Četvrtak, 16. januar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21232 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
Profesor osumnjičen za seksualno uznemiravanje bivše učenice čekao posljednji dan da se izjasni, uznemiravao i nastavnike Gimnazije
Policija i tužilaštva prate sve objave i komentare na društvenim mrežama
7.
Specijalno tužilaštvo okončalo istragu protiv kriminalne organizacije odgovorne za šverc skoro 2,5 tona kokaina
Profesor Kankaraš je kazao da je na Čečovićeve mejlove odgovorio poentirajući da je ono kako se on obraćao učenici način na koji se čovjek ne bi ni prostitutki obratio. Kaže da je Čečović počeo otvoreno da ga psuje, te da mu je on odgovorio da se nemoćni bijes tako ispoljava i da nema potrebe da nastave raspravu. Čečović je ponovo psovao i rekao između ostalog: ,,Hoćete li krv?“ STR. 8.
KOMENTAR
! TO THE WAR IN UKRAINE
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Ministarstvo unutrašnjih poslova planira da angažuje 815 policajaca, prosječna plata 800 eura
Širom otvorena vrata partijskom zapošljavanju po skraćenom postupku
Imajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar UP, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti, potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana, stoji u Vladinom dokumentu
Predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke i doskorašnji predsjednik Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda komentariše prošlogodišnje rezultate i planove za ovu godinu Drecun:
Izraelski zvaničnik potvrdio sporazum o primirju u Gazi između Izraela i Hamasa, nakon 15 mjeseci sukoba
Večeras ispred MUP-a protestni skup, potom šetnja do Vlade, zahtjevi organizacije „Kamo śutra?“ ostaju isti
Ostavke umjesto jalovih rasprava i opravdanja
Fokus mora biti na zločinu i zahtjevima preko kojih želimo da obezbijedimo da se nešto slično ne ponovi - poručili su iz organizacije „Kamo śutra?“
Cetinjska policija ispituje ko je plasirao dezinformacije da su otac i majka pokojnog Žarka Pejakovića ubijeni Nataša
PODGORICA - Ministarstvo unutrašnjih poslova započelo je takozvani „poseban postupak zapošljavanja“ čak 815 budućih policajaca, nakon što je Vlada na elektronskoj sjednici održanoj u utorak uveče usvojila informaciju o već pokrenutoj proceduri. Prema tom dokumentu, postupak će biti sproveden bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana, a konkurs će biti objavljen na internet stranici i oglasnoj tabli MUP-a.
Inicijativa za prijem više od polovine ukupno procijenjenog broja kadra u Upravi policiji, stigla je samo dva dana nakon što je resorni ministar Danilo Šaranović suspendovao 27 službenika, na osnovu prijedloga i uz mišljenje aktuelnog vršioca dužnosti direktora UP Lazara Šćepanovića. Tom prilikom su naveli kako je jedan od prioriteta „potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini“. S druge strane, Pobjedini izvori smatraju da je riječ o političkom progonu i „oslobađanju“ prostora za podobne.
UTICAJ NA BUDŽET
U Informaciji o pokretanju posebnog postupka zapošljavanja 815 lica u zvanju policajac/policajka na osnovu Javnog poziva, u koju je Pobjeda imala uvid, precizirani su razlozi ekspresnog angažovanja i zakonski osnov za takav „poduhvat“. Citatom Zakona o unutrašnjim poslovima, čije je posljednje izmjene Skupština Crne Gore usvojila početkom septembra prošle godine, pojasnili su da MUP ima mogućnost da, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija (zbog uticaja na budžet države) i saglasnost Vlade, „sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana zbog obima posla
BEZ KADROVSKOG PLANA: Ministarstvo unutrašnjih poslova angažuje 815 policajaca, prosječna
Imajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar UP, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti, potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana, stoji u Vladinom dokumentu
koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca“. Takođe, podsjeća se da „potrebu za zapošljavanjem policijskih službenika u UP procjenjuje rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se popuna vrši i o tome obavještava direktor UP, a koji o tome ministru dostavlja obrazloženi prijedlog za zapošljavanje. Konkretno, Šćepanović je 13. januara Šaranoviću dostavio obrazloženi prijedlog za pokretanje posebnog postupka zapošljavanja 815 policajaca na osnovu javnog poziva. MUP je zatim od MF zatražio i već narednog dana dobio potvrdu da će biti novca za plate budućih službenika. - Imajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unu-
tar UP, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana – zaključuje se u dokumentu koji je usvojila Vlada.
UHLJEBLJAVANJE
PODOBNIH
Prema procjeni MF, za ovaj „poduhvat“ država će na mjesečnom nivou za neto plate davati 652.000 eura, odnosno 844.780 eura u bruto iznosu. To znači da će budući policajci primati zarade u prosječnom iznosu od 800 eura, odnosno „minimalac“ za one sa završenom visokom stručnom spremom. Nakon teške tragedije na Cetinju 1. januara, kada je ubijeno čak 13 osoba, još jednom se čula ista poruka iz UP: Angažovanih je malo, premalo... Ovakvo stanje zateklo je vi-
še prethodnih čelnika Uprave, uključujući i prethodnog šefa Zorana Brđanina, koji je prije četiri mjeseca dobio negativan odgovor na isti
zahtjev koji je Šćepanoviću „uslišen“ prije tri dana. Zato odluka Vlade o ekspresnom zapošljavanju otvara stare-nove sumnje da će
mjesta biti popunjena partijski podobnim kadrom, zbog čega će bezbjednosni sektor biti dodatno uzdrman. Posljednji put se o tome po-
Zakazivanje nastavka sjednice SO Budva, koja je u petak prekinuta, prepušteno izvršnoj vlasti i resoru javne uprave
BUDVA – Nastavak konstitutivne sjednice Skupštine opštine Budva, koja je počela 10. januara, zavisiće od odluke Vlade, nezvanično je saopšteno Pobjedi iz te lokalne uprave. Izvori Pobjede navode da najstariji odbornik i funkcioner liste „Budva naš grad“ Savo
Vlada, kako nam je objašnjeno, na raspolaganju ima rok do 12. februara da odredi nastavak zasijedanja koje je počelo u petak
Medigović neće zakazivati nastavak sjednice, već će tu odluku prepustiti Vladi, odnosno Ministarstvu javne uprave
na čiji prijedlog Vlada i zakazuje sjednicu lokalnog parlamenta. Vlada, kako nam je objašnje-
MUP: Uočeni nedostaci koji predstavljaju povrede zakonskih odredbi
Zbog nedostataka uočenih tokom nadzora nad primjenom Zakona o zaštiti lica i imovine u Opštini Budva,
službenici Direktorata za bezbjednosno-nadzorne poslove pri Ministarstvu unutrašnjih poslova pod-
nijeli su prekršajnu prijavu protiv odgovornog i pravnog lica u toj lokalnoj upravi.
no, na raspolaganju ima rok do 12. februara da odredi nastavak zasijedanja koje je počelo u petak. Pobjedi je u utorak iz Ministarstva javne uprave nezvanično potvrđeno da taj resor trenutno sprovodi nadzor u vezi sa situacijom u Opštini Budva koji će trajati do 13. fe-
bruara i od kojeg će zavisiti dalji koraci u vezi sa konstituisanjem lokalnog parlamenta. Pokušaj konstituisanja budvanskog parlamenta i izbor njenog predsjednika u petak je neslavno završen uz tenzije i fizičke sukobe između predstavnika dvije zaraćene političke grupacije od kojih jednu
To je navedeno u jučerašnjem saopštenju MUP-a u kome se ne precizira na koga se konkretno odnosi prekršajna prijava. U saopštenju se navodi da je nadzor izvršen 14. januara i poručuje da će Direktorat za bezbjednosno-nadzorne poslove MUP-a nastaviti redovne nadzore u cilju obezbjeđivanja potpune primjene Zakona i podizanja nivoa bezbjednosti u svim opštinama i institucijama na teritoriji Crne Gore.
predvodi lider grupe građana „Budva naš grad“ Nikola Jovanović, a drugu nosilac liste koalicije „Za budućnost Budve“ Mladen Mikijelj Te dvije političke grupacije su sve do aprila 2023. godine činile jedinstveni Demokratski front koji je vladao Budvom, a koji se nakon pritvaranja gradonačelnika Mila Božovića, podijelio na dvije struje. Sukobi, koji su nakon toga uslijedili, rezultirali su raspadom budvanske vlasti i održavanjem vanrednih izbora 26. maja prošle godine na kojima su najveći i jednak broj mandata, po devet mjesta u lokalnom parlamentu, osvojile upravo liste predvođene Jovanovićem i Mikijeljem. Dogovor o formiranju vlasti je tada izostao, pa su u Budvi pola godine kasnije, 19. no-
lemisalo kada je Skupština iz drugog puta usvojila izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima kojima su omogućene upravo ove pravne procedu-
Ministarstvo unutrašnjih poslova posljednji put je 2019. godine napravilo kadrovski plan, inače preduslov za raspisivanje konkursa i oglasa kojima se popunjavaju upražnjena radna mjesta. Od tada nije bilo nove sistematizacije, iako je MUP u zakonskoj obavezi da ga pripremi na godišnjem nivou. Nepostojanje jednog od
re za još više „uhljebljavanja po dubini“. Pobjeda je još početkom avgusta, kada su na sjednici Vlade usvojeni prijedlozi novih zakonskih rješenja, ukazivala na činjenicu da radna mjesta mogu biti popunjena bez ijednog raspisanog konkursa. Tim prije što je MUP posljednji kadrovski plan napravio 2019. godine, a sistematizaciju tri godine kasnije. Na istoj sjednici bilo je navedeno da će do kraja ove godine „stalno radno mjesto u policiji dobiti čak 3.000 ljudi“, jer država „nema na raspolaganju dovoljan broj policijskih službenika“, što „ozbiljno ugrožava operativne kapacitete Policije“. Pet mjeseci kasnije, vrata za enormno partijsko zapošljavanje su širom otvorena.
REAKCIJE NVO
Nakon usvajanja izmjena zakona, na ovaj problem ukazalo je pet nevladinih organizacija, zajednički konstatujući da se izmjenama „uvode politička kontrola procesa zapošljavanja, i diskriminatorni kriterijumi za napredovanje policijskih službenika“, uz smanjenje nivoa obuke potrebne za napredovanje. Nevladine organizacije HRA, CDT, CGO, CŽP i Juventas tada su pozvale predstavnike vlasti da odbace sporne odredbe.
vembra, održani novi izbori na kojima su liste Jovanovića i Mikijelja ponovile rezultat sa prethodnih. Sukob koji između te dvije političke grupacije tinja od pritvaranja Božovića, optuženog za krivična djela iz oblasti krijumčarenja narkotika, kulminirao je u petak odlukom
glavnih dokumenata za kadrovanje, sobom je donijelo sistematizovanje radnih mjesta koja su mahom popunjavana „po ličnom osjećaju“ ministra Šaranovića, poput šefa njegovog obezbjeđenja Vuka Vukovića, pravosnažno osuđenog zbog fizičkog zlostavljanja vlasnika ugostiteljskog objekta na Cetinju sredinom 2021. godine.
12 odbornika grupe građana „Budva naš grad“, Evropskog saveza i građanskog pokreta Ura da za čelnika lokalnog parlamenta predlože funkcionera ES Petra Odžića Taj prijedlog u petak međutim nije ni razmatran, jer su zasijedanje lokalnog parlamenta blokirali odbornici koali-
Prema procjeni MF, za ovaj „poduhvat“ država će na mjesečnom nivou za neto plate davati 652.000 eura, odnosno 844.780 eura u bruto iznosu. To znači da će budući policajci primati zarade u prosječnom iznosu od 800 eura, odnosno „minimalac“ za one sa završenom visokom stručnom spremom
Nevladine organizacije su takođe podsjetile kako je Šaranović za šefa obezbjeđenja već postavio osuđenog Vuka Vukovića i promovisao ga u „ispitivača primjene sredstava prinude“. Ukazale su i na to da redefinisani „poseban postupak zapošljavanja“ porazumijeva postupak radnog angažovanja koje je u suprotnosti sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima.
S obzirom na dokazano problematične poteze i odluke ministra Šaranovića, izgleda da ćemo tek saznati koliko daleko može da nas dovede zapošljavanje kadra „po dubini“. K. JERKOV
cija „Za budućnost Budve“ i Pokreta Evropa sad i Demokrata, koji to smatraju izdajom izborne volje građana, a čije su pristalice potom okupirale i salu SO. Zbog nerada, koji je obilježio pokušaj konstituisanja Skupštine opštine, budvanski sud za prekšaje je, na osnovu prijave policije, u međuvremenu formirao dva predmeta protiv Mikijelja, menadžerke opštine Marijane Božović i člana opštinskog obezbjeđenja Gorana Tmušića Mikijelj se, kako je pojašnjeno iz suda, prekršajno goni zbog fizičkog napada na Božovićku, a Božovićka zbog uvreda izrečenih na njegov račun. Tmušić se, sa druge strane, osnovano sumnjiči za izvršenje fizičkog napada na štetu odbornice koalicije „Za budućnost Budve“ Bojane Pićan Đ. ĆORIĆ
Posjeta Marte Kos , nove evropske komesarke za proširenje, dolazi u jednom vrlo delikatnom i posebno kriznom trenutku, u inače kompleksnoj političkoj, ekonomskoj i bezbjednosnoj situaciji koja je, sa koje god strane političke scene u našoj zemlji da se pogleda, upravo dramatična. „Poziv za jedinstvo biće glavna poruka moje posjete Podgorici. Pristupanje EU zahtijeva pristup cijelog društva. To mora biti nacionalni projekat. Na tome svi moraju da rade - vlast, opozicija, civilno društvo, pa i svaki građanin“, poručila je Komesarka. Podržavamo.
Njen najvažniji savjet/preporuka poslanicama i poslanicima će biti potreba za obnovom parlamentarnog dijaloga. Gospođa Kos je jasno istakla očekivanje da parlamentarna opozicija odustane od namjere blokade rada Skupštine, jer to „nije evropski način“. Dijalog o pitanjima koja se tiču Ustavnog suda je neophodan.
Optimizma i ohrabrenja iz Brisela, ne nedostaje. Treba li reći - poslije, najblaže rečeno, neveselog iskustva sa g. Varheljijem, aktivnosti i stavovi gospođe Kos zvuče mnogo realističnije. Ono što predstavlja razlog za oprez i izvjesnu brigu je politički i društveni kontekst u Crnoj Gori. Ukratko: participacija stranaka nekadašnjeg Demokratskog fronta u Vladi (ali i nastup Bečić-Bogdanović demokrata i njihove „postojbine“ - SNP) i, još značajnije, politička dominacija u okviru vladajuće koalicije od strane četničkog vojvode Mandića, uz politički kompromitovanog, tj. neutralisanog predsjednika Milatovića - čini crnogorsku političku slagalicu krajnje problematičnom - ne samo kada se radi o evropskim vrijednostima i ciljevima. Uz mnoge probleme, od kojih je besprizorno ponašanje Demokrata poslije tragedije na Cetinju kap koja je prelila čašu prepunu najtežih problema, praktično u svim oblastima i aktivnostima koje se tiču sve tri grane vlasti, Crna Gora je suočena i sa ustavnim pučem. Stav opozicije, kojoj se bez obzira na kontinuirane pokušaje, ne samo u Crnoj Gori, ne može oduzeti atribucija iskrene i dosljedne evropske politike, da je neophodno anuliranje svih odluka ko-
jima je skupštinski Odbor za ustavna pitanja preuzeo ingerencije samog Ustavnog suda, poništen je i (unaprijed) kompromitovan pozicijom komesarke Kos da se i o tome mora voditi dijalog u Skupštini. U tom detalju leži osnovni problem. Poziv na dijalog sa ZBCG i PES, uprkos i poslije njihovog očiglednog kršenja Ustava, je vjerujemo nenamjerna „greška u koracima“. To legitimizuje, tj. stvara privid legitimnosti i legalnosti njihovih neustavnih odluka. To čini temu „dijaloga“, ili bar njegovo uvodno pitanje - da se vlast i opozicija prvo dogovore da li je bilo ili ne ustavnog puča. Ta rasprava nije, tj. ne bi bila politički dijalog usmjeren na postizanje (nesporno potrebnog) konsenzusa u vezi evropskih integracija, već odmjeravanje snaga koje su već izmjerene u Skupštini, a koja bi se ticala toga da li se treba i mora ili ne treba i ne mora poštovati Ustav. Većina lidera Mandića i pratioca Spajića je to već izglasala. Kao u onoj čuvenoj filmskoj sceni: „Razvaljuj!“ Crnogorska evropska agenda je učinjena zavisnom od politike i ponašanja vojvode Mandića i njegovih stranaka. To stvara temeljnu nelogičnost, koja na spremnost i optimizam evropskih prijatelja stavlja veliki znak pitanja. Mandićev uticaj, tj. permanentna destrukcija evropske platforme, nedavno je osnažen nerazumljivom i nelogičnom odlukom američke i britanske diplomatije da „privole“ Milatovića da se vrati saradnji sa Spajićem i Mandićem.
Fiksacija sa pomenutih adresa da je „prerano“ da se DPS vrati, u bilo kojoj formi i na bilo kojem nivou, na vlast, pored drugih nelogičnosti, proizvodi i onu odlučujuću: zbog nje se troši ogromna energija (i to uglavnom neuspješno!) da se neutrališu ili umanje negativne posljedice politike ZBCG i na unutrašnjem i na planu vanjske politike. Umjesto da se sva energija, na što opravdano poziva komesarka Kos, usmjeri na evropsku agendu.
Time je politika u Crnoj Gori osuđena na stanje permanentne krize i vanrednog stanja i političkog i bezbjednosnog i socijalnog.
Umjesto zajedničkog pregnuća da naša zemlja napravi odlučujuće korake prema EU, izvorno i suštinski anti-evropske partije i političari, mnogi režimski mediji i isto takve „NVO“, imaju svoju, sasvim drukčiju agendu. Oni bi opoziciju, kako je to nedavno cinično rekao Mandić, na rukama nosili do Brisela. Istina, ne bi smjeli da uđu u Hrvatsku…
Takve i slične isprazne deklaracije treba, sa strane, da gleda i (poslušno) sluša crnogorska demokratska opozicija, koja je, da ponovimo, izvorno i iskreno evropski orijentisana. Mandiću i njegovima, da i to ne zaboravimo, „drže svijeću“ i predstavnici manjinskih partija. Brojne i vrlo neprijatne Mandićeve eskapade i ekscesi su naveli čelnike albanskih i Bošnjačke stranke da priprijete preispitivanjem svog ostanka u Spajićevom kabinetu. Ali, to su politički ćorci, jer su i Đeljošaj i Ibrahimović u vlasti voljom i na nagovor pomenutih ambasada. Što znači da bez blagoslova/instrukcije sa tih strana neće napustiti Vladu. Bez vraćanja u ustavno stanje, Mandić će tu poruku Brisela shvatiti kao znak slabosti i de facto priznanja da mu, narodski kazano, sve može bit’. A srpski nacional-šovinisti i eksponenti i promoteri srpsko-ruske politike u Crnoj Gori takve poruke uvijek baš tako i shvate. I nikako drukčije. Što nas dovodi do i zaključka koji je, na našu iskrenu žalost i zabrinutost, u kontradikciji sa evropskim poletom i optimizmom. Dok se svakodnevno i ubrzano ugrožavaju i urušavaju temeljne vrijednosti demokratske i građanske Crne Gore, ambiciozne projekcije o 2026. godini poprimaju oblike propagande koja, svakako bez želje i namjere ali faktički i direktno, favorizuje anti-evropske i nacionalističke snage, dok marginalizuje potvrđene zagovornike evropske platforme.
Bez obzira na sve, sama posjeta Marte Kos predstavlja ohrabrenje i podsticaj za Crnu Goru. Bolje je „otkopavati“ dijalog, uz sve mane i ograničenja, u politici i društvu u kojem je jedan od glavnih učesnika tog sugerisanog dijaloga, u više navrata, direktno, jasno i javno pozivao ratne drugove da otkopaju puške. Istovremeno, to može biti vrlo naivno i istorijski kontraproduktivno, dok te i druge puške, koje po objavljenim komunikacijama pripadnika organizovanog kriminala skladišti i krije Crkva Srbije, zaista ne budu otkopane da bi bile predate organima vlasti. A naša vlast je, naravno, iskreno evropski orijentisana, pa će i sama, i bez ohrabrenja gospođe Kos, zatražiti od Mandića i Joanikija Mićovića da predaju to oružje. A to bi bio najljepši početak dijaloga, zar ne? Dobro ste nam došli, poštovana komesarko Kos!
Predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke i doskorašnji predsjednik Odbora direktora Investiciono-razvojnog komentariše prošlogodišnje rezultate i planove za ovu godinu
Cilj Razvojne banke je da se proceduralno, ali i suštinski olakša pristup finansijskim sredstvima, odnosno povoljnijim uslovima finansiranja. Radiće se na dva fronta, na strukturnoj transformaciji fonda u banku i na odobravanju kredita, naplati spornih potraživanja, kao i svim izvještajnim aktivnostima prema nadležnim institucijama, kazao je Predrag Drecun
PODGORICA - Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IRF) je prošle godine poslovao vrlo uspješno i ostvario dobit prije oporezivanja od najmanje 9,5 miliona eura, saopštio je Pobjedi predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke Crne Gore (RBCG) i doskorašnji predsjednik Odbora direktora IRFCG Predrag Drecun. Razvojna banka je pravno počela da radi 1. januara ove godine. Iz CRPS-a je na taj datum brisan IRF, a upisana je Razvojna banka. Drecun je naveo da je posao stvarne transformacije fonda u banku vrlo kompleksan proces, te da su članovi dosadašnjeg odbora direktora radili veoma savjesno i sa vrlo stručnim nivoom tokom posljednjih devet mjeseci 2024. godine. On je uvjeren da i u ovoj godini nastavljaju istim putem. - P oslovali smo veoma uspješno. Kad smo stupili na funkciju zatekli smo trend pada kreditnog portfolija, ali smo uspjeli da ga zaustavimo i pokrenemo trend rasta. Izvršni menadžment na čelu sa izvršnim direktorom IRF-a Nikolom Tripkovićem radio je vrlo odgovorno. Još ne znamo tačne konačne rezultate za prošlu godinu, ali
već sada možemo reći da će dobit prije oporezivanja biti najmanje 9,5 miliona eura. Moguće je da bude i veća, ali još uvijek radimo na utvrđivanju rezervacija – kazao je Drecun našoj redakciji i dodao da je NPL (nekvalitetni krediti) najniži u posljednje četiri godine. - Svi krediti koje smo odobrili tokom 2024. godine su jako dobro obezbijeđeni i prati se intenzivno realizacija svakog plasmana – rekao je Drecun.
OtklO nili nepraviln O sti Velikim uspjehom smatra i to što je IRF na kraju 2024. godine dobio papir od Državne revizorske institucije (DRI) da je otklonjeno svih 14 nepravilnosti koje je DRI utvrdila kontrolom prije dolaska novog menadžmenta 26. marta 2024. godine.
- Ovo je značajno i za naše evropske partnere, jer je poslovanje državne banke pod posebnom lupom međunarodnih partnera i cjelokupne javnosti. Kapital Razvojne banke je procijenjen na 107 miliona eura što je 17 miliona više od zakonom propisanog nivoa. Likvidnost IRF je neupitna, kao i solventnost. Saradnja sa EIB i Razvojnom bankom Savjeta Evrope je odlična. Postoji prostor i da radimo na daljem snižavanju
Razlika između kamatnih prihoda i rashoda kod najvećih banaka je drastična
Predrag Drecun navodi da je cilj Razvojne banke da se proceduralno, ali i suštinski olakša pristup finansijskim sredstvima, odnosno povoljnijim uslovima finansiranja.
Prema njegovim riječima, na bankarskom tržištu prisutna je jedna anomalija koja traje nekih desetak godina.
- Naime, razlika između kamatnih prihoda i kamat-
troškova izvora finansiranja, i to ćemo svakako raditi u narednom periodu – saopštio je Drecun.
On vjeruje da će uspješno raditi i u Razvojnoj banci, jer su isti akteri imenovani na funkcije u Nadzornom i Upravnom odboru.
- Formiran je Upravni odbor od najiskusnijih ljudi u IRF, u čije kvalitete smo se uvjerili, i zbog toag ih na sjednici Nadzornog odbora i imenovali. Moram dodatno istaći da je kvalitet koji je donio Nikola Tripković, dolazeći iz korporativnih struktura, bio vrlo značajna komponenta uspješnog poslovanja
IRF-a. Kada čovjek sa velikim privrednim i korporativnim iskustvom vodi banku, vrlo često ima bolji osjećaj za potrebe privrede nego neki višedecenijski bankar koji nije potpisao nijedan privredni završni račun, i koji po pravilu gleda samo interes banke, i ne razumije se u potpunosti privredne tokove – istakao je Drecun.
p lasman
On je naveo da je IRF lani plasirao 186,13 miliona eura, što je za oko 24 odsto više od planiranoga.
- Faktoring kao proizvod pokazao se vrlo korisnim ko -
rektivnim faktorom kreditnih plasmana. Faktoring ima značajnu razvojnu komponentu jer mali privrednici ne čekaju na duge rokove naplate, a za to plaćaju gotovo simboličnu kamatu – kazao je Drecun.
On je naveo da je za 2023. godinu realizovano ukupno (krediti i faktoring) 188,23 miliona eura, sa 459 partija/ ugovora, što je 21 odsto više ostvarenog u odnosu na plan od 155 miliona eura.
- Tokom 2024. godine je realizovano ukupno (krediti i faktoring) 186,12 miliona eura, sa 429 partija/ugovora, što je 24 odsto više ostva-
Članom 9 Zakona o RBCG normirano je da Razvojna banka ne posluje sa primarnim ciljem ostvarivanja dobiti. To je ono što, u načelu, čini bitnu razliku između razvojnih i komercijalnih banaka. Ako vam profit nije osnovni cilj, onda možete da dajete primat nekim razvojnim ciljevima, i po cijenu manjeg profita. To je ono što daje vrlo širok manevar svim razvojnim bankama, jer ona je ipak oruđe izvršne, pa i zakonodavne vlasti
nih rashoda kod najvećih banaka u sistemu je drastična. Recimo, jedna od najvećih banaka u sistemu, na kraju 2023. godine, ima 77 miliona eura prihoda od kamata i jedan milion eura rashoda od kamata. Depoziti kod ove banke iznose 1,4 milijarde eura – kazao je Drecun.
To, kako je kazao, znači da je prosječna cijena depozita u nivou 0,0715 procenta
godišnje. Ova pojava se, kako navodi, jasno uočava od 2016. godine i traje do danas.
- Dakle, prosječna cijena koštanja depozita u slučaju ove banke iznosi 0,0715 odsto ili, drugačije kazano, na sto eura depozita banka plaća prosječnu kamatu sedam centi. Plasmani ove banke iznose 1,4 milijarde eura. A prihodi po osnovu plasmana iznose 77 miliona
eura što znači da banka ima prosječnu aktivnu kamatnu stopu 5,4 odsto. Kamatni spred u ovom slučaju iznosi 5,32 odsto što se vrlo teško može naći u svijetu. Slično je i kod drugih velikih banaka u Crnoj Gori. Kamatni spred u razvijenim zemljama iznosi od dva do tri odsto. Ovo sve slikovito govori koliko je državi potrebna jedna razvojna banka – zaključio je Drecun.
renog u odnosu na plan od 150 miliona eura – precizirao je Drecun. Što se kreditne linije IPARD tiče, realizacija za prošlu godinu je 8,56 miliona eura, kroz 139 partije.
On je podsjetio da je IRF lani realizovao dosta projekata, te da je saradnja na IPARD projektima veoma plodonosna sa aspekta broja obrađenih kredita za namjene predviđene pravilima IPARD. - Podržali smo Elektroprivredu sa deset miliona eura, uz podršku Vlade. Podržali smo i restrukturiranje Instituta ,,Dr Simo Milošević“. Značajnim smatram i podršku koju kroz faktoring dajemo velikim sistemima, kao što je recimo kompanija Voli, koja je postala značajan generator domaće proizvodnje – rekao je Drecun.
Ciljevi r azvOjne banke
Drecun je saopštio da je Razvojna banka osnovana u cilju podržavanja i podsticanja razvoja crnogorske ekonomije. On je podsjetio da Zakon definiše da Razvojna banka finansijski podržava: ubrzani privredni razvoj Crne Gore, dinamiziranje rasta mikro, malih, srednjih i velikih privr ednih društava, ravnomjerniji regionalni razvoj, konkurentnost i likvidnost privrednih društava, proizvodnju i usluge orijentisane prema izvozu, proizvodnju kojom se smanjuje uvozna za-
visnost, infrastrukturne projekte, projekte vodosnabdijevanja, projekte tretmana otpadnih voda i zaštite životne sredine, kao i druge projekte od lokalnog, regionalnog i državnog značaja. - Članom 9 Zakona o RBCG normirano je da Razvojna banka ne posluje sa primarnim ciljem ostvarivanja dobiti. To je ono što, u načelu, čini bitnu razliku između razvojnih i komercijalnih banaka. Ako vam profit nije osnovni cilj, onda možete da dajete primat nekim razvojnim ciljevima, i po cijenu manjeg profita. To je ono što daje vrlo širok manevar svim razvojnim bankama, jer ona je ipak oruđe izvršne, pa i zakonodavne vlasti, kojim država želi da utiče na neke nesavršenosti tržišta, na određene anomalije u privrednim tokovima, na ravnomjeran regionalni razvoj, na podršku određenim socijalnim grupama, itd. Ima više od 500 razvojnih banaka u svijetu i može se reći da je svaka neka vrsta prototipa. Nema opšte formule za poslovanje razvojnih banaka. Svaka država utiče na svoju razvojnu politiku preko svojih razvojnih banaka – pojasnio je Drecun. On je dodao da je IRF dosad prvenstveno podržavao privredu i može se reći da je poslovanje IRF-a od samog osnivanja konstantno bilo stabilno i sa trendom poboljšanja usluga i ponude finansijskih sredstava.
Transformacija
Razvojna banka je pravno počela da radi 1. januara ove godine. Iz CRPS-a je na taj datum brisan IRF, a upisana je Razvojna banka. - Međutim, posao stvarne transformacije fonda u banku je vrlo kompleksan proces. Tim poslom će se baviti naši ekspertski timovi u saradnji sa ljudima iz Vlade, Centralne banke, evropskih institucija, kao i nevladinog sektora koji ima stručne kapacitete za ovaj posao. Za sve to vrijeme IRF, odnosno Razvojna banka mora nastaviti i da pruža usluge kao i dosad, tako da naši klijenti neće osjetiti nikakve smetnje ili zastoje u radu. Dakle, radićemo na dva fronta, na strukturnoj transformaciji fonda u banku, i na odobravanju kredita, naplati spornih potraživanja, kao i svim izvještajnim aktivnostima prema nadležnim institucijama – poručio je Drecun. On ocjenjuje da je to obiman
posao, jer treba izraditi nove procedure, uskladiti ih sa domaćim propisima i najvišim međunarodnim standardima. - Treba uvesti mnoge organizacione djelove koje Fond dosad nije ni morao da ima. Kvantifikacija svih rizika i upravljanje rizicima je danas ključ uspjeha svake banke. Logično je da će se u području rizika dogoditi najznačajnije promjene, jer će banka, slikovito rečeno, sjutra imati i organizacione djelove koje nije imao IRF, pa i te djelove moramo pokriti savremenim procedurama zaštite od rizika, a sve u skladu sa aktuelnim bankarskim načelima koje se primjenjuju u razvijenom svijetu. Takođe, proces i kontrola usklađenosti poslovanja sa zakonom i međunarodnim standardima će biti znatno šireg dijapazona, upravo zbog istih razloga koje sam naveo za rizike – kazao je Drecun. On navodi da je na vlasniku, odnosno državi, da odredi do kog nivoa će razne vrste bankarskih poslova biti implementirane u Razvojnoj banci. - Osnovni bankarski poslovi su: kreditni, depozitni, platni promet, devizni poslovi, poslovi osiguranja izvoza, a tome se danas dodaju i savremeni poslovi poput digitalnih usluga, fin-tech rješenja, kartičarstvo, i mnoge druge usluge. U ovom trenutku je važno da država ima banku i da u zavisnosti od svojih ciljeva može dinamički razvijati one poslove koje smatra adekvatnim za postizanje tih ciljeva, na način da ne ugrozi slobodno tržište i zdravu konkurenciju –naglasio je Drecun. On je podsjetio da ono što je izazivalo najviše pažnje, pa i prigovora, jeste zakonom propisana mogućnost da Razvojna banka prikuplja depozite. - U Zakonu o Razvojnoj banci se i bukvalno navodi ta mogućnost jednom jedinom rečenicom, jer razrada tog procesa je osjetljiva tema, koja ima moguće reperkusije na cjelokupni finansijski sistem, i treba biti oprezan i naći mjeru nivoa raspolaganja depozitima, koji će sjutra biti izvori sredstava Razvojne banke. Mislim da je bila dobra orijentacija zakonodavca da raspolaganje depozitima bude definisano podzakonskim aktima, jer je to vrlo dinamičan proces koji može biti mijenjan vrlo često u zavisnosti od postignutih rezultata i ostvarenih ciljeva. Izmjene zakona se moraju donositi na isti na-
Iz Vlade saopštili da su sa manjinskim akcionarima Instituta Igalo nastavili pregovore
čin kao i zakon, što može usporavati procese, a privredni život je živa materija, kao i potrebe tržišta, i ne trpi birokratska kašnjenja, koja su kod nas najčešće plod političke borbe – rekao je Drecun.
On je naveo da je na kraju novembra prošle godine, prema podacima Centralne banke, bankarski sektor raspolagao sa 777 miliona eura državnih depozita, odnosno depozita Centralne vlade, lokalnih samoup rava i državnih preduzeća.
- Ovo jasno govori koliki je potencijal državnog novca na računima komercijalnih banaka. Ovaj novac je vrlo razuđen, da se tako izrazim, i nema sumnje da postoji potreba države za jednom državnom bankom, kojoj će primarni cilj biti razvoj Crne Gore. Laicima je jasno da se bržim obrtom novca može nadomjestiti nedovoljna likvidnost privrede, ali to nije lak proces. Upravljanje novcem je vrlo tehnički zahtjevan proces, pun stresa i odgovornosti, jer se danas gubici mjere propuštenim šansama. Ako ste danas propustili šansu da investirate i zaradite, vi ste u tom iznosu nanijeli gubitak sebi ili preduzeću kojim upravljate. Naša poslovna kolektivna svijest još ne shvata da, ako je profit nekog preduzeća niži od cijene koštanja kapitala tog preduzeća, to preduzeće pravi gubitak, iako ima knjigovodstvenu dobit. O tome je još krajem prošlog vijeka pisao Peter Draker, ali čini se da tek desetak godina nakon njegove smrti ovo načelo dobija na značaju. To su savremeni principi poslovanja, i u Vladi prepoznajem ljude koji ovo razumiju, što je jako dobro – izjavio je Drecun. On dodaje da privreda od Razvojne banke očekuje da bude brza i efikasna, što je, kako kaže, donekle otežano time što je IRF i sjutra Razvojna banka jedina pod lupom javnosti. - Mi se moramo strogo držati procedura, jer iza Razvojne banke stoje poreski obveznici, na kraju krajeva. Komercijalne banke nemaju obavezu da daju podatke koji su klasična poslovna tajna, dok je IRF dosad bio izložen brojnim zahtjevima nevladinog sektora za uvidom u tu vrstu poslovne dokumentacije i svima se izašlo u susret. Zato je i razumljivo što se IRF u svom poslovanju pridržava najviših standarda internih kontrola – kazao je Drecun. s. PoPoViĆ
PODGORICA - Predstavnici Vlade i akcionara sa znatnim učešćem u Institutu „Dr Simo Milošević“, HTP Vile Oliva, postigli su visok stepen saglasnosti o daljim koracima spašavanja i razvoja Instituta – saopšteno je iz Vlade. Vlasni k HTP Vile Oliva Žarko Rakčević nije za Pobjedu htio d a komentariše ove navode, jer se drži dogovora da se ne oglašava dok ne dobiju pisani dokument. Iz Vlade navode da su novi pregovori uslijedili u susret nastavku Skupštini akcionara Instituta koja je zakazana za utorak, 21. januara, a kada će, kako navode, biti predstavljen konačan plan za Institut.
- Dvije strane saglasne su da će učiniti sve kako bi se izbjegao stečaj u ovoj ustanovi za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju – zaključili su iz Vlade.
Rakčević je nakon sjednice Skupštine akcionara Instituta prošle sedmice poručio da neće dozvoliti da budu marginalizovani, odnosno da se njihovo učešće u kapitalu smanji sa 27,5 na 24 odsto što se predviđa odlukom o dokapitalizaciji koju je Vlada predala pred prošlu sjednicu na kojoj je trebalo da se glasa o planu restrukturiranja. Tom odlukom, kako je kazao Rakčević na Jutarnjem pro-
Vlasnik HTP Vile Oliva Žarko Rakčević nije za Pobjedu htio da komentariše ove navode, jer se drži dogovora da se ne oglašava dok ne dobiju pisani dokument
gramu RTCG, država sa uloženih 15 miliona eura dobija dodatnih preko deset osto akcija, čime i vlasništvo iznad dvije trećine, odnosno mogućnost samostalnog odlučivanja. Vlada trenutno ima 56,4 odsto akcija, Vila Olive 27,4 odsto, a ostali mali akcionari oko 16 odsto. Kamen spoticanja je i plan Vlade da proda dio imovine Instituta te da uz kredit Instituta i sopstveno ulaganje plati višemilionske dugove i rekonstruiše drugu fazu. Rakčeviću je, kako je ranije naveo, jedino prihvatljiva prodaja Dječjeg odjeljenja i to za potrebe škole, dok se protivi planira-
noj prodaji prve faze, solitera i još jednog odjeljenja. Iz Vlade su ukazali da je prodaja prve faze jedino rješenje ukoliko manjinski akcionari ne budu učestvovali u realizaciji Plana restrukturiranja. Posljednjih dvadesetak dana se aktivirala prodaja akcija Instituta na berzi, pa cijena akcija raste po desetak odsto dnevno koliko je i maksimalno dozvoljen dnevni rast. Cijena akcije je od 23. decembra, kada je nakon više od pola godine ponovo počela trgovina akcijama Instituta, sa 20,20 eura, juče porasla na 47,16 eura, i po toj cijeni je prodato deset akcija. m. LEKoViĆ
Podaci Monstata o cijenama proizvoda i usluga lične potrošnje
PODGORICA - Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru su, u odnosu na isti mjesec 2023, u prosjeku bile više 2,1 odsto, pokazuju podaci Monstata. Potrošačke cijene su u decembru u odnosu na novembar u prosjeku bile niže 0,1 odsto. - Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imali su pad cijena u grupama povrće, voće, cipele i ostala obuća i ostali uređaji, predmeti i proizvodi za ličnu njegu - navodi se u saopštenju.
Potrošačke cijene su u prošloj godini, u poređenju sa 2023, u prosjeku više 3,3 odsto. Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u decembru je u odnosu na novembar, zabilježen rast u grupama rekreacija i kultura 2,7 odsto, prevoz 1,4 odsto, restorani i hoteli 0,5 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,2 odsto, alkoholna pića i duvan, zdravlje, komunikacije i ostala dobra i usluge po 0,1 odsto. Pad cijena je zabilježen u grupama hrana i bezalkoholna
pića 1,1 odsto i odjeća i obuća 0,3 odsto. Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.
Indeksi potrošačkih cijena su jedan od najvažnijih makroekonomskih indikatora i osnova za donošenje odluka u oblasti ekonomije i finansija. Mjesečna stopa inflacije predstavlja promjenu cijena u tekućem mjesecu u odnosu na prethodni mjesec, u procentima. Godišnja stopa inflacije predstavlja promjenu cijena u tekućem mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u procentima. r. E.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić juče posjetio prijestonicu i razgovarao sa gradonačelnikom Nikolom Đuraškovićem
Spajić je kazao da je lično garantovao da će se intenzivno raditi da se uvide sve manjkavosti sistema, u prvom redu u segmentu prevencije ovakvih tragedija. Istakao je da se razvijanjem mehanizama, primjenom najboljih praksi, mora vratiti osjećaj sigurnosti građanima Cetinja
CETINJE/PODGORICA
– Vlada Crne Gore svim raspoloživim kapacitetima staće uz Cetinje, a svi resori biće maksimalno uključeni kako bi se stvorili sistemski preduslovi da se pruži podrška prijestonici i svim građanima nakon tragedije 1. januara, saopšteno je juče nakon sastanka premijera Milojka Spajića i gradonačelnika Cetinja Nikole Đuraškovića
Neophodno je bez odlaganja raditi na jačanju kapaciteta Centra bezbjednosti prijestonice, kako bi se unaprijedila bezbjednosna situacija
u tom gradu, zaključeno je između ostalog u razgovoru Spajića i Đuraškovića. Premijer Spajić, koji je juče na Cetinju zapalio svijeću ispred spomenika Lovćenska vila, tokom razgovora je najavio hitno usvajanje niza zakonskih rješenja, kako bi se, između ostalog, ojačala kadrovska baza Uprave policije prijemom novih službenika – sa Policijske akademije i izvan bezbjednosnog sistema.
Kako je saopšteno iz Spajićevog kabineta, na sastanku je pozitivno ocijenjena jučer ašnja odluka Vlade kojom se stvaraju uslovi za raspisivanje oglasa za nova zapošljavanja u Upravi policije.
- Gradonačelnik Đurašković je istakao da je vrlo važno uspostaviti i video-nadzor na Cetinju, što bi, kako je istakao, olakšalo posao službama bezbjednosti, a zahvalio je i premijeru što je na dan
Đurašković traži da se uvaže zahtjevi parlamenta prijestonice
Gradonačelnik Cetinja
Nikola Đurašković uru-
čio je premijeru Milojku Spajiću zaključke koje je Skupština prijestonice usvojila na sjednici 10. januara i
insistirao na njihovoj realizaciji, saopšteno je iz njegove kancelarije za odnose s javnošću. Jedan od zahtjeva je, podsjetimo, i ostavka ključnog
političkog kadra u sektoru bezbjednosti. Premijer Spajić je, kako je saopšteno iz Prijestonice, naglasio da Vlada ostaje posvećena pružanju potreb-
Prijavljen nestanak osobe iz Podgorice, posljednji put viđena u mjestu Šteke, kada je upravljala „opel antarom“ metalikplave boje
PODGORICA – Uprava policije od juče intenzivno traga za Ivonom Savićević (42) iz Podgorice koja je posljednji put viđena dan ranije u mjestu Šteke na putu ka Cetinju.
Kako je saopšteno, upravljala je vozilom marke „opel antara“ metalikplave boje, registarskih oznaka PG JA 109. Na sebi je imala narandžasto-crnu jaknu, crne helanke i crne čizme. Policija apeluje na građane da ukoliko primijete nju ili vozilo kojim je upravljala ili imaju bilo koju drugu in-
formaciju, odnosno saznanje koje bi moglo dovesti do njenog pronalaska prijave na broj 122 ili u najbližoj policijskoj stanici.
– Svaku prijavu građanin može podnijeti i anonimno. U potragu će biti uključeni tehnički kapaciteti, kao i helikopter Ministarstva unutrašnjih poslova. Vaša pomoć i saradnja u ovakvim situacijama od suštinske su važnosti, jer svaka informacija, bez obzira na njenu veličinu ili relevantnost, može biti ključna – saopšteno je iz Uprave policije.
R. D.
tragedije posjetio ranjene u Kliničkom centru – saopšteno je iz Vlade. Predsjednik Vlade, sa ministrima Vojislavom Šimunom i Damirom Gutićem, učes tvovao je i na sastanku u organizaciji Prijestonice, kom su prisustvovali
ne pomoći kako bi Cetinje lakše prebrodilo ovaj težak period. Đurašković je istakao važnost koordinisanog djelovanja lokalne uprave i državnih institucija kako bi se preventivno djelovalo u narednom periodu i zaštitila bezbjednost i sigurnost građana.
brojni zdravstveni i socijalni radnici.
- Lično sam garantovao da ćemo intenzivno raditi da se uvide sve manjkavosti sistema, u prvom redu u segmentu prevencije ovakvih tragedija. Razvijanjem mehanizama, primjenom najboljih praksi, moramo vratiti osjećaj sigurnosti građanima Cetinja - naglasio je tom prilikom premijer. Navodi se da je gradonačelnik Đurašković kazao kako očekuje da svi nadležni organi ulože maksimalne napore kako bi se i na Cetinju i u cijeloj Crnoj Gori osnažila bezbjednost naših građana.
- U obavezi smo da stvorimo sinergiju između svih druš-
tvenih činilaca, jer jedino tako možemo sistemski odgovoriti na tragediju, koja nas je drugi put pogodila u kratkom periodu – poručio je on. Kreiranje programa koji će kontinuirano pružati psiho-sociološku podršku građanima jedan su od prioriteta. Kako je naglašeno tokom razgovora, prvi koraci u tom pravcu su već napravljeni, jer je održano više neformalnih sastanaka između predstavnika Vlade i Prijestonice. Ministar zdravlja Vojislav Šimun naglasio je da su već preduzeti prvi koraci, uz učešće doktora i osoblja Kliničkog centra i domova zdravlja, te podsjetio da je aktivirana SOS linija za psihilošku podršku. Najavio je da će se u narednom periodu jačati kapaciteti lokalnih centara za mentalno zdravlje, te da će se kroz ekspertsku podršku iz Sjedinjenih Država i Norveške osigurati primjena najboljih praksi. Da je prevencija ključna da se ovakve tragedije ne bi ponovile, saglasio se i ministar Gutić, a zaposleni u resoru socijalnog staranja, brige o porodici i demografije već su uključeni u pružanje direktne pomoći, baš kao i predstavnici Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija, te članovi Udruženja psihologa, koji volonterski pomažu u podršci učenicima, roditeljima, nastavnicima i svim građanima Cetinja. R. D.
Za bruto zarade zaposlenih u Agenciji planirano više od devet miliona, vojnim obavještajcima 1,8 miliona iz budžeta za ovu godinu
Za ANB 347.000 eura više
PODGORICA – Prijedlogom budžeta za 2025. godinu, kada bude usvojen, uzevši u obzir cjelokupnu društveno-političku situaciju, za rad Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) opredijeljeno je ukupno 16,532,267 eura. To je za 347.681,3 eura više u odnosu na prošlu 2024. godinu, kada je budžet bio 16,184,585,70 eura.
Za aktivnosti usmjerene na očuvanje nacionalne bezbjednosti opredijeljeno je 12,528,454 eura, za upravljanje 1,881,932 dok je ostatak od oko dva miliona predviđen za modernizaciju opreme.Bruto zarade i doprinosi zaposlenih ANB, trebalo
bi da iznose 9,033,993.54 eura. Za gorivo je predviđeno 143,941.79 eura, službena putovanja 40,482.42 eura, a za reprezentaciju 74,781.44 eura. Komunikacione usluge po ovom rješenju građani bi platili 87,078.53 eura, materijal za posebne namjene 30,228, usluge stručnog usavršavanja zaposlenih 30,752, a tekuće održavanje građevinskih objekata 82,450 eura... Na izdatke po osnovu ugovora o djelu bilo bi isplaćeno 33.480 eura, na naknade za stanovanje i odvojeni život 10,500 eura... Za kapitalne izdatke u ANB-a biće izdvojeno 2,121,879.70 eura, od čega za opremu tačno dva miliona eura. S druge strane, Obavještaj -
no-bezbjednosni direktorat (OBD), dobio bi 3,304,024.27 eura, što je za 867.687,6 eura manje u odnosu na prošlu godinu. Po osnovu bruto zarada našim vojnim obavještajcima isplatilo bi se 1,871,667.83 eura, naknade za stanovanje i odvojen život 20,000 eura, a za prevoz 9,000 eura. Na izdatke po osnovu isplate ugovora o djelu u OBD-u dalo bi se 13,500 eura, zakup objekata 60,720 eura, komunikacione usluge 46,531.5 eura, dok bi izrada i održavanje softvera stajali svega 315 eura. Kapitalni izdaci za 2025. vrijedjeli bi 1,174,250.00 eura, o d čega izdaci za opremu 474,250.00 eura, a investiciono održavanje 700,000 eura. M. MARKOVIĆ
Četvrtak, 16. januar 2025.
PODGORICA - Neformalna studentska grupa „Kamo śutra“ pozvala je građane da se danas u 19.30 sati okupe na platou ispred Ministarstva unutrašnjih poslova na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici, odakle će u 20 sati krenuti mirna šetnja do zgrade Vlade u Karađorđevoj ulici.
Oni su ranije saopštili da ih pritisci neće obeshrabriti da istraju u zahtjevima saopštenim na protestu 5. januara kada su zatražili odgovornost čelnika sektora bezbjednosti, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika
Vlade za bezbjednosnu i unutrašnju politiku Alekse Bečića, zbog masakra na Cetinju 1. januara ove godine. Potencirali su da je riječ o građanskom protestu i zamolili učesnike da svi zajedno izbjegavaju bilo koji oblik nasilja ili govora mržnje, što se odnosi i na riječi i rečenice na transparentima.
Ujedno iz organizacije su odlučili da do daljnjeg ne učestvuju u debatnim i političkim emisijama na bilo kojem mediju.
-Vjerujemo da u ovom momentu fokus mora biti na zločinu i zahtjevima preko kojih
Večeras u 19.30 ispred MUP-a protestni skup, potom mirna šetnja do Vlade, ključni zahtjevi organizacije „Kamo śutra?“ ostaju isti
Vjerujemo da u ovom momentu fokus mora biti na zločinu i zahtjevima preko kojih želimo da obezbijedimo da se nešto slično ne ponovi. Upravo proteklih dana mogli smo da primijetimo da se, kada krenu političke rasprave, zaboravi i na zahtjeve i na Cetinje. Ne želimo da budemo dio toga - poručili su iz organizacije „Kamo śutra?“
želimo da obezbijedimo da se nešto slično ne ponovi. Upravo proteklih dana mogli smo da primijetimo da se, kada krenu političke rasprave, zaboravi i na zahtjeve i na Cetinje. Ne želimo da budemo dio toga - poručili su iz grupe „Kamo śutra?“.
Naveli su da su prije dva dana odbili poziv premijera Milojka Spajića da sa njim razgovaraju dan uoči novog protesta. Poziv su, kako su naglasili, odbili jer ne žele da pregovaraju o zahtjevima.
Potenciraju da je riječ o građanskom protestu i zamolili su učesnike da svi zajedno izbjegavaju bilo koji oblik nasilja ili govora mržnje, što se odnosi i na riječi i rečenice na transparentima
-Naši zahtjevi su jasni te smo zamolili Vladu da, ako žele da ih usvoje - to i javno objave – saopštili su iz organizacije. Prethodnom protestu ispred zgrade MUP-a na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici 5. januara prisustvovalo je više hiljada građana u znak revolta zbog propusta sistema koji je za dvije i po godine dozvolio da u dva maskara na Cetinju život izgubi 23 nedužnih ljudi, među kojima i četvoro djece od 7, 8, 11 i 13 godina. Studenti su tada ispostavili listu zahtjeva koji, pored preuzimanja odgovornosti čelnika bezbjednosnog sektora, podrazumijevaju demilitarizaciju društva, oduzimanje i uništavanje ilegalnog i sakrivenog oružja, revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru osoba koje posjeduju oružje, i kroz ozbiljne - a ne samo formalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psihološke preglede na godišnjem nivou. Njihov treći zahtjev je uspostavljanje policije u zajednici, odnosno promjena pristupa
Protest na bulevaru ispred Uprave policije zbog masovnog ubistva na Cetinju
policije prema građanima, dok je četvrti vraćanje građanskog obrazovanja u učionice osnovnih i srednjih škola. Pridružili su se i zahtjevima nevladinog sektora o moratorijumu na izdavanje dozvola za oružje do usvajanja novog zakona.
Kako je ranije za Pobjedu najavila Nejla Javorovac iz grupe „Kamo śutra?“, cilj današnje protestne šetnje je da stave do znanja da su tu uprkos prijetnjama, da nijesu odustali, niti će odustati od zahtjeva. -Prošetaćemo od MUP-a do zgrade Vlade zato što su upravo to tijela od kojih očekujemo odgovornost – kazala je ona. Organizacija čija je članica, našla se minulih dana na meti vladajućih Demokrata, koji u strahu od jače reakcije građana pokušavaju da ocrne studente i etiketiraju ih kao produženu ruku bivšeg režima, dok istovremeno ne prihvataju odgovornost za događaje na Cetinju. Naprotiv, pokušavaju da obesmisle poruke sa ranijeg protesta koji je organizovala studentska grupa „Kamo śutra?“, kada je poručeno da su ostavke ministra Šaranovića i potrpedsjednika Vlade Bečića, kao mjera odgovornosti ključnih ljudi u političkom vrhu zakazalog bezbjednosnog sektora, uslov za reformu sistema i korjenite promjene u društvu. I. PERIĆ
Policija i tužilaštva prate sve objave i komentare na društvenim mrežama
PODGORICA – Više državno tužilaštvo je formiralo do juče četiri predmeta zbog govora mržnje koji se nakon zločina na Cetinju počeo širiti u komentarima i objavama na društvenim mrežama.
Savjet za građansku kontrolu rada policije je juče saopštio da su odmah izdali preporuke, te da je reakcija policije na širenje govora mržnje povodom tragedije na Cetinju odlučna i profesionalna.
Predsjednik Savjeta Zoran Čelebić je kazao da je to tijelo odmah po registrovanju primjera govora mržnje i ekstremizma izdao preporuku da se pažljivo i kontinuirano prati ta pojava. – Takav pristup Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, 2022. godine kada se, takođe, dogodila tragedija na Ce-
Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Zoran Čelebić kazao je da je to tijelo odmah po registrovanju primjera govora mržnje i ekstremizma izdalo preporuku da se pažljivo i kontinuirano prati ta pojava. Istakao je da je takav pristup UP i MUP-a izostao 2022. godine kada se, takođe, dogodila tragedija na Cetinju
tinju, u potpunosti je izostao – kazao je on. Iz Višeg državnog tužilaštva su juče Pobjedi kazali da u okviru svoje nadležnosti oni, ali i druga tužilaštva, kao i policija, prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje iz svojih nadležnosti. Sva četiri predmeta koja je formiralo Više državno tužilaštvo su zbog objava i komentara na društvenim mrežama i svi komentari su iznijeti povodom tragičnog događaja na Cetinju.
Predmeti su u fazi izviđaja, tokom kojeg su podnijeti zahtjevi za prikupljanje potrebnih obavještenja i dostavljanja određenih podataka, utvrđivanje identiteta lica koja objavljuju komentare, a preduzimaju se i sve druge neophodne mjere i radnje za koje se ukaže potreba u cilju donošenja odluke. Iz VDT-a su kazali da oni, ali i druga tužilaštva i Uprava policije prate sve objave na portalima, kao i komentare koji se objavljuju, tako da predmete formiraju kako po sopstvenoj inicijativi, tako i kroz podnošenje prijava od strane građa-
na, NVO organizacija, medija, kao i Uprave policije i preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti. – U svim predmetima koji se formiraju u tužilaštvu, nakon dostavljanja svih obavještenja i podataka izvršiće se detaljna analiza istih i ocijeniti da li su u navedenim komentarima sadržani elementi bića krivičnog djela iz nadležnosti tužilaštva ili su u navedenom sadržani elementi prekršaja, nakon čega će se donijeti odluke u predmetima – rečeno je Pobjedi iz VDT. Čelebić je istakao da pojava govora mržnje ne samo da
uznemirava javnost i iskazuje nepoštovanje prema žrtvama i njihovim porodicama već i ozbiljno podstiče dalje polarizacije u crnogorskom društvu. Savjet je konstatovao da policija postupa po izdatim preporukama.
– Uz često i jasno javno oglašavanje, pokazuje se proaktivan i profesionalan pristup i samoinicijativno postupanje policijskih službenika prema primjerima govora mržnje i najave nasilja uz preduzimanje svih potrebnih radnji i konsultovanje sa nadležnim državnim tužilaštvima – zaključio je predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije. Savjet pozdravlja rad međunarodne globalne Mreže snažnih gradova (Strong Cities Network) u kojoj članstvo ostvaruju Glavni grad Podgorica i opštine Danilovgrad, Bar, Ulcinj, Rožaje, Gusinje i Bera-
Predmeti su u fazi izviđaja, tokom kojeg su podnijeti zahtjevi za prikupljanje potrebnih obavještenja i dostavljanja određenih podataka, utvrđivanje identiteta lica koja objavljuju komentare, a preduzimaju se i sve druge neophodne mjere i radnje za koje se ukaže potreba u cilju donošenja odluke
ne i aktivno ih podržava u naporima za rješavanje problema mržnje, ekstremizma i polarizacije. Pozvali su gradonačelnike i gradske uprave da podrže napore prevencije i osnaže ulogu lokalnih sredina u prepoznavanju i rješavanju svih oblika i manifestacija mržnje, ekstremizma i polarizacije, a koje mogu voditi i vode do nepoštovanja ljudskih prava, remećenja javnog reda i mira i do nasilja. J.M.
Profesor osumnjičen za seksualno uznemiravanje bivše učenice čekao posljednji dan da se izjasni, uznemiravao i nastavnike Gimnazije
Kankaraš je kazao da je na Čečovićeve mejlove odgovorio poentirajući da je ono kako se on obraćao učenici način na koji se čovjek ne bi ni prostitutki obraćao. Kaže da je Čečović počeo otvoreno da ga psuje, te da mu je odgovorio da se nemoćni bijes tako ispoljava i da nema potrebe da nastave raspravu. Čečović je ponovo psovao i rekao između ostalog: ,,Hoćete li krv?“
PODGORICA – Profesoru Radomanu Čečoviću juče je poslato rješenje o otkazu ugovora o radu, nakon što se on izjasnio i to posljednjeg dana zakonskog roka. To je Pobjedi sinoć potvrdila direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović.
Nakon što je Centar za istraživačko novinarstvo objavio tekst o slučaju profesora koji je slao sporne poruke bivšoj učenici i nakon što je javnost upoznata o kome se radi, profesor Čečović je otvorio bolovanje. On se poslije pojavio u Gimnaziji, dostavio doznake da mu je obustavljeno bolovanje 17. decembra i rekao da više neće dolaziti na posao. Vučurović tada nije precizirala kada po propisima mogu da mu uruče otkaz jer ne dolazi na posao. Tražili su od njega izjašnjenje koje im je poslao mejlom, ali je upravi potreban potpisani dokument. Čečović im je mejlom saopštio da nema medicinsku dokumentaciju da opravda
odsustvo. Izjasnio se tek juče, nakon čega mu je poslato rješenje o otkazu.
Psovke i uvrede
Osim što je juče dobio otkaz, Čečović je u zvaničnoj, poslovnoj mejl grupi juče vrijeđao kolege i prijetio im. .
Profesor Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Mato Kankaraš Pobjedi je potvrdio da je Čečović slao veoma neprimjerene mejlove. On se, kako Kankaraš ističe, javio poslije duže pauze i napisao kolegama da su žrtve marketinške kampanje. Čečović je prije tri godine slao neprimjerene poruke bivšoj učenici Sari Vujisić. O ovom slučaju je tužilaštvo formiralo predmet. Kankaraš kaže da se Čečović javio putem mejla i da je komentarisao da je loš svijet u kome živimo, da je Sara „čudo marketinga“, uz neprimjerene riječi. Kankaraš je odgovorio Čečoviću da je svijet takav zbog mnogih bitnijih stvari, a, između ostalog, i zbog toga što on nije vidio da treba da da ot-
protesta zbog seksualnog uznemiravanja u gimnaziji
kaz zbog svog nedopustivog postupka prema bivšoj učenici. - Poentirao sam rekavši da je ono kako se on obraćao učenici način na koji se čovjek ne bi ni prostitutki obraćao. On je počeo otvoreno da me psuje, a ja sam mu odgovorio da se nemoćni bijes tako ispoljava, te da nema potrebe da nastavimo raspravu. On je ponovo psovao i rekao između ostalog: ,,Hoćete li krv?“ – rekao je Kankaraš. Nakon ovog slučaja direktorica Gimnazije Biljana Vučurović je obavijestila zaposlene da je službeni mejl Čečovića blokiran. Navela je da treba da imaju poslovnu prepisku i da su dužni da koriste taj vid komunikacije isključivo u službene svrhe.
Bez odugovlačenja
Bivša učenica Sara Vujisić i građanski aktivista Kosta Mijušković su se i juče, prije informacije o otkazu, oglasili povodom istupa profesora Čečovića. - Sigurnost đaka je na prvom mjestu, te ne prihvatamo odugovlačenja, dodatni stres i strahovanje da se to možda neće desiti. Nakon njegovih uvreda i prijetnji kolegama koje su stale u odbranu sigurnosti đaka i Sare Vujisić, a koje su danas ugledale svjetlost dana, smatramo da se za punopravnost otkaza ne smije čekati više ni jedan jedini dan. Čečović u prepisci sa kolegama pita da li tražimo krv, a mi sve vrijeme jasno tražimo pravdu i sigurnost u obrazovnim institucijama i van njihnaveli su oni.
Pitaju se što još treba da se desi da bi dobio otkaz i da bi institu-
Ako ne bude odluka do kraja sedmice, slijedi novi protest
Vujisić i Mijušković su saopštili da ukoliko se do kraja nedjelje ne razriješe Čečović i Vučurović i ne dobiju nikakvu vrstu obraćanja povodom preduzetih koraka pravosudnog sistema povodom slučaja u Tuzima, protestovaće u još većem broju. - Snažno ćemo pojačati našu borbu uz imenovanje svih onih odgovornih zbog kojih strepimo dok se situacija pogoršava u iščekivanju rezultata. Da li neko treba da izgubi život da bi Čečović i drugi nasilnici dobili otkaz i bili sankcionisani, kao i oni odgovorni za zataškavanje i prikrivanje nasilnika – naveli su oni prije nego je javnost informisana o otkazu.
cije lišile slobode Čečovića ,,koji svojim ponašanjem potvrđuje da seksualni predatori ne prezaju posegnuti za bilo kojim vidom nasilja kada se žrtve bune, kada imaju podršku i kada je ćutanju došao kraj“. Istakli su da je u u iščekivanju razrješenja Čečovića i Vučurović povjerenje učenica/ka koje je direktorka uživala drastično opalo u skorašnjoj anketi Zavoda za školstvo u poređenju sa prethodnom anketom. Uprava podgoričke gimnazije nakon slučaja Čečovića zabranila je profesorima da komuniciraju putem Vajbera ili poruka sa đacima, već je preporuka da to čine preko Tims platforme. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nedavno je saopštilo da će uputiti Vladi izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, a kojim će predvidjeti da se zaposlenom u obrazovno-vaspitnoj ustanovi koji je prijavljen za seksualno uznemiravanje može privremeno zabraniti obavljanje radnih zadataka do okončanja postupka.
neistražene sumnje
Bivša učenica Sara Vujisić i građanski aktivista Kosta Mijušković do sada su organizovali dva protesta povodom slučaja Čečovića na kojima je traženo da on više ne radi u obrazovnim institucijama. Tražen je i otkaz direktorice Vučurović, jer nijesu zadovoljni na koji način je ona reagovala nakon što je saznala za njegovu spornu prepisku sa bivšom učenicom. Vučurović ga je kaznila novčano, odnosno 30 odsto mu je odbijeno od jedne plate i on je nastavio nesmetano da obavlja posao profesora. Bivša učenica Vujisić je dodatno pisala prije tri godine Vučurović zbog sumnje da postoje još neki slučajevi neprimjerenog ophođenja profesora, ali ona nije do kraja ispitala te navode.
To je zamjerila direktorici i Prosvjetna inspekcija, koja je tokom kontrole postupanja direktorice Vučurović konstatovala
juče
da nijesu ispitani navodi bivše učenice Vujisić. Predloženo je da se zbog propusta direktorica Vučurović razriješi s pozicije direktorice podgoričke gimnazije. Zaključili su da se ogriješila o propise i kada je odlučila da slučaj ne prijavljuje Ministarstvu prosvjete, nauke i inovaciji, niti policiji i tužilaštvu. Vučurović je odgovorila na te optužbe da je radila sve po zakonu i ostala je pri tome stavu. Ona je nedavno poslala izjašnjenje ministarki Anđeli Jakšić-Stojanović na prijedlog o njenom razrješenju. Kako procedura nalaže, očekuje se da ministar-
ka prosvjete, nauke i inovacija donese odluku na prijedlog Prosvjetne inspekcije da Vučurović više ne bude direktorica. Bivša učenica Vujisić i građanski aktivista Mijušković su najavili da će organizovati okupljanja dok se ne uredi stanje i stvore bezbjedni uslovi za đake. Isticali su na protestima da ne smije da se toleriše neprimjerena komunikacija profesora sa đacima. Zatražili su da se ispitaju do kraja svi slučajevi, njih pet, u kojima se sumnja da su se profesori nedolično ponašali prema učenicama. n.ĐurĐevaC
Izraelski zvaničnik potvrdio sporazum o primirju između Izraela i Hamasa u Gazi, nakon 15 mjeseci sukoba
Neimenovani izraelski zvaničnik potvrdio je sinoć da su nakon 15 mjeseci sukoba Izrael i Hamas postigli sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca u Gazi, javlja Tajms ov Izrael.
- Imamo sporazum za taoce na Bliskom istoku. Oni će biti uskoro biti pušteni - objavio je i izabrani predsjednik SAD Donald Tramp, na platformi Truth Social.
Agencija Rojters je javila da su Izrael i Hamas postigli sporazum o zaustavljanju borbi u Gazi i razmjeni izraelskih talaca za palestinske zatvorenike.
Katarski i zvaničnici Hamasa su potvrdili da je sporazum postignut, javlja Asošiejted pres.
Rojters je objavio i neke detalje sporazuma koji još nije zvanično objavljen. Taj dokument uključuje šest sedmica početnog prekida vatre, uz postepeno povlačenje izraelskih snaga i oslobađanje talaca koje drži Hamas, kao i puštanje palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora. Najavljeno je da će postizanje sporazuma objaviti zajedno Katar, SAD i Egipat, posrednici u pregovorima.
Asošiejted pres navodi da se detalji još utvrđuju. Na osnovu sporazuma biće oslobođene desetine talaca koje drži Hamas i stotine palestinskih zatvorenika u Izraelu i biće omogućen povratak hiljada raseljenih ljudi iz Gaze u njihove domove.
Uži sastav Vlade Izraela, zadužen za bezbjednost će danas u 11 sati po lokalnom vremenu glasati o sporazumu o prekidu vatre u Gazi, javljaju izraelski mediji na hebrejskom jeziku.
Svaki sporazum mora da odobri bezbjednosni kabinet premijera Izraela Benjamina Netanjahua, a očekuje se da stupi na snagu u narednim danima.
MKCK spre M an za transfer talaC a Predsjednik Izraela Isak Hercog se u međuvremenu sastao u Jerusalimu sa predsjedni-
PRIŠTINA - Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja saopštio je da su u srijedu ujutro zatvorene paralelne opštine Srbije, pošte i poreske službe u deset različitih opština. Policijske akcije preduzete su u opštinama Lipljan, Obilić, Priština, Kosovo Polje, Vučitrn, Novo Brdo, Kamenica, Vitina, Orahovac i Srbica, piše Radio Slobodna Evropa. - Zajedničkim djelovanjem završava se era srpskih paralelnih i zločinačkih opština i drugih institucija u Republici Kosovo - navodi Svečlja. Na snimku koji je objavio
Dogovor podrazumijeva početnu fazu prekida vatre od šest nedjelja i uključuje postepeno povlačenje
izraelskih snaga i oslobađanje talaca koje Hamas drži u zamjenu za palestinske zatvorenike koje drži Izrael, rekao je Rojtersu zvaničnik upućen u pregovore. Vijest su potvrdili budući predsjednik SAD, kao i visoki zvaničnici Izraela i Hamasa
com Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK) Mirjanom Špoljarić. Ona ga je obavijestila o „spremnosti za transfer talaca i raznim izazovima sa kojima su suočeni“, saopštio je kabinet predsjednika, prenose izraelski mediji. Hercog je naglasio „najveću važnost i osjetljivost te misije“, dodaje se u saopštenju. Špoljarić je bila u Gazi ove nedjelje u okviru posjete regionu. Tokom sedmodnevnog prekida vatre u novembru 2023. godine MKCK je izvodio oslobođene taoce iz zatočeništva i predavao Izraelu.
Zvaničnik Hamasa je za Skaj njuz rekao da je postignut dogovor o prekidu vatre s Izraelom. Izraelska će vlada o sporazumu o prekidu vatre u Gazi glasati danas, potvrdio je vladin zvaničnik za Rojters. Vođa Hamasa, Kalil Al Haja, predao je odobrenje sporazuma o prekidu vatre posrednicima u Dohi.
riješeno i pitanje filadelfi Koridora Izraelski mediji izvijestili da je Hamas u posljednjem trenutku iznio zahtjeve za sporazum o prekidu vatre. U izraelskim medijima stoji da je izdao nove zahtjeve u vezi sa
Filadelfi koridorom - strateški važnim pojasom zemlje duž južne granice Gaze s Egiptom. CBS izvještava da je u posljednjem trenutku došlo do rješenja tog pitanja. Iz kancelarije izraelskog premijera Benjamina Netanjahua je saopšteno da se Hamas bio povukao zbog Netanja-
U nacrtu dogovora u koji je agencija Rojters imala uvid navodi se da će on biti sproveden u više faza: PRVA FAZA: Povratak talaca: U prvoj fazi, koja bi trajala 60 dana, 33 taoca zadržana u Gazi – djeca, žene, vojnici, muškarci stariji od 50 godina, ranjeni i bolesni – biće postepeno oslobađani tokom perioda od šest nedje-
lja u zamjenu za puštanje oko 1.000 palestinskih zatvorenika; Povlačenje trupa: Izrael bi započeo postepeno povlačenje svojih trupa i napustio djelove koridora Filadelfija koji se proteže duž granice između Gaze i Egipta; Kretanje unutar Gaze: Nenaoružanim stanovnicima bilo bi dozvoljeno da se vrate
u sjevernu Gazu, a prelaz Rafa između Egipta i Gaze bi počeo postepeno da se otvara; Pomoć: Izraelci bi takođe počeli da puštaju očajnički potrebnu humanitarnu pomoć u Gazu. AP je izvijestio da bi to moglo biti oko 600 kamiona dnevno; DRuGA FAZA: Ukoliko sve bude teklo po planu, 16. dana prve faze započeli bi razgo-
huovog čvrstog stava protiv zahtjeva u posljednjem trenutku o raspoređivanju snaga na filadelfijskom koridoru između Egipta i Gaze. Njegova kancelarija ističe da još postoji nekoliko neriješenih tačaka sporazuma koje treba riješiti, no nada se da će svi detalji biti riješeni u nadolazećim satima.
vori o drugoj fazi u kojoj bi još talaca bilo oslobođeno, uključujući muške vojnike i mlađe civile, kao i tijela onih koji su umrli u zatočeništvu, u zamjenu za dalje izraelske ustupke, za koje se u nacrtu sugeriše da bi mogli da uključuju „potpuno povlačenje“ iz Gaze; TRećA FAZA: Potpuni kraj rata i povlačenje izraelskih trupa iz Gaze, o njemu će se takođe pregovarati u toku prve faze.
Podsjetimo, Katar je posredovao u pregovorima, a katarski premijer, šeik Mohamed bin Abdulrahman Al Tani, sastao se s Hamasovim pregovaračima u svojem kabinetu radi konačnog dogovora. - Provođenje dogovora o prekidu vatre moglo bi potrajati i do 48 sati, kaže vojni analitičar Majkl Klark za Skaj njuz. Dogovor je, ističe, poznat već neko vrijeme, no bilo je pitanje preciznih brojki, na primjer, koliko će palestinskih zatvorenika biti oslobođeno, te koliko talaca.
Nakon objave da je postignut dogovor o prekidu vatre između Hamasa i Izraela, Palestinci su u Gazi počeli da slave.
Sporazum je uslijedio nakon višemjesečnih pregovora u kojima su posredovali egipatski i katarski posrednici, uz podršku Sjedinjenih Država.
Svečlja vidi se i kosovski ministar lokalne uprave Eljbert Krasnići koji je rekao da je ,,od danas konačno zatvoreno 28 paralelnih, zločinačkih srpskih opština na Kosovu i njihovih pet okruga“. Vlasti na Kosovu kažu da je rad ovih srpskih institucija, koje rade od poslijeratnog perioda 1999. godine, ,,nezakonit“ i počele su da ih zatvaraju početkom prošle godine. Na Kosovu će 9. februara biti održani parlamentarni izbori, a predizborna kampanja je u toku. Srpska lista - najveća srpska stranka na Kosovu - najavila
je da će tokom dana održati sastanak i obratiti se medijima. U Srbiji je premijer Miloš Vučević rekao da se pažljivo prati „razvoj situacije“ na Kosovu. - Preduzećemo sve mjere da zaštitimo srpsko stanovništvo od novih napada Aljbina Kurtija (kosovskog premijera), koji je svoju predizbornu kampanju očigledno pretvorio u nastavak maltretiranja našeg naroda - rekao je Vučević Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić ocijenio je da je akcija koju je Policija Kosova sprovela u srijedu „opasna eskalacija“. - Ovi agresivni potezi nijesu
samo napad na institucije, već očigledan pokušaj podrivanja kolektivnih prava i identiteta Srba na Kosovu - napisao je Đurić na svom Instagram nalogu.
On je izjavio da „ova strategija samo produbljuje podjele i ugrožava stabilnost u regionu“ i pozvao međunarodnu zajednicu da javno i nedvosmisleno osudi ove postupke i zaštiti prava Srba na Kosovu. I direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petković – koji je boravio u Briselu, gdje je trebalo da bude održan prvi sastanak Zajedničke komisije Kosova i Srbije za nesta-
la lica - rekao je da je „odustao od tog sastanka“ zbog dešavanja na Kosovu.
- Kurti ne želi dijalog, već nasilje - rekao je on novinarima u Briselu.
Upitan da li je održan sastanak o nestalima, Petković je rekao: „Naravno da nije. Pitanje nestalih je važno..., ali Kurti je ugušio dijalog, ugušio je današnji sastanak“.
On je rekao da je zbog zatvaranja srpskih institucija u srijedu više od 1.100 ljudi ostalo bez posla, ali ih uvjerava da Srbija nastaviti da ih plaća.
Radio Slobodna Evropa ranije je izvijestio da je Polici-
ja Kosova ušla u Poštu Srbije u Gračanici i paralelnu opštinu Priština, koja takođe djeluje u Gračanici od poslijeratnog perioda. Ispred zgrade Pošte Srbije postavljena je žuta traka, a novinari Radija Slobodna Evropa javljaju da se u ove dvije ustanove trenutno nalaze policajci, dok zaposleni u obje institucije napuštaju prostorije. Kosovska policija saopštila je da regionalne direkcije Prištine, Gnjilana, Đakovice i Južne Mitrovice sprovode policijske operacije, ali nije potvrdila o kakvim se operacijama radi. - Po završetku policijske akcije biće objavljene dodatne informacije - navodi se u odgovoru kosovske policije RSE.
Ministarstvo unutrašnjih poslova donijelo rješenje o novom imenovanju v. d. pomoćnika direktora policije
PODGORICA – Velimir
Furtula imenovan je juče za vršioca dužnosti pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
-Vjerujemo da će ovo rješenje ministra unutrašnjih poslova, donijeto na prijedlog v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, stvoriti pretpostavke za uspješnu realizaciju postavljenih ciljeva
u pravcu pune operativnosti i efikasnosti u radu policije –naveli su u saopštenju. Dodaju da je Furtula službenik Sektora za borbu protiv kriminala te da posjeduje bogato iskustvo u poslovima iz oblasti kriminaliteta, što će, kako ističu, biti ključno za doprinos realizaciji ključnih prioriteta u radu Uprave policije. Završio je Višu školu unutrašnjih poslova u Zemunu, a potom i Fakultet za civilnu bezbjednost.
-On je pokrivao poslove u oblastima suzbijanja krijimčarenja narkotika, sprečavanja i otkrivanja najtežih krivičnih djela iz oblasti krvnih i seksualnih delikata, kako na nivou odjeljenja bezbjednosti, tako i na nivou Sektora za borbu protiv kiminala. Obavljao je i poslove koordinatora za otkrivanje napada na predstavnike medija i njihovu imovinu, dok je do današnjeg imenovanja obavljao poslove rukovodioca Grupe za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata i krivičnih djela napada na novinare i njihovu imovinu u Sektoru za borbu protiv kriminala – naglašavaju iz MUP-a. Takođe, kako dodaju, Furtula je završio više specijalističkih obuka u organizaciji DEA i FBI, kao i dvije međunarodne policijske akademije ILEA. -Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje posvećeno izgradnji profesionalne, odgovorne i transparentne službe, koja će štititi prava i bezbjednost svih građana Crne Gore – zaključuju u saopštenju. J.R.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo zadržavanje do 72 sata osumnjičenom za ugrožavanje sigurnosti
PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M. V. osumnjičenom da je u alkoholisanom stanju
prijetio da će baciti bombu u marketu „S. K.“. Njemu se na teret stavlja krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu više lica. - Osumnjičeni je dana 14. 1.
2025. godine, oko 14 časova došao u market „S. K.“ u Podgorici, u vidno alkoholisanom stanju, nakon čega je prišao pultu gdje su se nalazile dvije radnice. Udarao je šakama o pult i zid, i prijetio radnicama da će baciti bombu, zbog čega su one osjetile ugroženost i strah za svoju bezbjednost - navode iz ODT Podgorica. J.R.
Odloženo suđenje Dušku Kneževiću u predmetu ,,Kaspia“
Odbrana tražila izuzeće sudije i predsjednika suda
PODGORICA - Advokatica
vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića Andrijana Razić zatražila je juče u Višem sudu izuzeće sudije Amira Đokaja u predmetu „Kaspia“, zbog čega je suđenje u ovom predmetu odloženo za 4. mart.
Ona je zatražila i izuzeće predsjednika Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića, tako da će o njenom zahtjevu za izuzeće sudije Đokaja odlučivati Apelacioni sud. Obrazlažući zahtjev, advokatica Razić je kao razlog navela kontinuirano pravljenje pravnih propusta u odnosu na optuženog Kneževića.
Ona je kazala da je u istom danu dobila rješenje Apelacionog suda kojim je uvažena njena žalba na rješenje Višeg suda o pritvoru za Kneževića i rješenje Višeg suda, koje se odnosi na novo redovno produženje pritvora za Kneževića. - Došlo je do apsurdne pravne situacije jer primarno rješenje je preskočilo redovno, tačnije Apelacioni sud je rješenje kojim je njena žalba na odlučivanje o pritvoru za Kneževića usvojena donio četiri dana kasnije u odnosu na novo redovno rješenje o produženju pritvora, koje je donio Viši sud. Suštinski znači da je žalba odbrane na prethodnu odluku o pritvoru prihvaćena,
Cetinjska policija ispituje ko je plasirao dezinformacije Žarka Pejakovića ubijeni
PODGORICA – Cetinjska policija ispituje ko je inicijator dezinformacije da je otac pokojnog Žarka Pejakovića, koji je likvidiran 6. novembra prošle godine na kružnom toku u Podgorici, Željko Pejaković ubio suprugu Natašu, a potom presudio sebi. Prema saznanjima Pobjede, policija ispituje osobe za koje se sumnja da bi mogle imati veze sa ovim događajem, a na koje su ukazali građani od kojih je policija prikupila obavještenja. Službenik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje B. P. pozvao je Natašu Pejaković oko 12.40 sati i pitao je da li je sve u redu. Nakon odgovora da jeste, uslijedila su i druga pitanja.
- Pitao me kako se osjećam, da li je suprug sa mnom i imam li nešto da prijavim, uz obrazloženja da je to dio procedure vezano za nedavna dešavanja na Cetinjukazala je Pobjedi Pejaković. Objasnila je da joj je bilo čudno jer sa njom nakon ubistva sina niko nije kontaktirao, a posebno ne da bi je pitao kako je, pa ga je pitala koji je pravi razlog njegovog poziva.
- U razgovoru je naveo da tako postupaju sa svima koji su preživjeli neki stres. Nekoliko minuta nakon tog razgovora pozvao me moj suprug Željko koji se nalazio u Podgorici i obavijestio me da je dobio nekoliko poziva od prijatelja i čudnih pitanja - kazala je Nataša Pejaković. Ispričala je da joj je muž kazao da su ga prijatelji pitali da li je ubio suprugu, jer su čuli „da takve priče kruže po Cetinju“.
- Poslije završenog razgovora
sa suprugom uslijedili su pozivi sa istim pitanjima, nakon čega sam pozvala inspektora B. P. koji me ranije kontaktirao i pitala ga da li je na konto tih priča obavio razgovor sa mnomispričala je Pejaković.
Dodala je da joj je B. P. tada objasnio o čemu se radi i kazao da je policija imala saznanje da je Željko Pejaković ubio suprugu i izvršio samoubistvo, te da su provjeravali te navode.
Ona je podnijela krivičnu prijavu protiv NN lica zbog ovog događaja.
- Smatram da lica koja sam navela u svojim objavama po portalima mogu imati veze sa ovim događajem - kazala je Pejaković. Ponovila je da ona i suprug stoje iza toga da će ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović biti odgovaran ako se bilo što de-
si članovima njihove porodice. Nataša Pejaković i njen suprug tražili su od policije da im obezbijedi zaštitu.
Iz Uprave policije oglasili su se saopštenjem u kojem se navodi da je riječ o dezinformaciji. - Povodom anonimnih dojava i obavještenja pojedinim medijskim kućama da je na Cetinju izvršeno krivično djelo protiv života i tijela, Uprava policije obavještava javnost i građane Cetinja da je riječ o dezinformacijama - navodi se u saopštenju. Cetinjska policija je, kako navode, osobe koje se pominju u anonimnoj dojavi medijima, tačnije lica koja su navodno bila predmet teškog krivičnog djela, pronašla i sa njima obavila razgovor. - U cilju tačnog i pravovremenog informisanja, apelujemo na građane da sve informaci-
Akcija Uprave policije „Poštuj život, vrati oružje“
ali je u međuvremenu Viši sud donio novu odluku nakon redovne kontrole o produženju pritvora. Prema stavu odbrane sporno je i to što je primarno rješenje preskočilo naredno rješenje i to za četiri dana – pojasnila je ona.
Odbrana Kneževića je i ranije tražila izuzeće Đokaja jer je odlučivao o pritvoru za Kneževića.
- Izuzeće sudije Amira Đokaja tražila sam i ranije jer je učestvovao u radu vanraspravnog vijeća koje je produžilo pritvor Kneževiću u oktobru prošle godine. Predsjednik Višeg suda je taj moj zahtjev odbio kao neosnovan - istakla je Razić. B.R.
PODGORICA - Građani
Crne Gore su, od početka januara, policiji dobrovoljno predali 827 komada vatrenog oružja i 25.240 komada municije, saopšteno je iz Uprave policije (UP). U sklopu kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, u više gradova širom Crne Gore dobrovoljno je vraćeno 89 komada oružja, 2.234 komada municije, sedam ručnih bombi, 50 komada detonatorskih kapisli i djelovi vatrenog oružja. Iz policije su kazali da su u uto-
rak, u Podgorici, Danilovgradu, Tuzima i na Cetinju građani predali policiji 39 komada oružja, od čega 24 pištolja i 15 pušaka, 679 komada municije, tri bombe, 50 komada detonatorskih kapisli, tromblonsku minu i četiri okvira od puške. Kako naglašavaju, u Baru, Ulcinju, Tivtu, Kotoru, Herceg Novom i Budvi dobrovoljno je vraćeno 27 komada vatrenog oružja i 1.116 komada municije različite vrste i kalibra, četiri bombe i 16 djelova od oružja.
- U Bijelom Polju, Beranama, Mojkovcu, Kolašinu, Rožajama i Plavu dobrovoljno je predato ukupno 14 komada vatrenog oružja, od čega pet pištolja i devet pušaka, 160 komada municije i sedam okvira od oružja – navodi se u saopštenju. Policijskim službenicima u Nikšiću i Pljevljima dobrovoljno je predato devet komada vatrenog oružja, od čega jedna puška i osam pištolja, 279 komada municije i dva okvira od oružja. - Od početka januara dobrovoljno je predato ukupno 76 ko-
je vezane za aktivnosti policije, bezbjednosne situacije ili druge važne događaje potraže isključivo putem zvaničnih kanala komunikacije Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije. Pozivom na broj 122, osim što možete prijaviti događaje, možete se informisati i o bezbjednosnoj situaciji ili eventualnim bezbjednosnim rizicima u vašem okruženju - navode iz Uprave policije. Dodaju da informacije koje se šire putem nezvaničnih izvora ili medija mogu izazvati nesporazume i nepotrebnu paniku, a samo odgovornim odnosom doprinosimo zajedničkoj bezbjednosti.
Dan ranije, Nataša Pejaković bila je u policiji, gdje je pozvana da da izjavu inspektorima zbog javnog prozivanja mini-
stra unutrašnjih poslova od kojeg traži odgovor da li je utvrdio odgovornost dvojice službenika policije koji su, kako je kazala, prepriječili put njenom sinu i njegovom prijatelju Petru Lipovini i omogućili egzekuciju. Inspektorima je ispričala da joj je sin krajem oktobra prošle godine rekao da su ga u blizini zgrade gdje je stanovao pratila dva vozila: „opel“ i „dačija“ te da su najvjerovatnije njegovo kretanje pratili policijski službenici.
Žarko Pejaković i Petar Lipovina ubijeni su 6. novembra na kružnom toku na putu Podgorica – Cetinje.
Zbog ubistva Pejakovića i Lipovine uhapšeni su Sava Kaluđerović, Aleksandar Dacić, Miljan Marjanović i Nikoleta Uskoković.
Kada su Lipovina i Pejaković, koji su se kretali automobilom ,,BMW“ cetinjskih tabli (CT BB 271) iz Cetinja ka Podgorici, zastali na kružnom toku na ulazu u grad, kako se navodi u dokumentu Višeg suda, dvojica ubica su izašla iz „renoa senic“ i iz dvije automatske puške ispalili najmanje 38 projektila, od kojih je više njih pogodilo žrtve. Lipovina i Pejaković su usljed zadobijenih povreda preminuli na licu mjesta, a počinioci vozilom „reno senik“ odvezli su se do naselja Mareza, gdje su zapalili vozilo.
Tamo ih je sačekao Aleksandar Dacić i vozilom „polo“, registarskih oznaka PG KP 508, odvezao i smjestio na nepoznato mjesto, omogućivši im da ostanu neotkriveni.
Jovana RAIČEVIĆ
Specijalno tužilaštvo okončalo istragu protiv kriminalne organizacije odgovorne za šverc skoro 2,5 tone kokaina
PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Vasa Ulića, Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana i pripadnika njihove kriminalne organizacije formirane radi šverca skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju
Na optužnici su Ulićev sin, Nikola, Viktor Drešaj, Petar Miranović, Veselin Pavličić, Radomir Dobriša, Mileta Božović, Marinko Prelević, Vukan Matić Čoković, Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić, Radovan Pantović, Milo Božović zatim, odbjegli Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavlićević -Protiv šest okrivljenih (V.U., V.P., I.D., D.M., V.V. i D.P.) podignuta je optužnica za dva krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a protiv 11 okrivljenih (L.D., V.D., M.B., R.B., M.B., V.L., P.M., V.Č.M., R.Z.,. S.K. i R.P.) i za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga – navodi se u saopštenu SDT-a. Ulić, Zvicer i Kašćelan se terete da su početkom 2020. godine organizovali prekomorsko krijumčarenje 1.570 kilograma kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, a što je spriječila policija Kolumbije. Šverc 903 kilograma kokaina koja je ova kriminalna organizacija pokušala da prošvercuje u junu 2021. godine spriječila je australijska policija. -Dio dokaza tokom istrage, koji su, zajedno sa drugim prikupljenim dokazima, poslužili
za podizanje optužnice, prikupljen je u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, odnosno u saradnji Specijalnog državnog tužilaštva sa nadležnim pravosudnim organima Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Francuske – precizirali su iz Specijalnog tužilaštva. U optužnici je predloženo da se Ulićima, Viktoru Drešaju, Petru Miranoviću, Veselinu Pavličiću, Radomiru Dobriši, Mileti Božović, Marinku Preleviću i Vukanu Matiću Čokoviću produži pritvor nakon podizanja optužnice, a da se okrivljenima Zviceru, Draganu Pavlićeviću, Vuleviću, Radulu Božoviću, Deliću i Leonu Dešaju koji su u bjekstvu ili nijesu dostižni državnim organima, sudi u odsustvu. Ostali okrivljeni, kako su precizirali iz SDT-a, nalaze se u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija na izdržavanju zatvorske kazne ili u pritvoru u drugom krivičnom postupku.
Podsjećamo, sredinom jula prošle godine, u policijskoj akciji ,,General“ uhapšeno je devet od 19 pripadnika ove
kriminalne organizacije koja je djelovala na međunarodnom nivou.
Prema navodima krivične prijave ,,kriminalna organizacija formirana je radi sticanja nezakonite dobiti i moći, dok je njeno djelovanje planirano na neograničeni vremenski period, u međunarodnim razmjerama“. Navodi se i da u svom kriminalnom djelovanju ova kriminalna organizacija koristili firme za pranje novca.
Ulić i Zvicer su, kako navode iz SDT-a ,,vrbovali članove kriminalne organizacije, davali instrukcije, obezbjeđivali materijalna sredstva za izvršenje krivičnih djela, obezbjeđivali novac za troškove pripadnika kriminalne organizacije, razmjenjivali i prenosili poruke ostalim članovima kriminalne organizacije putem zaštićenih/kriptovanih telefonskih aparata, davali naloge i pratili tok realizacije kriminalnog plana.
Zvicer je označen kao vođa kavačkog klana i Crnu Goru je napuštio početkom februara 2021. godine. Do danas on
Viši sud prihvatio prijedlog Specijalnog tužilaštva
mada ručnih bombi, kao i više djelova oružja i eksplozivnih sredstava – dodali su iz policije.
Apelovali su na građane da doprinesu bezbjednosti društva i predaju vatreno oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja imaju u svom posjedu, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu.
Oni su kazali da kod građana postoji znatan broj vatrenog oružja čiji su vlasnici bili nji-
hovi članovi porodica ili srodnici, koji su u prethodnom periodu preminuli. - Čuvanje takvog oružja od strane porodice, bez obzira na to da li se ili nije pred nadležnim sudom sproveo ostavinski postupak, shodno Zakonu o oružju je kažnjivo i predstavlja nelegalno oružje, sve dok eventualno neko od pravnih nasljednika ne dobije dozvolu za držanje tog oružja od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) - kaže se u saopštenju.
J.R
PODGORICA - Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Petru Ivanoviću produžen je pritvor za još dva mjeseca odlukom vanraspravnog vijeća Višeg
suda u Podgorici po prijedlogu Specijalnog državnog tužilaštva. Ivanović je uhapšen 13. decembra prošle godine zbog sumnje da je povezan sa ne-
zakonitom isplatom novca iz agrobudžeta. Istog dana, po nalogu SDT-a, uhapšeni su i nekadašnji ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, bivši državni sekretar tog Vladinog resora Nemanja Katnić i načelnica Službe za finansije, računovodstvo i javne nabavke Vukica Perović, ali su pušteni da se brane sa slobode. Bivšem ministru Milutinu Simoviću je oduzet pasoš i on je, shodno odluci suda, obavezan da se javlja policiji. Zabranjeno mu je i da se sastaje sa određenim ljudima, a ta zabrana izrečena je i Katniću. Protiv Ivanovića, Simovića, Katnića i Perović, kao i protiv
je nedostupan crnogorskim istražiteljima koji ga terete za organizovanje surovih likvidacija članova suprotstavljenog klana – škaljaraca. Vaso Ulić, poznat kao crnogorski Pablo Eskobar, duže od 20 godina je bio jedna od glavnih meta policijske obrade više najznačajnijih policijskih službi širom svijeta. On je hapšen krajem avgusta 2017. godine zbog sumnje da je bio vođa narko-kartela koji je krijumčario drogu u Australiju.
Crnogorska kriminalistička policija na njegovom slučaju sarađivala je sa policijom Australije koja je tada prikupila dokaze da je Ulić šef najvećeg svjetskog narko-kartela. Navodno se bavio švercom heroina, kokaina, metamfetamina i kanabisa i godišnje, samo u Australiju uvozio oko šest tona droge.
Povezivan je i sa švercom oružja i pranjem novca, a za centre operacija označene su još Španija, Holandija, Srbija i Crna Gora.
Braća Drešaj pominjana su u istrazi ubistva glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića 27. maja 2004. godine u Podgorici za koje je jedini osuđen bivši karatista Damir Mandić Viktor i Leon Drešaj u dokumentu SOCTA - ,,Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala“ zavedeni su kao vođe jakog kriminalnog klana iz Tuzi. U tom dokumentu piše da se Drešaji godinama bave ,,švercom kokaina, ali da im je primarna djelatnost - krijumčarenje marihuane, duvana i duvanskih proizvoda“. B.R.
bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Budimira Mugoše, saopšteno je ranije iz tužilaštva, podnijete su krivične prijave zbog postojanja osnova sumnje da su učinili tri produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i dva krivična djela zloupotreba službenog položaja. Iz Specijalnog tužilaštva je tada precizirano da su nekadašnjim ministrima i njihovim saradnicima lisice na ruke stavljene ,,zbog postojanja osnova sumnje da su počinili - tri produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i dva krivična djela zloupotreba službenog položaja“. Predmet krivične prijave i postupka je dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, od aprila 2014. do jula 2019. godine, čime je Crnoj Gori nanijeto preko 300.000 eura štete. B.R.
BiJelO POlJe: Mjesec i po od sastanka ministra ekologije i predstavnika opštine
BIJELO POLJE – „Potrebno je što intenzivnije raditi kako bismo do kraja 2024. godine odredili lokaciju budućeg regionalnog reciklažnog centra za sjever“. To je saopšteno na sastanku ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, sa predstavnicima opštine Bijelo Polje koji je u tom gradu održan 29. novembra. Predsjednik opštine Petar Smolović saopštio je za Pobjedu da je na tom ,,korisnom sastanku sa ministrom Ćulafićem dogovoreno formiranje stručne radne grupe u kojoj će biti predstavnici ministarstva, opštine i Agencije za zaštitu životne sredine“. Iako je prošlo mjesec i po od dogovora, ta komisija još nije formirana. – U toj komisiji bi bile zastupljene i nevladine organizacije, ali i predstavnici komšijskih opština kojima će služiti budući centar. Cilj je da se odabere adekvatna lokacija za zajednički regionalnu deponiju za upravljanje otpadom – kaže Smolović.
negodovanje javnoSTI
U ,,igri“ je nekoliko lokacija, ali nije želio da precizira koje su jer ima loša iskustva kada je objavljivanje naziva mjesta ili naselja pratilo negodovanje dijela javnosti.
Prije 20 godina za taj projekat je odabrana lokacija Čelinska kosa, koja se nalazi u neposrednoj blizini ski-centra Cmiljača, koji tada nije bio planiran. Sada nije adekvatna jer bi ugrozila skijaški centar i turistički razvoj Bjelasice. Novu lokaciju odabraće komisija u kojoj će biti zastupljene nevladine organizacije, ali i predstavnici komšijskih opština kojima će služiti budući centar – kaže predsjednik opštine Petar Smolović
– Nažalost, svaki investicioni projekat prate određena reagovanja stanovništa i nevladinih organizacija. Mnogi to po-
Na sjeveru više od 250 nelegalnih deponija
Da je na sjeveru hitno neophodan reciklažni centar pokazuje Infomacija o stanju životne sredine za 2022. godinu. U tom dokumentu navedeno je da je u Crnoj Gori evidentirano 348 neuređenih – divljih odlagališta na koja je, bez selekcije, odbačeno najmanje 1,52 miliona kubnih metara mješovitog komunalnog i građevinskog otpada. Na neformalnim ili neuređenim deponijama (za razliku od sanitarnih) se
kušavaju i politički da iskoriste u borbi za vlast, zaboravljajući poštovanje zakona i evropske obaveze i javni interes da
odlažu sve vrste otpada (opasan, neopasan, inertni), bez ikakve selekcije i zaštitnih mjera po životnu sredinu. Na takvim odlagalištima u Bijelom Polju odloženo je 1.603 m³ miješanog otpada. U Beranama je evidentirano 39 takvih odlagališta sa 5.780 m³ smeća, najveća sa 3.000 m³ je kod obilaznice –
Plužine: Druženje lovaca završeno i dobrim ulovom
NIKŠIĆ – Lovci iz nikšićke, šavničke, pljevaljske i moračke organizacije prikupili su prethodnih mjeseci pomoć za njihovog kolegu Miljana Grubača koji se, od napada medvjeda, još liječi u Beogradu, pa su Plužinjani, u znak zahvalnosti, odlučili da ih okupe prethodnog vikenda i organizuju druženje za te humaniste.
Bilo je i lova, što najbolje potvrđuje ova fotografija, a divlje svinje su ubijene na područ-
ju od sela Miloševići prema Ravnom. Akcijom su rukovodili najstariji lovci iz Pive Mirko Vuković i Miloš Ćalasan i ulovljeno je ukupno osam svinja. Predsjednik lovačke organizacije iz Plužina Vladislav Joković je zahvalio kolegama na nesebičnoj podršci, istakao da su se nudili i da dobrovoljno daju krv ili na bilo koji drugi način pomognu kolegi Grubaču. Joković je kazao da veliku zahvalnost lovci duguju i predsjedniku nacionalne lovačke organizacije Nikoli
Markoviću, kao i predsjedniku opštine Plužine Slobodanu Deliću. Druženje je na prostoru između Plužina i granice sa BiH okupilo 60-ak lovaca. Miljana Grubača medvjed je napao dok je bio u lovu, krajem novembra prošle godine, a takav susret s divljom životinjom ne pamte ni najstariji Pivljani. Grubač je, inače, zaposlen kao rendžer u Parku prirode „Piva“ važi za iskusnog lovca i jednog od najboljih poznavalaca Pivske planine. Ra.P.
se investira u evropske obaveze – rekao je Smolović. Na pitanje kako spriječiti da izabrana lokacija ne izazove
nekadašnji park Šuntić. Petnjica je evidentirala 30 (258 m³), a Andrijevica 12 (3.550 m³) smetlišta. U Plužinama je na 13 deponija odbačeno 3.575 m³ otpada. Najveća je u Donjoj Brezni (pilana) sa 3.500 m³ drvnog otpada. Plav ima devet smetlišta (150 m³), Rožaje osam (325 m³), Kolašin i Mojkovac po sedam (620
negodovanje, on kaže da je mora odrediti struka poštujući zakone i stroge ekološke standarde, imajući u vidu javni interes.
m³, 78 m³), Žabljak i Pljevlja po šest (280 m³, 70 m³) i Šavnik tri (400 m³). Gusinje ima pet deponija na koje je odbačeno 25.007 m³ otpada, gotovo čitava količina (25.000 m³) završila je u koritu Grnčara. U Crnoj Gori postoji 19 kontrolisanih odlagališta, a samo dvije deponije su sanitarne.
– Dodatno, rješenje je u dobroj komunikaciji sa građanima i nevladinim organizacijama, shvatajući šta su evropske obaveze i opšti javni interes – ocijenio je Smolović. Državnim planom upravljanja otpadom predviđena je izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom u Podgorici, Bijelom Polju, Nikšiću i Baru, i da se taj posao završi do kraja 2026. godine. Prije dvije decenije bilo je planirano da se taj objekat za 11 sjevernih opština (Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Kolašin, Pljevlja, Rožaje, Žabljak, Andrijevica, Petnjica, Gusinje, Plav) gradi na lokaciji Čelinska kosa u Bijelom Polju. Za te potrebe lokalna uprava je izmijenila plansku dokumentaciju, urađena je strateška procjena uticaja tog projekta na životnu sredinu... – Lokacija Čelinska kosa nalazi u neposrednoj blizini ski- centra Cmiljača na planini Bjelasici, koji nije bio planiran kad je ta lokacija određena za izgradnju regionalnog centara za upravljanje otpadom prije više od 20 godina. Sada ta lokacija nije adekvatna jer bi ugrozila skijaški centar i turstički razvoj Bjelasice – objasnio je Smolović.
Kon C e PT
UPR av L janja
Prostorni plan Crne Gore (Koncept upravljanja otpadom) do 2020. godine definisao je osam međuopštinskih deponija. Prema tom dokumentu, u Bijelom Polju je predviđen međuopštinski reciklažni centar, centar za kompostiranje, deponija opasnog otpada iz domaćinstava, građevinskog otpada, šuta i materijala iz otkopa, kao i deponovanje mulja iz fekalnih otpadnih voda, deponovanje vozila van upotrebe. Takođe, bilo je planirana i izgradnja postrojenja za tretman nusproizvoda životinjskog porijeka, cijelu državu. Za taj projekat bila su obezbijeđena višemilionska sredstva, ali se od njega odustalo zbog negodovanja građana pa je „preseljen“ u Nikšić. B. Č. – d. Š.
CETINJE: Škole spremne za drugo polugodište, mada u nekim objektima još traju radovi
Nastava za đake Osnovne škole ,,Njegoš“ odvijaće se u prvoj smjeni, dok će tokom druge učionice koristiti učenici
Gimnazije i Osnovne
muzičke škole, koje se trenutno renoviraju. Još traje renoviranje spoljašnjeg dijela škole ,,Lovćenski partizanski odred“, ali će se nastava odvijati normalno
CETINJE - Učenici OŠ „Njegoš“ sa Cetinja počeće u ponedjeljak nastavu u drugom polugodištu u toplim učionicama. Ista je situacija i u OŠ „Lovćenski partizanski odred“, kao i u Srednjoj stručnoj školi. Kakva je situacija u Gimnaziji nijesmo uspjeli da saznamo jer direktorica te ustanove nije odgovarala na naše pozive.
Direktorica najstarije osnovne škole u Crnoj Gori, škole „Njegoš“ Adrijana Aleksić kazala je za Pobjedu da će đaci u klupe 20. januara, po planiranom rasporedu.
– Časovi za naše učenike odvijaće se u prvoj smjeni, dok će tokom druge smjene učionice koristiti učenici Gimnazije i Osnovne muzičke škole, čije se škole trenutno renoviraju. Grijanja će biti u obje smjene – kazala je Aleksić.
Prema riječima direktora Srednje stručne škole Zdravka Popovića, u toj srednjoškolskoj obrazovnoj ustanovi nastava će takođe početi 20. januara, iako radovi na rekonstrukciji
sale za fizičko nijesu još gotovi. – Spremni dočekujemo početak drugog polugodišta, iako u dijelu objekta još traju radovi. Renovira se sala za fizičko, ali to nije smetnja za normalno odvijanje nastave. Ne možemo precizirati kada će ti radovi biti završeni, kao ni radovi na sanaciji dijela krova koji spaja objekat škole i fiskulturnu salu – kazao je Popović.
Podsjetio je i da je škola tokom prvog polugodišta dva mjeseca radila u tri smjene, jer su učionice Srednje stručne škole koristili đaci osmog i devetog razreda OŠ „Lovćenski partizanski odred“.
Srednja stručna škola ima sistem grijanja povezan sa Gimnazijom, tako da Popović smatra da ni tu neće biti problema i da će đake dočekati tople učionice.
Kada je riječ o Osnovnoj školi „Lovćenski partizanski odred“, prema riječima direktorice škole Danijele Bokan nastava će početi kao što je i planirano školskim kalendarom, 20. januara.
Prema njenim riječima, radovi na renoviranju spoljašnjeg dijela škole nijesu završeni, ali će se nastava odvijati normalno. J.Đ.-P.
U prostorijama OŠ „Njegoš“ tokom prethodna dva dana održane su psihološke radionice za nastavnike svih vaspitno-obrazovnih ustanova sa Cetinja i roditelje osnovaca, kao znak podrške nakon tragičnih događaja 1. januara
kada je Aco Martinović ubio 13 sugrađana i ranio njih troje. Među ubijenima su i dva dječaka. Nakon 20. januara radionice će biti održane i za đake.
Direktorica OŠ „Lovćenski partizanski odred“ Danijela
BAR – Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ove godine ostvariće ukupne prihode u iznosu od 26,6 miliona eura, a najviše 15,79 miliona, očekuju od naknade za korišćenje morskog dobra.
U Baru je po tom osnovu prošle godine prihodovano 1,99 miliona eura (12,63 odsto ukupnog prihoda), a ove godine će uložiti u tu opštinu 939.292 eura.
Bokan kaže da je to dobar potez.
– U nekoliko odjeljenja biće održane radionice psihološke podrške, a tokom polugodišta radionice će obuhvatiti sva odjeljenja. U ovako teškim trenucima, djeci je jako
N IK šIć: Opština protiv „demografskog umiranja“ Naknada od 300 do 4.000 eura
NIKŠIĆ – Lokalna uprava pripremila je odluke kojima je povećala iznos jednokratnih naknada za bebe te uvela dodatnu podršku za porodice sa troje i više maloljetne djece. Formalno-pravni uslovi za primjenu ta dva dokumenta stvoreni su nakon što ih je usvojila Skupština opštine na sjednici u decembru.
Prema izmijenjenoj odluci, predviđeno je da se novčana naknada za prvorođeno dijete uveća sa 100 na 300 eura (isplata jednokratno), i uvede naknada za drugo dijete u iznosu od 500 eura (isplaćivaće se na šest jednakih rata), za treće 1.000 eura (na 12 jednakih mjesečnih rata), dok će se za blizance, četvrtorođeno i svako sljedeće dijete isplaćivati 2.000 eura (24 jednake rate). Za trojke je predviđen iznos od 3.000 eura, a za četvorke 4.000 (na 24 rate) – navedeno je u odluci uz obrazloženje da se time doprinosi ,,poboljšanju materijalnih uslova za pokrivanje osnovnih životnih troškova svakog novorođenog djeteta, kao novog člana našeg društva“. Porodice sa troje maloljetne djece primaće godišnju naknadu od 1.200, a sa četvoro i više 2.400 eura.
potrebna psihološka podrška, a isto tako i nama, prosvjetnim radnicima – kazala je Bokan.
Radionicu podrške organizovali su ministarstva prosvjete i zdravlja, Udruženje psihologa Crne Gore i Prijestonice.
se obezbijedi proporcionalno ulaganje, odnosno da visina ulaganja po opštinama bude srazmjerna prihodu od naknade za korišćenje morskog dobra i prihoda od usluga na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane. – Međutim, zbog nedostatka planske dokumentacije (DSL i sl.) u pojedinim opštinama nije moguće ostvariti koncept proporcionalnog ulaganja, te se ostvareni prihodi iz jedne opštine koriste za investicione aktivnosti u drugim. Određene troškove nije moguće ni podijeliti po opštinama s obzirom na to da se pojedine planirane aktivnosti sprovode integralno za čitavu zonu morskog dobra – program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode, uklanjanje objekata, nabavka kupališne opreme, radovi i sisten intervencije – navedeno je u dokumentu D.Š. Planovi Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom za ovu godinu
To je navedeno u planu korišćenja sredstava tog javnog preduzeća za 2025. godinu koji je usvojila Vlada. Za izvođenje radova na šetalištu predviđeno je 500.000 eura, a za radove na lokaciji
Zlatna obala (II faza) 400.000 eura. Od aktivnosti koje su planirane u svim opštinama predviđena je izrada projektne dokumnetacije i konkursnih
rješenja, elaborata, studija, naučnih planova, nadzora i revizije (75.000 eura), zatim izrada tehničkih rješenja i izvođenje radova dječjih igrališta (33.333 eura) i projek-
tnih rješenja i izvođenje radova za hortikulturna uređenja (16.667 eura), zatim izrada ortofoto snimka zone morskog dobra (16.667 eura), pružanje geodetskih usluga (13.333 eura). Po 333.333 eura je namijenjeno za izvođenje radova, a za sanaciju stijena od odronjavanja po 25.000 eura, po 66.667 eura je namijenjeno za vanredne i hitne sanacije i održavanje obalne infrastrukture, po 50.000 eura za uklanjanje objekata i vanredno čišćenje. Troškovi komunalnog održavanja i hortikulturnog uređenja su po 275.333 eura. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u Programu investicija za ovu godinu navodi kako nastoji da
– Sredstva će se isplaćivati na 12 jednakih mjesečnih rata. Pravo na naknadu može se ostvariti ako su ispunjeni uslovi: da jedan od roditelja, usvojilaca, staratelja ili hranitelja troje i više maloljetne djece to pravo nije ostvario u nekoj drugoj opštini na teritoriji Crne Gore, da se radi o porodici sa troje i više maloljetne djece, odnosno da sva djeca imaju manje od 18 godina, da svako maloljetno dijete ima prijavljeno prebivalište u Nikšiću, a to važi i za roditelje, usvojioce, staratelje ili hranitelje koji moraju imati prebivalište i na teritoriji opštine Nikšić najmanje jednu godinu prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje naknade – predviđeno je odlukom. Pravo na naknadu prestaje sa navršenih 18 godina života djeteta. U obrazloženju za donošenje tih odluka Sekretarijat za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje navodi da je jedan od najznačajnijih društvenih problema od neposrednog interesa za lokalno stanovništvo svake lokalne samouprave svojevrsno „demografsko umiranje“ ili smanjivanje broja rođene djece. –Prepoznajući ovaj značajan društveni problem, Sekretarijat za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje je pristupio izradi odluke, koja predstavlja konkretnu mjeru u cilju poboljšanja materijalnih uslova za porodice za troje i više maloljetne djece. Takođe, ova odluka treba da podstakne porast broja rođene djece i da stimuliše mlade parove da stupaju u brak – navedeno je u dokumentu. I.R.
Pred publikom raznovrsna umjetnička kolekcija
PODGORICA - Povodom obilježavanja jubileja 20 godina od donacije kolekcije „Diseldorf – Tivat“, u JU Muzej i galerija Tivat izloženi su svi radovi iz pomenute kolekcije, na tri nivoa galerijskog prostora.
Donacija od 94 rada pristigla je iz Dizeldorfa zahvaljujući tivatskom slikaru Ivici Aranđusu koji je dugo živio i radio u tom gradu. Kolekcija sadrži radove 72 autora, a svrstana je u dvije cjeline: aktuelna umjetnička scena Diseldorfa, koja ne podrazumijeva samo njemačke autore, već i umjetnike iz Bangla-
deša, SAD, Japana, Koreje i Nigerije, koji, u tom trenutku, svoj umjetnički kredibilitet stiču u Diseldorfu; i kolekcija koja obiluje radovima starije generacije, a poklonio je Bernd Švarcer. Postavka obiluje raznolikim dijapazonom umjetničkih izraza, idividualnih poetika i savremenih tehničkih ostvarenja. Na njoj se mogu vidjeti radovi autora koji su već osvojili globalnu umjetničku scenu, kao što su Josef Bojs, Kristo, Diter Rot, Blum, Bernd Švarcer... Postavka se može pogledati svakog dana, osim ponedjeljkom, od 10 do 16 sati. A. Đ.
Predstavljanje Etnološkog odjeljenja Muzeja iz Banjaluke
vez“ večeras u Budvi
PODGORICA - Izložba radova pod nazivom ,,Bocarići i Zmijanjski vez - nematerijalna kulturna baština“ biće otvorena večeras u 19 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“. Izložba će biti realizovana u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budve i JU Muzej Republike Srpske iz Banjaluke.
Na izložbi će biti predstavljena kolekcija Zmijanjskog veza, koja je dio zbirke Etnološkog odjeljenja Muzeja iz Banjaluke, kao i djela umjetnika Anastasa i Špira Bocarića iz fonda Moderne galerije „Jovo Ivanović“. Autor izložbe je Danijela Đukanović, muzejski savjetnik etnolog. Realizatori izložbe su Ivana Domazetović, dokumentarista i Dragana Radoja, savjetnik konzervator. U ime JU Muzeji i galerije Budve publiku će pozdraviti mr Lucija Đurašković koja će i zvanično otvoriti izložbu.
Đukanović je kazala da su nosioci Zmijanjskog veza pojedinačne vezilje koje prenose tehnike i vještine u izradi ove rukotvorine na sve zaintere-
Kazalište Marina Držića iz Dubrovnika gostovalo u
PODGORICA - Podgorička publika je, nakon višeminutnog aplauza, sa glumačkim ansamblom predstave „Vidi kako Lokrum pere zube“, zapjevala pjesmu ,,Volare“ Gipsy Kingsa, kojom se završava predstava u režiji Paola Tišljarića. Nastala je u koprodukciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika i Dubrovačkih ljetnjih igara, a izvedena na Velikoj sceni CNP-a.
Ovo je još jedno u nizu regionalnih gostovanja u Crnogorskom narodnom pozorištu, koje za cilj ima jačanje saradnje između našeg nacionalnog teatra i regionalnih pozorišta. Naredno gostovanje biće 27. januara, kada će Narodno pozorište iz Sarajeva gostovati sa predstavom ,,Hasanaginice“ Danila Marunovića TRAUME
sovane pojedince (žene različitih starosnih grupa i djecu osnovnoškolskog uzrasta). - Vezilje svoja znanja prenose pojedinačno i organizovano u okviru radionica veza koje se organizuju unutar određenih udruženja koja djeluju u lokalnoj zajednici, kao i unutar obrazovnog sistema pri osnovnim školama, gdje se organizuju radionice veza sa djecom. Vještine, tehnike i umijeća u izradi i zaštiti Zmijanjskog veza u savremenom društvu, u kojem ovaj vez „živi“, prenosi se na različite načine - istakla je Đukanović. A. Đ.
Tišljarićeva predstava je nastala dramatizacijom istoimenog romana hrvatske naučnice i književnice Ivane Lovrić-Jović. U pitanju je atipična, eksperimentalna dramska tvorevina prepuna muzičkih elemenata i interesantnih multimedijalnih rješenja. Radnja ne počiva na konvencionalnim dramskim sukobima između likova, već izvire iz njihovih unutrašnjih nesuglasja i lomljenja, što nije neočekivano s obzirom na činjenicu da je predstava rađena po proznom, a ne dramskom tekstu. Roman je, u ovom slučaju, adaptiran
kroz priču o četiri žene iz četiri različite generacije kroz emotivan i ispovjedan ton. „Vidi kako Lokrum pere zube“ se, u najširem, bavi porodičnim odnosima (dominantno između majki i ćerki) i preispituje kako traume iz najranijeg djetinjstva utiču na kasnije međuljudske odnose. Čini se kao pokušaj da se od mnoštva fragmenata sistematizuju i od zaborava otrgnu srećne uspomene iz perioda odrastanja. Predstava se, ipak, ne može definisati kao tragedija, jer je prepuna zdravog humora, a prelazi iz tragedije u komediju i obratno izvedeni su izuzetno vješto, što je jedan od najvećih kvaliteta predstave. Tišljarić je nakon izvođenja
istakao da je bilo posebno zanimljivo pratiti kako se vrlo lični dnevnički materijal iz romana Lovrić-Jović pretvara u predstavu i kako u toku procesa on zapravo postaje pozorišni materijal. Posebno je istakao doprinos dramaturškinje Marijane Fumić koja se dosjetila principa da se priča romana ispriča kroz prizmu četiri žene.
- One se nose sa ratnim traumama, odlascima bližnjih, tr aumatičnim porodičnim situacijama i, ipak, u svemu tome pronalaze razloge za sreću. Mislim da je bitno progovoriti o takvim temama koje nijesu velike herojske teme, to su teme naših porodica - kazao je Tišljarić.
Prema njegovim riječima, ,,svi
kritičari
crte užeg izbora romana
PODGORICA – Uoči proglašenja ovogodišnjeg laureata NIN-ove nagrade, beogradski mediji su otvorili polemiku da li kriterijum „političke podobnosti“ autora možda ima upliva i u uži izbor romana za 2024. godinu. Dnevnik Danas podsjetio je da su među deset odabranih romana „ispod crte“ ostali romani pisaca koji su poznati i po kritici režima. Tako u uži izbor nijesu ušli „Bečki roman“ Dragana Velikića, „Zavod“ Gorana Markovića, „Ime joj je Glorija“ Milana St. Protića , „Stranac u šumi“ vladike Grigorija, „Pod tuđim suncem“ Miodraga Majića
Novoimenovani žiri za 71. NIN-ovu nagradu, koji čine Aleksandar Jerkov (predsjednik), Adrijana Marčetić, Mladen Vesković, Tamara Mitrović i Vladimir Gvozden, u uži izbor je uvrstio deset ostvarenja (od 179 naslova pristiglih na konkurs).
Ime laureata biće objavljeno krajem januara, a svečano uručenje nagrade, kako je saopštio nedeljnik Nin, zakazano je 3. februara u Kolarčevoj zadužbini.
Prošlogodišnja ceremonija dodjele jubilarne, 70. NIN-ove nagrade (laureat je bio banjalučki pisac Stevo Grabovac za roman „Poslije zabave“), ostala je u sjenci kolektivnog odlaska dotadašnjih uredni-
ka i novinara NIN-a, koji su osnovali novi nedjeljnik – Radar. Kako su tada za Danas komentarisali neki poznati pisci, ova ceremonija je imala „ukus opijela NIN-ovoj nagradi“, jer je, iako je nezahvalno prognozirati, ona uvijek bila povezana sa redakcijom NIN-a koja određuje članove žirija. - Ovogodišnji žiri kritike nije bez veze, apsolutno zna što je književnost, i to od prvog do petog, svi članovi. Ali, naravno, ostaje otvoreno pitanje da li činjenicom da u uži izbor nije ušao nijedan od romana kritičara vladajućeg režima može da iskonstruiše, odnosno, da podrži sumnju da se politički kriterijum ipak nekako, na mala vrata, uvukao u žiri-
mi iz svojih porodica nosimo najbolje i najgore uspomene“. - Inspirativno je da je svaka porodična priča vrlo posebna, a onda i na neki način ista. To je i ono što Tolstoj kaže: ,,Sve srećne porodice liče jedna na drugu, svaka nesrećna porodica, nesrećna je na svoj način“. S tim počinjemo predstavu i taj citat je upravo najbolje opisuje - istakao je Tišljarić.
MASKE
Glumica Mirej Stanić, koja tumači lik none Anne, istakla je da je spisateljica Lovrić-Jović, koja je njena dugogodišnja prijateljica, u romanu otkrila svoju privatnu priču. - Ona je tu priču ponudila i htjela razotkriti neke unutrašnje borbe koje su se do -
ranje. Ovo pitanje možemo da postavimo, ali ne možemo to da tvrdimo bezrezervnorekao je za beogradski Danas književni kritičar i pisac Mihajlo Pantić On je dodao da bismo mogli da imamo veliku sumnju u to da je član žirija neko ko podržava vlast, kao što su to oni koji odlučuju o nacionalnim penzijama.
- Sada, u pitanju NIN-ove nagrade, gotovo sam siguran da taj kriterijum nije bio prisutan, ali, legitimno je primijetiti čiji romani nijesu ušli u uži izbor i zapitati se da li u tim odlukama ima upliva politike –kazao je Pantić.
Dejan Atanacković, dobitnik NIN-ove nagrade 2018. za roman „Luzitanija“, kazao je za Danas da je tema vrlo delikatna.
- Kad je prošle godine došlo do promjene uređivačkog koncepta i kad je dotadašnja
predstavom Paola Tišljarića
Reditelj Paolo Tišljarić
istakao je da je muzika važan dio svake njegove predstave, jer u sebi nosi emociju.
- Emociju koju može muzika proizvesti tako brzo ne može niti jedan drugi mediji. Sama je knjiga puna muzičkih referenci i većina toga što čujete u predstavi su zapravo Ivanini citati iz knjige – ona dok piše svoju knjigu, piše o tome koju muziku sluša. Tako da je skoro kompletan repertoar inspirisan direktno iz knjige –kazao je Tišljarić.
gađale, sve životne situacije i procese koje je prolazila – rekla je Stanić.
Prema njenim riječima, ljudi sve rjeđe žele da iznose i podijele svoja osjećanja sa drugima, a svima bi nam bilo mnogo lakše kada bi više razgovarali.
- Mi dok smo stvarali predstavu neko se uvijek sa nekim rastajao, neko je odlazio, neko je nestajao iz života na ovaj ili onaj način i sigurno da se ti svjetovi svi negdje preklapaju svima nama. Svaki čovjek kroz to prođe, samo ne želimo biti glasni - kazala je Stanić.
Prema riječima Marije Šegvić, koja u predstavi igra
Anticu, ovo je predstava koja govori o nošenju sa porodičnim odnosima koji spolja izgledaju vrlo skladno.
- To je jedna relativno dobrostojeća porodica gdje na prvi pogled izgleda kao da je sve u redu, a kada odmotavamo slojeve shvatamo da svaka porodica ima neku svoju priču koja je tišti – rekla je Šegvić.
Sandra Lončarić, koja tumači lik majke Lunette, osvrnula se na naziv predstave, odnosno romana Lovrić-Jović, te istakla da su predstavu upravo pripremali na ostrvu Lokrum.
- To je autobiografski roman. Njen otac je uvijek govorio: ,,Vidi kako Lokrum pere zube!“ To je ono kad valovi udare o Lokrum, pa se pjeni. To nije ni metafora, već je njen otac tako pričao – rekla je Lončarević.
Prema njenim riječima, jedna od glavnih poruka predstave jeste da ne možemo živjeti u sjećanju, već moramo ići naprijed.
- Ljudi pokušavaju sakriti svoju krhkost i svoju povrijeđenost. Nekako uvijek stavljamo svoje maske prema spolja kako bi to zatomili – rekla je Lončarić.
Glumačku podjelu, osim Šegvić, Lončarić i Stanić, čine: Anja Đurinović, Perica Martinović, Nika Lasić, Boris Matić i Bojan Beribaka Scenografiju potpisuje Vesna Režić, a kostimografiju Ana Mikulić. Majstor svjetla je Marko Mijatović, autor muzike Žarko Dragojević, a autor video-projekcija Miran Brautović A. RADOVIĆ
urednička i novinarska ekipa napustila redakciju, meni je odmah bilo jasno da ja više neću pisati za NIN. Odluka nekih ljudi da prihvate jedan očigledan dil sa vlašću, od kojih me je to iznenadilo, za mene je bio sasvim dovoljan znak da je, što se tiče samog časopisa, došlo do promjena koje, bar za mene, naprosto nijesu više mogle da budu prihvatljive – objasnio je Atanacković. On je dodao da misli da ne može da se izbjegne politič-
ki uticaj ako postoji to „nešto“ što je nedjeljnik NIN preuzelo, kako kaže, u svrhu nekakve, makar i prikrivene podrške režimu. Pobjednik i dobitnik NIN-ove nagrade će se birati između romana Predraga Đurića, Jovice Aćina, Tanje Stupar-Trifunović, Borivoja Gerzića, Vladislava Bajca, Danke Ivanović, Marinka Arsića Ivkova, Muharema Bazdulja, Milenka Bodirogića i Gorana Petrovića R. K.
Priznanje za Ivana Đurišića na Podgoričkom likovnom salonu
PODGORICA - Crnogorski umjetnik Ivan Đurišić dobitnik je nagrade publike za rad ,,Prepuštena“ na Podgoričkom likovnom salonu. On će kao priznanje dobiti otkup djela. U sklopu salona, osim tri nagrade koje je dodijelio stručni žiri, bila je uključena i nagrada publike.
Iz Muzeja i galerija Podgorice kazali su da su posjetioci za vrijeme trajanja Salona (od 6. decembra do 16. januara) mogli da glasaju za jednog od 27 autora koji su izlagali svoja djela na izložbi ,,Vrt nade - umjetnost i potraga za istinom“.
Ivan Đurišić diplomirao je slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2004. godine u klasi prof. Dragana Karadžića. Na istom fakultetu magistrirao je 2010. godine, u klasi prof. Ratka Odalovića. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Dobitnik je nagrade za najboljeg studenta Univerziteta Crne Gore. Za sobom ima brojne samostalne izložbe u zemlji i više kolektivnih predstavljanja u Crnoj Gori i inostranstvu. Živi i stvara u Podgorici.
Njegova samostalna izložba ,,Dekonstrukcija algoritma“ otvorena je krajem prošle godine u Modernoj galeriji. Djela su mu mnogo više od apstrakntnih pejzaža. To nijesu predstave realnih predjela, već sjećanja na ličnu impresiju i emocionalni doživljaj viđenog
- Tu je vrlo prepoznatljiva snaga crnogorskog krša, vazduha koji dišemo, pelina koji mirišemo. Ja sam dijete iz Lješanske nahije, iz sela Parci. To je prostor koji je genetski
utkan u svaki moj dio tijela. To se osjeća u mojim radovima. Na platnima su neke moje projekcije novih svjetova u kojima bi se neko dijete vrlo rado igralo - istakao je Đurišić za Pobjedu. Podsjetimo, umjetnice Jelena Tomašević, Ivana Ivković i Lana Čmajčanin dobitnice su nagrada na Podgoričkom likovnom salonu koji je poslije 16 godina pauze otvoren u Modernoj galeriji. Tomašević je nagrađena prv om - novčanom nagradom za rad ,,Životni interes”, nagrada koja podrayumijeva pravo samostalnog izla -
ganja tokom 2025. godine u Modernoj galeriji pripala je Čmajčanin za rad ,,The Nature of Statistics“, dok je otkupnu nagradu dobila Ivković za djelo ,,Port of Trust“. Tako je odlučio stručni žiri koji su činili Milica Bezmarević, Jelena Janković i Iva Vukotić. Na Salonu se predstavilo 27 umjetnika iz Crne Gore i regiona. Selektorka Salona, muzejska savjetnica u Muzeju savremene umjetnosti Vojvodine dr Sa nja Kojić-Mladenov rekla je da je tema uspostavljena kao težnja da se pokaže diverzitet umjetničke scene,
ali i da se ukaže na značaj povezivanja umjetnosti sa društveno-političkom stvarnošću. - Tokom godina u kojima Salon nije održan desile su se različite društvene krize. Jedna od posljednjih je korona kriza koja je pokazala koliko je važan odnos prema prirodnoj sredini, tako da se jedan veći dio radova na izložbi bavi ispitivanjem ekologije. Jedan dio radova propituje pojedinca u okviru društvenog sistema. Teme na izložbi su različite, ali je ideja bila da ih spojimo kroz ukazivanje na važnost umjetnosti - istakla je Kojić-Mladenov. A. Đ.
Objavljena uža lista za nagrade Britanske akademije za film i televiziju
„Konklavu“ i „Emiliju Perez“
PODGORICA – „Konklava“ i „Emilija Perez“ predvode ovogodišnje nominacije za nagrade Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti (BAFTA), ističući raznovrstan spektar talenata i naslova u takmičenju u kojem, prvi put nakon mnogo godina, nema jasnog favorita u bilo kojoj od glavnih kategorija.
„Brutalista“, „Anora“, „Dina: Drugi dio“, „Zlica“ i „Potpuno nepoznat“ takođe su među favoritima, dok se imena poput Demi Mur („Supstanca“), Sintije Erivo („Zlica“), Džeremija Stronga („Šegrt“), Arijane Grande („Zlica“), Selene Gomez („Emilija Perez“), Majki Medison („Anora“), Kirana Kalkina („Prava bol“), Jure Borisova („Anora“), Izabele Roselini („Konklava“), Zoe Saldanje („Emilija Perez“) i Gaja Pir-
sa („Brutalista“) nalaze među 12 od 24 nominovana glumca - i etabliranih i novih - koji su po prvi put dobili BAFTA nominaciju.
Na drugoj strani, ima prostora za BAFTA veterane poput Sorse Ronan („Povratak“), Hju Granta („Jeretik“) i Džejmi Li Kertis („Posljednja šou djevojka“), dok potraga BAFTA-e da konačno prizna jednog od najpriznatijih filmskih glumaca, Denze -
la Vošingtona („Gladijator 2“), još traje. „Konklava“ misterija-triler o Vatikanu režisera Edvarda Bergera, osvojila je 12 nominacija, uključujući - najbolji film, režiju, glavnog glumca za Ralfa Fajnsa i sporednu glumicu za Roselini. U međuvremenu, „Emilija Perez“, špansko-jezički mjuzikl-triler Žaka Odijara o transrodnoj meksičkoj šefici kartela, dobila je 11 nominacija, me]
u kojima za - najbolji film, režiju, glavnu glumicu za Karlu Sofiju Gaskon i sporedne glumice za Gomez i Saldanju. Filmovi „Konklava“ i „Emilija Perez“ predvodili su listu nominacija, nakon dugih lista, iako su mijenjali mjesta na vrhu (15 nominacija za „Emiliju Perez“ prema 14 za „Konklavu“). Dalje na listi, američki ep „Brutalista“ Bredija Korbeta osvojio je devet nominacija, dok su „Anora“, „Dina: Drugi dio“ i „Zlica“ dobili po sedam, a „Potpuno nepoznat“ i „Kneecap“ niskobudžetni irski biografski film-komedija, po šest nominacija, uspjevši da održe korak s naslovima velikih studija. Sedam nominacija za „Zlicu“ uključuje priznanja za Erivo i Grande, ali ovaj hit mjuziklna iznenađenje mnogih - nije ušao među pet kandidata za najbolji film (uz „Konklavu“ i „Emiliju Perez“ kategoriju zaokružuju „Anora“, „Brutalista“ i „Potpuno nepoznat“). Ovo izostavljanje vjerovatno će biti jedno od nekoliko mjesta gdje se BAFTA neće poklopiti s Oskarima. R. K.
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio“.
- Komunističkom logoru Goli otok: „Ja sam najveća žrtva Golog otoka!“
- Milovanu Đilasu: „Teško Đilasu, ali teško i nama!“
- Predsjedniku Milu Đukanoviću: „Ne mogu da vjerujem! On je veći kurvin sin od mene!“
- Titovom pitanju na koje nije imao odgovor: „Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?“
16. januar 2025.
Planirane aktivnosti Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice za ovu godinu
Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, tokom prethodne godine, u najvećoj mjeri fokusirala se na akcije koje su bile usmjerene na uklanjanje opožarenih stabala na Gorici.
U prvoj polovini ove godine to područje će očistiti od opožarenog materijala kako bi se teren brda što prije revitalizovao, a onda, uz pomoć Glavnog grada, uradila ozbiljnija revitalizacija vršnog platoa u skladu sa projektom.
AKCIJA
- Akcija na uklanjanju opožarenih stabala na Gorici se odnosi prije svega na posljedice katastrofalnog požara iz 2021. godine kada je izgorjela površina od čak 21 hektar. U saradnji sa Zelenilom, Čistoćom, Službom zaštite i spašavanja, Deponijama i Putevima i uz više velikih volonterskih akcija (Vojska CG, Savez izviđača CG, zaposleni u Glavnom gradu, NVO Udruženje ljubitelja Gorice i prirode i brojni građani) uspjeli smo da sa skoro
Tokom 2024. godine Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je iz odobrenog budžeta (stavka „izdaci za lokalnu infrastrukturu“) za projekte na prostoru zaštićenih područja uložila 45.000 eura. Sva ulaganja, kako navode, odnosila su se na prostor Parka prirode „Komovi“ i Spomenika prirode „Park šuma Gorica“.
Foto-detalj
kompletnog opožarenog područja uklonimo preko 1.700 kubnih metara uništenog biljnog materijala. Takođe, započeli smo i saniranje posljedica ljetošnjeg požara. Izgorjelo je 8,3 hektra na istočnoj padini, pa se nadamo da ćemo u prvoj polovini ove godine i taj dio brda očistiti od opožarenog materijala kako bi se teren brda što prije revitalizovao. Imali smo i veliku akciju uklanjanja invazivnog bagrema na vršnom platou. I ova aktivnost će se nastaviti ove godine – poručuju iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima. Na veoma lijep prijem posjetilaca Gorice, ističu oni, naišle su i info i edukativne table koje su postavili tokom prethodne godine, kao i 26 novih klupa (tri panoramske) i 16 dodatnih kanti za otpatke. Tokom ove godine planirano je da se uradi revitalizacija vršnog platoa Gorice u skladu sa projektom.
- Između ostalog, trebalo bi da se izgrade nove i rekonstruišu postojeće šetne staze, izgradi „zelena“ učionica na otvorenom, postavi teretana
- Ulaganja su od većeg značaja za one koji posjećuju ova dva zaštićena područja. Između ostalog, postavili smo turističku signalizaciju na cijelom području Parka prirode „Komovi“ (dijelu koji teritorijalno pripada glavnom gradu), uredili tri vidikovca (dva iznad Bukumirskog jezera i jedan iznad Rikavačkog), postavili ogradu na prilazu Bukumirskom jezeru radi sprečavanja
na otvorenom, rekonstruiše postojeći sportski teren, urede vidikovci na jednoj ili više pozicija, nabavi i zasadi dopunski sadni materijal prema specifikaciji u projektu, postavi montažni kafe bar i toalet sa bioprečišćivačem, nabavi i postavi parkovski mobilijar i rasvjeta – poručuju iz Agencije, uz napomenu da će im za relizaciju ovih aktivnosti biti potrebna snažna podrška Glavnog grada.
KOMOVI
Na prostoru Parka prirode ,,Komovi“ imali su dvije akcije sakupljanja i uklanjanja smeća.
- PP Komovi je udaljen od Podgorice 50 kilometara. Samo za jedan obilazak čitavog prostora od 13.232 hektra potrebno je izdvojiti više dana. Namjera nam je da ovaj dio našeg glavnog grada sačuvamo od devastacije, ali i da ga približimo kako sugrađanima, tako i turistima – navode iz Agencije. Bukumirsko jezero je od Podgorice udaljeno pedesetak kilometara. Put je u jednom
motornih vozila da dolaze do samog jezera, uredili parking na prilazu Bukumirskom jezeru, nabavili dva kontejnera koja će od naredne sezone da služe kao kontrolne kućice na prilazima ka Bukumirskom i Rikavačkom jezeru, izgradili gumno u okviru Mediteranskog vrta na Gorici, renovirali Zelenu učionicu i platformu iznad Mediteranskog vrta, osmislili mobilijar za tri edukativne
dijelu prilično uzak. Dopremanje građevinskog materijala, nalaženje radne snage i kontrolisanje izvođenja radova su predstavljali svojevrsni izazov koji su zaposleni AU-
staze na Gorici koje je izradilo Zelenilo – navode iz Agencije. Tokom prethodne godine opremili su nove kancelarije, nabavili kompjutersku opremu za zaposlene, nedostajuću radnu odjeću i obuću za Službu zaštite i Stručnu službu, kamere – zamke za praćenje krupne divljači na prostoru PP „Komovi“, neophodnu protivpožarnu opremu za Službu zaštite...
ZP uz vanredne napore i entuzijazam uspjeli da prevaziđu. Planiraju i određene aktivnosti na prostoru oko Rikavačkog jezera. Udaljenost ovoga jezera od Podgorice, kao i izuzetno loš put do njega, uz već osjetan nedostatak radne snage, biće ograničavajući faktor za implementaciju obima planiranog. Za sada je pećina Magara, koja je spomenik prirode, zatvorena za javnost. Na osnovu studije revizije nadaju se da će tokom ove godine uraditi plan upravljanja koji će im dati smjernice za dalje aktivnosti kada je ovo zaštićeno područje u pitanju. Park prirode „Rijeka Zeta“ je područje sa najviše izazova. Najveći problem na tom prostoru, ističu, predstavljaju gradnja
objekata bez dozvole, devastacija zemljišta i odlaganje otpada van, za to određenog, prostora. - AUZP je nadležna na četiri zaštićena područja. Svako od njih nosi određene, uglavnom različite izazove. SP „Park šuma Gorica“ predstavlja pluća grada i imamo veliku obavezu da ga sačuvamo i unaprijedimo. Svakog ljeta, izazov nad izazovima, ne samo za AUZP, već i za čitav grad jeste da se Gorica sačuva od požara. Osim toga, namjera nam je da je unaprijedimo u svakom pogledu praveći neophodni balans između potrebe za zaštitom biodiverziteta i želja i potreba posjetilaca Gorice – zaključuju iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima. I. MITROVIĆ
Na soliteru u Ulici slobode, sa kojega su usljed snažnih udara śevernog vjetra u dva navrata (u neđelju i u utorak) otpadali veliki djelovi demit fasade, juče su radnici učvršćivali preostali dio sjeverne fasade. Alpinističkom tehnikom postavili su stotinak dodatnih specijalnih tipli koje bi trebalo da osiguraju postojanost neoštećenog dijela fasade. Samo zahvaljujući sreći ni u jednom od dva slučaja otpadanja djelova fasade nije bilo povrijeđenih građana, dok je materijalna šteta nastala u neđelju, kada je prilikom pada ploča manje oštećeno nekoliko automobila na parkingu u dvorišnom dijelu.
U noći između utorka i srijede ponovo je iskrivljena jedna od skulptura ,,Moji ljudi“ likovne umjetnice Dubravke Dude Duletić, koje su na Trgu Argentina postavljene u junu 2022. godine. Pored Trga Argentina, skulpture koje su dio projekta „Moji ljudi“ postavljene su i iznad Sastavaka. Riječ je o umjetničkim djelima kojima se odaje počast ženama koje su emancipatorskim poduhvatima dale doprinos ne samo društvenom kontekstu u kojem su živjele i stvarale već su svojim nasljeđem oblikovale i savremeno društvo.
Prvih šest figura, napravljenih od livenog čelika kao simbol nesalomivog duha žena iz crnogorske istorije, posvećene su heroinama perioda antifašističke i oslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu –Božani Vučinić, Jeleni Ćetković, Vukosavi Mićunović, Joki Baletić, Jagodi Bogiće-
Na Trgu Argentina iskrivljena skulptura posvećena ženama iz crnogorske istorije
Iskrivljena jedna od tri metalne skulpture
,,Moji ljudi“ ponovo na meti vandala
vić i Vukosavi Ivanović Ovo je drugi put da se ovo umjetničko djelo našlo na meti nekog besprizornika ili više
njih – prvi put se to dogodilo u novembru iste godine kada su metalne skulpture postavljene. H. P.
Iz Glavnog grada saopšteno da su dogovoreni ključni koraci ka rješavanju problema
Najavljeno je da će stadion na Cetinju imati hibridnu podlogu, a u toku je ugradnja i na stadionu u Baru
PODGORICA – Nazire se rješenje za veliki problem sa terenom Gradskog stadiona u glavnom gradu – gradonačelnik Podgorice Saša Mujović najavio je da će najveći crnogorski stadion uskoro dobiti modernu hibridnu podlogu.
Mujović je juče razgovarao sa predstavnicima Fudbalskog saveza Crne Gore, FK Budućnost, kao i ljudima iz Javnog preduzeća ,,Sportski objekti“.
– Nova gradska administracija obavezala se da će u što kraćem roku ,,napasti“ goruće probleme Podgorice, što i radimo. Jedan od problema je i stadion pod Goricom. Imali smo sastanak sa predstavnicima FK Budućnost i Fudbalskog saveza Crne Gore. Jedan od zaključaka do kojih smo došli jeste da se krene u renoviranje travnate podloge stadiona, gdje će umjesto dosadašnje prirodne biti ugrađena hibridna podloga. Radovi će započeti čim nam to vremenski uslovi dozvole –rekao je Mujović. Mujović je najavio rekonstrukciju još dva stadiona u Podgorici.
– U razgovorima sa predstavnicima Fudbalskog saveza tražili smo način da stavimo u funkciju stadione Zabjela i Crvene stijene. Zbog toga, očekujemo da i u tim djelovima grada imamo poboljšanu infrastrukturu koja će omogućiti da se djeca bave fudbalom i uopšte budu okrenuta sportu – istakao je Mujović.
Takođe, gradonačelnik je najavio da će u ponedjeljak održati sastanak fokusiran na problem
istočne tribine Gradskog stadiona. O njenoj izgradnji priča se decenijama, ali do sada nije ukucan ni ekser.
,,SOKOLI“ OPET U NIKŠIĆU
Evropska fudbalska asocijacija (UEFA) minulog ljeta suspendovala je stadion pod Goricom zbog očajnog stanja terena, pa je Budućnost ekipu CSKA 1948 u kvalifikacijama za Ligu konferencija dočekala na ,,DG areni“, a ni Dečić nije mogao da igra na našem najvećem stadionu i ,,selio“ se na Kamp FSCG i u Nikšić. Problem sa podlogom na podgoričkom gradskom stadionu kulminirao je kada Uefa nije dozvolila da se na njemu igraju utakmice Lige nacija. Tako se prvi put dogodilo da nacionalni tim nije mogao da igra u glavnom gradu – domaćin duela sa Velsom u septembru i Islandom i Turskom u novembru bio je Nikšić. Reprezentacija će kvalifikacije za Mundijal 2026. početi u martu sa mečevima sa Gibraltarom i Farskim Ostrvima. Ako se obistine najave o ,,hitnom renoviranju“ travnate podloge u Podgorici, izvjesno je da će ,,sokoli“ i naredna dva duela odigrati kraj Bistrice.
Nakon toga, Crna Gora će kod kuće igrati sa Češkom u septembru i sa Francuskom ili Hrvatskom u novembru – rivale iz prvog i drugog šešira valjda će dočekati nova, savremena podloga.
KALJUGE I ORANICE
Loše stanje skoro svih crnogorskih terena ponovo je došlo do
Pojačao se vaterpolo šampion Crne Gore
Dragan Drašković potpisao za Primorac
PODGORICA – Dragan Drašković, nekadašnji crnogorski vaterpolo repre-
zentativac, do kraja sezone nosiće kapicu Primorca. Uprava šampiona Crne Gore
izražaja u protekloj polusezoni – mečevi Prve i Druge lige igrani su u kaljugama i na oranicama, podlogama koje nijesu ni ,,z“ od zelenog tepiha, kako se popularno nazivaju ,,normalni“ fudbalski tereni.
O tome je bilo riječi i na sjednici Izvršnog odbora FSCG održanoj krajem 2024. godine. – Članovi Izvršnog odbora saglasni su u ocjeni da stanje terena na kojima se igraju utakmice Prve i Druge lige nijesu na zadovoljavajućem nivou i konstatovali da je neophodno sinhronizovanom akcijom svih uključenih subjekata maksimalno angažovano raditi na održavanju terena i unapređenju istih za odigravanje utakmica. Posebna sjednica Izvršnog odbora, posvećena pomenutoj problematici, biće organizovana u prvom dijelu 2025. godine – najavljeno je tada iz Kuće fudbala.
Hibridne podloge (kombinacija vještačke i prirodne trave) su trend širom svijeta, otpornije su, ali i zahtjevnije i skuplje za održavanje.
Najavljeno je da će hibridni teren imati novi stadion na Cetinju čiji se završetak očekuje uskoro, a u toku su radovi na ugradnji hibridne podloge i na stadionu u Baru.
Tim putem moraće da krenu i ostali klubovi, tačnije, opštine jer su one većinom vlasnici fudbalskih stadiona.
Crna Gora ima najlošiju fudbalsku infrastrukturu od svih zemalja nekadašnje SFR Jugoslavije, a na što bi tek sve ličilo da nije sredstava Uefe koja FSCG raspoređuje klubovima... N. KOSTIĆ
i ovogodišnjeg osvajača Kupa želi sa Draškovićem da ojača poziciju, posebno za odlučujuće borbe u Evrokupu i domaćem prvenstvu. Kotorani će u drugom po kvalitetu takmičenju 25. januara u četvrtfinalu igrati protiv mađarskog BVSC. Revanš je u Kotoru.
– Drago mi je što sam se nakon dugo godina vratio u matični klub. Vraćam se na mjesto gdje sam počeo sportsku priču i osvojio sve moguće trofeje koji se na klupskom nivou mogu osvojiti. Nadam se da ću pomoći klubu da ostvari ambicije, a da ću iskustvom uspjeti da pomognem mlađim igračima. Radujem se drugom dijelu sezone – kazao je Drašković. A. M.
Prvoligaš iz Tivta dobio treće pojačanje u zimskom prelaznom roku
PODGORICA – Iako se pominjala mogućnost da se ove zime vrati u matični klub, ekipu Sutjeske, Jovan Nikolić vratio se u crnogorski fudbal, ali je njegov novi klub Arsenal iz Tivta. Nikolić je odigrao 250 mečeva u 1. CFL. Nastupao je za Sutjesku, Budućnost, Mladost (OFK Titograd), Podgoricu i Dečić. U inostranoj karijeri branio je boje
Hajduka iz Kule, Partizanija iz Tirane, kazahstanskog Akžajika i makedonske Voske. Posljednji angažman imao je u ekipi Igmana za koji je nastupao u Premijer ligi Bosne i Hercegovine. Iskusni 33-godišnji vezista odigrao je više od 20 mečeva u kvalifikacijama za evropska takmi-
čenja, a ima četiri nastupa i za omladinsku, a dva za mladu reprezentaciju Crne Gore. Arsenal iz Tivta ranije su pojačali Neđeljko Kovinić i Obeng Regan Tim koji sa klupe predvodi Božidar Tujković prvi dio sezone završio je na petom mjestu. R. P.
Četvrtak, 16. januar 2025.
Mnogo je dramatičnih utakmica odigrano u ,,Morači“, viđeno je mnogo iznenađenja, preokreta i senzacionalnih pobjeda naših ekipa i reprezentacija. Ali, trijumf Budućnost Volija protiv Hapoela u okviru 15. kola Evrokupa definitivno će se dugo prepričavati.
Jedan od najiskusnijih timova u A grupi Evrokupa imao je na 1.28 prije kraja prednost od osam poena - 82:74. Sticao se utisak da će ,,plavi“ i pored odlične igre, sjajne atmosfere i nevjerovatne podrške sa tribina ostati bez velikog – zlata vrijednog trijumfa. Međutim, tim Andreja Žakelja nije želio da se preda. Po ko zna koji put odgovornost je preuzeo sjajni šuter Flečer Megi – Amerikanac je prvo pogodio trojku za 77:82, a nakon poena Rajta i Sulejmona na semaforu je pisalo 81:83. Posljednji napad, nakon promašenog šuta Vejnrajta, imao je domaći tim, a na 4.4 sekunde prije kraja Beverli je faulirao Megija pri šutu za tri poena! I, tada Amerikanac postaje heroj zlata vrijedne pobjede. Megi je hladnokrvno izveo tri penala, pogodio sva tri bacanja i donio svom timu veliki trijumf, čime je Budućnost nagrađena za sjajnu partiju, a možda joj se vratilo i za neuspjeh u Istanbulu, gdje nije zaslužila poraz od Bahčešehira.
Kako god, Budućnost Voli uspjela je da dođe do velike pobjede (84:83), stigne do skora 7-8, identičnog kao Vulvsi, koje su ,,plavi“ ubjedljivo savladali u prvom krugu, što znači da upravo ovaj trijumf na neki način daje kartu Podgoričanima za plej-of. ,,Plavi“ će u posljednjem kolu gostovati upravo Vulvsima, a prethodno gostuju Ulmu i dočekuju Huventud, što znači da su sada u prilično dobroj poziciji.
DRAMA OD STARTA
Sam početak je nagovijestio da domaćina čeka težak posao –Hapoel je serijom 8:0 uspio da dosta rano stigne do prve opipljivije prednosti (18:10). Međutim, brzom igrom i poenima iz tranzicije (Sulejmona i Tanaskovića), te trojkom Jovanovića, koji sada već postaje ozbiljan adut, Budućnost je stigla do egala – 22:22. Iako se Hapoel trgnuo nakon serije domaćina, Budućnost je trojkom Megija na startu druge dionice stigla do prvog vođstva – 32:30. ,,Proključala“ je tada sala, osjetila je publika da ,,plavi“ mogu da igraju protiv velikog rivala i da igračima treba velika podrška, koja bi mogla da ih pogura do iznenađenja. U periodu kada je domaći tim imao uglavnom prednost, treba naglasiti da je Sulejmon pogodio važnu trojku u 26. minutu za najveće vođstvo – 42:37. Ipak, sjajni Motli, koji je već u 18. minutu bio dvocifren, preokrenuo je rezultat – 44:43. Na drugoj strani, u prvih 20 minuta blistao je Tanasković (14 poena – bez promašaja iz igre), postigao je poene za preokret, ali je Regland uz zvuk sirene
omogućio Izraelcima prednost na velikom odmoru – 50:49.
PREOKRET HAPOELA
Na startu drugog poluvremena, Kamenjaš je sa linije penala pogodio za prednost ,,plavih“ (51:50), a malo ko je u ,,Morači“ tada mogao pomisliti da će to biti posljednje vo-
đstvo domaćina (do bacanja Megija za pobjedu). Izraelci su promijenili odbranu, sa ,,čovjeka“ prešli na ,,zonu“, uspjeli da uspore ritam rivala i serijom 11:0, te trojke Madara u 25. minutu da stignu do prve dvocifrene razlike – 61:51. Borila se Budućnost, ali je iskusni gostujući tim održavao prednost, a
nakon nove trojke Madara na startu posljednje dionice Hapoel je stekao i +13 (73:60).
KARAKTER POBJEDNIKA
Bilo je teško u tom momentu vjerovati u veleobrt. Ali, desilo se čudo. Madar je, istina, na 88 sekundi prije kraja, pogodio dva bacanja za 82:74, da bi
ŽAKELJ:
smo karakter, ništa nije gotovo
Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj zračio je od sreće nakon meča. Ipak, strateg Podgoričana bio je u svom stilu - prilično oprezan sa izjavama... - Čestitam momcima, mislim da su pokazali karakter i zaslužili sreću na kraju. Nijesmo je imali na nekim utakmicama ove sezone i to nam se na kraju vratilo na ovoj. Pet minuta do kraja bili smo na minus 13, ali smo vjerovali, borili se i uz pomoć navijača zasluženo pobijedili - kazao je nakon meča Žakelj. Do kraja grupne faze Evrokupa ostala su tri kola - Budućnost u narednom gostuje Ulmu, potom dočekuje Huventud, a onda ide u goste Vulvsima. Sada su ,,plavi“ kao i Vulvsi na skoru 7-8. - Značiće nam ova pobjeda onoliko koliko je mi budemo znali iskoristiti. Sad ovo
na drugoj strani Morgan promašio otvoreni šut za dva, pa je djelovalo da je posljednji minut samo formalnost. Nego, baš tada se pokazalo da je košarka sport gdje je sve moguće. Megi i Rajt omogućili su Podgoričanima da priđu na 79:82 18 sekundi prije kraja, natjerala Itudisa da uzme treći tajm. Nakon
moramo da nadogradimo na sljedećim utakmicama. Daleko od toga da je sve završeno, ali je bitna pobjeda za samopouzdanje. Prošle sedmice u Istanbulu nam je izmakla pobjeda, u ABA ligi smo prije par dana odigrali dobru utakmicu, večeras isto, pa nam je ova pobjeda bitna za motivaciju i budućnost. Hapoel ima evroligaški roster, ali od sjutra to moramo da zaboravimo i da radimo dalje - jasan je Žakelj. Trener crnogorskog šampiona zahvalio je publici na podršci, koja je napravila sjajan ambijent i pokazala koliko znači u ovakvim mečevima.
- Ova ekipa ima karakter i publika to prepoznaje. Ovog puta nam je publika pomogla, vratila nas da zajedno slavimo pobjedu. Zaista im hvala od srcazaključio je Žakelj.
njega, Madar je pogodio jedno bacanje, da bi Budućnost nakon Sulejmona prišla na 83:81. Megi je zatim faulirao Venrajta, koji je promašio oba bacanja, a zatim se pojavila nada da se može desiti podvig. Heroj je postao Megi, koji je Podgoričanima obezbijedio veliku pobjedu. R.PEROVIĆ
Košarkašice Budućnost Bemaksa večeras (18 h) gostuju ekipi Trešnjevke
PODGORICA – Došlo je vrijeme za prvi izazov u 2025. godini – košarkašice Budućnost Bemaksa gostovaće večeras (18 h) ekipi Trešnjevke u okviru 12. kola WABA lige.
Duel u Zagrebu biće prvi nakon pauze za Podgoričanke, a istovremeno označiće početak serije teških gostovanja (Montana, Celje, Beroe).
Crnogorski šampion sada je fokusiran na duel protiv Trešnjevke, koja je na skoru 4-4 i jedina je koja prati vodeću četvorku u borbi za fajnal-for. Ekspedicija „plavih“ juče poslijepodne doputovala u Zagreb, sinoć odradila i posljednji trening (istina, ne u dvorani „Sutinska vrela“, gdje se igra meč, već u Sali „Ivan Arapović“), a sve igračice sa dosta motiva čekaju ovaj meč. – Poslije pauze od dvadesetak dana čeka nas gostovanje ekipi Trešnjevke. Znamo da je pred nama teško gostovanje, jer je Trešnjevka jako talentovana ekipa, pokrivena na svim pozicijama, koja ima svoje ambicije, što potvrđuje i činjenica da se bori za fajnal-for. Očeku-
3
Raspored i tabela
Montana – Beroe 77:63
Orlovi – Zadar 96:65
VEČERAS
16:30 – Zagreb – Partizan 18.00 – Trešnjevka – Bud. Bemaks Slobodna je ekipa Celja.
1.Celje
2.Bud. Bemaks
4.
5.
6. Partizan
3 6 -128 12
7. Orlovi 10 2 8 -89 12
8. Zadar 9 2 7 -127 11
9. Zagreb 9 0 9 -262 9
je nas velika borba, jako puno posla, ali nadam se da ćemo biti pravi svih 40 minuta i odgovoriti na pravi način – kazao je Petar Stojanović, trener Podgoričanki. „Vučice“ imaju maksimalan učinak (9-0), Trešnjevka je sa druge strane ove sezone bez poraza na svom terenu. To dodatno poziva „plave“ na oprez, ali Podgoričanke vjeruju da mogu do brejka, sa kojim bi već stvorile ozbiljan kapital u očigledno uzbudljivijoj borbi za fajnal-for. – Čeka nas zahtjevno gostovanje. Znamo dobro kvalitete Trešnjevke i nadam se da će-
Posljednji dan prelaznog roka u WABA ligi donio je dosta uzbuđenja. Orlovi su angažovali Amerikanku Sieru Karter, Zagreb je doveo mladu hrvatsku reprezentativku Karolinu Škare, a timovi iz
mo od starta ući dobro u meč, jer moramo biti od početka na maksimumu. Radi se o talen-
vrha dali su sve od sebe da se posebno pojačaju. Montana je nakon dvije Amerikanke potpisala i reprezentativku Venecuele Danijelu Valen, Beroe osim novog trenera Stefana Mihajlova angažovalo
tovanoj ekipi, koja ima kvalitet i koja je spremna da iznenadi nekoga od favorita, a samim tim
Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija slavila na startu kvali kacija za EP
Crna Gora 3 Srbija 0
SOFIJA – Sportska dvorana
„Hristo Botev“. Rezultat po setovima: 25:21, 25:18, 25:20 CRNA GORA: Rajović (libero), Moračanin (libero), Jovović 5, Krasnići, Duletić 5, Mrdak 4, Ćorović, Đukić 15, Peković 3, Pođanin, Striković, Glušac 2, Jovanović 10, Miševć.
SRBIJA: Mandić 7, Gaković 1, Pilipović 2, Milić, Milentijević, Jakovljević 4, Đuras, Zec 11, Gasić, Tadić 14, Radovanović, Stanković, Bugarčić (libero), Đorđević (libero). Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija Crne Gore ostvarila je veliku pobjedu u prvom kolu kvalifikacija za U16 Evropsko prvenstvo u Sofiji – savladala je reprezentaciju Srbije sa ubjedljivih 3:0
(25:21, 25:18, 25:20). Ovaj trijumf predstavlja sjajan početak kvalifikacija za crnogorske odbojkašice, koje su svojim fantastičnim nastupom ostavile impresivan utisak na terenu u bugarskoj prijestonici. Od samog početka utakmice sa pionirkama odbojkaške velesile izabranice trenera Petra Kokovića pokazale su sjajnu igru. U uvodnom setu imale su prednost 8:6, a nakon toga je uslijedio izjednačen ritam
igre sa obje strane. U samoj završnici, „crvene“ su povele sa 21:19, a zatim je Klara Đukić svojim servisom omogućila da naše djevojke dođu do četiri set lopte (24:20). Iako su propustile prvu priliku, greška na servisu Srbije omogućila im je da osvoje prvi set rezultatom 25:21. U nastavku meča naše pionirke su zadržale visok nivo igre. Iako su gubile 10:8, ubrzo su preokrenule rezultat i preuzele kon-
trolu. Naš tim je poveo sa 18:14, što je natjeralo selekciju Srbije da zatraži odmor. Međutim, ni to nije uspjelo da zaustavi Nađu Peković i njene saigračice. U samom finišu, opet je briljirala Đukićeva i dva as poena sa njenog servisa omogućila su Crnoj Gori prednost 23:17, a konačnih 25:18 donijelo nam je i vođstvo od 2:0 u setovima. U trećem setu, Crna Gora je dominirala tokom cijelog njegovog toka, imala prednost od 15:9 i 17:11. Do kraja seta naš tim je vodio, stekao veliku zalihu pri 20:13, a završio ga sa 25:20, čime je ostvarena istorijska pobjeda protiv Srbije, sa maksimalnim rezultatom 3:0. Do velikog trijumfa Crnu Goru je predvodila Klara Đukić sa 15 osvojenih poena, a pratila je Elena Jovanović sa 10. Naredni rival naših đevojaka je Bugarska, a meč se igra danas od 16.30. R. P.
je Brazilku Alinu Muru, a pravu „bombu“ lansiralo je Celje. Prvak regionalne lige potpisao je Niku Barič, najbolju igračicu Slovenije svih vremena. Posljednjih 13 godina igrala je u najjačim evropskim ligama – Spartak Moskva, Ekaterinburg,
zakomplikuje borbu za završni turnir. Iako smo imale veliku pauzu, nadam se da ćemo nastaviti
Dinamo Kursk, Elazing, Cukurova, Polkovice, a prije 12 godina draftovana je od strane Minesote u WNBA. Tri puta osvajala je Evroligu. Jasno je da je sa Barič Celje poslalo poruku svima da ne želi da preda tron.
u istom ritmu i upisati novu pobjedu – rekla je kapitenka Zorana Radonjić R. PEROVIĆ
Crnogorski odbojkaški reprezentativac se vratio u podgorički tim nakon šest godina Zvicer pojačao
Budućnost volej
PODGORICA – Crnogorski reprezentativac Ivan Zvicer pojačao je redove Budućnost voleja za nastavak sezone u EPCG Superligi odbojkaša. Nakon šest godina igranja u inostranstvu, Zvicer se vratio u podgorički tim. Njegov povratak predstavlja veliko pojačanje za ekipu i kvalitativni iskorak za crnogorsku odbojkašku ligu. To će sigurno biti podsticaj za bolji rad, napredak i ambiciju seniorske ekipe, saopšteno je iz kluba. – Drago mi je što ću se nakon nekoliko godina igranja u inostranstvu vratiti tamo gdje sam i započeo svoju profesionalnu karijeru. Trenirajući sa ekipom u posljednjih par mjeseci, uvjerio sam se da tim posjeduje određeni kvalitet i potencijal. Raduje me činjenica da u klubu ima mnogo mladih i perspek-
tivnih igrača, što me podsjeća na vrijeme kada sam i sam bio na početku karijere. Vjerujem da možemo ostvariti ozbiljan rezultat. Cilj nam je svima jasan, a to je osvajanje jednog ili oba trofeja ove sezone – kazao je primač servisa crnogorske reprezentacije. Zvicer je prošle sezone igrao u Kini, u klubu Liaoning, dok je prije toga nastupao za Al Džaziru iz Abu Dabija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Karijeru je započeo u rodnom Nikšiću, u Volej Staru, nakon čega je četiri sezone igrao za Budućnost. Nastupao je u dva navrata i za Budvu, te po sezonu u srpskom Mladom Radniku, švajcarskom Nafelsu i češkom Kladnu. Odbojkaši Budućnosti su prvi dio sezone završili na trećem mjestu sa šest pobjeda i dva poraza uz utakmicu manje od vodećih Budve i Mornara. R. P.
Niske temperature, snijeg, ledena kiša i snažna bura u Ulcinju obilježili početak priprema fudbalera Miodraga Vukotića
PODGORICA - Atipične, neuobičajene vremenske prilike za Ulcinj obilježile su početak priprema fudbalera Otranta za nastavak sezone u Meridianbet 1. CFL.
Niske temperature, snijeg, ledena kiša, a sve propraćeno snažnim vjetrom, spriječili su trenera Miodraga Vukotića da od prvog dana pošalje ekipu na otvoreni teren.
Iskusni kormilar imao je spreman privremeni plan B. - Najmanje što smo očekivali je snijeg u Ulcinju, ali dešava se i to. To su stvari na koje ne možemo da utičemo, ali kada se dogode – moramo da budemo spremni na alternativu. Vremenske prilike su bile takve da nije bilo moguće organizovati treninge napolju.
Malo nas je to poremetilo, ali uspjeli smo da vježbamo u balonu. Važno je bilo da ne preskačemo radne dane – za Pobjedu kaže Vukotić.
SUNCE VIŠE PRIJA
Ulcinj je grad na moru, na krajnjem jugu Crne Gore, geografski takav da ga miluje mediteranska klima.
Jasno je da tipično zimski uslovi ne mogu dugo da potraju. Već juče je nebo bilo plavo, bura slabila, sunce pojačavalo...
- Podiže se i temperatura, što nam svakako više odgovara za rad. Vjerujem da će lijepo vrijeme potrajati jer na taj način lakše možemo da realizujemo plan priprema – dodao je Vukotić.
Poznat je kao šef kod kojeg se trenira jako. Nerijetko se ulazi – ,,u crveno“.
Uvodni dio je najnepopularniji, igrači ga najmanje vole, jer je akcenat na ,,dugim prugama“ i vježbama snage.
Trebalo bi da Otrant fizički i kondiciono bude dobar, čvrst, izdržljiv...
- Ima više od pet nedjelja do prve utakmice proljećne polusezone. To je dovoljno dug period da se na pravi način pripremimo za izazove koji su pred nama. Biće teško, ali ukoliko nas zaobiđu povrede i bolesti, ukoliko tokom zime odradimo sve kako bi trebalo – siguran sam da nam snage i kondicije neće faliti – ističe nekadašnji strateg Budućnosti, Rudara i Titograda, te bivši selektor mlade reprezentacije Crne Gore.
POJAČANJA GARANT
KVALITETA
U odnosu na jesenas, ekipa iz
Ulcinja doživljava promjene u samom kadru.
Otrant je za sada napustilo sedam igrača, a ozvaničena je saradnja sa četiri nova momka – golmanom Lazarom Bal-
Otrant je sinoć potvrdio saradnju sa doskorašnjim vezistom Budućnosti i povremenim A reprezentativcem Milošem Raičkovićem
tićem, univerzalcem Petrom Vukčevićem, vezistom Vasilijem Terzićem i napadačem Aleksandrom Vujačićem Danas bi novim saigračima trebalo da se priključi doskorašnji član Budućnosti i povremeni A reprezentativac – Miloš Raičković Spisak pojačanja na tome se ne završava...
- Zimski prelazni rok je specifičan. Neki igrači koje smo željeli nijesu slobodni, ali doveli smo momke koji posjeduju kvalitet. Spletom okolnosti nijesu imali minutažu u prethodnih šest mjeseci, ali uz dobar i naporan rad – nadam se da će se vratiti na nivo svojih mogućnosti. Sa nekima sam sarađivao, poznajem ih i vjerujem da će se uklopiti bez problema. Svi smo tu zbog zajedničkog cilja – ističe Vukotić koji nastavlja:
- Dolaskom Miloša Raičkovića rješili smo vezni red. Potreban nam je štoper, takođe i lijevi bek, kao i još jedan napadač. Svakom treneru je u interesu da što prije oformi tim kako bi igrači što duže bili zajedno, imali više treninga i kontrolnih mečeva.
PODGORICA – Pogađao je u Čempionšipu, u Liga kupu, dočekao je da zatrese mrežu i u FA kupu – Milutin Osmajić odveo je u utorak Preston u četvrto kolo najstarijeg fudbalskog takmičenja na svijetu. Dvadesetpetogodišnji crnogorski napadač postigao je oba pogotka u trijumfu nad Čarltonom (2:1).
Nikšićanin je sjajno veče najavio u 32. minutu kada je fantastično uhvatio volej nakon kornera.
Gosti su izjednačili u 40, da bi se odmah na startu nastavka nekadašnji igrač Sutjeske, Kadisa, Bandirmaspora i portugalske Vizele drugi put upisao u strijelce. Oduzeo je loptu golmanu Čarltona poslije nesigurnog pasa desnog beka i pogodio za konačnih 2:1.
– Srećan sam zbog dva postignuta pogotka i što je moja porodica prvi put u Velikoj Britaniji. Sestra je ovdje sa svojom
djecom, mojom suprugom i našim djetetom, i veoma sam srećan što sam dao dva gola za familiju – rekao je Osmajić nakon meča.
Žrijeb nudi Prestonu šansu da dogura još dalje u takmičenju koje se na poseban način doživljava na Ostrvu – u četvrtom kolu dočekaće trećeligaša, ekipu Vikomba.
– Već sam rekao, izuzetno sam srećan. Potrebno je sada da budem spreman za naredno kolo, želim ponovo da budem strijelac. To je moj posao – dodao je momak kojeg u Engleskoj zovu Mili (eng. Milly).
Osmajić je bio blizu trećeg pogotka, ali nije bilo razloga da previše žali jer je Preston prekinuo mini-seriju od dva meča bez pobjede u svim takmičenjima.
– Potrebni su mi golovi, kao svakom napadaču na svijetu. Kad zatresete mrežu, želite to da uradite opet, pa opet... Želio sam da postignem het-trik,
bio sam 100 posto siguran da lopta i treći put ulazi u gol. Ali nije se dogodilo, možda će naredni put – dodao je Osmajić. Osmajić je ove sezone postigao i četiri gola u Čempionšipu, drugom rangu engleskog fudbala, i tri u Liga kupu. Učinak bi, vjerovatno, bio bolji da nije bilo suspenzije od osam mečeva nakon što je oktobru ujeo protivničkog igrača. Preston naredni meč igra u subotu na gostovanju Lutonu –poslije 26 kola ,,nepobjedivi“ imaju 30 bodova, pet više od narednog rivala, koji se bori za opstanak. – Upisali smo važnu pobjedu i bićemo spremni za subotu. Čeka nas velika utakmica – poručio je Osmajić. Crnogorski reprezentativac napravio je sjajan gest početkom januara kada su na njegovu inicijativu igrači Prestona na utakmici s Oksfordom nosili crni flor zbog tragedije na Cetinju. Ne. K.
Crnogorski internacionalac nakon godine i po napustio Debrecin, novi izazov Kerala Blasters
SVE ZA OPSTANAK
Primarni zadatak Otranta je da izbori opstanak nakon što je ljetos prvi put u klupskoj istoriji postao dio elitnog ranga. Jesen nije bila sjajna. Rukovodstvo je usred prvenstva promijenilo kormilara zbog slabih rezultata, a povjerenje je dalo Vukotiću, koji je klupu naslijedio od Dejana Vukićevića
Na pauzi ,,fenjer“ gori u Ulcinju. Zona baraža je na dva boda, a luka spasa na velikih ,,plus 10“.
- Trenutno imamo malo kadrovskih problema. Neke igrače muče povrede, pod terapijama su, ali očekujem da se brzo stave na raspolaganje. Uz fudbalere koje planiramo još da dovedemo napravićemo tim u koji snažno vjerujem. Uradićemo sve da izborimo opstanak u prvoligaškom društvu. Jeste 10 bodova u odnosu na sigurnu zonu veliki zaostatak, ali ne dižemo ruke od tog poduhvata – zaključio je Vukotić.
Prvu pripremnu utakmicu Otrant igra 23. januara protiv GOŠK-a iz Gabele. D. KAŽIĆ
PODGORICA – Dušan
Lagator novi je član Kerala Blastersa. Crnogorski internacional nakon godine i po provedene u Debrecinu, gdje je bio jedan od najboljih igrača ne samo tima već šampionata Mađarske, odlučio je da karijeru nastavi u Indiji. – Uzbuđen sam što ću se pridružiti timu kao što je Kerala. Radujem se novom izazovu i nadam se da ću doprinijeti ostvarivanju ciljeva, a imati istovremeno priliku da osjetim jedinstvenu fudbalsku kulturu. Imam ogroman motiv i nadam se da će ovo biti dobar potez –kazao je Lagator. Rođeni Cetinjanin, nakon Lovćena, karijeru je gradio u Mogrenu i Titogradu, nakon čega je došlo vrijeme za inokarijeru. Tri sezone nastupao je za Čukarički, stekao dodatno iskustvo, tri sezone bio u Rusiji, igrajući za Soči, da bi zatim dvije godine nosio dres Visle iz
Ploka. Na red je došla Mađarska, gdje je za dvije i po sezone odigrao 68 utakmica, od čega je na čak na 61. meču bio starter. Tridesetogodišnji vezista dobio je ponudu iz Indije i odlučio se za novi izazov u karijeri. – Bio je pravi ratnik, koji se na svakom meču maksimalno borio za tim i na njega se uvijek moglo računati. Postigao je nezaboravan gol 2023. godine u pobjedi protiv Ujpešta (2:0), či-
me je timu donio trijumf i osigurao treće mjesto. Zahvaljujemo Dušanu na svemu što je uradio za naš klub – naveli su iz Debrecina. Kerala je nakon osmog kola četvrta u Prvoj ligi Indije sa 13 bodova, tri manje od lidera, ekipe Čurčili. Za Dušana Lagatora biće ovo prilika da potvrdi izuzetan kvalitet i možda i da zasluži poziv za reprezentaciju... R. P.
Međunarodni memorijalni turnir ,,Sjećanje na bjelopoljske šahiste“ okupio je minulog vikenda u Hotelu ,,Franc“ 89 igrača iz Hrvatske, BiH, Srbije, Rusije i Crne Gore, među kojima čak devet velemajstora, sedam intermajstora i 12 FIDE majstora.
Poslije devet odigranih kola, prvo mjesto osvojio je IM Vuk Damjanović sa 7,5 poena, dok su se srebrnom, odnosno, bronzanom medaljom okitili GM Borko Lajthajm i IM Blažo Kalezić sa po sedam poena.
Pored njih, na listi nagrađenih su i GM Miša i FM Oleg
Jaksin sa po 7, GM Dejan Pikula, FM Andrej Šuković i FM Vjekoslav Vulević sa po 6,5, te GM Dalibor Stojanović i GM Dragiša Blagojević sa po 6 poena.
Najuspješniji predstavnici grada domaćina su FM Armin Mušović, FM Milin-
ko Rabrenović i MK Admir Adrović koji su uknjižili po 5,5 poena.
Specijalna priznanja za dobar plasman otišla su na adrese najboljih dama, WFM
Radmile Kovačević i Klare Begić, veterana GM Emira
Dizdarevića i omladinca
Mihaila Pušare, dok su po osnovu rejtinga prednjačili Petar Zejak, Radonja Femić, Zoran Lazarević, Sulejman Suljović i Aleksandar Tomić Istovremeno sa ovim takmičenjem održano je i prvenstvo šahovske škole ,,Bijelo Polje“ na kojem je učestvovalo preko 20 učenika. Po završetku turnira najviše su se radovali talentovani pioniri Stefan Fatić Adis
Sijarić i Amir Mekić kod dječaka i Dunja Konatar kod djevojčica.
Prema riječima direktora ove prestižne manifestacije
Armina Mušovića, oba tur-
U subotu u Danilovgradu XVIII Memorijal „Ljubodrag Ljubo Đurović“
nira su protekla u fer i korektnim nadmetanjima.
– Moram naglasiti da su takmičenja bila planirana za 3. januar, ali smo termin održavanja morali pomjeriti zbog tragičnih dešavanja na Cetinju. Mislim da je sastav učesnika bio reprezentativan, a posebno mi je drago što su se na prvenstvu Škole šaha ,,Bijelo Polje“ pojavila imena koja su se i ranije isticala svojim uspjesima, kao i novi polaznici koji rezultatima iz dana u dan pokazuju sve bolje znanje i studiozno se pripremaju za naredne nastupe u opštinskim i državnim okvirima. Ovo s razlogom ističem, jer posljednji put ovo je bio slučaj prije čak dvije decenije. Uvjeren sam da će Memorijalni turnir postati tradicionalan kako bi i ubuduće evocirali uspomene na naše drage sugrađane koji su za života pružili nemjerljiv doprinos razvoju i
Pod pokroviteljstvom
lokalne uprave ŠK ,,Danilovgrad – Talj“ u saradnji sa ŠSCG organizuje tradicionalni 18. po redu Memorijal ,,Ljubodrag Ljubo Đurović“, u znak sjećanja na velikog poklonika drevne igre koji je za života pružio nemjerljiv doprinos razvoju i prosperitetu šaha u gradu na Zeti i Crnoj Gori uopšte.
Takmičenje će se održati u subotu u prostorijama Gimnazije ,,Petar I Petrović Njegoš“ sa početkom u 10 časova.
Predviđeno je da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od deset minuta po igraču i bonifikacijom od tri sekunde za svaki odigrani potez.
Obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 1.700 eura, a specijalna priznanja namijenjena su najboljem omladincu, veteranu, učesnici i predstavniku grada domaćina.
Titulu brani velemajstor Nikola Đukić, a turnir će otvoriti predsjednik Opštine Aleksandar Grgurović
afirmaciji drevne igre u rodnom mjestu i šire – rekao je Mušović.
On je na kraju zahvalio lokalnoj upravi, Centru za sport i
rekreaciju, rukovodstvu ŠK ,,Rokada“ kao i svima koji su pomogli da ovaj turnir bude uspješno realizovan. Prisutne je na svečanom
otvaranju pozdravio i predsjednik Opštine Petar Smolović, podsjećajući na bogatu šahovsku tradiciju ove sredine.
okupu talentovani pioniri
Šahovski savez Crne Gore počeo je sa realizacijom godišnjeg plana i programa za tekuću godinu organizovanjem kampa za najperspektivnije mlade ljubitelje drevne igre uzrasta od osam do 13 godina, iz skoro svih crnogorskih sredina. Edukacija dječaka i djevojčica povjerena je selektoru ženske reprezentacije, renomiranom treneru i vrsnom pedagogu, intermajstoru Dušanu Lekiću Kamp je počeo sa radom prije četiri dana u kabinetu Naučno-tehnološkog parka u Podgorici i trajaće do 19. januara. – Imamo optimalne uslove za obavljanje predviđenih nastavnih aktivnosti u jutarnjim i večernjim satima. Prije podne časovi su posvećeni upoznavanju mališana sa osnovnim idejama u središnjicama, a poslijepodne sa tematskim završnicama i posebnim akcentom na topovske. Tačnije, cilj je da
se tokom kampa djeca selektuju u dvije-tri grupe koje bi kasnije radile tokom čitave godine, a ne samo za vrijeme raspusta – ističe Lekić
On napominje da se na ovaj način postiže dvostruka korist jer polaznici ne samo da stiču nova znanja nego se i pripremaju za predstojeća evropska i svjetska kadetska takmičenja. Lekić nije štedio komplimente na račun velike želje i motivacije svojih ambi-
cioznih miljenika da napreduju i neosporni talenat ovjere za tablom. – Atmosfera na svakom predavanju je sjajna. Polaznici svesrdno i drugarski pomažu jedni drugima. Vlada zdrava konkurencija. Pravo je zadovoljstvo biti u društvu vrijednih i razdraganih učenika koji su odlučili da slobodno vrijeme posvećuju šahovskom usavršavanju – zaključio je Lekić.
U jesen 1942. godine u Drežnici (Hercegovina) četnici iz okoline Gacka pri pohodu na Prozor zaklali su oko sto lica muslimanske vjeroispovijesti; Decembra 1942. godine u selu Brajinci (Mrkajić, Istočna Bosna) i okolnim selima, četnici Mihailovićevog komandanta Rajka Čelonje ubili su 160 seljaka i popalili selo Brajince i još nekoliko sela. Među pobijenima bilo je žena i djece; U januaru 1943. godine Mihailovićevi četnici su ubili u selu Banji kod Aranđelovca protu Isakovića i još 18 pristalica partizana;
Januara 1943. godine zaklao je major Cvetić 16 zarobljenih partizana u okolini Užica; Januara 1943. godine pod komandom Komarčevića, Mihailovićevi četnici su zaklali 72 simpatizera partizana u Srezu takovskom;
Januara 1943. godine četnici Pavla Đurišića ubili su u Srezu bjelopoljskom oko 400 muškaraca i oko 1.000 žena i djece muslimanske vjeroispovijesti; U februaru 1943. godine četnici pod komandom Zaharije Ostojića, Petra Baćovića, Pavla Đurišića, Voje Lukačevića, Vuka Kalaitovića, i drugih, u srezovima pljevaljskom, čajničkom i fočanskom zaklali su 1.200 muškaraca i 8.000 staraca, žena i djece i opljačkali pa potom spalili oko 2.000 domova; Polovinom jula 1943. godine u selu Cikoti (Istočna Bosna) četnici su otkrili 80 ranjenika Prve proleterske divizije, oduzeli im oružje, a sjutradan doveli Njemce koji su ih poubijali pa spalili; Juna 1943. godine u toku Pete neprijateljske ofanzive četnici su klali partizanske ranjeni-
Januara 1943. godine zaklao je major Cvetić 16 zarobljenih partizana u okolini Užica. Januara 1943. godine četnici Pavla Đurišića ubili su u Srezu bjelopoljskom oko 400 muškaraca i oko 1.000 žena i djece muslimanske vjeroispovijesti
ke sa Sutjeske, pa su tada zaklali u selu Jeleču i Vrbici dr. Simu Miloševića i hrvatskog pjesnika Ivana Gorana Kovačića; Jula 1943. godine u Bišini (Birač) četnici su otkrili 120 ranjenika Prve i Druge proleterske brigade i izdali ih Njemcima koji su ih poubijali; Decembra 1943. godine četnički komandant major Petrićević strijeljao je u Kolašinu 28 zarobljenih partizana i 6 seljaka pristalica partizana; Decembra 1943. godine četnički komandant Živan Lazović zaklao je u selu Selevcu 15 seljaka pristalica partizana; Decembra 1943. godine zaklali su četnici u okolini Bosanskog Grahova 137 zarobljenih partizana;
Decembra 1943. godine zaklali su četnici u selu Tičevu kod Drvara 28 zarobljenih partizana;
Decembra 1943. godine zaklali su četnici u Zeti (Crna Gora) osam seljaka, delegata na Prvoj antifašističkoj skupštini Crne Gore; Decembra 1943. godine zaklali su četnici Nikole Kalabića u selu Kopljarima kod Aranđelovca 24 seljaka; Decembra 1943. godine strijeljali su četnici Vuka Kalaitovića u srezu sjeničkom 18 pristalica partizana; Decembra 1943. godine četnici pod komandom potpukovnika Miodraga Paloševića i majora Trifkovića Svete zaklali su u selu Vraniću, blizu
Beograda, 72 lica među kojima jedno dijete od 2 godine, drugo od tri mjeseca. Jednu od žrtava su kastrirali. Pored toga opljačkali su seljačke domove; Od juna 1942. do marta 1943. godine Mihailovićevi četnici pod komandom Pavla Đurišića osudili su na smrt i strijeljali oko 1000 crnogorskih partizana i seljaka, zbog toga što su učestvovali u oslobodilačkom ustanku u Crnoj Gori; 29. aprila 1944. godine četnički odred kapetana Živojina Lazovića, majora Svetislava Trifkovića, Nikole Kalabića, Dragutina Bojovića, Svete Bogićevića, Radovana Dokmanovića i Svete Radičevića u selu Drugovcu (Okrug beogradski) zaklali su 73 lica
među kojima 9 žena. Tom prilikom teško su zlostavljali 37 drugih lica i opljačkali pa potom spalili 220 domova; Aprila 1944. godine četnici su kod Bajine Bašte zaklali 8 simpatizera partizana; Maja 1944. godine četnici Dragutina Keserovića pronašli su na Jastrepcu partizansku bolnicu, pa su strijeljali 24 ranjenika i 4 bolničarke; Maja 1944. godine, četnici su otkrili u Semberiji partizanske bolnice i ubili oko 300 teških ranjenika; U ljeto 1944. godine četnici su u selu Balinoviću živoga pekli pred 20 ljudi Živana Đurđevića seljaka iz Balinovića a potom njega i njegovog sina zaklali;
U februaru 1943. godine četnici pod komandom Zaharija Ostojića, Petra Baćovića, Pavla Đurišića, Voje Lukačevića, Vuka Kalaitovića, i drugih, u srezovima pljevaljskom, čajničkom i fočanskom, zaklali su 1.200 muškaraca i 8.000 staraca, žena i djece i opljačkali pa potom spalili oko 2.000 domova
Početkom avgusta 1944. godine, Dušan Radović-Kondor, komandant Mihailovićevog korpusa zaklao je 2 američka avijatičara francuskog porijekla koji su se bili prinudno spustili padobranima kod rijeke Lima; Avgusta 1944. godine četnički odred Bogićevića Svete uhvatio je u selu Sepcima — Srbija, Sremčevića Savu, Vojinović Konstantina, Radojević Iliju i Jovanović Iliju i pošto ih je mučio da bi iznudio priznanje o saradnji sa partizanima svu četvoricu zaklao. Pored ovoga desetine hiljada ljudi četnici su zlostavljali i batinali, a u Crnoj Gori su bili uveli specijalni sistem batinanja pomoću „roglje”. Komandanti optuženog Mihailovića dostavljali su spiskove pristalica partizana okupatorima i kvislingovcima na osnovu kojih su ljudi bili hapšeni i strijeljani. Naročito je beogradska četnička organizacija tijesno sarađivala sa specijalnom policijom na uništavanju pristalica partizana u Beogradu. Nebrojeni zločini samo su mali dio zločina koje su četnici optuženog Mihailovića sprovodeći njegova naređenja i direktive izvršili u svim krajevima Jugoslavije. (Nastavlja se)
Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv iz- vršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 15.01.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se četrdeset peta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za četrdeset petu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 12.02.2025.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine.
IV Na četrdeset petoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383. Dana 15.01.2025. godine.
JAVNI IZVRŠITELJ
Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
Poslovni broj: I.br. 2331/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD „Investiciono-razvojni fond Crne Gore“ Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.126/I, protiv izvršnog dužnika Glomazić Slavka, Dubrovsko bb, Šavnik, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 21.016,91 eura, dana 15.01.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2331/2017 od 03.11.2017. godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene kod notara Ljubiše Markovića iz Nikšića pod poslovnom oznakom UZZ br. 344/2013 od 02.12.2013. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se šesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 422 KO Nikšić, PJ Vir, to: katastarska parcela broj 2205, podbroj 2, broj zgrade 0, plan 010, skica 010, potes ili ulica i kućni broj Meljupuće, po načinu korišćenja njiva 3. klase, površine 1230 m2, katastarska parcela broj 2207, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 010, skica 15/13, potes ili ulica kućni broj Meljupuće, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 106 m2, katastarska parcela broj 2207, podbroj 2, broj zgrade 0, plan 010, skica 010, potes ili ulica i kućni broj Meljupuće, po načinu korišćenja dvorište, površine 498 m2, katastarska parcela broj 2207, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 80 m2, katastarska parcela broj 2207, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 94 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za šestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 13.02.2025. godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 44.170,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 23312017 od 12.12.2019.godine, i to: za katastarsku parcelu broj 2205, podbroj 2, broj zgrade 0, plan 010, skica 010, potes ili ulica kućni broj Meljupuće, po načinu korišćenja njiva 3. klase, površine 1230 m2, katastarsku parcelu broj 2207, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 010, skica 15/13, potes ili ulica i kućni broj Meljupuće, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 106 m2, katastarsku parcelu broj 2207, podbroj 2, broj zgrade 0, plan 010, skica 010, potes ili ulica kućni broj Meljupuće, po načinu korišćenja dvorište, površine 498 m2, katastarsku parcela broj 2207, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 80 m2 i katastarsku parcela broj 2207, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 94 m2. IV Na šestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti u iznosu od 4.417,00 eura za katastarsku parcelu broj 2205, podbroj 2, broj zgrade 0, plan 010, skica 010, potes ili ulica kućni broj Meljupuće, po načinu korišćenja njiva 3. klase, površine 1230 m2, katastarsku parcelu broj 2207, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 010, skica 15/13, potes ili ulica i kućni broj Meljupuće, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 106 m2, katastarsku parcelu broj 2207, podbroj 2, broj zgrade 0, plan 010, skica 010, potes ili ulica kućni broj Meljupuće, po načinu korišćenja dvorište, površine 498 m2, katastarsku parcela broj 2207, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 80 m2 i katastarsku parcela broj 2207, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 94 m2. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 53023045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.344/13 od 02.12.2013.god. za iznos duga 40.000,00 eura, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca pristajanje na neposredno izvršenje bez odlaganja na osnovu isprave UZZ.br.344/13, te podatak o Hipoteci II reda u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.509/14 od 29.09.2014.god. za iznos duga 10.000,00 eura, podatak o zabrani otuđenja opterećenja bez saglasnosti povjerioca pristajanje na neposredno izvršenje bez odlaganja na osnovu isprave UZZ.br.509/14, te podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.05-16009-687/2 od 14.02.2017.godine, sve na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka. Dana 15.01.2025.godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
Četvrtak, 16. januar 2025.
Četvrtak, 16. januar 2025. Oglasi
Poslovni broj: Iv.br.1201/2024 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD - Nikšić, FC Snabdijevanje Nikšić, ul. Vuka Karadžića br.2, protiv izvršnog
dužnika Sejdović Veselina, Brlja bb, Nikšić, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 276,69 eura, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene usluge električne ernergije za period od 30.11.2022. godine do 31.08.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Sejdović Veselinu, Brlja bb, Nikšić, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1201/2024 od 31.10.2024. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 276,69 eura sa pripadajućom kamatom troškovima izvršnog postupka rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1201/2024 od 13.01.2025. godine.
Izvršni dužnik Sejdović Veselin iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1201/2024 od 31.10.2024. godine sa predlogom prilozima Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1201/2024 od 13.01.2025. godine. Upozorava se izvršni dužnik Sejdović Veselin iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 13.01.2025.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Poslovni broj: Iv.br.1201/2024 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD - Nikšić, FC Snabdijevanje Nikšić, ul. Vuka Karadžića br.2, protiv izvršnog dužnika Sejdović Veselina, Brlja bb, Nikšić, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 276,69 eura, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene usluge električne ernergije za period od 30.11.2022. godine do 31.08.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Sejdović Veselinu, Brlja bb, Nikšić, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1201/2024 od 31.10.2024. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 276,69 eura sa pripadajućom kamatom troškovima izvršnog postupka rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1201/2024 od 13.01.2025. godine.
Izvršni dužnik Sejdović Veselin iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1201/2024 od 31.10.2024. godine sa predlogom prilozima Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1201/2024 od 13.01.2025. godine. Upozorava se izvršni dužnik Sejdović Veselin iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 13.01.2025.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Spisak dobitnika četvrtog kola EKO Vozi i Osvoji
Na svim EKO benzinskim stanicama u Crnoj Gori, aktuelna je nagradna igra koja traje od 18.12.2024. do 12.02.2025.godine. Ukupno ima 92 nagrade, od kojih je glavna nagrada automobil MINI COOPER C. Izvlačenje četvrtog kola nagradne igre “EKO Vozi i Osvoji” održano je 15.01.2025. u prostorijama Jugopetrola AD.
Dobitnici sedmičnih nagrada četvrtog kola su:
•Putovanje za dvoje
9001000000241643 Vojin Veljić
•Vaučeri za kupovinu na EKO benzinskim stanicama, vrijednost 50 EUR
9001000000230422 Predrag Vučinić
9001000000195133
9001000000222632
9001000000194821
Zoran Lekić
Dragan Bošković
Veselin Perović
9001000000201567 Filip Ivanović
9001000000234065
Edin Rujović
9001000000236212 Anđela Nišavić
9001000000240172
9001000000196258
9001000000198574
9001000000193247
9001000000227440
Vidak Boričić
Zoran Vojinović
Ana Glavatović
Luka Pavićević
Jevrem Barjaktarović
Poslovni broj: Iv.br.1364/2024 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “MONTECCO INC“ DANILOVGRAD, Bandići bb, koga zastupa advokat Nenad Pavličić, ul. Vuka Karadžića br.27/4, Podgorica, protiv izvršnog dužnika DOO “INTERNATIONAL MONT LTD““ NIKŠIĆ, ul. Alekse Backovića br.115, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.672,80 eura, na osnovu vjerodostojne isprave - računa br. 33814/2024 od 30.10.2024.godine računa br. 34038/2024 od 31.10.2024. godine u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom DOO “INTERNATIONAL MONT LTD““ NIKŠIĆ, ul. Alekse Backovića br.115, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1364/2024 od 23.12.2024. god. sa predlogom prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 1.672,80 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1364/2024 od 15.01.2025. god. Izvršni dužnik DOO “INTERNATIONAL MONT LTD““ NIKŠIĆ, se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1364/2024 od 23.12.2024. godine sa predlogom prilozima Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1364/2024 od 15.01.2025. god. Upozorava se izvršni dužnik DOO “INTERNATIONAL MONT LTD““ NIKŠIĆ, da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 15.01.2025.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Poslovna oznaka I.br.1796/2019 I.br.1796-1/2019
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca HoldCo East doo Podgorica ( raniji naziv Heta Asset Resolution DOO) ul. Cetinjska br.11, koga zastupa advokat Miloš Komnenić, Nemanja Radović, Filip Kažić i Ivana Maraš, iz advokatske kancelarije Komnenić i saradnici iz Podgorice, ul. Ankarski bulevar br.16, I sprat, protiv izvršnih dužnika 1. Brnović Emilija iz Podgorice, Momišići S2, 2. Brnović Saša iz Podgorice V Proleterske, 3. Brnović Nebojša iz Podgorice, Mila Radunovića S2, 4. Brnović Petar iz Podgorice, V Proleterske br.77, koje zastupa advokat Petar Đukanović iz Podgorice, Moskovska 169, radi naplate novčanog potraživanja, dana 15.01.2025. godine, u smislu odredbe čl.154 i 169, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I ODREĐUJE SE drugo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti ( po stvarnom stanju na licu mjesta ) iz “A” i “V” LN 526 KO Buljarica I, sa pripadajućim zemljištem ispod i oko objekta, obim prava na izvršne dužnike od po ¼ i to: PD1 stambeni prostor – apartman, spratnosti P, površine 49 m2, PD2 stambeni prostor – apartman, spratnosti P, površine 46 m2, PD3 stambeni prostor – apartman, spratnosti P, površine 40 m2, PD4 stambeni prostor – apartman, spratnosti P, površine 39 m2, PD5 stambeni prostor – apartman, spratnosti P, površine 42 m2, PD6, stambeni prostor – apartman, spratnosti P, površine 34 m2, PD7 stambeni prostor – apartman, spratnosti P, površine 34 m2, PD8 stambeni prostor – apartman, spratnosti P, površine 38 m2, sve sa uračunatim površinama i terasama, PD9 nestambeni prostor, spratnosti P, površine 8 m2.
II DRUGO ROČIŠTE za prodaju nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 13.02.2025. godine u 10:00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem ovog javnog izvršitelja I.br.1796/2019 od 22.03.2024.godine, u ukupnom iznosu 751.640,00 eura.
IV Na drugom ročištu za prodaju nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50 % te vrijednosti, a saglasno odredbi čl. 173 st.3 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.
V) Obavještavaju se kupci da je u “V” Listu nepokretnosti 526 KO Buljarica upisana porodična stambena zgrada površine 42 m2, dok je na licu mjesta bruto površina 419 m2. VI Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što za sve predmetne nepokretnosti iznosi 75.164,00 eura.
Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VII Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VIII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana 16.01.2025.godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Traži se čovjek koji će brinuti o imanju i životinjama. +38267854444
KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš. Tel. 069/474-861
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORtAL POBJEDE Urednik
BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
МИРЈАНА, СЛАВИЦА, АНА, НЕВЕНКА и ВЕРА, заове ВИДОСАВА и МИЛУША са породицама, јетрва ДАНИЦА, унучад, братанићи, сестрићи, сестричине, ђеверичићи ЗОРАН, ДРАГАН и МИЛАН са породицама и остала бројна родбина ГАРДАШЕВИЋ и КНЕЖЕВИЋ
MILEVA LUKOVAC rođena KONTIĆ
Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću 15. januara od 11 do 16 časova i 16. januara od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju pod Trebjesom. Cvijeće se ne prilaže.
OŽALOŠĆENI: ćerka ZORICA, sinovi RAJO, ZORAN i RANKO, snahe RAJKA i TANJA, unučad, praunučad i ostala rodbina LUKOVAC i KONTIĆ
је 13. јануара 2025. године.
ће се обавити у четвртак, 16. јануара у 15.15 часова на Новом бежанијском гробљу.
Опело почиње у 14.45 часова.
ОЖАЛОШЋЕНИ: син СТРАХИЊА, ћеркe ДРАГАНА, СОЊА, МИРА и АНА, снаха ТАТЈАНА, зет ВЕСЕЛИН, унучад АЛЕКСАНДРА, НЕМАЊА, СРЂАН, ВАЊА, ТРИПКО, МАЈА, ДАНИЛО, ТЕОДОРА, ВУК, АНДРИЈА, праунуке НАЂА и МИЊА
Sa tugom u srcu javljamo rodbini, kumovima i prijateljima da je 14. januara 2025 iznenada preminula naša draga
rođena PIJEVIĆ
Saučešće se prima u kapeli Zagorič 17. januara od 10 30 do 15 časova.
Sahrana će se obaviti u petak 17. januara u 15 časova u porodičnoj grobnici Zagorič.
OŽALOŠĆENA PORODICA: sin ZORAN, snaha NEDJELJKA, đever PETAR - BUCA, zaova
BOSILJKA, jetrve: SENKA i NATALIA, unučad: ZDENKO, ANDRIJANA i OGNJEN, snaha NIKOLINA i mnogobrojna rodbina
DEDIĆ, PIJEVIĆ i RADIĆ
примамо у капели у Страшевини 16. јануара од 11 до 16 часова и 17. јануара од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу у Страшевини.
Цвијеће се не прилаже.
ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ЂУРО и ЖЕЉКО, шћер ТАЊА, снаха ДАНИЈЕЛА, ђевер МИЛАН, унучад, ђеверичићи, братанићи, сестрићи, породице ЂУКАНОВИЋ и БОЈАНИЋ
Brata našeg Midage. Učestvujemo u žalosti porodice Vilotijević. MILIJANA i RATKO VUJOŠEVIĆ
16.
Draga mama
Živjela si životom punim ljubavi, dobrote i veselja. Zahvalni smo ti za svaki trenutak tvoje majčinske ljubavi i pažnje.
Draga strina
Hvala ti za svu tvoju ljubav.
Tvoje ćerke: RADMILA, ZORICA, MILICA i zetovi GREG i PETER Uvijek ćeš biti u našim srcima, volimo te i počivaj među anđelima.
Tvoji KRSTO i ŽELJKO sa familijom
Draga Nevenka
Bile smo jetrve, ali smo živjele kao sestre. Počivaj u miru i da ti anđeli budu uvijek pri ruci.
Tvoja VIDOSAVA
Dragoj strini
Tužni se opraštamo od Tebe. Bila si svijetla tačka u našim životima. Uvijek spremna da vedrinom, nesebično i sa ljubavlju osvojiš naša srca. Počivaj u miru.
LJILJANA i ANĐELKO MILOŠEVIĆ sa porodicom
Našoj dragoj
Posljednji pozdrav
Od majke VELIKE, brata BAĆKA, snahe OLJE i bratanca VUKA
VESNE RADUNOVIĆ
Počivaj u miru, napaćena dušo. Stric ALEKSANDAR i tetka SENKA VUKOVIĆ
Dragoj sestri
VESNA RADUNOVIĆ
Počivaj u miru, dobra dušo. Sestra od ujaka NEVENKA VUJOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav drugu i komšiji
Počivaj u miru. ŽARKO VUKČEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
MILEVI LUKOVAC
Od porodice VOJINOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj komšinici
VESNI RADUNOVIĆ Ostaćeš zauvijek u našim srcima.
DEJO, JELENA, KRUNA i VOJIN ŠĆEKIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
ILINKA ĆERANIĆ sa porodicom
RAJKO MUŠOVIĆ
Tuga
Posljednji pozdrav dragoj VESNI
Od VASKA ĆERANIĆA sa sinovima LUKOM i PETROM
Posljednji tužni pozdrav našoj dragoj i poštovanoj kumi
VESNI Dejanovoj RADUNOVIĆ Hvala ti za nježnu ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjala. S poštovanjem i tugom, MILOŠ, MILENA i KSENIJA SJEKLOĆA
Posljednji tužni pozdrav dragoj sestri od tetke
VESNI RADUNOVIĆ Neka tvoja teškom bolešću namučena duša nađe mira u rajskom naselju, a moja ljubav prema tebi trajaće do kraja mog života. S ljubavlju i tugom,
SANJA ROGANOVIĆ sa porodicom
Četvrtak, 16. januar 2025.
Danas se navršava 5 godina bola i tuge od kada nas je napuštio naš voljeni i nikad prežaljeni
Anđele naš, mislili smo da je nemoguće živjeti 5 minuta bez tebe, ali smo osuđeni već 5 godina da živimo bez tvog pogleda, tvog zagrljaja i najljepšeg osmijeha koga nam je Bog dao, a zatim prerano uzeo. Samo mi znamo kako nam protiču dani bez tebe, ali ti jedno znaj, da si uvijek sa nama u svakoj suzi, u našem sjećanju i u našim srcima, gdje ćeš živjeti zauvijek.
VOLE TE TVOJI otac JOVAN, majka MAJA, sestra JOVANA i zet MIKI
Pet godina je prošlo od kada nijesi sa nama, ali bol i tuga za tobom, Anđele naš, nikad neće proći. Ljubav i sjećanje na tebe biće vječni.
S tugom u srcu tvoji tetak JOVICA, tetka BISERKA i sestra ANA VUKIĆEVIĆ
Voljenom drugu
MIĆU
Da mi je da se nasmiješ, od tuge sakrijem, na prozor izađeš, dušu da mi ugriješ...
Tvoj drug JANKO VUKOTIĆ sa porodicom
SJEĆANJE 1995 – 2025
Sa ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava.
Tvoji: BATO, SONJA, DRAGAN, unučad: GORAN, LIDIJA, SANDRA i FILIP
5 godina, a vrijeme kao da je stalo tog 16 januara. Ne sanjam te, ujovo Ali si mi uvijek u mislima.
MIĆO VUKOVIĆ 16. 1. 2020 – 16. 1. 2025.
Anđele naš lijepi, vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu za tobom. Fališ nam toliko da boli. Sjećanje na tebe dio je našeg života. Neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati u našim srcima zauvijek.
Tvoji: STEVAN, ZORICA, MILOŠ, IVANA, MILICA, ZAGORKA, FRANJO i ZUBEJR
1084
Dana 16. januara 2024 navršava se godina dana od tvoje smrti
MILORAD Sretenov JAKIĆ
Večno ćeš živjeti u našim sećanjima Porodica JAKIĆ
1087
16. januara 21 godina od kada nas ostavi naš dragi MILAN GARDAŠEVIĆ i dvije i po godine kako ti se pridružio naš voljeni BANJO
Znamo da ga dobro čuvaš. Otišli ste tamo đe bola nema, bol ste ostavili nama.
Žale vas VUKOSAVA, MIRJANA i MILORAD - MUJO sa porodicama
zbog čega Egersovom vizuelno promišljenom hororu „Nosferatu“ ipak fali jače narativne oštrice ili :
Str. 6, 7. i 8.
Četvrtak, 16. januar 2025. • broj 455.
16. januar 2025.
Što očekivati od studenata, kada smo univerzitet dobili tek 1974. godine? - ovaj komentar, poput mantre, kruži u krugovima đe se odlučnost mjeri pragmatizmom, a ne pravdom. Ipak, studentski pokreti u Crnoj Gori nijesu počeli juče, i radije bih mjerila potencijale po ljudima, nego po infrastrukturi. Sistem, naročito naš, ima sklonost da zaboravi svoje buntovnike, one koji su ga gradili i mijenjali. Prije nego što je Crna Gora dobila univerzitet, njeni studenti su ideje širili od Pariza do Moskve, od Bostona do Šangaja. Među njima je bio i Vukašin Marković . Njegove riječi i djela podizali su revolucije u Rusiji, organizovali otpor u okupiranoj Crnoj Gori i nosili ideju slobode do daleke Kine. Ali, sistem ne voli Vukašine. Put Veljka Vlahovića od Trmanja do Beograda, od Pariza, Moskve do Španije, bio je hod po ivici – bez kompromisa, uvijek prvi na liniji odbrane vrijednosti još od podgoričkih gimnazijskih dana. Mnogo godina kasnije, 1968, kada su nove generacije studenata Jugoslavije ustati, Veljko je istupio iz sistema i stao uz njih. Zahvaljujući njemu, uslijedilo je ono čuveno što sada ne čujemo: „Studenti su u pravu“. Priča o nasljeđu studentskog pokreta u Crnoj Gori ne bi bila potpuna bez spomena Rifata Burdžovića Trša iz Bijelog Polja. Student, vizionar, simbol inteligencije i hrabrosti koji je prvi stavove iznosio javno i borio se za njih do kraja. Mirka Srzentića , studenta prava iz Ulcinja, simbola slobodne misli i pobune. Tu je i Žarko Marinović , student prava sa Cetinja, koji je 4. aprila 1936. godine stradao braneći kolegu od napada nožem. U čast njegove žrtve, 4. april je od 1955. godine proglašen Danom studenata Beogradskog univerziteta. Na prostorima bivše Jugoslavije, njihove fotografije i životne priče ostale su simbol studenata i studentske pobune.
Ova imena i lica nijesu samo dio prošlosti, oni su naš univerzitet i naše nasljeđe. Śetimo se prof. aka-
Piše: Tijana TODOROVIĆ
Vrijeme je da i kod nas opet lica revolucije, hrabrosti i znanja budu u modi. Dugo smo gledali fasade, neophodan nam je sadržaj i odgovornost
demika Pavla Mijovića koji je kao student bio zatvaran, slikara Veliše Lekovića za kojeg se vjeruje da je on bio taj kome pripada prvi virpazarski pucanj. Blažo Jovanović, Budo Tomović , Slobodan Škerović, Radosav Ljumović, Dara Čokorilo, Đina Vrbica, Vukosava Ivanović ... Svako od njih bio je glas koji nije mogao biti utišan. Njihova borba nije bila za vlast ili uhljebljenje, već za bolje društvo, što bi trebalo da bude ideal svake mlade osobe. Bez pobune nema mladosti, bez znanja nema napretka. Sada, kada se govori o studentima, njihova uloga se svodi na statistiku.
Jer sistemu su bliže organizacije, brojevi, ne i ideje. Ali kada mislim o studentima, uvijek se vraćam na one revolucionarne, nosioce promjena, a ne na one koji se poistovjećuju sa sistemom, formalnošću i dizanjem ruku uz člansku kartu. Naši studenti su, kroz istoriju, više puta smogli snage da kažu „ne“. Ne represiji. Ne fašizmu. Ne tišini. Revolucija vam je ime - rekla bih sada svakom studentu. Vrijeme je da i kod nas opet lica revolucije, hrabrosti i znanja budu u modi. Dugo smo gledali fasade, neophodan nam je sadržaj i odgovornost.
Dok se spremam za večerašnji protest, završiću ovaj mini prikaz istorijata revolucionarnog studentskog pokreta sa citatom Veljka Vlahovića, čije ime je Univerzitet Crne Gore nosio kada je osnovan (1974).
Moje misli i prva saznanja rodila su se ovdje, izmedju Kamenika, Komova, Prokletija i Durmitora. Kasnije sam ih neprekidno pronalazio – širom svjeta. Nikada pronađene do kraja te misli stalno su se vraćale Crnoj Gori. Osjećao sam da svijetom nosim teret rođenja – teret Crne Gore.... Nositi neprekidno u sebi Crnu Goru znači i dar i prokletstvo.
Crna Gora je i morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova. To je zemlja nade i očajanja, jave i snoviđenja...
To je zemlja najveće krajnosti – dubokog mraka i raskošne svjetlosti, slobodni zatočenik i usužnjena sloboda. To je nikad ne napisana istorija u kojoj su ljudi vjekovima plakali kriomice i svoje i tuđe suze.
Crna Gora je država koja nije znala za državne granice, kao što nije znala za granice između života i smrti. Ona je vječito otvoreni prozor slobode, koja neprekidno nosi raskinute lance ropstva, stalno u ranama koje ispira kapljicama rose...
Radost velike avanture. Već ove zime, jedan obožavani animirani meda Padington grabiće vrletima Anda i džunglama Perua, samo da bi tetku posjetio. Supermen će se vraćati korjenima, sve do dalekog Kriptona. Skarlet Johanson, u potrazi za dinosaurima, pohoditi i oživljavati Park iz doba Jure.
Pol Tomas Anderson okupljaće i Šona Pena i Leonarda Di Kaprija , u projektu o kom ne znamo ništa više od avgustovskog datuma premijere; bioskopsko platno biće poprište duela priča o Frankenštajnu i cijenjenoj mu nevjesti; Liam Nison pokušaće da, u ruhu ,,Golog pištolja“, dokaže da je neko konačno dostojan cipela i tregera Leslija Nilsena
U srcu tame dubokih šuma i adaptacijama najsočnije napisanih stranica još mračnijih književnih klasika, u najoštrijim krivinama staza Formule 1, u udaljenim decenijama zombi-post-apokalipse i još luđim kosmičkim daljinama, nalazićemo ključne darove bioskopskog platna ove godine. I uvijek i samo, kao inspiraciju i odjek ovog, našeg čovjeka - i čovječanstva u cjelini. Jer to je filmska umjetnost; naš najljepši odraz i najluđe iskrivljen lik. I u 2025. biće tu, da nam opali obraze, da inspiriše, da nas sjeti sebe, da zaboravimo sebe.
Captain America:
Brave New World
A žestoko uzdrman, posan i ,,pročitan“ Marvelov filmski univerzum, zaglavljen u ambisu prežvakanih priča – stiže sa novim Kapetanom Amerikom, za početak nove Trampove ere.
,,Captain America: Brave New World“ ( Džulijus Onah ) od sredine februara (trebalo bi – knap za Dan zaljubljenih) će biti i filmski debi Entonija Makija u odijelu i sa štitom obožavanog američkog heroja. I zamislite – suočiće svog afroameričkog kapetana – sa predsjednikom-negativcem koji je niko drugi nego ,,Crveni Hulk“. Ne može direktnija aluzija na Donalda Trampa
U srcu tame džungle, u adaptacijama najsočnije napisanih stranica još mračnijih književnih klasika, u najoštrijim krivinama staza Formule 1, u udaljenim decenijama zombi-post-apokalipse i još luđim kosmičkim daljinama, nalazićemo ključne darove bioskopskog platna ove godine
Samo što će predsjednika glumiti Harison Ford, u marvelovskom debiju. Pa da vidimo koliko može biti angažovano i ideološki potentno...
The Gorge
,,Apple TV“ poslastica za koju, sa druge strane, nema bilo kakve dileme u vezi toga – da li će biti dobra ideološka i sociološka teza.
Skot Derikson režirao je ,,The Gorge“, potencijalno mnogo interesantan saj-faj, u kom će glumiti Majls Teler , mlada zvijezda Anja Tejlor-Džoj koja skoro bez greške bira projekte – i veli-
ka Sigurni Viver . U centru radnje je dvoje snajperista, sa zadatkom da stražare nad velikom branom – istovremeno nemajući pojma šta i zašto čuvaju. I to je samo početak opake priče. Radujemo joj se takođe od sredine februara.
A Minecraft Movie
Gejmerska ekskluziva koja će izvjesno puniti bioskope; a trejler je već pokazao, da je režiser Džered Hes osmislio raskošan koncept, za ,,Minecraft“ adaptaciju. Aduti za urnebesnu ,,A Minecraft Movie“ priču biće velike zvijezde Džek Blek i
Džejson Momoa. A premisa je onako svedeno gejmerska: četvoro neznanaca će, boga pitaj zašto, biti uvučeni u neki portal, sa zadatkom da ,,zidaju“ savršena skrovišta od neke strašne opasnosti... I imaju jasan zadatak: da ,,budu smjeli i spremni da se sjete onih kvaliteta koji ih čine jedinstveno kreativnim“. Jer samo takvo ostvarenje, u kreativnog i neponovljivog Čovjeka, garantuje put do kuće, u bioskopima već od aprila.
Neka se sklone svi blokbasteri - ,,Mickey 17“ je ona filmska priča koju ćemo u bioskopima očekivati sa najviše nestrpljenja. Veliki Bong Jon-ho, nakon nezaboravnog ,,Parasite“ (2019) trijumfa, sa savršeno potentnom klasnom pričom i studijom karaktera modernog čovjeka – je cijelih pola decenije pakovao jedan saj-faj.
Miki Barns ( Robert Patinson ) je plaćenik na ledenoj planeti Niflhajm, koji je prihvatio rizik da iznova strada i bude ubijan na mnogo opasnom poslu... Da bi ga, potom, opet klonirali, sa svim sjećanjima prethodnika. Naravno, i sa sjećanjima vezanim za smrt. Što on, po ugovoru, bez pogovora prihvata; jer novac je u pitanju. Dok se, u jednom od niza kloniranja, istovremeno ne pojave dva Mikija... I šta će biti sa tom malom zajednicom na dalekoj ledenoj planeti? Da li će ubiti jedan drugog? Ili sarađivati u pobuni? Ili svaki raditi svoj posao? Sredinom aprila čeka nas misterija, kosmička avantura
i velika studija o kolektivizmu i individualizmu, desnici i ljevici – onako kako to samo Bong umije...
Ballerina
Ima li života nakon Kijanu Rivsa u svijetu Džona Vika –znaćemo početkom juna, kada ,,From the World of John Wick: Ballerina“ Lena Vajsmana u epicentar estetizovane akcije postavi delikatno opasnu Anu De Armas. Važni aduti biće i Anđelika Hjuston, ali irska glumačka ikona Gejbrijel Bern. Radnja je smještena između trećeg i četvrtog dijela obožavane sage – pa je već i najavljeno, da ćemo u manjoj ali važnoj roli vidjeti i samog Rivsa. Ključna dilema je, da li je Vajsman dostojan nasljednik tako raskošno talentovanog i inovativnog Čada Stahovskog. A Ana De Armas je, rolom u posljednjem Džejms Bond filmu – već dokazala da je dostojna role akcione heroine.
Postapokaliptična poslastica – i izvjesno najiščekivaniji nastavak godine, stiže prvog dana ljeta. Oskarovac Deni Bojl je još 2003. potpisao potcijenjeni biser ,,28 Days Later“, kao viziju zombi apokalipse. Sada, ,,28 Years Later“, u našem postpandemijskom svijetu pokušaće da donese jedan apokaliptični odgovor na pitanje: ,,Šta će biti od čovječanstva nakon katastrofe?“. A ta distanca od skoro tri decenije je vrlo plodna osnova za svakako potentnu radnju. Povratak Kilijana Marfija u važnoj ulozi je najavljen (e sad, da li kao zombija, đa’o će ga znati) – a Rejf Fajns, druga zvijezda filma, nagovijestio je da će se radnja vrtiti oko dječaka u potrazi za rijetkim ljekarom, koji možda može pomoći njegovoj mami. Otprilike, kao ,,The Walking Dead“ na sumornom
sjeveru Engleske, ali na sasvim ,,bojlovski“ i raskošno bioskopski način.
F1
Najtipičniji ,,ljetnji blokbaster“ koji nas izvjesno čeka početkom jula – u koji je Apple uložio mnogo novca. Autor Džozef Kosinski planira da ,,prizemlji“ uspješan koncept ,,Top Gun: Maverick“ zabave od prije dvije i po godine –u ravni vihornih nadmetanja najluđih staza Formule 1.
Bred Pit u glavnoj roli, produkcijski budžet koji je žestoko premašio 300 miliona američkih dolara, nabudžene i skupe reklame – za projekat koji nema pravo na neuspjeh na bioskopskim blagajnama.
Superman
Godine procvata Marvelovih i DC superherojskih filmskih priča su nekako zaobišle glav-
nog baju – a povjerenje da od ,,Superman“ spakuje sočnu, karakternu i smislenu priču dobio je žanrovski specijalista Džejms Gan
Dejvid Korensvet je tip koji treba da dokaže da je dostojan najslavnijeg superherojskog ruha – a sam Gan će biti suočen sa teretom očekivanja publike, koje možda ni sam ,,Čovjek od čelika“ ne bi mogao iznijeti na onim ramenima. Nikolas Holt kao ultra-mega-giga negativac Leks Lutor? Potencijalno pun pogodak.
The Naked Gun Decenijama u Holivudu važi pravilo: niko, nikako ne može biti dostojan rola u komedijama koje je igrao Lesli Nilsen. E, pa Liam Nison je tu, da dokaže da je dorastao takvoj ulozi – ako je odigra potpuno drugačije nego nezaboravni Lesli. Na primjer, kao
najotkačeniji od svih američkih policajaca, u ,,The Naked Gun“ rimejku. I da, odluka autora Akive Šafera, da ključnu žensku rolu povjeri Pameli Anderson – je savršen razlog da navijamo za ovaj film.
The Bride!
Megi Džilenhol je naprečac zaslužila reputaciju mnogo ozbiljne autorke; sada je sa zadatakom da pruži potpuno novi, i autentično ženski ugao na priču klasika književnosti. E sad, Džesi Bakli dobila je povjerenje – da igra nikog drugog nego neprežaljenu i nesretnu nevjestu Doktora Frankenštajna. A on – niko drugi nego Kristijan Bejl. Uz estetiku od koje vilica pada do poda i Penelope Kruz, Džejka Džilenhola i Anet Bening u bitnim rolama – rana jesen može zaletjeti film ka nekim mnogo bitnim nagradama.
Nego, prije nego se na veliku bioskopsku godinu u drugoj polovini decembra spusti zavjesa sa spektaklom Džejmsa Kamerona ,,Avatar: Fire and Ash“ (i Una Čaplin i Dejvid Tjulis dobiju priliku za debi u Kameronovom novom cunamiju vizuelnih efekata) –novembar će donijeti drugu vrstu spektakla. Jorgos Lantimos ponovo će testirati granice talenta, karaktera i izdržljivosti muze Eme Stoun. ,,Bugonia“ je mračna komedija o liku koji kidnapuje šefa farmaceutske kompanije, ubijeđen da je kidnapovani – vanzemaljac. Treba li dodati, da će tu izmučenu žrtvu otmice tumačiti Ema Stoun? U igri mačke i miša sa Džesijem Plemonsom – i u Lantimosovoj umjetničkoj viziji, opakijoj od bilo kakvih zamisli vanzemaljaca, kakve nas mogu sačekati u 2025. godini... Stojan STAMENIĆ.
Piše: Marija
IvanovIć-nIkIčevIć
Poslije smrti, maestro strave i sjete Fridrih Vilhelm Murnau dočekao je scenario koji djeluje kao nešto što bi se moglo pojaviti u njegovim filmovima poput „Fausta“ (1926) ili „Nosferatua“ (1922). Godine 2015. njegova lobanja ukradena je iz porodične grobnice u Berlinu, a policijski izvještaj ukazao je na to da su, neposredno nakon krađe, sudeći prema ostacima voska na grobu, tu zapaljene svijeće. I do dan-danas ostalo je nejasno što se tačno dogodilo, te da li je režiserova lobanja iskorišćena za neku vrstu satanističkog obreda. Pritom, to čak nije bilo ni prvo obijanje grobnice porodice Murnau...
Njemački šinjel
Slučajno ili ne, baš te 2015. na rimejku filma „Nosferatu“ počeo je da radi Robert Egers, instant proslavljen dugometražnim režiserskim debijem, izvanrednim folk hororom „The Witch“ s Anjom-Tejlor Džoj. Znajući koliki je štreber, te koliko je opsesivno posvećen filmski autor, lako ga je zamisliti kako, na groblju Stahndorf u blizini Berlina, drži tu lobanju u ruci... I, pod svjetlostima svijeća i u hamletovskom grču, sa njom razgovara, pokušavajući da nađe pravo rješenje za svog „Nosferatua“. Egersov drugi autorski film, pak, ispao je ipak glavolomni „The Lighthouse“ (2019) sa Viljemom Dafoom i Robertom
Tehnički natprosječan i pun štreberskih omaža režiserovim najvećim fascinacijama – ovaj film jeste dašak svježeg vazduha. Opet, koliko god njegovi najbolji elementi radili zasebno, pitanje je koliko funkcionišu kao cjelina
Patinsonom, a onda je uslijedila prilično nesrećna i razočaravajuća vikinška saga „The Northman“ (2022) s Aleksanderom Skarsgordom. „Nosferatu“ je morao da sačeka, a čekao je odveć dugo... Jer, Egers je zbog njega, još početkom devedesetih godina prošlog vijeka, odlučio da postane režiser. Imao je Robert svega devet godina kada je prvi put pogledao to remek djelo nijemog filma, zasnovano na klasiku Brama Stokera - ali bez autorskih prava za adaptaciju. Zabašureno i s izmijenjenim imenima i detaljima sa kojima se Murnau nadao da će promaći piščevoj udovici... To se, sad to i tice znaju, nije dogodilo; Fridriha Vilhelma stigla je kazna... a „Nosferatu“ je prešao dugačak put od uništenja filmskih traka, preko spašavanja, do restauracije nečega što se sada smatra jednim od najvažnijih naslova u istoriji filma. Ma, pravog šinjela ispod kojeg će kasnije izaći niz vanvremenskih ostvarenja, po kojima i sada prepoznajemo i definišemo horor kao žanr.
Elem, više od 30 godina od kako su mu Murnau i pacoliki grof Orlok Maksa Šreka pokazali kojim putem treba poći, te skoro deceniju nakon što je 41-godišnji Egers aktivno po-
čeo da duma oko svog „Nosferatua“, knap između katoličkog i pravoslavnog Božića, njegova vampirska vizija konačno je stigla u bioskope s obje strane Atlantika.
Do polovine januara, film je zaradio više od 135 miliona dolara, i to u konkurenciji sa Mufasom, Sonikom, Bob Dilan biopikom („A Complete Unknown“), pa i s orgazmima Nikol Kidman („Babygirl“)... Malo li je, i za jednog arthouse režisera, i za rimejk nijemog djela njemačkog ekspresionističkog filma. Jer, ma koliko bio remek, fakat je da je „Nosferatu“, prema svim pravilima, mogao da bude pretvrd orah za mejnstrim publiku... Planeta je, naravno, pohrlila da pogleda Egersov film ponajviše zbog zvjezdane glumačke ekipe sa Lili-Rouz Dep, Nikolasom Holtom i Bilom Skarsgordom na čelu. No, najveće zvijezde ovog „Nosferatua“ ipak nijesu ispali glumci, već upravo režiserova ekipa iza kamere, koja ga vjerno prati još od (ne)očekivanog A24 hita „The Witch“. Sa njima, više nego spremnim da isprate njegovu viziju, Egersu je pošlo za rukom da napravi film koji jednostavno zahtijeva da bude viđen na velikom platnu. Svim manama uprkos.
REŽIJA: Robert Egers
ULOGE: Lili-Rouz Dep, Nikolas Holt, Bil Skarsgord, Viljem Dafo
TRAJANJE: 132 min
U atmosferičnom prologu, mlada djeva priziva nekoga ili nešto, bio to anđeo ili demon, da je utješi, prigrli i riješi melankolije i usamljenosti. Iz ambisa izranja prilika koja mrak u njoj prepoznaje, koja ga prihvata i razumije, koja ga se ne plaši, koja bi sa njom da ga podijeli. Njeno tijelo se grči, lomi, demonski izvija, ali na njenom licu ne očitavamo isključivo bol i strah... Gađenje i užitak pomiješani su, cijelu je prožimaju; u njenom tijelu, umu i duši – postaju jedno.
Okeani vječnosti Nekoliko godina kasnije, tokom zime 1838. u maleckom gradu u Njemačkoj, ta djeva Ema Hater (Dep) i dalje pokušava da se otrese trenutka u kojem ju je ambis oslobodio svih inhibicija. Od užitka koji je tada osjetila u zagrljaju tame, pobjegla je u naručje čovjeka koji je od mraka i bilo kakve primisli negativnosti,
nasilja ili bilo čega jakog (pa bila to i seksualna želja) - potpuno oslobođen. Njen suprug Tomas (Holt) toliko je nježan, doborućudan i fin, da je to skoro iritantno. I sve o čemu brine jeste da stvori bolji život za oboje.
Da bi to učinio, Tomas prihvata zadatak od šefa Her Noka ( Sajmon Mekburni ), da u ime njegove agencije za nekretnine otputuje u Transilvaniju i tamo, s izvjesnim grofom Orlokom (Skarsgord), potpiše ugovor o kupovini zemlje u Njemačkoj, u njegovom i Eminom komšiluku.
Preklinjanje svoje supruge, njeno upozorenje da ga tamo čeka nešto nepojmljivo, prepričavanje sna u kojem se udala za Smrt glavom i bradom (i u tom trenutku, iako su umrli svi koje voli, osjetila najveću sreću na svijetu) - pripisuje njenoj „osjetljivoj“ prirodi, njenoj „bolesti“ iz djetinjstva, njenim „živcima“... I Tomas u Transilvaniju odlazi, ostavljajući suprugu kod prijatelja Fridriha Hardinga ( Aaron Tejlor-Džonson ) i njegove trudne žene Ane (Ema Korin) i dvije kćerkice... Pokrećući lanac događaja koji će dovesti u opasnost cijeli grad, nakon što grof Orlok „pređe okeane vječnosti“, ne bi li ponovo vidio Emu.
„Okeani vječnosti“ su, naravno, asocijacija na još jednu filmsku varijaciju Vlada Tepeša, onu koju Geri Oldman igra kod Kopole jureći Vinonu Rajder u „Bram Stoker’s Dracula“ (1992). Ima DNK materijala ovog filma
i kod Egersa, iako je jasno da je njegovo djelo ponajviše horor na tragu očnjaka ne samo originala koji potpisuje Murnau, nego i Hercogove vizije u klasiku „Nosferatu the Vampyre“ (1979) s uznemirujuće-nezaboravnim Klausom Kinskim i zavodljivom Izabelom Ađani
Egers je, pak, uzeo iste elemente, ali je gotsku slagalicu dobro istumbao, znatno mijenjajući težinu i dinamiku odnosa u staroj, dobro poznatoj priči. Umjesto da, recimo, Elen bude tipična dama u nevolji i žrtva princa tame kojem može biti da uzme ljepoticu koja mu se prohtije – ona je glavna junakinja priče. „Nosferatu“ je mnogo više parabola o inhibiranoj, potisnutoj, zgaženoj ženskoj seksualnosti, nego
o bilo čemu što biste mogli očekivati od (još jednog) filma o Drakuli.
Svemogući leš
Dalje: iako se očekivalo, s obzirom na to kakvo mu je filmsko polazište, da grof Orlok bude deglamurizovan i operisan od bilo kakve romantičarske, aristokratske, gospodstvene verzije Vlada Tepeša, poput one po kojoj Belu Lugošija ili Kristofera Lija prepoznajemo – Egers je uspio da premaši očekivanja. A kako je to učinio: tretirajući njegovu pojavu realističnije nego što je iko mogao da očekuje; prikazujući ga upravo onako kako bi moglo da izgleda besmrtno i svemoguće biće u tijelu koje je staro više od 300 godina... Ukratko, predstavljajući ga kao nešto
najbliže – živom, skoro raspadnutom lešu.
Njegov Orlok, stoga, ima brkove, držanje i odrpanu, vjekovima habanu nošnju koja odražava vrijeme u kojem je rođen, njegovu tradiciju, porijeklo, kulturu iz koje je ponikao. Čak se i koristi izumrlim dačanskim jezikom, koji su rabila tračka plemena nastanjena na području današnje Rumunije i Moldavije.
Kada govori na Orlokovom maternjem, u povišenom registru i u kombinaciji sa hrapavim disanjem koje zvuči kao samrtnički ropac, Skarsgord je i najupečatljiviji. No, čim u istom stilu nastavi da govori na engleskom, iluzija puca kao mjehur od sapunice. I tjera vas da se zapita-
te da li je taj „pretjerani“ glas zaista bio potreban, pa i zbog čega se, na koncu, završilo sa Skarsgordom. Audiciju je, navodno, pokidao. A možda Egersovi prvi izbori – Danijel Dej-Luis i Mads Mikelsen , nijesu bili zainteresovani, ili slobodni za „svirku“?
Suspenzija nevjerice
Neđe je i najlogičniji izbor za Orloka bio Viljem Dafo, koji ga je već opasno zanimljivo uradio u „Shadow of the Vampire“ (2000), za koji je i nominovan za Oskara za najbolju sporednu mušku ulogu. Na koncu, od Egersa je dobio totalno drugačiju rolu – ekscentričnog doktora s upitnim higijenskim navikama, a kojeg su kolege odbacile zbog pretjeranog interesovanja za alhemiju i okultno.
Njegov profesor Albin Eberhart fon Franc glavni je izvor komičnog olakšanja i prilično je okej, iako mu Egersov scenario ne otvara previše prostora, pa ni logike da svoj narativni rukavac zaokruži. Dafo, jednostavno, uspijeva da pronađe mjeru i izbjegava da i ovako ekscentričnog lika spriječi da padne u karikaturu.
Ni Holt, kao ni Skarsgord, ne djeluje kao ultimativni izbor za rolu za koju je, na koncu, odabran. Iako tu nema govora o nekim greškama u koracima, fakat je da je i za povjerovati u to da je on „muž-puž“, koji nikako ne može da razumije a samim tim ni da zadovolji svoju ženu – potrebna određena suspenzija nevjerice.
Taj problem važi i za mnoge druge aspekte, posebno dijaloške, u Egersovom scenariju. Jednostavno, gomila stvari ostavljena je glumcima da vas u njih ubijede, sa prilično malo pametno i vješto spakovanih stvari za čitanje između redova. Lili-Rouz Dep svakako ima najmanji problem da ubijedi u bilo što, pa čak i neočekivano vješto i glatko skače iz jednog u drugi emocionalni registar, bivajući krhka i ranjiva u jednom, pa demonski izobličena, zlobna i opaka u drugom trenutku.
Opet, njen lični izbor u finalu, te ponašanje i način na koji dolazi do razrješenja svoje i
sudbine grada – makar na način na koji je to Egers uobličio u scenario – dobili bi možda i veću težinu da su povjereni glumicama kapaciteta Florens Pju ili te iste Anje-Tejlor Džoj, koja je bila prvi izbor za Elen.
Tango destrukcije
Nego, da se vratimo na onaj dio „film koji zahtijeva da bude viđen na velikom platnu“. Ako glumu koja je mogla bit i drugačija, te povjerena i nekim drugim igračima, kao i tupe narativne momente i nedorečenosti ostavimo po strani, opet imamo štošta zbog čega Egersov Orlok pripada „must see“ kategoriji.
Vizuelno, „Nosferatu“ je gozba za ljubitelje gotike i horora u čijim se crnim ogledalima i očima može prepoznati tama koju u sebi, u određenoj mjeri, nosi svako ljudsko biće. Egersova vizija fešta je kontradikcija: istovremeno ogavan i visceralan, ovo je i film koji je prelijep; koliko je mračan i opak, toliko je bajkovit (!); koliko je naizgled prost i „fejk“ dok tretira žensku seksualnu želju kao grijeh i smrtnu opasnost po čitavo (viktorijansko) društvo – toliko je i istinit. I vanvremenski. Jednako primjenljiv i na ovo naše, navodno, preoslobođeno vrijeme, u kojem se seksualno buđenje ne dočekuje sa dijagnozom „histerija“, niti se korseti prepisuju na „recept“ – ali u kojem, opet, ogromna većina žena tretira sebe kao objekat a ne subjekat kad je riječ o želji. I osjeća se taman kao da će zaplesati tango sa smrću i destrukcijom – ako sebi makar i malo užitka daruje. „Nosferatu“ je vizuelno baš to – tango sa smrću, krivicom, destrukcijom, tamom koja ta-
mu privlači jače od magneta. Svaki detalj – od kostima Linde Muir i scenografije Krega Latropa, do fotografije Jarina Blaške – gradi širu sliku koja treba da odslika koliko je jaka ta sila kojom Orlok u svoje magnetno polje usisava i svoju dragu, i njenog dragana, i svakog ko se pred njim nađe. Odista, nepojmljivo jakih odvratno-zavodljivih elemenata ima film Roberta Egersa; mnogo je tu scena koje se ne mogu istjerati iz glave, od onog prvog susreta grofa i Tomasa sa moćnim omažom nijemom klasiku „The Phantom Carriage“ (Viktor Hostrom, 1921), do perverzno-morbidne završnice, po kojoj ćete pamtiti cijeli film u godinama koje dolaze, i kad sve drugo u vezi s Egersovim „Nosferatuom“ zaboravite.
Tehnički natprosječan, štreberski promišljen i pun uskršnjih jaja i omaža najjačim režiserovim fascinacijama (ili fetišima?) – „Nosferatu“ jeste dašak svježeg vazduha kada je riječ o modernim varijacijama na Drakula teme. Ali opet, koliko god njegovi najbolji elementi radili zasebno, pitanje je koliko funkcionišu zajedno, kao cjelina.
Jedan očnjak – onaj vizuelni, očekivano je jak kod Egersa, ali narativni je prilično upitan, na momente i očigledno protetički. Stoga će njegov „Nosferatu“ najbolje leći upravo onima koji mogu da suspenduju nevjericu i prepuste se, bez ikakve logike i preispitivanja, njegovoj tami. Takvi će jedino i moći da budu potpuno zavedeni njegovom vizijom, te uvjereni da je Murnau iz svoje grobnice zaista uspio da došapne nešto Egersu, u snu ili na javi.
Ocjena: 7.5/10
Rezultat je „film fore“ i, uslovno rečeno, „fora film“ bez obzira na to što se glavni štos potroši mnogo prije kraja
Ponekad se osećam malo manje... evoluirano – kaže pevač Robi Vilijams svojim glasom negde na početku biografskog filma ,,Better Man“. To je priprema za trik koji ovaj „biopik“ izdvaja iz mora sličnih i stereotipnih, pomalo pročišćenih, fingirano „hrabrih“ biografskih prikaza muzičkih zvezda. Objašnjenje za to ćemo dobiti na kraju, a ono i neće biti baš najuverljivije.
Stav barabe
Robi Vilijams je, naime, u filmu predstavljen kao – majmun. Zapravo šimpanza, i to kompjuterski generisana na osnovu pokreta koje je odradio glumac Džono Dejvis „motion capture“ tehnikom. Dobro, notorna je činjenica da Robi Vilijams liči na naše evolucijske pretke nešto više od prosečnog mužjaka homo sapijensa. Ali čini se da ovaj „majmunski štos“ ima poreklo u rečenici koju je pevač rekao režiseru Majklu Grejsiju (,,The Greatest Showman“)
„Better Man“ – biografija u kojoj Robi Vilijams ne krije ni ego ni lične demone
da se, kada nastupa, oseća kao trenirani majmun.
Opet, dakle, imamo slučaj filma od (jedne glavne) fore, kao što smo ga imali letos sa „slešerom iz prvog lica“ ,,In a Violent Nature“, a postavlja se i isto pitanje. Ono glasi: Može li „film fore“ postati i „fora film“? Dodatno, u obzir treba uzeti i činjenicu da ćemo se za gledanje muzičkog „biopika“ i prosuđivanje njegove vrednosti voditi i time koliko nam je zvezda u fokusu zanimljiva.
U slučaju Robija Vilijamsa, vašem kritičaru tek marginalno zanimljivog izvođača, sve počinje u kući u Stouku sa zaposlenom i često odsutnom majkom Dženet (Kejt Malveni), ocem Piterom (Stiv Pemberton), zabavljačem iz „niže lige“ koji je napustio porodicu u potrazi za slavom koju nikad nije dostigao i bakom Beti (Alison Stedman) koja mu je pružala bezrezervnu podršku. Od oca je pak dobio „muzičke vrednosti“ u vidu „Rat Pack“ izvođača kao što su Sinatra, Din Martin i Semi Dejvis Junior. Loš u školi, ali sa stavom barabe, mladi Robert je napustio obrazovanje s petnaest godina i otišao na audiciju u Mančester kod Najdžela Martina Smita (Dejmon Herimen) koji je sastavljao „boj bend“.
Iako vreme nije bilo naklonjeno grupama tog tipa, „Take
That“ je postigao nacionalnu, a kasnije i svetsku slavu, praćenu hordama vrištećih tinejdžerki. Vilijams tu nije bio ni plesno ni pevački najjači, zapravo je više figurirao kao
„peti točak“, ali je bio najluđi u smislu provoda, alkohola i droge. Od benda nije izvukao najviše novca i slave, oba je za sebe najviše prigrabio njegov rival i autor većine pesama Geri Barlou (Džejk Simens), a s 21 godinom i teretom ovisnosti od alkohola i kokaina, Robi je krenuo putem solo karijere.
Sledi poznanstvo i veza s Nikol Eplton (Rejčel Beno) iz grupe „All Saints“, napijanje i tulumarenje s braćom Galager iz sastava „Oasis“, te snovi o uspešnoj solo karijeri sa ciljem nastupa na festivalu u Nebvortu kao svojevrsnom
„svetom gralu“ za britanske izvođače 90-ih i ranih 2000ih. Saradnja s pijanistom, klavijaturistom i kompozitorom
Nejtom (Frejzer Hedfild) će se tu pokazati kao ključna, dok će se otac Piter vraćati u Robijev život kada njemu to najviše odgovara.
Skupi efekti
Da ne zaboravimo, Robi Vilijams je sve vreme majmun. A i realistične scene često na tragu „kitchen sink“ britanskog soc-realizma znaju da se najednom premetnu u mjuzikl ili u fantastične sekvence u kojima ga proganjaju isto majmunske ranije verzije samog sebe. I jedno i drugo zahteva vrhunske specijalne efekte da bi stvar kako-tako funkcionisala. Film ima zavidan budžet od oko 100 miliona dolara, a upitno je hoće li ga vratiti, budući da je Robi Vilijams veliko ime pre svega u Britaniji i Evropi, dok na najunosnijim tržištima Amerike i Azije njegova zvezda nikada nije bila najsjajnija, a sada je verovatno i na zalasku.
Ali možda je Vilijams koji je stao iza filma u potpunosti, učinio to
s nekom drugom računicom, pa je ovaj „majmunski“ biografski mjuzikl, zapravo, nekakav marketinški trik za „kambek“. Bilo kako bilo, nema tu suviše foliranja, a upravo ta iskrenost je ono po čemu se Robi Vilijams razlikovao od većine pop zvezda. Nikad nije krio ni uzore (Sinatru i ostale), ni to da je pre svega zabavljač, a ni ego i činjenicu da je samo momak
kojem se posrećilo. Sada s nama deli i svoje „demone“, bilo da je reč o zavisnostima i autodestruktivnim obrascima, bilo da se radi o unutrašnjim nesigurnostima. Rezultat toga je svakako „film fore“ i, uslovno rečeno, „fora film“ bez obzira na to što se „majmunisanje“ kao štos potroši davno pre kraja filma. M. STOJILJKOVIĆ
Ocjena: 3/5
Film je za komad pametniji nego što bi se na prvu loptu činilo. Kad shvatite koji je momenat i okidač, kada Itan konačno odluči da se bori, ili kad donese odluku, da li će prvo spašavati svoju malu buduću porodicu ili državu, biće vam i jasan podtekst ove akcije
Ozbiljno, jeste ikad radili drugu ili treću smjenu posljednjeg dana u godini?
Za Božić spremali ispit za popravni rok, jer ste u prvom pali kao s kruške? Psovali ove što spajaju praznike, iz vašeg cijenjenog radnog prostora, već drugog januarskog dana?
Pa uhvatite sebe da jedva stižete da okitite jelku u posljednjim decembarskim danima, a da jurenje butik-popusta odlažete tamo za januarsku platu... E, onda odlično znate u kojoj mjeri praznici mogu biti ogledalo lične ostvarenosti. Velika
je vjerovatnoća da većina vas ne radi posao koji je sanjala. Velika je vjerovatnoća da već znate da vam taj posao neće pružiti šansu da se obogatite.
Tu oko Nove ili Božića, recimo, u trećoj smjeni ili dežurstvu, jedno takvo razmišljanje u fazonu ,,đe smo prispjeli i đe grabimo“ vam se sruši na glavu, žešće nego bilo koji praznični koktel.
Trka za ostvarenjem
E, tu negdje je i odgovor, zbog čega je ,,Umri muški“ (,,Die Hard“, Džon Maktirnan ,
1988) savršen praznični film. Jer lik Brusa Vilisa, neostvarenjaka i običnjaka, učini herojem našeg života. Makar za tih sat i po u bioskopu ili pred onom kutijom; makar do kraja filma. Znate to odlično; a znate i to, da je ,,Umri muški“ priča prikladna više našem vremenu, nego onom u kom je premijerno prikazana. Jer ga živimo brže i s manje realne šanse i vremena za to famozno ,,ostvarenje“ nego tadašnje generacije i tad. Jer je, prosto, surovije u ovoj dan-za-dan trci i svakodnevici.
Onda i odlično znate te tipove poput Itana Kopeka ( Teron Edžerton), junaka triler-akcijade ,,Carry-On“ ( Haume Kolet-Sera) s Netflix striming servisa. Sve što Itan izgovori, uradi, svaki korak koji napravi, njegova frizura, mimika, aura – to je školski primjer običnjakovića. Lika kojeg ne primijetite na ulici; još manja je šansa
da ćete ga u oči pogledati i lik mu zapamtiti, dok vas u radnoj uniformi bude usluživao. Recimo, baš na praznični dan. Itan Kopek radi kao službenik obezbjeđenja na aerodromu. Onako, liči na Džozefa Gordon-Levita – samo što je Edžerton za komad prigušeniji i manje ekspresivan lik. Idealan za ovakve role. Itan je u svom poslu toliko neostvaren, da ga ne može zapasti ni to da radi na skeneru za kofere na pasoškoj kontroli. Njegov grafikon napredovanja na poslu? Ravna linija, tu oko nule. Samo što je, eto, našeg Itana u životu zapala baš kul ženska. Za nju se borio mnogo više nego na poslu. Znamo i to, na samom početku filma, da je ona trudna. I da joj je stalo do njega na način da joj je žestoko bitno da on radi nešto što voli. Recimo, da konačno upiše policijsku akademiju. Dakle, njoj je prokleto stalo i to pokazuje na strašno kul način. Sofija Karson je ta Nora i kanališe neku energiju i ljepotu između mlade Demi Mur (kad smo već kod životnih izbora ,,Umri muški“ heroja) i malo zrelije Nine Dobrev od one iz ,,Vampire Diaries“.
Uglavnom, naš Itan saznaje da je njegova strašno kul cura trudna – i to je strašno zeznuto kad znate da još ništa nijeste stvorili i postigli u životu. A još je praznik. I još morate na posao za praznik. I on i ona rade na aerodromu. Prvo što će on uraditi tog dana – poći će kod šefa i tražiti unaprjeđenje. A šef je pravedna dobričina kojeg glumi Din Noris, dakle
16. januar 2025.
triler-akcijada ,,Carry-On“ pretvara običnjakovića u prazničnog heroja
niko drugi nego neprežaljeni Henk iz ,,Breaking Bad“. Šta, konačno, tog dana može poći po zlu?
Teroristička prijetnja Ukratko i bez namjere da pretjerano otkrivamo: na radnom mjestu Itan će se suočiti sa strašnom terorističkom prijetnjom. Moraće da bira –da li da ćuti, čuva sebe i svoju (buduću) porodicu i tako pusti da se nešto strašno desi – ili da ,,spašava stvar“. A naš Itan je, onako, savršen no-nonsense tip; zna i koliko je teška odluka pred njim i koliko su veliki ulozi. Lični, porodični, kolektivni, američki. Šta će uraditi?
U istoj mjeri u kojoj je naš glavni junak takav ,,no-nonse“ lik – takav je i film ,,Carry-On“. Ono, neće vas (pretjerano) trpati velikim idejama i razmišljanjima, ili ideologijom i etikom, ili nafuranim arti-vizualom, ili efektima... Prosto, to je akcija starog kova koja se vrti žestoko i ludo; a španski režiser Kolet-Sera je već dobro ispekao zanat s filmovima poput ,,Run All Night“ i ,,The Commuter“ sa Lijamom Nisonom. Dakle, ništa nafurano, nametljivo. Ali, u svakom slučaju pošteno i brižno snimljeno – i na mahove inovativno, kao u nekoliko ključnih akcionih sekvenci. Jedna jurnjava na autoputu će tu čak zaslužiti i ,,vau“ efekat. Nije loše za film sa striming platformi. Još jedan dobar adut filma je glavni negativac. Džejsona Bejtmena znamo kao glav-
nu facu, krimi-mastermajnda sjajne serije ,,Ozark“. Nakon ove role, poželjećete da glumi što više manipulativnih zloća. Sve što Bejtmen, taj ,,Putnik“ neznanog imena, na aerodromu čini – je ubjeđivanje Itana da ne treba da se suprostavi. Da nije dostojan borbe; da je, prosto, nesposoban da učini bilo šta veće u životu, od onog – što trenutno jeste. I to mu prokleto dobro ide. Mnogo je jurnjave naše svakodnevice i modernog kapitalizma stalo u tom odnosu, tom trenju između njih dvojice. Naravno da je ,,Carry-On“ triler-akcija sa gomilom mana. Na primjer, trajanje od bezmalo dva sata mu ne ide u prilog; neki motivi (recimo, upravo to nabjeđivanje Itana da nije sposoban da učini nešto od života) se prečesto ponavljaju... A u jednom momentu, jasno ćete osjetiti i da je režiser sa akcijom malo previše ,,otkačio“ i previše se zaigrao.
Pa sve to, naravno i na kraju, previše liči na sve one filmove žan-
ra koji smo devedesetih prosto zvali ,,Umri muški“; imali smo, tako, varijaciju na brodu (,,Under Siege“), pa na avionu (,,Air Force One“), pa na autobusu (obožavani ,,Speed“)... Pa su nam se takvi filmovi i takvo konfekcijsko prepakivanje forme, prosto, ,,popeli na vr’ glave“. Na isti način na koji su nam, recimo, superherojski filmovi kao vid bioskopske zabave totalno dosadili.
Za treću smjenu
Ali, neko je u kompaniji Netfliks sabrao dva i dva, skontao da nam treba brza, jednostavna, skromna zabava za praznik; da nam, konačno, treba ta priča o običnom liku iz treće smjene... Pa je, slično kao Brus Vilis prije tri i po decenije i kusur u ,,Umri muški“ – u prvi plan upao još jedan lik iz zapećka, sa kraja klupe, taj Itan... Da spasi dan i praznik. Da vas Teron Edžerton, nakon špijunskih rola u ,,Kingsman“ akcionim komedijama i ,,Black Bird“ krimi-miniseriji – ubijedi, da je jedan od vas.
,,Carry-On“ je, naravno, i film koji je za komad pametniji nego što bi se na prvu loptu činilo. Kad shvatite koji je momenat i okidač, kada Itan konačno odluči da se bori – ili kad donese odluku, da li će prvo spašavati svoju malu buduću porodicu ili državu – biće vam i jasan podtekst ove akcije. Naćete, na kraju, biti i sami daleko od zaključka – da je ,,Carry-On“ ključni film prethodne praznične sezone. Pa će vam biti potpuno banja i to – što nije bioskopska ekskluziva, već zabava omiljenog striming servisa. Ekskluziva za treću smjenu onda kad narednog dana ni ne mogu da zaspu od umora već traže da nešto za računarom pogledaju. E njima, koje u oči ni ne pogledate jer su u uniformi, koji na radnom mjestu samo svjedoče kako im pred nosom prolaze nečiji tuđi odmori i ostvarenosti – pripada najbolja zabava među prazničnim filmovima.
S. STAMENIĆ
Ocjena: 3.7/5
Da je autorka Marijel Heler imala više petlje ili makar neku inovativniju ideju za strukturu (recimo omnibus), možda bi ovo bio i osjetno bolji film
Imaj
decu – rekli su. „To je lepo“, rekli su. „Neće te to ništa omesti u životu“, rekli su, „a imaćeš priliku da gledaš kako pred tobom raste fascinantni ljudski život“. Posle su još pričali kako se svake faze treba držati jer neće trajati dovoljno dugo, oni tako brzo (od)rastu... „Začas će biti tinejdžeri koji neće da razgovaraju sa tobom i teraju te u tri lepe čim otvoriš usta“, rekli su.
Odricanje od karijere
Zanimljivije je, međutim, ono što nisu rekli – što su prećutali. Nespavanje u trajanju od dve-tri godine, uz kratke prekide kada si na službenom putu. Mozak pretvoren u kaširani papir kojim se oblažu kartonske čaše i cilindri u „umetničkim“ projektima. Činjenica je da, dok se tvoje kolege provode i guraju karijeru, ti, kukavče sinji, guraš kolica po bloku-selu-varoši dok mali monstrum ne prestane da se dere, e, da bi ponovo počeo kad samo malo zastaneš da ga prebaciš s kolica u nosiljku. Nered u kući i poremećaj odnosa u braku da ne spominjemo, kao i činjenicu da lična higijena postaje luksuz.
Nikad niko, dakle, ne kaže kako je podizanje deteta, barem u prve dve-tri godine, teško i frustrirajuće, kako se većina brakova i veza baš tada ras -
padne, koliko niko ne može biti pripremljen za takvu tektonsku promenu, bilo teoretski, bilo praktično. I ovo su tek iskustva jednog prosečno uključenog oca jednog prosečno zahtevnog, zdravog i inteligentnog deteta bez ikakve dijagnoze, dok je majkama svakako još teže zbog proklete biologije, ali makar biohemija radi svoje, pa nudi i više zadovoljstva.
S vremenom, kada se uključe prvo familija, prijatelji i komšiluk, pa onda i institucije od vrtića, preko škole, do različi-
tih organizovanih aktivnosti, postaje lakše, makar organizaciono. Bonus je i iskustvo koje se stiče i postaje pravi trening efikasnosti. Ali kolika je to uteha?
Junakinja filma ,,Nightbitch“ po scenariju i u režiji Marijel Heler, te prema romanu Rejčel Joder , bezimena majka koju igra Ejmi Adams, nalazi se u prilično nezavidnoj situaciji. Odrekla se umetničke karijere kako bi u „idiličnoj“ situaciji kuće u predgrađu odgajala svog dvogodišnjaka, dok njen muž (Skut Mekneri) zarađuje novac i povremeno ide na službena putovanja. Njoj je, naravno, frka, ali on to, tipično muški, i ne primećuje ili ga, naprosto, nije briga. Kod nje, međutim, promene pored psihičke komponente
(„hejta“ prema svemu i svakome, a posebno prema sapatnicama-majkama iz književnog kluba za bebe u lokalnoj biblioteci) počinju da dobijaju i fizičke komponente. Recimo, ne samo da prema mužu i kućnoj mački ona postaje metaforička kučka, naročito u noćnim satima, već proživljava i promene na telu. Raste joj krzno, pa rep, pa na kraju i bradavice u više redova po trbuhu. Očnjaci se oštre. Prilaze joj psi u parku, onda donose ulov na kućni prag, pa ona s njima trči noću sve dok i sama ne poprimi potpuno pasji oblik.
Postaje li ona samo klasična kučka, ženka psa ili pak mitološko biće? Je li to privremeno
ili stalno? Kakve će to posledice imati na porodičnu zajednicu, a kakve na društvo? Na koncu, je li išta od toga stvarno ili je sve to samo u njenoj glavi? Je li to, ipak, možda metafora za nešto?
Pakao roditeljstva Čini se da je Marijel Heler (,,The Diary of a Teenage Girl“, ,,Can You Ever Forgive Me?“, ,,A Beautiful Day in the Neighborhood“) kao inspiraciju koristila ,,Tully“ Džejsona Rajtamana po scenariju Dijabla Kodija, jedan od najboljih filmova te 2018. godine. Pa je u realističnu priču o hororu roditeljstva, pre svega materinstva, dodala horor elemente kako telesne tako i psihološke. Razlika je, međutim, u tome što je Dijablo Kodi pisala scenario inspirisan vlastitim iskustvima, dok se Marijel Heler drži knjige, kao i nekakve društveno-korektne obaveze, naročito tamo gde ne treba, krajnje nespretno „oživljavajući“ unutrašnje monologe i kočeći se u razbijanju iluzija.
To donekle i ima smisla u prve dve trećine filma i više u realističnim elementima nego u onim fantastičnim i hororičnim. „Pasje“ rečeno, u „kućnim“ situacijama makar „laje“, ali u onim „animalnim“ ostaje stidljiva, preplašena, s „repom među nogama“, pa nismo više načisto čemu te fantazijske intervencije uopšte služe. Da je imala više petlje ili makar neku inovativniju ideju za strukturu filma (recimo omnibus), možda bi ,,Nightbitch“ bio i osetno bolji film. Ovako je, ipak, razočaranje. M. S.
Ocjena: 2.5/5
Svi ti televizijski povratnici sa višegodišnjih robija ili vitezovi
Sedam kraljevstava koje nam je davno obećao Džordž
R. R. Martin, svi ti okeanski svjetovi iz riznice Dejvida
Atenboroua nosiće slavu najplodnije televizijske ere
Zamisli lika u 82. godini koji bane prvi put u svijet striming ajkula televizijske produkcije, kao da ima nešto sebi i drugima tu da dokaže – a zove se Robert de Niro. Nema boljeg dokaza na početku 2025. u kojoj mjeri je televizija postala krupna riba u okeanu umjetnosti pokretnih slika. E, ta i takva televizijska godina otkrivaće nam neka spaljena pisma Džejn Ostin, knap dva i po vijeka od rođenja velike književnice. Nudiće nam jedan novi i drugačiji britanski krimi-ugao, koji bi trebalo da bude nešto poput ,,Peaky Blinders“ s ženama gangsterima, dakle, na ženski način. Džon Ham će navući jedno odijelo slično onom iz ,,Mad Man“ da bi zakoračio u svijet bankarskih zvjerki...
I svi televizijski povratnici sa višegodišnjih robija, ili vitezovi Sedam kraljevstava koje nam je davno obećao Džordž
R. R. Martin, svi ti okeanski svjetovi iz riznice Dejvida Atenboroua – nosiće slavu najplodnije televizijske ere, čiji se kraj ne nazire već deceniju i kusur. Pred vama su zato one nove serije, kojima se najviše radujemo u 2025.
Jedan šampionski televizijski sastav. Sa širinom rostera kojoj bi pozavidjeli i Boston Seltiksi, prošle godine ovjenčani NBA krunom. E, nešto takvo je „Zero Day“ u televizijskom svijetu. Serija takva da joj je De Niro u ansamblu ništa više i ništa manje od prve violine. Na Netfliksu je od 20. februara. U političkom trileru velike zavjere osnovna premisa biće neki strašni sajber napadi… Takvi da navrat-nanos izokrenu američku i planetarnu stvarnost. A veliki Bobi će u toj velikoj igri imati pomoć sjajnog Džesija Plemonsa, pa sve
bolje i zapaženije Lizi Kaplan, veteranke Anđele Baset, Dena Stivensa... Za prvog kapitalca među serijama u ovoj godini.
A Thousand Blows
Kontamo, nijeste čuli za ,,Forty Elephants“, djelić britanske istorije koji će vas sigurno zanimati. Uglavnom, ,,40 slonova“, na prelazu iz 19. u 20. vijek, bili su po zlu čuvena banda lopova – koju su isključivo činile žene.
E, Stiven Najt, u novom u nizu projekata (neumoljiv je sa gomilom serija posljednjih godina, od ,,See“ i ,,Taboo“ pred pandemiju do ,,The Veil“ i ,,This Town“ prošle godine) –sprema to nešto što bi trebalo da bude ,,Peaky Blinders“ na ženski način. Potpisuje scenario, kreator je ideje i koncepta i izvršni producent. A Stiven Grem i Erin Doerti biće sjajni glumački aduti u priči koja uk-
ljučuje i boksere londonskog podzemlja i Ist Enda, i neke jamajčanske imigrante, i sve te dokove i ćoškove… Disney+ polaže nadu u ovaj projekat, od 21. februara.
Miss Austen
I BBC ima važnog igrača za februarsku televizijsku trku – na 250 godina od rođenja nezaboravne Džejn Ostin. Spakovaće mini-seriju u četiri epizode, s fokusom na njenu sestru Kasandru… U drami, u kojoj ona ima neki mnogo bitan razlog da spaljuje Džejnina pisma! Kili Hous i Rouz Lesli imaće mnogo težak zadatak da iznesu tako važan, karakteran i kompleksan sestrinski odnos, ali BBC produkcija je pokazala mnogo puta da bez greške radi ovakve priče.
The Studio
Jedan važan i potencijalno neodoljiv komentar – na holivudsku i televizijsku industriju u cjelini. To bi od 26. marta na Apple TV+ servisu trebalo da bude ,,The Studio“, komedija Seta Rogena. On je i kreator serije i glavna zvijezda – u roli Meta Remika, producenta
16. januar 2025.
studija koji gleda kako se kompletna industrija i veliki biznis ruše kao kula od karata. E, sad, Met će u svemu tome morati da prolazi i kroz lavirint hirova narcisoidnih glumačkih zvijezda, svakakvih producentskih deluzija, ludih žurki, očekivanja fanova, medija... Malu ulogu imaće i veliki Brajan Kranston, a Ketrin O’Hara i Ketrin Han biće važni dodaci ansamblu. Da se dobro zapitate da li biste poželjeli takav holivudski posao poput Remikovog.
The Residence
Krajem marta Netfliks sprema odgovor u vječitom duelu striming servisa: ,,The Residence“ je, u najkraćem, nešto kao Šonda Rajms u svijetu Agate Kristi. Kraljica televizijskih „limunada“ ovog puta spakovaće dramu, koju sama u najkraćem opisuje kao ,,132 sobe. 157 osumnjičenih“. I dok se dovijate ko je vinovnik zločina u predvorju Bijele kuće – jednu veliku glumačku ekipu predvodiće sjajni Đankarlo Espozito. Izvjesno lagano, zabavno – i može biti vrlo kul.
Godinama nakon ,,Mad Man“ fenomena, pa one opake role u ,,The Morning Show“ prošle godine – jasno je da je televizijski svijet savršeno poprište za talenat i pojavu Džona Hama. Koji će ponovo kanalisati svu onu muževnost Dona Drejpera, ovog puta u jednoj priči o bankaru koji je ostao bez posla, ali s gomilom dugova i obaveza koje mora isporučiti.
I šta se tu, u ,,Your Friends and Neighbors“, dešava? Naravno, velika pljačka, u kojoj će meta biti i brojni prijatelji i poznanici – naravno, svi u manjoj ili većoj mjeri skorojevići. Apple TV+ od 11. aprila obećava odličnu zabavu, uz potencijalno potentan komentar na račun trke za novcem u svakog od nas.
A Knight of the Seven Kingdoms
Pa i nije baš da je svijet nešto željan novog ,,Game of Thrones“ prikvela… Samo što za priču o vitezu Sedam kraljevstava važe drugačija pravila. Ovu fanovi ,,Pjesme leda i vatre“ mnogo žele da vide. Sve eskapade ser Dankana Visokog ovog puta pisaće i osmisliti za televiziju sam Džordž R. R. Martin, dakle, pisac najvoljenijeg modernog serijala epske fantastike…
Očekujemo ga u junu kao važan dodatak Martinovog televizijskog univerzuma i kao potencijalnu uvertiru za nešto što bi, recimo, bilo stvarni ,,Game of Thrones“ nastavak u 2026, na primjer, famozni i dugo čekani ,,Snow“ projekat.
David Attenborough: Ocean
Još je damara u 99. godini Dejvida Atenboroua da nam ispriča nešto važno, zadivljujuće i opominjuće.
Dok se kalifornijski svijet lista u plamenovima ovog januara – stari britanski vitez za-
gledan je u okeansku širinu. Ovog puta, u Discovery produkciji, s jednom strašnom porukom u kojoj mjeri smo zdravlje naših mora i okeana već narušili. Disney+ imaće pravo na ,,David Attenborough: Ocean“ ekskluzivu u drugoj polovini godine, vjerovatno i labudovu pjesmu nezaboravne televizijske i aktivističke karijere.
Department Q
Još jedna vizuelna poslastica iz kuhinje ,,The Queen’s Gambit“ kreatora. Ako vam
se učinilo da je velika plima nordijskih krimi-priča prošla, ,,Department Q“ biće tu da vas uvjeri u suprotno. Netfliks adaptacija serijala sjajnih romana Jusija Adler-Olsena smjestiće radnju na Ostrvo, u škotski Edinburg… A u centru istrage biće Keli Makdonald i Metju Gud – u kolovratu i vrzinom kolu jednog detektiva i njegove terapeutkinje. Potencijalni hit britanske TV jeseni.
Dope Girls
Još jedan adut iz rukava ženskih krimi-bandi viktorijanske ere. Ovog puta poprište će biti londonski Soho, u adaptaciji velikog literarnog hita ,,Dope Girls: The Birth of the British Drug Underground“ Mareka Kona Drama u šest djelova okupiće elitnu BBC ekipu u vrhunskim Sony i Bad Wolf produkcijama. A u epicentru drame biće izuzetna Amerikanka Džilijen Nikolson (,,Masters of Sex“, ,,Mare of Easttown“).
16. januar 2025.
Lions
BBC i HBO koprodukcija i apsolutna ekskluziva, tamo na jesen: ,,Lions“ će biti veliki test za Ričarda Gada da li je sposoban da na leđima veliki uspjeh, ali i kontroverzu koja je pratila njegovo prethodno djelo, sjajni ,,Baby Raindeer“. Ono što je izvjesno jeste da Ričard Gad planira projekat izuzetne ambicije – prateći i dekonstruišući kompleksan odnos dva brata tokom čak 40 godina. Njihov decenijama čekani susret desiće se dolaskom nezvanog gosta na jedno vjenčanje – i biti „katapult“ za mnogo nasilja, bijesa, ciničnog humora… Uz postavljeno ključno pitanje u najavi: „Šta uopšte znači biti muškarac?“.
Small Town, Big Story
Kristina Hendriks u jednoj neobičnoj priči malog irskog grada. Tu u ,,Small Town, Big Story“ zaglavi jedna holivudska produkcija – čiji ključni akteri nevoljno i nenadano otkrivaju neke mračne tajne,
koje ih se manje ili više tiču. Autor Kris O’Daud projekat opisuje kao ,,metairsku komediju“, na prvu loptu obećava sjajnu zabavu i neočekivane obrte – a Kristina Hendriks imaće priliku da revitalizuje pomalo uspavanu karijeru.
Adaptacija odličnog romana Nika Kejva (!), koji je još prije decenije i po muzički titan smjestio na krajnji engleski jug u Brajtonu, dobila je dostojnog autora za adaptaciju. Pit Džekson , kreator ,,Somewhere Boy“, biće odgovoran za scenario izuzetno potentne priče i „Sky“ ekskluzive. Met Smit igraće udovca koji klizi iz jedne u drugu novu neodgovornu vezu i traži neki smisao za sebe i one oko sebe. Ta potraga za djetetom u sebi u ,,The Death of Bunny Munro“ biće sasvim „kejvovska“.
Too Much
Jedan veliki najavljen povratak, osam godina nakon kraja velikog i generacijskog HBO hita ,,Girls“. Izleti Lene Danam u filmski svijet nijesu bili pretjerano uspješni, a odstupnica natrag u televiziju biće ,,Too Much“ na Netfliksu. Amerikanka u Londonu, naravno nakon raskida, s urnebesnom Megan Stalter u glavnoj ulozi – uz jedan ,,kao da neće“ susret sa Vilom Šarpom… Od Lene se može, naravno, očekivati, jedna seksi i još više cinična televizijska romansa, a mamac za publiku biće i najavljena rola za Emili Ratajkovski
This City is Ours
Konačno – Šon Bin na čelu jedne krimi-bande! ,,The City of Ours“, drama u osam epizoda, u najkraćem se opisuje kao pravi liverpulski ep. Uglavnom, džabe su tom gospodaru liverpulskog podzemlja sva slava i reputacija, džabe i sav taj prljavi novac i stvorena imperija… Do momenta kad se zaljubi. E, tek se onda osjeti ostvarenim. I, naravno, sebi stvori prokleto mnogo problema. Ključni BBC adut godine je i na samom vrhu visokog autorskog talasa s Ostrva, televizijskog cunamija koji izvjesno dolazi da ostavi trajan trag. S. STAMENIĆ
Piše: Davor PAVLOVIĆ
Jedna stvar koja je bila očita kada je Netfliks najavio korejsku seriju „Squid Game 2“ je ta da su očekivanja za nju bila velika, jer se njen prvi dio smatra jednim od najvećih fenomena striminga posljednjih godina.
Međutim, na kraju, nakon odgledanog, prevladalo je mišljenje da je ideja o nastavku bila apsurdna.
Crveno svjetlo
Da se podsjetimo, godine 2021. pojavila se nepoznata serija i iznenadila cijelu planetu i postala veliki svjetski blokbaster. Za one koji vole južnokorejsku kinematografiju to nije bilo ništa novo. „Squid Game“ je ponudila viziju koja je bila kritika kapitalizma s jedne strane, a s druge spektakl - i primjenjavala je brutalan pristup. Nastavak je stigao tri godine kasnije, a nakon sedam sati gledanja (sedam epizoda), dobili smo samo frustraciju. Jer imali smo pravo samo na pola priče koja je mnogo lošija od prve, a moraćemo još čekati da saznamo kraj, nakon nepodnošljivog klifhengera kojim završava posljednja epizoda. Igrač ,,456“ je i dalje je odlučan da pronađe ljude koji stoje iza ,,igrice“ i stane im na kraj. Koristeći bogatstvo da finansira svoju potragu, Gi-hun (Li Jung-jae) traži čovjeka u otmjenom odijelu u podzemnoj željeznici, a kada se njegovi napori isplate, put do rušenja organizacije ispostavlja se komplikovanijim nego što je zamišljao. Da bi završio igru, mora se vratiti u nju. Crveno svjetlo, zeleno svjetlo… Sve je još uvijek tu.
Druga sezona se nalazi u svojevrsnom narativnom limbu, između onoga što je bila i onoga što će postati u trećoj i posljednjoj sezoni. Ovaj utisak nedovršenosti snažno se javlja nakon gledanja, a gdje je ovo „međusezona“, u kojoj nijedan narativni luk nije završen. Ipak, jedna stvar je jasna, a to je pokušaj kopiranja uspjeha prve sezone. U uvodnim epi-
Ima nešto paradoksalno u sudbini ove serije, koja je počela kao osuda proždrljivosti sistema, a na kraju je postala njegov dio, kao najuspješniji
Netfliksov proizvod. „Squid Game 2“ ima loše razrađenu radnju, likove sa malo harizme i definitivno nije ispunila očekivanja
zodama, koje imaju nejasnu režiju, upadamo u spiralu ponavljanja informacija koje već znamo, s razlikom da sada sve izgleda dosta lošije. Nema jasnog cilja ili ideje zapleta, kao što je bio slučaj u prvoj sezoni. Iako prve dvije epizode kata-
pultiraju gledaoca u mračniju i tmurniju priču, gdje element igre preživljavanja ustupa mjesto atmosferi detektivskog trilera, počevši od treće epizode, serija se vraća na klasične narativne nizove. Tada napušta policijske elemente,
kako bi se prihvatio žanr igre preživljavanja. Iako je produkcija veća, svjetlija, spektakularnija, a scene ,,razrađenije“, to nije pomoglo, jer se u tom „većem“, mnogo toga izgubilo. Još jedan element koji nije uspješan je što postoje mnogi likovi koji ponavljaju dinamiku ili arhetipove koje smo već vidjeli u prvoj sezoni. Njihova karakterna evolucija teško se pamti, a čak donose i odluke koje nemaju previše smisla. Glumac Li Jung-jae prikazuje evoluciju lika, koji je sada duboko promijenjen čovjek, pogleda uprtog u sadašnjost i svjestan svog cilja. Dok on nudi različitu perspektivu igre kroz svoju ulogu, scenario po-
kušava, bez potpunog uspjeha, proširiti pogled, pokušavajući proniknuti u ulogu muškaraca i žena u crvenom sa maskama, spremnih da ubiju bez oklijevanja.
Tržište organa
Tako, narativ uvodi podzaplet usredsređen na No-eul ( Park Gjuojang ) i ilegalnu aktivnost prodaje ljudskih organa na crnom tržištu. Ovaj prikaz lik No-eul je zanimljiv, ali je više kao dodatak nego kao sastavni, koherentni dio glavne priče. Slična stvar se odnosi i na spomenuti policijski element povezan sa potragom za ostrvom. Glumačka ekipa je brojna i uključuje trudnicu koja sama ne može izdržavati svoje dijete, staricu koja se bori s ogromnim kockarskim dugovima svog sina i druge sudbine na rubu propasti. Ali, svi novi likovi pate od nedos tatka dubine, iako obdareni karakterističnim osobinama, djelujući prilično dvodimenzionalno.
Sve se svodi na scenario s malo duše, gdje nesumnjivo nedostaje ono što je krasilo prvi dio. Najuzbudljiviji trenuci su oni kada nije pitanje ko će preživjeti, već što će likovi odlučiti učiniti, dok serija stalno žonglira između različitih aspekata.
Kažu da kapitalizam proždire sve što dotakne. Ima nešto paradoksalno u sudbini ove serije, koja je počela kao osuda proždrljivosti sistema, a na kraju je postala njegov dio, kao najuspješniji Netflix proizvod.
„Squid Game 2“ snažno ponavlja kako je igranje moćna metafora modernog društva, u kojoj nekoliko privilegovanih orkestrira sudbinu mnogih. Nesreće siromašnijih tako postaju sredstvo za dodatno bogaćenje moćnih.
Čini da je dolazak serije na Zapad prisilio autore projekta da igraju po trenutnim pravilima. I ono za što je prethodno trebalo više od deset godina sada je trajalo samo tri i to se vidi, jer ima loše razrađenu radnju, likove s malo harizme - i definitivno nije ispunila očekivanja.
Ocjena: 2/5
FILM
Oduševio me mladi Hulio Tores, koji je režirao i glumi u filmu „Problemista“ (2023), kao i u seriji „Fantasmas“. U oba slučaja napravio je izuzetno svježu, vizualno očaravajuću i savršeno stiliziranu fiktivnu verziju vlastite biografije, u kojoj se bori sa problemima kao što su imigracija, identitet i borba protiv okorjelog sistema. Nasmijao me i rasplakao film „Nimona“ (Nik Bruno, Troj Kven, 2023), prema istoimenom stripu N. D. Stivensona. To je jedini film iz moje filmoteke koji je gotovo istog dana ponovo pogledan. Oduševila me japanska „Shin Godzilla“ (Hideaki Anoa, Šinđi Higuči, 2016). Odličan prikaz nepojmljivo užasavajuće prijetnje kojoj se kroz slogu i zajedništvo odupire cijela nacija.
njeg nema boljeg završetka jedne dugogodišnje serije. U sličnom tonu, anime „Trigun“ formirao me kao osobu koja sam danas, gdje je priča ispričana kroz leću nepokolebljivog optimizma protagoniste u druge ljude.
toliko zabavan i neočekivano svjež da mi je promijenio percepciju o tome što komična serija može biti.
Od novijih otkrića tu su „Scavengers Reign“, koji je toliko narativno i vizualno kreativan da mu danas nema premca u drugim animiranim serijama; zatim „Foundation“, koji, usprkos tome što je nova ekranizacija, ipak utjelovljenje dobrog starog tvrdo kuhanog SF-a koji volim i kojem se uvijek vraćam. „Our Flag Means Death“, mi je
Volim bendove koji pokušavaju nešto novo i muzikom probijaju granice žanrova. U zadnje vrijeme jako puno slušam britansku BABii, izvođačicu koja često surađuje sa podjednako dobrim Iglooghostom i pjeva o autobiografskim situacijama koje odlično pretače u neku vrstu hiperelektronike. Tu je i veličanstveni francuski Gojira, koji su nedavno žarili i palili olimpijskim otvorenjem
u Parizu, te oduševili čitav svijet snažnim nastupom, a u sličnoj kategoriji je i Loathe, američki metalci koji su u malo godina uspjeli stvoriti hrpu pamtljivih klasika. Volim izvođače kao što su Iv Tumor i Rio Romeo, koji pišu i pjevaju o neopizivo intenzivnim emocijama, te se podjednako spretno igraju s miješanjem žanrova. Od stare garde koja još žari i pali tu su The Smile, koji je spiritualni nasljednik Radioheada, te se na isti genijalan način i dalje igraju sa svim elementima glazbe kao sa slagalicom. I za kraj, Elis Lovrić koja me oduševila koncertom u Rijeci, gdje je sa gošćom iz Japana Utako Tojama na japanskom prepjevala neke od svojih klasika - skroz za naježiti se, odlična kombinacija.
Od malo starijih filmova kojih se i dalje rado sjetim, to su „Immortel“ (Enki Bilal, 2004), nastao iz Bilalovog stripa „Nikopol“, sa bolno kreativnom pričom, scenografijom i odličnom sanjivom kvalitetom filma; zatim „Chappie“ (2015) redatelja Nila Blamkampa koji savršeno spaja estetiku južnoafričkog geta i sajber-futurizma. „La La Land“ (Dejmijen Šazel, 2016) koji mi je bio i ostao pojam romantične melankolije. Na kraju „Snowpiercer“ (Bong Džun-Ho, 2013) koji bez greške pogledam ponovo svakih par godina, da se sjetim kako izgleda odlična režija.
TV
Serije koje su me pratile kroz odrastanje i kojih ću se uvijek sjećati su „Steven Universe“ – divna topla priča sa arhetipom junaka okrenutim naglavačke; te „Star Wars: The Clone Wars“ koja je tzv. slow burn serija, u kojoj je kraj toliko zadovoljavajuće bolan, da mi do dana današ-
FILM / TV / MUZIKA Vrlo brzo odustanem od nečega ako vidim da mi neće leć. Svega nekoliko stvari u zadnje vrijeme su mi bile grozne, primarno radi jako spore radnje i dosadne režije. To su filmovi „Dune: Part Two“ (Deni Vilnev, 2024) i „Furiosa: A Mad Max Saga“ (Džordž Miler, 2024); te serije „Lord of the Rings: Rings of Power“ i „Star Wars Ahsoka“. Sve navedeno je beskrvno cijeđenje popularnih franšiza, izuzev par odličnih performansi sporednih likova (Adar iz „LOTR“-a, princeza Irulan iz „The Dune“, Hera Sindula iz „Ahsoke“, Dementus iz „Furiose“).
Ima debelo preko pola vijeka od kada je Ringo Star na ,,Bijelom albumu“ Bitlsa u kantri ambalažu spakovao malo remek-djelo od pjesme ,,Don’t Pass Me By“. Takvi momenti, kao i solo albumi poput sjajnog ,,Beucouops of Blues“, pokriće su za velika očekivanja od žanrovskog albuma ,,Look Up“. Kad dodate tu i patinu glasa jednog rok božanstva koje gazi 85. godinu – i koja savršeno klizi upravo niz kantri prerije – onda je jasno i zbog čega je Ringova ploča bila najviše iščekivana muzička poslastica za početak 2025.
Liverpulski besmrtnik se niz ove horizonte kreće nekim očekivanim rutama. Naravno da je to lament nad prolaznošću i starošću koji je u godinama za nama veliki Vili Nelson toliko puta rabio. Od udarnog singla ,,Time on My Hands“, preko zahvalnosti publici i supruzi u ,,I Live For Your Love“ na svim tim godinama – do gorko-slatke ,,Thankful“ u završnici koja krije i jedan tipični ,,imao, pa nemao“ motiv. A tiče se, naravno, i nepovratno minule mladosti. Opet, Ti-Boun Barnet, slavni
gitarista iz benda Boba Dilana, odradio je izuzetan produkcijski posao; knap onako kako bi ,,sada zvučali moderni Bitlsi“. Ringo je, naravno, na ovih 11 pjesama daleko od bilo kakvog defetizma, naprotiv – uvijek spreman da iskaže iskrenu i laku zahvalnost. Odatle i jedno ,,I put my life into your hands/ And you made me a better man“ na kraju, kao pečat za kolaž laganih i nepretencioznih dizalica, na
Zalud je Aleksu Kapranosu
i „Franz Ferdinand“ ekipi to što su do kraja prigrlili i istančali humor na svoj račun i na račun svoje prolaznosti. Džaba im je i to što su konačno prigrlili godine koje imaju – kad su negdje usput ispustili onaj prepoznatljiv, pečobrazan i diskretno pankerski udar.
Ukratko, album ,,The Human Fear“ je popova vodica spram one direktnosti, onog sočnog krošea od razigranog optimizma, kojim nas je omamljivala i trovala glazgovska petorka.
Negdje
usput, u svim tim soničnim i raskošnim aranžmanima, u prvim novim pjesmama nakon devet godina tišine, „Mercury Rev“ pronao je kosmički balans. Dirljivu, promišljenu, čak i uzbudljivu muziku albuma ,,Born Horses“. Njujorški veterani su majstori da iznova ,,izmisle“ i definišu sebe, a ostanu perfektno i čvrsto utemeljeni oko one višedecenijske kičme benda, koju čine Džonatan Donahju i Grashoper. Ovoga puta, to čine nizom sanjivih pjesama, koje bi se čak mogle smatrati i
putu od Liverpula ka Nešvilu i Los Anđelesu – i nazad. Ako je ,,Look Up“ oproštaj, to bi bilo sasvim u redu. S. S.
Ocjena: 76/100
Sad već u trećoj deceniji karijere djeluju sve više spori i pritisnuti gravitacijom i samarom prolaznosti.
Naravno, bilo bi nepošteno reći da je ,,The Human Fear“ promašaj – „Franz Ferdinand“ od početka karijere nema loš album. I iako taj muzički krčag sve teže okrepljuje, momenti poput udarne ,,Audacious“ umjeće da razmrdaju podijum i ubace sve damare u četvrtu brzinu.
Ta igra je, na mahove, ipak pretjerana – kao u ,,The Doctor“, gdje je Kapranos jedan pacijent koji odbija da pođe kući. Ili u ,,Bar Lonely“, koja je poput elegije jedne ulične šahte (?!), uz horski refren s jeftinim ,,everybody here is alone, just like you“. Album već negdje od trećine zvuči kao igra nasigurno, uz postpank dribling ,,The Birds“ u završnici koja uspije donekle da zavara trag i servira neočekivan udarac. Sveukupno, nedovoljno
provokacije, vica, igre – pa da se šesta ploča ravna spram onog
šesta ploča ravna spram onog najboljeg što muzičkom svijetu znači „Franz Ferdinand“. S. S. Ocjena: 62/100
uspavankama modernog roka. Tek u završnici nastupe vihorno i ubace u višu brzinu; tako je ta ,,There’s Always Been a Bird in Me“ poput pažljivo i dugo pripremanog nokauta, pred posljednji sudijski gong.
„Mercury Rev“ je majstor tempa i tajminga; tako uvodna ,,Mood Swings“ u sedam minuta perfektno postavi pravila igre, u kojoj ćete se lako prepustiti i osjećati sigurno. Donahju se niz te zarasle staze kojima vodi
lagana i čežnjiva truba spušta polako, napola recitujući, a često u šapatu. Toliko opreza i toliko dobrih namjera je na tom putu za ove stare bundžije, i toliko pokrića da u promišljeniim stihovima dotiču i zazivaju neke ,,rebellious fickle teenagers“. Mnogo je tu divnih vinjeta i parabola o prirodi, prije svega o pticama i konjima – ali i ukusu i bojama onog svijetom opijenog i zadivljenog djetinjstva, koje Donahju otkriva u pjesmama
poput ,,Patterns“ i ,,A Bird of No Adress“. Jedna za drugom, usred albuma, dvije pjesme apsolutno su meleman trijumf i pečat raskošne zrelosti velikog benda – koji je tek nagovijestio i naslutio svoje kreativne vrhove. S. S.
Ocjena: 84/100
v Ključni ovogodišnji albumi - odjeci muzičke
Vraćanje starih dugova. Toliko je puta Springstin čuo da „devedesete nijesu bile Brusove godine“; toliko puta je prećutao istinu. To da je u periodu od otprilike decenije nakon 1988. spakovao nekih pet albuma – za koje je, prosto, osjećao da im nije vrijeme.
Sada su dozrele neke od tih ploča. Iz riznice, sefa i škrinje jednog doma, onog Springstinovog Džersija, oduvaće se neka četvrt vijeka skupljana prašina – vihorom našeg vremena. I ta posljednja velika najava iz Brusovog kampa je poput lične karte za sve ono što bi ova muzička godina trebalo da nam znači.
Tako će u 2025. velikim zvijezdama pripasti da novom ili dugo čuvanom muzikom ispravljaju ne samo krive Drine svojih karijera već i naše stvarnosti. Za jedan raznorodni i raskošni mozaik od albuma, u kom će i mejnstrim i alternativa tražiti nove rukavce pružanja, neke nove muzičke teritorije… A, prije svega, od samog izvora i sa svih tih bukova –odjekivati istinom.
The Weeknd Pop poslastica koja već u najavi izaziva i remeti sva očekivanja (stotina) miliona fanova. I da, bitna konekcija s filmskim svijetom. The Weeknd je ploču „Hurry Up Tomorrow“ za 24. januar najavio kao završnicu „After Hours“ trilogije –ovog puta s više klasičnog ritma i bluza, ravnijeg popa, čak i akustike… I sve to je tek najava za istoimeni film, psiho-triler Treja Edvarda Šultsa, gdje će pored Abela Tesfajea – dakle, The Weeknd-a lično u glavnoj roli, glumiti i velike mlade
Velikim zvijezdama će pripasti da novom muzikom ispravljaju ne samo krive Drine svojih karijera već i naše stvarnosti. Za jedan raznorodni i raskošni mozaik od albuma, u kom će i mejnstrim i alternativa tražiti nove rukavce pružanja, nove muzičke teritorije
zvijezde Džena Ortega (da, Srijeda Adams) i obožavani
Irac Beri Kogan. Odavno neki filmski album nije tako bučno najavljivan i žestoko očekivan.
Sharon Van Etten
Jedna od najvoljenijih kantautorki američkog modernog roka i alternative, Springstinova komšinica iz Džersija – Šeron van Eten, nakon šest albuma u briljantnih 15 godina stvaranja, odlučila se za neočekivan zaokret. Da stvara s bendom. Rezultat ,,Sharon Van Etten & the Attachment Theory“ je jedna od najviše iščekivanih
priča muzičke 2025 – i stiže već 7. februara. Za Šeron je to izlazak iz zone komfora: troje sjajnih i sasvim osobenih muzičara je zamolila ono što je do tad skoro prezirala – da zajedno džemuju. Nakon samo sata svirke već su spakovali dvije pjesme koje stižu na albumu. I naravno da će zajedništvo, sprega i dijeljenje biti važna tema ploče.
Lana Del Rey Muzički horizont 2025. prije svega iščekuje novu Lanu del Rej, onu koja je na terenu onog najintimnijeg u 2024. odigrala
mimo očekivanja i hazarderski – „uletjela“ je u brak. ,,The Right Person Will Stay“, njen deseti album, od 21. maja pripovijedaće nam i nešto važno o tome.
Ono što je na početku trebalo da bude kantri album ,,Lasso“, od jeseni prošle godine je potpuno skrajnuto – a sanjiva, delikatna i svedena ,,Henry Come On“ najavila je novi album. Tih 13 pjesama se opisuju i kao ,,dio i isječak iz velike amerikana pjesmarice“ – ali prije svega kao južnjačka gotika. Kako i doliči najvoljenijoj nevjesti moderne muzičke
Amerike za novu bitnu kariku legende o Lani del Rej.
Lady Gaga
Lako je ušinuti sve očne mišiće od kolutanja na spomen onog što je Lejdi Gaga, prije kojeg mjeseca, u ,,Vogu“ već najavila kao ,,LG7“. Ono što je bitnije jeste da je Stefani Đermanota spremna da, na svom mračnjačkom dens-pop podijumu, iznova ,,izmisli sebe“, pomjeri lične i žanrovske granice. U tajnosti je žestoko radila na ovom materijalu, za koji znamo da će biti žanrovski potpuno raznorodan, pa i sasvim udaljen od singla ,,Disease“, koji je u decembru najavio novi materijal. ,,LG7“ bi trebalo da „sleti“ već u februaru – i bude nešto poput izvoda iz Gaginog priručnika kako da najbolje odgovori na sav taj haos u svom i našim životima.
Auh, najteži posao u 2025. ima Rosalia: Špankinja se vraća s novim materijalom tri godine nakon planetarnog uspjeha, blistave komete od albuma ,,Motomami“.
Nije željela da komentariše novi materijal, koji bi trebalo da „sleti“ krajem proljeća ili početkom ljeta. Prije svega, o novoj muzici govorila je kroz prizmu svog karaktera. O tome da je i dalje tište, grizu, proganjaju ili razbuđuju ista pitanja, a da je za mnoga pronašla sasvim nove odgovore. Da muzici pripada i istražuje je s istom ljubavlju prema prošlosti i jednako radoznala i zapitana pred budućnošću… I da, znamo da će to umnogome biti jedan vatreni, modernjački flamenko – jer Rosalia ne siječe svoju jaku armaturu,
to čvrsto korijenje melodike i karijere.
A$AP Rocky
Njujorški odgovor na ono komptonsko ludilo kalifornijskog hip-hop kralja Kendrika Lamara. I to više puta odlagan – jer ASAP Roki je već sada toliko bitna faca da ne zavisi od bilo kakvih rokova i tržišnih pravila. Sam ih sebi zadaje. Zašto je to, što se stvaralo lijepe dvije godine, toliko interesantno – pa ponovo ćemo naći jedan filmski odgovor. ASAP Roki je od početka želio da mu veliki režiser Tim Barton ilustruje materijal za ploču. Toliko da mu je zakucao na vrata s diskom i natjerao ga da mu to pusti na licu mjesta… A Barton, kao, ostao zatečen: ,,Druže, pojma nijesam imao da praviš ovakvu i ovako opaku muziku!“. Izvjesno, biće to album s najviše nabudženih kolaboracija: Rokijevu ,,konjicu“ činiće i Tyler, The Creator – dok na produkciji rade Farel Vilijams, Madlib… I zamislite, Morisi!
Brian Wilson
Genijalac iz grupe The Beach Boys, kalifornijska ikona, prije 55 godina pakovao je 14 pjesa-
ma za kantri album ,,Cows in the Pasture“... Uz insistiranje da te njegove pjesme ne otpjeva on već menadžer benda Fred Vejl
Potom je Brajan Vilson naprasno prekinuo projekat, a ,,Cows in the Pasture“ se preselio u mit, urbanu rok legendu. Do, naravno, ove godine – veliki producent Ti-Boun Barnet već dugo radi na tome da ,,izgubljenu-nađenu“ ploču učini prijemčivom za modernu publiku... A konačni izlazak albuma pratiće i jedan sočan dokumentarac – koji će imati mnogo važnog da kaže i o ploči, i o tom vremenu, i o samom Brajanu Vilsonu.
Teško da ima bitnije priče filmske muzike od ove. Prvi put će Trent Reznor i Atikus Ros spakovati muziku za film pod etiketom njihovog benda. Saundtrek za ,,Tron: Ares“ Joakima Reninga, kultnog djela naučne fantastike ,,Tron: Legacy“ (Džozef Kosinski, 2010) – potpisaće Nine Inch Nails. I to je samo jedan od niza razloga zbog čega će se film s Džeredom Letom i Džefom Bridžisom iščekivati s nestrpljenjem.
Sam Reznor je, najavljujući album i film, kazao da je dugo bio, praktično, u stanju grozničavog stvaranja. A da im je prihvatanje Nine Inch Nails ruha pomoglo da budu oporiji, grublji, žešći, mnogo više nepredvidivi nego inače kada je stvaranje filmske muzike u pitanju. Kakav jedvaček!
LCD Soundsystem
Konačno, jedno ,,još nije, ali vjerovatno će biti“ za muzičku 2025... Lijepih sedam godina od totalnog povratničkog trijumfa ploče ,,American Dream“, Džejms Marfi najavljuje novi LCD Soundsystem materijal neodoljivo zaraznom minijaturom elektronike ,,X-Ray Eyes“.
Nakon uspjeha singla Marfi je brže-bolje spustio loptu s očekivanjima pričom da ,,rade brižno, ne zadaju rokove, a sve druge spekulacije koje čujemo su golo s*anje“.
E, takvi pogledi rendgenskim očima su savršen zalog temeljnosti, ozbiljnosti i slojevitosti albuma koji muzičku 2025. treba da učine nezaboravnom i neponovljivom, kako i doliči eri koja je pogubila svoje pasvorde i kartu za put do kuće. S. S.
Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?
- Jedinstveni Pink Panter. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?
Film koji Vas čini srećnim?
- „Tko pjeva zlo ne misli“. Šarmantni film iz 1970. Kreše Golika. Duh starog Zagreba sjajno je dočaran, izvrsni glumci i priča. Jedan od onih koje si pogledao puno puta, i uvijek je svjež i nov.
Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?
- Film „Život je lep“ ( Bora Drašković , 1985). Prva liga jugoslavenskog glumišta, a pogubili su se u lošem scenariju i dijalozima.
Film koji uopšte nijeste skapirali?
- „Parasite“ (Bong Džun-Ho, 2019). Nije da nisam skapirao film, koliko Oskara za taj blijedi uradak.
Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?
- Rado bih vidio igrani ili dokumentarni film o divama i seks-simbolima naših prostora. Možda na prvu zvuči banalno, ali meni su žene oduvijek inspiracija - i privatno i profesionalno kao muzičaru, a još više kao kiparu. Fatalni ženski prototipovi, ljepotice i dive, puno govore o svom vremenu, često bitnije i točnije nego neke naizgled važnije teme i fenomeni.
Omiljeni filmski rivali?
- Mocart i Salijeri. Posebno drag citat iz domaćeg filma?
- „Dedica spalio Đenku, ostali samo dugmići.“ - „Maratonci trče počasni krug“ (Slobodan Šijan, 1982).
- Nije bio prvi, ali svakako prvi koji pamtim do danas. Taj ushit i uzbuđenje. Bila je to „Emanuela 1“ ( Žist Žaken , 1974). Sjeo sam u prvi red i prepustio se... Toliko mi je živo ostao taj ugođaj da sam ga opisao u svojoj autobiografiji.
Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?
- Iz Kusturičinog „Crna mačka, beli mačor“ (1998), kad svinja jede ,,trabant“. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?
- „Rockers“ (Teodoros Bafalukos, 1978) o rastafarijancima s Jamajke. Tu je muzika i ritam u svakoj sekundi njihovog života.
Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?
- Baš nakon gore navedenog. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?
- Miloša Formana, Romana Polanskog i Dušana Maka-
Boris Leiner, čudesni je bubnjar bendova koji su obilježili odrastanje brojnih generacija. Haustor, Vještice, Aerodrom, kao i deset godina uz Štulića i Azru i ostale rok velikane, učinili su ga maestrom za bubnjevima.
Od Hrvatske, Holandije, Njemačke, pa ponovo natrag, Leiner ne mijenja palice „za sive svakodnevice“. Osim muzike bavi se i vajarstvom a portreti Džonija, Arsena, Josipe Lisac, Marlija, Džegera,
16. januar 2025.
vejeva. Odveo bih ih na lozu u nekadašnje kultno „Blato“, omiljenu kafanu Tina Ujevića
Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?
- S tri kofe crvene boje i random kamerom.
Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?
- Dejvida Bouvija. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?
- Ufff... najteže pitanje. Ipak Mocarta. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?
- Preskačem takve pjesme, tj. ne slušam ih.
Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?
- Bandova „Deep Purple“ i „Led Zeppelin“. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?
- Sve osim mene.
Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?
- Prvo što mi pada na pamet je „Mama Juanita“ od Slavka Perovića. To je bio omiljeni pjevač moje mame.
Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?
- „Let the Sunshine In“ iz mjuzikla „The Hair“ (Miloš Forman, 1979).
Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?
- Od Vještica „Totalno drukčiji od drugih“. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?
- Za mene „Gracija“ od Azre. Vaša pjesma za karaoke?
- „Ljubav se ne trži“, Darko Rundek. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?
- Ima ih više ali ne bih imenovao.
Ričardsa, dokaz su da njegov „ples oblika“ nadilazi granice mogućeg, jer skoro da nema umjetnosti kojoj nije sklon. Knjige „Sve je bio ritam“ i „Azrini svjedoci“ učiniće da Borisa upoznate i kao pisca. Nedavno je predstavio pjesmu „Rock na skok“, nakon povratka sa „Kada bubanj krene“. Leiner poručuje da je njegovom bioritmu neophodan ludi ritam, čak i ako je nekada njegova planeta soba, a jedino piće „vrela juha“.
Serija idealna za kišni vikend?
- „Bitange i princeze“. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?
- „Gruntovčani“ i „U registraturi“.
Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?
- „Bitange i princeze“.
Serija koju nikada nijeste završili?
- „Smogovci“ - stalno sam bio na turnejama. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?
- Opet “Bitange i princeze”. Fantastičan seijal po uzoru na „Friends“, ali puno britkiji i duhovitiji. Nakon pet sjajnih sezona zadnja epizoda te ostavi u čudu na krivi način.
Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?
- Marijači trubu.
Najdraži par iz serije?
- Irena i Robi iz „Bitangi i princeza“. Tipični likovi, a originalni. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?
- Nabrojao sam sve serije koje pamtim. jako malo gledam TV, a i serije. Tako da ovo pitanje ostaje u zraku.
Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?
- Za Toma oduvijek. Ja sam Cat Man. R. O.
,,The
Kao jedan od nesumnjivo najuticajnijih režisera dvadesetog vijeka, poznat ne samo po remek-djelima koja su oblikovala vestern kao žanr već i preciznoj dramaturgiji, američki autor Džon Ford godinama je sticao reputaciju kroz majstorsko korišćenje pejzaža i snažnog narativa. I to često istražujući teme nacionalnog identiteta i ljudske sudbine. Tako je dobrim dijelom njegovog autorskog kolača Ford ostavio dubok trag na filmsku industriju, pa njegov rad i stil i dalje inspirišu generacije režisera i ljubitelja filma širom svijeta. Jedna od njegovih (a)tipičnih drama, ostvarenje koje se u moru vesterna iskralo, a da pripada kategoriji remek-djela, sasvim sigurno bila je ,,The Grapes of Wrath“. Teška po-
rodična priča, koja je 24. januara 1940. godine premijerno prikazana u Njujorku uz potpis jednog od najvećih producentskih imena u tom periodu Derila F. Zanuka
Ljevičarski elementi ,,The Grapes of Wrath“ adaptacija je Pulicerom nagrađenog istoimenog romana Džona Stajnbeka iz 1939. godine. Ovaj filmski klasik prikazuje život američkih farmera tokom Velike depresije, kada su milioni ljudi bili primorani da na-
edgecenterarts.blogspot.com
Scenario efektno skreće fokus na nemoć nekog pojedinca pred velikim društvenim i ekonomskim silama, podvlačeći pritom potrebu za kolektivnom borbom u cilju postizanja pravde
puste domove i traže bolji život. Ford filmom ne samo da prati sudbinu porodice Džoud već i osvjetljava širu društvenu sliku tog turbulentnog perioda u američkoj istoriji. I dok Ford do kraja nije vjerovao ni Stajnbeku ni tekstu, koji je famozni scenarista Naneli Džonson značajno izmijenio, posebno u posljednjem dijelu filma, ni Zanuk nije vjerovao auditorijumu. Strah zbog toga kako će američka javnost odreagovati na ,,ljevičarske elemente“ u priči bio je očigledan.
Dok radnja filma prati porodicu Džoud, koja se nakon što gubi svoju farmu u Oklahomi, odlučuje preseliti u Kaliforniju u potrazi za boljim životom režiser Ford je, na tom dugom putu do Kalifornije, porodici u srcu narativa ostavio višeslojne testove i poteškoće. Predstavljajući jako komplikovan scenario, u kojem su se našle mnoge porodice tridesetih godina prošlog vijeka. Pa su simboli gladi, siromaštva i posebno diskriminacije okvir ovog ostvarenja, tako da gledalac, praktično, učestvuje u patnji i borbi familije da preživi u ovim teškim okolnostima.
Ford možda jeste lice vesterna, ali kroz ,The Grapes of Wrath“ pokazao je kako zna da barata psiho-sociološkom tematikom bez pola muke. Tako dolazimo do jedne od centralnih tema filma – ljudske otpornosti i istraj-
nosti kroz porodicu Džoud i glavnog aktera Toma (Henri Fonda ) – koja predstavlja i Fordov simbol borbe običnih ljudi protiv nesreće i nepravde. Njihova potraga za boljim životom odražava univerzalnu ljudsku težnju za dostojanstvom i pravom na život, pa režiserov fokus na izazove i traume i te kako oblikuje karaktere u filmu. Ali i to kako zajedništvo i solidarnost mogu donijeti nadu u najtežim vremenima otvara vrata tipičnoj amerikanizaciji filmske socijalne pravde.
U tipičnom stilu Ford se pozabavio pitanjem klasnih razlika i ekonomske nejednakosti tako što je simbolično postavio porodicu Džoud kao jedinog i jedinstvenog borca, koji mora da se suoči s brutalnim sistemom. Tako scenario efektno skreće fokus na nemoć nekog pojedinca pred velikim društvenim i ekonomskim silama, podvlačeći pritom potrebu za kolektivnom borbom u cilju postizanja pravde.
Dok je simplificirana fabula sasvim dovoljna da vas drži pred filmskim platnom, izrazito kompleksna filmska tehnika, u tipičnom Fordovom stilu, dodatno uspijeva pojačati emocionalni uticaj priče. Maestro kadrova i horizonta, kroz snimanje pejzaža i portreta likova, stvara snažnu vizuelnu naraciju koja dodatno pojačava subjektivne emocije likova. Dok upotreba
16. januar 2025.
nezaboravna adaptacija Stajnbekovog romana,
monohromne fotografije doprinosi melanholičnom tonu filma i tako vrlo efikasno pojačava osećaj gubitka i očaja, duboka emotivna interpretacija likova, posebno vidljiva zahvaljujući neprikosnovenom talentu Fonde, kao i lakoći dijaloga i međusobne interakcije likova, koji reflektuju suštinske ljudske potrebe i borbe, dodatno doprinosi autentičnosti priče.
Trajna vrijednost
U njegovom stilu, Ford je iskoristio različite tehnike snimanja kako bi doprinio atmosferi filma, a da adekvatno reflektuje književno štivo. Šir oki kadrovi i simbolični prikazi pejzaža, kao obavezan dio njegovog autorskog stila, kinematografije i naracije, ispunili su zadatak refleksije snažnog emotivnog naboja. Ne čudi pritom da su ove tehnike inspirisale mnoge buduće režisere da istraže vizuelne i emotivne aspekte pripovijedanja fabule. Tako je komad ,,The Grapes of Wrath“ više od samog filmskog djela – ključna tačka u r azvoju filmske umjetnosti koja kombinuje dramske, vizuelne i društvene aspekte, na način koji i dalje inspiriše generacije kreatora. Nesumnjivo, ostvarenje ,,The Grapes of Wrath“ osta-
vilo je dubok trag u američkoj kulturi, postavši svojevrstan filmski simbol otpora protiv društvenih nepravdi. Filmska poruka o solidar-
Oskarovski potpis
Adaptacija romana američkog nobelovca Džona Stajnbeka ,,The Grapes of Wrath“ donijela je Fordu 1940. godine drugog Oskara za režiju, nakon inicijalnog uspjeha tri godine ranije za irsko kriminalističko iznenađenje godine ,,The Informer“. I dok je na papiru ,,The
Grape of Wrath“ sasvim sigurno više „fordovski“ komad, u kontekstu režije – nezaobilazni elementi efikasne glume, maestralnog scenarija i lakoće montaže doprinijeli su etiketi da je film jedno od najboljih ostvarenja snimljenih u prvoj polovini dvadesetog vijeka.
nosti i ljudskoj otpornosti i dalje korespondira sa savremenim društvenim pokretima i borbama za pravdu, čime pok azuje da je tema
Kompleksna priča o porodici koja je primorana da pređe težak put do Kalifornije u potrazi za boljom budućnošću, kao tipično vizuelno ljepilo za američki auditorijum u tom periodu, nagrađena je i u kategoriji najbolje sporedne glumice kada je Džejn Darvel zasluženo trijumfovala.
filma univerzalna i vremenski bezgranična. Ostvarenje ostaje relevantno i sada, pozivajući nas da razmislimo o tome kakve posljedice ekonomske i društvene krize os tavljaju na obične ljude i zajednice. Film nije samo umjetničko djelo već i snažna društvena kritika koja se bavi problemima depresije i ekonomske krize. To je imalo dugoročni uticaj na način na koji su filmovi počeli da tretiraju slične teme. Njegova trajnost i značaj još jedan su dokaz da umjetnost može biti moćan alat za podizanje svijesti i promjenu društva. L. MURSELJEVIĆ
Veliki režiser Fransoa Trifo, najveći filmski autor među novinarima, tvrdio je da se antiratni film ne može snimiti. Ikona novog talasa tako je to vidjela: da je radnja ratne priče tako inherentno uzbudljiva da publika, prosto, mora odabrati stranu u sukobu.
Neki od najljepših filmskih kadrova snimljenih u Crnoj Gori tiču se jednog američkog ratnog filma. Taj most što omeđuje vidik jednog snajperiste Denisa Kvejda u ,,Savior“ (1998) Predraga Gage Antonijevića je onaj na Rijeci Crnojevića. Jedan pogled za tog Kvejda, psa rata, i Natašu Ninković, izmučenu ratnu žrtvu – onaj je najljepši na Skadarsko jezero, iznad Rvaša. Ta jezerska obala za lik Nataše Ninković značiće i strašni i mučan sastanak sa sudbinom; ali i katarzu za glavnog antijunaka.
Neke od najboljih filmskih priča počinju s ,,nekada davno“, pa, recimo, nekada davno i mnogo prije nego što se bavio ,,Darom
iz Jasenovca“ (2022) i svakakvim propagandama moderne balkanštine – Gaga Antonijević znao je da snimi dobar film. Taj ,,Savior“, sniman u Crnoj Gori u produkciji Olivera Stouna, ima u sporednim rolama i veliku Nastasju Kinski – istu onu iz Vendersovog ,,Paris, Texas“ (1984) – ali i velikog Šveđanina Stelana Skarsgarda. Liku Skarsgarda, takođe snajperisti i plaćeniku pakla bosanskog ratnog lavirinta – presudiće granata iz ruke jedne djevojčice. Na istom onom mostu u Rijeci Crnojevića. Eno ga i na filimskom posteru.
Kvejdov Gaj u filmu je sve samo ne heroj. On je službenik Američke ambasade u Parizu, čija supruga (Nastasja Kinski) i dijete ginu u terorističkom napadu islamista. Postaje ne osvetnik nego zločinac, ubija nevine tokom molitve u jednoj pariskoj džamiji. Život će mu tada spašavati najbolji drug kojeg glumi Skarsgard. Koju godinu kasnije, vidjećemo ih obojicu – kao snaj-
perske plaćenike rata u Bosni, na srpskoj strani. U jednom momentu, na primjeru francuske Legije časti, taj Kvejdov Gaj će čuti: ,,Ne borimo se za zemlju, za vjeru ili bilo kakav politički cilj. Borimo se za čast“. E, ,,Savior“ je dobar film jer pokazuje u kojoj je mjeri to ,,čast“ u ratu besmisleno i cinično. I u kojoj mjeri mržnja i predrasude mogu biti zamijenjene za patriotizam. ,,Savior“ to oslikava grubo i brutalno iskreno, nema tu ni mrve sentimentalnosti, prema bilo kom liku, a kamoli strani u ratu.
Kvejd ima taj urođeni talenat da u bilo kakvoj roli bude, ipak, onako univerzalno dopadljiv.
I zaista, jedino je u filmu savršeno lako navijati – da se u njemu nešto, ipak, ,,prelomi“. Da otkrije jednu klicu ljudskosti, na najstrašnijem i najljepšem mjestu jednog rata. Kad se to desi, znate i zbog čega je velikoj filmskoj ekipi bilo važno da snima upravo na Skadarskom jezeru. I zašto upravo na Rijeci Crnojevića.
Nikakva velika ideja ili vjera u ispravnost bilo koje ratne strane neće spasiti tog Kvejdovog Gaja. Umjesto toga, biće to jedna čestica bliskosti i brige, koju pronađe u odnosu s obič-
nim, ranjivim i nemoćnim ljudima. Ne toliko prema toj Nataši Ninković, silovanoj, odbačenoj, kojoj nije dozvoljeno ni da stvarno poželi da bude majka i istinski prihvati svoje dijete. Film vam neće ostaviti prostora za bilo kakav ušećeren odnos između tog Kvejdovog Gaja i te Natašine Vere. Ali će vam pružiti jedno slojevito, duboko razumijevanje. Sve ono zbog čega će ona biti spremna da stane pred olovne cijevi samo da bi zaštitila tamo nekog američkog plaćenika. I sve ono zbog čega će on poželjeti da brine o jednom djetetu. I da ga nazove Vera. Neka oprosti gospodin Trifo: ,,Savior“, sniman u Crnoj Gori iskren je antiratni film. Do kosti antiratni. I sada, sa distancom od četvrt vijeka i kusur od premijere, sa svim onim momentima u kojima je Gaga Antonijević autorsku viziju prodavao ili iznevjerio – lako je shvatiti zbog čega je taj film veoma potcijenjen. I to je šteta – dovoljno je hvatati onaj pogled iznad Rvaša, ka jezeru, u najljepšem kadru, pa da shvatite koja je cijena iskupljenja za mračne osvetnike i pse rata, recimo, onog kojeg u filmu ,,Savior“ igra Denis Kvejd.
Stojan STAMENIĆ
Četvrtak, 16. januar 2025.
Sekcija ,,Fighting Form: Women in Action“ na Londonskom festivalu kratkog filma okupila je najpoznatija imena, pa će posjetioci imati prilike da pogledaju muzičarku FKA Twigs ispred i iza kamere ,,Sad Day“, kao i Umu Turman u osmominutnom ostvarenju ,,The Calm“
Nova 2025. godina započela je tradicionalno filmski – dodjela Zlatnog globusa prethodne sedmice s trijumfom diskutabilnog mjuzikla ,,Emilia Perez“ zamutila je filmske vode.
Tako čekanje dodjele nagrada BAFTA, zakazane za 16 februar, odnosno, Oskara, zakazane za 3. mart, ima posebni šmek. I dok je u toku uvijek popularno ,,svađanje na društvenim mrežama“ oko toga koji film je zaista obilježio godinu za nama, u Londonu će ljubitelji sedme umjetnosti čekati nagrade u krugu bioskopa i programa Londonskog festivala kratkog filma, koji se održava u narednih deset dana.
Ovo, 22. izdanje LSFF, kroz šezdesetak različitih sekcija, radionica i intervjua, biće idealna prilika za Londonce da pogledaju više od 200 novih filmova kratke forme, kao i neke vintidž klasike. Ali i predstavnike horora, apstrakta, dokuforme i čudnjikave animacije. I dok je standardno najpopularnija sekcija komedije, ove godine nazvana ,,Funny Shit“, koja će već sjutra otvoriti festival, ljubitelji kratke forme, ipak, jedva čekaju vidjeti onu van mejnstrima, s ,,radikalnim“ komadima nazvanu ,,Halycon Days“. Kada govorimo o novitetima animiranog filma, u sekciji ,,WTF“ ističe se devetomi-
Direktor i glavni i odgovorni
urednik Nenad Zečević
Urednica
Ivanović-Nikičević
Zamjenik urednice
Stojan Stamenić
nutni komad ,,Bunnyhood“
Mansija Mašešvarija u kojem košmarski crteži iskaču iz papira i terorišu grad. Mekša strana animacije posjetiocima festivala donosi predivno skijaško audio-vizuelno iskustvo kroz ,,Freeride in C“ Edmunsa Jansona
Pored dokumentarne forme koja je okupila naslove iz Poljske, Kine, Španije, Tajvana i Meksika, LSFF je poseban reflektor uperio u djela kratke forme u kojima centralnu ulogu igra žena. Sekcija ,,Fighting Form: Women in Action“ okupila je najpoznatija imena, pa će posjetioci festivala imati priliku da pogledaju muzičarku FKA Twigs ispred i iza kamere komada ,,Sad Day“, kao i Umu Turman u osmominutnom ostvarenju ,,The Calm“ Sema Hergrejva. Kao jedan od svjetskih festivala koji se ne plaši kreativnih rizika i strogo je fokusiran na promociju novih talenata u svijetu filma, što se u našem vremenu kontroverznog konformizma ne viđa često, LSFF je za ovu godinu spremio i slatki dodatak. Oni Londonci koji nijesu uspjeli da se domognu karte za festival, na istoku i jugu grada će imati priliku da besplatno pogledaju neke od filmova u renoviranom vintidž autobusu iz šezdesetih.
Leila MURSELJEVIĆ
Anja
