacije najbolje glumačke postave u filmu. No, glumačka zvijezda Adrijen Brodi, koji igra preživjelu žrtvu holokausta i arhitektu u potrazi za američkim snom, nominovan je za najboljeg glumca. Organizatori nagrada SAG otkazali su javnu najavu nominovanih zbog šumskih požara koji haraju Los Anđelesom. Umjesto toga, nominacije su objavljene onlajn. An. R.
Petak, 10. januar 2025.
Privatni taksi preduzetnik
iz Podgorice Goran Pajović, čijeg je sedamdesetjednogdišnjeg oca Dragana 6. januara ujutro nekoliko osoba napalo ispred aerodroma u Golubovcima, juče je na svom profilu na Fejsbuku objavio video-klip u trajanju od desetak minuta na kojem se vidi kako ga legitimiše Komunalna policija i inspekcija Opštine Zeta zbog navodno neregularnog preuzimanja putnika sa aerodroma.
Riječ je bila, tvrdi Pajović, o pokušaju njegovog zastrašivanja jer komunalne službe najmlađe crnogorske opštine po Zakonu o teritorijalnoj organizaciji nemaju pravo da mu uskraćuju preuzimanje putnika na aerodromu Podgorica sve dok ne bude završen proces razgraničenja Zete sa glavnim gradom i opštinom Tuzi.
NADLEŽNOST
- Snimak sam napravio prije otprilike tri mjeseca, na oko 500 metara od aerodroma, u blizini nadvožnjaka, gdje
,,Kriju“ autobuski prevoz putnika s aerodroma
Goran Pajović ukazuje
na to da je stanica za autobuski prevoz sa aerodroma sada označena na oko 100 metara od zgrade, dok je ranije bila ispred zgrade. - Nekad je mjesto za taj gradski autobus bilo ispred aerodromske zgrade, a sada su je ,,bacili“ 100 metara dalje. Zašto nijesu vratili autobusko stajalište ispred zgrade aerodroma, gdje je nekad bilo?
Zato da putnici ne bi mogli da vide da imaju i taj prevoz, odnosno, da bi taksisti iz Zete mogli da uzimaju sve putnike – kazao je Pajović.
Taksi preduzetnik Goran Pajović optužuje komunalne službe Opštine Zeta za neadekvatno postupanje na podgoričkom aerodromu
me je zaustavila i legitimisala Komunalna policija iz Zete. Smatrao sam da je ovo prvi trenutak da javnost upoznam sa ovim snimkom – kazao je Pajović za Pobjedu, naglašavajući da toga dana nije imao istaknutu firmu na vozilu, kao i da je u automobilu sa njim bio otac Dragan. Na snimku Pajović pita komunalne policajce zašto ga, ukoliko rade u skladu sa zakonom, ne zaustavljaju i legitimišu na samom aerodromu, nego iskaču iz šume na nekoliko stotina metara dalje. Naglašava da zakonski ima pravo da preuzima putnike na aerodromu jer nije završeno razgraničenje opštine Zeta, te da aerodrom još nosi naziv Aerodrom Podgorica. Ukazuje im i na brojne neregularne taksiste koji rade u podgoričkoj vazdušnoj luci, za razliku od njega koji svoj posao obavlja u skladu sa zakonom. - Nijesu imali razloga da me kazne, a nakon ovoga snimka više me nijesu ni zaustavljali, ni jutros, jer znaju da imam sve snimljeno – kazao je Pajović za Pobjedu.
ZAKON
Na snimku se vidi i čuje kako mu komunalna policajka traži ličnu kartu, uz pitanje da li je privatni preduzetnik. Kada mu je zatražila licencu, Pajović je uzvratio pitanjem da li taj dokument traže i taksistima na aerodromu, koji rade nelegalno. Malo kasnije, Pajović od komunalnog inspektora traži da mu
Pajović smatra da zakonski ima pravo da preuzima putnike na aerodromu jer nije završeno razgraničenje opštine Zeta, glavnog grada i opštine Tuzi, a ukazuje i na brojne neregularne taksiste koji rade u podgoričkoj vazdušnoj luci, za razliku od njega koji svoj posao obavlja u skladu sa zakonom
Aerodrom Podgorica
kaže na teritoriji koje opštine ga legitimiše i dokaže da je riječ o opštini Zeta. Komunalni inspektor mu na to odgovara da se, ukoliko ima primjedbe na njihov rad, obrati nadležnim institucijama, odnosno, da pođe u službene prostorije Opštine Zeta. Komunalni inspektor potom mu objašnjava da je Zeta postala
samostalna opština, te da je shodno Zakonu o drumskom saobraćaju taksi prevoznicima zabranjen prijem putnika na teritoriji druge lokalne samouprave. Pajović mu na to odgovara da još nije završen proces razgraničenja, odnosno, definisanja teritorije te lokalne samouprave, da bi komunalni inspektor kon-
Završetak rekonstrukcije Ulice Špira Mugoše biće prolongiran zbog obrušavanja stijene Slijede
Rekonstrukcija Ulice Špira Mugoše koja je započela 15. januara i trebalo da bude završena 13. jula prošle godine neće biti gotova ni do kraja februara ove godine.
Naime, prije dva dana, u blizini vrtića ,,Stara varoš“ i stare kamene kule obrušila se stijena prečnika oko tri i po metra, najvjerovatnije usljed porasta vodostaja Morače.
Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, koja je investitor ovoga ovog posla, izjavili su za Pobjedu da su radovi trenutno obustavljeni, kao i kretanje pješaka pored kritične lokacije, te da je
potrebno odraditi dodatna geološka ispitivanja. - Dok ne padne nivo Morače i snimimo situaciju, odnosno, dok ne uradimo geološka ispitivanja, ne smijemo ništa raditi, a trenutno je zabranjen prolaz pješacima. Ovo će prolongirati radove koji trebalo je da budu završeni u februaru ove godine – naveli su iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, uz napomenu da će ispitivanja pokazati da li smiju nastaviti radove na ugradnji fekalne kanalizacije. U većem dijelu Ulice Špira Mugoše, od vrtića ,,Stara varoš“ prema ,,Junion bridžu“ završeno je postavljanje kaldrme, sprovedene su sve pod-
zemne instalacije i izgrađeni šahtovi. Ivičnjak od oblutka radi sa jedne strane ulice (bliže kućama) dok će na drugoj strani (prema Morači) biti uređen teren. Od početka radova, u drugom dijelu ulice (sjeverno od vrtića) dva puta je dolazilo do mijenjanja projekta. Prvo je bio zaboravljen vodovod, a kad je to naknadno urađeno, mještani su tražili da im se uradi i fekalna kanalizacija, što je investitor prihvatio. Uslijedila je nova izmjena projekta, u okviru koje su sprovedena i geološka ispitivanja, jer u tom dijelu ima stjenovitog terena. Produbljen je kanal za vodovod, kako bi ispod njega
bila položena fekalna kanalizacija, ali nakon pomenutog obrušavanja stijene neophodno je ponovo raditi geološka ispitivanja koja bi trebalo da daju odgovor na pitanje o stanju podloge. Podsjećamo, dužina Ulice Špira Mugoše (od Ulice Gojka Radonjića do Junion bridža) je oko 400 metara… U planu je rekonstrukcija i kraka ulice koja spaja Ulicu Špira Mugoše sa Ulicom Radoja Jovanovića (uz igralište), koji će takođe biti kaldrmisana. Investitor ovoga posla je Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, a izvođač radova je građevinska firma ,,Indel inženjering“. I. M.
statovao kako se te stvari rješavaju na sudu, te da njega to ne zanima.
- Ja sam dobio ovlašćenja i nadležnosti na teritoriji opštine Zeta, a zakon jasno kaže da je taksi prevoznicima zabranjeno preuzimanje putnika van jedinice svoje lokalne samouprave – odgovorio je inspektor.
Pajović nastavlja raspravu navodeći da aerodrom pripada Zeti, Tuzima i Podgorici. - Tamo rade nelegalni prevoznici. Kad budemo imali papire o razgraničenju, poštovaću te odluke. Ovako, smatram da je ovo neki pritisak ne samo na mene nego na sve taksiste… Ovo je monopol, da se zaštite neki ljudi koji rade na aerodromu –govori Pajović. Komunalni inspektor odgovara da oni samo rade svoj posao po direktivi rukovodioca službe. - Što se procesa razgraničenja tiče, apsolutno ste u pravu i o tome odlučuje sud ako, na primjer, mi izdamo prekršajni nalog – kaže inspektor. Na komentar Pajovića da će svaka takva prijava pasti na sudu, inspektor odgovara da ga razumije, ali da oni moraju raditi svoj posao. Ispred aerodroma u Golubovcima 6. januara ujutro došlo je do sukoba između taksista oko prevoza stranih državljana. Dragan Pajović je tim povodom istog dana podnio krivične prijave u Centru bezbjednosti Podgorica. Povodom ovih dešavanja Pobjeda je tražila odgovore i pojašnjenja od Uprave policije, Glavnog grada i Opštine Zeta, ali javnost još očekuje odgovore. I. MITROVIĆ
Crna Gora 18 Francuska 13
BUKUREŠT – Gledalaca: 100. Sudije: Stavridis (Grčka) i Kovač (Mađarska). Rezultat po četvrtinama: 3:4, 6:3, 4:5, 5:1. CRNA GORA: Tešanović (sedam odbrana), Đurović (dvije odbrane), Mršić 2, Đ. Radović 3, Vujović, Janović, Ćetković 5, Gojković, Đurđić, Perković, Popadić 1, Gardašević 5, V. Radović 1, D. Radović 1.
FRANCUSKA: Hovhanisjan (šest odbrana), Fontani (sedam odbrana), Vitrant, Kruzie 1, Buet 3, Do Karmo 1, T. Vernua 2, Drahe, Gurin 2, R. Vernua 2, Nardon 2, Mas, Karpentars, Fernandez 2. Vaterpolo reprezentacija Crne Gore u četvrtfinalu kvalifikacionog turnira Svjetskog kupa igraće danas (16.30) sa
SAD – ,,ajkule“ su u razigravanju za plasman među osam savladale Francusku 18:13 i to prije svega odličnom igrom u posljednjih osam minuta. Tim Dejana Savića u posljednju četvrtinu ušao je sa golom prednosti (13:12), hendikepiran ličnim greškama - Jovan Vujović je u finišu prve dionice dobio direktan crveni karton, Vlado Popadić i Vasilije Radović u trećoj, a u posljednjoj i Strahinja Gojković zaradili su treće isključenje, ali sa pet vezanih golova rival je nadigran. Vodio je naš tim u ovoj dionici 18:12, sa gola je bio odličan Petar Tešanović, a Francuska, koja neće imati priliku da se bori za plasman na SP, jedini gol u ovom dijelu igre je postigla na 30 sekundi do kraja meča. Francuzi su, istina, bolje otvorili utakmicu, vodili 2:0, 4:2, ali kada je naš tim skockao odbranu, zaustavio igru u dva
metra, stvari su počele da se odvijaju onako kako je Savić priželjkivao.
- Odigrali smo dobar meč i čestitam ekipi. Danas nas čeka Amerika, četvrtfinalni duel, nadam se još boljoj igri i novoj pobjedi - poručio je Savo Ćetković Za selektora ,,ajkula“ Dejana Savića primiti 13 golova, a pobijediti je nešto nesvakidašnje. - Katastrofalan start, bez glave, bez želje i energije. Kada smo, prije svega, konsolidovali odbranu, na neki način smo doprinijeli pobjedi, koja je izuzetno bitna. Imali smo puno isključenja, ali određene stvari u odbrani su funkcionisale, mada smo se i u napadu, u određenim situacijama, snalazili. Igrači su sami od sebe izlazili iz okvira, sa dopuštenjem, što su dobro realizovali – kazao je Savić.
Savršen meč odigrao je naš
tim u ,,dva metra“, Ćetković je blistao sa pet golova, a nad njim je napravljeno nekoliko isključenja i dva peterca. Ohrabruje igra centara, mada u ubjedljivoj pobjedi nije falilo golova iz daljine. Uz znatno manji broj grešaka, samim tim i oscilacija, a u odnosu na prva dva meča u grupi, naši igrači su djelovali stabilnije, sa znatno većim fokusom u trenucima kada je rival prišao na gol zaostatka što hrabri pred duel za polufinale.
– Amerik a je došla u promjenljivom sastavu, ali su baš ozbiljni. Dva dana su bez utakmica, biće zanimljivo. Vidjećemo kakav ćemo pristup da imamo, a pristup mora iz mjesta da se promijeni – napomenuo je Savić.
U ostalim mečevima četvrtfinala sastaće se: Grčka – Japan, Mađarska – Gruzija i Hrvatska – Španija. A. MARKOVIĆ
Održana sportsko-turistička manifestacija „Portonovi Novogodišnja trka 2025“
PODGORICA – Kontrolne mečeve protiv Grčke „lavovi“ će odigrati danas (11 časova) i sjutra (18.30) u Solunu, a predstavljaće ključne provjere pred nastavak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. i martovski dvomeč protiv Mađarske koji će odlučivati o prvom mjestu u grupi.
Selektor Didije Dinar od 4. januara radi sa ekipom, odnosno, kombinovanim sastavom rukometaša koji su do sada imali manju minutažu. Za ovu akciju Francuz se odlučio za 16 igrača sa dva debitanta pivotom Darkom Pejovićem i krilom Darkom Đurkovićem. Nosioci igre, koji su, između ostalog, iznijeli teret početka kvalifikacija, pošteđeni su ove akcije.
– Imali smo dovoljno vremena da se spremimo i odmorimo, sve ujedno. Mislim da smo odlično iskoristili vrijeme za pripremu utakmice i da svako zna šta treba da radi – kazao je Luka Vujović Vujović očekuje dva teška meča, a i dobro je upoznat sa snagom rivala jer je u istoj ekipi sa nekoliko grčkih reprezentativaca.
– Radi se o izuzetno kvalitetnoj reprezentaciji. Ali ako odigramo kako smo se pripremali, vjerujem da dobar rezultat neće izostati.
Rezultat nije u prvom planu, ali je lijepo pobjeđivati. Ovakvi mečevi, prije svega, mogu da posluže mladim igračima da se nametnu slavnom francuskom stručnjaku. – I jeste prilika za nas mlađe da pokažemo kako reprezen-
tacija na nas može da računa, ali i da još bolje uigravamo akcije i spremimo se za ono što nas čeka sa Mađarskom. Dvomeč čekamo sa maksimalnim
Klivlend dobio derbi NBA lige protiv Oklahome
PODGORICA - Novljanin
Željko Dabović iz Atletskog kluba SJTM i Mirjana Radenović pobjednici su sportsko-turističke manifestacije „Portonovi Novogodišnja trka 2025“ (,,New Year’s Run 2025“).
Dabović je tako kompletirao het-trik, jer je i prethodne dvije godine bio najbrži, a trku na pet kilometara, u lijepom ambijentu rizorta Portonovi, istrčao je za 16 minuta i sedam sekundi i postavio novi rekord staze. - Za mene sjajan rezultat i novi rekord staze, a ujedno i lijep početak godine. Dobra motivacija za nastavak sezone, u kojoj me očekuje veliki broj takmičenja. Fokus je na Evropskom prvenstvu u Madridu. U aprilu nastupiću na Berlinskom polumaratonu, nadam se ličnom
rekordu i što boljem plasmanu među elitnim trkačima -rekao je Dabović, koji je pokazao da će biti važan adut naše reprezentacije na Evropskom kupu. Kao drugoplasirani završio je Rustam Mendubaev iz Triatlon kluba Budva (16.56), dok je treći bio Perica Vučković iz podgoričkog atletskog kluba Sparta (17.28). Radenović je u ženskoj konkurenciji trijumfovala u vremenu 21 minut i 39 sekundi. U generalnom plasmanu, u ukupnoj konkurenciji, imala je 17. vrijeme – Uzbudljiva trka, sa dosta takmičara, jaka konkurencija. Meni je cilj bio da istrčim ispod 22 minuta i uspjela sam u tome. Zadovoljna sam, posebno činjenicom da sam istrčala lični rekord – rekla je Radenović, koja je prošle go -
dine bila drugoplasirana.
Drugo mjesto osvojila je Rada Miladinović iz podgoričkog kluba Milenijum (22.08), dok je pobjedničko postolje kompletirala Milena Biberdžić (22,26). Trka na pet kilometara okupila je 121 takmičara iz deset država. Glavnom događaju prethodila je dječija trka, koja je okupila 110 učesnika.
Menadžer Portonovi Training Studio Filip Vujadinović kazao je da je treća novogodišnja trka u rizortu Portonovi bila više nego uspješna i sa većim brojem učesnika nego prošlogodišnja.
– Rekordan broj takmičara govori nam da trka može postati tradicionalna. Promocija zdravih stilova života, kao i motivacija najmlađih da se bave sportom nešto je što gajimo od početka i što ćemo nastaviti
da radimo i u budućnosti – rekao je Vujadinović. Dugogodišnji karatista i karate reprezentativac zahvalio je svim učesnicima i posjetiocima rizorta, kao i Triatlon klubu Herceg Novi sa kojim, kako je kazao, godinama imaju uspješnu saradnju. R. P.
PODGORICA – Nikola Vučević je pružio, za njegove standarde, skromnu partiju protiv Indijane, a Čikago je ubjedljivo poražen u gostima od Pejsersa sa 129:113. Indijana, koja je upisala četvrti trijumf zaredom, bila je prilično dominantna tokom cijelog meča, imala ogromnih 36:18 već na startu druge četvrtine, a Čikago se više nije vraćao na jednocifreni zaostatak. Pejsersi su u trećoj četvrtini imali i 34 poena prednosti, da bi se Bulsi spustili na 14 u četvrtoj četvrtini, nekoliko puta…
Crnogorski centar, za koga se sve više spekuliše da bi mogao da napusti Bulse, upisao je 10 poena (šut iz igre 9-5), sedam skokova, dvije blokade i asistenciju, za nepunih 27 minuta igre.
Najefikasniji u timu Indijane bio je Paskal Sijakam sa 26 poena, Tomas Brajant je dodao 22 poena i osam skoko-
va, Tajris Haliburton 16 poena i 13 asistencija, a Endru Nembhard 14 poena. U redovima Čikaga najviše poena je postigao Zek Lavin – 31, uz po četiri skoka i asistencije, dok je Kobi Vajt upisao 19, a Džejlen Smit 13. U sudaru trenutno dva najbolja tima u NBA ligi, Klivlend je na svom terenu pobijedio Oklahomu 129:122 i time joj nanio prvi poraz poslije 15 uzastopnih pobjeda. Bila je to 11. uzastopna pobjeda Kavalirsa, koji su najduži niz ove sezone, od 15 pobjeda, mali na startu sezone.
Rezultat u Ohaju je rijetko prelazio razliku od dva posjeda, ali kasna serija Kavsa, obilježena ključnim šutevima i nekoliko važnih odbrana, osigurala im je pobjedu. Ova dva tima ponovo će se sastati 16. januara u Oklahomi, kada će Tanderi sigurno željeti osvetu.
Najefikasniji u ekipi Klivlenda bili su Džeret Alen sa 25
učinkom, nećemo imati pritisak, a onda ćemo i mnogo bolje da igramo. Kao i uvijek, za reprezentaciju daćemo maksimum – poručio je Vujović.
Oklahome
poena, uz 11 skokova, šest asistencija i tri ukradene lopte, Evan Mobli sa 21 poenom, uz 10 skokova i sedam asistencija, i Darijus Garlend sa 18 poena, uz sedam asistencija. U ekipi Oklahome istakli su se Šej Gildžes-Aleksander sa 31 poenom, Džejlen Vilijams sa 25 poena, uz devet asistencija, i Ajzea Hartenštajn sa 18 poena, uz 11 skokova i osam asistencija. Klivlend je prvi na tabeli Istočne konferencije sa 32 pobjede i četiri poraza, dok je Oklahoma lider Zapadne konferencije sa skorom 30-6. Iako bez Nikole Jokića (zbog bolesti nije igrao drugu uzastopnu utakmicu), Denver je na svom terenu pobijedio Los Anđeles Kliperse 126:103, i zabilježili peti trijumf u posljednjih sedam utakmica.
Najefikasniji u ekipi Denvera bio je Džamal Marej sa 21 poenom, uz devet asistencija, M ajkl Porter Junior je dodao 19 poena i osam
Nastup za nacionalni tim donosi veći adrenalin. Za ,,lavove“ nema unaprijed izgubljene utakmice. – Kada nastupate za repre-
zentaciju, bez obzira na to ko je protivnik, uvijek se ide na pobjedu, a u ovom slučaju mislim da smo dobili protivnika po mjeri. Ovo je i nova prilika, posebno za nas mlađe igrače, da se nametnemo stručnom štabu za predstojeće utakmice – kazao je Miodrag Ćorsović Grčka ne pripada vrhu evropskog rukometa, ali Ćorsović upozorava na snagu domaće lige i dva kluba koja prednjače. – Olimpijakos i AEK su kvalitetni klubovi i veći broj igrača nastupa za reprezentaciju Grčke. A mi smo u kombinovanom sastavu i fali nam nekoliko najboljih igrača. Odličan posao koji su ,,lavovi“ uradili na prethodnom okupljanju žele da nastave i u ne manje važna dva prijateljska meča u gostima. – U prethodnoj EHF sedmici odradili smo sjajan posao –sa dvije pobjede, a u martu nas čekaju još dva meča sa Mađarskom. Na Mađare ne treba trošiti riječi, znamo ko su i kakve igrače imaju. A ovo što nas čeka u Grčkoj je sjajna uvertira za sve nas – poručio je Ćorsović. A. MARKOVIĆ
skokova, dok je Rasel Vestbruk protiv svog bivšeg tima upisao 19 poena, osam asistencija i šest skokova. U ekipi Klipersa, za koju iz ličnih razloga nije igrao Kavaj Lenard , najefikasniji su bili Norman Pauel sa 30 poena, Džejms Harden sa 16 poena, hrvatski centar Ivica Zubac sa 10 poena, uz osam skokova, i Kevin Porter Junior sa 10 poena. Denver je četvrti na tabeli Za-
padne konferencije sa 21 pobjedom i 15 poraza, dok su Klipersi, kojima je ovo četvrti poraz u posljednjih pet utakmica, sedmi sa skorom 20-17. Rezultati: Filadelfija – Vašington 109:103, Indijana –Či kago 129:113, Klivlend –Oklahoma 129:122, Bruklin – Detroit 98:113, Njujork – Toronto 112:98, Nju Orleans –Portland 100:119, Denver –LA Klipers 126:103, Milvoki – San Antonio 121:105. S. J.
Trener ŽRK Budućnost Bojana Popović pred sjutrašnji duel sa Vajpersom pričala o problemima oko budžeta i ,,vezanim rukama“ da se planira tim za narednu sezonu
PODGORICA – Budućnost je, kazala je trener Bojana Popović, čekala da se oformi vlast u Glavnom gradu i nada se da će vrlo brzo – kao vlasnik kluba, sa konkretnim idejama i budžetom otkloniti dileme oko sadašnjosti i budućnosti najtrofejnijeg i najboljeg crnogorskog klupskog sportskog brenda.
Istina je da je jučerašnja konferencija za novinare održana povodom početka drugog dijela sezone i sjutrašnjeg okršaja sa Vajpersom u Ligi šampiona, ali problemi oko budućnosti podgoričkog rukometnog kluba prave zbrku. Tako kažu, jer ako se budžet ne izdefiniše za narednu sezonu, pitanje je sa kojim će kadrom nastupati i ko će ostati od sadašnjeg sastava. Nezvanično, neke od igračica već razmišljaju o promjeni sredine, a neke su, bukvalno, spakovale kofere za narednu sezonu.
Utiče li ovakvo stanje na raspoloženje?
– Svakog mjeseca čekamo kako će stvari da se odvijaju, hoće li ili neće biti plata. Nekoliko nas, koji smo godinama tu, navikli smo se i to ne može da nas poremeti, jer nije nešto novo. Ali kod novih igračica ovakvo stanje izaziva malu nervozu, jer ne znaju šta ih čeka narednog mjeseca, a još nema naznaka. Čekali smo da se sastavi vlast u Podgorci, sada čekamo da se budžet usvoji i sve je u čekanju. Pitanje je za narednu sezonu da li možemo da stignemo da napravimo tim, jer ne znamo sa čime raspolažemo. Pokušavamo da nam ovo stanje ne poremeti rad i motivaciju, ali ovu temu ne možemo da sklonimo iz svakodnevnog života. To je njihov život, žele da znaju šta se dešava ove i šta će bi-
ti naredne sezone. I stručni štab, naravno, ali igračice prije svega. Ovih dana su obećali da ćemo dobiti malo više informacija. Nadam se da će svi imati sluha, jer je Budućnost veliki klub i ne mogu da shvatim da to gledamo kroz neku drugu prizmu, a ne sportsku. Ne znam dokle više. Iskreno, ko god bude odlučivao o našoj sudbini, mislim da će imati sluha i prepoznati da je ovo veliki klub, koji je dosta dao državi, gradu, a mislim da može i dalje da daje –jasna je Popović. Nemoguće je samo iz budžeta Glavnog grada, odnosno, od državnih para praviti klub i rezultate, potrebna su i druga ulaganja – sponzora.
– Grad je preuzeo klub i treba da se pozabavi tim stvarima, počev od budžeta, kao i klub – i da zajedno dodatnim sponzorstvima podignemo sve na viši nivo. Ali ovo su pitanja za ljude iz kluba, a mi smo tu da dobijemo informacije od njih. I da u odnosu na to, kada bude došla informacija, znamo kako možemo da razmišljamo –istakla je Popović. Popović dalje kaže da su im ruke vezane oko priče sa igračicama i sklapanja tima.
– Znam da se čekalo da se oformi vlast i sada treba da se desi ta tačka na dnevnom redu. Umorili smo se od čekanja, motivi mogu da budu poljuljani, ali stabilnost godinama nemamo
I Jelena Radivojević je imala komentar: – Iz moje perspektive, jedino mogu da radim najbolje. Imam želju da ostanem, ali ne zavisi sve od mene. Čekaćemo i vidjećemo šta će biti. Nemamo recept kako da riješimo situaciju, a i to je posao drugih ljudi. Iskreno, dok igram ne razmišljam o finansijama, možda kada odem kući, a na terenu sam na sto posto.
Znam da se čekalo da se oformi vlast i sada treba da se desi ta tačka na dnevnom redu. Umorili smo se od čekanja, motivi mogu da budu poljuljani, ali stabilnost godinama nemamo - istakla je Popović
Kakva su očekivanja na terenu od sjutrašnjeg duela sa predstavnikom Norveške, koji je, poput Budućnosti, bio u velikim finansijskim problemima? – Prije svega, dosta smo radili i nijesmo odmarali. Ovaj period je bio najbolji za mlade igrače da sa njima odradimo mini-pripreme i dodatno radimo na detaljima i individualnim stvarima za koje nemamo toliko vremena kada je cijela ekipa na treningu. Iskoristili smo ga maksimalno da dobiju na snazi i tehnici i da ih podignemo na veći nivo, ako ne za ovu, onda za godine koje dolaze. Uz to, uspjeli smo sa muškarcima da odigramo nekoliko utakmica. Kada smo se skupili, radili smo sa dosta prekida, ali smo uspjeli da se spremimo za Vajpers. Imali smo dosta vremena da o njima pričamo, a i osjetili smo ih u prvom meču. U Norveškoj smo igrali odlično 40 minuta, imali smo sa njima i dobar meč u pripremnom periodu. Iskreno se nadam da ćemo sve to što smo radili prenijeti na teren u subotu. Nadam se da će energija biti na visokom nivou i da ćemo godinu početi sa dobrim osjećajem. Vajpers je u takmičarskom ritmu, odigrao je tri meča u domaćem šampionatu i jači je u odnosu na prvi meč sa ,,plavima“.
– Sve su zdrave, a gro igračica iz prve postave igrao je na Evropskom prvenstvu i u dobrom su ritmu. Treba da probamo da nađemo ritam i ne damo na sebe. Igramo kod kuće, dosta prostora ima da budemo bolji u odnosu na prethodni meč sa njima – zaključila je Popović. A. MARKOVIĆ
Iako su odigrali najbolju partiju u gostima u Evrokupu, košarkaši Budućnost Volija u Istanbulu nesrećno izgubili od lidera grupe A
PODGORICA – Nakon 14. kola, košarkaši Budućnost Volija nijesu bliže, ali ni dalje od mjesta koje vodi u plej-of Evrokupa, a do kraja ligaškog dijela ostala su još četiri kola. Nakon poraza od Bahčešehira u Instanbulu, nakon produžetka (95:93), crnogorski šampion je sa šest pobjeda i osam poraza ostao na sedmom mjestu u grupi A, poziciji ispod crte koja donosi mjesto u doigravanju, što je i primarni evropski cilj ove sezone.
Podgoričanima su naruku išli porazi najbližih konkurenata Vulvsa i Bešiktaša, koji su ostali na po pobjedu više. To se posebno odnosu na Vulvse, koji su neočekivano kod kuće ubjedljivo izgubili od Trefl Sopota (74:97), koji je upisao prvu pobjedu, dok je Bešiktaš, koji je bolji od Budućnosti u međusobnom skoru (dvije pobjede), u gostima izgubio od Huventuda, koji se petom pobjedom priključio borbi za plej-of… – Borili smo se, jer smo znali šta bi nam značila pobjeda protiv Bahčešehira, posebno nakon poraza Vulvsa i Bešiktaša. Da smo pobijedili, sad bismo bili u plej-of zoni, priča bi bila drugačija i bilo bi nam malo lakše da igramo naredni meč kod kuće protiv Hapoela. Ali, sudbina je drugačije htjela, moramo da idemo dalje. Ima još utakmica da se igra, sve je otvoreno. Mi ćemo se boriti do kraja i nadamo se najboljem –kaže za Pobjedu Alen Omić, centar Budućnost Volija.
PROPUŠTENE PRILIKE
Iako su u Istanbulu igrali sa timom koji, uz Valensiju iz grupe B, trenutno ima najbolji skor u takmičenju (po 12-2), Podgoričani su protiv Bahčešehira, kojeg vodi naš Dejan Radonjić, prikazali, vjerovatno, najbolju gostujuću partiju ove sezone u drugom po snazi evropskom klupskom takmičenju, bez obzira na to što su na strani savladali Trento i Trefl Sopot, potvrđujući dobar trenutak forme (do gostovanja u Turskoj su imali niz od šest pobjeda na dva fronta).
Kao u „Mtel dvorani Morača“ (49:45), „plavi“ su ponovo imali četiri poena prednosti na poluvremenu (41:37), ali uz mnogo bolju defanzivnu igru nego u prvog meču. Za razliku od treće četvrtine podgoričkog duela (7:25), kada je potpuno pao i dozvolio gostima seriju od 17:0, u Instanbulu je
Borili smo se, jer smo znali šta bi nam
značila pobjeda posebno nakon poraza Vulvsa i Bešiktaša. Da smo pobijedili, sad bismo bili u plej-of zoni, priča bi bila drugačija i bilo bi nam malo lakše da igramo naredni meč kod kuće protiv Hapoela - rekao je Omić
tim Andreja Žakelja znatno bolje odigrao u trećoj dionici, zapravo, prvih osam minuta, nakon kojih je vodio 58:55. Pad gostiju u posljednja dva minuta i serija Bahčešehira od 6:0, za posjed prednosti pred četvrtu dionicu (61:58), dali su domaćinu krila da novom serijom, od 9:0, povede 77:70 na četiri minuta prije kraja. Tada je, međutim, Budućnost pokazala zube i karakter, uspjela je do kraja da se vrati u meč, čak i povede nakon trojke
Džuvana Morgana na 29,3 sekunde do kraja. Ipak, turski tim je bio bliži pobjedi, ali je produžetak (82:82) izborio Đorđije Jovanovića uz zvuk sirene, uz nesreću da je najmlađi igrač Podgoričana nagazio liniju za tri poena. I u dodatnih pet minuta Budućnost se borila za pobjedu, vodila je 88:87, na minut i 24 sekunde do kraja, ali je posustala nakon trojke Kavenoa
Pobjedom protiv Mornara žele da zadrže mjesto na vrhu tabele
Ekipa se juče vratila u Podgoricu i dobila slobodan dan, a već danas nastavlja sa radom jer je u neđelju u ,,Mtel dvorani Morača“ očekuje duel sa Mornarom, u prvom kolu drugog kruga ABA lige. Budućnost je na diobi prvog mjesta sa Partizanom i Crvenom zvezdom (skor 12-2), dok je Mornar posljednji sa samo jednom pobjedom.
i u penal-završnici i izgubila 95:93. Ostala je misterija zašto je Jogi Ferel na 94:91, u napadu u kojem je Budućnost imala 6,4 sekunde do kraja meča, išao na polaganje (i poentirao), kada je Budućnosti trebala trojka za produžetak, a prilikom prodora američkog plejmejkera su Mekinli Rajt, Rašid Sulejmon i Morgan bili slobodni na perimetru (jedino je dobro čuvan bio Flečer Megi)… – Pred meč sa Bahčešehirom smo bili u dobroj formi i lijepoj seriji od šest pobjeda. Mislim da je trebalo da pobijedimo i u tom meču, ali bila je velika razlika u nekim stvarima – dodaje Omić, misleći posebno o razlici u slobodnim bacanjima.
ČUDAN ODNOS
SLOBODNIH BACANJA
Protiv rivala, koji do sada nije izgubio na svom terenu u Evrokupu, Budućnosti naruku nije išao ni kriterijum suđenja,
– To je crnogorski derbi. Mornar će doći da se bori za pobjedu, jer zna za šta se bori, želi da izbori opstanak u ligi. A nama je u glavi samo pobjeda, jer pobjedom ostajemo među tri najbolje ekipe ABA lige. Želimo, dakle, da pobijedimo kako bismo imali mirnu glavu u pripremi meča sa Hapoelom – rekao je Omić
kojim su u podgoričkom timu bili nezadovoljni i zaradili i dvije tehničke greške (klupa i trener). I ta dva kaznena pogođena bacanja na kraju su imala težinu u konačnom rezultatu.
Odnos slobodnih bacanja je na ovom meču bio 39-12 u korist domaćina, koji je, istina, bio dosta neprecizan sa penala jer je promašio 14 bacanja, za razliku od „plavih“ koji su promašili samo jedno. Interesantno je da je Budućnost takvu razliku ove sezone u Evrokupu, na svoju štetu, u slobodnim bacanjima imala još samo sa Bahčešehirom u Podgorici. Tada su Turci izveli 36 bacanja (pogodili 23), a Budućnost 19 (ubacila 16)… – Oni su šutnuli 39 penala, što je, po mom mišljenju, previše u današnjoj košarci. Ali ne možemo da komentarišemo suđenje, niti želimo, jer to nije naš posao. Naše je da se bo-
Iako je tokom regularnog toka meča konstantno imala prednost u skoku, pa i ofanzivnom, Bahčešehir je na kraju, ipak, imao bolji skok (3734), pa i ofanzivni (10-9). Budućnost je u ovom meču platila ceh i zbog slabog zagrađivanja svog koša nakon šuteva gostiju u ključnim trenucima. Prvo na 14 sekundi prije kraja regularnog toga, pri vođstvu ,,plavih“ od 80:79, Butej je izborio novi napad za svoju ekipu, nakon promašaja Smita koji je dobio drugu šansu i pogodio trojku za 82:80, na 6,7 sekundi do kraja. Još gore je bilo u produžetku, jer je Bahčešehir imao čak tri ofanzivna skoka u napadu u posljednjem minutu, dva u istom napadu, pri vođstvu od 90:88, što je domaćinu omogućilo da ode na 92:88, na 12,9 sekundi do kraja dodatnih pet minuta…
Košarkaš Bahčešehira Džejlin Smit proglašen je za najkorisnijeg igrača (MVP) 14. kola Evrokupa. Smit je protiv Budućnosti zabilježio 19 poena, devet asistencija, po tri skoka i ukradene lopte i indeks korisnosti 32. Smit ove sezone u Evrokupu u prosjeku bilježi 12,4 poena, 6,1 asistenciju, 2,1 skok, 1,1 ukradenu loptu i indeks korisnosti 12,9
rimo na terenu, kao što smo uradili u Istanbulu. Dali smo sve od sebe, izgubili sa dva poena razlike. Moramo da ostanemo jaki i motivišemo se za utakmice koje nam dolaze –ističe Omić, koji je prošle sedmice postao prvi košarkaš koji je prebacio brojku od 2.000 indeksnih poena u Evrokupu.
ODLUČUJUĆE SA
VULVSIMA
Ako u međuvremenu Vulsi dodatno ne odmaknu, a s obzirom na to da Bešiktaš u preostala četiri kola ima tri meča kod kuće (Vulvs, Trefl Sopot, Trento), moguće da će o šestom mjestu u posljednjem kolu odlučivati upravo meč u Litvaniji između Vulvsa i Budućnosti. Prije toga, Budućnost dočekuje Hapoel i Huventud, a gostuje Ulmu, dok Vulvsi gostuju Bešiktašu i Trentu, a dočekuju Gran Kanariju.
– Iznenadio me ovakav poraz Vulvsa od Sopota, ali, kao što vidite, domaći teren ne mora mnogo da znači. Mi ćemo otići na to gostovanje svjesni onoga što smo uradili kod kuće protiv njih, kada smo osjetili da nijesu neka posebna ekipa. Ali moramo da gledamo sebe i napredujemo kao ekipa, da idemo iz utakmice u utakmicu. Budućnost će u narednom meču kod kuće imati veliki izazov da pobijedi jednog od favorita takmičenja Hapoel iz Tel Aviva, koji je pobijedio „plave“ na svom terenu 92:72. – Uz punu dvoranu i podršku naših navijača, mislim da imamo veliku šansu da pobijedimo jedan veliki Hapoel – zaključio je Alen Omić, najbolji skakač Evrokupa sa 936 uhvaćenih lopti, prvi po defanzivnim (604) i ofanzivnim (332) skokovima, te najbolji po broju pogođenih šuteva za dva poena (563). S. JONČIĆ
NIKŠIĆ – Oživjeli su juče tereni kraj Bistrice, trener Milija Savović je odradio s fudbalerima Sutjeske prvi trening u ovoj godini, a bila je to prilika i da se „plavo-bijelima“ obrati novoimenovani predsjednik kluba Boris Rašković Na prozivci je bilo i nekoliko novih lica, neki fudbaleri koji su jesenas branili boje Sutjeske promijenili su sredinu, a prema riječima šefa struke, i narednih dana biće novosti kada je riječ o transferima, Plan je da prvih desetak dana treniraju u Nikšiću, a potom se sele u Ulcinj.
– Te pripreme na Primorju ćemo odraditi iz dva puta, jer ćemo tradicionalno učestvovati na turniru u Bosni, gdje ćemo imati i dvije malo jače utakmice. Dakle, plan je da i prije polaska u Ulcinj u Nikšiću odigramo jedan meč, već smo dogovorili neke rivale i za Primorje, ali više detalja tek ćemo imati narednih
Sa jučerašnjeg treninga fudbalera Sutjeske
Novoizabrani predsjednik Boris Rašković igračima poželio sreću i obećao bolje rezultate Sutjeske
Na prozivci je juče bilo 29 fudbalera. To su golmani: Vladan Giljen Stojan Vukčević i Radoš Dubljević, odbrambeni igrači: Marko Đukanović, Nemanja Đurović, Nikola Jovićević, Ilija
dana. Sigurno ćemo imati petšest provjera i generalnu prije početka šampionata, jer namjera nam je da se uvjerimo koliko svaki od ovih momaka u ovom momentu može da pruži - kazao je juče Savović. On se nada da će imati još nekoliko pojačanja, prije svega u veznom redu, tim prije što će ih još nekoliko dosadašnjih prvotimaca napustiti.
Martinović, Boris Kopitović, Vojislav Jokić, Aleksandar Vlahović
Ognjen Đinović, Đorđe Šaletić Aaron Ismael Barget, vezisti: Srđan Krstović, Igor Pajović, Andrija Kecojević, Dra-
- Jesenas smo odigrali na nivou koji ne zadovoljava ambicije ovog kluba i zbog toga smo tražili rješenja koja bi donijela kvalitet i bolje rezultate. Zbog toga smo angažovali Borisa Kopitovića, koji ima i reprezentativne nastupe, a igrao je i u inostranstvu. Vratili smo u crnogorski fudbal i Balšu Toškovića, a priključili smo i dva Argentinca i nadam se da smo
gan Miranović, Petar Aničić, Nikola Đurković, Danilo Ćetković, Ivan Elias Arbelo, Nikola Janjić Todor Miljanić
Lazar Žižić i Pavle Pićurić. Bili su tu i napadači: Ivan Vukčević, Balša Tošković, Matija Nikčević i Jovan Milić
s njima napravili pravi pogodak. Ti momci imaju zavidan CV, jedan od njih ima i šest nastupa za mladu reprezentaciju Argentine, što bi trebalo da kvalitetom može zadovoljiti naše potrebe. Imamo u sastavu i nekoliko mladih igrača koji bi trebalo da budu perspektiva ovog kluba, a biće i onih koji će igrati kao dvojno registrovani – kaže Savović, dodajući da će sada u
Predsjednik FK Sutjeska Boris Rašković kaže da je već dva-tri mjeseca uključen u nikšićke fudbalske prilike, te da je značajno vrijeme bilo neophodno kako bi se sagledala kompletna organizacija. - Čini mi se da smo već promijenili dosta toga u samoj organizaciji, rezultati bi tek trebalo da se očekuju. Kao da je formiran sasvim novi klub, sve smo potpuno reorganizovali i nije ovo potpuno nova uprava, jer tu su i ljudi koji su ranije rukovodili. Promijenjen je prije svega odnos prema radnom mjestu, obavezama... Klub mnogo košta, neophodan je značajan novac da bi se izmirile obaveze iz prethodnog perioda, ali koliko kod to bilo zahtjevno, uvjeren sam da ćemo doći na zelenu granu.
stručnom štabu biti i Zoran Radović kao trener golmana, te da su tu rokadu napravili i zbog toga što žele da mijenjaju štošta i u omladinskoj školi. Za sada su iz Sutjeske otišli Bagdadi, Vujović, Mirković, Guzina i Petar Vukčević, a taj spisak biće i duži, ali treba da se uprava usaglasi s fudbalerima koji imaju ugovore. Savović očekuje da im se nared-
Imamo i neke investicije, ali Nikšićani očekuju i rezultate. Ovdje vlada pozitivna klima, u euforiji smo i želimo da budemo prvaci. Možda u tome ne uspijemo ove sezone, ali sigurno ćemo ovog proljeća biti mnogo uspješniji nego jesenas – rekao je Rašković, koji nastavlja: - Finansijski ćemo mnogo bolje stajati, organizaciono takođe, a to je najbitnije. Međutim, posebnu pažnju ćemo posvetiti omladinskoj školi, a iskren da budem, nijesam zadovoljan kako je do sada funkcionisala. Mislim da taj resurs nije do sada dovoljno iskorišćen, ali sam svjestan i da za sve ovo što sam pobrojao treba vremena – kaže čelnik nikšićkog prvoligaša, podsjećajući da je strateg Savović dobio punu podršku novog rukovodstva, jer je to stručnjak koji je i ranije imao rezultate, a kraj Bistrice je preuzeo odgovornost kada i nije znao s čime će se sve u koštac uhvatiti.
nih dana priključi još jedan internacionalac, ali vjeruje i da će im se priključiti pojedinci sa domaće scene.
I Vladan Giljen se nada da će predstojećeg proljeća biti uspješniji nego jesenas, da će imati kvalitetniji tim, a raduje ga i što će raditi za Zoranom Radovićem, trenerom uz kojeg je stasavao kao golman. R. PEROŠEVIĆ
LIDER POČINJE ZIMSKE PRIPREME: Budućnost danas od 14 časova prvi put u novoj godini timski izlazi na teren
Juriš na duplu krunu
PODGORICA – Budućnost je privela kraju ljekarske preglede, danas za 10.30 zakazala je pres-konferenciju, a od 14 časova na terenu klupskog kampa počeće pripreme za proljećnu polusezonu. Uoči proslave stogodišnjice kluba, ,,plavi“ imaju najveće ambicije – juriš na duplu krunu.
Više od pola posla što se tiče titule završili su jesenas kada su ostvarili prednost od 12 bodova na vrhu tabele, dok u Kupu tek treba da odigraju zaostalu uta-
kmicu četvrtfinala sa Iskrom. Podgoričani imaju brisani prostor do trona u Meridianbet 1. CFL, s tim što će rad tokom januara i februara biti i svojevrsno spremanje za ono što slijedi na ljeto – gotovo izvjesno učešće u kvalifikacijama za Ligu šampiona. Lider prvenstva je ostao bez najboljeg igrača lige Milana Vukotića koji je potpisao višegodišnji ugovor sa beogradskim Partizanom, a sporazumno je raskinuta saradnja sa napadačem Andrijom Pavlovićem i povremenim repre-
zentativcem Milošem Raičkovićem
Od pojačanja je za sada stigao Marko Miličković Dvadesetšestogodišnji Podgoričanin vratio se iz Uzbekistana, gdje je u dresu Metalurga upisao 25 utakmica i postigao šest golova u prvenstvu.
Miličković je dvije godine bio član Žalgirisa, jedno vrijeme igrao je za Feronikeli sa Kosova, a u Crnoj Gori branio je boje Titograda i Petrovca.
Budućnost će do odlaska u Antaliju vježbati u svom ambijentu na Starom aerodromu. D. K.
PODGORICA – Sa prozivkom, sastankom, pa prvim treningom, fudbaleri Bokelja počeli su juče pripreme za proljećnju polusezonu u Meridianbet 1. CFL. U odnosu na tim od jesenas stiglo je prvo pojačanje – dres kotorskog prvoligaša zadužio je Velizar Janketić.
Dvadesetosmogodišnji ofanzivac vraća se u crnogorski fudbal nakon što je godinu i po proveo u Bosni i Hercegovini. Za Igman iz Konjica odigrao je 28 ligaških utakmica i postigao
dva gola, dok je za Slobodu iz Tuzle upisao sedam nastupa, uz pogodak kojim je svom timu donio bod protiv Veleža na domaćem terenu (1:1). Janketić je u dva navrata bio član Budućnosti, a čak tri puta je potpisivao ugovor sa Rudarom. Najbolje partije pružao je upravo u pljevaljskom klubu kada je u sezoni 2019/20. dao devet prvenstvenih golova na 25 mečeva.
Pod Golubinjom je imao zapažen učinak i dvije i po godine kasnije kada se tokom proljećnjeg dijela šampionata sedam
puta upisao u listu strijelaca, a u timu se našao 16 puta. – Janketić je već sa nama. Vjerujem da igrač njegovih kvaliteta može da nam pomogne u ostvarenju ciljeva. Prelazni rok je za nas tek počeo, jer smo u potrazi za desnim bekom i napadačem. U pregovorima smo sa momcima koje vidimo kao rješenja za deficitarne pozicije. Danas-sjutra trebalo bi da znamo da li će doći do saradnje – rekao je trener Slobodan Drašković za Pobjedu. Kotorane su napustili Nebojša Obradović, Nikola Vukotić,
Futsalisti ubjedljivom pobjedom počeli nastup na turniru u Poreču
Crna Gora 4 San Marino 0
POREČ - Dvorana ,,Finida“.
Golovi: 1:0 Elezaga u 1, 2:0 Jelić u 11, 3:0 Barjaktarović u 30, 4:0 Vuković u 37. minutu.
CRNA GORA: Đečbitrić, Mandić, Vuković, Vuković, Barjaktarović.
Igrali su još: Marković, Krunić, Tadić, Čaprić, Elezaga, Jelić, Ćetković, Međedović.
SAN MARINO: Forćelini, Loti, Dolćini, Andolina, Fortunata.
Igrali su još: Krešentini, Bjordi, Mularoni, Lalja, Fantini, Bekari, Flamini, Fortunati, Amići.
Omladinska futsal reprezentacija Crne Gore trijumfom nad San Marinom otvorila je nastup na turniru u Poreču. Izabranici Sveta Ljesara upisali su rutinsku pobjedu s rezultatom 4:0. Besart Elezaga pogodio je već u prvom minutu, da bi deset minuta kasnije prednost udvostručio Vasilije Jelić Nakon pola sata igre bilo je 3:0 zahvaljujući Enisu Barjakta-
roviću, dok je konačan rezultat postavio Ognjen Vuković u 37. minutu. - Zaslužena pobjeda, koja ni u jednom trenutku nije dolazila u pitanje. Bili smo bolji od samog početka, diktirali ritam, stvarali šanse. U nastavku turnira nas očekuju teži protivnici, a nadam se da ćemo i u tim mečevima biti na odgovarajućem nivou - rekao je selektor Ljesar. U drugom kolu, koje je na programu danas od 16 časova, naša selekcija sastaje se sa Maltom. R. P.
Uprava Bokelja dobila je juče poslijepodne pozitivan odgovor od desnog beka Dušana Hodžića Saradnja je dogovorena do kraja sezone. Tridesetjednogodišnji defanzivac prethodno
Danilo Šipovac, Lazar Pajović i Vladan Kordić Ekipa će uvodni dio trenažnog procesa odraditi u svom gradu, a potom slijedi odlazak u Medulin.
- Radićemo u Kotoru do 23. ili 24. januara, a onda idemo u Medulin, gdje ćemo realizovati glavnu fazu priprema.
Tražim protivnika za 19. januar, dok ćemo u Hrvatskoj imati pet provjera za 12 dana. Imamo dovoljno vremena da se spremimo. Očekujem da proljećnja polusezona bude uspješna kao jesenja, a potrudićemo se
da budemo još bolji – poručio je Drašković. Bokelj je prvi dio prvenstva završio na trećem mjestu koje potencijalno može da donese izlazak u Evropu – zavisno od epiloga Kupa. Kotorani su osvojili 30 bodova, tri manje od drugoplasiranog Petrovca, a 15 iza vodeće Budućnosti. Iza je Dečić sa 27 poena.
Kako god se uzme - ,,plavo-bijeli“ u nastavak ligaškog takmičenja ulaze kao kandidati za učešće na međunarodnoj sceni.
je nastupao za Zvijezdu Gradačac, a tokom karijeru promijenio je veliki broj klubova.
Bio je član dva Radnika – iz Surdulice i Bijeljine, a bio je i član Sarajeva i Veleža. Prošao je školu Crvene zvezde, bio u mlađim kategorijama Rada, a u seniorskoj konkurenciji branio je boje BASK-a, Mladosti iz Velike Obarske, kao i Čelika iz Zenice.
- Bila bi to kruna sezone, ali ne opterećujemo se. Počeli smo fudbalsku godinu sa planom da osiguramo opstanak bez baraža, ali normalno je, prirodno i sportski da ambicije porastu kada imate dobre rezultate. Zadovoljni smo onim što smo postigli do sada, ali smo i svjesni da će drugi dio biti teži i svaki bod imati veću težinu. Idemo redom. Sada je važno da na pravi način odradimo pripreme, a utakmice će pokazati koliki su naši dometi – zaključio je Drašković. D. KAŽIĆ
Sudar crnogorskih trenera na fudbalskom tlu Azije
Petrović bolji od Jovovića u derbiju Kuvajta
PODGORICA - Nepobjedivost Crnogorca u Kuvajtu prekinuo je – Crnogorac. Prvi poraz u Premijer ligi, uopšte prvu utakmicu koju nije završio sa tri boda, Nebojša Jovović doživio je od Željka Petrovića čija je Al Kadsija u derbiju 10. kola savladala vodeći Al Kuvajt sa 2:1.
Jovovićevi ,,plavo-crveni“ imali su maksimalnih 27 bodova do gostovanja na Mohamed Al Hamad stadionu, gdje je domaćin u lijepoj atmosferi stigao do trijumfa i trećeg mjesta na tabeli. Kuvajt je i dalje lider, s tim što drugoplasirani Al Arabi ima šansu da se poravna na vrhu kada odigra gostujući duel sa Kazmom.
Dobru formu na domaćoj sce-
ni Petrovićevi izabranici potvrdili su protiv najboljeg tima lige. „Žuto-crni“ su poveli u 25. minutu nakon inicijative rivala – gol je postigao Sulah koji se odlično snašao između četiri protivnička fudbalera i udarcem lijevom, iz okreta, po zemlji sa desetak metara matirao golmana gostiju. Kuvajt se vratio u 61. minutu poslije akcije po desnoj strani – uslijedio je centaršut, prvi saigrač je propustio loptu, a sa dalje stative reagovao je Naser koji je pogodio za izjednačenje. Ključni momenat dogodio se u 66. kada je Abdelfatah napravio glupost – nerezonski, oštrije, sa podignutom nogom u protivničkom šesnaesteru uklizao je defanzivcu Kadsije koji je namjeravao da ispuca loptu.
Glavni arbitar je nekoliko puta, iz više uglova, gledao situaciju na VAR snimku i pokazao direktni crveni karton napadaču Kuvajta. Puleni Željka Petrovića znali su da iskoriste brojčanju prednost na terenu, a pogodak za veliku pobjedu postigli su u 80. minutu. Golman gostiju odbranio je šut iskosa, ali je odbitak stigao do Kafija kojem nije bilo teško da ,,propara“ mrežu. Nije tu bio kraj uzbuđenjima. Išao je Jovović na sve ili ništa, a u 97. minutu sreća je bila naklonjena Kadsiji. Poslije prekida i gužve u kaznenom prostoru, fudbaler Kuvajta našao se u zicer situaciji – ispred sebe je imao prazan gol, ali je pogodio mjesto gdje se spajaju prečka i stativa.
D. K.
1) Mihailović DragoljubDraža, rođen 27. aprila 1893. godine u Ivanjici, od oca Mihaila i majke Smiljane rođene Petrović, Srbin, jugoslovenski državljanin, oženjen, otac dvoje djece, prije rata bio pukovnik bivše jugoslovenske vojske a u toku okupacije proizveden u čin armijskog generala, bio ministar vojni izbjegličke vlade i načelnik štaba vrhovne komande takozvane jugoslovenske vojske u otadžbini, sada u zatvoru;
2) D-r Moljević Stevan, rođen 6. januara 1888. godine u Rudom, od oca Jovana i majke Mitre rođene Babić, oženjen, otac dvoje djece, Srbin, jugoslovenski državljanin, prije rata bio advokat u Banjoj Luci a za vrijeme okupacije bio član štaba vrhovne komande Draže Mihailovića, sada u zatvoru;
3) Žujović Mladen, rođen 5. juna 1895. godine u Beogradu, od oca Jevrema i majke Danice, prije rata bio advokatski pripravnik u Beogradu, Srbin, jugoslovenski državljanin, otsutan, sada u inostranstvu; 4) D-r Topalović Živko , rođen 21. marta 1886. godine u Užicu, od oca Periše i majke Mihave, oženjen, advokat u Beogradu, Srbin, jugoslovenski državljanin, otsutan, sada u inostranstvu;
5) Vilović Đuro, rođen 11. decembra 1889. godine u Brelima, od oca Đure i majke Simone rođene Šašić, Hrvat, jugoslovenski državljanin, po zanimanju književnik i novinar, za vrijeme okupacije bio član centralnog nacionalnog komiteta organizacije Draže Mihailovića i pretsjednik propagandnog odbora, sada u zatvoru;
6) Radić Radoslav-Rade , rođen 1890. godine, u Jošavci, Srez banjalučki, od oca Novaka i majke Stoje rođene Spasojević, trgovac, oženjen,
Optuženi Draža Mihailović rođen je u Ivanjici, od oca Mihaila i majke Smiljane, rođene Petrović, Srbin, jugoslovenski državljanin, oženjen, otac dvoje djece. Prije rata pukovnik bivše jugoslovenske vojske, a u toku okupacije proizveden u čin armijskog generala
otac troje djece, Srbin, jugoslovenski državljanin, za vrijeme okupacije bio četnički komandant u Bosni i član centralnog nacionalnog komiteta organizacije Draže Mihailovića, sada u zatvoru; 7) Vranješević Slavoljub , rođen 10. januara 1905. godine, u selu Kravici, srez Srebrnica, od oca Dušana i majke Danice, rođene Kojić, bivši jugoslovenski major, oženjen, otac jednog djeteta, Srbin, jugoslovenski državljanin, posljednja funkcija: komandant Zapadne Bosne organizacije Draže Mihailovića, sada u zatvoru; 8) Glišić Miloš, rođen 27. februara 1910. godine u Užičkoj Požegi, od oca Stojadina i majke Stanke, rođene Bogićević, kapetan bivše jugoslovenske vojske, Srbin, jugoslovenski državljanin, oženjen, otac dvoje djece, sada u zatvoru; 9) Jovanović Slobodan , rođen 21. novembra 1869. godine, u Beogradu, od oca Vladimira i majke Jelene,
neoženjen, ranije profesor Beogradskog univerziteta, za vrijeme rata i okupacije potpredsjednik a kasnije predsjednik kraljevske jugoslovenske vlade u inostranstvu i zastupnik ministra vojnog, otsutan, sada u inostranstvu; 10) D-r Purić Božidar, rođen 6. februara 1891. godine u Beogradu, od oca Luke i majke Milice, oženjen, ranije činovnik Ministarstva inostranih poslova, a za vrijeme okupacije bio predsjednik jugoslovenske vlade u inostranstvu, odsutan, sada u inostranstvu; 11) D-r Ninčić Momčilo , rođen 28. maja 1876. godine u Jagodini, od oca Arona i majke Pole, oženjen, otac dvoje djece, jugoslovenski državljanin, za vrijeme rata i okupacije bio ministar spoljnih poslova u emigrantskim vladama, odsutan, sada u inostranstvu; 12) Živković Petar , rođen 23. januara 1879. godine u Negotinu, od oca Rake i majke Save, neoženjen, Srbin,
jugoslovenski državljanin, prije rata bio armiski general, a za vrijeme rata i okupacije član jugoslovenske vlade u inostranstvu, pomoćnik vrho vnog komandanta jugoslovenake vojske i jedno vrijeme ministar vojni, odsutan, sada u inostranstvu; 13) Knežević Radoje, rođen 12. avgusta 1901, u Stragarima, od oca Lazara i majke Mileve , rođene Veljković, oženjen, otac dvoje djece, Srbin, jugoslovenski državljanin, prije rata bio profesor u Beogradu, a za vrijeme okupacije ministar dvora u inostranstvu, odsutan, sada u inostranstvu. 14) D-r Gavrilović Milan , rođen 23. novembra 1882. godine u Beogradu, od oca Uroša i majke Agnice, rođene Vasić, oženjen, otac petoro djece, Srbin, jugoslovenski državljanin, prije rata bio savjetnik poslanstva u penziji i ambasador na strani, a za vrijeme okupacije član jugoslovenske vlade u inostranstvu, odsutan, sada u inostranstvu;
15) Knežević Živan, rođen 15. juna 1906. godine u Vranju, od oca Lazara i majke Mileve , rođene Veljković, oženjen, Srbin, jugoslovenski državljanin, prije rata bio major jugoslovenske vojske, a za vrijeme okupacije šef vojnog kabineta jugoslovenske vlade u inostranstvu i vojni ataše kod ambasadora Fotića, odsutan, sada u inostranstvu; 16) Fotić Konstantin, rođen 17. februara 1891. godine u Šapcu, oženjen, Srbin, jugoslovenski državljanin, prije rata bio pomoćnik ministra i ministar na strani, a za vrijeme okupacije ambasador jugoslovenske vlade u Vašingtonu, odsutan, sada u inostranstvu; 17) Jovanović DragomirDragi, rođen 27. jula 1902. godine u Požarevcu, od oca Ljubomira i majke Vilme rođene Draškoci, oženjen, otac jednog djeteta, Srbin, jugoslovenski državljanin, prije rata bio upravnik grada Beograda, a za vrijeme okupacije upravnik grada Beograda, predsjednik opštine grada Beograda šef srpske državne bezbjednosti i izvanredni vladin komesar za Beograd i srezove Vračarski i Gročanski, sada u zatvoru; 18) Dinić Tanasije-Tasa , star 55 godina, od oca Đorđa i majke Paraskeve, rođene Jovanović, rođen u Nišu, Srbin, jugoslovenski državljanin, oženjen, bez djece, prije rata bio pješadiski pukovnik bivše jugoslovenske vojske u penziji i bivši narodni poslanik, za vrijeme okupacije bio izvanredni komesar za personalne poslove, pomoćnik komesa-
ra unutrašnjih poslova, ministar unutrašnjih poslova i ministar socijalne politike, sada u zatvoru; 19) Jonić Velibor, rođen 12. februara 1892. godine u selu Krnjevu, Srez orašački, od oca Krste i majke Sofije rođene Veljković, oženjen, otac jednog djeteta, Srbin, jugoslovenski državljanin, prije rata bio profesor vojne akademije i novinar, za vrijeme rata i okupacije bio komesar Ministarstva prosvjete, a potom ministar prosvjete u Nedićevoj vladi, sada u zatvoru;
20) Dokić Đura, rođen 1874. godine u Užicu, od oca Lazara i majke Katarine rođene Lazarević, oženjen, otac jednog djeteta, Srbin, jugoslovenski državljanin, prije rata bio armijski general u penziji i rezervi, a za vrijeme okupacije bio ministar saobraćaja u Nedićevoj vladi od oktobra 1941. godine do kraja, sada u zatvoru;
21) Mušicki Kosta , rođen 7. aprila 1897. godine, u Slavonskom Brodu, od oca Milana i majke Jelene rođene Mihailović, oženjen, otac dvoje djece, Srbin, jugoslovenski državljanin, aktivni inženjerski pukovnik bivše jugoslovenske vojske, za vrijeme rata bio komandant srpskog dobrovoljačkog korpusa i kao takav proizveden za generala, sada u zatvoru;
22) Pavlović Boško, rođen 7. aprila 1892. godine, u Jajcu, Bosna, od oca Vukašina i majke Katarine rođene Antres, oženjen, otac dvoje djece, Srbin, jugoslovenski državljanin, prije rata bio zapovjednik državne policijske straže u Zagrebu, za vrijeme okupacije bio pomoćnik komandanta srpske državne straže i državni potsekretar Nedićeve vlade, sada u zatvoru; (Nastavlja se)
PODGORICA - Prošlo je pola vijeka otkako je Daniel Popović objavio svoj kultni hit ,,Džuli“ i postao jedna od najvećih zvijezda regiona. Danas je njegov životni put malo drugačiji, mirniji, ali se jedno ne mijenja - muzika je i dalje ostala dio njegovog bića. Sa legendarnim muzičarem razgovarali smo o njegovom životu, planovima, predrasudama i opstrukcijama koje ga, kako kaže, prate čitavog života.
POBJEDA: U jednom intervjuu ste kazali da je muzika stalno prisutna u Vašem životu, da ona prosto pjeva u Vama. Možemo li reći da ste život posvetili muzici? Na koji momenat iz Vaše karijere ste najponosniji?
POPOVIĆ: Znate, rodio sam se u Titogradu, u porodičnom stanu u Ulici Marka Miljanova, i ,,na ruke“ me je dočekao otac. Žurilo mi se, valjda, tako da majka nije uspjela ni stići do porodilišta, a kako sam se oglasio jakim plačom, otac je u šali rekao: ,,E, ovaj će biti pjevač“. Čini se da mi je moj pokojni otac, nesvjesno, utisnuo nevidljivi žig i odredio sudbinu. Još kao mali dječak sam se zaljubio u gitaru i otkad sam je prvi put uzeo u ruke, traje to naše zajedničko putovanje. Nijesam sebe vidio kao solo izvođača. Uvijek sam želio biti dio benda i tako je i krenuo moj put... Kao gitarista i prateći vokal priključio sam se ,,Entuzijastima“, na poziv šefa benda Tončija Petrovića. Sa njima sam otišao na svoju prvu veliku turneju po SSSR-u koja je trajala puna tri mjeseca. Kada sam pobijedio u Novom Sadu, na Pjesmi Evrovizije, nekima je to djelovala kao nešto što se slučajno dogodilo jer sam za njih bio ,,anonimus bez muzičkog iskustva“. Evropa me je prihvatila od prvih taktova pjesme. Popularnost je bila tolika da su se dešavale stvari koje s pravom mogu ići u rubriku ,,vjerovali ili ne“. Na Crvenom trgu u Moskvi je stajao bilbord sa mojim likom veličine 100 metara puta 100 metara, nastupao sam pred desetinama hiljada ljudi , djevojke u prvim redovima na koncertima su padale u
Moram ipak ovo da naglasim: iza mene je dvadeset samostalnih albuma i ne znam ni sam koliko pjesama rađenih za druge. Dva sam albuma snimio na engleskom za inostrano tržište. Jedan od njih je 1984. sniman u Oslu i u stvaranju njega su učestvovala brojna imena norveške muzičke scene, a imao sam tu čast da je na albumu svirao i orkestar filharmonije iz Osla
Petak, 10. januar 2025.
INTERVJU: Daniel Popović, muzičar čija karijera traje duže od pola vijeka
U pripremi je novi album za koji vjerujem da će biti kruna moje karijere koja traje duže od pola vijeka. Te pjesme me prikazuju u svjetlu onoga kakav jesam - zreo, i životno i u muzičkom smislu, i šansonjer u duši - kazao je Popović
nesvjest. Moja je ,,Džuli“ čak u jednom trenutku na ljestvicama u muzičkim časopisima bila iznad pjesme ,,China Girl“ koju je izvodio Dejvid Bouvi. Danas sa ponosom mogu reći da je ,,Džuli“ moja lična karta, nešto po čemu me prepoznaju. Na to sam ponosan. Ostavio sam neizbrisiv trag u pop muzici.
Moram ipak ovdje naglasiti da je iza mene dvadeset samostalnih albuma i ne znam ni sam koliko pjesama rađenih za druge. Dva sam albuma snimio na engleskom za inostrano tržište. Jedan od njih je 1984. sniman u Oslu i u stvaranju njega su učestvovala brojna imena norveške muzičke scene, a imao sam tu čast da je na albumu svirao i orkestar filharmonije iz Osla.
POBJEDA: Da li je tačno da je svaka pjesma koju ste otpjevali neka priča iz Vašeg života? Koja pjesma je najviše autobiografska i opisuje Vaš životni put?
POPOVIĆ: Ova konstatacija da su pjesme autobiografske, istinite, te da je svaka pomalo i priča mog života odnosi se na pjesme sa novog albuma (u pripremi) za koji vjerujem da će biti kruna moje karijere, koja traje duže od pola vijeka, jer me prikazuju u svjetlu onoga kakav i jesam - zreo, i životno i u muzičkom smislu, i šansonjer u duši. Ove su pjesme stasavale tokom godina moje ,,medijske neeksponiranosti“ i postojala je mogućnost da nikada ne ugledaju svjetlo dana. Znate, kao kada vinari sipaju u boce mlado vino, i boce polože u mrak da ono prođe proces zrenja... tako se dogodilo i sa ovim pjesmama. Moje su se najtananije emocije, iskustva, činjenja i nečinjenja, slike, mirisi, boje, prelile u njih. Zato su iskrene. Nadam se da će, kada album izađe, ljudi uživati u njima barem onoliko koliko sam ja uživao u tom stvaralačkom procesu. To priželjkujem. I nadam se jednoj turneji po prostoru bivše SFRJ, odnosno koncertima na kojima ću predstaviti sebe nekoj novoj publici i podsjetiti one koji su me voljeli da sam još tu. Ne bih mogao da izdvo-
jim jednu, jer to je vrlo kompleksno pitanje. Nosio sam i ,,Tijesan kaput“, za mnoge sam ime koje izaziva oprečna razmišljanja, otud ,,Kano, Kastigan“, iskusio sam bol iz koje se izrodio biser kao u mojoj novoj pjesmi ,,Bambola“, şudili su mi često i proglašavali me krivim bez istinske krivice. Znate, naš je pokojni otac stalno ponavljao da ne treba prećutati laž, jer deset puta izgovorena, postaje istina. Kamo lijepe sreće da sam se uvijek držao tog savjeta.
POBJEDA: Koja Vam je prva asocijacija kada pomisli-
te na Crnu Goru i koje mjesto volite da posjetite?
POPOVIĆ: Gdje god sam ja, gdje god kroči moja noga, tu je Crna Gora. U jednom sam intervjuu izjavio da me Crna Gora ujela ranjenog, ali da praštam jer ljubav izbora nema.
POBJEDA: Da li je duh francuskih šansonjera počeo kod Vas da se gradi u djetinjstvu, dok ste sjedjeli pored majke koja je svirala klavir? Da li se tu javila ljubav prema muzici i da li je kasnije to uticalo na odabir muzičkog pravca?
POPOVIĆ: Nadia, naša majka, rođena je u Belgiji i kao
supruga doktora i majka troje djece, najčešće je svoje slobodno vrijeme pronalazila u večernjim satima kada bi se opuštala svirajući klavir. Voljela je slušati, pjevati i svirati uglavnom francuske šansone. Zamislite sliku jedne ljetnje večeri u tadašnjem Titogradu… znate da grad počinje da živi noću jer su danju temperature previsoke.
Mi smo živjeli u samom centru, u Ulici Marka Miljanova, i kroz širom otvorene prozore do nas su stizali zvuci muzike sa terase Hotela ,,Crna Gora“ koja je bila kultno mjesto
Moji prvi radovi su nastajali kao rezultat tog eskapizma. Sve ono što sam osjećao pokušavao sam, pored muzike, izraziti četkicom i bojom, olovkom, tušem, ugljenim štapićima, ovisno o raspoloženju. Pomiješanih misli i osjećanja je bilo puno... osjećao sam da moram to pretočiti u priču na platnu
okupljanja i koju je projektovao moj stric Vujadin. Uglavnom su na toj terasi gostovali pjevači narodne muzike, a preovlađujući instrument je bila harmonika. Rano sam shvatio da me moj senzibilitet vuče ka šansoni, tačnije ka tom anglosaksonskom muzičkom izričaju. Takva je bila i moja prva kompozicija ,,Plači“. Inače, moj glas - kontratenor i raspon od nekoliko oktava te sposobnost pjevanja falsetom, kao i moj senzibilitet više odgovaraju baladama iako mogu pjevati sve muzičke žanrove. I oprobao sam se u dosta njihpopu, roku, repu, folku... POBJEDA: Manje je poznato da u slobodno vrijeme volite da slikate. Da li je to samo za Vašu dušu ili ste radove već negdje izlagali?
POPOVIĆ: Svoju sam sklonost ka slikanju otkrio devedesetih Izlaz od tih teških, tužnih vremena bilo mi je i slikarstvo. Moji prvi radovi su nastajali kao rezultat tog eskapizma. Sve ono što sam osjećao pokušavao sam, pored muzike, izraziti četkicom i bojom, olovkom, tušem, ugljenim štapićima, zavisno od raspoloženja. Pomiješanih misli i osjećanja je bilo puno... osjećao sam da moram to pretočiti u priču na platnu.
To je bio moj svijet. Moj spas. Počinjalo je univerzalno crnom... onda se crnilo polako pretvaralo u boje, boje su činile drugu dimenziju mene. Dosegneš tišinu u sebi u opštem ludilu okolo. ,,Naše je i onako samo ono što možemo plućima udahnuti i pripada nam onoliko koliko zahvata naša stopa“, kako piše Jasenka Lalović B. PRELEVIĆ
Petak, 10. januar 2025.
KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš. Tel. 069/474-861
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORtAL POBJEDE Urednik
BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON 020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Petak, 10. januar 2025.
Poslovni broj: I.br.1325/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, protiv izvršnog dužnik Aničić Milorada iz Nikšića, Bulevar 13 jul bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 45,814,62 eura, na osnovu izvršne isprave – presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.433/10 od 25.01.2011. godine, dana 09.01.2025. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Aničić Miloradu iz Nikšića, Bulevar 13 jul bb vrši se dostavljanje Zapisnika o III prodaji poslovne oznake I.br.1325/2017 od 09.01.2025. godine Zaključka o IV prodaji poslovne oznake I.br.1325/2017 od 09.01.2025. godine.
Izvršni dužnik Aničić Milorad iz Nikšića može se obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o III prodaji poslovne oznake I.br.1325/2017 od 09.01.2025. godine i Zaključka o IV prodaji poslovne oznake I.br.1325/2017 od 09.01.2025. godine. Upozorava se izvršni dužnik Aničić Milorad iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 09.01.2025.godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Poslovni broj: I.br.1780/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnih dužnika Božović Vidosave iz Nikšića, Rastovac bb, Božović Zdravka iz Nikšića, Miločani bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 43.117,05 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 8528/08 dana 24.06.2008. godine pravosnažnog Rješenja o nasleđivanju notarke Janjušević Nataše iz Nikšića poslovne oznake ON br 724/2018 UPR 180/2018 od 11.12.2019. godine, dana 03.01.2025.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o
DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku II reda Božović Zdravku iz Nikšića, Miločani bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXI prodaji nepokretnosti I.br.1780/17 od 03.01.2025.god, Zaključka o XXII prodaji nepokretnosti I.br.1780/17 od 03.01.2025.god. Izvršni dužnik II reda Božović Zdravko iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXI prodaji nepokretnosti I.br.1780/17 od 03.01.2025.god, Zaključka o XXII prodaji nepokretnosti I.br.1780/17 od 03.01.2025.god. Upozorava se izvršni dužnik II reda Božović Zdravko iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 03.01.2025.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Poslovni broj: I.br.2715/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, protiv izvršnih dužnika: 1. Mrvaljević Ćetka iz Nikšića, Grebice bb, i 2.Mrvaljević Draška iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 24.877,92 eura, na osnovu izvršne isprave –ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3925/2007 dana 27.03.2007. godine, dana 09.01.2025. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnim dužnicima II reda Mrvaljević Ćetku iz Nikšića, Grebice bb, Mrvaljević Drašku iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXXVI prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 09.01.2025. godine Zaključka o XXXVII prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 09.01.2025. godine. Izvršni dužnici I II reda Mrvaljević Ćetko iz Nikšića Mrvaljević Draško iz Podgorice, se mogu obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXXVI prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 09.01.2025. godine Zaključka o XXXVII prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 09.01.2025. godine. Upozoravaju se izvršni dužnici I II reda Mrvaljević Ćetko iz Nikšića i Mrvaljević Draško iz Podgorice, da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 09.01.2025.godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Spisak dobitnika trećeg kola EKO Vozi i Osvoji
Na svim EKO benzinskim stanicama u Crnoj Gori, aktuelna je nagradna igra koja traje od 18.12.2024. do 12.02.2025. godine. Ukupno ima 92 nagrade, od kojih je glavna nagrada automobil MINI COOPER C. Izvlačenje trećeg kola nagradne igre “EKO Vozi i Osvoji” održano je 09.01.2025. u prostorijama Jugopetrola AD. Dobitnici sedmičnih nagrada trećeg kola su:
•Putovanje za dvoje
9001000000206254 Tomica Adžić
•Vaučeri za kupovinu na EKO benzinskim stanicama, vrijednost 50 EUR
9001000000194602
Jelena Nešković
9001000000192714 Darko Radonjić
9001000000216937 Milena Đurišić
9001000000229896
9001000000218482
9001000000223661
9001000000218468
9001000000220761
9001000000226004
9001000000201823
9001000000220746
9001000000231584
Vojkan Petrović
Mirsad Lešević
Pavle Obradović
Nedžad Tivari
Enes Adzović
Julija Vrabec
Jovan Sosić
Elma Lulanaj
Radisav Bujisić
AD,, MEHANIZACIJA I PROGRAMAT,, NIKŠIĆ
Na osnovu odluke Odbora direktora AD,, Mehanizacija i programat,, Nikšić oglašava
JAVNU LICITACIJU ( ponovno oglašavanje) za prodaju 3 bagera i 2 utovarivača
Prodaje: -bager inv.br. 08785 proizvođača VOLVO model EC300EL, identifikacioni broj je VCEC300ET00310731, snaga motora je 180 KW, godina proizvodnje je 2015, sa brojem radnih časova 11713, po početnoj cijeni 83 000,00 eura sa uračunatim PDV-om, -bager inv.br.08786 proizvođača VOLVO, model EC300EL, identifikacioni broj je VCEC300EP00310732, snaga motora je 180 KW, godina proizvodnje je 2015, sa brojem radnih časova 11612, po početnoj cijeni 83 000,00 eura sa uračunatim PDV-om, -bager inv.br.08839 proizvođača VOLVO, model EC380DL, identifikacioni broj je VCEC380DK00280526, snaga motora je 215 KW, godina proizvodnje je 2017, sa brojem radnih časova 9829, po početnoj cijeni 96 000,00 eura sa uračunatim PDV-om, -utovarivač inv.br.08247 proizvođača VOLVO, model L90E, identifikacioni broj je L90EV22518, snaga motora je 121 KW, godina proizvodnje je 2006, sa brojem radnih časova 12220, po početnoj cijeni 51 000,00 eura sa uračunatim PDV-om, -utovarivač inv.br.08267 proizvođača VOLVO, model L90E, identifikacioni broj je L90EV21627, snaga motora je 121 KW, godina proizvodnje je 2005, sa brojem radnih časova 12477, po početnoj cijeni 50 700,00 eura sa uračunatim PDV-om.
Navedene građevinske mašine prodaje u viđenom stanju i mogu se razgledati svakog radnog dana od 9 do 15 sati u periodu trajanja oglasa , a nalaze se u krugu obračunske jedinice Transport mehanizacija u Gračanici, u Nikšiću.
Pravo učešća imaju pravna fizička lica koja uplate 10% od početne cijene .
Kaucija će se uplaćivati na blagajni u Gračanici u Nikšiću do dana zaključenja oglasa.
Kupac je obavezan da ugovorenu cijenu uplati u ukupnom iznosu na dan licitacije, a ukoliko odustane gubi pravo na povratak kaucije .
Porez na promet i ostale dažbine plaća kupac. Kaucija će se vratiti učesnicima koji nijesu izlicitirali, narednog dana po izvšenoj licitaciji.
Oglas je otvoren 8 dana uključujući dan oglašavanja.
Licitacija će biti održana 20.01 2025 godine u 10 sati u kancelariji obračunske jedinice Transport i mehanizacija koja se nalazi u Gračanici u Nikšiću. Sve informacije se mogu dobiti na telefon 067-631-637, svakog radnog dana od 9 do 15 sati.
Dana 9. januara 2025. u 40. godini tragično je preminuo naš dragi
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 10. januara od 11 do 15 časova i 11. januara od 11 do 14 30 časova, kada krećemo za selo Bjeloši, đe će se obaviti sahrana u 15 časova.
OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga VJERA, sinovi VIKTOR, MAŠAN i DAMJAN, šćer ANDREA, majka STANKA, otac BLAGOTA- BAJO, brat BAĆKO, snaha IVANA, sinovci PETAR, PAVLE i VASILIJE, sinovična NINA, stričevi, strina, tetke, ujaci sa porodicama i ostala rodbina KOKOTOVIĆ i PEROVIĆ
Petak, 10. januar 2025.
Vjerovala sam da ovo neće biti kraj, da ćeš se i ovog puta izboriti. Nažalost, sudbina je htjela drugačije. Ponosna sam što sam tvoja unuka, tvoj duh će zauvijek živjeti kroz mene. Moja baba, kažu da samo posebne duše odlaze na velike praznike, a TI si mnogo više od toga. Počivaj u miru
Unuka ANA, zet STEFAN i praunuk LUKA MUGOŠA
Dragoj majci, babi i tašti
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Ćerka LJILJANA, zet ZORAN, unuk ALEKSANDAR, snaha ANA i praunučad LARA i TADIJA ĐURIČIĆ
Opraštamo se od
Zla sudbina prekide da kuca jedno veliko srce, a mi ostadosmo siromašni za jedno neizmjerno i iskreno prijateljstvo. Počivaj u miru, a mi ćemo te vječno čuvati u našim srcima, nemjerljiva ljudska dušo.
EMIR i BILJANA RAMOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
Tvoja dobra i plemenita duša našla je svoj mir. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe
Tvoji: ZDENKA, RANKO, ALEKSANDRO, ALEKSEJ, NAĐA i ALEK 610
Posljednji pozdrav snahi
Počivaj u miru, draga Julija. Ostaješ u srcima onih koji te vole i tuguju za tobom.
Posljednji pozdrav dragom i voljenom kumu
Čast mi je bila što sam te imao za kuma, a bio si i više od toga. Neka ti dušu čuvaju anđeli, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Od kuma PAJA PEROVIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj kumi
JELENI KRIVOKAPIĆ od porodice VUKOTIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
626
Posljednji pozdrav
GOSPAVI LIPOVINI od kume VESNE BOŽOVIĆ
LAZOVIĆ
Kancelarija neće biti ista bez tebe. Lijepe uspomene i sjećanja ispunjavaće prazninu koju si ostavila. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoje koleginice: JELA, VESNA, JELENA i KATARINA
622
Petak, 10. januar 2025.
гробљу у Жабљаку.
Dana 11. januara 2025 godine navršava se 40 dana od smrti
RANKE pok. Marka LAZOVIĆ
Toga dana u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću pred Crkvom Sveti Tiodor u Zagori.
OŽALOŠĆENA PORODICA
JASNA TATAR
Devet dugih i tužnih godina prolazi bez tebe. Čuvamo te u našim srcima.
Vole te tvoji
ACO, NATAŠA, NIKOLETA, MARIJA i MIHAILO
Uspomene na tebe i svu pažnju i ljubav koju si nam pružala, živjeće vječno u nama.
Ujak VOJO sa porodicom
Šest godina je Šest godina i osam od smrti našeg mjeseci od smrti našeg
Nikada ni jednog trenutka nijeste bili sami i zaboravljeni.
To nije ni moguće.
Uvijek ste bili sa nama iako ste nas nemilosrdno napustili i ostavili da samujemo i tugujemo bez ikakve nade.
Tako ste htjeli, ali ćemo vam se uskoro pridružiti.
Ostali ste naša vječna ljubav i ponos.
RACO i SEKA
Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustila naša voljena
Obavještavamo rodbinu i prijatelje da ćemo 11. januara 2025. (subota) u 10 časova na groblju Gvozden brijeg posjetiti njenu vječnu kuću. Sjećanje na tvoju dobrotu, iskrenost i ljubav živi u našim srcima.
OŽALOŠĆENA PORODICA
S ljubavlju i ponosom što smo tvoji.
VOJISLAVKA ANTOVIĆ 12. 1. 2024 –12. 1. 2025. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te od zaborava.
Tvoje NENA i UNA
Petak, 10. januar 2025.
Četrdeset dana je od smrti naše drage
DRAGICE Ognjena KRIVOKAPIĆ
rođene KOVAČEVIĆ
Draga majko, vrijeme ne može izbrisati trag koji si ostavila u našim životima i tugu zbog tvog odlaska. Ostaje nam ponos na tvoj časni i pošteni život. Počivaj u miru, a mi ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava.
U subotu, 11. januara u 10 časova porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.
Djeca BATO, NETA i MILICA sa porodicama
617
Bio si naš oslonac, uzor časnog i poštenog života. Čuvamo uspomenu na tebe.
Navršava se četrdeset dana od smrti naše drage i 24 godine od smrti našeg dragog
612
NOVKE MILIVOJA
ČOLAKOVIĆ
ČOLAKOVIĆA rođ STAMATOVIĆ
Vrijeme prolazi ali ne umanjuje prazninu i tugu zbog vašeg odlaska. Zauvijek ćete živjeti u našim srcima.
Najuža porodica će posjetiti njihovu vječnu kuću u subotu 11. januara 2025. godine u 10 časova.
614
10. 1. 2022–10. 1. 2025.
Vrijeme prolazi, a ti zauvijek živiš sa nama.
TVOJA PORODICA
Navršava se godina dana od smrti
MILENKA Vukadinova SAVOVIĆA
Dragi tata, premalo je riječi a previše tuge da ti kažemo koliko te volimo i koliko nam nedostaješ. Nema te da me dočekaš i ispratiš. Tvoj častan život je naš ponos i nezaborav.
636
Dragi đede
RADOVAN VUKOTIĆ
Iako si sada zvijezda mi te često gledamo i mislimo na tebe. Nedostaješ nam.
NIKOLA i KSENIJA
Navršava se dvije godine od kada nije sa nama naša voljena
JELENA MATIJAŠEVIĆ
Vrijeme prolazi, ali zaborav ne donosi. Sinovi BRANKO i ŽARKO sa porodicom i šćeri RADA i VERA sa porodicama
Navršava se godina dana od smrti
MILENKA Vukadinova SAVOVIĆA
Svojim dostojanstvenim življenjem, znanjem, radom, dobrotom i ljubavlju ostavio si neizbrisiv trag u našim srcima a tvoja plemenita duša našla je svoj mir. Obavještavamo rodbinu, komšije, kumove i prijatelje da ćemo održati godišnji pomen 12. januara 2025. godine u 10 sati na mjesnom groblju Dučići u Kučima.
630
VAŠI NAJMILIJI
616
TUŽNO SJEĆANJE 10. 1. 2014–10. 1. 2025.
MIHAILO-MIŠKO Ilijin MILONJIĆ
635
Prođoše 11 tužnih godina od kada nijesi sa nama. Nedostaješ. Zauvijek u našim srcima i sjećanju dok trajemo.
S ljubavlju,
Tvoja porodica MACA, NENAD NINA i unučad
Tvoji ćerka SANJA, zet NIKOLA, unuke HELENA, SOFIJA i TEODORA BLAGOJEVIĆ
OŽALOŠĆENA PORODICA
