Dnevni list POBJEDA 13.01.2025. by Pobjeda

DIPLOMATSKA POŠTA

Američka ruska salata

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Američka politika povlađivanja politici i režimu Aleksandra Vučića je doživjela brutalnu negaciju - s obje strane te medalje. Ako je kriterijum bio proklamovani ciljevi američke politike - rezultat je loš. Ako je parametar američkog diplomatskog napora prema Zapadnom Balkanu situacija u Srbiji i u susjednim zemljama - skor je još gori

Kriminolog Velimir Rakočević kaže da je masakr na Cetinju pokazao slabosti bezbjednosnog, zdravstvenog i pravosudnog sistema

Istraga mora dati

odgovor odakle

Martinoviću oružje

INTERVJU: Vladimir Drobnjak, direktor Fonda PIO Penzije će biti znatno veće zahvaljujući rastu zarada

PUCANJ U PRAZNO: Predstavnici Albanskog foruma i Bošnjačke partije često upućuju oštre kritike zbog Mandićeve politike, ali sa bivšim DF-om ostaju u Vladi

Manjinske partije prijete, ali ipak ne napuštaju fotelje

Partijski šefovi poziraju, glume, upućuju poruke u kojima se obraćaju isključivo svojim simpatizerima, bez namjere da iste ispune, već samo da djeluju „ozbiljno“, „opasno“, sa „integritetom“. Sjetimo se da je Đeljošaju uslov za ulazak u Vladu bila zabrana rada kladionica. Godinu i nekoliko mjeseci kasnije, kladionice su tu gdje su bile, a Đeljošaj je u Vladi. Da se razumijemo, nije on tu usamljen, svi predstavnici političke klase su takvi, smatra analitičar Stefan Đukić

Iz neformalne grupe studenata „Kamo śutra?“ poručili da ih pritisci neće obeshrabriti da istraju u zahtjevima za odgovornost čelnika sektora bezbjednosti zbog tragedije na Cetinju

AKTUELNO: Tokom praznika na Žabljaku više skijaških dana nego tokom cijele prošle zimske sezone

Samo da

Donald Tramp je ostao dosljedan sebi. Njegovi potezi, u kontekstu dva goruća žarišta na globalnoj ravni - ruske agresije na Ukrajinu i nove tragične epizode višedecenijske krize na Bliskom istoku - pokazuju da su novom/ starom predsjedniku SAD prioriteti na drugim stranama svijeta.

U tom krajnje neobičnom trouglu - Kanada, Grenland, Panama - otvaranje pitanja Panamskog kanala, četvrt vijeka poslije potpisivanja ugovora od strane počivšeg predsjednika Džimija Kartera, može imati neku logiku, makar se ona svela na pokazivanje mišića „strateškom partneru“, kako je Kinu, prije mnogo godina, eufemistično nazvao Zbignjev Bžežinski.

Ostale dvije ideje - kupovina Grenlanda od Danske (ili sporazum sa independentističkom vladom u Nuuku, sa nekim, za sada, nedefinisanim aranžmanom koji bi slijedio) i pretvaranje Kanade u 51. saveznu američku državu - izgledaju upravo surealno. Jasno je da ovakvim razvojem situacije može biti najzadovoljniji upravo Vladimir Putin. Trampove bombastične najave kako će problem rata u Ukrajini „riješiti za 24 sata“ sada djeluju još manje ozbiljno - upravo nesuvislo, iako se uveliko govori o mogućem rusko-američkom samitu. Stejt Department, sa novim državnim sekretarom, Markom Rubiom (za kojeg vlada nepodijeljeno mišljenje da je, u datim okolnostima, odlično rješenje za šefa diplomatije), suočiće se, neizbježno, sa istovjetnim ili vrlo sličnim problemima koje je iskusio Reks Tilerson, prvi državni sekretar u prvom Trampovom mandatu. Nesumnjivo iskustvo, znanje i sposobnosti Tilersona nisu bile dovoljne da opstane dugo na toj poziciji. Hirovita i nekonzistentna Trampova politika (čitaj: narav i/ili shvatanje sopstvene uloge) uslovili su stalne izmjene na važnim pozicijama.

Uz faktor koji se zove Ilon Mask, čiji (ideološki) ekstremni nastupi iritiraju značajne adrese s obje strane Atlantika, perspektive američke politike ostaju velika enigma.

Da li su Panama, Kanada i Grendland ozbiljne teme, ili samo kupovina vremena zbog situacija na drugim stranama svijeta, samo je početno pitanje na dugoj listi opterećujućih nepoznanica.

Diplomatska pošta

Američka ruska salata

Crna Gora se približava tački sa koje nema povratka - tj. opasnoj socijalnoj i političkoj imploziji. Barometar 26 i slične konstrukcije su izgubile svaki smisao, a narušavanje stabilnosti se prostire od nepoštovanja i kršenja Ustava, preko osionog, beskrupuloznog i opasnog ponašanja čelnika bezbjednosnog sektora, pa sve do blokade u zakonitom konstituisanju lokalnih vlasti …

KRAJ POLITIKE POVLAĐIVANJA?

Na Zapadnom Balkanu stvari stoje standardno loše. Američka politika povlađivanja politici i režimu Aleksandra Vučića je doživjela brutalnu negaciju - s obje strane te medalje. Ako je kriterijum bio proklamovani ciljevi američke politike - rezultat je loš. Ako je parametar američkog diplomatskog napora prema Zapadnom Balkanu situacija u Srbiji i u susjednim zemljama - skor je još gori. Javni istupi i poruke ambasadora Kristofera Hila, čiji je povratak iz penzije doživljavan kao najava sasvim drukčije politike Vašingtona, izazvali su, prvo, nevjericu i nerazumijevanje, a potom razočarenje i rezignaciju. Ambasador koji je smatran neproklamovanim šefom američke diplomatske mreže u šest zemalja Zapadnog Balkana, uspio je da antagonizuje i najvatrenije simpatizere SAD, do nivoa da je kritika njegovog nastupa, ili primjedbe na nastup njegovih kolega koje su ga pratile, praktično „u stopu“, bila proglašavana, ne samo u kuloarima, kao nekakav novi „anti-amerikanizam“, ili čak „ekstremizam“! (Interesantno - ne samo zato što je, u dva ili tri navrata, i javno protivurječio Hilovim izjavama – „najslobodniji“ od njegovih kolega u našem regionu je bio doskorašnji ambasador u Prištini, Džefri Hovenijer. Zemlja prijema - u ovom slu-

čaju Kosovo - igra ulogu i u tim stvarima, očigledno. To odavno, treba li reći, nije slučaj za Crnu Goru.)

Presudnu tačku na taj nekoherentni angažman stavile su njegove izjave i nastupi od početka najnovije političke krize u Srbiji, od tragedije u Novom Sadu. Ambasador Hil je prešao crtu koja razdvaja diplomatski nastup od pristrasnog, gotovo navijačkog pristupa, u kojem čak ni glasine o korupciji ne mogu biti ignorisane.

Dok se nasilje na ulicama i opasna propaganda u režimskim medijima kreću samom ivicom noža, ambasador Hil je hvalio demokratske potencijale vlade koju, kao i sve druge državne sisteme u zemlji Srbiji, kontroliše Vučić. Ambasador se nije libio ni da putuje zajedno sa Vučićem i njegovom kamarilom, ili da bude u društvu najprizemnijih propagandista i „novinara“ tog režima. Takav Hilov nastup nije pomogao Srbiji, niti njenoj demokratizaciji, a ni približavanju evro-atlantskoj zajednici, ili napretku u kontekstu evrop-

ske agende. Uticao je, s druge strane, na relativizaciju ili čak ignorisanje odgovornosti Srbije za teroristički napad u manastiru Banjska. Neuspjeh američkog diplomate u vezi tzv. „Otvorenog Balkana“ da ne pominjemo. Posljednja američka odluka - uvođenje sankcija NIS-u (Naftna industrija Srbije) prvi je, istina - još uvijek nedovoljno jasni - znak da su SAD, na samom kraju Bajdenove administracije i mandata Entonija Blinkena, odlučile da prekinu ključno ekonomsko prisustvo ruskog kapitala u Srbiji, pošto su godinama tolerisale odbijanje Vučića da uvede sankcije Rusiji. (Indirektne isporuke/ prodaja srpskog oružja i municije Ukrajini su dugo figurisale kao opravdanje za taj segment „povlađivanja“ vlastima u Beogradu. Sir za pare, kako se to kaže.)

U svom posljednjem sadržajnom intervjuu pred (pretpostavljeni) kraj mandata, zamjenik državnog sekretara za evropske i evro-azijske poslove, Džejms O’Brajen, je, uz

druge, vrlo slojevite poruke u vezi srpsko-kosovskih odnosa, potvrdio i da “Ne želimo da izgleda da jedna ili druga partija preuzima odgovornost, jer u Americi obje partije vjeruju da je snažan odnos važan - kako za našu zemlju, tako i za Srbiju.“

To bi trebalo da implicira da će američka politika, tj. njeno razumijevanje konstelacije na Zapadnom Balkanu, ostati nepromijenjeno, i poslije povratka Trampove verzije republikanaca na vlast: Srbija je za SAD ključna zemlja Zapadnog Balkana, sve ostalo je od drugorazrednog značaja.

IZ RAZOČARANJA U RAZOČARANJE

U takvoj američkoj politici i razumijevanju regiona, koji ne predstavljaju novinu, i kojima se mogu prigovoriti prvenstveno praznine u shvatanju pozicije, važnosti i mogućih implikacija popuštanja najgorim oblicima srpskog nacionalizma (a, samim tim, i ruskog malignog uticaja) u susjedstvu Srbije, i Crna Gora je posebno ranjiva.

Ukrcavanje srpsko-ruskih partija bivšeg Demokratskog fronta nije spriječeno, uprkos naporima pomenutih Blinkena i Eskobara, pa, sjetićemo se, i Dereka Šolea, uz blage i razvodnjene izjave ambasadorice Rajnke. To je lako objasniti - bez ikakve omraze i jeda: ako je Hilu, bar zvanično i javno, Vučić uzor i model, zašto bi Rajnke imala nepremostive teškoće sa Vučićevim (i Putinovim!) najbližim saradnicima i saveznicima u Crnoj Gori. Ta američka ruska salata u Crnoj Gori nije postala nimalo ukusnija ubacivanjem manjinskih stranaka - albanskih i Bošnjačke - u kabinet improvizatora Spajića. Manjinski političari su tamo da stvore privid i popune broj

Kritike na račun inertnog i nedostatnog nastupa ambasadorice Džudi Rajzing Rajnke ne smiju prenebreći realnosti koje se tiču pozicije Crne Gore na američkoj listi prioriteta na Zapadnom Balkanu. U tom smislu, Ambasadorica se kretala u prostoru koji je dugo kontrolisao tandem Gabriel Eskobar - Kristofer Hil. Izuzetno skučen manevarski prostor, reklo bi se. Sekundarni značaj Crne Gore uslovio je iste takve efekte sada već šestogodišnjeg mandata gospođe Rajnke.

Njena diplomatska misija, koja joj je bila prva u funkciji ambasadorice, počela je duboko pogrešnom procjenom političkog karaktera tzv. litija. Emancipatorska i demokratska uloga Crkve Srbije je bila potpuno pogrešna premisa - ulazak u pogrešni voz na ključnoj raskrsnici crnogorske istorije. Kada se tome doda ideja da su „Srbi“ zaista „bili ugroženi“ u Crnoj Gori (?!), od koje se Ambasadorica nije nikada oslobodila, ni čuvena anegdota/gaf o Đukanovićevim tenkovima na ulicama ne zvuči smiješno. Sa takve osnove - tj. pretpostavke, ili predubjeđenja - nije bilo lako izbjeći ključnu američku grešku u odnosu na političke procese u Crnoj Gori. Američka diplomatija je, tako, bez obzira koliko to može, na prvi pogled, izgledati čudno, izgubila moć da bitno utiče na magistralne odluke male balkanske saveznice - koja je baš u prvoj Trampovoj administraciji imala izvjesne opstrukcije za članstvo u NATO. Sjećanje nije teško osvježiti: velike nade u apostolsku Vladu Zdravka Krivokapića, naslijedila su veća očekivanja od Abazovićevog manjinskog kabineta, pa, poslije ta dva teška i tragikomična razočaranja, još jedan eksperiment sa egzibicijama i improvizacijama banalnog Milojka Spajića. Ukrcavanje srpsko-ruskih partija bivšeg Demokratskog fronta nije spriječeno, uprkos naporima pomenutih Blinkena i Eskobara, pa, sjetićemo se, i Dereka Šolea, uz blage i razvodnjene izjave ambasadorice Rajnke. To je lako objasniti - bez ikakve omraze i jeda: ako je Hilu, bar zvanično i javno, Vučić uzor i model, zašto bi Rajnke imala nepremostive teškoće sa Vučićevim (i Putinovim!) najbližim saradnicima i saveznicima u Crnoj Gori. Ta američka ruska salata u Crnoj Gori nije postala nimalo ukusnija ubacivanjem manjinskih stranaka - albanskih i Bošnjačke - u kabinet improvizatora Spajića. Manjinski političari su tamo da stvore privid i popune broj. Finalno: američki diplomatski napor (mada u tome, naravno,

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

AMBASADOR JE PREŠAO CRTU KOJA RAZDVAJA DIPLOMATSKI NASTUP OD PRISTRASNOG: Kristofer Hil i Aleksandar Vučić

salata

Američka politika povlađivanja politici i režimu Aleksandra Vučića je doživjela brutalnu negaciju - s obje strane te medalje. Ako je kriterijum bio proklamovani ciljevi američke politikerezultat je loš. Ako je parametar američkog diplomatskog napora prema Zapadnom Balkanu situacija u Srbiji i u susjednim zemljama - skor je još gori

nisu usamljeni) da se spriječi, ili maksimalno odloži povratak DPS i partija Evropskog saveza u izvršnu vlast, ne samo na državnom nivou, polako prelazi u farsu sa nesagledivim posljedicama.

Ta politika neizbježno gubi rezon. Dokaz je aktuelna politička situacija u Crnoj Gori - svim nivoima i u svim segmentima. Crna Gora se približava tački sa koje nema povratkatj. opasnoj socijalnoj i političkoj imploziji. Barometar 26 i slične konstrukcije su izgubile svaki smisao, a narušavanje stabilnosti se prostire od nepoštovanja i kršenja Ustava, preko osionog, beskrupuloznog i opasnog ponašanja čelnika bezbjednosnog sektora, pa sve do blokade u zakonitom konstituisanju lokalnih vlasti … Nemoguće je da američke diplomate ne vide i ne shvataju potpunu marginalizaciju i kompromitaciju Predsjednika i Premijera, pojedinačno i zajedno, a još i više uzurpaciju vlasti od strane četničkog vojvode i srpsko-ruskog favorita, koji je instaliran - zvanično uprkos i uz nos Americi - na mjesto predsjednika Skupštine.

Bilo bi nekorektno i svakako nediplomatski zaključiti ovaj tekst sporednom spekulacijom koliko će još trajati mandat Njene Ekselencije Rajzing Rajnke. Za sve nas, ali i za američke prijatelje, mnogo je važnije pitanje da li Crna Gora može platiti ceh improvizacijama, nedosljednostima, nedorečenostima i kratkovidosti američke diplomatije na našim prostorima.

Apsolutno smo sigurni i uvjereni da takvo finale negativnog istorijskog procesa u našoj zemlji, koji sada (takođe!) ulazi u šestu godinu, ne bi bilo drago ni poštovanoj Ambasadorici. Naš uspjeh je, logično, i njen uspjeh. Nadamo se da to važi i vice-versa. I obrnuto, dakle.

PUCANJ U PRAZNO: Predstavnici Albanskog foruma i Bošnjačke partije često upućuju oštre kritike zbog Mandićeve politike, ali sa bivšim DF-om ostaju u Vladi

Manjinske partije prijete, ali ne napuštaju fotelje

PODGORICA - Oštre poruke koje šalju lideri pojedinih partija manjinskih naroda, onda kada smatraju da su narušeni principi na kojima počiva izvršna vlast, demonstracija su glume i potrebe da se djeluje ozbiljno i opasno, a sve bez jasne namjere da se obećano ispuni, ocijenio je za Pobjedu politički analitičar Stefan Đukić, komentarišući najnovije izjave, mahom usmjerene prema lideru Skupštine Andriji Mandiću

Prvi čovjek crnogorskog parlamenta čestitao je nedavno neustavni dan Republike Srpske, što je izazvalo niz reakcija konstituenata Vlade koji dolaze iz partija manje brojnih naroda.

Najglasniji je ponovo bio lider Albanskog foruma i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, koji je više puta slao „posljednju opomenu“ predsjedniku Nove srpske demokratije.

Da je čestitka Mandića grubo narušavanje odnosa sa susjedima, ocijenio je ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović

On je eksplicitno osudio potez lidera ZBCG, pitajući „koji je naredni međunarodni prijatelj i partner na redu za narušavanje odnosa i kome u prilog“.

Reagovao je i ministar javne uprave Maraš Dukaj, pozivajući premijera Milojka Spajića da hitno reaguje.

- Ako premijer ne reaguje, naše odluke i pozicije postaće još jasnije i očiglednije - jasan je bio Dukaj. Ovakve javne istupe, Đukić ocjenjuje kao produkt izostanka razgovora među partijama, ali i nedovoljne komunikacije sa sopstvenim biračima. - Partijski lideri poziraju, glume, upućuju poruke u kojima se obraćaju isključivo svojim simpatizerima, bez namjere da iste ispune, već samo da djeluju „ozbiljno“, „opasno“, sa „integritetom“. Sjetimo se da je Đeljošaju uslov za ulazak u Vladu bila zabrana rada kladionica. Godinu i nekoliko mjeseci kasnije, kladionice su tu gdje su bile, a Đeljošaj je u Vladi. Da se razumijemo, nije on tu usamljen, svi predstavnici političke klase su takvismatra Đukić.

HRONOLOGIJA

„OŠTRIH PORUKA“

Prve ozbiljnije trzavice unutar parlamentarne većine desile su se u junu, neposredno

Jednom smo pogriješili i vjerovali Vašem potpisu i Vašoj riječi, ali više ne, a mi ćemo naći mehanizme i čekati dan da izbrišemo glas koji smo dali za Vas, odnosno za predsjednika Skupštine - kazao je jednom prilikom Đeljošaj Mandiću

nakon izglasavanja Rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore.

Lider Albanskog foruma i potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj kazao je tada da su poruke koje su se čule iz Skupštine „trenutna elementarna nepogoda, koja kao i svaka nesreća nanosi štetu“.

On je tada poručio da će evropska Crna Gora znati kako da sanira štetu.

Naredni kamen spoticanja dobrim odnosima unutar većine dogodio se prilikom odluke Vlade da da saglasnost za podizanje spomenika pokojnom mitropolitu Amfilohiju

Sjednicu, na kojoj je odluka donijeta, napustili su ministri iz partija manjinskih naroda. Ipak, to je bila i krajnja reakcija, koja je ispraćena saopštenjima u kojima je, između ostalog, navedeno da je Amfilohije raspirivao mržnju i da odluka o podizanju

spomenika narušava multietnički sklad.

Žestoke optužbe razmijenjene su na relaciji Đeljošaj – Mandić i u oktobru, kada je ministar ekonomije poručio predsjedniku Skupštine da se nada da je posljednji put pominjao i vezao Albance za njegov, kako je tada kazao, šovinistički projekat dvojnog državljanstva.

- Jednom smo pogriješili i vjerovali Vašem potpisu i Vašoj riječi, ali više ne, a mi ćemo naći mehanizme i čekati dan da izbrišemo glas koji smo dali za Vas, odnosno za predsjednika Skupštine - kazao je tada Đeljošaj.

Samo nekoliko dana kasnije opet je zaprijetio Đeljošaj, ovoga puta „posljednjom opomenom“ pred konkretan potez. Odgovarajući na pitanje što podrazumijeva konkretna reakcija ka Mandiću ili 44. vladi, Đukić ističe da je to teško reći.

- Pretpostavljam da je takva retorika odabrana da bi djelovalo dramatičnije, tvrđe, ozbiljnije. Naši političari su prije svega „performeri“, oni nastupaju pred mikrofonima, bili ti mikrofoni u Skupštini ili ispred novinara - naveo je sagovornik Pobjede. Govoreći o pominjanoj inicijativi Mandića o takozvanoj ustavotvornoj skupštini, Đeljošaj je na premijerskom satu u novembru kazao da „ako dođe do nekih dešavanja koja mogu biti u suprotnosti sa onim što je dogovoreno, reagovaće“.

Bez obzira na najavljene reakcije, Đukić napominje da manjinske stranke nemaju dovoljno poslanika da bi mogle da sruše Vladu. - Samim tim oni nemaju neki ucjenjivački kapital. Jedino što mogu je da time signaliziraju premijeru svoje nezadovoljstvo, te na taj način traže neka nova imenovanja, neka nova uhljebljenja, jer to je jedino čemu partije kod nas i teže, bile vlast, opozicija, nacionalne ili druge orijentacije - istakao je. Da Mandić raspiruje mržnju i da žale jer su mu dali podršku, iz Albanskog foruma saopštili su i sredinom

decembra, kada su nezadovoljni reakcijom šefa Skupštine povodom hapšenja crnogorskih državljana na Kosovu, kazali da je Mandić „bio i ostao nepopravljivi albanofob“.

BLEFIRAJU IZ KABINETA

Na pitanje da li funkcioneri partija manjinskih naroda svojim porukama zapravo targetiraju sopstveno biračko tijelo, a ne kolege iz vlasti, Đukić odgovara potvrdno. - Manjinske partije, pogotovo Bošnjačka stranka, vidjele su da najbolji način za ostvarivanje dobrog rezultata imaju kroz učešće u Vladi i kroz tretiranje sopstvenih resora kao svojevrsnih feuda - kaže sagovornik Pobjede. Dodatne glasove im nesumnjivo, smatra on, donose zapošljavanje, uticaj na dodjele tendera, kao i sitni i krupni ugovori.

- Malo koja partija pokušava da sprovede neki program, one su orijentisane ka materijalnom „namirivanju“ sopstvenih birača. To se najbolje radi kroz učešće u vlasti - navodi Đukić.

Komentarišući glasine o navodnom dokumentu čiju izradu planiraju predstavnici manjinskih partija iz vlasti, a kojim bi od Spajića tražili da se odredi o potezima lidera Skupštine Andrije Mandića, Đukić kaže da ostaje da se vidi što bi ta platforma podrazumijevala. Mandić, kako kaže, svakako pokušava u dužem periodu da sebe brendira kao „pomiritelja“.

- Takva jedna platforma, ako bi na bilo koji način mogla biti upotrijebljena od strane Andrije Mandića u tom njegovom političkom preoblačenju će i biti. Takvih transformacija smo imali već do sada, te nije nezamislivo da će se desiti opet. Naravno, moramo prvo da sačekamo kakva će pomenuta platforma i biti, ako ugleda svjetlost danazaključio je Đukić. Bojan ĐURIŠIĆ

Nik Đeljošaj

Ervin Ibrahimović

VLADA

Lider koalicije „Za budućnost Budve“ pružio „ruku pomirenja“ predstavniku liste „Budva naš grad“, ali uz upozorenje – neće tolerisati „nastavak prevare“

Mikijelj pozvao Jovanovića da mu obraz bude važniji od fotelje

PODGORICA – Mladen

Mikijelj iz koalicije „Za budućnost Budve“ je, nakon teških međusobnih optužbi i zamalo fizičkog incidenta na sjednici SO Budva, koja je nasilno prekinuta, pozvao Nikolu Jovanovića iz „Budva naš grad“ da preispita svoje postupke i pružio ruku pomirenja, ali uz upozorenje da „to ne znači da će tolerisati nastavak prevare i manipulacije“. Istakao je da „ima obavezu“ da još jednom, javno, pozove Jovanovića „da mu obraz bude važniji od fotelje“.

- Ako je Jovanoviću stalo do Budve i njenih građana, uvjeravam ga da je sada trenutak da se distancira od ovih destruktivnih snaga i hrabro se javno suprotstavi BIL licima i kriminalnim strukturama. U toj borbi neće biti sam. Svi zaslužuju drugu šansu i naša ruka pomirenja je pružena, ali to ne znači da ćemo tolerisati nastavak prevare i manipulacije. Svi mi, kao građani Budve, imamo odgovornost da se borimo za pravedan sistem, a to se može postići jedino kroz nesebičnu borbu za ono što je ispravno. Ljudi u Budvi zaslužuju poštene i odgovorne lidere, a ne političare koji su spremni da prodaju svoju dušu za ličnu korist. Ne zabora-

vite, budućnost Budve zavisi od naših odluka danas koje uvijek moraju biti zasnovane na časti, dostojanstvu i moralu – saopštio je Mikijelj.

Poziv

Pozvao je Jovanovića, ali, kako je naveo, prije svega one poštene i časne prijatelje, kumove i nekadašnje saborce iz grupe građana „Budva, naš grad“ da ozbiljno preispitaju svoje postupke i vrate se osnovnim principima poštovanja izborne volje građana Budve. - Nakon svega što smo kao ko-

alicija istrpjeli, uključujući salve uvreda i laži, verbalno i, naposlijetku, fizičko nasilje koje je obilježilo političku scenu Budve, pružam ruku pomirenja onima koji su spremni da ne skliznu u sunovrat mržnje sa onima koji su otimali naše crkve, protjerivali sveštenstvo i doveli Budvu u dužničku krizu od preko stotinu miliona euranapisao je Mikijelj na Fejsbuku. Prema njegovim riječima, ljudska veličina se ogleda „u našem kapacitetu da budemo otvoreni za druge ljude, kao i da prihvatimo njihove greške, kako

bismo sjutra bili bolji nego što smo danas“. - Pozivam Jovanovića da preuzme odgovornost za svoja djela i da se odmah vrati na pravi put — put koji vodi ka ozdravljenju Budve umjesto ovoga koji nas vraća u doba propasti i haosa. Njegovo učešće u formiranju vlasti sa DPS-om i SDP-om ne može da se pravda nikakvim okolnostima. Takva odluka bila bi jasan znak prevare prema građanima Budve, koji su mu ukazali povjerenjeistakao je Mikijelj, navodeći da još jednom duboko vjeruje „da

Ćinćur: Ne možemo fizički nasrtati na koleginice kad nam se ne sviđaju njihovi politički stavovi

Nezavisna poslanica

Radinka Ćinćur osudila je napad na odbornicu u SO Budva Bojanu Pićan - Najodlučnije osuđujem fizički napad na odbornicu u SO Budva i poslanicu Bojanu Pićan. Ne možemo fizički nasrtati na koleginice kad nam se

ne sviđaju njihovi politički stavovi - piše Ćinćur u objavi na mreži Iks. Prema njenim riječima, isto tako bi bilo „lijepo, kulturno i korektno da svi poslenici javne riječi, a posebno kolege i koleginice iz parlamenta, osude i druge verbalne napade na

koleginice u parlamentu“. - Nije baš ni civilizovano, ni viteški, a ponajmanje džentlmenski, ćutati na psovke upućene koleginici Jevrosimi Pejović, a na drugoj strani očekivati solidarnost - navela je ona.

Ćinćur poručuje i da soli-

darnost i principi moraju važiti za sve jednako. Pićan je povrijeđena od obezbjeđenja u zgradi SO Budva tokom burne konstitutivne sjednice koju su obilježili tenzije, verbalni okršaji i zamalo fizički obračun Jovanovića i Mikijelja.

Zirojević: Očaj i samoponižavanje

Nikola Zirojević, poslanik SD-a, poručio je, komentarišući Mikijeljevu ruku pomirenja Jovanoviću, da je „ova količina bijede, očaja i samoponižavanja, kako bi se ostalo na vlasti, do sada nezabilježena u Crnoj Gori“. - Ovakvi ljudi su, što su nam i pokazali, spremni na sve kako bi ostali u foteljama. Zato je vrijeme da ih iz tih fotelja izbacimo u Budvi sad, u Crnoj Gori uskoro - napisao je Zirojević na mreži Iks.

je ‘pakt’ sa SDP-om i Petrom Odžićem, koji je blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija nazivao Ristom sotonom, produkt ucjene i velikih pritisaka sumnjivih struktura koje su, u ljudskom i materijalnom smislu, zarobile Nikolu Jovanovića, a ne njegova iskrena odluka“. - Budva nema pravo da dozvoli da je vode ljudi koji negiraju pravo na srpski jezik, na pisanje ćirilicom kao autentičnim pismom ovog prostora, ali ni da mržnja prema sveštenstvu i Mitropoliji crnogorsko-primorskoj bude jezik vodećih ljudi Budve, što bi bio slučaj da se na bilo koju funkciju izabere Petar Odžić. Pozivam Nikolu Jovanovića da ne bude ni Stevan Džaković ni Darko Pajović i zato sam spreman da mu pružim ruku, za šta vjerujem da imam podršku svih slobodnih građana Budve, kako bi se odupro i oslobodio uticaja narko-miljea i kriminala - istakao je Mikijelj. Petar Odžić, koji je kandidat za predsjednika SO Budva, ali nije bilo prilike da bude izabran jer su odbornici ZBB-a, Demokrata i PES-a to onemogućili, odgovorio je Mikijelju, navodeći da je „polupismeni odbornik Mikijelj izgleda doživio potpunu amneziju ili očajnički lažima pokušavaju da manipulišu“. - Gospodina Rista Radovića ste vi 2006. godine ispred Skupštine Crne Gore nazivali „sotonom“ kad ste procijenili da

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk kazao da Skupština treba da pokrene kontrolne mehanizme za procjenu postupanja policije u odnosu na tragične događaje na Cetinju i Bijelom Polju

PODGORICA – Skupština

nije dovoljno učinio protiv nezavisnosti Crne Gore. Tada su vaši šefovi Andrija Mandić, Peđa Bulatović, Slaven Radunović među prvima počeli da skandiraju. Sigurno ste zaboravili na to, jer ste u to doba bili stipendista Vlade Duška Markovića, na kako vi kažete DPS-ovom fakultetu u Donjoj Gorici - istakao je Odžić. Prema njegovim riječima, „polusvijet okupljen oko pijuna Mikijelja je možda navikao na takav vokabular i rječnik“. - Građani su se uvjerili u mom političkom djelovanju da i protiv najljućih političkih oponenata ne koristim takav vokabular. Ako Mikijelj ne shvata značenje riječi vokabular, da bi lakše shvatio obratiću mu se na sljedeći način... Utišaj se malo, koliko ti ne pristaje da budeš političar, toliko ti ne pristaje da budeš opasan, primiri i čekaj da te tvoji spakuju onamo đe ti je mjesto, u Spuž - poručio je Odžić. foteljokratija Predsjednik SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Ivan Vujović na mreži X napisao je da su „neki mislili demokratija, ali sve su prilike da smo famoznog 30. avgusta dobili foteljokratiju“.

- Dajemo doprinos teoriji političkih sistema. Ulazimo u udžbenike - bar nešto. Sve za fotelje, fotelje nizašta - zaključio je Vujović. i k

parlamentarnu istragu i formirati anketni

Crne Gore trebalo bi da pokrene kontrolne mehanizme za procjenu postupanja policije i drugih državnih organa u odnosu na dva tragična događaja na Cetinju i jedan u Bijelom Polju, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) Stevo Muk, dodajući da smatra primjerenim otvaranje parlamentarne istrage i

formiranje anketnog odbora, na čijem čelu je poslanik opozicije

Istakao je da je važno što prije pokrenuti parlamentarne mehanizme za prikupljanje informacija, izvlačenje pouka i procjenu odgovornosti rukovodilaca i članova Vlade. - Informacije prikupljene na navedeni način mogu biti osnov za planiranje daljih reformi, naročito Uprave policije i Mini-

starstva unutrašnjih poslova (MUP), zdravstvenih, institucija socijalne zaštite i drugihnaveo je Muk.

On smatra da Skupština treba da angažuje kapacitete stručne službe, uključujući i Istraživački centar, ali i da pozove sve pojedince i organizacije koje mogu svojim znanjima i iskustvima da pomognu u analizi i procjeni. Kako je istakao Muk, Skupština ima na raspolaganju različite mehanizme, od poslaničkih

pitanja, preko konsultativnih i kontrolnih saslušanja, koja može organizovati u jednom odboru, ali i kao zajednička saslušanja drugih odbora.

- Smatramo primjerenim izborom, imajući u vidu složenost pitanja koje treba raspraviti, kao i snagu mehanizma kontrole, otvaranje parlamentarne istrage i formiranje anketnog odbora, na čijem čelu je poslanik opozicije - rekao je Muk. On je kazao da MUP treba da,

bez odgađanja, proaktivno dostavi Skupštini Crne Gore sveobuhvatne izvještaje o postupanju policije u navedenim događajima, a koji će uključiti ocjenu odgovornosti u lancu odlučivanja i prijedloge za reforme propisa, praksi i metoda rada.

Muk je rekao da u IA podržavaju pravo na slobodu izražavanja i okupljanja. - Kritika vlasti je poželjna i neophodna u demokratskom

društvu. Svako ima pravo da traži ostavke političara i funkcionera i iznosi svoje argumente za takve zahtjeve - naveo je Muk. On je ukazao na neophodnost temeljnog analitičkog pristupa i dijaloga svih važnih društvenih i političkih aktera. - Imajući u vidu složenost izazova, smatramo da je sveobuhvatan pristup u traženju uzroka i odgovornosti jedini put ka održivom i sistemskom odgovoru - rekao je Muk. r. P.

Mladen Mikijelj

Nikola Jovanović

Precizne podatke o povećanju penzija Fond

PIO će objaviti nakon što

zvanično Monstat objavi podatke o rastu zarada i stopi inflacije u prethodnom periodu - poručio je Drobnjak

PODGORICA - Penzije u Crnoj Gori usklađuju se tri puta godišnje – 1. januara, 1. maja i 1. septembra – na osnovu kretanja zarada i inflacije, prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Fond PIO, prateći statističke podatke Monstata, utvrđuje procenat povećanja koristeći preciznu formulu za izračun visine usklađivanja. Tokom 2024. godine, penzije su bile usklađene sa skromnim procentima povećanja – 2,08 odsto u januaru, 1,93 odsto u maju i 2,4 odsto u septembru. Zbog najavljenog usklađivanja od 1. januara 2025. zahvaljujući primjeni programa Evropa sad 2, očekuje se da će procenat rasta penzija biti znatno veći nego u prethodnim ciklusima. Tačne brojke biće poznate nakon što Monstat objavi podatke o rastu zarada i inflaciji za relevantni period - kazao je direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak u intervjuu za Pobjedu.

P OBJEDA: Kakve su prognoze rasta penzija u januaru koje je premijer Milojko Spaić najavio?

DR OBNJAK: Sva prava, shodno Zakonu o PIO, usklađuju se tri puta godišnje i to 1. januara, 1. maja i 1. septembra na osnovu statističkih podataka o kretanju zarada i inflacije. Fond PIO prati statistiku koju objavljuje Monstat, posebno podatke o rastu zarada i podatke o inflaciji kako bi u skladu sa formulom za izračun visine usklađivanja utvrdio procenat povećanja penzija. Tokom 2024 godine penzije su usklađene 1. januara sa 2,08 odsto, 1. maja 1,93 odsto i 1. septembra 2,4 odsto. Sljedeće usklađivanje treba da uslijedi od 1. januara. S obzirom da je primjena programa Evropa sad 2 već počela i da su zaposleni za oktobar 2024. godine primili uvećanu zaradu po novom obračunu i da će tako uvećana zarada biti isplaćena i za novembar i decembar, očekuje se veći procenat usklađivanja od prethodno nabrojanih usklađivanja iz 2024. godine. Precizne podatke o povećanju penzija Fond PIO će objaviti nakon što zvanično Monstat objavi podatke o rastu zara-

Intervju:

Vladimir Drobnjak, direktor Fonda PIO

Penzije će biti znatno veće zahvaljujući rastu zarada

da i stopi inflacije u prethodnom periodu.

POBJEDA: Da li će penzije u 2025. godini biti redovne?

DR OBNJAK: Novac za isplatu svih prava obezbijeđen je budžetom Fonda PIO koji predstavlja sastavni dio Zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu. Budžet Fonda PIO predstavlja procjenu godišnjih primitaka i izdataka pa je Fond PIO u obavezi da u skladu sa propisima u svojim poslovnim knjigama evidentira i iskazuje prihode po izvorima kao i rashode po namjeni, i da na osnovu toga pravi projekcije za izvještajne periode. U skladu s tim, Fond PIO je dostavio Ministarstvu finansija zahtjev za budžetskim sredstvima za 2025. godinu.

Uskoro će biti rasprava o prijedlogu budžeta Crne Gore za 2025. godinu u okviru kojeg je i Budžet Fonda PIO za 2025. godinu iznosi 783,70 miliona eura i za njega garantuje država Crna Gora. Pripremljen je u skladu sa limitima potrošnje datim u smjernicama makroekonomske i fiskalne politike

za period 2024-2027. godine i omogućiće potpunu redovnost u isplati penzija u iznosima koje garantuje Zakon o PIO.

P OBJEDA: Koliki je deficit Fonda PIO? Kakva su očekivanja za naredni period?

DROBNJAK: Za izvještajni period januar – novembar Fond PIO je izvršio ukupne rashode u iznosu od 670,55 milion eura od čega za penzije iznos od 666,77 miliona eura ili 99,87 odsto. Za isti period Fond PIO je evidentirao namjenske prihode u iznosu od 480,73 miliona eura kojima je pokriveno 71,69 odsto ukupnih izdataka. Namjenski prihodi su prihodi kojima je unaprijed zakonom utvrđena namje -

na, u ovom slučaju to su prihodi od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. U ovom periodu Fond je takođe evidentirao i opšte prihode, prihode kojima su finansirani rashodi za penzije i to 189,82 miliona eura što iznosi 28,31% ukupnih rashoda, što znači da je deficit Fonda za jedanaest mjeseci ove godine 28,31% ili nominalno 189,82 miliona eura. Navedeni deficit je i nominalno i procentualno veći nego prethodne godine. Ovakav podatak je u Fondu očekivan i posljedica je izmjena i dopuna Zakona o PIO, koji se primjenjuje od 1.1.2024. godine, zbog povećanja minimalne penzije na 450 eura i isplate razlike svim penzionerima čija

se penzija u momentu primjene ovog propisa kretala u intervalu od ranijeg do sada važećeg iznosa najniže penzije od 450 eura. S obzirom da je oktobar 2024. mjesec kada je počela primjena izmjena i dopuna zakona o obaveznom socijalnom osiguranju, kojim je smanjena stopa doprinosa za zaposlene sa 15 na 10 odsto, i ukinuta stopa od 5,5 odsto na teret poslodavca, procjena je da će deficit do kraja godine procentualno ostati na nivou od oko 28 odsto ili nominalno oko 200 miliona eura.

POBJEDA: Kakva je saradnja sa udruženjima penzionera?

DROBNJAK: Fond PIO ima dobru saradnju sa udruženjima penzionera. Svi imaju isti tretman i svima su otvorena vrata za saradnju u korist svih penzionera Crne Gore.

POBJEDA: Kako ocjenjujete trenutno stanje Fonda PIO Crne Gore? Koji su najveći izazovi s kojima se suočavate u upravljanju Fondom?

DROBNJAK: Fond PIO predstavlja značajnu instituciju u zemlji s obzirom na ulogu, svrhu, broj korisnika i ukupan finansijski uticaj koji ima na državni budžet. Najveći kvalitet Fonda PIO su njegovi zaposleni. Imamo dosta iskusnih, vrhunskih radnika koji se bliže odlasku u penziju. Jedan od najvećih izazova je da se napravi kvalitetan transfer znanja na mlađe kolege koje treba da naslijede te poslove.

POBJEDA: Koliko je Fond napredovao u procesu digitalizacije? Da li su građanima dostupne digitalne usluge poput online provjere penzionih računa?

DROBNJAK: Moderna i efikasna javna uprava podrazumijeva brzu i kvalitetnu uslugu građanima, a jedna od mjera za postizanje ovog cilja je uvođenje lako dostupnih elektronskih servisa.

Fond PIO je prepoznao potrebu razvoja elektronskih usluga u više segmenata iz domena nadležnosti ove institucije, te je u prethodnom periodu sproveo modernizaciju informacionog sistema kako bi se, između ostalog, obezbijedili i preduslovi za digitalizaciju usluga koje se osiguranicima i korisnicima sada pružaju na tradicionalan način, najčešće uz potrebu ličnog prisustva stranke.

S tim u vezi, Strateški plan Fonda definisao je kao prio -

Elektronske usluge za banke, jedinstveni šalter i call centar

Drobnjak je najavio i da je planirano i uvođenje elektronske usluge za banke, odnosno povjerioce.

- Pored uvođenja elektronskih usluga, Fond je u

cilju unapređenja rada sa strankama planirao i otvaranje jedinstvenog šaltera i uspostavljanje call centra. Sve navedene usluge, za sada, u Fondu PIO ne posto-

je. Prepoznali smo značaj njihovog uvođenja i plan je da u naredne dvije godine implementiramo ove elektronske usluge - istakao je Drobnjak.

ritet razvoj pet elektronskih usluga.

Elektronska usluga za pregled uplaćenih doprinosa, na osnovu M4 obrazaca, podrazumijeva mogućnost jednostavnog i brzog uvida u podatke o uplati doprinosa, elektronskim putem, bez potrebe odsustvovanja sa posla zbog obaveze ličnog dolaska u Fond. Osiguranici na ovaj način dobijaju mogućnost pravovremene reakcije na neuplaćene doprinose, kroz komunikaciju sa poslodavcem.

Druga planirana elektronska usluga odnosi se na obračun iznosa prava za buduće penzionere, odnosno na mogućnost da građani koji planiraju ostvariti ovo pravo, steknu uvid u visinu penzije i prije podnošenja zahtjeva. Penzije bi se obračunavale po opštim propisima i na osnovu staža evidentiranog u Fondu, a obračunati iznos bio bi informativnog karaktera, jer se zasniva samo na činjenicama koje su u tom momentu unesene u informacioni sistem Fonda.

Elektronska usluga provjere stanja predmeta u upravnom postupku za ostvarivanje prava omogućila bi strankama da u svakom trenutku imaju uvid u status njihovog zahtjeva za sticanje prava, dok bi elektronska usluga za uvid u isplatni karton pružila mogućnost korisnicima prava da prate mjesečne uplate i odbitke, čime bi im se olakšala kontrola ličnih primanja.

POBJEDA: Kako gledate na razvoj privatnih penzionih fondova u Crnoj Gori? Da li vidite njihov potencijal kao dopunu postojećem sistemu?

DROBNJAK: Privatni penzioni fondovi predstavljaju dodatnu mogućnost za povećanje kvaliteta života u trećoj starosnoj dobi. U prošlosti, na crnogorskom tržištu kapitala, postojala su dva privatna penziona fonda. Nakon određenog vremena, oni su prestali da rade. Činjenica je da su građani, za sada, bolje prihvatili štednju kroz životno osiguranje i to pokazuju konkretne cifre, broj građana koji štedi, ali i postojanje četiri kompanije koje se trenutno uspješno tim poslom bave u Crnoj Gori. Potencijal za razvoj privatnih penzionih fondova definitivno postoji, jer se standard građana Crne Gore znatno poboljšao posljednjih nekoliko godina. Da li će neko doći na naše tržište prvenstveno zavisi od procjene finansijskih institucija koje se bave tim biznisom i tržišnog potencijala zemlje. Da bi pojedinci investirali u ovaj oblik štednje za starost, društva za upravljanje penzionim fondovima bi trebalo da budu sposobna ostvariti atraktivne prinose, a svakako veće prinose od stope inflacije u posmatranom periodu.

N. Kovačević

Vladimir Drobnjak

Iz neformalne grupe studenata „Kamo śutra?“ poručili da ih pritisci neće obeshrabriti da istraju u zahtjevima za odgovornost čelnika sektora bezbjednosti zbog tragedije na Cetinju

Mogli su makar da pokažu da imaju savjest

Cilj protestne šetnje u četvrtak je da stavimo do znanja da smo tu uprkos prijetnjama, da nijesmo i nećemo odustati od naših zahtjeva. Prošetaćemo od MUP-a, do zgrade Vlade zato što su upravo to tijela od kojih očekujemo odgovornost – kazala je Pobjedi Nejla Javorovac iz grupe „Kamo śutra?“

PODGORICA – Neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“ najavila je za četvrtak novi protest ispred zgrade MUP-a i pozvala građane na mirnu šetnju do zgrade Vlade kako bi izrazili nezadovoljstvo, podigli svijest o problemima u društvu i adresirali odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora zbog masakra na Cetinju 1. januara ove godine kada je masovni ubica Aco Martinović sijao smrt na više lokacija u gradu prije nego je presudio sebi.

- Cilj protestne šetnje u četvrtak je da stavimo do znanja da smo tu uprkos prijetnjama, da nijesmo i nećemo odustati od naših zahtijeva. Prošetaćemo od MUP-a, do zgrade Vlade zato što su upravo to tijela od kojih očekujemo odgovornost – kazala je Pobjedi Nejla Javorovac iz grupe „Kamo śutra?“. Organizacija, čija je članica, našla se minulih dana na meti vladajućih Demokrata koji u strahu od jače reakcije građana pokušavaju da ocrne studente i etiketiraju ih kao produženu ruku bivšeg režima, dok istovremeno ne prihvataju odgovornost za događaje na Cetinju gdje se broj žrtava najtežeg zločina u novijoj crnogorskoj istoriji popeo na 13, dok su tri osobe teško ranjene.

Naprotiv, pokušavaju da obesmisle poruke sa ranijeg protesta koji je organizovala studentska grupa „Kamo śutra?“ kada je poručeno da su ostavke ministra Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, kao mjera odgovornosti ključnih ljudi u političkom vrhu zakazalog bezbjednosnog sektora, uslov za reformu sistema i korjenite promjene u društvu.

BorBa za sigurno društvo

Javorovac je Pobjedi potvrdila da su javno targetiranje i direktno crtanje meta od strane pojedinih političara i medija nakon prvog protesta, doveli i do ugrožavanja bezbjednosti članova

Masovni protest studenata i građana ispred MUP-a

neformalne grupe studenata.

- U ovakvom ambijentu bilo je očekivano da ćemo naići i na lične pritiske, ali se ne obaziremo na to. Nećemo dozvoliti da nas takva nečasna djelovanja obeshrabre u postizanju naših ciljeva – najavila je ona.

Prema njenim riječima, sigurno da u reakciji vlasti na prethodni protest postoji velika doza straha od drugačijeg mišljenja i opravdanog poziva na odgovornost.

- Stoga se i bave huškačkom politikom targetiranja i iznošenja neistina, tvrdnji za koje nemaju nikakve dokaze. Ne mogu shvatiti da našu grupu ne predvodi niko. Dvojica momaka, koji su govorili na posljednjem protestu, nazvani su vođama grupe, dok su tri djevojke dobijale poruke s prijetećim sadržajem. Međutim, zanimljiv je podatak da veći dio naše grupe čine djevojke. Takva struktura je nezamisliva našim političarima jer ne postoji ni u jednoj crnogorskoj partiji. Iako smo mladi, dovoljno dugo pratimo političku scenu u Crnoj Gori, tako da prepoznajemo ove negativne obrasce i ne dozvoljavamo da nas zastraše - kazala je Javorovac.

Istakla je da su, poučeni istorijskim primjerima studentskih protesta, svjesni koliko mogu uticati na društvo i mijenjati ga

ukoliko ostanu pribrani, strpljivi i hrabri.

Ujedno je zahvalila svima koji su prethodnih dana stali u odbranu prava na proteste i dali im podršku kao organizatorima.

- Podrška nam je od izuzetnog značaja jer daje legitimitet našim zahtjevima i ohrabruje nas da nastavimo borbu za stvaranje bezbjednijeg i sigurnijeg društva. Ovim putem zahvaljujemo svima koji su nam pružili podršku, uputili savjete i sugestije. Reakcije su, kako kaže, pozitivne i među kolegama studentima.

- Očekujemo širu podršku, ali treba imati u vidu i da je stvoren ambijent u kom vlada kolektivni strah i razumjeti i one koji nam

se zbog toga nijesu priključili –navela je sagovornica.

zahtjevi

Protestu ispred zgrade MUP-a na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici 5. januara prisustvovalo je više hiljada građana u znak revolta zbog propusta sistema koji je za dvije i po godine dozvolio da u dva maskara na Cetinju, živote izgubilo 23 nedužnih ljudi, među kojima i četvoro djece od 7, 8, 11 i 13 godina. Studenti su tada ispostavili listu zahtjeva koji, pored preuzimanja odgovornosti čelnika bezbjednosnog sektora, podrazumijeva demilitarizacija društva, oduzimanje i uništavanje ilegal-

Studente podržalo skoro 200 sportista

Skoro 200 crnogorskih sportista, trenera i sudija podržalo je neformalnu studentsku grupu „Kamo śutra?“, koja organizuje proteste u Podgorici nakon masakra na Cetinju, u kojem je život izgubilo 13 ljudi, tražeći ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i

Dokazali da su fotelje prioritet

Javorovac je naglasila da su protesti u organizaciji „Kamo śutra?“ glas protiv svakog vida nasilja. - Osuđujemo svaki govor mržnje ili poziv na nasilje. Takođe, molimo sve građane/ke da se na protestu suzdrže od bilo kojeg oblika nasilja, što se odnosi

i na riječi/rečenice koje će biti ispisane na transparentima – kazala je Javorovac. Na pitanje da li je bilo očekivano da političari pokažu razumijevanje i za žučniju reakciju građana i neka i teške riječi, Javorovac je kazala da političari dokazuju da im je fotelja važnija od stotine naših života. - Neprestano pokazuju da ne posjeduju osnovnu emotivnu zrelost da istrpe opravdane kritike - smatra ona.

Ne žmuriti na nepravdu i kršenje ljudskih prava

s. vasiljević

potpredsjednika Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Alekse Bečića, demilitarizaciju društva, promjenu odnosa policije prema građanima i povratak predmeta građansko obrazovanje u školski sistem.

- Mi, sportisti/kinje, sportski radnici/e, treneri/ce, sport-

Javorovac je ocijenila da su protesti u našoj zemlji često bivali ugušeni partijskim djelovanjem, zastrašivanjem, ili korupcijom, a da je ovo prvi protest u novije vrijeme koji organizuju mladi.

- Zbog toga pretpostavljamo da su građani/ke zamoreni ovakvim vidom iskazivanja bunta, pa čak i skeptični pogotovo kada takvu jednu građansku pobunu pokreću mladi ljudi − studenti. Imajući navedeno u vidu, donosiocima odluke može biti neobično što smo imali ovakav odziv i podršku. Mi svakako duboko vjerujemo da ćemo ohrabriti svoje kolege i buduće generacije da nikada ne „zažmure“ na neodgovornost, nepravdu i kršenje ljudskih prava – kazala je ona.

nog i sakrivenog oružja, revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru osoba koje posjeduju oružje, i kroz ozbiljne - a ne samo formalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psihološke preglede na godišnjem nivou. Njihov treći zahtjev je uspostavljanje policije u zajednici, odnosno promjena pristupa policije prema građanima, dok je četvrti vraćanje građanskog obrazovanja u učionice osnovnih i srednjih škola. Pridružili su se i zahtjevima nevladinog sektora o moratorijumu na izdavanje dozvola za oružje do usvajanja novog zakona.

Javorovac je kazala da će jedan dio zahtjeva sa prethodnog protesta biti ponovljen, drugi dopunjen.

- U procesu smo formiranja novih zahtjeva o kojima će javnost biti blagovremeno obaviještena – kazala je ona.

data im šansa

Na pitanje kako komentarišu činjenicu da je iste večeri nakon prvog protesta ministar unutrašnjih poslova saopštio da ne

ske sudije/ice, selektori/ ke, reprezentativci/ke ovim pismom izražavamo najdublje saučešće porodicama žrtava sa Cetinja. Ujedno, izražavamo podršku neformalnoj studentskoj organizaciji „Kamo śutra?“ i njihovim zahtjevima da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva koja su se dogodila u našoj prijestonici Cetinje - navedeno je u pismu koje potpisuje 189 sportskih radnika.

osjeća ni subjektivnu ni objektivnu odgovornost za događaje na Cetinju, Javorovac ocjenjuje da je takvom izjavom pokazao „neoprostivu bezosjećajnost i nezrelost”.

- Ostavka je moralni i simbolički čin koji se u ovakvim slučajevima, kao što je zločin na Cetinju, praktikuje bez pogovora, na inicijativu samih ministara, direktora i donosilaca odluka generalno. Pružili smo im priliku da sačuvaju djelić dostojanstva i dokažu da makar imaju savjest. Međutim, takvim izjavama i daljim nečinjenjima kadrovi Demokrata će mnogo više sebi nanijeti zla nego što ga mogu nanijeti nama, građanima/kama Crne Gore –kazala je Javorovac. Podsjetila je da su ispred neformalne grupe ,,Kamo śutra?“ u više navrata istakli da nemaju nikakve veze ni sa jednom političkom partijom, niti sa kriminalnim klanovima, kako im se to ciljano pokušava pripisati. - Demokratsku Crnu Goru smo pozvali da dokaze na kojima su zasnovane njihove optužbe iznesu javnosti, te da ih predaju nadležnim organima. Pomenuta partija to nije učinila. Takođe, zamolili bismo članove svih partija da ne iskorištavaju naše djelovanje kao šansu za ostvarivanje svojih partijskih ciljeva. Protesti u Crnoj Gori zagarantovani su najvišim pravnim aktom – Ustavom, prema tome pravo protesta i pravo na slobodu izražavanja mogu iskoristiti svi građani. Živimo u društvu koje teži da bude demokratsko. Stoga, kultura protesta mora postati uobičajena i normalna praksa za građane/ke Crne Gore, ali i za sve donosioce odluka vlasti – ukazuje sagovornica Pobjede. i. PeriĆ

Kriminolog Velimir Rakočević kaže da je masakr na Cetinju pokazao slabosti bezbjednosnog, zdravstvenog i pravosudnog sistema

Istraga mora dati odgovor odakle Martinoviću oružje

PODGORICA - Dok god državni organi kao što su policija i pravosuđe, kao i druge ustanove poput škole, zdravstvenih i socijalnih službi ne budu efikasno obavljali poslove za koje su zaduženi, nećemo uspjeti da preveniramo zločine. Što možemo očekivati ako imamo situaciju da policija u dugom periodu nema dovoljno kadra, osim da se vrše krivična djela koja bi se mogla spriječiti. Ukoliko učinioce krivičnih djela sudovi ne osude u razumnom intervalu, nećemo postići efekat odvraćanja od zločina - ocijenio je za Pobjedu profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, kriminolog Velimir Rakočević, komentarišući tragediju koja se prvog dana 2025. dogodila na Cetinju.

Podsjetimo, u krvavom piru

Aco Martinović ubio je dvanaest osoba među kojima su dvojica dječaka, sestra, kumovi, prijatelji, a četiri teško ranio. Nekoliko dana kasnije, trinaesta žrtva je preminula u Kliničkom centru. Ubistva je počinio na pet lokacija udaljenih i po nekoliko kilometara, pištoljem, koji je imao u ilegalnom posjedu.

ČASOVNIK ZLOČINA

Da bi, kako kaže Rakočević, uopšte imali priliku da preduprijedimo brojne izazove, mnogo nam je isplativije da ih spriječimo u najranijoj fazi, nego da se bavimo saniranjem posljedica.

- Višeznačni i mnogostruki fenomen zločina možemo prevenirati i držati pod kontrolom samo ako eliminišemo činioce koji do njega dovode. Svaki zločin je odgovor na specifičnu situaciju u kojoj se određena osoba našla izložena kompleksnim spoljašnjim pritiscima. Najteži zločini izvršeni u posljednje vrijeme imaju sva obilježja nepred-

vidivosti, iracionalnosti i eksplozivnosti da ih je gotovo nemoguće spriječiti ili se zaštititi od njih, što se svakodnevno potvrđuje na osnovu časovnika najtežih zločina u svijetu. Uzroci ovakvih zločina su duboko tajanstveni i zamršeni zbog uticaja koji na zločin ostvaruju druge pojave – smatra kriminolog.

TAJNU PONIO U GROB

Upitan za komentar na to što javnost i dalje ne zna kako je Aco Martinović nabavio oružje, poručuje da javnost ima pravo da bude informisana o svemu što je u javnom interesu.

- Istraga bi trebalo da pruži odgovor makar na neka od ovih pitanja iako nijesam optimista da će se doći do određenih saznanja iz razloga što je autor zločina sa sobom ponio odgovore na najveći broj ovih pitanja – ističe Rakočević. Problem, smatra kriminolog, predstavlja i nedorečenost normativnog sistema koji policiji ,,veže ruke“ i dozvoljava u mnogim situacijama da djeluje reaktivno umjesto preventivno.

Pretpostavljam, da su postojali obavještajni podaci o kriminalnim namjerama ovog lica, policija bi zasigurno reagovala. Ukoliko istraga utvrdi da je bilo ko doprinio ovom masovnom zločinu, moraće da snosi odgovornost – smatra on. Rakočević poručuje da imamo šansu da izađemo iz bezbjednosne krize. - Izlaz iz nepovoljne situacije je kreiranje integralne bezbjednosti sa znatno većim mogućnostima u kojoj pored policije participiraju i svi drugi relevantni subjekti u skladu sa opšteprihvaćenim bezbjednosnim standardima u čijoj osnovi je zaštita vitalnih interesa građana i države. Moramo graditi sistem koji će širiti bezbjednosne funkcije na cijelo društvo i efikasno reagovati na sve oblike ugrožavanja građana. Fokus

mora biti na prevenciji i proaktivnom djelovanju, s obzirom na to da se suočavamo sa velikim brojem destruktivnih oblika ugrožavanja građana što za posljedicu ima gubitak ljudskih života. Imamo šansu samo ukoliko se dobro organizujemo i efikasno primjenjujemo savremene metode i sredstva suzbijanja najtežih krivičnih djela – zaključuje Rakočević. I stiče da kao država mlade demokratije još nijesmo uspjeli da ovladamo standardima u oblasti ljudske bezbjednosti, iako smo danas ugroženiji više nego ranije usljed dubokih promjena u

prethodnom periodu, koje su generisale nove bezbjednosne rizike. - Plaćamo ceh potcjenjivanju nosilaca ugrožavanja bezbjednosti kroz zanemarivanje mogućnosti povrede ili ugrožavanja vitalnih vrijednosti u društvu. Sve više smo skloni rutinskom obavljanju poslova u ovoj oblasti što za posljedicu nerijetko ima ugrožavanje bezbjednosti ljudi. Iskustvo nas uči da svakom bezbjednosnom problemu pristupamo maksimalno ozbiljno i oprezno, izbjegavajući prepotentnost i predrasude - ocijenio je za Pobjedu profesor Rakočević. Njegosava ŽIVANOVIĆ

Na pitanje da li smo kao društvo zakazali jer nijesmo upozorili jedni druge da postoji tako opasan čovjek na Cetinju ,,naoružan do zuba“, Rakočević ocjenjuje da je masakar na Cetinju najveći mogući poraz društva u cjelini, te da nema tog sistema bezbjednosti koji je kadar da odgovori na sve rizike bez saradnje i dobre komunikacije sa građanima.

- Ovo je najveći mogući poraz društva u cjelini od kojeg se porodice stradalih nikad neće oporaviti, a ožiljke na srcu i duši dugo će nositi cijela zajednica. Nema tog sistema bezbjednosti koji je kadar da odgovori na sve bezbjednosne rizike bez saradnje i dobre komunikacije sa građanima – smatra kriminolog.

Sistem bezbjednosti, naglašava, mora biti otvoren za sve građane koji žele da se uključe i doprinesu jačanju vlastite bezbjednosti.

Što možemo očekivati - ako imamo situaciju da policija u dugom periodu nema dovoljno kadra, osim da se vrše krivična djela koja bi se mogla spriječiti

- Poželjno je da se građani i građanke uključe u kreiranje, sprovođenje i nadzor politika u oblasti bezbjednosti. Izazovi sa kojima se kao društvo suočavamo mogu se prevazići samo ako građani aktivno učestvuju u rješavanju ovih problema. Koncept učestvovanja građana u sistemu očuvanja bezbjednosti treba da omogući podjelu moći, kao i podjelu odgovornosti za ishode. Na taj način se integrišu svi društveni resursi u cilju poboljšanja stanja u oblasti bezbjednosti – smatra Rakočević.

On je krajem decembra uhap-

BERANE - Odlukom direktora Gimnazije ,,Panto Mališić“ u Beranama profesor te škole, osumnjičen za krijumčarenje narkotika, suspendovan je do okončanja krivičnog postupka, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete. Kako su kazali, prethodno je uprava škole od Uprave policije dobila informacije o lišavanju slobode profesora pomenute škole, koji je uhapšen na graničnom prelazu prema Republici Srbiji. Podsjećamo, riječ je o Radošu Raičeviću, koji u beranskoj gimnaziji predaje hemiju.

šen na Graničnom prelazu Dračenovac na izlazu iz Crne Gore. Tada je, kako je saopšteno iz policije, pokušao da prokrijumčari više od 20 kilograma marihuane. R.P.

Velimir Rakočević

m. babović

Odluka direktora beranske gimnazije „Panto Mališić“

Beranska gimnazija

Policajac obezbjeđuje ulicu ispred kafane Velestovo nakon tragedije na Cetinju

Majke ubijenih Žarka Pejakovića i Petra Lipovine traže od ministra unutrašnjih poslova odgovore

Pitaju Šaranovića jesu li sankcionisani policajci iz „dačije“

PODGORICA - Majke

ubijenih Žarka Pejakovića i Petra Lipovine pitale su ministra Danila Šaranovića da li se među sankcionisanim policajcima nalaze i oni iz ,,dačije“ koja je 6. novembra zakrčila saobraćaj na kružnom toku i omogućila kukavičko ubistvo njihovih sinova.

One su uputile pismo redakciji Pobjede u kojem su tražile odgovore od Šaranovića koji je za dva dana donio rješenje o suspenziji 23 policajca.

- Da li se među tim policajcima nalaze oni koji su toga dana došli na moja vrata s namjerom da me uhapse jer sam u svom ludilu prijetila glavnim krivcima za stradanje mog djeteta? A oni se uplašili da jedna nesrećna majka ne ostvari svoje ,,prijetnje“. Da li se među njima nalaze oni koji su omogućili gospodinu Čađenoviću da zlonamjerno interpretira dokaze u optužnici po kojoj je oružje i municiju ,,prišio“ Žarku, ne uzimajući u obzir činjenicu da je isto lično predao Žarkov otac Željko? Da naglasim da Željka nije ni saslušao, a puška koju je moj muž predao je bukvalno relikvija, stara 53 godine, na koju smo bili skoro i zaboravili, a pripadala je mom pokojnom ocu - navela je Pejaković.

podmetanje dokaza

Kako je naglasila, njen sin je oslobođen zahvaljujući požrtvovanosti i umijeću advokata.

Pitala je da li je među suspendovanim policajcima inspektor koji je podmetnuo dokaze Žarku.

- Slušamo priče gospodina Šaranovića da je dekriminalizacija policije prvi korak za vraćanje povjerenja građana u vlast i državu. Možda nekad, a vjerovatnije nikad zbog grčevite i ogrezle borbe za fotelje, kao da su u njima rođeni ili su im đedovina. Kad ih čovjek vidi kako se smiju dok formiraju vlast po gradovima rekao bi – kakva sreća i milina, a samo oni znaju kako bi rado jedni druge stavili u čabar, poput afričkih kanibala. Bože, žalosti, kazala je ona, naglasivši da su pitanja počela da se nižu jer Šaranović sam sebe demantuje izjavom da je stanje bezbjednosti u zemlji čuda na zadovoljavajućem nivou,

a dešavanja govore nešto sasvim drugo. Majka Žarka Pejakovića traži odgovor od Šaranovića da li je policija 1. januara čuvala vječne kuće Žarka i Petra, da možda ne vaskrsnu i ne naprave kakav zločin?

- I pak su oni ,,ozloglašeni kriminalci i članovi narko-kartela“!!! Prije nekih 30 godina, kad sam došla na Cetinje, prvi put sam čula izreku ,,Redom se goveda ližu“. Svima je poznato da ovaj kraj obiluje specifičnim poslovicama i izrekama, izvučenim kao pouke težačkog života. Iskreno se nadam da će se oni, na kojima se može primijeniti ova izreka, sami pronaći i postidjeti svaki put kad se pogledaju u ogledalo. Naravno, pod uslovom da su dovoljno pametni da shvate pravo značenje iste - piše u mejlu dostavljenom redakciji.

Kako je navela, da moraju da biraju, izabrali bi ovo što se desilo.

korupcija

- I upamtite, 25 godina našeg ponosa nam daje za pravo da koračamo podignute glave ovim ukletim gradom i da svima možemo pogledati u oči. Isto mišljenje dijeli i porodica Petra Lipovine. Sigurno ne bismo izabrali njihove živote krvavih ruku. I dalje ostajemo pri tvrdnji da su za smrt naših najmilijih krivi državna vlast i pravosuđe. Kriminalizovani, korumpirani, nesposobni - kazala je

PODGORICA – Preduzetnik Predrag Boričić, sa kojim su mladi bračni par iz Podgorice Aleksandar i Milica Kažić sklopili ugovor, dogovorili izgradnju montažnog objekta i uplatili avans od pet hiljada eura, nakon čega mu se gubi svaki trag, mjesecima je nedostupan pravosudnim organima.

Osnovni sud u Podgorici, ali i Uprava policije (UP) nijesu uspjeli da mu uruče poziv za sud, jer se ne nalazi na prijavljenoj adresi. S druge strane, Aleksandar Kažić tvrdi da on nesmetano obavlja poslove moleraja u Podgorici i Zeti. - U proteklom periodu više puta je organizovano ročište na koje sam uredno dolazio. Niti jedno nije održano jer se Predrag Boričić nije pojavio. Sutkinja tvrdi da je poslala nalog Upravi policije za njegovu potragu, ali da nije pronađen –ispričao je Kažić za Pobjedu. Očajni zbog nemoći nadležnih organa da pronađu Boričića, Kažići najavljuju da će organizovati proteste ispred Uprave policije.

- Nećemo odustati dok pravda ne bude jednaka za sve – poručili su oni.

Mladi bračni par je protiv preduzetnika podnio krivičnu prijavu nakon što su sklopili ugovor i platili avans za objekat koji je trebalo da bude gotov do 15. marta 2024. godine. Međutim, radovi nikada nijesu otpočeti, a Boričić više nije odgovarao na pozive i poruke Aleksandra i Milice.

SLUČAJ BRAČNOG PARA KAŽIĆ: Ugovorili izvođač radova „Džon Vik Amerika“ uzeo

Boričić nedostupan pravosudnim organima, Kažić da nesmetano

Osnovni sud u Podgorici, ali i Uprava policije (UP) nijesu uspjeli da preduzetniku Predragu Boričiću uruče poziv za sud, jer se ne nalazi na prijavljenoj adresi. S druge strane, Aleksandar Kažić tvrdi da Boričić nesmetano obavlja poslove moleraja u Podgorici i Zeti Osnovni sud u

majka Pejakovića koja je naglasila da dva mjeseca niko iz policije ili pravosuđa nije došao da pita porodice imaju li snage da vode bitku za pravdu, imaju li snage da prežive ili, možda, neka saznanja u vezi sa stradanjem svojih najmilijih.

- A i zašto bi? Oni su njima samo statistika, par brojeva manje. A nama tuga do neba. U zemlji čuda, gdje ,,čuda“ nijesu moguća, u zemlji gdje je prva riječ koju dijete izgovara demokratija, umjesto mama, tata, baba, a od te iste postoji samo slovo na papiru i to malo ,,d“, da ne može biti manje. U takvoj zemlji postoji grad gdje ljudi sa strahom jedan drugom kažu: ,,Dobar dan“ u prolazu, strahujući od reakcije onoga drugoga. Grad u kome majke jednako kukaju za sinovima, sestre za braćom, bilo da su ,,članovi“ ,,ovoga ili onoga klana“, ili, pak, nekog trećeg ili četvrtog, u zavisnosti od toga koliko je neko iz državnog vrha, policije i pravosuđa imao hrabrosti i sredstava da formira svoj lični klan. U tom gradu, u zemlji čudesa, na 50 m2 se zajedno okupljaju majke navodnih pripadnika kriminalnih klanova i tuguju istom tugom - navela je majka Pejakovića. Naglasila je da istim suzama mole Boga da njihovi najmiliji nađu spokoj na nekom ljepšem mjestu od ovoga koje im je majka domovina obezbijedila, u nadi da će im se što prije pridružiti. c. H.

SiStem „ključ u ruke“

Kažići su na internetu tražili izvođača radova po sistemu „ključ u ruke“, koji omogućava izgradnju kuće u iznosu od 20.000 eura.

Tako su pronašli broj Boričića na Fejsbuku pod imenom „Džon Vick Amerika“. Stupili su u kontakt s njim i postigli dogovor da im sagradi montažnu kuću po principu „ključ u ruke“ na njihovom placu u naselju Botun (Zeta). Istog dana, on je došao sa radnikom i zajedno su napravili nacrt kuće.

Nekoliko dana kasnije, prema riječima Kažića, otišli su kod notara kako bi napravili Ugovor o izvođenju radova u vidu postavljanja montažnog objekta.

- U ugovoru je naznačeno da ćemo za pomenuti posao izvođaču radova, to jest Boričiću isplatiti 5.000 eura u kešu, a ostatak novca će biti isplaćen u vidu 500 kvadrata zemlje. Keš od 5.000 eura smo mu dali na ruke kod notara i zaključili ugovor 7. decembra proš-

le godine – istakao je Kažić. Napominje da je u ugovoru jasno naglašeno da bi početak radova trebalo da bude petnaest dana od dana potpisivanja dokumenta, na šta je izvođač pristao. - Međutim, nakon isteka roka od petnaest dana, radovi nijesu bili započeti. Kad smo ga kontaktirali rekao nam je da je bolestan i da zbog toga nije u mogućnosti početi radove. Sačekali smo još sedam dana i ponovo ga pozvali. Tada nam je rekao da su novogodišnji praznici, da ih proslavlja u Mađarskoj i da će početi 15. januara. Ni taj rok nije ispoštovan, pa smo ga ponovo pozvali. Tom prilikom nam je rekao da je

u Srbiji i da tamo ima nekog posla, pa će nam se javiti kada završi – pojašnjava naš sagovornik. Vrijeme je odmicalo, a radovi nijesu počinjali. Bračni par počeo je da šalje Boričiću poruke na Viber i Whatsapp. - On je na poruke odgovarao da ne brinemo i da ćemo sigurno biti ispoštovani kao i svi kojima je gradio, pri čemu navodi gradnju u Kokotima, kod Batare u Podgorici, u Spužu, Danilovgradu, Mojkovcu kod škole i mjestu Brezovice u Plavu – kazao je Kažić. Pošto su sve više sumnjali, odlučili su da odu do jedne od lokacija koje im je naveo izvođač radova i raspitaju se kod mještana.

Kazne za prevaru od jedne do osam godina zatvora

Za krivično djelo prevara, prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, zaprijećena je kazna od jedne do osam godina. Budući da se radi o licu koje se sumnjiči za ovo krivično djelo, prema riječima advo-

kata Kandića, kazna zavisi od više aspekata. - Zavisi od toga da li je ranije osuđivan, da li je osuđivan za isto krivično djelo ili neko drugo. Kazna može da se kreće od uslovne osude do zakon-

ske kazne od tri do šest mjeseci. Konkretno, za krivično djelo prevara član 244, stav 1 u vezi sa stavom 3 Krivičnog zakonika Crne Gore zaprijećena je kazna od jedne do osam godina, pod uslovom da se dokaže da je osumnjičeni izvršio navedeno krivično djelo – zaključuje advokat Kandić.

Danilo Šaranović

Podgorici nije uspio da uruči

Uprava policije u Podgorici

m. babović

Ugovorili izgradnju montažnog objekta, uzeo avans od 5.000 eura i – nestao

nedostupan

Kažić tvrdi nesmetano radi

- Otišli smo do Batare u Podgorici i dobili informacije da ne znaju o kome se radi i da nikada nije izgradio kuću na pomenutom mjestu. Nakon toga, počeli smo da sumnjamo u sve što je rekao, te smo pošli do njegove kuće na Zabjelu u Ulici Radosava Burića 270, gdje smo dobili informaciju od njegovih bivših komšija da on na pomenutoj lokaciji ne stanuje već pet godina – ispričao nam je Kažić. Nakon toga, Kažići su ga ponovo pozvali, a on im je saopštio da je njihov broj dao svojim radnicima, te da će ih oni zvati najkasnije u roku od tri dana da se radovi počnu. Umjesto završetka radova, Boričiću se nakon sklopljenog ugovora i plaćenog avansa, izgubio svaki trag i postao je nedostupan Kažićima ignorišući pozive i poruke. Nakon toga, bračni par je potražio pomoć od organa pravde i podnio krivičnu prijavu ODT-u i Upravi policije.

Krivična prijava

Nakon isteka roka, angažovali su advokata, koji je podnio krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, a supruga Milena podnijela je krivičnu prijavu policiji. Advokat oštećenih Radoje Kandić kazao je ranije Pobjedi da je 13. marta 2024, postupajući po navodima stranke Aleksandra Kažića, predao ODT-u Podgorica krivičnu prijavu protiv Predraga Boričića zbog toga što je osnovano sumnjiv da je u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist oštećenog, lažnim prikazivanjem činjenice da će u skladu sa ugovorom o izvođe-

BijELO pOLjE - Sud za prekršaje u Bijelom Polju radi bez dvoje sudija, a u ovoj godini ostaće bez još dvoje zbog odlaska u penziju, saopštio je predsjednik suda Alija Beganović, ističući da to znatno utiče na funkcionalnost institucije na čijem je čelu.

Beganović je agenciji Mina kazao da je proces izbora i napredovanja jedan od razloga za nezainteresovanost mladih pravnika za karijeru u sudstvu i da bi, kada bi kandidati za sudije znali za koji sud se prijavljuju i u kojem gradu, imali više kandidata i da bi mnogo brže bila popunjavana upražnjena mjesta.

On je rekao da je Sud za prekršaje u Bijelom Polju čitavu prošlu godinu radio sa jednim sudijom manje, a da je već skoro pet godina jedna sutkinja tog suda na bolovanju.

Kako je naveo, ta sutkinja od dana izbora, odnosno od 19. maja 2020. godine, do danas nije počinjala da obavlja sudijsku funkciju.

- Tako da ovaj sud pored jednog stvarnog upražnjenog mjesta formalno radi bez dvoje sudija, što znatno utiče na funkcionalnost i rezultate rada ovog suda - istakao je Beganović.

PENZIJA

nju radova, u vidu postavljanja montažnog objekta, započeti radove u roku od 15 dana od potpisivanja ovog ugovora, doveo u zabludu i održavao ga u zabludi čime je oštećenog naveo da mu na štetu svoje imovine isplati iznos od 5.000 eura, na koji način je oštećenom u tom iznosu pričinio štetu. Takođe, advokat je 27. marta ove godine javnoj izvršiteljki Aleksandri Tomković podnio prijedlog za izvršenje. - Na osnovu izvršne isprave, odnosno izjave Predraga Boričića kojom se obavezao da će postavljanje montažnog objekta završiti najkasnije do 15. marta 2024. godine, a u slučaju da ne završi svoju obavezu u ugovorenom roku, odnosno najkasnije do 23. marta 2024. godine – tom izjavom se obavezao da će platiti iznos od 5.000 eura, što nije učinio do danas – istakao je on. Kandić je dodao da oni do sada nijesu uspjeli da stupe u kontakt sa Boričićem jer se on ne javlja na brojeve telefona koji su njima dostupni. Supruga Aleksandra Kažića podnijela je u aprilu krivičnu prijavu Upravi policije. Napomenula je da će sve dokaze koje ima dostaviti tokom postupka.

- U iščekivanju reakcije nadležnih organa, nastavili smo da živimo kao podstanari. I ovim putem pozivamo nadležne organe da stanu na put lažnim izvođačima radova, jer će u suprotnom ovakvih slučajeva biti sve više. Naš slučaj smo odlučili da objavimo i u novinama kako bismo ljude na vrijeme upozorili – zaključuje bračni par Kažić. Jovana RAIČEVIĆ

Predsjednik Suda za prekršaje u Bijelom Polju Alija Beganović zabrinut jer rade bez dvoje sudija

Mladi pravnici nezainteresovani za karijeru u sudstvu

no orijentacionim mjerilima. On je kazao da su prostorni kapaciteti Suda za prekršaje, posebno u sjedištu suda, bolji od pola drugih sudova.

- Takođe odjeljenja ovog suda funkcionišu u dosta dobrim prostornim uslovima, izuzev odjeljenja u Rožajama, koje je još u zgradi Skupštine opštine - dodao je Beganović.

mogli konkurisati za savjetnika - rekao je Beganović. Morao bi se, prema njegovom mišljenju, promijeniti Zakon o pripravnicima i omogućiti pripravnicima da odrađuju staž u jednom sudu za koji su konkurisali.

se konstatuje prestanak sudijske funkcije koja je stalna - istakao je Beganović.

On je ukazao da će ove godine dvoje sudija bjelopoljskog Suda za prekršaje ostvariti uslove za sticanje prava na starosnu penziju, i to sudije iz najudaljenijih odjeljenja suda.

- Nakon toga će sud ostati bez sudija u odjeljenjima suda Pljevlja, Kolašin, Rožaje i Plav, gdje je raspoređena sutkinja koja je na bolovanju - pojasnio je Beganović.

On je dodao i da je od pet savjetničkih mjesta, koliko ih je sistematizovano, popunjeno samo jedno.

- Dvije savjetnice su na roditeljskom odsustvu, a dva mjesta savjetnika su upražnjena i ni nakon više raspisanih oglasa nema prijavljenih kandidata za popunu tih mjesta - rekao je Beganović. Pr ema njegovim riječima, broj sudija koji je odlukom o broju sudija predviđen za Sud za prekršaje u Bijelom Polju dovoljan je za efikasan rad kada bi svako sudijsko mjesto bilo popunjeno i kada bi svaki sudija radio efektivno. Beganović je kazao da sudije bjelopoljskog Suda za prekršaje godišnje imaju u radu od 800 do 1.000 prvostepenih predmeta.

- Imajući u vidu da u odjeljenjima ovog suda radi samo po jedan sudija, oni duže i izvršne predmete tako da svaki sudija ima u radu minimum normu i po predmeta predviđenih orijentacionim mjerilima - pojasnio je Beganović. Ako bi tako odredili broj sudija, onda bi, dodao je Beganović, trebalo još minimum dvoje-troje sudija u Sudu za prekršaje kada bi svaki bio zadužen samo brojem predmeta koji predviđa normu shod-

Kada je riječ o finansijskim izdvajanjima za rad Suda za prekršaje, Beganović je kazao da je taj sud, shodno potrošnji ranijih godina, predložio realan budžet, ali da dobiju nedovoljno.

- Nažalost, kako Ministarstvo finansija opredjeljuje sredstva za cjelokupno sudstvo, a onda se dijeli na sudove, taj prijedlog uvijek bude smanjen i korigovan, što nije dovoljno za funkcionisanje suda - rekao je Beganović.

On je istakao važnost samostalnosti i nezavisnosti sudstva i sudijskog poziva, navodeći da se ona ogleda kroz obezbjeđivanje uslova za rad i kroz zaradu nosilaca pravosudne funkcije. Beganović je kazao da je i problem nezainteresovanosti mladih pravnika za sudijsku, ali i savjetničku poziciju takođe u vezi sa visinom zarade.

- Savjetnik u sudu sa položenim pravosudnim ispitom ima zaradu manju od bilo kojeg opštinskog službenika, od bilo kojeg prosvjetnog radnika, a sudija ima osnovnu zaradu manju od svakog podnosioca zahtjeva koji zastupa zahtjev pred tim istim sudom - istakao je Beganović. Pr ema njegovim riječima, nezainteresovanost mladih pravnika za karijeru u sudstvu leži i u procesu izbora i napredovanja, odnosno u važećim zakonskim propisima. On smatra da pripravnički staž traje predugo – tri godine, tok je ranije bio dvije.

- Moje mišljenje je da je bolje bilo sistematizacijom smanjiti uslove staža za savjetnika na dvije godine i položen pravosudni, nego pripravnički odrediti na tri godine da bi

- Ne možemo imati zainteresovane mlade pravnike ako od tri godine jednu ili dvije moraju provesti jedino u Podgorici. Tim ljudima ne odgovara da godinu ili dvije dođu u Podgoricu i plaćaju stan, a zaradom pripravnika ne mogu pokriti ni stanarinu - naveo je Beganović.

On je podsjetio da je zakonskim izmjenama obuka za kandidate za sudije smanjena, ali da opet dio te obuke svi moraju provesti u Podgorici, što opet iziskuje troškove. Beganović je kazao da pravnici do izbora za sudiju moraju da prođu dug put, a da ne znaju u kojem će sudu i gradu raditi.

dug Put

- Kada bi kandidati za sudije znali tačno za koji sud se prijavljuju, siguran sam da bi u svakom gradu imali kandidata i da bi popuna upražnjenih mjesta išla mnogo brže. Ako raspoređujete nekog iz Herceg Novog u Rožaje, iz Ulcinja na Žabljak, iz Cetinja u Bijelo Polje, možete im dati ne znam koliku zaradu, to ljudima ne odgovara - naveo je Beganović.

On je kao primjer naveo situaciju iz suda kojim rukovodi, gdje je sutkinja, koja je sa Cetinja raspoređena u odjeljenje u Plavu, skoro pet godina na bolovanju. Beganović smatra i da su sudovi za prekršaje i nakon ulaska u sistem redovnog sudstva marginalizovani.

- Sudijama za prekršaje i ako imaju isti koeficijent, istog ranga, ne dozvoljava se da pređu u osnovne sudove na javnom oglasu, već ako žele mora da im se konstatuje prestanak sudijske funkcije pa da idu u kandidate za sudije osnovnih sudova, što je nedopustivo jer

On je rekao da se nadaju da će se izborom predsjednice Vrhovnog suda odnos prema sudijama za prekršaje promijeniti i da će dobiti status koji zaslužuju. Beganović je kazao da se odnos prema sudijama prekršajnih sudova promijenio u Udruženju sudija izborom Miodraga Pešića za predsjednika, ali i u Centru za obuku u sudstvu od kada je na njegovo čelo došla tužiteljka Ljiljana Lakić

PRAVA I obAVEZE

On smatra da sudovi za prekršaje moraju iz svojih redova imati predstavnika u Sudskom savjetu.

Kako je pojasnio Beganović, prema sadašnjem rješenju sudove za prekršaje i osnovne sudove predstavlja jedan kandidat, pa će sudija za prekršaje uvijek biti preglasan prilikom izbora zbog brojnosti drugih. - Moj prijedlog je da bi makar prvostepene sudove za prekršaje trebalo spojiti sa osnovnim sudovima i pri njima formirati prekršajna odjeljenja, čime bi izbjegli dosta nedoumica i doveli do smanjenja broja sudija - rekao je Beganović.

On je kazao da sudije za prekršaje postupaju u skoro 200 zakona i još odluka i uredbi, što je veliki obim, te da ne vidi razlog zašto ne bi mogle biti birane odmah u osnovne sudove, bez nove obuke. Beganović je istakao da država mora sva prava i obaveze za nosioce pravosudne funkcije, kao i napredovanje, neriješena stambena pitanja, odvojeni život od porodice, prevoz, pitanje penzijskog osiguranja urediti posebnim zakonom. - Tek kada se prethodno sva ova pitanja zaokruže na jasan način nijedan sudija ne bježi od ispitivanja odgovornosti i preispitivanja svog rada, a samim tim ne bježi ni od najavljenog vetinga - rekao je Beganović. R.P.

Viši i Osnovni sud u Bijelom Polju

Alija Beganović

poziv Predragu Boričiću

Tokom praznika na Žabljaku više skijaških dana nego tokom cijele prošle zimske sezone

Samo da potraje ovakvo vrijeme

Tradicionalno, u okviru novogodišnjih i božićnih praznika na Žabljaku je odlična posjeta. Od Badnje večeri do 9. januara kiša nam je pravila problem, ali smo zadovoljni, pogotovo ako uporedimo sa prethodnom sezonom. Bilo je dana kad nijesmo mogli iz bezbjednosnih razloga da dozvolimo skijanje, pa i ove subote, bez obzira što je tokom prethodne noći palo petnaestak centimetara snijega, kaže Marinko Purić

ŽABLJAK – Slobodno parking mjesto prethodnog vikenda nije se moglo naći na skijalištu Savin kuk. Pravi skijaši, iskreno, ostali su uskraćeni, ali je bilo više od hiljadu posjetilaca na padinama Durmitora. Najviše je bilo mladih, djece... Oni su se radovali snijegu, tim prije što ga je ove godine više nego lani i pao je u vrijeme zimskog raspusta. Direktor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić kazao je da su sezonu Žabljačani otvorili 26. decembra i do pravoslavnog Božića su imali savršenu posjetu. - Tradicionalno, u okviru novogodišnjih i božićnih praznika na Žabljaku je odlična posjeta. Od Badnje večeri do 9. januara kiša nam je pravila problem, ali smo zadovoljni, pogotovo ako uporedimo sa prethodnom sezonom. Bilo je dana kad nijesmo mogli iz bezbjednosnih razloga da dozvolimo skijanje, pa i ove subote, bez obzira što je tokom pret-

hodne noći palo petnaestak centimetara snijega - riječi su Purića. Prvog dana vikenda bila je

magla, imali su svega petnaestak centimetara snijega, sjutra dan veliki vjetar i vrlo malo padavina.

- Nadam se da ćemo, nakon vikenda, imati bolje uslove, da ćemo, prije svega, imati bolje uslove na stazi. Uku-

pno raspolažemo sa 4,5 kilometara staza od kojih su dvije „plave“, jedna „bebi“, jedna „crvena“ i jedna „crna“, za koju se nadam da će, ako je vjerovati prognozama, biti na raspolaganju najvećim avanturistima i najboljim skijašima. Imamo stazu koja ne može da se uredi i komplikovano ju je pustiti u opticaj - kaže Purić misleći na najekstremniju stazu na Žabljaku. Cijena dnevnog ski-pasa na Vučju je 16 eura, a njihovi posjetioci znaju da su to cijene za svega euro veće nego prethodne godine.

- Sigurno smo po cijenama skromni, u najmanju ruku najkonkurentniji u regionu, ako se zna šta nudimo. Da i ne pominjem da Žabljačani imaju popust od 50 odsto na sve ski-pasove, kao i Pljevljaci i Šavničani, zahvaljujući Rudniku uglja i Opštini Šavnik.

Uz to, djeca osnovnih škola sa Žabljaka imaju besplatno skijanje na našem skijalištu, kao i ski-klubovi iz naše opštine - kaže direktor TC Durmitor Marinko Purić, ističu-

Uspješan turistički vikend u Ski-centru Kolašin 1450

Traže se skije više

U Ski-centru Kolašin 1450 ističu da su sezonu započeli sa 300 kompleta ski-opreme za izdavanje, a sada su povećali na 450 i time postali najveća skijašnica u Crnoj Gori. Polaznici ski-škola iz Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Nikšića uče kako se skija i voli skijanje.

KOLAŠIN - Vremenski uslovi tokom proteklih prazničnih i božićnih dana nijesu bili nimalo naklonjeni gostima i turističkim radnicima „male varoši“. Kiša u gradu i na Bjelasici, višak jugovine za prvu polovinu januara, učinili su da se značajno „ugrozi“ prethodni snijeg. Grad je okopnio, a planina ostala na posljednjim „rezervama“ snijega, a negdje i bez njih. Padavine od petka i subote su povratile sniježnu bjelinu i turistički optimizam... Na Ski-centru Kolašin

1450 na pravi način koriste prirodne pozicije svojih skijaških staza koje su takve da mogu da „sačuvaju“ snijeg i kada je ugrožen nepovoljnim vremenskim uslovima. Novi snijeg je spremno dočekala

mehanizacija ovoga skijališta tako da su u funkciji bili šestosjed Viline vode, dvosjed do međustanice, skilift Jezerine i bejbi lift..... - Ovosezonsko skijaško druženje sa našim gostima

ći da je ubijeđen da će jednog dana neko od te djece iz durmitorskog kraja biti olimpijski takmičar. Sudeći po parkingu, najviše je gostiju na Savinom kuku. Uglavnom su to domaći gosti, ali nijesu rijetke ni registarske tablice Albanije, BiH, Srbije , Rusije, Ukrajine.....

- Tradicionalno, nama su gosti iz regiona. U februaru očekujemo veći broj gostiju iz Hrvatske. Znamo da im je školski raspust u februaru i trudimo se da ih ugostimo kako treba. Imamo nezamjerljiv broj gostiju sa istoka, ali i iz Izraela... Noćno skijanje smo imali svega dvije noći ove sezone. O svemu naše goste blagovremeno obavještavamo - kazao nam je Purić.

On naglašava da je ćud Durmitora nepredvidljiva i da ne može procijeniti kakva će sezona biti, ali je sasvim sigurno da će makar skijaška na Žabljaku biti neuporedivo uspješnija od prethodne. U podnožju Savinog kuka rade tri ugostiteljska objekta - „Durmitorsko sijelo“,

smo počeli 25. decembra i od tada bilježimo izuzetnu posjećenost. Zahvaljujući timu za pripremanje staza i prirodnim pozicijama koje imaju naše staze, uspjeli smo da „sačuvamo“ skijanje i u danima kada vremenski uslovi nijesu bili naklonjeni. Tokom ovog vikenda gosti su pokazali interesovanje za sve naše usluge na skijalištu - istakli su iz Ski-centra Kolašin 1450. Posebno su na ovom skijalištu zadovoljni iznajmljivanjem ski-opreme i saradnjom sa školama skijanja. Na taj način se povećava broj skijaša, omogućava da se nauči i zavoli skijanje, a stvaraju se i budući gosti Bjelasice.

- Naša moderna skijašnica je počela sezonu sa 300 kompleta ski-opreme za izdavanje. Pokazalo se da je to nedovoljno pa smo povećali na 450 kompleta, čime smo najveća skijašnica u Crnoj Gori. Tokom četiri dana –ponedjeljak, utorak, srijeda i četvrtak – kada je besplatno skijanje za stanovnike Kolašina, Berana, Andrijevice i

Prebukirani „Savin kuk“

Gužva u centru Žabljaka

Redovi ispred ski-liftova na Ski-centru Kolašin 1450

Uživali i djeca i odrasli

kafe-bar „Kulina“ i lounge bar „Vrhovi“. Svaki je priča za sebe. Ima prostora za porodično druženje, za dnevne žurke...

Ne žale se Žabljačani na nekoliko dana koji su vezani za novogodišnje i božićne praznike i sigurni su da su oborili rekorde bar ako se računaju posljednje godine.

Parking je besplatan, snijeg tek očekuju i te čuvene topove, za koje je Vlada prethodne jeseni obezbijedila sredstva, a prethodni vlastodršci prije nekoliko godina obezbijedili svu neophodnu infrastrukturu.

Podrazumijeva se da na Savi-

nom kuku imaju ski-servis, da iznajmljuju skije za odrasle i djecu, a prisustvo hiljade ljubitelja sportova na snijegu garantuje da je Žabljak, iako s oskudnom infrastrukturom, ipak, Žabljak. I direktor Turističke organizacije Žabljak Stojan Abazović zadovoljan je dešavanjima u poddurmitorskoj varošici. Zadovoljan je posjećenošću i tvrdi da su podaci bolji od prošlogodišnjih, bar ako je suditi po statistici hotelijera. Očigledno, na Žabljaku zimu tek očekuju i turizam. Ljetnji već imaju, ali Durmitor je Durmitor. I zime bez snijega nema Ra.P.

Polaznici škole skijanja Petnjice, izda se prosječno po 300 kompleta. Na taj način stanovnici ovih opština koriste povoljnost besplatnog ski-pasa koju su dobili od našeg skijališta - podsjećaju iz ovog ski-centra. Posjetu Ski-centru Kolašin 1450 ovih dana obilježavaju i brojne škole skijanja. Koristi se vrijeme školskog raspusta pa prve skijaške korake uče dječaci i djevojčice iz Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja, Nikšića. Školu skijanja organizuje i Ivana Bulatović, crnogorska skijaška šampionka i učesnica Zimskih olimpijskih igara u Sočiju.

Održan drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj

Uvjerljiva pobjeda

Milanovića za drugi mandat

ZAGREB - Prema najnovijim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), aktuelni predsjednik Hrvatske i kandidat SDP-a i partnera Zoran Milanović osvojio je 73,94 odsto glasova, a kandidat HDZ-a i partnera Dragan Primorac 26,06 odsto glasova nakon 83,45 odsto obrađenih biračkih mjesta. Milanović je dobio 821.709 glasova, a Primorac 289.660 glasova, pokazuju privremeni rezultati izbora. P rema prvim rezultatima

Milanović je dobio 154.422 glasa ili 71,02 odsto, dok Dragan Primorac ima 63.027 glasova ili 28,98 odsto. Radi se o rezultatima sa 25,43 o dsto obrađenih biračkih mjesta.

Prema podacima DIP-a, na osmim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj do 16.30 sati glasalo je 34,77 dok je u prvom krugu održanom 29. decembra glasalo 36,09 odsto građana.

Na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj pravo glasa ima 3,7 miliona građana. Ukupno je 1.625.458 birača glasalo u prvom krugu, što

je 46,03 odsto od ukupnog broja registrovanih birača. Glasanje je počelo 12. januara u sedam sati na više od 6.500 biračkih mjesta u Hrvatskoj. Kandidati su aktuelni predsjednik Zoran Milanović, iz Socijaldemokratske partije SDP, i Dragan

Primorac, iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice HDZ uz podršku Domovinskog pokreta i nekoliko manjih stranaka. Milanović je u drugi krug ušao sa 49,1 odsto osvojenih glasova, a Primorac sa 19,35 odsto.

Hiljade studenata i građana protestovalo i juče u Beogradu tražeći ispunjenje zahtjeva i utvrđivanje odgovornosti za nesreću u Novom Sadu

BEOGRAD – Hiljade demonstranata okupilo se juče na protestu ispred Ustavnog suda u Beogradu, tražeći utvrđivanje političke i krivične odgovornosti za nesreću u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 15, a teško povrijeđeno dvoje ljudi. Studenti i građani ćutali su 15 minuta ispred zgrade Ustavnog suda Srbije zbog 15 žrtava u Novom Sadu i ukazali na kršenje Ustava od početka studentske blokade 25. novembra.

- Tukli su nas, gazili, objavljivali lična dokumenta u pojedinim medijima, studentima koji su bili u BIA na razgovoru u telefone su stavljani određeni programi koji mogu da ih prisluškuju - naveli su studenti koji traže da Ustavni sud počne da djeluje. Kroz transparente „Trulo do srži, izađi i podrži“, „Bitno je da imaš U(stav), ustani i ti“, „Mi branimo Ustav, kada će on nas“, rekli su šta misle o Ustavnom sudu, kojem nedostaju četiri sudije i ne odgovaraju na ustavne žalbe stare godinu.

„Trulo do srži, izađi i podrži“

- Trudimo se da djeci, kao i svim zainteresovanim osobama, prenesemo znanje, ali i ljubav prema skijanju. Djeca brzo uče i zajednički smo ponosni kada osvajamo naredne skijaške vještine. Kao nekadašnja skijaška šampionka i učesnica Zimskih olimpijskih igara, na ovaj način i sa dovoljno ambicioznosti i odgovornosti nastavljam svoj odnos prema skijanju. U svemu tome imamo dobru saradnju sa Ski-centrom Kolašin 1450 - istakla je Bulatović. Dr. Drašković

P R itisci P olicije i st R anaka

Pored pritisaka koje na studente i njihove porodice vrše agenti BIA jer ih zovu i govore šta treba da rade, studenti trpe pritiske i od političkih stranaka.

Građevinski fakultet je u subotu uveče poslao obavještenje da 13. januara na Trgu Nikole Pašića organizuju humanitarni koncert i da će sve sakupljene donacije otići porodicama žrtava u padu nadstrešnice 1. novembra. Međutim, koncert je u nedjelju otkazan!

Razloge su naveli u četiri tač-

ke: skup otkazuju zbog sumnje da su se u organizaciju uključili politički akteri, studenti se ograđuju od svih političkih stranaka bilo da su na vlasti ili opoziciji, protesti treba da ostanu studentski i pozvali su sve zainteresovane da ne odustaju od donacija. Dodatnu pometnju vezano za otkazivanje koncerta unijela je vijest da je neko iz policije bio na Građevinskom fakultetu tokom noći između subote i nedjelje i vršio pritisak na studente. Jedan student ovog fakulteta je tokom protesta u izjavi za TV N1 postavio pitanje: „Ko je Milan, policajac koji ima informaciju sa plenuma na kojem su samo student?“.

Ali, u zvaničnom saopštenju studenti nijesu pomenuli ovaj „događaj“.

sPRemić i Dal je u PRitvoRu Građevinski fakultet se nekoliko puta oglašavao od početka protesta i ukazivao da Vlada Srbije nije objavila svu dokumentaciju o rekonstrukciji nadstrešnice - što je i prvi zahtjev studenata. Profesor ovog fakulteta Milan Spremić nalazi se u pritvoru, a kada je uhapšen, fakultet je sačinio saopštenje koje je potpisao dekan Branislav Bajat. U saopštenju navode da je Spremić neosnovano u pritvoru i da se fakultet oštro protivi da se dio

odgovornosti za dugogodišnje nepoštovanje procedura i zakona u građevinarstvu prebaci na inženjere. Spremić je uhapšen nakon pada nadstrešnice, a fakultet navodi da on nije bio odgovorno lice za projektovanje već je obavljao stručnu kontrolu idejnog projekta konstrukcije, što je u ovom slučaju početna i najniža faza projektne dokumentacije. Najodgovornija lica po optužnici su bivši ministar građevinarstva Goran Vesić, bivša direktorka Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković i Vesićeva saradnica Anita Dimoski i nalaze se u kućnom pritvoru. v. cvejić

Snijega bilo na pretek

Masovni protest ispred Ustavnog suda

Milanović i Primorac na debati na HRT-u

PODGORICA – Bogatim spektrom tematskih i stilskih pristupa crnogorska književnost danas nesumnjivo čini neizostavan fragment literarne jugosfere. Ipak, ona se nalazi i pred različitim izazovima poput balansiranja između tradicionalnih i savremenih tendencija i vidljivosti na regionalnoj književnoj mapi u vremenu hiperprodukcije, kada stvaralaštvo naših autora čini tek neznatan procenat ukupne književne produkcije na prostorima bivše Jugoslavije.

Zbog toga se postavlja pitanje u kojoj je mjeri crnogorska književnost prisutna i prepoznata izvan državnih granica. Savremenu crnogorsku literaturu i njeno mjesto na regionalnom književnom nebu za Pobjedu su komentarisali sagovornici iz naše zemlje i regiona. Iz Crne Gore to su generalni sekretar Crnogorskog PEN centra i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik doc. dr Milan Marković, pjesnikinja i dramaturškinja Dragana Tripković i pjesnikinja Rebeka Čilović. Naša sagovornica iz

Bosne i Hercegovine je književnica i doktorica humanističkih nauka iz područja književnosti Melida Travančić, a iz Srbije mladi novopazarski pjesnik Amar Ličina, koji je proteklih godina ovjenčan nekim od najznačajnijih priznanja za mlade pjesnike u svojoj zemlji poput ,,Matićevog šala“ i prve nagrade na Festivalu poezije mladih u Vrbasu.

UMJETNOST KRIZE

Prema riječima Markovića, ako uzmemo u obzir da književnost, ili šire umjetnost, najčešće reflektuje realnost i njen je estetski autoportret, prva asocijacija na crnogorsku književnost bila bi vezana za krizu. - Smatram da već određeno vrijeme živimo u vremenu krize (globalne, regionalne, nacionalne, vrijednosno-humanističke, socijalne, moralne, obrazovne, političke, ekonomske, zdravstvene... niz je nažalost otvoren), koja je sama po sebi inspirisala i isprovocirala pojavu svojevrsne umjetnosti krize. U tom kontekstu, savremenu crnogorsku književnost vidim kao umjetnost krizeistakao je Marković.

On je ocijenio da je određeni broj crnogorskih autora etabliran na regionalnoj književnoj sceni, što zbog nesumnjivog kvaliteta i autentičnih poetič-

sceni

I sa margina ipak imamo na koje možemo biti ponosni

kih praksi, a što zbog činjenice da nerijetko izdavače za svoje rukopise lakše pronalaze u regionu negoli u Crnoj Gori. - Bez obzira da li imaju afirmativan ili kritički odnos prema književnom nasljeđu kojem pripadaju, smatram da se određene teme i postupci mogu izdvojiti kao paradigmatska obilježja crnogorske književnosti po dijahronijskoj vertikali njenoga razvoja. Pored ostaloga, tu prije svega mislim na topos migracije (odnosno, motivā odlaska i povratka) koji u crnogorskoj književnosti varira od samostalne odluke i puta u nepoznato do prisilnog bijega, progona, egzila i hajke - rekao je Marković. U ovako disperzivnom i netolerantnom svijetu, prema Markovićevim riječima, čini se da je umjetnost jedini inkluzivni i sigurni prostor u kojem se diverzitet i drugost uzimaju za kvalitet, i koji pruža neophodne uslove za ostvarivanje komunikacije.

- Raduje me što su crnogorski autori zastupljeni u regionalnom književnom prostoru i što je sve više vidljiv interes i za one glasove koji su tradicionalno bili marginalizovani i neprivilegovani - kazao je Marković.

Crnogorska književnost se danas u regionu, kako je kazao, prepoznaje prema autorima koji su pređašnjim radom i brojnim izdanjima svojih djela već stekli određen književni status i stabilnu čitalačku publiku u regionu.

- Zbog toga se na svako njihovo novo književno ostvarenje s nestrpljenjem čeka, a publika ima već formiran spektar očekivanja. Na drugoj strani, raduje me što se u posljednje vrijeme izdavački i recepcijski interes proširuje i na crnogorske spisateljice koje napokon dobijaju prostor za svoj estetski izraz - kazao je Marković.

TRETMAN DRŽAVE

Savremena crnogorska književnost je za Rebeku Čilović, kojoj je posljednju knjigu izdalo ,,Raštan izdavaštvo“ iz Beograda, sublimacija bogatog književnog nasljeđa koji je veliki zalog mladim naraštajima, kao i jedan otvoren pristup ka upoznavanju novih tekovi-

ČILOVIĆ: Za jednu malu zemlju, ali zemlju kojoj je kultura i knjiga sudbinski dodijeljena, rekla bih da nam je poklonjena velika pažnja u regionu

na koje se na fantastičan način ogledaju kod naših autora koji gotovo eksperimentalno stvaraju forme vrijedne svake pažnje.

- Mnogo je autora koji su mi bliski, a sa mnogima od njih i sarađujem, ali i ispijam kafe i imam tu sreću da ih mogu nazvati svojim prijateljima. Dragana Tripković (po mom mišljenju naša najbolja autorka), Tanja Bakić, Tijana Rakočević, Dragana Erjavšek, Jovana Bojović i mnogi drugi – kazala je Čilović. Autori i autorke iz Crne Go-

MARKOVIĆ: Raduje me što su crnogorski autori zastupljeni u regionalnom književnom prostoru i što je sve više vidljiv interes i za one glasove koji su tradicionalno bili marginalizovani

re su, prema njenim riječima, posljednjih godina u žiži regionalne književne scene, ali i kritike.

- Za jednu malu zemlju, ali zemlju kojoj je kultura i knjiga sudbinski dodijeljena, rekla bih da nam je poklonjena velika pažnja u regionu, ali da se institucije savremenim književnicima (ako hoćete da budem iskrena do kraja, živim piscima) moraju baviti na ozbiljniji način, a to znači suštinski baviti, jer onaj koji stvara i to dobru literaturu mora biti predmet interesovanja države - rekla je Čilović.

Ona je istakla da nije dovoljno da autori iz Crne Gore samo participiraju na manifestacijama i putuju od festivala do festivala.

- Potrebno je ozbiljno izdavaštvo, prevodilaštvo i briga koja se pretvorila u svoj opozit. Autor je danas prepušten sebi, a to je pogubno za dobru književnost, jer autor ne može biti i menadžer i promoter, a tek se ne može brinuti konstantno egzistencijalnim pitanjima i ,,krasti“ vrijeme za pisanje, jer naposlijetku trpi samo literatura - istakla je Čilović.

RAZVOJNI PUT

Kad kažemo ,,savremena crnogorska književnost“, kako je kazala Tripković, zaista dolazimo do osjetljivog pitanja diskontinuiteta, koji je i istorijski i kulturološki obilježio ovaj prostor.

- Da bismo mogli govoriti o nacionalnoj književnosti u teorijskom smislu, potrebno je ozbiljno razvijati kritički i esejistički aparat. To podrazumijeva kontinuirano praćenje književne produkcije kroz analitičke i teorijske modele, te građenje dijaloga među autorima, kritičarima i publikom. Nažalost, u Crnoj Gori često nedostaje taj razvojni put

TRIPKOVIĆ:

Crnogorski autori često istražuju pitanja identiteta, istorijskog nasljeđa, porodičnih odnosa, egzistencijalnih preispitivanja i tranzicijske stvarnosti

- mnogi autori bljesnu na sceni svojim specifičnim izrazom, ali kasnije nestanu ili, što je još poraznije, pređu u oportunistički prostor pisanja vođeni pukim senzacionalizmom ili sjajem trenutne popularnosti – kazala je Tripković. S tim u vezi, ona smatra da književnost u Crnoj Gori ne doseže puni potencijal. Istakla je da nedostaje sistemsko njegovanje literarne scene, što uključuje i izdavaštvo, književnu kritiku, festivale i književne programe, ali i podršku koja bi omogućila autorima da ostanu vjerni svom umjetničkom pozivu. Tripković je kazala da ,,treba priznati da crnogorski autori još nijesu dovoljno prisutni na regionalnoj sceni u onoj mjeri u kojoj bi mogli biti“.

- Razlog za to leži u nedostatku snažnijeg izdavačkog i promotivnog aparata koji bi njihove glasove učinio vidljivijim. Regionalna scena traži stalno prisustvo, a Crna Gora, nažalost, često ostaje na marginama –rekla je Tripković. Doprinos crnogorskih autora regionalnoj književnoj sceni, prema njenim riječima, varira, ali je svakako prisutan. Kako je kazala, iako Crna Gora, zbog svoje veličine i specifičnog kulturnog i istorijskog nasljeđa, možda nije dominantna u regionalnom književnom prostoru, postoje autori koji su svojim radom ostavili značajan trag.

- Što se tiče tema, crnogorski autori često istražuju pitanja identiteta, istorijskog nasljeđa, porodičnih odnosa, egzistencijalnih preispitivanja i tranzicijske stvarnosti. Tu napetost između tradicije i savremenosti treba njegovati. Crnogorski autori često eksperimentišu introspektivnim, minimalističkim pripovijedanjem, što ih ponekad izdvaja na regionalnoj sceni. Njihova proza i poezija umije biti tiha, ali snažna – protkana promišljenim detaljima, atmosferom i refleksijom – rekla je Tripković. Ona je izdvojila dva crnogorska autora koji su regionalno prepoznati.

- Ognjen Spahić, čija djela donose univerzalnu priču o izolaciji i ljudskoj patnji, te Andrej Nikolaidis, čiji eseji i romani često izazivaju pažnju zbog smjelih i kritičkih uvida - kazala je Tripković.

MATERNJA MELODIJA Ličina, koji vuče korijene iz Crne Gore, istakao je da je za njega prva asocijacija na pojam crnogorska književnost ,,činjenica da je to nešto moje, nešto što je duboko urezano u moje biće i osjećam kao svoje, naslage iz kojih potiče taj korpus su iste iz kojih ja pokušavam da progovorim, ista je maternja melodija“.

- Vjerovatno je to i razlog zašto uvijek uspije ta književnost da ostvari dobar kontakt sa mnom - kazao je Ličina. Prema njegovim riječima, nemoguće je generalizovati književnu scenu, ni po pitanju teme, a ni po pitanju forme.

- Ne samo u Crnoj Gori. Međutim, definitivno da jedan od faktora koji, od autora zavisi koliko, utiču na poetiku jeste i podneblje iz kojeg pjesnik može da crpi „maternju melodiju“. Tako da mi ovdje pada na pamet moj Bihor, Sijarićeva poetika iz koje volšebno iskri taj prostor, kao i kod Ismeta

Jedno od ranijih predstavljanja crnogorske književnosti u Splitu

Milan Marković

M. Ba B o vić

Rebeka Ćilović

UGC

Dragana Tripković

D. Miljanić

imamo pisce ponosni

Radi se na predstavljanju crnogorskih autora u BiH

Melida Travančić je istakla da unazad nekoliko godina rade intenzivnije na povezivanju, predstavljanju i objavljivanju autora/ica iz Crne Gore u BiH, ali i obrnuto.

- Izdavačka kuća Planjax je 2022. počela projekat ,,Književnost u drugom prostoru“, koji vodim i uređujem, a u sklopu tog projekta godišnje objavimo jednu ili dvije knjige iz savremene crnogorske književnosti – kazala je Travančić.

Ona je posebno istakla i jedan važan projekat koji je realizovan u saradnji dvije izdavačke kuće – Planjax i JU Ratkovićeve večeri poezije.

- Riječ je o knjizi ,,Drvo na brijegu: izbor iz bosanskohercegovačke i crnogorske književnosti“ koju smo priredili Kemal Musić i ja. Ta knjiga ima jasnu namjeru da prikaže poetike osamnaest pjesnika/inja (po devet iz obje navedene književnosti) da bi čitatelji dobili uvid u bogatstvo različitosti glasova i da bi vidjeli dvije dimenzije savremene književnosti koja je tako bliska, sa malim, skoro neznatnim razlikama. Riječ je o mladim afirmisanim pjesnicima, ali i onima koji će to tek postati - kazala je Travančić.

Rebronje i ostalih. Na crnogorskoj književnoj produkciji, iako je brojem knjiga ispod nekih drugih regionalnih, a naročito evropskih zemalja, oslikava se stanje raznovrsnosti forme i poetike svuda širom svijeta - kazao je Ličina. Crnogorski književnici su, kako je rekao, prisutni na regionalnoj književnoj sceni, ali ne u dovoljnoj mjeri.

- Mislim da bi crnogorska i makedonska književnost morale biti mnogo viđenije i prisutnije. Stekao sam utisak, može biti da griješim, da su djela pisaca iz regiona prisutnija u Crnoj Gori, nego što je to slučaj sa cr-

LIČINA: Svi koji pomno prate književnost u regionu znaju otprilike ko su ti autori koji se u Crnoj Gori izdvajaju kao značajni (ili pokazuju potencijal da bi uskoro mogli biti značajni)

Gore (ili bilo koje druge države) imala svoje izdanje za Srbiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju. - Naravno, knjige najboljih pisaca su barem djelimično dostupne, ali je surova istina da većina autora jedva dođe do objavljivanja u svojim zemljama, a o drugim zemljama se i ne pomišlja, naročito kad je u pitanju poezija - kazao je Ličina.

On je istakao da ,,Crna Gora danas ima pisce na koje može biti ponosna“. Najprije je izdvojio prozne autore Spahića i Nikolaidisa, a od djela iz novije crnogorske produkcije preporučio je „Novobran“ Jovane Bojović, ,,Živu vodu“ Rebeke Čilović i „Posjecite visoko drveće“ Nikole Nikolića

- Crna Gora je država koja definitivno ne treba da brine za budućnost svoje književnosti, a naročito poezije, postoji čitava grupa mladih autora koji se mogu svrstati u prvi red u cijelom regionu, ne samo Crnoj Gori. Neki od njih su Barbara Delać, Jana Radičević, Nikola Ćorac, Milena Radević, Amar Mulabegović, Teodora Čukić, Nataša Gudelj, Andrija Radović, Krsto Giljen, Anđela Bulajić i Jelena Kljajević – kazao je Ličina.

SNAŽNI VAL

nogorskom književnošću i u Crnoj Gori i u regionu. Svi koji pomno prate književnost u regionu znaju otprilike ko su ti autori koji se u Crnoj Gori izdvajaju kao značajni (ili pokazuju potencijal da bi uskoro mogli biti značajni), ali je jako važno i prosječnom čitaocu do kojeg ne dolazi (ili slabo dolazi) književna periodika predstaviti crnogorske autore – rekao je Ličina. On smatra da su Crnoj Gori i cijelom regionu potrebna nova ili paralelna izdanja, kad već imamo razbijen književni prostor, bilo bi idealno kada bi knjiga jednog pisca iz Crne

TRAVANČIĆ: Crnogorski autori/ ice zastupljeni su na festivalima, književnim rezidencijama i u časopisima. Mislim da je krenuo jedan snažni val crnogorske književnosti

Kazalište Marina Držića gostuje u Podgorici

„Vidi kako Lokrum pere zube“ u CNP-u

PODGORICA - Predstava „Vidi kako Lokrum pere zube“, koju je po tekstu Ivane Lovrić-Jović režirao Paolo Tišljarić, u koprodukciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika i Dubrovačkih ljetnjih igara, biće izvedena sjutra veče, u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. „Vidi kako Lokrum pere zube“ je predstava nastala dramatizacijom istoimenog romana hrvatske naučnice i spisateljice Ivane Lovrić-Jović, u kojem progovara o vlastitom odrastanju, posebno o djetinjstvu s ocem i bez njega. Vrijeme zbivanja razmješteno je i uz faktografski, djelo ima i povremeni fikcionalni karakter.

Prva asocijacija na crnogorsku književnost za Travančić su zemlja, more, planina, Lovćen, sila rijeke, mir jezera, ,,a onda se ta bajkolika slika raspadne kad kročim u Crnu Goru i suočim se sa stvarnošću, koja kao i na svakom drugom mjestu na planeti postaje destruktivna za čovjeka“.

- Nažalost, te siline prirode i sile života (ma koliko on bio težak) koja je nekada dominirala crnogorskom književnošću više nema. Sada se stvarnost u kojoj čovjek gubi mogućnost dijaloga premeće u književnost, jer crnogorski autori/ ce reaguju na stvarnost, pisanjem nastoje mijenjati sebe i svoju poziciju u svijetu – kazala je Travančić. Ona ističe da misli da je krenuo snažni val crnogorske književnosti koju donosi najmlađa generacija.

- Oni se hvataju ukoštac sa tradicionalnim vrijednostima i obračunavaju sa nametnutim društvenim normama, pa svi s nestrpljenjem čekamo šta će se to novo dogoditi (čitati, objaviti) u Crnoj Gori. Ali ono što je možda važnije jeste da crnogorska književnost bude prevedena na neke dominantne jezike današnjice, jer bez tih prijevoda slabo da se može doći do nekih velikih manifestacija, osim onih u regiji, gdje prijevodi (još) ne trebaju – rekla je Travančić. Iz novije crnogorske produkcije izdvojila je knjigu poezije ,,Samački hotel“ Pavla Goranovića, romane Andreja Nikolaidisa ,,Anomalija“, Ognjena Spahića ,,Hansenova djeca“ i Vladimira Vojinovića ,,Ne budi je“, te knjigu kratkih priča Kemala Musića ,,Inicijali“. A. RADOVIĆ

Uloge tumače Marija Š egvić , Sandra Lončarić , Mirej Stanić , Anja Đurinović, Perica Martinović, Nika Lasić, Boris Matić i Bojan Beribaka. Uz reditelja Tišljarića, autorski tim čine: dramaturškinja Marijana Fumić, scenografkinja

Vesna Režić, kostimografkinja Ana Mikulić , majstor svjetla Marko Mijatović , autor muzike Žarko Dragojević, autor video-projekcija Miran Brautović, asistentkinja scenografkinje Nikolina Kuzmić, asistentkinja kostimografije Petra Andrić, saradnik za muziku i obrade gitarskih songova Bojan Beribaka i inspicijentkinja

Anita Bubalo U duhu daljeg jačanja regionalne saradnje, do kraja mje-

seca publiku u CNP-u očekuje još jedno gostovanje i to Narodnog pozorišta Sarajevo s predstavom „Hasanaginice“autorskim projektom reditelja Danila Marunovića, 27. januara u 20 sati. Ulaznice se mogu rezervisati i kupiti na vebsajtu www.cnp.me, kao i na biletarnici pozorišta, dok se publika o aktivnostima nacionalnog teatra može informisati i putem društvenih mreža Fejsbuk i Instagram, kao i na Viber kanalu. R. K.

Čuveni glumac i reditelj Mel Gibson najavio nastavak filma o Isusu

Nakon raspeća, na redu uskrsnuće

PODGORICA – Glumac i reditelj Mel Gibson bio je najnoviji gost u popularnom podkastu Džoa Rogana (Joe Rogan), a tokom dugog intervjua iskusni umjetnik izjavio je da se nada da će sljedeće godine početi produkciju nastavka filma „Stradanje Hristovo“ (The Passion of the Christ).

- Nadam se da će to biti negdje sljedeće godine. Mnogo toga je potrebno jer je to pravo nadrealno iskustvo. Nikada nijesam pročitao ništa slično tome - rekao je Gibson o scenariju filma, za koji je ka-

snije dodao da ga je napisao zajedno sa svojim bratom i Rendlom Volasom (Randall Wallace, „Hrabro srce“). Proces pisanja trajao je sedam godina. Gibson je izjavio da će film nositi naslov „Uskrsnuće Isusa Hrista“ (The Resurrection of the Christ).

- Moj brat, Rendal i ja smo se nekako okupili oko ovoga. Dakle, imamo nekoliko dobrih glava koje su radile zajedno, ali ima i dosta ludih stvari. Mislim da, kako bi se priča ispravno ispričala, moraš početi sa padom anđela, što znači da si na drugom mjestu, u drugoj dimenziji. Moraš otići u pakao. Moraš

aM a N d a e d wards/Ge T T y M a G es

otići u Šeol – rekao je Gibson. On je dodao da planira ponovo da angažuje Džima Kavizela u ulozi Isusa. Prema naslovu filma, fokus će biti na uskrsnuću Isusa Hrista. „Stradanje Hristovo“ se završava Isusovim raspećem. U Bibliji, Isus je uskrsnuo tri dana kasnije. Gibson je dodao da će morati upotrijebiti „nekoliko tehnika“, poput kompjuterski generisanog podmlađivanja (CGI de-aging) za Kavizela, jer je prošlo više od 20 godina od prvog filma. Gibson je opisao film kao „vrlo ambiciozan“ i rekao da narativ ide od „pada anđela do smrti posljednjeg apostola“.

- Radi se o pronalaženju pristupa koji nije kičast ili previše očigledan. Mislim da imam ideje kako to izvesti i kako kod ljudi izazvati emocije kroz način na koji to prikažeš i snimiš. Razmišljam o tome već dugo. To neće biti lako i zahtijevaće mnogo planiranja, a nijesam u potpunosti siguran da to mogu izvesti, da budem iskren. Veoma je ambiciozno. Ali pokušaću, jer to je ono što moraš da uradiš, zar ne? Da izađeš na teren, zar ne? – rekao je Gibson. R. K.

Amar Ličina M. Cerova

Melida Travančić

Scena iz predstave „Vidi kako Lokrum pere zube“

Mel Gibson

Prikaz knjige Živka Andrijaševića

,,Ubistvo Franca Ferdinanda“

Vanvremenski roman

Centar za Geopolitiku objavio je krajem 2024. godine roman crnogorskog istoričara Živka Andrijaševića „Ubistvo Franca Ferdinanda“. Dvije godine nakon publikovanja svog prvog romana „Kraljica i njeni prijatelji“, koji je kod čitalaštva naišao na odličan prijem, Andrijašević se čitalačkoj publici predstavlja novim, zasigurno mnogo boljim, inovativnijim, zrelijim i zanimljivijim ostvarenjem koji čitaoce neće ostaviti ravnodušnim, a u kome se bavi problematikom o kojoj istoričari odavno nemaju što novo da kažu. I što je najgore, u traganju za nalogodavcima ovog ubistva, nijesu odmakli dalje od Bosne i Srbije. Za razliku od svojih kolega koji su nalogodavce ubistva austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda tražili po bosanskim gudurama i Srbiji, velika erudicija, pažljiva analiza istorijskih izvora, brojne indicije i logika odveli su Andrijaševića u drugom pravcu, daleko od Balkana, gdje se začudo do sada niko od istoričara, a kamoli romanopisaca, nije usudio da potraži odgovorne za ovo ubistvo – u carsku Rusiju. Tačnije u visoke dvorske krugove i obavještajne strukture kojima je, prema piščevim tvrdnjama, a što ima logike, evropski rat bio nasušno potreban.

NEKO MOĆNIJI

OD APISA

Iako se u istoriografiji kao organizatori atentata koji se desio u Sarajevu 1914. godine, a koji je bio povod za rat kakav ljudska civilizacija do tada nije zapamtila, uglavnom optužuju bosanski omladinci i Dragutin Dimitrijević-Apis, čemu je naivno podlegao i veliki istoričar Vladimir Ćorović (,,Odluku da izvrše atentat na Franca Ferdinanda donelo je nekoliko omladinaca iz Bosne i Hercegovine, koji su se, kao đaci i radnici, nalazili u Beogradu“), koji je, vjerujemo, o ovom događaju znao više nego što je u knjigama napisao, Andrijašević kroz usta svog glavnog junaka, ruskog generala G. A. Stavrogina, načelnika balkanskog departmana Glav-

Za razliku od svojih kolega koji su nalogodavce ubistva austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda tražili po bosanskim gudurama i Srbiji, velika erudicija, pažljiva analiza istorijskih izvora, brojne indicije i logika odveli su Andrijaševića u drugom pravcu, daleko od Balkana, gdje se začudo do sada niko od istoričara, a kamoli romanopisaca, nije usudio da potraži odgovorne za ovo ubistvo – u carsku Rusiju. Tačnije u visoke dvorske krugove i obavještajne strukture kojima je, prema piščevim tvrdnjama, a što ima logike, evropski rat bio nasušno potreban

ne obavještajne uprave Generalštaba ruske vojske, odlučno odbacuje takve tvrdnje. I kombinacijom fikcije, istorijskih izvora i činjenica vrši rekonstrukciju ovog događaja. Štaviše, izuzetnim stilom i nevjerovatnom imaginacijom nesvojstvenom romanopiscima na ovim prostorima vodi čitaoce kroz vrijeme, na sastanke ruskih obavještajnih službi, upoznaje ih sa ruskom saradničkom mrežom na Balkanu, ruskim ustanovama, državnicima, geopolitikom velikih evropskih sila, prilikama na Balkanu početkom 20. vijeka i ukazuje im ko je imao motiv da ubije Franca Ferdinanda. A to je, prema autorovom kazivanju, bio neko mnogo moćniji, autoritarniji i opasniji od potpukovnika Dragutina Dimitrijevića Apisa, njegovih ubica i usijanih mladobosanskih glava. Iako kao romanopisac nema obavezu da dokazuje svoje tvrdnje, što mu omogućava da lakše dođe do nalogodavaca ovog ubistva, samo oni koji ne poznaju autorovu posvećenost nauci, radnu etiku i erudiciju, tvrdiće da autor bez ikakvog osnova optužuje određene krugove u Rusiji za atentat na Franca Ferdinanda. Jer za to, kako istoričari vole da kažu, ne postoje čvrsti dokazi koji bi ih direktno odveli do nalogodavaca ovog ubistva. Pritom zanemaruju činjenicu da službe ne praktikuju da ostavljaju dokaze o umiješanosti u zločine.

Zato su oni koji smatraju da će u inostranim arhivima pronaći nalog o ovom ubistvu, ili pak dokument koji bi kompromitovao ruske državne institucije da su sudjelovale u atentatu na Franca Ferdinanda, blago rečeno, naivni. A naivni su i oni koji smatraju da ne postoje istorijski izvori i indicije koje ukazuju da su izvjesni ruski državni činovnici, sve su prilike, bili upleteni u atentat na austrougarskog prijestolonasljednika. Autor ih je, u to nema sumnje, jasno uočio i poljuljao tvrdnje koje su decenijama opstajale u istoriografiji i vrijeđale inteligenciju – da su ubistvo austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda organizovali bosanski đaci, nepismeni seljaci i Dragutin Dimitrijević Apis! Jer kada bi se tako lako i spontano ubijali državnici i krunisane glave, kako nas uvjerava istoriografi-

ja, tajne policije i obavještajne službe ne bi imale što da rade.

RUSKE SLUŽBE

Andrijašević ne dijeli mišljenje da su Franca Ferdinanda ubili bosanski đaci, seljaci i Apis. Naprotiv, ukazuje da je u Sarajevskom atentatu Apis imao ulogu izvođača radova, bosanski mladići i seljaci su posredstvom Apisovih saradnika nesporno izvršavali njegove, a Apis naloge ruskih službi. Iako istoričari teško mogu dokazati tvrdnje o sudjelovanju ruskih službi u atentatu na Franca Ferdinanda, budući da je Apis bio gospodar života i smrti u Srbiji, gdje je pomen njegovog imena ljudima ledio krv u žilama, Apisu je mogao da izdaje naređenja ovakve prirode samo neko koga nije smio da odbije. Jer, kako autor ističe: ,,Mali je čovjek Apis da svojom odlukom ubije prijestolonasljednika i izazove rat sa jednom ca-

revinom. On se u to ne bi smio upustiti bez nečijeg nagovora i odobrenja.“ S obzirom da srpska vlada nije imala udjela u ovom atentatu, budući da je Srbija bila iscrpljena u balkanskim ratovima i nije bila spremna za rat sa moćnom Carevinom, Andrijašević ukazuje da svi putevi do nalogodavaca ovog ubistva vode u Rusiju. Autor ujedno time optužuje Rusiju da je izazivač Prvog svjetskog rata, čime problematizuje tvrdnje srpske istoriografije da je najveći globalni sukob koji je svijet zapamtio do tada izazvala Njemačka. Romanopisac ukazuje da su Francu Ferdinandu došli glave krugovi bliski Velikom knezu Nikolaju Nikolajeviču, koji su u evropskom ratu vidjeli jedinstvenu šansu da spasu Rusiju od revolucije u koju je neumitno srljala, ali i da ionako imućni pojedinci, poput Velikog kneza Nikolaja Nikolajeviča, još više napune džepove

državnim novcem i time postanu moćniji nego što su uistinu bili. Zato je dolazak Franca Ferdinanda da prisustvuje manevrima austrougarske vojske u Bosni i Hercegovini 1914. godine trebalo iskoristiti da ga Apis sa društvom ,,odvede sa ovog svijeta“. Jer će njegovo ubistvo izazvati Austrougarsku da objavi rat Srbiji, što nakon poraza u ratu sa Japanom i poniženja za vrijeme aneksione krize, Rusija neće ravnodušno posmatrati. Ostalo je istorija i uglavnom je poznato čitalaštvu. No, znatno interesantnija od misteriozne pozadine ubistva Franca Ferdinanda je autorova moć imaginacije koju, zahvaljujući izuzetnom spisateljskom šarmu, prezentuje kao faktografiju, plastično oživljava duh vremena o kome piše i nastoji da objasni kako su otprilike funkcionisale obavještajne službe početkom 20. vijeka, čime uvjerava čitalaš-

tvo da se organizacija atentata na Franca Ferdinanda uistinu odigrala onako kako ju je opisao. Tim prije jer Andrijašević u svojim romanima praktikuje da imaginaciju kombinuje sa istorijskim izvorima i činjenicama, što čak i obaviještene čitaoce i dobre poznavaoce ove problematike zbunjuje i dovodi u dilemu gdje se završava faktografija i počinje imaginacija i obrnuto.

RAZUMLJIVO I ZANIMLJIVO

Zato Andrijaševićevi romani podjednako impresioniraju i laičku i stručnu javnost. A autoru se mora odati priznanje što je kompleksnu problematiku učinio razumljivom i zanimljivom, kako onima čija su znanja o ovom događaju skromna, tako i onima koji su dobro upućeni u ovu tematiku. I jedni i drugi, vjerujemo, podjednako će uživati čitajući ovaj unikatan roman. S obzirom da problematika kojom se bavi Andrijašević u ovom romanu ima znatan broj poklonika u inostranstvu, šteta bi bilo da se roman ne prevede na neki od vodećih svjetskih jezika i učini dostupnim inostranoj čitalačkoj publici. Posebnu korist od romana imaće istoričari jer je Andrijašević svojom koncepcijom i načinom promišljanja o ubistvu Franca Ferdinanda uzdrmao istoriografska istraživanja koja su inspirisana neubjedljivom polaznom pretpostavkom – da su Apis, bosanski školarci i seljaci likvidirali austrougarskog prijestolonasljednika. Time je širom otvorio vrata za nova tumačenja i promišljanja o ubistvu Franca Ferdinanda. Jer su prethodna, uprkos činjenici da su se njima bavili veliki istoričari koji su stvorili djela nesporne naučne i saznajne vrijednosti, poput Vladimira Ćorovića i Vladimira Dedijera, ipak manjkava kada je u pitanju atentat na Franca Ferdinanda. Crna Gora u Andrijaševiću odavno ima velikog intelektualca, izuzetnog naučnika i istoričara, a unazad nekoliko godina crnogorska književna scena dobila je odličnog, modernog i autentičnog romanopisca čija književna djela nailaze na nepodijeljene simpatije kod čitalačke publike. Jer se Andrijašević u svojim romanima ne bavi tričarijama koje su posljednjih godina preplavile književnu scenu, već misterioznim istorijskim temama na koje publika dobro reaguje jer su zanimljive, čitaju se s lakoćom i velikim interesovanjem. Iako i prethodni roman (,,Kraljica i njeni prijatelji“) zaslužuje sve pohvale, u romanu ,,Ubistvo Franca Ferdinanda“ autor je iskazao još veću kreativnost, zrelost i spisateljski dar kakav nijesmo vidjeli ne samo na crnogorskoj, već i na regionalnoj književnoj sceni. Zato smo sigurni da je Andrijašević stvorio djelo koje će ga nadživjeti i koje će zasigurno i za stotinu godina biti podjednako aktuelno, moderno, provokativno i interesantno kao što je danas

Piše:Milan ŠĆEKIĆ

Olujni vjetar juče ujutro oborio staru topolu koja je polomila ogradu Mosta braće Zlatičanin i obrušila se preko pješačke staze i kolovoza

Suva stabla treba uklanjati, a ne čekati da ih śever obara

Usljed olujnih udara sjevernog vjetra, juče ujutro oborena je suva topola, visoka nekoliko desetina metara, koja je polomila ogradu Mosta braće Zlatičanin i obrušila se preko pješačke staze i kolovoza.

Na svu sreću, u tom trenutku nije naišao niko od prolaznika, a ekipe gradskih preduzeća i službi ubrzo su uklonile stablo, očistile trotoar i kolovoz, privremeno sanirale ogradu mosta i obilježili je trakama.

ODGOVORNOST

Na visoka i krta stabla, koja bi mogla pasti usljed jakih udara vjetra, kao i na neuređeno zelenilo uz korito Ribnice, ali i na drugim lokacijama u gradu, ukazivali smo više puta. Ova situacija trebalo bi da bude ozbiljna opomena Glavnom gradu i nadležnim preduzećima da se što hitnije pristupe sanitarnoj sječi stabala sklonih padu, jer suvu topolu, poput ove koja je juče pala, imamo na dvadesetak metara na suprotnoj obali Ribnice, sa iste strane Mosta braće Zlatičanin. Komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Zdravko Blečić izjavio je za Pobjedu da su njihove ekipe u saradnji sa kolegama iz gradskih preduzeća Zelenilo i Čistoća uklonili topolu koja je polomila ogradu Mosta braće Zlatičanin i obrušila se preko pješačke staze i kolovoza, te omogućili normalno funkcionisanje saobraćaja, a da su njihove kolege iz Puteva privremeno sanirale ogradu mosta i obilježile je trakama. - Srećom da niko od prolaznika nije u tom trenutku naišao. Vrlo nezgodna situacija, u pitanju je ogromna topola koja je pala preko trotoara i kolovoza – kazao je Blečić i apelo-

Na visoka i krta stabla koja bi mogla pasti usljed jakih udara vjetra, kao i na neuređeno zelenilo uz korito Ribnice, ali i na drugim lokacijama u gradu, ukazivali smo više puta. Ova situacija trebalo bi da bude ozbiljna opomena Glavnom gradu i nadležnim preduzećima da se što hitnije pristupi sanitarnoj sječi stabala sklonih padu, jer suvu topolu, poput one koja je juče pala, imamo na udaljenosti od dvadesetak metara na suprotnoj obali Ribnice, sa iste strane Mosta braće Zlatičanin

vao na građane da bez prijeke potrebe ne izlaze iz svojih domova. Navodeći da su njihove ekipe juče gasile požare u dva kontejnera - u Ulici 4. jula na Zabjelu i u Dalmatinskoj ulici u Bloku šest, apelovao je na građane da ne odlažu pepeo i žar u komunalne kante. Ekipe gradskih preduzeća uklanjale su i manja stabla koja je vjetar oborio u Njegoševom parku i na Gorici.

OPREZ

Podsjećamo da se i naredna dva dana u Crnoj Gori očekuje pojačan i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, sa velikom srednjom brzinom i udarima i do 100 kilometara na sat. Na to su građani upozoreni iz Di-

rektorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova. Oni su poslali upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazali na potrebu podizanja operativne spremnosti. Glavni grad je uoči najavljenog lošeg vremena pozvao sve da odmah preduzmu preventivne mjere kako bi se izbjegla ugroženost ljudskih života, imovine, te kulturnih i drugih dobara našeg grada. Naglasili su da je Glavni grad preduzeo sve potrebne mjere, a nadležne službe su u punoj pripravnosti. Iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, upozoravajući na opasnost pada stabala na Gorici, apelovali su na građane da se suzdrže od šet-

I fasade stradaju

Usljed jakih udara sjevernog vjetra, obrušilo se veliko parče fasade na zgradi u Ulici slobode, koje je palo i oštetilo nekoliko vozila na parkingu sa dvorišne strane.

S obzirom na to da postoji bojazan od daljeg urušavanja fasade, mole se građani da budu na oprezu.

nje po Gorici tokom trajanja vjetrovitog perioda.

I. MITROVIĆ

Dinosaurusi

U Univerzitetskom parku između zgrade Rektorata i tehničkih fakulteta prethodnih dana počele su pripreme za najveću regionalnu izložbu dinosaurusa. Atraktivne replike ovih stvorenja u prirodnoj veličini se postavljaju, a ono što je sasvim sigurno jeste da će ova postavka svim posjetiocima pružiti

jedinstvenu priliku da otputuju kroz prošlost, u surova vremena kada su oni gospodarili planetom. Svečano otvaranje izložbe, odnosno Dino parka zakazano je za 15. januar, a svi zainteresovani biće u prilici da je pogledaju do 31. marta. Ulaz u Dino park će se naplaćivati u skladu sa cjenovnim

politikama Prirodnjačkog muzeja. Ovaj nesvakidašnji događaj organizuju Turistička organizacija Glavnog grada i Prirodnjački muzej Crne Gore, u saradnji sa Prirodnjačkim centrom iz Svilajnca i Univerzitetom Crne Gore koji je ustupio prostor Univerzitetskog parka za ovu namjenu. Postavka od 15 dinosaurusa, kako su još prošle godine saopštili organizatori, neće biti samo edukativna, već i zabavna za sve uzraste.

M. MARKOVIĆ

Topola koja je oborena usljed jakog vjetra

Još jedna suva topola na suprotnoj obali Ribnice

Urušena fasada

Pripreme za izložbu u Univerzitetskom parku

Sigurnom pobjedom protiv Spartaka u Subotici, košarkaši SC Derbija prekinuli niz od sedam poraza i vratili se na pobjednički kolosi3jek

Skinuli veliki teret i povratili samopouzdanje

PODGORICA – Nakon nesrećnog poraza u Čačku od Borca, nakon produžetka, jednog od barem pet na jednu ili dvije lopte u proteklih 15 kola, trener SC Derbija Petar Mijović je, između ostalog, kazao: - Sad treba da pokažemo zajedništvo i mentalnu čvrstinu i nastavimo sa dobrim treningom, što u suštini i radimo. Možda nam se ovo propušteno negdje i vrati – kazao je Mijović nakon Borca, ističući da njegovom timu „nedostaje makar jedna pobjeda i zbog nivoa igre i protiv mnogo boljih ekipa od njih u ovoj polusezoni“. Sedmicu kasnije su Podgoričani dobili ono što su ispustili u nekoliko prethodnih mečeva, posebno protiv Krke (91:97), Splita (85:88) i Borca (76:78) u gostima, te Dubaija (86:87) i Mege (77:82) kod kuće. Ali Podgoričani protiv Spartaka (89:79) nijesu riješili u svoju korist neizvjestan meč, nijesu dobili ni neizvjesnu završnicu. U Subotici, maltene, nije bilo ni neizvjesno, osim početka druge četvrtine, kada je Spartak serijom 13:0 prvi put poveo na meču u „Dudovoj šimi“, ali i posljednji. Sudbina meča prije i poslije toga je, apsolutno, bila u rukama „studenata“… - Iskren da budem, vjerovao sam da, zbog načina na koji smo radili od početka do danas, to mora negdje da nam se vrati. Vratilo nam se na jako teškom gostovanju, protiv izuzetno zahtjevne ekipe, teške za pripremu i igru protiv njih – ističe Mijović. Do prve sezonske pobjede u gostima, pete ukupno u 16 kola, Podgoričani su došli na impresivan način. Već nakon

Krizu prebrodili mirnoćom i uz podršku struktura kluba

Iako je SC Derbi do gostovanja u Subotici bio u seriji od sedam poraza, iako do meča u „Dudovoj šumi“ nije imao nijednu pobjedu u gostima, stručni štab i ekipa

prve četvrtine su imali dvocifrenu prednost (27:15), na poluvremenu su vodili sa „plus 18“ (54:36), a u trećoj dionici je prednost gostiju išla do 28 razlike (76:48). Da nije bilo opuštanja „studenata“ u posljednjih pet minuta posljednje četvrtine, Spartak bi doživio najubjedljiviji poraz u sezoni, pošto su gosti u 35. minutu vodili 87:62. Ovako, SC Derbi je izjednačio najubjedljiviji poraz Spartaka, koji je do sada samo jednom izgubio dvocifrenom razlikom, od Zadra u gostima (76:66). Subotičani (skor 9-7 u ligi) su, naime, jednocifrenom razlikom gubili od Crve-

su imali apsolutnu podršku čelnika kluba. To je i pomoglo da „studenti“ prekinu niz poraza…

– Ne samo timski i na terenu nego i sa nekom mirnoćom i

ne zvezde, Partizana, Cedevita Olimpije, a od Dubaija sa pola koša, što dovoljno govori kakvu su pobjedu ostvarili Podgoričani i to drugi put protiv istog rivala (kod kuće su slavili 84:76). - Srećni smo i mislim da je ova pobjeda skinula određeni teret za nas, prevashodno sa mladih igrača, kojima je falila jedna pobjeda kako bi povratili samopouzdanje koje su imali na samom početku sezone - istakao je trener SC Derbija. SC Derbi će u nastavku sezone moći mirnije da igra, jer su se trijumfom u Subotici udaljili od opasne zone, a nijesu predaleko ni od plej-of zone (tri pobjede), iako je, realno, to teško

podrškom koju smo imali od svih struktura kluba, posebno od utakmice sa Megom, preko Borca, uspjeli smo da prebrodimo rezultatsku krizu u kojoj smo se našli i zasluženo trijumfujemo u Subotici protiv ekipe koja je veliko osvježenje za ABA ligu – rekao je Petar Mijović

dostižan domet ove sezone. Uostalom, osim sigurnog opstanka u ligi, cilj SC Derbija i ove sezone je afirmacija mladih igrača, što se posebno vidi kroz učinak 21-godišnjeg Luke Bogavca (13,9 poena, 3,3 skoka i 1,9 asistencija prosječno po meču) i 19-godišnjeg Davida Mirkovića (9,1 poen, 6,4 skoka).

A Podgoričani u narednom meču, kod kuće sa Cibonom, imaju priliku da prvi put u sezoni „vežu“ dvije pobjede.

- Pokušaćemo sada, na krilima pobjede protiv Spartaka, da gradimo neke naredne dobre rezultate – zaključio je Mijović. S. JONČIĆ

Finiks kod kuće bolji od Jute, Majami u gostima savladao Portland

Morent presudio Minesoti

PODGORICA – Sa četiri uzastopna poena u samom finišu meča, Dža Morent je donio pobjedu Memfisu u gostima protiv Minesote, poslije velike drame, sa 127:125.

U neizvjesnoj utakmici do kraja, Minesota je vodila pred posljednji minut, ali je Morent presudio domaćinu. Na drugoj strani, Entoni Edvards nije uspio da pogodi trojku i tako dovede svoj tim do trijumfa.

Kod Memfisa se istakao Džeren Džekson Junior sa 33 poena i osam skokova, pratio ga je Dezmond Bejn sa 21 poenom uz po pet skokova i asistencija. Dvocifren je bio i Morent sa 12 poena, pet skokova i četiri asistencije. Kod Minesote je najefikasniji bio Donte Divićenco sa 27 poena, uz 10 skokova i sedam asistencija, pratio ga je Džejden Mekdenijels sa 21 poenom i šest skokova. Memfis se nalazi na trećem mjestu Zapada sa 25 pobjeda i 14 poraza, dok je Minesota osma sa skorom 20-18.

Detroit je kod kuće bio bolji od Toronta sa 123:114. Utakmica je bila neizvjesna do samog kraja, ali su Pistonsi uspjeli da slome otpor Reptorsa u posljednjem kvartalu i dođu do pobjede.

Detroit je do pobjede predvodio Kejd Kaningem sa tripl-dabl učinkom, odnosno 22 poena, 10 skokova i 17 asistencija. Dvocifren učinak su imali Tim Hardavej Junior sa 27 poena, Malik Bizli sa 18, dok je Tobajas Heris imao 17 poena

i sedam skokova. Kod Toronta Ajzea Kvikli je imao 25 poena, pratio ga je Skoti Barns sa 16 poena i 12 skokova. Pistonsi se nalaze na osmom mjestu Istoka sa 20 pobjeda i 19 poraza, dok se Toronto, nakon petog poraza u nizu, nalazi na pretposljednjem mjestu Istoka sa osam pobjeda i 31 porazom. Košarkaši Finiksa su savladali Jutu na svom parketu sa 114:106. Sanse je do pobjede predvodio Devin Buker sa 34 poena, pet skokova i četiri asistencije, a dvocifreni su bili i Kevin Durent sa 25 poena, pet skokova i sedam asistencija, kao i Grejson Alen sa 14 poena. Kod Jute se istakao Lauri Markanen sa 24 poena, pratio ga je Kolin Sekston sa 20 poena, četiri skoka i isto toliko asistencija. Sansi se nalaze na 12. mjestu Zapada sa 18 pobjeda i 19 poraza, dok je Juta pretposljednja sa skorom 9-28.

Majami je u gostima savladao Portland sa 119:98.

U Majamiju je najbolji bio Tajler Hiro sa 32 poena, pet skokova i isto toliko asistencija, a srpski reprezentativac Nikola Jović ostvario je najbolji učinak u sezoni, ubacivši 21 poen, uz osam skokova i pet asistencija. Blejzerse nijesu spasili Anferni Simons sa 28 poena, odnosno, Šedon Šarp sa 22 poena i pet asistencija. Deni Avdija ih je ispratio sa 15 poena, 12 skokova i pet asistencija.

Majami je šesti u Istočnoj konferenciji sa 20 pobjeda i 17 poraza, dok je Portlandov učinak sada 13-25 za 13. mjesto na Zapadu.

Rezultati : Finiks – Juta 114:106 , Detroit – Toronto 123:114, Minesota – Memfis 125:127, Portland – Majami 98:119. S. J.

U crnogorskom derbiju u ABA ligi, Budućnost

Voli ponovo ubjedljiva protiv Mornara

Sve jasno nakon prve četvrtine

PODGORICA – S obzirom na to kakav roster imaju dva tima i kako se odvijaju stvari u dosadašnjem toku sezone (Budućnost je na diobi prvog mjesta, Mornar je posljednji), bilo je teško očekivati neizvjestan crnogorski derbi.

Tako je i bilo, kao u prvom meču u Baru (98:51 za goste), i duel u „Mtel dvorani Morača“ je bio lišen bilo kakve neizvjesnosti, a Budućnost je ponovo bila ubjedljiva sa 110:79.

Sa 14 pobjeda i dva poraza, Podgoričani su izjednačeni na prvom mjestu na tabeli sa Partizanom, dok je Crvena zvezda, nakon poraza od Dubaija, pala na treće mjesto (13-3), pa će Budućnost o prvom mjestu za plej-of, ako ne napravi kiks prije toga, vjerovatno odlučivati u februaru (u gostima sa Crvenom zvezdom) i aprilu (kod kuće sa Partizanom). Mornar je, sa druge strane, nakon dvije dobre partije u gostima, protiv Splita i Igokee, odigrao jednu blijedu partiju, posebno u prvoj četvrtini, pa ostao na jednoj pobjedi i začelju tabele. Pošto je od početka bilo jasno da će „plavi“ u laganom ritmu do pobjede, trener Andrej Žakelj je duel sa Baranima iskoristio i da podijeli minutažu na sve igrače, uključujući Judoku Azubukija i kapitena Aleksu Ilića. Time je slovenački stručnjak malo rasteretio one koji igraju najviše i koji su iznijeli teret prethodnog meča u nesrećnom porazu, nakon produžetka, u Istanbulu od Bahčešehira. Na kraj način će ekipa svježija dočekati važan duel kod kuće u srijedu u Evrokupu, protiv Hapoela iz Tel Aviva, gdje „plavima“ treba pobjeda u borbi za mjesto u plej-ofu.

MINIJATURA MEGIJA

Rijetko se događa da jedan igrač za četvrtinu upiše više poena nego cijeli protivnički tim zajedno, posebno ne za dva minuta i 17 sekundi. Upravo je to uradio Flečer Megi, koji je sredinom prve dionice zamijenio Rašida Sulejmona, ali se napadački „upalio“ nešto više od dva minuta prije kraja kvartala i do kraja „odapeo“ tri trojke, te upisao još koš za dva poena i tri bacanja, pošto je bio fauliran pri šutu sa perimetra, za ukupno 14 poena, pet više od

Morgan 2

Sulejmon 11

Ilić 8

Megi 19

Slavković 2

TanaskovićFerel 18

Jovanović 9

Omić 17

Rajt 9

Azubuki 8

Kamenjaš 7

Dvorana: ,,Mtel Morača“. Gledalaca: 700.

Sudije: Mustapić, Vovk i Katić.

110 79

ŽAKELJ:

Od utakmice sam dobio sve što sam kao trener želio

Andrej Žakelj je bio zadovoljan što se njegova ekipa odmah vratila na pobjednički kolosjek nakon poraza u Istanbulu od Bahčešehira.

– Sve što sam želio od ove utakmice, o tome smo pričali manje-više poslije teškog poraza u Istanbulu, bio je pristup. Da uđemo u utakmicu maksimalno profesionalno, sa energijom i fokusom. Mislim da sam kao trener to i dobio, to me najviše interesuje. Kada smo fokusirani i kada imamo pravi pristup, onda igramo dobru košarku, kao što je bilo prvo poluvrijeme. Mornar će sigurno igrati sve bolje i bolje, pokazale su to prethodne dvije utakmice. Želim im sve najbolje u nastavku sezone, a mi već od sjutra moramo da okrenemo glave ka srijedi – istakao je Žakelj. Dobra prva četvrtina utakmice je bio presudna za Budućnost.

– Da smo se na početku mučili, mislim da bismo se mučili cijelu utakmicu bez obzira na to ko je na drugoj strani. Dobro smo krenuli i dalje je sve bilo lakše. Pokušao sam neke igrače da odmorim, takav je bio plan, svi su dobili šansu – dodao je Žakelj.

Mornara. To dovoljno govori o odnosu snaga u prvoj četvrtini, koja je jasno pokazala u kom pravcu da će da ide, po tradiciji, još uvijek najveći crnogorski derbi. Budućnost je meč otvorila vođstvom od 11:0, gosti su prve poene (Lazar Radetić) nakon tri minuta i 50 sekundi igre, a do kraja su ubacili još samo tri koša iz igre, pa je nakon prve četvrtine Budućnost imala prednost od velikih i nedostižnih 24 razlike (33:9), uz sedam skokova i šest poena, uz dva atraktivna zakucavanja Kenana Kamenjaša S obzirom na rezultat i razliku u kvalitetu, Žakelj je već u drugoj četvrtini stigao na parket da pošalje svih 12 igrača, uključujući i centra Azubukija, koji je prilikom ulaska na teren, na dva minuta i 42 sekunde, ali i

nakon zakucavanja za 54:28, dobio veliki aplauz sa tribina, vjerovatno kao znak podrške momku koji je došao kao veliko pojačanje iz NBA lige, ali se nije adaptirao, pa je vrlo rijetko bio u rosteru, a kamoli igrao. Mornar je u drugoj četvrtini pružio jači otpor (27:21), prije svega jer je ubacio četiri trojke (jednu u prvoj dionici), od čega, umnogome, i zavisi igra Barana. Nije, međutim, to poremetilo Budućnost, koja je bila razigrana i šuterski raspoložena, pa je imala i 32 poena prednosti (60:28), dva više od razlike na poluvremenu (60:30), uz 12 poena Alena Omića u drugoj dionici, bez promašaja iz igre (5-5). Na poluvremenu je najveća razlika bila u odnosu na skokove u korist domaćina (22-7), a Podgoričani su, logično, bolje šu-

PAVIĆEVIĆ: Debelo plaćate igrače i još morate da ih molite da igraju

Trener Mornara Mihailo

Pavićević je istakao da njegova ekipa, „nažalost, nije dobro otvorila novu godinu“ i čestitao je Budućnosti „na više nego zasluženoj pobjedi“.

– Rekao sam u najavi ove utakmice, bez ikakve kurtoazije, da Budućnost u ovom trenutku izgleda sjajno, da je u vrhunskoj formi i posljednje utakmice su to pokazale. Na drugoj strani, izašla je ekipa koja nije ni blizu nivoa na kome igra Budućnost

tirali za dva (75 – 53,8 odsto) i tri poena (54,5 – 31,3 odsto), imali su više asistencija (14-8) i ukradenih lopti (6-2), te manje izgubljenih (5-7). Interesantno, samo je Budućnost poentirala nakon ofanzivnih skokova (9-0) i iz kontranapada (16-0).

RUTINA „PLAVIH“ U NASTAVKU

Budućnost je u drugom poluvremenu rutinski kontrolisala igru i rezultat. U trećoj četvrtini je, interesantno, postigla pet trojki i samo dva koša za dva poena, a za tri poena je, uz zvuk sirene na isteku vremena za ovu dionicu, pogodio i centar Alen Omić, prvi put u ABA ligi od 13. maja 2023. godine u dresu Cedevita Olimpije protiv FMP-a. I Barani su u ovoj kvartalu ubacili više koševa

trenutno. Ima tu dosta faktora, i prvo želim da krenem od sebe, svaki poraz prihvatam na sebe. Imali smo specifičan raspored, odigrali mnogo ranije nego što je trebalo meč sa Igokeom i tu se otvorio prostor gdje smo imali višak slobodnog vremena i pošto imamo težak raspored, svjesno sam dao duži odmor ekipi i prihvatam da je to, možda, bio razlog onako lošeg početka meča i utakmica je završena poslije prve četvrtine, kada

sa perimetra (tri) nego za dva poena (jedan). Početkom 32. minuta, Budućnost je vodila sa maksimalnih 38 razlike (88:50), ali je Mornar na kraju dobio ovu dionicu (31:29) i minimalno ublažio poraz... Najefikasniji u Budućnosti bio je Flečer Megi sa 19 poena, Jogi Ferel je dodao 18 poena, šest asistencija i četiri skoka, Alen Omić je dodao 17 poena, a Rašid Sulejmon 11. U Mornaru su se istakli Džamari Smit sa 18 i Čiko Karter Junior sa 17 poena, a dvocifreni su bili i Ilija Đoković (13), Noa Tomason (11) i Lovro Buljević (11).

Budućnost u narednom kolu, 18. januara, gostuje Splitu, dok Mornar dva dana kasnije dočekuje Crvenu zvezdu.S. JONČIĆ

je bilo 33:9. Nijesmo postojali na terenu i protiv ekipe kakva je Budućnost kazna je stigla odmah. U nastavku je bio period dobre igre, momenata gdje smo imali neku kontrolu, a u većem dijelu toga je nedostajalo – rekao je, između ostalog, Pavićević, i dodao: – Morate debelo da plaćate igrače i molite ih da igraju, da im pospješujete voljni momenat, a ja to ne mogu kao trener i bivši igrač da shvatim.

Crnogorski fudbaler najavio ubjedljiv trijumf velikana iz Nikozije

Sjajan gol Erakovića u pobjedi Omonije

Fudbaleri Omonije vratili su se na pobjednički kolosijek u prvenstvu Kipra, a trijumf na gostovanju AEL-u u Limasolu od 4:0 najavio je povremeni crnogorski reprezentativac Novica Eraković

Dvadesetpetogodišnji vezista postigao je efektan pogodak već u četvrtom minutu utakmice – iz prve je sa 17 me-

tara spoljnim dijelom stopala fantastično pogodio uz dalju stativu.

To mu je drugi gol ove sezone, nakon što je 2. novembra bio strijelac u meču s Omonijom 29. maj. Gol Nikšićanina bio je jedini u prvom poluvremenu, na čijem isteku je Stevan Jovetić dobio žuti karton. Eraković je zamijenjen u 67.

minutu, a devet minuta kasnije Omonija je udvostručila vođstvo autogolom Uedraoga Jovetić je igrao do prvog minuta nadoknade, u kojoj su Kusulos i Alium potvrdili trijumf velikana iz Nikozije. Omonija je četvrta na tabeli, sa osam bodova manje od Arisa i Pafosa. AEK iz Larnake ima dva boda više od ekipe Jovetića i Erakovića. Ne. K.

SUPERKUP ŠPANIJE: Spektakl ,,blaugrane“ u Džedi

Barselona ponizila Real

Barselona je drugi put u tri mjeseca ponizila Real Madrid – krajem oktobra bilo je 4:0 u prijestonici Španije u meču La Lige, dok je sinoć u Džedi tim Hansija Flika slavio 5:2 i osvojio Superkup. Spektakularan meč odigran je u Saudijskoj Arabiji, gdje je ,,blaugrana“ pokazala da savršeno zna kako da iskoristi slabosti ekipe Karla Anćelotija, a nije ih malo ove sezone... Niko nije mogao da nasluti novi potop ,,merengesa“ kada je Kilijan Mbape već u petom minutu iz kontre doveo Real u vođstvo. Branio je Tibo Kurtoa prije i poslije toga na visokom nivou, čuvao mrežu Reala koliko je mogao, ali bio je nemoćan pred naletom Barselone. U Džedi su zimi česte pješčane oluje, a Anćelotijev tim juče se suočio sa fudbalskom.

Barsa je izjednačila u 22. kada je Levandovski sjajno odigrao za Jamala, a najbolji mladi fudbaler na svijetu demonstrirao efektnu završnicu. Bio je to samo uvod u crnu noć Reala na obali Crvenog mora. Kamavinga je u 35. očajno reagovao u svom šesnaestercu, visoko je podigao nogu kad mu je Gavi prišao sa leđa i nije bilo dileme da je jedanaesterac, iako se gledao VAR – siguran izvođač bio je Robert Levandovski (1:2).

Samo tri minuta kasnije ponovo je Kurtoa morao da vadi loptu iz mreže, na centaršut Kundea odlično je glavom pogodio

Rafinja

Dugo je trajala nadoknada u prvom poluvremenu, čak 10 minuta, i baš pred odlazak na pauzu u strijelce se upisao Alehandro Balde – Barsa je kre-

Kreativni vezista Marko Miličković

Budućnost

Sada je zvanično – Marko Miličković je prvo pojačanje Budućnosti u zimskom prelaznom roku.

Transfer je najavljen ranije, a realizovan je nakon što je kreativni vezista prošao ljekarske preglede. Rođeni Podgoričanin potpisao je dvogodišnji ugovor, a u redove lidera Meridianbet 1. CFL dolazi nakon sezone u Uzbekistanu, gdje je nastupao za Metalurg Bekabad. – Nije fraza, nego je stvarno tako: san svakog dječaka iz Podgorice je da zaigra za Budućnost i da u „plavo-bijelim“ bojama pod Goricom postigne gol pred navijačima. Tako je moj san na pragu ostvarenja – rekao je Miličković. Nakon osvojenog Kupa 2018. sa sadašnjim OFK Titograd bio je u Otrant Olimpiku, Feronikeliju sa Kosova, pa potvrdio talenat u dresu Petrovca u prvom dijelu sezone 2021/22. Miličković je na 19 utakmica postigao 10 golova, bio prvi strijelac lige i jedan od najboljih igrača u tom trenutku, pričalo se o reprezentaciji, a ugrabio ga je Žalgiris: dvije sezone (2022, 2023), 74 utakmica u ,,zeleno – bijelom“, 12 golova, deset asistencija, dupla kruna, Superkup Litvanije, MVP finala Kupa, grupna faza Lige konferencija.

Individualno je imao uspješnu godinu i u Metalurgu iz Uzbekistana – 31 utakmica, sedam pogodaka, tri asistencije... – Ostvario sam se kao igrač u tri zemlje u kojima sam nastupao, ali dolazak u Budućnost stvarno prihvatam kao krunu dosa-

dašnje karijere. Budućnost je naš najveći klub, brend i institucija – jasan je Miličković u razgovoru za klupski sajt. I dok je igrao vani, pratio je ,,plave“... – Gledao sam skoro svaku utakmicu, tako da sam dobro upoznat sa ekipom. Sve i da nisam pratio Budućnost prethodnih

pola godine, veliki broj mojih prijatelja igra ili je igrao u Budućnosti, i svi oni kada se dotaknemo te priče oko Budućnosti kažu da je stvarno privilegija biti dio kluba – naglašava 26-godišnji ofanzivac. Došao je da se bori za mjesto koje je ostalo upražnjeno nakon odlaska Milana Vukotića

nula u kontru poslije kornera Reala, koju je na asistenciju Rafinje krunisao 21-godišnji Španac.

Odmah na startu nastavka Rodrigo je pogodio stativu, a već u sljedećem napadu Barselona je povisila na 5:1. Kasado je fantastično lansirao Rafinju u kontru, a spektakularni Brazilac driblingom izbacio dva igrača i dao svoj drugi gol. ,,Blaugrana“ je u 56. ostala s igračem manje jer je golman Vojćeh Šćensni dobio crveni karton, kada je izvan šesnaesterca faulirao Mbapea. Taj trenutak je odredio nastavak meča – Barselona nije rizikovala, a nije je poremetio ni odličan pogodak Rodriga u 60. minutu iz slobodnog udarca za 5:2. Barselona je rekorder u Superkupu Španije sa 15 trofeja, Real Madrid je ostao na 13. Ne. K.

Kapiten Sitija na izlaznim vratima

Voker i Milan na istim talasnim dužinama

PODGORICA – Kajl Voker želi da ide iz Engleske, a mogao bi na kraju sezone da napusti Siti i pojača Milan. Kapiten nije bio u protokolu za utakmicu FA kupa protiv Salforda (8:0), a defanzivac je navodno saopštio čelnicima da je vrijeme da se oproba u nekoj drugoj sredini. Utisak je da mu „građani“ neće praviti probleme iako ima važeći ugovor do

ljeta 2026. Iako još zvančne ponude nema iz Italije, mediji pišu da je to gotova stvar i da će u zimskom prelaznom roku pojačati Milan, i to bez obeštećenja. Pep Gvardiola, takođe, nema ništa protiv da defanzivac ode u neku drugu sredinu, jer su angažovali mladog Abdukodira Husanova, nekadašnjeg štopera francuskog Lensa. R. A.

Naši futsalisti igrali neriješeno

POREČ – Dvorana ,,Finida“. Golovi: 1:0 Tadić u 5, 1:1 Kustoš u 11, 1:2 Neaku u 12, 2:2 Jelić u 33. minutu.

CRNA GORA: Đečbitrić, Mandić, Vuković, Vuković,

Crna Gora 2 Rumunija 2

je privilegija

Može da bude od pomoći u svim linijama u ofanzivi jer je kao mlađi igrao i po krilu, ali upravo se profilisao na svojoj poziciji – polušpica. – Milan je moj drug, oduševljeno sam gledao njegove golove i igre u prvom dijelu sezone, postavio je standarde koje je malo ko dosegao u našoj ligi, a od sr-

ca mu želim da nastavi sa sjajnim partijama u novom klubu – jasan je Miličković, koji je upravo tokom jeseni sezone 2021/22. odigrao sličnu polusezonu, omogućivši Petrovcu da se bori za Evropu. – Igrač sam koji će svojim radom prvo na treninzima, a onda i partijama na terenu da-

turnira u Poreču

Barjaktarović.

Igrali su još: Marković, Krunić, Tadić, Čaprić, Elezaga, Jelić, Ćetković, Međedović.

RUMUNIJA: Gurin, Mate, Todoran, Neaku, Kurtikapean.

Igrali su još: Sabo, Čoz, Tudor, Dima, Dean, Kustoš, Balint, Kiš, Lingurar, Bodiu. Omladinska futsal reprezentacija Crne Gore remizirala je sa Rumunijom s rezultatom 2:2 u posljednjem kolu turnira u Poreču. Naša selekcija povela je preko Srđana Tadića u petom minutu, da bi Rumunija preokrenula golovima Sabolča Kustoša u 11. i Narcisa Neakua u 12. minutu. Konačan rezultat postavio je Vasili-

PODGORICA – Prva od

dvije grupe kandidata za žensku pionirsku reprezentaciju Crne Gore boraviće od 13. do 16. januara na pri-

ti sve od sebe da ostavi trag u klubu. Vjerujem da ćemo kao ekipa da se kroz treninge i utakmice što bolje pripremimo za prvenstvo, a da ćemo na proljeće iz utakmice u utakmicu biti bliži cilju. Što se tiče ličnih očekivanja, uvijek će da budu podređena kolektivu, osvajanju duple krune i iskoraku u Evropi.

Marko Miličković ima iskustvo u međunarodnim takmičenjima: sa Žalgirisom je u sezoni 2022/23. stigao do 3. kola kvalifikacija za Ligu šampiona, pa je igrao 4. kolo kvalifikacija za Ligu Evrope da bi učestvovao u Ligi konferencija.

– Sva tri inostrana angažmana su bila značajna za mene, igrao sam dobro, imao minutažu, ali je Žalgiris i ta sezona definitivno prelijepo iskustvo za mene. Sve to mi je pomoglo da sazrim kao igrač, oprobam se protiv boljih i većih. Nadam se da ću sa ekipom Budućnosti to doživjeti, željan sam dokazivanja i rezultata.

S vojevremeno je Petrovac ostavio u evropskoj zoni kada je odlazio, a tri godine kasnije – ,,nebo-plavi“ su drugi na tabeli, najbliži pratilac Budućnosti u pohodu na titulu. – Partijama u tom timu sam izbio u fudbalsku orbitu i uvijek ću biti zahvalan Petrovcu. I kada sam bio tamo, a i sada mislim da je to prava sredina za mladog igrača, znam da se radi dobro i imam prijatelje dolje – hvali svoj bivši klub Miličković, pa sa osmijehom na licu poručuje.

– I želim im da zadrže drugu poziciju na tabeli. D. KAŽIĆ

Arsenal „pali motore“, slijedi šest provjera

PODGORICA – Fudbaleri Arsenala okupiće se danas u Tivtu, a nakon prozivke igrača, odradiće trening, sa čime će početi zimske pripreme.

Pripreme će se obaviti u Tivtu, a šef stručnog štaba Božidar Tujković već je dogovorio i odigravanje više prijateljskih

utakmica. Tivćani će igrati sa Sutjeskom 25. januara, s Adriom 1. februara, zatim četiri dana kasnije rival će biti Otrant Olimpik, dok će Arsenal 8. februara igrati sa Grbljem 8. februara. Posljednje provjere biće protiv barskog Mornara 12. februara i tri dana kasnije protiv Lovćena.

Iako je najavljeno da će biti promjena u timu, za sada je poznato da je potpis stavio samo Obeng Regan iz Gane. Sa druge strane, Arsenal je potvrdio da je tim napustio Marko Bojović Proljećnji dio prvenstva u Meridianbet 1. CFL počinje 22. februara kada Arsenal gostuje ekipi Dečića. R. P.

Crnogorski vezista neočekivano napustio Sarajevo

Đuričković bez kluba

PODGORICA – Fudbalski klub Sarajevo raskinuo je prije vremena ugovor sa crnogorskim fudbalerom Miomirom Đuričkovićem Đuričković je bordo dres zadužio 2023. godine i za to vrijeme upisao 44 nastupa, nosio kapitensku traku. U međuvremenu postao je ljubimac navijača zbog zalaganja i borbenosti, o čemu najbolje govori podatak da su mu najvatrenije pristalice Sarajeva „Horde zla“ uručile Nagradu „Ismir Pinto“ na kraju prethodne sezone.

– Đuričkoviću zahvaljujemo na predanom radu i zalaganju na terenu. Želimo mu mnogo sreće i uspjeha – stoji u objavi na

Instagram stranici kluba. Neočekivano, ali bivši igrač Budućnosti sada je slobodan pri izboru sredine... R. P.

je Jelić u 33. minutu, a sjajnom intervencijom istakao se Luka Marković, koji je u posljednjem minutu odbranio Kustošu kazneni udarac sa 10 metara. - Iako nijesmo zabilježili pobjedu, veoma sam zadovoljan kako smo odigrali utakmicu protiv odlične ekipe Rumunije. Borbenost je bila na najvišem nivou, kao i sama igra. Samo je nedostajalo malo više koncentracije u odlučujućim momentima, što nam je onemugućilo da slavimo – rekao je selektor Sveto Ljesar R. P.

premama u Igalu. Za taj kamp selektor Mirko Marić pozvao je 30 igračica – golmanke: Ena Ličina (Cveteks), Milica Vujašević (Ila-

rion), Anja Golubović, Leticija Habibović (Akademija Berane); odbrana: Milica Čukić, Maša Džiknić, Ksenija Orović, Aleksandra Gube-

rinić, Hristina Babić (Akademija Berane); vezni red: Ema Obradović , Sara Popović , Anđela Bulatović, Petra Stojković, Nina Drobnjak (Bu-

dućnost), Kristina Perunović, Milica Vujović , Itana Eraković (Ekonomist), Tijana Ajković , Sara Janković (Mladost); napad: Viktorija Golubović , Simona Milović (Akademija siti), Lucija Radoman, Irina Popović, Adelina Nurković (Ilarion), M arija Jočić , Iva Vučeljić (Zora), Amra Kajošević (MKM), Adna Šabanović, Jovana Davidović, Lara Mišović (Breznica). Druga grupa u Igalu će trenirati od 16. do 19. januara. R. P.

Prva grupa igračica od danas do nedjelje u Igalu

Prvoligaš iz Tivta danas počinje pripreme

Novi potop, sa Hrvatskom u četvrtfinalu Superfinala

Grčka 17

Crna Gora 10

OTOPENI – Gradski bazen. Sudije: Ž Burž (Francuska) i T Kovač- Čatloš (Mađarska). Igrač više: Grčka 15-10, Crna Gora 11-3. Peterci: Grčka 1 (0), Crna Gora 2 (2). Rezultat po četvrtinama: 3:2, 7:1, 4:3, 3:4. GRČKA: Zerdevas (sedam odbrana), Genidunijas, Skubakis 1, Gjuvecis 1, Argiropulos 4, Papanastasiu 3, Gilas 1, Kalogeropulos 4, Alafragis 1, Kakaris 1, Nikolaidis, Halivopulos 1, Panajotis (tri odbrane), Dimu

Parovi četvrtfinala

Crna Gora – Hrvatska Grčka – Japan Španija – Njemačka Mađarska – Holandija

CRNA GORA: Tešanović (osam odbrana), Moskov 3 (1), Đ. Radović 1 (1), Vujović, Mačić, Ćetković, Vučković, Đurđić, Perković 2, Popadić, Matković 4, Gardašević, Đurović (pet odbrana), D. Radović Prvi i dva posljednja meča u kvalifikacijama za završni turnir Svjetskog kupa potvrdili su koliko su crnogorski vaterpolisti daleko od vodećih reprezentacija i koliko težak posao čeka novog selektora Dejana Savića u pokušaju da ,,ajkule“ približi vrhu. Naša reprezentacija je u meču za treće mjesto u Otopeniju doživjela težak poraz od Grčke (17:10), sličan onome na startu turnira od istog rivala (18:10). Daleko od iznenađenja Petar Tešanović i drugo-

vi bili su i u polufinalu protiv Španije (8:15).

Crna Gora je u Rumuniji pobijedila Srbiju (16:15), Francusku (18:13) i SAD (15:7), ali sve su to selekcije koje su u Otopeni doputovale u sastavima protiv kojih je Savićev tim bio (izraziti) favorit.

Četvrto mjesto u kvalifikacijama znači i da će ,,ajkule“ u četvrtfinalu završnog turnira koji će se od 11. do 13. aprila održati u Kotoru i Budvi igrati sa Hrvatskom, jedinom selekcijom od osam iz Superfinala Svjetskog kupa koja je već osigurala nastup na Svjetskom prvenstvu. Sa završnog turnira u Crnoj Gori mjesto na Mundijalu obezbijediće tri najbolje selekcije koje već nemaju čekiran nastup na planetarnom šampionatu u Singapuru.

Početak jučerašnjeg meča dao je nadu da bi ,,ajkule“ mogle da iznenade Helene jer su nakon preokreta vodile na 2:1, ali nada je bila – lažna. Ubrzo ih je ,,pojela“ realnost, nijesu koristili napade s igračem više, dok su Grci pogađali sve, prije svih Stilianos Argiropulos koji je iskoristio tri uzastopne situacije kada ih je bilo više u vodi – dvije krajem prve, jednu početkom druge četvrtine za vođstvo od 4:2. Bio je to početak potopa crnogorske reprezentacije koja je teško prilazila golu Grčke, a odbrana nije ni postojala – tim Teodorosa Vlahosa dobio je drugu četvrtinu čak 7:1. Crna Gora je devet minuta bila bez pogotka, još duže je čekala na drugi pogodak s igračem više. Moskov je pogodio u prvoj,

Budućnost šampionima uzima mjeru u LŠ, a Nina Bulatović, kao jedan od iks faktora, poručuje

Kad je najteže, za ruke se najjače držimo

PODGORICA – Budućnost je u dosadašnjih devet kola elitnog takmičenja osvojila bod (u prvom dijelu sezone) protiv aktuelnog šampiona Đera, a prije dva dana još dva protiv Vajpersa – norveškog predstavnika, koji je u posljednje četiri godine tri puta osvajao najprestižniji pehar!

Odbranom su igračice podgoričke ekipe stigle do dva do sada najznačajnija rezultata u B grupi, a kuriozitet u prvom ovosezonskom trijumfu je napadačka igra.

Najmlađa ekipa u Ligi šampiona odigrala je skoro savršen meč protiv favorita. I sve đevojke koje su bile na terenu odigrale su ključnu ulogu u oba pravca. Ritam i rezultat nije padao u odnosu na neke ranije utakmice kada su mlađe bile na terenu. Startna postava je bila odmornija, a ogroman zamah i sigurnost na terenu rukometašice su dobijale sa gola od strane Armel Atingre Ohrabrilo je samopouzdanje u šutevima prema slavnoj Ka-

trine Lunde, kao i dobri odgovori prema bekovima, koji su nakon startnog vođstva 3:2, pogubili konce i bili bez prepoznatljivog – brzog protoka lopte. Uz sve ovo – dobro čitanje pozicionog napada norveške ekipe, ,,plave“ su spriječile lake golove, kojih je do kraja meča bilo samo četiri! – Niko ne ide na utakmicu da je izgubi bez obzira na to ko je sa druge strane terena. Mi smo, nakon što smo Vajpers osjetile u prvom dijelu sezone, vidjele da možemo sa njima. Legli su nam iako tamo igraju imena koja igraju, iako je Vajpers osvajač tri trofeja Lige šampiona. U pripremi za meč potrudile smo se da ono malo što je falilo u Norveškoj popravimo, a uz to smo odradile odličnu analizu i ispoštovale sve što smo dogovorile. Posebno u odbrani, gdje nijednog momenta nije bilo kolebanja ili problema koji su, uglavnom, počinjali od 40. minuta. Ovaj put bile smo drugačije. Zadržale smo nivo, nijesmo padale, jer nije bilo ra-

zloga – istakla je Nina Bulatović, koja je u trijumfu od 26:20 bila najzapaženija u odbrani. Fizički su ,,plave“ potpuno izdominirale – skandinavski stil od igračica Vajpersa bila su samo slova na papiru. – Baš je bilo intenzivno, a Vajpers je takva ekipa da se gubi ako im oduzmeš protok lopte i to bez obzira na to što imaju iskustvo igranja velikih utakmuca. Bile su konstantno pod pritiskom u napadu i mislim

da nijesu navikle na to i da nijesu očekivale da ćemo onako agresivno da izlazimo na njih. Možda su očekivale da ćemo da se povučemo, međutim, to se nije desilo. Dale smo sve od sebe i za naše navijače, kojih je, nažalost, sve manje na tribinama. Smatram da smo pokazale i u ovom meču želju i borbu bez obzira na trenutnu situaciju. Posebno protiv ekipa koje dolaze iz Skandinavije odbrana je ključ uspjeha. Ali rukomet se

pa Perković u trećoj četvrtini, a između njihovih pogodaka bilo je pet napada u kojima su ,,ajkule“ prokockale brojčanu prednost... Utisak do kraja nije znatno popravljen... – Još jednom smo ubjedljivo poraženi od Grčke. U početku nijesmo uspijevali da pronađemo ideju u napadu, kasnije se to malo poboljšalo, ali ni to nije bilo kako treba. Primili smo previše pogodaka, pogotovo sa njihove lijeve strane gdje smo i očekivali da budu najopasniji. Prevelika je razlika, što ne bi smjelo da nam se dešava. Sada treba da se fokusiramo na pripremu meča sa Hrvatskom i u aprilu odigramo mnogo bolje – izjavio je VladoPopadić – Već poslije prvog poluvremena bili smo van utakmice. Grci

Odbranom se pravi razlika

Ohrabruje izdanje krila Budućnosti. Prije svega odbrambena izdanja. – Ovaj sport se igra za golove, ali naš sistem – uopšte crnogorski, a usko je povezano, jeste odbrambeni. Učili su nas da u odbrani moramo da damo veliki doprinos i samim tim što je fokus takav, sa te strane ne mogu da se dese kiksevi. Odbranom se definitivno pravi razlika. Mada se mi, zaista, trudimo i pokušavamo da damo najveći doprinos gdje god možemo. I da pravimo razliku kad god se ukaže šansa – kazala je Bulatović

igra za golove, a izabranice Bojane Popović bile su i efikasne, uz najmanji postotak promašaja. Bile su u svakom momentu stabilnije od iskusnijih rivalki, kao da su u Podgorici uloge bile zamijenjene. Mnogo je primjera – kao kada je najmlađa, 18-godišnja Nina Ramusović lobovala Lunde ili kako je Bugarka Mari Plamenova Tomova u finišu, onako još ,,hladna“ sa klupe, djelovala kao da ima na stotinu utakmica u eliti.

su uspjeli da se odvoje zahvaljujući našoj lošoj igri u napadu u prve dvije četvrtine, nijesmo uspijevali da uhvatimo priključak. Oni su davali golove, mi nijesmo. Probali smo da se vratimo, ali držali su nas na velikoj razlici – rekao je BogdanĐurđić

Prvo mjesto u kvalifikacijama pripalo je Španiji pobjedom u finalu nad Mađarskom (15:9), a iza grčke i naše selekcije su redom Hrvatska, Japan, Gruzija, SAD, Srbija, Rumunija i Francuska.

– Hrvatska je rival kojeg dobro poznajemo, biće sigurno veliki meč – najavio je Đurđić okršaj u četvrtfinalu završnog turnira. Selektor Dejan Savić nije davao izjavu nakon jučerašnjeg poraza... N. KOSTIĆ

I Nađa Kadović je sa dva gola učestvovala u trijumfu... – Sve se posložilo kako treba. Bojana je imala povjerenja u mlade, a one su ispoštovale povjerenje. Sve koje su ušle, odradile su posao na najbolji način – kazala je Bulatović. Iks faktor bila je crnogorska reprezentativka sa gola: – Armel je bila vjetar u leđa. Bila je tu uvijek uz nas, da nas pogura. Golman je pola ekipe. Mnoge od igračica, koje su bile standardnije na EP u dresu reprezentacije, nastavile su istim hodom i u plavo-bijelom dresu. – Prvenstvo je bilo izazovno i veliko iskustvo. Energija je bila velika. Željele smo i selektorki da se pokažemo i damo ono najbolje što imamo. Motivacija nam nikada nije falila. U klubu je drugačije jer je teže, sa jednom postavom guramo, a nekad je fizički neizdrživo ako ne uspijemo da nametnemo naš ritam. Odnosno, umirimo protivnika i probamo da igramo šah. Očigledno je da je i situacija u klubu, o kojoj je Popović pričala u najavi meča sa Vajpersom, još više zbližila đevojke. – Kad je najteže, za ruke se najjače držimo. Trudimo se da zajedno sve prebrodimo. Teška vremena najviše zbližavaju. Još čekamo na informacije, a do odgovora ćemo gurati koliko god budemo mogle i koliko nam bude dozvoljeno. Pa ćemo vidjeti – poručila je Bulatović. A. MARKOVIĆ

ODLIČNO IZDANJE U OBA PRAVCA: Nina Bulatović

KAKO JE GLASILA PRESUDA DRAŽI MIHAILOVIĆU I JOŠ

TROJICI IZDAJNIKA I RATNIH ZLOČINACA

Mihailovićevi četnici kolju i vješaju crnogorske patriote

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Sprovodeći u djelo zaključeni oporazum sa Nedićem o zajedničkoj borbi protiv partizana, optuženi Mihailović je uspostavio čvrste veze sa većim brojem Nedićevih komandanata, Milanom Kalabićem, Radovanom Stojanovićem i drugima, koji su zajedno s njim, i izvršujući njegova naređenja, vodili borbe protiv partizana u Srbiji u toku zime 1941-1942. godine i proljeća 1942. godine; e) Već 1941. godine pošto je izdao narodni ustanak u Srbiji i stupio u spregu sa njemačkim okupatorom optuženi Mihailović pristupa organizaciji četničkih odreda u ostalim zemljama i krajevima Jugoslavije. Tako je: mjeseca decembra 1941. godine optuženi Mihailović uputio u Crnu Goru svoje oficire Milivoja Nedeljkovića i Perhineka sa zadatkom da uspostave vezu sa četničkim komandantima u Crnoj Gori i Sandžaku generalom Blažom Đukanovićem, pukovnikom Bajom Stanišićem, majorom Đorđem Lašićem i kapetanom Pavlom Đurišićem i da im prenesu njegova uputstva za borbu protiv partizana. Ovi četnički komandanti su krajem 1941. godine organizovali, uz punu pomoć italijanskog okupagora, svoje odrede i zajedno sa njim učestvovali u borbama protiv partizana primajući od Italijana oružje, hranu, a neki i plate; U Sandžaku optuženi Mihailović je uspio krajem 1941. godine da stavi pod svoju komandu sandžačke četničke odrede koji su se u isto vrijeme bili stavili otvoreno u službu Italijana i učestvovali u borbama protiv partizana i to još od novembra 1941. godine; U jesen 1941. godine optuženi Mihailović je uputio u Bosnu i Hercegovinu, radi organizovanja četnika, svoje oficire majora Boška Todo-

Mihailovićev komandant u Istočnoj Bosni Jezdimir Dangić, po dolasku na teren razbija jedinstvo četnika i partizana u borbi protiv Njemaca i ustaša, propušta Njemce na oslobođenu teritoriju, a nakon toga se u Banji Koviljači povezuje sa gestapovcem kapetanom Matlom

rovića, poručnika Mutimira Petkovića, kapetana Sergija Mihailovića, poručnika Momčilovića i druge, pored žandarmeriskog majora Jezdimira Dangića koga je bio uputio u Istočnu Bosnu još u vrijeme narodnog ustanka u Srbiji. Optuženi Mihailović je majora Boška Todorovića postavio za komandanta Istočne Bosne i Hercegovine, a ovaj je po dolasku na teren zaključio pismeni sporazum o saradnji četnika i italijanskih okupatora u borbi protiv partizana; Komandant optuženog Mihailovića u Istočnoj Bosni Jezdimir Dangić, po dolasku na teren razbija jedinstvo četnika i partizana u borbi protiv Njemaca i ustaša, propušta Njemce na oslobođenu teritoriju, a pošto su partizani zaustavili Njemce i uspjeli očuvati znatan dio slobodne teritorije, Dangić se povezuje sa gestapovcem kapetanom Matlom u Banji Koviljači i poslije povezivanja odlazi u Beograd sa

znanjem i odobrenjem optuženog Mihailovića radi traženja pomoći od Njemaca i Nedića za borbu protiv partizana u Istočnoj Bosni; Istovremeno lokalni četnički komandanti u Istočnoj Bosni, pop Savo Božić, Cvijetin Todić i drugi, koji su se stavili pod komandu oficira optuženog Mihailovića, kapetana Račića, koji je decembra 1941. godine prešao u Istočnu Bosnu, sklopili su sporazume sa ustaškim vlastima o saradnji u cilju uništenja partizana i zajedno sa ustašama vodili borbe protiv partizana u Istočnoj Bosni; U toku 1941. godine komandant optuženog Mihailovića Ilija Trifunović-Birčanin uz pomoć italijanskih okupatora osnovao je četničke odrede u Zapadnoj Bosni i Lici, a zatim u Dalmaciji, koji su u najtješnjoj saradnji sa Italijanima takođe vodili borbe protiv partizana. Znatan dio četnika kao posebne formacije, poznate pod imenom „dobrovoljačka antikomunistička milicija” (MVAK) = Milicija volontaria antikomunista) stavio je pod direktnu komandu Italijana, a čiji je glavni zadatak bio uništavanje antifašista u Dalmaciji; U Sloveniju Mihailović je uputio, u ovom periodu svog oficira majora Karla Novaka, koji je u saradnji sa okupatorima i kvislinškom „belom gardom” organizovao slovenačke četnike poznate pod nazivom „Plava garda”. Iako malobrojne je-

dinice optuženog Mihailovića u Sloveniji pod komandom majora Novaka sarađivale su otvoreno sa okupatorom i slovenačkom kvislinškom „belom gardom”.

ž) Krajem 1941. i početkom 1942. godine rasplamsao se opšti narodni ustanak u Crnoj Gori, Istočnoj Bosni i Sandžaku. Sljedujući liniju izdaje, a u namjeri da uguši narodni ustanak u ovim krajevima, optuženi Mihailović u maju 1942. godine prelazi iz Srbije na planinu Zlatar, a odatle u Crnu Goru i neposredno rukovodi operacijama četničkih jedinica pod komandom Miloša Glišića i Vučka Ignjatovića iz Srbije, Petra Baćovića iz Istočne Bosne, Blaža Đukanovića, Pavla Đurišića, Đorđa Lašića, Ivana Ružića, Baja Stanišića, Jakova Jovovića i Sima Mijuškovića iz Crne Gore i legalizovanih odreda Nikole Bojovića, Vuka Kalaitovića, „vojvode” Irića i Rada Korde, koje su četničke jedinice zajedno sa Italijanima tada učestvovale u Trećoj neprijateljskoj ofanzivi protiv partizanskih jedinica u Crnoj Gori i Sandžaku. U ovoj ofanzivi sve pomenute četničke jedinice pod komandom optuženog

Draža Mihailović u maju 1942. godine prelazi u Crnu Goru i neposredno rukovodi operacijama četničkih jedinica pod komandom Miloša Glišića i Vučka Ignjatovića iz Srbije, Petra Baćovića iz Istočne Bosne, Blaža Đukanovića, Pavla Đurišića, Đorđa Lašića, Ivana Ružića, Baja Stanišića, Jakova Jovovića i Sima Mijuškovića iz Crne Gore

Mihailovića primale su od Italijana oružje, municiju i hranu, a jedinice Mihailovićevog komandanta Blaža Đukanovića primale su pored ovoga i platu. Tokom operacija Italijani su prevozili četničke jedinice svojim prevoznim sredstvima sa sektora na sektor, a četnički komandanti, pa i članovi vrhovne komande optuženog Mihailovića prevozili su se automobilima kroz italijanske garnizone. Sam optuženi Mihailović sa svojim štabom smještao se u neposrednoj blizini italijanskih garnizona. Poslije teških i upornih bojeva sa Italijanima i četnicima naročito na sektorima Sinajevina, Kamena Gora-Kosanica, Nikšić-Golija, Nikšić-Travnik, Orlovac i Gat i mučkog četničkog napada na partizansku bolnicu i Petu udarnu brigadu u Ćurevu, partizanske snage pod pritiskom italijanskih divizija, a zahvaljujući izdaji četnika optuženog Mihailovića, bile su prinuđene da se povuku sa slobodne teritorije Crne Gore, Sandžaka, Istočne Bosne i Hercegovine u Zapadnu i Centralnu Bosnu; z) Pošto su partizani bili prinuđeni da napuste slobodnu teritoriju u Crnoj Gori, Sandžaku, Istočnoj Bosni i Hercegovini, četnici optuženog Mihailovića produbili su svoju saradnju sa italijanskim okupatorom i zajedno s njime zaveli i sprovodili sistem strahovlade nad narodom na toj teritoriji. U neposrednoj blizini Kolašina, u kome komandant optuženog Mihailovića Pavle Đurišić dočekuje i pozdravlja ratnog zločinca italijanskog generala Pircija Birolija, guvernera Crne Gore, a četnici optuženog Mihailovića kolju i vješaju crnogorske rodoljube, optuženi Mihailović sa svojim štabom iz Lipova rukovodi četničkim akcijama na uništavanju narodnog ustanka, podržavan od engleskog majora Hadsona, koji u to vrijeme traži od optuženog Mihailovića da se „sastane sa kapetanom Đurišićem i pukovnikom Stanišićem i ostalim vođama koji su se tako uspješno borili protiv komunista i oslobodili svoje krajeve od njih” i izdašno pomagan materijalno i politički od emigrantske vlade u Londonu; (Nastavlja se)

Ratni zločinac i četnički komandant Pavle Đurišić i italijanski guverner Crne Gore general Pircio Biroli

Četnički komandant pop Savo Božić Milan Kalabić

Ratni zločinci Draža Mihailović i Petar Baćović

Mnoge ,,sunčeve pjege“ ukazale su se nakon smrti Luja XIV. ,,Kralj – Sunce“ ostavio je ispražnjenu državnu kasu, golemi dug (dvije milijarde livra), birokratiju ogrezlu u korupciji… Časna uloga ,,spasioca“ u ovoj naoko beznadnoj situaciji bila je namijenjena... Džon Lo u Francusku je prispio 1716. godine sa ,,akreditivima“ koji su, u najmanju ruku, bili sumnjivi. Iza sebe je imao par uspješnih dvoboja i znatno više neuspješnih finansijskih transakcija. Nakon što je spiskao prilično veliko nasljedstvo – otac mu je bio imućni edinburški zlatar – Lo je pokušao da u rodnoj Škotskoj, ali i u Holandiji i Italiji, plasira svoju ,,kongenijalnu ideju“ - da osnuje državnu zemljišnu hipotekarnu banku. Ova banka emitirala bi obveznice kojima bi kao garancija služila sva zemlja dotičnih država. ,,Otkriće“ Loa zaživjeće kasnije u mnogo oblika – u Njemačkoj 1923. godine – ali nemaštoviti Škoti i racionalni Holanđani bili su skeptični prema njegovom ekonomskom čudu. Zato će se Lo, sve do prelaska u Francusku, izdržavati kao profesionalni kockar. Bio je tip čovjeka koji, nimalo ne varajući, ,,neprestano dobija na kartama, zahvaljujući savršenoj umješnosti (meni nevjerovatnoj), s kojom igra“ zapisao je o Lou vojvoda Sen Simon u svojim čuvenim ,,Memoarima“. Po dolasku u Francusku, Lo će obnoviti poznanstvo sa vojvodom od Orleana, regentom koji je vladao u ime i umjesto sedmogodišnjeg Luja XV. Ondašnji hroničari za tadašnjeg regenta imali su samo riječ ,,hulja“ i bio je zaista prava duhovna i moralna propalica, preispoljena bitanga, nesposobna i da misli i da djeluje. ,,Incestiozna veza prevaranta visokog stila i gramzivog, nesposobnog vladara, bila je, na obostranu korist, uspostavljena“.

Prvi praktični korak Loa bio je – na temelju kraljevog ukaza od 2. maja 1716 - osnivanje banke sa kapitalom od šest miliona livri. Banka je imala ovlašćenje da emitira banknote, a glavni zajmoprimac bila je država, koja ih je opet upotrebljavala kao sredstvo plaćanja svojih izdataka, ali i kao sredstvo isplate svojim povjeriocima. Banknote su ujedno proglašene i zakonskim sredstvom plaćanja poreza. U početku su banknote izvanredno funkcionisale. Njima su se obavljale transakcije, plaćali porezi. Lo se nije zadovoljavao samo tvrdnjom da zaslužuje smrt svaki bankar koji ne drži dovoljnu rezervu kovanog novca kako bi u svakom času mogao isplatiti sve note, nego je i obećao da će gotovim novcem otkupljivati onu težinu plemenitog metala koju je kovani novac sadržavao u vrijeme kada su bile emitirane banknote.

Van svake sumnje je da su banknote Džona Loa prvih mjeseci obavljale koristan posao. Finansije u državi su se popra-

Janusova lica novca ( iv )

Uspon i pad Džona Loa

vile, banknote jesu izazvale porast cijena, ali su i oživjele poslovnu djelatnost, trgovinu. Nikle su ,,filijale-banke“ u Lionu, Turu, Orleanu, a Loova banka, do tada privatna, postala je ,,javna banka“ - dioničarsko društvo sa kraljevskom poveljom – Kraljevska banka. I da se nemirni Škotlanđanin zadovoljio sa Kraljevskom bankom i ,,konvertibilnim“ banknotama, čiji su posjednici, na lični zahtjev, mogli biti isplaćeni u zlatu ili srebru, Lo je mogao biti upamćen i kao čovjek koji je dao skroman prilog istoriji i razvoju bankarstva. Ali Loa je optimistički nerv gonio na nove ,,poduhvate“.

Regent Filip Orleanski, više nego zadovoljan učinkom Loovih banknota, predložio je nove emisije – ako nešto ima korisno djelovanje, onda više od toga nečega mora djelovati još korisnije. Lo je na to pristao, ali se, instinktom dobrog bankara, dao u osmišljavanje plana kako da popuni rezerve gotovog novca koji će mu poslužiti kao pokriće za sve veću količinu banknota Kraljevske banke. Njegova ranija zamisao o osnivanju banke, kojoj bi kao pokriće poslužila zemlja, dobila je sada i realne konture. Kompanija ,,Zapada“ (koja je ubrzo promijenila ime u kompaniju ,,Misisipi“), a koju je Lo osnovao 1717. godine, ubrzo je dobila od francuske države isključivo pravo trgovine sa Indijom, Kinom, južnim morima. Nešto kasnije, dobila je kao dodatni izvor prihoda monopol duvana, pravo kovanja novca i pravo ubiranja državnih poreza. Ali vrhunac je bilo dodjeljivanje totalnog, apsolutnog i isključivog vlasništva od strane francuske ,,krune“ nad Luizijanom – ogromnim prostranstvom u Sjevernoj Americi, koja se prostirala – od juga do sjevera – od Meksičkog zaliva do današnje američke savezne države Minesote, a od zapada na istok do Aleginijskog gorja, tj. Atlantika. Ovaj golemi posjed, koji je dobio od regenta, Lou je mogao poslužiti na dva načina. Kako se kao pokriće za obveznice koje je emitirala Kraljevska banka služilo zlato i srebro, a koje se, ni uz najveći napor mašte nije moglo naći ni u Francuskoj, ukazala se kao spasonosna ,,mantra“ daleka i tajanstvena Luizijana. ,,Pouzdane“ zemljopisne karte već su imale ucrtane rudnike zlata i srebra koje ipak – do današnjeg dana – niko nije vidio. Lo je, sa ortacima, već za-

mišljao velike brodove pod francuskim zastavama kako pretovarani plemenitim kovinama uplovljavaju u francuske luke.

Drugi korak je bilo iznošenje dionica kompanije koja je prethodno pretvorena u primitivni konglomerat. To je urađeno 1719. godine i izazvalo je žestoku reakciju javnosti – ljudi samo što se nijesu tukli za dionice. Poprište obračuna prvo je bila stara pariska berza, kasnije Plac Vendon, a na kraju zemljište oko Palate. Za sve vrijeme, vrtoglavo je rasla ne samo vrijednost dionica, nego i vrijednost nekretnina u neposrednoj okolini berze. Tih dana ušla je u upotrebu i riječ ,,milioner“, a koja je označavala ljude koji su u kupovinu dionica uložili nekoliko hiljada livri, da bi za nekoliko sedmica ili mjeseci postali ,,milioneri“.

Za sve to vrijeme Kraljevska banka nastavila je sa povećanjem mase zajmova koje je davala, ali istovremeno i sa povećanjem volumena banknota – sa sto miliona livri (u nominalnoj vrijednosti) s proljeća 1719. do kraja godine narasle su na preko 800 miliona livri.

Za sve to vrijeme Lo se služio raznoraznim obmanjivačkim trikovima, vješto tempirajući kupovine akcija sa nerealnim obećanjima, privlačeći tako nove kupce.

Za očekivati je bilo da će se ovako golemi fond, stvoren prodajom dionica, sada iskoristiti za eksploataciju divljina Luizijane i tako dati neke rezultate. Regent, vojvoda Orle-

anski imao je, pak, prozaičnije planove – novac je putem zajmova davan francuskoj vladi i služio je za plaćanje njenih troškova. Za razvoj kolonija i za traženje zlata i srebra upotrebljavane su samo kamate od tih zajmova. Lo je kasnije još pojednostavio proceduru – banknote Kraljevske banke pozajmljivao je Vladi ili privatnicima koji bi ih prodavali običnim ljudima. Primaoci banknota su opet njima kupovali dionice kompanije ,,Misisipi“ i tako stvarani novac opet je dolazio do Vlade, koja je njima plaćala svoje troškove i povjerioce, a onim opet tim istim banknotama kupovali nove dionice. Stvarali su se ,,novi krugovi“ s tim što je svaki novi krug bio veći od prethodnog. Niko od upletenih u ovo ,,vrzino kolo“, izuzev naravno najužeg državnog ,,establišmenta“, ni u primisli nije mogao pomisliti da njihov novac umjesto u divljinama daleke Luizijane završava na računima ,,francuske krune“. Godina 1719. bila je divna godina i za Parižane i za samog Loa – bio je najslavniji čovjek u Francuskoj. Njegov ,,finansijski genije“ došao je da izražaja u brojnim ekonomskim i socijalnim reformama od kojih je većina bila i mudra i razumna. Tako je zatražio da se seljacima preda na upravljanje zapuštena zemlja klera, angažovao se na smanjivanju poreza, različitih dažbina, trgovinu žitom o slobodi ograničenja. Ujedno je počeo sistematski i organizovano finansirati industriju i javne radove zajmo-

vima i banknotama, koje je neštedimice emitovao. Njegov entuzijazam nije ostao nezapažen. Zahvalni suveren dodijelio mu je i plemstvo i titulu vojvode od Arkanzasa. Petog januara 1720. godine stiglo je i novo priznanje – (postao je ,,generalni kontrolor finansija Francuske“ - ministar finansija).

Loova ,,zvijezda“ bila je tada u zenitu, ali se i kraj već nazirao. Problem su naravno bile banknote. Njih je bilo u izobilju, ali ne i zlata i srebra, koji su trebali služiti kao pokriće, a nikad nijesu stigli iz Luizijane. To je prvi ogolio – princ de Konti. Ljut što nije mogao kupiti dionice kompanije ,,Misisipi“ po cijeni za koju je smatrao da je adekvatna, Konti je poslao u Kraljevsku banku ogroman svežanj njenih banknota sa nalogom da mu bude isplaćen u ,,gotovini“. U tu svrhu poslao je i troje kola da se odveze njima zlato i srebro koje je trebao dobiti. Lo se odmah obratio regentu sa molbom da interveniše i on je zaista naredio princu Kontiju da odmah vrati veći dio kovine do koje je došao zamjenom. Ali po Parizu se ubrzo raširio glas o sumnjivosti Loovih obveznica pa su na ,,šaltere“ Kraljevske banke nagrnuli i drugi povjerioci. Oni brži i sretniji, uspjeli su da banknote promijene u zlato i srebro, koje su, nemajući povjerenja u svoju ,,pravnu“ državu sklonili u Englesku i Holandiju. Jedan od ovih srećnika, berzanski ,,špekulant Vermalet, pribavio je tako zlatnika i srebrenjaka u iznosu od gotovo milion livri, utovario ih u seljačke taljige, pokrio ih sijenom i balegom, pretvorivši se u seljaka, navukavši prljavu bluzu i zatim odvezao svoj dragocjeni tovar u Belgiju da bude na sigurnom.“ Uvidjevši da je povjerenje u njegovu banku uveliko poljuljano, Lo je pokušao da nekom od ,,maštovitih intervencija“ odloži ono najgore – bankrot. Po njegovom nalogu policija je u Parizu nahvatala otprilike hiljadu prosjaka, snabdjela ih lopatama i ašovima, a onda ih u malim grupama sprovela pariskim ulicama kao da tobože odlaze u Luizijanu, gdje će iskopati zlato koje će kasnije biti dopremljeno u Pariz i biti garant za banknote Kraljevske banke. Pošto su tako sprovedeni pariskim ulicama da su ih svi mogli vidjeti, ovaj ,,polusvijet“ regrutovan od skitnica, beskućnika, besposličara, ali i žena sumnjive ,,krijeposti“, stražarno

je sproveden u francuske luke. Na nesreću Loa, a na svoju sreću, mnogi od ovih nesrećnika pobjegli su prije ukrcavanja, rasprodavši lopate i motike, a kad su potrošili novce, slavodobitno su se vratili u Pariz i nastavili da prosjače ,,na starim radnim mjestima“. Vijest da su se prosjaci vratili neobavljenog posla prostrujala je brzinom vjetra prijestonicom uznemirivši investitore i posjednike banknota. A kada je Banka ubrzo ograničila iznos kovanog novca kojim su se otkupljivale banknote, evidentno je bilo da ni bankrot nije daleko. Lo će ubrzo posegnuti za još jednom očajničkom mjerom. Koristeći se ovlašćenjima koje mu je davao njegov službeni položaj generalnog kontrolora finansija Francuske, on će zabraniti svim Francuzima posjedovanje zlata i srebra, osim u malim količinama. Kasnije je tu zabranu proširio i na nakit, a potom je objavio da će svakom onom ko prijavi da neko posjeduje nedopuštenu količinu zlata, srebra ili nakita sljedovati kao nagrada dio neprijavljenog nakita. Posljedice su bile (ne)očekivane. Pred vratima kraljevske vlade nastala je neopisiva gužva, ali stanovništvo sada nije željelo kupiti dionice ili banknote. Htjeli su u dobri kovani novac pretvoriti i dionice i banknote. Jula 1720. godine, u jednoj takvoj navali, zgaženo je i zgnječeno 15 ljudi. Lo je izbjegao sličnu sudbinu, jer ga je regent na vrijeme sklonio, omogućivši mu da pobjegne iz Francuske. Za utjehu, Parižani su ,,skovali“ podrugljivu pjesmicu o Loovim banknotama. Neuspješni reformator sklonio se u Veneciju. Pod zaštitom Republike Svetog Marka, proživio je u pristojnom siromaštvu desetak godina, vodeći miran i bogobojazan život. Umro je u katoličkoj vjeri, primivši prije smrti ,,sveti sakramento“. Vojvoda Sen Simon njegovu smrt je propratio riječima: ,,Kad se solidnim i nesumnjivim krepostima te banke priključila, kako se to u ovom slučaju dogodio, fatamorgana Misisipijske zamisli, stvaranje dioničkog društva, tehnički žargon, prevarantski postupci, kojima se od Pavla izmamljivao novac da bi se platilo Petru, to je poduzeće, budući da nije imalo ni zlatnih rudnika, ni kamena mudraca moralo propasti – omogućivši tako neznatnoj manjini da se obogati uz cijenu potpune propasti svih ostalih. Eto to se dogodilo.“ * ,,Smjeli eksperiment“ Džona Loa imao je za posljedicu na hiljade uništenih imetaka, recesiju, dugotrajno nepovjerenje prema bankama i banknotama. Nekontrolisanom emisijom ,,papirnog novca“ prešao je tanku liniju što razdvaja ,,finansijskog šarlatana“ od ,,finansijskog čarobnjaka“ pretpostavivši tako makar i skromno mjesto u povijesti bankarstva tituli ,,nevještog kombinatora“.

Piše: Nebojša KNežević

Džon Lo Kasimir Baltazar

Donald Tramp, za koji dan predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, dao je nekoliko izjava, i to vrlo direktno i jasno,kojima stavlja do znanja da je on taj koji može svijet , u strateškom smislu, potpuno izokrenuti da više ne bi ličio na ono što sada imamo, ili, bolje rečeno, na međunarodne odnose na koje smo navikli bar u posljednjih pola vijeka. Povratnik u Bijelu kuću je rekao da će „kupiti“ Grenland, „vratiti“ SAD Panamski kanal i da bi Kanada trebalo da bude nova država američke Federacije. Ovako nešto,izrečeno sasvim transparentno,ne samo da je bez presedana u retorici državnika, već je neočekivano i za stanje bunila u kome se neko može naći.

Tramp, štaviše, ne isključuje mogućnost primjene vojne sile, recimo, u slučaju „kupovine“ Grenlanda, pa i „povratka“ Panamskog kanala. Kanadi još ne ptrijeti armadom, ali je, takoreći, apokaliptična i sama pomisao da bi ta ogromna zemlja trebalo da se pripoji SAD.Kanada,koja radom, i infrastrukturnim poduhvatima, kao što je željeznica, stvorila sopstvenu naciju , koja , čak, imala i ratovala protiv Amerikanaca, da bi od njih bila slobodna zemlja. Koliko je poznato, Tramp nije ni pitao Dansku da li bi „prodala“ Grenland, nad kojim ima suverenitet već nekoliko vijekova. Nije pitao ni same Grenlanđane bili se „prodali“ Americi. On jednostavno,olako,kaže-to nama treba. I Grenland i Panamski kanal. Kanadi,pak, „dobronamjerno“ poručuje da bi joj bilo bolje da bude u sastavu SAD. Mada su reagovali i Meksiko, i Danska, i Grenland, i Kanada,svijet kao da se nije mnogo uzbudio zbog Trampovih zlokobnih nagovještaja u njegovom drugom predsjedničkom mandatu. Kao on je takav, „ekstravagantan“, „slobodan“, „šali se“, navodno, stalo mu je do efekta u javnosti.Možda jeste tako, ali teško je, ako ništa dru-

Istorija: Dva carstvarusko i američko

go, ne iznijeti određene asocijacije. Da li je Tramp upravo na ovo mislio još kad je uoči prvog predsjedničkog mandata promovisao slogan „Ponovo Ameriku učiniti velikom“.Kao da nije i do sada velika, ekonomski, vojno. Nije li, valjda, mislio da bi „velika“ postala upravo teritorijalnim proširenjem, i to za dva ogromna kopna,velikun Kanadu i najveće ostrvo. Druga asocijacija- otkud kod Trampa simpatije prema ruskom diktatoru Vladimiru Putinu? Šta znače Trampove, malo , pa malo, izjave da bi on rat u Ukrajini završio za 24 časa? Da li je to baš olako dato obećanje? Hajde da ovako logiciramo. Nama bar to može biti. Nije li Tramp upravo rusku agresiju na Ukrajinu još ranije doživio kao svoju šansu? I Ukrajina je velika zemlja, gotovo kao Ka-

nada. Rusija je nuklearna sila, kao i SAD, što bi one dvije međusobno ratovale. Ili, kao što je Tramp, najvjerovatnije i rekao ranije što bi Amerika ratovala sa Rusijom, recimo, kažu da je baš na nas mislio, zbog neke male Crne Gore.

I sad, Tramp vidi da je rat u Ukrajini teško završiti, osobito ne tako da se Ukrajini vrati njena oteta teritorija. A ni Putin ne zna šta da radi. Zapravo, i zna, on hoće bar trećinu ukrajinske teritrorije, pa mu Trampov „mirovni plan“ dođe kao naručen. Nije li ovo plan -da se Rusiji prizna ono što je okupirala od Ukrajine, a možda i još koju drugu zemlju da otme, a da , zauzvrat, Tramp dobije odriješene ruke da „ponovo SAD učini velikom“.Mi vama Ukrajinu, vi nama Grenland, Panamski kanal, možda i Kanadu...

I tako, ako se Tramp i Putin slože, a , izgleda, oba jedva čekaju da se sastanu, ništa nije nerealno. Nije fantazija ni to da će SAD „kupiti“ Grenland, „vratiti“ Panamski kanal i da će Kanada biti 51. američka savezna država. Da li se to stvaraju dva carstvarusko i američko. Rusko već odavno postoji, na dva kontinenta, ali mu je malo teritorije. Postoji i američko, u nekom smislu, ali sa Trampom možda će i SAD biti proširene i funkcionisaće po modelu Putinove (i carske) Rusije. I nije samo to opasno. Zar nije jasno vidljivo da se Trampovoj pobjedi i Putinovom osvajačkom ratu raduju i mali trampi i putini u raznim dijelovima svijeta. I u našem regionu. Merkaju i oni svoje ukrajine i grenlande. Doduše, stvara se i treće car-

stvo-kinesko. U trouglu je teško očekivati slogu i harmoniju.I šta ostaje ostatku svijeta? Kakva ga sudbina čeka? Tim prije, jer je strateška infrastruktura međunadnih odnosa već sada gotovo tektonski ispreturana.Šta, u prvom redu, danas znače Ujedinjene Nacije? Ruku na srce , ništa. Objektivno, ne mogu ama baš ništa učiniti da spriječe terorizam Izraela u Gazi. Na Bliskom Istoku uopšte. Hamasov napad 7. oktobra 2023. godine jeste čisti terorizam, ali ono što Netanjahu čini Palestincima je genocid.I niko mu ne može ništa. Zato što ima američku podršku, i rusko nemiješanje. Zato mu i može biti da generalnog sekretara UN Antonija Gutereša proglašava personom non grata! Da li se to moglo desiti U Tantu , Hamaršeldu, Butrosu

Galiju, čak i Kurtu Valdhajmu? Ne. Jer, kako tako, tada se, ipak, znao red, u UN čule su se i male zemlje. A danas- ne čusmo nijednu zemlju, ni našu Crnu Goru, da digne glas u UN. I protiv Hamasa, i protiv izraelskog masakra u Palestini.Pogažene su i slavne deklaracije koje su svojevremeno usvojene u UN, i ženevskle konvencije.Evo da čekamo- hoće li iko progovoriti na Ist Riveru,protiv Trampovih teritorijalnih pretenzija? Šta čeka ovaj nesrećni svijet, osobito manje i male zemlje? Slavni KEBS, istorijski dogovor u Helsinkiju o trajnom miru u Evropi je brutalno zgažen.Rusija je napala Ukrajinu, prijeti i drugima, SAD hoće Grenland, Panamski kanal, Kanadu...Da li to ruski medvjed i američki bizon već zavode red u svijetu?

Piše: Ilija DespotovIć

Grenland na mapi svijeta

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ

politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

“Aerodromi Crne Gore” AD objavljuju: J A V N I P O Z I V za prijavu na stručno osposobljavanje za poslove od značaja za sigurnost vazdušnog saobraćaja na aerodromu Tivat

PREDMET JAVNOG POZIVA:

Realizacija stručnog osposobljavanja za poslove od značaja za sigurnost vazdušnog saobraćaja na aerodromu:

oPoslovi Spasilačko vatrogasne zaštite na aerodromu: -Profesionalni spasilac -vatrogasac

SADRŽINA I CILJ OBUKE:

U okviru navedenog stručnog osposobljavanja kandidati će pohađati sljedeće predmete:

1.Poznavanje propisa iz oblasti aerodrome; 2.Osnove infrastrukture aerodroma; 3.Djelovi vazduhoplova; 4.Plan za vanredne situacije I komunikacioni sistemi; 5.Postupci u slučaju opasnosti; 6.Prva pomoć; 7.Vatrogasna tehnika i operativa; 8.Osnovno poznavanje vazduhoplovne meteorologije; 9.Poznavanje područja aerodroma kodiranih karata; 10.Preventivna protivpožarna zaštita; 11.Vatrogasna taktika; 12.Sredstva za gašenje požara i; gašenje požara;

USLOVI:

Radi ispunjenja opštih uslova neophodnih za prisustvo obuci, potrebno je priložitii sljedeću dokumentaciju:

1.Prijava za obuku;

2.Dokaz o završenoj srednjoj stručnoj spremi, IV stepen (ovjerena kopija diplome);

3.Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti izdato od ovlašćene zdravstvene ustanove;

4.Uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak;

5.Kopija lične karte; Posebni uslovi za kandidate koji pristupaju stručnom osposobljavanju su da:

1.Kandidat nije stariji od 25 godina života (odnosi se na kandidate koji nemaju položen drugi stručni ispit u oblasti zaštite i spašavanja, a što ne isključuje mogućnost da se na obuku za sticanje Potvrde o stručnoj osposobljenosti za poslove profesionalnog vatrogasca spasioca prijave kandidati stariji od 25 godina života a koji imaju navedeno Uvjerenje o položenom drugom stručnom ispitu za rad u državnim organima u oblasti zaštite spašavanja, izdato od Ministarstva unutrašnjih poslova).

2.Mora zadovoljiti normu fizičke spremnosti, što znači da nakon pretrčanih 90 m sa opterećenjem od 75 kg, pretrči 510 m bez opterećenja za manje od 3 min.

Test ispunjenja norme fizičke spremnosti će se organizovati na aerodromu od strane operatora aerodroma za sve kandidate koji budu ispunjavali uslove.

Nakon završenog stručnog osposobljavanja, u roku koji ne može biti kraći od 7 dana, prijavljeni kandidati polagaće ispit u Centru za obuku ACG.

Neophodna dokumenta se dostavljaju na arhivu Aerodroma Podgorica, adresa „Aerodromi CG AD Podgorica“, Aerodrom Podgorica, 81 000 Podgorica, u roku od pet dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, najkasnije do 14,00 časova posljednjeg dana isteka roka. Dokumenta se dostavljaju u koverti koja sadrži naznaku „ OBUKA SVZ“ – Centru za obuku ACG AD. Cijena navedene obuke iznosi: 350,00 €. Kandidati su dužni izvršiti uplatu najkasnije do dana početka obuke. Kontakt za informacije: Centar za obuku, tel: 020 444 267 i 020 444 306

Sa tugom u srcu obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 12. januara 2025. u 69. godini preminuo naš dragi i voljeni

DRAGAN Milovana ĐURIČKOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Spužu 13. januara od 10 do 17 časova i 14. januara od 10 do 14 30 časova. Sahrana će se obaviti 14. januara u 15 časova na mjesnom groblju Zuri – Grbe. Vijenci i cvijeće se ne prilažu.

OŽALOŠĆENI:

supruga BORKA, sin MILOŠ, kćerka SNEŽANA, sestra LILA, bratanići DUŠKO i ZORAN, bratanične LJILJA, NAĐA, NATAŠA, TANJA i VERICA, snahe MAJA, SANJA i NATAŠA, sestrići DRAŽEN, SRĐAN, MLADEN i DARKO, sestrične TAMARA i DRAGANA, unučad LANA, DUNJA, NIKOLA i MINA i ostala mnogobrojna rodbina

на мјесном гробљу.

ЦВИЈЕЋЕ СЕ НЕ ПРИЛАЖЕ.

ОЖАЛОШЋЕНИ:

супруга РАДМИЛА, синови ПЕТАР

и МИЛИЈАНА, унук ЂОРЂЕ, братанићи ИСАК и ВУК, братанична МИЛИЦА, сестрићи, сестричне, ујак СПАСО, тетке АНЂА и МИЛА, брат од ујака, браћа и сестре од тетака и остала бројна родбина МРКАИЋ и СПАИЋ

Obavještavamo braću, kumove, prijatelje i rodbinu da je u 92 godini preselila na Ahiret

FAHRIJA Derviša TURKOVIĆ rođena ORAHOVAC

Hajtar se prima na mezarju u Tuzima 13. januara 2025. od 10 do 15 časova kada će se klanjati dženaza.

OŽALOŠĆENI:

sinovi ISMET‒ ČAJO, EDIN – EDO, RIFAT – RIKI, ćerke ISMETA, ARIFA, brat OSMAN, sestra HAJRIJA, snahe, zaove, unučad i mnogobrojna rodbina TURKOVIĆ, ORAHOVAC, TUZOVIĆ, ALIBALIĆ, LJUMIĆ, MUČIĆ, FRLJKUČKIĆ, CANI, MULJEŠKOVIĆ, ŠATA, PADOVIĆ

Poneđeljak, 13. januar 2025.

Preminula je naša voljena

ANĐELIJA – VESNA Radovana ĆOSOVIĆ diplomirani inžinjer tehnologije sanitarni inspektor u penziji

Saučešće se prima u kapeli na Čepurcima 13. januara 2025. godine od 9 do 12 časova. Potom se kreće za Cetinje gdje će se primati saučešće od 13 do 15 časova u kapeli na Novom groblju nakon čega će se obaviti sahrana u 15 časova.

OŽALOŠĆENI: sestrić BALŠA, sestrična NADEŽDA, bratanić MIROSLAV, unuci JOVAN, SUNČICA i BOGDAN i zet RADOVAN SREDANOVIĆ

Posljednji pozdrav voljenom

ANTO – ACO Ristov MRKAIĆ

Dragi naš, Bio si najljepša simfonija ljudskih osobina i moralni svetionik koji nam je obasjao put za buduća vremena. Vječno zahvalna tvoja porodica

Draga naša tetka, pamtićemo te po tvojoj nesebičnoj gostoljubivosti, humoru i ljubavi.

MILOŠ, PETAR, ANĐELA I ĐORĐE

ZORKA KALUĐEROVIĆ

VESOVA

RADMILA,

Posljednji pozdrav dragom

ĐOKU Perovu VUČKOVIĆU

Počivaj u miru, voljeni striko, neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji

Posljednji pozdrav dragom stricu

ĐOKU VUČKOVIĆU

Porodici iskreno saučešće. PENZIONERI DPS-a TOLOŠA 866

871

S poštovanjem se opraštamo od našeg dugogodišnjeg člana, druga i prijatelja

BORISLAVA - BORA ŠUNDIĆA

Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si mi nesebično pružao. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. VASO i MILKA ĐAKONOVIĆ 872

Posljednji pozdrav dobrom stricu

VESNA, MIĆO, DEJO, DANICA, MAKSIM i SARA BORILOVIĆ 867 S

ĐOKU VUČKOVIĆU

Hvala ti za svu ljubav, pažnju i dobrotu, za sve lijepe ljudske vrline kojima si nas, svojim primjerom, podučavao. Neka tvoja plemenita duša počiva u rajskom miru.

VESKO i GORDANA sa porodicom

Prođoše tri tužne godine, dragi naš

U našim srcima i mislima ćeš ostati vječno voljen i nikad zaboravljen.

Mnogo nam nedostaješ, a toliko toga lijepog bismo imali da ti kažemo što bi te činilo ponosnim

3 godine tuge i bola za tobom prođe

Mnogo nedostaješ, nikako se ne mirimo sa tim da nam nećeš doći. Volimo te i čuvamo od zaborava. Tvoji TANJA, LUKA i ITANA

Draga

873

PRENA KALJAJ

Ovaj put si krenula na neku drugu destinaciju!

Neumorni putniče, putuj rajskim stazama vječnosti!

Nama će duboko u srcima biti urezana tvoja dobra duša i topao osmijeh

kad bi nas ugledala na tvojem kućnom pragu.

Hvala ti za ljudsko, toplo prijateljstvo od skoro dvije decenije.

Odmaraj, veliki borče!

Žale za tobom tvoji PAVIĆEVIĆI, BRANKO, MIRA, NEVENA i MILOŠ

- ANĐELIJE ĆOSOVIĆ

Da tvoja plemenita duša nađe mir. ALEKSANDRA, JANEZ, NATAŠA, OLJA i DRUGARICE IZ ART OF LIVING CRNA GORA

Tri godine od smrti našeg voljenog

Vrijeme prolazi, ali ne i sjećanje na tebe.

Zauvijek tvoji

NEŠO, JELENA, KATARINA, ŽAKLINA i STEFAN

Čuvamo te od zaborava.

Porodica DAPČEVIĆ

U mislima si uvijek sa nama. TVOJI

Nedostaješ... Mnogo... Ali tu si u svakom trenu, u svakom svitanju, u svakom smiraju dana. Tri godine bez tebe su kao vječnost, a svaka sekunda previše bolna i tužna. Beskrajno smo zahvalni za svaku radost i sreću koju si nam pružila.

VOLIMO TE NAJVIŠE TVOJA PORODICA

Brate moj, Ništa više nije isto bez tebe i bez tvog najljepšeg osmijeha na svijetu. Sve dok moje srce kuca, ti nećeš biti zaboravljena. Volim te, ANA

IVANA

MILORAD P. POPOVIĆ

NAJMILIJI

BOŽA

IVANA MARTINOVIĆ

DAVORE

TVOJI NAJMILIJI

IVANA MARTINOVIĆ

870

IVANA MARTINOVIĆ

VESNE

U izdanju Pobjede, jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio“.