Neđelja, 12. januar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21228 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Analitičar DFC Marko Banović uočava da su domaći mediji profesionalno izvještavali o zločinu na Cetinju, ali upozorava da su društvene mreže poligon za nekontrolisano širenje govora mržnje
Njegoševe riječi i djela izvlače se iz istorijskog konteksta i koriste za senzacionalističku interpretaciju događaja. Članci aludiraju na Njegoševu „kletvu“ koja, navodno, „sustiže Cetinje“. Pominje se da Njegoševa, navodno, posljednja želja – kapela na Lovćenu nije ispunjena, čime se stvara osjećaj da je tragedija na Cetinju dio nekakvog mističnog ,,prokletstva“. Takođe se sugeriše da je tragedija simbolički povezana sa istorijskim sukobima i temama koje Njegoš obrađuje u svojim djelima – kaže
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
PRAVNO I POLITIČKO NASILJE: Istaknuti pravnik i advokat Veselin Radulović ocijenio da se u Crnoj Gori ne poštuje pravni poredak i da dešavanja u Budvi nijesu iznenađenje nakon Andrijevice i Šavnika
Kad institucije ne rade, političari mogu prisilno da sprečavaju
odluka koje
INTERVJU: Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista
obrađuje u svojim
Banović STR. 6. i 7.
Anđeles u plamenu
Piše: dr Ivana
Dr Vesna Mačić, savjetnica Instituta za biologiju mora, boravi na Antarktiku kao prva naučnica iz Crne Gore koja učestvuje u istraživanjima na ovom kontinentu
Aleksa Nešović, student Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, poručio da podržavaju kolege iz Crne Gore i njihove zahtjeve
POGLED SA STRANE: Osjeća se da su srpske bukagije iz Beograda počele da labave stegu na crnogorskim nogama
PRAVNO I POLITIČKO NASILJE: Istaknuti pravnik i advokat ocijenio da se u Crnoj Gori ne poštuje pravni poredak i da dešavanja u budvanskom parlamentu nijesu iznenađenje nakon Andrijevice i Šavnika
Prepucavanja su nastavljena. Nikola Jovanović je poručio da je Mladen Mikijelj bio na jaslama DPS-a 18 mjeseci, a iz NSD saopštili da je Jovanović ljudska i politička marioneta u rukama narko klana. Demokrate kazale da neće na nastavak sjednice lokalnog parlamenta. PES poručio da se zalaže za funkcionalan budvanski, ali i državni parlament. Iz DPS-a rečeno da je u zgradi Opštine Budva talačka kriza, iz Evropskog saveza da se u Budvi desio državni udar
PODGORICA – Ključni problem u Crnoj Gori je što nemamo funkcionalne institucije koje bi trebalo da obezbijede poštovanje pravnog poretka. Politički subjekti mogu da shvate poruku - institucije ne rade svoj posao i oni mogu jednostavno prisilno spriječiti donošenje odluka koje im politički ne odgovaraju – kazao je za Pobjedu advokat Veselin Radulović, dodajući da političari u Crnoj Gori iz dana u dan pokazuju spremnost da krše Ustav i zakone. Radulović je komentarisao dešavanja u lokalnom parlamentu Budve, gdje je u petak veče, nakon verifikovanja mandata odbornicima, onemogućen nastavak sjednice, uz tenzije, incidente i skoro fizičke obračune. Odbornici kaolicije „Za budućnost Budve“, Demokratske Crne Gore i PES-a nijesu dozvolili da se održi sjednica na kojoj bi se za predsjednika lokalne skupštine birao Petar Odžić, kojeg su predložili Evropski savez, „Budva naš grad“ i Ura, a bio bi izabran uz podršku DPS-a. ZBCG, DCG i PES su zauzeli odbornička mjesta i naveli da neće dozvoliti održavanje sjednice. Predstavnik liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović zatražio je da se u Budvi uvede vanredno stanje, navodeći da BIL osobe u opštini kao taoce drže dio odbornika, dok je Mladen Mikijelj, predstavnik liste „Za budućnost Budve“, kazao da su naoružani simpatizeri Jovanovića upali u kabinet predsjednika opštine Budva. Verbalni sukob Mikijelja i Jovanovića zamalo nije prerastao u fizički obračun. Tokom burnih dešavanja i intervencije obezbjeđenja SO povrijeđena je odbornica koalicije „Za budućnost Budve“ Bojana Pićan
NIJE IZNENAĐENJE
Dešavanja u Budvi nijesu iznenađenje za advokata Radulovića. On je kazao da je, nakon sličnih događanja koja smo, nažalost, imali prilike da vidimo u Andrijevici i Šavniku, bilo logično očekivati da to neće stati. - Gotovo svi politički subjek-
UP: Preduzimamo aktivnosti povodom svih prijava
Policijski službenici samostalno i u saradnji sa ODT u Kotoru, preduzimaju aktivnosti u cilju postupanja po svim prijavama povodom dešavanja u vezi sa održavanjem sjednice SO Budva – saopšteno je iz UP. Navodi se da je sa svakom pojedinačnom prijavom odmah, bez odgađanja, upoznat tužilac u ODT u Kotoru po čijem nalogu policija preduzima dalje mjere i radnje iz svoje nadležnosti.
- U odnosu na prijavu jedne osobe da je fizički napadnuta od
ti mogu da shvate poruku da institucije ne rade svoj posao i da mogu jednostavno prisilno spriječiti donošenje odluka koje im politički ne odgovaraju ili za koje ne žele da se u određenom momentu dese – kazao je Radulović.
Poručio je da „nikako nije dobro da institucije ne mogu da obezbijede elementarno poštovanje pravnog poretka, u ovom slučaju održavanje sjednice SO Budva ili ranije u Andrijevici“. - Šalje se veoma loša poruka da u Crnoj Gori Ustav i zakoni ne važe, te da nemamo funkcionalne institucije koje će obezbijediti poštovanje Ustava i zakona u situacijama kada se neko odluči da ih krši. Bojim se da ni ovo neće biti posljednji događaj ako institucije najzad ne počnu da reaguju – istakao je Radulović. Podsjetio je da je govorio, kad je bio sličan slučaj u SO Anadijevica, da je pitanje dana, ne samo u toj opštini, nego i na državnom nivou, kada će nekome pasti na pamet da blokira sjednicu državnog parlamenta kako bi spriječio donošenje odluka koje mu politički ne odgovaraju. Radulović je, na pitanje kuda ide država u kojoj se ne poštuju Ustav i zakoni, odgovorio da „to ne vodi državu nigdje gdje se sada ne nalazimo, a to je stanje gdje se pravni poredak ne poštuje i to najviše od onih koji su najodgovorniji da obezbijede poštovanje pravnog poretka“. - Govorim o političarima bilo na državnom ili lokalnom ni-
obezbjeđenja objekta SO Budva, tužilac se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, dok policija preduzima dalje mjere i radnje u cilju identifikacije eventualnih počinilaca prekršaja - kaže se u saopštenju. Saopšteno je da je sa prijavom šefa obezbjeđenja upoznat tužilac ODT-a u Kotoru, po čijem nalogu policija preduzima dalje mjere i radnje.
- U toku je prikupljanje obavještenja od identifikovanih osoba,
vou. Bilo bi logično da te osobe koje vole da se predstavljaju kao predstavnici građana, iako one to nijesu, već isključivo predstavnici političkih partija i lidera političkih partija, svojim primjerom pokažu kako se poštuju Ustav i zakoni, da insistiraju na poštovanju propisa onda kada se krše – kazao je Radulović. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori imamo toliko neodgovorne i neozbiljne političare da oni iz dana u dan pokazuju spremnost da krše Ustav i zakone. - Ključni problem je što nemamo funkcionalne institucije koje bi trebale da to dovedu u red i obezbijede poštovanje pravnog poretka – rekao je Radulović.
NASTAVLJENA PREPUCAVANJA
Prepucavanja političkih subjekata nastavljena su juče.
Nikola Jovanović poručio je da je Mladen Mikijelj bio na jaslama DPS-a 18 mjeseci, a da oni nijesu i neće nikada biti.
- Do koje mjere doseže licemjerstvo NSD i Mladena Mikijelja najbolje se vidi kada terorizam, nasilništvo i vandalizam koji su izveli u Skupštini Budve pokušavaju da sakriju iza SPC.
-Nijesmo mi bili u manjiskoj vladi DPS-a već SNP i NSD sa ukupno 300 mjesta po dubini i širini. Mladen Mikijelj je 18 mjeseci, koliko je trajala manjinska vlada DPS-a, bio direktor Morskog dobra i mjesečno primao 3.000 eura. Tako mu je DPS omogućio da ukupno inkasira 54.000 eura
nakon čega će biti povratno informisan postupajući tužilac radi pravne kvalifikacije događaja - kaže se u saopštenju. Dodaje se da je sa prijavom koju je podnijela jedna osoba upoznat nadležni tužilac, koji se izjasnio da ne postoje elementi krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Iz UP su podsjetili da Opština Budva ima formiranu Unutrašnju službu zaštite koja u skladu sa Zakonom o zaštiti osoba i imovine ima široko propisana ovla-
i za to može da zahvali direktno Milu Đukanoviću na čijem je platnom spisku dugo bio – naveo je Jovanović. Koalicija ZBCG saopštila je da su dešavanja u SO Budva „do kosti ogolila sve političke subjekte i licemjerstvo Nikole Jovanovića“ koji je, kako navode, „pred čitavom crnogorskom javnošću potvrdio sve naše ranije stavove da je dogovorio koaliciju sa DPS-om“.
- I pored dobronamjernih upozorenja da to ne čini i da će Budvani i pošteni građani Crne Gore na njega pokazivati prstom kao na Stevana Džakovića, pritisnut kriminalnim narko strukturama koje ga finansiraju, Nikola Jovanović je odlučio da do kraja bude ljudska i politička marioneta u rukama narko klana i na čelo SO Budva dovede one koji su dokazani borci protiv SPC, dok bi nakon toga razne druge opštinske funkcije bile podarene onima koji su na kongresima htjeli da otimaju hramove i prave nekakve partijske crkve – navodi se u saopštenju ZBCG.
DEMOKRATE NEĆE
NA SJEDNICU
Budvanski odbor Demokrata saopštio je da neće prisustvovati nastavku sjednice lokalnog parlamenta.
- Donijeli smo odluku da ne prisustvujemo nastavku sjednice, već ćemo odsustvom omogućiti da građani jasno vide na djelu novu „spušku“ koaliciju. Oče-
šćenja, kada je riječ o zaštiti prostora koji obezbjeđuje, te da je bila dužna da između ostalog vrši kontrolu pristupa u objekat, utvrdi identitet i zadrži osobe i eventualne počinioce krivičnih djela ili prekršaja u štićenom prostoru. Kako se navodi, u odnosu na dešavanja u lokalnom parlamentu Budva, policija ne može da pretresa prostorije i osobe u SO bez naloga tužilaštva i naredbe nadležnog suda u konkretnoj situaciji.
kujemo da novi predsjednik SO gospodin Odžić, prvi radni dan nakon izbora provede u UIKS-u u Spužu, na konsultacijama o viziji strategije razvoja Budve sa još aktuelnim predsjednikom opštine, optuženim za najteža krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, a ako bude riječi o bezbjednosti u Budvi i Crnoj Gori tu mogu konsultovati Zorana Lazovića - naveli su iz Demokrata.
- Što se Demokratske Crne Gore tiče, nikakve manipulacije nove ideološki potpuno suprostavljenje koalicije Jovanović, DPS, SD, SDP i Ura neće proći. Ukoliko žele mogu nastaviti sjednicu kada god žele i završiti svoje zakulisne dogovore, a mi ćemo ih jednostavno prezreti, jer je to jedino sto su zaslužili - naveli su, poručujući da niko od funkcionera ili odbornika DCG nije sprečavao održavanje sjednice, a da su jedino BIL lica u zgradi opštine Budva bila u kabinetu predsjednika opštine, po pozivu Nikole Jovanovića.
Pokret Evropa sad saopštio je da se zalaže za funkcionalan budvanski, ali i državni parlament i tim povodom, kako su naveli, ne smije postojati selektivan pristup.
- Destrukcije koje opozicija duže vrši u državnom parlamentu, izazivanjem haosa u radu skupštinskih odbora, sprečavanjem glasanja budžeta, te drugih važnih zakonskih akata i izvještaja kreira jako opasnu atmosferu i utiče na svaku vrstu nesigur-
nosti. Stoga, svi politički i društveni akteri koji ukazuju na haos u Budvi, moraju istovremeno preispitati ponašanje opozicije na državnom nivou i zapitati se da li se upravo takvim djelovanjem i sličnim primjerima doprinosi uvođenju jako opasnog trenda blokade rada zakonodavnih tijela širom države – saopštio je PES. Generalni sekretar SD-a Miloš Čelanović naveo je da je PES u saopštenju pokušao da poistovjeti djelovanje opozicije u crnogorskom parlamentu i djelovanje združenih snaga odbornika DF-a, Demokrata, PES-a, MUP-a i bezbjednosno interesantnih lica u SO Budva. - Budva je klasičan primjer autokratije, bezakonja i bahatosti! I nije, nažalost, prvi primjer da vladajuća garnitura uz pomoć kriminalnih struktura pokušava onesposobiti lokalni parlament. Budva je pokazatelj kako vi, gospodo iz PES-a, a zajedno sa sada već tradicionalnim koalicionim partnerima iz DF-a i Demokrata, zamišljate izbore i smjenu vlasti. Imamo izbore, pa ako izgubimo, ucijenićemo nekog. Ako ni to ne uspije, blokiraćemo skupštinu, grad, uradićemo sve što treba (ispod najniže granice ljudskog dostojanstva) samo da ostanemo još malo na vlasti - naveo je Čelanović.
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić napisao je na mreži Iks da „imamo talačku krizu u zgradi Opštine Budva“. - Odbornica, ujedno i državna sekretarka, pazite sad - Ministarstva unutrašnjih poslova, gle čuda - iz reda Demokrata, poziva na nastavak rušenja ustavnog poretka i narušavanje bezbjednosti građana. Upravi policije u posljednje vrijeme nije bilo dovoljno nauka pa satima i ne pomišlja da pošalje svoje jedinice u Budvu, u jednoj ovakvoj situaciji. U opštini i oko nje se nalazi na stotine lica koja ugrožavaju bezbjednost odbornika i građana - napisao je Anđušić na Iks platformi, dodajući da je „ova država na koljenima“. - Usljed nestvarnog pristupa najvećih državnih funkcionera i institucija po pitanju bezbjednosti, uveliko je prispjela za vanredno stanje - naveo je poslanik DPS-a. Demokratska partija socijalista saopštila je da se skandal u Opštini Budva, kada je grupa građana predvođena članovima OKG Budvanska i BIL licima zauzela Opštinu i pokušala nasilno preuzimanje lokalne vlasti, desio uz punu podršku državnih institucija i bezbjednosnog sektora. Predsjednik SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Ivan Vujović naveo je da se u Budvi dogodio klasični državni udar u režiji vladajućih partija i njihovih lica sa kapuljačama, uz punu asistenciju državnih organa, u prvom redu Uprave policije koja nije uradila ništa da divljanje spriječi. Vujović je naveo da je Uprava policije ponovo bila nijemi posmatrač. I. KOPRIVICA
Neđelja, 12. januar 2025.
PODGORICA – Atak parlamentarne većine na Ustavni sud kreiran je sa idejom da se isprovocira institucionalna kriza u zemlji, jer oni koji su zloupotrijebili parlament da bi preuzeli ovlašćenja Ustavnog suda znali su da će to dovesti do parlamentarne krize. Neće biti redovnog rada Skupštine Crne Gore, dok god se vlast ne pokori Ustavu – kazao je u intervjuu za Pobjedu Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika DPS-a. Nikolić je rekao da kriza parlamenta može imati ozbiljne implikacije na evropski put Crne Gore. Istakao je i da „zbog ustupaka koje Spajić i Milatović čine prema Mandiću, odnosno Vučiću, Crna Gora danas vodi inferiornu politiku u odnosu na Srbiju i svađalačku politiku sa drugim susjedima - Hrvatskom, BiH i Kosovom. Nikolić je poručio da sve ukazuje na to da će premijer i predsjednik Crne Gore, koji, kako je kazao, radikalno gube podršku građana, nastaviti da kupuju sebi vrijeme podilaženjem nezajažljivim apetitima velikosrpskog nacionalizma.
POBJEDA: Opozicija je pozvala parlamentarnu većinu da povuče odluku na Ustavnom odboru o penzionisanju sutkinje Dragane Đuranović. Dok se to ne desi blokirali ste rad Skupštine. Možete li nam reći kakvi su dalji planovi DPS-a, ako ne bude povlačenja odluke? Hoćete li organizovati proteste i kad?
NIKOLIĆ: Naša država je bačena u tešku ustavnu i političku krizu jer su pučisti iz dijela parlamentarne većine posredstvom Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore preuzeli nadležnosti Ustavnog suda i uspostavili političku kontrolu nad tom institucijom. U prevodu: Vlada i Skupština su u zavjereničkoj akciji srušili sistem podjele vlasti u Crnoj Gori, i suspendovali ustavno pravo Ustavnog suda da kontroliše sve tri grane vlasti. Nakon toga, više ništa ne može biti isto. Na dnevnom redu je odbrana ustavnog poretka, i to ćemo braniti institucionalno i vaninstitucionalno. I u Skupštini, i na protestima sa savjesnim građanima. Protestovaćemo na svakom mjestu. Ne bih u ovom trenutku licitirao sa repertoarom pripremljenih akcija, ali ono što svi treba da znaju – redovnog stanja u Skupštini ne-
INTERVJU: Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika DPS-a
će biti dok se ta odluka ne stavi van snage. Crvene linije su pređene, a sve u potrebi da se vlada bez izbora, i da se ustavnost žalbi i zakona koje budu donosili, ne može preispitivati pred Ustavnim sudom. Jasno je svima da ova vlast nezaustavljivo gubi rejting i nećemo normalizovati situaciju u kojoj ni po koju cijenu ne puštaju svoje fotelje i ukidaju izbore putem rušenja Ustavnog suda. To neće proći i što prije shvate da ne mogu tako da se poigravaju sa državom, biće bolje za njih. Dakle, neće biti redovnog rada Skupštine Crne Gore, dok god se vlast ne pokori Ustavu.
POBJEDA: Kako će se takva politička i ustavna kriza odraziti na dalji evropski put Crne Gore?
NIKOLIĆ: Mi danas živimo svojevrsni politički apsurd prema kojem EU sa više entuzijazma radi na uspjehu Crne Gore u evropskim integracijama, nego što to radi crnogorska vlast. Da je drugačije, zar bi naše vlasti insistirale na kvarenju odnosa sa najbližom članicom EU, gurajući joj prst u oko donošenjem rezolucije o genocidu u Jasenovcu, i to sa sviješću da će time isprovocirati probleme u pregovorima sa EU. I to se desilo. Hrvatska je blokirala zatvaranje poglavlja 31, i danas imamo krizu u odnosima sa tom članicom EU. S druge strane, atak parlamentarne većine na Ustavni sud, kreiran je sa idejom da bi se isprovocirala institucionalna kriza u zemlji. Oni koji su zloupotrijebili parlament da bi preuzeli ovlašćenja Ustavnog suda, znali su da će to dovesti do krize u radu parlamenta. Jednako kao što znaju da kriza parlamenta, može imati ozbiljne implikacije na evropski put Crne Gore. Međutim, nezainteresovanost izvršne vlasti i parlamentarne većine da otklone problem koji su sami kreirali, govori o tome da se njima ne žuri sa sprovođenjem evropske agende.
POBJEDA: Vanredna sjednica parlamenta biće 21. januara zbog usvajanja budžeta. Planirate li da ni tad ne do-
zvolite usvajanje budžeta? Kakve će to imati posljedice?
NIKOLIĆ: To nije pitanje za parlamentarnu opoziciju. Budžeta nema zbog antiustavnog djelovanja parlamentarne većine. Oni su zgazili Ustav i obesmislili Ustavni sud. Sve što sad rade, predstavlja prebacivanje krivice i potcjenjivanje inteligencije građana. Pred građane su stavili dilemu: hoćete li budžet i pare ili Ustav i demokratiju? I jedno i drugo, po njima, ne ide ruku pod ruku. Na takvo ponižavanje niko ne nasijeda. Znali su kakva će biti naša reakcija ako preuzmu nadležnosti Ustavnog suda sa ciljem da ukinu ili blokiraju izbore. Dakle, namjerno su to uradili da bi paralisali državu. S druge strane, dobro je što parlamentarne stranke manje brojnih naroda iz vlasti nijesu učestvovale u rušenju Ustava i što su zaključak Ustavnog odbora o penzionisanju sudija Ustavnog suda okarakterisale kao neustavan.
POBJEDA: Kako komentarišete formiranje vlasti u Podgorici? Je li Vas odluka Jakova Milatovića i Pokreta za Podgoricu iznenadila i što mislite, zbog čega je odlučio da ipak formira vlast sa PES-om, DCG i ZBCG, upr-
kos brojnim međusobnim optužbama i uvredama? Je li bilo pritiska iz Beograda?
NIKOLIĆ: Nakon svega što je viđeno tokom pregovora o formiranju vlasti u glavnom gradu, ne treba se čuditi građanima koji smatraju da je većina političara lišena morala i dostojanstva. Normalni i pristojni građani Podgorice neće zaboraviti i oprostiti bagatelisanje njihove izborne volje sa prethodnih izbora. Lično, nijesam naročito ni vjerovao u dogovor o formiranju vlasti u Podgorici, pa se nijesam mogao previše ni razočarati Milatovićevim zaokretom. Međutim, neprijatno je što zarad vlasti svjedočimo javnoj degradaciji integriteta pojedinih ljudi i politika. Ne želim da nagađam da li je Milatović bio izložen pritiscima Beograda, Srpske pravoslavne crkve ili Miholjskog zbora. Činjenica je da zbog ustupaka koje Spajić i Milatović čine prema Mandiću, odnosno Vučiću, Crna Gora danas vodi inferiornu politiku u odnosu na Srbiju, i svađalačku politiku sa drugim susjedima (Hrvatska, BiH i Kosovo). Što je još gore, sve ukazuje na to da će premijer i predsjednik Crne Gore, koji radikalno gube podršku grašana, nastaviti da kupuju sebi
Čemu izbori ako država ne garantuje osnovna prava i slobode izabranim predstavnicima građana
POBJEDA: Kako komentarišete onemogućavanje sjednice i nasilje u budvanskom parlamentu, što se tamo dešava?
NIKOLIĆ: Crna Gora ne funkcioniše kao država, već kao teritorija bez efektivne vlasti u kojoj vlada bezakonje. Umjesto da državni organi omoguće red i poredak u državi, oni žmure ili čak asistiraju u pokušaju blokade života u Crnoj Gori. Podsjetiću vas da ni policija ni tužilaštvo nijesu ništa uradili povodom činjenice da je mje-
secima grupa nasilnika upadala na biračka mjesta u Šavniku, lomila kutije i prekidala izborni dan. Takođe, zabili su glavu u pijesak i kada su neovlašćena lica prekidala sjednice Skupštine opštine Andrijevica, sprečavajući izbor čelnika lokalne vlasti. U Budvi smo u direktnom prenosu imali nasilni upad bezbjednosno interesantnih lica u zgradu Skupštine opštine i opstrukciju konstituisanja vlasti. Reakcija tužilaštva i policije opet je izostala. Postavlja se pitanje čemu slu-
že izbori, ako računanje istorije za „oslobodioce“ počinje od 30. avgusta?! Čemu izbori ako država nije u stanju da garantuje osnovna prava i slobode izabranim predstavnicima građana. Ne možete očekivati od ljudi koji su zgazili Ustav, da se povinuju zakonima ove države. Kome nije jasno da imamo posla sa nasilnicima koji vlast neće predati mirnim putem, taj je ili naivan ili nedobronamjeran. Sjutra će raditi isto u Nikšiću ili nakon nepovoljnog rezultata na vanred-
nim parlamentarnim izborima. Na svu destrukciju i anarhiju koju podstiču djelovi parlamentarne većine, imamo premijera Spajića koji objašnjava kako je koaliranje sa bivšim DF-om recept za uspjeh na evropskom putu. To samo govori da živimo beskrupulozno vrijeme potpune političke simbioze Mandića Spajića i Bečića. Izbrisane su sve razlike između nekadašnjeg Demokratskog fronta, PES-a i Demokrata, ako ih je uopšte i bilo.
vrijeme podilaženjem nezajažljivim apetitima velikosrpskog nacionalizma.
P OBJEDA: Kakve reforme očekuju partiju na predstojećem Kongresu?
NIKOLIĆ: Deseti Kongres Demokratske partije socijalista treba da označi finale procesa unutarpatijskih reformi koje su započete na prethodnom Kongresu prije četiri godine. Očekuje se izbor novog sastava glavnog odbora što će posljedično dovesti i do izbora novog predsjedništva stranke i generalnog sekretarijata. Pored izvjesnih kadrovskih promjena, na predstojećem Kongresu će se usvojiti i novi program koji će na temelju osmogodišnje vizije razvoja Crne Gore u svim oblastima, biti ponuđen crnogorskoj javnosti. Takođe, Statutom stranke će biti propisan i izbor počasnog predsjednika stranke. Kongres će najaviti i novu organizaciju rada partije na operativnom nivou kako bi stranka još efikasnije odgovorila na izazove koje pred Crnu Goru postavlja aktuelna parlamentarna većina.
POBJEDA: Velika tragedija zadesila je Crnu Goru 1. januara. Drugi masakr na Cetinju za dvije i po godine i 13 žrtava, među kojima su dvoje djece, a ostavki ni ovoga puta nema. Što nam sve ovo govori o sektoru bezbjednosti u državi? Hoćete li tražiti odgovornost nadležnih i kojim putem?
NIKOLIĆ: Obaveza države, odnosno funkcionera koji u njeno ime koordiniraju bezbjednosnim sektorom, jeste da bezbjednosne snage organizuju tako da se u skladu sa profesionalnim standardima sprečava ponavljanje istih obrazaca nasilja. Usljed izostanka sistemskog pristupa i katastrofalne procjene nadležnih, Cetinje je 1. januara obezbjeđivalo samo devet službenika policije, uprkos izjavi premijera da u tom gradu boravi 120 pripadnika OKG i uprkos činjenici da je
tokom posljednje godine prijestonica bila epicentar obračuna zaraćenih kriminalnih klanova. Odluka da Cetinje kobnog datuma ostane sa jednocifrenim brojem policajaca, omogućila je ubici da nesmetano ubija na čak pet lokacija te da satima sije strah po crnogorskoj prijestonici. Ono što tu odluku čini dodatno nepromišljenom jeste i činjenica da se ništa nije naučilo iz gotovo identičnog zločina koji se prije dvije godine desio na Cetinju. Sve to, kao i okolnost da su novogodišnji praznici, te da je Cetinje među najposjećenijim gradovima, za nadležne nije bilo dovoljno da pojačaju prisustvo policije. Kako je ta procjena završila - nažalost imali smo prilike da vidimo. Činjenica je da policija nije bila spremna, da je brza reakcija izostala, te da su samo brojali žrtve za ubicom. Nakon tragedije na Cetinju, prvi čovjek sektora bezbjednosti Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović trebalo je da podnesu ostavke i saopšte da je riječ o moralnom činu kojim žele da vrate povjerenje u bezbjednosni sektor. Na taj način bi pokazali da su istinske demokrate i da žele da ojačaju urušeni integritet sektora bezbjednosti koji ima zadatak da štiti državu i građane. S obzirom na to da ostavki nema, i po svoj prilici neće ih ni biti, na potezu je premijer Spajić. Vidjećemo ima li hrabrosti da uvaži apele građana, nevladinih organizacija, strukovnih udruženja, univerzitetskih profesora, kulturnih radnika i ostalih, i hoće li inicirati smjenu čelnih ljudi bezbjednosnog sektora. Ukoliko sve ostane kao što je bilo, jasno je da Spajić samo statira na mjestu premijera i da je prihvatio na sebe ulogu saučesnika u ovom i svim budućim propustima bezbjednosnog sektora.
POBJEDA: Demokrate tvrde da DPS stoji iza protesta koji organizuje „Kamo śutra“, tražeći smjene ključnih ljudi u bezbjednosnom sektoru. Kakav je Vaš odgovor?
NIKOLIĆ: Takvim klevetama, dodatno nanose štetu sebi. Takođe, nanose štetu i demokratiji, jer bez dokaza etiketiraju i kriminalizuju studente, građanske aktiviste i sve druge koji ih kritikuju i traže njihovu odgovornost. Primjećuje se velika nervoza u njihovim javnim reagovanjima. Preuzeli su na svoja pleća veliko breme odgovornosti i sad vide da ne mogu da se nose sa tim. Zato srljaju iz greške u grešku i dodatno okreću javnost protiv sebe. Na kraju, bilo bi korisno da napokon čujemo od kad aktuelna vlast preuzima odgovornost za stanje u državi i kad će DPS koja je sišla sa vlasti prije pet godina, prestati da bude izgovor za njihovu nesposobnost.
I. KOPRIVICA
Hrvatski analitičar smatra da predsjednik SAD Džozef Bajden, i pored uvedenih sankcija, odlazi sa razočaravajućim učinkom na Zapadnom Balkanu
PODGORICA- Ako nije spin, te ako je tačno da će Srbija imati dva mjeseca vremena da nađe rješenje da se oslobodi ruskog kapitala u NIS-u i prilagodi se novoj situaciji, onda znači da su mjere odlazeće američke administracije usklađene sa budućom Trampovom administracijom. Isto tako, onda se potvrđuje ono što su mnogi najavljivali, da će Trampova administracija možda biti manje zainteresovana za procese na Balkanu, ali da će energetika i potiskivanje ruske moći koja proizlazi iz energetske dominacije, biti daleko više u fokusu Trampove administracije, nego što je bila u fokusu Bajdenove - kaže u razgovoru za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero.
Ističe da je očito da su sve one velike riječi, poput „Pomaže Bog, Trampe“ već pale u vodu, jednako kao što je pred šesnaest godina brzo potonula nada u to da bi Obamina administracija (dočekana u Beogradu sloganom: Barače Obama, budi uvek s nama) mogla biti ta koja će (zahvaljujući uticaju istog onog Roda Blagojevića, koji se i sada javlja kao velika nada režima u Beogradu) Srbiji omogućiti dominantnu poziciju na Balkanu.
POBJEDA : Što znače dodatne sankcije Bajdenove administracije za Zapadni Balkan?
ĐENERO: Kad bi potezi odlazeće administracije u SAD bili dogovoreni s predstavnicima administracije koja uskoro preuzima dužnost, kad bi postojala garancija o kontinuitetu politika, onda bi usvajanje novih mjera na isteku mandata bio dobar potez. Ovako, od novih mjera ne treba očekivati previše. Međutim, previše ne bi trebali očekivati niti oni koji su tim mjerama apostrofirani. Naime, iako se oni nadaju da će Trampova administracija donijeti diskontinuitet politika, da će se nova administracija sukobiti s „dubokom državom“, kako teoretičari zavjere nazivaju sistem koji osigurava kontinuitet javnih politika i ostvarivanje temeljnih društvenih vrijednosti, nada da će mjere protiv pojedinaca i institucija koje je uvela Bajdenova administracija „nestati“ ili biti zaobiđene nakon uspostavljanja nove administracije, nije realna. Na kraju mandata nije moguće riješiti ono što je propušte-
Kad bi potezi odlazeće administracije u SAD bili dogovoreni s predstavnicima administracije koja uskoro preuzima dužnost, kad bi postojala garancija o kontinuitetu politika, onda bi usvajanje novih mjera na isteku mandata bio dobar potez. Ovako, od novih mjera ne treba očekivati previše. Međutim, previše ne bi trebali očekivati ni oni koji su tim mjerama apostrofirani – kaže Đenero
no u četiri godine, a jedno od pravila koje bi administracije morale poštovati jeste da nakon sprovedenih izbora, a prije inauguracije nove većine, administracija ne bi više smjela povlačiti poteze koji će obavezivati iduću administraciju, jer za to, jednostavno, više nema legitimiteta. Teško je, međutim, procjenjivati poteze koji su navodno pripremljeni, ali za koje znamo iz posrednih, i to zainteresiranih izvora. Primjer za to je pitanje uvođenja sankcija protiv Naftne industrije Srbije. Teško je ocijeniti događa li se stvarno nešto od onoga o čemu vladar u Beogradu govori, ili je to tek spin. Ako nije spin, te ako je tačno da će Srbija imati dva mjeseca vremena da nađe rješenje i prilagodi se novoj situaciji, onda znači da su mjere odlazeće administracije usklađene sa budućom Trampovom administracijom. Isto tako se potvrđuje ono što su mnogi najavljivalida će Trampova administracija možda biti manje zainteresovana za procese na Balkanu, ali da će energetike i potiskivanje ruske moći koja proizlazi iz energetske dominacije, biti daleko više u fokusu Tram-
Sa Trampom je mirovni poredak doveden u pitanje
POBJEDA: Kako komentarišete politiku Trampa prema Kanadi i Grenlandu? Čini se da vodi istu spoljnu politiku kao Putin, srećom bez oružja! ĐENERO: Optimisti su govorili kako administracija predsjednika Trampa ovog puta u sistem ulazi pripremljena, sa znanjem o tome što ih čeka i sposobna da odmah, a ne nakon nekog grejs perioda, počne povlačiti poteze. Međutim, svojom postizbornom retorikom predsjednik Tramp
pove administracije, nego što je bila u fokusu Bajdenove.Takođe, očito je da su sve one velike riječi, poput „Pomaže Bog, Trampe“ već pale u vodu, jednako kao što je prije šesnaest godina brzo potonula nada u to da bi Obamina administracija (dočekana u Beogradu sloganom: Barače Obama, budi uvek s nama) mogla biti ta koja će (zahvaljujući uticaju istog onog Roda Blagojevi-
je pokazao da i dalje ne razumije temelje kreiranja međunarodnih odnosa. Kao i Putin, predsjednik Trump ne razumije da međunarodni odnosi ne mogu biti puki odraz odnosa moći, ne razumije da se međunarodna politika mora odvijati unutar manevarskog prostora ograničenog s jedne strane realnom moći, ali s druge strane međunarodnim institucijama i konvencijama, dakle, međunarodnom zakonskom infrastrukturom. Grenland
ća, koji se i sada javlja kao velika nada režima u Beogradu) Srbiji omogućiti dominantnu poziciju na Balkanu.
POBJEDA: Do sada je politika Stejt departmenta bila ograničenih dometa i analitičari tvrde da nije urađeno mnogo povodom porasta nacionalizma, ali i korupcije. Što očekjuete od Trampove administracije, kada je region u pitanju?
je pod suverenitetom Danske, jedne od članica NATO saveza, a Kanada je jedan od osnivača Sjevernoatlantskog savezništva. Ako iz savezništva, koje bi trebalo osiguravati stabilnost zapadnog svijeta, dolaze impulsi koji dovode u pitanje suverenitet članica savezništva, onda cijeli sistem postaje upitan. Cijeli mirovni poredak uspostavljen nakon II svjetskog rata dolazi u pitanje, a to je upravo ono čime prijete neprijatelji ovog poretka. Svaka neizvjesnost je silno opasna, a čini se da ulazimo u razdoblje neizvjesnosti, ali i nesigurnosti.
ĐENERO : Administracija predsjednika Bajdena, koji je i sam dobro poznavao procese na Balkanu i u prošlosti igrao vrlo važnu pozitivnu ulogu u tim procesima, dočekana je s velikim nadama demokratskih i euroatlantističkih političkih opcija u regiji, ali odlazi s razočaravajućim učinkom. Ključni problemi, a to su patogeni uticaj ruskog totalitarnog režima i veliko -
srpske ambicije „imperijalizma sirotinje“ na Balkanu, nijesu suzbijeni. Štaviše, danas su ti problemi ozbiljniji nego prije četiri godine. SAD se nijesu prioritetno posvetile konsolidaciji Bosne i Hercegovine kao suverene održive države i nijesu se sistemski bavile zaštitom euroatlantizma u Crnoj Gori, što su, u geopolitičkom smislu, dva ključna pitanja Balkana. Umjesto toga prihvaćena je floskula o tome da stabilnost Balkana zavisi od stabilnosti Srbije i njenog uticaja, iako je ta država s jedne strane nedorasla da osigura ikakvu svoju unutrašnju stabilnost, a s druge se nije spremna odreći imperijalne matrice i velikodržavnog koncepta, zamotanog u putinovsku ideologiju. Otud je proizašao neuspjeh američke administracije na Balkanu, a cijena tog neuspjeha mogla bi biti i dugoročna i vrlo ozbiljna.
POBJEDA: Nacionalisti širom Balkana u Trampu vide partnera. Da li će to stvarno biti tako?
ĐENERO: Trenutno svi kvazisuverenisti, a pogotovo oni u Beogradu, žive u svijetu iluzija i nada. Vrlo brzo će uslijediti sukob sa surovom stvarnošću, kakav obično slijedi nakon velikih neutemeljenih očekivanja. Trampova administracija sasvim sigurno se neće Balkanom baviti niti blizu onoliko koliko se bavila Bajdenova, ali će njihova polazišta biti jasna. Nema govora o tome da bi Tramp na Balkanu tražio saveznike za svoje vrijednosne projekte, za „obnovu tradicionalnih vrijednosti“. Ključ interesa te administracije biti će primjena načela „America first“, a to načelo nije spojivo s uticajem Kine, pa ni s ruskom energetskom dominacijom, što sve režimi poput Vučićeva ili Orbanova vide kao svoje „komparativne prednosti“. Prizemljenje će biti bolno, a uslovi koji će im biti postavljeni, nemilosrdni. U tom smislu možda i nije nemoguće da se dogodi totalna blokada ruskog vlasništva u NIS-u, ali samo ako postoji interes da neka američka kompanija preuzme kontrolu nad srbijanskom kompanijom u ruskom dominantnom vlasništvu.
M. Jovićević
Neđelja, 12. januar 2025.
PODGORICA – Pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, tokom 2024. godine zaključeno je 1.226 sporazuma između zaposlenih i njihovih poslodavaca – kazala je Pobjedi direktorica Agencije Enesa Rastoder, dodajući da su prošle godine okončali preko 90 odsto postupaka, a da je oko 1.700 prijedloga prenijeto u ovu godinu.
Ukazuje da je prošle godine primljeno 3.520 zahtjeva zaposlenih, ali je u rad iz 2023. godine prenijeto preko 18.000 zahtjeva, imajući u vidu da je odredbama Zakona o radu propisano da sva novčana potraživanja nastala od 23. avgusta 2008. godine zastarijevaju u roku od četiri godine od stupanja zakona na snagu, odnosno do 7. januara 2024. godine. Rastoder navodi da su zaposleni podnosili ove zahtjeve po više pravnih osnova, te da su sindikalne organizacije dostavljale spiskove sa više stotina zaposlenih.
pravni osnov
- Zaposleni su u najvećem dijelu tražili naknadu troškova prevoza u javnom sektoru i miritelji su po tom osnovu obustavili postupke za oko 12.000 zaposlenih, jer nije postojao pravni osnov. Agencija je odbila oko 2.000 prijedloga, jer podnosioci nijesu imali status zaposlenih zbog nepostojanja druge strane u sporu zbog vođenja stečajnog postupka ili drugih procesnih smetnji za sprovođenje postupka mirenja. Ostali zahtjevi su se odnosili na prekovremeni, noćni i rad za vrijeme državnih i vjerskih praznika, povraćaj sredstava iz stambenog fonda, manje isplaćene zarade, godišnji odmor, prestanak radnog odnosa, neuplaćene doprinose za socijalno osiguranje, mobing, manje isplaćene penzije zbog neizvršavanja sudskih presuda – kazala je Rastoder Pobjedi. Rastoder objašnjava da Zakon o radu propisuje da je zaposleni, koji smatra da mu je
Od preko 18.000 zahtjeva zaposlenih za potraživanja nastala do 2008, čija zastara je nastupila početkom prošle godine, Agencija je kao neosnovane odbila 14.000
povrijeđeno pravo iz rada i po osnovu rada, dužan da, prije pokretanja postupka pred sudom, podnese prijedlog za mirno rješavanje radnog spora pred Agencijom ili Centrom za alternativno rješavanje sporova. Poslodavac je u tom slučaju dužan da prihvati postupak mirnog rješavanja, a izuzetak se odnosi na prestanak radnog odnosa, gdje postupak mirenja nije procesna pretpostavka za pokretanje postupka pred sudom. Za vrijeme trajanja postupka pred Agencijom ili Centrom, dodaje Rastoder, rokovi za pokretanje postupka pred sudom ne teku.
Crna Gora godinama ima problem sa milionskim odlivima iz budžeta po osnovu radnih sporova, a prošle godine je za devet mjeseci prinudno naplaćeno preko 15 miliona eura. To se navodi u posljednjem izvještaju zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojane Ćirović koja je uka-
zala da postoji mogućnost da je dio višemilionskih iznosa, koji se iz budžeta isplaćuju zbog radnih sporova, rezultat nesavjesnog rada, zbog čega bi državni organi što prije trebalo da utvrde uzroke i sprovedu mjere za suzbijanje takvog postupanja. Ćirović je ukazala da je prilikom planiranja budžeta potrebno obratiti pažnju na uzrok i posljedice prinudne naplate i planirati budžete za pojedine budžetske jedinice. Na ovaj problem ukazuje i Rastoder koja navodi da se u praksi dešava da poslodavci i iz javnog i realnog sektora, iako prepoznaju osnovanost potraživanja bivših ili trenutno zaposlenih, nemaju planirane izdatke u tekućem budžetu za te namjene, pa se pribjega-
va postupcima pred sudovima i isplati potraživanja u izvršnom postupku iz budžetskih rezervi ili se prolongira obaveza isplate, neprihvatanjem pravnog osnova i vođenjem postupka pred sudovima, koji traju duže i tako se nesporna obaveza odlaže.
prednosti
Pored finansijskog efekta, navodi Rastoder, prednosti vansudskog rješavanja radnih sporova ogledaju se u razvijanju socijalnog dijaloga između zaposlenih i poslodavaca, jačanju njihovog partnerstva i povjerenja u jednom mirnom i povjerljivom postupku. - Dogovor doprinosi smanjenju nezadovoljstva zaposlenih, jer postupak pred su-
dom u nekom smislu dovodi do stvaranja nepovjerenja između poslodavaca i zaposlenih i spor praktično izlazi iz okvira radnog okruženja. Postizanje dogovora i zaključivanje sporazuma pred Agencijom je mogućnost koja štedi više miliona finansijskih sredstava, kako u javnom, tako i u realnom sektoru, jer je postupak pred Agencijom besplatan za strane u postupku, i poslodavci bi trebalo da prepoznaju benefite, naročito u onim postupcima gdje sudska praksa pokaže osnovanost tužbenih zahtjeva –navodi Rastoder. Razlog nastanka velikih troškova Rastoder vidi i u nedovoljnim kapacitetima jednog dijela poslodavaca, kada je ri-
ječ o potrebnoj dokumentaciji koja treba da prati odluke poslodavaca kod utvrđivanja prava i obaveza zaposlenih, evidencijama, odlukama, rješenjima, ugovorima i aneksima, pa je ishod sudskih postupaka u tom dijelu, najčešće, u korist zaposlenih.
Napominje da se pred Agencijom ne može zaključiti sporazum koji je suprotan zakonu, pa i u situacijama kada bi strane u sporu dogovorile zaključenje sporazuma, miritelji su dužni da ukažu na propise koji bi značili povredu materijalnog prava.
Miritelji i arbitri se biraju na mandat od četiri godine, a Agencija je u novembru prošle godine, nakon isteka mandata prethodnoj grupi, raspisala javni poziv za izbor 50 miritelja i 20 arbitara. Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je, nakon ispita za dobijanje licence i intervjua, izabralo 31 miritelja i pet arbitara, koje Agencija upisuje u Imenik izabranih miritelja i arbitara.
- Uslovi propisani Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova propisuju za miritelja da je diplomirani pravnik, sa VII1 nivoom kvalifikacije obrazovanja u radnom zakonodavstvu od najmanje pet godina, a za arbitra taj uslov je najmanje deset godina. Miritelj vodi postupak i pomaže stranama u sporu da se dogovore, a ako se ne dogovore, podnosilac ima pravo da u roku od 15 dana, od prijema rješenja, pokrene postupak pred nadležnim sudom. Arbitar, ako su se stranke sporazumjele za arbitražu, donosi meritornu odluku nakon sprovedenog dokaznog postupka i protiv te odluke se ne može voditi postupak pred sudom - objašnjava Rastoder, dodajući da planiraju da u okviru preventivnog djelovanja nastanka sporova rade na edukaciji zaposlenih i poslodavaca, a u saradnji sa sindikatima i poslodavcima promovišu rješavanje sporova u arbitražnom postupku. M. Lk.
PODGORICA – Iz Uprave za statistiku potvrdili su juče pisanje Pobjede da su im hakeri upali u sistem, te da se sajber incident u informacionom sistemu dogodio 14. novembra 2024. godine u 23.45 sati. Kažu da nesmetano obavljaju svoje zakonom definisane aktivnosti i da su sve baze podataka bezbjedne. - Incident je identifikovan kao ransomware napad (medusa
locker) i isti je shodno Zakonu o informacionoj bezbjednosti prijavljen nadležnim organima koji vode postupak o istom u okvirima svoje nadležnosti. Dakle, nije tačna informacija da je Uprava za statistiku skrivala da se desio sajber incident, već je istoga dana obavijestila relevantne nadležne organe u cilju sagledavanja činjenica i dobijanja konačnih nalaza o incidentu. Nadasve, Uprava za statistiku
nije pretrpjela štetu navedenim sajber incidentom i nesmetano obavlja sve poslove propisane zakonom – istakli su iz Monstata. Svi podaci su, tvrde oni, sačuvani, sistem je revitalizovan iz backupa i nakon par dana vraćen u punu funkciju. - Svi aktivni serveri i računari u mreži su skenirani zadnjom verzijom korporativnog antivirusa, dok su inficirane mašine izolovane i ugašene i ne-
će se koristiti dok se ne završi forenzika od strane nadležnih organa. Uprava za statistiku sprovodi sve mjere informacione bezbjednosti u svom informacionom sistemu u cilju bezbjednosti podataka. Shodno internim procedurama koje se odnose na sajber bezbjednost i postupanje u slučaju incidenata, Uprava za statistiku radi dnevne i nedjeljne backupe baza podataka kako na serverima tako i na
eksternim memorijama (offline backup) koje se čuvaju na propisan način - saopštili su. Računarska mreža koja se koristi za obradu podataka Popisa 2023. i pripadajuće baze podataka nijesu bili, dodaju iz Monstata, predmet napada i nalaze se u izolovanom sistemu, pa ne postoji mogućnost ovakve vrste incidenata.
- Takođe, kao što smo više puta komunicirali u javnosti, za potrebe popisa razvijeni su
posebni mehanizmi i pravila u cilju zaštite podataka kao i kontrole i ograničenja pristupa istim, čime su popisni podaci u potpunosti bezbjedni. Zbog svega navedenog, molimo medije na objektivno izvještavanje i informišemo da je Uprava za statistiku preduzela sve aktivnosti i uspostavila dodatne mehanizme kontrole koji obezbjeđuju potpunu zaštitu podataka – naveli su oni. Dodaju da Uprava za statistiku nije obavijestila javnost o navedenom incidentu jer je postupak u toku, a u konačnom ,,navedeni incident nije imao značajnijeg uticaja na nesmetan rad Uprave za statistiku i bezbjednost podataka - stoji u reagovanju ove institucije. r.p.
INTERVJU: Aleksa Nešović, student Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Savjetujemo ih da se distanciraju od političkih stranaka, da ne odgovaraju na moguće provokacije policije i da u svom nastupu budu jedinstveni. Takođe, oni treba da pozivaju sve sugrađane na zajedničke akcije i zajedničko djelovanje, jer studenti rade u interesu svakog čovjeka i djeteta u Crnoj Gori - kaže Nešović
BEOGRAD - Studenti rade u interesu svakog čovjeka i djeteta u Crnoj Gori. U svom nastupu trebalo bi da budu jedinstveni i ne odgovaraju na moguće provokacije - kaže za Pobjedu Aleksa Nešović, student Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Ističe da kao student beogradskog fakulteta ne može da se upliće u unutrašnju politiku Crne Gore, ali poziva ministre pravde i policije da ispune studentske zahtjeve.
POBJEDA: Da li ćete uputiti podršku studentima iz Crne Gore koji su počeli proteste zbog tragičnih događaja na Cetinju, traže smjenu ministara policije i pravde i zahtijevaju da prorade institucije?
NE ŠOVIĆ: Naravno da smo uz naše kolege u Crnoj Gori. U okviru svakodnevnih blokada, istog dana održali smo pomen - 12 minuta za 12 žrtava sa Cetinja. Ovim putem želim još jednom da kažem da su kolege sa Građevinskog fakulteta u Beogradu uz studente iz Crne Gore. Državni sistem mora spriječiti ovakve situacije. Mi kao studenti Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu ne možemo da se uplićemo u unutrašnju politiku Crne Gore, međutim pozivamo ministra pravde i policije da ispune studentske zahtjeve.
P OBJEDA: Kakve savjete imate za kolege iz Crne Gore koji protestuju? Na što bi trebalo da obrate pažnju?
NEŠOVIĆ: Savjetujemo ih da se distanciraju od političkih stranaka i djeluju jedinstveno, da ne odgovaraju na moguće provokacije policije i da u svom nastupu budu jedinstveni.
Takođe, oni treba da pozivaju sve sugrađane na zajedničke akcije i zajedničko djelovanje, jer studenti rade u interesu svakog čovjeka i djeteta u Crnoj Gori.
POBJEDA: Ušli smo u osmu nedjelju blokade, koliko ste bliži ostvarenju zahtjeva i da li je realno da se oni svi ispune?
NEŠOVIĆ: Kao što znate, zahtjevi još uvek nijesu ispunjeni, međutim, nedjelje za na-
ma pokazuju da studenti neće odustati do ispunjenja zahtjeva. Mi čvrsto vjerujemo da će zahtjevi biti ispunjeni i da su institucije kojima su zahtjevi upućeni svjesne da je ispunjenje zahtjeva njihova dužnost. Nedavno smo dodatno pojasnili zahtjeve, tako da se ne mogu pogrešno tumačiti.
POBJEDA: Od početka protesta nastupilo je medijsko zastrašivanje studenata u provladinim medijima, uključila se BIA, krše se osnovna ljudska prava objavljivanjem ličnih podataka studenata… Kada vidite i čujete neistine o Vašim kolegama u medijima – da li Vas tjeraju na razmišljanje, oprez ili daju novu snagu da istrajete do ispunjenja zahtjeva?
NEŠOVIĆ: Studenti Građevinskog fakulteta oštro osuđuju objavljivanje ličnih dokumenata studenata i zahtijevamo da institucije reaguju na kršenje zakona. Što se tiče poziva u prostorije Bezbjednosno informativne agencije, takva zaštrašivanja nas neće sputati ili pokolebati. Svjesni smo da su oni tu, međutim, znamo da radimo nešto ispravno i u interesu svih građana. Takođe znamo da dosta policajaca jeste na našoj strani i pozivamo ih da nam se pri-
PODGORICA - Zločin koji se dogodio 1. januara na Cetinju ponovo je pokrenuo talas senzacionalističkog i tabloidnog izvještavanja velikog broja medija iz Srbije. O tom nemilom događaju većina medija u Crnoj Gori izvijestila je pravovremeno i objektivno, prenoseći zvanična saopštenja nadležnih institucija i vodeći računa da u teškim trenucima dodatno ne uznemire građane.
To je Pobjedi kazao Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra, analizirajući govor mržnje koji je doživio ekspanziju u pojedinim regionalnim medijima. Govor mržnje i dezinformacije su još veći obim imali na društvenim mrežama, koje polako postaju jedno od glavnih sredstava „informisanja“ građana.
Zbog takvog narativa, a koji su pojedini građani već prijavili, Više državno tužilaštvo je saopštilo da prati učestale objave i komentare koji mogu sadržati elemente govora mržnje, a odnose se na ubistva na Cetinju 1. januara 2025. godine.
- U situacijama u kojima se ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kog konkretnog slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena - naveli su iz tog tužilaštva.
Više državno tužilaštvo u Podgorici, takođe, daje naloge osnovnim državnim tužilaštvima, kao i policiji da preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti, kako bi se utvrdilo da li u objavama određenih lica postoje elementi prekršaja.
ključe u borbi za bolje društvo.
POBJEDA: Pobuna koju ste počeli polako se širi na sve djelove društva. Iako stalno šaljete poruke da je Vaša pobuna autentična, da li postoji mogućnost da se te sve pobune u jednom momentu sretnu i udruže oko ostvarenja nekog zajedničkog cilja ili će studenti ostati samo pri svojim zahtjevima?
NEŠOVIĆ: Do sada smo dobili podršku od inženjera, prosvjetara, profesora, advokata i građana. Pozivamo na jedinstvo svih ljudi koji žele promjenu, da djelujemo rame uz rame, svi zajedno do ispunjenja svih zahtjeva jer će to izgraditi bolje društvo.
P OBJEDA: Istrajavate u svakodnevnim blokadama. Kakva je bezbjednost sada u odnosu na početak protesta – koji je i počeo jer ste nebezbjedni (to je reklo dosta Vaših kolega)? Mnogi se zalijeću kako bi probili barikade dok stojite?
NEŠOVIĆ: Ne bih se složio da su blokade nebezbjedne. Naša radna grupa za bezbjednost u saradnji sa timovima sa drugih fakulteta uspješno obezbjeđuje sve blokade, ali da, takvi događaji se dešavaju. Ne znamo zašto pojedinci prave nasilne incidente. Violeta CVejić
Neđelja, 12. januar
Analitičar DFC Marko Banović uočava ali upozorava da su društvene mreže
- Sva lica za koja se utvrdi da su u svojim objavama i komentarima koristila govor mržnje biće adekvatno procesuirana – poručili su iz VDT-a. Ni 12 dana nakon tragedije i prijava govora mržnje, institucije ne reaguju, već navode da „prate“ situaciju. Banović podsjeća da je i sada, kao i u prethodnim slučajevima, izostala brza reakcija državnih organa, te da je time ohrabreno višednevno sijanje mržnje na društvenim mrežama u jednom veoma delikatnom društvenom momentu.
ManipulaC ija
e M o C ija M a Kao i medijski eksperti koji su za Pobjedu prije dva dana govorili o govoru mržnje, Banović je takođe uočio da su domaći mediji i ovoga puta, kao i nakon zločina koji se dogodio u Medovini na Cetinju prije dvije godine, zadržali etički pristup i profesionalnost. - Ipak, taj događaj je još jednom pokazao odsustvo elementarne empatije i objektivnosti pojedinih srpskih medija. Senzacionalizacija i rijalitizacija zločina koji se desio na Cetinju i ljudskih tragedija svakodnevno su prisutni u medijima u Srbiji, kršeći etički kodeks i standarde novinarske profesije. Srp-
Njegoševe riječi i djela izvlače se iz istorijskog konteksta i koriste za senzacionalističku interpretaciju događaja. Članci aludiraju na Njegoševu „kletvu“ koja, navodno, „sustiže Cetinje“. Pominje se da Njegoševa, navodno, posljednja želja – kapela na Lovćenu, nije ispunjena, stvarajući osjećaj da je tragedija na Cetinju dio nekakvog mističnog ,,prokletstva“. Takođe se sugeriše da je tragedija simbolički povezana sa istorijskim sukobima i temama koje Njegoš obrađuje u svojim djelima – kaže Banović
ski tabolidi su se kao i tokom prethodnih tragedija služili neprovjerenim informacijama, senzacionalizmom i manipulacijom emocijama – kazao je Banović. Tokom analiziranja izvještavanja u medijima, primijetio je da su naslovi često bili bombastični, tendenciozni i nepovezani sa stvarnim činjenicama. Uočen je izostanak provjere činjenica i empatije. - Mitovi i predanja se uzimaju kao činjenice, fokus je na senzacionalizmu, ekskluzivi i mistifikaciji umjesto na odgovornom izvještavanju – kazao je on. Pojedini mediji iz Srbije se, kako je ocijenio, fokusiraju na najmorbidnije detalje zločina, analiziraju sahrane žrtava i uspostavljaju medicinske dijagnoze ne samo ubici, već svim građanima Cetinja. - Uz to, srpski tabloidi daju i političku i vjersku dimenziju zločinu šireći govor mržnje
prema stanovnicima Cetinja. Važno je istaći da su crnogorska prijestonica i njeni građani u više navrata bili meta govora mržnje koji su širili mediji iz Srbije – naglasio je Banović.
Mitsko i Mistično raCionalizoVanje
A da je vjersko i mitsko poslužilo za racionalizaciju stravičnog zločina, može se dokazati tekstovima objavljenim u tabloidima Republika (Srpski telegraf), Novosti i Kurir koji su koristili ime i djelo Petra II Petrovića Njegoša kako bi tragediju na Cetinju smjestili u širi narativ o „prokletstvima“ i „sudbinskim tokovima“. - Njegoševe riječi i djela izvlače se iz istorijskog konteksta i koriste za senzacionalističku interpretaciju događaja. Članci aludiraju na Njegoševu „kletvu“ koja navodno „sustiže Cetinje“, pominje se da Njegoševa, navodno, posljed-
uočava da su domaći mediji profesionalno izvještavali o zločinu u prijestonici, mreže poligon za nekontrolisano širenje govora mržnje
nja želja – kapela na Lovćenu, nije ispunjena, stvarajući osećaj da je tragedija na Cetinju dio nekakvog mističnog ,,prokletstva“. Takođe se sugeriše da je tragedija simbolički povezana sa istorijskim sukobima i temama koje Njegoš obrađuje u svojim djelima – kaže Banović.
Kao primjer navodi Srpski telegraf, odnosno njegov portal Republika, koji je objavio čak tri članka sa gotovo istim motivima, naslovima i sadržajem što ukazuje na plansko forsiranje senzacionalističkog okvira. - Takvim izvještavanjem se dehumanizuju žrtve i marginalizuju uzroci tragedije. Narativi dodatno povređuju zajednicu koja je pogođena tragedijom – upozorio je analitičar DFC-a.
Čeka se stav saMU, Še Šelj ponovo ,,zvijezda“ televizije I televizije u Srbiji su u okviru redovnih ili posebnih emisija komentarisale tragediju na Cetinju. Zbog pojedinih priloga koje su emitovali, Savjet Agencije za medijske usluge će ove sedmice zasijedati, ka-
ko bi na osnovu analize praćenja programa donio odluku da li će postupiti isto kao i prije dvije godine nakon Medovine – zatamnjivanje određenih programa na pola godine zbog uvredljivog izvještavanja i govora mržnje. Banović je kazao da su urednici pojedinih medija, voditelji programa i razni drugi sagovornici radili rekonstrukciju događaja i plasirali informacije koje su se odnosile na detalje počinjenih ubistava, kao i pojedinosti o ubici i žrtvama, njihovim odnosima, zdravstvenom i imovnom stanju, te da je ubica imao navodno još ljudi na „listi za odstrijel“. Prateći emisije pojedinih televizija u Srbiji, DFC je uočio da su sagovornici razloge za tragediju tražili u klimi u kojoj Cetinje živi, navodeći da su građani prilično podijeljeni među sobom. Bilo je i mišljenja da su Cetinjani bijesni zbog političke propagande koju vrše pojedini činioci i mediji u Crnoj Gori, zato što Cetinjani osjećaju povezanost sa Srbijom i Beogradom. Banović uočava da bez ikakvih dokaza i provjerenih
Nakon tragedije na Cetinju, u Podgorici su održani protesti kojima su okupljeni željeli da ukažu na dešavanja u Crnoj Gori, ističući da su sloboda govora, obrazovanje, socijalna pravda, jednakost i bezbjednost ugroženi. Prvo spontano okupljanje građana je održano u petak 3. januara, a u nedjelju 5. januara je neformalna grupa studenata ,,Kamo śutra“ organizovala novi protest na kome su iznešeni zahtjevi koji podrazumijevaju ostavke nadležnih za
bezbjednost u državi, bolju kontrolu legalizacije oružja, povratak policajca u zajednici, ali i uvođenje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovnim i srednjim školama. Analizirajući informacije i reakcije na taj protest, na kome je, prema Arhivu javnih skupova, bilo oko 5.000 ljudi, Banović kaže da su u srpskim tabloidima i pojedinim medijima u Crnoj Gori objavljeni članci kojima se pokušavaju targetirati učesnici protesta, a sadrže
informacija gosti u emisijama obrazlažu karakteristike i psihološki profil ubice, dok lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj govori da svi ubijeni pripadnici satanističke crnogorske crkve i da se vodi sukob oko kuće koja im služi kao crkva.
d eh UM anizacija na drUŠt veni M M reža M a Analizirajući objave nakon tragedije koja se dogodila prvog dana nove godine na Cetinju, DFC je zaključio da su dr uštvene mreže jedan od glavnih kanala za širenje govora mržnje, dezinformacija i malignih narativa. Banović kaže da su pojedinci, Fejsbuk grupe sa velikim brojem pratilaca i trol profili širili dezinformacije i govor mržnje sa ciljem dehumanizacije Cetinja. - Sinergetski efekat hibridne kampanje regionalnih medija i društvenih mreža rezultirao je velikim brojem objava koje su tragični događaj pripisivali odsustvu vjere kod Cetinjana i mentalitetskoj sklonosti stanovnika Cetinja za izvršavanje ovakvih zločina – ističe Banović.
narative koji su usmjereni na polarizaciju i instrumentalizaciju protesta u Crnoj Gori nakon tragedije. Objavljeni su tekstovi u kojima se sugeriše da je protest dio šire zavjere prema Srbima, da je cilj protjerivanje Srba iz vlasti u Crnoj Gori, a crnogorski portal Borba upoređuje situaciju sa događajima u Srbiji navodeći: „Kao formalni razlog okupljanja DPS-ovih pristaša, drugofamilijaških građanista i neformalnih studenata Milovog fakulteta iz Donje Gorice poslužila je prvojanuarska krvava
Takođe, kako je zapaženo, profili i Fejsbuk stranice postali su instrumenti za širenje nacionalne mržnje i etiketiranje građana na osnovu nacionalne pripadnosti i teritorijalnog porijekla. Navodi primjer Fejsbuk stranice „Splačinijada 2022“ koja je objavila post u kojem se navodi da su takvi zločini proizvod kolektivnog mentaliteta grada Cetinja, te da „osim samih Cetaša koji su dozvolili da budu dovedeni u ovu poziciju svojim skromnim
mentalnim sposobnostima (kako vam se sviđa ovaj eufemizam za bukvalno retarde s po mozga?), najveću krivicu snose oni koji ih aktivno radikalizuju i napujdavaju jer njihov biznis model zavisi od toga.“ Ovaj post na Fejsbuku imao je preko 50 dijeljenja i 150 komentara koji su uglavnom pozitivni. Banović podsjeća da je klinički psiholog Radoje Cerović demantovao takve i slične tvrdnje i naveo da su lažne te da nikad nije detektovan spe-
tragedija sa Cetinja, baš kao što je ´pravdoljubivim´ studentima iz Srbije za proteste poslužila pogibija 15 osoba u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici“.
Portal Alo, prema analizi DFC-a, implicira i da su protesti povezani sa hrvatskim političkim i medijskim krugovima. U jednom članku, koji se bavi time kako mediji iz Hrvatske izvještavaju o protestu, navodi se: „U kampanju protjerivanja Srba iz vlasti u Crnoj Gori uključili se ustaški mediji po podmuklom modelu koji
cifičan problem sa psihozama i mentalnim poremećajima na Cetinju. Pored stranica, i pojedinci koji su javne ličnosti su imali pojašnjenja uzroka zločina koja dovode do još dublje polarizacije društva po svim uzusima.
Kao primjer, Banović je naveo postove Milutina Mićovića, brata mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija, koji je na svom Fejsbuk profilu objavio priču u kojoj jedan autor navodi „O, nesrećni grade pun zlobe i mržnje, nek ti gospod sudi u pepelu, plamu sinovima tvojim što dušmanu služe, navodeći dalje Šta reći? Rekao je pokojni Peđa Vukić. Svaka mu se obistinjava“.
n acionaliza M bez kontrole
Govor mržnje i širenje dezinformacija na društvenim mrežama imali su i nacionalistički kontekst.
su pokušali da primijene i u našoj zemlji“. - Korišćenje izraza poput ,,srbofobija“, ,,protjerivanje Srba“ i ,,ustaški mediji“ ima za cilj izazivanje emocija i produbljivanje podjela.
Plasiranjem takvih narativa skreće se pažnja sa stvarnih motiva i zahtjeva protesta, stvara se osjećaj da su Srbi konstantno meta i podstiču se međunacionalne tenzijepojašnjava Banović.
Podsjetio je i da određene političke strukture pokušavaju da protest povežu sa organizovanim kriminalnim grupama.
mina
- Tragični događaj od 1. januara bio je okidač za antagonizaciju Crnogoraca i zloupotrebu tragedije za nacionalističke izlive mržnje. Komentari na portalu Berane onlajn, povodom tragičnog događaja na Cetinju, nijesu moderirani i sadržali su govor mržnje i nacionalne netrpeljivosti – kaže Banović navodeći primjere objava komentara. Korisnici su pisali da je Cetinje proklet grad, da ga je prokleo Sveti Petar Cetinjski, njegođ i kralj Nikola, da su stanovnici otpad od naroda, da su umrlice ispisane latinicom, da im se ništa dobro ne može desiti jer pljuju po bogu i sveštenstvu, te da se zamisle zašto im se ovo dešava. - Kao i tokom važnih društveno-političkih događaja, tragedija na Cetinju je otvorila prostor za širenje lažnih vijesti, etnonacionalističkih narativa i dezinformacija koje dodatno polarizuju crnogorsko društvo. Društvene mreže i portali su se nakog tragičnog događaja na Cetinju pretvorili u poligon za iskaljivanje govora mržnje i neprimjerenu nacionalističku retoriku –upozorio je Banović. Ponavlja da su značajnu ulogu u podgrijavanju atmosfere mržnje imali regionalni mediji čije su uređivačke stavove prenosili profili na društvenim mrežama i senzacionalističke naslove predstavljali kao apsolutnu istinu. - Bez pijeteta prema žrtvama masakra, etnonacionalistička agenda preko medija i društvenih mreža iskoristila je tragediju na Cetinju za plasiranje dezinformacionih narativa. Podtekst cjelokupne kampanje na društvenim mrežama ciljano je tom događaju dao dnevno politički i društveno-politički kontekst, prikazujući ga kao posljedicu političke i društvene dinamike na Cetinju – istakao je Banović. j. MartinoviĆ
PODGORICA - Juče je pridodata još jedna žrtva kobnog broja trinaest crnog bilansa cetinjske tragedije. Na samom početku nove godine svjetska je javnost bila zgrožena ovim događajem koji bi bio okarakterisan kao pretjerivanje u nekom scenariju kriminalističkog ili horor filma. Crnogorsku prijestonicu koja se percipira kao grad slobode okupiralo je zlo koje je bezbrižnu egzistenciju građana pretvorilo u življenje paradigme straha. Puno je, s pravom, bilo reakcija i biti će ih.
Bilo je i poruka koje su slale umirujuće tonove. U obraćanju javnosti crnogorsko-primorski mitropolit Joanikije je pozvao ,,pravoslavne hrišćane i ljude dobre volje da uznesu svoje molitve Bogu za pokoj dušama preminulih, za povratak narušenog mira na Cetinju i za ozdravljenje ranjenih u pomenutoj tragediji“. Ključne su dvije riječi u ovoj mitropolitovoj poruci, ,,narušeni mir“. Trenutno ga narušava učinak jednog ubice. Cetinje je još i danas traumatizovano nedavnim masakrom u Medovini. Oni koji trebaju osiguravati i brinuti se o svjetovnom miru, javnom redu, zakazali su u prvom masakru. Nakon toga izostale su neophodne mjere prevencije. Dogodio se drugi masakr. Riječi mitropolita da se povrati narušeni mir implicira pitanje ko je narušio mir na Cetinju? Godinama se potkopava mir u pijestonici. Provokacije o rušenju mauzoleja na Lovćenu i postavljanju kapele, helikoptersko ustoličenje mitropolita, a iznad svega negiranje crnogorske crkve i nacije. Sve to narušava mir. Mir se ne uspostavlja nasilno. Treba se uvažiti i druga strana. Gdje su tu hrišćanski svjetonazori i naukovanje jevanđelja? Molitva pripada sferi onostranog, a stvarnosti koju živimo prijeko je potrebna efikasnost svjetovnih institucija. Zato su zahtjevi studenata legitimni. Oni koji se kunu u Njegoša trebaju ga pažljivije čitati. Zlo je, kako piše vladika crnogorski „adsko nasledije“ koje ,,čovjeka niže skota stavlja“.
(Autor je slikar i pisac)
PODGORICA – Neformalna građanska asocijacija STEGA, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, čiju je Deklaraciju za ,,EU Agendu 2028“ potpisalo 65 akademika, profesora, umjetnika, advokata, istaknutih pravnika, ekonomista i drugih djelatnika, pridružuje se akademskoj i ukupnoj civilnoj zajednici u podršci crnogorskim studentima i zahtjevu za utvrđivanje odgovornosti za masovna ubistva i radikalan
Mi ćemo se i dalje boriti za pravdu i opšte dobro. Ta borba ne poznaje lične interese i skrivene motive. To je borba porodica čija srca krvare, koje ne interesuje podrška politačara i organizacija, već onog što je danas najrjeđe - čovjeka - poručila je Ljiljanić-Popović
PODGORICA - Nacrt
„Markovog i Mašanovog zakona“ gotov je u potpunosti, neđe u fiokama Ministarstva unutrašnjih poslova. Državni vrh nijednom ga riječju nije podržao. Niko nije imao dovoljno saosjećanja, ni savjesti da se zapita može li se Medovina desiti nekome njihovomkazala je inicijatorka ovog zakonskog propisa Maja Ljiljanić-Popović.
Ona, u obraćanju javnosti, navodi da niko nije uradio ništa da spriječi novi masakr. - Niko nije odgovarao za propuste prije i tokom tragedije. Niko nas nije zaštitio od ljudi koji su na društvenim mrežama podržavali ubicu i pokolj koji je uradio - istakla je Ljiljanić-Popović. Kako navodi, inicijativu „Markov i Mašanov zakon“ pokrenula je nakon gledanja serijala „Masakr odgovornosti“ na Televiziji E, koji je, kako navodi, „skinuo veo sa naših očiju i otkrio bolnu istinu o postupanju institucija u tragediji koja nam se desila 12. avgusta 2022. godine“.
- Sasvim sama, tražeći način za neki vid pravde, tražeći način da spriječim da se bilo ko više
porast nasilja u Crnoj Gori.
Oni su podsjetili da su Ceti-
nje i Crna Gora u 2025. godinu ušli s teškim zločinačkim događajem, kada je u do
sada nezabilježenom masakru tragično stradalo 13 nedužnih osoba od dječje do zrele životne dobi.
-Nažalost, ovaj krvavi događaj je do kraja ogolio loše stanje u sistemu bezbjednosti, od operativnog postupanja na terenu do rukovodstva odgovornog za očuvanje javnog reda i mira. Odsustvo sistemske i nadasve (lične) moralne odovornosti izazvao je opravdanu i vrlo burnu reakciju građana, iskazanu organizovanjem protesta na Cetinju i javnim studentskim nezadovoljstvom i skupom u Podgorici – naveli su oni.
Protestima građana je, kako dodaju, osim njihovog organizovanja ispred zgrade MUP-a, isto tako mjesto i ispred Vlade i Skupstine Crne Gore, kao institucija u kojima ,,stoluju“ najodgovorniji za puno i neselektivno funkcionisanje sistema nacionalne bezbjednosti. -Dužni smo istaći da se Crna Gora, već duže vrijeme nalazi, ne samo u ozbiljnoj bezbjednosnoj već i sveukupnoj društveno-političkoj krizi, koja se svakim danom sve više produbljuje i ozbiljno ugrožava suverenitet i ukupni integritet države. Politika i postupanja
Inicijatorka „Markovog i Mašanovog zakona“ istakla da niko nije odgovarao za propuste prije i tokom tragedije
osjeti kao mi. U tome su me već narednog dana podržale porodice Martinović, Pejović, Radunović, Drecun i Đurišić. Ta je podrška prerasla u odnos pun ljubavi i poštovanja, jer sem borbe i tuge, dijelimo i isto parče neba. U narednim danima kontaktirao me je gospodin Radovan Popović iz Ministarstva unutrašnjih poslova, koji je do svoje smjene u decembru 2024. jedini pokazivao volju i želju da do „Markovog i Mašanovog zakona“ dođe. Oformljena je radna grupa, sa njim na čelu i sa mnom kao članom, koja je godinu i po vrijedno radila da napravi promjene - rekla je Ljiljanić-Popović. Njene ideje, kako dodaje, gospođa Jovanka Babić pretočila je u prvi nacrt zakona, koji je 5. novembra 2023. godine predala MUP-u.
- Taj je nacrt dopunjavan od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva zdravlja, a saradnja je ostvarena i sa Lovačkim i Streljačkim savezom. Tražila sam sve ono što je moglo spriječiti zločin kakav smo doživjeli: psihijatrijska i psihološka vještače-
nja, da neko ko ispoljava ili je ispoljavao fizičko ili psihičko nasilje ne može nositi oružje, da se bez istorije bolesti ne može izdati ljekarsko uvjerenje potrebno za dozvolu za no-
šenje oružja, da izabrani ljekar ima evidenciju ko od njegovih pacijenata nosi oružje, te da je dužan pri konstatovanju promjena u ponašanju obavijestiti policiju koja bi bez odlaganja
-
oružje istom, skraćivanje važenja
sjedovanje
Neđelja, 12. januar 2025.
bez odgovornosti, nastavak je ,,politike“ flagrantnog kršenja Ustava od parlamentarne većine i narušavanja (razgradnje) integriteta skoro svih državnih institucija – rekli su oni. Dodatno, kako kažu, zabrinjava, da se u danima kolektivne tuge i žalosti, vjerske strukture bave ,,političkim temama“, umjesto da pruže utjehu i riječi blagosti porodicama nastradalih i ukupnoj crnogorskoj javnosti.
-Nažalost, sve to i niz drugih radnji jasno ukazuju da se vrlo organizovano i subverzivno djeluje sa ciljem skretanja fokusa sa evrop-
skog puta Crne Gore – saopštili su.
Ističu da predsjednik Skupštine, umjesto da sazove vanrednu sjednicu parlamenta i skupštinskog odbora za odbranu i bezbjednost, na lokalwnom nivou ,,oponaša“ funkciju predsjednika Vlade Crne Gore i provocira međunarodnu zajednicu i susjedne države ,,čestitkama“ koje nailaze na oštru osudu evroatlanskih partnera i ukupne demokratske javnosti.
Rekli su da su zabrinuti za ukupnu budućnost crnogorskog društva i da daju punu podrsku studentskim organizacijama i drugim građanskim asocijacijama u borbi da crnogorski građani žive u odgovornom, sigurnom i prosperitetnom društvu.
R.P.
Podgorička policija reagovala na zahtjev kolega iz Bijelog Polja
Zejak osumnjičen da je krao oružje sa Balijagićem
PODGORICA – Podgorička policija je uhapsila Milorada Zejaka (61) zbog sumnje da je zajedno sa Alijom Balijagićem (64) počinio tešku krađu oružja u Bijelom Polju.
sistem, bez povlastica po bilo koga, jednak za sve. - Prepušteni smo sami sebi da tiho i dostojanstveno tražimo odgovore na pitanja. Bez srama se javno glorifikovao ubica kao neko ko je bio ugledan, iako je godinu prije masakra osuđivan za nasilje. Izgleda da nam percepcija ugleda nije svima ista. Najbolje se to vidi u ovim teškim danimaističe Ljiljanić-Popović, dodajući da „da im je bio cilj da otkriju istinu znali bi da monstruma niko nije isprovocirao na takav čin i da nije birao koga ubija“.
U momentima, kako dodaje, kad postaješ svjestan da ti je neko surovo oduzet, ni ne slutiš kakve ćeš sve borbe morati da vodiš pored te najteže - da prihvatiš život bez nekoga svog.
- Mi ćemo se boriti za pravdu i opšte dobro i dalje. Ta borba ne poznaje lične interese i skrivene motive. To je borba porodica čija srca krvare, kojh ne interesuje podrška politačara i organizacija, već onog što je danas najrjeđe - čovjeka - poručila je Ljiljanić-Popović. R.P.
Iz Uprave policije saopšteno je da je obavljeno vještačenje u Forenzičkom centru, te da su nakon konsultacija sa nadležnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, njihove kolege u Bijelom Polju podnijele poseban izvještaj kao dopunu ranije podnijete krivične prijave protiv Balijagića i Zejaka. Istakli su da je Zejak uhapšen, a da je Balijagić u Okružnom zatvoru u Užicu, u Srbiji. Zejaka su uhapsili službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica po zahtjevu službenika Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje. Sumnja se da su navodno njih dvojica u noćnim satima 18. septembra 2024. godine kao saizvršioci izvršili krivično djelo teška krađa na štetu dvije osobe.
- To su učinili tako što su uz pomoć podesnog sredstva nasilno otvorili ulazna vrata pomoćnog objekta porodične kuće oštećenih u mjestu Kiprenik, opština Bijelo Polje, gdje su izvršili premetačinu i otuđili dvije lovačke puške marke ,,zastava arms M80“, digitalni video snimač za video nadzor, kao i određene prehrambene sortimente – saopštili su oni. Nakon toga su se, kako dodaju, osumnjičeni sa tog mjesta udaljili vozilom. R.P.
Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ
Zanimljivo je da poznati podkaster Džo Rogan već godinama upozorava na mogućnost ovakvih katastrofa. U više navrata, uključujući i razgovor sa Kventinom Tarantinom, Rogan je isticao da bi, uz određene vjetrove, požar mogao da zahvati Los Anđeles i proširi se sve do okeana, bez mogućnosti da bude zaustavljen. Njegova upozorenja sada djeluju proročanski
Los Anđeles je poznat po toploj klimi i sušnim pejzažima, ali posljednjih godina slika ovog grada postaje sumorna. Dok blistave ulice Beverli Hilsa sijaju pod reflektorima, planine u zaleđu često gore, pretvarajući predjele južne Kalifornije u apokaliptične prizore iz holivudskih filmova. Prosječna temperatura u Kaliforniji povećala se za oko jedan stepen Celzijusa od 1980. godine. Iz tog razloga se i udvostručio broj dana kada je vegetacija suva, pa su češći, intenzivniji i nepredvidiviji požari u Kaliforniji postali simbol nezaustavljivog uticaja klimatskih promjena. Ovo područje je poznato i po čuvenim vjetrovima Santa Ana ili tzv. ,,fenovima“. U pitanju je neobična i nekada opasna vremenska prilika, dovoljno snažna da podigne temperaturu vazduha za više stepeni, a koja igra veliku ulogu u katastrofalnim toplotnim talasima i požarima.
Međutim, početak 2025. godine donio je jezive prizore u Los Anđelesu i susjednom okrugu Ventura, gdje serija razornih požara koji su zahvatili i najelitnija naselja, ne štedeći ni domove najbogatijih stanovnika, ostavlja za sobom pustoš. Fenski vjetrovi i sušna vegetacija (žbunje, palme i trava) su postali prave tempirane
bombe i ,,gorivo“ za vatru. Međutim, donekle neobičnom rapidnom širenju požara posebno su doprinijeli snažni udari vjetrova koji su, kao proizvod olujnog sistema iznad doline rijeke Kolorado, dostizali do 145 kilometara na čas. Vjetrovi za koje Nacionalna meteorološka služba kaže da su „opasni po život“ otežali su pristup avionima i helikopterima za gašenje požara. Dakle, požari koji bukte srcem Kalifornije su podsjetnik uticaja klimatskih promjena, koje su podstakle ekstremne vremenske prilike i promijenile karakteristične obrasce požara, dok je kombinacija dugotrajne suše, visokih temperatura i jakih vjetrova stvorila savršene uslove za erupciju vatre i katastrofu. Dosadašnji bilans je poražavajući. Desetoro ljudi izgubilo je život, a više od 150.000 njih moralo je biti evakuisano iz svojih domova, dok privremena skloništa postaju prenatrpana. Materijalna šteta procjenjuje se na oko 130-150 milijardi dolara, što uključuje uništene kuće, luksuzne vile, poznate kulturne znamenitosti i prepoznatljive pejzaže, poslovne objekte, ali i infrastrukturu, poput izgorjelih auto-puteva. Već ocijenjeni kao istorijski, razorni požari ostaviće i dugoročne posljedice po životnu sredinu – od uni-
štavanja šuma, flore i faune do zagađenja vazduha, i to daleko van granica Kalifornije.
Zanimljivo je da je poznati podkaster Džo Rogan već godinama upozoravao na mogućnost ovakvih katastrofa. U više navrata, uključujući i razgovor sa Kventinom Tarantinom, Rogan je isticao da bi, uz određene vjetrove, požar mogao da zahvati Los Anđeles i proširi se sve do okeana, bez mogućnosti da bude zaustavljen. Njegova upozorenja sada djeluju proročanski.
Sjedinjene Američke Države, kao jedna od najmoćnijih ekonomija svijeta, sa bruto domaćim proizvodom od približno 26 biliona dolara, posjeduju sofisticiranu opremu za borbu protiv požara, poput aviona ,,DC-10 tanker“ i ,,boing 747 supertanker“, koji mogu nositi do 75.000 litara vode ili retardanta, helikoptera kao što su ,,Sikorsky S-70 Firehawk“ opremljenih kantama koje mogu nositi od 1.500 do 10.000 litara vode i koristiti se za gašenje i dostavu resursa, vozila sa teleskopskim ljestvicama ili platformama, koji se koriste za pristup visokim zgradama i za gašenje sa visine, radio-uređaja otpornih na toplotu i sistema za praćenje vatrogasaca u realnom vremenu i sl. Uprkos svemu tome, požari još uvijek
nijesu lokalizovani, pa klimatske promjene i njihova destruktivna moć postaju sve očiglednije. Neposredno nakon gašenja požara uslijediće hitne mjere uklanjanja ruševina i opasnih materijala. Javiće se i rizik od odrona, zbog izgorjele vegetacije, ali i od eksplozije gasa ili propana i drugih zapaljivih materijala koji su u zapaljenim kućama. Međutim, dugoročno posmatrano, države poput Sjedinjenih Američkih Država moraju hitno smanjiti emisije gasova s efektom staklene bašte, ali i uložiti značajne resurse u prilagođavanje klimatskim promjenama. Bolje upravljanje šumama, uvođenje još naprednijih tehnologija za detekciju požara, edukacija stanovništva o mjerama prevencije, razvoj infrastrukture otporne na požare, postaju imperativ. Pored toga, urbanistički planovi moraju uzeti u obzir promijenjene klimatske uslove, jer kao što se i ispostavilo, gradnja kuća u požarno rizičnim zonama, bez adekvatnih mjera zaštite, predstavlja ogroman rizik. Haotični požari sa svojim složenim posljedicama nijesu samo tragedija za Kaliforniju, oni su jedno od mnogih lica klimatske krize i opomena cijelom svijetu. (autorka je direktorica Centra za klimatske promjene UDG)
Neđelja, 12. januar 2025.
dr Dragan VESELINOV
Od kada su u 20. veku naslućivanja istraživača zadobila legitimno mesto u analitičkoj metodologiji, nama je otvoren put za iznošenje predosećaja da se Crna Gora stala izvlačiti iz krize od 2020. godine. Nikakvu čvrstu prognozu ne smemo izneti, ali osećamo topli lahor kako u strukturi nove vlasti, tako i u rečima brojnih građana. Zato ćemo upotrebiti reč ,,čini“ nam se da će 2025. godina biti korak ka prelomu Podgorice ka boljoj pravnoj i civilnoj državi, i da će biti nedvosmisleno izjašnjena država za evropski razvoj i bezbednost. Mi se ne služimo predskazanjima - ne zamerite na opreznosti.
PRVI RAZLOG
OPTIMIZMA
Nekako se oseća da su srpske bukagije iz Beograda počele da labave stegu na crnogorskim nogama. Srbija se stala pod pritiscima domaće i strane političke javnosti vraćati sebi. Neupitni je onaj raspored snaga u Evropi koji je želi u EU, ali je ne želi kao balkanskog žandarma. Mala je ona za to. Samo zamislite da se razgoropadi Rumunija, istočna uzdanica NATO-a, a velikosrbi je provociraju nametanjem ćirilice u rumunskim selima u Vojvodini i isključivim natpisima na srpskom. Zamislite samo da Rumunija otvori pitanje Vlaha u istočnoj Srbijia njih je možda više nego Crnogoraca u Crnoj Gori. Pravo na nacionalno ujedinjenje je dvosekli mač, nema ga samo jedna zemlja. Svaki narod ima pravo na referendum za teritoriju. Ohrabruju izjave crnogorskih iredentista da im se dopadaju svetla Brisela. Dakako, mnogi im ne veruju. Možda ni oni sami ne veruju u to šta govore, ali labavljenje beogradske podrške ih sili da se okrenu rešavanju crnogorske budućnosti kao nezavisne zemlje. Front sa Srbijom se razredio. Niko ne zna da li Beograd drži iredentiste u šaci moralne i pravne kompromitacije. To, sada, kada je i Beograd u delikatnoj situaciji oko stabilnosti unutrašnje vlasti i ne mora izbiti kao očajni disciplinski i osvetnički put za zadržavanje pozicija u Crnoj Gori. Uostalom, i beogradski političari su pred bojaznim raspoloženjem. Možda i njih neko drži u arhivi nevolja, i smeju li onda oni zbog toga zavući šaku u osinje gnezdo potkazivanja drugih. Nevolje su obostrane, a ne jednostrane.
VEĆI RAZLOG
OPTIMIZMA
Veći nam optimizam uliva atmosfera opšteg zahteva građana Vladi u Crnoj Gori da pre-
POGLED SA STRANE: Osjeća se da su srpske bukagije iz Beograda
duzme korake ka povećavanju sigurnostu svojih stanovnika. Doduše, nisu ni ranije pojedine političke struje i spontane snage bile neme pred zgradom Vlade i Skupštine Crne Gore, ali je sada uklonjen strah od toga da se pokaže da je narod nosilac suvereniteta. To je građanin. Otpor se poopštio i izašao iz glasačke vernosti pojedinim partijama u korist ujedinjenja na zajedničkim interesima. Crna Gora je stala na stazu saradnje unutrašnjih snaga nezavisno od parlamentarnih frakcija, a koliko će se daleko otići, zavisi jedino od njih. Zahtev za pravnom državom je ubrzao strašni masakr na Cetinju. On je otkrio nesinhronizovanost ustanova sile - od policije do sudstva, ali je i ukazao na odsustvo neophodne stručnosti i odlučne posvećenosti poverenom poslu. Narod želi bolju policiju i bolje sudstvo, on ne kritikuje smisao njihovog postojanja, već zahteva da se on unapredi i oslobodi od koruptivne izdaje profesija. Nema tu podsmevanja i leleka - već želje za progresom. Taj zahtev se još nije oslobodio u svemu iluzije da je Srbija dobra kao zakonski primer za ugled za Crnu Goru, a ne i druge zemlje. Bilo bi dobro da se Podgorica toga oslobodi koliko god može. Nema razloga da odbaci svoju slavnu istoriju naoružanog naroda, jer tako korumpiranu policiju, sudstvo i kriminalce neće ukloniti. Nije Srbija standard za Crnu Goru, Crna Gora nije izotop Srbije. Ali u ovoj atmosferi, kada je teško objasniti kako se moglo dogoditi Cetinje, i kada još nema parlamentarne i međuresorske stručne analize šta to u Crnoj Gori podstiče masovne tragedije, razumljivo je zašto se skandalizovanom narodu čini da je i iluzorni potez bolji od ćutnje države i nespremnosti da prihvati političku odgovornost za pravno rasulo u zemlji. Ako u tome ne pretera, pre će se vratiti na svoje biće ponositog borbenog naroda.
SRBIJA NIJE STANDARD
Srbija nije standard za Crnu Goru zato što je ova upala u raspad svog političkog sistema. Ova vlast u njoj je na zalasku. Politički sistem Srbije se ne sastoji od Ustava i njegove odbrane u Ustavnom sudu, već je Ustav Srbije postala kosmička koruptivna praksa Srpske napredne stranke, prerasla je u otvoreno srastavanje države sa kriminalnim bandama i sistemom novinarskih laži njene vlade. Taj raspad je stigao do toga da samo jedna politička ličnost može da obuzda mrvljenje Vlade i uspon naroda. A to ne može dugo da traje, jer nijedan cezar ne može da vodi sva ministarstva, svu policiju, sve sudove, sve kapitaliste, sve ge-
Narod želi bolju policiju i bolje sudstvo, on ne kritikuje smisao njihovog postojanja, već zahtijeva da se on unaprijedi i oslobodi od koruptivne izdaje profesija. Nema tu podsmijavanja i leleka - već želje za progresom. Taj zahtjev se još nije oslobodio u svemu iluzije da je Srbija dobra kao zakonski primjer za ugled za Crnu Goru, a ne i druge zemlje. Bilo bi dobro da se Podgorica toga oslobodi koliko god može. Nema razloga da odbaci svoju slavnu istoriju naoružanog naroda, jer tako korumpiranu policiju, sudstvo i kriminalce neće ukloniti. Nije Srbija standard za Crnu Goru, Crna Gora nije izotop Srbije
nerale, sve vladike, sve sindikate, sve univerzitete i sve televizije u zemlji. Predsednik države nije stoglava lernejska hidra sa otrovnim dahom da bi to mogao, a i nju je savladao Herkules, narodni junak.
U Crnoj Gori su ,,herkuli“ svi oni koji zahtevaju da se ona oslobodi od Srbije i pođe svojim putem.
Nisu svi zakoni u Srbiji politički i pravni promašaji. Većina nije. Ali se ti zakoni ne primenjuju - poput onih o demokratskim izborima, nepristrasnoj policiji i sudovima, otvorenoj i ravnopravnoj konkurenciji pri javnim nabavkama, zabrani partijskog učlanjavanja oficira, odvojenosti crkve od države, zabrani podmićivanja, nezakonitog zapošljavanja, neistinitog informisanja, medijskih monopola i drugo. Teškoće Srbije nisu toliko u njenim zakonima, koliko u bezakonju vladajućih partija koje dovode do razmnožavanja legislature lex specialis i tajnih ugovora Vlade.
A zakon Vučićeve skupštine o oružju i protivustavnom moratorijumu na pravo građanina na oružje, zajedno sa nečuvenom samovoljom policije - koji se dopada autokratama u Podgorici, nije donet da spreči kriminal državnih gangstera i Srpske
napredne stranke, već da ublaži pretnje poniženog naroda vladinom kriminalu. Pobuna studenata pokazuje da je on uzaludno donet. Studenti mirom i tišinom pobeđuju, čak iako se sutra povuku u amfiteatre. Narodu su pokazali cilj.
NAŠA OBAVEZA
Mi ovom prilikom osećamo profesorsku dužnost da kažemo studentima ono što verovatno neki još ne znaju: tekući srpski zakon o oružju i municiji iz 2015. godine sa naknadnim dopunama u svim glavnim odredbama prepisan je Hitlerov zakon o oružju, Waffengesetz, iz 1938. godine. Taj zakon je pisao Vilhelm Frik, operativni šef policije, Reichskommissare, obešen kao nirnberški ratni zločinac 1946. godine. Zakon je potpisao Adolf Hitler u svojstvu Firera i Rajhkancelara. Zakon je izdat u atmosferi ,,Kristalne noći“1938. godine - početkom fizičkog uništava-
nja Jevreja. Delimično se zasniva i na Zakonu o razoružavanju Nemaca iz 1920. godine, Gesetz uber die Entgwaffnung der Bevolkerung, kog su kapituliranom Berlinu bezuspešno naredili saveznici. Njega su republikanski demokrati zamenili novim u 1928. godine, koji je, odupirući se saveznicima, zaveo klasifikaciju oružja kako bi spasao pravo građanina na oružje. Pisao ga je Herman Emil Kuenzer, vajmarski rajhkomesar, Gesetz uber Schusswafen und Munition, kog je potpisao predsednik Nemačke feldmaršal Paul fon Hindenburg. Srbija, obrnuto od njega, sledi nemačku klasifikaciju oružja da bi antirepublikanski osporila pravo građanina na oružje. Taj nemački zakon iz 1938. godine je bio tiranska negacija prava čoveka na život i oružanu samoodbranu, na slobode i demokratski sistem. On razoružava sve Jevreje, ,,Ciga-
ne, Sinte i sve koji žive kao Cigani“, protiv je invalida - i svih političkih snaga koje ne slede naciste. Srpski zakon – koji, između ostalog, sledi zdravstvenim pravilnikom i nacističku diskriminaciju invalida - ipak nije potpuni prepis Hitlerovog zakona. Jer, srpski zakon nije preuzeo baš liberalne stavove Nemaca o lovačkom oružju koje su u u njega unete na zahtev Hermana Geringa. Nije preuzeo ni deo ekološke politike Nemaca kod ustanovljavanja državnih naoružanih službi poljočuvara, šumočuvara, ribočuvara i lovočuvara. Ali ga Srbija i dalje sledi kod nacističke klasifikacije civilnog oružja iz 1938. godine i prethodne vajmarske iz 1928. godine (smisao vajmaraca i nacista se razlikuje) koje su kod nas stigle preko Direktive Evropske unije broj 477 iz 1991. godine. Trgovačke odredbe o oružju u srpskom zakonu nisu nacističke kao i odsustvo smrtne kazne i dru-
Ali u ovoj atmosferi, kada je teško objasniti kako se moglo dogoditi Cetinje i kada još nema parlamentarne i međuresorske stručne analize što to u Crnoj Gori podstiče masovne tragedije, razumljivo je zašto se skandalizovanom narodu čini da je i iluzorni potez bolji od ćutnje države i nespremnosti da prihvati političku odgovornost za pravno rasulo u zemlji. Ako u tome ne pretjera, prije će se vratiti na svoje biće ponositog borbenog naroda
ge nečovečne kazne za prekršaje. I srpski zakon jeste dopunjen nekim odredbama Angele Merkel u 2009. godini i kasnije. Ona je delimično poboljšala prvi nemački Waffengesetz posle Drugog svetskog rata iz 1972. godine zahtevom za ekološkom upotrebom potiskivača zvuka na vatrenom oružju, što srpski nije učinio. Mnoge evropske države slede specijalne nemačke odredbe nametnute Nemcima posle Prvog svetskog rata i za vreme nacizma - žig na oružju, serijski broj, sef za čuvanje oružja, registrovanje imena vlasnika oružja (nacisti to iskoristili za obračun sa protivnicima), kolekcionar oružja (ovaj nemački trik za obmanu saveznika Srbija nije uopšte shvatila), diskriminacija invalida, zabrana samoodbrane građanina ličnim oružjem na ulici, zabrane oružane pobune naroda protiv odmetnute vlade zloupotrebom njene policije i vojske, i drugo. Vlada Srbije ne sledi neotuđiva prava građanina na oružje i naoružanu civilnu odbranu
Ustava i demokratije koju su u Americi uspostavili Vašington, Džeferson, Hamilton i posebno Medison u svom Bill of Rights. Kao ni mnoge druge vlade danas, posebno diktatorske u Latinskoj Americi i Africi. A u Meksiku postoji samo jedna prodavnica ličnog vatrenog oružja u celoj državi, velika je kao dvosobni stan i nalazi se u vojnoj kasarni u Siudad Meksiku. Nepojamni banditizam i kartelne svireposti su prošireni obespravljivanjem građana.
DOSTIGNUĆE
JUGOSLAVIJE
Srbija je napustila i jugoslovensko socijalističko pravo naroda na nezavisnu naoružanu samoorganizaciju kroz teritorijalnu samoodbranu i civilnu samozaštitu odvojenu od vojske i milicije. Ona je bila zamišljena kao mogući kontrabalans naroda spoljnoj invaziji, ali i odmetnutoj vladi. Srbija je napustila i obaveznu predvojničku obuku srednjoškolaca i studenata sa puškom. Jugoslavija je jedina socijalistička zemlja koja je oko prava građanina i naroda na oružje sledila deo duha Medisonovog Drugog amandmana iz 1791. godine na Ustav SAD iz 1788. godine. Postojeći srpski zakon nije pogodio kriminalce, a posredno doprinosi i femicidu zabranom ženama da uzmu pušku u ruke nametom da isprva postanu lovci i ulovom fazana dokažu da su u stanju da se za život i čast bore sa silovateljem i ubicom. Zakon poništava narodnog heroja Mariju Bursać i sve žene koje su svojom srčanošću i žrtvom doprinele slobodi i pravdi. Želimo da ovo studenti zna-
ju olakšavajući im donošenje odluka u vezi s oružjem kojem teže.
CRKVA NA
SOZERCANJU Čim je u Beogradu došlo do nevolje sa studentima, vladike iz Crkve su se povukle u manastire na sozercanje, u kontemplaciju. Njime su umudrivanjem u suštinu hrišćanstva stizale do apostolskih rešenja za izlazak države iz krize. Kada su izašli iz misaone dubine, svoj nalaz su saopštili preko patrijarha Perića 6. januara 2025. godine, na Badnji dan, u Crkvi Aleksandra Nevskog u Beogradu. On je tada, nakon kratkog i konfuznog predavanja o prirodi ljudskog straha i božanskog mira, stigao do uputstava za prevazilaženje suprotnosti na planeti Zemlji, i kod nas: „…Gospod nam prašta i kao što se molimo da nam prašta. Štaviše, molimo se da nam oprosti kao što i mi opraštamo bližnjima svojim. Dakle , da budemo otvorenog srca, da primamo sve i svakog upravo onakvim kakvim jeste, trudeći se da noseći mir Hristov u sebi prenosimo taj mir na bližnjeg , da prepustimo svakog ljubavi Božjoj kao najboljem i najsnažnijem leku koji leči svaku dušu. Neka bi Gospod dao da sa radošću, odagnajući svaki strah i nemir iz svojih duša, primimo mir Hristov, primimo Njega Jednog u Trojici Boga, kako bismo Ga mogli sa andjelima i čitavom tvorevnom slaviti upravo rečima koje smo čuli u današnjem Jevanđelju: “Slava na visini Bogu !”, a onda kada slavimo na visini Boga neka bude i mir na zemlji, mir medju nama. Amin !”. Mi smo sve razumeli. I opraštamo Crkvi greške u interpunkciji. A vi? Nekako nam je uvek jasan ,,patrijaršijski srpski mir“. On se ovako prevodi: ćuti, avetinjo srpsko-crnogorska, i praštaj, i ljubi lopove Hrista ra-
Velika je nevolja udarila na srpske i crnogorske rusofile. Koliko god da popiju votke iz Moskve, neće toliko zaslijepiti da ne vide da Kremalj izdaje Slovene i napada prijatelje. Izdaje on sve saveznike bili oni pravoslavni, katolici, protestanti, muslimani. I bili oni humanisti, demokrate ili diktatori. Putinu je svejedno ko su. Neće u savez sa Rusijom Poljaci, Česi, Hrvati i Slovenci. Ni Slovaci - to Fico oko gasa sa Moskvom tvrdi pazar bez krčmara. Slovačka je u NATO. U savez sa Moskvom idu jedino nesloveni
di. I njihove stadione i banke. I oprosti grehe deco-ubicama. Daj im drugi obraz, i zaboravi na kamen. A bogatu crkvu na narodnoj grbači nemoj samo ljubiti, već je i miluj. I studentima kaži da idu kući. A ako neće tamo, onda neka zapraše do manastira. Bog svakog čeka. Propoved ,,Laudato si“ beogradskog prelata je beg od stvarnog društva. Nije ni blizu ,,Laudato si“ pape Franje i njegove pozitivne globalne socijalne i naturalne ekologije. Srpski bog ništa ne vidi, ali sve prašta. Pogotovo Vladi. U stvari, Crkva je zaćutala i čeka da studenti iznemognu. I da se ona potom vrati beogradskoj vladi uz bok i na budžet. Neće ovaj patrijarh stati ispred studenata makar ovi zapalili badnjeg hrasta do zvezda. Amin.
VOTKA SE MANJE PIJE U PODGORICI I BEOGRADU
Velika je nevolja udarila na srpske i crnogorske rusofile. Koliko god da popiju votke iz Moskve, neće toliko zaslepeti da ne vide da Kremalj izdaje Slovene i napada prijatelje. Izdaje on sve saveznike bili oni pravoslavni, katolici, protestanti, muslimani. I bili oni humanisti, demokrate ili diktatori. Putinu je svejedno ko su. Neće u savez sa Rusijom Poljaci, Česi, Hrvati i Slovenci. Ni Slovaci - to Fico oko gasa sa Moskvom tvrdi
Prema izvještajima danskih medija
KOPENGAHEN- Donald
Tramp Džunior, sin novoizabranog američkog predsjednika i njegovi prijatelji navodno su regrutovali ljude na Grenlandu da u zamjenu za besplatan ručak u skupom hotelu u video snimcima glume Trampove pristalice. Danski radio DR je prenio da je iz više izvora čuo da se u video materijalima, snimljenim tokom kraće posjete Grenlandu, vide beskućnici i ljudi koji se često zadržavaju ispred prodavnice koja je pored hotela.
pazar bez krčmara. Slovačka je u NATO. U savez sa Moskvom idu jedino nesloveni.
Do sada je Moskva izdala Gruziju, Ukrajinu, Jermeniju, Kazahstan, Azerbejdžan, Moldaviju, Uzbekistan i Siriju. U vojni savez sa njom neće Egipat, Indija i Avganistan. Sada se Moskva prebacuje iz potopljene Asadove Sirije u Libiju. Sa konja na magarca. Njega jedinog i ima na Mediteranu. A odatle će pokušati da zadrži pozicije vagnerovaca u crnoj Africi. Teško to može, slede joj sve hladniji dani oko rata u Ukrajini. Nije nemoguće da crnogorska frontovska iredenta i više uviđa, nego što govori da je sibirska ljubav Rusije prema Crnoj Gori suvišna na toplom Jadranu. To je slučaj i sa beogradskim sanjarima ,,srpskog sveta“. Studenti su obe prestonice naterali na uzdržanost. Oni će se svakako u nekom času povući sa ulica, ali su vlade u Crnoj Gori i Srbiji stekle novi uvid u stvarno raspoloženje naroda. On još nije krenuo na parlament, a studenti ne mogu izvesti udarnu organizaciju. A sa postojećim partijama neće ni za živu glavu. Dovoljno su učinili. Univerzitet se digao na noge. Donet je novi veliki talas za poboljšanje situacije u Srbiji i Crnoj Gori. Grudva po grudva - lavina. Mi smo sa tim uvodom u 2025. godinu zadovoljni. Samo da se tako i nastavi. •
- To su beskućnici i stari ljudi koji odjednom jedu u restoranu u kojem do tada nikada nijesu bili - rekao je za DR dugogodišnji stanovnik glavnog grada Nuuka. Sve što je trebalo da urade jeste da stave kape s natpisom „Make America Great Again“ i učestvuju u snimcima. Snimci koje je objavio list „Ekstra Bla-
Novi
det“ prikazuju kako su Trampovi ljudi prilazili prolaznicima na ulici i dijelili im MAGA kape. Jedan Trampov pristalica odbacio je te tvrdnje. U objavi na društvenoj mreži „Truth Social“ budući i bivši predsjednik SAD je zahvalio stanovnicima Grenlanda što su bili „tako dragi“ prema njegovom sinu i članovima njegove ekipe. Kako je ranije objavljeno, Tramp Mlađi je prije tri dana stigao na Grenland kako bi snimio podkast. Na konferenciji za novinare u utorak, na dan kada je njegov sin boravio na Grenlandu, Tramp je rekao da ne isključuje vojni ili ekonomski pritisak kako bi stavio pod kontrolu najveće ostrvo na svijetu. Njegove izjave su ozbiljno shvaćene u Danskoj koja upravlja Grenlandom, ali i u drugim evropskim zemljama iz kojih su upućene kritike na račun izabranog predsjednika.
energetski problemi za Srbiju
Vučić objavio da je obustavljen dotok plina iz Azerbejdžana u Srbiju
BEOGRAD - Predsjednik
Srbije Aleksandar Vučić kazao je juče da je obustavljen dotok plina iz Azerbejdžana u Srbiju i da su iz Azerbejdžana kazali da se radi o „višoj sili“. -Dobili smo informaciju od Azerbejdžana da zbog više sile, problema koje imaju, od danas ne možemo više računati na 1,7 miliona kubnih metara plina koji je dolazio svakog dana u našu zemlju - rekao je Vučić novinarima.
Vučić je rekao da će od sjutra Srbija trošiti rezerve plina te dodao da se nada da će u roku od mjesec ili dva biti ponovno uspostavljena isporuka plina. Srbija, koja godišnje troši više od 3 milijarde kubnih metara plina, potpisala je 2023. ugovor s Azerbajdžanom o kupovini 400 miliona kubnih metara prirodnog plina godišnje, počevši od 2024. godine.
SAD su juče uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) jer je kompanija većinski u ruskom vlasništvu, a rok za promjenu vlasničke strukture je 45 dana. Prema službenim podacima, Gazprom Njeft i Gazprom imaju 56,15 posto vlasništva, dok je 29.87 posto u vlasništvu države Srbije, a ostalo u rukama građana, zaposlenih i bivših zaposlenih te drugih. Bugarska je takođe ranije ove sedmice objavila da je Azerbejdžan obustavio ugovorenu isporuku plina od 7. do 11. januara zbog neodređenih tehničkih razloga, prenosi Index.hr. Prekid se dogodio nakon što je azerbejdžanska ispostava BP-a juče objavila da je obustavila rad platforme Shah Deniz Alfa (SDA) poslije otkrivanja tehničkog problema na podmorskom izvoznom plinovodu za plinski kondenzat.
PODGORICA - Vilijam
Blejk je rekao: „Pravi metod saznanja je eksperiment“. I upravo likovni umjetnici pronalaze i usavršavaju sopstvene tehnike eksperimentisanjem. Važno je da praktikuju eksperimentisanje kako bi održali svoj rad svježim, inovativnim, jedinstvenim i zanimljivim.
U čemu je magija umjetničkog eksperimentisanja? Čini se da odgovor leži u tome da se bez obzira na ishod uvijek nauči nešto novo. Kapacitet za eksperimentisanje je skoro beskrajan, a njegov ishod je uvijek znanje.
Pitali smo crnogorske likovne umjetnike Jovanu Vujović , Iliju Šoškića , Milenu Živković, Marka Čakalovića, Marka Petrovića Njegoša, Nikolu Radonjića i Igora Rakčevića da nam otkriju svoje najeksperimentalnije radove. Njihova iskustva su različita - od istraživanja sopstvenih granica, izrade scenografskih rješenja za potrebe pozorišta, preko djela koja se bave sociološkim kontekstima, do eksperimentisanja različitim materijalima.
INTERAKTIVNOST
Vujović je izdvojila dva rada –„Crni krug“ iz ciklusa „Sprijateljiti se s ponorom“ (Befriending the Abyss), koji bi uvrstila u neki intimni eksperimentalni performans, i rad iz istog ciklusa „Aluminijumska instalacija“, koji je na kraju postao interaktivni rad.
- ,,Crni krug“ je rad koji je rađen tokom mog boravka u Poljskoj i on je bio specifičan jer je rađen direktno na podu galerije gdje se izlagao. Pod je od drveta, prefarban sivom mat bojom, što je bilo dobro za odabrani materijal rada - istakla je Vujović.
Osnove ovog rada bile su lijepak za drvo, pigment i tijelo umjetnice.
- Prečnik kruga je bio tri metra, a stvaran je neprestanim hodom u jednom pravcu po materijalu koji je tokom vremena mijenjao svoje stanje, a uporedo se mijenjalo i moje stanje, kako fizičko, tako i mentalno. Taj rad je postavljanje i pomjeranje granica unutar sebe, suočavanje i prevazilaženje. Trajanje hoda je bilo tri sata i 27 minuta, protkano bolom, vrtoglavicom, hipnozom i drugim stanjima. Kada je proces završen, ostaje samo tvrdi beživotni krug na podu kao objekat. Tijelo nije prisutno, samo tragovi nekadašnje prisutnosti - istakla je Vujović. Oslobođenje koje joj je ovaj eksperimentalni rad pružio za umjetnicu je bilo vrlo značajno.
- Nakon završetka izložbe dolazi nova faza rada – destrukcija, koja je zahtijevala još više vremena i drugačijeg fizičkog truda, ali sa mnogo slobodnijim i lakšim umom - istakla je Vujović. ,,Aluminijumski objekat“ je zamišljen i smješten u otvorenom prostoru, pa je njegovo prisustvo u vidu predmeta pojačano.
Neđelja, 12. januar 2025.
Pitali smo crnogorske likovne umjetnike Jovanu Vujović, Iliju Šoškića, Milenu Živković, Marka Čakalovića, Marka Petrovića Njegoša, Nikolu Radonjića i Igora Rakčevića da nam otkriju svoje najeksperimentalnije radove. Njihova iskustva su različita - od istraživanja sopstvenih granica, izrade scenografskih rješenja za potrebe pozorišta, preko djela koja se bave sociološkim kontekstima, do eksperimentisanja različitim materijalima
- Za mene on predstavlja živu skulpturu koja kroz svoju maglovitu metalnu površinu u isto vrijeme apsorbuje i reflektuje svijet oko sebe. Kroz zidove možemo načuti ritmične zvuke, prolaz u nju je uzak, kontrolišući i primoravajući. Guma i njen miris zadiru u lični prostor izazivajući kod posmatrača dezorijentaciju i klaustrofobiju. U njenoj unutrašnjosti, metalnoj komori, dočekuje vas repetativni video - goli ženski torzo sa okruglim mrljama crne boje na sredini grudi, nanošen kružnim ritmičnim pokretima u sebi nosi nešto meditativno. Industrijski zvuk, repeticija, iritacija, težina, prostor bez otvora, izolacija… - sve radi jedno sa drugim u zavisnosti ko je posmatrač i kako sagledava život - istakla je Vujović.
SCENOGRAFIJA
Petrović Njegoš je izdvojio jedan od svojih najdražih djelovanja na polju eksperimentalnog rada, a to je scenografija
sačinjena od više instalacija koja je korišćena za predstavu ,,Što je čoek do li biciklista“, po tekstu Zorana Kopitovića, a u režiji Slobodana Milatovića Radovi su nastali 2015. godine. Petrović Njegoš je pojasnio da je nebo granica kada se rade djela za koje sam umjetnik određuje ideju, materijal i sve ostalo.
- Međutim, kada radite nešto iza čega ne stojite samo vi, granice i te kako postoje. Treba da uskladite svoje ideje, svoj rukopis, potrebe reditelja i da ne odstupite od teksta koji koristite kao temelj za realizaciju željenog rada. Mogao bih reći da sam na ovom projektu imao sreću. Zahvaljujući nemjerljivom iskustvu reditelja, uz određene upute, dobio sam potrebnu slobodu da se razigram i eksperimentišem koliko god mi je potrebno da dobijemo željenu scenografiju i ujedno djela koja bi se mogla izlagati nezavisno od onoga čemu su namijenjena - kazao je on.
Umjetnik je pojasnio da je kompletna scenografija bila sačinjena od prerađenih bicikala koja su glumcima bila „ne samo rekvizit i scenografija, već koliko god zvučalo suludo partneri na sceni“. - Filozofsko, pogrebno, bolničko, svešteničko, ratno, ljubavno, divlje… Eksperimentišući materijalima dodavao bih im detalje koji bi im udahnuli život. Instalacije su na samom izlasku pred publiku ostavile vrlo jak utisak, čak su bile zabranjene od određenih političara… Dokaz da je moje djelo dovoljno žustro komuniciralo je njihova negativna reakcija. Živimo u ubjeđenju, kako tada, tako i danas, da sve na što političari negativno reaguju važno je za osvješćenje društva i tjeranje na bunt koji nam je neophodan kako danas, tako i u kom god se vremenu smjestimo. A umjetnici su tu da provociraju i tjeraju na prkosan sud! - istakao je Petrović Njegoš. Umjetnik smatra da je ,,vrijeme da se probudimo i zaustavimo
progon, konstantan, umjetnika stvaraoca u Crnoj Gori“. - Ali, kako umjetnost dopire do publike, tako su i instalacije pored svih opstrukcija putovale i ostale zapamćene za istoriju crnogorskog teatra, ali i vizuelnog identiteta - kazao je Petrović Njegoš.
AKTIVIZAM
Radonjić ima mnogo radova koje može povezati sa eksperimentom. Izdvojio je ,,Ples letećih sfera“ i „Hypnagogia Diaries“. - Tu je i moj rad iz sfere građanskog aktivizma ,,Stop kakistokratiji, prosperitet narodu“, koji se značajno razlikuje od svega što sam radio ranije i pitanje je koliko je taj rad bio uspješan. Pored toga, tu je i multimedijalni rad ,,Elementali“ koji, osim mojih instalacija pravilnih poliedara, uključuje dva medija: buto performans (Bojana Popadić) i muzičku kompoziciju (Bobana Dabović-Đurić). Ovim zajedničkim spojem pokušali smo iz umjetničke perspekti-
ve da dočaramo momenat prije nastanka Velikog praska i prve momente tokom nastajanja fizičkog univerzuma - kazao je Radonjić. Iako se radi o konceptualno različitim radovima, Radonjić je došao do izuzetno zanimljivih rezultata realizujući ih. - „Ples letećih sfera“ odnosi se na zanimljive rezultate koje sam postigao eksperimentisanjem materijalom, dok je ,,Hypnagogia Diaries“ više psihološki eksperiment osluškivanja i posmatranja psihičkih procesa koji se odvijaju unutar mene - istakao je Radonjić. Umjetnik je spomenuo i svoju inovaciju postizanja korozije na reljefima. - Taj postupak sam otkrio eksperimentisanjem smjesama od kojih sam pokušavao da napravim emulziju za baterije. Potpuno slučajno sam tečnost iz jedne čaše prosuo po papiru i nakon određenog vremena, kada se to osušilo, formirala se oksidacija od metala. To mi je odmah dalo ideju da
Neđelja, 12. januar 2025.
Ilija Šoškić je kazao da su u jedinim galerijama koje su u punom kapacitetu odgovorile izazovima njegovog stvaranja – „GAP“ i „L’Attico“ (obje u Rimu) predstavljeni njegovi radovi –„Škopljenje bika“ i „Maksimalna energija - minimalno vrijeme“. - Godine su one najpotentnije u savremenoj umjetnosti, sedamdesete, godine proizvođenja smisla i sinteze, diskusija, kontestacija, polemika… kao u nekom paralelnom svemiru. Znali smo proizvoditi i analizirati prazno/praznine, znali smo konceptualizovati jedan proces, demonstrirati situacije… „Škopljenje bika“ iz 1974. godine za galeriju ,,GAP“ je popis materijala nužnih za ,,škopljenje bika“, tautološki akt. Ispisan na komadiću papira, a praznih papira je bilo uvijek na stolu u galeriji kako bi umjetnici zapisali ideje. ,,Škopljenje bika“ je ispisano, reprodukovano u legendarnoj knjizi S.p.A. (Društvo za Akcije) iste godine,
usavršim postupak dobijanja tečne korozije, koji sam kasnije upotrijebio za ciklus „Ples letećih sfera“. Otkrio sam da procesom prilagođene elektrolize mogu dobiti smjesu korozije od bilo kojeg metala po želji i tu tečnost aplicirati na bilo koji materijal, te će on izgledati kao taj metal - istakao je Radonjić. Njegov najnoviji umjetnički eksperiment odnosi se na rad ,,Hypnagogia Diaries“. U tom radu, materijal su mu sopstvena hipnagogička iskustva, što je, kako kaže, nevjerovatno i zastrašujuće iskustvo na početku. - Doživljene hipnagogije zapisujem ukratko dok su još svježe, oslanjajući se na sjećanje i podsjetnike, a kasnije ih realizujem u 3D programu i arhiviram u njihovoj prvobitnoj formi koja je zapisana i koje se sjećam. Dnevnik je radni folder 3D programa u kome sam napravio neku vrstu nadrealnog svijeta sa monolitima. Svaki monolit je postolje na koje će biti smještena hipnagogija ko-
ja je, kao što sam rekao, već izmodelovana. Cilj eksperimenta je da kada ti hipnagogički objekti budu viđeni i dobijem reakciju od posmatrača, istražim kako će se buduće hipnagogije kod mene manifestovati i u kom obimu i formi. Jednostavno želim da vidim reakciju ljudi. Možda ti objekti nose neku poruku za njih, a i ako ne nose, nije bitno jer uživam biti kreativan na ovako jedinstven način - kazao je Radonjić. Prema njegovim riječima, rad „Stop kakistokratiji, prosperitet narodu“ je nastao kao „frustracija sistemom vrijednosti u našem društvu, počev od političara koje krasi glavna karakterna osobina: ambicija i neodgovornost, bez ijedne istinske vrline“. - Ovaj rad smatram eksperimentom jer je moj izlet u sferu građanskog aktivizma. Obično ne želim da trošim energiju i svjestan sam uzaludnosti ispravljanja krive Drine, ali isto tako, umjetnost u kombinaciji sa građanskim aktivizmom je jako bitna jer moć umjetnosti
a potom kao dokument galerije izloženo na XXXVIII Bijenalu u Veneciji u selekciji Filiberta Menne. ,,Maksimalna energija - minimalno vrijeme“ (1975. godina), galerija ,,L’Attico“, 30. januara u vremenu od 21.30 do 23.30 sati. Dakle, prije tačno 50 godina! Takođe tautološki akt, pucanje revolverom u zid galerije u najolovnijem vremenu savremene italijanske istorije. Danas je obrađena i autorizovana fotografija dijelom kolekcija Muzeja sodobne umetnosti Ljubljana i Muzeja savremene umetnosti Beograd, te je publikovana u nebrojenim publikacijama i prezentovana na nebrojenim ekspozicijama - istakao je Šoškić.
subliminalno utiče na društvo - istakao je Radonjić.
EKOLOGIJA
Živković je govorila o umjetničkom istraživanju kojem je prije četiri godine dala naziv ,,Mentalna ekologija“, u kojem istražuje kreativni potencijal kod čovjeka koji se ne odnosi na stvaranje umjetničkog djela, već na promjenu percepcije, povećanje svijesti i doprinosa zajednici kroz mikro akcije, čime se utiče i na zaštitu životne sredine.
- Polazište ovog eksperimenta se oslanja ne tezu Jozefa Bojsa „Svaki čovjek je umjetnik“, a značila je: svaki čovjek kao društveno biće ima kreativnu moć da promijeni sebe i svijet. Radovi se odnose na proces, iskustvo i događaj. U formi su kreativnih interaktivnih radionica pod nazivom ,,Disciplina mašte“, čija je ideja da se pojedinci upoznaju sa savremenom umjetnošću na pitak i drugačiji način. Da se podstaknu na kreativno iskustvo kroz razgovore, interakcije, kreativne vježbe i mikro akcije - istakla je Živković. Kako bi dublje istražila kreativni potencijal umjetnica je otišla u tri ,,privremena doma“: zatvor u Spužu, starački dom u Podgorici i dječji dom u Bijeloj.
- Zapazila sam da je moguće ,,reciklirati sudbinu“ kroz proces aktivacije kreativnosti koji može mijenjati percepciju nametnute stvarnosti. Uočila sam da su osjećaji krivice, napuštenosti i starosti prisutni i u našoj svakodnevnoj mentalnoj dinamici u većoj ili manjoj mjeri, iako nijesmo osuđivani, na kraju životnog doba ili smo bez roditelja. Taj mentalni otpad je potrebno osvijestiti i zatim očistiti, otud i naziv ,,Mentalna ekologija“ - kazala je Živković.
QR KODOVI
Čakalović je istakao da se njegovi eksperimenti najčešće vezuju za materijale.
- Uglavnom u skulpturi, ponekad, pribjegavam eksperimentisanju različitim materijalima
kao što su smole, razni građevinski materijali, akrilne baze itd. - istakao je Čakalović. Prema njegovim riječima, to su neke varijante skica gdje testira mogućnosti i izdržljivost dobijenog materijala, fleksibilnost, vrijeme potrebno za izradu.
- Dakle, pravim neku svoju vrstu plastike, svoj način livenja. Postoji jedan reljef koji je plod čistog eksperimentisanja materijalima, rađen je i nalazi se u inostranstvu. Svaki detalj u osnovi ima poliester ili akrilnu smolu, ali je svaki u kombinaciji sa drugim aditivom. Krajni rezultat budu plastični detalji drugačije čvrstoće, teksture, fleksibilnosti, pa čak i boje. To iskustvo i tehniku i danas često koristim u svojim djelima pa cijela skulptura ili samo neki detalj bude od takvih materijala - istakao je Čakalović. On je naglasio da je nakon mnogo vremena kroz uporno eksperimentisanje raznim aditivima i smolama razvio mnogo bolji način izrade, neku svoju metodu.
- Prije četiri godine bavio sam se QR kodovima u kombinaciji sa skulpturom. Podgorička publika je imala priliku da vidi jedno djelo na mojoj samostalnoj izložbi i ostvari drugačiju interakciju. Skeniranjem tog koda putem telefona skulptura da mogla je im se obrati i pruži određene informacije, a inače srž izložbe je bila informacija i njen uticaj na društvo - istakao je Čakalović.
RADIO TALASI
Rakčevič smatra da je suština umjetničkog eksperimenta postizanje novog kvaliteta kretanjem neutabanim stazama. - Često eksperimentišem sociološkim kontekstima kroz upotrebu netipičnih materijala i tehnika. Jedan od radova se služi radio talasima kao alatom u komunikaciji s publikom i u svakom mjestu gdje je rad bio izložen, birao sam lokalnu frekvenciju. Eksperimentisanje zvukom je prisutno i u radu „Sound Walls“ iz 2004. godine, koji je bio dio postavke na Venecijanskom bijenalu arhitekture. Dnevne novine kao medij koji, evo i u ovoj prilici, koristimo za komunikaciju, bile su mi osnova za vrlo angažovan rad nastao 2019. godine - istakao je Rakčević.
Jedan od njemu dražih radova je publici predstavljen u formi letka štampanog u ogromnom tiražu, a leci su na Podgoricu bačeni iz aviona.
Što se tiče radova koje pominje, Rakčević je istakao da je riječ o djelima koja komuniciraju sa publikom na neuobičajen način, najčešće se koristeći jezikom masovnih medija. - Ti radovi nastaju iz potrebe da se određeni društveni fenomen akcentuje i prevede na umjetnički jezik. Akcentovanje problema zagađenja plastičnim otpadom na ušću Bojane sam izveo uz pomoć vjetra i tako je nastala kinetička instalacija „Wind Tree“ - kazao je Rakčević. A. ĐOROJEVIĆ
Objavljen drugi poziv za FLUID - regionalnu nagradu za mlade dizajnere 2025. Rok za prijavu radova 25. januar
PODGORICA - FLUID dizajn forum i NVYU FLUX raspisali su drugi poziv za mlade dizajnere/ke (Regional Design Awards for Young Designers 2025). Konkurs na temu ,,Obećaj mi budućnost“ raspisan je za kategoriju plakat, a rok za prijavu radova je 25. januar. Konkurs za FLUID - regionalnu nagradu za mlade dizajnere raspisali su FLUID dizajn forum i NVU FLUX sa Cetinja. Pravo učešća imaju mladi (od 18 do 35 godina) grafički dizajneri, ilustratori, studenti dizajna i arhitekture, vizuelni umjetnici, fotografi, arhitekte... iz Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije. Konkurs je raspisan za kategoriju Plakat, a tema je ,,Obećaj mi budućnost“, ujedno i tema narednog FLUID dizajn foruma koji će biti održan na Cetinju od 10. do 16. aprila 2025. godine i u okviru koga će biti otvorena izložba odabranih radova i dodijeljene FLUID nagrade za 2025. godinu.
Više informacija može se pronaći na vebsajtu - fluid-forum. me. Odabrani radovi biće prikazani u okviru festivala FLUID dizajn forum i POP-UP dizajn festivala (Sarajevo, maj 2025). Na prvi javni poziv za FLUID – Regional Design Awards for Young Designers 2025, koji je objavljen u julu 2024. godine, pristigla su 64 plakata. U odnosu na dosadašnju praksu, poziv je objavljen pola godine ranije, a realizuje se u okviru projekta ,,BLENDING - Joining forces of Western Balkan festivals to support the sustainable development of creative sector in Western Balkans“ (Udruživanje snaga festivala Zapadnog Balkana za podršku održivom razvoju kreativnog sektora na Zapadnom Balkanu). U okviru projektnog segmenta BLENDING - Tematske izložbe, raspisana su još dva javna poziva: za kategoriju Fotografija na temu ,,Bubble, babl, mehur“ i za kategoriju Riso-grafika na temu ,,Sweet 16“. I ove dvije izložbe biće prikazane u okviru FLUID dizajn foruma 13/2025. A. Đ.
Početkom februara na aukciji skupocjeni instrument
PODGORICA - Muzička akademija New England Conservatory (NEC) daje na prodaju violinu naziva „Joachim-Ma Stradivarius“, čiji će prihod ići za studentske stipendije, ispunjavajući želju Si-Hon Maa, muzičara i diplomate NEC-a, koji je instituciji donirao violinu.
Aukciju će 7. februara u Njujorku održati kuća „Sotbi“ u sklopu svoje nedjelje aukcije radova starih majstora. - ‘Strad’ je već… kao ime za violinu… kao Pikaso u svijetu violina - rekla je za Rojters Helena Njuman, predsjednica evropske podružnice „Sotbija“ u Londonu, gdje je violina javno izložena u petak. Ona je dodala da procjenjuju violinu od 12 do 18 miliona dolara, što se, dodaje, uklapa u rekordnu cijenu koja je već postignuta za Strad. Stradivarijeve violine, koje se prodaju za milione dolara, poznate su po vrhunskoj izradi, a najtraženije su iz njegovog „zlatnog doba“
od 1700. do 1720. Njegova violina „Lady Blunt“ iz 1721. godine prodata je za rekordnih 15,9 miliona dolara 2011. godine. Prije Si-Hon Maa, instrument je posjedovao violinista Džozef Joakim, koji je živio u 19. vijeku. Bio je blizak saradnik kompozitora Johanesa Bramsa i „gotovo sigurno“ je nastupio na ovom instrumentu, na izvođenju Bramsovog „Violinskog koncerta u D -duru, op. 77“ 1879. godine, saopštio je „Sotbi“. Violina će takođe biti izložena u Hongkongu i Njujorku prije aukcije. R. K.
KAD NEDOSTAJE DOMOVINA: Izazovi crnogorskih naučnika u inostranstvu
PODGORICA - U svijetu gdje granice između domovine i inostranstva često gube oštrinu, priča o Filipu i Tijani Marković prikazuje most između odlaska talenata i njihove želje za povratkom. Oni su mladi istraživači iz Crne Gore čije znanje i strast prepoznaju prestižni svjetski naučni centri, ali čije srce i dalje kuca za domovinom.
Njihova priča nije samo putovanje od malih crnogorskih fakulteta do globalnih instituta, već i emotivna potraga za načinima kako da ono što su stekli u svijetu vrate tamo gdje je sve počelo – u Crnu Goru. U svijetu punom mogućnosti, njihova nostalgija i nada govore o ljubavi prema zemlji koja ih je oblikovala i vjeri u njen potencijal da postane dom za buduće generacije naučnika.
Zajednička misija
Njihova zajednička priča ističe profesionalne i lične borbe s kojima se suočavaju mladi naučnici iz Crne Gore, kao i potencijal i prilike koje vide u zemlji u kojoj su odrasli. Iako žive i rade u razvijenim naučnim centrima u Njemačkoj i Švedskoj, Filip i Tijana dijele zajedničku misiju – podizanje svijesti o važnosti ulaganja u nauku i obrazovanje u Crnoj Gori. Filip i Tijana su prvi korak pre-
Priče Filipa i Tijane Marković su istovremeno inspiracija i apel za promjene.
Ovi mladi istraživači su uspjeli u svjetskim naučnim centrima, ali njihova srca i dalje pripadaju Crnoj Gori. Vjeruju da je Crna Gora sposobna da postane važan igrač u naučnoj zajednici, ali je za to, kažu, potrebna podrška države, kao i strateško i prije svega neprekidno ulaganje u obrazovanje i nauku
ma nauci napravili na domaćim fakultetima u Crnoj Gori. Studirali su na Fakultetu za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran Podgorica, gdje su stekli osnovna znanja i izgradili temelje za napredak u nauci. Međutim, nakon završetka osnovnih i specijalističkih studija, oboje su nastavili obrazovanje u inostranstvu. Filip je oti-
šao u Švedsku na master studije, što mu je omogućilo dublji uvid u mogućnosti međunarodnih akademskih zajednica. Tijana je dio istraživanja za doktorat obavljala u Americi, na prestižnom Univerzitetu Temple u Filadelfiji, a kasnije je radila na istraživačkim pozicijama u Švedskoj. Filip je ubrzo prepoznat kao izvanredan student i nauč-
nik u Švedskoj. Tokom master studija dobio je ponudu za doktorat i u potpunosti se posvetio istraživanju. Nakon završenog doktorata, Filip je nastavio svoj naučni rad na Max Planck institutu u Njemačkoj, jednoj od najcjenjenijih istraživačkih institucija u svijetu, i postao vodeći istraživač u oblasti sajber fizičkih sistema. - Švedski obrazovni sistem mi je otvorio vrata, ali Max Planck institut mi je omogućio potpunu istraživačku slobodu. Tamo sam imao priliku da se posvetim isključivo istraživanju, bez dodatnih administrativnih obaveza koje često opterećuju mlade naučnikekaže Filip.
Tijana je kroz studije u Americi i istraživački rad u Švedskoj stekla dragocjeno iskustvo, ali ističe da je sve vrijeme održavala kontakt s crnogorskim obrazovnim sistemom. Kao gostujući profesor, radila je sa studentima u Crnoj Gori, gdje je, kako navodi, ponosno prenosila stečeno znanje i iskustva sa prestižnih inostranih univerziteta.
- Univerzitet Temple mi je omogućio uvid u najnovija istraživanja u oblasti kompjuterskih nauka. Saradnja sa Univerzitetom Malardalen u Švedskoj dodatno je osnažila moj profesionalni razvoj, ali je i dalje snažna veza s crnogorskim obrazovnim sistemom bila ključna - kaže Tijana. Oboje naučnika ističu da je ve-
ključ za budućnost Crne Gore. Oni predlažu da se mladi uključuju u istraživačke projekte već tokom osnovnih i master studija, kako bi stekli praktično iskustvo i dobili motivaciju za dalji rad u nauci.
- U Švedskoj i Njemačkoj studenti su aktivno uključeni u projekte čak i prije nego završe osnovne studije. U Crnoj Gori to bi stvorilo osnovu za buduće istraživače - kaže Filip. Osim toga, oni predlažu kreiranje malih fondova za istraživanja koji bi omogućili studentima da rade na projektima tokom studija.
za s Crnom Gorom neizbrisiva. - Svaki put kad vidim crnogorske tablice ili čujem crnogorski jezik u inostranstvu, osjetim jaku povezanost s domovinom, bude mi milo - kaže Filip.
On se prisjeća trenutka kada je tokom boravka u Švedskoj naišao na fotografiju drveta iz svoje OŠ ,,Marko Miljanov“ u Crnoj Gori – osjećaj nostalgije i želje za povratkom bio je snažan.
žele da prenesu iskustva
Iako su oboje posvećeni svojim karijerama u inostranstvu, vjeruju da je moguće stvoriti uslove koji bi i njih, ali i druge naučnike motivisali na povratak.
- Možda se ne bismo vraćali isključivo zbog bolje plate, već zbog prilike da unaprijedimo naučnu zajednicu i pružimo priliku mladima u Crnoj Gori. Želja za povratkom nije samo emocionalna. To je i profesionalna ambicija da ono što smo naučili u svijetu primijenimo u svojoj zemlji - kazala je Tijana. Uprkos želji da doprinesu Crnoj Gori, Filip i Tijana se suočavaju sa stvarnim izazovima. Oni ističu da je naučni rad u Crnoj Gori ograničen zbog nedostatka resursa i finansijske podrške.
- Nedostatak fondova za naučna istraživanja, kao i sistem koji mlade istraživače ne podržava, glavni su problemi. Na Max Planck institutu, istraživači imaju pristup izdašnim fondovima, dok crnogorski univerziteti nemaju ni osnovne resurse za projekte - objašnjavaju oni. Poređenja radi, Bugarska je nedavno uspostavila institut (INSAIT) sličan Max Planck institutu.
- Oni su uložili sredstva i sada privlače mlade istraživače iz cijelog svijeta. Crna Gora može pratiti taj model. Nedostatak finansijske podrške otežava rad mladih naučnika u Crnoj Gori. Mnogi su prisiljeni da odlaze jer ovdje jednostavno ne postoje mogućnosti za napredak - ističe Tijana. Filip i Tijana vjeruju da je ulaganje u obrazovanje i nauku
- To ne moraju biti ogromni fondovi. Nekad je i mala finansijska pomoć dovoljna da se pokrene projekat i da studenti dobiju priliku da istražuju i uče. Oni smatraju da je podrška države u tom smislu ključna za zadržavanje mladih talenata - naglašava Tijana. Kao potencijalno rješenje, Filip i Tijana predlažu osnivanje istraživačkog centra u Crnoj Gori, usmjerenog na specifične oblasti kao što su ekologija i kompjuterske nauke, jer su to sektori od velikog značaja za ekološki orijentisanu državu kakva Crna Gora teži da bude.
- S obzirom na prirodne resurse i ljepote Crne Gore, istraživanje u oblasti ekologije bi imalo smisla i moglo bi privući i međunarodne naučnike - kaže Filip. Oni ističu da bi se kroz takav centar mogao razvijati naučni potencijal i sarađivati sa stranim univerzitetima i institutima, što bi doprinijelo jačanju domaćeg naučnog sektora i zadržavanju mladih istraživača.
- Nama je potrebna strateška vizija koja će prepoznati nauku kao prioritet u Crnoj Gori. Ako država uloži u istraživanja, bićemo konkurentni na evropskoj naučnoj sceni - zaključuje Tijana. Priče Filipa i Tijane su istovremeno inspiracija i apel za promjene. Ovi mladi istraživači su uspjeli u svjetskim naučnim centrima, ali njihova srca i dalje pripadaju Crnoj Gori. Oni vjeruju da je Crna Gora sposobna da postane važan igrač u naučnoj zajednici, ali je za to potrebna podrška države, kao i strateško i prije svega neprekidno ulaganje u obrazovanje i nauku.
- Mi želimo da se vratimo i doprinesemo, ali je za to potrebna kontinuirana podrška sistema. Nauka nije luksuz, već investicija u budućnost. Ako Crna Gora prepozna važnost nauke i podrži svoje naučnike, mnogi mladi talenti će se vratiti i pridružiti nam se u izgradnji bolje budućnosti za našu zemlju - kaže Filip. Razgovor sa ovo dvoje uspješnih mladih ljudi podsjeća na to da su naučnici najveći resurs Crne Gore. Njihove ideje i strast su pokretačka snaga koja može promijeniti budućnost države. Ulaganje u njih znači ulaganje u bolje društvo, konkurentnu ekonomiju i naprednu naučnu zajednicu koja će inspirisati generacije koje dolaze. n. kovačević
Dr Vesna Mačić, savjetnica Instituta za biologiju mora, boravi na Antarktiku kao prva naučnica iz Crne Gore koja učestvuje u istraživanjima na ovom kontinentu
Ovdje je sada ljeto i normalno je da se topi led i snijeg, ali, nažalost, zbog raznih čovjekovih aktivnosti, ovaj proces je sada mnogo intenzivniji. Svi smo svjedoci klimatskih promjena, a predviđanja kažu da će ekstremne situacije biti sve intenzivnije i češće. Pingvini su radoznali, ali uglavnom bježe ako im se previše približite. Lednička jezera su posebno lijepa. Okolne pionirske zajednice mahovina, lišajeva i rijetkih viših biljaka predstavljaju „ spomenik“ borbi za život, čak i u ovako surovim uslovima. Neki morski sisari su se tako lijepo prilagodili da im zima ni najmanje ne smeta, već samo čovjek - navodi dr Mačić, koja je počela da piše i dnevnik
KOTOR- Institut za biologiju mora, kao naučna institucija posvećena očuvanju i istraživanju morskih ekosistema, ponosno učestvuje u međunarodnim projektima koji pomjeraju granice nauke. Saradnja sa bugarskim institutom za Antarktik omogućila je da se i Crna Gora upiše među zemlje čiji naučnici doprinose istraživanjima na jednom od najsurovijih i najudaljenijih mjesta na planeti – Antarktiku.
- Ovo je posebno značajno za Institut jer ne samo da pokazujemo da nauka nema granice, već i aktivno doprinosimo razumijevanju globalnih ekoloških izazova poput mikroplastike, klimatskih promjena i očuvanja biodiverziteta. Dr Vesna Mačić svojim radom predstavlja ne samo naučnika Instituta, već je i kao ambasador Crne Gore u ovom međunarodnom poduhvatu - saopštili su iz Instituta za biologiju mora uz fotografije koje je sa Antarktika poslala dr Mačić kojima prenosi impresije o ovom jedinstvenom kontinentu. Njeni zapisi ne govore samo o naučnim zadacima, već i o svakodnevnim izazovima boravka u ovim ekstremnim uslovima, kao i o fascinantnim prizorima koji su dio njene svakodnevice. Galerija fotografija sa pratećim tekstovima, koje je dr Mačić pripremila, donosi djelić atmosfere sa kontinenta koji je i dalje pod najmanjim antropogenim uticajem i predstavlja ključ za razumijevanje naše planete.
- Prvi dani boravka na Antarktiku su potvrdili očekivanja da je ova naučna misija potpuno drugačija od svih prethodnih. Metode rada su u suštini iste, ali uslovi okruženja uslovljavaju uvođenje raznih modifikacija i ovdje saradnja, interdisciplinarna i međunarodna, nije izbor, već moranje - navela je Mačić. Ona je zapisala da je brod pod vođstvom kapetana Ratka bezbjedno doplovio od Varne do ostrva Livingston, te da su pošli na bugarsku antarktičku bazu da se pozdrave sa ko-
legama koji su tu ranije došli i koji se bave raznim aktivnostima - neki su zaduženi za tehnička pitanja i izgradnju novog objekta, a neki angažovani na naučnim projektima.
- Bugarska baza se uglavnom električnom energijom napaja iz solarnih panela, a kad se uđe u glavnu zgradu, moj prvi osjećaj je bio kao da sam ušla u u ušuškani planinarski dom nekog dobrog prijatelja. Dobrodošlica, toplina, saradnja, pogled za nezaborav. Neizmjerno sam srećna što sam dio ove ekspedicije - poručila je dr Mačić.
Ističe da su nekoliko dana aktivnosti bile da se teret sa broda prebaci u bazu i uglavnom su to bili djelovi naučne opreme, ali i materijala za izgradnju nove zgrade.
- Nimalo lak posao koji zahtijeva koordinaciju, umijeće i spretnost većeg broja ljudi. Već sada je nova zgrada impresivna i Kamen, kao šef stanice, sa šest momaka koji rade na njoj i sva ostala podrška sa broda i logistika iz Bugarske zaista zaslužuju divljenje i sve pohvale - kaže Mačić.
Za Novu godinu je, kaže, dobila poklone od Marte i profesorice Elize koje su joj na brod prije isplovljavanja iz Varne ukrcale neophodnu opremu i ambalažu za uzorke.
Uz predivne fotografije, dr Mačić navodi da su prizori kao sa druge planete i što je još čudnije - kad ima sunca, tanja jakna je sasvim dovoljna, sa nekoliko podslojeva garderobe. - Ovdje je sada ljeto i normalno je da se topi led i snijeg, ali, nažalost, zbog raznih čovjekovih aktivnosti, ovaj proces je sada mnogo intenzivniji. Svi smo svjedoci klimatskih promjena, a predviđanja kažu da će ekstremne situacije biti sve intenzivnije i sve češće. Pingvini su radoznali, ali uglavnom bježe ako im se previše približite. Lednička jezera su posebno lijepa. Okolne pionirske zajednice mahovina, lišajeva i rijetkih viših biljaka predstavljaju „ spomenik“ borbi za život, čak i u ovako surovim uslovima. Neki morski sisari su se tako lijepo prilagodili da im zima ni najmanje ne smeta, već samo čo-
vjek - navodi dr Mačić koja je počela pisati i dnevnik. Dr Vesna Mačić iz Kotora je krenula na put na Antarktik 20. decembra čime je postala prva crnogorska naučnica koja učestvuje u istraživanjima na ovom kontinentu. Kao dio bugarske naučne ekspedicije Bulgarian Antarctic Institute, dr Mačić će boraviti na bugarskom istraživačkom brodu Sv. Kiril i Metodi (RSV 421) i na naučnoj antarktičkoj bazi ,,Sv. Kliment Ohridski“, gdje će sakupiti uzorke za istraživanje prisustva mikroplastike u jednom od najosjetljivijih ekosistema na planeti. Ova misija rezultat je saradnje predsjednika Crne Gore i Bugarske - Jakova Milatovića i Rumena Radeva, koja je omogućila uključivanje crnogorskog naučnika u međunarodne projekte polarnih istraživanja. „Krećem na Antarktik da istražujem mikroplastiku, ali već na ovom putu, samo u avionima, stvaram znatnu količinu plastičnog otpada. Moramo pronalaziti nova rješenja za reciklažu i smanjiti upotrebu jednokratnih plastičnih proizvoda - poručila je dr Mačić uz fotografiju obroka iz aviona.
Istraživački brod bugarske mornarice RSV 421 - Kiril i Metodi, na kojem se nalazi dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora, na putu za Antarktik krajem decembra prošao je čuveni Drejkov prolaz, poznat po svojim nemilosrdnim vremenskim uslovima. Talasi od četiri do šest metara se smatraju povoljnim morem dok brod plovi ka bugarskoj bazi na ostrvu Livingston – Sv. Kliment Ohridski, gde su stigli 28. decembra. - Naša ekspedicija je započela u Ushuaii, najjužnijem gradu na svijetu, poznatom kao „kraj svijeta“. Na polaznoj stanici najjužnije željeznice na svijetu u nacionalnom parku Ognjena zemlja, među mnogim zastavama, našla se i zastava Crne Gore i zastava Instituta za biologiju mora simbolizujući saradnju crnogorskog instituta sa bugarskim institutom za Antarktik. Istraživanja mikroplastike na Antarktiku imaju značajnu ulogu u razumijevanju uticaja plastičnog otpada na globalne ekosisteme. Povratak dr Mačić očekuje se 20. januara, a ekspedicija se vraća početkom ljeta, nakon čega će prikupljeni uzorci biti detaljno analizirani u laboratorijama. I. KOMNENIĆ
OTOPENI – Gradski bazen. Sudije: B. Margeta (Slovenija) i Spiritosanto (SAD). Igrač više: Crna Gora 12-4, Španija 11-8. Peterci: Crna Gora 1 (1), Španija 3 (1). Rezultat po četvrtinama: 2:4, 0:2, 1:5, 5:4. CRNA GORA: Tešanović (14 odbrana), Mršić, Đ. Radović 1 (1), J. Vujović 1, Mačić 1, Ćetković 2, Vučković 1, Gardašević, Perković 2, Popadić, Matković, V. Radović, Đurović, D. Radović
ŠPANIJA: Agire (13 odbrana), Asensio, Granados 1, Sanauža 2, Daura 5, Larumbe 1, Vals 1, Valera 2 (1), Taulj 1, Blasko, Bjel Lara, Bustos 1, Lorio, Gomila 1 Vaterpolisti Crne Gore nijesu imali ni najmanje šanse da naprave iznenađenje protiv Španije u polufinalu kvalifikacija za Superfinale Svjetskog kupa – tim Dejana Savića izgubio je 15:8 i danas od 16.30 sati igraće sa Grčkom za treće mjesto u Otopeniju. Od ishoda tog duela zavisi i ko će biti protivnik ,,ajkula“ u četvrtfinalu završnog turnira u Kotoru i Budvi na kojem će nastupiti i Španija, Mađarska, Grčka, Japan, Hrvatska, Njemačka i Holandija.
i vidi se da treba još da radimo na mnogim stvarima. Turnir nije gotov, čekaju nas Grci, koji su nas već jednom pobijedili i želimo da se dobrom igrom revanširamo odličnoj reprezentaciji – kazao je kapiten ,,ajkula“, golman Petar Tešanović - Loše smo otvorili utakmicu, od početka se vidjelo da nijesmo dovoljno agresivni. Treba što prije da ovo zaboravimo, čeka nas važan meč sa Grčkom i šansa da turnir završimo na pravi način – dodao je Marko Mršić N. KOSTIĆ KVALIFIKACIJE ZA SVJETSKI KUP VATERPOLISTA:
Sa tog takmičenja će plasman na Svjetsko prvenstvo izboriti tri najbolje plasirane selekcije koje do sada nijesu osigurale nastup na Mundijalu. Ukoliko bude treća u kvalifikacijama, Crna Gora će se u četvrtfinalu Superfinala sastati sa poraženim iz meča Hrvatske i Japana, dok će joj u slučaju poraza od Grčke protivnik biti bolji iz današnjeg meča za peto mjesto u Otopeniju između ,,barakuda“ i azijske selekcije. Španija je i u kombinovanom sastavu mnogo jači protivnik nego (oslabljeni) rivali koje je Crna Gora prethodno pobijedila u Rumuniji – Srbija, Francuska i SAD, pa su na vidjelo ponovo izašli limiti koje ima tim Dejana Savića, kao i u premijernom porazu od Grčke (18:10), sa kojom će i završiti nastup u Rumuniji. Larumbe i Granados doveli su evropskog prvaka u vođstvo od 2:0, smanjio je Mačić poslije četiri minuta utakmice, Bustos u napadu s igračem više povisio na 3:1, lijepom parabolom uzvratio je Vujović, ali je Sanauža u posljednjoj sekundi pogodio za 4:2. Na početku druge četvrtine Vasilije Radović je zaradio ,,brutaliti“ i ostavio ,,ajkule“ da četiri minuta budu s igračem manje u vodi, ali je u tom periodu Španija dala samo jedan gol – pre-
Vasilije Radović je zbog ,,brutalitija“ u drugoj četvrtini suspendovan dva meča
ko Daure za 5:2. Prethodno je Tešanović odbranio peterac Granadosu
Crna Gora nije koristila šanse da smanji zaostatak, a onda je uslijedila kanonada Španaca, na čijoj klupi kao trener golmana sjedi Miloš Šćepanović Postigli su još jedan gol u drugoj, pa pet u trećoj četvrtini prije nego što je Perković prekinuo golgeterski post Crne Gore od 15 minuta! Bilo je 11:3 uoči posljednje četvrtine, a tek na njenom početku naš tim je realizovao napad s igračem više – Ćetković je smanjio na 11:4. Prethodno je prokockano šest situacija u kojima su ,,ajkule“ imale brojčanu prednost u vodi... Bilo je, naravno, prekasno za povratak. Blok naših igrača u odbrani gotovo da nije postojao, Španci su šutirali sa svih strana, promjenom odbrane zbunjivali ,,ajkule“, koje su do kraja postigle još četiri gola... - Težak poraz, Španija je dominirala u svakom aspektu. Nijesmo imali rješenja za njihov presing, šutevi su bili isforsirani i golman ih je lako predviđao. U odbrani je bilo mnogo rupa
,,Ajkule“ su i protiv oslabljene ,,furije“ vidjele koliko su daleko od svjetskog vrha – ni u jednom momentu nijesu bile blizu da ugroze Alvara Granadosa i drugove. - Opet su bile velike oscilacije. U određenim momentima nijesmo znali da se snađemo u napadu, bio je izuzetno loš izbor šuteva i rješenja. S druge strane, ne smije ni da se primi 15 golova. Vidjeli smo gdje smo i bitno je da smo igrali s jednom od boljih reprezentacija, a za kraj nas ponovo očekuje Grčka, mada sam želio da igramo s Mađarskom jer bismo onda igrali sa skoro svim ekipama ovdje. Vidjećemo kakav ćemo imati pristup, ali u svakom slučaju očekujem totalno drugačiju utakmicu od one prve sa Grčkom – podsjetio je selektor Crne Gore Dejan Savić na poraz od Helena (18:10) u prvom kolu.
Rukometaši Crne Gore ubjedljivo su poraženi od Grčke (37:27) u drugom kontrolnom meču u Solunu.
Prvi duel ovih selekcija u petak je završen pobjedom Helena od 29:25. Selektor DidijeDinar u Grčku je poveo kombinovani tim, bez osam igrača koji su bili u sastavu u novembru na startu kvalifikacija za EHF Euro 2026, kada su ostvarene pobjede protiv Finske i Slovačke.
Crna Gora je u drugom meču gubila sve vrijeme. Arsenije Dragašević je bio najefikasniji sa šest golova, dok su po pet postigli StefanČavor i MiodragĆorsović
U strijelce se tri puta upisao AleksandarBakić , po dva gola su postigli MirkoRadović, LukaVukićević i Risto Vujačić
Upisao se i debitant u nacionalnom timu DarkoĐurković, kao i VojislavVukić
- Cilj okupljanja bio je da vidimo pojedine igrače i određene stvari. Iskoristili smo ova
dva meča da pojedinci dobiju minutažu, da nešto isprobamo i u napadu i u odbrani. Sezona je duga i teška, a svakako ćemo napraviti analizu svega što smo vidjeli ove sedmice –rekao je selektor Didije Dinar. ,,Lavovi“ kvalifikacije za Euro 2026 nastavljaju u martu, kada će odigrati dvomeč s Mađarskom i odlučivati o prvom mjestu u grupi. - Mislim da ova dva poraza ne predstavljaju realno stanje ove ekipe. Griješili smo dosta u napadu u prvom meču, a u drugom nijesmo bili pravi u odbrani. U oba meča presudile su naše greške. Generalno je utisak s okupljanja dobar, novi igrači su sve odradili na maksimalnom nivou. Imali smo dobre provjere, korisne i za nas i za selektora jer za ove stvari nema toliko vremena tokom kvalifikacija. Uvidjeli smo greške i ono što treba da ispravimo za buduće mečeve – kazao je Aleksandar Bakić, čiji brat Milorad nije igrao jer je doživio težu povredu na treningu u Podgorici. Ne. K.
kolu Lige šampiona
Budućnost je držala rukometni čas norveškom Vajpersu, koji je u posljednje četiri godine tri puta osvajao Ligu šampiona. ,,Plave“ su u prvoj utakmici u 2025. godini zabilježile prvu pobjedu (26:20) u elitnom takmičenju.
Osvojile su tri velika boda u devetom kolu grupe B i sada mogu sa mnogo više samopouzdanja da čekaju naredne protivnike. Najmlađa ekipa u eliti je, očigledno, najspremnija protiv najvećih rivala - u prvom dijelu sezone igračice Bojane Popović odigrale su neriješeno u Podgorici sa aktuelnim šampionom Đerom.
Na startu drugog dijela sezone milion detalja je presudilo u korist ekipe koja je, prije svega, sa gola imala stabilnost u liku Armel Atingre. Crnogorska reprezentativka sa dobrim odbranama sa Evropskog prvenstva nastavila je i u plavo-bijelom dresu. Završila je meč sa 13 odbrana, bila je na 40,6 odsto uspješnosti, a do
tehničkih grešaka napravile su gošće iz Norveške
tehničkih grešaka imale su ,,plave“
odmora je od 17 šuteva zaustavila čak osam (od ovog broja pet zicera). Uz ovakvu Atingre, kao da je odbrana dobila na samopouzdanju, ,,plave“ su u ovom segmentu igre bile posebno motivisane i uvijek za korak brže i spretnije od rivalki. Prije svega zaustavile su opasnu bekovsku liniju Roberst (prvi gol postigla u 36. minutu), Nuser i Abing, ta-
Sa lijevog krila ,,plave“ su bile stoprocentne, Ivona Pavićević je šutirala tri od tri, a Nađa Kadović dva od dva
Sve je u našoj igri funkcionisalo onako kako smo zamislile i prvi put ove sezone nije bilo uspona i padova, već je fokus bio na potrebnom nivou svih 60 minuta, kazala je trener Budućnosti Bojana Popović nakon senzacionalne pobjede protiv Vajpersa.
- Dugo smo se spremale za ovu utakmicu i imale više vremena od Vajpersa da se pripremimo na pravi način. Bio je prisutan strah jer smo bez utakmice dva mjeseca, ali smo dosta radili na tome da dobro postavimo odbranu, a znale smo čime Vajpers raspolaže i nijesu mogle da nas iznenade. Funkcionisalo je sve što smo zamislile, a prvi put ove sezone nije bilo uspona i padova. Fokus je bio sjajan svih 60 minuta, a sve djevojke su dobile priliku i dale svoj doprinos. Bilo je promašenih šuteva i grešaka, ali je energija bila sjajna i to je donijelo pobjedu. Iskreno se nadam da će ovo biti najava još boljih izdanja u preostalih pet mečeva grupne faze - kazala je Popović.
ko da je automatski i otupljena oštrica napada. I još jedan ne manje, ako ne i najvažniji detalj, norveški šampion je do odmora od ukupno devet, postigao samo dva laka gola i to iz brzog centra i kontranapada. Kada se odbrana podigla i kada su ,,plave“ brzim faulovima sjeckale igru gošći, stigao je i rezultat. Od 2:3 u šestom minutu domaće su se-
rijom 5:0, šest minuta kasnije, stigle do velikih ,,plus četiri“. Mogle su Podgoričanke i do serije od 6:0, ali su bile brzoplete, što su gošće kaznile i postigle gol za 7:4 nakon pauze od 11 minuta. I upravo u ovom periodu se moglo pretpostaviti u kojem će pravcu da ide utakmica. Budućnost nije gubila svježinu, đevojke su bile odlučne,
Blistala je Matea Pletikosić u gostujućoj pobjedi Podravke u Danskoj u 9. kolu Lige šampiona. Crnogorska reprezentativka je u posljednja tri minuta postigla posljednja četiri gola
za hrvatsku ekipu (ukupno sedam), koja je slavila 31:28 protiv Nikobinga. Dodala je i 13 asistencija. Podravka je na učinku od četiri pobjede i poraza, a ima i remi.
U grupi A grupne faze Lige šampiona Krim, crnogorskih reprezentativki Tatjane Brnović i Itane Grbić, kao i nekadašnje kapitenke ,,lavica“ Jovanke Radičević, doživio je poraz 27:22.
a zanimljivo da su napadački bile strpljive, manje su griješile, što se osjetilo do odmora jer su napravile samo pet tehničkih grešaka! Dva puta su igračice Budućnosti u prvom poluvremenu vodile sa pet golova razlike, pogađale sa svih pozicija i gotovo da nije bilo slabog napadačkog mjesta. Ponovo je Nina Bulatović u odbrani blistala, prekinula je čak sedam napada norveške ekipe, a Popović je hrabrim odlukama šansu ukazala mlađim đevojkama i sa manjom minutažom. Čak ni kod ovakvih izmjena ritam se nije gubio, naprotiv, lopta je u napadu brzo kružila, a iz dobro izgrađenih situacija ni legenda sa gola Katrine Lunde nije imala većih šansi za veći broj odbrana.
Od šestog do 30. minuta Vajpers je postigao šest, a Budućnost 11 golova
Zadovoljstvo nakon velike pobjede nije skrivao ni desni bek Jelena Vukčević, koja je odigrala odličan meč protiv trostrukog šampiona Evrope. - Dobra utakmica za nas i energija je bila sjajna tokom svih 60 minuta. Bile smo agresivne u odbrani i to nam je donijelo i dobar napad. Promašile smo nekoliko šuteva, ali smo imale veliki motiv i igrale smo do kraja. Ovo je bila prva utakmica bez uspona i padova, sjajno je nakon prve pobjede u sezoni - kazala je Vukčević. A. MARKOVIĆ
Budućnost Voli i Mornar Barsko zlato danas (17 h) u Podgorici igraju meč 16. kola ABA
PODGORICA – Od kada su oba tima zajedno u ABA ligi, od sezone 2015/16, nikada do sada nije bila veća razlika na tabeli pred drugi sezonski duel između Budućnost Volija i Mornara Barsko zlato kao što je slučaj danas u „Mtel dvorani Morača“ (17 časova).
I prošle sezone su Barani u Podgoricu došli kao „fenjeraši“, takođe sa samo jednom pobjedom, ali su Podgoričani pred crnogorski derbi imali devet pobjeda i pet poraza. Ovoga puta, Budućnost je na diobi prvog mjesta, sa istim brojem poraza kao Partizan (ima utakmicu više) i Crvena zvezda, i sve osim pobjede tima Andreja Žakelja bilo bi prvorazredno iznenađenje.
Međutim, Mornar je kroz istoriju međusobnih duela često znao da „zakuva čorbu“ Podgoričanima. Još se pamti prošlogodišnji abaligaški duel u crnogorskom hramu sporta, kada je Budućnost slavila tek nakon produžetka (103:100) i upisala drugu od ukupno 10 pobjeda u nizu u eri Žakelja na klupi „plavih“. Mornar je u regularnom toku vodio 86:85, na 16,6 sekundi do kraja, nakon čega je Vladimir Mihailović izborio bacanja, na 4,1 sekundu, ali je promašio drugo i dao šansu Baranima da krenu u napad za pobjedu. Markus Veders je krenuo u kontru i sa svoje polovine se podigao da šutira, Mihailović je krenuo da ga zaustavi, pri čemu je došlo do kontakta, ali se sudija ErnadKarović, koji je bio najbliži, nije oglasio, iako je prvobitno podigao ruku kao da će da svira prekršaj, ali to nije uradio. Sudijska komisija je kasnije objavila da je sudija ispravno postupio…
SJEĆANJE NA
BARSKIH „PLUS 47“
Budućnost dočekuje crnogorski derbi nakon nesrećnog poraza u Istanbulu, nakon produžetka, od Bahčešehira, lidera grupe A Evrokupa, i ne bi bilo nezasluženo da su slavili „plavi“ nakon hrabre i dobre igre. Porazu su kumovali neujednačen sudijski kriterijum što se tiče faulova (domaćin je izveo 39 bacanja, gosti 12), ali i slabosti Podgoričana u zaštiti svog koša u finišu regularnog toga i produžetka.
Taj poraz je, međutim, prošlost, iako je prekinuta serija od šest pobjeda, a misli su već okrenute ka Mornaru.
- Prvo, najbitniji je naš pristup, tako da već smo pričali o tome
20. put će u ABA ligi da igraju Budućnost i Mornar, Podgoričani imaju 16 pobjeda i bez poraza su u devet mečeva u Podgorici
sa igračima i to je uslov za sve ostale stvari. Da pokažu karakter, profesionalnost najbitnije, a onda tek dolaze taktika i dogovor. Mi se spremamo kao protiv svakog tima do sada. Moramo da se regenerišemo, mislim odmorili smo jedan dan, i sad je maksimalan fokus na Mornaru, koji ako mu dozvoliš, zna da igra, ima kvalitetne individualce. Pokazali su to protiv Igokee i Splita, tako da zahtijevam maksimalnu koncentraciju i da opravdamo
ulogu favorita – rekao je Andrej Žakelj, trener Budućnosti. Prvi ovosezonski duel sa Mornarom ujedno je bila i najveća pobjeda (98:51) sa najvećom razlikom u međusobnim duelima u korist Budućnosti. Svi košarkaši podgoričkog tima su se upisali u strijelce, petorica su bila dvocifrena, a Budućnost je imala 29 asistencija, najviše ove sezone u ABA ligi. Bila je to lijepa uvertira u ABA ligu, gdje je Budućnost i dalje na diobi prvog mjesta sa
prvog meča dva tima u
Ulaznice po cijeni od četiri, šest i osam eura mogu se kupiti na biletarnici „Mtel dvorane Morača“ od 12 do 17 časova
dva najveća favorita, a da bi tu ostala, treba joj pobjeda protiv Mornara. - Mornar je posljednje dvije utakmice odigrao jako dobro, protiv Splita i Igokee. Izgubili su tragično na kraju. Znamo na koji način da ih napadamo i kako da odigramo da bismo tu utakmicu pobijedili. Iako smo na papiru favorit, mislim da nema opuštanja, jer Mornar je pokazao da može da odigra jako dobru košarku. Ključ je u odbrani, da zaustavimo njiho-
ve najbolje igrače - Dženkinsa kao njihovog lidera, pogotovo u napadu, i ako to uspijemo, mislim da ćemo pobijediti –rekao je Nikola Tanasković, krilni centar Budućnosti.
BARANE HRABRE
POSLJEDNJE PARTIJE
Mornar je i dalje na samo jednoj pobjedi u ABA ligi, trijumfom protiv Cibone, ali je uz malo više sreće mogao do pobjede u prethodna dva kola, u gostima protiv Splita i Igokee,
gdje Baranima nije pomogla ni trojkaška rapsodija (16 pogodaka sa perimetra). Ostaje da se vidi da li će Mornar biti bolje sreće na trećem gostovanju u nizu… - Budućnost, uz Zvezdu, u ovom trenutku izgleda ubjedljivo najbolje. Sjajno su ukomponovani, na svakoj poziciji imaju izvanredne igrače. Imaju dva vrhunska, ponajbolja plejmejkera u ligi, dva fenomenalna šutera, Megija i Sulejmona. Da ne nabrajam dalje, na svim pozicijama su izuzetno pokriveni. Vidi se i rad trenera Žakelja, ekipa igra i izgleda sjajno, a i posljednji rezultati to potvrđuju. Ne možemo da prijetimo nego da utakmicu iskoristimo da igramo što bolje protiv izuzetno dobre ekipe koja je u vrhunskoj formi i da vidimo gdje smo. Da nam ta utakmica posluži za ono što nas očekuje u nastavku, kad počnu utakmice koje su biti ili ne biti. Idemo sa željom da se nadigravamo, a koliko ćemo biti u stanju da pružimo otpor Budućnosti, to ne zavisi od nas, nego isključivo od njih – rekao je Mihailo Pavićević, trener Mornara. Partije protiv Splita i Igokee su ohrabrenje da bi Mornar mogao, konačno, da se pomjeri sa mrtve tačke, ali će mu protiv Budućnosti trebati još više. - Posljednje dvije utakmice donijele su dobro raspoloženje, jer smo odigrali na mnogo boljem nivou nego na prethodnim gostovanjima. Pokazali smo da možemo da igramo protiv izuzetno dobrih ekipa, kao što su Split i pogotovo Igokea. Nažalost, to nije rezultiralo pobjedom, ali šta je, tu je –dodao je Pavićević. U odnosu na prvi duel u Baru, Mornar se pojačao na spoljnoj liniji, stigli su američki igrači Noa Tomason i Čiko Karter junior - Igrali smo prilično dobro kao tim u prethodne dvije utakmice. Uz nekoliko dobrih treninga koje smo imali nakon pauze, te utakmice treba da iskoristimo i budemo spremni za utakmicu protiv Budućnosti – rekao je Karter. Pavićević je, kako je kazao, „zbog rasporeda i onoga što čeka ekipu u narednom periodu, svjesno dao igračima period odmora“.
- U naredna dva meča igramo protiv dvije ponajbolje ekipe iz ABA lige, Budućnosti i Crvene zvezde, a onda gostujemo Cedevita Olimpiji, i to sam uradio planski – zaključio je trener Mornara. S. JONČIĆ
Jokić upisao tripl-dabl, poraz Bostona, minijatura Adetokumba
Nikola Vučević pružio je sjajnu partiju protiv Vašingtona i uz Zeka Lavina bio najzaslužniji za pobjedu Bulsa protiv Vašingtona sa 138:105, za 18. trijumf u sezoni.
Crnogorski centar je za 27 minuta igre ubacio 23 poena (129, 6-4 za tri, 3-1 sa penala), uz 13 skokova, šest asistencija i blokadu, bez izgubljene lopte. Lavin je bio najefikasniji sa 33 poena, uz pet skokova i tri asistencije, a po 15 poena su dodali Kobi Vajt i Džejlen Smit Kod Vašintona bolji od drugih bio je Džordan Pul sa 22 poena, Džere Batler je dodao 18 poena, a Aleksandre Sar po 11 poena i skokova.
Košarkaši Denvera pobijedili su Bruklin 124:105, a srpski reprezentativac Nikola Jokić ponovo je bio centralna figura meča, a nakon što je zbog bolesti propustio prethodna dva meča. Nastavio je gdje je stao i bio dio istorije, uz novi tripl-dabl učinak, 15. ove sezone. Utakmicu je završio sa 35 poena (21-14 iz igre, 1-1 za tri), uz 12 skokova i 15 asistencija.
Sve je ispratio Rasel Vestbruk, koji je takođe imao dvocifrene brojke u tri kolone. Imao je 25 poena uz 11 skokova i 10 asistencija, pa su Jokić i on postali drugi tandem u NBA istoriji, koji je zabilježio tripl-dabl u istoj utakmici više puta.
U timu iz Kolorada istakao se Majkl Porter junior sa 17 poena, Džulijan Stroter je dodao 12, a Kristijan Braun 11 poena. Kion Džonson predvodio je Bruklin sa 22 poena, Tajris Martin je postigao 17, Noa Klauni 15, a zaboravljeni Ben Simons 10 poena uz se-
Košarkaši SC Derbija ubjedljivi protiv Spartaka u 16. kolu ABA lige
Nakon nekoliko nesrećno izgubljenih mečeva, na jednu ili dvije lopte, košarkaši SC Derbija su, makar, djelimično „naplatili“ sve propušteno u proteklih 15 kola.
Iako konačan rezultat to u potpunosti ne pokazuje, jer je „plod“ opuštanja u finišu meča, tim Petra Mijovića je u Subotici iznenadio i ubjedljivo savladao Spartak 89:79 i tako prekinuo neugodan niz od sedam poraza. „Studenti“ su neuspješnu seriju prekinuli protiv tima koga su savladali i u „Mtel dvorani Morača“, na startu sezone, koji, iako debitant u ABA ligi, ima kvalitet za plej-of regionalnog takmičenja.
dam asistencija.
U velikom naletu je Sakramento, koji je šestu uzastopnu pobjedu upisao protiv šampiona Bostona, i to u gostima, sa 114:97.
Igrom gostiju komandovao je Domantas Sabonis sa 23 poena i rekordom sezone od 28 skokova! Odsustvo Dierona Foksa nije pretjerano otupjelo šutersku oštricu Sakramenta, jer su vrlo raspoloženi bili Demar Derozan (24) i Malik Monk (22).
Na drugoj strani, Džejson Tejtum je odigrao vrlo loš meč, ubacio je 15 poena, uhvatio 12 skokova, ali je izgubio čak osam lopti. Džejlen Braun je bio najefikasniji kod poraženog tima sa 28 poena, dok je Kristaps Porzigins meč završio sa 22. Veliku utakmicu odigrao je Janis Adetokumbo i vodio Bakse do treće uzastopne pobjede. Milvoki je kao gost porazio Orlando rezultatom 109:106. Grčki as je za 37 minuta postigao 41 poen u utakmici koja će ostati upamćena i po povratku na teren Paola Bankera iz Orlanda nakon dugog odsustva zbog povrede. U svojoj povratničkoj utakmici najbolji igrač Medžika ubacio je 34 poena (trojke 8-5).
Na drugoj strani, presudan doprinos trijumfu, pored Janisa, dao je Demijan Lilard sa 29 poena uz osam ubačenih slobodnih bacanja iz devet pokušaja, od kojih su neka bila prelomna pred sam kraj meča. Rezultati : Indijana - Golden Stejt 108:96, OrlandoMilvoki 106:109, FiladelfijaNju Orleans 115:123, Boston - Sakramento 97:114, Njujork - Oklahoma 101:126, ČikagoVašington 138:105, DenverBruklin 124:105. S. J.
Podgoričani su, tako, stigli do pete pobjede (uz 11 poraza), prve u gostima, i vrlo značajne za mirniji nastavak sezone, dok Spartak sada ima skor 9-7. Iako je imao dva i po minuta „pomračenja“, početkom druge četvrtine, kada je Spartak serijom 13:0 stigao do prvog vođstva, SC Derbi je na poluvremenu imao ogromnih 18 poena prednosti u „Dudovoj šumi“ (54:36), jer je preostalih 16 i po minuta pružio sjajnu igru, u oba pravca.
Predvođeni najmlađima, Davidom Mirkovićem (11 poena, pet skokova) i Lukom Bogavcem (devet poena), te iskusnim Zoranom Nikolićem (devet poena, 4-4 za dva poena, četiri skoka), „studenti“ su u prvih 20 minuta bili apsolutno bolji u skoro svim elementima od domaćina, počev od procenata šuta za dva (65 – 54,5 %) i tri poena (43,8 –10 %). Podgoričani su imali bolji skok (20-16), pa i ofanzivan (5-3), što su maksimalno iskoristili iz drugog napada (10-2), više asistencija (12-9) i ukradenih lopti (5-3), te dvostruko manje izgubljenih (4-8). Najzad, mnogo bolje su koristili kontranapade (22-10). Spartak je jedino bolje izvodio slobodna bacanja (81,8 – 53,8 %).
Počev od trojke Andrije Grbovića nakon pola minuta igre, prve od četiri timske u prvoj četvrtini, a sedam u prvom poluvremenu, SC Derbi je kontrolisao igru i rezultat u prvom kvartalu, u kojem su gosti do prve dvocifrene došli nepuna dva minuta (23:13). Maksimalnih 12 razlike Podgoričani su stekli na kraju prve četvrtine (27:15).
Kada je Spartak u prvih dva minuta i 34 sekunde druge četvrtine serijom 13:0 prvi put poveo na meču (28:27), činilo se da su „studenti“ još jed-
Petar Mijović, trener SC Derbija, bio je zadovoljan izdanjem i pobjedom svoje ekipe.
- U prethodnom periodu nas je krasilo na gostovanjima da u dosta utakmica kontrolišemo meč 30 i više minuta, ali da iste nijesmo uspijevali da krunišemo pobjedom. Večeras smo
na jednom teškom gostovanju, protiv sjajne ekipe, uspjeli da nekih 35 minuta budemo maksimalno fokusirani, da budemo u utakmici, da iskoristimo određene slabosti Spartaka. U najavi sam rekao da ih nema mnogo. Bili smo hrabri, bili smo pametni, igra nas je nagradila za
odnos u ovom meču, ali i u nekim prethodnim. Došli smo, za nas, do izuzetno velike pobjede. Dobiti Spartak nije lako, jer je pokazao koliko je kvalitetan i da se radi o velikom osvježenju za ABA ligu, zbog čega je naša pobjeda značajno veća – rekao je Mijović.
Gibson 8 Cerovina 6 Rudan 2
DenijelsMomirov 9
Gordić 9 Miletić 6 Medarević 2 Ilić 8
Kadžami-Kin 6 Nikolić 14 Bolton 9
79 89
Nil 14
Pavlićević
nom „prosuli“ veliko vođstvo i dobru igru do tog trenutka. Međutim, od koša Mirkovića su se stvari vratile u željeni kolosijek za Podgoričane, koji su odgovorili serijom 10:0 (37:28), a nakon trojke Nikole Pavlićevića i koša Zorana Nikolića su ponovo poveli dvocifrenom razlikom (42:30), na dva minuta i 52 sekunde do kraja. Ovoga puta gosti nijesu dozvolili domaćinu da ispuste prednost, već su do odmora uvećali vođstvo na 18 poena, koje je moglo biti ubjedljivije da je Bogavac pogodio trojku uz zvuk sirene. Sve dileme su otklonjene u trećoj četvrtini, odnosno već nakon nešto više od dva minuta igre, kada je SC Derbi, nakon trojki Bogavca i Erika Nila, uz dva poena američkog plejmejkera sa linije bacanja, serijom 8:0 stigao do nedostižnih 26 poena prednosti (62:36). Podgoričani su u ovom kvartalu vodili i maksimalnih 28 razlike (76:48), nakon koša Mirkovića, nakon čega su rutinski priveli meč kraju, iako su opuštanjem u posljednjih pet minuta dozvolili Subotičanima da znatno ublaže poraz… SC Derbi u narednom kolu, 19. januara, dočekuju pretposljednju Cibonu i imaju lijepu priliku da prvi put u sezoni „vežu“ dvije pobjede S. JONČIĆ
Dvije majstorije crnogorskog fudbalera Nikole Krstovića odvele su Leće do velika tri boda na gostovanju Empoliju u 20. kolu
Serije A.
,,Đalorosi“ su slavili 3:1 i izjednačili se sa timom iz Toskane –oba tima imaju po 20 bodova. Leće je poveo u šestom minutu, kada je strijelac bio Tete Morente, a na 0:2 povisio je Krstović u 11, kada je loptu upućenu iz auta iz prve lijevom nogom efektno poslao u bliži ugao. Empoli je smanjio tek što je po-
čelo drugo poluvrijeme preko Liberata Kakaćea, domaćin je imao i veliku šansu za 2:2, da bi mu u 91. sve nade raspršio Nikola Krstović najljepšim potezom na utakmici. Leće je krenuo u kontranapad, Crnogorac primio loptu na ivici šesnaesterca i majstorski je poslao u dalji ugao – ponovo lijevom nogom. Tim s juga Italije bori se za opstanak i ova pobjeda mogla bi da bude jedna od krucijalnih, a najveći adut u toj misiji je Krstović. Postigao je šest pogodaka u prvenstvu – prije jučerašnjeg me-
Karate turnir Serije A u Tbilisiju Srebro za kata tim
PODGORICA - Kata tim
Bara i crnogorske karate reprezentacije osvojio je srebrnu medalju na turniru Serije A u Tbilisiju.
Tim u sastavu Vladimir Mijač, Arijan Kočan i Kenan Nikočević na putu do finala eliminisao je predstavnike Engleske, Francuske i Njemačke. U borbi za zlato crnogorski kataši izgubili su od reprezentacije Turske.
To je triju Bara treće odličje sa turnira Serije A nakon zlata u Salcburgu i bronze u Atini.
- To je treći uzastopni turnir Serije A na kojem smo osvo-
jili odličje. Pokazali smo kontinuitet u radu i ostvarivanju dobrih rezultata. Kao trener zadovoljan sam nastupom. Nastavljamo dalje sa radom za ključna takmičenja koja nas očekuju ove godine - rekao je trener Bara Almir Cecunjanin i zahvalio Opštini Bar na podršci, navodeći da bez njihove pomoći barski karatisti ne bi mogli da nastupe u Tbilisiju.
Od ostalih crnogorskih karatista, Balša Vojinović iz Iskre i Nemanja Jovović iz Bara zaustavljeni su u drugom kolu. Turnir je zbog lakše povrede propustio Nikola Milić. R. P.
ča pogađao je i protiv Monce (2:1), Rome (1:4), Parme (2:2) i Kaljarija (1:0).
Atalanta posustaje u borbi za titulu – ,,boginja“ je remizirala drugi put zaredom, nakon Lacija zaustavio ju je i Udineze (0:0), pa ima dva boda manje od Napolija. Juventus je kao gost u gradskom derbiju remizirao s Torinom – 1:1. ,,Stara dama“ je vodila pogotkom turskog bisera Kenana Jildiza u osmom minutu, a izjednačio je hrvatski vezista Nikola Vlašić u nadoknadi pr-
vog poluvremena.
Vatreno je bilo u nastavku, u 56. isključena su oba trenera –strateg domaćih Paolo Vanoli i gostiju Tijago Mota
Vasilije Adžić je meč odgledao s klupe Juventusa. ,,Stara dama“ je tek peta u Seriji A, sa 11 bodova manje od prvoplasiranog Napolija. N. KOSTIĆ
Odbojkašica koja je nastupala za Srbiju ponovo u rodnom gradu
Nakon dvije decenije igranja u inostranstvu, Silvija Popović (djevojačko Radović) vratila se u rodni grad i klub u kojem je napravila prve odbojkaške korake.
Luka Bar je u nastavku sezone dobila veliko pojačanje na poziciji libera, pa će Baranke biti konkurentnije u borbi za titulu sa neprikosnovenim Herceg Novim.
Silvija Popović je u Bar stigla iz Lugoša, za koji je nastupala od 2021. godine…
Silvija Popović je jedna od najboljih odbojkašica koja je rođena u našoj državi, ali je umjesto Crne Gore izabrala da nastupa za Srbiju, sa kojom je osvojila brojna i najsjajnija odličja.
Ljetos je sa Srbijom zauzela sedmo mjesto na Olimpijskim igrama u Parizu, a ima i dvije olimpijske medalje – srebro u Rio de Žaneiru 2016. i bronzu u Tokiju 2021. godine. Takođe, Popović je bila članica generacije Srbije koja je objedinila svjetsko i evropsko zlato 2018. i 2019. godine, a šampion Evrope bila je i 2011. godine, kada je sa Srbijom osvojila i Evropsku ligu u Istanbulu, kao i bronzu na FIVB Svjet-
skom gran priju u Makau. Deset godina kasnije bila je dio selekcije koja je osvojila srebro na EP u Beogradu, a ima i evropsku bronzu na šampionatu Starog kontinenta 2015, treće mjesto na FIVB Svjetskom gran priju 2013, srebro na Svjetskom kupu u Japanu 2015, bronzu na Evropskim igrama u Bakuu iste godine i srebro na Univerzijadi u Beogradu 2009. Na klupskom nivou, u dresu azerbejdžanske Rabitu igrala je finale Lige šampiona 2011. godine, kada je osvojila Svjetsko klupsko prvenstvo, a na
istom takmičenju je, igrajući za Volero Cirih, bila bronzana 2015. i 2017. godine i na tim takmičenjima dobijala priznanje za najboljeg libera. Višestruka je šampionka Švajcarske, prvakinja Rumunije sa Albon Blaž i trostruka šampionka Srbije sa ekipom Poštara. U karijeri Silvija Popović nosila je i dres kazahstanskog Altaja. Luka Bar je trenutno drugoplasirana na tabeli EPCG Superlige odbojkašica, sa porazom samo od lidera Herceg Novog, a sezonu će nastaviti gradskim derbijem sa Galebom, početkom februara… S. J.
PODGORICA - Italijanka Federika Brinjone pobjednica je drugog spusta Svjetskog kupa koji je vožen juče u austrijskom Sent Antonu. Do prve pobjede u ovoj disciplini, ukupno 30. u Svjetskom kupu, Italijanka je došla u vremenu minut, 16 sekundi i osam stotinki. Druga je završila Švajcarkinja Malori Blank sa sedam stotinki zaostatka, a na postolju je završila i Ester Ledecka iz Češke sa 18 stotinki slabijim vremenom od pobjednice. U centru pažnje bila je slavna Lindzi Von, koja nije vozila spust na Svjetskom kupu od 2019. I završila je na šestoj poziciji sa 58 stotinki zaostatka u odnosu na Brinjone. Huter je vodeća u plasmanu spusta sa 136 bodova i ima sedam više od Brinjone, Ledecka je treća sa 100 bodova. U generalnom plasmanu Svjetskog kupa čelnu poziciju zauzima Zrinka Ljutić sa 456 bodova. R. A.
Šesti slalom sezone Svjetskog kupa
PODGORICA - Klemon Noel pobijedio je u Adelbodenu, u šestom slalomu sezone Svjetskog kupa. Francuski skijaš bio je treći nakon prve vožnje, a do postolja je stigao u ukupnom vremenu: minut, 51 sekundu i 53 stotinke. U ovoj sezoni Noel je bio najbolji u finskom Leviju i austrijskom Gurglu. Njegova specijalnost je slalom, pa je tako u Svjetskom kupu upisao 13 pobjeda u ovoj disciplini. Iza Noela, sa dvije stotinke zaostatka, završio je Lukas Braten Pineir, a treći je bio Henrik Kristofersen sa 14 stotinki slabijim vremenom od pobjednika. Vodeći nakon prve vožnje Manuel Feler u drugoj je napravio grešku i ostao bez plasmana. Kristofersen je vodeći u plasmanu slaloma sa 375 bodova, Noel ima 340, treći je Loik Milar sa 325 bodova. U generalnom poretku na čelu je Švajcarac Marko Odermat sa 630 bodova. R. A.
Brojni dizajneri potvrdili učešće na Crnogorskoj nedjelji mode od 7. do 10. aprila u Podgorici
PODGORICA - Modna manifestacija Blanka Montenegro Fashion Week održaće se od 7. do 10. aprila ove godine i to na tri lokacije u Podgorici – u Kapital plazi, kompleksu Verde, kao i na fakultetu UDG, gdje će biti organizovane modne radionice - kazao je za Pobjedu Srđan Lubarda, organizator ovog događaja i direktor Crnogorske modne komore.
Istakao je da je veliki broj dizajnera već potrvrdio učešće na ovom događaju, te da modne sladokusce očekuje raznovrstan program i scenografija po najvećim svjetskim standardima.
- I ove godine, kao što je publika u Crnoj Gori već navikla, novo izdanje Crnogorske nedjelje mode biće u aprilu, a veliki broj dizajnera iz Crne Gore i regiona potvrdio je
Oktobarsko izdanje je bilo najuspješnije do sada, prepoznali su nas u regionu i Evropi kao jedan od najznačajnih modnih događaja, za što smo i dobili priznanje u Italiji u junu. Nadamo se konačno da će država prepoznati značaj ove manifestacije i da ćemo imati podršku. Neke modne kuće i dizajneri prvi put predstaviće se na ovoj modnoj manifestaciji - kazao je Srđan Lubarda
učešće. Za sada je potvrđeno da će učesnici biti crnogorska dizajnerka Sanja Bobar, brendovi ,,Montana“ i ,,Fashion and Fiends“, zatim ,,Mali princ“, ,,Hunt by Kristina“, Donka Stanovski, Sanela design, Zvjezdice by Valentina Mitrović, Global kids. Takođe, učešće su potvrdili VIP gosti iz Srbije i Italije, čija ćemo imena naknadno objaviti. Brend Lisca imaće samostalnu reviju, a dizajnerka Ana Vasiljević obilježiće 30 godina rada u svijetu modekazao je Lubarda. Dodaje da će ove godine ima-
Član grupe ,,Sem i Dejv“ izgubio životnu bitku nakon operacije
LOS ANĐELES - Američki pjevač i član grupe ,,Sem i Dejv“ Sem Mur preminuo je 10. januara u 89. godini. Mur je preminuo u gradu Koral Gejbls na Floridi, usljed komplikacija poslije operacije, saopštio je njegov portparol, prenosi Tanjug. Sem Mur je bio član grupe poznate po hitovima kao što su „Soul Man“ i „Hold On, I’m Comin“. Rođen je 12. oktobra 1935. go-
dine u Majamiju i započeo je svoju karijeru pjevanjem u crkvi, gdje ga je zapazio čuveni Sem Kuk. Kuk je želio da ga Mur zamijeni u gospel grupi, ali je Mur ubzo shvatio da želi da se bavi pop muzikom. Sa Dejvom Praterom nastupao je u soul i R&B klubovima, a njihova saradnja počela je 1961. godine. Mur je bio u braku sa Džojs sa kojom je dobio ćerku Mišel. Imao je i dvoje unučadi.
ti bogat prateći program, scenografiju po najvećim standardima, kao i da će se neke modne kuće i dizajneri prvi put predstaviti na ovoj modnoj manifestaciji.
- Oktobarsko izdanje je bilo najuspješnije do sada, prepoznali su nas u regionu i Evropi kao jedan od najznačajnih modnih događaja, za što smo i dobili priznanje u Italiji u junu. Nadamo se konačno da će država prepoznati značaj i da ćemo imati podršku, jer su nas već prepoznali iz zemalja Evropske unije - kazao je Lubarda.
U ranijem razgovoru za Pobjedu, Lubarda je kazao da je veoma zahtjevno organizovati neki događaj poput nedjelje mode.
- Ipak, iza nas su godine rada, uigran tim, a bez tima, podrške sponzora, podrške medija, to ne bi izgledalo kako izgleda - kazao je Srđan Lubarda. Dodao je da je veoma ponosan na sve to što su do sada uradili kada je moda u pitanju u Crnoj Gori. - Nijesmo nikoga doveli sa strane, kompletno smo sve iznijeli na najbolji mogući način, što su primijetili i ne-
ki od najboljih dizajnera koji dolaze iz Italije, regiona, posebno iz Srbije - rekao je Lu-
barda u ranijem razgovoru za Pobjedu. B. PRELEVIĆ
Najbolji teniser svijeta na naslovnici čuvenog časopisa GQ
NJUJORK - Nakon naslovnice Voga, jedan od najboljih tenisera na svijetu Novak Đoković naći će se na februarskoj naslovnici izdanja popularnog modnog magazina za muškarce - GQ
Nekada poznat po svojoj jednostavnoj garderobi – polo majicama, farmerkama i funkcionalnim sportskim komadima, Novak Đoković danas odiše samopouzdanjem koje se ogleda i van terena.
N jegovo pojavljivanje na februarskoj naslovnoj strani prestižnog magazina GQ simbolizuje kulminaciju ove modne evolucije. Pod kreativnim vođstvom Tobajasa Freriksa, modnog direktora ,,GQ Germany“, Đoković je prikazan kao ikona modernog muškog stila, koja spaja vanvremensku eleganciju sa duhom savremenog sportiste. Fotografije, snimljene u Bokokotorskom zalivu u Crnoj Gori, smještaju Đokovića u savršenu pozadinu koja naglašava njegovu novu estetsku dimenziju. - Kada se GQ sastao sa Novakom Đokovićem, on je bio u Crnoj Gori i još uvek sijao od zlatne medalje na Olimpijadi u Parizu - napisali su na stranici pomenutog magazina.
PRESUDA DRAŽI MIHAILOVIĆU I JOŠ
DVADESET TROJICI IZDAJNIKA I RATNIH ZLOČINACA
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Delegacija optuženog Mihailovića poslije pregovora, koji su trajali od 29. avgusta do 5. septembra 1941. godine, zaključila je sa Nedićem sporazum: da Nedić, odnosno Nedićeva vlada i optuženi Mihailović sarađuju u borbi protiv partizana u cilju njihovog uništenja; da Nedić odmah izda novčanu pomoć organizaciji optuženog Mihailovića; da Nedić odredi odmah oficira za vezu koji će biti stalno pri štabu optuženog Mihailovića; da Nedić izdejstvuje kod Njemaca da ne gone optuženog Mihailovića i njegove četnike; i da poslije formiranja Nedićevih oružanih odreda izvode zajednički operaciski plan za čišćenje Srbije od partizana. Po ovom sporazumu delegacija optuženog Mihailovića primila je od Nedića novčanu pomoć, a Mihailovićev oficir za vezu kod Nedića, Pipan, polovinom septembra 1941. godine poveo je sa sobom u štab optuženog Mihailovića pomoćnika komandanta Nedićeve žandarmerije, potpukovnika Marka Olujevića, koji je od Nedića bio određen za oficira za vezu pri štabu optuženog Mihailovića i nosio sa sobom Nedićev operaciski plan za zajedničko čišćenje partizana iz Srbije. Takođe je Nedić izdejstvovao preko njemačke komande generala Dankelmana da Njemci ne progone četnike optuženog Mihailovića; v) Vršeći pripreme za opšti napad na partizane optuženi Mihailović je: primio pod svoju komandu veći broj vojvoda Koste Pećanca, koji su se bili stavili otvoreno u službu njemačkih okupatora, kao na primjer Budimira Cerskog, Jovana Škavovića, Ni-
Mihailović je prekršio sporazum o zajedničkoj borbi četnika i partizana protiv okupatora zaključen oktobra 1941. godine sa Titom i 1. novembra 1941. izdao naređenje komandantima svih svojih odreda da povuku sve odrede sa fronta prema Njemcima i da pređu u opšti napad na partizane
Poslije sloma četničkog napada na partizane, Mihailović je sa nekoliko svojih oficira
otišao u selo Divce u blizini Valjeva, i u jednoj kafani se sastao sa predstavnicima
Njemaca - oficirom
Gestapoa kapetanom dr Jozefom
Matlom i još nekoliko njemačkih oficira
kolu Kalabića, Božu Javorskog i druge; naredio svojim komandantima Milošu Glišiću i Vučku Ignjatoviću da odmah poslije oslobođenja Požege od Njemaca, u septembru 1941. godine, napadnu partizane u Požegi i da je zauzmu od partizana; svojim stavom neprijateljstva i podozrenja prema partizanima naveo svoga oficira Ignjatovića i njegov četnički odred u Požegu da razoružavaju partizanske kurire i manje partizanske grupe, da zaustavljaju vozove koji su išli od Čačka u Užice sa transportima žita za ishranu stanovništva, da otimaju transporte oružja i municije koje je iz Užica bilo upućivano na front borcima koji su vodili krvave bojeve sa Njemcima, da skinu s voza komandanta Prvog šumadiskog partizanskog odreda Milana Blagojevića, koji se iz Užica vraćao na front iza Rudnika, i da ga poslije zvjerskog mučenja ubiju. Pošto je već izvršio bio potrebne pripreme za opšti napad na partizane, a u skladu sa porukom koju mu je engleski kapetan Hadson prenio od svojih nadležnih, koja je glasila: „Da Jugosloveni ima da se bore za Jugoslaviju, a ne da se borba pretvori u pobunu komunista za sovjetsku Rusiju”, optuženi Mihailović je prekršio sporazum o zajedničkoj borbi četnika i partizana protiv okupatora i njihovih domaćih slugu zaključen oktobra 1941. godine sa komandaitom Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije Titom i 1. novembra 1941. go-
dine izdao naređenje komandantima svih svojih odreda da povuku sa fronta prema Njemcima sve odrede i da pređu u opšti napad na partizane. Izvršavajući ovo naređenje svi njegovi odredi u Srbiji napustili su frontove prema Njemcima, otvarajući slobodan put njemačkim snagama za prodor na oslobođenu teritoriju, i prešli u opšti napad na partizane, i to: u noći između 1. i 2. novembra 1941. godine četnici pod komandom Glišića i Ignjatovića napali su na Užice na položajima zvanim Trešnjica (svega nekoliko kilometara udaljeno od Užica); u noći između 1. i 2. novembra 1941. godine napao je iznenada na Ivanjicu Boža Javorac (koji se bio stavio pod komandu Glišića i Ignjatovića); 6. novembra
1941. godine četnici koji su se nekoliko dana ranije povukli sa fronta kod Kraljeva, napali su podmuklo i iznenadno prvo na partizansku tenkovsku jedinicu i partizansku artiljeriju i uništili posadu, a zatim napali na Čačak; četnički odred kapetana Drag. Račića izvršio je drugi napad na Užice; četnički odred kapetana Neška i poručnika Voje Popovića napao je na Kolubarski partizanski bataljon na položajima kod Valjeva, koji je na tom položaju vodio borbe protivu Njemaca; g) Poslije sloma četničkog napada na partizane optuženi Mihailović je produžio borbu protiv partizana ohrabren radioemisijama jugoslovenske izbjegličke vlade koja je još u jeku četničkog napada na partizane objavljivala da
je optuženi Mihailović jedini ovlašćeni predstavnik kralja i izbjegličke vlade u okupiranoj zemlji i da se sve snage koje se bore moraju da stave pod njegovu komandu. Poslije toga je optuženi Mihailović, po jednodušnoj odluci čitavog svog štaba, otišao sa svojim oficirima, majorom Aleksandrom Mišićem, pukovnikom Branislavom Pantićem i kapetanom Nenadom Mitrovićem u selo Divce (deset kilometara od Valjeva), i u jednoj kafani sastao se sa pretstavnicima Njemaca: Načelnikom štaba njemačkog vojnog zapovjednika za Srbiju oficirom Gestapoa kapetanom dr. Jozefom Matlom i još nekoliko njemačkih oficira. Sastanak je održan u najvećoj tajnosti pod zaštitom njemačkih bornih kola i velikog broja njemačkih vojnika. O ovom sastanku optuženi Mihailović je preko engleske obavještajne službe obavijestio radiogramom izbjegličku vladu. d) 20. novembra 1941. godine optuženi Mihailović je preko svojih predstavnika sa pretstavnicima Vrhovnog štaba partizanskih odreda Jugoslavije zaključio sporazum o primirju i obavezao se da vodi borbu protiv okupatora u zemlji u saradnji sa partizanima, pa je i taj sporazum pogazio u najtežoj fazi borbe u toku Prve neprijateljske ofanzive protivu oslobođene teritorije u Srbiji, koja je počela 23. novembra 1941. godine, naredio svojim komandantima da ne stupaju u borbu sa Njemcima;
đ) Poslije povlačenja glavnine partizanskih snaga iz Srbije optuženi Mihailović je na konferenciji komandanata, održanoj 30. novembra 1941. godine na Ravnoj Gori, izdao naređenje svojim komandantima da se legalizuju kod okupatora, to jest da otvoreno i javno stupe u službu Njemaca. Na osnovu ovakvog naređenja stupili su u službu Njemaca sa svojim odredima komandanti optuženog Mihailovića, i to poručnik Raković Predrag u Čačku, Glišić i Ignjatović u Požegi, Pantelić u Loznici, Lazović Živan u Beogradskom okrugu, Rajković Borivoje i Mladenović, kapetani u Kosjeriću, kapetan Mitić, Matić, Budimir Cerski, Škavović Jovan, Đurović Mašan i drugi. Ovi legalizovani odredi sa svojim komandantima istovremeno su i dalje priznavali optuženog Mihailovića kao svog komandanta i od njega primali naređenja, a od Njemaca primali oružje, hranu i odijelo, i zajedno sa Njemcima učestvovali u operacijama protiv preostalih partizanskih odreda u Srbiji i hvatali i ubijali rodoljube koji su pomagali oslobodilačku borbu srpskog naroda. (Nastavlja se)
Obavještavamo da je
KALJAJ Prelje PRENA rođena NICAJ umrla nakon kraće bolesti dana 11. januara 2025. u 83. godini. Saučešće za dragom nam pokojnicom primamo u kapeli Malesija u Tuzima 12. januara od 17 do 22 časa i u ponedjeljak 13. januara od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u selu Krševo.
OŽALOŠĆENI suprug MARKO, sinovi MARAŠ, KOLJA i VASELJ, kćerke HANA i MARUKA, snahe LJIZA, TONA i VESNA, braća ĐERĐ, NUO, PAŠKO, LJEKA i PJETAR, sestra KATRINA, unuci, unuke, praunuci, praunuke i ostalo bratstvo KALJAJ i NICAJ
снаха ДАНИЦА,
сестра ВИНКА, ђеверичић СРЂАН, ђеверична САЊА, унучад, заовичић, заовична, братанићи, братаничне, сестрићи и остала родбина БОГЕТИЋ и ЂОКИЋ
815
Dana 11. januara 2025. preminula je u 74. godini naša draga
rođena PEROVIĆ
Saučešće primamo u kapeli u Straševini - Nikšić 12. januara od 10 do 13 časova, kada se polazi za BanjaneŠake, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova na mjesnom groblju Koprivica. Cvijeće se ne prilaže.
OŽALOŠĆENI:
suprug JOVAN, sinovi SLOBODAN i GORAN, sestra VOJKA, đever VELJKO sa porodicom, unuke DAJANA i KSENIJA, unuci VUK, LUKA i BATO, snahe VANJA i SLOBA, zaova NOVKA, bratanići, bratanične, sestrična i ostala porodica KOPRIVICA i PEROVIĆ
Neđelja, 12. januar 2025.
ZORKI KALUĐEROVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj komšinici
Posljednji pozdrav našoj dragoj
ZORKI KALUĐEROVIĆ
Opraštam se od moje kume, školske drugarice i dugogodišnje iskrene prijateljice
Posljednji pozdrav dragoj sestri
ZORKI KALUĐEROVIĆ
ZORKI KALUĐEROVIĆ
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
RADOIČIĆ sa porodicom
Tetka, hvala za svaku lijepu riječ i toplinu koju si nam pružala cio život. Tvoji: FILIP, JELENA, JOVANKA 827
Počivaj u miru. Ostaćeš zauvijek u našim srcima.
Na moju veliku žalost prestalo je da kuca jedno veliko plemenito srce u kome je bilo mjesta za časne porodice Radojičić i Kaluđerović kao i za drugove iz naše generacije. Tebi, Zonjašu, spokoj a porodici moje iskreno saučešće Čuvaću je od zaborava
BUDISLAVA – MIKA IVANOVIĆ
Od komšija iz ulaza 793
Posljednji pozdrav mojoj dragoj školskoj drugarici
ZORKI StankovojKALUĐEROVIĆ
Mirno počivaj u tvojem Cetinju koje si neizmjerno voljela.
ILIJA, KAĆA, MILENA i ANA 831
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Počivaj u miru.
Poslјednji pozdrav dragom drugu i bratu
Posljednji pozdrav dragom
DEJANU
Počivaj u miru, dobri komšija.
833
ZORAN RADEVIĆ sa porodicom
MIKICA LJUMOVIĆ 798
Posljednji pozdrav dragom komšiji
DEJU KOKOTOVIĆU
Porodica VESKA MUHADINOVIĆA
Kroz najljepše uspomene naše druženje, naše drugarstvo do zadnjega dana, pamtiću dok sam živ.
MIGA VUJOVIĆ
Posljednji pozdrav komšiji
832
DEJU KOKOTOVIĆU
Od ĆIRA DAMJANOVIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom sestriću i bratu
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru
Tetka BRANKA VUJOVIĆ sa porodicom
Neđelja, 12. januar 2025.
S neizmjernom tugom ali i ponosom, opraštamo se od voljenog đeda i prađeda
Bio si oličenje hrabrosti, poštenja, ljubavi, i oslonac našoj porodici. Svojim primjerom pokazao si nam kako živjeti časno i dostojanstveno. Tvoje mudre riječi i veliko srce zauvijek će ostati urezani u našim sjećanjima. Počivaj u miru.
Tvoj unuk MITAR VUKOTIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom zetu
Sve što je iskreno, časno i pošteno bilo je u tvojoj duši. Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava.
MIŠO i BOŠKO ZEC sa porodicama
Posljednji pozdrav našem voljenom bratu i stricu
795
Opraštam se od svog voljenog oca
Kazao si mi da si bio najsrećniji kada sam ti ja došla na ovaj svijet. Ta naša obostrana sreća ostala je do posljednjeg trenutka tvog života.
Voljeni moj oče, bio si mi najači oslonac i podrška u mojim lijepim i teškim životnim putevima.
Ponosna i sa tugom čuvaću te u svom srcu.
Hvala ti! Počivaj u miru
783
Posljednji pozdrav našem
Teško je prihvatiti istinu da te više nema. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Brat LJAKA i snaha MIRA
846
Sa ponosom i tugom, ispunjeni neizmjernom bratskom ljubavlju i pažnjom strica prema sinovičnama, čuvaćemo draga sjećanja na tebe.
Tvoj brat MIRKO, sinovične SANJA, TANJA i LJILJA sa porodicama
850
Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu
ĐOKU VUČKOVIĆU
RAJKA i RADOVAN
Posljednji pozdrav našem
Tvoja NATAŠA 826
Posljednji pozdrav našem dragom bratu, đeveru i stricu
Za cijelu našu porodicu udario si neizbrisiv pečat vremenu u kojem si živio.
Bio si naš idol i naš ponos. Zbog toga ćemo te čuvati u dubini naših srca prkoseći vremenima koja dolaze. Počivaj u miru.
ŠĆEPAN ŠUNDIĆ sa porodicom
MIRKU
Hvala ti za svu bratsku i očinsku ljubav koju si nam dao. Počivaj u miru.
VESKO, MILICA, IVANA i NATAŠA
851
Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu
BRANKO, NJEGOSAVA, MILENA i JELENA
853
Baba moja
Posljednji pozdrav bratu
RADOVANU BOŽOVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
DRAGAN BOŽOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav bratu
RADOVANU BOŽOVIĆU
Čuvaćemo uspomenu i sjećanje na tebe.
SPASOJE BOŽOVIĆ sa porodicom
ZORE
Ne stigosmo sve što smo obećale jedna drugoj, nije bilo vremena, ova opaka bolest te je ipak pobijedila. Ali ne brinem, otišla si i majki i djedu u zagrljaj. Počivaj u miru pored tvojih voljenih, a ja te čuvam od zaborava.
Tvoja NANA
Draga majko
ZORE
Ostaće lijepe uspomene na tebe i neizmjerna bol što te više nema. Odlaziš kad smo trebali da dijelimo radosti zajedno. Nadam se da ćeš tamo biti sigurna u zagrljaju Tanjinom i tatinom.
Tvoja SANJA
Posljednji pozdrav
842
MILIJANI
Počivaj u miru i hvala ti na svemu.
IGOR, SANJA, FILIP, ANĐELA i GORDANA GROZDANIĆ
803
804
Voljenoj babi, majci i tašti
841
843
Posljednji pozdrav
Neđelja, 12. januar 2025.
Hvala ti za svu pruženu ljubav, pažnju i savjete koje si nam uvijek nesebično davala.
Tvoji osmijesi i vedrina zauvijek će ostati dio naših uspomena. Zahvalni smo što si nas učila kako voljeti i kako se radovati životu. Srećni smo što smo te imali, a tužni što smo te izgubili.
Tvoji IVO, NIKO, BRANKA i JOVICA 848
Voljenoj babi, majci i tašti
Hvala ti na svim vrijednostima koje si nam prenijela, na tvojoj snazi, vedrini i optimizmu kojima si uvijek zračila i koji su okupljali i spajali našu porodicu. Srećni smo i ponosni što si bila u našim životima i uvijek ćemo pamtiti sve lijepe trenutke koje smo proveli zajedno
Posljednji pozdrav dragom
835
Tvoji
JELENA, JOVANA, SLAVICA i ANDRIJA
836
Posljednji pozdrav dragom bratu
834
DRAGAN i LJILJA GROZDANIĆ
ĐINA, JASNA, KRSTO i IVA
MLADEN, MARIJA i MIRA
Draga naša
Neđelja, 12. januar 2025.
NADO
Kada nekog znaš čitav život i gledaš ga kao člana porodice, rastanak boli jako.
Čuvaćemo te od zaborava
RAŠO, SVETLANA i ANJA
Posljednji pozdrav dragoj
ŽARKO KAVAJA sa porodicom
Preminula je
830
Tužni pozdrav našoj dragoj
NADI MARKOVIĆ
813
852
VJERA KNEŽEVIĆ rođena VOJINOVIĆ
Draga tetka, Neka anđeli čuvaju tvoj mir, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.
Čuvaćemo uspomenu na tvoj blagi osmijeh, nježnu i iskrenu dušu kojom si hrabro i dostojanstveno koračala kroz život.
Hvala na pravom prijateljstvu.
Počivaj među anđelima, draga Nado.
Tvoje: LIDIJA DABETIĆ, SEKA VUJOŠEVIĆ, MIMA PEJOVIĆ i SUZANA POPOVIĆ
MILADIN - MIŠO JOVANOVIĆ
Zauvijek ćeš biti u našim srcima. PORODICA
Tvoja sestrična IRENA i zet MIHAILO sa djecom
Dvije godine je od smrti mog brata
ĐUROVIĆA
Godine prolaze, ali sjećanje na tebe ne blijedi. Uvijek si prisutan u našim mislima i lijepom sjećanju. Počivaj u miru, moj voljeni brate.
MILENKO sa porodicom
12. januara 2025. navršava se 10 godina od kada nije sa nama naš voljeni suprug, otac i đed
Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj dragi lik, plemenitost, čovječnost i dobrotu.
Tvoji supruga MILICA, ćerke LJILJA, MIRA i NATAŠA sa porodicama
Godina dana je od kada nije sa nama naša voljena SOFIJA MARKOVIĆ
Dani prolaze, osjećaj nedostajanja ne jenjava, uspomene naviru, a ponos nas nosi putem koji si nam utabala.
Ljubav i sjećanje na tebe biće vječni.
TVOJI NAJMILIJI
790
782 IN MEMORIAM 12. 1. 2005 – 12. 1. 2025
Dragi sine, Teško je bilo svih ovih godina živjeti sa ranom na srcu i duši, vidjeti te svuda, a nigdje te ne naći. Počivaj, anđele moj, ispod te ledene ploče, a naše vrele suze grijaće te i ove zime!
Tuguje za tobom tvoja majka SONJA
Tvoje tetke LJUBA i BEBA 802
807 12. 1. 2005 – 12. 1. 2025.
RADOŠ DraganovKALUĐEROVIĆ
Prolaze godine, a tuga i bol ostaju. U našim srcima živjećeš vječno.
Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog RADIVOJA Ilijinog DAJKOVIĆA
Vrijeme neumitno teče, ali ono nikad neće donijeti zaborav sjećanje na tvoju dobrotu, topao osmijeh dobrodošlice, kojim si uvijek okupljao svoju porodicu. Nedostaješ i nedostajaćeš u svemu što dolazi...
TVOJA PORODICA
Voljeni naš đede, iako smo još uvijek male, pamtimo toplinu tvog zagrljaja i riječi nježne i blage, kao i pažnju koju si nam nesebično poklanjao. Znamo da si na nebu među Anđelima i da nas otud posmatraš i čuvaš. Vole te tvoje unuke
i ANIKA
821
Godina dana je od smrti
MILENKA SAVOVIĆA
Sjećanje na tebe ostaje vječno, dobri zete. MARA BABOVIĆ
MILENKA SAVOVIĆA
Neka tvoja duša nađe mir na nebesima
GORAN, BILJA, BOJAN i MOMO sa porodicama
Godina dana je od smrti
MILENKA SAVOVIĆA
818
Godina dana je od kada nas napusti
MILENKO SAVOVIĆ
Navršava se godina dana od smrti
MILENKA SAVOVIĆA
S ljubavlju i poštovanjem, IVANA RAKOVIĆ sa porodicom
822
Neđelja, 12. januar 2025.
Godina dana je od smrti
MILENKA SAVOVIĆA
820
Sjećanja na Tebe i lijepa druženja ostaju vječna. Počivaj u miru, naš dobri zete
VOJO i GOJKO BABOVIĆ sa porodicama
Voljeni
12. 1. 1973 – 12. 1. 2025. ACO MILOVIĆ
Danas je 12 januar, tvoj, sine, rođendan. Proći će u tuzi i suzama jer ti ga ne mogu čestitati. Mnogo voljen.
Tvoja majka MILKA MILOVIĆ
ŚEĆANJE 12. 1. 2010 – 12. 1. 2025.
DIJANA BOJOVIĆ rođena KALEZIĆ
Majko, śećanja na tebe su dio naših života u kojima ćeš uvijek nedostajati.
Ostaćeš vječno voljena, poštovana i od zaborava sačuvana.
ANA i ALEKSANDAR sa porodicama
792
Tvoju dobrotu, vedrinu i plemeniti lik čuvamo u sjećanju BRANKA, VANESA i JURGEN 823
Godina dana je od smrti
MILENKA SAVOVIĆA
Tvoj vedri i plemeniti lik ostaće vječno u našim sjećanjima
OLGA i MIŠKO LUTOVAC sa porodicom
Sjećanje od kada nijesu sa nama naši voljeni roditelji i brat
MARTA 2 godine
819
S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te od zaborava TANJA, IVO i SAŠA CIMBALJEVIĆ
Dana 13. januara navršava se 10 godina od kada nije sa
Deset godina je prošlo, ali naša tuga nije. Nedostajanje je nedovoljna riječ za ono što mi osjećamo. Za doživotno sjećanje i na ponos porodici
Roditelji SNEŽANA i ŽELJKO, brat FILIP i snaha DRAGANA sa djecom 817
MIODRAG – BATKO 4 godine
LUKA 33 godine MILONJIĆ
S poštovanjem, ponosom i ljubavlju uvijek mislimo na Vas i čuvamo od zaborava
MIRA i VUKICA
Tužno sjećanje 12. 1. 2020 – 12. 1. 2025
ZORA Vidova TOMANOVIĆ rođena HAJDUKOVIĆ
Pet dugih i tužnih godina je od smrti naše drage i nezaboravne majke i babe. Majko, prošli su dani, vikendi, odmori, rođendani i slave bez tebe, ali vrijeme ne može izbrisati trag koji si ostavila u našim životima i tugu zbog tvog odlaska. Tugujemo, ali ostaje ponos na tvoj častan i pošteni život Sa nama si stalno u mislima i sjećanjima S ljubavlju,
MIKI i MACA sa porodicom
797
12. januar 2025.
Deset godina je od smrti
Jovovog
Vječno voljen i nikad zaboravljen Živiš u našim srcima
JAGODA, OLJA, JOVO i MAJA sa porodicama
825
Petnaest godina je prošlo, a još uvijek te tražimo pogledom, idući ulicama tvoga grada. Uspomene na tebe ne blijede, ali ostaje žal što ne možemo sreću da podijelimo sa tobom, isto toliko i tugu
DANIJEL, ANA, ZAGORKA, MARIJA, VIKTOR i KATJA
Navršava se godina od smrti naše
ĐURĐINE Veselinove BOLJEVIĆ
785
12. januara je 10 godina kako nije sa nama naš dragi
S ponosom i poštovanjem čuvamo sjećanje na tvoj dostojanstven život.
Voli te tvoja porodica SPAHIĆ
829
Najdraža mama
ELVIRA NATALIA LUKOVAC
Godina najtežih dana bez tebe. Ostala je ogromna praznina, ali nam neizmerna ljubav prema tebi i tati i saznanje da ste negde zajedno ostaje zauvek kao jedina uteha.
Neizmerno smo ponosne što smo vas imale i bile baš vaša deca.
Tvoje ADRI i DANI sa porodicama
Prošla je godina od kada smo ostali bez tebe, tvoje pažnje, topline i ljubavi. Mnogo je lijepih uspomena da te pamtimo i da te nikada ne zaboravimo. Nedostaješ nam.
Ožalošćena PORODICA
Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustio naš voljeni
Tuga za tobom obavila je naša srca, ali i osjećaj ponosa na tvoju dobrotu, plemenitost, tvoj vedar duh kojim si nas velikodušno grlio S ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe i tvoju blagorodnu dušu, a ti počivaj u miru u zagrljaju svojih roditelja i braće.
Hvala svima koji su sa nama podijelili tugu, izjavili saučešće, lično i putem telegrama, priložili cvijeće i biranim riječima se oprostili od našeg Tihomira. U neđelju 12. januara 2025. godine porodica će posjetiti Tihomirovu vječnu kuću.
Ožalošćena porodica RAŠOVIĆ
Četrdeset je dana od kada nije sa nama
789
TIHOMIR RAŠOVIĆ
Volio si život i ljude, dočekivao si nas sa osmijehom i srcem punim ljubavi. Počivaj u miru.
Tvoja bratanična BUBICA i snaha DARA
Četrdeset je dana od kada me je napustio moj brat
TIHOMIR Radomira RAŠOVIĆ
Veliko je breme tuge koje nosim. Počivaj u miru pored naše braće i roditelja
Zauvijek ožalošćena sestra BRANKA
Četrdeset je dana od smrti mog ujaka
TIHOMIRA RAŠOVIĆA
Znam da je tvoja dobra duša našla mir u zagrljaju voljenih
Tvoja sestrična IVANA KOMNENIĆ
787
788
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ
ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Na osnovu člana 135,136,142,149 i 151 Zakona o privrednim društvima
(«Sl.list CG» br.65/20, br.146/21 br.04/24) člana 33 i 42 Statuta «Luka Bar» AD, Odbor direktora saziva
N A R A «LUKA BAR» AD BAR
Skupština će se održati dana 14.02.2025..godine (petak), sa početkom u 10,00 časova, u prostorijama Upravne zgrade «Luka Bar» AD.
Za Skupštinu je predložen slijedeći:
D N E V N I R E D
1.Usvajanje Zapisnika sa redovne sjednice Skupštine akcionara, održane dana 27.06.2024.godine.
2.Razrješenje izbor članova Odbora direktora.
Odluke po svim tačkama dnevnog reda, donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara od kvoruma koji čini najmanje polovina ukupnog broja akcija Društva sa pravom glasa.
Izbor članova Odbora direktora biće sproveden putem glasačkih listića.
Prilikom izbora članova Odbora direktora svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova utvrđenih Statutom.
Akcionari su dužni da svoje prisustvo na Skupštini najave najkasnije 24 časa prije održavanja sjednice, na telefon 030/300-545.
Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice za prisustvo glasanje na Skupštini. Punomoćje mora biti ovjereno, u skladu sa Zakonom.
Materijal za vanrednu Skupštinu staviće se na raspolaganje akcionarima u Upravnoj zgradi Društva, svakog radnog dana (u toku radnog vremena), shodno Zakonu, Statutu Poslovniku o radu Skupštine akcionara «Luka Bar» AD.
Materijal za Skupštinu može se vidjeti na web site Luke www.lukabar.me.
PREDSJEDNIK
ODBORA DIREKTORA
Dušan Masoničić dipl.ecc.,s.r
KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš. Tel. 069/474-861
Neđelja, 12. januar 2025.
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Komunističkom logoru Goli otok: „Ja sam najveća žrtva Golog otoka!“
- Milovanu Đilasu: „Teško Đilasu, ali teško i nama!“
- Predsjedniku Milu Đukanoviću: „Ne mogu da vjerujem! On je veći kurvin sin od mene!“
- Titovom pitanju na koje nije imao odgovor: „Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?“
